Izdanje 20. decembar 2013.

BROJ DANA

ce 30 nt i

20

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

eura po kamionu za pošiljke u tranzitu nije cijena usluga veterinarskih inspektora

PETAK, 20. 12. 2013. BROJ 719/ GODINA III

●9

PO SUDSKIM ODLUKAMA ZAPOSLENIMA KCCG TREBA DA BUDE ISPLAĆENO 168.000 EURA, ZAOSTALIH ZBOG NEPLAĆANJA PREVOZA

Klinički izgubio spor protiv 1.000 radnika

PRIJETNJA EU

DAN PODGORICE ● 15

ODBOJKA ● 32

Mugoša nagradio sugrađane starije od stotinu godina

DANAS ● 4

Vujanović raspisuje lokalne izbore u Beranama

TREĆI KVARTAL ● 6

● 11

Suspenzija viza ako se ne smanji broj azilanata

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je treći tender za izradu glavnog izvođačkog projekta Gradskog pozorišta procijenjene vrijednosti 230.000 eura. Tender je raspisan 2. decembra i otvoren je do 13. januara naredne godine. Prethodni tenderi su bili neuspješni. Kako nezvanično saznajemo, mnogi su odustali od učešća jer nijesu mogli da zadovolje tada traženo iskustvo u gradnji objekta pozorišne namjene tokom posljednje dvije godine.

Front: Čestitajmo jedni drugima

presudi isplati za 250 radnika 40.000 eura, dok ostalih 800 radnika nestrpljivo čeka pravosnažnost slične sudske odluke

Skupština usporava biznis u Crnoj Gori

Treći pokušaj za Gradsko pozorište OPOZICIJA O POGLAVLJIMA ● 5

● KCCG moraće da po pravosnažnoj sudskoj

ĐUKANOVIĆ ● 7

DVA TENDERA PROPALA JER NIJE BILO DOVOLJNO ISKUSNIH GRADITELJA ● 8

N

a svečanoj sjednici povodom Dana oslobođenja Podgorice, gradonačelnik Miomir Mugoša istakao je da je glavnom gradu namijenjena uloga lokomotive u ukupnom razvo-

ju države. Povodom “rođendana” Podgorice, Mugoša je četvorici sugrađana koji su stariji od 100 godina dao poklon čestitku u iznosu od 200 eura. Ipak, dan glavnog grada nije prošao samo

RUKOMET ● 28

BDP porastao u tonu svečanosti. Nedugo pošto je gradonačelnik položio vijenac za 60 miliona na spomenik Partizanu borcu na Gorici, PzP je održao performans eura u odnosu kojim su istakli da žele humanina lani je lice Podgorice.

IN MEMORIAM ● 22

Budvanska Velika ª Žutaº otišla sadaddas asd borba za rivijera protiv Belogorja veliko finale u legendu

2

AKTUELNO

PETAK, 20. 12. 2013.

EDITORIJAL

ZVANIČNI PODACI EK

Naši studenti najmanje koriste evropske stipendije ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

TRPELJIVOST

Opis “poglavlja po glavi stanovnika” samo zvuči kao neka šala. Pa, je li neslana ili malo grči od žuči, možemo da raspravljamo do sjutra. Ili možda da za tu raspravu uzmemo neki komforniji termin?

Jer, pregovarački put koji je naša država do sada prešla konkurišući za prijem u Evropsku uniju ponajviše se duguje upravo trpeljivosti njenih građana. Izraz “trpeljivost” nije slučajno izabran, jer odanost i lojalnost zvuče toliko glupo, zloupotrebljeno i neprimjereno, da je bolje da se ne spominju ni u jednoj kombinaciji.

Uostalom, činjenično, nedugo nakon ponovnog uspostavljanja nezavisnosti, većina građana Crne Gore je suočena sa produžetkom egzistencijalnih problema, definisanih još ranih devedesetih godina prošlog vijeka. Naravno, ovim povodom, mislim na populaciju crnogorskih građana koja svoj identitet nije potražila u lupežanju, a ni u rasprodaji vikendica ili zemljišta, za koje ionako nikad nisu imali para da održavaju ili od toga stvore nekakvu korist za sebe.

Nešto kasnije, stigla su i kašnjenja plata, tehnološki viškovi, stečajevi, ekonomska kriza, državni poslovi sa gubicima, takse i porezi. Sve po glavi stanovnika.

Zato, evropska tendencija da se jednoj maloj i očigledno većinski siromašnoj državi ukaže prilika za druženje sa nešto uspješnijim i iole sretnijim zemljama (ovdje se u prvom redu misli na one balkanske koje su tek spoznale mrvice evropskog boljitka, liše svih obaveza koje im se uporno serviraju u procesu potčinjavanja) teško da se može pripisati nekoj od crnogorskih Vlada odrađenih u međuvremenu.

Jer, ako je već taj crnogorski put bio bar malo uspješan, zasigurno nije zasluga političara u izvršnoj vlasti. Prapočetak priče je legitimitet, a to su ovim političarima dali samo građani Crne Gore svojom trpeljivošću, za sve ove godine.

Naravno, građanima pod ovom vlasti nije nekada bilo bolje, a nije im ni sada. Oni samo vjeruju da to može biti i biraju baš ove, možda samo zato da ne bi birali one druge.

No, možda i građani Crne Gore, po onom američkom izbornom principu vjeruju da su se ovi na vlasti već nafatirali, pa će nam svima biti bolje ako ih zadržimo i glasamo za njih. Jer, ako se odlučimo da glasamo one druge, realna pretpostavka je da bi morali da sačekamo da se i oni nafatiraju, a ko će da čeka toliko, masa je to vremena i apetita, prođoše svi naši vozovi.

Uz to, čisto sumnjam da je bilo kome od građana Crne Gore potrebno neko ljudsko hvala od ove izvršne vlasti. Ono ljudsko “batalite više po našim životima” je daleko realnija stvar. Posebno kada se odnosi na takse i poreze, usred poglavlja 23 i 24.

Pa, da vidimo, da li nam se trpeljivost isplatila. I da još jednom provjerimo ono pjesničko.

“Hoće li sloboda umjeti da pjeva…” (Branko Miljković 1934 – 1961)

Meteo 07:03 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar promjenljivog smjera, slab, a na jugoistoku umjeren do pojačan istočni i sjeveroistočni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

SJUTRA

radnika, što ukupno čini 414 mjesta.

Nakon Srbije slijedi Albanija gdje je u istom periodu od postojećih evropskih stipendijskih programa iskoristila devet doktorskih mjesta, 132 za studente master programa kao i tri mjesta za akademske radnike što je ukupno 141 mjesto, odnosno stipendija u okviru Erasmus mundus programa.

Potom slijedi Hrvatska koja je u periodu od 2004. do 2013. godine iskoristila ukupno 110 stipendija EU-a, od čega, 12 doktorskih, 95 magistarskih i tri stipendije za profesore, asistente ili istraživače na visokoškolskim

OTVORENO PISMO

ustanovama.

Makedonija je u istom periodu iskoristila 84 stipendije u okviru Erasmus mundus programa, od čega devet za doktorske kandidate, 71 za studente magistarskih studija i četiri za akademske radnike.

Inače, Erasmus mundus, odnosno najveći evropski program za obrazovanje, vrijedan je 14,7 milijardi eura koji omogućava učenicima, studentima i profesorima iz raznih djelova svijeta da se besplatno školuju ili volontiraju u nekoj od evropskih zemalja.

CP

U Vrbasu i Zaštititi Njegoša od dnevne politike crnogorski službeni jezik?

Petar II Petrović Njegoš

Petra Drugog Petrovića Njegoša treba zaštititi od dnevne politike kao najveće duhovno dobro i univerzalnu vrijednost, a Skupština treba ozbiljno da razmotri prijedlog o 13. novembru kao Danu crnogorske kulture i da donese takvu odluku, navodi se u otvorenom pismu koje su 72 intelektualca uputila crnogorskom Parlamentu.

U pismu se navodi da partijsko nadgornjavanje, ostrašćeno licitiranje oko nacionalnosti Njegoša i stavovi iz skupštinskog Odbora da li će se dan njegovog rođenja slaviti kao Dan crnogorske kulture, izraz su zloupotrebe i nedopustivo proizvoljnih tumačenja u nesporazumu sa veličinom i smislom njegovog djela.

“Najoštrije osuđujemo ovaj čin manipulacije književnim i državničkim djelom Njegoša zarad partijskih interesa, upozoravajući javnost na razumijevanje vlastite etničke i kulturne posebnosti, kao i na crnogorski državni i kulturni kontinuitet”, kaže se u pismu.

Podsjeća se da djelo Njegoša trajno ovaploćuje kulturno nasljeđe i istorijski karakter Crne Gore, i svakoj novoj generaciji proširuje i umnožava tradicijska i savremena civilizacijska značenja i vrijednosti.

“Očekujemo od Skupštime Crne Gore da ozbiljno razmotri prijedlog o 13. novembru kao Danu crnogorske kulture i donese takvu odluku”, zaključuje se u otvorenom pismu.

Zahtjev Crnogorske partije za uvođenje crnogorskog jezika služenu upotrebu uOpštini Vrbas, kao i Preporuka Pokrajinskog ombudsmana po tom pitanju, ušli su u proceduru i biće razmotreni na prvoj narednoj sjednici Opštinskog vijeća.

Crnogorska partija uputila je 5. decembra zahtjev Opštinskom vijeću opštine Vrbas da pokrene postupak uvođenja crnogorskog jezika u službenu upotrebu.

Takođe, Pokrajinski ombudsman je u postupku pokrenutom po predstavci predsjednika Crnogorske partije uputio Opštinskom vijeću, 19. septembra Preporuku Pokrajinskog ombudsmana, “Pоtrеbnо је dа Оpštinskо vijеćе оpštinе Vrbаs, kао оvlаšćеni prеdlаgаč, uputi Skupštini оpštinе Vrbаs nа rаzmаtrаnjе i dоnоšеnjе Prijеdlоg оdlukе о izmjеnаmа i dоpunаmа Stаtutа оpštinе Vrbаs, kојim ćе sе Stаtut оpštinе Vrbаs usklаditi sа Zаkоnom о službеnој upоtrеbi јеzikа i pisаmа. Izmjеnаmа i dоpunаmа Stаtutа оpštinе Vrbаs ćе sе uvеsti nа tеritоriјi оpštinе Vrbаs u rаvnоprаvnu službеnu upоtrеbu, pоrеd srpskоg, mаđаrskоg i rusinskоg јеzikа i njihоvih pisаmа, i crnоgоrski јеzik i pismо”, navodi se u toj preporuci.

Sjutra

min oC max oC

3 4 6 6 7 -3 -6 -10 -6 -5

Studenti i akademski radnici u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu u region najmanje koriste evropske stipendije, a u Srbiji i Albaniji najviše, pokazalo je istraživanje koje je uradila agencija Anadolija na osnovu zvaničnih podataka na stranici Evropske komisije.

Od zemalja regiona, ubjedljivo najmanje stipendija i programe razmjene koristili su studenti i profesori iz Crne Gore i sa Kosova. Naime, Crna Gora je, u periodu od 2004. do 2013. godine, iskoristila 43 stipendije u okviru Erasmus mundusprograma, od čega sedam za doktorske kandidate, 36 za studente magistarskih studija dok nije koristila nijednu stipendiju predviđene za akademske radnike.

Kosovo je, u istom periodu, iskoristilo ukupno 33 stipendije EU-a, od čega nijednu na doktorskim programima, 32 magistarske i jednu stipendiju za profesore, asistente ili istraživače na visokoškolskim ustanovama.

Prema posljednjim podacima, stipendije za doktorante postojećih Erasmus programa koji su dostupni zemljama regije od 2004. od 2013. godine koristilo je 38 osoba iz Srbija, gdje su 362 studenta koristili stipendije za master studije kao i 14 akademskih

13 13 15 16 15 9 5 1 4 3

min oC max oC

1 3 5 4 4 -5 -7 -9 -7 -6

14 14 15 16 16 12 8 5 6 5

Na sjeveru jutarnja magla ili niska oblačnost. Jutro na sjeveru maglovito. Tokom dana Na jugu i u centralnim predjelima sunčano sunčano i u većem dijelu države toplo. sa slabim do umjerenim sjevernim vjetrom. Biće uslova za temperaturne inverzije.

CBCG I MMF

Očekuju nastavak saradnje Predstavnici Centralne banke Crne Gore CBCG i Međunarodnog monetarnog fonda MMF razgovarali su juče u Podgorici o makroekonomskoj situaciji, stanju u bankarskom sektoru i izazovima crnogorske ekonomije u narednom periodu.

Iz CBCG-a je saopšteno da se guverner Milojica Dakić sa saradnicima sastao se sa delegacijom MMF-a koju je predvodio novi šef misije za Crnu Goru Alasdair Skot, a sastanku je prisustvovao i odlazeći šef misije Nadim Ilahi.

„Izraženo je obostrano zadovoljstvo u pogledu dosadašnje saradnje i iznijeto očekivanje da će se u tom pravcu nastaviti i ubuduće“, kaže se u saopštenju.

Dakić je, kako se navodi, upoznao je predstavnike MMF-a sa nacionalnom strategijom rješavanja nekvalitetnih kredita i regulatornim aktivnostima u okviru projekta dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja duga kod finansijskih institucija, koji CBCG sprovodi u saradnji sa Svjetskom bankom i Ministarstvom

finansija.

Skot se danas sastao se i sa viceguvernerom CBCG za finansijsku stabilnost i platni promet Nikolom Fabrisom, sa kojim je razgovarao o istorijatu eurizacije i efektima uvođenja eura po crnogorsku ekonomiju.

Oni su, kako je saopšteno, razgovarali i o instrumentima monetarne i makroprudencijalne politike u funkciji očuvanja finansijske stabilnosti, superviziji bankarskog sektora, njegovim ranjivostima i izazovima sa kojima se suočava.

AKTUELNO 3

PETAK, 20. 12. 2013.

Kombinat aluminijuma Podgorica

Prije lokalnih izbora

Gusinju vraćaju status opštine?

Vladina desetočlana komisija usvojila je elaborat “Samostalna opština Gusinje”, saopšteno je CdM-u iz Organizacionog odbora za povratak opštine Gusinje.

“Gusinjani su živjeli za ovaj dan i stiglo je pozitivno mišljenje desetočlane komisije koju je predložila Vlada Crne Gore koja je prihvatila elaborat”, ističu u Odboru.

Prema njihovim riječima, presjednik Vlade Milo Đukanović će elaborat predati u kratkom roku Skupštini na glasanje.

“Sada su sve prepreke pređene i Gusinjani će u 2014. dobiti opštinu prije lokalnih izbora i tako ste-

ći uslove da se i u Gusinju glasa za odbornike”, istakli su iz Organizacionog odbora.

Podsjećamo, sa skupa koji je održan 14. decembra u Gusinju poručeno je da Vlada mora u narednih nekoliko dana da donese odluku i proslijedi je parlamentu na glasanje.

Tada se više od hiljadu ljudi okupilo u Domu kulture, odakle su poslali jasnu poruku-da Gusinje mora postati što prije opština.

Građani Gusinja su održali 8. januara 2013. referendumu kojim su tražili da njihovo mjesto postane opština.

Referendum za opštinu Gusinje

O KAP-u se pita Ustavni sud VujanoVić

P

redsjednik države Filip Vujanović u srijedu je potpisao Zakon o zaštiti državnih resursa u rudarsko-metalurškom sektoru i naveo da postoji njegova unutrašnja kolizija

Sudbina Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru biće poznata na Ustavnom sudu, saopštio je juče predsjednik Crne Gore Filip Vujanović navodeći da postoji njegova unutrašnja kolizija.

Iz Kabineta Vujanovića je saopšteno da je Vujanović usrijedu potpisao Zakon koji su podnijeli poslanici Demokratskog fronta DF i ispunio svoju ustavnu obavezu.

“Vidjećemo kakva će biti sudbina tog zakona na Ustavnom sudu, s obzirom na to da je Vlada najavila da će pokrenuti postupak kod Ustavnog suda”, rekao je Vujanović novinarima nakon svečane sjednice Skupštine Opštine Podgorica, koja je održana povodom Dana Glavnog grada.

On je ukazao na ono što je, kako tvrdi, bila kolizija tog Zakona.

“Vidjećemo dalje procedure i na

koji će se način to kod Ustavnog suda završiti. Uvjeren sam da je parlament u krajnje dobroj namjeri htio da ima rješenje koje je po mom doživljaju nosilo unutrašnju koliziju i sada ćemo vidjeti kakav će biti proces ispitivanja njegove ustavnosti”, objasnio je Vujanović.

Vujanović je dodao da je parlament kroz svoje viđenje saopštio svoje razloge.

Skupština je u utorak ponovo usvojila Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru poslanika DF-a, koji je Vujanović početkom decembra vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.

MonSTaT

Najskuplji kvadrat stana u Budvi ujedinjena eVroPa

Ćatović uručena nagrada U trećem kvartalu ove godine, prema podacima MONSTAT-a, najskuplji kvadrat stana u novogradnj u Budvi iznosi 2.418 eura, a najjeftiniji u Nikšiću-588 eura.

Cijene stanova novogradnje u Crnoj Gori u trećem kvartalu veće su 15,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci MONSTAT-a. Cijene novih stanova su devet odsto veće u odnosu na drugo tromjesečje ove godine.

“Broj prodatih stanova novogradnje u Crnoj Gori u trećem kvartalu veći je 23,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal, dok je 52,2 odsto manji u odnosu na drugi kvartal ove godine”, saopšteno je iz MONSTAT-a.

Najveća prosječna cijena stanova novogradnje u trećem kvartalu ugovorena je u Opštini Budva i iznosi 2,42 hiljade eura.

U trećem kvartalu u Crnoj Gori su prodata 184 stana, i prosječna cijena kvadrata u našoj državi iznosi 1.259 eura.

U istom periodu u Podgorici je prodato 118 stanova, a statističari su izračunali da je prosječna cije a kvadtata stana u novogradnji u glavnom gradu 1.194 eura.

Prema podacima MONSTAT-a u trećem kvartalu ove godine u Baru su prodata 23 stana, a prosječna cijena kvadrata je 931 eura, u Budvi dva stana, gdje je evidentirana prosdječna cijena kvadrata 2,418 eura.

Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Nikšiću iznosi 588 eura, gdje je prodato šest stanova.

U ostalim crnogorskim gradovima u trećem kvartalu 2013. Godine prodato je 35 stanova, a prosječna cijena kvadrata iznosila je 729 eura.

Predsjednica Opštine Kotor Marija Maja Ćatović primila je juče u Oksfordu u Velikoj Britaniji nagradu Ujedinjena Evropa za lični doprinos pozitivnoj slici nacionalne ekonomije, implementaciji i realizaciji međunarodnih programa i razvoju procesa evropskih integracija. Ćatović je nagradu uručio John Netting, predsjednik Evropske Poslovne Skupštine.

Nagrada se dodjeljuje svake godine i prvi put je dodijeljena nekome iz Crne Gore, prenosi Skala radio.

Uručenju nagrade prisustvovao je veliki broj eminentnih ličnosti iz svijeta biznisa, nauke, obrazovanja i kulture, među kojima su Paul Briggs, predsjednik međunarodnog kluba lidera i Christina Howell, predsjednik privredne komore Doline Temze, UK.

iSTorijSki SPorazuM o bankaMa u eu

Kraj ere masovnog spašavanja banaka Ministri finansija Evropske unije nakon sastanka u srijedu kasno uveče postigli su istorijski dogovor o drugom stepenu bankarske unije koja osigurava da se banke ne spašavaju sredstvima poreskih obveznika, što je eurozonu 2008. gurnulo u duboku krizu.

“Ovo je značajan datum za bankarsku uniju. Poreski obveznici više neće plaćati račune za greške banaka i ovim se završava period masovnog spašavanja banaka”, rekao je na konferenciji za novinare komesar za unutrašnje tržište i finansijske usluge Majkl Barnier.

Drugi stepen bankarske unije predstavlja ključnu dopunu prvom stepenu, odnosno jedinstvenom nadzoru banaka. On podrazumijeva već usvojena pravila za sanaciju ili likvidaciju banaka koje se nalaze u problemima, jednistveni mehanizam za sanaciju, tijela koja će nadgledati sprovođenje tih pravila, kao i fond koji će puniti same banke kako bi se osigurao novac za njihovu sanaciju.

Majkl Barnier

Među najtežim pitanjima koja su stajala na putu do dogovora bilo je ko će donositi odluke o sanaciji ili likvidaciji banaka. Francuska je zastupala stav da to bude Evropska komisija, dok se Njemačka tome protivila i tražila da posljednju riječ imaju zemlje članice.

Na kraju je postignut dogovor koji je puno bliži njemačkom stavu jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka imaće savjet za sanaciju, koje će odlučivati hoće li neka banka ići u dokapitalizaciju ili likvidaciju. Jedinstveni nadzor banaka počeće da se sprovodi od novembra 2014. godine, a jedinstveni mehanizam za sanaciju od početka 2015. godine. Njemački predlog je prevladao i kada je u pitanju fond za sanaciju banaka, koji će početi postupno da funkcioniše od 2016. godine.

Potpunu operativnost fond će steći deset godina nakon toga, 2026. godine, kada bi trebao da ima 55 milijardi eura na raspolaganju, koje će kroz taj prelazni period uplaćivati same banke.

4 POLITIKA

PETAK, 20. 12. 2013.

KOLAŠINSKA OPOZICIJA

Objavite koga ste podmićivali Izjava bivšeg aktivista DPS-a iz Kolašina Boška Rakoćevića da je on lično učestvovao u izbornim krađama podmićujući čak i opozicione članove biračkog odbora u tom gradu izazvala je buru reakcija kako u Demokratskoj partiji socijalsita, tako i u Socijalističkoj narodnoj partiji i Novoj srpskoj demokratiji.

Nakon iznošenja detalja na koji način je Rakočević kupovao glasove i kako se služio raznim malverzacijama da bi došao do glasova za DPS, iz najjače vladajuće partije su to ekspresno demantovali.

“Takvih slučajeva dok je on bio prvi čovjek lokalnog DPS od 1998. do 2001. godine nije bilo. To su gluposti i laži.

Možete pitati bilo kojeg od najmanje 40 predstavnika u biračkim odborima i oni će vam reći da to nije tačno. Koristim priliku da ih pozovem da se o ovom izjasne”, rekao je bivši predsjenik OO DPS Đorđije Živković.

Međutim, tvrdnju Rakočevića o podmićivanju opozicionih članova odbora sa negodovanjem su prihvatili i predstavnici opozicionih partija.

Iz SNP-a su kazali da ukoliko se dokaže da su Rakočevićeve tvrdnje tačne, to odmah znači i da je Socijalistička narodna partija napravila grešku što je te ljude postavljala na biračka mjesta.

“Sve je moguće, vjerovatno su to bile personalne greške članova SNP ili SNS. Ako je istina što tvrdi Rakočević, to su naše personalne greške, jer smo postavljali neodgovorne ljude koji su dozvoljavali greške na biračkim mjestima”, kazao je predsjednik OO SNP Đuro Milošević.

Prema riejčima Miloševića, najbolje bi bilo da Rakočević objavi i ime-

na opozicionih članova koji su bili potkupljeni kako se ne bi nagađalo o kome se radi.

“Ovo nam je nauk da ubuduće vodimo računa ko će da bude u biračkom odboru, da to moraju da budu ljudi koji će profesionalno i pošteno da obave svoj posao”, istakao je Milošević.

Iz NOVE tvrde da sa osobama koje su oni birali nije moglo biti trgovine i zbog toga bi bilo najbolje objelodaniti imena.

“U biračke odbore iz NOVE, ranije Srpske narodne stranke, uvijek smo birali ljude sa provjerenim ličnim i političkim integritetom i sa našim članovima garantujem nije moglo biti trgovine. Najbolje bi bilo da Rakočević nabroji imena ljudi iz opozicije sa kojima je DPS trgovao. Ne mogu komentarisati za druge, jer smo se svega nagledali na kolašinskoj političkoj sceni. Sjećate se da je 2006. godine cijeli opštinski odbor SNP prišao DPS. Najbolje bi za sve bilo da se imena saopšte, pa da znamo o kome se radi, odnosno iz kojih opozicionih partija su bili ti ljudi koji su trgovali”, kazao je tadašnji lider OO NOVA Dragan Bulatović.

Boško Rakočević je uzbrukao javnost ljetos kada je otkrio načine na koje je DPS, navodno, dolazio do glasova, ali i prije sedam dana kada su u crnogorskim medijima objavljeni transkripti njegovog telefonskog razgovora sa predsjednikom opštine Kolašin Darkom Brajuškovićem.

Takođe, Rakočević je poznat sugrađanima iz afere seks trafikinga u koju je bio umiješan prije 12 godina sa još nekolicinom sugrađana i tada je osuđivan zbog umiješanosti u tu aferu.

Z. Bulatović.

Rakočević tvrdi da je podmićivanjem opozicionih članova kupovao glasove za DPS

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisaće danas lokalne izbore u Beranama i to najvjerovatnije za 2. mart, saznaje nezvanično CdM iz više izvora. Vujanović će to učiniti, u skladu sa Zakonom, dan nakon što je u Službenom listu objavljena Odluka o skraćenju manadta odbornicima skupštine opštine Berane.

Prema saznanjima CdMa, lokalni izbori u Beranama biće održani 2. marta, što se uklapa u zakonom predviđene rokove koji preciziraju da se oni moraju održati u roku od 60 do 90 dana od dana raspisivanja. Podsjetimo, 28. novembra skraćen je mandat beranskoj skupštini i to zahvaljujući glasovima odbornika Demokratske partije socijalista, uz pomoć dva odbornika koalicionog SDP-a.

Nakon ove sjednice SO Berane, Predsjedništvo Socijaldemokratske partije je konstatovalo da su njihovi odbornici u SO Berane glasali suprotno od stava partije.

PremIJer

Đukanović

O rekonstrukciji Vlade u januaru Kontinuirano preispitivanje sastava Vlade počeće u januaru, najavio je premijer Milo Đukanović, navodeći da je to normalan proces u svakoj izvršnoj vlasti.

Upitan da li preispitivanje rješenja u resorima obrazavanja, zdravstva i rada, koja je ranije najavio, znači i preispitivanje rada ministara u tim oblastima, Đukanović je kazao da nije najavio preispitivanje odgovornosti ministara, nego razgovor o strukturnim reformama u tim oblastima.

“To je proces koji je kontinuiran i svaki premijer dnevno preispituje kvalitet rada na svakoj poziciji, pitanja odgovornosti će doći na dnevni red, ali su do sada neka druga

PODGOrICA

imala prioritet”, rekao je Đukanović novinarima nakon sjednice Vlade.

Upitan da li je imao kontakte sa Socijalističkom narodnom partijom, imajući u vidu njegov poziv srpskim strankama da uđu u Vladu, Đukanović je rekao da nije nov stav da potencira politiku otvorenih vrata Vlade za uključivanje u njen sastav i drugih parlamentarnih partija.

“Vjerujem da bi bolje udružili potencijale radeći u Vladi, a ulaskom u izvršnu vlast neke od partija koje su bile protiv nezavisnosti doprinijeli bi prevazilaženju jaza koji je ostao nakon referenduma”, rekao je Đukanović.

O n j e ka z a o d a p o s l j e d i ce tog jaza i danas traju.

“Vjerujem da bi ulazak neke od partija zastupnica zajedničke države, bio dobar prilog homogenizaciji i ostvarivanju ukupnih potencijala koje imamo”, naveo je Đukanović i ocijenio da je predrasuda da srpski narod u Crnoj Gori nije ostvario do kraja svoja prava.

“Ali Vlada je osjetljiva prema pitanjima svih nacionalnih grupa, tako smo se pažljivo odnosili prema svim manjinskim nacionalnim zajednicama”, kazao je Đukanović.

Kako je dodao, njegov poziv je odgovorna politička ponuda koju će, kako je naveo, neka od opozicionih partija prihvatiti. “Kada će se to desiti, nije moje da spekulišem”, naveo je Đukanović.

ZAJeDNICA OPŠTINA

PzP krenuo u kampanju za izbore Pokret za promjene počeo je juče kampanju za lokalne izbore u glavnom gradu Crne Gore, saopštio je predsjednik te političke partije Nebojša Medojević.

“Pokret za promjene na dan kada je Podgorica oslobođena od stranih okupatora, počinje kampanju za oslobođenje Podgorice od domaćih okupatora u maju 2014. godine. Neka bude što biti ne može”, napisao je na svom Fejsbuk profilu Medojević.

Na zvaničnoj stranici Pokreta za promjene izrazili su nadu da će sljedeći 19. decembar Podgorica dočekati sa novom lokalnom vlašću na čijem će čelu biti stručni i pošteni ljudi.

Opozicione stranke Socijalistička narodna partija, Nova srpska demokratija i Pokret za

Lokalni izbori u Beranama 2. marta

promjene, kao i još devet neparlamentarnih partija u Crnoj Gori sklopile su 2010. godine sporazum o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima u Podgorici. Na tim izborima Koalicija za evropsku Podgoricu, koju je predvodio aktuelni gradonačelnik glavnog grada Miomir Mugoša, a koju su činile Demokratska partija socijalista, Liberalna partija i Bošnjačka stranka, osvojila je 28 mandata i nije uspjela da sama formira vlast.

Opoziciona koalicija Bolja Podgorica – Bolja Crna Goraosvojila je 24 mandata, dok je Socijaldemokratska partija pod sloganom Čisti izbor – prof. dr Vujica Lazović osvojila pet mandata.

Očekuje se da se izbori u Glavnom gradu održe na proljeće naredne godine, zajedno sa još 12 opština u Crnoj Gori. N.D.L.

Saslušanje kandidata za sudije Članovi Ustavnog odbora danas će saslušati još sedam kandidata za sudije Ustavnog suda, pošto su u srijedu razgovarali sa sedam kandidata za tu funkciju.

Ustavni odbor predlaže pet kandidata za sudije Ustavnog suda, a to će uraditi na posebnoj sjednici. Dvojicu sudija predlaže predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Skupština bira sedam sudija Ustavnog suda dvotrećinskom većinom, dok je deblokirajući mehanizam za njihov izbor podrška tri petine poslanika. Mandat sudijama Ustavnog suda je 12 godina. Ove izmjene vezane za Ustavni sud uslijedile su nakon promjene Ustava u oblasti pravosuđa.

Refik Bojadžić generalni sekretar Upravni odbor Zajednice opština Crne Gore imenovao je Refika Bojadžića, pravnika iz Bijelog Polja, za Generalnog sekretara Zajednice opština Crne Gore.

Refik Bojadžić je u dosadašnjem radnom angažmanu obavljao niz značajnih funkcija u opštini Bijelo Polje. Između ostalog, bio je potpredsjednik opštine i predsjednik skupštine opštine u dva mandata.

Bio je poslanik 24. saziva Skupštine Crne Gore, a značajno je i njegovo angažovanje u okviru Zajednice opština gdje je u dva mandata bio predsjednik Komisije za razvoj lokalne samouprave.

Učestvovao je u brojnim programima i projektima koji su realizovani od strane Savjeta Evrope i međunarodnih organizacija. Čitav radni staž proveo je u lokalnoj samoupravi

Bojadžić na najodgovornijim i najsloženijim rukovodećim poslovima, piše u saopštenju Zajednica opština Crne Gore.

POLITIKA 5

PETAK, 20. 12. 2013.

otvaranje poglavlja

Danilović: Da čestitamo jedni drugima Jovana Đurišić

D

ok predsjednik Vlade Milo Đukanović ne očekuje priznanje opozicije za otvaranje poglavlja, među kojima su i najteža 23 i 24, iz opozicije poručuju da zasluge ne mogu da se pripišu samo Vladi i premijeru. Opozicija je, kako smatraju, dala svoj doprinos, pa bi jedni drugima trebali da čestitaju postignute uspjehe.

Premijer Milo Đukanović kazao je su otvorena poglavlja velika priznanja za Vladu. Na pitanje da li očekuje da će opozicija odati priznanje nakon otvaranja pet poglavlja, premijer Đukanović kazao je da ne vjeruje u to, iako je u našoj zemlji evidentan vi-

ši nivo demokratske kulture.

“Promjena demokratsko-političkog ambijenta u Crnoj Gori ne dolazi preko noći i za to nam je potreban proces emancipacije. Ne očekujem nikakav spektakl kroz zaokret opozicije prema pitanju poštovanja napora

koje ulaže Vlada. Znamo da su ove i sve druge teme pitanja koja opoziciji služe kao osnov za kritiku rada Vlade.

Volio bih kada bismo mogli da čujemo riječi priznanja, ali ne vjerujem da će se to desiti”, kazao je on. Predsjednik Filip Vujanović kazao je da otvaranje poglavlja 23 i 24 predstavlja priznanje odgovornosti i ozbiljnosti pregovora Crne Gore i potvrdu da idemo dobrim i dinamičnim putem ka Evropskoj uniji. On je kazao da zemlje regiona mogu da slijede primjer Crne Gore, a da je EU pokazala da je proces proširenja aktivan.

Zasluge dijelimo nakon rezultata Socijalistička narodna partija, s druge strane, smatra neprimjerenim i nedobronamjernim bilo kakvo licitiranje zaslugama za otvaranje ovih poglavlja. U ovoj partiji napominju da će kao i do sada dijeliti teret, ali i zasluge kada do toga dođe.

Ipak, napominju da je veliki dio za-

sluga u pregovaračkom procesu pripao upravo njima.

“Socijalistička narodna partija se u svim dosadašnjim aktivnostima pokazala i dokazala konkretnim potezima i djelovanjem, posebno imajući u vidu ozbiljan, stručan i odgovoran odnos prema ustavnim promje-

nama, koje su predstavljale ključni uslov za otvaranje pregovora. Bez zalaganja i glasanja poslanika SNP ne bi ni došlo do ove faze evropskih integracija”, ističu u SNP, dodajući da je najvažnije da se junaci Bijele knjige kriminala i korupcije u Crnoj Gori privedu spoznaji pravde.

USpjeH Za regIon

Nikola Selaković pozdravio otvaranje poglavlja 23 i 24 Ministar pravde Srbije Nikola Saleković uputio je čestitke Crnoj Gori povodom otvaranja poglavlja 23 i 24. On je kazao da je to pokazatelj dobrog rada Ministarstva pravde Crne Gore, kao i ostalih subjekata koji su bili uključeni za ova poglavlja.

“Koliko je ovo značajno za samu Crnu Goru, za sve njene građane, toliko

je značajno i za sve susjede koji žive oko Crne Gore i koji smo opredijeljeni da vodeći proevropsku politiku zaista uvodimo naše države u EU”, kazao je Selaković.

On je u razgovoru sa ministrom pravde Crne Gore Duškom Markovićem istakao da ono što je obećano - to je i ispunjeno.

“Ono što su naše stranke u predizbornim kampanjama isticale kao obećanje sada sve više postaje nama bliska i ostvarljivija realnost, a to je da naši građani i naše države žive u jednoj zajednici naroda i države Evrope, mnogo stabilnijoj, ekonomski prosperitetnijoj i po vladavini prava na zavidnom nivou”, kazao je Selaković.

aBaZovIĆ o pregovorIMa

Očekuje nas hrvatski scenario Član Odbora za evropske integracije i poslanik Pozitivne Dritan Abazović smatra da Crnu Goru zbog otvaranja pregovora u pet poglavlja očekuju mnogo veće obaveze, jer će pritisak Brisela biti veći i tražiće se konkretni rezultati.

“Ono na šta će biti fokus jeste borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, prije svega na visokom nivou i po svemu sudeći mislim da scenario Hrvatske neće biti daleko od crnogorskog, odnosno da će se stvari odvijati manje-više kao što je to bilo u Hrvatskoj”, kazao je Abazović.

On smatra da će se o rezoluciji o načinu, kvalitetu i dinamici procesa integracija Crne Gore, kojom se predviđa jača nadzorna uloga parlamenta u procesu pridruživanja, govoriti već u ponedjeljak. Kaže, međutim, da nije poštovan dogovor, jer se neće raspravljati i o amandmanu koji je jednoglasno usvojio Odbor, a koji predviđa da ukoliko to tijelo da negativno mišljenje na pregovoračku poziciju, Vlada mora da je ponovo razmatra i da je vrati u roku od 30 dana.

“Sada je predložena rezolucija sa dva potpisnika koja su se pojavila niotkuda, jer nijesu izvorno pisali rezoluciju, to su gospodin Ranko Krivokapić i Srđan Milić. To znači da će se o njoj diskutovati i na Odboru za evropske integracije u ponedjeljak poslije Premijerskog sata, ali ovo suštinski neće odrediti ulogu Crne Gore niti Odbora za evropske integracije. Mislim da je to više politički dokument. Ja ovakvu rezoluciju neću podržati, neću biti ni protiv, biću uzdržan”, objašnjava Abazović.

U DPS-u smatraju da proces pregovora neće biti nimalo lak, ali i da će se uskoro osjetiti neke povoljnosti.

“Korišćenje IPA fondova jeste jedan od tih benefita, ali sa druge strane cijenim da je pitanje uređenja odnosa u državi u skladu sa propisima EU kada je posrijedi vladavina prava, mislim da je to takođe benefit koji će građani osjetiti”, kaže poslanik DPS Predrag Sekulić. Član radne grupe za poglavlje 23 Boris Marić vjeruje da će ubudu-

Abazović

će i uloga nevladinog sektora biti značajnija u procesu koji će, kako kaže, biti relativno dug.

“Neka je pretpostavka da se radi o nekih 10 godina, koliko je potrebno da se dođe do potrebnog kvaliteta i zrelosti crnogorskog društva da postane punopravni član”, kazao je Marić.

Danilović

I opozicija zaslužna Goran Danilović, poslanik DF, kaže da su i jedni i drugi odgovorni za postignuti uspjeh. Čestitke bi, kako kaže, trebale da stignu sa obje strane, jer su i Skupština i opozicija dale svoj doprinos otvaranju poglavlja.

“Ne znam zašto bi Skupština i opozicija trebalo da odaju priznanje Milu Đukanoviću. Ne mislim da je to njegova zasluga, već zasluga društva i svih nas”, kazao je Danilović.

On, ipak, Vladi pripisuje i neke od negativnih zasluga, među njima i raspred otvaranja poglavlja.

“Poglavlja otvaramo naopako, poči-

njemo od najtežih poglavlja, što nam otežava proces pregovora.

Ipak, jedni drugima treba da čestitamo, a ne da Đukanović očekuje čestitke”, istakao je Danilović za DN. On napominje da je opozicija protjerana iz procesa, ali je uprkos tome uspjela da uradi svoj dio posla.

“Vlast je nečinjenjem doprinijela da sada imamo da rješavamo ono što oni nijesu uspjeli. Smatram da bi zatvaranje trebalo da bude trenutak kada će se znati da se Crna Gora promijenila i kada oni koji su skloni korupciji budu izvedeni pred sud”, smatra Danilović.

6 EKONOMIJA

PETAK, 20. 12. 2013.

ELEKTRIČNA ENERGIJA

Juče sa konferencije za novinare

Danas rasprava o budžetu

BDP veći četiri odsto Za rast zaslužni poljoprivreda, turizam, prerađivačka industrija i trgovina Bruto domaći proizvod u trećem kvartalu ove godine iznosio je 1,83 milijadri eura, što je za oko 60 miliona više u odnosu na isti kvartal prošle godine, saopšteno je iz Monstata. Prema podacima Zavoda za statistiku u Crnoj Gori je smanjena stopa nezaposlenosti, pa sada iznosi 17,8 odsto, što je najmanja nezaposlenost u posljednje tri godine.

“Nominalna stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu iznosila je 5,8 odsto, dok je realna stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu iznosila četiri odsto”, objasnila je direktorica Monstata Gordana Radojević.

Ona je dodala da je pozitivan rast ekonomske aktivnosti u trećem tromjesečju ove godine generisan rastom u sektorima poljoprivrede, turizma, prerađivačke industrije i trgovine.

Prema podacima Monstata, znatno smanjena je stopa nezaposlenosti. Ona sada iznosi 17,8 odsto, što je najmanja nezaposlenost u posljednje tri godine.

“Broj zaposlenih u trećem kvartalu bio je veći za 2,8 odsto. Broj nezaposlenih u trećem kvartalu u odnosu na prethodni kvartal bio je manji za 6,2 odsto”, navela je Radojević.

Najviše nezaposlenih je starosti od 25 do 49 godina, dok najmanji procenat u stopi nezaposlenosti čine građani stariji od 65 godina.

“Oko 30.000 ili 66 odsto nezaposlenih čini starosnu grupu od 25 do 49 godine. Zatim 8.700 ili 19 odsto čini starosnu grupu od 15 do 24 godine i 6.600 ili 14 odsto čini starosn gru-

1,83 milijardi eura iznosio je bruto domaći proizvod u trećem kvartalu ove godine što je za oko 60% više nego u istom periodu prethodne godine

pu od 50 do 64 godine života”, precizirala je savjetnik u odsjeku tržišta rada Ivana Tanjević.

To što su često podaci Monstata i Vlade različiti, u Zavodu za statistiku imaju opravdanje. Tvrde da su Monstatovi podaci zvanični, dok Vlada koristi projektovane stope do kojih dolazi internim analizama ili koristi projekcije međunarodnih institucija.

“Ono što jeste praksa i korisnika naših podataka ne samo domaćih i međunarodnih do onog trenutka kada Zavod za statistiku objavi podatke oni iste revidiraju i koriste kao zvaničnu statistiku i osnov za kreiranje svoje politike”, objasnila je Radojević.

Zavod za statistiku će podatak o BDP-u za četvrti kvartal objaviti 90 dana nakon isteka trećeg kvartala, dok će konačne podatke o Bruto domaćem proizvodu za 2013. godinu objaviti u septembru naredne godine.

I.C.

CRNAGORA MINISTARSTVO FINANSIJA PORESKA UPRAVA

OBAVJEŠTENJE Poreska uprava upućuje javni poziv i podsjeća poreske obveznike na mogućnost paušalnog oporezivanja, shodno članu 49 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i članu 7 Pravilnika o paušalnom oporezivanju prihoda od samostalne djelatnosti.

Naime, svi obveznici koji počinju da obavljaju djelatnost, čiji će planirani godišnji promet biti manji od 18.000,00 Eura, kao i oni obveznici čiji je ostvareni promet u ovoj godini manji od 18.000,00 Eura, mogu se uz njihov zahtjev, registrovati za paušalno oporezivanje.

Zahtjev za paušalno oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti potrebno je podnijeti nadležnom poreskom organu na propisanom obrascu (ZPO) do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu.

Obrazac ZPO možete dobiti besplatno u područnim jedinicama Poreske uprave.

Za dodatne informacije možete pozvati telefonski centar Poreske uprave 19707 svakog radnog dana od 8 – 16 sati. www.poreskauprava.gov.me

V.d. imenovani u direktore Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici donijela rješenje o postavljanju dosadašnjeg v.d. pomoćnika ministra finansija Miodraga Radonjića za generalnog direktora Direktorata državnog trezora. Na funciji generalnog direktora Direktorata za budžet postavljen je Nikola Vukićević, koji je do sada bio v.d. pomoćnika ministra finansija.

Vlada je dala saglasnost ministru finansija Radoju Žugiću da za glavnog inspektora u Ministarstvu finansija, Direktorat za budžet u Direkciji za planiranje budžeta, Odsjek za budžetsku inspekciju postavi Milovana Vujovića, diplomiranog ekonomistu.

U novembru deflacija 0,6 odsto Mjesečna deflacija u novembru, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je -0,6 odsto, saopšteno je iz Monstata. Najveći uticaj na mjesečnu stopu deflacije imali su pad cijena hljeba i žitarica, voća, usluga smještaja, povrća, frizerskih, kozmetičkih i drugih ličnih usluga.

Prosječna godišnja inflacija u Evropskoj uniji u novembru iznosila je jedan odsto, dok je prosječna godišnja inflacija u Euro području iznosila 0,9 odsto. U Crnoj Gori u novembru 2013. godine potrošačke cijene, mjerene harmonizovanim indeksom, u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine ostale su na istom nivou.

Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opšteg cjenovnog nivoa. Deflacija, prema mišljenju stručnjaka, odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta nezaposlenosti i privrednih kriza.

RAE predlaže ravnopravnu podjelu troškova

Foto: Dejan Lopičić

Foto: Vedran Ilić

MONSTAT

Skupština će danas početi raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu u iznosu od milijardu i po eura. Iz Vlade su ranije saopštili da je budžet urađen transparentno, racionalno i ambiciozno, posebno sa stanovišta prihodne strane. Predlog zakona o budžetu dobio je u srijedu zeleno svijetlo skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Budžetom je za narednu godinu predviđen maksimalni nivo deficita do dva odsto, odnosno preciznije 1,99 odsto.

Kapitalni budžet, kao najvažnija razvojna komponenta, biće veći u odnosu na prethodni period za preko 25 miliona eura i iznosiće nešto više od 90 miliona eura.

Budžet se temelji na planiranom rastu ekonomskih aktivnosti od 3,6 odsto, izvornim prihodima od 1,257 milijardi eura ili 35,8 odsto procijenjenog BDP-a.

Prihodna strana budžeta planira se povećati 8,2 odsto u odnosu na plan ostvarenja za ovu godinu.

Izdaci budžeta su planirani na nivou od 1,328 milijardi eura, tako da je apsolutni izraz deficita planiran u nivou od 71 milion eura.

Cijena raste zbog rasta ª prenosaº

Nakon najave da bi cijene struje za sve kategorije potrošača naredne godine ukoliko dođe do gašenja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) morale da se povećaju dva puta, Dnevne novine donose i pojašnjenje ove procjene. Naime, ukoliko KAP, koji je do sada imao velike troškove za prenos električne energije, prestane da se napaja, novonastali trošak za tu uslugu moraće neko da nadomjesti. Iako postaje izvjesno da će dio tih troškova kroz poskupljenje struje nadomjestiti građani, kako saznaju Dnevne novine, ipak će proizvođači struje biti u najvećem gubitku. Tako Elektroprivreda Crne Gore neće moći da nadomjesti sav taj trošak, već samo dio. Nova metodologija za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije propisuje da i proizvođač učestvuje u troškovima prenosa. Kako je objasnio izvor Dnevnih novina iz Regulatorne agencije za energetiku (RAE), takozvana “g” komponenta je uobičajena praksa u mnogim zemljama i karakteriše je upravo podjela troška prenosa proizvođača i potrošača, sa konačnim ciljem da se građani rasterete njegovog potpunog

plaćanja.

RAE u svom obrazloženju za uvođenje nove metodologije navodi da će se cijena struje za sve potrošače u Crnoj Gori povećati dva puta u slučaju da Kombinat aluminijuma Podgorica prestane da radi. Regulatorna agencija za energetiku (RAE) je navela da bi situacija u kojoj je KAP u stečaju i radi sa oko 30 odsto svojih kapaciteta, sa mogućnošću da potpuno obustavi rad, to jest da prestane da koristi crnogorski prenosni sistem, dovela do naglog i znatnog povećanja tarifa za sve ostale potrošače u zemlji.

Agencija je analizom ove situacije, kojom se bavi od jula, došla do procjena koje ukazuju na mogućnost da će se već u prvom kvartalu 2014. godine steći uslovi za obračun korekcija, usljed kojih bi došlo do povećanja tarifa za potrošače oko pet odsto. Takođe analizom je utvrđeno i da bi prvog avgusta 2014. moglo bi doći do povećanja tarifa od šest do devet odsto. Cijene struje u Crnoj Gori posljednji put su korigovane u avgustu ove godine i to 6,17 odsto. Cijena kilovatsata struje od avgusta tako košta 9,9 centi sa obračunatom stopom PDV-a od 19 odsto.

I.B.

ENERGETSKI BILANS

Ne zna se kolika će biti potrošnja Neizvjesnost potrošnje električne energije Kombinata aluminijuma (KAP) i Željezare Toščelik u narednoj godini znatno ograničava pouzdano planiranje konzuma, a samim tim i procjenu nedostajućih količina struje i naftnih derivata, saopšteno je iz Vlade.

Iz Vlade su u Energetskom bilansu Crne Gore za narednu godinu kao osnovne karakteristike sektora energetike koje su od bitnog značaja za realizaciju tog dokumenta naveli da potrebe potrošača za električnom energijom prevazilaze proizvodne mogućnosti Elektro-

privrede (EPCG) kako u energiji tako i u snazi kapaciteta.

“Prisutna su i zagušenja na prenosnim kapacitetima u regionu, koja su u direktnoj vezi sa uvozom električne energije u Crnu Goru”, dodaje se u dokumentu koji je Vlada razmatrala na sjednici u srijedu.

Iz Vlade su saopštili da takva situacija u energetskom sektoru iziskuje dodatno angažovanje energetskih i privrednih subjekata, kao i nadležnih državnih organa, u cilju obezbjeđenja potrebnih količina svih energenata, kako se njihov nedostatak ne bi pojavio kao ograničavaju-

MBA

Kako započeti sopstveni biznis Montenegro biznis alijansa (MBA) počela je da sprovodi projekat pod nazivom “Mladi i biznis”, koji je podržala američka ambasada kroz Program malih grantova demokratske komisije. Projekat je namijenjen učenicima trećeg i četvrtog razreda srednjih škola u sjevernom dijelu Crne Gore. Programom je predviđen obilazak deset opština i sedamnaest škola. Svima će biti podijeljena publikacija čija je izrada bila prva aktivnost MBA na planu realizacije projekta.

“Naša dosadašnja iskustva sa terena nam govore da je sve veća svje-

snost o neophodnosti upoznavanja mladih ljudi sa važnošću biznisa za njihov kvalitetniji i sadržajniji život”, kazali su iz MBA. Dodaju da se moraju intenzivirati angažovanje i sveukupna podrška ovom izuzetno važnom segmentu ukupnog razvoja.

“Zato je i obaveza svih nas koji se bavimo ovim pitanjima, da na njima što upornije radimo, jer nam samo biznis kroz uključivanje mladih ljudi kao nosilaca njegovog razvoja može obezbijediti sigurniju ekonomsku i svaku drugu budućnost”, navodi se u saopštenju.

I.C.

EKONOMIJA

PETAK, 20. 12. 2013.

7

VLADA PORUČUJE

Foto: Milovan Danilović

Skupština usporava biznis Premijer Milo Đukanović zadovoljan učinkom u prvoj godini mandata i najavljuje pozitivne trendove i 2014.

BOKSITI

KAP od Boksita traži 43 miliona eura

150 povjerilaca traži 120 miliona eura

Parlament zna da uspori procedure na štetu biznisa: Đukanović juče na sjednici Vlade

Novak Uskoković

V

lada je zadovoljna onim što je ostvareno u prvoj godini mandata na polju ekonomije, ocijenio je juče crnogorski premijer Milo Đukanović. On očekuje da će Kombinat aluminijuma Podgorica dobiti adekvatnog partnera. Najoštrije upozorenje upućeno je Skupštini Crne Gore, za koju premijer tvrdi “da ponekad usporava biznis”.

Đukanović je kazao da je Vlada prethodne godine aktivno radila na uklanjanju barijera, procedura i animiranju lokalnih uprava za olakšavanje uslova za biznis u Crnoj Gori.

“Ne ide to uvijek glatko i u poželjnom smjeru. Još imamo različite percepcije odgovornosti, kako ličnih tako i kolektivnih, prema razvoju biznisa u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović na otvorenoj sjednici Vlade koja je juče održana na Cetinju.

Prema njegovim riječima, lokalne uprave prepoznale su važnost biznisa, zbog čega se sada praktično nadmeću koja će ponuditi bolje uslove.

“I u parlamentu znamo da usporavamo određene procedure na štetu biznisa i da dovodimo u pitanje aranžmane za koje se u Vladi procjenjuju da su kapitalno važni za ekonomski razvoj. Stvari koje se tiču ekonomskih poslova moraju se događati u Vladi. Glavnina političkog dijaloga i tako dalje legitimno se vodi u parlamentu. Čini mi se da kada parlament zna ući u primarna ovlašćenja Vlade, to može dovesti u pitanje dinamiku ekonomskog rasta”, poručio je Đukanović.

On vjeruje da i parlament, kao i Vlada i svi, ima iste ciljeve, a to su unapređenje kvaliteta života građana i razvoj biznisa. Đukanović je naveo da će Kombi-

nat aluminijuma dobiti kupca koji će zasnovati proizvodnju kao osnov industrijskog razvoja u Crnoj Gori.

“Imamo u najavi zainteresovanog investitora koji je spreman da kupi imovinu KAP-a i da predloži koncept razvoja koji podrazumijeva viši stepen prerade i organizuje proizvodnju koja može da konzumira viši nivo cijene struje”, rekao je Đukanović.

● POREZI Vlada, kako je kazao Đukanović, ne planira naredne godine da uvede nove poreze, jer Crna Gora ima respektabilan poreski sistem pogodan za privlačenje stranih investicija.

On se nada da će parlament imati sluha da usvoji predloženi porez na račune za mobilnu telefoniju veće od pet eura, kao preduslov za obezbjeđivanje stabilnosti javnih finansija.

Ministar finansija Radoje Žugić saopštio je da su u vladajućoj koaliciji približili stavove po pitanju poreskog duga Elektroprivrede prema državi, kao preduslova za podršku Socijaldemokratske partije budžetu.

On očekuje da će se rješenje pojaviti do sjednice parlamenta na kojoj će se budžet razmatrati.

Prema njegovim riječima, prioritet Vlade u ovoj godini bila je fiskalna konsolidacija i smanjenje

Između dvije Nove godine dogovor o auto-putu Đukanović je ponovio da bi, na osnovu procjene kineskih partnera, gradnja auto-puta Bar - Boljare mogla početi 25. februara, nakon što je završena faza pregovora i nastavljena komunikacija sa Exim bankom o finansiranju.

Vlada će predložiti zakon o autoputu, što, prema riječima Đukanovića, ne prolongira rok početka gradnje, jer je na tim aktivnostima moguće paralelno raditi.

“Nadajmo se da ćemo imati kooperativnost parlamenta da bi što ranije, u kasnim zimskim ili ranim proljećnim

danima, mogli početi gradnju”, saopštio je Đukanović.

Ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović očekuje da dogovor bude postignut u periodu od Nove godine do kineske Nove godine (31. januar), ali i da mu ne bi smetalo prolongiranje roka za početak gradnje ako Vlada bude u prilici da dodatno zaštiti interese države u tom poslu.

“Ako se ova investicija realizuje, naredna godina biće godina izlaska iz krize”, smatra Brajović, dodajući da su procjene da će u gradnji auto-puta biti angažovano oko četiri hiljade radnika.

711 miliona eura iznosili su prihodi od turizma, 2,9 odsto više nego prošle godine

budžetskog deficita, zbog čega su povučeni socijalno teški i nepopularni potezi.

Vlada je, kako je dodao, intenzivirala borbu protiv sive ekonomije, usvojila uredbu za izmiranje poreskih obaveza imovinom, a u skupštinskoj proceduri je zakon o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze. On je saopštio da su prihodi budžeta za 11 mjeseci 110 miliona eura veći nego u istom periodu prošle godine, a budžetski plan je premašen šest odsto, dok je za 25 miliona smanjen poreski dug.

● ZAKON O RADU PREPREKA Đukanović je poručio da napori Vlade moraju biti usmjereni na strukturne reforme jer se ne smije ignorisati činjenica da postojeća regulativa u oblasti rada predstavlja prepreku poslodavcima.

“Imamo ozbiljne prigovore od poslodavaca da određena rješenja u Zakonu o radu bitno ograničavaju njihove ambicije da brže realizuju razvojne programe i brže otvaraju radna mjesta”, rekao je Đukanović, dodajući da sindikati to vide drugačije.

Okolnosti su, kako je dodao, da postoji i rast zaposlenosti i nezaposlenosti i veliki broj izdatih dozvola za rad strancima, zbog čega je potrebno preispitati postojeća rješenja.

25 miliona eura je niži poreski dug nego na kraju prošle godine

Nikšićkim Rudnicima boksita nakon uvođenja stečaja prijavilo se 150 povjerilaca koji potražuju oko 120 miliona eura.

“Od Boksita najviše potražuje KAP i to 43 miliona eura, zatim jedna firma sa Devičanskih ostrva koja potražuje 22 miliona. Na trećem mjestu je država koja potražuje 15 miliona, od čega 9,9 miliona na ime poreza i doprinosa. Radnici traže 14 miliona od čega 3,5 miliona na neto plate, 500.000 eura za godišnje odmore, a 10 miliona na poreze i doprinose. Znači, to se poklapa sa prijavljenim potraživanjima Poreske uprave”, kazao je stečajni upravnik Zoran Cicmil.

Po riječima Cicmila održan je i prvi sastanak povjerilaca na kojem je izabran tročlani odbor od predstavnika KAP-a, firme sa Devičanskih ostrva i pred-

stavnika države.

Stečajni upravnik naglasio je i da će do 10 januara, za kada je zakazano ispitno ročište, ispitati opravdanost prijavljenih potraživanja. Cicmil je naglasio i da se proizvodnja u Boksitima zasad odvija planiranom dinamikom.

“Proizvodimo oko 5.000 do 6.000 tona rude koju prodajemo starim kupcima Mađarima.

Danas će biti isplaćene i minimalne zarade svim radnicima”, naglasio je Cicmil.

Privredni sud uveo je prije mjesec stečaj u Rudnike boksita na zahtjev Crnogorske komercijalne banke, zbog duga od 1,59 miliona eura. Prema posljednjem izvještaju Centralne banke Crne Gore, Rudnici boksita su u blokadi godinu i po sa dugom koji je porastao na više od 2,22 miliona eura. M.R.

ZAPOŠLJAVANJE STRANACA

Na velikim projektima posla za samo 3.000 Naredne godine biće izdato 19.500 radnih dozvola za strance, odučila je Vlada na posljednjoj sjednici. U okviru ove ukupne kvote definisana je kvota za realizaciju razvojnih projekata Vlade Crne Gore u ukupnom broju od 3.000 radnih dozvola. Od tog broja, 1.500 radnih dozvola biće izdato za zapošljavanje stranaca i još toliko dozvola za prekogranične usluge stranaca za realizaciju razvojnih projekata Vlade Crne Gore.

Vlada je usvojila i listu razvoj-

nih projekata koju je sačinilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, za koje će se odobravati radne dozvole za zapošljavanje i rad stranaca. Razvojne projekte Vlade čine turistički kompleks u Kumboru – Herceg Novi, Porto Montenegro – Tivat, Luštica Bay –Tivat, Royal Montenegro Golf & Country Club – Tivat, Qatari Diar – Tivat, Golf teren Brdo spasa – Budva, Turistički kompleks Maljevik – Bar, Auto-put Bar - Boljare, blok II TE “Pljevlja” i HVDC podmorski kabl Crna Gora - Italija.

I.C.

CRNA GORA I MMF

Nastavljaju saradnju Nastavak saradnje sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) rezultiraće dodatnim jačanjem fiskalne i finansijske stabilnosti Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku ministra finansija Radoja Žugića i novog šefa misije te međunarodne institucije u Crnoj Gori Alasdaira Scotta.

Sastanku su, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, prisustvovali i bivši šef misije MMF-a u Crnoj Gori Nadeem Ilahi i viši ekonomista u MMFu Matthew Gaertner.

Cilj posjete delegacije MMFa vezan je za upoznavanje Scotta sa aktuelnim makroekonomskim i fiskalnim trendovima u Crnoj Gori, kao i planovima i projekcijama za naredni period. Žugić je, uz zahvalnost zbog dosadašnje uspješne saradnje, sagovornike upoznao sa mjerama fiskalne konsolidacije koje

su implementirane tokom ove godine i njihovim efektima, kao i osnovnim karakteristikama budžeta za narednu godinu.

“Uz nastavak fiskalne konsolidacije, koja je preduslov za obezbjeđivanje finansijske i makroekonomske stabilnosti, ekonomska politika Vlade u narednoj godini biće usmjerena ka implementiranju mjera koje treba da doprinesu dinamičnijem privrednom rastu”, kazao je Žugić.

U tom pravcu, budžet za narednu godinu, kako je saopšteno, ima izraženu razvojnu komponentu, prvenstveno kroz povećani iznos kapitalnog budžeta, kao i kroz predviđene podsticajne mjere za nerazvijenije opštine, subvencije namijenjene sektorima poljoprivrede i industrijske proizvodnje i planirane garancije, koje se, u najvećem dijelu, odnose na projekat izgradnje kabla Tivat – Pljevlja.

Majkl Barnier

DRUŠTVO 9

PETAK, 20. 12. 2013.

ZDRAVSTVO

Klinički centar izgubio spor, radnicima 168.000 eura

Milica Krgović

K

linički centar Crne Gore pretrpjeće težak finansijski, a njegov Odbor direktora težak moralni udarac u već teškoj materijalnoj situaciji jer će nakon pravosnažnosti presude ovih dana morati da plati 168.000 eura radnicima koji su ustanovu tužili za neplaćenu nadoknadu za prevoz.

Ova odluka je već pravosnažna na iznos od 40.000 eura za 250 radnika koji treba da dobiju po 160 eura. Ostalih 800 nestrpljivo čeka pravosnažnost slične sudske odluke koja stupa na snagu istekom zakonskog roka nakon čega će KCCG morati da isplati još 128.000 eura.

Nakon što je Odbor direktora KCCG 2010. godine odlučio da ukine naknadu za prevoz, uslijedile su tužbe nezadovoljnih radnika koji su nakon tri godine dugog procesa dobili sporove i dokazali da ih je matična kuća nezakonito uskratila za dio primanja.

Predsjednik Sindikalne organizacije Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) doktor Vladimir Pavićević kazao je Dnevnim novinama da očekuju sudski epilog za još 800 radnika koji su, takođe, presavili tabak protiv KCCG zbog neizmirenih naknada za prevoz 2010. godine. Pošto se radi o istim tužbenim zahtjevima, Pavićević očekuje da pravosnažna presuda bude u korist zdravstvenih radnika.

“Ovih 800 radnika dobilo je sporove na Osnovnom sudu, koji je donio presudu da se medicinarima isplati prevoz. Međutim, presuda se još nalazi na Višem sudu. Očekujemo da je ubrzo Viši sud potvrdi. Kada i ova presuda bude pravosnažna počeće isplata novca i ovim radnicima”, nada se Pavićević.

Prema aktuelnoj pravosnažnoj presudi, za 230 radnika KCCG treba da isplati oko 40.000 eura. Inače, radnici su preko Sindikata podnijeli više odvojenih tužbi tražeći od poslodavca (KCCG) da im izmiri prevoz za 2010. godinu.

Zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore tražili tokom štrajka 2011. godine bolji položaj

dine. Tužbu je podnijela Sindikalna organizacija u ime radnika i to u februaru 2011. godine”, istakao je Pavićević, dodajući da će ove naknade pomoći radnicima da izmire bar dio svojih dugovanja.

Pavićević je podsjetio da je uprava KCCG mimo važeće odluke uskratila medicinare za naknade za prevoz za 10 mjeseci 2010. godine.

“Odluka o prekidanju isplate prevoza donio je tada poslodavac”, naveo je Pavićević.

●DIREKTORI ZA DOGOVOR NE MARE

40 hiljada eura Klinički centar će morati da ovih dana isplati radncima ove zdravstvene ustanove na ime uskraćenih naknada za prevoz 2010.

“Po pravosnažnoj presudi za 250 tužilaca (radnici KCCG) ovih dana počeće isplata naknada troškova prevoza u prosječnom iznosu od po 160 eura za 10 mjeseci 2010. go-

Vladimir Pavićević dodao je da je po okončanju štrajka zdravstvenih radnika 2011. i 2012. godine dogovoreno da se svim zaposlenima koji putuju duže od šest kilometara do posla isplaćuje naknada za prevoz.

“Isplatu prevoza dogovorili su predstavnici sindikata i Ministarstva zdravlja. Međutim, ovaj dogovor se ne poštuje od strane ustanova. Tada je dogovoreno da ustanove iz vlastitih prihoda isplaćuju naknade za prevoz onima koji su najugroženiji. Međutim, to do danas nije uređeno. Samo nekoliko ustanova je to ispoštovalo, a u pitanju su pojedini domovi zdravlja”, naveo je Pavićević.

●VJERUJU DA ĆE BITI BOLJA 2014.

Kada su u pitanju očekivanja za narednu godinu, Vladimir Pavićević je optimističan.

“I ekonomisti su malo optimističniji nego što su bili i mislimo da će možda doći do ekonomskog rasta u skladu sa prognozama koje se daju.

Vjerujem da će se steći uslovi da se zarade koje su posljednje tri godine na razne načine umanjivanje vrate na nivo iz 2009. godine. Dakle, očekujem da će biti prostora da se zarade povećaju”, očekuje Pavićević.

MEMORANDUM

DONACIJA

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović i izvršni direktor NVO LGBT Forum Progres Stevan Milivojević potpisali su Memorandum o saradnji između ovog resora i nevladine organizacije. Memorandumom je predviđeno unapređenje saradnje u aktivnostima koje ova nevladina organizacija realizuje u okviru svojih projekata.

“Ministarstvo i Progres obezbijediće redovnu i blagovremenu razmjenu informacija u vezi sa aktivnostima na pripremi, usvajanju i primjeni strateških dokumenata iz nadležnosti Ministarstva. Precizirano je da Progres predlaže konkretne načine

Kompanija Adriatik marinas, sa kompanijama sa kojima sarađuje na projektu Porto Montenegro Gips Trade d.o.o. iz Budve i Veletex i Sinko Group iz Podgorice, donirala je juče Domu zdravlja u Tivtu aparat za dijagnostifikovanje raka prostate, čija je vrijednost 3.500 eura.

Riječ je o nastavku saradnje, jer je zahvaljujući toj kompaniji u novembru, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, Tivćanima podijeljeno 50 kompleta, koje čine aparati za mjerenje nivoa šećera u krvi Aku check, lancete i mjerne trakice za aparate, vrijednosti 2.500 eura.

Ističući zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Porto Montenegrom, direktorka Doma zdravlja, dr Snežana Matijević, kazala

Radno mjesto nema alternativu Vladimir Pavićević očekuje, ukoliko iduće godine bude tehnoloških viškova u zdravstvu, da će taj proces pratiti adekvatan socijalni program. On je podsjetio na Sporazum između Sindikata i Vlade kojim su predviđene za javni sektor otpremnine koje su znatno više nego ranije.

“Nadamo se da će kroz adekvatne socijalne programe i oni zaposleni koji budu proglašeni tehnološkim viškom na neki način biti zadovolji. Uprkos tome, to je veliki problem za sve zaposlene jer je ipak bolje sačuvati radno mjesto i platu”, ocijenio je Pavićević.

Podsjetimo da je Sindikat KCCG, koji predvodi Vladimir Pavićević, do sada organizovao dva štrajka. Godine 2008. organizovan je štrajk u Klinič-

kom centru zbog lošeg ekonomskog statusa radnika. Zaposleni su se 11. juna 2008. godine pobunili zbog loše materijalne situacije i neriješenih stambenih pitanja, a štrajk su okončali 37 dana kasnije, kada su od vlasti dobili obećanja da će ispuniti njihove zahtjeve.

Drugi štrajk organizovali su 31. decembra 2011, a obustavili ga 10. februara 2012. godine, nakon što je potpisan granski kolektivni ugovor. Medicinari su štrajkovali tražeći da im se plate vrate na nivo iz 2009. godine.

Umjesto povećanja zarada za oko 20 odsto, dobili su povećanje za oko 17 eura, ali i znatno bolji granski kolektivni ugovor, kojim su za ljekare predviđene otpremnine i do 20.000 eura.

Jednaka prava i Vrijedan aparat na dar mogućnosti za sve saradnje i da će pružiti doprinos putem davanja predloga vezanih na unapređenju rada Ministarstva zdravlja na polju sprovođenja i ostvarivanja zdravstvene zaštite određenih ciljnih grupa”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Ministarstvo zdravlja i Progres sarađivaće na partnerskim osnovama u svim oblastima gdje za to postoji interes građana i zajednice, a rukovodiće se načelom jednakih mogućnosti za sve.

“Saradnja sa zasniva na Strategiji za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba za period 2013-2018. godine”, zaključuje se u saopštenju.

M.M.K.

je da u toj zdravstvenoj ustanovi cijene inicijativu i pomoć kompanije, “kao i prepoznavanje potrebe za nabavku ovako važne medicinske opreme u novembru i decembru, u ukupnoj vrijednosti od 6.000 eura”.

Ona je izrazila nadu da će se sa odličnim projektima i inicijativama nastaviti i 2014.

PR menadžer kompanije Danilo Kalezić kazao je da je veoma važno imati partnere koji znaju prepoznati probleme u društvu, jer je “lako realizovati ciljeve ako znamo šta hoćemo”.

Aparat za mjerenje PSA faktora, kako je najavljeno, biće u funkciji naredne sedmice i u početku se korišćenje neće naplaćivati, a kasnije će pacijenti kupovati trake za mjerenje, čija je cijena tri eura. Z.K.

Sa uručenja donacije

10 DRUŠTVO

PETAK, 20. 12. 2013.

Prevoznici ogorčeni na kontrolu inspektorke Drašković

FOND ZA ZDRAVSTVO

Hrapović ponovo direktor Vlada Crne Gore dala je zeleno svijetlo Upravnom odboru (UO) Fonda za zdravstveno osiguranje da za direktora ove ustanove ponovo imenuje Kenana Hrapovića. UO Fonda nedavno je uputio crnogorskoj Vladi predlog za davanje mišljenja o ponovnom imenovanju Hrapovića na čelnu poziciju ove zdravstvene ustanove.

Hrapoviću je ovo drugi mandat.

UO je na ranije održanoj sjednici donio jednoglasnu odluku da direktor Fonda ponovo bude Kenan Hrapović, obrazlažući da je kvalitetno obavljao posao u ovom mandatu, te da su tome doprinijele i sve službe, počev od odnosa sa javnošću, pa do finansijskog sektora.

Shodno proceduri, ovaj predlog je UO morao upititi Vladi na saglasnost.

Inače, UO je nedavno raspisao konkurs za izbor direktora Fonda, a jedini kandidat koji je konkurisao upravo je bio Kenan Hrapović.

“Konkursna Komisija sačinila je izvještaj o rezultati-

ma konkursa i dostavila ga Upravnom odboru Fonda. Jedini kandidat koji se prijavio bio je Kenan Hrapović. On je ponudio kvalitetan program rada od 2014. do 2018. godine.

Program koji je ponudio je jasan, sadržajan, sa jasno definisanom vizijom razvoja Fonda.

Najavio je da će poštovati Etički kodeks koji je usvojen 2012. godine. Hrapović je ispunjavao sve uslove konkursa, a i u prethodnom mandatu je kvaliteno obavljao posao”, kazao je Dnevnim novinama predsjednik konkursne Komisije Zoran Kostić.

Kenanu Hrapoviću prvi mandat ističe u martu. Međutim, konkurs je raspisan ranije, prema zakonskoj proceduri, kako bi se izbjeglo da usljed procedure izbora Fond za zdravstveno osiguranje bude bez direktora.

Inače, Kenan Hrapović je prije skoro četiri godine imenovan za direktora Fonda, a na to mjesto zamijenio je Rama Bralića.

M.M.K. Kenan Hrapović

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti objavila je imena dobitnika stipendija za postignute rezultate tokom studija. Studenti Vladimir Kostić sa Elektrotehničkog fakulteta, Milica Kostić sa Filozofskog, Lidija Nikčević sa Fakulteta likovnih umjetnosti i Jovana Žugić sa Ekonomskog dobitnici su stipendija Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) za 2013/14. godinu za rezultate postignute tokom studija.

J.V.Đ.

Sunčan početak zime Načelnik Centra za analizu i prognozu u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev najavio je da će zima, koja kalendarski počinje 21. decembra, biti u znaku lijepog vremena.

“Očekuje nas pretežno sunčano i relativno toplo vrijeme, a u jutarnjim satima na sjeveru biće hladno sa umjerenim mrazom. Dnevne temperature nardenih dana biće iznad prosjeka.

Maksimalna dnevna temperatura na sjeveru kretaće se od sedam do 13 i do 18 stepeni u centralnim i južnim predjelima”, najavljuje Micev.

M.M.K.

SOCIJALNI SAVJET

UIP

Takse za kamione nijesu 20 eura Sa problemima koje kamionski prevoznici, koji stočnu hranu iz Srbije prevoze za Albaniju, imaju sa veterinarskom inspektorkom Mirjanom Drašković u Upravi za inspekcijske poslove (UIP), kako su kazali za Dnevne novine, nijesu upoznati, jer im do sada “nijesu stizale pritužbe na rad Mirjane Drašković, veterinarske inspektorke”.

Iz Uprave su Dnevnim novinama dematovali da “Veterinarska inspekcija i njeni službenici naplaćuju 20 eura po kamionu za pošiljke u tranzitu”, ali nijesu komentarisali optužbe kamionskih prevoznika da upravo toliko iznosi harač koji im po kamionu naplaćuje inspektorka Drašković.

Na taj način iz Uprave su, indirektno, potvrdili da prekovremeni radni sat veterinarskih inspektora nikako ne može iznositi 20 eura po kamionu, koliko, prema tvrdnjama prevoznika, naplaćuje inspektorka Drašković.

●KONKRETNI ODGOVORI DANAS Iz Uprave juče nijesu odgovorili na pitanja DN koja je tačno cijena sata rada mimo radnog vremena veterinarskog inspektora, da li se ona naplaćuje po satu ili po pošiljci, kolika je naknada za gorivo inspektoru, te da li je veterinarski inspektor dužan da za to izda priznanicu

da je primio novac. Na ta pitanja, kako su rekli, odgovoriće Dnevnim novinama danas.

Naime, nakon što su u utorak veče kamionski prevoznici, njih 22, odbili da plate po 20 eura veterinarskoj inspektorki Mirjani Drašković za izlazak na lice mjesta van radnog vremena, oni su tek u srijedu uspjeli da pređu granicu sa Albanijom. Na prelazak granice čekali su do 10.30, kada je inspektorki Drašković počelo radno vrijeme i bez problema i plaćanja spornog iznosa svi su do 15 sati prešli granicu, a već juče, kako su potvrdili za DN, i vratili u Crnu Goru.

●PREVOZNICI: PROBLEM IMAMO JEDINO SA MIRJANOM Prevoznici su juče za DN ponovili tvrdnje da je cjenovnik sata rada mimo radnog vremena veterinarskih inspektora različit, odnosno da Drašković naplaćuje po kamionu 20 eura i to 15 eura za prekovremeni sat plus pet eura za gorivo i za to ne daje priznanicu o primljenom novcu, dok svi ostali inspektori naplaćuju samo 15 eura po satu rada mimo radnog vremena.

“Ni drugi inspektori ne daju priznanice, ali tu je riječ o neznatnom novcu, jer za sat uzmu 15 eura koje nas petoro ili desetoro, koliko nas ima, podijelimo, a Drašković traži

20 eura po kamionu”, ponovio je prevoznik Emil Musić.

I njegov kolega Hajro Čoković bez problema je prekjuče ušao u Albaniju, a već juče po podne je bio u Srbiji.

“Samo sa Draškovićkom imamo problem, jer nas jedino ona pljačka. Svi ostali su na nivou, i carina, i policija, i drugi inspektori. Jedino je ona da bog sačuva”, kazao je Čoković.

Dragomir Novović ističe da je dok nije došla Drašković na prelazu Božaj na vratima veterinarske inspekcije bio nalijepljen cjenovnik u kojem je pisalo da jedan prekovremeni radni sat košta 15 eura, ali da tog papira više nema od kada je Drašković došla da radi na Božaj.

“Jedino zbog nje nastaju zastoji i gužve”, kazao je Novović i pohvalio carinike i policiju koji na prelazu rade 24 sata.

Inače, inspektorka Drašković javnosti je poznata po raskrinkavanju puteva kojima se brazilska zamrznuta piletina u Crnoj Gori pod lažnim etiketama domaćih proizvođača prodavala kao svježa. Zbog toga je 18. septembra 2009. godine nakon disciplinskog postupka dobila otkaz, a odlukom prvo Vladine komisije za žalbe, koja je poništila odluku o otkazu tražeći da se postupak ponovi, a potom odlukom Upravnog suda, Drašković je krajem jula 2010. vraćena na posao.

J.V.Đ.

VOJSKA

Nikčević zamijenio Masoničića Viškove naoružanja treba hitno riješiti Vlada Crne Gore imenovala je generalnog sekretara Saveza sindikata (SSCG) Marka Nikčevića za novog člana Socijalnog savjeta. Nikčević je u tom radnom tijelu zamijenio bivšeg generalnog sekretara SSCG Zorana Masoničića koga je izvršna vlast na posljednjoj sjednici razriješila dužnosti.“Ministarstvo rada i socijalnog staranja predložilo je da Vlada imenuje Marka Nikčevića za člana Socijalnog savjeta. U obrazloženju predloga je navedeno da je SSCG na kongresu izabrao Marka Nikčevića za generalnog sekretara”, navodi se u obrazloženju rješenja o imenovanju Nikčevića za člana SS. Vlada je, kako se navodi, razmotrila i prihvatila predlog rješenja Komisije za kadrovska i administrativna pitanja i donijela rješenje o imenovanju Nikčevića za člana Socijalnog savjeta.

M.M.K.

Marko Nikčević

Višak su 300 pištolja 7,65mm M70 i 90 pištolja 9mm, dva mitraljeza, osam topova...

Naoružanje i vojna oprema sada su smješteni u 10 skladišta, piše u informaciji o naoružanju i vojnoj opremi koji se oglašavaju suvišnim za potrebe Vojske Crne Gore.

“U narednom periodu planirano je da se naoružanje i vojna oprema smjeste u tri skladišta koja će biti rekonstruisana po NATO standardima. Predmetni viškovi se moraju što hitnije rješavati, posebno ubojna sredstva, s obzirom na godine starosti i uslove čuvanja”, upozorava se u informaciji.

Među viškovima naoružanja

nevedeno je 300 pištolja 7,65mm M70, zatim 90 pištolja 9mm (automatski INGRAM), dva mitraljeza 7,9 mm M53, osam topova bestrzajnih 82mm M60A... Kada su u pitanju sredstva Mornarice, višak su i tri brodska topa 20/1,M71.

U zaključcima Informacije navodi se da se zadužuje Ministarstvo odbrane da odredi početne cijene i ponudi povjerljivoj prodaji sva sredstva naoružanja i vojne opreme koja svojim kvalitativnim stanjem zadovoljavaju namjenske potrebe.

M.M.K.

HRONIKA 11

PETAK, 20. 12. 2013.

Sa zatvaranja jučerašnjeg ministarskog foruma

Prijetnja eU

Suspenzija viza ako se ne smanji broj zahtjeva za azil Na jučerašnjem ministarskom forumu diskutovano najviše o postviznoj liberalizaciji Ukoliko do proljeća naredne godine zemlje zapadnog Balkana ne budu imale jasne rezultate i pokazatelje kada je riječ o suzbijanju problema povećanog broja aplikacija za azil koje dolaze od ljudi iz ovog regiona, bićemo prinuđeni da primijenimo suspenziju vizne liberalizacije, poručila je sinoć evropska komesarka za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrom na kraju prvog dana ministarskog sastanka, koji je počeo juče u Bečićima.

Ona je dodala da je tokom sastanka bilo riječi o reformama koje se sprovode u provosuđu većeg broja zemalja zapadnog Balkana te o o

borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i potrebi da se reforme nastave i prikupi bolji i veći bilans mjerljivih rezultata.

“Posvećeni smo održavanju pitanja viznog režima, međutim, svjesni smo vrlo opasne pojave, a to je da se četiri puta povećao broj aplikacija za dobijanja azila u zemljama članicama EU. Radi se u velikom broju o građanima koji dolaze iz zemalja ovog regiona, što je veliki problem.

Zbog toga smo odlučili da uvedemo suspenzivnu klauzulu, koja će stupiti na snagu naredne godine, a to znači da ukoliko se pokaže da je neophodno, moći ćemo da suspendujemo

bezvizni režim sa pojedinim zemljama“, navela je Malmstrom.

Ona je dodala da je potrebno mnogo više uraditi u toj oblasti od organizovanja informativnih kampanja, do borbe protiv kriminalnih mreža koje se time bave.

“Većina ljudi koji apliciraju za azil u zemljama članicama EU su Romi i zato je neophodno usvojiti temeljnije politike, koje će imati za cilj unapređenje uslova života romske populacije u zemljama regiona. Neophodno je u ovoj oblasti ostvariti značajniju promjenu, ali jako je dobro što su ministri izrazili posvećenost da se na tome radi više i podrška je

neophodna“, istakla je Malmstrom.

Navodeći da su usaglasili zajedničku izjavu kojom produžuju akcioni plan borbe protiv narkotika, ministar unutrašnjih poslova Litvanije Dailis Alfionsas Barakauskas je, takođe, ukazao na problem sekundarne ilegalne migracije, o pojavi da migranti iz Bugarske i Grčke preko teritorije zemalja zapadnog Blakana odlaze u zemlje EU. “Konstatovali smo da je potrebno intenzivnije sarađivati sa partnerima u suzbijanju ove pojave. Potrebno je da se intenzivnije radi kako bismo ostvarili još bolje rezultate kada je riječ o upravljanju granica-

ma. Bilo je riječi o ilegalnoj trgovini oružjem i potrebi da se uspostavi mreža između zemlja zapadnog Balkana kako bismo se efikasnije suprotstavili ovoj pojavi. Tokom prvog dana konferencije govorili smo i o krizi u Siriji, pojavi stranih plaćenika, te da se i na tom polju ostvari intenzivnija saradnja zemlja EU i zapadnog Balakana“, naveo je litvanski ministar.

Forum EU - zapadni Balkan tradicionalno se održava u drugoj polovini svake godine, a posebnu pažnju usmjerava na regionalnu saradnju država zapadnog Balkana u oblasti pravde i unutrašnjih poslova. N.L.

UPraVa Carina

Krijumčario ptice Vršeći kontrolu prometa putnika i robe, carinski službenici na Areodromu Podgorica otkrili su i oduzeli ptice zaštićene CITES konvencijom, koje je italijanski državljanin pokušao iznijeti iz carinskog područja, saopšteno je juče iz Uprave carina.

“U utorak, 17. decembra, službenici Uprave carina, na Aerodromu Podgorica, kontrolisali su promet putnika i robe, i tom prilikom kod italijanskog državljanina M. S. pronašli 27 ptica - šljuka, Zaplijenjene ptice Foto: Uprava carina

koje se CITES konvencijom (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore), tretiraju kao zaštićene životinjske vrste. Zbog počinjenog prekršaja, odgovornom licu je izdat prekršajni nalog i naplaćena novčana kazna, a o oduzimanju zaštićenih vrsta obaviješteni su Agencija za zaštitu životne sredine i Ekološka inspekcija radi daljeg postupanja iz svoje nadležnosti”, navodi se u saopštenju Uprave carina. S.K.

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

12 HRONIKA

PETAK, 20. 12. 2013.

ANKETA O RADU SUDOVA

Sudije zadovoljne, ali ne i građani Većina crnogorskih sudija, čak 93 odsto, smatra da je stanje u sudstvu uglavnom dobro ili veoma dobro, dok, s druge strane, nešto manje od polovine od ukupno 966 anketiranih građana ocjenjuje rad sudstva neefikasnim, zaključak je istraživanja koje je sprovela NVO Građanska alijansa (GA) u saradnji sa Udruženjem sudija i dio je aktivnosti koji je predviđen akcionim planom za poglavlje 23, pravosuđe i temeljna prava.

Na jučerašnjoj prezentaciji istraživanja GA, predsjednica Udruženja sudija Husnija Simonović kazala je da to što je više od 70 odsto anketiranih sudija ocijenilo da je stanje u sudstvu uglavnom dobro, te da je njih 21 odsto smatra da je stanje veoma dobro, navodi na za-

ključak da, sa sudijske tačke gledanja, crnogorsko sudstvo ispunjava adekvatno svoju funkciju.

Više od polovine sudija “uglavnom ima povjerenja u sudstvo”, dok je oko 20 odsto kazalo da takvu procjenu ne može dati.

Ključni problem sudstva su, prema mišljenju 966 punoljetnih građana koji su anketirani uporedo sa sudijama, politička nepodobnost, korupcija i sporost u radu.

Koordinator programa vladavine prava GA Zoran Vujičić juče je naveo da je skoro polovina ispitanih građana steklo sliku o sudovima isključivo kroz medije. Ispitanici, njih 46 odsto, smatra da sudije “uvijek ili uglavnom sude po zakonu”, dok 45 odsto smatra da “uglavnom ili gotovo nikad ne sude po zakonu”.

Mišljenja građana su podijeljena kada je riječ o efikasnosti suda, jer 53 odsto ispitanika smatra da nijesu efikasni, dok njih 47 ima sasvim suprotno mišljenje.

Pravnik Siniša Bjeković govorio je na jučerašnjoj konferenciji o specifičnom položaju sudija u odnosu na javnost, budući da svi osim njih samih mogu komentarisati sudske presude. Na percepciju građana, kako je kazao, vjerovatno utiče i to što su mnogo češće i zastupljenije negativne ocjene i kritika koju prenose mediji, navodeći da se nikada ne dešava da neko ko je zadovoljan ishodom postupka sazove pres konferenciju i govori o tome. On je ukazao da uslovi u kojima rade sudije mogu ugroziti njihovo dostojanstvo.

S.K.

PRIJAVA

Držao pištolj bez oružanog lista Kotorska policija podnijela je danas krivičnu prijavu protiv sugrađana A. Lj. (66) i P. C. (42) zbog sumnje da su počinili krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je juče iz Uprave policije.

“Policijski službenici su, raspolažući operativnim saznanjima i postupajući po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru, izvršili pretres stana i drugih prostorija u Kotoru, koje koristi A.

POLICIJSKA AKCIJA

Osnovcima lekcije o petardama U sklopu projekta “Rad policije u zajednici”, a postupajući u okviru akcije “Petarda”, službenici Centra bezbjednosti su juče u Osnovnoj školi “Radomir Mitrović” u Beranama održali predavanje na temu “Posljedice zloupotrebe pirotehničkih sredstava”.

Istovremeno, u Bijelom Polju, povodom iste teme, formiran je tim za preventivno djelovanje, koji čine predstavnici policije, škola, nevladinog sektora, zdravstva i komunalne policije.

Zamjenik komandira policije u tom gradu Almir Ćatović najavio je da će kontakt policajci narednih dana obići sve osnovne i srednje škole u toj opštini Sa jučerašnjeg časa u Beranama

Sa jučerašnje konferencije

Politički pritisak ometa rad sudova Odgovarajući na pitanja šta to rad sudova čini pristrasnim, građani su u najvećoj mjeri, 34,4 odsto, kazali da je problem u političkim pritiscima, zatim, 31,7 odsto da utiču prijateljske veze i poznanstva, 26 odsto je kazalo da je to zbog mita i korupcije, a 11,6 odsto je odgovorilo da je to zbog ličnog stava.

Građani su, po riječima Vujičića, skloni samopercepciji kada je rad sudova u pitanju, a takve navode potkrijepio je podatkom da je 72,2 odsto anketiranih kazalo da nije imalo lično iskustvo sa sudom u posljednje dvije godine.

Komentarišući pitanje o percepci-

ji građana u vezi sa političkim pritiscima na sudije, predsjednica Udruženja sudija Husnija Simonović kazala je da se Udruženje sudija zalaže da sudije ne budu članovi partija, navodeći da je niko nikada, za 32 godine staža u pravosuđu, nije zvao da joj govori kako da radi.

Lj. Tom prilikom je oduzet pištolj marke ‘Browing’ kalibra devet milimetara, bez važećeg oružnog lista. Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je predmetni pištolj prethodno bio u ilegalnom posjedu P. C.”, navodi se u saopštenju policije.

O događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru. Pronađeno oružje biće poslato na vještačenje u Forenzički centar.

S.K.

i učenike upoznati sa posljedicama upotrebe pirotehničkih sredstava. Takođe je najavio da će se na javnim mjestima postaviti flajeri upozorenja za one koji budu prodavali i koristili ta sredstva.

“Akcija se sprovodi zbog nelegalne prodaje pirotehnike i lične zarade. Pojedina lica koja se time bave ugrožavaju zdravlje djece i mir i spokoj naših porodica. Najčešći kupci i korisnici pirotehničkih sredstava su djeca, a kupovinom i korišćenjem petardi djeca se izlažu velikoj opasnosti da zadobiju povrede i opekotine, te oštete ili izgube vid i sluh”, iznio je Ćatović.

B.Č., M.T.

HRONIKA 13

PETAK, 20. 12. 2013.

Širok krug korisnika

Pristup tajnim podacima za sve tri grane vlasti Na vanrednoj sjednici Vlade održanoj u utorak usvojen je predlog zakona o dopuni Zakona o tajnosti podataka kojim se širokom krugu državnih funkcionera omogućava uvid u tajne podatke građana bez posebne dozvole.

Predlogom zakona je predviđeno da bez dozvole tajnim podacima mogu pristupiti i potpredsjednici Vlade, ministri nadležni za unutrašnje poslove, vanjske poslove, poslove finansija i poslove odbrane, te državni tužioci i zamjenici državnih tuzilaca, kao i sudije.

Ovim zakonskim aktom utvrđeno je nadalje da pristup tajnim podacima bez prethodnog odobrenja mogu imati i članovi Odbora Skupštine Crne Gore za bezbjednost i odbranu, članovi skupštinskog Odbora za an-

tikorupciju, te članovi anketnog odbora koji je osnovan odlukom Skupštine povodom ostvarivanja parlamentarne istrage.

Pored njih, to je omogućeno i članovima Savjeta nezavisnog nadzornog organa za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i branilac okrivljenog, osim u slučajevima propisanim Zakonikom o krivičnom postupku.

U zakonskoj odredbi je pojašnjeno da osobe koje imaju navedena prava, mogu ih koristiti samo u svrhe službene dužnosti. Prilikom preuzimanja tajnih podataka, potpisuju izjavu da će sa tajnim podacima postupati u skladu sa zakonom i drugim odgovarajućim propisima.

S.K.

akCiJa ª ToronToº

Falsifikovali pasoše i lične karte Apelacioni sud potvrdio je prvostepenu presudu koju je donijelo specijalno vijeće sudije Šefkije Đešević desetorici optuženih u akciji “Toronto”.

Bjelopoljci Željko Krgović (50) i Suad Nišić (53), Albert Dedvukaj (33) iz Tuzi, Zvezdan Drakulović (60) iz Plava i Samir Kastarati (33) iz Peći, Fazlija Kolikaj (48) iz Ljubinja u Makedoniji, nje-

gova sugrađanka Arifa Kolić (55), Rahman Zverotić (53) iz Berana, Blerim Zekaj (25) iz Peći i Genzi Morina (30) iz Đakovice, uhapšeni zbog sumnje da su djelujući kao kriminalna grupa na području Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije počinili krivična djela falsifikovanje isprava, nedozvoljen prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi.

Odlukom Višeg suda koju je potvrdio Apelacioni, Krgović je osuđen na godinu zatvora za produženo krivično djelo falsifikovanje isprava, dok je Kolić osuđena na četiri mjeseca uslovno zbog falsifikovanja isprava u pomaganju.

Prema navodima optužnice, kriminalna grupa se u dužem periodu bavila kontaktiranjem većeg broj lica,

pretežno sa Kosova ili lica deportovani zemalja Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, za koje je potom izrađivala falsifikovane pasoše, vozačke dozvole i lične karte i time im omogućavala nezakonit prelazak državne granice. Krgović je optužnicom bio označen kao vođa ove kriminalne grupe.

B.Č.

Nikšićanin opljačkao košarkaše i rukometašice Danilovgradska policija uhapsila je M.M. (23) iz Nikšića zbog sumnje da je počinio četiri krađe Košarkaškog kluba “Danilovgrad” i Ženskog rukometnog kluba “Danilovgrad”.

Sumnje policije ukazuju da je M.M od sredine oktobra do sredine novembra 2013. godine iz Sportske hale u Danilovgradu, za vrijeme košarkaških utakmica Prve B Erste košarkaške lige i prilikom održavanja treninga, ukrao četiri mobilna telefona veće vrijednosti – tri vlasništvo košarkaša KK “Danilovgrad” i jedan vlasništvo rukometašice ŽRK “Danilovgrad”.

Osumnjičeni M.M. je potom, kako se sumnja, ukradene telefone, ukupne vrijednosti od oko 1.300 eura, prodao trećim licima. Službenici OB Danilovgrad su došli do podataka lica koja su telefone kupila. Dva mobilna telefona su od njih oduzeta i već predata vlasnicima, dok će i preostala dva takođe biti vraćena vlasnicima. M.M. je, uz poseban izvještaj, kao dopunu krivičnih prijava prethodno podnijetih po nepoznatom počiniocu, predat Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici.

K.P.

14 CRNA GORA

petak, 20. 12. 2013.

SocIJALNI SAVJET

U Bijelom Polju još opada zaposlenost Bjelopoljci čine 4,1 odsto zaposlenih u državi

BIJELO POLJE - Na sjednici opštinskog Socijalnog savjeta konstatovano je da je zaposlenost na lokalnom nivou u posljednjih pet godina u opadanju u odnosu na kretanje zaposlenosti u Crnoj Gori i u opštinama južnog i srednjeg regiona.

Potpredsjednik Socijalnog savjeta Milorad Rmandić kazao je za Dnevne novine da statistika pokazuje da je učešće broja zaposlenih u Bijelom Polju 2008. godine u ukupnom broju zaposlenih u državi bilo 5,2 odsto, te da sada iznosi 4,1.

“U navedenom periodu zaposlenost u južnom i srednjem regionu porasla je za 9,9 odsto, a u Bijelom Polju opala za 18,3. Nezaposlenost u opštini koja je prije pet godina iznosila 17,2 odsto od radno aktivnog stanovništva jednim velikim dijelom porasla je na 27,3 usljed smanjenja broja radno aktivnog stanovništva sa 20.607 na 14.733, a dijelom usljed porasta broja nezaposlenih za 487 ili 13,8 odsto.

Najveća nezaposlenost izražena je u četvrtom stepenu stručnosti (31,3 )i trećeg stepena (27,9) a zatim u sed-

mom (16,9 odsto). Nezaposlenost osoba preko 40 godina starosti je 40,5 odsto od ukupnog broja nezaposlenih”, kazao je Rmandić.

Kako je naveo, Socijalni savjet je preporučio da se maksimalno iskoriste sve rezerve za zaustavljanje rasta nezaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta, naročito investiranjem u proglašenim biznis zonama gdje, kako je rekao, investitore čekaju uvedene značajne olakšice u plaćanju komunalnih naknada, poreza i doprinosa.

“Inspekciji rada je preporučeno da ne postupa samo po prijavama rada na crno, već da sopstvenom inicijativom djeluje u pravcu suzbijanja ove pojave”, kazao je Rmandić.

On je dodao i da je određena radna grupa koja će raditi na sporazumu za primjenu kriterijuma određenih zakonom, ali i socijalnih pri zapošljavanju na nivou Opštine.

Rmandić je naveo i da je konstatovano da su zarade u Bijelom Polju manje za 16 odsto u odnosu na prosjek na državnom nivou. B.Č.

Hodžić

Humanitarna utakmica za vrtić Bambi TIVAT - Za objekat vrtića “Bambi” u Donjoj Lastvi na humanitarnoj odbojkaškoj utakmici, profesori Osnovne škole “Drago Milović” prikupili su juče 200 eura.

Utakmicu su odigrali profesori fizičkog vaspitanja u OŠ “Drago Milović” i njihove kolege, koji su zajedno sa njima svake srijede na rekreaciji. Utakmicu su odigrali zaposleni u stalnom radnom odnosu protiv zaposlenih na određeno vrijeme, podijeljeni u ekipe “Stara škola” i “Juniori”. Rezultat je na kraju glasio 3:2 u korist starijih, što je, kako kažu, manje važno. Utakmicu je igrao i dugogodišnji profesor Miroslav Franović, kome je to bila i oproštajna igra jer do kraja ovog mjeseca odlazi u penziju. Franović je, pored rada u školi, radio kao trener nekadašnjeg kluba “Mladost”, a danas “Libera”. Z.K.

Forum žena SDP Tivat dao poklone Povodom nastupajućih Božićnih i Novogodišnjih praznika, članice Foruma žena OO SDP Tivat sa svojom predsjednicom Dijanom Tripičić juče su su posjetile dječiji vrtić “ Bambi “ u Tivtu i uručile poklone. Žene su mališanima poklonile igračke za razne uzraste, dječije knjige, kao i neophodan školski pribor koji će im poslužiti za kreativni rad. Z.K.

SUMNJE BIVŠIH RADNIKA ª PRVoBoRcAº

Nezakonito prodaju imovinu preduzeća HERCEG NOVI - Iako nemaju prava na to, nadležni iz preduzeća Provoborac, prema saznanjima bivših radnika, prodaju vozni park i mašine te firme, zbog čega će oni pokrenuti zakonske mogućnosti da to ispitaju. Ispred nekadašnjih radnika Prvoborca Zahid Hodzić kazao je za Dnevne novine da oni imaju informacije da ovo preduzeće prodaje kamione i mašine, te da otuđuju vozni park mimo zakonskih propisa.

“Gdje te pare idu, sa tim nijesmo upoznati, ali smo na tragu da i to saznamo”, kazao je Hodzić.

On je dodao da, po zakonu, oni moraju raspisati tender za prodaju osnovnih sredstava, a pošto sad prodaju bez znanja akcionara i povjerilaca, pokrenuće pravne zakonske mogućnosti da se to

ispita.

Kako je Hodžić objasnio, radnici i dalje ne rade, kao ni firma, koja trenutno ima petoro zapošljenih.

“To je rukovodeći kadar, šta oni tamo rade, to niko ne zna. Po nama, rade ono što ne bi trebalo da rade”, naveo je Hodžić.

Inače, juče su Osnovnom sudu u Herceg Novom održana dva suđenja po tužbi radnika Prvoborca, za isplatu zarada i prekovremenih sati. Advokat bivših radnika tog preduzeća Jovan Pejović kazao je za DN da je vještak konačno završio vještačenje, te da je sve precizirno i da očekuju u februaru da se zaključi ročište.

Podsjetićemo, 80 radnika bivšeg Prvoborca zahtjeva isplatu zaostalih zarada i prekovremenih sati.

S.M.

CRNA GORA 15

petak, 20. 12. 2013.

MUGOŠA NA DANU GLAVNOG GRADA:

Podgorica lokomotiva u razvoju države

Mugoša položio vijenac na spomenik partizanu borcu na Gorici

N

a svečanoj sjednici povodom Dana oslobođenja Podgorice, gradonačelnik Miomir Mugoša istakao je da je glavnom gradu namijenjena uloga lokomotive u ukupnom razvoju države. Povodom “rođendana” Podgorice, Mugoša je četvorici sugrađana koji su stariji od 100 godina dao poklon čestitku u iznosu od 200 eura. Ipak, dan glavnog grada nije prošao samo u tonu svečanosti. Nedugo pošto je gradonačelnik položio vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici, PzP je, zbog nezadovoljstva kvalitetom života građana, održao performans ispred CNP-a.

za tretman podzemnih voda na deponiji Livade i eksploataciju biogasa sa deponije i njegov transfer u toplotnu električnu energiju”, naveo je Mugoša.

●PLANIRANO OTVARANJE VIŠE USTANOVA Uz podršku Evropske komisije, kako je najavio, Glavni grad počinje izgradnju paviljona u okviru Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, otvaranje Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama i pripreme za izgradnju Gradskog pozorišta.

Gradonačelnik je napomenuo da je za sljedeću godinu planiran završetak objekta Gradskog parlamenta, izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda na deponiji Livade,

●TENDER ZA ZAŠTITU MORAČE I SKADARSKOG JEZERA

kao i eksploatacija biogasa sa deponije i njegov transfer u toplotnu i električnu energiju.

Mugoša je naveo i da je Glavni grad potpuno spreman za saradnju, kao i za pružanje logističke podrške budućim investitorima.

“Poslovi na unapređenju i razvoju jednog grada, koliko god bili uspješni, nikada ne mogu da budu do kraja završeni. To je proces koji uvijek traje, bez obzira na to što s vremena na vrijeme pokušava biti usporen i osporen od ostrane onih kojima je jedino za-

NVO BOKA

nimanje da osujete realizaciju gotovo svakog projekta i ideje, licemjerno se pozivajući na navodnu zaštitu interesa građana. Ali, nećemo dozvoliti da niko zaustavi naše razvojne planove”, naglasio je Mugoša.

On je uvjeren da će 2014. biti godina sve bržeg razvoja.

Nagrade Glavnog grada uručene su režiseru Jagošu Markoviću, Transplantacionom timu Kliničkobolničkog centra Rebro iz Zagreba i najboljim studentima u studijskoj 2012/13. godini.

●PO 200 EURA ZA STARIJE OD 100 GODINA Glavni grad – Podgorica, kao i prethodnih godina povodom obilježavanja 19. decembra, opredijelio je poklon čestitku u iznosu od 200 eura za sugrađane koji su napunili sto i više godina. Kako je saopšteno iz Glavnog grada, poklon čestitku ove godine dobili su Š. I. i K .Lj. koji imaju po 102 godine. i B. B., D. M. i B. Đ., godinu mlađi od njih.

PzP želi humanije lice Podgorice

Performans PzP-a

Članovi Pokreta za promjene (PzP), prije sjednice Glavnog grada, okupili su se ispred CNP noseći karikature i transparente gradonačelnika Podgorice.

Iz PzP su transparentima, između ostalog, podsjetili i da je Podgorica bila poznata po Hercegovačkoj ulica, hotelu “Crna Gora” i Kinu “Kultura”.

Na transparentima su upitali “Želite li da gradimo humanije lice

Foto: Vedran Ilić

“Očekujemo da ćemo u tenderu, koji ćemo raspisati 23. decembra, imati najboljeg partnera u projektu vijeka za Podgoricu, ali izuzetno značajnog za državu, gdje će se uz pomoć njega zaštiti rijeka Morača, podzemne vode kao i Nacionalni park ‘Skadarsko jezero’”, rekao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, neodvojiv dio tog projekta je izgradnja jugozapadne obilaznice oko Podgorice sa dva mosta na Morači.

“Od izgradnje uređaja za prečišćavanje otpadnih voda do stambenih zgrada kao najzanačajnije projekte planiramo završetak gradskog parlamenta, izgradnju postrojenja

Foto: Vedran Ilić

Na svečanoj sjednici povodom Dana oslobođenja Podgorice gradonačelnik Miomir Mugoša rekao je da očekuje najboljeg partnera za projekat pomoću kojeg će se, kako je naveo, zaštiti rijeka Morača, podzemne vode i Nacionalni park “Skadarsko jezero”, za šta će tender biti raspisan 23. decembra. Gradonačelnik je ovom prilikom podsjetio da su najveća ulaganja bila usmjerena na unapređenje infrastrukture, vodosnabdijevanje i prečišćavanje otpadnih voda. Prema njegovim riječima, ova i nekoliko prethodnih godina bile su u znaku priprema za izgradnju izuzetno važnog projekta, izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda sa sanacijom otpadnog mulja i primarnom mrežom fekalne kanalizacije u dužini 41 kilometar, vrijednosti oko 60 miliona eura.

Podgorice”.

Iva Pavlović iz PzP kazala je da transparentima žele da poruče da se Podgorica izgradila, ali da je, kako je navela, kvalitet života mještana tog grada drastično pogoršan.

“Pritom ne mislim samo materijalno, nego i kvalitativno jer su institucije kulture prosto zakopane. Umjesto urbanizacije doživljavamo provincijalizaciju grada”, rekla je Pavlović.

KAMPANJA

Ne dozvolite radove Djeci je bolje u hraniteljskim na koritu Zelenike porodicama nego u domovima Herceg Novi - Nevladina organizacija Ekološko društvo Boka reagovalo je juče zbog radova oko izgradnje kolektora koje izvodi turska firma “Ćeltićoglu” u koritu rijeke Zelenika. Ova NVO tvrdi da je velika količina zemlje napravila zemljanu branu.

“Svaki zahvat u rijekama, pa i rijeci Zelenika, mora da ima svoj projekat i poziv na elemente zaštite životne sredine, a sve u skladu sa vodnim dozvolama i saglasnostima. Olakšavajuća okolnost je i prava sreća za vodotok i okolno područje što je vodni režim, u rijeci, u minimumu”, saopšteno je iz ove NVO. Oni dodaju i da je korito rijeke nekada bilo dovoljno duboko za vožnju barki.

“Vremenom se nanos nataložio toliko da je stvorio čep za proticaj vode ka moru, kao i za ulazak morske vode u korito rijeke”, piše u saopštenju NVO Boka u kojem navode i da se zemlja iz iskopa, sa kopna, ne smije deponovati u rijeci.

“Kad se to uradi, potrebno je da se radovi obave u što je moguće kraćem roku, da bi promjene u koritu, hidrauličke, hemijsko-biološke, bile što manje”, naglašavaju iz ove NVO. Oni ističu da je veliki problem što je voda u rijeci zamućena i, kako kažu, taj dio više podsjeća na akumulaciju sa zemljanom branom.

Iz NVO Boka su istakli su i da se nadaju se da će inspekcije i nadzor nad ovim radovima učiniti sve da se problem u skorije vrijeme rješi. S.M.

BERANE - U okviru nacionalne kampanje “Svako dijete treba porodicu”, koja se bavi Promocijom hraniteljstva, danas je po treći put u opštini Berane održan “Dan otvorenih vrata” u organizaciji Centra za socijalni rad, a uz podršku kancelarije UNICEF-a.

Cilj kampanje je da se poveća broj hranitelja u Crnoj Gori, smanji broj djece u institucijama i podigne svijest o osnovnoj ljudskoj potrebi i pravu svakog djeteta da raste u toplom porodičnom okruženju.

Predsjednik opštine Vuka Golubović kazao je da je Berane uvijek bilo poznato po humanosti i da se nada da će i ova kampanja dati zavidne rezultate, a nagrada za to biće saznanje da djeca bez roditelj-

skog staranja rastu u porodičnom okruženju. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks je naglasio da je problem u svijetu, pa i u Crnoj Gori, smještanje djece bez staratelja u institucije, umjesto u domove.

Pedagog Centra za socijalni rad Berane Marijana Tajić naglasila je da je u Crnoj Gori 320 djece smješetno u hraniteljske porodice od kojih su samo 14 nesrodničke.

Ona je istakla da djeca koja rastu u porodičnom okruženju postižu bolje rezultate, da će bolje funkcionisati kad odrastu, postići veći stepen obrazovanja, te u budućnosti osnovati stabilnu porodicu.

Tajić je upoznala i sa činjenicom

da 70 odsto građana Crne Gore nije dobro informisano o hraniteljstvu, da 58 odsto njih smatra da je institucija dobro rješenje za djecu lišenu roditeljskog staranja, a 37 odsto smatra da djeca koja odrastaju u institiciji imaju jednake šanse kao i djeca koja rastu u porodici.

O svom iskustvu hranitelja govorio je Trifun Bubanja koji od smrti svog brata brine o njegovoj djeci, kao i Božidar Šćekić, uspješni mladi čovjek, student Visoke medicinske škole u Beranama o kome se nakom smrti roditelja brine njegova strina. Ona je preuzela brigu i o Miloševoj sestri koja je sa 12 godina ostala bez roditelja.

M.T.

16 CRNA GORA RADNICI METALCA:

OŠ ª ANTO ĐEDOVIĆº

Nagrade za osamdeset najuspješnijih učenika

BAR - U Osnovnoj školi “Anto Đedović” u Baru tradicionalno, nakon prvog polugodišta, sumiraju se rezultati rada i nagrađuju najuspješniji. Ovog puta nagrađeno je oko 80 učenika koji su se pokazali u različitim oblastima - likovnoj, literarnoj, recitatorskoj, sportskoj, na raznim takmičenjima, kvizu znanja o Baru, jesenjem krosu, kao i u raznim vanškolskim aktivnostima.

Prema riječima nastavnice ove škole Ljiljane Milović, Uprava škole je, vrednujući postignute rezultate svojih učenika tokom prvog dijela ove školske godine i pružajući im podršku za dalji rad, priredila prigodnu svečanost za sve nagrađene, na kojoj im je direktorica škole Stanka Vučinić uručila prigodne poklone i diplome.

Prema riječima Ljiljane Milović, ovo je bila prilika da se

u vedroj atmosferi i u susret predstojećim praznicima proslave uspjesi učenika i na najljepši način završi rad u prvom polugodištu.

Ovom prilikom diplome su dobili svi učenici koji su postigli dobre sportske rezultate na jesenjem krosu, dok su ostali učenici koji su bili na visini svog zadatka u prethodnom polugodištu i ostvarili zapažene rezultate nagrađeni knjigom.

Knjigama su nagrađena i četiri nastavnika koja su bila uspješna na takmičenju “Susreti prosvjetnih radnika” u Čanju.

Milović je naglasila da je uprava škole, organizujući prethodnih godina ovakve svečanosti, podsticala učenike na rad, tako da iz godine u godinu ova škola nagrađuje sve veći broj onih koji osvajaju vrijedne nagrade kako u školskim, tako i u vanškolskim aktivnostima.

A.LJ.

ROTARI KLUB BUDVA

Uručeni paketići djeci TIVAT- Novogodišnje paketiće za mališane iz porodica korisnika materijalnog obezbijeđenja juče je u Tivtu uručio Rotari klub Budva.

“To je tradicionalna akcija koju Klub donira već duži niz godina”, kazala je Kristina Petrović iz tivatskog Centra za socijalni rad.

Ove godine obezbjeđeno je 80 paketića za djevojčice i dje-

PETAK, 20. 12. 2013.

čake uzrasta od jedne do 11 godina, koje će Centar za socijalni rad narednih dana podijeliti korisnicima.

“To je samo jedna u nizu humanitarnih aktivnosti Rotari kluba Budva”, kazao je predstavnik ovog kluba Marko Petričević.

Nova pošiljka poklon paketa ide u Herceg Novi, Kotor, Bijelu, Budvu.

Z.K.

Samo Milu vjerujemo Protesti ispred firme “Metalac” (arhivski snimak)

NIKŠIĆ - Radnici nikšićkog Metalca koji već treći dan štrajkuju glađu pozvali su premijera Mila Đukanovića da im pomogne u ispunjavanju zahtjeva, jer više, kako tvrde, ne vjeruju nikome. Radnici su poručili premijeru da nemaju više strpljenja, kao i da ne vjeruju obećanjima koja im je dao izvršni direktor Nikola Furundžić i ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

“Jedino je on ostao i samo on može da riješi ovaj problem. On to može sa mjesta premijera, jer je i ranije pomagao radnicima Metalca. Ukoliko od toga ne bude ništa, mi ćemo onda ovu borbu nastaviti do iznemoglosti”, istako je predsjednik Sindikalne organizacije preduzeća Radisav Jauković.

Radnicima koji gladuju u prostorijama fabrike do sada se obratio samo

poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić koji im je obećao da će tražiti od direktora preduzeća i ministra ekonomije Vladimira Kavarića, da pred Komisijom za praćenje privatizacije objasne šta se dešava sa firmom, kao i gdje je uloženo milion i po eura.

“Moraće pred kamerama da objasne zbog čega Metalac danas ne može da proizvodi i radi, a do prije dvije godine dobijali su nagrade za inovativnost i primjenu najnovijih tehnologija. Moraće da objasne šta je bilo sa tim kreditom od milion i po eura pomoći. Mogu slobodno da kažem da je taj novac nenamjenski potrošen i treba da objasni gospodin Nikola Furundžić gdje je potoršio pare građana Crne Gore”, istakao je Vučinić.

Prema ocjeni ovog poslanika DF-a, zahtjevi radnika skromni su i realni, te da je za njihovo rješnje neophodno da se samo malo angažuju nadležne institucije. Vučinić smatra i da, ukoliko nije moguće obezbjediti proizvodnju, treba obezbjediti isplatu otpremnina po kolektivnom ugovoru.

“Nijesam za to da im se umjesto rada obezbijede otpremnine i da se na taj način uništi jedan ovakav kolektiv, ali nijesam ni za to da štrajkom glađu oni danas ubijaju sebe”, naglasio je Vučinić.

Radnici Metalca, njih oko 130, počeli su štrajk glađu prije tri dana, nakon mirnih protesta ispred zgrade Opštine Nikšića i Ministarstva ekonomije. Radnici gladuju zbog neisplaćenih zarada, prekida proizvodnje i nepovezanog radnog staža.

M.R.

CRNA GORA 17

petak, 20. 12. 2013.

Ulicama mijenjaju smjerove

pReDLog

Kolašin

PREMINULI Milun Živojina Radović 18. decembra 2013. u 53. godini.

Sahrana će se obaviti 20. decembra u 14 časova u selju Velje Duboko - Rovca.

Vojislav Milisava Jovanović u 81. godini. Sahranaće se obaviti 20. decembra u 15 časova u Barama Šumanovića.

Marjan Miško Ćuzović 18. decembra 2013. Sahrana će biti obavljena 20. decembra na Novom groblju u Beogradu u 14 časova. Kuća žalosti Mekenzijeva 81, Beograd.

Stevo Ćiro Sima Kontić 17. decembra 2013. u Beogradu.

Sahrana će se obaviti 20. decembra u 14 časova u Straševini.

Ljiljana Jovana Fišler rođena Bulatović, 18. decembra 2013. u 54. godini. Sahrana je obavljena 19. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

P

Zorka Ilijina Vujović

redlogom odluke o uređenju saobraćaja na teritoriji kolašinske opštine koji će pred odbornicima biti krajem decembra, predviđene su brojne izmjene. Tako, planirano je da neke ulice koje do sada to nijesu bile, postanu dvosmjerne, dok je za pojedine jednosmjerne predloženo da ostanu takve, ali da se kretanje u njima ubuduće odvija u suprotnom smjeru od trenutnog. Osim toga, nekim ulicama, ukoliko se predlozi usvoje, u jednom dijelu automobili će se kretati jednim smjerom, dok će u drugom ići vozači iz oba pravca.

KOLAŠIN - Odbornisi kolašinske Skupštine 27. decembra razmatraće predlog o brojnim promjenama kojim je planirano uređenje saobraćajnica. Najznačajnije izmjene odnose se na dvije gradske sobraćajnice, pa će tako Ulica palih partizanki biti jednosmjerna, ali u suprtonom smjeru u odnosu na dosadašnji, dok je predloženo da Ulica Boška Rašovića bude jednosmjerna u jednom, a dvosmjerna u drugom dijelu.

Dvosmjerni saobraćaj predviđen je Ulicom junaka Mojkovačke bitke do Trga borca, zatim, preko Trga do Ulice Vojvode Mine, Ulicom 13. jula do raskrsnice sa Ulicom Generala Anđelića, zatim saobraćajnicom Toška i Jovana, Boška Rašovića od skretanja ka restoranu Otka Drljevića i Ulice Milivoja Bulatovića, do raskrsnice sa Ulicom Dunje Đokić.

Dvosmjerne su i saobraćajnice Radoša Maškovića, Dunje Đokić, Milivoja Bulatovića i Braće Vujisić.

rođena Radonjić, 18. decembra 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 19. decembra u 14 časova na Novom groblju na Cetinju.

Vukosav Milete Ćosović 18. decembra 2013. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 19. decembra u 12 časova na seoskom groblju u Njivicama – Odžak.

● SNP: TURISTI NEĆE

MOĆI DA VIDE GRAD

Način na koji je izvršna vlast riješila da reguliše saobraćaj, u kolašinskoj opoziciji su doživjeli kao protivan interesima grada. Najoštrije kritike juče su stigle iz OO SNP. Prema riječima predsjednika OO Đura Miloševića, predlog odluke o regulaciji saobraćaja je vraćen na doradu.

“Tokom javne rasprave svi su bili jedinstveni da Ulica palih partizanki treba da bude dvosmjerna. Svi su bili jedinstveni i da Ulica Boška Rašovića treba da bude dvosmjerna.

Očigledno, građani mogu da misle i kažu šta hoće, izvršnu vlast to ne zanima. Ulica palih partizanki ide u jednom smjeru od Trga borca do Dunje Đokić. Oni traže kompromisno rješenje, da bude jednosmjerna jednim dijelom do industrijskog, a onda dvosmjerna. To je potpuno van pameti, protiv interesa grada

Milenka Radomana Mitrić

Ulica Palih partizanki Kolašina”, rekao je on.

Milošević smatra da je na način kako je sada regulisan saobraćaj turistima onemogućeno da vide grad, već će do skijališta ići zaobilaznim ulicama. Takvo rješenje je, prema njegovim riječima, način da se još više ošteti grad.

“Oni regulacijom saobraćaja tjeraju turiste iz grada. Ko dođe u Kolašin na jednodnevno skijanje, on će da prođe Mojkovačkom i Ulicom Dunje Đokić, pa prema skijalištu.

U povratku, takođe. Neće ni vidjeti grad, a kamoli da se negdje zadrži i odnijeće potpuno pogrešne utiske. Umjesto da vode računa o interesima grada, oni misle samo o ličnim interesima. Pokazaće vrijeme, kao što je do sada, da ne misle dobro ovom gradu. Volio bih da novinari sprovedu anketu sa mještanima koji žive u tim ulicama i da čuju njihova mišljenja o ovome, da više ne živimo u zabludama”, kazao je Milošević.

Z.B.

DDDK ª LUKA BARº

Dodijeljene plakete veteranima koji su dali krv više od trideset puta U prostorijama Društva dobrovoljih davalaca krvi (DDDK) “Luka Bar” održana je Svečana akademija na kojoj su uručena priznanja veteranima koji su ovu dragocjenu tečnost dali preko 30 puta, a koji su članovi ovog udruženja. Inače, Društvo dobrovoljih davalaca krvi broji više od 2.000 članova.

Plakete su uručene Baranima koji su na desetine i više od stotinu puta dobrovoljno dali krv i tako, rukovodeći se humanizmom, više puta pružili pomoć onima kojima je bila potrebna, a nekima su spasili i život.

Priznanje je dobilo njih 20, koji su, može se reći, članovi ovog udruženja od osnivanja To su Danica Markolović, Svetlana Useinović, Milenko Jovanović, Neđeljko Đurović, Duro Duraković, Milovan Šalaj, Niko Lekić, Bato Bošković, Marko Spičanović ,Đoko Dabović, Anto Nikalje-

vić, Branko Đurović, Radenko Koković, Strain Pupović, Milić Ćurčić, Boško Đurović, Miodrag Banović, Mijuško Dakić, Dejan Labović i Miško Đurović.

Predsjednik druženja Božo Joličić, obraćajući se učesnicima skupa, izrazio je zahvalnost sugrađanimadobitnicima priznanja čija je humanost, kao trajna i univerzalna vrijednost, kako je naglasio, putokaz za sve.

“U Crnoj Gori težimo da popularizujemo ove aktivnosti i izgradimo pozitivan odnos prema dobrovoljnom davalaštvu ove dragocjene tečnosti. U Podgorici su u toku aktivnosti na implementaciji evropskih standarda, međutim to je veoma težak zadatak jer je potrebno povećati procenat davalaca od 2,4 na četiri odsto”, istakao je Joličić, dodajući da je to teško u uslovima ekonomske krize, jer broj davalaca opada.

On je naglasio i da je potrebna široka društvena aktivnost na popularizaciji davalaštva.

“Potrebno je, prije svega, obratiti pažnju na mlade, jer se rezultat kroz naše akcije sa maturantima već pokazao. Planiramo to da uradimo i sa studentima”, kazao je Jolićić, koji smatra da je sve više bolesnih, a sve manje davalaca.

U ime nagrađenih veterana zahvalio je Miodrag Banović, koji je više od 30 puta dobrovoljno dao krv.

On je za DN rekao da se rukovodi humanošću.

“Ubijeđen sam da dijelim mišljenje svih dobrovoljnih davalaca krvi, da svi mi ovu najuzvišeniju humanitarnu misiju ne izvršavamo da bismo primili priznanje, već da bismo drugome spasili život. Svi mi imamo jedinstven principijelni stav- prema procjeni doktora, krv dajemo svako-

me kome je ona neophodna da bi mu se spasio život, bez obzira koje je vjere, nacije ili staleške pripadnosti”, kazao je Banović.

Niko Lekić, veteran ovog udruženja, koji je preko 100 puta ispružio ruku i na taj način pomogao mnogima, ili pak nekom spasio život, kazao je da to naša građanska dužnost i da na taj način svako pokazuje koliko dobrote i plemenitosti ima u sebi. Istog mišljenja je i Neđeljko Đurović, koji smatra da niko ne zna kada će mu biti potrebna pomoć drugih. On je citirao jednog francuskog filozofa koji je rekao da su najvrednije stvari koje jedan čovjek može dobiti suze i krv.

“I svi mi znamo da krv život znači, ali mnogi od nas nijesu dobrovoljni davaoci krvi. Zaboravljamo da je svako od nas potencijalni primalac krvi, a samo neki su dobrovoljni davaoci.”

A.Lj.

rođena Delić, 18. decembra 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 19. decembra u 15 časova na groblju pod Trebjesom.

Milica pok. Dragoljuba Garić rođena Đuričković, 18. decembra 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 19. decembra u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Bosiljka Bosa Arsenija Dragović rođena Todorović, 18. decembra 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 19. decembra u 14 časova na mjesnom groblju u Dragovića Polju – Gornja Morača.

Vojislav Milisava Jovanović u 81. godini. Sahranaće se obaviti 20. decembra u 15 časova u Barama Šumanovića.

Milorad Sjole Blažov Vučić 17. decembra 2013. u 76. godini.

Sahrana je obavljena 19. decembra u 14 časova na groblju u Trubjeli.

Nikodin Niko Mila Raičević 17. decembra 2013. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 19. decembra u 14 časova na seoskom groblju u Lušcu.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 SVIJET

PETAK, 20. 12. 2013.

NOVI ZAKON U BIH

VUČIĆ U INTERVJUU ZA BLUMBERG:

Mercedes-Benz i Ferero uskoro stižu u Srbiju NJUJORK - Srbija je spremna da idućeg mjeseca počne pregovore sa MMF-om i želi da ukloni prepreke koje stoje na putu pregovora, izjavio je u intervjuu za novinsku agenciju “Blumberg njuz” prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić. Vlada će iduće godine potražiti kupce ili partnere za najmanje 153 kompanije koje zapošljavaju 58.000 ljudi, da bi se izbjeglo njihovo gašenje, koje bi dovelo do skoka nezaposlenosti u zemlji u kojoj je već svaki četvrti radno sposoban građanin bez po-

sla. Očekuje se, rekao je on, da će njemačka kompanija Mercedes-Benz do marta sklopiti saradnju sa najmanje jednom fabrikom autobusa u Srbiji. U toku su i pregovori sa italijanskim proizvođačem čokolade Ferero o investicijama u poljoprivredu. Agencija “Blumberg” procjenjuje da bi rani izbori odložili pristup Srbije zajmovima Svjetske banke vrijednim 500 miliona dolara, koji su namijenjeni jačanju srpskog budžeta i zdravstvenog sektora, kao i reformi katastra nepokretnosti.

Srbima se vraća 20.000 stanova SARAJEVO - U Federaciji BiH usvaja se zakon kojim se rješavaju stambeni problemi protjeranih Srba, prema kome bi oko 20.000 stanova moglo biti vraćeno pravim vlasnicima. Poslanici Predstavničkog doma parlamenta Federacije BiH izglasali su predlog zakona koji predviđa vraćanje stanova ranijim vlasnicima, čak i u slučajevima u kojima su sadašnji stanari stekli stanarsko pravo, objavile su beogradske Novosti. Sada se očekuje da se zakon potvrdi u Domu naroda PFBiH. Tako se, usvajanjem ovog zakona, nakon 20 go-

dina konačno može očekivati vraćanje stanova prije svega Srbima koji su živjeli u BiH i koji su protjerani i ostali bez svoje imovine. Procjena iz Udruženja protjeranih Srba iz FBiH je da na području cijele Federacije ima oko 20.000 srpskih stanova koji su u ratu oteti i otišli u ruke Bošnjaka.

“Samo je u Sarajevu oko 5.000 stanova čiji su vlasnici Srbi, a da ni poslije rata nijesu vraćeni. Bilo je mnogo primjera lažiranja papira i prepisivanja stanova bez saglasnosti vlasnika”, naveli su u udruženjima protjeranih Srba.

Sarajevo

HOLANDIJA

Komisija za prodaju nepokretnosti raspisuje ponovno

OBAVJEŠTENJE

o prodaji nepokretnosti putem zatvorenih pisanih ponuda I ATLAS BANKA AD Podgorica, u svojstvu hipotekarnog povjerioca, oglašava ponovnu prodaju nepokretnosti putem zatvorenih pisanih ponuda, radi naplate svojih dospjelih novčanih potraživanja iz iznosa koji se dobije prodajom, a na kojima je upisana hipoteka u njenu korist i to: 1.: a) - Dvorište, Plan Skica 19/19, Potes BABIN DO, površine 362 m2; Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, površine u osnovi P1 55 m2 sa pripadajućim zemljištem, koja se sastoji od: a)Stambeni prostor, PD 1, površine P 36 m2, i b)Stambeni prostor, PD 2, površine P1 42 m2 koje se nalaze na adresi Jadranski put bb, na kat. parceli br. 1933, upisane u listu nepokretnosti br. 773 KO Budva Uprave za nekretnine Područna jedinica Budva u vlasništvu privrednog društva Orbis DOO Budva; i b) - Poslovne zgrade u privredi, broj zgrade 3, površine u osnovi 143 m2, sa pripadajućim zemljištem, koja se sastoji od: a. Stambeni prostor, PD 1, površine P 47 m2 b. Poslovni prostor, PD 2, površine P 52 m2 - Poslovne zgrade u privredi, broj zgrade 4, površine u osnovi 66 m2, sa pripadajućim zemljištem, koja se sastoji od: a) Poslovni prostor, PD 1, površine P 54 m2 - Poslovne zgrade u privredi, broj zgrade 5, površine u osnovi 11 m2, sa pripadajućim zemljištem, koja se sastoji od: a) Poslovni prostor, PD 1, površine P 9 m2 - Poslovne zgrade u privredi, broj zgrade 6, površine u osnovi 20 m2, sa pripadajućim zemljištem, koja se sastoji od: a) Poslovni prostor, PD 1, površine P 12 m2 koje se nalaze na adresi Bijeli Do bb, na kat. parceli br. 1780 upisane u List nepokretnosti broj 313 KO Budva Uprave za nekretnine Područna jedinica Budva u svojini privrednog društva Orbis DOO Budva; Početna prodajna cijena je 150.000,00 €.

Imovina pod rednim brojem 1 prodaje se radi naplate dospjelog novčanog potraživanja hipotekarnog povjerioca prema dužniku - privrednom društvu Orbis DOO Budva, iz osnovnog posla-ugovora o kreditu koje na dan 18.12.2013. godine iznosi 97.305,49 €, a na koji iznos se obračunava kamata po ugovorenoj stopi 8,50% godišnje do dana izvršene naplate potraživanja iz cijene koja se dobije prodajom nepokretnosti. Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja procjenjuju se na 1000,00 €.

II Ponuda mora da sadrži: tačnu adresu i naziv ponuđača, ponuđenu cijenu, koja ne može biti niža od oglašene početne cijene nepokretnosti na koju se ponuda odnosi, za pravna lica i preduzetnike uplatu u korist računa 505-71-52, ili garanciju ponude u iznosu od 10% početne cijene izdatu od ovlašćene banke, a za fizička lica uplatu garantnog depozita u istom procentu u odnosu na početnu cijenu, na gore navedeni račun sa naznakom za javno nadmetanje; III Svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca.

IV Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti preporučenom pošiljkom na adresu ATLAS BANKA AD Podgorica Filijala Budva, ili neposrednom predajom na arhivi filijale, sa nazakom ''PONUDA PO OGLASU ZA PRODAJU – NE OTVARAJ'', svakog radnog dana od 08 do 16 časova, zaključno sa 20.01.2013.godine do 10,00 časova.

V Ponude se otvararaju i prodaja vrši, uz prisustvo ponuđača koji to žele, dana 20.01.2013.godine u 12,00 časova u prostorijama ATLAS BANKE AD Podgorica Filijala Budva. Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili drugu ličnu ispravu,pogodnu za identifikaciju.

VI Izbor prvorangiranih ponuđača izvršiće se na osnovu najviše ponuđene cijene.

VII Sa prvorangiranim ponuđačem zaključuje se ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnijih ponuđača, s tim što su ponuđači dužni, prilikom zaključenja ugovora, priložiti dokaz da su uplatili cijelokupanu kupoprodajnu cijenu, u protivnom gube pravo na povraćaj garantnog depozita.

VIII Ponuđaču čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj garantnog depozita prvog narednog dana po zaključenju javnog nadmetanja.

IX Prodaju sprovodi Komisija. Sve potrebne informacije vezane za prodaju mogu se dobiti od predsjednika komisije Nade Dragović putem telefonskog poziva na broj 033/401-860 ili neposredno u poslovnim prostorijama Filijale u Budvi.

KOMISIJA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI

Vojislavu Šešelju operisan tumor BEOGRAD - Vojislavu Šešelju operisan je tumoru Holandiji, izjavio je juče potpredsjednik SRS Milorad Mirčić. On je rekao da je Šešelju operisan tumor na debelom crijevu. Dodao je i da je, prema informacijama kojima raspolaže, operacija bila uspješna, a lider radikala se zbog postoperativnog procesa nalazi u bolnici u kojoj će ostati do daljnjeg. Prema njegovim riječima, u posjetu Šešelju otputovali su supruga Jadranka i sin Aleksandar, koji će ga sjutra obići.

OBRAZOVANJE

Vlasti BiH uskratile građanima učešće u programu Erasmus+ Studenti najavili proteste u svim većim gradovima

BRISEL - Na plenarnom zasijedanju u novembru ove godine uvjerljivom većinom glasova zastupnici u Evropskom parlamentu podržali su novi program Erasmus+. Taj program omogućiće uključivanje preko četiri miliona Evropljana putem ideje povezivanja, razmjene iskustava, socijalne kohezije i mobilnosti, a što su temeljne vrijednosti Evropske unije. Službenim institucijama Bosne i Hercegovine prije mjesec je upućen poziv na učestvovanje u najvećem evropskom programu za obrazovanje, vrijednom čak 14,7 milijardi eura, ali nažalost, političkom odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine učenicima, studentima i profesorima iz BiH uskraćena je za mogućnost da se besplatno školuju ili volontiraju u nekoj od evropskih zemalja.

Tom odlukom da ne učestvuje u Erasmus+ programu, BiH će biti jedina zemlja u Evropi koja se neće uključiti u izuzetno značajan program. Ova činjenica posebno zabrinjava s obzirom na to da je jedna od odredbi novog programa dodatno intenziviranje veza EU s trećim zemljama putem obrazovanja, izjavio je hrvatski zastupnik u EP Tonino Picula. Poznato je koliko mobilnost i razmjena iskustava doprinose izvrsnosti u istraživačkom radu, ali i u obrazovanju generalno, dodao je Picula.

Nakon što su saznali za ovu odluku Vijeća ministara, studenti su odlučili da pokrenu onlajn peticiju koju su upitili Vijeću ministara BiH, a odlučili su i da organizuju proteste u svim većim gradovima 21. decembra.

SVIJET 19

PETAK, 20. 12. 2013.

MASOVNA PRES KONFERENCIJA U MOSKVI

Putin ležerno o svim temama

M

OSKVA - Pred ogromnim brojem novinara u Centru međunarodne trgovine u Moskvi ruski predsjednik Vladimir Putin juče je održao redovnu godišnju pres-konferenciju, tokom koje je odgovorio na pregršt pitanja upućenih s raznih strana.

Čini se da je Vladimir Putin juče odabrao da pokaže zemlji i svijetu svoje diplomatsko lice i govor tijela. Putin se tokom skoro četvoročasovnog prenosa praktično nijednom nije naljutio niti zauzeo za njega karakterističan stav “opasnog tipa”. Odgovarajući pomirljivo i bez zajedljivosti, čak ni provokativna pitanja zapadnih medija nije koristio za jačanje svog mačo imidža. ● Pomoć Ukrajini nije Protiv eU, Ukrajinci sU naša braća Govoreći o nemirima u Ukrajini i ulozi Rusije, Putin je kazao da Moskva nije imala praktično nikakvu ulogu u iznenadnom odustajanju Ukrajine od trgovinskog sporazuma s Evropskom unijom. Jednostavno, morao je Ukrajini da ponudi pomoć i ta pomoć nije usmjerena protiv EU. “Ukrajina se nalazi u teškom socijalnom, ekonomskom i političkom stanju. Dužni smo da podržimo bratski narod. Naših 15 milijardi dolara su podrška ukrajinskom narodu. Sve to nema nikakve veze s protestima na Majdanu, pregovorima Ukrajine s Evropom i tako dalje. Naprosto vidimo u kakvom je stanju Ukrajina i želimo da sačuvamo sovjetsko nasljeđe u korist ukrajinske i ruske ekonomije”, poručio je Putin.

Potom je bezrezervno pružio podršku zatvorenoj bivšoj ukrajinskoj premijerki Juliji Timošenko, ustanovivši da je s njom potpisan ugovor o kupoprodaji plina na istim osnovama kao i s drugim evropskim zemljama. Timošenko je osuđena zbog potpisivanja po Ukrajinu “nepovoljnih” ugovora. ● PUsi rajot Pretjerale Novinar Rojtersa upitao je ruskog lidera o Pusi rajotu, opozicionim aktivistkinjama koje su završile u zatvoru i sada su, pred kraj kaznenog roka, dobile predsjedničko pomilovanje. Novinara je zanimalo žali li Putin te mlade žene kao čovjek i otac dvije kćerke.

Putin je odgovorio da ih ne žali toliko zbog toga što su završile u zatvoru, nego zbog toga što su se dovele u stanje koje, po njemu, “ponižava žensko dostojanstvo”. Pritom je napomenuo da je odluka o amnestiji donesena u parlamentu. ● snoUden je radoznao i zanimljiv mladić O američkom zviždaču Edvardu Snoudenu, kojem je Rusija dala politički azil, Putin je kazao da se nije s njim lično sreo, jer ima “mnogo posla”, ali je priznao da mu je Snouden interesantan čovjek koji je razotkrio totalitarne namjere američkih taj-

1.326

nih službi.

“Ima svoje stavove o životu i neću kriti da mi je zanimljiv. Mislim da je Snouden mnogo toga promijenio u glavama zapadnih političara. Mlad, radoznao čovjek. On se bavi svojim stvarima, ja svojim. Dali smo mu mogućnost da živi kod nas, ali ne želimo se baviti antiameričkom propagandom. U operativnom smislu ne radimo s njim, nikada ni nijesmo radili”, kazao je Putin i dodao da je Snouden napravio svoj izbor, težak, ali istovremeno i plemenit.

Pres-konferencija, očekivano, nije prošla bez poltronskih momenata, pa se tako jedna mlada novinarka, osim pitanja, izvinila predsjedniku jer se nedavno udala, ali i poručila da, uz muža, platonski voli i njega, Vladimira Putina. Druga novinarka je ruskom predsjedniku poklonila plišanog Jetija.

● da mi je da mogU da šPijUniram kao obama Na pitanje kako se lično on odnosi prema predsjedniku SAD Baraku Obami nakon razotkrivanja razmjera prisluškivanja koje sprovode američke obavještajne službe, Putin je rekao da mu zavidi. “Ja zavidim Obami jer je to mogao da uradi, a da mu se ništa ne desi”, rekao je Putin.

Uz osmijeh je dodao da je špijuniranja oduvijek bilo. “To je jedna od najstarijih profesija na svijetu, a nema mnogo najstarijih profesija, ipak, neću sad da ih sve navodim”, izjavio je ruski predsjednik.

Govoreći o raspoređivanju raketnih sistema i američkih odbrambenih postrojenja u Evropi, Putin je rekao da još nije donijeta odluka o razmještanju raketnog sistema “Iskander”. On je dodao i da odluka o tome još nije donijeta, ali da “ne treba provocirati”, komentarišući ranije izjave američkih zvaničnika da će oni štiti svoje evropske partnere.

novinara prisustvovalo je jučerašnjoj konferenciji u Moskvi što je čini jednom od najvećih u istoriji štampe. Tokom četiri sata ispitivanja Putin je odgovorio na više od 50 pitanja vezanih za razlitičite teme spoljne i unutrašnje politike Rusije

Predsjednik Putin rekao je da će u “najskorijem roku” potpisati pomilovanje najpoznatijeg ruskog zatvorenika Mihaila Hodorovskog. On je najavio da će nekadašnji direktor naftne kompanije “Jukos”, koji je uhapšen 2003. godine zbog finansijskih malverzacija, uskoro izaći na slobodu.

“Proveo je van slobode više od deset godina, što je, vjerujem, ozbiljan period. Njegov zahtev za pomilovanje će uskoro biti potpisan”, najavio je Putin na velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.

20 DRUGI MEDIJI

PETAK, 20. 12. 2013.

YAHOO NEWS

Tajni zatvori u Siriji i za djecu

Sirijski aktivisti i drugi građani nestali su u tajnim centrima za pritvor koje organizuje vlada iz Damaska kao „kampanju terora protiv civilne populacije“, rekli su UN inspektori u četvrtak.

Praksa forsiranih nestanaka koju vlada sprovodi u Siriji je do te mjere sistematska da se pretvorila u zločin nad čovječanstvom, UN su dodale u svom izvještaju. Neke naoružane snage na sjeveru Sirije, a posebno Islamska Država Irak i Levant (ISIL), takođe su počele sa otmicama ljudi u zabačene pritvore i ravnodušnim odbijanjem da se nešto takvo dešava. Međutim, ISIL je otišao korak dalje i traži otkupnine ili razmjene zarobljenika, što takođe spada u zasebne ratne zločine.

Ipak, većina svjedoka identifikovala je sirijske pripadnike obavještajnih grupa, vojnike i pro-vladine milicije kao otmičare ljudi čije

sudbine ostaju nepoznate, navode istražitelji iz Brazila nezavisni od UN. U zasebnom izvještaju, Amnesty International iz Londona kaže da islamistički militanti izvode „šokirajući spektar zlostavljanja“ u tajnim zatvorima na sjeveru Sirije, uključujući mučenje, šibanje i ubijanje nakon kolektivnih suđenja.

Amnesti dodaje da ISIL, jedna od najmoćnijih džihadi grupa nastalih iz sirijskog konflikta starog skoro tri godine, trenutno vodi sedam skrivenih zatvora u regionima koje drže pobunjenici. Zarobljenici su utamničeni iz razloga koji variraju od moguće krađe do uvrede islama poput pušenja ili vanbračnog seksa.

Neki su oteti zbog protivljenja ISIL autoritetu ili pripadnosti rivalskim naoružanim snagama, Amnesti je dodala u izvještaju. „ISIL otima i djecu od samo osam

godina koje zatvaraju skupa sa odraslima u istim okrutnim i nehumanim uslovima“, rekao je Filip Luter, direktor Amensti grupe zadužene za Bliski istok i Sjevernu Afriku.

● RASPROSTRANJENO KRŠENJE PRAVA

UN dodaju da je u toku građanskog rata u Siriji došlo do nebrojenih slučajeva kršenja osnovnih ljudskih prava, najgora od kojih se pripisuju sljedbenicima lojalnim predsjedniku Bašaru al-Asadu.

Amnesti apeluje na svjetske sile da zaustave priliv oružja za ISIL i druge naoružane grupe optužene za ratne zločine i druga kršenja zakona, a posebno na Tursku preko koje džihadisti unose oružje u sjevernu Siriju i prelaze granicu po želji.

Zalivske arapske zemlje koje podržavaju anti-Asadove pobunjenike

glavni su izvor finansiranja radikalnih naoružanih grupa; Amnesti apeluje i na njih da prestanu sa snabdijevanjem oružja i opreme.

Dominacija ISIL i drugih okorjelih radikala zasjenila je obzirnije pobunjenike koje finansira zapad, što je dovelo do pucanja vojničke kampanje protiv Asada i upalilo zapadnjački alarm da al Kaida gradi novo uporište na sjeveru Sirije. ISIL i druge islamističke grupe protive se mirovnoj konferenciji planiranoj za slijedeći mjesec u Švajcarskoj, koja ima za cilj da Asadovu vladu i njegove protivnike dovede za pregovarački sto po prvi put otkako je konflikt izbio 2011. godine.

U jednom ISIL zatvoru na rijeci Eufrat u provinciji Alepo, sudija lokalnog Šaria suda pojavljuje se noseći pojas od eksploziva i izriče presude nakon saslušanja od svega par minuta – Amnesti prenosi navode

jednog od zatvorenika. U nekoliko navrata, isti sudija je viđen kako učestvuje u šibanju zatvorenika nakoh izricanja presude. Amnesti dodaje da su u nekoliko slučajeva bila šibana djeca, dok je u jednom otac bio doveden u obližnju sobu da sluša vrisak svog sina. Dva zatvorenika vidjela su kako je dječak od 14 godina dobio 90 udaraca u zatvoru u Raki. Drugi dječak istih godina, kojeg je ISIL optužila da je ukrao motocikl, šiban je uzastopno nekoliko dana. „Šibanje bilo koga, a posebno djece, okrutno je i nehumano, odvratno kršenje ljudskih prava“, rekao je Luter. „Nakon godina u kojima su bil žrtve brutalnosti Asadovog režima, stanovništvo Rake i Alepa sada pate od novog oblika tiranije koju im je zavela ISIL, a u kojoj su svojevoljno zatvaranje, mučenje i ubijanje ljudi postale svakodnevne naredbe.“

AFP

Evropa poslala teleskop na Mliječni put Evropska Svemirska Agencija (ESA) je u četvrtak lansirala napredni teleskop koji ima za cilj da detektuje milijarde zvijezda i pošalje do sad najdetaljniju mapu Mliječnog puta i naše pozicije u njemu.

Gaia teleskop je uspješno prikačen na Sojuz-STB-Fregat raketu i lansiran iz ESA baze Kuru u Francuskoj. Gaia se od posljednje od četiri komponente rakete odvojio tačno 42 minuta nakon lansiranja a kontrolori misije objavili su da je sve proteklo po planu. Ovaj uređaj od 740 miliona eura najsofisticiraniji je teskop ikada proizveden u Evropi a ima zadatak da napravi „astronomski popis“ milijardi zvijedza, ili blizu 1% svih zvijezda u sklopu Mliječnog puta.

Ponavljajući snimanje čak 70 puta u toku misije, Gaia će pomoći astronomima da izračunaju rastojanje, brzinu, pravac i kretanje ovih zvijezda i tako naprave 3D mapu našeg dijela galaksije.

Zvjezdani opseg biće 50 puta ve-

ći od onog koji je pokazao Hiparkos, teleskop lansiran početkom 90-ih, čiji je rad donio visoki standard referentnog vodiča kroz zvijezde koji profesionalni astronomi i danas koriste. „Gaja predstavlja kulminaciju devetogodišnjeg intenzivnog rada koji će omogućiti izvanredne napretke u razumijevanju univerzuma, njegove istorije i zakona“, rekao je ŽanIv Le Gal, direktor Frnacuskon nacionalnog centra za svemirske studije (CNES), koji ima glavnu ulogu u misiji. „Na pragu smo revolucije u razumijevanju istorije Mliječnog puta“, dodao je Stefan Izrael, šef Arianspejs-a koji je lansirao satelit. Sojuz je pouzdana raketa iz sovjetskog doba lansirana sa Kurua u dogovoru sa Arianspejsom koji želi da proširi svoje tržište lansiranja satelita širom svijeta.

Gaia će takođe pomoći u traganju za planetama van našeg Sunčevog sistema – astronomi se nadaju da će za vrijeme svoga petogodiš-

njeg života, teleskop biti u poziciji da snimi do 50.000 tzv. vansolarnih planeta. To će se desiti mjerenjem „talasanja“ svjetlosti koje se pojavi kada planeta prođe ispred zvijezde. Vučenje gravitacije na tren odbije zvjezdano svijetlo koje putuje do teleskopa.

Gaia će posmatrati i pojas asteroida između Marsa i Jupitera u potrazi za stijenama koje bi jednog dana mogle biti opasne po Zemlju, te paziti na zvijezde koje eksplodiraju u daljini (supernove), a koje se rijetko vide u realnom vremenu.

Ovaj 2.03 tone težak teleskop je „toliko osjetljiv, da može izmjeriti ekvivalent prečnika dlake na udaljenosti od hiljadu kilometara“, kako CNES piše na svom sajtu. „Ako je Hiparkos mogao mjeriti ugao koji odgovara visini astronauta na Mjesecu, Gaia može mjeriti njegov nokat“, dodaje ESA. Gaia će svoju obzervaciju početi u Maju, kad se namjesti u tzv. položaj Lagranž L2 koji se nalazi 1.5 mi-

liona kilometara od Zemlje, sa kojeg se tokom cijele godine može posmatrati kosmos a da pogled ne zaklanjaju Sunce, Zemlja ili Mjesec.

Kako bi ostala na poziciji L2, letilica će svakog mjeseca morati da izvodi sitne manevre koje strogo prate teleskopi sa Zemlje u nadi da će postići željenu tačnost u 100 metara.

ESA je postavila mrežu od 30 cen-

tara sa 450 zaposlenih koji će obrađivati sirove podatke, uključujući i superkompjuter iz CNES baze u Tuluzu na jugozapadu Francuske koji može obavljati šest hiljada milijardi operacija u sekundi. Čak i tada, biće potrebne godine da se milion milijardi bajtova podataka pretvori u mape i kataloge koji se mogu koristiti.

PETAK, 20. 12. 2013.

REPORTAŽE 21 HalalTrip.com

Web-stranica za putnike muslimane Nudi bazu podataka o halal restoranima i vjerske vodiče kroz svjetske gradove Pokrenuta je nova web-stranica, namijenjena isključivo putnicima muslimanima, a uključuje globalnu bazu podataka o halal restoranima kao i vjerske vodiče kroz svjetske gradove.

Singapurska kompanija Crescentrating pokrenula je stranicu HalalTrip.com kako bi iskoristila rastući broj turista muslimana te im pomogla da putuju u skladu sa vjerskim propisima.

“Ovo je prva svjetska stranica za rezervacije potpuno orijentisana ka putnicima muslimanima”, rekao je izvršni direktor Crescentratinga, Fazal Bahardeen, dodajući da su turisti muslimani imali česte probleme zbog nedostatka kateringa prilagođenog islamskim propisima.

Procijenjeno je da bi putnici muslimani do 2020. trebali godišnje da troše 200 milijardi dolara, u odnosu na 126 milijardi, koliko su potrošili 2011. godine.

Crescentrating je preuzela HalalTrip.com od njenog austrijskog vlasnika u junu i potpuno preuredila stranicu, dodajući čitavo mnoštvo novih opcija. Tako putnici sada mogu rezervisati smještaj u gotovo 400 hiljada hotela, kao i avionske karte i turističke aranžmane. Ranije je stranica omogućavala rezervacije u samo hiljadu hotela.

Tu je i baza podataka o halal restoranima, džamijama i svim drugim pogodnosima korisnim za turiste muslimane. Kompanija navodi kako će postepeno dodavati i druge opcije i usluge. Crescentrating već vodi stranicu koja ocjenjuje hotele, restorane, aerodrome i druge objekte po halal kriterijima. Ove godine je pokrenula i uslugu koja putnicima muslimanima omogućava da odrede pravo vrijeme za molitvu i smjer u kojem treba da se okrenu prilikom leta i prolaska kroz različite vremenske zone.

arHiTekTura

Spektakularne crkve svijeta Bogomolje neobičnog izgleda

Ne dozvoljava da ga tuga zbog usamljenost ophrva, već se bori pjesmom i zdravicom

Zdravičar

Zdravica - običaj koji je zamro

objasnim tu svoju nadarenost, prosto misao spontano naiđe, zapamenzionisani ugostitelj iz Bijelog Polja Rajko Bošković (72) je tim je i zabilježim”, kaže Bošković.

Dodaje da bi u datim okolnostipoznat kao narodni guslar, pjesnik i nadasve kao zdravičar.

Tokom svoje duge zdravičarske karijere kazivao je zdravice ma sebe smatrao uspješnim čona prigodama širom Srbije i Crne Gore, kao i u Americi, Njemačkoj, vjekom da nije samoće u poroLuksemburgu. Dio zapisanih zdravica uspio je da stavi među korice, dičnom gnijezdu. pa je tako objavio dvije zbirke zdravica i isto toliko zbirki pjesama.

“Smrću supruge izgubio sam najboljeg druga i prijatelja. I nakon 23 godine kako je napustila ovozemaljski svijet, njen vedri lik Rajko ističe da je već u ra- a u ponekim žive samo starci ko- još lebdi pred očima i grije mi srnoj mladosti počeo da zapisuje ji se trude da kroz razgovor saču- ce i dušu u ovim hladnim danivaju ponešto od narodne mudro- ma. Pišem i to mi je jedini lijek zdravice. protiv nostalgi“Od rane mladisti sam počeo da sti. I te zdravice usje i samoće. Nozapisujem zdravice, najviše zbog pio sam da uvrstim generacija koje dolaze. Živjelo se u svoje zbirke”, kaže stalgičan sam jer teško, ali pjesma se mogla čuti na Bošković. su mi dva sina u svakom koraku”, priča Bošković.

Ističe da ga je veliinostranstvu, a kćerka udata u Prisjeća se seoskih okupljanja, ki entuzijazam prena kojima su njegovi prijatelji, ma “podizanju zdraSrbiji. No, knjiga komšije ili kumovi izgovarali na- vica” i kao narodzdravica posvećena mom roddahnute zdravice. Tada se zami- nog guslara odveo Oralo se, sijalo i žnjenom kraju, koja slio nad značajem koje one imaju pod okrilje folklora lo i pred početak radouskoro treba da va zdravice su bile obana okupljanjima i u životu ljudi. i KUD-a “Tekstilac”.

“Sadržina zdravice odgovara“Oko 15 godina bio vezne, a njima su dočekibude objavljena, la je tom vremenu kada se živjelo sam njihov guslar i vani i putnici namjernici. vjerovatno će zaliječiti moju tugu u većim porodicama u kojima se zdravičar. Godine su Kuće su bile pune djetačno znalo šta ko radi. Oralo se, počele da uzimaju ce, te nije čudo da je svai samoću”, kaže sijalo i žnjelo i pred početak ra- svoj danak i snaga da ka zdravica počinjala saBošković. dova zdravice su bile obavezne, a izdaje i više nijesam držinom: ‘u ovom svetom Ispraćajući aunjima su dočekivani i putnici na- mogao da pratim fol- domu, pod ovim svetim tora ovog teksta, mjernici. Kuće su bile pune djece, klor, te sam se povu- krovom, uvijek se zdrava Bošković je podite nije čudo da je svaka zdravica kao. Nastavio sam da djeca rađala’. gao zdravicu, uz počinjala sadržinom: ‘u ovom sve- posjećujem književriječi: “Živim u Bitom domu, pod ovim svetim kro- ne skupove, zborove jelo Polje gdje žive vom, uvijek se zdrava djeca rađa- građana i plemenska okupljanja i ljudi dobre volje i ponosan sam na la’. Danas su brojna sela opustjela, da podižem zdravice. Ne mogu da svoje osjećaje ....”

Beća Čoković

P

Arhitektura hramova, crkava, bogomolja i ostalih građevina predviđenih za molitvu vjernika često svojim izgledom odražava grandioznost “više sile”.

Proteklih godina arhitekti su baš pustili “mašti na volju” i predstavili par nevjerovatnih dizajnerskih rješenja crkava. Neke od njih eksperti kompanije “Emporis”, baze podataka zgrada širom svijeta, posebno su izdvojili u izboru najspektakularnijih crkava moderne arhitekture i dizajna.

Na spisku su kapela u Sedoni (Arizona), poznata i kao “Beverli Hils među stijenama”, kapela u japanskom Hokutu koja imitira oblike iz prirode - list, ili nova sinagoge (Neue Synagogue) u Majncu, koja je u obliku hebrejske reči Kedushah – “blagoslov”.

Katedrala “Metropolitana Nossa Senhora Aparecida” je rimo-katolička crkva u Braziliji.

Dizajnirao je slavni Oskar Nimajer i sastoji se od 16 betonskih stubova.

“Kapela Svetog krsta” je rimo-

katolička crkva sagrađena u brdima Sedone u Arizoni, a djelo je “Anshen + Allen” biroa. Crkva ima nadimak “Beverli Hils među stenama.”

“Iglesia Parroquial en Rivas Vaciamadrid” u Madridu je poznata po neobičnoj boji rđe na fasadi.

Ranije poznata kao “Crkva Milosrdnog Boga Oca” (Dio Padre Misericordioso) danas je “Jubilarna crkva” u Rimu. Odlikuje je neobičan asimetričan dizajn, djelo “Richard Meier & Partners Architects LLP”.

“Kapela list” u japanskom Hokutu delo je arhitekte Klajna Ditama - ima dve “školjke”, jedna je napravljena od stakla, dok je druga perforirana sa 4,700 rupa.

“Temppeliaukio” luteranska crkva u Helsinkiju često se koristi i za koncerte.

Kapela SAD vazduhoplovne akademije u Koloradu Springsu je odličan primjer moderne arhitekture. Sastoji se od 17 tornjeva, a svaki sadrži 100 identičnih tetraedara i ima posebne kapele za različite religije.

Katedrala “Metropolitana Nossa Senhora Aparecida” je rimo-katolička crkva u Braziliji

22 KULTURA FILM

ODLAZAK

Preminula Ružica Sokić

Popularna filmska, pozorišna i televizijska glumica Ružica Sokić preminula je u Beogradu u 80. godini poslije duge bolesti. Karijeru je počela davne 1957. godine, u filmu “Doktor”, da bi potom igrala u klasicima “Kad budem mrtav i beo”, “Bokseri idu u raj”, “Užička republika”, “Savamala”. Komedija “Tesna koža” donijela joj je najveću popularnost, a za film “Žuta” nagrađena je Zlatnom arenom na Filmskom festivalu u Puli. Za svoj filmski i pozorišni rad dobila je brojne nagrade i priznanja (na Sterijinom pozorju, Nagrada Pavle Vuisić, Statueta zlatni ćuran, Statueta Joakim Vujić, Velika Žanka). Najveće uspjehe ostvarila je ulogama pjevačice u filmu “Kad budem mrtav i beo” Živojina Pavlovića, 1967. jednim od najvažnijih ostvarenja

PETAK, 20. 12. 2013.

u kinematografiji bivše Jugoslavije i prostodušne uličarke u filmu “Žuta” Vladimira Tadeja 1973, za koju je u Puli nagrađena Zlatnom arenom. Istu nagradu, ali za sporednu ulogu dobila je 1974, za ulogu majke kojoj sin gine u borbi u “Užičkoj republici” reditelja Žike Mitrovića. Glumila je u oko 40 filmova, a već za prvu ulogu u filmu “Gorki deo reke” nagrađena je Srebrnom arenom na festivalu u Puli. Na televiziji je igrala u serijama “Porodično blago”, “Srećni ljudi”, “Policajac sa Petlovog brda”, “Metla bez drške”, “Vojnici”, “Vruć vetar”, “Majstori”, “Ceo život za godinu dana”, “Rađanje radnog naroda” i drugim. Tokom 2010. objavila je knjigu sjećanja “Strast za letenjem”. Posljednjih godina odmor je često provodila na Žabljaku.

“Plavo” za kraj

Fantastični Popović Prestižni sajt Indivajr o ostvarenju “As pik”

Filmovi “Ja kada sam bila klinac, bila sam klinka” Ivane Todorović, “Pussy Riot – pank molitva” u režiji Majka Lernera i Maksima Pozdorovkina i dobitnik Zlatne palme na ovogodišnjem filmskom festivalu u Kanu “Plavo je najtoplija boja” Abdelatifa Kešiša biće prikazani posljednjeg dana Festivala ljudskih prava “Ubrzaj”. Projekcije su u Crnogorskom narodnom pozorištu, a počinju u 17, 18 i 20 sati.

Violina za milion i po funti

Stradivarijusova violina koja je 2010. ukradena od vlasnika na londonskoj željezničkoj stanici prodata je na aukciji za 1,4 miliona funti. Instrument je ukraden u novembru 2010. ispred željezničke stanice Juston, dok je njen vlasnik, južnokorejski muzičar Min-Jin Kim, jeo.

Britanska policija je u julu ove godine saopštila da je pronašla violinu sa manjim oštećenjima, na jednom imanju u centralnoj Engleskoj. Za krađu su osuđene tri osobe. Violina je napravljena 1696. i jedna je od 400 Stradivarijusovih preostalih violina. Aukcijska kuća Tarizio, koja je organizovala onlajn prodaju, navela je da će dio sume za koju je prodat instrument biti poklonjen policiji koja je pronašla violinu.

Na prestižnom američkom sajtu Indiwire, specijalizovanom za nezavisna filmska ostvarenja, izašla je kritika za crnogorskog kandidata za najbolji film van engleskog govornog područja “As pik”, reditelja Draška Đurovića. Kritičar Karlos Agilar je ocijenio da je “As pik”, ukoliko se izuzmu određeni tehnički nedostaci, šarmantna crna komedija koja obećava. “I to ne samo za reditelja, već i za nacionalnu kinematografiju iz koje dolazi”, napisao je Agilar.

On je izuzetno pohvalno ocjenio glumu Branimira Popovića koji u filmu igra Belog. Agilar je naveo da je njegova gluma izazovna, uznemirajuća i ujedno šarmantna, ocijenivši da Popović fantastično igra “karikaturalnog zločinca”. Prema njegovim riječima, iako se film bavi strašnim događajima, film prožima satiričan ton.

“Nijedan lik ne shvata sebe previše ozbiljno, i iako komični elementi ne funkcionišu uvijek, čine jedan zabavan film”, piše Agilar. U tekstu navodi i da malu ulogu u filmu igra i američki glumac Majkl Medsen, što je vrijedan dodatak. Agilar piše i da je Crna Gora stekla suverenost 2006. i da se kinematografija u našoj zmelji još razvija, te da pokušava da pronađe svoj jezik u odnosu na okruženje. Navodi da se filmu jasno vidi i da Crnogorci ne vide sebe kao kulturološki dio Evrope, iako su geografski na tom kontinentu. “Njihova jedinstvenost se sasvim razlikuje od bogatih zemalja na Zapadu, što im omogućava drugačiji pogled na sopstvene teškoće”, piše Agilar.

“As pik” je crnogorski kandidat za Oskara. Osim Branimira Popovića i Majkla Medsena, u filmu igraju Momčilo Otašević, Jelena Simić, Peđa Bjelac i drugi.

KULTURA 23

PETAK, 20. 12. 2013.

IZAZOV

Treći pokušaj za Gradsko pozorište

Potevska u čast Njegoša

Novi tender za glavni projekat otvoren do 13. januara Jelena Boljević

A

gencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je treći tender za izradu glavnog izvođačkog projekta Gradskog pozorišta procijenjene vrijednosti 230.000 eura. Tender je raspisan 2. decembra i otvoren je do 13. januara naredne godine. Prethodni tenderi su bili neuspješni. Kako nezvanično saznajemo, mnogi su odustali od učešća jer nijesu mogli da zadovolje tada traženo iskustvo u gradnji objekta pozorišne namjene tokom posljednje dvije godine.

Ovoga puta, tender za izgradnju Gradskog pozorišta u Podgorici, ne sadrži taj zahtjev. Crnogorske projektantske firme teško da su mogle da zadovolje traženo, a slična je situacija i sa firmama u regionu. Kako je riječ o objektu specifične namjene, prema aktuelnom pozivu potrebno je da ponuđač već ima prethodno iskustvo u građenju objekata iste namjene, ali ne i u posljednje dvije godine. Poželjno je i da zainteresovane kompanije imaju iskustvo u izgradnji pozorišne tehnike, akustike, binske tehnike, scenske rasvjete.

Na ranijim tenderima za izradu glavnog projekta Gradskog pozorišta bilo je interesovanja iz

cijele regije. Na posljednjem pozivu ponude su stigle od samo tri kompanije - od koji su dvije bile iz Podgorice i jedna iz Beograda.

Kada je riječ o najnovijem tenderu za izradu glavnog projekta pozorišta, procijenjena vrijednost u odnosu na ranijih 191.000 uvećana je na 230.000 eura. Veća cijena bi mogla da proširi listu zainteresovanih ponuđača. Među arhitektama glavna zamjerka se odnosi na stavku pod rednim brojem 8. gdje je kao kriterijum za izbor najpovoljnije ponude navedena najniža ponuđena cijena. Najpovoljniji glavni projekat za izvođenje Gradskog pozorišta koji će se do 13. januara naći u ponudi na javnom pozivu ne mora da bude i najbo-

230.000 eura je nova procijenjena vrijednost projekta

lji i da zadovoljava estetske i druge kriterijume. Arhitekte smatraju da je trebalo prvo objaviti anonimni konkurs za idejno rješenje objekta takvog ranga, koji se gradi jednom u nekoliko decenija, pa tek tada sa odabranim idejnim rješenjem raspisati tender za izradu izvođačkog projekta.

Zgrada gradskog pozorišta biće izgrađena na mjestu na kome se ranije nalazio objekat Kina “Kultura”, čije je uklanjanje izazvalo brojna negodovanja. Prvobitno, jedna od ideja je bila da se nova zgrada sagradi u blizini visećeg mosta, pored stare zgrade Vlade.

U međuvremenu se od toga odustalo, a na toj lokaciji sagrađen je

Planirane dvije sale za 250 gledalaca Kako je planirano, buduća zgrada Gradskog pozorišta u Podgorici imaće centralnu dvoranu sa 150 mjesta, kao i malu dvoranu koja će moći da primi 100 gledalaca. Ukupna površina objekta, kako je precizirano projektnim zadatkom, je 7.350 kvadratnih metara, a zdanje će imati prizemlje i tri etaže, kao i dva nivoa ispod zemlje. objekat će u osnovi biti površine 1.226 kvadratnih metara.

poslovni objekat u kome su smješteni Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, Fakultet za državne i evropske studije i Uprava za kadrove. Neko vrijeme postojala je i ideja da Gradsko pozorište dobije zgradu u kojoj se sada nalazi Crnogorsko narodno pozorište nakon što bi ono prešlo u novosagrađeni objekat u okviru planiranog Milenijum siti centra na prostoru sjevernog dijela nekadašnje kasarne “Morača”. Kako je taj projekat odložen na neodređeno, konačno rješenje nađeno je u izgradnji nove zgrade na mjestu Kina “Kultura”. Gradsko pozorište sada koristi scenu KIC-a “Budo Tomović”.

Pijanistkinja iz Makedonije Emilija Potevska će večeras u 20 sati održati koncert u čast Petra II Petrovića Njegoša - Dejana Despića “Nokturno op.73 br.1”, Bele Bartok “Mikrokosmos br.149”i “150 Sonata za pijano”, “Imprompti D 946” Franca Šuberta i “Pijano sonata: Predosjećaj i smrt” Leoša Janačeka, kao i djela Petra Iliča Čajkovskog “Polka peu dansante op.51 no.2: Nutcraker ‘’Dance of the Sugar – plum Fairy’’ i Dimtirija Bužarovskog “Nokturno op.52 ‘’Da li pamtiš Milice’’.

Potevska je najmlađi profesor na FMU u Makedoniji. Nedavno je završila doktorske studije za pijano u klasi profesora Stele Slejanske i Dimitrija Bužarovskog sa najvišim ocjenama. Potevska je predstavnik Makedonije u svjetskoj liderskoj mreži ‘’Global Bridges’’.

Pikaso za 100 eura Srećni 25-godišnji Amerikanac Džefri Gonano platio je 100 eura svoju kartu u online dobrotvornoj akciji i na kraju dobio sliku Pabla Pikasa vrijdnu oko milion eura. Sretni dobitnik objasnio je “da je tražio odgovarajuću sliku za zid” nakon što je pročitao članak o lutriji koju je organizirala aukcijska kuća Sotebi u Parizu.

Sada će na tom zidu imati Pikasa.

Ulaznice za osvajanje vrijedne nagrade mogle su se kupiti od aprila, a u prodaju ih je bilo pušteno ukupno 55.000. Pikasov gvaš je dimenzija 30,5 x 24 centimetra, a djelo jednog velikog slikara prvi put je prodavano na ovaj način.

Kino “Kultura” je srušeno 2011, a na tom mjestu bi trebalo da bude izgrađeno Gradsko pozorište

● Foto priča

Dan poslije praznika

Filijala Pljevlja Komisija za prodaju nepokretnosti ovim putem OGLAŠAVA poništaj Obavještenja o prodaji nepokretnosti I ATLAS BANKA AD Podgorica-Filijala Pljevlja poništava svoje Obavještenje koje je objavljeno u listu "DNEVNE NOVINE" dana 19.12.2013. godine radi prodaje nepokretnosti upisane u List nepokretnosti broj 201 KO Žabljak I, na katastarskoj parceli broj 3439 kao poslovni prostor u privredi površine 89 m2..

KOMISIJA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI

Predstava „19. decembar – dan poslije“ u produkciji Alternativne teatarske aktivne kompanije – AtAK, biće premijerno izvedena večeras u Fabrici protivgradnih raketa „19. decembar“ u Podgorici. Repriza predstave će biti na istom mjestu 21. decembra, u 20 sati. Predstava „19. decembar – dan poslije’’ je pozorišni triptih sastavljen od dramskih komada: ’’Kuća za rušenje’’ Vaska Raičevića, ’’U ljubavnom trouglu’’ Stefana Boškovića i ’’Smjena’’ Dragane Tripković. Predstavu režira crnogorska glumica Ana Vujošević, a osim nje, uloge tumače Dejan Ivanić, Nada Vukčević, Mišo Obradović, Emr Ćatović i Aleksandar Radulović. Izvršni producent je Edin Jašarović.

24 ZABAVA BILBORD TOP LISTA

CRNOGORSKA KULTURNA MREŽA

Bruno Mars najbolji izvođač 2013. godine

Pjevač Bruno Mars proglašen je najboljim izvođačem 2013. godine, prema izboru Billboarda. Ove je godine imao čak tri Top 10 singla na Bilbordovoj listi. Prvo je izabran kao izvođač koji će zabavljati publiku na poluvremenu popularnog Super Bowla 2. februara iduće godine, a sada je dobio još jedno priznanje, za najboljeg izvođača 2013. godine, prema izboru pomenutog ma-

Nakon dvije godine veze, jedan od najljepših parova današnjice se razdvojio.

Iako slavni par nije ništa potvrdio, sve su glasnija šuškanja kako su Rajan Gosling i Eva Mendes prekinuli dvogodišnju vezu.

Par je već neko vrijeme ima problema u vezi, a mediji su i jedno i drugo spajali s bivšim partnerima i partnerkama.

“Uzeli su malu pauzu jedno od drugog kako bi shvatili što žele”, kazao je nepoznati izvor blizak paru.

Navodno, Eva želi da postane majka što prije, dok Rajan još ne želi da se posveti porodičnom životu.

gazina. Njegov posljednji album “Unorthodox Jukebox” već je nevjerovatnih 10 mjeseci na Bilboardovoj Top 200 listi i jedan je od najprodavanijih ove godine, a tri singla sa njega dospjela su u Top 10 pjesama i to “Locked Out of Heaven”, “When I Was Your Man” i “Treasure.” Osim toga, Bruno je ove godine dobio sve nagrade koje je mogao - od MTV EMA , preko dvije sa VMA dodjele, do Teen Choice.

BiH definitivno odustala Upravni odbor BHRT-a održao je u Sarajevu 112. sjednicu, na kojoj jednoglasno donesena odluka da BHRT ne učestvuje na Eurosongu 2014. u Kopenhagenu, jer nije zatvorena finansijska konstrukcija prema planu samofinansiranja, saopšila je ova medijska kuća. Upravni odbor učiniće sve da se građanima BiH osigura direktan prenos ovog takmičenja.

Neophodne izmjene Statuta BHRT-a biće razmatrane naknadno. Razmatranom predlogu programskog i finansijskog plana za 2014. date su određene sugestije, pa će se rasprava nastaviti, navodi se u saopšenju nakon sjednice UO BHRT-a.

CECA O POSJETI SULEJMANA

Nije došao Bali-beg Medijska scena regiona od prije nekoliko dana bogatija je za još jednog člana, srbijansku televiziju Nova, koja je privukla veliku pažnju javnosti svečanom ceremonijom otvaranja. Zvijezda večeri svakako je bio poznati turski glumac Halit Ergenč, koji tumači ulogu Sulejmana u istoimenoj hit seriji. Ipak, bilo je i onih koji nijesu oduševljeni njegovim dolaskom, a među njima je i pjevačica Svetlana Ceca Ražnatović. Ona je medijima kazala kako bi se više obradovala Sulejmanovom kolegi, Bali-begu.

“Više bih voljela da je došao Bali-beg, koga glumi Burak Ozdživit.

Njega bih imala štošta da pitam”, rekla je kroz smijeh popularna pje-

PETAK, 20. 12. 2013.

vačica i navela da se za Bali-bega odlučila iz patriotskih razloga.

“On je nekako Smederavac po toj istoriji koji su nama Turci prezentovali kroz seriju. Izgleda fenomenalno, da se mi ne lažemo”, kazala je srpska folk zvijezda.

Ceca je takođe istakla da nije od onih osoba kojima se turske serije ne dopadaju.

“Nijesam od onih ljudi koji se zgrožavaju od tih serija. Volim da pogledam ono što mi privljači pažnju. Vjerovatno sam zbog prirode posla željna kućne atmosfere i te vrste harmonije, tako da volim da se ušuškam i da na laptopu ili televiziji pogledam šta god me je zaintrigiralo”, zaključila je Ražnatović. E.Z.

Bez Oskara za medije

Crnogorska kulturna mreža će i ove godine organizovati svečanu ceremoniju povodom dodjele Crnogorskog oskara. Prema riječima predsjednika CKM-a Aleksandra Damjanovića, trenutno rade na skupljanju predloga o pojedincima koji bi trebalo da dobiju ovo priznanje.

“Pozivamo pojedince, kolektive, ustanove i NVO organizacije da predlože kandidate za nominacije za dodjelu Crnogorskog oskara koji će se dodjeljivati iz oblasti: Muzika, Sport, Menadžment i investicije, Turizam, Nacionalni brendovi, Marketing,

● FOTO priča

Kultura, Poljoprivreda, Afirmacija i zapošljavanje mladih, Najpopularnija javna ličnost Crne Gore i Događaj godine. Oskar će kao i prošle godine imati i regionalni karakter i dodjeljuje se za najpopularniju javnu ličnost regiona, najpopularniju pjevačicu, pjevača i grupu regiona”, istakao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, za razliku od prethodnih godina, umjesto Oskara za medije dodjeljivaće se oskar iz oblasti Menadžmenta i investicija, kao i oskar za Najpopularniju javnu ličnost regiona.

“Crnogorska kulturna mreža će

nakon utvrđivanja liste nominovanih, u direktnom kontaktu sa građanima, izvršiti anketiranje od 5. 1.

2014. do 15. 1. 2014. godine, nakon čega će Upravni odbor CKM donijeti konačnu odluku o dobitnicima Crnogorskog oskara za 2013. godinu.

Svečana ceremonija dodjele Crnogorskog oskara će se održati 24. februara u hotelu “Splendid” sa početkom u 20 časova”, rekao je Damjanović.

Crnogorski oskar je priznanje koje je Upravni odbor Crnogorske kulturne mreže ustanovio 2011. godine, a dodjeljuje se za postignute rezultate u periodu od jedne godine. Fi.J.

Vezu održava preko skajpa

Na nedavno organizovanoj novogodišnjoj žurki okupile su se mnoge poznate ličnosti iz svijeta šou biznisa. Pažnju prisutnih privukla je i pjevačica Sara Jovanović koja je za emisiju “Ekskluziv” izjavila kako joj nedostaje dečko, odbojkaš Aleksandar Atanasijević.

“Trenutno je u Peruđi, ali dolazi za nekoliko dana. Naravno da mi mnogo nedostaje kada nije u Beogradu, ali tu je skajp tako da se svakog dana čujemo. Srećna sam i zadovoljna”, rekla je Sara, koja tako i izgleda.

ZABAVA 25

petak, 20. 12. 2013.

RazgovoR

Rijaliti je za frizere Petar Dragojević u intervjuu za naš list priča o aktuelnom albumu, nastupima, praznicima i porodičnom životu Zlatko Šebek

P

etar Dragojević prije desetak godina zasijao je na estradnom nebu hitom „Ovih dana“ zaludjevši pripadnice ljepšeg pola glasom i izgledom. Pjevač je za naš list ispričao da na nastupima pored svojih, najčešće izvodi pjesme Olivera Dragojevića i Džibonija jer na taj način uspijeva da opusti i razveseli ljude. Takođe nam je kazao da uživa u zimskim ekstremnim sportovima, te da sebe ne vidi kao učesnika rijaliti programa.

Pjevač Petar Dragojević nakon dužeg vremena gostovaće večeras u Crnoj Gori u tivatskom lokalu “My Club”. Kako kaže, bilo je poziva za gostovanje i tokom sezone, ali nije bilo prilike da se usklade termini, kazavši da ga neki čudan splet okolnosti dovodi u našu državu baš pred novogodišnje i božić-

ne praznike.

“Praznici mi puno znače jer su baš porodični i imaju neku čudnu moć. Iščekivanje poklona, zimska atmosfera, sve me to vrati u djetinjstvo”, sentimentalno priča pjevač koji je otac troje djece.

“Emanuel, David i Jon stalno pričaju šta bi voljeli da im se kupi, a moja supruga Andrea i ja ih saslušamo, ali i pustimo da zaborave prohtjeve. Naravno da sve to popamtimo i neke od tih želja biće stvari koje će naći ispod jelke”, pojasnio je Petar način na koji sinovima kupuje darove.

Iako je karijeru započeo prije tačno deceniju na muzičkom festivalu u Splitu, kada je i objavio debi album “Ovih dana”, koji mu je donio regionalnu popularnost, uslijedila je duža diskografska pauza od čak sedam godina, pa je drugi album izdao 2010, a posljednji, odnosno aktuelni treći, polovinom ove godine.

“Izdao sam nove pjesme, pa sad sve zavisi od toga kako će se situacija odvijati”, kaže Petar pojašnjavajući da CD nije izdavao u svakoj državi zasebno.

“Albumi se slabo prodaju, sve se može lako nabaviti preko interne-

ta ili elektronskih muzičkih servisa, pa izdavanje za svaku zemlju pojedinačno nije neophodno”, govori naš sagovornik koji zahvaljući fizičkom izgledu i srceparajućim baladama važi za miljenika publike nježnijeg pola.

“Moji nastupi su intimni, a najbitnije mi je da se ljudi lijepo osjećaju. Ne pjevam samo balade, ima dosta toga izmiješanog, a najčešće izvodim hitove Olivera, Džibonija, Miša Kovača. To je provjeren repertoar”, konstatuje Dragojević.

On iza sebe ima čak pet snimljenih dueta, ali otkriva nam da o novom ne razmišlja. Naime, većinu duetskih pjesama snimio je sa bliskim saradnicima, ističući onu ko-

ju je otpjevao sa stricem, nadaleko poznatim Oliverom, ali i drugaricom Antonijom Šolom.

“To je sve bilo spontano, nije bilo proračunato i mislim da te pjesme nijesu finansijski isplative. Najveći prihod dolazi od nastupa, a pjevačima je teško da usklade termine da bi nastupali zajedno”, kaže on.

Kada smo ga upitali šta sve obožavateljke od njega zatraže na nastupu, Petar se zagonetno nasmijao i kazao kako mu uglavnom prilaze sa željom da se zajedno fotografišu, ne želeći da otkrije da li se desilo da mu neka zaluđena djevojka “ukrade poljubac”.

“Puno toga se dešava, ima i lijepih i groznih stvari svakako, ali ne dešava mi se ništa ekstremno. za-

ista. Uglavnom je jedno te isto pitanje: Može jedna slika za Fejsbuk?

Može još jedna slika za Fejsbuk? I tako...(smijeh)”.

Iako je ljubitelj zimskih ekstremnih sportova, te jedva čeka snijeg i priliku da borduje, priznaje da u profesionalnom žvotu ipak zna za granice. Tako je više puta odbijao pozove da učestvuje u rijaliti programima, jer smatra da bi dosadio i sam sebi.

“Ne, definitivno ne, nekako se ne vidim u tome da me ljudi gledaju po cijeli dan. Rijaliti program je možda dobar frizerima ili tako nekom, a meni za posao može biti čak kontraproduktivno. Ujedno sam i porodični čovjek”, zaključio je Dragojević.

gRUPa vaN gog

Novi singl, novi zvuk

Grupa Van Gogh je prije dva dana predstavila joj jedan singl sa albuma koji je u pripremi, a numera nosi naziv “Anđele, brate moj”. Ovo je drugi po redu singl sa Anajavljenog albuma “Neumeren u svemu”. Kako je Zvonimir Đukić Đule ranije rekao za Dnevne novine, na novom albumu će se naći 10 numera, a zvuk će biti podložan izvjesnim promjenama.

“Naravno da se mijenjamo, ne možemo zvučati isto kao na početku. Po reakcijama publike vidjećemo da li treba i da nastavimo u tom smjeru. Pjesmom “Anđele, moj brate”, uvodimo slušaoce dalje u priču “Neumeren u svemu”, a u narednim danima stiže i spot”, rekao je Đule.

A da će album biti došta šarenolik kada je zvuk u pitanju, dokazuje i pomenuti singl, koji nosi nešto “mekši” tonalitet u odnosu na numeru “Nešto vuče me dole”. Ono što se ne mijenja je kvalitet teksta, koji je sam za sebe prava poezija koja bi mogla u časopis. Donosimo vam i nekoliko stihova: “Da sam znao kako prija mi brzina/ svaki dan bio bi mi luđi/ moji dani ne bi bili tuđi/ a šta god da uradim uzeće mi vreme”.

Singl je moguće preslušati na Jutjubu i zvaničnoj Fejsbuk stranici grupe Van Gogh. Fi.J.

HOT!

Ovo je prvi put da se Rosalinda Lipset pojavila u našoj rubrici “Hot”, ali definitivno nije posljednji. Na ovu ćemo djevojku u budućnosti zasigurno obratiti više pažnje. Uživajte u njenoj fotografiji.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 SLOBODNO VRIJEME DN

ŠUMSKA PTICA PJEVAČICA

UPRAVLJANJE

MILIAMPER (SKR.)

OZNAKA ZA DAMU U ŠAHU

SIMBOL URANA

PETAK, 20. 12. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2430 sudoku 2013-06-08

ONAJ KOJI POZNATA SO ŽITELJ DIO TURSKA MALIŠAN, GOVORI TITANSKE ADANE U DINAMIKE EKAGLUMICA MALAC KISELINE TURSKOJ (GRČ.)

VICOM SA SLIKE (MN.)

5

RASPRSKAVAJUĆI HITAC

2 2

2

9 8

DEKANOV URED RUDA BARIJUMA

KOJI NE PRIPADA NI JEDNOM SAVEZU OZNAKA ZA NEPER

RUSKI REDITELJ, NIKOLAJ

PASTIRSKO NASELJE RIMSKI CAR

7

5

1

NEPOSREDNO, BLIZU ROGATO SLOVO

6

DIO ŽELJEZNIČKE PRUGE

9

1

5

6

Daily Sudoku puzzle No. 2429

4

Lakša 2013-06-07

9

OZNAKA HOLANDIJE SUDBINA

9

5

1

7

GRUPA HEMIJSKIH JEDINJENJA, STIPSE

6

5 Page 1/2 Play sudoku online at:

MAĐARSKO MUŠKO IME

4

3

6

1

7

8 Play sudoku online at:

6

1

7

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

LUTRIJA

5

gistana i veliki broj Amerikanaca.

Mali crtež iz 1914. urađen je tokom umjetnikove kubističke faze i od Njujorške galerije ga je, uz pomoć zajma iz banke, kupila asocijacija “Spasite Tir”. Organizatori kažu da su djelo platili nešto manje od milion dolara, koliko su ga i procijenili Sotbijevi stručnjaci.

1

1

6

3

2

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2416 2013-05-25 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2415 2013-05-24 8

6

2

3

7

5

9

1

4

4

9

3

1

8

6

2

5

7

5

3

9

8

1

4

2

6

7

7

1

5

9

4

2

6

8

3

1

7

4

2

6

9

5

8

3

2

6

8

5

3

7

4

1

9

2

5

8

6

9

3

4

7

1

1

8

6

3

7

5

9

2

4

7

1

6

4

2

8

3

5

9

5

3

7

4

2

9

8

6

1

4

9

3

1

5

7

8

2

6

9

4

2

8

6

1

3

7

5

6

8

1

9

4

2

7

3

5

8

5

1

6

9

3

7

4

2

3

4

7

5

8

1

6

9

2

6

2

9

7

1

4

5

3

8

9

2

5

7

3

6

1

4

8

3

7

4

2

5

8

1

9

6

vicevi

Pikasov crtež za 100 eura

da, bar ne još.

Njegov pobjednički tiket 747815 izvukao je kompjuterski sistem u srijedu i bio je jedan od 50.000 tiketa za onlajn prodaju dijela po cijeni od 100 eura kako bi se prikupila sredstva za očuvanje drevnog grada Tir u današnjem Libanu. Organizatori kažu da su u lutriji učestvovali ljudi iz Francuske, Njemačke, Irana, Kir-

4

8 1

8 SIMBOL IRIDIJUMA

9

1

5

ČLANOVI SKAUTSKE ORGANIZACIJE

3

Medium level

7

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PROMRDATI SE, KAPRI, BUDAK, DŽOAN KOLINS, HARVARD, OTE, RST, TARATOR, STUB, VIZIRI, KANATITI, IĆ, AN, NANIZANI, V, SKRA, IBARA, CEROVA, ARATAN, IVEKO, IŠARAN, FAKINI.

6

www.sudokukingdom.com

PORTIR

Džefri Gonano je rekao da je tražio neku sliku za svoju dnevnu sobu kada je pročitao novinski članack o crtežu “Muškarac sa operskim šeširom” koji je Sodbi u Parizu ponudio na humanitarnoj lutriji.

“Pomislio sam, što da ne”, rekao je srećni mladić.

I pored ogromne vrijednosti crteža, Gonano ne planira da ga pro-

3

Play sudoku online at:

KNJIŽEVNO DJELO (MN.)

USLUŽNO PUTNIČKO VOZILO

1

1

8

RAZINA, NIVO INDONEŽANSKO OSTRVO

RIJEDAK (LAT.)

5

4

6 MAČAK OD MILJA (MN.) AMERIČKI REDITELJ, KVENTIN

ALBANSKI (SKR.)

4

7

POVREMENO STAJANJE JEDNOCIFREN BROJ

9

6

RAZMETLJIVAC AMERIČKI MIKROBIOLOG, DŽONAS

INICIJALI BRITANSKOG GLUMCA RIDA

1

3

POTOMCI EAKA AMERIC. ACADEMY ŠTAB OF DERM(SKR.) ATOLOGY

GOMILA

Medium level

Teža

Dolazi pandur u stanicu u 2.00 ujutru potpuno go, ko 1/2 od majke rođen. KadPage ga je vidio šef poludi i kaže: - Jesi ti normalan,šta ćeš u ovo doba u stanici i još go!?

- Ma nisam ja kriv šefe,sinoć sam bio na nekoj žurci. Bilo nas je desetak muškaraca i desetak ženskih. Taman se malo popilo, kad domaćica kaže “Svi muški da se odmah skinu!”.Skinemo se mi ,pa će ona “Sve ženske da se skinu”. Skinu se i one .Zatim ona ugasi svijetlo i dreknu: “Ajmo sad muškarci na posao!”. I šta ću, ja došao. *** Mujo na ulici prodaje koštice od jabuka.

Dolazi policajac i pita: – Šta ti je to?

- Prodajem koštice od jabuka.

- A čemu služe?

- Pojedeš jednu, pa budeš

pametniji.

- A pošto ti je to?

- 2,5 eura komad.

- Daj jednu.

Policajac pojede košticu, zastade malo pa kaže: - Stani malo! Za 2,5 eura sam mogao kupiti kilu jabuka, i…… dobiti 20 koštica umjesto jedne!

- Eto vidiš, već dejluje!

- Stvarno, daj još dvije koštice!!!! *** Ribar uhvatio zlatnu ribicu.Ona ga moli:Postedi mi mi život i ispuniću ti želju.

Zapravo ništa mi ne treba.Maa... ne bih se žalio na medalju za hrabrost.Odjednom je sjevnulo i ribar se našao na bojnom polju tik ispred kolone tenkova.Pogledao je dinamit koji je držao u ruci i zaključio: Do đavola!Osigurala mi je posmrtno odlikovanje! ***

SLOBODNO VRIJEME 27

PETAK, 20. 12. 2013.

NEZVANIČNO

I tebi Miško, pa možda uđemo u EU do 2020.

Srećni pregovori!

Ma ne brini, ulazimo u EU do 2020.

Word Search Puzzle #P103MEOSMOSMJERKA

HOROSKOP

A

E

S

Y

Q

S

S

H

E

D

G

E

D

G

C

G

L

T

R

U

O

C

A

E

G

R

A

L

N

R

E

E

S

P

A

C

I

N

G

X

S

D

R

E

E

N

L

L

W

R

I

I

G

E

D

I

C

V

P

I

T

H

W

H

T

W

T

E

E

A

U

S

G

N

I

K

C

A

B

I

E

L

R

T

L

H

M

S

M

T

G

P

R

C

O

R

E

S

T

I

P

E

E

R

R

D

A

D

K

M

H

E

U

E

S

R

L

B

E

D

R

O

O

M

S

T

R

L

A

T

E

L

E

S

O

C

Y

O

U

U

E

D

L

K

S

T

N

H

I

O

V

R

Y

L

S

S

M

U

S

T

S

N

E

S

R

A

O

C

N

R

O

D

A

N

D

I

E

S

T

S

E

J

Y

T

I

L

I

M

U

H

A

L

E

S

F

O

ADORN Adorn AGENT Agent BACKINGS Backings BEDROOMS Bedrooms CADETS COARSEN Cadets COMET Coarsen CORES Comet COURT Cores CULTURES Court DANDIEST Cultures DOORS

DRAWLS Drawls GREENS Greens HALES Hales HANGERS Hangers HEDGED HUMILITY Hedged INSERT Humility JESTS Insert LARGE Jests LUTES Large MORASS Lutes MUSTS

NINETY Ninety PEELS Peels PLIGHT Plight PSALM Psalm QUART RESISTS Quart RETCHING Resists RITES Retching SHIELDS Rites SHOOK Shields SMELL Shook SPACING

Dandiest

Morass

Smell

STAID TEAKSStaid Teaks THREW Threw TIMELESS Timeless TOUSLED USHERED Tousled VEERSUshered VERGEVeers WHISPER Verge WINED

Musts

OVAN Djelujete radoznalo i vrlo ambiciozno, stoga provjeravate različite informacije koje utiču na nivo poslovne saradnje. Upotrijebite svoju pamet u onoj mjeri koliko je neophodno, da pravilno zaštitite poslovno-finansijske interese.

BIK Bez obzira na različite sugestije koje dobijate ili na nečije komentare, najbolje je da izbjegavate velike poslovne izazove. Potrudite se da korektno ispoštujete osnovna pravila u poslovnoj saradnji.

Nemojte obećavati svojoj porodici ili partneru.

BLIZANCI Nečija kritika na Vas ne ostavlja poseban utisak. Posto je riječ o različitim stavovima, nema potrebe da smišljate dodatna objašnjenja.

Ponekad je zaista teško pomiriti suprotna gledišta koja postoje u rešavanju poslovnih interesa.

RAK Djelujete sumnjičavo u susretu sa saradnicima, stoga odbijate nečije mišljenje ili savjet. Ukoliko se previše udaljavate od zajedničkih tema, očekuju Vas dodatne komplikacije i teži uslovi koji će Vas značajno usporiti.

Whisper Wined

Majica otporna na fleke

Doors

Kad god, i do 2030. nije problem.

Spacing

Amerikanac student Patel Copyright © Puzzle Baron iz San Franciska izmislio je December 18, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! majicu koju je nemoguće isflekati. Njegova majica je otporna na fleke, a napravljena je od poliestera i ojačana nizom hemikalija, koji tako čine ovu neobičnu majicu otpornom na razne tečnosti.

Njegov izum je majica koji ne možete isflekati česticama silicijum-dioksida, pa po njoj možete prosipati kečap, senf, mastilo, mlijeko, pivo, pa čak i crno vino, a da mrlje ne ostanu.

LAV Neko Vas opterećuje dodatnim zahtjevima i pokušava da Vam nametne određene obaveze. Uporno pokušavate da pronađete neko zaobilazno rešenje, ali Vaš napor ipak ne donosi i pozitivan efekat.

Povremno djelujete rezignirano.

DJEVICA Određene stvari koje prećutkujete pred saradnicima, lako mogu da Vas dovedu u pomalo neprijatnu situaciju. Raspolažete sa pogrešnim informacijama, tako da Vaše prognoze zvuče neubjedljivo.

Zatražite nečiji savjet.

VAGA Ukoliko se Vaši poslovno-finansijski ciljevi ne poklapaju sa zajedničkim interesima, nema razloga da reagujete sujetno prema saradnicima. Promijenite svoju prvobitnu strategiju i prihvatite razumnu orijentaciju.

ŠKORPIJA Strogo ocjenjujete nečije ponašanje i novu situaciju na poslovnoj sceni procjenjujete na osnovu ličnih mjerila. Uporno zagovarate lične principe, čak i po cijenu da Vaši saradnici imaju drugačije mišljenje. Prihvatite nečiju kritiku.

STRIJELAC Iritira Vas nečije pomalo rigidno ponašanje, jer ne volite kada se saradnici previše upliću u Vašu poslovnu organizaciju. Ipak, u zajedničkom interesu je da se poslovno-finansijski rizik svede na minimum.

JARAC Osjećate kreativnu inspiraciju i djelujete pozitivno na svoju okolinu. Nemojte propustiti priliku koja obećava poslovni dobitak ili neku perspektivnu reklamu. Važno je da se angažujte se na različitim stranama. Objasnite svom partneru da Vas povezuju slične želje i afiniteti.

VODOLIJA Pažljivije razmislite o nečijim riječima, prije nego što se upustite u novu avanturu koja može da Vam donese izvjesni materijalni gubitak.

Sve što činite bez nečijeg znanja ili odobravanja, predstavlja potencijalni poslovni rizik.

RIBE Potrebno je da ostavite ozbiljan utisak na svoju okolinu. Razmislite o različitim detaljima koji imaju pozitivan efekat prilikom poslovnih susreta. Budite disciplinovani, kako biste zadovoljili različite kriterijume ili ukuse.

28 SPORT

PETAK, 20. 12. 2013.

Kuglanje: Uspjeh Doklee i Aluminijuma Kuglaško takmičenje “Kup oslobođenja Podgorice” održano je u Tivtu. Učestvovali su svi registrovani klubovi (28 takmičara), a poslije uzbudljivog turnira najviše uspjeha su imali Doklea i Aluminijum. Što se tiče ženske konkrencije, Marija Ham iz Doklee je osvojila zlatnu medalju sa 510 oborenih čunjeva, drugo mjesto je prigrabila Mirjana Ardalić iz tivatskog Mornara (oborila 472 čunja), dok je bronzano odličje pripalo Vjeri Skanati iz podgoričke Doklee (463 čunja).

Podgoričani su dominirali i u muškoj konkurenciji - Velimir Joković iz Aluminijuma osvojio je zlatnu medalju i pehar sa oborenih 529 čunjeva, srebro je ugrabio Niko Petrović iz Mornara (525 čunjeva), a bronzanu kovanicu je osvojio Grujica Šljivančanin, član kuglaškog kluba Celik iz Nikšića, sa oborena 504 čunja.

Medalje i pehar pobjedniku u ženskoj i muškoj konkurenciji uručio je Zoran Vukčević, predstavnik organizatora turnira.

DA LI STE ZNALI SP U SRBIJI, 6 22. DECEMBAR

Sudar senzacija Sve je spremno za rukometni polufinalni spektakl u Beogradu - Srbija napada (18.00) Poljsku, Brazil igra sa (20.45) Danskom Da je Međunarodna teniska federacija (ITF) proglasila Novaka Đokovića za najboljeg igrača u 2013. godini, dok je u ženskoj konkurenciji priznanje otišlo u ruke Sereni Vilijams. Đoković je treći put zaredom izabran za najboljeg igrača, dok je Sereni ovo četvrta ITF nagrada u karijeri. “Čast je biti izabran za najboljeg igrača ITF treću godinu zaredom”, rekao je kratko Nole.

TIKET DANA FRANKFURT AUGZBURG TIP 1

KVOTA 2.30

LIJETUVOS R. C. ZVEZDA TIP 1

KVOTA 1.50

ELČE MALAGA TIP 2

KVOTA 3.30

MONAKO VALENSIJEN TIP 1 1

KVOTA 1.50

ŠATERU DIŽON TIP 2

KVOTA 2.50

NANSI LAVAL TIP 1

KVOTA 1.70

Senzacionalna Srbija je oduševila sve prije dva dana u “Kombank areni” - domaća ženska selekcija je eliminisala favorita broj jedan za zlato (nakon eliminacije Crne Gore) Norvešku, pa sada kada je na programu polufinale uradiće sve da se domognu finalne predstave u Beogradu, te zlatnog odličja.

A do tog cilja Andrea Lekić i drugarice će morati da preskoče Poljsku, a onda bolju reprezentaciju iz duela Danske i Brazila.

Ljubitelji ženskog rukometa će večeras u najvećoj dvorani na Balkanu moći da uživaju u sudaru dvije senzacija - Srbija vs Poljska (18.00) - a onda će na parket beogradske “Kombank arene” istrčati Danska i Brazil (20.45).

Naravno, u centru pažnje je premijerni meč polufinala...

“Još smo pod pozitivnim utiscima nakon meča sa Norveškom. Bio je to fenomenalan duel, pun preokre-

POLUFINALE 18.00 - Srbija - Poljska 20.45 - Brazil - Danska ta, a dobili smo ga zahvaljujući velikoj borbi i odličnoj odbrani. Mnogo smo željele plasman u polufinale, dogovorile smo se da ostavimo srce na terenu, da probamo da napravimo u neku ruku i čudo, i to smo i uspjele”, bile su prve riječi junaka meča sa Norveškom Dragane Cvijić.

Kružna napadačica Budućnosti očekuje još teži meč protiv Poljske.

“Sigurna sam da neće biti ništa lakše protiv Poljske, naprotiv, to je selekcija koja igra najstandarnije na Svjetskom prvenstvu, eliminisali su Francusku, prije toga i Rumuniju, tako da će biti mnogo teško”, jasna je Dragana.

Još jedna predstavnica Budućnosti igraće polufinale - Kinga Bizdra vjeruje da njena ekipa ima šansi.

“Koliko je Srbija jaka najbolje govori rezultat protiv Norveške, ali i mi imamo svoje planove i ciljeve. Sigurno da nijesmo do polufinala došli slučajno, već su veliki rad i trud iza nas. Borićemo se i nastojati da se domognemo finala”, poručila je Bizdra.

Veliku šansu da se bori za medalju imaće i desni bek “plavih” Kamila Dalbi.

“Danska je već napravila veliki posao plasmanom u polufinale, ali se ne želimo ovdje zaustaviti. San svakog igrača je da osvoji Svjetsko prvenstvo i mi ćemo se truditi da ga ostvarimo. Za protivnika imamo možda i najjaču ekipu od svih u polufinalu, ali smo već pokazali koliko smo jaki kao kolektiv”, jasna je Dalbi.

M.P.

MŽRKL

Dobar trijumf na strani Košarkašice Budućnost Volkana u Zenici pobijedile Čelik - 74:68 ZENICA - Dvorana: Arena. Gledalaca: oko 2500. Sudije: V. Jevtović (Beograd), U. Nikolić (Beograd), T. Mrđa (Beograd). Rezultat po četvrtinama: 13:24, 12:18, 23:13, 20:19. ČELIK: Halimić, Džinić 6, Gagić 18, Bigović 13, Kovačević, Kalušić 14, M. Rahmanović 2, Pašić, I. Rahmanović 8, Ćorović, Iriškić, Habib.

BUDUĆNOST VOLKANO: Deura 19, Radović 13, Vučetić, Baletić 10, Kuželj, Mudreša, Mujović 4, Poček 9, Mugoša, Lankster 15, Vujačić 2, Tejlor 2.

Posljednja utakmica u 2013. godini donijela je slavlje - košarkašice Budućnost Volkana pobijedile su u Zenici Čelik rezultatom 74:68.

Plave dame su upisale jako važan trijumf, jer su bodovima ostale u trci za plasman među osam najboljih timova Regionalne lige.

Kličko napada WBC titulu Ukrajinski bokser Vladimir Kličko namjerava da postane prvi apsolutni vladar u teškoj kategoriji pošto mu je cilj osvajanje titule i u WBC verziji!

Posljednji vlasnik trofeja koji će Vladimir da napadne bio je njegov brat Vitalij koji je u ponedjeljak objavio kraj karijere, pa je sada ta titula upražnjena.

“Moj cilj je da vratim WBC titulu u porodicu Kličko”, rekao je za njemački Bild Vladimir, koji je šampion u WBO, WBA, IBF i IBO verziji.

Da podsjetimo - nijedan bokser od 2000. poslije Britanca Lenoksa Luisa nije uspio da osvoji sve najveće titule, s obzirom da braća Kličko nijesu željela da se bore jedan protiv drugog.

Što je Nole bolji od Rafe Međunarodna teniska federacija (ITF) proglasila je Novaka Đokovića najboljim teniserom u 2013. godini, a to je zasmetalo Špancima - predsjednik španske teniske federacije Hose Luis Eskanjuela izrazio je nezadovoljstvo odlukom.

“Ne razumijem po kom osnovu je dodjeljena nagrada ITF za igrača godine. Vjerujem da je Nadal zaslužio tu nagradu. To nije slučajno”, rekao je Eskanjuela, na čije se riječi nadovezao Albert Kosta: “Poštujemo Đokovića, ali Rafa je ove godine pokazao da je najbolji na svijetu, rezultati su tu i na Gren slemovima i na Mastersima.

Odluka nije najjasnija”, nervirali su se Španci.

Na kraju objašnjenje je dao predsjednik ITF Frančesko Riči Biti...

“Nadal je imao nevjerovatan povratak tenisu, osvojio je dva Gren slema, ali konstantni rezultati Đokovića na Gren slemovima, u Dejvis kupu i na završnom Mastersu donijeli su mu nagradu”.

SPORT 29

PETAK, 20. 12. 2013.

SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE 34

SPORTSKI EKRAN

Gradonačelnik u vodi i bazenu

10.30 13.00 13.30 16.30 18.00 18.45 19.00 20.00 20.00 20.30 20.30 20.45 21.00 22.00

Alpsko skijanje, Svjetski kup Godišnja svečanost FSCG, fudbal Ski skokovi, Engelberg Rusija - Kanada, hokej na ledu Ski skokovi, Univerzijada Lijetuvos - C. Zvezda, košarka St. Pauli - Karlsrue, fudbal Porto - Olhanense, fudbal Bajern - Galatasaraj, košarka Ajntraht - Augzburg, fudbal Monako - Valensijen, fudbal Strazbur - Armani, košarka Hamer - Džonson, boks Setubal - Benfika, fudbal

NE PROPUSTITE MONAKO - VALENSIJEN (Arenasport 1, 20.30) Monako ima samo dva boda manje od lidera PSŽ-a (PSŽ 43, Monako 41), pa ako Radamel Falkao i drugovi odrade Valensijen petak veče će noćiti na prvoj poziciji Lige 1...

VLADIMIR VUJASINOVIĆ - Jedan od najboljih vaterpolista svih vremena

LIČNA KARTA

Aleksandar Popović

O

no što je Zinedin Zidan bio u fudbalu, ono što je Majkl Džordan bio u košarci, ono što je Ivano Balić u rukometu - to je bio Vladimir Vujasinović u vaterpolu. Neviđeni majstor iz Rijeke, umjetnik oko kojeg se sve vrtjelo u vodi - jednostavno jedan od najboljih, ako ne i najbolji vaterpolista svih vremena, junak je našeg 34. serijala. U bazenu vođa, kapiten, a izvan njega pravi sportista gospodskog držanja i džentlmenskog stava, uvijek i svuda. Takva je bila ikona srpskog vaterpola, popularni “gradonačelnik”, zahvaljujući čijoj čaroliji su harali planetom Jugoslavija, Srbija i Crna Gora, a na kraju i samostalni sastav “delfina”.

“Vujasinović je naš gradonačelnik u vodi”, pisalo je na transparentu navijača velikog vaterpolo kluba Pro Reka tokom posljednje utakmice Vladimira Vujasinovića za giganta iz Đenove.

To najbolje oslikava o kakvoj se veličini zaista radi i koliko je svojim držanjem, igrama i ponašanjem zadužio ne samo prostore bivše Jugoslavije, već i Apenine.

Njegovi roditelji su porijeklom iz Dalmacije, odnosno iz sela Ivoševci, 20-ak kilometara zapadno od Knina. Zbog toga, vaterpolo fantazista je počeo profesionalnu karijeru u Primorju iz Rijeke, a imao je te 1989. tek 16 godina.

● ČETIRI PUTA ŠAMPION EVROPE Nakon dvogodišnje avanture u Primorju došlo je vrijeme za promjene. Vujasinović je 1991. godine prešao u Crvenu zvezdu sa kojom je 1992. i 1993. godine osvojio dva prvenstva Jugoslavije. A onda, uslijedio je odlazak u inostranstvo - konkretno u Barselonetu.

Sa njom je od ‘94. do ‘97. tri puta pokorio Španiju, osvojivši i dva državna Kupa, odnosno LEN Kup u sezoni 1997/98. Nastupanje za Zvezdu nije omelo čarobnjaka da pojača Partizan, u čijim redovima se zadržao samo godinu, uspjevši ponovo da trijumfuje u LEN Kupu.

Roma je zatim pozvala “vodenog majstora”, pa je i u “vječnom gradu” uspio da se okiti trofejom, odnosno titulom šam-

piona Italije 1999. godine. Njegov nesporan kvalitet uočio je veliki Pro Reko, koji ga je kupio i zadržao punih sedam godina (2001 - 2008).

Sa timom iz Đenove je tri puta bio šampion Evrope (posljednji put te završne 2008. godine), četiri puta šampion Italije, u tri navrata je pokorio Kup, dok je dva puta bio najbolji i u Superkupu Evrope. Tu je i “slavlje u prolazu”, pa je sa Neptunsom osvojio Maltu 2007. A nakon svih mogućih dostignuća vratio se u Partizan na četiri godina.

Naravno, sve je to rezultiralo titulom u Evroligi 2011. godine, Superkupu, dok je po četiri puta odnio pehar u prvenstvu Srbije, odnosno Kupu.

● REPREZENTACIJA: DEBI U KOTORU I VELIKI BROJ TROFEJA U reprezentaciji Jugoslavije je Vladimir Vujasinović debitovao golom u Kotoru protiv selekcije Francuske (18:3), kada je postigao i svoj prvi gol. Tada je imao 17 godina, tri mjeseca i 22 dana.

Od 1995. godine je bio stalni član reprezentacije, a kapiten je postao od 2003. godine.

U tom periodu je propustio samo Evropsko prvenstvo 1999. nakon doping afere, poslije polufinala italijanskog prvenstva.

U brojnim anketama bio je biran za najboljeg vaterpolistu svijeta sa obrazloženjem da može podjednako dobro igrati na svim pozicijama u timu.

Bio je najbolji igrač Evrop-

IME I PREZIME: Vladimir Vujasinović DATUM I MJESTO ROĐENA: 14.

08. 1973. Rijeka (Hrvatska) KARIJERA (KLUBOVI) 1989. - 1991. Primorje 1991. - 1994. C.Zvezda 1994. - 1997. Barselona 1997. - 1998. Partizan 1998. - 2001. Roma 2001. - 2008. Pro Reko (2007. Neptuns) 2008. - 2012. Partizan REPREZENTACIJA: 1990. - 1992. Jugoslavija 1992. - 2006. SR Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) 2006. - 2008. Srbija TITULE: Barselona (tri prvenstva, dva Kupa, jedan LEN) Partizan (Evroliga, LEN, Superkup Evrope, četiri prvenstva Srbije, četiri Kupa, Eurointer liga dva puta) Roma (jednom šampion Italije) Pro Reko (tri titule Evrolige, dva Superkupa Evrope, četiri skudeta u Italiji, tri Kupa, Neptuns (jednom šampion Malte) skog prvenstva u Budimpešti 2001. godine, najbolji sportista u anketi “Sporta” za 2003. godinu, najbolji muški sportista u izboru Olimpijskog komiteta Srbije i Crne Gore (OKSCG) 2005. A sa reprezentacijama Jugoslavije, Srbije i Crne Gore, odnosno na kraju Srbije osvojio je bronzu na Olimpijskim igrama 2000. i 2008, srebro 2004, zlato na Svjetskom prvenstvu 2005, bronzu 1998. i 2003, srebro 2001, srebro na Evropskom prvenstvu 1997. i 2008, zlato 2001, 2003 i 2006, bronzu na Svjetskom Kupu 2002, zlato u Svjetskoj ligi 2005. i 2006, odnosno srebro 2008. i 2004.

Za reprezentaciju je odigrao 341 utakmicu i postigao 391 gol, a sa Srbijom je stigao do bronze na OI u Pekingu. I na kraju, on je od 9. maja 2012. godine postao trener Partizana, a na toj funkciji je i danas. Oženjen je suprugom Ivanom i ima sina Vuka.

Eurosport 2 RTCG Eurosport Eurosport 2 Eurosport SK 3 Eurosport 2 SK 1 SK 2 Eurosport 2 Arenasport 1 SK 3 Eurosport SK 2

NBA

Strašni Pekmen uništio Portland Peković postigao 30 poena protiv Portlanda, Vučević potpisao dabl-dabl u porazu od Jute

Minesota poslije 26 utakmica ima polovičan učinak (13-13), a najzaslužniji za to je dominantni centar iz Bijelog Polja - Nikola Peković je u noći između srijede i četvrtka potpisao 30 poena i devet skokova u trijumfu nad Portlandom - 120:109.

Pekmenu je veliku podršku pružio Kevin Lav sa 29 pogodaka, 15 uhvaćenih lopti i devet asistencija.

“Upisali smo mnogo značajnu pobjedu”, rekao je trener “vukova” legendarni Rik Adelman poslije utakmice...

“Vodeći igrači tima su bili na visokom nivou, a kada je tako nemamo čega da se plašimo”, dodao je Adelman, kome je iz Blejzersa priprijetio samo Demijan Lilard sa 36 poena, šest skokova i isto toliko asistencija.

Drugi ambasador Crne Gore u NBA ligi je imao solidnu noć, ali po običaju Orlando je izgubio - Nikola Vučević je ostvario dabl-dabl učinak (14 poena, 14 skokova), ali su magični momci morali da pruže ruku boljoj Juti - 82:86.

I za kraj - apsolutni derbi najjače

košarkaške lige: Indijana je pružila sjajan otpor Majamiju na gostovanju, ali je podignute glave teren napustio šampion NBA lige - 97:94.

Dvejn Vejd je bio najefikasniji akter susreta sa 32 poena, dok je Lebron Džejms zabilježio 24 pogotka, uz devet skokova i sedam asistencija. Kod Pejsersa najbolji je bio Pol Džordž sa 25 poena, osam skokova i šest asistencija.

Ipak, utakmicu je obilježio Lebronov sukob sa Marijom Čalmersom - Džejms je prigovorio Mariju, a popularni Rio mu nije ostao dužan, pa su tuču spriječili ostali saigrači...

“Rio, izvini, ja sam kriv”, poručio je poslije utakmice Lebron.

SEMAFOR: Majami - Indijana 97:94, Orlando - Juta 82:86, Toronto - Šarlot 102:104 (produžetak), Atlanta - Sakramento 124:107, Boston - Detroit 106:107, Bruklin - Vašington 107:113, Milvoki - Njujork 101:107 (dva produžetka), Minesota - Portland 120:109, Dalas - Memfis 105:91, Finiks - San Antonio 101:108, Hjuston - Čikago 109:94, LA Klipers - Nju Orleans 108:95.

B.T.

30 SPORT

PETAK, 20. 12. 2013.

ODLAZAK NA POMOLU

PREOKRET

Silvio Berluskoni: Pirlo, vrati se kući!

Vlasnik Milana Silvio Berluskoni potvrdio je da će se vratiti svom Milanu i podići klub, koji ove sezone živi jako teške trenutke. Prvi čovjek “rossonera” je nazvao telefonom vezistu Juventusa Andreu Pirla, poručivši mu kratko i jasno...

“Andrea, vrati se u Milan! Tu je tvoja kuća”, rekao je Berluskoni, koji želi da vrati 34-godišnjeg maestra na “San Siro”, jer igraču ističe ugovor sa”starom damom” na ljeto 2014. godine.

Podsjetimo, Pirlo je igrao za Milan 10 godina, osvojio sve što se može osvojiti, a onda je u ljeto te 2011. godine otišao u Juve, jer mu klub iz grada mode nije ponudio ugovor na više godine, već samo na jednu, što je on odbio, a nakon toga i otišao. A.P.

Strateg Tata ª bježiº iz Barselone na kraju sezone?

Trener Katalonaca Herardo Martino priznao prijateljima da nije srećan na “Kamp Nou”

MANČESTER JUNAJTED

Mojes želi Rosa Barklija Menadžera Mančester junajteda Dejvida Mojesa već duže vrijeme muči vezni red. Dolaskom Maruana Felainija nije puno dobio na kreativnosti koju je želio u redovima “crvenih đavola”, pa sada Škot ima novu misiju - doveti Rosa Barklija iz svog nekadašnjeg kluba Evertona! Nasljednik Ser Aleksa Fergusona hoće da privoli čelnike “karamela” da puste 20-godišnjeg supertalentovanog Barklija, koji ove sezone igra zaista fantastično za sastav sa “Gudison Parka”. Igrao je 15 utakmica i postigao dva gola. A.P.

Uprkos činjenici da je Barselona lider Primere (ima isto bodova kao i Atletiko Madrid), odnosno da se rutinski plasirala u osminu finala Lige šampiona, gdje je čeka Mančester siti, jedna vijest iz Argentine uzdrmala je inače porodičnu atmosferu na “Kamp Nou”. Novinar iz zemlje tanga Fabijan Godoj rekao je da trener “blaugrane” Herardo Martino nije srećan u Kataloniji, uprkos odličnim rezultatima od kada je preuzeo tim tokom prethodnog ljeta.

“Izvori bliski meni otkrili su da se Martino povjerio svojim prijateljima kako nije srećan u Barseloni i da će napustiti klub na kraju sezone. On je naveo da ne može istrpjeti pritisak katalonske štampe, koja očekuje previše od Barselone ove sezone”, ispričao je Godoj u razgovoru sa “El Mundom Deportivom”.

Da li i koliko zapravo ima istine u provjerenim navodima Argentinca pokazaće vrijeme, a popularni Tata za sada više nego dobro vodi ponos Gaudijevog grada. U Primeri je prvi sa 43 boda, koliko imaju i “kolčonerosi” iz Madrida, uz 44 postignuta gola i samo 10 primljenih. U Kupu kralja je stigao do osmine finala, baš kao i u Ligi šampiona, gdje je lako prošao grupnu fazu takmičenja.

A, u međuvremenu Barselona želi da se pojača defanzivcem Viljareala Mateom Musaćom, dok je Martin Montoja na izlaznim vratima. Za njega su jako zainteresovani Liverpul i Napoli, pa je njegov odlazak gotovo izvjestan u januarskom prelaznom roku.

A.P.

Injesta u Barsi do 2018. godine Nakon višemjesečnih nagađanja u vezi sa novim ugovorom, Andres Injesta je konačno produžio vjernost svom klubu. Predsjednik Barselone Sandro Rosel potvrdio je španskim medijima da je fenomenalni vezista potpisao novi, četvorogodišnji ugovor sa “blaugranom”, a takva informacija je potvrđena i na zvaničnom sajtu kluba. Injesta će u klubu osta-

BAJERN MINHEN

Mineiro ostao bez trenera

Veliki san Pepa Gvardiole zove se Koke Fantastične predstave za Atletiko Madrid ove sezone lansirale su Kokea na fudbalski izlog. Trener Bajerna Pep Gvardiola uočio je odlične nastupe 21-godišnjeg veziste, nakon čega je odlučio da ga želi na “Alijanc Areni”. Katalonac želi da pošalje Đerdana Šaćirija u Madrid kao dio transfera, samo da ostvari svoj san i dovede igrača u

ti do 30. juna 2018. godine, kada će imati 34 godine, što znači da će na taj dan u klubu provesti nevjerovatne 22 godine! Sjajni vezista iz Albasetea je na “Kamp Nou” stigao 1996. godine, kada je imao 12 godina. U oktobru 2002. je dočekao debi u seniorskom A timu. Ukupno je do sada odigrao 479 utakmica u svim takmičenjima, a osvojio je 21 trofej.

Bavarsku. Sam igrač je nedavno rekao kako bi želio da ostane makar do ljeta na “Visente Kalderonu”, gdje igra od svoje osme godine, odnosno gdje je već 13 godina. Koke je najbolji asistent Primere sa čak devet asistencija i sa pravom ga, osim Bajerna, jure klubovi kao Mančester junajted, Milan i ostali velikani evropskog fudbala.

A.P.

Atletiko Mineiro nije uspio da se plasira u finale Svjetskog klupskog prvenstva, a Aleksi Stival, poznatiji kao Kuka, odlučio je da ode.

“Kuka je već otišao. Tražio me da ga pustim. Igrači su i uoči polufinala znali da odlazi”, rekao je predsjednik kluba Aleksandre Kailil.

Međutim, brod bi mogao da napusti i veliki Ronaldinjo - Brazilcu ugovor ističe na kraju ove godine, a neki mediji ne isključuju ni njegov povratak u jedan od evropskih velikana, kako bi povećao svoje šanse za odlazak na Svjetsko prvenstvo, koje narednog ljeta organizuje Brazil. A.P.

JANUARSKI PRELAZNI ROK

Liverpul sprema 40 miliona za Raketu “Redsi” kreću u lov na vezistu i kapitena Sevilje Ivana Rakitića - tvrdi “The Mirror” Januarski prelazni rok se bliži, a sa njim dolaze razne najave gdje će koji igrač preći. Tako engleski “The Mirror” piše da će Liverpul ponuditi Sevilji čak 40 miliona eura za njenog kapitena i trećeg igrača Primere Ivana Rakitića, koji je na neki način otvorio mogućnost da napusti vrelu Andaluziju.

“Igrač nikada ne može sa sigurnošću da kaže - ostaću u klubu. Fudbal je, između ostalog, veliki biznis.

U Sevilji sam već tri godine i u tom se vremenu puno toga promijenilo. Jasno je da nas ne zadovoljavaju prosječni rezultati. A, ako nema rezultata i trofeja frustracija raste”, podvukao je reprezentativac Hrvatske.

Prema engleskom mediju “redsi” žele da pronađu nasljednika Stivena Đerarda, koji ima 34 godina, Pa je među najozbiljnijim kandidatima fantastična “raketa”.

A.P.

Englezi žele Ranokiju Defanzivac Intera Andrea Ranokija mogao bi Italiju da zamijeni Engleskom tokom januarskog prelaznog roka. Za stamenog štopera Intera su veliko interesovanje pokazali Čelsi, Mančester junajted, Arsenal i Totenhem. Prema navodima italijanskih medija fudbaler iz Peruđe nema ništa protiv da se otisne u Premijer ligu, a navodno najveće šanse u borbi za njega imaju “plavci” iz Londona, zbog toga je trener Žoze Murinjo itekako dobro poznaje Ranokiju iz vremena dok je vodio Inter. A, kada smo kod Murinja - Portugalac je napravio listu želja kojim želi da osvježi napad svog tima. Na listi se nalaze skupocjene zvijezde poput Edinsona Kavanija (PSŽ), Hulka (Zenit) i Gonzala Iguaina iz Napolija.

A.P.

SPORT 31

PETAK, 20. 12. 2013.

ITALIJANSKI MEDIJI

Udineze hoće Zorića Sudbina Darka Zorića je sve zanimljivija - pored toga što su se za fudbalera Čelika raspitivali njemački klubovi, na italijanskom portalu “tutto-mercato”, koji je specijalizovan za transfere osvanula je vijest da mladog reprezentativca Crne Gore želi Udineze.

Tim iz Serije A je ušao u priču sa agentom 20-godišnjeg ofanzivca, a ako sve bude išlo kako treba, “zebre” će se lično obratiti Čeliku i pokušati da u januarskom prelaznom roku dovedu sjajnog ofanzivca.

Bio jedan od najboljih igrača Budućnosti u jesenjem dijelu šampionata: Marko Ćetković

Pored priče o Udinezeu pomenuti italijanski portal naglašava da su se za najboljeg igrača “metalurga” poslije kvalifikacione utakmice mladih reprezentacija Crne Gore i Njemačke raspitivali Borusija Dortmund i Fejnord. Navodno, Holanđani su poslali ponudu za Zorića, ali ista nije zadovoljila apetite čelnika kluba iz Nikšića.

Zorić je definitivno biser domaćeg fudbala, a nesporni kvalitet je dokazao tokom jesenje polusezone - na 14 odigranih utakmica postigao je sedam golova.

U.R.

MARKO ĆETKOVIĆ

Imam ugovor do ljeta - vidjećemo Uroš Radulović

V

elikim odlivom igračkog rostera revizori crnogorskog fudbala su ekipi Budućnosti pružali male šanse u borbi za titulu. Nova uprava na čelu sa Nikolom Jovanovićem i Bojanom Šarkićem odlučila se za podmlađivanje tima kojem su za vođu postavili tandem - Marko Ćetkovića - Igor Burzanović.

I pogodili su. Marko Ćetković je bio pun pogodak - sa Igorom Burzanovićem koji se nešto kasnije priključio je bio više od saigrača mladim igračima koji brane boje najpopularnijeg tima u državi.

Iz kola u kolo Budućnost je igrala bolje, polusezonu okončala na petom mjestu sa dovoljnom bodovnom zalihom (26) da se u nastavku prvenstva bori za vrh tabele - Ćetković je nosio tim, dobrim partijama sa dosta asistencija i tri pogotka brzonogi ofanzivac plavih je zaokružio dosta uspješnu jesen.

“S obzirom na to da smo jako mlada ekipa i da imamo samo dva iskusnija fudbalera, igrali smo dobro i ostvarili rezultat koji se teško očekivao. Sigurno je da smo Igor i ja mnogo pomogli mlađim igračima,

ali oni su svoj dio posla odrađivali kao da imaju dvije-tri godine prvoligaškog iskustva. Tu prije svega mislim na pravi odnos tokom svakog treninga”, rekao nam je Ćetković.

Uz Burza, Ivana Delića, Nikolu i Petra Vukčevića, Ćele je pravo osvježenje za naše loptanje. Ipak, realno je da se postavi pitanje da li će neko od iskusnijih fudbalera ostati u Crnoj Gori, jer će svi juriti ino angažman. Sa Markom je situacija sljedeća... “Što se tiče odlaska, razmišljam kao da ću ostati ovdje do ljeta, jer mi tada ističe ugovor. Svakako da bih volio da pređem u neku jaču ligu, ali vidjećemo”, rekao je Ćetković.

Dolaskom u Budućnost 27-godišnje desno krilo je napravilo dobar izbor - Ćetković je igrao standardno, bio na nivou, što je prepo-

znao i selektor Branko Brnović koji je u meču sa Luksemburgom (pobjeda 4:1) vratio Marka u reprezentaciju. Odužio se na najljepši način - pogotkom...

“Budućnost mi je omogućila da se kroz dobre igre vratim u nacionalni tim i ovu polusezonu mogu da ocijenim kao veliki plus”, rekao je Ćetković.

“Svakako da mi je i Igorov dolazak mnogo pomogao, kao i cijeloj ekipi. Dok on nije potpisao bilo je mnogo manje prostora za mene, jer su protivničke ekipe dosta taktike bazirali na mojoj igri”, dodao je brzonogi fudbaler.

U nastavku sezone je sve moguće - sada slijedi zimski prelazni rok što implicira da ni jedna ekipa, a ni igrač, neće sjedjeti skrštenih nogu.

Postavlja se pitanje šta će biti sa “plavima” ako Ćetković i Burzanović napuste Podgoricu.

“Budućnost je uvijek znala da napravi dobar tim. Ima mnogo dobrih igrača koji bi željeli da igraju za ovaj klub. Što se tiče lično mene, spremam se za nastavak sezone, ali volio bih da me neko iznenadi dobrim klubom i ugovorom”, zaključio je Ćetković.

Interesantan Italijanima: Darko Zorić na utakmici Crna Gora - Njemačka

ANDRIJA KALuđEROVIĆ

Vezista između Belgije i Poljske Dnevne novine su pravile listu od 10 fudbalera koji bi vrlo lako mogli napustiti državu u januarskom prelaznom roku, a na njoj se našlo ime Andrije Kaluđerovića - defanzivni vezista Rudara je iz minuta u minut sve bliži odlasku iz Pljevalja.

Bivši fudbaler Lovćena i mladi reprezentativac Crne Gore je imao sjajnu jesen, što je primijetilo nekoliko klubova iz Belgije i Poljske. Imena timova koji žele Kaluđerovića se još drže u tajnosti, ali kada je u pitanju

Belgija mladi vezista je stekao određeno iskustvo, jer je prošle godine bio u posjeti Lokerenu.

Tokom polusezone Kaluđerović je odigrao 15 utakmica na kojima je postigao šest golova, pa je samim tim isplivao u najboljeg strijelca i igrača “rudara”.

Talentovani 20-godišnji fudbaler već nekoliko godina igra dobro u kontinuitetu - kao veoma mlad, sa samo 16 godina, počeo je da igra u prvom timu Lovćena. Čini se da je došlo vrijeme da napusti Crnu Goru.

U.R.

FIFA RANG-LISTA

Hrabri sokolovi 52. na planeti Crna Gora napredovala za jednu poziciju, dame se nalaze na 80. mjestu Godina 2014. kuca na vrata, a u sljedeću godinu seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore će ući sa 52. pozicije na FIFA rang listi - svjetska kuća fudbala je objavila novembarsku tabelu, a na toj listi četa Branka Brnovića sa 594 sakupljena boda napredovala je za jedno mjesto u odnosu na oktobar.

Da podsjetimo - “hrabri sokolovi” su najbolji plasman ostvarili u avgustu kada su bili 25. na svijetu, a drastičan pad je uslijedio poslije poraza od Engleske i Moldavije u kvalifikacionoj grupi (crveni završili kao treći) za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2014.

Poslije kvalifikacija “crveni” su odigrali još jednu utakmicu gdje su sa ubjedljivih 4:1 savla-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

dali Luksemburg u okviru prijateljskog odmjeravanja snaga. Što se tiče vodećih pozicija, tu nije bilo promjena, pa se u prvih 10 nalaze: Španija kao prva, a onda slijede Njemačka, Argentina, Kolumbija, Portugal, Urugvaj, Italija, Švajcarska, Holandija i Brazil.

Uporedno sa listom za A muške reprezentacije, iskočila je lista za dame - “crvene djevojke” selektora Zorana Mijovića su ostale na 80. poziciji. Ženska selekcija je od avgusta 2013. godine na tom mjestu, a od početka godine dame su uspjele da napreduju za čak 51. poziciju.

U.R.

Proglašenje najboljih Crnogorska kuća fudbala će danas proglasiti najbolje i najuspješnije - Fudbalski savez Crne Gore sa početkom u 13.00 časova u Crnogorskom narodnom pozorištu izabraće najbolje pojedince za 2013. godinu.

Nagrade će se dijeliti u sljedećim kategorijama: najbolji crnogorski igrač, najuspješniji trener Telekom 1.CFL, najbolji fudbaler Telekom 1.CFL, te najperspektivniji igrači Crne Gore. Izbor najboljih i najuspješnijih direktno će prenositi RTCG 1.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

Parovi LŠ

15 - 22. januar B. Rivijera - Belogorje Berlin - Zenit Kazanj Lube - Pjaćenca Tur - Jastržebski Rešovija - Roselar Noliko - Trentino

Ne smijemo biti tužni zbog žrijeba LŠ - žrijeb u Luksemburgu

14

Teže nije moglo - Budvanska rivijera u drugoj fazi Lige šampiona igra protiv prvog favorita za titulu - Belogorja

Š

Miloš Pavićević

ampion Crne gore nije imao sreće na žrijebu u luksemburgu - budvanska rivijera će se za plasman među šest najboljih na starom kontinentu boriti sa prvim favoritom u ligi šampiona - belogorjem iz belgoroda! plasmanom u drugu fazu elitnog takmičenja napravljen je ogroman uspjeh, nijedan pravi sportista se ne zadovoljava već postignutim, uvijek ide do kraja bez bijele zastave, bez pardona, bez velikog respekta...

Tako je Budvanska rivijera igrala Ligu šampiona, a ako se zna da su im utakmice u odbojkaškoj eliti (šest mečeva) bile jedine u sezoni, jasno je šta znači prolaz dalje iz grupi gdje su bili Rešovija, Pariz i Jihostroj.

Ipak, Belogorje koje u Budvu stiže sredinom januara je sigurno za klasu jači tim od gore pomenutih - imaju ogroman budžet (14 miliona po sezoni), a u sastavu se nalaze sve sami reprezentativci Rusije,

Fajnal for u Ankari Turska Halkbanka, koju je prethodne dvije sezone vodio naš trener Veselin Vuković, dobila je organizaciju fajnal fora odbojkaške Lige Šampiona, a održače se u Ankari 22. i 23. marta naredne godine.

Berlin i Zenit su takođe konkurisali za organizaciju završnog turnira, ali niko nije mogao parirati turskom klubu koji ima neograničen budžet.

koje predvodi iskusni Sergej Tetjukin, na poziciji tehničara je Dragan Travica (reprezentativac Italije), a tu je još sjajni napadač iz Njemačke Grozer.

●Čast je igrati sa njima Tako da strateg ruskog tima Genadi Šipulin na raspolaganju ima dva tima podjednakog kvaliteta, što najbolje govori podatak da je prvu postavu čuvao za velike izazove u domaćem šampionatu, a da se druga prošetala kroz Ligu šampiona zabilježivši sve pobjede u grupi sa Nolikom, Olimpijakosom i Ostravom.

“Jasno je da smo dobili najtežeg mogućeg rivala u drugoj fazi Lige šampiona, ali nećemo biti tužni zbog toga, već ponosni na sve što smo uradili do sada. Biće nam čast i privilegija da se oprobamo sa ekipom kakva je Belogorje”, bile su prve riječi kapitena Milana Markovića poslije žrijeba u Luksemburgu.

●možda odigramo najbolji meČ Najiskusniji igrač “majstora sa mora” koji su vratili publiku na odbojku je svjestan ko je favorit, ali...

“Rusi su favoriti, tu nema dileme.

miliona eura je budžet Belogorja iz Belgoroda, tima protiv koga će Budvanska rivijera igrati u drugoj fazi LŠ. Kada se sve stavi na papir, Rusi imaju 28 puta veći budžet od našeg šampiona...

Oni su favoriti i za osvajanje Lige šampiona, ali prvo moraju nas proći da bi došli do tog cilja”, rekao je Marković, koji je dodao...

“Sportski je nadati se i uradićemo sve da duele učinimo interesantnim.

Ko zna, možda upravo na tom meču u Budvi odigramo najbolju partiju u sezoni. Ako bude tako onda je sve moguće”, jasan je Marković.

Mnogi superjaku Rešoviju (Budvani ih savladali dva puta u grupi) upoređuju sa timom koji je stacioniran u Belgorodi. Ali ne i kapiten “narandžastih”.

“Siguran sam da Rusi imaju mnogo kvalitetniji tim od Rešovije. Poljaci nam nekako i leže, ali vjerujem da ćemo se dobro spremiti i za te mečeve sa Belogorjem.”

Veselin Vuković: Drago mi je zbog Budvanske rivijere Prvi selektor nezavisne Crne Gore i čovjek koji je sa Budvanskom rivijerom prije tri sezone igrao drugu rundu LŠ Veselin Vuković u dalekom Japanu je pratio igre “narandžastih” - ne krije zadovoljstvo zbog prolaza u TOP 12 fazu.

“Svakako da me raduje činjenica da se dobre stvari dešavaju u Budvi.

Odlično znam koliko je teško u uslovima u kojima su u odnosu na rivale izboriti plasman u drugu fazu Lige šampiona. To je zaista veliki uspjeh za čitavu crnogorsku odbojku i iskoristio bih priliku da im čestitam na postignutim rezultatima”, rekao je Vuković.

Iskusni stručnjak je “najveći kri-

vac” za uspjehe turske Halkbanke koja će biti domaćin fajnal fora.

“To je zaista bio period koji ću dugo pamtiti. Imali smo odlične dvije sezone i brzo smo postavili klub gdje mu je mjesto i drago mi je što će tamo igrati fajnal for. Halkbank je organizovan do perfekcije i smatram da će imati dobre šanse i u završnici”, rekao je Vuković, koji je na kraju prokomentarisao šanse “majstora sa mora” u duelu sa Belogorjem... “Što se tiče Budvanske rivijere očekuje je težak posao protiv Rusa.

Ali imaju kvalitetan tim i zašto da ne odigrati hrabro i smjelo, jer protiv takvih ekipa se nema šta izgubiti”, poručio je Vuković.

●nikad pametnije

iskusne i kvalitetne ekipe, a pritom smo svega šest utakmica imali ove sezone”, jasan je Milan Marković, koji je na kraju rekao...

“Naš protivnik je pomalo i neočekivano bio motivisan kao i da njima treba za prolaz, ali nas to nije poremetilo. Znali smo da imamo kvalitet više, bili smo strpljivi, pravili smo malo grešaka i došli do velikog uspjeha. Nakon svega što smo prikazali jasno je da smo prošli sasvim zasluženo”, poentirao je Marković.

Vođa sjajne družine iz metropole turizma se osvrnuo na prethodnu utakmicu u Češkim Budjeovicama, gdje su “majstori sa mora” odradili Jihostroj sa 3:1, te se domogli TOP 12 faze u Ligi šampiona “Odavno tako pametno i koncentrisano nijesmo odigrali meč. U svakom trenutku smo znali šta želimo i to smo i radili. Nije lako igrati utakmicu na strani, a znate da morate osvojiti tri boda. To samo mogu

PETAK, 20.12.2013. broj 719 GoDINA III

33 žENA KORISNO

Šta znače termini na parfemima Prije kupovine parfema veoma je važno znati raspoznati terminologiju kojom se sliže parfimeri ispisujući je na bočici. Donosimo vam šta u stvari predstavljaju natpisi ispod naziva parfema.

Eau du Cologne - znači da miris sadrži tri do pet odsto parfemskog ulja u mješavini sa vodom i alkoholom, oni su lakši i osvježavanjući, često sa citrusnim notama.

Eau du Toilette - sadrži veći procenat parfema i miješa se samo sa

alkoholom, bez vode, što ga čini postojanijim.

Eau du Parfum- sadrži između 15 i 18 odsto parfemskog ulja.

Perfume- od 15 do 30 odsto parfemskog ulja u mješavini sa alkoholom, ovo je najkoncentrovanija i najmoćnija mješavina i najčešće dolazi u manjim bočicama i sa, naravno, većom cijenom. Osim što je skuplje, ono je i postojanije u odnosu na sve do sada navedene.

LJEPOTA

Naglasite trepavice

DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU

Print kao pečat Marija Ivanović

M

arni je italijanska robna marka koju je 1994. godine osnovala Konsuelo Kastiljoni, koja je od tada glavni dizajner kuće. Silueta i forma Marni modela kreće od grubljih, boho i hipi kreacija, pa sve do geometrijskih printova po kojima je brend i prepoznatljiv. Modele ove modne kuće nose sve same zvijezde A liste, među kojima su Gvinet Paltrou, Mila Jovović i Anđelina Džoli.

Modna kuća Marni nastala je kada se dizajnerka Kosnuelo Kastiljoni umiješala u muževljev porodični biznis, obradu krzna i brend naslovila po sestri. Konsuelo je krzna od činčile i nerca počela da boji i šije drugačije, modifikujući oblik standardnih bundi. Noviteti su se dopali kako aristokratkinjama, tako i mlađim Italijankama. Nakon krzna na red je došla garderoba koja je postigla uspjeh kod žena koje su se zasitile previše seksepline odjeće i prigrlile linije i printove koji snažno oslikavaju modernu ženu.

Naglašene boje, printovi i oblici su ono što Marni njeguje od početka postojanja. Takođe, ne smiju se izostaviti ni ženstveni oblici i forme koje nas vraćaju u šezdesete godine, geometrijski dezeni i nadasve neobična obuća. Naime, kožne klompe poznate kao “Marnies” tokom deve-

destih su postale apsolutni hit, iako su prkosile tadašnjim trendovima. I danas je obuća ovog brenda specifična i razlikuje se od ostalih.

Marni je brend koji iz godine u godinu evoluira, prikazujući nam u kom smjeru se kreće njihova modna vizija. Garderoba ovog brenda nije privlačna muškarcima, ali jeste ženama koje su usvojile filozofiju da se više ne dotjeruju zbog muškaraca, već zbog sebe. Silueta i forma Marni modela kreće se od grubljih, boho, hipi kreacija, do geometrijskih i ženstvenijih, damskih kreacija, koje smo imali prilike vidjeti u posljednjih nekoliko godina. Ako je neko pomislio da se Marni priklonio komercijalizmu kapitulirajući nam globalnim tržištem koje forsira damski stil, iz ove modne kuće uvijek iznenade nekim komadom koji tu misao

demantuje.

Poznati u Marni modelima Marnijeve modele često možemo vidjeti na zvijezdama poput Anđeline Džoli, Gvinet Paltrou, Mile Jovović, Kiri Sedžvik, Marijakarli Boskono i Keri Maligen, koje se nerijetko u ovim kracijama pojavljuju na crvenom tepihu. Neobičan print i kombinovaje različitih vizuelnih momenata postao je svojevrstan pečat brenda.

Cijene i pristupačnost Cijene modela ovog brenda ne mogu se svrstati u pristupačne, naprotiv. S obzirom na veliku paletu proizvoda od tašni, obuće, krzna, kožne galanterije, obuće pa do parfema i kozmetike, Marni spada u brendove koji dobro posluju, pa su im i cijene visoke.

Zato je saradnja Marnija sa H&M 2012. godine obradovala modne sladokusce širom svijeta. Iako je ovo kolekcija koja se nije mnogo razlikovala od ostalih sa potpisom Konsuelo Kastiljoni, puna je jarkih boja, printova i neobičnih oblika, kod većine potrošača nije naišla na odziv.

Da li su u pitanju bile cijene ili pak neobičan dizajn koji nije blizak većini, tek modele su uglavnom kupovali poklonici Marnija i oni sa istančanim ukusom.

Uz pomoć kvalitetne maskare i najneuglednije trepavice mogu izgledati veoma glamurozno. Tokom novogodišnjih praznika poželjno je da istaknete oči i to pomoću maskare jer će vaše oči biti izražajnije, misterioznije i zavodljive. Trepavice Dženifer Lopez, Kim Kardašian kojima se divimo nijesu ništa drugo nego produkt kvalitetne maskare i vještačkih trepavica. Pošto je ovim i sličnim damama korištenje vještačkih trepavica neophodno, a one ih naravno stavljaju najčešće tokom pre-

mijera ne bi bilo prikladno ni da ih vi nosite sem u specijalnim prilikama. Upravo za predstojeće praznike ako još nijeste kupili kvalitetnu maskaru koja će vaše trepavice učiniti dužim, punijim, mi vam predstavljamo neke od trenutno najboljih na tržištu. Po riječima šminkera i žena širom svjeta ovo su neke od najoljih: Bourjois “Volume Glamour Max Definition”, Deborah “Absolute Hi -Tech”, Lancome “Hypnose Drama”, L’Oreal “Paris Volume Million Lashes Excess”, Max Factor “False Lash Effect Gold”. Ma.I.

KAKO SE OBUĆI ZA POSAO

Uvijek igrajte na sigurnu varijantu Jednostavna košulja u bijeloj boji fantastično će se uklopiti uz svedeni džemper ili štepanu duksericu, a look naravno zaokružite suknjom do koljena koja prati siluetu i čizmama na štiklu.

Klasična, jednostavna i radna kombinacija koja je nadasve ženstvena i prikladna bilo kojoj vrsti kancelarijskom posla upravo je olovka suknja do koljena i košulja u bijeloj boji. Ukoliko osim crne suknje posjedujete i neku sa printom, nju kombinujte sa smirenijim gornjim dijelom, mekanom majicom ili košiljom u golubijeplavoj boji, crnoj ili sivoj.

Da ne upadnete u monotoniju poslovnih boja, birajte čizme koje lijepo idu uz nogu sa elegantnom štiklom, a šminku uklopite sa radnom etikom. Apsolutni hit sezone je crveni karmin, pa vam ga i predlažemo, ali ako vam je “zabranjen”, dobro će posližiti i neki u roze boji.

Ma.I.

34 ŽENA

PETAK, 20. 12. 2013.

Prve ljubavi Prve ljubavi se danas događaju mnogo ranije nego prije dvije-tri decenije, pokazuje statistika. Ozbiljnije veze i poljupci rezervisani su za tinejdžerske godine, a istraživanja pokazuju da osnovci pokazuju veliko interesovanje za suprotan pol.

Kada shvatite da se nešto tako događa vašem djetetu nemojte to odbacivati kao dječju “ludost”, jer je to njima veoma važno. Čak i ako vam se čini da je suviše rano za zaljubljivanje, nemojte misliti da osjećanja nijesu jaka i iskrena. Način na koji ćete da reagujete može da utiče i na to da li će vam se povjeravati ubuduće?

Budite strpljivi, pitajte, ali nemojte da insistirate da vam dijete sve ispriča.

Kada otkrijete ili samo prizna, posmatrajte kako reaguje i ako poželi da o tome “ozbiljno” priča, saslušajte ga. Pokažite da vam je stalo do toga šta mu se događa. Čak i ako ste znatiželjni, previše pitanja može da izazove kontraefekat. Pokažite razumijevanje, objasnite kako ljubav funkcioniše i naglasite da ćete biti tu, kako god da se završi. Bez obzira na to da li je u pitanju nevina, platonska ljubav prvaka ili veza srednjoškolca, najvažnije je da ima podršku roditelja. I ne zaboravite, prva ljubav je vrlo važna, jer utiče na one koje kasnije dolaze.

SavJeTi

Šta ako vas odbija

M

uškarci se uglavnom žale kako premalo praktikuju seks. Žene se obično pitaju sljedeće: “Koliko ste se potrudili da ga dobijete?“ Jače polovine nam se obično malo udvaraju i predstavljaju kao pravi anđeli, a ako žena nije odmah zainteresovana, odmah traže drugu zanimaciju. To je potpuno pogrešno!

Nastavak teksta je vaš lični savjetnik koji treba da predočite svom muškarcu.

Ako nam nije do nježnosti Ostanite uz partnerku, neka osjeti da ne lepršate oko nje samo radi seksa.

Umjesto da razmišljate koliko vas je puta odbila, izborite se za ono po što ste došli! Ali po pravilima gdje su, na kraju, uvijek svi zadovoljni i zadovoljeni.

Kad su kod vaše partnerke aktuelni emotivni problemi, pokažite zanimanje za nju.

Prvo se vi opustite, a onda pomozite njoj Možda prođe sat, možda dva, vjerujte, nije potreban nikakav pritisak.

Ako vam se počne javljati be-

skompromisna želja za seksom, samo nabacite digresiju kako ona lijepo izgleda, kako je dugo niste tako osjećali.

Bićete svakako inspirirani jer ćete neko vrijeme biti fokusirani na nju, pa će sve ići lagano i iskreno. Čim ona to osjeti, biće vam zahvalna na pažnji. Bićete njen vitez, a sve smo bar jednom maštale o svom vitezu.

Samo se ubacite u ulogu Ako ste nedavno napravili neko veliki propust i naljutili partnerku, budite svjesni da vam vjerojatno neće uspjeti iz prve, al’ opet, sve zavisi od vas.

Ako niste dobili odbijanje zbog emotivne rastresenosti vaše partnerke, već zbog npr. fizičke boli, ili je jednostavno lijena u tom

trenutku, opet ostanite uz nju.

I tu postoji velika mogućnost svladavanja odbijanja.

Ovog puta morate uposliti ruke, pa će vrijeme provedeno u teretani na pumpanju mišića i te kako pomoći da snažno izmasirate svoju damu. Mazite je dugo, budite nježni. Neka osjeti da vam je stalo. Probudićete joj želju. Žene vole da se maze Da se razumijemo, nisu žene manje seksualne, i mi se volimo izduvati, ali smo uvijek na sto strana, imamo milion briga, a vi se baš ne trudite.

Svakoj se ženi treba katkad udvarati, bez obzira koliko ste zajedno.

Opustite nas, to je ključ Ako nema nikakvih problema, svakako praktikujte da provodite vrijeme, mazeći svoju dragu, te joj govoriti lijepe riječi. Ako vas partnerka obeshrabri tonom, izrazom lica, to može biti samo trenutna reakcija. Ne bi trebalo pomutiti vašu namjeru.

Žene u srednjim godinama Ako ste stariji od pedeset, i u braku, vama će trebati duže ako im do sada niste davali pažnju. U tom slučaju su vaše partnerke pune zamjerki, pa će nekoliko puta proći bez seksa.

Morate biti marljivi Nije dovoljno doći do partnerke i reći joj nešto u stilu “ajmo u krevet”. Vi imate nagon, ali žene nose svoje trenutno emotivno stanje u krevet.

Pomažite jedno drugom Žene seks doživljavaju emotivnije pa za taj čin moraju biti posebno spremne.

Stoga opustite svoje partnerke i njegujte njihove emocije. Imate ogromnu moć nad njima, koristite je. Ne možete zamisliti koliko će one biti srećne, zahvalne i koliko ćete toga dobiti nazad.

Zaključak Bliskost je recept za bolji seks, još bolji odnos, i za odličan, na sve načine ispunjen život. Jer jedno povlači drugo. E.Z.

OlOvka i papir

STUDiJa

Tri klišea o vezama Pravilno planirajte vjenčanje Ljubav nas zaista usporava. Hodanjem pored ljubavnog partnera usporavamo za 7%, pokazuju istraživanja sa Pacifičkog univerziteta.

Objašnjenje ovog nije neka kosmička nauka, jednostavno je usporeno šetanje lakše za održavanje bliskosti i intimnosti sa partnerom, objašnjava koautor studije, doktor Volcano.

Pored toga, postoje još dva klišea koja je nauka podržala: IMATE OČI SAMO ZA NJU U studiju sprovedenom na univerzitetu na Floridi muškarcima su rekli da će za par minuta pisati o njihovim partnerkama, a onda im dali pokazali slike nekih drugih devojaka. Nesvjesno su gledali te slike, ali su izgledali kao da su jako daleko od slika koje posmatraju.

To je sve iz razloga što je

monogamija u prednosti kada je riječ o reprodukciji i potomstvu. Ljudi su svjesni da ne mogu zaštiti svoje potomstvo drugačije i da u svojoj glavi mogu unaprijed isprogramirati da budu vjerni svojim ženama,kažu istraživači.

MUŠKARCI NE RAZUMIJU ŽENE Njemački istraživači su otkrili da muškarci duplo manje primjećuju ženske emocije dok ih gledaju u oči, nego što bi otkrili kada bi se zagledali u oči muškarca. To je zbog toga što im muškarci predstavljaju veću fizičku prijetnju, pa je muški mozak evaluirao da prepoznaje osjećanja istog pola brže od ženskih, kažu autori studije.

Iz tog razloga nikada na najbolji način nećemo razumjeti žene, ma koliko se trudili.

(Men’s health)

Vjenčanje je važan dan u životu koji ćete pamtiti cijeli život. Upravo zbog toga je važno učiniti sve što možete kako bi vaš dan iz snova ostao urezan u lijepom sjećanju, ne samo vas nego i vaših gostiju. Savršen dan ili dan iz snova traži dobro razrađen plan, napravljen barem nekoliko mjeseci prije velikog događaja.

Kako svaka priča mora imati glavu i rep, tako i vaš plan mora biti osmišljen tako da pokrije sve važne detalje te predvidi neplanirane događaje. Ako mislite da vam je potrebna pomoć, tu su uvijek agencije za organizaciju vjenčanja, pa čak i vaši prijatelji ali i mnogobrojna rodbina.

Ako vam je agencija skupa ili mislite da možete sami, ne glumite savršenstvo i pitajte za pomoć nekog od bližnjih ko se dosada pokazao odličnim u organizovanju poslova.

Vama jednostavno treba osoba koja će jednim dijelom misliti za vas i umjesto vas odraditi neke stvari.

Vi i vaš dragi napokon ste odlučili kako je vrijeme da ozakonite svoju zajednicu. Dobro, sada je vrijeme da uzmete olovku i papir i krenete u zajedničko planiranje. Prvo se pobrinite za najvažnije detalje kao što je vjenčanica, odijelo za vjenčanje, sala za vjenčanje, bend ili DJ, crkva ili matičar, fotograf i snimatelj, slastičara te cvijeće. Nadamo se da nijesmo nešto zaboravili.

Potrebno je, prije svega navedenog, napraviti popis ljudi za koje mislite da bi mogli doći. Kada napokon budete imali popis slobodni ste rezervisati salu i dogovoriti se sa sveštenikom oko termina vjenčanja. Sve ostalo slijedi nakon toga.

Ne zaboravite da se prema vašoj vjenčanici odlučuje kakve će boje dominirati i koji detalji. Pokušajte da pronađete haljinu što prije kako bi dalje mogli da planirate. Dogovorite se sa svojim partnerom oko boje odijela, pazite da ne odabere nešto što nikako neće ići uz vašu vjenčanicu. (zanosna.com)

ŽENA 35

PETAK, 20. 12. 2013.

BOLJA PROBAVA

Loše navike nakon jela Nema vam ništa slađe od cigarete nakon dobrog ručka? Stručnjaci kažu da je to najlošija stvar koju možete da napravite. Zapravo izazivate učinak kao da ste ih zapalili deset, jer probava djeluje na cijeli organizam, pa kako se nikotin u krvi veže na kiseonik, u tim trenucima se unosi deset puta više nikotina nego inače.

Takođe, ako volite deserte, svakako izbjegavajte voće. Ma kako to čudno zvučalo jer se inače voće preporučuje u što većim količinama, no nakon ručka će se voće u želucu zadržati predugo i počeće fermen-

tisanje, oslobađajući otrovne plinove koji su, između ostalog, odgovorni za nastanak celulita. Voće se jede ili na prazan želudac ili dva sata prije ili poslije obroka. Čaj nakon ručka isto nije najbolja ideja, jer se tein veže za željezo u krvi, otežavajući na taj način probavu što će naročito teško pasti anemičnim osobama, koje bi trebalo da pričekaju barem sat vremena nakon obroka do šoljice omiljenog čaja.

Nakon jela se ne ide na kupanje ili pod tuš. Voda pojačava prokrvljenost tijela, no kako nakon obroka krv ide u želudac, nastaju poteš-

koće s probavom.

Takođe, vježbanje nakon jela nije preporučljivo iz razloga što će intenzivna fizička aktivnost ometati probavu i apsorpciju hranljivih stvari, pa se odlučite samo za laganu šetnju.

Za kraj, znamo da će ovo teško pasti ljubiteljima odmora, ali spavanje nakon ručka može izazvati probavne smetnje jer ležeći položaj nije dobar za probavu jer se na taj način ometaju želučani sokovi da obave svoj posao. Sačekajte barem sat vremena i zatim lezite. (metro portal)

DREVNA MEDICINA

N

JE

ZA DO K

ZDRAVIJI OBROCI

TO RA

P I TA

Masirajte uši često

Poštovani, Imam anginu pektoris, pijem isosorb, konkor 2,5 mg. Takođe, plavix i enalapril 2x10 mg. Mene brine to što mi je sistolnl pritisak nizak a dijastolni visok. Npr. 120/100, 110/90, 100/80. Da li je to normalno kod angine?

Ja sam mislio da imam srčanu insuficijenciju i da mi je zato povišena alk. Fosfataza 1152, a ljekari kažu da mi srce nije baš slabo.

Ostale analize su u redu.

Poštovani, Kod vas postoji mala razlika između sistolnog i dijastolnog pritiska, koja se zaista teško toleriše i stvara značajne tegobe. Sindrom srčane insuficijencije je klinički pojam i obuhvata simptome koji ukazuju da je srce izgubilo svoju snagu, ali ove vrijednosti srčanog pritiska ne mogu biti parametar postojanja srčane insuficijencije. Adekvatna procjena vašeg zdravstvenog stanja se može sagledati detaljnim kardiološkim pregledom i obaveznim ehokardiogramom, kojim bi se isključilo postojanje valvularne mane koja može biti uzrok ovako “bliskih” vrijednosti krvnog pritiska. Neophodno je da se javite svom kardiologu radi eventualne korekcije doze antihipertenziva. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Malo kalorija, puno zadovoljstva

Masaža ušiju može stimulisati mozak, popraviti protok limfnog sastava, pomoći cirkulaciji i ublažiti opšte bolove i ukočenost mišića.

Koristite prste i palčeve za rad na spoljašnjem rubu, a samo kažiprst ili prstenjak za unutrašnje udubljenje uva, jer je to područje vrlo osjetljivo.

Ako nikada dosad niste isprobali masaže ušiju izmasirajte sebi prvo jedno, a zatim drugo uho. Budete li praktikovali ove jednostavne masaže, vrlo brzo ćete masirati istovremeno oba uha.

Lagano masirajte ušnu resicu kažiprstom i srednjim prstom i potegnite prema dolje.

Ostavite tako nekoliko sekundi, a zatim pustite. Ponovite nekoliko puta. Kombinujte povlačenje resice prema dolje i prema gore. Sad pređite na ostali dio

ČUVAJTE SE

Stres uzrokuje upalu Hronična upala je reakcija tijela na traumu ili infekciju koja može nastati kao posljedica raznih poremećaja i bolesti.

U istraživanju su učestvovale 34 zdrave odrasle žene. Tokom istraživanja neke od njih su bile izložene stresnim situacijama, kao što su javni govori i razgovori za posao. Naučnici su uzeli uzorke krvi i otkrili da žene, koje su bile izložene stresnim situacijama pokazuju veći nivo C reaktivnog proteina, koji je znak za upalu. C reaktivni protein se proizvodi u jetri kada je u tijelu prisutna upala i dio je imunološkog sastava.

Iako smo svi bili upućeni u to

Šejk Nezdrava varijanta Pola litra šejka natopljenog sa bobicama ima 490 kalorija i 10 grama masti. Šejkovi su često prepuni šećera i punomasnog mlijeka kako bi doprinijeli njihovoj gustoći i ukusu.

A kao visokokalorični preliv dolazi granula ili šlag.

Zdrava alternativa Lagani šejk sa bobicama ima samo 150 kalorija i 0,5 grama masti.

Propržena piletina pomiješana sa povrćem Nezdrava varijanta Dvije porcije piletine s patlidžanom i gljivama mogu imati 800 kalorija i 60 grama masnoća. Mnoge žene koriste barem četiri kašičice maslinovog ulja, što sadrži 477 kalorija i 54 grama masti samo zbog ulja. Prženo povrće poput patlidžana stvarno upije masnoću.

Zdrava alternativa Koristite samo jednu kašičicu ulja i imaćete odličan obrok ispod 500 kalorija.

Mafini sa žitaricama Nezdrava varijanta Možete zgrabiti jedan iz popularnog supermarketa, koji će u sebi sadržati 430 kalorija i 18 grama masti.

Jedan prosječan mafin sa cijelim ži-

taricama je natopljen šećerom, stoga je on sve samo ne zdravi obrok.

Zdrava alternativa Mafin sa više vrsta žitarica i marmeladom ima samo 145 kalorija i 1,5 grama masti. Čak i odmrznuta krofna od jagode ima samo 240 kalorija i 10 grama masnoće, što je manje od mafina sa cijlim žitaricama.

Smrznuti jogurt Nezdrava varijanta Pola običnog jogurta od vanile ima 200 kalorija i 4,5 grama masti - ako se uopšte možete zaustaviti na pola. Ljudi automatski pretpostavljaju da je smrznuti jogurt bolji od sladoleda. Ali ne shvataju da je to i dalje desert.

Zdrava alternativa Promućkani lagani sladoled od vanile ima samo 100 kalorija i 3,5 grama masti.

Vegeterijasnki čips Nezdrava varijanta Porcija ima oko 150 kalorija i devet grama masnoće. Ne dopustite da vas zavara izraz vegeterijanski.

Sadrže li oni povrće ili ne, još ih je većina pržena poput običnog čipsa.

Zdrava alternativa Odaberite pekarski pečeni čips jer on ima samo 110 kalorija i 1,5 grama masti.

spoljašnjeg uha. Srednjim prstom lagano lupkajte po unutarnjem dijelu uva. Palcem nježno začepite ušni kanal, te ga lagano pomičite. Kažiprst i srednji prst položite iza ušne resice i nekoliko sekundi lagano pritiskajte.

Za umirujući završetak masaže prekrijte uši cijelim dlanom i kružite njime. Naslonite laktove na stol i odmorite se nekoliko trenutaka osluškujući sopstveno disanje. Važno je pritiskati spoljašnji dio uva.

Ako vam tokom dana nestane energije, umjesto da odmah posegnete za kafom, izmasirajte sebi uši. Masaža, vjerovali ili ne, ima isti učinak kao i kafa.

Uhvatite uške izmedu palca i kažiprsta i lagano ih protrljajte.

Skoro odmah ćete osjetiti strujanje enegije, jer tijelo počinje proizvoditi dopamin.

da stres slabi imunološki sastav, ovo je prvo istraživanje koje je učinak stresa na tijelo izmjerilo u uzorku krvi učesnika.

Nivo C reaktivnog proteina je bio znatno viši kod žena koje su bile izložene stresnim situacijama, u odnosu na one koje nisu. Najgore od svega je činjenica da je nivo C reaktivnog proteina nastavio da raste idućih sat vremena.

Naučnici ističu da je stres neizbježan, ali se s njime moramo naučiti nositi. Postoje razne tehnike opuštanja (duboko disanje, meditacija) koje su pomogle ljudima širom svijeta, prenosi Telegraf. (centar zdravlja)

ISTRAŽIVANJE

Čokolada na mozak djeluje kao opijum Naučnici su utvrdili da čokolada u ljudskom mozgu djeluje na neuro transmiter enkefalini baš kao i derivati opijuma na zavisnika. Čini se da uvijek postoji dobar razlog da pojedete komadić čokolade, ali stručnjaci tvrde da ova divna poslastica na mozak djeluje poput opijuma.

U studiji koja upoređuje ponašanja gojaznih osoba i zavisnika od droge, dokazano je da nivo hemikalije u mozgu nazvane enkefalini (endorfin sa sličnim svojstvima kao i opijum) raste kod onih štakora kojima je dato da pojedu čokoladu.

U mozgu se enkefalini vežu za molekularne receptore osjetljive na opijumske stvari, a posljedica je smanjenje bola i javljanje ugodnih osjećaja. Autorka studije, doktorica Alek-

sandra di Felićeantonio tvrdi da su ovim istraživanjem pronašli sličnost u funkcionisanju narkomana i gojaznih osoba. Čini se da enkafalin kao neurotransmiter može uzrokovati neke oblike halapljivosti i zavisnosti kod ljudi. (glamour.hr)

36 ŽENA

PETAK, 20. 12. 2013.

UKUSNO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Keks torta

SASTOJCI:

1 okrugla bijela rotkva 2 dugačke daik on rotkve šolja kuvanog pirinča 300 ml posnog majoneza 2 čena bijelog lu ka 50 ml maslinov og ulja 50 ml vinskog sir ćeta so biber

Desert

Pica

Posna jela na vašoj trpezi

Pola litra mlijeka, četiri kašike šećera i maslac staviti da provri. Žumanca izmiješati sa dvije kašike šećera, brašnom i malo mlijeka (tek da se napravi masa koju možete sipati). U vrelo mlijeko polako sipati masu sa žumancima, stalno miješajući. Kuvati oko dva minuta. Ostaviti da se ohladi. Keks umakati u toplo mlijeko i slagati na tacnu. Filovati ohlađenim filom i odozgo staviti još jedan red keksa. Po želji možete ukrasiti šlagom ili šamom od preostalih bjelanaca.

SASTOJCI:

Za tijesto: 300 g brašna 1 dl mlake vode 20 g svježeg kv asca 2 kašicice mas linovog ulja so Za nadjev: 150 g sira gaud e 200 g šunke 1 veliki parada jz 2.5 dl paradajz pirea origano

Daikon salata Oljuštite obje vrste rotkve, pa okruglu narendajte na sitno rende, a daikon rotkvu na krupnije.

Posolite, pobiberite, prelijte vinskim sirćetom i izgnječite rukama. Ubacite kuvani pirinač, a u majonez dodajte propasiran bijeli luk, pa sve promiješajte, rasporedite po manjem plehu obloženom folijom i dobro pritisnite.

Kada se salata ohladi, sjecite je na kocke i poslužite uz zelenu salatu.

Izmrviti kvasac, dodati mlaku vodu, brašno, maslinovo ulje i so pa umijesiti tijesto. Ako je pregusto, doliti još malo vode. Tijesto treba da bude glatko i ne smije da se lijepi za ruke i činiju. Na namašcen pleh prebaciti tijesto i rastanjiti ga. Ivice ostaviti malo deblje. Ostaviti da odstoji 15 minuta.

Za to vrijeme izrendati sir i isjeći paradajz na kolutove. Paradajz pire začiniti origanom. Premazati tijesto paradajz pireom. Poređati šunku, peko posuti 2/3 sira pa složiti paradajz. Rasporediti ostatak sira preko paradajza. Posuti origanom. Pica treba da odstoji oko deset minuta. Za to vrijeme zagrijati rernu na 200 stepeni. Peći picu 20 minuta. Kada je pica gotova, staviti svjež bosiljak.

SPECIJALITET

SASTOJCI:

500 g petit keks a 4 žumanceta 6 kašika šećera 4 kašike brašna 0,5 l mlijeka 1 vanilin šećer kašika maslaca

Za vas smo napravili posni meni koji će vam olakšati pripremu trpeze. Sve što treba da dodate je još nekoliko sitnica i vjerujemo da ćete oduševiti goste.

ROLAT OD KROMPIRA POTREBNO JE: 1 kg krompira 100 g margarina 200 g obarene i očišćene ribe 200 g spanaća 200 g šargarepe kašičica margarina so biber 2 čena bijelog luka PRIPREMA: Krompir obarite u posoljenoj vodi, ocijedite, dodajte margarin i umutite.

Tri komada providne folije namažite uljem i razvijte tri jednake kore od pirea. Na prvu stavite fil od usitnjene ribe i obarenog spanaća začinjenog po ukusu. Na drugu koru stavite mješavinu ribe i barene, propasirane šargarepe, začinjene po ukusu, a na treću mješavinu ribe, spanaća i šargarepe. Svaku koru uvijte u rolat i do serviranja stavite u frižider da se dobro stegne. Sijecite na kolutove i naizmjenično ređajte sve tri vrste.

PITA SA KELJOM POTREBNO JE: 500 g gotovih kora 100 g crnog luka 150 g pirinča 500 g kelja 100 ml ulja

so biber suvi začin sjeckani peršun PRIPREMA: Obarite kelj i krupno ga isjecite, sjeckani crni luk propržite, a pirinač obarite. Sve pomiješajte i začinite i ubacite peršun. U podmazan pleh ređajte naizmjenično kore i fil, a završite korama. Pitu isjecite na kocke, premažite je uljem i vodom, pa pecite oko pola sata na 200 stepeni da naraste i porumeni.

PASTRMKA SA PEČURKAMA POTREBNO JE: 4 manje pastrmke kašičica vegete 3 kašičice soka od limuna 150 g šampinjona 150 g bukovača 2 celerove stabljike 50 ml bijelog vina kašičica nasjeckanog peršuna 2-3 kašičice maslinovog ulja PRIPREMA: Očišćene pastrmke potopite u sok od limuna, a zatim natrljajte ribu vegetom. Na maslinovom ulju propržite ribu sa svake strane oko 5 minuta, a zatim je stavite na toplo mjesto.

Na istoj masnoći propržite narezane stabljike celera i pečurke te ih pržite 10-ak minuta, malo posolite, polite vinom i još kratko propržite. Tople pastrmke poslužite sa pripremljenim pečurkama i celerom i kuvanim krompirom.

PREPORUKA

Bataci sa začinom Slane palačinke s mesom

Ukoliko batacima, kao dodatak, pridružite đumbir, savršen ukus je zagarantovan.

POTREBNO JE: 8 pilećih karabataka 30 ml susamovog ulja 1 velika crvena paprika 1 velika šargarepa 1 mala tikvica 150 g klica pasulja 2 mlada luka 2 čena bijelog luka soja-sos đumbir korijander so

PRIPREMA: Soja-sosom prelijte karabatake, pa ih ostavite da se mariniraju najmanje dva sata. Papriku, šargarepu, mladi luk i tikvicu isjecite na kolutove ili trake, a klice pasulja isperite pod mlazom hladne vode i ostavite ih da se dobro ocijede.

Na vrućem ulju ispržite piletinu, te dodajte povrće, izgnječen bijeli luk, narendani đumbir i usitnjeni korijander. Zalijte s malo vode, pa dinstajte dvadesetak minuta u poklopljenoj posudi, na tihoj vatri uz povremeno miješanje. Ako je potrebno, podlivajte vodom, a na kraju posolite po ukusu.

Specifičnu notu zapečenim palačinkama daje ukusno povrće.

Sastojci: 200 g brašna 375 ml mlijeka so 3 jajeta po jedna crvena i zelena paprika konzerva crvenog pasulja (315 ml) 300 g drški celera glavica crnog luka 400 g mljevenog mesa 2 kašike ulja biber 125 g gaude 2 kašike krem sira 4 kašike maslaca Priprema: Za palačinke umutiti brašno, mlijeko, jaja i pola kašičice soli. Ostaviti tijesto 30 minuta da odstoji. Pasulj ocijediti. Paprike oprati, očistiti ih, izvaditi sjeme i isjeći na male komade. Celer oprati, očistiti i isjeći na komade. Crni luk očistiti, sitno isjeckati. Mljeveno meso propržiti na ulju. Dodati crni luk i papriku i dinstati sa mesom 5 minuta. Dodati pasulj i celer, pa zagrijati. Začiniti solju i biberom. Narendati gauda sir.

Krem sir i 2/3 gauda sira dodati masi od mesa. Rernu zagrijati na 200

stepeni. Ispeći deblje palačinke na ulju. Palačinke filovati mljevenim mesom i urolati. Poređati ih u podmazani kalup, pa ih odozgo posuti preostalim sirom. Ako je ostalo još fila, rasporediti ga oko rolnica. Rol-

nice peći na srednjoj žici rerne oko 20 minuta, dok ne dobije zlatnožutu boju. Savjet: Fil od mljevenog mesa biće sočniji ako mu dodate 400 g ispasiranog paradajza i eventualno kašiku kisjele pavlake.

37

PETAK, 20. 12. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno povoljno.

Tel.067/351-111 Prodajem novu kuću, 180m2, kod “Hemomonta” sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446

I Izdajem nov jednosoban nenamješten stan, drugi sprat, iza Ljubovića - zgrada “Neksan”, 180 eura. Tel.067/552-536 Renta apartmani, sobe dan dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking. Ekstra povoljno.

Tel.069/690-193 Izdajem nenamješten jednosoban stan na Zabjelu, Ulica kralja Nikole 296 (IV sprat).

Tel.067/517-154 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole “Pavle Rovinski” ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu.

Tel.069/255-206

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura.

Tel.067/801-021

POSLOVNI PROSTOR Budva - Izdajem poslovni prostor idealan za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor. Tel.069/765-663 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2.

Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura.

Tel.067/611-115, 069/611-115 PLACEVI Prodajem plac, 1.000 m2, u Martinićima, vlasnik 1/1, obezbijeđena voda, struja i građevinska dozvola.

Tel.067/350-087

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI Polo 1999.g.

Tel.067/250-568

Benzin.

IMT 560, urađena generalna.

2.500 fiksno. Tel.068/555-528

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PETAK, 20. 12. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758708

PLOVILA Prodajem barku - saga 24, širina 2,64, dužina 7,25, kuhinja, wc, registrovano, ul.

Tel.069/294-640 USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Moleraj- gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Prodajem mladunčad maltezera staru 2 mjeseca.

Tel.067/231-111 RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoba. (Zgrada iza bivše mljekare). Tel.069/021056 Zbog selidbe povoljno prodajem trosjed na razvlačenje, fotelju, dvokrilni ormar i veću TV vitrinu. Tel.067/640-366 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/9112598

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

KUĆNI LJUBIMCI

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 20. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

07:20 Paklena kuhinja 08:10 Serija:Nadrealna TV/r 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 TaÄ?no 9 09:45 Serija:OdbaÄ?ena/r 10:30 Serija:Ponor ljubavi/r 11:15 Film:NajtraĹženiji/r 13:00 TaÄ?no 1 14:00 Serija:Okrug OranĹž/r 14:45 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:OdbaÄ?ena 17:45 Serija:Okrug OranĹž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni 20:10 Talk Show-Ĺ˝iva istina 21:15 Talk Show-VeÄ?e sa Ivanom Ivanovićem 23:15 Film: Policijska akademija 4 00:45 Exkluziv/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

10.00 Dnevnik 10.15 Serija 11.05 NauÄ?no – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Serija: Plesna akademija 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r 14.10 NauÄ?no – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni 21.00 Robin Hud 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i redodjeljenje za specijalne Ĺžrtve 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uŞivo 11:50 City 12:00 Paparazzo lov/r 13:00 Farma uŞivo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uŞivo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Grand show 23:00 Farma Şurka 04:45 City

06:45 Boje jutra 09:50 Serija:Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Hrana i zdravlje 14:15 Extra lifestyle 14:25 Serija: Suze Bosfora 15:05 Serija: Asi 15:40 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:05 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovaÄ?ka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:50 Extra lifestyle 21:00 Serija: Ubistvo 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Film: Kralj koplja 01:35 Serija: Ubistvo/r

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45

07:00 Uz jutarnju kafu – uŞivo 10:15 Zabava 10:30 Ekstremno 10:45 Smijeh kao Lijek 11:00 Crtani film 15:15 Smijeťna Top Lista 15:45 Na Domaćem Terenu 17:15 Ekstremno 17:45 Smijeh kao lijek 18:45 Svijet Sporta – premijerno 19:30 Loto - uŞivo 20:00 Smijeh kao Lijek 20.30 Zabavni magazin 21:15 Info tip/r 21:50 Dobitnici 22:05 Svijeće i svijećice

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30

777 Zabavni magazin 20.30

MBC Hrana i vino 17.30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film: Artur i Minimoji 14:00 Znakovi pored puta/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film: Nedođija 20:00 Forum 20:10 Živa istina 21:15 Film: Divlji i Şestoki 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Živa istina/r

ATLAS Film: Nedođija 18.15

TV PREPORUKA DIVLJI I ŽESTOKI Atlas 21.15

08.30 09.00 10.05 11.00 11.30 12.00 13.00

Ovo je priÄ?a o poÄ?ecima Roling Stounsa, ujedno biografija jednog od osnivaÄ?a legendarnog benda, Brajana DĹžonsa. DĹžons je zajedno sa Mikom DĹžegerom i Kitom RiÄ?ardsom osnovao kultni bend i postigao veliki uspjeh.

MeÄ‘utim, DĹžonsovo autodestruktivno ponaĹĄanje dovodi ga u sukob sa ostalim Ä?lanovima grupe.

Nakon brojnih problema sa drogom i alkoholom izbaÄ?en je iz benda, a ostaje i bez svoje velike ljubavi Anite Palenberg koja odlazi s Kitom RiÄ?ardsom.

14.00 16.00 17.00 17.30 18.00 20.15 20.45 22.30 23.20

Serija: Plesna akademija/r Dok. program Serija: FleĹĄ point Mikrofonija/r Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda/r Vijesti Fudbal— GodiĹĄnja sveÄ?anost FSCG Film: BogaĹĄice Serija: Sestra Tereza Muzika Studio rukomet Rukomet---polufinale 1 Studio rukomet Rukomet—polufinale 2 Fudbal— GodiĹĄnja sveÄ?anost FSCG/r Radni dan/r

RTCG 2 Rukomet-polufinale 1 18.00

19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00

Plodovi zemlje Na toÄ?kovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na toÄ?kovima Aljazeera Astro num caffe

10:15 11:20 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 14:30 16:00 16:50 18:20 19:00 19:25 20:00 21:00 21:30 22:30 00:00

MONTENA IT Networking 19.25

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 SalaĹĄ u malom ritu 10:05 Vesti RTS 10:10 Razglednica 10:40 Na skriveno te vodim mesto 11:05 Vesti RTS 11:10 Nekad i sad 11:40 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Mesto zloÄ?ina 13:15 Evronet 13:20 Ĺ˝ivot je Ĺživot 13:55 Gastronomad 14:10 Kod zlatnog konja 15:10 Ovo je Srbija 15:55 Bela laÄ‘a 16:50 Tv zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:00 Film 23:00 Vesti RTS 23:05 Mesto zloÄ?ina 23:50 Dnevnik RTS RTS 2 09:20 ÄŒarobno selo: Zimski mir 09:46 Petar Drugi Petrović NjegoĹĄ 10:02 Ars praktika 10:18 Moj ljubimac 10:45 Ĺ˝ivot i standardi 11:15 Bardovi teatra 12:15 OpĹĄteobrazovni program 12:45 ÄŒelo fest: So RTS i Maja Bogdanović 13:15 Metropolis 13:45 Trezor 14:45 ÄŒarobno selo: Zimski mir 15:11 Petar Drugi Petrović NjegoĹĄ 15:27 Ars praktika 15:43 Tehnologije 16:15 Emisija iz ekologije 16:45 Link 17:15 NirnberĹĄki protivnapad 18:05 Koncert Miroslava Ilića 18:35 Bili jednom

istraĹživaÄ?i 19:05 Bili jednom istraĹživaÄ?i 19:30 Bio jednom Ä?ovek 20:00 Ĺ˝ivot je lep 20:30 Lov i ribolov 21:00 NirnberĹĄki protivnapad 21:50 Kontekst 21 22:20 Vidik 23:20 TV feljton 23:50 29. Beogradski dĹžez festival HRT 1 10:11 Na vodenome putu 10:55 ni DA ni NE 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala 13:15 Reporteri 13:40 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 RijeÄ? i Ĺživot 15:15 Indeks 15:45 Na BaÄ?vicama toÄ?no u podne 16:15 Puna kuća Ra era 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uĹživo 18:06 I to je Hrvatska 18:20 Znanstveni krugovi 18:55 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 19:59 Snow Queen Trophy vinjete 20:05 Pompeii: Life and Death in a Roman Town 21:10 Korak po korak 22:55 Dnevnik 23:15 Sport 23:18 Vrijeme 23:20 Vijesti iz kulture HRT 2 08:35 Zvjerinjak na kraju sela 09:00 Ĺ kolski sat 09:30 Puni krug 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Dok vas nije bilo... 11:55 RuĹžiona Specijal 12:10 Val Gardena, Ita-

IT Networking /r.

MuziÄ?ki program Anegdota iz Ĺživota Ĺ˝ivotinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r.

Dok. program Dok. program Civilizacije Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz Şivota IT Networking PG Raport Info Auto Shop Film: ZaveŞi i bjeŞi Ponoćni Info

DANAS U GRADU lija: Super G (m) 13:20 Ljepota 14:50 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Ĺ kolski sat 17:00 Puni krug 17:15 UreÄ‘ujte nadahnuto 17:40 UreÄ‘ujte nadahnuto 18:05 Briljanteen 18:45 Novi klinci s Beverly Hillsa 19:30 Mala TV 19:32 TV vrtić 19:44 Ninin kutak 19:49 Tajni dnevnik patke Matilde 20:05 NaĹĄi dani - priÄ?e o hrvatskom rocku 21:00 Zamjena 22:45 Umorstva u Midsomeru HBO 10:55 OtkaÄ?eni producent 12:30 Stvar ukusa: Kuhinja Pola Lajbranta 13:40 ZvonÄ?ica i tajna krila 14:55 Do ludila 16:25 Zamisli 18:05 Filmovi i zvezde 18:35 BoĹžić sa Holi 20:05 Zdravo, dame ep. 1 20:35 Devojke 21:05 Uzvratni udarac 21:55 KoÄ?nica 23:25 Dnevnici iz Pola FOX LIFE 09:55 Seks i grad 10:20 Seks i grad 10:50 DĹžejmijevo ministarstvo hrane 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Zatrpani Ä‘ubretom 13:35 Prave domaćice okruga OrandĹž 14:30 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 15:25 DĹžejmijevo ministarstvo hrane 16:20 Kako je biti Erika 17:15 Kako je biti Erika 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 Uvod u anatomiju 20:55 Annie Mraz do-

lazi u grad 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Azijska dodela nagrade Gremi FOX CRIME 10:25 Pisac i detektiv 11:25 Pisac i detektiv 12:25 Smrt u raju 13:35 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:30 VajtÄ?epel 15:35 SluÄ?ajni partneri 16:35 Operativci 17:40 Operativci 18:45 Operativci 19:45 Smrt u raju 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 Ubrzana istraga 22:55 King 23:50 Vojni advokati ARENA SPORT 11:00 PSG - Saint-Etienne 13:00 Valencia - Gimnastic Tarragona 15:00 Athletic Club - Celta de Vigo 17:00 Greatest Club Teams: Liverpool 17:30 Greatest Club Teams: Barcelona 18:00 Highlights 19:00 Highlights 19:30 Magazin Lige ĹĄampiona 20:00 Najava kola 20:30 Monaco - Valenciennes 22:30 Najava italijanske lige 23:00 NFL GameDay 23:30 NFL Extra SPORT KLUB 10:30 Premier League Magazin 11:00 Partizan - CSKA 12:45 Leicester Manchester City 14:30 NBA Live 14:40 Barcelona - Cartagena 16:15 Nanterre Fenerbahce 18:15 Sunderland - Chelsea 20:00 Porto - Olhanense 22:00 Najava ĹĄpanske lige 22:30 Svet fudbala 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Najava Premijer lige

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, ĹĄmaugovo pustoĹĄenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, ĹĄmaugovo pustoĹĄenje 18:15; 21:45; DostavljaÄ? 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15; KIC Budo Tomović

VeÄ?e stare Podgorice 20.00 CNP

Plavo je najtoplija boja 20.00