Izdanje 23. januar 2014.

Page 1

BROJ DANA

ce 30 nt i

3,7

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

odsto iznosiće stopa globalnog ekonomskog rasta za ovu godinu

ČETVRTAK, 23. 1. 2014. BROJ 745/ GODINA III

EKSTRADICIJA ● 10

● 11

SUSPENZIJA NAKON NALAZA UNUTRAŠNJE KONTROLE MINISTAR POLICIJE RAŠKO KONJEVIĆ PRIVREMENO UDALJIO SA POSLA MARKA NIKČEVIĆA , PREDSJEDNIKA SINDIKATA

Radi u policiji, a vlasnik je dvije firme

Izručen osumnjičeni za ubistvo Bojovića

U BIJEGU ● 10

Pljačkaši palicama pretukli policajce

VRAĆENA KARAĐORĐEVIĆIMA ● 3

Crna Gora ostala bez vile “Crnogorka” BERANSELO ● 13

Vasove vode pale na Upravnom sudu

NIČU KAO PEČURKE ● 9

SKANDALOZNO ● 7

Pejović: U PzP su ološ i lažu

Na svakog stotog stanovnika jedna NVO

●“Ološ iz PzP-a još nije dala dokaze za laži da predstavljam narko kartel i perem pare od droge, što je njihova obaveza prema građanima Crne Gore, a to je pokazatelj da lažu”

Radulović: Pejović je uličar ● “Prema nekim mojim saznanjima on se bavio prodajom i preprodajom salate. I onda se pitam da li čovjek koji se bavio trgovinom salate i bio kondukter...Taj čovjek i njegovo “uličarsko” ponašanje tačno pokazuju koji je on mentalni sklop.” ODBOJKA ● 26

NOVI OBRT ● 30

ŽENA ROMANA PANIĆ ● 23

Vučinić Slobodan Budvani daleko od sadaddas asd opet blizu čovjek je Intera srećan čovjek senzacije


2 AKTUELNO

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

EDITORIJAL

BRANKA BOŠNJAK TVRDI

O trošku Vodovoda išli na skup u Ulcinju VUK PEROVIĆ urednik

ZADOVOLJAN. TAČKA.

Nije da je neko i očekivao neke druge rezultate. Samo treba da se okrenete oko sebe i vidite da nema prostora ni za što drugo, osim za zadovoljstvo. Anketa je tu samo da potvrdi ono što svi već znaju. I ptice na grani. Mi smo zadovoljni životom i poslovnom i materijalnom situacijom. I živimo bolje nego prije tri godine. Rekli ispitanici. Još jednom. Zadovoljniji nego cijeli region. Njima nije dobro, nama jeste. Ko im je kriv!? Možda je to i zato što je ovdašnji građanin svjesniji od ovih iz okruženja i prije svega razumije probleme sa kojima se suočava cijeli svijet. To je ta ekonomska kriza. I onda kada sve to sagleda, onda to i nije tako loše. To je ta šira slika. Oni vjerovatno ne vide od drveta šumu. A mi smo analitičniji. Širih pogleda. Šta će čovjek nego da bude zadovoljan. Vjerovatno bi dodao barem ono, kakve su okolnosti, ali je to ipak anketa. Ne možeš baš da šaraš okolo, nije lijepo, niti pristojno. Zaokružiš i kraj, takva su pitanja. Zadovoljan. Tačka. Mada, malo nas je i strah. Iako je stvarno sve OK, i poslovno i sve to, ali nekako nas zabrinjava ta nezaposlenost. Nekako ljudi lako ostaju bez posla, a teško je pronaći novi. Malo na sve to brine, ne previše. E da, i možda ta ekonomska situacija. I to nas sjekira povremeno. S vremena na vrijeme. Inače je sve u redu. Život, posao, materijalna situacija, nemoj da je neko pomislio drugačije. Još smo i optimisti. Sve je dobro, a biće još bolje. Eto, sada je bolje nego prije tri godine, kažu anketirani. A za tri će onda vjerovatno biti bolje nego sada. I tako dalje. A tek 2021, što je nova licitirani datum našeg ulaska u Evropsku uniju, onda će valjda sve da bude savršeno. Jer ako smo zadovoljni 2014, tek smo malo zabrinuti, ako nam je bolje nego 2011, a bolji dani tek dolaze, 2021. će biti prosto savršeno. Idealno. Ala će tek tada biti zadovoljstvo i anketiranima i biti anketarima da se nađu i sve to lijepo sroče. To da je sve urađeno kako i priliči, govore i rezultati koji kažu da smo tradicionalisti i konzervativci i da nam je mobilni telefon najdraža sprava. Pa, može li drugačije? I nemoj da je neko sada smišljao neki vic.

Članica Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces iz Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak tvrdi da je juče više od 30 automobila sa aktivistima Demokratske partije socijalista DPS na benzinskoj pumpi Luk Oil na Starom aerodromu oko 16 sati o trošku javne službe Glavnog grada “Vodovod i kanalizacije” d.o.o. punilo gorivo kako bi organizovano išli na promotivni skup u Ulcinju. Ona ističe da su se iz mnogih vozila vijorile crnogorske zastave, što je skrenulo pažnju mnogih prolaznika i ljudi koji su se našli na pumpi. “Radnik javne službe Vodovoda i kanalizacije zadužen za nabavke, izvjesni Bulatović je stajao na pumpi kako bi na račun ove firme odobravao sipanje po 20 litara goriva po vozilu. Sipalo se na tri punkta i nezvanična je informacija da je ukupan račun na konto ove firme oko 1.000 eura, a da je usuto između 600 i 700 litara benzina, odnosno dizela”,

kazala je Bošnjak. Ona je kao član Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces pozvala Tužilaštvo da hitno reaguje i da ispita ovaj slučaj. “Ovako brutalan nastavak afere

BERANE

Pronađena ručna bomba na stadionu Zaposleni u Sportskom centru Berane pronašli su juče ručnu bombu i o tome obavijestili policiju, koja obezbjeđuje mjesto događaja, saopštila je beranska nevladina organizacija Spona. “Zaposleni u Sportskom centru Berane pronašli su ručnu ofanzivnu bombu na doskoku tartan staze za skok u dalj na gradskom stadionu. Bomba koja je prekrivena tankim slojem pijeska otkrivena je u kasnim popodnevnim satima, u vrijeme dok su na stadionu u Berana-

ma trenirali atletičari iz tog grada”, kaže se u saopštenju, objavljenom na sajtu Spone. Navodi se da su o pronalasku eksplozivne naprave odmah obaviješteni službenici Uprave policije iz Berana. “Nešto oko 17 sati službenici kriminalističke policije izvršili su uviđaj, a o pronalasku bombe obaviještena je Uprava policije u Podgorici. Trenutno, mjesto događaja obezbjeđuju četiri službenika beranske policije”, naveli su iz Spone. M.T.

“Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega”, kako reče jednom prilikom stari mudrac Grunf iz “Alan Forda”. I zadovoljni.

Meteo 07:04 16:46

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo do umjereno talasaNikšić sto. Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova, kra- Kolašin jem dana u pojačanju. Žabljak Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Promjenljivo oblačno, uglavnom u južnim i centralnim predjelima mjestimično kiša.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

7 9 11 10 9 4 0 -2 -1 1

8 9 11 10 9 4 2 -1 1 2

12 13 14 14 13 8 8 4 9 11

SJUTRA

Pretežno oblačno sa padavinama.

9 11 13 12 12 6 5 2 6 7

Snimak je za očekivati, jer se neprocesuiranje i nekažnjavanje za ono što je više nego očigledno bilo u aferi Snimak samo je ohrabrilo kriminalnu organizaciju zvanu DPS da nastavi sa svojim nezakonitim aktivnostima i zloupotrebama državnih resursa u svrhu ove kriminalne organizacije,” naglasila je Bošnjak. Ona apeluje na Evropsku komisiju i ambasadora Mitju Drobniča da utiču da se ove stvari procesuiraju i da se odgovorni kazne. “Ignorisanje svega onoga na šta im se ukazivalo i maltene brutalno stavljanje prsta u oko i građanima i međunarodnoj javnosti, je ništa drugo no ismijavanje kompletnih napora da se stekne povjerenje u izborni proces i omoguće koliko toliko fer uslovi za izbornu utakmicu. Sa ovakvim ponašanjem daleko smo mi od Evropske porodice naroda. Vrijeme je više da se stane na kraj ovim zloupotrebama i da neko mora za ovo da odgovara”, zaključila je Bošnjak. J.Đ.

Čestitke Dačiću

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović uputio je predsjedniku Vlade Republike Srbije Ivici Dačiću najsrdačnije čestitke povodom otvaranja pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj Uniji. „To je veliko priznanje Vladi Srbije, kao i svim subjektima srpskog društva, u naporima za sprovođenje reformi i dostizanje evropskih standarda u svim oblastima. Istovremeno, to je radosna vijest za sve vaše susjede i prijatelje, kao što je Crna Gora, za region u cjelini koji povezuju zajednička evropska stremljenja“, navodi se u čestitki. Đukanović izražava „posebno zadovoljstvo zbog činjenice da se Srbija od juče pridružila Crnoj Gori u pregovaračkom procesu“. „To je dodatna mogućnost za unaprjeđenje svestrane saradnje i razmjenu iskustva na zajedničko dobro naših bliskih naroda i zemalja, u skladu sa Sporazumom koji smo potpisali tokom moje nedavne posjete Beogradu“, navodi se u Đukanovićevoj čestitki Daćiću.

DJEČAK HEROJ

Osmogodišnjak poginuo dok je iz požara izvlačio ujaka Osmogodišnji Tajler Duhan spasao je šest svojih rođaka iz zapaljene prikolice i potom je umro spasavajući ujaka koji je bio invalid, prenijeli su juče američki mediji. Dječak, njegov ujak i deda izgubili su život u požaru u prikolici u gradu Penfildu, u američkoj saveznoj dr-

žavi Njujork. Hrabri Tajler uspio je da spase, između ostalih, dvoje djece, od četiri i šest godina. Njegovo beživotno tijelo pronađeno je nedaleko od kreveta njegovog ujaka, inače invalida. “Tajler je bio vrlo pažljiv dječak, uvijek sa osmijehom na licu”, re-

kao je privremeni upravnik škole koju je pohađao Tajler, Ričard Stutsman. “U mom srcu i srcu cijelog Istočnog Ročestera ostaće upamćen kao pravi heroj”, rekao je Stutsman. Istražitelji vjeruju da je do požara došlo zbog problema na električnim instalacijama.


AKTUELNO 3

ČETVRTAK, 23. 1. 2014

VuKsanoVić

Vraćena KarađorđeVićima

Pokušali da uskrate Srbima zaštitu identiteta

Crna Gora ostala bez ª Crnogorkeº V

ila “Crnogorka” u kojoj je bila smještena ambasada naše zemlje u Beogradu vraćena je porodici Karađorđević nakon 67. godina. Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je zvanično obaviješteno i Republika Srbija je već ponudila nekoliko objekata u kojima bi mogla smještena ambasada Crne Gore u Srbiji

Nakon što je rješenje o vraćanju vile “Crnogorka”, u kojoj je bila smještena naša ambasada u Beogradu, porodici Karađorđević postalo pravosnažno, Srbija je Crnoj Gori ponudila nekoliko objekata u kojima bi mogla biti smještena crnogorska ambasada, prenosi portal CdM. “Republika Srbija odustala je od upravnog postupka u sporu sa porodicom Karađorđević, što znači da je odluka da se objekat vila “Crnogorka” sa parcelom ustupi izvršna. Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) je zvanično obaviješteno i Republika Srbija je već ponudila nekoliko objekata u kojima bi mogla smještena ambasada Crne Gore u Srbi-

ji”, saopšteno je iz MVPEI. Kako je CdM-u pojašnjeno dvije zemlje posredstvom ministarstava vanjskih poslova i uprava za imovinu vode intenzivne razgovore u cilju pronalaženja adekvatnog rješenja. Podsjećamo da su srpska princeza Jelisaveta Karađorđević i knez Aleksandar, nasljednici kneza Pavla i knjeginje Olge, od prije nekoliko dana i faktički vlasnici vile “Crnogorka” na Dedinju, u Beogradu, koju im je država formalno vratila. Prema navodima srpskih medija oni čekaju da dobiju ključeve i usele se, a nadaju se i da će vilu dobiti bez dugova koje je za sobom ostavila crnogorska ambasada koja je koristila zdanje.

Srbijanski mediji su prenijeli da će se nasljednici obratiti Republičkoj direkciji za imovinu, kao i ministarstvima spoljnih poslova Srbije i Crne Gore. Prema podacima Diposa, od 2006. godine, dug crnogorske ambasade sa kamatama premašio je 2,5 miliona eura. Vilu “Crnogorka” knjeginja Olga kupila je od Beogradske zadruge. Ugovor o kupoprodaji potpisali su 25. marta 1940. u ime knjeginje upravnik Dvora general Jovan Leko, a u ime Zadruge advokat Dušan Marinković. Imanje se sastojalo od parcele 181 sa zgradom, dvorištem i vrtom, i parcele 180 sa vinogradom na Topčiderskom vencu. Tih 14.354 kvadrata plaćeno je u ono vrijeme 260 dinara po kvadratu, odnosno ukupno 3.732.179 dinara. Odlukom Predsjedništva Prezidijuma Narodne skupštine (FNRJ) 8. marta 1947. godine, knjeginji i njenoj porodici oduzeto je državljanstvo i konfiskovana je cjelokupna imovina, a u ovoj vili je poslije rata živio Edvard Kardelj.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je finansijski oštetilo Srpski nacionalni savjet (SNS) jer projekti na zaštiti identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori, zbog propusta tog resora, nijesu uvršteni u raspodjelu novca Fonda za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava, ocijenjeno je iz te partije. Upravni sud uvažio je tužbu SNS-a na odluku Ministarstva za ljudska i manjinska prava da je postupak saziva izbora članova novog saziva Savjeta neregularan. Ministarstvo je u julu prošle godine odbacilo ishod elektorske skupštine, uz obrazloženje da nije bilo kvoruma. Upravni sud je utvrdio da prisustvo od 92 elektora, koliko ih je bilo na sjednici Skupštine, omogućava odlučivanje dvotrećinskom većinom.

Predsjednik SNS-a Momčilo Vuksanović rekao je da je protivzakonitim radom Ministarstva za ljudska i manjinska prava nanesena ogromna šteta. “SNS je izgubio veliki novac, ogromnu sumu koja je omogućavala da se realizuju projekti važni za očuvanje srpskog identiteta i to je vjerovatno bila namjera Ministarstva”, smatra Vuksanović. Oni će, kako je najavio, tražiti nadoknadu štete koje je SNS pretrpio. Takođe, Vuksanović je ocijenio da je Ministarstvo kroz, kako je rekao, agresivnu medijsku podršku navodno nezavisnih medija, pojedinih nevladinih organizacija i dijela srpske opozicije, pokušalo da uskrati srpskom narodu u Crnoj Gori bilo kakvu mogućnost zaštite identiteta. Vuksanović

ŠKoLa PreDuZeTniŠTVa

Potrebno znanje četiri jezika Dekan Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić

iTaLija

Uhapšeno 90 članova mafije

Italijanska policija izvela je juče opsežnu operaciju protiv napuljske mafije Kamore, tokom koje je uhapšeno 90 osoba, a više desetina preduzeća zatvoreno. Tokom akcije policije, jedan preduzetnik (43) iz Kampanje ubio se,

Forconi, protesta a Montecitorio

skočivši sa četvrtog sprata kada je policija došla u njegov stan u jednom rimskom naselju kako bi ga uhapsila, saopštila je policija. Ta operacija, u kojoj su zaplijenjena dobra u ukupnoj vrijednosti od 250 miliona eura, najozbiljni-

ja je akcija sprovedena protiv napuljskog klana Kontini, prenose italijanski mediji. Cilj je bila zapljena sredstava dobijenih pranjem novca od trgovine drogom i kriminala koje je sprovodio taj ogranak Kamore preko preduzeća i svojih investicija u Napulju, Rimu i Toskani. Bos tog klana Salvatore Bota, koji služi kaznu u Napulju, takođe je bio obuhvaćen ovom istragom. Njegova supruga, koja je vodila posao tog klana od kako je Bota u zatvoru, i njegov nećak, uhapšeni su, preciziralo je odjeljenje rimske policije za borbu protiv mafije. Među preduzećima i dobrima koja su zaplijenjena, ima dvadesetak restorana i kafića u turističkoj zoni italijanske prijestonice, na čuvenom Španskom trgu i trgu Navona. Zatvoreni su luksuzni butici u Napulju, parking preduzeća i prodavnice skupocjenog namještaja, a zaplijenjeno je i šezdesetak automobila i motocikala, i blokirano nekoliko desetina računa u bankama.

Na Univerzitetu Donja Gorica svečano je otvorena Škola preduzetništva i inovacija za mlade, koja se održava četvrtu godinu zaredom. Prisutnima se na početku obratio predsjednik studentskog parlamenta i član organizacionog tima škole Nemanja Katnić, koji je učenicima poželio dobrodošlicu i pozvao ih da konstantno preispituju sebe, rade na sebi, ne dozvole da se ušuškaju u udobnost svakodnevice. On je kazao da bi studenti trebalo da postavljaju pitanja i nikada ne prestaju da se čude. Rektor UDG Veselin Vukotić poručio je studentima da znanje pretvaraju u sposobnosti i da ne ulazi Crna Gora u EU, već EU u Crnu Goru i da budu spremni za te procese uz makar četiri jezika, multidisciplinarnošću i kreiranjem mreže kontakata tokom studija. On je podsjetio da je prije četiri godine na istom mjestu bilo 30ak maturanata, a da je danas tu njih 220.

Učenicima su se, takođe, obratili i ministar prosvjete i sporta u Vladi Crne Gore Slavoljub Stijepović i menadžer UDG Sandra Tinaj. Drugog dana škole, prema agendi, predavači su: slikar Tiho Vujović, rukometaš Petar Kapisoda, direktor KHOV Zoran Đikanović, direktorica Monstata Gordana Radojevića. U saradnji sa upravama srednjih škola iz čitave Crne Gore, tokom protekla tri mjeseca srednjoškolci su bili u mogućnosti da se prijave za učešće u školi putem slanja eseja, pjesme, slike, crteža ili videa na temu: “Moja istorija budućnosti”. Posebno su cijenjeni radovi na engleskom jeziku. Škola ima za cilj da probudi i razvije preduzetnički duh kod mladih ljudi u Crnoj Gori. Takođe, cilj škole je da okupi mlade ljude iz svih crnogorskih opština, da kroz zajedničko druženje, rad i stvaranje prevazilaze određene predrasude koje postoje kod mladih. E. R.


4 POLITIKA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

LOKALNI IZBORI PODGORICA

Bošnjaci samostalno, Liberali još vagaju Bošnjačka stranka na lokalnim izborima u Podgorici nastupiće samostalno, kazao je za Dnevne novine predsjednik Opštinskog odbora BS Podgorica Nedžad Drešević. Iako datum izbora još nije poznat, partije već dogovaraju koalicije. Bošnjačka stranka je na izborima u maju 2010. godine nastupila u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista i Liberalnom partijom i u podjeli mandata Bošnjacima je pripao jedan mandat. Drešević vjeruje u bolji izborni rezultat. “U protekle četiri godine uradili smo dosta toga, tako da očekujem veći broj glasova”, kazao je Drešević. Na pitanje da li će poslije izbora u koaliciju sa DPS, Drešević je saopštio da su otvoreni za razgovore sa svim partijama. S druge strane, Liberalna partija, koja je na prošlim izborima bila u koaliciji sa DPS i BS, još nije odlučila o načinu izlaska na izbore. Lider LP Andrija Popović konačnu odluku najavljuje za naredni mjesec.

“U fazi smo unutarstranačkih opštinskih konvencija. Prema statutu LP, opštinski odbori predlažu Predsjedništvu model o izlasku na izbore. Ono što mogu da kažem jeste da smo u protekle četiri godine imali korektnu saradnju sa koalicionim partnerima u Podgorici”, jasan je Popović. Na pitanje kakav je status LP u koaliciji na državnom nivou, lider liberala odgovara da je status LP trenutno “ni na nebu ni na zemlji”. “Mi smo 2. maja zamrzli naše učešće u vladajućoj koaliciji. Očekujem da do kraja ovog mjeseca bude održana sjednica Predsjedništva, na kojoj ćemo donijeti i konačnu odluku”, kaže Popović. Na lokalnim izborima u Podgorici održanim 23. maja 2010. godine koalicija DPS-LP-BS je osvojila 43.372 glasa, odnosno 28 mandata, koalicija Bolja Podgorica - bolja Crna Gora 37.279 glasova, što je 24 mandata, i Socijaldemokratska partija 8.758 glasova, koliko je bilo dovoljno za pet mandata. A.O.

EVROPSKE INTEGRACIJE

Retorika nije dovoljna potrebne su reforme

Nedonošenje izbornog zakonodavstva samo po sebi neće ugroziti proces pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, ali karakter izbornog procesa i metode ostvarivanja izbornog rezultata koje su pokazane u aferi “Snimak” svakako hoće. To je ocijenio pravni savjetnik Centra za Građansko Obrazovanje (CGO) Boris Marić, koji je dodao da svaka država kandidat ima svoje specifičnosti tokom pregovora za članstvo sa Unijom, pa tako i Crna Gora. “Nedonošenje izbornog zakonodavstva samo po sebi nije uslov koji bi doveo u problem proces pregovora sa Unijom. Trenutno je mnogo važniji izborni proces i karakter tog izbornog procesa. Izborno zakonodavstvo u ovom trenutku je nešto što je mogući preduslov da bi se unaprijedio izborni proces, da bismo imali karakter izbora koji će biti fer i slobodni izbori. Ali to ne mora samo po sebi da znači. Ako se bez intervencije na izbornom zakonodavstvu i sa intervencijom na zakonodavstvu nastavi sa zloupotrebom državnih resursa, mi nećemo imati karakter izbornog procesa koji postoji u evropskim državama”, rekao je Marić.

NOVA

Upravni sud odan Milu Đukanoviću U susret lokalnim izborima u više gradova Crne Gore, režim je već aktivirao svoje glavne poluge, od tajne policije, sudova do poslušnika svih vrsta. U tom kontekstu treba posmatrati i odluku Upravnog suda koji, opet po naredbi iz vrha režima, pokušava da ponovo aktivira tzv. Srpski nacionalni savjet kako bi taj savjet bio na raspolaganju Demokratskoj partiji socijalista DPS tokom kampanje za lokalne izbore, ocijenio je Jovan Vučurović iz Nove srpske demokratije. “Tako je Upravni sud samo sebi poznatom računicom ustvrdio da 92 prisutna elektora od 138 pozvanih na Skupštinu SNS čine “više od dvije trećine”. Sigurno je da ljudi iz Upravnog suda znaju dobro da to nije taj procenat koji su naveli u odluci, ali su jednostavno htjeli da jednom ovakvom nebulozom pokažu koliko su odani šefu režima. Upravni sud, takođe, nije interesovala činjenica da su na toj skupštini tzv. Srpskog nacionalnog savjeta falsifikovani potpisi za gotovo sve elektore, pa se falsifikatori nijesu libili da među “pot-

pisnike” provuku i jednu poslanicu DPS-a”, ističe Vučurović. Zbog tih krivičnih djela, dodaje on, podnijete su krivične prijave. “Ali tužilaštvo ne želi da reaguje jer je u službi režima. Nova veoma dobro zna kojim je putem išao pritisak na predsjednika Upravnog suda, ko je kod njega intervenisao, ko su bili savjetnici, ko je pisao i sastavljao žalbe tzv. Srpskom nacionalnom savjetu i iz kojih poluurušenih baraka dolaze ovakve pravno grbave aktivnosti. Suština svega je da po svaku cijenu Đukanović pronađe svoje poslušne Srbe, koji su očigledno posljednja odbrana njegovog režima. Svojevremeno su ga branile NATO bombe, pa bjelosvjetski kriminalci, a sad nastavljači lika i djela Novaka Kilibarde. S tim što je Kilibarda više koštao ovaj režim od njegovih nasljednika”, tvrdi Vučurović. Prema njegovim riječima, ovaj novi skandal u režiji “zarobljenog crnogorskog sudstva” govori da u Crnoj Gori ne postoje institucije koje žele da budu nezavisne i da se odupru uticaju DPS-a.

Sa druge strane, koordinatorka istraživanja u Institutu Alternativa Jovana Marović je poručila da je od početka pregovora bilo jasno da napredak u evropskim integracijama neće zavisiti samo i isključivo od usvajanja strateških dokumenata i zakonskog okvira, već od mjerljivih rezultata. Ona je napomenula da brojni događaji, od nedonošenja izbornog zakonodavstva pa do napada na medije i odsustvo pravovremene i adekvatne reakcije nadležnih organa na njih, utiču na to da progres u pregovorima koji je postignut tokom 2013. godine već sada padne u “drugi plan”. “Naime, od samog početka procesa pregovora bilo je jasno da napredka ne može biti (mada je i u ovom segmentu već vidljiv zastoj, posebno kada su u pitanju ključni zakoni za borbu protiv korupcije kao što su Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, izmjene Zakona o javnim nabavkama, itd. a koji su bili planirani za 2013), već da je neophodno pokazati mjerljive rezultate. Takođe, kašnjenje sa ispunjavanjem obaveza iz Akcionog plana za poglavlje 23, situacija sa izborom VDT, odlaganje primje-

ne ustavnih izmjena ne doprinose utisku da se obaveze sa ‘evropske agende’ doživljavaju ozbiljno. Retorička spremnost za promjene nije dovoljna i mora biti praćena traženim reformama”, ocijenila je Marović. Sa njom je saglasan i Marić, koji tvrdi da neispunjene obaveze, napadi na novinare i nerasvjetljavanje afere “Snimak” treba da zabrinu ne samo Brisel već i građane Crne Gore. “To je dovoljno da se Brisel zabrine, ali dovoljno i da se mi kao građani zabrinemo jer to prije svega pokazuje slabost naših institucija. A institucije su država. Dakle slabost države, koja očigledno u bezbjedonosnom smislu, a to je najrizičniji dio funkcionisanja države, ne može da preduprijedi ili iskontroliše ili kanališe i predvidi određena dešavanja pa samim tim očigledno ne može da preduprijedi vrlo nemila dešavanja i napade na novinare i na imovinu medija i na kraju ovo što se dešavalo kroz aferu ‘Snimak’, što je klasična zloupotreba državnih resursa, odnosno ono što oni u izvještaju prepoznaju kao neprimjeren politički uticaj na državne institucije”, zaključio je Marić. V.K.

MEDOJEVIĆ O IZBORIMA U PODGORICI

Danilović: Vojna neutralnost jeftinija Vlada bi trebalo da izdvoji sredstva za nevladine organizacije i političke subjekte koji bi vodili kampanju za vojnu neutralnost, smatra poslanik Demokratskog fronta DF Goran Danilović. On je kao član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, govorio na građanskom satu o evroatlantskim integracijama, koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju CDT. Prema riječima Danilovića, Vlada potcjenjuje ljude koji su za vojnu neutralnost. Govoreći o konceptu vojne neutralnosti, Danilović je kazao da DF nema sredstava da vodi organizovanu i jaku kampanju za vojnu neutralnost. “Mada treba da budemo manje zabrinuti od onih koji vode kampanju za, koji troše ogroman novac i ništa im ne polazi za rukom. Mi manje treba da pojašnjavamo ovaj koncept i ide nam bolje. Ljudima u Crnoj Gori je jasnija pozicija vojne neutralnosti.”, kazao je on.Danilović smatra da vojna neutralnost košta danas manje nego nekada.

Vlast će ikoristiti sve mehanizme

Vlast će za izbore u Podgorici upotrijebiti kompletan mehanizam i braniće se svim snagama, jer je, nakon afera “Listing” i “Snimak”, naišla na mek i blag odnos Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ocijenio je funkcioner Demokratskog fronta Nebojša Medojević. On smatra da je, nakon afera “Listing” i “Snimak”, jasno da Crnom Gorom vlada balkanska konfederacija organizovanog kriminala koja je, kako je rekao, nastala organskim srastanjem organizovanog kriminala, vrha crnogorskog režima, bezbjednosnih službi i krupnog kapitala nastalog u tranziciji. Prema njegovim riječima, najava novih kadrovskih rješenja za šefove Agencije za nacionalnu bezbjednost izaziva ozbiljno uznemirenje javnosti i šalje opasnu poruku javnosti da će se ovaj režim, kao i svaki totalitarni i diktatorski, braniti svim sredstvima i koristiti sve raspoložive snage u borbi protiv svojih neistomišljenika. “Zato sam rekao da je DF najjača politička organizacija u Podgo-

rici. Naravno da nijesam mislio na DPS, jer ona nije politička organizacija, već političko krilo balkanske konfederacije organizovanog kriminala i zbog toga sad najveća odgovornost leži ipak na EU i SAD, koje treba da mnogo objektivnije i realnije sagledaju opasnost od ove konfederacije”, naveo je Medojević u izjavi agenciji Mina. On smatra da vrlo ozbiljna situacija u kojoj se zemlja nalazi zahtijeva ozbiljan i eksplicitan odgovor demokratske opozicije, ne samo političkih partija, već svih prodemokratskih struktura, nevladinih organizacija i slobodnih medija. “Moja poruka je da, bez obzira ko dođe na čelo operativnog tima Agencije za nacionalnu bezbjednost, vode računa i razmišljaju o tome da će i ovaj režim jednom pasti. Neka im dešavanja u Srbiji budu opomena da ne učestvuju u kriminalnim aktivnostima bezbjednosnih službi, da odbijaju naređenja i vode računa da će jednog dana, bez političke podrške, odgovarati za sve što su radili”, rekao je on. A.O.


POLITIKA 5

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

POTVRĐENO DNEVNIM NOVINAMA

DF ne postaje politička partija Vasilj Karadžić

D

emokratski front neće postati politička partija, rečeno je Dnevnim novinama iz Nove srpske demokratije. Funkcioner političke grupacije “Milan Knežević” Vladislav Bojović rekao je RTV Pljevlja da nije nemoguće da taj politički savez postane politička partija, te da će odluku da se grupacija oko nekadašnjeg funkcionera Socijalističke narodne partije transformiše u stranku donijeti članstvo i koordinacioni odbori.

Politički direktor Nove srpske demokratije (Nova) Milutin Đukanović rekao je u izjavi za Dnevne novine da nema informacije da konstituenti Demokratskog fronta pregovaraju o tome da taj politički savez preraste u političku partiju. On je time negirao navode poslanika Fronta i člana političke grupacije “Milan Knežević” Vladislava Bojovića, koji je za RTV Pljevlja kazao da nije nemoguće da DF postane politička partija. Đukanović je rekao da Front u postojećem obliku sasvim dobro funkcioniše. “Ne, nije mi poznato i ne posjedujem nikakve informacije da se pregovara o formiranju partije. Demokratski front ima svoje organe, prije svega Predsjedništvo, zatim predsjednika. Mi ovako sasvim dobro funkcionišemo. Svakim danom nam prilazi sve više ljudi koji nam pružaju podršku. Imamo nikad veću podršku javnog mnijenja, a pred izbore u Podgorici smo nikad jači”, rekao je politički direktor Nove, najjače članice DF. Na pitanje da prokomentariše najave da će grupacija oko Milana Kneževića prerasti u partiju ukoliko to ne učini Front, Đukanović je samo kratko rekao da “svako ima pravo da radi kako misli da je najbolje”. Inače, već neko vrijeme se speku-

liše da politička grupacija oko nekadašnjih visokih funkcionera SNP Milana Kneževića i Predraga Bulatovića planira da se transformiše u partiju, a ljetos se čak pojavila informacija da je Knežević registrovao partiju. Bojović je za naveo da će odluka o transformaciji političke grupacije u partiju biti donešena nakon konsultacija sa članstvom i koordinacionim odborima. “Odluku kada ćemo formirati političku partiju donijećemo nakon konsultacije sa članstvom i koordinacionim odborima koje stvaramo širom Crne Gore. Ukoliko DF preraste u partiju, mi ne bismo išli u formiranje nove političke partije”, rekao je Bojović. Demokratski front su na ljeto 2012. godine konstituisali Nova i Pokret za promjene, kao svojevrstan savez za parlamentarne izbore koji su održani u oktobru te godine. Na čelu Fronta je od početka nekadašnji ambasador SRJ u Rimu Miodrag Lekić, a neposredno prije parlamentarnih izbora ovom savezu su se priključili i funkcioneri SNP, Predrag Bulatović i Milan Knežević. Front je ostvario zapažen rezultat na parlamentarnim izborima, osvojivši 20 mandata, a predsjednik DF, Miodrag Lekić je “za dlaku” izgubio predsjedničke izbore u aprilu 2013. godine od kandidata DPS Filipa Vujanovića.

KALUĐEROVIĆ POZVAO LIDERA DF-A

Lekić neka pokaže da nijesu svi u Frontu Koča Stavovi funkcionera Demokratskog fronta Koče Pavlovića nastavljaju da potvrđuju da je prioritet za taj politički savez prekompozicija opozicione scene i slabljenje Socijalističke narodne partije (SNP), a ne smjena vlasti, poručio je funkcioner SNP Velizar Kaluđerović. Kaluđerović je, reagujući na izjavu Pavlovića, koji je naveo da bez političkog ustezanja treba redefinisati opozicioni krug, ocjenjujući da Front sa aktuelnim rukovodstvom SNP ne treba više da troši vrijeme, kazao da pojedinci iz DF žele da “obilato pomažu opstanku režima”. On smatra da se od tih ocjena mora ograditi lider Fronta, Miodrag Lekić. “Najnovijim stavovima Pavlovića, kao jednog od ključnih glasnogovornika Demokratskog fronta, ta politička tvorevina nastavlja da potvrđuje da im je politički prioritet prekompozicija političke opozicione scene i slabljenje SNP, a ne, kako

bi moralo biti, smjena DPS-SDP vlasti”, navodi se u izjavi Kaluđerovića. Prema njegovim riječima, neistinite i zlonamjerne optužbe koje je glasnogovornik Fronta uputio SNPu, “kao najjačoj i najorganizovanijoj opozicionoj partiji, ali i čitavoj opoziciji, u samo predvečerje lokalnih izbora u Ulcinju i Beranama, i u većini opština, i očekivani izborni uspjeh opozicije, treba da bude početak pada DPS-SDP režima i na nivou Crne Gore, potvrđuju da pojedinci iz DF, nažalost, obilato pomažu opstanku režima u Crnoj Gori”. “Da li je to Pavlović ocjenama o, kako on reče, ‘licemjernom opozionom jedinstvu’ i ‘opozicionom lutanju’ procijenio da je pravi trenutak da pred izbore počne da vraća dugove Milu Đukanoviću za sve ono što je premijer činio prljavim novcem i nezakonitim uticajem na institucije, spašavajući, pored ostalih, i Pavlovića”, naveo je Kaluđerović.

On je poručio da “politički marginalci koji su u Frontu zavrijedili da mu budu glasnogovornici posljednje su osobe kojima SNP treba da dokazuje svoj antirežimski karakter”. “Za razliku od Koče i njemu sličnih, SNP je od svog osnivanja bio i ostao istinski predvodnik političke borbe protiv režima Đukanovića, i zbog toga su hiljade naših članova i simpatizera od takvog režima proganjani i trepjeli su, i danas trpe, nebrojene nepravde koje im ugrožavaju golu egzistenciju”, rekao je Kaluđerović. SNP, kako je rekao, zabrinjava što se, povodom štetnih i nebuloznih ocjena Pavlovića, ne oglašava i od njih ne ogradi Lekić, “Ako se Lekić ne ogradi od stavova i ocijena koje saopštavaju Pavlović i njemu slični, strepim da će nam ostati samo da zaključimo da u Frontu važi pravilo – svi smo mi Koča”, zaključio je Kaluđerović.

VUJANOVIĆ POSLUŠAO KRIVOKAPIĆA

Sazvan Savjet za odbranu Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović prihvatio je predlog predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da zakaže sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost o ostvarivanju strategije nacionalne bezbjednosti ispunjavanjem ključnih obaveza za dobijanje poziva u NATO. “Savjet za odbranu i bezbjednost biće zakazan čim Predsjednik dobi-

je pismenu informaciju koja bi bila osnov rada za tu sjednicu”, kaže se u saopštenju iz Vujanovićevog kabineta. Krivokapić je ranije zatražio od Vujanovića da zakaže sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost na kojoj bi bilo raspravljano o tome šta treba uraditi da bi Crna Gora dobila pozivnicu za članstvo u NATO. Krivokapić smatra da je u nared-

nih šest mjeseci potrebno intenzivirati napore na ispunjavanju ključnih obaveza iz NATO agende kako bi Crna Gora dobila pozivnicu za Alijansu na samitu koji će biti održan u septembru. Krivokapić je Vujanovića podsjetio da Savjet za odbranu i bezbjednost nije imao sjednicu prošle godine. Posljednja sjednica Savjeta održana je u novembru 2012. godine.


6 EKONOMIJA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

KHOV

Nema provizija za državne obveznice

IZDAVANJE STANOVA

Zakup se rijetko radi po zakonu Iako je Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada predviđena obaveza zakupodavca da u roku od 15 dana upravniku dostavi pisano obavještenje o zakupu stambenog prostora, u našoj zemlji to je rijedak slučaj, pokazuju istraživanja CDM. Prema istom Zakonu obaveza Upravnika je da o zakupu obavijesti nadležni organ lokalne samouprave kako bi vlasnik nadležnom poreskom organu platio devet odsto od ukupne kirije u suprotnom, slijede kazne i do 2.000 eura. Iz Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave nijesu dali podatak o broju zakupodavaca u glavnom gradu, odnosno broju onih koji stanove izdaju bez ugovora, kao ni podatak o ukupno prihodovanom novcu od izdavanja stanova u 2013. godini. Iz Uprave za inspekcijske poslove su CdM-u saopštili da se nadlež-

na Inspekcija zaštite prostora rijetko susreće sa problemom nelegalnog izdavanja stanova, jer nesavjesne vlasnike stanova niko ne prijavljuje. “Napominjemo da se inicijative građana odnose uglavnom na probleme kvarova i šteta koji su izazvani usljed određenih nepravilnosti, dotrajalosti stanova, ili usljed izvođena radova bez ili sa odobrenjem nadležnog organa, a da se rijetko podnose prijave usljed nelegalnog izdavanja stanova”, saopšteno je portalu CdM iz Uprave za inspekcijske poslove. Za zakupodavce koji nezakonito izdaju stanove predviđena je kazna od 30 do 2.000 eura za fizička, odnosno od 500 do 2.000 eura za pravna lica. Kako CdM istražuje, građani koji su prisiljeni da zakupljuju stanove, ipak strahuju da bi pojačana kontrola vlasnika stanova išla na njihovu štetu. Zato mnogi od njih i ne insisti-

raju na potpisivanju ugovora. “Ugovor o zakupu nijesam ni tražila, niti mi je iko nudio, niti ga želim jer mislim da bi mi kirija bila veća”, kazala je Milica iz Bijelog Polja. Olivera iz Podgorice, već sedmicama traži stan i kaže da rijetko koji vlasnik nudi ugovor. “Jedan vlasnik stana mi je rekao da mu ne treba ugovor jer su mu prethodni stanari uprkos postojanju tog dokumenta ostavili dugove za vodu i da mu se duga sudska procedura nije isplatilia”, ispričala je ona. Ona, ipak, kaže da će insistirati na tome da sa vlasnikom stana potpiše ugovor o zakupu, ali napominje da će zato morati da unaprijed plati dvije kirije. Podsjećamo, za stanodavce koji nezakonito izdaju stanove predviđena je kazna od 30 do 2.000 eura za fizička, odnosno od 500 do 2.000 eura za pravna lica.

Na emisiju državnih obveznica, ukoliko bude realizovana preko berze, neće biti obračunata provizija, predviđeno je novom odlukom koju je donijela Komisija za hartije od vrijednosti. Komisija je juče objavila odluku o visini naknada za njen rad kojim se donekle olakšavaju troškovi brokerima na transakcije, dok će Montenegroberza plaćati iznose u zavisnosti od njenih prihoda. Propisom je definisano da Centralna depozitarna agencija i berza plaćaju pet odsto ukupnog prihoda za obavljanje nadzora. Ovlašćeni učesnici na tržištu hartija od vrijednosti biće dužni da plate 0,03 odsto od ostvarenog prometa po osnovu prodajnih transakcija, kao i još toliko za kupovinu, a ne manje od 100 eura po ovlašćenom učesniku na mje-

sečnom nivou. Društva za upravljanje investicionim fondovima, prema odluci, plaćaće 4.800 eura za kontrolu godišnjeg i periodičnih izvještaja. Kastodi banke i druga pravna lica za obavljanje kastodi poslova ubuduće će plaćati 3.000 eura na godišnjem nivou za posrednu i neposrednu kontrolu. Odlukom je predviđeno, između ostalog, da se informacije koje se traže na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama kreću od deset centi za stranu do jednog eura, ukoliko je ta strana u boji. Prepisivanje informacije naplaćivaće se po 1,5 eura. Naknade za objavljivanje finansijskih izvještaja emitenata na godišnjem nivou iznose od 400 do 1.000 eura u zavisnosti od kotiranja kompanije. N.U.

Đikanović predsjednik KHOV-a

NTO MICE TURIZAM

Domaća ponuda na sajmu u Ljubljani

Akcionarsko društvo za osiguranje Sava Montenegro Podgorica raspisuje

OGLAS za prijem u radni odnos na radnom mjestu

PRODAVAC - SARADNIK ZA OSIGURANJE Mjesto rada u Podgorici (pet izvršilaca), Danilovgradu i Kolašinu (po jedan izvršilac) Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme, u trajanju od 3 mjeseca, sa probnim radom u trajanju od jednog mjeseca, uz mogućnost produženja angažovanja. Zainteresovani kandidati moraju ispunjavati sljedeće uslove: - Minimum IV stepen stručne spreme, - Poznavanje rada na računaru, - Položen vozački ispit B kategorije. Poželjno je: - Iskustvo u oblasti prodaje, - Znanje engleskog jezika, - Da kandidat posjeduje sopstveno vozilo. Svoju biografiju možete dostaviti lično ili putem pošte na adresu PC Kruševac, Rimski trg 70, Podgorica ili slanjem na e-mail posao@sava.co.me Rok za dostavljanje prijava je 8 dana od dana objavljivanja oglasa. Na intervju će biti pozvani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

SAVA MONTENEGRO AD PODGORICA

Nacionalna turistička organizacija (NTO), odnosno Crnogorski kongresni biro predstavio je kongresnu ponudu Crne Gore na berzi MICE turizma Conventa u Ljubljani. “Berza je okupila 140 izlagača iz deset zemalja jugoistočne Evrope i 200 pozvanih kupaca, organizatora kongresa, seminara, konferencija i drugih događaja sa značajnih evropskih emitivnih tržišta“, navodi se u saopštenju NTO. Osim Crnogorskog kongresnog biroa, na sajmu su i hotelske grupe “Montenegro Stars Hotel Group” i “Normal Company”, kao i agencije “Talas M DMC”, “Meridian” i “Eastwest Voyage”. Crna Gora je tokom prošle godine zabilježila povećanje broja

grupa iz ove oblasti turizma. Putovanja su realizovana u vansezoni i to pretežno u aprilu, maju i junu, kao i septembru i oktobru. Bolje avio-konekcije sa bitnih emitivnih tržišta, naročito za organizaciju kongresa međunarodnih asocijacija, doprinijele bi većoj posjeti. Crnogorski kongresni biro je tokom sajma učestvovao na sastanku evropskih kongresnih biroa na kojem su razmijenjene informacije o međunarodnom MICE tržištu, a razgovarano je i o mogućnostima zajedničkog nastupa i sprovođenju zajedničkih istraživanja na udaljenim tržištima, kreiranju unificiranog modela za prikupljanje statističkih podataka, kao i o edukaciji privrede iz te oblasti. I.B.


EKONOMIJA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

7

Žestok obračun Radulovića i Pejovića JAKE RIJEČI

Novak Uskoković

P

otpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik PzP-a Branko Radulović kazao je juče da vlasnik Uniproma Veselin Pejović, koji je dostavio ponudu za KAP, ima “uličarsko ponašanje”. Pejović je odgovorio riječima da je “ološ u PzP”. Radulović je takođe optužio da je neko otjerao kompaniju TLM iz Šibenika da ne dostavi ponudu na oglas za prodaju imovine Kombinata. Iz TLM-a su jasno poručili da to nije tačno.

Potpredsjednik Skupštine i poslanik DF Branko Radulović pozvao je juče Vrhovnog državnog tužioca da ispita prodaju imovine Kombinata aluminijuma u stečaju. On tvrdi da ima korupcije, kao i da se ne potpisuje ugovor za prodaju dijela imovine. Radulović tvrdi da su mu iz kompanije TLM saopštili “da se ne miješaju odnose u Crnoj Gori i dogovorene stvari”.

“Šokirao sam se, stidio sam se Crne Gore što prave strateške investitore zaustavljamo, što je država zatočena, što nema institucija i što nema odgovorne vlasti”, rekao je Radulović. Međutim, Radulović je posebno oštar bio prema vlasniku Uniproma Veselinu Pejoviću, koji je bio ponuđač na prvom oglasu za KAP. Prethodno su u PzP kazali da je Pejović na sumnjiv način došao do kapitala, pominjući čak da se bavio preprodajom droge. “Prema nekim mojim saznanjima, on se bavio prodajom i preprodajom salate. I onda se

pitam da li čovjek koji se bavio trgovinom salate i bio kondukter, kao što su mi rekli, i ima neku malu livnicu, može da se bavi ukupnim razvojem aluminijumske industrije ili je to nešto drugo”, saopštio je Radulović. “Ako neko od salate ili od nečega drugog zaradi 30 miliona eura, je li normalna stvar da se to iskontroliše”, pitao je Radulović. Poslanik PzP-a je dodao da taj čovjek (Pejović) i njegovo “uličarsko” ponašanje tačno pokazuje koji je on mentalni sklop. “Nađite na Jutjubu kako čovjek otvara rampu, pa ćete vidjeti iz tog poteza da li taj može da objedini svu crnogorsku pamet i komanduje aluminijumskom industrijom u Crnoj Gori. Vidjećete taj mentalni sklop. Samo sam se nasmijao i rekao: Kukala nam majka”, rekao je Radulović.

● PEJOVIĆ: OLOŠ IZ PZP A NE DAJE DOKAZE I LAŽE

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović kazao je Dnevnim novinama da je tačno da je bio kondukter kada je imao 17 godina, a prije toga “krao čokoladice u supermarketu”. “2001. godine bio sam prvi izvoznik iz Crne Gore, poslije KAP-a, ali ne voća i povrća, nego metala i to tri godine zaredom. I dobio sam i priznanje od Privredne komore. Međutim, ološ iz PzP-a još nije dao dokaze za laži da predstavljam narko kartel i perem pare od droge, što je njihova obaveza prema građanima Crne Gore, a to je pokazatelj da lažu. Kupovina KAP-a je za mene sporedna stvar, a moja je obaveza da skinem ljagu sa svoga imena i kompanije prioritet do kraja svog

MMF

Globalni rast ove godine 3,7 odsto Sjedište MMF-a u Vašingtonu

Stopa globalnog ekonomskog rasta ove godine će iznositi 3,7 odsto, a naredne 3,9 odsto, najviše usljed oporavka razvijenih ekonomija, procjene su Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U međuprognozama u okviru ažuriranih svjetskih ekonomskih izgleda (World Economic Outlook) koje se objavljuju između redovnih jesenjih i proljećnih prognoza navodi se da je globalni ekonomski rast prošle godine iznosio tri odsto, prenosi hrvatski Business. Time je blago poboljšana ranija prognoza iz redovnih jesenjih prognoza MMF-a kojom je za ovu godinu bio projektovan rast od 3,6 odsto.

Za narednu godinu prognoza je potvrđena, navodi se u međuprognozama.MMF-ove ažurirane prognoze obuhvataju samo najveće ekonomije, grupe ekonomija i svijet u cjelini. Prema najnovijim procjenama MMF-a, aktivnosti u globalnoj ekonomiji u drugoj polovini prošle godine ojačale su u skladu sa očekivanjima iz oktobarskih prognoza. U MMF-u ipak upozoravaju da opasnost još nije prošla. Analitičari su ukazali pritom na rizike za snižavanje prognoza, napominjući da najniže revidirane prognoze za pojedine ekonomije naglašavaju dalju ranjivost.

TLM: Nije bilo pritisaka, i dalje smo zainteresovani Iz kompanije TLM su demantovali navode poslanika Radulovića da su mu saopštili da im je preporučeno da “da se ne miješaju u odnose u Crnoj Gori i dogovorene stvari”. “TLM nije učestvovao na tenderu za prodaju imovine KAP-a jer nam uslovi tendera nijesu bili komercijalno prihvatljivi. Razgovori sa svim instituci-

jama i ljudima u Crnoj Gori bili su na primjerenom nivou i na TLM nije bilo nikakvih pritisaka s bilo koje strane i u bilo kom pogledu. TLM je i dalje zainteresovan za ulaganje u Crnu Goru i KAP ukoliko uslovi budu zadovoljavajući, pa ćemo sa zadovoljstvom razmotriti sve buduće poslovne prilike”, poručili su u saopštenju TLM-a.

života”, poručio je Pejović.

● RASKID I SA DENKOVIČEM Poslanik Radulović je, komentarišući prihvatanje ponude kompanije Politropus Alternative za pojedine djelove imovine fabrike, uključujući i bazen crvenog mulja, rekao da posljednjih nekoliko godina postoji mnogo istraživanja kako valorizovati crveni mulj. On je najavio da će kada dođu na vlast raskinuti i taj ugovor. “Neka priča da će neko odmah četiri miliona tona u jednom bazenu i 3,5 miliona tona u drugom bazenu ekološki sanirati, krajnje je neutemeljena. Da će se odmah napraviti redukcija hematita kojeg ima oko 40 odsto u crvenom mulju i da će se neutralizovati natrijum hidroksid, ne pije vodu”, smatra Radulović.

LIVNICA TENDER

Osmislili povoljne aranžmane za Rim Montenegro Airlines (MA) ponudio je svima koji žele da posjete Rim trodnevne aranžmane po cijeni od 289 eura, a četvorodnevne za 329 eura, saopšteno je iz te kompanije. Iz kompanije su naveli da je aranžmane moguće već rezervisati, a važe za putovanja od 24. januara. “Cijene obuhvataju avio-prevoz, transfer i smještaj u hotelu sa četiri zvjezdice u centru Rima”, navodi se u saopštenju. U okviru aranžmana moguće je, kako se dodaje, organizovati obilazak Koloseuma, Fontane di Trevi, piazze Navona, hrama Panteon, izlet do Vatikana, kao i šoping u Castel Romano Designer Outlet-u, uz dodatne doplate. Sve dodatne informacije u vezi putovanja mogu se dobiti u poslovnicama MA, kao i na web sajtu kompanije. Iz kompanije su najavili da će ubrzo biti u ponudi i aranžmani za druge evropske metropole ka kojima saobraćaju.

Deseta početna cijena iznosi milion i po eura Stečajna uprava nikšićke Livnice raspisala je juče deseti oglas za prodaju cjelokupne imovine kompanije po početnoj cijeni od 1,5 miliona eura, 100.000 nižoj nego na prethodnom. Zainteresovani za učešće na javnom nadmetanju mogu se prijaviti do 21. februara do 15 sati. Pravo učešća na javnom nadmetanju, koje će biti organizovano 26. februara u podgoričkom Privrednom sudu u 13 sati, imaju domaći i strani građani i preduzeća koja uplate depozit od deset odsto početne prodajne cijene. Postupak će sprovesti komisija koju će imenovati stečajni upravnik. Potencijalnim kupcima ponuđena je imovina koja se sastoji od zemljišta, građevinskih objekata, postrojenja i opreme. Imovina je namijenjena proizvodnji čeličnih odlivaka i izradi modelnih kompleta. Iz stečajne uprave je objašnjeno da će ponuđača sa najvišom kupoprodajnom cijenom Komisija za sporovođenje postupka javnog nadmetanja proglasiti za

najpovoljnijeg. Uslovi za održavanje javnog nadmetanja biće ispunjeni ukoliko do predviđenog roka bude dostavljena barem jedna ponuda. Prijave koje ne budu blagovremeno dostavljene i one sa nepotpunim podacima tretiraće se kao nekvalifikovane. Sa najpovoljnijeim ponuđačem biće zaključen ugovor o kupoprodaji, a prethodno uplaćeni depozit će se uračunati u kupoprodajnu cijenu. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik sedam dana od sprovedenog postupka javnog nadmetanja, o čemu će u roku od deset dana obavijestiti stečajnog sudiju i Odbor povjerilaca. Livnica je nekadašnji pogon nikšićke Željezare, koju je italijanski Gatti kupio 2004. godine, a zatvorio četiri godine kasnije zbog štrajka većine radnika. U Livnicu je stečaj uveden krajem aprila 2012. godine, a potraživanja od 5,3 miliona prijavilo je 30 povjerilaca. I.B.


8 DRUŠTVO

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

ODGOVOR NA PETICIJU

Sa jednog od protesta novinara

U naredne tri godine gradiće se sedam vrtića Tokom naredne tri godine biće uloženo 17 miliona eura u izgradnju sedam novih vrtića i renoviranje poVrtiće grade u Podgorici, Baru, Ulcinju i Pljevljima

stojećih u četiri opštine: Podgorica, Bar, Ulcinj i Pljevlja, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Iz Ministar-

stva su se ovom informacijom oglasili povodom prve elektronske peticije građana putem portala Glas građana. Peticiju je pokrenulo Udruženje građana Roditelji. “U cilju obezbjeđivanja sredstava, Ministarstvo je sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope potpisalo ugovor o kreditnom aranžmanu u iznosu od 10 miliona eura, dok će preostalih sedam miliona obezbijediti Vlada”, navodi u saopštenju. Cilj projekta jeste da se izgradnjom sedam vrtića obezbijedi mogućnost upisa i boravka u predškolskim ustanovama za oko 1.600 djece uzrasta do šest godina, kao i da se poboljšaju uslovi boravka u postojećim vrtićima za oko 8.000 mališana. Bo.P.

ZAPUŠENIH USTA PRED VLADU

Dan novinara u znaku protesta Sindikat medija zakazao je za danas u 12 sati protestno okupljanje ispred zgrade Vlade Crne Gore. Razlog za protest je, kako su saopštili na konferenciji za novinare predstavnici radničke organizacije, loš položaj novinara u Crnoj Gori. Član Glavnog odbora Sindikata Darko Ivanović najavio je da će novinari na protest doći zapušenih usta. Ivanović je pozvao građane, intelektualce, studente i radnike, kao i sve one kojima je stalo do slobode riječi. “’Na putu ka Evropskoj uniji mediji, nezavisni profesionalci, čine bilo crnogorske demokratije’, kazao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić čestitajući nam prošlogodišnji Dan novinara. Od tada do danas tri eksplozivne naprave

su bačene na ‘bilo crnogorske demokratije’ – u julu ispod automobila novinara Uroša Radulovića, u avgustu u dvorište porodične kuće novinara Tufika Softića i krajem decembra ispod prozora glavnog urednika Vijesti Mihaila Jovovića i ugrozila njegov i život kolege Gorana Popovića. Od brojnih verbalnih i fizičkih napada koje su medijski radnici pretrpjeli između dva Dana novinara pomenuću samo posljednji, prebijanje novinarke Lidije Nikčević”, izjavila je predsjednica Sindikata medija Marijana Camović. Dodala je da Sindikat medija od svog osnivanja uporno i redovno ukazuje na sve probleme sa kojima se suočavaju oni u čiju čast je i imenovan 23. januar. M.M.K.

Pritisci su nedopustivi Mediji su od ključnog značaja za formiranje i oblikovanje zdrave demokratije i razvoj društva generalno, a bezbjednost i sloboda novinara neophodan su preduslov za funksionisanje kompleksnog sistema kontrole i odmjeravanja, ocijenjeno je iz Misije OBES-a. Predsjednik Vlade Milo Đukanović uputio je predsjedniku Udruženja novinara Cetinja Nikoli Vujanoviću čestitku povodom Dana novinara. Đukanović je izjavio da je u Crnoj Gori javno iskazana riječ uvijek imala posebnu težinu, a istinitost izrečenog ili napisanog se nikada nije dovodila u pitanje. Čestitku povodom Dana novi-

nara uputio je i prvi čovjek parlamenta Ranko Krivokapić. Naglašavajući da su pritisci na novinare nedopustivi, lider Pozitivne Darko Pajović poručio je da je u Crnoj Gori neophodno ukazati na važnu ulogu medija u rješavanju svakodnevnih problema, promovisanju dijaloga, pomirenja i uzajamnog razumijevanja, ali i na neophodnost snažnije zaštite novinara u obavljanju njihovog posla. Crnogorski novinari nikada nijesu bili u težoj situaciji, ocijenjeno je u CGO. Dan novinara Crne Gore obilježava se 23. januara na dan kada je izašao list Crnogorac 1871. godine, prvo crnogorsko glasilo.

UPRAVNI SUD

Poništili rješenje MUP-a od 16. avgusta Upravni sud poništio je rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova od 16. avgusta prošle godine kojim je odbijen zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo tužioca jer ne ispunjava uslove u pogledu neprekidnog i zakonitog boravka u Crnoj Gori. Tužbu je podnio tužilac D. D. protiv rješenja MUP-a. “Tužilac je osporio zakonitost rješenja tuženog organa zbog bitne

povrede pravila postupka, smatrajući da je izreka rješenja u suprotnosti sa datim razlozima u obrazloženju rješenja. U odgovoru na tužbu, tužbeni organ je ostao pri razlozima iz osporenog rješenja i predložio da se tužba, kao neosnovana odbije. Tužba je osnovana”, navodi se u obrazloženju rješenja Upravnog suda. M.M.K.

SAVJET RTCG

Pokrenut postupak imenovanja članova Administrativni odbor pokrenuo je postupak imenovanja članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG). Postupak je pokrenut upućivanjem javnog poziva ovlašćenim predlagačima, šest mjeseci prije isteka mandata postojećeg Savjeta, saglasno članu 33 Zakona o javnim radio-difuznim servisima Crne Gore. Odbor je utvrdio tekst jav-

nog poziva i obrazac za predlog za imenovanje članova Savjeta RTCG. Odbor je odlučio da objavi javni poziv ovlašćenim predlagačima za kandidate za člana Savjeta RTCG, objavljivanjem u Službenom listu Crne Gore, na vebsajtu Skupštine i u štampanim medijima Pobjeda, Dan, Dnevne novine i Vijesti. Savjet RTCG ima devet članova. Bo.P.


DRUŠTVO 9

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

NIČU KAO PEČURKE

Na svakog stotog stanovnika po jedna NVO Bojana Pejović

P

odatak da na gotovo svakog stotog državljanina Crne Gore ide jedna registrovana nevladina organizacija (NVO), koji je prije dva dana objavio Zavod za statistiku (Monstat), otvorio je mnoga pitanja. Između ostalih, da li zaista u maloj Crnoj Gori ima potrebe za 5.753 nevladinih organizacija i koja je stvarna svrha njihovog postojanja.

Očigledno je da nevladine organizacije (NVO) u Crnoj Gori niču kao pečurke. Ekspanzija civilnog društva dovela je do toga da se nevladine organizacije osnivaju za sve i svašta. Analitičar Srđan Vukadinović je kazao da crnogorsko društvo od nekih NVO ima korist, dok se nažalost od djelovanja drugih nanosi šteta nevladinom sektoru, jer se promovišu kao površan, banalan, te neozbiljan sektor. “Naravno da ima nevladinih organizacija koje se ozbiljno i temeljno bave svojim poslom. Ipak, u NVO sektoru takođe ima i mnogo nečega što je površno, banalno, što vodi ka tome da ljudi samo formiraju nevladinu organizaciju da bi na neki način namicali sredstva, budući da je izvora jako puno, bilo domaćih bilo međunarodnih. Tu nekako nađu upliv i životare, pri čemu fingiraju sa raznoraznim podacima, neprovjerenim činjenicama, poluistine plasiraju javnosti, i to je veliki problem”, kazao je on. Vukadinović smatra da postoje glasne NVO, koje misle da putem stvaranja medijske histerije mogu da skrenu pažnju na sebe, što je, kako je dodao, kontraproduktivno. “Obično nedostatak znanja, argumenata i istraživačke prakse se nadomješta vikom, halabukom, galamom i medijskom histerijom. Oni koji ozbilj-

5,7 hiljada nevladinih organizacija ima u Crnoj Gori, pokazali su objavljeni podaci Monstata, što se kako tvrde u NVO sektoru ne poklapa sa podacima MUP-a

no rade su mnogo više ponešeni time da njihovi podaci budu tačni i validni i da ih što više značajnih institucija navodi”, kazao je Vukadinović. Direktorka programa Građanske alijanse Ajša Hadžibegović na gotovo 6.000 nevladinih organizacija gleda kao na činjenicu da su građani identifikovali brojne probleme i odlučili da se udruže kako bi doprinijeli njihovom rješavanju. “Sa te strane raduje pluralitet i činjenica da su građani svjesni da osniva-

Netačni podaci Monstata Izvršne direktorice Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) Daliborka Uljarević i Ana Novaković smatraju da podaci koje je saopštio Monstat da u Crnoj Gori ima 5.753 nevladinih organizacija, nijesu tačni. Uljarević i Novaković se pozivaju na posljednje dostupne podatke MUP-a, koji vodi Registar NVO, postoji nešto manje od 3.000 nevladinih organizacija.

Čak i da ih ima gotovo 6.000, Uljarević tu ne vidi ništa problematično. “Po tom principu, trebalo bi da problematizirati i broj medija, privrednih preduzeća, pravnika, ekonomista... Priznaćete da je to prilično bezmisleno i neutemeljno, ali i u suprotnosti sa demokratskim principima”, kazala je ona. Novaković ipak poziva na pažljivo analiziranje i uporedbu podataka, imajući u vidu velika odstupanja.

Crnogorce najviše zabrinjavaju nezaposlenost i ekonomska situacija

njem nevladinih organizacija u svojim rukama imaju jedan od efikasnih načina za doprinos razvoju demokratije i razvoju društva uopšte. Sa druge strane, poražavajuće je to što je znatno manji procenat registrovanih organizacija aktivan, a još je manji broj onih koje su profesionalizovane i koje imaju komponentu održivosti”, kazala je ona.

● DRŽAVA DA BUDE EFIKASNIJA Hadžibegović smatra da bi država svakako trebalo bolje da sagleda mogućnosti koje razvijen civilni sektor pruža. “Država mora biti efikasnija i kada je u pitanju dodjeljivanje sredstava za aktivnosti nevladinih organizacija i kada je u pitanju kontrola utrošenog novca građana u poređenju sa postignutim rezultatima tih NVO”, zaključila je Hadžibegović.

● NAPORAN I ČESTO OPASAN POSAO Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević je na pitanje da li je najvećem broju NVO cilj samo profit, a ne dobro građana, odrično odgovorila, navodeći da praksa pokazuje suprotno. “To je naporan posao, često opasan i stresan kad nijeste na liniji moćnika ovog društva, a prosjek plata u sektoru je na nivou plata u državnoj administraciji, pri čemu su službenici i namještenici te administracije višestruko zaštićeni dok se predstavnici NVO sektora nalaze na klizavom terenu berze ideja, različitih pritisaka na rad i brojna prava i slobode”, kazala je ona. Uljarević je svima koji misle da je do novca najlakše doći osnivajem NVO organizacije poručila da je najbolji argument koji ih može razuvjeriti da sami osnuju jednu takvu organizaciju i uvjere se koliko je teško i zahtjevno braniti opšti interes u crnogorskom društvu. Iako je očigledno da podaci koje je Monstat objavio nije dobijen iz MUP-a, koji obavlja registraciju i vodi registar, i samo letimičnim pogledom na registar NVO, mogu se vidjeti raznorazna udruženja, od lovačkih do ljubitelja pokera, prava LGBT zajednice...

Ne može se do para naprečac Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) Ana Novaković, takođe smatra da se najveći broj građana udružuje oko određenog problema ili ideje, sa ciljem rješavanja istog odnosno ostvarivanja ideje. “Fama koja postoji da je formiranje NVO prvi korak ka bogatstvu odavno je prevaziđena jer ne posto-

je fondovi i sredstva za koja je dovoljno da je organizacija samo registrovana na papiru. Oni koji su se registrovali sa tom namjerom, veoma brzo su prestali da funkcionišu, jer nema dugoročnog i ozbiljnog djelovanja u nevladinom sektoru bez stalnog rada i unapređenja svojih znanja i kapaciteta”, kazala je Novaković.

ISTRAŽIVANJE ŽIVOTNIH NAVIKA

Crnogorci konzervativni Građani Crne Gore su u najvećoj mjeri konzervativni i tradicionalisti, u prosjeku su umjereno zadovoljni sadašnjom životnom i poslovnom situacijom, a najveći strah imaju od nezaposlenosti, rezultat je istraživanja životnih navika građana Crne Gore, BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje su sproveli Hypo Alpe Adria banka i A.T. Kearny. U Crnoj Gori je istraživanje sprovedeno na uzorku od 600 ispitanika, od kojih su po 50 odsto muškarci i žene, različitih socijalnih statusa, stepena obrazovanja, uz geografsku diverzifikaciju ispitanika. “Tipičan ispitanik, građanin Crne Gore, ima jasne ciljeve i želje, porodica mu je najvažnija. Najveći broj ispitanika je u prosjeku zadovoljan sadašnjom so-

cijalnom, poslovnom i životnom situacijom, ali im je, kad je riječ o brigama i strahovima ipak na prvom mjestu strah od nezaposlenosti. Strah od nezaposlenosti zajednički je za sve građane Crne Gore, BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije, ali je evidentno da su građani Crne Gore i BiH zadovoljniji sadašnjom materijalnom situacijom od ispitanika u drugim zemljama”, navodi se u istraživanju. Kada je riječ o izdacima, građane Crne Gore od ispitanika u drugim državama odvaja i potencijalno smanjivanje troškova u vrijeme krize. Naime, iako je potrošnja za mobilni telefon svima na prvom mjestu kada treba rezati troškove, kod građana Crne Gore je taj procenat niži nego kod ispitani-

ka iz Srbije, Hrvatske, BiH. U C r n o j G o r i s u č a k dv i je trećine ispitanika ocijenile svoj kvalitet života dobrim ili zadovoljavajućim. Čak 17 procenata ispitanika je svoju situaciju okarakterisalo kao odličnu, 25 odsto kao dobru, a 31 procenat kao zadovoljavajuću, te su u tom dijelu, uz Bosance i Hercegovce, naši građani prvi među zadovoljnima. Ipak, kada su u pitanju teme koje najviše zabrinjavaju Crnogorsce, koje su ih zabrinjavale prije tri godine i koje će i dalje biti na nepopularnoj listi “top briga” - to su nezaposlenost i ekonomska situacija. Ovo su bila dva najčešća odgovora ispitanika, a brine ih najviše još i finansijska situacija i siromaštvo. .Bo.P.


10 HRONIKA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

UHAPŠENA BRAĆA IZ PODGORICE

Umjesto predaje, tukli policajce Kao u policijskim filmovima, pripadnici podgoričke policije juče su oko 10 časova odigrali nesvakidašnju akciju traganja i hapšenja osumnjičenih za krađu. A.Đ. je policiji prijavio da su mu dvije nepoznate muške osobe iz “citroena” ukrale torbicu sa novcem u kojoj je bilo oko 150 eura, i nakon toga pobjegle svojim automobilom “golf 4”. Odmah po saznanju za događaj, policijske patrole rasporedile su se gradu kako bi pronašle počinioce. Jedna od njih ubrzo je locirala kradljivce i zaustavila im automobil u Ulici bratstva i jedinstva. Iako su pod prisilom policije zaustavili svoj automobil, uspjeli su da pobjegnu, ali ih je ubrzo potom zaustavila druga policijska patrola. Umjesto predaje, kradljivci, koji su

kasnije identifikovani kao braća Sehad i Sefedin Gutić, napali su policijske službenike kojima su nanijeli lakše tjelesne povrede. Iz Uprave policije je saopšteno da su braća policajce udarali nogama i rukama, a da je jedan od njih upotrijebio i elektrošoker. Ipak, policajci su uspjeli da ih savladaju i uhapse. Pretresom automobila koji su Gutići koristili, policija je pronašla elektro-šok, sjekiru, bejzbol palicu, kao i ukradenu torbicu. O događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici kojem su braća Gutić predati zbog sumnje da su u saizvršilaštvu počinili krivično djelo “krađa” u sticaju sa krivičnim djelom “napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti”. S.K.

DEBELI BRIJEG

Autom prevozili 14 kilograma skanka Zaplijenjena droga Foto: Uprava carina

U zajedničkoj akciji službenika policije i Uprave carina na graničnom prelazu Debeli brijeg, kod albanskih državljana X.R. (28) i S.J. (52) pronađeno je oko 14. kilograma marihuane, saopšteno je juče iz ove dvije uprave. Droga je otkrivena u utorak oko 12,30 časova na graničnom prelazu sa Hrvatskom, prilikom kontrole “BMW”-a albanskih registarskih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin X.R. (28), dok je suvozač bio S.J. (52), takođe državljanin Albanije. “Na osnovu postojećih indikatora lokalne analize rizika, detaljnim pregledom vozila, uz pomoć specijalne opreme za detaljan pregled – bastera, , u lijevoj

i desnoj bankini, pronađeno je 12 pvc pakovanja koja su ukupno sadržala oko 14 kilograma materije za koju se sumnja da je marihuana”, navodi se u saopštenju za medije. Pronađena droga je na licu mjesta zaplijenjena a X.R. i S.J. su uhapšeni i predati policijskim službenicima Grupe za suzbijanje opojnih droga Herceg Novi, Kotor i Tivat na dalju nadležnost. Policijski službenici podnijeli su protiv osumnjičenih krivičnu prijavu zbog sumnje da su počinili krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, a uz prijavu su predati Zamjeniku Višeg državnog tužioca u Podgorici na dalju nadležnost. S.K.

Policajci obezbjeđivali aerodrom u Podgorici dok po Cvetanovića nijesu došle njihove kolege iz Srbije

SUDIĆE MU U SRBIJI

Izručen ubica Nikole Bojovića Srbijanac Saša Cvetanović (33) iz Vranja zvani Pit Bul, koji se sumnjiči da je 29. jula u centru Beograda u Ulici carice Milice, ispalio 15 hitaca u Nikolu Bojovića, brata Luke Bojovića, koji slovi za vođu “zemunskog klana”, izručen je juče iz Crne Gore u Srbiju. Iz Uprave policije je saopšteno da je ovaj Vranjanin, osim radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je počinio teško ubistvo, Srbiji izručen i zbog počinjene teške krađe, zbog koje je osuđen na godinu i po zatvora. Cvetanović je juče iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, uz jake policijske mjere, sproveden do aerodroma u Golubovcima, gdje je predat srbijanskim policajcima. On se i od hapšenja, 29. avgusta prošle godine, kada mu je određen ekstradicioni pritvor, u ZIKS-u nalazio pod jakim mjerama obezbjeđenja. Razlog za to je strah uprave zatvora da neko ne bi pokušao da mu naudi zbog djela za koje je osumnjičen. Cvetanović je krajem avgusta prošle godine uhapšen u kući u podgoričkom naselju Tološi koju je nedugo prije toga iznajmio. Lisice na ruke stavili su mu službenici Posebne jedinice policije koji su postupali po naređenju srbijanskih pravosud-

nih organa. Ipak, u tom rješenju, iako je bio osumnjičen za ubistvo Bojovića, o tome nije bilo ni riječi. Srbijanci su njegovo hapšenje tražili samo zbog presude za tešku krađu. Sumnju da je Pit Bul ispalio smrtonosne hice u brata vođe zemunskog klana potvrdili su snimci sigurnosnih kamera sa mjesta ubistva. Na nekoliko snimaka vidi se kako Cvetanović drži Bojovića na nišanu, nakon čega u njegovom pravcu ispaljuje kišu metaka i bježi. Zbog ubistva ovog Beograđanina uhapšen je i Miloš Delibašić iz Beograda. Nakon njega, 24. jula, lisice na ruke stavljene su i Slobodanu Šaranoviću (74) koji se tereti da je naručio Bojovićevu likvidaciju kako bi osvetio brata Branislava iza čijeg ubistva navodno stoji Luka Bojović. Istog dana uhapšen je i Nikšićanin Ratko Koljenšić (36) koji se tereti da je pomagao Šaranoviću i ubici. I oni su uhapšeni po potjernici iz Srbije i nalaze se u ekstradicionom pritovoru. ● KOLJENŠIĆU I ŠARANOVIĆU PRODUŽEN PRITVOR Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, srbijansko tužilaštvo premašilo je zakonski rok za podizanje optužnice. Naime, prema

zakonskim odredbama, tužilaštvo je dužno da od momenta naredbe o sprovođenju istrage u roku od šest mjeseci podigne optužnicu. Ukoliko se to ne dogodi osumnjičeni se puštaju na slobodu. Tako je, iz srbijanskog pritvora pušten Miloš Vojinović, koji je u okviru ove akcije uhapšen u Beogradu. Ipak, odmah mu je, zbog drugog kivičnog djela, određeno novo zadržavanje. Kako se Šaranović i Koljenšić nalaze u ekstradicionom pritvoru, njih dvojica, iako je istekao rok od šest mjeseci, nijesu pušteni na slobodu. Nadležni organi iz Srbije iskoristili su zakonsko pravo da Crnoj Gori pošalju zamolnicu s posebnim obrazloženjem zašto optužnica nije podignuta i zašto osumnjičene treba još zadržati u pritvoru. Tako, Crna Gora je uvažila njihovu molbu da se Šaranoviću i Koljenšiću pritvor produži za još maksimalnih dva mjeseca. Ipak, po odredbama Zakonika o krivičnom postupku, osumnjičeni u ekstradicionom pritvoru ne mogu provesti duže od osam mjeseci, te ukoliko Tužilaštvo ne podigne optužnicu u roku od dva mjeseca, na slobodi će se, bez mogućeg odlaganja, naći i Šaranović i Koljenšić. M.V.P.


HRONIKA 11

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

SUSPENZIJA

Predsjednik Sindikata policije suvlasnik dvije privatne firme

Ministar unutrašnjih poslova nedavno je suspendovao Marka Nikčevića, predsjednika Sindikata policije Jasmina Muminović

N

edavno izabrani generalni sektretar Saveza samostalnih sindikata i predsjednik Sindikata policije Marko Nikčević suspendovan je nakon što je Unutrašnja kontrola MUP-a utvrdila da je, uporedo sa obavljanjem policijske dužnosti, suvlasnik dvije privatne firme. Rješenje o njegovoj suspenziji potpisao je ministar mr Raško Konjević 21. novembra prošle godine, a tu informaciju sinoć je za DN potvrdio i Nikčević.

Aktuelni predsjednik Sindikata Uprave policije Marko Nikčević trenutno je pod suspenzijom, koju je potpisao ministar Raško Konjević. Prema tom rješenju, Nikčeviću je privremeno zabranjen rad u službi, na mjestu glavnog policijskog komesara - policijskog analitičara, jer se protiv njega vodi disciplinski postupak, zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti. Konjević je naložio da se Nikčeviću ujedno oduzme službena značka, legitimacija, oružje i druga sredstva, koja su mu povjerena na korišćenje (dva službena automobila). “Za vrijeme trajanja zabrane obavljanja poslova u državnom organu, službeniku se isplaćuje naknada u visini 60 odsto zarade isplaćene u prethodnom periodu”, stoji u tom rješenju.

Savjetovao prijatelje i rođake U okviru istrage Unutrašnje kontrole, uzeta je izjava i od Nikčevića, u kojoj je naveo da nikada nije obavljao poslove nespojive sa policijskim poslovima, “barem ne na osnovu onoga što je znao o tome”. “Navodi da su o njegovim angažovanjima, koja

su najčešće bila konsultativna i savjetnička u određenim privatnim preduzećima znali svi njegovi pretpostavljeni i da je imao njihovo usmeno odobrenje. Ističe da je po vokaciji magistar organizacionih nauka i upravljanja ljudskim resursima, što

je i glavni razlog davanja savjeta i pružanja stručne pomoći njegovim prijateljima i rođacima. U izjavi ističe da u posljednje tri godine nije ušao ni u jedno privatno preduzeće, pa ni u “Expert-Edu” i “Speededu””, stoji u izvještaju Unutrašnje kontrole.

● U NUTRAŠNJA KONTROLA

ZAVRŠILA ISTRAGU U JUNU

Prema saznanjima Dnevnih novina, interna istraga protiv Nikčevića pokrenuta je na osnovu operativne informacije da je ovlašćeni zastupnik u dvije privatne firme - “Speededu” i “Expert-Edu”. Istraga je završena u junu prošle godine, kada je 13. tog mjeseca tadašnji rukovodilac Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Veselin Šaranović dopisom obavijestio ministra Konjevića je provjerama utvrđeno da se Nikčević bavi poslovima nespojivim sa službenom dužnošću. Petnaestak dana kasnij e , Konjević je od direktora Uprave policije Slavk a

Stojanovića, uz isto obrazloženje tražio pokretanje disciplinskog postupka, što je i učinjeno, zbog čega je Nikčevć 21. novembra privremeno udaljen iz službe.

● T RGOVINA TEKSTILOM NA MALO

Prema izvještaju koji je sačinilo Odjeljenje unutrašnje kontrole, uvidom u registar Privrednog suda, utvrđeno je da su u taj registar upisana privredna društva “Speededu” i “ExpertEdu”. Kao ovlašćeni zastupnici u firmi “Speededu” su S.A., A.N., J.V. i Nikčević, uz naznaku da je njihova odgovornost u društvu pojedinačna u trgovini na malo tekstilom u specijalizovanim prodavnicama. Firma je registrovana 1. novembra 2009. godine i njen status je aktivan, a nalazi se u Ulici Đoka Miraševića broj 19. Na istoj adresi nalazi se i preduzeće “Expert-Edu”, registrovano 28. marta 2010, u kojoj su ovlašćeni zastupnici Nikčević i J.Ć. i njihova od-

govornost je pojedinačna, a status aktivan. Osnovna djelatnost firme su konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem. “Na osnovu uvida u podat-

ke CRPS nesporno proizilazi da Nikčević, glavni policijski komesar, obavlja i poslove za račun i u korist tih firmi”, stoji u izvještaju Odjeljenja za unutrašnju kontrolu MUP-a.

Zašto ministar Konjević sam sebe ne suspenduje Nezavisno od pisanja DN o suspenziji Nikčevića, on je juče javno napao ministra Konjevića i to riječima: “Pitamo javno ministra da li i protiv njega možda postoje neke krivične prijave, i zašto, kao legalista sebe ne suspendu-

je, po istim tim članovima Zakona koje primjenjuje prema pripadnicima Uprave policije”. On, međutim, nije dalje obrazlagao tu svoju konstataciju. Nikčević je sinoć za DN potvrdio da je suspendovan, ali je kazao da je na mjestu ministra Konjevića, ne bi se ponosio takvom odlukom. “Tokom cijele godine Konjević je tražio razlog da me smijeni sa mjesta predsjednika Sindikata. Kada sam 12. septembra podnio kandidaturu za generalnog sekretara SSSCG, dva dana kasnije uslijedio je disciplinski postupak. Poslije, 15. novembra sam imenovan na tu funciju, a 21. sam suspendovan u policiji. Ovo je priča i odnos, kojim traba da se pozabave svi svjetski mediji”, tvrdi Nikčević, ne sporeći da je suvlasnik dvije firme, ali tvrdi da su one odavno u stečaju.

Konjević

Konjević

Nikčević

Nikčević: Ministar izbjegava socijalni dijalog Generalni sekretar Saveza samostalnih sindikata i predsjednik Sindikata Uprave policije Marko Nikčević juče je na konferenciji za novinare optužio ru-

kovodstvo MUP-a da izbjegava socijalni dijalog sa sindikatom. Navodno, to traje već godinu i da su više puta uputili dopise na koje nijesu dobili odgovore.

Postupci po konkursima u toku Ministarstvo unutrašnjih poslova je u oktobru i novembru raspisalo dva konkursa za prije u stalni radni odnos ukuno više od 500 službenika. Prema objašnjenju upućenih, ova zakonska procedura moralo je

biti sprovedena, kako bi bila usklađena ne samo sa novim Zakonom o radu, već i sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i Zakonom o državnim službencima i namještenicima. Ti postupci su u toku.

“Iako nam na početku nije bilo jasno zbog čega se ne odvija socijalni dijalog, to nam je razjašnjeno kada je počela neselektivna primjena odredbi Zakona. A ta primjena je uvijek na štetu pripadnika Uprave policije”, kazao je Nikčević na konferenciji za novinare. Prema njegovim riječima, ukoliko ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević ne nađe za shodno da odgovori na dopis, a kojem se, kako je pojasnio od njega traži, da hitno sprovede odredbe zakona, dobiće novi dopis, Sindikat će mu napisati šta konkretno treba da uradi. “Realni rok da nam odgovori je sljedeći petak. Ukoliko ministar

i tada ne postupi u skladu sa našim zahtjevom, Sindikat će biti u stalnom zasijedanju, do konačnog rješenja, tada mogu reći, ozbiljne krize u odnosima Sindikata i MUP-a”, upozorio je Nikčević. Kako je naveo, primjenom članova 108 i 109 Zakona o unutrašnjim poslovima bez posla je ostalo, na desetine zaposlenih u UP, “zbog ponekad i bizarnih razloga”. On je rekao, da je 1. decembra, pred primjenu odredbe Zakona o radu i prevođenje na neodređeno, koja je stupila na snagu 22. decembra, na stotine službenika je bilo prisiljeno da se prijave na konkurs i bili su upućeni na Upravu za kadrove.

“Nakon 22. decembra, i primjene Zakona o radu, oko 400 službenika Uprave policije nijesu dobili rješenje na neodređeno”, naveo je Nikčević. Među njima su, kako je dodao, ljudi koji su radili u službi pet, osam, deset i 12 godina. Kako je saopštio, sindikat Uprave policije to više neće trpjeti. “Ili će ministar početi da poštuje Zakon i da mijenja on odredbe koje su diskriminatorske ili ćemo u našim naporima da ga na to natjeramo iskoristiti sve metode sindikalne borbe, koje ćemo odmah i internacionalizovati”, upozorio je Nikčević.


12 CRNA GORA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

POZITIVNA

gOdIšNjIcA

ULCINJ - Prioritet urbanističkog djelovanja Pozitivne Crne Gore u Ulcinju je rješavanje gorućih infrastrukturnih problema koji muče građane i turiste. Kanal Bratica, u koji se godinama izlivaju kanalizacija i otpadne vode, a koji se uliva u Port Milenu je prioritet koji se mora hitno riješiti i to tako što će se izraditi korito na samom kanalu, a kanalizacija priključiti na gradsku. Na taj način bi se riješio i problem neprijatnog mirisa koji je naglašen u ljetnjim mjesecima. Pozitivna se zalaže za novu saobraćajnu strategiju koja će voditi rasterećivanju saobraćaja u ljetnjim mjesecima i stvaranju boljih uslova za parkiranje vozila. Ulcinj je grad koji se nekada prepoznavao i po autentičnom izgledu, gdje je najvrednija građevina Stari grad. Danas on, zbog ljudskog nemara, ne izgleda upečatljivo. Stiče se osjećaj da se izgubila toplina koju je grad imao. Obnovljena kal-

BIJELO POLJE - Polaganjem cvijeća na spomen-obilježje u gradskom parku u Bijelom Polju juče je obilježeno osam godina od željezničke nesreće na Bioču, kada je poginulo 47, a više od 200 putnika povrijeđeno. Veliki broj građana poklonio se ispred spomen-obilježja, a osim rodbine i prijatelja stradalih cvijeće su položili predsjednici Opštine i Skupštine opštine Aleksandar Žurić i Džemal Ljušković i glavna administratorka Marina Petrić. Radomir Čabarkapa, koji je tog kobnog 23. januara 2006. godine izgubio suprugu i sina i kome je dvoje djece bilo povrijeđeno u nesreći, i dalje vidno potrešen sa suzama u očima ispričao je da mu je život svakim danom sve teži. “Zdravlje mi je narušeno, ali da ne klonem duhom, snagu mi daju sinovi. Međutim, ono što mi najteže pada je nebriga društva. Živim od socijale koja iznosi 120 eura, ali i bez toga sam skoro mogao ostati da nijesam prodao automobil”, kazao je Čabarkapa. On je rekao da je potpuno razočaran društvenom nebrigom jer se za sve ove godine niko nije sjetio da ga pita kako živi, iako su sve pone-

Osam godine tuge i neprebola Infrastrukturni problemi prioritet drma je uljepšala sliku, ali je problem što se na tome stalo. Nesređeni trotoari, oronula rasvjeta, izuzetno malo zelenila i previše betona umnogome kvare doživljaj Ulcinja kao mediteranskog bisera. Sličnu sudbinu dijele i ostali djelovi grada. Kada je već nerealno očekivati velelepne i grandiozne objekte, onda je je realno i ostvarivo za početak urediti postojeće objekte kao i komunalnu infrastrukturu. Pozitivna Crna Gora smatra da treba krenuti iz početka, kroz identifikovanje problema i kroz raspisavanje konkursa o idejnim rješenjima koja ne iziskuju ogromna finasijska sredstva. Takav model se može preuzeti iz drugih evropskih gradova koji su prolazili kroz istu fazu kao i grad Ulcinj, ističu iz Pozitivne, napominući da se sve gore navedene investicije i projekti mogu riješiti relativno skromnim budžetom. Time bi se stvorili uslovi za veću prepoznatljivost, što bi uticalo i na dolazak stranih investitora.

što obećavali. Predstavnik NVO Voz neprebola Hivzo Topuzović zahvalio je građanima Bijelog Polja koji su im sve ove godine iskazivali solidarnost i poštovanje. Podsjećajući da je željeznička nesreća na Bioču jedna od najtežih koja je zadesila Crnu Goru, bivši predsjednik opštine i aktuelni politički direktor DPS Tarzan Milošević kazao je da su Bjelopoljci brojnim prisustvom ponovo iskazali poštovanje prema onima koji su preminuli, kao i prema njihovim porodicama.

“Opština Bijelo Polje je u proteklom periodu pokazivala brigu za ljude koji su nakon nesreće ostali sa određenim zdravstvenim problemima, a to će i ubuduće raditi. Vlada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja u narednom periodu tražiće još načina za podršku i pomoć nastradalima i porodicama koji su izgubili svoje najmilije u nesreći, jer ono što ih još uvijek tišti je nezaposlenost i težak socijalni položaj u kojem se neki od njih nalaze”, kazao je Milošević. B.Č.

dALEKO jE šVEdSKA

Novljani nijesu zainteresovani za separatni otpad HERCEG NOVI - Radnici hercegnovske “Čistoće” lani su na deponiju Tisove grede odvezli 16.800 tona otpada. Najviše otpada je odvezeno u ljetnjem periodu - preko šest hiljada tona, što je povećanje za 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se preradi između 10 i 12 odsto otpada. Hercegnovska opština je među prvima u Crnoj Gori uvela i projekat separatnog odlaganja otpada

za koji je javno preduzeće “Čistoća” od Zajednice opština Crne Gore dobilo priznanje za najbolju praksu u lokalnim samoupravama u oblasti zaštite životne sredine. Vlada Crne Gore je uvela da će svaki grad do 2015. morati da ima zaokružen sistem odlaganja otpada. Direktor “Čistoće” Borivoje Bonić za DN je istakao da je separatno odlaganje otpada zakonska obaveza.

“Mi od 2006. godine uz pomoć USAID-a nastavljamo ovaj projekat koji prati dosta problema vezano za naplatu navike građana za odnos, edukaciju, potrebu i određene kaznene mjere kada ne odlažu otpad tamo gdje je naznačeno . Mi imamo dobar odnos sa građanima u Igalu i Herceg Novom i to u onim gradskim područjima gdje su stambene jedinice zgrade. Slab odnos imamo

na području Baošića, Đenovića i Bijele”, istakao je Bonić. Podsjećamo, prije pet godina na 90 lokacija duž hercegnovske opštine postavljeno je 280 specijalnih kontejnera za odlaganje stakla, papira i plastike. U projekat separatnog odlaganja otpada u hercegnovskoj opštini tada je uloženo 160.000 eura. Projekat je realizovan u saradnji sa američkom donatorskom organiza-

cijom USAID, agencijom IRD, Opštinom Herceg Novi, Ekološkim društvom Boka i norveškim kompanijama. Zanimljiv je podatak da dok hercegnovska opština preradi samo 12 odsto smeća, u većem dijelu Švedske nema uopšte smeća, pa je ova zemlja primorana da ga uvozi iz inostranstva kako bi nastavila procese reciklaže kojima proizvodi ogromne količine električne energije i goriva.S.M.


CRNA GORA 13

ČETVRTAK, 23. 1. 2014

Tužba MZ beranselo

Vasove vode pale na sudu Milica Krgović

U

pravni sud poništio je odluku Skupštine opštine Berane kojom su Vasove vode određene kao lokacija na kojoj će se privremeno skladištiti komunalni otpad sakupljen sa područja beranske opštine. U osporenoj odluci koja je donesena 9. jula prošle godine precizirano je da će se otpad na pomenutoj lokaciji skladištiti najduže godinu od dana stupanja na snagu ovog dokumenta.

Upravni sud je rješavao spor po tužbi mjesne zajednice Beranselo. “Tužilac je osporio zakonitost odluke tuženog organa zbog povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U tužbi je, između ostalog, naveo da tužiocu nije omogućeno učešće u raspravi prilikom donošenja odluke, niti je postojala saglasnost mjesne zajednice Beranselo na čijoj se teritoriji lokacija nalazi”, obrazloženo je u presudi Ustavnog suda. U osporenoj odluci, kako se pojašnjava, nije naveden broj akta kojim se daje saglasnost od resornog ministarstva, što ukazuje da je data saglasnost za određeni period istekla. “Smatra se da obrazloženje ne sadrži činjenične i pravne razloge koji bi upućivali na to da je lokacija Vasove vode utvrđena u skladu sa zakonom, a donošenjem sporne odluke tuženi koristi saglasnost postignutu sa MZ Gornje Zaostro, po sporazumu od 26. oktobra 2005. godine, koji je oglašen ništavim. Predlaže da se osporena odluka poništi”, piše u obrazloženju. Dalje se navodi da je u odgovoru na tužbu tuženi organ osporio navode tužbe ukazujući na pravni osnov za donošenje sporne odluke i dajući razloge u odnosu na neop-

hodnost uređenja smetlišta u cilju zaštite životne sredine, te predložili da se tužba odbije. “Tužba je osnovana. Tuženi se u obrazloženju svoje odluke poziva na odredbu člana 78 stav 3 Zakona o upravljanju otpadom da lokaciju za privremeno skladištenje komunalnog otpada određuje skupština jedinice lokalne samouprave, kao i na odredbu člana 78 stav 2 Zakona, prema kojoj se privremeno skladištenje komunalnog otpada može vršiti najduže godinu od dana prijema otpada”, ističe se u obrazloženju. Ocjenjujući zakonitost osporene odluke, Upravni sud nalazi da je tuženi organ počinio bitnu povredu pravila postupka iz člana 226 stav 2 tačka 7 ZUP-a (Zakon o upravnom postupku), jer iz obrazloženja njegovog akta ne proizilazi odluka data u dispozitivu. “Osporenom odlukom je propisano da će se privremeno skladištenje komunalnog otpada na lokaciji Vasove vode vršiti najduže godinu od dana stupanja na snagu odluke, dok je u članu 4 određeno da stupanjem na snagu odluke prestaje da važi odluka o potvrđivanju odluke o utvrđivanju lokacije za privremeno skladištenje komunalnog otpada za 2012. godinu. Imajući u vidu odredbu člana 77 Zakona, kojim je propisano da otpad može da se skladišti na pri-

Sa protesta mještana Beransela u Podgorici, ispred Skupštine vremenom skladištu u roku koji nije duži od godinu, kao i citiranu odredbu člana 78 stav 2 Zakona, koja, takođe, privremeno skladištenje ograničava na godinu od dana prijema otpada, bez utemeljenja u zakonu, tuženi, odredbom člana 2 odluke određuje privremeno skladištenje za period najduže godinu dana od dana stupanja na snagu odluke”, navodi se u obrazloženju. Pojašnjava se da je smisao citi-

ranih zakonskih odredaba da se privremeni otpad može skladištiti na jednoj lokaciji najduže godinu od prijema otpada, a ne od dana stupanja na snagu odluke, odnosno za privremeno skladištenje nije od značaja vrijeme koje predstavlja normativno ograničenje, već su to faktičke radnje koje ni u kom slučaju ne mogu biti duže od jedne godine. “Navedena bitna povreda pravila

postupka dovoljan je razlog da sud osporenu odluku poništi. Iz iznijetih razloga, a na osnovu člana 37 stav 1 Zakona o upravnom sporu, odlučeno je kao u dispozitivu”, zaključuju se u obrazloženju. Presudu za osporenu odluku o Vasovim vodama donijele su 14. januara na nejavnoj sjedinici sudije Vojin Lazović, Branislav Radulović i Svetlana Budisavljević. M.M.K.

MorsKo Dobro

Plaže ubrzano nestaju Plaža Mogren

BUDVA – Nestajanje plaža na Crnogorskom primorju, koje je izazvano erozijom i nekontrolisanom gradnjom u njihovom zaleđu, treba zaustaviti što prije, pa će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izraditi studiju za pripremu projekta revitalizacije plaža Mogren, u Pržnu, Petrovcu i Sutomoru. Problem erozije, najprimjetniji je upravo na ovim kupalištima. Širina plaže Mogren u Budvi smanjena je u posljednje dvije godine za 2,25 metara, dok je nivo pijeska pod vodom

manji za 35 centimetara. Plaža Pržno uža je posljednjih pet godina za četiri metra, dok je debljina pijeska manja za 35 centimetara, a smanjivanje plaže u Petrovcu je još i veće, pa je širina smanjena 4,6 metara, a nivo pijeska za 73 centimetra. JP Morsko dobro je prije četiri godine u saradnji sa Centrom za marinski i priobalni inžinjering i konsaltnig “Adriatik” iz Kotora, pokrenulo projekat “Monitoring obalnih procesa”. Projekat je obuhvatao posmatranje plaža Mogren, Pržno i

Petrovac, kako bi se u narednim fazama monitoring proširio i na plaže koje je, takođe, zahvatila erozija. Riječ je o Slovenskoj, Bečićkoj, plaži Jaz, zatim buljaričkoj, Velikoj ulcinjskoj i drugim plažama. Za svaku plažu određeno je da se uradi četiri do pet poprečnih profila. Ukupno je realizovano pet ciklusa mjerenja kojima su obuhvaćeni periodi sa intenzivnijom erozijom i periodi smanjenog intenziteta talasa tokom ljetnjih mjeseci. Osim erozije, na smanjenje plaža uticala je i nekontrolisana gradnja u zaleđu, izgradnja stanova za tržište i zgrade čiji su temelji podignuti na bujičnim potocima i kanalima, od kojih zavisi prihranjivanje i održavanje pješčane mase. Dvije plaže na Mogrenu od 1930. godine smanjene su za trećinu i to prvenstveno izgradnjom Jadranske magistrale prije gotovo pet decenija. Tada su zaustavljeni vodotoci koji su plaže bogatili pijeskom, što je bilo prirodno prihranjivanje. Bujični kanali koji su donosili pijesak na plažu Pržno, izgradnjom hotela “Maestral”, zaustavljeni su. Izgrađen veliki broj zgrada i vila u Petrovcu, kao i hotel “Palas”, prekinuli su vodotocima dopremanje pijeska, ali su veliki dio pijeska odnijeli i snažni olujni vjetrovi. Plaža u Pržnu, dodatno je oštećena izgradnjom kamenog zida, pa su talasi odnijeli i one male količine pijeska koji se nalazio ispod zida. To je uslovilo nestanak srednjeg dijela ove plaže, pa sada umjesto jedinistvene, postoje dvije plaže. Veća ispred hotelskog kompleksa “Maestral” i manja koju obično koriste turisti i mještani. Izgradnja velikog broja zgrada u Pržnu dodatno stvara bojazan da će se i preostali potoci pregraditi i time plaži biti onemogućeno obnavljanje. N.L.

Dotrajala stabla u centru Bijelog Polja

neoPHoDna obnoVa

Dotrajalo drveće prijeti građanima BIJELO POLJE - Republički šumarski inspektor Zufer Sijarić potvrdio je za Dnevne novine da građanima prijeti opasnost od dotrajalog drveća. “Data je saglasnost nadležnim komunalnim službama da mogu ukloniti stabla za koja smatraju da mogu ugroziti bezbjednost građana i predstavljaju opasnost za materijalna dobra”, kazao je Sijarić. U Komunalnoj policiji saopštili su da su kod Komunalnog preduzeća inicirali rješavanje problema starih stabala drveća u gradskom parku, kod kojih je uočljivo lomljenje grana. “Ocijenjeno je da postoji opasnost za povređivanje građana koji prolaze ispod drveća.Tražili smo od Komunalnog preduzeća, koje je zaduženo za održavanje parka, da u koordinaciji sa ostalim nadležnim službama defini-

šu koja stabla treba ukloniti te umjesto njih zasaditi mlade drvorede”, kazao je glavni komunalni inspektor Vojislav Kljajević. Direktor Komunalnog preduzeća Sabro Čindrak objasnio je da postoji nadležna služba koja evidentira takvo drveće radi uklanjanja. “Smatramo da ima takvog drveća posebno u gradskom parku, ali ono se ne smije uklanjati bez odobrenja nadležnog organa”, kazao je Čindrak. Predsjednik NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević podsjetio je na incident od pretprošle godine, kada je dotrajalo stablo moglo ugroziti bezbjednost građana. Uprkos ohrabrenjima koja stižu od nadležnih iz lokalne uprave, građani koji prolaze parkom i centrom grada ipak strepe za svoju bezbjednost. B.Č.


14 CRNA GORA NAUTIKA

IZGRADNJA

Uskoro hotel u Bijeloj HERCEG NOVI - Kompanija Politropus Alternative privodi kraju procedure za dobijanje odobrenja za gradnju turističkog kompleksa na lokaciji Žager u Bijeloj, na kojoj će biti izgrađen hotel sa pet zvjezica i 70 soba najvišeg standarda. Savjetnik predsjednika opštine za investicije Vladimir Mračević za DN je kazao da će prva faza radova početi za 15-ak dana. “Nakon završene procedure izrade planske dokumentacije, usvajanja urbanističkog projekta, procedure koje su se odnosile na pokretanje dugoročnog zakupa u zoni morskog dobra, koja je za gradnju potrebna, investi-

tor se sada nalazi u završnoj fazi izdavanja odobrenja za gradnju i narednih nekoliko sedmica može se očekivati izdavanje dozvole za gradnju hotela”, kazao je Mračević. Nakon toga će, prema riječima Mračevića, početi gradnja kompleksa, a po informacijama koje su dobili od investitora, predviđeno je da se u prvoj fazi radi obalno područje kao i prve dvije etaže u zoni morskog dobra. To će se raditi prije turističke sezone, a na jesen bi nastavili izgradnju. Izgradnja hotela i pratećih sadržaja na lokaciji Žager u Bijeloj će, kako je planirano, trajati najviše dvije godine. S.M.

PROPUST

Vratiti Spužu status MZ DANILOVGRAD - Koordinator opštinskog odbora Pozitivne Crna Gora iz Danilovgrada Milivoje Lekić smatra velikim propustom lokalne vlasti što prigradsko naselje Spuž, koje ima 3.000 stanovnika, nema svoju mjesnu kancelariju. On je istakao da bi kroz mjesnu zajednicu stanovnici ovog dijela opštine Danilovgrad lakše ostvarivali svoja prava, rješavali lokalne probleme artikulišući svoj glas i zahtjeve kroz ovaj vid organizovanja. “Na teritoriji opštine Danilovgrad u evidenciji postoji 11

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

mjesnih zajednica a MZ Spuž zajedno sa MZ Kosić je nedavno ukinuta iz nepoznatih razloga i voljom vladajuće klase u ovom gradu. Spuž ima istoriju kojom ne mogu da se pohvale ni neki veći gradovi, a sa svojih više od 3.000 stanovinka nekada je bio i opština. Zato će Pozitivna Crna Gora sa ostalim političkim subjektima i pojedincima insistirati na ispravljanju ove nepravde i formiranju kancelarije MZ kako bi se građanima Spuža omogućio lakši pristup za ostvarivanje njihovih prava”, rekao je Lekić.

Porto Montenegro član elitnog Kluba 1782 TIVAT - Marina Porto Montenegro postala je član elitnog Kluba 1782, mreže nezavisnih luksuznih marina i nautičkih centara, koja je osnovana pod okriljem britanske kompanije “Camper & Nicholsons Marinas”, globalnog lidera u nautici, specijalizovanog za prodaju, kupovinu, menadžment i razvoj jahting industrije, saopšteno je juče iz kompanije “Adriatik marinas”. Izvršni direktor kompanije Oliver Korlet je izrazio zadovoljstvo što je Porto Montengro postao član Kluba 1782 – “pionirski zamišljenoj platformi, koja podržava nezavisne marine sa izuzetnim razvojem, brzinom rasta broja vezova i prodajom nekretnina u naselju”. Narednog mjeseca Klub 1782 će formirati strateški lanac vrhunskih objekata širom popularnih i razvijenih jahting regiona u svijetu. “Klub je formiran sa željom da partneri promovišu i pozicioniraju svoje destinacije, objekte, kvalitet usluge i način života u marini, kao i da zajedno postignemo izuzetan kvalitet u pružanju usluga pronicljivim jahting klijentima koji traže iskustvo u novim destinacijama, sa besprekornim, visokostandardizovanim uslugama”, naveo je direktor marketinga i prodaje u “Camper& Nicholsonsu” Kurt Fraser. Marine koje postanu članice Kluba 1782 imaće beneficije od

PROBLEM

Sa ulica sklonjeno 67 pasa

TIVAT - Tokom posljednja tri mjeseca prošle godine sa tivatskih ulica pokupljeno je 67 pasa lutalica, saopštili su iz opštinske Komunalne policije. Taj rezultat postignut je zahvaljujući saradnji Komunalne

policije sa Azilom za pse u Kavču. Komunalni policajci, u saradnji sa zaposlenima iz azila, svakodnevno kontrolišu stanje na ulicama zbog pasa lutalica. Prema riječima načelnice Komunalne polici-

je Jadranke Joksimović, ta saradnja je veoma dobra jer zaposleni odmah po pozivu stižu sa vozilom i neophodnom opremom za hvatanje pasa. “Svakodnevno kontrolišemo stanje na ulicama što se tiče pasa. Maksimalno se trudimo da pse sklonimo sa ulica. Vlasnike pasa koji su poznati inspektor informiše i izdaje nalog da postupi po odluci o kućnim ljubimcima”, rekla je Joksimović navodeći da se, ukoliko ne ispoštuju upozorenje, poziva azil i pas se sklanja sa ulice. Pored azila, u nekim slučajevima, kontaktira se i veterinarski inspektor, pa se može i oduzeti pas jer se vlasnici ne ponašaju shodno propisima, istakla je Joksimo-

Porto Montenegro

globalnog marketinškog prisustva kompanije SNM, kao i učešća u strateškim projektima, kazao je PR menadžer kompanije Danilo Kelezić navodeći da će Klub djelovati i u domenu obezbjeđivanja specijalizovanih programa za vlasnike jahti, kapetane i posadu, “pa će klijenti Porto Montenegra ovim članstvom dobiti privilegije koje do

sada nijesu bile dostupne na domaćem tržištu”. Zainteresovanost za ulazak u jahting mrežu Kluba 1782 izrazile su tradicionalne destinacije u jahting turizmu sa obale Mediterana i Kariba, ali i vodeće marine Bliskog istoka, Indijskog okeana, jugoistočne Azije, sjeverne i južne Amerike. Z.K.

Psi lutalice haraju gradom BERANE - Veliki broj pasa lutalica pojavio se na beranskim ulicama, a posebno na glavnom gradskom šetalištu. Psi predstavljaju veliku opasnost prvenstveno po djecu koje na šetalištu ima svakodnevno. Juče tokom dana nekoliko pasa je napadalo prolaznike koji su se kretali glavnom ulicom. “Ovo je sramota da niko ne riješi ovaj problem. Evo sad su mene navić, navodeći da poseban problem predstavljaju vlasnici koji ljubimce poslije određenog vremena prepuštaju ulici. “Još nema čipovanja. Mnogo bi značilo da se počne primjenjivati jer bi u tom slučaju vlasnik bio poznat. Često nam se dešava da imamo informaciju ko je vlasnik psa,

pali i sreća pa sam imao kišobran u rukama da sam se mogao odbraniti. Ima li iko u ovom gradu ili da ih zatvori ili da ih ukloni“, zapitao se sugrađanin Ljubomir Bakić. Psi lutalice već nekoliko godina predstavljaju problem za stanovnike Berana. Lokalna uprava je angažovala lovce koji bi izvršili odstrijel, ali su se uvijek nakon toga javljale NVO koje se bore za prava životinja. M.T. ali nemamo dokaz, ali kada ga obavijestimo da skloni psa sa ulice, on kaže da nije njegov”, objasnila je Joksimović. Iz Komunalne policije su apelovali na vlasnike kućnih ljubimaca da se odgovornije ponašaju jer psi prepušteni ulici postaju agresivni i opasni. Z.K.

LOVCI

Obavezno izbjeći sindrom Golije BIJELO POLJE - Lovačka organizacija “Bijelo Polje” u saradnji sa službenicima područne jedinice policije proteklog vikenda je u lovištu na planini Lisa organizovala akciju suzbijanja krivolova. Sekretar LO Tufo Pućurica kazao je za Dnevne novine da gotovo svakodnevno dobijaju anonimne prijave da je u lovištima na području opštine ima nezakonitog odstrijela divljači. “Kao mjesto gdje se navodno najviše uništava divljač označeno je lovište na Lisi. Zato smo zajedno sa policijom sproveli iznenadnu akciju kako bi se krivolovci uhvatili na dijelu. Očigledno da im je neko dojavio za našu namjeru, ali i ubuduće će se sprovoditi slič-

ne akcije kako bi se pored krivolovaca identifikovao i doušnik”, rekao je Pućurica. Kako je naveo, u bjelopoljskom lovištu, osim zvijeri, sve više ima i “pitome” divljači. Zapravo, lovište je bogatije sitnim životinjama, a posebno srnama. “Prema informacijama sa terena, broj srna je u porastu, te ćemo se svim silama angažovati da ih zaštitimo. Nećemo dozvoliti da se i kod nas prenese sindrom sa Golije, gdje je maltene masakrirana ta plemenita divljač”, poručio je Pućurica. On je apelovao na sve članove lovačke organizacije da se strogo pridržavaju pravila o lovu, najavivši strogo sancionisanje svih koji se ne budu toga pridržavali. B.Č.


CRNA GORA 15

ČETVRTAK, 23. 1. 2014

PREMINULI Danica pok. Marka Vukasović rođena Radanović, 21. januara 2014. u 89. godini. Sahrana će se obaviti 23. januara u Pobrđu – Grbalj, na mjesnom groblju kod Crkve Sv. Jovana.

Radovan Lajo Draga Đukić 21. januara 2014. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 23. januara u 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

Miroslavka Obradović 21. januara 2014. u 61. godini. Sahrana će se obaviti 23. januara u 15 časova u selu Ivanje – Bijelo Polje.

Zgrada kolašinskog Centra za kulturu

SUDSKI PROCES

Traže novac za rad jednak nuli Zorica Bulatović

Z

a nekoliko dana počeće sudski proces po tužbi članova bivšeg Upravnog odbora Centra za kulturu. Oni su tužili Centar jer im za vrijeme četvorogodišnjeg mandata od kraja 2006. do 2010. godine nijesu uplaćivane naknade, koje ih zakonom sljeduju za tu funkciju.

KOLAŠIN - Prema riječima direktora kolašinskog Centra za kulturu Branislava Jeknića članovi bivšeg UO traže više od 16.000 eura. “Tačna je informacija koju imate. Tačno je i da bivši saziv nije dobijao četiri godine naknade za svoj rad. Razlog za to je što Opština, koja je osnivač ove ustanove, nije uplaćivala pare u tu svrhu. Uopšte, ulaganja u kolašinsku kulturu su minimalna. Takođe, ni članovi sadašnjeg saziva ne primaju zarade”, kazao je Jeknić. SO je krajem pretprošle godine do-

nijela zaključak prema kojem je trebalo da se umanje naknade članovima UO i savjeta. U okviru tačke u kojoj se razmatralo umanjenje odborničkih zarada, odbornik SDP Bojan Zeković je zahtijevao da se te naknade članovima UO ukinu. Kasnije, Zeković je nekoliko puta tražio informacije o tome koliko se poštuje zaključak zakonodavne vlasti. Bez rezultata, pa je i sada nepoznato koliko članovi UO doprinose napretku i kulturi, kao i ostalim preduzećima u kojima obavljaju slične dužnosti. Kolašinska opozicija smatra da

je taj doprinos, naročito u Centru, minimalan. Kako kažu u SNP, novac koji se izdvaja za UO je uludo potrošen. Odbornik te partije Panto Peković kaže da je prije 2006. godine taj rad bio volonterski. Plaćane su im samo dnevnice za dan kada se zaista radilo. “Nije bilo mjesečnih plata, to je izmišljotina Demokratske partije socijalista od 2006. godine. Smiješno je da neko dobija mjesečno 150 do 200 eura, kada se zna da se UO sastaje svega dva, tri puta godišnje. To je nekada bilo drugačije. Inače, uloga članova UO je formalna u Centru za kulturu, jer sve njihove akte na kraju usvaja SO”, kazao je odbornik SNP. Sličnog su mišljenja i u OO Nove. Prema mišljenju odbornika te partije, članovi UO nijesu se pretrgli od posla, pa za nerad ne treba ni da primaju naknade.

“Lako je saopštiti stav o tome, jer svi građani Kolašina vide koliko je UO doprinio kolašinskoj kulturi. Tamo su ih imenovali da im plate odanost partiji i da im obezbijede dodatna primanja. Njihov rad je jednak nuli, pa smatram da ne bi trebalo ni eura da dobiju. Oni eto tuže i to Centar, a ne Opštinu, koja je dužna da ih plaća. Naravno, jer je opštinski račun blokiran pa bi morali da čekaju poduže naplatu”, kaže odbornik Nove Dragoljub Bulatović. Juče nije bilo moguće dobiti komentar od članova bivšeg UO. Ni prvi čovjek grada Darko Brajušković nije trošio previše riječi na tužbu. “Njima nijesu isplaćivane zarade u vrijeme kad je na ovoj funkciji bio neko drugi, a ne ja, pa teško da o razlozima za to mogu bilo šta reći. Pored toga ne bih da komentarišem, jer je sudski spor u toku”, kazao je Brajušković.

KAD SE ZETA IZLIJE

Iz kuće u kajak, pa na japanske jabuke DANILOVGRAD - Danilovgrađanin Slavko Gardašević jedan je od rijetkih kojima obilne padavine odgovaraju jer mu omogućavaju da sebi priušti zadovoljstvo vožnje kajakom na vrlo neuobičajenim mjestima. Kiša koja je ovih dana neprekidno padala, u Bjelopavlićkoj ravnici je stvorila veliki broj “jezera” koja su Slavku omogućila da se još jednom pokaže u disciplini u kojoj godinama unazad uživa. “I Zeta je ogromna. I tamo odem na kajaku, ali sam jutros izabrao ovo mjesto blizu vrtića, jer nedaleko odavde živim. Svake godine kada napadaju kiše, provozam se na kajaku, što izaziva iznenađenje i divljenje mojih sugrađana i slučajnih prolaznika”, kazao je Gardašević. On se prisjeća da je prije nekoliko godina, kad je sa kajakom bio na Zeti, iskoristio visok nivo vode pa sprejom na zidu mosta ispisao naziv fudbalskog tima čiji je obožavalac, a kako kaže, taj natpis se i sada nalazi na mostu.

Tomislav Tomo Ljubomira Knežević 21. januara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 22. januara u 14 časova u Beranama.

Mioljka Grubor rođena Zeković, 21. januara 2014. u 79. godini. Sahrana je obavljena 22. januara na starom groblju u Kuli.

Sofija Vukčević rođena Kažić, 21. januara 2014. Sahrana je obavljena 22. januara u 14.30 na Čepurcima.

Senka Ljubomira Asanović rođena Vukčević, 21. januara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 22. januara u 15 časova na seoskom groblju u Donjim Kokotima.

Vjera Aleksandra Popović rođena Mirović, 21. januara 2014. u 59. godini. Sahrana je obavljena 22. januara u 14 časova na groblju na Gornjem Medunu.

Vidosava Đorđija Kapetanović rođena Đekić, 21. januara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 22. januara u 15 časova na mjesnom groblju Vrbice.

Jovan Jovo Simov Nikač 21. januara 2014. u 94. godini. Sahrana je obavljena 22. januara u 15 časova na seoskom groblju pred Crkvom Sveti Nikola.

Mirjana Mira Racova Dobrović rođena Ulićević, u 59. godini. Sahrana je obavljena 22. januara u 15 časova na mjesnom groblju u Bijelom Polju – Zeta.

Momir pok. Ljuba Knežević 20. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 22. januara u 14 časova na groblju kod Crkve Sv. Preobraženja u Igalu.

Vujoš Krsta Bubanja 20. januara 2014. u 57. godini. Sahrana je obavljena 22. januara 2014. u 14 časova na groblju u Bubanjama.

Takođe, on se prisjeća da se za vrijeme poplava dešavalo da sa kajaka bere japanske jabuke, jer se Zeta izlije, pored ostalog, i po voćnjacima, njivama, livadama.

“Obožavalac sam kajaka. Obilne padavine mi omoguće da iz kuće uđem u njega i uživam u najbližem jezeru poput ovog jutros.” A Slavko je juče ujutro izazvao

interesovanje najmlađih sugrađana koji su iz predškolske ustanove, zajedno sa svojim vaspitačima, izašli da posmatraju neobičan prizor. I.Mandić

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 SVIJET

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

RASPRAVA O PRVOM SVJETSKOM RATU

Srpsko “hvala” Borisu Džonsonu

BEOGRAD - Poštanska marka povodom početka pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji puštena je u utorak u promet. Javno preduzeće “Pošta Srbije” je, u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije i Pregovaračkim timom za pristupanje Srbije EU, pripremilo posebnu seriju poštanske marke kojom se obilježava početak Pregovora. Posebna poštanska marka u Srbiji je emitovana i povodom početka pregovora Srbije i Crne Gore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju 2005. godine, podsjeća se u saopštenju JP Pošta Srbije.

BEOGRAD - Predsjednik Skupštine srpske dijaspore i Srba u regionu Dragan Stanojević zahvalio je gradonačelniku Londona Borisu Džonsonu jer je javno rekao da Srbi nisu krivi za početak Prvog svjetskog rata. Kancelarija Vlade Srbije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu prenijela je da je Stanojević ocijenio Borisa Džonsona kao “istinoljubivog čoveka koji želi da se poznate činjenice o Velikom ratu ne iskrivljuju i ne zamjenjuju uloge”. Gradonačelnik Londona je u članku u Telegrafu, 6. januara kritikovao laburiste zbog pokušaja minimiziranja uloge Njemačke u Prvom svjetskom ratu i pripisivanja krivice Srbiji za njegov početak. U tekstu pod naslovom “Njemačka je počela Veliki rat, ali ljevica ne može da podnese da to kaže” Džonson je naveo je da je tužna, ali neporeciva istina da je Prvi svjetski rat, sa svim svojim ubistvenim užasom, najvećim dijelom rezultat nemačkog ekspanzionizma i agresije. “Istorijski i društveno-politički položaj

Srbije prije jednog vijeka bio je vrlo nezavidan. Može se reći - katastrofalan. Tek je izašla iz dva balkanska rata, iscrpljena vojno i finansijski, tako da joj je bio prijeko potreban oporavak, pomoć prijateljskih zemalja i naročito što duži period mira”, naveo je Stanojević u pismu Džonsonu.

NIJE POTVRDIO DOLAZAK

Crna Gora Skupština A d m i n i s t r a t i v n i o d b or Broj 00-63-14/14-4

Podgorica, 22. januar 2014. godine

Saglasno članu 33 Zakona o javnim radio-difuznim servisima Crne Gore („Službeni list CG”, 79/08, 45/12), upućuje

JAVNI POZIV ovlašćenim predlagačima za kandidate za člana Savjeta RTCG

Papa ipak neće posjetiti Sarajevo VATIKAN - Portparol pape Franja demantovao da je dogovorena posjeta poglavara Rimokatoličke crkve Sarajevu povodom obilježavanja stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata. Portparol Svete Stolice Federiko Lombardi rekao je da papa jeste dobio poziv od bosanskih vlasti da dođe u Sarajevo povodom stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, ali da je to za sa-

da sve. “Bio je poziv. Ništa više”, rekao je Lombardi i dodao da se apsolutno ne može govoriti da je put planiran, prenijela je agencija Frans pres. Podsjetimo, bosanski mediji javili su u utorak da će papa Franjo doći u službenu posjetu Bosni i Hercegovini 21. juna ove godine, odakle će, povodom stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata poslati poruku mira.

1. univerzitetima u Crnoj Gori, za jednog člana; 2. Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i Matici crnogorskoj, za jednog člana; 3. nacionalnim ustanovama kulture i nevladinim organizacijama iz oblasti kulture, za jednog člana; 4. Privrednoj komori Crne Gore i udruženju poslodavaca koje je zastupljeno u Socijalnom savjetu, za jednog člana; 5. nevladinim organizacijama iz oblasti medija, osim udruženja emitera, za jednog člana; 6. nevladinim organizacijama iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, koje se bave ostvarivanjem i zaštitom: nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti; prava na zdravu životnu sredinu; prava potrošača; prava lica sa invaliditetom ili prava na obrazovanje i socijalnu zaštitu, za dva člana; 7. sindikatu koji je zastupljen u Socijalnom savjetu, za jednog člana; 8. Crnogorskom olimpijskom komitetu i Crnogorskom paraolimpijskom komitetu, za jednog člana. Predloženi kandidat za člana Savjeta RTCG može biti afirmisani stručnjak iz oblasti koja je relevantna za obavljanje djelatnosti RTCG (novinarstvo, pravo, ekonomija, tehničke nauke, sociologija, markenting, radio-difuzija i dr.), koji ima prebivalište u Crnoj Gori i najmanje visoku stručnu spremu. Nevladina organizacija, kao ovlašćeni predlagač, mora da ispunjava sljedeće uslove: 1) da je kod nadležnog organa državne uprave registrovana najkasnije tri godine prije objavljivanja javnog poziva za podnošenje predloga za imenovanje Savjeta; 2) da ista nevladina organizacija može učestvovati u predlaganju kandidata za člana Savjeta samo u okviru jedne kategorije predlagača iz člana 28 stav 1 Zakona; 4) dokaz o upisu u registar nevladinih organizacija kod nadležnog organa državne uprave; 5) osnivački akt i statut, u tekstu koji se nalazi kod nadležnog organa državne uprave; 6) izvještaj o radu i finansijske izvještaje za predhodne tri godine. Kandidat za člana Savjeta mora da ispunjava opšte uslove za rad određene članom 16 Zakona o radu, o čemu dokaz – uvjerenje o opštem zdravstvenom stanju, dostavlja predlagač. Ovlašćeni predlagač je dužan da uz predlog kandidata za člana Savjeta pored dokaza da kandidat ispunjava opšte uslove - uvjerenje o opštem zdravstvenom stanju predloženog kandidata, dostavi i: 1) dokaz da predloženi kandidat ima prebivalište u Crnoj Gori; 2) dokaz o stručnoj spremi predloženog kandidata; 3) izjavu predloženog kandidata o prihvatanju kandidature; i 4) izjavu predloženog kandidata da ne postoji konflikt interesa iz člana 26 Zakona o javnim radio-difuznim servisima Crne Gore za njegovo imenovanje za člana Savjeta. Za pravna lica, ovlašćene predlagače, nadležni organi upravljanja predlažu kandidata za člana Savjeta RTCG. Lice koje je predloženo za člana Savjeta ne mora biti iz reda ovlašćenog predlagača. Pozvani subjekti za podnošenje predloga za imenovanje članova Savjeta RTCG dužni su da predlog za kandidata za člana Savjeta dostave Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore, na obrascu koji je objavljen na internet stranici Skupštine Crne Gore, najkasnije u roku od 45 dana od dana upućivanja ponovnog javnog poziva, kako bi se blagovremeno proveo postupak utvrđivanja liste kandidata za imenovanje Savjeta.

PREDSJEDNIK ODBORA Radivoje Lala Nikčević, s.r.

NEĆE BITI IZRUČEN AMERIKANCIMA

Slovenci oslobodili rumunskog hakera LJUBLJANA - Rumunski državljanin Viktor Faur, poznat po hakerskom nadimku SirVic, pušten je iz ekstradicijskog zatvora u Murskoj Soboti, nakon čega je otputovao u domovinu. Slovenački sud ovih je dana odbio zahtjev za njegovo izručenje u SAD koje ga traže zbog upada u računarske sisteme NASA i nekih drugih američkih vladinih agencija od prije nekoliko godina. Prihvaćena je njegova odbrana da mu je zbog tog djela već suđeno u Rumuniji, gdje mu je bila određena kazna uslovnog zatvo-

ra i novčana odšteta za kompanije koje je oštetio, kao i da mu se za isto djelo ne može suditi dva puta. Dvadesetdevetogodišnjeg Faura Amerikanci optužuju da je upadima u kompjuterske sisteme američke svemirske agencije NASA, američke mornarice i agencije za energiju uzrokovao 1,3 miliona dolara štete i da je zbog njega NASA u jednom trenutku čak ostala bez veze sa svemirskim objektima. Zato bi mu u SAD, u slučaju izručenja, prijetila kazna od jedne do deset godina zatvora.


SVIJET 17

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

1.700

“Dragi pretplatniče, vi ste registrovan kao učesnik u masovnim demonstracijama” glasi poruka koju su juče dobijali demonstranti u Kijevu. Kako je objavio Njujork tajms, urkajinski mobilni operateri negirali su da stoje iza slanja ove anonimne poruke, ali ju je ukrajinska javnost protumačila kao upozorenje. Analitičari sa kojima je razgovarao američki list navode da je slanje ovakvih ciljanih poruka moguće i da se slično dešavalo tokom nemira u Egiptu.

ljudi je povrijeđeno tokom okršaja policije i demonstranata tokom utorka i srijede, tvrde predstavnici ukrajinske opozicije

VRHUNAC SUKOBA

Pakao na ulicama Kijeva Medicinska služba opozicije tvrdi da je poginulo najmanje petoro ljudi, od čega je jedan pao sa ulaza na stadion FK Dinamo Kijev, a na tijelima ostalih se vide rane od vatrenog oružja. Vlast potvrdila samo dva smrtna slučaja KIJEV - Najnoviji sukobi u Kijevu, koji su počeli ponedjeljak, juče su dostigli vrhunac. U okršajima policije i “proevropskih demonstranata i aktivista” kako ih oslovljavaju prozapadni mediji, odnosno “ekstremista i terorista” prema kvalifikaciji vlasti u Kijevu, poginulo je najmanje petoro ljudi, tvrdi opozicija, dok je vlast do zaključenja potvrdila samo dva smrtna slučaja. Svjetske agencije najprije su juče prenijele da je policija u ranim jutarnjim satima počela da razbija barikade i hapsi demonstrante, zbog čega su izbili novi žestoki sukobi. Demonstranti su se, s druge strane, branili kamenicama i Mo-

lotovljevim koktelima, a policija je onda odgovorila suzavcem i dimnim bombama. Ubrzo je medicinska služba ukrajinskog protestnog pokreta u Kijevu je saopštila da je jedan demonstrant, na koga je policija pucala iz snajpera, preminuo. Ta služba je dodala da je još jedna osoba poginula kada je pala sa vrha svečanog ulaza stadiona fudbalskog kluba Dinamo Kijev. U međuvremenu, potvrđena je vijest da je u sukobima policije i demonstranata poginuo još jedan demonstrant. Za dvojicu stradalih ljekari su naveli da imaju rupe od metaka u tijelu, a za trećeg se navodi da je pao s visine, prenijela je agencija AFP. Pred

samo zaključenje našeg lista, pojavile su se informacije o ukupno petoro poginulih. Medicinska služba ukrajinskog pokreta opozicije navela je da je četvoro od petoro mrtvih ima rane od vatrenog oružja, kao i da je juče i prekjuče bilo oko 1.700 povrijeđenih. Sa druge strane, ukrajinski državni organi su potvrdili samo dva smrtna slučaja.

● NEPRESTANI SUKOBI TOKOM CIJELOG DANA

Svjetski mediji juče su izvještavali o konstantnim sukobima na glavnom trgu u Kijevu, koji je ličio na ratno poprište jer se na nje-

mu vodila intenzivna borba između demonstranata i policije, koja je bila pod punom opremom za razbijanje demonstracija. Takođe, neprestano su odjekivali pucnji, bacale se šok-bombe, dim se širio centrom grada, a ekipe hitne pomoći bez prestanka su iznosile povrijeđene. Policija je preko razglasa pozivala demonstrante da se raziđu i da se ne sukobljavaju sa snagama bezbjednosti, ali oni su uzvraćali udarce čime god su stigli. Na internet mreži Jujtub, na kojoj je otovoren kanal sa živim prenosom dešavanja iz centra Kijeva, mogao se vidjeti veliki broj požara koje su demonstranti neprestano potpaljivali automobilskim gumama.

● JANUKOVIČEV APEL UKRAJINCIMA: NE SLIJEDITE EKSTREMISTE

Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič sastao se juče nakon pogibije demonstranata sa trojicom lidera opozicije kako bi razgovarali o krizi koja je izazvala nasilne sukobe. Nakon sastanka ni lider opozicije Vitalij Kličko ni predsjednik Janukovič nisu željeli da komentarišu šta se događalo iza zatvorenih vrata. Predsjednička pres služba je saopštila da je Janukovič naložio da se sprovede detaljna istraga o pogibiji demonstranata. On je pozvao Ukrajince da ne slijede “ekstremiste” i ne nastavljaju oštre sukobe. “Izražavam duboko žaljenje zbog smrti ljudi u sukobu koji su izazvali ekstremisti. Pozivam narod da ne slijedi pozive radikalnih političara”, naveo je Janukovič u saopštenju. Premijer Ukrajine Mikola Azarov rekao je da su antivladini protesti “doveli teroriste” na ulice, zaprijetivši da će “kriminalci biti kažnjeni”. Policijska akcija uslijedila je dan nakon što je u Ukrajini na snagu stupio kontroverzni set novih zakona ko-

jima se zabranjuju svi vidovi antivladinih protesta. Žestoke sukobe koji traju od početka nedjelje izazvao je novi zakon koji zabranjuje neodobreno postavljanje šatora i bina, što je bila karakteristika protesta. Onima koji obezbjeđuju opremu za mitinge prijeti zatvorska ili novčana kazna. Zakonom su predviđene zatvorske kazne do 15 godina za “masovno kršenje” javnog reda. Od ponedjeljka je u sukobima demonstranata i policije u Kijevu povrijeđeno više od 200 osoba na obje strane.

● EU RAZMATRA SANKCIJE, SAD UKIDA VIZE

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da EU razmatra “moguće akcije” protiv Ukrajine i pozvao na hitan prekid nasilja u Kijevu poslije eskalacije sukoba koji su doveli do smrti demonstranata. “Nastavićemo da pažljivo pratimo ove događaje, kao i da razmatramo moguće akcije EU i posljedice po naše odnose s tom zemljom”, rekao je Barozo novinarima u Briselu. Barozo je istakao da je EU “šokirana” izvještajima o stradanju ljudi. I visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton zatražila je “hitan prestanak nasilja” u Ukrajini i pozvala vlasti da što prije pokrenu istragu o ubistvu ljudi na protestima. Ambasada SAD u Kijevu saopštila je da je poništila vize “nekolicini Ukrajinaca” koji su povezani sa nasiljem. “Kao odgovor na akciju usmjerenu protiv demonstranata... u novembru i decembru prošle godine, Ambasada SAD je poništila vize nekolicini Ukrajinaca povezanim sa nasiljem”, navodi se u saopštenju. U saopštenju američke ambasade se ne navode imena ljudi kojima je poništena viza, ali se ističe da se razmatraju dalje akcije protiv odgovornih za trenutno nasilje.


18 KULTURA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

TEATAR

Podrška Ministarstva medijima

Mićunović i Koprivica u Beogradskom dramskom Premijera komada “Anđeli čuvari” Staše Koprivice, u režiji Veljka Mićunovića, biće održana u subotu, 25. jaunara, na sceni Beogradskog dramskog pozorišta. “Najbolji način da pobjediš ono čega se plašiš jeste da mu se nasmiješ u lice. “Anđeli čuvari” su moj pokušaj da se nasmojem u lice onome što mene, a vjerujem i mnoge druge na ovim prostorima tišti. Nekako smo već odavno zaključili da nam je mentalitet nezgodan i da smo sami sebi krivi za sve, možda je sada trenutak da sami sebe počnemo da spašavamo i postanemo sopstveni Robin Hudovi u potrazi za pravdom koja nam nedostaje”, kaže Staša Kopri-

STRIP

Mur se povlači Slavni autor ljut zbog optužbi na njegov račun vica. U predstavi igraju Marko Živić, Andrija Kuzmanović i Ljubinka Klarić.

JUBILEJ

Njuportl slavi 60 godina Vi n t o n M a r s a l i s , B o b i Mekferin i Dr Džon samo su neki od umjetnika koji će nastupiti na ovogodišnjem Njuport džez festivalu, koji ove godine obilježava 60. godišnjicu postojanja. Festival će trajati od 1. do 3. avgusta, a njegov osnivač Džordž Vejn u utorak je objavio listu izvođača koji će nastupiti ove godine. Među umjetnicima koji će nastupiti na festivalu su i trombonista Trombon Šorti, saksofonista Dejvid Sanborn i džez, bluz i soul pjevač Gregori Porter. “Mi

smo oduševljeni što će festival biti otvoren sjutra, pri čemu će cijelog dana nastupati muzičari koji su se na sceni pojavili s karakterističnim pričama koje pričaju svojom muzikom”, rekao je Vejn. On se bavi produkcijom tog festivala od njegovog osnivanja 1954. godine. “Mi ne prodajemo samo te umjetnike, već je moguće da prodajemo budućnost džeza”, rekao je Vejn, kome je 88 godina, navedeno je na zvaničnoj internet stranici festivala.

Legendarni strip autor Alan Mur, tvorac čuvenih “Čuvara”, najavio je demonstrativno povlačenje iz javnosti nakon diskusije u kojoj je optužen da u svojim djelima promoviše rasizam i veliku količinu seksualnog nasilja nad ženama. U nedavnom obimnom intervjuu koji je naslovljen “Posljednji intervju Alana Mura”, on je istakao da je interesovanje odrasle publike za superheroje potencijalna kulturološka katastrofa. “Po mom mišljenju, prihvatanje nedvosmisleno dječjih likova ukazuje na bjekstvo iz kompleksne savremene egzistencije. Veliki dio publike odustao je od pokušaja razumijevanja stvarnosti u kojoj žive pa umjesto toga prihvataju besmislene svjetove koje nude DC i Marvel Comics. Smatram da je potencijalno katastrofalno za kulturu to da se drži efemernih postavki prošlog vijeka i savremenu kulturnu scenu sprečava da razvije vlastite ideje, relevantne i prikladne određenom vremenu.”

Od optužbi da njegova djela karakterišu momenti seksualnog nasilja nad ženama branio se izjavom da ima puno više konsenzualnih i relativno sretnih seksualnih odnosa od scena seksualnog nasilja i dodao da “seksualno nasilje, kao i porodično nasilje, prikazuje kad je to neophodno za priču ili kad je lošija alternativa implikacija da takve stvari ne postoje i da se nijesu događale. “U stvarnom životu je manje ubistava od slučaja silovanja, a to je potpuno obrnuto u filmovima, TV programima, književnosti i stripovima. Zašto su ubistva toliko zastupljena u našoj popularnoj književnosti, a seksualni zločini toliko zapostavljeni? Sigurno ne zato što je silovanje lošije od ubistva, pa je zato zaradilo status nedodirljivosti. Iako je savršeno prihvatljivo opisivati nasilje i mjesta zločina poput ubistva do najsitnijih detalja i to smatraju zdravim i potpuno normalnim, opisi seksualnih zločina neminovno privlače ogorčene kritike”, zaključio je Mur.

Ministarstvo kulture donijelo je odluku prema kojoj će 2014. sufinansirati devet projekata u lokalnim štampanim medijima (47.000 eura) i tri projekta za naučne časopise za kulturu i teoriju medija (51.000 eura). Podršku su dobili: More Montenegro (3.000 eura), Novine Nikšića (10.500 eura), Kolašinske novosti (4.000 eura), Novine podgoričke baštine (2.000 eura), Regionalne novine (3.000 eura), Mojkovačke novine (2.200 eura), Pljevaljske novine (3.000 eura), Komuna (16.000 eura), Mozaik (4.000 eura). U oblasti naučnih časopisa sufinansiraće se: Medijski dijalozi (28.000 eura), Medijska kultura (12.500 eura) i Medijska politika (10.500 eura).

Zimska škola flaute Zimska škola flaute u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić” trajaće do 26. januara. Školu vodi Ljubiša Jovanović, istaknuti flautista i redovni profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Za učešće na Zimskoj školi flaute prijavilo se 20 polaznika iz osnovnih i srednjih muzičkih škola iz Podgorice, Kotora, Tivta, Cetinja i Bara. “Pored individualnih časova, na Zimskoj školi polaznici će zajedno učestvovati u horu flauta.


KULTURA 19

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

Literatura

Vječiti kandidat za Nobela

Radovi mehmeta aloje

Vuk Perović

Izložba radova umjetnika Mehmeta Aloje biti otvorena večeras u 19 sati, u Galeriji “Velimir A. Leković” u Baru. Mehmet Aloja na svojim slikama najčešće, pored ambijenta svoga grada, znalački, prepoznatljivom paletom prikazuje živopisnu okolinu Šaskog i Skadarskog jezera. Od početka stvaranja do danas, Aloja u kontinuitetu gradi svoj, u maniru stare generacije, strpljivi svijet odnosa, sa puno mjere i iskrenog, zavičajnog osjećanja, navodi se u najavi izložbe. Aloja je rođen u Ulcinju. Završio je pedagošku akademiju 1969. godine u Nikšiću, slikarski smjer.

A

merički pisac Filip rot prije dvije godine odlučio je da ode u penziju objavivši da više neće pisati knjige, ali literarni svijet ne može bez njega, pa je odjeknula vijest o njegovoj biografiji, koja se pojavila u prodaji u Americi. rot je jedna od najzanimljivijih književnih figura 20. vijeka, a vodi se i kao vječiti kandidat za Nobela pošto se svake godine njegovo ime pojavi u štampi među favoritima. od važnih priznanja to je vjerovatno jedino koje još nije dobio.

Pisac Filip Rot ne važi za nekog ko pretjerano voli javnost, pa zato i podatak da je sa autorkom svoje biografije sarađivao čini tu knjigu još vrednijom. Kako prenose američki mediji, “Roth Unbound” razotkriva jednog od najvećih živih pisaca. Knjiga “Roth Unbound” ima 400 stranica i jednako je posvećena piščevom životu i djelu. Autorka Klaudijom Rot Pijerpon nije u rodu sa piscem, ali je zato bila spremna da mu postavlja pitanja koja su godinama pratila njegova djela. Međutim, sam pisac nije bio spreman ili nije želio da na njih odgovara. Koliko je imao poštovalaca, toliko je imao i protivnika. U svojim djelima je bio beskompromisan, često i prema samom sebi. Rot je pisao o američkom i jevrejskom identitetu, ali su vjerovatno suština njegove proze sama književnost i odnosi među polovima.

●Gotov sam Vijest da neće više biti knjiga u kojima su glavni likovi Nejtan Cukerman ili Dejvid Kepeš odjeknula je u literarnim krugovima. “Da vam iskreno kažem, gotov sam”, kazao je Rot prije dvije godine i napomenuo da već treću godinu nije ništa napisao jer je, napunivši 79 godina, shvatio da nema previše vremena, pa će energiju usmjeriti na ponovno čitanje najdražih knjiga, kao i sopstvenih romana. Možda je ovo drugo upravo bilo ključno da odluči da sarađuje na biografiji. Tako da su brojni ljubitelji, ali i stručnjaci, sa ushičenjem dočekali ovu biografiju. Rota su tokom karijere pratile i vjerovatne i nevjerovatne priče. Često je otpuživan da je

ženske likove stvarao sa dozom mizoginije, ali i da ja agent izraelske tajne službe Mosad. Zanimljiva je i činjenica da je nakon što je Rotu 1959. objavljena prva priča jedan rabin pitao “Šta se radi na tome da se ovaj čovjek zaustavi”. Izraelski književni kritičar Geršom Šolem je jednom prilikom napisao da su Rotove knjige “ono za šta su se svi antisemiti molili da bude napisano”.

Da vam iskreno kažem, gotov sam”, kazao je Rot prije dvije godine i napomenuo da već treću godinu nije ništa napisao jer je, napunivši 79 godina, shvatio da nema previše vremena, pa će energiju usmjeriti na ponovno čitanje najdražih knjiga, kao i sopstvenih romana ●Alter ego U “Roth Unbound” autorka analizira i piščeve ljubavne odnose, ali i razjašnjava pozadinske misterije brojnih Rotovih romana, od ranog uspjeha “Portnojeve boljke” do ka-

StiPeNDiJe

Krokodilov konkurs Udruženje Krokodil poziva pisce iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Slovenije, Bugarske i Rumunije da se do 31. januara ove godine prijave za učestvovanje u projektu rezidencijalnog programa Krokodilova kuća za pisce. Stipendija za odabranog pisca uključuje jednomjesečni boravak u opremljenom stanu u Beogradu, putne troškove i honorar u iznosu od 800 eura. Prijave mogu slati autori proznih djela, pjesnici, dramaturzi, esejisti-kolumnisti...Pisci će u Beogradu koristiti vrijeme stipendije za svoj rad i upoznavanje s kulturnim životom grada, a pored toga će imati predstavljanja kako u Beogradu tako i u drugim gradovima Srbije. U periodu boravka biće organizovana čitanja i tribine. Program ima za

cilj da omogući autorima iz regiona i Evrope da upoznaju literarne i kulturološke prilike u Srbiji, a posebno u Beogradu, dok istovremeno beogradska književna publika dobija jedinstvenu priliku da upozna rad odabranog autora. Partneri projekta su Mreža TRADUKI, Erste banka i Sekretarijat za kulturu grada Beograda. Aplikacija mora da sadrži: curriculum vitae (na srpskom, hrvatskom, bosanskom, crnogorskom, engleskom ili njemačkom); punu adresu (kontakt telefon i e-mail adresa); popis objavljenih djela; kratak opis planova rada u Beogradu; pismo preporuke izdavača ili udruženja pisaca. Prijave treba poslati putem elektronske pošte na adresu festivalkrokodil@gmail.com.

scena mire trailović

Rot je već dvije godine u dobrovoljnoj literarnoj penziji

snijih klasika poput “Ljudske mrlje”. Pijerpont podsjeća i da se Nejtan Cukerman, koji će tokom godina postati jedan od ključnih likova Rotovog opusa, prvi put pojavio kao sporedni lik u dvije priče u zbirci “My Life as a Man”, prije nego što je dobio priliku u cijelom romanu. No Cukerman nije jedini Rotov alter ego, jer se često bavio autobiografskim temama, a svoju metaliterarnu igru s dvojnicima do vrhunca je doveo u “The Facts”, knjizi u kojoj Filip Rot i Nejtan Cukerman razmjenjuju pisca. “Roth Unbound” analizira i ključne književne uticaje na pisca, među kojima se izdvaja Franc Kafka, kojeg je Rot nekoliko puta uključio kao lik u svoje romane.

● FOTO PRIČA

oproštAJ od ABAdA BoloNJA, ItAlIJA Italijanski predsjednik Đorđo Napolitano oprostio se juče u Bolonji od slavnog italijanskog dirigenta Klaudija Abada, koji je preminuo u ponedjeljak, u 81. godini. Abado je dirigovao najvećim svjetskim orkestrima, a bio je direktor milanske Skale od 1968. do 1986. godine, prije nego što je postavljen za šefa Londonskog simfonijskog orkestra, a zatim za direktora Bečke opere. Poznavaoci kažu da je Abado imao “specijalan dodir” kada je riječ o vođenju orkestra - davao im je određenu nezavisnost i tako dobijao njihovu lojalnost. Đorđo Napolitano je u avgustu prošle godine imenovao Abada za doživotnog senatora zbog doprinosa italijanskoj kulturi.

Pismo Vikipediji Penzija Filipa Rota svakako da nije uobičajena pa je autor imao vremena da se pozabavi svojim djelima kako je i namjeravao. “Draga Vikipedijo, ja sam Filip Rot. Nedavno sam prvi put pročitao odrednicu na Vikipediji koja govori o mom romanu ‘Ljudska mrlja’”, tako je Rot prošle godine započeo pismo otvorenoj internet enciklopediji. Zanimljivo je da Vikipedija ne prihvata autora kao izvor informacija, pa je Rot zbog toga morao da pošalje javno pismo. Na Vikipediji je pisalo da je “Ljudska mrlja” “navodno inspirisana životom pisca Anatola Brojarda”. Rot je to demantovao, a na Vikipediji se ta odrednica sada vodi kao “Kontroverza oko Anatola Brojarda” i evidentno je da otvoreno pismo Rotu nije pomoglo.

Scena pozorišta Atelje 212 juče je zvanično proglašena za Scenu “Mira Trailović”, po imenu velike rediteljke. Miratrailović (1924-1989), čuvena upravnica i rediteljka Ateljea 212, rođena je prije 90 godina, u Kraljevu, a preminula je prije četvrt vijeka, 1989. godine. Trailović je diplomirala je na Dramskom odsijeku Muzičke akademije u Beogradu i na Visokoj filmskoj školi. Bila je i među osnivačima Ateljea 212, koji je počeo da radi 12. novembra 1956. u adaptiranoj dvorani tadašnje novinske kuće Borba, u kojoj je bilo samo 212 stolica. Grupa umjetnika okupila se oko cilja - avangardniji pozorišni repertoar nego što su bile predstave igrane u to vrijeme u drugim beogradskim teatrima. Prva predstava Ateljea bila je “Faust” u njenoj režiji, a glumci su bili Marija Crnobori, Mata Milošević, Viktor Starčić i ljubiša Jovanović. Pozorištem su najprije rukovodili radoš Novaković i Bojan Stupica, a Trailović je u prvo vrijeme bila pomoćnica upravnika i ubrzo postala direktor.


20 DRUGI MEDIJI

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

CNN

Indija na čelu štedljivih pronalazaka Državu Gudžarat u Indiji 2011. zadesio je zemljotres u kojem je 2.000 ljudi izgubilo život, 400.000 ostalo bez doma a nebrojeno mnogo drugih bez posla.

Jedan mladi preduzetnik, Mansukbai Pradžapati, izgubio je sve – ali i pronašao inovativan način da se oporavi. On je izumio jeftini frižider od cigala kojem ne treba struja i koji nastavlja sa radom u slučaju velikih nesreća ili nestanka struje, kao što je bio slučaj u njegovom selu. Pradžapatijev izum dio je rastućeg trenda širom Indije, poznatim kao „štedljiva inovacija“ – nepoznati izumitelji pronalaze jeftina rješenja za lokalne probleme, često iz nužde, koristeći tehnike koje su sami kreirali. Ovaj trend je postao toliko uspješan, da je jedna nezavisna humanitarna organizacija iz Britanije (NESTA), objavila obiman istraživački rad na temu ovog fenomena. U njemu se navodi da se „štedljive inovacije mogu naći širom indijskog si-

stema: od napora da se isprati pronalazak novih ljekova koji vode državne laboratorije, te Barti Ertelovog pristupa smanjenja troškova telefonskih poziva, do Keralan pristupa palijativnoj njezi za pacijente kojima su potrebni pomoć i podrška pri kraju života, a koji nemaju načina da budu u formalnom zdravstvenom sistemu“. Na čelu pokreta štedljivih inovacija nalazi se profesor Anil Gupta koji je u proteklih 20 godina proputovao cijelom Indijom u potraži za lokalnim pronalazačima čija je kreativnost imala pozitivan uticaj na ruralno siromaštvo. 1989. godine, Gupta je osnovao Mrežu Pčele Radilice, organizaciju koja otkriva novonastale izumitelje i pomaže im da svoje pronalaske iznesu u svijet. „Prepješačio sam otprilike 4.000 kilometara u proteklih 12 godina“, kaže Gupta. „Pokušao sam da mapiram umove ljudi koji pronalaze širom zemlje.“ Putovanje je Guptu upoznalo sa ljudima koji rješavaju svakodnevne probleme na štedljiv način, koristeći se tradicionalnim znanjem i odmah dostupnim materijalima.

Po sopstvenim proračinima, Gupta vjeruje da je Mreža otkrila 25.000 novih izuma, uključujući zaprašivač za usjeve koji radi na motociklu, uređaj za penjanje po drveću, bicikl koji može da se vozi i u bodi, te sistem za navodnjavanje koji pokreće vjetar. Kirsten Baund, autor NESTA izvještaja, kaže da „štedljive inovacije stvaraju prednost iz nepogodnosti“. „Suočeni sa nedostatkom sredstava i institucionalnim rupama, štedljivi pronalazači razvijaju radikalna nova rješenja za probleme. I ne radi se samo o tome da stvari postanu jeftinije, već bolje, da više odgovaraju i da se mogu lakše koristiti. To uključuje upotrebu dostupnih sredstava na novi način, smanjenje otpada ili njegovo korištenje za nešto drugo, pa čak i ponovno izmišljanje cijelog sistema vezanog za neki proizvod ili uslugu.“ Mansukbai Patel, farmer iz Gudžarata, osmislio je upravo takav proizvod. Branje pamuka u ovoj je državi ručni posao, a u prošlosti su ga često obavljala djeca. U namjeri da smanji posao, Patel je izmislio mašinu koja kupi pamuk a kojom

Robot iz kućne radinosti

Mark Hejgud, bivši policajac, napravio je humanoidnog robota od kućanskih aparata, visokog 1.30 cm. „Iskreno, razmišljao sam o njemu kao o ogromnoj igrački. To mi je pomoglo da se latim posla, jer je zaista zahtjevan“, rekao je Hejgud. Robota je pravio pune četiri godine i bavio se estetikom jednako koliko i tehničkim dijelom – spajanjem djelova tijela. „Noge su mu napravljene od zvučnika i prelijepe su. Ramena su mu od ventilatora a ruke od bušilica. Grudi i leđa su od dječijih igračaka a glava od radija/alarma. U rukama ima djelove štampača“, objasnio je ovaj 49-godišnjak iz Baltimora. „Bilo je tu mnogo kućanskih aparata, pa je građa veoma kompleksna; ali jedva čekam da napravim još jednog.“ Ovaj samouki robotičar inspiraciju je našao u Hondinom ASIMO robotu i njegovom kolegi HUBO kojeg je smislo Dreksel univerzitet. Sklapanje HEXa koštalo ga je

desetine hiljada dolara, ali sada ga kontroliše bežično, sa svog kompjutera, uz pomoć bluetooth konekcije. „HEX može samostalno hodati, mada nije sasvim stabilan – trenutno imam mali problem sa odgovaranjem zglobova. Ali ruke su mu sasvim funkcionalne, i noge rade kako treba a ima 23 stepena slobode kretanja.“ Prije ovoga, Hejgud je dvije pune decenije služio policiji Baltimora, a penzionisao se 2006. godine. „Uživao sam u tome da budem policajac, da zatvaram loše ljude. Ali to vam zaokupi cijeli život. Zato sam i otišao“, objašnjava Hejgud. Interes za robote razvio je veoma rano, jer ih je uvijek dobijao od majke za božić, iako su veoma siromašno živjeli. Hejgud bi ih rastavljao i spajao u nove konfiguracije i tako sebe zabavljao. Kaže da ga je i to spasilo da ne ode u „loše strane“ Baltimora, inače poznatom po visokoj stopi kriminala. Sada se nada da će novu generaciju djece zainteresovati za lijepe stvari, pa obilazi lokalne društvene klubve i upozna-

je ih sa svojim robotom i radom. Kako bi poslao poruku što dalje, a i smanjio cijenu izgradnje robota, Hejgud je pokrenuo „Kikstarter“ kampanju. Novac koji sakupe iskoristiće da „ispegla“ greške i dokumentuje cijeli proces izrade – „tako da svako može vidjeti svaki zavrtanj, šaraf i maticu“ u robotu, kazao je on.

može upravljati jedna osoba. Profesor Gupta vjeruje da je ovaj izum značajno pomogao da se smanji eksploatacija djece u cijelom regionu. Frugal Digital, istraživačka grupa koju vodi kopenhagenski Institut za interakcioni dizajn, želi da promoviše upravo takve izume. Oni vode projekte skupa sa indijskim pronalazačima kako bi došli do jeftinih uređaja koji se mogu „hakovati“ (izmijeniti za drugu upotrebu), i tako riješiti uporne probleme širom zemlje. Prija Mani, menadžer projekta za Frugal Digital, kaže da se može mnogo naučiti kroz „razmišljanje o tome kako da izmijenite svakodnevne stvari koje vam ne trebaju i pametnije ih upotrijebite“. Projekti saradnje sa indijskim investitorima već su izrodili proizvode koji se danas koriste širom Indije, uključujući projektor napravljen od komponenti iz starog mobilnog telefona, te jeftini aparat za zdravstveni pregled napravljen od starog budilnika. Mani kaže da će ono što štedljivi inovatori u Indiji trenutno rade tek dobiti internacionalni značaj: „Ljudi su mislili da smo skroz poludjeli jer pokušavamo da napravimo nešto novo od starih djelova.“ Baund takođe vjeruje da se filozofija štedljivih inovacija i praksa mijenjanja tehnologije za nešto drugo mogu upotrijebiti globalno. „Dženeral Motors nam je pokazao svojom sada poznatom, super-jefti-

nom ECG mašinom, da postoji i zapadnjačko tržište za prizvode rođene iz nedostataka indijskog zdravstvenog sistema. To tjera multinacionalne investitore da razmisle o tome kako njihovi postojeći projekti i proizvodi mogu dobiti jaku konkurenciju u jeftinim inovacijama iz Indije ili Kine“, dodala je ona. Ali nemaju sve priče o štedljivim inovacijama tako srećan kraj. 1975. godine, poplave širom Indije skroz su paralizovale provinciju Bihar. Nabujale vode u selu Džatva-Džanerva onemogućile su mnogim ljudima da rade, idu u trgovinu ili obavljaju bulo kakve dnevne obaveze. Lokalni prodavac meda, Mohamed Saidulah, bio je primoran da pređe nadošli Gang kako bi prodavao svoj prizvod, ali svaki put imao je visoku cijenu – prevoz brodom bio je preskup pa je zbog plaćanja karte gubio sve što bi zaradio. Tako je došao do novog rješenja. Zaključao se tri dana u radionicu kako bi smišljao dizajn i konstrukciju za svoje biciklo koje bi moglo i da plovi. Mislio je da će tako pobijediti godišnji monsun. Biciklo je izgledalo kao svako drugo, samo što je sa svake strane oba točka imalo velike plutajuće bove koje se mogu skidati. Dobio je pregršt nagrada, uključujući Nagradu za doživotno dostignuće od Nacionalne Fondacije za Inovacije. Ali uprkos svemu, Saidulah i dalje živi u siromaštvu. Gupta kaže da tek treba raditi na tome da se pouzdani inovatori povežu sa finansiranjem, a ne može sve ni doći iz državne kase. On vjeruje da ključ leži u povezivanju nepoznatih pronalazača sa velikom firmama i to ne samo u Indiji, nego širom svijeta. „Ništa ne može opravdati sprečavanje ljudi da uče jedni od drugih“.


REPORTAŽE 21

ČETVRTAK, 23. 1. 2014

GSS danas

Prekaljeni planinari

Danas, Gorska služba spasavanja označena je kao specijalistička jedinica u Sektoru za vanredne situacije koja zajednički djeluje sa helikopterskom jedinicom. Prema riječima načelnika GSS Željka Loncovića, zahvaljujući helikopterima, akcije spašavanja traju znatno kraće, pa su stoga i spasili mnoge živote. “Akcije se sada mogu završiti za nekih sat i po vremena, pa ta ušteda na vremenu mnogo znači u kritičnim momentima. Ako računamo od polijetanja iz Podgorice pa do povratka u Klinički centar, te okupljanja spasilaca, pa pronalaženje povrijeđenog i ukazivanje prve pomoći, akcija traje znatno manje nego što bi to bio slučaj bez helikoptera”, objašnjava Loncović. Uz aktivne spasioce koji imaju značku, u ovoj organizaciji radi veliki broj ljekara spasilaca, instruktori spašavanja, počasni članovi i pomažući članovi, pa u ovoj službi danas ima oko 120 ljudi.

Heroji planine spašavanje

Jovana Lasica

G

orska služba spasa čitavih pola vijeka sprovodi odvažnu misiju humanosti, tokom koje su njeni članovi izveli nebrojeno mnogo akcija. teško da bi mogli da se sjete koliko su porodilja prenijeli preko zavijanog krnova, te koliko je bilo spašenih ljudskih života i bolesnika, ili koliko su puta rizikujući sopstvene živote vadili nastradale iz jama ili nabujalih rijeka. ekipa dnevnih novina je povodom 50 godina postojanja Gorske službe bila u posjeti planinarskoj legendi Stevanu Stevu vujičiću.

Spasiocima je dovoljno da znaju da su pomogli! Sve akcije nemjerljivog humanizma do danas su ostale zasnovane na volonterizmu. “Gorska služba spasa je proistikla iz Planinarskog društva ‘Javorak’ koje je formirano odmah poslije Drugog svjetskog rata, nastavljajući tradiciju planinarstava u Nikšiću. Mi smo ponikli u ‘Javorku’, gdje smo počeli da se bavimo skijanjem, alpinizmom, orijentacijom i drugim disciplinama. U ‘Javorku’ se stvarao kadar jer je tu bilo pojedinaca koji su bili podjednako uspješni u svim disciplinama, i tada je nastala potreba da se osnuje i GSS, koja je upravo zaživjela u Nikšiću i bila prva u Crnoj Gori”, sjeća se Vujičić, koji je kasnije postao prvi načelnik GSS-a. ● Po Prve licence išli u Sloveniju Pored njega, među prvim planinarima bili su i Miloš Bojanović, Boško Vulanović, Boro Poček, Šuko Višnjić i Milo Agramović. Kako je kazao, u tim godinama krenuli su i prvi stručni tečajevi koje su mora-

Stevan Vujičić, jedan od osnivača Gorske službe spasa

li proći svi oni koji su htjeli postati školovani spasioci. Osposobljavanje je bilo zahtjevno jer se tokom spašavanja svaka greška mogla platiti životom. Prvi takav tečaj bio je organizovan na Lovćenu, dok je svoju prvu alpinističku obuku Stevan imao na Žabljaku, da bi nakon toga uslijedili tečaji u Sloveniji, Bosni i Hercegovini. “Naučili smo skijati na starim vojničkim skijama, najprije italijanskim, pa kada su zimi znali napadati veliki snjegovi, mi smo počeli nositi poštu za Šavnik, Krnovo ili Gornje polje. Tako je sve počelo i mi smo usljed slučajnosti postali spasioci. Počeli smo razmišljati o formiranju GSS, ali se ta služba nije mogla registrovati, jer smo za to morali imati registrovane spasioce.” Počeli su ići na razne stručne kurseve koji su se morali savladati da bi se dobilo zvanje školovanih spasilaca. U Sloveniji je Stevan dobio zvanje instruktora i postao prvi Crnogorac sa tom licencom. “U to vrijeme pomenuto zvanje niko nije imao u Srbiji, Makedoniji i BiH”, prisjeća se Stevo generacije koja je spašavala u “vojničkim gaćama i vunenim čarapama”. Onda je krajem decembra davne 1963. godine uslijedila prva teška akcija kada su iz jamskog jezerceta na dubini od 120 metara morali izvući tijelo beživotnog 23-godišnjaka, jedinca Manojlovića. ● Bez Bojazni niz Boškovo uže “U toj akciji učestovali smo nas šestorica, a vodio je neprikosnoveni organizator početnih akcija i planinarstva, jedan od najzaslužnijih Miloš Bojanović, drugi je bio nenadmašni vođa akcija Boško Vulanović, na čijem smo se užetu spuštali bez bojazni. Treći je bio Boro Poček, jedan ne toliko izgledom i fizički jak čovjek, ali

peča živa. Četvrti je bio veliki planinar, pokojni Gaga Lučić, a peti Đurko Aničić, koji se od tada više nije bavio tim spasilačkim radom, kao i moja malenkost. Nažalost, od te ekipe samo smo nas dvojica živi, Aničić, sad starac sa štapom, sa blizu 80 godina, i 75-godišnji čiča Stevan”, kroz smijeh kaže naš sagovornik. Priča da je ta akcija protekla u strahu i bojazni, od opreme nijesu imali skoro ništa, pa čak ni kacige na glavi. “Od vatrogasaca smo uzeli neko laneno uže privezano bakarnom žicom, a tada su nam Boksiti dali sajlu i rudarske šljemove. Dobili smo i takozvano Gramingerovo sjedište, jednu uprtnjaču. To su bili nenormlani uslovi, ali smo imali makar dio opreme koja je bila neophodna za izvlačenje tog beživotnog tijela mladića”, govori Stevan. Godine nakon toga donijele su nebrojeno novih, hrabrih podviga i velikih spasilačkih akcija duž čitave teritorije naše zemlje. Sve one su bile vrlo teške jer, kako Stevo kaže, iz mnogih su se vraćali “kao grobari a ne kao spasioci”. ● PotreSna 1973, Pad jat-ove “karavele” Ipak, jedna od najtežih i najpotresnijih bila je 1973. godine avionska nesreća kada je JAT-ova “Karavela SE-210” udarila u planinski vrh Babin zub i u smrt odnijela 36 putnika i članova posade. “Kupili smo komade putnika koji su nastradali, pa kud može biti nešto teže od takve situacije. Teško mi je pala i akcija spašavanja alpiniste iz Slovenije koji je sa teškim povredama ostao da visi na stijeni, dobro poznatog Koplja. Njegov prijatelj uspio je da se izvuče i pozove pomoć, a Peter Leskovec je ostao da čeka. Tada gotovo da nijesmo imali penjača alpinistu, a ja, iako nijesam bio penjač, krenuo sam u akciju. Bez straha. Koristio sam sajlu koju su nam iz aviona dobacili jedriličari, suludo je bilo sa tim spašavati čovjeka, ali je to bilo sve što smo u tom trenutku imali. Ubrzo je pala noć, morali smo nastaviti tek sjutra dan, pa je povrijeđeni alpinista mislio da ćemo ga ostaviti. Sjutradan smo se spustili i dvodnevna akcija je uspješno okončana”, sjeća se Stevan. Dodaje da im je najviše muke zadavalo neprohodno Krnovo, gdje se

Pioniri spasilaštva: Prolazak kroz kanjon Nevidio

odigravala borba sa surovom prirodom, mećavom i dubokim snijegom. Sedamdesetih su godina preko Šavnika prenosili tridesetak kilograma tešku radio stanicu, čiji je najveći dio na leđima iznio čuveni atletičar, maratonac Mileta Božović. Stevo se sjeća i slikovito opisuje događaj jedne zime kada im se na putu preko Krnova našao ni manje ni više nego vuk. “Ugledali smo usred prtine vuka, gledamo mi njega, gleda on nas. Stali smo nepomično jer nijesmo znali šta da uradimo u tom trenutku, ali se vuk ubrzo sklonio sa strane i počeo da tone u veliki snijeg. Eto, on je bio u nevolji i mi smo bili u nevolji što nas je na neki način i povezalo”, pripovijeda Stevan.

● PlaninarSka familija On je najstariji član možda i najuspješnije planinarske porodice kod nas, bio je osvajač Mon Blana, Monte Roze, Grosglokhnera, sa deset kolega prvi je savladao gotovo neprohodni kanjon Nevidio, bio je vođa pobjedničkih timova u orijentiringu, uz Miloša Bojanovića i Boška Vulanovića nosilac Ordena zasluga za narod, te Zlatne plakete PSCG. “Moj brat Zdravko bio je osvajač Ararata, sin Danilo je bio nadomak osvajanja Everesta, osvajač Akonkagve, državni prvak SFRJ, a boga mi, sve nas je pretekao moj sinovac Đorđije, koji je 2010. godine uspio da se ispenje na vrh Mont Everesta”, smije se Stevan.


22 ZABAVA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

DALIBOR ANDONOV GRU

U kafani uvijek naručujem pjesme Tome Zdravkovića Poznati srbijanski reper Dalibor Andonov, koji je u posljednje vrijeme čest gost crnogorskih diskoteka i klubova, napravio je mali zaokret u karijeri, pa je tako sve više orijentisan ka di-džejing poslu. Popularni Gru u kratkom intervjuu za portal Mondo otkrio je kako je od ranog djetinjstva planirao da se bavi muzikom, te da se u skladu sa tim svakodnevno susreće sa brojnim izazovima. Među njima je i često provlačenje njegovog imena i detalja iz privatnog života kroz tabloide. “Pratim tračeve i čitam ih redovno. Volim da vidim kako su me ocrnili”, kazao je Gru, koji se dotakao i teme muško-ženskih prijateljstava, o kojima nema previše pozitivno mišljenje. “Kapiram da su moguća, ali se to svodi na nekih 0.0001 odsto”, kroz smijeh je odgovorio reper. Iako je muzički pravac koji Gru njeguje miljama udaljen od narodne muzike, reper nema dilemu uz koju vrstu muzike se najbolje proveseli u kafani. “Volim pjesme Tome Zdravkovića. Ima dobrih narodnjaka, ja nikada nijesam rekao suprotno”, priznaje Andonov, koji se nakon burne noći u kafani ujutru liječi po starom dobrom receptu. “Voda, voda i samo voda. Prije nego što legnem da spavam stavim flašu vode pored kreveta. To liječi mamurluk”, kazao je Gru. Dalibor još ne razmišlja o penzionerskim danima. “Ne vidim način da ću ikada primati penziju, ali bih volio da u penzionerskim danima dosta toga izgleda kao i sad”, zaključio je Gru. D.B.

GLUMIcA NApUSTILA SERIjU

Vanessa odlazi iz ª Zore dubrovačkeº Nakon božićnog prekida, na set su se vratili glumci serije “Zora dubrovačka”, no jedna zvijezda nedostaje, a prema pisanju hrvatskih medija to je glumica Vanessa Radman. Ona više nije dio glumačke postave, a lik Maris Knego, koji je tumačila, i dalje ćemo gledati na malim ekranima, ali glumiće ga Ines Bojanić-Švaić. Na Novoj TV potvrdili su tu vijest, a navode da je do promjena došlo iz produkcijskih razloga. Ne zna se je li na odluku uticala i nedavna povreda koju je Vanessa doživjela tokom snimanja jedne od scena u seriji, o čemu je Story hr ekskluzivno pisao početkom godine.

ª X FAKTOR ADRIAº

Fifi i Marinela završile takmičenje Treća “live” epizoda regionalnog muzičkog takmičenja “X faktor” bila je ujedno i posljednja za članice benda H20, Fifi i Marinelu Đogani, koje su odlukom žirija napustile šou. Djevojke iz benda Kristine Kovač pjevale su numeru Aleksandre Radović “Čuvam te”, a u eliminacionom duelu su se nadmetale sa prošlonedjeljnom povratnicom u takmičenje Aleksandrom Sekulić. Emina Jahović, Kiki Lesendrić i Željko Joksimović glas su dali Aleksandri, dok je Kristina uzalud pokušavala da spasi djevojke iz svoje grupe. Baš kao i u prethodnoj epizodi, u šou se vratio jedan izbačeni takmičar a ovog puta publika je glasala da to bude Maid Hećimović, koji se pridružio Željkovoj grupi. Nastupi koji su najviše oduševili žiri djelo su mlade Ilme Karahmet koja je odlično otpjevala numeru Jelene Tomašević “Ne dam na tebe”, kao i Daniela Kajmako-

skog, koji je izvodio numeru “Sonce nema gree” sunarodnika Vlatka Lazarovskog. Numeru grupe Film “Mi nismo sami” izvela je Tamara Milanović, a mladi Haris Ćato Čolinu “Sve ti dadoh”. Lukijan je briljirao uz Tropiko bend i “Sve moje zore”, Aleksa Perović je đuskao uz “Voli me i ne voli me” Željka Vasića, bend 4U vozio je na “točkovima” Ane Stanić, dok je Aleksandra Brković pjevala numeru grupe Negativ “Zbunjena”. Dragojevićevu “Cesaricu” na scenu su iznijeli članovi benda Doktori, koji su imali poteškoća zbog tehničke greške produkcije i pogrešne matrice, a sličnih gafova je bilo i previše. Tako Emina nije dobro čula Ilmu, Željko se žalio na ozvučenje, dok je voditeljka Ana Mihajlovski-Grubin nekoliko puta kasnila na scenu i najavljivala pogrešne numere, a na samom kraju je jedva zaključila ko treba da napusti šou. D.B.

● FOTO PRIČA

OdustaO Od filma, ukrali mu scenariO tarantinO ljut Američki reditelj, scenarista i glumac kventin tarantino odlučio je da ne režira film “Hateful Eight” zato što je scenario procurio u javnost, piše časopis Varajeti. “Veoma sam, veoma depresivan. Završio sam scenario i nijesam mislio da snimam do naredne zime. Scenario je vidjelo samo šest osoba kojima sam dao nacrte, a samo sam siguran da tim rot nije nikome dao scenario”, rekao je Tarantino. Reditelj je saznao da je scenario dospio u javnost kada je njegov agent počeo da dobija pozive glumaca da igraju u filmu. “Kad već ne mogu da imam povjerenja u ljude kojima sam dao scenario, onda to neću ni raditi. Objaviću ga kao knjigu i to je to, završio sam s tim. Prelazim na nešto drugo”, rekao je Tarantino.

OTVORILA SE ZA GQ MAGAZIN

Kejti izgubila nevinost u 16. godini Pjevačica Kejti Peri ponovno je otkrila svoju seksi stranu i to u novom broju GQ magazina. Lijepa pjevačica pozira u zavodljivom izdanju na naslovnici. Kejti se nije sramila pokazati svoje čari, dok je i u intervjuu bila poprilično otvorena. Priznala je tako kako je kao djevojčica bila opsjednuta svojim grudima i molila je boga da ih učini većim: “Rekla bih mu: ‘Bože, molim te, daj mi grudi toliko velike da ne mogu vidjeti svoja stopala kada ležim’. U 11. godini, bog je odgovorio na mo-

je molitve”, prisjeća se pjevačica. “Nijesam imala pojma da će na kraju padati u moje pazuhe”, rekla je i ponosno dodala kako nikada nije radila plastične operacije. Otkrila je i da je izgubila nevinost kada je imala 16 godina i to u automobilu marke “volvo” s tadašnjim dečkom dok su slušali album Džefa Baklija “Grace”. Pjevačica rodom iz Santa Barbare u Kaliforniji kaže kako su joj se tokom godina promijenili stavovi o religiji i ne vjeruje u boga koji sjedi

s dugom bradom, kao ni u raj i pakao, već da sve gleda kroz duhovnu dimenziju, a vjeruje i u astrologiju i vanzemaljce. U GQ intervjuu se dotakla i svog odnosa i nestabile veze s Džonom Majerom. “Mislim da je trebalo da odrastem”, komentarisala je o svom prvom prekidu 2013. i naglasila kako je njihov odnos danas prilično ležeran. “Uživam u vezi s predobrim tipom. Nema žurbe, niti potrebe da se skrasim.” E.Z.


ZABAVA 23

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

INTERVJU

Samo slobodan čovjek je stvarno srećan čovjek Zlatko Šebek

R

omana Panić je učešćem u rijalitiju “Farma” dokazala da živi život bez poroka, te da je priča o pretjeranom konzumiranju alkohola medijska hajka koja joj se desila nakon što je odbila da priča o privatnom životu i vezi koja je bila previše eksponirana. Kako je ispričala za naš list, desi joj se da poželi da se vrati na “Farmu”, no ipak otkriva da je najsrećnija kada je na sceni. Priprema novi singl, redovno nastupa i najavljuje gostovanja u Crnoj Gori za 7. i 8. februar.

Jeste li se pokajali zbog učešća u “Farmi”? Nije mi prvi put da sam u rijalitiju i nijesam bila sigurna da sam baš taj tip. Ipak, sada sam u određenom periodu života kada mislim da je vrijeme za to. Već nekoliko godina se dešava da se plasira iskrivljena slika o meni u pisanim medijima, ali i da se manje pojavljujem u elektronskim medijima pa sam, da budem sasvim iskrena, pronašla svoj interes u tome i dogovorila se sa Pinkom o uslovima koji su odgovarali i meni i njima. Nijesam se pokajala i jako sam ponosna na to što nijesam razočarala nikog, posebno članove moje porodice, čije mi je mišljenje najbitnije, zatim ljudi koji su imali predrasude o meni jer su me upoznali na ispravan način i, čini mi se, shvatili da sam jaka i svestrana ličnost, umjetnik i dobar pjevač. Raduje me i što mi svakodnevno stižu poruke podrške na Fejsbuku, u kojima mi razni ljudi čestitaju na učešću, konstatujući da nijesu znali da sam takav lik, odnosno da mogu da budem i srećna i tužna, i bolesna i nervozna... Ma svakakva (smijeh). Čini mi se da sam se predstavila na pravi način ako je to pravo mjesto za to. Je li za Vas najveća pobjeda to što ste pokazali da nijeste alkoločarka? Ma to su novinarske optužbe i dobro znam ko sam i šta sam. Živo sam biće jer mogu da popijem i čašu vina i čašicu rakije i te napise nijesam nikad komentarisala. Posljednjih godina svi su pokušavali da mi nađu neku manu, neku negativnost jer nijesam više željela da pričam o intimnom životu, upravo zbog veze koja je bila medijski eksponirana. I naravno kad odbijate da pričate o nečemu što oni žele, počinju da vas prate i ne žele da vas ostave na miru i to jeste problem medija, ali i svrha tabloida - da pokažu da niko nije savršen pa ni mi kao javne ličnosti. To pitanje mog izmišljenog pijanstva nije pobjeda koju sam ostvarila u rijalitiju, već to što sam pokazala da umijem da perem, kuvam, snađem se u raznim uslovima i uklopim sa različitim tipovima ljudi. Kad biste ponovo dobili poziv za učešće u “Farmi”, da li biste pristali? Pa kako vrijeme prolazi, pomislim čak kako mi sve i nedostaje jako. Kad živite na taj način i kad su vam nedostupne informacije i kad vam je glavna preokupacija kako da naložite vatru, obezbijedite sebi hranu i kako da se okupate, shvatite da je upravo takav život zdraviji jer ste rasterećeni od mnogih stvari kao što su telefon, internet, komunikacija uopšte, a čovjek uvijek teži za onim čega nema. Mislim da će doći vrijeme kad ćemo

se svi vraćati selu i kada će nam ova globalizacija i bombardovanje informacijama biti velika smetnja i tražićemo mir. Čini mi se da će oni koji žele da sačuvaju zdrav razum pobjeći na selo (smijeh). Kakva su prijateljstva na “Farmi” i mogu li opstati u stvarnom životu? Ja sam komunikativna osoba i u svoj život svakodnevno puštam mnogo ljudi, ali i bavim se takvim poslom. Mnogo volim ljude, volim da se družim, ali prijateljstvo je nešto što se gradi godinama. Mada, kada takve stvari kao što je “Farma” preživiš sa nekim i pronađeš neku srodnu dušu i slože vam se energije, tu može da ostane neko dugoročno prijateljstvo, a opet sa druge strane, za sebe mogu da kažem da sam ista, ali neki drugi nemaju veliko iskustvo sa medijima pa su već sada malo drugačiji! Družila sam se sa mlađom ekipom, dok su stariji pokazali neko drugo lice, gdje sam bila prilično razočarana. O nekom pravom prijateljstvu moći ćemo da pričamo kroz pola godine ili godinu dana. Jelena Golubović je uzela 50.000 eura. Smatrate li da je zasluženo pobijedila? Jelenu poznajem od prije i isto je tako lucidna, uporna i neuništiva. Poslije sedam dana boravka na “Farmi” sam vidjela da je ona jedna lavina koja kreće i nijedan farmer nije htio da me posluša ili sasluša sve do samog kraja kada su priznali da sam bila u pravu jer sam im rekla da ona ima energiju da može 24 sata da živi rijaliti i da oni obraćaju previše pažnje na njene komentare. Kada je sve počelo, bilo je nezaustavljivo, jer su napadi na nju bili svakodnevni i to je bilo logično. U medijima sam 14 godina i shvatam da narod voli nekog sa kim može da se poistovjeti. Kako god ljudi gledali na to, smatram da je Golubović zasluženo pobijedila jer je napravila 70 posto programa i imala živce da non stop živi “Farmu”, a ja na to nijesam bila spremna. E sad, da li je to neko na čije ponašanje treba da se ugledaju mladi i ostala publika, to ne bih komentarisala. Kada je muzika u pitanju, šta možemo očekivati u skorije vrijeme? Tek se vraćam u normalu, imam razna snimanja, intervjue i to mi odnosi puno vremena, ali imam zakazane susrete sa autorima pa da vidim šta su mi to pripremili. Imam od ranije i tri pjesme, ali ne znam da li će ući u uži izbor prvog singla koji ću objaviti. Uželjela sam se nečeg novog, a ima i dosta ponuda za nastupe. Evo da najavim da sam 7. i 8. februara u Crnoj Gori, prvo u Budvi, pa u Podgorici, tako da me očekuje puno posla.

Pop muzika mi najbolje leži Snimate li pjesme shodno aktuelnim trendovima ili? Uvijek uradim ono što hoću, a svakom pjevaču je drago da se njegov izbor potrefi sa onim što publika želi. Smatram da svako namješteno i smi-

šljeno dodvoravanje bilo čemu a posebno publici nema dugoročni prolaz i ne može da uspije. Ja sam komarcijalni pjevač i mogu da ispratim razne stilove muzike, ali ipak pop zvuk je nešto što meni najviše leži.

Živo sam biće jer mogu da popijem i čašu vina i čašicu rakije i te napise nijesam nikad komentarisala. Posljednjih godina svi su pokušavali da mi nađu neku manu, neku negativnost jer nijesam više željela da pričam o intimnom životu, upravo zbog veze koja je bila medijski eksponirana

Pokazali ste u rijalitiju i talenat za glumu, priželjkujete li ulogu? Zaista bih voljela da mi se desi tako nešto jer je to veliki izazov za nekog ko se bavi muzikom i radovalo bi me da dobijem ponudu vezanu za bilo kakvo glumačko iskustvo. Kako sam živjela četiri mjeseca pod kamerama, mislim da sam razbila sve lične barijere prema tome i možda prvi put priznala samoj sebi da posjedujem još neke talente i da bi trebalo da radim na njima jer možda nijesam bila svjesna, odnosno mislila da nije vrijeme za to. Počela sam ponovo da sviram klavir, a prvi put sam napisala neki svoj tekst i čini mi se da sam se konačno oslobodila strahova ali i dobila do datno samopouzdanje.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

četvrtak, 23. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 1812 sudoku 2011-09-29

Medium level

Teža

3

2

9

7

6

3

4 1

5

8

7

7

4

8

5

3

6

9

5

Play sudoku online at:

4

5

2

9

www.sudokukingdom.com

9

6

7

7

3

9

Daily Sudoku puzzle No. 1815

Lakša 2011-10-02

4

5 7

Medium level

7

6

2

7

6

1

5

3

9

2 8

1

4 4

6

8

3 Page 1/2

Play sudoku online at:

1

5

Play sudoku online at:

9

3

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3 2

Los AnđeLes

gulja - rubina, safira, smaragda i dijamanata. Unutrašnjost vozila, na kojem su istaknuti arapski simboli, prekrivena je pravim krznom nerca. Prema katalogu prodaje, mercedes je proizveden početkom 1980ih kao kopija mercedesa 220S iz 1959. godine za člana jedne “istaknute kraljevske porodice”. Kao veliki ljubitelj boksa i obožavalac Muhameda Alija, neime-

novani monarh odlučio je da automobil pokloni trostrukom šampionu. Bokser, u čijem je vlasništvu “mercedes” bio dvije godine, koristio ga je u specijalnim prilikama, ali ga nikada nije vozio sam već je to prepuštao šoferu. Trenutni vlasnik mercedesa, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je da će sav novac od prodaje pokloniti u dobrotvorne svrhe.

3

Puzzle solution:

5

9 4

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1922 2012-01-17 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1862 2011-11-18 6

5

8

4

3

7

9

1

2

7

1

6

8

4

3

2

9

5

7

2

3

9

5

1

6

4

8

2

5

8

1

9

6

4

3

7

1

9

4

2

8

6

5

7

3

4

9

3

5

2

7

8

6

1

4

1

5

3

6

8

7

2

9

8

6

1

9

3

4

5

7

2

9

8

2

7

1

4

3

6

5

5

2

9

6

7

1

3

4

8

3

6

7

5

9

2

4

8

1

3

7

4

2

5

8

9

1

6

2

4

9

8

7

3

1

5

6

9

4

2

7

1

5

6

8

3

5

7

1

6

2

9

8

3

4

1

8

5

3

6

9

7

2

4

8

3

6

1

4

5

2

9

7

6

3

7

4

8

2

1

5

9

vicevi

Automobil ª mercedes benzª Muhameda Alija na aukciji

Automobil “mercedes benc” koji je pripadao bokserskoj legendi Muhamedu Aliju trebalo bi da dostigne cijenu od 1,5 miliona dolara kada se idućeg mjeseca nađe na aukciji. Osim što što se u njemu vozio “najveći bokser svih vremena”, “golden angel wing” je poseban i po tome što su njegova karoserija i dio unutrašnjosti presvučeni 23-karatnim zlatom i što je ukrašen sa više od 270 dra-

8

Sjede Mujo i Haso na obali, pecaju i pijuckaju pivo. Page 1/2 - Mislim da ću morati da se razvedem – reče Mujo – žena sa mnom već dva mjeseca ne progovara ni riječ. Haso otpije gutljaj pa reče: - Razmisli, nije lako opet naći takvu ženu. *** Lete dva komarca iznad pijanog čoveka. Kaže prvi: - Ajde, ujedi ga! Na to će drugi: - Ne, hvala, ne pijem dok vozim! *** Tata, kako se brod održava na vodi? - Ne znam, sine. - A kako leti avion? - Ne bih znao, sine. - Kako slika dolazi na TV ekran? - Stvarno ne znam, sine. - Tata, ljutiš li se što te toliko zapitkujem? - Ni najmanje. Kako ćeš naučiti ako ne pitaš.

*** Majka sinu Zemuncu: - Zašto si dobio jedinicu iz vladanja?! - Udarao sam glavom o zid. - Nesrećniče, zašto si udarao glavom o zid??? - Kevo, šta ti je? Nije to bila moja glava!!! *** Kaže svekrva snaji: - Moraš da pospremiš sobu! Snaja: - Malo sjutra. A svekrva će: - Malo danas malo sjutra. *** Mujo i Haso na granici, a u gepeku voze ukradene mobilne telefone. Carinik: - Imate li šta prijaviti za carinjenje? - Ma jok bolan. U tom momentu zazvoni jedan mobilni iz gepeka, a Mujo će, kao iz topa: - Haso, pogodi koje mi uvo zvoni!?


SLOBODNO VRIJEME 25

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

NEZVANIČNO Kako sam izgorio Kneževića, pocrvenio je ko rak. Neće ući u Skupštinu narednih mjesec dana.

A što radi Emilo, udarila mi je u glavu ova njegova priča.

Obraz okiđeni.

Word Search Puzzle #V132UHOSMOSMJERKA

HOROSKOP

F

D

I

V

U

L

G

E

D

E

T

N

U

P

H

O

N

S

L

P

N

R

O

T

C

A

F

K

S

W

D

E

N

A

I

O

C

S

E

S

A

B

F

N

E

D

M

I

R

R

H

E

L

H

D

A

F

Y

X

I

G

N

O

U

O

W

A

O

N

B

I

E

T

S

K

L

J

J

R

O

I

U

E

I

T

P

R

E

P

E

A

L

T

O

D

L

K

D

O

S

O

R

E

S

M

D

L

D

I

D

O

E

R

M

U

P

Y

S

N

E

E

E

U

E

O

G

E

A

T

D

E

E

L

B

D

N

T

R

B

N

M

N

E

H

W

V

B

K

G

A

I

S

U

U

R

I

S

T

R

A

Y

S

I

C

P

V

A

L

A

A

S

I

J

H

S

H

E

R

D

S

O

P

W

S

T

I

S

I

V

E

R

Y

P

M

U

B

ABIDE BASES Abide BELIED Bases BLEED Belied BOOKEND BOVINE Bleed BUMPY Bookend CANED Bovine CHORTLED Bumpy DIALECT Caned DIVULGED Chortled DOWNY

DUNGS EDGIER Dungs FACTOR Edgier FERRY Factor GLADE HAVES Ferry HERDS Glade INDEX Haves JABBED Herds JOINS Index JUROR Jabbed MAJORING

Dialect

Joins

MANIAS NEWTS Manias OPTIMA Newts PAINLESS Optima PASTEL PLUNGE Painless PRESIDE Pastel PUNTED Plunge REPEAL Preside REVISITS Punted ROUTE Repeal RURAL

SAWDUST SHOULDER Sawdust SORES SPADEShoulder Sores STRAYS TIFFS Spade WARMER Strays WASHES Tiffs WOODEN Warmer

Route

Downy

Majoring

Rural

Važno je da sačuvate pozitivnu inspiraciju ili jaku volju u društvu saradnika. Pažljivo osmislite svoj kompletan nastup i nemojte dozvoliti da neko pogrešno tumači Vaše ideje i poslovne interese.

BIK Nemojte dozvoliti da Vas neko navede na pogrešnu procjenu i loše rešenje. Pažljivo provjeravajte različite informacije koje utiču na nivo poslovne saradnje. Lako je napraviti propust u sadašnjim okolnostima.

BLIZANCI Novi problemi sa kojima se suočavate na poslovnoj sceni zahtijevaju dobru koncentraciju i pouzdane saradnike. Potrebna Vam je nečija iskrena podrška i posredovanje u različitim poslovnim fazama.

RAK Vaše ideje nailaze na pozitivnu reakciju i neko pohvaljuje Vaš način rada. Stalo Vam je da ostvarite širu poslovnu afirmaciju i da zadovoljite različite kriterijume o uspješnoj saradnji. Ukoliko priželjkujete novi emotivni uzlet.

VAGA Vaša motivacija djeluje skoro besprekorno u različitim situacijama. Poslovni rezultati na najbolji način ilustruju Vaše intelektualne sposobnosti u društvu saradnika. Napokon dobijate pozitivan emotivni signal koji ste priželjkivali.

ŠKORPIJA Imate dobar predosjećaj, ali ne uspijevate pravilno da rastumačite neobične signale ili neke skrivene poruke. Ne treba da brinete zbog različitih komentara, svako od saradnika ima pravo na svoje mišljenje i na poslovne prioritete.

STRIJELAC Sačuvajte prisebnost duha u nekim situacijama, jer svako ima pravo da pogriješi. Prihvatite nečije izvinjenje, kao »pozitivan signal« za buduće dogovore o zajedničkim investicijama i poslovnoj saradnji.

JARAC Susret sa jednom osobom djeluje negativno na Vaše raspoloženje, stoga odbijate predlog ili ponudu o poslovno-finansijskoj saradnji. Ali, postoje situacije koje ne možete rešavati sami i bez nečije asistencije.

Wooden

Čudo iz morskih dubina Juror

OVAN

Washes

Revisits

Divulged

Neka, nego ćeš i mene i sve u ovom časnom domu.

Ribar sa Novog Zelanda ostao je zbunjen kada je u vodi ugledao životinju nalik providnom škampu. Copyright © Puzzle Baron January 21, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! “Dvoumio sam se da li da ga izvučem iz vode. Ipak, radoznalost je prevladala pa sam životinju izvukao na čamac”, kaže Stjuart Frejzer. Prema njegovim riječima, osjećaj dok je držao bio je nevjerovatan. “Prilično je čvrsta, pomalo kao stvrdnuti žele. Unutra je cijela providna sem jednog narandžastog loptastog dijela”, objašnjava Stjuart.

LAV Neko Vas iznenada dovodi u neprijatnu situaciju i pokušava da Vam nametne određena pravila ponašanja. Potrebna Vam je bolja kontrola u poslovnim susretima. Nema razloga da rizikujete u situacijama koje mogu da se okrenu na Vašu štetu.

DJEVICA Pokušavate pravilno da dešifrujete nečiju poruku ili da sačuvate pozitivan stav u poslovno-finansijskoj saradnji. Izbor poslovne teme treba da se zasniva na povjerljivim informacijama i na konsultaciji sa pouzdanim saradnicima.

VODOLIJA Važno je da se ne zanosite prevelikim ambicijama. Pokušavate da povučete jasniju granicu između dobrog i neprofesionalnog ponašanja. Međutim, osoba koja Vam zadaje dodatne probleme neće odustati od svojih namjera.

RIBE Suviše očekujete od nečijih obećanja i spremni ste da prihvatate određeni stepen poslovnog rizika. Ponekad je teško ostvariti dobar poslovni kompromis. Na žalost, okolina ima drugačije mišljenje i neko koristi stroge kriterijume.


26 SPORT

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

Teško protiv ruskog bloka: Miloš Ćulafić na jučerašnjem meču sa Belogorjem, foto: Cev

DA LI STE ZNALI NIŠTA OD SENZACIJE

Rusi su ipak premoćni Oproštaj od Evrope - Budvanska rivijera izgubila u Belgorodu (3:0) u revanš meču druge faze elitnog takmičenja Miloš Pavićević

P

ošli su u Rusiju da se nadigravaju i da kroz kvalitetno izdanje nadaju iznenađenju, ali super jaka ekipa Belogorja nije dozvolila našem odbojkaškom šampionu ni da zaprijeti u revanš meču druge faze elitnog takmičenja. Belogorje je slavilo sa 3:0, ubjedljivo, ali taj rezultat nije pokvario utisak i sve ono što su Budvani uradili ove sezone u Ligi šampiona.

Da je Ališer Usmanov, jedan od vodećih ljudi u Fudbalskom klubu Arsenal, zvanično najbogatiji čovjek u Rusiji, dok je Roman Abramovič, gazda Čelsija, “tek” 13. najbogatiji Rus

TIKET DANA OKSER DIŽON TIP 1 FIORENTINA

KVOTA 2.50

KVOTA 2.60

RLANDO P. TIP 2 MAGULAS

KVOTA 2.20

O. VOLOS TIP 2 MAMELODI

KVOTA 2.00

KAJZER Č. TIP 2

Budvani su u Rusiji odigrali dosta slabije nego u Budvi što je i razumljivo s obzirom na kvalitet protivnika. Bolji od ostalih u taboru našeg šampiona bio je Marko Bojić, ali to nije bilo dovoljno da se ugrozi Belogorje. “Iako smo izgubili ubjedljivo, ne smijemo biti nezadovoljni. Ostaje žal što nijesmo slavili u prvom meču, dok smo u Rusiji djelovali zaista nemoćgo - projekat Budvana da se oslone na domaće snage (izuzev tehničara Italijana Falaskija) uspio

KVOTA 2.50

Brnoviću nagrada za fotku godine Boris Brnović, zvanični fotograf Studentskog sportskog saveza Crne Gore, osvojio je nagradu za fotografiju godine u izboru Evropske univerzitetske sportske asocijacije (EUSA), odnosno posjetilaca Fejsbuk stranice ove organizacije. Brnovićeva fotografija nastala je tokom Evropskog univerzitetskog prvenstva u tenisu, održanog od 1. do 9. septembra u Baru, a pobijedila je u konkurenciji velikog broja foto-

grafija sa univerzitetskih prvenstava u 17 različitih sportova (badminton, ragbi, stoni tenis, odbojka, rukomet, fudbal, karate, košarka, futsal, odbojka na pijesku, basket 3x3, tenis, veslanje, golf, bridž, džudo i tekvondo). Priznanje Borisu Brnoviću uručiće predsjednik EUSA Adam Rozek na Generalnoj skupštini EUSA koja će se od 3. do 6. aprila održati u turskom Denizliju. M.A.

5, Grozer 19, Brgain, Kanipov, Muserski 14, Travica 2, Ilinik, Bagrej, Žigalov. BUDVANSKA RIVIJERA: Ćaćić 7, Ćulafić 4, Šuljagić 7, Rašović, M.Bojić 10, Radonić, Vujović, S.Bojić 2, Milivojević 2, Falaski 3, Ječmenica, Marković 3.

Bojić: Ne smijemo biti nezadovoljni

EUSA PHOTO COMPETITION

A. BILBAO TIP PX AMAZULU O

ma, tako da su brzo došli do 19:15. Interesantno, Siniša Reljić je u drugom setu odmarao prvog korektora Ćulafića, u vatru je ubacio mlađeg Bojića koji je pokazao potencijal. Njegovom zaslugom, te Šuljagića i Marka Bojića majstori s mora prilaze na 23:20, ali nijesu uspjeli u potpunosti da se vrate u igru, jer su domaći riješili naredna dva napada bez problema. Treći set je bio u znaku Belogorja, na terenu je postojala samo jedna ekipa, a ta dionica igre bila je slična prvom setu u Budvi kada je uslijedilo razbijanje. Naš šampion je ove sezone napravio mnogo, sa skromnim budžetom je bio rame uz rame najbogatijim i najkvalitetnijim evropskim timovima, a pritom je crnogorska odbojka dobila mno-

Belgorod - SC “Kosmos”. Gledalaca: 3.700. Sudije: Alijev (Azerbejdžan) i Papageorgiju (Kipar). Rezultat po setovima: 25:22, 25:20, 25:16. BELOGORJE: Košarev, Bogomolov 2, Pantelejmomenko 8, Tetjukin

KVOTA 2.40

SIJENA TIP PX A. MADRID

Realno teško da se moglo i očekivati više na terenu aktuelnog šampiona Rusije, koji puca na titulu u ovom takmičenju. Predvođeni odličnim Grozerom, Muserskim i Tetjuhinom domaći rukometaši su se mučili samo u prvom setu u kom su “narandžasti” bili u igri samo kod rezultata 20:18 za domaće. Potom je uslijedila super serija Grozera i drugova za 24:19, da bi odlični Slobodan Bojić sa servisa poremetio prijem Belogorja, Marković i Šuljagić odradili odličan posao na mreži za 24:22, međutim, to je bilo sve što se neizvjesnosti tiče u prvoj dionici igre. U nastavku su ponovo Rusi dominirali, istina nijesu bili toliko dobri na servisu kao u Budvi (kada je bilo 3:2), ali su igrali disciplinovano, pravili malo grešaka i još manje poklanjali poena Budvani-

Belogorje - B.Rivijera 3:0

Nagrađena slika Borisa Brnovića

no. Šta je tu je, ova sezona je za nas bila uspješna i moramo razmišljati u tom pravcu da pokušamo naredne sezone da budemo još bolji što svakako neće biti lako. Međutim bili smo kompaktni, djelovali smo kao moćan tim i svakako da imamo dosta razloga za zadovoljstvo”, kazao je nakon meča u Belgorodu za Dnevne novine Marko Bojić. je u potpunossti, jer samim tim i reprezentacija Crne Gore dobija na kvalitetu.


SPORT 27

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

REGIONALNA LIGA

Vardar ª pokvarioº generalku Foto: Mirko Savović

Rukometašice Budućnosti u poslednjoj provjeri pred Ligu šampiona savladale kombinovani tim Vardara 32:28

SPORTSKI EKRAN 09:30 10:15 13:00 14:20 17:30 17:45 19:00 20:05 20:15 21:00 21:00 00:00 01:30

Posljednja provjera pred nastavak Lige šampiona za rukometašice Budućnosti i nije bila baš najbolja, s obzirom da je Vardar nastupio sa drugom postavom osim golmanke Lejno (Pino, Dmitrović i Dembele su igrale svega 15 minuta u nastavku), dok u igru nijesu ulazile naše Radičević i Đokić, te Fernandes i Zebić, a sa tribina je meč posmatrala Andrea Lekić koja je nedavno povrijedila petu. Naše šampionke su na kraju slavile 32:28, a ono što nije svojstveno za “plave” jeste da su primile veliki broj golova, tačnije mnogo više iznad prosjeka posebno u drugom poluvremenu. Svakako je bilo i pozitivnih stvari, vidi se da se desni bek Kamila Dalbi praktično prilagodila načinu igre koji forsira Adžić, kružna napadačica Dragan Cvijić je takođe pokazala veliki kvalitet, zabijala je iz svih pozicija, dok je potencijal bio vidan kod Olivere Vukčević, ali je takođe jasno da joj nedostaju utakmice. Radmila Petrović je standardno bila prava, a lako je sa odbranom Vardara na kraj izlazila Kristina Neagu.

● POSTAVA ZA ĐER Adžić je na teren izveo postavu koja bi trebalo da počne meč sa Đerom. Na golu Voltering, krila Petrović i Mehmedović, bekovi Neagu, Knežević i Dalbi, te pivot Cvijić. Već u 5.minutu je bilo 4:1 za “plave”, da bi gošće preko Lojpur već u 10.minutu izjednačile na 5:5. U tim

Da polako sazrijeva u vrhunskog trenera koji može ostvariti najveće ambicije zacrtane od strane kluba Indira Kastratović je pokazala i u “Morači”. Pravila je pravovremene izmjene, zadovoljna je provjerom, ali je ipak na ovom meču željela da sačuva najbolje igračice od mogućih povreda. Indira je nakon meča bila razočarana i dijeljenjem pravde naših dama Kažanegre i Vujačić. “Nijesam htjela protiv Budućnosti da provjeravam ekipu zato što znam kako je igrati protiv njih i kako sudije sude. Protiv Danilovgrada smo uradili ono što je trebalo. Druge djevojke sam odmarala da ne bi igrale dvije trenucima odlična na golu je bila francuskinja Lejno, da bi Olivera Vukčević u 20.minutu vratila Podgoričanke na plus tri (9:6). Uvećavale su zatim “plave” prednost - pogađale su Petrović, Dalbi, Neagu i Cvijić za 15:11 na poluvremenu.

● DRUGAČIJE SU

PROCIJENILI MEČ

“Očekivao sam da će Vardar igrati na najvišem nivou i da će nastupiti u najjačem sastavu. Da je bilo tako imali bi devet dana da se oporavimo od jakog meča i nakon toga na pravi način spremimo za duel protiv Đera na startu glavne runde. U Vardaru su drugačije procije-

Nikitina, Georgijevska 3, Dalbi 3, Ježić, Cvijić 6, Mehmedović 3, Despotović, Bizdra 1, Knežević (1), Lazović. VARDAR: Lejno (13 odbrana i sedmerac), Susljina, Kostjukova 4, Radičević, Đokić, Pino 2, Šterjova 8, Ristova 1, Dembele, Fernandes, Zebić, Klikovac 3, Crvenkoska 4 (1), Hmirova 1, Lojpur 5, Dmitrović.

utakmice u dva dana, pošto je nama najbitniji meč 2. februara u Ligi šampiona protiv Turingera. Željela sam sačuvati igračice, Budućnost malo grublje igra, a pritom nemam običaj da komentarišem suđenje, ali zaista trebali bi malo više da vodimo računa u Regionalnoj ligi ko će da sudi i kako će da sudi. Mislim da ove sudije ne zaslužuju da sude ovakvim ekipama. Što se same utakmice tiče ja sam zadovoljna, rezultat mi nije bio bitan, već su šansu dobile igračice koje nijesu igrale puno u Ligi šampiona i željela sam da vidim koliko i u tom takmičenju mogu na njih računati”, poručila je Kastratović. nili ovaj meč i to poštujem. Vjerujem da će se oni izboriti za plasman na finalni turnir u Budimpešti, na kojem ćemo nadam se, biti i mi. Ostaje žal što nijesu nastupile u najjačem sastavu i to se odrazilo na igračice na psihološkom planu jer su se spremale na najjači tim Vardara. U nastavku smo u jednom periodu imali sjajan odnos, kada su u igru ušle Dembele, Hmirova i Pino, ali generalno nijesmo dobili puno od ovog meča. Mnogo više smo dobili duelima protiv Krima i Podravke. Vjerujem da povreda Majde Mehmedović nije teže prirode i da je u pitanju samo lakša povreda zadnje lože”, kazao je nakon meča trener Dragan Adžić.

● DVIJE SUPER SERIJE U nastavku je uslijedio rafal u mrežu šampiona Makedonije, Budućnost u 34.minutu dolazi do plus osam (19:11), da bi Lojpur, Kostrujova i odlična Šterjova držale priključak (20:16 u 40.minutu), da bi osam minuta kasnije “plave” preko Dragane Cvijić došle do plus deset (28:18) nakon čega su povukle ručnu, Adžić je ukazao šansu svim igračima, a Vardarke napravile seriju (10:4) za konačnih 32:28. M.Pavićević

EVROLIGA

Pada li Real Madrid u Rusiji? Top 16 faza Evrolige nastavlja se uakmicama četvrtog kola u kom će Partizan biti gost neporažene ekipe Makabija. Crno-bijeli nemaju šta da izgube na gostovanju “Ponosu Izraela” koji ove sezone možda ne djeluje kao pretendent na završnicu takmičenja, ali je svakako jako nezgodan domaćin. “Tim ide potpuno rasterećen u Tel Aviv, nema nikakav imperativ. On je u Evroligi napravio već veliki uspjeh. Odigrao je dobre utakmi-

Eurosport Eurosport2 SK1 Eurosport SK3 SK1 SK2 SK1 SK3 Arenasport3 SK2 Arenasport3 Arenasport1

Indira nezadovoljna suđenjem

Budućnost ± Vardar 32:28 (15:11) PODGORICA – Sportski centar “Morača”. Gledalaca: 1.200. Sudije: Vujačić i Kažanegra (Podgorica). Sedmerci: Budućnost 5 (4), Vardar 1 (1). Isključenja: Budućnost 10, Vardar 4 minuta. BUDUĆNOST: Voltering (11 odbrana), M. Vukčević, Žderić (tri odbrane), Petrović 6 (3), Neagu 5, O. Vukčević 4,

Australijan open Alpsko skijanje Omička - Koneljiano, odbojka Boćanje Medveščak - Atlant, hokej CSKA - Real Madrid, košarka Fenerbahče - Panatinaikos, košarka Makabi - Partizan, košarka Bajern - Galatasaraj, košarka A. Madrid - A. Bilbao, fudbal Fiorentina - Sijena, fudbal Komersijal - Palmeiras, fudbal Pitsburg - Islanders, hokej

ce i u ovom dijelu Evrolige. Jedino što ima kao imperativ je da odigra dobru utakmicu i da svako pruži svoj maksimum što se tiče borbenosti, nesebičnosti kada je u pitanju napad, ali to će sigurno biti lako”,kazao je trener Partizana Duško Vujošević. Derbi večeri svakako će biti duel u Moskvi između CSKA i madridskog Reala. “Kraljevski klub” je i dalje neporažen ove sezone, dok su “armejci” i ovog puta kandidati

za odlazak na završni turnir. Fenerbahče trenera Željka Obradovića je bez pobjede poslije tri kola, a novu priliku da prekine loš niz imaće protiv svog bivšeg kluba Panatinaikosa koji je zabilježio sve tri pobjede, baš kao i Barselona koja će dočekati Unikahu. Grupa E - Fenerbahče - Panatinaikos (19), Barselona - Unikaha (20.45). Grupa F - CSKA - Real Madrid (17.45), Makabi - Partizan (20), Bajern - Galatasaraj (20.15). M.P.

NE PROPUSTITE Makabi - Partizan (SK1 20:05 sati) Ponos Izraela protiv ponosa Srbije - mogu li crno-bijeli do novog čuda nakon velike pobjede nad CSKA?

EP U DANSKOJ 12. 26.JANUARA

Španci na Francuze, Danska i Hrvatska Posljednje kolo riješilo dileme, Španija razbila Makedoniju, Francuska poražena od Švedske, Hrvati bolji od Poljske, a Danci od Islanda Prelijepa evropska rukometna priča u Danskoj se polako bliži kraju - očekivano će koplja u polufinalu 11. Evropskog prvenstva ukrstiti četiri ekipe koje su najviše pokazale na ovom takmičenju Španija i Francuska, odnosno Danska i Hrvatska. Biće to mečevi za sve ukuse, a samo su Francuzi i Danci uoči večerašnjih duela već počeli da pripremaju taktiku za polufinale. Hrvati su ipak morali da potroše dosta snage na meču sa Poljacima da bi izborili plasman dalje (31:28). Prednjačili su Duvnjak, Štrlek i Horvat sa po šest golova, dok je na drugoj strani Jurecki isto toliko puta tresao mrežu Alilovića.

Španci su deklasirali Makedoniju (33:22) koju je uoči meča uzdrmala nova afera zvana Angelovski (odstranjen iz reprezentacije), dok su se Francuzi čini se odmarali protiv Švedske i pretrpjeli prvi poraz na šampionatu (30:28). U Skandinavskom derbiju Danska je deklasirala Island 32:23, a prednjačio je Larsen sa osam golova, dok je na drugoj strani Sigurson postigao dva više. U komšijskom derbiju Rusi su savladali Bjelorusiju 39:33, a glavni krivac je bio Kovalev sa 12 golova. Intersantan duel viđen je na meču između Austrije i Mađarske (25:24). M.P.


28 SPORT

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

AustrAlijAn open (od 13. do 26. jAnuArA)

Penzioner? Ne, on je legenda!

Genije iz Švajcarske ponovo “udara” - Rodžer Federer gotovo savršenom igrom u super derbiju elimisao Endija Mareja (3:1), u polufinalu ga čeka stari poznanik Rafael Nadal

49

Kosta Bošković

N

ajčuveniji bekhend u istoriji i dalje “čisti linije”, njegova elegantna kretnja i potezi uvijek su nestvarno lijep prizor za svačije oči i bez obzira što mnogi tvrde da je odavno u penziji, genije iz Švajcarske još jednom je u svojoj zlatnoj karijeri pokazao da ima šmeka za najveća djela, da je legenda tenisa. Malo ko je vjerovao da će i ove godine biti u glavnim ulogama Australijan opena, a on je opet u polufinalu - 11. godinu zaredom! Rodžer Federer i dalje piše sjajne priče - u posljednjoj je, u super meču četvrtfinala prvog Gren slema sezona, eliminisao Endija Mareja 6:3, 6:4, 6:7 (8:6), 6:3. Za polufinale, za novi klasik sa Rafaelom Nadalom!

Prva dva seta super derbija sa Endijem Marejem veliki majstor Rodžer Federer odradio je kao “švajcarski sat”, kao u najboljim danima, a onda i treći, napravio brejk i servirao za pobjedu, ali... Hrabri Škot se nije predavao, “okrenuo” je taj set, dosta mučio Fedeksa i u četvrtom, ali (možda ponajviše zahvaljujući svom novom treneru Štefanu Edbergu) Rodžer je pronašao novu snagu i poslije skoro tri po sata vrhunskog tenisa završio priču.

● Fedeks: kakvo zadovoljstvo

Plesao je Federer pred očima Roda Lejvera u areni koja nosi ime ovog legendarnog australijskog tenisera, a čak 49 poena osvojenih na mreži dovoljno govore kakvu je igru igrao najbolji teniser u istoriji. “Pravo je zadovoljstvo ponovo biti u polufinalu. Osjećam se drugačije sada posebno zbog loših rezultata koje sam imao na Vimbldonu i US Openu”, rekao je Federer nakon meča. “Drago mi je što mi se pružila prilika da opet igram protiv Nada-

poena na mreži uzeo je Rodžer Federer u meču protiv Endija Mareja

SEMAFOR ČETVRTFINALE (M) Nadal - Dimitrov 3:6, 7:6, 7:6, 6:2 Federer - Marej 6:3, 6:4, 6:7, 6:3 POLUFINALE Danas (9.30) Vavrinka - Berdih Petak (9.30) Federer - Nadal ČETVRTFINALE (Ž) Cibulkova - Halep 6:3, 6:0 Radvanjska - Azarenka 6:1, 5:7, 6:0 POLUFINALE Rano jutros: Bušar - Li, Radvanjska - Cibulkova la na Gren slemu. Skor u međusobnim susretima ide u njegovu korist, ali popričaću i sa Štefanom (Edbergom), mislim da ima dobre ideje kako da pristupimo tom meču”.

● karakter Mareja Pobjeda Rodžera Federera čista je kao suza, ali ipak svima je bilo jasno da na drugoj strani mreže ni-

Marej je arhiviran, slijedi superklasik sa Nadalom: Rodžer Federer je stajao “pravi” Endi Marej. Hrabro škotsko srce i dalje muče leđa, ali je i pored svega još jednom pokazao karakter, kad je već bio gotov u trećem setu produžio je nadu do sljedećeg, ali za nešto više nije imao snage. “Kada je servirao za meč u trećem setu znao sam da moram da podignem nivo svoje igre da bih produžio meč. To sam i uspio, ali u četvrtom setu nikako nijesam mogao da dođem do prednosti. Međutim, ponosan sam na način na koji sam pružio otpor Rodžeru”, ista-

noVi seleKtor biH

Duško Ivanović: Došao sam zbog Mirze Teletovića Crnogorski stručnjak Duško Ivanović novi je selektor košarkaša BiH Upravni odbor Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine za novog selektora muške reprezentacije izabrao je crnogorskog stručnjaka Duška Ivanovića! Stručni savjet KSBiH je još 3. januara predložio Bjelopoljca za novog selektora, a Upravni odbor je takav predlog i podržao, pa je saradnja zaključena. Ivanović će voditi ovu selekciju do kraja kvalifikacija za Eurobasket 2015. i na njemu ako se “zmajevi” plasiraju, dok bi u međuvremenu mogao da radi u nekom klubu ako dođe dobra ponuda. Naravno, naš strateg za vrijeme mandata u Bosni i Hercegovini ne bi mogao da radi u Španiji, jer pravila tamošnje lige ne dozvoljavaju da trener jedne ekipe bude i nečiji selektor.

● IvaNovIć: ovo je zdrav projekat

Ivanović će na klupi naslijediti hrvatskog trenera Aleksandra Petrovića, a zvanična promocija će se održati za šest dana u Sarajevu. “Imao sam puno ponuda, što klubova, što reprezentacija, ali nijesam imao namjeru da prihvatim bilo šta. Tražim zdrave projekte, a vjerujem da je reprezentacija BiH upravo to. Ima veoma dobre igrače, uključujući i Mirzu Teletovića sa kojim sam odlično sarađivao nekoliko godina u Vitoriji i zbog kojeg sam, na neki način, prihvatio poziv”, naglasio je Ivanović u razgovoru za Dnevni avaz, potvrdivši da će narednih dana doputovati u glavni grad BiH, na zvaničnu promociju.

“Vidio sam da Savez vode ambiciozni ljudi, koji su mi ispričali sve dobre stvari, ali i probleme. Međutim, uvjeren sam u dobru saradnju i uspješnost cijelog projekta”, rekao je trofejni crnogorski stručnjak.

● zlatNe godINe u BaskIjI Podsjetimo, 56-godišnji Ivanović, nekada sjajni bek, bio je kao igrač dva puta prvak Evrope sa Jugoplastikom iz Splita (1989, 1990). A, kao trener je najveće uspjehe postigao u Španiji, tačnije u Baskiji. U najjačoj kontinentalnoj ligi, španskoj ACB, dva puta je bio prvak sa Tau Keramikom (sadašnja Laboral Kuća), 2002. i 2010. godine, uz još če-

tiri osvojene Kupa Španije (2002, 2004, 2007, 2009). Takođe, sa klubom iz Vitorije je igrao i dva finala Evrolige (2001 i 2005), dok je još vodio francuski Limož, švajcarski Friburg i Barselonu, dok je bio i selektor Švajcarske. Na klupi “zmajeva” Ivanović bi trebalo da debituje ovog ljeta, ali je još upitno u kojem takmičenju. Košarkaški savez BiH podnio je zahtjev za dobijanje pozivnice za nastup na Svjetskom prvenstvu u Španiji, koje će se održati u septembru. Odluka će biti poznata 2. februara, kada će BiH saznati da li ide na Mundijal ili je čekaju kvalifikacije za Eurobasket, koji će se 2015. održati u Ukrajini. A.P.

kao je Marej. Drugo polufinale tako je kompletirano - superklasiko svjetskog tenisa između Federera i Nadala (u noći između utorka i srijede eliminisao Bugarina Dimitrova) čeka nas sjutra ujutro od 9.30 sati. Prvo je na programu danas u istom terminu, a sastaju se Stanislas Vavrinka i Tomaš Berdih.

● agNješka vIktorIjI skINula kruNu

Samo dan nakon što je Australi-

jan open ostao bez svog kralja (Novaka Đokovića), krunu je predala i aktuelna kraljica Viktorija Azarenka. Prošlogodišnju šampionku sa Melburn parka ispratila je Poljakinja Agnješka Radvanjska - 6:1, 5:7, 6:0. “Trudila sam se da igram svoj najbolji tenis, da pogodim svaki udarac. Srećna sam zato što sam odigrala odlično”, rekla je Poljakinja, koja će u polufinalu igrati protiv Slovakinje Dominike Cibulkove (u četvrtfinalu eliminisala Rumunku Halep).

nbA

Peković i vukovi raštimovali džezere Minesota je obično imala velike probleme u Solt Lejk Sitiju, nije znala za trijumf još od decembra 2009. godine, ali se u noći između utorka i srijede razigrala udarna četvorka vukova, neugodna tradicija je prekinuta, a orkestar džezera raštimovan - Kevin Lav je ubacio 19, isto toliko Kori Bruer, a Nikola Peković i Kevin Martin su isporučili su po 18. “Kada imam ovoliko raspoloženih igrača, uz Rikija Rubija (11p, 13 asistencija) koji ih hrani loptama onda i jači tim od Jute ne bi mogao da nam se suprotstavi”, rekao je nakon meča trener Minesote Rik Adelman. U derbiju večeri, velikom okršaju Oklahome i Portlanda pobjeda je otišla na stranu grmljavine. Kevin Durant je osmi put uzastopno ubacio 30+ poena. Upisao je čak 46, a prelomio je meč sa tri trojke u posljednja tri minuta. U Portlandu je Oldridž imao 29, a Metjuz 21 poen. Majami se brzo oporavio nakon šamara od Atlante - vrelina je spržila Boston uz 29 poena, osam skokova i četiri asistencije Lebrona Džejmsa. Kod kelta Bas je ubacio 15 poena, dok se Redžon Rondo još “traži” na-

39,3 prosječno poena postiže Kevin Durant

kon povratka u tim zbog teške povrede (jedan poen, pet asistencija, tri izgubljene lopte za 25 minuta). Bruklin je nakon trijumfa u gradskom derbiju nad Njujorkom pospremio i Orlando (opet bez Nikole Vučevića) - Endrju Bleč sa 18 i Mirza Teletović sa 14 bili su najzaslužniji za trijumf izabranika Džejsona Kida. Semafor: Bruklin - Orlando 101:90, Majami - Boston 93:86, Nju Orleans - Sakramento 97:114, Oklahoma - Portland 105:97, Juta - Minesota 97:112. M.A.


SPORT 29

ČETVRTAK, 23. 1. 2014

FINANSIJSKE MALVERZACIJE?

MERKATO

Rosel ide na sud, Barsi ª visiº Liga šampiona

Zimski prelazni rok

Ukoliko se utvrdi finansijska prevara prilikom transfera Brazilca Nejmara u Barselonu, katalonskom klubu prijeti žestoka kazna

Da li je sve bilo po pravilima: Sandro Rosel i Nejmar nakon što je Brazilac ljetos potpisao ugovor sa Barsom

ARSENAL

Poldi i 43 miliona za Julijana Drekslera Već je uveliko poznato da je Arsenal svim silama zapeo da dovede sjajnog 20-godišnjeg Julijana Drekslera iz Šalkea. Engleski mediji pišu da su “tobdžije” odlučili da pojačaju ponudu

za fenomenalnog ofanzivnog vezistu “rudara”, pa je Arsen Venger spreman njemačkom velikanu da iskešira 43 miliona eura i pošalje Lukasa Podolskog u Gelzenkirhen! A.P.

GVANGŽU

Stiže Dijamanti

Jedan navijač i “socios” (član kluba) Barselone uzdrmao je katalonski klub kao rijetko ko u istoriji. Slučaj u kojem je Đordi Kases tužio predsjednika kluba Sandra Rosela zbog finansijskih prevara prilikom transfera Brazilca Nejmara na “Nou Kamp” svoj epilog dobiće na sudu. Nejmar je iz Santosa stigao u ljetnjem prelaznom roku za 57 miliona eura (48,6 miliona funti), a Kases navodi da je plaćen mnogo veći iznos i da je Rosel zloupotrijebio sredstva. Zbog svega sudija španskog Suda Pablo Ruis prihvatio je da presluša tužbu protiv predsjednika Barselone, a ukoliko se tvrdnje Kasesa (iza njega izgleda stoji ozbiljna logistika) ispostave tačnim “blaugrani” slijedi žestoka kazna oduzimanje 22 boda u prvenstvu i izbacivanje iz Lige šampiona, tvrde španski mediji. O čemu se zapravo radi, šta je to rekao Kases, a toliko brine sve navijače Barselone. Zvanično tran-

57

miliona eura zvanično je koštao transfer Nejmara iz Santosa u Barselonu, tvrdi predsjednik katalonskog kluba Sandro Rosel. Član kluba Đordi Kases pak uvjerava da je sav posao iznosio gotovo 200 miliona sfer Nejmara u Barselonu koštao je 57 miliona eura, a Kases navodno tvrdi da se Barselona obavezala da će komaniji “Nejmar kamp” (koja je u vlasništvu fudbalerovog oca) u narednih pet sezona uplatiti 105,1 milion eura, što je skoro 21 milion po sezoni! Sabrano sa onim što je već plaćeno, Nejmar ispada ubjedljivo najskuplji igrač svih vremena i plaćen oko nevjerovatnih 200

miliona eura! Uz sve to i Barselona i Santos su parčanjem ugovora zapravo umanjili vrijednost kompletnog transfera, umanjili i obaveze prema državi, procente koji se odvajaju za Uefu i Fifu... Zbog toga neće Rosel samo odgovarati pred španskim sudom zbog nečega što bi mogao da bude privredni kriminal, već će i Barselona odgovarati pred odgovarajućim komisijama Uefe i Fife. “Poštujemo ugovor koji smo potpisali. Zato ću biti oduševljen kad me sudija bude ispitivao, kako bih objasnio sva pitanja koja se tiču transfera”, miran je Rosel, dok Kases ističe. “Tužba je protiv Rosela, ne protiv Barselone. Ne mislimo da je neko zadržao novac, mi samo želimo da saznamo kako su oni računali rashode jer to nije jasno”. Kases ili Rosel, Liga šampiona bez Barse ili sa Barsom - biće dramatičan naredni period u Kataloniji. K.B.

Izgleda da je sve gotovo oko odlaska Alesandra Dijamantija iz Bolonje. Sjajni vezista je privatio ponudu kineskog Gvangžua, koji trenira Marćelo Lipi. Bolonji će pripasti 10 miliona eura na ime obeštećenja, a italijanski mediji pišu da još traje dilema oko ugovora koji će Dijamanti potpisati. Prva opcija je da potpiše trogodišnji ugovor vrijedan sedam miliona eura po sezoni, a druga je četverogodišnji ugovor vrijedan 16 miliona eura. Bolonja

već traži zamjenu, a na radaru je Milanov Rikardo Saponara. A.P.

ČELSI

Steže se obruč!

Mančester Junajted je dostavio Čelsiju ponudu tešku 49 miliona eura za Huana Matu! Kako javlja Skaj Sports Španac juče nije trenirao, dok njegov otac pokušava da izdejstvuje transfer

na “Old Traford”. Mata je dvije godine zaredom bio najbolji igrač Čelsija, ali je dolaskom Žozea Murinja počeo njegov košmar na “Stemford Bridžu”, jer je potpuno ispao iz prve postave. A.P.

KARDIF

Zaha na pregledima Baš kao što se i najavljivalo prethodnih dana, Ole Gunar Solskjer je iskoristio dobre veze sa Mančester junajtedom, pa će tokom januara dobiti ogromno pojačanje u borbi za opstanak. U pitanju je krilni napadač Vilfrid Zaha, koji je plaćen 18 i po miliona eura, a koji je samo sjedio na klupi pod vođstvom Dejvida Mojesa. Zaha je već na medicinskim pregledima u Velsu i uskoro bi zvanično trebalo da postane član “plavih ptica”. A.P.


30 SPORT

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

OBRT?

Sad Inter zove Vučinića Erik Tohir nazvao Andreu Anjelija i aktivirao mogući dolazak Mirka Vučinića u Inter - u igru se uključio i Lacio Nakon propale trampe po kojoj je Mirko Vučinić trebalo da pojača Inter, a Fredi Guarin ode u Juventus, operacija je ponovo oživjela. Ustvari, dio operacije. Predsjednik “nero-azzurra” Erik Tohir je, nakon konsultacija sa Masimom Moratijem praktično “zabio nož u leđa” crnogorskom napadaču, odlučivši da za Nikšićanina nema mjesta na “Đuzepe Meaci”. Međutim, sada je indonezijski biznismen ponovo pokrenuo cijelu priču, kontaktiravši predsjednika Juventusa Andreu Anjelija, sa kojim želi da postigne primirje i dogovor kako bi dovedo Vučinu! Ipak, u cijelu priču neće biti uključen Guarin, koji se žestoko posvađao sa upravom Intera zbog cijele situacije, a zašto je propao cjelokupni transfer otkrio je sportski direktor “stare dame” Đuzepe Marota. “Za 30 godina, koliko sam u fudbalu, nijesam vidio nešto ovako. Neozbiljnost sa Interove strane rezultirala je totalnim fijaskom, iako su dva igrača, dva velika profesionalca prošla medicinske preglede u svojim, činilo se, budućim klubovima. Zato je Mirko Vučinić vidno razočaran i održali smo sastanak sa njim kada se vratio. Jednostavno, ne priča mnogo, ali je njegov žal velik. Cijeli tim je juče regularno trenirao, ali ne i Vučinić, kojem smo dali dozvolu da se odmori i konsoliduje. Što se tiče novih pregovora oko Vučinića - trenutno se ne događa mnogo toga, ali ne isključujem nove prego-

vore”, ističe Marota.

● Vučinić sada u interu, Guarin u junu juVentusoV

Italijanski mediji su se raspisali o ovom slučaju, pomenuvši novo interesovanje Intera za Mirka Vučinića. Po procjenama tamošnje “sedme sile” kapiten reprezentacije Crne Gore bi mogao do kraja januara ipak da obuče dres Intera, dok bi se operacija “Fredi Guarin” odložila za ljeto, kada bi dvije strane ponovo sjele za sto, kako bi pokušale da se dogovore. Takođe, pojavile su se spekulacije da su doktori Intera otkrili male probleme tokom medicinskih pregleda Vučinića, zbog čega je uprava kluba navodno odustala od svega. Ipak, takve navode je oštro odbacio njegov menadžer Alesandro Lući ... “To su čiste izmišljotine, koju su plasirane od zlobnih osoba, kako se posao ne bi odradio do kraja. Nakon medicinskih pregleda u Interu su već spremili ugovor za Mirka, jer su bili zadovoljni njegovom spremom, ali je nakon toga usljedio totalan prekid pregovora. Dakle, to su priče bez osnova”, uvjerava Lući.

● BijesnoG nikšićanina želi i lacio

I dok bijesni Vučinić ignoriše novinare na ulici, ne želeći da izusti ni riječ i velikom fijasku sa In-

terom, na drugoj strani se za njegove usluge raspituje, vjerovali ili ne - Lacio! Klub sa “Olimpika” ima želja da dovede 30-godišnjeg napadača, a njegov eventualni dolazak u Formelo dodatno bi podigrao temparaturu u Rimu, gdje bi

proradio vuklan od strane navijača Rome, za čiji je klub Mirko sa velikim uspjehom igrao šest punih godina. Više je nego evidentno da će Juventus uraditi sve da se oslobodi našeg majstora do kraja januar-

skog prelaznog roka, pa ne bi čudilo da na kraju baš Lacio bude njegova naredna destinacija. Ipak, za tako nešto bi bio potreban Vučinićev blagoslov, koji bi odlučio da li želi da postane “izdajnik” svoje “vučice”. A.Popović


SPORT 31

ČETVRTAK, 23. 1. 2014

ŠANSA KARIJERE

Bikovi naciljali Vešovića Italijanski Sky sport prenosi: Torino bacio oko na Marka Vešovića, klub i igrač su blizu dogovora

Uroš radulović

D

a li će Serija A dobiti još jednog Crnogorca? Prema pisanju italijanskog medijskog sportskog giganta “Sky”-a i prenošenju brojnih medija iz Srbije Marko Vešović je veoma blizu potpisivanja ugovora sa Torinom.

Kolege sa Apenina kažu da je Danilo de Ambrozio, koji je imao sjajnu polusezonu, na putu za Inter, a drugi desni bek Matija Darmian će se, po svemu sudeći, vratiti u matični Milan. Samim tim, “bikovi” će biti bez desnog beka, ali veoma su zainteresovani da dovedu našeg reprezentativca i to kao slobodnog igrača, jer je nedavno raskinuo ugovor sa Crvenom zvedom. Prema saznanjima našeg lista, Vešović se već nalazi u Italiji, trebalo bi

da odradi medicinske testove i ukoliko bude sve kako treba svoj fudbalski život će nastaviti na sjeveru “čizme”. Italijani dodaju kako su Toro i Vešović na korak od dogovora, a u formaciji 3-5-2 koju forsira kormilar “bikova” Đampiero Ventura, crnogorski reprezentativac bi igrao na poziciji desnog ofanzivnog beka. Shodno svojim fudbalskim kvalitetima, odnosno brzinom i odličnom fizičkom spremom 22-godišnji Vešović bi mogao da se nametne u Ita-

liji i napravi krupan korak u svojoj karijeri. Eventualnim dolaskom u Torino, mladi desni bek bi bio drugi Crnogorac u istoriji “bikova”, jer je do prošle godine dres Tora nosio Marko Bakić. Takođe, Vešović bi vjerovatno brzo i pronašao društvo, jer je u Torinu Nikola Maksimović, donedavni član Crvene zvezde, koji je imao sličnu sudbinu kao i Marko - nakon što je dobio papire na arbitražnom sudu preselio se u Italiju. Ukoliko sve bude kako treba nekadašnji član mlađih kategorija Budućnosti bi povećao koloniju Crnograca u Italiji - bio bi četvrti naš internacionalac na “čizmi”, pored pomenutog Bakića koji zajedno sa Stefanom Savićem igra u Fiorentini i Mirka Vučinića koji je između Juventusa i Intera.

MOGUĆ TRANSFER

NE ODUSTAJU

Crvena zvezda zove Pavićevića

Tobždije (i dalje) prate Jovetu

Povratak u Srbiju - Savo Pavićević najvjerovatnije oblači dres tima sa Marakane

Crvena zvezda je krenula sa pripremama pred pakleni proljećni dio sezone, ali još bez željenog pojačanja - timu sa Marakane je potreban štoper, a sada su “oko bacili” na reprezentativca Crne Gore Sava Pavićevića. Kako prenose mediji u Srbiji, Zvezda je kontaktirala našeg iskusnog 33-godišnjeg desnog beka ili štopera, tako da nije isključeno da se Savo u skorije vrijeme pojavi na Marakani oko dogovora za mogući transfer. Kao što je poznato, trenutni član kiparskog Anartozisa je u svojoj poprilično bogatoj karijeri i utakmicama za Crnu Goru (34 je sakupio) stekao veli-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Engleski mediji opet povezuju Stevana Jovetića sa Arsenalom

ko iskustvo, a javnosti u Srbiji je odavno poznat jer je osam godina nosio dres Hajduka iz Kule, a jednu sezonu je proveo i u Vojvodini odakle je krenuo u “inostrane vode”. Nakon dugog igranja u Srbiji, Pavićević je nosio dres Kotbusa, a zatim Kavale, Makabija iz Tel Aviva, Omonije, Hapoela iz Tel Aviva. Šanse za dolazak Pavićevića u Zvezdu su prilično velike, jer finansijska situacija na Kipru i nije baš najstabilinija - naš defanzivac sa Anartozisom ima ugovor do kraja sezone, ali već u drugoj fazi priprema Zvezde bi mogao da zaduži crveno-bijelu opremu. U.R.

Svima je dobro poznato da je Stevan Jovetić i tokom proteklog ljetnjeg prelaznog roka bio dugo povezan sa Arsenalom i po svemu sudeći, simpatije “tobždija” još nijesu prestale. Kako pišu ostrvski mediji, čelnici sa Emirejtsa prate Jovetu, kojeg smatraju veoma dobrim riješenjem za trenera Arsena Vengera koji zbog povreda Tea Volkota i Niklasa Bendtnera kuburi sa ofanzivnim rješenjima . Novinari na Ostrvu nezvanično saznaju kako će “građani” pokušati što prije da prodaju Jovetića, prije svega zbog njegovog visokog ugovora (plata od 120 hiljada funti nedjeljno).

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Mediji prenose da je Francuz sa klupe “tobdžija” već imao nekoliko razgovora sa Manuleom Pelegrinijem na temu Stevan Jovetić, a nezvanično se pominje i cifra od 18 miliona funti za koju bi crnogorski biser prešao u London. Jovetić je pojačao “građane” u ljetnjem prelaznom roku za 22 miliona (iz Fiorentine) - odigrao je pet utakmica na kojima je postigao dva gola. U posljednjem meču Mančester sitija gdje su savladali Vest Hema sa 3:0 u revanšu Liga Kupa, dobio je šansu prvi put od 30. oktobra kada je doživio povredu na meču sa Njukaslom. U.R.

Lučić u Dačiji Moldavski klub nastavlja da pojačava svoj kadar Crnogorcima i to opet u stručnom štabu novi trener golmana Dačije biće Žarko Lučić. Nekadašnji legendarni golman Budućnosti i član tadašnje reprezentacije Srbije i Crne Gore napustio je mjesto trenera golmana Zete i dobio mnogo bolji angažman u bivšoj članici SSSR-a. Kao što je poznato, Dnevne novine su prije dvije nedjelje prve lansirale informaciju da je novi šef stručnog štaba “vukova” Dejan Vukićević, koji će zajedno sa Lučićem pokušati da popravi rezultate novog kluba. U moldavskom prvenstvu je polusezona, Dačija se nalazi tek na petoj poziciji, titula je izgubljena (Šerif je na +17), pa će cilj Vukićevića i Lučića sigurno biti izlazak u Evropu. U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)


AUSTRALIJAN OPEN

Vječiti derbi kao finale prije finala

Rafael Nadal savladao Bugarina Grigora Dimitrova i zakazao polufinalni klasik protiv Rodžera Federera koji je u duelu sa Britancem Endijem Marejem podsjetio na dane najveće slave

KOLUMBIJA NEĆE SPAVATI

Falkao propušta Mundijal? Napadač Monaka i kolumbijske reprezentacije Radamel Falkao povrijedio se na meču Kupa Francuske protiv Montsa, prema nezvaničnim informacijama čeka ga duža pauza Šok za navijače Monaka i sve Kolumbijce - Radamel Falkao, jedan od najboljih svjetskih napadača, povrijedio se juče na meču Kupa Francuske između “kneževa” i nižerazrednog Montsa i prema prvim nezvaničnim informacijama iz zemlje galskih pijetlova čega ga duža pauza. “Falkao je povrijedio lijevo koljeno, ali ne želimo da žurimo sa procjenama njegove povrede. Sačekaćemo testove koji će biti urađeni narednih dana i tek onda ćemo moći da znamo o kojem stepenu povrede se radi”, stoji u saopštenju Fudbalskog kluba Monako. Inače, sumnja se da je čuveni “El Tigre” pokidao ukrštene ligamente

koljena lijeve noge i da mu predstoji operacija i pauza od minimum šest mjeseci. Sve to znači da će Kolumbija, reprezentacija koju su mnogi vidjeli kao jednu od ljepših priča Mundijala, na Svjetsko prvenstvo putovati bez svoje prve zvijezde. Falkao je na pomenutom meču postigao prvi gol, a povrijedio se u 40. minutu kada je nad njim startovao Soner Ertek. Mnogo manje je važno da su “kneževi” dobili utakmicu (0:3). Nakon svega jedno je sigurno - Kolumbija neće spavati zbog dešavanja u Kupu Francuske, baš ka ni svi pravi ljubitelji fudbala. Ostaje nada i molitva da ćemo velikog Falkaoa, ipak, gledati ovog ljeta u Brazilu. K.B.


ČETVRTAK, 23. 1. 2014. bRoj 745 GoDINA III

33 žENA ZDRAVLJE

Aloe vera dobra za lice Aloe vera prava je čudotvorna biljka, poznata kao eliksir mladosti, pa nije iznenađujuće to da mnoge linije kozmetičkih preparata upravo nju sadrže kao glavni sastojak. Ako je vaša koža masna i muči vas prekomjerno lučenje sebuma, prokuvajte listove aloe vere u vodi pa ih sameljite mikserom dok ne dobijete pastu. U nju umiješajte malo meda i nakon nanošenja na lice ostavite da djeluje 20 minuta.

Za osjetljivu i kožu sklonu izbijanju prištića ili crvenilu pomiješajte gel aloe vere sa sokom svježeg krastavca, jogurtom i ružinim uljem. Nanesite ovu pastu na lice i područje vrata i ostavite 15 minuta. Aloa vera idealna je i za isušenu kožu kojoj vraća potrebnu vlagu. Pomiješajte gel aloe s malo kravljeg sira, urmama, svježim krastavcem i nekoliko kapi limunovog soka. Ostavite ovu smjesu na licu da djeluje pola sata. (Novi magazin)

OSVJEžITE GARDEROBU

Krupan nakit za upadljiv izgled

ODABERITE

Idealna boja kose

B

iranje idealne nijanse boje za kosu i nije baš tako jednostavno. Vaša boja kože, očiju, prirodna boja vlasi igraju veliku ulogu u tome da li će vam neka nijansa odgovarati ili ne. Evo kako da otkrijete koja boja kose je najbolja za vas.

NAJBOLJE ĆETE IZGLEDATI KAO BRINETA: 1. Ako trenutno imate “mišje” smeđu boju kose i vašoj prirodnoj boji fali živosti i sjaja koji bi joj dala bogatija smeđa nijansa. 2. Ukoliko želite nešto što nije zahtjevno za održavanje. Osim ako vaša prirodna boja kose nije svijetla, smeđe farbanu kosu je prilično lako održavati i šanse da ćete pogriješiti sa bojama za farbanje kod kuće su mnogo manji nego što je to slučaj sa plavim ili crvenim nijansama. 3. Vaša kosa je oštećena i beživotno visi. Tamna kosa najbolje reflektuje svjetlost i skriva oštećenja. Savjeti za brinete Nijansu smeđe uskladite s frizurom. Odaberite tamnije, jednobojne nijanse ako imate dužu, ravno ošišanu kosu. Ako imate kraću kosu ili stepenasto ošišanu, neka krajevi budu nešto svjetliji ili napravite svjetlije i tamnije smeđe pramenove kako biste istakli teksturu frizure. Jedna od najčešćih grešaka koja se dogodi kod farbanja kose kod kuće je nijansa smeđe koja vremenom dobije narandžasti odsjaj. To je rezultat korišćenja previše “tople” nijanse. Ako želite pravu zlatno smeđu nijansu, kupite jednu zlatno smeđu boju i jednu neutralno smeđu. Izmiješajte ih i onda nanesite na kosu. Klonite se laka za kosu, ako je moguće. Ništa ne oduzima sjaj smeđoj kosi kao lak za kosu, tvrde stručnjaci. Ako morate da stavljate lak, on-

da na kraju na kosu nanesite i sprej za sjaj kose. NAJBOLJE ĆETE IZGLEDATI KAO CRVENOKOSA: 1. Boja vaše kože vuče na ružičasto. Profesionalni frizeri tvrde da svakoj ženi može da pristaje određena crvena nijansa, ali žene sa tenom koji vuče na ružičasto najbolje će izgledati s crvenom kosom, dok će one sa malinastim tenom najteže pronaći svoju nijansu crvene. 2. Nijeste stidljivi. Crvena privlači pažnju, pa morate imati dovoljno samopouzdanja da podnesete sve te poglede na sebi. 3. Kosa vam je u relativno dobrom stanju. Ako imate suvu ili oštećenu kosu, ona će teško na sebe prihvatiti molekule crvene boje, koja se brzo ispira i iz zdrave kose. 4. Nije vam problem redovno odlaziti na farbanje. Izrastak na crvenoj kosi veoma je uočljiv. Savjeti za crvenokose Kosu perite što je rjeđe moguće. Idealno bi bilo dva puta nedjeljno, ili svaki drugi dan ako je kosa masna. Kosu isperite mlakom, nikad vrućom vodom. Izbjegavajte jake šampone. Većina šampona kojima se tretira perut su “teški” za obojenu kosu, a crvenoj kosi ubrzavaju proces izbjeljivanja. Potražite stručnu pomoć. Pitajte frizera za savjet o proizvodu kojim ćete kod kuće njegovati boju i učiniti je dugotrajno intenzivnom i sjajnom. Zaštitite se. Crvena kosa oksiduje brže nego bilo koja druga boja,

pa ako planirate da provodite vrijeme na otvorenom, zaštitite kosu proizvodima koji sadrže UV filtere. NAJBOLJE ĆETE IZGLEDATI KAO PLAVUŠA: 1. Imali ste svijetlu kosu kada ste bili mali. U tom slučaju, vjerovatno imate odgovarajući ten za plavu kosu. 2. Ako možete priuštiti redovno održavanje kose. Kao i s crvenom kosom, biti plavuša nije jeftino. Morate je održavati redovnim posjetima frizeru i odličnim proizvodima za kosu. Savjeti za plavuše Ako sami farbate kosu kod kuće, opredijelite se za hladne, neutralne tonove, umjesto za tople poput zlatnih ili nijansi boje meda. Ako se odlučite za toplije tonove, postoji rizik da vam kosa poprimi narandžasto zlatni sjaj. Izbegavajte proizvode koji sadrže alkohol. Plavuše često imaju suvu i beživotnu kosu, a korišćenje proizvoda koji sadrže visok postotak alkohola, poput lakova, pjena ili gelova za kosu, može samo pogoršati stvar. Prepustite se stručnjacima. Ako kosu želite da posvijetlite za više od dvije nijanse od svoje prirodne boje, obavezno posjetite frizerski salon jer je tako velika promjena prilično rizična za kućnu varijantu. Sigurno ćete doći u situaciju kada nećete moći da posjetite frizera. Umjesto da se šetate sa veoma primijetnim izrastkom isprobajte ovaj trik: kupite pepeljasto plavu boju i pažljivo je četkicom nanesite samo na izrastak i pustite da odstoji tri minuta. Ovo će lagano posvijetliti izrastak, a vi ćete dobiti na vremenu do odlaska u salon. (doznajemo)

Iza nas je mjesec potrošačkog ludila, a novčanici su svima tanki. Ko će sada trošiti na novu odjeću, ma koliko vam dosadilo zimsko rotiranje istih komada? Srećom, postoji mnogo načina kako da obnovite izgled bez prevelikih izdataka. Evo nekoliko trikova... Nosite široki pulover preko svečanog komada. Baš se to traži ove sezone - znate onaj izgled Kejt Mos, istovremeno sofisticiran i kul. Kupite jeftin par rukavica. Ma ni ne slutite da vam neke zanimljive rukavice koje možete kupiti na rasprodaji mogu vašem izgledu dati posebnu notu osvježenja. Probajte s dokolenicama. Ionako ih imate u ormanu i nosite ih ispod farmerki. A da ih, za promjenu, obučete uz kratke pantalone ili suknju, pored gustih hulahopki? Uz njih idu i duboke čizme, i one do članka… I, da, u modi su i one industrijske, ali i one koje vam je napravila baka. Pokušajte sa svetlom nijansom karmina. Niko neće primijetiti da svaki dan nosite istu haljinu ako budete stavili jednom karmin u boji korala, a drugi put ružičasti. Zamijenite dugmad na kaputu. Kome još treba novi i skupi kaput, kad ćete zamjenom dugmadi (možda da ovaj put stavite zlatne?), postići isti rezultat. Nosite štikle uz nešto na šta biste inače nosili patike, ali i obrnuto. Možda ne baš salonke uz trenerku, ali uz farmerke zašto da ne! Izgledaćete neočekivano, možda i neočekivano dobro. Mož-

da je vrijeme da unesete novine u svoj stil. Naglasite dekolte. Ne dubokim dekolteom, već ogrlicom. Krupnom i upadljivom, možete privući pažnju i ujedno skrenuti poglede s ostalih djelova tijela, ako to želite. Rajf ili traka u kosi? Bez obzira da li imate dugu ili nešto kraću kosu, rajf čini čuda. Ne mora biti napadan ako to ne volite, već tanak s nekim metalik odsjajem ili kojim cirkonom. Za kraj, prokopajte malo po svom nakitu. Možda se nešto može prepraviti. Novi nakit osjvežava staru i iznošenu kombinaciju. (tportal)

KORISNO

Namirnice koje hidriraju kožu Ono što možda nijeste znali jeste da kod ovog problema veliku pomoć mogu da pruže određene namirnice. Uz donekle redukovanu ishranu, kao dodatku vašoj uobičajenoj beauty rutini, koža će lakše povratiti vlažnost i sjaj. Ovsena kaša Ovsena kaža je puna vode koja koži vraća hidrirani sjaj. Takođe je odličan izvor mangana, koji pomaže u proizvodnji proteina, uključujući kolagen i elastin, i štiti ćelije kože od oštećenja nastalih gradnjom slobodnih radikala. Tunjevina Omega 3 masne kisjeline koje se nalaze u tunjevini održavaju ćelijske membrane i tako štite i održavaju vlažnost kože. Tunjevina i losos su takođe izvori vitamina B, koji je veoma bitan u zimskim danima. Spanać

Pored toga što je bogat vitaminom A koji jača kožu, spanać takođe sadrži fitohemikalije i folate koji održavaju vlažnost. Avokado Voćka koja se ne nalazi tako lako kod nas, posebno ne u zimskom periodu, ali ako je negdje ugledate, obavezno priuštite sebi, s obzirom da je avokado bogat vitaminima C i E, kao i monozasićenim mastima koje održavaju vlagu. Pomorandže Pomorandže su same po sebi pune vode, tako da ih već to čini odličnom hranom za kožu. Takođe sadrže vitamin C, vitamin rastvorljiv u vodi koji kao antioksidant štiti organizam, uključujući i ćelije kože od štetnih slobodnih radikala. Vitamin C proizvodi i kolagen, koji je osnovni protein u organizmu zadužen za održanje kože, kostiju i tkiva. (elle)


34 ŽENA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

Igračke za dječake i djevojčice

RODITELJSTVO

S

Pet mitova o očinstvu

uprotno ustaljenim vjerovanjima, očevi su i te kako bebama potrebni, jer muškarci igraju važnu ulogu u njegovanju i vaspitavanju djeteta. Saznajte koji su najzastupljeniji mitovi o očinstvu.

Važna su samo osjećanja buduće majke Budući da tijelo trudnice prolazi kroz brojne promjene i da se priprema za porođaj, čini se da njen unutrašnji svijet postaje najvažniji. Iako je od velike važnosti da brinete o fizičkom i psihičkom zdravlju svoje partnerke, kako tokom trudnoće tako i tokom postporođajnog perioda, ne smijete zapostaviti sopstvena osjećanja. Misao o dolazećem djetetu izaziva pretežno radost i nestrpljenje. Hoću li se onesvijestiti na porođaju? Da li će biti komplikacija? Kako će očinstvo uticati na moj život? Ako ste i vi razmišljali o ovome, ne brinite – iste brige mučile su i mnoge tate prije vas. Važno je da vaša partnerka zna kako se osjećate i da o tome otvoreno razgovarate.

Novorođenčetu, zapravo, ne treba tata Snažna i neprestana veza između majke i djeteta u prvim mjesecima bebinog života, naročito ukoliko vaš mališan sisa, može vas natjerati da se zapitate da li ste zaista potrebni svom novorođenčetu. Budite uvjereni – vi ste važan dio života svog djeteta, vaše prisustvo će ga umiriti i prijati mu. Kako biste se još više zbližili, nosite ga u naručju, dodirujte mu ručicu, ljubite ga. Ukoliko se ukaže potreba za hranjenjem alternativnim putem (osim dojenja), vi budite taj koji će često držati flašicu u jednoj, a svoju bebu u drugoj ruci. Muškarci ne znaju kako da brinu o maloj djeci Ova neistina često razdvaja

na statusa očeva – tate biraju da vrijeme provode s djecom, jer smatraju očinstvo najvećim zadovoljstvom i najvažnijim aspektom svog života. Sve je više očeva koji prepoznaju činjenicu da je biti dobar otac značajan životni uspjeh, zbog čega će im to uvijek biti prioritet. Muškarac će biti onakav kakav je bio njegov otac Potpuno je prirodno oslanjati se na sopstveno iskustvo i pratiti očeve korake. Ipak, treba imati na umu da muškarčev otac nije najveći uzor za roditeljstvo, već samo jedan od mogućih uticaja. Sjetite se svih ljudi koji su prošli kroz vaš život – učitelja, trenera, ujaka, stričeva, braće i izgradite sopstveni identitet. Tako, u nekim afričkim kulturama, grupa muškaraca predstavlja oca, dok je nama poznat model porodice u kojem je otac samo jedan. U svakom slučaju, tata je taj koji će uvijek činiti ono što je za dijete najbolje – bio njegov roditelj takav ili ne.

VRLO ČESTO

PET NAVIKA

Promijenite život Razvijte pozitivno razmišljanje Ova navika je na vrhu liste, jer je ključna i pomoći će vam da formirate sve ostale navike. Naravno, pozitivno razmišljanje bez akcije neće dovesti do rezultata, ali će Vas svakako motivisati da budete ustrajni. Za početak postanite svjesni trenutaka kada imate negativne misli. Kad ih postanete svjesni, lako ćete ih zaustaviti. Vježbajte Da, vježbanje je zdravo. Svi to znamo. Međutim, zašto će Vam promijeniti život? Osjećaćete se bolje u svojoj koži i imaćete više samopouzdanja što je ključno da bi uspjeli na svim drugim poljima. Izbacićete stres što će vam dati više vremena za razmišljanje. Takođe pomaže kod kreativnosti. Mnoge ideje dolaze upravo u trenucima fizičkog napora. Jedna po jedna stvar Dakle potpuno suprotno od “multitaskinga”. Bićete efika-

oca i dijete i izaziva bespotrebnu nervozu jer - tata je u dilemi radi li sve pogrešno ili ispravno, a mama se plaši hoće li njen partner postupati na pravi način. Danas, kada znamo mnogo više o medicini, znamo i da muškarci mogu biti i primarni njegovatelji, jer je roditeljstvo nešto što se lako uči. Zato ne brinite, ukoliko provedete dovoljno vremena sa svojim djetetom, razumjećete njegove potrebe i brinuti o njima onako kako mu je potrebno. Muškarci koji su usredsređeni na roditeljstvo nijesu uspješni na poslu Pripadnici jačeg pola vaspitavani su tako da im je uspjeh na poslu glavni izvor samopouzdanja i procjene sopstvene vrijednosti. Društvo nas je, u proteklim decenijama, učilo da muškarci koji biraju porodicu i žrtvuju svoju karijeru zarad očinstva čine to jer su neuspješni u svom poslu. Danas smo, ipak, svjedoci velikih kulturoloških promjena i promje-

Za razliku od onoga što je industrija igračaka nudila prije nekoliko decenija, igračke danas su namijenjene ili dječacima ili djevojčicama i dizajnirane su prema polnim stereotipima. Novinari “Hafington Posta” pronašli su fotografiju kojom su popularne kocke marke “Lego” reklamirane 1981. godine. Na ovoj fotografiji prikazana je ljupka djevojčica koja nasmijana drži u rukama svoje kockice, od kojih je napravila kućicu. Njena igračka nije roze boje, niti je ova riđokosa djevojčica obučena kao princeza. Ona je obično i srećno dijete koje se raduje igračkama namijenjenim mlađoj djeci koja vole da grade. Dakle, ne isključivo djevojčicama. U drugoj deceniji 21. vijeka, stvari, čini se, stoje drugačije. Djeca različitog pola tretiraju se, od strane proizvođača igračaka, kao potpuno različite vrste ljudi. Tako su igračke namijenjene djevojčicama pretežno roze i ljubičaste, što bi najbolje mogao ilustrovati upravo primjer “Lego” kocki. Od jednostavnih kockica kojima se mogu igrati djeca oba pola i uživati u igri korišćenjem mašte, ova igračka postala je, za tačno trideset godina, umnogome drugačija – proizvođači su kreirali različite setove kockica, među kojima su granice prilično oštre. Tako su u ponudi kompanije “Lego” kompleti “Diznijeve princeze”, “Farbika heroja”, “Nindžago”, “Prijatelji” itd. Određeni setovi namijenjeni su dječacima, dok su drugi predodređeni za igru djevojčica i dominiraju boje koje se stereotipno vezuju za jedan pol. Ipak, ova kompanija nije jedina koja je tako jasno stvorila granicu između igračaka i crtanih junaka prema polu potrošača - djeteta.

sniji u svom zadatku i obaviti ga kako treba. Bićete pod manjim stresom i srećniji tokom dana. Fokusirajte se na cilj Kada se fokusirate na samo jedan zadatak postajete efikasniji i zato se fokusirajte se na konačni cilj. Iako se čini jako teško, fokusiranje na jedan cilj je najmoćniji način da ga ostvarite. Kada pokušavate da ostvarite više ciljeva odjednom, energija i fokus su razbacani na sve strane i bićete manje efikasni. Eliminišite sve što nije bitno Za početak identifikujte stvari koje su vam najvažnije u životu i onda eliminišite sve ostalo. Ova taktika vrijedi za sve aspekte života – radu na projektima, komunikaciji preko imejla ili životu uopšteno. Promijeniće Vam život jer će ga učiniti jednostavnijim.

Seks-afera sa kolegom Romanse ovog tipa događaju se mnogo češće nego možete i da pretpostavite. Sve počinje neprimjetno, nedužnim flertom u hodniku ili liftu. Jedno pošalje simpatični i-mejl ili SMS, drugo odgovori komplimentom. Oboje krenu da tempiraju pauze za kafu ili ručak, a kad se sretnu, razmijene po koju nježnu riječ ili dodir. Onda, kako to već biva, nakon nekog poslovnog sastanka van firme odluče da idu istim kolima i, mic, po mic, strast uzme svoj danak. Nakon što ovaj slatki grijeh ponove više puta, nerijetko poslije pet u kancelariji ili usred radnog vremena u zabačenoj ostavi, postanu meta tračeva među kolegama. Ako su oboje slobodni, ova avantura ima potencijala da preraste u ozbiljnu vezu. Međutim, ako je barem jedno zauzeto ili u braku, eto belaja! Ako je vjerovati istraživanjima, posljednjih godina više od 80 odsto zaposlenih flertuje s kolegama. Svaka druga osoba se barem jednom u životu upustila u romansu na radnom mjestu (petina sa šefom), i to stariji češće nego mladi. Većina želi da to ostane tajna, naročito ako

je u pitanju samo seks, ali to uspijeva samo polovini. Dobra stvar je da svaka deseta od ovako započetih veza završi brakom, a u svakoj trećoj kolege i nakon raskida osta-

ju u veoma dobrim odnosima. Dokazano je i da čak 50 odsto ispitanih mašta o seksu s kolegom ili koleginicom, a veliki dio njih se trudi da takve maštarije i ostvari.


ŽENA 35

ČETVRTAK, 23. 1. 2014

SAVJETUJEMO

Kako se riješiti neprijatnih bubuljica na leđima?

N

ličinama za obavljanje osnovnih funkcija. Možete ga koristiti na dva načina: Nanesite cink direktno na kožu. Pokušajte pronaći losion sa 1.2% cink acetata i 4% eritromicina i utrljajte na kožu dva puta dnevno. Uzimajte cink kao dio dnevnog režima unosa vitamina. Pokušajte da unesete oko 25 – 45 mg cinka dnevno, ne više, jer višak cinka može uzrokovati nedostatak bakra. 4. Napravite prirodni piling. Ovo će ukloniti mrtve ćelije kože koje mogu začepiti pore i prouzrokovati nastajanje bubuljica. U zdjelu iscijedite jedan grejpfrut i dodajte 1 i ½ čašu šećera i ½ čaše krupne mor-

ske soli. Masirajte pogođena područja i tapkanjem posušite. 5. Promijenite pH vaše kože. pH je druga riječ za alkalitet vaše kože. Naučnici su utvrdili da pH kože ispod 5 ( 4,7 je idealno ) je korisno za ukupno zdravlje kože i bakterijske flore koje pomažu koži. Tuširanje i korištenje sapuna, može uzrokovati da se PH kože poveća iznad 5, što vodi do suvoće i bubuljica. Jednostavan način da snizite pH kože je da napravite mješavinu jabukovog sirćeta i filtrirane vode za piće u bočici sa sprej prskalicom. Metod II – Korištenje medicinskih preparata 1. Operite cijelo tijelo sa bezuljnim medicinskim sredstvom za pranje. Potražite neki sa 2% aktivnog sastojka salicilne kisjeline. Neutrogena Body Clear Body Wash je posebno dobar proizvod. Na područjima sa bubuljicama sačekajte par minuta prije nego što isperete vodom kako biste se riješile svih ulja. Pustite neka lijek uđe u kožu i obavi svoj posao. 2. Koristite bezuljna hidrantna sredstva , medicinske losione. Kao i ostalim organima u tijelu i koži treba voda i ostale hranjive stvari kako bi lijepo izgledala. Koristite losion kad god operete leđa. 3. Koristite kremu sa retinolom. 4. Posjetite dermatologa. Sasvim je moguće da stanje vaših leđa može zahtijevati tretmanske kreme ili pilule.

PROVJERENO

Kopriva pomaže radu srca i snižava pritisak Kopriva, se sve više koristi za snižavanje krvnog pritiska i zaštitu srca. Može se uzimati kao čaj, ekstrakt ili se pripremati svježa u ishrani. Predstavlja bezbjedan i prirodan vid suplementa. Diuretik Istraživanjima je utvrđeno da kopriva smanjuje krvni pritisak i povećava protok tečnosti kroz bubrege. Istraživači su otkrili da visoke doze ekstrakta lista koprive imaju trajan uticaj na krvni pritisak životinja, smanjuju ga čak 38 odsto. Vazodilatacija List koprive pomaže da se zidovi krvnih sudova opuste povećavajući nivoe azot oksida i otvaranjući kanale jona. Kada su zidovi krvnih sudova opušteni, pritisak

u njima je smanjen i krvni pritisak se snižava. Puls Pored toga što snižava krvni pritisak, ekstrakt lista koprive takođe usporava rad srca. Hemikalije u ekstraktu lista koprive vezuju se za hemijske receptore na srčanom mišiću, poboljšavajući tonus tih mišića i usporavajući otkucaje srca. List koprive je bezbjedan i netoksičan biljni lijek kada se uzima u preporučenim dozama. Listovi koprive se koriste vijekovima u cijeloj Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi, kao lijek i kao povrće. Kopriva žari dok se ne prelije toplom vodom ili se osuši. Sporedni efekti su vrlo rijetki. (planeta zdravlja)

KOD MUŠKARACA

Manjak sna loš za mozak

ZA DO K JE

MRŠAVLJENJE

TO RA

P I TA

Metod I – prirodni načini 1. Radite piling pomoću abrazivne (grublje) spužve ili lufe. Ali nemojte trljati previše jako jer ćete povećati iritaciju. 2. Slana voda. Ljeti obavezno idite na plažu. Neka vaša leđa budu potopljena u slanu vodu oko 10 min. Zatim sjedite na suncu 10 - 15 minuta. Sunce će isušiti bubuljice. Ali, nemojte pretjerivati ni sa ovim jer ako dobijete opekline, to će samo pogoršati situaciju. 3. Probajte cink. Nije uobičajni lijek za akne, ali je jako djelotvoran u nekim slučajevima, jer je poznati neprijatelj akni. Cink je metal koji ljudima treba u malim ko-

Poštovani, Imam 26 godina i majka sam dječaka od četiri i po godine. Skoro godinu dana imam problem sa štitnom žlijezdom, hipertireoza. Pokušavam da ostanem u drugom stanju, ali ne ide. Pijem eutirox o.25 i o.50, samo jednom od kad kontrolišem hormone oni su bili u redu. Uz te hormone i prolaktin mi je uvećan. Sad me zanima koliko štitna žlezda može da utiče na ostajanje u drugom stanju, jer sam se baš opteretila? Koliko je potrebno vremenski da se ti hormoni dovedu u normalu? Poštovana, Ukoliko uzimate Euthyrox tbl. u terapiji onda sigurno imate hipotireozu, odnosno smanjenu funkciju žlijezde. Da bi se stvorili najbolji uslovi za ostajanje u drugom stanju i održavanje trudnoće, potrebno je da vrijednost TSH ultra bude manja od 2,5. To se može postići vrlo brzo ukoliko se dozira lijek na pravi način, kontrole se rade na 6-8 nedjelja i koriguje terapija dok se ne dobije željeni nalaz. Povišena vrijednost prolaktina može biti prateća uz hipotireozu ili može biti neke druge etiologije. (Lepota i zdravlje) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

DASH dijeta je potvrđeno najbolja

Jeste li se ikada osjećali kao zombi nakon samo jedne neprospavane noći? Prema novom istraživanju, objavljenom u časopisu ‘Sleep’, samo jedna neprospavana noć uzrokuje povećanje nivoa enzima koji su povezani s oštećenjem mozga. Naučnici iz Švedske su sproveli istraživanje u kojem je učestvovalo 15 mladih, odmornih i potpuno zdravih muškaraca. Od učesnika je zatraženo da provedu jednu neprospavanu noć. Kada su iduće jutro testirali njihovu krv, otkrili su povišenu koncentraciju enzima NSE i S-100B, što signalizira oštećenja mozga koja mogu uzrokovati kognitivne probleme i gubitak pamćenja. Rezultati ovog istraživanja

potvrđuju rezultate prethodnih istraživanja, a to je da san pomaže mozgu da se očisti od toksina i drugih supstanci koje mogu uništiti neurone. “Rezultati ovog istraživanja upućuju da osobe, koje pate od nesanice, trebaju ljekarsku pomoć jer ugrožavaju zdravlje mozga”, izjavio je dr. Kristian Benedikt. Naučnici istraživanje još uvijek nisu sproveli na ženama, ali vjeruju da bi rezultati bili isti. Takođe ističu da je nivo enzima nakon neprospavane noći bio značajno niži nego nakon ozljede glave, iz čega možemo zaključiti da jedna neprospavana noć neće narušiti zdravlje mozga, ali hronična neispavanost bi mogla. (centar zdravlja)

RECEPT

Imuno bomba protiv prehlade i gripa Američki časopis “U.S. News & World Report’s” objavio je listu najboljih dijeta za 2013. godinu na kojoj se već treću godinu nalazi i DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension), koja je svojom nutricionističkom uravnoteženošću još jednom osvojila stručni žiri i pozicionirala se na mjesto broj jedan. Kombinacija krtih bjelančevina, voća, povrća i žitarica koja je preporučena u ovoj dijeti oduševila je žiri od 22 ljekara i psihologa. Njen osnovni cilj je snižavanje pritiska, a osim toga ima i vrlo visoku prehrambenu vrijednost te nudi najbolju kombinaciju nutrijenata od svih modernih dijeta. Takođe, propisuje nisku količinu soli, ne više od 1,5 grama za ljude starije od 51 godine. Autorka dijete je američka nutricionistkinja Marla Heler, koja je plan ishrane inkorporirala u dvije faze. I dok većina dijeta pogubno djeluje na zdravlje, ova predstavlja revoluciju u načinu mršavljenja. Heler objašnjava da je bit dijete koncentrisanje na tip hrane koju unosimo u organizam. Ključno je izabrati nemasne proteine i zdrave masno-

će koje daju osjećaj sitosti i kontrolišu apetit. Zato ne morate razmišljati o jelima koja treba da izbjegavate. Dvije faze za manji konfekcijski broj Kako biste što prije postigli željeni cilj – ravan trbuh, snižavanje krvnog pritiska i ubrzanje metabolizma, nužno je strogo se pridržavati dvonedjeljnog plana ishrane, a nakon toga nastaviti s drugom fazom. Tako se prvih 14 dana morate suzdržavati od unosa ugljenih hidrata. Naime, prve dvije sedmice ne smijete jesti voće i žitarice punog zrna, dok su proteini (nemasno meso i riba) i povrće koje ne sadrži skrob, ali i sir s manjim udjelom masti i koštunjavi plodovi dobrodošli. U drugoj fazi počinjete da uvodite žitarice punog zrna, voće i povrće koje sadrži skrob. Ljudi obično izgube nešto više od dva kilograma za dvije sedmice, te između četiri i po i pet kilograma u periodu od dva mjeseca. Dijeta prije svega skida salo sa stomaka koje se nakuplja kao rezultat unosa prevelike količine ugljenih hidrata.

Ovo doba godine sinonim je za prehladu. Osim glavobolje i umora ovakvo vrijeme pogodno je za razvoj mnogih virusa koji uzrokuju pad imuniteta popraćenog sa sinusitisom i kašljem. Ako vam je dosta raznih lijekova protiv prehlada i rado biste pomoć potražili u prirodi, možda rješenje nađete u ovom jednostavnom i ukusnom piću koje možete spremiti u svojoj kuhinji. Čaroban napitak od šest dokazanih boraca protiv prehlada i gripa ojačaće vaše tijelo i pobijediti sve zimske ‘gadosti’, a navodno je i vrlo ukusan. Sastojci: 6 limuna 1 veliki čen bijelog luka 2 kašike đumbira u prahu 2 kašike meda 3 šoljice soka od ananasa ¼ šoljice čilija u prahu Priprema: Iscijedite sok od šest limu-

na, prelijte ga u blender te dodajte ostale sastojke. Smiksajte ih dok ne dobijete homogenu tečnost koju treba da prelijete u staklenu i stavite u frižider. Svaki dan popijte četiri šoljice ovog pića kako bi virusni simptomi potpuno nestali. (she.hr)


36 ŽENA

ČETVRTAK, 23. 1. 2014.

SAVRŠEN RUČAK

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Keks torta

SASTOJCI:

glavica brokolija šargarepa korijen peršun a pola korijena ce lera krompir maslinovo ulje žumance 200 ml pavlake za kuvanje so biber

Jela s pavlakom

Pola litra mlijeka, 4 kašike šećera i maslac staviti da provri. Žumanca izmiješati sa 2 kašike šećera, brašnom i malo mlijeka (tek da se napravi masa koju možete sipati). U vrelo mlijeko polako sipati masu sa žumancima, stalno miješajući. Kuvati oko 2 minuta. Ostaviti da se ohladi. Keks umakati u toplo mlijeko i slagati na tacnu. Filovati ohlađenim filom i odozgo staviti još jedan red keksa. Po želji možete ukrasiti šlagom ili šamom od preostalih bjelanaca.

Junetina SASTOJCI:

500 g junećih šn icli 400 ml pavlake za kuvanje 400 g šampinjon a struk praziluka ulje so biber čaša crvenog vi na

Zelena čorba Brokoli odvojte na cvjetiće, a ostalo povrće isjeckajte, pa ga propržite na maslinovom ulju. Nalijte vodom, začinite, pa kuvajte dok se povrće ne skuva. Umutite žumance i pomiješajte ga sa pavlakom. Čorbu sklonite sa šporeta, dodajte pavlaku i sve dobro izblendirajte.

SASTOJCI:

Šnicle dobro izlupajte i začinite solju i biberom. Ispržite ih sa obje strane i nalijte bijelim vinom. Smanjite temperaturu, pa ih ostavite da se četrdesetak minuta dinstaju dok sva tečnost ne ispari. Isjeckajte praziluk i kratko ga prodinstajte na ulju. Dodajte sjeckane šampinjone i začinite. Kad se pečurke izdinstaju i voda ispari, dodajte neutralnu pavlaku i kuvajte još tri-četiri minuta. Šnicle prelijte sosom od pečuraka i služite uz pire krompir.

500 g petit beur re keksa 4 žumanceta 6 kašika šećera 4 kašike brašna 0,5 l mlijeka mlijeko za umak anje keksa 1 vanilin šećer kašika maslaca

Malo mesa, malo povrća, puno pavlake za kuvanje i eto savršenog ručka. Uživajte u najljepšim zalogajima i podijelite ih sa voljenima. ŠPAGETE SA PEČURKAMA POTREBNO JE: 500 g špageta 300 g šampinjona 200 g lisičarki 100 g vrganja 150 g rendanog parmezana 400 ml pavlake za kuvanje 2 čena bijelog luka so maslinovo ulje PRIPREMA: Skuvajte špagete. Na maslinovom ulju kratko propržite bijeli luk, pa, kad zamiriše, dodajte isjeckane pečurke. Začinite po ukusu, dinstajte pečurke dok sva voda ne ispari, pa dodajte pavlaku za kuvanje, parmezan i dobro promiješajte. Sklonite sa šporeta i u sos dodajte špagete. ZAPEČENI KARFIOL POTREBNO JE: 1 kg karfiola 4 jajeta 400 ml pavlake za kuvanje 1 dl mlijeka so

biber 200 g kačkavalja PRIPREMA: Odvojte cvjetove karfiola, prokuvajte ih u slanoj vodi, pa ih poređajte po plehu. Umutite jaja, dodajte pavlaku za kuvanje, mlijeko, so, umućena jaja, pa time prelijte karfiol. Stavite u rernu i pecite 30 minuta na 200 stepeni. Pred kraj pečenja izvadite karfiol, pospite ga kačkavaljem, pa vratite u rernu da se sir istopi. KUVANA PITA POTREBNO JE: 500 g kora 500 g sir 2 jajeta 500 ml pavlake za kuvanje so PRIPREMA: Umutite jaja, sir i 100 ml pavlake za kuvanje. Uzimajte po tri kore, svaku premažite nadjevom od sira, urolajte ih, umotajte u pamučnu krpu, vežite krajeve, pa ih skuvajte u kipućoj vodi deset minuta. Kuvane rolate izvadite iz krpe, stavite u pleh, prelijte pavlakom za kuvanje, pa zapecite pitu 25 minuta na 200 stepeni.

ZANIMLJIVA GLEDIŠTA

Citati poznatih ljudi o hrani UKUSNO

Slane galete sa začinima i sirom Napravite slana, začinjena verzija bakinog kolača. Sastojci: 200 g maslaca 1/2 kašičice soli 4 jajeta 200 g brašna kašičica praška za pecivo 6 kašika mineralne vode 150 g gaude slatka aleva paprika mljeveni biber 1/4 veze vlašca 1/4 veze peršuna Priprema: Maslac i so u činiji dobro umutiti. Jedno za drugim dodavati ja-

ja. Sipati brašno i prašak za pecivo. Postepeno u masu sipati mineralnu vodu i stalno miješati. Rendanu gaudu, slatku alevu papriku i šareni biber dodati tijestu. Vlašac kao i peršun očistiti, oprati i osušiti. Vlašac isjeći u kolutiće, a peršun u sitne komade. Začinsko bilje dodati u tijesto sa galete. Aparat za galete (toster) zagrijati i podmazati. Vaditi iz mase tijesto za galete i peći ih dok ne dobiju zlatnožutu boju. Držati ih na toplom. Ispečene galete ređati na tanjir i po želji posuti svježe isjeckanim začinskim biljem.

Predstavljamo vam nekoliko zanimljivih citata poznatih o pravilnoj ishrani i dijetama. 1. “Ljubav je potrebna, ali malo čokolade ne može da škodi”- Čarls M. Šulc Čuveni svjetski strip crtač je itekako je bio u pravu, umjereno konzumiranje čokolade nikako ne škodi a sve je više naučnih istraživanja koja se bave pozitivnim uticajem ove poslastice na zdravlje. 2. “Ako biram između putera i margarina, reći ću samo da više vjerujem kravama nego hemičarima”- Džoan Gusov Ovim simpatičnim citatom poznati kritičar hrane je želio da skrene pažnju šta je zdravije konzumirati. 3. “Dijeta je jedina igra gdje pobjeđuješ kada gubiš” – Karl Lagerfeld Malo motivacije tokom napornih dijeta dao je i poznati dizajner koji je i autor bestselera “Karl Lagerfeld dijeta”. 4. “Samo jednom se živi, ako to radiš na pravi način i jednom je sasvim dovoljno”- Mej Vest Ukoliko živite zdravo i vodite računa o svojoj ishrani, bićete sigurno srećniji i zadovoljniji i uživaćete u svakom trenutku. 5. “Jedini način da očuvate zdrav-

lje je da jedete što ne želite, pijete što ne volite, i činite stvari koje radije ne biste” – Mark Tven Ipak, zdravlje možete očuvati i na prijatniji način uz par trikova. 6. “Sladoled je toliko sjajan da je šteta što nije ilegalan”- Volter Izgleda da je i francuski filozof, književnik i istoričar bio veliki ljubitelj sladoleda.

7. “Kažu da je crveno meso štetno, ali moram priznati da nikad nijesam vidio tigra koji izgleda bolesno”- Či Či Rodrigez Čuveni golfer je djelimično bio u pravu. Crveno meso jeste nezdravo u velikim količinama i neadekvatnoj pripremi. Ukoliko se pripremi na pravi način može biti i ukusno i zdravo. (Stvar ukusa)


37

ČETVRTAK, 23, 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Prodajem kuću 129m2 na placu 1.070m2, kod supermarketa na Zlatici - Podgorica. Tel.067/406-450 Povoljno hitno prodajem stan u Herceg Novom, Topla, Orjenski bataljon, površine 87m2 (57m2 +30m2 natkrivene terase na trajno korišćenje) 65.000 eura. Tel.069/042-227 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno. Tel.067/563-811

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem dvosoban namješten stan ispod Gorice idealan za studente, 300 eura. Tel.067/437-989

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614

Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

I

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem namješten stan od 50m2 u Ulici slobode, Podgorica. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/655-777 Izdajem jednosoban stan i garsonjeru u kući (sve zasebno) u blizini OŠ «21. maj», Povoljno. Tel.067/201-915 Izdajem jednosoban namješten stan, Ulica dalmatinska, preko puta Blika 5. Tel.256-160, 069/542-026, 067/462-017

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

SOBE

Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Povoljno prodajem

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

FORD MONDEO

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

VOZILA/AUTO DJELOVI

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

BMW X3, 2.0D, 2005. godište, 75.000km, odlično stanje, kao nov, manual. Tel.068/465-363

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972

USLUGE

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine


38 ..

ČETVRTAK, 23, 1. 2014.

MALI OGLASI

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Ivana Đurašević +382 68 222 188

NASTAVA

www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

Prodajem prepelice mlade nosilje u tri boje, pilići stari 10 dana, jaja ljekovita i meso prepelic je ljekovito. Tel.068/554-897

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 LIČNO

Ozbiljan iskren muškarac, 42 godine, želi upoznati iskrenu damu za brak ili vezu. Tel.067/924-2650 Ozbiljan momak, 38 godina, prijatne spoljašnosti i naravi, stambeno i materijalno situiran, želi upoznati ozbiljnu i prijatnu ženu do 40 godina. Tel.069/828-934

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem nove patike (bijele) broj 42, shape-ups skechers, samo 40 eura. Bar. Tel.069/468-488, 030/311-274

XL AUDIT DOO -

RAZNO

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

četvrtak, 23, 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 07:20 08:05 08:55 09:00 09:45 11:15 13:00 14:00 14:45 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 23:00

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Paklena kuhinja Serija:Okrug Oranž/r Dječija emisija-Mozgalica Tačno 9 Serija:Odbačena/r Film:Kuća na jezeru/r Tačno 1 Serija:Sulejma Veličanstveni/r Serija:Šešir profesora Koste Vujića/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Dječija emisija-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman Veličanstveni Serija:Šešir profesora Koste Vujića Film:Barb Vajer Film:Šoutajm

PRVA Serija:Okrug Oranž 17.45

06.30 09.35 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.05 14.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Serija: Mjesto zločina/r Vijesti Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni U centar Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Mjesto zločina Vijesti

RTCG 1 U centar 21.00

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 14:00 14:45 15:00 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:45 00:00 02:00

City kid’s Dobro jutro Ami g show/r City Bračni sudija Serija: Sila/r City Serija: Simar Sity Serija: Nakuša Film: Razvod na određeno vrijeme Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Serija: Sila Paparazzo lov Sve za ljubav City Film: Smrtonosna osveta Film: Amerika, zemlja mogućnosti

06:45 09:50 10:00 10:30 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:40 14:50 15:35 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:35 20:50 22:00 22:15 22:25 23:40 00:50

Boje jutra Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Mezimica Vijesti Serija:Mezimica Extra lifestyle Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Mezimica Extra lifestyle Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti Sport Serija: Internat Načisto sa Petrom Komnenićem/r Extra lifestyle

PINK Sve za ljubav 22.00

VIJESTI Vijesti u pola 7, 18.30

07:00 10:15 10:30 10:45 11:00 12:15 15:15 15:45

08:30 09:00 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:15

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Emisija: Isječci iz crnogorske istorije/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Znakovi pored puta 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Znakovi pored puta/r

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA SMRTONOSNA OSVETA Pink 00.00

Mič je reporter koji prima poziv od Denisa, bliskog prijatelja iz djetinjstva. Denis traži od Miča da mu vrati 10.000 dolara koje je pozajmio od njega prije mnogo godina. Mič se ne sjeća da mu je pozajmio toliko novca, ali računa da njegov prijatelj i da ga ne bi pokušao prevariti. Međutim, ispostavilo se da je Denis sada radi kao kladioničar, i da je on izmislio priču jer su mu potrebne pare... Uloge: Lorenco Lamas, Majkl Pare, Hajdi Tomas, Krejg Veson, Denijel Kvin

09.00 10.00 11.00 12.00 12.05 12.50 14.30 15.30 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.25 23.10 00.10

Strani dok. program Serija: Zakon i red Stil/r Vijesti Serija: Univerzum Film: Vatreni sastojak Dok. program Muzika Serija: Žozefina/r Serija: Univerzum Serija: Ncis-LA Muzika Dnevnik 2 Mikrofonija Serija: Ncis-LA Serija: Žozefina Serija: Zakon i red Radni dan/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 VOA – glas Amerike 00.10

16:00 16:45 17:00 17:15 18:15 18:45 19:00 21:30 22:00

Uz jutarnju kafu – uživo Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Texas Holdem Poker Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uživo Žestoko Zabava Ekstremno Konzilijum - premijerno Svijet Sporta – premijerno Texas Holdem Poker Goleada/r Mini Fudbal – premijerno

777 Konzilijum - premijerno 18.15

20:55 22:10 22:10 23:30 00:00

Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres 09:55 Vesti RTS 10:00 Sasvim prirodno 10:30 Moja lepa Srbija 11:00 Moravske priče 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Mesto zločina: Njujork 13:15 Evronet 13:20 Život je život: Od kučeva do ceremošnje 14:05 Zlatna ploča: Zvonko Bogdan 15:00 Ovo je Srbija 15:40 Bela lađa 16:35 Bela lađa 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:00 Bela lađa 22:10 Vesti RTS 22:15 Da, Možda, Ne 23:10 Vesti RTS RTS 2 10:00 Verski kalendar 10:10 Srpske sportske legende 10:40 Trag u prostoru 11:10 Opšteobrazovni program 11:40 U svetu 12:05 Čelo fest: So RTS i Dragan Đorđević 12:30 Beokult 13:00 Trezor 14:00 Priče o rečima 14:13 Muzički bukvar 14:35 Šah 14:47 Novo groblje u Beogradu 15:12 Političke ideje u Srba 15:30 Eko karavan 16:00 TV lica... Kao sav normalan svet 16:45 Opšteobrazovni program 17:15

Epizode 17:45 Pregled Viner štediš superlige 17:55 Odbojka - Prvenstvo Srbije (ž) 20:00 Mesto za nas 20:30 Metropolis 21:00 Epizode 21:30 Festival festivala: ‘’Sveti gral’’ HRT 1 11:00 Što vas žulja? 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 14:50 Dokumentarni film 16:00 Heartland 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Turistička klasa 18:50 Naši i vaši 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Večer na 8. katu 20:55 Labirint 21:45 Borgen - sjedište moći 22:40 Dnevnik 23:00 Sport 23:05 Vijesti iz kulture HRT 2 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 Ovisni o čišćenju 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Okusite Australiju s Lyndey Milan 13:10 Zoe 14:40 Glazba, glazba... 14:45 Degrassi: Novi naraštaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 14:20 16:50 18:20 19:30 20:00 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani filmMumijevi Tragom prirode Muzički program Auto Shop /r. Muzički program Životinjske lakrdije/r. Crtani film /r. PG Raport Info Zelena patrola Jeta e Kosove em.2 / “BIRN” Kosovo Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 21.35

DANAS U GRADU Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Kuhajmo zajedno 17:15 Emisija 17:25 Medveščak Zagreb - Atlant Moskva 20:00 Glazba, glazba... 20:05 Roditelji i djeca 20:55 Tucker: Čovjek i njegov san 22:45 Spirala zločina HBO 11:20 Džesi Stoun: Nedužna žrtva 12:50 Drvo bez korena 14:30 Džoni Ingliš: Ponovo rođen 16:10 Američki predsednik 18:00 Deveruše20:05 Izvini što sam živ 21:55 Čovek po imenu Ljubav 23:10 Benši 23:55 Benši FOX LIFE 10:35 Džejmijevi školski obroci 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 14:45 Džejmijevi školski obroci 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Bibliotekarka 17:00 Bibliotekarka 17:25 Emili Ovens 18:15 Očajne domaćice 19:05 Očajne domaćice 20:00 Ljubavnice 20:55 Pozovite babicu 21:50 Privatna praksa 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad FOX CRIME

10:55 Pariski forenzičari 11:50 Nesavršeni zločin 12:45 Slučajni partneri 13:40 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 14:30 Tihi Svedok 15:25 Bostonski advokati 16:15 Red i zakon 17:05 Red i zakon 18:00 Red i zakon 18:55 Red i zakon 19:55 Otac Braun 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Detektiv na Floridi 22:45 Bostonski advokati ARENA SPORT 09:00 Indiana - Michigan St. 11:00 Chasselay MDA - Monaco 13:00 Catania - Fiorentina 15:00 Real Sociedad - Racing 17:00 Greatest Club Teams: Juventus 17:30 Levante - Barcelona 19:30 Pregled ABA lige 20:00 Manchester United - Sunderland 22:00 AFC finale: Denver - New England SPORT KLUB 11:45 Trans World Sport 13:00 Omichka - Conegliano 14:30 Milan - Udinese 16:15 Top 50 smešnih poteza 2013 16:45 Top Tennis! 17:10 La liga World 17:45 CSKA - Real Madrid 19:15 Euroleague studio 20:05 Maccabi - Partizan 21:45 Euroleague studio 22:00 ATP Uncovered 22:30 La liga World 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh. 15:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00 KIC BUDO TOMOVIĆ

Kabare 20.00


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.