Izdanje 31. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

796

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

eura je prosječna zarada u TIvtu

PETAK, 31. 1. 2014. BROJ 752/ GODINA III

● UZBURKANA JAVNOST ZBOG MEDIJSKIH NEISTINA ● MITROPOLIJA DEMANTOVALA NAVODE MEDIJE DA SU U HRAMU OSLIKANI POLITIČARI

“Na fresci na kojoj je scena iz pakla nema Ranka Krivokapića.

Demon stoji na aždaji i u krilu drži dijete. Lik tog djeteta nije lik gospodina Krivokapića i baš nikakve sličnosti nema, čak ni fizičke”, kaže za DN protoprezviterstavrofor Dragan Mitrović, starješina Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici...

Milion eura za drvene stubove na selima

MUGOŠA ● 3

VLADA ● 3

Zeleno svijetlo za Sveti Stefan

KOŠARKA ● 28

Pozitivna i SDP udruživanjem pomažu vlastima

VLADA KAP ● 7

REFORMA ● 9

Licence za nastavnike, direktore i pomoćnike

Neizvjestan Medeničin ostanak u vrhu pravosuđa

DR MITROVIĆ OSLIKAN NA FRESCI JER JE DO 1997. BIO DIREKTOR GRADNJE HRAMA

Opširnije, strana 5

EPCG ● 6

VRHOVNI SUD ● 11

V

lada Crne Gore na jučerašnjoj sjednici jednoglasno je utvrdila i proslijedila na razmatranje Skupštini predlog odluke o prihvatanju Aneksa ugovora o zakupu hotela “Kraljičina plaža”, “Miločer” i “Sveti Stefan”. Aneks ugovora

predviđa da se grčkom Adriatic Propertisu i Amanu produži za 12 godina zakup “Svetog Stefana” i smanji kirija sa 1,6 na oko 1,2 miliona eura, te da se produži zakup za “Kraljičinu plažu” sa 30 na 99 godina. Nakon što je Vlada Crne Gore krajem prošle

KRAJ SAPUNICE ● 31

godine povukla iz skupštinske procedure predlog odluke o prihvatanju aneksa ugovora o zakupu hotela “Kraljičina plaža”, “Sveti Stefan” i “Miločer”, oni su na jučerašnjoj sjednici jednoglasno prihvaćeni i proslijeđeni Skupštini na razmatranje.

Skupština bi više nego što joj stvarno pripada

ŽENA PREMIJERA ● 23

Vučice u sadaddas asd Vučinić Podgorica ostaje u vidjela četvrtfinalu crno-bijelom ª Montevideoº

2

AKTUELNO

PETAK, 31. 1. 2014.

CEAC

EDITORIJAL

Potrubač je žrtva političkog progona ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

BOGAMI

Ima nešto u jednoj, a za mene i jedinoj knjizi Danka Popovića (1928-2009) koju sam pročitao i kojoj su svojevremeno prikačili etiketu srpskog nacionalističkog gradiva, nešto o tom srpskom nacionalizmu. Znate, cijelu priču, tu “Knjigu o Milutinu”, priča srpski seljak, iako bi mogao biti i bilo koji seljak, meni je to bilo i tada, a i sada sasvim svejedno. Tek, pisac je tamo za svog junaka odredio neke riječi kojih se savršeno sjećam.

“Uvuku te u nešto što ne razumeš. Bogami.”

Naravno, priča je podrazumijevala razne istorijske “činjenice”, teorije i podstrekivanja, isticala srpstvo, tretirala nekakve govorancije, razne srpske trijumfe i ideje. Ipak, od cijele te priče, bar za jednog običnog čovjeka koji živi od svojih deset, presudno je bilo samo jedno.

Nešto što ne razumiješ.

Nego, sve vam ovo pričam zbog nedavnog nastupa izaslanice predsjednika Srbije Stanislave Pak-Stanković, na Svetosavskoj akademiji u Bijelom Polju. A ovaj potonji termin, to sa nastupom, shvatite kako god hoćete, posebno u estradnom maniru.

Tek, za sve one koji očekuju da sada zaigram na kartu nekakve plavuše kojoj su srpski hegemonisti pripremili tekst i podučili je kako da pročita, nema ništa od toga.

Jer, Stanislava, zaista, lijepo izgleda. Samo što, zaista, priča obične budalaštine. Čak, nimalo mi nije žao zbog te formulacije. Ovo, naročito zbog onog jurišnog dijela njenog govora i napomene svim Srbima u Crnoj Gori da im je Srbija “majka i matica”. A i brige oko “dodatno komplikovane situacije u Crnoj Gori”. Plus, uobičajenog nacionalističkog prebrojavanja sa “većinom stanovnika Crne Gore koji su do 1945. godine verovali da su Srbi”.

Zaista, Pak-Stankovićeva se istrabunjala, mnogo gluplje no što je lijepa. I to mnogo, mnogo gluplje.

A ovo tvrdim, ne samo zato što je crnogorski premijer Milo Đukanović bio veoma ljubazan prema Tomislavu Nikoliću u vrijeme dok je ovaj bio samo predsjednički kandidat. Uostalom, bio je to i dok je u toj ulozi bio i Koštunica, iako svi znamo kako mu je to ovaj vratio. No, takve su bile okolnosti, bilo je to gratis, ko će još o tome danas da brine. A i ko će da cijepa glavu sa kojekakvim osvetoljubivostima, razvlačeći se po stranicama istorije, ukazujući na dobro i zlo, na prevare i smicalice.

Sve ovo tvrdim zbog besmislenosti postojanja, opasnosti i primitivizma svakog nacionalističkog trovanja uvijenog u svekolike oblande. I tih redovnih isporuka koje pristižu prema potrebama raznih manipulatorno - frustriranih strana.

Tvrdim sve ovo samo zato što mnogo volim onog srpskog seljaka iz priče Danka Popovića. I tih nekoliko riječi koje izgovara sasvim običan čovjek.

“Uvuku te u nešto što ne razumeš. Bogami.”

Centralnoevropska aluminijumska kompanija (CEAC) saopštila je da je bivši finansijski direktor Kombinata aluminijuma Podgorica Dmitrij Potrubač, koji je osumnjičen da je počinio krađu električne energije iz evropske interkonekcije i prinudno zadržan u Podgorici više od šest mjeseci, žrtva političkog progona od strane crnogorskih vlasti.

“Političko suđenje Potrubaču nema veze sa pravosuđem i zakonodavstvom Crne Gore, očigledno pokazuje zavisnost rada tužilaštva od visokih funkcionera zemlje i očito je dio plana nezakonitog preuzimanja kontrole nad najvećim preduzećem Crne Gore u cilju njegove kasnije preprodaje”, kazali su iz CEAC-a.

CEAC je naglasio da u trenutku kada je Dmitrija Potrubača policija Crne Gore uhapsila u julu 2013. godine nije bio predočen nijedan dokaz na osnovu kojeg bi javno tužilaštvo moglo formirati kazneni predmet. U šest proteklih mjeseci istražni organi, prema njihovim riječima, takođe nijesu predočili nijedan dokaz ili pak nekakvo obilježje krivice Dmitrija Potrubača.

“Istraga je dobila sva dokumenta i materijale, koji su očigledno pokazali apsurdnost sumnji na osnovu kojih je Potrubač bio uhapšen. Tako, u svojstvu finansijskog direktora KAPa Dmitrij Potrubač nije bio odgovoran za donošenje odluke o planskoj konzervaciji proizvodnih pogona fa-

Hapšenje Dmitrija Potrubača

brike i za donošenje odluke o sklapanju ugovora za isporuku struje. Donošenje takvih odluka je spadalo u nadležnost Odbora direktora KAP-a, što potvrđuju statut i osnivačka akta KAP-a”, poručili su iz CEAC-a.

Prema njihovim riječima, uprava fabrike je bez ikakvog ugovora za isporuku električne energije KAPu podržala inicijativu menadžmenta da se proizvodnja obustavi (da se prestane trošiti električna energija).

“Međutim, ovu odluku više puta je blokirao predstavnik Vlade u upravi Nebojša Dožić, iskoristivši pravo veta. De facto upravo Vlada Crne Gore je nametnula KAP-u obavezu da troši električnu energiju bez ugo-

Lukšić

Podrška Turske nam mnogo znači

Meteo 06:57 16:56

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

LUKŠIĆ

Ojačati saradnju sa Bavarskom Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto na otvorenom talasasto.

Vjetar, umjeren na udare i vrlo jak istočni i jugoistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 13 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo oblačno sa kraćim sunčanim periodima, uglavnom suvo i primjetno toplije.

Vjetar umjeren na udare i vrlo jak južnih smjerova.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

6 8 13 11 9 4 2 0 2 3

7 9 12 11 10 3 -1 -3 1 2

SJUTRA

15 16 17 16 16 11 9 6 11 12

14 15 16 15 14 9 7 3 8 9

Pretežno oblačno, povremeno sa kišom u planinskim oblastima na sjeveru susnježica i snijeg.

Poslije podne i naveče nešto više padavina prvenstveno na zapadu, jugozapadu i primorju.

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija i potpredsjednik Vlade Igor Lukšić, koji boravi u zvaničnoj posjeti Minhenu, susreo se sa predsjednicom parlamenta Bavarske Barbarom Stam i članovima odbora za saveznu državu i Evropu.

Predsjednica parlamenta je naglasila značaj otvaranja Generalnog konzulata Crne Gore u Minhenu, koji će doprinijeti jačanju ekonomskih odnosa Crne Gore i Bavarske.

“Postoji značajan prostor za unapređenje odnosa, te da imajući u vidu da Bavarska ima veoma snažno političko prisustvo ne samo na saveznom nivou već i šire, postoji mogućnost za saradnju u oblasti evropskih integracija”, kazala je Stam, prenosi CdM. Ona je istakla da je ključ uspjeha Bavarske dobar spoj univerzite-

vora”, navode iz CEAC-a.

U ovoj kompaniji tvrde da KAP tehnički nije bio u mogućnosti da samostalno troši struju iz evropske interkonekcije, jer na nju nije direktno priključen.

“Struju je iz evropske mreže preuzimao i KAP-u davao državni operater crnogorskog energetskog sistema (CGES), čije je takvo postupanje sankcionisala Vlada Crne Gore. Ministar ekonomije Crne Gore Vladimir Kavarić je više puta davao izjave lokalnim medijima da je odluku o snabdijevanju KAP-a strujom donosio on lično i ne odbija da snosi odgovornost za to”, saopšteno je iz CEAC-a. I.C.

ta i privrede, te da ta iskustva mogu biti korisna i drugim državama koje u ovoj regiji imaju konzularna predstavništva, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Šef diplomatije Igor Lukšić je informisao sagovornike o posvećenosti Crne Gore u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, sa fokusom na dosadašnje rezultate i nastupajuće obaveze, te o ekonomskoj situaciji i stanju u regionu.

Lukšić je ocijenio da, bez obzira na veoma dobru i sadržajnu saradnju sa Saveznom Republikom Njemačkom, postoji znatan prostor za razvoj i intenziviranje saradnje sa Bavarskom, sa naglaskom na privrednu saradnju kroz predstavljanje razvojnih potencijala u oblasti turizma, poljoprivrede i energetike. N.D.L.

Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore Miodrag Radunović sastao se juče sa turskim ambasadorom u Crnoj Gori Mehmetom Nijazi Tanilirom. Na sastanku je je istaknuto obostrano zadovoljstvo radi uspješne saradnje Ministarstva zdravlja i Ambasade Turske u Podgorici.

Ministar Radunović zahvalio je ambasadoru Taniliru na podršci koju Turska pruža Crnoj Gori, a takođe je i najavljeno potpisivanje sporazuma o saradnji na polju zdravstvenih usluga.

Radunović je takođe iskazao zahvalnost Turskoj agenciji za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) koja je učestvovala u opremanju bolnica širom Crne Gore.

Izraženo je zadovoljstvo zbog dobre saradnje turskih i crnogorskih bolnica, posebno sa turskom bolnicom Acibadem, gdje crnogorski građani idu na liječenje, uz saglasnost resornog ministarstva.

Ambasador Tanilir je Ministarstvu zdravlja je poklonio stručne knjige turskog profesora dr Sabana Simseka. Za naredni period najavljena je mogućnost dolaska turskih ljekara u Crnu Goru kako bi se što bolje upoznali sa zdravstvenim institucijama Crne Gore. Tanilir je izrazio spremnost da se crnogorskim studentima medicine omogući obavljanje specijalizacija u nekim od turskih medicinskih fakulteta. A.O.

AKTUELNO 3

PETAK, 31. 1. 2014

PRIHVAĆENI ANEKSI UGOVORA

Zeleno svijetlo za Sveti Stefan

Đurović

U Sveti Stefan grčka kompanija do sada uložila 52 miliona eura

CIJENA STRUJE

Čeka se presuda Pred Upravnim sudom juče je završena rasprava po tužbama grupe građana i Mreže za afirmaciju nevladinog sektora protiv Regulatorne agencije za energetiku. Goran Đurović, koji je kao građanin tužio RAE, kazao je za Dnevne novine da su na današnjoj raspravi obje strane ponovile svoje stavove. Upravni sud bi trebalo u roku od osam dana da donese odluku. Đurović i MANS su tužili RAE zbog odluke da odobri povećanje cijena struje.

Punomoćnik MANS Veselin Radulović kazao je da se radi o postupcima u kojima je Upravni sud te odluke već poništavao.

“RAE je donosila identične odluke,

na identičan način. Oni nijesu pružili obrazloženje na šta im je Upravni sud već ranije ukazivao svojim presudama. Ponovo su donosili te odluke paušalno i bez ikakvog obrazloženja. Po mojoj ocjeni izgleda da su te odluke prije svih donijele osobe iz Elektroprivrede”, rekao je Radulović, prenosi Mina-biznis.

On se nada da će Upravni sud novim presudama takođe poništiti nezakonite odluke RAE. Održane su dvije rasprave po tužbama grupe građana, odnosno zaposlenih u MANS-u protiv RAE, u cilju poništenja odluka regulatora kojima je odobreno povećanje cijene električne energije.

Luštica

Nakon što je Vlada Crne Gore krajem prošle godine povukla iz skupštinske procedure predlog odluke o prihvatanju aneksa ugovora o zakupu hotela “Kraljičina plaža”, “Sveti Stefan” i “Miločer”, oni su na jučerašnjoj sjednici jednoglasno prihvaćeni i proslijeđeni Skupštini na razmatranje.

“Vlada je utvrdila predlog odluke o prihvatanju Aneksa br. 1 Ugovora o zakupu hotela “Kraljičina plaža” Budva i predlog odluke o prihvatanju Aneksa br. 1 Ugovora o zakupu hotela “Sveti Stefan” i “Miločer” u Budvi, koji će biti dostavljeni Skupštini Crne Gore na razmatranje i donošenje”, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.

Prethodno je Vlada 17. oktobra 2013. godine utvrdila predloge odluka, ali su u redovnoj skupštinskoj

proceduri tražene određene izmjene u pravnom osnovu za njihovo donošenje, koje su prihvaćene, te su, u tom smislu, izvršene potrebne korekcije.

Aneks ugovora predviđa da se grčkim kompanijama Adriatic Propertisu i Amanu produži za 12 godina zakup “Svetog Stefana” i smanji kirija sa 1,6 na oko 1,2 miliona.

Predlog Vlade je da se produži zakup za “Kraljičinu plažu” sa 30 na 99 godina.

Od 2008. godine, od kada je preuzeo poslovanje “Svetog Stefana” Aman rizorts, u ovo crnogorsko ljetovalište grčka kompanija je uložila oko 52 miliona.

Osim što je Crna Gora dobila renomirani hotelski lanac, rekonstrukcijom i izgradnjom objekta i pratećih sadržaja do nivoa turi-

stičkog kompleksa od pet zvjezdica sa jedinstvenom i specificnom ponudom, dobijen je kompleks prepoznatljiv na globalnom nivou, a koji je na konceptualan, estetski i funkcionalan način u saglasju sa prirodnim ljepotama, odnosno karakteristikama lokacije.

To su, uostalom, i bili razlozi za privatizaciju ovog poznatog hotela. Širi efekti privatizacije donijeli su ekonomske benefite za državu i lokalnu zajednicu, otvaranje novih radnih mjesta, promovisanje Crne Gore kao investicione i turističke destinacije.

Po osnovu rente zakupac je do sada uplatio oko 12,75 miliona eura u periodu od 2007. do 2013. Uplaćena renta Budvanskoj rivijeri je oko 9,5 miliona, a za 2013. godinu je za 1.120.000 eura umanjena. N.D.L.

SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST

Prioritet prijem u NATO Crna Gora mora biti posvećena ostvarivanju svojih obaveza kako bi bila spremna za poziv u NATO, zaključio je juče Savjet za odbranu i bezbjednost.

“Savjet je zaključio da evroatlantske integracije ostaju najvaž-

LUŠTICA

Jelušić i Dragićević u odboru direktora U odboru direktora “Luštica Development”, prema odluci Vlade, biće državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić i pomoćnica sekretara Sekretarijata za razvojne projekte Biserka Dragićević.

Kako se navodi u saopštenju nakon sjednice Vlade, Komisija za kadrovska i administrativna pitanja razmotrila je predlog Ministarstva

Sa prošlogodišnjeg Savjeta za odbranu i bezbjednost

održivog razvoja i turizma, da se državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić i pomoćnica sekretara Sekretarijata za razvojne projekte Biserka Dragićević imenuju za članove Odbora direktora “Luštica Development”. Dragićević i Jelušić zamijenili su u Odboru direktora dosadašnje predstavnike države Nebojšu Popovića i Ivanu Bulatović.

VLADA ODLUČILA

Gusinje da bude opština Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da Gusinje bude punopravna opština. Sada je na potezu Skupština Crne Gore, koja će taj predlog usvojiti ili odbaciti.

“U Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore u članu sedam stav jedan poslije riječi “Budva’’ dodaje se riječ “Gusinje’’. U stavu dva poslije tačke pet dodaje se nova tačka koja glasi: Opština Gusinje, sa sjedištem u Gusinju, obuhvata Gu-

sinje kao naselje gradskog karaktera i naselja: Dolja, Dosuđe, Grnčar, Koljenovići, Kruševo, Martinovići, Višnjevo i Vusanje i druga naselja utvrđena posebnom odlukom te opštine. U tački 13 riječi: “Dolja, Dosuđe, Grnčar, Koljenovići, Kruševo, Martinovići, Višnjevo i Vusanje’’ brišu se”, navodi u prijedlogu Vlade, prenosi CdM. Podsjećamo, sa skupa koji je održan 14. decembra prošle godinje u

niji državni spoljnopolitički prioritet 2014. godine. U susret narednom Samitu NATO u Velsu, Velika Britanija, septembra ove godine, na kojem je moguće da bude razmatrano i pitanje proširenja Alijanse, Savjet je zaključio da Crna

Gusinju poručeno je da Vlada mora u narednih nekoliko dana da donese odluku i proslijedi je parlamentu na glasanje.

Tada se više od hiljadu ljudi okupilo u Domu kulture, odakle su poslali jasnu poruku - da Gusinje mora postati što prije opština.

Građani Gusinja su održali 8. januara 2013. referendum kojim su tražili da njihovo mjesto postane opština.

N.D.L.

Gora mora biti posvećena ostvarivanju svojih obaveza, kako bi bila spremna za poziv”, saopšteno je iz Vujanovićevog kabineta.

Savjet je, u tom smislu, podržao dosadašnje aktivnosti Vlade i Savjeta za članstvo u NATO u sve četiri ključne reformske oblasti, sa akcentom na dalje dinamiziranje reformi u sektoru bezbjednosti i vladavine prava, kao i na planu jačanja javnog dijaloga u cilju podizanja podrške NATO integraciji.

“Savjet je razmotrio Izvještaj o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima inostranstvu 2013. godine i zaključio da je učešće u međunarodnim snagama značajno doprinijelo jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore, unapređivanju procesa evroatlantskih integracija, kao i jačanju sposobnosti Vojske Crne Gore”, saopšteno je iz Vujanovićevog kabineta.

Gusinje

4 POLITIKA

PETAK, 31. 1. 2014.

LOKALNI IZBORI

Nakon Ulcinja, DPS-u lakše u Podgorici Nakon uspjeha na lokalnim izborima održanim 16. novembra, Demokratska partija socijalista pobijedila je i u Ulcinju. Devet mandata, umjesto dosadašnjih sedam, ohrabrilo je dodatno ovu partiju pred izbore u Podgorici. Sagovornici Dnevnih novina ovaj trijumf tumače različito. Dok beogradski profesor Vladimir Goati ističe da će ova pobjeda biti vjetar u leđa partiji Mila Đukanovića, direktor Instituta Alternativa Stevo Muk ne očekuje da DPS na osnovu dosadašnjih rezultata postigne uspjeh i u glavnom gradu. On ne smatra da rezultati izbora u Ulcinju mogu imati znatnog uticaja na rezultat izbora u Podgorici.

“Ulcinj je po mnogo čemu specifična politička sredina, a spektar političkih partija i koalicija bitno je drugačiji nego u Podgorici”, objašnjava Muk. On ističe činjenicu da se ove dvi-

je opštine razlikuju i po mogućim postizbornim koalicijama.

“Pri formiranju vlasti u Ulcinju, a na osnovu rezultata izbora, mogući su bitno različiti scenariji, a makar u jednom od njih ne mora biti mjesta za DPS. U tom slučaju bi krajnji rezultat izbora u Ulcinju bio nepovoljan za DPS, koji bi se čak mogao smatrati konačnim gubitnikom izbora”, ocijenio je Muk. On dodaje i da čak i u situciji da DPS sa koalicionim partnerima formira vlast u Ulcinju, ne misli da to može imati značajnijeg uticaja na izborni proces i rezultat u Podgorici.

Muk s druge strane ističe da nema sumnje da će DPS pokušavati da svoje izborne pobjede na lokalnim izborima u više opština tokom ove godine predstavi kao argument za privlačenje birača i u Podgorici.

Beogradski analitičar Vladimir Goati, iako saglasan sa Mukom da Vladimir Goati

će DPS iskoristiti vrijeme do izbora u Podgorici za propagandu i podsjećanja birača na nedavne pobjede na lokalnim izborima, ističe da će pobjeda u Ulcinju, bitno uticati na izbore u Podgorici. U korist DPS-a.

“Politička situacija u Crnoj Gori je kao da igrate domine, poređate ih i kad pomjerite jednu - pomjeri se svaka. Izbori u Ulcinju i pobjeda DPS tamo pomjeriće domine i u Podgorici a ovi izbori biće pod uticajem onih u najjužnijoj opštini”, smatra Goati.

On napominje da izbori imaju povratni efekat, čije dejstvo ne prestaje kad se izbroje glasovi, nego onda kad se ostvari neki cilj. Tako će, kaže, i ljudi u Podgorici biti spremni da glasaju za DPS kada vide da je ta partija ostvarila pobjedu i u drugim opštinama.

“Ljudi nijesu sigurni kako će da glasaju i onda kada vide pobjedu u Ulcinju, odlučiće da daju glas DPS i u Podgorici i na taj način poguraće ovu partiju. Ulcinjski efekat osjetiće se i u Podgorici, a DPS ima čitavo proljeće za propagandu”, ocijenio je Goati.

On napominje i da će ostvareni rezultat DPS biti korak u osobenom nadmetanju sa Socijaldemokratskom partijom, koja je u više navrata pokušala da istakne svoj identitet u odnosu na DPS. Komentarišući nastup opozicije i odluku da SNP nastupi sam, Goati ističe da su oponenti vlasti slabi i nemoćni pred DPS-om.

“Opozicija je slaba, a ono što im umanjuje snagu je to što se među sobom svađaju više nego što napadaju DPS. DPS i SNP na drugoj strani su mega snage u političkom sistemu”, zaključio je Goati. J.Đurišić

NEUSAGLAŠEN ZAKON O BIRAČKIM SPISKOVIMA

Jasavić: DPS hoće da MUP sam sebe kontroliše Kolegijum Skupštine završio je juče rad na zakonima koji se tiču izbora odbornika i poslanika, biračkog spiska i zakona o finansiranju političkih partija.

Poslanica Pozitivne i član Radne grupe za izgrađnju povjerenje u izborni proces Azra Jasavić kazala je da je samo zakon o izboru odbornika i poslanika u načelu usaglašen. Zapelo je sa ostalim zakonima, uglavnom zbog nesaglasnosti sa Demokratskom partijom socijalista.

“Zakon o biračkim spiskovima je djelimično usaglašen. Oko Državne izborne komisije sa aspekta nadzorne uloge nije usaglašen jer je DPS protiv toga da nadzor nad biračkim spiskom vrsi DIK, predlažući da to obavlja upravna inspekcija, što je za Pozitivnu neprihvatljivo jer je ona u sastavu MUP-a koji je zadužen za vođenje biračkog spiska, pa je nelogično da MUP sam

sebe kontroliše”, objasnila je Jasavić, dodajući da se Pozitivna zalagala da tu ulogu dobije DIK. Zakon o finansiranju političkih partija je takođe neusaglašen, a Pozitivna će, kako Jasavić ističe, predložiti svoju verziju teksta koji je baziran na predlogu koji je razmatrala radna grupa tj. podgrupa sa ekspertima iz Brisela.

“Definisali smo da nadzor i kontolu sprovođenja zakona o političkim partijama vrši DIK, dok će Državna revizorska institucija vršiti poslove revizije”, kazala je Jasavić.

Vanredna Skupština na kojoj će biti razmatran set zakona koje je predlagala Radna grupa biće održana 10.f ebruara, a svi će imati pravo da podnose amandmane.

“U sljedećih 10 dana pokušaćemo da napravimo još neki dogovor, da vidimo da li će se postići

Jasavić

još neka saglasnost oko odredbi zakona. Ukoliko ne, imaćemo one tekstove koje smo utvrdili na radnoj grupi, odnosno kolegijumu sa amandmanima koji će kolege moći da dostave”, zaključila je Jasavić.

J.Đ.

KOLEGIJUM PREDSJEDNIKA

O zakonima 10. februara Kolegijum predsjednika Skupštine, koji je nastavio posao radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, zakazao je za 10. februar sjednicu parlamenta na kojoj će biti razmatrano šest izbornih zakona. Članovi Kolegijuma nijesu danas postigli konsenzus o nacrtima zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkim spiskovima i finansiranju političkih partija, pa se oče-

kuje dosta amandmana, a akt o finansiranju političkih partija podnijeće opozicija, prenosi agencija Mina.

Poslanik Socijalističke narodne partije Neven Gošović kazao je da u odnosu na određeni broj pitanja na Kolegijumu nije postignut konsenzus, ali je, kako je naveo, jedinstven stav da se zakaže sjednica parlamenta. Poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić

naglasila je da je bitna kontrolna i nadzorna uloga Državne izborne komisije.

“Pozitivna je danas dostavila Kolegijumu tekst iniviranog Zakona o finansiranju političkih partija koji je usaglasila sa mišljenjem evropskih eksperata”, rekla je Jasavić. Milutin Simović iz Demokratske partije socijalista kazao je da se nada da će se konačno doći do rješenja.

Mugoša

MUGOŠA O SAVEZU SDP I POZITIVNE

Udruživanjem su nam pomogli Koalicija Socijaldemokratske partije i Pozitivne Crne Gore ne može ugroziti Demokratsku partiju socijalista, već može samo biti povoljna po rezultat DPS-a, kazao je gradonačeknik Podgorice Miomir Mugoša.

“U političkim analizama koje mi radimo, mislimo da je to dobro za bolji rezultat DPS-a u Podgorici, nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je Mugoša.

Govoreći o analizi uticaja nove koalicije, Mugoša je kazao da ona ne može biti prijetnja DPS-u, već da, štaviše, poguduje njegovoj partiji za bolji izborni rezultat.

On je na jučerašnjoj konferenciji za novinare organizovanoj uoči sjutrašnjeg zasijedanja Skupštine Glavnog grada rekao da DPS još nije odlučio da li će njega kandidovati za gradonačelnika.

“Da je tako, znao bih”, tvrdi Mugoša.

Socijaldemokratska partija i Pozitivna Crna Gora nedavno su postigle dogovor u vezi sa predizbornim sporazumom, odnosno formiranjem državotvornog bloka, na osnovu kojega će na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici nastupiti u koaliciji.

Pojašnjeno je da će ovaj politički sporazum biti okosnica okupljanja snaga koje se zalažu za snažan razvoj Podgorice, a u čijem središtu će biti dosljedno zalaganje za vladavinu prava, građanski karakter države, promociju evroatlanskih vrijednosti, kao i nesporan državotvorni karakter koji će baštiniti ovaj politički savez. SDP je na prethodnim izborima u Glavnom gradu nastupila samostalno, a nakon izbora su formirali koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista, koju su napustili zbog neslaganja sa gradonačelnikom Miomirom Mugošom.

J.Đ.

IZBORI

SNP samostalno u Danilovgradu?

Danilovgrad Predsjednik OO SNP Danilovgrad Spasoje Kovačević smatra da ta partija treba da nastupi samostalno na predstojećim lokalnim izborima. SNP će sjutra početi sa održavanjem sjednica mjesnih organizacija na kojima će pozvati sve zainteresovane građane Danilovgrada da ukažu na probleme i potrebe u svojim sredinama.

“To bi sublimirano u stvari bio Program sa kojim ćemo od građana zatražiti povjerenje, kako bi iste bili u mogućnosti da rješavamo”, objasnio je Kovačević.

On je rekao da će SNP Danilovgrad posebnu pažnju posvetiti animiranju apstinenata “kako bi i oni bili dio koji odlučije o sudbini svog grada i izabrali najkavalitet-

nije ljude koji će u naredne četiri godine voditi Opštinu”.

“To znači da su građani ti kod kojih je odluka ko će u narednom mandatu vršiti vlast, zbog toga su dužni da to svoje Ustavom zagarantovano pravo iskoriste slobodno, bez pritisaka bilo koje partije i time iskažu svoje opredjeljenje”, istakao je Kovačević.

On je podsjetio da su apstinenti sa prethodnih izbora u Danilovgradu najbrojnija grupacija u gradu.

“I da su upravo oni ti koji su ostajući kod kuće omogućili da samo dio građana koji glasa, što voljno, a što nevoljno, odredi ko će biti na vlasti u našem gradu”, zaključio je Kovačević.

A.O.

POLITIKA 5

PETAK, 31. 1. 2014

Dr Mitrović: Na fresci nije Đukanović, nego ja Jovana Đurišić - Mili Prelević

T

ri dana traju reakcije na pisanja podgoričkih “Vijesti” kako se na freskama u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici nalaze premijer Milo Đukanović kao ktitor i Ranko Krivokapić “spreman za pakao”.

Ozbiljna politička prepucavanja i sočna saopštenja zasnovana su zapravo na neistinitoj informaciji i pogrešno shvaćenoj “koski” Velibora Džomića. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske juče je i zvanično saopšteno na freskama nema političara.

Protoprezviter-stavrofor Dragan Mitrović, starješina Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja, demantovao je da su na freskama oslikani likovi crnogorskih političara.

On je saopštio Dnevnim novinama da u prirodi Crkve nije da bilo koga stavlja u raj i pakao, već da je ona otvorena za svakog čovjeka bilo kog nacionalnog, političkog i društvenog opredjeljenja.

“Stoga osjećamo za svoju dužnost da ovom prilikom demantujemo sve navode i izjave po novinama. Ne ulazeći u odvajkada priznatu slobodu umjetničkog izražavanja i slikarsku simboliku, odgovorno tvrdimo da lik u ktitorskoj fresci pripisan Milu Đukanoviću predstavlja dr Ratka Mitrovića, profesora Univerziteta, člana Građevinskog odbora Hrama Hristovog Vaskrsenja i stručnjaka koji je dao veliki doprinos pri gradnji istog hrama”, objasnio je Mitrović.

Prof. dr Ratko Mitrović potvrdio je za Dnevne novine da se nje-

gov lik nalazi na fresci u podgoričkom hramu.

“Na fresci koja se našla u medijima se ne nalazi lik premijera Mila Đukanovića, već moj lik, jer sam bio direktor gradnje Hrama u periodu od 1992. do 1997. godine kada sam otišao na postdoktorske studije u SAD”, rekao nam je dr Mitrović.

Ovaj redovni profesor Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta u Podgorici skoro šest godina je bio direktor gradnje Hrama, bez ikakve novčane naknade. On je imao i zadovoljstvo da pomogne Vaseljenskom i Ruskom patrijarhu prilikom osveštavanja temelja podgoričkog hrama.

“Radio sam i pomagao koliko sam mogao jer sam osjećao da tako treba i učinjena mi je velika čast time što je moj lik oslikan na fresci u Hramu”, kaže dr Mitrović.

Protoprezviter-stavrofor Dragan Mitrović, objasnio je za naše novine da se kompozicija “Pakao” često nalazi na freskama u crkvama i manastirima.

Na fresci predstava “Pakao” “Na fresci gdje je scena iz pakla nema gospodina Ranka Krivokapića. To je čest motiv na freskama. Aždaja guta duše ljudi. Demon stoji na aždaji i u krilu drži dijete. Lik tog djeteta nije lik gospodina Krivokapića i baš nikakve sličnosti nema, čak ni fizičke”, kaže Mitrović.

Tako se jedna neistinita informacija našla u žiži crnogorske javnosti. Na nju su reagovale političke partije, crkve, nevladine organizacije...

Tri dana Crna Gora govori o ne-

Koča Pavlović

Mimo zakona osnovana partija

KOČA PAVLOVIĆ

Ništa od poziva za NATO pakt Korupcija i netransformisane bezbjednosne strukture glavne su prepreke učlanjenju Crne Gore u NATO, a ne mala podrška građana, kako to aktuelna vlast prikazuje, smatra poslanik PzP-a Koča Pavlović.

On kaže da je mala podrška građana jedina prepreka, ona bi bila relativno lako i brzo riješena.

“Međutim, crnogorske prepreke su mnogo veće i teže savladive.

Glavni i veliki problemi, koji zahtijevaju radikalno i efikasno djelovanje, a zbog kojih Crna Gora u septembru neće dobiti poziv za članstvo, jesu korupcija i netransformisane bezbjednosne strukture”, poručuje je Pavlović.

On kaže i da je to zvanična ocjena NATO-a koju je, u svom redovnom Izvještaju, prije nekoliko dana saopštio generalni sekretar Alijanse Andres Fog Rasmunsen.

“Svi vidimo da se endemska korupcija ne smanjuje, već da iz dana

u dan raste. A bezbjednosno-obavještajne agencije su još od ranije kadrovski vezane sa anti-NATO strukturama, a tokom posljednje decenije one su se preplele i snažno uvezale sa organizovanim kriminalom”, poručio je poslanik PzP-a.

On premijera Mila Đukanovića optužuje da je glavna prepreka učlanjenju Crne Gore u NATO. “Imajući sve to u vidu, i znajući da su upravo korupcija, kriminalne struktura i netransformisane obavještajne službe temelji ovog režima, prostom dedukcijom se dolazi do zaključka da je Milo Đukanović glavna prepreka učlanjenju Crne Gore, ne samo u EU već i u NATO”, poručio je Pavlović.

Svakome ko poznaje našu političku scenu, kako navodi Pavlović, nakon Rasmunsenove izjave je jasno da će i na ovom drugom “strateškom pravcu”, na kolosijeku NATO integracija, Crna Gora biti “parkirana” do daljnjeg.

A.O.

Foto: Iva Mandić

MITROPOLIJA: NA FRESKAMA NEMA POLITIČARA

Predsjednik Stranke penzionera Smajo Šabotić poručio je da je Partija udruženih penzionera i invalida, oformljena krajem 2013. godine, a na čijem je čelu Momir Joksimović, osnovana je suprotno Zakonu o političkim partijama.

“Ono što penzioneri i invalidi treba da znaju je činjenica da je ta partija osnovana suprotno članu 13 Zakona o političkim partijama u pogledu upotrebe naziva partije o čemu će se nadležni sud ubrzo izjasniti i svojom presudom naložiti brisanje spornog naziva”, rekao je Šabotić.

Đukanović na Minhenskoj konferenciji Predsjednik Vlade Milo Đukanović predvodiće delegaciju Crne Gore na jubilarnoj 50. Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti koja se održava od danas do 2. februara u glavnom gradu Bavarske.

“Učešće crnogorske delegacije, na čelu sa predsjednikom Vlade, izuzetno je značajno zbog prilike da sagovornici budu informisani o rezultatima koje Crna Gora ostvaruje u oblasti evropskih i evroatlantskih integracija, sprovođenju ukupnih reformi i planovima u narednom periodu. Minhenska konferencija predstavlja i odličan forum za dalje predstavljanje rezultata i očekivanja Crne Gore u evroatlantskim integracijama u godini održavanja NATO samita”, navodi se u saopštenju Vlade.

čemu što ne postoji. I, naravno, ne treba kriviti one koji reaguju, oni su, jednostavno, vjerovali jednom mediju. I ovakve igre sa građanima Crne Gore proći će, najvjerovatnije, bez značajnijih posljedica, ali ostaje stalno otvoreno pitanje - da li je javnost zaslužila da dobija ovakve informacije.

Glavni i odgovorni urednik Portala Analitika Draško Đuranović ističe da mu sve to liči na jedan veliki rijaliti šou.

“Džomić igra igru u kojoj je dao

zadatak da se prepozna neprijatelj koji je njemu najveći. Srpska crkva odlučila je da uđe u rijaliti programe, pa sad imamo kao neki crkveni “X faktor” u kojem je potrebno odabrati omiljenog neprijatelja Crkve, omiljenog neprijatelja države. Sve je vrlo dramatično, a najgora stvar je što hram koji je napravljen u slavu pomirenja pokazuje da oni koji su ga pravili nijesu o povjerenju ni mislili, nego Božjim zadacima Crna Gora postaje poligon za rijaliti šou”, kaže Đuranović.

6 EKONOMIJA

PETAK, 31. 1. 2014.

Još nema bijelog dima iz Skupštine

Administrativni odbor nije opet izabrao petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) jer prilikom glasanja nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu. Kandidat Radule Žurić, kojeg su podržali poslanici Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke, dobio je šest glasova, isto koliko je imao i Zarija Pejović za kojeg su glasali poslanici Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Pozitivne, prenosi Mina biznis Poslanik Socijaldemokratske partije socijalista Rifat Rastoder glasao je za kandidata Žarka Đurišića.

U drugom krugu glasanja, u kom se biralo između prva dva kandidata, odnosno Pejovića i Žurića, Rastoder je bio uzdržan.

Predsjednik Odbora i poslanik DPS-a Radivoje Nikčević kazao je da, s obzirom na to da nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu,

postupak će se ponoviti na nekoj od narednih sjednica.

Rastoder je prije početka glasanja kazao da zbog javnosti mora da obrazloži svoj stav o glasanju, kao i da je ranije glasajući za Đurišića iskazao lični stav.

Ni na prethodnom konkursu nijedan od prijavljenih kandidata nije dobio potrebnu većinu glasova. Za to mjesto, koje je upražnjeno više od četiri godine, prijavilo se devet kandidata. Skupština je krajem jula imenovala Nikolu Kovačevića za člana Senata i Milana Dabovića za predsjednika Senata DRI, nakon što je u aprilu bivši predsjednik Senata DRI, Miroslav Ivanišević podnio ostavku. Kovačević i Dabović izabrani su prethodno na Administrativnom odboru tajnim glasanjem. Žurić je bio predložen za petog člana, ali nije dobio podršku na plenumu. U Senatu DRI su još Branislav Radulović i Dragiša Pešić.

N.U.

FOTO: D. Lopičić

IZBOR ČLANA DRI

Veći promet robe Promet robe u trgovini na malo u Crnoj Gori u decembru je bio veći nego u novembru u tekućim cijenama 10,1 odsto, a u stalnim 10,6 odsto, pokazuju podaci Monstata.

Iz Monstata su saopštili da je promet robe u trgovini na malo u prošlom mjesecu u odnosu na isti period 2012. godine veći u tekućim cijenama 14,2 odsto, a u stalnim 14,5 odsto.

“Sve objavljene indekse tekućeg mjeseca treba tretirati kao prethodne, što znači da može doći do izvjesnih korekcija na osnovu novih podataka”, objasnili su iz Monstata.

Statistika unutrašnje trgovine obuhvata i prikazuje promet preduzeća čija je osnovna djelatnost trgovina na malo, kao i nekih većih kompanija koje se bave trgovinom na malo a registrovana su u drugoj djelatnosti.

I.C.

Radiće na izmjeni zakona Montenegro biznis alijansa (MBA) u narednom periodu radiće na izmjeni Zakona o javnim nabavkama i druge propise koji se tiču ukupnog sistema javnih nabavki.

“Naše aktivnosti su posebno usmjerene na ovu oblast zbog značaja koji ima za ukupnu privredu, kao i iz razloga što je dio pregovaračkog poglavlja pet, koje je nedavno otvoreno”, kazali su iz MBA. Što se tiče primjedbi članova MBA kada je ovaj zakon u pitanju, one se, prije svega, odnose na praksu sprovođenja ovog zakona i nejasne nadležnosti pojedinih institucija, kao i na troškove koji se odnose na pravo žalbe po rješenju naručioca.

I.C.

EPCG

Milion eura za drvene stubove U selu kod Bijelog Polja mještani tvrde da se 40 godina nije mijenjao nijedan stub Elektroprivreda Crne Gore će ove godine za nabavku drvenih impregnisanih stubova potrošiti skoro milion eura. Prema planu javnih nabavku, koji je objavljen na sajtu Elektroprivrede Crne Gore, procijenjena vrijednost posla je 997.166 eura. Iz EPCG je za DN potvrđen iznos kao i to da se planira nabavka između osam i deset hiljada drvenih stubova. To znači da jedan stub EPCG plaća između 100 i 120 eura. Sagovornik lista koji je nekada bio zaposlen na rukovodećim mjestima u EPCG kazao je da je iznos od 100 ili 120 eura po stubu prilično visok.

“Da su betonski stubovi pa je moguće da to košta 100 eura. Posebnu pažnju trebalo bi obratiti i na kvalitet, jer je to svaki put upitno”, kaže sagovornik, koji je želio da ostane anoniman.

Kada bi na svakih 30 metara bio postavljen po jedan stub, svih deset hiljada stubova “pokrilo” bi put od Podgorice do granice sa Srbijom.

Dnevnim novinama se prije tri dana javilo nekoliko mještana bjelopoljskog sela Modri Do žaleći se da svake zime žive u strahu zbog nesigurnih drvenih stubova za struju. Usljed manjeg vjetra i snijega dešava se da se pojedini stubovi zbog starosti sruše, te je ugrožena bezbjednost stanovnika ovog sela.

“Stubovi su stari. Neki su potkočeni raznim predmetima kako se ne bi srušili. EPCG je 1974. godine postavila drvene stubove i od tada nijesu održavali trasu u našem selu. Od tada do danas seljani sami nabavljaju drvene stubove i mijenjaju ih radeći posao električara i rizikujući svoje živote. Džabe smo upućivali pozive električarima da obiđu selo, nabave i da zamijene stubove i obezbijede siguran život za žitelje desetak kuća ovog sela”, kažu mještani.

Prema njihovim riječima, usljed manjeg vjetra i sniježnih padavina, zbog loše električne mreže u tom kraju mještani ostaju bez struje.

“Ponekad se dešava danima da čekamo da električari poprave kvar i dobijemo struju. Suočeni smo sa još jednim problemom, a to je loš napon. Nekada u noćnim satima ne možemo koristiti električne aparate jer nema dovoljno napona. Interesantno je da električari nijesu ažurni kada treba popraviti kvar, ali jesu kada su u pitanju računi za struju. Pa pored onoga i što utrošimo plaćamo i održavanje za koje se sami brinemo”, upozorovaju stanovnici Modrog Dola, poručujući da se nadaju će električari konačno obići taj kraj i obezbijediti normalno i sigurno snabdijevanje strujom za stanovnike ovog kraja.

N. U.

SAVJET CBCG

U trećem kvartalu rast četiri odsto Savjet je usvojio juče Izvještaj guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za decembar 2013. godine, u kome je konstatovano da su aktivnosti CBCG u ovom periodu realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada i Politikom Centralne banke u 2013. godini. Ocijenjeno je da je finansijski sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren. Ohrabruje rast crnogorske ekonomije od 3,1 odsto u prvih devet mjeseci, odnosno od četiri odsto u trećem kvartalu prethodne godine.

“Raspoloživi podaci za 2013. godinu ukazuju na pozitivne trendove većine privrednih djelatnosti, i to: industrijske proizvodnje, građevinarstva, šumarstva, turizma, trgovine na malo, kao i većine segmenata u sektoru saobraćaja.

Ostvaren je i značajan porast izvo-

za i smanjenje uvoza, što je doprinijelo smanjenju deficita tekućeg računa”, konstaotvao je Savjet.

Iz CBCG je saopšteno da je stanje u bankarskom sistemu je stabilno i da su banke iskazale pozitivan finansijski rezultat na agregatnom nivou, i pored činjenice da je i dalje izražen problem loše aktive i visokih aktivnih kamatnih stopa.

“Rizici su i dalje prisutni i u ostalim segmentima privrede, a posebno u dijelu rastuće nelikvidnosti realnog sektora iskazane preko broja blokiranih pravnih lica i preduzetnika i iznosa ukupnog duga po osnovu kojega je izvršeno blokiranje računa”, kazali su iz CBCG. Cijene su u decembru 2013. godine, u odnosu na prethodni mjesec, ostale na istom nivou, dok je godišnja stopa inflacije u decembru iznosila 0,3 odsto.

I.C.

EKONOMIJA

PETAK, 31. 1. 2014.

7

VLADA - KAP

Skupština bi više nego što joj pripada Novak Uskoković

V

lada je na jučerašnjoj sjednici odlučila da Ustavnom sudu dostavi predlog za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru. Prošle sedmice je provjeru ustavnosti istog propisa tražio i Vrhovni sud. U Vladi smatraju da nekoliko odredbi Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru nije u skladu sa Ustavom.

Nakon što je Vrhovni sud zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarskometalurškom sektoru, to je isto ju-

če učinila i Vlada. Ona smatra da odredbe članova 1, 2, 3 i 4 Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru nijesu u

skladu sa Ustavom. U Vladi smatraju da te odredbe nijesu u saglasnosti sa članom 11 Ustava koji se odnosi na podjelu vlasti, zatim članom 17 - osnov i jednakost, članom 19 - zaštita, članom 20 - pravni lijek, članom 58 - svojina, članom 118 načela sudstva i članom 139 - principi ekonomskog uređenja. Zakonom je tim odredbama predviđeno da Skupština daje saglasnost na odluku stečajnog upravnika u vezi sa prodajom imovine Kombinata aluminijuma.

U Vladi smatraju da je ustavno

Čekaju do 20. februara Oko 250 bivših radnika Kombinata aluminijuma koji su izmjenama i dopunama zakona ostvarili pravo na penzije ponovo se juče okupilo ispred kapije fabrike, kako bi nadležne podsjetili na svoje zahtjeve. Bivši radnici traže isplatu otpremnina.

“Ministar ekonomije Vladimi Kavarić nam nije odgovorio na zahtjev koji smo

mu poslali, iako je bio u obavezi da ispoštuje skupštinske zahtjeve. Zbog toga smo se odlučili da zahtjev pošaljemo premijeru Milu Đukanoviću”, kazao je Dnevnin novinama predstavnik radnika Radovan Tošković.

On je dodao da će odgovor premijera čekati do 20. februara, za kada su zakazali novi protest.

su dodali, definišu da sudsku vlast obavlja sud, zato se organi izvršne i zakonodavne vlasti moraju uzdržavati od bilo koje mjere koja bi mogla ugroziti nezavisnost suda.

“Ovlašćenje suda da samostalno donosi odluke ne može se ograničiti propisivanjem obaveze pribavljanja prethodne saglasnosti od bilo kog državnog organa, pa ni Skupštine, kako se to čini osporenom odredbom člana 3 Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru. Na ovaj način je flagrantno povrijeđen ustavni princip podjele vlasti i samostalnosti i nezavisnosti suda”, navodi se u Vladinom dokumentu.

CRNA LISTA

Ivanović

Za tri mjeseca još pet miliona neizmirenih poreza

AGROBUDŽET

Za poljoprivredu 20,43 miliona eura Agrobudžet za 2014. godinu iznosi od 20,43 miliona eura, od čega opšti prihodi budžeta iznose 14,03 miliona eura, donacija kredita Svjetske banke (SB) namijenjena za realizaciju projekta Institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore (MIDAS) u iznosu od 6,4 miliona eura. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović kazao je da su mjere agrarne politike podijeljene na direktna plaćanja i mjere tržišno-cjenovne politike, kao i mjere ruralnog razvoja.

Novina ovogodišnjeg Agrobudžeta je podrška unaprijeđenju kvaliteta sirovog mlijeka za šta je opredijeljeno 100 hiljada eura, dok su za organsku proizvodnju povećana ukupna sredstva u odnosu na prošlu godinu i iznose 150 hiljada eura.

On je dodao da je uveden i novi način podrške proizvodnji mlijeka.

“Osnovna podrška po litru otkupljenog mlijeka iznosi 6,5 centi, pri čemu smo uveli manju jedinicu od pola centa, ali uvedena je podrška od jednog centa za isporučeno mlijeko ekstra i prve klase i jednog centa za veće isporučene količine”, rekao je Ivanović.

On je objasnio da mljekare koje sarađuju sa većim brojem kooperanata, krajem ove godine, do-

Oko 420 bivših radnika više puta je u toku prošle godine blokiralo kapije fabrike tražeći da im Vlada odredi visinu i tačan datum isplate otpremnina. Radnici traže isplatu otpremnina od 6.000 do 14.000 eura, 177 eura po godini staža iz stambenog fonda i uplatu beneficiranog staža za 240 radnika.

I.C.

načelo podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku jedno od elemenata vladavine prava, jer sprečava mogućnost koncentracije ovlašćenja u jednom tijelu.

“Nadležnosti propisane Ustavom za svaku od državnih vlasti ne mogu biti ni proširene ni ogranizavane zakonom, jer bi se time mijenjao njihov ustavni položaj i njihovi međusobni odnosi, a time i osnovna obilježja ustavnopravnog poretka, kakav je utvrđen Ustavom. Sa ovim ustavnim principom povezan je princip samostalnosti i nezavisnosti suda garantovan članom 118 Ustava”, kazali su iz Vlade.

Navedene odredbe Ustava, kako

biće po hiljadu eura na svakih 75 kooperanata. To, kako je objasnio Ivanović ima za cilj da se promoviše ukrupnjavanje proizvodnje i stvaranje klastera Kada je u pitanju stočarska proiizvodnja, direktna podrška iznosi 70 eura po grlu za krave i priplodne junice, uslov je da gazdinstvo ima četiri grla. Za ovce i koze premija je osam eura, za koze minimum je 30 grla u stadu, a ovce 4 Za obnovu i razvoj sela i izgradnju infrastrukture opredijeljeno ove godine opredijeljeno je 511,5 hiljada eura.

Poseban set mjera se odnosi na oblast ribarstva. U toj oblasti ukupna podrška će iznositi 250 hiljada eura.

“U okviru direktnih plaćanja i mjera tržišno-cjenovne politke imamo osam mjera za koje je izdvojeno 5,45 miliona eura”, istakao je Ivanović.

Za direktnu podrška ratarskoj proizvodnju iz budžeta je izdvojeno 740 hiljada eura.

Smanjen je iznos novčane podrške za pčelare sa 200 hiljada eura na 147 hiljada.

Kada je u pitanju upravljanje rizicima u poljoprivredi Ministarstvo daje podršku u iznosu od 50 odsto za podršku osiguranja od šteta na poljoprivrenim gazdinstvima.

I.B.

Za novembar decembar i januar, poreski dug 200 crnogorskih preduzeća uvećao se za gotovo pet miliona eura na 142,68 miliona eura. Na posljednjoj crnoj listi Poreske uprave, koja je juče objavljena 132 aktivna obveznika imaju ukupni dug od 60,96 miliona eura. Firme u stečaju, njih 40, imaju dug od 70,95 miliona eura.

Dug Duvanskog kombinata (DKP), koji kao i na prethodnoj listi predvodi dužnike, porastao je sa 34 miliona na oko 35,28 miliona eura, dok hercegnovski Pantomarket ima 9,54 miliona eura neizmirenih obaveza.

Kompanija Ave Maria Koljčević ima dug od 5,97 miliona eura. U deset najvećih je i Kombinat aluminijuma kojim ima 5,15 miliona eura duga, kao i budvansko preduzeće Mercur koje duguje 3,88 miliona eura.

Rudnik uglja Pljevlja smanjio je dug u odnosu na novembar i sada on iznosi 2,24 miliona eura.

Među višemilionskim dužnicima

142 miliona eura iznosi dug 200 crnogorskih preduzeća, u posljednja tri mjeseca

su i dalje Vektra Montenegro sa dugom od oko 2,96 miliona eura i Zavala invest sa dugom od oko 2,49 miliona, Plus commerce Nikšić sa 2,44 miliona i Mercur system Budva sa 2,26 miliona eura. Željezara duguije 1,76 miliona eura, Vektra Jakić 1,56 miliona, Zavod za izgradnju Bara i Astra Montenegro sa skoro 1,2 miliona, Tehnoput 1,19 miliona, a oko milion eura duguju podgorički Mont-Valeri, Good Location Properties, Montene-

gro Royal Menadžment, Montemal, Gornji Ibar i Putevi.

Poreska uprava objavila je i listu 50 najvećih poreskih dužnika po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa iz i na lična primanja. Ukupan dug po tom osnovu je 94,53 miliona eura, što je oko 7,23 miliona eura. manje u odnosu na novembarsku listu.

Za poreze i doprinose i dalje najviše duguje Elektroprivreda (EPCG), a njen dug iznosi 13,84 miliona eura i smanjen je sa oko 19 miliona eura koliko je iznosio u novembru.

Slijedi Rudnik uglja Pljevlja sa dugom od oko 13,77 miliona, Rudnici boksita duguju 10,08 miliona, Radoje Dakić 8,62 miliona, Duvanski kombinat 5,49 miliona, Montenegro Airlines 5,16 miliona, Željezara 4,6 miliona, Javno preduzeće Komunalne djelatnosti Bar 3,1 milion, Pantomarket 2,62 miliona, dok listu od prvih deset mjesta završava Zavod za izgradnju Bara sa dugom od 2,43 miliona.

I.B.

AUTO-PUT

Hoće li ministar Brajović ovaj put ispuniti obećanje Rok do kojeg bi trebalo Vlada Crne Gore i kineske kompanije CCCC I CRBC, prema ranijim najavama ministra saobraćaja Ivana Brajovića, da usaglase tehničke detalje ugovora ističe danas. Iz resora Brajovića je 10. januara, kada su počeli pregovori o ugovoru o izradi glavnog projekta, izgradnji, nabavci i ugradnji opreme za auto-put Bar - Boljare, odnosno prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa, saopšteno da “očekuju da će pregovori u vezi sa ovim projektom biti finalizovani do kraja januara”. Ranija najava Brajovića da bi gradnja auto-puta mogla da počne do kraja godine nije ispunjena. Juče, po starom običaju, od Brajovića nije bilo moguće dobiti odgovor na pitanja da li su uspješno završeni razgovori. Oglasio se samo savjetnik pre-

mijera Aleksandar Tičić, koji je novinarima nakon sjednice Vlade kazao da se konstantno pregovara sa kineskom kompanijom, kako bi se utvrdio predlog teksta okvirnog sporazuma.

“Vlada je u prethodnom periodu utvrdila izmjene i dopune spo-

razuma sa kineskom vladom. Prihvaćen je i okvirni sporazum između Vlade i kompanije CCCC i usvojena informacija o aktivnosti na realizaciji projekta gradnje prioritetne dionice auto-puta”, naveo je Tičić, prenosi Mina-biznis.

On je podsjetio i da je Vlada u prethodnom periodu produžila do 15. maja rok za dostavljanje ponuda za dodjelu koncesionog ugovora za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju, kao još jednog važnog kapitalnog projekta.

“U međuvremenu se sprovode neophodne aktivnosti, koje podrazumijevaju stvaranje pretpostavki kroz zakonske okvire”, rekao je Tičić i podsjetio da je Skupština prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o istraživanju ugljovodonika.

N.U.

8 DRUŠTVO

PETAK, 31. 1. 2014.

KONFERENCIJA

UNICEF

Najviše diskriminisani Romi Manji broj djece koja umiru prije pete godine Najveća diskriminacija u Crnoj Gori prisutna je prema Romima, što pokazuju i najnovija istraživanja. To je ujedno i najbolja slika stanja u kojem živi ta manjinska grupa, zaključeno je tokom regionalne dvodnevne konferencije o Dekadi inkluzije Roma 2005.2015. “Diskriminacija Roma - izazovi anticiganizma i višestruka diskriminacija”.

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović kazao je da Crna Gora organizovanjem ovakvih konferencija želi pokazati punu posvećenost romskoj populaciji.

“Ipak, priznajemo da su Romi najugroženiji i najviše diskriminisan narod u Crnoj Gori. Međutim, Crna Gora je još 2005. godine usvojila plan, a 2007. godine strategiju kako bi se položaj Roma po-

pravio”, kazao je Numanović i naglasio da je položaj ove grupacije generalno na nezadovoljavajućem nivou na teritoriji Evrope.

Odluke Suda za ljudska prava u Strazburu, gdje se ukazalo na kršenje prava ove populacije, kazao je on, nijesu dovele do boljeg položaja Roma u Evropi.

Predstavnik Foruma evropskih Roma i putnika Rudko Kavezinski naglasio je kako je trećina Evrope okrenuta protiv Roma.

“Kako su se ljudi nekad ophodili prema Jevrejima, tako se danas ophode prema Romima i romskoj populaciji”, kazao je Kavezinski.

Istraživanje koje je u decembru 2013. godine urađeno u Crnoj Gori, pokazalo je da je nivo etničkog distanciranja u odnosu na pripadnike romske populacije zabrinjavajući.

Bo.P.

Ilustracija

Stopa smrtosti djece mlađe od pet godina u Crnoj Gori pala je sa 17, koliko je iznosila 1990. godine, na šest 2014, pokazuje globalni godišnji izvještaj koji Unicef objavljuje već 30 godina.

Prošle godine je stopa smrtnosti te djece bila sedam.

Stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina definiše se kao vjerovatnoća umiranja u periodu od rođenja do 5. rođendana i izražava se na hiljadu živorođene djece.

“Oko 90 miliona djece bi umrlo prije petog rođendana da je stopa smrtnosti ostala na istom nivou kao 1990. Ona se znatno smanjila, zbog čega su ova djeca danas živa i to najviše zahvaljujući intervencijama poput vakcinisanja, pružanja zdravstvene zaštite i obezbjeđivanja vode i sanitacije”, kazala je šefica odjeljenja Unicefa za analizu podataka Tesa Vardlou.

Pod sloganom “Svako dijete se broji”, Unicef poziva na ulaganje većih napora i korišćenje inovacija kako bi se prepoznali i riješili problemi koji sprečavaju najugroženiju djecu svije-

ta da ostvare svoja prava.

Unicefov izvještaj o stanju prava ukupno 2,2 milijarde djece u svijetu, koji je juče objavljen, ističe značaj prikupljanja podataka za poboljšanje života djece, kao i za prepoznavanje nejednakosti u pristupu servisima dječje zaštite koje pogađaju živote mnoge djece.

“Poboljšanja u ishrani dovela su do smanjenja od 37 odsto u procentu djece koja zaostaju u razvoju od 1990. Stopa upisa djece u osnovne škole je porasla čak i u najmanje razvijenim zemljama: dok je 1990. samo 53 od stotinu djece u ovim zemljama bilo upisano u školu, 2011. taj broj se povećao na 81 od 100”, navodi se u izvještaju.

Podaci ovog izvještaja ukazuju i na razlike i nejednakosti, kao i na to da su koristi od razvoja nejednako raspoređene.

Uz ovogodišnji globalni izvještaj Unicef poziva donosioce odluka i javnost da pristupe podacima i koriste ih preko sajta www.data.unicef.org kako bi podržali pozitivne promjene u životima djece.

Bo.P.

POZITIVNA KRITIKUJE

Tableti u školama vrhunac neozbiljnosti Najavu Ministarstva prosvjete da će od septembra 2014. godine početi realizaciju pilot projekta kojim je planirano da učenici četiri odjeljenja prvog razreda osnovne škole umjesto svesaka koriste tablet računare, za poslanika Pozitivne Srđana Perića predstavlja “vrhunac neozbiljnosti i nedogovornosti”.

Očigledno je da, kako je kazao Perić, čelni ljudi Ministarstva misle da će tablet uređaji, poput čarobnog štapića, riješiti sve obrazovne probleme, ali se to, nažalost, neće dogoditi.

“Nasuprot tome, sasvim je izvjesno da bi takav proces vođen na ovakav način, mogao imati za rezultat dodatni pad kvaliteta obrazovanja”, stoji u saopštenju koje potpisuje Perić.

Iz Pozitivne se pitaju “koliko je za razvoj djeteta štetno da se bavi “listanjem” tableta više sati na dan i da li se na taj način u najranijoj fazi stvara zavisnost od IT uređaja”.

Bilo bi zanimljivo čuti, dodaje Perić, i to na koje se upored-

no pedagoško iskustvo pozivaju kreatori ove ideje, da li se u neravnopravan položaj dovode učenici koji nisu imali prilike da koriste tablet uređaje, na koji način se može spriječiti da neprimjereni sadržaji u elektronskoj formi dođu do učenika, te na koji način se softverski mogu zaštiti ti IT uređaji i čitav niz odgovora na brojna druga pitanja.

“Takođe je bitno da znamo ko će preuzeti odgovornost ako kvalitet obrazovanja te djece bude znatno ili čak dramatično niži od očekivanog. Bilo bi već sada dobro čuti po kojoj cijeni, jer ako vladajuća i dobrostojeća klasa to ne zna, građani Crne Gore žive veoma teško i svaki dodatni namet bi bio veliko opterećenje.

Ovo dobija novu dimenziju ako se prisjetimo da su se čelni ljudi Ministarstva grčevito borili protiv zalaganja Pozitivne Crne Gore o dodjeli besplatnih udžbenika za sve osnovce”, zaključuje Perić.

Bo.P.

STUDENTSKO VIJEĆE

FPN: Nađena zamjena za Bešića Studentsko vijeće Fakulteta političkih nauka (FPN) u Podgorici objavilo je da će predmete koje je do sada držao profesor Miloš Bešić preuzeti profesorice Jasna Milošević-Đorđević i Danijela Vuković-Ćalasan.

Vijeće je na Fejsbuk profilu objavilo da će Đorđević, izvoditi nastavu iz predmeta Metodoligija političkin nauka jedan i dva, a da će Vuković Ćalasan predavati Političku socijologiju.

“Usljed prestanka radnog od-

nosa doc.dr Miloša Bešića na predmetima Metodologija političkih nauka I i II nastavu će izvoditi doc.dr Jasna Milošević-Đorđević doktor psiholoških nauka, docent Univerziteta Singidunum- Fakulteta za evropske pravno - političke studije.

Na predmetu Politička sociologija nastavu će izvoditi dr Danijela Vuković-Ćalasan, doktor političkih nauka”, saopštilo je Studentsko vijeće Fakulteta političkih nauka.

Bo.P.

DRUŠTVO 9

PETAK, 31. 1. 2014.

REFORMA OBRAZOVANJA

Licenciraće nastavnike, direktore i pomoćnike Usavršavanje prosvjetnog kadra pozdravili u Sindikatu

Bojana Pejović

D

a li zbog loših rezultata koje naši učenici ostvaruju na međunarodnim takmičenjima i istraživanjima, ili pak u cilju usavršavanja onih koji na našu djecu prenose znanje, Ministarstvo prosvjete od ove godine prvi put uvodi licenciranje nastavnika, direktora i pomoćnika direktora.

Sve to, kako obrazlaže prvi čovjek crnogorske prosvjete Slavoljub Stijepović, radi podizanja nivoa kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u školama.

Po ugledu na zemlje regiona koje su već uvele licenciranje nastavnika u cilju kvalitetnijeg obrazovanja djece, to će od ove godine biti obaveza i za crnogorske nastavnike.

Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević ne vidi ništa loše u tome što će biti uvedeno licenciranje prosvjetnog kadra.

“Ne vidim tu ništa sporno, jer je licenciranje u skladu sa reformom.

To je zapravo usavršavanje profesora, i ne vjerujem da će ljudi koji dobro i odgovorno rade svoj posao imati nešto protiv toga”, kazao je Pavićević.

Iako je još nejasno kako će se vršiti licenciranje, Pavićević je kazao da će se to vjerovatno raditi svake četiri godine.

On je kazao i da je u toku izrada pravilnika koji će jasno definisati kriterijume licenciranja i organ koji će biti zadužen za izdavanje licenci. Da li će to biti Ministarstvo prosvjete ili Zavod za školstvo, još nije poznato.

Socioolog Andrija Đukanović smatra dobrom ideju da se uradi licenciranje nastavničkog kadra i uprava škola, navodeći da je vjerovatno riječ o još jednoj u nizu mjera koje nam sugerišu iz Brisela.

“Ali to je dobar potez i za naše društvo. Licenciranjem i novim vrednovanjem rada svakog nastavnika eliminisale bi se moguće greške iz prethodnih perioda kada

se to zvanje dobijalo na osnovu nečeg drugog, a ne znanja i kvalifikacija. Mislim da bi trebalo sprovesti jednu takvu mjeru, nastavnik mora ispuniti određene kriterijume da bi mogao da radi u školi”, smatra Đukanović.

Po njegovom mišljenju nije dovoljna samo kvalifikacija, već se mora mnogo više pažnje usmjeriti na način rada i metode koje koristi određeni nastavnik.

“Od toga zavisi uspjeh u savladavanju gradiva kod djece. Rezultati nedavnih testiranja djece pokazuju da su znanja koja se usvajaju mehanička i da se ne razumije sadržaj onoga što se uči. To nije slučaj samo sa osnovnim i srednjim obrazovanjem, nego i sa fakultetima. Iz škola izlaze ljudi koji ne znaju ono za što su se školovali. Pa ne bi privreda ukazivala na tu činjenicu da to nije tako. Poslodavci ne mogu da nađu radnike sa znanjem. Svemu tome naravno u najvećem broju slučajeva doprinosi rad nastavničkog osoblja. Ne treba generalizovati, ali su činjenice takve. Uostalom sama potreba da se nešto mijenja govori da dosadašnje stanje nije bilo dobro”, zaključuje Đukanović.

● PRIPREMIĆE I ANALIZU REZULTATA PISA

Ministarstvo prosvjete će na

osnovu Primarnog izvještaja PISA 2012. u saradnji sa Zavodom za školstvo, Ispitnim centrom, Centrom za stručno obrazovanje, Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva i uz konsultovanje sa ekspertima iz regiona pripremiti analizu rezultata PISA 2012. sa prijedlogom preporuka i redosljedom prioriteta za poboljšanje postignuća učenika u narednim godinama.

U programu rada Ministarstva prosvjete za 2014. godinu, među prioritetnim aktivnostima navodi se nastavak reformi, stalno praćenje i unapređivanje kvaliteta nastave na svim nivoima obrazovanja, te obuka nastavnika za primjenu pre-

duzetničkog učenja kao međupredmetne oblasti u osnovnoj školi za nastavnike.

● Z A STUDENTSKE DOMOVE 625.000 EURA

Ministarstvo prosvjete će, kako se navodi, sprovesti program obezbjeđenja, nabavke i dodjele nedostajućih kompleta udžbenika za djecu bez roditeljskog staranja, čiji je roditelj, odnosno staratelj korisnik materijalnog obezbjeđenja porodice, sa posebnim obrazovnim potrebama, koji su smješteni u ustanovama socijalne i dječije zaštite, na porodič-

nom smještaju i romske i egipćanske populacije (RE) u skladu sa članom 34 Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.

Osim toga, opredijeljeno je i 625.000,00 eura za renoviranje studentskih domova u Crnoj Gori radi poboljšanja smještajnih uslova za studente i istraživače.

“Da bi se povećao obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem gradiće se novi objekti, po modelu privatno-javnog partnerstva, u saradnji sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope - u Podgorici (objekti u Bloku VI, Starom aerodromu, Zagoriču i Tuzima), Pljevljima, Baru i Ulcinju”, piše u dokumentu.

SECOND HAND RADNJE

Crnogorci vole samo markiranu garderobu Iako je u glavnom gradu sve više prodavnica polovne odjeće, građani se radije odlučuju za kupovinu skupljih odjevnih predmeta Ekonomska kriza učinila je svoje i uticala na novčanike crnogorskih građana. U takvoj situaciji, nekima je i “euro veliki”, pa su “papreno” skupi butici razlog zbog kojeg su second hand prodavnice, pored ki-

neskih butika, postale mjesta u kojima se za male pare može kupiti pristojna garderoba. Većina Crnogoraca ipak, radije kupuje skupu garderobu na rate, negoli jeftinu u manje ekskluzivnim buticima.

Jedna od mnogobrojnih second hand radnji u Podgorici

Veoma povoljne cijene dobar su razlog, smatraju prodavci, da se zaboravi na činjenicu da je košulja koju neko kupi imala svog vlasnika i prije njega. Prodavačice u nekoliko second hand radnji koje su obišli reporteri DN, kazale su da i pored jako dobre ponude garderobe posao baš i ne cvjeta.

“Slabo ide prodaja, ali oni koji kupuju su ugavnom stariji ljudi. Ima, naravno i mladih djevojaka koje pred grad, vikendom traže jeftine suknje i haljinice”, kazala je prodavačica u jednoj od mnogobrojih podgoričkih second hand radnji.

Roba se, kako je kazala uglavnom nabavlja iz Holandije i Kanade, gdje su, kako tvrdi ovakve radnje već godinama popularne.

“Mislim da ljudima ovdje ego ne dozvoljava da kupuju majice za dva, tri eura. Zapravo, oni koji kupuju, rado bi to sakrili od ostalih. Imate ljudi koji stidljivo ulaze, za dvadesetak eura izađu sa punom kesom robe, i ponašaju se kao da ih je stid što su tu trgovali”, kazala je prodavačica, koja se tokom radnog vremena “svega nagledala”.

Izgleda da stanovnici glavnog grada nemaju običaj da kupuju u radnjama polovne robe, zbog predrasuda, a mnogi koje su reporteri DN u njima zatekli, nijesu bili voljni da daju izjavu.

Kontrola kao u svim drugim radnjama Garderoba koja se prodaje u ovakvim radnjama zapravo se nosi na hemijsko čišćenje, već na dezinfekciju, što je “pola” uobičajenog procesa hemijskog čišćenja. To je, kako su rekli, dovoljno da se ubiju sve bakterije. Kažu da nakon toga ne može da dođe do bilo kakve reakcije na koži, do alergije, što je najvažnije.

Kako su kazali iz Uprave za inspekcijske poslove, kontrolu ovakvih radnji vrše inspektori Odsjeka za tržišnu inspekciju Uprave za inspekcijske poslove.

“Roba koja je predmet prodaje na malo u radnjama Second hand kon“Ljudi da naše markirane stvari nijesu original. Ovdje se, ipak mogu naći očuvani komadi odjeće, među kojima ima i firmiranih. Garderoba je prošla sve provjere i sanitarno je ispravna, što je najbitnije”, kazala je jedna od prodavačica.

Ona, ipak, tvrdi da mnogi radije na rate kupuju skupe stvari i zadužuju se, negoli kod njih.

Prodavačice u second hand radnjama tvrde da vlasnici butika “imaju običaj da kupe stvari kod njih, a da ih zatim prodaju kao nove, po mnogo višim cijenama”. Bo.P.

troliše se u pogledu podnošenja prijava trgovine, vođenja poslovne dokumentacije, zaduženja i razduženja robe, odnosno nabavke i prodaje robe, isticanja cijena, kao i isticanje oznake na prodajnom prostoru koja će potrošaču ukazati da je riječ o robi koja je upotrebljivana”, kazali su iz Uprave.

Ne postoji, kako daodaju, drugačiji vid kontrole u odnosu na odjeću koja se prodaje u ostalim tipovima radnji.

“Sa aspekta nadlježnosti Tržišne inspekcije ne postoji obaveza za posjedovanjem posebnih sertifikata, osim dokaza o porijeklu robe”, zaključuju iz Uprave.

2

eura koštaju najjeftinije muške i ženske pantalone u second hand radnjama. Haljine se mogu kupiti po cijeni od četiri do osam, dok su jakne od pet do deset eura.

Dukserice su od dva do pet, a džemperi od tri do šest eura.

10 HRONIKA

PETAK, 31. 1. 2014.

EKSPLOZIJA U ZAGORIČU

Napad na kuću naručen iz ZIKS-a?

Trafike sve češće mete razbojnika

PODGORICA

U dva razbojništva odnijeto hiljadu eura Serija razbojništava u glavnom gradu nastavljena je i preksinoć. Na meti razbojnika sve češće su prodavnice, kazina i benzinske pumpe. Naoružani noževima ili pištoljima, maskirani najčešće kamapa i fantomkama, pljačkaši nakon prvog sutona daju se u akciju i prijeteći radnicima kradu pazare.

Tako je preksinoć oko 22 časa opljačkana trafika, tabakošop u podgoričkom naselju Konik. Dnevne novine saznaju da je maskirani razbojnik prijeteći nožem, od radnice ukrao pazar u iznosu od oko 200 eura. Nakon toga, juče u cik zore, oko četiri časa iza ponoći, na isti način opljačkana je i benzinska

pumpa “Jugopetrol” na Zabjelu. Takođe, maskirani pljačkaš ušao je u objekat kada je prišao radiniku i zaprijetio mu nožem. Kada je ukrao oko 800 eura pobjegao je u nepoznatom pravcu.

Dnevnim novinama iz policije je potvrđeno da su se ova dva razbojništva dogodila i da policajci i dalje rade na rasvjetljavanju slučajeva.

“O svim razbojništvima je odmah obaviještena policija. Nakon obavljenog uviđaja i uzetih izjava od oštećenih, obaviješteno je i nadležno tužilaštvo.

Podgorički policajci još tragaju za pljačkašima”, naveo je sagovornik Dnevnih novina iz policije. M.V.P.

Na osnovu člana 40. Zakona o privrednim društvima (Sl.list RCG broj 06/02,17/07,80/08,40/10,73/10,36/11,40/11) i člana 26. Statuta DZU »Euroinvesta«ad, Odbor direktora Društva za upravljanje investicionim fondom »Euroinvest«ad Podgorica saziva: IV vanrednu skupštinu akcionara ZIF "Eurofond" ad Podgorica-u postupku transformacije za dan 04.03.2014 godine, sa početkom u 12 časova, u hotelu Grand na Cetinju, sa sledećim

Dnevnim redom Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: - Predsjedavajućeg sjednice Skupštine; - verifikacione komisije; - zapisničara; - ovjerivača zapisnika; 1. Donošenje Odluke o usvajanje Zapisnika sa treće vanredne sjednice Skupštine akcionara Eurofonda; 2. Donošenje odluke o izboru depozitarne banke ZIF »Eurofonda«ad Podgorica-u postupku transformacije;

Materijal za skupštinu akcionara biće na raspolaganju akcionarima Fonda, u zakonskom roku u poslovnim prostorijama Društva , Bulevar Sv.Petra Cetinjskog br.78, Podgorica,svakog radnog dana od 9.00 do 14.00 časova, , i na internet stranici Fonda (www.eurofond.me) . Smatraće se da za održavanje skupštine postoji kvorum, ukoliko skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni lično ili su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. U cilju bolje organizacije rada Skupštine, lica koja žele da prisustvuju sjednici kao i zakonski zastupnici ili punomoćnici akcionara, mole se da dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostave u sjedište Fonda dokumenta (ličnu ispravu i punomoćje ovjereno u skladu sa zakonom), na osnovu kojih mogu uzeti učešće u radu skupštine, shodno sazivu.

Kontakt telefon +382 20 246 735

Predsjednik Odbora direktora Saša Matić

Aktiviranje eksplozivne naprave u dvorištu kuće Milivoja Ivančevića u podgoričkom naselju Zagorič rasvijetljeno je veoma brzo jer su policajci, kako Dnevne novine saznaju od izvora bliskog istrazi, nakon dojave da se sprema napad bili u blizini tog mjesta. Navodno, podgorička policija saznala je da je iz ZIKS-a naručena opomena u vidu eksplozije Milivojevom bratu Zoranu, koji živi u neposrednoj blizini. Dok su te noći, u utorak 28. januara, čuvali Zoranovu kuću, u nadi da će vidjeti napadače i spriječiti ih u svom naumu, inspektori su začuli eksploziju. Ispostavilo se da su “bombaši” zamijenili kuće braće, pa su tako, navodno ručnu bombu, bacili ispred ulaznih vrata Milivoja Ivančevića, bivšeg službenika ZIKSa, umjesto u dvorište njegovog brata Zorana, koji trenutno radi u zatvoru, što je bilo naređeno.

Pošto su bili u blizini kuće gdje se začula detonacija, policajci su se odmah dali u potragu za napadačima koji su brzo uhapšeni u pokušaju bjekstva. U automobilu “golf 3” podgoričkih registarskih oznaka uhvaćeni su Nebojša Vlahović (20) i Ranko Vuković (21) od kojih su tom prilikom oduzeti odjevni predmeti, potkapa i crne rukavice.

Pošto su im stavljene lisice, osumnjičeni su saslušani u policijskim prostorijama, a nakon toga i pred zamjenikom Osnovnog državnog tužioca, kada su pušteni da se brane sa slobode.

Vlahović je na saslušanjima izjavio da Vuković nema veze sa ovim događajem, već da je on sam bacio petardu. Kako DN nezvanično sa-

znaju, Vlahović je tvrdio i da su netačni navodi da su njih dvojica namjeravali da na kuću Ivančevića bace bombu, te da oštećenog i ne poznaje. Takođe je bio izričit da je te noći bacio jaku petardu, tzv. “topovski udar”, a ne bombu.

Sagovornik DN iz policije naveo je da je Vlahović nedugo prije ovog incidenta izašao iz zatvora, odakle je dobio naređenje da izvrši napad.

Ko je naložio da se šef obezbjeđenja u spuškom zatvoru opomene, još nije sigurno utvrđeno.

Inspektori koji su sporne noći čuvali kuću Zorana Ivančevića i uhapsili osumnjičene, kako DN saznaju,

nezadovoljni su odlukom tužioca da ih pusti na slobodu. Svoje negodovanje objasnili su činjenicom da su u Podgorici već duže vrijeme sve učestaliji slučajevi aktiviranja eksplozivnih naprava na tuđu imovinu koje je veoma teško riješiti, a da su, kada je policija konačno uspjela to da uradi, osumnjičeni odmah pušteni na slobodu.

Protiv njih dvojice podnijete su krivične prijave za djela “izazivanje opšte opasnosti” u sticaju sa krivičnim djelom “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”.

U detonaciji je nastala šteta na fasadi kuće Milivoja Ivančevića. M.V.P.

Bomba bačena nedaleko od ulaza u kuću Milivoja Ivančevića

UBISTVO NA PLANTAŽAMA

Iz Srbije u spuški zatvor Podgorički Interpol prihvatio je iz Srbije izručenje tri domaća državljanina radi odsluženja zatvorskih kazni na koje su osuđeni u toj zemlji, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Iz susjedne zemlje izručeni su Dušan Dakić (35) iz Žabljaka, koji je presudom Višeg suda u Podgorici osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, zbog počinjenog krivičnog djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Izručen je i njegov sugrađanin Velimir Klikovac (36), koji će u zatvoru provesti četiri godine i deset mjeseci zatvora po presudi Višeg suda u Podgrici za krivično djelo “kriminalno udruživanje” i “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.

Podgorici je izručen i Radomir Tomović (27) iz Berana, koji je presudom Višeg suda u Bijelom Polju osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, zbog krivičnog djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, saopštili su iz policije.

Navedenim presudama nadležnih sudova u Crnoj Gori potvrđene su presude koje su ovim Crnogorcima prethodno izrečene u Srbiji. Osuđenici su odmah po preuzimanju nadležnih organa Crne Gore sprovedeni u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

K.P.

Ubio u trenutku jake razdraženosti Vještak medicinske struke Stanko Milić u svom nalazu naveo je da je kod Miće Marinkovića iz Knjaževca u trenutku ubistva Marka Đuraševića dominirao afekat razdraženosti i to jakog intenziteta, zbog čega mu je “mogućnost upravljanja postupcima” bila smanjena.

Vještak je objasnio da su kod optuženog u kritičnom momentu bili prisutni i afekat straha i bijesa, ali u mnogo manjoj količini.

“I u slučaju da se prihvati odbrana okrivljenog da su ga napala tri momka ne bi dominirao afekat straha jer na njega niko nije krenuo oružjem. I dalje bi preovladavala razdraženost”, obrazložio je Milić.

On je u svom nalazu naveo da je Marinković osoba sa niskoprosječnim intelektualnim sposobnostima, bez težeg duševnog poremećaja. Ovaj medicinski nalaz Milić je uradio na osnovu dvije situacije iz koflikta koji je kulminirao ubistvom Đuraševića. Do ubistva je došlo u drugom dijelu, odnosno kada je Marinković bio fizički napadnut.

“U prvoj situaciji došlo je do verbalnog sukoba i vrijeđanja, kako je naveo optuženi, i to je prethodilo fizičkom sukobu. Tu situaciju pratilo je afektivno stanje koje nije bilo patološko već srednjeg intenziteta. Kako je konflikt trajao kratko, kod okrivljenog nije došlo do potpunog rasterećenja afekta”, objasnio je vještak.

Drugi dio tragičnog događaja, kako je naveo, desio se odmah zatim, kada je Đurašević i ubijen.

Tada je došlo do fizičkog sukoba, jer je više osoba napalo i udaralo Marinkovića.

“U tom trenutku stvorilo se stanje afekta razdraženosti i bijesa visokog intenziteta. Na generisanje afekta uticalo je to da su praktično svi članovi porodice iznenada fizički i verbalno napadnuti dok su doručkovali”, naveo je Milić.

Odgovarajući na pitanja zastupnika optužnice Suzane Milić, vještak je objasnio da je psihološkim testiranjem optuženog zaključeno da je on sklon prikrivanju određenih okolnosti i prikazivanju sebe u što poželjnijem socijalnom svijetlu.

“Ovo je veoma česta pojava u praksi prilikom psihološkog testiranja osumnjičenih”, zaključio je Milić.

Zbog učestvovanja u tuči koja je prethodila ubistvu, sudi se i Marinkovićevim sinovima Vladici i Saši, kao i braći Goranu i Slobodanu Radusinoviću iz Podgorice.

Sudija Predrag Tabaš juče je pročitao i izvode iz kaznenih evidencija optuženih. Prema podacima srbijanskog MUP-a, Mića Marinković osuđivan je dva puta zbog, kako je obrazložio, ilegalnog prelaska granice i krađe. Njegov sin Vladica dva puta je osuđivan na uslovnu kaznu zatvora, dok podatke za njegovog drugog sina Sašu nije bilo moguće dobiti iz Srbije, jer je rođen u Njemačkoj.

Goran Radusinović osuđivan je zbog nasilničkog ponašanja i neovlašćenog držanja i stavljanja u promet opojnih supstanci, a njegov brat Slobodan zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

Nastavak suđenja zakazan je za 20. februar, kada će stranke u postupku dati završne riječi. M.V.P.

HRONIKA 11

petak, 31. 1. 2014.

USKORO KONKURS ZA MEDENIčINU POZICIJU

Neizvjestan opstanak na čelu pravosuđa Svetlana Kumburović

O

Medenica

dmah po izboru novog Sudskog savjeta, za čije su proglašenje već probijeni planirani rokovi, sprovešće se konkurs za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Da li će aktuelna predsjendica te institucije Vesna Medenica konkurisati za obnovu svog višegodišnjeg mandata i da li će sudije na Opštoj sjednici Vrhovnog suda favorizovati upravo nju, još je neizvjesno.

Dok iz vladajuće partije nijesu bili voljni da komentarišu ovo pitanje, u dijelu opozicije vjeruju da bi podrška obnovi mandata aktuelne predsjednice Vrhovnog suda bila korak unazad u procesu evropskih integracija.

Da je oglas za predsjednika Vrhovnog suda pitanje dana, Dnevnim novinama su potvrdili iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

“Nakon proglašenja novog sastava Sudskog savjeta Crne Gore, očekuje se raspisivanje oglasa za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore”, navela je sekretar Vrhovnog suda Sanja Kalezić.

Iz kabineta ipak nijesu odgovorili da li Medenica ima ambiciju da svoj dugogodišnji mandat produži za još pet godina.

Oglas za predsjednika Vrhovnog suda do sada je trebalo da bude objavljen, ali se sa procedurama kasni jer još nije izabran Sudski savjet koji će oglas raspisati, te na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda, podržati pogodnog kandidata za najodgovorniju funkciju pravosuđa.

Iz DPS-a i SDP-a nijesu željeli da komentarišu mogućnost obnove Medeničinog mandata, dok iz Pozitivne Crne Gore vjeruju da je upravo to ono čemu vladajuća partija teži.

“Favorit DPS za predsjednika Vrhovnog suda vrlo vjerovatno biće Vesna Medenica ili neko blizak toj partiji. Vjerujem da će ta partija nastojati da iskoristi svoj uticaj da na mjesto predsjednika Vrhovnog suda instalira kadar koji će biti garant dalje nekažnjivosti visokih funkcionera za viso-

ku korupciju i organizovani kriminal koji i dalje uživaju zaštitu najmoćnije struje u DPS koja je personifikovana u premijeru. To znači da svi funkcioneri DPS ne mogu očekivati tu vrstu zaštite. Hapšenja i sudske postupke možemo očekivati, ali nažalost još uvijek po sistemu selekcije, a ne jednake primjene zakona na sve”, kazala je Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore.

Jasavić je navela da vladajuća koalicija nije prihvatila amandman PCG da parlament bira predsjednika Vrhovnog suda kvalifikovanom većinom, te da se u tome krije najmjera da se kroz Sudski savjet instalira odgovarajuća ličnost za prvog čovjeka pravosuđa.

“Jedina brana toj namjeri mogu biti članovi sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, tačnije predsjednik Savjeta, koje bira Skupština kvalifikovanom većinom. Da li će brana biti izdržljiva ili će pod naletom DPS popustiti, ostaje da se vidi”, navela je ona.

I Snežana Jonica iz SNP-a kazala je da je, nakon odbijanja predloga opozicije da se sudija Vrhovnog suda bira u parlamentu, sve u rukama sudija. Po njenim riječima, iz predloga koji iznese sjednica sudija Vrhovnog suda, vidjeće se kakav je integritet i ambicija sudija tog suda.

Zoran Vujičić iz Građanske alijanse, nije želio da komentariše Medeničine šanse da ponovo zauzme poziciju na kojoj se nalazi već duži niz godina. Ukazao je, ipak, da je riječ o zahtjevnoj funkciji te da će, ko god dođe na tu poziciju, imati pune ruke posla.

“Reforma pravosuđa, koja se in-

licije. Sudstvo je u službi trajanja ove vlasti. Pri čemu moram napomenuti da u našim sudovima, posebno prvostepenim ima puno čestitih i časnih ljudi koji sude po Ustavu, zakonima i svojoj savjesti, ali se po odlukama viših sudskih instanci jasno uočava veza izvršne i sudske vlasti. Najnovija inicijativa Vrhovnog suda za ocjenu ustav-

tenzivno sprovodi jos od 2007. godine, donosi određene rezultate, ali tek smo na pola puta. Zaostali predmeti, dužina trajanja sudskih procesa, neujednačena sudska praksa su samo dio onoga što još uvijek opterećuje crnogorsko sudstvo. Takođe, ako tome

nosti Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru najbolji je dokaz za to. Ako želimo da budemo ozbiljni partneri EU dosadašnji sitem rada sudova - “Što Vlada okom, sudovi skokom” - moramo ostaviti iza nas i snažno krenuti naprijed putem vladavine prava”, navela je Jasavić.

dodamo da predstoji racionlizacija pravosudne mreže koja podrazumijeva ukidanje pojedinih sudova, onda vidimo da su veliki izazovi pred sudstvom”, naveo je Vujičić.

On je priznao je da je Medenica u svom mandatu imala pozitivne rezultate u brojnim oblastim ali je naveo da u pravosuđu ima još problema.

“Otvaranjem poglavlja 23 i 24 staviće se dodatan fokus na sudove i njihovu efikasnost. Brojni primjeri, koji su se dešavali u prethodnom periodu, da su na veoma važnim slučajevima obarane presude, doveli su dio laičke javnosti u konfuziju oko pravne sigurnosti, što ne smije da se dešava”, naveo je Vujičić.

On vjeruje da će Sudski savjet u svakom slučaju podržati odluku Vrhovnog suda.

“Ukoliko Medenica bude kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, vjerovatno će je Sudski savjet podržati”, kazao je on.

UBILA BIVŠEG POMORCA

Vještačiće psihičko stanje optužene

Privođenje Selme Ajkunić (arhivski snimak)

Barska policija rasvijetlila je osam teških krađa zbog čega je podnijela krivične prijave protiv M. R. (18), M. Š. (18), J. B.(17) i V. V. (17) iz tog grada.

M. R. je kako se sumnja, u toku 2013. godine u Baru u saizvršilaštvu sa J. B. počinio tri krivična djela “teška krađa”, dok je ista djela počinio u saizvršilaštvu sa J. B. i M. Š. U toku izvršenja krivičnih djela ukraden je jedan motor “honda” i dva vanbrodska motora, kao i četri LCD televizora.

Policija sumnja da je V. V. počinio tri teške krađe u decembru prošle godine na području Bara, kada je ukrao veći broj LCD televizora.

O svim događajima obaviješteno je Osnovno državno tužilaštvo u Baru, saopšteno je iz Uprave policije. K.P.

Bjegunci krenuli u Crnu Goru

Jasavić: Stati na kraj principu ª Što Vlada okom, sudovi skokomº Ocjenjujući Medeničine dosadašnje rezultate, Poslanica Pozitivne Azra Jasavić ocijenila je da su Medenicini rezultati rada sa stanovišta kvanititeta dobri, ali da su sa stanovišta kvaliteta, poražavajući.

“Više je nego jasno da sudstvo nije nezavisno, nepristrasno i profesionalno, već da je u raljama vladajuće koa-

Barani uhapšeni zbog osam krađa

Suđenje Baranki Selmi Ajkunić, optuženoj za ubistvo penzionisanog pomorca Radomira Pavićevića, počelo je juče u podgoričkom Višem sudu ispočetka zbog izmjene sastava sudskog vijeća. Optužena nije željela da iznosi odbranu, tvrdeći da se osjeća loše.

Njen branilac, advokat Vojka Bulatović, tražila je da prije izvođenja dokaza vještak neuropsihijatar utvrdi da li je Ajkunić, zbog zdravstvenog stanja, spremna da prati tok suđenja.

Zastupnik optužnice Lepa Medenica protivila se ovom predlogu, navodeći da vještačenje nije neophodno i da je to smišljena strategija optuže-

ne. Ipak, predsjednik sudskog vijeća, sudija Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša, prihvatila je taj predlog i donijela je odluku da se odredi komisija vještaka koji će utvrditi uračunljivost Ajkunić u vremenu kada je ubila Pavićevića.

Nastavak suđenja zakazan je za 6. mart.

Prema navodima optužnice, Ajkunić je 7. marta prošle godine s umišljajem ubila Pavićevića, nakon kraće prepirke. Ubola ga je tri puta kuhinjskim nožem, dva puta u leđa i ruku.

Nakon toga je pobjegla, a Pavićević je usljed zadobijenih povreda preminuo.

M.V.P.

U italijanskoj luci Bari uhapšeno je sedam bjegunaca koji su, kako prenose tamošnji mediji, pokušali da napuste Italiju na trajektima koji koriste pogodnosti povećanog prometa putnika a putuju u Albaniju i Crnu Goru. Sedmoricu muškaraca uhapsila je granična policija prilikom pasoške kontrole. Italijanski mediji navode da su bjegunci koji su se u bjekstvu uputili za Crnu Goru i Albaniju različitih nacionalnosti i da je većina njih poslata u zatvor jer su ranije osuđeni na različite zatvorske kazne zbog trgovine drogom i krivičnih djela protiv imovine. M.V.P.

Posredovanje u prostituciji teško 10 godina Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom su optuženi za zločinačko udruživanje i posredovanje u prostituciji u predmetu “Afrodita” osuđeni na ukupno 10 godina zatvora. Prvostepenu presudu donijelo je vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Valentine Pavličić.

Za zločinačko udruživanje i dva posredovanja u vršenju prostitucije Dejan D. Lakušić jedinstvenom kaznom osuđen je na tri godine i četiri mjeseca zatvora.

Takođe zbog posredovanja, na po godinu dana zatvorske kazne osuđeni su Bogdan B. Šaković, Ranko S. Korać, Dejan Popović Kure, Mirko M. Tripković, Žarko V. Mrdak, Aleksandar B. Dragićević i Petar V. Perunović. Zbog istog krivičnog djela Nebojša Ž. Bojović osuđen je na tri mjeseca.

Ranko Korać, Vojislav Savković i Ranko Jovanović oslobođeni su optužbi da su počinili krivično djelo “trgovina ljudima”. Korać je oslobođen krivice i za zločinačko udruživanje jer je tužilac odustao od krivičnog gonjenja za to djelo.

Optužbi da su zloupotrijebili položaj obezbjeđujući noćni klub “Afrodita” dok se u njemu vršila prostitucija oslobođeni su policajci Miodrag Begić, Vladan i Mladen Radunović. M.V.P.

12 CRNA GORA

petak, 31. 1. 2014.

PRIPREmE

Sve spremno za Praznik mimoze HERCEG NOVI - Povodom predstojećeg Praznika mimoze Porto Novi, predsjednik hercegnovske opštine Dejana Mandića je saopštio da su uporedo sa pripremama programa tekli su i dogovori o bezbijednosti u kojima su učestvovali predstavnici Centra bezbjednosti, Komunalne policije, obezbjeđenja Azmonta i sekjuriti organizacije koje je ova kompanija angažovala. S obzirom na koncert Džibonija večeras, zatim Feštu od mimoze, ribe i vina na rivijeri u subotu, kada će na otvorenom biti koncert Big Benda, a biće

održani i maskenbali, bilo je neophodno osigurati bezbjednost građana i na tome se studiozno radilo.

“Dogovorene su obaveze svih lica koja će učestvovati u obezbjeđenju i očekujemo da će sve proteći bez ikakavih problema, a u dobroj atmosferi”, rekao je Mandić.

Na Trgu Nikole Đurkovića postavljena je bina na kojoj će nastupati Džiboni, potom Big Bend, zatim Sergej Ćetković, a pošto su iz Direkcije praznika najavili iznenađenja, za očekivati je još prijatnih vibracija sa glavnog novskog trga tokom februara.

S.M.

BJELOPOLJSKA PARTIJA

NAJAVA

Kažnjavati za lažna Ponovo putevima kralja Nikole predizborna obećanja BIJELO POLJE - Bjelopoljska partija od zakonodavne vlasti u državnom parlamentu traži hitno donošenje odredbi iz Krivičnog zakonika Crne Gore kojim će se svako lažno predizborno obećanje, odnosno dovođenje u zabludu građana Crne Gore okarakterisati kao krivično djelo.

Predsjednik BP Mersudin Međedović kazao je da kao posljedicu lažnih obećanja treba zabraniti rad takvoj političkoj partiji ukoliko se ispostavi da je na takav način i djelovala.

“Proteklih dana u Bijelom Polju i Rožajama pojedini politički subjekti naprosto se izigravaju sa sudbina-

ma građana tih opština pri čemu, radi svojih ličnih interesa, fingiranim projekcijama nude nepostojeća rješenja a samim tim bacaju u sjenu nastojanja drugih političkih subjekata koji su iole skromno mogli da doprinesu građanima navedenih opstina”, kazao je Međedović.

Prema njegovim riječima, BP će ubrzo početi prezentaciju svojih ekonomskih projekata.

“Izražavamo bojazan da zbog fingiranih projekcija pojedinih političkih partija neće doći do izražaja građanska podrška realnim projektima iz kojih bi mogao da proistekne određeni broj radnih mjesta”, dodao je Međedović. B.Č.

BIJELO POLJE - Predsjednik Biciklističkog saveza Crne Gore Branko Hajduković kazao je da su se proteklih dana, a nakon trogodišnje pauze, intenzivirali aktivnosti u vezi sa najavljenom XX Jubilarnom međunarodnom biciklističkom trkom “Putevima kralja Nikole”.

Hajduković je kazao Dnevnim novinama, da je najviše vremena usmjereno na izradu adekvatnog Pravilnika o saobraćajnoj zaštiti učesnika trke.

“Radi se o bitnom dokumentu koji je bio razlog trogodišnjeg odsustva ove prestižne, ne samo sportske manifestacije, sa međunarodne scene. Pravilnik o saobraćajnoj zaštiti ‘Kraljevske trke’ u statusu prijedloga proslijeđen je MUP-u, Direkciji za saobraćaj i Upravi policije. Prethodno je ovaj do-

kument usaglašen sa propisima međunarodne biciklističke unije - UCI”, kazao je Hajduković, najavivši da na trasama kojima se bude odvijala trka, odnosno karavan biciklista, neće biti zastoja u saobraćaju.

“Biciklistički savez juče se obratio Vladi da u svojstvu pokrovitelja i kako je to radila svih prethodnih godina, imenuje predsjednika Organizacionog odbora koji će izvršiti njegovo konstituisanje iz sastava resornih ministarstava i predstavnika gradova domaćina etapnih mjesta zainteresovanih da ‘Kraljevska trka’ bude što kvalitetnije organizovana. Time bi se, na pravi način, na širokom međunarodnom planu, uspješno predstavila država Crna Gora. Inače, za učešće na trci, kao da nije bilo trogodišnje pau-

ze, vlada veliko interesovanje”, kazao je Hajduković.

Kako je naveo, na adresu organizatora pristigle su prijave profi kontinentalnih klubova i nacionalnih selekcija iz: Italije, Irana, Francuske, Holandije, Belgije, Engleske, Norveške, Njemačke, Rusije, Mađarske, Moldavije, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Poljske, Azerbejdžana, Češke, Slovačke, Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

“Rok za prijavljivanje trajaće u naredna dva mjeseca i sasvim je izvjesno da će organizator biti u prilici da napravi pravi izbor i zadrži imidž najkvalitetnijeg biciklističkog takmičenja koje se održava u zemljama sa prostora Balkana”, rekao je Hajduković.

B.Č.

CRNA GORA 13

petak, 31. 1. 2014.

Prosječna zarada u Tivtu 796, a u Ulcinju 360 eura Aleksandra Obradović

P

rosječna zarada u Crnoj Gori u decembru prošle godine, bez poreza i doprinosa, iznosila je 486 eura (u novembru je bila 479), a najveća i najmanja decembarska zabilježene su, što je možda apsurdno, u dva primorska grada, prenosi portal CDM.

Najveća decembarska zarada 2013. godine evidentirana je u Tivtu i iznosila 796 eura (u novembru je bila 637 eura), dok su najmanju zaradu u decembru primili zaposleni u Ulcinju 360 eura (u novembru 392), pokazala je Mjesečna analiza MONSTAT-a.

U Plužinama je tokom prošlog mjeseca prosječna zarada iznosila 555 eura (u novembru 578 ). U Podgorici 518 eura (508), a u Pljevljima je prosječna zarada u novemru iznosila 511 eura (523 eura).

Prema podacima MONSTAT-a prosječna decembarska zarada u Kotoru je iznosila 483 eura (u novembru 468), Budvi 476 (467), Cetinju 476 (456), Nikšiću 451 (454), Rožajama 452 (449), Šavniku 446 (441), Mojkovcu 454 (419), Kolašinu 420 (418), Baru 446 (430), Žabljaku 438 (429), Beranama 429 (436), Herceg Novom 423 (419), Bijelom Polju 406 eura (416).

U decembru prosječna zarada u Danilovgradu iznosila je 431 eura (419) i Andrijevici 407 (405) eura.

Najmanju zaradu u decembru primili su zaposleni u Ulcinju gdje je prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosla 360 eura (u oktobru 390).

Primjećuje se da je u posljednjih pola godine najmanja prosječna mjesečna zarada zabilježena u Ulcinju. Kako su skoro sve partije koje su učestvovale na lokalnim izborima u Ulcinju održanim 26. januara ove godine saopštile da su zabilježile rast broja birača, možda će formiranjem nove lokalne vlasti i žiteljima tog grada zarade početi da rastu u narednom periodu.

Tokom prošlog mjeseca, po podacima MONSTAT-a najveća zarada bez poreza i doprinosa ostvarena je u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja - 1.026 eura (u novembru je bila 880) eura i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija gdje je iznosila 775 eura ( 819 eura).

Zaposleni u sektoru vađenje ruda i kamena primili su u decembru prosječnu zaradu u iznosu od

637 eura (u oktobru 640), informisanju i komunikacijama 808 (664), poslovanju s nekretninama 883 (688).

U sektoru saobraćaj i skladištenje prosječna zarada u prošlom mjeseci bila je 492 (483) eura, državnoj upravi i odbrani, obaveznom socijalnom osiguranju 482 euro (491 eura), zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 477 eura (475), građevinarstvu 566 (498), snabdijevanju vodom, upravljanju otpadnim vodama, kontrolisanju procesa uklanjanja otpada i slično 469 (446 eura), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 487 (523 eura), ostalim uslužnim djelatnostima 499 (468), obrazovanju 456 (457), stručne, naučne i tehničke djelatnosti 448 (441), prerađivačkoj industriji 449 (434), te u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije 353 eura (364 eura).

U sektorima usluge smještaja i ishrane prosječna zarada u decembru je iznosila 412 eura (378 eura), trgovini na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 333 (324 eura) i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 357 (366 eura).

Podsjećamo da je ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za decembar prošle godine iznosila je 797,90 eura, od čega se na hranu i bezalkoholna pića odnosi 245,80 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 353,60 eura i vrijednost imputirane rente 198,50 eura.

U decembru 2013. je prema zvaničnim podacima MONSTAT-a u našoj zemlji bilo zaposleno 167.173 (u novembru 167.607) građana, dok 34.514 (34.680) traže zaposlenje.

Od ukupnog broja zaposlenih najviše ih je u Podgorici 74.550 što je više nego u novembru kada je bilo 74.028 zaposlenih.

Zatim slijede Nikšić sa 13.577 (u oktobru 13.792) zaposlenih, Budva sa 11.195 (11.289), Bar 11.093 (11.38, Herceg Novi 9.920 (10.009), Kotor 6.795 (6.938), Bijelo Polje 6.899 (7.071), Pljevlja 5. 595 (5.703), Ulcinj 4.265 (4.314), Berane 4.458 (4.397),

U sektoru finansija i osiguranja prosječna zarada 1.026 eura

Tivat 3.605 (3.637), Cetinje 3.504 (3.557), Danilovgrad 3.355 (3.395), Rožaje 2.587 (2.594), Kolašin 1.266 (1.254), Plav 1.262 (1.255), Mojkovac 1.208 (1.189).

Manje od hiljadu zaposlenih je u sljedećim gradovima: Žabljaku 712 (667), Plužinama 563 (596), Andrijevici 497 (516) i Šavniku 267 (268).

Najviše zaposlenih u decembru je zabilježeno u sektoru trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 35.993 (u novembru ih je bilo 35.855) lica.

Sektor državna uprava i odbrana, obaveznog socijalnog osiguranja broji 20.679 (20.632) zaposlenih, usluge smještaja i ishrane 12.276 (12.494), prerađivačka industrija

SARADNJA

privreda, šumarstvo i ribarstvo 2.492 (2.448), snabdijevanje električnomenergijom, gasom, parom i klimatizacija 2.923 (2.955).

Manje od dvije hiljade zaposlenih broje sektori vađenje ruda i kamena 1.849 (1.926) i poslovanje s nekretninama 1.501 (1.521).

Prema navedenim podacima MONSTAT-a može se zaključiti da u Crnoj Gori važi pravilo da što je u nekom sektoru više zaposlenih njihove zarade su manje i obrnuto - manje zaposlenih u nekom sektoru prima veće zarade. Vjerovatno ni vlasnici ni šefovi trgovina nemaju male plate, iako su njihovi radnici najslabije plaćeni. O tome nekom drugom prilikom...

AkciJA

Kanađani u Tivtu TIVAT - U zvaničnoj posjeti Tivtu bila je delegacija kanadske kompanije Snc Lavalin, koju je predvodio potpredsjednik Pascal Cirasse. Njih su primili potpredsjednik opštine Tivat, Krsto Bošković i savjetnik predsjednika za međunarodne odnose i ekonomski razvoj Petar Vujović. Tema sastanka odnosila se na dalje pravce razvoja i ekspanzije kada je u pitanju Aerodrom Tivat, kao i ulogu koju u tom projektu ima lokalna samouprava.

Snc Lavalin Group osnovana je 1911. godine i najveća je inženjerska i građevinska kompanija u Kanadi.

Nalazi se među pet Global Design firmi na svijetu, stoji u saopštenju iz kabineta predsjednika opštine i ističe da je ta kompanija, počev od 1970-ih, specijalizovana za projekte privatizacije, ekspanzije aerodroma kao i operativni i programski

12.034 (12.255), obrazovanje 13.106 (13.471), zdravstvena i socijalna zaštita 11.050 (11.006), saobraćaj i skladištenje 9.717 (9.898), te građevinarstvo 8.320 (8.505).

Slijedi sektor stručne, naučne i tehničke djelatnosti sa 7.165 (7.191) zaposlenih, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5.894 (5.104), informisanje i komunikacije 4.822 (4.792), snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slično 4.832 (4.768), umjetnost, zabava i rekreacija 4.473 (4.588), finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 4.260 (4.410), ostale uslužne djelatnosti 3.787 (3.803), poljo-

menadžment, uradila značajan broj projekata u domenu avio-saobraćaja na aerodromima širom svijeta. Projekti su rađeni za potrebe klijenata iz Kanade, Amerike, Afrike, Evrope, Azije i Latinske Amerike.

“Kako ova renomirana kompanija može uspješno da se nosi sa svim projektnim zadacima, u svim fazama, od kreiranja biznis strategije i plana implementacije do obezbjeđivanja finansijskih sredstava i upravljanja imovinom, sagovornici su se usaglasili da postoji prostor za saradnju, te da je opština Tivat spremna da u domenu zakonskih okvira i svoje nadležnosti, pruži sve neophodne informacije i pomoć ovoj renomiranoj kompaniji u pronalaženju adekvatnog riješenja za budući razvoj i ekspanziju Aerodroma Tivat”, naveli su iz Kabineta predsjednika opštine Tivat. Z.K.

Aktivno starenje U okviru projekta Aktivno starenje, u prostorijama Crvenog krsta Bara je otvoren Klub za lica starija od 65 godina. Organizacija Crvenog krsta Bara ima za cilj da svojim aktivnostima poboljša kvalitet života starih lica, podstiče na aktivnosti koje vode smanjenju socijalne izolacije, jačanju međugeneracijske povezanosti sa volonterima mlađe i srednje dobi, te da približi značaj aktivnog starenja u barskoj opštini.

Klub je osmišljen kao mjesto svakodnevnog okupljanja korisnika Crvenog krsta Bar koji žive sami, često u lošim materijalnim uslovima i koji su do sada bili društveno izolovani. A.LJ.

Očistimo naše rijeke MOJKOVAC – Prekogranična saradnja Višegrada i Mojkovca finansijski je podržana iz pretpristupnih fondova EU. U Mojkovcu je uklonjeno pet divljih deponija sa obala Tare, a u Višegradu sa obala Drine i Rzava očišćeno je šest smetlišta.

Projekat “Očistimo naše rijeke” sa 311.000 eura finansiraju delegacije EU u BiH i Crnoj Gori. JKP “Gradac” iz Mojkovca dobilo je 25, a njihove kolege iz Višegrada 30 reciklažnih kontejnera za smeće. Komunalne policije u oba grada dobiće po jedno vozilo.

Predsjednica višegradske NVO Demokratski centar - nove nade i ujedno menadžerka zajedničkog projekta “Očistimo naše rijeke” Mila Gračanin boravila je u Mojkovcu sa saradnicima Danijelom Spasojević i Zvjezdanom Draškovićem.

Sa domaćinima su razgovarali o do-

sadašnjoj realizaciji projekta i poslovima koji predstoje.

“Povezali su nas skoro identični problemi sa odlaganjem komunalnog otpada i odnosom ljudi prema životnoj sredini. Intenzivnom kampanjom nastojimo da kroz ovaj projekat podignemo nivo ekološke svijesti i u tome uspijevamo. Sve više ljudi uključuje se u konkretne aktivnosti”, kazala je Gračanin.

Stevan Grdinić, predstavnik mojkovačkog dijela projekta, kazao je da u narednih šest mjeseci, koliko će potrajati projekat, treba novim sadnicama da se pokrije prostor koje su zauzimale divlje deponije i pretvore se u zelene oaze.

“Predstoji nam i uređenje po nekoliko ‘zelenih ostrva’, odnosno mjesta na kojima će se nalaziti kontejneri sa ekološki potpuno uređenim lokacijama” kazao je Grdinić. V.B.

14 CRNA GORA

PETAK, 31. 1. 2014.

VIKEND SAOBRAĆAJ

Praznični režim vožnje za Herceg Novi

HERCEG NOVI - Povodom predstojećeg Praznika mimoze, od danas do ponedjeljka biće privremeno puštena za saobraćaj Njegoševa ulica od Robne kuće “Novljanka” na Toploj do zgrade Opštine.

Autobusi na gradskom linijskom prevozu putnika saobraćaće magistralom. Od početka rekonstrukcije dijela glavne gradske saobraćajnice, 18. novembra prošle godine, autobusi i kamioni iz pravca Igala preusmjeravaju se Ulicom Mića Vavića na magistralu. Danas će biti zabranjen saobraćaj i uklonjena vozila iz Ulice X Hercegovačke brigade od 15 časova do ponoći. Do ponedjeljka će biti obustavljeni radovi na magistrali u Zelenici, koje izvode radnici u organizaciji kompanije “Ćeltikćoglu” na izgradnji vodovodne i kolektorske mreže u Opštini Herceg Novi.

Na priobalnom putu od Kumbora do Kamenara radnici će zatrpati i izravnati kanale, kako bi

sjutra mogao da se održi defile od Kumbora i Baošića i glavna Fešta od mimoze, ribe i vina u Baošićima. Takođe će biti zabranjen saobraćaj i biće uklonjena vozila na priobalnom putu od Kumbora do Bijele od devet do 14 časova. Preduzete su sve mjere kako bi ovi događaji za vikend protekli u najboljem redu, potvrdio je načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić.

Na punktovima na prilazima gradu biće dežurne zajedničke ekipe predstavnika Uprave policije, Komunalne policije, Azmonta i Agencije za obezbjeđenje događaja koji će biti na usluzi gostima, upućivati ih na mjesto događaja i davati informacije o smještaju i drugim dešavanjima. Biće organizovane i posebne mjere bezbjednosti zbog najavljenog prisustva visokih predstavnika iz društveno-političkog života iz zemlje i regiona kao i diplomata i delegacija iz gradova pobratima Herceg Novog. S.M.

ČETVRTI

Danas tender za Institut HERCEG NOVI -Tender za privatizaciju Instituta “Dr Simo Milošević” trebalo bi da bude obavljen danas, saznaju Dnevne novine.

Tražiće se partner koji će uložiti u osnovnu djelatnost Instituta, da je proširi i kvalitetom poboljša. Podsjećamo, treći tender je poništen u martu prošle godine, a ponude su dostavile MK grupa, biznismena Miodraga Kosti-

ća i francuski Viši grupa koji nijesu odgovarali tenderskim kriterijumima. Francuska Viši grupa je tada nudila 300.000 eura za 56,4 odsto državnih akcija na prethodnom propalom tenderu i oko 33 miliona direktnih investicija. Srbijanski biznismen Miodrag Kostić nudio je da za većinsko vlasništvo plati oko šest miliona eura i obećavao je ulaganja od 20 miliona.

S.M.

VJETROELEKTRANE

Park vjetrova na Možuri BUDVA/PODGORICA – Ideja za izgradnju prvih vjetroelektrana u Crnoj Gori, bar prema posljednjim događajima, biće relizovana na Možuri ukoliko resorno ministarstvo izda građevinsku dozvolu za taj projekat.

Naime, Ministarstvu održivog razvoja i turizma stigao je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju 23 vjetroelektrane na Možuri, od špansko-crnogorskog konzorcijuma “Mozura Wind Park”. U zahtjevu za izdavanje dozvole navodi se da je ona potrebna za izgradnju vjetroelektrana, proizvodnju električne energije iz prirodno obnovljivih izvora energije, te pristupnih saobraćajnica.

Kompaniju “Mozura Wind Park” je osnovala firma “Fersa Energias

Renovables” iz Barselone, sa 99 odsto osnivačkog kapitala, a preostalih jedan odsto pripada kompaniji “Čelebić” iz Podgorice.

Ministarstvo ekonomije je na osnovu odluke o davanju u zakup zemljišta za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Možura zaključilo 5. jula 2010. godine ugovor sa konzorcijumom “Fersa Energias Renovables” S.A. iz Španije i “Čelebić” d.o.o. iz Podgorice. Ugovor predviđa davanje u zakup na 20 godina zemljišta na Možuri za gradnju vjetroelektrana, snage do 46 megavati. Mogućnost produženja zakupa je 10 godina. Investitor je tokom 2010. i 2011. godine radio istraživanja i posmatranja flore i faune toga lokaliteta, posebno ptica, koja su pokazala da izgradnja vjetroelektrana

nema značajnog uticaja na migratorne vrste. U isto vrijeme donijeta su i rješenja o parcelaciji državnog zemljišta koje je u skladu sa ugovorom i odlukom Vlade Crne Gore određeno za izgradnju VE Možura.

Urbanističko-tehničke uslove izdalo je Ministarstvo održivog razvoja 5. novembra 2010. godine.

Otkupna cijena električne energije proizvedene na ovaj način za prvih 12 godina rada biće zagarantovana u skladu sa cijenama definisanim uredbom o tarifnom sistemu za utvrđivanje podsticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije. Cijena godišnjeg zakupa državnog zemljišta za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Možura je 0,37 eura po kvadratu. N.L.

CRNA GORA 15

PETAK, 31. 1. 2014.

ŽIVOT NA SELU

Zima pokazala zube u Banjanima Mira Rovčanin

I

ako je zima zakasnila, uspjela je da pokaže zube, pa se zbog snijega već sedam dana ne može kopnom do kuće Draga i Đurđe Perović, koji žive u selu Lastva Komnenićka u Banjanima. U selu Perovića napadalo je oko četrdeset centimetara snijega, a Drago i Đurđa kažu za DN da ima još dosta od zime, ali da su joj naredni.

Sa prirodom se ne treba igrati, posebno zimi, jer snijeg domaćina i domaćicu na selu ne smije da iznenadi.

Tako ni iskusni Drago Perović, koji sa suprugom Đurđom petnaest godina živi u selu Lastva Komnenička u Banjanima, nije dozvolio da ga lijepo vrijeme krajem januara zavara, nego je završivši obaveze u gradu prošle sedmice odmah krenuo nazad u Banjane. Nije pogriješio. Već ujutro je snijeg napadao da se više nije moglo iz sela, a ni u selo.

Ovogodišnja zima, na sreću, kažu za DN Drago i Đurđa, nije kao prošla, koja je puna četiri mjeseca zavijala puteve do njihove kuće. Ipak, Perovići napominju da ni ovogodišnju zimu ne treba potcjenjivati jer je prvi snijeg ove godine odmah pokazao zube u njihovom selu.

“Dan uoči padavina bio sam u gradu da pozavršavam obaveze. Uspio sam sve da završim i odmah sam se vratio jer sam očekivao snijeg, a ne smijem dozvoliti da me iznenadi.

Ujutro je napadalo oko dvadeset centimetara, a prije neki dan još toliko.

Snijeg je ove godine odmah pokazao zube jer su putevi od prošle sedmice zavijani i do našeg sela ne može se doći. Ima još dosta od zime. Ima vremena i da bude oštrija, pa da produži. Kalendarski samo je prošao mjesec od zime”, podsjeća Drago.

Iako još ima vremena da snijeg pada i da zaoštri, Đurđa se nada da neće biti kao lani.

“Lani je bilo užasno. Snijeg je pao u decembru i bilo ga je do aprila. Nije se moglo doći do naše kuće kolima četiri mjeseca. Sad je drugačije, dani su već

malo duži, prošao je januar pa i ako zagrdi, ne može duže od dva-tri mjeseca trajati. Taman da se može izdržati”, ističe Đurđa.

Kako god da bude ove godine, Peroviće snijeg i zima ne mogu poremetiti. Đurđa kaže da je ona svoj dio posla obavila i pripremila sve za zimu, hvali i svog domaćina koji je, kako ističe, i svoj dio posla završio.

“Sve smo vala završili i obezbijedili.

Namirnica i hrane ne može faliti, sve što je potrebno za nas dvoje pripremila sam, a Drago je pripremio drva i sve za stoku. Dijelimo tako poslove i sad kad je snijeg. Drago donosi vodu i drva, ja namirujem živo i ponešto skuvam. Nije lako, ali može se sve kad se radi. Na selu vazda ima posla. Zime znaju biti najteže, ali i to se preživi”, priča Đurđa kako provodi dane u Lastvi Komnenićkoj, koji počinju svakog jutra u četiri sata.

Drago kaže da i pored velikog posla i hladne zime ima se vremena za sve. Kad se poslovi završe, odmara se uz televizor, lijepu knjigu i razgovor sa Đurđom ili nekim od komšija, kojih ipak ima malo u selu.

“Mi stari volimo mir, tišinu, a ne gužve. Zabavimo se radom, a onda i nekom knjigom, tu je i televizija. Nekad zna biti i dosadno, ali rijetko kad.

Ja sam od četrnaeste godine otišao u svijet odavde, poslije sam jedva čekao da se penzionišem i da se vratim.

Nama ovdje odgovara”, ističe Drago, a Đurđa dodaje da se nikada ne bi uželjela grada iako je u njemu provela najljepše godine života.

To što su svake zime, pa i ove, odsječeni od svijeta i što ne mogu dalje

NIVEL

od kućnog praga Perovićima ne smeta, navikli su na seoski način života.

Ovih dana i narednih mjeseci sa svojom djecom, kojih bogu hvala imaju petoro, - “čujaće se telefonom”.

“Svako malo se čujemo. Na sreću imamo struje, dako tako i podrži. Svi su zdravo i mi smo zdravo i to je najvažnije. Ništa nam ne može zafaliti, tako da ne mislimo”, ističe Drago.

U slučaju da nešto, zlu ne trebalo, i zatreba, Perovići imaju najbliže komšije koji uvijek mogu priskočiti u pomoć.

“Naša kuća je najudaljenija. U selu imamo samo troje bližih komšije.

Tu smo za njih, kao i oni za nas”, naglašava Drago.

Naviknuti na život sa ćudima prirode i njenim stanovnicima, Draga i Đurđu ne mogu iznenaditi ni divlje zvijeri. Uostalom, kako su nam kazali, imaju hrabrog šarplaninca koji ne dozvoljava ni vuku ni medvjedu da priđe kući i štali. U narednim danima, dok traje zima, Perovićima glavobolju mogu zadati jedino grmljavine, jer se njihova kuća nalazi na 1.100 metara nadmorske visine, pa kad počne sijevati po nebu, moraju gasiti aparate da ne bi došlo do kvarova. No, nadaju se da će i tih pojava ove godine biti što manje.

Uz želju da ih posjetimo kada okopni, Perovići su nam poželjeli mirnu zimu.

rođena Novaković, 30. januara 2014. u 68. godini. Sahrana će se obaviti 31. januara u 14 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Ilija Bogdanov Kažanegra 29. januara 2014. u 79. godini.

Sahrana će se obaviti 31. januara u 11 časova na groblju Manastira Praskvica.

Spasoje pok. Ilije Ilić 29. januara 2014. u 76. godini.

Sahrana će se obaviti 31. januara u 15 časova kod Crkve Sv. Spasa na Toploj.

Anka Petra Backović 29. januara 2014. u 81. godini.

Sahrana je obavljena 31. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Igor Andrije Đogović

Željko Rajka Perović 29. januara 2014. u 48. godini.

Sahrana je obavljena 30. januara u 14.30 na groblju pod Trebjesom.

Petar Caro Milanov Saveljić 29. januara 2014. u 67. godini.

Sahrana je obavljena 30. januara 2014. u 14 časova na groblju u Zagoriču.

Tripko Trile Radov Jošanović 29. januara 2014. Sahrana je obavljena 30. januara 2014. u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Ilija Miladina Sekulović Drago i Đurđa Perović

NEIZVJESNOST

kroz kvalitetan tretman pospješi njihov društveni život”, navodi predlagač odluke, opštinska služba za naplatu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.

Rebalansom budžeta za 2013. godinu predviđeno je da će sa “Nivelom” za dug biti napravljena kompenzacija, tako što će Opština u zgradi na zaobilaznici na sebe uknjižiti poslovni prostor u prizemlju zgrade, površine oko 800 kvadrata. Poslovni prostor biće namijenjen i upodobljen za potrebe dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, a one će biti predate na upotrebu javnom preduzeću, koje će biti formirano da njime upravlja. Pored toga, u istoj zgradi će na Opštinu biti prepisano i sedam stanova.

Osnivanje JU dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju takođe je na dnevnom redu nastavka skupštinskog zasijedanja i to odmah nakon odluke o zaključivanju sporazuma o vansudskom poravnanju sa podgoričkom kompanijom “Nivel”.

N.L.

Biljana Ljubiše Korać

29. januara 2014. u 29. godini.

Sahrana je obavljena 30. januara u 15 časova na gradskom groblju Nikoljac.

Kompenzacijom Bez zvaničnog do Dnevnog centra saopštenja o vodi BUDVA – Odborničkim razmatranjem zaključivanja sporazuma o vansudskom poravnanju sa podgoričkom kompanijom “Nivel”, koji predviđa da se zbog duga za komunalije u iznosu od 3,1 milion eura, zaplijeni određeni broj poslovnih i prostora i stanova u Nivelovom objektu na zaobilaznici , 10. februara biće nastavljena 9. sjednica SO Budva.

Kako je navedeno u predlogu odluke o davanju saglasnosti za sporazum o vansudskom poravnanju, predmet sporazuma je prinudna naplata naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, kroz postupak ustupanja nepokretnosti, čiju procjenu će uraditi tri ovlašćena licencirana procjenitelja.

“Ona procjena vrijednosti koja bude najpovoljnija za Opštinu Budva biće prihvaćena kao osnov za zaključenje sporazuma. Kao dodatni interes Opštine Budva, ističemo potrebu i mogućnost, ali i našu obavezu da se dio stečenih nepokretnosti ovim putem iskoristi za potrebe otvaranja dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju, sa ciljem da se

PREMINULI

BERANE - Prije nekoliko dana, JP Vodovod je izdao saopštenje da voda nije za piće zbog veće zamućenosti koja je nastala usljed povećanih atmosferskih padavina. Ova informacija građanima je proslijeđena putem lokalnog radija. Tek, poučeni prošlogodišnjim iskustvom, kada je došlo do trovanja više od hiljadu ljudi, građani su prestali da koriste vodu iz gradskog vodovoda za piće.

No, kako prošle, tako i ove godine. Tada, baš kao i sada, jedinu korist od zamućene vode imali su trgovci, marke-

ti i prodavnice koje su prodavale flaširanu vodu.

Ipak, među građanima Berana ima i onih koji su i ovog puta samoinicijativno počeli da konzumiraju vodu sa gradskog vodovoda, uz kometare “da i onaj koji je dao saopštenje da voda nije za piće i ne zna da li je ili nije ispravna”. U JP Vodovod nijesmo mogli dobiti bilo kakav komentar vezan za to da li je voda ispravna ili nije, a i ako jeste, zašto to nije i zvanično saopšteno građanima Berana.

M.T.

PORTO NOVI

Izložba otvara Praznik

HERCEG NOVI - Prvi ovogodišnji program Praznika mimoze Porto Novi biće izložba cvijeća, a otvoriće je danas Karina Vilson, supruga izvršnog direktora Azmont investmentsa Džejmsa Vilsona, i glumica Dragana Dabović.

Izložba cvijeća biće otvorena danas u bivšoj Rezidenciji Josipa Broza Tita u Igalu, uz učešće 63 izlagača iz Srbije, Republike Srpske, BiH. Da je sve spremno za izložbu potvrdila je i sa-

vjetnica u Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove Jovanka Matković. Štandovi će biti postavljeni u atrijumu, kongresnoj i sali za ručavanje, a klasifikacija je napravljena po vrsti izložbenog materijala. Matković najavljuje veoma interesantnu izložbu sa puno cvijeća raznih i rijetkih vrsta, raznovrstan sadni materijal, baštensku opremu ali i razne rukotvorine. Izložba će biti otvorena tri dana od devet do 19 časova.

S.M.

28. januara 2014. u 70. godini.

Sahrana je obavljena 30. januara u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Vijenac kosovskih junaka 3, Podgorica.

Dragan Veljkov Đurašković 28. januara 2014. Sahrana je obavljena 29. januara 2014.

Vlado Budov Gošović u 1. godini. Sahrana je obavljena 28. januara 2014.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET VUČIĆ ODGOVORIO RADULOVIĆU

Stručnjak koji je postao političar BEOGRAD - Do juče prvi potpredsjednik srpske vlade, kog mnogi vide kao budućeg premijera, Aleksandar Vučić oglasio se juče povodom optužbi koje je na njegov račun i račun Vlade iznio bivši ministar privrede Saša Radulović. Vučić je poručio da je dostupan svim državnim organima i da očekuje da bude pozvan, kao i da će odgovoriti na sva sporna pitanja.

“Sve drugo će nakon toga preduzeti nadležni državni organi. Očekujem da budem pozvan i da u najkraćem roku odgovorim na sve što mi se stavlja na teret. Važno je da državni organi sve ispitaju, da mene ispitaju, nisam se obogatio ni za jedan dinar, ponosno izlazim potpuno čistih ruku”, rekao je Vučić.

Predsjednik SNS je istakao i da se ne slaže sa jučerašnjim saopštenjem stranke koje predvodi, u kojem se traži da se ispita rad Saše Radulovića kao stečajnog upravnika.

“Nijesam saglasan s tim saopštenjem, jedino u čemu sam saglasan jeste da se preispita moja odgovornost, a ostalo će uraditi nadležni organi”, rekao je Vučić i dodao da nikome neće dozvoliti da ga zove ne-

12

poštenim čovekom.

Podsjetio je da je Radulovića u Vladu doveo jer je imao dobre ideje i namjere, ali, kako je rekao, on se u međuvremenu pretvorio u političara kojeg više zanima kampanja. S druge strane, Vučić je veoma zadovoljan radom Lazara Krstića i najavio je da će ga, ukoliko mu građani na izborima daju povjerenje da sastavi novu vladu, opet predložiti za ministra finansija. Vučić, pak, nije propustio da saopšti da će u novoj vladi biti znatnih izmjena kada je riječ o ministrima iz njegove stranke.

hiljada nestalih još uvijek ima na prostoru zapadnog Balkana, saopštio je juče u Beču predsjednik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (ICRC) Peter Maurer.

Obraćajući se Stalnom savjetu OEBS-a, on je naveo da pored zapadnog Balkana veliki problem sa nestalim osobama i dalje postoji na prostoru južnog Kavkaza, u konfliktu oko Nagorno-Karabaha, gdje se procjenjuje da ima oko 4.500 nestalih

PETAK, 31. 1. 2014.

“DOVIĐENJA, VIDIMO SE U NEKOM DRUGOM FILMU”

Tadić zbog Živkovića završio sa Demokratskom strankom BEOGRAD - Bivši predsjednik Srbije i bivši lider Demokratske stranke Boris Tadić saopštio je juče da više nije član DS i da je podnio ostavku na mjesto počasnog predsjednika te stranke.

On je na konferenciji za novinare u Beogradu rekao da je tu odluku donio zbog razgovora o saradnji DS i Nove stranke Zorana Živkovića.

“Danas sam odlučio da izađem iz članstva u DS i dao ostavku na mjesto počasnog predsjednika zato što se u politički blok oko DS vraćaju ljudi koji su joj donijeli epitet aferaške i korupcionaške stranke”, rekao je Tadić. On je naglasio da je jedan od najvećih problema s kojima se suočavao tokom osam godina kao predsjednik stranke bio teret afera i pogrešnih privatizacija upravo iz vremena Živkovićeve Vlade i dodao da je on nosio to teško breme, kao i DS. “Nema razloga da budem u bilo kakvoj političkoj instituciji sa onima koji su nas, dok smo vodili borbu protiv organizovanog kriminala, nazivali šefovima mafije, kriminalcima i Al Kaponeom”, rekao je Tadić. On je više puta podvukao da odluka o napuštanju stranke nije usmjerena protiv članova DS, već da je ona upravo zbog njih. “Srbiji je potrebna nova Demokratska stranka, koja će preuzeti rizik za buduće vrijeme.

Opovrgavam sve one koji su govorili da je malo urađeno”, kazao je Tadić i naglasio da je Srbija, pored ostalog, postala zemlja koja je posvećena i rješavanju problema u svijetu, bezbjednosnih.

Živković najavio tužbu Predsjednik Nove stranke Zoran Živković odbacio je Tadićeve navode da je kriv za aferaške i korupcionaške afere i najavio protiv njega podnošenje tužbe zbog klevete. Živković, bivši premijer Srbije i funkcioner DS, rekao je za Tanjug da ga je “vrlo neprijatno iznenadanila besmislena izjava Tadića, kojom je najavio izlazak iz DS”. “U kojoj će on stranci biti, to je njegova potpuno lična stvar, ali neistine i uvrede koje su izrečene na moj račun u toj izjavi su apslotuno nešto što je prevazišlo svaku mjeru”, kazao je on. Istakavši i da je “potpuna laž” to što je Tadić rekao na konferenciji za novinare, Živković je naveo da je dok je bio premijer počela samo jedna privatizacija sa spiska od 24 privatizacija čije preispitivanje traži Evropska unija.

“To je privatizacija kompanije Putnik i ta privatizacija je sporna zato što je država 2006. godine pokušala da prevari kupca, a ne zbog načina na koji je privatizacija izvršena 2003. godine”, kazao je on. Takođe je naveo da se u tom kontekstu pominje i smederevski Sartid, dodavši da “to nije privatizacija, već prodaja iz stečaja, i nema nikave veze s vladom Srbije”.

SVIJET 17

PETAK, 31. 1. 2014.

TAČKA RAZDORA MOSKVE I BRISELA

Bez kompromisa o Ukrajini A

ko je uoči samita Rusije i EU postojala ikakva nada da bi Brisel i Moskva mogli da nađu zajednički jezik oko krize u Ukrajini, ona je nestala kada je Putin neuvijeno optužio predstavnike EU da svojim pokušajima da posreduju u pregovorima vlasti i opozicije podstiču sukobe u toj zemlji.

U Briselu nije običaj da se na konferencijama za štampu koriste oštre riječi, pa se umjesto riječi “problem” gotovo uvijek koristi blaži termin “izazov”, a prepirke se opisuju kao “otvorena i iskrena razmjena mišljenja”. Zajednička konferencija za štampu predsjednika Rusije Vladimira Putina i visokih funkcionera EU nakon samita koji je održan u utorak u Briselu počela je u skladu sa ovim nepisanim pravilom, ali je već poslije desetak minuta postalo jasno da led na relaciji EU - Rusija nije otopljen i da su sva sporna pitanja ostala na stolu.

● PUTINOVA ALUZIJA: “LAVRO-

VA NE ŠALJEM MEĐU DEMONSTRANTE U ATINU”

“Što više posrednika, više problema”, poručio je Putin sa govornice i glasno se zapitao na šta bi ličilo kad bi njegov šef diplomatije Sergej Lavrov počeo da se pojavljuje među antievropskim demonstracijama u Atini. Ovo je bila jasna aluzija na visoku predstavnicu za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton i komesara za proširenje Štefana Filea, koji su prilikom posredničkih misija šetali sa demonstrantima na glavnom

trgu u Kijevu.

Predsjednici Evropske komisije Žose Manuel Barozo i Savjeta Herman Van Rompej nijesu direktno replicirali Putinu pred novinarima, ali su istog dana u Kijev poslali Ešton, koja se ne samo srela sa demonstrantima, već je u srijedu izdala veoma oštro saopštenje u kome je vlasti optužila da uhapšene učesnike protesta koriste kao taoce.

Po istom receptu protekao je susret ministra Lavrova sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fog Rasmusenom, poslije koga nije bilo zajedničkih izjava, ali je Rasmusen nakon njega žestoko opleo po Rusiji zbog pritiska na Ukrajinu i prvi put poslije mnogo vremena rekao da je stav Rusije prema širenju NATO “neprijateljski”.

● ENERGETIKA TAKOĐE SPORNA Stvari se nijesu promijenile nabolje ni kada je riječ o energetskoj politici, drugom velikom “izazovu” u odnosima EU i Rusije. Putin je na konferenciji za štampu rekao da istraga koju je EU pokrenula protiv ruskog gasnog giganta Gazprom zbog kršenja antimonopolskih zakona nefer i da je za Rusiju neprihvatljiv takozva-

Putin, Van Rompej i Barozo na konferenciji poslije samita EU-Rusija u utorak

ni Treći energetski paket kojim se definišu pravila trgovine energentima u EU. Iako je bilo medijskih izvještaja da je Evropska komisija odustala od stava da su bilateralni ugovori o izgradnju gasovoda Južni tok koje su potpisale šest zemalja članica EU i Srbija u suprotnosti sa TEP i da moraju biti revidirani, iz Brisela je poručeno da oni ostaju na ranijim pozicijama.

“Komisija i dalje smatra da međuvladini ugovori o Južnom toku nijesu u skladu sa evropskim zakonima i da stoga moraju biti revidirani ili prilagođeni”, rekla je za Tanjug Sabine Berger, portparolka evropskog ko-

mesara za energetiku Gintera Etingera. Putin i njegovi briselski sagovornici su se, doduše, složili da na nivou ekspertskih grupa nastave razgovore o pobrojanim izazovima do sljedećeg susreta na vrhu koji je zakazan za jun u Sočiju, a nema sumnje da će tom prilikom doći do još jedne “otvorene i iskrene razmjene mišljenja”. To možda i nije tako loše jer, kao što je Barozo nakog radnog ručka sa Putinom podsjetio javnost, još je Dostojevski uočio da “mnogo više nesreće nastaje zbog onoga što ostaje nerečeno, nego onoga što se kaže.”

(Tanjug)

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič otišao je na bolovanje zbog akutne respiratorne bolesti i visoke temperature. Nema naznaka koliko dugo bi Janukovič mogao da odsustvuje i da li će uopšte biti u stanju da obavlja bilo koje predsjedničke dužnosti, dok se politička kriza u zemlji nastavlja, bez rješenja na vidiku, navela je agencija AP.

RADIKALAN ZAOKRET

Hoće li i Fejsbuk dozvoliti anonimnost korisnika?

NEVRIJEME IZAZVALO HAOS U ATLANTI

Kad se milionski grad pretvori u nepregledni parking ATLANTA - Rijetka ledena oluja na američkom jugu pretvorila je u srijedu Atlantu u klizalište i jedan veliki parking, s obzirom na to da su na desetine hiljada ljudi satima ostale zaglavljene na zaleđenim putevima. Saobraćajni kolaps izazvao je bijes stanovnika prema vlastima zbog izostanka reakcije na haotično stanje koje je izazvalo nevrijeme.

Oluja, koja je usmrtila najmanje 12 ljudi, u utorak i srijedu zahvatila je krajnji američki jug, od Teksasa do Džordžije, regiju u kojoj živi 60 miliona stanovnika, inače potpuno nenaviknutu na led i snijeg, iako je debljina pokrivača bila samo nekoliko centimetara. Posebno teško bilo je u Atlanti jer su zbog oluje djeca ostala zarobljena u školama preko noći, a ogromni zastoji formirani su na gotovo svim putevima.

Gradonačelnik Atlante i guverner Gžordžije našli su se pod žestokim kritikama gnijevnog stanovništva zbog loše reakcije na vremenske nepogode. Gradonačelnik je odgovorio da su za nastalu situa-

ciju krive i škole, kompanije i vladine kancelarije koji su svoje zaposlene poslali kućama upravo u vrijeme kad je oluja bila na vrhuncu što je izazvalo haos na putevima.

“Preko dana oko 1,2 milion ljudi cirkuliše kroz grad i svi oni su našli da se vraćaju kućama po vrlo lošem vremenu. To je potpuno poremetilo naše planove čišćenja i izlazak mehanizacije na puteve”, pravdao se prvi čovjek grada Kasim Rid. Gradonačelnik je razljutio i meteorologe kazavši da je oluja bila “neočekivana”, iako su je oni najavljivali danima. Gradske saobraćajnice bile su potpuno zakrčene automobilima i pretvorene u ogromni, nepregledni parking sa kojeg se niko nije mogao pomjeriti satima. Dio građana proveo je noć u kancelarijama, a dio je ostao u automobilima, uz improvizirana skloništa. Zabilježeno je čak 800 saobraćajnih nesreća, a u “krkljancu” na ulicama rođena je i jedna beba. Majku koja nikako nije mogla da dođe do bolnice porodio je jedan policajac.

NJUJORK - Za deset godina postojanja Fejsbuka jedna je stvar bila konstantna - ogromna većina njegovih korisnika koristila je ovu društvenu mrežu pod punim imenom i prezimenom.

Ipak, u intervjuu koji je Mark Cukerberg, osnivač najpopularnije društvene mreže na svijetu, dao magazinu Blumberg Biznis povodom nadolazeće desete godišnjice, najavio je neke radikalne promjene koje bi mogle da se dese na polju anonimnosti, odnosno nedostatka iste, prenio je Hafington Post.

“Mislim da smo stigli do tačke kada se ne moramo držati početne ide-

SIJETL - Nejt Džonson, vlasnik marketa za prodaju marihuane “Kraljica Ana Kanabis Klub” u Sijetlu, došao je na zanimljivu ideju kako da spoji lijepo i korisno.

Na slici se vidi kako prodaje soj marihuane nazvan “Režim Zvjer OG” (eng. Beast mode), u čast Maršouna “Beast mode” Linča, igrača “Sijetl Sigulsa”, tima američkog fudbala iz tog grada. Za Džonsona radost u vezi sa predstojećim finalom američke NFL lige je dvostruka: prvi razlog je isključivo navijačke prirode, s obzirom na to da će se u finalu sastati njegovi “Sijetl Sigulsi” i “Denver Bronkousi”, igrom slučaja, timovi iz dva američka grada u kojima je prodaja marihuane u rekreativne svrhe potpuno dozvoljena i koji u posljednje vrijeme predstavljaju glavnu bazu zastupnika legalizacije kanabisa. Drugi razlog za radost poslovnog je karaktera, jer, kako se bliži finale, prodaja “trave” krštene po Linču, jednom od najboljih igrača popularnih Sigulsa, u konstantnom je porastu.

je sa jasnim identitetima. Našim korisnicima je teret ako su uvijek prisiljeni da djeluju pod svojim stvarnim identitetom”, rekao je Cukreberg, ali pritom nije precizirao u kom će se smjeru razvijati ova ideja. Ipak, jedno je sasvim jasno. Fejsbuk je igrajući se sa identitetima korisnika i dozvoljavanjem pseudonima na društvenoj mreži Instagram već zaradio oko milijardu dolara. Putem ove aplikacije za dijeljenje fotografija korisnici pod pseudonimima dijele svoje amaterske snimke. Nedavno su iz

Fejsbuka najavili i lansiranje aplikacije “Kreativ Labs” koja će se sastojati od nekoliko samostalnih aplikacija. Prva će se zvati “Pejper”, a njeno lansiranje najavljeno je za 3. februar.

Da ovaj radikalan potez iz Fejsbuka bude nešto jasniji potrebno je da se vratimo u 2004. godinu kada je upravo ta društvena mreža učinila ono što, primjera radi, njenom prethodniku Maj Spejsu nikada nije uspjelo. Od korisnika su tražili da se jasno i otvoreno predstave pa su tako uveli red u haotični internet prostor u kojima nikada nije do kraja bilo jasno ko vrijeba iza profila. Upravo je autentičnost bila dio njihove filozofije. Sada, u 2014. pred Fejsbukom je novi izazov jer Tviter i Snepšot svojim korisnicima dozvoljavaju anonimnost, čime ozbiljno ugrožavaju Cukerbergovu imperiju.

18 KULTURA

PETAK, 31. 1. 2014.

TEATAR

Dobrodošli u svijet nepopravljivog Predstava “Revizor” N. V. Gogolja, u režiji Veljka Mićunovića, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

Adaptaciju i dramatizaciju potpisuje Žanina Mirčevska, kostimografiju Jelena Stokuća, scenografiju Darko Nedeljković, koreografiju Tamara Vujošević-Mandić, izbor muzike Veljko Mićunović. U predstavi igraju: Srđan Grahovac, Branimir Popović, Žaklina Oštir, Branka Stanić, Simo Trebje-

šanin, Dejan Ivanić, Danilo Čelebić, Mišo Obradović, Slobodan Marunović i Gojko Burzanović.

“Govorimo o amoralu među spodobama koje ne prepoznaju moralni kodeks. Tu sve vrvi od trivijalnosti i zjapi od odsustva emocija. Pred apsurdom smo.

U ovom čitanju Revizora nema otrežnjenja, jer ga ne zaslužujemo, zasmijava nas, jer se sami sebi smijemo. Dobrodošli u svijet nepopravljivog!”, zapisao je o predstavi reditelj.

IZLOŽBA

Živio život iz doba ª fićeº Kroz svakodnevicu običnog čovjeka prikazan život u Jugoslaviji

Molitvenik bankarske dinastije Rotšild, iz doba renesanse, prodat je za 13,6 miliona američkih dolara, čime je oboren rekord postavljen prije 15 godina.

Aukcijska kuća “Kristi” saopštila je da je molitvenik Rotšildovih kupio jedan privatni kolekcionar koji je licitirao putem telefona.

Molitvenik Rotšildovih je oko 1505. godine naručio član carskog suda Holandije, a dio kolekcije porodice Rotšild postao je u 19. vijeku.

Rukopis od 150 strana čine kolor crteži preko cijelih strana koje su naslikali vodeći majstori iluminacije.

Rukopis je bio dio kolekcije blaga koje su konfiskovali nacisti, a koje je bankarskoj dinastiji Rotšild vratila austrijska vlada 1999. godine.

U aukcijskoj kući Kristi u Londonu je 1999. godine za 13,4 miliona dolara jednom evropskom kolekcionaru prodata bogato ilustrovana “Knjiga sati”.

U Londonu vole pozorište Broj posjetilaca londonskih pozorišta se 2013. godine povećao i to je deseta takva uzastopna godina uprkos nestabilnoj ekonomskoj situaciji u Velikoj Britaniji.

Kako pokazuju juče objavljeni podaci, broj posjetilaca pozorišta je prošle godine iznosio 14,5 miliona, što je za četiri odsto više nego 2012. Prihod na blagajnama je skočio još više - za 11 odsto. Udruženje londonskih pozorišta, koje je sakupilo podatke iz 52 teatra, saopštilo je da se rast duguje novim mjuziklima na repertoaru, na primjer “The Book of Mormon”, “Once” i “Čarli i fabrika čokolade”. Jedina mrlja u inače uspješnoj godini je rušenje dijela plafona u Apolo teatru, 19. decembra, za vrijeme jedne predstave. Tom prilikom je skoro 80 ljudi povrijeđeno, od kojih sedmoro teže, a Apolo teatar je i dalje zatvoren.

Izložba “Živio život”, koja je prošle godine premijerno bila postavljena u Beogradu i izazvala izuzetne reakcije i interesovanje posjetilaca iz cijele bivše Jugoslavije, biće od sjutra predstavljena i podgoričkoj publici u šoping molu Delta siti. Izložba “Živio život” osmišljena je tako da pokaže kako je izgledao život u Jugoslaviji u periodu od 1950. do 1990. kroz svakodnevicu običnog čovjeka, saopštili su organizatori.

“Običan čovjek” u bivšoj Jugoslaviji, kako pokazuje izložba, ustajao je u šest sati ujutro, prao zube domaćom pastom, koristio “Pino silvestre” losion, a stan mu je mirisao na toplo mlijeko. Vozio je novog “fiću”, čitao maga-

POGLED U KOMŠILUK

“Burde” u modnim kućama “Beko”, “Kluz”...

Postavka će odgovoriti i na mnoga pitanja jugonostalgičara - Kakve su se frizure nosile? Ko je bio Alija Sirotanović? Kako smo se prevozili? Koja su se jela spremala? Kako je izgledao tadašnji supermarket? Kako su se koristili prvi kompjuteri? Koji filmovi su bili popularni? Koja muzika se slušala? Šta se čitalo? Na koga smo bili ponosni?

Za razliku od uobičajenih izložbi, gdje je posjetilac samo pasivni posmatrač, “Živio život” će omogućiti aktivni odnos gledalaca sa postavkom”, saopštili su organizatori izložbe.

FESTIVAL

Skorsezeov film u Berlinu Reditelj Martin Skorseze iščekuje hoće li njegov filmski hit “Vuk s Vol strita” dobiti Oskara, a u međuvremenu odlučio se za snimanje neobičnog projekta. Sljedeći film je dokumentarac o uglednom njujorškom časopisu i njegovom dijelu posvećenom književnoj kritici “The New York Review of Books”. Film zasada još nema naslov, a uz Sorsezea, režije se primio i David Tedeski, filmski montažer, koji je sa Skorsezeom sarađivao na “Shine a Light” i “Public Speaking” i ostvarenje o legendi Bitlsa Džordžu Harisonu. Iako projekat još nije gotov, premijera je planirana za Berlinski filmski festival koji počinje 6. februara. Upravo je direktor tog festivala Diter Koslik opisao dokumentarac Skorsezea i Tedeskija. “Više od 50 godina,

ZAGREB

Bakić zanimljiviji od Pikasa Zbog velikog interesovanja produžena izložba djela Vojina Bakića Usljed velikog interesovanja javnosti i medija, izložba radova Vojina Bakića, koju je hrvatska kulturna javnost proglasila najvažnijim kulturnim događajem 2013. u Hrvatskoj i tu titulu oduzela velikoj Pikasovoj izložbi, produžena je do 2.3.2014. Osim najvažnijih radova, oko 200 skulptura i 80-ak crteža, izložene su i skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, projektna i lična dokumentacija, filmska građa. Građa je pozajmljena iz desetak hrvatskih muzeja, iz javnih i privatnih zbirki Srbije (Muzej savremene umjetnosti Beograd, Muzej istorije Jugoslavije, Ma-

zin “Start”, slušao Ivu Robića i Siluete… Išao je u Trst da kupi ono što nije mogao u domaćim robnim kućama, kampovao je bez para sa društvom, radovao se državnim praznicima...

Cjelina posvećena modnim linijama obuhvatiće cijelo razdoblje od pedesetih do osamdesetih godina. Deceniju poslije Drugog svjetskog rata dočaraće suknje pravljene od punog kruga, marame koje su štitile kosu dok se vozi vespa, strukirana odijela sive boje i mokasine. Šezdesete će simbolisati mini suknje, najlon čarape i šuškavci, dok će sedamdesete označiti hipi odjeća i garderoba sašivena u kućnoj radinosti po šnitovima iz “Bazara”, “Praktične žene” ili

tica Srpska Novi Sad, Muzej Macura), a najviše radova je iz porodične ostavštine Bakić. Filmovi s otvaranja spomenika u Kamenskoj, Kragujevcu i Valjevu pozajmljeni su iz arhiva Filmskih novosti iz Beograda. Vojin Bakić je rođen u Bjelovaru 1915, a preminuo je u Zagrebu 1992.

Svojim apstraktnim jezikom postigao je najviše domete u skulptorskom mediju stvorivši dela koja sažimaju kolektivno i individualno iskustvo vremena. Radovi posebnog kvaliteta i inovativnosti, već u godinama nastanka predstavljeni su u najznačajnijim prikazima savremene

svjetske i evropske moderne skulpture, na najprestižnijim smotrama likovne umjetnosti (Bijenale u Veneciji, Documenta u Kaselu, Bijenale u Sao Paolu) i na izložbama koje su predstavljale jugoslovensku umjetnost u svjetskim centrima. Bakićevi spomenici i skulpture na otvorenom nalaze se na brojnim lokacijama (Beograd, Kragujevac, Valjevo, Kolašin, Antverpen, Marl, Majnz, Glon, Zagreb, Lukovdol, Bjelovar, Petrova gora). “Kretanje kroz mrak, traženje procjepa gdje je svijetlo, to je za mene autentičan put”, rekao je jedom prilikom o svom stvaralaštvu Bakić.

‘The New York Review Of Books’ jedan je od najzanimljivijih i najsofisticiranijih časopisa za kulturu i

Bakićeva skulptura u Kolašinu

politiku za koji pišu izuzetni autori i mislioci. U svom divnom dokumentarcu autori otkrivaju kako je sadržaj dospijevao na stranice, od samih početaka 1963. pa sve do procesa digitalizacije medija. Ponosni smo što ćemo zatvoriti program ‘Berlinale Special’ ovim filmom”, kazao je Koslik.

U dokumentarcu se pojavljuju slavni pisci Džejms Boldvin, Majkl Šabon, Džoan Didion, Noam Čomski, Norman Majler i Suzan Zontag.

Na Berlinalu će ipak biti prikazana radna verzija filma, a planiran je i razgovor sa autorima poslije projekcije.

Martin Skorseze je na festivalu u Berlinu u zvaničnoj selekciji bio sa filmomovima “Shutter Island” i “Shine a Light”.

KULTURA 19

PETAK, 31. 1. 2014.

Cenzura za Fon Trira

DIZAJN PATROLA

Kreativci ª upakovaliº poslovne ideje Nema udruženja

Jelena Boljević

U

Dvorcu kralja Nikole predstavljeni su radovi studenata FVU koji su, u sklopu projekta “Dizajn patrola”, kreirali vizuelni identitet za devet crnogorskih preduzeća. Projekat je realizovan na inicijativu Fondacije Petrović Njegoš, uz podršku Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća i Fakulteta vizuelnih umjetnosti u Podgorici. Krajnji rezultat je više nego pozitivan: preduzeća su dobila estetski savremen i funkcionalan vizuelni identitet, a studenti Dizajna vizuelnih komunikacija iskustvo profesionalnog procesa, ocijenio je za DN jedan od mentora, docent Nikola Latković.

Studenti III godine Dizajna vizuelnih komunikacija na izložbi su prikazali isječke iz vizuelnih identiteta kreiranih za devet malih i srednjih preduzeća iz Bara i Podgorice. U završnici projekta radovi će biti sakupljeni u pažljivo i logički uređenu knjigu grafičkih standarda, a ona će kao poslovna tajna biti uručena firmama na korišćenje, pojasnio je u razgovoru za DN Nikola Latković. Ovaj projekat, kako napominje Latković, pokazuje da je FVU spreman na društvenu angažovanost i odgovornost. “Firme su dobile vizuelni identitet, a izvedba projekta bila je na profesionalnom nivou, baš kao da je riječ o renomiranoj reklamnoj agenciji zvučnog imena. Posebno dragocjeno je za studente što su bili uključe-

ni u cjelokupan profesionalni proces, u sklopu kojeg su poštovana metodologija, precizna zaduženja i rokovi. Na ishod se u velikoj mjeri potpisala i sigurnost akademskog zaleđa, što je podiglo umjetničku vrijednost rezultata”, kazao je Latković. On je dodao da je za studente dragocjeno i to što su iskusili prednosti timskog rada i sučeljavanja ideja i mišljenja.

“Lična sujeta je pogubna i sprečava inovaciju. Radeći u grupi, studenti su shvatili da svako snosi odgovornost za pojedinačan, ali i cjelokupan kvalitet rezultata”, kazao je njihov mentor. Kada je riječ o poziciji dizajna kod nas, Latković ocjenjuje da je samo privid da su se tokom protekle dvije decenije stvari pomjerile nabolje. “To je samo pri-

OskAR

Mali skandal Američka filmska akademija odlučila je 29. januara da diskvalifikuje pjesmu “Alone Yet Not Alone” iz daljeg takmičenja za Oskara nakon što je utvrđeno da je njen autor uticao na ostale članove Akademije tokom izbora nominovanih pjesama.

Muzičar Brus Broton, inače bivši sekretar Američke filmske akademije i član sadašnjeg Upravnog odbora, prekršio je stroga pravila koja utvrđuju izbor nominovanih za najprestižniju filmsku nagradu, tako što je članovima Akademije slao poruke sa ciljem da skrene pažnju na njegovu kompoziciju “Alone Yet Not Alone”.

“Bez obzira na to koliko dobre bile nečije namjere, korišćenje svoje pozicije bivšeg sekretara i člana sadašnjeg Upravnog odbora u svrhu promocije svog predloga za Oskara do-

prinosi stvaranju slike nepravednog takmičenja”, navodi se u saopštenju predsjednice Akademije Šeril Bun Ajzaks. Broton, čija je pjesma “Alone Yet Not Alone” iz istoimenog filma bila nominovana za Oskara za najbolju originalnu pjesmu, kazao je da je razočaran odlukom Akademije. “Isključen sam iz takmičenja kojem su prethodili mjeseci promocije i reklama. Sve što sam uradio jeste da sam zamolio ljude da pronađu pjesmu i uzmu je u obzir”, izjavio je Broton.Nakon saopštenja spiska nominacija za Oskara 16. januara brojni mediji su poveli debatu o tome kako se pjesma “Alone Yet Not Alone” našla među nominovanima. Naime, film “Alone Yet Not Alone”, nezavisna drama protkana pričom o hrišćanstvu, prošao je prilično nezapaženo u SAD.

vid prouzrokovan besomučnom eksploatacijom digitalnih tehnologija. Tehnologije reprodukovanja su pojeftinile i učinile naše vizuelno okruženje obojenijim, šarenijim i, paradoksalno, uglavnom odvratnim, zato što prikriva prirodu stvari. Uostalom, to se u velikoj mjeri dešava i vani. Suština dizajna ne bi trebalo da leži u pukom dekoru, već on treba da nastane kao vizuelna forma koja proističe iz sadržaja nekog proizvoda, njegove funkcije i svrhe. Pošto je Crna Gora ekonomski debelo zaglibila i ako prihvatimo sociološku teoriju o prioritetima zadovoljavanja materijalnog pa tek onda duhovnog, dizajnu se ne piše dobro ni u ‘narednom periodu’”, smatra Latković.

On napominje da je u razgovoru sa predstavnicima firmi - učesnicima projekta Dizajn patrola stekao utisak “da su i sami na ledini, te da ih samo ludi entuzijazam održava na površini”.

“To što su dobili vizuelni identitet na ‘evropskom nivou’ (da citiram Princa), ne rješava njihove prioritetne probleme u poslovanju. Drago mi je što sam sa studentima i kolegama mentorima mogao da im pomognem, ali pomoć proizvođačima mora da dođe sa višeg državnog nivoa i u stabilnom obimu”, za-

● FOTO PRIČA

ZVjEZDANA GLUMAčKA EKIPA LONDON Španski reditelj Žem Kolet Sera ponovo sarađuje sa Lijamom Nisonom sa kojim je radio na trileru film “Unknown”. Njihov novi film je “Non-stop” u kom Nison igra policajca zaduženog za bezbjednosti putnika u avionu, a sve će krenuti po zlu sa jednim SMS-om. Uz Nisona, u filmu igraju i Džulijen Mur i Mišel Dokeri, britnaska glumica koju je slavu stekla izuzetno kvalitetnom serijom “Downton Abbey”.

Osim njih, u filmu igra i Lupita Nijang, koja je u centru pažnje zbog nominacije za Oskara.

Latković smatra da dizajnerska scena ne postoji u Crnoj Gori, a da bi postojala, po njegovom viđenju, morala bi imati neku vrstu strukovne komore, koja bi uređivala pravila igre.

“Nešto slično onome što čine kolege arhitekte. Takva komora trebalo bi da izroni iz kritične mase pravih dizajnera, a ne kompjuteraša koji za trideset eura rade logo u fotošopu i štampara koji za iste te pare urade vizitkarte, a ne naplate dizajn. Da li je matematika ta koja kaže da u državici sa malim brojem stanovnika ne može da bude te kritične mase, ili se radi o reljefu, klimi, religiji ili komšijama, nemam neoborivih dokaza. Ono što zasigurno znam je da u Crnoj Gori fali profesionalaca za grane i ogranke svekolike ljudske djelatnosti”, ocjenjuje Latković.

ključio je Latković.

Kao mentori na projektu su radili i Nikola Simanić, Dina Karailo i Katarina Švabić, kao i Violeta Bulajić, uz stručnu pomoć saradnika za fotografiju Steva Vasiljevića.

Rumunska agencija za kontrolu filmova zabranila je prikazivanje u domaćim bioskopima nastavka sage Larsa fon Trira o seksualnom putu jedne žene “Nimfomanka II”. Odluku rumunskog regulatora, po kojoj je film unaprijed ocijenjen kao “neprikladan za prikazivanje”, distributeri su okarakterisali kao akt bez presedana u Evropi.

Film kontroverznog danskog reditelja trebalo je da ima premijeru 7. februara u Bukureštu, ali je Nacionalni centar za kinematografiju saopštio distributerskoj kući “Indipendens film” da će “Nimfomanka II” dobiti oznaku IM 18 XXX, što znači da će biti zabranjen za mlađe od 18 godina i širu publiku.

U “Indipendens filmu” ističu da je to “jedinstven slučaj cenzure u Evropi” i da će se žaliti na odluku o zabrani filma. Predsjednica komiteta za kulturu senata Đorđika Severin kritikovala je odluku Centra za kinematografiju, ističući da se “Nimfomanka I” već prikazuje u rumunskim bioskopima.

Umit do Agate Kristi Turski pisac Ahmet Umit dobio je sobu koja nosi njegovo ime u čuvenom istanbulskom hotelu “Pera Palace” ili na turskom “Pera Palas Oteli” i tako postao prvi živi pisac iz te zemlje koji je imao tu čast. Hotel, službeno otvoren 1895, jedna je od istanbulskih atrakcija, a spominje se u djelima Ernesta Hemingveja i Grejema Grina, ali je inspirisao Agatu Kristi da napiše “Ubistvo u Orijent ekspresu”. S vremenom su poznati gosti počeli da dobijaju sobe, pa tako soba 101 nosi ime Mustafe Kemala Ataturka, a svoje sobe dobili su i Ian Fleming, Ernest Hemingvej, Alfred Hičkok, Mata Hari i mnogi drugi.

20 DRUGI MEDIJI

PETAK, 31. 1. 2014.

CNBC

Pravljenje ajTjunsa za odrasle Pornografija je, kako legenda kaže, oduvijek bila tehnološki predvodnik. Ona je glavni razlog iz kog je potrošački svijet prihvatio VHS kasete umjesto Beta, a i objavljivanje sadržaja na internetu je prihvatila mnogo prije filmske ili muzičke industrije.

Međutim, kada je u pitanju naplaćivanje tog digitalnog sadržaja, industrija za zabavu odraslih daleko je zaostala. Dok su Epl, Netfliks i drugi servisi uspjeli da ubijede potrošače da plate za pjesme i programe koji su se jednom regularno krali, pornografske kuće svjedočile su sopstvenom propadanju zbog piraterije.

Sada se par firmi nada da će preokrenuti situaciju pokretanjem konkurentskih usluga koje će simpatizerima dati pristup ogromnoj biblioteci pornografije – i to po cijeni koju se nadaju da će ljudi prihvatiti.

SkweezMe planira da krajem mjeseca pokrene video servis na zahtjev, vrlo sličan ajTjuns modelu. U međuvremenu MindGeek (ranije poznat kao Manwin), najveća kompanija ove industrije, planira da u toku godine lansira veoma sličan projekat.

U izradi preko 18 mjeseci, SkweezMe će zaobići postojeći model repetitivnog plaćanja kojim se služi većina porno studija. Umjesto toga, korisnici će platiti 99 centi za neograničen pristup njihovoj kolekciji filmova visoke definicije. „Repetitivno plaćanje je san svakog marketinga, ali može biti noćna mora za korisnike“, rekao je Džejmi Kirbi, predjsednik firme SkweezMe. Iako će servis biti dostupan na kućnim računarima, Kirbi i njegov partner Majk Kulić koji takođe posjeduje studio za porno filmove Monarchy Distribution, kažu da je fokus na dnevnoj sobi. Planiraju da početkom februara lansiraju apli-

kaciju za Roku medijski uređaj kako bi iskoristili postojeću bazu tog sistema, koja se po procjenama stručnjaka od jula nalazi u 21% svih uređaja za prikazivanje različitih medija trenutno prisutnih na tržištu.

MindGeek je odbio da komentariše svoj predstojeći servis, ali se očekuje da će koristiti filmove i scene iz mnogih studija koje njihova firma posjeduje – kao i originalni sadržaj sniman specifično za ovaj servis. Međutim, model naplate ostaje nepoznat.

Za MindGeek, novi servis će biti samo još jedna ponuda u rastućoj imperiji. Firma posjeduje studio za snimanje filmova za odrasle, Digital Playground (Digitalno Igralište), popularni onlajn striming sajt Brazzers i najveće pornografske „tjub“ sajtove (porno verzija JuTjuba).

Iako će MindGeek koristiti sadržaje iz svog postojećeg kataloga, SkweezMe će se udružiti sa drugim studijima. Prije pokretanja biblioteke, Kulić kaže, servis će imati bazu sa 15-20.000 naslova, uključujući filmove velikih studija kao što su Vivid i Elegant Angel.

Studiji će biti plaćeni kroz model podjele prihoda, dijeljenjem 25% mjesečne zarade servisa.

Izazov će i za SkweezMe i za MindGeek biti ubjeđivanje korisnika da plate za porno sadržaj, jer je danas veoma lako snimiti piratske verzije filmova sa BitTorenta ili gledati besplatne klipove na „tjub“ sajtovima. Natjerati ljude sa takvim navikama da plate za sličan sadržaj skoro je nemoguće. Međutim, sajtovi koje oni posjećuju preplavljeni su reklamama, često virusima i prevarama, koji ne samo da štete kompjuteru nego i džepu korsinika. „Veoma je teško reći da ćete napraviti porno ajTjuns“, rekao je Skot

Tejlor, vlasnik studija New Sensations (Nove Senzacije). „Mislim da su ljudi preteklih godina zaključili da je bogom-dano pravilo da pornografija bude besplatna.“ Kulić i Kirbi međutim tvrde da industrija do sada nije dala korisnicima priliku da budu pošteni. Iako se ne vode iluzijom da će ova opcija uništiti pirateriju, ili je čak značajnije iskorijeniti, vjeruju da prošlost pokazuje da ima mnogo novca spremnog za trošenje na ovu industriju. „muzička piraterija bila je sasvim razularena 90-ih godina“, rekao je Kulić. „Epl se pojavio sa modelom za naplatu i rekao ‘Nećemo iskorijeniti pirateriju ali vjerujemo da postoji

THE INDEPENDENT

veliki segment publike koji se time bavi samo da bi imao ovu muziku u svom kompjuteru’. Pa su napravili servis za koji su vjerovali da će otkloniti makar dio piraterije i donijeti im profit... Mi ne očekujemo da možemo nadoknaditi 4 milijarde dolara koje industrija godišnje gubi zbog piraterije, ali bilo bi fino ako bi mogli povratiti makar dio toga.“ I zašto je industriji trebalo toliko dugo da proba sa ovim modelom?

Uprkos svojoj reputaciji, pornografija već neko vrijeme nije lider u tehnologiji, vjerovatno od VHS dana. Ishitrena odluka da sadržaj izbace na internet imala je razarajući efekat na cijelu industriju. Pokušaji 3D i 4K snimanja fimova prosto ni-

kad nisu zaživjeli kod publike. Novotarije i eksperimenti koji su pokušali da iskoriste onlajn komponente takođe su svi propali.

Zbog svega ovoga, i zato što su prihodi generalno zapinjali, studiji su vremenom postali plašljivi kada je u pitanju finansijski rizik. Ali Kulić kaže da se to lagano mijenja. „Mislim da je razlog iz kojeg se ovo nije ranije uradilo taj što mnogi studiji misle da je nuđenje ovog sadržaja od stotina različitih producenata, po tako niskim cijenama, ravno besplatnom davanju“, rekao je on. „Međutim, kako je industrija progresivno gubila prihode, ove ideje su sticale sve više podrške od studija.“

Kinezima zabranjen komercijalni let u svemir Kineskim državljanima zabranjeno je da lete komercijalnim letovima u svemir koje organizuje Virgin Galactic, jer se boje da bi raketna tehnologija koju koriste mogla biti ukradena.

To je sve zbog toga što će ova britanska firma svoju letilicu lansirati iz Amerike, gdje stroga anti-špijunska pravila uvedena za vrijeme Hladnog Rata i dalje ograničavaju privilegije građanima zemalja poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje.

Galaktikovu letilicu pokreću raketni motori koji se smatraju vojnom tehnologijom i pod zaštitom su američkih pravila za međunarodni saobraćaj oružja. „Imali smo pozive ljudi iz Kine ali smo im morali reći da ih ne možemo prihvatiti ako imaju jedino kineski pasoš“, rekao je jedan prodavac karata za letove Virgin Galactic

u Hong Kongu. „Savjetujemo ih kako da postanu kvalifikovani za let svemirom. Na primjer, mogu uzeti pasoš neke druge zemlje ili se mogu prijaviti za američku ‘zelenu kartu’.“ Ovakva odluka Virgin Galactic svakako lišava ogromnog potencijalnog tržišta bogatih kineskih biznismena voljnih da plate 250.000 dolara koliko košta karta za let u svemir, ali ova firma bi mogla imati i većih problema.

Tom Bauer, autor nove biografije osnivača Glaktika, Ričarda Brensona (naslov knjige: „Brenson: Iza Maske“), tvrdi da firma i dalje ne posjeduje par ključnih elemenata iz svojih planova za svemirski turizam, uključujući raketu dovoljno snažnu da pokreće letilicu. „Virgin Galactic je u opasnosti da se izumre“, rekao je Bauer za Sandej Tajms, dodajući da je do sada ova fir-

ma „uspjela jedino da lansira primitivnu raketu na 20 sekundi i to u Zemljinu atmosferu“, dok su rivali poput osnivača PayPal-a, Elona Maska, u orbitu već poslali rakete sa astronautima.

Datumi za Galaktikov prvi let mngogo su puta otkazivani otkako je kompanija osnovana 2004. godine, kada je originalna meta bila 2007. godina, a za njom 2009., 2010., 2011. i na kraju 2013. Trenutni cilj jeste lansiranje rakete u toku ove godine. „Sa svakim testom lansiranja i letjenja, progresivno smo bliži našem cilju startovanja komercijalnih usluga u 2014.“, rekli su iz kompanije ranije u toku mjeseca. Brenson je lično odgovorio na Bauerove navode podsjećajući svoju publiku na Tviteru da „Rim nije sagrađen za jedan dan. Slanje putnika u svemir ipak je malko kompleksnije!“

REPORTAŽE 21

PETAK, 31. 1. 2014.

talenti

Lako do uspjeha

Predjeli čarobne Goe u Indiji

Beća Čoković

A

leksandar Aco Lazarević, učenik devetog razreda OŠ “Marko Miljanov” iz Bijelog Polja, pored toga što je odličan đak jedan je od onih posebnih kod kojih roditelji, nastavnici i drugo stručno osoblje prepoznaju nadarenost i značajan talenat. Na takmičenju “Fabrika znanja-nauka mladima” održanom prošle godine u Podgorici u kategoriji osnovaca osvojio je ubjedljivo prvo mjesto.

Takmičenje je organizovano na Univerzitetu Donja Gorica i Aleksandar je u svojoj kategoriji, među nekoliko stotina takmičara, bio najubjedljiviji i zasluženo trijumfovao.

Njegova profesorica Zehra Balić uvjerena je da je se njegov talenat može definisati i kao potencijal za izuzetnost.

“Aleksandar je pobijedio u informatici, odnosno primjeni računara i modernih tehnologija. Odgovorio je na svih 10 pitanja u vremenu od 40 sekundi i za 20 bio bolji od drugoplasiranog takmičara. Ostali kandidati su utrošili po tri minuta da odgovore na postavljena pitanja, ali dosta je bilo i netačnih odgovora”, kaže profesorica Zehra.

Iako je prošlo nekoliko mjeseci od tada, Aleksandar još pod uticima ostvarenog uspjeha kaže da takmičenje nije bilo nimalo lako.

“Prije nastupa na Fakultetu smo sat i po imali predavanje i u sklopu toga postavljena su pitanja. Sa lakoćom sam sve savladao. Ukoliko bih ponovo nastupio, bio bih još ubjedljiviji”, samouvjeren je Aleksandar.

Kaže da od petog razreda koristi kompjuter, te da svaki slobodan trenutak provodi pokraj računara.

“Sudbina mi je izgleda predodredila da se bavim nekom deficitarnom naukom. U podsvijesti sebe zamišljam kao uspješnog naučnika, ali o kojoj se nauci radi ne mogu za sada da vam otkrijem”, kaže zadovoljno Aleksandar. Roditelji su tu da mu, kako sami tvrde, pruže nesebičnu podršku, ljubav i sigurnost.

“Tu smo da mu omogućimo i potrebu za novim iskustvima, osjećaj odgovornosti i nezavisnosti, kao i veliki stepen motivacije. Naravno,

direktor škole Blagoje Vujisić i nastavno osoblje uključeni su u njegove školske i vanškolske aktivnosti i pružaju mu dodatna znanja i vještine iz svake naučne oblasti”, kaže majka Danijela. Svojim radom i postignutim rezultatima u školi, na opštinskim smotrama znanja i republičkim takmičenjima postiže impozantne rezultate i opravdava trud koji je uložen u njegovo znanje.

Sudbina mi je izgleda predodredila da se bavim nekom deficitarnom naukom.

U podsvijesti sebe zamišljam kao uspješnog naučnika, ali o kojoj se nauci radi ne mogu za sada da vam otkrijem “Aco je pravi reprezent svoje škole i grada. Kao nagrade za njegov uspjeh stižu i stipendije koje su jedan od podsticaja za njegovo buduće školovanje. Nadamo se da će na putu koji slijedi biti uspješan i marljiv, da će nas iznova oduševljavati postignutim uspjesima. Želimo mu da nastavi usavršavanje, a njegove uspjehe pratićemo sa zadovoljstvom”, riječi su direktora Vujisića.

Aleksandar u društvu pofesorice Zehre Balić

Business insider

Gradovi za ekstra provod Svaki kutak svijeta ima svoje specifičnosti, prednosti i mane. Dok se jedni hvale bogatom istorijom, drugi se diče modernom arhitekturom.

Sve to je manje-više privlačno turistima, no ono što većini ostaje u sjećanju je koliko su se u nekom mjestu zabavili. Ibiza Business Insider je, stoga, napravio listu gradova u kojima je zabava najbolja Barcelona obiluje prekrasnim plažama i bogatim noćnim sadržajem. Zato i ne čudi da je ovaj grad glavno stjecište partijanera iz cijelog svijeta. Većina njih dane provodi na plažama, a noći u lokalima koji se ne zatvaraju do ranih jutarnjih sati.

U Berlinu svako ima svoju verziju zabave i svaka je nezaboravna.

“Bez obzira koliko rano dođete u grad, čut ćete muziku koja odjekuje, a samo što se okrenete, shvatit ćete da je 8 sati ujutro. To je Berlin!”, piše Business Insider.

Do glavnog grada Rumunije lako je stići iz svih krajeva Evrope.

Osim što se može pohvaliti fenomenalnom arhitekturom i mnoštvom muzeja, Bukurešt je pravi raj za partijanere. Najpoznatiji kvart za nezaboravan provod je naselje Lipscani. U srednjem vijeku je ovo bilo glavno trgovište, a danas se razvija u stilu Los Angelesa.

Kada kažete Irska, prvo što vam padne na pamet je viski i pivo, a koliko vrsta ovog pića ima postat će vam jasno čim izađete na ulice Dublina. Pabovi i barovi su prepuni od jutra do mraka, a zabava je na vrhuncu za vrijeme nacionalnog praznika - Dan svetog Patricka.

Business Insider preporučuje da upravo u ovom gradu proslavite ovaj praznik jer je zabava nezaboravna.

Goa u Indiji je san svih partijanera. Dan u ovom rajskom mjestu, kako ga nazivaju, počinje uživanjem na plaži sa zlatnim pijeskom, kokosovim palmama i voćnim koktelima, a završava sa plesom, DJ-evima i cjelonoćnim zabavama.

Ibiza je sinonim razuzdanih zabava koje traju danima. Na Ibizi se ne izlazi u jedan, već u više klubova tokom noći, stoga pripremite se da platite cijenu za tom. Osim zabave, boravak će nezaboravnim učiniti prirodne ljepote i gastronomska ponuda.

Mihnen i njegov Oktoberfest, tokom kojeg se popije na desetine hiljada litara piva itekako zaslužuju da se nađu na ovoj listi.

Za 16 dana festivala u grad se slije više od šest miliona ljudi iz cijelog svijeta. Pivo, hrana, muškarci u kožnim šorcevima i žene u pripijenim haljinama dovoljni su za ludi provod.

Možda ćete se iznenaditi što se na listi našao i grad Kišinjev u Moldaviji, no prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Moldavci su nacija koja najviše pije, a gdje je piće tu je i zabava.

Ukoliko se nađete u blizini, svratite do Kišinjeva i probajte neki od njihovih likera.

Kultura življenja

Koncept - Spori grad Spori grad - Italijanski koncept za drugačiji urbani život U vrijeme sveopšte žurbe u gradovima svijeta, pokret za spori urbani život “Spori grad”, koji predvodi jedan Italijan, širi svoj globalni uticaj pokušavajući da male gradove učini boljim mjestom.

Pjer Đorđo Oliveti je iz svog rodnog grada Orvieta, srednjovekovnog dragulja u centralnom dijelu Umbrije, okruženog dvorcima i vinogradima, ideju sporog življenja proširio na 28 zemalja, među kojima su Južna Koreja, Turska i Sjedinjene Američke Države.

Cittaslow predstavlja poštovanje prema onome što jesmo i što imamo, bez destrukcije i kratkotrajnih vrednosti, novca i resursa”, objasnio je Oliveti, bivši novinar, za AFP. “To je protivteža negativnoj globalizaciji”.

Pokret je osnovan 1999. godine, kada je filozofija spore hrane pretočena u filozofiju sporog života uopšte. Danas pokret okuplja 183 grada s istovjetnom misijom, a još desetak ih je predalo zahtev za članstvo.

Simbol pokreta je narandžasti puž koji nosi grad izgrađen na sopstvenoj kućici.

Gradovi koji žele da se priključe ovoj porodici moraju imati manje od 50.000 stanovnika, a gradska uprava mora poštovati stroge kriterijume kao što su promovisanje organske i urbane poljoprivrede, kao i uvođenje časova zdrave ishrane u školama.

Grad Orvieto bio je jedan od prvih članova pokreta, a pristupio mu je pre 15 godina. On je međunarodno sedište pokreta i njegov “grad izlog”.

Duž njegovih ulica prostiru se ma-

le porodične tratorije koje služe lokalno vino i delikatese, što je jedan od uslova za pridruživanje pokretu Cittaslow, a farmeri promovišu svoju robu na pijacama, koje takođe predstavljaju i centre društvenih zajednica.

Grad je domaćin džez festivala, a ponosi se ponudom opuštajuće atmosfere, kako za domaće, tako i za turiste.

Nivo zagađenja u gradu je nizak, posjetioci svoja vozila ostavljaju u velikim podzemnim garažama, školarci svakodnevno šetaju do škola u grupama koje prate roditelji volonteri u okviru inicijative Piedi bus.

Gradonačelnik Antonio Končina kaže da praćenje ovog modela nije ni teško, a ni čudno.

“Nije u pitanju zaustavljanje progresa, već princip dozvoljavanja

gradu da poštuje pravila sporog življenja. Progres i spori život mogu ići ruku pod ruku”, kaže on.

Ekološki prihvatljiv život ipak nije pomogao gradu da izbjegne ekonomsku krizu. Danas je u Orvietu nezaposleno 35,4 odsto stanovnika, što je daleko više od nacionalnog prosjeka.

“Borimo se da zadržimo glave iznad površine vode. Orvieto je nekada bio pun radionica, bilo ih je u svakoj ulici, a danas mislim da smo jedino mi ostali”, priča Gaja Ričeti, čovek čija je porodica sedam generacija obrađivala drvo.

Ipak, osnivači pokreta sporog življenja se nadaju da će uskoro uspjeti da uvjere i vlasti većih gradova, od Barselone do Seula, da im se pridruže kako bi ova kultura mogla zaživeti i u gradskoj vrevi.

22 ZABAVA

PETAK, 31. 1. 2014.

ECIJA OJDANIĆ

Pala i slomila stopalo

Popularna hrvatska glumica Ecija Ojdanić (40) požalila se prijateljima na društvenoj mreži Fejsbuk kako je zbog iznenadnih zdravstvenih tegoba prikovana za krevet. Pozorišna, televizijska i filmska glumica, koja je našoj javnosti najviše poznata po ulozi Nele Zlatar u hrvatskoj telenoveli “Larin izbor”, na premijeri jedne predstave u Zagrebu pala je iza mračne scene i povrijedila nogu.

“Imala sam operaciju neke kosti u stopalu, na štakama ću biti od šest do osam sedmica i doslovno prikovana za krevet. I nema me za djecu, muža i prijatelje”, napisala je Ecija iz Klinike za traumatologiju u Zagrebu.

Glumica je dodala kako će zbog zdravlja ovog puta morati da odgodi brojne poslovne planove.

“Dvadeset predstava koje

Spisateljica Marijana Mateus se pohvalila da je završila “London College of Fashion”.

“Vrlo sam zadovoljna, sad sam bila u Engleskoj, gdje sam završila školu. Ostalo mi je u martu još nekih deset dana”, rekla je autorka romana “Amoaž” za emisiju “Exkluziv”.

“Moja djeca ne mogu da vjeruju da sam bila na nastavi od deset ujutru do pet po podne i da sam se bavila nekim raznoraznim učenjem”, rekla je spisateljica Marijana, a odnedavno i školovana modna dizajnerka.

su već dogovorene se odgađaju ili se traži alternativa. Put u Mons na festival, gdje je film u kojem igram jednu od glavnih uloga u takmičarskom programu, dolazi u pitanje. Organizator je pozvao i platio sve reditelju i dvijema glumicama a karta je kupljena za 14. februar.

Odgađa se predstava ‘Bobočka’ u Vidri, kao i premijera filma u Zagrebu. Sa štapom i kojim štiklama da idem?”, očajna je Ojdanić.

Izgleda da je poznata glumica otkrila uzrok zdravstvenih tegoba, pa je naučila dobru lekciju za budućnost.

“Zaboravila sam da trebaš biti jako oprezan sa svojim željama. E, sad želim, i to jako, da moji vlaški geni pobijede boleštinu i da stanem na svoje i to zdrave noge, za dvije nedjelje”, poželjela je glumica i dobila brojne poruke podrške od fanova.

D.B.

Premijera filma u aprilu Reditelj Srđan Dragojević najavio je dolazak filma u bioskope “Atomski s desna”, u kojem glume vrsni umjetnici srpskog glumišta Srđan Todorović, Zoran Cvijanović, Mima Karadžić, Mira Stupica i mnogi drugi, ovog aprila.

Mladen je Beograđanin koji u Hrvatskoj radi u tajm-šer apartmanu i u tajnoj je vezi sa Sonjom, ženom svog šefa Metoda. Kada Metod sazna da su njih dvoje zajedno, dodjeljuje Mladenu najtežeg klijenta, bosanskog ratnog veterana Omera. Sve se dodatno komplikuje kada Omerov trogodišnji sin padne sa terase apartmana…

Dragojević je u izjavi za “Ekskluziv” rekao da se premijera filma očekuje u aprilu i dodao da je snimanje sa “ovim divnim glumcima” bilo jedno od najljepših iskustava u njegovom životu.

(Telegraf.rs)

EUROSONG

Sergej: Premijera pjesme biće polovinom februara Nešto više od četiri mjeseca dijeli nas od početka 59. Eurosonga, najpopularnijeg i najgledanijeg svjetskog muzičkog takmičenja. Među 36 zemalja koje će se ove godine nadmetati za laskavo priznanje, boje naše države braniće Sergej Ćetković koji ovih dana intenzivno radi sa saradnicima na pripremi numere. Kako bi produkcijski dio posla odradio da najbolji mogući način, Sergej se uputio ka Beogradu, gdje je uporište pronašao u velikom audio studiju Radio-televizije Pink. S obzirom na to da rad na pripremi pjesme, koju će Sergej otpjevati tokom prve polufinalne večeri 6. maja iziskuje veliki napor, ne čudi činjenica da je studio Pinka bio isuviše tijesan da primi sve muzičare

● FOTO PRIČA

BORAN-AGA REKLAMIRAO KONDOME ISTANBUL, TURSKA Glumac Mehmet Akif Alakurt, koji je ovdašnje djevojke zaludio kao Boran-aga u popularnoj seriji “Sila” koja se prikazuje na televiziji “Pink”, prije nekoliko godina je snimio veoma zanimljivu reklamu za kondome, u kojoj je bio mršaviji nego sada i bez brade koja je njegov zaštitni znak.

FASHION INSIDE

Zavirite u svijet visoke mode Modni događaj “Fashion Inside” prvi put u Podgorici održaće se u subotu 1. februara u šoping centru Mall of Montenegro sa početkom u 12 časova. Idejni i kreativni nosioc je modna agencija “Model Scouting Office” iz Beograda koja svojom izuzetnom profesionalnom reputacijom dize standarde modelinga i mode u našem regionu, dajući duh svijetskih trendova kada je prezentacija mode u pitanju. S obzirom da se održava prvi put u Crnoj Gori sami događaj osmišljen kao “Vodič kroz svijet Modelinga”. Posetioci će na taj način moći lično da zavire u popularni svijet mode i da se na trenutak osjete kao dio istog.

“Poznato je da je ova profesija jedna od najpopularnijih ženskih pasija današnjice. Veliko interesovanje privlače događaji poput ka-

stinga za buduće modele, modnih revija, događaja iz bejstejdža gdje se savladavaju koraci manekenskog hoda ali i kompletne pripreme za modnu reviju od šminke i frizure pa preko koreografske probe do samog nastupa pred publikom.”. kažu iz organizacije.

Program je osmiljen kao osmočasovna zabava na način gdje se u različito vrijeme na različitim mjestima održavati jedna faza modnog hapening.

Početak je zakazan za 12 časova kada počinje kasting za Nova Lica gdje najbolji dobijaju priliku učešća na modnoj reviji. Od 14 do 15 časova “Škola manekenskog hoda” škola hoda za pobjednike sa kastinga ali i za sve posjetioce koji žele da se interaktivno prikljuce. “Školu vodi legenda Jugosloven-

skog manekenstva, gospođa Jelena Mladenović. Na drugom mjestu, paralelno od 14 časova kreće “Make up & hair” priprema naših već iskusnih manekena. Sve se dešava na otvorenom, “Make up Stand” je postavljen u holu i posjetioci imaju priliku da posmatraju proces. Od 15 do 16 časova Na trećem mjestu imamo fotografisanje modela koji poziraju. do su od 16 do 17 koreografske probe”, objasnili su iz agencije.

Najiščekivaniji događaj je naravno revija koja će početi u 19 časova na kojoj će svoje modele predsvatiti Lazar Ilić koji će ovog puta predstaviti svoju drugu liniju pod imenom “HUNT” u saradnji sa svojom sestrom Kristinom, zatim Nada Kadović Koljenšić, Jelena Roganović Đurić, Lida Marđonović i ADL kolekcija.

Ma.I.

i saradnike koji su izašli u susret crnogorskom pjevaču. Tako je Ćetković ovih dana ugostio čeliste, violiniste, dirigente i mnoge druge, u želji da finalni proizvod bude dostojan takmac konkurentima u Kopenhagenu. Ćetković je, ne želeći da otkriva previše detalja, kazao da je zadovoljan dosadašnjim tempom rada i najavio svečanu premijeru numere.

“Pjesma je napokon počela da dobija svoj oblik i ovih dana najviše vremena provodimo snimajući u studiju. Volim radnu atmosferu i veoma sam zadovoljan kad vrijeme provedem u studiju sa već provjerenom ekipom, tako da zajedno sklapamo kockice jednog velikog mozaika.

Premijeru pjesme očekujemo polo-

vinom februara i nadam se da će se publici svidjeti”, očekivanja su pjevača, koji je producentski dio posla povjerio Marku Milatoviću i Vladanu Popoviću. Sudeći po uloženom trudu, vidljivo je da Ćetković teži ka tome da pjesmu dovede do perfekcije u svakom smislu, pa se tako nerijetko dešava da se određene sekvence ponavljaju po nekoliko puta, sve dok pjevač u potpunosti ne da saglasnost da se nastavi da radi. Podsjetimo, u prvoj polufinalnoj večeri Ćetkoviću će društvo na sceni praviti predstavnici Švedske, Albanije, Islanda, Rusije, Letonije, Azerbejdžana, Jermenije, Estonije, Belgije, Mađarske, Moldavije, San Marina, Portugala, Ukrajine i Holandije.

D.B.

ZABAVA 23

petak, 31. 1. 2014.

Podgorica vidjela film ª Montevideoº drugi dio popularnog ostvarenja

Nikola Đuričko sa novinarima

Ekipa Zabave, foto: Iva Mandić

D

ugo očekivana svečana premijera filma “Montevideo, vidimo se!” u režiji Dragana Bjelogrlića izazvala je sinoć ogromno interesovanje publike u sali Cineplexx-a u podgoričkom šoping-molu Delta Siti. Nakon premijere u Beogradu 15. januara, neki od junaka filma doputovali su u Podgoricu, gdje ih je pozdravila crnogorska filmska publika. Članove najpoznatijeg fudbalskog sastava predvodio je režiser Dragan Bjelogrlić, a publici su se u holu Cineplexx-a predstavili i Miloš Biković (Tirke), Petar Strugar (Moša), Nikola Đuričko (Živković), Ivan Zekić (Ivica Bek), kao i Predrag Vasić (Mali Stanoje).

Vidno raspoloženi akteri filma s nja gledalaca. Mislim da je to publinestrpljenjem su očekivali reakciju ka već pokazala time što gleda film, crnogorske publike, a tokom družejer je upravo i sniman za publiku i nja sa fanovima i novinarima prije mnogo je lijepo što je sve profunkcipremijere bili su saglasni u konsta- onisalo”, priča Đuričko osvrćući se taciji da su pružili svoj maksimum na podatak da je ovaj film već pokako bi priču iznijeli na pravi način. gledalo oko 200.000 gledalaca.

Prema riječima aktera, najveće pri“Meni se čini da publici nedostaje znanje njihog rada stiglo je i od naneka vrsta spektakla, a producenti še publike, koja je, sudeći po odzisu imali sluha i energije da se upuvu i osmijesima nakon premijere, ste u ovako skup i ambiciozan proi više nego zadovoljna napujekat. Dragan Bjelogrlić je stila salu. Idejni tvorac svojom energijom izgu“Montevidea” i jerao sve ovo do kradan od najvećih ja. U filmi možeimena regiote osjetiti miris nalnog gluJužne Amemišta, Drarike, vidjegan Bjeloti nevjerogrlić je u vatne scene fudbaCineplexx došao nela i mislim posredno da se za cipred pojenu karte čovjek četak proprovede jekcije filnevjerovatma, pa smo samo u naleno”, zaključio tu mogli naje Đuričko. čuti da je film do Jedan od pojuče pogledalo oko sebno upečatljivih 200.000 ljudi, te da ga likova u filmu je onaj Miloš Biković kojeg igra Predrag Vasić. čini neizmjerno srećnim uspjeh koji ostvarenje postiže.

Mali Stanoje, kako ga prolazniIskusniju gardu glumačke ekipe ci na ulici oslovljavaju kazao nam predvode Vojin i Segej Ćetković, je da je posebno počastvovan time što je dio ovog projekta.

Nebojša Ilić, Bora Todorović, baš kao i Nikola Đuričko, za kojeg je “Zahvaljujući mojim kolegama ovaj projekat u potpunosti ispunio i prije svega producentu Draganu očekivanja, a za koji nam je otkrio Bjelogrliću za kratko vrijeme sam da je pozitivno iznenađen reakci- postao popularan. Posebno me čijom podgoričke publike. ni srećnim što sa drugim nastav“Bio sam uključen u veliki dio kom obaramo rekorde. Drago mi je snimanja. Film donosi dosta novih, što nas je Podgorica ovako dočekazanimljivih stvari koje sam čak prla”, kazao je vidno uzbuđen Vasić, vi put vidio, tako da mislim da ovo kojeg su brojni fanovi opkolili žeostvarenje ispunjava sva očekiva- leći fotografiju koju su minut kaDragan Bjelogrlić i Đorđije Kustudić

snije postavljali na profile socijalnih mreža.

Glavni junak filma Miloš Biković ulogom Tirketa publiku je u prvom dijelu zadivio fudbalskim umijećima, a u drugom nam je prikazao i zavodničke sposobnosti, ljubavnim scenama sa prelijepom Španjolkom Elenom Martinez. Glumac nam je priznao da je očekivao punu salu Cineplexx-a i odlične kritike.

“Vrlo sam zadovoljan prvim reakcijama publike, mogu reći da sam u neku ruku to i očekivao, znao sam da je Dragan opet napravio dobru stvar i izuzetno mi je drago što sam učestvovao u jednom tako velikom projektu”, kaže Miloš.

On dodaje da je upravo ovaj film viza regionalnih zemalja za svijet.

“Montevideo prikazuje naš narod u svijetlu kakav bi trebalo da bude. Upravo ta reprezentacija Jugoslavije, kojoj je tada učinjena velika nepravda, predstavlja naš narod kasnije kroz istoriju, tako da je simbolika jasna. Film nadilazi granice svog žanra i priča univerzalnu priču o našoj istoriji na veoma duhovit, emotivan i spektakularan način”, objašnjava Biković svoje gledište.

Crnogorski glumac Petar Strugar bio je na meti pripadnica ljepšeg pola koje su strpljivo čekale u redu za fotografiju sa popularnim Mošom. On ni ovog puta nije odstupio od svog principa, te je sve kole-

ge novinare počastio velikim osmijehom i ljubaznim odgovorom da već godinu ne daje intervjue. Strugar nije popustio, a mi se pitamo da li se nedavno gostovanje u popularnoj emisiji “Veče sa Ivanom Ivanovićem” može nazvati davanjem intervjua.

U Delta Sitiju uoči premijere je vladala velika gužva, a među poznatim ličnostima koje su došle da među prvima pogledaju ostvarenje “Montevideo - Vidimo se”, bili su glumci Dubravka Drakić, Sanja Jovićević, Ivana Mrvaljević, Mladen Nelević,Božo Zuber, reditelji Nikola Vukčević i Draško Đurović, pjevači Bojan Marović i Dado Đurović, kao i proslavljeni fudbalski as Dejan Savićević.

Bojan Marović

Dubravka Drakić i Draško Đurović

Petar Strugar sa fanovima

Predrag Vasić

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PETAK, 31. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2290 SUDOKU 2013-01-19

Medium level

Teža

2

5

4

1

4

6

1

2

2

8

7

4

9

9

4

1

2 1

7

3

Play sudoku online at:

4

6

1

www.sudokukingdom.com

7

3

2

3

2

Daily Sudoku puzzle No. 2289

9

Lakša 2013-01-18

2 8

5

Medium level

7

6

7

6

4

8

9

3 7

5

1

6

9

8

7

8

9

7

8

Page 1/2

Play sudoku online at:

2

Play sudoku online at:

6

1

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 4

7 9

PROSLAVA U KINI

je godina konja, koja se smatra vremenom blagostanja. Ovaj praznik se slavi u kontinentalnoj Kini, na Tajvanu, na Korejskom poluostrvu i u Vijetnamu.

Kina će u sljedećih nedjelju dana doslovno biti blokirana, a mnogi stanovnici zagađene prijestonice

Pekinga već su krenuli ka svojim prazničnim destinacijama. Kampanja protiv zagađenja i korupcije ukazuje da bi predstojeća proslava mogla biti umjerenija u odnosu na prethodne, odražavajući se, na primjer, na tradicionalno orgijanje s vatrometom.

7

Puzzle solution:

Puzzle solution:

5

Sudoku puzzle No. 1891 2011-12-17 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2290 2013-01-19 9

4

1

7

5

2

8

3

6

2

8

5

9

4

3

7

1

6

2

7

6

4

3

8

5

9

1

7

4

3

8

1

6

2

9

5

5

3

8

1

9

6

2

4

7

6

1

9

2

7

5

8

4

3

8

6

3

5

2

9

1

7

4

3

7

6

5

9

2

1

8

4

4

2

7

8

6

1

9

5

3

9

5

1

4

3

8

6

7

2

1

9

5

3

7

4

6

2

8

8

2

4

1

6

7

5

3

9

3

5

9

6

1

7

4

8

2

4

9

2

6

8

1

3

5

7

7

1

4

2

8

5

3

6

9

1

6

7

3

5

9

4

2

8

6

8

2

9

4

3

7

1

5

5

3

8

7

2

4

9

6

1

VICEVI

Nova godina u znaku konja

Zajednice Kineza širom svijeta proslavili su sinoć Lunarnu novu godinu.

Fešta će trajati sedam dana tokom kojih se u Kini očekuje da će biti obavljeno oko 3,6 milijardi putovanja. Po kineskoj astrologiji, naredna lunarna godina

2

Navalila žena na svog muža da je izvede u striptiz klub. On joj Page 1/2 kaže: - Ženo, šta ćeš tamo, izvešću te negdje drugo.

- Neću, ‘oću tamo, reče žena.

I on je nju morao da izvede. Kad su stigli u striptiz klub jedna djevojka se javi njemu: - Dobro veče gosp. Periću.

A žena ga napade: - Ko ti je ta!?!, a on će njoj: - Ćerka od kolege.

Zatim mu se javi i konobarica i žena ga strogo pogleda, a on joj kaže da im je ona služila na svadbi i žena se nekako smiri. Kad striptizeta pita ko će joj skidati večeras gaće, a cio klub viknu: - Perić.

Kaže on ženi: - Namjestili su mi, vjeruj mi!

Nekako je ubijedi da idu kući i on pozove taxi.

Uđoše oni u taksi, taksista se okrenu i reče: - Eh crni Periću, svako veče ste

bili s nekom lijepom, a kud večeras nađoste ovu babetinu?! *** Imao čovjek lovačkog psa koji je bježao kad god bi blizu njega pukla puška. Jednom mu dođe rođak sa sela i kaže: - Daj ti meni tog psa da ga vodim na selo. Gore se stalno puca zbog svadbi, ispraćaja i drugog.

Posle tri mjeseca, vraća rođak sa sela psa i kaže čovjeku da ga je izliječio. Da bi testirao psa, čovjek ga povede u lov. Kad se začuo prvi pucanj, pas zapjeva: - Danas majkoooo, žeeeniš svooooga sina… *** Otišao Deda Mraz u Etiopiju i pita jednog dječaka?

- Šta ćeš da ti poklonim?

Kaže dječak: - Pa Deda Mraze, ja već mjesec dana nisam ništa jeo…

Deda Mraz ga prekinu i reče: - Hohoho, ko ne jede nema poklona.

SLOBODNO VRIJEME 25

PETAK, 31. 1. 2014.

NEZVANIČNO

E, moj Ranko, da si Rista sluša’, ne bi u paklu završio.

Ne smeta meni, u raju je lepo, al’ u paklu je ekipa.

E, moj Medo. Da su me i u pakao pored Ranka stavili, duša bi mi punačka bila.

Word Search Puzzle #R658PSOSMOSMJERKA

HOROSKOP

A

S

G

D

E

T

R

O

P

M

I

L

K

S

U

B

E

R

E

T

S

E

N

N

O

T

S

K

D

E

K

W

A

H

S

I

G

G

U

L

S

I

I

L

O

A

S

I

C

I

L

R

C

D

E

N

T

L

W

L

H

R

N

I

O

O

E

I

N

S

O

Y

A

L

T

T

E

P

R

F

S

M

K

V

R

F

C

O

R

E

D

D

R

N

A

M

E

M

Y

U

I

P

A

E

O

A

L

I

E

E

E

G

K

L

T

E

Y

N

O

P

U

O

C

D

M

N

S

P

N

D

S

T

L

U

C

N

C

I

T

I

I

E

A

R

E

T

R

F

A

T

T

E

N

L

R

E

G

D

E

L

A

U

N

C

H

E

R

G

F

W

D

K

K

T

N

S

L

A

V

O

D

U

A

S

S

E

S

S

S

L

I

B

R

E

G

B

ANTIC Antic ASHTRAYS Ashtrays ASSESS Assess AUDITORY Auditory AWOKE Awoke BELLY Belly BUGLING Bugling CEASE Cease COLDER CORDONS Colder

COUPON Daunted CULTS Dimmed DAUNTED Enriched DIMMED Fatten ENRICHED Fiestas FATTEN Foist FIESTAS Frisky FOIST Gerbils FRISKY GERBILS Grain

GRAIN Meekness IMPORTED Merger LAUNCHER Milks LEDGER Ovals MEEKNESS Pricing MERGER Seeks MILKS Silos OVALS Skins PRICING SEEKS Sluggish

Cordons

Imported

Snarl

Coupon

Launcher

Sternly

SILOS Thirteen SKINSTonnes SLUGGISH Walloped SNARL STERNLY SWEEP THIRTEEN TONNES WALLOPED

U kući držao 300 pitona

Cults

Ledger

Andrija, je li moguće da tebe nema na fresci u Hramu? A stavili su Mila i Filipa. Znači tako te Risto voli?

Sweep

Policija u Kaliforniji uhapsila je školskog Copyright © PuzzlenaBaron January 29, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! stavnika koji je u svojoj kući držao najmanje 300 zmija.

Policija južnog kalifornijskog grada Santa Ana je izvršila pretres kuće nakon žalbe susjeda da se iz nje širi nepodnošljiv smrad i tom prilikom pronašla između 300 i 400 pitona od kojih su neki bili mrtvi. Policija je 53-godišnjeg nastavnika Vilijama Bakmana privela zbog nesavjesnog postupanja prema životinjama.

OVAN Ukoliko Vam se ne dopada nečije ponašanje, pažljivo birajte riječi koje koristite u susretu sa saradnicima. Diplomatska nota ponekad postaje neizbježna u pregovorima, a poslovni kompromis predstavlja jedino ispravno rešenje.

BIK Djelujete snalažljivo i efikasno u situacijama kada se rešavaju zajednički poslovno-finansijski interesi. Potrebno je da osmislite novi model ponašanja i da podstaknete svoje saradnike na aktivnu ulogu u poslovnim pregovorima.

BLIZANCI Nečiji odgovori mogu da se tumače na različite načine, ali Vi imate loš predosjećaj i strahujete od mogućeg neuspjeha. Potrebno je da utičete na nečije mišljenje. Nema razloga da se ponašate susretljivo prema saradnicima.

RAK Uporno smišljate novu strategiju, ali neko drugi djeluje efikasnije i djelimično ugrožava Vaše poslovne interese. Poslovni gubitak ilustruje Vašu trenutnu nemoć da prevaziđete loš dijalog sa saradnicima ili da se suprotstavite nečijem uticaju.

LAV Na Vama je da donesete »završnu riječ«, koja predstavlja dobro rešenje ili pozitivnu prekretnicu u poslovnoj saradnji. Osmislite dobru strategiju i pokažite odgovornost za svoje postupke u društvu saradnika.

DJEVICA Imate utisak da Vam nedostaju pouzdane informacije o novim događajima na poslovnoj sceni ili da Vam izmiče dobra prilika.

Dovoljno ste razumni da zaštitite svoje interese ili da testirate rizična i eksperimentalna rešenja.

VAGA Uporno pokušavate da odložite susret sa saradnicima, koji Vam nameću dodatne zahtjeve ili određena pravila. Dobro procijenite pod kojim uslovima treba da učinite poslovni kompromis ili da pristanete na određeni ustupak.

ŠKORPIJA Obratite pažnju na različite informacije koje imaju korisno značenje i predstavljaju pozitivnu orijentaciju. Važno je da sačuvate povjerenje u određene saradnike i da se prilagodite savremenijim idejama u poslovanju.

STRIJELAC Neko ne uvažava Vaše primjedbe, ali različitost u razmišljanju i ponašanju ne treba da Vas navodi na sumnju u svoje sposobnosti. Preispitajte sve mogućnosti koje imate za saradnju, uvijek postoji neko zaobilazno ili dobro rešenje.

JARAC Imate dobru ideju i jasnu viziju, ali morate da prođete kroz različite test situacije u susretu sa saradnicima. Nemojte potiskivati svoju intuiciju. Ponekad je teško objasniti pravi uzrok ili posledicu u poslovnim događajima.

VODOLIJA Uspjeh u poslovnim susretima proizilazi iz dobro osmišljenih planova i preciznih poteza. Ništa nije slučajno, stoga pažljivo analizirajate kompletnu situaciju. Važno je da pravilno nametnete svoju ulogu u saradničkim redovima.

RIBE Izbjegavajte osobu koja unosi negativno raspoloženje ili dodatnu komfuziju u odnos sa bliskim saradnicima. Ukoliko Vam je stalo da pridobijete nečije povjerenje, morate djelovati prisebno i u skladu sa utvrđenim pravilima o saradnji.

26 SPORT

PETAK, 31. 1. 2014.

JOŠ SEDAM DANA

Prijateljstvo, DA LI poštovanje, STE ZNALI savršenstvo U susret Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju - specijal “Zimske čarolije” Leopard, bijeli medvjed i zečica su zvanične maskote zimskih Olimpijskih igara 2014. u Sočiju.

Izabrali su ih građani Rusije putem sms poruka među 10 idejnih

Da igrač Šalkea Julijan Draksler umalo nije izostao iz sastava za meč Šalke - Inter u Ligi šampiona 2011. godine.

Meč je počeo u 20.45, Draksler je imao manje od 18 godina, a država Njemačka po zakonu ne dozvoljava da maloljetnici rade poslije 23 časa. Da je utakmica, kojim slučajem, završila u produžecima, Njemačka bi tužila “rudare”, ali je ipak sve završeno u 22.30, a tim iz Gelzenkirhena je slavio 2:1.

TIKET DANA GRANADA SELTA TIP GG

KVOTA 1.75

LIRS ANDERLEHT TIP 2-2

KVOTA 2.00

ESTORIL AROUKA TIP 1-1

KVOTA 2.20

PANATINAIKOS BARSELONA TIP 2

KVOTA 2.45

PARTIZAN LOKOMOTIVA H2 (+8)

KVOTA 1.90

BRAUNŠVAJG BORUSIJA DORTMUND TIP 4+ KVOTA 2.00

15

sportova biće na programu na ZOI u Sočiju. To su alpsko skijanje, biatlon, bob, skijaško trčanje, karling, umjetničko klizanje, slobodno skijanje, hokej na ledu, sankanje, nordijska kombinacija, brzo klizanje na kratkim stazama, skeleton, skijaški skokovi, snoubord i brzo klizanje.

97 disciplina gledaćemo u Sočiju. Skijaško trčanje i brzo klizanje će imati najviše disciplina (12), biatlon će imati 11, alpsko skijanje, slobodno skijanje i snoubord 10, brzo klizanje na kratkim stazama osam, umjetničko klizanje, sankanje i skijaški skokovi po četiri. Bob i nordijska kombinacija će imati tri discipline, dok karling, hokej na ledu i skeleton broje po dvije.

rešenja. Tako je prvi put u istoriji međunarodnog olimpijskog pokreta glavni simbol Igara izabrala čitava zemlja, a ne Organizacioni komitet OI. Takođe, Organizacioni komitet je odlučio da ostavi sva tri pobjednika predizborne trke maskota. Svaki od njih potvrđuje olimpijske principe - prijateljstvo, poštovanje i težnju za savršenstvom.

U intervjuu Glasu Rusije olimpijska šampionka Marija Kiseljova je rekla da će sve tri maskote oličavati zimske Olimpijske igre.

Bijeli medvjed mnoge podsjeća na moskovske OI 1980. godine. Zec je veoma simpatičan, a Leopard je snježan. Za njih je glasalo ukupno 62 odsto učesnika. Leopard je od početka bio jedan od lidera. Kako se saznalo, Leopardov simpatizer je i premijer Vladimir Putin. On je izjavio da mu se dopada taj jaki, brzi i lijepi mesožder kao maskota Igara, kao simbol preporoda faune koja nestaje krivicom čovjeka.

Takođe, maskote Paraolimpijskih igara su dječak Zračić i djevojčica Pahuljica. Izabrali su ih

Upoznajte maskote Olimpijskih igara u Sočiju Stanovnici Rusije su izabrali tri maskote za ZOI u Sočiju. Pobijedili su leopard, polarni medvjed i zečica. U glasanju je učestvovalo 24.000 glasača.

POLARNI MEDVJED

Živi na Arktiku. Istraživaću su tamo, dok je bio mali, vršili istraživanja nad njim i naučili su ga kako da izvodi skijanje, karling, brzo klizanje i bob.

ZEČICA

Kontraverzno: Dizajner sa ljetnih OI u Moskvi prekopirao je maskotu po imenu Miša i za ZOI u Sočiju.

On spašava ljude kada ih zadese problemi u planinama. On je veseo, pleše i bavi se snoubordom.

On je leopard i živi, između ostalog, u Kavkazu i tamošnjim planinama

Sources: sochi.ru, wire agencies

šampioni-paraolimpijci. Prve Paraolimpijske igre u istoriji Rusije će donijeti pozitivne promjene u život miliona invalida.

“Fantastični likovi imaju bezgranične mogućnosti. Oni će pružiti podršku našim budućim šampionima i doprinjeti razvoju paraolimpijskog sporta u Rusiji”, rekao

LEOPARD

Zečica se sjajno snalazi u zimskim uslovima, u šumama.

Konstantno radi za porodicu i jako voli sport. Takođe, zečica je sklona pjevanju i plesu, pa na karakterističan način predstavlja ZOI u Sočiju.

Konstraverzno: Leopard je najomiljenija maskota predsjednika Rusije Vladimira Putina, pa se, između ostalog i zbog toga našao u izboru. © GRAPHIC NEWS

je generalni sekretar Paraolimpijskog komiteta Mihail Terentjev.

Podsjetimo, prije Sočija, na Igrama u Atini su bile dvije maskote, u Vankuveru tri, dok je ih je u Pekingu bilo čak pet.

Zimske olimpijske igre u Sočiju biće održane od 7. do 23. februara.

A.P.

SPORT 27

PETAK, 31. 1. 2014.

SERIJA: SPORTSKE LEGENDE (39)

SPORTSKI EKRAN 10:00h Kros kantri, Svjetsko prvenstvo 13:00h Snuker, bilijar 13:30h Francuska – Australija, tenis 14:00h WTA Pariz, tenis 17:15h Ski skokovi 18:20h Hrvatska - Češka, mali fudbal 19:00h WTA Pariz, tenis 20:30h Panatinaikos- Barselona, košarka 20:30h Braunšvajg - Dortmund, fudbal 20:30h PSŽ - Bordo, fudbal 20:45h Partizan – Lokomotiva, košarka 01:00h Njujork Islanders - Njujork Rendžers, hokej

Jedinstveni čarobnjak

DŽERI RAJS - Najbolji igrač američkog fudbala svih vremena Aleksandar Popović

K

ada odigrate 20 sezona u NFL-u, kada osvojite tri prstena i pritom vas proglase za najboljeg igrača svih vremena američkog fudbala - onda ste Džeri Rajs! Jedan od sinonima cjelokupnog američkog sporta žario je i palio cijele dvije decenije na terenima, pred milionskim auditorijumom koji mu se klanjao (i danas se klanja), bez obzira na to za koji klub navijali i čijim bojama bili odani.

Jedan od najboljih američkih fudbalera svih vremena i nezaboravni hvatač Džeri Rajs, odlučio je da prekine zvjezdanu karijeru 24. avgusta 2006. godine, ne dozvolivši da se poigra sa svojim imenom i prezimenom. Trener Denvera Majkl Šenahan mu je saopštio da, ukoliko nastavi da igra, neće dobiti puno prilika, odnosno da će biti tek četvrti i peti primač Bronksa. To je bila kap koja je prelila čašu pred Rajsov 43. rođendan i to je jednostavno bilo to od velikog i besmrtnog majstora.

● SVETINJA SAN FRANCISKA Izuzetno bogatu karijeru, Rajs je započeo prije čak 20 godina, kada ga je kao 16. pika na draftu izabrao San Francisko. U timu Fortinajnersa proveo je 16 sezona, tokom kojih je postao živa legenda NFL-a i osvojio tri Superbola! U ljeto 2001. prelazi na drugu stranu Zaliva i naredne tri godine nastupa za Ouklend Rajderse, sa kojima je 2003. igrao u još jednom Superbolu, ali je šampionsku titulu osvojila Tampa Bej. Uslijedio je odlazak u Sijetl, a krajem maja kao slobodan igrač potpisao je ugovor sa Denverom. Međutim, odlučio je da se povuče, prije nego što je odigrao ijednu zvaničnu utakmicu

Ne propustite Vikend novine Sjutra vas upoznajemo sa svim što nijeste znali o Superbolu, najvećem američkom sportskom spektaklu, kroz najavu meča za titulu između Sijetla i Denvera.

za Bronkose, nešto više od mjesec prije svog 43. rođendana.

● U VLASNIŠTVU 38 REKORDA Tokom dvije decenije profesionalnog bavljenja američkim fudbalom, Rajs je ostvario nevjerovatnih 38 rekorda, od kojih mnogi i dalje žive. Najznačajniji su svakako ukupan broj hvatanja (1.549), 448 više od drugoplasiranog na vječnoj listi Krisa Kartera, jarde iz pas akcija (22.895), čak 7.961 više od drugoplasiranog Tima Brauna i TD-a hvatanje (197), 67 više od drugoplasiranog Kartera.

Rajs je na konferenciji za novinare prilikom oproštaja rekao da će svoje novo zanimanje prihvatiti onako kako je svojevremeno prihvatio i fudbal - “ponosno i sa namjerom da istraje”.

A.P. *Narednog petka: Alberto Tomba

208 tačdauna u karijeri napravio je Džeri Rajs

LIČNA KARTA Ime i prezime: Džeri Li Rajs Datum i mjesto rođenja: 13. oktobar 1962. Kraford (Misisipi) Pozicija: Hvatač Karijera: San Francisko (1985–2000) Ouklend Rajders (2001–2004) Sijetl Sihouks (2004) Denver Bronks (2005) Tri puta šampion NFL-a Učesnik Ol-stara 13 puta Lična statistika: Hvatanja 1,549 Pređenih jardi 22,895 Tačdauna 208 Poena 1,256

Eurosport 2 Eurosport Sportklub 3 Sportklub 1 Eurosport Eurosport Sportklub 2 Sportklub 3 Eurosport 2 Arenasport 1 Sportklub 1 Arenasport 1

NE PROPUSTITE Partizan – Lokomotiva Kubanj (Sportklub 1 - 20:45h) Sa osakaćenim igračkim rosterom, ali uvijek maksimalno motivisani da pred svojom publikom stignu do čuda - crno-bijeli priželjkuju iznenađenje protiv neugodnih Rusa u beogradskoj Kombank areni.

SJAJNE VIJESTI

Šumi nakratko progledao Čudo je počelo - prema pisanju francuskih medija Mihael Šumaher je nakratko otvorio oči tokom neurološkog pregleda, što je otpimističan podatak, a sve sa ciljem da se rođeni šampion polako počne buditi iz kome! Informaciju je prenio renomirani “L’Ekip”, pozivajući se na pouzdan izvor u bolnici, u Grenoblu. Takođe, Njemca uvode u tzv. letargično stanje, tokom kojeg će biti moguća njegova komunikacija sa okolinom, a samim tim i porodicom.

Da se ne radi o dezinformaciji potvrdila je i njegova portparolka Sabin Kem, iako je u prvi mah demantovala sjajne vijesti iz medija, nazvavši ih čistim spekulacijama.

“Doktori smanjuju Mihaelu dozu sredstava za uspavljivanje kako bi mogli da počnu sa procesom buđenja koji može biti dugotrajan”, otkriva Kem. Na drugoj strani, i ljekarski konzilijum je ohrabren neurološkim rezultatima koji su obavljeni još u ponedjeljak, pa se sa sve većom hrabrošću ulazi u završnu fazu buđenja sedmostrukog prvaka Formule 1.

Podsjetimo, od kobne nesreće, koja se dogodila 29. decembra prošle godine u francuskom Meribelu, Šumiju su dva puta radili operativni zahvat na glavi, a zbog rizika od novih oštećenja mozga već mjesec se nalazi u stanju vještačke kome. A.P.

28 SPORT

PETAK, 31. 1. 2014.

RUKOMET, LŠ

Rasterećeno i strpljivo

Sa 22 poena vodila Budućnost do trijumfa: Radović na meču sa Plej ofom u Morači

Rukometašice Budućnosti sjutra igraju prvu utakmicu u glavnoj rundi Lige šampina - protivnik je aktuelni šampion Starog kontinenta Đer

MŽRKL

Preko Plej ofa do četvrtfinala Košarkašice Budućnost Volkana demolirale Plej of u Sarajevu - 109:77 Dvorana: Ilidža. Gledalaca: oko 100. Sudije: U. Nikolić, R. Arsenijević, N. Ninković (Beograd). Rezultat po četvrtinama: 19:29, 21:24, 18:23, 19:33. Rezultat: Plej of - Budućnost Volkano 77:109.

PLEJ OF: Mujović, Babić 12, Ganilović, King 6, Nikolić 4, Hero, Omerbašić 5, Kovačević, Alispahić, Đapo 14, Bugarin 20, Džebo 16.

BUDUĆNOST VOLKANO: Deura 20, Radović 22, Vučetić 10, Milošev 3, Mudreša 4, Mujović 15, Bajić 2, Janković 2, Mugoša 2, Lankster 21, Vujačić 2, Živaljević 6.

Put u Sarajevo je donio gomilu pozitivnih stvari - Budućnost Volkano je odigrala najbolju uta-

kmicu u sezoni (pobijedili Plej of 109:77), upisana je peta pobjeda u Regionalnoj ligi, prebačena je cifra od 100 poena - i što je najvažnije - plave dame su se plasirale u četvrtfinale Međunarodne ženske regionalne košarkaške lige.

Velika pobjeda nije samo obezbijedila učešće među osam najboljih kolo prije kraja, već je pokazala da Budućnost ima kvalitet koji nije baš uvijek pratila forma - Plej of je juče u glavnom gradu Bosne i Hercegovine prijetio samo u uvodnih nekoliko minuta, a kasnije je sve bilo kao iz bajke...

Na kraju Plej of - Budućnost 77:109 - za siguran korak u četvrtfinale.

B.T.

NBA

Durantula, imaš pravo da odmoriš KD - Kevin Durant - ili: Kakva Dominacija... Vođa Oklahome je na 12. uzastoponoj utakmici ubacio preko 30 poena (33), najbolji je strijelac najbolje lige, a samo tri NBA legende imaju bolji učinak od Durantule što se tiče vezanih mečeva sa 30+ poena - Kobi Brajant je vezao 16 utakmica, Trejsi Mekgrejdi 14, Oskar Robertson 13...

A 12. okršaj na kome se Kevin poigravao nije bio “tamo neki” Oklahoma je razmontirala šampionsku ekipu Majamija (112:95), a u pobjedi su dobri bili još Serž Ibaka sa 22 poena i osam skokova, Džeremi Lemb sa 18 i Derek Fišer sa 15 pogodaka.

“Nijesam igrao ja protiv Lebron Džejmsa”, rekao je novinarima Durant poslije pobjede, koji su ga pitali kako se osjeća pošto je Lebron postigao poen više od njega (34)...

“Bitan je tim. I jedan i drugi smo igrali da ekipa profitira. Sada je Oklahoma pobijedila, a nadam se da ćemo nastaviti u sličnom ritmu”, jasan je Kevin Durant.

Noć između srijede i četvrtka donijela je jednu pozitivnu vijest za Crnu Goru - Nikola Vučević se poslije potresa mozga vratio na teren, odigrao je odlično protiv Toronta, upisao dabl-dabl (16 poena, 10 asistencija), ali ponovila se stara priča - “magični” su pretrpjeli poraz - 98:83.

“Osjećao sam se dobro. Prošlo je

dosta vremena od kada sam posljednji put igrao”, rekao je Vučević, koji je pauzirao nešto više od 20 dana... “Šteta što smo izgubili. Vjerujem da ćemo igrati bolje i bolje. Definitivno je zanimljivije igrati, nego utakmicu gledati sa strane”, jasan je popularni Nik. SEMAFOR: Majami - Oklahoma 95:112, Toronto - Orlando 98:83, Boston - Filadelfija 94:95, Milvoki - Finiks 117:126, Minesota - Nju Orleans 88:77, Dalas - Hjuston 115:117, Denver - Šarlot 98:101, San Antonio - Čikago 86:96, Sakramento Memfis 89:99, LA Klipers - Vašington 110:103.

B.T.

Podgorica - Beč - Đer - tako je izgledala ruta plavih djevojaka koje sjutra (18.30, RTCG 2) igraju glavnu rundu Lige Šampiona: protivnik je najteži mogući - mađarski Đer.

Dovoljno je napisati: izabranice Dragana Adžića gostuju šampionu Starog kontinenta koji je jači nego prošle godine kada su se superiorno popele na krov Evrope...

“Vjerujem da će djevojke biti rasterećene, a samim tim biće spremnije da pruže više nego u utakmicama u kojima postoji pritisak”, zna Adžić da se zelenim damama ne smije prijetiti, dok će u ostalim susretima u grupi (rivali u glavnoj rundi su još Krim i Larvik) postojati pritisak...

“Igračice jedva čekaju da počnu da igraju protiv najjačih, što Đer svakako jeste. Đer igra sjajnu sezonu, nemaju poraz, a naše izdanje mora da bude bolje nego prošle godine, pogotovo se to odnosi na prvi meč u Mađarskoj”, dodao je Adžić.

Pa, da se vratimo na tu prošlu godinu - djevojke Ambrosa Martina su deklasirale Budućnost (27:17) na krilima Jovanke Radičević i Andree Lekić u dvorani “Ištvan Sečenji”, a sada su još jače, jer su ljetos potpisali ugovor sa Katarinom Bulatović...

“Nema dileme da su Joka i Andrea vrhunske igračice. Međutim, u koncepciji ekipe njima je nedostajao vr-

Pritisak ne postoji pred duel sa najjačim timom Evrope: Dragana Cvijić na prošlogodišnjem meču sa Đerom

hunski desni bek, a sa Kaćom su to dobili. Realno, teže se pripremiti za ovaj Đer, nego za onaj od prošle godine”, jasan je trener plavih dama.

Da bi se pobijedio mađarski ponos, treba odigrati slično kao prošle sezone u “Morači” - tada je Budućnost od budućeg šampiona Evrope izgubila 22:21... “Đer je dao najviše golova, a mi smo primili najmanje, pa se nadam da ćemo svesti Đer na mali broj pogodaka, kao u drugom meču prošle godine. Pored toga, završnica mora da bude strpljiva i to je naša šan-

sa”, ima plan Adžić, koji prošle godine nije nadvisio zelene djevojke, ali jeste kada je bilo najbitnije: u finalu Lige šampiona 2012. godine, kada je crnogorski rukometni brend osvojio prvu titulu prvaka u klupskoj istoriji.

Ako odbrana odradi posao, sve je na napadu...

“Ali da bi odbrana bila dobra, mora napad da bude strpljiv, disciplinovan, ne smije se praviti veliki broj tehničkih grešaka koje bi se kažnjavale lakim egzekucijama. Radili smo na tome”, poručio je Dragan Adžić.

B.T.

Prva nedjelja aprila donosi izlaganje naučnih radova: Duško Bjelica, predsjednik priređivačkog odbora Kongresa

Boks: Zlatna mimoza 8. i 9. marta Jedino dvodnevno boksersko takmičenje biće organizovano u okviru Praznika mimoze - tradicionalni turnir Zlatna mimoza po 11. put održaće se 8. i 9. marta u Bijeloj.

A osnivač bokserskog kluba Herceg Novi Fehmi Hiseni najavio je da će borci rukavice ukrstiti u dvorani Osnovne škole “Orjenski bataljon”...

“Tu smo i počeli i htjeli smo da se ponovo vratimo, jer je bolja atmosfera u toj maloj dvorani u Bijeloj. Turnir već sada izaziva veliko interesovanje, a po kvalitetu učesnika dostiže nivo najboljih u regionu”, rekao je Hiseni agenciji MINA, najavivši da će pored najboljih domaćih boraca učestvovati i bokseri iz regiona...

“Dobili smo prijave boksera iz regiona, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Albanije i Italije, koja je najavila dolazak devet boksera.

Imamo i najavu dolaska boksera iz Austrije. Siguran sam da će ovogodišnji turnir biti još kvalitetniji nego ranijи”, jasan je Hiseni.

Međunarodni turnir su osvajali Milorad Gajović, Nikola Sjekloća, Dejan Zlatičanin, Predrag Radošević, Boško Drašković, Marko Radonjić i Nikola Milačić, a i sada će učestvovati najbolji crnogorski bokseri u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji.

“Siguran sam da će imati i dobre protivnike. Turnir je u početku kalendara u Evropi i biće prilika da se svi učesnici nametnu i pokažu da se na njih može računati i na većim i jačim takmičenjima”, poentirao je Hiseni.

B.T.

KONGRES I KONFERENCIJA

CSA: Prihvaćena 102 naučna rada Prva nedjelja aprila u glavnom gradu Crne Gore biće rezervisana za naučne radove u oblasti sporta - na programu je jubilarni 10. kongres Crnogorske sportske akademije (CSA), te 11. međunarodna konferencija.

Tema će biti transformacioni procesi u sportu “Sportska dostignuća”...

“Recenzenti su od velikog broja pristiglih radova prihvatili i odabrali 102 adekvatno pripremljena rada čiji su se autori strogo držali precizno formulisanih propozicija za njihovu pripremu”, rekao je predsjednik priređivačkog odbora Kongresa Duško Bjelica...

“Pored 102 registrovana učesnika koji će prezentovati svoje radove, prijavljeno je još 13 učesnika koji će pratiti konferenciju bez prijavljenog rada.”

Nacionalna struktura učesnika koji će izlagati svoje radove je izuzetno šarolika - autori dolaze sa svih strana svijeta...

“To su naučnici iz Albanije (5 autora), Brazila (1), Bugarske (3), Kanade (1), Hrvatske (1), zatim Česke (4), Finske (2), Francuske (1), Indije (1), Irana (17), Iraka (4), Japana (1), Kosova (11), Makedonije (3), Malezije (1), Portugala (1), Rumunije (1), Srbi-

je (6), Slovenije (1), Španije (1), Tajvana (1), Tajlanda (2), Turske (17), Velike Britanije (1) i Crne Gore (15)”, riječi su Bjelice.

Naučna konferencija će imati svoje sekcije, a to su: sportska ishrana, adaptivna fizička aktivnost, sportski menadžment, sociologija i pedagogija sporta, statistika u sportu, biohemija, biomehanika i molekularna biologija u sportu, koučing, zdravlje i fitnes, motorno učenje, fizičko vaspitanje, psihlogija sporta, rehabilitacija u sportu i testiranje u sportu.

“Autori prijavljenih radova se obavještavaju do 1. februara 2014. godine, a vrlo brzo će biti pripremljen program rada, gdje će biti detaljno razrađen raspored izlaganja koji će se odvijati paralelno na dva jezika, crnogorskom i engleskom”, rekao je Bjelica.

Predsjednik Kongresa je napomenuo da će svi prihvaćeni radovi biti štampani...

“Adekvatno izloženi radovi steći će pravo da se nađu u renomiranom crnogorskom časopisu Sport Mont koji izlazi na crnogorskom jeziku uz sažetak na engleskom jeziku, a isti je indeksiran u EBSCO citatnoj bazi”, jasan je Bjelica.

B.T.

SPORT 29

PETAK, 31. 1. 2014.

MERKATO Januarski prelazni rok

INTER

Plavo-crni Ernaneš

Plavo-crni klub iz grada mode je ugrabio premiju - odlični Brazilac Ernaneš se iz Lacija preselio u Inter za 15 miliona eura!

Vezista se po izlasku iz trening kampa Lacija pozdravio sa navijačima pred kojima nije mogao da suzdrži emocije: ra-

NAJPOROČNIJI KLUB

Četvoroligaš u kandžama ludila

VEST HEM

Armero kuca na vrata Čekićari su poslije herojskog remija sa Čelsijem (0:0) predstavili 21-godišnjeg vezistu Abdula Razaka (stigao iz Anžija), a onda su se okrenuli kapitalnom pojačanju - riječ je o Pablu Armeru iz Napolija.

Kolumbijski lijevi bek je bio viđen u prostorijama Milana, ali se londonski klub umiješao u cijelu priču i čini se pokvario posao “rosonerima” - 27-godišnji Armero kuca na vrata Vest Hema, a danas bi mogao da bude predstavljen na Apton parku.

B.T.

Sekretarica spavala sa pola tima, golman kada nije na liniji radi kao žigolo... To je priča Barton Albiona Na terenu djeluju složno, trenutno zauzimaju poziciju broj sedam u Četvrtoj ligi Engleske (League Two) koja ih drži u baražu, lidersko mjesto im je udaljeno samo pet poena (Česterfild 51, Barton Albion 46), ali kada se završi utakmica simpatični klub se pretvara u najporočniju družinu: sekretarica Keri Miler (dobila otkaz) je spavala sa pola tima, golman Stjuart Tomlinson kada ne brani radi kao žigolo... To je ludi život Barton Albiona.

Priča je u senzacionalizmom zagađene tabloidne engleske novine dospjela kada je otkriveno da je 46-godišnja Keri slala prvotimcima svoje golišave slike.

I tada je pukla Pandorina kutija - minimum 15 puta je Keri Miler ulazila u svlačionicu neposredno poslije tuširanja fudbalera, priznala je da je fotografije u donjem vešu slala 23-godišnjem napadaču Biliju Kiju, da je imala “povremene odnose” sa bivšim defanzivcem 29-godišnjim Rajanom Ostinom,

te da je od septembra do decembra 2012. bila u vezi sa 28-godišnjim Tomlinsonom.

Zbog svega toga protiv Keri je podignuta optužnica za seksualno uznemiravanje, a veteran u rosteru Barton Albiona 32-godišnji Aron Vebster dosta toga je pojasnio na sudu dok je saslušavan...

“Keri voli kada privuče pažnju muškaraca. Po mom mišljenju, flertovala je vrlo direktno sa članovima stručnog štaba i igračima.

I to svakodnevno. Došla bi u svlačionicu ili u prostoriju za masažu, bila bi oko igrača čak i tokom ručka.

Jedno vrijeme je baš bila konstantno oko nas, a nijesam bio najsigurniji šta će ona uopšte tu. Pojedine djevojke igrača su je čak i smatrale nekom vrstom opasnosti”, rekao je Vebster, koji se nije tu zaustavio...

“U jednom trenutku je čak bila potpuno opsjednuta predsjednikom. Iskreno govoreći, mislim da je ponekad djelovala kao da očajnički traži pažnju. Kada bi je neko

od igrača “pozdravio” zviždukom ili nekim komentarom, njoj je to i te kako prijalo. Na telefonima dvojice igrača, Rajana Ostina i Bilija Kija, vidio sam njene privatne fotografije. Čuo sam da se petljala sa Tomlinsonom, ne znam da li je i spavala sa njim”, rekao je Vebster.

A upravo pomenuti Stjuart Tomlins - golman - je posebna priča - kada nije bio među stativama, radio je kao “muška pratnja” damama koje bi za to plaćale, ponekad je novac zarađivao i kao fotomodel, a poslije povrede koljena otišao je za SAD i potražio sreću kao “kečer” - rvač-zabavljač.

Barton Albion koji je osnovan 1950. godine u Stafordšajru, te koji se do sada ponosi samo osvajanjem Pete lige Engleske (sezona 2008/2009) se riješio i golmana Tomlinsa i sekretarice Keri Miler, ali pošto se suđenje uskoro nastavlja, priča iz “najporočnijeg kluba na svijetu” - nije - i ko zna kada će...

B.T.

● KARIKATURA DANA

SPECIJALNI ZABORAVIO BUŠILICU

JUVENTUS

Pablo sletio u Torino Transfer bomba je eksplodirala na Apeninskom poluostrvu Juventus je na šest mjeseci pozajmio kontroverznog napadača Pabla Osvalda iz Sautemptona!

“Stara dama” će za Italijana rođenog u Argentini Englezima platiti 400.000 eura, a na kraju ljeta će cijeli ugovor moći da otkupe za 20 miliona evropskih novčanica.

Sautempton je ljetos za 28-godišnjeg špica platio Romi 16 miliona eura, ali se najskuplji igrač u istoriji “svetaca” nije najbolje snašao (loše igrao, tukao se...).

Sada trener Juventusa Antonio Konte mora da se riješi Fabija Kvaljarele i Sebastijana Đovinka, jer pored Osvalda mo-

že da računa na Karlosa Teveza, Mirka Vučinića i Fernanda Ljorentea.

B.T.

OLIMPIJAKOS

Pirej dočekao Valdeza Bio je nadomak Elčea, ali se odlučio za luku Pirej - napadač Nelson Valdez je potpisao za Olimpijakos! Paragvajac je izabrao crveno-bijelu boju jer mu je grčki šampion ponudio 1,8 miliona eura godišnje, plus 200.000 na ime eventualnih bonusa.

SEMOV ZID ZA MURINJA Čelsi nije osvojio planirana tri boda protiv Vest Hema (0:0), uprkos tome što su imali posjed lopte, uprkos tome što su imali 38 šuteva na gol “čekićara”, uprkos tome...

I to je jako razljutilo Specijalnog u plavom odijelu - menadžera Žozea Murinja...

“Vest Hem je imao pored golmana još igrača sa rukavicama koji su mnogo toga odbranili. Imali su više golmana nego odbrambenih igrača”, aludirao je Portugalac na kineski zid koji je postavio menadžer “čekićara” Sem Alardajs...

“Znam da su Semu potrebni bodovi i zato ne mogu da ga kritikujem previše. I ja bih napravio istu stvar da

splakao se na rastanku...

Ernaneš koji ima 28 godina je bio velika želja trenera Valtera Macarija (prijetio otkazom ako ga ne dovedu), a juče je sve ozvaničeno: potpisao je ugovor do 2017. po kome će zarađivati 3,3 miliona eura godišnje. B.T.

sam u njegovoj koži”, rekao je Mo, a onda je opet povisio ton, jer da je pobijedio bio bi na jedan bod od liderskog mjesta, a sada za Mančester sitijem zaostaje tri poena (Siti 53, Arsenal 52, Čelsi 50)...

“Vest Hem je imao desetoricu u kaznenom prostoru, odbrambeni igra-

či nijesu stopalom kročili van šesnaesterca. Trebala mi je bušilica da dođem do gola”, poentirao je Murinjo.

A “velike riječi” koje je izgovorio najbolji taktičar današnjice (svidjelo vam se to ili ne) inspirisale su karikaturistu Omara Momanija. Još jedan maestralan crtež...

B.T.

Bivši centarfor Dortmunda i Valensije koji ima 30 godina u Grčku je stigao iz Al Džazire što znači da će moći da igra Ligu šampiona. Dolazak Valdeza vjerovatno znači odlazak Kostasa Mitroglua u Fulam za 15 miliona eura.

B.T.

30 SPORT

PETAK, 31. 1. 2014.

DAN NAKON GOLA INTERVJU ZA KLUPSKI SAJT

Nikada sebe nijesam izdao Uroš Radulović

S

ada je sve na meni, spreman sam da pružim maksimum, postižem golove i asistiram - rekao je u nedavnom intervjuu za Dnevne novine Stevan Jovetić koji je snažno stao iz svojih riječi i već počeo da ih opravdava. U srijedu veče, Mančester siti je na Vajt Hart Lejnu demolirao Totenhem (1:5). Na maler fenomenalnog Serhija Aguera, a sreću našeg reprezentativca, Argentinac je morao prinudno da napusti teren u 40. minutu, a zamijenio ga je naš biser i iskoristio šansu na pravi način! Joveta je pogodio, igrao dobro, a engleski mediji, kako im stil nalaže, odmah pohrilili na našeg reprezentativca.

Svi vi koji ste utakmicu gledali kod kuće ili sa prijateljima vjerovatno ste prokomentarisali da je ovo Jovetina prilika da stekne značajnu ulogu u Mančester sitiju. Tako je i bilo, pojedini engleski komentatori su se čak i čudili zašto šansu nije dobio Alvaro Negredo, ali ne - trener Manuel Pelegrini je čovjek od riječi, rekao je da vjeruje Stevanu koji mu se lijepim pogotkom odužio na pravi način.

“Bila je ovo sjajna utakmica.

Odigrali smo veoma dobro, kako u prvom, tako i u drugom poluvremenu. Možda smo mogli da postignemo još koji gol, ali svakako da moramo biti zadovoljni. Još jednom smo dokazali koliko smo ozbiljan tim, demonstriravši kvalitet protiv Totenhema”, poručio je nekoliko minuta nakon utakmice za klupski sajt “građana” Stevan Jovetić.

● IZ DANA U DAN SE OSJEĆAM BOLJE Čak i oni koji ne prate pomno fudbal znaju iz priča koliko je “Jo-Jo” imao problema po dolasku u Mančester - dvije povrede, adaptacija, ipak, kako sada stvari stoje Joveta se totalno “klimatizovao” na engleski fudbal.

Prvijenac to dokazuje.

“Naravno da sam presrećan zbog gola. Kao što svi znaju, mnogo problema sam imao, ali uvijek sam pozitivac i vjerujem u sebe. Znao sam da ću početi dobro da igram, a samim tim i pomoći ekipi u željenim ciljevima.

Svaki dan se osjećam sve bolje”, optimistično je poručio Jovetić.

● MORAMO OSTATI MIRNI Rapsodijom na “Vajt Hart Lejnu” Mančester siti je preuzeo lidersku fotelju u Premijeršipu. Joveta i drugovi

Sačuvao dres, navijaču šorts

Interesantna situacija se desila nakon posljednjeg sudijskog zvižduka na meču Totenhema i Mančester sitija pokloniti navijačima dres nakon nekog uspjeha je vrsta rituala kod fudbalera, ali naš Stevan Jovetić je jednog od fanova “građana” častio šortsem. I objasnio zašto...

“Pitao me tokom utakmice da li ću mu dati dres. Rekao sam da nema problema, ali kada sam postigao pogodak odlučio sam da dres zadržim za sebe, jer je to moj prvi gol u Premijer ligi. Nadam se da se nije naljutio”, kroz osmijeh je prokomentarisao Jovetić. sada imaju bod prednosti u odnosu na Arsenal, a tri bježe Čelsiju - međutim, pravi zadaci tek slijede. U ponedjeljak će se na “Itihadu” igrati megaderbi - Siti će dočekati, malo uzdrmane “plavce”, koji su kiksom protiv Vest Hema (0:0), blago izgubili korak za Pelegrinijevim momcima.

“Drago nam je što smo prvi, ali moramo ostati mirni, jer ništa nije gotovo. Čeka nas mnogo izazova, a prvi je naredno kolo protiv Čelsija - taj meč može da bude od krucijalnog značaja i vjerujem da ćemo pobijediti. Sve ide kako treba i nadam se da ćemo igrati u istom ritmu”, poručio je Jovetić.

Injekcija samopouzdanja: Jovetić proslavlja gol sa Džekom i Navasom

SPORT 31

PETAK, 31. 1. 2014.

I na proljeće vođa mlade ekipe: Igor Burzanović

Ćetković u Turskoj

DEFINITIVNA ODLUKA?

Kraj sage, Mirko ostaje Juventusov Agent kapitena naše reprezentacije Alesandro Lući poručio italijanskim medijima da Mirko Vučinić ostaje u Juventusu Večeras tačno poslije ponoći, kapije januarskog prelaznog roka će se zatvoriti u Evropi, a naš kapiten Mirko Vučinić ostaje u Juventusu!

Na veb stranicama brojnih uglednih italijanskih portala, stoji izjava Alesandra Lućija, Mirkovog agenta koji je kratko i jasno prenio odluku našeg najboljeg fudbalera.

“Ništa neće biti od Mirkovog transfera. Ne ide nigdje. Ostaje u Juventusu i daće sve od sebe kako bi pomogao timu u osvajanju još jednog Skudeta”, poručio je Lući.

Interesovanja za popularnog Vučinu su stizala sa raznih strana, vjerovatno smo svi bili ubijeđeni da će Mirko brzo pronaći novu sredinu, ali posljednje infromacije koje su vezane za rođenog Nikšićanina idu (ne)očekivanim tokom.

Ipak, kolege sa Ostrva se još uvijek imaju par spekulacija - tako prije svih, britanski “Mirror” je uvrstio Mirka u TOP 10 transfera koji bi mogli da se ostvare u posljednjem minutu prelaznog roka. Naravno, radi se o prelasku u Arsenal, sa čijim čelnicima je agent Lući već par dana razgovarao i za sada nije našao zajednički jezik sa “tobdžijama” koji Crnogorca žele na pozajmicu.

Takođe, Vučina je u dogovoru sa svojim menadžerom glatko odbio

Zenit koji je navodno nudio 15 miliona eura, a nije mu bilo primamljivo ni da obuče dres Valensije.

Sa druge strane priča oko Totenhema i Monaka je “izdušila”...

Prema nekim informacijama otvorena opcija ostaje još je Inter - “neroazuri” su voljni za možda i posljednje pregovore, a strpljenje im upravo drži njihov šef stručnog štaba Valter Macari, koji i te kako poštuje Vučinića kojeg je prije želio da dovede u Napoli.

Mirkova želja da ostane u “Staroj dami” može da se pogleda sa nekoliko tački gledišta - naime, tokom turbulentinih dana oko svog angažmana Mirko je trenirao odvojeno od ekipe i sada je svakako pitanje koliko će Antonio Konte ozbiljno računati na našeg majstora.

Sa druge strane, tu je i dolazak Pabla Osvalda - Juventus je angažovao napadača iz Sautemptona, pa će strateg Konte morati da žrtvuje nekog od sadašnjih ofanzivaca. Ipak, na sreću predvodnika našeg nacionalnog tima kao prve “žrtve” se pominju Sebastijan Đovinko i Fabio Kvaljarela.

Ostalo je manje od 24 sata do kraja prelaznog roka, a poznato je da u tim zadnjim trenutcima nemoguće postaje moguće.

U.R.

Đorđije Ćetković će obući 14. dres u svojoj “šarenoj”, ali i bogatoj karijeri - iskusni ofanzivac se nakon pola godine provedenih u Sutjeskoj preselio u Tursku, tačnije u Kahramanmarspor. Popularni “lavovi” se takmiče u drugoj ligi i trenutno se nalaze na dnu tabele sa samo 11 osvojeniuh bodova.

Međutim, uprava Kahramanmara je bila veoma aktivna tokom prelaznog roka, što govori i transfer našeg nekadašnjeg reprezentativca, a i bivšeg golmana Zete Branka Grahovca.

Da napomenemo, 30-godišnji Ćetković je svoje prve korake naučio u Crvenoj stijeni, a onda je nastupao za Budućnost, Čukarički, Železnik, Voždovac, Hanzu, Osnabrik, Bnei Sahin, Đer, Zetu, Kastrioti, Buriram, Sutjesku i Bežaniju.

Za reprezentaciju Crne Gore je nastupao šest puta, a ovo mu je čak osma zemlja u kojoj će zarađivati za svoj “fudbalski hljeb”. U .R.

Pojačanja u Zeti Dan pred odlazak na pripreme u Antaliju Zeta je dobila dva pojačanja - u tim sa Trešnjice su stigli golman Novica Gačević, kao i centralni vezista Željko Krstović.

Oba igrača bi trebalo da “osvježe” igrački kadar “vukova”, jer prije svega imaju iskustvo igranja u našem najelitnijem loptanju - pomenuti čuvar mreže je branio boje Grblja i Dečića, dok je vezista Krstović u prošlogodišnjem šampionatu nosio dres Mornara, a u Zetu je došao iz Bratstva. Dolazak golmana Gačevića bi mogao da naglasi odlazak “jedinice” Zete Saše Ivanovića, za čije usluge su zainteresovani čelnici Dečića.

Da napomenemo, Zeta je jedina ekipa koja će ove godine biti na pripremama u Antaliji - “vukovi” će za Tursku odletjeti danas oko 14.30 sati, a u “fudbalskom El Doradu” će boraviti 15 dana. U.R.

NAJVEĆE POJAČANJE

Burzo ostaje u plavom dresu Kakvo pojačanje za Budućnost - čelnici “plavih” su juče zvanično saopštili da je Igor Burzanović produžio saradnju sa Podgoričanima do kraja našeg tekućeg šampionata.

Prije početka prvenstva, popularni Burzo se treći put vratio u tabor tima iz Ulice Vaka Đurovića - tada se sa klubom dogovorio da će odigrati prvi dio sezone i to se ispotavilo kao veoma dobra stvar. Mlađi igrači su hvalili iskusnog 28-godišnjeg vezistu koji im je mnogo pomogao u stasavanju za prvi tim, međutim Burzo će i dalje biti produžena ruka trenera Nenada Vukčevića. Da li u ne-

dostaku inostranih angažmana ili prosto želji da ostane i pokuša da napravi što bolji rezultat sa “plavima” Burzanović će biti tu, zajedno sa Markom Ćetkovićem i ostalom mladom plejadom.

Prvi dio šampionata Budućnost je okončala na petoj poziciji sa 26 bodova, sedam manje u odnosu na lidera Sutjesku - trener Vukčević je pred start priprema poručio da će zajedno sa svojim izabranicima pokušati da izbori plasman u Evropa, a činjenicom da će na raspolaganju imati i odličnog Burzanovića je sada i olakšavajuća okolnost.

U.R.

Ide na kaljenje u Mađarsku: Nebojša Kosović u dresu mlade reprezentacije na meču sa Srbijom

POZAJMICA

Nebojša Kosović se kali u Ujpeštu Tek što je došao u Belgiju i potpisao sa Standardom iz Liježa, naš mladi reprezentativac i dojučerašnji član Vojvodine Nebojša Kosović ide na pozajmicu u mađarski Ujpešt. Ovaj razvoj situacije je možda i očekivan s obzirom na to da je Standard trenutno prvi na tabeli i vjerovatno ne želi previše da mijenja sastav, a i činjenica je da je defanzivni vezista tek 18-godišnjak.

Sve u svemu, talentovanom rođenom Nikšićaninu bi trebalo da bude dobro u Ujpeštu iz dva razloga trener pomenutog kluba je Nebojša Vignjević, čovjek koji je upravo “lansirao” Kosovića u prvi tim kada je bio strateg “lala”. A druga dobra stvar za našeg mladog reprezentativca je što će za klupskog druga

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

imati Bojana Sankovića koji je jednom nosio dres mlade reprezentacije i nekada nastupao za Mladost.

Takođe, selidba sa zapada na istok Evrope ne čudi - veza je Roland Dušatel, belgijski uspješni biznismen i prvi čovjek velikog broja klubova kao što su pomenuti Standard i Ujpešt, zatim Sent Truden, Karl Cajs Jena, Alkorkon i Čarlton.

I informacija koja je bila nepoznata ili koju je Vojvodina htjela da sakrije isplivala je u javnost u početku se nije pominjala cifra za koju je Kosović otišao u Belgiju, ali tamošnji mediji navode da će Novosađani za transfer igrača, koji je debitovao za prvi tim sa 16 godina i 44 dana, zaraditi oko 500.000 eura.

U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)

TAČKA NA KARIJERU

Naklon do poda za Malog kralja sa bombom u nogama Čovjek koji je golmane tjerao da mrze svoju profesiju, neprevaziđeni majstor slobodnjaka Žunjinjo Pernambukano juče na 39. rođendan objavio kraj karijere Miloš Antić

S

lobodnjaci Dejvida Bekama i Alesandra del Pjera su bili izuzetno tehnički potkovani, kada se Roberto Karlos namještao znalo se da slijedi udarac razorne snage, Andrea Pirlo šalje lopte sa navjerovatnim efektom, one koje bježe od golmana kao od đavola, dok je On lopti davao oči i sve elemente prethodno nabrojanih majstora - Antonio Augusto Ribeiro Reis Žunior Pernambukano, ili samo kratko i jasno Žuninjo, juče, na 39. rođendan objavio je kraj bogate igračke karijere.

Fenomenalni Brazilac ostaće svima urezan u sjećanje kao bombarder iz dresa francuskog Liona, neprevaziđeni snajperista i velemajstor. Čovjek koji je golmane tjerao da mrze svoju profesiju, vođa i kapiten koji je samom pojavom, kao magnetom, privlačio trofeje.

“Razgovarao sam sa njim, odlučio je da završi karijeru, iako je jasno da je mogao još da da fudbalu”, praktično kroz suze je objavio Roberto Dinamite, nekada legendarni fudbal e r, sada predsjednik posljednjeg Žu-

njinjovog kluba Vasko da Game.

A klub iz srca Rio de Žaneira bio je nekako poseban u njegovoj karijeri - tri puta mu se vraćao i, eto, pogodilo se da baš tu na malom stadionu “Sao Žanuario” okači kopačke o klin.

●KAO SVAKI BRAZILAC POČEO JE NA PLAŽI A kako je išla ta karijera za ponos? Kao i svakog Brazilca, njegovo djetinjstvo je bilo osuđeno na fudbal i plažu - loptu, koja je u ovoj zemlji svetinja, počeo je da gura u “svom” Resifeu, brzo su ga uočili skauti Vasko da Game, jednog od najvećih klubova u ovoj prelijepoj zemlji, sa preko deset miliona navijača i njegova velika karijera je tada zvanično počela.

Nije trebalo da prođe dugo vremena da crno-bijeli ultraši dobiju novog idola - prekidi koji su “pola gola” kao njegov zaštitni znak, često su dovodili navijače do delirijuma, a trofeji koji su u širokom luku zaobilazili slavni klub postali su svakodnevica. Dvije titule prvaka Brazila, uz južnoameričku Ligu šampiona (Kopa Libertadores) - dovoljno da Žuninjo dobije nadimak “Mali kralj Sao Žanuarija”, ali i da evropski giganti bace oko preko Atlantika.

DA LI STE ZNALI Akademija francuskog Liona, kluba gdje je Žunjinjo Pernambukano stekao najveću slavu, nosi ime po njemu.

77 golova direktno iz slobodnjaka postigao je Žunjinjo u karijeri. Pogađao je dok je igrao za Resife, Vasko da Gamu, Lion i Al Garafu. Jedino se u dresu Njujork Red Bula za 13 utakmica njegovo ime nije našlo među strijelcima.

●IZABRAO JE LION I POSTAO BOG Iako su mnogo jači klubovi pitali za njega, iznenađujuće je izabrao Francusku. I to Lion, klub koji nikada u istoriji nije bio šampion. Mnogi su takav potez osudili u startu, ali je vrijeme pokazalo drugačije. Sedam sezona, sedam uzastopnih titula i status Boga na Žerlanu. Evropa je na-

kon Roberta Karlosa, dobila novog brazilskog bombardera, momka koji slobodnjakom rješava najveće mečeve.

Nakon 350 mečeva u dresu lavova i postignutih 100 golova u svim takmičenjima, odlučio se na odlazak - umjesto ispraćaja kakav je zaslužio jedan od najvećih igrača u istoriji kuba iz centralnog dijela Francuske, nije dobio ništa.

Na oproštajnoj konferenciji ćutao je, u znak protesta što mu klub kome je sve dao nije ponudio novi ugovor, a čim je predsjednik Žan Mišel Ola završio uvodno izlaganje, napustio je prostoriju. I Lion.

“Kada Žunjinjov sin napuni 12 godina, potpisaćemo odmah ugovor sa njim. Ovakav igrač jednostavno mora da ima nasljednika”, pokušao je kasnije da se opravda Ola. A dok se on pravdao navijačima i javnosti, “mali kralj” je već bio u bogatom Kataru - u dresu Al Garafe kao najbolji igrač tamošnjeg šampionata nastavio je nisku trofeja, ali mu je nedostajala velika scena.

●IZLETI U KATAR I SAD I POVRATAK STA ROJ LJU BAVI Pronašao je tamo gdje je magija počela - u dresu Vasko da Game. Navijači su ga dočekali kao heroja, spasioca, pogodio je već na prvom meču protiv Korintijansa (iz slobodnog udarca naravno), ali se nije dugo zadržao. Tijeri Anri ga je nagovorio da mu se pridruži u Nujorku, projekat Red Bula mu se svidio, pa je Kopakabanu zamijenio blještavilom “Velike jabuke”. Bilo je to najlošijih osam mjeseci u njegovoj karijeri, što zbog igara i rezultata, što zbog brazilskih medija koji su njegove izlete u Katar i SAD okarakterisali kao “potjeru za novcem”.

To ga je razljutilo, pa se u julu 2013. vratio, pogađate, u - Va-

DA LI STE ZNALI Lion do 2001. godine nikada nije bio šampion Francuske.

Te godine iz Vasko da Game je stigao Žunjinjo i klub je osvojio sedam uzastopnih titula. sko da Gamu. Tamo gdje mu srce pripada, tamo gdje je božanstvo. Onaj šmek u igri je ostao, slobodnjaci ga nijesu izdavali, ali jeste tijelo. Novembarski meč protiv Santosa u kojem je zbog povrede leđa napustio teren u 10. minutu bio je njegov posljednji u karijeri.

Za momka koji je u dresu Selekaa odigrao 40 mečeva i postigao šest golova, kažu da je najbolji izvođač slobodnih udaraca svih vremena. Teško je odlučiti, ali citat bivšeg golmana Tuluza Kristofa Revoa možda daje najtačniji odgovor na ovo pitanje.

“Sve i da znam gdje će ova lopta da ide, previše je jaka i pre cizna. A da ja, ipak, ostanem na mjestu, pa ako promaši, Bog me je pogledao?”, govorio je u strahu Revo.

PETAK, 31. 1. 2014.

BROJ 752 GODINA III

ŽENA

UNOSNA SARADNJA DŽENIFER LORENS

Za nošenje haljina dobiće 20 miliona Agenti poznate holivudske glumice Dženifer Lorens u pregovorima su sa francuskom kućom “Christian Dior”, a ako dogovor bude postignut, Dženifer će naredne tri godine ekskluzivno nositi njihove modele na svim službenim događajima.

Spekuliše se da će ovim potezom Dženifer zaraditi između 15 i 20 miliona dolara i to samo nošenjem prelijepe odjeće ove prestiž-

ne francuske modne kuće. Glumica bi time dodatno proširila saradnju s kućom Dior čije je već zaštitno lice za “Miss Dior” kampanju.

Ova saradnja dala joj pravo prednosti nošenja Diora na svim važnijim dodjelama nagrada u posljednje dvije godine. Hoće li Dior i Dženifer nastaviti saradnju ostaje da vidimo, a sudeći po cifri koja joj se nudi kao ambasadorki, teško da će odbiti nastavak saradnje.

OBUĆA O KOJOJ SE PRIČA

Patike koje svi vole

Sportski gigant “Nike” udružio je snage sa kreativnim direktorom modne kuće “Givenchy” Rikardom Tišijem. Saradnja je rezultirala kolekcijom patika sa potpisom i dizajnom talentovanog Tišija.

Naime kultni model “Nike Air Force 1” dobio je novi izgled pa sada modernizovan dolazi u četiri verzije, niski model, onaj u

visini do gležnja, do sredine lista, dok je možda najzanimljivija verzija ona u visini koljena. Rikardo je upotrijebio boje poput plave, crne, narandžeste koje se sjajno ističu na bijeloj površini.

U prodaju će najprije biti pušteni modeli u bijeloj boji, a prvog aprila očekuje nas i crna verzija ovih patika. Cijena patika će iznositi 135 funti.

EVO I ZAŠTO MODERNO

Art pop i moda Marija Ivanović

S

likarska platna više nijesu jedini način da vidite najljepše poteze četkicom u vidu divnih pejzaža i boja. Naime, ove sezone modni dizajneri svojim kreacijama dali su slikarske printove, a paleta boja je toliko moćna da bi se slobodno mogle sa materijala transportovati na platno i time ukrasiti nečiji dom.

Tokom 2014. godine očekuju nas različite oscilacije u svijetu mode, pa je sudeći po kreacijama za proljeće i ljeto koje je pred nama sigurno da moda dobija jedan ozbiljniji umjetnički izraz.

Naime, brojni dizajneri inspiracije za nove kolekcije našli su u umjetničkim djelima i raznim pravcima u slikarstvu. Svako na svoj način, kreatori se javljaju se određenim pravcem i svekupna slika koju smo mogli vidjeti tokom prezentacija revija je da će ova sezona odisati moćnim kolorom i jakim printovima.

Modna kuća “Kenzo” inspiraciju za proljećnu kolekciju našla je u ljepotama okeana, pa su

tako na haljinama ali i na ostalim odjevnim komadima evidentni motivi morske trave, talasa, riba, što ukupno prikazuje sliku jednog optimističnog umjetničkog djela. Čuveni Karl Lagerfeld, kreativni dizajner modne kuće “Chanel” obogatio je konceptualnim instalacijama i scenografiju na reviji, koja je na pravi način istakla kolekciju koja zrači energijom i razigranošču. Dezeni koji su viđeni u duginim bojama, upotpunjeni su šminkom i detaljima koja naginje futurizmu.

Dizajnerka Miuča Prada je koristila murale uličnih umetnika političke tematike, pa su ta-

ko njeni modeli ukrašeni različitim slikama i dezenima u pop art pravcu. Umjetnici poput Mesa, Gabrijel Spekter i Žan Detalante kreirali su murale, a lica i portrete koji su viđeni na gotovo svim kreacijama upotpunile su šljokice.

Fibi Filo je pustila svoju apstraktnu stranu da zasija za brend “Celine”. Dizajnerka je eksploziju boja prenijela na tekstil, pa je tako odjeća toliko upečatljiva i moćna da je teško skrenuti pogled sa nje. Crvena u kombinaciji sa plavom, žuta sa zelenom teget i plavom, te prava rapsodija boja viđena na kaputima i haljinama prikazala je poteze kao one kod slikara.

Ekscentrični Mark Džejkobs svoju posljednju reviju za “Louis Vuitton” prekrio je grafitima u stilu Stifena Sprosua.. Missoni, Đorđo Armani, Vivijen Vestvud, Kristijan Dior, Pol Ka samo su neka od mnogobrojnih dizajnerskih imena koji su takođe u umjetnosti našli inspiraciju za svoje kolekcije.

Ne zavidite ženama sa velikim grudima Puno je žena kojima možda zavidimo na veličini grudi, ali ta obdarenost ima i svoje ‘mračne’ strane. Evo nekih uobičajenih problema s kojima se susreću žene s velikim grudima.

Ništa od nošenja košulja Postoji velika mogućnost da se košulja otkopča, a nije lako cijeli dan biti pod pritiskom zbog te mogućnosti.

Vrlo je teško pronaći lijep brushalter Ništa od onih seksi i čipkastih brushaltera kakve nose Viktorijini anđeli. Za velike grudi postoje veliki grudnjaci s debelim korpama i širokim bratelama.

Muke po kupaćem kostimu Problem je pronaći odgovarajući i lijep kupaći kostim koji ne izgleda “babasto” i staromodno.

Posebna oprema za vježbanje Kad je vježbanje u pitanju, jedan sportski grudnjak nije dovoljan. Ponekad trebaju dva ili čak tri.

Seksepilnost koja se ne može sakriti Što god da žena s velikim grudima obuče izgledaće seksepilno.

To je slučaj bez obzira na to da li je

obukla majicu, haljinu, farmerke i zakopčana je do grla. Jednostavno, grudi su najuočiviljije.

Haljina golih leđa ne dolazi u obzir Sve predivne haljine golih leđa, ženstvene i idealne za svečane prilike i ljeto nijesu namijenjene ženama s velikim grudima.

34 ŽENA

PETAK, 31. 1. 2014.

BROJEVI

Vaše osobine zavise od datuma rođenja Svi dobro znamo za horoskop i znamo određene karakteristike pojedinih znakova. No, jeste li znali da numerološki gledano vaše osobine zavise i od samog datuma rođenja.

Sve što treba da uradite je da nađete datum svog rođenja.

Gledate dan u mjesecu u kojem ste rođeni (primjer rođeni ste 13.

4. 1976. – vaš je broj 13). Mi smo se iznenadili koliko su karakteristike tačne. Brojke nikada ne lažu!

Broj 1 Broj jedan daje vam veliku moć volje i samopouzdanja, zbog čega možete razvijati originalan pristup različitim aktivnostima kroz život.

Možete puno postići u životu ako se potrudite i razvijete ono u čemu ste posebni i najbolji. Prilično ste osjećajna osoba, no vaši osjećaji često ostaju potisnuti, zbog određenih uticaja izvana.

Broj 2 Vrlo ste topla i osjećajna osoba, koja neprestano traži ljubav i privrženost. Vrlo lako stičete nove prijatelje i poznanstva. Iako, to sami nećete priznati, okolina može lako uticati na vas i vaše mišljenje. Skloni ste čestim promjenama raspoloženja i depresiji, što vrlo brzo može izazvati nervozu.

Broj 3 Vi ste osoba koja ima jako mnogo energije i puna je životne vitalnosti, što vam omogućuje da se vrlo brzo oporavite od svih životnih nedaća, bilo fizičkih ili psihičkih. Vrlo ste nemirna osoba, pomalo egocentrična, ali zbog toga uvijek ostavljate dobar prvi utisak. Ponekad ste i previše osjećajni.

Broj 4 Vrlo ste dobar organizator i menadžer u čemu vam pomaže velika samodisciplina. Takođe ste vrlo iskreni i pošteni u svom poslu.

Svoje osjećaje vrlo lako potiskujete, pa zbog toga ih ponekad vrlo teško pokazujete, a kad ih i pokazujete to je često na jedan hladan i suzdržan način.

Broj 5 Vaša životna misija je rad s ljudima i pronalazak zadovoljstva u tome. Vrlo ste talentirani i svestrani te vrlo lako prenosite svoje ideje na druge osobe oko sebe. S vremena na vrijeme treba vam promjena, no vi ste vrlo prilagodljiva osoba. Imate tendenciju da izbjegavate obaveze.

Broj 6 Vrlo ste odgovorna osoba, puna razumijevanja i svakome od pomoći. Otvoreni ste i iskreni sa svima, i vrlo brižni prema obitelji i prijateljima. Velikodušni ste i ljudi znaju da ćete uvijek biti tu kad im zatrebate. Čak zapostavljate svoje probleme da bi pomogli drugim ljudima.

Broj 7 Zbog perfekcionizma, vi ste jedinstvena individua. Vaš um vrlo dobro radi duboke mentalne analize i racionalizacije. Vrlo ste intuitivni i osjetljivi i zbog toga treba da slijediti svoje instinkte. Naredbe ne primate baš najbolje, pa je zbog toga najbolje da radite sami ili da ste vi onaj koji izdaje naredbe. Tvrdoglavi ste i egocentrik.

Broj 8 Imate vrlo izražen osjećaj za posao, te ste vrlo dobri u strateškom planiranju. Vi ste osoba koja jednostavno mora da pokuša da započne vlastiti posao, jer ima veliku potrebu za kontrolom. Posebno ste pouzdani što se tiče rukovođenja novca.

Pomalo ste idealista i imate potencijala za privređivanje novca.

Broj 9 Za vas se može reći da ste idealista i dobri samarićanin. Osoba ste koja vrlo lako radi s ljudima zato jer ste širokoumni, tolerantni i srdačni.

Vrlo ste empatični na potrebe drugih. Osjećajni ste te se zbog toga vrlo često nađete u nekim dramatičnim situacijama.

Broj 10 Nezavisna ste osoba i puna energije, samopouzdanja i snage. Ambiciozni ste i uvijek morate imati priliku da u potpunosti pokažete sve što možete.

No, vaša želja za visokim ciljevima može vam odvratiti pažnju od malih stvari u životu, koje su ponekad vrlo važne. Vrlo ste dominantna osoba, a prave osjećaje često potiskujete.

Broj 11 Vi ste sanjar i idealista, no isto tako imate veliku moć uvjeravanja, što često koristite u svoju korist. U vama je izražena jaka spiritualna snaga te ste vrlo intuitivni. Iako ste vrlo dobra osoba, imate potrebu za analiziranjem osoba i postupaka, što vam može odmoći u poslovnom svijetu.

Broj 12 Vitalna ste osoba koja kroz život vrlo lako i brzo prebrodi sve poteškoće. Nemirnog ste duha i egocentrična osoba. Vrlo ste dobri u izražavanju, pa vam javni govori, pisanje i razgovor dobro leže. Praktični ste i racionalni, usprkos tendenciji za nepromišljene postupke. Ponekad pokazujete stranu koja je i previše osjećajna.

Broj 13 Imate sposobnost dominacije nad drugim ljudima što vam daje prednost u menadžerskim i organizacijskim poslovima. Iskreni ste i pošteni, no ponekad vam nedostaje samodiscipline i odgovornosti. Često potiskujete svoje osjećaje, a vaša netolerancija može biti vrlo iritantna.

Broj 14 Vi ste osoba koja voli promjene.

Putovanja su vaš najveći izazov.

Dok neko vrijeme ne putujete, vi se ne osjećate živima, što će u vama s vremena na vrijeme izazvati pobunu. Svestrani ste i talentovani, a u poslu će vam još pomoći prilagodljivost i maštovitost.

Broj 15 Vrlo ste privrženi domu, porodici i prijateljima, a zbog toga ćete biti vrlo dobar roditelj, partner i učitelj. Odgovorna ste i sposobna osoba i volite harmoniju u svom okruženju. Skloni ste istraživanju i nauci.

Vrlo ste velikodušna osoba, no ponekad vam vaša tvrdoglavost može zasmetati.

Broj 16 Sve što radite, želite da radite sami, pa vas neki mogu smatrati usamljeničkim tipom. Prilično ste nefleksibilni, volite i želite biti samostalni više od svega.

Zbog toga vam je teško održavati veze s ljudima, te ste vrlo vezani za svoju porodicu i uopšte privatnost doma. Vrlo teško pokazujete emocije.

Broj 17 Zahvaljujući broju 17 u vašem datumu rođenja, imate dosta sreće u finansijskom planu. Vrlo ste iskreni i imate smisao za etičke norme, no isto tako nemoguće vas je prevariti posebno u poslovima kojima se bavite. Karijerista ste, no najbolje vam je da svoju karijeru započnete od lakših zadataka i projekata, koje ćete moći i dovršiti. Vrlo teško otva-

rate srce, ali isto tako ga teško dajete.

Broj 18 Vrlo ste dobri u timskom radu, no isto tako ste osoba koja teži da ostane individua. Odlično izvršavate sve zadatke, dobar ste organizator i administrator. Vrlo ste tolerantni, slobodoumni, velikodušni i srčani.

Dramatični ste što se tiče izražavanja osjećaja.

Broj 19 U vama se krije velika snaga i samopouzdanje, a vaš jedinstveni pogled na svijet i stvari, mogu vas dovesti u konfliktne situacije sa drugima. Vrlo ste osjećajna osoba, no vaši osjećaji vrlo često ostaju potisnuti.

Imate neodoljivu narav, koja može postati dominantna u mnogim situacijama. Savjete i ne prihvatate najbolje, pa najčešće učite na vlastitim greškama. Zbog svih tih karakteristika, ponekad ćete se osjećati neshvaćeno.

Broj 20 Vi ste emocionalna, osjećajna i intuitivna osoba. Takođe ste vrlo društvena osoba, što vam omogućava vrlo brzo sklapanje prijateljstva s različitim ljudima. No, u većim društvima ne funkcionirate najbolje. Vrlo ste topla osoba koja zahtijeva neprestanu pažnju. S druge strane, vrlo lako zapadate u depresije i skloni ste čestim promjenama raspoloženja što vas sprečava da realno sagledate situaciju.

Broj 21 Vitalna ste osoba i vrlo lako se oporavljate od problema, psihički i fizički. Imate nemiran duh, no ljudima se često čini da ste vrlo smireni i flegmatični. Uopšte ostavljate vrlo dobar utisak, vrlo ste vješti i daroviti što se tiče pisanja, pjevanja i javnih govora. Praktična ste i racionalna osoba, ali i s druge strane vrlo osjetljiva.

Broj 22 Vi ste osoba koja na svoja leđa može prihvatiti brojne odgovornosti te raditi dugo i požrtvovno kako bi

postigla svoj cilj. S druge strane, vrlo ste tvrdoglava i kruta osoba, no zbog toga ste vrlo dobro organizovani.

Intuitivni ste i vrlo svjesni sebe i svoje okoline, što može s vremena na vrijeme izazvati nervozu.

Broj 23 Vrlo ste talentovana i svestrana osoba, koja se najbolje snalazi u radu s ljudima. Imate napredna razmišljanja, vrlo ste maštoviti i prilagodljivi. Nakon nekog vremena postajete nemirni na jednom mjestu, te vam je potrebna promjena okruženja. Pametni ste, brzo zaključujete i vrlo ste analitični. S druge strane, povremeno imate tendenciju izbjegavanja obaveza. Vrlo ste društvena osoba.

Broj 24 Iako se to možda ne vidi na prvi pogled, vrlo ste odgovorna osoba, spremna da pomogne drugim ljudima. Zbog toga ste vrlo dobri u posredništvu među ljudima, pravi mirotvorac. Odani ste porodici i prijateljima, prema kojima se ponašate zaštitnički. Osjećaji čine važan dio vašeg života, a ljubav volite da primate i dajete.

Broj 25 Skloni ste nauci i tehnici i drugim kompleksnim stvarima, koje drugima nijesu previše jasne. Ujedno ste i perfekcionista, poznati po vrlo logičnom razmišljaju, intuitivnosti, racionalnosti i odgovornosti. Vrlo teško pokazujete osjećaje. Zatvorena ste osoba, te imate uski krug pravih prijatelja.

Broj 26 Zahvaljujući brojevima u vašem datumu rođenja imate povećanu sposobnost za uspjeh u poslovnom svijetu, a posebno se ističu menadžerske sposobnosti, zatim sposobnosti organizacije i administracija, te rad s finansijama. Vi ste praktična i realistična osoba, koja često traži zadovoljstvo u materijalizmu.

Broj 27

Vrlo ste otvorenog uma, tolerantni, darežljivi i uvijek spremni na saradnju, te ste vrlo dobri u radu s ljudima. Zbog toga sve što radite u životu podređeno je zajednici, a sve što postižete u životu, činite to uvjeravanjem, rijetko silom. Skloni se empatiji.

Broj 28 Vi ste vrlo nezavisna osoba, puna energije, samopouzdanja i snage volje. Skloni ste tome da započinjete poslove, za koje ne znate kako će završiti, no ipak u većini slučajeva vi ćete ga i dovršiti. Niste osoba koja previše gleda na detalje, no gotovo da nema stvari koju ne možete ostvariti. Imate dominantnu ličnost.

Broj 29 Vrlo ste kreativna osoba, puna mašte i sklona idealizmu, te niste previše skloni poslovnom svijetu.

Svjesni ste svoje okoline. Osjećajni ste i izuzetno intuitivni s velikom moći procjene. Vi ste više sanjar, nego preduzetnik, no vrlo dobro se snalazite u radu s ljudima.

Broj 30 Osoba ste koja ima potrebu za izražavanjem svog mišljenja i stavova, kako bi bila zadovoljna i srećna. Zbog toga ste razvili i smisao za jasnim i shvatljivim izražavanjem.

Imate sve predispozicije da postanete novinar, pisac ili glumac. Upravo zbog vaše moći uvjeravanja, činiće vam se da ste uvijek u pravu, što neće biti istina.

Broj 31 Vrlo ste energična osoba, odgovoran radnik, te se ističete dobrom organizacijom i menadžerskim sposobnostima. Ozbiljna ste i iskrena osoba, imate strpljivost koja je potrebna da ostvarite određene uspjehe. Vrlo ste praktična osoba, no to ne znači da nemate mašte. Ukoliko u životu nemate odgovornosti ne osjećate se potpuno, pa vam se zbog toga brak i djeca uklapaju u stil života. (magazin)

ŽENA 35

PETAK, 31. 1. 2014.

ČVORIĆI NA GRUDIMA

Kada bi trebalo da se zabrinete

N

ZA DO K JE

nepokretnog čvorića. Ovo ne znači da svi pokretni i meki čvorići nijesu kancerozni niti da svi čvrsti čvorići jesu.Raznolikost benignih čvorića na dojkama Većina benignih čvorića i stanja su vezana za vaš menstrualni period – promjeni hormona i tečnosti koja nadolazi u toku menstruacije. Drugi benigni čvorići u dojkama mogu biti u vezi sa zapušenim mliječnim kanalima, infekcijama, pa čak i povredama grudi.

Evo nekih od najčešćih benignih stanja u dojkama: Fibrocistična displazija. Čvorići koji se mogu opisati kao da se “tegle” ili su “zrnasti”. Ovi čvorići su

najčešći oblik benignog stanja dojki koji pogađa bar polovinu žena.

Ovakvo stanje koje je uzrokovano hormonalnim promjenama može se pojaviti kako prilazite srednjem dobu, a mogu takođe, nestati u menopauzi. Možda će vam ljekar preporučiti da ograničite unos soli i kofeina da biste olakšali gomilanje tečnosti. Vjerovatno će vam ljekar preporučiti i biopsiju kako biste bili sigurni da je reč o benignom stanju.

Ciste. Povezane sa fibroidnim promjenama, one su okrugle ili ovalne vrećice u prečniku od oko 2-5 cm. Osjetljive su na dodir i ispunjene tečnošću. Mogu se pojaviti sa menstrualnim periodom postajući veće i osjetljivije na početku ciklusa i isto tako nestati na njegovom kraju. Vaš ljekar će preporučiti ultrazvuk ili biopsiju da biste bili sigurni da je u pitanju cista, a ne nešto drugo. Ciste generalno pogađaju žene između 35. i 50. godine.

Ako opipate čvorić na dojci Svi čvorići u dojkama treba da budu pregledani od strane radiologa, koji će jedini moći da vam da adekvatnu dijagnozu, a samim tim i tretman. Izuzetno je važno da se redovno kontrolišete ultrazvučno ili mamografijom kako ne biste bile u situaciji da opipate čvoriće u dojkama.

ANALIZE

TO RA

P I TA

Pregledali ste grudi i napipali ste čvorić – i šta sad? Iako sve čvoriće mora da pregleda radiolog, veći procenat opipanih čvorića ne bude kancerozan, posebno kod mlađih žena.

Prema svjetskim istraživanjima 80 – 85 odsto čvorića u grudima su benignog karaktera, što znači da nijesu kancerozni, posebno kod žena mlađih od 40 godina. Ako ste u dobi kada treba redovno da se pregledate i to i radite, jednom godišnje radite mamogram. Ono što je osnovna razlika između benignog čvorića i kanceroznog je pokret. Čvorić mekan i pun tečnosti ima manje šanse da bude kancerogen od čvrstog i

Poštovani, Moj otac ima problema sa išijasom. Na mjestu gdje je zglob butne kosti, uklještio je neki nerv.

Ima veoma jake bolove, boli ga cijela lijeva noga.

Bio je kod ljekara, oni su mu prepisali neke injekcije i dali mu jedan lijek. Te injekcije je primio, ali nema poboljšanja. Sada je dobio još pet novih, primio jednu, i dalje nema efekta. Jedino šta može da mu malo pomogne je nešto za smirenje. Ako neko zna neki savjet, voleo bih da čujem. Čovjek nije spavao dvije noći, jauče. Iako bol dobro podnosi, stvarno je hitno.

Poštovani, Kod tegoba koje vaš otac ima je neophodno započeti liječenje sa parenteralnom terapijom (koju već prima). Kada se intezitet bolova smanji započinje se sa fizikalnom terapijom (lasero i elektro). Liječenje može trajati svega par dana pa i više nedjelja. Koja dodatna dijagnostička metoda će se sprovesti odlučuje ljekar koji ga liječi (RTG snimak, laboratorijski nalazi).

Ukoliko se njegovo stanje pogoršava hitno se javite fizijatru koji ga liječi. (Lepota i zdravlje) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kako vaše tijelo reaguje na vježbe

JEDNOSTAVNO

Očistite fleke od kafe Sve mrlje - fleke najbolje je skidati odmah dok su svježe jer je efekat bolji. Mrlje od kafe je najbolje odmah preliti s hladnim mlijekom i isprati vodom kojoj ste prethodno dodali malo deterdženta. Mrlje možete pokušati da uklonite i tako da taj dio tkanine rastegnete preko neke posude i pustite vrelu vodu na fleke. Uflekana mjesta mogu se

i natapkati glicerinom, a zatim isprati vodom. Staru mrlju od bijele kafe očistite razrijeđenim amonijakom, i odmah isperite.

Ako je pamučna bijela tkanina isperite mrlju odmah a zatim otkuvajte. Ako je ofarbana tkanina sa sintetikom, onda probajte navedene savjete ispred ali budite oprezni da ne skinete i fleku u mrlju.

ZDRAVLJE

Spas za zapušene sinuse Upala sinusa popraćena začepljenim nosom i teškim disanjem, kao i glavoboljama može biti vrlo iritantna. Ako želite da se na prirodan i zdrav način riješite ovih neugodnih nuspojava i ojačate imunitet, napravite sami prirodno sredstvo za otčepljivanje sinusa.

Sastojci: mala šoljica meda, šoljica soka od limuna, pet do sedam glavica rotkvice, mali crveni luk, šest češnjeva bijelog luka.

Priprema: Povrće dobro operite, a bijeli luk oljuštite i isjeckajte. Sve zajedno ubacite u blender i mutite dok ne dobijete ujednačenu masu. Stavite u staklenu posudu pa u frižider.

Upotreba: - Odrasle osobe uzimaju dvije kašičice dnevno (ili više po potrebi).

- Djeca uzimaju jednu kašičicu dnevno.

Prve reakcije osjetiće se nakon 24 sata.

(021)

REDOVNO UZIMAJTE

Sok od šargarepe štiti od infekcija i virusa

Kada odlučite da počnete da vježbate, prvih nekoliko dana će vas sve boljeti, ali čak nakon prvih ne baš intenzivnih treninga, vaše tijelo se mijenja nabolje i zato nemojte da odustanete od vježbanja.

Vaša DNK može da se promijeni U studiji iz 2012. godine, švedski istraživači su otkrili da kod zdravih, ali neaktivnih odraslih osoba koje samo nekoliko minuta vježbaju može da dođe do promjene u genetičkom materijalu njihovih mišićnih ćelija. Nasljeđujemo DNK od roditelja, ali životni faktori kao što je vježbanje mogu da igraju veliku ulogu u “paljenju” određenih gena.

Bolje ste raspoloženi Kada počnete da vježbate, vaš mozak počinje da ispušta raznovrstan broj neurotransmitera koji poboljšavaju raspoloženje, poput endorfina i serotonina, koji su već poznati kao ključni u borbi protiv loše volje i depresije.

Možete da se zaštitite od dijabetesa

Isto kao suptilne promjene na DNK, male promjene u načinu kako se masnoće metabolišu u mišićima mogu da se dogode nakon vježbanja. U studiji iz 2007. godine navodi se da jedan trening smanjuje taloženja masnoća u mišićima, čime se zapravo poboljšava osjetljivost na insulin. Manja osjetljivost na insulin može da dovede do dijabetesa.

Imaćete bolji fokus Talas krvi u mozak kada počnete da vježbate poboljšava rad moždanih ćelija, zbog čega ste više fokusirani kada završite trening. Istraživači su otkrili da postoji povezanost između fokusa i koncentracije i vježbanja, koje može da traje i samo desetak minuta.

Stres polako nestaje Istraživači iz Amerike su ustanovili da samo 14 odsto ljudi vežba kako bi smanjilo stres. Čak i ako vam je samo vježbanje stres, treninzi smanjuju negativnost, jer podstiču bolji protok krvi u mozgu i poboljšavaju stvaranje endorfina. (men’s health)

Sok od šargarepe bogat je vitaminom A, ali sadrži i vitamine B, C, D, E, PP i K, kao i velike količine gvožđa, bakra i kobalta. Jedan od najblagotvornijih sastojaka šargarepe jeste i karoten, koga ima u izobilju, a koji je indirektno zaslužan za dobru pigmentaciju, zdravu kožu, kosu i nokte.

Ovaj prirodni sok osnažuje organizam i podiže imunitet, poboljšava apetit, ali je i sjajan pomoćnik u gubitku viška kilograma, normalizuje varenje, kao i proces metabolizma, i uopšte uzev uspostavlja hemij-

sku ravnotežu u čitavom organizmu! Odličan je saveznik u borbi protiv infekcije i otpornosti organizma. Pročišćava jetru, a odlično deluje i na endokrini sistem. Sok od šargarepe utiče i na oporavak od nekih kožnih bolesti, poput dermatitisa. Utiče i na pravilan rast, popravlja vid, jača srce! Prirodni je antidepresiv, otklanja nemir i psihički umor.

U terapijske svrhe dovoljno je piti 150 ml svježe cijeđenog soka od šargarepe, svakog jutra prije doručka! Jedna mala čaša za veliko zdravlje! (ona portal)

36 ŽENA

PETAK, 31. 1. 2014.

KULINARSKI TRIKOVI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

4 krompira 150 g krem sira 100 g pavlake vezica vlašca ulje so, biber

Deset savjeta za Bajadera prženje hrane Desert

Šećer i vodu stavite da provri, sklonite sa strane i dodajte margarin, a zatim orahe i keks, sve dobro sjedinite, pa podijelite na dva dijela. U jedan dodajte otopljenu čokoladu, a drugi ostavite da bude bijele boje. Rastanjite prvo dio sa čokoladom, ostavite malo da se prohladi, pa preko stavite svijetli dio, a kada se skroz ohladi i stegne prelijte glazurom.

Teleći ragu SASTOJCI:

Krompir sa sirom Krompir operite, osušite, sa svih strana izbodite viljuškom, premažite uljem i posolite. Spremljen krompir stavite da se peče u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, otprilike 50 minuta.

Za to vrijeme u manju posudu stavite kisjelu pavlaku, dodajte svjež krem sir i sjeckani vlašac, začinite solju i biberom, i sve zajedno izmiješajte žicom. Ovako pripremljeno punjenje stavite u frižider da se ohladi. Krompir stavite na tanjire s listovima zelene salate, sa dvije strane ga pritisnite prema unutra da se rastvori, napunite ga nadjevom od sira i poslužite.

450 g makaron a 2 kašičice mas linovog ulja 1 veliki luk 4 čena bijelog lu ka so 450 g mljevene teletine 1 kašičica kima 1 kašičica korij andera 1 kašičica cimet a 1/4 kašičice tuca ne paprike 1 konzerva para dajz pelata peršun 1/2 šolje rendan og parmezana

Makarone skuvajte i ocijedite.

Luk i bijeli luk posolite i propržite pet minuta. Ubacite teletinu i začine, dodajući još malo soli. Pržite dok meso ne potamni sa svih strana. Umiješajte paradajz i peršun, i kuvajte pet minuta. Pomiješajte sos sa makaronama, i služite ukrašeno peršunom.

SASTOJCI:

650 g šećera 18 kašika vode 210 g margarin a 250 g mljeveni h oraha 250 g mljeveno g keksa 100 g čokolade.

ZA GLAZURU: 100 g čokolade za kuvanje 20 g margarina 3 kašike mlijek a 3 kašike ulja

SPECIJALITET

NE BACAJTE

Musaka je uvijek dobar izbor za ručak, to je izdašan obrok koji vole svi ukućani. Domaćice imaju veliki izbor povrća i začina koji ovom jelu daju uvek drugačiji ukus.

POTREBNO JE: 2 čena bijelog luka 5 crvenih paprika 1 žuta paprika 1 zelena paprika 3 tikvice malo maslinovog ulja puter 1 konzerva kukuruza šećerca 1-2 kesice mješavine meksičkih začina 1-2 dl vode po preporuci na kesici začina 1/2 kg kačkavalja paket većih tortilja čili pra

Ni oko čega čovjek ne pogriješi u procjeni kao što je slučaj sa količinom špageta za barenje. Mahom zbog toga što ne prati upustva sa kese. Čak i tvrde i presušene mogu da se iskoriste! Šta uraditi sa špagetama (ili nekom drugom vrstom tjestenine) koje “preteknu”? I ima li stvrdnutim špagetama spasa? Jasna Anđelković, viši dijetetičar-nutricionista savjetuje da ovakve špagete ne treba bacati, već iskoristiti na neki od predloženih načina.

“Najbitnije je staviti ih na tridesetak sekundi u ključalu vodu, da bi povratile svježinu i postale mekše”, kaže Boban Đurđević iz “Bobo pasta chef” i preporučuje neku slatku varijantu, sa prezlama, orasima ili džemom.

DESERT Propržite (najbolje u teflonskom) tiganju prezle na malo ulja, dodajte tjesteninu, kašiku šećera, i začinite sa cimetom. Takođe, možete u 2 dl ključalog mlijeka dodati nekoliko kašika maka, vanilin šećer, prokuvati i dodati tjesteninu.

MUSAKA U vatrostalnu posudu stavite špa-

Pržena hrana se baš i ne preporučuje kao zdrav izbor, ali ukoliko već uživate u prženim namirnicama, pripremite ih na najbolji način.

Da bi vam pržena hrana bila perfektno spremljena i imala vrhunski ukus, potrebno je da se pridržavate nekoliko pravila.

1. Isjecite hranu na približno iste dijelove kako bi se ravnomjerno ispržila.

2. Kako bi se namirnice uvaljane u prezle bolje ispržile, stavite ih da odstoje bar 30 minuta prije prženja.

3. Hranu koja se priprema u dubokom ulju treba pripremati u dubokoj posudi, a ulje bi trebalo da zauzme trećinu posude. Visoke, uske posude produžavaju upotrebnu vrijednost ulja, s obzirom na to da je manja površina izložena kiseoniku.

4. Koristite kuhinjski termometar kako bi održavali konstantnu tem-

peraturu prženja.

5. Pržite iz više puta manje količine hrane kako tokom prženja ne bi opala temperatura ulja, a hrana postala masna.

6. Nakon prženja, hranu stavite na ubrus papir ili rešetku kako bi se oslobodila viška masnoće.

7. Prelive i začine nanesite na hranu odmah nakon prženja, kako bi dodaci bili lijepo upijeni dok je hrana vruća.

8. Ukoliko prženu hranu ne planirate da poslužite odmah, možete je držati u rerni uključenoj na 90 stepeni, kako bi ostala hrskava.

9. Između dvije serije prženja hrane ponovo zagrijte ulje do optimalne temperature za prženje.

10. Nikada ne ostavljajte hranu koja se prži ili ulje koje se grije bez nadzora. Može se desiti da se pregrije, jer tako može nastati opasnost od požara.

(Stvar ukusa)

Meksička musaka Napravite ukusno jelo od viška skuvanih špageta

500 g pilećeg filea PRIPREMA: Na mješavini putera i maslinovog ulja podinstajte pileći file narezan na štapiće. Dodajte sitno narezane paprike. Kad se malo prodinstaju dodajte bijeli luk i kukuruz. Dodajte začin i nalijte vodom po uputstvu. Dodajte isjeckane tikvice, zatim čili i so po ukusu i prodinstajte dok su tkvice na pola mekane. U vatrostalnoj posudi dno malo nauljite i slagažite red tortilja, red dinstanog povrća, red narendanog kačkavalja to ponavljajte dok ima mase i na kraju završite sa redom tortilja koje samo malo sa ovim sokom i kačkavaljem prekrijete da se ne zasuše kod pečenja. Stavite da se peče u zagrejanoj rerni na 30-35 minuta.

gete. Dodajte šunku ili slaninu, začine, sir, i prelijte sa umućenim jajima i pavlakom. Stavite u zagrijanu rernu na dvadesetak minuta da se zapeku, pospite origanom.

PICA-OMLET Ako vam je ostalo malo špageta

za koje vam je žao da ih bacite, probajte ovo ukusno jelo! U zagrijan tiganj stavite špagete, a zatim preko njih sipajte umućena jaja. Ispržite sa obje strane, kao palačinku. Pospite zelenim začinima i dekorišite kuglom pavlake.

37

PETAK, 31. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice.

Ugradjena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000 eura. Tel.067/272-015 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fi ksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama.

Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430

I Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja.

Internet, telefon, klima i parking. Tel. 020/270-025 Izdajem namješten jednosoban stan u centru Podgorice.

Cijena 250 eura. Zvati poslije 17h. Tel.069/317-580 Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače.

Tel.069/240-592, 069/967-971 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

POSLOVNI PROSTOR

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem kancelarijski prostor, 32m2, Omladinskih brigada br.16. Kontakt telefon 069/703-301

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966

Prodaje se poslovni prostor, 15m2, u Podgorici.

Tel.067/766-712

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, povoljno i pored aerodroma.

Tel.020/620-037, 069/248-530

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716

Prodajem placeve u Novom Selu u blizini magistrale Podgorica-Danilovgrad.

Tel.067/516-196

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Prodajem 3.981 m2 na 14-tom km Podgorica-Danilovgrad novim putem 20.000.

Tel.067/385-106

Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257 SOBE

Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200

IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

FORD MONDEO

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom.

Tel.067-249-299 VOZILA/AUTO DJELOVI

PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Povoljno prodajem

Prodajem reno 5, 1988. godište, 1100 kubika, benzin + plin, registrovan do 09.2014.

Tel.067/189-194 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fi kslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708 BMW X3, 2.0D, 2005. godište, 75.000km, odlično stanje, kao nov, manual.

Tel.068/465-363

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PETAK, 31. 1. 2014.

MALI OGLASI

USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju.

Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Moleraj- gletovanje -tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806 Izgradnja i renoviranje objekata (adaptacije, dogradnje, temelji, potkrovlja, krovovi, ograde.

Tel.067/564-713 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem skije. Tel.069/024-986 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava.

Pozovite na 068/563-851 Prodajem prepelice u 3 boje stare 20 dana, početne nosilje, meso i jaja od njih koja uspješno liječe 20 bolesti.

Tel.069/835-833 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 LIČNO

Momak 30 g. upoznao bi usamljenu gospođu-icu do 45 g. iz Podgorice za povremena diskretna druženja...

Tel.069/652-405 Ima li kakva djevojka od 28 do 35 godina da bi se udala na selo. Tel.068/282-557

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 31. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 Crtana serij:Musti 06:25 Crtana serija:Hapeti 07:20 Paklena kuhinja 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 10:30 Serija:Ponor ljubavi/r 13:00 Tačno 1 14:15 Sulejman Veličanstveni/r 15:00 Serija:Crni Gruja i kamen mudrosti/r 15:30 Crtana serija:Musti 15:35 Crtana serija:Hapeti 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi/r 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:10 Talk Show-Živa istina 21:15 Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem 23:15 Film:Legionar 01:00 Exkluziv/r

PRVA Veče sa Ivanom Ivanovićem 21.15

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.35 Muzika 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Monk 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Serija: Plesna akademija 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Mjesto zločina/r 14.10 Naučno – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Robin Hud 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Mjesto zločina 00.00 Vijesti

RTCG 1 Robin Hud 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 X patrola 11:00 Akademci/r 11:50 City 12:00 Sve za ljubav/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuša 16:30 Domaći film: Doviđenja u Čikagu 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand show 23:00 Dnk 23:45 City 00:00 Film: Strateška komanda 02:00 Film: Zapitaj prašinu

06:45 Boje jutra 09:50 Lud, zbunjen, normalan/r 10:00 Vijesti u 10 10:30 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:35 Extra lifestyle 14:40 Serija: Larin izbor 15:40 Serija: Ruža vjetrova 16.10 Pobijedimo kancer 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Mezimica 20:45 Extra lifestyle 21:00 Serija: Tihi svjedok 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Film: Opasan let 01:35 Extra lifestyle

PINK City 15.50

VIJESTI Serija: Tihi svjedok 21.00

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 09:30 Kućni ljubimac/r 10:30 Ekstremno 10:45 Smijeh kao Lijek 11:00 Crtani film 11:10 Svijeće i Svijećice 12:45 Muzika 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na Domaćem Terenu - premijerno 16:00 Zabavni Magazin - uživo 17:45 Smijeh kao lijek 18:45 Svijet Sporta – premijerno 19:30 Loto - uživo 20:15 Zabava 20:30 Smijeh kao lijek 21:50 Dobitnici 22:45 Smijeh kao Lijek

13:10 Plodovi zemlje 14:30 Na točkovima 16:00 Bez recepta 16:30 Mbc muzika 17:30 Hrana i vino, emisija za gurmane 19:10 Oglasi 19:20 Video katalog 19:30 Loto 20:00 Video katalog 20:10 Oglasi 20:30 Farma 21:00 Motorsport magazin 21:30 Aljazeera 22:10 Oglasi 22:20 Na točkovima 23:05 Aljazeera 00.00 Astro num caffe

777 Smijeh kao lijek 17.45

MBC Loto 19.30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Italijanska kuhinja 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Znakovi pored puta/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:10 Živa istina 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Živa istina/r

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA LEGIONAR Prva 23.15

U bijegu od gangstera s kojima je sklopio dogovor, Le Fevre ostavlja svoju ljubav, Katrinu (Ana Sofrenović), i pristupa Legiji stranaca. Nakon dugotrajne i iznimno brutalne obuke u sjevernoj Africi, Le Fevre počinje drugačije gledati na pitanja časti i discipline. Uvjeren kako ga više niko ne traži, bjegunac počinje planirati svoj povratak, no napad na legionarsku postaju prekida njegove snove...

“Legionar” je pripadnik “stare škole” u najboljem smislu: jednostavan, pun akcije i jasno profiliranih likova i nepredvidljive završnice.

08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.00 Strani dok. program:Hitler/r 10.00 Serija: Zakon i red 11.00 Mikrofonija/r 12.00 Vijesti 12.50 Film 14.30 Argument/r 15.30 Muzika 16.00 Serija: Žozefina/r 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Serija: Ncis-LA/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 Sav taj sport 21.00 Stižu bebe 21.30 Serija: Žozefina 22.20 Serija: Zakon i red 23.05 Radni dan/r

RTCG 2 Stižu bebe 21.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:01 Jutarnji program 09:01 Vesti RTS 09:01 Otpisani 09:01 Gastronomad 10:01 Na skriveno te vodim mesto 10:01 Razglednica 10:01 Vesti RTS 11:01 Vesti RTS 11:01 Kuća u bespuću 11:01 Velikani 11:01 Evronet 12:01 Serija 12:01 Dnevnik RTS 13:01 Ovo je Srbija 13:01 Tenis - Dejvis kup 19:01 Slagalica 19:01 Dnevnik RTS 20:01 Serija 21:01 Film 22:01 Vesti RTS 22:01 Mesto zločina: Njujork 23:01 Dnevnik RTS 23:01 Evronet RTS 2 09:01 Datum 09:01 Ars praktika 09:01 Znakopis 10:01 Život i standardi 10:01 Bardovi teatra 11:01 Štraus: Tako je govorio Zaratustra 12:01 Metropolis 13:01 Trezor 14:01 Znakopis 14:01 Književnost Stare i Južne Srbije 14:01 Zujalica 15:01 Ars praktika 15:01 Tehnologije 15:01 Link 16:01 Epizode 16:01 Emisija iz ekologije 17:01 Dnevnik RT Vojvodina 17:01 Šta radite, bre 17:01 Beogradska hronika 18:01 Oko 19:01 Datum 19:01 Crtani film 19:01 Mera za

muziku 20:01 Olimpijski krugovi 20:01 Lov i ribolov 21:01 Epizode 21:01 Kontekst 21 22:01 Emisija iz kulture 22:01 Koncert Šabana Bajramovića HRT 1 12:01 Sport 12:01 Dnevnik 13:01 Labirint 14:01 Ekumena 14:01 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:01 Vijesti iz kulture 14:01 Abeceda zdravlja 15:01 Indeks 15:01 S Međunarodne smotre folklora 16:01 Heartland 17:01 Hrvatska uživo 17:01 Vijesti 18:01 Znanstveni krugovi 18:01 Iza ekrana 19:01 Sport 19:01 Dnevnik 20:01 Vrijeme 20:01 Noć muzeja 22:01 Tajne svjetskih muzeja 22:01 Dnevnik 23:01 Sport 23:01 Vijesti iz kulture HRT 2 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Obrtnik i partner 11:35 Glazba, glazba... 12:00 Hotel dvorac Orth 12:10 Suze Audrey Walker 12:45 Okusite Australiju s Lyndey Milan 14:35 Glazba, glazba... 14:45 Degrassi: Novi naraštaj 15:10 Whistler 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Puni

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 IT Networking /r.

11:20 Muzički program 11:30 Anegdota iz života 11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:40 Tragom prirode 13:20 Dzet set /r.

16:00 Dok. program 16:50 Dzet set 18:20 Životinjske lakrdije/r.

19:15 Anegdota iz života 19:25 IT Networking 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Auto Shop 22:30 Raskovnik 00:00 Ponoćni Info

MONTENA IT Networking 19.25

DANAS U GRADU krug 17:15 Briljanteen 17:55 Garaža 18:25 Ružiona 18:40 Večer na 8. katu 19:30 TV vrtić 19:42 Tajni dnevnik patke Matilde 20:00 Telefonska govornica 21:23 Vera 22:55 Zločinački umovi HBO 10:01 Gužva u letnjikovcu 11:01 Hotel Paradise 12:01 Betmen: Povratak mračnog viteza, 1. deo 14:01 Gradski kauboji 2 15:01 Filmovi i zvezde 16:01 Uspori 18:01 Kokova 2 20:01 Zdravo, dame 20:01 Devojke 21:01 Uzvratni udarac FOX LIFE 10:35 Džejmi Oliver: Revolucija u ishrani 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Projekat “Modna pista” 14:45 Džejmi Oliver: Revolucija u ishrani 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Bibliotekarka 17:00 Bibliotekarka 17:25 Emili Ovens 18:15 Očajne domaćice 19:05 Očajne domaćice 20:00 Ljubavnice 20:55 Mesečina i imela 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad FOX CRIME

10:55 Red i zakon 11:50 Red i zakon 12:45 Pisac i detektiv 13:40 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 14:30 Detektiv na Floridi 15:25 Bostonski advokati 16:15 Vajtčepel 17:05 Vajtčepel 18:00 Besni psi 18:55 Besni psi 19:55 Otac Braun 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Ubrzana istraga 22:45 Bostonski advokati ARENA SPORT 09:01 Olimpija - Radnički 11:01 Athletic Bilbao - Atletico Madrid 13:01 Inter - Catania 15:01 Palmeiras - Penapolense 17:01 Greatest Club Teams: Crvena zvezda 90s 17:01 Racing - Real Sociedad 19:01 Najava italijanske lige 20:01 Najava kola 20:01 PSG - Bordeaux 22:01 WRC magazin 23:01 NFL GameDay SPORT KLUB 12:15 NBA Action 12:45 NBA Live 13:00 Pregled Premier League 14:00 Paris: 1/4 finale 18:00 Barcelona - Levante 19:45 Euroleague studio 20:45 Partizan - Lokomotiv Kuban 22:30 Euroleague studio 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Najava Premijer lige

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 21:30; Džastin i hrabri vitezovi 3D sinh. 17:45; 16:15; Džek Rajan: Regrut iz sjenke Digital cinema 18:00; 20:00; 22:10; Justin Bieber’s Believe Digital cinema 17:00; 19:00; Legenda o Sarili 3D sinh. 16:00; Spasavanje G. Benksa Digital cinema 16:45;21:00; Tajni život Voltera Mitija Digital cinema 19:45; 21:50; Vuk sa Vol Strita Digital cinema 22:00; 17:10; 20:30; Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 15:15; 17:20; 19:15; Povratak u ring 18:15; 20:15;22.30; Montevideo,vidimo se ! 16:20; 20:30; 15:30; 18:30; 21:30