Izdanje 13. septembar 2013. by Dnevne Novine

ce 30 nt i

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

BEZ DOGOVORA ● 9

Ministarstvo obrazovanja obmanulo prosvjetare

PETAK, 13. 9. 2013. BROJ 638/ GODINA II

KAP● 3

str.5 ŠTA PLAĆAMO U SEPTEMBRU

NEBOJŠA DOŽIĆ POTVRDIO PISANJE DNEVNIH NOVINA O INTERESOVANJU INDIJACA I HRVATA ZA KOMBINAT

●3

15,5 4,5 4 15. SEPTEMBAR:

MILIONA

(kamata za obveznice) 20. SEPTEMBAR:

MILIONA (EUROFIMA)

22. SEPTEMBAR:

REAGOVANJA ● 4

Lukšić će se odazvati pozivu Skupštine

Kraj agonije? ●Predstavnici hrvatske kompanije TLM-TVP iz Šibenika i jedne indijske kompanije obišli su juče Kombinat aluminijuma Podgorica, potvrdio je Dnevnim novinama vođa menadžerskog tima koji upravlja fabrikom Nebojša Dožić, koji je kazao da ubrzo očekuje ponude od potencijalnih investitora koji neće čekati kraj stečaja

ŽELE DA POKRENU PROIZVODNJU

MILIONA

(Pariški klub povjerilaca)

IZVJESNO ● 11

Transfer Kardinala do kraja ove godine

KOMBINAT ALUMINIJUMA

PRAVA ● 8

Ženevi stiglo 50 radničkih prijava iz Crne Gore

Prema nezvaničnim saznanjima lista, hrvatska kompanija TLM-TVP zainteresovana je za aktiviranje prerađivačkih kapaciteta Kombinata aluminijuma Podgorica, kao i Glinice. Hrvatska kompanija, eventualnu investiciju najvjerovatnije ne bi uslovljavala subvencijama za struju, jer u toj državi nakon ulaska u EU to nije dozvoljeno. To znači da firma već plaća tržišnu cijenu struje. DN su uvidom u registar Hrvatske energetske regulatorne agencije vidjele (HERA) da ona posjeduje dozvolu za trgovinu električnom energijom

SEHA LIGA ● 32

Lovćenu nesrećna ª Moračaº

PRIPREME ● 2

Milisav Ćorić: Biće problema oko izbora u Petnjici VATERPOLO

sadaddas asd

● 27

ŽENA SAVJETI ● 33

Juniori u Izbjegavajte polufinalu tange kada trenirate

Tema dana

EDITORIJAL

PETAK, 13. 9. 2013.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

TEORIJA I PRAKSA

Teoretski, na vlasti u ovoj državi je koalicija DPS – SDP. Praktično, sve je to klasični DPS koji je uvijek u stanju da sebi dopusti malo uzbune oko demokratskog procesa, koju sa manirom i kondicijom maratonca lako prevazilazi. Nešto kao kriza u disanju, potraje nekih sto metara, a onda, kao na krilima vjetra, ide se dalje. Teoretski, narod je veoma očajan zbog ove kombinacije, a ljutnja i gorčina zbog raznih neuspjeha izvršne vlasti su nam svakodnevno društvo. U praksi, vrlo dobro znamo da i nemamo nekog naročitog izbora, plus stalna zatečenost identitetskim podjelama koje već odavno nijesu samo gnjavaža, već i te kako zabrinjavajuća orjentacija. Čak i ako se pojavi neka nova partija koja bi u teoriji mogla da predstavlja rješenje, praksa sa iznenadnim uvećanjem materijalnih dobara kod pojedinaca lagano razrešava sve dileme. A ni tim novajlijama u igri dilovi baš ne idu od ruke jer se brzo ispostavi da su lekciju o ličnim interesima i interesima partije kao neprikosnovenog prioriteta u odnosu na interese države, učili od velikih majstora. Jer, teoretski, u Crnoj Gori demokratija besprekorno funkcioniše. Sve karte su u igri, a nadglasavanje u korist izvršne vlasti se samo već nekako dogodi, potpuno demokratski. U praksi, imamo samo očiglednu muljažu koju bi svaki evropski tužilac lagano razotkrio urednim pregledom imovine glavnih i tobože sporednih aktera, kao i priloženim dokazima o načinu sticanja te svojine. No, to je samo teorija. Praksa nas upućuje da to slabo koga u procesu integracija zanima, sve dok ne pravimo veliku štetu. Dalje, teoretski, sa KAP-om i rudnicima, mi predstavljamo zemlju sjajnih privrednih mogućnosti. U praksi, imamo samo nekoliko hiljada nezadovoljnih radnika koje nekako treba da podmirimo. Teoretski, nepotizam i korupcija kod nas ne postoje ili bar nadležni nikako da otkriju gdje su, gdje izlaze i s kim se druže taj nepotizam i ta korupcija. U praksi, ogrezli smo u tome i ta parada pred našim očima je jedan od najbesprizornijih bezobrazluka ikada viđenih. Na kraju, teoretski gledano, naš život uopšte nije tako loš, nego to samo mi stalno nešto izvodimo, vječito nezadovoljni, iako dobro znamo da nam je dovoljno “samo daj bože zdravlja” i završena priča. U praksi, ovo što mi živimo niko normalan i civilizovan ne bi nazvao životom, no samo pukim preživljavanjem, dok nam se kombinacije i licemerje izvršne vlasti izlivaju pred noge. Uostalom, teoretski, vjerujem da bih se sjajno slagao sa Monikom Beluči. U praksi, moja komšinica Zorica, koja je inače razvedena, sasvim pristojno izgleda. A tek kad joj tu i tamo sklizne onaj crveni šlafruk i otkrije koljena, svaka dalja priča je sasvim suvišna. Praksa je čudo.

Meteo 06:18 19:00

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, zapadni i sjeverozapadni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo, svježije i nestabilno povremeno sa kišom i grmljavinom. Krajem dana na jugu a tokom večeri i na sjeveru postepeno razvedravanje.

Danas

Sjutra

min oC max oC

17 18 20 20 18 14 10 8 11 12

13 14 16 15 15 8 5 3 6 8

SJUTRA

22 23 24 24 23 19 15 12 18 18

25 26 25 26 25 20 17 13 19 20

Ujutru na sjeveru hladno sa maglom po kotlinama i riječnim dolinama. Tokom dana pretežno sunčano i malo toplije

PETNJICA

Biće problema oko izbora Predstojeći izborni u Petnjici izazivaju sve veće interesovanje među građanima Crne Gore. I dok iz DIK ukazuju na to da u samom sprovođenju izbora može biti problema, poslanik SDP Džavid Šabović dovodi u pitanje i njihovo održavanje. Sekretara Državne izborne komisije Milisav Ćorić kazao je da postoji dio problema i činjenica kako sa aspekta neusaglašenosti propisa tako i neodređenosti poštovanja u proceduri koji mogu da prave probleme u poštovanju sprovođenja izbora ukoliko se o njima blagovremeno ne povede računa. “Na jedan dio je ukazano ranije, a na jedan dio je ukazala Državna izborna komisija (DIK). Te nejasnoće i problemi tiču se kao prvo sastava komisije koje sprovodi izbore, zatim donošenje odluka o broju odbornika, njihovom broju i sastavu i konačno o obezbjeđivanju sredstava za troškove izbora i podnosioce lista za izbornu kampanju”, kazao je Ćorić. Šabović smatra da će izbore u Petnjici biće teško pripremiti, a pritom ispraviti sve do sada učinjene propuste, navodeći da bi u slučaju da se ne nađu prava rješenja trebalo razmisliti i o odgađanju izbora.

“Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi, rekao je Valtazar Bogišić, a to pravilo je izgleda i sada aktuelno. Tada kada se donosila odluka o raspisivanju izbora u Petnjici, trebalo je dobro razmisliti na koji način”, kazao je Šabović agenciji MINA. Prema njegovim riječima, ako vlast to nije znala jer se, kako je kazao, nije dobro snašla, mogla je opozicija, “koja sad normalno koristi svaki propust” ili neko od istaknutih pravnika koji se bavio tim pitanjima. Upitan da li ima vremena i šansi da se na vrijeme riješe i druga otvorena pitanja, kao što su odluka o broju odbornika, objavljivanje biračkog spiska, utvrđivanje kriterijuma za sastav biračkih odbora za glasačka mjesta, kao i obezbjeđivanje novca za sprovođenje lokalnih izbora i kampanju, on je naveo da su dobili optimistične izjave od pojedinih iz nadležnog Odbora. Komentarišući to što je opozicija tražila da se DIK izjasni o regularnosti i uslovima za održavanje izbora u Petnjici, a nakon što je najavljeno da će taj organ reći da za to nije nadležan, Šabović je kazao je najodgovorniji parlament i da on treba dati odgovor.

“Moramo priznati ako smo nešto propustili, da bar probamo to da ispravimo”, dodao je on. Šabović je kazao i da ima razmišljanje “koje možda i meni zvuči na ivici realnosti, ali ne znam koje drugo, ako nije sve spremno, onda je bolje odložiti”. “Ako u startu pretpostavljamo da ćemo zbog propusta koji su do sada napravljeni i zbog objektivnosti nedostatka vremena da se sve uradi kako treba, zar nam trebaju takvi izbori, koji će biti samo formalno ispravni, a da svi znamo da nijesu i da će nedostataka biti?”, naveo je on. Šabović je kazao da zna da građani Petnjice dugo čekaju izbore. “Ali zar nije bolje, uz izvinjenje građanima Petnjice, znam da jedva čekaju da se sve završi, ali kad su već toliko čekali, možda da sačekaju još malo vremena, pa da niko ne može da im prigovori da su izbori neregularni?”, rekao je Šabović i upozorio da će, u protivnom, oni koji izgube uvijek imati pravo da prigovaraju. Upitan hoće li i zvanično predložiti odgađanje izbora u najmlađoj opštini, on je kazao da će narednih dana imati sjednicu odbora i razmotriti sve opcije. A.O. - J.Đ

MIRSAD MULIĆ

Od profesora do generalnog direktora Profesor srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti, Mirsad Mulić postavljen je za generalnog direktora Direktorata za vanredne situacije u Ministartsvu unutrašnjih poslova, stoji u dokumentu koji je na jučerašnjoj sjednici usvojila Vlada Crne Gore. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević podnio je Vladi Crne Gore prijedlog da se za generalnog direktora Direktorata za vanredne situacije u MUP-u postavi Mulić. “U prijedlogu je naveo da je Upra-

va za kadrove sprovela postupak obavezne provjere sposobnosti za vršenje poslova navedenog radnog mjesta i dostavila Listu za izbor kandidata i Izvještaj o ocjenjivanju kandidata, pa imajući u vidu da je Mirsad Mulić najbolje ocijenjeni kandidat sa navedene liste, predlaže Vladi da imenovanog postavi za generalnog direktora Direktorata za vanredne situacije u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo Vlade nadležno za pi-

tanja predlaganja imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti Vlade, razmotrila je prijedlog ministra i, imajući u vidu da je sproveden zakonom propisani postupak po javnom konkursu i da se imenovani nalazi na Listi za izbor kandidata, kao najbolje ocijenjeni kandidat za navedeno radno mjesto, podnijela Vladi prijedlog da za generalnog direktora postavi Mulića”, stoji u dokumentu. Mirsad Mulić je član Demokratske partije socijalista DPS.

ZBOG POMOĆI ALBANCIMA

Đukanović pozvan u Njujork Njujorku će 27.septembra biti organizovana gala večera koju organizuje američko albanska nacionalna organizacija NAAC, a na koju je pozvan bivši predsjednik Gradske opštine Tuzi i bivši poslanik Nikola Gegaj. CdM nezvanično saznaje da je pozvan i premijer Crne Gore Milo Đukanović.

Svake godine NAAC priređuje godišnju večeru u Njujorku u čast pojedincima koji su na jedinstven način pomogli albanskom narodu. Manifestacija se organizuje na dane održavanja sjednice Ujedinih nacija. Na ovoj manifestaciji su pozvani najviši predstavnici država Al-

banije, Kosova kao i ostalih država zapadnog Balkana. Stalni gosti manifestacije su predsjednik vlade Albanije Edi Rama, premijer Kosova Hasim Tači, predsjednica Kosova Atifete Jahtjaga, potpredsjednik vlade Makedonije Mustafa Džaferi, kao i najviši predstavnici američke administracije.

Tema dana

PETAK, 13. 9. 2013.

HRVATI I INIDIJCI ª SNIMAJUº KAP

Kraj agonije? Nebojša Dožić kazao da očekuje ponude od potencijalnih investitora koji neće čekati kraj stečaja Ivana Cimbaljević

redstavnici hrvatske kompanije TLM-TVP iz Šibenika i indijske Vedante risorsis obišli su juče Kombinat aluminijuma Podgorica, potvrdio je Dnevnim novinama vođa menadžerskog tima koji upravlja fabrikom Nebojša Dožić. On je kazao da su utisci “gostiju” veoma dobri, kao i da uskoro očekuju njihove ponude. Prema riječima Dožića, potencijalni investitori neće čekati kraj stečaja za dostavljanje ponuda.

Podgorički Kombinat aluminijuma mogao bi uskoro dobiti novog investitora i prije završetka stečaja, sudeći po jučerašnoj posjeti potencijalnih investitora fabrici. KAP su juče obišli predstavnici hrvatske kompanije TLM-TVP iz Šibenika i jedne indijske kompanije. Oni su sa vođom menadžerskog tima koji upravlja fabrikom Nebojšom Dožićem obišli fabruku, nakon čega će dostaviti ponudu. “Posjeta je u toku. Došli su da vide kompletan Kombinat, da vide o čemu se radi, pa će dati ponudu. Obilaziće fabriku i narednih dana”, kazao je Dožić Dnevnim novinama. Odgovarajući na pitanje da li

su potencijalni investitori zainteresovani za pokretanje prerađivačkih kapacita, Dožić je odgovorio da su sve varijante u igri. “Veoma su zainterosovani za Kombinat aluminijuma. ‘Snimaju fabriku’, gledaju sve mogućnosti, sve opcije su im predočene, a njihovi prvi utisci su dobri”, istakao je Dožić. On je dodao da neće čekati kraj stečaja, već će, ukoliko im se dopadne, dostaviti ponudu. “Oni su došli da podgledaju situaciju u fabrici, nakon toga ćemo tek početi da razgovaramo. Ukoliko im KAP bude interesantan, pregovaraćemo i o

struji. Biće vremena za pregovore”, kazao je Dožić. Prema nezvaničnim saznanjima lista, hrvatska kompanija TLM-TVP zainteresovana je za aktiviranje prerađivačkih kapaciteta Kombinata aluminijuma Podgorica, kao i Glinice. Hrvatska kompanija, eventualnu investiciju najvjerovatnije ne bi uslovljavala subvenci-

U četvratak novi sastanak Zaposleni u Kombinatu aluminijuma koji su ostvarili pravo na penziju odlučili su juče da se ponovo u četvrtak okupe, kako bi odlučili o svojim daljim aktivnostima. Predstavnik radnika Radovan Tošković kazao je za DN da još čekaju sastanak svog advokata i ministra ekonomije. “Očekujem da će se sve znati ovih jama za struju, jer u toj državi nakon ulaska u EU to nije dozvoljeno. To znači da firma već plaća tržišnu cijenu struje. DN su uvidom u registar Hrvatske energetske regulatorne agencije vidjele (HERA) da ona posjeduje dozvolu za trgovinu električnom energijom. Vlasnici TLM-TVP od 2012. godine su austrijska firma Euris, čiji su vlasnici Marko i Loran Pejčinoski, porijeklom iz Mekedonije. Oni su posrnulu šibeničku firmu kupili od austrijske Hipo Alpe Adria banke. Pejčinoski je nedavno u crnogorskom parlamentu, prilikom ras p rave o budućnosti

Piperović danas sa Kavarićem

Foto: Milovan Danilović

Advokat zaposlenih u Kombinatu aluminijuma koji su ostvarili pravo na penziju Zoran Piperović trebalo bi danas da se sastane sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem, sa kojim će razgovarati o mogućnosti da se njima ispate otpremnine. “Danas u toku dana ponovo ću razgovarati sa ministrom Kavarićem u vezi sa zahtjevima radnika”, potvrdio je Piperović za Dnevne novine. On je ranije već imao sastanak sa Kavarićem, ali i sa ministrom finanasija Radojem Žugićem, koji su tada saopštili da u budžetu nema novca za otpremnine, i da bi on eventualno mo-

gao da se obezbijedi kroz rebalans. Tada je odlučeno da se opet sastanu kako bi još jednom sagledali mogućnost izlaska radnicima u susret. Radnici Kombinata, njih 240 koji su po novom zakonu stekli uslove za odlazak u penziju, traže isplatu otpremnina od 6.000 do 14.000 eura.

Poslije 23 dana ponovo krenuo izvoz rude: Sa protesta rudara

I.B.

dana, a mi ćemo se opet u četvrtak sastati i dogovoriti o svojim daljim aktivnostima”, kazao je Tošković. Dio zasposlenih u KAP-u koji su stekli uslov za penziju nezadovoljan je što će fabriku napustiti bez otpremnina. Oni su blokirali prije nekoliko sedmica izvoz aluminijuma iz fabrike. Dio njih je čak i nezakonito upao u upravnu zgradu. aluminijumske industrije, kazao da KAP ima perspektivu uz investicije. Indijska firma Vedante risorsis preko svojih off shore kompanije vlasnik je oko 15 odsto kapitala KAP-a. Ta kompanija se bavi trgovinom aliminijuma, bakra i cinka. Tokom 2011. godine, njeni predstavnici bili su zainteresovani da od ruske EN + grupe preuzmu vlasništvo, ali su odustali zbog visoke cijene koju su Rusu tražili za akcije, problematičnh dugova i neriješenog pitanja snabdijevanja fabrike električnom energijom. Stečaj je u KAP uveden 8. jula, zbog duga od 386 miliona eura, uz mogućnost dostavljanja plana reorganizacije u periodu od tri mjeseca. Uvođenje stečaja u KAP predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Dojče banci. Vlada je odlučila da uvede stečaj u fabriku zbog nekooperativnosti ruskog partnera koji je odbio da potpiše saglasnost da se novac koji je država dužna KAP-u iskoristi za plaćanje nelegalno potrošene struje. Privredni sud nedavno je donio odluku da u Odbor povjerilaca uđu Vlada, odnosno Ministarstvo finansija, Elektroprivreda i Centralnoevropska aluminijumska kompanija.

Dožić

BOKSITI

Rudari prekinuli blokadu Blokada odvoza rude i protesti radnika Boksita završeni su zahvaljujući dogovoru koji su predstavnici rudara postigli sa predstavnicima Samostalnog sindikata i menadžmenta preduzeća. Iako su u srijedu nakon iscrpnih pregovora saopštili da je rudarima ponuđeno najbolje rješenje za izlaz iz krize radnici su odbili ponudu i juče ponovo pregovarali sa Sindikatom. Konačno nakon višesatnog pregovaranja rudari su odlučili da prihvate ponuđeno. “Izvršni direktor Milorad Đurović i predstavnici radnika koji su protestovali potpisali su sporazum. Prioritet za isplatu po 500 eura imaće radnici koji su blokirali odvoz rude, radnici sektora tunelogradnje i svi oni koji imaju primanja ispod 700 eura”, rekao je predsjednik Samostalnog sindikata Boksita Borisav Bojanović. On je kazao i da je dogovoreno da se u oktobru radnicima isplati januarska zarada i to iz tri puta. “Isplata u oktobru zavisi od isporuke rude. Bitno je da će svi radnici primiti platu. Sada ne znamo termine i datume jer ne znamo kako će se realizovati ugovor i kako će kupac uplaćivati sredstva”, naglasio je Bojanović.

U ime radnika Mladen Đurović kazao je da je ponuda Sindikata i menadžmenta prihvatljiva. “Čim pare budu na računu, ruda može da se tovari i da ide”, istakao je Đurović. Nezadovolji stanjem u Rudnicima zbog obustavljanja proizvodnje i neisplaćivanja zarada grupa radnika, njih oko sedamdeset, 21. avgusta počeli su svakodneve proteste i blokadu odvoza rude. Radnici su u početku protesta tražili isplatu dvije zarade, dogovor oko dinamike isplate preostalih dugovanja i pokretanje proizvodnje. U toku radničkih protesta mađarski kupac uplatio je avans od 100.000 eura za kupovinu rude. Zbog blokade odvoza rude Vagon impeks tražio je raskidanje ugovora i vraćanje avansa. Iz menadžmenta Boksita i Samostalnog sindikata često je naglašavano da bi raskidanje ugovora sa Mađarima i vraćanje avansa značilo gašenje Rudnika. U Boksitima je zaposleno oko 310 radnika kojima se duguje 12 plata, tri zimnice, regres, jubilarne nagrade, a kako tvrde, pet godina im se ne uplaćuje radni staž, kao ni pet odsto od bruto dohotka u stambeni fond. M.R.

Politika

PETAK, 13. 9. 2013.

DPS-SDP

Krize ima, ali nema sukoba Iz DPS tvrde da je kriza u koaliciji kratkotrajna, dok su iz SDP ponovili da je za njen opstanak važno pronaći zajednički jezik o ekonomskim pitanjima Nemanja Lacman, Adel Omeragić

ladajuća koalicija u posljednjih šest mjeseci više puta je uzdrmana, a kulminaciju je doživjela kada SDP nije podržala DPS-ov predloženi rebalans budžeta. Iz DPS je saopšteno da je koalciona kriza kratkoročnog daha, te da zbog toga ne treba dovoditi u pitanje strateške prioritete razvoja države. Sa druge strane, manji koalicioni partner kaže da saradnja zavisi isključivo od pogleda na rješavanje ekonomskih problema u Crnoj Gori.

Kriza u vladajućoj koaliciji još nije splasnula. Socijaldemokratska partija (SDP) ponovila je da opstanak koalicije zavisi od rješavanja ekonomskih pitanja u Crnoj Gori, dok su iz Demokratske partije socijalista (DPS) objasnili da koalicioni partneri imaju mnogo toga zajedničkog, te da je kriza kratkoročnog karaktera. “Kao i u svakoj demokratskoj koaliciji na svijetu, sasvim su legitimna različita viđenja nekih pitanja, sve dok nas vezuju strateška i programska opredjeljenja. To su prije svega odnos prema državi, integracioni NATO i EU ciljevi, ključni razvojni prioriteti države. Tu je i sve ono što smo u prethodnih 15 godina postigli zajedno krunišući svoje uspjehe obnovom crnogorske nezavisnosti. Bilo bi politički neracionalno kada bi zbog svakog kratkoročnog neslaganja dovodili u pita-

nje strateške prioritete razvoja države koji nas temeljno vežu sa svim političkim partnerima”, rekao je za Dnevne novine direktor DPS Tarzan Milošević. Prema njegovim riječima, DPS ima najveći koalicioni kapacitet na crnogorskoj političkoj sceni, sa svojim dugogodišnjim koalicionim partnerima ne samo u SDP, već i kod ostalih stranaka koje uz participaciju u vlasti, dijele zajedničke vrijednosti koje su mnogo važnije od trenutnih izazova sa kojima se suočavamo. Poslanik SDP Izet Bralić objasnio je da je prvenstveno zajednička ideja bila vraćanje nezavisnosti Crnoj Gori, a kasnije i evropski put. “Ono što stvara različite poglede jeste različito gledanje na ekonomsku zbilju u Crnoj Gori i na puteve rješavanja problema u KAP-u i uopšte u privredi Crne Gore. Kakav će dalji koalicioni status i saradnja

biti zavisi od pogleda na ekonomska pitanja. Mislim da je bilo krupnih tema i da su došla ta važna pitanja koja se moraju rješavati. Da li ćemo to rješavati zajednički, pojedinačno ili u okviru nekih drugih političkih snaga - to prije svega ne zavisi od SDP, već od onih koji će se naći na evropskom putu kakav vidi SDP”, istakao je Bralić. Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković smatra da koalicija DPS-SDP nije u krizi i da se ne razmišlja o vanrednim parlamentarnim izborima. On je u razgo-

voru za DN kazao da odnosi u koaliciji nijesu kao nekad, ali da se ne radi ni o kakvom sukobu, kao što mediji i analitičari žele predstaviti. “Koalicija nije u krizi. Odnosi nijesu kao što su bili nekad, ali evo predsjednici i jedne i druge partije, ali i predsjednici manjinskih stranaka koje su u vlasti su saopštili da nema govora o krizi koalicije. Postoji očigledan napor da se otvorena pitanja saniraju na način koji će omogućiti relaksirano vođenje politike od strane izvršne vlasti”, kazao je Vuković.

Kako je objasnio Vuković, ne može se govoriti o krizi koalicije na način što će se to predstaviti kao njen kraj. “Nije kao što je bilo juče, može se govoriti o krizi u koaliciji, ali ne tako spektakularno kao što svaki dan čujemo da je došao kraj koalicije. Takođe, partije na vlasti smatraju da nema razloga ići na vanredne izbore, a osim toga, to bi štetilo crnogorskim integracionim procesima, jer bi se čitava energija prebacila na teren izborne kampanje”, zaključio je Vuković.

ODLUKA

SPORAZUM

Pravedna sama na Cetinju Nema viza za Crna Gora je odlučila da na izbore izađe diplomate Tajlanda Pozitivna samostalno, te vizija Pravedne Crne Gore za sada nema Vladi Crne Gore juče je dostavljen predlog osnove za vođenje pregovora i zaključenje Sporazuma između Vlade Kraljevine Tajland i Vlade Crne Gore o izuzeću od viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša. Prema ovom predlogu nosioci diplomatskih ili službenih pasoša Crne Gore se oslobađaju obaveze da pribave vizu za ulazak, izlazak, tranzit i boravak u Kraljevini Tajland od najduže 90 dana u periodu od šest mjeseci od datuma prvog ulaska, pod uslovom da neće podnositi zahtjev za odobrenje privremenog boravka u Kraljevini

Tajland. Isto važi i za nosioce službenih pasoša Kraljevine Tajland. Takođe, nosioci diplomatskih i službenih pasoša Tajlanda, koji su članovi diplomatske misije ili konzularnih predstavništavaove zemlje ili koji su predstavnici Kraljevine Tajland u međunarodnim organizacijama u Crnoj Gori, kao i članovi njihovih porodica koji posjeduju diplomatske ili službene pasoše Kraljevine Tajland, mogu da uđu, borave i napuste Crnu Goru bez pribavljanja vize na period ne duži od 90 dana u periodu od šest mjeseci od dana prvog ulaska. J.Đ

političkog saveznika, ocijenjeno je u ovoj partiji. Izvršni odbor Pravedne donio je odluku o samostalnom nastupu na predstojećim izborima na Cetinju. Predsjednik Izvršnog odbora Rade Bojović kazao je da će do kraja mjeseca biti pripremljen izborni program u čijem središtu će biti zalaganje za ekonomsku i urbanističku revitalizaciju Cetinja, liberalizaciju preduzetništva, preuređenje lokalne uprave i stvaranje razvojnog okvira za dostojanstven položaj prijestonice Crne Gore. On je istakao da će Pravedna na predstojećim izborima nastupiti

sa ciljem da se smijeni Demokratska partija socijalista i da se formira požrtvovana lokalna vlast koja će građanima Cetinja ponuditi samostalan ekonomski oporavak i održivi razvoj. “Izvršni odbor Pravedne sa žaljenjem je konstatovao da je Pozitivna Crna Gora nakon teško shvatljivog i uvredljivog jučerašnjeg reagovanja odlučila da nastavi dosadašnjim putem. Iako je sa čelnicima Pozitivne održano niz sastanaka, ispostavilo se da integralistička vizija Pravedne, koja je

po našem dubokom uvjerenju u interesu opozicione državotvorne i reformske javnosti, za sada nema političkog saveznika”, naglasio je Bojović. Prema njegovim riječima Pravedna će nastaviti da promoviše opozicionu politiku koja je zasnovana na ideji pravedne države, multietničkoj i istorijskoj državotvornosti, slobodnom i odgovornom građanskom društvu i spasonosnoj potrebi etičkog i uspješnog upravljanja javnim interesima. A.O.

IZJAVE O SIRIJI

Lukšić: Dajemo doprinos stabilnosti Potpisivanje Zajedničke izjave o Siriji ničim ne implicira slanje naših vojnika bilo gdje, pa izjavu poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića ocjenjujemo neprikladnom manipulacijom, a potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić, u skladu sa javnom funkcijom koju pokriva, odazvaće se svakom predlogu koji dolazi iz Skupštine, a u skladu sa važećim poslovnikom o radu ovog tijela, saopšteno jeiz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Knežević smatra da potpisivanje Zajedničke izjave o Siriji zahtijeva

hitnu sjednicu Odbora za međunarodne odnose na kojoj bi se pojavio ministar Lukšić sa obimnom dokumentacijom dokaza o upotrebi hemijskog oružja kako bi potkrijepio svoju podršku napadu na Siriju. “Pridruživanje Crne Gore Zajedničkoj izjavi o Siriji, usvojenoj 6. septembra 2013. godine, na marginama sastanka G20 u Sankt Peterburgu, koju su do juče podržale 33 zemlje svijeta, odgovoran je odnos Crne Gore u odnosu na globalne prijetnje kakva je upotreba hemijskog oružja, kakav se i očekuje od članice Savjeta UN za ljudska prava”, ističu u MVPEI. Kako je saopšteno iz ovog Vladi-

nog resora, činjenica da je ovu deklaraciju podržao veliki broj država, među kojima su i SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i druge, pokazatelj je široke međunarodne podrške kada su u pitanju bezbjednosni globalni rizici i prijetnje. “Na ovo nas obavezuju univerzalne vrijednosti koje dijelimo sa našim međunarodnim partnerima iz EU i NATO u pogledu zajedničke vanjske i bezbjednosne politike koja podrazumijeva izgradnju međusobnog povjerenja u situacijama međunarodnih izazova”, rekli su iz MVPEI. Istovremeno, dodaju oni, ovo je izraz našeg opredjeljenja da, iako

mala država, budemo dio globalnog sistema bezbjednosti i time damo svoj doprinos stabilnosti i miru u svijetu. “Kao što smo ranije naveli, podržavanjem zajedničke izjave, zajedno sa brojnim državama, dali smo podršku međunarodnim naporima u pronalaženju zajedničkog odgovora na ovaj zločin i traženju političkog rješenja kroz punu implementaciju 2012 Ženeva Kominikea, odnosno što snažnijeg konsenzusa u Savjetu bezbjednosti UN, nakon izvještaja tima UN, kako bi se u potpunosti sprovela zabrana korišćenja hemijskog oružja”, istakli sui z MVPEI.

Knežević je takođe rekao i da Lukšićevi stavovi iziskuju i objašnjenje da li je Crna Gora, bez odluke Skupštine, spremna poslati vojnike u Siriju. “To ničim ne implicira slanje naših vojnika bilo gdje, pa to ocjenjujemo neprikladnom manipulacijom”, reaguju iz MVPEI.

Politika 5 EVROPSKI PARLAMENT

Usvojen mehanizam za vraćanje viza

Evropski parlament je većinom glasova usvojio predlog za uspostavljanje mehanizma koji omogućava da se privremeno uvedu vize zemljama iz kojih dolaze azilanti. Među tim zemljama je i Crna Gora. Parlament je u utorak vodio burnu raspravu o ovom mehanizmu, koga su poslanici iz redova socijalista, socijaldemokrata, liberala i zelenih kritikovali zbog toga što omogućava ograničenje slobode kretanja, prije svega za građane iz zemalja zapadnog Balkana. Poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon je nakon takve odluke izdala saopštenje u kojem je oštro kritikovala odluku EP-a. “Evropska narodna partija, zajedno sa konzervativnim i populističkim snagama u Evropskom parlamentu, još jednom je pokazala da ne brine o bezbjednosti evropskih građana i slobodi kretanja, koje je jedno od fundamentalinh ljudskih prava”, napisala je Fajon. Prema njenim riječima, mehanizam privremene suspenzije bezviznog režima potencijalno je opasna mjera, pogotovo kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana. Ona kaže i da se kao posljedice zamrzavanja slobodnog viznog režima mogu javiti i nesagledive posljedice, poput jačanja antievropskih stavova, netolerantnost prema manjinama, koje su među najčešćim tražiocima azila. Međutim, kako objašnjava, za sada nema direktne prijetnje da se zemljama zapadnog Balkana vrate vize. Broj lažnih azilanata jeste i dalje značajan, ali je svakako manji od onog iz prošle godine. Evropske vlade će stoga, kako dodaje, imati

Crna Gora nije zloupotrijebila bezvizni režim Usvajanje mehanizma u Evropskom parlamentu ne znači automatsko ukidanje bezvižnog režima za treće zemlje, među kojima se nalazi i Crna Gora, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija i Ministastsva unutrašnjih poslova. “Sve zemlje se procjenjuju pojedinačno, a Crna Gora, posmatrano kroz dosadašnju primjenu bezviznog režima, nije zemlja koja je na bilo koji način ugrozila smisao i karakter vizne liberalizacije”, istakli su u ovim ministarstvima. Prema njihovim riječima, bezvizni režim između Crne Gore i zemalja Šengen zone u najvećoj mjeri funkcioniše u skladu sa očekivanjima i preuzetim obavezama. malo razloga da mehanizam suspenzije bezviznog režima aktiviraju odmah. “Izazvali smo kompletan haos. Preuzeli smo izmjene u vezi sa reciprocitetom viznog mehanizma koje su jednostavno nezakonite. Ne mogu ni da zamislim da se vize uvedu za građane SAD-a ili Kanade... Pravi reciprocitet nikada neće biti aktivan jer su vlade EU zemalja već kazale da će prioritet za njih biti njihovi strateški partneri”, istakla je evropska poslanica. J.Đ.

SLAVEN RADUNOVIĆ

Nije ispunjen zahtjev za poglavlja 23 i 24 Crna Gora nije ispunila glavni zahtjev za otvaranje poglavlja 23 i 24, a to je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, saopštio je juče na konferenciji za novinare predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović. On je istakao da Odbor i Skupština i dalje nemaju jasno definisanu poziciju u pro cesu pregovora. “Apelujem na sve poslaničke klubove da što prije usaglase dokument kojim bi precizno odredili odnos Skupštine i Vlade u procesu pregovora. Nejasnoće oko političko pravnog okvira za djelovanje, nijesu jedini problem za nesmetano funkcioniranje Odbora. I pored više puta isticane važnosti evrointegracija za Crnu Goru i samim tim, navodne prioritetne pozicije Odbora za evropke integracije u obezbjeđivanju materijalnih preduslova

za uspješno funkcionisanje, našem Odboru je tek prije nekoliko dana obezbijeđen nužni smještaj, još nenamješten, a i dalje je jedini koji nema službeno vozilo za korišćenje”, kazao je on. Prema njegovim riječima, komunikacija sa građanima u ovom procesu je ključna. “Aktivirali smo Fejsbuk i Tviter naloge na kojim će administrisati služba Odbora za evropske integracije. Fejsbuk stranica je otvorena pod imenom Odbor za evropske integracije Skupštine Crne Gore, dok nas na Tviteru možete pratiti pod imenom @EUOdborCG. Ovim putem želimo da obezbijedimo dnevnu informisanost građana o aktuelnim vijestima koje se odnose na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, radu i aktivnostima Odbora, kao i određenih novosti iz Brisela”, naglasio je Radunović.

Ekonomija

PETAK, 13. 9. 2013.

VLADA

CAPINFOOD

Zadužujemo se novih 16 miliona

Inovacije u sektoru hrane

Kredit kod Erste banke biće utrošen za plaćanje obaveza prema domaćim i stranim kreditorima Vlada Crne Gore odlučila je juče da se kod Erste banke zaduži 16 miliona eura, a novac će biti utrošen za plaćanje obaveza prema domaćim i stranim kreditorima. Obaveze prema kreditorima stižu na naplatu u septembru. Ugovorom se predviđa otplata kredita u periodu od tri godine, sa grejs peridom od devet mjeseci. “Kredit bi se otplaćivao u tromjesečnim ratama, dok bi kamatna stopa iznosila šestomjesečni euribor plus 5,95 odsto. Naknada za obradu kredita iznosila bi 0,5 odsto. Kamata bi se, u grejs periodu, otplaćivala tromjesečno”, navodi se u Vladinoj informaciji. Ugovorom je definisano da Vlada može isplatiti zajam u potpunosti i prije isteka ugovorenog roka. U tom slučaju, kredit će se otplatiti u potpunosti prije isteka ugovorenog roka, a Vlada pored otpalte redovne kamate neće imati dodatne troškove provizije.

“U slučaju kašnjenja, Vlada će biti u obavezi da plati banci pored rate i redovne kamate, ugovorenu zateznu kamatu po stopi od 0,05 odsto dnevno na dospjeli iznos glavnice, počevši od dana padanja u kašnjenja, do isplate”, navodi se u Informaciji. Kako se dodaje, u slučaju neispunjenjavu obaveze po Ugovoru i neizvršenja obaveza, banka može cjelokupan dug naplatiti iz ugovorenih sredstava obezbjeđenja i primjenom ostalih raspoloživih pravnih sredstava. “Kao sredstva obezbjeđenja Ministarstvo finansija će izdati jednu blanko mjenicu sa klauzulom “bez protesta”, uz mjenično ovlašćenje, koje će poslužiti kao mogućnost za prinudnu naplatu usljed neredovnog izvršenja obaveza od države”, zaključuje se u Informaciji. U septembru stiže na naplatu oko 31 milion eura, od čega oko pet i po miliona domaćih i oko 25,5 miliona

ŠTA SVE PLAĆAMO U SEPTEMBRU 15. SEPTEMBAR

15,5 miliona eura (kamata za obveznice)

20. SEPTEMBAR

4,5 miliona eura (EUROFIMA)

22. SEPTEMBAR

4 miliona eura (Pariski klub povjerilaca)

obaveza prema stranim kreditiroma (uključujući glavnicu i kamatu). Od navedenog iznosa za otplatu ino duga, oko 15,5 miliona eura (kamata za obaveznice), pristiže na na-

platu 15. septembra, dok 20. septembra, na naplatu dolazi oko četiri i po miliona eura obaveze prema EUROFIMA, dok prema Pariskom klubu povjerilaca, na 22. septembar, dola-

USSCG

Preči fond od prava radnika Unija slobodnih sindikata apelovala je na članstvo Saveza sindikata (SSCG) da zahtijeva od svojih čelnika hitno potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) ili da ih pozove na odgovornost, jer su zaposleni ostavljeni bez većine radničkih prava. Sekretarijat USSCG je, na juče održanoj sjednici, razmotrio više aktuelnih tema, koje će biti predmet budućih aktivnosti te sindikalne organizacije u cilju poboljšanja ekonomsko-socijalnog po-

ložaja članstva i zaposlenih u Crnoj Gori. Sekretarijat je, kako se navodi, zabrinut zbog činjenice da još nije zaključen novi OKU, iako je prošla godina od prestanka važenja starog, odnosno od kada su sve strane usaglasile tekst novog dokumenta. “Zbog interesa šačice sindikalnih funkcionera u SSCG, koji odbijaju da potpišu novi OKU, grčevito čuvaju i milionski fond za rekreaciju i brane i tako posljed-

plaćeno odsustvo, veći broj dana godišnjeg odmora, otpremninu za odlazak u penziju.

VLADA

IMENOVANJA

Vojinović umjesto Rakočevića Vojinovic

Komisija za kadrovska i administrativna pitanja Vlade predložila je Skupštini akcionara Željezničke infrastrukture Crne Gore da novi član Odbora direktora državnog kapitala bude Jadranka Vojinović. Ona će, ukoliko predlog bude usvojen, na toj funkciji zamijeniti Marka Rakočevića, koji je ranije podnio ostavku. Vojinović trenutno pokriva mjesto sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova. Ostali članovi predstavnici državnog kapitala su Rešad Nuhodžić, Spaso Popović, Ljubomir Sošić. Vlada je takođe juče za punomoćnika predstavnika državnog kapitala na petoj vanrednoj Skupštini akcionara kompanije “Montecar-

nji izvor svoje moći, jer oni moć te centrale vide u novcu, a ne u kvalitetu i rezultatima borbe za poboljšanje položaja zaposlenih. Zaposleni su ostavljeni na milost i nemilost poslodavaca”, saopšteno je iz USSCG. Prestankom važenja OKU-a, veliki broj zaposlenih ostao je bez prava na uvećanje zarade po osnovu minulog rada, prekovremenog i rada noću i u dane praznika, startni dio zarade, odnosno regres i topli obrok, plaćeno i ne-

Sekretarijat za razvoj preduzetništva Glavnog grada Podgorice predstavio je na Miločerskom razvojnom forumu projekat poboljšanja podsticajnog okruženja i javne svijesti o inovacijama u sektoru hrane u jugoistočnoj Evropi, kroz transnacionalnu saradnju (CAPINFOOD). Iz Glavnog grada je saopšteno da se implementacijom tog projekta, kao i drugim aktivnostima Sekretarijata za razvoj preduzetništva, podstiče informisanost građana i potencijalnih investitora o trenutnom stanju u sektoru proizvodnje hrane. “Na taj način se stvaraju institucionalni i ambijentalni uslovi za razvoj sektora proizvodnje hrane. Iako su neki ciljevi projekta već ostvareni, njegova dalja implementacija garantuje još kvalitetnije rezultate”, navodi se u saopštenju biroa za odnose sa javnošću Glavnog grada. Gosti Miločerskog foruma, među kojima su bili predstavnici države i lokalne samouprave, biznis asocijacija, istraživačkih institucija, stranih investitora i ambasada u Crnoj Gori, pokazali značajno interesovanje za rezultate istraživanja i ciljeve projekta CAPINFOOD. Kako je saopšteno, u ime Glavnog grada o projektu i njegovoj namjeni govorio je pomoćnik sekretara za razvoj preduzetništva magistar Vladimir Pavićević. Prezentaciji je prisustvovao i značajan broj studenata osnovnih, magistarskih i doktorskih studija, državnog i privatnih univerziteta, čime je ostvarena i namjera da se značaj sektora proizvodnje hrane približi mladim ljudima, koji tek treba da izaberu buduće zanimanje.

go” odredila Zorana Vukašinovića, načelnika Odjeljenja normativno-pravnih poslova u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. Za punomoćnika predstavnika državnog kapitala na četvrtoj vanrednoj Skupštini akcionara firme “Radoje Dakić”, određen je Goran Nikolić, načelnik u Ministarstvu ekonomije. Za punomoćnika predstavnika državnog kapitala na devetoj vanrednoj Skupštini akcionara “Željeznički prevoz Crne Gore” zakazanoj za 16. septembar 2013.godine, određuje se Tanja Dašić, samostalni savjetnik u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. I.B.

Zakon za gradnju auto-puta Vlada Crne Gore utvrdila je predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine o unapređenju saradnje u izgradnji infrastrukture. “Sporazumom se podstiču i podržavaju preduzeća da ostvaruju saradnju u izgradnji infrastrukture, uključujući projektovanje, konstruisanje, instalaciju, eksploataciju i proizvodnju, nabavku građevinskih materijala i proizvodnju opreme”, navodi se u informaciji. Kineske kompanije CNBS i CCCC izabrane su da grade prvu i najkomplikovaniju dionicu puta Smokovac - Mateševo, vrijednu 809 miliona eura. Izgradnja te dionice mogla bi trajati četiri godine. Crna Gora daje učešće od 120 miliona eura, a kod kineske EXIM banke uzima kredit za preostali dio investicije. Najavljeno je da bi projekat mogao da startu-

je do kraja godine. Dužina trase Bar - Boljare je 169 kilometara, od toga kineski investitor se obavezao da će graditi prva 43 kilometra, i to za četiri godine. Posao gradnje je prije četiri godine dobio splitski Konstruktor, ali je to propalo jer Hrvati nije-

su obezbijedili bankarske garancije. Novac nije mogao da obezbijedi ni grčko-izraelski konzorcijum Aktor HCH. Osim Kineza, za auto-put zainteresovani su bili i američko-turski konzorcijum Behtel - Enka i turska firma Dogus Gulsan.

RASKID

Ostali bez koncesija i mašina Vlada Crne Gore raskinula je juče ugovor o koncesiji za eksploataciju šljunka i pijeska sa firmom Morača komerc iz Podgorice. Ugovor o koncesiji zaključen je u septembru 2011. godine. Prema raskinutom ugovoru firma Morača komerc neće imati nikakva prava za naknadu štete ili da traži povraćaj uloženog novca. Morača komerc je

dužna da uspostavi stanje na terenu kakvo je bilo prije dobijanja prava na eksploataciju. Podgorička kompanija je zahtjev za raskid ugovora podnijela krajem aprila uz obrazloženje da su usljed “tehničke nemogućnosti”, odnosno da zbog gubitka mašina i njihove neispravnosti nijesu u mogućnosti da koriste lokaciju za eksploata-

ciju. U informaciji Vlade se navodi da je Morača komerc izmirila sve obaveze po osnovu koncesione naknade do podnošenja zahtjeva za raskid ugovora. Ta firma imala je koncesiju na lokaciji Muljage (uzvodno od lokacije Best blok), u dužini do 200 metara sa desne obale i korita vodotoka, u mjesnoj zajednici Donja Gorica.

Ekonomija

PETAK, 13. 9. 2013.

FISKALNI PARAMETRI

Budžet pod kontrolom, rebalans kad dođe vrijeme Žugić zadovoljan fiskalnim parametrima u prvih osam mjeseci 2013. godine

U Vladi očekuju da će crnogorska ekonomija zabilježiti realnu stopu rasta od 2,7 odsto na godišnjem nivou Ivana Boljević

nemična slika domaćeg budžeta znatno se popravlja, pokazuju podaci Ministarstva finansija. Rekordna naplata poreza od preko 48 miliona eura, te očekivana stopa rasta od 2,7 odsto na godišnjem nivou, javni dug na zadržanom nivou od 51, 5 odsto BDP-a za sada daju realnu nadu oporavka, smatra ministar Radoje Žugić, zbog čega pitanje rebalansa ne smatra hitnim u ovom trenutku.

Manje plate za ª gubitnikeº Ministar je najavio set, kako je kazao, pravednih mjera kojima će pokušati da za istu vrstu posla u javnom sektoru obezbijede slične nadoknade za rad. Na taj način sagledaće se mo-

gućnost da se kada javno preduzeće iskazuje gubitak, ili kada je prezaduženo, to odrazi na nivo zarada posebno onih koji su odgovorni za upravljanje tim kompanijama.

Prihodi naše zemlje za osam mjeseci ove godine iznosili su 48,9 miliona eura i nadmašili su očekivanja za 3,2 odsto dok su u odnosu na uporedni period oni veći za 6,9 odsto. Ministar finansija Radoje Žugić kazao je i da je naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) u julu i avgustu bila rekordna. Samo u julu i avgustu ove godine je naplaćeno 47 miliona eura PDV-a, što je rekord od kada je PDV uveden u poreski sistem. Ovakvi parametri, kako se čini, relaksiraće pitanje rebalansa. “Stav Ministarstva finansija je da je sa aktuelnim fiskalnim parametrima potreban tehnički rebalans, koji podrazumijeva korigovanje prihodne i rashodne strane budžeta. Ne vidim ništa sporno da se takav rebalans predloži u Skupštini. S tim što znatno ostvarenje javnih prihoda u narednom periodu nam daje širok prostor da taj rebalans ne

mora biti tako brzo predložen parlamentu”, kazao je Žugić nakon sjednice Vlade na kojoj je razmatrana informacija o kretanju osnovnih fiskalnih parametara za prvih osam mjeseci ove godine. Ministar finansija iznio je i optimistična očekivanja za naredni period. Na osnovu rezultata ostvarenih u periodu januar – avgust očekuje se da će crnogorska ekonomija zabilježiti realnu stopu rasta od 2,7 odsto na godišnjem nivou. Žugić očekuje da će se u odnosu na plan naplatiti nešto više od 60 miliona eura ili u odnosu na uporedni period prošle godine, nešto više od 100 miliona eura. Takođe, procjene Ministarstva su da će potencijalni dug iznositi 45 miliona eura. “Ukoliko saberemo 250 miliona eura sa 103 miliona eura garancija i nešto iznad 30 miliona eura sudskih troškova, umanjeno za procje-

nu novih prihoda od oko 60 miliona eura, zatim za donacije koje ćemo imati u nivou od oko osam do devet miliona eura, depozite i prihode od privatizacije, novi potencijalni dug će iznositi 45 miliona eura”, objasnio je Žugić. On je ponovio da su na rashodnoj strani budžeta evidentirani vanredni troškovi koji su generisali veću potrošnju, ali i suzili zonu potrošnje za neke druge funkcije. Najveći među njima su plaćene garancije za Kombinat aluminijuma (KAP) u iznosu od 103 miliona eura i projekcija sudskih troškova koja se kreće nešto iznad 30 miliona eura. To jeste teret, ali ovo je na neki način i rješavanje ranjivosti ranijeg perioda i stvaranje zdravije platforme kada je u pitanju javna potrošnja u državi za narednu godinu. “Deficit budžeta za osam mjeseci 2013. nakon plaćenih garancija iznosio je 115 miliona eura, što je 3,26 odsto BDP-a, kada bi se isključile garancije, on bi iznosio 11,9 miliona eura, što bi činilo 0,33 odsto od BDP-a. Na ovaj način posmatrano, to je niže od planiranog”, kazao je Žugić. On je saopštio da je u relativnom izrazu nivo javnog duga smanjen. Javni dug danas, u odnosu na ono što je projekcija rasta BDP-a za ovu godinu, iznosi 51,5 odsto BDP-a.

Društvo

PETAK, 13. 9. 2013.

RADNIČKA PRAVA

Ženevi stiglo 50 prijava iz Crne Gore

Univerzitet Crne Gore

Ugrožena sloboda udruživanja na nivou malih i srednjih preduzeća

SJEDNICA

Senat se oglušio o zahtjeve studenata Senat Univerziteta Crne Gore na jučerašnjoj sjedinici konstatovao je da ne treba mijenjati Preporuku dostavljenu fakultetima kojom je precizirano da se specijalističke studije mogu upisati samo uz prenos jednog ispita, saznaju Dnevne novine. Time se Senat oglušio o zahtjeve oko 200 studenata Prvanog fakulteta koji su potpisali peticiju tražeći da im se omogući prenos dva ili tri ispita prilikom upisa specijalističkih studija. Studentkinja Pravnog fakulteta Dijana Peković nedavno je dostavila Univerzitetu inicijativu sa peticojom o omogućavanju prenosa više ispita prilikom upisa specijalističkih, a koju je juče trebalo da razmatra Senat. Prema našim saznanjima na sjednici Senata preporučeno je da se fakultetima koji odobre upis specijalističkih studija uz mogućnost prenosa više od jednog ispita, ponište takve odluke. Iz Univerziteta nijesmo mogli dobiti zvanične informacije u vezi sa sjednicom Senata i poručeno nam je da će saopštenje tim povodom najvjerovatni-

je danas dostaviti. Poslanik Socijalističke narodne partije SNP Snežana Jonica u ranijem obraćanju Senatu saopštio je da očekuje da će taj organ donijeti odluku kojom će izmjeniti svoju Preporuku iz maja 2013. godine o prenosu jednog zaostalog ispita, na način da se odobri prenos tri ili najmanje dva ispita. Tokom julskog zasijedanja Skupštine Crne Gore vođena je rasprava o predlogu Zakona o visokom obrazovanju i tom prilikom su se Socijalističkoj narodnoj partiji obratili studenti sa velikog broja univerzitetskih jedinica. “Tada smo, između ostalog, upoznati sa određenim “specifičnostima” u primjeni Bolonjskog procesa, koje su bile povod za naše amandmansko djelovanje. Jedno od pitanja kojim smo se tada bavili ponovo je aktuelizovano ovih dana zahtjevom kojim su vam se obratili studenti, a koji se odnosi na prenos zaostalih ispita sa osnovnih na specijalističke studije”, podsjetila je Jonica u pisanom obraćanju upravama fakulteta. M.M.K.

UCG

Specijalističke studije Sportski menadžment Univerzitet Crne Gore prvi put od ove studijske 2013/14. godine organizuje postdiplomske primijenjene specijalističke studije Sportski menadžment na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću. Za organizaciju i realizaciju ovih studija, kako je saopšteno sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nakon Senata i Upravnog odbora Univerziteta imaju i saglasnost Savjeta za visoko obrazovanje. “Konkursom koji je objavljen predviđeno je da upišemo 45 studenata na bazi samofinansiranja. Kandidati moraju imati završene trogodišnje studije u obimu 180 ECTS. Prije svega to su kandi-

dati koji su završili osnovne studije na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Ekonomskom fakultetu ili Fakultetu za turizam i hotelijerstvo”, kazao je Dnevnim novinama prodekan na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje prof. dr Rašid Hadžić. Profesor Hadžić ističe da je interesovanje studenata za ove studije izraženo, te da se to vidi po prijavama kandidata. “Nastavu će izvoditi profesori sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i Ekonomskog fakulteta UCG. Nastava će početi 12. septembra”, kaže se u saopštenju Fakulteta. M.M.K.

Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) dostavljeno je 50 prijava iz Crne Gore, a one su se odnosile na ugroženo pravo slobode udruživanja na nivou malih i srednjih preduzeća i u multinacionalnim kompanijama”, ocijenio je za Dnevne novine viši specijalista za radničke aktivnosti predregionalne kancelarije MOR-a za jugoistočnu Evropu Ovidije Žurka. On je juče učestvovao na skupu u Podgorici koji je organizovao Savez sindikata (SSCG) o ulozi sindikata u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Govoreći o prijavama dostavljenih MOR-u (sjedište ove organizacije je u Ženevi), Žurka nije mogao da precizira da li su ih podnijeli pojedinci ili kolektivi. “Ali i jedan maltretirani radnik je previše i to je stvar principa. U Crnoj Gori ugrožena su prava sloboda udruživanja na nivou malih i srednjih preduzeća i multinacionalnih kompanija, kao i kolektivno pregovaranje. Ta prava su u ozbiljnoj opasnosti ne samo u Crnoj Gori, već i u cijelom regionu od Mađarske do Grčke. To nije razloga da se odustane od borbe za obezbjeđivanje poštovanja fundamentalnih prava”, ocijenio je Žurka. Prema njegovim riječima u Crnoj Gori postoji dobar pravni okvir, ali je i dalje problem efikasna primjena propisa. “MOR ne podržava rad na određeno vrijeme jer je nesigiran. Ekonomska kriza nije argument za promovisanje, bez ograničenja, takve vrste rada”, smatra Žurka. Govoreći o takozvanom radu na crno, Žurka je poručio da su spremni da obezbijede pomoć u vezi sa proširenjem kapaciteta Inspekcije rada. “Rad na neodređeno ne smije biti izuzetek, već on treba da bude pravilo. U Crnoj Gori postoje polja gdje su napravljena poboljšanja. Me-

Ovidije Žurka

đutim, potrebno je poboljšati opšti okvir kolektivnih ugovora na nacionalnom, granskom i nivou kompanija i da se da podrška slobodi sindikalnog udruživanja radnika i poslodavaca”, izjavio je Žurka. On je istakao da članstvo u EU nije moguće bez ratifikacije fun-

Žene u trgovini nezaštićene Generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić na jučerašnjme skupu u Podgorici izjavio je da mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori imaju najviše problema u oblasti radničkih prava, jer je u njima mali broj zaposlenih koji nijesu sindikalno organizovani. On je saopštio da u trgovini radi 39.000 radnika, od čega 70 odsto žena, koje nijesu dovoljno zaštićene. Masoničić je rekao da sindikate u

Ekonomski fakultet pod rektorovom kontrolom

Mugoša ponovo direktor

Boban Mugoša odredbu da direktora Instituta za javno zdravlje imenuje Vlada, na predlog ministra, podnijela Vladi predlog da za direktora IJZ imenuje doc. dr Bobana Mugošu, dosadašnjeg direktora”, navodi se u Vladinom rješenju o imenovanju. M.M.K.

Crnoj Gori posebno interesuju poglavlja koja se odnose na slobodu kretanja radnika i socijalne politike i zapošljavanja. “U tim poglavljima imamo svoje timove i tako želimo da dođemo do informacija koje će nam pomoći u daljem radu. Značajnu podršku nam daje i međunarodna saradnja. SSCG ima 24 predstavnika u 12 poglavlja”, kaže Masoničić.

DO IZBORA DEKANA

IJZ

Vlada je na jučerašnjoj sjednici ponovo imenovala Bobana Mugošu za direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ). Mugoša je ovu funkciju obavljao i u prethodnom mandatu. “Ministar zdravlja podnio je Vladi predlog da se za direktora Instituta za javno zdravlje imenuje doc. dr Boban Mugoša, dosadašnji direktor IJZ. U predlogu je naveo da je imenovanom istekao mandat, pa predlaže Vladi da ga ponovo imenuje za direktora Instituta. Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo Vlade nadležno za pitanja predlaganja imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti Vlade, razmotrila je predlog ministra zdravlja i, imajući u vidu zakonsku

damentalnih konvencija MOR-a. Poručio je da je MOR spreman da pruži podršku Vladi, poslodavcima i radničkim organizacijama u vezi sa poglavljima koja se odnose na radnička prava u procesu pristupanja Crne Gore porodici evropskih naroda. M.M.K.

Predrag MIranović Rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Predrag Miranović rukovodiće Ekonomskim fakultetom dok se ne steknu uslovi za izbor novog dekana te organizacione jedinice, saopštio je Dnevnim novina predsjednik Upravnog odbora

UCG Duško Bjelica.Profesor Milivoje Radović, koji je donedavno obavljao funkciju vršioca dužnosti dekana Ekonomskog fakulteta, kratko je kazao za DN da oni poštuju odluke nadležnih organa i institucija. Podsjetimo, Radovi-

ću je nedavno istekao mandat v.d. nakon čega je ova visokoobrazovna institucija ostala bez dekana. Uprkos predlogu Ekonomskog fakulteta da Milivoja Radovića UO Univerziteta imenuje za dekana, to se nije desilo. Zbog neimenovanja Radovića za dekana nije početkom sedmice održana ni sjednica Vijeća Ekonomskog fakuleta, pa nijesu usvojene ocjene ni izvještaji sa specijalističkih i magistarskih studija. Studenti kojima treba da se verifikuje ocjena ili usvoje izvještaji o specijalističkim i magistarskim radovima ne mogu diplomirati i magistrirati dok se ne održi sjednica Vijeća.Kako bi se prevazišla novonastala problematika, kako nam je rečeno na fakultetu, za iduću sedmicu zakazana je sjednica Vijeća, kojom će predsjedavati rektor Miranović.Napomenimo i da Milivoje Radović prvog dana studijske godine nije dočekao brucoše Ekonomskog fakulteta zbog toga što nije imenovan za dekana te organizacione jedinice. Sa fakulteta je poručeno da je zbog odluke Upravnog odbora Univerziteta na toj ustanovi narušena višedecenijska tradicija da mlade visokoškolce ne pozdravi dekan. M.M.K.

Društvo

PETAK, 13. 9. 2013.

KonKursi mimo dogovora

Ministarstvo obmanulo prosvjetare Zvonko Pavićević

Prosvjetni radnik iz Pljevalja čak više od 20 godina angažovan je na određeno vrijeme u lokalnoj školi Milica Krgović

strahu od gubitka posla je oko 1.500 prosvjetara koji su, prema podacima Sindikata prosvjete, u vaspitno-obrazovnim ustanovama angažovani na određeno vrijeme, a za kojima ne postoji stalna potreba. Uprkos dogovoru sa Ministarstvom prosvjete, kako su upozorili za Dnevne novine u Sindikatu, posljednjih dana ustanove raspisuju konkurse na određeno vrijeme za nedostajući kadar. Predstavnici Sindikata ranije su postigli dogovor sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem da škole raspisuju konkurse uglavnom na neodređeno vrijeme.

Uprkos pomenutom dogovoru, kako je saopštio predsjednik Sindikata prosvjete pri Uniji slobodnih sindikata Zvonko Pavićević, posljednjih dana crnogorske škole raspisuju konkurse za nedostajučim kadrom na određeno vrijeme do 30. juna, odnosno do završetka školske godine. “Na ovaj način radnici su diskiminisani jer se iz godine u godinu angažuju na određeno vrijeme. Oni zbog toga ne mogu ni da se kreditno zadužuju i u stalnom su strahu od gubitka posla”, ocijenio je za DN Pavićević. Prema njegovim riječima na ranijem sastanku sa ministrom prosvjete dogovorili su da se u školama urade akti o sistematizacijama radnih mjesta, te da se nakon toga raspisuju konkursi na neodređeno vrijeme za kadrove za kojima postoji stalna potreba. “Međutim, uprkos dogovoru po-

sljednjih dana vidimo da se konkursi raspisuju samo do 30. juna, mimo našeg dogovora sa ministrom”, istakao je Pavićević. On je poručio da će zahtijevati sastanak sa ministrom i tražiti od njega objašnjenje za postojeću situaciju. “Možda nije ni ministrar upoznat sa ovim, ali ćemo tražiti da vidimo o čemu se radi. U prosvjeti je oko 2.000 radnika angažovano na određeno vrijeme, dok za njih oko 500 postoji stalna potreba. Oko 500 prosvjetara su stalna zamjena, tako da oni nijesu u strahu od gubitka posla”, objasnio je Pavićević. On je dodao da su se Sindikatu obraćali prosvjetari koji nemaju riješen radni status. “Među njima ima onih koji rade i do 10 godina na određeno vrijeme. Zabrinjavajući je slučaj jednog prosvjetnog radnika iz Pljevalja koji je u jednoj lokalnoj školi čak više od

U prosvjetnom resoru ćute Iako smo uputili pitanja u vezi sa tvrdnjama Sindikata prosvjete, iz Ministarstva prosvjete nijesmo mogli dobiti odgovore. Ni nakon dva dana nijesmo uspjeli ni telefonskim putem

stupiti u kontakt sa PR službom, kao ni sa rukovodstvom ovog resora. Na telefonske pozive na brojeve dostupne Dnevnim novinama iz kabineta ministra i PR službe niko nije odgovarao.

2.000 prosvjetnih radnika u Crnoj Gori angažovano je na određeno vrijeme 20 godina angažovan na određeno vrijeme”, naveo je Pavićević. Predsjednik Sindikalnog povjereništva Glavnog grada pri Uniji slobodnih sindikata Slobodan Savović saopštio je za naše novine da se toj radničkoj organizaciji posljednjih dana javljaju prosvjetari koji su ogorčeni odlukama pojedinih vaspitno-obrazovnih ustanova. “Suprotno dogovoru sa Sindikatom prosvjete o prekidu radnog odnosa tokom avgusta za kolege koji rade na određeno radno vrijeme i izrade novih akata o sistematizaciji radnih mjesta u ustanovama, pojedini direktori su, navodno, tajno u radni odnos primali kolege bez konkursa i objavljivanja imena. Zbog toga imamo slučajeve da prosvjetni radnici koji su radili više godina na određeno praktično bez obrazloženja ostaju bez časova, a da se na njihovo mjesto primaju drugi kadrovi”, navodi se u saopštenju koje je dostavio Savović. Prema njegovim riječima nekoliko njegovih kolega prosvjetara obratilo se prosvjetnoj inspekciji i sudskim instancama. “Nemamo velikih očekivanja od Prosvjetne inspekcije da će postupati po našim prijavama. Naša iskustva sa direktorima pojedinih škola su negativna. Imamo primjere da se oni neformalno pravdaju da su morali tako postupiti jer im je naređeno”, zaključio je Savović. Prosvjetni inspektor Miomir Anđić juče nije odgovarao na telefonske pozive Dnevnih novina.

LgBT Forum Progres

Komisija

Tražiće lidera i u dijaspori Nakon ostavke Zdravka Cimbaljevića na mjesto izvršnog direktora NVO LGBT Foruma Progres, savjetodavni komitet te organizacije, koju čine i članovi iz inostranstva, najavio je razmatranje potencijala u emigraciji i dijaspori kako bi se pronašao neko ko bi trebalo da zauzme upražnjenu lidersku poziciju. “Odbor je u stalnom zasijedanju, tako da će se brzo i bez štetnog uticaja na programske aktivnosti i misiju organizacije, imenovati novi lider manjinske grupe i sprovesti njena potrebna konsolidacija”, kazali su iz Foruma Progres. Kako su naveli, razlozi Cimbaljevićeve ostavke opravdani su i tačni i ne djeluju uopšte motivirajuće na nekog ko bi preuzeo ovu definitivno odgovornu poziciju. Da je Cimbaljevićeva ostavka neopoziva i da neće promijeniti odluku potvrđuje i to što je on juče u direkciji Foruma Progres predao službeni telefon i zapisnički predao kompletnu programsku i tehničku dokumentaciju i arhivu.Iako je razlog Cimbaljevićeve ostavke bio upravo neodgovoran odnos tužilaštva i nesankcionisanje nasilja i zločina iz mržnje prema LGBT osobama u Crnoj Gori, Danijel Kalezić iz nevladine organizacije Queer

Ministar Stijepović

Prekontrolisali dodijeljeni novac Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila izvještaj Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću o utrošku sredstava dodijeljenih na osnovu Odluke o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću za 2011. godinu organizacijama koje su bile predmet revizije. Revizija i monitoring obuhvatili su planove 29 nevladinih organizacija za čiju realizaciju je odobreno 673.141, od ukupno opredijeljenih sredstava u iznosu od 2.433.251,98 eura. “Vlada je zadužila Komisiju da

povrati sva sredstva za koje je utvrđeno da nijesu utrošena u skladu sa odobrenim budžetom i ugovorom potpisanim između organizacije i Komisije. Takođe je naloženo Komisiji da, u naredne četiri godine, ne razmatra planove i programe organizacija za koje se, na osnovu sprovedene revizije, utvrdilo da nijesu namjenski utrošile sredstva”, kazao je Damir Rašketić, predsjednik Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. B.R.

sscg Combaljević nakon parade u Budvi Montenegro je kazao da se održavanje Povorke ponosa, koja je zakazana za 27. oktobar u Podgorici, ne dovodi u pitanje, te da njena priprema teče u skladu sa planom. “Ovo ne može uticati u negativnom smislu na održavanje Povorke ponosa u Podgorici u oktobru ove

godine”, istakao je za CdM Kalezić. On smatra da razlozi zbog kojih je Cimbaljević podnio ostavku moraju dodatno da motivišu sve aktiviste za ljudska prava LGBTIQ osoba da još više rade i da se jače bore kako bi život tih osoba u crnogorskom društvu bio dostojan čovjeka. B.R.

Nijesu štampali listiće Iz Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) saopštili su da nijesu štampali glasačke listiće za predstojeći Kongres, negirajući na taj način tvrdnje njihovog kolege sindikalca Vukadina Ćupića. Oni su u reagovanju naveli da žele da upoznaju javnost Crne Gore, posebno sindikal-

nu, sa aktivnostima i mjerama za prevazilaženje sadašnje situacije i jačanje radničke asocijacije. Dodali su da će 15. septembra, za kada je zakazana sjednica Glavnog odbora SSCG, tražiti od Ćupića da im dostavi informaciju o navodnom štampanju glasačkih listića.

10 Hronika

PETAK, 13. 9. 2013.

INfOrMATIvNI rAZGOvOr

Danilo Mandić saslušan pa pušten Podgorička policija još istražuje pucnjavu na Zagoričanina Danila Vukićevića Radeći na rasvjetljenju pucnjave koja se prije petnaestak dana dogodila u podgoričkom naselju Masline, pripadnici podgoričke policije u srijedu veče iz lokala “Rajska ptica” na razgovor su priveli Danila Mandića, sinovca Andrije Mandića, koji je, prema nezvaničnim saznanjima, bio u društvu mladića koji su uzrokovali incident. Nakon saslušanja, Mandić je pušten na slobodu, a kako je Dnevnim novinama rečeno u policiji, nije priveden u svojstvu osumnjičenog lica, već samo radi obavljanja informativnog razgovora na okolnosti tog slučaja. Pucnjava se dogodila 28. avgusta u Sarajevskoj ulici u podgoričkom naselju Masline, kada je grupa mladića prepriječila put Podgoričanu Danilu Vukićeviću (26) koji se u tom trenutku nalazio u svom automobilu. Jedan od njih pucao je u njego-

vom pravcu, a pukom srećom mladić tada nije povrijeđen. Nekoliko dana kasnije, policijski službenici uhapsili su Miloša Bajčetu i Filipa Brnovića zbog sumnje da su učestvovali u incidentu, dok Danilo Mandić, koji je navodno bio u njihovom društvu, nije privođen tim povodom. Iako se spekulisalo da policija za Mandićem intenzivno traga zbog sumnje da je upravo on pucao u pravcu Vukićevića, izvor DN iz policije je negirao takve navode, dodajući da policija još nije ušla u trag onome ko je kritične prilike povukao obarač. Ovo nije jedini okršaj Mandića sa Vukićevićem, budući da je Danilo Vukićević prošlog ljeta osuđen na 28 mjeseci zatvora, jer je sa Mišom Vešovićem nanio teške tjelesne povrede Danilu Mandiću. S.K.

krIvIČNA PrIJAvA

Osumnjičeni za krađe u Beranama Beranska policija podnijela je krivične prijave protiv A.A. (19), S.B. (15) i A.K. (20) iz Berana zbog sumnje da su na teritoriji tog grada počinili tri imovinska delikta, saopšteno je iz Uprave policije. Osumnjičeni A.A. i S.B, terete se da su 1. maja ove godine, počinili krađu tako što su iz pomoćnog objekta porodične kuće oštećenog S.K. ukrali veću količinu električnog kabla, nakon čega su se udaljili. Trojica Beranaca osumnjičeni su i da su tokom avgusta ove godine počinili tešku krađu tako što su provalili u kuću M.D. i iz dnevnog boravka otuđili LCD

televizor, risiver, mobilni telefon, konzolu Sony Play Station sa propratnim elementima, kutiju sa zlatnim nakitom i druge stvari iz pokućstva, nakon čega su pobjegli. Policija sumnja i da je devetnaestogodišnji A.A. 5. septembra počinio tešku krađu, kada je provalio u porodičnu kuću R.P, odakle je ukrao mobilni telefon. Nakon identifikovanja osumnjičenih, policajci su, tokom kriminalističke obrade, došli do podataka da su sve ukradene stvari prodate drugim osobama. Službenici CB Berane su uspjeli da pronađu veći dio plijena, koji je vraćen vlasnicima. M.V.P.

UDES NA SLIJEPAČ MOSTU

Kragujevčanin povrijeđen u prevrnutom ª pežouº Kragujevčanin Radmilo Stevanović (70) teško je povrijeđen u udesu koji se dogodio juče oko 14 časova u mjestu Slijepač most, na dionici magistralnog puta Mojkovac – Ribarevina. On je bio saputnik u “pežou 206” (KG 016 ĆD), za čijim upravljačen je bio Milivoje Ilić (36), koji je ostao nepovrijeđen. Prema nezvaničnim informacijama, do udesa je došlo kada je vozač “pežoa” vjerovatno usljed klizavog kolovoza, jer je prethodno padala

kiša, krećući se iz pravca Mojkovca izgubio kontrolu, sletio niz strminu dužine 20-ak metara i završio na krovu u šiblju, pored korita rijeke Lepešnice. Kako su saopštili ljekari bjelopoljske bolnice, Stevanoviću život nije u opasnosti, ali je radi predostrožnosti zadržan je na odjeljenju. Vozač Ilić ispričao je da se vraćao iz Buljarice i da je dolaskom na kritično mjesto “auto odjednom počelo nekontrolisano da se ponaša”. “Ne mogu da vjerujem šta nas je

Plavljanin zadobio povrede sudaru sa kamionom Bajram Bicić, vozač “merecedesa”, teže je povrijeđen u saobraćnoj nezgodi koja se dogodila juče oko 13.40 časova na magistralnom putu Mojkovac – Bijelo Polje, u mjestu Lepenac. Bicić, koji živi i radi u Americi, a rođen je u Plavu, sudario se sa kamionom sa prikolicom bjelopoljskih ta-

blica, dok je padala jaka kiša. Bicić je nakon ukazane prve pomoći u mojkovačkom Domu zdravlja prevezen u bjelopoljsku bolnicu. Uviđaj su obavili službenici mojkovačke policije, a saobraćaj na magistralnom putu bio je u prekidu više od dva sata. V.B.

snašlo. Sreća je što niko od nas nije stradao, dok je nesreća ta što sam vozilo pozajmio od prijatelja i sada je uništeno”, žalio se Ilić. Mještanin Cerova Petar Hajduković zajedno sa sinom Slobodanom pomogao je da se vozač i suvozač izvuku iz provalije. Oni su ispričali za Dnevne novine da je zahvaljujući spletu srećnih okolnosti udes prošao bez težih posljedica. “Nalazili smo se u kamionu natovarenim drvima i vidjeli kada je auto sletjelo sa puta. Pohitali smo da pomognemo putnicima i u tome nam se pridružio sugrađanin Nikola Mešter. Teren gdje je sletjelo vozilo dosta je nepristupačan i uspjeli smo Stevanovića da izvučemo kroz otvoreni prozor na suvozačevoj strani. Vozač je uspio sam da izađe iz vozila”, ispričao je Petar Hajduković. Uviđaj su obavili ovlašćeni službenici policije. Dionica na kojoj se desio udes slovi za jednu od najopasnijih na tom putnom pravcu. Posebno je opasno voziti kad kiša nakvasi kolovoz ili je led po putu i tada su saobraćajni udesi učestali. B.Č.

NA vErIfIkAcIJU

crNA GOrA I ITALIJA

Sporazum o izručenju stigao do Vlade Predložena tri direktora u MUP-u

Predlog zakona o potvrđivanju dodatnog bilateralnog ugovora uz Evropsku konvenciju o ekstradiciji od 13. decembra 1957. godine između Crne Gore i Italije, koji ima za cilj olakšavanje izručenja osuđenika, dostavljen je juče Vladi Crne Gore na verifikaciju. U predlogu zakona navedeno je da zamoljena država, u skladu sa odredbama Evropske konvencije, može da izruči sopstvene državljane u cilju pokretanja krivičnog postupka za krivična djela za koja se, prema propisima obje države, može izreći kazna zatvora u trajanju od pet godina i više ili zbog izvršenja kazne zatvora ili bilo koje odluke kojom se ograničava lična sloboda traženog, takođe u trajanju od najmanje pet godina. “Kada se izručenje zahtijeva za svrhe izvršenja sankcije ili druge mjere kojom se ograničava lična sloboda, zamoljena država može sama da izvrši tu sankciju ili da naloži ograničavanje lične slobode licu u skladu sa domaćim zakonodavstvom. Kada se izručenje traži za svrhe pokretanja krivičnog postupka, izručenje može da podliježe povratku traženog lica u zamoljenu državu nakon što se protiv njega/

Duško Marković i Anamarija Kančelijeri, potpisivanje Sporazuma

nje završi sudski postupak, kako bi se izvršila izrečena kazna ili druga mjera kojom mu/joj se ograničava lična sloboda a koju je izrekla država molilja”, stoji u predlogu zakona. Ako se zahtjev za izručenje odnosi na dva ili više djela, od kojih svako predstavlja krivično djelo u skladu sa propisima obje države, zamoljena strana može odobriti izručenje za sva ta djela. Sporazum o izručenju 25. jula ove godine potpisali su ministri

pravde Crne Gore i Italije Duško Marković i Anamarija Kančelijeri. Oni su tada ocijenili da če se ovim sporazumom otežati aktivnosti organizovanog kriminala, jer su instrumenti koji će biti primjenjivani veoma efikasni. Marković je, nakon potpisivanja, rekao da je tokom prethodne dvije godine Crna Gora Italiji uputila šest molbi za izručenje a crnogorska strana primila tri molbe za ekstradiciju. M.V.P.

Vladi Crne Gore, na jučerašnjoj sjednici, dostavljena su rješenja o imenovanju trojice generalniih direktora u Ministrastvu unutrašnjih poslova. Tako je za generalnog direktora Direktorata za bezbjednosno zaštitne poslove i nadzor postavljen Miloš Vukčević, doktor pravnih nauka, a Direktorata za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Ministarstvu unutrašnjih poslova Inav Ivanišević, diplomirani pravnik. Profesor srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti Mirsan Mulić postavljen je na mjesto generalnog direktora Direktorata za vanredne situacije u Ministarstvu unutrašnjih poslova. U rješenjima, koja su objavljena na zvaničnom sajtu Vlade, navedeno je da su Vukčević, Ivanišević i Mulić predloženi na ove funkcije jer su najbolje ocijenjeni sa liste kandidata za svoje oblasti. Takođe, Vladi je stiglo rješenje o imenovanju Zorana Ula-

Zoran Ulama

me, dosadašnjeg šefa Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima za rukovodioca Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima – Nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima. Sva ova dokumenta Vladi su dostavljena na verifikaciju. M.V.P.

Hronika 11

PETAK, 13. 9. 2013.

ADVOKAT MLINARIĆ:

Transfer Kardinala do kraja ove godine Slobodan Đurović želi da služi kaznu u Crnoj Gori zbog porodice, a ne zbog ugrožene sigurnosti, kako su to prenijeli mediji Slobodan Đurović

ajko Mlinarić, advokat Baranina Slobodana Đurovića zvanog Kardinal, koji je u Hrvatskoj osuđen na 23 godine zatvora zbog organizovanja ubistva suvlasnika dnevnika Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franića, očekuje da će se Đurovićev transfer iz hrvatskog u spuški zatvor izvršiti do kraja godine. Isto se može zaključiti i iz odgovora Ministarstva pravosuđa Hrvatske u kojima se navodi da, iako je Crna Gora spremna da preuzme izvršenje kazne Đurovića, procedura još nije završena.

“Osuđenik Slobodan Đurović koji se nalazi na izvršavanju kazne zatvora je iskazao molbu za premještaj iz Republike Hrvatske u Crnu Goru radi nastavka izvršenja kazne zatvora. Slijedom toga, Republika Hrvatska je kao država presuđenja podnijela zamolnicu za transfer Crnoj Gori kao državi izvršenja kazne zatvora, te dostavila potrebnu dokumentaciju u smislu Ugovora između Republike Hrvatske i Crne Gore o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima. S tim u vezi, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske primilo je 15. jula obavještenje da je 27. juna Viši sud u Podgorici donio presudu broj KV-566/13 kojom je preuzeto izvršenje kazne zatvora. Prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima dalji postupak za transfer osuđene osobe je davanje saglasnosti ministra pravosuđa države presuđenja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske”, navodi se u odgovorima hrvatskog Ministarstva pravosuđa koja potpisuje Sergej Abramov. I Đurovićev advokat objasnio je u razgovoru za DN da je procedura koja prethodi transferu komplikovana, te da se njegova realizacija može oče-

kivati tek krajem godine. “Postupak je započet odmah nakon što smo negdje u proljeće podnijeli zahtjev pravosudnim organima Hrvatske. Postupak odlučivanja o Đurovićevom prelasku na izdržavanje kazne u Crnu Goru, sastoji se iz nekoliko faza, a obije zemlje, i Hrvatska i Crna Gora, završile su po jednu do dvije od tih faza“, kazao je on pojašnjavajući da je predmet već dva puta dostavljan crnogorskim organima koji su ga je potom, uz mišljenja, proslijeđivali Hrvatskoj. Iako je odluka o preuzimanju kazne Đurtovića, prema podacima iz Višeg suda u Podgorici, već donijeta, do pravosnažnog i izvršnog rješenja, poštanska prepiska između pravosudnih organa Hrvatske i Crne Gore u ovom predmetu biće neophodna još najmanje dva puta. “Očekujemo da će se, uz malo sreće, transfer dogoditi do kraja godine”, kazao je Milinarić u razgovoru za Dnevne novine. Iako su hrvatski mediji pisali da Đurović traži preseljenje, jer mu je u hrvatskom zatvoru ugrožena bezbjednost, te strahuje od pogubljenja, njegov advokat kategorično je negirao takve navode. “Ni u jednom trenutku on nije osjetio da mu je u zatvoru ugrožena be-

PRITVOR

Inspektor i dileri sprovedeni u Spuž Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović odredio je jednomjesečni pritvor svim uhapšenima u akciji “Marta”. U rješenju o pritvoru, koje je juče dostavljeno advokatima odbrane, kao razlozi za određivanje pritvora navedeni su opasnost od bjekstva i mogući uticaj na svjedoke. U epilogu policijske akcije “Marta”, u utorak prije svitanja sinhronizovano su izvršena hapšenja na teritoriji Bara, Kotora, Tivta, Podgorice, Nikšića i Pljevalja. U cik zore, iza rešetaka je završilo ukupno 16 osoba, među kojima i policijski inspektor iz Tivta Rajko Radža Radanović (31), koji se sumnjiči da je bio u lancu prodaje droge, ali i to da je za novac narko-dilerima odavao informacije o radu i akcijama svojih kolega. Pored njega, u Tivtu su uhapšene još tri osobe Veljko Kovačević (31), Nikola Mićunović (33) i Dejan Rašković (31). Istovremeno, na drugom kraju primorja - u Baru, uhapšeni su gotovi svi punoljentni članovi porodice Milić za koje je, prema sumnjama policije, preprodaja droge bila unosan porodični biznis. Među uhapšenima u toj porodici ima svih

generacija, počev od majke Marice (56), sinova Miroslava (33) i Momčila (29), koji se već nalazi u spuškom zatvoru, pa do snaha Maje (32) i Emine (32). U istoj akciji, policija je u Ulcinju uhapsila i Emininog brata Mefita Serdarevića (32). U koordiniranoj akciji policije, vjeruje se da je gotovo potpuno raskrinkana nikšićka kriminalna grupa “željezarci”, čiji članovi se, između ostalog, terete i za planiranje ubistva pripadnika suprotnog kriminalnog tabora “kvartaši”. Prije dva dana uhapšeni su Vladimir Radović (32), Radovan Mujović (24), Radosav Vukčević (28) i Slobodan Bulajić (34), dok su u Podgorici uhapšeni Simo Đurović (36) i Ivan Novaković (35) iz Podgorice. Kod Milića, Mićunovića i Bulajića pronađeno je oružje i municija, pa se oni, osim za šverc droge, terete i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava. Policija je u krivičnu prijavu uvrstila šest osoba, koje se već nalaze u ZIKS-u. Među njima je Rožajac Jasmin Fetahović (28), koji služi kaznu zatvora u trajanju od dvije i po godine zbog šverca heroina, zatim Kotoranin Dejan Pavićević (41) ko-

zbjednost. Jednostavno, on je crnogorski državljanin i želi da kaznu izdržava u svojoj zemlji gdje ga mogu posjetiti svi članovi porodice. To mu pravosudni organi moraju omogućiti”, kazao je on. Pukanić je ubijen 23. oktobra 2008. godine oko 18.15 sati u eksploziji bombe koja je podmetnuta pod njegov automobile. U napadu je poginuo i njegov prijatelj, šef marketinga “Nacionala” Niko Franjić, a povrijeđena su i dva člana tehničke redakcije Ivica Horvat i Vedran Duhaček. Osim Đurovića, za ubistvo novinara i suvlasnika nedjeljnika Nacional osuđeno je još pet osoba. Željko Milovanović koji je dovezao moped u kome je bio eksploziv i onda ga aktivi-

Osumnjičeni u policijskoj akciji “Marta”

Čeka se odluka Strazbura Advokat Rajo Mlinarić u razgovoru za Dnevne novine kazao je da se, nakon što je kazna od 23 godine zatvora koja je izrečena Đuroviću, postala pravosnažna, iskoristio je sva pravna sredstva kako bi dokazao da sudski postupka protiv njega nije bio pravičan te da su Đuroviću povrijeđena rao osuđen je na 40 godina zatvora. Robert Matanić koji je okupio grupu ubica i organizovao zločin osuđen je na 33 godine zatvora, Bojan Gudurić koji je čekao u rezervi sa snajperom

ljudska prava. Stoga je podnio žalbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, kao i Ustavnom sudu Republike Hrvatske, a oba predmeta još su u proceduri. “Imamo puno očekivanja od ovih pravnih puteve koje smo otvorili”, zaključio je Mlinarić. u slučaju da eksploziv zataji osuđen je na 30 godina zatvora, dok je pomagačima Amiru Mafalanu i Luki Mataniću izrečena je kazna od po 16 godina zatvora. S.K.

PODGORICA, BERANE

Oduzeto oružje

Ilustracija

ji je prije nekoliko mjeseci uhapšen nakon što je policija u njegovom stanu pronašla heroin, kokain i suboteks. Zbog istih djela, prije nekoliko mjeseci je u ovoj akciji uhapšen i Tivćanin Mirko Jovović (32), dok je u Budvi uhapšen Spužanin Vidak Ramović (36). Prema riječima advokata koji su angažovani u ovom predmetu, većina uhapšenih se pred tužiocem branila ćutanjem. S.K.

Podgorički policajci kontrolisali su juče oko 8.20 časova u Ulici Oktobarske revolucije u Podgorici D.Đ. (27) iz Podgorice i tom prilikom kod njega su pronašli pištolj marke “V Bernardelli – Gardone V.T.” kalibra 7,65 milimetara, sa okvirom od šest metaka, za koji nema odobrenje za držanje i nošenje. Iz Uprave policije je saopšteno da je pištolj oduzet, a da je o događaju upoznat Osnovni državni tužilac u Podgorici. Od D.Đ. je u službenim prostorijama CB Podgorica uzeta izjava. Protiv njega je nadležnom tužiocu podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Sprovodeći planske aktivnosti na pronalasku oružja u ilegalnom

posjedu, u naselju Pešca u Beranama, policajci su kontrolisali automobil marke “land rover”, u kojem su se nalazile četiri osobe. Pregledom unutrašnjosti auta, kako je saopšteno iz Uprave policije, pronađen je pištolj marke “CZ” kalibra 7,65 milimetara, vlasništvo A.E. (23) iz Berana, koji je bio saputnik. Pištolj je oduzet, a od A.E. i drugih osoba koje su se nalazile u automobilu su uzete izjave u prostorijama CB Berane, o čemu je upoznat zamjenik Osnovnog državnog tužioca u Beranama. Nadležni tužilac je kvalifikovao krivično djelo i naložio da se protiv A.E. krivična prijava podnese u redovnom postupku, zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. M.V.P.

12 Crna Gora

PETAK, 13. 9. 2013.

posjeta

Kotor želi turiste iz Kalifornije KOTOR - Opštinu Kotor juče je posjetio finansijski savjetnik grada Santa Barbara u Kaliforniji Rober Samario, a povod posjete je učvršćivanje veze dva grada. Samaria je ugostio potpredsjedniik Opštine Branko Nedović, koji je iskoristio priliku da predstavi grad Kotor. “Kotor je opredijeljen ka razvoju kulturnog turizma, zbog velikog pokretnog i nepokretnog kulturno-istorijskog blaga koje naš grad posjeduje. Mi smo kao takva destinacija već prepoznati širom svijeta. Grad godišnje posjeti veliki broj kruzera, tako da svakodnevno imamo ogroman broj turista. Svakako smo zainteresovani i za

privlačenje turista iz Kalifornije”, istakao je Nedović. Gost iz Santa Barbare dobio je na poklon DVD materijale sa kratkim filmom o Kotoru, koji na najbolji način prezentuje grad. “Santa Barbara je grad veoma sličan Kotoru. Imamo veoma sličan pejzaž, more i planine. Na narednoj konferenciji za turoperatore i investitore sa zadovoljstvom ćemo predstaviti Kotor kao naš grad-pobratim i smatramo da će pobuditi veliko interesovanje”, kazao je Samario. Kotor i Santa Barbara su od 2009. godine gradovi-pobratimi, koji ostvaruju saradnju u oblastima kulture, turizma, pomorstva i obrazovanja.

RekonstRUkCija

Počeli radovi na zgradi Opštine

PLJEVLJA – U Pljevljima je počela rekonstrukcija zgrade Opštine, vrijedna oko 92.600 eura. Posao je nakon tendera povjeren lokalnom preuzeću Monting, čija je ponuda za oko sedam hiljada eura bila niža od ponude preduzeća ViNG, takođe iz Pljevalja. Pored ugradnje termo fasade, umjesto drvene postavi-

će se aluminijumska bravarija, a zamijeniće se i dio krova. Rok za završetak radova je dva i po mjeseca, a projektnu dokumentaciju uradila je pljevaljska Tehnogradnja. Završetkom radova opštinski namještenici imaće optimalnije uslove za rad, a centar grada dobiće uređeniji i ljepši izgled. D.K.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11 i 27/13) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, „K.M.R.-TRANS“ d.o.o. iz Danilovgrada, Glavica bb, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja pogona za protektiranje guma na životnu sredinu, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli broj 1278/4 KO Zagreda, Opština Danilovgrad. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 211 ili u prostorijama Sekretarijata za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine Opštine Danilovgrad, radnim danima od 9 do 12 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je 26.09.2013. godine. Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se dana 30.09.2013. godine u prostorijama Sekretarijata za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine Opštine Danilovgrad, ul. Blaža Mrakovića bb, sa početkom u 11 časova.

lokalna vlast poziva

Neka nadležni ispitaju poslovanje Parkinga HERCEG NOVI - Čelnici hercegnovske opštine saopštili su da JP “Parking servis” radi po zakonu, te da nema nikakve pronevjere u poslovanju, pa ni kada je riječ o naplati parkinga putem SMS poruka. Predsjednik opštine Dejan Mandić je podsjetio da je 2006. SO donijela Odluku o javnim parkiralištima kojom je definisano osnivanje Javnog preduzeća ili Agencije za upravljanje parking prostorom. On je dodao da Upravni nadzor nad radom Agencije vrši Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine. “Agencija se, u svojim početnim aktivnostima, bavi organizacijom parkinga, a na osnovu Studije o opravdanosti uvođenja parkinga u gradu. Nakon definisanja lokacija obezbijeđena su i osnovna sredstva. Ovako organizovana Agencija imala je status organa uprave i nije bila u sistemu PDV-a, a zakonska obaveza da se parkiranje mora tretirati kao usluga, značila je i obavezu plaćanja PDV-a za izdate račune. Zato je bilo potrebno da se Agencija

transformiše u D.O.O što je urađeno u skladu sa Zakonom o privrednim društvima”, obrazložio je Mandić. Direktor JP “Parking servis” Milorad Matković tvrdi da nikakvih pronevjera u Parking servisu nema. On je rekao i da prodavci parking karata na trafikama dobijaju po sedam odsto, a operateri pet odsto, dok ostatak pripada “Parking servisu”. Matković je novinarima pokazao i zapisnik koje su prilikom kontrola napravili finansijski inspektori što, po njegovim riječima, dodatno potvrđuje da nema zloupotreba. Na novinarsko pitanje da li je, kako se čuje ovih dana, transformacija u D.O.O korak ka privatizaciji, Mandić je rekao da je osnivač Skupština opštine i da se može privatizovati jedino uz saglasnost odbornika. Mandić je rekao i da “Parking servis” u jednoj od banaka ima deponovano 300.000 eura, a novac se skuplja kako bi se na Trgu Maršala Tita izgradila garaža i uredio Trg. Na pitanje kako će reagovati na zahtjev da se, dok državni organi ne obave kontrole, transformacija JP u

D.O.O skine sa dnevnog reda Skupštine, predsjednik Mandić je rekao da nije za to jer “Parking servis” posluje po Zakonu. On je izrazio želju da inspekcijski organi što prije počnu sa kontrolama kako bi se utvrdila istina. Sa druge strane, DPS je zatražio da nadležne službe i državni organi ispitaju “višemilionske prevare” u “Parking servisu”. Šef odborničkog kluba DPS-a Andrija Radman kazao je da je ta stranka ukazivala na “nepravilnosti i zloupotrebu službenog položaja” od strane predsjednika opštine. “Radi se o višemilionskoj pronevjeri u Parking servisu. Prostom matematikom koja laiku može biti logična, na broj poruka koje pomnožite sa cijenom vidi se da su prihodi iznad šest miliona eura, a da je prijavljeno do sada samo 1,8 milona”, dodao je Radman. On je pitao gdje je pet milona eura nestalo, dodajući da ovim pitanjem ozbiljno treba da se pozabave nadležne institucije i državni organi. S.M.

olakšanje za vozače

Garaža gotova u oktobru BIJELO POLJE - U Bijelom Polju privodi se kraju izgradnja parking garaže na prostoru izmedju Robne kuće Beograd i Pošte. Menadžer Opštine Fahrudin Begović saopštio je Dnevnim novinama da se očekuje da objekat bude završen tokom idućeg mjeseca. “Slijedi raspisivanje tendera za pristupne puteve i postavljanje prateće infrastrukture. Taj posao će koštati oko 200.000 eura i biće finansiran od strane lokalne uprave. Izgradnjom garaže biće omogućeno parkiranje vozila u zatvorenom prostoru, dok će sa spoljne strane moći će da se parkira još 60 auta. Ostali parkinzi u gradu biće zonirani i cijena parkinga će zavisiti od zone”, kazao je Begović i dodao da će biti formirana i parking služba u okviru koje će se nabaviti “pauk” za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila. Prema njegovim riječima, parking garaža i zonirani parkinzi biće tržišno orijentisani i u tom pravcu biće otvorena nova radna mjesta sa značajnim brojem radnika. Sudski vještak i ekspert za planiranje, regulisanje i bezbjednost saobraćaja Milenko Čabarkapa ocijenio je da će se izgradnjom garaže riješiti problem parkiranja vozila u administrativnoj zoni.

“To će svakako imati višestruke efekte. Trotoari će se osloboditi za pješake, vozila vratiti na ulice i omogućiti normalan saobraćaj u gradu. Postojeći parkinzi u gradu su najveća smetnja za pješake, jer su trotoari koje oni koriste maltene zauzeti od vozila”, kazao je Čabarkapa. Kamen temeljac za parking gara-

žu postavili su 3. januara, na Dan opštine, predsjednik države Filip Vujanović i predsjednik Opštine Aleksandar Žurić, koji je tada istakao da se radi o značajnom projektu koji se finansira iz sredstava Evropske unije. Za izgradnju parking garaže obezbijeđeno je 710.910 eura, uglavnom iz IPA fondova. B.Č.

Crna Gora 13

PETAK, 13. 9. 2013.

Lugovi opet na sudu DEEKSPROPRIJACIJA

Opština Budva tvrdi da je tražena deeksproprijacija neosnovana Nina Lajović

a rješenje područne jedinice Uprave za nekretnine o deeksproprijaciji zemlje na stadionu “Lugovi”, kojim je starobudvanskoj porodici Ivanović omogućeno da se nakon pola vijeka ponovo upiše kao vlasnik 7. 000 kvadrata zemlje, odvojene žalbe podnijeli su Opština Budva, Fudbalski klub Mogren i Hotelska grupa Budvanska rivijera. Žalbe su podnijete Ministarstvu finansija, uz uvjerenje da će sigurno biti usvojene i samim tim zemlja vraćena.

BUDVA – U žalbi koju je podnijela Opština Budva navedeno je da je rješenje Uprave za nekretnine područne jedinice iz Budve donijeto uz bitnu povredu pravila upravnog postupka, zasnovano na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, kao i pogrešnoj primjeni materijalnih propisa. “Tražena deeksproprijacija je neosnovana iz razloga što je zemljište izuzeto od ranijih korisnika kao gradsko–građevinsko zemljište, a i danas ima karakter gradsko-građevinskog zemljišta. Povraćaj gradsko-građevinskog zemljišta uređen je Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Rješenje je time donijeto uz pogrešnu primjenu materijalnog prava i kao takvo je nezakonito”, navodi se u žalbi opštine Budva. Takođe se kaže da Opštini Bud-

va nije omogućeno da zaštiti svoja prava u postupku pred prvostepenim organom u svojstvu korisnika eksproprijacije, već je pozvana na izjašnjenje u svojstvu organa nadležnog za utvrđivanje javnog interesa. “S obzirom na to da je u prvostepenom postupku učinjena nepravilnost, Opština Budva predlaže da drugostepeni organ oglasi ožalbeno rješenje ništavim”, navodi se u žalbi. Zemljišni kompleks površine 12.000 kvadrata na Lugovima u proteklih nekoliko godina mijenjao je nekoliko vlasnika i predmet je istrage specijalnog tužioca za organizovani kriminal. Prilikom profesionalizacije kluba prije pola godine, zemlja je procijenjena na 21 milion eura, a bila je pripremljena i odluka da se zemlja ustupi FK Mogren. Takav predlog naišao je na negodova-

nje opozcije, bivših vlasnika zemlje i građana, pa je uklonjen sa dnevnog reda skupštinskog zasijedanja. Zemlja je bila uknjižena i na kompaniju “Nova star investment”, koja je planirala da na toj lokalciji gradi apartmansko-hotelski kompleks,

kao i stadion. Međutim, ugovor koji je prije četiri godine FK Mogren zaključio sa dvije inostrane kompanije, formirajući tako “Novastar investment”, raskinut je. Detaljni urbanistički plan “Budva centar” predviđa na Lugovima

izgradnju dvije jedanaestospratne kule, a FK Mogren je u martu dobio urbanističko-tehničke uslove od Ministarstva održivog razvoja i turizma za izradu projektne dokumentacije za hotelsko-apartmanski kompleks. N.L.

ZElEnIlO I ČISTOĆA

Čiste korito potoka Savinica PODGORICA - Preduzeće Zelenilo i Služba zaštite Glavnog grada počeli su ove sedmice čišćenje korita potoka Savinica, orezivanjem i odstranjivanjem šiblja. Čišćenje, koje će potrajati još dva dana, odvija se na prostoru od Kapadžinice do Žutog mosta, u dužini od 260 metara. “Ovu akciju Zelenilo je pokrenulo po zahtjevu Mjesne zajednice Masline, kako bi se preventivno djelovalo u susret nastupajućem kiš-

nom periodu. Nakon okončanja akcije Zelenila, preduzeće Čistoća pristupiće čišćenju nelegalno odloženog otpada u koritu potoka”, saopštili su Biroa Glavnog grada, uz podsjećanje da je usljed izlivanja Savinice krajem novembra prošle godine oko 20 domaćinstava pretrpjelo znatnu materijalnu štetu. Do plavljenja je došlo zbog toga što korito potoka, zatrpano smećem, građevinskim otpadom, starim aparati-

ma za domaćinstvo, djelovima automobila, pa čak i leševima životinja, nije moglo da primi veliku količinu vode koju su donijele obilne kiše. “Kako se ista situacija ne bi ponovila i ove godine, Glavni grad apeluje na građane naselja kroz koja protiče Savinica da se strogo pridržavaju pravila odlaganja otpada i ne bacaju smeće u korito potoka”, navodi se u saopštenju.

OBRAZOvAnJEM DO InTEGRACIJE

Dodatni časovi za romske đake InvAlIDI RADA

Spremaju štrajk ispred Vlade BIJELO POLJE - Invalidi rada Bijelog Polja juče su održali zbor i izabrali novi štrajkački odbor na čelu sa Azemom Međedovićem, potpredsjednik je Ćemal Ćeranić, a članovi Marko Hajduković, Esad Kijamet, Elmaz Salković, Vukašin Vuković i Dragan Konatar. Predsjednik Upravnog odbora invalida rada Lazar Knežević saopštio je da su definisani novi zahtjevi prema nadležnim institucijama. “Zahtijevamo da se invalidima rada muške populacije sa 55, a ženama sa 50 godina starosti, bez obzira na penzijski staž, omogući odlazak u penziju, te da muškarci sa 30, a žene sa 25 godina staža mogu ići u penziju. Prilikom penzionisanja da se isplati 10 eura po godini penzijskog staža. Ukoliko

nijesu ostvarili nijedan od navedenih uslova, zahtijevamo da invalidi rada pređu u Fond PIO, te da im primanje ne može biti niže od 70 odsto prosječne penzije u državi, a pravo na navedene uslove stiču invalidi koji imaju rješenje druge i treće kategorije”, poručio je Knežević. U nizu zahtjeva, Knežević je naveo da invalidima rada treba omogućiti odmor, rekreaciju i rehabilitaciju kao penzionerima, te da dobiju beneficiju prilikom liječenja, plaćanja električne energije, poreza, prevoza i ostalog. “Ukoliko nadležni ne pristupe rješavanju navedenih zahtjeva u roku 15 dana, spremni smo da radikalizujemo štrajk ispred Vlade i republičkog parlamenta i nećemo odustati dok nam se ne reguliše status”, poručio je Knežević. B.Č.

HERCEG NOVI - NVO Mladi Romi predstavila je u Osnovnoj Školi “Ilija Kišić” u Zelenici projekat “Obrazovanjem do integracije”, koji podrazumijeva dodatnu nastavu za djecu kako bi ostvarili bolje rezultate u školi. “Projektom svakodnevno realizujemo dodatni rad sa djecom po četiri školska časa poslije redovne nastave. Kao stručni asistenti angažovane su Stana Kilibarda i Jelena Simović. Djeci pomažemo u izradi domaćih zadataka, pripremamo ih za kontrolne i pismene radove, kroz razne vidove komunikacije stimulišemo ih da ostvare bolje rezultate u školi”, kazao je direktor NVO Mladi Romi Mehmet Gigo Beriša i dodao da su djeca veoma zainteresovana za dodatnu nastavu. Prema njegovim riječima, djeca su dobila školski pribor zahvaljujući opštini Herceg Novi, ali za pet učenika je problem nedostatak udžbenika koje je trebalo da obezbijedi Ministarstvo prosvjete. “Pokušaćemo da knjige obezbijedimo preko drugih hercegnovskih škola, kako djeca zbog nedostatka udžbenika ne bi imala dodatni problem u savladavanju nastave. S obzirom na nemali broj porodica koji-

ma materijalno stanje ne dozvoljava da djecu autobusom šalju u Zeleniku na dodatnu nastavu, zatražili smo pomoć od preduzeća Blu Lajn kako bi nam obezbijedio besplatan prevoz. Očekujemo pozitivan odgovor”, kazao je Beriša. Obezbijedili su i dva kompjutera koje će koristiti tokom trajanja pro-

jekta, a potom će ih ostaviti kao donaciju školi u Zelenici. Beriša najavljuje i potpisivanje memoranduma o saradnji sa direktorom škole Đorđijem Radovićem. Projekat “Obrazovanjem do integracije”, koji je finansirala međunarodna organizacija ODIHR, trebalo bi da traje do kraja novembra. S.M.

14 Crna Gora NA RADOST BIBLIOFILA

MORA DA SE ŠALE

Voda je za piće, ali tek kada se prokuva!?

BERANE - JP “Vodovod i kanalizacija” izdalo je saopštenje u kojem se navodi da je nakon urađenih analiza koje je izvršio Institut za javno zdravlje utvrđeno da se voda u tom gradu može koristiti za piće, ali tek nakon što se prokuva! Takođe se dodaje da su ostale mikrobiološke analize pokazale da je sa vodom u tom gradu sve u redu. Podsjećamo, analize koje su radili Institut za javno zdravlje i hrvatski Institut za javno zdravstvo su pokazale da voda koju piju Beranci nije mikrobiološki ispravna, te da je nivo zamućenosti deset puta veći od dozvoljenog. Time će voda, nakon 20 dana, moći da se pije, ali samo nakon što se prokuva. Do sada niko nije snosio odgovornost zbog epidemije ma-

PETAK, 13. 9. 2013.

sovnog trovanja više od 1.500 građana. Do sada su podnešene tri krivične prijave protiv čelnika lokalne samouprave, i to od strane SNP-a i dva fizička lica, ali se nadležni državni organi nijesu bavili ovim slučajem. Naprotiv, fokus nadležnih bio je na razbijanju blokade na Vasovim vodama. Danas će MANS u glavnoj ulici postaviti pult i građanima ponuditi dokaze o masovnom trovanju kontaminirane vode, kao i davati savjet svim građanima kako da podnesu tužbe protiv JP “Vodovod i kanalizacija” i opštine Berane, zbog neobavještavanja da je vodovod oštećen tokom izgradnje puta Berane - Lubnice od strane firme “Bermax” koja tu izvodi radove. M.T.

Otvorena Gradska čitaonica BIJELO POLJE - Predsjednik bjelopoljske Opštine Aleksandar Žurić i direktor Centra za kulturu Izet Erović juče su otvorili Gradsku čitaonicu. Ona se nalazi u Ulici omladinskoj, opremljena je sa tri računara i internetom i sa više od 30 čitalačkih mjesta. Radiće u dvije smjene i biti na usluzi korisnicima, a u njoj će biti zastupljene knjige od beletristike do stručne literature. Centar za kulturu u saradnji sa student-

skim službama će se pobrinuti da obezbijedi svu potrebnu literaturu za studente bjelopoljskih fakulteta. “Bijelo Polje je od 1846. godine, otvaranjem prve škole na ovom mjestu gdje je čitaonica, sa svojih 17 osnovnih škola, 41 područnim odjeljenjem, tri značajne srednje škole i pet fakultetskih jedinica, grad koji ima dušu i otvaranje ove čitaonice je novi korak u obogaćivanju duše našeg grada”, kazao je predsjed-

nik Žurić. Erović je istakao da je čitaonica otvorena 100 godina nakon otvaranja prve čitaonice na tim prostorima koja je nosila naziv “Vladika Rade”. “Željeli smo da svima kojima je do toga stalo, pružimo mogućnost da čitaju. Ova čitaonica pokriva 100 metara kvadratnih prostora, ima 30 čitalačkih mjesta, 2.000 knjiga i, za sada, tri računara sa internetom”, istakao je Erović. B.Č.

SEPTEMBARSKE SVEČANOSTI

ª Akordº se predstavio nikšićkoj publici NIKŠIĆ - U sklopu Septembarskih svečanosti grada Nikšića, preksinoć je na sceni 213 izvedena predstava “Urnebesna tragedija” “Akordovog teatra mladih”. Tekst Dušana Kovačevića režirao je izvršni direktor “Akorda” Dragan Knežević. “To je njihov izbor, nakon više nagrada koje su osvojili po raznoraznim festivalima častio sam ih izborom teksta sljedeće predstave i oni su izabrali ovaj. Vjerujte da mi nije bilo svejedno. Dušan Kovačević je za svakog pozorišnog djelatnika zamašan zalogaj, ali sudeći po reakcijama publike na dosadašnjim izvođenjima mislim da smo se dobro ponijeli sa tekstom”, kazao je

Knežević. U pitanju je treća predstava koju je mladi ansambl “Akorda” do sada uradio i predstava koja im je donijela brojne nagrade. “Pomenuću nagradu Marku Vasiljeviću za ulogu Nevena na festivalu u Bijelom Polju. Uglavnom sve su to djeca koja su počela glumiti u ‘Akordu’ u njegovom dječjem teatru i rasla zajedno sa njim. Sljedeći projekat je komedija Miodraga Karadžića “Samo vi ajte’”, objasnio je Knežević. Za najmlađe sugrađane 27.9. u 10 i 12h takođe na Sceni 213 “Akordov” dječji teatar izvešće predstavu “Suđenje u Merlinovom zamku”, čiji tekst i režiju takođe potpisuje Dragan Knežević. J.L.

PROJEKAT

Atlas banka donirala opremu školi i vrtiću BUDVA - Predstavnici Atlas banke juče su, u cilju unapređenja vaspitno-obrazovnog procesa i razvoja dječjih postignuća, nastavili donatorski projekat “Cijenimo znanje – ulažemo u obrazovanje”. Predstavnici banke su, kako se navodi u saopštenju, posjetili Opštinu Budva i uručili vrijednu donaciju, koja se sastoji od najsavremenije tehničke opreme i odabranih književnih djela JPU Dječji vrtić “Ljubica Jovanović” i OŠ “Mirko Srzentić” u Petrovcu. Predstavnici Atlas banke Duško Đukanović, direktor sektora stanovništva, Milena Petričević, operativni direktor, Na-

da Dragović direktor filijale u Budvi i Neda Jovanović, sektor marketinga, prilikom posjete uručili su direktoru škole “Mirko Srzentić” u Petrovcu Slavku Dašiću televizor, muzičku liniju marke LG i sabrana djela Stefana Ljubiše, Marka Miljanova, Petra I Petrovića Njegoša i djela Petra II Petrovića Njegoša. Direktorici dječijeg vrtića “Ljubica Jovanović” Veri Šaranović uručili su televizor, muzičku liniju marke Samsung kao i vrijedna književna djela za predškolski uzrast, a u znak zahvalnosti djeca ove predškolske ustanove su poklonila timu Atlas banke zahvalnicu i likovni rad u tehnici šterike i akvarela. A.G.

PEKOVIĆ PORUČIO PEKOVIĆ PORUČIO

Živković novac građana koristi za svoju imperiju KOLAŠIN – Odbornik SNP Panto Peković je, reagujući na izjavu potpredsjednika opštine Kolašin Đorđija Živkovića, kazao da je sunovrat grada na Tari počeo od momenta kada je lokalna vlast potrošila iz opštinske kase više od milion i po eura u predsjedničkoj izbornoj kampanji 2008. godine za kandidata DPS-a. Peković tvrdi da zahvaljujući Živkoviću on ne može da ostvari pravo na penziju. “Nakon 40 godina savjesnog i odgovornog rada, zahvaljujući Živkoviću, ne mogu da ostvarim pravo za penzijsko osiguranje, što su bili dužni da redovno uplaćuju, već su mi prekinuli radni odnos i uskratili pravo na zdravstveno osiguranje. To što su uradili mogu da urade samo nečasni i nemoralni ljudi, to može da se radi samo u propaloj Crnoj Gori gdje umjesto zakona pravde, na snazi je zakon sile”, kazao je Peković. On je optužio Živkovića kako investicije u ovom gradu usmjerava na poboljšanje svog privatnog biznisa, te da je sredstva od elementarnih nepogoda usmjerio na proširenje mosta kod njegove “imperije” na ciglani, kako bi šleperi sa građom bili bezbjedni. “Ovih dana sam u saznanju da je i sredstva od Ministarstva po-

ljoprivrede u iznosu od 100.000 eura usmjerio prema svojoj “imperiji”. Zahvaljujući novinarima razotkrivene su namjere opštine što se tiče hipoteke na Centar za kulturu, a građani mogu sami da procijene njihov cilj”, kazao je Peković. On tvrdi da su nakon rekonstrukcije Centra za kulturu stvoreni uslovi za primanje novih radnika i to onih koje su “Živković i DPS preko pljačkaške privatizacije ostavili na ulici”.

Peković tvrdi da su na lokalnim izborima 2010. DPS i Grupa građana prevarili građane Kolašina i tako dobili 12 mandata u lokalnom parlamentu. “Većina birača koji su 2010. glasali Grupu građana vratili su se i obnovili članstvo u SNP vidjevši da su prevareni, jer je Grupa građana u lokalnom parlamentu samo dekor. Lokalni izbori su blizu, pa će se vidjeti kako će ko da prođe”, poručio je Peković. Z.B.

MJEŠTANI ZADOVOLJNI

Novi put prema Crnišu BIJELO POLJE - U okviru Programa javnih radova Opštine Bijelo Polje za 2013. godinu, rekonstruisan je put prema Crnišu u Mjesnoj zajednici Lozna, u dužini od oko dva kilometra. Mještani Crniša su zadovoljni jer je stari propali put konačno osposobljen, pa će se lakše dolaziti do sela i stizati na pijace u Bijelom Polju i Beranama. Predsjednik Mjesne zajednice Lozna Izet Erović kazao je da je pored ovog posla predviđeno da se uradi i kaptaža na vodovodu Lozna, ali da je zimus došlo do

oštećenje puta u mjestu Karapotok, gdje je lokalna samouprava sanirala taj dio puta i uradila potporni zid u dužini od 20 metara. “Time je uspostavljena komunikacija mjesnih zajednica Lozna, Korita, Sušica, Sipanje i Goduša sa Bijelim Poljem. Lokalna samouprava je dodatno opredijelila 1.700 metara tamponskog nasipa na putnom pravcu Borov brijeg – Crniš, koji je itekako značajan za mještane tog sela. Skraćuje im dolazak u grad, otvara dio imanja koja se nalaze na tom putnom pravcu i više domaćinstava će imati zais-

ta veliku korist od ovog puta”, kazao je Erović. Mještanin Crniša Ruždija Višnjić rekao je da on i njegove komšije svake subote iznose svoje poljoprivredne proizvode na pijace u Bijelom Polju i Beranama. “Ovaj put će nam omogućiti bržu i bolju komunikaciju sa ovim gradovima. Sanacija puta je za nas velika stvar. Kvalitetno je urađen, dobro nasut, urađeni propusti. U svakom slučaju, unaprijediće život ljudi u ovom kraju”, kazao je Višnjić. B.Č.

Crna Gora 15

PETAK, 13. 9. 2013.

intervencija komunalne policije

Inspekcija prekinula radove u Perazića dolu Po kamenju i cijevima uhvatila se siva mahovina, u moru se vide i komadi betona sa armaturom, kažu mještani

PREMINULI Darinka Ratka Medojević rođena Rašić, 12. septembra 2013. u 69. godini. Sahrana će se obaviti 13. septembra u 15 časova na groblju Slatina.

Zagorka Brankova Gvozdenović rođena Gregović, 12. septembra 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 13. septembra u 15 časova na Čepurcima.

Puniša Mika Moračanin učesnik NOR-a, 12. septembra 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 13. septembra 2013. u 15 sati na groblju u Vergaševićima – Kovren.

Mirjana Mira Perović rođena Marković, 11. septembra 2013. Sahrana će se obaviti 13. septembra na groblju u Straševini u 15 časova.

Radojka Đuković Dudić 11. septembra 2013. u Beogradu u 24. godini. Sahrana će se obaviti 13 septembra u 13 časova na seoskom groblju u selu Petine – Šula kod Pljevalja.

Ljubica pok. Ljuba Bukilica

Nina Lajović

ako je zabrana građevinskih radova na snazi, prethodnih dana izvođeni su obimni radovi na zemljištu pored hotela “As”, koji su prekjuče, intervencijom inspektora budvanske Komunalne policije, prekinuti. Mještani tvrde da je čitavih 150 metara obale i mora ispred hotela zagađeno. U Komunalnoj policiji kažu da zabrana gradnje za tu zonu važi do 15. septembra.

BUDVA – Kako kažu mještani i turisti u Perazića dolu, prethodnih deset dana, iako je zbog turističke sezone zabranjena gradnja, izvođeni su radovi na iskopavanju zemlje, što je stvaralo veliku buku. “Preko dana imate jak zvuk pikamera, pa čak i uveče. Prije neku noć radili su do 22 i 30. To je zaista bilo neprijatno, jer tu ima ljudi i sa malom djecom. Neko je to prijavio i na sreću evo dva dana nema radova”, kažu mještani. Građevinski inženjer Vladan Dimitrijević, koji takođe ima kuću u Perazića dolu, navodi da mještani

već deset godina trpe buku i uopšte gradilište. “Pored samog naselja je gradilište. Određeni broj kuća gleda upravo na hotel i gradilište doživljava kao da im je u sobi. Kada neko dođe na plažu, vidi onoliku zgradurinu, dizalicu, bagere, buldožere i uništenu obalu i more. Od početka gradnje, tu je bacan ne samo materijal koji je trebalo da proširi plažu, nego su sa svih okolnih gradilišta dolazili kamioni sa šutom koji je istovaran tu”, kazao je Dimitrijević i dodao da, kada se gleda sa plaže, ne vidi se da je more prljavo, ali ka-

projekat

Slavko Đukanović kazao je da su inspektori prije dva dana po prijavi otišli u Perazića do i naložili da se radovi obustave. “Do 15. septembra za tu zonu važi zabrana gradnje i do tada nema izvođenja nikakvih radova. Na poziv građana inspektori su izašli na teren i naložili obustavljanje radova”, kazao je Đukanović. Ruska kompanija “Nega turs” kupila je hotel “As” u februaru 2002. godine za 2,2 miliona eura od hotelsko-turističkog preduzeća Budvanska rivijera, uz obavezu da u njegovu rekonstrukciju uloži još 11,2 miliona. Sekretarijat za razvojne projekte poslao je ovoga ljeta obavještenje o iniciranju raskida kuproprodjanog ugovora sa kompanijom “Nega tours”. Na tabli sa novom građevinskom dozvolom navedeno je da su radovi na rekonstrukciji i dogradnji počeli 2007, a hotel bi trebalo da primi prve goste u junu 2015. godine.

u morači i rovcima

Policajci se družili sa prvacima TIVAT, MOJKOVAC - U sklopu projekta “Policajac u lokalnoj zajednici”, pripadnici policije u Tivtu i Mojkovcu održali su učenicima prvog razreda osnovih škola “Aleksa Đilas Bećo” i “Drago Milović” časove o bezbjednosti u saobraćaju. Predavanje iz bezbjednosti u saobraćaju prvacima u Tivtu održao je pomoćnik komandira za saobraćaj Ivan Rakočević, a kontakt policajci Gojko Šćekić, Milivoje Labović i Zdravko Krsmanović podijelili su im raspored časova sa telefonskim brojem tivatske policije. Sa istim programom i predavanjem tivatski policajci upoznali su i prvačiće u područnih odjeljenja u Donjoj Lastvi i Gradiošnici.

da se zaroni, čitavih 150 metara na jednu i drugu sranu od hotela, more je zagađeno. “To je neka siva mahovina koja se uhvatila po kamenju i ne samo na kamenju, nego i na cijevima. Tu su i komadi betona sa armaturom”, navodi Dimitrijević. Podsjeća da je Perazića do nekada bilo elitno naselje, te kaže da se nada da će jednog dana opet to biti. “Biće jednog dana opet elitno kada naprave konačno hotel. Samo ne znam kako će plažu da poprave, odnosno more, koje je devastirano. Ranije, Do je bio hotel i naselje je imalo kanalizaciju koja je bila vezana na njega. Prvih dana kada su počeli radovi na hotelu, oni su nama tu kanalizaciju uništili i od tada nemamo zajedničku septičku jamu, već se kanalizacija izliva u ovaj šljunak na plaži i tu se nekako filtrira do mora. Sve je to neprijatno za nas”, navodi Dimitrijević. Načelnik Komunalne policije

Čas o bezbjednosti u saobraćaju mojkovačkim prvacima održali su zamjenik komandira odjeljenja bezbjednosti Mojkovac Dragan Kojović, kontakt policajac Branko Rutović i saobraćajni policajac Đorđije Vučinić, koji su djeci takođe poklonili raspored časova sa važnim telefonskim brojevima. Z.K - V.B.

Saniraju klizišta KOLAŠIN – Direkcija javnih radova obezbijedila je novčana sretstva u iznosu oko 100.000 eura za sanaciju nastalih klizišta na dva putna pravca u Gornjoj Morači i u Rovcima. Kako je naglasio potpredsjednik kolašinske opštine Đorđije Živković, investicije u Gornjoj Morači su veoma značajne te njihova ukupna vrijednost iznosi preko 75.000 eura, dok su pripreme za rekonstrukciju puta od Dragovića polja prema selu Starče već počele. “Na mjestu gdje je nastalo klizišete, a prema zahtjevu mještana, biće urađen potporni zid, kako bi se zaštitila crkva Svetog Ilije i seosko groblje koje se nalazi iznad samog klizišta, gdje je prijetila opasnost da se ta lokacija uruši. Očekujem da će radovi biti završeni do kraja jeseni, dok je izvođač radova firma Fidija iz Podgorice”, kazao je Živković.

On je objsanio da je put u Rovcima oštećen tokom poplava u prošloj godini, kada su i nastala klizišta. Prvo klizište kako je kazao je na samo 900 metara od glavnog magistralnog puta, gdje planiraju kompletno izmještanje puta od 70 metara, i ta dionica će biti presvučena asvaltom. “Zatim na četiri kilometra istog puta je drugo klizište gdje će biti urađen potorni zid, pa će takođe i ta dionica biti asvaltirana i postavljene rigole i ograda. Ova investicija iznosi preko 35.000 eura koju takođe finansira Direkcija za javne radove, dok opština Kolašin pored pomenutih radova Takođe radi na izgradnji mosta na jednom potoku u Barama kraljskim”, kazao je Živković i najavaio početak rekonstrukcije gradske ulice Palih Partizanki. Z.B.

rođena Perović, u 84. godini. Sahrana će se obaviti 13. septembra u 17 sati na mjesnom groblju u Nalježićima.

Hilmija Zaganjor 11. septembra 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 12. septembra u 15.30 na groblju Belveder.

Novka Mirkova Kankaraš rođena Kurdulija, 11. septembra 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 12. septembra u 15 časova na groblju pod Trebjesom.

Nikola Sava Tomičić upravitelj duge plovidbe u 67. godini. Sahrana je obavljena 12. septembra na mjesnom groblju Sv. Jovan u Pobrđu – Grbalj.

Radovan Rajo Blažov Đuričković 11. septembra 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 12. septembra u 15 časova u Donjem Zagaraču.

Zorka Petra Čelebić rođena Lečić, 11. septembra 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 12. septembra u 16 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Dimitrije Dimo Milijin Ivanović 10. septembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 12. septembra na groblju u Doljanima.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

TURIZAM

PETAK, 13. 9. 2013.

Ljetnji vodič Podgorica 01 15.SEPTEMBAR FIAT

21.00

Nikšić 01 15.SEPTEMBAR Biciklom u prirodu

15:15

Bijelo Polje

U okolini grada ima dosta dobrih ugostiteljskih obj

Tekst: Slavko Raspopović Foto: Mirko Savović

rad na obali rijeke Zete, na čijoj se široj teritoriji nalazi najposjećeniji religijski objekat u Crnoj Gori, nije uspio da valorizuje svoje turističke osobenosti i da zadrži turiste na duže vrijeme. Tako turisti koji odlaze na izlete prema sjeveru, na rafting Tarom ili u Manastir Ostrog najčešće samo u tranzitu prođu kroz Danilovgrad. Uprkos tome u TO grada su optimistični i tvrde da sve više mladih na obalama Zete provodi ljetnje ferije, uživajući u kupanju i ribolovu, a nemali je broj onih koji posjećuju planinski dio opštine sa izletištima Studeno, Vukotica i Ponikvica.

03 22.SEPTEMBAR Ratkovićeve večeri poezije

Tivat 13.SEPTEMBAR Zumba master čas u Porto Montengro

Konobe za m DANILOVGRAD

19:00

Plužine

Za planinare je pravi doživljaj uspon na Garač (1436) i njegov vrh Milunova Bobija. Izletišta predstavljaju pravu vazdušnu banju - Studeno ima više od 400 vikendica, a katun na Brajovićkoj Ponikvici pored izvanrednog izvora Mukmulj ima u kolibama tamošnjih stočara i solarnu rasvjetu. Iako se ne

Konoba Bandići

14. SEPTEMBAR Biciklistička trka ª Putevima Baja Pivljaninaº

može pohvaliti velikim brojem kreveta za turiste, Danilovgrad je jedna od opština koja u svojoj široj okolini ima možda najprimamljivije konobe. Konoba “Bandići” goste dočekuje u zdanju sagrađenom od drveta i kamena. Ušuškana na desnoj obali rijeke Crkovnice okružena zelenilom i ra-

14:30

Budva - Hotel Maestral 16.SEPTEMBAR Od Kufina do Babina Vira

Danilovgrad

stinjem, u potpunosti je izolovana od gradske buke i vreve. “Za dvije godine koliko postojimo uspjeli smo da postanemo prepoznatljivi, ne samo lokalno, već i u cijeloj regiji”, kaže vlasnik Nebojša Radonjić. Restoran ima oko sto mjesta podijeljenih u dvije zasebne cjeline, a rado ga posjećju ne samo domaći već i strani gosti, kao i predstavnici diplomatskog kora kod nas. Pun pogodak je izbor stola za ručavanje na kamenom popločanom ostrvcu smještenom unutar korita rječice. Tradicionalni specijaliteti na meniju - jaretina, teletina ili jagnjetina ispod sača, kačamak, raštan sa kastradinom ili za one sa istančanim ukusom biftek, divlja pastrmku na žaru, jegulja iz rijeke mogu se naručiti tokom cijelog dana. Još jedna konoba zavređuje da bude prdstavljena - “Markovi konaci” u Vinićima, na pola novog puta od Ždrebanika do Ostroga. Iako za sada nema mjesta za konačište, Marko Stanišić je konobu nazvao “Markovi konaci” kako bi ga ime stalno opominjalo da je izgradnja soba za spavanje prioritet porodičnog biznisa. Drvo i kamen su osnovni graditeljski materijal koji se izvanredno uklapa u okolinu. Terase na dva nivoa mogu primiti oko 100 gostiju. Novi put od Ždrebanika do Ostroga, međutim, gotovo je nepoznat turistima. “Nadam se da će opština i TO ubrzo više uraditi na promociji ovog putnog pravca i omogućiti nam da se borimo za svoj dio kolača”, rekao je on. U tržišnu utakmicu Marko se uključio isključivo ponudom domaćih specijaliteta - jagnjetine, teletine i svinjskog mesa, kao i krtolom pečenom ispod sača. Tu svim čulima možete uživati i u kuvanom raštanu sa kastradinom,

18 19.SEPTEMBAR Festival dječije poezije ª Kraj zelene Zeteº

15:00

Ulcinj 20 22.SEPTEMBAR Marubi end season fest

19:00

SVRATIŠTE

Hotel Perjanik - uzdanica danilovgradskog turizma Hotel “Perjanik” je i simbolički i suštinski perjanik danilovgradskog hotelijerstva. Njegove četiri zvjezdice su zlata vrijedne za turističu mapu Bjelopavlića. Podsjetimo, u staroj Crnoj Gori perjanici su činili biranu dvorsku gardu. Isticali su se ljepotom, snagom, junaštvom i plemenitošću. Svaki perjanik bio je biser plemena iz kojega je dolazio. Perjanička kuća je bila naročito cijenjena i za nju se nadaleko znalo. I za hotel “Perjanik” koji se nalazi u Danilovgradu, na glavnom putu od Nikšića do Podgorice, nadaleko se zna, tvrdi njegov vlasnik, mladi nikšićanin Vučko Rovčanin. Tome u prilog ide činjenica da je za

osam mjeseci ove godine u Perjaniku noćilo više od dvije hiljade stranih gostiju, a svega 57 domaćih. Valja napomenuti da Danilovgrad ima tek tri ugostiteljska objekta namijenjena noćenju turista. Moteli “Glava Zete” i “Pejović” svoje kapacitete pune u mnogo manjem obimu, dok je “Perjanik” sa 16 soba često u punom “pogonu”, iako njegov vlasnik tvrdi da radi samo sa 20 odsto kapaciteta. “Perjanik” ima 14 luksuznih soba, dva apartrmana, restoran, kafe bar, dječije igralište i veliki parking. Rovčanin je hotel kupio prije godinu i jedan je od rijetkih ugostitelja koji se ne

žali. On ističe da je hotelijerstvo sjajan biznis, ali da traži potpunu posvećenost. “Nije dovoljno napraviti hotel i čekati goste, morate ih tražiti, kucati na njihova vrata, dovesti ih i ponuditi im više od onoga što traže”, kaže on. Stalno sam u kontaktu sa hotelima i tur-operaterima koji svoju klijantelu sa primorja odvode na izlete prema sjeveru, na raftin ili u Manastir Ostrog. Oni često organizovano svrate bar na kafu. “Išao sam na masovnost, o čemu svjedoče i cijene spavanje sa doručkom u mom hotelu koji ima četiri zvjezdice, a koja iznosi svega 35 eura”, kaže, ocjenjujući da je ovaj iznos upala manji nego što

Konoba Bandići

Rober Samario boravio u Kotoru

jekata koji nude izvanrednu hranu

o -

a i g a m

e i i i -

kačamaku, cicvari, varenom skorupu, a sve ovo, kako tvrdi, proizvodi sam ili otkupljuje od mještana. U najužem gradskom jezgru kafe bar “Central”, koji je za svega 2 godine od kada je otvoren izgradio svoje ime, može primiti oko 150 gostiju. Vikend koncerti nekih od najznačajnijih imena domaće i EX JU estrade na čijoj organizaciji mu mogu pozavidjeti i najbolji crnogorski lokali ovog tipa okupljaju i do 600 gostiju na noć. “Za nepune dvije godine rada gostovali su nam pored ostalih: Haris Džinović, Miroslav Ilić, Aca Lukas, Aco Pejović, Goca Tržan, Zoran Kalezić, Amadeus bend, Dr Igi, Leksikon Bend i drugi. On napominje da gostovanja zvijezde etrade u Danilovgrad uvijek privuku pažnju gostiju iz Podgorice, Nikšića, Bara i drugih crnogorskih

gradova”, pohvalio se vlasnik Aleksandar Abramović. Ako ste vični da obilazite okolinu grada - nadomak Danilovgrada na Višu, pored ribnjaka “Jendek” u neformalnoj atmosferi na terasi kraj rijeke možete naručiti svježu pastrmku pripremljenu na domaćinski način. Nebojša Perović je u Viškom polju na Zeti smjestio 30 kaveza gdje u prirodnoj sredini uzgaja ribu, čime je na najbolji način valorizovao nepresušni resurs bjelopavlićke ljepotice. Specijalitet kuće, koji sprema njegova supruga Gara, je sušena pastrmka, “ali je ona služi samo “stidnim” gostima, kako u šali kaže Nebojša. Dok smo odlazili Nebojša nam je pokazao čaplje koje su kružile oko bazena, primjećujući da im je po svemu sudeći dobro u “Jendeku”, te da više ni one nijesu selice.

o g o

Diskoteka Central

i d

i a , o

u a o

TURIZAM

turista iz Libana prvi put je doputovalo u Crnu Goru posredstvom budvanske turističke agencije Adria Travel

TRANZITNI TURIZAM

meraklije

PETAK, 13. 9. 2013.

bi gost morao platiti u hotelima ove kategorije u regionu. On naglašava da svoj rad i ponudu bazira na tradicionalnom crnogorskom go-

stoprimstu i kuhinji koja pored ostalog na stalnoj ponudi ima specijalitete - kačamak, jagnjetinu ispod sača, njeguški stek, podgoričke popeke, čevski sir. Sl.R.

Finansijski savjetnik Santa Barbare u Kaliforniji Rober Samario kazao je da će na narednoj konferenciji za turoperatore i investitore predstaviti Kotor kao grad pobratim, za koji smatra da će u Americi pobuditi veliko interesovanje. “Santa Barbara je grad veoma sličan Kotoru. Imamo veoma sličan pejzaž, more i planine“, kazao je Samario koji je boravio u Kotoru sa suprugom. Povod saradnje Kotora i Santa Barbare je učvršćivanje veze dva grada. Kotor i Santa Barbara su, još od 2009. godine gradovi pobratimi, koji ostvaruju saradnju u oblastima kulture, turizma, pomorstva i obrazovanja.

Budvani zadovoljni posjetom u septembru U Turističkoj organizaciji Budve zadovoljni su posjetom na početku septembra u hotelima i u privatnom smještaju. Iz TOB-a su agenciji MINAbusiness saopštili da u privatnom smještaju na budvanskoj rivijeri boravi sedam odsto više gostiju nego u istom periodu prošle godine. Posjeta u hotelima je četiri odsto bolja. Kako su objasnili iz TO Budva, jedan od glavnih ciljeva za ovu godinu jeste produžetak turističke sezone, a podaci za period od januara do kraja maja govore da je zabilježen rast broja gostiju od šest odsto. Iz TOB-a su kazali da će prema najavama turističkih agencija i hotelijera dobra posjeta biti zabilježena i u postsezoni. Opština Budva i TOB, kako su saopštili njihovi predstavnici, planiraju razne aktivnosti kako bi sezona ove i naredne godine što duže trajala.

Crna Gora na GRI samitu u Parizu

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović prisustvovao je ovogodišnjem Global Real Estate Institute Summit Europe 2013, koji se održava od 10. do 11. septembra u Parizu, Francuska. Gvozdenović je učestvovao na panel diskusiji posvećenoj Crnoj Gori, pod nazivom “Investitori na potezu – zašto gledaju u Crnu Goru?”, koja je bila otvorena za sve učesnike Samita. U diskusiji su razmijenjene informacije, a Crna Gora je prepoznata kao mjesto u kome su prisutni investitori iz preko 107 zemalja, na stabilnom evroatlanskom putu, i kao zemlja koja je usmjerena na stvaranje pozitivnog investicionog ambijenta. Takođe, prezentovani su i pozitivni pomaci u prethodnom periodu, prije svega u dijelu razvoja turizma.

TURISTI SAMO PROLAZE KROZ DANILOVGRAD

Direktor Turističke organizacije Danilovgrad Snežana Jovanović svjesna je da još nije stavljen u pogon veći dio turističke ponude Bjelopavlića, ali da generalno u okviru strateškog razvoja ovi potencijali zauzimaju značajno mjesto. “Ovu turističku godinu u Danilovgradu je, između ostalog, obilježila proslava Martinićke bitke, tradaicionalna svetkovina Ilindan na Sinjavini, Katunske sportske igre, Spuško ljeto i druge manifestacije koje su tek segment turističke ponude Danilovgrada”, kazala je Jovanović. Za sada su, prema njenim riejčima, oni koji dođu u Danilovgrad mahom tranzitni gosti, koji u manastire Ostrog i Ždrebaonik dolaze iz religijskih pobuda. “Rijetko oni posjete neka kulturno-istorijska mjesta, a onda se upute pravac prema svetilištima”, kazala je Jovanović. Ona smatra da onaj ko ima svetilište kakvo je Manastir Ostrog, koji po značaju u pravoslavnom svijetu ide rame uz rame sa grčkim Meteorima, ne može biti turistički hendikepiran, već naprotiv. “Nažalost, još nemamo precizne podatke koliko turista - pravoslavaca, kao i znatan broj pripadnika drugih religija, posjete manastire Ostrog i Ždrebanik, ali je sasvim sigurno da taj broj ide čak i veći od 500.000 na godišnjem nivou”, ocijenila je ona. U TO Danilovgrad vjeruju da je to šansa koju ne smiju propustiti.

Snežana Jovanović

“To je naša šansa i moramo je iskoristiti”, kaže Snežana. Prema njenim riječima posjete manastirima su uglavnom putem turističkih agencija i tur-operatera odnosno udrženja, mada ni individualni dolasci nijesu zanemarljivi. Oni su najbrojniji 12. maja na dan Sv. Vasilija Ostroškog, kada je u narodu običaj da se do gornjeg manastira ide bosonog i pješke. Na poklonjenje čudotvorcu na ovaj način najčešće se odlučuju hodočasnici iz BiH i Srbije. Brojne su masovne posjete turista i na Petrovdan, ako i na Trojičin dan, kada Ostrog posjećuju građani različitih vjerskih opredjeljenja. Jovanović podsjeća i na mogućnosti kupališnog turizma na rijeci Zeti. Sl.R.

RELIGIJSKI TURIZAM

MAGNET OSTROŠKIH GREDA Crnogorska obala, divlja planinska ljepota ili netaknuta priroda, nijesu jedini magneti koji privlače mnogobrojne turiste u Crnu Goru. Poput Sv. Petra u Rimu ili Bečke katedrale na kojoj elektronski brojač dnevno registruje više od 10.000 posjetilaca, kao i grčki Meteori i Manastir Ostrog je magnet za hodočasnike, odnosno turiste koji dolaze kod nas iz religijskih pobuda. Razlika između našeg i stranih svetilišta je u tome što od našeg država i Danilovgrad ne dobijaju milione eura. Prema slobodnim procjenama TO Danilovgrad, budući da je evidencija o posjeti Ostrogu poznata samo Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ovaj pravoslavni hram u kamenoj litici planinskog masiva Ostroške grede na 900 metara nadmorske visine, godišnje posjeti ne manje od pola miliona posjetilaca. Građevinu nastala na prirodnoj pećini koju je kao isposničku ćeliju koristio monah Vasilije Jovanović u drugoj polovini 17. vijeka posječuju vjernici i turisti. Sve ovo upućuje na zaključak da bi gradski oci i službenici TO Danilovgrada prilikom posjeta stranih diplomata, novinara ili turoperatora trebalo da organizuju promotivne ture koje obavezno uključuju Manastir Ostrog. Iako ne ubira prihode po osnovu takse za posjetu Manastiru, opština u skladu sa svojim mogućnostima gradi infrastrukturu ka toj svetinji koja je od grada udaljena 19 kilometara. Novi asfaltni put koji prolazi kroz živopisni krajolik danilovgradskog zaleđa poduhvat je

Destinacija kojoj hrle hodočasnici: Manastir Ostrog

opštine koji treba da doprinese valorizaciji ovog kraja. Interesantno je i to da Manastir posjećuju pripadnici svih konfesija, uvjereni u čudotvorne moći moštiju Sv. Vasilija Ostroškog, osnivača manastira. Pogled koji se pruža sa litica na kojima građevina leži neponovljiv je i kako tvrde neki, ko jednom dođe u ovaj manastir svojom preporukom iduće godine pošalje više od deset posjetilaca. Ostrog tako postaje nezaobilazna turistička atrakcija. Brojne turističke organizacije, uglavnom tokom ljeta, organizuju jednodnevne hodočasničke izlete do Ostroga. Sl.R.

18 Globus

PETAK, 13. 9. 2013.

Sukob sa policijom u gradu Hataju, u srijedu veče

JOŠ JEDNA U NIZU

Špigl: Slovenija na korak od bankrota

NOVE DEMONSTRACIJE

Vrela jesen stiže u Tursku

Sa februarskih protesta u Ljubljani BERLIN - Kriza eurozone pala je u drugi plan u posljednje vrijeme, ali problemi s kojima se suočavaju banke u Sloveniji polako dospijevaju u javnost. Milijarde eura loših kredita učinili su od ove zemlje kandidata koji je sljedeći u redu za spašavanje, objavio je njemački Špigl. Vlada u Ljubljani očajnički želi da izbjegne činjenicu da bi mogla da postane peta zemlja eurozone koja će prihvatiti međunarodno spašavanje državnih finansija. Četiri zemlje koje su to već učinile - Grčka, Irska, Portugal i Kipar - bile su prisiljene da učine drakonske budžetske rezo-

ve i povećanja poreza zbog čega su se suočile sa žestokim otporom birača. Španija je takođe dobila posebne kreditne programe iz EU za spas svog bankarskog sistema. Njemački poslovni dnevnik Handelsblat naveo je neimenovane izvore u eurozoni koji kažu kako će Evropska centralna banka vjerovatno morati da odobri slovenskim bankama “hitnu podršku likvidnosti” - nešto što su već kiparske banke dobile u velikim količinama. Handelsblat je juče objavio da će eurogrupa na svom današnjem sastanku raspravljati o situaciji u Sloveniji.

ISTANBUL - Pogibija jednog mladića tokom sukoba sa policijom izazvala je novi talas antivladinih protesta u Turskoj. Bijesu naroda dodatno je doprinijela činjenica da je turska policija lagala o uzroku smrti 22-godišnjeg mladića, rekavši da je pao sa zgrade s koje su demonstranti gađali policiju kamenjem. Međutim, obdukcija je potvrdila da je mladić preminuo ne od pada, već od udaraca u glavu. Hiljade demonstranata u noći između srijede i četvrtka opet je izašlo na ulice najvećih gradova, Istanbula, Ankare, Izmira... Index.hr podsjetio je da bijes Turaka “plamti” još od maja ove godine, kad je povod antivladinim protestima bilo uništenje istanbulskog parka Gezi.

Policija se opet obračunavala sa demonstrantima vodenim topovima, suzavcima i gumenim mecima, a ni oni nijesu ostali dužni - uzvraćali su kamenjem i paljenjem kontejnera. Turci su sve nezadovoljniji politikom premijera Redžepa Tajipa Erdogana, kog opisuju kao okorelog islamistu koji se trudi da ograniči ljudska prava i slobode, ukine prava žena i sprovodi cenzuru. Ta cenzura je prisutna i po pitanju izvještavanja sa turskih trgova, jer se Erdogan pobrinuo da turski mediji ne izvještavaju o protestima pa se tako na državnoj televiziji u jeku krvavih sukoba mogu pratiti prilozi o novim građevinama koje bi trebalo da se izgrade u Istanbulu. Vijesti o stvarnom sta-

nju u Turskoj do ostatka svijeta dopiru “na kapljice” prvenstveno zahvaljujući društvenim mrežama i pojedinim stranim izvještačima koji nijesu podložni cenzuri. Za to vrijeme, oni koji nijesu lojalni režimu u Turskoj završavaju iza rešetaka i ostaju bez posla. Među njima su i mnogi visokoobrazovani ljudi - doktori, advokati, vojni generali, naučnici, profesori, novinari... Oko 300 ljudi je dobilo doživotne zatvorske kazne pod optužbom da su pokušali da organizuju državni udar protiv Erdogana. Na dan izricanja presude, turski parlamentarac i novinar Mustafa Balbaj, koji je osuđen na gotovo 35 godina zatvora, poručio je: “Jesen će biti vruća”.

Globus 19

PETAK, 13. 9. 2013.

Vladimir Putin: Amerika nije demokratija, već sirova sila

JUJORK - Ako je Vladimir Putin želio da osvoji pažnju Amerikanaca, onda je napravio prilično dobar posao, objavio je Si-En-En. Ruski predsjednik je naime objavio komentar u Njujork tajmsu koji je neke uvrijedio, neke impresionirao, a neke naprosto zbunio.

ričkog državnog sekretara Džona Kerija sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovim u Ženevi kako bi razmotrili predlog Moskve o stavljanju pod kontrolu hemijskog naoružanja koje je u posjedu sirijskog režima.

Ruski predsjednik iznio je svoje lično viđenje sirijske krize u najtiražnijem američkom listu, upozoravajući da bi američki vojni udar protiv Sirije mogao da donese novi talas terorizma. Putin je u u svom komentaru izjavio da su ga nedavni događaji “podstakli da se direktno obrati američkom narodu i njihovim političkim liderima”. Ruski predsjednik napisao je da milioni ljudi na SAD ne gledaju kao na “model demokratije, nego kao na zemlju koja se oslanja isključivo na sirovu silu”. Putin je takođe upozorio da bi UN mogle da dožive istu sudbinu kao i njena prethodnik, Liga naroda, ako “uticajne zemlje zaobiđu Ujedinjene nacije i preduzmu vojnu akciju bez odobrenja Savjeta bezbjednosti” “Potencijalni američki udar protiv Sirije, uprkos snažnom protivljenju mnogih zemalja i važnih političkih i vjerskih lidera, poput pape Franja, donijeće nove nevine žrtve i eskalaciju koja bi sukob mogla da proširi i daleko izvan granica Sirije. Udar bi povećao nasilje i izazvao novi talas terorizma. Mogao bi i da potpkopa multilateralne pokušaje da se riješi iranski nuklearni problem i izraelsko-palestinski sukob, kao i da dodatno destabilizuje Bliski istok i sjevernu Afriku. To bi moglo da izbaci cijeli sistem međunarodnog prava iz reda i ravnoteže”, napisao je Putin. Putin je objasnio da Rusija ne štiti sirijsku vladu, već “međunarodno pravo”. Takođe je dodao da je napad hemijskim oružjem 21. avgusta vjerovatno izvela sirijska opozicija, upravo da bi izazvala intervenciju. “Izvještaji da ekstremisti spremaju još jedan napad - ovaj put protiv Izraela - ne mogu se ignorisati”, naglasio je Putin. “Alarmantno je to da su vojne intervencije u unutrašnje sukobe u

● AMERIKANCI BIJESNI ZBOG

stranim zemljama postale uobičajene za SAD. Je li to u dugoročnom interesu Amerike? Sumnjam. Milioni ljudi širom svijeta Ameriku više ne vide kao model demokratije, nego kao zemlju koja se oslanja isključivo na sirovu silu i koja sastavlja koalicije pod sloganom -ili ste s nama ili protiv nas”, piše Putin. Putinov komentar objavljen je uoči susreta ame-

PUTINOVIH RIJEČI

Demokratski senator Robert Menendez kazao je da je “gotovo povratio” kad je pročitao Putinov komentar u Njujork Tajmsu. “Brinem se kada nam neko ko je došao iz KGB-a govori šta je naš na-

● FOTO priča

Za neke ljude su napetosti između dvojice predsjednika postale pravi spektakl. “Putin je napravio zadnji potez u našem vlastitom Njujork Tajmsu. To je gotovo jednako dobro kao Brejking Bed (popularna američka serija o profesoru hemije koji proizvodi sintetičku drogu metamfetamin)”, napisao je korisnik Tvitera @MiketheEye.

● SASTANAK OBAME I ROHANIJA?!

Los Anđeles Tajms objavio je kako se iza kulisa odvija komunikacija između SAD i Irana. Situacija u Siriji očito je dovela do zatopljavanja odnosa, a američki zvaničnici najavljuju mogući sastanak Baraka Obame i Hasana Rohanija na marginama Opšte skupštine Ujedinjenih nacija. Zvaničnici Bijele kuće izjavili su u srijedu da ne mogu da potvrde niti da komentarišu Obamine privatne prepiske. Ipak, Bernadet Mehan, portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost rekla je kako je administracija spremna za razgovor, ako Iran ima ozbiljne namjere. Eventualni “oči u oči” sastanak bila bi prva interakcija između SAD i Irana još od raskidanje diplomatskih odnosa 1978 . Obama je u četiri TV intervjua ove sedmice naglasio da je Iran imao konstruktivnu ulogu u podsticanju sirijskog predsjednika Bašara al Asada da se suzdrži od korišćenja hemijskog oružja. Iran je jedan od najbližih saveznika Sirije i snabdjevača Asadovih snaga konvencionalnim oružjem, tako da bi Rohani mogao da ima znatan uticaj u naporima za hemijsko razoružanje Sirije koje predvodi Rusija. Vašington i Teheran su razmijenili privatne poruke o građanskom ratu u Siriji, potvrdio je novi iranski ministar spoljnih poslova, Mohamad Džavad Zarif, iako nije otkrio sadržaj poruka. Analitičari kažu da Iran pokušava da izbjegne štetu koju bi sirijska kriza s hemijskim oružjem mogla da nanese izgledima za potencijalnu rezoluciju o teheranskom nuklearnom obračunu sa Zapadom.

DIREKTORKA JAHUA:

Rušim privatnost korisnika da ne bih išla u zatvor

Kad profesori krenu da biju MEKSIKO SITI - Oko 12.000 nastavnika, nezadovoljnih reformom obrazovanja, demonstriralo je u Meksiko Sitiju, a neki od demonstranata su se sukobili sa policijom koja ih je sprečavala da dopru do rezidencije predsjednika Enrikea Penje Njete.

cionalni interes, a što nije. To stvarno postavlja pitanje koliko je ozbiljan ruski predlog”, dodao je Menendez. Putin je napisao da se “direktno obraća američkom narodu i njihovim političkim liderima”. Ali nekima je, čini se, stao na žulj kada je osporio ideju američke posebnosti, referirajući se na Obamino obraćanje u utorak. “Vrlo je opasno ohrabrivati ljude da gledaju na sebe kao na izuzetne, bez obzira na motivaciju”, napisao je Putin. Svi smo mi različiti, zaključio je Putin, ali kada tražimo Božji blagoslov, ne smijemo zaboraviti to da nas je Bog sve stvorio jednake. “Čovjek koji je pokrenuo vojnu akciju u Gruziji i Čečeniji bez odobrenja UN kaže da su ratovi bez odobrenja Savjeta bezbjednosti protivzakoniti?”, napisao je na svom Tviter nalogu novinar Džon Podhorz.

Policija je oko predsjedničke rezidencije postavila metalne barijere i kamione. Delegaciju sindikata nastavnika primio je ministar unutrašnjih poslova Migel Osorio Čong, ali detalji razgovora za sada nijesu poznati. Protest nastavnika izazvao je kolaps u

saobraćaju. Nastavnici su posljednje tri nedjelje kampovali na centralnom trgu i održali su nekoliko protesta koji su razbijesnili građane zbog izazivanja velikog haosa u saobraćaju. Manji protesti nastavnika održani su i u drugim gradovima.

VAŠINGTON - Direktorka Jahua Marisa Majer izjavila je da se plašila da bi mogla da završi u zatvoru ako odbije da preda podatke američkoj Agenciji za nacionalnu sigurnost (NSA). Majer je to izjavila na konferenciji “TechCrunch Disrupt” u San Francisku kada je upitana što čini da bi korisnike Jahua zaštitila od “tiranije vlasti”. Majer je rekla da je Jahu još 2007. sudski tražio da mu se dopusti da objavi detalje o tome kakve podatke obavještajne agencije traže o njihovim korisnicima, ali je izgubila. Ona kaže da se i dalje bori protiv svakog zahtjeva za podacima koji dobije sa Suda za strana obavještajna nadgledanja, ali kada izgubi bitku, mora da učini ono što sud traži. Takve zahtjeve prati i sudska zabrana objavljivanja i same informacije da je kompanija dobila zahtjev kao i bilo kakvih detalja. “Ako se ne držite toga, to se smatra izdajom. Ne možemo o tome da razgovaramo jer se to smatra državnom tajnom. Otkrivanje držav-

ne tajne je izdaja i za to se ide u zatvor”, rekla je Majer na pitanje zašto jednostavno ne otkrije detalje o zahtjevima obavještajnih službi. I suosnivač Fejsbuka Mark Cukerberg rekao je da je Vlada odradila “loš posao” u balansiranju prava ljudi na privatnost i dužnosti da ih zaštiti. “Iskreno, mislim da je Vlada uprskala stvar”, rekao je Cukerberg.

20 Kultura

PETAK, 13. 9. 2013.

IZLOŽBA

Mit o Adamu i Evi u savremenom kontekstu Radovi Milene Jovićević biće predstavljeni večeras u Berlinu Druga samostalna izložba Milene Jovićević u Berlinu pod nazivom “iGenesis iDisappearance” biće otvorena večeras u 18 sati u galeriji “Institut für Alles Mögliche”, u okviru zvaničnog programa festivala “Kulturfestival Wedding und Moabit 2013” i trajaće do kraja mjeseca. Izloženi radovi su nastali tokom rezidencijalnog boravka crnogorske umjetnice u Berlinu u pomenutoj instituciji u periodu avgust/ septembar 2013. Obuhvataju crteže na zidu, na papiru i video animaciju koji funkcionišu kao jedinstvena instalacija u prostoru. Na izložbi će govoriti umjetnici i profesori Akademije vizuelnih umjetnosti iz Lajpciga Stefan Reibel i Christin Lahr. Dio radova već je izložen od 7. septembra u drugoj galeriji pomenute institucije sa australijskim umjetnicima Helen Smith i Jeremy Kirwan-Ward. Izložba “iGenesis iDisappearance” problematizuje iščitavanje mita o Adamu i Evi stavljajući ih u savremeni kontekst, ironišući sa muško-ženskim relacijama unutar otuđenog i vulgarizovanog svijeta.

MUZIKA

Koncert njegoševi odjeci

Koncert “Njegoševi odjeci” Crnogorskog horskog ansambla biće održan večeras u sali bjelopoljskog Centra za kulturu sa početkom od 20 sati. Ansambl će sjutra u istom terminu nastupiti u Zetskom domu na Cetinju. Program koncerta čine djela savremenih autora inspirisana Njegoševim stvaralaštvom. Nastup će otvoriti ženski dio hora izvođenjem “Tužbalice” Dejana Despića. Uslijediće “Počitajemi” Vojina Komadine i “Testament” Rajka Maksimovića. Nakon premijernog izvođenja u Podgorici, publika će ponovo

moći da čuje i tri nova djela crnogorskih kompozitora: “Trenos” Žarka Mirkovića, “Kletvu” Aleksandra Perunovića i “Neka bude” Nine Perović. Ansambl će predvoditi dirigenti Darinka Matić - Marović, Ilija Dapčević, Zoja Đurović, Aleksandra Knežević i Mihajlo Lazarević. Organizatori koncerata su Muzički centar Crne Gore i Centar za djelatnosti kulture u Bijelom Polju i Kraljevsko pozorište Zetski dom na Cetinju. Koncert je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore.

Milena Jovićević je rođena na Cetinju 1976. godine. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju i na École Nationale Supériure des Beaux-Arts u Parizu. Postdiplomske studije pohađala je na École Nationale Supérieure des Beaux-Arts u Parizu, a magistrira na Fakultetu likovnih umjetnosti na

Cetinju. Doktorirala je na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu. Docent je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Iza nje je veliki broj samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao i učešće na brojim domaćim i međunarodnim kolektivnim izložbama. Dobitnica je brojnih nagrada.

FILM

REVIJA FILMA

Zlatne osamdesete u KIC-u Revija filmova pod nazivom “Zlatne osamdesete – komedija” biće održana od 16. do 19. septembra u sali Dodest u KIC- u “Budo Tomović”. Poznate komedije koje su obilježile osamdesete godine prošlog vijeka biće prikazivane od 20 sati. Revija će početi u ponedjeljak (16. septembar) filmom “Riba zvana Vanda” (1988) koji je režirao Čarls Krišton. Riječ je o filmu čija radnja se dešava u Londonu, gdje četiri različite osobe planiraju pljačku, pritom pokušavajući da prevare jedno drugo. Film “Tutsi” (1982) režisera Sidnija Polaka biće prikazan 17. septembra, a govori o nezaposlenom glumcu koji prihvata ulogu žene u TV sapunici. Film je osvojio Zlatni globus u kate-

Rad Milene Jovićević

goriji najboljeg filma komedije ili mjuzikla. Komedija “Žena u crvenom” (1982) Džina Vajldera biće prikazana 18. septembra. Ovo ostvarenje donosi priču o porodičnom čovjeku zaposlenom u marketinškoj agenciji čiji život se mijenja kada na parkingu ugleda ženu u crvenoj haljini (Keli Le Brok). Film “Nevjerno tvoja” (1984) Houarda Zifa zatvoriće reviju “Zlatne osamdesete - komedija” u četvrtak 19. septembra. Riječ je o poznatom dirigentu Klodu Istmanu (Dadli Mure) koji nakon nesporazuma počinje da sumnja u vjernost svoje supruge i iz tog razloga planira savršeno ubistvo. Organizator programa je KIC “Budo Tomović”. Ulaz je besplatan.

POSTELJNI PROGRAM ZA ZDRAVO I UDOBNO SPAVANJE ANTIALERGIJSKI I ANTIASMATSKI ATESTI (SERTIFIKATI EVROPSKOG STANDARDA I KVALITETA)

JORGANI – ŠTEP DEKE–za sva godišnja doba JASTUCI, NADMADRACI, punila od prirodnih materijala – pamuk, vuna, kao i najkvalitetnijih sintetičkih vlakana po poslednjoj tehnologiji POSTELJINA –damast,saten Maksimalnu higijenu i jednostavno održavanje (mašinsko pranje i sušenje bez deformiteta)

ª Lokalni vampirº u Beču Ostvarenje Branka Baletića na festivalu jugoistočnog filma koji počinje večeras Film “Lokalni vampir” crnogorskog režisera Branka Baletića biće prikazan na festivalu “Let’s cee” koji večeras počinje u Beču. Festival će do 17. septembra okupiti najprestižnija ostvarenja sedme umjetnosti u centralnoj i istočnoj Evropi. Baletićev film naći će se na repertoaru 16. i 17. septembra. Režiser Branko Baletić, producentkinja Milena Radonjić i glavni glumci u filmu, Milivoje Mišo Obradović i Kristina Stevović prisustvovaće premijeri filma na bečkom Festivalu. Gostovanje Baletićevog filma organizovano je u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore i Ambasadom Crne Gore u Beču. Ovogodišnje izdanje festivala biće u znaku obilježavanja dvadese-

togodišnjice premijere filma “Šindlerova lista” Stivena Spilberga. Biće priređene i retrospektive ruskog režisera Aleksandra Sokurova i slovenačkog autora Damjana Kozole. Publika će takođe imati prilku da vidi klasik „Battleship Potemkin“ sovjetkog režisera i filmskog teoretičara Sergeja Ejzenštajna, za koji će uživo muziku izvesti austrijski sastav Ruškaja. U takmičarskoj selekciji biće prikazano osam filmova, među kojima su “The Door” (sa Helen Mirren i Martinom Gedeck u naslovnim ulogama), “Domestic” režisera Adriana Sitarua, “Krugovi” Srdana Golubovića, “Jîn” Rehe Erdema i “In the Name of“ Malgoske Szumowske). Šest filmova učestvuju

DAKOM PODGORICA

Maloprodajni objekat u centru Podgorice, Vuka Karadzica 7, tel 020 231 749 069 313 975 067 612 344 e-mail: dakom@t-com.me www.dakom-cg.com

VELIKO SEZONSKO SNIŽENJE 02-14.09.2013

Ekskluzivni zastupnik za Crnu Goru vodećeg proizvođača posteljne opreme u jugoistocnoj evropi – „ODEJA“ SLOVENIJA (tradicija preko 80 godina)

u takmičarskom programu za dokumentarni film, a sedam autora kratkometražnih filmova konkuriše u izboru za najbolji film ove kategorije. Nagradu za životno djelo dobiće oskarovac hrvatskog porijekla Branko Lustig, koji je jedan od gostiju festivala. Specifičnost ovog festivala, pored regionalnog fokusa i promocije visokokvalitetnih filmova iz navedenih regija, jeste i njegova neposrednost – posjetioci festivala imaju više prilika da upoznaju filmske stvaraoce i s njima razgovaraju: gotovo svaki film će predstaviti režiser/ka, glumci, scenografi, produkcijski dizajneri koji su učestvovali u snimanju filma. Oni će nakon projekcije razgovarati i družiti se s publikom.

METRAŽA NAJVEĆI IZBOR ORIGINALNE ITALIJANSKE METRAŽE AKTUELNI MODNI BRENDOVI MATERIJALI IZ NAJNOVIJIH MODNIH KATALOGA-Cavalli, Balestra, Missoni, Armani,Gucci, Valentino,Prada, Bluemarine... Svila,ručno štampana, pamuk, viskoza, hladna vuna, žoržeti, muslin, čipka ručno radjena..

Kultura 21

PETAK, 13. 9. 2013.

Deset godina od smrti kantri ikone, legendarnog “čovjeka u crnom” Džonija Keša navršeno je juče. Među njegovim najvećih hitovima su pjesme “I Walk the Line”, “Folsom Prison Blues”, “Ring of Fire”, “Get Rhythm” i “Man in Black”. Keš je umro 12. septembra 2003. od posljedica dijabetesa. Kritičari vole da kažu da niko nije zadužio američku kantri muziku koliko je to učinio Džoni Keš. Iako je u dugoj muzičkoj karijeri napisao veliki broj hitova, njegov zaštitni znak, osim tekstova i originalnog zvuka, bio je i karakteristično dubok glas.

Umro Vednersov anđeo Njemački glumac Oto Zander, jedan od anđela u “Nebu nad Berlinom” Vima Vendersa, umro je u 73. godini, saopštio je u četvrtak njegov agent. Oto Zander rođen u Hanoveru 1941. godine, bio je poznat u Nemačkoj i po svojoj pozorišnoj karijeri. Zbog jedinstvene boje glasa bio je narator u velikom broju televizijskih dokumentaraca pa je tako i zaradio nadimak “The Voice”. Bioskopska publika ga je znala po ulogama u kultnim ostvarenjima “Podmornica” (Das Boot, 1981) Volfganga Petersena, “Markiza od O” Erika Romera kao i u Vendersovom filmu “Tako daleko, a tako blizu”.

ART

FIAT nam dolazi na velika vrata Predstava “Rekvijem za organe - pokora” Senke Bulić otvara takmičarski program Nataša Bućković

lavni program FIAT-a počinje večeras i u naredna tri dana biće izvedeno šest predstava iz svih bivših jugoslovenskih republika koje na različite načine obrađuju temu političkog teatra. Prvi segment obnovljenog festivala, koji je pod nazivom “Montenegro Art Guerilla” okupio 60 crnogorskih umjetnika u okviru 13 programa, završen je sinoć. Zahvaljujući publici koja je prepoznala značaj festivala, ovogodišnje izdanje podsjeća na najbolja vremena FIAT-a, ocijenili su organizatori.

Izvođenjem predstave “Rekvijem za organe- pokora” čiji su autori i izvođači Senka Bulić, Ivana Jozić i Damir Martinović Mrle, večeras u 20 sati na Velikoj sceni CNP-a počinje takmičarski program FIAT-a posvećen političkom teatru. Predstava rađena u koprodukciji Kazališta Hotel Bulić, Udruge KLJB i Tvornice Kulture nastala je po tekstovima Antoana Artoa. Iste večeri sa početkom od 22 sata na velikoj sceni KIC-a “Budo Tomović” biće igran komad “Grad demona” pozorišta Kosztolányi Dezső, MASZK iz Subotice u režiji Andraša Ubera. “Drugi dio festivala obuhvatiće predstave koje se tiču političkog, dakle angažovanog teatra. Iako je tematika prilično uska, predstave su raznovrsne po sredstivima i poetičkom pristupu političkom teatru. Riječ je o komadima koji su izvođeni na svim relevantnim festivalima u regionu”, najavio je prilikom jučerašnjeg susreta sa novinarima predsjednik Umjetničkog savjeta Festivala Slobodan Milatović. U naredna tri dana na FIAT-u će biti izvedena predstava “Stolice” Mini teatra iz Ljubljane po tekstu Ežena Joneska u režiji Nikcka Uppera, te komad “Priča sa istočne strane” Bosanskog pozorišta Zenica i Sarajevskog ratnog teatra SARTR koji je po tekstu Darka Lukića režirala Aida Bukvić. Fiatovska publika će imati priliku da pogleda i “Dnevnik jednog ludaka” N.V. Gogolja u režiji Roberta Simonovskog i produkciji Malog dramskog teatra iz Bitole, kao i autorski projekat Borisa Liješevića “Očevi su grad(ili)” u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta. “Sve predstave koncipirane su za manji broj gledalaca, odnosno biće igrane sa publikom na sceni, pa savjetujem zainteresovane da što

prije kupe ulaznice koje se nalaze na biletarnicama CNP-a i KIC-a. Unaprijed se izvinjavamo što neće moći svi da uđu, jer smo svjesni da će to biti značajan problem”, rekao je Milatović. O nagradama za najbolju predstavu, režiju (autora) i za najbolje glumačko ostvarenje odlučivaće žiri u sastavu: Sonja Vukićević, koreograf i balerina iz Srbije, hrvatski kritičar i teatrolog Matko Botić i crnogorski dramaturg Vasko Raičević. Nagrade će biti dodijeljene u ponoć 15. Septembra, nakon koncerta hrvatskog sastava Let 3. koji će zatvoriti ovogodišnji festival. Dizajn statue koja će biti dodijeljena laureatima uradio je crnogorski umjetnik Aleksandar Vukotić. “Fiat je obnovljen na inicijativu Ministarstva kulture što mu daje poseban značaj i čini mi se garanciju da će festival imati kontinuitet. Fiatovski duh se vratio na velika vrata. Ovogodišnje izdanje podsjeća na najbolja vremena ovog festivala”, ocijenio je Milatović. Prema procjeni organizatora prvi segment festivala pod nazivom “Montenegro Art Guerilla” koji je završen sinoć umjetničkom akcijom “Čekajući FIAT - od sumraka do svitanja” posjetilo je oko 2.500 gledalaca. “Uz ogromnu podršku medija i publike i sa nekim osjećanjem da nam je ovaj festival veoma potreban možemo sa sigurnošču da kažemo da smo obnovili FIAT. Prvi segment festivala okupio je oko 60 crnogorskih umjetnika u okviru 13 programa koje je posjetio zavidan broj posjetilaca. U crnogorskoj priči predstavili smo umjetnike raznih profilacija, raznih uzrasta od onih najstarijih koji su osnivači Fijata i ono što je posebno važno i veliki broj velikih umjentika pred kojima je budućnost”, kazala je direk-

FIAT će imati kontinuitet: predsjednik Umjetničkog savjeta Slobo Milatović

Direktorka festivala Ana Vukotić i dizajnerka Ana Matić

torica festivala Ana Vukotić. Ona je najavila da je cilj organizatora da festival u narednom periodu dobije međunarodni predznak. “Već imamo ozbiljne ponude za sljedeću godinu i namjera nam je da predstavimo njemački teatar i

njemačku kulturu u širem smislu kroz slikarstvo, poeziju i ostale sadržaje”, kazala je Vukotić. Prilikom jučerašnjeg susreta sa novinarima predstavljen je i sajt FIAT-a za koji je zadužena Ana Matić.

KNJIŽEVNOST

Uzvišenje težnje Nikolića Promocija knjiga o crnogorskom pjesniku u Nikšiću Knjige “Vito - zatočenik žute gošće” i “Vito, anegdote i epigrama” pisca, novinara i publiciste Maksima Vujačića predstavljene su u sali nikšićkog “Zahumlja”, u okviru manifestacije “Septembarski dani”. Odlomke je čitao dramski umjetnik Miro Nikolić, a pored autora prisutnima su se obratili i recezent knjiga Draško Došljak i novinar i publicista Vlatko Simunović. “Nema veće počasti nego govoriti o Vitu Nikoliću u Nikšiću. Poezija je za njega bila ono što je i sam posvjedočio. Nije ništa drugo nego neka vrsta sublimacije onoga nemirenja, onaj izraz težnje da se bude iznad svoje sudbine, da se ona zaobiđe i izbjegne. Mislim da je ta-

kva težnja uzvišena, jer je paralela tako uzvišenoj težnji želja čovjeka da dostigne nemoguće”, poručio je Došljak i dodao da je zahvaljujući knjigama Maksima Vujačića Vito Nikolić ponovo u našoj stvarnosti. Vlatko Simunović je ocijenio je da je knjiga “Vito zatočenik žute gošće”, za sada najkompletnija hronika života pjesnika i čovjeka po kome se Nikšić prepoznaje. “Nigdje drugo u istoriji književnosti se poetsko i biografsko ne prepliću na tako potpun način kao kod Vita Nikolića. Između života i poezije, kako je nebrojeno puta kazano, Vito je stavio znak jednakosti, koje u knjizi Vujačić pažljivo dokumentuje”, rekao je on na promociji.

Vujačić je, prema riječima Simunovića, na autentičan način, sa pouzdanim svjedocima i na provjerenim izvorima približio život pjesnika koji je, osjećajnošću i moralnom specifičnom superiornošću, sa uzvišenim osjećajem za pravdu, bio precizan seizmograf jedne epohe u Nikšiću. “Knjiga Maksima Vujačića pisana je po svim pravilima kvalitetne biografske proze. Nepristrasno, bez komentara i sudova autor pokazuje zašto je Vito bio veliki pjesnik i prevelik čovjek da bi pisao dehumanizovanu poeziju, kako su to radili, uglavnom, njegovi savremenici”, ocijenio je Simunović.J.L. i MINA

foto Duško Miljanić

Decenija bez Keša

22 Zanimljivosti

PETAK, 13. 9. 2013.

FRANCUSKA

ª Planet solarº u Parizu Najveći brod na svijetu koji radi na solarnu energiju “Planet Solar” usidrio se na rijeci Seni u Parizu, nakon pustolovina koje je preživio u Atlantskom okeanu proteklih pet mjeseci. Dugačak približno 35 metara, širok 23 metra i težak 90 tona, brod je predmet velikog interesovanja u glavnom gradu Francuske. Na površini broda nalazi se 542 kvadratna metara solarnih panela. Kapetan broda Žerar Abovil upisao je veliki uspjeh kada je 80-ih godina prošlog vijeka sam preveslao Atlantski okean.

“Planet Solar” isplovio je prvi put na put oko svijeta 2012. godine, kada je bio predmet velikog interesovanja kako ekologa, tako i ljubitelja mora. Radi isključivo na solarnu energiju, a prošle godine je zabilježio veliki uspjeh, kada je prešao tu-

ru od 8.000 kilometara, isplovivši iz Majamija i pristavši u Luci Obtende u Belgiji. Na brodu se nalaze i naučnici koji brinu o kontroli solarnih panela i rada baterija. Kada se baterije napune sunčevom energijom, brod može putovati 62 sata.

i nove topografske karte Aljaske. Nova mjerenja rezultat su korištenja interferometrijskog radara sa sintetičkom aperturom (IFSAR) koji se

koristi za kreiranje preciznih digitalnih elevacijskih modela terena u velikom mjerilu. Prvobitna visina Denalija bila je izmjerena 1952. godine.

SAD

SRBIJA

Dolče i Gabana tuže Beograđanina Poznati dizajneri odjeće Dolče i Gabana podigli su tužbu protiv Marka Filipovića iz Beograda zbog imena njegovog lokala “Dolče i kaffana”. Filipović navodi da objekat radi skoro godinu dana i da nikad nijesu imali problema, ali prije dvije nedjelje im je stigla tužba iz Privrednog suda koji je vrijednost spora odredio na 500.000 dinara.

Ročište je zakazano za 1. oktobar, na prvu godišnjicu rada objekta, a dvadesetdvogodišnji Filipović navodi da mu je kao studentu ekonomije svaki izlazak na sud veliki trošak. Pored studija, Marko je i konobar i šanker i čistačica u objektu koji bi mogao biti zatvoren ako dizajneri Dolče i Gabana dobiju tužbu.

Planina koja se smanjuje Najviša sjevernoamerička planina Mek Kinli (Mount McKinley) na Aljasci, poznata i kao Denali, “smanjila se”, objavili su naučnici Američkog geološkog instituta (USGS). Prema najnovijim mjerenjima uz pomoć savremene tehnologije, Denali je visok 6.168 metara, nešto manje od dosadašnje visine od 6.193 metra. Podaci USGS-a o nadmorskim visinama dio su serije od 400 dopunjenih geografskih karata koje uključuju

Reportaže 23

PETAK, 13. 9. 2013.

Pred vratima starih vremena KOLAŠIN

Posjeta neobičnom imanju nadomak grada na kojem su svoje mjesto pronašle mnoge male stvari iz naše prošlosti Zorica Bulatović

Stara kruška u Mušovića rijeci

olašin je 1651. godine bio istoimena turska varoš ili utvrđenje u kojoj su bili škola, džamija i hanovi, dok je grad bio na mjestu sadašnjeg Trga Veljka Vlahovića. Oko grada, na okolnim brdima Bašanje brdo, Vinića brdo i Bablja greda bile su sagrađene turske karaule ili vojna utvrđenja, kako bi lakše kontrolisali put od Bijelog Polja do Podgorice, što je njima bilo i te kako strateški značajno, a i da bi lakše kontrolisali okolna plemena. Samu tu centralnu varoš sagradio je hercegovački Sandžak beg Ali-paša Čengić.

Kako govore podaci iz kolašinskog zavičajnog muzeja, oko grada su ugledni Turci imali svoje kuće i imanja, pa su i danas ta mjesta ostala pod turskim imenima kao jedino što je preostalo iz tog vremena, a po čemu se može prepoznati njihova duga vladavina ovim krajem. Mekića polje – sadašnje mjesto gdje je Hram Svetog Dimitrija, Smailagića polje, Mušovića Rijeka, zapravo su mjesta koja su begovi držali, a nazivi ostali do danas nepromijenjeni. Naša priča upravo kreće iz tog vremena. Nakon sedam kilometara od grada prema ski-centru stižete u Mušovića Rijeku, na nadmorskoj visini od 1.140 metara, a u samom podnožju planine Ključ okružena je Bjelasicom sa jedne i Malajom sa druge strane. Na jednoj zaravni stoji tako već 200 godina jedna kruška čije grane su se savile od sitnih plodova, a malo dalje od nje i kućica kao iz bajke. Naš domaćin Lanjo Vuković upravo je sjedio ispod guste krošnje čuvara nekih davnih vremena kada smo naišli, a kako nam je za sam početak kazao, ovo mjesto gdje je njegovo imanje u vrijeme turske vladavine zvalo se Budžak, što bi na turskom značilo kraj ili mjesto gdje se ostavlja sve ono što ne treba. “Tu su nekad bile turske štale, pa je i ovaj kraj dobio ime po turskom begu, koji se zvao Ibrahim beg Mušović, a otud je do današnjih dana ostao naziv Mušovića Rijeka”, objasnio je Vuković. Negom da krenemo redom. Prvo ponešto o toj drvenoj kućici koju je Lanjo Vuković pravio sam. Doduše, još nije završena, ali radovi idu polako. “Svake godine uradim ponešto. Nemam ni šegrta, ni glavnog, a ni pomoćnog majstora. Sve to sam radim, pa zato I ti radovi traju skoro četri godine. Mada će se sve to na kraju isplatiti i biti onako kako sam zamislio”, kazao je Vuković.

Kuća kao kuća, rekli bi neki. Ipak, ovog puta vrijedi malo zaviriti u nju jer upravo tamo vas čeka duševljenje, naročito ako volite bajkovitost, pa i miris nekih zaboravljenih dana, onog toplog ognjišta naših baka. Skoro sve je napravljeno od drveta. Sa strana vas prvo dočeka čuvena lampa “petrolejka”, zatim starinska pegla bez gajtana, pare i svih pratećih sadržaja kakve danas posjeduju, te bure u kojem se nekad donosila voda sa izvora. Sa druge strane prostorije bure za rakiju, kotao od drveta za mlijeko, stari mlin od koga dok meljete kafu pocrne ruke, a na kraju ove prostorije ispod samih stepenica smještena je drvena sprava za pređu vune, koja je za ta vremena bila prava mašina. “Neke od ovih starih stvari sam već imao, neke sam dobio na poklon, a neke sam našao bačene. Volim stare stvari jer me podsjećaju na ta davna stara, dobra vremena. Planiram da na ovom imanju napravim malu farmu iako za sad imam samo kokoške, desetak košnica pčela i nekoliko stabljika jabuka tek zasađenih”, priča o svojim planovima Lanjo. Pritom, on u ova moderna vremena uvijek ima mnoštvo materijala za podsjećanje. Takva je i čudna košnica koja izgleda kao da su mravi sagradili visoki mravinjak. On nam je objasnio da su se nekad pčele držale u tome, da se zove “dubina” i da se pravila od pruća i blata. “Ne prodajem med, to je samo za kućnu upotrebu”, objasnio je Vuković dok smo se približavali dubokoj hladovini ogromne kruške. Nakon što smo probali med, uz nekoliko gutljaja izvorske vode od koje vam zubi trnu, a koju je ovaj vješti domaćin doveo do svog dvorišta, pričamo malo i o staroj kruški. “Kruška je stara više od dvjesta godina. Dok su Turci bili još ovdje, čuo sam da su je oni kalemili na bijeli glog, što znači da ta kruška nije

Nekadašnja “mašina“ za pređu vune

iznikla sama od sebe, već da je kalemljena. Svake godine ovako rodi, a kako držim pčele one je i opraše, pa vjerovatno tako dobro i rodi. Plodovi su sitni kao kod jabuka koje se zovu zukve, ali su veoma ukusne i jedu se kad onako na oko izgledaju kao da su gnjile”, kazao je Vuković. On tvrdi da još jedna ovakva kruška iz tog vremena postoji u

kolašinskom selu Trebaljevo koje je na drugoj strani grada, odnosno na magistralnom putu koji vodi prema Mojkovcu. Za kraj razgovora o ovom mjestu, gdje postoje sve ove čudne stvari iz daleke prošlosti ovog kraja, Lanjo je pokazao i jednu zaravan na samo tri metra pored kruške gdje se nalazi jasen, mjesto koje se zove Guvno.

“Tu je, opet za vrijeme Turaka, bilo guvno i tu se vršilo žito”. Neki, pak, tvrde da se na guvnu u martu skupljaju u ponoć vještice, dok drugi pak pričaju da se na guvnima skupljaju vile koje svojom pjesmom zavode momke. Lanjo se tome samo nasmijao jer legende su samo to što jesu. Kao i priče i vjerovanja. Kuća Lanja Vukovića

24 Zabava

PETAK, 13. 9. 2013.

IDA PRESTER

PUKLA LJUBAV

Otišla je, nije rekla zbogom

Izgleda da je najpoznatija ljubavna priča prethodne sezone rijaliti programa “Farma” doživjela neslavan završetak. Naime, već nekoliko dana mediji nagađaju da su najpoznatija srbijanska starleta Stanija Dobrojević i njen izabranik, maneken Filip Panajotović, raskinuli zbog čestih svađa. Iako se nedavno spekulisalo čak i o datumu njihove svadbe, maneken je na Fejsbuk profilu potvrdio medijske glasine i priznao da je ljubav pukla. “Poslije brojnih spekulacija da li smo Stanija i ja i dalje zajedno i brojnih priča o tome šta je razlog raskida, osjetio sam potrebu da ovako javno kažem istinu. Razlog našeg raskida je bila jedna skroz glupa

svađa koja je otišla u pogrešnom smjeru i veoma se kajem što sam uopšte dozvolio da ode u tom smjeru”, razočarano je priznao Panajotović. Stanija i Filip su bili apsolutni hit prethodne Farme, iako su zbog svoje ljubavi prekinuli odnose sa gotovo svim farmerima, pa čak i “kumovima” Danijelom Alibabićem i Jovanom Nikolić. Uprkos svemu, Panajotović se nada da će ljubav ponovo zaživjeti. “Veomaje veliki pritisak na našu vezu sa svih strana i nije lako izboriti se sa time. Ako je ljubav prava, ona će na kraju pobijediti sve prepreke. I ona i ja vjerujemo u našu ljubav i da ćemo ovaj test proći”, napisao je Panajotović. D.B.

Ako sam trudna, nijesam bolesna Hrvatska voditeljka i pjevačica benda Lollobrigida Ida Prester je u četvrtom mjesecu trudnoće sa Beograđaninom Ivanom Peševskim. “Tek sam u četvrtom mjesecu trudnoće i više se ne može skrivati. S Petrom Cigoj, koleginicom iz benda, koja je prošle godine rodila kćerkicu Milu, prošla sam sve trudničke faze, pa sam na neki način pripremljena za ono što me čeka. Možda je bilo bolje da smo obje ostale u istom trenutku trudne, zbog benda, ali eto sve se desilo spontano”, kazala je za Dnevne novine Ida. Ona dodaje da će kada ode na porodiljsko odsustvo Petra mijenjati nju, kao što je to bio slučaj kada je ona bila trudna. “Nadam se da ću i ja raditi kao i Petra do osmog mjeseca trudnoće. Raditi sve koncerte, snimati pjesme. Sada me čeka svadba koja će biti mala i intimna, za najbliže”, priča Ida. Prema njenim riječima živjeće na relaciji Beograd - Zagreb, te joj to neće predstavljati problem. “Više neću imati tempo života kao ranije, moraću malo da ga us-

porim. Ali ja volim Beograd, on Zagreb, tako da ćemo i dalje funkcionisati na toj relaciji. Super nam je tako, a pošto odlično funcionišu avio i auto prevozi, to onda neće predstavljati nikakav problem. Sve ćemo usklađivati zbog poslovnih obaveza”, kaže Ida. Ona se našalila da se fatalno zaljubila, tako da joj mjesto življenja ne predstavlja problem. “Da sam se zaljubila u Eskima, pošla bih kod njega da živim. Znam mnogo mojih sugrađanki koje su zaljubljene i udate za Beograđane

MUZIKA

Robi i Lili imaju duet Robi Vilijams sa Lili Alen obradiće legendarnu pjesmu “Dream a little dream”. “’Dream A little Dream of Me’ mi je jedna od najdražih pjesama, te s toga nijesam ni trenutak oklijevala kada me je Robi upitao da li želim da snimim du-

et sa njim. Priznajem, bila sam u početku malo nervozna dok smo snimali pjesmu, a pogotovo kada mi je rekao da samo budem svoja, nakon što sam ga upitala kako želi da je otpjevam. Sada mogu reći da sam potpuno zadovoljna našom verzijom”, rekla je Lili Alen.

i obrnuto. Beograđana koji su oženjeni Hrvaticama. Takav je slučaj i sa Podgoričanima. Svi mi pričamo istim jezikom, pa se odlično razumijemo”, priča Ida. Kako napominje, trudnoća je neće spriječiti da se posveti pjevanju, ali ni voditeljskom poslu. “Pripremamo novi album, a u oktobru mi počinje i nova emisija. Nadam se da ću do januara završiti sve obaveze. Mnogi me pitaju da li to mogu, a ja im kažem - ako sam trudna, ne znači da sam bolesna. Sve je u glavi”, kaže Ida. F.J.

Zabava 25

PETAK, 13. 9. 2013.

Zbog kiše publika kasnije pristizala DOGAĐAJ

Drugi po redu Electronic beats festival održan je sinoć na podgoričkom Stadionu malih sportova Filip Jovović, foto: Iva Mandić

lectronic beats festival, drugi po redu, održan je sinoć na podgoričkom Stadionu malih sportova. Oko 19 časova posjetioci su počeli da pristižu, a nakon mađarske, njemačke, austrijske i hrvatske, priliku da čuje priznate bendove iz svijeta elektronske muzike imala je i crnogorska publika.

Da li zbog kiše koja je padala ili četvrtka koji je radni, tek publika je kasnije počela da pristiže na stadion. Organizatori su ipak računali i na mogućnost kiše tokom festivala,

pa je tik uz binu postavljena platforma za posjetioce, a za lakše kretanje po festivalskom prostoru dijeljene su i narukvice za sve na ulazu. Nešto prije 21 čas sa bine su se začu-

li zvuci islandske pop atrakcije Retro Stefson, uz čije zvuke je publika uživala nešto više od sat vremena. Nakon njih britanski dvojac Dominic Maker i Kai Campos, poznatiji kao Mount Kimbie, protresao je stadion. Kao šlag na tortu je došao nastup mladog britanskog dvojca Disclosure, koji je već prvi album izdat prije dva mjeseca u VB prodao u 100.000 primjeraka. Reklo bi se da se publika odlično zabavljala uz hitove “Tenderfly”,” Flow”, “Latch” i mnoge druge. U međunastupima i prije prvog nastupa publiku je zabavljala domaća podrška DJ Gilerz. Treba napomenuti da interesovanje za ovogodišnje gostovanje Electeonics bits festivala nije bilo naročito veliko, ali da se publika sjajno zabavljala, što nam je i potvrdio Podgoričanin Boris Rabrenović. “Poranio sam misleći da neće biti mjesta, ali sam se prevario. Posebno intrigantan i zanimljiv će biti nastup benda Disclosure. Momci nijesu prešli ni dvadesetu, a već su stavili elektronsku scenu pod noge”, rekao je on. Njegov sugrađanin Miloš Radulović bio je sličnog mišljenja. “Šteta što posjećenost nije veća, ali to nam svakako neće smetati da

se dobro provedemo. Redovno posjećujem sve ovakve događaje, pa očekujem da će i ovaj biti dobar”, rekao je on. U Telekom zoni, posjetioci festivala su mogli da se slikaju i svoju fotografiju tako pošalju na zvanični sajt festivala ili da se zabave tabletima i telefonima najnovije

generacije. Iako su cijene ulaznica bile prilagođene crnogorskom džepu, posjetioce su sigurno iznenadile cijene pića. Tako je za pola litra piva, votku ili tekilu trebalo izdvojiti po dva eura, za somersby čak tri, dok su točeni sokovi i mineralna voda koštali po euro.

Podgorički lokal “Studio 5” večeras organizuje tematsku žurku posvećnu vješticama. “Vještice su u svojim krugovima prepoznatljive, zato im ne treba maska. Ovo je zabava za prave vještice”, zanimljiv je moto organizatora žurke, koji su specijalno za ovu priliku pripremili odlične čarobne napitke po super cijenama. Dreskod podrazumijeva bijelu ili crnu odjeću, a kako kažu iz “Studija 5” obezbijeđen je besplatan parking za metle. Rezervacije se mogu zakazati na broj telefona 068 404 202. D.B.

ª X FACTORº

Neminovno je da dođe do nesuglasica među nama Pripreme za početak najpopularnijeg svjetskog pjevačkog šoua regiona “X Factor” polako ulaze u završnu fazu. Nakon audicija koje su privukle rekordan broj zainteresovanih kada je neko muzičko takmičenje u pitanju, u zgradi Televizije Pink održana je konferencija na kojoj su saopštene novosti u vezi sa organizacijom. Takođe, prvi put se javnosti obratio četvoročlani žiri koji čine Željko Joksimović, Emina Jahović, Zoran Kiki Lesendrić i Kristina Kovač. Poznata muzička imena imaju velika očekivanja od prve sezone takmičenja i sa nestrpljenjem očekuju početak. Joksimović je prisutnima otkrio da je i ranije imao pozive za žiriranje muzičkih takmičenja, ali da je ovaj prihvatio jer je uvjeren da je ovo najozbiljniji projekat do sada. “Imam velika očekivanja i sigu-

ran sam da će ovaj šou iznjedriti nove zvijezde koje da sada nijesu pronašle put do publike”, rekao je Joksimović. Emina Jahović, koja je doputovala iz Istanbula na konferenciju, rekla je da će biti objektivan sudija, čak i po cijenu nesuglasica. “Ne znam da li će tokom našeg žiriranja doći do nesuglasica, ali pretpostavljam de je to neminovno. Do kraja ću se truditi da ostanem dosljedna svojim stavovima”, istakla je Emina. Nakon iskustva u “Prvom glasu Srbije” gdje je pomagao takmičarima, Kiki Lesendrić je dodao da neće podleći pritiscima javnosti ukoliko ih bude. “Cilj ovog šoua je upravo suprotan, da izaberemo zaista najbolje učesnike i od njih napravimo zvijezde”, smatra Lesendrić, sa kojim je saglasna i Kristina Kovač, najve-

ći fan “X Factora” od svih članova žirija. “Ova emisija će vratiti podršku posrnuloj pop muzici na našim prostorima”, iskrena je Kovač. Glavni muzički producent programa Mirko Vukomanović saopštio je da kvalitet prijavljenih takmičara obećava fantastičnu sezonu. “U superfinalu nagrađujemo tri prvoplasirana takmičara. Pored građenja muzičke karijere, takmičari će dobiti vrijedne poklone poput luksuznog automobila, ali i novčane nagrade i ostale poklone od sponzora”, zaključio je Vukomanović. “X Factor” počinje da se emituje u utorak 22. oktobra na TV Pink, dok je superfinale zakazano za kraj februara, kada će u “Kombank Areni” nastupiti i jedna svjetska muzička zvijezda. D.B.

HOT! Ema Frejn zaludjela je čitav svijet svojim provokativnim fotografijama. Prelijepo tijelo i zanosan pogled, u kombinaciji sa seksi vešom, neće vas ostaviti ravnodušnim.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme DN

OSTRVO U JEDINICA ELEKJADRANTRIČNOG SKOM OTPORA MORU

ISPITIVATI KUCANJEM (MED.)

RASPORED ČASOVA (LAT.)

MUŠKO IME

STARIJI POLJSKI ŠAHIST RUBINŠTAJN

PETAK, 13. 9. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2260 sudoku 2012-12-20

IZRAĐIVRLO DVA PODIZATI VAČ KRAFINI GIPS VOKALA SE VATA

ŠARENILO

SKIJALIŠTE NA ŠARPLANINI

ROGATO SLOVO

RIJEKA U INDIJI

SANITETLIJA STAROGRČKI PJESNIK STARIJA GLUMICA EKBERG VRSTA GOLUBA

SAVEZNA AMERIČKA DRŽAVA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

DOŽIVLJAJ ZA VRIJEME SPAVANJA BOR

KNJIGE MOLITVI (LAT.)

OBLAST U JUŽNOJ AFRICI

IZRAEL. GLUMICA, DALIJA MUSLIM. MUŠ. IME

ASIAN MONETARY UNIT (SKR.)

AMERIČKI GLUMAC SA SLIKE PORTUGALIJA FILMSKI SNIMAT. MILTON

JUNAK PO KOME JE NAZVANA ITALIJA

Daily Sudoku puzzle No. 1829

Lakša 2011-10-16

PREDMET RAZGOVORA BOGATAŠ

DRŽAVA U AFRICI

JEDAN PRIJEDLOG

MIKROORGANIZAM

NORVEŠKA

ELEKTRIČNA BUŠILICA (MN.) BRISANJE GUMOM (MN.) PODRUČJE VLASTI IMAMA

Medium level

Teža

6 1

9 4

JAPANSKI GRAD NA OSTRVU HONŠU

Page 1/2

Play sudoku online at:

RIJEKA U SIBIRU

TRAKA KOJOM SE OVIJA NOGA

Play sudoku online at:

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: DG, BROSNAN, RAMPE, GA, SE, FORD MONDEO, A, ROŽE VADIM, KRAPINAC, TI, MATA HARI, EC, E, ODSTAJATI, GRAMOČEL, N, ELITE, ROJITI, IMU, AŽ, KAMENE, SZ, LAV, ONDA, S, NOĆNIK.

7 4

Radili su na svim mogućim tipovima građevina, od stambenih zgrada, pa do napuštenih fabrika i naftnih rafinerija. Sada su aplicirali za ulazak u Ginisovu knjigu rekorda sa najvećim muralom na nenaseljenoj građevini. Trenutno taj rekord drži “Pueblo Levee Project” u Koloradu. (klix.ba)

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2504 2013-08-21 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2046 2012-05-20 9

vicevi

Najveći mural na svijetu

ni blok. Kompanija iz Liona svoj impresivni rad opisuje kao trompel’oeil (optička varka), a inspirisan je obližnjim zoološkim vrtom. Cité Création u svojim kancelarijama širom svijeta zapošljava 80 umjetnika, a do sada je napravila gotovo 600 monumentalnih freski u različitim svjetskim prijestonicama.

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

NASLIKAN U BERLINU

Francuska kompanija “Cité Création” oslikala je najveći mural na svijetu, prekrivši 20.000 kvadratnih metara Berlinskog zida, te stambeni blok Wohngenossenschaft Soldaritaet Coop. Živopisne slike drveća, cvijeća i životinja su prilično neobičan način da se osvježi sumorni stambe-

8 5

DRUGI, OSTALI INOSLAVA OD MILJA

Medium level

U supermarketu prilazi Mujo zgodnoj curi: Page 1/2 -Izvinite, negdje mi se izgubila žena. -Pa kakve to veze ima sa mojim poslom? -Ajde da pričamo malo. Obično se odmah pojavi čim priđem nekoj zgodnoj ženskoj.

di mi vise gotovo do ispod pojasa, noge su mi debele i pune celulita. Onda se okrene prema mužu: -Reci mi nešto pozitivno u svemu tome kako bih se osjećala bolje. Muž razmisli na trenutak a onda joj odgovori nježnim glasom: -Pa…eto…s tvojim vidom je sve u redu!

*** Hoće mali Perica kupiti MP4, ali mu fali još para. Sjeti se on, pa će: -Mama, reći ću ti šta je tata rekao spremačici, ako mi daš nešto love. Mama izvadi lovu i kaže: -Dakle, šta joj je rekao? Perica: -Zatvori te prozore, promaja je!

*** Srela se dva prijatelja i jedan pita ovog drugog: -Šta ima kod tebe u firmi? -Ma, tražimo novog blagajnika. -Pa zar nijeste prije mjesec dana primili novog blagajnika? -Jesmo, upravo njega i tražimo! *** Zvoni telefon u policijskoj stanici i javi se dežurni: -Dobar dan, izvolite. -Brzo, pomozite mi! Ušla mi je mačka u kuću! -Nema razloga za paniku, gospođo. -Ma, kakva gospođa - ovdje papagaj!

*** Muž i žena se spremaju za krevet. Žena stoji ispred velikog ogledala i posmatra se. - Znaš ljubavi, gledam se i ne vidim ništa drugo nego staru ženu. Lice mi je podbulo i izborano, gru-

Zabava/Slobodno vrijeme 27

PETAK, 13. 9. 2013.

NEZVANIČNO

Kako je ovo dobro, slušalice se ne vide ja sve razumijem sve...

Ovaj momak pored mene mora i dalje biti na čelu ove institucije jer je on kralj.

Poklonih li ti ja tu kravatu? Iste su nam. Kada će ove kamere da namjestim ovu kravatu kako treba?

Word Search Puzzle #R779RL OSMOSMJERKA

HOROSKOP

ASSENT Assent BASER Baser BROOD Brood BURLIEST CALLS Burliest CHIDES Calls COLLECTS Chides CRUISE Collects DECRY DIVES Cruise DOUSE Decry DOVES Dives Douse

DREAMING Dreaming DUGOUTS Dugouts EASEL Easel ENSUES EXCEED Ensues FIZZY Exceed FRONT Fizzy GILDS Front GRAVEN GRINDERS Gilds HIRED Graven LEERIER Grinders Hired Leerier

LIBEL Libel LIKED Liked LIMPS Limps LOANING NOVELS Loaning ORPHANS Novels OVERDREW Orphans QUACKS Overdrew RELAX REMAIN Quacks SCABS Relax SELLER Remain Scabs Seller

SHAKY Shaky SINUS Sinus STOCKING Stocking SUGAR TATTY Sugar TOOLS Tatty VISES Tools WARRANTS Vises WREAK Warrants Wreak

Kad se nebo namrači

Doves

A viđi mene sa ovom maramom u džepu ka’ da sam pošao u svatove.

Crni oblaci koji se pripremaju za stvaranje razornogCopyright uragana©izgledaju moćno i strašno. Puzzle Baron April 29, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! “Lovac na oluje” Marko Korosec bio je na ekspediciji 26 dana u SAD-u prateći promjene na nebu. Uspio je fotografisati tri oluje u Teksasu, Kanzasu i Koloradu. Scene stvaranja, a kasnije i “divljanja” oluje posmatrao je s udaljenosti od jednog kilometra. Prisustvovao je scenama gdje su tornada čupala drveće, telefonske stubove, uništavala zgrade... “Obično posmatram oluje sa sigurne udaljenosti kako bih izbjegao opasne situacije u kojima bi vozilo moglo biti oštećeno. Posmatranje najčešće traje jedan sat. To podrazumijeva dosta pomjeranja i vožnje, zatim stajanja na jednom mjestu duži period i potom ponovo pomjeranje bliže oluji”, rekao je Korosec. (telegraf)

OVAN Nemojte uskraćivati svojoj porodici ili partneru mogućnost na zabavu. Pokažite više sluha za nečija emotivna interesovanja. Podstičite kod sebe vedar duh, kao podsticaj za dobro raspoloženje.

BIK Pokažite da posjedujete prefinjene manire i šarm, važno je da ostavite pozitivan utisak na osobu koja Vam se dopada. Planirajte izlazak ili šetnju, prijaće Vam relaksacija.

BLIZANCI Novi izlivi ljubomore ili emotivne posesivnost, djeluju iritirajuće na voljenu osobu. Promijenite svoje neprikladno ponašanje. Izbjegavajte konfliktne situacije, opustite se.

RAK Podstičite kod sebe emotivnu inspiraciju i smisao za dobar ukus. Prepustite se svojim osjećanjima i strastima. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi.

LAV Nema razloga da se suviše ističete u nečijem društvu. Voljena osoba ne želi da joj namećete svoja pravila ili stavove. Prijaće Vam vedri sadržaji, kao efikasan recept za dobro raspoloženje.

DJEVICA Nemojte dozvoliti da neko sputava Vašu volju ili pravo na izbor. Zaslužujete bolji ljubavni “tretman”, nego što neko pokušava da Vam nametne. Prijaće Vam relaksacija ili boravak u prirodi, opustite se.

VAGA Ukoliko Vam je stalo da obradujete porodicu ili voljenu osobu, promenite svoje ustaljene navike. Budite dovoljno maštoviti i inspirativni u svakom pogledu. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi.

ŠKORPIJA Uljepšajte svoje raspoloženje u odgovarajućem društvu ili u krugu porodice. Nema potrebe da odgovarate na nečiju emotivnu provokaciju. Sačuvajte optimizam i pozitivnu orijentaciju.

STRIJELAC Prati Vas emotivni nemir, voljena osoba Vam neprekidno zadaje dodatne dileme ili nove “ljubavne rebuse. Potrebno je da se rasteretite od dodatnih pritisaka, opustite se.

JARAC U ljubavnom dijalogu, partner ne želi lako da se odrekne planova koje ima. Ali, neko mora prvi da popusti. Budite mudri. Prijaće Vam psihofizička relaksacija.

VODOLIJA Važno je da djelujete očaravajuće na svog partnera. Potrudite se da potvrdite svoj dobar ukus i pravu meru vrijednosti prilikom izbora. Sačuvajte dobro raspoloženje, relaksirajte se.

RIBE Vješto prikrivate svoja osećanja i želite da ostavite određeni utisak na blisku osobu, ipak ne pronalazite spokoj koji Vam je potreban. Večernje sate rezervišite za svoj “svijet intime”, prijaće Vam opuštanje.

28 Sport

PETAK, 13. 9. 2013.

Tenis: Sjajni Igor SaveljiÄ&#x2021;

DA LI STE ZNALI

Da italijanski fudbalski klub Parma posjeduje 226 fudbalera u svom vlasniĹĄtvu. Naravno, ne igraju svi za tim iz Emilija Romanje veÄ&#x2021; ogromna veÄ&#x2021;ina nastupa u drugim klubovima na pozajmici

TIKET DANA HERTA Ĺ TUTGART TIP 2 3

KVOTA 1.95

Ĺ ATERU KVOTA 1.70

PALERMO Ä&#x2020;EZENA KVOTA 1.65

GALATASARAJ ANTALIJA TIP 1 1

KVOTA 2.10

UKRAJINA SRBIJA TIP H2 +9

Spektakl u Beogradu - Srbija i Kanada igraju za finale Dejvis kupa, drugi polufinalni par Ä?ine ĹĄampion Ä&#x152;eĹĄka i Argentina Kosta BoĹĄkoviÄ&#x2021;

redivna i grandiozna â&#x20AC;&#x153;Beogradska arenaâ&#x20AC;? biÄ&#x2021;e naredna tri dana centar novog sportskog mega spektakla... Ovog puta, kao ĹĄto je bio Ä?est sluÄ?aj posljednjih godina, teniskog. Novak Ä?okoviÄ&#x2021; i ostali â&#x20AC;&#x153;orloviâ&#x20AC;? na jednoj, a MiloĹĄ RaoniÄ&#x2021; i â&#x20AC;&#x153;ratniciâ&#x20AC;? javorovog lista na drugoj strani - u borbi za finale Dejvis kupa. Istovremeno u â&#x20AC;&#x153;O2 Areniâ&#x20AC;? u Pragu polufinalnu borbu vodiÄ&#x2021;e aktuelni ĹĄampion Ä&#x152;eĹĄka i Argentina...

Program u srpskoj prijestonici otvoriÄ&#x2021;e Novak Ä?okoviÄ&#x2021; i Vasek PospiĹĄil danas od 16 sati, a potom na teren izlaze Janko TipsareviÄ&#x2021; i MiloĹĄ RaoniÄ&#x2021; - dubl meÄ? (ZimonjiÄ&#x2021;/Bozoljac - Nestor/PospiĹĄil) zakazan je za sjutra u isto vrijeme, dok nedjeljni program poÄ?inje najzvuÄ?nijim meÄ?om ovog duela izmeÄ&#x2018;u Ä?okoviÄ&#x2021;a i RaoniÄ&#x2021;a, a zavrĹĄava se okrĹĄajem TipsareviÄ&#x2021; - PospiĹĄil. â&#x20AC;&#x153;Umoran sam, ali sam izuzetno motivisan da igram za svoju ze-

mljuâ&#x20AC;?, najavio je spektakl u Beogradu Novak Ä?okoviÄ&#x2021;, momak koji je u ponedjeljak igrao finale US Opena. â&#x20AC;&#x153;Nije mi prvi put da imam samo dva dana za pripreme za meÄ?. Isto se desilo i 2010. godine, kada smo osvojili trofej Dejvis kupa, kao i 2011. Te godine, meÄ&#x2018;utim, bio sam povrijeÄ&#x2018;en i to me je sprijeÄ?ilo da ostvarim uspjeh.â&#x20AC;? I dok je legendarni Nole bez sumnje glavna faca u domaÄ&#x2021;oj selekciji, u gostujuÄ&#x2021;oj je to joĹĄ jedan mo-

mak koji vuÄ?e korijene iz Crne Gore - MiloĹĄ RaoniÄ&#x2021;. â&#x20AC;&#x153;Mislim da je Srbija favorit, ali to ne znaÄ?i da mi nemamo ĹĄanseâ&#x20AC;?, istakao je RaoniÄ&#x2021; poslije Ĺžrijeba i naglasio da oÄ?ekuje teĹžak meÄ? sa Jankom TipsareviÄ&#x2021;em. â&#x20AC;&#x153;BiÄ&#x2021;e teĹĄko sa Jankom, ali znam ĹĄta treba da radim u meÄ?u sa njim, imam spremnu strategiju i pridrĹžavaÄ&#x2021;u se tog plana.â&#x20AC;?

Raspored Polufinale, prvi dan SRBIJA - KANADA (Ä?okoviÄ&#x2021; - PospiĹĄil, 16.00) (TipsareviÄ&#x2021; - RaoniÄ&#x2021;, 18.00) Ä&#x152;EĹ KA - ARGENTINA (Ĺ tepanek - Monako, 15.00) (Berdih - Majer, 17.00)

TanjeviÄ&#x2021; podnio ostavku Crnogorski koĹĄarkaĹĄki trener Bogdan TanjeviÄ&#x2021; nije viĹĄe selektor reprezentacije Turske, saopĹĄteno je iz KoĹĄarkaĹĄkog saveza te drĹžave. TanjeviÄ&#x2021; je ostavku podnio nakon loĹĄih rezultata Turske selekcije na Evropskom prvenstvu (EP) u Sloveniji i eliminacije u grupnoj fazi takmiÄ?enja. Turska je u konkurenciji Italije, GrÄ?ke, Rusije, Finske i Ĺ vedske ostvarila jednu pobjedu i nastup u grupi zavrĹĄila na Ä?etvrtom mjestu. On je zavrĹĄio drugi mandat na klupi Turske, koju je predvodio od 2004. do 2010. godine, kada je osvojio srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu. Tokom karijere je bio trener sarajevske Bosne, sa kojom je osvojio Kup ĹĄampiona 1979. godine, italijanske klubove Juve Kazerta, Stefanel, Olimpija Milano i Virtus Bolonja, francuske ekipe LimoĹž i Asvel, podgoriÄ?ku BuduÄ&#x2021;nost i turski FenerbahÄ?e. Kao selektor, pored Turske, vodio je selekcije SFR Jugoslavije i Italije sa kojom je osvojio EP u Francuskoj 1999. godine.

Novi kutak za male rukometaĹĄice Ĺ˝enski rukometni klub pod imenom Podgorica 2013. poÄ?inje da radi u ponedjeljak

TROA

TIP 1

Novak ili MiloĹĄ, Srbija ili Kanada

PRAVA STVAR

PSĹ˝

TIP 1

DEJVIS KUP POLUFINALE

KVOTA 1.90

BORDO TIP 2

Crnogorski teniser Igor SaveljiÄ&#x2021; plasirao se u finale â&#x20AC;&#x17E;15. Srbija junior openâ&#x20AC;? u Novom Sadu, ĹĄto je ITF turnir druge kategorije. On je u polufinalnom meÄ?u savladao Petra Ä&#x152;onkiÄ&#x2021;a iz Srbije 2:0 (6:1, 6:2), a na putu do finala bio je boji i od Britanca Aleksandera Sendegeja (6:2,6:1), Ĺ veÄ&#x2018;anina Mikaela Imera (6:4,6:3) i Slovaka Martina BlaĹĄka (6:4,2:6,6:2). Njegov rival u borbi za trofej biÄ&#x2021;e treÄ&#x2021;i nosilac, Hrvat Nino SerdaruĹĄiÄ&#x2021;, koji je 93. junior na svjetskoj listi tenisera do 18 godina. SaveljiÄ&#x2021; na istopj listi zauzima 277. mjesto.

KVOTA 1.85

Crnogorska rukometna scena od ponedjeljka Ä&#x2021;e biti bogatija za joĹĄ jedan klub - svjetlost dana 16. septembra ugledaÄ&#x2021;e Ĺ˝enski rukometni klub Podgorica 2013, u Ä?ijem sklopu Ä&#x2021;e raditi i ĹĄkola za mini rukomet. Za rad sa klincezama biÄ&#x2021;e zaduĹžena Zorica Cica PopoviÄ&#x2021; nekadaĹĄnja rukometaĹĄica, sada diplomirani trener i sudija. â&#x20AC;&#x153;Od dana prestanka igraÄ?ke karijere imala sam Ĺželju da osnujem klub i maksimalno se posvetim radu sa najmlaÄ&#x2018;ima. Kao jedna od mlaÄ&#x2018;ih trenera osjeÄ&#x2021;am da mogu da pruĹžim dosta djeci i prenesem na njih ljubav prema sportu, rukometno znanje i vjeĹĄtine ovog atraktivnog sportaâ&#x20AC;?,

kaĹže za Dnevne novine Zorica PopoviÄ&#x2021;. Nekada talentovano lijevo krilo BuduÄ&#x2021;nosti, Ä?lanica kadetske reprezentacije Srbije i Crne Gore, nekoliko godina

unazad radila je kao trener u podgoriÄ?kim privatnim rukometnim ĹĄkolama, gdje je sticala iskustvo uÄ?eÄ&#x2021;i i upijajuÄ&#x2021;i znanje od starijih kolega. â&#x20AC;&#x153;Bavim se sportom od malena, u osnovnoj ĹĄkoli bila sam jedna od najperspektivnijih atletiÄ?arki. Atletiku sam napustila zbog loĹĄih uslova za treniranje i sa 12 godina je poÄ?ela ljubav

prema rukometu. Karijeru sam gradila u Ĺ˝RK BuduÄ&#x2021;nost i, zbog studiranja na fakultetu za sport i fiziÄ?ko vaspitanje u Beogradu, u Ĺ˝RK Humel Rosa i Ĺ˝RK Crvena Zvezda. Zbog povreda ramena morala sam da okonÄ?am karijeru, posvetim se studijama, koji su me i doveli do trenerskog poslaâ&#x20AC;?, istiÄ?e Zorica. Treninzi novoformiranog kluba odrĹžavaÄ&#x2021;e se u sportskoj hali Osnovne Ĺ kole â&#x20AC;&#x153;21. Majâ&#x20AC;? na Cvijetnom Brijegu, gdje postoje idealni uslovi za nesmetan rad. Prvi trening, kao i upis svih zainteresovanih djevojÄ?ica, zakazan je za ponedjeljak 16. septembra u 17 sati. M.A.

Sport 29

PETAK, 13. 9. 2013.

VATERPOLO

Furija fura kući

Crnogorski juniori u četvrtfinalu bolji od Španije (9:7), danas protiv Italije GZIRA. “Bazen nacionalnog plivačkog kompleksa”. Gledalaca 100. Sudije: Tojgarli (Turska) i Krapivin (Rusija). Igrač više: Crna Gora 11 (7), Španija 7 (2). Peterci: Španija 1(1). Rez. po četvrtinama: 2:2, 2:0, 4:2, 1:3. CRNA GORA: Mi. Konatar, Ma. Konatar, Đurđić 1, Ćetković 1, Popadić, Pješivac 2, Ukropina 2, Krivokapić, Kriještorac 2, Adžić 1, Mačić, Mitrović, Kolesko. ŠPANIJA: Ekspozito, Kabanjas, Navahas 1, Korbalan, Sera 2, Garsija, Fenoj 1, Dalmau, Tahulj, Bustos 2, Barbena, Gasulja, Mardonjes. Klasa je ponovo isplivala na površinu! Supertalentovani juniori Crne Gore “sredili” su Španiju u četvrtfinalu Evropskog prvenstva na Malti i već danas protiv Italije (od 17 sati) boriće se za veliko finale... Koliko su momci Mirka Vičevića bili dominantni u duelu sa “furijom” govori podatak da je Španija samo jednom povela (na startu 1:0) i jednom uspjela da izjednači (2:2) - sve ostalo na bazenu u Gziri bilo je prošarano “crveno-zlatnim” bojama - naravno Crne Gore!

SPORTSKI EKRAN 09:00h 11:45h 13:10h 14:30h 15:00h 15:30h 16:00h 17:45h 18:00h 18:30h 19:30h 19:30h 20:30h 20:30h 21.00h

Moto GP San Marino, trening 1 Australijaski fudbal Moto GP San Marinom, trening 2 Litvanija - Belgija Češka – Argentina, tenis Kanu, Svjetsko prvenstvo Prag Biciklizam, Trka oko Španije Ukrajina - Srbija H. Dragovoljac - Osijek Biciklizam, VN Kvebek Medveščak – Slovan, hokej Metalurg Z. – Černomorec Bordo - PSŽ Herta - Štutgart Francuska - Letonija

Sportklub Eurosport 2 Sportklub TV Vijesti Sportkkub + Eurosport 2 Eurosport TV Vijesti Arenasport 3 Eurosport Sportklub Sportklkub prime Arenasport 1 Eurosport 2 TV Vijesti

NE PROPUSTITE Bordo - PSŽ (Arenasport 1 - 20:30h) “Od početka smo diktirali tempo, možemo reći slobodno da je ovo bila sigurna pobjeda.”, istakao je naš selektor Vičević. Sljedeći izazov je Italija i bitka za finale... “Definitivno idemo na najjačeg protivnika u polufinalu. Mislim da imamo mogućnosti da na kraju izvučemo odličan rezultat”, jasan je Vičević.K.B.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

ČETVRTFINALE Rusija - Italija Srbija - Turska Crna Gora - Španija Mađarska - Hrvatska Polufinale, danas 17.00 Crna Gora - Italija 18.30 Srbija – Mađarska

6:8 10:3 9:7 13:12

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine. me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

Nakon kvalifkacione ludnice nastavljaju se najječe evropske lige. U Francuskoj je derbi večeras - sveci u jurišu na Monako moraju da preskoče negostoljubivi Bordo.

30 Sport

PETAK, 13. 9. 2013.

NAJBOLJI MLADI IGRAČI 2013.

Varan, Pogba, Zaha, Kutinjo i Dreksler Italijanski “Tuttosport” nominovao je pet najboljih mladih igrača u 2013. godini, koji će se boriti za titulu. U izbor su ušli 20-godišnji defanzivac Rafael Varan (Real Madrid), 20-godišnji vezista Pol Pogba (Juventus), 20-godišnji napadač Vilfred Zaha (Mančester junajted), 21-godišnji ofanzivac Filip Kutinjo

Ljorente na radaru Barse i Reala - je tek stigao u Juventus Fernando Ljorente bi mogao da napusti “staru damu”. Kako prenose španski i italijanski mediji korpulentni napadač bi mogao u januaru da pojača Barselonu ili Real Madrid, koji ga žele u svojim redovima. Visoki 28-godišnji Baskijac je potpisao za Juve nakon isteka ugovora sa Atletik Bilbaom, ali mu do sada (iako je prošlo tek par kola) Antonio Konte nije dao pravu šansu pored Mirka Vučinića i Karlosa Teveza, što su odlučili da iskoriste učesnici “El Klasika”. A.P.

(Liverpul) i 19-godišnji vezista Žulijan Dreksler iz Šalkea. Ova nagrada se dodjeljuje od 2003. godine, a od tada su trijumfovali Rafael Van der Vart, Vejn Runi, Leo Mesi, Sesk Fabregas, Serhio Agero, Anderson, Alešandre Pato, Mario Baloteli, Mario Gece i Isko. A.P.

Istanbul želi Euro 2020. Turska je službeno uložila kandidaturu za domaćina finalnog dijela (polufinale i finale) evropskog fudbalskog prvenstva 2020. godine. Nakon neuspješne kandidature Istanbula za domaćina OI 2020. godine na glasanju MOK-a u Buenos Ajresu, Turska je kandidovala grad za završnicu EP. Potpredsjednik saveza Jildrim Demiroren potpisao je kandidaturu, a u toj zemlji vlada optimizam da može dobiti zacrtano. Podsjetimo, Evropsko prvenstvo 2020. igraće se u 13 država, a organizatori će biti poznati naredne godine. A.P.

ANDRIJ ŠEVČENKO

Golfer Ševa sanja OI u Riju Nekadašnji napadač zaplivao u vode golfa i želi na Olimpijske igre 2016. Najbolji fudbaler Ukrajine u njenoj istoriji Andrij Ševčenko vraća se sportskim vodama nakon neuspjele političke karijere. Ali, popularni Ševa se ne vraća loptanju, u kojem je ostavio duboki trag igrajući za nacionalni tim, Dinamo Kijev i Milan, već želi da dostigne vr-

● KARIKATURA DANA

Nježni Ibra Nisam arogantan i volim svoje saigrače - rekao je Zlatan Ibrahimović. A, da li ga se oni boje ili je to istinska ljubav - objasnio je karikaturista “Goal.com-a” Omar Momani.

hunac u - golfu! On će učestvovati na Kupu Harkova, u sklopu Evropskog čelendž tura. “Ovo je prvo veliko takmičenje u golfu kako za mene, tako i za Ukrajinu. Zadovoljan sam svojom igrom i srećan što ću učestvovati na ovom turniru”, rekao je Ševčenko, koji sa-

nja nastup na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine. Osvajač “zlatne lopte” 2004. godine još od igračkih dana igra golf, u koji se vremenom ludo zaljubio. A, da li će uspjeti da oživi svoju sportsku karijeru - pokazaće vrijeme. A.P.

Sport 31

PETAK, 13. 9. 2013.

Kup CG: Prvak u Plavu U prostorijama Fudbalskog saveza Crne Gore juče su izvučeni parovi prvog kola Kupa Crne Gore za takmičarsku sezonu 2013/14. U prvoj rundi Kupa igra se samo jedna utakmica, a u slučaju neriješenog rezultata pobjednik se utvrđuje izvođenjem jedanaesteraca, odmah nakon regularnog toka. Utakmice će biti odigrane 17. i 18. septembra u terminu od 16 sati. Prošlogodišnji finalisti Budućnost i Čelik slobodni su u premijernoj rundi. Parovi prve runde Kupa (17. septembar): Petrovac - Bratstvo, Cetinje - Grbalj, Tekstilac - Mladost, Sloga - Crvena stijena. Dan kasnije se sastaju: Jezero - Sutjeska, Hajduk Stari Bar - Rudar, Brskovo - Mornar, Lovćen - Zora, Berane - Zeta, Arsenal - Mogren, Kom - Dečić, Ribnica - Igalo, Bokelj - Ibar i Jedinstvo - Zabjelo.

Miljenović odabrao mlađe omladince Svega 24 sata nakon što je što je sa omladincima (U19) ostvario sjajan rezultat u Makedoniji i plasirao se u elitnu kvalifikacionu rundu, selektor mlađe omladinske reprezentacije Crne Gore (U18), Aleksandar Miljenović, objavio je spisak igrača za pripreme u Podgorici. Na spisku se nalaze: Golmani: Vuk Stijepović (Zeta), Aleksa Maraš (Budućnost), Andrija Pejović (Sutjeska).Odbrana: Dragan Grivić (Grbalj), Lazar Đokić (Mladost), Bojan Popović, Marko Banović (Budućnost), Đorđije Vukčević (Zeta), Nikola Jovićević (Bratstvo). Vezni red: Dejan Kotorac (Bokelj), Stefan Morović (Grbalj), Jovan Vujović, Stefan Lončar (Sutjeska), Marko Leković (Doksa Dramas, Grčka), Aleksandar Tončić (Nirnberg, Njemačka), Stefan Vukčević (Zeta), Žarko Vilotijević (Čelik), Vladimir Šebek, Orhan Hajrović (Jedinstvo). Napad: Lazar Kilibarda (Mladost), Dragoljub Radišević (Budućnost), Anđelo Rudović (Mogren), Filip Kukuličić (Zeta), Vuk Damjanović (Bratstvo).

FIFA RANG LISTA

Furija prva, sokolovi 27. Španija i dalje prva na rang listi, Crna Gora napredovala za jedno mjesto Aleksandar Popović

rema najnovijoj rang listi, koju kroji FIFA, crnogorska fudbalska reprezentacija nalazi se na 27. mjestu. “Hrabri sokolovi” su napredovali za jednu poziciju, koju su zaslužili nakon remija (1:1) u prijateljskom meču protiv Bjelorusije, odnosno neriješenog ishoda u Varšavi (1:1), u dvorištu Poljske. Dakle, sastav Branka Brnovića dočekaće utakmicu istine protiv Engleske na pomenutom mjestu, što je za 10 pozicija slabije od “gordog albiona”, koji je tek 17. na listi. Ukrajina zauzima 26. mjesto, Poljska 65. a Moldavija 129. dok San Marino ne da svoju posljednju 207. poziciju.

Aktuelni evropski i svjetski šampion Španija i dalje drži krunu na svojoj glavi, ispred Argentine, Njemačke i Italije. Kolumbija drži petu poziciju, a Belgija šestu. Slijede Urugvaj, Brazil, Holandija ... Od selekcija iz okruženja najbolje se kotira Hrvatska - “vatreni” su sada na 10. mjestu, iako su pali za šest pozicija, sa obzirom da su početkom juna bili četvrti na svijetu. Tome su doprinjeli porazi od Škotske na “Maksimiru” i tek bod

protiv Srbije na “Marakani” u kvalifikacijama. Nakon izabranika Igora Štimca najbolje su plasirani fudbaleri Bosne i Hercegovine. A, kako i ne bi - “zmajevi” Safeta Sušića nalaze se na 18. poziciji, a mogli su biti i bolje plasirani da su savladali Slovačku kod kuće kao što su to uradili u Žilini. Ipak, njih manje zanima rang lista, sa obzirom da se nalaze na pragu istorijskog uspjeha i odlaska na Svjetsko prvenstvo. Nakon njih ide Slovenija

FIFA RANG LISTA 1. Španija 2. Argentina 3. Njemačka 4. Italija 5. Kolumija 6. Belgija 7. Urugvaj 8. Brazil 9. Holandija 10. Hrvatska ... 17. Engleska 18. BiH 26. Ukrajina 27. CRNA GORA 29. Slovenija 43. Srbija

(1.514 bodova) (1.263) (1.261) (1.199) (1.180) (1.159) (1126) (1.067) (1.058) (1.051) (947) (934) (799) (766) (754) (666)

na 29. pa tek onda reprezentacija Srbije na razočaravajućem 43. mjestu. “Orlovi” Siniše Mihajlovića ostali su da tapkaju u mjestu, uprkos remiju

Da li ste znali? Da su “hrabri sokolovi” imali najbolji rejting na FIFA rang listi u junu 2011. godine, kada su bili na 16. poziciji. protiv Hrvata i pobjedi nad Velsom u Kardifu. Ispred njih su, na primjer, Panam, Honduras, Venecuela, Mali ... Odmah iza njih, na 45. mjestu, figurira Albanija, koju vodi italijanski stručnjak Đani De Bijazi.

18.

mjesto trenutno zauzima Crna Gora na rang listi UEFA-e.

SEHA GASPROM JUŽNI TOK LIGA

Juriš Metalurga kroz ª Moračuº

Prvi poraz ove sezone - Metalurg savladao Lovćen 29:23

EUROBASKET 2013.

Super Grčka Heleni u sjajnom meču srušili šampiona Španiju, Hrvatska razmontirala Finsku Možda su u drugu fazu krenuli sa posljednjeg mjesta, možda su ih mnogi već prežalili i vidjeli na izlaznim vratima velelepne dvorane “Stožice” u Ljubljani, ali kada je najteže, bljesnula je klasa Helena... Poput svojih antičkih heroja, Grci su preživjeli protiv najjačih - u meču “biti il’ ne biti” Vasilis Spanulis i drugovi sredili su aktuelnog šampiona, moćnu Španiju, u jednom od najljepših duela Eurobasketa 2013 - 79:75. Utakmica, u ponovo slabo popunjenoj najvećoj slovenačkoj dvorani, donijela je nekoliko velikih preokreta, a posljednji je kreirala Grčka na krilima sjajnog Spanoulisa, koji je utakmicu završio sa 20 poena, četiri skoka i tri asistencije. Uz njega Burusis i Printezis dodali su po 10 poena, a jedan manje uz pet skokova imao je Kajmakoglu. Na drugoj strani, raspoloženi su bili samo Mark Gasol i Rudi Fernandes sa po 20 poena.

● TRINĆERI: I DALJE SMO U PAKLU

Miloš Pavićević

aš rukometni šampion je doživio prvi poraz ove sezone u SEHA Gasprom Južni tok ligi. Nikad lakše rukometaši Metalurga nijesu došli do trijumfa protiv Lovćena, koji je sinoć djelovao neuigrano u oba pravca, tako da je potrebno još dosta vremena da Kasim Kamenica posloži kockice. Vicešampion Makedonije je slavio sa 29:23, u nekoliko navrata je imao i plus osam, ali su na kraju Cetinjani uspjeli samo da ublaže poraz.

nišu i mislim da bi poraz bio manji. Preostaje nam da radimo još bolje i još više kako bi podigli kvalitet igre. Potencijal postoji, tako da je samo potrebno vrijeme. Moram reći da je Lino mudro izvršio pritisak u najavi utakmice kada je kazao “ako utakmica bude fer i korektna”, ja se nadam da je bila”.

● RADOVIĆ: PRESUDILO Tim iz Skoplja je došao u najjačem sastavu (izuzev Darka Stanića koji vodi veliki rat sa čelnicima kluba), a da je Pavel Atman pravo pojačanje pokazao je već u uvodnim minutima meča kada je ispalio seriju u mrežu Abramovića. Ipak “crveni” su mnogo bolje otvorili meč, u 9.minutu nakon gola Marka Draškovića bilo je 3:1, da bi zatim uslijedila super serija Atmana, Vugrineca i Manaskova - 7:1 za 8:4 u 17.minutu. Lasica je ubrzo ponovo smanjio, da bi najiskusniji Vugrinec u 27.minutu pogodio za 14:8. U nastavku su Cetinjani zaigrali mnogo bolje u oba pravca, ali Kasima Kamenica nije odustajao od odbrane 6-0, iako kada je njegov tim mnogo bolje djelovao u uvodnim minutima kada je igrao 3-2-1. Starteg domaćih je puno rotirao, u igru su ušli Popović, Kaluđerović, Ačruk i Kulenović, posebno su se poslednja dvojica trgli u finišu me-

ča, napravili su i dosta tehničkih grešaka, dok je Popović pokazao klasu. Lovćen je u nekoliko navrata dolazio do minus šest, zahvaljujući odličnom Bogdanu Nikoliću, da bi vezanim golovima srednjeg beka iz Poljske u 50.minutu došao do 23:19, ali je zatim tim Lina Červara dodao gas i rutinski priveo meč kraju.

● KAMENICA: METALURG ZASLUŽENO SLAVIO

Trener Lovćena Kasim Kamenica nakon meča je istakao: “ Čestitam Metalurgu na zasluženoj pobjedi. Našim bekovima treba još vremena za formu i za prilagođavanje sistemu igre. Posebno u prvom poluvremnu smo imali nizak procenat šuta od strane bekova, što je Metalurg iskoristio. Drugo poluvrijeme smo dobili jedan razlike što je mala utjeha. Nedostajalo nam je odlučnosti u fi-

Lovćen - Metalurg 23:29 (8:15) PODGORICA - SC “Morača”. Gledalaca: oko 400. Sudije: Mrvica i Jurinović (oba iz Hrvatske). Sedmerci: Lovćen 2(2), Metalurg 2(1). Isključenja: Lovćen 4, Metalurg 2 minuta. LOVĆEN: Abramović (7 odbrana i sedmerac), Borilović (7 odbrana), Vukićević 1, Popović 2, I. Radović 1, Marković 2, Kulenović 3, Peruničić 2,

Drašković 3, M. Radović 1,Kaluđerović, Latković, Nikolić 3, Čizmović 1, Ačruk 3, Lasica 1. METALURG: Mitrevski (6 odbrana), Angelov (7 odbrana), Ojlevski 2, Dimovski, Pecakovski 2, Vugrinec 7, Georgijevski 1, Manaskov 4, Markoski, Z.Mojsovski 2, Markovski 1, N.Mojsovski 3, Atman 6, Kedžo, Jonovski, Mandić 1.

ISKUSTVO, LINO: LOVĆEN ĆE OPET BITI DOBAR

Mirko Radović, rukometaš Lovćena je dodao. “Izgubili smo od kvalitetnije ekipe, njihovo iskustvo je presudilo. Najvažnije je da nijesmo lako ispustili bodove, borili smo se, ali u ovom trenutku nijesmo mogli više. Predstoji nam da se dobro spremimo za utakmice u Tel Avivu i da probamo da prođemo u sledeće kolo EHF Kupa.” Lino Červar, trener Metalurga smatra da će Lovćen ponovo imati dobru ekipu. “Zahvalio bih se ekipi Lovćena na fer i korektnoj igri, kao i na gostoprimstvu. Utakmica je bila fer i korektna. Mi smo dominirali i zasluženo pobijedili. Što se tiče domaćina mislim da će ubrzo igrati bolje. Sa mladim igračima predstoji puno rada i siguran sam da će Lovćen ponovo imati dobru ekipu. Napravili smo na vrijeme prednost, imali smo nekih grešaka, ali ipak moramo biti zadovoljni. Naše misli su okrenute Ligi šampiona, jer nas ubrzo očekuje meč u Švajcarskoj”. Svoje viđenje utakmice iznio je i Nikola Mitrevski, golman Metalurga. “Želim da se zahvalim za gostoprinstvo. Odigrali smo odličan meč. Napravili smo razliku u prvo poluvrijeme, dok smo drugo odigrali opuštenije. Bilo nam je važno da dođemo do trijumfa i to smo ostvarili”.

Veliki trijumf ipak je ostavio Grke na zemlji... Svjesni su momci u plavim dresovima da su lošim predstavama u prvoj rundi zakomplikovali sebi život oko plasmana u no-

Danas 14.30 Litvanija - Belgija 17.45 Ukrajina - Srbija 21.00 Francuska - Letonija 1. Srbija 2. Litvanija 3. Francuska 4. Letonija 5. Ukrajina 6. Belgija

3 3 3 3 3 3

3 2 2 1 1 0

GRUPA F Semafor Hrvatska - Finska 88:63 Španija - Grčka 75:79 Slovenija - Italija (sinoć) 1. Hrvatska 2. Italija 3. Španija 4. Grčka 5. Finska 6. Slovenija

3 2 3 3 3 2

2 2 1 1 1 1

● HRVATSKA “SMIRILA” FINCE Finska je oduševila u prvoj fazi, košarkaško “ludilo” polako je počelo da hvata ovu skandinavsku zemlju, ali su onda Džerald Li i društvo naišli na toliko osporovanu, ali prije svega sjajnu selekciju Hrvatske i nije im bilo spasa... “Kockasti” su podsjetili na slavna vremena i lagano “razmontirali” Fince (88:63), pa sada s pravom sanjaju četvrtfinale... Tim Jasmina Repeše predvodio je dvojac Rudež-Bogdanović koji je postigao 32 poena, a odličnu pomoć imao je u Ante Tomiću koji je ubacio 11 poena uz sedam skokova... “Mislim da smo odigrali pravu utakmicu”, jasan je hrvatski maestro Roko Leni Ukić. “Od samog početka pristup je bio vrhunski protiv protivnika koji nije nimalo lagan. Upravo zbog toga smo stigli do pobjede”. K.B.

GRUPA E

0 0 0 0 0 0

0 1 1 2 2 3

219:196 199:184 221:212 215:198 180:219 191:216

6 5 5 4 4 3

204:205 143:116 212:197 228:242 193:227 152:145

5 4 4 4 4 3

GRUPA F

1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 1

1 0 2 2 2 1

KUPON 41

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Foto: Iva Mandić

kaut fazu. Potvrdile su to i riječi njihovog selektora odmah nakon superpobjede protiv Španije... “Ovo je zaista dobra pobjeda mojih momaka, ali i dalje smo u paklu i jednostavno moramo da nastavimo sa ovakvim predstavama i onda će sve doći na svoje mjesto”, istakao je Andrea Trinćeri, selektor Helena.

petak, 13. 9. 2013. broj 638 GoDINA II

33 žENa U TRENDU

Model koji plijeni Da su cipele Kristiana Loboutina omiljene među pripadnicama ljepšeg pola, to je odavno poznato. Kao i kod svakog dijaznera uvijek se neki model posebno izdviji, a onaj koji najviše nose holivudske glumice i zvijezde je model naziva “Geo”. Cipele karakteriše veoma visoka i tanka potpetica, špic koji je ukrašen bodljicama, što čini model elegantnim i veoma sek-

si. Geo salonke često nose Sandra Bulok, Gvinet Paltrou, Kejt Kadson, Irina Šajk i mnoge druge dame na važnim događajima. Ovaj model je kao stvoren za sve dame koje vole vrtoglavo visoke potpetice i koje uživaju da budu primijećene. Dostupne su u nekoliko boja, od crne, tamnozelene, roze, sive, bež, pa do tigraste. Cijena cipela je od 550 do 900 eura.

SaVJETi

Izbjegavajte tange kada trenirate

TREND 2014

Proljeće u znaku devedesetih Na njujorškoj Nedjelji mode završenoj sinoć predstavljene su kolekcije nekih od najpoznatijih dizajnera Marija Ivanović

a njujorškoj Nedjelji mode, koja je završena sinoć, predstavljene su je kolekcije najpoznatijih dizajnera i njihovo viđenje modnih stilova za proljeće 2014. godine. Dizajneri su se, svako na svoj način, potrudili da svoje kolekcije predstave u što boljem svijetlu, a ono što je sada sigurno je da će sljedeće proljeće biti u znaku 90-ih. Biće moderan rafinirani stil, smireniji, ali i upečatljivi tonovi poput tirkiznoplave i narandžaste.

Preko sto modnih kuća sa raznih strana svijeta predstavilo je kolekcije za proljeće 2014. godine. Nedjelja mode u Njujorku, koja se održava dva puta godišnje, standardno okuplja brojne modne sladokusce, blogere, modne urednike, novinare, zvijezde i sve koji željno žele biti viđeni. Poznati po običaju uvijek sjede u prvom redu za kojim vlada neopisivo interesovanje, a što je više zvijezda i što su one poznatije, to je bolje po dizajnera jer na taj način dobija veću medijsku pažnju. Dizajnerska imena poput Džejsona Vua, Mark Džejkobsa, Betsi Džonson, Karoline Erere, Oskara de la Rente, Ralfa Lorena i mnogih drugih prikazali su zanimljivo viđenje proljeća naredne godine. Tokom osam dana kolekcije su se nizale, a tako i trendovi koji su od dizajnera do dizajnera bili drugačiji, ali ono što je sigurno je da će proljeće bili ili obojeno raznim bojama ili u pastelnim nijansama. Većina dizajnera takođe je inspirisao uticaj 90-ih koji se mogao primijetiti u brojnim kolekcijama i to u obliku

velikih logoa na odjeći koje je bilo karakteristično za to doba. Proljećna kolekcija Alekandera Vanga bila jeu stilu 90-ih godina, a mladi kreator prikazao je modele koje je ukrasio velikim logotipima. Njegovo ime se našlo na kožnim koktel-haljinama izrađenim od decentih trakica. Vang se ponovo poigrao s muškom modom, pa su tako manekenke prošetale u velikim košuljama, boksericama koje su bile u bijeloj, crnoj, plavoj, sivoj sa detaljima u rozoj boji. Viktorija Bekam prikazala je rafinirane odjevne komadi u neutralnim nijansama. Bijela i crna boja vladale su kolekcijom, a kritičari su danima pisali hvalospjeve na račun smokinga kojim je Viktorija otvorila reviju. Dizajnerka je kolekciju zaokružila modelima u rozoj boji, a haljine sa spuštenim pelpumom takođe su dobile odlične kritike. Talentovani Džejson Vu prikazao je sofisticiranu kolekciju sa desentnim detaljima u svedenim tonovima. Safari jakne uparene s krem bijelim pensil suknjama i

kratkim pantalonama, ali i svjetlucave jednostavne haljine oduševile su i kritiku i publiku. Nakon revija koje slave minimalizam kolekcija Oskara de la Rente došla je kao osvježenje. Raskoš, luksuz, elegancija stavke su koje karakterišu modele starog modnog znalca. Kolekcijom su dominirale tirkiz-plava, zelena, boja breskve svijetni dezeni koji su odiševili sve prisutne. Koktel haljine sa punim suknjama sigurno ćeno uskoro gledati na zvijezdama kao raskošne baske toalete bogato izvezene aplikacijama od čipke i cvjetnim motivima. Dajan Von Furstenberg predstavila je energičnu, veselu i nadasve ženstvenu kolekciju. Plava u kobinaciji sa žutom i cigla crvenom djelovaja je umirujuće i relaksirajuće. Kolekcija Tomija Hilgigera bila je jedno od najljepših kolorističkih iznenađenja. Spoj sportskog looka sa ležernim džemperima i duksevima u fenomenalnom spektru boja, bile su sjajno nagrađene kritikom. Spoj crvene, bež, narandžaste, plave u svim svojim varijacijama bile su pun pogodak u finalnom izdanju. Zak Pozenova kolekcija bila je bajkovita. Haljine u stilu vila savršeno krojene od najkvalitetnih materijala dovoljno su ženstvene i za vjenčanje i za crbveni tepih. Modni veterani Ralf Loren i Kelvin Klajn zatvorili su svojim najnovijim kolekcijama ovogodišnju Nedjelju mode u Njujorku o kojoj će se još dugo govoriti.

Izbor tkanine od koje je napravljen donji veš vrlo je bitan, pogotovo u vrijeme treninga. Ukoliko dok vježbate nosite donji dio koji ima sposobnost upijanja vlage, onda vam donji veš nije neophodan, a proizvođači sportske opreme sada sve češće prave donje djelove koji su oko intimne regije napravljeni baš od ovakvih materijala. Ukoliko ipak nosite gaćice tokom treninga, važno je znati napraviti pravi odabir tkanine. Izbjegavajte tange Tange obično nijesu dobro fiksirane i pogotovo kad vježbate pomjeraju se. Ovo može pospješiti razvoj vaginalnih bakterija, ali i dovesti do infekcija urinarnog trakta, bez obzira na tkaninu od koje su napravljene. Saten i čipka, nikako Ove tkanine ne dišu, a čipka bi mogla da izazove i iritaciju. Za vježbanje dobar je pamuk, ali su najbolje sintetičke tkanine koje su posebno dizajnirane za upijanje vlage. Proizvođači sportske opreme sada imaju u ponudi veliki broj ovakvih donjih djelova. “Oni dani” Ukoliko imate ciklus, nema potrebe da oblačite nekoliko pari gaćica ili da preskočite trening, jer tamponi i ulošci ko-

ji su sada na tržištu zaista pružaju dobru zaštiti. Nekontrolisano mokrenje Činjenca je da mnogo žena nakon porođaja, a neke i prije toga, imaju ovaj problem. Ukoliko se osjećate nesigurno zbog ovoga malo vate će riješiti vašu brigu. Ako vam se curenje bešike dešava obilnije ili nekoliko puta dnevno, obratite se urologu.

STEla MakaRTNi

Dizajnira za sajt Gvinet Paltrou Kreatorka Stela Mekartni dizajniraće posebnu kolekciju odjevnih komada za sajt svoje prijateljice Gvinet Paltrou. Sajt koji vodi glumica pod nazivom “Paltrou lifestile” od danas će biti bogatiji za “Stella McCartney & Goop” kolekciju. Kolekcija će biti sačinjena od odjevnih komada koji bi mogli postati ključ-

ni u ormarima mnogih djevojaka. Stela Mekartni je bila inspirisana stilom Gvinet, pa je kolekciju začinila crnim puloverom, tamnosivim kombinezonom, farmericama i crnim vunenim pantalonama. Pored odjevnih komada u kolekciju je uključen i model torbe “Beckett” u crnoj, sivoj i bijeloj boji.

34 Žena

Muškarci vole da njuškaju po telefonu Zaboravite karmin na kragni, čitanje partnerovih poruka je najpouzdaniji način da se otkrije bilo koja naznaka afere. Ipak, kako se tako nešto obično pripisivalo ženama nova studija je otkrila više nego zanimljive podatke. Naime, tri petine muškaraca u vezi u Velikoj Britaniji priznaje da su čitali svojim partnerkama poruke, dok je to slučaj samo sa trećinom žena. Čak 62 odsto muškaraca je priznalo da je to barem jedno uradilo, dok je žena bilo u samo 34 odsto slučajeva. Kada su ih upitali za razlog špijunaže čak 89 odsto njih kaže da je to kako bi uvidjeli bilo kakvu naznaku romantičnog ili seksualnog konteksta u pisanju, što je uvod u nevjeru. Ipak, 59 odsto žena je priznalo da bi se odmah suprostavilo partneru ukoliko bi naišle na bilo kakvu naznaku prevare, dok bi samo 37 odsto muškaraca uradilo isto. Istraživače je zanimalo i kako bi ispitanici reagovali da uh-

PETAK, 13. 9. 2013.

PSIHOLOGIJA

Smirite uzburkano more uma

N vate partnera kako im njuška po telefonu. Trećina ispitanika je reklo da bi smatralo vezu gotovom, 36 odsto je reklo da nikada ne bi došlo u situaciju da partner pretura po telefonu, dok 29 odsto nosi telefon svuda sa sobom pa to ne bi bilo moguće. “Niko ne poriče da je teško odoljeti da ne pogledate šta to ima zanimljivo u partnerovom telefonu. Naše istraživanje je pokazalo da broj muškaraca koji to rade svojim partnerkama stalno raste – što govori da je tehnologija ili učinila da teže verujemo jedni drugima ili samo pojednostavila način špijuniranja partnerovih aktivnosti”, navodi portparol sajta mobilephonechecker.co.uk, koji je sproveo istraživanje. (B92)

aš mozak je jedinstven alat uz pomoć kojeg možemo da utičemo na to kako se osjećamo, a samim tim i na procese koji se odvijaju u našem tijelu. U teoriji, ako bismo uspjeli da kontrolišemo dublja stanja svijesti, mogli bismo da otvorimo svoj podsvjesni um i kreiramo stvarnost onakvom kakvu želimo. Ono što treba da razumijemo jeste kako naš mozak zapravo funkcioniše i da to znanje iskoristimo za postizanje nivoa svijesti na kojima se promjene dešavaju.

Naš mozak ima pet frekvencija moždanih talasa: Alfa, Beta, Teta, Delta i Gama. Svaki od ovih moždanih talasa ima svoje osobenosti u smislu aktivnosti koje se u mozgu dešavaju i jedinstvenog stanja svijesti koje predstavlja. Talasi koji su nam u ovom tekstu najzanimljiviji su Teta, jer se na toj frekvenciji mogu desiti promjene na dubokim podsvjesnim nivoima koje po Teta praktičarima dovode i do korjenitih životnih transformacija. Teta moždani talasi su karakteristični za stanja duboke meditacije, za REM fazu, kad

zaštiti i ona čini sve da nam kreira život onako kako je zapisano u njenom programu. Ali ona nema sposobnost razlučivanja šta je dobro a šta ne. Za to je zadužen svjesni um.” Čak i ako težimo da budemo srećni i voljeni a u našoj podsvijesti je ljubav izjednačena sa bolom i odbacivanjem, ona će učiniti sve da nas zaštiti od onoga što percipira kao opasnost za naš ego i tako bivamo lišeni ljubavi, a da nam nije u potpunosti jasno zašto se to dešava. Pitanje koje se nameće jeste kako ukrotiti taj ogroman potencijal i kako da kontrolišemo procese u mozgu. Već je poznato da stanja duboke meditacije donose mnoge dobrobiti, a Teta instruktori tvrde da je Teta iscjeljivanje čudesna metoda kojom se isceljujemo na duhovnom, emocionalnom, energetskom i fizičkom nivou, koja ubrzava naš duhovni razvoj i samospoznaju. (Sensa)

DJECA

ODNOSI

Pravu ljubav doživimo samo dva puta u životu Novo istraživanje pokazalo je da u prosjeku ljudi dožive pravu ljubav samo dva puta u životu, a mnogi nijesu uspjeli da je ostvare. Simens Festival Nights intervjuisao je 2.000 ljudi njihovim ljubavima i seksualnom životu. Jedan od sedam učesnika smatra da osoba s kojom su trenutno u vezi “nije ljubav njegovog života”. Od toga, 73 odsto kaže da je stupilo u brak, tek pošto im je prava ljubav izmakla. Osim toga, to što su u vezi s nekim ko nije “prava” osoba za njih, ne sprečava ljude da traže dalje. Čak 17 odsto odraslih ispitanika kaže da su upoznali ljubav života dok su bili u vezi s drugim partnerom.

sanjamo, kad smo u hipnozi, ili kada smo u transu i to je zapravo područje našeg podsvjesnog u koje možemo da zakoračimo samo u kratkom i teško uhvatljivom trenutku kada tonemo u san. Teta stanje je most između sanjarenja Alpha moždanih talasa i dubokog sna bez snova Delta moždanih talasa. Na nivou simbola i pravila sličnosti to može biti stanje kada gradimo mostove ka boljem životu, revitalizovanom duhu i spajamo nespojivo, a sve kako bismo svoju stvarnost učinili našom i samo našom.

Teta Healing instruktor Tamara Drinčić u razgovoru za srpski portal “Sensu” objašnjava kako Teta talasi funkcionišu: “Putem meditacije dostižemo teta talase mozga, koji su vrata naše podsvijesti. Održavajući teta talase mi otkrivamo i otklanjamo sva ograničenja, blokade i strahove koji nas sprečavaju da se razvijamo i da budemo srećni. Teta talasi, od 4-7HZ su idealni za prisjećanje i osvješćivanje naših podsvjesnih blokada.” Tamara Drinčić upoređuje naš mozak sa savršenim kompjuterom koji obrađuje milijarde informacija u sekundi gdje podsvijest predstavlja zapravo hard disk koji nam na osnovu pohranjenih informacja kreira život. “Naš život nije ništa drugo nego manifestacija programa u našoj podsvijesti. Mi svjesno često želimo nešto sasvim drugo od onoga što nam se dešava. Podsvijest je zadužena da nas usreći,

Ranija istraživanja dobijala su kontradiktorne rezultate – prema studiji iz 2012. takođe sprovedenoj na 2.000 ispitanika, prosječna osoba zaljubljuje se četiri puta u životu. (Huffington post)

Televizija utiče na razvoj Televizijski program u pozadini ometa djecu u igri i može da utiče na razvoj pažnje, ističe se u novoj studiji američkih istraživača. Kada se djeca uzrasta od tri do pet godina igraju u prostoriji u kojoj je uključen tv s nekim programom za odrasle, u prosjeku se igraju pet odsto manje u poređenju kada nema televizije. “Naši dokazi pokazuju da tv sprečava djecu da održe pažnju u vrijeme kada tokom razvoja počinju da organizuju svoje vještine pažnje i ponašanja”, rekao je autor studije Danijel Anderson, profesor psihologije iz Masačusetsa. On je dodao da roditelji misle da to nema uticaja jer programi nijesu namijenjeni djeci, ali zato što dijete nije direktno usmjereno na televiziju, to ne znači da ne postoji ometajući efekat. Američka akademija za pedijatriju preporučuje da se djeca uzrasta od dvije godine i mlađa uopšte ne izlažu televizijskom ekranu. Za stariju decu preporučuje se ograničeno vrijeme pred ekranima,

uključujući tv, video igrice i upotrebu kompjutera na jedan do dva sata na dan aktivnog gledanja. Zbog činjenice da su mnoga djeca izložena “pozadinskoj” televiziji, a vizualni i zvučni signali se mijenjaju na otprilike svakih pet sekundi, Anderson i njegovi kolege su se zapitali utiče li to na veoma malu djecu.Njihova studija uključivala je 50oro djece uzrasta od 12,24 ili 36 meseci. Svako dijete snimano je na vi-

deo traci sat vremena. Djeca su bila raspoređena u grupe u kojima su se ili igrala bez “pozadinskog” tv-a tokom prvih pola sata ili su se igrala tokom programa za odrasle na tvu uz igru s igračkama. “Dječje epizode i igre su bile kraće za oko polovinu vremena ako je bio upaljen tv u poređenju kada nije i postojala je veća vjerovatnoća da će se djeca udaljiti od igračaka ako tv radi”, zaključio je Anderson. (tanjug)

Žena 35

PETAK, 13. 9. 2013.

PREPORUKA

Izaberite zdrav ručak

ZA DO K

sa i veliku porciju svježeg ili barenog povrća, kako bi se u organizmu uspostavila ravnoteža neophodnih hranljivih sastojaka. Kapućino i kroasan (500 kalorija) Ljubitelji slatkiša umjesto nekog “konkretnijeg” obroka, u pauzi za ručak često biraju samo kroasan ili parče kolača i popiju kapućino. Ovakav mini obrok nije preporučljiv, jer je potpuno neuravnotežen u pogledu hranljive vrijednosti: sadrži previše masti i ugljenih hidrata, a nedovoljno proteina. Istina, šećer iz

kolača se brzo pretvara u energiju i djeluje okrepljujuće, ali, ukoliko se ručak sastoji samo od slatkiša, već poslije sat, dva, javlja se neutoljiva glad. Poslije slatkog ručka, za večeru treba pojesti obrok bogat proteinima i vlaknima (rižoto ili pirinač u salati, porciju ribe ili mesa, porciju povrća i voće po izboru). Miješana salata (500 kalorija) Ovo je najbolji izbor, pod uslovom da je povrće u salati svježe i dobro oprano. Miješana salata od povrća, tunjevine iz konzerve i tvrdo kuvanih jaja sadrži oko 50 kalorija, lako svarljiv i uravnotežen obrok. Naravno, ukoliko se ne pretjera za začinima kao što su majonez i kalorični sosovi. Poslije ovakvog ručka, za večeru treba pojesti porciju tjestenine ili pirinača sa mesom ili ribom i sve to zasladiti porcijom voćne salate. Sendvič sa pršutom (700 kalorija) Iako sadrži više ugljenih hidrata nego proteina ovo je prihvatljiv izbor za ručak. Poslije sendviča, za večeru se preporučuje porcija ribe ili bijelog pilećeg mesa na žaru, porcija povrća i voće po izboru. Tjestenina sa mesom i povrćem (600 kalorija) Barena tjestenina sa mesom ili tunjevinom i povrćem, zalivena sosom od paradajza odličan je izbor jer sadrži dovoljnu količinu proteina, ugljenih hidrata i vitamina. Poslije ovakvog obroka u vrijeme ručka, za večeru treba uzeti porciju mesa ili ribe sa povrćem i komad sira. (cdm)

SAVJETI

TO RA

P I TA

Mnogi imaju problem da se odluče kakav obrok treba upriličiti za užinu ili u pauzi za ručak. Evo šta nutricionisti kažu o vrijednosti obroka kakve ljudi često koriste kada ogladne. Jogurt i voće (200 kalorija) Ovaj niskokaloričan obrok koji se lako vari, mogao bi da zamijeni ručak osobama koje drže dijetu. Ali, poslije tako slabog ručka, obavezno treba uzeti i užinu (recimo, pojesti još jedno voće). A za večeru treba pojesti kompletan obrok: predjelo na bazi tjestenina, porciju me-

Poštovani, Imam 53 godine. Bavim se tri puta nedjeljno pilatesom, trudim se da se hranim na pravi način. U postmenopauzi sam već 4-5 godina, oko 43-44 godine je već prestao ciklus, u poslednjih par godina naglo dodajem kilograme u predjelu struka, znojim se prilično. Imam veoma često nadimanja, trbuh mi dođe kao da sam u devetom mjesecu. Ne mogu sama sebe da prepoznam. Oduvek sam bila jako mršava, tako da mi je ovo sada nepodnošljivo. Pila sam razne probiotike i radila hormone za štitnu žlijezdu i oni su uvijek bili u redu. Šta bih još mogla da uradim? Poštovana, I sami ste povezali promjene na svom tijelu sa periodom života kroz koji prolazite. Menopauza je period u životu žene kada se ona mijenja i fizički i mentalno ali i to je dio normalnog procesa starenja. Menopauza sa sobom donosi i neke dobre strane, a to su stabilnost i zrelost. Svojim ličnim stavom žena menopauzu može učiniti ljepšom. Veoma je važno gledati na stvari pozitivno. Posle 50. godine, svaka žena treba da ostavi pušenje i da ne konzumira alkohol. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Svjež brokoli štiti od artritisa

GEN ZA ŽELJU ZA SLATKIŠIMA

Oslobodite se stresa, a samim tim i kilograma

Istraživači su otkrili gen koji nam izaziva želju za slatkišima, brzom hranom i zbog koga nam se gomilaju kilogrami prilikom stresa. Gen “konzumiranja hrane radi utehe” je takođe povezan sa dijabetesom tipa 2oblik bolesti koji se obično javlja u srednjem dobu i povezan je sa gojaznošću. Postoji nada da će istraživanje ovog gena dovesti do otkrića novih ljekova za dijabetes kao i za gubitak kilograma. Međutim, pronalaženje vremena za odmor i opuštanje nam takođe moze biti od koristi. Istraživač dr Alon Čen je riješio da otkrije zašto ljudi posežu za keksom kada su pod stresom kod kuće ili na poslu. U istraživanju na miševima, on je izdvojio gen koji izbacuje protein Ucn3 u trenucima stresa. Ovaj protein povećava apetit i podstiče želju za slatkom i brzom hranom i na taj način snabdijeva tijelo i mozak dodatnim gorivom u stresnim situacijama. Ukoliko je osoba izložena svakodnevnom stresu, veća je mogućnost da se osoba ugoji i postatne bolesna. Prethodno istraživanje britanskih stručnjaka pokazalo je da

skoro dvije trećine ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu posjeduje gen “brze hrane” koji izaziva žudnju za slatkišima i hranom koja goji. Nalazi istraživača na Dandi Univerzitetu objašnjavaju zašto je nekim ljudima teško da odole brzoj hrani i zašto su neke dijete osuđene na propast. Cifre pokazuju da prosječna odrasla osoba u jede nešto preko tri porcije voća i povrća dnevno i preko 22 hiljade gotovih obroka, sendviča i slatkiša u toku života- što je malo manje od jedne porcije dnevno. (super žena)

ISTRAŽIVANJA

Kalcijum ženama produžava život Studija objavljena u časopisu “Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism” dokazala je da ishrana bogata kalcijumom produžava životni vijek žena. Ovo istraživanje zasnovano je na podacima prikupljenim na 9.033 muškaraca i žena tokom perioda od 1996. do 2007. godine. Rezultati su dobijeni analizom nivoa kalcijuma u krvi

ispitanika. Pokazalo se da su žene, uzimanjem suplemenata kalcijuma u dozi od 1.000 miligrama dnevno, imale manji rizik od smrtnosti u odnosu na one dame koje nijesu uzimale dodatni mineral. Podjednako pozitivni uticaji kalcijuma uočeni su ukoliko je ovih 1.000 mg dobijeno iz namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi.(cdm)

PREPORUKA

Korisno lavandino ulje

Nova studija Univerziteta Ist Anglija u Velikoj Britaniji pokazala je da brokoli može da spriječi, odnosno znatno uspori najčešći oblik artritisa, Istraživači su otkrili da sulforafan, jedinjenje koje se nalazi u brokoliju, djeluje protiv uništavanja hrskavice u zglobovima, samim tim i protiv degenerativne bolesti ruku, nogu, koljena i kičme. “Rezultati ovog istraživanja su veoma obećavajući. Pokazali se da na tri laboratorijska modela pretpostavke važe. Istraživanje je rađeno na miševima, sada želimo da dokažemo da djeluje i na ljude”, rekao je Ian Klark, profesor biologije na Univerzitetu Ist Anglija. Ukoliko se ispostavi da je istraživanje relevantno i za ljude, biće to značajno za pronalaženje što adekvatnije zaštite ljudskih zglobova. Ova bolest najčešće pogađa ljude preko 50 godina, žene su podložnije od muškaraca. Trenutno ne postoji lijek. Starenje i gojaznost ubrza-

vaju razvoj bolesti, a naučnici predviđaju da će do 2035. broj oboljelih naglo skočiti. Alen Silmen, medicinski direktor istraživanja, istakao je da ova zanimljiva studija sugeriše da povrće, preciznije brokoli moglo da bude od koristi za zdravlje osoba oboljelih od osteoartritisa. “Do sada nijedno istraživanje nije pokazalo da hrana igra bilo kakvu ulogu u spriječavanju razvoja osteoartritosa, ako ovi nalazi mogu da se primjene na ljude, to će biti veliki proboj”, istakao je on. Do sada je dokazano da vežbanje i vođenje računa o tjelesnoj težini preventivno utiče na zdravlje ljudi. Ovo istraživanje je ishrani dalo poseban značaj. Brokoli je bogato dijetalnim vlaknima, mineralima, antioksidantima, vitaminima A i C. Prethodnaistraživanja su utvrdila da sulforafan ima antikacerogena i antiiflamatorna dejstva.

Ukoliko tražite samo jedno esencijalno ulje koje će zadovoljiti vaše potrebe, lavandino ulje je rješenje za vas. 1. Korisno je za aromaterapiju i masaže Lavandino ulje se najčešće koristi za aromaterapiju. Takođe se koristi i za masaže jer reguliše bolove i upalu mišića. 2. Pomaže kod opekotina i uboda Nekoliko kapi lavandinog ulja se može direktno staviti na manju opekotinu ili ubod, za trenutni smirujući efekat. 3. Pomaže pri opuštanju Dodavanje nekoliko kapi u vašu kupku ili primjena sa nekim drugim uljem u toku masaže pomaže pri relaksaciji i opuštanju uma. 4. Tretira ekcem i dermatitis Ukoliko imate problema sa suvom kožom lavandino ulje direktno nanesite na kožu ili dodajte u drugo ulje koje koristite za suvu kožu. Blagotvorna svojstva ove biljke obezbjeđuju umirujući efekat protiv bilo kakvog osećaja svraba. 5. Ublažava glavobolju Utrljajte lavandino ulje na čelo i videćete kako izuzetno efikasno ublažava glavobolju. 6. Protiv nesanice Budući da lavandino ulje usporava nervni sistem i pomaže tijelu i umu da se opuste, takođe vam može pomoći i kod

nesanice. 7. Zaustavlja krvarenje iz nosa Stavite nekoliko kapi ulja na maramicu i obmotajte je oko male kocke leda. Držite je ispod nosa i to bi brzo trebalo da zaustavi krvarenje. 8. Protiv osipa Lavandino ulje se može miješati sa drugim uljima i nanositi se na osip. Tako obezbjeđuje smirivanje umjesto osjećaja svraba, smanjuje peckanje i inicira brz proces isceljenja. 9. Odlično je za ispucale usne Utrljavanje lavandinog ulja može da izliječi ispucale ili izgorele usne. To je odlično rješenje za mekane i negovane usne. 10. Pomaže kod mučnine Stavljanje kapi lavandinog ulja na kraj jezika, iza ušiju ili oko pupka, pomaže u ublažavanju simptoma mučnine. (super žena)

36 Žena

PETAK, 13. 9. 2013.

POVRĆE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Alva

SASTOJCI:

400 g kukuruzn og brašna 3 jaja 3 dl pavlake malo pakovanj e kvasca mlijeko 2 dl ulja so

Kelj pomaže zdravlje kostiju

Mutiti svježa bjelanca. Postepeno dodavati šećer sve dok se ne rastopi. U posebnoj šerpici rastopiti med i sipati umućen šlag i staviti na paru da se kuva, oko pola sata. Pritom neprestano miješati. Kad se zgusne, skinuti sa vatre i dodati sjeckane orahe. Oblandu presjeći na pola. Na jednu polovinu rastanjiti ravnomjerno masu, vlažnim nožem. Poklopiti drugom polovinom i pritisnuiti odozgo nekim težim predmetom. Sjutradan kolač sjeći na štanglice.

Punjeni kupus SASTOJCI:

Proja U malo mlakog mlijeka staviti kvasac da nadođe. Kad kvasac naraste sipati u veći sud, pa dodati jaja, pavlaku, ulje i posoliti. Dobro izmiješati, umiješati brašno i mlijeko da se dobije gustina veća nego za palačinke. Masu sipati u podmazanu posudu za pečenje, pa ostaviti na toplom mjestu da nadođe. Peći u zagrijanoj pećnici oko 30 minuta. Može se služiti i topla i hladna.

1,5 kg mladog ku pusa 500 g mljeveno g mesa 700 g krompira 2 kašike jogurta manja glavica crnog luka 1/8 l supe od ko cke veza peršuna biber ulje so

Oprati kupus i rasjeći ga na pola. Zatim svaku polovinu izdubiti, a sredinu isjeći na rezance i malo obariti u slanoj vodi. Izmiješati mljeveno meso, jogurt, sjeckani luk, biber i so. U tu masu staviti i obaren kupus. Ovim napuniti udubljenje u kupusu, preliti supom i kuvati. Krompir obariti u slanoj vodi. Kad je jelo od punjenog kupusa gotovo posuti sjeckanim peršunom, a okolo poređati obaren krompir.

SASTOJCI:

250 g šećera 4 svježa bjelan ca 100 g meda 200 g oraha 1 oblanda

Ako želite zdravlje, ne možete izbjegavati zeleno lisnato povrće, a kelj je jedno od najhranljivijih. On je dobar izvor kalcijuma, magnezijuma, vitamina K, vitamina A, vitamina C, biljnih vlakana, željeza, folne kisjeline, aminokiselina, antioksidanta flavonoida i luteina. Pomaže zdravlje kostiju Kelj sadrži mnogo bolje iskoristiv oblik kalcijuma nego mliječni proizvodi, a sadrži i veći procenat kalcijuma po kaloriji nego mlijeko. Kalcijum u kelju dolazi u kombinaciji sa magnezijumom, koji je neophodan da bi se kalcijum iskoristio u organizmu. A povrh toga, kelj je jedan od najboljih izvora vitamina K, a upravo je vitamin K ona katalitička supstanca u metabolizmu koja reguliše da li će unešeni kalcijum biti raspoređen u kosti, ili će ostati u krvotoku i nataložiti se na neko oštećeno mjesto u krvnim sudovima. Zbog viška omega 6 masnih kisjelina u ishrani dolazi do

SPECIJALITET DANA

TRIKOVI SA MIKROTALASNOM

Pečurke su veoma hranljive i zdrave, naročito kada ih spremite u kominaciji za drugim povrćem. Prijatno! Sastojci: 200 g svježih ili 20 g suvih vrganja 500 g šampinjona 250 g bukovače 100 ml supe od povrća 150 g krem sira glavica crnog luka čen bijelog luka 2 kašike maslaca sok od jednog limuna so biber

Velike su šanse da mikrotalasna koju imate u kuhinji zauzima više prostora nego što je koristite. Vrijeme je da naučite sve trikove koje ovaj kuhinjski aparat skriva te sebi olakšate kuvanje i čišćenje. Ispecite ribu Ako u mikrotalasnoj pokušate ispeći odrezak, dobićete nešto nalik na đon cipele, no riba, s druge strane, može da se idealno ispeče. Prije pečenja na nju stavite malo začina, poput soli i papra, i nekoliko kapljica limunovog soka. Stavite u mikrotalasnu i pecite oko dva minuta na najjačoj temperaturi. Dezinfikujte sunđer Sunđer za posuđe je carstvo bakterija. Iako ih je možda vrlo lako baciti, činjenica je da kvalitetni sunđeri baš i nijesu jeftini, stoga im dezinfekcijom u mikrotalasnoj produžite rok trajanja. Jednostavno stavite sunđer u mikrotalasnu i uključite na dva minuta na najjaču temperaturu. To bi trebalo biti dovoljno da uništite čak 99 odsto štetnih bakterija. Napravite čips od krompira Možda je teško za povjerovati da išta iz mikrotalasne može biti hrskavo, no to pravilo ne vrijedi za krompire. Tanko narezane kriške krompira stavite u mikrotalasnu,

upalnih procesa, a naša ishrana je upravo takva da unosimo mnogo više omega 6 nego omega 3 kisjelina (preko proizvoda biljnog porijekla i rafinisanih biljnih ulja, kao što su suncokretovo, kukuruzno i šafranovo). Sa druge strane, omega 3 masne kisjeline djeluju antiinflamatorno, ublažujući i sprječavajući upale. U samo 100 kalorija kelj sadrži 20-25 odsto preporučenog dnevnog unosa omega 3 masnih kisjelina. Djeluje preventivno protiv nekoliko vrsta raka Istraživanja su pokazala da unosom kelja, ne samo da smanjujemo šanse za nastanak, nego pomažemo tijelu da se liječi od 5 vrsta raka – uključujući rak bešike, dojke, debelog crijeva, jajnika i prostate. Preventivna svojstva kelja su povezana sa neobično velikim koncentracijama dvije vrste antioksidanata, karotinoida i flavonoida. (Namirnice.ba)

Ragu s pečurkama Skuvajte povrće i ispecite ribu

1/4 veze vlašca Priprema: Svježe pečurke očistiti i obrisati čistom krpom. Suve pečurke potopiti u vrelu vodu da omekšaju, procijediti ih i sitno isjeckati. Šampinjone prepoloviti. Crni i bijeli luk očistiti i isjeći na kockice. U tiganju zagrijati kašiku maslaca i na njemu nekoliko minuta propržiti luk i pečurke. Dodati sok od limuna, supu, krem sir, biber i so. U tiganju zagrijati preostali maslac. Servirati ih sa raguom od pečuraka. Oprati vlašac, sitno ga isjeckati i posuti po raguu.

kratko pecite i dobićete ukusan čips koji je ujedno znatno zdraviji od onog kupovnog. Naime, na taj način kod kuće pripremljen čips ima čak osam grama masnoće manje po porciji od onog kupljenog. Skuvajte povrće

Kuvanje povrća u mikrotalasnoj je vrlo jednostavno i zahtijeva manje vremena, a i zaprljaćete manje posuđa. Osim toga, vjerovali ili ne, zdravije je. Naime, što duže kuvate povrće ono gubi više hranjivih vitamina B i C. (Veliki kuvar)

PETAK 13. 9. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

P

PRODAJA 25m2/4- Pobrežje; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m22/2- Centar; 40m2/pr-Blok IX; 52m2/6- Univerz. centar; 55m22/3- Trg Vektre; 67m2/1- kod Gintasa; 80m2/5- Univerz.centar; 81m22/5- Trg Vektre; 90m2/2- Blok VI; 101m2/1- P.Morače; 118m2/5Momišići; 140m2- Vezirov most; 281m2/6- Vektra; 198m2/5 - P.Morače- (Kroling) Kuća 200m2, plac

Prodajem kuću povoljno, 139m2 na placu 1.070m2 kod đačkog prelaza na Zlatici. Podgorica. Tel.067/406-450

520m2 –St.Aerodrom ; Kuća 160m2, plac 300 m2 - P.Morače; Plac 287m2 –Drač; 700m2 – Zabjelo; 2.500m2 – Golubovci

Prodajem novu kucu, 180m2, kod Hemomonta sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan iza mljekare, prizemlje sa baštom. Tel.069/300-775

I Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 120 eura. Tel.067/871-031 Izdajem namješten jednosoban stan na Starom aerodromu, luksuzno opremljen, sve novo. Zimi obezbijeđeno besplatno grijanje (300 €). Tel.067/358-156 Izdajem garsonjeru na Novom Beogradu, nov namještaj, centrano grijanje, Blok 28, 180 € i depozit. Tel.0038163/808-0760 Pod Goricom, novogradnja, 100m2, u zgradi, luks namješten, parking. Tel.069/016-600 U Budvi na dobroj lokaciji izdajem namješten jednosoban stan do sezone. Tel.069/636-771

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (sut +priz)- Pr.Morače Namj.stan 59m2/3- Trg Vektre ;74m2/1- Tološka šuma Namj.stan 90m2/3- Momišići-novogr.; 130m2/1pod Goricom Namj.stan 60m2/3- centar; 86m2/1- P.Morače; Namj.stan 100m2/1- Gorica C ; 100m2/2- Centar Namj. Kuća 320m2,plac 2.250 m2- Tološi Namj. Kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING Ulica slobode 64, Podgorica

POSLOVNI PROSTOR

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura. Tel.067/321-777

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

P

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Povoljno izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici - Ulica slobode. Tel.067/502-217

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem studentima ili zaposlenim djevojkama namješten stan u centru Podgorice. Tel.067/207-753

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

PLACEVI Plac 500m2, Stara Zlatica, vlasnik. Asfalt, struja, voda, kod pomoćnog stadiona FK "Kom". Tel.069/016-600, 069/410-755

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323

SOBE Dvokrevetne sobe za studente kod Delte. Ekstra. Tel.069/460403, 067/424-324

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 6.000m2, Donja Gorica. Tel.069/029-990

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

38 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067249-299 Prodajem plac na Žabljaku, Motički Gaj 1, blizu žutog motela, 200m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI

Petak 13. 9. 2013.

MALI OGLASI Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa.Tel.069/497-216 Profesionalnim trimerom održavamo imanja, bašte i dvorišta. Podgorica i okolina. Tel.067/668-189 Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i ostale pravne poslove. Povoljno! Tel.069/221-974 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393

NASTAVA Časovi matematike i fizike za osnovce i srednjoškolce (čas 5 eura). Tel.069/707-070

POSAO

Prodajem reno twingo, 98. godište. Ispravan, registrovan. Povoljno. Tel.069/050-036 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Zvati poslije 15h Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

RAZNO Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188

Potrebna žena za pravljenje domaćih pita do 40 godina starosti. Zvati poslije 15h. Tel.068/326549

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Tražim posao vozača, komercijaliste ili ličnog vozača. Imam B i C kategoriju, dosta iskustva u tom poslu, govorim albanski i poznajem dobro teritoriju Crne Gore. Tel.069/748-982

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

Potrebna ozbiljna djevojka za rad u restoranu i radnica na brzoj hrani. (Poznavanje roštilja). Tel.067/542-456

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Čuvala bih starije osobe u popodnevnim i noćnim satima. Može i pomoć u kuci. Tel.068/710-996

Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura. Tel.067/244-166

Peglala bih robu po potrebi, 6 eura po satu. Tel.067/450-980 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

HRANA/PIĆE Domaći kolači i torte po narudžbi (padobranci, ruske kape, vanilice, oblande, rafaelo kuglice, štanglice) komad 0,35. Torte od 9 do 25€. Tološi. Tel.069/674-599 Prodajem lozovu rakiju 1l - 5€ i groždje vranac ili mijenjam za drva. Tel.067/601-857

KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479

LIČNO Penzioner u najzrelijim godinama, obrazovan, bez obaveza, apstinent alkoholnih pića i duvanskih proizvoda, očekuje da se javi osoba isključivo za zajednički život (55-60) hrišćanka (pravoslavne-katoličke vjeroispovijesti), sa svim osobinama koje krase ljudsko biće. Primorje. 069/468-488. Na poruke ne odgovaram.

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Petak 13. 9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM FILM

09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:45 16:10 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:23 20:10 21:15 23:00 23:45

Tačno 9 Serija: Odbačena Serija: Ponor ljubavi Film: Moj tata general Tačno 1 Serija:Sulejman Veličanstveni Serija: Dva i po muškarca Exploziv Serija: Ranjeno srce Serija: Odbačena Serija: Dva i po muškarca Exkluziv Emisija za djecu Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman Veličanstveni Talk Show: Živa istina Talk Show: Veče sa Ivanom Ivanovićem Serija: Tri Hil Serija: Porodica Kardašijan

PRVA Veče sa Ivanom Ivanovićem 21.15

06.30 09.00 09.05 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 15.00 15.30 16.05 17.10 18.00 19.25 19.30 19.55 20.10 21.00 22.00 22.30 23.20 00.00

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Marvi i Hamer Ostrvo tajfuna Vijesti Crtana serija: Štrumfovi Vijesti Film : Bezbrižna tišina Vijesti Lajmet, vijesti na albanskom Dnevnik 1 Serija: Zakon i red /r Serija: Djevojački institut Budva na pjenu od mora/r Siva zona Dnevnik 2 Sport Serija: Zakon i red Budva na pjenu od mora Dnevnik 3 Serija: Bordžije Iza ekrana Vijesti

RTCG 1 Serija: Zakon i red 20.10

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo – rijaliti program 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma uživo – rijaliti program 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:40 Teen Pleme 15:50 City 16:00 Farma uživo – rijaliti program 17:30 Serija: Neželjene 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:00 Serija: Mala nevesta 19:30 Loto 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Grand show 22:50 Teen Pleme 23:00 Farma žurka

PINK M Oluja 18.30

11:00 13:15 14:00 14:05 14:07 14:15

Vijesti u 11 Bandini serija Vijesti Meteo centar u 2 Extra lifestyle Evropsko prvenstvo za košarkaše Slovenija 2013 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Meteo centar u pola 5 16:45 Silikonske ljepotice 17:30 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 19:20 Vijesti 19:45 Meteo centar 19:50 Asi 20:25 Extra lifestyle 20:35 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 23:00 Vijesti 23:10 Meteo centar 23:15 U tuđoj koži 00:15 Prolaz

VIJESTI Silikonske ljepotice 16.45

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30

Crtani film Top Shop 5 do 5 (r) Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film : Prinudna dadilja Dokumentarni film/r Top Shop Kuhinjica – kulinarski show 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum – informativni program 18:15 Film: Artur i Minimoji 20:00 Forum – informativni program 20:10 Živa istina /r 21:15 Film: Vlad 23:00 Forum – informativni program

ATLAS Film: Artur i Minimoji 18.15

TV PREPORUKA PRVA Ranjeno srce 16.10

Kada između porodica ključa mržnja i kada je jedini cilj osveta, samo ljubav može da savlada gnijev i pomiri zaraćene strane. Radnja serije smještena je na Krit gdje već vijekovima unazad porodice Stamatakis i Leventojani žive za dan kada će se jedna drugoj osvetiti za grijehe iz prošlosti. Njihove planove će poremetiti Sifis Stamatakis, mladić koji se zaljubljuje u prelijepu Mariju Leventojanis. Oni su potpuno nesvjesni mržnje koja godinama razdire njihove porodice...

08.30 09.15 10.05 11.30 12.00 12.05 12.30 14.00 16.00 17.00 18.05 19.30 20.15 21.00

Serija: Savana Budin Život Serija: Bordžije Muzika Vijesti Serija: Izlog strasti/r Lovćen –Metalurg,snimak Više od ljeta, r Dok. program: Kraljica Serija: Izlog strasti Serija: Mjesto zločina Dnevnik 2 Sav taj sport Serija: Mjesto zločina 24 21.00 Kraljica 5/5 22.00 Serija : Fleš point 23.30 Film: Mjesto za poljupce

RTCG 2 Serija: Fleš point 22.00

07:00 09:30 10:05 10:15 11:00 11:10 15:00 15:15 15:45 16:00 16:45 18:45 19:00 19:30 20:30 21:00 21:15 22:30 00:00

Uz jutarnju kafu – uživo Nindža Ratnici/r Top 10 Zabava Crtani film Svijeće i Svijećice Toto Vijesti – uživo Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin Žestoko Svijet Sporta – premijerno Texas Holdem Poker Loto Nindža Ratnici Toto vijesti – uživo Gušteranje/r Zabava Grad koji volim/r

777 Loto 19.30

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30 19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:00 22:10 22:20 23:05

Plodovi zemlje Na točkovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Video katalog Oglasi Na tockovima Aljazeera

MBC Motorsport magazin 21.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06.05 Jutarnji program 09.05 Serija. “Lisice” 10.00 Vesti 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Istražitelji” 13.15 Evronet 13.20 Serija: “Stižu dolari” 14.15 Tražeći Beograd 14.55 Ovo je Srbija 15.40 Tenis: Srbija - Kanada 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Stižu dolari” 21.00 Film: “Smrtonosna želja 5” 23.15 Serija: “Istražitelji” 23.45 Oko 00.00 Dnevnik 00.15 Evronet 00.20 Film: “Plavi somot” 01.44 Serija. “Lisice” RTS 2 08.10 -Pink Panter, animirana serija -08.23 -Zujalica -11.00 -Bardovi teatra: Svetlana Bojković -11.30 -Obrazovno ogledalo -12.00 -Šubert: Nedovršena simfonija broj 8 -12.30 -Metropolis -13.00 -Trezor -14.00 -Školski program -15.35 -Emisija iz ekologije -16.05 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” -17.00 -Dnevnik -17.45 -Beograd-

ska hronika -18.25 -Moja lepa Srbija -18.55 -Tenis: Srbija - Kanada -20.00 -Klupa na šoru -20.30 -Lov i ribolov -21.06 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” -22.00 –Kontekst HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Ne krivite psa 11.11 Zavolite svoj dom 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.20 Dr Oz 14.45 Film: “U ime moje kćeri” 16.25 Iza ekrana 17.15 Hrvatska uživo 18.23 Serija: “Hartlend” 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Kontesa Dora” 21.00 Serija: “Dauntaun Ebi” 22.00 Serija. “Putovanje u Vučijak” 22.45 Dnevnik 23.00 Vesti iz kulture 23.55 Film: “Sramota” HRT 2 07.15 -Program za decu -10.00 -Serija: “Dolina sunca” -11.10 -Kratki susreti -12.00 -Šaptač psima -12.55 -Rekonstrukcija -13.15 -Serija: “Nebesko plavetnilo” -14.45 -Serija: “Degrasi” -15.18 -Muška posla -16.35 -Osmi kat -17.25 -Serija: “Dolina sunca” -19.20 -Tom i Džeri -20.00 -Serija -21.00 -Vinkovačke jeseni, prenos -22.45 -Serija: “Nemi

07:00 Montena vrijeme 09:15 Crtani filmovi 11:35 Životinjske lakrdije / insekti 12:00 Crtani film/ Mumijevi 13:20 Majstor kuhinje /r. 14:30 Dok. program 16:40 Montena SHOP 16:45 Majstor kuhinje 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film 19:58 Montena vrijeme 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Auto Shop/Emisija o automobilizmu 22:00 MBB Magazin gost: Lazar Rađenović

MONTENA Auto Shop 21:30

DANAS U GRADU svedok” -00.25 -Serija: “Završni udarac” HBO 10.25 Film: “Džek i Džil” 11.55 Film: “Hrabra Merida” 13.30 Film: “Stoj, ili će moja mama pucati” 14.55 Film: “Preostalo vreme” 16.40 Film: “Zarafa” 18.00 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.25 Film: “Zauvek tvoj” 20.05 Serija: “Na istok i dole” 21.05 Serija: “Prava krv” 22.00 Serija: “Redakcija” 23.00 Serija: “Razgolićeni” 23.35 Film: “Bejbisiter” 00.55 Film: “Zbodne sestre” FOX LIFE 09.55 Serija: “Očajne domaćice” 10.45 Džejmijeva Velika Britanija 11.40 Sudije za stil 12.35 Opsednuti 13.30 Projekat Modna pista 14.25 Sve što niste znali o ljubavi 15.20 Kako izgledam 17.10 Serija: “Ali Mekbil” 18.10 Serija: “Šapt duhova” 20.55 Serija: “Novi šef mafije” 22.45 Serija: “Očajne domaćice” FOX MOVIES 10.45 Film: “Pajkan i po” 12.45 Film: “Rikošet” 14.30 Film: “Državna

bebednost” 16.30 Film: “Otkačeni profesor 2” 18.00 Film: “Prijatelji ostaju prijatelji” 19.45 Film: “Menhetn” 21.30 Film: “Podmukle želje” 23.30 Film: “Magla rata” 01.00 Film: “Podmukle želje” ARENA SPORT 1 1.0 -Fudbal: Botafogo - Koritiba -13.00 -Fudbal: Real Sosijedad - Lion -15.00 -Fudbal: Milan - Kaljari -17.00 -Fudbal UEFA - Great Matches of European Football Ep 07 -17.30 -Fudbal UEFA - Great Matches of European Football Ep 08 -18.00 -Fudbal, pregled francuske lige -19.00 -Fudbal: Milan TV -19.30 -Fudbal, magazin Lige šampiona -20.00 -Atletika, Dijamantska liga, Brisel -22.00 -NFL: Denver Baltimor -00.00 –Poker SPORT KLUB 12.00 Atletiks 12.30 Svet fudbala 13.10 Moto GP San Marino, prenos treninga 16.00 Fudbal: Tenerife - Barselona B 17.45 Premijer liga magazin 18.15 Svetski sportski magazin 19.30 Hokej: Medveščak - Slovan, prenos 22.00 Premijer liga 22.30 Najava španske lige 23.00 Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

Fajter 2 20:40; 22:40 ; Avioni 3D 15:15; 17:15; 19:00 ; Avioni -digital 16:15; Instrumenti smrti 19:40; 22:00 ; One direction 3D 17:40; Matorani 2 16:30; 18:20; 20:15; 22:20 : Poziv 19:30; 22:50 ; Prije 20:50 ; Elzijum 21:30 ; Mi smo Milerovi 18:00; 20:00; 22:10 ; Turbo 3D 16:00; 17:50 ; Turbo – digital 15:00; Štrumpfovi 2 - 3D 16:40; 18:40; 2 Pištolja Mens night: 21:00