Izdanje 21-22. maj 2013.

ce 30 nt i

POKLON UZ

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

SVAKOG ČETVRTKA UTORAK I SRIJEDA, 21 22. 5. 2013. BROJ 545/ GODINA II

● 2-3

BURAN POČETAK MANDATA FILIPA VUJANOVIĆA

Zakletva u sjenci nesloge Na sjednici parlamenta i na inauguraciji, iz SDP-a bio je samo predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, dok su poslanici i članovi Vlade iz te partije bojkotavali događaj

Sastavite Maxijev kuvar iz 12 djelova i 190 strana korisnih recepata EKONOMIJA

●7

ª Evropski tigarº stigao do duboke recesije

od 10.aprila do 11.juna

VELIKA

DNEVNE NOVINE SVIM GRAĐANIMA CRNE GORE ČESTITAJU DAN NEZAVISNOSTI AMNESTIJA ● 10

Zatvorenici čekaju da ministar ispuni obećanje

NAKON SEDAM GODINA ● 5

Još se prebrojavamo

NAGRADNA IGRA ● 23

NAGRADNI KUPON

I

sedam godina od sticanja nezavisnosti, u Crnoj Gori i dalje su na sceni podjele na dva bloka, saglasni su predstavnici političkih partija. Nakon što se kroz istoriju biralo između “bjelaša” i “zelenaša”, a poslije toga između partizana i četnika, posljednje podjele koje su zahvatile Crnu Goru 2006. godine

Brnović sadaddasza asd izabrao Ukrajinu

Ugasite KAP, povećajte PDV, smanjite javni dug

ZDRAVSTVO ● 8

Glumci izvukli dobitnike ª na pjenu od moraº

SPISAK ● 31

MMF ● 6-7

Hrapović: Zakon kriv za nestašice ljekova

su na unioniste i suvereniste. Da su podjele iz 2006. godine i dalje aktuelne, saglasan je analitičar Andrija Đukanović.

“Mislim da se ta referendumska podjela i dalje održava i da se može reći da je prisutna. Identitetska pitanja još nijesu riješena, postoje i dalje sumnje u regularnost referendumskog rezulta-

ta, suverenost nije prihvaćena od svih.

Dio političkih partija sa srpskim predznakom još nije do kraja jasno izrazio stav o tome da li priznaje ishod referenduma ili ne. Često se čuju ocjene da je referendum pokraden i da nije rezultirao pravom voljom građana”, kaže Đukanović.

OŠ “MAKSIM GORKI”● 24-25

Veselo u bolju budućnost

Tema dana

EDITORIJAL

2

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Samir raStoder Glavni i odgovorni urednik

Sami i nezaviSni

Vjerovatno postoje oni koji se pitaju, a šta se to slavi na Dan nezavisnosti? I po čemu je to ova država nezavisna? Nakon tih par pitanja osnovna je pretpostavka da će vas sačekati prebrojavanje svih loših stvari koje su se Crnoj Gori dogodile u proteklih sedam godina, baš kao što ni zabrojavanje nije isključeno, kao potpuno realna i činjenična stvar. Jer, sedam godina nezavisnosti zasigurno nisu donijele mnogo radosti većini stanovništva Crne Gore, ukoliko se izuzmu sportski uspjesi nekoliko nacionalnih selekcija zbog kojih smo se veselili. No, to su samo sportski uspjesi. To nema blage veze sa učinkom izabrane izvršne vlasti.

Ono što sa tom vlasti ima veze, a što svakodnevno iskušavamo, samo su smišljeni nameti koji bez ikakvih nedoumica zagorčavaju život građanima.

Pa, ticalo se to obične gradske naplate parkinga ili snishodljivog uzmicanja pred malim i velikim problemima. Džep građana se ispostavlja kao krajnja destinacija svakog smišljenog plana. Ono što posebno iritira iz te priče je da izvršna vlast baš i nema sluha za te građanske probleme. A to se svakako ne odnosi na ideal nezavisnosti koji, između ostalog, pa ma kako zvučalo kao naivna fraza, podrazumijeva državno uređenje koje bi predstavljalo zaštitu interesa njenih građana.

Naša nezavisnost se, prema tome, prepoznaje samo u odanosti onim, već pomenutim, sportskim nacionalnim selekcijama. Sve ostalo, čini se, odloženo je za neka druga vremena. Ili će to samo građani da plaćaju “na odloženo”.

Tek, blago rečeno, stiče se utisak da naša nezavisnost i nije tako nezavisna. U prvom redu zbog funkcionisanja ključnih državnih institucija koje već dugo podliježu stalnim prigovorima “evropskih revizora”. Iako, bar deklarativno, Evropa je društvo kojem bi voljeli da pripadamo. Samo što to evropsko društvo očigledno ne bi voljelo da u svom društvu ima nekog sa toliko neriješenih problema. Pri tome, naša alternativa je tipično balkanska. Tiče se identitetske priče koja zasigurno zaslužuje definiciju maloumne potrage za mjestom pod nekim drugim zastavama i izborom u broju podignutih prstiju. Taj dio priče za ovih sedam godina je najtužniji. Uostalom, zbog toga je i građanski izbor prilično depresivan. Jer, ispostavlja se da moramo da glasamo za jednog kako ne bi glasali za onog drugog. A to moranje, priznaćete, nije neki izbor. Ponajmanje nezavisan.

Na kraju, upravo zbog raznih nezadovoljstava, obilježavanje ovogodišnjeg Dana nezavisnosti ne protiče baš u slavljeničkoj uvertiri. Ipak, ne bi smjeli da dopustimo da nam iko i išta pokvari obilježavanje tog dana. Iz jednostavnog razloga što se to tiče ljubavi prema rođenoj zemlji, a tada nema preslišavanja “da li nam se isplati”. Sve je to samo naša stvar. Samo bi mnogo toga morali da riješimo.

Sami i nezavisni.

Meteo 05:15 20:04

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto.

Nikšić Vjetar slab do umjeren, uglaKolašin vnom sjevernih smjerova. Žabljak Temperatura vode na otvoPljevlja renom moru oko 21 stepen.

Bijelo Polje

DANAS

Pretežno sunčano, uz umjeren razvoj dnevne oblačnosti.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

13 11 14 12 11 8 3 2 4 5

16 17 18 17 16 12 10 9 10 12

30 28 27 27 27 24 25 20 26 27

27 25 26 25 25 23 23 16 23 25

MARŠ PROTIV MAFIJE

Zvižduci za predsjednika

Ispred Vladinog doma na Cetinju protestovalo je oko 100 građana za vrijeme svečane sjednice Skupštine na kojoj je Filip Vujanović položio zakletvu. Oni su krenuli juče ujutru oko pola pet iz Podgorice pješke na Cetinje, kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo zbog inauguracije. Oni smatraju da je Vujanović neustavni kandidat, ali su izrazili nezadovoljstvo i zbog loše socio-ekonomske situacije u društvu.

Učesnici marša skandirali su “lopovi, lopovi”, a predsjednik Vujanović pozdravljen je zvižducima.

Grupa građana skandirala je “lopove, lopove”, kada je inaugirisani predsjednik Filip Vujanović izašao ispred Vladinog doma na Cetinju.

Vujanović im je sa crvenog tepiha nasmijan odmahnuo. Kolona je ušla na Cetinje unazad što, kako kažu, simbolizuje to što je vlast posljednjih 20 godina unazadila Crnu Goru. Ispred Vladinog doma je bio istaknut transparent: “Ne može se ugasiti iskra slobode, jer na Cetinju nema vode”. Razlog Marša protiv mafije nije Filip Vuajnović, već je on samo povod da se izrazi nezadovoljstvo zbog lošeg stanja u državi.

To je rekao organizator Marša, novinar Marko Milačić.

“Samo smo jednog predsjednika izglasali i naši glasovi nijesu na prodaju”, poručili su pojedini učesnici marša.

Na putu ka Cetinju, na Belvederu, grupi se obratio profesor Filip Kovačević, poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić i istoričar sa Cetinja Boban Batrićević.

“Filip Vujanović se bruka danas na Cetinju, u narodu će ostati zapamćen kao Filip Nejaki”, kazao je Vučinić. Učesnicima marša se takođe obratio privrednik Vasilije Miličković kada su stigli na Vidikovac.

“KAP je karcionom na tkivu Crne Gore”, kazao je Miličković.

Nakon Vidikovca učesnici marša su se zaustavili kod škole na Barutani, a ta tačka nosi naziv “Milo, Brano i komapnija”. Potom je uslijedila tačka “Mito i korupcija - Prva Familija” kod skretanja za Rijeku Crnojevića. Kod skretanja za Mikuliće je stanica posvećena sudstvu, odnosno “Vesna, Svetlana, Ranka i druge sluškinje”. Posljednja stanica pred ulazak na Cetinje je nazvana “Međunarodna zajednica, međunarodna mafija”.

DARKO PAJOVIĆ PORUČIO

Samo DPS državu dovodi u pitanje Crna Gora je nezavisna, suverena i međunarodno priznata država, i tu činjenicu više niko ne dovodi u pitanje osim Demokratske partije socijalista. Ta stranka produbljivanjem podjela u društvu pokušava da opstane na vlasti. Ovo smatra lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović.

Pajović je za agenciju MINA kazao da DPS, uoči svakih izbora, potencira priču o ugroženosti države i o spoljnjim i unutrašnjim neprijateljima, kako bi “uplašio” građane, produbio podjele i skrenuo pažnju sa postojećih ekonomskih problema.

“A tih problema je mnogo, upravo zbog neodgovornog upravljanja državom”, ocijenio je Pajović.

Prema njegovim riječima, vladajuća klasa je, umjesto da se okrene budućnosti i izgradnji moderne i prosperitetne države, grad-

nji velikih infrastrukturnih objekata, pokretanju novih fabrika i radnih mjesta, isključivo zaokupljena očuvanjem i unapređenjem svog materijalnog statusa.

“To je razlog zašto oni uporno insistiraju na podjelama. Jer, ukoliko bi tema državnosti bila zavr-

šena priča, a ona to jeste, čelnici DPS-a bi bili u problemu, i to velikom”, kazao je Pajović.

Tada bi, kako je naveo, valjalo objasniti kako se to država brani zakidanjem nadoknada trudnicama, ogromnim voznim parkom službenih vozila, bogaćenjem vlasnika Kombinata aluminijuma na račun građana Crne Gore, i tome slično.

Na pitanje da li vladajućoj garnituri u tome pomažu pojedine opozicione partije svojim stavovima, on je kazao da se mora shvatiti da je osnovni razlog ovoliko duge vladavine DPS-a sistem izbornih manipulacija, “koje su svakom građaninu pokazane i dokazane u aferi Snimak”.

Pajović je kazao da ne treba “zabadati glavu u pijesak” i nekritički sagledavati sve što je učinjeno na opozicionom polju.

SJUTRA

Promjenljivo oblačno, uglavnom u drugom dijelu dana mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom.

Sljedeći broj dnevnih novina izlazi iz štampe u četvrtak 23. maja 2013.

Tema dana

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

3

INAUGURACIJA FILIPA VUJANOVIĆA

Zakletva u sjenci neslaganja

P

redsjednik Crne Gore Filip Vujanović položio je sinoć zakletvu na svečanoj sjednici parlamenta u Vladinom domu na Cetinju. Na inauguraciju predsjednika došao je državni vrh, predstavnici izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, kao i diplomatski kor, ali ne i predstavnici SDP.

Demokratski front, Pozitivna Crna Gora i Socijalistička narodna partija, kako su ranije i najavili nijesu prisustvovali inauguraciji, jer su ocijenili da je Vujanović izabran neustavno i da je bilo izbornih nezakonitosti.

Prije nego što je Filip Vujanović položio zakletvu prisutnima se obratio predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. On je rekao da je zakletva utemeljana u vjeri, u časnoj riječi koja je bila važnija od života u Crnoj Gori.

“Zakletva kao amanet precima, kao obaveza pred odgovornošću. Ovih dana na te riječi nas posebno podsjeća onaj ko je zaslužio da bude iznad svih nas”, poručio je Krivokapić.

On je kazao da su pred nama slični izazovi kao i prije od više 100 godina.

On je istakao da treba da gradimo institucije u Evropskoj uniji, da budemo lideri Balkana u izgradnji modernog društva, te da su institucije stvorene da čuvaju i brane Ustav i zakone kako bi stvarale povjerenje u državi.

“Kad neke institucije pogriješe, onda druge moraju da obavljaju svoju ustavnu ulogu i isprave greške. To je borba za građenje države. Nikad završeni posao i nikad savršeni posao”, kazao je Krivokapić.

Ne zaboravimo da je SDP ranije podnio žalbu Ustavnom sudu na

kandidaturu Filipa Vujanovića za predsjednika, te su svakako bili nezadovoljni kada im odluka suda nije išla u prilog.

U svom govoru Vujanović se sinoć osvrnuo i na ekonomsko stanje u državi. Vlast, prema njegovim riječima, mora u ekonomskoj krizi odlučivati odlučnije i hrabrije.

“Naravno, transparentno i javno, bez odlaganja”, istakao je Vujanović.

Na vlasti je odluka i odgovornost, kazao je Vujanović, a dobrom ambijentu moraju pomoći svi.

“I opozicija, civilni sektor, mediji svi. Uz isti cilj, a to je dobro Crne Gore”, naglasio je Vujanović.

On je istakao da je važno da Crna Gora sigurno nastavi svoj put evroatlantskih integracija, i da bude posvećena demokratskim vrijednostima. Takođe, izrazio je nadu da će Crna Gora već na narednom Samitu NATO dobiti poziv za članstvo, a da će građani to prihvatiti kada im se saopšte sve vrijednosti integracija.

Prema njegovim riječima, možemo se razlikovati u mnogo čemu - i to je demokratija. Ali se ne možemo razlikovati u onome što je - dobro Crne Gore. Vujanović je pobijedio na predsjedničkim izborima održanim 7. aprila. Dobio je 161.940 glasova, a njegov protivkandidat Miodrag Lekić 154.289.

N.Đ.

Zakletva bez Boga “Zaklinjem se svojom čašću da ću dužnost Predsjednika Crne Gore obavljati savjesno i odgovorno za dobro svih građana naše domovine. Kao predsjednik države posvetiću se očuvanju nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i njenoj afirmaciji kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava”, kazao je Vujanović.

Iako je u dosadašnjem mandatu završavao zakletvu “tako mi Bog pomogao”, to se nije desilo i sinoć. Inače je

nedavno bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić kritikovao Vujanovića zato što je navodno do sada mimo svih propisa mijenjao zakletvu dodajući na kraju pomenuto “tako mi Bog pomogao”. No, kada je završio zakletvu, Vujanović je održao govor u kojem je istakao da će u narednom mandatu pomoći opštem dobru Crne Gore, te izgleda da ipak nije mogao da odoli, pa je završio govor rečenicom: “Tako mi Bog pomogao, neka je vječna Crna Gora”.

PREDSJEDNIŠTVO ODLUČILO

Inauguracija bez SDP

Šehović i Konjević dolaze na Predsjedništvo, Foto: Dejan Lopičić

Predsjedništvo Socijaldemokratske partije (SDP) odlučilo je da samo predsjednik stranke prisustvuje inauguraciji predsjednika Filipa Vujanovića na Cetinju.

Predsjedništvo je jednoglasno odlučilo da se u Vladinom domu na Cetinju ne pojave potpredsjednici SDP-a Vujica Lazović, Raško Konjević i Ivan Brajović, kao ni poslanici manje članice vladajuće koalicije.

Poslanik SDP-a Damir Šehović je na svom Tviter profilu napisao da je SDP “donio pametnu i jedino logičnu odluku u vezi sa prisustvova-

njem inauguraciji, na upravo završenom Predsjedništvu!”

On je u komunikaciji sa korisnicima te društvene mreže kazao da na inauguraciju Vujanovića ide “predsjednik Parlamenta,a ne predsjednik SDP-a”.

Poslanik SDP-a Džavid Šabović ponovio je ranije iznijeti stav da neće ići na inauguraciju.

“Ubjeđen sam u ono što tvrdimo od samog početka, da je Vujanović neustavan predsjednički kandidat tako da sigurno neću ići na Cetinje.

Na sjednici predsjedništva predložiću, tražiću, zahtjevaću i moliću

POKLON UZ

SVAKOG ČETVRTKA Sastavite Maxijev kuvar iz 12 djelova i 190 strana korisnih recepata

da predsjedništvo moje partije ne posluša mene i moj predlog nego one koji su njih poslušali pa su toga dana ostali kućama, nijesu izašli i na taj način dali ogromnu snagu mojoj partiji”, kazao je Šabović.

On vjeruje je SDP danas mnogo jači, možda i više nego što su u toj partiji i mislili, i naveo da bi bilo žalosno da se takav kapital odbaci i čestita Filipu Vujanoviću. Šabović je kazao da nedolazak članova SDP-a na inuguaraciju Filipa Vujanovića neće ugroziti njegovu legitimnost kao predsjednika.

N.Đ.-B.R.

4

Politika STAV Dnevne novine znaju šta je tačno BORIS DARMANOVIĆ

direktor i izdavač Dnevnih novina @darmanovic

Advokatska komora Njujorka (New York City Bar Association) i Advokatska Komora Švedske (Swedish Bar Association) sačinile su 10. a objavile 14. maja izvještaj o medijskim slobodama u Crnoj Gori sa veoma negativnim osvrtom na stanje u našoj zemlji. Izrazili su zabrinutost, naveli brojne nama već poznate primjere ugrožavanja medijskih sloboda i zauzeli stav o kom se može diskutovati. Za neke je preblag, a za druge previše jak. Stvar je lične procjene i onog ko ih čita ili po njima postupa. Međutim, ovaj izvještaj je za mene lično postao upitan kada sam pročitao podatke za koje sam siguran da su neistiniti. Bio sam šokiran kako su tretirani podaci koji su meni savršeno poznati.

Počeo bih sa tim da je jasno da su danas činjenice postale relativna stvar izgleda i za ozbiljne organizacije a ne samo za neke domaće i da treba biti jako oprezan kad čitamo riječi “eminentnih“ o nama.

Izgleda da je TAČNO postalo jako rastegljivo pa ono može biti Tačno ili može biti malo tačno ili skoro tačno ili možda tačno, čak i netačno se saopštava kao tačno pa APP (ako prođe-prođe). Tačno je postalo ekvivalentno rastegljivom kao i poštenje. U pokušaju da shvatim zašto je tolika razlika između onog poštenja kojem su nas nekad učili i ovog novokomponovanog. Nekad je poštenje bilo lako objasniti, danas to više nije tako. Danas je pošten čovjek relativizovan pojam: Učinio mi je preko veze - baš je pošten, primio mi je malog na državni posao – pošteno. On je pošten jer je protiv Mila Đukanovića ili Darka Pajovića. Naravno, nekima je pošten i onaj što vidi ali ćuti.

On je prepošten jer ne čini loše nepoštenom. I tako u krug! Zato vjerujem da je i ovaj izvještaj nekome sigurno jako pošten.

Tako je danas relativizovano i tačno.

Ove dvije eminentne organizacije sa početka teksta pisale su analizu u kojoj se nalaze i neke procjene koje su na nivou osjećaja koje je skupila ekipa koja je, kako sami kažu, cijela tri dana boravila ovdje. Solidno. U to ne ulazim. Svako ima stav koji može da saopšti na osnovu činjenica.

E, ali kad smo kod činjenica....

Tvorci ovog dokumenta kažu nešto što se dugo plasira o nama iz jednog medijskog centra. Npr, da je vlasnik Dnevnih novina Viktor Restis. Neistina. Kažu da o nama nema mnogo dostupnih podataka.

Neistina. Kažu gospoda da informacije o našem tiražu variraju između 3000 i 8000. Neistina. Da pomognem: tiraž je porastao sa 3 na preko 10.000 i to u februaru kad je ovaj izvještaj i sačinjavan. I ti podaci su veoma jasno i lako dostupni samo kod Dnevnih novina sa potpisom i pečatom distributera. Bili bi i piscima dostupni da je ova organizacija našla za shodno da se sastane sa drugom novinom po tiražu u Crnoj Gori. U njihovom izvještaju piše da su ga sačinili nakon brojnih sastanaka sa mnogo pravnika, novinara, izdavača, advokata itd, itd. Samo su zaboravili jednu od najvećih dnevnih novina i napisali neistine upravo o njoj.

Sa druge strane, siguran sam da su se sastali sa predstavnicima i Monitora i Vijesti. Kako znam? Vidi se po podacima. Vijesti po njihovim procjenama prodaju 8 do 12 hiljada a Monitor 5. Oba podatka su, naravno, netačna, samo što u ovom slučaju ne diskredituju već uljepšavaju sliku o oba medija. Za 30 do 300 % u zavisnosti od medija i „od–do“ pogrešne procjene koju su napravili.

Veoma smiješna opaska u izvještaju je da su Dnevne novine 20 centi što kažu da je ispod troška ili veoma nisko. U Nju Jorku postoje i besplatne a ne od 20 centi, a u Švedskoj posebno, tamo su i nastale.

Posebna zanimljivost ovog izvještaja su određene podudarnosti.

Ne znam da li je i vama jasno ko su izvori ovakvih informacija ali meni se čini jasno kao aksiom. Ideju da smo mi dio Restis konglomerata plasirale su Vijesti dan pred izlazak našeg prvog broja. Kome se isplati da kažu da je naš tiraž niži a Vijestima i Monitoru veći od onoga što stvarno jeste? Jasno je i to valjda. Zašto bi neko izbjegao da se sastane sa nama i kome je to u interesu? Konkurenciji, logično.

Zašto bi neko napunio izvještaj ugroženosti samo jedne strane zaobilazeći probleme sa kojima se mi susrijećemo?

I da li je onda ovaj izvještaj nezavisan i ozbiljan? Nije naravno!

Zato sam mišljenja da se na ovaj način nekome pokušavaju navući pare na račun iz inostranstva predstavljanjem slike o ugroženosti, uspjesima i marginalizovanjem konkurencije. Nemam ništa protiv da neko pomogne medijima koji su u krizi. Čudno je što se to radi onima koji tvrde da se finansiranje medija van tržišta ugrožavaju sveopšte medijske slobode. Nego, sve je super, nemam ništa protiv, ali ako može ne preko naših leđa, jer za razliku od njih mi znamo šta je zaista tačno!

10 hiljada primjeraka dnevno su prodavale Dnevne novine u vrijeme kada je rađeno istraživanje

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

EVROPSKI PUT CRNE GORE

Da pobijedimo još korupciju Miraš Dušević

O

dmah nakon sticanja nezavisnosti u maju 2006. godine, Crna Gora je snažno krenula u integracijski proces. Prva značajna stavka na tom putu je 15. oktobar 2007. - u Luksemburgu je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU. Druga i jedna od najznačajnijih je vizna liberalizacija 2009. godine. Otvaranjem pregovora 29. juna prošle godine, Crna Gora je napravila istorijski iskorak ka članstvu u EU. Da neće biti lako, saglasni su svi, od Brisela do naših stručnjaka. Najteži dio tek je pred nama.

Crna Gora je novi lider u evropskim integracijama u regionu Zapadnog Balkana ako uzmemo u obzir da je Hrvatska već na pragu Unije. Ovako zvanični Brisel ocjenjuje integracijski proces naše države. Da ne bude sve tako glatko, zvanični Brisel je nekoliko puta poručio da moramo riješiti naše društvene boljke. Skoro da i ptice na grani znaju da moramo suzbiti korupciju, zaustaviti kriminalce, reformisati pravosuđe i Tužilaštvo i izmijeniti Ustav. Malo pohvala i malo kritika, valjda je to recept kojim se stiže do vrata Eu, na koja mi nećemo zakucati prije 2020. godine.

Analitičari u izjavama za DN kažu da je integracijski proces Crnoj Gori donio dosta dobrih stvari, posebno ističući viznu liberalizaciju kojom su crnogorski građani konačno postali dio Evrope.

Analitičar Andrija Đukanović za DN kaže da su nakon toga desile neke pozitivne stvari koje integracija u EU donosi. Vizna liberalizacija i dobijanje statusa kandidata su jedne od njih. Sve je to pratila i izmjena zakonske regulative, u mnogim oblastima.

Pod pritiskom Evrope su se dešavali pozitivnio iskoraci. Čini se da je pristupanje EU, bez obzira što mislili o čitavoj ideji Unije, donijelo sa sobom promjenu nekih tradicionalnih stavova i načina djelovanja i mišljenja.

“Demokratizacija i usvajanje evropskih standarda učinilo je vidljivijim

INTEGRACIJSKI PROCES 28. maj 2008. - Pjer Mirel, direktor Direkcije za ZB, uručio ministru inostranih poslova Milanu Roćenu Putokaz za liberalizaciju viznog režima EU prema Crnoj Gori.

5. novembar 2008 - Evropska komisija objavila Izvještaj o napretku Crne Gore u 2008.

15. decembar 2008 - Crna Gora podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.

30. novembar 2009 - Savjet ministara pravde i unutrašnjih poslova EU je u Briselu donio pozitivnu odluku o ukidanju viza za zemlje EU, Island, Norvešku i Švajcarsku (osim UK i Irske) za građane Crne Gore, Makedonije i Srbije (osim za lica s prebivalištem na Kosovu).

9. novembar 2010 - Evropska komisija je objavila pozitivno Mišljenje o spremnosti Crne Gore za članstvo, kojim se preporučuje da Savjet Crnoj Gori dodijeli status kandidata.

29. jun 2012 - Zvanični početak pregovaračkog procesa između Crne Gore i Evropske unije.

18. decembar 2012 - Poglavlje 25 - Nauka i istraživanje, Crna Gora otvorila i privremeno zatvorila ovo poglavlje 15. april 2013 - Poglavlje 26 - Obrazovanje i kultura, CG otvorila i privremeno zatvorila na međuvladinoj konferenciji u Briselu

neke nedostatke našeg društva i doprinijelo njihovom mijenjanju. Neminovno je da će nastavak pregovora produžiti taj “pozitivni” uticaj na naše društvo. Otvaraju se mnoga pitanja koja su nas godinama opterećivala. Mnogo je teže sakrivati neke stvari i nedostatke nego što je to bilo ranije.

“Sa druge strane, ne možemo a da ne primijetimo da postoji i određeni blagonakloni odnos EU prema vlastima koji i pored svih nabrojanih problema, ipak, karakteriše današnju elitu kao reformsku i posvećenu EU integracijama. To unosi malo zbunjenosti kod građana. Mislim da nije dobro da se neke stvari prenebregavaju, time nam se ne čini nikakva usluga. Naprotiv. Potreban je malo jači pritisak, jer se već može govoriti o postojanju dovoljno jasnih dokaza o stvarnom postojanju kriminala i korupcije. Mislim da ako se proces integracija bude na pravi način odvijao, da možemo brzo stići tamo”.

Proces pregovora Crne Gore sa EU i uključenje predstavnika NVO-a imao je različite izraze. Od bilateralnog sastanka i izrade skrining lista gdje je postojala potrebna koordinacija u radu, ali gdje je predstavnicima NVO-a bilo onemogućeno da prisustvuju bilateralnom sastanku u Briselu, zbog činjenice da Pregovarački tim nema svoj budžet, do činjenice da je transparentnost procesa bitno narušena činjenicom da se Izvještaj o skriningu

dugo skrivao od članova radne grupe.

Na kraju je došao u posjed novinara koji su neke od članova upoznali sa sadržajem Izvještaja i onda je odlučeno da se Izvještaj u cjelosti prezentira javnosti, kaže za DN član pregovaračke grupe za poglavlje 23 i pravni savjetnik CGO Boris Marić.

Marić napominje da je Izvještaj o skriningu podrazumjevao izradu Akcionih planova za poglavlja 23 i 24 u skladu sa preporukama Izvještaja.

Proces je daleko od zadovoljavajućeg, ocjenjuje naš sagovornik, tvrdeći da je postala vidna neokoordinacija između državnih organa koji u svojoj nadležnosti imaju obradu materije iz ovih poglavlja. Nekoordinacija se prepoznala i u samom planu, što je artikulisalo vrlo kritičke, pa jednim dijelom i neprijatne komentare o kvalitetu i dometima Akcionih planova.

“Sve ovo dodatno komplikuje odnos Skupštine Crne Gore prema izmjenama Ustava u dijelu organizacije pravosuđa i izbora tužioca, a mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala skoro da nema. Suštinski, ni izmjene Ustava ni najbolje napisan Akcioni plan neće značajnije ubrzati crnogorske pregovore sa EU, ukoliko se naše institucije, istražni organi i pravosuđe ne trgnu iz letargije, političke zavisnosti i ne počnu da proizvode mjerljive rezultate”.

Marić tvrdi da je Crna Gora trenutno u drugoj ligi država regiona po rezultatima borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ispred su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina, i ova činjenica će, smatra on, značajno uticati na dinamiku crnogorskih pregovora.

“Prve posljedice su vrlo oštri tonovi iz EK saopšteni od strane Štefana Filea, i ti tonovi će u slučaju da sadašnje stanje potraje biti sve oštriji, a mjere preduzete prema Crnoj Gori vrlo neprijatne i uticaće na usporavanje procesa”.

Politika

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Podjele i dalje postoje I sedam godina od sticanja nezavisnosti, u Crnoj Gori i dalje su na sceni podjele na dva bloka, saglasni su predstavnici političkih partija. Nakon što se kroz istoriju biralo između „bjelaša“ i „zelenaša“, a poslije toga između partizana i četnika, posljednje podjele koje su zahvatile Crnu Goru 2006. godine su na unioniste i suvereniste. Da su podjele iz 2006. god. i dalje aktuelne saglasan je analitičar Andrija Đukanović.

“Mislim da se ta referendumska podjela i dalje održava i da se može reći da je prisutna.

Identitetska pitanja još nijesu riješena, postoje i dalje sumnje u regularnost referendumskog rezultata, suverenost nije prihvaćena od svih. Dio političkih partija sa srpskim predznakom još nijesu do kraja jasno izrazile stav o tome da li priznaju ishod referenduma ili ne. Često se čuju ocjene da je referendum pokraden i da nije rezultirao pravom voljom građana”, kaže Đukanović.

Sportski uspjesi reprezentativnih selekcija Crne Gore, kao da su ujedinili cijelu naciju. Tako bar smatra Mirko Stanić iz Socijaldemokratske partije.

“Crna Gora polako ali sigurno prevazilazi referendumsku podjelu i to je dobro za sve građane Crne Gore, ali i za samu državu.

Prevazilaženju podjela na one koji su za nezavisnost i oni koji su protiv su značajno doprinijeli sportski i svi ostali uspjesi u oblasti kulture, nauke i drugih oblasti u proteklih nekoliko godina kada smo pokazali da Crna Gora, iako mala, može da bude ravnopravna

sa ostalim evropskim zemljama”, kaže Stanić. S druge strane, u Pozitivnoj Crnoj Gori saglasni su da je sve je manje onih koji negiraju državnost Crne Gore i kako kažu, to treba da raduje. Međutim, vide drugi problem.

“Paradoksalno, ali istinito, sada one snage koje su najaktivnije učestvovale u obnavljanju nezavisnosti, najviše remete njen razvoj i društveni napredak. Došli smo u situaciju da budemo taoci politike koja koči demokratizaciju Crne Gore, a da plodove nezavisnosti koriste za lično bogaćenje kroz rasprodaju društvenih resursa. Podjele takođe najviše podrijevaju oni koji se deklarativno zalažu i brane građansko društvo”, kaže poslanik Pozitivne Dritan Abazović.

Nepriznavanje državnih simbola od strane političkih partija koje su bile protiv nezavisnosti Crne Gore, pokazuje da su podjele i dalje prisutne u Skupštini Crne Gore. Toga je svjestan i Miodrag Vuković iz DPS-a.

“Mi već faktički imamo dvopartijski sistem. Tu su unionisti i suverenisti. DF predstavlja unioniste, koju čine NOVA koja je protiv nezavisnosti, PzP koja je izgubila politički identitet i prikačila se kako bi ostala na političkoj sceni.

Stranke koje pripadaju suverenističkom bloku se zalažu za nezavisnu CG i dobre odnose sa svima”, kaže Vuković.

I u Socijalističkoj narodnoj partiji ocjenjuju da su podjele u Crnoj Gori, nakon sedam godina od održavanja referenduma, prisutne.

Ali podjele na bogate i siromašne.

“Jaz između bogatih i siromašnih, odnos između primanja građana i potrošačke korpe koji pokazuje nizak nivo životnog standarda i praktično nepostojanje srednje klase na najbolji način pokazuju ekonomsko-socijalnu sliku Crne Gore”, kazao je za CDM Aleksa Bečić, član SNP. “Nažalost, obistinile se se pretpostavke da su najodgovorniji pojedinici u crnogorskom vrhu koji su, usput rečeno, više puta u svojoj političkoj istoriji mijenjali ideologije i partnere, nezavisnost Crne Gore iskorisitili značajnim dijelom kao projekat pri-

Oštrica se tupi Analitičar Đukanović vjeruje da se pitanje nezavisnosti ostavlja za istoriju, a da će podjelama ubrzo doći kraj.

“Posljednji predsjednički izbori ipak su pokazali da se oštrica te podjele počela tupiti. Lekića kao kandidata su podržale zajedno i prosrpske partije i partije i pojedinci koji su poznati kao zastupnici ideje suverenosti Crne Gore. To vatne države koja im je poslužila kao pogodno tlo da se sklope mnogi poslovi suprtotno javnom, odnosno interesu građana, a direktno u korist grupa privilegovanih pojedinaca i sa njima po-

pokazuje da se dešavaju određene promjene i da se pitanje nezavisnosti polako ostavlja za istoriju a da se okrećemo onome što nas se svih zajedno tiče. Ekonomija i životni standard su trenutno prioritetna pitanja, ili bi barem trebala da budu. Dakle, ne možemo još uvijek reći da su podjele nestale ali da se ipak nadzire kraj toj priči“, smatra Đukanović. vezanim licima. Smatram da su mnogi „veliku“ ljubav prema Crnoj Gori nosili u džepu, a ne u srcu kako smo to činili mi i mnogi građani čiji su preci stvarali ovu zemlju”, istakao Bečić.

A.O. Još se prebrojavamo na unioniste i suvereniste

FOTO: Vedran Ilić

I NAKON SEDAM GODINA

5

6

Ekonomija

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

SEDAM GODINA NEZAVISNOSTI

Evropski tigar došao do recesije Novak Uskoković

C

MMF

Povećajte PDV i smanjite javni dug Crnogorska ekonomija ove godine rašće između jedan i dva odsto, a postoji potencijal za dodatni rast ukoliko investicije u sektoru turizma počnu da se realizuju, saopštio je juče šef tima Međunarodnog monetarnog fonda za Crnu Goru Nadeem Ilahi. MMF, prema njegovim riječim, podržava mjere koje je Vlada do sada preuzela u vezi sa fiskalnom konsolidacijoma, i ohrabruje nadležne organe da preduzmu korake za povećanje stope PDV-a.

“Naše mišljenje je da nakon godina slabih mjera u fiskalnoj politici ove godine su uvedene mjere koje će uticati da se smanji deficit i veoma veliki nivo duga. U tm kontekstu podržavamo mjere koje su do sada urađene, i ohrabrujemo Vladu da preduzmu povećanje stope PDV-a sa 17 na 19 odsto.

Zabrinuti smo zbog činjenice da je Crna Gora suočena sa velikim povećanjem javnog duga u protekle četiri godine. Postoji potreba da se ovaj nivo duga (54 odsto BDP-a) u sljedećih deset godina spusti na nekih 30 odsto društvenog proizvoda”, kazao je Ilahi.

On je dodao da će MMF pomoći Vladi da osmisli model smanjenja tog duga i dodao da je crnogorska Vlada u ovoj godini donijela mjere štednje koje će omogućiti smanjenje fiskalnog deficita

i nivo duga.

Sa ovom ocjenom saglasan je i ministar finansija Radoje Žugić, koji je dodao da je ključna potencijalna ranjivost nivo deficita budžeta i njime generisanog nivoa javnog duga.

Viceguverner Centralne banke Nikola Fabris je podsjetio da je javni dug Crne Gore na kraju 2007. godine iznosio 27 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a da je sada, i pored toga što su tokom krize sprovedene mjere konsolidacije, 54 odsto.

“Dalji rast javnog duga preko granice od 60 odsto nosi ozbiljan rizik, a treba imati u vidu da je prema procjenama CBCG u prvom kvartalu ostvaren rast odizmeđu 4,5 i pet odsto”, objasnio je Fabris.

Guverner CBCG Milojica Dakić je kazao da su sa MMF-om imali veoma korektne, potrebne i uspješne razgovore sa misijom.

U MMF-u podržavaju ideju da izgradanja autoputa može donijeti benefite ekonomiji, ali poručuju da taj projekat ne bi smio da dovede do povećanja zaduženosti zemlje koja je inače vrlo visoka.

“Možda treba razmatrati finansiranje ovog projekta, na taj način da ne predstavlja kreiranje državnog duga”, kazao je Ilahi.

I.C.

Zaduživanje preko obveznica Žugić je na pitanje da li je Vlada donijela odluku o tome na koji način će se ove godine zadužiti, kazao da je donijeta odluka da to bude emisija obveznica, zavisno od povoljnosti na finansijskom tržištu.

“Za ovu godinu imamo dozvoljeni nivo zaduženja u budžetu od 250 miliona eura i nadamo se da će mjere fiskalnog prilagođava-

nja dati efekte tako da se očekuje da se zadužimo nekih deset odsto manje od zakonom dozvoljenog nivoa”, kazao je Žugić.

Iz MMF-a su ocijenili da je model zaduživanja kroz emisiju euroobveznica dobar, polazeći prije svega od povoljnosti na globalnom finansijskom tržištu i uz očekivanje da će se to realizovati po nižim kamatnim stopama.

rnogorska ekonomija je za sedam godina napravila pomak, ali je njen napredak u suštini. Plate, penzije, inflacije i nezaposlenost porasli su za ovih sedam godina. Međutim, danas se može reći da nedostaju veliki projekti, auto-put je još u magli, a novi energetski objekat i dalje samo na papirima. Na godišnjicu nezavisnosti jasno je da ćemo uskoro imati novu stopu poreza na dodatu vrijednost, kao i nedefinisan status Kombinata aluminijuma.

U maju 2006. godine crnogorskoj ekonomiji nijesu cvjetale ruže. Sa prosječnom platom od jedva nešto više od 200 eura, crnogorski građani su imali dilemu hoće li na referendumu glasati za opciju nezavisne ili nastavak zajedničke države. Više glasova dobila je opcija nezavisnosti, a to je upravo, izgleda, bio jedan od ključnih momenata za noviju crnogorsku ekonomiju. Od toga 21. maja počinje pravi investicioni bum, a država dolazi do stopa rasta koje se u ekonomiji označavaju kao fascinantne. Plate i penzije su duplo veće, prihodi od turizma rastu iz godine u godinu. Nezaposlenost je smanjena i svi ti parametri govore u prilog opravdanosti odluke. Nijesu se ispuni-

la predviđanja uoči referenduma da će Crna Gora nakon referenduma ekonomski propasti. U periodu nakon proglašenja nezavisnosti sve što se nudilo na prodaju nalazilo je kupce. Akcije na berzi su vrtoglavo rasle, kreditiranje bilježi ekspanziju. Strane investicije su dostizale rekorde.

Koliko je napredak bio evidentan, čak je i Kombinat aluminijuma ostvarivao profite (a ponešto se izgleda i sakrilo).

I taman što smo se počeli navikavati na takav način poslovanja i prilično lagodnog života, pojavljuje se čuveni izraz - svjetska ekonomska kriza (čini se da je pojedinima došla i kao alibi za loš rad). Ipak, kako je kriza hvatala zalet u svijetu, tako se i kod

476

500 400 300 200

212

100 0

2013

2006

PLatE

DUG UČEŠĆE U BDP U ProCEntima

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

32,63 27,5 28,99 38,2 42,3 45,22 52,1* 54,5* *procjena

nas počela sve više primjećivati.

Na udaru se prvi našao bankarski sektor, koji je praktično preko noći zaustavio kreditiranje, a depoziti građana počeli su da se povlače iz banaka. Benefiti rasta su brzo nestali, a privreda je već bila pod pritiskom kako da preživi krizni period. Nije bilo masovnog otpuštanja radnika, ali zato jeste došlo do svođenja broja radnika i njihovog prebacivanja u penzioni fond, što je dodatno počelo da opterećuje državnu kasu i njene poreske obveznike. Novac koji je nedostajao najčešće se obezbjeđuje zaduživanjem, a zemlja se iščupala iz recesije bez nekih jačih potresa.

Danas, na sedmu godinu nezavisnosti, ekonomija Crne Gore je pred velikim dilemama. Kombinat aluminijuma Podgorica ima nejasan status, odnosno ne zna se uopšte da li i ima budućnost. KAP će ostaviti, ako ga preuzme država, da platimo njegove kredite koji, ukoliko stignu na naplatu, mogu državi napraviti velike probleme. Javne finansije su pod pritiskom, a dug iz godine u godinu raste i sve je bliži nivou od 60 odsto. Za sada nema problema u isplati penzija, plata u državnim službama, socijalnih davanja, a redovno se servisiraju i obaveze prema međunarodnim

iznosi u eurima

MIDAS

Odobreno 29 projekata Argentinci Ugovore za dodjelu bespovratnih sredstava za investicije u poljoprivredna gazdinstva, u okviru trećeg poziva za projekat MIDAS, danas su potpisala 23 poljoprivredna proizvođača i šest aplikanata kojima su naknadno odobreni projekti iz 11 crnogorskih opština.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović, poželio je proizvođačima da što brže realizuju projekte koje su započeli, prenosi Mina biznis.

“Drago mi je da proizvođači dolaze iz različitih opština, a sve što želimo je da ubrzamo proces i proceduru, a vi da projekte koje ste započeli realizujete u što kraćem roku”, rekao je Ivanović na svečanom potpisivanju.

On je naveo da je svrha MIDAS-a da pruži podršku poljoprivrednicima da u što kraćem roku dostignu sve veće standarde.

Grantove su dobili poljoprivredni proizvođači iz Ulcinja, Podgorice, Nikšića, Plužina, Pljevalja, Kolašina, Berana, Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja i Plava. Ugovore je potpisalo i šest proizvođača koji su aplicirali za dodjelu grantova u okviru drugog po-

najavili ulaganja

ziva za projekat MIDAS, a koji su sada stekli uslove za potpisivanje ugovora i početak realizacije planiranih projekata.

Takođe, Ivanović je kazao da je u okviru trećeg poziva primljeno 50 aplikacija, ukupne planirane vrijednosti investicija 670 hiljada eura, od čega je podrška MIDAS-a 250 hiljada eura.

Crna Gora predstavlja dobru stratešku tačku za komunikaciju privrednika iz Argentine sa regionom i može biti posrednik za snabdijevanje susjednih država, ocijenjeno je na sastanku u Privrednoj komori (PKCG). Guverner argentinske regije Ćako, Horhe Kapitanić, u kojoj živi 50 hiljada Crnogoraca, saopštio je da su u privrednoj delegaciji Argentine uvjereni da će sastanak sa crnogorskim prredstavnicima imati pozitivne rezultate u smislu jačanja bilateralnih odnosa, prenosi Mina biznis.

“Došli smo sa određenim ciljem i ne žeimo da ovo bude samo diplomatska posjeta, već značajno pospješivanje veza ekonomske, političke i emocionalne prirode”, rekao je Kapitanić.

Ekonomija

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

7

budućnost kapa

MMF za gašenje, a Vlada za rad

kreditorima. Međutim, u sedmoj godini nezavisnosti vrlo izjesno je povećanje stope PDV sa 17 na 19 odsto. Na to bi trebalo dodati da postoji pod oznakom “privremeno” porezi na sim kartice, strujomjere, kablovski priključak, kao i krizni na plate. U privredi je prisutna već dugogodišnja nelikvidnost, a zapošljavanje je odavno smanjeno. Recesija je potvrđena, a jedino što nas može vaditi su veliki pro-

BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD U MILIONIMA EURA

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

2148 2680 3085 2981 3104 3273 3405* 3600* *procjena

jekti koji se najavljuju. Međutim, o njima ni slova dok ne krenu da se realizuju. Pred Crnom Gorom i njenom ekonomijom dosta dilema.

Sporo odlučivanje i jasno definisanje ciljeva u periodu kada je bio

rast vratilo se kao bumerang. Crna Gora ne može opet proglasiti nezavisnost da bi ponovo njena ekonomija dobila zamah kao tada, ali moramo konačno znati šta želimo i stvari rješavati brže i efikasnije.

277

300 250 200 150

137

100 50 0

2006

2013

PENZIJE iznosi u eurima

Potrebno je da Vlada utvrdi krajnji datum kada treba KAP da bude likvidiran, jer je u proteklim godinama bio glavni izvor crpljenja državnog budžeta, što je uticalo i na povećanje državnog duga, ocijenio je tim Međunarodnog monetarnog fonda.

“Radnicima koji ostanu bez posla država treba da isplati kompezacije (otpremnine), a u toku postupka likvidacije moguće je da se nađe investitor koji bi održao neku vrstu proizvodnje”, kazao je šef tima MMF-a za Crnu Goru, Nadeem Ilahi i preporučio Vladi da pristupi faznom gašenju Kombinata aluminijuma.

On je dodao da bi država trebalo da prekine da odobrava bilo kakve subvencije iz budžeta.

“Problem je što KAP i dalje pravi račune koji nijesu plaćeni i u krajnju ruku te račune će neko morati da plati, najvjerovatrnije ministar finansija. Problem KAP-a traje toliko dugo i potreban je novi način razmišljanja po tom pitanju”, smatra Ilahi.

Međutim, sa ovim se ne slaže premijer Milo Đukanović, koji je kazao da je stav Vlade po tom pitanju poznat. On je juče poručio da očekuje da će ipak doći do nekog rješenja, kao i da Vlada radi na tome da se razriješe pitanja iz prošlosti u radu KAP-a i stvore se pretpostavke za intenziviranje aktivnosti, vjerovatno u budućnosti i za razvoj aluminijumske djelatnosti u Crnoj Gori.

Premijer vjeruje da na tome može počivati značajan dio crnogorskih razvojnih projekcija u neposrednoj budućnosti.

“Mi po tom pitanju dnevno razgovaramo sa drugim zaineresovanim privrednim i političkim subjektima u Crnoj Gori. Najintenzivnije razgovaramo sa Parlamentom. Očekujem da ćemo ipak doći do nekog rješenja, koje će u osnovi značiti uvođenje tog pita-

Dožić odložio glasanje Predstavnik Vlade u Bodru direktora KAP-a Nebojša Dožić saopštio je da je predložio odlaganje glasanja o eventualnom gašenju ćelija, koje je trebalo da bude održano juče.

“Ja sam tražio da se odloži glasanje o gašenju ćelija jer još uvijek nemamo stav EPCG o ovom pitanju i očekujemo da će biti nešto u narednom periodu”, kazao je Dožić Dnevnim novinama. nja u one tokove u kojima je ono trebalo stalno i da bude, a to je da kažem pod dežurni dnevni nadzor Vlade”, kazao je Đukanović.

Iz Vlade su juč kazali da Studija dugoročne održivosti i razvoja aluminijumske industrije, koju treba da urade ministarstva ekonomije i finansija, obuhvata više scenarija i opcija i čim bude završena biće proslijeđena Vladi i Skupštini na razmatranje.

Iz Vlade su agenciji Mina-biznis kazali da su predstavnici dva ministarstva zaključkom Vlade zaduženi da urade studiju u skladu sa Zaključkom Skupštine.

“Osim predstavnika ova dva ministarstva, u izradi studije će učestvovati i predstavnik Vlade u Odboru direktora Kombinata aluminijuma (KAP), a po potrebi, u odnosu na pojedine djelove studije, mogu biti angažovani i eksterni eksperti. Studija će, kada bude finalizovana, biti predočena Vladi i Skupštini, a predviđeno je da obuhvati više scenarija i opcija”, objasnili su iz Vlade.

I.C.

8

Društvo

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

MINI INTERVJU

Zakon kriv za nestašicu ljekova

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Kenan Hrapović govori za DN o problemima prilikom nabavki medikamenata

POŠTA I DOM ZDRAVLJA

Radno za praznike Poštine poslovnice u šoping centrima Delta Siti i Bazar u Podgorici radiće danas i sjutra od 10 do 22 sata, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću Pošte Crne Gore.

“Pošta u Ulici Marka Miljanova radiće za praznike od osam do 16 sati, a poslovnica u centru Mol of Montenegro radiće u srijedu, od devet do 22 sata”, kaže se u saopštenju. Pošta u kotorskom Starom gra-

du, navodi se dalje, radiće oba dana praznika od devet do 15 sati, a Glavna pošta u Budvi od 11 do 19 sati.

Služba telegrafa i Ekspres pošta radiće za praznike od osam do 15 sati.

Tokom praznika povodom Dana nezavisnosti, 21. i 22. maja, ljekari Doma zdravlja Podgorica zdravstvenu zaštitu građanima pružaće u Bloku pet, Novoj Varoši, Koniku, Tuzima i Golubovcima.

J.V.Đ.

CGO

Povući Zakon o obrazovanju Centar za građansko obrazovanje (CGO) nakon javne rasprave od 17. maja 2013. godine o Prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju smatra da bi predloženi tekst morao biti hitno povučen iz procedure. Razlozi su brojni, ističu u toj NVO, a svode se na to da je nemoguće amandmanski djelovati izmjenama ili dopunama.

“Radi se o izuzetno ozbiljnom zakonskom tekstu koji će imati dalekosežne posljedice. Javna rasprava je morala uključiti konsultovanje organa, organizacija, udruženja i pojedinaca odnosno zainteresovanu javnost u početnoj fazi pripreme zakona i raspravu o tekstu zakona, dakle o nacrtu”, ističe se u saopštenju Snežane Kaluđerović, koordinatorke programa

STEJT DEPARTMENT

u CGO. Što se tiče sadržinskog i suštinskog dijela Prijedloga Zakona o visokom obrazovanju, ona smatra da je teško prepoznati navodnu namjeru predlagača da se poboljša kvalitet visokog obrazovanja.

“Ali, prilično je jasna namjera da se omogući osnivaču državnog univerziteta, odnosno Vladi Crne Gore, da stvori zakonski osnov da u bliskoj budućnosti izvrši privatizaciju Univerziteta Crne Gore, čime je dovedena u koliziju odredba autonomije ustanova visokog obrazovanja. Ovo je jasno iz činjenice da predlagač želi ukinuti nezavisnost Savjeta za visoko obrazovanje organa koji vrši akreditaciju i reakreditaciju”, poručuje Kaluđerović.

J.K.

Ilustracija

Vlada i dalje pasivna Odnos između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) je i prošle godine bio napet, neslaganje između njihovih sljedbenika je nastavljeno, kao i između sveštenstva oko imovine i statusa, a Vladina politika prema vjerskim slobodama nije se bitnije promijenila, navodi se u izvještaju Stejt departmenta o religijskim slobodama u svijetu za 20012. godinu.

U izvještaju objavljenom juče u Vašingtonu ističe se da je bilo izveštaja o diskriminaciji u crnogorskom društvu na osnovu vjerske pripadnosti, ali kako su religija i nacionalnost često neraskidivo

povezani, “bilo je teško kategorisati neke incidente posebno ili kao etničke i vjerske netrpeljivosti”.

Pohvalno u izvještaju je što su odnosi između glavnih vjerskih grupa, pravoslavne, islamske i katoličke, generalno bili prijateljski.

Međutim, te grupe su kritikovale neuspjeh Vlade da donese nove zakone o pravnom položaju vjerskih grupa i da izmijeni zakonodavstvo da bi se obezbijedila restitucija oduzete crkvene imovine.

Stejt department kritikuje i medije, pa navode da se dešava da, u zavisnosti od uređivačkih stavova, ponekad iznose negativne sadržaje o SPC ili CPC. J.K.

DN: Gospodine Hrapoviću, već duže vrijeme suočavate se sa brojnim poteškoćama kada je u pitanju sprovođenje i realizacija postupaka javnih nabavki za potrebe javnih zdravstvenih ustanova (JZU). O tome ste na nedavnom skupu u Privrednoj komori imali izuzetno zapaženu diskusiju?

Prilikom sprovođenja i realizacije postupaka javnih nabavki za obezbjeđivanje medicinskih sredstava za potrebe JZU Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje je suočen sa velikim poteškoćama.

Fond i JZU su obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama koji se odnosi i na područje nabavke ljekova i medicinskih sredstava bez izuzeća. Prilikom donošenja novog Zakona o javnim nabavkama koji je počeo da se primjenjuje od janura 2012. godine, Fond je ukazivao na probleme koji se javljaju prilikom sprovođenja procedura kada je u pitanju nabavka ljekova i medicinskih sredstava, posebno u hitnim slučajevima i predlagao da se u Zakonu pojednostavi procedura nabavke kada je u pitanju nabavka ljekova i medicinskih sredstava. Takav naš prijedlog nije naišao na razumijevanje, iako imamo primjere u okruženju i evropskim zemljama da država izlazi u susret zahtjevima da su određene nabavke u oblasti zdravstva izuzete od procedura propisanih za druge vrste roba. U saznanju smo da su u pripremi Direktive EU koje pojednostavljuju proceduru nabavki u oblasti zdravstva.

DN: Koji su to nedostaci praktične primjene Zakona o javnim nabavkama, kada je riječ o javnim nabavkama u zdravstvu, koji dovode do nestašice lijekova i medicinskih sredstava?

Jedan od osnovnih nedostataka praktične primjene Zakona o javnim nabavkama u postupcima nabavki u oblasti zdravstvenog sistema, misleći prevashodno na nabavku ljekova i medicinskih sredstava, su izuzetno dugi zakonski rokovi za sve aktivnosti postupka, kao i mogućnost podnošenja žalbi u svim fazama postupka. U tim uslovima naručilac ne može sa sigurnošću predvidjeti vrijeme trajanja postupka javne nabavke niti njegovu realizaciju, jer isto direktno zavisi od broja podnijetih žalbi, odnosno apsolutno je van uticaja naručioca ne ulazeći u ocjenu opravdanosti ili neopravdanosti razloga za podnošenje žalbi. U većini slučajeva, u potpunosti neosnovane žalbe ponuđača, kao i dugotrajan postupak odlučivanja po žalbama, prolongiraju tendersku proceduru za nekoliko mjeseci, što neminovno rezultira nestašicom ljekova i medicinskih sredstava.

Takođe, obimnost i različitost dokumentacije koja se navedenim Zakonom zahtijeva od ponuđača kao obavezan uslov za učestvovanje u postupcima javnih nabavki, u velikom broju slučajeva prouzrokuje situaciju da se usled nedostatka jednog od zahtijevanih dokaza ponuđača sve dostavljene ponude moraju proglasiti neispravnim, odnosno poništiti cjelokupan postupak javne nabavke, što neminovno vodi u nestašicu ljekova i medicinskih sredstava, obzirom da je za realizaciju novog postupka javne na-

bavke potrebno, u najboljem slučaju, najmanje 100 dana.

U određenim slučajevima, rigidnost i složenost tenderske procedure doprinosi da se određeni broj ekonomski vrlo povoljnih ponuda, moraju proglasiti neispravnim, pa naručioci moraju izvršiti izbor i značajno skuplje ponude, koja sadrži sve obavezne dokaze i formalno ispunjava navedene pravne zahtjeve.

Naravno, svjesni smo činjenice da moramo istrajati u poštovanju i primjeni načela zakonitosti kao osnovnog pravnog principa, međutim ne manje značajno u pravno -ekonomskom smislu je i načelo efikasne upotrebe javnih sredstava, kao jedno od osnovnih načela Zakona o javnim nabavkama, čija se primjena u ovom slučaju dovodi u pitanje.

DN: Da li je institucija na čijem ste čelu nabavkom lijekova i ostalih medicinskih sredstava za potrebe građana i JZU putem tendera ostvarila određene uštede?

Iskustvo iz prethodnog perioda govori da je kroz centralizovani sistem nabavke uspostavljena kontrola ponašanja u području javnih nabavki u zdravstvenom sistemu i da je isti dao ogromne uštede u izdacima i na taj način značajno doprinio efikasnosti upotrebe javnih sredstava.

O uspješnosti centralizovanih postupaka javnih nabavki koji se sprovode u Fondu za zdravstveno osiguranje govori podatak da je u posljednje dvije godine ostvarena ušteda u javnim nabavkama po tom osnovu 900.000 eura, uz apsolutno garantovani kvalitet nabavljenih medicinskih sredstava i lijekova.

DN: Više puta ste isticali problem s p r o vo đena hitnih nabavki za određenu vrstu lijekova pacijentima kojima je život vitalno ugrožen.

Pojasnite nam o čemu je riječ?

Zakonom o javnim nabavkama nije stvorena mogućnost sprovođenja hitnih nabavki, koje su neminovnost u zdravstvenom sistemu. To su situacije kada je neophodno izvršiti nabavku određenog lijeka ili medicinskog sredstva za određenog pacijenta koji je vitalno ugrožen, a da taj lijek ili sredstvo nijesu definisani u unaprijed datom materijalnom bilansu, jer se radi o potpuno novom proizvodu. U većini slučajeva potrebno je reagovati u roku od nekoliko sati. I u tom slučaju Zakon o javnim nabavkama predviđa sprovođenje postupka javne nabavke - pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, koji je nemoguće sprovesti u ovako kratkom roku, zbog neophodnosti poštovanja svih zakonskih rokova, između ostalog i rokova za podnošenje žalbe, pa se zbog neodgovarajućih zakonskih rješenja, može dovesti u opasnost život pacijenta.

Nedostatnost zakonskih odredbi Zakona o javnim nabavkama, odnosi se na nabavku dodatnih količina robe i predviđaju sprovođenje novog postupka javne nabavke -pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, koji opet predviđa neadekvatno dugu proceduru, na koju naručilac ne može uticati, neminovno dovodi do nestašice.

DN: Na kraju, recite nam na koji zaključak se svodi sva ova priča o problemima u sprovođenju i realizaciji postupaka javnih nabavki za potrebe javnih zdravstvenih ustanova?

U sprovođenju postupaka javnih nabavki insistira se na davanju značajne prednosti formi nad suštinom, jer se ekonomski najpovoljnije ponude sa ponuđenim kvalitetnim proizvodima proglašavaju neispravnim zbog manje bitnih propusta. Na taj način se u potpunosti obesmišljava svrha, cilj i suština Zakona o javnim nabavkama, koja bi trebala da se ogleda u transparentnosti i efikasnosti postupka javne nabavke, koji naručiocu treba da omogući nabavku potrebnih roba, usluga i radova, obezbjeđujući pravu vrijednost za uloženi novac, kroz primjenu načela efikasne upotrebe javnih sredstava.

Društvo

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Osniva se socijalna inspekcija

9

BITKA ZA TRUDNICE

Pratiće se primjena predloženog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti Milica Krgović, Bojana Robović

m

inistarstvo rada i socijalnog staranja najavljuje osnivanje socijalne inspekcije, koja bi trebalo da utvrđuje zakonitost rada i ispunjenost standarda u skladu sa predloženim zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore pozitivno se izjasnio o 43 amandmana na predlog zakona, a matični odbor za rad i socijalno staranje će o njima glasati 24. maja. dok je inspekcija rada na terenu i ispituje nepravilnosti u primjeni postojećeg zakona, u Udruženju Roditelji smatraju da u predlogu nema stavke koja bi ubuduće spriječila te zloupotrebe.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na čijem je čelu ministar Predrag Bošković, saopštilo je Dnevnim novinama da je u toku postupak ispitivanja zloupotreba na ime isplaćenih naknada poslodavcima za refundaciju po osnovu porodiljskog bolovanja. Prema navodima pojednih poslanika DPS-a zloupotrebe se kreću i do 10 miliona eura. Taj resor najavio je osnivanje socijalne inspekcije, pod čijim budnim okom bi trebala da bude primjena predloženog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Predlogom zakona o socijaloj i dječijoj zaštiti, koji je naišao na oštre kritike, predviđeno je ograničavanje naknade poslodavcima na ime refundacije po osnovu porodiljskog bolovanja na jednu prosječnu platu. Iz Vlade su u više navrata saopštili da naknade za porodilje ograničavaju, zbog zloupotreba koje su utvrdili u prethodnom periodu.

Poslanik DPS-a, Zorica Kovačević kazala je ranije na sjednici skupštinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje da su zloupotrebe u toj oblasti iz “domena organizovanog kriminala”.

“Dobila sam podatak od predstavnika Ministarstva rada da su te zloupotrebe negdje blizu 10 miliona eura”, ustvrdila je tada

Kovačević.

Pozivajući se na analize isplaćenih naknada poslodavcima na ime refundacije po osnovu porodiljskog bolovanja, iz Ministarstva kažu da su u određenom broju slučajeva utvrdili da postoji osnovana sumnja na postojanje zloupotreba.

U Ministarstvu poručuju da nijesu u mogućnosti da na pitanja Dnevnih novina oko zloupotreba detaljno odgovore, jer je, kako tvrde, u toku postupak utvrđivanja postojanja nepravilnosti. Iz tog resora nijesu odgovorili na naša pitanja koja su se odnosila na period kada su utvrđene zloupotrebe, iznos i firme u kojima su se nepravilnosti dogodile.

“Shodno navedenom, obaviještena je Inspekcija rada koja će utvrditi osnovanost sumnji. Uočeno je prije svega postojanje većeg broja slučajeva zapošljavanja neposredno prije korišćenja porodiljskog odsustva, enormno povećenje zarada neposredno prije korišćenja porodiljskog odsustva, kao i u određenom broju slučajeva otvaranje fiktivnih firmi sa zaposlenima koji koriste porodiljsko odsustvo”, uvjeravaju u Ministarstvu.

U socijalnom resoru navode da će nova inspekcija za oblasti socijalne i dječje zaštite raditi u okvi-

Udruženje Roditelji: Sve će ostati isto Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji smatra da je nepravedno što država hoće da ukine određeno pravo porodiljama zbog zloupotreba malog procenta poslodavaca.

“Zloupotrebe kao zloupotrebe postoje u svakoj sferi. Inspekcija rada je nakon provjere 30-tak firmi utvrdila da nema nepravilnosti i zloupotreba vezanih za refundaciju poslodavcima”, ru Uprave za inspekcijske poslove.

“U vršenju nadzora inspektor je ovlašćen da utvrđuje zakonitost rada i ispunjenost standarda u skladu sa zakonom. Između ostalog, inspektor je nadležan da izvrši neposredan uvid u ostvarivanje prava i usluga, upozori na uočene nepravilnosti i odredi mjere i rok za njihovo otklanjanje, koji ne može biti kraći od 15 dana, ni duži od šest mjeseci. U hitnim slučajevima, nadležan je da naredi otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka odmah”, zaključuju u Ministarstvu. ● Pozitivno o amandmanima Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore na jučerašnjoj sjednici razmotrio je i pozitivno se izjasnio o 43 amandmana na predlog zakona o socijalnoj i dječijoj zašti-

kazala je Mihailović.

Ona navodi da ima pomaka u odnosu na prethodnu situaciju koja se odnosi na zarade, ali ostaje pri stavu da je u pitanju diskriminacija porodilja po više osnova.

“Voljeli bismo da SDP objasni kako će da spriječe buduće zluopotrebe.

U Predlogu nema stavke koja bi spriječila te zloupotrebe. Ako je suti koje su podnijeli članovi SNP-a, Pozitivne stranke i SDP-a. Među predloženim amandmanima najveću prašinu digao je predlog Damira Šehovića da se refundacija nezaposlenim porodiljama sa 26 eura podigne na 100 eura, kao i da se iznos refundacije poslodavcima ograniči na dvije prosječne zarade.

“To u suštini znači da od tri odsto najbogatijih koji ostvaruju pravo na tu naknadu uzimamo da bismo dali 50 odsto najsiromašnijim koji imaju pravo na ovu nadoknadu. Mislim da je ovo dobra mjera jer ograničavamo poslodavcu refundaciju na dvije zarade, ne smanjujemo ni jedan cent refundaciju zaposlenom koji ostvaruju ovu naknadu, a povećavamo je tri puta za nezaposlene”, rekao je on.

Sa stavom Šehovića nije se složio Neven Gošović iz SNP-a, jer prema njegovom mišljenju predlog SDP-a nije usklađen sa crno-

ština izmjene zakona sprečavanje zloupotreba, a sistem kontrole ostani isti, ništa se neće promijeniti”, kazala je Mihailović.

U Udruženju smatraju da bi predlog samo malo iskomplikovao situaciju onima koji su vršili zloupotrebe, a namjeravaju da ih nastave, tako što bi morali da zaposle više trudnica kako bi došli do iste sume novca kao prije. gorskim socijalnim sistemom.

“Zloupotrebe treba eliminisati odgovarajućom inspekcijskom kontrolom, radom onih organa koji su dužni da progone one koji nanose štetu državi”, rekao je on.

Snežana Jonica iz SNP-a je kazala da porodiljsko odsustvo treba da se refundira do posljednjeg centa svakom poslodavcu za svaku porodilju jer je, kako je kazala, to jedino pravedno i zakonito rješenje.

“Kada je neko zaposlen kod države kompletan iznos plate država sama sebi refundira. To je jedino rješenje za koje možemo reći da zadržavamo onakav status kakav jeste i ne utičemo na negativan odnos poslodavaca prema porodiljama”, kazala je Jonica.

O amandmanima će raspravljati i matični Odbor za rad i socijalno staranje, a kako je najavljeno glasanje će biti 24. maja.

10 Hronika

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

NEGDJE ZAPELO

Zatvorenici traže da Marković ispuni obećanje

Zatvorenici traže da se novim zakonom uvede amnestija za zatvorenike koji su odslužili dvije trećine zatvorske kazne

Zakon o amnestiji, tri mjeseca od prekida štrajka zatvorenika, nije se našao u skupštinskoj proceduri Svetlana Kumburović

N

i nakon tri mjeseca od štrajka zatvorenika ZIKS-a koji je okončan obećanjem da će se u skupštinskoj proceduri naći uvođenje novog zakona o amnestiji, po tom pitanju nema pomaka. Predsjednik Odbora za pravosuđe Rifat Rastoder kazao je da nema informaciju da je predlog zakona došao u Skupštinu, a da jeste, on bi za to, kako kaže, vjerovatno znao.

Iz Ministarstva pravde juče nije bilo moguće dobiti informaciju da li je od njih, prije tri mjeseca, potekao predlog zakona o amnestiji kako su to zatvorenici shvatili i okončali štrajk, ili se radilo o pukom davanju pozitivnog mišljenja na inicijativu za donošenje tog zakona, kojom su zatvorenici dovedeni u zabludu da novi zakon samo što nije uveden.

“Inicijativa za donošenje zakona o amnestiji koju je podržao znatan broj punoljetnih građana nalazi se pred nadležnim odborima već više mjeseci. Vlada Crne Gore je dala načelno pozitivno mišljenje na donošenje novog zakona, ali uprkos svemu tome, skupštinski odbori ništa ne čine u cilju rješavanja ovog problema”, navodi se u reagovanju zatvorenika koje je stiglo na adresu Dnevnih novina.

Zatvorenici su u štrajk stupili 11. februara, ne bi li se neko oglasio na inicijativu za donošenje novog zakona o amnestiji osuđenih osoba koja je pokrenuta pola godine ranije.

Aktuelni zakon o amnestiji osuđenih počeo je da se primjenjuje u

avgustu 2010. godine, a kako tvrde zatvorenici, može se primijeniti samo prema pravosnažno osuđenim osobama, što sprečava veliki broj zatvorenika koji su godine proveli u zatvoru bez pravosnažnosti presude da koriste blagodeti amnestije.

Zatvorenici traže da se novim zakonom uvede amnestija za zatvorenike koji su odslužili dvije trećine zatvorske kazne. Time bi se, između ostalog, riješio i problem prenatrpanosti zatvora, kazali su tada zatvorenici ZIKS-a u Spužu. Upravo prenatrpanost, neuslovnost određenih paviljona, loša ishrana, neadekvatna medicinsku njega kao i dužina trajanja sudskih procesa bili su dodatni razlozi “da nadležni organi nešto preduzmu”. Dokazujući koliko je ovo pitanje aktuelno i važno, zatvorenici su podsjetili da je svojim potpisima podršku za donošenje zakona dalo preko 20.000 građana.

Desetodnevni štrajk zatvorenika, kojih je u startu bilo oko 600, okončan je kada je Ministarstvo pravde podržalo njihov predlog i uputilo ga Vladi na davanje mišljenja. Nakon što je i Vlada dala pozitivno mišlje-

nje na inicijativu za donošenje novog zakon o amnestiji, Ministarstvo pravde je najavilo da će to mišljenje uputiti Skupštini koja je nadležna za donošenje zakona.

Zatvorenici su tada naveli da je štrajk “privremeno okončan, do odluke Skupštine”, misleći da je na redu Skupština koja će usvojiti novi zakon. Ipak, najvjerovatnije zato što “mišljenje” ne znači isto što i “predlog zakona”, ovo pitanje se još ne nalazi u skupštinskoj proceduri.

Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Rifat Rastoder tvrdi da predlog zakona nije došao u Skupštinu.

“Nijesam obaviješten da je tako nešto došlo na Odbor čiji sam pre-

sjednik, a da je Skupštini predat predlog zakona, ja bih za to znao.

Da bi se usvojio zakon, na Skupštinu mora doći predlog zakona i to od strane Vlade ili poslanika. Dakle Ministarstvo je moglo dati Vladi na usvajanje predlog zakona koji bi Vlada usvojila i onda bi to došlo pred Skupštinu. Dakle, nema pozitivnog mišljenja, već Vlada usvaja ili ne usvaja predloge zakona, ne vidim zašto bi davala mišljenje”, kazao je Rastoder.

Zatvorenici su ubijeđeni da je slučaj zastao u skupštinskoj proceduri, najvjerovatnije u zakonodavnom odboru. Ipak, predsjednik ovog odbora Džavid Šabović kazao je za DN da ovo pitanje nije dolazilo do

odbora kojim predsjedava.

“Da je to pitanje u nadležnosti zakonodavnog odbora, ja bih ga do sada stavio na dnevni red. Ipak, ukoliko je došlo do neke greške, pa se ipak ispostavi da rasprava tog pitanja pripada odboru na čijem sam čelu, grešku ću odmah ispraviti i staviti to pitanje na dnevni red”, kazao je Šabotić.

Iz Ministarstva nije bilo moguće dobiti informaciju da li je problem u skupštinkoj proceduri ili iz Ministarstva nije ni potekao predlog zakona o amnestiji, već samo puko pozitivno mišljenje na ideju zatvorenika da im se omogući sloboda nakon dvije trećine izdržane zatvorske kazne.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, Rifat Rastoder, Snezana Jonica, Džavid Šabović

UBISTVO U BEOGRADU

ISTRAGA

Osumnjičenom za Kićunov sin uhapšen u Peći silovanje pritvor Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašvić odredio je pritvor u trajanju do mjesec dana Baraninu Radenku Glišiću (47), koji je osumnjičen da je u porodičnoj kući u naselju Bjeliši silovao sugrađanku J. M. (28). Glišić je, kako je naveo izvor iz policije, u subotu, 18. maja, u ranim jutarnjim satima bio u kući sa oštećenom djevojkom. Poslije osam litara ispijenog piva navodno joj je naredio da se skine. Pošto je djevojka odbila da to uradi, Baranin ju je, kako je ispričala u policiji, počeo udarati pesnicama po glavi i tijelu, od čega je nekoliko puta gubila svijest. Dok je imala snage, J. M. se borila protiv nasilnika, udarala ga je, gurala od sebe, ali uzalud. Nakon brojnih udaraca, psovki, uvreda i

prijetnji da će je ubiti, Glišić je, prema sumnjama policije, prisilio mladu sugrađanku na obljubu. Kuću siledžije napustila je oko šest časova ujutru, nakon čega je pošla u službu Hitne pomoći, koja je slučaj prijavila policiji.

Osumnjičeni je uhapšen prekjuče a, prema saznanjima DN, nije priznao da je počinio silovanje. Navodno je rekao da jeste ošamario J. M. jer mu je, kako je objasnio, opsovala mrtvu majku, ali je uporno negirao da je silovao.

Ipak, medicinska dokumentacija na ime J. M., kako DN saznaju od izvora iz istrage, pokazala je da je djevojka imala odnos tokom kojeg se opirala, čime su ispunjeni elementi za krivično djelo “silovanje”.

M.V.P.

Sin ubijenog crnogorskog kriminalca Kićuna Vilotijevića Filip Vilotijević (25), uhapšen je juče u Peći sa Vukašinom Smiljanićem (20) zbog sumnje da prije nedjelju dana učestvovali u pucnjavi na Adi Ciganliji kada je ubijena Tamara Radulović (29).

Nazivajući ga tatinim nasljednikom i novosadskim revolverašem, srbijanski mediji nakon tragedije objavili su damladog Vilotijevića na Kosovu štiti Liridon Keljmendi, mlađi sia balkanskog narko-bosa Nasera Keljmendija. Vilotijević, kako prenose mediji, nikada nije osuđen u Novom Sadu, jer su na čudan način sve istrage protiv njega prekidane.

“Vjeruje se da Vilotijević ima zaštitu u MUP-u i vrhu pravosuđa, s kojima je u odličnim odnosima bio njegov otac Kićun, ubijen 1999. u Novom Sadu. Za Filipom Vilotijevićem policija je ove nedjelje raspisala potragu, jer je, pored Vukašina Cmiljanića, osumnjičen i za učestvovanje u pucnjavi u kafeu ‘Džast vanila’ na beogradskoj Adi Ciganliji, u kojoj je ubijena Tamara Radulović (29)”, piše srpski “Blic”.

Smiljanić

Pucnjava je, kako se vjeruje, bila nastavak obračuna između dvije kriminalne grupe iz Novog Sada.

Jedini Novosađanin koji je te noći pozvan na slavlje bio je Saša Lošić, koji slovi za pripadnika nekadašnje veterničke narko-grupe.

Sve istrage vođene prethodnih godina protiv Vilotijevića misteriozno su prekidane.

Njegov otac Kićun Vilotijević va-

Vilotijević

žio je za jednog od vođa crnogorskog kriminalnog klana u Novom Sadu, a izrešetan je 1999. u sačekuši ispred jednog novosadskog kafića. Bilo je to najspektakularnije ubistvo do tada u Novom Sadu. Zločin se i dalje vodi kao nerasvijetljen, ali se u vezi s tim uvijek pominje sukob porodice Kićuna Vilotijevića s nikšićkom familijom Radulović još od 80-ih godina prošlog vijeka. M.V.P.

Hronika 11

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

NEDOSTAJE VOLJA DRŽAVE

Bez osuđujućih presuda za ratne zločine iz 90-ih

Uviđaj na mjestu nezgode Foto: Darko Jovanović

Iz HRA ocijenili da su državni tužioci i sudovi napravili propust time što nijesu u potpunosti primijenili međunarodno humanitarno pravo Predstavljajući izvještaj suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori, iz Akcije za ljudska prava (HRA) saopštili su da državi nedostaje volja da se ratni zločini počinjeni devedesetih godina procesuiraju. Izvršna direktorka HRA Tea Gorjanc-Prelević navela je da u sučajevima Morinj, Deportacija izbjeglica iz maja 1992. godine, Bukovica i Kaluđerski laz, na koje su se fokusirali u ovom izvještaju, nijedna osoba nije pravosnažno proglašena krivom. Razlog nepostojanja osuđujućih presuda u ovim slučajevima, prema ocjeni Gorjanc-Prelević, jesu propusti državnog tužioca i nadležnih sudova da u potpunosti primijene međunarodno humanitarno pravo.

“Suđenja za ratne zločine su izuzetno važna ne samo za pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji, nego zbog duga koje država mora da ispuni prema žrtvama. Sudovi u Crnoj Gori, umjesto da interpretiraju humanitarno pravo, kao da nastoje da iznađu što restriktivnije tumačenje domaćih i međunarodnih normi da bi umanjili mogućnost kažnjavanja okrivljenih pripadnika crnogorske policije i nekadašnje Vojske Jugoslavije za koje su optuženi”, kazala je Gorjanc-Prelević.

Ona je navela i da je jedan od zaključaka HRA u ovom izvještaju da Tužilaštvo sporo vodi istrage, da se ne otvaraju istrage protiv osoba

Tea Gorjanc-Prelević

koje su zauzimale visoko mjesto u vojno-policijskoj hijerarhiji, te da se nedovoljno precizno kvalifikuju krivična djela koja se optuženim stavljaju na teret.

U slučajevima koje je HRA analizirala, kako je dodala Gorjanc-Prelević, optuženima se pripisuje samo neposredno izvršenje ili izdavanje naređenja za izvršenje krivičnih djela, što znači da Tužilaštvo nije koristilo institute saizvršilaštva ili pomaganja niti je te osobe tretiralo kao organizatore zločinačkih udruženja, iako je negdje bilo osnova i za to.

Izvršna direktorica HRA kritiko-

vala je i postupanje sudova koji su nadležni u ovim slučajevima.

“Viši sud i Apelacioni sud ne koriste svoja ovlašćenja da ispitaju potencijalnu odgovornost okrivljenih po nekom od oblika odgovornosti koji nijesu prisutni u optužnici”, kazala je Gorjanc-Prelević, dodajući da sud nije vezan za predloge tužioca u pogledu odgovornosti i da bi imao pravo da okrivljenog kog optužnica tereti kao izvršioca osudi kao pomagača.

Ona je podsjetila da je Viši sud u predmetu Deportacija zauzeo stav da ratni zločin može postojati jedino ako su ga izvršili pripadnici oružanih formacija strana u sukobu ili osobe koje su bile u službi takvih formacija. Stav Višeg suda u Podgorici da optuženi ne pripadaju nijednoj od tih kategorija i da ne mogu biti odgovorni, prema njenoj ocjeni, proizvoljan je i bez osnova u domaćem i međunarodnom pravu. Što se tiče slučaja Bukovica, Gorjanc-Prelević je navela da je Apelacioni sud, time što je zauzeo neosnovan stav, dao svoj doprinos nekažnjivosti.

“Imamo apsurdnu situaciju da žrtve postoje, a da nema nijedne pravosnažno utvrđeno odgovorne osobe za bilo koji zločin. To je zabrinjavajuće i izazvaće pažnju EU, a trebalo bi da skrene pažnju vlasti u državi”, zaključila je ona.

M.V.P.

PASAT NA KROVU

Troje povrijeđenih u centru Podgorice

Tri osobe povrijeđene su u udesu, koji se juče oko 11.15 časova dogodio kod nadvožnjaka, na putu koji vodi od centra Podgorice ka naselju Masline.

Prema nezvaničnim informacijama, do udesa je došlo kada je “pasat” (PG BJ862), za čijim upravljačem je bio Podgoričanin Radenko Spajić (41) skrenuo u suprotnu kolovoznu traku. Tada se direktno sudario sa

Službenici Uprave carina, Odsijeka za suzbijanje krijumčarenja, u saradnji sa službenicima Carinske ispostave Terminal Podgorica, otkrili su i oduzeli robu vrijednu 16.955 eura za koju se sumnja da povređuje prava intelektualne svojine. Kontrolom robe, koja je pristigla teretnim kamionom iz Turske za firmu sa sjedištem u Podgorici, carinski službenici su pronašli veliku količinu robe za koju se sumnja da povređuje prava intelektualne svojine.

Tu robu čini 1.079 komada odjevnih predmeta “Paul&Shark”, “La Costa”, “Adidas”, “Bogner”, “Boss”, “D&G”.

Garderoba je, kako su saopštili iz Uprave carina, privremeno oduzeta do okončanja postupka.

M.V.P.

“pasatom”(102A001), koji je u vlasništvu međunarodne misije UNHCR-a u Crnoj Gori. Od siline udara “pasat” UNHCRa, kojim je upravljao Podgoričanin Miljan Dedić (29), završio je na krovu. Suvozač u ovom vozilu bio je Branko Belojević (53). Sva trojica povrijeđenih su odmah odvezena u Klinički centar, gdje su im konstatovane lakše tjelesne povrede.

J.M.

Oduzeti pištolj, municija i elektrošoker Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Kotoranina M.K. (32) zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Postupajući po operativnim saznanjima, granična policija Nikšić u mjestu Vilusi kontrolisala je automobil kojim je upravljao osumnjičeni. Tom prilikom kod njega je pronađen pištolj marke “CZ” kalibra 7,62 milimetara sa pet metaka u okviru za koje nije posjedovao dozvolu.

Daljim pretresom kod Kotoranina pronađeno je još pet metaka istog kalibra i jedan elektrošoker sa dva punjača.

Oružje i municija su oduzeti i poslati u Forenzički centar, a osumnjičeni je predat Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću na dalju nadležnost.

M.V.P.

AKCIJA ª PROSJAKº

Osobu sa invaliditetom navodio na prosjačenje Ilustracija

U sklopu akcije “Prosjak” službenici nikšićke policije podnijeli su prekršajnu prijavu protiv E. S.(54), rođenog u Klini, nastanjenog u Nikšiću, zbog sumnje da je osobu sa invaliditetom navodio na prosjačenje, saopšteno je iz Uprave policije. U saradnji sa službenicima nadležnog cen-

tra za socijalni rad, policajci su 18. maja obišli više lokacija u Nikšiću u cilju suzbijanja prosjačenja. Tom prilikom, u Njegoševoj ulici zatečen je E.S. dok je osobu sa invaliditetom R. A. (52) iz Nikšića navodio na prosjačenje, čime je počinio prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.

M.V.P.

12 Crna Gora preporuka

Dugovanja ne naplaćujte od zanatlija PLJEVLJA – Pljevaljski odbor Narodne stranke pozvao je lokalnu vlast u tom gradu da interese opštine i građana Pljevalja ne štiti preko leđa zanatlija, malih i srednjih preduzeća uvođenjem godišnje naknade za korišćenje opštinskih i nekategorisanih puteva i putnog pojasa već da od Vlade, EPCG, Rudnika uglja i ostalih nedodirljivih naplatom onog što joj po zakonima Crne Gore sljeduje.

“Vlast u Pljevljima pozivamo da se ohrabri i krene u odbranu onoga što je naše i zaštite interes opštine kod Vlade Crne Gore, Elektroprivrede, Rudnika uglja i ostalih “nedodirljivih” i naplate ono što nam zaista pripada, a ne da na ovakav način uništavaju pljevaljsku privredu, praveći raznorazne biznis barijere”, navode narodnjaci u saopštenju dostavljenom medijima.

Povod za oštru kritiku je Odluka o naknadi za korišćenje opštinskih i nekategorisanih puteva i putnog pojasa na području opštine Pljevlja koja, tvrde narodnjaci, ugrožava zanatlije, mala i srednja preduzeća, a blagonaklona je prema Rudniku i EPCG. “Odlukom se ne definišu jasno kriterijumi na osnovu kojih će se određivati plaćanje godišnje naknade, već iznos koji treba platiti određuje se paušalno. Tako isti iznos naknade plaćaju veliki sistemi poput Rudnika uglja A.D. Pljevlja, kao i male zanatske radnje što je nedopustivo”, smatraju narodnjaci.

Oni su pozvali privrednike da ne plaćaju “harač kojim se pokušava namaći nedostajući novac u Budžetu”, najavljujući da će Ustavnom sudu podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti sporne odluke.

D.K.

vektra boka

Inspektori se prave da ne vide HERCEG NOVI - Na jučerašnjem sastanku Sindikata radnika “Vektra Boke” saopšteno je da još uvijek nije stigao ni jedan odgovor na zahtjeve koje su poslali prije više od mjesec dana na 11 adresa državnih institucija. Radnici se pitaju i kako je moguće da 16 inspektora koliko ih boravi u Herceg Novom i koji su smješteni u hotelu “Plaža”, ne iskontrolišu Vektra Boku koja je po njima najveći poreski dužnik u Crnoj Gori.

Radnici su nezadovoljni odgovorom inspektora rada u Herceg Novom koji je naložio da menadžment uplati zaostala dugovanja za plate i doprinose samo jednom radniku ko-

ji treba da ostvari penziju, pa je sindikat uputio dopis Upravi za inspekcijske poslove u kome traže da se svi objekti “Vektra Boke” zatvore. Predsednik Sindikata radnika “Vektra Boke” Vojin Miljanić dodao je da se radnicima duguje sedam plata, doprinosi za tri godine, pet prevoza i dva regresa. U Sindikatu očekuju da će peticiju koja je pokrenuta sa zahtjevom da se raskine ugovor sa Vektra Montenegrom potpisati 6.000 građana kako bi se našla na junskom zasjedanju Skupštine Crne Gore. Do sada je prema riječima građana peticiju potpisalo preko 2.000 građana.

S.M.

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Besplatno na više lokacija

PODGORICA - Za vrijeme državnog praznika Dana nezavisnosti parking se neće naplaćivati na opštim parkiralištima kao i u nekim ulicama u Glavnom gradu.

Narednih dva dana parkiranje će biti besplatno u Bulevaru Stanka Dragojevića, na parkingu koji se nalazi kod istočne tribine Gradskog stadiona, kao i na parkiralištu kod bioskopa Kultura, na malom parkingu kod Hotela Podgorica i na Cetinjskom putu kod zgrade Rektorata.

S druge strane, parking će se naplaćivati na parkiralištima iza Beka, kod Fonda PIo, na parkingu kod SC Morača i u garažama.

A.G

Najava sportskog ljeta KOLAŠIN – Protekli vikend u gradu na tari obilježio je turnir u stonom tenisu kao najavu početka “Kolašinskog sportskog ljeta” u organizaciji Sportskog saveza grada. Stonoteniski klub “Gorštak” iz Kolašina organizovao je ovaj turnir kao prvi sportski događaj na početku sezone, a najstariji učesnik turnira je osvojio prvo mjesto Željko Darmanović koji je komandir kolašinske Službe zaštite i spasavanja.

Kako je kazao Duško Milošević trener stonotenskog kluba takmičari koji su osvojili prva tri mjesta dobili su diplome i pehar, dok je pobjednik dobio i novčanu nagradu. Drugo mjesto osvojio je Radovan Šćepanović dok je Borislavu Bulatoviću pripalo treće mjesto. Z.B.

● Foto priča

Pozvali na strpljenje BIJELO POLJE - Bivši radnici “Radnika” juče se ponovo okupili u centru grada zahtijevajući da im se ostvare prava iz radnog odnosa koja su im uskraćena od 1992. godine, kada je firma otišla u stečaj i njih 1.500 završilo na Birou rada.

Predsjednik Inicijativnog odbora za zaštitu prava radnika Svetozar Čabarkapa kazao je, da su razočarani ignorantskim odnosom nadležnih prema njihovim zahtijevima sugerišući kolegama da budu “još malo strpljivi”.

“Prošle sedmice naše predstavnike primio je gradonačelnik Aleksandar Žurić i rekao da će pokušati da nam pomogne.Tražimo da se ispita način na koji je naša firma privatizovana odnosno pljačkaški otudjenja i tu imaju posla policija i tužilaštvo. Odu-

stali smo od najavljenog protesta i zatvaranja u krug fabrike u Zatonu gdje bi štrajkovali glađu, jer su nam iz policije saopštili da ih je kontaktirao predsjednik Žurić te da im treba malo vremena. Ostavljamo im rok od 15 dana i ukoliko nam u medjuvremenu ne saopšte neku novost, pristupićemo najavljenom štrajku”, poručio je Čabarkapa. Član Inicijativnog odbora Izet Ćatović takođe je odlučan da se istraje u ostvarivanju zahtjeva “Izgleda da ne postoji dobra volja da se ispune naši zahtijevi koji su priije svega egzistencijalnog karaktera.Tražimo da nam se poveže staž za čitavo vrijeme provedeno na Birou rada i da se sačini adekvatan socijalni program koji bi nam koliko toliko produžio nadu u život”, kazao je Ćatović. B.Č.

Front

Država da poštuje zakone

Klizište prijeti BIJELO POLJE - U bjelopoljskom prigradskom naselju Malo Polje usljed klizišta prijeti opasnost da potone dionica magistralnog puta Bijelo Polje - Ribarevine. ogomna količina zemlje, nedavno se sručila iz svog ležišta i opasna provalija doseže do same ivice pje-

protest

šačkog trotoara.

Mještani Malog Polja, Rakonja, Medanovića i drugih naselja koji prolaze tim putem ponovo upozoravaju nadležne na opasnosti koje vrebaju gradjane i učesnike u saobraćaju a posebno veliki broj djece koja tuda svakodnevno prolaze. Iz

lokalne uprave saopštili su da je sa tim problemom upoznat Republički inspektor za drumski saobraćaj u čijoj je nadležnosti magistralni put.

Građani strahuju da se nešto ne dogodi dok nadležni odluče da preduzmu mjere da se taj problem riješi.

B.Č.

BUDVA - Povodom sve češćih izjava predstavnika vlasti da će naplatiti svaki euro poreza od privatnika, te da će biti aktivni na suzbijanju sive ekonomije u turizmu, Demokratski front Budve pozvao je vlast u Budvi da, kako navode, za promjenu, iz crne zone u kojoj oni posluju, uđu u sivu zonu, čime bi se bar prividno približili zelenoj zoni.

Odbornik DF Stevan Džaković uputio je i pitanje predsjedniku Opštine Lazaru Rađenoviću da li je držao obećanje da će izmiriti dug “od nekih sedam miliona eura po osnovu neizmirenih poreza i doprinosa koje je davao svaki put iznova, prvo pred lokalne i parlamentarne, a onda i pred predsjedničke izbore”.

“Pitam, gdje su bile službe koje brinu o državnom budžetu dok se nagomilavao ovoliki dug, u pitanju je vrijeme duže od tri godine? Da li iko u ovoj opštini i državi zna šta je uzrok takvom stanju. Jedno je sigurno, građani znaju šta su posljedice, a to su smanjenje ličnih dohodaka, a tako dobijenom razlikom pokušaće da se nadoknade dugovi. Zaposleni su umjesto bruto plate go-

dinama dobijali neto platu, i to kad su je dobijali. Odakle kredibilitet bilo kom inspektoru da po tri puta za redom kontrolišu objekte po Budvi koji posluju 20 i više godina, i uredno izmiruju svoje obaveze a nemaju herca da iskontrolišu sopstveno dvorište”, upitao je Džaković.

Smatra da država mora primjerom da pokaže kako se zakoni poštuju. Džaković ocjenjuje da ta ista država godinama, kada je turizam u pitanju, kontroliše samo domicijelno stanovništvo, a divlje izdavaoce privatnog smještaja zaobilazi.

“Navodno ne može da uđe u kuće i stanove koji čiji vlasnici nisu prijavili da se bave turizmom. Mi pričamo ovdje o svemu već poznatom, odnosno o tome da će se porez i dalje plaćati po osnovu toga kako se ko rodi”, kazao je Džaković.

Džaković je ocijenio i da bi neko iz Vlade trebalo da objasni kako građani Budve isplaćuju dug iz prethodnog perioda u iznosu od 20 miliona. “I to poslednjih, barem, tri godine, a dugovi ostaju na oko 60 miliona kao i ranijih godina”, zaključio je Džaković.

N.L.

Crna Gora 13

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

grijanje

Toplifikacija na dugoj dršci Dejan Kandić

P

ljevljaci, koji budni već tri decenije sanjaju o daljinskom grijanju iz Termoelektrane, o toplifikaciji grada sanjaće još najmanje 20 godina, a taj projekat mnogi neće dočekati baš kao ni postojeći blok TE Pljevlja, koji će otići u staro gvožđe, a da nije ispunio jedan od osnovnih preduslova postavljenih uoči gradnje.

PLJEVLJA – Toplifikacija Pljevalja odvijala bi se postepeno i trajala između 20 i 25 godina, navodi se u najnovijem Nacrtu Strategije razvoja energetike Crne Gore u koji je Vlada, na sjednici u četvrtak, imala uvid.

Ovo praktično znači da bi Pljevljaci dobili sistem centralnog grijanja najranije 2030. godine, skoro pola vijeka nakon puštanja u rad postojećeg bloka Termoelektrane, koji će tada biti samo staro gvožđe, iako je preduslov njegove gradnje i puštanja u rad bila toplifikacija grada. Toplifikacijom bi bilo pokriveno oko 70 odsto stanovništva i to pod uslovom da posebna studija, čiju izradu Nacrt Strategije preporučuje, pokaže opravdanost tog projekta i da se izgradi drugi blok TE. “Projekat razvoja sistema daljinskog grijanja u Pljevljima razvijao bi se postepeno i trajao oko 20-25 godina. Očigledno je varijanta sa postojećim kotlovima na biomasu u postrojenju drvne industrije Vektre Jakić i uvođenje dodatnog novog kapaciteta samo djelimično i prelazno rješenje za narednih 5-10 godina, dok je dugoročno rješenje kogeneracija u planiranom drugom bloku TE Pljevlja”, navodi se u Nacrtu Strategije. Podsjeća se da je opština, “zbog značajnih ekoloških problema sa aktuelnim grijanjem” prije nekoliko godina počela sa pripremnim aktivnostima za projekat daljinskog grijanja na bioma-

su iz Vektre Jakić sa instalisanim termo kapacitetom od približno 18 megavata, na drvni otpad. Ovaj projekat bi koštao oko 7,2 miliona eura i prema Strategiji trebalo bi da se raealizuje u naredne dvije godine. Međutim, snabdijevao bi tek petinu stanovnika te su potrebni i novi izvori energije, a u krajnjem i toplota iz drugog bloka TE. Tada bi “već stari kotlovi na biomasu predstavljali rezervu u sistemu u slučaju isključenja TE Pljevlja II ili kao dodatni kapacitet u slučaju vršnog opterećenja”, navodi se u Nacrtu Strategije uz upozorenje da bi se korišćenje toplote iz drugog bloka TE za grijanje grada negativno odrazilo na proizvodnju struje. Novi blok elektrane bi, prema Nacrtu Strategije, u elektroenergetski sistem Crne Gore bio priključen 2022. godine, a “oduzimanje toplote na njemu smanjilo bi raspoloživu električnu snagu za oko 15 megavata, a time i proizvodnju električne energije za tržište najviše u zimskim mjesecima kada su cijene najviše”.

Stoga, preporučuje ovaj radni dokument, neophodni su pregovori između Vlade, EPCG, investitora drugog bloka TE i lokalnih vlasti oko modela kompenzacije dodatnih investicionih troškova kogeneracije i smanjenja prihoda od prodaje električne energije i sistemskih usluga in-

vestitora na jednoj strani i prihoda od prodaje toplote za daljinsko grijanje na drugoj, koje je takođe blisko povezano sa tarifom za daljinsko grijanje što je u nadležnosti lokalnih vlasti koje bi trebalo da finansiraju izgradnju distributivne mreže.

Toplifikacija Pljevalja, složna je ekološka i zdravstvena javnost, ali i lokalna uprava, ključno je pitanje rješavanja nagomilanih ekoloških problema u najsjevernijoj crnogorskoj opštini. Toplifikacija bi “ugasila” oko 5.000 individualnih ložišta i četrdesetak kotlarnica sa niskim stepenom sagorijevanja koje u značajnoj mjeri zagađuju životnu sredinu ispuštajući u vazduh materije opasne po zdravlje ljudi, među nji-

ma i PM čestice koje su među najopasnijim zagađujućim materijama u vazduhu i utiču na otpornost respiratornog sistema zadržavajući se u najdubljim djelovima pluća. PM10 i čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja pluća, a naročito su ugroženi djeca, trudnice, stari i bolesni. Prekoračenja graničnih vrijednosti ovih čestica ima i širom svijeta, ali dok se u Evropi mjeri jednocifren broj dana sa prekoračenjima u Pljevljima se mjere mjeseci. Tokom 2010. preko pet mjeseci ili 162 dana njihova koncentracija je bila daleko veća od dozvoljene. Godinu kasnije bilo je 193 dana sa prekoračenim vrijednosti-

ma, a lani čak 207 ili skoro sedam mjeseci. Zimi čest je slučaj, tek dva tri dana u mjesecu Pljevljaci mogu disati slobodno.

Pljevaljsko zdravstvo odavno ukazuje na uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, posebno na rast broja respiratornih oboljenja najizraženijih kod djece. Prema Informaciji o stanju životne sredine za posljednje četiri godine u tom periodu registrovano je čak 26.000 oboljevanja respiratornog sistema, od bronhitisa opreko astme do karcinoma. U porastu je i broj malignih oboljenja pa su u istom periodu dijagnostikovana 903 slučaja sa evidentnim rastom maligniteta pluća, sa petanestak registrovanih u 2007. na skoro 50 u 2011. godini.

14 Crna Gora ZAHTJEV MJEŠTANA PRŽNA

NAĐA BEGOVIĆ

Gitara joj je životno opredjeljenje KOLAŠIN - Na drugom međunarodnom muzičkom takmičenju “Fantast 2013.”, koje je održano u Bečeju protekle nedelje, prvo mjesto u disciplini gitara osvojila je Kolašinka Nađa Begović. Nađi, učenici četvrtog razreda Škole za osnovno muzičko obrazovanje, je ovo bilo prvo međunarodno takmičenje, a prošle godine na Festivalu mladih muzičara Crne Gore, koji je održan u Kolašinu osvojila je Zlatnu liru, što je prvi put da učenici te škole dobiju nagradu u pomenutoj kategoriji.

Ove godine Nađa je u klasi nastavnice Milene Vračarić, pa je za obje, kako su kazale, takmičenje u Bečeju bilo lijepo i korisno iskustvo.

“Najljepše mi je bilo što sam mogla da čujem svoje vršnjake iz drugih zemalja kako sviraju”, kazala je Nađa, dok je Vračarić pohvalila odličnu organizaciju muzičke škole “Petar Konjević” iz

Bečeja, kako i ideju i entuzijazam direktorice Tamare Krajtmar.

U Nađinoj grupi bilo je jedanaest takmičara iz nekoliko zemlja.

Ona je odlična učenica osnovne i muzičke škole, a pored sviranja gitare, što će joj, kako tvrdi, biti životno opredjeljenje, ona dobro pjeva i član je KUD “Mijat Mašković”.

Z.B.

BIJELO POLJE

Porodila se u taksiju BIJELO POLJE - Ispred Hitne službe u bjelopoljskom naselju Medanovići juče se odigrala prava drama kada se u taksiju porađala Vesna Janković. Odmah po saznanju o tom događaju na lice mjesta dotrčao je odgovorni ljekar Hitne službe Bećin Kadić i porodio ženu.

“Neko je usplahiren dotrčao i povikao da se žena porađa u taksiju i da je pitanje da li će beba

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

preživljeti. Odlučivale su sekunde i primijenio sam sve znanje kako bi beba zdrava došla na svijet jer je već bila poplavila. U porađanju su mi pomogli tehničari Nusret Bervišević i Milan Mujović, te smo bebu predali babicama sa ginekološkog odjeljenja, koje su ubrzo stigle. Inače, i majka i beba se osjećaju dobro”, kazao je Kadić.

B.Č.

Stopirajte radove BUDVA – Mještani Pržnog, njih 30, juče ujutru su protestovali i tražili od nadležnih da stopiraju izvođenje svih građevinskih radova na području opštine Budva, ako, kako su kazali, misle na razvoj turizma i nesmetano obavljanje turističke djelatnosti.

Mještani su, isprovocirani izgradnjom objekta uz samu obalu mora, tražili da se ti, kao i svi ostali radovi obustave, te gradilišta konzerviraju.

Navodeći da nema ništa protiv toga što neko gradi zgradu, Mitar Mitrović iz Pržna je kazao da su zvali predsjednika Opštine do komunalne službe, policije, da bi na kraju stupili u vezu sa izvođačem.

“Donekle je postignut dogovor da se obustavi gradnja, međutim, do 15. maja je trebalo sve ovo srediti. Ovo je ekskluzivna zona, plaćamo ekskluzivni porez, ekskluzivne komunalije. Ne vidim da je gradilište obezbijeđeno”, naveo je on.

Ističe da nijesu upoznati sa odlukom da je izvođenje građevinskih radova u ekskluzivnoj i provoj zoni produženo do 1. juna, već kaže da su mu nadležni rekli da će gradnja biti obustavljena 15. maja.

“Rekli su da to nije objekat od društevnog značaja, obdanište ili bolnica, pa da se produži rok izgradnje. Njemu čak ovih 10 dana ne može ništa da završi, a nama znači zbog turističke sezone. Njemu niko ne brani da pravi kuću.

Niko ne brani gradnju, ali treba poštovati rokove”, kazao je.

Opština Budva produžila je rok za izvođenje građevinskih rado-

va u ekskluzivnoj prvoj zoni do 1. juna. Međutim, mještani Pržna sa time nijesu bili upoznati i takvu odluku ne opravdavaju.

Kako navodi Ilija Kažanegra, odluka sa kojom su oni upoznati jeste da u ovim zonama gradnja prestaje 15. maja.

“Mi nijesmo ni time zadovoljni i tražimo da ta odluka važi od 1. maja. Nije nam jasno da li je neko svojevoljno izmijenio tu odluku da se može raditi do 1. juna. To, po meni može samo opština Budva da izmijeni, i ne smije ni da je

mijenja. Ako hoćemo da živimo od turizma, moramo se ponašati kako treba. To je žalosno da smo danas morali da intervenišemo i dovodimo izvođača u nepriliku. Tražimo da opštinski organi natjeraju izvođača da to sredi i upristoji”, kazao je Kažanegra.

Mještani, naglašavaju, ne krive ni izvođača niti investitora, već nadležne službe što, kako kažu, nijesu ispoštovali odluku koja je od vitalnog interesa za razvoj turizma i obavljanje turističke djelatnosti na teritoriji opštine Budva. N.L.

Crna Gora 15

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

most na port mileni

Isplatilo se čekanje Suzana Ganić

M

ost na Port Mileni, vrijedan 13, 9 miliona eura, koji je građen gotovo tri godine, juče je svečano otvorio premijer Milo Đukanović, ministar pomorstva I saobraćaja Ivan Brajović i predsjednik opštine Ulcinj Nazif Cungu. Ovim mostom povezan je bulevar u Ulcinju sa putem za Štoj, odnosno Adu Bojanu, čime će biti umanjene saobraćajne gužve tokom ljetnjih mjeseci i višečasovni zastoji na putnom pravcu Ulcinj - Velika plaža.

ULCINJ - Da otvaranje mosta predstavlja prekretnicu u razvoju Ulcinja kao turističke destinacije, potvrdio je još jednom prvi čovjek grada.

“Pored toga što će modernim izgledom i arhitekturom postati simbol Ulcinja, doprinijeće i poboljšanju kvaliteta turističke ponude, jer će Velika plaža, kao najveći potencijal Crne Gore, postati dostupnija svim turistima, a istovremeno će se stvoriti uslovi za ozbiljne investicije i početak njene prave valorizacije”, kazao je Nazif Cungu, dodavši da je završetak radova u vrijeme ekonomske krize dokaz odlučnosti Vlade i opštine da se Velika plaža valorizuje i postane svjetski turistički centar.

Ministar saobraćaja Ivan Brajović je ocijenio da je novi most višestruko koristan.

“Već od danas biće povećana protočnost saobraćaja, odnosno biće umanjene saobraćajne gužve, koje su

naročito izražene tokom turističke sezone. Istovremeno, most predstavlja preduslov dalje valorizacije prostora Velike plaže, jednog od najvećih potencijala kako ulcinjske regije, tako i Crne Gore uopšte”, istakao je Brajović.

Prema njegovim riječima, projektovanje pokretnih mostova spada u najzahtjevnije inženjerske poduhvate. Kako je rekao, konstrukcija mosta je unikatna, rješenja su inovativna, a još jedna posebnost je tehnologija gradnje, tzv. metoda potiskivanja, neubičajena za ovakve objekte.

“To su sve razlozi zbog kojih je Port Milena jedan od najzahtjevnijih mostova koji je u posljednje vrijeme građen u regionu”, kazao je Brajović.

Ulaganja u infrastrukturu, prema riječima premijera Mila Đukanovića, preduslov su razvoja svuda u svijetu.

On se osvrnuo i na skeptičnost pojedinaca kada je most bio u početnoj fazi gradnje.

Ulcinju predstoji najveći investicioni ciklus “Ovo je samo jedna u nizu od investicija koje su realizovane i koje će se realizovati”, kazao je Cungu, osvrnuvši se na Regionalni vodovod, sanitarnu deponiju, biznis zonu, put Ulcinj - Sukobin, usvajanje planske dokumentacije, izradu projektne dokumentacije za kanalizacioni sistem, maksimalne olakšice za komunalije, koje predstavljaju garanciju početka najvećeg investicionog ciklusa u Ulcinju. Đukanović je ocijenio da su prvi inputi koje je napravila lokalna uprava veoma ohrabrujući.

“Mnogi su na početku bili, ne bez razloga, skeptični da li će uspjeti naum Vlade Crna Gore, zajedno sa SO Ulcinj, da realizuje ovako zahtjevnu inženjersku i finansijsku investiciju.

Kad kažem ne bez razloga, imam na umu već tada postojeću finansijsku krizu manje-više svih evropskih država”, kazao je Đukanović.

Zato danas, kako je istakao, možemo sa ponosom da kažemo da smo uspjeli, uprkos nemaštini koju generiše kriza.

“Uspjeli smo da izdvojimo blizu 14

“Državne investicije ne smiju biti jedine, moramo stvarati uslove za realizaciju privatnih investicija, domaćih i stranih, moramo unapređivati naš poslovni ambijent. Veoma je ohrabrujuće što je opština Ulcinj u prethodnom periodu stvorila uslove za razvoj zona, što je snizila komunalne tarife za realizaciju turističkih i drugih privrednih inicijativa i što radi na unapređenju prostorno-planske dokumentacije, bez čega nema kvalitetnih investicija”, rekao je Đukanović. miliona eura i završimo značajan infrastrukturni objekat, koji je Ulcinju već dugo trebao. Trebao je za kvalitet života građana Ulcinja i kao pretpostavka za kvalitet daljeg dinamičnog turističkog i ekonomskog razvoja ove opštine i Crne Gore”, kazao je Đukanović. On je optimista kada je budućnost Crne Gore u pitanju. Nakon što se unaprijedi saobraćajna i komunalna infrastruktura i riješi pitanje otpadnih voda, ovoj opštini, kako je rekao, kao ni ostalima, neće faliti zainteresovanih investitora.

Bez hidraulike

PREMINULI Vukman Ljubisava Medojević mašinski inženjer u penziji, 20. maja 2013. u 69. godini u Novom Sadu.

Sahrana će se obaviti 22. maja u 14 sati na Novosadskom groblju. Kuća žalosti Molijerova 3, stan 5, Novi Sad.

Vukosav-Vujo Petra Vuković 20. maja 2013. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 21. maja u 14 sati na groblju u Goricama.

Janko Milutina Rudić 18. maja 2013. u 85. godini u Beogradu. Sahrana će se obaviti 21. maja u 14 časova na groblju u Ravnoj Rijeci.

Radivoje Ilijin Backović 19. maja 2013. u 73. godini. Sahrana će se obaviti 21. maja u 15 časova u Drenovštici.

Nada Miloša Đukanović rođena Ivanović, 18. maja 2013. u 62. godini. Sahrana će se obaviti 22. maja 2013. u 15 časova na Čepurcima.

Radosav Milovanov Đurović (1922), major JNA u penziji, 16. maja 2013. u Beogradu u 91. godini.

Sahrana će se obaviti 21. maja u 15 časova u selu Sretnja.

Nadežda-Nada Stankova Đurišić

Da će turisti do Velike plaže i Ade stizati mnogo brže i bez gužve, sasvim je izvjesno. Ali, ipak, most još neko vrijeme neće biti pokretan, kako je predviđeno projektom.

“Planirano je da se po završetku čišćenja korita kanala most otvara i da se konstrukcija rotira. Hidraulika na mostu biće naknadno postavljena kada se stvore preduslovi za plovidbu kanalom Port Milena”, kazao je Brajović.

Most, kako je rekao, svojim srednjim stubovima, u obliku harfe, označava ulaz u buduću marinu i daje joj vizuelno prepoznatljiv i jedinstven izgled u zatvorenom položaju, a tako će biti i u otvorenom. Na taj način postignuto je rješenje kojim su zadovoljeni ekonomski, upotrebni i vizuelni kriterijumi. Dužina dionice, koja je obuhvaćena projektom, iznosi 920 metara, most je dug 350, a širok 20, 30 metara, sa četiri saobraćajne trake, razdjelnim ostrvom i pješačkim stazama.

rođena Kažić, 19. maja 2013. Sahrana je obavljena 20. maja na groblju Čepurci. Kuća žalosti Trg Božane Vučinić 14.

Milanka Mija Butrić rođena Vesković, 19. maja 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 20. maja 2013. u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Petko Novaka Božović 19. maja 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 20. maja u 15 časova na groblju u Zatonu.

Žarko Luke Anđić 19. maja 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 20. maja u 15 časova na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti Ćurilac bb, Danilovgrad.

Milica Spasoja Papić pijačni barometar

Na pijacama domaće najbolje prolazi PODGORICA - Veliki broj kupaca juče je posjetio pijacu tržnog centra “Gintaš”. Uprkos tome prodavci nijesu zadovoljni prodajom voća i povrća.

Da se domaći proizvodi najviše kupuju tvrdi prodavačica iz Bara koja

je jedna od rijetkih koja se može pohvaliti dobrom prodajom.

“Nijesam stalni prodavac na ovoj pijaci, proizvode dovozim iz Bara.

Kupci su upoznati da prodajem domaće proizvode pa mi sve brzo pro-

đe i jako sam zadovoljna sa prodajom”, kazala je prodavačica Merzuka Musić.

Ni stalni prodavci u Bazaru ne mogu se pohvaliti zaradom, kupci uglavnom kupuju najosnovnije u malim

količinama. Cijene u oba tržna centra su slične, u odnosu na predhodnu sedmicu jeftinije se mogu kupiti tikvice, paradajz, krastavac i narandže. Uprkos sniženjima na pijacama tezge često ostanu pune.

A.G

Cijene voća i povrća Banane Narandže Jagode Pipun Kupus Zelena salata Tikvice Krastavac Paradajz

Gintaš

Bazar

1.2 0,80-1 1-1,5 2 0,8-1 1-2 0,5-1 0,8-1 0,8-1

1.3 1-1,5 1-1,5 2 1 1-2 0,8-1 1 1-1,5

rođena Bogdanović, 19. maja 2013.

Sahrana je obavljena 20. maja u selu Koravlica, Nikšić ± Vraćenovići u 15 POGREBNE USLUGE časova.

SUZA

NIKŠIĆIvanova PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Jela Žarković Radno vrijeme 0-24 067 068

063/201-968 19.040/230-227, maja 2013.069/287-160, u 90. godini u Risnu.

Sahrana je obavljena 20. maja Po najpovoljnijim cijenama u Crnoju Gori nudimo: 13 časova na mjesnom groblju u - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i Nedajnom. nacionalne nošnje

- Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija Viktor Kolje Vuljaj - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montažau nadgrobnih 18. maja.2013.

44. godini.obilježja Sahrana - Slanje umrlica i pomena za dnevne jenovine obavljena 20. maja u Krševu.

- Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

zOrAn MilAnOvić

Kriv sam ja, sigurno nije moja sekretarica

POSJETA

Dačić: Ovaj Vido lijepe vijesti Šef njemačke diplomatije nakon sastanka sa državnim vrhom Srbije poručio da će odluka o dobijanju datuma za početak pristupnih pregovora sa EU zavisiti od rezultata primjene briselskog sporazuma

B

EOGRAD - Srbija je posvećena rješavanju problema KiM i daljem napretku na putu ka EU, ali neće obmanjivati evropske partnere obećavajući nešto što ne može da ispuni, rekao je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić u razgovoru sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Gvidom Vesterveleom. Premijer Dačić rekao je da će Srbija ispuniti svoj dio obaveza, a da od Njemačke očekuje pozitivnu ocjenu o početku pregovora sa EU.

ZAGREB - Dan nakon prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj, predsjednik SDP Zoran Milanović kazao je da sebe smatra krivim za rezultate koje je postigla njegova stranka.

“Pitate me jesam li kriv? Naravno da sam kriv. Ko bi bio kriv, moja sekretarica?”, rekao je Milanović, dodavši da mora preuzeti odgovornost.

“Naravno određenih promjena ima, u velikim gradovima SDP je pojedinačno najjača snaga, ali rezultatima ne mogu biti pretjerano zadovoljan”, kazao je na konferenciji za novinare.

Od rezultata u Zagrebu očekivanja su bila veća, priznao je Milanović, dodavši i kako je “u Zagrebu već četiri godine na djelu jedna klijentelistička ekipa koja ne vodi grad ni približno na evropski način”, a ako građani to ne prepoznaju onda, rekao je, neka izaberu koga hoće.

“Dogodilo se da je u prvom krugu ostvario znatnu prednost kandidat koji je nekad bio član SDP dok nije bio izbačen, a zna se i zašto je izbačen, pa ako je to cijena koju moramo platiti, mi ćemo je platiti”, prokomentarisao je Milanović veliku prednost Milana Bandića u Zagrebu.

Po Milanovićevim riječima, SDP-ov gradonačelnički kandidat Rajko Ostojić je neuporedivo “bolji, pametniji, obrazovaniji i čistiji”, a kada je riječ o drugom krugu, priznao je da nema iluzija i da će biti jako teško. Za rezultate u Splitu Milanović je rekao kako je konačno prevladala opcija koja predstavlja “zdravi građanski i pučki mentalitet, pošten, radan i katkad možda i malo neatraktivan”. Predsjednik SDP takođe je čestitao svima koji su pobijedili u prvom krugu, a onima koji

idu u drugi krug poželio je poštenu borbu.

● Splićani Keruma “puStili niz vodu” U prvom krugu lokalnih izbora u Hrvatskoj s natpolovičnom većinom izabrani su gradonačelnici Čakovca, Virovitice i Velike Gorice, dok će se u svim ostalim većim gradovima čelni ljudi birati u drugom krugu. Prema privremenim neslužbenim rezultatima hrvatskog Državnog izbornog povjerenstva (DIP), nakon 99,95 odsto obrađenih biračkih mjesta, za gradonačelnika Zagreba u prvom krugu lokalnih izbora u vođstvu je Milan Bandić (kandidat grupe birača) sa 47,3 odsto glasova, dok je sljedeći kandidat s najviše glasova Rajko Ostojić (SDP, HNS, HSU, ZS, Eko-savez - zeleni, Zeleni zajedno) sa 22,71 odsto glasova.

U prvom krugu izbora za gradonačelnika Splita u vođstvu je Ivo Baldasar (SDP, HNS, HSU) sa 29,24 odsto glasova, a najviše glasova poslije njega osvojio je Vjekoslav Ivanišević (HDZ, HSP AS, HČSP, HSLS, HDS, BUZ) - 21,72 odsto, podaci su DIP-a. Dosadašnji gradonačelnik Splita Željko Kerum (HGS, HSS, SU) osvojio je 18,51 odsto, što znači da se oprostio od drugog kruga izbora.

U Rijeci je za mjesto gradonačelnika u vođstvu Vojko Obersnel (SDP/HNS/HSU/IDS/ARS/SDAH/ SDSS) sa 48,06 odsto glasova, a slijedi ga Hrvoje Burić (HDZ/HSS/ HSP AS) sa 16,09 odsto glasova.

Kandidati za gradonačelnika Dubrovnika koalicije HNS-HSSSHUS Andro Vlahušić i koalicije HDZ-HSP AS-HSLS Teo Andrić ušli su u drugi krug. Za dosadašnjeg gradonačelnika Vlahušića glasalo je 31,76 odsto Dubrovčana, a za Andrića 25,92 odsto

Predsjednik Tomislav Nikolić rekao je da je Srbija posvećena rješavanju problema Kosova i Metohije, kao i postizanju plana implementacije sporazuma od 19. aprila, ali da neće prihvatiti implementaciju nečega čega nema u postignutom sporazumu, niti će ikada, ni otvoreno ni prikriveno, prihvatiti nezavisnost Kosova i Metohije. U razgovoru sa njemačkim šefom diplomatije Gvidom Vesterveleom, Nikolić je rekao da je za Srbiju veoma važno da što prije dobije datum otpočinjanja pristupnih pregovora sa Evropskom unijom i da zato Srbija neće obmanjivati svoje evropske partnere obećavajući im ono što ne može da učini.

Predsjednik je dodao da Srbija ne že-

li da je Evropa izdržava, već želi da radi.

Srbiji su potrebne nove investicije da bi omogućila bolji život svojim građanima i zbog toga joj je bitno dobijanje datuma za otpočinjanje pregovora sa Evropskom unijom.

Nikolić je svom gostu prenio da su izgubljene tri nedjelje u pokušajima da se dogovori plan implementacije sporazuma od 19. aprila.

“To je jasan znak da predsjednici vlada moraju da predvode dogovore o implementaciji, u prisustvu visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, zato što najbolje znaju šta je dogovoreno u sporazumu”, rekao je Nikolić.

Vestervele se složio sa srpskim predsjednikom u vezi sa potrebom da dogo-

vore o implementaciji vode predsjednici vlada.

On je dodao da Njemačka vodi otvorenu politiku prema Srbiji i njenom članstvu u Evropskoj uniji, kao i da je vidi kao evropsku državu.

“Evropska perspektiva Srbije je u interesu naše zemlje, ali i Evropske unije, i zato bih volio da Bundestag predloži donošenje pozitivne odluke o daljim koracima Srbije na evropskom putu”, kazao je Vestervele, naglasivši da je za to veoma važno donošenje plana implementacije sporazuma između Beograda i Prištine.

Premijer Srbije Ivica Dačić rekao je da će Srbija ispuniti svoj dio obaveza koje je preuzela potpisivanjem briselskog sporazuma, a da od Njemačke očekuje pozitivnu odluku o početku pregovora o članstvu u EU. Premijer Dačić je rekao da se danas nastavlja dijalog Beograda i Prištine u Briselu, u kojem će Srbija uložiti maksimum napora da se dođe do rješenja i usvajanja plana implementacije, koji je, zajedno sa prvim koracima u pravcu sprovođenja, nužan za

● Foto priča

Riječani se sjećaju Čea RIJEKA - odana političkom i revolucionarnom nasljeđu svog oca, Aleida Gevara, ljekarka i književnica, nastavlja promovisati ideale društvene jednakosti i pravde za koje se borio i njen otac. ona je juče posjetila mjesto gdje je nastala poznata fotografija Ernesta Če Gevare u Rijeci, a danas će održati predavanje na riječkom Filozofskom fakultetu. Nakon prijema u zgradi Županije, ispred hotela Kontinental organizovano je fotografisanje sa Riječanima koji su bili domaćini Če Gevari davne 1959. godine, fotografom Petrom Grabovcem i pjesnikom Đakomom Skotijem. Aleida Gevera u Hrvatsku je došla kao predavač na 6.

Subversive Film Festivalu u Zagrebu. Njen domaćin je predsjednik Hrvatskog društva pisaca, prof. dr sc. Nikola Petković.

Hotel Aman Sveti Stefan

Hotel Aman Sveti Stefan is looking to hire the experienced drivers with great attitude, personality and skills who will help us take care of our guests during the summer season 2013.

Ukoliko ste kreativni i želite da budete dio našeg tima, a posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu,

If you are anything like the person described above and you speak English please send your CV to

Potrebna dva izvršioca za posao u DTP odjeljenju. Obavezno poznavanje Indesign-a i Photoshop-a.

amansvetistefancareers@amanresorts.com

Javite se

Cv sa propratnim pismom slati na marketing@dnovine.me

Globus 17

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

dovdan donijeće AUTO-BOMBE

Pakao u Iraku dobijanje datuma. Srbija je, kako je dodao, svjesna da je za nastavak procesa evrointegracija važan ne samo dijalog sa Prištinom, već i primjena dogovorenog i istakao da 28. juna “na Vidovdan” poslije sastanka Evropskog savjeta očekuje pozitivne vijesti.

“Znate da je 28. jun, odnosno Vidovdan, težak datum za Srbiju. To je datum koji nije donio mnogo toga dobrog u istoriji od Kosovskoj boja, do ubistva Franca Ferdinanda i izručenja Miloševića Hagu. Očekujemo da ovaj Vidovdan donese dobre vijesti za Srbiju, da bude odobren početak pregovora sa EU”, rekao je Dačić.

Premijer je, osvrćući se na bilateral-

ne odnose Srbije i Njemačke, poručio da u predstojećim mjesecima treba ozbiljno razmotriti pitanje nalaženja zajedničkih političkih, ekonomskih i svih drugih interesa.

“Naši odnosi su paradoksalni jer, s jedne strane, Njemačka je naš najveći spoljnotrgovinski partner, donator i investitor, u Srbiji posluje više od 300 njemačkih preduzeća koja zapošljavaju više od 20.000 radnika, takođe planiraju se nove investicije, a sa druge strane smo u političkim odnosima imali razne smetnje na vezama”, zaključio je Dačić. Šef njemačke diplomatije Gvido Vestervele najavio je da će dati pozitivno mišljenje Bundestagu i Vladi Njemač-

ke po pitanju davanja datuma za početak pregovora Srbije sa EU ukoliko bude opipljivih rezultata u primjeni briselskog sporazuma.

“Ovo je istorijski trenutak i treba donijeti hrabre i dalekosežne odluke”, rekao je Vestervele na pres-konferenciji, poslije razgovora sa premijerom Ivicom Dačićem.

Govoreći o primjeni sporazuma, Vestervele je naglasio da se “ne radi o satima, već o blagovremenoj odluci”. Svoju posjetu Beogradu njemački ministar započeo je susretom s vicepremijerom Aleksandrom Vučićem u nedjelju popodne. Iz Beograda Vesterevele je otputovao u Prištinu.

BAGDAD - Najmanje 60 ljudi poginulo je u nizu bombaških napada i oružanih sukoba u sunitskim i šiitskim oblastima u Iraku, saopštili su zvaničnici. Napadi, od kojih su se neki dogodili na pijacama i prepunim autobuskim stanicama tokom jutarnjeg špica, posljednji su u talasu nasilja u Iraku, usmjerenog i protiv sunitskih i protiv šiitskih civila, u kojem je za samo nedjelju dana poginulo najmanje 200 ljudi. Najgori jučerašnji napad dogodio se u Bagdadu, gdje su, u eksplozijama devet automobila bombi, u kvartovima u kojima žive šiiti, poginule 24 osobe, dok je 130 ranjeno, saopštila je policija. Meta napada bila je i Basra, na jugu zemlje, u kojoj je, u ekspoziji dva automobila bombe, poginulo najmanje 13 ljudi, dok je više od 40 povrije-

đeno, prenio je AP. Za sada niko nije preuzeo odgovornost za napad, ali samoubilačke bombaške napade u Iraku uglavnom izvode pripadnici Al kaide. Parkirani automobil eksplodirao je i u Samari, u blizini mjesta okupljanja pripadnika provladine sunitske milicije, koji su ispred vojne baze čekali da prime platu. U napadu je ubijeno troje, a ranjeno 13 ljudi. Istovremeno, naoružani napadači presreli su iz zasjede dvije policijske patrole u Anbaru i ubili osmoricu policajaca. Takođe u Anbaru, pronađena su tijela 13 ljudi, od kojih su osmoro bili policajci, oteti u petak i ubijeni pucnjem u glavu. Posljednji sukobi u Iraku podsjećaju na osvetničke napade između dvije grupacije, koji su Irak 2006-2007. godine doveli na ivicu građanskog rata.

18 Kultura

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

GOSTOVANJE

MUZIKA

Praznični koncert u Parizu

Legendarni violinista Ivri Žitlis nastupiće večeras u Adiar Teatru u Parizu povodom Dana crnogoske nezavisnosti. Koncert, u organizaciji fondacije Petrović Njegoš koji je podržala Ambasada Crne Gore u Francuskoj, humanitarnog je tipa, a prikupljeni novac koristiće se za program ranog otkrivanja kancera. Legenda violinizma i jedan od najstarijih aktivnih solista na svijetu nastupiće u pratnji pariškog kamernog orkestara. Oni će svirati u pratnji Mikaela Gutmana (violina), Maje Kišime (violina), Antona Martinova (violina i klavir), Marka Drobinskog (violoncelo) i Daria Ulantseva (čembalo). Na programu su djela Vivaldija, Baha, Vijetana, Rahmanjinova, Krajslera, Piazole, Martinova. Žitlis će intonirati i crnogorsku himnu, čemu će se pridružiti kvartet, a potom i čitavi orkestar u prat-

Predstava je odigrana u okviru Nacionalnog festivala malih teatarskih formi

nji crnogorskog princa Nikole Petrovića (flauta). Princ će zajedno sa doktorom Sašom Čelebić i crnogorskom ambasadorkom Irenom Radović otvoriti ovaj događaj.

PRIZNANJE

Riversajd najbolji u Evropi

Evropski muzejski forum (EFM) proglasio je Riversajd muzej transporta i saobraćaja u Glazgovu za najbolji u Evropi 2013. godine, u konkurenciji oko 70 muzeja iz dvadesetak zemalja širom Evrope. Evropska nagrada za muzej godine (EMYA) dodijeljena je na Međunarodni dan muzeja, 18. maj, na ceremoniji u Tongerenu u Belgiji. Slaveći inovativne i ka publici orijentisane muzejske prakse širom Evrope, EFM je dodijelio

ª Egzistencijaº uspješno izvedena u Bugarskoj

još tri priznanja, kao i četiri specijalne pohvale. U konkurenciji za ovogodišnju nagradu bilo je 40 muzeja, koji su se prijavili na konkurs, kao i još 29 koje je nominovao žiri EMYA. Muzeji su ocjenjivani na osnovu stepena zadovoljavanja potreba i želja posjetilaca, a članovi žirija su proputovali Evropu kako bi se i neposredno uvjerili u kvalitet kandidata - od Azerbejdžana do Portugala, od Norveške do Turske.

“Egzistencija” Edvarda Bonda, u režiji Radmile Vojvodić izvedena je na 24. Nacionalnom festivalu malih teatarskih formi, u okviru NETA selekcije, u Vraci, (Bugarska), u subotu 18. maja. Glumci Momčilo Otašević i Aleksandar Radulović izazvali su odlične reakcije bugarske publike koja je dugim aplauzima nagradila crnogorsku predstavu. Nacionalni festival malih teatarskih formi u Vraci u okviru koga je održan i 3. NETA festival (Nova evropska teatarska akcija), okupio je 18 teatarskih ostvarenja iz Slovenije, Rumunije, Bugarske, Albanije, Litvanije, Srbije i Makedonije. Selektor 3. NETA festivala Blagoje Stefanovski, istakao je da je ovaj festival postao značajna tačka na teatarskoj mapi Evrope, koji okuplja predstave savremenih tea-

tarskih poetika značajnih evropskih pozorišnih reditelja, te da se ove godine posebno vodilo računa da budu zastupljeni komadi koji eksperimentišu sa formama i scenskim izražajnim sredstvima, i donose nešto novo i drugačije.

“Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta i Međunarodnog festivala Kotor art, svakako pripada toj vrsti teatra. Ove godine kroz selektovane predstave bavimo se i preispitivanjem humanosti i modernom civilizacijom u kojoj postoji kriza vjere i strasti u životu, i naravno u teatru, a Radmila Vojvodić kroz jednostavnu dramsku formu, na izuzetno vješt i inovativan način, priča priču o svijetu izgubljene ljudskosti, priču o čovjeku današnjice.

Raduje me što je publika to prepo-

znala”, kazao je Stefanovski.

Damir Domitovič, direktor Ex Ponta, nakon odgledane predstave kazao je da se ova predstava izdvojila svojom morernošću.

“Pratim kontinuirano crnogorsko pozorište i jako me raduje što sam imao priliku da ovdje u Vraci, vidim ovakav rediteljski koncept koji zaista prepoznajem kao budućnost teatra. Naročito uzbuđuje energična i snažna glumačka igra dvoje mladih glumaca, na koju je nemoguće ostati ravnodušan. Univerzalnost koju posjeduje ovaj komad osigurava dug život predstavi”, kazao je on.

Festival u Vraci traje od 16. do 22. maja. U žiriju Festivala su Nora Makarova, Juri Juškević, Dragan Jakovljević, Ljiljana Mazova i Veselina Gjuleva.

Kultura 19

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

ª Očevi su grad(ili)º na Cetinju

Nije dobro da se kultura finansira samo iz budžeta : Branko Baletić

Ponižavajući položaj Predstava “Očevi su grad(ili)” čiju režiju i koncept potpisuje Boris Liješević biće izvedena u četvrtak na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa početkom u 20 sati. Dramaturškinja predstave je Stela Mišković, saradnik na tekstu Milena Lubarda Marojević, kompozitor Aleksandar Kostić, kostimografkinja Ivanka Vana Prelević. U predstavi igraju: Ana Vujošević, Dušan Kovačević, Dragan Račić, Emir Ćatović, Gorana Marković, Gojko Burzanović, Jadranka Mamić, Kristina Stevović, Mišo Obradović, Momo Pićurić, Nada Vukčević, Olivera Vuković, Petar Burić, Radmila Božović, Srđan Grahovac, Stevan Radusinović, Slobo Marunović, Slavko Kalezić, Zoran Vujović i Žaklina Oštir.

Hoseini u izdanju ª Nove knjigeº Novi roman Haleda Hoseinija “A planine odjeknuše” biće objavljen danas u izdanju podgoričke “Nove knjige”. Dugoočekivani roman svjetski proslavljenog autora naći će se u crnogorskim knjižarama istog dana kada i u Americi. “A planine odjeknuše” je nezaboravna priča o traženju onog izgubljenog djelića koji pronalazimo u drugima. To je duboko dirljiva priča o tome kako volimo, kako brinemo o jedni o drugima i kako naše odluke odjekuju pokoljenjima.

“Moja prva dva romana su, u suštini priče o očevima i majkama. Moj novi roman je takođe višegeneracijska porodična priča, ali ovog puta se bavi braćom i sestrama, i načinom na koji se vole, povrjeđuju, izdaju, poštuju i žrtvuju jedni za druge”, kazao je Hoseini o novom romanu.

FINANSIRANJE

Porez za kulturu putokaz iz Francuske Uvođenjem taksi možemo obezbijediti podršku domaćem stvaralaštvu Jelena Boljević

F

rancuska vlada upavo razmatra uvođenje posebnog poreza od jedan odsto na prodaju pametnih telefona i tablet računara, a sav novac koji bi se na taj način prikupio bio bi namijenjen razvoju francuske kulture. Crnogorski kulturni poslenici smatraju da je takav vid finansiranja kulture dobrodošao i da bi trebalo da se ugledamo na ovu evropsku zemlju.

Iz Ministarstva kulture podsjećaju da smo jedna od malobrojnih država u svijetu koja je zakonom propisala procenat izdvajanja za kulturu i navode da se traže drugi, održivi modeli finansiranja kulture i kulturne baštine.

Reditelj i direktor Crnogorske kinoteke Branko Baletić kaže da ga nimalo ne čudi predlog francuske vlade, “jer je riječ o društvu koje posvećuje veliku pažnju svojoj kulturi i identitetu”. On smatra da je ova odluka sjajan odgovor tamošnje vlade na finansijsku krizu koja vlada Evropom.

“Tu se vidi razlika između Francuske kulture i naše”, kaže Baletić i dodaje: “Kada dođu kritični trenuci kultura se ne odbacuje nego se ona upravo pomaže. To bi mogao da bude putokaz i našoj sredini. Nije tu riječ samo o luksuzu i skupocjenim telefonima već o načinu da se obezbijedi novac za kulturu koja se ne može

tEAtAR

Marković radi predstavu ª Filumena Marturanoª Nova pozorišna predstava tivatskog Centra za kulturu, “Filumena Marturano”, po komediji Eduarda de Filipa, prva je režija Jagoša Markovića u Tivtu. Naglašavajući da je pozorišna produkcija CZK Tivat za njega kulturološki podvig, reditelj je radio Tivtu premijeru “Filumene” najavio za 25. jun.

Probe su počele prvog maja, a reditelj za radio Tivat kaže da je prvi put u Tivtu, da “divno sarađuje s kolegama u divnim uslovima da mu “Filumena” puno znači i da je zato odlučio da se vrati tom tekstu.

“To su teme koje su važne i vječne, van mode trenutka ovog vremena i meni baš zato važne. Čini mi se da u vremenu otuđenja i

Težak položaj zaposlenih u sferi kulture, kaže Eraković, najbolje ilustruje činjenica da je 480 eura prosječno primanje u Crnoj Gori, a u kulturi prosječna zarada 368 eura.

“To nam govori da je kultura u ponižavajućem položaju i da pod hitno treba nešto poduzimati”, kaže Eraković. Značaj kulture za male države je izuzetan, dodaje on.

“Mi ne možemo da se takmičimo sa svijetom kada je riječ o privredi industriji, ali u ovim djelatnostima možemo. Najkvalitetniji dio našeg društva su kultura i pojedine grane sporta”, kaže Eraković.

haotičnog, ili nakaradnog sistema vrijednosti treba govoriti o ljubavi, o porodici, a ja ne volim da otkrivan puno.”

Predstava se radi u koprodukciji sa “Gradskim pozorištem” iz Podgorice, kao asistent reditelja angažovan je Velibor Milošević, a u ansamblu je desetoro glumaca: Anita Mančić je Filumena, Branimir Popović je Domeniko.

“Posebna mi je čast što su tu Milena Dravić i Đuza Stojiljković, a posebna radost ovi naši divni mladi glumci, odlična ekipa Simo Trebješanin, Andrea Mugoša, Momčilo Otašević, Božo Zuber, Marija Bergam i Emir Ćatović”, kazao je reditelj.

oslanjati isključivo na budžet.”

Pozorišni reditelj i član Nacionalnog savjeta za kulturu Blagota Eraković smatra da je svaki uloženi euro u kulturu dragocjen i da bi predlog poput francuskog trebalo razmotriti i kod nas. On podsjeća da u Crnoj Gori kada je riječ o finansiranju kulture nijesu regulisane elementarne stvari.

“Ne bi trebalo počinjati s kraja nego s početka. Cio korpus kulture treba dovesti u zakonsku mjeru. Autorska i izvođačka prava, radni staž, plate, penzije, sve to je neuređeno”, ističe Eraković.

Ulaganje u crnogorski film jednim dijelom bilo riješeno Zakonom o kinematografiji, u kojem je bilo

● FOTO priča

naznačeno da korisnici audiovizuelnih djela plaćaju mali postotak.

“Pod pritiskom tri telekomunikacijske kompanije, taj zakon je oboren, jer su oni tvrdili da je to biznis barijera. Ali, oni uopšte nijesu proizvođači već davaoci usluga, jer ti veliki sistemi vrte filmove i to naplaćuju gledaocima i zarađuju pare. Bilo logično da dio toga vraća u proizvodnju da bi ponovo bilo novih filmova. Međutim, te kompanije su toliko moćne i uz pomoć svojih lobija su izbjegle da kinematografiji daju postotak koji praktično zarade za nekoliko sati”, kaže Baletić.

U Ministarstvu kulture sada rade na pripremi novog zakona o kinematografiji. “On će sadržati slične odredbe koje je imao prethodni i biti osnov za razvoj filmske industrije u Crnoj Gori”, rekli su u toj instituciji.

Pomoćnica ministra Dragica Milić kaže da planirana izdvajanja za film neće imati karakter poreza i neće zavisiti isključivo od Ministarstva kulture, već i drugih državnih organa u čijoj su izvornoj nadležnosti finansije.

“Traže se putevi razvoja i održivosti sektora kulture i kulturne baštine, prije svega kroz stvaranje sigur-

nih izvora finansiranja. To je jedno od pitanja kojem je posvećena i posebna pažnja u Nacionalnom program razvoja kulture, Programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara, ali i Zakonu o kulturi”, navela je Milić. Kada je riječ o inicijativi francuske Vlade u ministarstvu kulture kažu da im to može biti od velike koristi, “kao komparativno iskustvo”.

Baletić smatra da nije dobro da se kultura finansira samo iz budžeta kako stoji i u novom predlogu Zakona o audiovizuelnim djelatnostima.

“To nije dobro jer budžet može da bude nula. To je svjesno izbjegavanje obaveze društva prema kulturi i jedna od katastrofalnih odluka”, napominje on.

On smatra da bi imalo smisla uvesti porez poput ovog u francuskoj kao vid podrške kulturnoj produkciji.

“Vi na taj način ne oporezujete građane već kompanije koje zarađuju enormne sume.

Ipak, bojim se da koliko god mi promovisali tu ideju ona neće doprijeti do svijesti onih koji odlučuju, jer je kod nas sve preče od kulture koja je dovedena do izumiranja”, zaključio je Baletić.

Marion Kotijar u Kanu Francuska glumica Marion Kotijar potpisuje autograme uoči pres konferencije na kojoj se u Kanu juče govorilo o njenom novom filmu “Blood Ties”. Riječ je o ostvarenju Gijoma Kanea koje će na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu biti prikazano van takmičarskog programa. U filmu o dva brata sa obje strane zakona koji se suočavaju sa organizovanim kriminalom u Bruklinu 1970-ih godina, pored Marion Kotijar, glume Mila Kunis, Zoe Saldana, Klajv Oven i Bili Krudup. Film je snimljen u Engleskoj, ali većim dijelom ga je finansirala Francuska.

20 Reportaže

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Rad Eduarda Filipovića

“Kad ja hoću! Gdje ja hoću! I šta ja hoću!”. To su po meni neke stvari koje i danas drže grafite zanimljivim, modernim i vremenskim”, kaže jedan od najpoznatijih hrvatskih street art umjetnika Eduardo Filipović iz Rijeke ART

Beton kao umjetničko platno Širom svijeta veoma cijenjena, ulična umjetnost, polako dobija svoj prostor i u regionu Nataša Bućković

P

osebna vrsta vizuelne umjetnosti u svijetu poznata kao street art zbog prostora u kojem nastaje cesto koketira sa granicama dozvoljenog zbog cega još uvijek pokušava da se oslobodi epiteta „vandalizam“ koji mu nerijetko pripisuju. Iako u Crnoj Gori ovaj vid umjetnosti jedva da postoji u svom pravom obliku, grafiterska grupa OSP uspjela je da pridobije simpatije javnosti svojim muralima. U regionu je drugacija prica. Ova subkultura ima znacajan status, pa se pored izložbi i festivala u našem komšiluku mogu pronaci i muzeji posveceni ulicnoj umjetnosti.

Podgorička grafiterska grupa OSP privukla je pažnju javnosti muralima posvećenim nekim od naznačajnijih ljudi iz svjetske istorije. Na ovaj način izražavanja ove mlade ljude pokrenuo je buntovnički poriv da svoje sugrađane na neki način probude.

“Glavna motivacija nam je da osvijestimo narod, da ljudi pogledaju oko sebe i prisjete se nekih istorijskih ličnosti koje bi možda mogle da budu uzor. Htjeli smo da probudimo ljude i onda smo našu buntovničku misiju započeli portertom Ljuba Čupića i njegovim osmjehom koji prkosi smrti. A onda smo nasta-

vili sa takvim radom i iscrtali portrete Nikole Tesle, Če Gevare i Njegoša”, kaže Nikola Kralj.

Zbog neograničenog prostora ciljna grupa uličnog umjetnika je svaki slučajni prolaznik čime street art predstavlja potencijalno moćnu platformu za objavu društveno angažovanih poruka i skretanje pažnje na aktulne probleme. S druge strane, neki umjetnici gradski prostor vide isklučivo kao platno za umjetnički rad.

“Ima taj neki film koji sam gledao kao klinac, mislim da su ga kod nas preveli kao “Ko je smjestio zeki Rodžeru”. Svidjelo mi se to prepli-

tanje animiranih likova sa realnim svijetom. Otprilike tako vidim svoje karaktere u interakciji sa spoljnim okruženjem. Nema tu neke posebne poruke niti su to crteži iza kojih stoji neka složena priča. Često dok šetam gradom razmišljam o uklapanju tih svojih likova na zanimljivim mjestima i kako neku površinu na najbolji način iskoristiti. Važno mi je i da se zabavim dok crtam ono što volim i to mi dođe kao neka vrsta ventila od svakodnevnih, realnih problema”, kaže beogradski street art umjetnik Janko Počuča.

S obzirom na to da ova vrsta umjetnosti još uvijek koketira sa granicama dozvoljenog, za mnoge umjetnike je glavni pokretač izazov koji sa sobom nosi nedopušteno postavljanje rada u javni prostor.

Zbog toga uz talenat idu i određena doza drskosti i provokacije.

“To je suština grafita i njihovog postojanja, jer bez toga grafiti ne bi bili ono što su bili kada su nastajali, ali osim toga bitno je i vrijeme, mjesto i motiv (ideja). “Kad ja hoću! Gdje ja hoću! I šta ja hoću!”. To su po meni neke stvari koje i danas dr-

že grafite zanimljivim, modernim i vremenskim”, kaže jedan od najpoznatijih hrvatskih street art umjetnika Eduardo Filipović iz Rijeke.

Street art osim grafita i murala uključuje slikanje pomoću šablona (stensli grafite), naljepnice, umjetnost uličnih postera (weatpasting), video projekcije, ali i skulpture koje umjetnici postavljaju po gradu.

U svijetu je sve više popularna 3D ilustracija kojom se bavi Filip Mrvelj iz Zagreba.

“Radi se o anamorfnom slikarstvu i najlakše ga je pronaći pod pojmovima 3D street art, street painting, pavement art, chalk art, sidewalk art, 3d street illuzionistic paintings, itd. Specifičnost ovih anamofnih slika je da stvaraju 3D iluziju kod posmatrača kada se gledaju iz određenog ugla kroz objektiv fotoaparata ili kamere”, kaže Mrvelj.

Pošto je slikar on je ovu vrstu umjetnosti godinama pratio na internetu da bi intezivno počeo da se bavi 3D street artom od 2010. godine.

“Jako puno ljudi ono što ja slikam naziva grafiti, ali to nisu grafiti. Radi se o klasičnom slikarstvu pri čemu i koristim klasične slikar-

ske tehnike (pastel, acryl itd) i 99% slučajeva ove slike nastaju na podu (betonu, asfaltu i sl.) za razliku od grafitera koji koriste sprejeve, stvaraju slike na vertikalnim površinama i obrađuju većinom neke druge slikarske teme”, kaže Mrvelj.

Ulična umjetnost je u godinama svog nastanka često bila prepoznata kao izraz vandalizma, ali je vremenom uspjela da postane sastavni dio svake urbane sredine, a prije svega onih gradova koji veliki prostor poklanjaju kreativnosti, dizajnu, generalno idejama mladih ljudi.

“U početku je bilo vrlo teško. Inače u Rijeci grafiti se pojavljuju već početkom 80-ih, ali sredinom 90-ih godina to postaje masovnija pojava na riječkim ulicama tako da se u početku riječani nijesu baš blagonaklono gledali na grafite i klince koji su ih radili. Današnja mišljenja su podijeljena, jedni ih prihvataju drugi ne. Ove nove generacije su po mom mišljenju veoma destruktivne i manje kreativne, vjerovatno je to i razlog zašto su mišljenja podijeljena. U Rijeci još uvijek ne postoji legalno mjesto gdje možete doći i bez problema nacrtati nešto, dok u svim većim gradovima Hrvatske

Umjetnost bez centra Sve je počelo kasnih 70-ih godina prošlog vijeka u Njujorku kao likovni element hip hop muzike. Umjetnici su odabrali imena, jednostavna, kratka i upečatljiva, i u tom periodu su potpuno bili u ilegali, anonimni za javnost. Prve površine na kojima su se našli grafiti bili su vozovi i metroi. Za razliku od takozvane visoke umjetnosti, ulična umjetRad grafiterske grupe OSP Foto: Ana Grujicic

nost nema svoj centar u kojem je počela da se razvija i širi dalje. Naprotiv, kreativni ljudi sa različitih kontinenata su gotovo istovremeno počeli da koriste gradske površine za ostavljanje ličnih poruka svojoj okolini. U Evropi je najzastupljenija u Parizu i Berlinu, dok u svijetu Bunos Ajres polako postaje centar ulične umjetnosti.

Reportaže 21

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Rad Filipa Mrvelja

3D ilustracija za Ginisa

Rad Eduarda Filipovića postoje”, navodi Filipović.

Legalno mjesto na kojem bi uz odobrenje gradskih vlasti mogli da stvaraju svoju umjetnost je glavni problem umjetnicima koji se u regionu bave ovom umjetnošću. U Crnoj Gori zakon o izradi grafita i urbanizaciji nije precizno određen, ali uz odobrenje vlasnika moguće je svoje umjetničko djelo utisnuti na zid. Glavni problem za dobijanje dozvole od strane gradskih vlasti jeste što ova vrsta umjetnosti kod nas još uvijek koketira sa vandalizmom. U moru grafita koji se mogu pronaći u crnogorskim gradovima pored potpisa, natpisa i besmislenih poruka rijetko koji se može podvesti pod pojmom umjetnost.

“Ljudi kod nas nijesu dovoljno informisani o tome, niti imaju čestu priliku da se susretnu sa pravim umjetničkim djelima na zidu. Grafit nije sve što se sprejem nanese na neku površinu”, kaže Nikola Kralj.

S druge strane profesor FVU Nikola Latković navodi da je i sama arhitektura umjetničko djelo i da se kod nas ne razmišlja previše o tome. “Ako to ima neku kvalitetnu poruku, ako ima likovnu estetiku iza sebe, ako to poštuje arhitekturu na kojoj se nalazi koja je takođe umjetničko djelo, onda govorimo o umjetnosti. Međutim, mislim da većina grafita kod nas ne zadovo-

ljava taj uslov da bi se smatrali kvalitetnim. U vrijeme rimskog carstva imate tretman ispisa na fasadama mermernih rimskih zgrada i hramova. Tu se dobro pazilo kako će se ta slova uklopiti u samu arhitekturu”, kaže on.

Ono što danas crtam na zidu je u stvari miks svega onoga sto je obilježilo moje detinjstvo i odrastanje.

Riječ je o stilizovanim i jednostavnim ilustracijama, čistih površina i živih boja”, kaže Počuča Po ugledu na velike gradove Beograd je izašao u susret street artu.

Janko Počuča naglašava da je dozvola gradskih vlasti najmanji problem ako znaš da oplemeniš i uljepšaš neki zid koji je na primjer očigledno ruglo grada.

“Ako se gradskim vlastima obratiš sa konkretnom i dobro razvije-

nom idejom šta je to što bi ti predstavio na nekoj površini, a da se to opet po konceptu i priči koliko toliko slaže sa okruženjem, u tom slučaju ne bi trebalo da bude problema za dobijanje dozvole. Opet i pored toga u gradu ima dovoljno prostora gdje je crtanje dozvoljeno tako da mjesta ima za sve”, kaže on.

Kao najzanimljivije lokacije za crtanje pored starih zgrada i fasada za ulične umjetnike svakako su vozovi. “Na takvim mjestima možete doživjeti grafite u punom smislom. Čitavim tijelom doslovce od glave (stanje uma), preko trbuha (adrenalin) pa do peta. Ali ni zidovi nijesu ništa manje zanimljivi.

Mislim da je to stvar trenutne percepcije i odabira”, kaže FIlipović koji se pored ulične umjetnosti bavi i vajarstvom.

Posljednjih godina u svijetu ulične umjetnosti kao najpopularnija izdvojila se tehnika oslikavanja šablonima (stensil) i naljepnicama koje nastaju uz pomoć prethodno pripremljenih kartonskih šablona.

Tehnika “stensila” je praktična zbog toga što od jednog šablona može da se napravi više crteža.

“Ono sto ja najviše viđam po gradu su slova jednostavnih formi, laka i ne pretjerano zahtjevna za crtanje, najčesće odrađena u dvije ili tri boje. Često je to kombinacija sre-

Slika Filipa Mrvelja nastala 2011. godine u Slavonskom brodu je neslužbeno najveća 3D anamorfna slika u svijetu. Trenutno je službeni rekord slika naslikana u Londonu u novembru iste godine veličine: 1160,40 m2. “Moj rad ima 1300m2, ali zbog visokih troškova verifikacije rekorda, takav zahtjev nije upućen prema Ginisu. Koliko će trajati izrada same slike zavisi od mnogo brne boje koja najbolje pokriva površinu i još neke tamne boje kojom se izvlače konture tih slova. Može se reći da je najzastupljenija i najzgodnija tehnika ona koja se brzo i lako radi na ulici”, kaže Janko Počuča. Street art umjetnici u svijetu često umjesto potpisa koriste zaštitni znak po kojem se prepoznaju njihova djela. To polako postaje praksa i kod umjetnika u regionu.

“U početku nijesam razmišljao o tome ali se zaštitni znak nekako vremenom razvio kroz crtanje tih životinjskih karaktera. Ljudi koji vide na ulici karakter poput medvjeda, zeca ili tako neke životinje pretpostavljaju ili već znaju da ja stojim iza toga. Ono što danas crtam na zidu je u stvari miks svega onoga sto je obilježilo moje detinjstvo i odrastanje. Riječ je o stilizovanim i jednostavnim ilustracijama, čistih površina i živih boja”, kaže Počuča.

Rad Janka Počuče

Rad Janka Počuče

stvari. Na daljinu izrade najviše utiču komplikovanost motiva, vremenske prilike. Za ovu sliku mi je trebalo 30 sunčanih radnih dana s tim da sam konstantno imao jednog pomagača. Kada radite ovako velike slike i najobičnije sitnice oduzimaju dragocjeno vrijeme. Slika je dugačka 80 m i dovoljno je doći do kraja slike i shvatiti da ste zaboravili npr. kist”, kaže Mrvelj.

I dok se mi polako upoznajemo sa ovom subkulturom u Zagrebu postoji Muzej posvećen street artu, dok se u čitavom regionu organizuju izložbe i festivali posvećeni ovoj umjetnosti.

“Danas ima sve vise kulturnoumjetničkih festivala i manifestacija koji kroz svoj program provlače i street art, a postoji i posebna manifestacija za ovu vrstu umjetnosti ( Meeting of Styles ) koja će ove godine po četvrti put biti organizovana u Beogradu. Pored toga sve je vise firmi koje angažuju street art umjetnike da učestvuju sa svojim radom u nekim projektima. To je sve proširilo svuijest ljudi sto se ove sfere umjetnosti tiče mada i dalje ima dosta onih koji street art ili crteže na zidu koji imaju neki likovni karakter definišu kao vandalizam i obično šaranje, ali o ukusima ne vrijedi raspravljati”, kaže Počuča.

22 Zabava

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

BILBORD NAGRADE

NAKON DUGE PAUZE

Dženet Džekson najavila album Za fanove Dženet Džekson stižu dobre vijesti - par dana prije dvadesete godišnjice od obavljivanja njenog poznatog albuma “Dženet”, pjevačica je objavila da radi na novom studijskom izdanju, prvom u proteklih pet godina koliko je prošlo od albuma “Discipline” iz 2008. Kako je najavila u intervjuu za magazin “Billboard”, Džekson će zaista modernizovati svoj zvuk, u čemu će joj pomoći mala armija popularnih imena kao što su Darkchild, Stargate, Rodney Jerkins, Tricky Stewart i The-Dream, a nije nemoguće i da će na novom albumu učestvovati mladi producenti i izvođači koji su u posljednje vrijeme semplovali njene

Svi uništila konkurenciju

poznate numere, kao što su “Kendrick Lamar” ili “How to Dress Well”. O novijim izvođačima koji je danas citiraju, pjevačica kaže: “Slušala sam muziku koja je trenutno aktuelna i zaista mi se sviđa Lamarova pesma ‘Poetic Justice’. Postojali su umjetnici i izuzetni izvođači koji su djelovali prije nego što sam došla na scenu i oni su bili moja velika inspiracija.

Nadam se da danas ja mogu da poslužim kao inspiracija nekim drugim umjetnicima.”

Novi album će za pjevačicu biti jedanaesto studijsko izdanje, a detalji o mogućem datumu objavljivanja i potvrde prvih saradnji i gostovanja se očekuju uskoro.

Američka dens pjevačica Tejlor Svift osvojila je juče najviše muzičkih nagrada Bilbord - osam od ukupno 11 u ovoj kategoriji, uključujući nagradu za najboljeg ženskog izvođača i za najbolji album (“Red”). Na dodjeli nagrada u Las Vegasu pjevačica je izvela svoj hit “22” i rekla publici: “Vi ste moja najduža i najbolja ljubavna veza koju sam ikad imala”.

Džastin Biber, koji je na dodjeli, takođe, izveo jednu svoju pjesmu -”Take You”, dobio je tri nagrade - za najboljeg muškog izvođača, društveno odgovornog umjetnika i miljenika publike.

U drugim kategorijama, grupa Marun 5, koja je imala 11 nominacija, osvojila je samo jednu nagradu. Pjevačice Rijana i Goti su dobile svaka po četiri nagrade u svo-

jim kategorijama.

Niki Minaž je osvojila svoju prvu Bilbord nagradu za najboljeg repumjetnika. Prins je dobio nagradu za životno djelo, dok je Madona dobila nagradu za najboljeg umjetnika na turneji, umjetnika-plesača i dens album MDNA. Dodjela nagrada je bila u MGM Grand Areni u Las Vegasu, a ceremoniju je prenosila američka televizijska mreža ABC.

Zabava 23

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Glumci ª Budve na pjenu od moraº izvukli dobitnike Ovonedjeljno izvlačenje u okviru nagradne igre Dnevnih novina upriličeno je u Budvi, u predivnom ambijentu hotela Avala, koji je ujedno jedan od sponzora.

Nagrade su izvlačili glumci iz serije “Budva na pjenu od mora”, Jelena Minić i Miloš Pejović, koji su na kratko napustili snimanje kako bi obradovali naše čitaoce.

Hotel Avala ujedno je i domaćin glumcima pomenute serije, a menadžment ističe da je smještaj ali i usluga u restoranu “Bruno” u kom smo boravili, u cjenovnom smislu mnogo pristupačniji od drugih hotela iste ili slične kategorije.

Glumici Jeleni Minić ovo nije bio prvi put da izvlači dobitnike u nagradnoj igri. Ona je uspjela da nam dijelom otkrije šta se dešavalo na setu juče i šta nas to može još očekivati od treće sezone serijala “Budva na pjenu od mora”.

“Mogu da najavim jedan uzbudljiv nastavak serije. Čitav tim sjajno sarađuje, slijede nam jako zanimljive epizode sa dosta preokreta, tako da pored ljubavnih tema, ima i komedije, akcije, trilera te je i sama radnja zbog toga, osim što je zanimljiva, veoma i nepredvidljiva”, izjavila je Jelena.

Na pitanje koliko joj Jovanin lik leži, kazala je da je on načet još u prošlom serijalu i da se od tada polako razvija.

“Sada joj je dato mnogo prostora i meni lično kao glumici to predstavlja veliku radost što mogu da pokažem nešto što je i emotivna strana lika a gdje nije samo puki prenos informacija već se malo zašlo i u neki odnos između nje i Borisa, kao i odnosa premu Savu i firmi, tako da je lik definitivno dublji i kompleksniji”, zadovoljno kaže Jelena.

S obzirom da se snimanje sezone bliži kraju, glumicu čekaju neki zanimljivi projekti, iako još precizno ne zna šta će se dešavati do kraja godine.

Miloš Pejović koji u seriji glumi Aleka nam je rekao da mu je ovo

prvi put da izvlači javno nagrade i da uopšte učestvuje u tom smislu u nekoj nagradnoj igri.

“Interesantan je osjećaj, kao da si nekome nešto poklonio, simpatično u svakom slučaju”, ističe Miloš.

Za njega je ova serija značajna jer mu je odskočna daska u karijeri, a ujedno je i dobra prilika, kako dodaje i za ljude koji nemaju previše posla.

“Ovo je prilika i da rade i da budu prepoznatljivi u svom poslu ali i da ih vidi malo šire tržište što je ujedno i cilj ovog posla”, izjavio je glumac.

Na pitanje koliko može biti naporno na snimanjima, naročito ako se jedna scena ponavlja više puta, Miloš kaže da sve zavisi od situacije.

“Nekada dan prođe lagano, kada se snima samo jedna ili dvije scene, međutim dešava da se radi i po 12 sati bez prestanka, ali već kako je treća sezona u toku, navikli smo na sve”, kroz osmijeh kaže Miloš. Riječi hvale uputio je kompletnoj ekipi koja radi, kako kaže kao jedno i koji funkcionišu sasvim dobro, jer su se svi uklopili u tu priču.

Miloš se polako navikava na publicitet koji je dobio zahvaljujući seriji, pa mu već sada nije neobično kada ga ljudi presrijeću na ulici.

“Malo mi je i neprijatno s jedne strane, nekada može i da mi zasmeta jer zavisi kako je čovjek raspoložen u datom trenutku i onda pokušavam da nekako izbjegnem to i da ostanem anoniman, ali ne može se”, kroz smijeh kaže Pejović. Kako dodaje, najviše voli kada ga djeca prepoznaju jer smatra da im to ispuni cijeli dan, a poseban doživljaj imaju kada im se javi ili napiše autogram.

“Kada vidim njihov osmijeh i zadovoljstvo na licu i meni dan biva ispunjen i srećan sam zbog toga”.

Boris Šarančić

Dobitnici nagrade vikend za dvoje u hotelu Polar Star: 1.Mato Klimović, Gorica bb, Risan 2.Tatjana Vujović, Radula Rusa Radulovića, Podgorica 3.Andrijana Mrdak, M. Popovića, Podgorica 4.Danilo Jovović, Zagorič bb, Podgorica 5.Časlav Labudović, 4.Jula 101, Podgorica

Dobitnici nagrada vikend za dvoje u hotelu Avala resort&spa: 1.Ivan Laco, VI Crnogorske F6, Nikšić 2.Uma Orahovac, Z.Jovina 215, Podgorica 3.Ivana Đuričković, V. Ćetkovića bb, Podgorica 4.Gojko Popović, Orasje, Danilovgrad 5.Karmen Đurišić, B.Jovanovića 31, Podgorica

Farma - drama

Stanija (ni)je u drugom stanju

Gledaoci rijalitija “Farma” koji se emituje na TV Pink, zabrinuti su za zdravlje najpoznatije srpske “besposličarke” kako su kolege iz šoua prozvali Staniju Dobrojević.

Naime, u nedjelju kasno uveče na zvaničnom Fejsbuk profilu ružičaste televizije osvanuo je status “Velike su šanse da je farmerka Stanija trudna”.

Samo nekoliko minuta bilo je dovoljno da profil bude “zatrpan” komentarima sa sve pitanjem “ko je otac”.

Naime, Stanija se već neko vrijeme producentima žalila na zdravstveno stanje, zbog čega je i prethodnih sedmica bila pošteđena poslova na Farmi. Jedna od onih koja je posumnjala u simptome njene bolesti bila je pje-

vačica Saška Karan, koja je zatražila dodatna objašnjenja, koja joj naravno nisu data.

Slična situacija se dogodila i prije dva dana, kada je produkcija odnosno zadruga, u jednom od pisama namijenjenog farmerima poručila da Stanija ne mora prisustvovati sastanku ukoliko se ne osjeća dobro.

Dan kasnije kada su se Farmeri probudili Stanija nije bila na imanju, a obaviješteni su da su je iz zadruge poveli u bolnicu.

“Možda sam trudna od prije rijalitija, jer sa Filipom nisam imala odnose”, rekla je Stanija u jednom od intervjua na Farmi.

TV Pink se na ovu temu oglasila saopštenjem.

“Stanija Dobrojević se požalila na zdravstvene tegobe koje su ukazivale na sumnju na graviditet (trudnoću).

Kako veoma držimo do zdravstvene zaštite učesnika Farme, produkcija je na njen zahtjev i nakon pregleda dežurnog ljekara jutros uputila Staniju na specijalisticki ginekološki pregled, gdje su obavljene sve potrebne analize.

Nakon toga, Stanija je vraćena na Farmu gdje će nastaviti učešće u najpopularnijem rijaliti programu”.

Epilog ove priče, saznaćemo u danima koji slijede.

Z.Š.

HOT!

Na modnoj sceni sve više se pojavljuje švedski model Tereza Aleksanderson, koja ima savršenu figuru za promociju intimnog rublja. Plavooka lijepa plavuša već sarađuje sa agencijama u velikim gradovima.

(foto Mirko Savović)

NagradNa igra dNevNih NoviNa

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

utorak i srijeda, 21. i 22. 5. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2394 sudoku 2013-05-03

Medium level

Teža

2

6

5

4

4

6

8 1

5

2

5

6

7

7

3

3

3

9

8

7

Play sudoku online at:

6

3

5

www.sudokukingdom.com

2

7 3

9

6

Daily Sudoku puzzle No. 2393

3

5

Lakša 2013-05-02

6

3

Medium level

3

7

4

2 9 4

7

8

8

2

6

5

3

2

6

2

5

5

9

Page 1/2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

2

5

4

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 5 4

Zanimljivo

To, međutim, nije spriječilo Amerikance da masovno kupuju listiće, pošto se očekivao ogroman dobitak, jer prošle nedelje niko nije pogodio dobitnu kombinaciju za 364 miliona dolara.

Da i ove nedelje nije kupljen do-

bitni listić, u sljedećem kolu premija bi premašila milijardu dolara.

Rojters dodaje da je najveći džekpot u istoriji SAD bio 656 miliona dolara, koje je srećni dobitnik osvojio u “Mega Millions” lutriji marta 2012. godine.

6

2

Puzzle solution:

9 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2392 2013-05-01 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2391 2013-04-30 3

7

6

1

5

8

9

4

2

9

5

3

6

8

1

2

4

7

8

4

2

9

3

6

5

1

7

6

1

7

9

2

4

8

3

5

5

1

9

4

7

2

3

8

6

2

8

4

3

5

7

6

9

1

6

2

7

3

4

9

1

5

8

5

9

2

7

3

6

1

8

4

9

5

3

6

8

1

7

2

4

1

4

8

5

9

2

7

6

3

1

8

4

7

2

5

6

9

3

7

3

6

1

4

8

5

2

9

7

6

1

2

9

4

8

3

5

8

2

5

4

1

9

3

7

6

2

9

5

8

6

3

4

7

1

4

7

1

8

6

3

9

5

2

4

3

8

5

1

7

2

6

9

3

6

9

2

7

5

4

1

8

vicevi

Srećnik sa Floride osvojio 590,5 miliona dolara!

Dobitni tiket američke lutrije „Pauerbol džekpot” od 590,5 miliona dolara, prodat je u američkoj državi Florida, saopštili su organizatori te igre na sreću. Šanse da se pogodi dobitna kombinacija bile su jedan prema 175 miliona.

8

Došao Mujo u Kanadu i zaposlio se kao drvosječa. Prvog dana naPage rezao Mujo 15 kubika drva, ali1/2 je s tim rezultatom bio najgori od svih radnika. Drugog dana, odluči Mujo da zapne i nareže 20 kubika, ali, avaj, opet je bio najgori. Čudi se Mujo, nikako mu nije jasno kako on, udarnik, može da bude najgori od Kanađana!

Odluči on da sazna malo više o cijeloj situaciji, kako bi je okrenuo u svoju korist, te upita jednog od kanadskih kolega: - Života ti, šta ti radiš, te si u rezultatima uvijek bolji od mene?

- Ja ustanem u 6 sati ujutro – odgovara Kanađanin.

- I ja isto – kaže Mujo.

- Zatim, doručkujem i idem na posao – nastavlja Kanađanin.

- I ja – ponavlja Mujo, sad već u čudu.

- Onda upalim motorku…. – nabraja dalje Kanađanin.

U to se prolama iznenađeni Mujin glas: - Aaa, ti nju pališ?

*** Mujo se vraća kući s posla, kad ga na vratima čeka sin Mujica: - Babo, u kući imamo fantoma!

Utrči Mujo u kuću, Mujica za njim, kad u kući Fata sjedi i kao štrika.

- Đe ti je fantom, Mujice?

- U ormaru, u ormaru!

Otvori Mujo ormar, a unutra Haso, potpuno gol, a njemu će Mujo: - Haso, matere ti, pa ti nisi normalan. Dolaziš ovdje noću, gol golcat i plašiš mi dijete. *** Vraća se mladić kući, a njegova djevojka plavuša sjedi u fotelji i drži se za glavu.

- Maco, šta je bilo?

- Ma, pušti me, razbija me glava.

- Pa što, dušo moja?

- Cijelo prijepodne sam slagala puzzle koje si mi kupio…

- Kakve puzzle?!

- Ma, one iz kutije na kojoj je naslikano pile!

- E, daj, molim te, odmah da si ustala i vratila taj kornfleks u kutiju!

Zabava/Slobodno vrijeme 25

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

NEZVANIČNO

Ne vidim ništa, ali nam super stoje ove naočare

Vidiš li ti đe Ranka?

Pod broj jedan Filip je predsjednik i neću više o tome da pričamo. Šta ste ono još pitali?

Word Search Puzzle #W422AX OSMOSMJERKA

HOROSKOP

S

D

Q

M

Y

A

S

R

O

A

D

S

V

M

T

P

F

U

L

L

E

R

E

P

P

O

C

R

E

A

R

C

I

I

D

T

Y

P

R

J

O

E

S

T

R

O

K

E

A

N

R

R

E

O

N

T

S

C

C

U

X

N

T

U

I

O

S

U

S

A

A

H

H

S

G

I

D

L

Q

P

U

R

P

I

S

A

A

A

T

D

E

L

Y

R

S

N

I

N

I

T

M

V

I

U

O

S

O

I

C

Q

R

S

N

S

I

E

E

R

D

S

W

A

I

U

A

E

H

S

S

D

O

D

O

S

L

T

T

A

T

D

A

T

U

T

U

O

R

P

S

I

A

R

O

E

L

L

I

P

N

A

A

I

C

O

T

T

R

C

E

U

S

H

E

E

N

A

E

N

E

S

S

M

S

H

O

W

Y

R

T

N

A

S

A

E

L

P

ALIEN Alien APPROPRIATIONS ASSETS Appropriations AUDITS Assets CEDES Audits CHAIR Cedes CHATS COILS Chair CONSPIRATORS Chats COPPER Coils DEODORANT Conspirators

Kad će novi izbori?

DRIES Elude ELUDE FULLER Fuller INHALES Inhales MAGNATE Magnate MUCOUS Mucous NULLS PATCH Nulls PLEASANTRY Patch PROXIES Pleasantry QUAIL Proxies

QUART Resuscitate QUIETLY RESUSCITATE Retains RETAINS Roads ROADS Ruddiest RUDDIEST Shaved SHAVED SHEEN Sheen SHOWY Showy SLITS Slits SOJOURN Sojourn

Copper

Quail

Spindly

Deodorant

Quart

Sprout

Dries

Quietly

Stroke

SPINDLY Studs SPROUT STROKE Suitor STUDS Super SUITOR Taciturn SUPER Tents TACITURN TENTS Yowls YOWLS

Spušta se „k' o specijalacª u 99. godini Doris Long iz Velike Britanije spustila se užetom niz zgradu od 35 metara. Neustrašiva baka se na ovaj korak odlučila da bi postavila novi rekord i tako proslavila svoj 99. rođendan. Između ostalog, prikupila © Puzzle Baron May 20, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! je novac uCopyright dobrotvorne svrhe.

U sličnim podvizima dosad je učestvovala osam puta.„Bilo je uzbudljivo”, rekla je Longova za Bi-Bi-Si nakon spuštanja, dodavši da se najviše raduje odlasku na rođendansku žurku sa porodicom i prijateljima.

OVAN Očekuju Vas interesantni susreti, obratite pažnju na svoj stil izražavanja ili na utisak koji ostavljate u društvu saradnika. Učinite sve što je potrebno, da spojite prijatne situacije sa korisnim ciljevima u različitim pravcima.

BIK Očekuju Vas iznenadne komplikacije u susretu sa saradnicima, ali to ne treba da utiče na Vašu koncentraciju i dobru volju. Sačuvajte prisebnost duha i preuzmite inicijativu u presudnom momentu.

Usmjerite svoje misli u pozitivnom pravcu.

BLIZANCI Neko iznenada remeti Vaše poslovno-finansijske planove i ignoriše Vaše primjedbe. Ipak, nemojte dozvoliti da neko u Vama podstiče niske strasti. Nema razloga da ulazite u rivalske odnose, a zatim da trpite ružne posljedice.

RAK Ukoliko ste dovoljno snalažljivi ili brzi u poslovnoj akciji, očekuje Vas uspjeh na različitim stranama.

Pokažite svojoj okolini da posjedujete različite sposobnosti koje garantuju zajednički uspjeh. Privlači Vas nova »emotivna igra«.

LAV Djelujete samouvjereno i računate na iskrenu podršku bliskih saradnika. Umijete da organizujete zajedničku akciju ili da napravite pravilnu raspodjelu poslovnih uloga i interesa. Očekuje Vas uspjeh u robo-novčanim razmjenama.

DJEVICA Ponekad treba upotrijebiti različite mjere predostrožnosti. Dovoljno ste razumni da zaštitite svoje poslovne interese u kritičnim situacijama.

Rizik prepustite drugima i izbjegavajte sumnjive poslovno-finansijske ponude.

VAGA Ukoliko Vas neko nagovara na poslovno-finansijski izazov ili na zajedničku avanturu, dobro razmislite o mogućim posljedicama. Neko može da razotkrije Vaše tajne namjere, stoga ne budite naivni ili brzopleti.

ŠKORPIJA Obratite pažnju na različite informacije koje imaju praktično značenje, kako biste u potpunosti ostvarili svoje poslovne namjere.

Ponekad treba djelovati dovoljno brzo i bez suvišnog taktiziranja. Nema razloga za nametljivost.

STRIJELAC Ako želite da ostvarite svoje poslovne ciljeve potrebna Vam je nečija podrška ili posredovanje. Nemojte očekivati nemoguća rješenja, već prikupite sve neophodne informacije o dobrim poslovnim prilikama.

JARAC Jasno Vam je da sve ima svoj »vijek trajanja« ali uporno insistirate na stvarima koje su prevazđene. U susretu sa saradnicima uzaludno pokušavate da promijenite nečije mišljenje i ponašanje. Prihvatite poziciju u kojoj se nalazite.

VODOLIJA Neko Vam jasno daje do znanja da sve ima svoju cijenu. Potrudite se da pravilno zaštitite poslovne interese i da sačuvate svoju poziciju u krugu saradnika. Loš dijalog prihvatite kao novu lekciju o poslovnim odnosima.

RIBE Imate ambiciozne planove i potrebu da ostvarite zapaženu ulogu, međutim Vaš uspjeh zavisi od nečijeg uticaja. Nema potrebe da se ponašate previše nametljivo i zahtjevno u društvu saradnika. Bolje je prihvatite poznatu situaciju.

26 Matura

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

PROVOD

Veselo u bolju budućnost

Foto: Vedran Ilić

Dnevne novine na proslavi polumatura u Podgorici, Herceg Novom i Beranama

Slavili polumaturanti O.Š.

“Maksim Gorki” Polumaturanti Osnovne škole “Maksim Gorki” slavili su kraj obaveznog obrazovanja u Hotelu Crna Gora. Mlade dame i gospoda pristizali su na mjesto događaja u pratnji roditelja koji nijesu krili ushićenje zbog predstojeće proslave, ali i novog poglavlja u životima svoje djece.

Radoznalog pogleda i sa osmijehom na licu, krenuli bi u pozdravljanje sa drugarima iz odjeljenja i

pronalaženju svog “para”, kako bi nakon toga strpljivo pozirali brojnim fotoreporterima domaćih medija.

Kako smo načuli mnogi su se pripremali za ovo veče još od zimskog raspusta, pa i ne čudi što su na proslavu došli sređeni do posljednjeg detalja. Ipak, bez obzira na činjenicu da je veče bilo rezervisano za proslavu, pojedinci su pričali i o školi, pa je uobičajeno pitanje bilo “Šta ćeš da upišeš”, a najčešći odgovor “Ne znam još”. Ipak, o školskim

obavezama uglavnom su pričali nastavnici, koji su sa strane posmatrali okupljanje dječaka i djevojčica, i na trenutke se pitali ko su djeca koju vide, jer je transformacija u odnosu na izgled iz školskih klupa bila nevjerovatna.

Kada su konačno svi bili na broju, slavlje je moglo da počne. Uz zvuke popularnih pjesama i omiljene stihove iz istih, zagrljeni i veseli našli su se na plesnom podijumu koji nijesu napuštali sve do kraja proslave.

Zlatko Šebek

Matura 27

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Učenici OŠ º Ilija Kišićº iz Zelenike proslavili malu maturu HERCEG NOVI- Prvi put obučene haljine, cipele sa visokim potpeticama , ali i odijela i kravate, simbolizuju ulazak u svijet odraslih i početak života u kojem vladaju potpuno nova pravila. Tako su u četvrtak veče 32 osnovca Osnovne škole “Ilija Kišić” iz Zelenike proslavili svoje matursko veče u klubu “Pipls” na Toploj. Sve njih očekuje eksterna matura, ali ističu da su spremni i da su marljivo učili.

Uz zvuke strane muzike maturanti su uživali i komentarisali izgled vršnjaka. Na maturskoj večeri bilo je i visokih potpetica i padanja ali to nije bio razlog za nervozu.

“Večeras zajedno slavimo završetak nastavne godine i završetak osnovnog obrazovanja, a na naše veliko zadovoljstvo svi su postigli veliki uspjeh”, kazao je direktor škole “Ilija Kišić”, Đorđije Radović.

On je dodao da će nekoliko učenika biti na popravnom ispitu te da se nada da će svi uspjeti da upišu

ono što su željeli. Šarmantna učenica Katarina Maksimović kazala je za DN da će iz osnovne škole ponijeti samo lijepe uspomene.

“Upisaću ekonomsku školu. Žao mi je što napuštam osnovnu školu, prije svega, zbog drugara i druženja. Za proslavu male mature bila sam spremna prije mjesec kada sam kupila ovu haljinu, a za frizuru je bila zadužena mamina prijateljica”, dodala je Kristina.

I Doroteja Janjić ističe da iz osnovne škole nosi samo lijepe utiske.

Osnovnu školu ću pamtiti po lijepim druženjima, dobrim profesorima, ali i našim dječjim nestašlucima. Na pitanje šta planira da upiše, Doroteja je dodala da će konkurisati za fizioterapeutsku školu.

“Nijesam se dugo spremala za proslavu male mature, sve sam nabavila u zadnjem trenutku, istakla je Doroteja. Sanja Milović

O.Š. ‘‘Ilija Kruščić’’

Polumaturanti OŠ ª Vukašin Radunovićº zakoračili u novi život Polumaturanti Osnovne škole “Vukašin Radunović” proslavili su kraj osnovnog školovanja u lokalnoj diskoteci i uz skupljanje ispred Opštine u svečanim haljinama, lijepim frizurama, veselo krenuli na oproštajnu žurku.

“Mnogo mi je žao što se rastaje-

mo, ali eto tu smo pa ćemo se i dalje družiti, ali to više neće biti isto”, kazala je Jovana Raičević.

Društvo se okuplja, veseli i kako to uvijek i biva svako kreće na svoju stranu. Tako su i ovi klinci uz pjesmu i veselje ušli u novi život. Na naše pitanje šta su plani-

O.Š. Vukašin Radunović

rali dalje, svi su uz osmijeh odgovorili da još ne razmišljaju o tome.

“Proveli smo lijepe trenutke zajedno, večeras hoćemo da se proveselimo i opustimo, a za dalje ćemo vidjeti”, kazala je nasmijana Nikolina Brakočević. Miki Tmušić

28 Sport

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

KUP

Lovćen i Mojkovac za pehar

DA LI STE ZNALI...

Cetinjani bolji od Ulcinja (34:25), Mojkovac od Danilovgrada (29:23)

Dobar otpor drugoligaša

Cetinje – SC “Lovćen”. Gledalaca: oko 400. Sudije: Vešović i Mitrović. Sedmerci: Lovćen 2(1), Ulcinj 1(1). Isključenja: Lovćen 6, Ulcinj 6 minuta.

LOVĆEN: Abramović (2 odbrane), Borilović (15 odbrana), Lipovina 1, Jovetić 3, Popović 3, I. Radović, Marković 1, Petričević, Kalušerović, Drašković 1, M. Radović 6, Vujović 1, Perišić 3, Nikolić 2, Grbović 6.

ULCINJ: Anšelić (12 odbrana), Vukčević, Bulatović 1, Đakonović, Andrović, Vujović 5, Marković, Stanković 5, Vasiljević 6, Marković, Batrićević, Latković 7, Đurišić.

Rukometaši Mojkovca plasirali su se u finale Kupa pošto su juče u prvom polufinalnom meču savladali Danilovgrad 29:23. I pored na kraju ubjedljivog trijumfa, ekipa iz predgrađa Podgorice pružila je dostojan otpor bivšem šampionu države, međutim, vidno je bilo da ekipa iz Danilovgrada ipak nema snage da izdrži u istom ritmu čitav meč.

Mojkovčani su u prvih 15 minuta na-

pravili superseriju 14:7, da bi se Danilovgrad nošen odličnim odbranama golmana Filipa Simonovića približio do poluvremena (18:14). U nastavku je i mladi bek Balša Perović pokazao potencijal i Danilovgrad je prišao na 19:16, ali je zatim tim Rada Simonovića zbog nedostatka snage povukao ručnu, dok su na drugoj strani Igor Bogavac i drugovi rutinski meč priveli kraju.

MOJKOVAC DANILOVGRAD 29:23 18:14 Cetinje - SC “Lovćen”. Gledalaca: oko 100. Sudije: Vujačić i Kaluđerović (oba sa Cetinja). Sedmerci: Mojkovac 2(2), Danilovgrad 2(2). Isključenja: Mojkovac 6, Danilovgrad 6 minuta. Crveni karton: Krivokapić (Danilovgrad).

MOJKOVAC: Cvetković (14 odbrana), Bogavac 2, Barac 1, Rakočević 6, Tomović, Sošić 4, Žurić, N. Tomović, Kruščić, Rondović, Mišnić, Smolović 4, Turković 4, Gačević 2, Savić 4, Vuković 2.

DANILOVGRAD: Simonović (17 odbrana), S. Cupara, Obradović, Orović, Bakić, Pavličić, Krivokapić, Tanjević 2, Zindović 4, Đurišić 3, Perović 8, Marković 2, B. Cupara 1, Pavićević 2, Kažić 1, Kovačević.

FOTO: Darko Jovanović

Cetinjane još samo trijumf dijeli od odbrane duple krune. Rukometaši Lovćena su sinoć pred svojim navijačima u polufinalu Kupa savladali Ulcinj 34:25, a iako je na kraju rezultat bio ubjedljiv u korist “crvenih”, mladi sastav iz Ulcinja

je pokazao zube. Tim sa našeg primorja je imao motiv do neba, s obzirom da prvu postavu čini čak šest igrača sa Cetinja koji su juče ginuli ne bi li napravili iznenađenje.

U prvih 12 minuta sve je ličilo da može biti tako – Ulcinj je vodio sa 6:4, da bi zatim Grbović i Marković poravnali rezultat, a ubrzo je uslijedila superserija domaćih za 16:12 do poluvremena. Prije samog kraja prvog dijela igre kapiten Lovćena – Igor Marković je teren napustio zbog povrede članka, tako da je pitanje da li će danas u finalu moći da pomogne saigračima.

U nastavku su gosti preko odličnih Vujovića, Stankovića, Latkovića i Vasiljevića pokušavali da se vrate u igru, ali je Borilović na golu fenomenalno komandovao odbranom, dok su Radović i Grbović u napadu pogađali iz svih pozicija za konačnih 34:25.

M.P.

Da je golman Sijene Đanluka Pegolo jedini igrač u Seriji A koji nije propustio ni jednu utakmicu u 38. kola italijanskog šampionata. Italijan je branio za tim iz Toskane u svim prvenstvenim utakmicama, po 90 minuta, što ukupno iznosi 3.420 minuta! Ovaj 32-godišnji čuvar mreže je, nažalost, ispao sa svojim timom u drugu ligu, primivši pritom 57 golova.

NBA

Furiozni San Antonio

TIKET DANA F. VIENA HORN TIP 1

KVOTA 2.25

LIBEREC TEPLICE TIP 1

KVOTA 1.70

PETROLUL OCELUL TIP X

KVOTA 3.70

BUNJOTKOR BURIRAM TIP 1

KVOTA 1.40

AL ŠABAB AL DŽARAFA TIP 1

KVOTA 1.70

SARPSBORG VALERENGA TIP 2

KVOTA 3.10

Sparsi razbili Memfis (105:83) u prvom meču finala Zapada i poveli 1-0 u seriji

Prva bitka Zapada, odnosno polufinala plej-ofa najjače lige svijeta, pripala je San Antoniju. Sparsi su demolirali Memfis (105:83) u svom Teksasu, čime su poveli 1-0 u seriji. Vođeni iskustvom od prije dvije godine, kada su na startu doigravanja eliminisani od “Grizlija”, izabranici Grega Popoviča su od samog starta lomili rivala, razbivši sve njegove iluzije o mogućem brejku već na prvom gostovanju.

“Mark Gasol i Zak Rendolf su paklena kombinacija. Jako ih je teško držati, ali smo mi odradili fantastičan posao i zbog toga pozitivno završili prvi duel”, priznaje trener San Antonija, čijoj su ekipi dvojica pomenutih igrača ubacili 15, odnosno dva poena.

U redovima “mamuza” su posebno briljirali Toni Parker (20 poena), Kevi Lenard (18), Deni Grin (16), dok su dvocifreni učinak ostvarili i Met Boner (12), odnosno Geri Nil sa 11 poena.

“To je bila jedna od onih noći kada nam nije mnogo toga išlo za rukom. Međutim, rekao sam momcima - biće bolje. Jednostavno, mora bolje”, naglašava nakon poraza Rendolf. A.P.

Hauard (već) napušta Lejkerse?

Jedan od najboljih centara NBA lige Dvajt Hauard vrlo lako može napustiti Lejkerse ovog ljeta - tvrdi TV mreža CBS. Popularni “Supermen” je nezadovoljan sezonom (ispao sa “jezerdžijama” već na startu plej-ofa od San Antonija), pa bi želio da promijeni klub nakon samo godinu dana. Prvi u redu stoje Hjuston i Dalas, dok mu “rakete” nude če-

tvorogodišnji ugovor, sa opcijom mogućeg odlaska nakon tri sezone. To bi značilo sljedeće - danas 27-godišnjak može igrati do tridesete u Hjustonu, a onda potpisati još jedan, posljednji veliki ugovor u svojoj profesionalnoj karijeri.

Podsjetimo, Haurad je ove sezone u dresu tima iz Los Anđelesa postizao u prosjeku 17,1 poen, uz 12,4 skoka.

Teniseri u San Marinu

Naša Dejvis kup reprezentacija, u sastavu Ljubomir Čelebić, braća Ivan i Igor Saveljić, Pavle Rogan i selektor Mirko Bjelica boraviće u San Marinu od 22.-25. maja gdje će učestvovati na turniru treće grupe Evro zone. Ekipu će predvoditi predsjednik Upravnog odbora Duško Lalićević. Na turniru će učestvovati 13 ekipa podijeljenih u četiri grupe, a samo dvije najbolje ekipe izboriće učešće u drugoj evropskoj zoni. Nosioci grupa su već određeni, a to su Grčka, Norveška, Gruzija i Makedonija. Sljedeće četiri ekipe po rangu biće raspoređene po jedna u svakoj grupi: Crna Gora (88), Jermenija (92), Malta (96) i Turska (105), ostalih pet ekipa iz trećeg šešira biće raspoređeno tako što će se u svakoj od grupa naći po jedna ekipa a u jednoj grupi dvije.

Pobjednici grupa A i B, igraće protiv pobjednika grupa C i D. Pobjednici plej ofa izboriće ulazak u II grupu, dok će ostale ekipe igrati za plasman od 5-13 mjesta.

Sport 29

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

SPORTSKI EKRAN

CRNOGORCI U INOSTRANSTVU

Pljuštali trofeji Miloš Pavićević

O

dličan vikend imali su naši najbolji rukometaši u inostranstvu, a najviše razloga za slavlje imao je čuvar mreže iz Bara - Goran Stojanović koji je sa svojim Rajn Nekar Levenom osvojio EHF Kup na fajnal foru u Nantu. “Lavovi” su prvo u polufinalu eliminisali Gepingen, da bi zatim juče bili bolji i od domaćina (26:22).

Pored Uve Genšajmera junak ovog duela bio je i naš golman koji je svojim odbranama donio preokret kod rezultata 10:8 za Nant. Tada je trener njemačke ekipe Gudmundur Gudmunson u igru uveo oporavljenog Stojanovića umjesto Landina, a Goro mu je ukazano povjerenje vratio na najbolji mogući način.

Drugi naš predstavnik na finalnom turniru u Francuskoj - Žarko Marković nije imao sreće sa Gepingenom koji je neočekivano završio na poslednjem mjestu. U borbi za treće mjesto “zeleni” su izgubili od norveškog Holstebra (28:27), a desni bek sa Cetinja je postigao četiri gola.

Tituli se radovao i Fahrudin Me-

lić. Njegovo Gorenje je deklasiralo Krku u Novom Mestu (40:21), Melić je postigao tri gola, a tim iz Velenja osvojio treću titulu u istoriji kluba. U trku za treće mjesto u Sloveniji se umiješao i Cimos Kopar koji se nalazi u velikoj finansijskoj krizi. Kopar za koji igra naš Vladimir Osmajić je uzeo veliki bod u Celju (26:26), a lijevi bek iz Nikšića se jednom upisao u strijelce. Proteklog vikenda se radovao i Mladen Rakčević. Njegov Metalurg je osvojio Kup Makedonije - u finalu je pao Zomimak (26:23), naš pivot je postigao jedan gol. Međutim šampiona Makedonije više raduje trijumf u polufinalu, kada su eliminisali najvećeg rivala - Vardar.

U prvom meču za prvaka Mađar-

ske Vesprem je pregazio PIK Seged 33:23, a svijetla tačka u timu iz Segeda bio je naš Marko Lasica koji je imao šut 3-3, što može da raduje selektora Zorana Kastratovića s obzirom da će biti prva opcija reprezentacije na desnom krilu nakon povlačenja Fahrudina Melića.

U Asobal ligi Puesto Segundo je prebrinuo sve brige oko opstanka.

Tim Mirka Milaševića je savladao Arandu (25:20), a Budvanin se nije upisao u strijelce. Mladi bek Vuko Borozan nije imao sreće da postigne gol u pobjedi svog Karlovca protiv Siscie (32:26), dok je Žarko Pejović već obezbijedio titulu prvaka u Slovačkoj. Tatran je prije dva dana savladao Košice 40:25 i pobjegao Hladovecu šest bodova.

Dva meča od titule u Holandiji dijele Marka Pejovića. Prvi je na programu 25.maja u Volendamu, gdje će njegov Lions pokušati da napravi što bolji rezultat pred revanš 1.juna.

U sličnoj situaciji nalaze se Vasko Ševaljević i Rade Mijatović u Dinamu iz Minska kojeg jedan trijumf dijeli od titule u Bjelorusiji.

10:30 12.00 14.30 18.20 20.15 01.30 02.00

UTORAK WTA Brisel ATP Turnir Dizeldorf Biciklizam, Điro d’ Italija Košarka VTB liga 1/4 finale: Zalgiris - Niznji Rukomet, Hamburg - Berlin NHL, Boston - Nujojrk Fudbal, Kopa Libertadores, direktno

SRIJEDA 10:30 WTA Brisel 12.00 ATP Turnir Dizeldorf 12.00 Fudbal, Kašiva - Jeonbuk 14.00 Biciklizam, Belgija 14.30 Biciklizam, Điro d’ Italija 17.00 Fudbal, Crvena Zvezda - Sloboda 17.00 Fudbal, Smederevo - Partizan 17.30 Košarka VTB liga 1/4 finale: VEF - Khimki 19.30 Fudbal, Asteras - PAOK 19.45 Turski kup finale: Fenerbahče - Trabzon 20.30 Fudbal, finale Kupa CG: Budućnost - Čelik 20.30 Fudbal, Austrija B. – Matersburg 20.30 Fudbal, Rid – Salcburg 21.00 Košarka, Crvena Zvezda - Metalac 01.00 Fudbal, Kopa Libertadores, direktno

Sport klub Eurosport Eurosport 2 SK Prime Arena sport 1 Arena sport 1 Arena sport 3

Sport klub Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Arena sport 1 Arena sport 3 SK Prime Arena sport 3 Sport klub + RTCG 2 Sport klub SK Prime Arena sport 1 Arena sport 1

30 Sport

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Protiv Peskare prekinuo dvomjesečni post: Stevan Jovetić

DN donose učinak crnogorskih fudbalera u inostranstvu Pripremio: Uroš Radulović

● GOLMANI

Boban BAJKOVIĆ (Crvena zvezda) – Jedan od najboljih aktera u “vječitom derbiju”. Bajko je u nekoliko navrata spriječio veći poraz od Partizana (1:0). Kod slobodnjaka Jojića nije mogao ništa.

Darko BOŽOVIĆ (Bežanija) Bio na gol crti svih 90. minuta i solidno odradio remi u gostima protiv Voždovca (1:1).

● ODBRANA Miodrag DŽUDOVIĆ (Spartak Naljćik) – Stameni štoper više nego dobar u pobjedi nad Baltikom (2:0). Džudo i saigrači su treći na tabeli i igraće plej-of za premijer ligu Rusije.

Vladimir BOŽOVIĆ (Mordovija) – Novih 90 minuta za lijevog beka. Mordovija remizirala sa Terekom 1:1 i na veliku žalost po našeg reprezentativca oprostila se od prve lige.

Nikola VUJADINOVIĆ (Šturm) – Nakon serije užasnih rezultata stigao trijumf za koji je najzaslužniji naš internacionalac. Šturm je pobijedio Rid sa 3:1. Dugo je bilo 1:1 i onda je u 84. minutu Nikola svojim pogotkom pokrenuo tim.

Dejan BOLJEVIĆ (Novi Pazar) – Pretrpio treći vezani poraz, ovoga puta od Javora na strani rezultatom 3:2. Sudbina Deja i Novog Pazara se riješava u posljednja dva kola.

Milko NOVAKOVIĆ (BSK Borča) – Fenomenalan u velikoj pobjedi protiv Donjeg Srema (0:1).

BSK će po svemu sudeći opstati u eliti Srbije.

Vladimir VOLKOV (Partizan)

- Borben, požrtvovan sve u svemu dobar derbi za našeg reprezentativca protiv Crvene zvezde, koji će nakon ovog trijumfa (1:0), proslaviti novu titulu sa “crno-bijelima”.

Vladan ADŽIĆ (OFK Beograd) – Korektno odradio posao u efikasnoj utakmici, koju su “romantičari” sa 4:3 riješili u svoju korist protiv Smedereva.

Marko BAŠA (Lil) –Kao po običaju dobro odradio utakmicu u gostima protiv Monpeljea (0:0). Od Lige šampiona očigledno neće biti ništa za “mastife” i našeg štopera.

Slobodan LAKIĆEVIĆ (Čelik Zenica) - Učestvovao u pobjedi nad Gradinom od 2:1. Mladi bek igra u dobroj formi.

Nemanja NIKOLIĆ (OFK Beograd) – Naravno da je pogodio i kapiten OFK-e. Nikolić je imao sjajan meč koji je krunisao golom iz jedanaesterca u 37. minutu.

Nemanja MIJUŠKOVIĆ (Sarajevo) - Štoper je debitovao u bordo dresu na gostovanju protiv Zrinjskog (2:2). Nemanja je igrao do 82. minuta.

Miloš KRKOTIĆ (Dačija) - Ušao pola sata protiv Olimpije i uspio da postavi konačan rezultat i pobjedu. Novopečeni A reprezentativac je pogodio u 88. minutu za 3:1.

● VEZNI RED

Vladimir BOLJEVIĆ (Krakovija) – Još jednom je dokazao da je najbolji igrač u timu. Bolje je donio prednost svojoj ekipi protiv Flote (1:1) u 45. minutu, međutim ona nije sačuvana do kraja. Krakovija se bori za ulazak u prvu ligu Poljske.

Igor IVANOVIĆ (OFK Beograd) - Ovo je bila super-utakmica kojom su gospodarili Crnogorci protiv Smedereva 4:3. Nekadašnji član Rudara je lob udarcem u 71. minutu postigao najljepši gol na meču.

Elsad ZVEROTIĆ (Jang Bojs) Standardno dobar u žutom dresu.

Zverka sa kolegama slavio na gostovanju protiv Serveta sa minimalnih 1:0.

Marko VEŠOVIĆ (Crvena zvezda) – Solidan na poziciji desnog beka, ali ipak je razočaran napustio stadion Partizana zbog poraza od najvećeg rivala (1:0), odnosno oproštajem od titule.

Debitvao u dresu Torina: Marko Bakić

Stigao do kote od 15 golova: Darko Pavićević

piten Sutjeske je briljirao postigavši dva pogotka.

Branko BOŠKOVIĆ (Rapid Beč) – Iskusni vezista igrao svih 90 minuta i dobio žuti karton u glatkom porazu na strani protiv Matersburga (2:0).

vremenu pogodio prečku, ali to je bilo sve. Tim sa Marakane je izgubio šanse za titulu nakon poraza u derbiju od Partizana (1:0).

Ramazan BIŠEVIĆ (GOŠK Gabela) - Igrao do posljednjeg sudijskog zvižduka na gostovanju protiv Prijedora 1:1. Posljednje kolo će odlučivati da li će GOŠK i naredne sezone biti član premijerlige BiH. Na megdan odlaze Borcu iz Banja Luke.

Petar GRBIĆ (OFK Beograd) – Igrač utakmice je bio na Karaburmi. Grbić je postigao dva gola protiv Smedereva (4:3) - zatresao je mrežu u 5, pa u 65. minutu. Zamijenjen je par trenutaka prije kraja uz velike ovacije.

Stevan JOVETIĆ (Fiorentina) – Prekinuo je post od dva mjeseca u demoliranju nad Peskarom 1:5 u gostima. Joveta je u 54. minutu zatresao mrežu za 4:0, ali sve je bilo uzalud jer je “viola” ostala bez Lige šampiona.

Damir KOJAŠEVIĆ (Astana) Na teren ušao u 56. minutu i dao doprinos u pobjedi protiv Taraza 3:1. Astana je najveći favorit za osvajanje Kazahstana, trenutno su drugi na tabeli.

Mirko RAIČEVIĆ (Hoverla Zakarpatija) – Njegova blistava partija i pogotak nijesu bili dovoljni. Ćiro je svoj tim doveo u vođstvo nakon 50 minuta igre i kada je napustio teren deset minuta prije kraja Hoverla je kapitulirala i oprostila se od elite ukrajinskog fudbala.

Ivan VUKOVIĆ (Hajduk) – Dobar u važnoj pobjedi nad Osijekom. Giga i Splićani će vjerovatno igrati kvalifikacije za Ligu Evrope.

BOGDAN MILIĆ (Suvon siti) –

Dragan BOŠKOVIĆ (Sapunbari) - Nastavio da pruža odlične partije na Tajlandu. Bole postigao gol u pobjedi na strani protiv Bangokoka (1:2).

Marko BAKIĆ (Torino) - U posljednjem kolu Serije A stigao je debi u dresu “bikova”. Marko se odlično snašao u remiju sa Katanijom (2:2), ali je u 69. minutu zbog grča morao da napusti teren.

Nebojša KOSOVIĆ (Vojvodina) - Odličnih 88 minuta za 18-godišnjeg zadnjeg veznog Voše u pobjedi protiv Radničkog iz Niša 3:2.

Luka PETRIČEVIĆ (Jagodina) Dobio šansu šest minuta prije kraja utakmice. Jagodinci remizrali sa Spartakom 1:1.

Srđan AJKOVIĆ (BSK Borča) Izašao u samom finišu. Ajković je pružio solidnu partiju u trijumfu nad Donjim Sremom (0:1).

Baćo NIKOLIĆ (Borac Čačak) - Čačani su sa nevjerovatnih 7:0 razbili Novi Sad, a nekadašnji ka-

Filip KASALICA (Crvena zvezda) – Najviše se trudio u napadu Zvezde. Kasalica je u prvom polu-

Luka ĐORĐEVIĆ (Zenit) – Igrao sat vremena protiv Volge (3:1) - Luka je pružio solidnu partiju, a sljedeće sezone očekuje veću minutažu.

Stefan NIKOLIĆ (Steaua) - U totalno nebitnom meču protiv Konstante, novi prvak Rumunije je poražen sa 5:2. Međutim, dobra okolnost je što se Nikolić totalno oporavio od povrede i uspio da postgine gol iza najstrožije kazne.

● NAPAD

Darko PAVIĆEVIĆ (Zalegerseg) - Stigao do novog pogotka Mađarskoj drugoj ligi. Darko je u 91. minutu postavio koančnih 4:0 u pobjedi nad Čakvarijem.

TIM KOLA Bajković Bajkovi

B. Nikolić Nikolić

Volkov

Džudović Džudovi Vujadinović Vujadinovi ć

Mijušković

Kosović Kosovi ć

Jovetićć Joveti Bakić Baki

D. Pavićević Pavićević Grbić

Sport 31

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

Uefa odlUčila

Italijan Nikola Ricoli za finale Lš

spisak reprezentacije

Brna odabrao ratnike

GOLMANI Mladen Božović (Videoton) Srđan Blažić (Nea Salmias) ODBRANA Savo Pavićević (H. Tel Aviv) Vladmir Božović (Mordovija) Marko Baša (Lil) Stefan Savić (Fiorentina) Ivan Kecojević (Gaziantep) Blažo Igumanović (Rudar) Marko Vešović (Crvena zvezda) VEZNI RED Vladimir Volkov (Partizan) Branko Bošković (Rapid Beč) Elsad Zverotić (Jang Bojs) Milorad Peković (Hanza Roštok) Nemanja Nikolić (OFK Beograd) Miloš Krkotić (Dačija) Marko Bakić (Torino) NAPAD Stevan Jovetić (Fiorentina) Mirko Vučinić (Juventus) Fatos Bećiraj (Dinamo Z.) Andrija Delibašić (R. Valjekano) Dejan Damjanović (Seoul) Filip Kasalica (Crvena zveda)

Selektor Crne Gore Branko Brnović izabrao 22 imena za predstojeći duel sa Ukrajinom - debitant Marko Vešović, nema Simona Vukčevića i Milana Jovanovića Euforija za najvećim sportskim ponosom naše države od ponedjeljka je počela polako da raste! Šesti mjesec u godini se približava, a selektor reprezentacije Crne Gore Branko Brnović je 18 dana prije duela sa Ukrajinom izabrao 22 crvena vojnika, za koje svi vjeruju da će sedmog juna, negdje oko 22:30 sati izrasti u junake naše zemlje. Brnini momci ka putu za Brazil gdje se 2014. godine igra Svjetsko prvenstvo pred sobom imaju možda i najtežu, odnosno odlučujuću prepreku. Bez povrijeđenog Nikole Drinčića, suspendovanih Miodraga Džudovića i Mitra Novakovića, šansu kao debi-

Rezervna lista GOLMAN Ivan Janjušević (Sutjeska) VEZNI RED Nikola Drinčić (Krasnodar) Petar Grbić (OFK Beograd) NAPAD Luka Đorđević (Zenit) Stefan Mugoša (Budućnost) Po prvi put selektor Branko Brnović je naknadno na spisak stavio pet igrača, koji međutim neće biti zajedno sa ostatkom ekipe.

Oni su tu da uskoče, ako bude bilo potrebe...

“Ovi igrači će biti prve zamjene, ukoliko ne daj bože dođe do nekih povreda. Svakako da će nam na utakmici sa Ukrajinom najviše nedostajati Nikola Drinčić, ali ipak je lijepo kada je i na ovom spisku”, rekao je Brnović.

tant je dobio standardni prvotimac Crvene zvezde Marko Vešović koji je u posljednje vrijem zadovoljio kormilara “hrabrih sokolova”.

“To su manje više svi igrači koji su bili na spisku, osim Vešovića. Rekao sam da na svakoga računam, tako da nikoga ne zovem da bih popunio spisak. Vešovića pratim već duže vrijeme - igra standardno u Crvenoj zvezdi, a mi na poziciji desnog beka imamo samo Sava Pavićevića. Vidjećemo kako će se ponašati i uklopiti u reprezentaciji”, prokomentarisao je spisak i debitanta Brnović.

● VukčeVić i JoVanoVić su sami kriVi (Ne)očekivano, selektor je izostavio Simona Vukčevića i Milana Jovanovića, čime je ispunio obećanje da pomenutog vezistu neće uvrstiti u spisak ukoliko ne pronađe klub. Za, Jovanovića je svaka priča suvišna...

“Nema njih, nema još par igrača, svakako da bi svi bili srećniji da su oni sa nama. Međutim, koga nema bez njega se može. Žao mi je, ali su sami krivi za ono što im se dešava.

Moraju da se potrude da pronađu klub kako bi opet bili u reprezentaciji”, jasan je bio Brna.

GRUPA H 1. CRNA GORA 2. Engleska 3. Poljska 4. Ukrajina 5. Moldavija 6. San Marino

6 6 5 5 6 6

4 3 2 2 1 0

2 3 2 2 1 0

0 14:3 14 0 21:3 12 1 11:6 8 1 6:4 8 4 3:10 4 6 0:29 0

7. jun CRNA GORA - Ukrajina (20.30) Moldavija - Poljska (20.15)

Italijan Nikola Ricoli sudiće finale Lige šampiona između Borusije Dortmund i minhenskog Bajerna, saopštila je Uefa Ricoliju je to drugo evropsko finale u karijeri, pošto je prethodno dijelio pravdu u finalu Lige Evrope prije tri godine, kada je Atletiko Madrid savladao Fulam sa 2:1.

Ovaj 41-godišnjak, inače arhitekta, po 27. put će dijeliti pravdu na meču Lige šampiona.

Pet godina nakon što je, 2002, dogurao do italijanske Serije A, postao je Fifa arbitar. U avgustu te 2007. po prvi put je sudio na kvalifikacionom meču Lige šampiona, a samo godinu i po dana kasnije dobio je šansu da dijeli pravdu i na utakmicama grupne faze. Od 2009. svrstan je u kategoriju elitnih sudija.

Pomoćnici u finalu Lige šampiona biće mi sunarodnici Renato Faverani i Andrea Stefani, dok će četvrti sudija biti Slovenac Damir Skomina.

Finale elitnog evrpo skog

klupskog nadmetanja između Bajerna i Borusije igra se u subotu 25. maja od 20.45 na londonskom Vembliju.

S.R.

evning standard tvrdi

Geret Bejl vjeran svom Totenhemu Ovo ljeto će prema pisanjima medija biti itekako zanimljivo kada je ljetna fudbalska pijaca u pitanju. Međutim ime Gereta Bejla neće biti u kombinacijama, barem tako tvrde engleski mediji. U priči koju donosi “Evning Standard” navodi se da je Bejl potpisao novi ugovor sa “sparsima” po kojem će

zarađivati 130.000 funti sedmično.

Bejl neće moći da napusti Totenhem ovog ljeta, ali će 2014. godine moći da promijeni klub ukoliko neko za njegove usluge ponudi 50 miliona funti. Novinari “Evning Standarda” tvrde kako će Totenhem uskoro i zvanično objaviti ovu vijest. S.R.

● KARIKATURA DANA

● Priča se da smo Već dobili ukraJinu

I nakon “ćaskanja” o spisku, bilo je evidentno da selektor već punom parom razmišlja o teškom rivalu “crveni” su 16. oktobra upravo protiv Ukraijne u Kijevu (0:1 golom Dejana Damjanovića) napravili najveći korak ka Brazilu...Popularnu “žuto-plavu” armiju su tada svi otpisali, međutim pobjedom u Varšavi nad Poljskom, Ukrajinci su se ekspresno vratili u život.

“Vidim da se komentariše kako smo praktično dobili 2:0, 3:0.

Razmišljamo o Varšavi, Vembliju, spektaklu protiv Moldavije, već smo otišli u Brazil..Samo bih napomenuo da Ukrajina osam utakmica, od toga pet u gostima nije izgubila. Radi se o mnogo jakoj reprezentaciji i napominjaoi sam da će nam ovo biti možda i najteža utakmica pod Goricom. Ne plašimo se, ovdje uvijek idemo na tri boda. Potreban nam je ambijent protiv Engleza. Da navijači budu uz ekipu i neće biti problema”, poruka je kormilara Crne Gore koji se onda na kratko okrenuo stanju na tabeli: “Ova grupa je - ne znam kako da je opišem. Čas si na dno, čas gore.

Ne daj bože ukoliko nas Ukrajina pobijedi bili bi na vrhu. Dobro ih poznajemo, igrali smo sa njima u Kijevu, a i snimili smo ih kakavi su na strani. Ne mogu da nas iznenade, čak mislim da ćemo mi imati iznenađenje”.

Na kraju, plan reprezentacije je da pripreme krenu 25-og gdje će biti osam igrača. Već četiri dana kasnije bi trebali da budu svi na okupu ukoliko Andrija Delibašić i Elsad Zverotić dobiju “zeleno svijetlo” od kluba da dođu prije utakmica Rajo Valjekana, odnosno Jang Bojsa. U.R.

Rafa je nadmudrio navijače Čelzija, Geret Bejl plače zbog izgubljenje Lige šampiona, a tješi ga Arsen Venger.

Robin van Persi se hvali titulom najboljeg strijelca, Fergi i

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Skols odlaze sa peharom, Roberto Martinez je ispao sa Viganom, ali uz trofej FA Kupa.

Dejvid Plat podržava Roberta Manćinija, dok je Luis Suarez završio iza rešetaka.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) dizajn: nikola vuKOTić (nikola.vukotic@dnovine.me) marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)

Za spas sezone FINALE KUPA

U srijedu se pod Goricom (20.30 sati) igra finale masovnijeg takmičenja između Budućnosti i Čelika

N

a vrhu piramide crnogorskog masovnijeg takmičenja opet se našao aktuelni faraon iz Nikšića. Čelik se prošle godine kao drugoligaš senzacionalno domogao trofeja, “oteo” ga je od Rudara, a sada pred sobom ima Budućnost. Najpopularniji naš klub iz Podgorice po svaku cijenu prvi put u svojim vitrinama želi da vidi pehar Kupa Crne Gore.

Pored brojnih problema koji su zadesili “plave” i još kruže pod Goricom, ovo finale možda dolazi u najnezgodnijem trenutku. Budućnost je u subotu vjerovatno ostala bez titule u šampionatu, nakon fijaska na utakmici sa Lovćenom (prekinuta u 69. minutu dok su gosti vodili 1:2 i po svemu sudeći će se registrovati 0:3) svlačionica Podgoričana je doživjela psihički zemljotres, kojeg je svjestan i kapiten Nikola Điđo Vukčević.

“Finale ne dolazi u sjajnom trenutku, jer smo izgubili utakmicu koja je mogla da donese titulu. Mada, sada imamo priliku da se ispravimo i uzmemo Kup. Obećavam u ime igrača da ćemo dati sve što je do nas da napravimo uspjeh. Ovom prilikom pozivam navijače da dođu u što većem broju i podrže nas”, poručio je pres-konferenciji talentovani centralni vezista. ● RAJO: DOBRO SMO RADILI, HOĆEMO TROFEJ Sezona za “plavo-bijeli” tim se razvijala totalno nizbrdo - izabranici Radisava Dragićevića su tokom cijelog prvenstva nosili džak problema na leđima, gdje je bilo finansijskih i kadrovskih poteškoća, što je još jednom rezultiralo lošom organizacijom u klubu. Međutim, Rajovi golobradi mladići su tokom cijele sezone velikom borbenošću i zalaganjem, ne baš i prelijepom igrom, uspjeli da dođu na korak od ordenja

koje klub očajnički želi.

“Pored velikih problema došli smo do srijede, kada smo ostali u trci za oba trofeja, pogotovo ovog sa Čelikom, koji je nadohvat ruke. Sa kombinacijom mlađih igrača i nekoliko iskusnijih - realno mislim da smo napravili dobar rezultat. Bila je dobra atmosfera, dobro smo radili, pa je stigao momenat kad to moramo pretočiti u trofej. Očekuje nas teška utakmica. Ekipu Čelika dobro poznajemo, govorio sam da su uz Rudara najkvalitetniji. Iskusni su, imaju jedan ovaj trofej i to je njihova prednost. Sa druge strane, ne smijemo da zanemarimo polet, mladost naše ekipe, želju za dokazivanjem i igrače koji jako žele ovaj trofej. Nadam se da će publika uljepšati spektakl, te da će nivo igre biti dostojan finala Kupa Crne Gore”, rekao je kormilar Budućnosti koji u srijedu neće moći da računa na suspendovanog Adnana Orahovca, duže povrijeđenog Radivoja Golubovića, dok je prvi golman Jasmin Agović pod znakom pitanja zbog prehlade. ● BANOVIĆ: BUDUČNOST BLAGI FAVORIT Sa jedne strane mladost, a sa druge veliko iskustvo - prošle godine kao kapiten tima pehar u Nikšić je donio Veselin Bojić, dok će ovoga puta to možda poći za rukom nekadašnjem golmanu Crvene zvezde Zoranu Banoviću, koji je sa “crve-

no-bijelima” četiri puta osvajao Kup. “Čelik dolazi da odbrani pehar. Neće biti lako - obje ekipe vade sezonu ovim trofejom. Neće nas zavarati rezultati Budućnosti u posljednje vrijeme. Daćemo maksimum kako bi pehar ostao u našim vitrinama.

Igramo na njihovom terenu, pa su samim tim oni možda i blagi favoriti. Osvojeno finale od prošle godine nam dosta znači, ali imamo mnogo iskusnih fudbalera koji su prolazili kroz ovakve mečeve”, poručio je golman “metalurga”. ● BUBANJA: MOGU DA ME IZENADE Veliki motivator i vječni optimista, trener Slavoljub Bubanja, “iznenađujuće” je poručio da njegovi izabranici ovoga puta nijesu favoriti, za razliku od finala sa Rudarom. Možda ima i pravo jer je Čelik u tri dosadašnja meča sa “plavima” jednom gubio i dva puta igrao neriješeno.

“Prvi put kad smo osvojili trofej, rekao sam da smo favoriti protiv Rudara, mnogi su se nasmijali, ali to se desilo. Sada moram reći da Budućnost ima prednost jer igraju na domaćem terenu. To je prva, a druga je da moj kolega može da me iznenadi sastavom. Razmišljam sa kojom će ekipom početi iskusnijom ili mlađom, ali tu je selektor Branko Brnović i on će mi reći, obećao je”, nasmijao je sve u pres-sali Bubanja, a onda dodao: “Prije početka Kupa sam rekao da imamo obavezu da pokušamo da odbranimo trofej - stigli smo do finala i daćemo 100 posto mogućnosti da izađemo kao pobjednici”, riječi su Bubanje, koji će takođe imati problema sa sastavom zbog neigranja Rodoljuba Marjanovića i Darka Bulatovića.

Imamo još pola sata sa Lovćenom Želio ili ne, trenera Budućnosti nije moglo zaobići pitanje da li je skandal sa utakmice protiv Lovćena ostavio trag pred meč sezone za njega i igrače.

“Mislim da su svi dobro upoznati sa time da su već duže vrijeme čast ovog kluba, nivo i sve što se dobro dešava svlačionica i fudbaleri. Nijesmo ima-

li kontakte ni sa kim. Ali smatram da nijesmo završili 31. kolo - ostalo je još pola sata i nadam se da će to biti dozvoljeno da vidimo hoćemo li protiv Sutjeske igrati direktno za titulu. Vjerujem da će se i ljudi iz kluba malo pozabaviti tim pitanjem”, jasna je poruka Dragićevića.

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 11.800. Početak: srijeda (20.30 sati).

BUDUĆNOST

Ljuljanović, Raspopović, Kopitović, Peković, Kamberović, N. Vukčević, Flavio, M. Vukčević, Adrović (Cmiljanić), Mugoša, Nikač.

Trener: Radisav Dragićević

ČELIK

Banović, Dubljević, Radović, Đikanović, Videkanić, Kolev, Bulajić, Jovović, Zorić, Ivanović, Račić.

Trener: Slavoljub Bubanja

NAGRADNI KUPON

Uroš Radulović

KUPON30-31

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

utorak i srijeda 21. i 22. 5. 2013. broj 545 GoDiNA ii

33 žENA MANIKIR

Bijeli lak da ili ne?

Jedan od modernijih trendova koje savjetuju zvijezde kada je izgled noktiju u pitanju je bijeli lak. Još od prošle godine slavne glumice i pjevačice često se mogu vidjeti sa noktima namazanim bijelim lakom a ove godine taj trend je još “glasniji”. Bijeli lak jako dugo je važio za nepoželjnu pojavu na našim noktima čak štaviše bio je OUT, ali je po svoj prilici tim dani-

ma odzvonilo.

Blejk Lajvli, Lindzi Lohan, Skarlet Johanson, Rijana, Keti Peri, Karli Klos samo su neke od dama koje su posljednjih mjeseci ponosno pokazuju svoje bijele nokte.

Dužina noktiju varira i zavisi od dame koja ga nosi.

Kratki, dugi, ektremno dugi, stileto ili oblikovani u kocki, svaki oblik je moderan.

TREND

Polo majice nikad popularnije PAZITE ŠTA KUPUJETE

Štetni sastojci u kozmetičkim preparatima

S

ve je više riječi o štetnim sastojcima koji se nalaze u kozmetičkim preparatima koje koristite svakodnevno. da bi se zaštitili kao kupac i na svojoj koži nanosili samo najkvalitetnije važno je da prvenstveno znate koje su supstance štetne i da uvijek čitate deklaracija na proizvodima koje namjeravate kupiti. ako do sad niste, vrijeme je da sada počnete da čitati deklaracije. formaldehid, paraben, parafin samo su neki koje bi trebalo izbjegavati. svrha kozmetike nije samo da budete lijepe, već i zdrave.

Navodimo neke od najštetnijih sastojaka u kozmetici.

1. NaftNi derivati

Parafin – ulje 100% mineralnog porijekla, nastalo tehničkom obradom nafte, poznato je još pod nazivom “Baby ulje”. Služi kao masna podloga različitim kozmetičkim proizvodima u koje se dodaju drugi kozmetički sastojci i sintetički mirisi. Naftni derivati su ugljevodonici i nisu srodni lipidima kože. Više nije tajna da je dokazano kako parafinsko ulje može imati kancerogeno djelovanje!

Vazelin je još jedna frakcija nafte, nešto između tečnog parafina i parafina koji se koristi za izradu svijeća. Parafin i vazelin nisu supstance koje hrane kožu. Često se ogu naći u kremama, vosku za depilaciju, dekorativnoj kozmetici, zaštitnim kremama i kremama za njegu beba.

2. ParabeNi

Upotrebljava se kao konzervans.

Prisutni su u gotovo svim kozmetičkim proizvodima, prodiru u kožu, prisutni su u krvi nakon par minuta, te pošto ulaze kroz kožu akumu-

liraju se u tjelesnim tkivima nepromijenjenog sastava. Šminka, kreme za samotamnjenje, odstranjivači šminke, ruževi, kreme za zaštitu od sunca, hidratantne kreme, losioni i mnogi drugi kozmetički proizvodi samo su neki koji sadrže paraben.

Parabeni se skrivaju i u sljedećim imenima: metilparaben, etilparaben, propilparaben, izobutilparaben, butilparaben, benzilparaben.

3. formaldehid

Jedan je od najopasnijih konzervansa, kancerogena supstanca koja postoji u gotovo svim kozmetičkim proizvodima. Toksičan je za imunološki, reproduktivni, disajni i nervni sistem. U “dopuštenim” količinama nalazi se u proizvodima za njegu kose, kože i tijela kao antimikrobna supstanca i konzervans. Pretpostavite da dnevno koristite do desetak proizvoda koji ga sadrže pa količina koju dnevno unosite već premašuje sigurni minimum.

Pojavljuje se pod desetak različitih pseudonima ( “formalin”, “lysoform” i “formalith”). Nije uvijek naveden jer ga druge hemikalije, kao što je imidazolidinil urea koji je uobičajeni kon-

zervans u šamponima, na određenim temperaturama mogu osloboditi kao nusproizvod.

4. ProPyleNe glycol

Hemikalija koja se koristi kao antifriz za radijatore ili auto motore, jedan je od najčešćih sastojaka u kozmetici. Zanimljivo je da se na proizvodima koji ga sadrže za industrijsku upotrebu uvijek nalazi upozorenje da treba izbjegavati kontakt s kožom jer može prouzročiti oštećenja mozga i jetre, ali takvog upozorenja na kozmetičkim proizvodima nema. Njegova upotreba je sada smanjena (smatra se da ima neurotoksično djelovanje), a umjesto njega se koriste butylene i polyethylene glycol. Prirodna alternativa je glicerin biljnog porijekla koji kožu štiti od gubitka vlažnosti.

5. boje koje se

koriste u kozmetici Vještačke boje nemaju korisno djelovanje, a dodaju se kozmetičkim preparatima isključivo iz estetskih razloga. Neke od njih mogu se koristiti, ali većina njih iritira kožu, posebno dijelove oko očiju. Ne preporučuju se proizvodi u crvenim, ružičastim i narandžastim tonovima (rumenila i ruževi za usne), jer mogu da izazovu upale ili zatvorene pore, budući da stvaraju zakrčenja ispod kože. Miteseri oko usana siguran su znak da vaš ruž ili olovka za usne sadrže kozmetičke boje. Fleke ili osip na koži glave takođe su znak da šampon ili balzam sadrže kozmetičke boje. (modamo.info)

Polo majica već dugo važe kao sinonim za sportsku eleganciju. Brandove poput Ralf Lorena, Tomi Hilfigera i Lakosta svoju slavu većim dijelom duguju polo majicama koje su godinama unazad najprodavaniji komad odjeće širom svijeta.

Dugo vremena ova majica bila je dio samo sportskih kombinacija, a onda je postala modni detalj koji je nosiv u skoro svim prilikama. Polo majice nekada su bile rezervisane samo za sportske aktivnosti a u savremeno doba sve su češći odjevni komad za dnevne, ali i večernje kombinacije. Ovaj model majice najbolje se kombinuje sa jahačkim pantalonama kako to predlaže čuveli Loren ali i sa farmerkama, šorcevima i suknjama. Osim sa patikama i sporstskom obućom uopšte u kombinaciji sa ljetnjim čizmama i opuštenim šorcem spremni ste da svaki vid dnevne ali i večernje prilike.

Kada krenete u kupovinu polo majice, birajte klasične mo-

dele u crno bijeloj ili bez plavoj kombinaciji koje ćete zasigurno dugo nositi. Investicija u jednu ovakvu majicu višestruko će vam se isplatiti jer kvalitet koji nude pomenuti brendovi u svijetu je prepoznat decenijama. Za one koji vole da eksperimentišu sa bojama modeli u jarkim bojama poput pink roze i narandžaste sjajan su izbor.

MODA

Kako nositi dugu haljinu Maksi haljine jarkih i upečatljivih boja poput pink roze, narandžaste, tirkiz plave ili žute i ovog ljeta su ultra popularne. Ove haljine su multifunkcionalne i prikladne su za dnevne, večernje i poslovne varijenta a uz dobro odabrane detalje duga haljina će vam se višestruko isplatiti.

LEŽERNA KOMBINACIJA Maksi haljine su odlične za dnevne kombinacije u kojima želite zadržati dozu elegancije i ženstvenosti. Za popodnevnu kafu sa prijateljicama ili odlazak u šoping ili šetnju nosite je sa strakama i ležernom tašnom i nezaobilaznim naočarima za sunce.

POSLOVNA KOMBINACIJA Ovu haljinu ne možete nositi na posao ako vaše poslovno okruženje iziskuje klasiku i dres kod.

Ukoliko je vaše poslovno okruženje opuštenije i ne postoje stroga poslovn a pravila o oblačenju noste je sa sandalama na punu petu, končanim džemperom kratkih

rukava i kvalitetnom tašnom. Nakit je takođe poželjan.

VEČERNJA KOMBINACIJA Vrtoglavo visoke cipele u nekoj intezivnoj boji, maksi haljina i klasična jakna od mekane kože uz elegantnu klač tašnu i spremne ste.

34 Žena

Steknite poštovanje kod djece POZITIVAN PODSTICAJ Djeca pozitivno reaguju i bolje se ponašaju kada znaju da će na kraju i ona “izvući nešto”.

Ovo naravno ne znači da treba da ih nagrađujete za svaku dobru ocjenu ili svaki put kada vas poslušaju. Dovoljno je da mogu da očekuju neku povlasticu zato što su bili konstantno dobri u školi ili što su ispunili svoje obaveze. Povremene povlastice će im pokazati da vidite i cijenite njihov trud.

IGNORISANJE Generalno bi roditelji trebalo da ignorišu blago nepoštovanje koje sva djeca povremeno ispoljavaju (prevrtanje očima, mrmljanje da nije fer, dramsko uzdisanje, pa čak i lupanje vratima ako niko nije u opasnosti i sl.)

REALNA KAZNA Prva rekacija roditelja za nedolično ponašanje u školi je kazna. Ali, isto kao što je djetetu potrebno pokazati šta je u redu a šta ne potrebno je i dobro odmjeriti kaznenu mjeru. Naime, kazna treba da bude racionalna, roditelji treba da znaju da je izrečena kazna pod njihovom kontrolom i sl. Na primjer, “kažnjen si, nema izlazaka mjesec dana” neće imati nikakvog efekta, jer je pretjerana. Dijete će se na kraju sigurno iskrasti da bude sa društvom, vi ćete ga zatim uhvatiti i opet kazniti i tako u nedogled.

Bolja kazna bi u ovom slučaju bila oduzimanje telefona.

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

ISTRAŽIVANJE

Veze ljubavi i zdravlja V

eć znate da je zaljubljenost magično i veselo osjećanje, a naučno je dokazano da dosta dobrog čini i za vašu psihu, ali i za tijelo. Evo pet konkretnih razloga za ljubav, koji se ne mogu dovoditi u pitanje. To je pet naučno dokazanih razloga koji ukazuju na to da ne treba potcjenjivati moć ljubavi, već izaći među ljude i pronaći nekog posebnog.

Ljubav vas čini mršavijim To što vam nije problem da preskočite desert kada ste zaljubljeni nije samo zbog toga što ne možete da prestanete da mislite na svog “slatkiša”. Adrenalin koji se stvara u vašem tijelu, pored toga što vas navodi da drhtite nad pitanjima poput: Da li će zvati? Da li mu se sviđam? ili Kuda ide naša veza suzbija i vaš apetit.

Ljubav poboljšava pamćenje Naučnici sa Univerziteta Pavija u Italiji otkrili su da zaljubljivanje poboljšava rast novih ćelija mozga. To objašnjava zašto se bez problema sjetite kako se zvao najbolji drug iz vrtića vašeg novog dečka, koga vam je usput spomenuo, iako ste na sve drugo zaboravili.

Ljubav poboljšava raspoloženje Tijelo pumpa dopamin zbog koga osjećate blaženstvo, optimizam i strpljenje, tj. volite cio svijet. Puni ste energije i lako se uzbudite, jer ste stalno euforični. Sa druge strane, hormon vezivanja, oksitocin, širi osjećaj miline i unutrašnje topline vašim tijelom svaki put kada vas vaš dragi dodirne, kada

se mazite ili ste fizički intimni. Šta poželjeti više.

Zbog ljubavi izgledate mlađe Da li ste znali da zaljubljenost pokreće i hormon DHEA, koji djeluje protiv starenja, tako što pokreće obnavljanje ćelije u tijelu iznutra? Bolje od svake kreme za bore, realno govoreći.

Zbog ljubavi živite duže Evo dobrog razloga da se zaljubite, ali samo kod onog ko će voljeti i vas zauzvrat: Prema istraživanju Juta Univerziteta, oni koju su u vezi gdje su osjećanja uzvraćena, zdraviji su i žive duže od onih koji su sami. Naučnici smatraju da je to zbog toga što imamo više samopouzdanja zbog partnerovih uzvraćenih osjećanja, što smanjuje šansu za depresiju. Osim toga, dr Vilijams, koji je radio na ovom istraživanju, primijetio je još nešto: “Ljudi se ponašaju mnogo odgovornije kada su u paru. Mnogo su manje šanse da ćete ugrožavati svoj život pušenjem, povremenim opijanjem, ili opasnim navikama u ishrani, ako onaj koga volite računa na vas.”

(S media)

Žena 35

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5. 2013.

ZDRAVLJE

Ishrana poslije teretane

N

JE

ZA DO K

plikovanije, evo nekih prijedloga šta bi konkretno mogli da jedete poslije treninga, a što ima odgovarajući odnos ugljenih hidrata i proteina, koji će pomoći izgradnju mišića u kritičnom periodu poslije treninga.

1. Pržena miješana piletina Piletina je odličan izvor proteina, a poslije treninga će vam u

stvari više koristiti bijeli pirinač, nego integralni. Dodajte povrće za bolji ukus i još više hranljivih materija.

2. Suvo i orašasto voće Ko nema vremena ili prilike da pola sata do sat poslije treninga pojede konkretan obrok, uvijek može da se odluči za orašasto voće, koje će vam dati proteine, i sušeno voće, koje će vam dati ugljene hidrate, koji se lako vare i organizam ih koristi maksimalno.

3. Tunjevina i integralni krekeri Tuna ima malo masti, ali dosta proteina i zdravih masnih kisjelina, koje su dobre za srce. Sa druge strane, hrskavi krekeri su odličan izvor ugljenih hidrata. Preskočite majonez, a odlučite se za kombinaciju limunovog soka, maslinovog ulja i malo senfa uz ribu.

4. Kornfleks i obrano mlijeko Pronađite bolji kornfleks od integralnih žitarica, koji je danas dobar izvor proteina, ugljenih hidrata i važnih vitamina i minerala, a mlijeko je dobar izvor caseina i proteina surutke.

5. Omlet od bjelanaca i spanaća Jaja su vrhunski izvor proteina, kada je hrana u pitanju. Spanać je, sa druge strane, jedna od najalkalnijih namirnica, što znači da smanjuje nezdravu kisjelu sredinu u tijelu, a nedavno je otkriveno da sadrži biljne steroide koji pomažu rast mišića. Izmiješajte bjelanca, mlijeko i spanać i napravite sebi omlet na kome će vam mišići biti zahvalni.

(Smedia)

PAŽNJA

TO RA

P I TA

Opšte pravilo ishrane kada trenirate u teretani je da treba da unoste 0,8 grama ugljenih hidrata za svaki kilogram tjelesne mase, u toku 30 do 60 minuta poslije treninga. Pored toga, potrebno je da unesete 0,2 do 0,4 grama proteina na svaki kilogram svoje tjelesne težine, za najbolje rezultate. Pošto je sve to ipak malo kom-

Poštovani, naš sin ima 7 mjeseci, i trebalo bi da operiše frenulum ispod jezika. Pedijatar je smatrao je da je bolje da beba malo poraste, tako da nam je specijalista rekao da će se beba zadrzati dan u bolnici jer će u ovom dobu morati da primi anesteziju. Da li se prima lokalna ili totalna anestezija, odnosno da li da insistiramo da se izbjegne totalna anestezija za ovakvu interveniciju? Dijagnoza specijaliste glasi: frenulum linguae braeve k14. 5.

Poštovana, svojim pacijentima sa takvim problemom savjetujem da sačekaju jer je ovu intervenciju lako dodati operaciji trećeg ili sva tri krajnika koje se već obavezno rade u totalnoj anesteziji. Kratak frenulum je samo estetski problem jer nema uticaja na gutanje hrane i govor tako da je nepotrebno dijete od 7 mjeseci uvoditi u totalnu anesteziju za korekciju takve sitnice a intervencija bez anestezije bi bila velika trauma za dete što je opet nepotrebno. Najracionalnije je sačekati potrebu za neku operaciju u totalnoj anesteziji i onda riještiti kratak frenulum. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Faktori koji utiču na seksualni život

SAVJETI

Kako spriječiti gorušicu

Ne idite u krevet punog stomaka Večerajte najmanje 2-3 časa prije nego što legnete u krevet. Ovo vrijeme će biti dovoljno da se hrana svari, a nivo želudačne kisjeline smanji prije nego što legnete.

Nemojte se prejedati Smanjite veličinu porcija ili pokušajte da rasporedite obroke na pet manjih, umjesto tri velika.

Jedite polako Izdvojite vrijeme za svoju ishranu, ne žurite. Spustite viljušku na tanjir između svakog zalogaja. Ovim postupkom ćete biti svjesniji koliko vam je vremena trebalo da sažvaćete jedan zalogaj.

Izbjegavajte hranu koja je okidač gorušice U nju spadaju: luk, menta, čokolada, pića koja sadrže kofein, citrusno voće, sokovi, paradajz, masna hrana, začinjena hrana, pasulj, sirće. Dobar način da otkrijete koja hrana je okidač gorušice jeste da vodite dnevnik ishrane.

Prestanite da pušite Nikotin, jedan od glavnih sastojaka cigarete, može dovesti do slabljenja donjeg sfinktera jednjaka, mišića koji kontroliše otvaranje pregrade između jednjaka i želuca, dopuštajući tako sadržaju iz želuca

koji sadrži kisjelinu, da uđe u jednjak.

Izbjegavajte alkohol Ukoliko upotrebljavate alkohol kako biste se opustili nakon napornog dana, zamijenite ovaj relaksans vježbom, meditacijom, istezanjem ili dubokim disanjem. Šta raditi ako se gorušica pogoršava nakon vježbanja?

Organizujte svoje obroke.

Sačekajte najmanje dva sata nakon jela da biste počeli sa vježbanjem. Ukoliko ne sačekate ova dva časa, to takođe može izazvati gorušicu.

(Planeta zdravlja)

MEDICINA

Bijes vodi do infarkta Nakon izliva bijesa raste rizik od pojave srčanog udara, pokazalo je američko istraživanje po kojem najveća opasnost slijedi u roku od dva sata od napada ljutnje. Istraživanje je obuhvatilo hiljade osoba koje su preživjele srčani udar i utvrđeno je da su osobe koje su izražavale bijes u godini uoči srčanog udara imale više nego dvostruko veći rizik od srčanog udara.

“Postoji privremeno viši rizik od srčanog udara nakon izliva bijesa”, kaže vođa istraživanja Elizabet Mostofski s medicinskog fakulteta na Harvardu u Bostonu. Što je intenzivniji bijes koji se manifestuje bacanjem predmeta oko sebe i prijetnjama drugima to je veći rizik, utvrdili su naučnici, prema radu objavljenom u časopisu The American Journal of Cardio-

logy. Najintenzivniji izlivi bili su povezani s više nego četverostruko većim rizikom, dok su blaži izlivi ljutnje bili povezani s manje nego dvostrukim rizikom. Studija se bazira i na podacima koji su prikupljani u okviru istraživanja uzroka srčanih udara kod 3.886 pacijenata koji su između 1989. i 1996. pretrpjeli srčani udar.

Ukupno 1.484 pacijenta su rekla kako su imala napad bijesa u prethodnoj godini, a od tog broja njih 110 imalo je izliv gnijeva u roku od 2 sata prije srčanog udara. Ljutnja je emocija koja oslobađa epinefrin i norepinefrin, a ti hormoni povećavaju krvni pritisak, puls, sužavaju krvne sudove i čine bijela krvna zrnca “ljepljivijima” što povećava rizik od krvnih ugrušaka, pa naučnici smatraju da bi to bio jedan od načina na koje izlivi bijesa mogu dovesti do infarkta.

KOD 30 ODSTO ŽENA

Gen krivac za gojaznost Iako ih nijeste svesni, ovi faktori mogu da utiču na kvalitet seksualnog života. ŠIRINA NJEGOVOG STRUKA Možda se tokom godina njegov struk blago proširio, ali vi nijeste dopustili da stane na put između vas i dobrog seksa. U pravu ste: dodatna težina partnera može prevagnuti u vašu korist. Muškarci s viškom kilograma izdržljiviji su u krevetu, potvrdilo je istraživanje objavljeno u časopisu The International Journal of Impotence Research. Rezultati tog istraživanja pokazali su kako su muškarci s većim indeksom tjelesne mase u prosjeku vodili ljubav duže od sedam minuta, u odnosu na manje od dva minuta koja su zabilježena kod mršavih muškaraca.

P O G R E Š N A S E K S UA L N A POMAGALA Neka seksualna pomagala sadrže opasno visoke nivoe ftalata - isparljive tečnosti koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove mobilnosti. Izloženost ftalatima – a posebno je osjetljiv genitalni trakt –

povezana je s ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući niže nivoe testosterona, količine sperme, pa čak i neke vrste raka. Imajte na umu kako su kvalitetniji vibratori napravljeni od sigurnijih materijala, a možete i preko seksualnog pomagala prije korišćenja navući kondom, kako biste se dodatno zaštitili.

RED O SLJED ROĐENJA U PORODICI Koliko partnera želite da imate u životu? Odgovor, djelimično, zavisi od vašeg redosljeda rođenja, pokazali su rezultati studije sa Univerziteta Florida Atlantik. Prvorođene osobe u prosjeku žele manje seksualnih partnera (četiri), nego mlađa braća i sestre (13 partnera). Generalno, prvorođeni se usredsređuju na dugotrajne ciljeve, poput potomstva ranije u životu, dok su mlađi usmjereni na kraća seksualna iskustva. Objašnjenje: najstarije dijete u porodici više će se poistovjetiti s roditeljima i tradicionalnim vrijednostima, dok mlađi manje slijede pravila i norme.

Dame koje imaju problem sa zakopčavanjem odjeće koja im je do skoro bila taman- možda za to mogu da okrive genetiku. Smatra se da gotovo trećina žena ima mutaciju DNK niza koja podstiče stvaranje masnog tkiva i svoje nosioce čini dva i po puta sklonije gojenju.

Holandski istraživači pratili su promjene u težini kod 5.000 muškaraca i žena deset godina i nakon toga analizirali su njihovu DNK u potrazi za genima koji su imali uticaj na gojaznost.

Oni su otkrili da je mutacija gena poznatog kao MMP2 , zajednička ženama koje su dobile na težini, ali ne i muškarcima. Otkriveno je i da približno trideset odsto žena ima ovaj gen. Ovakvo otkriće u budućnosti može pomoći u prevenciji gojaznosti, tako što će osobe koje ga imaju, pa su tako i sklonije gojenju, na vrijeme moći da ovome prilagode ishranu.

Ipak prije nego što muškarci počnu da likuju – naučnici tvrde da i oni imaju gen za gojenje, specifičan za muški rod. Kod muškaraca gojaznost podstiče mutirana verzija gena FTO , koja oni-

ma koji ga imaju uvećava rizik od gojenja gotovo dva puta. Istraživači smatraju da su oba gena specifična za određen pol, zato što ih kontrolišu muški i ženski hormoni.

Ipak profesor Džon Vilding, iz britanske asocijacije za proučavanje gojaznosti naglašava, da genetiku ne možemo kriviti za sve.

“Ljudi moraju da brinu o tome kako se hrane. Genetiku ne možemo promijeniti, ali naše ponašanje možemo”, kazao je Vilding.

36

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5.2013.

MALI OGLASI

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1.

Tel.068/839-686 Prodajem jednosoban stan (47m2) prizemlje, Stari aerodrom. Tel.067/244-166 Jednosoban stan 42m2 pored kineske ambasade, ispod Ljubovića, u prizemlju (ukopan 70cm).

Novogradnja, uknjižen 1/1 kompenzacija 890e. Tel. 067/631-328 www.abexcompany.me

AS NEKRETNINE - S.A. „Normal“, 44m2/III, 43.000e - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan - P.M.S Markovića, 93m2/III, 110000 - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e S.A.,39m2, vis.priz. 36.000 e, dobar

- T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.

Ulica Slobode 60/II

IZDAVANJE

-S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -Vez.most 70m2/I, 300e prazan -Blok IX, 68m2/II, 280e, namj.

-BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -Ljubović, 80m2/III, 250e, prazan - MOSKOVSKA, ‘‘ ALBONA ‘‘, 70 m2/III,LUX

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA

Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar V.most, 45m2/I, 53000e, odličan L.Kata, 62m2/IV, 60000e, odličan V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e

020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264 Kralja Nikole, 26,5m2/1 namj. 33500e, nov.

Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 M.brdo, 40m2/priz., reg.pp., 29000e, odličan V.Raičkovića 32m2/polusut (jednos) 23000e

IZDAVANJE

Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e V.most, 67m2/I, dvosoban, namješten, 300e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Izdajem namješten stan u Staroj varoši, 160 eura. Tel.068/754-703

Prodajem kuću u Donjoj Gorici 140 m2, plus pomoćni objekta 50 m2, na placu od 500 m2.

Moguća kompenzacija za manji stan uz doplatu. Cijena 85.000.

Tel.067/311-600

Izdajem jednosoban stan na Murtovini, 65 kvadrata, sve zasebno i parking. Tel.069/346-985, 067/824-449 Izdajem jednosoban namješten stan u Budvi do 1. oktobra.

Tel.069/026-436

I

Izdajem stan 40 kvadrata, namješten, novogradnja, Blok 9, od 1. juna. Tel.069/024-905

P

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660

PLACEVI Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat.

Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban stan 40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄, Stari aerodrom kod podvožnjaka, prazan ili polunamješten. Novogradnja sa klima uređajem.

Tel.069/027-105

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; 42m2/1-Momišići; 46m2/1- Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/3Pobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2Zlatica;

IZDAVANJE:

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem u Sutomoru 2 placa 330m2 10.000 eura. Može kompenzacija za autu plus doplata. Struja, put, voda i 1.000m2+100m2 kuće 35.000 eura. Tel.069/425-624 Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e.

Tel.067/508-250 Budva - Maini. Povoljno prodajem plac 253m2. Moguća kompenzacija. Tel.067/925-2869

VOZILA/AUTO DJELOVI

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555

POSLOVNI PROSTOR

I

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Izdajem višenamjenski prostor, 40m2, dobro uređen, Tološi, blizu Volija.

Tel.067/860-937 Izdaje se poslovni prostor p=42m2, 1. sprat. Nov i klimatizovan, sjeverna tribina stadiona ΄Budućnost΄ i poslovni prostor p=65m2, prizemlje, Ulica Mitra Bakića 120, kod autobuske stanice.

Tel.069/027-105 Budva izdaje se poslovni prostor, 50m2, plaćanje unaprijed.

Tel.067/841-954

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605

37

UTORAK I SRIJEDA, 21. I 22. 5.2013.

MALI OGLASI

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711 Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277444. www.pg-garage.me Peugeot-boxer furgon HDI 2.2.

Godina proizvodnje avgust 2004.

Original. Prešao 200.00 km. Njemačke tablice. Posjeduje servisnu knjižicu. Cijena 4.000 eura.

Tel.067/830-698 Ford mondeo 2.0 tdci 2002, registrovan do februara (Pg), 4 ljetnje + 4 zimske, 2.950 e! Može i kompenzacija uz Vašu doplatu!

Tel.067/239-017 Prodajem suzuki swi 1.3, 97.god, registrovan, u dobrom stanju, 850 eura. Tel. 067/ 580- 398

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potreban kotlar za parne kotlove sa položenim sertifikatom.

Tel.069/830-130, 020/272-405

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efi kasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

NASTAVA

Tepih servis Orkan. Pranje tepiha, garnitura. Dubinsko pranje i poliranje auta. Kvalitetno i povoljno. Tel.069/304-264 Vebsajt izrada i postavljanje na internet 99e. Ugradjen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro.org Tel.069/530-568 Rolo plast vrši ugradnju PVC stolarije, PVC i aluminijumskih roletni za zatvaranje tarasa, venecijanera, komarnika, trakastih zavjese i vršimo popravke roletni. Tel.069/914-496 Tepih servis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/631-727 Dječja igraonica. Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na fejsbuku , samo ukucajte dječja igraonica Štrumf.

Tel.067/238-542 Vršim sve usluge moleraja.

Tel.067/427-850

KOZMETIČKE USLUGE Profesionalno šminkanje i svečane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Šminka 15, frizura 10, čupanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma. Tel.069/186-783

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju.

Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

Na prodaju lap top i desktop računari od 60-270e. Servis i otkup lap top i desktop računara po najboljim cijenama. Dostava na teritoriji Crne Gore. Tel.068/439-626

Ako imate problema u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talismam, crna magija vas uništava, natalna karta. Pozovite 068/563-851

NAMJEŠTAJ

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

Povoljno prodajem garnituru: trosjed, dvosjed i fotelju. Kontakt: 067/516-356

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

38

utorak i srijeda, 21. i 22. 5.2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

39

TV PROGRAM UTORAK, 21.5.2013.

FILM

06:00 Serija:Tajna starog mosta/r 06:55 Crtana serija:Porodica Kremenko 07:40 Exploziv/r 08:00 Exkluziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:V.I.P./r 11:15 Serija:Nesreće u vazduhu 12:00 Serija:Tajna starog mosta 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija:Dva i po muškarca/r 15:10 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:10 Serija:Odbačena 17:55 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Porodične tajne 20:15 Serija:Tračara 21:00 Paklena kuhinja 22:00 Sami u tami 23:00 Film:Kralj vilenjak

PRVA Vijesti Prve 19.00

06.30 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 11.40 12.00 12.05 14.00 14.05 15.30 16.00 17.00 18.00 18.05 19.30 19.55 20.00 20.30 21.00 22.00 22.30

Dobro jutro Crna Goro Muzički mix Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Vijesti San i java jednog kralja Etno grupa „Zora“ Vijesti Cetinjska mitropolija Vijesti Proglašenje nesavisnosti 3.jun 2006.

Dnevnik 1 Intervju ili spec em o danu nezavisnosti /r Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Dnevnik 2 Sport 20 godina matice crnogorske CG pjesme Prijem CG u Un Dnevnik 3 Od referenduma do referenduma

RTCG 1 Proglašenje nesavisnosti

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma- uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma – uživo 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija: Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma – uživo 16:45 Serija:Neželjene 17:15 Serija: Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma: pregled dana 21:00 Serija:Eskobar 22:00 DNK 23:00 Bračni sudija 00:30 Teen pleme 00:40 Farma-uživo 02:15 City

PINK Bračni sudija 23.00

06:45 09:05 10:00 10:07 10:40 11:00 11:15 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25

Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija:Ruža vjetrova/r Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Julijina kuhinja Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Euritmija Vijesti u 10 Sport Serija:Ubistvo Film:Neželjena dejstva

VIJESTI Larin izbor 19.10

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Večera kod Džaje/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Urbanizam 19:30 Showroom 19:55 Priče za laku noć 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Među nama sa Duškom Pejović 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Među nama

ATLAS Showroom 19.30

TV PREPORUKA NEŽELJENA DEJSTVA Vijesti 23.25

Karli Hert provela je proteklih deset godina prodajući ljekove, na zakonit način.

Uprkos svemu, ona je svakodnevno u konfliktu između vrijednosti farmaceutske industrije i djela industrije koji je vođen isključivo profitom na račun pacijenata. Karli je bila zavedena novcem korporativne Amerike. U njen život potom ulazi Zek Daner, koji ubjeđuje Karli da treba da se drži pravih vrijednosti i da se udalji od unosnog ali ispraznog posla. Kako njihova ljubavna veza cveta, Karli pravi planove izlaska iz posla ali odlazak nikada nije lagan kako izgleda.

08.30 Serija 09.15 Dok. program:Vjerovanje vijeka 10.05 Serija:Šerif 11.00 Program za djecu:1. Na drugom kraju duge 12.00 Vijesti 12.05 Rukomet, polufinale KUPa Crne Gore/r 15.30 Putevi života/r 16.10 Serija:Život u divljini 17.00 Serija:Izlog strasti 18.05 Serija:Mjesto zločina/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 Fudbal – KUP Crne Gore: Budućnost – Čelik 22.25 Serija:Medium 23.05 Dok. program: Vjerovanje vijeka/r

RTCG 2 Serija:Život u divljini 16.10

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:20 Ekstremno 12:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:30 Goleada 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno

777 Žestoko 17.00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:10 14:30 15:30 17:30 19:10 20:00 22:00 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Trag, zabavno dok. program Lijek iz prirode Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Lijek i z prirode Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 09.52 Gastronomad 10.05 Trag 10.35 Zadnja kuća Srbija 11.05 Jugoslavija u ratu 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.25 Film: “Masmediologija na Balkanu”15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.18 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 20.55 Svedok 22.00 Film 23.55 Serija: “Mesto zločina” 00.10 Evronet 00.45 Serija: “Na ivici” RTS 2 08.54 Čuvari tradicije 09.56 e-TV 10.26 Na prvu loptu 10.56 TV mreža 11.05 TV feljton 11.23 Drugi vek 11.33 Naučni program 12.05 Čelo fest: SO RTS i Ksenija Jovanović 12.30 Libela 13.00 Trezor 14.00 Plava ptica

14.20 Čuvari tradicije 14.57 Životna raskrsnica 15.23 Ja, mi i drugi 15.51 Datum 15.55 Vi i Mira Adanja Polak 16.40 Pozitivna energija 17.10 Serija: “Heroji” 17.55 Košarka 20.00 U svetu 20.30 Beokult 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Film: “Sjaj 23.30 Bisera Veletanlić i prijatelji 00.20 Trezor 02.50 Pozitivna energija HRT 1 07.00 Dobro jutro Hrvatska 09.00 Serija 10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.07 U svetu nekretnina 12.00 Dnevnik 12.39 Serija: “Prkosna ljubav” 13.29 Dr Oz 14.35 Riječ i život 15.05 Indeks 15.55 Serija: “Kralj vinograda” 17.20 Hrvatska uživo 17.45 Slatko ludilo 18.11 Serija: “Kuća puna Raftera” 19.10 ema dana -19.30 Dnevnik 20.15 Globalno selo 20.45 Dokumentarni film 22.10 Horizonti 22.35 Dnevnik 23.05 Vesti iz kulture 23.07 Drugi format 23.50 Serija: “Ludnica u Klivlendu” HRT 2 10.00 10.51

Serija: “Dolina sunca” Film: “Rondo” 12.13 Na-

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Prolog /r.

12:00 Crtani filmMumijevi 13:20 Majstor kuhinje /r.

14:20 Serija: Distrikt 15:50 Magazin /r.

16:50 Majstor kuhinje 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele 23:00 Prolog 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Prolog 23.00

DANAS U GRADU učni program 13.10 Film: “Meri će roditi dete” 14.50 Serija: “Degrasi” 15.12 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.15 Koncert: Hladno pivo 18.20 Zalagaonica 19.00 Mala TV 20.10 Fudbal: Lokomotiva - Hajduk 22.30 Top gir 23.45 Serija: “Red i zakon” 00.30 Serija: “Dva i po muškarca 00.50 Serija: “Eureka” HBO 11.35 Film: “Tutsi” 13.30 Film: “Laurina z vezda i čudovišta iz snova” 14.55 Film: “Neka ružni crknu” 16.40 Potera: Potraga za Bin Ladenom 18.25 Film: “Prozor u srce” 20.05 Film: “Ljudi u crnom 3” 21.55 Serija: “Igra prestola” 22.55 Film: “Kauboji i vanzemaljci” 00.50 Film: “Mapa tokijskih zvukova” FOX LIFE 13.50 Venčanja iz bajki 14.45 Serija: “Sve što niste znali o ljubavi” 15.40 Sudije za stil -16.10 Serija: “Ali Mekbil” 17.05 Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 18.05 Serija: “Grad kuguara” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija:

“Osveta” 20.00 Serija. “Šapat duhova” 20.55 Serija: “Jednom davno” 21.50 Serija: “Emili Ovens” 22.45 Serija: “Osveta” 23.40 Serija: “Gimnazijske traume” SPORT KLUB 10.00 Top tenis 10.30 Tenis: VTA Brisel, prenos osmine finala 20.30 Fudbal: Austrija - Matersburg, prenos 22.30 Fudbal: Finala kupa Turske: Febahče - Trabzon 00.30 Košarka: Himki - VEF 02.15 Najbolja utakmica španske lige ARENA SPORT 09.00 Košarka: Bilbao - Valensija 11.00 Fudbal: Marsej - Tuluz 13.00 Fudbal: Đenova - Inter 15.00 Fudbal, Borusija Dortmund TV 16.00 Fudbal: Porto - Braga, Liga Evrope 2011, finale 8.00 Fudbal: Atletiko Madrid - Atletik Bilbao, Liga Evrope 2012, finale 20.00 Liga Evrope, studio 20.45 Fudbal: Benfika - Čelzi, prenos 22.45 Liga Evrope, studio 23.00 Fudbal, pregled Lige Evrope 23.30 Fudbal, pregled brazilske lige 00.00 Poker 01.00 Košarka: Radnički KG - Crvena zvezda

CINEPLEXX

Star Trek, prema tami 3D 15:40; 18:10; 20:40; 22:40; Star Trek, prema tami 19:30; Veliki Getsbi 3D 16:20; 20:00; 21:30; Veliki Getsbi 18:20; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 16:00; 18:00; Čuvari tajnog kraljevstva 15:00; 17:00; Iron Man 3 3D 15:20; 17:40; 20:20; 22:00; Iron Man 3 digital 19:00; Vjenčanje godine 22:40; Mrak film 5 16:40; 21:00; Zaborav 22:50;

40

TV PROGRAM SRIJEDA, 22.5.2013.

FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:55 Crtana serija: Porodica Kremenko 07:40 Exploziv/r 08:00 Exkluziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:V.I.P./r 11:15 Serija:Nesreće u vazduhu 12:00 Serija:Tajna starog mosta 13:00 Tačno 1 14:15 Serija:V.I.P. 15:00 Serija: Dva i po muškarca/r 15:20 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Porodične tajne 20:15 Serija:Tračara 21:00 Serija: Otvorena vrata 22:00 Film:Bez rezervacija

PRVA Exploziv 18.15

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 14.00 14.05 15.30 16.00 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30

Dobro jutro Crna Goro Pjesme o CG Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Svanuće ili sumrak Lovćena Vijesti CG državni simboli Vijesti Proslava dana nezavisnosti 2008.

Vijesti Svečana sjednica skupštine CG - Cetinje/r Dnevnik 1 Pečat: Godina nezavisnosti Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Specijalna emisija o danu nezavisnosti 21. maj , dok. emisija Dnevnik 3 Od referenduma do referenduma

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 23:00 00:20 00;30 02:00

City kid’s Dobro jutro Farma - uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija:Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma - uživo Serija:Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Farma- pregled dana Farma – izbor sluga Serija: Eskobar Paparazzo lov Ami g show Teen pleme Farma - uživo City

PINK Sobarica sa Menhetna 18.30

06:45 09:05 10:00 10:07 10:40 11:15 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:45 21:00 22:00 22:15 23:25 00:55

Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija:Ruža vjetrova/r Lud, zbunjen, normalan/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Julijina kuhinja Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Okruženje Vijesti u 10 Sport Film:Sve Extra lifestyle

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.40

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 U raljama života/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Bez uputa/r 19:55 Priče za laku noć 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Večera kod Džaje 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Večera kod Džaje 01:00 Forum/r

ATLAS Večera kod Džaje 21.00

TV PREPORUKA BEZ REZERVACIJA Prva 22.00

Vrhunski kuvar Kejt Armstrong živi svoj život onako kako vodi kuhinju u otmenom restoranu na Menhetnu - čvrstom rukom i snagom koja opčinjava i plaši svakoga oko nje. Njena perfekcionistička priroda biće testirana kada u njenu ekipu stigne novi drugi kuvar, veseli i opušteni Nik Palmer. I sam kulinarska zvijezda, Nik voli da sluša operu dok radi i da zasmijava sve oko sebe. Njegov opušteni pristup, kako životu tako i kulinarstvu, sasvim je suprotan od Kejtinog, ali hemija između njih je očigledna.

08.30 Serija:Trkačka groznica/r 09.15 Dok. program: Vjerovanje vijeka 10.05 Serija:Šerif 11.00 Program za djecu: 1. Na drugom kraju duge 12.00 Vijesti 12.30 Film:Bitka na šinama/r 14.45 CG.sport/r 16.10 Serija:Život u divljini 16.55 Rukomet, polufinale KUPa Crne Gore 18.55 Rukomet, finale KUPa Crne Gore 20.15 ABS 20.45 Serija 21.35 Serija:Nježne godine/r 23.05 Dok. program: Vjerovanje vijeka/r

RTCG 2 Rukomet 18.55

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:30 Gušteranje 12:30 Goleada 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:00 Toto vijesti 18:15 Trijaža 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:15 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:00 20:30 21:00 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Kućica u cvijeću Nokaut Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadić – Finansijsko tržište Aljazeera Bez recepta Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Loto Kućica u cvijeću Aljazeera Astro num caffe

MBC Ekonomija 13.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00-Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 09.50 Vesti -09.55 -Kvadratura kruga 10.20 Putopis 10.50 Jugoslavija u ratu 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 Film: “Kako se kalionarod Gornjeg Jaukovca 2” 14.25 Gradske ptice 15.00 Ovo je Srbija 15.50 -Serija: “Selo gori a baba se češlja” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20-Šta radite, bre 17.45-Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.21 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Pesma bez granica 21.50 Vesti 21.55 Upitnik -23.05 Serija: “Mesto zločina” 23.45 Dnevnik-00.05 Evronet RTS 2 09.02 Kako naučiti matematiku 09.14 Datum 09.23 Verski kalendar 09.30 Sve boje života -10.10 Magazin Lige šampiona 10.35 Ad libitum 1.05 Trag 11.55 Građanin -12.00 Velikani muziške scene:Nataša Veljković 12.30 Tehnologije 13.00 Trezor -14.00 Enciklopedija za radoznale

14.29 Zebra, znak,semafor-14.34 Antologija kuća -14.53 Kako naučiti matematiku 15.05 Zid za mene - grafiti 15.26-Datum 15.33 Verski kalendar 16.15 Vreme je za bebe 16.50 Emisija iz ekologije 17.20-Serija: “Heroji -18.05 -Koncert Miroslava Ilića 18.45 Bandolero, animirana serija 19.10 -Pčelica maja, animirana serija 19.35 Deni i Dedi, animirana serija 19.39 Datum 19.46 -Verski kalendar 20.00 TV mreža 20.27 Hit libris 21.05 Serija: “Heroji 21.51-Film: “Doušnik” 23.45 Aleksandra Kovač u Kolarc HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Ruševine savremenog vremena 10.50 Vesti iz kulture 11.05 U svetu nekretnina 12.00 Dnevnik-12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.25-Dr Oz 14.05 -Skica za portret 14.35 Među nama 15.05 Hrvatska kulturna baština -15.20 Fotografija u Hrvatskoj 15.47 Skica za portret -15.55-Serija: “Kralj vinograda” 17.43-Slatko ludilo 18.10 Serija. “Puna kuća Ra era” 19.10 Tema dana 19.30-Dnevnik 20.10-Paravan -21.03-Film: “Libertas” 22.45 Dnevnik 23.05 Vesti iz kulture 23.50 Film: “Glasnik” 01.35-Film: “Dug put ljubavi”

07:05 09:15 10:00 12:00 13:20 15:05 16:00 16:45 18:20 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Tean Eye/r.

Crtani filmMumijevi Majstor kuhinje /r.

Dok. program Serija: Distrikt Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Muzički program Crtani film /r.

PG Raport Info Magazin Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

DANAS U GRADU HRT 2 08.42 Istrage Mladog Meseca 09.10 Školski sat 09.40 Navrh jezika 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.45 Film: “Dve sestre za kralja” 12.30 Obrtnik i partner 13.22 Film: “Dug put ljubavi” 14.45 Serija: “Degrasi” 16.00 Regionalni dnevnik 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.20 Damin gambit 18.00 Ni Da ni Ne 19.10 Mala TV 19.44 Ukusi Australije 20.00 Film: “Iza neprijateljskihz linija” 21.45 Serija: “Optuženi” 22.35 Serija: “Red i zakon” 23.30 Serija: “Dva i po muškarca” 00.05 Serija: “Lovci na natprirodno” 00.25 Serija: “Zločinački umovi” HBO 10.55 Film: “Smeđi šećer” 12.40 Film: “Bog je još veći Elvis” 13.20 Film: “Podeljena” 14.45 Film: “Sumrak saga - Praskozorje” 16.40 Film: “Borba Titana” 18.35 Film: “Mačak u čizmama” 20.05 Film: “Otet, priča o Tifani Rubin” 21.35 Film: “Samo drugarski” 23.20 Serija: “Bordžije” FOX LIFE 13.50 Ukrasi moj dom 14.45 Sve što niste znali o ljubavi 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija: “Ali Mekbil” 17.05 Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako

sam upoznao vašu majku” 18.05 Serija: “Grad kuguara” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Ružna Beti” 20.00 Serija: “Šapat duhova” 20.55 Serija: “Osveta” 21.55Serija: “Očajne domaćice” 22.45 Serija: “Osveta” 23.40 Serija: “Gimnazijske traume” 00.35 Ukrasi moj dom ARENA SPORT 09.00 Košarka: Vojvodina - Partizan 11.00 Fudbal: Loren - Sent Etijen 13.00 Fudbal: Fiorentina - Palermo 15.00 Fudbal, Liverpul TV 17.00 Fudbal: AC Milan 17.30 Fudbal The Football Review 18.00 Fudbal: Radnički KG - Partizan 20.00 Rukomet, magazin Bundeslige 20.15 Rukomet: Kil - RNL, prenos 22.00 Fudbal: Milan - Roma 00.00 Poker 01.00 NHL:prenos SPORT KLUB 09.30 Pregled Championship-a 10.30 Tenis: VTA Brisel, prenos 20.15 Top tenis 20.45 Košarka: LA Lejkers - Filadelfija, 1983. 22.15 Sedmica pred vama 22.30 Košarka: Žalgiris - Nižnji 0.00 Tenis 00.30 NBA magazin 01.00 Fudbal: Blekburn - Lids 01.30 Jedrenje

CINEPLEXX

Star Trek, prema tami 3D 15:40; 18:10; 20:40; 22:40; Star Trek, prema tami 19:30; Veliki Getsbi 3D 16:20; 20:00; 21:30; Veliki Getsbi 18:20; 21:30; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 16:00; 18:00; Čuvari tajnog kraljevstva 15:00; 17:00; Iron Man 3 3D 15:20; 17:40; 20:20; 22:00; Iron Man 3 digital 19:00; Vjenčanje godine 22:40; Mrak film 5 16:40; 21:00; Zaborav 22:50;