Izdanje 12-13. oktobar 2013. by Dnevne Novine

PROTEST ● 14

SUBOTA I NEDJELJA, 12.I 13. 10. 2013. BROJ 660// GODINA II

Nasilje nad novinarima mora prestati

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

● 12-13 POLICIJA ODLUČNA DA NE PRAŠTA HULIGANSKE NEREDE

KONJEVIĆ ● 11

Suspendovano 25 službenika u Podgorici i Nikšiću

Mir čuva

2.000 policajaca ● Vikend novine donose maršrutu Prajda koju je odredila policija. Više od deset navijačkih grupa, prema saznanjima VN, organizuje dolazak u glavni grad na dan Parade ISPOVIJEST ● 21

Pozitivnim duhom protiv bolesti

REVOLT ● 3

ALARMANTNO● 15

Svaki peti učenik gojazan

Veselin Vučković: Nijesam korumpiran

Milica Milatović

OPOZICIJA ● 5

Ministrima po plaketu i nek' idu u paketu LIGA ŠAMPIONA ● 29

Plave žele trijumf u Mađarskoj

državnog akcionog plana, čak 21 odsto djece i adolescenata ima višak kilograma. Glavni razlozi pojave prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti su nepravilne navike vezane za ishranu i fizičku aktivnost. Prevencija i eduka-

ABA LIGA ● 28

cija po pitanju gojaznosti morali bi biti jedan od prioriteta prosvjetnih i zdravstvenih vlasti jer su alarmantni rezultati istraživanja koji pokazuju da djeca kao najomiljeniju hranu navode brzu i slatke i slane grickalice.

ŽENA PRINOVE ● 35

Motiv do Bejbi sadaddas asdneba protiv bum na MZT-a estradi

Marijana Zlopaša

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

●NEZVANIČNO Ma kakva crna korupcija, toga nema kod nas i prestanite više sa tom prslom pričom!

Auuuuu... što napriča ovi čoek...

Bolje da se pokupim na vrijeme...ovo se zakuvalo

● SADRŽAJ MILOŠEVIĆ

Sandžak da bude most spajanja Crne Gore i Srbije ●4 KAP

PORTO MONTENEGRO

Poš direktor Regenta Regent Hotels & Resorts imenovao je Majkla Poša za generalnog direktora luksuznog hotela Regent Porto Montenegro, koji će biti otvoren na ljeto 2014.

●6

I gašenje bi platili građani ●9 INTERVJU: MILAN PEROVIĆ

EPCG ima depozite i u drugim bankama ● 10

● 36

INTERVJU: ANTUN IVEKOVIĆ

● 17

Pretežno sunčano na sjeveru uz nešto više promjenljive oblačnosti i neuobičajeno toplo za ovo doba godine.

06:50 18:10

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

18 17 20 19 20 14 11 10 11 12

26 27 27 26 26 23 22 18 24 25

06:51 18:08

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepen.

Pečenje rakije i sjednik oko kazana duboko su utkani u crnogorsku tradiciju. Rakija je dio života i bez nje je nezamislivo rođenje, dobrodošlica, čestitka, svadba .... i tako sve do smrti. A pečenje rakije je u Bjelopavlićima uvijek bilo poseban društveni čin. Tako je ovih dana bilo i u kući Moma Brajovića u selu Jelenak nadomak Danilovgrada.

NEDJELJA, 13.10.2013.

Promjenljivo oblačno i toplije, povremeno sa kišom i grmljavinom uglavnom prije podne , tokom dana postepeno razvedravanje i prestanak kiše.

More malo do umjereno talasasto. Vjetar, uglavnom istočni i jugoistočni umjeren na otvorenom umjeren do jak.

Zbogom ljetu uz frešku rakiju

Nagrađeni nadzornici hemijskog naoružanja ● 19

SUBOTA, 12.10.2013 .

JADRAN:

● 37

REPORTAŽA

NOBELOVA NAGRADA

Ostavljam srce na pozornici ● 25 Meteo

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

17 16 19 18 17 12 9 8 10 12

28 28 27 27 28 24 23 19 26 27

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar, uglavnom istočni i jugoistočni slab do umjeren. Temperatura vode na otvorenom moru oko 22 stepena.

Tema dana

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 10. 2013.

UVREDE

Veselin Vučković: Nijesam korumpiran željko vukmirović

Tužilac demonstrativno napustio kontrolno saslušanje revoltiran izjavama poslanika o korumpiranosti Vrhovnog državnog tužilaštva

ršilac dužnosti vrhovnog državnog tužilaštva veselin vučković napustio je kontrolno saslušanje u odboru za antikorupciju zbog tvrdnji da je ta državna institucija najkorumpiranija u Crnoj Gori i da je izvještaj Tužilaštva o aferi “Snimak” sraman. on je kazao da se više nikada neće pojaviti na saslušanju pred tim odborom.

Poslanik pokreta za promjene Koča Pavlović kazao je da je izvještaj sraman, na šta je Vučković burno reagovao uz podignut kažiprst, rekavši da njegov rad “niko do dana današnjeg nije nazvao sramotnim”, te da će napustiti sjednicu Odbora ukoliko se nastavi sa takvim tvrdnjama. “Druga su mjesta gdje treba da prijetite, a ne prijetite”, kazao mu je Pavlović. Kap koja je prelila čašu bila je izjava predstavnika NVO MANS advokata Veselina Radulovića koji je kazao da je Tužilaštvo najkorumpiranija institucija u Crnoj Gori. “Vi sa ovim izvještajem nijeste ostavili prostora za dilemu da li je u pitanju neznanje ili korumpiranost”, kazao je Radulović. Uslijedila je još burnija reakcija Vučkovića, kome je Radulović kazao da je i on korumpiran kada je sačinio takav izvještaj. “Mene neće niko ovdje vrijeđati i govoriti neistine. Zbog toga nemam pravo da budem na ovoj sjednici. Vi ovaj dom koristite da bi se ljudi vrijeđali i poslije tužili kroz privatne parnice. Ja sam bio tužilac u predmetima koji se pominju u izvještaju i ako imate dokaze da sam korumpiran, iznesite ih”, kazao je Vučković, koji je najavio da će ga tužiti zbog tih tvrdnji. Poslanici DPS-a tražili su da ostane do kraja i da ignoriše tvrdnje

opozicije, a poslanik Obrad Stanišić je “kulturno” dobacio Raduloviću: “Sjedi bre tu”. Na reagovanje poslanika vlasti da utiče na način komunikacije sa Vučkovićem, predsjednik Odbora Predrag Bulatović kazao je da se to skupštinsko tijelo bavi borbom protiv korupcije i da je nelogično da se riječ korupcija ne pominje na sjednicama. On je Vučkoviću pokušao da pojasni da su oštre kvalifikacije dio skupštinskog vokabulara. Tužilac je kazao da na to neće pristati. Povodom afere “Snimak” Tužilaštvo je, prema izvještaju koji je Vučković predstavio juče, pokrenulo 43 predmeta protiv 60 fizičkih i jednog pravnog lica. Tužilaštvo je zbog kršenja izbornih prava, sloboda i prava građana, falsifikovanja rezultata izbora, kao i spiskova, optužilo 12 građana, osuđeno je njih 11, zatvo-

rom kažnjeno tri, a na uslovnu slobodu pušteno njih osam. Odbačena je 21 prijava, a trenutno se protiv njih 27 vode tužilačke istrage. U 19 državnih organa, više od 400 osoba je saslušano ili je u toku njihovo saslušanje. Samo u jednom predmetu, kako stoji u izvještaju Tužilaštva, naložena je kontrola 252 poslodavca.

Saslušaće Đukanovića Pavlović je podsjetio da Tužilaštvo ništa nije uradilo povodom iznošenja novih detalja premijera mila Đukanovića u vezi sa ubistvom vlasnika “Dana” Duška jovanovića. “Pozvali smo Đukanovića, provjerićemo njegove navode”, neplanirano je “izletjelo” Vučkoviću. Premijer je tokom predsjedničke

kampanje, u martu ove godine, kazao da iza ubistva Jovanovića stoje iste osobe odgovorne za ubistvo Đinđića. “To je bio poslodavac i Duška Jovanovića i Miodraga Lekića, to je bio onaj isti koji je nosio politički kišobran za ubistvo Zorana Đinđića”, kazao je tada Đukanović.

PROFIL

Bankar sa stilom

Već dvije godine glavni izvršni direktor Prve banke Crne Gore je Milan Perović, koji je na tu poziciju došao iz Upravnog odbora. Period u kojem je preuzeo izvršnu funkciju u Prvoj banci bio je veoma turbulentan, ali izgleda da je Perović uspio. Prva banka, kako kažu podaci, danas nema problema sa likvidnošću, depoziti su u porastu, a pritisak javnosti konstantan. Uspio je Perović da sve to prilično amortizuje. Vjerovatno mu je u tome pomoglo iskustvo i školovanje koje je stekao u inostranstvu

Gradovi regiona

(Engleska, Italija), a radio je i u vodećim svjetskim bankama (ING). Radio je tokom karijere i za Deloitte & Touche, Harris Dixon. Perović je kao mlad menadžer došao na vodeće pozicije u Telekomu Crna Gora, koji je tada bio u državnom vlasništvu, i tu je ostao nekoliko godina nakon privatizacije. Njegovo ime se pominjalo u aferi “Telekom”, ali su vlasti više države odustale od istrage protiv njega. Iz tog perioda preuzimanja Telekoma menadžeri iz Dojče Telekoma bili su fascinirani znanjem i mirnoćom Pe-

optimistična prognoza

pesimistična prognoza

Podgorica

2075.

2048.

Beograd

2081.

2054.

Zagreb

2085.

2053.

Sarajevo

2079.

2051.

Ljubljana

2079.

2051.

Skoplje

2080.

2049.

Najveći svjetski gradovi optimistična prognoza pesimistična prognoza Njujork

2072.

2047.

London

2073.

2046.

Pariz

2084.

2054.

Moskva

2063.

2092.

Peking

2078.

2046.

Meksiko Siti

2050.

2031.

Pesimistična prognoza napravljena je na osnovu trenutne emisije štetnih gasova u vasionu, a optimistična ako bi ona bila znatno umanjena.

Odlazi cirkus

EDITORIJAL

Milinka Đorović

urednik

rovića. Takve su priče došle do novinara. Kada o Peroviću pitate nekog od njegovih kolega, uglavnom se sve svodi na to da je Milan “bankar sa stilom” i “pravi primjer modernog menadžera”. Perović ima 42 godine, govori engleski i italijanski jezik.

Kiša je dosadna, stiže do prozora, šušti sve vrijeme. Dan se zasivio, kao stvoren za zaborav, oblaci se spustili, duša ti mokra samo od pogleda. Gledam na onu poljanu pored koje je nekad bila Mala pijaca, vidim radnike kako sklapaju ogromne šatore koje su samo prije nekoliko dana na brzu ruku prostirali. Sada izgleda kao vrijeme razlaza. A Hram Hristovog Vaskrsenja, na samo nekoliko desetina metara odatle, sasvim dobro izgleda, čak i po ovakvom danu. Nego, ono sklapanje šatre me malo žalosti, baš kao što me širenje zbunjivalo. Dok na radiju, kao za inat, razvezla pjesma “Odlazi cirkus iz našeg malog grada… odlazi cirkus i ja se pitam sada, ko je domaćin, a ko je bio gost”. Ta me nejasnoća posebno kopka. Tek poslije idu stihovi “...da l’ je sve bilo jeftin fol, da l’ je sve samo jeftin trik”. I još nešto o maskama i skrivenim likovima. A onda zatičem sebe kako mislim da baš i nije neka fora da jednu lijepu i poštenu pjesmu svedem u istu ravan sa kalkulativnom svakodnevicom, jednim naročitim političkim poligonom i trabunjanjima o pomirenju, koji sada samo idu u prilog potvrdi jednog očiglednog dvodecenijskog sukoba, začinjenog kletvama sa samo jedne adrese. No, istog časa sam se i prisjetio kako sam kao dežurni urednik upravo odobrio fotografiju za objavljivanje na kojoj su Vartolomej, Kiril, Irinej i Amfilohije, gdje izgledaju kao liverpulska četvorka, neprikosnoveni Bitlsi, posebno iz onog perioda kada su dibidus naduvani hodali zemljom Indijom. Pretjerao sam, a? Biće da jesam. Ali prema poklonicima Bitlsa. Rolingstonse neću ni da spominjem, samo da ne bi podsjećao Amfilohija kako se svojevremeno silno iznervirao što su ljudi išli na njihov koncert, prišivajući tu i tamo ponešto o bezbožništvu i demonima. Stvarno, ti Stonsi, baš znaju načisto da izlude čovjeka. A onda se sjetim i da će mi neko zbog ovakvog teksta pripisati komunjarsko opredjeljenje, iako nikad nijesam bio član SK, ne pretpostavljajući da sam imao problema čak i sa opstankom u obaveznom Savezu Socijalističke omladine, zbog nenošenja školske radne bluze, nediscipline i sličnih gluposti. U svakom slučaju, nijesu me samo sivi dan, kiša i ona šatra ražalostili. Imao sam i nekih par pitanja, a i nešto loših utisaka. Recimo, zar se sve svodi na samo jedan estradni nastup više? Zar je sve samo manipulatorna tvorevina kojoj se ne zna kraja? Zar je baš sve ovako smišljeno da bude trgovačko-osvajački? I kome se prodaje ta priča o pomirenju dok jedan od gostujućih sveštenika osporava samostalnost (čitati: autokefalnost) religijskih opredjeljenja i uvjerenja sasvim izvjesnog dijela građana? Uz tih nekoliko detalja ide i ono o nepominjanju bilo čega crnogorskog, po starom principu mučnog ustručavanja od identiteta, valjda da nikog time ne uznemiravamo. Ili smo samo spremni da konačno priznamo kako baš i nijesmo toliki domaćini u svojoj kući. U stvari, to je i suština priče. Podsjećanje na razlike. Pomirenje sa različitostima je već sasvim izvjesna i obavezujuća stvar za svakog razumnog čovjeka. A za to, ne treba mi nikakva šatra niti estradni spektakl sa vatrometom na kraju. Pa, ko je sad pretjerao?

ISTRAŽIVANJE

Američka prognoza: Podgorica će odumrijeti do 2048. godine HAVAJI - Ukoliko se ostvare prognoze istraživačkog tima Univerziteta sa Havaja, već 2048. u Podgorici neće moći da se odvija normalan život zbog astronomski visokih temperatura koje će potpuno izmijeniti klimu. Efekat staklene bašte uzrokuju štetni gasovi u atmosferi, prije svega ugljendioksid. Prema američkoj prognozi, prva bez ljudi ostaje Podgorica 2048, već sljedeće godine Skoplje, nakon njih Ljubljana i Sarajevo, a posljednji u nizu, kad su gradovi regiona u pitanju, biće Zagreb. Očekivana prosječna temperatura

iznosiće oko 50 stepeni. Već sada, tvrde naučnici, ovaj proces se praktično ne može zaustaviti. Ukoliko bi se emitovanje štetnih gasova, ukinulo ili znatno smanjilo ove godine, nepodnošljiva vrelina bi u Podgoricu stigla do 2075. godine. Istraživanje naučnika s američkog univerziteta ne pokazuju koliko će temperature porasti na godišnjem nivou, ali se u njemu tvrdi da će, nakon “nulte godine” (za nas zakazane za pomenutu 2048), temperature konstantno nastaviti da rastu na godišnjem nivou i nikada neće pasti ispod srednje

temperature izmjerene 2005, najtoplije godine u dosadašnjoj istoriji planete. “Obim i snaga klimatskih promjena natjeraće nas da promijenimo mjesto u kom živimo.Stotine miliona ljudi biće prisiljeno da pobjegne od vrele klime koja nas čeka, a život u čitavim regionima planete biće istrijebljen. Čak i kad bi danas postojala politička volja da se dramatično smanji emisija štetnih gasova, apokalipsa bi bila odložena za tek tridesetak godina”, rekao je šef istraživačkog tima sa Havaja Kamilo Mora za En-Bi-Si njuz.

Politika

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

DEDEIĆ

Mandić priznao Kosovo Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić tokom intervjua Televiziji Crne Gore praktično je priznao lažnu državu Kosovo, kazao je predsjednik Srpske liste Dobrilo Dedeić. Prema njegovim riječima, takav politički stav, po principu navodnog nemiješanja i “pilatovskog’” pranja ruku, je, naravno, legitiman, ali Srpska lista mora, zbog crnogorske javnosti, da podsjeti da je Mandić, tačno prije pet godina, na današnji dan, zaprijetio suicidom ukoliko Vlada Crne Gore ne povuče odluku o priznaju Kosova. “Bilo je to u vrijeme kada je Mandić, kao svježi mirnodopski četnički vojvoda, tražio trajni prekid diplomatskih odnosa Podgorice i Beograda, kako ne bi izvršio samoubistvo izgladnjivanjem”, tvrdi Dedeić. Danas se, prema Dedeićevim riječima, Mandić raduje “boljim odnosima Srbije i Crne Gore nego prije godinu dana”, iako vlade u Beogradu i Podgorici sa Prištinom razgovaraju kao sa ravnopravnim regionalnim i “državnim’”

TARZAN MILOŠEVIĆ PORUČIO

Sandžak da bude most spajanja partnerom! “Nejasno je i zašto Mandić, kako kaže, nije razgovarao sa Aleksandrom Vučićem o Kosovu i zašto “neće da ulazi u unutrašnje stvari Srbije”. Poluvojvoda je, uoči koalicije sa Medojevićem, tvrdio da je Sr-

bija njegova matična država, a posjeduje i njen pasoš još od vremena kada je zvanično tražio da Srbi iz Crne Gore glasaju i na izborima u Srbiji. Time bi, valjda, direktno odlučivali i o sudbini Kosova”, naveo je Dedeić.

DONIRALI DRESOVE

Pozitivna: Cetinju potreban jak sportski centar Pozitivna Crna Gora ima cilj da vrati nekadašnji sjaj sporta u prijestonici i da Cetinje ponovo bude grad sporta, sportskog duha i sportskih rezultata, kazao je član te stranke, bivši proslavljeni rukometaš Ratko Đurković. On je, kako su saopštili iz Pozitivne, uručio donaciju ženskom Fudbalskom klubu Lovćen. “Mi vidimo veliki potencijal kod mladih sportista i smatramo da oni mogu da budu značajni reprezenti, ne samo našeg grada već i države. Pored toga smatramo da Cetinje sa svojim sportskom infrastrukturom, klimom i ambijentom, može da bude grad u kojem bi sportske ekipe iz regiona i šire iz svih sportova dolazile na pripreme, čime bi se otvorio veliki broj radnih mjesta, samim tim bi se ostvarili i značajni ekonomski benefiti za grad”, izjavio je Đurković. Olimpijski fudbalski reprezentativac Slobodan Ivanović je po-

ručio da će Pozitivna Crna Gora stvoriti ambijent u kojem će svi mladi sportisti trenirati besplatno i u svim sportovima angažovati bivše sportiste, a sada nezapo-

slene trenere, da vode brigu i treniraju mlade sportiste. “Time će se postići višestruki efekat – djeca će trenirati besplatno, treneri će dobiti radna mjesta, a ulaganjem u mlade kadrove Cetinje će dobiti vrhunske sportiste koji će slavu prijestonice i Crne Gore pronositi po sportskim arenama širom planete”, istakao je Ivanović. Predsjednik Opštinskog odbora Dragan Ćiro Cvetković je naglasio da je posvećenost mladima, sportu i sportistima uopšte jedna od osnovnih vodilja Pozitivne Crne Gore i dodao da Pozitivna vidi drugačije Zonu sporta od partija na vlasti. “Pozitivna Crna Gora će razvijati ovaj prostor gradeći otvorene i zatvorene terene, stadion i prostor za rekreaciju amatera. Zonu sporta ćemo vratiti onima kojima je i namijenjena: cetinjskoj mladosti, rekreativcima sportu i sportistima”, zaključio je Cvetković.

Sandžak treba da bude most spajanja, a ne zid razdvajanja dvije države i na tome treba raditi prije svega vodeći računa o interesima građana, kazao je u intervjuu CdMu politički direktor DPS-a Tarzan Milošević. On je između ostalog naglasio da DPS uvijek nudi održiva rješenja, kao i da je ta partija uvijek spremna da osvoji apsolutnu vlast. Milošević smatra da nove partije u Crnoj Gori ne bi trebalo da smetaju bilo kome, a ocijenio je i da je politička konkurencija uvijek dobrodošla. Spremno DPS dočekuje izbore u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju i kako kaže, spremni su da osvoje apsolutnu vlast. “Međutim, osim što smo najsnažnija politička struktura u Crnoj Gori, mi smo i partija sa najvećim koalicionim kapacitetom i uvijek insistiramo na tome, bez

obzira na to da li smo u mogućnosti da sami formiramo vlast”, kaže Milošević. On odbacuje spekulacije koje se provlače kroz javnost da DPS pomaže osnivanje novih političkih partija. “Naravno da to nije istina. Kad god je osnivana nova partija ili neki novi partijski savez u Crnoj Gori, to se prije ili kasnije vezivalo za nekakav uticaj DPS-a. Prema Ustavu i zakonima, svi punoljetni građani Crne Gore slobodni su da biraju i budu birani, kao i da se okupljaju u političke organizacije, a partijski pluralizam je osnov svake demokratije. Dakle, svi oni koji su spremni da ispune zakonske uslove i osnuju partiju, a potom i da ostvare određeni rezultat, ravnopravni su učesnici političke borbe”, kazao je Milošević. A.O.

SKUPŠTINA - POSLOVNIK

Usvojene izmjene Poslanici crnogorske Skupštine usvojili su juče većinom glasova izmjene poslovnika, kojima je predviđeno da Ustavni odbor predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, a Odbor za politički sistem i pravosuđe članove Sudskog savjeta i daje mišljenje o kandidatu za vrhovnog državnog tužioca (VDT). Za Odluku o izmjenama poslovnika glasala su 43 poslanika vladajuće koalicije, Socijalističke narodne partije i manjinskih stranaka, poslanici Pozitivne Crne Gore i Liberalne partije bili su protiv, dok su predstavnici Demokratskog fronda bili uzdržani.

Skupština u srijedu nije usvojila izmjene poslovnika jer je poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović povukao svoj predlog, nakon što su 42 poslanika podržali amandman predsjednika Liberalne partije Andrije Popovića o intoniranju državne himne. Tim amandmanima predviđeno je da se državna himna intonira na konstutivnom zasijedanju i na početku redovnog proljećnjeg i jesenjeg saziva. Damjanović je u četvrtak, nakon sjednice Kolegijuma, kazao da u vezi sa amandmanom LP treba zauzeti zajednički stav. A.O.

Politika

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

OPOZICIJA PORUČILA VLADI

Ministrima po plaketu i neka idu u paketu

Prema mišljenju opozicije, najlošija situacija je u ministarstvima ekonomije, rada i socijalnog staranja, kao i finansija i prosvjete Nemanja Lacman

lada ne radi valjano svoj posao - saglasno su za Dnevne novine ocijenili predstavnici opozicionih partija. Iz SNP tvrde da je najlošija situacija u oblasti socijalne i ekonomske politike, za šta su najodgovornija ministarstva ekonomije, finansija i rada i socijalnog staranja. Rezultate rada “Vlade kontinuiteta” nije teško ocijeniti, saopšteno je iz Pozitivne, dok su iz DF poručili da se ministrima uruči po plaketa i da u paketu napuste Vladu.

Vlada Crne Gore imala je niz propusta i ne radi valjano svoj posao, tvrde opozicione partije. Najlošija situacija, prema njihovom mišljenju, vlada u ministarstvima ekonomije, finansija, rada i socijalnog staranja i prosvjete. “Nebrojeno je mnogo problema koji danas opterećuju crnogorsko društvo i građane a na koje Vladina ministarstva nemaju adekvatan odgovor. Po mišljenju SNP, najlošija je situacija u oblasti socijalne i ekonomske politike, za šta su najodgovornija ministarstva ekonomije, finansija i rada i socijalnog staranja. Postavljajući javne finansije na nezdrave osnove Vlada, odnosno Ministarstvo finansija doveli su pomenuti sistem praktično do samih granica održivosti”, saopšteno je iz SNP. Kako su kazali iz te partije, osnovna odrednica u vođenju ekonomske politike Vlade Crne Gore i resornih ministarstava je nemoć, nesposobnost i nehtjenje. “Umjesto da razmišlja o izmjeni fiskalne politike i da pokuša da makar i djelimično naplati trenutni poreski dug od 354 miliona eura, sa stalnom tendencijom rasta, Ministarstvo finansija permanentno poseže za nepopularnim mjerama uvođenja raznoraznih taksi i nameta građanima i zaduženju ko-

je će svakako pasti na teret generacijama koje dolaze”, kazali su iz SNP. Iz Demokratskog fronta su istakli da je cijela Vlada zakazala, te predložili da bi najbolje za crnogorske građane bilo da se ministrima daju plakete i da svi u paketu napuste Vladu. “Vlada je zakazala, tako da bi bilo naprosto grehota ostavljati bilo koje od ministarstava da produži da radi, a i ministre, te da bi za dobro Crne Gore i njenih građana bilo najcjelishodnije da svi dobiju po plaketu i odu u paketu”, rekli su iz političke grupacije koju predvodi Milan Knežević u okviru DF. Pozitivna Crna Gora (PCG) smatra da rezultate rada “Vlade kontinuiteta” i svakog ministarstva pojedinačno nije teško ocijeniti ako se ima u vidu da se rad Vlade zasniva na uskopartijskim interesima određene grupe ljudi, a ne na interesima građana. “PCG je tražila besplatne udžbenike za osnovce, za čiji predlog Ministarstvo prosvjete i vladajuća koalicija nijesu imali sluha. Ministarstvo koje odobrava da se u vrtićima i školama dijele partijska obilježja i pritom ne poziva na odgovornost ne može raditi u korist kvalitetnog obrazovanja. Ovakav loš rad ministrastva ima za rezultat i to što naši fakulteti i diplome naših svršenih studenata nijesu cijenjene u svije-

DPS: Naša Vlada obavlja dobar posao U svakom timskom poslu, kakav je i posao Vlade, teško je izdvajati pojedinačne primjere dobrog ili lošeg, saošteno je Dnevnim novinama iz najjače vladajuće partije. “Crnogorska vlada kontinuirano obavlja dobar posao u svim oblastima, posebno u proteklih nekoliko godina, u jeku razarajuće globalne krize, koja je neminovno zahvatila i Crnu Goru. I u tom periodu Vlada je, zahvlaju-

jući predanom radu svih ministarstava, uspjela da održi stabilne javne finansije, redovnu isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, dug nije prešao kriterijume iz Mastrihta, privučeni su novi strani investitori, a za sve to vrijeme stvaran je ambijent za veći ekonomski zamah u periodu nakon krize, koji se već nazire”, saopštio je portparol Demokratske partije socijalista Časlav Vešović.

tu”, rekli su iz PCG. Rad Vlade i resornih ministarstava, prema mišljenju PCG, nije teško ocijeniti kada se za rezultat uzmu divlja gradnja i devastacija prostora najljepših djelova crnogorske obale, nacionalnih parkova i gradova, ugašene fabrike, sumnjive privatizacije. “Sve to je dovelo građane na rub egzistencije. Pozitivna ne može ocijeniti dobrim rad Vlade zahvaljujući kojoj građani u sopstvenoj državi ne osjećaju pravnu sigurnost, nemaju povjerenja u sudstvo i tužilaštvo, jer je Vlada u tom pravcu pokazala da zakoni ne važe jednako za sve”, zaključili su iz PCG. Iz Socijaldemokratske partije nijesu željeli da odgvore na pitanja Dnevnih novina o radu Vlade Crne Gore i ministara.

Poreski identifikacioni karton je prioritet Sistemu poreske politike je potrebno postojanje poreskog identifikacionog kartona kako bi se već jednom utvrdilo ko šta posjeduje u Crnoj Gori i na osnovu toga koliko ima obaveza u vidu poreza prema ovoj državi, objasnili su iz SNP. “I pored određenih ušteda Vladina potrošnja je i dalje veoma velika u Crnoj Gori, što stvara pritisak na javne finansije, produbljujući budžetski deficit i u krajnjoj mjeri povećava spiralu javnog duga čiji se iznos već približava gornjoj granici od 60 odsto BDPa propisanoj mastrihtskim kriterijumi-

ma”, ističu iz SNP. Prema njihovim riječima, tek na višegodišnje insistiranje SNP Ministarstvo je otpočelo reformu poreskog sistema kako bi se sadašnji proporcionalni model oporezivanja zamijenio socijalno pravednijim i budžetski izdašnijim progresivnim metodom. “To je u skladu i sa ustavnim određenjem naše države kao države socijalne pravde. Ipak, čini se da su dosadašnji koraci Ministarstva finansija po ovom pitanju veoma traljavi”, zaključili su iz SNP.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

Marinković podnio ostavku

POSJETA

Turista više 20 odsto Prema podacima Nacionalne turističke organizacije u Crnoj Gori boravi 8. 900 gostiju U Crnoj Gori trenutno boravi 8.900 turista, 20 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Crnu Goru je, prema podacima Monstata, u prvih sedam mjeseci posjetilo 685.480 turista, 1,2 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Ukupno je zabilježeno oko četiri miliona noćenja, od čega su stranci ostvarili 89,5 odsto. Prema podacima Ministarstva održivog razvoja i turizma, prihodi od turizma za osam mjeseci ove godine, zaključno sa avgustom, iznosili su 620,6 miliona eura, što je 1,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Kako je ranije saopšteno, cilj je da se izbriše granica među sezonama, tj. da se turizam posmatra kao cjelogodišnja kategorija.

Iz NTO su ranije saopštili prilikom sumiranja utisaka o ljetnjoj turističkoj sezoni da je ova godina premašila očekivanja, te da je Crna Gora ostala vjerna tradicionalnim gostima, ali otvorila vrata novim tržištima. Naredni cilj je produženje turističke sezone i dislokacija turističkog tržišta prema kontinentalnom dijelu. U cilju daljeg razvoja i promocije MICE turizma, Crnogorski kongresni biro (MCB) je u periodu od 9. do 13. oktobra domaćin novinaru prestižnog časopisa “ICJ” Ivu Baumanu. Cilj njegove posjete je izrada destinacijskog izvještaja kojim će se promovisati ponuda Crne Gore. “Magazin će biti distribuiran direktno na 17.000 donosilaca odluka većih njemačkih kompanija i 1.000 incentive agencija, saopšteno je iz NTO. I.B.

Izvršni direktor Albone, Miroslav Marinković, podnio je ostavku na tu funkciju i poručio zaposlenima da pokažu kooperativnost sa Poreskom upravom, kako bi se što tačnije utvrdila vrijednost opreme i robe kojom preduzeće raspolaže. On je kazao da će se njihovom prodajom riješiti bar jedan dio obaveza prema zaposlenima, a to su obaveze za poreze i doprinose na plate zaposlenih, čime će biti povezan radni staž i obezbeđeno socijalno osiguranje. Marinković je podsjetio da je u prethodnih nekoliko mjeseci cjelokupna crnogorska javnost imala prilike da se upozna sa situacijom u kojoj se Albona nalazi i plasirano je nekoliko različitih verzija razvoja događaja. “Jedno je izvjesno, a to je da Albona ne može dalje obavljati svoju osnovnu funkciju snabdijevanje građana Crne Gore. Svojim rješenjem od 23. septembra tekuće godine, to je potvrdila i Poreska uprava”, naveo je Marinković u saopštenju dostavljenom agenciji Mina-biznis. Prema njegovim riječima, u vrijeme blokade računa Albona je dodatno povećavala dugovanje prema poveriocima, za šta osjeća i ličnu krivicu, jer nije uspio da utiče na manjinskog vlasnika da se preduzmu radikalni rezovi - zatvaranje većeg broja objekata i redukcija nabavke.

imEnOvAnJE

Poš direktor hotela Regent Na direktorsku funkciju prvog hotela sa pet zvjezdica u Tivtu, preporučilo ga iskustvo Regent Hotels & Resorts imenovao je Majkla Poša za generalnog direktora luksuznog hotela Regent Porto Montenegro, koji će biti otvoren na ljeto 2014. Poš iza sebe ima više od dvadeset godina radnog iskustva u ugostiteljstvu. Ovog mjeseca dolazi u Tivat, nakon što je napustio istu poziciju u Leonardo Royal Hotelu u Berlinu. On će biti odgovoran za vođenje i upravljanje prvog hotela sa pet zvjezdica u Tivtu, a koji će imati više od 150 zaposlenih. Poš ima izuzetno iskustvo na svim operacijama u luksuznim hotelima, od recepcije, gastronomskog sektora, do sektora prodaje. Prije funkcije direktora prodaje u Berlinu, bio je zadužen za vođenje najvećeg hotela u Njemačkoj, koji je imao 1.125 soba i više od 5.000 zadovoljnih klijenata. Kao pomoćnik direktora, a zaMajkl Poš

tim i generalni direktor, Poš je efikasno nadzirao otvaranje Leonardo Royal Hotel Berlin Alexanderplatz i bio uključen u planiranje i vođenje F&B-a, recepcije, održavanja i inženjeringa. Njegova odgovornost je bila usmjerena na prodaju i strateško pozicioniranje hotela i organizaciju međunarodnih konferencija. “Uzbuđeni smo zbog skorog otvaranja Regent Porto Montenegra, našeg drugog hotela u Evropi, nakon Regent hotela u Berlinu. Uvjeren sam da će Majklova stručnost u luksuznim hotelskim objektima i iskustvo u sadašnjim rastućim tržištima biti korisno i za uspješno otvaranje luksuznog hotela na obali Jadrana”, rekao je predsjednik borda direktora Regent-a, Steven Pan. Poš se pridružuje timu istaknutih direktora Regent hotela na Baliju, u Pekingu, Berlinu, Puketu, Singapuru i Tajpeju. Z.K.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

KADROVSKA POLITIKA

Ostavke još u kovertama Tokom deset mjeseci malo promjena na čelnim pozicijama, što navodi da je poziv za kovertiranje ostavki - marketinški trik, kazao je za Vikend novine sociolog Andrija Đukanović Novak Uskoković

overtiranje ostavki svih pomoćnika ministara, direktora uprava, direkcija, javnih preduzeća i ustanova, koje je tražio tadašnji mandatar, a danas premijer milo Đukanović, u ovom trenutku se može tumačiti kao “populistički potez”, kao što su njegovi protivnici i ocjenjivali. Za 11 mjeseci, praktično samo su tri zvučna imena zamijenjena. tačno je da je dio pomoćnika ministara uglavnom u resorima gdje je novi ministar otišao, a direktori se maltene ne mijenjaju.

Kada je krajem novembra prošle godine, mandatar Milo Đukanović zatražio da prije stupanja na funkciju premijera ima ostavke svih, očekivao se i toliko potreban promjena u kadrovima. Ubijediti nekog u Crnoj Gori da sve funkcioniše kako treba je suludo i nemoguće dokazati. Namjera je bila da se ostavkama omogući ministrima da sami raspolažu u okviru svojih resora i samostalno biraju saradnike koji će obavljati zadatke. Međutim, ni to nije realizovano. Na samom startu mandata Vlada Crne Gore je odlučila da promijeni direktore Poreske uprave Dejana Marinovića i Uprave za sprečavanje pranja novca Predraga Mitrovića. Očekivalo se da će te promjene biti prve i da slijede nove, međutim od toga ništa. Uglavnom su promijenjeni ljudi koji su imali uslove za penziju ili su odlazili na druga mjesta. Još jedna od zvučnijih promjena je smjena predsjednika Borda direktora Montenegro erlajnsa Zorana Đurišića. Njega je na toj poziciji zamijenila državna sekretarka u Ministarstvu turizma i održivog razvoja Daliborka Pejović. I to je to od zvučnijih promjena. Razloga za veće kadrovske promje-

ne možda leži u tome, što niko ne želi da se odrekne na taj način uglavnom odanih partijskih ljudi. Svaka promjena mopgla bi da oima negatiuvne implikacije na same odnose u Demokratskoj partiji socijalitsa ili Socijaldemokratskoj partiji, a to je u ovom momentu svima nepotrebno. Zamišljeno je bilo da se kovertirane ostavke resorni ministri mogu da ih aktiviraju u svakom trenutku, a da pri tom, u slučaju konflikta, ne moraju prolaziti kroz pravne zavrzlame, negativne ocjene o radu u dužem periodu.

●Novi miNistri jediNi mijeNjali Uvidom u dokumenta koja su objavljena nakon sjednica Vlade od 14. decembra 2012. godine do danas jasno se vidi da o smejnama nema ništa. Kadrovske promjene uglavnom su se odnosile na zamjenu pomoćnika ministara u resorima gdje je došlo i do promjene na vrhu. Nakon odlaska Milorada Katnića sa pozicije ministra finansija i dolaskja Radoja Žugića, došlo je do odlaska tadašnjih zamjenika. Iz tog resora su otišli pomoćnici Nemanja Pavličić, Bo-

Ćutljivo prihvaćene manje plate Sa druge strane, jedan od fenomena je i taj što su direktori i čelni ljudi državnih i javnih preduzeća bez polemike prihvatili Vladinu odluku o smanjenju njihovih zarada. Pojedini su čak imali i nekoliko hiljada eura (Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore), ali uprkos tome svi su zadržali pozicije. Logično bi bilo da neko kome se plati smanji dvostruko zahvali poslodavcu na saradnji i ode na neki drugi posao. Međutim, oči-

gledno je da dobar dio direktora koji upravljaju državnim i javnim preduzećima ne bi sa svojim navikama i rezultatima mogli naći posao u privatnom sektoru. Jer ko bi plaćao direktora koji ima velike troškove reprezentacije ili korišćenja službenih automobila. Zato vjerovatno se i prihvata i manja plata, jer uvijek se može naći “zahtjev za sponzorstvo” ili “fiktivna dnevnica” kako da se dopuni novčanik.

ris Bušković, Ana Ivanović, Biljana Šćekić. Došli su novi ljudi (Nikola Vukićević, Marina Perović, Miodrag Radonjić). U odnosu na taj resor prije godine na istim pozicijama su ostali Nataša Kovačević, Bojana Bošković i Ana Krsmanović. Osvježenje je napravljeno i u Ministarstvu unutrašnjih poslova gdje je sistematizacijom osnovano par novih sektora koji su preuzela svježa lica, (Ivan Ivanišević, Miloš Vukčević, Jadranka Vojinović). Pomoćnike je proimijenio i minisatr poljoprivrede Petar Ivanović. Od starih zamjenika na poziciji je još samo Velizar Vojinović, zadužen za sektor vodoprivrede. Ivanović je izabrao vrlo operativne ljude tako da su njegovi najbliži saradnici Danijela Stolica, Adem Fetić, Blagota Radulović i Darko Konjević. Prilično pomaci u tom sektoru su vidljivi.

●marKetiNŠKi PoteZ Sociolog Andrija Đukanović smatra da su najavljene ostavke bile izgleda samo još jedan marketinški potez DPS-a. “To je valjda trebalo da znači da se pristupa suštinskim reformama. Od toga kako vidimo nema ništa. Mislim da je jasno da takav potez sa sobom nosi rizik jer bi ostavke mogle dovesti do untrašnjih potresa u vlasti”, saopštio je Đukanović za Dnevne novine. On je dodao da su mnogi na odgovornim mjestima zahvaljujući političkim dogovorima i kombinacijama. “Neće tako lako prihvatiti ulogu žrtve. Teško je očekivati da će se odjednom javiti princip odgovornosti. Sve što se desilo i što bi se moglo dešavati je kadrovska vrteška. To se dešava i sa ministrima pa će i sa direktorima”, dodao je Đukanović. Prema njegovim riječima, promjene su neminovne s obzirom na to da se zna kakvi su rezultati većine preduzeća, a i organi državne uprave imaju mnoštvo propusta u radu na što ukazuju revizije. “To bi sve moralo da rezultira promjenama, ali kao što rekoh politika je uvijek prije znanja i sposobnosti”, zaključio je Đukanović. Direktori nedodirljivi Osim Đurišića, promjena na čelnim mjestima u državnim i javnim preduzećima nije bilo. Nije Vladu motivisalo da promijeni nekog ni to što su du-

govi desetak državnih firmi u kojima je država većinski ili osnivač na kraju prošle godine iznosio više od 25 miliona eura. Na sve to bi trebalo dodati i velike dugove preduzeća na lokalnom nivou. Podaci Ministarstva finansija govore da je manjak javnih preduzeća koje se finansiraju iz budžeta lokalnih samouprava u Crnoj Gori iznosi 11,6 miliona eura. Jedina smjena desila se u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva i to kompletnog Upravnog odbora, ali to tek nakon što je stigao nalaz Državne revizorske institucije. Da nije bilo nalaza oni bi vjerovatno i dalje bili na tim pozicijama.

●Primjer FraNovića Da nije lako promijeniti bilo koga na čelnoj poziciji ili izbor novog člana možda najbolje pokazuje primjer Zarije Franovića. Franović je nakon ostavke u Željezničkoj infrastrukture koju je podnio uoči sastavljanja nove Vlade, nedugo zatim imenovan na funkciju u Kontejnerskim terminalima i generali tereti. Praktično bi se moglo reći da je napredovao. Franović je otišao iz Željezničke infrastrukture gdje je ostalo sporno posebno to što je sebi isplatio 13 hiljada eura naknada, od čega za bonus oko pet hiljada eura, na koji nije imao pravo. Nakon što je izabran novi Bord direktora Željezničke infrastrukture među prvim odlukama je bio i poziv Franoviću da vrati novac, međutim, on je to odbio da učini. Uprkos tome, Franović je predložen za člana Borda direktora Kontejnerskih terminala. On je dobio podršku Vlade uprkos stavu ministra saobraćaja Ivana Brajovića koji je bio protiv toga. Firma Kontejnerski terminal je u nadležnostii resora Brajovića, pa je pitanja koliko ministri suštinski imaju slobodu i pravo da traže nečiju ostavku kada se preglasavanjem izabere njihov saradnik. Kadrovska politika jedna je od najintersantnijih, ali i suštinski veoma važna. Uprkos tome, što će mnogi reći da se sada ljudi biraju preko konkursa i Uprave za kadrove, zna se da posljednju riječ daju partijski organi, na ovaj ili onaj način. Dok ne dođe do konkretne promjene, teško je vjerovati da se sistem može unaprijediti.

Novi ljudi već imaju rezultate Kolika je potreba za promjenama mogu svjedočiti dva primjera. Novi direktor Poreske uprave milan lakićević je za samo deset mejseci koliko je na funkciji unio je prilične novine, ali i doprinio da se prazna kasa kako tako napuni. Podatak da su prihodi budžeta za devet mjeseci za oko 70 miliona eura veći od planiranih najbolji je dokaz njegovo0g rezultata. Dobar primjer može biti i novi izvršni direktor u Javnom preduzeću Regionalni vodovod, gdje je za izvršnog direktora malo prije ljeta postavljen Goran jevrić. On je uspio da u relativno kratkom roku sa mrtve tačke definiše i riješi pitanje vodosnabdijevanja Herceg Novog i Ulcinja. Iako je Jevrić, član izvršpnog odbora DPS-a, pohvale za njegov učinak dao je član SNP-a i predsjednik opštine HGerceg Novi Dejan Mandić koji je javno rekao “da je najveći doprinos Jevrića” to što se potpisao ugovor koji omogućava da Herceg Novi naredno ljeto ima vodu. Osim toga, znatno su smanjeni i troškovi poslovanja kompanije Regionalni vodovod.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

KAP

I u slučaju gašenja fabrike ceh bi opet platili građani Samo za ekološku sanaciju iz budžeta bi se izdvojilo oko 100 miliona eura, govore procjene Novak Uskoković

akon proglašenja bankrota Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) jedno od pitanja je šta bi bilo kada bi se ta fabrika ugasila. Ukoliko bi se Kombinat aluminijuma ugasio, troškove bi opet snosili građani Crne Gore. Iako se tačno ne zna koliko bi to koštalo, procjene su da bi trebalo oko 100 miliona eura za sanaciju životne sredine. Analitičar Vasilije Kostić smatra da će bankrot KAP-a kratkoročno negativno uticati na crnogorsku ekonomiju.

Vlada Crne Gore bilo koju opciju da izabere u vezi sa Kombinatom aluminijuma Podgorica moraće da nas košta. Predlozi od Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Socijaldemokratske partije da se ugasi Kombinat aluminijuma Podgorica koštala bi desetine miliona eura. Prema procjenama stručnjaka koji nijesu željeli da budu imenovani, samo za sanaciju životne sredine prostora na kojem je Kombinat aluminijuma Podgorica moglo bi da bude potrošeno oko 100 miliona eura. Oni govore da su to “grube procjene”, kao i da se tek nakon izrade studije može znati koliko bi to koštalo. Eventualno gašenje KAP-a išlo bi samo na teret države. U tom slučaju, dio nov-

ca bi se mogao obezbijediti pretvaranjem fabrike u staro gvožđe, ali o toj opciji niko od nadležnih u Vladi za sada ne govori. I poslanik opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović ranije je govorio da bi gašenje KAP-a samo za sanaciju životne sredine moralo da se izdvoji 100 miliona eura. Podgorički Privredni sud je sredinom sedmice odlučio da proglasi bankrot u Kombinatu aluminijuma Podgorica. Bankrot velikog preduzeća kao što je Kombinat aluminijuma kratkoročno će negativno uticati na ekonomiju Crne Gore, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

“Trenutni negativni efekat će se ogledati u znatnijem finansijskom gubitku potraživanja povjerilaca, što će zaoštriti dodatno i onako uzdrmanu likvidnost privrednih subjekata, imajući u vidu da vrijednost imovine nije dovoljna da pokrije ukupan iznos potraži-

vanja”, kazao je Kostić za agenciju Mina-biznis. Iz tog osnova će, kako je ocijenio, znatan gubitak imati i Vlada, što će značiti pogoršanje njene fiskalne pozicije, jer taj fiskalni gubitak treba nadoknaditi iz drugih izvora, što u datoj situaciji ima dodatnu težinu.

“Pored toga znatan gubitak će se ogledati i u smanjenom intenzitetu obavljanja biznisa preduzeća koja su po prirodi svoje djelatnosti bila upućena na KAP, što će rezultirati njihovim smanjenim poslovnim prihodima”, naveo je Kostić. Prema njegovim riječima, ta promjena će različito uticati na različite subjekte. “Za pojedine to bi moglo značiti i prestanak poslovanja na neko vrijeme. Takođe, negativni efekti će se odraziti i na zaposlenost, odnosno povećanu nezaposlenost, kako kod KAP-a tako i kod njegovih partnera”, rekao je Kostić. Bankrot, odnosno sprovođenje klasičnog stečaja, kako je ranije objašnjeno, znači da će se imovina Kombinata prodavati u cjelini ili će, ako se povjerioci saglase, biti prodaja fabrike kao pravnog lica. Ukupna potraživanja Kombinata iznose gotovo 460 miliona eura. Stečajni upravnik Veselin Perišić je utvrdio da je nesporno skoro 360 miliona eura. Stečajni upravnik priznao je više od 70 odsto potraživanja, dok je preko 20 odsto osporio. I od te petine može se očekivati da 50 odsto na kraju bude priznato.

ŠAH DENIZ - VLADA

Sa Obuke u civilnom vazduhoplovstvu

O Transjadranskom gasovodu u Londonu Pored prezentacije projekata TAP i Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), biće riječi i o mogućim oblicima saradnje

AGENCIJA ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO

Snažnom regionalnom saradnjom do kvaliteta Jedinstveno evropsko nebo i novi regulatorni okviri u oblasti civilnog vazduhoplovstva nametnuli su i velike izazove, čime se još više potvrdilo da je zajedničkim snagama lakše i bolje postići ciljeve, ocijenjeno je na seminaru koji je Agencija za civilno vazduhoplovstvo organizovala u saradnji sa mađarskom organizacijom Hungaro Control i uz podršku TAIEX-a (Kancelarije za tehničku pomoć i razmjenu informacija). “Jedino snažna regionalna saradnja može da omogući bezbjedno, jeftino i kvalitetno upravljanje avio-saobraćajem u cijelom regionu. Rezultati koji su postignuti za godinu od pokretanja inicijative ‘Zajednička oblast pružanja usluga’ ulivaju nam nadu da će upravo ovaj region služiti kao primjer drugima u narednom periodu”, rekao je direktor Sektora zа vazduhoplovne usluge Zoran Đuranović na seminaru “Obuka u civilnom vazduhoplovstvu”, koji je okupio preko 90 učesnika iz 13 država. Na seminaru, koji predstavlja nastavak aktivnosti u okviru inicijative, još jednom je istaknuta važnost regionalne saradnje, bez

koje bi Jedinstveno evropsko nebo ostalo podijeljen prostor. Sa ciljem podsticanja saradnje u oblasti vazdušnog saobraćaja u jugoistočnoj Evropi, krajem 2012. godine, Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore pokrenula je inicijativu “Zajednička oblast pružanja usluga”, a fokus je stavljen na efikasnije i sigurnije pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju. Inicijativa promoviše Jedinstveno evropsko nebo u regionu i predstavlja važan korak ka efikasnijem učestvovanju država zapadnog Balkana u ovom konceptu. Takođe, predviđeno je da inicijativa obezbjeđuje i ekonomske benefite za zemlje učesnice, kroz zajedničke projekte i saradnju između regionalnih civilnih vazduhoplovnih vlasti i pružaoca usluga u vazdušnoj plovidbi. Članice inicijative su predstavnici iz Crne Gore, Makedonije, Kosova, Albanije i Mađarske, dok status zemalja posmatrača imaju predstavnici iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Osim ovih zemalja na seminaru učestvuju i predstavnici iz Azerbejdžana, Turske i Ukrajine. I.B.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić, na poziv konzorcijuma Šah Deniz, učestvuje na sastanku u Londonu na kojem će biti prezentovan projekat izgradnje Transjadranskog gasovoda (TAP). Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da će na sastanku, pored prezentacije TAP projekta i projekta Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), biti riječi i o mogućim oblicima saradnje. Konzorcijum Šah Deniz organizuje sastanak sa pre dstavnicima Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Azerbejdžana. “Sastanak je uslijedio nakon što je prije dvije sedmice u Zagrebu održan ministarski sastanak zemalja regiona Jadransko-jonski

gasovod - put kaspijskog gasa u Evropu”, navodi se u saopštenju. Šah Deniz grupa je u junu donijela odluku o izboru Transjadranskog gasovoda za transport prirodnog gasa iz gasnog polja u Kaspijskom moru prema evropskom tržištu. Izbor TAP za transport gasa iz Azerbejdžana je, u odnosu na projekat Nabuko, povoljna vijest za Crnu Goru i region, jer se time stvara jedna od osnovnih pretpostavki za realizaciju IAP gasovoda, koji treba da realizuje interkonekciju sa TAP gasovodom u Albaniji. “Realizacijom TAP i IAP gasovoda Crna Gora će dobiti pristup gasu, kao ekološki prihvatljivijem i jeftinijem izvoru energije”, zaključuje se u saopštenju. I.B.

PREDLOG

Trebalo bi ukinuti porez na poljoprivredno zemljište Kotarac: Taj porez predstavlja prihod lokalnih samouprava Sekretarijat za privredu i finansije opštine Budva predložio je da se na narednoj sjednici Skupštine donese odluka o oslobađanju obaveze po osnovu poreza na nepokretnosti za poljoprivredno, šumsko i ostalo neizgrađeno zemljište za ovu godinu. Savjetnica predsjednika opštine za odnose sa javnošću Tijana Kotarac kazala je da taj porez predstavlja sopstveni prihod lokalnih samouprava i čini dio prihoda od poreza na nepokretnosti.

“Cilj donošenja ove odluke je podsticaj poljoprivrede u budvanskoj opštini, ali i realnije oporezivanje zemljišta koje nije privedeno namjeni”, rekla je Kotarac agenciji Mina-biznis. U obrazloženju predloga odluke se navodi da poljoprivredno, šumsko i ostalo neizgrađeno zemljište na budvanskoj teritoriji uglavnom nije pogodno za obradu i ostvarivanje prinosa, a u pojedinim zonama gdje to jeste uskoro se očekuje

donošenje detaljnih urbanističkih planova, koji će omogućiti valorizaciju tog zemljišta koje nije privedeno namjeni. Takva odluka će, smatraju nadležni u opštini Budva, sigurno naići na veliko odobravanje javnosti, posebno na seoskom području i potpuno je u skladu sa novom strategijom o razvoju ruralnog područja na teritoriji opštine Budva, iza čije organizacije stoje Turistička organizacija Budva i lokalna samouprava.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

INTERVJU: MILAN PEROVIĆ, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR PRVE BANKE

EPCG ima depozite i u drugim bankama Prva banka Crne Gore bilježi rast depozita, poboljšanu likvidnost, a očekuje se i dobit na kraju godine Novak Uskoković

rva banka Crne Gore je stabilna. Što dokazuje rast likvidnosti, depozita i veći platni promet, saopštio je za Vikend novine glavni izvršni direktor Prve banke Milan Perović. On poručuje da država nije imala nikakvu štetu zbog kredita koji je dala Prvoj banci, uz podsjećanje da je banka iskoristila dio pomoći koji je ponuđen svima, kao i da je zajam vraćen prije roka, sa svim pripadajućim kamatama.

VN: Kakvi su preliminarni rezultati poslovanja Prve banke na kraju trećeg kvartala u odnosu na isti period prošle godine? Kao i prošle godine, Prva banka CG očekuje da će i 2013. zaključiti pozitivnim rezultatom. Nakon devet mjeseci ove godine, rezultat je pozitivan više od million eura. VN: Kakva je trenutna likvidnost Prve banke? Kakvo je stanje depozita u njoj u odnosu na prošlu godinu? U čitavom bankarskom sektoru se osjeća trend rasta likvidnosti, što je slučaj i sa našom bankom. Depoziti su u porastu i kod pravnih i kod fizičkih lica. Pokazatelji likvidnosti su znatno iznad propisanih limita. VN: Koliko Prva banka ima klijenata? Postoji li problema u obavljanju platnog prometa? Da li je platni promet veći nego prošle godine? Prva banka CG ima više od 100.000 aktivnih klijenata. Platni promet se obavlja nesmetano i bilježi znatan rast iz godine u godinu. U odnosu na prošlu godinu, ako bi uzeli npr. period jul-avgust 2012. i period jul-avgust 2013, imamo povećenje platnog prometa sa inostranstvom od 55 posto. Domaći platni promet bilježi kontinuiran rast.

Saradnja sa Money Gramom VN: Da li postoje neke novine koje pripremate? Uskoro počinjemo saradnju sa Money Gramom, koji je druga po veličini kuća za transfer novca u svijetu, a mi ćemo biti prvi njihov partner u Crnoj Gori. Takođe, pripremamo iznenađenje sa novim dizajnom naših platnih kartica i u kontinuitetu radimo na uobličavanju novih proizvoda koji će zadovoljiti zahtjeve sadašnjih i budućih klijenata.

VN: Da li je Prva banka prošla “test na stres” za banke? Podatke u vezi sa ovim testiranjem smo dostavili Centralnoj banci Crne Gore u maju, a rezultati još nijesu poznati. VN: Kakvi su planovi Prve banke za kreditiranje privrede i stanovništva? Koliki je opredijeljeni iznos za kreditiranje? Da li postoji interesovanje klijenata za te kredite? Prva banka CG je aktivna po pitanju kreditiranja i privrede i stanovništva. Kreditni portfolio plasirinih sredstava je 60 posto : 40 posto, u korist privrede. Interesovanje za kreditiranjem postoji i Banka kontinuirano uvećava opredijeljeni iznos za kreditiranje.

Nema tužbe Mićunović Broj kontrola u posljednjih nekoliko godina, od kojih su neke bile nadgledane i od Svjetske banke, bio je veći nego kod drugih banaka. Naš cilj svakako jeste da uvećamo broj državnih kompanija i institucija koje obavljaju cijelo ili dio poslovanja preko naše banke, ali za tako nešto ne postoje bilo kakve preporuke, već je to samo dio tržišne “utakmice” privreda CG svoje depozite ima i u drugim bankama, a o tome koliki je taj dio, ne možemo govoriti niti mi, niti banke kod kojih se ti depoziti nalaze. Ono što je činjenica, jeste da su uslovi koje Elektroprivreda ima

100 hiljada aktivnih klijenata ima Prva banka VN: U medijima se spekulisalo u vezi sa depozitom koji EPCG ima kod vas. Šta je realna situacija? Koliko je novca EPCG i Prenosa kod Prve banke u odnosu na druge crnogorske banke? Elektroprivreda CG je drugi po veličini akcionar Prve banke CG i sasvim je prirodno da posluje sa sopstvenom bankom, što se odnosi i na kompaniju A2A, koja je akcionar Elektroprivrede CG. Međut i m , Elektro-

VN: Postoji li tužba klijenta Svetlane Mićunović protiv Prve banke? Imena mnogih ljudi u Crnoj Gori se zloupotrebljavaju u cilju senzacionalizma. Ne postoji tužba prema Prvoj banci CG. u Prvoj banci, povoljniji nego u drugim bankama i da po osnovu kamata u Prvoj banci ostvaruje značajne prihode. VN: U javnosti se stiče utisak da Prva banka ima privilegovan položaj u odnosu na druge. Koliko često imate kontrole? Da li državne kompanije i institucije obavljaju plaćanja samo preko vaše banke? Broj kontrola u posljednjih nekoliko godina, od kojih su neke bile nadgledane i od Svjetske banke, bio je veći nego kod drugih banaka. Naš cilj svakako jeste da uvećamo broj državnih kompanija i institucija koje obavljaju cijelo ili dio poslovanja preko naše banke, ali za takvim nečim ne postoje bilo kakve preporuke, već smo dio tržišne “utakmice”. VN: Je li država imala bilo kakvu štetu zbog pomoći koja je dodijeljena Prvoj banci prije pet godina? Ne samo da nije bilo štete, već je u pitanju bila korist za cijeli bankarski sektor. Prva banka je u vidu kredita iskoristila dio pomoći koju je država po-

VN: Ima li na vašoj listi renomiranih klijenata koji posluju sa renomiranim bankama u inostranstvu? Naravno da ima. Inače, sve naše poslovanje van granica Crne Gore povjerava se Deutche i Reiffisen banci.

milion eura i više iznosi dobit Prve banke na kraju trećeg kvartala nudila svim bankama. Taj kredit je vraćen prije roka, sa svim pripadajućim kamatama. Svaka druga interpretacija je zlurada i netačana. VN: Kako se Prva banka nosi sa problemom loših kredita? Da li se radije odlučuje na reprogram ili sudsko rješavanje problema nenaplate kredita? To je zajednički i ključni problem čitavog bankarskog sektora. Prva banka CG postupa u skladu sa dobrom bankarskom praksom i nastoji da reprogramom podrži ili pomogne klijentu. Ukoliko to nije moguće, pribjegava sudskom rješavanju problema.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

PO DRUGI PUT

Iz crkve ukraden novčani prilog U noći između četvrtka i petka, nepoznati provalnik ili više njih obili su u Crkvu Svetih mučenika i besrebrenika Kozme i Damjana u selu Bioče koje se nalazi na magistralnom putu Ribarevine – Berane. Prema riječima paroha Siniše Jankovića, crkva je još u fazi izgradnje. “Odnijet je cjelivajući sto u kojem je bilo oko 400 eura, koje su vjernici prilagali posjećujući ovu svetinju, na koju je trebalo ovih dana da postavimo bakarni prekrivač. Sto, koji je težak sedamadesetak kilograma, teško da dva snažna momka mogu

PODGORICA I NIKŠIĆ

Konjević suspendovao 25 službenika Konjević

Nakon što je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević u avgustu smijenio tri policajca kojima se sudi zbog prebijanja bivšeg boksera Aleksandra Pejanovića, na red su došli ostali službenici CB-a Podgorica i Nikšić. Kako je Vikend novinama rečeno iz MUP-a, 25 policijskih službenika biće suspendovano jer tužilaštvo protiv njih vodi krivične postupke. “Unutrašnjom kontrolom centara bezbjednosti Podgorica i Nikšić je utvrđeno da je za 25 službenika neopodno utvrditi mjeru privremenog oduzimanja ovlašćenja zbog pokrenutih krivičnih postupaka od strane nadležnih tužilaca za djela koja se gone po službenoj dužnosti“, naveli su iz MUP-a, pozivajući se na Zakon o unutrašnjim poslovima. Ovakva odluka uslijedila je nakon što je na adresu MUP-a, a na zahtjev tog Vladinog resora, stigla

dokumentacija iz osnovnih tužilaštava i sudova u Podgorici u Nikšiću, kojima se dokazuje da tužilaštvo protiv 25 službenika MUP-a vodi krivični postupak po službenoj dužnosti. “Primjerci optužnih akata dostavljeni su direktoru Uprave policije na dalju nadležnost, radi preduzimanja mjera i radnji u cilju pripreme prijedloga rješenja o privremenom ograničenju vršenja dužnosti (suspenziji) ovih službenika do okončanja krivičnog postupka, koji će biti dostavljeni ministru na odlučivanje“, navodi se u saopštenju. Osim Podgorice i Nikšića, iz MUPa su naveli da Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije trenutno preduzima aktivnosti u cilju provjere rada u CB Pljevlja, a određene aktivnosti sprovode se i u CB Herceg Novi. Među suspendovanim policajcima su šef podgoričke ekspoziture

za javni red i mir Ratko Rondović i šef smjene u Dežurnom operativnom centru Dušan Raičević. Protiv njih se u Osnovnom sudu u Podgorici vodi postupak zbog nesavjesnog rada u službi, povodom slučaja prebijanja sada pokojnog boksera Aleksandra Pejanovića u betonjerci 2008. godine. Konjević je početkom avgusta suspendovao i policajce Milanka Lekovića, Ivicu Paunovića i Milana Kljajevića, kojima se, odvojeno od postupka protiv Rondovića i Raičevića, sudi za zlostavljanje Pejanovića. Sredinom godine suspendovao je sedam policajaca iz Berana kojima se sudi za pokušaj ubistva trojice mladića, dok je dva mjeseca ranije suspendovan šef Kriminalističke policije u Budvi Siniša Stojković nakon što je protiv njega podignuta optužnica zbog sumnje da je uticao na tužioca u vršenju službene dužnosti. S.K.

iznijeti, tako da pretpostavljamo da je bilo više onih koji su na ovaj način oskrnavili svetinju”, saopštio je paroh Janković. U posljednjih godinu dana ovo je druga provala u crkvu, koju podiže narod Bioča svojim donacijama. Prošle godine, takođe u oktobru, odnijet je takođe cjelivajući sto. Tadašnji provalnici, koji su uz sto odnijeli i oko 500 eura priloga, do danas nijesu otkriveni. Službenici Područne jedinice policije iz Berana su juče obavili uviđaj i obećali opsežnu istragu kako bi stali na kraj obijačima i kradljivcima ovdašnjih hramova. B.Č.

FABRIKA POLIEX

Otac i sin krali eksploziv? Pripadnici CB Berane podnijeli su krivičnu prijavu protiv oca i sina iz tog grada - Ž. (56) i M. (24) Đukić, zbog sumnje da su iz fabrike “Poliex” ukrali veću količinu eksploziva, saopšteno je juče iz policije. Sprovodeći višemjesečne aktivnosti, pripadnici beranske policije izvršili su pretres porodične kuće i njihove vikendice porodice Đukić. Pretresom šporeta koji se nalazio u blizini vikendice pronađeno je 16 eksplozivnih naprava za koje se sumnja da su ukradene iz fabrike “Poliex”, Bera-

ne. Pretresom je pronađeno i oko 30 grama marihuane kao i pakovanje od 95 komada puščane municije, dok je u automobilu M.Đ. pronađena i bejzbol palica, navodi se u saopštenju policije. Otac i sin uhapšeni su i u zakonskom roku predati na dalju nadležnost Višem državnom tužiocu u Bijelom Polju, navodi se u saopštenju. Službenici beranske policije nedavno su uhapsili dvije osobe zbog sumnje da su krali eksplozivne materije iz ove fabrike. S.K.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

PODGORIČKI PRAJD

Mir će čuvati 2.000 policajaca Iz policije tvrde da su odlučni u namjeri da ne praštaju huliganske nerede, sa druge strane - sve navijačke grupe složne u cilju da spriječe održavanje Parade ponosa Jasmina Muminović i Marija Palibrk

oš samo nedjelju ostalo je do održavanja velike Parade ponosa u Podgorici. Policijske procjene govore da je riječ o bezbjednosno najrizičnijem skupu u minuloj deceniji, zbog čega se očekuje da Operativni štab policije “digne na noge” cjelokupni uniformisani sastav i inspektore u civilu koji će doći iz svih crnogorskih gradova. Riječ je o broju od oko 2.000 službenika policije, saznaju Vikend novine.

Oko 2.000 naoružanih policajaca pokušaće da očuvaju mir na podgoričkim ulicama 20. oktobra za kada je najavljena centralna Parada ponosa u Podgorici. Odlučni da neće praštati najavljene huliganske napade i nerede u glavnom gradu, gusti policijski kordoni biće raspoređeni duž cijele trase kojom će se kretati povorka pripadnika LGBT populacije i njihovih podržavalaca. “Policijski punktovi biće smješteni na još nekoliko lokacija u gradu, zbog bojazni da će navijačke grupe koje su najavile dolazak krenuti i u rušilačke po-

hode i demoliranje komercijalnih objekata. Policija je odlučna da svaki takav prestup oštro sankcioniše”, kazao je sagovornik VN. Očekuje se da u narednih nekoliko dana bude izdata i naredba o zabrani rada ugostiteljskih i prodajnih objekata u centru grada i dijelu Preko Morače.

● ŠETAĆE MOSTOM BLAŽA JOVANOVIĆA Operativni štab policije u proteklih nekoliko dana utvrdio je i maršrutu kojom će se učesnici Prajda kretati. Riječ je o najsigurnijem dijelu, gdje je mogućnost da se dese teži incidenti najmanja. Kako su precizirali u policiji, povorka će se kretati od

Parade u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji Ove godine Parade ponosa održane su u Hrvatskoj i Sloveniji. Na do sada najvećoj, 12. Povorci u Hrvatskoj, učestvovalo je 12.000 ljudi koji su u prvim redovima podržale šefica diplomatije Vesna Pusić i supruga premijera Sanja Milanović. Parada je ove godine održana i u Srbiji iako su vlasti, kako su naglasili iz vrha države, isključivo iz bezbjednosnih razloga zabranile ovo okupljanje. Povorka u Beogradu bila je zakazana za 28. septembar, ali je dan ranije predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić saopštio odluku države da se ona ipak ne održi. Međutim, pristalice LGBT pokreta nijesu odustale pa su istog dana, 27. septembra, dogovarajući se preko mobilnih telefona i društvenih mreža, organizovali šetnju centrom glavnog grada Srbije. Prije nego je državni vrh Srbije zabranio održavanje Parade, grupa građana

prijavila je Policijskoj stanici Stari grad skup koji će se održati za vrijeme gej parade i u njenoj blizini, a između redova napisano je da će učesnici nositi kamenje, letve, metalne šipke i molotovljeve koktele. “Cilj skupa je sprečavanje rasprodaje strancima prirodnih bogatstava poput rudnika, kamenoloma, izvora vode, izvora prirodnih goriva, zemljišta, šuma itd”, pisalo je u prijavi. Odluku da se u Beogradu ne održi Parada u našem glavnom gradu podržalo je nekoliko stotina mladih ljudi koji su se okupili u centru uzvikujući pogrdne i prijeteće poruke za pripadnike LGBT zajednice. Oni su se okupili na glavnom trgu u Podgorici da bi potom prošetali do zgrade Vlade. Sve vrijeme uz okupljene su bili pripadnici policije, a incidenata nije bilo. Prema nezvaničnim saznanjima, okupljanje je organizovano putem Fejsbuka.

ruševina hotela “Crna Gora”, preko mosta Blaža Jovanovića, do stare zgrade Vlade i nazad, gdje će se održati pozdravni govor, a potom evakuacija učesnika, na način koji još nije definisan, saznaju VN. Sagovornici VN izrazili su bojazan da će na tom potezu najviše nereda biti u parkovima koji okružuju ovu saobraćajnicu, a ima ih četiri. Nezvanično, organizatori Parade ponosa tražili su drugačiju rutu, sa kojom se policija nije složila. Traženo je da povorka krene sa Trga Republike, Ulicom Slobode do zgrade Pošte, potom pokraj zgrada Skupštine i Predsjedništva do Ulice Stanka Dragojevića. Namjeravano je dalje da se ide tom ulicom, a onda da se prođe pokraj nove zgrade Vlade i da se skrene u Njegoševu ulicu, pored zgrade Opštine i da se Bokeškom ponovo dođe do centralnog trga. S obzirom na to da u tom dijelu centra grada gravitira veliki broj stambenih objekata i lokala, policija nije mogla da im garantuje sigurnost na toj ruti, zbog čega je došlo do drastične korekcije.

● DOLAZAK ORGANIZUJE VIŠE OD 10 NAVIJAČKIH GRUPA Najveća opasnost po mirno održavanje Parade ponosa su navijači. Upravo oni napravili su najviše problema u Budvi, a upućeni sagovornici Vikend novina ubijeđeni su da će ih u Podgorici biti još više, čak više od 2.000. Preko 10 navijačkih grupa, koje već mjesecima na društvenim mrežama upozoravaju da će praviti “lom”, na šta pozivaju i druge građane, prema saznanjima VN organizovale su dolaske u glavni grad na dan Prajda. Među njima najbrojniji su navijači Budućnosti “Varvari”. Samo njih, i to aktivnih navijača, ima oko 700 do 1.000. Dolazak su planirali i navijači Čelika iz Nikšića - “Fap mašine”, kojih ima 200300, zatim “Vojvode”, navijači Sutjeske. Takođe, i navijači Zabjela i Koma navodno su se organizovali kako bi protestovali na dan

SEPTEMBARSKI PROTEST

Prekršajna prijava protiv devet maloljetnika Nakon što se krajem septembra u centru Podgorice okupilo više desetina uglavnom maloljetnih osoba, koje su organizovale šetnju sa prijetećim i pogrdnim porukama usmjerenim protiv ravnopravnosti, tolerancije i poštovanja ljudskih prava LGBT osoba, LGBT Forum Progres podnio je prijavu Centru bezbjednosti Podgorica. “Uprava policije MUP informisala je LGBT Forum Progres da se dana 27. 09. 2013. godine oko 20 časova u centru grada, na Trgu Republike okupio veći broj građana koji su nosili protestni materijal upućen

protiv LGBT zajednice. Među njima se izdvojila grupa maloljetnih osoba, koje su iz centra grada krenule šetnjom Ulicom slobode kojom prilikom su istraživali negodovanje prema LGBT populaciji. Saopšteno je da održani skup nije najavljen Ministarstvu unutrašnjih poslova. Službenici Uprave policije su, po prijavi da je došlo do okupljanja većeg broja lica u centru grada, izašli na lice mjesta i obezbjeđivali učesnike protesne šetnje, kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje saobraćaja i kako ne bi došlo do narušavanje javnog reda i mira do

završetka skupa. Navedeni događaj je zabilježen i sačinjena je video i foto-dokumentacija. Službenici Jedinice kriiminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije su pregledom video zapisa i uvidom u foto-dokumentaciju identifikovali devet maloljetnika - učesnika protestnog skupa, koje su službenici CB Podgorica evidentirali u ranijem periodu po osnovu drugih događaja. U službenim prostorijama CB Podgorica prikupljena su obavještenja u svojstvu građanina od ovih maloljetnika,

u prisustvu njihovih zakonskih zastupnika. Nadležni tužilac za maloljetnike u Podgorici Andrijana Nastić se izjasnila da predmetni događaj ne sadrži elemente bića nijednog krivičnog dijela koje se goni po službenoj dužnosti i sugerisala pokretanje prekršajnog postupka”, stoji u odgovoru policije LGBT Forumu Progres. Policija je u nastavku rada na slučaju, 7. oktobra prikupila i dodatna obavještenja od predstavnika LGBT Foruma Progres. Konačno, Jedinica za suzbijanje maloljetničke delinkvencije CB Pod-

gorica, prije tri dana podnijela je prijavu protiv ukupno devet maloljetnih lica Područnom organu za prekršaje u Podgorici u redovnom postupku, zbog počinjenog prekršaja iz člana 8. Zakona o javnom redu i miru. “LGBT Forum Progres izražava potpuno zadovoljstvo ukupnim odnosom i pristupom crnogorske policije prema zaštiti LGBT zajednice. Blagovremeno preduzimanje službenih mjera važno je za prevenciju mogućeg nasilja na predstojećoj Povorci ponosa u Podgorici”, zaključuju iz te NVO.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

Bušković (arhivski snimak)

Povorka će se kretati od ruševina hotela “Crna Gora”, preko mosta Blaža Jovanovića, do stare zgrade Vlade i nazad, gdje će se održati pozdravni govor, a potom evakuacija učesnika, na način koji još nije definisan

● HOMOFOBNE GRU PE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Na društvenim mrežama, posebno od održavanja Prajda u Budvi, osnovan je veliki broj grupa koje se protive Paradi ponosa u glavnog gradu. Neke od njih su: Neeeeee Paradi ponosa u Podgorici, Podgoricom krv će liti, gay parade neće biti, Stop Paradi ‘’ponosa’’ u Podgorici, Stop paradi srama u Crnoj Gori, Smrt pederima. Brojne su prijetnje da se neće dozvoliti mirno održavanje Parade u Podgorici. Ništa više ohrabrujući nijesu ni komentari na tekstove na portalima o održavanju Parade ponosa. Iako ima onih koji govore da treba poštovati ljudska prava i različitosti, te onih koji ne podržavaju homoseksualce, ali su stava da im ne treba davati značaja, najbrojniji su žestoki protivnici skupa. Čak, zbog prijetnji i uvreda, brojne komentare sa portala administratori su izbrisali.

Bušković traži da se suoče Veljović i načelnici

Branioci Ivana Buškovića, koji je odgovarao za napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić i prije nekoliko dana završio služenje zatvorske kazne u Spužu, predsjedniku Osnovnog suda Zoranu Radoviću podnijeli su zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka. Kako Vikend novine saznaju iz Osnovnog suda, oni su u Zahtjevu zatražili da iskaz Veselina Veljovića, sadašnjeg savjetnika predsjednika za bezbjednost, predstavlja novu okolnost koja bi dovela do oslobađanja Buškovića od odgovornosti za pomenuti napad. “Smatramo da iskaz Veljović Veselina predstavlja novu okolnost koja bi dovela do oslobađanja Ivana Buškovića, jer se radi o nekadašnjem direktoru Uprave policije čiji se iskaz ne može dovoditi u sumnju. Tim prije jer ovaj svjedok ima sa-

Numanović: Sve smo ispunili Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović kazao je juče novinarima u Pljevljiam da Vlada još nije odredila predstavnika koji će učestvovati u Paradi ponosa u Podgorici. “Do dvadesetog ima vremena, opredijelićemo se i na vrijeme obavijestiti javnost”, kazao je Numanović podsjećajujući da su na Paradi u Budvi bili predstavnici ministarstva i ostalih državnih organa. “Konkretno na paradi u Budvi bila su dva pomoćnika ministarstva za ljudska i manjinska prava”, ka-

● JOŠ SE NE ZNA KO IZ VLASTI ĆE ŠETATI Iz Nevladine organizacije Kvir Montenegro, koja je organizator Prajda u Podgorici, juče nijesu htjeli da kažu ko je iz Vlade, ministarstava i političkih partija najavio da će podržati Paradu ponosa. Predsjednik Upravnog odbora ove NVO Danijel Kalezić kazao je da će se ti podaci, kao i ostali detalji o održavanju gej parade, znati sljedeće sedmice, te da će se saopštiti na konferenciji za medije. Predstavnici političkih partija juče nijesu htjeli da kažu da li će oni imati predstavnike na Povorci, tvrdeći da je ostalo još vremena da se donese i saopšti ta odluka. Do sada održavanje Parade ponosa u Podgorici podržali su predsjednik države Filip Vujanović, ministar pravde Duško Marković, šef diplomatije Igor Lukšić, ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović, ministar unutrašnjih

zao je Numanović navodeći da je obaveza Ministartsva da se bavi zaštitom ljudskih prava, zaštitom manjinskih prava pa samim tim i zaštitom LGBT osoba. “U tom pravcu mi smo donijeli strategiju za zaštitu LGBT populacije, donijeli smo Akcioni plan za 2013. godinu i naš je prevashodni zadatak da tu Strategiju i taj Akcioni plan na dobrobit ili zaštitu te populacije ispunimo. Do sada smo sve mjere ispunili i realizovali i tako ćemo nastaviti do kraja godine“, kazao je Numanović.

znanja od svojih najbližih saradnika rukovodioca - načelnika odjeljenja u Upravi policije, koje je tako neophodno saslušati upravo na ove okolnosti i izvršiti suočenje po potrebi između Veljovića i ovih lica”, stoji između ostalog u zahtjevu. Branioci su ranije tokom suđenja isticali da je Bušković i ranije bio kažnjavan, a da je izbjegavao izvršenja tih kazni “zbog čega je bio prvi na spisku policije nakon napada na novinarku”, da je prepoznavanje upitno, te da tokom prepoznavanja nije imao branioca. Zakonom o krivičnom postupku propisano je da se krivični postupak okončan pravosnažnom presudom može ponoviti u korist okrivljenog ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji mogu da dovedu do oslobađanja osuđene osobe. M.Đ.

KRIVIČNA PRIJAVA

Radnica banke podizala pare sa računa klijenta?

poslova Raško Konjević, evropski parlamentarac Jelko Kacin. Šefica kabineta Ministarstva za ljudska i manjinska prava Irena Bošković navela je da ovo ministarstvo podržava organizaciju Povorke ponosa u Podgorici, ali da još nijesu odlučili ko će biti predstavnici. “Institucionalna podrška državnih organa neće izostati i očekujemo da će Parada crnogorskoj javnosti pokazati da među nama postoje i oni koji su drugačije seksualne orjentacije. Podsjećam da su pomoćnici ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudin Delić i Blanka Radošević-Marović učestvovali na prvoj Povorci ponosa, koja je održana 24. jula u Budvi”, navela je Bošković. Ona je kazala i da je jasno da je crnogorsko društvo napredovalo u poštovanju ljudskih prava, ali da je potrebno još vremena kako bi prihvatili LGBT osobe.

Pljevaljska policija podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima krivičnu prijavu protiv Nade Mrdak (36) iz Pljevalja, referenta Prve banke zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.Sedamdesetčetvorogodišnja Stanojka Bajčeta iz Pljevalja prijavila je policiji

da joj je bez njenog ovlašćenja, u periodu od 22. januara 2009. godine do 31. decembra 2012. godine, Mrdak, referent u Prvoj banci Crne Gore, filijala Pljevlja, u više navrata podigla novac sa računa u ukupnom iznosu od 22.955 eura. Na taj način, Mrdak je navodno za iznos od skoro 23.000 eura nanijela štetu sugrađanki. D.K.

UZNEMIRAVAJUĆI POZIVI

Slavicu Šćekić ponovo zvali telefonom i ćutali

Policija u obračunu s huliganima na Paradi ponosa u Budvi

FOTO: VEDRAN ILIĆ

održavanja Parade. Podršku će im, sumnja se, dati i navijači beogradskih klubova Crvena zvezda i Partizan, odnosno “Delije” i “Grobari” iz Podgorice, Nikšića i Bara. Sagovornici VN kažu da je veliki problem to što su navijači već nekoliko mjeseci dogovarali stvaranje nereda, na šta su pozivali i druge članove, one koji nijesu aktivni. “Može se očekivati više od 2.000 aktivnih navijača, ali sa njima će vjerovatno doći i oni koji nijesu redovni. Tako da broj mladih koji su prijetnja po mirno održavanje Parade samim tim drastično se povećava”, naveo je sagovornik VN koji je želio da ostane anoniman.

PONAVLJANJE SUĐENJA

Slavica Šćekić, sestra ubijenog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, koja je više puta obavještavala policiju o uznemirujućim pozivima, prije dva dana dobila je još jedan u nizu. Ona je ranije izrazila zabrinutost za bezbjednost svoje porodice, s obzirom na prijeteće pozive i sve što se dešava, a što je izazvano nastojanjima Šćekića da saznaju ko stoji iza ubistva. “Juče u pet minuta do 10 sati opet sam dobila uznemiravajući poziv. Ovog puta samo sa ćutnjom i bez ikakvog šuma. Pustila sam da veza traje nekih 15 minuta, kako bi istražni organi mogli da otkriju lokaciju odakle potiče taj poziv. Kad sam prekinula vezu, jer oni to nikada ne rade, u telefonu, kao i poslije dosadašnjih poziva ni ovog puta nije ostao trag poziva”, kazala je juče za Vikend novine Šćekić. Ona je istakla da je veoma zabrinuta i da se plaši da “kada jednog dana pozivi prestanu, da će me neko ubiti, jer oni tako

Slavica Šćekić

rade”. Kako kaže, plaši se da će joj neko namjestiti saobraćajnu nesreću i na taj način spriječiti da se ubistvo njenog brata rasvijetli u potpunosti. “Pitam se kome to ja i zbog čega smetam. Ko se to plaši istine? Istina je da je moj brat ubijen jer se borio za pravnu državu i protiv organizovanog kriminala. Istina je da su u njegovo ubistvo, pored osuđenih koji se nalaze u ZIKS-u, umiješani još nalogodavac, treći saizvršilac i logističari iz policije. M.Đ.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

od eu očekuju pritisak

Nasilje nad novinarima mora konačno prestati

Sindikat medija na protestu ispred MUP-a pozvao nadležne da rasvijetle napad na Tufika Softića Nasilje nad novinarima mora prestati, a napadi na njih moraju početi da se rješavaju, poručeno je sa jučerašnjeg protestnog skupa koji je Sindikat medija Crne Gore organizovao ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Predstavnici Sindikata pozvali su ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, direktora policije Slavka Stojanovića i vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Veselina Vučkovića da istraže i procesuiraju sve slučajeve napada na novinare, a posebno one u kojima su učestvovali javni funkcionari. Predsjednica Sindikata Marijana Camović podsjetila je da se navršava dva mjeseca od kada je bačena eksplozivna naprava u dvorište porodične kuće novinara Tufika Softića, koji je 2007. godine brutalno pretučen. ‘’Oba napada na novinara Tufika Softića su i dalje misterija za policiju i pitamo se kada ćemo mi novinari osjetiti slobodu medija’’, poručila je Camović. Ona je na skupu kazala da nema razloga da se vjeruje da će bilo koji napad biti riješen, ‘’jer nijesu ni oni kad su novinari otvoreno vrijeđani i napadani’’. Camović je poručila da novinari nemaju vremena za čekanje, pa traže da se konačno otkrije ko su napadači. “Medijski radnici u ekonomskom smislu dijele sudbinu zaposlenih. I nas otpuštaju i naše plate smanjuju,

Softić na protestu ili ih ne dobijamo”, kazala je Camović. Softić je rekao da je protest organizovan kako bi se državnim institucijama poslala jasna poruka da nasilje nad novinarima mora da prestane, i da napadi na njih moraju početi da se rješavaju. ‘’Od predstavnika međunarodne zajednice očekujemo da nastave da vrše pritisak na naše institucije. Ako nemamo naručioce i nalogodavce, ne može nijedan slučaj biti riješen’’, kazao je Softić. On je rekao da ispada da je sam na sebe bacio bombu, kako bi navodno dobio azil. “Ja sam izgleda imao motiv i 2007.

godine. Ali tu sam, nijesam otišao nigdje. Moj motiv je da ostanem ovdje, tu sa vama i da se nalogodavac napada iz 2007. izvede makar na sud”, naglasio je Softić. Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da svi treba da se ujedine u cilju da izvršioci i nalogodavcim kao i oni koji su opstruirali istrage, budu izvedeni pred lice pravde. ‘’Jedino tada će njihove porodice moći da budu sigurne, a i naše’’, kazala je ona. Na kraju protesta, član Glavnog odbora Sindikata medija Radomir Kračković pročitao je proglas protiv

napada na novinare i medijske radnike u Crnoj Gori, te protiv “jalovih policijskih istraga bez rezultata”. “Mi novinari nijesmo bezbjedni, iako radimo u javnom interesu. Insistiramo da nas policija i tužilaštvo zaštite i da omoguće da radimo slobodno i bez opasnosti po život i zdravlje nas i naših porodica”, kazao je Kračković. Napad na medijske radnike je, kako je rekao, napad na slobodu govora. “Pitamo se ko je sljedeći, jer su na meti svi koji se suprotstavljaju kriminalu, korupciji i drugim društvenim devijacijama”, kaže se u proglasu Sindikata medija. B.B.

Odobrena izgradnja doma za stare Skupština donatora Regionalnog stambenog programa (RSP) odobrila je juče drugi talas projektnih predloga koji čine šest novih projekata, među kojima i projekat izgradnje doma za stare i dvije stambene zgrade za 42 porodice u Crnoj Gori, u vrijednosti 38,6 miliona eura, koji će biti finansirani iz Fonda RSP. “Time je ukupno odobreno 10 projekata, uključujući one predložene u okviru prvog talasa. Za njihovo finansiranje ukupno je odobreno 46 miliona eura, a omogućiće trajna stambena rješenja za više od 1.700 porodica. Odobreni su projekti obnove ratom razrušenih kuća u Bosni i Hercegovini za 780 porodica, izgradnja doma za starije osobe i dvije stambene zgrade za 40 porodica u Hrvatskoj, izgradnja doma za starije osobe i dvije stambene zgrade za 42 porodice u Crnoj Gori, te izgradnja stanova i (postavljanje) montažnih kuća, otkup seoskih domaćinstava i dodjela građevinskog materijala za 850 porodica u Srbiji”, saopšteno je iz Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Države partneri u RSP-u usmjeriće svoje napore na sprovođenje već odobrenih projekata, a Skupština donatora RSP-a, navodi se dalje, sastaće se ponovo u decembru kako bi odlučila o trećem talasu projektnih predloga. J.V.Đ.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

Frapantno

Svaki peti učenik gojazan Mališani uglavnom tokom školskog odmora jedu slatke i slane grickalice i brzu hranu

Milica Krgović

a bi resorna ministarstva i ostale nadležne državne institucije pod hitno trebalo da preduzmu mjere u cilju prevencije gojaznosti govore podaci po kojima je svaki peti učenik gojazan. prema informacijama iz državnog akcionog plana, čak 21 odsto djece i adolescenata ima višak kilograma. Glavni razlog pojave prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti su nepravilne navike vezane za ishranu i fizičku aktivnost. prevencija i edukacija po pitanju gojaznosti morali bi biti jedan od prioriteta prosvjetnih i zdravstvenih vlasti jer su alarmirajući rezultati istraživanja koji pokazuju da djeca među najomiljenijom hranom navode brzu i slatke i slane grickalice.

Izvšni direktor Centra za borbu protiv gojaznosti Mirko Krunić rekao je Dnevnim novinama da podaci iz Akcionog plana za ishranu i bezbjednost hrane za period od 2010. do 2014. godine govore da 21 odsto djece i adolescenata uzrasta od 7 do 19 godina ima prekomjernu težinu, a tri četvrtine zdravu težinu. Pomenuti dokument uradilo je Ministarstvo zdravlja. “Činjenica da svaki peti učenik ima problem sa viškom kilograma morala bi da zabrine sve - roditelje, škole, zdravstvene radnike i čitavo društvo”, poručuje Krunić. Govoreći o razlozima za gojaznost, on upozorava da djeca, uglavnom rijetko doručkuju, a i kada se odluče za taj obrok to je dosta kasno u odnosu na preporuke ljekara. “Problem je i u neravnoteži ishrane, tako da se ukupna količina hrane koju djeca pojedu svede na dva, često obilna obroka, a to su ručak i kasna večera - i to neposredno pred spavanje. Smanjen broj obroka tokom dana je direktno proporcionalan ukupnom unosu hrane što se može obrazložiti činjenicom da djeca nekontrolisano pojedu više uglavnom kalorične hrane”, objasnio je za DN Krunić.

●Djeca se neraznovrsno hrane Prema riječima Mirka Krunića važna karakteristika nepravilne ishrane je neraznovrsnost, tako da mališani uglavnom tokom školskog odmora konzumiraju slatke i slane grickalice i brzu hranu. “Taj trend se nastavlja i dolaskom kući kada roditelji, iz određenih razloga, kupuju gotovu hranu. Pored nepravilne ishrane, fizička neaktivnost je značajan problem. Djeca su danas neaktivna, više nego ikada prije. Igra je odlika dječjeg perioda. Kroz igru djeca doživljaju niz fizičkih, socijalnih, emotivnih i psiholoških promjena. Danas je paradoksalna situacija da djeca nemaju izbor ili nemaju priliku za igranjem ili bavljenjem sportom. Slobodno vrijeme je ispunjeno video igricama, pretraživanjem interneta ili gledanja TV. Razlog za ovu masovnu pojavu jeste i strah roditelja od vršnjačkog nasilja, bezbjednost (saobraćaj, di-

leri droge i sl) kao i brojne školske obaveze”, naglasio je Krunić. Dodaje da je preporuka da djeca imaju 300 minuta nedeljno umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti uključujući i igru, penjanje uz stepenice, vožnju bicikla....

●Loše navike Pedijatar u bjelopoljskom Domu zdravlja Miroslav Femić ocijenio je za DN da je gojaznost kod djece u školskom uzrastu sve aktuelniji problem, te da značajan broj mališana pati od viška kilograma. “To je posljedica loših navika u ishrani. Današnje porodice imaju sve manje djece i žele da ona budu što naprednija. Mi se trudimo da roditeljima damo savjete i da preventivno djelujemo kada je gojaznost u pitanju. Brza hrana je pogubna za školsku djecu. Ona danas zbog prezauzetosti roditelja i pomodarstva više vole da jedu u pekarama i restoramima”, kaže doktor Femić. Prema njegovim riječima gojaznost ima katastrofalne posledice jer se negativno odražava na kardivaskularni sistem, odnosno jedan je od uzročnika pojave bolesti srca, krvnih sudova i dijabetesa.

●Fizička aktivnost potrebna oD vrtića Komentarišući problem gojaznosti kod djece u školskom uzrastu, izvršna direktorica Udruženja “Roditelji” Kristina Mihailović kazala je da bi fizičkoj aktivnosti pažnju trebalo posvetiti već od vrtića. “Već od prvog razreda trebalo bi uvesti fizičko vaspitanje kako bi se na taj način uticalo, odnosno preventivno djelovalo na problem gojaznosti, poručila je u izjavi za DN Mihailović.

●Doseže epiDemijske razmjere Ljekari upozoravaju da je gojaznost vodeći uzrok obolijevanja djece i adolescenata. Pedijatar u podgoričkom Domu zdravlja Paša Divanović ističe da je oko sedam odsto svjetske populacije gojazno, dok 14 do 21 procenat ljudi ima preveliku težinu. “Smatra se da je 10 odsto od ukupnog broja djece školskog uzrasta

Brza hrana među omiljenim Alarmantni su rezultati istraživanja koje je sproveo Centar za borbu protiv gojaznosti u pet osnovnih škola u Podgorici o navikama u ishrani učenika i to 2009. i 2011. godine. Na pitanje: Koju hranu najviše voliš?, najveći broj dječaka je odgovorio da je to bijelo meso (25.98%) a zatim slijedi brza hrana (18.14%), voće (15.74 %) i slatkiši (11.81%). “Najveći broj djevojčica je odgovorio povrće (27.02%) a zatim slijedi krompir (16.21%). Na pitanje: Koja je vrsta hrane,po tebi, najpopularnija?- približno istovjetan broj i

dječaka i djevojčica je odgovorilo da je to: krompir (33.19%), brza hrana (20.16%) i slatkiši (14.28%) što predstavlja značajan podatak za detaljniju analizu uzroka”, rezultati su istraživanja Centra. U istraživanju, većina učenika ili 59, 24 odsto kazalo je da informacije o pravilnoj ishrani dobija u porodici, a 24, 36 procenata u školu.Prema odgovorima đaka, svakodnevno žitarice konzumira samo 15.96, dok 25.21 odsto ih uopšte ne konzumira što je još jedan od zabrinjavajućih podataka.

u svijetu preuhranjeno. Gojaznost u djetinjstvu dostiže epidemijske razmjere u svim industrijalizovanim zemljama, a najveći porast je registrovan u SAD-u. Učestalost gojaznosti u evropskim zemljama je najveća u Španiji, Italiji i Grčkoj, gdje pogađa čak i do 30 odsto mlade populacije.U Srbiji je pruhranjeno 36,7 odsto školske djece,a gojazno je 17,3 procenata. Približno 60 do 80 odsto gojazne djece taj problem ima i u odraslom dobu”, izjavila je za DN Divanović. Ona je upozorila da gojaznost utiče na kardiovaskularni i endokrini sistem, mentalno zdravlje,a može dovesti do plućnih, ortopedskih i gastrointestinalnih komplikacija. “Na gojaznost utiče nasleđe. Ne nasleđuje se bolest, nego sklonost ka bolesti, pa je važno učiniti sve da predisponirana djeca ne postanu gojazna. Neophodna je fizička aktivnost od najmanje 30 od 60 minuta dva do tri puta nedeljno”, naglašava Divanović. Nutricionisti smatraju da 60 do 75 odsto osnove dobrog zdravlja pripada hrani, njenom kvalitetu, kvantitetu, načinu pripreme i konzumiranju.

Višak kilograma raste sa godinama Istraživanje koje je sprovela dr Paša Divanović pokazuje prilično zabrinjavajuće rezultate. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 1.825 djece II i VI razreda iz tri osnovne škole u Crnoj Gori. Rezultati su pokazali da je broj pre-

uhranjene i gojazne djece II razreda 20 odsto, preuhranjene i gojazne djece VI razreda 23, dok je broj preuhranjenih i gojaznih djevojčica tog razreda bio 20, a samo procenat manje preuhranjenih i gojaznih dječaka 19.

odgovor učenika na pitanje: šta jedeš dok si u školi? slatke i slane grickalice

52, 10%

sendviči

24.36%

brza hrana

17.64%

odgovor učenika na pitanje: koju hranu ne voliš? riba povrće meso-bijelo i crveno

34.64% (odgovor dječaka) i 19.8% (odgovor djevojčica) 16.21% 27%

16 Zanimljivosti

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

vratOlOmije

Ledeni čovjek

U Indoneziji prozore na zgradama čisti Spajdermen Čistač prozora u Indoneziji svoj posao obavlja u kostimu Spajdermena. Tridesetpetogodišnji Sardi koristi konopce za penjanje po najvećim zgradama kako bi očistio prozore. On kaže da se bavi ovim poslom jer voli osvajati visine te da mu kostim Spajdermena daje osjećaj kontrole. Sardi čisti prozore već tri godine, a neke od zgrada imaju i po 78 spratova. Prozore na zgradi čisti po cijeni od 826 eura.

Otkriće

Otkriveni potomci ledenog čovjeka! DNK analizom je utvrđeno kako Oetzi, ledeni ili sniježni čovjek, čije 5.300 godina staro mumificirano tijelo otkriveno prije 20-ak godina u Alpama, samo u Austriji ima 19 živih potomaka. Veza između njih ustanovljena je DNK analizom koju su sproveli naučnici s medicinskog fakulteta u Inzbruku. Toj devetnaestorici muškaraca nije rečeno da imaju slavnog pretka. Voditelj istraživanja Wolter Parson rekao je austrijskoj novinskoj agenciji APA da su naučnici ispitivali DNK iz 3.700 uzoraka davalaca

krvi u Tirolu i otkrili točno određenu genetsku mutaciju koja 19 muškaraca povezuje s Oetzijem. Žene nijesu učestvovale u istraživanju. Oetzijevo smrznuto tijelo pronađeno je u Alpima u južnom Tirolu, na granici Austrije i Italije 1991. godine. Pronašla su ga dvojica njemačkih turista na visini od 3.200 metara. Kasnije je utvrđeno da je ipak ležao 90 metara unutar italijanske teritorije, pa je smješten u muzej u Bolzanu. Pronađen je sa strijelom u leđima pa se pretpostavlja da je umro od te rane. (Hina)

Sardi u akciji

Reportaže 17

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

Tri generacije oko kazana: Momo, Budo, Nikola, Bojan i najmljađi Željko

Tradicija

Zbogom ljetu uz frešku rakiju

Tri generacije porodice Brajović u selu Jelenak svake se jeseni okupljaju oko kazana Slavko Raspopović

ečenje rakije i sjednik oko kazana duboko su utkani u crnogorsku tradiciju. Rakija je dio života i bez nje je nezamislivo rođenje, dobrodošlica, čestitka, svadba .... i tako sve do smrti. A pečenje rakije je u Bjelopavlićima uvijek bilo poseban društveni čin. Tako je ovih dana bilo i u kući Moma Brajovića u selu Jelenak nadomak Danilovgrada.

Kad čujem zvuk motorne šege u Bjelopavlićima, uvijek sa tugom konstatujem da odlazi ljeto, slikovito mi je objasnio jedan prijatelj najavu smjene godišnjih doba. Na pitanje kako zna kada je počela jesen, uz osmijeh je rekao: “Kod svakog domaćina dimi rakijski kazan, a jesen jasno zamiriše na lozovaču”. Ne postoji događaj u kojem rakija nema svoje mjesto. A kod Moma je ove jeseni bilo dosta posla oko nje. Pred kućom ovog uglednog domaćina smo oko kazana, pored komšija i prijatelja, zatekli tri generacije njegove familije. Rakija se pekla u dva kazana, čuveni jelenački prvijenac. Kad jesen zamiriše na lozovaču: Momo u svom elementu kraj kazana

“U Bjelopavlićkoj ravnici na lijevoj obali Zete septembar i oktobar mirišu na dim rakijskih kazana i rakiju”, kaže Momo. A onda, kako uz kazan priče ne fali, nastavlja: “Uz kazan se prepričavaju davni i sadašnji događaji, pričaju anegdote, prenose iskustva, a zbog veselja i smijeha koji najčešće prati destilaciju, mi kazan zovemo vesela mašina”. Ni prije neki dan kada smo posjetili Moma nije bilo drugačije. Posebnost ovogodišnje destilacije bilo je angažovanje njegovog sedmogodišnjeg unuka od kćerke Biljane Željka Vujovića, na gradiraranju rakije. “Ja đedu držim i lakomicu (lijevak)

kad sipa rakiju u demidžanu”, pohvalio se Željko važnim zaduženjem. Prema Momovim riječima, Jelenak, Luke, Sige, Ljutotuk i drugi zaseoci u okolini nekada davno su se zvali Vinogradine, a potvrda za to su i nekadašnji vinograd Agrokombinata koji je, prema njegovim riječima, bio ogledna parcela za uzgoj vinove loze. “Danas nema kuće u ovim selima koja nema bar hiljadu čokota, a ima i domaćina koji imaju pet i više hiljada. A o stogodišnjoj tradiciji pečenja rakije u kući nezaobilazan je đed Mašan koji je čokote za sadnju donosio čak iz daleke Amerike kada je tamo išao u pečalbu. Nastavljajući đedovu tradiciju moj brat, bratanić i ja danas imam oko 2.000 čokota vinove loze vranca i kratošije koji rađaju i do 20 tona grožđa. I sve zajednički obrađujemo, beremo i pečemo, što nas na neki način čvršće vezuje i zbližava, ali i podsjeća na nekadašnje mnogoljudne crnogorske familije. U korist ovoj činjenici ide podatak da su oko kazana bile tri generacije Brajovića, pored Moma i supruge Milke bila i njegova đeca Nikola, Željka i Biljana kao i unučad Željko, Pavle i Ana. “Rakijski kazan ima miris tradicije i on u našoj kući ne služi samo za destilaciju rakije, već je veza sa tradicijom i precima”, kaže Momo. A rakija se u ovoj kući peče tako da bude jaka i kvalitetna, pa se ostavlja na jačinu od 21 grad (oko 52 stepena alkohola). Ni njen vrhunski kvalitet se ne može dovesti u sumnju jer se pravi od najboljih vinskih sorti vranca i kratošije. U to nas uvjerava i njegov brat Budo, koji sa prijateljima i familijom tek prispjelu rakiju degustira uz kazan. Momo naglašava da čovjek koji drži do tradicije nikada sam ne peče i pije rakiju. Pečenje uvijek prati posluženje, domaći sir, pršuta i pečenjaci (mladi kukuruz pečen pod kazanom), a čašica rakije i vina prilika je za okupljanje prijatelja, komšija i rođaka, smatra on. Momo kaže da

Unuk Željko gradira rakiju i uči tradiciju

će ove godine peći oko desetak tona grožđa jer su zakazale “Plantaže” koje su vršile tek djelimični otkup, iako je sa njima imao potpisan dvadesetogodišnji ugovor o otkupu. Momo kaže da kvalitet zemlje i vode kojom se navodnjava vinograd iz ublova (bunara) omogućava rekordne prinose grožđa po čokotu. Ove godine će samo on ispeći oko 1.500 litara jelenačkog prvijenca. “Nekada je dobar domaćin mogao da ima oko dva kila po čokotu, a danas to ide i na deset kilograma”, kaže on podsječajući na davnu priču. Poznati brigadir Dragić Zekov govorio je netom: “Nijesu Brajović toliko loši radnici kako im se zbori, no se zaludu muče na ovo tančicu”. Govoreći to, on je aludirao na bezvodnu zemlju. “Danas zahvaljujući ublovima na oko dvadeset metara dubine crpimo nepresušnu rijeku ispod nas i napajamo vinograde u izobilju”, kaže Momo. Način na koji se peče rakija, prema Momovim riječima, star je koli-

ko i njegovi najstariji preci, ali svakodnevno usvajamo i nove standarde destilacije, tako da spoj tradicije i novih tehnologija zasigurno daju posebnost prvijenca iz Jelenka, koji kako kaže, po svom kvalitetu ne zaostaje iza najkvalitetnijih evropskih rakija koje se proizvode od vinove loze. Rakija se peče uglavnom od 20 do 21 grad (50 do 52 stepena), a ima i one od 22 grada, koja se koristi za masažu. Kad se pije novopečena rakija, ocjenjuje se njen kvalitet, jačina, miris i pitkost. Dok se peče, nerijetko do kasno u noć, obično se vode žive diskusije o proteklim, ali i o aktuelnim političkim događajima, pa vrući kazan i svježa rakija dobro podgriju atmosferu okupljenih oko kazana. Budo kaže da je u kući njegovog brata uvijek bilo naglašeno gostoprimstvo i dobra stima. “I danas mnogi domaćini u Bjelopavlićima ako nemaju svoje grožđe, kupe ga, samo da ispeku po koju litru rakije za kuću, ne toliko zbog rakije, nego zbog onog narodnog “dok se loži pod kazan, ne tuli (gasi) se tradicija”.

18 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

IMIGRACIONA POLITIKA EU

Siromašni umiru pred vratima, bogati debelo plaćaju prolazak FRANKFURT, BERLIN - Masovna tragedija kod italijanskog ostrva Lampeduza, u kojoj je život izgubilo više stotina ljudi iz Afrike, natjerala je evropsku javnost i političare da se suoče sa problemom useljenika, od kojih najsiromašniji gotovo redovno ginu u pokušaju da se dočepaju EU, dok oni bogati desetinama pa i stotinama hiljada eura kupuju dozvolu boravka u šengenskoj zoni. Nakon što se pred italijanskim ostrvom brod sa useljenicima iz Afrike zapalio, što je rezultiralo panikom i njegovim prevrtanjem, život je izgubilo skoro 300 osoba, a za svim tijelima još se traga, tako da ta brojka nije konačna. Evropska javnost šokirana je smrću djece, majki i očajnih ljudi kojima EU predstavlja jedinu nadu za bolje sjutra, a ona ih tretira kao nametnike koje ili drži u neljudskim uslovima, kakav je logor za useljenike na Lampeduzi, ili hladno ignoriše njihovo umiranje. Naime, prema podacima UN, na sličan način u Mediteranu je poginulo najmanje 2.000 ljudi od 2011, ali nikoga nije zanimao taj problem, sa izuzetkom pape Franja, koji je odmah na početku pontifikata održao misu na Lampeduzi.

●FranFurter alemanje Cajtung: Pružimo šansu useljeniCima Ove nedjelje prvi put su tamo došli italijanski premijer Enriko Leta i predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Barozo. Ovog drugog su lokalni stanovnici dočekali povicima “Ubico!”, a on je konačno obećao pomoć i reakciju EU na problem odno-

sa prema useljenicima i azilantima. O tome će se i raspravljati na sljedećem briselskom samitu, obećao je Barozo. Konzervativni Frankfurter Alemanje Cajtung smrt useljenika nazvao je “katastrofom” koja EU treba da podstakne da promijeni svoju politiku azila i “pruži šansu” ljudima koji bježe od rata, nasilja i siromaštva. Ipak, FAZ ističe da je zato potrebno imati jedinstvenu evropsku useljeničku politiku umjesto različitih nacionalnih. Takođe, najviše ilegalnih emigranata dolazi u EU preko zemalja juga, pogođenih teškom ekonomskom krizom pa, primjera radi, grčka granična služba nije u stanju da sama zaustavi sve ilegalne ulaske. Iako ostatku Evrope zvuči nevjerovatno, useljenicima iz Azije i Afrike i Atina je bolja od onoga gdje su prethodno bili.

Kovčezi sa tijelima afričkih migranata koji su se prije desetak dana utopili u blizini italijanskog ostrva Lampeduza

●Dozvola boravka 100.000 eura Zato je sasvim drugačija situacija u useljeničkim kancelarijama Letonije, u kojima po odgovarajućoj cijeni može da se kupi petogodišnja dozvola boravka u EU! Kako izvještava Špigl, potrebno je potrošiti od sedamdeset do sto hiljada eura, odnosno kupiti nekretninu u toj baltičkoj državi. Letonija je, nakon što je bila pogođena krizom, odlučila da omogući strancima kupovanje nekretnina kako bi održala u životu lokalnu građevinsku industriju, a kao stambeni podsticaj dobija se i petogodišnja dozvola boravka unutar šengenskih granica. U Rigi se tako može naići na bogate Kineze, Ruse i Kazahstance kako kupuju stanove i kuće, a u suštini kupuju

Ko kupi nekretninu u vrijednosti 500.000 eura automatski dobija državljanstvo: Španska obala

pristup Evropskoj uniji. Nije Letonija jedina koja ima tu ponudu: Mađarska, recimo, mnogo manje komplikuje i traži da se za dozvolu boravka direktno kupe Vladine obveznice u vrijednosti od najmanje 250.000 eura i dodatno plati još 40.000 na račune firmi na Kajmanskim ostrvima koje je osnovala mađarska vlada! Portugal je skuplji - za dvogodišnju “zlatnu vizu” potrebno je da se plati 350.000 eura, a Španija – čije tržište nekretnina pod hitno treba injekciju keša – nudi za kupovanje nekretnine u vrijednosti od 500.000 eura trajnu dozvolu boravka. Španski ekonomisti procjenjuju da bi tako mogli da prodaju 300.000 kuća i stanova, što znači i da će toliki broj bogatih i superbogatih useljenika kupiti svoj pristup “tvrđavi Europi”, kako Špigl opisuje naš zatvoreni kontinent.

●ubistva imigranata u grčkoj Tragedija se ne događa samo pred granicama EU, nego mračna budućnost čeka i one koji uspiju da uđu i zatraže azil. U Grčkoj i Italiji stotine pa i hiljade ljudi drže se u logorima koji nemaju minimalne uslove za život, u kojima su ljudi nagurani poput stoke, a na drugim mjestima se, primjera radi, samo izbace na ulicu i prepuste beskućništvu. Pri-

U nesreći prevrtanja broda kod egipatskog grada Aleksandrije utopilo se najmanje 12 Sirijaca i palestinskih izbjeglica, a spašeno je više od 100 ljudi, rekli su juče bezbjednosni zvaničnici. Preživjeli, većinom Palestinci i Sirijci, prebačeni su prvo u mornaričku bazu, a zatim u policiju, prenosi Srna. Šef službe bezbjednosti u Aleksandriji amin ezedin rekao je da je među preživjelima 40 Sirijaca, 72 Palestinca i četiri Egipćanina, dok mornarica i dalje traga za preživjelim putnicima. Italijanska obalska straža spasila je rano juče najmanje 500 migranata u Sicilijanskom moreuzu, saopštile su vlasti. U prvoj operapadnici grčke neofašističke stranke Zlatna zora već su ubili nekoliko emigranata muslimanskog porijekla, a na njima se redovno iživljavaju i njemački neonacisti. Iako se stanovnicima EU aktuelno stanje čini kao nepodnošljiva kriza i najlošije godine života, sa izuzetkom Nje-

ciji, malteški brod spasao je najmanje 200 migranata sa dva gumena čamca, s kojih su poslali SOS signal dok su još bili u libijskim vodama. Brod pod zastavom Bahama, takođe je spasao 118 migranata, dok je u još jednoj operaciji mornarica pozvala remorker da prihvati 175 ljudi sa još dva broda. U međuvremenu, ronioci su pronašli još jedno tijelo s broda koji se, prevozeći izbjeglice, prevrnuo kod ostrva Lampeduza, čime se broj žrtava u ovoj nesreći povećao na 312, prenio je AFP. Samo 155 preživjelih, od oko 500 ljudi, većinom Eritrejaca i Somalijaca, spašeno je s broda koji je isplovio iz Libije. mačke, za one koji dolaze iz Afrike i Azije Evropa i dalje predstavlja jedini spas. Nažalost, bila je potrebna “plava grobnica” za više stotina ljudi da Evropa obrati pažnju na muke i poniženja onih koji o njoj sanjaju i spremni su da žrtvuju svoje živote kako bi do nje došli.

IZRAEL

BJELORUSIJA

Lukašenko Putinu traži Kaljingradsku oblast MINSK - Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko spreman je da “uzme” od Rusije Kalinjingradsku oblast i da od nje stvori raj na zemlji, prenio je Interfaks. Lukašenko je to saopštio ruskim novinarima u Minsku, a prema sopstvenom priznanju, rekao je to i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kada su zajedno helikopterom prelijetali tu oblast da bi Bjelorusija razvijala poljoprivredu u oblasti Kalinjingrada i da taj dio Rusije on smatra bjeloruskim. “Smatram da je to naša zemlja u pozitivnom smislu riječi. Ako bi bilo moguće sjutra uzeti Kalinjingrad - to bih učinio sa zadovoljstvom”, prenijeli su riječi bjeloruskog predsjednika ru-

Nova tragedija u Mediteranskom moru

ski mediji. “Rekao sam Vladimiru Vladimiroviču (Putinu): Slušaj, daj mi tu zemlju. Rekao sam mu: Ne moraš da nam daš u vlasništvo. A mi ćemo od zemlje da napravimo plodne pašnjake i da se bavimo poljoprivredom”, kazao je Lukašenko. Odnosi Rusije i Bjelorusije, koje su zajedno s Kazahstanom u Carinskom savezu, već duže su narušeni uz povremene razmirice oko cijene gasa i kvaliteta hrane. Posljednji spor tiče se hapšenja u Minsku Vladislava Baumgertnera, izvršnog direktora “Uralkalija”, proizvođača sode, zbog sumnje da je učestvovao u zloupotrebama sa ciljem da se obogati na račun Bjelorusije.

ª Tvitº uzdrmao tržište nafte TEL AVIV - U četvrtak je na društvenoj mreži Tviter izraelska vojska (IDF) objavila informaciju na temelju koje se činilo da je Izrael pokrenuo vojnu ofanzivu protiv Sirije. Taj pogrešno protumačeni status na popularnoj društvenoj mreži uspio je da uzdrma svjetsko tr- žište nafte, javio je AFP. To se nastavilo sve dok trgovci naftom nijesu shvatili da se status odnosi na 40-godišnjicu Jomkipurskog rata (Izrael protiv Sirije i Egipta). U srijedu je zaključna cijena nafte iznosila 101,61 dolar za barel, a u četvrtak je na-

kon objave IDF-a na Tviteru skočila na 103 dolara. Iz te IDF-ove objave izgledalo je kao da je došlo do dramatične eskalacije dugogodišnje napetosti između Izraela i Sirije. “Izraelske vazdušne snage bombarduju vazdušne luke u Siriji kako bi spriječile da sovjetsko oružje dođe do sirijske vojske”, objavile su na Tviteru izraelske odbrambene snage. Međutim, na tržištu nafte su rekli kako je došlo do nesporazuma zbog izraelskog “tvita” koji je očigledno odigrao svoju ulogu. Zaključna cijena nafte u četvrtak bila je 103,01 dolar.

Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

NOBEL ZA MIR

Nagrađeni nadzornici hemijskog naoružanja

Pripadnici OCPW-a tokom njihovog angažmana u Siriji

slO - prije manje od dva mjeseca u siriji je sarinom pobijeno skoro 1.000 ljudi. i pored napada koji predstavlja jedan od najtežih napada nekonvencionalnim naoružanjem još od drugog svjetskog rata, ovogodišnja nobelova nagrada za mir otišla je Organizaciji za zabranu hemijskog naoružanja (OpcW), koja bi takve pošasti trebalo da spriječi i koja postoji da bi čovječanstvo zaštitila od širenja i upotrebe hemijskog oružja.

Nobelovu nagradu za mir 2013. godine dobila je (OPCW), zvanično je saopšteno u Oslu. “Nije bilo teško odrediti pobjednika, uvjeren sam da će imati veoma, veoma značajno mjesto u istoriji nagrade”, rekao je juče ujutro predsjednik norveškog Nobelovog komiteta Torbjorn Jagland. OPCW je međuvladina organizacija koja se nalazi u Hagu, a koja promoviše i kontroliše primjenu Konvencije o hemijskom naoružanju iz 1997, koja zabranjuje proizvodnju, skladištenje i korišćenje hemijskog naoružanja. Organizacija nije pod kapom Ujedinjenih nacija, ali koordiniše svoje aktivnosti i usko sarađuje sa UN. “Znam da će nam Nobelova nagrada za mir pomoći u činjenici da promovišemo univerzalnost Konvencije o zabrani hemijskog oružja narednih mjeseci. Nadamo se da ćemo moći to da postignemo uskoro”, rekao je direktor OPCW Ahmet Uzumku norveškoj televiziji NRK u prvom reagovanju ove organizacije na dodjelu prestižne nagrade, prenio je AFP. OPCW je u posljednje vrijeme bio u žiži javnosti zbog kontrole hemijskog naoružanja u Siriji.

●Odluka kOja će pOdići prašinu Tijelo sa sjedištem u Hagu zapošljava tehničke eksperte i vrhunske specijaliste, koji sprovode inspekcije i uništavanje hemijskog naoružanja u 190 zemalja potpisnica sporazuma, od kojih je najnovija Sirija, koja je u septembru ušla u proces pristupanja

OPCW-u. OPCW ima rok do sredine 2014. da okonča uništavanje sirijskog hemijskog arsenala na osnovu odredaba rusko-američkog sporazuma. “Nagradu dodjeljujemo kako bismo ukazali poštovanje prema trajnim naporima OPCW da eliminiše hemijsko naoružanje”, navodi se u obrazloženju. Odluka Komiteta da ovoj organizaciji dodijeli nagradu sigurno će podići dosta prašine zbog trenutne situacije u Siriji i zategnutih odnosa svjetskih sila zbog tamošnjih sukoba. U svjetskim medijima su se već pojavili komentari da je u pitanju “još jedna farsa” i ocjene da je nagrada odavno izgubila na vrijednosti. Kao jedan od glavnih argumenata za ove tvrdnje navodi se činjenica da situacija u Siriji još nije razjašnjena, kao i da bi OPCW mogao da bude u konkurenciji eventualno za 12 mjeseci. Izuzetno kontroverznom smatrana je i prošlogodišnja odluka Komiteta da uzdrmanoj Evropskoj uniji dodijeli nagradu, a i ranije je bilo oprečnih mišljenja o dobitnicima ove nagrade, među kojima je bio i američki predsjednik Barak Obama. Norveški NRK je tačnu informaciju o dobitniku objavio dva sata prije nego što je predsjednik norveškog Nobelovog komiteta Torbjorn Jagland zvanično objavio ime dobitnika. NRK, norveška državna televizija, i prošle godine je nekoliko sati ranije objavila da će Evropska unija dobiti Nobelovu nagradu za mir, što se ispostavilo kao tačno. Nikada nije otkriven njihov izvor. Mnogi su kao glavnog favorita u ovogodišnjoj trci za Nobelovu nagradu za mir vidjeli pakistansku 16-go-

dišnju aktivistkinju Malalu Jusufzaj. Međutim, ona nije dobila nagradu, a u četvrtak joj je Evropski parlament dodijelio nagradu Saharov. Malala je i sama navela da je isuviše rano da dobije Nobelovu nagradu za mir.

●Čestitke iz eu i un Najviši funkcioneri Evropske unije Žoze Manuel Barozo i Herman van Rompej uputili su srdačne čestitke Organizaciji za zabranu hemijskog oružja. “Ova organizacija je danas suočena sa izazovom bez presedana”, napisao je Barozo, dodajući da je EU spremna da pomogne da se hemijsko oružje u Siriji demontira i uništi. Predsjednik Evropske komisije je podsjetio da je Evropa prije malo manje od 100 godina i sama iskusila užase upotrebe hemijskog oružja. Predsjednik Savjeta Evrope Herman Van Rompej je u svojoj čestitki istakao ključnu ulogu ove organizacije u ostvarivanju konačnog cilja: da se hemijsko oružje više nikada i nigdje ne upotrijebi, a iskoristio je priliku i da pozove sve države koje još nijesu potpisale i ratifikovale Konvenciju o zabrani hemijskog oružja iz 1997. da to bez oklijevanja učine. Generalni sekretar UN Ban Kimun ocijenio je da jučerašnja dodjela Nobelove nagrade za mir predstavlja podsjećanje na opasnost od hemijskog oružja. “Ta nagrada dolazi 100 godina od prvog napada hemijskim oružjem i 50 dana poslije mučne upotrebe tog oružja u Siriji. Daleko od toga da to oružje predstavlja prošlost, ono je opasnost i dan-danas”, rekao je Ban.

●i sirijci zadOvOljni nagradOm Kad je riječ o političarima, jedna od prvih reakcija stigla je iz Sirije, i to od zvaničnika iz Damaska. Fajez Sajeg, član parlamenta iz BAAS partije predsjednika Bašara al Asada, ocijenio je da dodjela Nobela OPCW-u ističe “kredibilitet” vlade u Damasku u njenim namjerama da uništi svoj “toksični arsenal”. Kako je prenio AP, Sajeg je istakao da bi nagrađena organizacija trebalo da radi na oslobađanju cijelog Bliskog istoka, uključujući Izrael, od oružja za masovno uništenje. Sajeg je u kratkoj izjavi AP-u rekao da se nada da će OPCW “osvojiti još Nobelovih nagrada za mir” u budućnosti, a Sirija, naglasio je, “daje primjer zemljama koje posjeduju hemijsko i nuklearno naoružanje”. Sirijski pobunjenici su, istovremeno, ocijenili da je nagrada “preuranjen korak”, koji će “preusmjeriti pažnju svijeta sa pravog uzroka rata”. Loujal Safi, predstavnik opozicionog bloka, rekao je za AP da je “pogrešno viđenje” da će ta nagrada doprinijeti miru u Siriji i regionu.

●dvOliČni amerikanci i hladni rusi Američki državni sekretar Džon Keri čestitao je OPCW-u, ističući hrabrost inspektora te organizacije i odlučnost da oslobode Siriju oružja za masovno uništenje. Otkad je u avgustu sarinom pobijeno više od 1.000 ljudi,

NUKLEARNO NAORUŽANJE

Ilustracija

Koliko bojevih glava ima na svijetu Količina nuklearnog naoružanja u svijetu iznosi jednu četvrtinu od one koja je postojala za vrijeme vrhunca Hladnog rata, ali SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija razmatraju modernizaciju svojih sistema naoružanja. Broj nuklearnih bojevih glava širom svijeta se procjenjuje na skoro 17.000, ističe Međunarodni institut za istraživanje mira iz Stokholma, dodajući da je opao za blizu 75 odsto protekle tri decenije, prije svega zbog velikih smanjenja SAD i Rusije. Američki predsjednik Barak Obama, kako je prenio Rojters, dao je novi podsticaj procesu razoružanja, koji je često zastajao - 2009. godine, kada je u jednom izlaganju govorio o svijetu bez nuklearnog naoružanja, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir. U junu je predložio dalje smanjenje nuklearnog arsenala za još jednu trećinu, ali Rusija je odgovorila da raketni štit, kojem je, navodno, cilj zaštita od napada Irana i Sjeverne Koreje, iziskuje zadrža-

vanje više raketa. U međuvremenu, SAD prerađuju postojeće bojeve glave, a Rusija raspoređuje više bojevih glava na svoje rakete, dok Kina predstavlja nove mobilne rakete za svoje nuklearno naoružanje, kritikuje Federacija američkih naučnika. Američka administracija iskoristila je prošlomjesečnu Generalnu skupštinu Međunarodne agencije za atomsku energiju da ponovi svoje opredjeljenje za svijet bez nuklearnog naoružanja, naglasivši da su preduzeti značajni koraci ka tom cilju.

●devet zemalja ima nuklearnu bOmbu Trenutno postoji nada da bi SAD i druge zapadne nuklearne sile mogle da uvjere Iran da prekine svoj sporni nuklearni program. Novi predsjednik Irana Hasan Rohani pokazao je spremnost na otvaranje prema Zapadu, ali istovremeno insistira na pravu Teherana na kori-

šćenje nuklearne tehnologije, čime su porasle šanse za dogovor pred razgovore zakazane sredinom oktobra u Ženevi. Iran je stalno negirao da je nuklearni program imao vojne svrhe, već da se radi isključivo o mirnodopskim aktivnostima. I pored američkih predviđanja 60ih, prema kojim bi se broj nuklearnih sila mogao povećati na 25 za nekoliko decenija, samo se za devet zemalja trenutno pretpostavlja da posjeduju nuklearnu bombu, uključujući, pored SAD, Rusije i Kine, i Veliku Britaniju, Francusku, Indiju, Pakistan, Izrael i Sjevernu Koreju. Te zemlje nijesu potpisnice Sporazuma o zabrani širenja nuklearnog materijala, a za Izrael se pretpostavlja da je jedina nuklearna sila na Bliskom istoku, što nailazi na čestu osudu Irana i arapskih zemalja. Indija i Pakistan, zemlje koje su bile na ivici međusobnog ratnog sukoba, saopštile su da su testirale nuklearno naoružanje 1998. godine, a Sjeverna Koreja je sprovela treći test u februaru ove godine.

OPWC je preduzela “izuzetne korake i radila nezapamćenom brzinom” da razriješi “kršenje međunarodnog prava”, koje je “šokiralo cio svijet”, naveo je Keri u saopštenju i pozvao međunarodnu zajednicu da “udvostruči napore” za okončanje sukoba u Siriji. AP je primjetio da se Keri u saopštenju nije osvrnuo na kritike iz Nobelovog komiteta upućene Sjedinjenim Državama, koje do aprila 2012. nijesu uništile zalihe svog hemijskog naoružanja. Kako je prenio Rojters, portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov nije želio da komentariše dodjelu Nobelove nagrade za mir. Iz Moskve se, međutim, oglasio ruski parlamentarac iz vladajuće Jedinstvene Rusije Vječeslav Nikonov, koji je pohvalio ovogodišnji izbor, indirektno se osvrćući i na neke ranije “pogrešne” laureate - kako primjećuje Rojters, očigledno aludirajući na dobitnika iz 2009. godine, američkog predsjednika Baraka Obamu. “Ovo je jedan od najboljih izbora Nobelovog komiteta u istoriji... Ovaj put nijesu željeli da naprave grešku, jer ih je bilo previše”, ocenio je Nikonov. Rojters je ocijenio i da ovogodišnji laureat svjedoči o “povratku Nobela korijenima” - jer je dodijeljen za “tradicionalnu” vrijednost, razoružavanje u svijetu. Dodjela ovogodišnjih Nobelovih nagrada završava se u ponedjeljak, 14. oktobra, kada će se znati ko je laureat ove prestižne nagrade za ekonomiju.

●enigma izrael Izrael do sada nikada nije negirao, ali ni potvrdio da posjeduje nuklearno naoružanje. Međunarodni institut za strateške studije je upozorio da utrkivanje u južnoj Aziji u naoružanju, kao i razvoj pakistanskog nuklearnog naoružanja, povećavaju rizik da bi bilo koji konflikt mogao postati nuklearni rat. “Bez potpunog razoružanja, dugoročno gledano, izgubićemo bitku protiv proliferacije”, upozorila je ambasadorka Au-

strije pri IAEA-u Kristin Stiks-Hak. FAS procjenjuje da ruska i američka skladišta čine više od 90 odsto ukupnog broja nuklearnog naoružanja u svijetu. Velika Britanija, Francuska i Kina imaju po 200 do 300 bojevih glava, a Indija 110, Pakistan 120 i Izrael 80. FAS i SPIRI procjenjuju da je ukupan broj raspoređenih bojevih glava, postavljenih na raketama ili koje se nalaze u vojnim bazama, blizu 4.400, od kojih je većina u SAD i u Rusiji. Al Jazeera Balkans

20 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

mjesec borbe protiv karcinoma dojke

Besplatni pregledi TIVAT - U akciji “Mislimo zajedno”, koja se organizuje povodom Mjeseca borbe protiv karcinoma dojke, kompanija “Adriatic Marinas” zajedno sa NVO Zdrava dona Montenegrina i Domom zdravlja Tivat za sve zanteresovane Tivćanke organizuje besplatne preglede dojke koji će se obaviti 12. i 13. oktobra u Domu zdravlja. Preglede će obavljati prim. dr Nada Cicmil-Sarić, a mogu se zakazati putem telefona na broj 069 383 445. U Crnoj Gori prosječno, na godišnjem nivou, od raka dojke oboli 250 žena, saop-

štili su iz NVO Zdrava dona Montenegrina, naglašavajući da se rak dojke može pobijediti ukoliko se otkrije na vrijeme. Iz te NVO poručuju da su ženama oboljelim od raka dojke u Crnoj Gori danas dostupni svi savremeni oblici liječenja, kao u najrazvijenijim zemljama svijeta. “Jedino pravo vrijeme da vodimo računa o svom zdravlju je sada. U mjesecu borbe protiv karcinoma dojke treba uraditi sve kako bi se bolest spriječila, otkrila na vrijeme i izliječila”, ističe se u saopštenju. Z.K.

bijelo polje

Podići svijest o nedostatku hrane

BIJELO POLJE - Bjelopoljski Dom zdravlja juče je, dijeljenjem sendviča, konditorskih proizvoda, voća i sokova u Ulici slobode, pod sloganom “Zdravlje je u tvojoj ruci” obilježio 16. oktobar, Dan hrane. “Cilj obilježavanja je podizanje svijesti, širenje informacija i znanja, ali i uključivanje javnosti u globalnu borbu protiv gladi. Od procijenjenih skoro milijardu gladnih, 70 odsto živi u ruralnim poljoprivrednim oblastima. Razlozi gladi su slabi prinosi hrane, visoke cijene namirnica,

mali prihodi, povećanje nezaposlenosti i globalna ekonomska kriza”, kazao je direktor Doma zdravlja prim. dr Rasim Agić. Direktor je saopštio da su nakon završetka aktivnosti na gradskom trgu učesnici u kampanji dostavili i podijelili određeni broj paketa hrane namijenjen porodicama romske populacije nastanjenimа u naselju Rakonje. Gotove obroke i pakete hrane je, kako je saopštio Agić, kroz sponzorstvo kampanje obezbijedila mesna industrija “Mesopromet”. B.Č.

pripravnici

Zaposliti što više visokoškolaca

TIVAT - Rukovodstvo tivatske opštine razgovaralo je juče sa predstavnicima Zavoda za zapošljavanje i tivatskim poslodavcima oko zapošljavanja visokoškolaca. “Ovo je važan sastanak jer se nastavlja veoma dobra dugoročna saradnja Opštine Tivat i Zavoda za zapošljavanje”, kazao je predsjednik opštine Tivat Dragan Kankaraš, koji je podsjetio da je i u prethodne dvije godine cilj bio zapošljavanje što većeg broja visokoškolaca. Kankaraš je rekao da trenutno ima 55 nezaposlenih visokoškolaca na spiskovima Biroa rada u Tivtu. “Mi očekujemo da će oni uspjeti da se zaposle kao pripravnici i da steknu osnovne elemente da mogu ravnopravno da konkurišu za stalno zaposlenje u svojoj struci”, rekao je on. Kankaraš je pozvao poslodav-

ce, ako nijesu, da se prijave do 15. oktobra na javni poziv, dodavši da opština to neće moći. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Tivtu se nalazi 647 nezaposlenih lica, a stopa nezaposlenosti se kreće oko 13 posto, kazao je direktor ZZZ Herceg Novi, Stevo Lazarević navodeći da visokoškolaca bez radnog iskustva ima 55, ili 8,5 odsto. Program, koji je u Tivtu i Boki dao veoma dobre rezultate realizuje se dvije godine, rekao je Lazarević navodeći da je u Boki Kotorskoj tokom prošle godine zaposleno 312 visokoškolaca, a u Tivtu 60. “Javni poziv je izašao 15. septembra i traje do 15. oktobra, a odziv još nije očekivani. Možda zato što nije obuhvaćena državna uprava, osim sektora kulture, zdravstva, obrazovanja, policije i Vojske i društava koji su u državnom vlasništvu pre-

ko 50 posto, kao što je Elektroprivreda i slično. Na evidenciji u Tivtu najviše ima pravnika – osam”, rekao je on. Lazarević je pojasnio da nakon prijave poslodavaca do 15. oktobra, slijedi prijava nezaposlenih do 15. novembra. Od 15. novembra do 15. decembra, kako je naveo, desiće se uparivanje poslodavaca i visokoškolaca, a program startuje 15. januara naredne godine. “Vlada je donijela i odluku o poreskim olakšicama za visokoškolce koji su i do sada radili. Ako ih poslodavac primi na neodređeno vrijeme plaćaće fiskalitete umjesto 100 posto 54,57 odsto. To je i poziv poslodavcima da zadrže pripravnike, jer imaju znatne olakšice”, objasnio je Lazarević podsjećajući da će pripravnici primati oko 240 eura, odnosno 50 posto od prosječne bruto plate u Crnoj Gori. Z.K.

Crna Gora 21

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

ISPOVIJEST

Osmijeh pobjeđuje bolest Jovana Lasica

rabra pedesetčetvorogodišnja Nikšićanka Milica Milatović se posljednjih 12 godina borila sa više opakih bolesti i koje je, vodeći se pozitivnim duhom, snagom i upornošću, uspjela da pobijedi. Micina želja za životom bila je veoma jaka pa je uz podršku supruga i porodice uspješno savladala sve komplikovane operacije koje su joj bile neophodne nakon dobijenih dijagnoza. Neki se odmah predaju na početku, svjesno odbijaju liječenje ili nikad ne skupe hrabrost za operaciju. To ipak nije bio slučaj sa Milicom, koja nikada nije odustala od bitke za svoj život i koja je na svom primjeru pokazalada je glavni lijek u borbi protiv kancera smijeh i želja za ozdravljenjem.

NIKŠIĆ - Uvijek vedra i nasmijana Milica objasnila je da je humor spas u svim teškim situacijama, te da u njenom životu nikada nije bilo mjesta za samosažaljenje i patetiku. “Prije 12 godina imala sam prvu operaciju u Beogradu i tada sam operisala srce. Poslije toga uslijedile su mnoge druge bolesti, a evo posljednja je bila prije dvije godine kada mi je dijagnostikovan karcinom dojke. Odmah pošto sam otkrila da bolujem od raka, otišla sam na operaciju, tačno nakon 15 dana”, počinje Milica priču o bolesti koja je samo na kratko natjerala da zastane. Suprotno tmurnim mislima i prognozama koje obično prate osobe na čija vrata zakuca bilo kakva teška bolest, Micin vedar duh doprinio je optimističnoj atmosferi koja je u njenom domu vladala uprkos saznanju da boluje od kancera. Kako je objasnila, bilo joj je najbitnije da se ukućani ne sjekiraju.

“Nisam imala nikakvih simptoma, samo sam jednog dana primijetila da mi je majica vlažna. Poslije toga sam se javila svojoj doktorici i otišla u Danilovgrad da uradim mamografski pregled. Eto, nakon toga su mi naložili hitnu operaciju. Bila je uspješna i šest mjeseci nakon nje primala sam hemioterapiju. Poslije hemioterapije trebalo je da idem na zračenje, ali doktori nijesu smjeli to da urade zbog prethodne operacije srca koju sam imala i vještački ugrađene valvule. Usljed zračenja ona bi mogla da se pomjeri, tako da niko od doktora nije htio da rizikuje”, kazala je Mica na čijem se licu ni najmanje ne vide tragovi borbe za život koju je u više navrata vodila. “Moglo je doći do većih komplikacija, pa je konzilijum ljekara predložio mastektomiju, ali na kraju je odlučeno da je i ta operacija rizična. Međutim, sada je u redu, idem na preglede svaka dva mjeseca i doktori redovno prate mo-

je stanje”, istakla je Milica i dodala da je kroz sve situacije uspješno prolazila zahvaljujući svesrdnoj pomoći ukućana, prvenstveno supruga Veska. Ipak, kako je naglasila, najteže joj je bilo poslije operacije slijepog crijeva koju je imala u Podgorici prije pet godina, nakon što se rutinski poduhvat zakomplikovao i nakon kojeg je dva i po mjeseca provela u bolničkoj postelji, boreći se za život. “Svaka operacija u mom slučaju je zaista rizična zbog jake terapije koju pijem zbog ugrađenog aparata. Peti dan nakon te rutinske operacije dobila sam apcese, pa su mi se u nikšićkoj bolnici dva i po mjeseca borili za život. Ali, eto i to sam preživjela. Ja zaradim bolest, prebrodim i idem dalje”, kroz smijeh ističe Mica i navodi da se nikada nije predavala i gubila nadu. Kako je kazala, ukućani su ti koji tuguju, dok ona nikada ne skida osmijeh sa lica, već stoički podnosi sve nedaće koje je pogode, pa na taj način olakšava i sebi i svojoj porodici. “Ja se ne predajem. Kada mi se prošle godine ženio sin, rekla sam svojoj doktorici ‘Od-

lično se osjećam, meni se, doktorice, tek sada živi, sin mi se ženi i imam unuče na putu, nije vrijeme da se mre’”, objašnjava nasmijana Milica kojoj, kako kaže, nije teško da svakodnevno putuje u Danilovgrad gdje danas radi i gdje joj živi najdraži unuk Veljko.

Iskustva su pokazala da, bez ozbira na to koliko se teškim bolestima pristupa racionalno, i bez obzira da li se sumnjalo ili su slučajno otkrivena, za dijagnozu nikad niko nije spreman. Ipak, na Miličinom primjeru se vidi kako su vedar duh i pozitivno razmišljanje glavni aduti koji pomažu da se prevaziđu strahovi i depresije jer je bolest ne samo fizička, već i duhovna bitka.

EKOLOŠKI INCIDENT

Iscurilo ulje u more Sa starog vojnog remorkera koji je potonuo u četvrtak veče između Risna i Perasta juče se izlila izvjesna količina ulja koja je zagadila zaliv. O ekološkom incidentu je obaviještena i Uprava pomorske sigurnosti. “Remorker odavno nije u funkciji. Ne znamo kako je došlo do potonuća, ali tek smo danas obaviješteni i munjevito smo sa Lučkom kapetanijom Kotor i Mornaricom Vojske Crne Gore došli na lice mjesta da bi-

smo zaustavili da se dizel D 2 razlije po moru i dopre do obale. Angažovali smo sredstva Uprave pomorske sigirnosti i razvukli smo branu od 100 metara oko mrlje. Zajedno sa Lučkom kapetanijom vučemo branu i kupimo po površini ulje. To su specijalne brane za skupljanje ulja, a mi je, evo, prvi put sada koristimo otkako smo je dobili kao donaciju preko IPA programa pogranične sradnje”, rekao je juče u izjavi za radio Jadran v.d. direktora Uprave po-

morske sigurnosti Vladan Radonjić. Inače, juče je samo do 15 časova sakupljeno već oko 50 odsto izlivene količine ulja. Međutim, prema riječima Radonjića, količina nije ni bila velika, jer dizel D 2 ima sposobnost da u dodiru sa morskom vodom 70 odsto ispari. Čitav incident se desio na 10 metara od obale i sreća je što se uspjelo da ulje ne dođe do nje. Posao je otežavao jak južni, a kasnije i sjeverozapadni vjetar.

BIVŠA ZGRADA GIMNAZIJE PROJEKAT

Upoznati djecu sa prošlošću BIJELO POLJE - Edukativnim predavanjem koje je juče održano u bjelopoljskom Zavičajnom muzeju, privodi se kraju prvi dio projekta “Moj grad moj Muzej”. Kako je saopštio rukovodilac Zavičajnog muzeja Željko Raičević, u projekat su uključeni najbolji učenici iz predmeta Istorija iz svih škola sa područja opštine. “Realizacijom projekta nastojimo da poboljšamo i unaprijedimo kulturnu ponudu, na način što će djeca u najranijoj fazi školovanja steći određena znanja iz muzeologije i bogate kulturno-istorijske prošlosti svoga grada”, istakao je Raičević. Kako je naveo, cilj Muzeja je da ojača svoju ulogu u razvoju dodatnih oblika obrazovanja. “To podrazumijeva tzv. učenje “gledanjem”, pomoću kojeg će stručnjaci Muzeja uz atraktivno vođenje omogućiti đacima da se upoznaju sa veoma bogatim kul-

turno-istorijskim nasljeđem bjelopolskog kraja. Takođe, u dosadašnjem radu sa djecom primijetili smo da bi pored klasičnog razgledanja stalne postavke, djeci trebalo omogućiti da steknu osnovna predznanja iz muzeologije, što podrazumijeva bolje upoznavanje sa radom muzejskih institucija”, kazao je Raičević. Projekat se, kako je naveo, sastoji iz dvije faze, prva je namijenjena djeci osnovnih škola, a druga srednjoškolcima. “U okviru praktičnog programa planiran je obilazak svijh kulturnih dobara, spomenika kulture, kao i objekata sa spomeničnim svojstvom na prostoru Bijelog Polja. Završetak manifestacije biće takmičarskog karaktera, kada će se organizovati pisanje rada na temu “Kulturno-istorijska baština Bijelog Polja” gdje će žiri odabrati tri najbolja rada i nagraditi ih”, kazao je Raičević. B.Č.

Škola će dobiti izgled koji zaslužuje PLJEVLJA - Zgrada nekadašnje pljevaljske gimnazije, danas dio kompleksa Srednje stručne škole, uskoro će dobiti odgovarujući izgled kojim će opravdati epitet koji nosi, saopšteno je juče iz te vaspitno-obrazovne ustanove. Ovo zdanje je među 30 čiju adaptaciju i rekontrukciju uz poboljšanje energetskih karakteristika objekta finansira Ministarstvo ekonomije. “U toku je izrada projektne dokumentacije za radove, a rekonstrukcija naše škole, koja se sastoji od tri objekta, rađena u različitim vremenima, veoma nepovoljnog oblika za adaptaciju, obuhvatiće sljedeće radove: zamjenu krovne konstrukcije i krovnog pokrivača na zgradi nekadašnje pljevaljske gimnazije, rekonstrukciju instalacija i zamjenu elektro-instalacija na istom objektu, koji nijesu bili izvedeni po trenutno važećim standardima, zatim postavljanje termoizolacije i rekonstrukcija sanitarnih čvorova, zamjenu kotlova u kotlornici, rekonstrukciju toplovodne cijevne mreže, zamjenu fasadne bravarije, postavljanje termoizolacije na fazadi objekata. Početak radova se očekuje u junu 2014. godine, a vrijednost radova je procijenjena na oko pola miliona eu-

ra”, naveo je u pisanom saopštenju dostavljenom novinarima direktor škole Mervan Avdović. On smatra da zgrada “koja je sagrađena davne 1907. godine, u kojoj se nastava odvijala nepunih 60-ak godina, bez sumnje da nosi epitet istorijskog, kulturnog i društvenog simbola, ne samo za Pljevlja i Crnu Goru, već i za cijeli region”. “Danas i poslije 112. godina odolijevanja zubu vremena, predstavlja centar kulturno-prosvjetnog života i

čini sastavni dio Srednje stručne škole. S obzirom na neprocjenjiv značaj koji nosi zgrada u kojoj su smještene prostorije naše škole, sa sigurnošću tvrdimo da će i uskoro dobiti odgovarujući izgled, kojim će opravdati epitet koji nosi”, naveo je Avdović. On je oglasio nakon što je prije dva dana pljevaljska NVO “Mostovi kulture” publikovala inicijativu da se zgrada pljevaljske Gimnazije proglasi za kulturno dobro od nacionalnog interesa. D.K.

22 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

PREDLOG OPŠTINE BUDVA

Nema poreza za neizgrađeno zemljište BUDVA – Predlog odluke o oslobađanju obaveze po osnovu poreza na nepokretnosti na poljoprivredno, šumsko i ostalo neizgrađeno zemljište za 2013. godinu, koji je podnio Sekretarijat za privredu i finansije, biće na dnevnom redu narednog skupštinskog zasijedanja. Ovaj porez predstavlja sopstveni prihod lokalnih samouprava i čini dio prihoda od poreza na nepokretnost, a cilj donošenja ove odluke je podsticaj poljoprivrede u budvanskoj opštini, ali i realnije oporezivanje zemljišta koje nije privedeno namjeni. U obrazloženju odluke navodi se da poljoprivredno, šumsko i ostalo neizgrađeno zemlji-

šte na teritoriji opštine Budve uglavnom nije pogodno za obradu i ostvarivanje prinosa. U pojedinim zonama, gdje to i jeste, očekuje se skoro donošenje detaljnih urbanističkih planova koji će omogućiti valorizaciju pomenutog zemljišta koje nije privedeno namjeni. Ovakva Odluka, smatraju nadležni u Opštini, sigurno će naići na veliko odobravanje javnosti, posebno na seoskom području. Predlog odluke je u potpnosti u skladu sa novom Strategijom o razvoju ruralnog područja na teritoriji opštine Budva iza čije izrade stoji Turistička organizacija Budve i lokalna samouprava. N.L.

MALA I SREDNJA PREDUZEĆA

Portal za bolju konkurentnost BIJELO POLJE - U Bijelom Polju juče je predstavljen projekat “ASI - portal za mala i srednja preduzeća opštine”, koji će sadržati sve potrebne informacije o opštini, bazu podataka proizvodnih preduzeća, informacije o registraciji biznisa i potrebnoj dokumentaciji, mogućnosti finansiranja i drugo. Potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Abaz Kujović rekao je da će ovaj portal biti veoma važan za Bijelo Polje, jer će poboljšati i unaprijediti uslove privređivanja u Bijelom Polju, konkurentnost, promovisati prirodne resurse i komparativne prednosti kojim opština raspolaže i na taj način doprinijeti bržem razvoju kroz privlačenje novih investicija u privredi.

“Zbog toga ćemo potpuno podržati realizaciju ovog projekta”, kazao je Kujović. Predstavnica sektora za podsticanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća Ivana Zečević istakla je da je politika malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori definisana Strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća 2011 – 2015. godine. “Prema podacima Monstata za 2012. godinu od ukupno registrovanih malih i srednjih preduzeća samo u opštini Bijelo Polje je 15 procenata. Cilj je da politikama i svojim redovnim aktivnostima doprinesemo da taj broj u narednom periodu raste i da bude mnogo viši, stoga su i naše aktivnosti i mjere usmjerene ka tome”, kazala je Zečević. B.Č.

SASTANAK

Pomoći ženama da se zaposle PLJEVLJA – Pljevlja su jedan od lidera među crnogorskim opštinama po dostignutom nivou ljudskih i manjinskih prava, ocijenjeno je juče tokom posjete Ministra za ljudska i manjinska prava Suada Numanovića najsjevernijoj crnogorskoj opštini. “Zadovoljstvo mi je da sam u posjeti opštini koja je prepoznata u cijelom setu aktivnosti na planu zaštite ljudskih i manjinskih prava”, kazao je Numanović. On je sa predsjednikom opštine Milojem Pupovićem i sekretarkom za društvene djelatnosti Slavicom Krstajić razgovarao o daljem unapređenju i uspostavljanju tješnjeg partnerstva lokalne uprave i Ministarstva u svim sferama života i rada koje se tiču ljudskih i manjinskih prava. Na sastanku je dogovoreno da se intenzivira obuka opštinskih služ-

benika kako bi kadrovi lokalne administracije pružili “kvalitetnu zaštitu kada je borba protiv diskriminacije prema svakom građaninu u pitanju”. Iako položaj žena i njihov broj u politici bilježi tendenciju rasta jedan od partnerskih poslova u budućem periodu je da se obezbijede preduslovi da na svim narednim izborima zastupljenost žena na listama i u parlamentu, kako lokalnom tako i državnom, bude veća od sadašnje. Takozvano žensko pitanje je otvorilo i problem visoke stope nezaposlenih žena, a taj broj se može smanjiti kroz podsticanje ženskog preduzetništva, odnosno animiranje i aktiviranje žena da kroz projekte pokušaju doći do sredstava za biznis i donatora, odnosno bankarskog sektora da ženskim preduzetnicima obezbijede potrebna sredstva.

Tome bi znatno mogao doprinijeti Sporazum između Evropske komisije i UNDP-a sa jedne strane i opština Pljevlja, Cetinje, Mojkovac i Kolašin sa druge strane, konstatovano je tokom sastanka. Ministar Numanović je posebno važnim ocijenio i aktivnosti pljevaljske lokalne samouprave na sprečavanju nasilja u porodici jer je opština brzo odreagovala i u partnerstvu sa nevladinim sektorom osnovala Sigurnu žensku kuću. “Zajednički moramo da dođemo do svih žrtava nasilja i pomognemo im”, rekao je Numanović. On je posebno ukazao na to da nacionalna pripadnost ne smije biti hendikep pri zapošljavanju, već da se odluka o zaposlenju mora donositi na osnovu kvaliteta kandidata, odnosno prosječne ocjene i dužine studiranja. D.K.

Voda zamućena HERCEG NOVI - Usljed obilnih padavina došlo je do zamućenja izvorišta Opačica, tako da su potrošači od Zelenike do Kamenara koji se snabdijevaju vodom sa tog izvorišta privremeno ostali bez dotoka vode. Nadležne službe JP “Vodovod i kanalizacija” preduzele su odgovarajuće mjere i izvršile dodatne analize kvaliteta vode. “Pošto su dostignuti odgovarajući parametri kvaliteta neophodni za upotrebu, voda je ponovo puštena u sistem, tako da se potuna normalizacija vodosnabdijevanja potrošača od Zelenike do Kamenara očekuje do danas”, saopšteno je iz hercegnovskog Vodovoda. S.M.

TURISTIČKA PONUDA

Besplatan internet za veću sigurnost PLAV - U cilju što boljeg dočeka naredne turističke sezone Turstička organizacija Plav u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma sprovodi projekat uvođenja besplatnog Wi-Fi interneta. Internet bi trebalo da bude dostupan na svim eko-katunima i naseljima. “Bežični internet biće dostupan na svim eko-katunima i naseljima na teritoriji opštine Plav. Od naredne ljetnje turističke sezone svi turisti i građani opštine moći će da uživaju u surfovanju internetom čan i u planini, te da sa svojim prijateljima razmjenjuju lijepe trenutke u vidu mejlova, fotografija, poruka i razgovora”, saopšteno je iz TO Plav. Ovaj projekat pozdravili su građani, turisti koji borave na planinama, a posebno lokalni planinari. “To je posebno važno iz sigurnosnog aspekta, jer smo svjedoci ljepote, ali i surovosti Prokletija. Dešavaju se situacije povreda, pa čak

i slučajeva koji se završe okončanjem života planinara i to su situacije u kojima će bežični internet odrigrati veoma važnu ulogu, radi blagovremene intervencije”, kazali su planinari iz Plava. Par planinara iz Češke koji se nalaze u dolini Grebaje podno vrhova Prokletije kazali su da će osjećati veću sigurnost uz besplatan internet. “Svake godine dolazimo na Prokletije i pohodimo vrhove ovog prelijepog planinskog vijenca. Vijest o besplatnom internetu nama mnogo znači. Do sada tokom većeg dijela pješačenja nijesmo se mogli javiti porodicama i prijateljima, praktično dok planinarimo kao da nas nema jer smo van svakog kontakta. Sada možemo istog trena razgovarati, slati slike ovih vrhova i naših druženja, ali isto tako internetom možemo pozvati nadležne u pomoć, u slučaju eventualnih povreda”, kazali su Česi. A.I.

Crna Gora 23

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

obrazovanje

Fakultet mora sačekati Zakon VN nezvanično saznaju da će buduće odjeljenje Fakulteta za poslovnu ekonomiju biti u Centru za kulturu

PREMINULI Stanka pok. Jakše Vukašinović rođena Jovanović, 10. oktobra 2013. u 76. godini. Sahrana će se obaviti 12. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju u selu Kopilje – Piperi.

Stojanka Milivoja Konstantinović rođena Marković, 10. oktobra 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 12. oktobra u 14 časova na gradskom groblju u Zagoriču.

Vojin Vojo Boža Đukić 10. oktobra 2013. u 75. godini. Sahrana će se obaviti 12. oktobra u 10 časova na mjesnom groblju u Pelinovu – Grbalj. Zorica Bulatović

nicijativa, koju su pokrenuli rukovodstvo opštine Kolašin i Fakultet za poslovnu ekonomiju iz Bara, da se u gradu na Tari otvori odjeljenje tog fakulteta, moraće da sačeka dok Skupština Crne Gore ne donese izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju.

KOLAŠIN - Tek nakon odluke Skupštine steći će se uslovi da se predavanja i vježbe održavaju u Kolašinu. Do tada, odnosno dok se ne stvore uslovi za otvaranje odjeljenja, troškove prevoza studenata će plaćati Fakultet za poslovnu ekonomiju iz Bara. Iz Kolašina se prijavilo oko 30 zainteresovanih studenata, dok je 20 njih upisalo ovaj fakultet. Inače VN nezvanično saznaju da će prostorije odjeljenja Fakulteta za poslovnu ekonomiju biti u kolašinskom Centru za kulturu. No, detaljnije planove otvaranja odjeljenja ovog fakulteta za sada niko u lokalnoj upravi nije bio voljan da komentariše. Podsjećamo da je predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković prije nekoliko mjeseci kazao za DN da već neko vrijeme postoji inicijativa, ali i stvarna potreba, da se u ovom gradu otvori visokoškolska ustanova ili fakultetsko odjeljenje. On je takođe kazao da su predstavnici Fakulteta za poslovnu ekonomiju

iz Bara bili zadovoljni nakon što su obišli prostorije u centru grada koje bi mogle da budu adaptirane za fakultetske učionice. Sa druge strane, Fakultet za poslovnu ekonomiju Bar predstavlja nešto novo na tržištu visokog brazovanja Crne Gore. Do diplome osnovnih akademskih studija dolazi se primjenom potpuno novog – originalnog modela stručne prakse u III godini studija. Znanje koje student Fakulteta za poslovnu ekonomiju Bar stekne u prve dvije godine studiranja i sa kojim ulazi u proces praktične obuke u trećoj godini studiranja, sasvim su adekvatna sa stanovišta njegovog brzog uključenja u radni proces i osposobljenosti za samostalni profesionalni rad. Stručna praksa se obavlja u centrima za praktično obrazovanje: privredni ili neprivredni subjekti (preduzeća i ustanove), radnje, agencije, preduzetnici koje student sam bira ili mu to obezbjeđuje Fakultet sa po-

dručja Crne Gore ili iz regiona. Kako je za VN kazao šef studenstke službe Nikola Abramović, u procesu praktične nastave i stručne prakse u redovnoj i neposrednoj komunikaciji sa nastavnikom, mentorom, menadžerom, komentorom i zaposlenima u Centru za praktično obrazovanje, kroz stručnu praksu, izradu integralnog i diplomskog rada, student praktikant, spontano, ali i neminovno stiče i mnogobrojna saznanja iz opšte kulture i poslovne kulture ponašanja. “Na osnovu predloga novog, izmijenjenog Zakona o visokom obrazovanju dozvoljava se mogućnost da se djelatnost može obavljati i van sjedišta Ustanove, prema članu 29. istog Zakona koji glasi: “Ustanova može van svog sjedišta obavljati djelatnost. Odluku o obavljanju djelatnosti van sjedišta javne ustanove donosi Vlada, odnosno opština na prijedlog ograna upravljanja. Odluku o obavljanju djelatnosti van sjedišta privatne ustanove donosi osnivač”, kazao je Abramović. On je istakao da će se do usvajanja zakona, predavanja i vježbe obavljati u prostorijama Fakulteta u Baru, pri čemu će troškovi prevoza studenata prilikom dolaska na vježbe i predavanja padati na teret Fakulteta za poslovnu ekonomiju Bar. Z.B.

Tomo Mirov Radović 10. oktobra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 11. oktobra u 14 časova na seoskom groblju Goričani.

Milijana Mika Nova Martinović 10. oktobra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 11. oktobra u 14 časova na Dapsićkom groblju.

Vukmir Petra Pavićević u 70. godini. Sahrana je obavljena 11. oktobra 2013. u 16 časova na mjesnom groblju Vrbice.

Ozana ud. Mata Velić rođena Petrović. Sahrana je obavljena 11. oktobra u 16 sati na mjesnom groblju u Škaljarima.

Dragan Čedov Žižić 10. oktobra 2013. u 59. godini. Sahrana će se obaviti 12. oktobra u 14 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Mirjana Čedova Vujović rođena Planinić, 10. oktobra 2013. u 54. godini. Sahrana će se obaviti 11. oktobra u selu Komarno – Virpazar u 16 časova.

Radinka Beba Radenkova Nikčević rođena Mijušković, 9. oktobra 2013. u 56. godini. Sahrana je obavljena 11. oktobra u 15 časova na groblju pod Trebjesom.

Rajko Idrizović Đurašković 5. oktobra 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 11. oktobra u 13.30 časova u Danskoj.

Radoslav Raduna Božović 10. oktobra 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 11. oktobra u 14 časova na gradskom groblju u Beranama. e-mail: sotiroski@t-com.me

Đorđina Đina Dušanova Đurišić

Ukoliko ste kreativni i želite da budete dio našeg tima a posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu, Javite se Potrebni izvršioci za posao u DTP odjeljenju. Obavezno poznavanje Indesign-a i Photoshop-a. CV sa propratnim pismom slati na nikola.prelevic@dnovine.me

rođena Knežević, 10. oktobra 2013. Sahrana je obavljena 11. oktobra u 15 časova na seoskom groblju u Zabesu.

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Darinka Goda Boja Obradović rođena Pešić, 10. oktobra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 11. oktobra u 14 časova na groblju u Lubnicama.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

24 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

rEcENzIJA

SLAVLJE U ČAST NOBELA

Čestitke Ruždija i Atvudove

Nedovoljno duhovita familija

Alis Manro je zasluženo dobila nagradu, smatraju ugledne kolege i kritičari

Mi smo Milerovi (We’re the Millers) Roson Maršal Turber Džejson Sudekis, Dženifer Aniston, Ema Roberts Vuk Perović

Nekada je bila sasvim dovoljna informacija da Džernifer Aniston izvodi striptiz i veliki dio posla bio bi obavljen. Danas je problem što od informacije tog tipa na internetu, a zatim i na televiziji i novinama, do dolaska prođe toliko filmova, serija, televizijskih digađaja koji se prodaju na neku sličnu foru, da se i od same Dženifer očekuje da pomjeri granicu kada uđu u bioskop. Bilo je striptiza na filmu i prije Demi Mur, pa tako i prije nekadašnje zvijezde “Prijatelja”. Koliko god ona bila prisutna u medijama, radeći ili ne radeći nešto, nije dovoljna da film bude dobar. Zanimljivo je da se od takvog koncepta ne odustaje, iako njena filmska karijera, bez obzira na njen nesporan komičarski talenat, nije ni blizu onoj televizijskoj. Pitanje na mjestu je da li su producenti za toliko neophodnu medijsku priču oko filma uopšte imali drugih aduta. “Mi smo Milerovi” imaju zanimljivu premisu. Četvoro gubitnika prinuđeno je da glumi porodicu da bi kamper vozilom prebacili dvije tone marihuane iz Meksika u SAD. Glava porodice je do tada sitni diler marihuane, mama je striptizeta bez angažmana, kćerka skitnica, a sin sasvim izgubljeni dečko iz komšiluka. Džejson Sudekis je televizijska komičarska zvijezda, Aniston je to nekada bila dok se nije sasvim preorjentisala na film, a podrška su im i Ema Roberts i Vil Poulter. Kada odbacite premisu, sve ostalo se vrlo malo razlikuje od velikog broja sličnih komedija koje stižu iz Holivuda posljednjih godina. Humor je po pravilu ekstremno bezobrazan, stand-up nastupi su njegova matrica, šala šalu stiže, zbog čega često pati ritam filma, a narkotici su obavezni i sve što uz njih ide. Ništa od toga samo po sebi nije loše, ali sve to više-manje već izgleda kao jedan isti film. S obzirom na to da je to danas mejnstrim, veliko je pitanje koliko je i da li je uopšte više subverzivno kao što je bilo na početku talasa. I tako sve najčešće ostane na tome u čijim rukama je materijal. Reditelj Roson Maršal Turber je imao izuzetan debi sa duhovitim “Pazi, lopta” sa Benom Stilerom, ali mu je onda pošlo za rukom da upropasti dobar roman Majkla Čabona “Misterija Pitsburga”. U njegovim rukama, “Mi smo Milerovi” u prvoj polovini donekle pristojno funkcioniše zahvaljujući sitkomovoskoj postavci, ali sa druge strane uopšte ne koristi potencijal “roud-movie” koncepta. Tako sve do nerazrađenog finala pristupa u stilu - dosta smo bili “urnebesno” smiješni, daj sada malo emocija. Sudekis i Aniston se trude da od napisanog izvedu maksimum i da od nedovršenih, neizgrađenih karaktera, koji doduše nude mnogo više, naprave nešto. Četiri glavna lika stoje na “klimavim nogama” iako u samoj postavci imaju potencijala pošto stižu sa krajeva društva “na ivici”, ali taj segment skoro da nije ni dotaknut. “Mi smo Milerovi” zasijaju tek na trenutke, nedovoljno za iole koherentnu cjelinu.

Dodjeljivanje Nobelove nagrade za književnost kanadskoj književnici Alis Munro izazvalo je oduševljenje književnog svijeta, a mnoge ugledne kolege su se pridružile čestitkama umjetnici opisivanja “malih ljudi sa velikim emocijama” U književnom svijetu ima mnogo rivalstva, pa su često književne nagrade praćene negativnim komenatrima i reakcijama. To definitivno nije slučaj sa ovogodišnjom lauretakinjom književnog Nobela Alis Munro. Kanadska autorka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost za 2013. godinu, izdašnu novčanu svotu i privilegiju da se nađe u društvu Kamija, Jursenar, Grasa, Foknera, Markesa, Hemingveja, Andrića, može biti zadovoljna komentarima na vijest da je njoj pripalo prestižno priznanje. Salman Ruždi joj oduševljeno čestita putem Tvitera i napominje koliko se mučio pri sastavljanju antologije savremene kratke priče u koju je htio da uvrsti tri njene, a po pravilima je mogao samo jednu. Njena zemljakinja i koleginica Margaret Atvud, koju su baš kao i Manro, u predviđanjima često spominjali kao moguću kandidatkinju za Nobela, podijelila je svoje oduševljenje sa javnošću takođe na Tviteru, a Manro je nazvala “književnom sveticom”. Čestitkama se pridružuju i Antonija Suzan Bajat (rekavši da je zaplakala od sreće

kad je čula vijest o Nobelu za Manro), Kolm Tojbin i Džonatan Frenzen, veliki obožavalac priča povučene Kanađanke. Nobelom za Munro oduševljeni su i knjižari očekujući da će nagrada podstaći čitaoce da saznaju kakve su kratke priče Alis Munro, koje smatraju prijemčivijim za angloameričko tržište nego što su na primjer djela Le Klezija i Mo Jana. Odluku Švedske akademije podržavaju i vodeći svjetski mediji, pa tako njemački Der Špigl konstatuje da je Nobel za Manro “odluka koja odaje počast najboljoj autorki kratkih

priča svoje generacije”, a ocjenjuje se i to da je ovogodišnje priznanje bez “dodatne političke kontroverze”. Londonski Gardijan konstatuje da su Manro na početku karijere omalovažavali kao “domaćicu koja piše dosadno”, ali da ju je njena “potraga za neuhvatljivim savršenstvom dovela do književnih vrhunaca”. Njujork Tajms je objavio juče tekst zloglasno oštre Mičiko Kakutani koja za Munro kaže da je “majstor u prikazivanju krivudavih zavojitih puteva ljudskog srca” i potpuno zaslužena dobitnica Nobelove nagrade za književnost.

INSPIrAcIJA

Brejking bed kao opera

Volter Vajt i Džesi Pinkman možda dobiju i operu: Glumci Brajan Krnaston i Aron Pol

Samo nedjelju dana nakon što je emitovana posljednja epizoda serijala Brejking Bed, njujorški kompozitor Sung Jin Hong odlučio je za svoj 12 godina stari i hvaljeni One World Symphony orkestar napiše operu inspirisanu serijom. Od početka emitovanja “Brejking bed” se nametnula kao jedna od omiljenih serija ljudi širom svijeta, a izuzetno dobar scenario i gluma doprinijeli su da serija stekne kultni status. Brejking bed, koja je tokom pet godina emitovanja osvojila brojne nagrade, bavi se životom profesora hemije koji saznaje da boluje od raka i potom počinje da proizvodi drogu kako bi izdržavao svoju porodicu. Tokom pet sezona emitovanja serije gledaoci su mogli da uživaju u brojnim iznenađenjima i šokantnim momentima, a među posljednjim nagradama koje je serija osvojila nalaze se nedavno osvojene nagrade Emi za najbolju dramu i za najbolju žensku ulogu.

54. OkTOBArAc

Feministički okvir Salona Oktobarski salon u Beogradu predstavlja do 17. novembra u bivšoj zgradi “Kluza”, sada Zepter expo centru, radove četrdesetak umjetnika i umjetničkih grupa koji se bave različitim aspektima politike svakodnevnog života unutar feminističkog koncepta koji su osmislile članice kustoskog tima Red Mind(e) d. Nazivom “Niko ne pripada tu više nego ti”, kojim poziva publiku na aktivno učešće u programu, 54. Oktobarski salon ujedno je i provokacija svima da samostalno iščitaju predstavljene radove kojima su kustoskinje željele da postave pitanja o današnjici, bez pružanja konačnih odgovora. U rasponu od poziva na revoluciju, preko problematike nasilja, do ženskog tijela, radovi na 54. OS raspoređeni su na tri sprata bivšeg “Kluza” u Masarikovoj, koju je kompanija Zepter ustupila bez naknade Kulturnom centru Beograda, organizatoru Salona.

Pored naše Andrijane Gvozdenović na izložbi učestvuju: Milijana Babić (Rijeka), Jože Barši (Ljubljana), Nina Bunjevac (Toronto), Jasmina Cibic (Ljubljana/London), predstavnica Slovenije na aktuelnom 55. Bijenalu u Veneciji, Lana Čmajčanin (Sarajevo), Ines Dužak (Beč), Efemerki - Dragana Zarevska i Jasna Dimitrovska (Skoplje), Adela Jušić (Sarajevo), Margareta Kern (London), Angela Melitopulos i Mauricio Lazarato (Ber-

lin/Pariz), Nandifa Mntambo (Johanesburg) i drugi. Oktobarski salon predstavlja i Živi logor smrti (Living Death Camp), projekat koji proučava mnogostruke odnose dva koncentraciona logora u bivšoj Jugoslaviji i probleme u vezi sa prisjećanjem na njihovu istoriju. U tom projektu učestvuju Forenzička arhitektura (Centar za istraživačku arhitekturu, Goldsmis univerzitet u Londonu), Grupa Spomenik i projekat Četiri lica Omarske i istoričar kulture i pisac Robert Jan Van Pelt (Škola arhitekture, Univeritet Voterlu, Ontario). Program 54. OS obuhvata i forumske diskusije 13. oktobra sa umjetničkim kolektivima h.arta (Temišvar), ƒƒ (Berlin) i umjetnicama Guzde Ilkin i Margaretom Kern, odnosno sa predstavnicima Muzeja ne-participacije, dok je za 14. oktobar najavljena kustoska škola o eksperimentalnom umjetničkom obrazovanju, koju vode članice njemačkog kolektiva a7.außeneinsatz.

Kultura 25

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

ª Njegoš i jaº na Velikoj sceni

Ostavljam srce na pozornici Intervju

Antun Iveković, laureat ovogodišnjeg Nikšić guitar festivala Autorski projekat Paola Mađelija “Njegoš i ja” biće izveden na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta večeras i sjutra sa početkom u 20 sati. Komad nastao u koprodukciji CNP-a sa KotorArtom i Kraljevskim pozorištem Zetski dom imao je praizvedbu 20. jula u praznom bazenu napušetnog hotela “Fjord”, u okviru KotorArta. Dramaturškinja predstave je Željka Udovičić, kompozitor Ljupče Konstantinov, scenograf Hans Georg Šafer, kostimograf Leo Kulaš, a producenti Janko Ljumović i Slobodan Božović. Osim autora predstave, uloge tumače Karmen Bardak, Aleksandar Radulović, Maja Pelević i Ljupčo Konstantinov.

Koncert u Crkvi Svetog Duha Hrvatski pijanista Marin Limić nastupiće sjutra u Crkvi Svetog Duha u Kotoru sa početkom u 19 sati. Na programu su Klavirska sonata u b-molu, op. 35 i Balada u As -duru, op. 44 Frederika Šopena i Limićeve autorske kompozicije, Komad sa dva trija, op. 17, Tri preludijuma, op. 2 i Tokata, op. 2. Limić je osnovno i srednje muzičko školovanje završio u splitskoj muzičkoj školi Josip Hatze, u klasi pedagoga i koncertne pijanistkinje Jadranke Garin. Od 2003. student je Muzičke akademije u Zagrebu, u klasi prof. Đ. Stanetija i L. Pogorelića. Već tada zapažen, na poziv uglednog pedagoga ruske pijanističke škole Arba Valdme, odlazi na Hochschule für Musik u Keln, gdje je i diplomirao 2010. godine. Limićev opsežan repertoar sadrži zahtjevna djela muzičkih velikana, od baroknih majstora Baha i Skarlatija, preko Hajdna, Mocarta i Betovena, kao i Šopena, Lista, Debisija, Ravela, Prokofjeva i Berga, do hrvatskih kompozitora.

Nataša Bućković

ladi hrvatski gitarista ne krije zadovoljstvo pobjedom na nedavno održanom Nikšić guitar festivalu kojom je pored vrijedne gitare dobio mogućnost da sljedeće godine nastupi sa Simfonijskim orkestrom što je rijetka prilika koja se može ukazati jednom gitaristi. Antun Iveković za Vikend novine kaže da su koncerti ono čemu teži jer je pozornica mjesto na kojem je uvijek iskren, što publika primjećuje.

Pobjednik ovogodišnjeg Nikšić Guitar Festivala u gradu pod Trebjesom se predstavio Sonatom engleskog kompozitora Lenoksa Berklija i “Tangom en skai” glasovitog gitariste Rolanda Diensa. Publika je u njegovom izvođenju imala priliku da čuje i jednu od najtežih kompozicija pisanih za gitaru Sonatu Antonija Hosea. “U Nikšiću sam svirao dosta raznovrstan program jer se za takmičenja uvijek pravi izbor koji najviše odgovara senzibilitetu izvođača. Sonatu Antonija Hosea obožavam zbog dubine i umjetničke vrijednosti, a pisana je u impresionističkom stilu, koji možda najbolje odgovara gitari. Prava je šteta što je malo impresionista pisalo za ovaj instrument. U finalu sam se predstavio i sa kompozicijom “Milostinja ljubavi prema Bogu” pisanoj u tehnici tremola koja stvara utisak sviranja više instrumenata”, kaže An-

Zagrebačka škola gitare Mislim da neću pogriješiti kad kažem da je Zagrebačka škola gitare jedna od najjačih u Europi, a time i svijetu, jer je izbacila veličine kao što su Zoran Dukić i Ana Vidović, a to je povuklo i zemlje regiona jer, koliko znam, skoro svi stariji profesori gitare muzičkih akademija u regionu su više obrazovanje ostvarili ili u Zagrebu ili u Gracu, pa se to vrijedno obrazovno bogatstvo prenosilo s koljena na koljeno i izrodilo gitariste poput, recimo Gorana Krivokapića, takođe gitariste svjetskog glasa. S ponosom možemo reći da imamo veoma kvalitetnu gitarističku muziku u regionu, jedino još moramo osvijestiti ljude o toj činjenici i pozvati ih u dvorane i koncerte da se u to sami uvjere.

vIKILIKS nA FILMu

Oprečna mišljenja Film o Vikiliksu “The Fifth Estate” je već pred britansku premijeru ispraćen oprečnim mišljenjima. Osnivač sajta Vikiliks Džulijan Asanž je veoma nezadovoljan filmom, a kritičari ga smatraju osrednjim. Britanski premijer Dejvid Kameron je, međutim, zadovoljan “fantastičnom glumom” Benedikta Kamberbača koji igra Asanža. U poruci Frans presu iz ambasade Ekvadora u Londonu, gdje se nalazi već 16 mjeseci, Australijanac Asanž (42) opisao je film kao “festival gerijatrijske dosade koji će se dopasti samo američkoj vladi”. Asanž je ubijeđen da je reditelj

Bil Kondon radio po nalogu kako bi ga opisao kao “antidruštvenog megalomana” i navodi da je u filmu sve netačno prikazano. Protiv Asanža, koji strahuje od ekstradicija u SAD, pošto je optužen za objavljivanje nekoliko stotina hiljada diplomatskih i vojnih povjerljivih depeša, u Švedskoj je izdat nalog za hapšenje zbog optužbi za seksualno zlostavljanje dvije djevojke, što on poriče. Film opisuje rad Vikiliksa od 2007. do 2010. godine, kada je ta organizacija počela da objavljuje depeše u kojima se otkrivaju neprikladno ponašanje američke vojske u Iraku i Avganistanu, kao i mnoge druge diplomatske povjerljive informacije.

tun Iveković. Pobjeda na ovom takmičenju dvadesetjednogodišnjem gitaristi nudi prije svega veliki podsticaj za vježbanje, jer će imati dosta prilika da svoj muzički užitak prenese na publiku. “Pored velike ljubaznosti domaćina i nadasve veoma dobre posjećenosti, ovaj festival posebnim čini vrlo dobra nagrada, dragocjena gitara graditelja Marvija i koncert sa Simfonijskim orkestrom, što je rijetka prilika koja se može ukazati jednom gitaristi. Pored toga nastupiću i na Forumu gitare u Beču”, kaže mladi gitarista koji je obrazovni put započeo u Osnovnoj muzičkoj školi “Rudolf Matza” u rodnom Zagrebu. Obrazovanje je nastavio u Srednjoj muzičkoj školi “Pavle Marković”, u klasi profesora Danka Jukića, a danas je student gitare na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi gitariste i profesora Ištvana Romera. “Nijesam iz muzičke porodice, ali je moja majka bila dovoljno svjesna važnosti muzičkog obrazovanja pa je mene brata i sestru upisala u muzičku školu. Mislim da sam odabrao gitaru jer je moj otac povremeno svirao kompozicije iz stare zbirke klasičnih komada za gitaru i nekako me je to povuklo. Čim sam dobio gitaru počeo sam svirati nesuvisle tonove, jer sam imao jaku želju da bilo šta odsviram. Ta želja mi je dala mogućnost da brzo napredujem”, kaže Iveković. Njegovom senzibilitetu najviše odgovaraju energične kompozicije, kojima uspijeva da prenese žar sviranja koji je, kako kaže oduvijek posjedovao i koji mu je jača strana. Publika to primjećuje, tako da u koncertima vidi svoju perspektivu. “Mnogo volim koncerte i komunikaciju sa publikom, uvijek sam iskren na pozornici. Uvijek se trudim ostaviti srce na pozornici i dati cijelog sebe u muziku. Nažalost, u ovo vrijeme je gotovo nemoguće

● FOTO priča

živjeti od koncertiranja, tako da je pedagoški rad nužan, no i ta strana muzika mi se sviđa jer mnogo volim rad sa djecom i volim prenijeti svoje znanje na mlađe, pa mislim da se za svoju budućnost ne moram bojati”, kaže mladi gitarista. U međuvremenu svoje znanje planira da dopuni na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje mu je ostalo još dvije godine do diplome. “Želim da se nadogradim kao umjetnik i održim što više koncerata. Poslije studija bih volio da nastavim postdiplomsko školovanje negdje van da steknem više iskustva. Za sad još nemam jasnu želju kako i gdje, bitno mi je da me

kroz moj životni put muzika prati i da radost kojom me ispunjava prenesem na publiku, a ostalo će valjda doći”, kaže mladi muzičar naglašavajući da je status mladih klasičnih umjetnika u Hrvatskoj veoma dobar. “Glavna stvar kojom bi se trebalo pozabavati je stvaranje publike, jer čemu dobri umjetnici ako sviraju samo za sebe. Normalno je da bez publike umjetnici, pa tako i njihov status, propadaju. Mislim da se kod nas prave velike greške u muzičkom obrazovanju djece jer se insistira na opštem znanju o muzici, a samo slušanje je usputno”, zaključio je Iveković.

Poklon na Tajms skveru Pol Makartni je oduševio obožavaoce u Njujorku kratkim nenajavljenim koncertom na Tajms skveru.svoje fanove je pozvao na koncert sat prije početka na Tviteru. “Oduševljen sam idejom da sviram na Tajmskveru u 13 sati, napisao je umjetnik oko podneva svojim pratiocima. Na najpoznatiejm trgu u Njujorku on je darivao prolaznicima četiri pjesme s novog albuma koji izlazi u ponedjeljak.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

ATP Šangaj: Conga na Noletovom putu do finala

DA LI STE ZNALI

FORMULA 1, VN JAPANA

Seb juri ka tituli Sebastijan Fetel će u nedjelju (trka startuje u 8.00) (p)ostati šampion ako Fernando Alonso ne završi među prvih osam Bojan Topalović

ultna staza u Suzuki (trka se vozi u nedjelju od 8.00 časova) koja je sagrađena 1962. godine, a dvadeset godina kasnije uvršena u kalendar Formule 1, mogla bi da bude presudna što se tiče slavljenika 2014. godine - ako Fernando Alonso ne završi među prvih osam, aktuelni šampion Sebastijan Fetel proslaviće četvrtu uzastopnu titulu. Jer trenutno stanje u generalnom plasmanu izgleda ovako: Fetel 272 poena, Alonso 195, Raikonen 167, Hamilton 161...

Da je legendarni engleski fudbaler Bobi Čarlton debitovao za svoj Mančester junajted 1956. godine upravo protiv - Čarltona, današnjeg drugoligaša.

Ali suvereni vladar najbržeg cirkusa na planeti ne juri samo titulu, već i rekorde - Sebastijan Fetel bi eventualnim trijumfom došao do petog uzastopnog slavlja u F1, a više od njega imaju samo Mihael Šumaher i Alberto Askari po sedam. A pošto je do kraja sezone ostalo još da se vozi u Indiji, Abu Dabiju, Sjedinjenim Američkim Drža-

vama i Brazilu, lako se može desiti da Super Seb pretekne velikane. Činjenica da je Njemac ubjedljiv iritira Luisa Hamiltona iz Mercedesa... “Formula postaje dosadna, vraća se u vremena dok je vozio Šumaher. Navijači se dosađuju”, rekao je Britanac. Seb je imao repliku... “Nije isto kao u doba Šumahera. Razlika u Koreji između prvog i

● DAME I SPORT

TIKET DANA BURKINA FASO ALŽIR TIP X

KVOTA 3.10

POLJSKA U21 ŠVEDSKA U21 TIP 1

KVOTA 2.50

DERI SITI ŠAMROK TIP 1

KVOTA 3.40

TUNIS KAMERUN TIP 1

KVOTA 2.20

BOKA J. ROZARIO TIP 1

KVOTA 1.85

BARSELONA B LA KORUNJA TIP 1

KVOTA 3.00

Stefan šeta Andu Adam Potencijalni reprezentativac Crne Gore, te napadač Steaue Stefan Nikolić trenutno liječi povredu, ali sve mu lakše pada uz ljepšu polovinu - Andu Adam! Anda je u Rumuniji velika estradna zvijezda, a sa stasitim Nikšićaninom veta napreduje uprkos tome što je od njega starija deset godina - Stefan ima 23, a Anda 33...

drugog je bila mala - tri sekunde su odlučivale. Ako bi se vratili 10 godina unazad vidjeli bi da je Šumaher ostavljao konkurente od 30 do 60 sekundi. Nije isto. Vidjećemo kako će biti u nedjelju”, poručio je Fetel koji je u dosadašnjih 14 trka slavio na - osam. Pred Suzuku koja je duga 5,807 kilometara, gdje se vozi 53 kruga, Španac Fernando Alonso se čini se već pomirio sa porazom - svjestan je da Fetel može da proslavi titulu u Japanu, a ako se to ne desi u nedjelju, onda će neke druge nedjelje... “Fetel je veoma dobar, blizu je savršenstva. U ovom trenutku Fetel i Red Bul su veoma dobra kombinacija. Suviše su dobri za nas”, priznao je popularni Nando ko je najbolji vozač današnjice. A možda i u istoriji...

Težak meč, ali na kraju pobjeda - Novak Đoković se plasirao u polufinale Mastersa u Šangaju poslije preokreta nad Gaelom Monfisom - 1:2 (6:7 (4:7), 6:2, 6:4). Sudar je trajao dva sata i 25 minuta, atleta iz Francuske je u prvom setu pokazao da nije slučajno eliminisao Rodžera Federara, ali je Nole poslije došao na svoje. Đoković će se za finale boriti (subota, 14.00) sa drugim predstavnikom Francuske - Žo-Vilfredom Congom. “Trebala mi je pobjeda. Mnogo će uticati na moje samopouzdanje to što sam se vratio poslije izgubljenog seta. Nadam se da ću nastaviti sa dobrom igrom”, rekao je Novak. Što se tiče drugog polufinala tamo će se sastati Rafael Nadal Huan Martin Del Potro.

Formula 1: Preminula Marija de Viljote Prva žena test vozač u Formuli 1 pronađena je mrtva - beživotno tijelo Špankinje Marije de Viljote (33) pronađeno je u petak ujutru u jednom hotelu u Sevilji. Marija je kćerka kćerka bivšeg vozača F1 Emilija de Viljote, a u Seviliji je prethodnih dana boravila povodom promocije njene knjige “Life is a gift”. De Viljota je rođena u Madridu, u karijeri je vozila u španskoj seriji Formule 3 i na trci “24 sata Dejtone”, a prve testove u Formuli 1 obavila je 2011. godine.

O' Saliven: Nudili su mi 20.000 da namjestim meč Snuker je jedna od glavnih tema pošto je prošlog mjeseca Stiven Li suspendovan na 12 godina, jer je tokom 2008. i 2009. godine namjestio sedam mečeva. Šampion svijeta Roni O’Saliven govorio da toga ima, a sada je u svojom biografiji objavio da mu je svojevremo bilo ponuđeno 20.000 funti da namjesti meč... “Neko me je pozvao i rekao da bi volio da se sastane sa mnom i prošeta po šumi. Šta su mi ponudili - 20 hiljada. To sam mogao da zaradim za nekoliko večeri. Ako je neko mogao da se provuče sa namještanjem, onda sam to ja. Mogu da odigram jednom rukom ili lijevom rukom ili jednostavno prebacim peškir preko glave i pravim se da sam poludio. Ali to nije nešto što sam želio da uradim. ne bih mogao da živim sa sobom, osjećao bih se kao da sam nekog opljačkao”, napisao je petostruki šampion svijeta.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE 24

SPORTSKI EKRAN SUBOTA 07:00 F1 Japan, kvalifikacije

SK 1

08:10 Moto GP Malezija, kvalifikacije 08:45 Biciklizam 09:05 Moto 2 Malezija, kvalifikacije 09:30 Hokej na travi

SK 1

12:15 Frankfurt - Bajern M, fudbal žene 13:00 Brazil - Korea, fudbal 14:00 WTA Linc, tenis

SK 1

14:00 St. Peterzburg - Zagreb, rukomet 14:30 Hokej na travi

Eurosport 2 Arenasport 2

17:00 Zadar - Cedevita, košarka

Arenasport 1 Eurosport 2

18:00 Mirandes - Alaves, fudbal

SK 1

18:00 Lugo - Kordoba, fudbal

SK 2

18:15 Real Madrid B - Rekreativo, fudbal

SK 3

19:00 MZT - Budućnost, košarka

Arenasport 1

19:00 Krka - Partizan, košarka

Arenasport 2

20:00 Sabadelj - Las Palmas, fudbal 20:30 Borilački sport 21:00 Crvena Z. - Radnički, košarka

Arenasport 1

23:30 Fluminense - Gremio, fudbal

Arenasport 1

08:00 F1 Japan, trka 08:45 Biciklizam 09:30 Hokej na travi

SK 1 SK 2

12:00 Nižnji Novgorod - Lijetvus, košarka

SK 1

12:00 Barselona B - Deportivo, fudbal

SK 3

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

12:15 Laboral kuća - Gran Kanarija, košarka

Takmičenje gimnastičarki u Melburnu ostaće upamćeno i po dramatičnom duelu Latinjine i 13 godina starije Agneš Keleti iz Mađarske u trenutku kada su sovjetski tenkovi ušli u Budimpeštu. Keletijeva je na Igre u Melburnu došla kao favorit, izjednačila je učinak Latinjine sa četiri zlatne medalje, ali je ostala iza glavne rivalke u višeboju. Na Svjetskom prvenstvu 1958. godine, Latinjina je zadivila svijet, kada je nastupila tokom trudnoće i pobijedila u pet od šest disciplina. Uspjeh iz Melburna, sa šest osvojenih medalja ponovila je i na Igrama u Rimu, 1960. godine, odnosno četiri godine kasnije u Tokiju. U Rimu je osvojila tri zlata, u višeboju, ekipnoj konkurenciji i parteru (kao i dva srebra dvovisinski razboj, greda i jednu bronzu – preskok), a u Tokiju dva zlata, u parteru, gde je bila nedodirljiva, odnosno kao predvodnica neprikosnovenog tima SSSR

14:30 WTA Linc, tenis

14:15 Hokej na travi 15:00 CSKA - VEF, košarka

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Eurosport Eurosport 2

10:30 ATP Šangaj, tenis finale

● EPSKI DUEL U MELBURNU

(plus dva srebra – višeboj i preskok, odnosno dvije bronze – dvovisinski razboj i greda). U Tokiju je međutim, izgubila titulu u višeboju, nakon neuspjeha u duelu sa Verom Časlavskom iz Čehoslovačke. Poslije Svjetskog prvenstva 1966. završila je karijeru. Od 1967. do 1977. bila je trener tima SSSR, da bi 1980. bila izabrana za glavnog organizatora takmičenja u gimastici na Olimpijskim igrama u Moskvi. Godine 1989. je odlikovana od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta, a 1998. uvrštena je u Kuću slavnih. Nakon raspada Sovjetskog saveza uzela je rusko državljanstvo i trenutno živi u Podmoskovlju. * U sljedećem vikend izdanju: Majkl Džonson

SK 1

10:00 Moto GP Malezija, trka

12:00 Hokej na travi

Latinjina je tek igrom slučaja ušla u svijet gimnastike. Počela je kao balerina, ali je odustala od baleta kada je u rodnom Kersonu ostala bez koreografa, koji se preselio u drugi grad. Gimnastikom je ozbiljnije počela da se bavi nakon selidbe u Kijev i sa 19 godina debitovala je na međunarodnoj sceni, na Svjetskom prvenstvu u Rimu, osvojivši odmah zlatnu medalju, u ekipnoj konkurenciji. Dvije godine kasnije debitovala je na Olimpijskim igra, održanim u Melburnu, pokupivši šest medalja, od toga četiri zlatne, u višeboju, preskoku, parteru i ekipnoj konkurenciji (osvojila i jedno srebro, na dvovisinskom razboju i jednu bronzu, u ekipnoj konkurenciji na pokretnoj spravi).

SK 2 Eurosport

NEDJELJA

jeno veličanstvo - Larisa Latinjina! Sovjetska gimnastičarka do Igara u Londonu 2012. bila je najuspješnija učesnica Olimpijskih igara. Jedina takmičarka do tada u bilo kom sportu, bilo muškoj ili ženskoj konkurenciji, koja je osvojila 18 olimpijskih medalja, od toga čak devet zlatnih, što je samo jedan u nizu rekorda najslavnije gimnastičarke svih vremena koji je dugo odolijevao izazovima. Prošle godine njen uspjeh nadmašio je Majkl Felps, ali jasno je da Latinjina (učesnica Igara u Melburnu, Rimu i Tokiju i samo jedna od tri sportistkinje koje su tri puta osvajale zlatnu medalju u istoj disciplini) ostaje simbol olimpizma i sporta uopšte.

● NESUĐENA BALERINA

Arenasport 2

16:30 Celje - Nekar Leven, rukomet 18:00 Američki fudbal

Rođena u Ukrajini, Larisa Latinjina u ranoj mladosti nije ni sanjala da će se jednog dana baviti gimnastikom, a kamoli biti njena ikona, neko o kome će se dugo govoriti, pisati ode...

SK 2 Eurosport

14:00 ATP Šangaj, tenis

Eurosport 2 Arenasport 1

13:15 Plimut - Portsmaut, fudbal

Larisa Latinjina, najveća sportistkinja u istoriji

SK 1 Eurosport 2

10:30 ATP Šangaj, tenis

Trudna legenda

SK 1 Eurosport

Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport 2 Eurosport SK 1

15:00 Lajpcig - Krim, rukomet

Arenasport 2

16:00 Visla - Volfzburg, fudbal

Eurosport 2

17:00 Grand Litoral - Kolding, rukomet

Arenasport 2

17:00 Koventri - Šefilf J, fudbal

SK 2

17:00 Hihon - Jaen, fudbal

SK 2

17:00 Široki - Olimpija, košarka 17:30 Olimpija - HC Bolzano, hokej

Arenasport 1 SK 3

17:30 Medveščak - Spartak M, hokej

SK 1

18:00 Barselona - Valensija, košarka

Arenasport 4

19:00 Mega Vizura - Igokea, košarka

Arenasport 1

19:00 Baltimor - Grin Bej, ragbi

Arenasport 2

20:00 Pikado

Eurosport

21:00 Los Anđeles - Florida, hokej

Arenasport 1

21:00 Atletiko - Kruzeiro, fudbal

Arenasport 3

22:30 Nju Ingland - Nju Orleans, ragbi

Arenasport 2

23:15 Boka Juniors - Rozario, fudbal 02:15 Njuels - River Plata, fudbal 03:00 Portland - Sijetl, fudbal

SK 3 SK 3 Arenasport 1

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

ABA LIGA (3. KOLO)

Plavi u rodinom grotlu Sudar dva učesnika Evrokupa: Košarkaši Budućnosti gostuju večeras (19.00) u Skoplju ekipi MZT Treća stanica plave ekspedicije u 14. regionalnom šampionatu jeste Skoplje. Košarkaškog vladara Crne Gore dočekaće večeras MZT, u grotlu svoje “Boris Trajkovski” Arene. Popularne makedonske “rode” spremaju paklen doček za rivala iz Njegoševog parka, koji je prošle sezone, tačnije 5. januara ove godine, slavio na istom mjestu 76:69, dok je u “Morači” takođe bio moćan (81:71). “Čeka nas teško gostovanje. Ekipa MZT-a je vrlo iskusna ekipa, koja je dobro pokrivena na spoljnim i unutrašnjim pozicijama”, priznaje reprezentativac Crne Gore i dugogodišnji kapiten Budućnosti Marko Popović, pred okršaj učesnika Evrokupa. Uprkos činjenici da izabranike Igora Jovovića čeka izuzetno složen zadatak u glavnom gradu Makedonije, Popović zna koje će oružje, ukoliko bude iskorišćeno na pravi način, srušiti Todora Gečevskog, bivšeg igrača Budućnosti Nikolu Otaševića, Ognjena, odnosno Damjana Stojanovskog društvo. “Pokazali smo u posljednjem meču protiv Zadra snagu kolektiva, igrali od početka do kraja maksimalno angažovano i kocentrisano, kako u napadu, tako i u odbrani. Zato, mislim da je upravo to ključ uspjeha, ne samo večeras, već i u svim narednim utakmicama koje nas očekuju. U svaki meč ulazimo sa ciljem da pobijedimo, a da li će tako biti večeras u Skoplju - vidjećemo. Pružićemo sve od sebe i nadamo se pozitivnom rezultatu”, naglašava Marko Popović, koji je prije dva dana proslavio 28. rođendan, pa bi trijumf nad timom Vlade Vukoičića predstavljao lijep poklon. A.P.

RASPORED SUBOTA 17.00 - Zadar - Cedevita 19.00 - Krka - Partizan 19.00 - MZT - Budućnost 21.00 - C. Zvezda - Radnički NEDJELJA 17.00 - Široki - Olimpija 19.00 - Cibona - Solnok 19.00 - Mega Vizura - Igokea

Radnički nokautirao Budvu 16:3 ĐENOVA - Gradski bazen. Gledalaca: 500. Sudije: Buk (Španija) i Špigl (Njemačka). Peterci: Radnički 3(3). Igrač više: Radnički 4(2), Budva 13(2). Rez. po četvrtinama: 4:0, 4:1, 3:1, 5:1. RADNIČKI: Radić, Burić 5, Rozental 1, Korolija 2, Gak, Miličić, Ćirić 1, Basara, Zloković 1, F. Filipović 3, D. Marković 1, Đ. Filipović 2, Stivens. Trener: Jovović. BUDVA: Lazović, Vukmirović, Durdić, Mitrović 1, De Trejn, Semjuels, Lobov 1, Popović 1, N. Marković, Cvetković, Ivančević, Paškvalin, Zubac. Trener: Pejaković. Radnički je bio ubjedljiv u prvom krugu kvalifikacija, ništa se nije promijenilo ni petnaestak dana u drugoj rundi! Rutinski, lagano i ubjedljivo - aktuelni osvajač Evrokupa “sredio” je našeg šampiona Budvu u Đenovi - 16:3. Novi meč na turniru tim sa bazena “Dragan Trifunović” odigraće danas od 18.30 sati protiv velikana iz Zagreba Mladosti, dok ih sjutra ujutro (10.30) čeka rano buđenje i utakmica sa još jednim galaktičkim timom Pro Rekom. Podsjećamo plasman u Ligu šampiona sa turnira u Italiji obezbijediće dva prvoplasirana tima, treći ide u slabiji Evrokup, dok se za posljednjeg završavaju evropski izazovi za ovu sezonu... K.B.

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

Poraz od Njemačke: Luka Đorđević u duelu sa Rudigerom i Folandom

MLADA REPREZENTACIJA

Panceri kaznili hrabre sokoliće Odličan utisak uprkos porazu: Crna Gora izgubila od Njemačke (2:0) LIGA ŠAMPIONA

Odbrana donosi veliki trijumf

Naše šampionke u nedjelju (18h) protiv jakog Ferencvaroša - kružna napadačica “plavih” Dragana Cvijić zna kako treba igrati u Mađarskoj Miloš Pavićević

ublin je preslišan, ali i odmah potom arhiviran, jer realno poljski tim nije mogao na pravi način da parira našem šampionu, koji će na pravom ispitu biti već u nedjelju, kada će za rivala imati Ferencvaroš. Ovaj meč je mnogo važniji za domaći tim, koji bi u slučaju poraza mogao da se nađe u velikom problemu, jer su Tomori i drugarice prije nedjelju pognute glave napustile teren nakon meča u Danskoj protiv Midtjilenda (32:23).

Međutim, ukoliko bi izabranice Dragana Adžića slavile, bio bi to veliki korak ka plasmanu u narednu fazu takmičenja, s obzirom da je FTC uz “plave” najjači tim u grupi B. “Čitave nedjelje smo se kvalitetno pripremali za meč sa Ferencvarošem i mislim da smo spremne da odigramo na željenom nivou”, bile su prve riječi Dragane Cvijić, koja će u nedjelju voditi veliku borbu na crti sa protivničkim igračicama.

● FTC SAVLADAO ĐER Dama od koje se puno očekuje u Mađarskoj smatra da ih FTC nema čime iznenaditi. “Dobro znamo kvalitet protivnika i sigurno da nas ne smije opustiti rezultat iz Ikasta, gdje je Ferencvaroš ubjedljivo poražen. Sigurna sam da to nije njihovo pravo lice, već ono kada su nedavno savladale odličnu ekipu Đera.” Kada je Dragana na željenom nivou, onda Budućnost igra kao sat. Ukoliko žele trijumf, “pave” će

prije svega odlično morati da odigraju u odbrani. “Znamo kako možemo do pobjede, a to je samo ukoliko u odbrani odigramo bez greške. U Mađarsku idemo sa namjerom da trijumfujemo i učinićemo sve da olakšamo sebi put do druge faze.”

● SPRIJEČITI TRANZICIJU Sličnog mišljenja je i njena saigračica Majda Mehmedović, koja je protiv Lublina odigrala bez greške. “Ne smijemo dozvoliti tranziciju koju vuku bekovi Ferencvaroša. Moramo se brzo vraćati u odbra-

Tomori: Moramo savladati Budućnost Najbolja igračica FTC-a je na jučerašnjem presu bila jasna šta njen tim želi na sjutrašnjem meču. “Dolazi nam u goste odlična ekipa. Budućnost je ove sezone znatno pojačana, doveli su Neagu, Dalbi, Nikitinu i još nekoliko odličnih igračica, tako da su jedni od favorita za osva-

janje Lige šampiona. Ipak mi smo imale nešto lošiji start i sigurno da možemo bolje u svim segmentima igre, tako da u nedjelju nema kalkulacija, jednostavno moramo slaviti i tako se vratiti u igru za jedno od prva dva mjesta u grupi”, poručila je Tomori.

preko Filipa Hofmana nakon kornera i loše reakcije crvene odbrane. Međutim, naši mladići su imali svoje velike prilike - Stefan Mugoša je, poslije fantastične asistencije Luke Đorđevića, gađao tik pored gola u 32. minutu, dok je odmah nakon toga Marko Bakić proigrao napadača Tventea, ali je njegov udarac spriječio sjajni golman Ter Štegen. U nastavku je posada Horsta Hrubeša držala konce igre, Hofman je pogodio i stativu, ali je ponovo šansu utakmice imao Mugoša, ali je njegov pokušaj iz okreta ukrotio čuvar mreže Menhengladbaha. Pored Mugoše, pokušao je još Janković, ali se fizički pripremljeniji protivnik bolje snašao u finišu, što je rezultiralo golom za 2:0 u posljednjim minutima meča, kada je Kevin Voland savladao odličnog Danijela Petkovića i potvrdio treću pobjedu za svoj tim, uz gol razliku za sada 9:0. A.P. GRUPA 6 Njemačka - Crna Gora Rumunija - Irska 0:0 1. Njemačka 3 3 0 2. Crna Gora 3 2 0 3. Irska 3 1 1 4. Rumunija 3 0 2 5. F. Ostrva 4 0 1

2:0 (1:0) 0 1 1 1 3

9:0 9 6:4 6 4:5 4 4:5 2 3:12 1

KADETSKA REPREZENTACIJA

Odluka protiv BiH

● BEKOVI NAJJAČI DIO TIMA Najjače oružje FTC je bekovski trio koji predvodi Zuzana Tomori. “Ne samo da moramo nju zaostaviti, nego i ostale igračice na bekovskim pozicijama koje već duže vrijeme igraju zajedno. To neće biti lako, ali svakako da to možemo”, poručila je kružna napadačica našeg šampiona.

VISBADEN - Stadion: Brita Arena. Golovi: 1:0 Hofman 25’, 2:0 Voland 90. Sudija: Mihail Vilkov 7 (Rusija). Žuti kartoni: Mustafi (Njemačka), Janković (Crna Gora). NJEMAČKA: Ter Štegen 7,5, Rudiger 6,5, Ginter 6, Mustafi 6,5, Platenhart 6, Gejs 6,5, Kan 6 (od 87. A.Hofman), Voland 7, Jones 6,5 (od 77. Mali), Šulc 5,5 (od 46. Bitenkur 6), F. Hofman 7. Selektor: Horst Hrubeš 7. CRNA GORA: Petković 6,5, Gojačanin 6, Stijepović 5,5 (od 46. Radunović 5,5), Bakrač 6, Alić 6, Janković 6,5, Kosović6 (od 62. Jovović), Vukčević 6 (od 73. Boljević), Bakić 6,5, Đorđević 6,5, Mugoša 6,5. Selektor: Dušan Vlaisavljević 6,5. Premijerni poraz doživjela je mlada selekcija Crne Gore u kvalfikacijama za Evropsko prvenstvo, koje će se 2015. održati u Češkoj. Preveliki zalogaj za četu Dušana Vlaisavljevića bila je Njemačka, iako su “hrabri sokolići” mogli skupo da koštaju “pancere”. “Nikad bolja utakmica mladih selekcija. Žao mi je što nijesmo iskoristili tri ili četiri šanse koje smo stvorili i što smo u nadoknadi vremena primili gol. Ponosan sam na svoje igrače kako su igrali protiv momaka koji su standardni u Bundesligi”, rekao je poslije utakmice Vlaisavljević. Domaćin je poveo u 25. minutu

GRUPA A

Subota 19.00 - Baia Mar - Đer Nedjelja 20.25 - Hipo - Turinger

GRUPA B

Subota 20.00 - Lublin - Midtjilend Nedjelja 18.00 - FTC - Budućnost

GRUPA C

Subota 16.00 - Savehof - Mec Nedjelja 15.00 - Lajpcig - Krim

GRUPA D

Sinoć Vardar - Larvik 27:27 Subota 18.00 - Podravka - Bera Bera

nu, koju moramo odigrati fenomenalno kako bismo došle u poziciju da napravimo željeni rezultat. Biće teško, poznato nam je koliko je vruć teren u Ferencvarošu, ali ipak vjerujemo da možemo odigrati kako se od nas očekuje”, jasna je Mehmedović.

Kvalifikacioni turnir u Sarajevu za odlazak na kadetsko Evropsko prvenstvo završava se u nedjelju (utakmice počinju u 15.00), elitnu rundu će obezbijediti dvije prvoplasirane reprezentacije, a Crna Gora ima svoju šansu uprkos što su pretrpljena dva poraza... Računica je sljedeća: Hrvatska mora da izgubi od Portugala (obezbijedili elitnu fazu), a crveni moraju da slave sa dva gola ra-

TABELA NEDJELJA 15.00 - Portugal - Hrvatska 15.00 - BiH - Crna Gora 1. Portugal 2 2 0 0 4:1 2. BiH 2 1 0 1 2:2 3. Hrvatska 2 1 0 1 1:2 4. Crna Gora 2 0 0 2 1:3

6 3 3 0

zlike u duelu sa domaćinom Bosnom i Hercegovinom... B.T.

DRUGA LIGA

Bokelj u Bijelom Polju Apsolutni lider Druge lige gostuje dojučerašnjem prvoligašu - Bokelj igra protiv Jedinstva koji ne liči na ekipu koja je prošle godine igrala elitu. Ali Bijelo Polje je uvijek teško gostovanje... KiksuKotorana a se nadaju drugoplasirani i trećeplasirani tim kako bi im se makar malo približili - Berane napada Arsenal, dok Kom igra protiv Zore... RASPORED 10. KOLA, NEDJELJA U 15.00: Jedinstvo - Bokelj, Bratstvo - Arsenal, Kom Zora, Ibar - Jezro, Berane - Igalo, Zabjelo - Cetinje. B.T.

TABELA 1. Bokelj 2. Berane 3. Kom 4. Cetinje 5. Zora 6. Arsenal 7. Jezero 8. Zabjelo 9. Ibar 10. Jedinstvo 11. Bratstvo 12. Igalo

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

7 6 5 4 4 4 3 3 2 2 1 0

2 0 2 2 2 1 3 2 3 3 3 3

0 3 2 3 3 4 3 4 4 4 5 6

13:1 23 21:9 18 12:5 17 13:12 14 12:11 14 8:9 13 7:7 12 8:15 11 3:9 9 3:10 9 8:13 6 4:11 3

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

KVALIFIKACIJE ZA SP

Belgija ugasila ª vatreneº i krenula put Brazila Đavoli se preko Hrvata plasirali na SP, BiH na korak od sna - “lale” razmontirale Mađare Nakon 11 godina čekanja, prvi put poslije Japana i Južne Koreje, Belgija će ponovo igrati na svjetskom fudbalskom prvenstvu. Ovog puta će “crveni đavoli” put Brazila, jer su savladali (2:1) Hrvatsku na “Maksimiru” i na krilima Romelua Lukakua osvojili vrh grupe A. “Hrvati su se borili i i očekivali smo to, ali smo uspjeli da je zaustavimo i da ostvarimo veliku pobjedu. Računali smo na dobro raspoloženje nekih igrača i pogodili smo, a nagrada za to jeste plasman na Svjetsko prvenstvo”, naglasio je selektor Belgije Mark Vilmots, koji je siguran da će se i izabranici Igora Štimca naći u Riju, iako će morati preko baraža da

jure taj cilj. Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je rutinski odradila Lihtenštajn (4:1), čime je stigla na korak od velikog uspjeha, koji će morati da potvrdi pobjedom nad Litvanijom u gostima za nekoliko dana, sa obzirom da je i Grčka slavila protiv Slovačke. “Odigrali smo maestralno taj prvi dio, dok smo u nastavku razmišljali o tom posljednjem, najvažnijem meču”, priznao je Zvjezdan Misimović. Švajcarci su trijumfom u Tirani, nad Albanijom, takođe čekirali kartu za zemlju kafe i sambe, dok su se Holanđani prosto iživili na nesrećnu Mađarsku - 8:1! A.Popović

Oproštaj velikog Dejana Stankovića Na “Karađorđu” u Novom Sadu oprostio se od reprezentacije Dejan Stanković. On je odigrao 10 minuta u dresu Srbije protiv Japana (2:0) u prijateljskom meču, sa broje 103 na leđima, koliko je na kraju i imao nastupa za “orlove”. Nakon 10 minuta sudija je zaustavio igru, a legendarni Deki se i zva-

Grupa B

Grupa A

9 9 9 9 9 9

8 5 3 3 2 2

1 2 2 0 2 1

0 2 4 6 5 6

17:3 25 12:7 17 13:10 11 8:19 9 6:12 8 6:11 7

1. Italija 2. Bugarska 3. Danska 4. Češka 5. Jermenija 6. Malta

Grupa C

9 9 9 9 9 9

6 3 3 3 4 1

3 4 4 3 0 0

0 2 2 3 5 8

Andora - Rumunija 0:4 Estonija - Turska 0:2 Holandija - Mađarska 8:1

1. Njemačka 2. Švedska 3. Austrija 4. Rep. Irska 5. Kazahstan 6. Farska O.

1. Holandija 2. Turska 3. Rumunija 4. Mađarska 5. Estonija 6. Andora

8 6 4 3 1 0

1 2 2 2 2 1

0 1 3 4 6 8

31:7 25 16:9 20 17:10 14 13:16 11 5:18 5 4:26 1

Grupa E

9 9 9 9 9 9

6 5 5 3 3 1

3 1 0 2 1 1

0 3 4 4 5 7

16:6 21 16:14 16 14:10 15 9:12 11 9:11 10 4:15 4

7 7 3 3 2 0

1 1 3 2 1 2

1 1 1 2 1 0

0 3 3 3 6 9

32:5 16:7 17:12 19:20 6:18 0:28

25 16 16 14 7 0

1. Rusija 9 2. Portugal 8 3. Izrael 8 4. Azerbejdžan 5. Sj. Irska 9 6. Luksemburg

7 5 3 9 1 9

0 2 3 1 3 1

2 1 2 5 5 3

19:4 18:8 17:12 3 6:10 8:16 5 7:23

21 17 12 8 6 6

Grupa I

Litvanija - Letonija 2:0 BiH - Lihtenštajn 4:1 Grčka - Slovačka 1:0 9 9 9 9 9 9

8 5 5 4 2 0

Azerbejdžan - Severna Irska 2:0 Luksemburg - Rusija 0:4 Portugal - Izrael (kasno sinoć)

Grupa G

1. BiH 2. Grčka 3. Slovačka 4. Litvanija 5. Letonija 6. Lihtenštajn

9 9 9 9 9 9

Grupa F

Albanija - Švajcarska 1:2 Island - Kipar 2:0 Slovenija - Norveška 3:0 1. Švajcarska 2. Island 3. Slovenija 4. Norveška 5. Albanija 6. Kipar

17:7 21 14:8 13 11:12 13 12:9 12 10:11 12 5:22 3

Grupa D

Farska ostrva - Kazahstan 1:1 Nemačka - Republika Irska 3:0 Švedska - Austrija 2:1 9 9 9 9 9 9

Tužan kraj jedne vrlo lijepe priče Crna Gora položila oružje pred Engleskom tek na četvrtom meču - u utrobi ostrvskog ponosa gordi Albion slavio sa 4:1

Jermenija - Bugarska 2:1 Malta - Češka 1:4 Danska - Italija 2:2

Hrvatska - Belgija 1:2 Vels - Makedonija 1:0 1. Belgija 2. Hrvatska 3. Srbija 4. Vels 5. Škotska 6. Makedonija

nično oprostio, predavši kapitensku traku Branislavu Ivanoviću. “ Ne znam da li da se smijem ili da plačem. Najradije bih se smijao i plakao u isto vrijeme. Nije bitno da li je bila prva, dvadesetpeta, pedeseta ili sto treća utakmica, jer sam svaku odigrao srcem”, zaključio je 35-godišnji vezista.

BOLAN PORAZ

Španija - Belorusija (kasno sinoć) 1 1 3 4 6 7

29:6 10:4 9:8 9:10 8:18 4:23

22 22 12 11 7 2

1. Španija 6 2. Francuska 3. Finska 4. Gruzija 5. Bjelorusija7

4 7 7 7 1

2 4 2 1 1

0 2 3 2 5

10:2 1 12:6 2 5:6 4 3:8 6:14

14 14 9 5 4

Iz Londona Miloš Antić

akav kraj kvalifikacione priče - u utrobi engleskog ponosa, pred 80.807 duša po natopljenom, ali perfektno pripremljenom terenu izabranici Branka Brnovića pali su drugi put u grupi H. Engleska je tek u četvrtom meču dobila Crnu Goru, sa ubjedljivih 4:1 naplatila sve rane iz bliske prošlosti, pa će meč sa Moldavijom u utorak veče pod Gorivcom biti lišen rezultatskog značaja. Biće to, međutim, prilika da se napuni stadion kako bi se još jednom poklonili momcima koji su nam donijeli toliko radosti. Momcima za koje jasno da bez petorice standardnih i sa toliko problema uoči odlučujućeg meča nijesu isti tim.

Svega nekoliko minuta nakon što je Vemblijem drugi put u našoj kratkoj fudbalskoj istoriji prošetala džinovska crnogorska zastava, a naši navijači opet osjetili neviđeni ponos Englezi su krenuli u juriše. Crna Gora je brzo sabijena u krilo Vukašina Poleksića, teš-

ko se iznosila lopta, usljed visokog engleskog presinga dva - tri vezana pasa bilo je nemoguće odraditi. Velikih prilika međutim nije bilo, nekoliko šuteva iz daljine, gdje Poleksić nije imao potrebu da interveniše i jedan udarac Danija Velbeka skoro iz mrtvog ugla kada je

ENGLESKA CRNA GORA

LONDON - Stadion: Vembli. Gledalaca: oko 81.000. GOLOVI: 1:0 Runi u 49, 2:0 Bošković (autogol) u 62, 2:1 Damjanović u 71, 3:1 Tausend u 78, 4:1 Staridž u 90. Sudija: Alberto Undijano Maljenko (Španija) 7,5. Pomoćnici: Roberto Diaz Perez (Španija) 7,5, Raul Kabanjero Martinez (Španija) 7,5. Žuti kartoni: Voker (Engleska), Volkov, Pavićević (Crna Gora).

Hart 6,5, Volker 6,5, Kejhil 6,5, Jagilka 7, Bejns 6,5, Džerard 7 (od 87. Milner -), Lampard 6 (od 65. Kerik -), Tausend 7,5 (od 80. Vilšir -), Velbek 7, Runi 7,5, Staridž 7,5 Selektor: Roj Hodžson 7

Poleksić 6,5, Pavićević 6 (od 57. Bećiraj -), Kecojević 6, Savić 6,5, Jovanović 6, Zverotić 6, Drinčić 5,5, Bošković 5,5, Volkov 5,5 (od 73. Vukčević -), Jovetić 6,5 (od 81. Kasalica -), Damjanović 7 Selektor: Branko Brnović 6 IGRAČ UTAKMICE: Andros Tausend

Stefan Savić: Razočarani smo Stefan Savić je vodio veliku borbu sa ofanzivcima Engleske, a onda je na kraju čestitao “gordom Albionu”... “Razočarani smo rezultatom, ali biti do kraja u igri za odlazak na Mundijal u ovakvoj grupi nije mala stvar. Ponosan sam na sve što smo uradili do sada”. Hoćete li imati motiva protiv Moldavije u utorak veče? “Igramo za reprezentaciju, a kada je tako želja je uvijek tu. Potrudićemo se da pobijedimo kako bi se odužili navijačima, cijeloj Crnoj Gori”, jasan je defanzivac Fiorentine.

lopta pogodila našeg golmana.

●ČEKALI SMO KONTRU, A RU NI PROMAŠIO VIĐEN GOL Kako je vrijeme prolazilo, hrabri sokolovi su dolazili do daha, počeli da drže loptu najviše zahvaljujući tehničarima Branku Boškoviću, Nikoli Drinčiću i Stevanu Jovetiću pomjerili linije tima ka naprijed i odmah je postalo jasno da bi domaćin mogao da ima problema kada se otvori iole više prostora. Čekali smo da sijevne kontra kao u Ukrajini i Poljskoj, jer je meč neodoljivo podsjećao na one iz Kijeva i Varšave, ali smo se brzo suočili sa najvećom engleskom šansom. Stigla je baš iz kontranapada u smiraj prvog dijela - prodali smo loptu na dvadeetak metara od Hartovog gola, Vejn Runi je izbacio u vatru neugodnog debitanta Androsa Tausenda, Poleksić odbio njegov šut, a Runi promašio viđeni gol. Na poluvremenu je sa Olimpij-

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

EnGlEska

Crna Gora

skog stadiona iz Kijeva stigla vijest o trijumfu žutih protiv Poljaka i to je bio znak domaćinu da krene jače, jer je rezultat ostavljao stvari otvorene pred posljednje kolo.

●Odahnula nemOćna engleska I umjesto da gol ako je već morao da stigne dođe nakon uraganskih napada gordog Albiona dozvolili smo sebi luksuz da Poleksić bude savladan iz kontre - Tausend je vukao loptu dobrih 70 metara da ga niko mrko nije pogledao, ni slučajno faulirao, zavrnuo na drugu stativu gdje je iz punog trka šutirao Velbek, odlično je reagovao Poleksić, ali Vejn Runi nije propustio drugi poklon - 1:0. Velika, do tada nemoćna Engleska mogla je da odahne, crnogorska brava je otključana, a Roj Hodžson, nakon što je prvi put ustao sa klupe, je konačno mogao da odahne. Još kada je Bošković nesrećno zatresao sopstvenu mrežu, Jovetić uzdrmao prečku u narednom napadu, a Englezi nakon toga promašili

tri zicera mislilo se da su Džerard i družina konačno riješili misteriju zvanu Crna Gora.

●strah na Vembliju, a Onda slaVlje Ponosni momci ponosnog selektora Branka Brnovića nijesu međutim tek tako htjeli da stave tačku na kvalifikacije. Ni iz čega stigao je gol koji je utišao Vembli - šutirao je Fatos Bećiraj, Dejan Damjanović skrenuo loptu i ona je završila iza leđa Harta. Kakav strah se tada osjetio na Vembliju, duhovi prošlosti nadvili su se nad hramom fudbala, ali se za rješenje meča pobrinuo man of the match Andros Tausend - prvo je oduvao Vukčevića u duelu a onda “slabijom” desnom nogom sa 20tak metara uz pomoć stative natjerao je Poleksića na kapitulaciju. Roj Hodžson je pobjednički podigao ruke uvis, a Brnović gledao kako odlazi i posljednji voz za Brazil. Gol Staridža sa bijele tačke u nadoknadi vremena samo je dodatno razgalio englesku masu i natjerao ih da sanjaju nerealne snove.

Jarmolenko pospremio Poljsku Poljska je pobjedom nad žutima u Harkovu mogla da ostane u trci za Mundijal, držali su se, imali situacija, ali onda je ukrajinsku naciju obradovao majstor rođen 23. oktobra 1989. godine - andrej jermolenko! Momak koji se izigrao pod Goricom u trijumfu Ukrajine nad Crnom Gorom (4:0) je u 64. minutu pospremio loptu u mrežu što je značilo da Ukrajina ima izgledne šanse da se nađe na Mundijalu u Brazilu 2014. godine. Žuti predvođeni selektorom mihailom Fomenkom u posljednjem kolu igraju sa laganim San Marinom, pa sigurno u džepu imaju baraž, a možda i direktno odu u zemlju gdje se fudbal igra najljepše...

Brnović: Primili jeftine golove Selektor branko brnović je dobro postavio ekipu, ali su nespremnost i greške na kraju koštale Crnu Goru... “Zaslužena pobjeda Engleske, čestitam im, ali stojim iza toga da je rezultat visok. Fizički smo pali u drugom poluvremenu, jeftino smo primili golove - na naše greške”, rekao je sinoć posle meča Brnović. Šta bi bilo da smo bili kompletni? “Ne mogu da kažem da bi dobi-

li Englesku, bilo bi neozbiljno i glupo. Međutim, siguran sam da bi odigrali bolje. Momcima ništa ne zamjeram, svaka im čast na svemu što su uradili” da li Vam je žao što smo na kraju treći, a dugo smo bili prvi, a poslije poraza od ukrajine drugi? “Naravno da jeste. Bili smo dobri u ovim kvalifikacijama većim dijelom. Nadam se da ćemo vrlo brzo pošto se sistem mijenja otići na

neko prvenstvo”, zna selektor da će na EP 2016. učestvovati 24 reprezentacije, a to znači da će iz grupe ići najbolje tri. hoće li biti treća sreća za Vas? Vodili ste selekciju u finišu kvalifikacija za eurO 2012, pa sada za mundijal 2014... “Vidjećemo. Imamo još da odigramo utakmicu sa Moldavijom, vjerujem da će momci biti pravi i daćemo slaviti”.

GRUPA H 3:0 (0:0) 1:0 (0:0) 4:1 (0:0)

Moldavija - San Marino Ukrajina - Poljska Engleska - Crna Gora 15. oktobar Engleska - Poljska Crna Gora - Moldavija Ukrajina - San Marino 1. Engleska 2. Ukrajina 3. Crna Gora 4. Poljska 5. Moldovija 6. S.Marino

9 9 9 9 9 9

5 5 4 3 2 0

4 3 3 4 2 0

0 1 2 2 5 9

29:4 20:4 16:12 18:10 7:15 1:46

19 18 15 13 8 0

EnGlEska

Crna Gora

bolno

Zla sudbina i gordi Albion rasprĹĄili san o Mundijalu Ponosna Crna Gora ne ide na Svjetsko prvenstvo u Brazil - Engleska na taliÄ?nom Vembliju slavila sa 4:1, Ukrajina odradila Poljake u Harkova 1:0 STR. 30-31.

4:1

SUbota i neDjelja, 12. i 13. 10. 2013. broj 660 GoDiNA iii

33 žENA MUZIKA I MODA

M.I..A. za ª Versaćeº Muzička zvijezda M.I.A. dizajnirala je limitiranu kolekciju za brend “Versaće”. Kako je Donatela Vesraće potvrdila, ova kolekcija, pod imenom “M.I.A. versus Versace”, biće pristupačnija i okrenuta mlađoj publici. Kolekcija sadrži 19 komada muške i ženske odjeće a inspirisana je kopijama “Versaće” komada koje je pjevačica često nalazila na londonskim pijacama. Meduza kao zaštitni znak kuće “Versaće” našla je na različitim komadima odjeće od košulja, jakni pa do haljina. M.I.A predlaže ove jeseni svilene pantalone i s uzorkom velikih zlatnih medaljona, mini haljine od džerseja, upečatljive majice ali i duge svilene košulje koje podsjećaju na “Versaće” kolekcije iz 80-ih godina. Kolekcija će biti u prodaji od 16. oktobra.

KORISNO

Spriječite pojavu moljaca

Džemper koji mijenja jaknu MODERNO

Marija Ivanović

obar i kvalitetan džemper osnova je garderobe za zimske i jesenje mjesece. U jesenjim mjesecima posebno mogu biti korisni predimenzionirani džemperi koji mogu zamijeniti jaknu ili mantil. S obzirom da je većina njih izrađena od vune i da ih karakteriše to što su topli idealan su komad kada vam se ne nose ni sakoi ni jakne, a bitno vam je da vam bude toplo.

Džempere koji su i ove godine u modi karakteriše to što su formom duži i ležerniji, a nadasve topli, pa su kao takvi sjajni za kombinovanje. Ove odjevne komade možete nositi tokom jeseni umjesto jakne ili mantila a zimi će vam koristiti da vas zagriju ispod kaputa. Ono što je sjajno kada su ovakvi džemperi u pitanju jeste da se uklapaju uz najrazličitije stilove i kombinacije a nosivi su bez obzira na životno doba kom pripadate. Kako ga kombinovati ?

Djevojke koje prate modu i okrenute su ležernijem stilu nosiće ga sa kožnim helankama i bajkerskim čizmama. Neke od najpoznatijih trendseterki poput Majli Sajrus, Kim Kardašijan, Eve Mendez, Džesike Albe bez kardigana ne izlaze u šetnju a neke ga od njih bez kaputa čak i tokom zime. Sportski tipovi kombinovaće džemper sa patikama, trenerkama ili farmerkama bilo da su one bojfred ili skini model. Za dame koje vole sofisticiranije komade i ne libe se eksperimentisanja

na to sa modnim stilovima predimenzionarni kardigan preporučijemo i sa visokim potpeticama i haljinama. Ovaj model džempera može se nositi i sa uzanim haljinama koje vuku na eleganciju. Za dnevne varijante nosite ga sa košuljom ili majicom, ravnim čizmama, “martinkama”, “agsicama”, “jahačkim” ili “kanadžankama”. Kada je materijal u pitanju većina njih izrađena je od vune i toplog pletiva, kašmira pa su kao takvi veoma udobni i topli. Što se boja tiče u ponudi su razne varijante, jednobojni, sa prugama u cvijetnim motivima, bogatog kolora. Dizel, Riplej, Ges, Asos, H&M, Berška, Zara, Desigual, samo su neki od brendova koji imaju sjajnu ponudu predimezionarnih džempera. Cijena naravno zavisi od brenda ali i materijala. Možete ih kupiti za 50 pa do nekoliko stotina eura.

Da biste uopšte spriječili pojavu moljaca, odjeća koju odlažete u garderober mora biti čista a preventivno pomažu i namjenske kuglice ili sapun, divlji kesten, kedar ili lavanda. Moljci bježe od mirisa navedenih supstanci, pa će ih to u početku otjerati. Takođe, kad god imate priliku, provjetravajte ormar. Otvarajte vrata i fioke i sve prozore u sobi bar jednom u dva mjeseca da bi se sve izluftiralo i osvježilo. Prvo što treba da uradite jeste da izvadite sve iz ormana i iznesete na sunce, koje najbolje ubi-

ja larve moljaca. Nemojte stavljati stvari u drugi ormar jer ćete tako samo proširiti problem. Ormar očistite i usisajte pa poslije nanesite sredstvo protiv moljaca Sve što su moljci već pojeli bacite, ostatak odjeće i svega ostalog što držite u ormaru operite i očistite, jer larve se hrane mineralima iz znoja i ulja sa kože pa je ovaj korak neophodan. Ne vraćajte u ormar ništa što nije očišćeno. Kako je vuna najveća meta, dobra ideja je da je držite u hermetički zatvorenoj kesi ili kutiji.

MIRIŠITE KAO SUPERMODEL

Parfem koji plijeni Kuća “Victoria`s Secret” ove sezone lansirala je parfeme “Night” i “Afret Midnight” koji odišu glamurom i sofisticiranošću. Kolekcija “After Midnight” propraćena je afrodizijačkim efektom koja uključuje parfem za pulsne tačke (7 ml), mirisnu svjeću, miris za prostorije i ulje za masažu. “Victoria`s Secret Night” je novi parfem koji na tržište izlazi ovog mjeseca a inspirisan je noćnim izlaskom supermodela. Parfem je provokativan, topao, upečatljiv i seksipilan. Njegove “izazivajuće” note nose glamur i intrigu. Akordi crne šljive, jabuke, egzotičnog cvijeća, tamnog baršunastog drveća i mošusa istakli su eleganciju i ženstvenost ovog mirisa.

“Victoria`s Secret Night” je dostupan kao 50 i 100 ml Eau de Parfum. U kolekciji je i 250 ml mirisne vode za tijelo i losion od 200 ml.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

nAKon RegRUTnog KAmpA X fAKToRA

Dvoje Crnogoraca ide dalje

Pjesmom mogu sve ª Legendeº

Kultna srbijanska muzička grupa “Legende” uskoro će obradovati ljubitelje izvornog melosa novom numerom “Eh da mogu sve”. Članovi grupe koja više od dvije decenije prepoznatljivim stilom i smislenim tekstovima čuva tradicionalni zvuk i nasljeđe, radnu verziju numere privode kraju, a vokal Ivan Milinković kazao nam je kako je pjesma ugledala svjetlost dana ranije nego što je bilo planirano. “Iako pjesma još nije zvanično objavljena, publika je već okačila na društvene mreže, tako da dobijamo pozitivne kritike. Nijesmo čak ni sigurni da li će finalni naziv numere biti ‘Eh da mogu sve’, ali svakako pohvale prijaju, pa možda i zadržimo taj naziv”, objašnjava Milinković. Odluka “Legendi” da numeru objave na izdanju produkcijske kuće “Grand” iznenadila je mnoge, imajući u vidu da su njihove numere sušta suprotnost kormecijalnom zvuku koji je karakterištačan za folk produkciju. Milinković nam je ipak otkrio da će pjesmu upakovati na izdanje sa provjerenim pjevačima. “Razgovarali smo sa produkcijom i odlučili da to bude poklon pjesma od ‘Legendi’ za album sa Šabanom Šaulićem i drugim muzičkim doajenima. Dakle, nikako nijesmo odustali od našeg stila”, ističe Milinković. Da pobjednički tim ne treba mijenjati “Legende” su dokazale i ovog puta, tako da je provjerena ekipa

angažovana u izradi numere. “Težili smo ka tome da ostanemo vjerni našem zvuku, tako da je Zoran Dašić pisao tekst, dok je za produkcijski dio zadužen Dragan Kesić. Pohvalio bih naročito Dašu koji je još jednom napisao veoma smislen tekst, a mala promjena u odnosu na naša prethodna izdanja je nešto jednostavnija numera. Akcenat smo stavili na lakše pjevanje. Nadam se da će numera dostići uspjeh pjesme ‘Tamburaši’”, očekuje Milinković. O uspješnosti rada grupe dovoljno govori i činjenica da će početkom sljedeće godine dobiti specijalno priznanje za postignute rezultate tokom višedecenijskog muzičkog stvaralaštva. “Rukovodstvo ‘Sava centra’ pripremilo je za nas plaketu povodom jedinstvenog jubileja na ovim prostorima, 50 održanih koncerata u tom centru od 1995. godine. Prema nekim procjenama, u tom periodu je koncertnu dvoranu na našim nastupima posjetilo preko 215 hiljada ljudi, što nas čini ponosnim, a već smo zakazali dva nova druženja za 8. i 9. februar”, poručuje Milinković, čije kolege se mogu pohvaliti još jednim uspjehom. “Činjenica da smo u vrijeme kada je obismišljeno izdavati CD-ove zbog popularnosti društvenih mreža, prodali preko pet hiljada tiraža trilogije, ukazuje nam da publika cijeni rad naše grupe”, zaključio je Milinković. D.Brajković

Čast je pjevati u Crnoj Gori Prethodnih godina grupa “Legende” je često nastupala u Crnoj Gori, tako da publika s nestrpljenjem očekuje nove koncerte, baš kao i članovi grupe.

“Prvi dio koncertne turneje je predviđen za Srbiju, a drugi dio podrazumijeva Crnu Goru, u martu sljedeće godine. Čast je nastupiti u podgoričkom KIC-u”, jasan je Milinković.

Takmičenje za regionalnu zvijezdu koja će ponijeti titulu “X faktor” se lagano zahuktava. Naime, nakon predaudicija i glavnih audicija, prethodnih dana realizovan je i dio pod nazivom regrutni kamp (boot camp). Naime, 120 kandidata je stiglo do te faze takmičenja, a na prvom okupljanju pred žirijem bez mogućnosti da se ponovo predstave automatski je odbačena skoro polovina. Zgranuti i razočarani mnogi od

Aleksa Jelić kao Ceca

“Tvoje lice zvuči poznato” je pjevačko-igrački šou koji počinje večeras na TV Prva. Gledaoci će u prvoj epizodi imati prilike da vide Saru Jovanović kao Rijanu, Nenada Kneževića Kneza kao Luisa, Željko Šašić imitiraće Boru Čorbu, Sneki će se naći u ulozi Zdravka Čolića, Ana Kokić kao Slađana Milošević, a Goca Tržan na nekoliko minuta biće Dragana

Elvisu tražili striptiz za svirke. Nijesam u kondiciji, pa mi ne zamjerite ako se brzo umorim”, rekao je Elvis na sceni, ponavljajući “Viva My Club”, nakon završetka numere “Viva Las Vegas”. Nakon izvođenja “Little less conversation” i “Suspicious mind”, Elvis se povukao u bekstejdž, da bi se nakon 20 minuta vratio u novom kostimu, sa gitarom u ruci. “O, hvala, hvala. Sjajni ste. Ne, nema striptiza. Mada, kada bolje razmislim, zašto da ne. Dvjesta dolara. To je valuta koju koristimo i u raju”, našalio se Elvis, nakon što je iz publike stigao za-

mo, Željko Joksimović, Kristina Kovač, Emina Jahović i Kiki Lesendrić mentori su prvog izdanja takmičenja pod nazivom X factor Adria. Oni će ove jesni i zime narodski rečeno “krojiti kapu” muzičkim talentima regiona, a da li će uz pomoć publike izabrati najbolje ostaje da vidimo u emisijama koje će se od 29. oktobra ove godine do kraja februara 2014. prikazivati na TV Pink sa početkom od 21 sat. Z.Š.

● Foto priča

TRIBJUT ŽURKA

Tribjut žurka posvecena muzičkom kralju Elvisu Prisliju, u My clubu u Tivtu prošla je u znaku sjajnog izvođenja njegove tribjut zvijezde. Nakon što su atmosferu zagrijale sjajne plesačice i muzika koju je puštao DJ Peri, na scenu je nastupio kralj rokenrola lično. Obučen u sjajni kostim, specijalno sašiven za ovu priliku, Elvis je publiku oduševio pojavom. “Oh, prošlo je skoro 40 godina od moje smrti. Sve mi izgledate nekako drugačije. Ovo je prva svirka od kako sam gore, na nebu. Nije da nijesam imao poziva, ali još nijesam bio spreman

njih mogli su samo da napuste studio i vrate se kućama, a svoje negodovanje izraze na socijalnim mrežama. No, pravila su surova a onih 24 koji su zaslužili da prođu u sljedeću selekcionu fazu koja će se održavati u kućama sudija moraju biti spremni na dobro i loše, jer mjesta u živom programu ima samo za 12. Nezvanično saznajemo da su samo dva kandidata iz Crne Gore stigla do ovog nivoa. Podsjeća-

htjev da izvede striptiz. “It’s now or never” i “Always on my mind” numere su koje je Elvis izveo u narednom bloku pojavljivanja. Na sceni su mu se priključile i igračice, a Elvis nije krio oduševljenje njihovim izgledom. “Izgledate sjajno, u raju nemamo ovakvih djevojaka. To mi je falilo”, rekao je Elvis prije nego što je zahvalio publici i obećao da će uskoro nastupiti i u nekom drugom crnogorskom gradu. Tribjut žurke u My clubu u Tivtu organizuju se svake srijede, a sljedeća je na programu u srijedu 16. oktobra. E.Z.

Mirković. Glumica Tamara Dragičević pokušaće da bude Lejdi Gaga, Skaj Vikler – Mik Džeger, Boris Milivojević Magnifiko, a Aleksa Jelić Ceca. Takmičare će ocjenjivati pevačica Marija Mihajlović, Ivan Ivanović, Katarina Radivojević i jedan gostujući član žirija koji će se mijenjati iz nedjelje u nedjelju. Marija će imati i ulogu vokalnog trenera koji će

sa učesnicima vježbati. Bitna razlika u odnosu na emisije ovog tipa je u tome što neće biti eliminacija. Poeni dobijeni od žirija i drugih takmičara se sabiraju svake nedjelje i na osnovu njih se vrši rangiranje sve do polufinala, kada se u glasanje uključuje i publika. Pobjednik osvaja novčanu nagradu koju će podijeliti u humanitarne svrhe. Gostujući član žirija u prvoj epizodi biće Dragana Mirković. E.Z.

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

GODINA RADOSTI

Bejbi bum na estradi

Porodile se Marijana Zlopaša i Dajana Golubović-Pejović, prinove čekaju i Doris Pinčić, Marija Vujović-Vukčević, Ida Prester, Danijela Amidžić Filip Jovović

od nas, ali i u regionu je broj poznatih trudnica sve veći. Nedavno su prinove dobile voditeljka Dajana Golubović i pjevačica Marijana Zlopaša . Sve veći broj poznatih ličnosti postaju redovni posjetioci prodavnica bebi opreme. Među voditeljkama, glumicama, pjevačicama i manekenkama u blaženom stanju su: Doris Pinčić, Marija Vujović-Vukčević, Ida Prester i Danijela Dimitrovska-Amidžić.

Marijana Zlopaša Pop pjevačica Marijana Zlopaša sa suprugom Ilijom Nikitovićem uživa u vaspitavanju nasljednice Đorđe, a njihova porodica je od prije nekoliko dana postala bogatija za još jednu djevojčicu Leu. “S obzirom na to da sam se odmah odlučila na to da rodim i drugo dijete, onda se može zaključiti da sam se dobro snašla i da mi majčinstvo i te kako prija. To je nešto najljepše što mi se desilo u životu. Uživam u svemu, kako dok je bila beba, tako i sada kada polako odrasta. Istina je da postoje teški periodi kroz koje sve majke moraju da prođu, ali pokušavam i trudim se da kroz njih idem veselo i s osmijehom na licu. Riješena sam da na sve u životu gledam pozitivno, a onda mi ništa ne predstavlja problem i radujem se svakoj fazi koju s njom prolazim”, otkrila je pjevačica.

Dajana GolubovićPejović Dijana Golubović-Pejović, PR i novinar televizije Atlas, u braku je sa kolegom Ilijom Pejovićem od 2009. godine, a prije nešto više od nedjelju dana na svijet je donijela sina.

Doris Pinčić Lijepa 25-godišnja Zadranka, glumica Doris Pinčić, koja se prije mjesec udala za sugrađanina Borisa Rogoznicu, u šestom je mjesecu trudnoće, a udebljala se samo dva kilograma. “Beba ima razumijevanja za moj posao, trudnoća prolazi bez komplikacija, a ni hormoni me ne pucaju previše pa nemam posebnih prohtjeva”, otkrila je Doris. Porođaja se ne plaši, a za bebu su ona i Boris već odabrali ime, ali pol ne žele da otkriju. Par još nije počeo da kupuje dječju odjeću i oprema sobu, jer čekaju da trudnoća još malo odmakne.

Ida Prester Iako je često izjavljivala da majčinstvo zasad još nije za nju jer živi sto na sat, puno putuje i uživa u nastupima sa svojom grupom Lollobrigida, 34-godišnja Ida Prester u petom je mjesecu trudnoće. “Srećni smo i jedva čekamo bebu. Prošla sam sve faze trudnoće i brige oko bebe u posljednje dvije godine sa Petrom Čigoj iz benda, to je bila super priprema. Nadam se da ću, kao i ona, moći da nastupam do posljednjeg trena”, rekla je Ida. Ida i dvije godine stariji beogradski preduzetnik Ivan Peševski su u vezi bili od jula prošle godine, a ljubav su ovjekovječili brakom prije dvadesetak dana.

Danijela DimitrovskaAmidžić

Marija Vujović-Vukčević Manekenka i top model Marija Vujović-Vukčević, koja je radila sa najpoznatijim inostranim kreatorima, za nekoliko mjeseci, drugi put postaće majka. Poznata Podgoričanka, koja je bila zaštitno lice čuvenog modnog dvojca Dolče i Gabana, i njen suprug, muzičar Marko Vukčević, nakon šest godina braka dobili su kćerku Iris, koja sada ima godinu i po dana. Pošto se u ulozi majke odlično snašla, vijest da će dobiti još jedno dijete veoma ju je obradovala, kao i sve članove njene i suprugove porodice. U želji da podižu svoju djecu u zemlji u kojoj su oni odrasli, Marija i Marko donijeli su odluku da napuste Ameriku i da život nastave u Crnoj Gori.

Supruga voditelja Ognjena Amidžića, Danijela Dimitrovska-Amidžić, porodiće se u privatnom porodilištu u Beogradu, a za ovaj poseban tretman je, naravno, posebna i cijena. Naime, Ognjen i njegova supruga Danijela dolazak sina na svijet platiće 500.000 dinara, odnosno toliko košta carski rez u renomiranom privatnom porodilištu u strogom centru Beograda. Da je odabrala da se porodi prirodnim putem, Danijela i Ognjen prošli bi jeftinije, jer je u tom slučaju cijena 300.000 dinara. “Danijela u privatnoj zdravstvenoj ustanovi vodi računa o trudnoći i zbog toga je riješila da se tu i porodi. Ima povjerenja u osoblje, a biće joj pruženi sva potrebna njega i mir jer, za razliku od državnih porodilišta, ovdje nema toliko mnogo porodilja”, kazao je izvor blizak poznatom paru.

36 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

ZDRAVLJE

Kako sačuvati vid u digitalnom svijetu

ko 285 miliona ljudi u svijetu ima oštećen vid. Od toga, 39 miliona je slijepo, a 246 miliona ima umjereno ili veoma oštećen vid, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije objavljeni povodom Svjetskog dana vida (WSD), međunarodnog dana svjesnosti, koji se održava svakog drugog četvrtka u oktobru, a čiji je cilj da se usmjeri pažnja na globalno pitanje sljepoće i slabovidosti, te rehabilitaciju slijepih osoba.

Ambliopija, odnosno slabovidnost, gubitak je dijela vidnih funkcija bez jasno vidljive bolesti oka. Najčešće se javlja na jednom oku, pa je nerijetko i neprepoznata. Oko je dio vidnog sastava i ono prima svjetlost od vani u smislu vidnog nadražaja, a sama slika, odnosno percepcija o spoljnom svijetu, nastaje u mozgu. I jedno i drugo se razvija prije rođenja, ali i kroz djetinjstvo. Ambliopiju ima dva do pet posto stanovništva, zavisno od ra-

zvijenosti zemlje. Stoga, liječenje ambliopije može biti uspješno jedino ukoliko se započne prije sedme godine života djeteta. Ambliopija je danas dokazano vodeći uzrok monokularne sljepoće u dobi od 20. do 70. godine života. Kako je većinom monokularna, djeca su po pravilu bez smetnji. Prevencija je prvi korak do suzbijanja ovog globalno rastućeg problema! Problem očuvanja vida u digitalnom svijetu

Pametni telefoni, tableti, laptopvi, LCD ili LED ekrani emituju plavo svijetlo, poznatije kao visoko energetsko vidljivo svijetlo. Iako je plavo svijetlo prirodan fenomen, prisutno je tokom dana i pomaže nam da ostanemo budni, a prekomjerno izlaganje može imati razne efekte i izazvati zamor oka pa čak i pospanost. Većina nas koristi digitalne uređaje od ranog jutra do kasno uveče, za rad i rekreaciju, te vještačko svijetlo u noćnim satima za osvjetljavanje životnog prostora, pa smo izloženi plavom svijetlu često i kroz duže vremenske periode. Svjetski ljekari za prevazilaženje ovog problema svakako preporučuju što manju upotrebu pomenutih urteđaja ili korišćenje naočara sa oznakom ‘BlueControl’. Prema procjenama Međuna-

rodne agencije za prevenciju sljepoće, oko 800 miliona ljudi u svijetu je slijepo, pate od teškog poremećaja vida ili gubitka vida na blizinu. Među njima, 45 miliona ljudi je slijepo, a 269 miliona pati od teškog poremećaja vida. Dodatnih 517 miliona ljudi mora da koristi naočare za čitanje i ostale aktivnosti za koje je neophodan vid na blizinu. Otprilike 80 posto sljepoće može se izbjeći, moguće ju je liječiti ili spriječiti. U većini slučajeva normalan vid se može povratiti naočarima ili kontaktnim sočivima, a prevencija sljepoće spada u grupu najjeftinijih ulaganja u sistemu zdravstvene zaštite. Zvanični podaci potvrđuju da su žene suočene sa značajno većim rizikom gubitka vida od muškaraca, čak dvije trećine slijepih osoba u svijetu su žene i djevojčice.

SAVJETI ZA RODITELJE

Naučite dijete da zavoli sport Prvi kontakt sa sportom je važan za dijete i definisaće njegov budući odnos prema fizičkim aktivnostima. Međutim, pored najboljeg trenera i najboljih uslova za vježbanje, najveći uticaj na dijete u ovom uzrastu imaju roditelji. Evo nekoliko savjeta da motivišete svoje dijete da zavoli sport i uživa u fizičkim aktivnostima. - Uvažite sposobnosti i interesovanja svog djeteta. - Koristite podršku, bodrenje i pohvalu, jer se samo na taj način kod djeteta razvija osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. - Nemojte od djeteta očekivati previše i postavljati pred njega prevelike zahtijeve. Ako od djeteta od početka očekujete da bude najbolje, to može smanjiti njegovo samopouzdanje i dovesti do povlačenja i težeg uklapanja. - Izbjegavajte kritike i kazne, jer one samo produbljuju osjećaj nesigurno-

sti i neuspjeha. - Budite osoba od povjerenja za svoje dijete, dajte mu podršku i sigurnost. - Pokažite saosjećanje za djetetovu nesigurnost i uplašenost. Nemojte ga kritikovati, na taj način strah će se samo još više pojačavati, a dijete zatvoriti i izgubiti povjerenje u vas. - Raspitajte se o programu školice i objasnite djetetu gdje će biti i šta će raditi dok je na treningu. Upoznajte ga sa prostorom u kome će vježbati, sa trenerima. Neka se dijete svojim iskustvom pripremi za prvi čas i odvajanje stvarajući pozitivnu sliku o njoj. - Dopustite mu prvo da gleda trening druge djece, pa kad bude spremno, predložite mu da se i ono uključi. - Ne pokazujte strah i uznemirenost, jer će i dijete biti uznemireno. - Trudite se da ne ometate dijete u treninzima. Najbolje je da nijeste prisutni. (Superdete)

Žena 37

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

RECEPT ZA SREĆU

Pobijedite glavne uzroke stresa Ukoliko ste zabrinuti, nervozni ili napeti, možda ignorišete ili ne prepoznajete uobičajene uzroke stresa. To su svakodnevne stvari sa kojima se suočavamo i veoma olako ih shvatamo, a zapravo treba da budemo svjesni da su to stvari koje mogu uticati na naše zdravlje. Neki od sledećih uobičajenih uzroka stresa mogu biti suština vaših problema. 1. Glad Glad je najčešći uzrok stresa. To možete spriječiti tako što nikada iz kuće nećete izaći gladni i sa sobom uvijek treba da imate neku voćku ili čokoladicu. 2. Posao Posao sa sobom uvijek nosi dozu stresa, čak i posao koji volite. Međutim, ukoliko radite posao koji ne vo-

lite, nezadovoljstvo i stres će svakako biti veći. Pokušajte da nađete posao koji vas ispunjava i čini srećnim. 3. Usamljenost Neki ljudi se bolje nose sa samoćom od drugih, a neki jednostavno uživaju u sopstvenom društvu. Međutim, ljudi uglavnom vole društvo, a ukoliko previše vremena provode u samoći mogu biti izloženi velikom stresu zbog toga. 4. Loše veze Treba naći pravu osobu sa kojim ćete biti u vezi. Ponekad je i bolje biti sam i izbjeći nepotreban stres, nego biti sa nekim ko tačno zna kako da vas isprovocira. 5. Prekomjerna zabrinutost Ako ste stalno zabrinuti zbog toga kako ćete platiti račune, kada će-

ZA BRINETE

Održavajte pravu nijansu kose

te upoznati onog pravog ili bilo čim drugim, sigurno ćete biti pod velikim stresom. Napete misli su glavni izazivači stresa, a dosta ljudi ih ne može potisnuti. Samo imajte na umu da na kraju sve ispadne kako treba da bude. 6. Problemi iz djetinjstva Možda ćete morati da oživite neka davno potisnuta sjećanja, međutim, ukoliko se ne izborite sa njima, uvek će vas proganjati (možda i nesvjesno) i izazivati stres. 7. Nezadovoljstvo Nezadovoljstvo je gorivo za vašu vatru. Ukoliko nijeste sposobni da ga se riješite, bićete pod velikim stresom. Kada nečim nijeste zadovoljni, riješite to i nastavite dalje. (b92)

RIZNICA ZDRAVLJA

Mandarina topi kilograme

Njega smeđe kose je nešto drugačija od njege plave, crne ili crvene kose. Stoga, ukoliko ste brineta, evo nekih savjeta koji će vam dobro doći Nabavite šampon za smeđu kosu Bez obzira na to da li farbate kosu ili ne, šampon za smeđu kosu super je stvar jer vašim uvojcima pruža beskrajan sjaj i malo dodatne boje. Savjetujemo da ga koristite uz hidratantni regenerator koji će kosi obezbijediti potrebnu vlagu. Održavajte pravu nijansu Jednom kad pogodite idealnu boju, dopustite kosi da se odmori te nekoliko mjeseci farbajte samo izrastak. Kosa će vam izgleda-

ti lijepo i zdravo jer neće biti pretjerano izložena hemikalijama. Uklonite zeleni odsjaj Ukoliko često plivate u bazenu, moguće je da imate zelenkasti odsjaj. Međutim, postoji jednostavan trik koji pomaže da ga se riješite. U malo vode ubacite dva aspirina i limunov sok od pola limuna. Utrljajte na kosu, ostavite malo da odstoji, a potom isperite. Poigrajte se s pramenovima Smeđa kosa često zna da dosadi, ali ako vam najbolje pristaje savjetujemo da se, umjesto drastičnih promjena, samo poigrate plavkastim pramenovima ili onima u boji meda. (Index)

TRIKOVI

Podmladite lice kod kuće Kako biste izbjegli sve negativne posljedice, a pritom zadržali ljepotu i mladost na svom licu, isprobajte sledeće trikove. Masaža lica Za mladoliku kožu važna je dobra cirkulacija, a nju možete da podstaknete malom kućnom masažom. Ujutro i uveče kažiprstom i srednjim prstom blago izmasirajte područje ispod obrva, pored oka, pa sve do jagodične kosti. Taj postupak će obezbijediti dobru cirkuaciju krvi u koži, te spriječiti nastajanje bora oko očiju. Aerobik za lice Aerobik za lice žene često ne praktikuju, ali baš u tome leži i osnovna greška. Dame koje že-

le da zadrže mladolik izgled svoje kože, najprije treba da upale svoj omiljeni CD ili puste najdražu radio-stanicu, a potom da se posvete desetominutnom vježbanju lica. Voda, voda i samo voda Gotovo sve žene koje imaju čistu i blistavu kožu zaklinju se u jednu stvar – ispijanje vode. Zaboravite na gazirane napitke i kafu, te u vodi potražite svoj spas za lijepu kožu. Ulje s vitaminom E Ulje s ovim vitaminom vrlo je popularno u Americi i Velikoj Britaniji jer nije pretjerano masno, a odličan je borac protiv bora. (Telegraf)

NAKON BURNE NOĆI

Pića s limunom uvijek liječe mamurluk

Većina nas obožava mandarine, ali veoma mali broj ljudi zna koliko su one zapravo zdrave. Upoznajte neke od korisnih svojstava ove narandžaste voćke. Smanjuju rizik od raka jetre Naučnici sa Kjoto Univerziteta otkrili su da ljudi koji pate od hroničnog virusnog hepatitisa mogu da smanje rizik od razvoja raka jetre ako piju sok od svježe mandarine. Tokom studije, 30 učesnika koji su imali ovo oboljenje, svakodnevno su konzumirali napitak koji sadrži sok mandarine. Niko od njih nije imao nikakve znakove raka jetre. Za razli-

ku od njih, kod 8.9 odsto od 45 učesnika koji nijesu pili sok od mandarine, u jetri su nađene maligne ćelije. Fantastičan izvor vitamina C Samo jedna mandarina u stanju je da obezbijedi i do 80 odsto neophodnog dnevnog unosa vitamina C. Ovaj vitamin višestruko je koristan, na primjer, u borbi sa slobodnim radikalima. Odličan je oksidans i kao takav čuva naš DNK od oštećenja, a istovremeno jača imunitet. Bori se protiv lošeg holesterola Sastojci mandarine mogu da snize nivo LDL holesterola. To postižu

boreći se protiv slobodnih radikala, supstanci koje oksidišu holesterol i čine da se on taloži na zidovima arterija. Višak lošeg holesterola može da poveća rizik od visokog krvnog pritiska, moždanog udara, bolesti srca, te oboljenja jetre, piše “Farma netvork” Topi neželjene kilograme Mandarine su izvor dijetalnih vlakana, čak tri grama vlakana na 100 grama, što pomaže da duže osjećate sitost. Ljekari preporučuju da djeca i odrasli u organizam unose barem oko 20 grama vlakana dnevno. Jedući mandarine zadovoljićete ovu dnevnu potrebu i to s užitkom! (Mondo)

Jaka kafa, ljekovi protiv bolova, voće, “dolivanje” alkohola u ogranizam pod izgovorom “klin se klinom izbija”, samo su neki od mnogobrojnih ljekova za mamurluk, od kojih neki pomažu manje, neki više. Gazirano piće sa ukusom limuna je ono što vam je sada potrebno, tvrde istraživači. Kineski naučnici istraživali su uticaj 57 različitih napitaka, kako bi utvrdili koji od njih najviše pomaže u liječenju mamurluka. Ispitivanjem uticaja čajeva, alkoholnih i raznih gaziranih pića, došli su do zaključka da najviše efekta u liječenju mamulruka imaju pića sa ukusom limuna ili limete. U ovom istraživanju po-

kazalo se i da će zbog toplih napitaka od biljaka, kao što su čajevi, glavobolja i vrtoglavica duže trajati jer se na taj način usporava obrada alkohola u organizmu. Zato vam predlažemo da nakon burne noći preskočite čaj. S druge strane, pića sa ukusom limuna ili limete pomažu organizmu da brže “razbije” alkohol koji se zadržao u organizmu, zbog čega će mamurluk prije proći. Organizam mladih ljudi koji često piju alkohol, lakše podnosi posljedice lumperaja nego što je to slučaj sa starijim ljudima. Dobre vijesti su, objašnjavaju naučnici, da glavobolje koje nas dočekaju jutro poslije ludog provoda, sa godinama postaju sve rjeđe. (Ordinacija)

38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Kako da se osjećate samouvjerenije

PARMIGIANI FLEURIER

Luksuzni sat vrijedan pažnje Kompanija Parmigiani Fleurier već dekadu i po radi jednu istu stvar, odnosno proizvodi neke od najboljih satova svijeta… Nakon nekoliko godina rada, njihove radionice kreirale su nekoliko modela, koji sada imaju počasno mjesto u istoriji satova. Iako postoje samo 15 godina, Parmigiani Fleurier uspjeli su da triumfuju nad tradcijiom, insistirajući na kvalitetu, odličnosti i perfekciji. U prošlosti, vidjeli smo mnoge primjere njihove stručnosti. Najnoviji dodatak njihovoj listi remek djela je Pershing Samba Madeira. Ovo tehničko čudo slavi Brazil i poznati samba ritam. Brojčanik je žute boje sa zelenim nijansama, a takođe tu je i stilizovana slika gitare. Njegova energetska rezerva traje 192 časa, a navija se ručno, hronometrom i žicama na stilizovanoj gitari. Kućište je napravljeno od titanijuma, sa bazom i kazaljkama od 18. karatnog rose zlata. Hermes, luksuzni francuski brend, pobrinuo se za dizajn kaiša Samba Madeira sata, i kreiran je od luksuzne aligator kože.

Donosimo vam pet stvari kako da se osjećate samouvijerenije. Nemojte da vraćate bebu vašoj supruzi kada ne možete da je umirite Vaša supruga možda može da umiri bebu malo brže nego vi, ali sve što ona zna o djeci ona je to naučila radeći sa djetetom, kao i bilo šta drugo. I razlog što i vi postajete sve bolji u tome je zato što radite češće sa bebom i dosta puta pokušavate. Istraživanja pokazuju da ukoliko imate malo prilike za to da učestvujete u uspavljivanju bebe, ili igranju sa njom, da je to najveća prepreka da se očevi osjećaju samouvjerenije i opuštenije kada su sa bebom. Nemojte se predati ukoliko vam supruga ponudi da preuzme dijete Pokušajte da koristite ovakve rečenice “Mislim da mogu da se snađem” ili “Sve je u redu – samo mi treba malo prakse.” Nema ništa loše u tome da pitate suprugu za savjet, i da narav-

no oboje imate uvid u sve što može da koristi i jednom i drugom roditelju. Nemojte da se bojite toga da pravite nove odluke, ili da možete nešto pogriješite. Upoznajete svoju bebu Da li se pitate odakle da počnete? Naučite njen jezik. Iako je njen fond riječi sada veoma ograniče i mali, ukoliko dobro obratite pažnju uskoro ćete moći da napravite razliku između plača koji govori “Umorna sam” i “Nahrani me”,”Promijeni mi pelenu” i “Hoću da se igram”. Kada to naučite da prepoznate lakše ćete moći da brinete o njenim potrebama i oboje ćete se mnogo bolje osjećati. Komunicirajte sa svojom bebom Novopečeni očevi su često zabrinuti oko toga šta da rade sa novorođenčetom. Na kraju krajeva, bebe ne pričaju, ne mogu da hvataju loptu, i čini se da ne mogu ništa drugo da rade nego da balave. Ali čak iako je vaša beba stara sa-

mo par dana možete da radite mnogo stvari sa njom. Možete da je nosite, da slušate muziku zajedno a to je odlično u ovom periodu, i samo to što pričate sa njom je sjajno, a isto tako možete i da joj čitate. Nije bitno ni da li joj čitate “Rat i mir” ili sastav paste za zube ona vas svakako još neće razumjeti. Poenta je da je naviknete da sluša i prepoznaje vaš glas, koji će je učiniti da se oseća opušteno i sigurno kada je sa vama. Nemojte pridavati manji značaj stvarima koje radite sa djetetom Muškarci i žene drugačije komuniciraju sa bebama – muškarci više polažu na energičnost a žene na društvenu i emocionalnu vezu. Ne slušajte kada vam kažu da rvanje, bacanje po krevetu i ostale “muške” igre koje ćete da koristite sa vašom kćerkom kada bude malo starija, su manje važne nego “ženske” stvari koje vaša žena koristi kada se igra sa djevojčicom. (bebac)

AD „TRGOKOOP” Podgorica

OGLAŠAVA

Prodaju nepokretnosti putem prikupljanja pismenih ponuda

1. Nepokretnost koja je predmet prodaje je vlasništvo AD “Trgokoop” Podgorica i upisana je u Listu nepokretnosti br. 7459 KO Podgorica III, na kat.parceli 2049, a sastoji se od 1/5 suvlasništva na zemjištu površine 1419 m2 i 1/5 suvlasništva na prostoru površina 223 + 136 m2. 2. Nepokretnost iz tačke 1. Oglasa biće prodata licu čija ponuda bude ocijenjena kao najpovoljnija. 3. Početna cijena predmetne nekretnine iznosi 35.000 eur. 4. Pravo učešća na Oglasu imaju sva pravna i fizička lica koja, po pozitivnim propisima Crne Gore, imaju pravo kupovine nepokretnosti u Crnoj Gori. 5. Lica zainteresovana za kupovinu nepokretnosti po ovom oglasu, dužna su na ime “garancije za ostajanje u ponudi”, uplatiti depozit od 3.500 eur na žiro-račun prodavca, AD “Trgokoop” Podgorica broj 530-197-04, kod NLB Podgorica, sa naznakom “Učešće na oglasu za prodaju nepokretnosti”, a dokaz o uplati dostaviti uz Ponudu. 6. Pisane ponude po ovom Oglasu podnose se na adresu AD “Trgokoop” Podgorica, Trg Golootočkih žrtava 1, u zatvorenoj koverti sa naznakom “Ne otvaraj !”, zaključno sa 19. 10 2013.godine. 7. Ponuđači su dužni u ponudi navesti sljedeće podatke : Fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja i kopiju lične karte; Pravna lica: naziv i sjedište firme, izvod iz CRPS-a, kao i ovlašćenje za lice koje je zastupa. 8. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. 9. Odluka o najpovoljnijoj ponudi biće donijeta u roku od 5 dana od dana isteka roka za dostavljanje ponuda, o čemu će svi ponuđači biti pismeno obaviješteni. 10. Ponuđačima kojima ponuda nije prihvaćena, izvršiće se povraćaj depozita u roku od 3 dana od dana otvaranja ponuda. 11. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u skladu sa uslovima iz dostavljene ponude, gubi pravo na povraćaj depozita uplaćenog na ime “garancije za ostajanje u ponudi”, a prodavac ima pravo zaključiti kupoprodajni ugovor sa drugorangiranim ponuđačem. 12. Porez na promet nepokretnosti i troškove ovjere ugovora o kupoprodaji snosi kupac. 13. Sve informacije u vezi ovog Oglasa mogu se dobiti na adresi: AD “Trgokoop” Podgorica, Trg Golootočkih žrtava 1 ili na telefon 020/621-287.

Odbor direktora, Dragan Mrvaljević s.r.

TERETANA

Trening za mišić lepeze Latissimus dorsi – mišić lepeze se proteže od nadlaktice do lumbalnog dijela kičme. Kod velikog broja ljudi, donji dio latissimusa tokom vježbanja ostane nedodirnut, što zbog lošeg izvođenja, što zbog izbora vežbi. Najbolja vježba za lepeze je zgib. Dovoljno je da počnete trening sa osam serija po osam ponavljanja i to svaki tri, četiri dan, ako ne možete više od jednog zgiba radite 10 serija po jedan zgib pa pređite na lat mašinu. Ako možete zgibove ne morate raditi na lat mašini. Sledeća vežba je veslanje bučicom (jednoručnim tegom), tkzv. testerisanje. Zatim raditi vratilo i mrtvo dizanje za kraj. Troset trening za lepeze: Vježba 1 - Široki zgibovi, do otkaza. “Otkaz” – kada više ne možete pravilno uraditi vježbu. Tj, bez cimanja, krivljenja, mijenjanja hvata, skraćivanja putanje itd. Radi se prva jer je najzahtjevnija. U donjem položaju, ramena maksimalno spustite prema dole, a grudi prema gore. Na vrhu pokreta laktove ne držati iza tijela – prema nazad, već ispod vratila. Vježba 2 – Kontrakosi pulover na sajli. Isključuje ramena i grudi. Mijenjati ugao menjajući nastavak na sajli. Konstatna tenzija koju treba održavati je u kombinaciji sa malim/srednjim težinama. Tokom pokreta ne ne savijati laktove i gurati grudi prema plafonu (isprsite se). Nema potrebe da se ruke vraćaju do kolena i da budu ukočene, možda malo preko 90 stepeni! Vježba 3 – Izmijenjeno veslanje na donjem koturu. Sa umjerenim pret-

klonom pogađa srednji i donji dio latissimusa. Raditi sa pothvatom i tokom cijele serije ne mijenjati ugao grudi

(pretklona). Nijesu potrebne velike težine. Leđa i ramena maksimalno spuštena kako bi se isključili trapezi.

Roditelji 39

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 10. 2013.

Put do sigurnog i zdravog odrastanja savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Roditeljski savez

Roditeljska uloga je jedna od najodgovornijih uloga u životu, za tu ulogu nema direktne pripreme, niti provjere spremnosti da se bude roditelj. Formiranje naše ideje o tome kakav roditelj treba biti potiče iz porodice porijekla, ali se najveći dio tih informacija dobija posredno, kroz ponašanje starijih u porodici. Iako gotovo nikada ne dobijemo direktnu informaciju na primjer, o tome kakva majka treba da bude, koliko treba da bude brižna i da njeguje dijete, kakva je njena uloga u kući i slično, u momentu kada postanemo roditelji naša ideja o tome je do najspecifičnijih detalja jasna, iako je često na nesvjesnom nivou. Ako ranije u braku nijesu jasno uspostavljene granice prema porodicama porijekla, ako nijesu ustaljeni međusobni partnerski odnosi, nova - roditeljska uloga može biti dodatan stres za sistem. Kada ideje o tome šta treba da radi otac, a šta majka, kako treba da se sprovodi briga o djeci, kome se roditelji obraćaju za pomoć i sl. između bračnih partnera nijesu usaglašene, sigurno će se dešavati svađe, nezadovoljstvo će biti prisutno među roditeljima, a najvažnije, stradaće djeca. Nepostojanje roditeljskog saveza znači da se djetetu prenose različiti stavovi, ponašanja, pravila o tome šta je dozvoljeno, a šta nije, različite vrijednosti i stavovi o drugim ljudima. Kako dijete odrasta, a njegove potrebe postaju sve veće i kompleksnije situacija postaje stresnija. Tokom odrastanja se stalno vodi neka vrsta borbe za moć između roditelja i djece.

To je nesvjesna borba i počinje još od perioda kada dijete kroz plač pokušava da ostvari ono što mu je potrebno. Kako dijete odrasta granice se stalno pomijeraju, u skadu sa razvojnim potrebama i djeca i na svjesnom i na nesvjesnom nivou pokušavaju da pomjeraju te granice u svoju korist. Svaki put kada u tom nastojanju uspiju, izvojevali su pobjedu protiv roditeljskog saveza. Kao ekstreman rezultat te roditeljske popustljivosti i nedosljednosti imamo djecu koja vladaju u kući, roditelje koji se vrlo često svađaju zbog postupaka onog drugog, generalno jedno trajno nezadovoljstvo. Stoga, bez obzira na to sa kakvim porukama dolazimo iz svojih primarnih porodica, kada postanemo roditelji moramo napraviti roditeljski savez. Taj roditeljski savez znači da se doslovno ne uzima ni jedan ni drugi model iz primarnih porodica, već da se na osnovu tih modela pravi dosljedan dogovor o tome kako će se djeca odgajati. Pri tom i jedan i drugi roditelj moraju napraviti kompromis u cilju postizanja zajedničkog cilja. To znači, da čak i u situacijama kada se ne slažete sa postupcima svog supruga/supruge, to ne pokazujete pred djecom, već, kada je situacija primjerena sugerišite svom supružniku zbog čega se ne slažete sa takvim postupcima, na koji način to možete da korigujete za sljedeći put i sl. Svaki put kada pred djetetom pokažete otvoreno neslaganje rušite zid roditeljskog saveza. Veoma često roditelji prave grešku i tješe, njeguju dijete kada ga drugi roditelj izgrdi. Takvim ponašanjem pokazujete dje-

tetu da ste tu za njega, protiv drugog roditelja, da dijete u vama treba da vidi zaštitu, pomoć i podršku kad god ga drugi roditelj grdi. U stvari, pravite koaliciju sa djetetom, protiv drugog roditelja. Ono što je potrebno u tim situacijama je da stanete uz svog supruga(u) i da se tokom određenog vremenskog perioda dok kazna traje uzdržite od ispoljavanja emocija prema djetetu. Dakle, pravila i struktura omogućavaju normalan rast i razvoj djece. Postojanje jasnih granica šalje djeci informaciju da ro-

ditelji brinu o njihovoj sigurnosti i da im u skladu sa tim dozvoljavaju ono što je u “sigurnoj zoni”. Postojanje jasnih granica znači i da je roditeljski savez jak, da se roditelji međusobno podržavaju u cilju ostvarivanja zajedništva i dobrobiti cijele porodice. Zbog toga, bez obzira na to kakva su vaša lična roditeljska uvjerenja, napravite dogovor o tome kakava će biti zajednička pravila. To je od presudne važnosti za odgajanje samopouzdane djece koja su slobodna da ostvare svoje potencijale.

oBRatite PaŽNjU

Šta učitelji žele da roditelji znaju Jeste li se ikada zapitali koliko je važan vaš odnos s učiteljem vašeg djeteta za uspješno školovanje? Da biste ga ostvarili i lakše prolazili školske “muke”, pročitajte što bi učitelji željeli da roditelji znaju: Ne mora sve biti savršeno Učitelji poručuju da postoji velika šansa da roditelji steknu utisak da oni ne obavljaju svoj posao na način koji su očekivali. Možda im se neće svidjeti neka pravila ili, na primjer, količina domaćeg zadatka. Čak i ako im se sviđaju učiteljeve metode, muče ih neke druge stvari poput glasne djece u razredu zbog kojih se njihovo mirno i povučeno dijete ne osjeća uvijek prijatno. Svi se roditelji brinu zbog najmanje jedne stvari i očekuju da će školska godina donijeti puno problema, a shodno tome žele sve odmah i da poprave. Ipak ponekad djeca moraju sama rješavati svoje probleme i učitelji će ih staviti pred nove izazove, a tada će se osjećati nelagodno. To će sigurno donijeti nemir u njihove male živote, ali će istovremeno učiti kako se suočiti s problemom i riješiti ga. U stvarnom svijetu to su svakodnevne situacije pa će dijete nekada i samo zaključiti što treba činiti ili će se obratiti učitelju. Male životne školice svako prolazi na svoj način i trebate prepustiti učitelju da se s njima nosi u školi. Vi ste za to zaduženi kod kuće. A kada je potrebna vaša pomoć? Možda zvuči kontradiktorno, ali u nekim slučajevima učitelji će zatražiti pomoć roditelja. Čak i najiskusniji učitelji, iza kojih su godine rada s djecom, ponekad neće biti sigurni u čemu je tačno problem pa će vas pozvati na razgovor. Djeca često skrivaju informacije i od roditelja i od učitelja u raznim situacijama, pa je moguće da se u školi događa jedno, a roditelji, na primjer o tome ne znaju ništa ili imaju sasvim drugu sliku. Ako primijetite da se vaše dijete kod kuće po-

naša drugačije, a ništa se nije promijenilo, možda se uzrok krije u školi i svakako treba uputiti učitelja u to. Možda se samo radi o tome da je djetetu teško da savlada sve obaveze, treba mu pomoć i drugačiji raspored, a ne želi to reći jer ga je sramota. Svi griješe Kada vaše dijete u nečemu pogriješi, oduprite se porivu da ga zaštitite od posljedica koje mora snositi i nemojte to tražiti od učitelja. Djeca su djeca i male greške, nepoželjne riječi ili ponašanje dio su svakog odrastanja. Ali kada se to dogodi, moraju snositi posljedice da bi naučili životnu lekciju i idući put pametnije prosudili situaciju. Ukoliko branite uvijek svoje dijete prije nego što čujete drugu stranu, činite mu medvjeđu uslugu. Na koji način hvalite svoje dijete? Roditelji griješe kada djeci govore da su pametne male glavice, jer tada misle da nema zadatka koji ne mogu odmah tačno riješiti i djeca prestanu da se trude. Još je veći problem kada dođu do zida i dožive nesupjeh, pa im nije jasno kako se to dogodilo. Nastavnici ističu da je uvijek bolje pohvaliti dijete za trud koji ulaže u određene zadatke i naglasiti da zbog toga imaju tako dobar uspjeh u školi. Problemi s učiteljima Ako imate problem s učiteljima, to recite njima, a ne djetetu. Učitelji, poput svih ostalih, prave greške kojih nijesu uvijek svjesni. Zbog toga im treba reći ako je dijete nečim nezadovoljno i direktno s njima riješiti problem. U idealnim uslovima dijete možete savjetovati da samo razgovara s učiteljem i proba da riješi problem, ali ako se opet požali taj zadatak ostaje na vama. Dijete možda u strahu ili nelagodi pred drugačijom vrstom autoriteta neće znati jasno reći što ga muči, pa će biti potrebna vaša intervencija.

MaNje iNFekCija

Djeca koja doje imaju jači imunitet Dojenje novorođenčadi majčinim mlijekom smanjuje opasnost od infekcija. Istraživanje koje je obuhvatilo oko hiljadu djece pokazalo je da su djeca dojena majčinim mlijekom, a ne fabričkim, manje izložena tokom prvih godinu dana života infekcijama kao što su upala

uva, respiratorne infekcije, gastroenteritis (upala gastrointestinalnog trakta), upala sluzokože usta, konjunktivitis i urinarne infekcije. Naučnici su ustanovili i da su te infekcije blaže kada se pojave u starijem uzrastu djece, kod one koja su dojena majčinim mlijekom.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

Lješnik na načina

Torta sa lješnicima i bijelom čokoladom

Kora- 6 b,elanaca, 120 gr. Šećera,300 gr. Lješnika, 1 vanila šećer,3 kašike kakao praha Fil- 6 dcl. Mlijeka, 4 kašike gustina, 2 kašike brašna, 8 kašika šećera, 100 gr. bijele čokolade,200 gr. maslaca ili margarina

250 gr šećera, 100 gr suvog grožđa, sok od 1/2 limuna, 100 gr čokolade, 250 gr mljevenih lešnika, 100 gr smokvi, 250 gr južnog voća (ananas, banane, urma), slatko (od šljiva ili od grožđa). Priprema Šećer staviti u šerpu, naliti vode da ogrezne i skuvati kao za slatko. U ukuvani sirup dodati mljevene lješnike, suvo grožđe, limunov sok i sitno seckane smokve. Sve pomiješati sa sirupom i dalje kuvati na vatri. Dasku posuti šećerom i na nju izručiti masu. Masu podijeliti na dva dijela i rastanjiti na pola prsta debljine. Kada se masa ohladi, jedan dio premazati sokom od slatka, pa onda premazati sledećim filom: 250 gr južnog voća isjeckati na rezance i ravnomjerno nanijeti po tijestu. Drugi dio mase staviti preko fila, pa tijesto preliti rastopljenom čokoladom. Isjeći na štanglice.

Svinjsko pečenje s lješnicima u mlijeku

1 kg svežeg svinjskog vrata, bez

Supa od lješnika

30 g butera, 20 g brašna, 100 g pečenih lješnika,900 ml vode,2 kašičice začina,pola kašičice mljevenog bijelog bibera, malo muskatnog oraščića, pola kašičice mljevenog čilija, 200 ml pavlake, 1-2 kašike

soka od limete Priprema Na otopljenom buteru kratko propržite brašno. Dodajte mljevene lješnike i kratko propržite. Dodajte vodu i miješajte do ključanja. Dodajte začin, biber, muskatni oraščić, čili i nastavite da kuvate još 10-ak minuta na laganoj vatri. Pred kraj, dodajte pavlaku i sok od limete.

Mafini sa lješnicima

2 jajeta, 100 g margarina, 100 g šećera, kesica vanilin šećera, prstohvat soli, 150 g crne čokolade, 1,5 dl mlijeka, 150 g bijelog pšeničnog brašna, 1,5 kašičica praška za pecivo, 150 g seckanih lješnika Priprema Umutiti jaja, margarin, šećer, vanilin šećer, so, 100 g narendane čokolade i mlijeko u pjenastu masu. Dodati brašno, prašak za pecivo i na kraju 100 g sjeckanih lješnika. Kalupe za mafine obložiti papirnim korpicama pa ih do polovine napuniti tijestom. Mafine peći 20 minuta na 200 stepeni u prethodno zagrijanoj rerni. Pečne mafine prohladiti, izvaditi iz korpica u kojima su se pekli, premazati ih rastopljenom čokoladom i posuti seckanim lješnicima.

Rolat sa bananom i bijelom čokoladom ● super desert

Susamovo ulje Hladno cijeđeno ulje susama spada u najkvalitetnija ulja. Miris i ukus su veoma prijatni. Uglavnom se koristi za začinjavanje salata i drugih jela. Šteta ga je koristiti za prženje, mada može. Prilično je skupo, ali i jako zdravo. Susamovo ulje je vrijedan izvor vitamina i minerala. Neki stručnjaci smatraju da se ulje susama koristilo prije 5000 godina.

Priprema Umutiti u čvrst snijeg bjelanca i šećer, dodati lješnike i kakao, izmiješati i peći u brašnom posutom kalupu prečnika 27 cm. oko 40 minuta na 150 stepeni.Ova kora kada se ispeče će biti jako mekana i sočna jer su lješnici bili natopljeni u mlijeku. Kada se ohladi presjeći je na pola, rasporediti pola na tacnu pola na papir, posle samo zajedeno sa papirom drugu koru prevrnuti preko prve i fila. Za fil Gustin, brašno, šećer i vanila šećer umutiti sa malo mlijeka. Zakuvati u preostalo mlijeko, kuvati dva, tri minuta i skloniti sa vatre. U tako toplo umiješati čokoladu izlomljenu na kockice. Ostaviti da se dobro ohladi.Maslac pjenasto umutiti pa dodavati kašiku po kašiku fila, uz neprestano mućenje.Ostaviti ponovo u frižider još oko sat vremena pa filovati tortu.Na kraju tortu ukras te šlagom.

Štanglice od lješnika

kostiju i u komadu,1 l mlijeka, 200 g pečenih lješnika, brašno, 1 grančica ruzmarina, 4-5 listova žalfije,30 g putera, maslinovo ulje, so i biber Priprema Operite i obrišite žalfiju i ruzmarin, ali ih nemojte seckati. Meso uvaljajte u brašno, otresite višak, pa ga lagano propržite u šerpi na puteru sa aromatičnim biljem, okrećući meso uz pomoć dvije varjače kako ga ne biste probili. U međuvremenu zagrijte mlijeko u drugoj šerpi da bude toplo.Začinite meso solju i biberom, ulijte mlijeko i kuvajte poklopljeno 1 sat. Izvadite meso iz šerpe i držite ga na toplom. Odstranite ruzmarin i žalfiju iz sosa. Sitno sameljite pola količine lješnika, dodajte ih u sos i blendirajte štapnim mikserom da dobijete kremasti sos. Dodajte preostale, cijele lješnike i posolite. Poslužite meso isječeno na tanke šnite uz sos.

Sastojci: Kora: 5 jaja 5 kašika šećera 4 kašike brašna 1 kašika kakaa Fil: 700 ml mlijeka 12 kašika šećera 2 pudinga od vanile 4 kašike brašna 100 g bijele čokolade 250 g margarina 2 banane Priprema: Umutite jaja sa brašnom, šečerom i kakaom. Smjesu razlijte u podmazan pleh i pecite u rerni 20 minuta na 180 C. Skuvajte mlijeko sa pudingom, šećerom i brašnom, ostavite fil da se ohladi, pa u njega dodajte dobro umućen margarin i istopljenu bijelu čokoladu. Koru premažite filom, na jednu od dužih ivica kore poređajte banane i uvijte u rolat. Zatim cio rolat premažite preostalim filom a po želji možete ga premazati i šlagom.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

● RECEPT POZNATIH

Piletina sa sosom od kikirikija

● POSEBNI NAPICI

Koktel Carpe Diem

RECEPT MAJSTORA

Biftek tortilja

Milena Đergović, za Vikend novine, kaže da joj je omiljeno jelo piletina sa ljutim sosom od kikirikija, spremljeno na kineski ili meksički način. Ona dodaje da voli i domaću zapečenu rižu sa piletinom i povrćem, kao i svaku vrstu pašte, te naglašava da jede sve sem svinjsko mesa, jagnjetinu i ovčetinu.

Sastojci za 4 osobe: Za odreske: 500g tanko isječenih pilećih fileta 2 kašike vegete 2 kašike ulja Za prilog od povrća: 200g brokula 200g boranije 200g šargarepe Za sos: 2 kašike kikiriki-putera 1 kašičica soja sosa 3 kašike vode pola kašičice đumbira 1 kašika limunovog soka 150ml pavlake za kuvanje 60g neslanog kikirikija pola kašičice papra so

Priprema Pileće filete pospite vegetom. Propržite ih na zagrejanom ulju sa obje strane, podlijte s malo vode i dinstajte dok meso ne omekša. Povrće skuvajte u posoljenoj vodi. Maslacu od kikirikija dodajte soja sos, vodu, đumbir, limunov sok i zagrijte uz miješanje. Dodajte pavlaku, zdrobljeni kikiriki, papar i posolite po potrebi. Posluživanje Filete poslužite s toplim sosom i povrćem.

Restoran Nostalgija, kuvar: Miodrag Jovanović

Savjet Umjesto maslaca od kikirikija možete upotrebiti margarin sa manje masnoće.

Sastojci: 10 jagoda, narezane i očišćene 2 kašičica od vanilin šećera 90 ml čistog jabukovog soka 30 ml soka od limuna 150 ml džina 8 listića bosljika Priprema: Izimksajte jagode, šećer i sokove u mikseru dok ne dobijete glatku smjesu.U posudu sa ledom dodajte džin i bosljiak i promješajte.

Za tijesto je potrebno: 2,5 dl mlake vode, jedna kašičica soli, kasičica suvog kvasca, šest kašika ulja i 500 grama brašna. Za punjenje tortilje potrebno je: 150 grama bifteka, 50 grama zelene salate, 50 grama svjezeg krastavca, 50 grama sira trapista, 40 grama kisjele pavlake. Na početku pripremiti tijesto za tortilju, sastavimo i promiješamo brašno, so, suvi kvasac i ulje. Zatim dodati mlaku vodu dok se ne dobije čvrsto tijesto.

Specijalni recept

Tortilja sa piletinom i salatom Sastojci za tortlju: 3oo grama brašna 1/2 praška za pecivo 1 mala kašičica šećera 1 mala kašičica soli 5o grama otopljenog maslaca mlaka voda Priprema: Tijesto zamijesite kao za pogače i ostavite da stoji 2 sata. Nakon toga podijelite ga na 8-9 loptica. Svaku razvijete valjkom u veličini tanjirića i pečete na teflon bez masnoće kratko sa jedne i druge strane. Ostavljajte ih u posudi poklopljene i povremeno ih okrećite. Sastojci fila:

oko 2oo grama kuvane piletine malo ulja, so, biber zelena salata 2 paradajza kašika sjeckanog peršuna kašika kisele pavlake 4-5 kašika kuvanog kukuruza 2 češnja bijelog luka Priprema: Piletinu kratko proprzite na ulju, dodajte malo soli, bibera. Pomiješajte je sa kukuruzom, paradajzom sjeckanim na kockice, peršunom, kiselom pavlakom, bijelim lukom. Na tortilju stavite zelene salate, dodajte fil i zarolajte.

Pohovane lignje Bajadera Sastojci: 2 dl mlijeka 200 g brašna 2 žumanceta so, biber, vegeta 2 češnja bijelog luka sitno seckanog malo seckanog peršunovog lista 1 dl piva 2 jaja Priprema: Sve sastojke izmiješati. Lignje prvo uvaljati u brašno, pa u masu i pohovati u vrelom ulju ne duže od 10 minuta.

Sastojci: 400 gr šećera 1,5 dl vode 180 gr margarina 150 gr mljevenih oraha 150 gr mljevenog keksa 50 gr čokolade Za glazuru: 100 gr čokolade 3 kašike ulja Prirpema: Šećer i vodu kuvati dok se šećer ne istopi. Dodati margarin da se istopi, skinuti sa vatre i dodati mljeveni keks i orahe. Dobro izmiješati, masu prepoloviti i u jedan dio staviti 50 gr otopljene čokolade. Pleh veličine 20×25, prethodno malo pouljiti pa staviti još dok je toplo masu sa čokoladom,a potom i svetliju masu. Ostaviti da se ohladi pa preliti glazurom od čokolade.

Ostaviti u posudi i pokriti krpom da odstoji pola sata na sobnoj temperaturi. Zatim vaditi kuglice od kojih treba razvući jufku na debljinu četiri do pet milimetara, peći na zagrijanom tiganju ili roštilju. Kada tijesto porumeni složiti ga na tanjir. Gotove tortilje premazati pavlakom, zatim staviti zelenu salatu isječenu na zilien, na salatu staviti svježe krastavce isječene na štapice i na njih narendati sir trapist. Zatim biftek predhodno začinjen i ispržen isjeći na trakice i dodati na trapist. Uviti tortilju preko nje naređati listove sir trapista, posputi susamon i poprskati uljem od bundevde. Zatim zapeći da tortilja porumeni i sir istopi. Uz tortilju može se servirati čeri paradajz (pomodoro) i pomfrit. Za pripremu ovog jela potrebno je oko pola sata, priprema može trajati i kraće uz kupovinu gotovog tijesta za tortilju koje se može pronaći u svim većim marketima.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 10. 2013.

6.000 GODINA SKLADIŠTENJA

Drugo preuređenje popularnog besplatnog servisa elektronske pošte u manje od godinu dana donijelo je izgled koji prilično podseća na Gmail, sa čak terabajtom memorije za arhiviranje mejlova. Sličnost vjerovatno nije slučajna. Šefica Yahooa Marisa Mejer učestvovala je u dizajniranju Gmaila u vreme kad je bila visokopozicionirana u Guglu. Gmail je za manje od deset godina izrastao u najpopularniji svjetski servis elektronske pošte, piše Bloomberg.

Promjene tako uključuju alat sličan Gmailovom, koji će povezati i-mejlove u grupe po temama tako da se prikazuju u redosljedu. Tzv. razgovorni pregled postao je sveprisutan nakon što ga je Gmail preuzeo kao standardni format 2004. godine. Moći ćete da ukrasite virtuelne poštanske sandučiće pitoresknim prizorima iz Flickra. Google takvu stvar takođe omogućava već godinama. Slika koju odaberete kao pozadinsku automatski će se pojaviti i na mobilnoj aplikaciji za Jahuovu e-

poštu, za Android, iOS i Windows 8. Svaki korisnički nalog dobiće terabajt prostora za smeštaj, što bi - računaju u Jahuu - trebalo biti dovoljno za potrebe prosječnog korisnika za oko šest hiljada godina. Gugl je 2004. drastično proširio prostor za smještaj podataka, dodat ograničen na nekoliko desetina megabajta u najboljem slučaju, gigabajta. Ostane li na sadašnjih 15 gigabajta, zaostajaće značajno za konkurentom.

Pretragu, označavanje važnih mejlova i brisanje moguće je obaviti jednim klikom, a može se i zatvoriti traka s alatima s lijeve strane, kako bi se stvorilo više radne površine. Novi izgled dostupan je u SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji, Filipinima, Maleziji, Indiji, Irskoj, Novom Zelandu i Južnoj Africi. Mi ostali moraćemo da se strpipmo još malo. Jahuov mejl trenutno ima 289 miliona korisnika širom svijeta. Više ih ima jedino Gmail - 304 miliona.

KORIŠĆENJE INTERNETA

Crna Gora na 58. mjestu

NOVI MODELI

Epl organizuje Ajped događaj Predstavljanje nove verzije Ajpeda i novog OS X Mavericks Appleovog operativnog sistema, kao i redizajniranog Mak Pro umjesto 15. oktobra, kako je bilo najavljeno, održaće se sedam dana kasnije. Oktobar će očigledno biti zanimljiv po pitanju predstavljanja novih modela i operativnih sistema. Iako iz Epla još nijesu poslali zvaničnu potvrdu, AllThingsD prenosi vijest da će 22. oktobra biti održan Ajped događaj, na kojem će Epl lansirati novu verziju svog popularnog tableta. Zanimljivo, prošle godine je 23. oktobra predstavljen Ajped mini i Ajped četiri, dakle godinu dana kasnije Epl će predstaviti novitete i po pitanju hardvera, ali i softvera. Ono što je dodatno intrigantno je očekivanje promocije novog Nokia tableta, koje bi trebalo da se dogodi takođe 22. oktobra, kada počinje Nokia World event, ali i predstavljanje Majkrosoftovog Sufrace 2, koji kreće u prodaju istoga datuma. Jesu li ova preklapanja planirana ili ne, teš-

ko je reći, ali sigurno je da će 22. oktobra biti poprilično veselo na tržištu najpoznatijih brandova, koji kreću u osvajanje naklonosti kupaca.

GUGL KAŽE

Android je bezbjedniji od Eplovog iOS-a Izvršni direktor Gugla, Eric Šmit, izjavio je da vjeruje da je mobilna platforma njegove kompanije bezbjednija od Appleovog iOS-a. Tokom svog govora na Gartner Symposium/ITxpou, nakon pitanja analitičara kompanije Gartner, Dejvida Vilisa u vezi sa bezbjednošću Androida, uz zapažanje da je primijetio da mnogi smatraju da Android nije bezbjedan, Šmit je bio brz na odgovoru tvrdeći da su potrebne ozbiljne komparativne analize kako bi se u potpunosti procijenila bezbjednost OS-a. “Nije siguran? Sigurniji je nego Ajfon”, izjavio je takođe Šmit tom prilikom, sudeći po sajtu ZDNet. Ovaj komentar nije dobro prošao kod korisnika iOS-a i ponovo je u prvi plan izbacio bezbjednost smartfona. Šmitov komentar takođe nije

baš u skladu se nedavno objavljenim podacima u vezi sa mobilnom bezbjednošću. FBI je u avgustu predstavio izveštaj u vezi sa malicioznim programima za mobilne uređaje u kom stoji da je 79 odsto mobilnih prijetnji usmjereno ka korisnicima Androida, 19 odsto je usmjereno ka korisnicima Simbijana, dok Eplov iOS napada samo jedan odsto. Nakon ovog izvještaja, Juniper Networks objavio je svoj izveštaj u kom se tvrdi da je od marta 2012. godine do marta 2013. godine broj ovakvih prijetnji porastao za 614 odsto, kao i da 92 odsto svih malicioznih programa targetira Android. Međutim, u izvještaju je pomenuta i jedna ključna tačka, 77 odsto svih pretnji može se izbeći skidanjem najnovije verzije Guglovog operativnog sistema.

telefoni, računari, igrice...

Crna Gora se, prema istraživanju Broadband Commission, našla na 58. mjestu po korišćenju Interneta u odnosu na broj stanovnika, na listi od 192 države. Island je na prvom mjestu, a prema procjenama koje je ta svjetska organizacija objavila u iz-

vještaju za prošlu godinu o stanju širokopojasne mreže, na Islandu oko 96 odsto stanovništva redovno koristi internet. Skandinavske zemlje, Norveška i Švedska, zauzele su drugu i treću poziciju, prenosi agencija MINA-business. Od bivših jugoslovenskih zemalja Internet najviše koriste Slovenci, koji su na 42. mjestu u svijetu. Bosna i Hercegovina BiH je druga u regionu, a 45. u svijetu. Makedonija je treća po korišćenju Interneta u regionu, dok je u svijetu na 49. poziciji. Crna Gora je peta u regionu, a ispred nje je Hrvatska koja je na 50. mjestu u svijetu. Grčka je 59. u svijetu, Bugarska 62, Albanija 65, Srbija 75, a Turska je zauzela 83. poziciju. Uprkos visokoj razvijenosti širokopojasne mreže, više od 90 odsto stanovništva u 49 najnerazvijenih zemalja uopšte nema pristup Internetu.

TEHNOLOGIJA

Novi Jahu mejl nudi terabajt memorije

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2058 sudoku 2012-06-01

Medium level

Teža

Lakša

6 2

3 3

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 10. 2013.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

5 8

Daily Sudoku puzzle No. 2058

2012-06-01

Medium level

Lakša

6 2

3 3

4 5

Page 1/2

Play sudoku online at:

5 www.sudokukingdom.com

2 1

8 3

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2534 2013-09-20

vicevi

Zašto plavuša drži pare na štednjaku? - Štedi! *** Dođe Mujo kući i pita Fatu: - Fato, gdje su djeca? - Na engleskom - kaže Fata. A Mujo reče: - OK! Where are the children? *** Svađaju se muž i žena. - Bilo bi mi bolje da sam se udala za samoga đavola. - Ženidba između srodnika je zakonom zabranjena. - odgovori muž. *** - Dobro, kako ste pretpostavili da je privedeni bio pijan? - pita sudija policajca.

Puzzle solution:

- Stajao je na sred puta. - I, šta je tu sumnjivo? - Pokušavao je da podigne bijelu traku. *** Došao mladić kod djevojčinih roditelja da je zaprosi, ali otac ni da čuje, nego ga bijesno izbacuje iz kuće. - Dobro, dobro... - gunđa nesuđeni mladoženja, izlazeći napolje - Za 9 mjeseci ćete me moliti! *** Pita mama Pericu: - Zašto sad ne jedeš? Rekao si da si gladan kao vuk! - A kad si ti vidjela vuka da jede boraniju? ***

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Turska - Televizija

Otpustili je zbog dekoltea

Sudoku puzzle No. 2535 2013-09-21

Voditeljkaa turske emisije ‘Velihat’, Gözde Kansu dobila je otkaz jer je u posljednoj epizodi obukla haljinu s dubokim dekolteom. Poslanici iz ‘Partije pravde i razvoja’ javno su kritikovali njen izbor garderobe što je na kraju dovelo do toga da joj se

čelni ljudi televizije zahvale na saradnji. Husein Celik, član Partije, gostujući u jednoj emisiji, kritikovao je ‘neimenovanu voditeljku s dubokim dekolteom’, ali turske novine su prenijele da se radi o Kansuovoj, što je rezultiralo nje-

nim otkazom. “Namjerno nisam rekao ime, ali mediji su shvatili o kome je riječ”, napisao je Celik na svom Tviter profilu u pokušaju izvinjenja jer je njegov komentar o ‘ekstremnoj i neprihvatljivoj garderobi’ voditeljku koštao zaposlenja.

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 10. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Puni ste snage i želje da se izborite za mjesto u društvu kojem pripadate. Poslovi kojima se bavite zaista su sitni. Potencijala imate za nešto veće, ali još uvek niste dobili ponudu. Povoljni planetarni aspekti.

Bik U sve što vam se dešava upletena je karma. Na mnoštvo događaja slabo možete da utičete. Radite na poslu od kog mnogo očekujete. Ne odustajte, već budite uporni. To će se isplatiti. Bolovi u nogama posljedica su nošenja neadekvatne obuće.

BLizAnCi Masa obaveza zahtijeva raščišćavanje. Tek sada možete savladati prepreke. Apatija i nesanica zahtijevaju ozbiljniji tretman. Ne pravdajte se time da nemate vremena. Preosjetljivi ste i samoživi, mada toga niste svesni.

rAk Poslove obavljate sa sebi svojstvenom lakoćom. Sa saradnicima fantastično funkcionišete, jer ste ih postavili na pravo mjesto. Postoje rizici vezani za zdravlje. Radi se o bolestima hronične prirode.

LAV Na poslu vam prija individualnost. Ovih dana se ne savjetuje timski rad, jer guši vaš ego, koji pošto-poto mora da se hrani rezultatima. Problemi koje do sada niste imali stupaju na scenu. Prokontrolišite bubrege.

DjEViCA

Živ je - ali sud ga smatra mrtvim Čovjek iz Ohaja koji je proglašen mrtvim 1994. godine, ostaće “mrtav” u očima zakona, pošto je odbijena njegova žalba na presudu kojom je proglašen mrtvim. Donald Miler (61) ispričao je sudu da je 1986. godine nestao pošto je izgubio posao, ostavljajući suprugu, dvoje dece i, kako tvrdi advokat njegove bivše žene, hiljade dolara duga za alimentaciju. Osam godina poslije nestanka, proglašen je mrtvim. Miler je pred sudom ispričao da se u Ohajo vratio “oko 2005. godine”

i da nije znao da je “pravno mrtav”, te da se nadao da će doći do broja svog socijalnog osiguranja. Zakoni u Ohaju, međutim, ne dozvoljavaju mogućnost da se izmijeni odluka o proglašenju osobe mrtvom, ako od te odluke prođe više od tri godine. Sudija Alan Dejvis rekao je za CNN da “za više od 40 godina” karijere “nije imao ovakav slučaj”. Advokat Milerove bivše žene, Džejms Hamer, kaže da je Miler 1994, kad je “pravno umro”, dugovao supruzi Robin oko 25.000 dola-

ra alimentacije, a nakon što je proglašen mrtvim, ona je počela da prima socijalnu pomoć da bi izdržavala djecu. Advokat kaže da bi stvar bila mnogo komplikovanija da je sud odlučio da je Miler živ, jer bi supruga Robin vjerovatno morala da vrati dug socijalnoj službi, pošto je pomoć primala na osnovu smrti bivšeg muža. “Zato smo sada zadovoljni odlukom”, dodao je advokat. Donald Miler ima 30 dana da se eventualno žali na sudsku odluku.

DA Li sTE znALi

OhajO-amerika

Poslove obavljate rutinski. Privatni događaji odvlače vam pažnju, pa postoji opasnost od propuštene šanse i lošeg zaključivanja. Više vremena provodite u prirodi, a manje za punom trpezom i bićete zdravi.

- Da je dizajner koji je dizajnirao NIKE znak je bio plaćen samo 35 dolara za taj posao? - Da je tigrov jezik je toliko hrapav da tigar može da oliže boju sa neke zgrade? - Da se razmak između očiju zove glabella i obično je jednak veličini oka? - Da se na YouTube - u svakog minuta postavi 24 sata video

VAGA Brzo radite samo one poslove koje volite. Sve ostalo otaljavate. U izvjesnoj situaciji djelujete nepromišljeno. Sklonosti ka virusnim oboljenjima trenutno su pojačane, pa preduzmite preventivne mjere. Izbjegavajte flertove na radnom mjestu.

ŠkorpijA Završavate poslove koji su zahtijevali maksimalno angažovanje. Dobitak i priznanje predstavljaju normalan redosljed zbivanja na planu posla. Impulsivne reakcije dovode do nervoze i povreda. Sa partnerom morate da se pomirite.

sTrijELAC Stalno izmišljate nove poslove, jer se ukazuje šansa za profit. Opasnost može biti trošenje relativno skromnih zaliha energije. Pretjerana aktivnost smeta. Bolesti preterivanja, mogu se pojaviti ukoliko se budete nekontrolisano ponašali

jArAC Posao je u drugom planu. Okrenuti ste pametnijim stvarima, što ne znači da ovaj segment trpi. Samo ga odlažete za povoljnije vreme. Preosjetljivost je jedna od vaših mana. Psihosomatske bolesti su na vidiku.

VoDoLijA Oslanjate se isključivo na vlastite snage. Shvatili ste da od okoline nemate šta da tražite, tako da funkcionišete predvođeni maksimom “u se i u svoje kljuse”. Glavobolja vam može zadavati smetnje.

riBE Plašite se promjene posla, a niste zadovoljni trenutnim. Ni izdaleka niste uspjeli da plasirate širok spektar sopstvenih potencijala. Rutina vas ubija. Mnogo žustrine sa kojom se ophodite prema okolini negativno utiče na zdravlje.

materijala? - Da u originalnoj igri Super Mario, oblaci izgledaju isto kao i žbunovi, jedina razlika je u boji? - Da konji pamte ljude koji su se lijepo ophodili prema njima? - Da je septembar jedini mesec u godini sa istim brojem slova (9) kao i njegov broj u godini (9-ti mesec)?

TV PROGRAM SUBOTA FILM

08:15 Talk showŽene/r 09:00 Film: Progonjen/r 10:30 Serija: Porodica Kardašijan/r 12:15 Domaćine, oženi se/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:15 Serija: Otvorena vrata/r 15:00 Talk show-Žene 16:00 Film: Prevodilac/r 18:10 Gallileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:15 Serija: Karma 21:05 Music ShowTvoje lice zvuči poznato 00:00 Film: Građanin opasnih namjera 01:50 Serija: Karma/r 02:35 Gallileo/r

07.00 10.00 10.05 11.00

PRVA Sulejman Veličanstveni 19.20

RTCG 1 Serija: Žene sa Dedinja 20.05

12.00 12.05 13.10 14.00 14.05 14.45 15.30 15.55 16.20 16.50 18.00 18.30 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.35

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Strani dokumentarni program Vijesti Tv arhiv Strani dok.program Vijesti Mozaiku Muzika Dnevnik 1 Alternativa medica Zapis: Budvanski dani od fešte Serija: Hispan/r Art magazin Strani dok. program Dnevnik 2 Sport Serija: Žene sa Dedinja Crnogorske priče Dnevnik 3 Profil Film: Restauracija Tv arhiv/r

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Vikend vizija 12:45 City 13:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 14:00 Gold muzicki magazin 15:30 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Farma nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:00 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Kikbokser

PINK Zvijezde granda 21.15

07:00 07:10 07:20 08:15 08:45 09:00 10:30 12:45 13:35 14:00 14:05 14:07 16:30 16:35 16:40 16:55 17:40 18:30 19:05 19:10 19:50 22:00 22:10 22:15 22:25 23:15 00:40

Crtana serija:Baltazar Serija: Škola monstruma Dok.serija:Horizonti/r Loptanje/r Surfuj pametno/r Serija: Titova kuhinja/r ATP Masters Šangaj - ½ finale Dok.serija: Život sa morem/r Moja polisa Vijesti u 2 Meteo centar u 2 ATP Masters Šangaj - ½ finale Vijesti u pola 5 Meteo centar u pola 5 The best of extra lifestyle Serija:Vratiće se rode/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Meteo centar u pola 7 Serija: Na putu za Montevideo Film:Već viđeno Vijesti u 10 Meteo centar u 10 Sport Serija: Posjetioci iz praiskona Film:Prolaz Film:Kraj igre/r

VIJESTI ATP Masters Šangaj - ½ finale 10.30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Kuhinjica 11:30 Top Shop 12:00 Film: Živi pijesak/r 14:00 TV Konzilijum 15:30 Živa istina/r 16:30 I Love My Car 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Film: Službenici 20:00 Forum 20:15 Showroom 20:45 Business Exclusive 21:15 Film: Ljetnja dugodnevnica 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:00 Showroom/r 00:30 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS I Love My Car 16.30

TV PREPORUKA GRAĐANIN OPASNIH NAMJERA Prva 00.00

Kada se pljačkanje porodične kuće pretvori u smrtonosni pohod, preživjeli neće prezati ni od čega da osveti svoje voljene. Klajd Šelton je uzorni porodični čovek čiju su suprugu i kći brutalno ubili tokom pljačke njihovog doma. Pošto uhvate ubice, slučaj dobija Nik Rejs (Džejmi Foks), ugledni tužilac iz Filadelfije. Nik nudi jednom od osumnjičenih blažu kaznu ako bude svedočio protiv svojih saradnika. Deset godina kasnije, čovjek koji se izvukao sa ubistvom je nađen mrtav, a Klajd Šelton hladnokrvno priznaje krivicu.

08.55 Serija: Pod obručem 12.00 Fudbal(u 21): Njemačka – Crna Gora/r 13.40 Fudbal: Engleska – Crna Gora/r 15.20 Serija: Fleš point/r 16.40 Film: Lupeži 18.40 Top mobil 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija: Djevojački institut/r 22.00 Dok. program/r 22.30 Sportska subota 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Vikend film:Pad zida 01.00 Vikend serija: Igra/r

RTCG 2 VOA – glas Amerike 23.00

09:55 10.15 11:00 12:15 12:45 14:00 15:15 17:30 19:00 20.15 20:30 21:00 21:15 00:40

Dogodilo se… Žestoko InfoTip Trijaža Svijet sporta Smiješna Top Lista Fudbal.me Retrospektiva Toto Klub Jakanje Nindža ratnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Smiješna top lista

777 Texas Holdem Poker 21.15

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Lijek iz prirode 11.50

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Fazoni i fore 11:30 Učitelj 12:00 Babino unuče 12:30 Štimofonija 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Trag 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica... kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:03 Bela lađa serija 16:50 Projekat a američki film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bela lađa tv serija 21:00 Zaljubljeni Šekspir američki film 23:10 Vesti 23:15 Nobelov testament švedski film 00:55 Mira Adanja Polak i Vi RTS 2 08:45 Kukuriku šou 09:00 Ana Dobrić animirana serija 09:05 Zujalice 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:3 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:20 Savremeni svetski pisci 15:10 Koncert Miroslava Ilića 16:10 Na krilima oko sveta: Nebu pod oblake 17:05 Vrele gume 17:35 Medalje zauvek 18:55 Tvoje pesme moji snovi - Ivan Bosiljčić 19:05 TV feljton:

Piši kao što govoriš, misli kako je napisano 19:55 Potrošački savetnik 20:25 Svet sporta 20:55 Košarka-ABA liga: Crvena zvezda-Radnički, prenos 22:45 Konstantinovo nasleđe: Pobesneli hronos 23:40 Gradske price 00:10 Vrele gume HRT 1 09:05 Normalan život emisija o obitelji 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 HAK - promet info 10:12 Subotom ujutro 11:45 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:25 Veterani mira emisija za branitelje 13:10 Duhovni izazovi 13:40 Prizma multinacionalni magazin 14:25 Kulturna baština 14:45 Kućni ljubimci 15:20 Zamka za učiteljicu američko-kanadski film - ciklus ženskog krimića 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:11 HAK - promet info 17:15 Putovanja željeznicom 4, 18:05 manjinski MOZAIK 18:25 Lijepom našom: Vrbovsko 19:20 Najava 19:30 Dnevnik 20:02 Najava 20:05 Loto 7/39 20:10 Odklenjen film 22:00 Obitelj Borgia 22:55 Dnevnik 3 23:18 Vrijeme 23:20 Vijesti iz kulture HRT 2 08:46 Vedranovi velikani: Tamara Rajić 08:55 Šareni vremeplov: Ordovicij 09:10 Slonovske priče australsko-francuski film ® 10:50 Mjesto pod suncem - ostati

07:02 09:15 10:00 11:32 11:45 12:30 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:35 21:00 21:35 22:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show Montena SHOP Kusto /r. Lili Pez Životinjske lakrdije Dokumentarni program /r. Majstor kuhinje /r. Prolog /r. Tekstura /r. Životinjske lakrdije/r. Raport iz Bara Autoshop/r. Info Putopisi Film: Cudno mjesto za susret 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Lili Pez 12.30

DANAS U GRADU ili otići 6, ® 11:4 Kroz tvoje oči ® 12:05 Dolina sunca 12:50 Dolina sunca 13:35 Dolina sunca, 14:20 Dolina sunca 15:05 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 15:35 Volim Hrvatsku ® 16:55 Top Gear . ® 17:45 Simpsoni 21 18:05 Športski prijenos ili snimka 19:20 Gustav crtana serija 19:30 MALA TV ® 19:31 Vedranovi velikani: Tamara Rajić ® 19:40 Šareni vremeplov: Ordovicij ® 19:55 Najava 20:00 Modna revija zagrebačkih obrtnika Zlatna igla prijenos 21:30 Mila traži Senidu dokumentarni film 22:55 Sinovi anarhije 23:45 Zakon!, 00:20 Garaža ® 00:50 Noćni glazbeni program - spotovi HBO 09:25 Dan poslije sutra 11:25 Hollywood: Na snimanju 11:55 Majčina ostavština 13:20 My favorite year 14:55 Prozor u srce 16:30 Atlas je slegnuo ramenima 2 18:20 a sada, boom 20:05 Anđeo čuvar 22:15 Đavolji dvojnik 00:00 Diktator 01:25 Tulum 3 FOX LIFE 11:30 Melissa i Joey 11:55 Melissa i Joey 12:20 Melissa i Joey 12:45 Jamie Oliver: Revolucija u prehrani 13:4 Šaptačica duhovima 14:30 Šaptačica duhovima 15:25 Šaptačica duhovima 16:20 Tijelo je dokaz 17:15 Tijelo je dokaz 18:10 Tijelo je do-

kaz 1, 19:05 Jednom davno 20:55 Uvod u anatomiju 21:50 Ponedjeljkom ujutro 22:45 Poznati s paranormalnim iskustvima 23:40 Kućanice iz visokog društva 00:35 Vjenčanje u inozemstvu FOX CRIME 10:30 U žarištu 11:35 U žarištu 1, epizoda 3. kriminalistička serija 12:40 Inspektor Montalbano 14:50 Ubojstvo 15:45 Ubojstvo 16:40 Ubojstvo 17:40 Ubojstvo 18:35 Ubojstvo 19:30 King 20:25 Most 21:25 Most 22:20 Bijesni psi 23:15 Zakon i red 14, 00:10 Zakon i red 01:05 Nepogrešivi instinkt 02:00 Nepogrešivi instinkt ARENA SPORT 08:00 Fudbal Liga sampiona: Magazin 08:30 Fudbal The Football Review 09:00 KOŠARKA: ABA LIGA: Olimpija - Cibona 11:00 Fudbal Conmebol: Colombia - Chile 13:00 uživo Fudbal Prijateljska utakmica: Brazil - Korea 15:00 Fudbal SP QUAL 2014: Nemacka - Republika Irska 17:00 uživo Košarka aba liga: Zadar - Cedevita 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: MZT - Buducnost 21:00 uživo Košarka aba liga: Crvena Zvezda - Radnicki 23:00 Fudbal Foot brazil 23:30 uživo Fudbal Brazilska liga: Fluminense - Gremio 01:30 Rukomet ehf liga sampiona: Celje Pivovarna Lasko Rhein-Neckar Löwen

BIOSKOP CINEPLEXX

Apokalipsa u Holivudu 17:30; 20:00; 22:00; Gravitacija 3D 19:00; 20:45; 22:30; Prizivanje zla 20:15; 22:40; Dajana 19:40; 21:45; Grozan ja 2 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Grozan ja 2 digital 11:30; 13:30; 15:45; Zatvorenici 21:30; Rizična igra 20:30; 22:15; 2 pištolja 19:30; Avioni 3D sinhronizovano 11:45; 13:45; 15:30; 17:15; Avioni digital sinhroniovano 13:15; Matorani 2 17:45; Mi smo Milerovi 17:00; Turbo – sinhronizovan 3D 11:00; 13:00; 15:00; Štrumpfovi 3D sinhronizovano 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; Štrumpfovi 2 digital sinhronizovano 11:15; 15:15;

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Galileo/r 09:00 Film: Poslednja ekskurzija 2/r 10:30 Film: Šta žene žele/r 12:30 Moja velika svadba/r 14:00 Talk Show-Živa istina/r 15:00 Talk ShowVeče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:30 Music ShowTvoje lice zvuči poznato/r 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Nadrealna Televizija/r 20:10 Serija: Šešir profesora Koste Vujića/r 21:00 Serija:Otvorena vrata 22:00 Film: Poslednja ekskurzija 3 23:45 Exkluziv The Best Of 00:15 Exploziv The Best Of 00:45 Serija:Kuća od stakla/r 03:45 Film: Poslednja ekskurzija 3/r

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. program 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 1 15.50 Nvo sektor 16.30 Serija: Hispan 18.00 Stižu bebe 18.30 Serija: Žene sa Dedinja/r 19.00 Pokreni se 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Žene sa Dedinja 21.00 Okvir 22.00 Dnevnik 3 22.30 Izazov 23.00 Film : Visoka moda

PRVA Exkluziv The Best Of 23.45

RTCG 1 Okvir 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 12:15 City 12:30 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 19:30 Farma uživo 20:00 Kursadžije 21:00 Farma izbacivanje 00.00 Vip room 00:40 City 01:00 Film: Ljubavni napitak broj 9 03:00 Film: Dvije strane kreveta

PINK Vip room 00.00

07:00 Crtana serija:Baltazar 07:10 Crtana serija: Škola monstruma 08:20 Dok.serija:100 najvećih otkrića 09:10 Loptanje 10:30 ATP Masters Šangaj - finale 13:30 Film:Već viđeno/r 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Film:Već viđeno/r 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:35 Meteo centar u pola 5 16:40 Titova kuhinja 17:05 Lud, zbunjen, normalan 17:40 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar u pola 7 19:10 Serija: Vratiće se rode 19:55 Film: Zgodna žena 22:00 Vijesti u 10 22:10 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:25 Film:Daleko od nje 00:15 Serija: Posjetioci iz praiskona/r 00:55 Film:Prolaz/r 02:15 Serija:Ubistvo/r

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.05

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 TV Konzilijum/r 11:30 Top Shop 12:00 Film: Službenici/r 16:00 Showroom 16:30 Business Exclusive 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film: Naličje terora 20:00 Forum 20:15 Pop kvart 20:45 Urbanizam 21:15 Film: Karlitina tajna 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:00 Pop kvart/r 00:30 Urbanizam/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Film: Naličje terora 18.15

TV PREPORUKA ZGODNA ŽENA Vijesti 19.55

08.00 09.30 10.05 10.25 11.30 12.00 14.00 16.05 16.35 17.30 19.00

Romantična komedija o modernoj Pepeljuzi - o ljubavi ulične prostitutke i bogatog biznismena.Jedan od najvećih hitova devedesetih. Edvard Levis nemilosrdni je i silno bogati biznismen specijaliziran za kupovinu kompanija u poslovnim poteškoćama, koje potom dijeli na manje dijelove i dobro prodaje, ne brinući za sudbinu zaposlenih. Levis poslom dolazi u Los Angeles, gdje mu mlada i privlačna ulična prostitutka Vivian Vard pokaže put do Beverl Hilsa.

20.40 21.05 22.45 00.45

Film:Pjesma srca Muzika Top mobil/r Program za djecu: Djeca prije svega Sportska subota/r Film: Restauracija Serija: Fleš point/r Muzika Program za djecu: Sa zvijezdama do zvijezda Film: Pad zida/r Košarka, aba: Skoplje – Budućnost Vikend serija: Igra Serija: Djevojački institut/r Reportaža Vikend serija: Igra/r

RTCG 2 Muzika 16.05

08:00 Fudbal.me 10:00 Retrospektiva 11.00 Grad koji volim/r 11:45 Zabava 13:00 Gušteranje 13.45 Jakanje 14:00 Dogodilo se... 14:45 Žestoko 15:00 Toto Vijesti 16:15 Toto Klub 17:00 Retrovizor 18:15 Ekstremno 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim

777 Ekstremno 18.15

08:30 09:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 21:00 21:30 22:00 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Interfejs Aljazeera Video katalog Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Priče iz Nepričave 11:35 Metla bez drške 12:00 Ja, mi i drugi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Bela lađa tv serija 17:05 Vesti 17:10 Zadnja kuća Srbija: Srbija - istok na zapadu 17:45 Beograd - večiti grad: Senke srušenog grada 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bela lađa tv serija 21:00 Šta god uspeva američki film 22:40 Nimfe finska serija 23:30 Dnevnik 23:45 Jelen top deset 00:30 Balkanskom ulicom 01:10 Vreme je za bebe 01:50 Beograd - večiti grad: Senke srušenog grada 02:00 Vesti (03.00, 04.00,05.00) RTS 2 08:00 Dozvolite... 09:00 Plesna akademija animirana serija 09:24 Bandolero animirana serija 09:48 Zanimanje dete 10:00 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Pogledaj mi obuću, pa me pusti u kuću 13:30 Kulturako aresipe 14:0 Srpski istočnici

14:30 Magazin Srbije na vezi 15:10 Teofilovići i Miroslav Tadić 16:00 Zaleđena planeta 17:00 Srpske sportske legende 17:30 Magazin Lige šampiona 17:55 Rukometna fantazija 18:10 Aktuelno dokumentarni program 19:05 Igrale se delije, na sred zemlje Srbije: Folklorni ansambl “Frula” 20:00 Junaci prosvetiteljstva: Društvo u promenama 21:00 Majka Vukosava piše odgovor tv film 21:50 Likovna kolonija RTS: “Tihi hroničar” - Milan Pivnički 22:20 Mera za muziku 23:00 Sat 23:45 Provetravanje 00:15 Vikend Evronet 00:45 Srpske sportske legende HRT 1 08:00 DEMONI francuski igrani film, triler 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 HAK - promet info 10:12 Press klub 11:00 Ubojstvo, napisala je 10 11:45 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:35 Divlji u srcu 16:25 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:11 HAK - promet info 17:15 Priče o avetnjacim 17:40 Priče o avetnjacima 18:10 Volim Hrvatsku + 19:25 Najava 19:30 Dnevnik 20:03 ZABA HR emisija pod pokroviteljstvom 20:05 Loto 6/45 20:10 Stipe u gostima 20:50 Tajna Edwina Drooda 21:40 Damin Gam-

07:02 Svježi u dan 07:15 Dokumentarni program /r. 09:15 Crtani film-Mumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r. 11:30 Montena SHOP 11:50 Kusto /r. 12:30 Lili Pez/r. 13:45 Film: Vjetrovi prerije 15:02 Raport iz Bara /r. 15:30 Planet Croatia /r. 16:50 Montena SHOP 17:00 Koncert 18:30 Životinjske lakrdije/r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi /r. 20:30 Planet Croatia 21:00 Montena SHOP 22:30 Film: Špijuni na noge

MONTENA Crtani film - Mumijevi 09.15

DANAS U GRADU bit 22:25 Dnevnik 3 22:50 Vijesti iz kulture 23:00 Klasika mundi HRT 2 08:10 Magično drvo 08:30 17.55 Rukomet, LP (Ž): Podravka Vegeta - Bera Bera prijenos 08:35 MALA TV 08:36 Tajni dnevnik patke Matilde: U laži su pačje noge 08:50 Laboratorij na kraju svemira: Muzičke čaše ® 09:00 ni DA ni NE 09:50 Pozitivno ® 09:55 Napomena: Nogomet - kvalifikacije za SP: Hrvatska - Belgija, snimka ® 10:20 Biblija 10:30 Blagost, ljubav, Salezijanci 11:00 Jarun: Završetak proslave 100-te obljetnice dolaska salezijanaca u Hrvatsku 12:35 Tiger heart ® 14:05 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom ® 14:35 Večer na 8. katu talk-show ® 15:35 Magazin LP 16:00 Nedjeljom lagano zabavnosportska emisija 17:15 Hokej KHL: Medveščak - Spartak Moskva emisija 17:30 Hokej KHL: Medveščak - Spartak Moskva prijenos 20:00 Najava 20:05 Velika utrka 22:50 Later...with Jools Holland (38) ( /10) 23:50 Jim Jones Revue, snimka koncerta 00:55 Noćni glazbeni program - spotovi HBO 09:40 Kako se zaljubiti 11:05 Beyonce: život je samo san 12:35 Madagaskar: najtraženiji u EUROPI 14:05 Nasljednici 16:00 MARTOVSKE IDE 17:40 Hollywood: Na

snimanju 18:10 Green lantern 3D 20:05 Resident evil: osveta 3D 21:40 Čarobni grad 22:35 Banshee 23:25 Lanac osvete 01:05 Žena u crnom 02:40 Resident evil: Osveta 3D FOX LIFE 08:55 Jamie Oliver: Revolucija u prehrani 09:50 Ally McBeal AGAIN 10:40 Ally McBeal 4, 11:30 Melissa i Joey 11:55 Melissa i Joey 12:20 Melissa i Joey . 12:45 Sirene filmski program 14:30 Tijelo je dokaz 15:20 Tijelo je dokaz 16:15 Tijelo je dokaz 17:10 Tijelo je dokaz 18:05 Tijelo je dokaz 19:00 Ljubavnice 19:55 Seks i grad 20:25 Seks i grad 20:55 Kućanice iz visokog društva 21:55 Vjenčanje u inozemstvu 22:50 Plima ljubavi film 00:35 Bivši 01:00 Bivši 01:25 Poznati s paranormalnim iskustvima FOX CRIME 10:25 Pariški forenzičari 11:25 Pariški forenzičari 12:25 Inspektor Montalbano 14:30 Detektiv na Floridi 15:25 Detektiv na Floridi 16:20 Detektiv na Floridi 17:20 Detektiv na Floridi 18:20 Most 19:1 Novi stari slučajevi 20:20 Smrt u raju 21:2 Zločinački umovi 22:15 Zločinački umovi 23:10 Zakon i red 00:10 Zakon i red Wives Club 01:05 Zločinački umovi 02:00 Monk 02:45 Četiri žene i sprovod

BIOSKOP CINEPLEXX

KUĆE/STANOVI

P Nikšić - preko puta bolnice prodajem trosoban stan 100m2+2podruma. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 53.000. Tel.067/272-015 Prodajem kuću 225 m2 na 600 m2 placa, Tološi, novogradnja, moguća kompenzacija, minutoglasi.com Tel.067/351-111 Prodajem novi stan na Tuškoj pijaci, 51 kvadrat, povoljno, uknjižen. Tel.067/336-484 Prodajem dvosoban stan u Lamelama, 68m2, novogradnja, nije useljavan, 3. sprat. Može i kompenzacija za novije auto uz doplatu. Tel.067/248-899 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan u Ruskoj kuli, 75m2/V, bez ulaganja. 75.000 eura. Tel.069/300-775 Prodajem stan "Zetagradnje" na Starom aerodromu, od 64m2, IV sprat. Ima li , 72.000 eura. Stan je namješten. Tel.069/063887

SUBOTA I NEDJELJA, 12.I 13. 10. 2013.

MALI OGLASI

AS NEKRETNINE PRODAJA

S.A. dvos. 60m2 / II, 54.500e, odličan Blok IX, dvos. 62m2 / V, 63.500e nov S.A.”Normal” 44m/II, 37.000e Zabjelo 25m2 / I, 25.000e,nov,uknj. Delta City “Čelebić” 53m2 / V 65.000e T.Put 33m2 /VI, 31.000e, novog. Hercegovačka dvos. 60m2/II,66.000e O.Morače, 59m2 / I, 65.000e, nov City hotel, 42m2 / III, 49.000e Gintaš, 25m2, vis.priz. 26.000e Ars Medica, 25m2,p.prostor,23.000e

IZDAVANJE

Novaka Miloševa 32

S.A. 35m2 / V, prazan 150e Centar “Montex”45m2 /IX,nam.250e P.M. Moskovska 20m2 / I, 200e,namj. Bemax 75m2 / I, 600e, namj,lux Delta “Čelebić” 70m2 / IV, 600e, namj Vampirica 72m2 / V, namj,300e namj S.A 130m2/ II 250e, prazan Univerzitetska 75m2 / II P.M.110m2 / III, 400e, namj. City hotel, 45m2 / I, 300 namjCentar 45m2 / III, namj.300e

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com

RENT-APARTMAN

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

od 20 do 40€. Na dobrim lokacijama. Wireless, extra TV, parking. Mail: info@rentapartment-montenegro.com

068 269 234

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

I Izdajem specijalizantima stan u Beogradu, 60m2 sa garažom, opremljen, 300 eura. Tel.00381600502026 Izdajem stan, 57m2, u Ulici piperskoj, Zagorič. Tel.067/245-762

Prodajem podrum u centru Podgorice. Tel.069/490-723

Izdajem lijepo opremljenu garsonjeru u zgradi blizu Sahat kule. Tel.067/634-701

Prodajem jednosoban stan 41m2/44.000, zgrada Baston Gintaš (visoko prizemlje) i Blok - Ruska kula 70m2+8m2 lodja/65.000. Tel.068/723-177

Izdajem renoviran, namješten, troiposoban stan na dobroj lokaciji -preko puta Hrama: blizina svih fakulteta, škola, vrtića, TC "Bazara", vlasnica. Tel.068/527-282

Prodajem stan, 83m2, Ulica slobode, 3. sprat, idealna lokacija za sve namjene, povoljno! Tel.069/091-668

Izdajem nenamješten jednosoban stan na Zabjelu, Ulica kralja Nikole 296. IV sprat. Tel.067/517-154

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/224-668 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu, kod Doma zdravlja. Informacije na telefon 069/021-924, 069/233-288 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura. Tel.067/321-777

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

Budva izdajem ili prodajem 2 dvosobna stana 56 m2 1.420, i 72 m2 1.380 kod restorana "Zlatibor". Tel.068/357-043, 069/719-578

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891

Izdajem u Budvi dvosoban namješten stan, 73 m2, kod nove osnovne škole na godinu, 360/m. Tel.069/719-578

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem trosoban nenamješten stan u Zagoriču blizu škole. Tel.067/909-1680

subota i nedjelja, 12.i 13. 10. 2013.

MALI OGLASI Izdajem namješten jednosoban stan, Zlatica - blizu škole: centralno, klima, internet, total TV. Tel.067/563-811 Herceg Novi, Topla 1, izdajem super komforan studio apartman 45 m2 od 1. novembra do 1. jula 2014. godine. Tel.069/014-439 Izdajem jednosoban, kompletno namješten, stan u stambenoj zgrad, novogradnja na Zabjelu, Ulica Ilije Plamenca. Tel.067/391-731 Izdajem jednosoban namješten stan iza Maše 350, garsonjeru 25m2 230, dvosoban kod Vezirovog mosta 400, trosoban kod Delte nenamješten 120m2. Tel.068/723-177 Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 120 eura. Tel.067/871-031, 069/483-785 Izdajem jednosoban prazan stan, Ulica kralja Nikole 239. Tel.069/442-882

Potražnja Ozbiljna porodica ži stan do 120 Tel.069/531-503

traeura.

Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323 Potreban dvosoban ili veći jednosoban prazan stan sa zasebnim ulazom, strujomjerom i dimnjakom - prednost Zabjelo! Tel.067/806-511 SOBE

Izdaje se namještena soba u Bloku. Tel.067/814-336 POSLOVN I PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Prodajem stambeno-poslovni prostor 135 m2 na 1. spratu (zaseban ulaz) u centru Bara, zgrada "Jadroagenta". Cijena 170.000 eura. Tel.069/021-924, 068/700-311, 069/233-288 PLACEVI

Cetinje, Gruda - prodajem urbanizovane palaceve od 300 i 500 m2. Put, voda, struja, telefon. Tel.069/911-611 Prodajem plac, 700 m2, sa zidanim objektom 25 m2, voda, struja, prilazni asfaltni put, Farmaci – Podgorica. Tel.067/861-907 Prodajem plac, 1.000 m2, u Martinićima, vlasnik 1/1, obezbijeđena voda, struja i građevinska dozvola. Tel.067/350-087 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067249-299 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno. Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem golf 6 , 2.0 TDI, 2009. god. kupljen u salonu, totalni full, kamera, navigacija, senzori, koža, registrovan godinu, prvi vlasnik, 13.800 eura. Tel.069/041-263 Pežo 605, povoljno, 96. godište. Tel.069/456-190, 067/9195-279 Fiat bravo, 96. godište. Super i povoljno. Tel.069/580-974, 067/919-5279 Škoda fabia 1.2, fiat stilo 1.9 JTD, nissan navara 2010, seat ibiza 2009, nissan almera, mercedes E, ford mondeo karavan, pežo 607 HDI 2008. www.PGGARAGE.me Tel.067/631-328 USLUGE

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549

Prodajem plac-imanje, 5.000m2, 13-ti kilometar starog puta Podgorica-Danilovgrad, idealno. Asfalt, struja, voda, telefon. Povoljno! Tel.069/091-668

Registracija preduzeća besplatna za ona koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene. Povoljno! Tel.069/221-974

VOZILA/AUTO DJELOVI

Kanadske vize. Tel. 069/992209, 00381113186548 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Budva - izdaje se poslovni prostor, ulaz sa bulevara, pogodan za više djelatnosti. Plaćanje mjesečno. Tel.069/060-929 Izdaje se ekstra poslovni prostor, 78m2, u Nikšiću preko puta gradskog parka, zgrada "Ibona". Tel.069/030-426, 069/364-806 Izdaje se ekstra poslovni prostor, 78m2, u Nikšiću preko puta gradskog parka, zgrada "Ibona". Tel.069/030-426, 069/364-806

Prodajem BMW 525 tds. Godište 94. Tel.069/215-545

Prodajem poslovni prostor preko puta autobuske stanice u Herceg Novom. Tel.069/042-227

Fiat bravo, 1.6, 16v, 96, servisiran, oprema, metalik. Registrovan do jula. Ekstra stanje. Bar. Tel.068/166-405

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Povoljno. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa. Tel.069/497-216 Opuštajuća masaza za dame, momak 38 godina, primorje. Tel.069/607-466 Radim sve vrste fasada kao i moleraja i sve vrste izolacija. Tel.067/887-007 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Tepih servis "Orkan". Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103 Šegam drva povoljno. Tel.067/538-703

50 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393 NASTAVA

subota i nedjelja, 12.i 13. 10. 2013.

MALI OGLASI Tražim žensku osobu radi intimnih odnosa i druženja. Samo Podgorica dolazi u obzir. Šifra oči moje dođi mi na kratko i biće nam slatko. Tel.069/839-001 Muškarac slobodan situiran 55 godina bez obaveza za isto takve dame od 37 do 47 godina, sms 068/ 257-453 piši! Tel.068/257-453 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com RAZNO

Dajem časove računovodstva za srednjoškolce. Podgorica. Pozvati poslije 17h. Tel.069/405-864 Privatni časovi: matematika, fizika. Povoljno. Na mjesečnom nivou ili po času. Tel.068/235-766 POSAO

Starala bih se o starijoj osobi ili djetetu u Kotoru-Tivtu, može i 4h dnevno. Tel.067/ 915-4304 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Odgovorna i savjesna osoba žena, razvozila bi djecu u školu i vodila brigu o starim osobama. Tel.067/538-700 Dječjoj igraonici "Jump", Hercegovačka 49, potreban animator, mlada kreativna i komunikativna osoba. Informacije na telefon 069/070-704 KUĆNI LJUBIMCI

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

Vrlo jeftino prodajem nekorišćen "kirbi". Tel.069/645-813 i 030/350-181 Prodajem abažure od platna, ručni rad. Tel.067/316-638 Prodajem korišćen ledomat za kafić marke obodin, 150 eura, Podgorica. Prodajem samsung c 6112 sa dvije kartice, 40 eura. Tel.069/839-001 Prodajem hrastova kućna vrata, unutrašnja, potpuno očuvana, sobni radni sto, trosjed, dvije fotelje. Tel.069/578-011, 069/895-600 Šivaće mašine - jedna može da šije kožu, druga je "jadranka bagat". Zvati poslije 18h. Tel.069/328-929 Prodajem korišćeni ledomat marke obodin dužine 82cm, širine 50cm. Podgorica, Zabjelo. Cijena 150 eura. Tel.068/644-251

Valjak za peglanje, 85 cm, uvezen iz Njemačke, kratko korišćen, kao nov, sa regulatorom brzine, povoljno. Tel.069/420-435 Prodajem sadnice žive ograde "prunus", 1 komad 1 euro. Tel.067/801-826 Prodajem sprej suzavac za ličnu zaštitu od pasa i nasilnika, domet 7 metara. Tel.068/471-143 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479 LIČNO

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Slobodan muškarac, 48 godina, želi upoznati slobodnu damu. Tel.067/550-052

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244-166

Momak, 38 godina, traži opuštenu, maštovitu, razvedenu damu ili djevojku. Može b.par. Diskrecija. Samo ozbiljnost. Prednost BA, BP, PG. Poziv pa SMS. Stop gej, dopune. Tel.069/722-781

Prodajem dioptrijske okvire, izuzetno povoljno, marke Persol, Romeo Gigli, Armani, Gucci, Prada… Takođe šivaću mašinu Bagat “Jadranka”. Tel.068/348-874

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Prodajem dobro očuvanu ugaonu garnituru 100e. Tel.069/300-915 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

subota i nedjelja, 12.i 13. 10. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

vozovi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10;

19.35 i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICABAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BARBIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240, fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Radno vrijeme poslovnice na aerodromudvasataprijeleta.Telefoni020/653051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

VAŽI DO 12.10.2013

ВАЖИ ДО 12.10.2013

VAŽI DO 12.10.2013 VAŽI DO 12.10.2013

VAŽI DO 12.10.2013

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama