Izdanje 30. oktobar 2013. by Dnevne Novine

BROJ DANA

ce 30 nt i

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

mjesta napredovala je Crna Gora za samo godinu u oblasti izdavanja građevinskih dozvola

SRIJEDA, 30. 10. 2013. BROJ 675/ GODINA III

●5

BIJELO POLJE ● 4

Prijave Fronta protiv DPS zbog potkupljivanja

VLADA TRAŽI IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE

Đukanović sprema promjene ● Premijer Milo Đukanović priprema nekoliko personalnih promjena u

ministarstvima, saznaju Dnevne novine iz nekoliko izvora u Vladi Crne Gore. Prema našim informacijama, Đukanović će za neka ministarska mjesta angažovati mlade stručnjake koji su se dokazali u svom radu, a većina njih nijesu partijski angažovani

GVOZDENOVIĆ ● 2

Građevinske dozvole popravile poziciju

CEAC ● 7

Vlada preuzela Kombinat zbog novca

ALARMANTNO ● 9

Meningitisom zaraženo troje djece u Podgorici

INVALIDI RADA ● 15

Muka ih natjerala na proteste I

nvalidi rada iz Bijelog Polja i Rožaja juče su počeli štrajk glađu u prostorijama bjelopoljskog udruženja, revoltirani što nadležne institucije ne rješavaju njihove egzistencijalne zahtjeve. Iz Udruženja invalida rada su naveli da od svojih zahtjeva neće odustati. Zamjenik predsjednika štrajkačkog odbora bjelopoljskog Udruženja Ešef Salković izrazio je očekivanje da će njihovi zahtjevi biti riješeni, ukoliko ima ljudskosti. “Četvrta je godina kako tražimo svoja prava, a niko od nadležnih ne nalazi za shodno da ih realizuje. Teška muka natjerala nas je na ovakav protest”, kazao je Salković. Predstavnik invalida rada iz Rožaja Hajran Murić podsjetio je da su se više puta okupljali da bi upozorili ovu vlast koja ih je dovela na ivicu egzistencije da ispoštuje njihove zahtjeve.

ODBOJKA ● 26

KOŠARKA ● 29

Budvanska Budućnost rivijera cilja sadaddas asd gost Nižnjem bod u Poljskoj Novgorodu

CETINJE ● 13

Medojević našao investitora za Obod

KOLAŠIN ● 13

SNP hoće u koaliciju sa Demokratskim frontom

Tema dana

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

EDITORIJAL

GVOZDENOVIĆ

Naredne godine među prvih 100 zemalja Rezultati su samo podstrek za dalji intenzivan rad na optimizaciji sprovođenja usvojenih zakonskih rješenja i kreiranju novih

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

SVE ĆE TO NAROD PLATITI

Crnogorske državne kompanije su u prošloj godini imale gubitak u iznosu od 27 miliona eura, podaci su Vlade Crne Gore iz maja ove godine. Pitanje svih pitanja je ko će platiti to. Pa zna se naravno građani preko budžeta. Već godinama se nikako ne uspijeva država obračunati sa problemom dugovanja državnih i javnih firmi. Niti ima najave da se to zaustavi. Situacija je apsurdna iz nekoliko razloga. Recimo, budžet se puni od privrede i građana koji plaćaju poreze i raznorazne dažbine i namete. Sada ista ta privreda i narod plaća dugove koje naprave državna preduzeća. Tako dolazimo do apsurdne situacije da privatni preduzetnici plaćaju nešto o čemu nemaju pojma niti su učestvovali u poravnanju tih gubitaka. Sa druge strane, nijedno od tih preduzeće sa spiska države ne pokazuju ni najmanju volju da se restruktuira ili predoči plan ozdravljenja. Naprotiv, svi oni trče u razna ministarstva tražeći pomoć odnosno odlaganje plaćanja obaveza ili čak traže pozajmicu za isplatu zarada. Takav model samo gura ono malo zdravog u društvu da plaća obaveze drugih. Način na koji ovo se može riješiti možda može da bude primjer Srbije. Tamo je u toku reforma cijelog tog sistema gdje su državna preduzeća obavezna da popune određenu “ličnu kartu” koja sadrži informacije o stanju tih kompanija, finansijskom poslovanju, ali i tome ko su sve dobavljači i kupci. Srpska vlada odlučna je u akciji da zaustavi da se ubuduće dugovi državnih kompanija finansiraju iz budžeta i da se plaća neaktivizam i odsustvo bilo kakve ideje da se nešto unaprijedi. U Crnoj Gori toga za sada nema. O problemu je počelo da se priča, ali još nedovoljno u mjeri kojoj bi to bilo poželjno. Ovdje je izgleda sasvim logično da narod i zdravi dio privrede plaća to što neko ne zna da vodi ili nemilice troši “naše pare”. Trebalo bi razmisliti o modelu Srbije da se jednom konačno skenira stanje u svim državnim kompanijama. Posebno bi bilo zanimljivo da se vidi ko su sve dobavljači i kupci naših državnih firmi, jer se i u Srbiji pojavio otpor zbog toga što su mnoga povezana lica najčešće posluju sa državnim kompanijama. Vlada nema puno rješenja ili će i dalje dugove svaljivati na narod i privredu ili će zasukati rukave i krenuti u sređivanje stanja. Dosadašnje iskustvo govori da je opcija broj jedan prije u igri, ali da vjerujem da se čuda dešavaju...

Meteo 06:11 16:42

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, južni i Nikšić Kolašin jugoistočni. Žabljak Temperatura vode na otvoPljevlja renom moru oko 20 stepeni. Bijelo Polje

DANAS

Pretežno sunčano, uz postepeno povećanje oblačnosti tokom popodneva.

Danas

Sjutra

min oC max oC

12 13 14 14 12 8 3 3 5 6

13 12 15 14 13 9 5 5 6 7

26 25 24 26 25 23 22 19 24 25

SJUTRA

24 24 24 25 24 21 16 13 17 18

Uglavnom suvo vrijeme, na jugu sa dužim sunčanim intervalima.

Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović najavio je juče da je cilj da do novog izvještaja Svjetske banke o lakoći poslovanja (Doing business) u oblasti izdavanja građevinskigh dozvola bude među 100 država. Crna Gora je za samo godinu u tom segmentu napredovala čak 70 mjesta i trenutno se nalazi na 106. poziciji. Gvozdenović je prošle godine nakon predstavljanja izvještaja obećao da će Crna Gora za trećinu popraviti poziciju kada su u pitanju građevinske dozvole. To obećanje je ispunjeno, čak i premašeno. “Rezultati koje smo postigli samo su podstrek za dalji intenzivan rad na optimizaciji implementacije usvojenih zakonskih rješenja i kreiranju novih, te stvaranju administracije koja u svakom trenutuku mora biti efikasan i ekonomičan servis građanima”, saopštio je Gvozdenović Dnevnim novinama. On je podsjetio da je prostorno uređenje i izgradnja objekata sa akcentom na izdavanje građevinskih dozvola veoma složeni proces, koji ima izuzetan značaj za razvoj svake države. “Stoga su reforme u ovoj oblasti važan dio sveukupnih reformi ekonomskog i društvenog ambijenta Crne Gore. Polazna tačka nam je bio koncept održivog razvoja, koji podrazumijeva obezbjeđenje kvalitetne normative, kao preduslova za efikasan sistem uređenja prostora primjeren razvijenim zemljama”, poručio je Gvozdenović. On je dodao da su skraćeni rokovi za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola. Za urbanističko-tehničke uslove 30 dana. Isto toliki je rok i za građevinske dozvole (osim za objekte za koje je potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu). “Vodili smo računa da ove

promjene, koji imaju za cilj eliminisanje biznis barijera, nikako ne ugroze kvalitet čitavog procesa. Osim toga, radlo se na eliminisanju troškova za izgradnju objekata od opšteg interesa, pojačanom učešću javnosti u kompletnom procesu planiranja i izgradnje objekata, stvaranju boljih uslova za pristup objektima lica sa smanjenom pokretljivošću i brojnim drugim reformama koje su za cilj imale efikasan, kvalitetan i održiv razvoj prostora”, dodao je Gvozdenović. O n

je naveo da prema važećem zakonskom rješenju lokalne uprave izdaju preko 90 odsto građevinskih dozvola. “Ističem i da smo, paralelno sa pomenutim unaprijeđenjima, išli u pravcu njihove pune implementacije na lokalnom nivou i kreiranja lokalne administracije kao još efikasnijeg servisa građana putem intenzivnog organizovanja radionica i sastanaka”, rekao je Gvozdenović. Prema njegovim riječima, svrha pomenutih aktivnosti bila je održivi razvoj, napredak pravnog i institucionalnog okvira kao okosnice sistema uređenja prostora i njegova adekvatna implementacija, kao i kontinuitet kapitalnih investicija.

DUING BIZNIS

Građevinske dozvole popravile poziciju Crna Gora napredovala šest mjesta u novom izvještaju o lakoći poslovanja Crna Gora je u novom izvještaju Svjetske banke o poslovanju za 2014. godinu (Doing Business) napredovala šest mjesta i nalazi se na 44. mjestu. Prošle godine Crna Gora je zauzimala 50. poziciju. U odnosu na države Jugoistočne Evrope ispred Crne Gore je samo Makedonija koja se nalazi na 25. mjestu. Crna Gora je olakšala proces dobijanja građevinskih dozvola uvođenjem jednošalterskog sistema i određivanjem strogih vremenskih ograničenja za izdavanje odobrenja. Pored toga, olakšala je registraciju imovine uvođenjem notarskog sistema. Iz Svjetske banke su konstatovali da je tempo regulatorne reforme u regionu Evrope i centralne Azije i dalje snažan, i da je prošle godine 19 ekonomija sprovelo 65 reformi radi unapređenja poslovne regulative. Direktor Odjeljenja za globalne

mjesta napredovala je Crna Gora za samo godinu u oblasti izdavanja građevinskih dozvola

indikatore i analizu Svjetske banke Augusto Lopez Klaros saopštio je da je pridruživanje Evropskoj uniji 2004. bila velika motivacija za neke ekonomije u regionu. “U izvještaju se konstatuje da u cijelom regionu Evrope i centralne Azije ima ohrabrujućih vijesti. Od 20 ekonomija koje su od 2009. najviše smanjile razlike uvođenjem boljih praksi u oblasti poslovne regulative, njih devet je u tom regionu: Armenija, Bjelorusija, BJR Makedonija, Gruzija, Kosovo, Moldavija, Poljska, Ukrajina i Rusija”, dodao je Klaros. Po sveukupnoj lakoći poslovanja, rangiranje ostalih zemalja jugoistočne Evrope je sljedeće: BJR Makedonija (25), Bugarska (58), Rumunija (73), Kosovo (86), Hrvatska (89), Albanija (90), Srbija (93), i Bosna i Hercegovina (131). Vodeći na svjetskoj rang-listi po lakoći poslovanja je Singapur. Na listi 10 vodećih ekonomija sa najpovoljnijim propisima za poslovanje uz njega su Hong Kong, Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države, Danska, Malezija, Republika Koreja, Gruzija, Norveška i Velika Britanija. Pet zemalja koje su ove godine zabilježile najveća poboljšanja – Burundi, Obala Slonovače, Džibu-

ti, Filipini i Ukrajina. Međutim, te zemlje su u donjoj polovini svjetske rang-liste po lakoći poslovanja. Ukupna rang-lista po lakoći poslovanja zasniva se na 10 indikatora i obuhvata 189 ekonomija. Izvještaj o poslovanju ne mjeri sve aspekte poslovnog ambijenta koji su bitni firmama i investitorima.

TOP 5 1. Singapur 2. Hong Kong 3. Novi Zeland 4. Sjedinjene Američke Države 5. Danska

Region 25. BJR Makedonija 44. CRNA GORA 58. Bugarska 73. Rumunija 86. Kosovo 89. Hrvatska 90. Albanija 93. Srbija 131. Bosna i Hercegovina

Tema dana

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

Đukanović: Neka SDP kaže šta hoće PORUKA

a partiji Ranka Krivokapića je da odluči šta će činiti, poručio je premijer Milo Đukanović, govoreći o odnosu i razlikama sa Socijaldemokratskom partijom. On je saopštio da je za Demokratsku partiju socijalista afera Snimak završeno pitanje i poručio da im ne pada na pamet da prihvate sugestiju političke konkurencije i bave se pitanjem utvrđivanja političke odgovornosti.

Govoreći o neslaganju između koalicionih partnera i ocjenama da Socijaldemokratska partija treba da izađe iz vlasti, Đukanović je rekao da je odluka na SDP-u, napominjući da takav epilog ne priželjkuje jer je mandat, dobijen prošle godine, neogovorno vratiti tri godine ranije. “DPS je, uprkos svom jasno negativnom stavu, prihvatila da učestvuje u parlamentarnoj istrazi, koja je završena. I što se nas tiče, to je pitanje završeno”, rekao je Đukanović za Radio Crna Gora. On je podsjetio da je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković saopštio rezultate tužilačke istrage. “I šta, sad treba svi da se zamajavamo aferom Snimak, da bi se na krajnje neodgovoran način trošilo vrijeme političkih subjekata kojima su građani povjerili stepen odgovornosti”, kazao je on. Kako je rekao, nijedna od tvrdnji opozicije i inicijatora Anketnog dobora nije potvrđena. “Jer nijedna nije mogla da dobije ni najmanju, natpolovičnu većinu u radu odbora”. Đukanović je, kako je naveo, siguran da je veoma argumentovano pobio sve ono što su bile, kako je rekao, manje ili više iskrene sumnje koje su sa sobom u Anketni odbor donijeli predstavnici opozicionih partija. “Ipak, za mene sasvim očekivano, opozicija nakon toga nije odustala od svojih sumnji. Nego je, po starom dobrom balkanskom političkom receptu, kad vam jednom upali politička ucjena, nastojite da tu formulu sačuvate kao svoje trajno sredstvo za učešće u političkom životu”, dodao je Đukanović, ističući da je afera Snimak ucjena kojom je opozicija pokušala da zadobije pažnju Evropske komisije i međunarodnih zvaničnika. Sad se, kako je rekao, pokušava nastaviti ili održati u životu proces suđenja DPSu i opet se potencira pitanje utvrđivanja političke odgovornosti. “Kakve političke odgovornosti? Da li se parlament bavio tim pitanjem i stavio tačku na to pitanje? Jeste. I šta sad, očekujete da će DPS da prihvati sugestiju naše političke konkurencije? Politički direktor je rekao stav naše partije, da nam ne pada na pamet da to radimo”, poručio je Đukanović.

● UČENIK DA NE UČI UČITELJA Đukanović je dodao da “ima veoma dobronamjernu sugestiju političkim kunkurentima, bilo da su u bloku vladajuće koalicije ili opozicionom”. “Ukoliko želite da dajete nekom preporuke, morate biti kvalifikovani za to. Smiješno bi bilo ukoliko bi učitelj dobijao preporuke od đaka u školi”, poručio je Đukanović. Prema njegovim riječima, imamo partiju koja već 20 godina dobija 40 odsto ili više na izborima. “I sad imate pretenziju partije koja dobija pet, sedam ili devet odsto da podučava ovu partiju šta bi trebalo da radi, i očekivanje da bi ta vodeća partija na političkoj sceni trebalo da prihvati te sugestije da bi izašla u susret konkurenciji da se samouništi. To smo vidjeli na primjeru Liberalnog saveza, kad je lider, u svom rastrojstvu, u finalu ugasio tu partiju”, naveo je Đukanović. Kako je kazao, aferu Snimak su shvatili kao pokušaj suđenja DPS-u za “zločin političkog kvaliteta koji ih čini partijom sa ubjedljivo najvišim stepenom povjerenja”. “Politička konkurencija smatra zločinom što DPS ubjedljivo pobjeđuje već 20 godina i čuva povjerenje građana”. “Ovu aferu karakterisalo je da je opozicija pokušala da, sistemom političke ucjene, animira predstvnike Evropske unije (EU) i određenih međunarodnih krugova, kako bi u interesu svoje dalje kooperativnosti i odgovornosti u radu parlamenta, obezbijedila neprimjeren stepen pažnje domaće i međunarodne političke javnosti u odnosu na kvazi-argumente koje je opozicija od prvog dana iznijela ovim povodom”, kazao je Đukanović. ● POLITIČKA NEODGOVORNOST DF A On je, povodom najave Demokratskog fronta da će selektivno bojkotovati rad parlamenta dok afera Snimak ne dobije politički i pravosudni epilog, upitao šta to znači da će neko selektivno nastaviti da radi u parlamentu. “Da će biti odgovoran u parlamentu u hodu od ulaska u zgradu parlamenta do blagajne kad treba da podigne platu i dnevnice, a da će biti ne-

Zadovoljan urađenim na putu u EU

Đukanović je, kad su u pitanju evropske integracije Crne Gore, rekao da je zadovoljan onim što je urađeno tokom prethodne godine, dodajući da će 2014. biti godina intenzivnog pregovaranja Crne Gore i EU. Prema riječima Đukanovića, za očekivati je na Međuvladinoj konferenciji, da do kraja godine budu otvorena poglavlja 23 i 24. odgovoran prema radu parlamenta kad bude trebalo da svrati u salu parlamenta gdje se održavaju sjednice odbora ili plenarna sjednica”, rekao je on. Prema riječima Đukanovića, to je tipično balkanska ili, dodao je, još direktnije, crnogorska politička neodgovornost “kojom se pokušava kreirati alibi za svoju neodgovornost prema političkom povjerenju koje su građani Crne Gore povjerili parlamentrnoj opoziciji da zastupa njihove interese u parlamentu”. Govoreći o neslaganju između koalicionih partnera i ocjenama da Socijaldemokratska partija (SDP) treba da izađe iz vlasti, Đukanović je rekao da je odluka na SDP-u. “Ukoliko bi sjutra bili izbori, nema nikakve sumnje da bi DPS bila i dalje najjača partija. Da li priželjkujemo takav epilog? Ne, jer smo prije godinu dobili mandat i smatrali bismo neodgovornim da taj mandat vratimo tri godine ranije”, kazao je on. “Jasno mi je da oni koji preporučuju SDP-u da napusti vlast su isti oni koji preporučuju meni da se povučem da bih mogao da sačuvam svoju slobodu. Poruka jednih i drugih je: Sklonite se jer bi i mi da uhvatimo jedan krug, 20 godina već čekamo priliku da dosanjamo svoj san i da osvojimo vlast u Crnoj Gori”, dodao je premijer. Đukanović je rekao da je, od prvog dana rada Vlade, insistirao da ona mora biti usredsređena na brzu realizaciju projekata koji vode unapređenju kvaliteta života. “Ne dajemo sugestije nikom, nikom od koalicionih partnera ne preporučujemo šta da rade, a šta god da odluče, mi smo tome naredni”, dodao je on.

Đukanović

DF: DPS vrši represiju nad građanima “DPS radi na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu sve ono što je do sada radio, a to je represija na građane”, kazao je funkcioner DF-a Nebojša Medojević

LUKŠIĆ U LONDONU

i dodaje da je sada na potezu SDP, da pokaže da li i dalje misli isto što i prije nekoliko mjeseci, kada su govorili da se afera Snimak mora istražiti.

Crna Gora u najužem izboru za nagradu OGP-a Crna Gora je u najužem izboru inicijative OGP za nagradu pozitivni primjeri otvorenih vlada sa projektom “Budi odgovoran” koji realizuje crnogorska Vlada i UNDP, kazao je ministar kabineta Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Fransis Mod tokom sastanka u Londonu sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore Igorom Lukšićem. U razgovoru sa ministrom Modom, koji je održan uoči samita Partnerstva otvorenih vlada OGP, koji se narednih dana održava u Londonu, u okviru britanskog kopredsjedavanja, razmijenjena su iskustva o dostignućima i doprinosu obje vlade razvijanju ove inicijative. “Mod je pohvalio aktivnosti koje

je Crna Gora razvila u prethodnom periodu “, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. On je ocijenio da je Partnerstvo otvorenih vlada snažna platforma za partnerstvo sa civilnim društvom, koja je dala zavidne rezultate u jačanju transpretnosti institucija i otvorenosti javnih politika. On je kazao da je Velika Britanija tokom jednogodišnjeg predsjedvanja nastojala da, dajući lični primjer, pomogne razvijanju ove inicijative u kojoj danas učestvuje 57 država svijeta. Lukšić je upoznao sagovornika sa aktivnostima koje je Crna Gora realizovala u periodu između dvije konferencije na planu implemen-

tacije mjera definisanih Akcionim planom. On je apostrofirao važnost saradnje civilnog društva i Vlade u razvijanju ove platforme u Crnoj Gori, ističući da je dodatan doprinos politikama transparetnosti Vlada dala kroz uključenost NVO sektora u pregovarački proces, te kreiranje javnih politika, uspostavljanje platforme e-peticije. Lukšić je istakao da se kontinuirano sprovode mjere na unapređenju poslovnog ambijenta u smislu definisanja jasnih i transparentnih procedura, sa kratkim rokovima, te sagovornika upoznao sa napretkom Crne Gore u Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja. A.O.

Lukšić

Politika

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

BIJELO POLJE

Lekić i Hojt Ji

Prijave zbog potkupljivanja birača Koordinator bjelopoljskog odbora Demokratskog fronta Slavko Fuštić podnio je osnovnom državnom tužiocu u Bijelom Polju krivičnu prijavu protiv NN lica funkcionera DPS-a kao organizatora udruženog kriminalnog poduhvata podmićivanja i potkupljivanja birača, kako bi se promijenilo njihovo političko opredijeljenje. Prijavom su obuhvaćena NN lica rukovodilaca u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, za koje se sumnja da su naredbodavaci navodnog udruženog kriminalnog poduhvata podmićivanja i potkupljivanja birača, kao i NN lica u Centru za socijalni rad Bijelo Polje i Mojkovac, za koje postoje tvrdnje da su izvršioci spornih radnji. U prijavi Fuštića je navedeno da postoji osnovana sumnja da su kao odgovorna lica organizovali, naredili i potkupljivali i podmićivali birače od 1. avgusta do 1. novembra

Fuštić

prošle godine, čime su izvršili krivično djelo “Povreda slobode opredjeljenja pri glasanju” i zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. “Oni su u namjeri da promijene izbornu volju birača i DPS-u omo-

guće pobjedu na izborima, na organizovan način dijelili jednokratnu novčanu socijalnu pomoć za 603 lica na teritoriji opštine Bijelo Polje, a da prethodno ta lica nijesu tražila, odnosno podnijela zahtijev Centru za socijalni rad za dobijanje te pomoći”, ističe se u tužbi. Prema navodima Fuštića, NN lica, rukovodioci u DPS preko svojih aktivista na terenu napravili su spiskove lica koje treba potkupiti sa jednokratnom socijalnom pomoći kako bi ta lica promijenila svoj politički stav u korist DPS. “Takvi spiskovi dostavljeni su Centru za socijalni rad u Bijelom Polju nakon čega su odgovorna lica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja izdala nalog da se izvrši isplata po 50 eura za svako lice sa spiska, a koji je prethodno iz DPS-a, dostavljen Centru za socijalni rad”, navodi se u prijavi Fuštića. B.Č.

LEKIĆ I JI

Preduslov pravne države je borba protiv korupcije Od velikog je značaja da se Crna Gora izgradi kao pravna država čiji je osnovni preduslov otvorena, nesimulirana borba protiv korupcije i kriminala, poručio je lider Demokratskog fronta DF Miodrag Lekić, koji se juče sreo sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Stejt dipartmenta Hojtom Brajanom Jiom. Lekić i Ji su, kako je saopšteno iz DF-a, razmijenili mišljenja o više pitanja iz zajedničkog interesa, a posebno je razgovarano o sadašnjem političkom i ekonomskom trenutku Crne Gore i američko – crnogorskim odnosima. “Lekić je Jiu prenio stavove DF, kao najveće opozicione političke snage, o

aktuelnim unutrašnjim procesima i teškoćama sa kojima se crnogorska država suočava u ovom momentu, naglasivši primaran značaj izgradnje Crne Gore kao pravne države čiji je osnovni preduslov otvorena, nesimulirana borba protiv korupcije i kriminala”, saopšteno je iz DF-a. Visoki američki diplomata je, kako je saopšteno iz DF-a, ukazao na osnovne principe američke politike o pitanjima u regionu ističući interesovanja američke administracije za političke procese u Crnoj Gori i napredak naše zemlje ka evroatlantskim integracijama. Ji i Lekić su dogovorili nastavak saradnje i dijaloga u interesu obje strane. J.Đ.

JOVAN VUČUROVIĆ

Građani Cetinja da kazne DPS Demokratska partija socijalsta uporno pokušava da uvrijedi i ponizi građane Cetinja, što je slučaj i sa predloženim zakonom o prijestonici, uoči izbora u tom gradu, ocijenjeno je iz Demokratskog fronta. “Šta je drugo nego uvreda kada priču o zakonu o prijestonici DPS poteže samo pred izbore, a sa druge strane, godinama su držali apsolutnu vlast tokom koje je ovaj grad doživio potpuni kolaps”, kazao je funkcioner DF Jovan Vučurović. Prema njegovoj ocjeni, ništa osim sopstvenog neznanja nije sprečavalo DPS da nešto uradi proteklih godina, a od svega obećanog na Cetinju je danas samo zgrada u kojoj bi trebalo da boravi predsjednik Crne Gore. “To što se iz nje ponekad pomoli lažni predsjednik sigurno ne može donijeti nikakvo dobro Cetinjani-

ma, već ih samo podsjeća na prevaru i malverzacije. Radi se o neodgovornoj i licemjernoj politici koja je ovaj grad i njegove stanovnike dovela na rub egzistencije”, rekao je Vučurović agenciji Mina. DPS, smatra on, nema šta da ponudi ovom gradu, to je stranka bez bilo kakvog programa i rješenja za krupne probleme koji su zadesili Cetinje. “Zato je jasno da se DPS i ovoga puta samo oslanja na one metode iz afere ‘Snimak’. Sigurni smo da će Cetinjani kazniti DPS za sve ove godine urušavanja i uništavanja njihovog grada i da će poraz ove partije na svim lokalnim izborima u novembru biti uvod u promjene na svim nivoima i konačni odlazak Đukanovićeve profiterske organizacije u političku prošlost”, kazao je Vučurović. J.Đ.

DPS: Davno nijeste bili u prijestonici Drago nam je što su predstojeći lokalni izbori pobudili interesovanja funkcionera Nove srpske demokratije za Cetinje. Jer, kako na Cetinju nijesu bili od dana kada su našim sugrađanima prijetili i vitlali oružjem u hotelu „Grand“, onda im jedino preostaje da svoja nagla interesovanja predoče putem saopštenja za medije iz svoje centrale, rekao je član Izvršnog odbora OO Demokratske partije socijalista DPS Cetinje i kandidat za odbornika na listi „Da pobijedi Cetinje! – Milo Đukanović“ Vidak Latković.

Politika

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

VLADA

Sa jedne od sjednica Vlade

Đukanović sprema promjene Mili Prelević

remijer Milo Đukanović priprema nekoliko personalnih promjena u ministarstvima, saznaju Dnevne novine iz nekoliko izvora u Vladi Crne Gore. Prema našim saznanjima, Đukanović će za neka ministarska mjesta angažovati mlade stručnjake koji su se dokazali u svom radu, a od kojih većina nije partijski angažovana.

“Ne radi se o klasičnoj rekonstrukciji, ali će promjene biti veoma bitne”, tvrdi izvor DN. Rekonstrukcija Đukanovićevog kabineta pominjana je u više navrata u crnogorskim medijima u posljednje vrijeme. O njoj se govorilo kada u Skupštini nije prošao predlog rebalansa budžeta, a sve je aktuelizovano izjavom potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića da insistira da ga na tom mjestu zamijeni neko od mlađih kadrova SDP. Kao kadar koji će ga zamijeniti pominje se Damir Šehović, koji je, međutim, juče izjavio da je rukovodstvo SDP-a čvrsto u namjeri da ostane Lazović na mjestu potpredsjednika i ministra za informaciono društvo. U svim tim kalkulacijama dolazilo se i do rješenja u Ministarstvu za informaciono društvo gdje je već “viđen” član SDP-a Adis Balota. Inače, Milo Đukanović je nedavno na pitanje da li je moguća rekonstrukcija odgovorio da je zado-

voljan personalnim sastavom, ali da postoje “konstrukcioni problemi i deformiteti u funkcionisanju”. “Vlada koja nema većinsku podršku u parlamentu treba da postane opozicija. Jedino što je za mene sporno je biti u Vladi koja, zbog opstrukcija u sistemu, nije sposobna da realizuje svoju politiku na osnovu koje je dobila povjerenje građana”, rekao je Đukanović 16. jula. Prema pisanju podgoričkih medija, do proljeća iduće godine Vladu bi trebalo da napusti i ministar kulture Branislav Mićunović, a kao glavni kandidati za čelno mjesto u tom resoru pominju se Pavle Goranović i Janko Ljumović. Tim povodom politički analitičar Andrija Đukanović je rekao novinarima da smatra da je pravo pitanje šta je vodeće funkcionere izvršne vlasti preporučilo za dužnosti koje obavljaju. “Znamo da su neki direktori javnih preduzeća koji su iza sebe ostavili milionske dugove, neplaćene

Leković

LEKOVIĆ SAOPŠTIO

Imovinu kriju 193 funkcionera Upoređujući podatke Komisija za sprečavanje sukoba interesa sa podacima Uprave za nekretnine, Poreske uprave, Komisije za hartije od vrijednosti, Uprave za javne nabavke i ostalih institucija, ustanovljeno je da 14 odsto ili 193 funkcionera nijesu prijavila tačne prihode i imovinu, od čega 89 državnih i 104 lokalna funkcionera, rekao je predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković. On je saopštio da je, u skladu sa preporukama Evropske komisije i obaveze da Komisija za sprečavanje sukoba interesa Crne Gore vrši provjeru imovine iz Izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera upoređujući ih

sa podacima organa i pravnih lica koji raspolažu tim podacima u ovoj godini. Do sada je kontrolisano 1.436 javnih funkcionera, od kojih 811 državnih i 625 lokalnih funkcionera. “Kontrolom je obuhvaćeno 199 sudija, 87 tužilaca, 37 sudija za prekršaje, 239 funkcionera koje bira ili imenuje Vlada, 62 poslanika, svi članovi Vlade, 22 funkcionera koje bira ili imenuje Skupština Crne Gore, predsjednik Crne Gore, Skupštine i Vlade i dr. Od lokalnih funkcionera najviše je provjereno u Budvi (53) i Podgorici (43), a zatim u Herceg Novom (38), Nikšiću (36), Pljevljima (35), Ulcinju, Kotoru i Bijelom Polju po 31 itd”, istakao je Leković. J.Đ.

poreze i slično kao nagradu za to dobili mjesto u Vladi. To je krajnje čudan kriterijum. Premijer je na početku mandata tražio kovertiranje ostavki od ministara i njihovih pomoćnika, ali ipak nijesmo vidjeli - barem ja nijesam primijetio - da je nakon toga bilo nekih krupnih promjena”, rekao je Đukanović. Da li se radi o “disciplinovanju” sadašnjih ministara ili je riječ o stvarnoj Đukanovićevoj namjeri da napravi personalne promjene, o kojima je govorio i u predizbornoj kampanji, saznaćemo vrlo brzo, ali je izvjesno da se “nešto iza brda valja”.

Pojedini ministri nijesu opravdali očekivanja Politički analitičar Srđan Vukadinović u razgovoru za DN kaže da najavljena rekonstrukcija Vlade može donijeti “svježu krv” u daljem radu kabineta Mila Đukanovića. “Novi ministri donesu uvijek nešto novo, a u aktuelnom sazivu Vlade ima nekoliko ministara koji nijesu ispunili očekivanja premijera i javnosti, ni

struke koja se od njih očekivala. Kada govorimo o potencijalnom odlasku potpredsjednika Vlade Lazovića, taj resor će svakako ostati u rukama SDP. Personalne promjene neće značiti puno ako na ta mjesta ne dođu pojedinci koji mogu odgovoriti zahtjevima koji se pred njih postavljaju”, smatra Vukadinović.

PROTIV PRAZNIKA

Bošnjačka stranka ne želi da se slavi Njegošev dan Bošnjačka stranka neće podržati odluku da se državnim praznikom proglasi dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša, saopšteno je iz ove partije. “Ne ocjenjujući književnu dimenziju i značaj Njegoševog djela, smatramo krajnje neprimjerenim da se u građanskoj Crnoj Gori, državnim praznikom proglašava njegov rođendan, pogotovo ako se zna da su neke ideje tog djela, u svojoj bukvalnoj interpretaciji, bile idejni koncept i opravdanje izvođačima zločina i genocida nad islamskim stanovništvom i u 19. i u 20. vijeku, u Crnoj Gori i okruženju”, ističu u BS-u. U ovoj stranci su očekivali da će obilježavanje dva vijeka Njegoševog rođenja biti dobar povod da se, sa kritičke distance, bez mitomanije i kompleksa, sagleda njegovo djelo i makar iz školskih udžbenika izbace oni sadržaji koji vrijeđaju Muslimane i šalju opasne poruke vjerske i etničke netrpeljivosti. Bošnjaci podsjećaju da su, poslije Drugog svjetskog rata, u Njemačkoj, u cilju odricanja čitavog društva od ideja nacizma i fašizma, uklonjeni i mnogi zaslužni i poznati pisci i sadržaji koji su imali “bilo kakve primjese tih ideja koje su nanijele toliko zla čovječanstvu”. “Savremena Crna Gora, koja i u historijskoj utemeljenosti i u društvenoj realnosti, počiva na lojalnosti građana islamske vjeroispovije-

sti, morala bi imati više senzibiliteta prema toj populaciji. Državna strategija nametanja praznovanja rođendana romatičarskog pjesnika čije najznačajnije djelo počiva na antiislamskom civlizacijskom konceptu nije doprinos nadgradnji vrijednosti multivjerske Crne Gore”, smatraju u Bošnjačkoj stranci. Činjenica da već više decenija postoji književna nagrada sa Njegoševim imenom bila je dovoljna, ocjenjuju Bošnjaci, da se ne poseže za dodatnim nametanjem

svetkovanja Njegoša, “kojeg značajan dio multivjerske Crne Gore smatra autorom mnogih uvredljivih, pogrdnih i vjerski isključivih sadržaja usmjerenih protiv islamske civlizacije koja je, vijekovima utemeljena na prostorima Crne Gore”. “Potomci onih koje Njegoš naziva pogrdno naziva “nekršću”, “krmskim poturicama”, “gubom iz torine” gradile su današnju Crnu Goru i jednako su ponosni na svoj doprinos obnovi njene državnosti, ne manje nego drugi narodi u Crnoj Gori”, ističu u BS-u. U ovoj partiji očekuju da će nadležne institucije preispitati odluku o ustanovljavanju ovog praznika, “jer se njime ugrožava koncept građanske i viševjerske Crne Gore”. A.O.

Ekonomija

LUšTICA BAy

U trećem kvartalu uložili 4,87 miliona eura Luštica Divelopment AD uložila je 4,87 miliona eura u projekat u trećem kvartalu ove godine, saopšteno je iz ove tivatske kompanije, koja je do sada u taj projekat uložila gotovo 35 miliona eura. “Treći kvartal 2013. godine predstavlja važan osnov za Lušticu Bej”, istakli su i iz Luštica Divelopmenta. Ova kompanija, inače podružnica švajcarskog Oraskoma, 14. oktobra obilježila je mobilizaciju radova na prvoj marini u Luštica beju u Tivtu u prisustvu uglednih gostiju iz svih krajeva svijeta. “Marina će biti srce naselja, koje će biti okruženo golf terenom, stazama za pješačenje i biciklizam, velnes sadržajima i još mnogo toga. Destinacija u nastajanju objediniće dugogodišnju pomorsku istoriju Crne Gore sa Oraskomo-

vom ekspertizom u upravljanju naseljima i marinama”, podsjećaju u Luštici divelopment. Prva marina, čija izgradnja bi, kako je planirano, trebalo da traje dvije do tri godine, imaće 120 vezova. Projektant i arhitekta marine je egipatska kompanija ECMA. “Događajem je obilježeno rođenje novog primorskog naselja, još jedne Oraskomove destinacije o kojoj će se pričati, kao i prvih 100 kućevlasnika. Prvi apartmani, koji su svi unaprijed prodati, biće spremni za upotrebu 2015. godine”, istakli su iz ove kompanije. Početak gradnje naselja obilježen je još 18. maja ove godine ceremonijalnim postavljanjem kamena temeljca. Gradnja prvih deset zgrada sa 72 prodata stana već je u toku. I.C.

HyPO zVRK

Treba štedjeti od malih nogu Akcija Otvoreni dani, koja će za školeu Hypo banci trajati do 5. novembra, ima za cilj da kod najmlađih doprinese afirmaciji štednje, kao dobre navike. Predstavnici šalterskog kao i kreditnog odjeljenja i PR banke Željka Radulović, učenicima OŠ “Maksim Gorki” kazali da treba štedjeti od malih nogu i približili su im proizvod Hypo zvrk koji je upravo njima namijenjen, jer uz štednju dobijaju i vrijedne nagrade. “Narednih dana, pored učenika OŠ ‘Maksim Gorki’, filijale Hypo banke posjetiće i mališani iz OŠ ‘Savo Pejanović’ i još par podgoričkih škola i njihovih područnih odjeljenja, kao i djeca iz više crnogorskih opština, i po utvrđenom rasporedu ekspozi-

ture HAAB posjetiće preko 500 mališana”, saopšteno je iz banke. Pored promovisanja štednje najmlađima, Hypo banka konstantno nudi povoljnosti štedišama, pa je za proizvod Hyper štednja sa premijom, tokom nedjelje štednje ponudila premiju na kamatu od čak 20 odsto. Povodom Svjetskog dana štednje, HAAB učestvuje i u akciji koju je pokrenula Centralna banka Crne Gore “Nedjelja štednje”, tokom koje će biti dodijeljene štedne knjižice sa po 400 eura djeci rođenoj od 31. oktobra do 5. novembra, a biće nagrađeni i najbolji radovi na literarnom konkursu na temu “Danas štedi da sjutra više vrijedi”. I.C.

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

Za dobre ekonomske veze, potrebna je i dobra putna infrastruktura; Sa jučerašnjeg sastaka Brajović i Fišer

AUTO-PUT

Počeće kad se steknu uslovi, a trajaće deceniju Ministar saobraćaja Ivan Brajović kazao da bi u najboljem slučaju izgradnja mogla početi do kraja godine Pod najboljim okolnostima, izgradnja auto-puta Bar - Boljare mogla bi početi do kraja godine, kazao je juče ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović. On je pojasnio da se sa njom do sada nije počelo jer se nijesu stekli svi potrebni uslovi. “Intenzivno radimo na razgovorima sa kineskim kompanijama CCCC i CRBC, ali ne možemo neoprezno ući u realizaciju najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori”, rekao je Brajović na konferenciji pod nazivom Uvod u tržište transporta i logistike u Crnoj Gori održanoj u organizaciji Privredne komore. On je kazao da ne zavisi sve od Crne Gore, ali i istakao da nam ne treba “nikakav početak nakon kojeg bi se gledalo da li se projekat nastavlja ili ne nastavlja”. Brajović je istakao da se počelo sa pristupnim putevima, te da se radi po FIDIC-ovoj knjizi (Međunarodno udruženje savjetodavnih inženjera). Ministar je novinarima kazao da će imati sastanak sa Kinezima, ali

IzVJEšTAJ SAVJETA zA fINANSIJSKU STABILNOST

miliona eura košta gradnja kilometra auto-puta u Crnoj Gori. Visoka cijena koštanja je usljed kompleksnog geografskog terena

kako je kazao ti razgovori se ne odnose samo na auto-put, već i na sveobuhvatan pogled na resurse koji postoje u Crnoj Gori i mogućnosti za njihovo iskorišćavanje. Ambasador Njemačke u Podgorici Pius Fišer saglasan je sa ocjenom da su za saobraćajnu infrastrukturu u Crnoj Gori od velikog značaja dva projekta - Jadransko jonski i autoput Bar - Boljare, međutim, njihova realizacija, kako je ocijenio, trajaće najmanje deceniju. “Crna Gora je država sa mnogo

planina i prepreka, svaki kilometer auto-puta košta mnogo više nego u nekoj ravnici. Samo 40 kilometara od Podgorice do Mateševa košta 800 miliona eura”. Centralna banka Crne Gore u najnovijim preporukama vladi za 2014. godinu upozorila je Vladu da bi izgradnja auto-puta mogla uticati na nivo javnog duga, koji treba držati pod kontrolom. Na konferenciji u Privrednoj komori, čija je tema bila tržište logistike i transporta, rečeno je da je trgovinska razmjena između Crne Gore i Njemačke oko 100 miliona, odnosno 70 miliona je vrijedan uvoz u Crnu Goru, dok se 30 miliona izveze u Njemačku. Njemački ambasador ističe da sa tom zemljom treba proširiti avioveze. Potpredsjednik PKCG Ivan Saveljić kazao je da je upravo nedovoljna saobraćajna povezanost regiona jedna od najozbiljnijih poslovnih barijera koja limitira ekonomsku saradnju između privreda zemalja regiona i sprečava je da se podigne na nivo stvarnih potencijala i potreba preduzeća. I.B.

PODGORICA - AMAN

Stanje stabilno, rizik umjeren Moguće uspostavljanje redovne avio-linije

Crna Gora je finansijski stabilna i njen nivo rizika je umjeren po klasifikaciji koja se radi po međunarodnim standardima, kazao je juče guverner Centralne banke Milojica Dakić odgovarajući na poslanička pitanja. On je, izlažući Izvještaj o radu Savjeta za finansijsku stabilnost u 2012. godini, ponovio da je i dalje cilj postojanja ograničavanje tendencije rasta javnog duga izdavanja državnih garancija, te održavanje fiskalne discipline. Poslanik SDP-a Damir Šehović ocjenjuje da je u Crnoj Gori ipak poremećena fiskalna ravnoteža, te da zabrinjava nelikvidnost realnog sektora. On je istakao da je krajnje vrijeme da se usvoji zakon o rokovi-

Dakić

ma plaćanja, jer svako četvrto preduzeće u našoj zemlji ima blokadu računa zbog neizmirenih obaveza. Iz CBCG se slažu da bi ovakav korak

stvari pokrenuo na bolje. “Mislim da bi Zakon o rokovima plaćanja bio nešto što bi svakako pozitivno uticalo na nelikvidnost za realni sektor”, kazao je viceguverner CBCG Nikola Fabris. Na pitanje poslanika Demokratskog fronta Branka Radulovića da li treba da formiramo razvojnu banku, Dakić je odgovorio da ulogu razvojne banke u našoj zemlji ima Fond, zbog čega za njom nema potrebe. Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić zatražio je sastanak predstavnika Savjeta CBCG sa članovima skupštinskog Odbora za ekonomiju, finasije i budžet, kako bi zajednički “pretresli” izvještaj. I.B.

JAVNE NABAVKE

Komisiji treba više novca Poslanicima, koji su juče na sjednici raspravljali o Izvještaju Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, problematično je što Komisija nema softver koji bi sadržao bazu svih javnih nabavki, koji bi unaprijedio njen rad. Poslanici su takođe sugerisali da bi više novca i više zaposlenih uticao na poboljašanje kvalitet rada Komisije.

“Softver košta oko 100.000 eura. Tražili smo više novca budžetu, ali nam to nije odbreno”, kazala je predsjednik Komisije Suzana Pribilović. Poslanici su poručili da je u oblasti javnih nabavki potrebno obezbijediti kontrolu nakon sprovođenja postupaka javnih nabavki i utvrditi odgovrnost onih koji krše zakon.

Komisija je u prošloj godini imala 682 predmeta, od čega 37 prenijetih iz 2011, 585 predmeta primljenih u prošloj godini i 60 iz ranijih. Od ukupnog broja primljenih, Komisija je riješila 647 predmeta, odnosno 94,8 odsto od ukupnog broja, dok je 35 prenijela u ovu godinu. Ukupna vrijednost javnih nabavki u prošloj godini bila 323 miliona eura. I.C.

Sporazum o ekonomskoj saradnju, održavanje mještovite komisije, razmjena informacija o investicionim potencijalima Crne Gore u industriji, energetici, poljoprivrede i turizmu iuspostavljanje direktne avio-linije Aman-Podgorica, konkretni su predlozi o budućoj saradnju Crne Gore i Jordana, koji su dogovorili ministar ekonomije Crne Gore Vladimir Kavarić i ministar industrije i trgovine Jordana Hatem Al Halawani, posljednjeg dana posjete crnogorske delegacije Jordanu koju je, na poziv jordanskog Kralja Abdulaha II-og predvodio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. “Fokus dalje komunikacije između Jordana i Crne Gore jeste uspostavljanje boljih ekonomskih odnose, posebno u oblastima u kojima smo konstatovali da postoje komparativne prednosti i komplementarni sadržaji. Vrlo konkretno smo napravili dogovor oko održavanja zajedničke komisije i posjete privredne komore Jordana Crnoj Gori gdje bi prezentovali ono sto su naši industrijski potencijali za nove investicije, potencijali u poljoprivredi, u zdravstvenom turizmu i u turiz-

mu uopšte”, naglasio je ministar Kavarić nakon susreta sa jordanskim kolegom. On je istakao da će već narednih dana uspostaviti komunikaciju u vezi sa pripremom posjete i razmjenom informacija o onome što su crnogorski investicioni potencijali. “Ono o čemu je razgovarano za sljedeću turističku sezone jeste potencijal uspostavljanja direktne avionske linije između Amana i Crne Gore, Amana kao mogućeg centra ovog dijela svijeta što se tiče letova i konecija sa našom državom”, zaključio je Kavarić. I jordanski ministar industrije i trgovine Hatem Al Halawani smatra da postoji veliki potencijal u jačanju ekonomske, privredne i trgovinske saradnje dvije zemlje. “Očekujem da ćemo uskoro potpisati i sporazum o ekonomskoj saradnji. Takođe, poslaćemo delegaciju Privredne komore, industrije i poslovnih asocijacija Jordana da posjete Crnu Goru već početkom iduće godine kako bi uspostavili poslovne odnose biznis zajednice Jordana i Crne Gore”, naglasio je ministar Halawani. I.C.

Ekonomija

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

CEAK

Vlada preuzela KAP zbog novca Bivši vlasnici poručili da Vlada Crne Gore, koja je dovela Kombinat do bankrota, mora nadoknaditi povjeriocima fabrike sva uložena sredstva Ivana Cimbaljević

ivši vlasnik Kombinata aluminijuma Centralno-evropska aluminijumska kompanija optužila je juče Vladu Crne Gore da je koristeći stečajni postupak, osmišljeno preuzela kontrolu nad KAP-om. I to sa jedinim ciljem - da samostalno upravlja finansijskim sredstvima najvećeg industrijskog objekta u državi.

Vlada Crne Gore, koja je dovela Kombinat aluminijuma Podgorica do bankrota, mora nadoknaditi povjeriocima fabrike sva uložena sredstva, ocijenila je juče Centralno-evropska aluminijumska kompanije (CEAC). U ovoj kompanije novode da, suprotno utvrđenom zakonskom pravilu, povjerioci KAP-a nijesu čak ni bili obaviješteni o uzrocima i ekonomskim pretpostavkama, kojima se rukovodio stečajni upravnik prilikom odabira ove metode. “Budući da je odmah nakon početka stečajnog postupka, sve funkcije upravljanja fabrikom stečajni upravnik zvanično predao kompaniji Montenegro Bonus, koja je 100 odsto u državnom vlasništvu, takođe je očigled-

no da je Vlada Crne Gore, koristeći stečajni postupak, osmišljeno preuzela kontrolu nad KAP-om sa jednim ciljem – da samostalno upravlja finansijskim sredstvima najvećeg industrijskog objekta u državi”, saopštio je menadžment ruskog CEAC-a. U slučaju da se ne nađe pravi novi investitor, CEAC očekuje da će se Vlada Crne Gore truditi da odugovlači stečajni postupak na najduži mogući rok, kako bi što duže koristila KAP u svoje svrhe. “Uzimajući u obzir nedostatak povoljnog izvora električne energije za KAP, nisku cijenu aluminijuma na svjetskom tržištu i trenutno stanje, očigledno je da za KAP kao proizvodno preduzeće neće biti dovoljno inte-

resa od strane potencijalnijh kupaca. U kombinaciji sa mnogobrojnim presedanima povrede prava stranih investitora u Crnoj Gori, čak i ako se potencijalni kupac aktiva preduzeća nađe, cijena KAP-a će biti znatno niža od potvrđenih potraživanja povjerilaca prema fabrici. To će povući za sobom još jednu povredu njihovih prava”, kazali su iz ove kompanije. Iz kompanije CEAC Holdings podjsećaju da namjeravaju da preduzmu sve zakonske mjere u crnogorskim i međunarodnim sudovima protiv Crne Gore i članova njene Vlade, kako bi zaštitili svoja prava. “Ovakva protivzakonita nacionalizacija preduzeća i povreda prava stranih investitora su nedopustivi za državu, koja teži ulasku u Evropsku uniju”, zaključili su iz CEAC-a. ● Oglas nakOn prOcjene Oglas za prodaju Kombinata aluminijuma biće raspisan nakon što Institut revizora i računovođa Crne Gore završi procjenu imovinu, kazao je Dnevnim novinama predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević.

“Onog trena kada se završi procjena imovine, istog dana će biti raspisan oglas za prodaju Kombinata aluminijuma”, kazao je Rakočević. Oglas za prodaju bi mogao biti raspisan za sedmicu, dvije. ● kOmbinat ne treba da bude državni KAP ne treba da bude državni, već da nađe strateškog partnera koji će biti u stanju da uloži i razvije prerađivačke kapacitete kako bi se stvorili uslovi da fabrika nastavi proizvodnju, saopštio je juče premijer Milo Đukanović. On je u emisiji Odgovoran odgovor Radija Crne Gore kazao da Kombinat treba da ima strateškog partnera, za kojeg vjeruje da će ga naći iz oblasti prerađivačke industrije aluminijuma. “Tako da odgovor da li KAP treba da bude državni ili ne, vrlo jasno, ne”, rekao je Đukanović. Vlada je, kako smatra, do sada povlačila samo odgovorne poteze koji su bili u interesu crnogorske ekonomije i radnika KAP-a.

“Razgovarao sam i sa ljudima iz EPCG i oni dobro shvataju koliko je za njih zahvalan potrošač KAP, uz uslov da se između EPCG i KAP-a ostvari takav stepen poslovnih odnosa kakav je poznat u mnogim državama i da se upravlja proizvodnjom aluminijuma zavisno od kretanja cijene na berzi”, naveo je Đukanović. Govoreći o gradnji drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, Đukanović je kazao da će u četvrtak biti otvorene ponude za izgradnju drugog bloka TE “Pljevlja”. “Postoji veliko interesovanje za gradnju, pri čemu se najmanje pet, šest kompanija intenzivno zanima za ovaj projekat tako da očekujemo da ćemo u četvrtak imati najmanje pet ili šest ponuda”, rekao je Đukanović. On je kazao i da će Vlada, s obzirom na da se drži budžetskih gabarita, do posljednjeg trena procjenjivati da li je potrebno parlament i crnogorsku javnost opterećivati pitanjem rebalansa ili je moguće, u finalu, kroz završni račun budžeta za ovu godinu podnijeti izvještaj o prilivu i utrošku budžetskih sredstava u ovoj godini.

CKM

ASOCIJACIJA MENADŽERA

Raičković predsjednik AMM Brajović da preispita Član Upravnog odbora i trener Dragan Adžić zapošljavanje u Aerodromima Crna Gora dobila je juče Asocijacija menadžera Crne Gore čiji je cilj unaprijeđenje menadžerske profesije i poslovnog ambijenta, kao i da doprinese društvenom i ekonomskom razvoju države. Predsjednik Asocijacije menadžera je Budimir Raičković, dok su za potpredsjednike izabrani Slavoljub Popadić, Nela Belević, Ivica Ivanović, Vinko Nikić i Srđan Vukčević. Upravni odbor imaće 23 člana, ameđu članovima su, selektor Ženkse rukometaške reprezentacije Dragan Adžić, Gojko Maksimović (Montenegroberza), Jelena Pavićević (Prva Banka Crne Gore) i Meliha Ramusović (Atlas grupa).

“Želimo da poslovnim ljudima u Crnoj Gori pomognemo da budu u kontaktu sa kolegama iz drugih branši, iskusnim stranim menadžerima i profesionalcima koji se bave teorijom i praksom menadžmenta i na taj način im omogućimo da vide kako se to radi u nekim drugim sredinama”, rekao je Popadić na konferenciji za novinare. Raičković, smatra da u Crnoj Gori postoji menadžerski potencijal, ali i da se ne posvećuje dovoljno pažnje stalnoj edukaciji menadžera. “Na tome treba mnogo raditi i tu vidimo jednu od uloga AMM, da

kroz različite aktivnosti doprinese podizanju kvaliteta menadžera, kako bi bili sposobni da rade i u crnogorskim i stranim kompanijama”, kazao je Raičković. AMM, kako je saopšteno, ima punu podršku evropske Asocijacije menadžera, u kojoj trenutno ima status posmatrača, dok će punopravni član postati u ulaskom Crne Gore u EU. Upravni odbor AMM odlučio je i da prihvati Predlog protokola o saradnji sa srpskom Asocijacijom menadžera koji će biti potpisan u četvrtak u Beogradu, a isti takav dokument biće parafiran i sa Hrvatskom krajem novembra.

Crnogorska kulturna mreža pozvala je ministra saobraćaja i pomorstva Ivana Brajovića da ispita sva rješenja o zapošljavanjima u JP Aerodromi Crne Gore. “Mislimo da ne postoji nijedan visoki državni funkcioner koji nije u zaposlio sve članove uže i šire familije, na osnovu čega Centralnu banku, Plantaže, Aerodrome i druge možemo nazvati kompanijama koje služe za zapošljavanje rodbine državnih funkcionera”, navode iz ove nevladine organizacije. CKM zanima šta može raditi mladi čovjek sa visokim obrazovanjem i prosječnom ocjenom devet, ako su mu roditelji “samo” radnici i kako on može da dođe do posla. “Do sada je bila praksa da se do radnog mjesta u državnoj upravi jedino moglo doći uz partijsku knji-

žicu, a rijetki su oni koji su bez nje uspjeli doći do posla. Mnogo je primjera da vlast i opozicija koriste državne resurse za zapošljavanje svojih simpatizera, prijatelja, pa čak i članova svojih porodica”, kazali su iu CKM-a. Crnogorska kulturna mreža pozvala je sve političare da svim mladima bez obzira na vjeru, naciju, boju kože i političku pripadnost omoguće ono što im po Ustavu pripada - pravo na rad i pozdravila odluku ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića da poništi rješenja za 32 zaposlena koja su izdata mimo zakonom propisane procedure. “Krajnje je vrijeme da se stane na kraj partijskim zapošljavanjima i zapošljavanjima uže rodbine državnih funkcionera”, zaključili su predstavnici Crnogorske kulturne mreže.I.C.

Društvo

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

IZA ZATVORSKIH REŠETAKA

Ima i silovanja i prostitucije Svaki deseti zatvorenik u ZIKS-u smatra da je zbog svog ponašanja u riziku da se inficira HIVom, odnosno virusom koji izaziva sidu, dok su njihova znanja o tom oboljenju nedovoljna, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja Instituta za javno zdravlje. Istraživanje, koje je dostavljeno Dnevnim novinama i koje je sprovedeno tokom 2012. godine, pokazalo je i da u zatvoru ima silovanja, ali i prostitucije. Istraživanjem, čiji su autori stručnjaci Boban Mugoša, Dragan Laušević, Zoran Vratnica, Nataša Terzić i Itana Labović, obuhvaćeno je 309 od 755 ispitanika iz ZIKS-a koji su ispunjavali uslove za učešće, odnosno 41 odsto. Od tog broja, 19 je bilo zatvorenica. U Insitututu smatraju da tvrdnje petine ispitanika koje su anketirali da se droga može nabaviti u zatvoru ukazuje na moguće propuste u kontroli i posjetilaca i osoblja, te da je potrebno provjeriti ove informacije i podići nivo kontrole. Kada su u pitanju specifični razlozi za stupanje u seksualne odnose u zatvoru, dva ispitanika su odgovorila da su bila prisiljena na to, koliko je kazalo i da im je plaćeno za tu uslugu, dok su po tri zatvorenika rekla da su platila uslugu, a dva da su to uradila za drogu. Dva ispitanika odgovorila su anketarima da su stupila u seksualne odnose radi zaštite od nasilja. Zabrinjava i podatak da je nepuna petina ispitanika ili 18 odsto koristilo kondom sa seksualnim partnerom koji im nije stalni partner. “Među korisnicima droga u zatvoru znatno je više onih (43,6 odsto) koji su osuđeni zbog krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom droga. Od svih koji su uzimali drogu, 33,3 odsto navodi da je drogu koristilo injekcionim putem”, pokazali su rezultati istraživanja Instituta.

●VEĆINA ISTETOVIRANA U zatvorskim ćelijama široko je raspostranjeno tetoviranje, a više od polovine anketiranih zatvorenika (51, 8 procenata) izjavilo je da je tetovirano. Više od polovine tetoviranih tvrdi da se uvijek ne koristi sterilni pribor ili da ne zna da li je korišten sterilni pribor prilikom tetoviranja. Nešto više od trećine zatvorenika zna kako da se zaštiti od HIV-a. “Znanje o načinima prenosa ove infekcije pokazuje nešto iznad četvrtine. Potvrđeno je da postoji potreba za većim korišćenjem anonimnog testiranja i savjetovanja na HIV i ostale seksualno prenosive infekcije”, smatraju u Institutu za

javno zdravlje. Više od polovine ispitanika ne zna gdje mogu da se testiraju, dok skoro isto toliko smatra da im testiranje na taj virus u zatvoru ne bi bilo omogućeno. Nešto više od petine anketiranih imalo je savjetovanje i edukaciju o HIVu i drugim seksualno prenosivim infekcijama.

●IZA REŠETAKA SAMO JEDNA IMALA SEKS Od 19 anketiranih žena, 13 zatvorenica potvrdno je odgovorilo na pitanje da li je ikada u životu imalo seksualne odnose. U zatvoru tokom izvršenja kazne po sadašnjoj presudi seks je imala samo jedna ispitanica. Stalnog partnera van zatvora ima devet ispitanica. Nijedna ispitanica nije bila trudna tokom sadašnjeg boravka u zatvoru. “Na HIV su testirane četiri zatvorenice, tri prije dolaska u zatvor i jedna iza zatvorskih rešetaka”, navodi se u rezultatima Instituta.

●LAKO DO DROGE? Od 19 anketiranih žena, jedna ispitanica je kazala da je ponašanje dovodi u rizik od zaraze hepatitisima A, B i C, gonoreje i da bude povrijeđena. Jedna je navela da je već oboljela od hepatitisa B, dok je jedna povrijeđena. Da su ikada drogu u životu probale potvrdile su četiri zatvorenice koje su osuđene po osnovu kriminala vezanog za narkotike. Dob kad su prvi put uzele drogu kretao se od najranije 16 do 26 godina. Pet ispitanica saopštilo je ankterima da se droga može nabaviti u zatvoru, od kojih je jedna ustvrdila da je iza zatvorskih ćelija lako doći do narkotika. Devet žena smatra da u zatvoru ne može doći do droge. Četiri zatvorenice su bile tetovirane. M.M.K.

Distribucija odgovara ispitanika o specifičnim razlozima stupanja u seksualne odnose u zatvoru tokom sadašnjeg odsluženja kazne.

ODGOVORI ISPITANIKA U BROJEVIMA

U zatvoru uskraćeno liječenje Prema odgovorima ispitanika koji su učestvovali u istraživanju Instituta, od seksualno prenosivih bolesti oboljelo su 24 zatvorenika, od kojih devet po dolasku u zatvorske ćelije. Nadležne u Institutu više zabrinjava mogućnost da je do infekcije došlo iza rešetaka što je bilo praćeno obolijevanjem.

“Kako osam od 24 ispitanika koji su oboljeli smatra da im u zatvoru nije omogućeno adekvatno liječenje od datih bolesti postavlja se pitanje dostupnosti zdravstvenih usluga u zatvoru”, konstatuju u Institutu. Tvrdnje zatvorenika, kako je ocijenjeno u istraživanju, trebalo bi provjeriti i vidjeti da li je to zaista objektivna informacija.

Plaćeno mu

Za drogu

Za zaštitu od nasilja

Prisiljen

Nešto drugo

STRATEGIJA

SOCIJALNI DIJALOG

Postepeno uvesti radničke savjete U Crnoj Gori je u oblasti socijalnog dijaloga napravljen napredak iako još ima prostora za njegovo dalje unapređenje, dok se očekuje postepeno uvođenje radničkih savjeta koji pravnoformalno ne postoje, ocijenjeno je juče na radionici Unije poslodavaca (UPCG). Na nacionalnoj radionici pod nazivom Uključivanje radnika u proces upravljanja za bolja i održivija preduzeća u Crnoj Gori, govorilo se o stanju socijalnog dijaloga na nacionalnom nivou iz ugla poslodavaca i sindikata, zatim na nivou EU, poziciji radničkih savjeta, kao i problemima i izazovima socijalnog dijaloga u vremenu krize. “U kriznim vremenima, socijalni dijalog predstavlja veliki izazov za socijalne partnere – i na nivou kompanije i same države. Podaci pokazuju da je u Crnoj Gori po ovom pitanju za-

Platio

bilježen napredak, iako i dalje postoji značajan prostor za njegovo dalje unapređenje”, rekli su iz UPCG. Stoga se, kako su naveli, očekuje da će proces EU integracija doprinijeti očekivanim promjenama, posebno s aspekta regulatornog okvira socijalnog dijaloga koji treba kreirati na način da zadrži osnovne karakteristike i nadogradi postavljene temelje. Učesnicima radionice predstavljeni su rezultati istraživanja o stanju socijalnog dijaloga u Crnoj Gori, kao i u zemljama koje su partneri u WIM projektu. Projekat WIM je kofinansiran od Evropske komisije (EK), a u njegovoj realizaciji učestvuju Udruženje poslodavačkih organizacija Evrope - Biznijurop, kao i poslodavačke organizacije i sindikati iz zemalja u kojima se projekat sprovodi. B.B.

Otvara se prva sinagoga U Crnoj Gori će prva Sinagoga biti otvorena u ponedjeljak, 4. novembra, najavljano je iz Jevrejske zajednice.”Čin unošenja Sefer Tore u prostorije Sinagoge obaviće vrhovni rabin Crne Gore Luciano Moše Prelević u ponedjeljak u 16 sati, čime će biti otvorena prva Sinagoga u Crnoj Gori”, saopšteno je agenciji Mina iz te vjerske organizacije. Agencija nije navela na kojoj adresi se nalazi sinagoga.”Od Udruženja građana kako je osnovana u julu 2011. godine ubrzo je prerasla u vjersko nacionalnu zajednicu, a jevrejska vjera u Crnoj Gori, kao i u ostalim zemljama regiona priznata za tradicionalnu religiju”, kazali su iz te vjerske organizacije. Iz Jevrejske zajednice su poručili da je Sinagoga “otvorena za sve ljude dobre volje i poštovaoce jevrejskog naroda, njegovog stradanja i doprinosa svjetskoj kulturi”. B.B.

Za kvalitetniji život LGBT osoba LGBT Forum Progres, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, publikovao je “Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori”. Strategija je, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, štampana na službenom i engleskom jeziku, u sklopu projekta “Promocija nacionalne LGBT politike”. “Ovaj dokument, za period od 2013. do 2018, Vlada Crne Gore je usvojila 9. maja ove godine. Riječ je o programskom dokumentu koji je razvijan nekoliko posljednjih godina i čije je usvajanje snažno zastupalo crnogorsko civilno društvo”, na-

vodi se u saopštenju LGBT Foruma Progres. Strategiju čini deset oblasti, a to su: promocija i zaštita prava i sloboda LGBT osoba, ljudska prava LGBT osoba, seksualna o r i j e n tacija i rodni identitet u obrazovanju, kulturne promjene, bezbjednost i društveno prihvatanje LGBT osoba, sprovođenje zakona, zdravstvena zaštita, mediji, sport, ekonomski rast i LGBT turizam i međunarodna LGBT politika. “Izdavači vjeruju da publikovanje Strategije, uz njenu internet i drugu prezentaciju, može poboljšati informisanost javnosti i donosilaca odluka na svim nivoima i podstaći njenu bolju implementaciju i monitoring”, poručuju iz Foruma Progres. B.B.

Društvo

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

SPORADIČNI SLUČAJEVI?

Virusnim meningitisom zaraženo troje djece Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore kazali da pomenuti slučajevi nijesu epidemiološki povezani, jer mališani koji su hospitalizovani ne idu u istu predškolsku ustanovu Bojana Brajović

roje djece sa simptomima virusnog meningitisa hospitalizovano je juče na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Riječ je o dvoje djece predškolskog uzrasta, tri i četiri godine, i jednom trinaestogodišnjem djetetu. Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) nijesu precizirali o kojim vrtićima se radi, te da li roditelji treba da šalju djecu u obdanište ili ne. Ipak, poručuju da nema mjesta panici, te da nije u pitanju epidemija.

Iako je juče u 14 časova troje djece zaraženo virusnim meningitisom hospitalizovamo, u Institutu za javno zdravlje su kazali Dnevnim novinama da nije riječ o epidemiji, jer djeca koja su primljena ne idu u istu predškolsku ustanovu. Dnevne novne nezvanično saznaju da je ljekar u Institutu za bolesti

djece, nakon pregleda troje pacijenata savjetovao medicinsko osoblje da ne šalju djecu u vrtić, sem “ako baš moraju”. Ipak, u Institutu nijesu kazali o kojim vrtićima se radi, te da li roditelji treba da šalju djecu u vrtić ili ne. “Od 1. do 29. oktobra u Instutut za javno zdravlje nije pristi-

gla nijedna prijava zarazne bolesti bakterijski meningitis. Ipak, danas, 29.10.2013. godine u 14 časova u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti pristigle su tri prijave zarazne bolesti virusni meningitis i to za dvoje djece predškolskog uzrasta, tri i četiri godine, i jedno dijete školskog uzrasta, 13 godina, koja su hospitalizovana na Infektivnoj klinici Kliničkog centra. Slučajevi nijesu epidemiološki povezani, odnosno dvoje djece predškolskog uzrasta ne pohađa istu predškolsku jedinicu”, kazali su juče iz Instituta. U odgovorima dostavljenim Dnevnim novinama navodi se da je “trenutni broj registrovanih oboljelih slučajeva uobičajen za ovo doba godine”. “Za sada možemo govoriti samo o

Potrebna kritička svijest u razgovoru sa poslanicima najviše interesovalo kako izgleda njihov radni dan. Najveći broj poslanika je profesionalno angažovano i skupština je njihovo radno mjesto, kazao je poslanik DF-a Emilo Labudović i objasnio da svakodnevno iščitavaju zakone koji stalno pristižu, konsultuju se sa stručnim službama, koje znaju više od njih, i sa

cijenti u potpunosti oporavljaju”, navodi u Institutu. Ovo oboljenje se najčešće javlja ljeti i na početku jeseni, mada je obolijevanje od virusnog meningitisa moguće tokom čitave godine. “Najefikasnija mjera prevencije obolijevanja od virusnog meningitisa je temeljno i često pranje ruku”, poručuju iz IZJ. Takođe, dalje navode, vrlo efikasan način inaktivacije virusa, u kućama i ustanovama sa kolektivnim smještajem, jeste čišćenje kontaminiranih površina i predmeta, prvo sapunom i vodom, pa potom dezinfekcija sa razblaženim rastvorima dezinficijenasa koji sadrže hlor. Preporučuje se i često provjetravanje prostorija.

PUN PESTICIDA

OTVORENI PARLAMENT

Grupu maturanata i visokoškolaca Crnogorsko – američkog udruženja studenata (MAYAA) juče je povodom obilježavanja nedjelje građanskog obrazovanja posjetila crnogorski parlament. Posjeta je organizovana u okviru projekta “Otvoreni parlament” sa fokusom na jačanju veza parlamenta i građana, posebno mladih. Studente je

sporadičnim slučajevima”, precizirali su oni. Virusni meningitis je relativno često oboljenje, različite virusne etiologije, obično blagog toka. Ozbiljnost oboljenja, kako su kazali iz IZJ, zavisi od vrste prouzrokovača. Virusni meningitis mogu uzrokovati razne vrste virusa (enterovirusi, virus mumpsa, ARBO virusi, herpes virusi, virus morbila, limfocitarni horiomeningitis virus (LCMV, adenovirusi i dr). “Oko 90 procenata slučajeva virusnog meningitisa je izazvano virusima iz grupe enterovirusa (coxsackie virusi A i B, echo virusi, ostali enterovirusi) koji obično izazivaju oboljenje blagog toka, poslije čega se pa-

biračima, nakon čega nastavljaju rad u odborima u kojima se pročešljava član po član, a tek nakon toga slijedi izglasavanje ili ne na plenumu. Njegova koleginica iz DPSa Branka Tanasijević istakla je da se danas, za razliku od ranije, većina odluka na odborima, o zakonima i amandmanima koje preko poslanika mogu podnositi i građani i studenti, donosi konsenzusom što govori o demokratskom kapacitetu Skupštine. “Vaša kritička svijest treba ovoj zemlji. Ako mislite da smo savršeni na pogrešnom ste putu. Ako vidite naše greške sjutra možete da ih ispravite. Kritikujte nas, jer svaku našu pogrešnu odluku vi će te plaćati”, poručio je studentima Srđan Perić iz Pozitivne.Sa studentima koji su obišli zgradu parlamenta i pratili sjednicu skupštine razgovarali su i potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić i poslanice SDP-a i SNP-a Draginja Vuksanović i Zdenka Popović. J.V.Đ.

Zabranjen svježi krastavac iz Albanije Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja zabranilo je promet svježeg krastavca iz Albanije, uvozniku Truka trade d.o.o, Podgorica, zbog povećanog sadržaja pesticida. “Svježi krastavac uvezen je iz Albanije u količini od 761 kilograma i ustanovljeno je da ima povećan sadržaj aktivne materije spiroxamine u količini od 0,094 mg/kg što prevazilazi propisan MRL 0,05 mg/kg u skladu sa EU legislativom”, piše u saopštenju resora Petra Ivanovića. Takvu odluku Ministarstvo poljoprivrede je donijelo na osnovu Izvještaja o ispitivanju i Stručnog mišljenja CETI-a, kojim je utvrđen povećan sadržaj rezidua pesticida, tokom sprovođenja Programa monitoringa rezidua pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porije-

kla za 2013. godinu. Odluka je motivisana, kako su saopštili, i činjenicom da postoje dostupni podaci i informacije o mogućem štetnom djelovanju hrane na zdravlje ljudi koje su naučno utemeljene. “Ministarstvo je uputilo i urgenciju Upravi za inspekcijske poslove da pojača inspekcijski nadzor u skladištu uvoznika i maloprodajnim objektima, u cilju potvrde da se sporni proizvod ne nalazi u prometu, kao i da se pojača inspekcijski nadzor prilikom uvoza ovih proizvoda. Sporni proizvod će biti uništen po Rješenju Sanitarne inspekcije”, stoji u saopštenju. Ministarstvo je apelovalo na potrošače da obrate pažnju pri kupovini tih proizvoda i prijave eventualno prisustvo na tržistu Fitosanitarnoj upravi ili Upravi za inspekcijske poslove. B.B.

Hronika

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

DOŠETAO U POLICIJU

Osmani u pritvoru Biznismen iz Albanije Ćazim Osmani pojavio se juče popodne u pratnji advokata, u prostorije beogradske policije nakon čega mu je određen pritvor od 48 sati zbog sumnje da je pretukao svoju djevojku, Podgoričanku Mandu Popović. Iako je, prema saznanju Dnevnih novina, insistirao da mu sudija za istrage ne određuje zadržavanje, za sud je bilo neoprostivo što se Osmani prije dva dana, za kada mu je bio zakazan razgovor u policiji, nije pojavio. Na odluku suda uticala je i činjenica da Osmani ima više pasoša zbog čega je povećana opasnost od bjekstva, nezvanično saznaju Dnevne novine. Prema navodima srbijanskih medija, Osmani se prije četiri dana u 17.25 sati u beogradskom hotelu “Zija” žestoko posvađao sa Popović, a potom fizički nasrnuo na nju i pretukao je. Nakon toga, svojim crvenim “ferarijem” navodno se izgubio u nepoznatom pravcu. Osoblje hotela čulo je galamu iz sobe, nakon čega je pozvalo policiju. Kada

su stigli, Osmani nije bio u hotelu. Nakon incidenta Podgoričanka je policiji dala izjavu tvrdeći da je Osmani nekoliko puta ošamario i da su se posvađali zbog problema koje imaju u ljubavnoj vezi u kojoj su više godina. Osmani, poznatiji kao Feliks je, prema pisanju pojedinih medija, vođa klana Osmani i jedan od najbogatijih Balkanaca. Njemačka štampa ranije ga je proglasila evropskim kraljem droge. Popović je u Crnoj Gori poznata od objavljivanja snimka “Marija Zabjelo” koji se našao na mreži “YouTube”. Na njemu je zabilježeno kako ona, sa još dvije drugarice, pesnicama po glavi i tijelu udara Srbijanku kojoj su makazama kidale kosu i djelove odjeće. “Popularnost” joj je porasla u julu ove godine kada je pjevačica iz Srbije Ana Nikolić prijavila da ju je u budvanskom hotelu “Maestral” napala Popović. Ana je tada najavila tužbu protiv nje, ali i hotela koji je doveo njenu bezbjednost u pitanje. S.K.

ZLOUPOTREBA POLOŽAJA

Bivši direktori Lenke ponovo oslobođeni Sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Bijelom Polju Šefkija Đešević usljed nedostatka dokaza ponovo je oslobodio odgovornosti Miloicu J. Radojevića (70) zvanog Musa, bivšeg izvršnog direktora bjelopoljske fabrike AD Lenka i Zuhda I. Pilicu (57), člana Odbora direktora, za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u privrednom poslovanju.

Radojević i Pilica su, prema optužnici čiji navodi nijesu dokazani, od 13. septembra 2006. do 1. oktobra 2008. godine, kao odgovorne osobe u preduzeću, zloupotrijebili službeni položaj i povjerenje u pogledu raspolaganja imovinom AD Lenka. Navodno, pred Osnovnim sudom u Bijelom Polju nijesu zatupali interese fabrike i starali se o zakonitosti rada. B.Č.

Albanac izručen Italiji

Službenici Podgoričkog Interpola iz Crne Gore u Italiju izručili su Andrea Trokhti (39), državljanina Republike Albanije, saopšteno je juče iz Uprave policije. NCB Interpol Rim potraživao je Trokhtija međunarodnom potjernicom radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od pet godina i četiri mjeseca. Tu zatvorsku kaznu izrekao mu je Apelacioni sud u Rimu u decembru 1999. godine zbog, kako je presuđeno, počinjenih krivičnih djela davanje otpora državnom službeniku u saučesništvu, prouzrokovanje povreda u saučesništvu, prikrivanje u saučesništvu i falsifikovanje u saučesništvu iz Krivičnog zakonika Republike Italije. Službenici NCB Interpol Podgorica su ekstradiciju realizovali uz podršku službenika Centra bezbjednosti Bijelo Polje, navodi se u saopštenu policije. S.K.

Foto: Mirko Savović

Uviđaj na mjestu nezgode

ZASLIJEPLJEN SUNCEM

Autom udario Podgoričanku Draginja Prelević (76) zadobila teške povrede Sedamdesetšestogodišnja Podgoričanka Draginja Prelević zadobila je teške tjelesne povrede kada je automobilom udario Dejan Gavrilović (34). Nezgoda se dogodila juče nešto prije 11 časova na mostu Blaža Jovanovića. Gavrilović je upravljao automobilom “opel astra” (UE 029BN), kada je, krećući se Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog usljed zaslijepljenosti od sunca udario Prelević koja je pre-

lazila ulicu na pješačkom prelazu. Starica je od udara pala na asfalt, na kojem je ostao veliki trag krvi. Hitno je prevezena u Urgentni blok, gdje joj je ukazana ljekarska pomoć i konstatovane teške povrede glave. Direktor Urgentnog bloka dr Vladimir Dobričanin kazao je da je Prelević trenutno stabilnog zdravstvenog stanja, a da je radi daljeg liječenja smještena na Odjeljenje neurohirurgije. M.V.P.

Hronika 11

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

215. godina sudstva

Nadahnuti Njegošem svi hvalili sudove

edugo pošto je, na svečanosti povom 215 godina postojanja crnogorskog sudstva, glumac Slobodan Marunović, izlažući citate o pravu i sudstvu Petra II Petrovića Njegoša izgovorio očigledno davno zaboravljeno “Kome zakon leži u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom”, predstavnici sudske i izvršne vlasti, u duhu praznika, počeli su hvalospjeve na račun postignutog, ali i planova za budućnost. Ni oni tokom obraćanja nijesu izbjegli mudre Njegoševe citate.

Predsjednca Udruženja sudija Hasnija Simonović prilikom govora, predsjednici Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesni Medenici poželjela dug vijek na mjestu predsjedavajuće. “Cijeneći da mi koji se bavimo ovim poslom najbolje znamo koliki je i kakav je doprinost svakoga od nas, nadam se da će dosadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore nastaviti da bude na čelu crnogorskih sudija jer je do sada svojim ogromnim radom i zalaganjem to i zaslužila”, kazala je Simonović. Ona je naglasila da, iako sudije često nose etiketu da su korumpirani, ona vjeruje da to nije realna slika. “U Crnoj Gori ima 265 sudija i vjerujem da svaki od njih svoj poziv vrši časno i pošteno i vjerujem da među članovima udruženja nema oni onih koji su korumpirani iako su, složićete se, sve češće nosioci te negativne etikete”, navela je Simonović. Predsjednika Vrhovnog suda kazala je da je prilikom ove svečanosti, za razliku od ostalih obraćanja, izbjegla da govori o statistici i postignutim rezultatima, već o crnogorskom sudstvu u zamahu evropskih integracija. Ona je istakla da su, nakon usvajanja Akcionih planova za poglavlja 23 i 24, crnogorske sudije spremne za sve predstojeće evropske izazove. “Iako je u Izvještaju Brisel prepoznao napredak u oblasti sudstva, naročito manifestovanog kroz povećanje transparentnosti rada i smanjenje zaostalih predmeta, crnogorske sudije i administracija i dalje će u potpunosti i prioritetno biti posvećeni unapređenju efikasnosti, ažurnosti i efektivnosti svog rada”, rekla je Medenica ističući da će se usvajanjem ustavnih amandmana ojačati nezavisnost i nepristrasnost sudstva. Ipak, šefica crnogorskog pravosuđa kaže da za to treba mnogo više,

Marković, Medenica i Konjević na jučerašnjoj svečanosti povodom Dana crnogorskog sudstva

Izabrani članovi Sudskog savjeta Nakon svečanog dijela obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, juče su izabrani članovi Sudskog savjeta iz reda sudija. To su: Radoje Orović, sudija Vrhovnog suda, Milić Međedović, sudija Apelacionog suda i Nataša Božović, sudija Višeg suda u Podgorici. Iz reda sudija osnovnih sudova je izabrana Željka Jovović, sudija Osnovnog suda u Podgorici.

ne samo izmjene Ustava i zakona. “To, u najkraćem, znači da se položaj sudske vlasti ni u kom slučaju, niti u jednom segmentu ne može podrediti bilo kom drugom obliku vlasti”, dodala je Medenica navodeći da vjeruje da će sudovi uspješno realizovati sve zadatke u procesu evropskih i evroatlantskih integracija. Priliku da pohvali rad sudija, kako i dolikuje na svečanostima, nije propustio ni ministar pravde Duško Marković koji je istakao da je crnogorsko pravosuđe ostvarilo rezultate koji su doprinijeli da se nađemo pred ključnim poglavljima za dalji napredak ne samo na planu evropskih integracija. I on je podsjetio da je u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2013. godinu prepoznato smanjenje sudskih zaostataka za 14 odsto. “Brisel je notirao i manjkavosti sistema, između ostalog navodeći da: kriterijumi za selekciju sudija i tužilaca i dalje su nejasni i ocjene nijesu donesene na bazi jasno de-

finisanih indikatora; funkcionisanje Sudskog savjeta otežano je zbog nedovoljno administrativnog osoblja i budžeta; izvršenje presuda u građanskim i privrednim stvarima ostaje slabo; trajanje sudskih postupaka je i dalje predmet zabrinutosti. Posebnu zabrinutost uzrokuje i visoka stopa oslobađajućih presuda u prvom stepenu i u apelaciji, a konstatuje se i da nedostaci u dijelu nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa ostaju predmet ozbiljne zabrinutosti i otežavaju borbu protiv korupcije”, istakao je Marković, dodajući da ih do sljedećeg dana sudstva očekuje mnogo obaveza. M.V.P.

KRiviČna PRiJava

Djevojčica od starca ukrala više od šest i po hiljada eura

Podgorička policija podnijela je Osnovnom državnom tužiocu za maloljetnike krivičnu prijavu u redovnom postupku protiv maloljetne I.I. (14) iz Berana zbog sumnje da je od starca Z.K. iz Podgorice ukrala 6.610 eura. Krađa se dogodila 20. oktobra kada su I.I. i još jedna ženska osoba došle do vrata Z.K. i od njega zatražile 15 eura. On ih je, kako se navodi u saopštenju, uveo u kuću, nakon čega su sjeli u dnevnu sobu. U tom trenutku, Z.K. je iz džepa ispao novčanik, što je I.I. primijetila i podigla ga u momentu kada je Z.K. ustao i otišao do kuhinje. Ona je iz novčanika izvadila novac, u iznosu od 6.610 eura i jednog dolara,

koji je stavila u džep, dok je novčanik sakrila ispod jednog od jastuka na trosjedu, saopšteno je iz policije. Z.K. ih po povratku iz kuhinje nije zatekao u kući jer su maloljetna I.I. i druga ženska osoba uzele novac i pobjegle. Z.K. je zatim pronašao prazan novčanik ispod jastuka i potom došao u CB Podgorica, gdje je podnio prijavu protiv dvije nepoznate ženske osobe, s obzirom na to da je, kako je izjavio policiji, jednoj od njih znao nadimak, bez bližih podataka. One su nakon izvjesnog vremena ušle u taksi vozilo, ali nijesu uspjele da dođu do mjesta na koje su planirale da idu jer ih je u međuvremenu

zaustavila policijska patrola, budući da su službenici CB Podgorica, postupajući po prijavi Z.K, tada već intenzivno tragali za njima. “Policijski službenici su priveli I.I. i drugu žensku osobu koja je punoljetna. Od njih je, shodno zakonskoj proceduri, uzeta izjava, o kojoj su obaviješteni nadležni tužioci. ODT za maloljetnike u Podgorici se u odnosu na I.I. izjasnila da u njenom postupanju ima elemenata bića navedenog krivičnog djela. Policijski službenici su kod I.I. pronašli i oduzeli veći dio novca za koji se sumnja da je otuđen od Z.K. – 5.600 eura i jedan dolar, koji je potom vraćen vlasniku”, saopšteno je iz Uprave policije. S.K.

Edukovaće sudije za ratne zločine Medenica je tokom obraćanja spomenula i bolnu tačku crnogorskog tužilaštva, ali i sudstva - ratne zločine. Iako su zbog propusta u ovim predmetima stizale brojne osude i negativni komentari kako Evropske komisije, tako i nevladinih organizacija i porodica žrtava, te iako trenutno nema aktuelnog suđenja za ova djela, Medenica je istakla da će se u budućnosti, između

ostalog, posvetiti daljoj edukaciji sudija za ratne zločine. “Sve to kako bi u predmetima ratnih zločina odluke sudova i dalje bile u ravni sa međunarodnim humanitarnim pravom, da odražavaju praksu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i da se u njima u punoj mjeri primijenjuje nacionalno zakonodavstvo”, kazala je Medenica.

Foto: Vedran Ilić

Na Cetinju juče obilježen Dan sudstva, na svečanosti se nije mnogo govorilo o konkretnim rezultatima, uglavnom su se mogle čuti fraze o usponu crnogorskog sudstva

12 Crna Gora

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

ZAVRŠENA REKONSTRUKCIJA

Otvoren put Crkvičko polje - Nikšić Vrijednost radova je 790.000 eura, od kojih je 74 odsto obezbijedila EU

SPROVODE ZAKON

Mještanin Beransela pet dana u zatvoru BERANE - Mještanin Beransela Goran Šćekić prvi je iz tog mjesta koji će zbog blokade odlagališta otpada na Vasovim vodama zatvorsku kaznu u trajanju od pet dana izdržavati u Zavodu za izvršenje krivičnih kazni u Bijelom Polju. Novčana kazna koju mu je izrekao područni organ za prekršaje iz Berana preinačena je u zatvorsku, pa je Goran juče oko 15 časova uz policijsku pratnju sproveden u Bijelo Polje. Goran je jedan od mnogih građana Beransela kojima su izrečene prekršajne kazne jer se suprotstavljaju odlaganju smeća pored svojih kuća. Kao ni Goran, većina Beranselaca kojima su izrečene kazne je nezapo-

slena ili je jedini zaposleni član porodice, pa će biti dosta onih koji će morati u Bijelo Polje na izdržavanje kazne. Mještani Beransela ogorčeni su zbog postupala suda i policije. Saglasni su u tome da se koplja lome na sirotinji i onima koji brane kućni prag i pravo na čist vazduh. Uz pogrdne uzvike upućene na račun lokalne uprave i sudova, Beranselci su govorili da “lopovi, kriminalci i oni koji truju djecu šetaju slobodno, dok se pošten narod hapsi i sprovodi u zatvore”. Osim Šćekića, pred područnim organom za prekršaje juče su se našli još jedanaest lica iz Beransela, a kaznene mjere biće im naknadno izrečene. M. Tmušić

NIKŠIĆ - Završetak rekonstrukcije puta Crkvičko polje - Nikšić u dužini od 8,6 kilometra umnogome će olakšati život mještanima ovog područja, ali i otvoriti nove šanse za razvoj turizma, ocijenili su šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič i predsjednik opštine Plužine Mijuško Bajagić. Vrijednost radova je 790.000 eura, od kojih je 74 odsto obezbijedila EU, 20 odsto Vlada i šest odsto opština Plužine. Drobnič je ocijenio da će novootvoreni put od Crkvičkog polja do Nikšića biti od velike koristi za građane, ali i da će rekonstruisanim putem putovati i turisti. “Drago mi je da možemo uložiti novac EU u projekte koji su vidljivi i koji služe konkretnim lokalnim zajednicama. Jedan dio sredstava baš ciljno ulažemo u projekte koji su namijenjeni lokalnim zajednicama. Tako je bilo u posljednje četiri godine, pa je 9,75 miliona eura uloženo baš u takve projekte. Nadamo se da će tih projekata biti i sljedećih godina”, naglasio je Drobnič. Prema njegovim riječima, EU će nastaviti da ulaže u infrastrukturne objekte u Crnoj Gori. Ipak, šef delegacije EU napominje da treba biti svjestan da će sada struktura potrošnje sredstava biti drugačija i da će biti više naklonjena neposrednom ispunjavanju uslova za punopravno članstvo. Predsjednik opštine Plužine Mijuško Bajagić ističe da će, pored značaja za mještane, put biti od velike

važnosti za valorizaciju turističkog potencijala. “Ovdje je najkraći put od Žabljaka prema Šćepan Polju, odnosno prema Tari kao najvećem potencijlu i najbrojnijem stjecištu turista. Inače, ovaj put je i alternativa magistralnom putu Plužine - Šćepan Polje, jer u momentima kada izbiju požari u kanjonu ili kad su sniježne lavine, jedina mogućnost da se povežemo sa Fočom i Šćepan Poljem će biti ova saobraćajnica”, rekao je Bajagić. Predsjednik Mjesne zajednice Crkvičko polje Radosav Pantović je podsjetio da je prije rekonstrukcije put bio veoma loš i namijenjen samo terenskim vozilima.

“Ovaj put sada će biti značajan za lokalno stanovništvo i za razvoj turizma ovog prostora. Podatak o broju ljudi koji ovdje živi je teško dati, jer je stanovništvo većinom otišlo. Na prostoru mjesne zajednice Crkvičko polje i šest okolnih sela živi oko 80 domaćinstava”, kazao je Pantović. Rekonstrukcija puta Crkvičko polje - Nikšić počela je prošle godine u oktobru, ali je zbog loših vremenskih uslova bila prekinuta u novembru i nastavljena u maju ove godine. Projekat rekonstrukcije puta rađen je preko IPA fondova 2008. Izvođač radova je preduzeće “Hidrokop” iz Podgorice, a glavni projektant “Sim inženjering”. M. Rovčanin

ODBORNIK SDP

Poklonio računar školi TIVAT - Učenicima Donje Lastve i Seljanova, koji školu pohađaju u područnom odjeljenju osnovne škole “Drago Milović” u Donoj Lastvi, odbornik SDP u tivatskoj skupštini Vojislav Vojo Kaluđerović poklonio je računar i štampač. “Nakon serije tekstova u dnevnoj štampi o veoma lošem stanju OŠ ‘Drago Milović’ koju sam i sam pohađao, odlučio sam dati svoj skromni doprinos, kako bi natpis koji tamo stoji - besplatno korišćenje ADSL-a u ovom objektu omogućio Telekom - konačno imao smisla. Kako zbog lijepih uspomena koji me za ovu školu vežu, tako i zbog značaja informatičke pismenosti u današnjem vremenu, osje-

ª DR SIMO MILOŠEVIĆº

HERCEG NOVI

Radnici Zelenila imaju pune ruke posla HERCEG NOVI - Radnici Gradskog zelenila imaju pune ruke posla na orezivanju drveća, košenju trave unutar naselja, uređenju zelenih i parkovskih površina. Privode kraju pripreme za jesenju sadnju cvijeća na više lokacija u gradu. Šoping-metodom nabavljeno je oko 4.000 sadnica viola, u vrijednosti oko 4.000 eura. Sezonskim cvijećem će oplemeniti više lokacija - kod nadvožnjaka u Igalu, zelenu površinu unutar Kružnog toka u Meljinama, kao i druge brojne skverove u centru grada, na području Tople i Savine. Na Škveru je uređena lokacija i uklonjen bor na mjestu gdje je postavljen spomenik kralju Tvrtku. Narednih dana će orezati rastinje uz lokalne saobraćajnice i ponoviti čišćenje brojnih potoka. Privode kraju i orezivanje palmi na više lokacija u gradu. Radnici uz pomoć autokorpe rade na orezivanju pal-

Grade reciklažno dvorište

ćao sam potrebu da ovom kupovinom obradujem i nastavnike i đake ne bi li im olakšao dalji rad. Iako je lokalna uprava prije nekoliko dana pokrenula stvari sa mrtve tačke, ne smijemo dozvoliti da u 21. vijeku u blizini luksuznog kompleksa kao što je Porto Montenegro đaci pohađaju nastavu u tako lošim uslovima”, poručio je Kaluđerović. Uvjeren da će ova tužna slika postati prošlost, on je pozvao i ostale odbornike, kao i sve društveno odgovorne građane Tivta, da u skladu sa svojim mogućnostima pomognu koliko mogu, kako bi stotinjak mališana nastavilo sticati obrazovanje u uslovima koji priliče današnjici. Z.K.

mi i drveća u parku Nikole Đurkovića u centru grada, kao i u Omladinskom i Ilijinom parku kod Mjesne zajednice u Igalu. Posebno su angažovani na prikupljanju zelenog otpada koji u šest tura dnevno prevezu u prosjeku na deponiju u Sutorinu. Zbog brojnih gradilišta odložene su aktivnosti na uređenju zelenila na priobalnom putu na Rivijeri, na Šetalištu Pet Danica, u centru Igala gdje se radi na izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže. Na gradilištu unutar bivše kasarne u Kumboru i pored grubih građevinskih radova na rušenju bivših vojnih objekata tokom čišćenja terena vode brigu o zelenilu, drveću i mediteranskom rastinju, koje će biti uklopljeno u ambijent budućeg luksuznog turističkog rizorta. Kamionima izvođača radova firme Bemaks sav građevinski otpad i šut odvoze na brojne privatne deponije građevinskog otpada na Kamenom. S.M.

Rusi najčešći gosti u Institutu HERCEG NOVI - Institut “Dr Simo Milošević” u Igalu je tokom deset mjeseci ove godine ostvario 183.336 noćenja, a najviše je bilo ruskih državljana. Broj noćenja u objektu I faze je na identičnom nivou kao prošle godine u istom periodu, dok je u objektu II faze zabilježeno povećanje od 15 odsto, saopšteno je iz Instituta. “Uprkos činjenici da su dolaskom dodatne grupe norveški pacijenti koji dolaze preko državnog programa ostvarili 3.780 noćenja više u odnosu na prethodnu godinu, na listi učešća gostiju po tržištima, primat su preuzeli Rusi, 25 odsto, a po 24 procenta su Norvežani i pacijenti koji su na liječenju u objektu II faze boravili preko Fonda zdravstva Crne Gore”, navodi se u saopštenju Instituta. Kako je saopšteno, na veći broj korisnika i noćenja uticao i znatan broj sportskih ekipa, pretežno iz Rusije. “Značajan je povratak na švedsko tržište, gdje smo počeli sarad-

nju s novim partnerom i zahvaljujući kojoj smo ove godine imali dva puta više gostiju u odnosu na ranije godine”, saopštili su iz Instituta. Objekat II faze Instituta u Igalu zatvoren je tokom vikenda, a njegovo otvaranje planirano je krajem januara naredne godine. Za to vrijeme obaviće se radovi na renoviranju i sanaciji 40 soba u skladu sa zahtjevima dugogodišnjih inostranih partnera koji dovode veliki broj pacijenata iz skandinavskih zemalja. Obaviće se i radovi na održavanju objekata u cilju da se što bolje pripreme za iduću sezonu. “Objekat I faze Instituta Igalo će se, u skladu sa dosadašnjom praksom, zatvoriti sredinom decembra, kada broj pacijenata naglo opada zbog novogodišnjih praznika. Pored renoviranja, sanacije i tekućeg održavanja objekata, plan je da se u narednom periodu posveti pažnja i sportskoj ponudi Instituta i planiraju da obezbijede popuste za Novljane, pogotovo za zaposlene i studente”, saopšteno je iz Instituta. S.M.

PODGORICA - Na lokaciji u Tološima, sa lijeve strane Bulevara Mihaila Lalića, na površini od 2.000 metara kvadratnih, počela je izgradnja drugog reciklažnog dvorišta. Ukupna procijenjena vrijednost ove investije je 150.000 eura. Izvođač radova je preduzeće “Gradnja promet”, dok će veći dio opreme isporučiti kompanije “Tehnix” iz Hrvatske i “Vagar” iz Podgorice. Iz PG biroa je saopšteno da će novo reciklažno dvorište imati obezbijeđene sve potrebne prostore za odlaganje posebnih vrsta otpada iz domaćinstava. M.O.

Prevencija najvažnija BIJELO POLJE - Prevenciji karcinoma dojke treba posvetiti svih 365 dana u godini, jer je šansa za izlječenje rano otkrivenih tumora iznad 85 odsto, poručuju iz bjelopoljskog doma zdravlja. “Karcinom dojke je najčešća maligna bolest ženske populacije i čini 16 procenata svih malignih bolesti kod žena. Od ove bolesti u Crnoj Gori godišnje oboli oko 250 žena. Ukoliko se otkrije na vrijeme, rak dojke se uspješno liječi, zbog čega iz Doma zdravlja Bijelo Polje pozivaju žene na prevenciju u vidu redovnih kliničkih, ultrazvučnih i mamografskih pregleda i kontrola, ali i vođenje zdravog stila života”, kazao je direktor prim.dr Rasim Agić. B.Č.

Crna Gora 13

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

PriHvaćena iniCijaTiva

Zgrada gimnazije nacionalno blago PLJEVLJA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila je Inicijativu pljevaljske NVO “Mostovi kulture” za uspostavljanje zaštite zgrade bivše pljevaljske gimnazije kao kulturnog dobra od nacionalnog značaja, saopšteno je juče iz te NVO. Kako je kazao predsjednik NVO Dragan Paldrmić, “Mostovi kulture” su prije petanestak dana inicirali ovu aktivnost, a pozitivan odgovor je stigao vrlo brzo, zbog čega su u ovoj NVO izuzetno zahvalni. U obrazloženju odluke navodi se da je po navodima iz Inicijative za uspostavljanje zaštite zgrade stare pljevaljske gimnazije, riječ o objektu izgrađenom 1907. godine za potrebe gimnazijske nastave. “Današnji izgled stare zgrade gimnazije rezultat je nekoliko izmjena, od kojih je najznačajnija obnova iz 1945. godine. Objekat je očuvao prvobitno stvorene

i vremenom stekao izrazite kultumo-istorijske i ambijentalnoarhitektonske vrijednosti koje ga izdvajaju od drugih objekata nastalih u prvoj polovini 20 vijeka. Pljevaljska gimnazija je služila namjeni za koju je izgrađena do 1965. godine, kada je izgubila osnovnu funkciju, ali je kasnije, kao i danas, ostala u službi prosvjetnih potreba grada”, navodi se u odgovoru Uprave za zaštitu kulturnih dobara koji je potpisala direktorica Anastazija Miranović. Zgrada nekadašnje pljevaljske gimnazije danas je dio kompleksa Srednje stručne škole, a kako je novinarima ranije kazao direktor te vaspitno-obrazovne ustanove Mervan Avdović, zgrada će uskoro dobiti odgovarujući izgled kroz planiranu adaptaciju i rekontrukciju uz poboljšanje energetskih karakteristika objekta koju će finansirati Ministarstvo ekonomije. D.K.

nebojša medojević obećao radovima se ne nazire kraj

Pijaca postala slijepo crijevo Mira Rovčanin

ikšićani već godinama ne mogu da uđu u gradsku pijacu sa južne strane zbog rekonstrukcije tržnice koju je prije skoro sedam godina počela lokalna uprava. Prodavci na tezgama i kupci tvrde da su pogrešne odluke ranije lokalne vlasti podijelile grad, te da je ne samo smanjen promet na pijaci, već i ugroženo poslovanje okolnih prodavnica, pekara i mesara. Stanje na pijaci dodatno ugrožava i krater koji se nalazi tik uz južni ulaz, a koji predstavlja početak realizacije projekata “Izgradnja modernog poslovno-stambenog objekta”.

NIKŠIĆ - Zelena pijaca nalazi se u srcu grada pod Trebjesom i nekada je bila glavno mjesto za trgovnu, ali i za sretanje rođaka, prijatelja i poznanika. Zbog zatvorenog južnog ulaza u pijacu i nepostojanja parkinga, Nikšićani su primorani da kupuju u obližnjim piljarama, što je dovelo i do znatnog smanjenja prometa na pijaci. Sedam godina prodavci čekaju da se završi rekonstrukcija pijace. Nadu da će posao biti završen davno su izgubili. Jedan od Nikšićana koji više od dvadeset godina na pijaci drži tezgu sa povrćem i voćem Rašo Bubanja kaže za DN da je zatvaranje južnog ulaza iz pravca centra grada paralisalo tržnicu i ugrozilo ne samo prodavce, već i sve građane Nikšića. “Zatvaranje ulaza prodavce na tezgama omelo je za 60-70 odsto u poslovanju. Nije to samo nama donijelo štetu, već je ubilo i podijelilo grad, tako da pola grada uopšte ne dolazi na pijacu. Ranije je narod išao kroz pijacu u grad, potrguje druge stvari pa u povratku kupi voće i povrće i produži kući. Sada ne može da nosi kese kroz grad i odlučuje se za trgovinu po piljarama”, priča Bubanja. Kao predstavnik prodavaca na tržnici Bubanja je ranije išao u lokalnu upravu i tražio odgovor kada će se nastaviti i konačno završiti radovi. “Ranija vlast me uporno ubjeđivala da će da se završe radovi i da je to prioritet. Čujemo i sad od novog predsjednika opštine da je pijaca prioritet. Nadamo se da će predsjednik držati do svoje riječi i da će

godina nikšićki prodavci čekaju da se završi rekonstrukcija pijace. Iz Opštine nemaju precizan odgovor kada će to pitanje biti riješeno. ispuniti šta je obećao”, istakao je Bubanja. Zatvaranje južnog ulaza u tržnicu ugrozilo je i poslovanje tržnih cenatra “Zeta” i “Siti centar” kao i obližnjih prodavnica, pekara i mesara, tvrdi Bubanja, a sa njim su saglasne i njegove kolege prodavci. Bubanja smatra i da bi otvaranjem ulaza i regulisanjem parkinga situacija bila mnogo povoljnija. “Bila bi veća cirkulacija građana. Narod bi razgledao i kupovao i kada nije imao namjeru da trguje. Ovako

Radovi će biti nastavljeni U više navrata od kada je stupio na dužnost, predsjednik opštine Veselin Grbović je najavljivao da će se uskoro riješiti pitanje pijace. Grbović je kazao da će južni ulaz biti ponovo otvoren, ne precizirajući kako će se riješiti to pitanje, koliko će koštati radovi i ko će ih platiti. Predsjednik opštine u ranijim obraćanjima napomenuo je i da su u toku razgovori sa investitorima koji su ostavili krater u centru garda, te da postoje naznake da će i oni nastaviti davno započeti projekat. Detalji o namjerama investitora takođe nijesu saopšteni. ništa ne valja, ovo je praktično slijepo crijevo”, naglasio je Bubanja. Nikšićanke koje smo rano ujutru zatekli da trguju kažu da je nedopustivo da tržnica toliko čeka na rekonstrukciju. “Zatvaranjem ulaza sa južne strane svi smo ugroženi i mi kao kupci i oni kao prodavci. Obećano je bilo da će se to završiti što prije, a od toga ostaše samo pusta obećanja. Sve što je loše za građane loše je i za grad”, kazala je Ranka, koja je na tržnicu došla po svježe povrće. Stanje na pijaci dodatno ugrožava i krater koji se nalazi tik uz južni ulaz a koji je napravljen kao početak realizacije privatnog projekta. Naime, ranija opštinska vlast omogućila je konzorcijumu od nekoliko nikšićkih privatnika da tržnicu pregradi, pod izgovorom “izgradnja poslovno-stambenog objekta”. Na mjestu gdje je nekada bila pijaca i južni ulaz u tržnicu ostao je krater dubok četiri-pet metara, ograđen improvizovanom ogradom.

Ima investitora za Obod CETINJE - Član Predsjedništva DF-a Nebojša Medojević kazao je da ća ta koalicija osvojiti vlast na Cetinju, a da će prvo obećanje koje će ispuniti biti obnavljanje nekih pogona Oboda, za koje, kako je rekao imaju investitora. Prema Medojevićevim riječima, danas najveći problemi i Cetinja i Crne Gore su siromaštvo i korupcija. Stoga, poručuje on, nova vlada koja će vrlo brzo biti formirana, a gdje će, prema njegovim riječima, DF imati ključnu ulogu, riješiće sva ta pitanja. “Kako treba da se pomogne Cetinju? Došlo je vrijeme da država preuzme odgovornost za ekonomski razvoj, za privlačenje inostranih investicija i ono što je najzdravije jesu grinfild investicije. Dakle, treba da vlada zajedno sa lokalnom upravom učini sve da ovdje otvorimo nove investicije, nove pogone, da zaposlimo mlade ljude”, poručio je Medojević. Prema njegovim riječima, razvoj Cetinja je išao paralelno sa razvojem industrije, a Obod je nosilac ekonomskog razvoja. “Već duže vrijeme imam kontakte sa jednim renomiranim investitorom, koji već pravi planove i traži mogućnost da obnovi neke pogone Oboda. Dakle, to je prvo naše obeća-

nje. Postoji investitor, on nije htio da uloži do sada, jer ne želi da plaća korupciju DPS-u i nije naišao u lokalnoj samoupravi na ljude koji znaju kako da pomognu i riješe to pitanje”, rekao je Medojević, dodavši da zbog “delikatnosti teme” ne želi da govori o kojem se investitoru radi. Da bi to obećanje bilo ispunjeno, DF mora na Cetinju osvojiti vlast, u šta je Medojević siguran. Prema njegovim riječima, drugi razvojni projekat za koji postoji interesovanje jeste otvaranje autodilidžera blizu Cetinja.

kolašin

SNP hoće koaliciju sa Frontom KOLAŠIN - Izvršni odbor OO Socijalističke narodne partije prije pet dana je posalo ponudu Demokratskom frontu o koalicionom nastupu na predstojećim lokalnim izborima, koji bi u Kolašinu trabalo da budu održani na proljeće nardene godine. Za sada je sve ostalo na ponudi iz SNP, jer iz Demokratskog fronta još nijesu odgovorili. Predsjednik OO SNP Đuro Milošević smatra da je koalicija najbolji način da se ispoštuje volja birača pokazana na prethodnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, kada su opozicione stranke dobile većinu. “Očekujemo odgovor iz DF jer je to najbolji način da ispoštujemo volju građana. Da bi se valjano pripremili za predstojeće izbore neophodno se u što kraćem roku dogovoriti o terminu razgovora,

koji bi bili početak aktivnosti na formiranju koalicije”, kazao je on. Prema riječima predsjednika kolašinskog DF Aleksandra Dožića, inicijativa SNP biće ozbiljno razmotrena, a konačan stav o tome biće donijet u optimalnom roku. “DF ima svoje organe i više konstinuenata, u skladu sa protokolom ćemo donijeti odluku na organima. Vrlo brzo ćemo donijeti konačan stav, mada nema potrebe za prevelikom žurbom, zbog toga što do raspisivanja lokalnih izbora, u političkom smislu je ostalo još puno vremena”, rekao je Dožić. U kolašinskom lokalnom parlamentu je 12 odbornika DPS i 6 Grupe građana, a te dvije partije čine vladajuću koaliciju. Opozicija ima 11 odbornika, a među njima su i dva odbornika SDP. Z.B.

14 Crna Gora MJEŠTANI ZBLJEVA ODLUČNI

PANEL

Nijesu znali da besplatna pravna pomoć postoji

NIKŠIĆ - U cilju poboljšanja komunikacije i uklanjanja barijera između građana i sistema pravosuđa, nevladina organizacija Centar za političku edukaciju organizovala je panel diskusiju na temu “Građani u reformi pravosuđa”. Sudska grana pravosuđa u Nikšiću, kako je kazao predsjednik Osnovnog suda Nikšić Rade Perišić, posljednjih godina mnogo je učinila da se građani informišu na pravi način o svemu što ih interesuje, ali i da dobiju konkretnu pomoć. “Na našem sajtu građani mogu u svakom momentu dobiti informaciju o datumima suđenja i sve druge podatke koji su im bitni za konkretne slučajeve. Malo ko zna da u našem sudu postoji i institut besplatne pravne pomoći za građane koji ispunjavaju određene uslove”, naglasio je Perišić. Sekretar Sekretarijata za mlade, kulturu, sport i socijalno staranje Milan Korać pri-

znao je da nije znao da postoji takav institut, ali tvrdi da će se od sada njime koristiti. “Dobijamo mnogo zahtjeva toga tipa od građana koji nijesu u mogućnosti da sami sebi obezbijede pravnu pomoć i sada znamo na koju adresu da ih uputimo”, naglasio je Korać. Da bi pouzdano znali na koji način mogu da koriste pravnu pomoć, Nikšićani mogu da se informišu u samom sudu. Najviše interesovanja za funkcionisanje instituta za pomoć građanima u pravnim stvarima na diskusiji pokazali su studenti. Direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević zadovoljan je dinamikom diskusije. Po njegovim riječima, naredna tribina u okviru projekta biće održana narednog mjeseca u skupšinskoj sali Opštine. Projekat Centra za političku edukaciju podržan je u sklopu INL programa američke ambasade i realizuje se od septembra 2013. do septembra 2014. godine. M.R.

U TREĆEM KVARTALU

Uložili skoro pet miliona TIVAT - Luštica divelopment AD uložila je 4,87 miliona eura u projekat Luštica bej u trećem kvartalu ove godine. Tivatska kompanija je do sada u taj projekat uložila gotovo 35 miliona eura, saopštili su iz “Luštica divelopmenta”. Treći kvartal 2013. godine predstavlja važan osnov za Lušticu bej. Podružnica švajcarskog Orascoma je 14. oktobra obilježila početak radova na prvoj marini u Luštica beju u Tivtu u prisustvu uglednih gostiju iz svih krajeva svijeta. Marina će biti srce naselja, koje će biti okruženo golf terenom, stazama za pješačenje i biciklizam, wellness sadržajima. Destinacija u nastajanju objediniće dugogodišnju pomorsku istoriju Crne Gore sa Oraskomovom eksper-

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

tizom u upravljanju naseljima i marinama. Prva marina, čija izgradnja bi, kako je planirano, trebalo da traje dvije do tri godine, imaće 120 vezova. Projektant i arhitekta marine je egipatska kompanija ECMA. Prvi apartmani, koji su svi unaprijed prodati, biće spremni za upotrebu 2015. godine. Početak gradnje naselja obilježen je još 18. maja ove godine ceremonijalnim postavljanjem kamena temeljca. Gradnja prvih deset zgrada sa 72 prodata stana već je u toku. Luštica bej dizajnirana je da bude dom onih koji vole aktivan i zdrav način života na jadranskoj obali. Projekat predviđa izgradnju preko 1.500 stanova, hotele, kao i druge brojne pogodnosti i društvene sadržaje, stoji u saopštenju iz kompanije. Z.K.

Dok se ne isplati odšteta, nema radova PLJEVLJA - Tridesetak mještana pljevaljskog sela Zbljeva blokiralo je radove na obližnjem glavnom kolektoru na deponiji pepela i šljake Termoelektrane najavivši da će životima braniti nastavak radova ukoliko im EPCG ne isplati obećanu odštetu i rentu za pretprošlu godinu. Mještanin Vladimir Stanimirović kazao je da će svi iz Zbljeva istrajati u namjeri i da neće dozvoliti nikakve radove na deponiji Maljevac. “Blokirali smo radove ogorčeni na Termoelektranu i Elektroprivredu Crne Gore zbog nejasnoće šta se dešava sa deponijom Maljevac, šta se dešava sa mještanima sela Zbljeva. Tražimo da neko dođe sa Termoelektrane da vidimo o čemu se radi. Ogorčni smo i zbog predhodnih izjava i dogovora koje smo imali još proljetos da su trebali da isplate odštetu za 2011. godinu, međutim ni do danas ništa nije urađeno”, rekao je Stanimirović. On zamjera i direktoru TE Luki Jovanoviću što izbjegava sastanak sa mještanima, pravdajući se da je zauzet, ali je direktoru TE posredstvom Vladimira Šestovića, tehničkog direktora pljevaljske elektrane koji je sa ekipom obišao lice mjesta, prenio da su mještani čvrsti u stavu da bez razgovora i eventualnog dogovora neće biti nastavka radova. “Životima ćemo braniti, ali sigurno nećemo dozvoliti da se deponija podiže dok se ne riješi pitanje sela Zbljeva i dok se ne riješi ono što su obećali, ono što smo se dogovori-

li - da se isplati odšteta koju je prethodno i direktor TE najavio”, rekao je Stanimirović. Prema nezvaničnim informacijama, radove na kolektoru izvode radnici iz BiH, ali sami radnici to nijesu potvrdili, već su se nakon protesta mještana povukli i prekinuli posao. Ubrzo za njima razišli su se i mještani Zbljeva, ali uz poruku da su spremni u svakom momentu da blokiraju eventualni nastavak radova. “Nijesmo na brani non stop, ali onog momenta kada počnu da izvode bilo kakve radove, odmah

ćemo se okupiti. Ovako kada ne rade ništa, nemamo potrebu da budemo na deponiji”, kazao je Stanimirović, objašnjavajući da mještani neće blokirati izvođenje radova na stabilizaciji brane, već samo na kolektoru. Stanimirovićje kazao da stabilizacija mora da se uradi, napominjući da se maltene u podnožju brane nalazi jedna kuća čiji vlasnik ne dopušta izvođenje radova. “Ukoliko on bude uporan, svi Zbljevljani će mu se pridružiti, priteći mu u pomoć da se obustave i ti radovi”, rekao je Stanimirović. D.K.

Pešić na Forumu mladih u Pekingu

FESTIVAL

Šestodnevna zabava za mališane

TIVAT - U Velikoj sali Doma “Gracija Petković” juče je u Tivtu otvoren 2. međunarodni Montenegro festival glumaca, pjevača i zabavljača za djecu, koji traje šest dana, u Tivtu dva, a preostala četiri u Budvi, Cetinju, Podgorici i Nikšiću. Glavna administratorka opštine Tivat Jovanka Laličić je kazala da su “vrata Doma ‘Gracija Petković’, uz pomoć Opštine i ljudi dobre volje, još jednom otvorena za manifestaciju koja će značiti uživanje i ljepotu za najmlađu populaciju”.

Drugi međunarodni Montenegro festival glumaca, pjevača i zabavljača za djecu počeo je predstavom “Krokodili u Baru su bili”, lutkarskog pozorišta iz Bara “Ana i Slavko”. Danas, drugog dana festivala, u Tivtu je od 10 sati na programu predstava “Voli da te vole”, kroz koju će tivatske mališane i publiku voditi dječji zabavljač Šanta Panta. Organizatori festivala su Dječje pozorište “Stanković” iz Nikšića i Dječji savez Tivta, a glavni pokrovitelj je Opština Tivat. Z.K.

TIVATSKI PARK

Ograda gotova za dvije nedjelje TIVAT - Radnici preduzeća “Incom” iz Podgorice već desetak dana rade na postavljanju ograde oko Velikog gradskog parka u Tivtu. Taj posao, kako su saopštili iz Direkcije za investicije i razvoja, trebalo bi, ako vremenske prilike dozvole, da se završi za petnaestak dana. Inače, prema ugovoru koji je Opština kao naručilac posla, sa podgoričkom firmom, kao najpovoljnijim ponuđačem potpisala ove godine u februaru, treba da se završi za mjesec dana od dana uvođenja u posao. Radnici trenutno izlivaju betonsku coklu, a nakon toga uslijediće i postavljanje željezne ograde. Prema projektu, bila su planirana četiri ulaza u park, ali su u Opštini odlučili da se zbog blizine škole i lakšeg ulaska đaka postave još dva, pa će biti montirano ukupno šest kapija, objasnili su iz Direkcije, navodeći da nema ulaza na košarkaški teren jer nije predviđen projektom. Za posao koji će obaviti podgorič-

ka firma Opština će platiti 94.113, eura sa uračunatim PDV-om. U Opštini su se, kako je ranije objašnjavano, za ograđivanje parka odlučili zbog čestih čupanja sadnica, devastacije parkovskog mobilijara i javne rasvjete. Inače, Veliki gradski park je svojevrsni spomenik prirode, koji je utemeljen daleke 1892. godine, a osnovao ga je bivši mornaricki admiral Friherr Von Sterneck, što svjedoči i natpis na tada postavljenom spomen-obilježju u parku. Praksa sadnje novih sadnica se nastavila posljednjih godina, a sve pod nadzorom Službe zelenila Komunalnog preduzeća na čelu sa inženjerom hortikulture Tanjom Krstović, pa je u parku zasađen veliki broj sadnica, kako kroz organizovane akcije NVO sektora i Opštine, tako i samih građana koji različitim povodima - vjenčanjem, rođenjem i sl. žele da svojim stablom ovjekovječe taj događaj, ali i poboljšaju biljni fond Velikog gradskog parka. Z.K.

Predsjednik Savjeta mladih Demokratske partije socijalista Nikola Pešić učestvovao je prošle sedmice na forum mladih političkih lidera Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Na forumu su učestovovali predstavnici iz 16 evropskih zemalja. Cilj Foruma je da se prošire i unaprijede prijateljske veze između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Jedna od tema Foruma, kako je saopšteno iz DPS-a, bila je “od tradicionalnog prijateljstva do bliske saradnje” i obuhvatila je dvije panel diskusije sa podtemama:”Savjeti o odnosima Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope” i “Odgovornost mladih političkih lidera za nacionalni razvoj”. Mladi lideri posjetili su Nacionalni narodni kongres gdje je sa učesnicima razgovarao potredsjednik Narodne republike Kine Li Junčao. “Kao istaknuta politička snaga u Crnoj Gori i u Centralnoj i Istočnoj Evropi, DPS nosi veliku odgovornost za unapređenje domaće i regionalne ekonomije i društvenog razvoja, kao i za dobrobit građana. Forum predstavlja dobru priliku za jačanje međunarodnih odnosa i saradnji sa zemljama iz regiona i Kinom”, kazao je Pešić.

Crna Gora 15

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

PREMINULI Milica Milova Radunović rođena Vukčević, 28. oktobra 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 30. oktobra u 14 časova u selu Sinjac, Lješanska nahija. Kuća žalosti Ulica 7. omladinske 39, Podgorica.

Ruža pok. Desimira Radomirović rođena Dražović, 28. oktobra 2013. u 84. godini. Sahrana će se obaviti 30. oktobra u 15 časova kod Crkve Sv. Vasilija Ostroškog u Kumboru.

Kosa Radovanova Mujović štrajk invalida rada

Muka nas tjera na protest

Invalidi rada iz Bijelog Polja i Rožaja počeli štrajk glađu Beća Čoković

BIJELO POLJE - Zamjenik predsjednika štrajkačkog odbora bjelopoljskog Udruženja Ešef Salković izrazio je očekivanje da će njihovi zahtjevi biti riješeni, ukoliko ima ljudskosti. “To je toliko prosto riješiti samo ako postoji dobra volja. Naši zahtijevi nijesu nerealni već su normalni i ljudski. Četvrta je godina kako tražimo svoja prava. a niko od nadležnih ne nalazi za shodno da ih realizuje. Teška muka natjerala nas je na ovakav protest”, kazao je Salković. Predstavnik invalida rada iz Rožaja Hajran Murić podsjetio je da su se više puta okupljali da bi upozorili ovu vlast koja ih je dovela na ivicu egzistencije, da ispoštuje njihove zahtjeve. “Mi smo ponos ove države jer smo urezali svoje zdravlje u njenu izgradnju i svojih preduzeća. Radili smo i stvarali za druge očekujući boljitak ali, od toga nema ništa. Nećemo odustati od svojih zahtjeva i njihovog rješavanja, dok mrtvi ovdje ne popadamo”, poručio je Murić. Predsjednik Udruženja invalida rada Bijelog Polja i zakonski punomoćnik štrajkačkog odbora Lazar Knežević saopštio je, da su se odlučili na ovakav potez, jer im je iz navodno bezbjednosnih razloga za ljude, zabranjena protestna šetnja prema Podgorici. “Ništa drugo nije preostalo ovoj

ugroženoj radničkoj populaciji nego da stupi u štrajk glađu. Oduzeta su nam stečena prava, državne institucije su oduzele imovinu preduzeća u kojima smo radili i šta preostaje još da nam se oduzme osim ovo malo života što nam je preostalo. Pitamo “njih” da li imaju zakonsko i moralno pravo da ostave invalide rada na cjedilu i da ih zaborave. Ko zna koji put upućivali smo zahtjeve prema Ministarstvu rada i socijalnog staranja i drugim nadležnim institucijama, ali “oni” su ostajali gluvi na to. Osjećaj je, kao da “oni” uživaju u našim patnjama i mukama. Pitamo se, je li u redu da sve druge populacije imaju adekvatnu zaštitu i slobodu kretanja, a mi invalidi rada, koji smo ostavili život u fabrikama i preduzećima, nemamo nikakva prava. Odbačeni smo i zaboravljeni u ovom društvu”, poručio je Knežević. Najavio je da će se obratiti crnogorskim institucijama koje su ih zaboravile, te šefu Evropske komisije u Crnoj Gori gospodinu Mitji Drobniču i stranim ambasadama u Podgorici. “Zamolićemo ih da dođu i vide nas, naše prostorije i stanje u kojem se nalazimo. Velika razlika je između sjevera i juga države. Tamo su završili sve poslove i radnici i invalidi. Naše otpremnine su iznosile 1.926, a njihove i do 100.000 eura. Nejasno je zbog čega to rade i prave dvije, u jednoj državi. Mi smo lojalni građa-

ni i ne tražimo ništa drugo osim da imamo ista prava kao i druge kolege iz centralnog i južnog dijela. Naši zahtjevi su egzistencijalnog karaktera i pravdu ćemo tjerati do kraja i po cijenu naših života”, poručio je Knežević. Ponovio je zahtjeve prema nadležnim institucijama od kojih ni po koju cijenu neće odustati. “Tražimo da se invalidima rada muške populacije sa 55, a ženske 50 godina starosti, bez obzira na penzijski staž, omogući odlazak u penziju te da muškarci sa 30 a žene sa 25 godina staža mogu ići u penziju. Prilikom odlaska u penziju da se isplati 10 eura po godini penzijskog staža. Ukoliko nijesu ostvarili nijedan od navedenih uslova zahtijevamo da invalidi rada predju kod Fonda PIO te da im primanje ne može biti niže od 70 odsto prosječne penzije u državi, a pravo na navedene uslove stiču invalidi koji imaju rješenje druge i treće kategorije”, iznio je Knežević. Predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović posjetio je invalide rada i podržao njihove opravdane zahtijeve. “Žalosno je da se pravda mora ostvarivati na ovakav način. Radi se o ugroženoj kategoriji građana koji su zdravlje ostavili u svojim preduzećima i fabrikama. Smatram da se razgovorom i dogovorom može postići kompromis i nikako se ne smije dozvoliti da ovi ljudi duže vremena budu uskraćeni za hranu jer posljedice mogu biti kobne”, saopštio je Krgović. Podršku invalidima rada da istraju u zahtjevima pružili su predstavnici lokalnog odbora DF Slavko Fuštić, Rifat Vesković i Radomir Jokić, te Pozitivne Aleksandar Srdanović.

posjeta

Podrška energetskoj efikasnosti NIKŠIĆ - U narednom periodu lokalna uprava Nikšića unaprijediće saradnju sa Ujedinjenim nacijama kroz realizaciju brojnih projekata iz oblasti socijalne inkluzije, upravljanje finansijama i legalizacija objekata, ocijenili su predsjednik opštine Veselin Grbović i stalni koordinator UN u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski. Posebnu podršku od UN u opštini

Nikšić očekuju u izradi geografskoinformacionog sistema, ako i obnovi dvorca Kralja Nikole. Prema riječima Grbovića, izrada projekta za revitalizaciju dvorca se očekuje, a kolika god pomoć UN da bude, biće do velikog značaja, jer će u realizaciji planiranog učestvovati i država i opština. Stalni koordinator UN U Crnoj Gori Rastislav Vrbenski očekuje da će sa

Opštinom, i po pitanju dvorca, nastaviti dobru saradnju. “To je veoma interesantna ideja. Radili smo nešto slično i u drugim opštinama Crne Gore i mislim da imamo iskustvo i da ćemo uskoro krenuti u realizaciju”, naglasio je Vrbenski. On je napomenuo i da je veoma zadovoljan saradnjom sa Nikšićem, te da su zbog toga u planu i novi projekti iz brojnih oblasti. M.R.

rođena Lakušić, 28. oktobra u 83. godini. Sahrana će se obaviti 30. oktobra u 14 časova na groblju Zagorič. Kuća žalosti Ulica danilovgradska 47, Zagorič.

Novo Vujadina Vujović književnik i pisac iz Košutića kod Andrijevice, 27. oktobra 2013. u 79. godini u Beogradu. Sahrana će se obaviti 30. oktobra u 14 časova u Košutićima kod Andrijevice.

Zoran Jovice Jokić 27. oktobra 2013. u 53. godini u Beogradu. Sahrana će se obaviti 30. oktobra u 15 časova na seoskom groblju u Dučicama, Župa.

Branislav Brane Vuka Kovačević 28. oktobra 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 14 sati na groblju u Loznicama.

Marko Marinka Marsenić

Rajko Đorđija Stevović 28. oktobra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju u selu Borje.

Borislav Vasilja Martinović 28. oktobra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Branka Filipa Maraš rođena Baletić, 28. oktobra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra na mjesnom groblju Srpska.

Dragica Vukova Radonjić rođena Nedović, 28. oktobra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 15 časova u Donjem Zagaraču. Kuća žalosti Bulevar Save Kovačevića 62.

Rajko Radojev Janjušević 28. oktobra 2013. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju u Gornjem polju u Nikšiću.

Vlado Veljov Bjelobrković 28. oktobra 2013. u 96. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 14 časova na groblju u selu Srpska.

Bosiljka Mirka Stanišić rođena Mijajlović, 28. oktobra 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u selu Vinići u 15 časova.

Aleksa Nikolin Vujović 28. oktobra 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra na Čevu u 15 časova.

28. oktobra 2013. u 22. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 14 časova na groblju u Rijeci Marsenića.

Božidar Jagoša Radulović 28. oktobra 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 15 časova na groblju iza Manastira, Nikšić.

Krstinja Jankova Janjić rođena Janković, učesnica NOB-a, 28. oktobra 2013. u 93. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 15 časova na seoskom groblju u Grabovici, Šavnik.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Željko Rakov Tomić 28. oktobra 2013. u 49. godini. Sahrana je obavljena 29. oktobra u 14 časova na seoskom groblju u Gornjoj Bukovici.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

SPOR OKO IMENA MAKEDONIJA

50 5

Slovensko-albanska Makedonija, posljednji predlog čvrstih Grka čio kakvi će konkretno ti koraci biti. Pregovori o pronalaženju rješenja spora Atine i Skoplja u vezi s nazivom Makedonija vode se od 1992. godine, a naziv “Slovensko-albanska Makedonija” pojavljuje se prvi put. Do sada su se pominjali prijedlozi “Sjeverna Makedonija”, “Republika Gornja Makedonija”, “Nova Republika Makedonija” i “Republika Makedonija - Skoplje”. Posljednji predlog koji je Nimec iznio bio je “Republika Gornja Makedonija”, ali je Skoplje taj prijedlog u cjelosti zvanično odbilo s objašnjenjem da je neprihvatljiv. Naziv Makedonija, nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, postao je predmet rasprave između Skoplja i Atine. Ključni grčki argument je da korištenje imena Makedonija predstavlja “bezbjednosnu prijetnju”, jer Grčka tako naziva svoju sjevernu oblast.

metara ispod zemlje je dubina kojom prolazi ruta tunela

milijardi eura koštala je izgradnja Marmaraja

● VETO IZ ATINE ZA NATO SKOPLJE - Grčki pregovarač u sporu Skoplja i Atine u vezi s imenom Makedonija Adamantios Vasialakis tokom posljednje runde pregovora u Njujorku predložio je naziv “Slovensko-albanska Makedonija” za “Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju”, objavio je juče skopski list Dnevnik. On je na sastanku sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih nacija Metjuom Nimecom tražio da se novo ime nađe na svim dokumentima, svejedno da li su oni za spoljnu ili unutrašnju upotrebu. Posljednja runda pregovora, održana krajem prošle sedmice, završena je bez napretka. Nimec je nakon sastanka s makedonskim i grčkim pregovaračima Zoranom Jolevskim i Vasilakisom izjavio da su i dalje prisutne razlike dviju strana. “Razgovarali smo dosta otvoreno, ali ne mogu reći da je postignut sporazum”, ukazao je Nimec i dodao kako je s obje strane razgovarao o idućim koracima u rješavanju dugogodišnjeg spora, ali da još nije odlu-

Poput Turske, koja je dobila statuts kandidata za EU u oktobru 2005. godine, Makedonija ga je dobila samo dva mjeseca kasnije, a od 2009. godine izvještaji Evropske komisije upućivali su na početak razgovora o makedonskom članstvu svake godine. Međutim, Makedoniji nikad nije bio ponuđen datum pregovora o pristupanju EU, upravo zbog grčke blokade. Iako je Grčka potpisala privremeni dogovor sa UN, obavezavši se da neće ometati Makedoniju na putu prema EU i NATO, Atina je, ipak, stavila veto na pristup Makedonije Sjevernoatlantskom savezu na samitu u Bukureštu prije pet godina. U decembru 2011. godine Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je kako je Grčka bila u krivu, spriječivši Makedoniju da se pridruži NATO zbog imena. Iako je Makedonija prihvaćena u članstvo UN 1993. godine pod privremenim imenom “Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija”, više od 130 zemalja priznalo ju je i kao Republiku Makedoniju.

ODLAZAK BORCA ZA LJUDSKA PRAVA

Umro advokat Srđa Popović BEOGRAD - Ugledni srpski advokat i intelektualac Srđa Popović preminuo je juče u Beogradu u 76. godini. Rođen je 1937. u Beogradu, u advokatskoj porodici. Pravni fakultet je završio 1961. i postao partner u porodičnoj advokatskoj kancelariji koju je 1933. osnovao njegov otac Miodrag. Proslavio se još sedamdesetih godina prošlog vijeka zastupanjem optuženih u političkim procesima. Branio je Dobricu Ćosića, Vuka Draškovića, Miću Popovića, Gojka Đoga, Mihajla Mihajlova, Leonida Šejku, Vojislava Šešelja, Mihaila Markovića, Dragoljuba Mićunovića, Nebojšu Popova, Kostu Čavoškog, Dušana Makavejeva, Željka Ražnatovića Arkana, Franja Tuđmana, Vladimira Šeksa, Dobroslava Paragu, Ivana Zvonimira Čička...Zastupao je prava “šezdesetosmaša” i brojnih umjetnika, ali i političke disidente, pa i kontroverzne osobe. U svijetu je postao poznat 1976. godine kada je bio na naslovnoj strani londonskog “Tajmsa”, koji ga je opisao kao “čovjeka koji je dugo žigosan u Jugoslaviji, jer je jedan od hrabrih muškaraca i žena koji bra-

Nit koja spaja Aziju i Evropu, prošlost i budućnost OTVOREN ŽELJEZNIČKI TUNEL ISPOD BOSFORA

STANBUL - Željeznički tunel Marmaraj ispod Bosforskog moreuza, koji povezuje evropsku i azijsku stranu Istanbula, počeo je juče da radi, postavši tako najdublji tunel te vrste u svijetu. Otvaranje ovog ambicioznog projekta poklopilo se sa 90. godišnjicom osnivanja moderne Turske.

ne progonjene zbog svojih uvjerenja”. Poslije dolaska na vlast Slobodana Miloševića, Srđa Popović je postao jedan od njegovih velikih protivnika, odnosno jedan od prvih intelektualaca koji je na njega ukazao kao na “veliku opasnost”. Godine 1990. je pokrenuo nezavisni nedjeljnik Vreme, u kojem je zaposlio novinare koji su zbog protivljenja Miloševiću dobili otkaz u tadašnjim državnim medijima. U skorije vrijeme u javnosti je govorio uglavnom kao advokat porodice ubijenog premijera Srbije Zorana Đinđića. Insistirao je na rasvjetljavanju političke pozadine atentata.

Jedan od velikih infrastrukturnih projekata koji je pokrenula Vlada turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana, realizovan je uz finansijsku pomoć Vlade Japana i Evropske investicione banke. Erdogan je godinama bio zagovornik tog projekta, koji je zamislio još turski sultan Abdulmekit 1860. godine. Radovi na tom megaprojektu počeli su 2004. godine, a ukupna cijena gradnje dostigla je oko pet milijardi dolara. ● VELIKA OČEKIVANJA Tunel Marmaraj je dug 13,6 kilometara, smješten je 50 metara ispod morske površine i turska Vlada tvrdi da se radi o najdubljem tunelu na svijetu. Očekivanja su velika. Stanovnici Istanbula se, poput turskih zvaničnika, nadaju da će sa prometom od milion i po putnika dnevno tunel značajno olakšati hronične saobraćajne probleme u ogromnom

gradu od skoro 16 miliona žitelja. Do sada je više od dva miliona stanovnika Istanbula dnevno koristilo dva mosta za prelazak iz Evrope u Aziju i obratno. Prelazak traje minimalno sat vremena, a većina ljudi koji koriste mostove živi u mirnijem, azijskom dijelu Istanbula, dok su velike kompanije i industrijske zone smještene u evropskom dijelu grada. Tunel Marmaraj nije bitan samo za lokalnu infrastrukturu, kažu turske vlasti - već je karika koja povezuje željeznice na potezu London - Peking. Njegova propusna moć je 75.000 putnika na sat. Započet je 2004, sa rokom gradnje od četiri godine, koji je više puta prolongiran zbog važnih arheoloških otkrića. “Marmaraj ne spaja samo kontinente - on je ostvarenje dugogodišnjeg sna. Spaja istoriju s današnjicom i budućnošću. Marmaraj daje smjelost naciji da napravi ono u šta vjeruje”, kazao je Erdogan.

Vožnja tunelom trajaće svega četiri minuta, a cijena prevoza koštaće kao i u ostalim segmentima javnog prevoza. ● DVA PRAZNIKA Otvaranje ovog ambicioznog projekta poklapa se sa 90. godišnjicom osnivanja moderne Turske. “Turska će dva praznika slaviti zajedno. Slavimo 90 godina Republike i realizaciju 150 godina starog sna o tunelu ispod Bosfora”, kazao je ministar saobraćaja Binali Jildirim, prenijela je Fena. Erdogan, bivši istanbulski gradonačelnik, oživio je plan o gradnji tunela s drugim megagrađevinskim projektima u Istanbulu, uključujući gradnju trećeg aerodroma i trećeg mosta preko Bosfora. Poseban gost svečanog otvaranja tunela bio je japanski premijer Šinzo Abe jer je Japanska banka za međunarodni razvoj stala iza projekta sa milijardom dolara.

Globus 17

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

ZABRINUTOST UOČI SP U FUDBALU

13,6 75 kilometara dugačak je tunel Maramaraj

Ne prestaju neredi po ulicama Sao Paula

hiljada putnika na sat iznosi njegova tranzitna moć

SAO PAULO - Oko 90 ljudi uhapšeno je tokom nasilnih demontracija u najvećem brazilskom gradu Sao Paulu koje je izazvalo “slučajno” ubistvo 17-godišnjeg Daglasa Rodrigeza ovog vikenda koje je počinio jedan policajac. Predstavnik policije je rekao za AFP da je oko 500, uglavnom mlađih osoba, učestvovalo u najnovijim neredima u kojima su vandali zapalili najmanje dva kamiona i dva autobusa, a tokom nereda je i privremeno bio blokiran jedan lokalni auto-put. Neke grupe mladića su pljačkale prodavnice, saopštila je policija, a prenijela je agencija AP. Glavni auto-put koji vodi ka sjeveru zemlje iz Sao Paula bio je privremeno blokiran. Protesti u Sao Paulu počeli su u noći između ponedjeljka i utorka, zbog incidenta u nedjelju kada se jedan maloljetnik sukobio s policijom. Policija je saopštila da je jedan policajac otišao u četvrt Vila Medeiroš da prijavi jednu dojavu i da je slučajno ispalio metak koji je pogodio 17-godišnjaka. Taj mladić je prevezen u bolnicu, gdje je podlegao povredama. Nakon toga, nekoliko stotina mladih počelo je da divlja, napada autobuse i pljačka lokalne pro-

davnice. Policija u Sao Paulu upotrijebila je i 26. oktobra suzavac i uhapsila šest osoba pošto je tokom protesta stotina hiljada ljudi u tom gradu grupa demonstranata napala jednu autobusku stanicu, zapalila autobus i polupala automate za podizanje gotovine i karata. Demonstranti su u petak najprije organizovali tročasovnu protestnu šetnju kroz grad, zahtijevajući besplatan javni prevoz, a nasilje je izbilo kada se grupa učesnika protesta odvojila od ostalih i napala autobusku stanicu u centru grada, objavio je juče Bi-Bi-Si. Grupa maskiranih demonstranata, koji, kako se pretpostavlja, pripadaju anarhističkoj grupi Crni blok, zapalili su jedan autobus i uništili automate za podizanje gotovine i karata, a zapaljene su i barikade na nekoliko mjesta u gradu. Novi protesti su organizovani pošto je predsjednica Dilma Rusef najavila plan za poboljšanje javnog prevoza u gradu. Anarhisti su i ranije ovog mjeseca izazvali nasilje u Rio de Žaneiru, na protestu više hiljada nastavnika koji su tražili povećanje plata. Česti ulični protesti postali su u zadnje vrijeme redovna pojava u brazilskim gradovima i izazivaju zabrinutost uoči održavanja Svjetskog prvenstva u fudbalu 2014. godine.

● FOTO priča

ª Jahanjeº na grdosiji većoj od 30 metara

Turski predsjednik Abdulah Gul, premijer Redžep Tajip Erdogan, predsjednik Somalije Hasan Šeik Mohamud i japanski premijer Šinzo Abe u kabini voza tokom ceremonije otvaranja tunela Marmaraj

LISABON - Brazilac Karlos Burle uhvatio je gigantski talas koji je nastao poslije oluje Sveti Juda, blizu ribarskog sela Nazari u Portugalu. Ovaj surfer najvjerovatnije je postavio svjetski rekord za najveći talas na kome je surfovano pošto je na obalama Portugala “jahao” na talasu visokom 30 metara.Talasi su nastali kao posljedica oluje koja je zahvatila Evropu i koja je odnijela 13 života. Plaža na kojoj je brazilski surfer uhvatio talas je poznata u surferskim krugovima kao Meka za velike talase. Burle je bio sa prijateljicom Majom Gabei-

rom, takođe iz Brazila, koju je ovaj gigantski talas onesvijestio i zamalo udavio. “U nekom trenutku sam čuo vikanje i vriskanje. Svi smo bili toliko uzbuđeni a ja sam im vikao da je ovo veliki dan i da svi moramo biti fokusirani” rekao je Burle i dodao: “Zaista je stvar sreće, jer nikada ne znate kada ćete uhvatiti veliki talas. Za mene je to bio izliv adrenalina, posebno nakon što je Maju skoro potopio isti talas.” U Ginisovoj knjizi rekorda zapisan je Geret Meknamara sa Havaja koji je surfovao na talasu od 23m na istom mjestu, ali prije tačno dvije godine.

18 Kultura

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

DIZAJN

Pop-art kao inspiracija Izložba “Pop Art Design” nastoji da predstavi novu sliku pop-arta, u čijem je nastanku dizajn odigrao središnju ulogu

TETAR

Zapaženi u Mariboru Predstava “Leda” nastala po drami Miroslava Krleže, u režiji Anice Tomić i u dramaturškoj obradi Jelene Kovačić, prošla je vrlo zapaženo na 48. Borštnikovim susretima u Mariboru koji se ove godine održavao od 18. do 27. oktobra. “Leda” je nastala u koprodukciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, Zagrebačkog kazališta mladih i Međunarodnog festivala Kotor Art. U predstavi igraju Ksenija Marinković, Nataša Dorčić, Srđan Grahovac, Dejan Ivanić i Mirko Vlahović. “Leda” je poslednji dio trilogije glembajevskog ciklusa „komedija jedne karnevalske noći“ kako ju je odredio pi-

Popularni američki portal BuzzFeed, koji mjesečno posjeti više od osamdeset miliona ljudi, svrstao je Dubrovnik među najbolje svjetske filmske lokacije koje su ujedno i posjećene turističke destinacije. U članku 19 filmskih lokacija - dubrovačka, gdje je snimana druga, treća i četvrta sezona HBO-ove serije Igre prestola zauzela je prvo mjesto na listi preporučenih turističkih destinacija na kojima su snimljeni popularni filmovi. Iza sebe ostavile su jaku konkurenciju - novozelandski Hobiton, Državni zatvor u Ohaju gdje je snimano Bjekstvo iz Šošenka, lokacije za Ratove zvijezda u Tunisu, kao i japanski Mrtvi grad na ostrvu Hašima gdje je sniman posljednji film iz serijala o Bondu.

sac. Bavi se muško ženskim odnosima bez ograda, a protagonisti cijelo vrijeme igraju igre zavođenja. To su igre opasnih namjera i sado-mazohizma koje dolaze do eksplozije. Likovi izražavaju svoje prenapregnute tenzije kroz scenski pokret. Dominira muzika u kojoj su trenuci tišine jači od svake konverzacije. Na Borštnikovim susretima, najznačajnijem slovenskom teatarskom nacionalnom festivalu, Kraljevsko pozorište Zetski dom, ove godine gostovalo je u okviru međunarodnog programa kojeg su još sačinjavale predstave iz Mađarske, Litve i Nizozemske.

Više od pedeset godina nakon što je pop-art preplavio svjetsku umjetničku scenu, londonski Barbikan centar organizovao je prvu sveobuhvatnu izložbu u kojoj istražuje u kolikoj se mjeri prepliću umjetnost i dizajn umjetničke ere koja je od kasnih 50-ih do ranih 70-ih godina prošloga vijeka dovodila u pitanje vrijednosti masovne potrošačke kulture, s ciljem ukidanja granica između visoke i popularne umjetnosti. Na internet stranicama Barbikana navode da je umjetnost pop-arta predstavljala komentar kulta ličnosti, robovanja materijalnom i proliferacije medija koji u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata dominiraju svakodnevnim životom SAD-a i Velike Britanije. Napravivši radikalan odmak od svega što im je prethodilo, umjetni-

arhitekata Čarlsa i Reja Emzija, Pitera Murdoka, Džordža Nelsona, Gaetana Pešea. Izložbu dopunjuje bogata grafička oprema - od postera i časopisa, do vinil izdanja albuma, kao i filmski materijali, fotografije i dokumentacija vezana za pop-art interijere i arhitekturu. Neki od eksponata istinski su radikalni i predstavljaju važne prekretnice u umjetnosti 20. vijeka. Predmeti za domaćinstva i vrhunska umjetnost na izložbi su pomiješani jer “iako dolaze iz različitih izvora, metode i motivi njihovih kreatora zapravo su isti”, kazala je kustoskinja izložbe. Cilj izložbe je pokazati kako je pop-art bio možda najuticajniji poslijeratni pravac u umjetnosti, te koliko je važnu ulogu u njegovoj popularnosti odigrao dizajn.

Gran pri ª Krugovimaª Na 6. festivalu najboljih filmskih ostvarenja iz centralne i istočne Evrope, Cineast u Luksemburgu, film “Krugovi” Srdana Golubovića osvojio je Gran pri i Nagradu publike u konkurenciji više od 70 filmova. Na 6. Cineastu, koji je održan od 9. do 27. oktobra, u konkurenciji više od 70 filmova, Golubovićeva priča o Srđanu Aleksiću, kako je zapisao predsednik žirija, kritičar Donato Rutino, predstavlja “dirljivu kinematografsku fresku postratnog društva”. Film prati tri paralelne priče koje se odvijaju u Beogradu, Trebinju i jemačkom Haleu, a vremenski obuhvataju period od rata u bivšoj Jugoslaviji, pa do danas. Glavne uloge tumače Nebojša Glogovac, Vuk Kostić, Leon Lučev, Hristina Popović, Aleksandar Berček, Nikola Rakočević, Boris Isaković i drugi.

ART

Glamočaku Zlatni Osten Crnogorski umijetnik Zlatko Glamočak dobitnik je nagrade Zlatni Osten na 41. na Bijenalu nagrađenih autora koju dodjeljuje Svjetska galerija crteža iz Skoplja i koja se nalazi u sklopu Muzeja crteža. Na ovogodišnjem Bijenalu, pored umjetnika iz regiona, učestvovali su autori iz Njemačke, Luksemburga, Austrije, kao i ovogodišnji predstavnik Koreje na Venecijanskom bijenalu, a žiri je odlučio da nagra-

MUZIKA

POGLED U KOMŠILUK

ci su se okrenuli preuzimanju dizajnerskog jezika oglašavačke industrije, televizije i trgovine kako bi stvarali djela u isto vrijeme zaigrana i namjerno drska i provokativna. Zauzvrat, dizajneri su se počeli rutinski okretati pop-artu u potrazi za inspiracijom. Izložba “Pop Art Design”, otvorena u Barbikanu, kroz 200 djela više od sedamdeset umjetnika nastoji predstaviti novu sliku pop-arta, u čijem je nastanku dizajn odigrao središnju ulogu. Među eksponatima su svjetski poznata i manje poznata djela umjetnika kao što su Piter Blejk, Džudi Čikago, Ričard Hamilton, Roj Lihtenštajn, Klas Oldenbrug, Džo Tilson i Endi Vorhol, postavljena uz bok predmetima poznatih svjetskih dizajnera, industrijskih dizajnera i

Dani džeza u Beogradu I festival u glavnom gradu Srbije u znaku Lu Rida Beogradski džez festival završen je 28. oktobra, poslije četvorodnevnog intenzivnog programa, energičnim koncertom trija Vidžeja Ajera, koji je odao počast iznenada preminulom američkom muzičaru Luu Ridu. Nagrađivani američki pijanista Ajer, čiji je koncert bio rasprodat, izrazio je tugu zbog smrti Lua Rida, uticajnog kantautora i muzičara, koji je preminuo 27. oktobra u Njujorku u 72. godini. Ajer nije imao spremnu pjesmu koju bi posvetio Ridu, bivšem frontmenu gru-

pe Velvet Andergraund, ali je poručio: “Mislićemo na njega”. Prethodno su nastupili Žulio Rezende sa portugalskom pevačicom Marijom Žoao kao specijalnom gošćom, a njihov koncert takođe je bio rasprodat, kao i još nekoliko nastupa glavnih zvezda 29. BDŽF-a. I prethodne večeri BDŽF je privukao mnogobrojnu publiku koncertima poljskog pijaniste Lešeka Moždžera, koji ispituje korjene i povezuje klasični džez sa modernim, te švedskog violon-

čeliste, kontrabasiste, kompozitora i aranžera Larsa Danijelsona, koji ukršta skandinavski i istočni folklor sa džezom i klasikom, a nastupio je sa bendom koji čini i pijanista Jaron Herman, poznat publici BDŽFa po nastupu 2008. godine. 29. BDŽF je ponudio od 24. oktobra ukupno 15 koncerata muzičara iz SAD, Evrope i Srbije, uprkos smanjenom budžetu i dosad najtežim okolnostima u kojima se našao od kada je DOB obnovljen 2005. godine, poslije 15-godišnje pauze.

du Glamočaku dodijeli za rad pod nazivom “Corpus separatum”, reljefu koji i ostaje u kolekciji Svjetske galerije crteža. Na bijenalu su bili prisutni i autori nagrađeni na prošlogodišnjem 40. izdanju Svjetske galerije crteža kada je Glamočaku dodijeljena nagrada za crtež, Anki Burić nagrada Osten, dok je Gran pri za životno djelo dodijeljen američkom umjetniku Kristu, jednom od najreferentnijih umjetnika

savremene umjetnosti. Svjetska galerija crteža jedinstvena je institucija iz oblasti vizuelne umijetnosti, koja stalno traži nove mogućnosti izražavanja na papiru i uživa internacionalni renome. Dio njene bogate kolekcije crnogorska publika je imala prilike vidjeti ljetos u galeriji “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju u okviru izložbe koja su organizovali Narodni muzej Crne Gore i Muzeja crteža iz Skoplja. S. R.

Na osnovu člana 7. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (Službeni list Crne Gore br.18/11), Adnan Dizdarević, JMB: 3010979280145 sa prebivalištem u Bijelom Polju, ulica M. Dizdarevića br 3., dana 28.10.2013.,godine donosi ODLUKU o preuzimanju akcionarskog društva Farma Moravac a.d. Bijelo Polje Član 1. Adnan Dizdarević, JMB: 3010979280145 sa prebivalištem u Bijelom Polju, ulica M. Dizdarevića br. 3. (u daljem tekstu: Sticalac) posjeduje na dan 28.10.2013.godine 269.329 akcija sa pravom glasa akcionarskog društva Farma Moravac a.d. sa sjedištem u Bijelom Polju, na adresi, Slobodana Penezića bb (u daljem tekstu: Emitent), što ukupno čini 68.70637755 % ukupnog broja akcija Emitentasa pravom glasaSticalac će izvršiti preumanje emitenta,sprovođenjem postupka preuzimanja u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (Službeni list Crne Gore br.18/11). Član 2. O ovoj Odluci Sticalac će obavijestiti Emitenta i Komisiju za hartije od vrijednosti, najkasnije u roku od dva radna dana od dana donošenja ove Odluke. Ova Odluka objaviće se u dnevnim štampanim medijima „Pobjeda“ i „Dnevne novine“ u roku od četiri radna dana od dana donošenja ove Odluke. Član 3. Sticalac će, najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja ove Odluke, podnijeti Komisiji za hartije od vrijednosti zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje emitenta. Član 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. Sticalac: Dizdarevic Adnan JMBG: 3010979280145 Bijelo Polje 28.10.2013. godine

Kultura 19

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

Đilas je junak burnog 20. vijeka u kome se još ogledamo: Radmila Vojvodić

Foto Duško Miljanić

Vitu u čast

TEATAR

Svi smo mi Đilas Premijera “Everyman Đilas” u režiji Radmile Vojvodić za 60. rođendan CNP Jelena Boljević

večanom premijerom i praizvedbom predstave “Everyman Đilas” koji autorski potpisuje Radmila Vojvodić, u petak 1. novembra, Crnogorsko narodno pozorište proslaviće svoj praznik i jubilej - 60 godina rada. “Everyman Đilas” je angažovani, politički komad čija je okosnica sudbina jedne istorijske ličnosti, a centralni motiv komada parola “za bolji svijet”, saopštili su autori i akteri na konferenciji za novinare u CNP.

Autorka drame i rediteljka predstave “Everyman Đilas” Radmila Vojvodić kazala je juče u susretu sa novinarima da se u svom komadu bavila neobičnom sudbinom i biografijom, a ne samo istorijskom ličnošću Milovana Đilasa. “Junak ove drame jeste paradigma 20. vijeka. On je junak ove epohe. Burnog 20. vijeka u kome se još ogledamo. On je junak jednog dramatičnog razdoblja socijalističke Jugoslavije u kome se isto ogledamo. U kome se naše društvo još zapitkuje, muči, koje nam se danas sveti. Kao što se kaže u predstavi: ‘Staro je vrijeme iz kojeg još mislimo, dok nas novo vrijeme sustiže’”, navela je rediteljka. Kako je objasnila već i sam naslov “Everyman Đilas” govori da je ovdje riječ o tragičnoj sudbini jednog čovjeka, jedne individue, jednog usamljenog glasa nasuprot masi i nasuprot dogmi. “On je danas evoluirao u čovjeka koji je inkarnacija savjesti i osjetljivosti svih onih načina pritisaka ma-

se na pojedinca. To je tragična istorija čovjeka usamljenog glasa nasuprot masi, buci, dogmi, i gdje smo svi mi, koji smo jednako vjernici i grešnici i konvertiti i junaci ovog doba”, zaključila je Vojvodić. Dramaturškinja predstave Borka Pavićević je istakla da premijera ove drame za jubilej CNP daje svečani ton hrabrom autorskom stavu i pristupu velikoj temi koju drugi izbjegavaju i odala priznanje na smjelosti rediteljki Vojvodić ali i Crnogorskom narodnom pozorištu kao producentu predstave. “Ono što je bilo veliko u našoj istoriji nekako svi ostave sa strane, jer u stvari nemaju “tri čiste” da se toga domognu. Ući u taj fenomen o kom postoji bezbroj mistifikacija hrabar je podvig za koji čovjek treba da ima smjelosti i da osjeća da može da mu odgovori”, kazala je Pavićević. Ona je istakla da je riječ o jednoj političkoj predstavi koja kao centralni motiv ima parolu “za bolji svijet”. “Cio svijet traži kako skupa da živi,

RATovi zvijEzdA

Sedma epizoda Pošto su pisanje scenarija za novi, sedmi nastavak “Ratova zvijezda”, umesto Majkla Arndta preuzeli “veteran Ratova” Lorens Kasdan i Džej Džej Ejbrams, stvari su se ubrzano pokrenule i snimanje bi trebalo da počne na proleće 2014. Kada su Ejbrams i Kasdan preuzeli zadatak pisanja scenarija umesto tvorca “Priče o igračkama 3” (Toy Story 3) Arndta, predsjednica producentske kuće ‘Lucasfilm’ Ketlin Kenedi rekla je da je “uzbuđena oko priče koju imaju i oduševljena što će Leri i Džej Džej raditi na scenariju,” piše “Variety”. “Postoji malo ljudi kao što je Leri, koji stvarno razumiju način na koji priča ‘Ratova zvijezda’ funkcioniše stoga ne začuđuje njegova još jača uključenost u projekat nakon po-

vratka na velike ekrane. Džej Džej je takođe nevjerovatan pripovjedač na svoj način. Majkl Arndt je odradio sjajan posao i doveo nas do ove tačke i imamo sjajan tim koji se već priprema za produkciju.” Druga polovina novog scenarističkog dueta Lorens Kasdan već je radio kao savjetnik na filmu, ali je imao i dugu vezu s producentskom kućom “Lucasfilm.” Napisao je scenario za film “Otimači izgubljenog kovčega” i bio ko-autor scenarija “Zvjezdane ratove V: Imperija uzvraća udarac” i “Zvjezdani ratovi VI: Povratak Džedaja”. Početak snimanja zakazan je za proljeće 2014. u britanskom filmskom studiju “Pinewood”, a premijera filma mogla bi da bude tokom 2015.

i ovo je primjer kako se sistem može mijenjati kada bi postojala ideja opšteg dobra. “Za bolji svijet” to je centralni naslov ove predstave. Članovi ansambla ove predstave imaju odgovornost, i stvaralačku i umjetničku, da iznesu ovu predstavu, jer ovo je jedna politička predstava”, zaključila je ona. Tihomir Stanić, koji tumači naslovnu ulogu, ispričao je da je na ovu ulogu čekao 30 godina i da je poziv Radmile Vojvodić prihvatio bez razmišljanja. Otkrio je i to da junak predstave ima posebno mjesto u istoriji njegove porodice. “Kada sam saznao šta ćemo raditi shvatio sam da sam intuitivno dobro odreagovao. Milovan Đilas i legenda o njemu u crnogorskom dijelu moje porodice imaju posebno mjesto i to je na neki način moj lični dug majci. Ovakva predstava vas jednostavno pronađe, ako ste to u karijeri zaslužili i imali sreće, jer nekad treba imati sreće, pa biti u prilici da radite na ovakvom tekstu”, kazao je poznati glumac. U brojnom glumačkom ansamblu okupljeni su doajeni crnogorskog glumišta - Slobodan Marunović, Ljubica Barać, Dragica Tomas. Svi oni su zahvalili na ukazanoj prilici da budu dio ove velike pozorišne priče. Lijepe utiske o saradnji i predstavi podijelili su sa novinarima i oni mlađi: Zoran Vujović, Miloš Pejović, Aleksandar

Nagrade u subotu Prva repriza predstave je u subotu 2. novembra, a nakon toga predstava je na programu i u ponedjeljak 4. novembra. Velika nagrada i godišnje nagrade CNP biće proglašene u subotu, u 12 sati na svečanosti povodom Dana pozorišta. Istog dana biće predstavljena i monografija “Šezdeset godina Crnogorskog narodnog pozorišta 1953 -2013. godine”.

Radulović, Karmen Bardak, Dušan Kovačević, Petar Novaković, Mišo Obradović, Nada Vukčević, Nikola Perišić i Goran Slavić, kao i glumica Dubravka Drakić koja je na ovom projektu angažovana kao lektor. Kostimograf Leo Kulaš je bio radostan što se vratio u pedesete godine prošlog vijeka, “prema kojima ima poseban afinitet”, a scenograf Hans Georg Šafer je rekao da će se sve što je htio da kaže vidjeti na sceni. Autor muzike Žarko Mirković kazao je, pored ostalog, da je rediteljka otvorila temu “koja je bila nedodirljiva, a CNP hrabro odlučio da radi na toj predstavi”.

Poetsko veče posvećeno liku i djelu Vitomira Vita Nikolića, jednog od najvećih crnogorskih pjesnika biće održano sjutra, u 19 sati u Modernoj galeriji u Budvi. Tim povodom biće predstavljena biografija “Vito - zatočenik žute gošće” i knjiga anegdota “Vito – anegdote i epigrami”, obje iz pera publiciste Maksima Vujačića. O pjesmama i životu nikšićkog književnika, novinara, boema govoriće njegova kći Danica Nikolić i autor knjiga o Vitu Nikoliću – Maksim Vujačić. Moderator večeri je pjesnikinja Stanka Rađenović, a Vitove stihove recitovaće glumac Emir Ćatović. Tokom večeri biće prikazan i spot benda Gospoda Glembajevi, muzička verzija pjesme “Drumovi će poželjet ludaka”, koji pokazuje koliko su Vitovi stihovi vitalni, moderni i i te kako aktuelni. NVO Agora veče organizuje u saradnji sa JU Muzeji i galerija Budva, a pod pokroviteljstvom Opštine Budva.

Vejts pred publikom Popularni američki kantautor Tom Vejts poslije pet godina imao je duži solo nastup pred publikom, odsviravši 10 pjesama na događaju koji je bio dio dobrotvorne akcije čiji je pokretač Nil Jang. Tom Vejts je 27. oktobra nastupio na dobrotvornom koncertu u okviru akcije “Bridge School Benefit” u Kaliforniji, a osim njega nastupili su i Queens Of The Stone Age, My Morning Jacket i Crsosby, Stills, Nash & Young. Bio je to Vejtsov prvi “ozbiljan” samostalni nastup nakon onoga koji je imao u Dabliln Finiks parku u avgustu 2008. godine. Prije samog nastupa Vejts je napisao na Fejsbuku: “Imao sam zaista najbolju namjeru da ostanem kod kuće i radim na mojoj masci Džeroma Dejvida Selindžera koju ću nositi za Noć vještica, ali kada mi je Nil rekao da će poslužiti pečene kravlje oči na probušenoj gumi i to bez glutena, sam sam se pozvao”.

20 Reportaže

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

ekstRemno

Svemir kao turistička destinacija od 2014. godine Bogati avanturisti uskoro će moći doživjeti bestežinsko iskustvo

Svemir je postao najpoželjnija turistička destinacija bogatih putnika koji tragaju za uzbudljivim i neobičnim putovanjima. Bogati avanturisti uskoro će moći doživjeti bestežinsko iskustvo te vidjeti kako Zemlja izgleda odozgo. Za ovu avanturu morat će platiti 55.000 eura, za što firma World View nudi putovanje u stratosferu na visini 30 kilometara iznad Zemlje. Putnici će biti smješteni na sjedišta koja se nalaze u kapsuli pod pritiskom, koja je zakačena za helijumski balon.

Tada će biti bliže zvijezdama nego ikada, ali ostati će ipak u Zemljinoj atmosferi. Tokom dvostanog putovanja moći će se diviti ljepotama naše planete i tamnom svemiru. Kada se balon odvoji slijedi sigurno slijetanje. Prema najavama World View kompanije, prvi ovakav let trebao bi uslijediti 2016. godine. Tokom proteklih godina nekoliko kompanija je investiralo milione dolara u istraživanje i razvoj tehnologija za svemirski turizam, s ciljem da razviju komercijalne letove u svemir. Britanski preduzetnik Ric-

hard Branson osnovao je Virgin Galactic s tim ciljem i prvi let ove kompanije očekuje se početkom 2014. godine iz svemirskog centra u Novom Meksiku. Svoja sjedišta je u Space Ship Two rezervisalo 350 osoba, među kojima su Justin Bieber i druge poznate ličnosti. U Space Ship Two može stati šest osoba, a letjet će na sami kraj Zemljine atmosfere. Pripreme za put traju tri dana. Putnici moraju biti dobrog zdravstvenog stanja, proći trodnevni fizički trening sa trenerom

za let u nultoj gravitaciji i platiti 180.000 eura. Holandska kompanija Space Expedition Corporation planira ponuditi komercijalne letove u posljednjoj četvrtini 2014. godine. Svemirski aerodrom nalazi se na ostrvu Kurakao na Karibima. Napoznatiji klijent ove kompanije Bob Geldof počeo je trenirati u simulatoru leta. Uslovi letjenja su isti kao kod Virgin Galactica, ali su cijene karata mnogo niže. Za ovu avanturu potrebno je izdvojiti 72.500 eura.

RestauRacija

Ispravlja se Krivi toranj u Pizi

Ovaj spomenik kulture godišnje u Pizu dovede preko šest miliona turista Čuveni italijanski spomenik, Krivi toranj u Pizi, ispravljen je za 2,5 cm nakon 40 miliona dolara vrijednog projekta stabilizacije iz 2001. godine. Projekt stabilizacije je sproveden kako bi se spriječilo dalje krivljenje i moguće rušenje tornja, a nakon njegovog završetka, toranj se ispravio za 2,5 cm. Njegova čuvena nakrivljenost prkosi gravitaciji još od 12. vijeka, a istraživači su sada otkrili njegovo blago ispravljanje. U godišnjem izvještaju o stabilnosti spomenika otkriveno je kako se od 2001. godine postepeno ispravlja. Radi se o dugoročnom efektu 11-godišnjeg projekta restauracije. Ranije se 56 metara visok toranj krivio za više od milimetra godišnje i sve više bližio opasnosti od rušenja. Godine 1993. njegovo je nakrivljenje iznosilo 5,4 metra u odnosu na 3,8 metara u 1817. i 1,4 metra u 1350. godini. Toranj je za javnost bio zatvoren duže od jedne decenije, pojačani su mu temelji, a voda ispod njih je ispumpana. Dodati su i stabilizacioni čelični kablovi. Nakon završetka radova, toranj se odmah ispravio za 38 cm. U svojoj novoj studiji, odbor naučnika koji je posmatrao toranj potvrdio je da je toranj stabilan, da se polagano ispravlja te da je to i očekivano i da je njegova budućnost osigurana za narednih 200-300 godina. Krivi toranj godišnje u Pizu dovede šest miliona turista, a proda se najmanje tri miliona karata za penjanje na njegovih osam spratova. “Građani Pize su oduševljeni što je toranj restauriran, ali ne i činjenicom da se ispravlja”, izjavio je Marco Filippeschi, gradonačelnik Pize.

zanimljivo

Japanska ostrva kojima suvereno vladaju mačke Na istočnoj obali Japana nalaze se malena ostrva Tashirojima i Aoshima, kojima suvereno vlada mačja populacija. Tokom ‘50-ih godina, ostrvo je imalo nešto više od hiljadu stanovnika, od kojih je većina držala mačke kako bi regulisali populaciju miševa. Ljudska populacija se, u međuvremenu, smanjila na stotinjak osoba, uglavnom starijih od 70 godina, dok je mačja po-

čela da cvjeta. Ostrvim doslovno vladaju mačke. Čak je i razvijena čitava kultura oko njih, poput pravila o zabranjenom dovođenju pasa na ostrvo, pa do oltara posvećenog mačkama i zgrada u obliku mačke. Veterinari redovno posjećuju ostrvo kako bi brinuli o zdravlju životinja. Klubu “mačjih ostrva” pridružilo se i ostrvo Aoshima, na ko-

jem živi svega 15-ak ljudi, uglavnom starije životne dobi. Za razliku od opadajuće ljudske populacije, mačja svakodnevno raste, a fotografije, koje su nedavno preplavile Twitter, doprinjele su popularizcajici ostrva i privlačenju određenog broja turista. Ipak, zbog malog broja ljudi, mačke na ovom ostrvu još uvijek nisu dobile besplatnu zdravstvenu njegu niti posebna pravila.

Reportaže 21

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

Usponi koji privlače ogroman broj planinara: Živopisna dolina Grebaje

GUSINJE

Iz Amerike kući podno Grebaja Šaćir i Kima Vukelj nakon povratka iz Garfilda u Americi, umjesto na đedovini kuću podigli nadomak planinarskih staza na teren koji je omiljena meta planinara Amil Ibrahimagić

ada su davne 1969. godine Šaćir i Kima sa sinom krenuli na daleki put ka Sjedinjenim Američkim Državama, nijesu ni slutili da će u Nju Džerziju ostati do penzije, te da će se tek kao penzioneri vratiti u domovinu. Kad su prije pet godina najzad došli nazad u Crnu Goru odlučili su se na gradnju vikendice u dolini Grebaje, koja posljednjih godina mami sve više planinara i vikend turista.

Šaćir priča šta se desilo u danima kada su odlučili da pođu trbuhom za kruhom u daleku Ameriku. A Amerika im je pružila dosta. “Dok sam još bio mlad radio sam u Skoplju kao konobar u vozu, a moja žena i sin bili su kod mojih roditelja. Te godine sam trebao da dobijem i stan u Skoplju, ali.....dolazim u Gusinje na odmor, i kaže mi otac: ‘Šaćire, mi smo odlučili svi da idemo za Ameriku, šta ćeš ti?’ Ja sam ostao bez riječi u tom trenutku, ali sam ipak rekao: stari ako je tako, idemo svi”, prisjeća se odlučujućih trenutaka u životu Šaćir. On je uvjeren da nije pogriješio jer kako kaže u ta vremena takva je odluka bila dobra. U Ameriku je Šaćir otišao kada je imao 27, a njegova žena 25 godina. “Kada bi nas neko sada vratio u te godine, a da sve znam što sam do sada saznao o životu, možda bih se teže odlučio da odem iz svog mjesta”, priča nam Šaćir. Vukelji, koji danas imaju dva sina i petoro unačadi, veći dio godine provode u svojoj vikendici u dolini Grebaje ispod visokih vrhova Prokletija, koja je udaljena od Gusinja 7 kilometara. Šaćir ističe da je u Grebajama odlično jer svaki dan dolaze turisti i planinari i tako bude tokom cijele godine. “U ovu dolinu sam dolazio kao mali, jer je moja porodica ovdje imala katun. Ovdje sam sa svojim đedom

čuvao ovce i krave. Prije pet godina sam odlučio da baš u ovom mjestu napravim vikendicu, a ne u mjestu gdje smo tada imali kuću”, priča povratnik iz Amerike. Kaže da i on i njegova supruga uživaju u životu koji su izabrali. “Klima nam oboma odgovara i svaki naš dan je upotpunjen raznim aktivnostima. Moj dan počinje tako što pođem autom do Gusinja, gdje popijem kafu sa društvom, kupim namirnice i novine. Zatim se vratim, poradim oko kuće ako ima šta i odmah sa Kimom odlazim u šetnju”, kazao je Šaćir. Kima se slaže sa suprugom, ali dodaje da bi voljela da u Grebajama ima makar jednu komšinicu koja boravi tu stalno, jer joj nedostaje druženje i zajedničko ispijanje kafe sa nekim ko joj je sličan. “Imamo komšije, ali su oni tu privremeno u svojim vikendicama”, objašnjava ona. Vukelji ističu da ostaju sami u dolini ispod Prokletija jedino kada dođu zimski dani, kao i da polako pakuju kofere kako bi Novu godinu dočekali sa sinovima, snahama i unučadima u gradu Garfildu u Nju Džerziju. No, čim krenu ljepši dani vratiće se podno Grabaja. “Čim se snijeg otopi turisti krenu ovamo dolaziti, tako da nam svaki dan po neko dođe na kafu. Dosta omladine iz Gusinja dođe na roštilj ovamo, pa svrate do mene, što čini da nam dani zaista ovdje brzo prola-

ze u druženju sa prijateljima iz cijelog svijeta. Kada padne snijeg, teže je doći do Grebaja, i nema se gdje zapaliti roštilj zato što su snjegovi veliki”. Šaćir je čovjek velikog srca i u svako doba dana i noći spreman da pomogne ljudima koji ovdje dođu i zatreba im kojekakva pomoć. On apeluje na mobilne operatere da porade na tome da i u Grebajama bude dostupna neka od tri mreže, kako bi se ljudi osjećali bezbjednije kada dođu da istražuju prirodu i divljinu. “Nadam se da će neko od naših provajdera pročitati ovo i olakšati boravak ovdje brojnim turistima i planinarima. Kroz ovu dolinu godišnje prođe oko 50.000 turista i planinara iz cijelog svijeta. Kada smo ovdje došli da živimo nisam znao što su nam turisti nezadovoljni, dok mi nijesu otkrili da su zgroženi činjenicom da se ne mogu javiti svojim porodicama. Kada me zovu iz

Amerike samo mi zazvoni telefon, ali ne mogu da ih čujem. Tada fino upalim auto i pođem do sela Dolja koje je se nalazi između Gusinja i Grebaja, 5km od moje kuće ovdje i pođem dolje da bih se čuo sa djecom i rodbinom iz Amerike. A bilo bi mi drago da bude ovdje dometa, ali na prvom mjestu su mi turisti, pa ako budu oni imali domet imaću i ja, ali oni su sigurno važniji”, kaže ovaj odgovorni domaćin. Šaćir je čak raspoložen da pomo-

gne, ukoliko je potrebno, ustupanjem zemljišta za postavljanje opreme za prijem signala bilo kojeg operatera. “U martu je kod mene došao momak iz Brazila kada se vratio sa planinarenja da dopuni bateriju na telefonu. Ponadao se da će moći da pozove porodicu kod kuće i bio je zbunjen i tužan kada smo mu objasnili da ovdje nema mreže”, priča Vukelj. On podsjeća da “50.000 turista zaslužuje bolju pažnju svih nas, jer je potrebno obezbijediti da pored stalnog dometa imaju i bolje priručnike, karte, planinarske vodiče, kako bi se izbjegle eventualne nesreće”.

22 Zabava

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

TOKOM PREDSTAVE

Ivan Bosiljčić umalo nastradao na sceni

MTV EMA 2013.

Poznati glumac Ivan Bosiljčić prošle srijede jedva je izbjegao pad sa visine od nekoliko metara, a u četvrtak je tokom izvođenja predstave povrijedio nos. U predstavi “Zona Zamfirova”, koja se igra u Pozorištu na Terazijama, Ivan Bosiljčić u ulozi Maneta u jednoj sceni ulazi u veliki luster u kome pjeva, a luster se podiže i visi tokom izvođenja pjesme. Međutim, jedna od dvije sajle koje drže konstrukciju se te večeri otkačila i to tokom uzdizanja lustera ka plafonu. Luster je nakon pucanja sajle počeo da se spušta iz vazduha na pozornicu, a publika, koja je primijetila da se nešto opasno dešava, za trenutak je zanijemila. “Bosiljčić se ohladio od straha, ali je istovremeno i pokazao da je pravi profesionalac jer nije

izašao iz uloge i odigrao je predstavu do kraja”, kaže jedan od svjedoka ove dramatične scene. Ali, to nije sve. Novi peh popularnom glumcu dogodio se već naredne večeri u istom pozorištu dok je glumio u mjuziklu “Cigani lete u nebo”. Tokom izvođenja koreografije u jednoj sceni Ivan se slučajno sudario sa kolegom na bini i zadobio povredu nosa. Nos mu je od udarca poprilično natekao, što glumca nije omelo da završi scenu, ali je odmah poslije završetka predstave potražio pomoć ljekara. Ovo nije prvi put da se Bosiljčić namučio sa povredama na sceni. Pretprošle sezone dok je igrao u komadu “Maratonci trče počasni krug” ramena su mu bila potpuno ukočena, ali je uspio nekako da savlada i tu prepreku.

Veliki broj poznatih izvođača Rokeri iz Nešvila Kings of Leon i mega popularni švedski duo Icona Pop najnovija su imena dodana spisku izvođača na dodjeli MTV EMA 2013. Pored toga, potvrđeno je da će Jared Leto, glumac i frontman benda Thirty Seconds to Mars, koji ima tri nominacije za MTV EMA, pjevačica Rita Ora, koja se ove godine takmiči u dvije katergorije, kao Bridgit Mendler, pjevačica, kompozitorka i glumica nominovana za nagradu najboljeg Push izvođača, biti prezenteri. Prenos sa crvenog tepiha ići će uživo u nedjelju 10. novembra od 20 časova, dok je prenos ceremonije dodjele nagrada iz arene Ziggo Dome u Amsterdamu u 21.00. Kings of Leon, Icona Pop, Leto, Ora i Mendler pridružiće se prethodno najavljenim izvođačima Keti Peri, Majli Sajrus, Robinu Tikiju, Snoop Doggu, Afrojacku, bendovima Ima-

gine Dragons i The Killers i prezenterima Iggy Azalei, Ellie Goulding, Carici van Houten i Coltonu Haynesiu, i MC-ju večeri Redfoou, voditeljki u bekstejdžu Ariani Grande i posebnom gostu Ronu Burgundyju iz filma Anchorman 2 (Will Ferrell). Atraktivne dame iz dua Icona Pop imaće prvi nastup na dodjeli EMA, a uz to će proslaviti svoje tri nominacije za EMA, godinu uspješnog proboja na scenu kao jedan od MTV-jevih 2013. Push izvođača, kao i činjenicu da je njihov hit singl “I Love It” prodat u više od pet miliona primjeraka. “Uzbuđene smo zbog nastupa na MTV EMA dodjeli. Nadamo se da ste vi spremni, jer smo mi spremne i puno ćemo plesati”, rekle su devojke iz dua Icona Pop. Frenkie je ovogodišnji dobitnik MTV Best Adria Act nagrade i trenutno se nalazi u trci sa dru-

gim pobjednicima iz cijele istočne Evrope za priliku da bude jedan od 10 finalista koji će ući u kategoriju Worldwide Act - kategoriju koja slavi svu raznolikost MTV muzike, promovišući izvrsne izvođače iz cijelog svijeta. Za Frenkia možete da glasate do četvrtka, 31. oktobra, na www.mtvema.com. Predstavnik istočne Evrope biće proglašen 1. novembra, zajedno s drugim regionalnim pobjednicima iz sjeverne Evrope, srednje Evrope, južne Evrope, jugoistočne Azije/Kontinentalne Kine/Hong Konga/Tajvana, Japana/Koreje, Australije/Novog Zelanda, Južne Amerike, Sjeverne Amerike i Afrike/Indije/Bliskog istoka. Potom će se nominovani izvođači, predstavnici ovih 10 regiona, boriti za glasove u Worldwide Act kategoriji, a pobjednik će biti proglašen na svečanosti dodjele u Amsterdamu. Fi.J.

Zabava 23

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

INTERVJU

Uzalud joj kruna, Seve ipak nije modna ikona Najpoznatiji hrvatski guru i dizajner porijeklom iz Crne Gore Boris Banović za DN govori o novoj kolekciji i stilu zvijezda regionalne estrade Marija Ivanović

rvatskog voditelja i dizajnera Borisa Banovića, poznatijeg kao Fashion Guru, javnost je zavoljela zbog njegovih britkih, šaljivih, ironičnih, ali ipak iskrenih komentara na račun stila poznatih ličnosti. Noćna mora za estradne zvijezde poput Severine, Alke Vujice, Jelene Rozge, nikada dosadan i jednoličan, Boris za DN komentariše novu kolekciju, ali i stil zvijezda sa ex-Yu prostora.

Simpatije crnogorske publiskladu sa preporukom poboljšale stil odijevanja? ke pobrali ste kao Fashion Guru, kada ste o stilovima javnih Velike zvijezde ne reaguju na to, jer kako ličnosti govorili na otvoren način. Da li ste ikasam rekao, dodatni PR im ne treda doživjeli neku vrstu neprijatnosti i ba. Pa, recite da li smatrate da mi iskreno, “nazivanje stvako može pori pravim imehvaliti neku nom” zna da bukombinacide osjetljivo po ju ukoliko sujetu poznatih na modelu toliko istaosoba? knete donji Naravno da sam doživio neugodveš da bi bilo nosti, ali sve to ide j e d n o s t av n i u rok službe. je da bude Najviše su se bez njega. u stvari ljutiBaš sam na li oni koji su festivalu u Modni kritičar Boris Banović prvi put htjeli dodatBudvi Današao se u ulozi modnog dizajnera na ni publicitet, du Topiću “Perwoll Fashion.Hr”, gdje je prikazao rekao kaekskluzivnu mušku kolekciju s potpisom da bi se o njiautorskog brenda “2B Boris Banović”, ma još pisalo. ko ga mogu koja je pobrala najbolje kritike. Ima ih poput uporediti renomiranih sa Igijem Popom, a zvijezda Alke Vujice, Mie on se uvriBegović ili j e d i o, a l i Zrinke Cvitešić, a bilo je i staripak mislim da je to kompliment. leta kojima je važan samo publiMnogi su mi došli kasnije i rekli citet. To je u stvari ego manija, ali da sam imao pravo. Mislim da su i za to postoji lijek. mi se samo dodvoravali. Često ste znali da odjevne Koliko ste upućeni u javnu scenu izvan Hrvatske i koju kombinacije najpopularnijih zvijezda poput Severine i Jelebiste od srbijanskih i crnogorne Rozge prokomentarišete na skih zvijezda izdvojili kao daironičan način. Da li su reagomu od stila? vale ili su usvajale kritike i u Elena Karić i Bojana Rajić

Boris i Nikolina Pišek

Crnogorski korijeni me sve više vuku “Više sam Crnogorac nego što mislite. Tu sam proveo cijelo djetinjstvo, prvenstveno u Kotoru, koji naprosto obožavam. Imam puno rodbine u Crnoj Gori i volio bih ih viđati češće nego što se to događa. Kada dođem, moram otići u tatino selo na Cetinju. Mislio sam uskoro da svratim u posjetu. Što sam stariji, to me više vežu korijeni.” su mi zapale za oko, naravno tu je i moja draga prijateljica, sad srpska snajka, Nikolina Pišek, po novom Ristović. Ona stvarno zna da se sredi. Ko je od poznatih ličnosti zatražio savjet od Vas kao stiliste? Mene su uglavnom tražile glumice ili glumci da im pomognem oko nekih premijera, zabavnjaci manje, jer njih i više kritikujem. Ako realno sagledamo, stvarno su loše odjeveni. Upoznati ste sa komercijalnom, ali i sa visokom modom. Kao nekome ko je duboko u svijetu mode, da li Vam smeta što se kolekcije recikliraju i obnavljaju isti stilovi i komadi? Već nekoliko godina vladaju dva smjera, a to je umjereni, rekao bih arhitektonski stil, ili pak glam rok, pank i slično. Iskreno, već mi je to dosadilo, a kada vidim zakovice, malo mi pozli. Kolekcije velikih imena su dobro napravljene, ali nema kreative. Oni bi u stvari trebalo da budu vodeći i da postavljaju nove trendove i krojeve. Danas više diktira modu Majli Sajrus nego veliki dizajneri. Ko je po Vama ikona stila sa prostora BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore? Nažalost, niko, mislio sam da će to biti Severina ili Nina Badrić, ali ništa od njih. Da bi neko postao modna ikona, nije mu dovoljna samo super odjeća. Treba se znati ponašati, imati umjerenu komunikaciju sa medijima i obožavateljima, ovo danas je sve preagresivno i nema više nikakvog značaja. Eto Seve je došla na modnu reviju s krunom, drago mi je zbog nje, ali to ne znači da je modna ikona. Kako ste zadovoljni poslovanjem Vašeg brenda “2B Boris Banović”, da li je teško opstati na tržištu? Definitivno nije lako. Kada sam namirisao krizu, što nije bilo teško, krenuo sam samo u izradu odijela po mjeri i to se pokazalo dosta uspješnim. Smanjio se obim posla, ali sam održao kontinuitet. Imam neki predosjećaj da se krizi ipak bliži kraj. Hrvatska, a i ostale države eks-Ju su opljačkane do iznemoglosti, mislim da više nemaju što “maznuti”, pa će zbog toga ići na bolje. Na “Fashion.hru” ste predstavili kolekciju za muškarce. Kako ste zadovoljni kritikama? Sada ste u poziciji da neko komentariše Vaš modni izraz, da li osjećate izvjestan strah? Da, revija je bila dosta uspješna, a kritike su iznad očekivanja.

Stvarno su me nahvalili. Bio sam pripravan i na loše naslove, ali to je normalno, ne možeš se svima svidjeti. Prije same revije sam imao takvu tremu da mi je izbilo crvenilo, a to mi se jedino dogodilo kada sam imao prvo javljanje uživo u Dnevniku Nove TV. Mama me nakon toga nazvala i pitala zašto su bili tako jaki crveni reflektori u studiju. (smijeh) Kažete da su muškarci lojalniji od žena i da je za njih lakše stvarati. Kako po Borisu Banoviću izgleda savršeno odjeven muškarac i koji su to odjevni predmeti iz Vaše kolekcije koje biste izdvojili kao must have? Žene su uvijek pomalo nezadovoljne, misle da će u nečem drugom bolje izgledati i znaju dovesti posmatrača do ludila. Budući da sam dugo živio u Londonu, engleska muška moda je uticala i na moj modni izraz. Iz svoje kolekcije bih izdvojio, osim odijela, kratke jaknice koje uz majicu mogu izgledati ležerno ili uz košulju i kravatu poslovno, a ipak ne toliko formalno. Kao muškarac od stila, kako komentarišete pojavu muških farmerki koje su toliko uske da izgledaju poput helanki, a nose ih muškarci svih starosnih doba? Helanke (smijeh), koliko dugo nijesam čuo tu riječ. Moraću to da iskoristim u nekom od svojih ko-

mentara. Prije dosta godina, farmerke su postale pliće, niže, teško smo se navikli, ali nijesmo imali drugog izbora, jer su svi brendovi samo to i imali u ponudi. Muškarci su toliko počeli paziti na sebe da valjda žele i da pokažu koliko vježbaju u teretani, pa im iskaču mišići i na nogama. (smijeh) Koliko ste upućeni u crnogorsku modnu scenu i da li Vas možemo očekivati u budućnosti na nekom modnom događaju? Volio bih je upoznati bolje, a to ću valjda učiniti kada me pozovete na neki od vaših događaja. Šta je to što zamjerate ženama sa naših prostora kada je stil u pitanju? Naše žene pretjeruju, uvijek stave komad odjeće više na sebe. Cure izgledaju kao da su ispale iz nekog ruskog-ukrajinskogturskog kluba, ne znam kako smo se zatekli u tom trendu. Nažalost, kada izađeš u neki klub, sve su iste, ne shvataju da je različitost uvijek zanimljivija. Šer, Madona, Lejdi Gaga, čiji modni eksperimenti su Vam najsimpatičniji? Svaka je luda na svoj način. Šer bi već trebalo da priča priče za laku noć unucima, Madona bi trebalo da počne da jede i prestane da izigrava tinejdžerku, a Lejdi Gaga je uz frik-šou postala i simpatična, ipak joj godine još dozvoljavaju da to radi od sebe.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1830 sudoku 2011-10-17

Medium level

Teža

9 6

8 2

4 5

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

8 4

Daily Sudoku puzzle No. 1884

Lakša 2011-12-10

Medium level

2 8 1 3

Page 1/2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

5 3

UMIJEĆE ŽIVLJENJA

Kuća u obliku jajeta će biti dom i radni prostor umjetniku Stefanu Tarneru (58) u narednih godinu dana. Kućica je registrovana kao brod, a dugačka je 12 metara. Tarner će u njoj provesti 12 mjeseci, tamo će i raditi, a sve za potrebe snimanja dokumentarca na britanskoj TV stanici pod nazivom “Zapanjujući prostor”. Dokumentarac se ba-

vi i čovjekom i njegovom okolinom, odnosno prirodom koja ga okružuje. “Moja umjetnička djela inače govore mnogo o prirodi i prirodnim procesima, kao i o odnosima koje imamo s prirodom”, kaže Tarner. Kuća jaje ima kuhinju, prostor za dnevni boravak, radni sto i vodootporna je. Posjeduje i kupatilo

i ormare. Građena je šest mjeseci i to nije bio nimalo lagan posao za građevinca Paula Bakera. Stefan Tarner je navikao da kroz svoj rad često i dugo boravi u napuštenim prostorima, istražuje kroz svoju umjetnost odnos prirode i čovjeka. Ova kuća omogućiće mu da živi i radi u prirodi, gdje će zapravo proučavati život u rijeci kojom će plutati njegova kuća.

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1804 2011-09-21 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1815 2011-10-02 5

vicevi

Porodični dom u obliku jajeta

Puzzle solution:

Vozi narkoman kola i odjednom iskoči pandur i zaustavi ga: Page 1/2 - Dobro veče. Vašu saobraćajnu i vozačku dozvolu, molim. - Jaooo, brate… Pa ja ne znam gdje se nalazim… - Rekao sam ti vozačku i saobraćajnu, odmah! - Ali ja, ja… Ja ne znam gdje sam… - Alo bre! Znas li ti ko sam ja? - Jao Bože… Ja ne znam gdje sam, a ti ne znaš ko si… *** On: - Imate li možda novogodišnje čestitke s natpisom „Mojoj jedinoj ljubavi“? Prodavačica: - Imamo. On: - Dajte mi jedno desetak komada! *** Pita čovjek Boga: - Zašto si stvorio ženu tako lijepu? Bog:

- Zato da je možeš voljeti. Na to će čovek: - A zašto je tako glupa? Bog: - Da i tebe može neko voljeti. *** Mujo na ulici prodaje koštice od jabuka. Dolazi policajac i pita: – Šta ti je to? - Prodajem koštice od jabuka. - A čemu služe? - Pojedeš jednu, pa budeš pametniji. - A pošto ti je to? - 100 din komad. - Daj jednu. Policajac pojede košticu, zastade malo pa kaže: - Stani malo! Za 100 din din sam mogao kupiti dvije kile jabuka, i dobiti 20 koštica umjesto jedne! - Eto vidiš, već djeluje! - Stvarno, daj još dvije koštice!! *** Mujo nazove Fatu iz Njemačke: - Fato, jesi li to ti, ljubavi moja? - Jesam, jedini moj, a ko je to?

Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

NEZVANIČNO Kako si mi ti, bogati? Ima li pritisaka?

Sasvim dobro se snalazim. Ka vazda.

Đe si kupila ono prstenje?

Vas dvoje ste meni ekstra. Kako razgovarate u rukavicama, to je zvek.

Word Search Puzzle #K301NYOSMOSMJERKA

HOROSKOP

ANNUL Annul BADGE Badge BRAVE BURNED Brave CARVED Burned CLINK Carved DEADLOCK Clink DEEPLY Deadlock DWELT Deeply ELDER Dwelt EXUDE

FATED Finely FINELY Gruels GRUELS HUSKIES Huskies IRKED Irked KINDRED Kindred LADLE Ladle LOINS Loins LONGS Longs MEDALS Medals NEIGHS

Onamo đe si mi rekla. Odlično ti idu u ove sjednice...

NOSES Paused PALMED Pawed PAUSED PAWED Piqued PIQUED Pricing PRICING Punks PUNKS Rashes RASHES Reels REELS Refuel REFUEL Rinse RINSE

Elder

Neighs

Scene

Exude

Noses

Showcase

Fated

Palmed

Slicked

SCENE Squeak SHOWCASE Swears SLICKED SQUEAK Swell SWEARS Swung SWELLTakeoffs SWUNG Twice TAKEOFFS TWICEUnclean Unscrews UNCLEAN Woken UNSCREWS

Zabava na poluvremenu Svi koji prate ragbi imali su prilike da se uvjere u talenat, uvježbaCopyright © Puzzle Baron October 28, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! nost i znanje limenog orkestra Univerziteta Ohajo, čiji šou na poluvremenu utakmica američkog fudbala u sasvim drugi plan stavlja sport i ono zbog čega su ljudi nekada dolazili na stadione. Nakon počasti Majklu Džeksonu, studenti su izveli neke od najznačajnijih trenutaka američke kinematografije, a prizor je nevjerovatan.

OVAN Pretjerujete sa svojim ambicioznim planovima i u želji da se dokazujete na različitim stranama. Gubite nečiju naklonost. Očekuju Vas negativni komentari ili primjedbe zbog određenih postupaka. Nemojte dozvoliti da Vas neko navodi na brzopletost.

BIK Imate dobru procjenu različitih mogućnosti na poslovnoj sceni i umijete da djelujete sugestivno na svoju okolinu. Sa dobro osmišljenim stilom izražavanja možete da ostvarite bolji efekat na svoje saradnike, nego sa upotrebom stroge intonacije.

BLIZANCI Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nemojte ponavljati pogrešnu priču. Ponekad je teško priznati lični poraz, naročito kada postoji osoba koja bi trijumfovala u takvoj situaciji. Prihvatite odgovornost za svoje postupke.

RAK Osjećate potrebu da zavedete novi red u svojoj okolini, ali to činite na pogrešan način. Saradnici imaju različite predstave o zajedničkim interesima i ne razumiju sve Vaše ideje. Potrebno je da uložite dodatnu energiju.

LAV Bez obzira na nečiju ubjedljivu priču i na velika obećanja, primjećujete da stvari idu u pogrešnom pravcu. Kada osjetite da neko narušava Vaša prava ili interese postajete razdražljivi. Važno je da smislite novo i efikasno rešenje.

DJEVICA Zabrinuti ste zbog nečijih riječi i to sa dobrim povodom. Ako Vam je stalo da sačuvate svoje poslovno-finansijske interese, potrebno je da se poslužite malim lukavstvom ili nekim zaobilaznim metodama. Nalazite se u emotivnom neskladu.

VAGA Nemojte dozvoliti da neko u Vama pokreće niske strasti ili želju za poslovnim rivalstvom. Dobro razmislite o svojim prednostima i nedostacima u poslovnom dijalogu, budite realni.Olakšajte svoju savjest u iskrenom razgovoru sa bliskom osobom.

ŠKORPIJA Stalo Vam je da ostavite scenski utisak na okolinu, stoga povremeno preuveličavate svoje ideje ili planove koje promovišete. Na sreću, dobijate podršku i neko sa simpatijama ocjenjuje Vašu kompletnu pojavu.

STRIJELAC Djelujete dinamično, šarmantno i duhovito u izražavanju pred svojom okolinom, tako da Vam neko upućuje iskrene komplimente. Poslovno-finansijski ili lični izazov, uvijek može da se pretoči u širi uspjeh koji ostavlja dobar utisak na okolinu.

JARAC Nalazite se pred novom dilemom, da li se neko poigrava Vašim povjerenjem ili je po srijedi izvjesni nesporazum koji treba prihvatiti kao prolaznu fazu u poslovnom pregovoru. Ipak, nema razloga da suviše rizikujete ili da eksperimentišete.

VODOLIJA Angažovani ste na različitim stranama, ali sve ima svoju zdravu granicu izdržljivosti i pozitivnih mogućnosti. Racionalnije koristite svoju energiju, jer radna terapija ima pozitivne efekte samo pod određenim uslovima i u sklopu ličnih mogućnosti.

RIBE Nedostaju Vam određeni diplomatski maniri i više taktičnosti u susretu sa saradnicima, nesmotreno otkrivate više detalja nego što je potrebno. Ipak, nema razloga da Vas neko optužuje za neuspjeh u poslovnim pregovorima.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

LIGA ŠAMPIONA

Bod bi bio kao kuća Novi evropski test za našeg šampiona - večeras (18h) Rešovija - B. rivijera Miloš Pavićević

davno Budvanska rivijera nije djelovala tako moćno kao protiv Jihostroja u 1. kolu Lige šampiona. Češki prvak je ispraćen iz Budve sa 3:0, a majstorima s mora je poraslo samopouzdanje do neba pred nastavak grupne faze elitnog takmičenja. Upravo njihov kvalitet, motiv velik kao Poljska, samopuzdanje i angažovanje mogu natjerati jednu od najboljih evropskih ekipa - Rešoviju na kiks.

Da je na današnji dan 1960. godine u Lanusu, predgrađu Buenos Ajresa rođen Dijego Armando Maradona, po mnogima najbolji fudbaler svih vremena. Fenomenalni Argentinac u karijeri je igrao za Argentinos juniors, Boku, Barselonu, Napoli, Sevilju i Njuels.

Svakako da bi u “narandžastom” taboru bili prezadovoljni da večeras u Poljskoj osvoje bod, nešto više u ovom trenutku se graniči sa nemogućom misijom, ali je svakako jasno da Milan Marković i drugovi ove sezone imaju sve što je potrebno da prijatno iznenade i ostvare najveći uspjeh u našoj klupskoj odbojci - plasman u drugi krug Lige šampiona. “Oslabljeni smo došli u Poljsku, neće igrati Marko Bojić, ali ćemo ipak nastojati da odigramo naj-

bolje što možemo i da pomrsimo račune Rešoviji koja je bez dileme apsolutni favorit”, bile su prve riječi kapitena Budvana Milana Markovića. Prijem, blok, ali i servis naše najbolje odbojkaške ekipe je bio na visini zadatka u prvom kolu. Da bi se osvojili bodovi u Poljskoj Budvani moraju odigrati još bolje u svim segmentima igre. “Moramo biti zadovoljni startom u Ligi šampiona. Meč sa Jihostrojem nam je došao u pravom

KVOTA 2.60

MILAN LACIO TIP GG

KVOTA 1.80

NJUKASL MANČESTER SITI TIP 2 KVOTA 1.75 REMS MONAKO TIP 2

KVOTA 1.70

RADNIČKI NIŠ PARTIZAN TIP 1X

KVOTA 2.00

REAL MADRID SEVILJA TIP 4+

KVOTA 1.90

Najveće pojačanje Budvana u prelaznom roku - Marko Bojić ipak neće nastupiti protiv svog bivšeg kluba u Poljskoj. Naime, Bojić je nedavno odjavio pasoš s obzirom na to da je mislio da ga je izgubio, zatim ga je pronašao, ali nije blagovremeno obavijestio MUP Crne Gore, tako da nije mogao da pređe granicu, jer trenutku, jer nijesmo imali realnu sliku koliko zaista možemo. Slavili smo, igrali dobro, ali smatram da ova ekipa ima veliki potencijal, te da može mnogo bolje. Ukoliko želimo da napravimo dobar rezultat u Poljskoj, moramo odigrati bez greške”. A dobar rezultat je...

u zvaničnim evidencijama pasoš sa njegovim matičnim brojem ne postoji. Biće to veliki hendikep za tim Siniše Reljića s obzirom na kvalitet reprezentativnog primača koji je sa Rešovijom prije dvije godine osvojio titulu u Poljskoj. Njega će na mjestu primača zamijeniti iskusni Aleksandar Milivojević. “Bili bi prezadovoljni da osvojimo bod i to će biti mnogo teško. Sportski je nadati se, međutim, jasno je kakav kvalitet ima Rešovija. U nekim slučajevima i krajnjem zbiru bi i set dosta značio, tako da moramo maksimalno odigrati gotovo svaki poen”, poručio je Marković.

SPAKOVAO KOFERE

Alen Kulenović napustio Lovćen

TIKET DANA FIORENTINA NAPOLI TIP 1

Bojić vraćen zbog pasoša

SPISAK KADETA

Radović odabrao za Makedoniju Koordinator za rad sa mlađim kategorijama, Milan Radović objavio je spisak muške kadetske reprezentacije za dvije prijateljske utakmice sa vršnjacima iz Makedonije, koje će biti odigrane 1. i 2. novembra u Strumici. Okupljanje reprezentacije je u četvrtak ujutro, ispred prostorija RSCG.Na spisku se nalaze: Golmani Jakov Marković (Cepelin), Dušan Mihaljević (Cepelin). Lijeva krila Nikola Beloica (Lovćen), Stefan Jauković (Sutjeska). Desna krila Luka Radović (Sutjeska), Nemanja Barac (Mojkovac), Luka Lakićević

(Lovćen). Lijevi bekovi Miodraga Stanojević (Lovćen), Mijat Peruničić (Goražde), Marko Zeković (B. rivijera). Srednji bekovi Aleksa Kolaković (Slovan, Slovenija), Filip Krivokapić (Lovćen), Božidar Simić (Mornar 7), Vladimir Burić (Sutjeska). Desni bekovi Miloš Ojdanić (Lovćen), Luka Vujović (Lovćen). Pivoti Mile Ćuzović (Rudar), Vuko Goranović (Sutjeska). Rezerve Nemanja Tomović (Mojkovac), Marko Milić (Lovćen), Filip Vujović (Sutjeska), Danilo Krivaćević (Jugović, Srbija) i Ognjen Leković (Rudar). M.P.

Došao je kao veliko pojačanje (s obzirom da je za Savehof nastupao u Ligi šampiona), ali već nakon dva mjeseca napušta klub - desni bek Alen Kulenović nije više član Rukometnog kluba Lovćen. Prema informacijama Dnvenih novina, Kulenović, koji usput rečeno nije opravdao ništa od onogoa što se od njega očekivalo, nije mogao više da istrpi lošu finansijsku situaciju u klubu (za četiri mjeseca primio je svega 150 eura), prije nedjelju dana mu je i umanjen ugovor, tako da je juče uzeo ispisnicu i napustio klub sa Cetinja. Nedovno je i trener Kasim Kamenica napustio našu prijestonicu, a kako sada stvari stoje vjerovatno će još neko u klubu spakovati kofere. Situacija u nekada rukometnom gigantu je najlošija u posljednjih deset godina, a Cetinjani već 8. novembra u svojoj dvorani (gdje renoviranje još nije završeno) treba da ugoste Zagreb i to bez kapitena Igora Markovića koji je u proteklom kolu u posljednjem minutu dobio crveni karton u Osijeku protiv Neksea. M.P.

Sport 27

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

VATERPOLO JVL

Zagrijavanje za decembar Crnogorski derbi broj dva - Vaterpolisti Budve večeras (20.00h, direktno RTCG 2) dočekuju Jadran u 5. kolu Jadranske lige

SPORTSKI EKRAN 08:45 10:30 11:00 12:30 17:00 17:30 18:00 18:15 19:00 20:00 20:00 20:45 20:45 21:00 22:00 22:00 00:50 01:00

Snuker, bilijar ATP Masters Pariz, tenis ATP Masters Pariz, tenis Snuker, bilijar Radnički - Partizan, fudbal Medveščak - Admiral, hokej Rešovija - Budvanska Rivijera, odbojka Hapoel J. - Himki, košarka Crvena zvezda - Radnički 1923, fudbal Budva-Jadran, vaterpolo Multiprenos, fudbal Primera Njukasl - Mančester siti, fudbal Multiprenos, fudbal Serija A Rems - Monako, fudbal Osasuna – Rajo V, fudbal Real Madrid – Sevilja, fudbal Sao Paulo - A. Nacional, fudbal Boston - Pitsburg, hokej

Eurosport Sportklub 1 Sportklub 2 Eurosport Arenasport 1 Sportklub 3 RTCG 2 Eurosport 2 Arenasport 1 RTCG 2 Sportklub 3 Arenasport 3 Arenasport 2 Arenasport 1 Sportklub 2 Sportklub 3 Arenasport 3 Arenasport 1

NE PROPUSTITE

Jadranski vaterpolo okreće svoju petu stranicu, stanje u regionu polako se zagrijava, a jedan od mečeva koji će najaviti još vreliji decembar u crnogorskom vaterpolu zakazan je upravo za večeras u domu našeg šampiona... Budva i Jadran odigraće na bazenu „Dragan Trifunović“ utakmicu koja će biti uvertira za ono što nas čeka u decembru kada krene crnogorska Kup ludnica, pošto će se momci Draga Pejakovića i Vladimira Gojkovića sudariti i u polufinalu tog takmičenja. Budva u drugi crnogorski derbi u sezoni ulazi nakon što je u prošlom kolu slavila protiv Primorca u Ko-

toru i nakon razočaravajućih rezultata na evrosceni... „U startu smo imali dosta problema, ali počeli smo da slažemo kockice“ smatra golman Budve Dejan Lazović. „Naravno, sve ide malo teže, Paškvalin ne trenira osam dana, Crepulja je bio povrijeđen... Međutim, navikli smo. Svake sezone je tako, jednostavno moramo da se stisnemo. Kada je u pitanju Jadran, jasno je da se radi o mladoj i izvanrednoj ekipi. Pred sobom imamo ozbiljnog rivala i ako mislimo da nešto uradimo moramo imati maksimalan pristup, kon-

centraciju i da se u svakom momentu zna ko šta radi“, dodao je golman crnogorskog šampiona. S druge strane, Jadran u „metropolu turizma“ stiže sa evropksim šmekom pošto se ovog vikenda u Zagrebu izborio za četvrtfinale Evrokupa... „Umorni smo, ali to definitivno treba da zaboravimo“, jasan je Jadranov ljevak Luka Sekulić. „Gledali smo da se malo odmorimo poslije Zagreba, ali očekuje nas dosta bitnih utakmica. Među njima je i ova u Budvi, posebno jer je crnogorski derbi, a i vrlo brzo ćemo se sresti u polufinalu Kupa“. K.B.

Multiprenos Serija A (20:45h - Arenasport 2) Milan na San Siru u derbiju kola protiv Lacija, Juve ima zicer u duelu sa Katanijom, Verona u gradu ljubavi čeka Sampdoriju - uživajte uz najbolje mečeve vanrednog kola italijanske Serije A.

Sport 29

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

Odbrana dobija meč: Od Aleksandra Ćapina, Džeroma Akindelea i Čedomira Vitkovca umnogome će zavisti učinak plavih u Rusiji

BALKANSKA LIGA

Tivćani bez daha Rumunska Krajova bolja od Teoda - 87:76

EVROKUP

Prevaga se krije u sjajnoj odbrani

KRAJOVA - Dvorana: Polivalenta. Sudije: Ademir Zurapović, Ventsislav Velikov, Damir Kunošić. Rezultati po četvrtinama: 18:19, 19:16, 21:20, 29:21. KRAJOVA: Marić 7, Sok 8, Kovač 12, Topčov 10, Kapusan 8, Džambić 22, Popesku 8, Kortez 2, Li 8, Mocanu 2, Halik, Gavrila. TEODO: Vučurović 15, Subotić 9, Džonson 11, Đikanović 18, Korać 7, Kunjić 3, Šarod 9, Bošković 4, Pekić, Armon, Starovlah, Perović.

ABA LIGA

Kinzi MVP 5. kola

Budućnost Voli gostuje (16.40) Nižnjem Novgorodu u 3. kolu Bojan Topalović

asno su stigli iz Širokog Brijega (upisali prvi gostujući trijumf u ABA ligi), nijesu imali vremena da se odmore, a uslijedio je (pre)dalek put - Budućnost Voli je juče stigla u Nižnji Novgorod gdje igra (danas, 16.40) tešku utakmicu sa “crno-bijelima” u Evrokupu. Koliko je utakmica teška, toliko je važna, jer bi eventualna pobjeda u gradu koji je od 1932. do 1990. godine nosio naziv Gorki (u čast Maksima Gorkog) plavima otvorila vrata druge runde...

Jasno je da se brejk na strani mora napraviti negdje kako bi se došlo do Last 32 faze, ali od puta umorna plava družina (sinoć odradili jedan valjani trening u posljednja dva dana) ne izgovara velike riječi. Naprotiv... “Nižnji je vrlo iskusna i kvalitetna ekipa. Možemo reći da su favoriti. Pokušaćemo da odigramo najbolje što možemo”, riječi su trenera Igora Jovovića, koji se ne predaje unaprijed... “Neću da kažem da su apsolutni favoriti, ali sigurno da ih okolnosti (dugo putovanje, umor..) stavljaju u blagu prednost”, dodao je plavi šef stručnog štaba. “Crno-bijeli” na čijoj klupi sjedi

Zoran Lukić imaju identičan skor kao apsolutni vladar crnogorske košarke (pobjeda - poraz), ali samopouzdanje je na tankom štapu - vezali su dva poraza - od Himkija u Evrokupu, te od Lokomotive Kubanj u VTB ligi (Regionalna liga na području istočne Evrope)... “Čeka nas možda najteže gostovanje u Evrokupu. Igramo protiv odličnog tima koji u rosteru ima sjajne pojedince”, ne da se prevariti iskusni Čedomir Vitkovac, koji se uvijek nađe tu da povuče drugare naprijed (protiv Širokog bio MVP utakmice)... “Motiv i želja se ne dovode u pitanje, daćemo maksimum... Moramo da odigramo odbranu veoma kvali-

3 2 2 2 2 3

3 2 1 1 0 0

0 0 1 1 2 3

A neko ko sigurno dobro poznaje plave je trener “crno-bijelih” - Zoran Lukić - čovjek koji nikada nije radio u velikom klubu na Balkanu, ali je predstavnik beogradske škole košarke... “Poznajem Budućnost, godinama

Partizan je u utakmici punoj vatre zakucavanjem Tarensa Kinzija savladaio MZT u Skoplju (69:70), ali zahvalni Amerikanac nije bio sam “meč viner” - popularni “Ti Kej” je zaslužio zvanje najkorisnijeg igrača 5. kola ABA lige! Sa indeksom 32 (26 poena, šest skokova, tri asistencije, šut za tri poena 3/3) iza sebe je ostavio Savu Lešića (Radnič-

250:211 174:172 158:142 164:158 133:164 227:259

tetno, ako želimo da dođemo do pobjede”, jasna je “pametna četvorka” u rosteru Budućnost Volija. Dok će Nižnji u sopstvenoj dvorani napaljen tražiti izlazak iz mini krize, razigrana družina iz Njegoševog Parka će pokušati da zabilježi - četvrti uzastopni trijumf (Cibona, Ankara, Široki), drugi na strani... “Nalazimo se u dobrom ritmu, vezali smo tri pobjede i očekujem da možemo odigrati još jednu kvalitetnu utakmicu”, poruka je Vitkovca.

Lukić: Napašćemo Budućnost Budućnost Voli je na oficijalnom sajtu Nižnjeg Novgoroda predstavljena kao ekipa iz male ponosne Crne Gore, nabrojani su svi uspjesi od osnivanja, objašnjeno je sve u kratkim crtama...

Košarkaš Partizana iza sebe ostavio Lešića, Šutala, Vitkovca i Marjanovića

GRUPA F Fehervar - Himik 75:88 16.40 - Nižnji Novgorod - Budućnost Voli 18.00 - PAOK - Ankara 1. Himik 2. PAOK 3. Nižnji 4. Budućnost 5. Ankara 6. Fehervar

se radi dobar posao u Podgorici. To pokazuju rezultati koje postižu iz godine u godinu. Poštujem ih, ali ćemo ih napasti. Imamo dobru ekipu, vjerujem da kod kuće možemo pobijediti bilo koga”, rekao je Lukić.

Poslije poraza od Galil Gilboe uslijedio je novi negativan rezultat - Teodo je u Rumuniji izgubilo od Krajove rezultatom 87:76. Tivćani su se dobro držali do posljednjeg kvartala, u četvrtu četvrtinu ušli sa malim minusom (-3), ali jednostavno u odlučujućih 10 minuta nijesu imali daha da odgurnu domaćina od sebe. Teodo narednu utakmicu u Balkanskoj ligi igra 12. novembra kada će gostovati Levskom...

ki, 30), Marka Šutala (Zadar, 29), Čedomira Vitkovca (Budućnost, 28) i Bobana Marjanovića (Crvena zvezda, 27). “Svaki put kada izađem na parket, pokušavam da to bude moje veče. Zavisi od toga kako te lopta sluša... Nikada ne znaš koji će dan biti tvoj, samo moraš da budeš spreman”, rekao je Tarens Kinzi, veliko pojačanje crno-bijelih na poziciji četiri.

TENIS

Rafael i Serena uzeli brdo novca ATP je objavio listu zarada za 2013. godinu, a na njoj je prvi, kao i na rang-listi, prvi reket svijeta Rafael Nadal - Španac je ove godine zaradio 10 miliona i 880.000 dolara! Poslije njega slijede Novak Đoković (8.554.397), Endi Marej (5.416.221), David Ferer (3.591.647), Huan Martin del Potro (3.519.614), Tomaš Berdih (2.257.981), te Rodžer Federer koji je u lošoj teniskoj godini po sebe inkasirao “samo” dva miliona i 194.000 dolara... Što se tiče dama, brdo novca

je prigrabila kraljica tenisa - Serena Vilijams - na Serenin bankovni račun je leglo 12 miliona i 385.000 dolara, dok su iza mlađe sestre Vilijams ostale Viktorija Azarenka (6.497.165), Na Li (3.982.485), Marija Šarapova (3.544.222), Agnješka Radvanjska (3.118.332), Sara Erani (3.073.992), Marion Bartoli (2.890.132), Petra Kvitova (2.853.474), Angelika Kerber (2.139.358), dok je deseto mjesto po zaradama zauzela Jelena Janković sa nešto više od dva miliona - 2.030.349...

FRANCUSKI GT ŠAMPIONAT

Fabijan Bartez brži od Leba Od golmana do vozača - čuveni ćelavac postao auto-moto prvak Francuske Ne tako davno Fabijan Bartez je činio čuda među stativama, čuvao mrežu Mančester junajteda i reprezentacije Francuske, a onda je jednog dana odlučio da golmanske rukavice zamijeni - volanom. I vrlo brzo je pokazao koliko je talentovan, pošto je proteklog vikenda postao auto-moto prvak Francuske. “Uvijek sam bio opčinjen moto sportom, čak i dok sam igrao fudbal. Nijesam želio da budem van sporta i riješio sam da se oprobam u vožnji, da osjetim kakav je osjećaj

biti u trkačkim kolima. Nije kao fudbal, možete da budete najbolji i u 35. godini, a tada sam ja prestao da se bavim fudbalom”, izjavio je Bartez. I oprobao se, a prava šteta bi bila da nije, jer je iza sebe ostavio legendu kao što je Sebastijan Leb. Legendarni 42-godišnji golman je dva puta bio najbrži ove sezone, u četiri navrata se peo na podijum, osvojio peto mesto na posljednjoj trci, što je bilo dovoljno da podigne trofej sa 174 boda, 21 više od devetostrukog reli prvaka.

Francuski GT šampionat je jedan od najcenjenijih u Evropi, a takmiče se Ferari, koji vozi Bartez, ali i ale kao što su Aston Martin, Porše... Da podsjetimo - čuveni ćelavac je karijeru završio prije šest godina, sa Francuskom je 1998. postao prvak svijeta, dvije godine kasnije je prešao u Mančester junajted, u čijem dresu je branio 92 puta i dva puta osvojio Premijer ligu. Sa Old traforda je 2004. otišao u Marsej, da bi karijeru okončao u Nantu.

Sport 31

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

LIGA KUP ENGLESKE

Primera: Real na Sevilju Derbi 11. kola španskog fudbalskog šampionata režiraće se na “Santijago Bernabeu” staidonu. Real Madrid će, nako bolnog poraza od Barselonu u “El Klasiku”, dočekati uvijek nezgodnu Sevilju. “Naravno, želimo da pobijedimo, kako bismo se podigli poslije one utakmice sa Barsom. Bićemo jači za povratnika Ćabija Alonsa, koji će biti na klupi, ali ću mu pružiti šansu jer je jedan od naših najvažnijih igrača”, priznaje strateg “merengesa” Karlo Anćeloti. Granada će dočekati fenomenalni Atletiko Madrid, dok će Valensija ugostiti Almeriju. RASPORED (večeras): Valjadolid - Sosijedad (20.00), Valensija - Almerija (20.00), Real Madrid - Sevilja (22.00), Osasuna - Rajo Valjekano (22.00). Četvrtak: Viljareal - Hetafe (20.00), Granada Atletiko Madrid (20.00), Atletik Bilbao - Elče (22.00), Real Betis - Levante (22.00). A.P.

Blater: Ronaldo, izvini

Lionel Messi je dobar momak. Njega bi svaka porodica poželjela u svom domu. Kada dribla izgleda kao da pleše. Sa druge strane imate Kristijana Ronalda, koji je poput nekog vojnika na terenu. Jedan provodi više vremena kod frizera od drugog, ali ne mogu reći ko je najbolji. Kada bih ja birao kome ću dati “zlatnu loptu”, dao bih je Mesiju – rekao je nedavno predsjednik FIFA-e Sep Blater, izazvavši burne reakcije Reala i njegovih navijača. Međutim, prvi čovjek svjetske kuće fudbala se ubrzo izvinio Portugalcu. “Dragi Kristijano, izvinjavam se ako te je povrijedio moj odgovor. Nijesam želio da te uvrijedim. Objasnio sam da imamo puno talentovanih igrača na svijetu, uključujući i tebe. Najbolje želje”, zaključio je Blater. A.P.

Stevan Jovetić napada ª svrakeº Njukasl dočekuje Siti (20.45) - Joveta bi trebao da počne meč od prvog minuta

SERIJA A 10. KOLO

Vruće u Milanu i Firenci Apenini se spremaju za uzbuđenja u srcu sedmice. A, prednost ispred svih imaju Milan i Lacio, odnosno Fiorentina i Napoli. “Rosso-neri” će u meču biti ili ne biti za trenera Masimilijana Alegrija dočekati Rimljane, koji nisu slavili na “San Siru” više od 20 godina. “Nalazimo se u teškoj situaciji, ali nemamo izbora. Idemo večeras na pobjedu i to je jedini put kojim trebamo da idemo”, jasan je Alegri, kojeg nezadovoljni navijači Milana uveliko prodaju na “E-Bay”.

Stiže engleski Liga Kup, stiže još jedna prilika za Stevana Jovetića. Crnogorski reprezentativac i biser našeg fudbala će večeras startovati protiv Njukasla, koji dočekuje Mančester siti u osmini finala trećeg, po redu, ostrvskog takmičenja. “Jovetić je do sada bio povrijeđen, ali će početi od početka i vjerujem da će pokazati koliko vrijedi”, naglašava trener “građana” Manuel Pelegrini, koji je Podgoričaninu pružio priliku i protiv Vigana u istom takmičenju, kada je “Jo-Jo” postigao dva gola. A, vjeru u bivšeg igrača Mladosti, Partizana i Fiorentine ima i Argentinac Pablo Zabaleta... “Siguran sam da će nam Stevan biti od velike pomoći, sa obzirom da nas čeka jedna jako zahtjevna i teška utakmica u gostima. Prošle smo sezone izgubili u finalu od Vigana i to nam je jako teško palo. Jednostavno, mi nismo tim za

srebrnu medalju, već za najveća moguća mjesta. Zato, večeras ćemo puni optimizma krenuti protiv Njukasla, jer svim silama želimo da se plasiramo u četvrtfinale takmičenja”, zaključuje Zabaleta. Na drugoj strani se “svrake” spremaju za veliku bitku, ali i osvetu, jer ih je Siti isprašio (4:0) na otvaranju sezone u Premijer ligi. “Nikad nije lako igrati protiv tima koji ima 24 igrača vrhunske klase. Međutim, ranjivi su i mi to dobro znamo, pa ćemo pokušati da to i iskoristimo”, najavljuje strateg “crno-bijelih” Alan Perdju, koji je svjestan da Njukasl nije pobijedio večerašnjeg rivala još od 2005. godine, kada je gol za pobjedu postigao Majkl Oven. RASPORED (večeras): Totenhem - Hal (20.45), Njukasl - Mančester siti (20:45). Četvrtak: Sanderlend - Sautempton (20.45). A.Popović

GIBRALTAR PROTIV SLOVAČKE 19. NOVEMBRA Fudbalska selekcija Gibrarlara debitovaće na međunarodnoj sceni 19. novembra protiv selekcije Slovačke, u prijateljskom meču, koji će se odigrati u portugalskom gradu Faru. Vijest je potvrdio slovački Savez, pa će ubrzo biti režiran istorijski trenutak za gibrarlarski fudbal. Podsjetimo, mala zemlja između Britanije i Španije, je u maju napokon postala 54. punopravni član UEFAe. Britanska prekomorska teritorija, koja se nalazi na jugu Pirinejskog poluostrva, do tada je bila pridruženi član zbog protivljenja Španije, koja i dalje smatra da polaže pravo na njenu teritoriju, iako se lokalno stanovništvo izjasnilo da želi ostati u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva. A.P.

Sa druge strane, “viola” čeka Napolitance u vrelom sudaru dvije fantastiče ekipe. “Napoli je top tim, baš kao i Juventus, kojeg smo pobijedili. Dakle, nadam se da ćemo još jednom ponoviti odličnu igru i trijumfovati”, vjeruje Vinćeno Montela. RASPORED (večeras): Kaljari - Bolonja, Fiorentina Napoli, Đenova - Parma, Verona - Sampdorija, Juventus Katanija, Livorno - Torino, Milan - Lacio, Sasuolo - Udineze, svi od 20.45h. Četvrtak: Roma - Kijevo (20.45). A.P.

FIFA izabrala najbolje Svjetska fudbalska federacija (FIFA) objavila je listu od 23 fudbalera koji su kandidati za osvajanje “zlatne lopte”, odnosno titule najboljeg igrača planete. Na njoj se nalaze sljedeća imena: Geret Bejl, Edinson Kavani, Radamel Falkao, Eden Azar, Zlatan Ibrahimović, Andres Injesta, Filip Lam, Robert Levandovski, Manuel Nojer, Nejmar, Mezut Ozil, Andrea Pirlo, Frenk Riberi, Arjen Roben, Bastijan Švajnštajger, Luis Suarez, Tijago Silva, Jaja Ture, Robin van Persi, Ćavi, Tomas Miler, Kristijano Ronaldo i Lionel Mesi. A, tu su i imena 10 trenera, koji će konkurisati za najboljeg u 2013. godini. U pitanju su Karlo Anćeloti, Rafael Benitez, Antonio Konte, Ser Aleks Ferguson, Jup Hajkens, Jirgen Klop, Žoze Murinjo, Luis Felipe Skolari i Arsen Venger. Priznanja najboljima biće uručena 13. januara 2014. godine u švajcarskom Cirihu. A.P.

Propast jednog projekta

Hvala, nijeste trebali, jer već je kasno: Lovćen i Hajduk neće odmjeriti snage 17. novembra na Cetinju, već bi, prema saznanju DN, prijateljska utakmica trebalo da se odigra u periodu oko 12. januara 2014. godine

● RETROSPEKTIVA I: MEČ TOKOM LJETA

Aleksandar Popović

d obične prijateljske utakmice, sa ukusom istorije, napravljen je neviđeni cirkus. Gordi fudbalski 100-godišnjak Lovćen neće za svoj rođendan dobiti omiljenu igračku jer Hajduk, kao što su DN i pisale prije nekoliko dana - neće doći tokom 2013. godine na Cetinje! Uprkos ekspresnom reagovanju gradonačelnika prijestonice i predsjednika skupštine kluba Aleksandra Bogdanovića i ubjeđivanja da će “bili” doći 17. novembra - od toga neće biti ništa! Novo obećanje, treće u nizu, prema našim informacijama, trebalo bi da važi za period oko 12. januara 2014. godine, kada bi (po ko zna koji put) Splićani trebalo da dođu i odigraju tih famoznih 90 minuta protiv ponosa i dike crnogorskog fudbala.

Ali tada će, ako i dođe uopšte do meča, biti prekasno. Jer vijek postojanja se završava za više od dva mjeseca, a ne vrijedi čašćavati slavljenika, kada je prošao voz za povod, odnosno poklon. “Proteklih dana postigli smo dogovor o datumu i preostaje da se posvetimo organizaciji utakmice koja će predstavljati krunu proslave stoljeća postojanja Lovćena. Vjerujem da ne treba podsjećati da je Hajduk najveći fudbalski klub koji će gostovati na Cetinju u posljednjih četvrt vijeka i stoga očekujemo da

ćemo 17. novembra prisustvovati velikom sportskom spektaklu, ne samo na našem stadionu, već i u čitavom gradu”, prisjećamo se saopštenja Aleksandra Bogdanovića iz 24. oktobra, koje je osvanulo kao vijest dana na sajtu Prijestonice. Naravno, izlazak u javnost je uslijedio nakon pisanja našeg lista, koji se jedini sjetio obećanja datog 20. juna na svečanoj konferenciji povodom proslave rođendana najstarijeg kolektiva u državi, iako njegov rok trajanja nije bio duži od samo nekoliko dana.

“Razgovarali smo u maju, tokom naše posjete Splitu, sa predsjednikom Hajduka Marinom Brbićem i dogovorili prijateljski susret između Lovćena i Hajduka, koji će biti odigran tokom ljeta”, obećao je gradonačelnik Cetinja, nakon čega je “utakmica, koja izaziva veliko interesovanje” jednostavno zaboravljena. Dnevne novine su čekale sve do oktobra, kada smo kontaktirali samog Brbića, koji je decidno potvrdio da do meča ne može doći prije 2014. godine. Uslijedila je ćutnja nekoliko dana ...

● RETROSPEKTIVA II: UTAKMICA 17. NOVEMBRA A onda, iz vedra neba, 24. oktobra plasirana je iznenađujuća objava da će susreta ipak biti, i to 17. novembra! Potvrde su stizale sa svih strana, uz rijeke parola da će to biti praznik fudbala i pravi poklon Lovćenu za njegovih 100 godina. Iako je samo nekoliko dana prije

prvi čovjek Hajduka Marin Brbić odbacio takvu mogućnost u razgovoru za DN, očigledno se promijenila ploča. Predsjednik hrvatskog velikana je potvrdio dogovor i činilo se da je projekat spašen u posljednji čas. Ipak ne! Isplivala je informacija da će “bili” još jednom ispaliti Cetinjane, zbog jubileja Vukovara 17. novembra, koji njima mnogo znači. A da nije samo to razlog, saznali smo munjevitom brzinom.

● RETROSPEKTIVA III: SUSRET OKO 12. JANUARA Prema saznanju DN, susret bi trebalo da se odigra u periodu poslije praznika 2014. godine, odnosno oko 12. januara. Međutim, i dok zvanične potvrde tačnog datuma nema (a čekamo ga), zavirili smo i u (prave) razloge nedolaska Hajduka na “Obilića Poljanu” 17. novembra. Ima istine da je u pitanju jubilej dana kada je pao Vukovar, ali je tu još nešto - odlučujuće! Naime, taj

datum, na koji se pozivaju u klubu sa “Poljuda”, neće omesti ekipu da ode u Njemačku i odigra prijateljski duel protiv Štutgarta baš tog 17. novembra! Da, dobro ste pročitali! Ponuda “švaba” je jednostavno bacila na stranu i Lovćen, i Vukovar, i sve moguće dogovore iz maja, dok su čelnici cetinjskog veterana stajali u mjestu, gledajući kako odlaze posljednji mjeseci rođendana cetinjske dike, kojoj će “čast” biti upriličine kada već bude ušla u 101. godinu postojanja. Na kraju, postavlja se pitanje čemu onda utakmica u januaru. Kakvog će ona biti karaktera? U čast čega će Hajduk doći na Cetinje? Odnosno, koja da li je Lovćen osnovan možda 1914. godine, pa je baš tada tačan datum vijeka postojanja? A da ne pričamo o velikoj vjerovatnoći da bi se i taj meč mogao odložiti, ako ne zbog novih preokreta, onda zbog nevremena, kiše, snijega, koji “posjećuju” prijestonicu tradicionalno u tom periodu.

DISCIPLINSKA KOMISIJA FSCG

Mogrenu i Grblju se brišu po tri boda Pljuštale kazne - loše prošli “žuti” (suspendovan trener, oduzeta tri boda) i “trikolori” (oduzeta tri boda, moraju da plate 1.500 eura), Čelik mora da plati “samo” 1.500 eura

Kažnjen mjesec dana, njegovom Mogrenu oduzeta tri boda: Branislav Milačić, trener žutih iz Budve

Bilo je burno u prostorijama FSCG - juče je zasijedala Disciplinska komisija, imali su mnogo posla, a na kraju sjednice je zaključeno: Mogrenu i Grblju se oduzimaju po tri boda, trener žutih Branislav Milačić biće mjesec van klupe, “trikolori” i Čelik će popuniti kasu Fudbalskog saveza Crne Gore sa po 1.500 eura... Obrazloženja su sljedeća: - Kadetski tim Mogrena kažnjen je oduzimanjem jednog boda, a seniorski tim oduzimanjem tri boda zbog neopravdanog nenastupanja na utakmici stalnog takmičenja Kadetske lige Crne Gore u 10. kolu sa Zetom - Kadetski tim Grbalja kažnjen je oduzimanjem jednog boda, a se-

niorski tim oduzimanjem tri boda zbog neopravdanog nenastupanja na utakmici stalnog takmičenja Kadetske lige Crne Gore u 10. kolu sa Sutjeskom. - FK Čelik je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura zbog neizvršavanja odluka nadležnih organa FSCG na utakmici Čelik - Rudar u 11. kolu Telekom 1. CFL. - OFK Grbalj je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura zbog neizvršavanja odluka nadležnih organa FSCG na utakmici Mladost - Grbalj u 11. kolu Telekom 1.CFL. - Šef stručnog štaba Mogrena Branislava Milačića kažnjen je zabranom obavljanja funkcija u trajanju od mjesec dana zbog nesport-

skog ponašanja - vrijeđanja sudija utakmice - na revanš utakmici četvrtfinala Kupa Crne Gore gdje su se sastali Mogren - Bokelj. - Delegat Saša Bezarević kažnjen je zabranom obavljanja delegatske funkcije u trajanju od mjesec dana zbog podnošenja nepotpunog izvještaja o utakmici Mladost - Grbalj koja je igrana u okviru 11. kola Telekom 1.CFL. Poslije odluka na jučerašnjoj sjednici kojom je presjedavao Rajko Radulović tabela se “pretumbala”, pa izgleda ovako: 1. Čelik 24, 2. Sutjeska 23, 3. Petrovac 22, 4. Budućnost 20, 5. Lovćen 17, 6. Mogren 17, 7. Zeta 16, 8. Grbalj 14, 9. Rudar 12, 10. Dečić 9, 11. Mladost 9, 12. Mornar 8.

Foto: Vedran Ilić

TUŽNA ISTINA

srIjeda, 30. 10. 2013. broj 674 GoDINA III

33 ŽeNA DOlce & GAbbANA

Trendi naočare Trendi kolekcija naočara za jesen/zimu 2013/14 očarala je ljubitelje mode svojim mozaik i pozlaćenim filigranskim detaljima. Ekstravagantna kolekcija naglašava intrigantne detalje, tako da su ove sunčane naočare sa posljednje revije istinska djela umjetnosti sa mozaičkim detaljima i zlatnim okvirima, a elegancija je podignuta na jedan sasvim novi nivo.

KORISNO

Riješite se peruti

Savjeti za njegu kose VAŽNO

jajna i njegovana kosa nešto je čemu svaka žena teži. Neke su zarad lijepe frizure spremne sjedjeti i satima u frizerskim salonima ne bi li dobile lokne kakve gledamo u modnim editorijalima. Ipak, prvi korak ka zdravoj kosi je prepoznavanje svakodnevnih rituala koji negativno utiču na nju i kako ih otkloniti.

Triholog na njujorškoj klinici “Filp Kingsli”Stefan D. Pulen otkrio je tajne čuvanja kose zdravom. Donosimo vam nekoliko važnih stavki čijim će usvajanjem vaša kosa sigurno biti zdravija. Briga o zdravlju Promjene u organizmu često se najprije primijete na vlasištu. Ako ne jedete pravilno, ne spavate dovoljno ili ste konstantno pod stresom, vaša kosa će ispaštati. Zbog toga povedite računa o tome kako se hranite i priuštite sebi barem jedan zdrav i kompletan obrok dnevno. Sušenje kose peškirom Većinu nas su naučili da nakon pranja kosu trebamo temeljno isušiti peškirom, ne bismo li izvukli što više vode iz nje. Problem nastaje što se jakim trljanjem vlasi kose gužvaju i pritom oštećuju. Pulen je to uporedio s njegom odjeće: “Da li biste uzeli peškir i trlja-

li njime majicu od kašmira?” Zato umjesto trljanja kose istu tapkajte lagano tako da peškir primi vodu, a da ne ošteti vlasi. Važno je i da koristite pamučne peškire umjesto onih od poliestera. Četkanje Većina nas često u žurbi nabrzaka prođe četkom kroz kosu, pritom je povlačeći i oštećujući. Još veći je problem kada to radite dok je kosa mokra, jer voda omekšava vlasi koje tada lakše pucaju. Ukoliko imate problema s kosom koja se ponekad zapetlja, nabavite češalj sa širokim zupcima. Njime češljajte kosu i to na način da prvo češljate vrhove i, malo po malo, se penjete prema samom vlasištu. Češalj bi trebalo da klizi kroz kosu bez zapinjanja. Vrući vazduh Kada sušite kosu, izbjegavajte korišćenje maksimalnih temperatu-

ra na fenu. “Koristiti jako vruć vazduh je u redu prvih nekoliko minuta, dok je kosa potpuno mokra, ali kada ga koristite kad je kosa polusuva, iz nje izvlačite i njenu prirodnu vlažnost, čime vlasi ostaju dehidrirane, što će dovesti do suve ispucale kose”, kaže Pullan. Svakodnevno pranje “Svakodnevno šamponiranje uklanja mrtve ćelije, podstiče cirkulaciju vlasišta i uklanja znoj i sebum, time stvarajući zdraviju okolinu za rast kose. Ključ je u korišćenju blagih šampona”, kaže Pulen. Trake na mokroj kosi Trake i ukosnice oštetiće mokru kosu, koja je zbog vlažnosti podložnija pucanju i kidanju. Ako baš morate zavezati mokru kosu, učinite to maramom ili debljom platnenom trakom. Odmor za kosu Ako ste od onih koji uvijek moraju imati besprijekorno dotjeranu frizuru, odaberite jedan dan u nedjelji kada ćete i svojoj kosi, a i sebi priuštiti odmor. Kosi je potreban dan kada neće trpjeti stilizovanje različitim proizvodima, vezanje i izlaganje feniranju.

Ako već dugo muku mučite s peruti i ne znate kako biste je se riješili, možda je vrijeme da isprobate prirodne metode. Uspjeli smo da za vas pronađemo dva stara recepta protiv ovog problema. Čaj od majčine dušice U pola litre vode dodajte dvije kašičice usitnjene majčine dušice, pustite da odstoji, procijedite i ohladite. Pripremljeni čaj umasirajte po temenu jagodicama prstiju ili vaticom, samo pazite da ne grebete teme noktima. Ostavite čaj na kosi nekoliko minuta, a nakon toga temeljno isperite. Nakon ispiranja, tjeme namažite maslinovim uljem i stavite

kapicu za kupanje ili zavežite običnu vrećicu. Ulje ostavite da djeluje pola sata i nakon toga kosu dobro operite blagim šamponom. Crveni luk Ako vam prva metoda ne pruži očekivane rezultate, isprobajte i ovu, možda djelotvorniju, svakako neprijatnijeg mirisa. Crveni luk bogat je sumporom, a sumpor je jako djelotvoran u borbi protiv gljivica koje izazivaju perut. Sve što trebate da učinite je da uzmete glavicu crvenog luka, prepolovite je, istrljajte tjeme i ostavite da djeluje. Nakon desetak minuta isperite kosu. (Cosmopolitan.hr)

PeT NAMIRNIcA

Šta jesti za savršen ten Besprekoran ten je nešto što svaka žena priželjkuje i nastoji da održi. Kako bi u tome uspjele, pripadnice ljepšeg pola troše čitavo bogatstvo na kupovinu raznih pomada, ali Majka Priroda se pobrinula za sve pa trošenje ogromnih količina novca može da padne u zaborav. AVOKADO Ovo je zeleno voće bogato esencijalnim uljima i vitaminima Bkompleksa koji neguju kožu, kako spolja, tako i iznutra. Vitamin B3 posebno je važan za ljepotu i zdravlje kože, a avokado je namirnica koja ga posjeduje u velikim količinama. MANGO Mango sadrži više od 80 odsto dnevne potrebe za vitaminom A, koji održava i obnavlja pore kože. Taj vitamin, takođe, deluje kao antioksidant, što znači da se bori sa slobodnim radikalima koji uzrokuju preuranjeno starenje kože. Osim toga, mango sadrži otprilike svega 70 kalorija po komadu, stoga je odličan ne samo za lice, nego i za liniju. BADEMI Bademi su savršena namirnica za održavanje tena jer su bogati vitaminom E koji hidrira kožu i štiti je od pojave znakova starenja. PEČURKE One obiluju vitaminom B2 koji je važan za održavanje mlado-

likog tena. On na kožu djeluje tako da je obnavlja i uklanja iritacije i crvenilo. LANENO ULJE Nije tajna da su omega 3 kisjeline eliksir zdravlja za kožu, a laneno ulje je jedan od najboljih izvora tih esencijalnih masnih kiselina. Ovo je odlična vijest za sve one koje ne preferiraju riblje specijalitete. Omega 3 masne kisjeline deluju i na smanjenje lučenja sebuma i “otvaranje” pora, zbog čega lice izgleda besprekorno. (24 sata)

34 Žena

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

Muškarci u četrdesetim više varaju Seksualne sklonosti i navike se godinama mijenjaju, u zavisnosti od starosnog doba. 20+ Većina muškaraca ne može, a da ne pomisli na seks svakih nekoliko sati. U tim godinama djevojke i žene su uglavnom buntovne u svojim seksualnim maštarijama. Uglavnom, oba pola dijele podjednake fantazije. Dvadesete su upravo vrijeme kad mladići i djevojke žele da se upuste u eksperimentisanje seksualnih poza. 30+ Tridesete su godine za eksperimentisanje. Gotovo svi 30-godišnjaci i stariji tvrde da su imali seks na otvorenom. Za razliku od tinejdžera, većina osoba iznad 30 godina preferira seks na poluotvorenoj lokaciji poput plaže, vrta, dvorišta, klupe u parku. Smatraju da postoji nešto veoma erotično u tome. Seks pod tušem i u kadi takođe su na vrhu liste najpopularnijih mjesta. Takođe, zločesta i “prljava” zadovoljstva visoko se kotiraju kod 30+ populacije. Vezivanje, povez preko očiju i slične igrarije najbolji su način za eksperimentisanje u seksu. U tridesetima takođe dolazi do stvaranja porodice. Dolaze djeca, stoga i seksualni nagon lagano opada. Ipak, seksološkinja Trejsi Koks u jednoj svojoj knjizi napominje da tokom trudnoće parovi upražnjavaju seks četiri do pet puta mjesečno. Pred porođaj seks prestaje, a period apstinencije traje obično sedam nedjelja nakon porođaja. Šest mjeseci nakon porođaja, parovi se, u prosjeku, seksaju tri puta mjesečno. 40+ Muškarci u ovim godinama počinju da doživljavaju probleme s erekcijom. Istovremeno, ovo su godine kad većina muškaraca ima ljubavne afere i kada su skloni nevjerstvu. Takođe, češće gledaju pornografske filmove i uživaju u seks četovanju preko interneta. (021.rs)

psiHoLoGija

Najčešće greške neefikasnih ljudi

eki ljudi u životu imaju uspjeha, drugi ne. Razlika između njih nije u talentu ili sreći. Razlika je u lošim navikama koje nas ometaju na putu do uspjeha. Evo sedam ključnih navika neefikasnih ljudi.

1. LUTAJU KROZ ŽIVOT Neefikasni ljudi lutaju kroz život bez jasnih ciljeva. Svaki dan počinju bez jasno određenih prioriteta, čisto da ga odrade i da se završi. Oni nemaju liste stvari koje moraju da urade u danu, a ako ih imaju, ignorišu ih. Oni su po cio dan zauzeti, a da ne postižu ništa značajno. Ovakvi ljudi teško prave razliku između detalja i poslova koji moraju brzo i kvalitetno da se završe. Oni ne mjere napredak i ciljeve, jer zapravo nemaju ciljeve. 2. ZADOVOLJAVAJU SE MALIM STVARIMA

seks na prvoM sastanku

Odlika manje pametnih ljudi

Seks na prvom sastanku odlika je manje pametnih i neobrazovanih muškaraca, pokazuju nedavno rađena istraživanja. Univerzitet u Teksasu sproveo je studiju čiji je cilj bio da otkrije koliko muškarci očekuju da će im se “posrećiti” već na prvom sastanku.

Većini zaista i upadne kašika u med, posebno kad se uzmu u obzir podaci da čak 20 odsto ispitanih Amerikanaca dobije seks već na prvom sudaru. Međutim, tih istih 20 odsto pripadnika jačeg pola pokazali su se kao manje pametni i pomalo arogantni muškarci. (telegraf.rs)

I neefikasni ljudi imaju ambicije, ali su one veoma skromne. Oni žele da posao rade dobro, ali sebi ne nameću visoke standarde. Duboko u sebi, znaju da ne ispunjavaju svoje kapacitete, ali prave komproms i biraju uvijek lakši put, za razliku od uspješnih ljudi koji imaju puno samopouzdanja ali su i sami sebi strogi kritičari. 3. IZBJEGAVAJU RIZIK I NELAGODU Ljudi koji više vole da izbjegnu izazove i sa njima i rizik više vole da ostanu u svojoj zoni udobnosti, radeći ono za šta su sigurni da znaju da rade. Oni ne žele da se

okušaju na novim poljima iz straha od neuspjeha. Kako ne bi ispali nesposobni, ne žele da uče nove vještine, nego stalno idu isključivo dobro poznatim putevima. 4. LAKO GUBE PAŽNJU Neefikasni ljudi svoje vrijeme troše na lake i nezahtjevne aktivnosti, izbjegavajući teške i odgovorne stvari koje se na putu ka uspjehu neminovno nameću ljudima. Oni gube vrijeme uz televizor, društvene mreže ili video igrice, iako imaju namjeru da urade i nešto važno. Jednostavno stalno im se dešava da im druge stvari lako odvuku pažnju. 5. NEODLUČNI SU Neuspješni ljudi često izbjegavaju teške izbore i odgovorne odluke. Oni se plaše da ne pogreše i uvijek čekaju da vide šta će dalje da se dešava. Ovako, plašeći se odgovornosti, oni propuštaju

mnogo prilika u životu. 6. NE RAZMIŠLJAJU O LJUDIMA Za razliku od uspješnih ljudi, čije je uspjeh umnogome zasluga kontakata sa pravim ljudima, neuspješni ljudi ne obraćaju mnogo pažnju na druge ljude, ne grade mrežu poznanstava i svoj posao završavaju sami. Ono što mogu da urade sami jedino je na šta su oni spremni, i trude se da ne upućuju druge u svoje planove i projekte. 7. KRIVE DRUGE Neefikasni ljudi imaju dugu listu krivaca i izgovora, koje uvijek krive za sve što u njihovom životu ne valja. Dok uspješni ljudi vladaju svojim životom, neuspješni su ubijeđeni da im sudbina prosto ne dozvoljava da napreduju i lako se mire sa tim, prenosi Portal “Žena”.

Misterija spavanja

Dobar san čuva energiju Razne studije na životinjama i ljudima pokazale su da je san potreban iz više razloga. Smanjuje rizik i povećava efikasnost Sve vrste imaju vreme kada treba da budu aktivne i kada treba da miruju, tako da se razne vrste prilagođavaju svom okruženju na osnovu kog optimiziraju svoje vrijeme neaktivnosti. Studije koje su istraživale navike raznih životinja pokazale su da veliki braon slijepi miš spava 20 sati dnevno i budi se na nekoliko sati u sumrak kako bi lovio. Ukoliko bi proveo više vremena na javi, potrošio bi više energije ali ne bi bio uspješen u lovu i tako bi bio ranjiviji za ostale predatore. Nadmudriti predatore Čak i ako ne spavaju kada njihovi predatori love, neke životinje i dalje mogu da postanu njihove žrtve. San čini životinje tihim i mirnim tokom noći, čime uspješno izbegavaju predatore.

Čuvanje energije Kada je hrana rijetka, i životinje i ljudi moraju da čuvaju energiju. Pošto trošenje kalorija opada tokom sna, neki smatraju da je san dobra taktika očuvanja. San usporava mozak kako bi očuvao energiju. Popravka Kako bi smo popravili tijelo od oštećenja tokom dana, potrebno je da se odmaramo noću. Mnoge funkcije, poput otpuštanja hormo-

na rasa, rasta mišića, sinteze proteina, aktivene su tokom spavanja. Učenje Postoji još mnogo studija koje treba sprovesti kako bi se otkrile sve promjene na mozgu koje se dešavaju tokom sna. U studiji koja je ispitala pamćenje, učesnicima je puštana određena muzika, nakon koje su oni imali izbor da odremaju ili odspavaju. Mala dremka je bolje uticala na memorisanje melodije. (Huffington post)

Žena 35

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

KORISNO

Trikovi koji čuvaju zdravlje

ZA DO K

Apsorbuje teške metale u crijevima i pomaže u njihovom uklanjanju. Pektin se prirodno nalazi u kori i pulpi citrusa (limun, limeta, narandža i grejp), jabukama i šljivama. Voće s visokim nivoom pektina često se koristi u džemovima i marmeladama zbog sposobnosti pretvaranja u gel. A sad ih možete koristiti i u detoksikaciji. Osobe koje žele da očiste organizam mogu kupiti modifikovani pektin citrusa kao dodatak ishrani, a preporučuje se i oboljelima od raka. Naime, neka istraživanja pokazuju da sprje-

čava napredovanje tumora. List korijandera Iz tijela izbacuje živu, olovo i aluminijum. Eterično ulje korijandera se koristi kod probavnih smetnji, za jačanje apetita, smirivanje grčeva, želučanih i crijevnih tegoba. Kombu alge Bogate su alginatima (solima alginične kisjeline) koji upijaju teške metale. Popis vitamina i minerala koje sadrži prilično je dug pa ne čudi da su odlične za jačanje krvi i cijelog organizma. Štite od degenerativnih bolesti, snižavaju nivo holesterola i krvni pritisak, a olakšavaju i probavu. Koloidno srebro Uništava bakterije, viruse i gljivice. Pazite samo na dozu i dužinu upotrebe jer bi prevelike doze mogle trajno promijeniti boju vašeg tena u plavkastu. Medicinski (aktivni) ugljen Za sigurno uklanjanje teških metala isprobajte aktivni ugljen. Ipak, ovdje budite oprezni i ne koristite ga duže od tri dana. U suprotnom može doći do probavnih poremećaja jer medicinski ugljen na sebe veže enzime važne za probavu i vitamine koji zbog toga ne ulaze u cirkulaciju. Bentonit glina Snažno čisti od teških metala, parazita, čestica zagađenja, bakterija, gljivica i virusa. Za oralnu upotrebu kupite glinu u kojoj nema dodanih sastojaka. Maska za lice od bentonit gline posebno je dobra za masnu i problematičnu kožu. I kupke s glinom mogu pomoći. (tportal.hr)

NIKAKO DA SMRŠATE

TO RA

P I TA

Mudrim izborom dodataka u ishrani, riješite se zagađenja u organizmu. Evo kako! Hlorela Ova jestiva zelena alga izbacuje teške metale iz tkiva i onemogućuje reapsorpciju toksina u probavnom traktu. U sasušenom obliku sastoji se od čak 45 posto bjelančevina. Odličan je izvor hlorofila, aminokisjelina, magnezija, gvožđa i minerala u tragovima. Sadrži sve vitamine B, vitamin C, vitamin E, beta-karoten i vlakna. Pektin

Poštovani, Imam problem sa viškom kilograma. U pitanju je 40 kg viška. Odradila sam test tolerancije na hranu i pokušavam se pridržavati toga. Interesuje me da li postoji još nešto na šta bih trebala da obratim pažnju vodeći se eliminisanjem namirnica koje mi nijesu preporučljive? Imam povišene trigliceride (2. 61) i holesterol (5. 5) , povišen pritisak 140/90. Neke namirnice koje smijem jesti po tabeli kose se sa namirnicama koje nijesu dozvoljene za povišene trigliceride. Sve se svodi na neke namirnice koje vrtim u krug. Tako da mi je ozbiljno potreban savjet u vezi toga. Poštovana, Potražite nutricionistu da bi šire o ovome razgovarali, da bi pokušali da nađete adekvatne zamjene, da bi se izmjerili na osnovu čega se određuje konkretni režim ishrane. Ne znamo koliko parametara intolerancije ste ispitivali, pa ako se radi o intoleranciji na mnogo namirnica dijeta se mora sastaviti po principu prihvatanja manje štete. Nadam se da vi pravite razliku, da intolerancija nije razlog gojaznosti, nego je razlog previše hrane - kalorija u poređenju sa nedovoljnim stepenom fizičke aktivnosti.(stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Gladni gen je uzrok viška kilograma

ZAGAĐEN VAZDUH

Smog izaziva infarkt

Istraživanje evropskih naučnika povezalo je prisutnost smoga s većim rizikom od srčanog udara (infarkta), kao i drugih ozbiljnih poteškoća sa zdravljem srca. Podaci koji su korišćeni u studiji prikupljani su tri godine u italijanskom gradu Breši. Pokazalo se da je svako povećanje koncentracije čestica zagađenja u vazduhu za 10 mikrograma bilo povezano sa tri odsto većim brojem hospitali-

zacija zbog infarkta, srčanog zastoja i drugih ozbiljnih poteškoća s kardiovaskularnim sistemom. Negativan uticaj smoga je bio najizraženiji kod osoba starijih od 65 godina i onih koji su već bili bolnički liječeni zbog kardiovaskularnih bolesti. Istraživači na osnovu ovih nalaza pozivaju na sniženje dozvoljenih granica zagađenja vazduha u zemljama EU. (Telegraf. rs / Tanjug)

TAJNA DOBROG IZGLEDA

Šetnjom do vitke linije Put do vitke figure ne mora da bude težak, dovoljno je samo malo da promenite navike, kažu naučnici. Najnovije istraživanje pokazalo je kako bi većina ljudi bila mršavija kad bi jednostavno više stajala. Naime, američki naučnici primijetili su kako velik broj ljudi dnevno sjedi i po 12 sati pa su odlučili da naprave vrlo jednostavno istraživanje. Ljudima koji 8 sati rade sjedeći u stolici zadali su da 3 sata provedu izvršavajući svoje obveze na

nogama. Ova mala promjena dovela je do odličnih rezultata - ispitanici su se osjećali energičnije, izgubili su nekoliko kilograma, a broj otkucaja srca im je porastao. Ukoliko i vi na poslu cio dan sjedite, pauze obavezno provodite šetajući, a pokušajte da se izborite da bar sat vremena svaki dan radite u stojećem položaju. Ako odaberete stajanje umjesto sjedenja na samo 3 sata dnevno, potrošićete 50 kalorija na dan, odnosno ukupno 30 hiljada kalorija za godinu. (index.hr)

TRUDNOĆA

Oprezno sa podizanjem teških stvari i predmeta

Britanski istraživači sa Kembridža otkrili su “gladni gen” za koji vjeruju da je krivac za gojaznost kod mnogih ljudi. Na taj način, oni su identifikovali moguće genetske korijene problema stalnog prejedanja i sporog metabolizma. Naučnici su analizirali DNK preko dve hiljade gojaznih pacijenata i kod određenog broja pronašli su mutaciju gena zvanog KSR2. Ovi ljudi stalno osjećaju glad, a sporije sagorijevaju kalorije od onih ko-

ji nemaju ovu genetsku mutaciju. “Promjene u ishrani i količina fizičke aktivnosti osnov su za porast gojaznosti. Međutim, neke osobe lakše dobijaju na težini nego druge, a ta razlika među ljudima je u velikoj mjeri pod uticajem genetskog faktora”, rekao je istraživač dr Sadaf Faruki. Daljim istraživanjem moglo bi se doći i do toga kako da se liječe gojaznost i druga oboljenja kao što je, na primjer, dijabetes. (Tanjug)

Treba nešto teško da podigneš? Zamoli nekog da to uradi umjesto tebe. U trudnoći ligamenti postaju fleksibilniji, a zglobovi manje stabilni čime se povećava mogućnost povrede. Rastom stomaka težište se premješta niže pa raste pritisak na donji dio leđa koji postaje ugroženiji. Promjena težišta može uzrokovati nedostatak ravnoteže i pada, koji mo-

že biti opasan za majku i deijte. Kada ste trudni, a morate da podignete teži predmet, važno je kako ga podižete: Sagnite se iz koljena, leđa držite ravno i više koristite mišiće nogu od mišića leđa. Ako je teret toliko težak da izaziva ozbiljnije naprezanje, ne podižite ga, nego zamolite nekog drugog za pomoć. (bebac.com)

36 Žena

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

PROBAJTE IH U KUHINJI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Doboš torta

SASTOJCI:

225 g svježeg kr avljeg sira 1/2 čaše ocijeđe ne tunjevine iz konz erve 1/4 čaše majon eza 1 kašičica estra gona malo bibera 1/4 čaše prženi h badema

Šnicle u sosu

Puter mutiti sa šećerom, žumancima, vanilin šećerom i rumom. Postepeno dodavati brašno sa praškom za pecivo i na kraju umućena bjelanca. Masu sipati u odgovarajući kalup i peći na 220 stepeni oko 10 minuta za svaku koru. Napraviti ukupno 7 tankih kora – za svaku koru oko 3 supene kašike tijesta. Skuvati puding od čokolade i staviti da se ohladi. U ohlađeni puding dodati 250 g putera i umutiti dobro mikserom. Svaku koru premazati ovim kremom, osim posljednje. Na kraju preliti tortu karamelom od 300 g šećera koji se prethodno, dok je topao, rasječe na 12 djelova, da bi se torta lakše sjekla.

SASTOJCI:

2,5 dl supe od m esa 1 crvena paprik a 1 luk vlašac 1 kašika brašna 1 ljuta papričic a 2 čena bijelog lu ka nekoliko crnih maslina maslinovo ulje 2 juneće šnicle so

Kuglice od tunjevine Usitniti 225 g sira pa dodati tunjevinu i to promiješati. Zatim dodati majonez, malo bibera i kašičicu estragona. Sve to miješati zajedno dok se ne dobije gusta masa. Napraviti 24 kuglice, zatim uvaljati u pržene bademe. Kuglice od tunjevine ostaviti u frižideru da odstoje minimalno jedan sat prije služenja.

Na zagrijanom maslinovom ulju propržiti šnicle izlupane, posoljene i uvaljane u brašno. Pržiti po 2 minuta sa svake strane. Izvaditi i staviti na toplo mjesto. Na istoj masnoći, na tihoj vatri, pržiti sitno sjeckan vlašac, papriku sečenu na komadiće, ljutu papričicu sječenu na rezance i sitno sjeckan bijeli luk. Zaliti supom i kuvati dalje, takođe na tihoj vatri, dok se sos ne zgusne. Staviti u sos meso, kratko prokuvati i po ukusu dosoliti. Na kraju ubaciti nekoliko crnih maslina.

UKUSNO

Čudne, a ukusne kombinacije

SASTOJCI:

200 g putera 200 g šećera 1 vanilin šećer 4 žumanca 2 kašike ruma 200 g brašna 2 kašičice praš ka za pecivo 4 bjelanca Sastojci za fil: 1 puding od čoko lade 20 g kakaoa 150 g šećera 1/2 l mlijeka 250 g putera

Svi imamo čudne želje i kombinujemo hranu koja nam je ukusna, bez obzira koliko drugima djelovala neukusno. Određene naizgled čudne kombinacije hrane su postale normalne. Evo nekih od tih kombinacija. 1. Pica i preliv sa ukusom Ukoliko volite slaninu, piletinu, brokoli ili sir, ukus pice možete obogatiti tako što ćete je umakati ili premazati nekim od preliva sa ovakvim ukusima. 2. Pomfrit i milkšejk Da li ste neko ko voli kombinaciju slanog i slatkog? Ukoliko jeste, ovo je prava kombinacija za vas. Možda će vam biti čudno u početku, ali poslije prvog umakanja, stalno ćete željeti da jedete pomfrit uz milkšejk. 3. Tortilja čips i krem sir Još jedna kombinacija slanog i slatkastog. Sljedeći put kada vam nestane sos u koji biste umakali tortilja čips, uzmite krem sir. 4. Patlidžan i med Za ovo jednostavno jelo oljuštite i isecite patlidžan na tanke kriške. Stavite kriške u posudu i prelite ih sa dvije šolje mlijeka. Pre-

krijte posudu i držite je u frižideru cijelu noć. U manjoj činiji pomiješajte malo brašna sa kašičicom soli. Zagrejte dvije kašike maslinovog ulja u tiganju na srednje- jakoj vatri i kada se dovoljno zagrije, kriške patlidžana uvaljajte u brašno i potom ih pržite na tiganju dva minuta. Kada to spremite preko patlidžana stavite med i uživajte u ukusnom obroku. 5. Čili i majonez Ova kombinacija je savršena za pljeskavice ili kao preliv za pomfrit. To je naročito dobro ukoliko je čili prejak za vaš ukus pa će ga majonez malo zasladiti. 6. Crna čokolada i parmezan Vjerovali ili ne, za ove dve namirnice su naučnici dokazali da se savršeno uklapaju. Možete da probate da napravite grilovani sendvič od crne čokolade i parmezana umjesto običnog grilovanog kačkavalja. 7. Dinja i pršuta Čudno je, ali postoji nešto u slatkom ukusu dinje koji se miješa sa slanim ukusom pršute. Ovoj kombinaciji možete dodati i mocarelu. (Super žena)

PREPORUKA

Pita od karfiola

Prirodne zamjene za so

Pita koju morate da probate! Karfiol će omekšati tijesto, a pavlaka će naglasiti njegov ukus. Sastojci: 500 g lisnatog tijesta srednja glavica karfiola 2 šargarepe 3 jaja kašičica začina 2 dl kisjele pavlake 1 kašičica sitno isjeckanog peršunovog lista ulje biber so Priprema: Karfiol obariti zajedno sa šar-

So je vjerovatno najviše korišćen začin u kuhinjama širom svijeta i mnogi smatraju da je njegov ukus nezamjenjiv. Mnoge namirnice koje obožavamo se konzervišu popriličnom upotrebom soli. Ipak, so je komponenta zbog koje ljudi obolevaju od raznih bolesti. Mi vam preporučujemo zdrave zamjene. Natrijum je glavni element pronađen u soli, a s druge strane nalazimo ga u većini prirodnih biljaka i začina koje upotrebljavamo u kuhinji na dnevnoj bazi. Cimet je jedan od najstarijih poznatih začina posebno u Indji, Šri Lanki i mnogim drugim djelovima Azije. Cimet je veoma dobra zamena za so, a ima sposobnost da niveliše nivo šećera u krvi i snizi holesterol. Kardamon je odavno poznat kao odlična zamjena za so iako mu je ukus poprilično jak. Bosiljak je takođe poznat kao odlična alternativa za so. Čili u prahu je takođe sjajna zamena za so kojom možete da istaknete ukus jela. Najčešće se koristi u španskoj, meksičkoj i indijskoj kuhinji. Čili jelu daje pikantan ukus, što može da zamjeni so bez ikakvih problema. Lovor je biljka koja se obično do-

garepom u slanoj vodi. Ocijediti i pustiti da se ohladi. Umutiti jaja sa kašikom ulja, dodati začin, pavlaku i peršun, zatim posoliti i pobiberiti, sve dobro izmiješati, pa dodati sitno isječen prokuvani karfiol i šargarepu. U podmazan pleh staviti polovinu tijesta razvijenog u veličini pleha, staviti preko nadjev, pa sve pokriti drugom polovinom tijesta. Premazati pitu razmućenim žumancetom, peći u zagrijanoj rerni, na umjerenoj temperaturi. Služiti pitu dok je topla. Isjeći pitu na kvadrate.

daje u mesna jela. Veoma je aromatičan i slatkast, a u sušenom obliku njegova aroma je još intenzivnija i njegov ukus može bez problema zameniti ukus soli, ali pazite da ne preterate. Bijeli luk u prahu ne samo da može poboljšati ukus jela nego je veoma poželjan i zbog svojih do-

bro poznatih ljekovitih svojstava. Savršen je za pripremu mesa, ribe i tjestenine. Crni biber je, pored soli, sigurno jedan od začina koje u kuvanju najčešće koristimo. Umjesto soli, malo povećajte količinu bibera i dobićete intenzivan i aromatični ukus svog jela. (lifepressmagazin)

SRIJEDA, 30. 10. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Stanovi u Budvi od 35 do 104m2, novi, super luksuzni, uknjiženi, useljivi. Tel.069/017-900

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem jednosoban stan 48m2 i dvosoban 57m2 , novogradnja, Zabjelo, 1m2 1.050 eura. Tel.069/300-775 Prodajem novu kuću, 180m2, kod “Hemomonta” sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

I Povoljno izdajem trosoban stan - sprat kuće sa terasom 12m2. Ima mjesto za parkiranje. Zabjelo, Romanovih 20. Tel.068/564344, 068/431-140 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

IZDAVANJE

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Ulica slobode 64, Podgorica

SOBE

Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394592, 020/623-250

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

POSLOVN I PROSTOR

Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asIzdajem luksuzno namještenu faltirano, 2.800m2, Donja Gogarsonjeru, 32m2, Ulica main- rica. Tel.067/643-397 ski put, iznad autobuske stani- Izdajem poslovni prostor, ce, Budva. Tel.069/566-716 25m2, u Podgorici pogodan za Izdajem jednosoban nena- sve namjene. Tel.068/733-211 mješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

P Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323 Potreban dvosoban ili veći jednosoban prazan stan sa zasebnim ulazom, strujomjerom i dimnjakom - prednost Zabjelo! Tel.067/806-511

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

38 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno. Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814 VOZILA/AUTO DJELOVI

Srijeda, 30. 10. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 NASTAVA

Dajem časove računovodstva za srednjoškolce. Podgorica. Pozvati poslije 17h. Tel.069/405-864 POSAO

RAZNO

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem komadni dnevnu sobu (TV 4 viseća dijela sa polica za knjige) Tel.067/244-166

regal za komoda, staklom, očuvano.

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

Potreban pekar sa iskustvom, Herceg Novi. Tel.069/970-800 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

LIČNO

Momak, 30 godina, upoznao bi usamljenu gospođu-icu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Srijeda, 30. 10. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15. Bar: 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13. Berane: 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen:00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15. Budva: 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55. Budva: 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55. Cetinje: 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30

subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM Film

06:15 08:05 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00

Serija:Tri Hil/r Serija:Karma/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Putnik 57/r Tačno 1 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Kuća od stakla/r 16:10 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Staklena kuća 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:15 Serija:Karma 22:10 Film:Odisej I dio 23:55 Serija:Tri Hil 00:40 Serija: Porodica Kardašijan

PRVA Serija:Odbačena 17.00

06.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 17.05 18.50 19.30 19.55 20.05 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Serija: Zakon i red Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Djevojački institut Radni dan Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red Vijesti

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Ja to tako/r 13:00 Farma uživo 14:40 City 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma uživo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija:Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Bračni sudija 22:00 Dnk 23:30 Teen pleme 23:40 Farma uživo 02:45 City

PINK City 15.50

06:45 09:50 10:00 10:40 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 21:00 22:00 22:15 22:25 23:40 00:25

Boje jutra Serija:Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija:Prija/r Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Kako vrijeme prolazi Serija: Euritmija Vijesti u 10 Sport Serija: Internat Euritmija/r Film:Danas umires/r

VIJESTI Serija: Bandini 13.20

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 22:45 23:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Dobra djevojka Večera kod Džaje/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Neodoljiva Forum Specijalna emisija – Video prilozi za istoriju Crne Gore Forum 5 do 5/r

ATLAS Video prilozi 20.15

TV PREPORUKA ODISEJ Prva 22.10

Homerov ep koji opisuje pustolovine grčkog junaka Odiseja adaptiran je u ovom TV filmu. Nakon završetka desetogodišnjeg Trojanskog rata, Odisej se vraća kući. Nakon što je deset godina bio zarobljen na ostrvu, on plovi morima nastojeći da dosegne obalu svoje otadžbine. Odiseja i njegovu posadu čuva boginja Atena, ali bog mora Posejdon uništava njegov čamac i Odisej jedva preživljava... Uloge: Armand Asant, Greta Skaći, Izabela Roselini

08.30 09.20 11.30 12.00 12.05 12.50 14.15 15.00 16.00 17.00 18.00 20.00 21.10 21.40 22.25 23.10 00.40

Dječiji program: Obala snova Strani dok. program Muzika Vijesti Serija:Univerzum/r Film: Mit/r Dok. program Putevi života/r Serija: Sestra Tereza Serija: Univerzum Odvbojka: Žešov - Budvanska rivijera Vaterpolo: Budva-Jadran Stil Serija: Sestra Tereza Serija:Fleš point Košarka: Njižni-Buducnost voli/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Vaterpolo: Budva-Jadran 20.00

07:00 10:00 10:20 12:00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:30 18:45 19:00 19:50 20.00 21.15 22.15 00.00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se... Ekstremno Toto vijesti Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Žestoko Goleada Svijet sporta Texas Holdem Poker Ekstremno Žestoko Gušteranje/r Svijet sporta/r Grad koji volim/r

777 Zabavni magazin 16.00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Kazneni prostor” 09.45 Gastronomad 10.05 Vesti 10.10 Trag 10.40 Zadnja kuća Srbija 11.05 Vesti 11.15 Svedoci vekova 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.2 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Ubistvo” 13.15 Evronet 13.35 Zapamti me 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bela lađa” 16.55 Moj lični pečat 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.19 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bela lađa” 21.00 Film: “Ko je oteo Megan” 22.35 Vesti 22.40 Serija: “Ubistvo” 23.40 Dnevnik 23.55 Evronet 00.00 Film: “Ničija zemlja” RTS 2 08-23 Plava ptica 08.11 Pink Panter, animirana serija 08.48 Dejvid Atenboro - 60 godina u divljini 09.40 Dosije iks i oks -09.48 -Datum 10.14 e-TV 10.44 Okruženje 11.30 TV mreža 11.55 Staro srpsko pisano nasleđe 12.25 Dvoržak: Simfonija broj 8 13.10 Trezor 14.05 Školski program

14.10-Plava ptica 14.56 Dosije iks i oks 15.04 Ja, mi i drugi 15.45 Vi i Mira Adanja Polak 16.30 To sam ja -17.00 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” 17.55 U svetu 18.20 Beokult 18.50 Na slovo naslovo 19.45 Pink Panter, animirana serija 20.40 Beokult 21.20 Serija: “Elizina kći” 22.20 Film: “Psiho” 00.10 -Dame pevaju HRT 1 07.00 Dobro jutro Hrvatska 09.00 Serija 10.00 Vesti 10.11 Dokumentarni film 11.00 Šta vas žulja 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala”13.20 Reporteri 14.45 Društvena mreža 16.00 Serija: “Hartlend” 17.15 Hrvatska uživo 17.45 Slatko ludilo 18.50 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.30 Dnevnik 20.13 Zagrebačka škola šansone 21.10 Paralele 21.30 Pola ure kulture 22.00 Serija: “Na terapiji” 23.10 Film: “Sto muka”00.55 Koncert: Doris Dragović HRT 2 10.25 Dr Oz 11.55 Serija: “Hotel dvorac Ort” 13.10 Film: “Nasledstvo” 14.45-Serija: “Degrasi” 15.15 Serija: “Tri Hil” 16.30 Školski program 17.15 Mesto pod suncem

07:03 09:15 10:00 11:32 12:00 12:35 13:20 15:50 16:45 16:50 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 21:35 23:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Prolog /r. Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Muzički program Majstor kuhinje /r. MBB Magazin /r. Montena Shop Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r. Muzički program Crtani film /r. PG Raport Info Montena SHOP Istorijske paralele /r. Prolog Ponoćni Info

MONTENA Prolog 23.00

DANAS U GRADU 18.05 Kuvajmo zajedno 18.51 Dr Oz 19.30 Mala TV 20.00 Serija: “Dobra žena” 20.45 Simpsonovi 21.10 Film: “Roki 4” 22.40 Serija: “Lovci na natprirodno” -23.20 Serija: “Kalifornikacija” 00.35 Muzički program HBO 08.00 Film: “Džon Karter” 10.10 Film: “Kupili smo zoološki vrt” 12.10 Film: “Hotel slomljenih srca” 13.45 Film: “Priča o delfinu” 15.35 Film: “Udaren gromom” 16.55 Serija: “Redakcija” 17.55 Film: “Anonimus” 20.05 Film: “Agenti sudbine” 21.50 Serija: “Benši” 22.45 Film: “Izgnanik” 00.25 Film: “Kuća u Bretanji” 02.00 Kejti Morgan - seks kviz FOX LIFE 09.55 Serija: “Očajne domaćice” 10.45 Džejmi Oliver 11.40 Ukrasi moj dom 13.40 Renoviranje od milion dolara 14.35 Kako izgledam 15.30 Džejmi Oliver 16.25 Serija: “Bivši” 18.15 Serija: “Telo je dokaz” 20.55 Serija: “Nova devojka” 21.50 Serija: “Srećno razvedeni” 22.45 Serija: “Očajne domaćice” -23.40 -Serija: “Nova devojka” 00.35 Serija: “Srećno razvedeni” 01.25 Serija: “Džordanino raskršće”

FOX CRIME 12.35 Serija: “Odred za borbu protiv mafije” 13.40 Serija: “Red i zakon” 14.35 Serija: “King” 15.3 Serija: “Slučajni partneri” 16.30 Serija: “Pariski forenzičari”19.50 Serija: “Odred za borbu protiv mafije” 20.55 Serija: “Red i zakon” 21.50 Serija: “Smrt u raju” 22.50 Serija: “Most” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Fiorentina - Juventus 13.00 Fudbal: Arsenal - Borusija Dortmund 15.00 Fudbal, Totenhem TV 17.00 Fudbal Football’s Greatest Managers Fabio Capello 17.30 Fudbal Football’s Greatest Managers Arrigo Sacchi 18.00 Fudbal: Napredak -Radnički Niš 20.00 NFL: Kanzas Siti - Hjuston 22.00 Fudbal, pregled grčke lige 22.30 Fudbal, pregled brazilske lige 23.00 Fudbal, pregled Lige šampiona 00.30 Poker 01.00 NHL: Njujork Rendžers - Filadelfija, prenos 01.30 Fudbal: Benfika – Olimpijakos SPORT KLUB 10.30 Tenis: ATP Masters Pariz, prenos 23.00 Vesti 23.30 NBA otvaranje sezone: LA Lejkers - LA Klipers 01.15 Auto magazin 01.45 Hokej: Medveščak - Admiral 03.30 Fudbal: Real – Sevilja

CINEPLEXX

Mačeta ubija 18:00; 20:00; 22:00; Padaće ćufte 2 3D 16:15; 18:20; Padaće ćufte 2 15:00; 17:00; S/ kidanje 21:00; 23:00; Trka života 18:10; 20:15; 22:20; Vrijeme za ljubav 18:30; 20:45; Vhs 2 19:00; Apokalipsa u Holivudu 17:45; Nosorog Oto 3D 16:30; Gravitacija 3D 19:45; 22:10; Prizivanje zla 22:45; Grozan ja 2 3D 16:00; Grozan ja 2 digital 16:45; Zatvorenici 21:30; Rizična igra 20:30; Štrumpfovi 2 3D sinhronizovano 15:45; KIC BUDO TOMOVIĆ

Sedam dana 20.00