Izdanje 4. decembar 2013.

Page 1

ce 30 nt i

BROJ DANA

51,9

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

miliona eura porasli su prihodi od poreza na dodatu vrijednost u odnosu na prošlu godinu.

SRIJEDA, 4. 11. 2013. BROJ 705/ GODINA III

●3

ZA BROJNE CRNOGORSKE INVESTICIJE ŠANSA STIŽE SA DALEKOG ISTOKA

Kineski bankari donose pare ●Predstavnici jedne od najvećih svjetskih banaka dolaze u pratnji kompanije Power China kako bi razgovarali sa EPCG i Vladom

Milioner Viktor Restis izašao iz pritvora

Godišnjica slavlja straha i strepnje Prvu godišnjicu Vlade obilježio je ambiciozan program, ekonomski problemi i uspješan proces pregovaranja za članstvo u Evropsku uniju. Kompletirana je i pregovaračka struktura koja uključuje 1.300 stručnjaka VIŠI SUD ● 11

Stojković slobodan bez suđenja

●Posjeta uslijedila nakon nedavnog sastanka kineskog i crnogorskog premijera Li Kećijanga i Mila Đukanovića GRČKA ● 2

VLADA ● 5

VLADA NE BRINE ZBOG KAP A ● 9

Rusi traže 100 miliona

MIGRACIJE ● 9

Svaki azilant našu državu dnevno košta 7,5 eura PREMIJER LIGA ● 29

ODLUKA ● 7

Vujanović vratio zakon zbog SDP amandmana

KONKURS ● 5

C

entralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC) pokrenula je u Beču arbitražni postupak protiv Vlade Crne Gore i državnih fondova zbog

povreda uslova Sporazuma o poravnanju KAP-a i traži 100 miliona eura odštete. Vlada tvrdi da su poštovali sve zakone, kao i da su ispunili sve svoje obaveze iz Ugo-

KUP CRNE GORE ● 31

vora o poravnanju, kako one koje se tiču subvencija za električnu energiju, tako i one koje se odnose na kredite po osnovu državnih garancija.

Za sudije Ustavnog suda 19 kandidata

ŽENA KRALJICA SKANDALA ● 23

Dejvid Mojes Mladost i Najzapaženiji asd čeka svoj sadaddas Mogren traže Severinin Everton spas sezone marketing


2

Tema dana

SRIJEDA, 4.12. 2013.

EDITORIJAL

Restis

MILI PRELEVIĆ urednik

ISTJERIVANJE ĐAVOLA

Novinarstvo je najteži i najljepši posao na svijetu. Svaki mladi novinar očekuje da će svojim tekstovima promijeniti svijet. Ja to i sada očekujem, iako je moja mladost davno prošlo vrijeme. Svijet mora da se mijenja, i uvijek treba početi od svog dvorišta, u ovom slučaju - od Crne Gore. Nigdje kao u Crnoj Gori novinari, međutim, ne liče na političare. Mnogi od nas su, kao i oni, umjesto onih koji treba da mijenjaju svijet, istražuju i stvaraju bolje društvo, postali istjerivači đavola. I to rade sa uživanjem i posebnim posvećenjem, kao vukovi koji osjete krv, i idu do kraja, pa i po cijenu da žrtva bude i neko njegov najbliži. Istraživanje, kao krajnji cilj, svodi se na “guglanje” i prenošenja stavova urednika. Urednici su stavove već negdje pokupili i složili se sa političarima da su ti stavovi ispravni i, što je najvažnije, štete “drugoj strani”. A druga strana je, po pravilu, sam đavo. U tu mrežu upada svaki novinar koji nema stav i koji ne traži redakciju koja će mu omogućiti da taj stav plasira publici. A ima takvih redakcija i koje su pelcer novinarske bašte koja tek treba da izraste kod nas. Crnogorsko novinarstvo, nažalost, zahvaljujući istjerivačima đavola, postaje politički projekat željnih vlasti koji publiku pretvara u jednodimenzijalni objekat kratkog pamćenja, od dva do tri dana, mašineriju za glasanje protiv glavnog junaka naslova, ali i mašineriju za podršku nevidljivog dirigenta koji čeka kada će se pojaviti među razdraganom masom, koja je, zahvaljujući svemu i svačemu, izborila promjene. Od novinara se više ne traži ni školovanost, ni pismenost, daleko bilo analitičnost, istinitost i istrajnost. Dovoljno je da ima oštre zube i da želi da istjeruje đavole, ma šta i ko oni bili, i ma ko nas ubijedio da su oni đavoli. Istjerivanje đavola je kratkoročno, vjerovatno, isplativ posao, i lako vas dovodi do “novinarskog vrha” u Crnoj Gori. Dugoročno, ostaviće trajne posljedice i, jednog dana, izazvati osjećaj stida, promašenosti i nedovršenosti. Svi imamo takva iskustva, priznali to ili ne. I to nije karijera novinara, već istjerivača đavola. Nažalost, danas u Crnoj Gori novinari rade kao rudari - za nekog, svojataju tuđe stavove, pričaju tuđe priče, ne slažu se sa sopstvenim mišljenjem i konstantno istjeruju đavola. Tako se ne mijenja svijet. Tako se istjerivanjem jednog stvara drugi đavo. Ali nije sve tako crno. Ima u Crnoj Gori novinara i medija koji ne istjeruju đavole po svaku cijenu. Oni će pobijediti đavolje novinarstvo i staviti se “istini u službu”. I mi stariji, koji smo iskusili sve i svašta, treba da im se predamo i da im se pridružimo. Ja već jesam.

Meteo 06:53 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More ujutru umjereno, tokom dana malo talasasto. Vjetar ujutru Nikšić jugoistoku pojačan sjeveroistočni, Kolašin tokom dana uglavnom slab Žabljak sjeverni na otvorenom Pljevlja sjeverozapadni. Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Pretežno sunčano i malo toplije, ujutru na sjeveru po kotlinama i dolinama hladno sa maglom koja će se ponegdje zadržati tokom većeg dijela dana.

Danas

Sjutra

min oC max oC

5 6 7 6 5 -5 -10 -9 -11 -6

SJUTRA

15 16 17 17 16 13 7 7 5 6

min oC max oC

4 5 6 6 5 -1 -6 -3 -6 -2

15 15 17 18 17 11 4 3 2 5

Pretežno sunčano na sjeveru blagi pad temperature, ujutru na sjeveru po kotlinama i dolinama hladno sa maglom koja će se ponegdje zadržati tokom većeg dijela dana.

GRČKA

Viktor Restis na slobodi

Grčki brodovlasnik Viktor Restis (45), optužen u slučaju davanja loših kredita FBB banke, pušten je iz istražnog zatvora i do kraja procesa braniće se sa slobode, saopštili su grčki sudski organi. Nadležni istražni sudija prihvatio je žalbu optuženog u slučaju loši krediti FBB banke i naredio zamjenu boravka u istražnom zatvoru odbranom sa slobode. Restis, koji posjeduje trgovačku flotu, uhapšen je u julu ove godine pod sumnjom da je, kao predsjednik Upravnog odbora, koristio uticaj u FBB banci da bi obezbijedio kredite za osobe i kompanije sa kojima je povezan. Restisovi advokati Majkl Dimitrakopoulos i Tanasis Kanelopoulos saopštili su da je ovo pravedno rješenje, jer su nove činjenice, podaci i proceduralni koraci uticali da grčki brodovlasnik bude pušten iz istražnog zatvora. “Viktor Restis će, nakon što je oslobođen, odgovorno nastojati da do kraja dokaže svoju nevinost i istovremeno će nastaviti, zajedno sa hiljadama zaposlenih, svoje poslovne aktivnosti u Grčkoj i inostranstvu”, saopštili su advokati. U Grčkoj je saopšteno da je on lično optužen da je od FBB dobio kredit od 5,8 miliona eura preko holding kompanije u vlasništvu Restisa i nje-

gove porodice. Inače, Restis je već platio sporne kredite u ukupnom iznosu oko 22 miliona eura i oko 1,1 milion dolara. Tužilac je saopštio da su tako otklonjene posljedice eventualnih loših kredita, a pošto više ne postoji sumnja da će pobjeći ili počiniti nova krivična djela, ovaj poznati grčki biznismen je pušten kući. Naravno, Restis neće moći do okončanja istrage da napušta zemlju i moraće da se redovno javlja svakog mjeseca istražnim organima. Hapšenje ovog biznismena iskoristili su neki mediji kao što su Vijesti i Monitor, da Restisa povežu sa Dnevnim novinama, bez ikakvog utemeljenja, jer jedina veza našeg lista i Restisa je što je i naš partner Grk. I ove dezinformacije su planirane i saopštavane iz samo jednog centra koji se i na taj način bori protiv njihove najjače konkurencije, a to su Dnevne novine. Na njihovu žalost, svima u Crnoj Gori je sasvim jasno da su Dnevne novine medij koji se bavi istinitim informisanjem javnosti i one će istrajati na tom putu. Inače, Restis je odbacio optužbe prilikom pojavljivanja pred tužiocem u julu ove godine. “Hapšenje Restisa bilo je veliko iznenađenje za brodsku industriju

Posjeduje 267 tankera i 65 brodova Restis je jedan od najpoznatijih grčkih biznismena i preduzetnika. Krediti koji su predmet istrage navodno uključuju kompanije povezane sa njegovim širokim komercijalnim interesima. Ovaj grčki biznismen je šesti najveći grčki brodovlasnik i posjeduje oko 92 broda. Flota sadrži oko 267 tankera i 65 brodova za prevoz rasutog tereta. – on je veliki igrač u tom sektoru”, rekao je medijima jedan zvaničnik industrije, koja obezbjeđuje oko pet odsto BDP-a. Bogati grčki brodovlasnici, koji kontrolišu oko 15 odsto globalne flote, decenijama uživaju povoljne poreske uslove, plaćajući porez na nosivost broda umjesto na profit. Od izbijanja krize su se našli na meti medijskih grupa i ljevičarske opozicije, koji ih optužuju da izbjegavaju snošenje tereta štednje. Ml. P.

GUSINJE

Investicija dijaspore 400.000 eura Fondacija “Gusinje” iz Njujorka kupila fabriku Titeks u tom gradu Nedostatak stranih investicija u Crnoj Gori, koji je posebno izražen u posljednje dvije godine, kao da je bio povod crnogorskim biznismenima koji žive u inostranstvu da kapital počnu ulagati u zemlju odakle potiču. Najbolji primjer je grupa biznismena, okupljenih oko fondacije Gusinje u Njujorku, koji su prošlog mjeseca kupili fabriku Titeks u Gusinju, za 399.000 eura. Jedan od biznismena koji je učestvovao u kupovini fabrike je i Refik Radončić, koji je i predsjednik crnogorske kuće u Njujorku. On je u izjavi Dnevnim novinama kazao da je Gusinje interesantno investitorima, a kako navodi, još veće investicije treba očekivati kada Gusinje dobije status opštine. “Gusinje je izuzetno interesantno investitorima tim prije što posjeduje izvanredne potencijale kao što su

Gusinje voda, zdrava hrana i druge stvari. Grupa ljudi, uspješnih biznismena u Njujorku je kupila fabriku i sad predstoji sagledavanje mogućnosti i šansi za stavljanje iste u pogon. Trenutno se radi na razvojnim planovima šta i kako bi se moglo u pomenutoj

U startu 30 zaposlenih Radončić smatra da što se tiče zapošljavanja, u početku se može zaposliti 25-30 ljudi. “Ako bi se obim posla povećao, utoliko bi bila i veća potreba za radnicima. Treba istaći da je Gusinje dosta u investicionom ulaganju zapostavljeno, pa vjerujemo da bi se dobijanjem opštine Gusinje stvorile i bolje pret-

postavke i otklonile određene biznis barijere. Tim opštine Gusinje biće posvećeniji dovođenju stranih investitora, a nama bi bilo dovoljno kada bi svi uspješni Gusinjani, kojih je širom svijeta zaista puno, uložili i organizovali biznis alijansu koja bi za cilj imala da sagledava mogućnosti ulaganja”, jasan je Radončić.

fabrici proizvoditi s obzirom da ima tri nezavisne proizvodne hale, tako da se može nekoliko programa i proizvodnih linija osmisliti. Trenutno postoje dvije ideje, jedna se tiče brendiranja zdrave hrane, gdje bi se cijela regija umrežila i imala organizovan otkup i tako bi se dalje zdrava hrana brendirala, pakovala i distribuirala. Druga mogućnost je PVC ambalaža i PVC stolarija, za šta trenutno sagledavamo mogućnosti da se ista distibuira u zemlje Evropske unije”, kaže Radončić i napominje da je druga varijanta u ovom trenutku realnija. Inače, dobijanjem statusa opštine Gusinje i povezivanjem putnog pravca do Podgorice, smanjili bi se izdaci u transportu i tako bi privrednici iz Gusinja postali konkurentni na mnogim tržištima, mišljenja je Radončić. A.O.


Tema dana

SRIJEDA, 4.12. 2013.

3

ŠANSA I TEST

Bankarski gigant dolazi u Crnu Goru

Bank of China dolazi u pratnji kompanije Power China kako bi razgovarali sa EPCG i Vladom o drugom bloku TE i ostalim potencijalim projektima Predstavnici Bank of China, nekadašnje Kineske centralne banke, a danas druge najveće komercijalne banke u Kini i jedne od 10 najvećih na svijetu, stižu ove sedmice u posjetu Crnoj Gori, saznaju Dnevne novine. Taj bankarski gigant, doći će u pratnji kompanije Power China, kako bi razgovarali sa predstavnicima Elektroprivrede i Vlade o projektu Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja i ostalom potencijalnim projektima. Nakon ICBC, najveće banke na svijetu, i Bank of China je iskazala interesovanje da se uključi u projekat izgradnje Pljevlja II kroz saradnju sa Power China korporacijom, koja je u partnerstvu sa nekoliko evropskih kompanija krajem oktobra dostavila ponudu za gradnju drugog bloka. Ova posjeta i sastanak uslijedili su nakon nedavnog sastanka u Bukureštu, kineskog premijera Li Kećijanga sa predsjednicima Vlade 16 država istočne i centralne Evrope, kojem je prisustvovao i premijer Milo Đukanović. Kećijang je tada promovisao finansiranje projekata u jugoistočnoj Evropi od Kine fondom u iznosu od deset milijardi dolara. Riječ je o preferencijalnoj kreditnoj liniji koja se zasniva na državnim garancijama i kineskoj EXIM banci. U tom svijetlu posebno ohrabruje što su navedene ICBC i Bank of China - komercijalne banke, koje u Crnu Goru dolaze da analiziraju komercijalne održive projekte za koje ne bi tražili državne garancije. Njihov dolazak je velika šansa, a ujedno i test za Crnu Goru. Investicije u oblasti energetike jako su bitne za ekonomiju Crne Gore. Bonitetna agencija Standard and Poor’s (S&P) nedavno je

Predstavnici Bank of China posjetiće do kraja sedmice Crnu Goru

Ni riječ o porezima Na juče održanoj sjednici Komisije za ekonomsku politiku (KEP) nije bilo ni riječi o izmjenama i dopunama Zakona o taksama koje je Vlada pripremila, saznaju Dnevne novine. Iz KEP-a je Dnevnim novinama saopšteno da će novi modeli oporezivanja biti razmatrani na nekoj od narednih sjednica. Kako su ranije pisali mediji, izmjenama zakona trebalo bi da se ukine taksa od jedan euro mjesečno po kartici, a trebalo bi da stupi novi model oporezivanja koji će se odnositi najvjerovatnije na mjesečne račune koji iznose preko 10 eura.

Nastavak saradnje

u svom novom izvještaju poručila da bi jedan ili dva velika investiciona projekta mogla znatno uticati na ekonomiju Crne Gore. Projekti koji bi mogli poboljšati situaciju su izgradnja podmorskog električnog kabla prema Italiji i izgradnja drugog bloka Termoelektrane “Pljevlja”. Inače, Vlada naredne godine planira da se za finansiranje izgradnje auto-puta Podgorica – Kolašin zadužiti kod kineske Exim banke ili druge finansijske inititucije do 800 miliona eura. Od tog iznosa 100 miliona eura će biti efektivno u narednoj godi-

BOKSTI

Kina troši 27 milijardi dolara na povećanje proizvodnje energije Vlada Kine planira da ove godine utroši 27 milijardi dolara na promovisanje štednje energije, smanjenje emisije štetnih gasova i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije. Ova zemlja planira da podstiče veće korišćenje energetne. Exim banka je ponudila Vladi grejs period od pet godina na kredit sa godišnjom kamatom od dva

ski efikasnih izvora i proizvodnje električne energije uz niske emisije ili bez emisije štetnih gasava, ako što su solarne elektrane i elektrane na vjetar. Peking takođe želi da ubrza razvoj obnovljive energije, kao što su električni ili hibridni automobili. odsto i rokom otplate od 20 godina, koja uz određene rizike kamata može da poraste. I.C.-N.U.

Predstavnici centralnih banaka Crne Gore i Njemačke dogovorili su nastavak saradnje u oblasti upravljanja međunarodnim rezervama, finansijske stabilnosti i platnog prometa. U saopštenju CBCG se navodi da je dogovorena detaljna saradnja u oblasti upravljanja međunarodnim rezervama, istraživanju u statistici i oblasti platnog prometa čije konkretne rezultate treba očekivati već početkom naredne godine. Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Milojica Dakić juče se u Frankfurtu sastao sa predsjednikom Dojče Bundesbanke, Jens Vidmenom kako bi razgovarali o unapređenju inače uspješne saradnje dvije institucije.

SKUPŠTINA-ŽUGIĆ

Krajem sedmice Carinski dug visok i naplativ početak proizvodnje Proizvodnja u nikšićkim Rudnicima boksita trebalo bi ponovo da počne krajem ove ili početkom naredne sedmice, kazali su za DN predsjednici Samostalnog i Sindikata radnika Rudnika Borislav Bojanović i Ilija Đilas. “Sve je spremno za početak prizvodnje. Ostale su samo još tehničke stvari da se završe, kao što je nabavka hrane i obezbjeđenje prevoza za radnike. Nadamo se da će stečajni upravnik pokrenuti proizvodnju najkasnije krajem ove ili početkom naredne sedmice”, rekao je Bojanović. Predstavnici Sindikata radnika i juče su imali sastanak sa stečajnim upravnikom Zoranom Cicmilom koji ih je, kako je potvrdio za DN Đilas, informisao o detaljima pokretanja proizvodnje. “Pripreme su u toku. Ovih dana očekujemo pokretanje proizvodnje”, istako je Đilas. Sindikalci nijesu razgovarali sa stečajnim upravnikom o planu reorganizacije jer, kako su nam kazali, za to ima vremena i to će pita-

nje ubrzo doći na dnevni red. Radnici nikšićkih Boksita 28. novembra prekinuli su blokadu upravne zgrade i izvoza rude nakon sastanka sa predsjednikom Privrednog suda Draganom Rakočevićem. Oba sindikata pristala su na predlog Rakočevića da oni kao povjerioci pokrenu proizvodnju, na osnovu čega bi se ponovo uposlili svi radnici Boksita. Kako je tada sindikalcima objasnio predsjednik Privrednog suda, oni kao povjerioci po zakonu o stečaju, imaju pravo da pokrenu proizvodnju i taj posao sada će biti urađen pod rukovodstvom novoimenovanog stečajnog upravnika Cicmila. U Boksite je stečaj uveden 19. novembra, a svi radnici su ostali bez posla. Radnici tvrde da nijesu primili 13 zarada, zbog čega su na rubu egzistencije, a od nadležnih u državi traže povezivanje radnog staža, koji nije uplaćivan od 2009. godine, kao i da se omogući penzionisanje oko 100 zaposlenih koji imaju oko 35 godina staža. M.Rovčanin

Carinski dug, iako može djelovati visok, naplativ je preko 95 odsto i obezbijeđen garancijama, saopštio je ministar finansija Radoje Žugić, dodajući da će to Ministarstvo učiniti sve da kroz naplatu doprinese snaženju likvidnosti javnih finansija. “Uprava carina je 1. jula objavila prvu listu carinskih dužnika, a prije oko 20 dana je to ponovila. Nastojaćemo u narednom periodu još češće i transparentnije da radimo na carinskom dugu”, rekao je Žugić juče u skupštinskoj raspravi o Predlogu izmjena i dopuna Carinskog zakona čiji je cilj usaglašavanje sa novim evropskim direktivama. Na primjedbu poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandra Damjanovića da bi na zakon trebalo djelovati amandmanom koji bi u suštinskom smislu izbrisao mogućnost da se od carina oslobode slobodne carinske prodavnice, Žugić je kazao da je to predmet posebne pažnje Ministarstva koji je, prije svega, uzrokovan određenim nepravilnostima u dijelu tog rada. Damjanović je pitao i da li se raz-

Žugić mišlja o tome da Poreska i Uprava carina budu samostalne državne uprave, a ne kao sada pod okriljem Ministarstva, Žugić je kazao da Poreska i Uprava carina moraju jačati svoje kapacitete. Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore pitao je zašto do sada nije

naplaćen carinski dug ako je naplativo 95 odsto i da li je to svjesno urađeno dok se ne usvoji zakon o otpisu kamata na carinske i poreske obaveze. “Da li to ima veze sa Podgorièkim modelom? Da li postoje kompanije kojima æe država otpisati carinski i poreski dug da bi one vratile kredite komercijalnim bankama?”, pitao je Bojanić. Skupštinsko zasijedanje nastaviće se danas. Ukupan carinski dug, prema podacima Uprave carina koji su objavljeni 17. novembra, iznosi oko 38,9 miliona eura, a najveći dužnici su Elektroprivreda, Montenegro erlajns, Kombinat aluminijuma (KAP), Vektra i Željeznička infrastruktura (ŽICG). Prema novoj listi carinskih dužnika, kojima je rok plaćanja potraživanja istekao 1. oktobra, EPCG duguje oko 29 miliona eura, Montenegro erlajns 5,79 miliona, KAP 1,19 miliona, Vektra oko 788,75 hiljada, a ŽICG 620,9 hiljada. Uprava carina listu carinskih dužnika objavljuje kvartalno, paralelno sa objavljivanjem liste poreskih dužnika. I.B.


4

Politika

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Atina

BRISEL

File: Rezultati moraju biti bolji File

DIPLOMATIJA

Popović ambasador u Grčkoj Predsjednik Grčke Karlos Papuljas dao je saglasnost za imenovanje Petra Popovića za novog opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Atini, saznaju Dnevne novine. Popović će na toj funkciji zamijeniti dosadašnjeg ambasadora u Grčkoj Iva Armenka, koji je i nerezidentni ambasador Crne Gore na Kipru. Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore Armenka je imenovalo u oktobru 2010. godine. Popović se u posljednje vrijeme bavio novinarstvom. Dugo je boravio u Americi, po struci je ekonomista. Urednik je emisije MBB (Montena Business Broadcasting) koja se na TV Montena realizuje u saradnji sa,

Popović kako je navedeno na sajtu te televizije, američkom kompanijom New York Trade & Development Corporation (NYTD). Inače, i ambasadoru u Srbiji Igoru Jovoviću ističe mandat

krajem ove godine, a neki mediji su objavili da će na njegovo mjesto doći sadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Već u prvoj polovini iduće godine ističe mandat i ambasadoru Crne Gore u Turskoj Ramu Braliću, u Makedoniji Dušanu Mrdoviću, u Misiji Ujedinjenih nacija u Njujorku Miloradu Šćepanoviću, u Italiji Vojinu Vlahoviću i Bosni i Hercegovini Draganu Đuroviću. Takođe, u drugoj polovini naredne godine moguće su i promjene ambasadora Irene Radović u Francuskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je sada Srđan Darmanović, i Ljubiši Peroviću u Misiji UN-a u Ženevi. Ml. P.

KOLEGIJUM SKUPŠTINE

Pozitivnoj nije pomogao ni Krivokapić Pozitivna razočarana: Bojanić na sjednici kolegijuma

Evropski komesar za proširenje Štefan File pohvalio je dosadašnji put Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali je upozorio da napredak u pregovorima o vladavini prava treba da bude praćen i rezultatima na terenu. File smatra da su pregovori uspješni, ali da rezultati na terenu moraju biti bolji. On je učestvovao na konferenciji o proširenju EU, koja je počela u Briselu, a koju je organizovala nevladina organizacija Prijatelji Evrope. Prema njegovim riječima, Evropska komisija je već sada spremna za pregovore o pridruživanju sa Srbijom i oni će početi najkasnije u januaru. File se osvrnuo i na ostale zemlje kandidate. On je pohvalio i Crnu Goru, ali je kazao da “napredak u pregovorima o vladavini prava treba da bude praćen napretkom na terenu, što u Crnoj Gori nije uvijek slučaj”.

Kako je rekao, Albanija je ove godine ostvarila impresivan napredak, a sinoć je, na sastanku sa liderima Bosne i Hercegovine u Pragu, došlo do “izvjesnog pomaka, na kome treba još da se radi”. On je priznao da u procesu proširenja ima teškoća i ukazao da je to zbog toga što pojedine zemlje članice “ne vide širu sliku”. “U Velikoj Britaniji imamo primjer kako se zbog procesa proširenja promijenio stav prema EU.” File se požalio i na to što zemlje članice iz godine u godinu odbijaju da počnu pregovore sa Makedonijom i pored preporuka Komisije. “Ne vidim mnogo smisla da stalno predlažemo istu stvar”, rekao je on, dodajući da zemlje članice treba konačno da se izjasne šta treba da se desi kako bi pregovori sa Makedonijom konačno počeli. J.Đ.

LUKŠIĆ NA SAMITU

Nema investicija bez dobre saradnje

Kolegijum predsjednika parlamenta na jučerašnjoj sjednici ponovo nije donio jednoglasnu odluku da osudi verbalni sukob premijera Mila Đukanovića sa poslanicima Pozitivne Crne Gore. Kolegijum je juče ponovo razmatrao zahtjev poslanika Pozitivne, koji su tražili da to tijelo osudi ponašanje Đukanovića na posljednjoj sjednici parlamenta, kada je, kako su naveli, njihovog predstavnika Dritana Abazovića nazivao budalom i bitangom i pozivao ga na fizički obračun. Šef poslaničkog kluba Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kazao je da je zahtjev Pozitivne ponovo razmatran jer prethodnoj sjednici Kolegijuma nijesu prisustvovali predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i predstavnici pojedinih stranaka. Bojanić je kazao da Krivokapić juče nije želio da se izjasni o zahtjevu

Pozitivne, jer nije prisustvovao premijerskom satu. “Krivokapić mi je ličio na poslovično neobaviještenog bivšeg predsjednika Jugoslavije Vojislava Koštunicu, jer je kazao da neće da se izjasni o osudi jer nije prisustvovao premijerskom satu” , rekao je Bojanić novinarima nakon sjednice Kolegijuma. On je dodao da predstavnik kluba Socijaldemokratske partije nije htio da se izjasni o osudi Đukanovića jer, kako je naveo, smatraju da Kolegijum ne može da donosi takvu odluku jer to nije u njegovoj nadležnosti. “Ne znam ko bi mogao da bude nadležan više od Kolegijuma, a Krivokapić je odbio da se izjasni o osudi, za razliku od parlamentaraca iz Evropskog parlamenta, koji su, iako nijesu bili tu, vidjeli šta se desilo i stali su u zaštitu parlamenta i poslanika, dok Krivokapić nije našao za shodno da to učini”, kazao je

Bojanić. On je podsjetio da su na prethodnoj sjednici Kolegijuma zahjev Pozitivne podržale njihove kolege iz opozicije, navodeći da su danas iz Bošnjačke stranke saopštili da osuđuju ponašanje Đukanovića, ali neće da potpišu njegovu osudu, jer to treba razmatrati u širem kontekstu. Bojanić je rekao da su ostale manjinske stranke i Liberalna partija saopštile da neće da osuđuju ponašanje Đukanovića tokom posljednjeg premijerskog sata. Upitan da li će poslanici Pozitivne ubuduće bojkotovati sjednice parlamenta posvećene premijerskom satu, Bojanić je rekao da će javnost vidjeti reakciju te stranke. “Premijerski sat biće održan 18. decembra i vidjećete našu reakciju tada, da ne bih unaprijed nagovještavao naše namjere”, zaključio je Bojanić. J.Đ.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić učestvovao je u Briselu na Samitu evropske politike “Zapadni Balkan - Brzi kolosijek, spori kolosijek”, u organizaciji Friends of Europe. Na Samitu, koji je otvorio Štefan File, evropski komesar za proširenje, učestvovali su i šefovi diplomatija Makedonije, Albanije, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju i poslanici Evropskog parlamenta. U fokusu panela na kojem je govorio potpredsjednik Lukšić bile su aktivnosti koje zemlje zapadnog Balkana preduzimaju u kontekstu prevazilaženja uticaja ekonomske krize na nacionalne ekonomije, te ostvarivanja ekonomskog rasta. Ocjenjujući da je rast prije ekonomske krize bio neodrživ, u cilju pronalaženja adekvatnih rješenja kao odgovor na posljedice koje je kriza ostavila, Lukšić je istakao da je potrebno sagledati nacionalnu i regionalnu agendu. Od ključne važnosti su integracioni procesi čiji je cilj stvaranje dugoročnih preduslova za postizanje napretka kroz razvoj institucija i jačanje vladavine prava, uz mjere koje se preduzimaju u oblasti sprovođenja strukturnih reformi, unapređenja poslovnog ambijenta i ekonomskog upravljanja. Lukšić je posebno ukazao na potrebu snaž-

Lukšić nijeg regionalnog povezivanja država zapadnog Balkana u oblasti infrastrukture, zajedničkih aktivnosti na smanjenju poslovnih barijera, te oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, što utiče na veću investicionu atraktivnost ovih država, posebno imajući u vidu da su ekonomije zemalja regiona i dalje zavisne od stranih direktnih investicija. U tom kontekstu, Lukšić je ukazao i na očekivanje većeg priliva investicija iz zemalja EU. A.O.


Politika

SRIJEDA, 4.12. 2013.

PRVA GODINA MANDATA

Godišnjica slavlja, straha i strepnje

5

Puno posla za premijera i ministre: Sa sjednice Vlade

Dalji nastavak rada i opstanak Vlade zavisiće isključivo od SDP-a, smatraju politički analitičari Nemanja Lacman

P

rvu godišnjicu Vlade Mila Đukanovića obilježio je ambiciozan program, ekonomski problemi, sukobi unutar vladajuće koalicije i proces pregovaranja za članstvo u Evropskoj uniji, saglasni su politički analitičari. U oblasti evropskih integracija završen je proces skrininga koji predstavlja prvu fazu pristupnih pregovora. Kompletirana je i pregovaračka struktura koja uključuje 1.300 stručnjaka iz različitih društvenih sfera.

Na današnji dan prošle godine formirana je Vlada Crne Gore, na čijem čelu je sedmi put Milo Đukanović. Premijerov kabinet ima četiri potpredsjednika i 14 ministara, od kojih je šest novih, u odnosu na prethodnu Vladu Igora Lukšića. Novu Vladu Crne Gore, koju su formirali Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa i dvije albanske nacionalne stranke podržalo je 44 poslanika, 26 su bila protiv, a jedan je bio uzdržan. Nakon formiranja Vlade Đukanović je obećao da će prioriteti biti učlanjenje u NATO, nastavak evropskih integracija i poboljšanje životnog standarda, a borba protiv korupcije i organizovanog kriminala biće u posebnom fokusu. Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) su Dnevnim novinama saopštili da je u

prethodnoj godini uspješno održan kontinuitet intenzivne vanjskopolitičke aktivnosti, te da smo nastavili da razvijamo dobre bilateralne odnose sa susjedima, članicama EU i NATO i nizom najrazvijenijih država svijeta. “U oblasti evropskih integracija završili smo proces skrininga koji predstavlja prvu fazu pristupnih pregovora. Otvorili smo i privremeno zatvorili poglavlja nauke i istraživanja i obrazovanja i kulture. Kompletirana je pregovaračka struktura koja uključuje 1.300 stručnjaka iz različitih društvenih sfera. Donijeli smo akcione planove za poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost i time stvorili pretpostavke za otvaranje tih i nekoliko drugih poglavlja”, saopšteno je iz MVPEI. Takođe iz MVPEI je sapšteno da se privodi kraju izrada programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji

za period 2014-2018. godine, a započete su i aktivnosti na pripremi Komunikacione strategije o informisanju javnosti o EU i pripremama CG za članstvo za isti period. “Postignut je dalji progres i na planu ostvarivanja članstva u NATO. Crna Gora je održala kontinuitet reformi u ključnim oblastima, napravila opipljiv napredak u proteklom ciklusu Akcionog plana za članstvo (MAP) ipočela sprovođenje IV godišnjeg Akcionog plana”, kazali su iz MVPEI. ● Nastavak rada vlade zavisiće od sdP-a Politički analitičar Vladimir Jovanović najviše zamjerki na račun rada Vlade u proteklih godinu dana ima zbog navodne slabe borbe protiv korupcije i kriminala. “Za sada je ova Vlada Mila Đukanovića jasno pokazala nedostatak političke volje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, tako da izobilje izvještaja o napretku Crne Gore na putu ka EU za mene predstavlja farsu u kojoj određenu ulogu igraju i zvaničnici EU”, rekao je Jovanović. Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore se tokom prve godine suočavala sa obiljem problema, posebno na ekonomskom planu, tako da paklenu godišnjicu neće slaviti ve-

MVPEI: Mnogo urađeno za godinu Crna Gora je, kao jedina zemlja regiona koja u ovom trenutku vodi pregovore o članstvu u EU, pokrenula je dalje promovisanje regionalne saradnje u cilju jačanja evropske perspektive Regiona zemalja regiona koje još nijesu postale članice EU, saopšteno je iz MVPEI. liki broj građana koji su kroz poreze bili primorani da doprinesu državnoj politici DPS-SDP. “Što se tiče predviđanja budućnosti ovog saziva Vlade moram ukazati da se ovaj saziv nagomilan raznim političkim i ekonomskim problemima koji pogađaju Crnu Goru, nekako izborio za opstanak tokom prve godine. Da li će to uspjeti i u narednom periodu zavisiće od SDP-a koji će se narednih mjeseci morati usmjeriti ili ka građanima i njihovim interesima ili ka politici DPS-a”, zaključio je Jovanović. ● isti ljudi 20 godiNa vode državu Godina dana nije puno vremena kad imamo u vidu prethodno stanje, jer su svi problemi sa kojima se suo-

“Suština inicijative koja ima za cilj zajedničko djelovanje je zajednički nastup u oblasti infrastrukture, smanjivanje transakcionih troškova za građane i privredu i dalja regionalna saradnja u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala”, rekli su iz MVPEI.

čava Vlada naslijeđeni, prokomentarisao je za DN politički analitičar Andrija Đukanović. “Uzgred, ovo je Vlada kontinuiteta, skoro isti ljudi već dvije decenije vode zemlju. Uzrok su mnogih problema. Nije realno očekivati da Vlada riješi probleme za godinu kad neke od njih ne rješava dvije decenije. Na primjer, Kombinat aluminijuma i slični problemi”, istakao je Đukanovići dodao da Vlada nije za godinu mogla puno da uradi. “Problemi su zapuštani godinama i zahtijevaće vrijeme, ali i neke teške odluke koje sa sobom nose sukob interesa. To je ono što će bit ključ u integraciji jer postoje indicije da su zapravo mnogi na vrhu vlasti meta svih mjera i akcija predviđenih poglavljem 23”, zaključio je Đukanović.

ISTRAŽIVANJE

BERANE

O skraćenju mandata Crna Gora među najmanje korumpiranim zemljama 11. decembra Na zahtjev odbornika SNP-a, predsjednik SO Berane, Samir Agović za 11. decembar zakazao je sjednicu na kojoj će se odbornici lokalnog parlamenta izjasniti o skraćenju mandata beranske skupštine. Razlog za skraćenje mandata je taj što u SO Berane trenutno dužnost vrši i pet odbornika sa teritorije novoformirane opštine Petnjica, koji će ubrzo početi u toj opštini. Predsjednik SO Berane i šef odbora DPS-a u Petnjici Samir Agović kazao je da će on, kao i odbornici sa prostora Petnjice Muslija Kalić, Erol Muratović i Izet Škrijelj, na sljedećoj sjednici podnijeti ostavku na mjesto odbornika u SO Berane. Kazao je da će to najvjerovatnije uraditi i odbornik SDP-a Hazbo Ćeman. “Odbornici iz petnjičkog kraja podnijeće na zakazanoj sjednici ostavke na mjesta koje su zauzimali u SO Berane. Da li će na toj sjednici doći do njihove zamjene meni još nije poznato”, istakao je Agović. Predsjednik Opštine Berane Vuka Golubović kazao je da je na zahtjev odbornika SNP-a zakazana sjednica lokalnog parlamenta sa

dnevnim redom o skraćenju mandata lokalnom parlamentu. “Na zahtjev odbornika SNP-a i na njihovu incijativu zakazana je sjednica za 11. decembar, na kojoj će odbornici raspravljati i vjerovatno donijeti odluku o skraćenju mandata lokalnog parlamenta, zbog trenutnog stanja a to je da u našem parlamentu ima odbornika koji su nakon izbora u Petnjici izabrani za odbornike u tom parlamentu. Ostaje da sačekamo sjednicu i vidimo šta će se desiti”, kazao je Golubović. Po riječima predsjednika opštinskog odbora SNP-a Dragoljuba Šćekića, nakon održanih izbora u Petnjici i izbora pet odbornika beranske skupštine traži razrješenje dužnosti predsjednika opštine Vuke Golubovića. Šćekić je kazao da u beranskom parlamentu većinu trenutno ima opozicija jer je odbornicima koji su izabrani u Petnjici mandati prestali čim su izabrani na mjesta odbornika u drugoj opštini i da mandati u petnjičkoj opštini moraju biti verifikovani do 16. decembra, a oni moraju podnijeti ostavke. M.Tmušić

Prema posljednjem izvještaju o korupciji u svijetu koji je objavila organizacija Transparency International, zemlje sa najvišim stepenom korupcije na Balkanu su Albanija, Kosovo, Srbija i Bosna i Hercegovina. Ovaj izvještaj pokazuje da je najbolje rangirana Hrvatska, koja se našla na 57. mjestu, a iza nje su Crna Gora i Makedonija, koje se nalaze na zajednič-

kom 67. mjestu. Nakon Albanije i Kosova, koji su ujedno svrstani među zemlje s najvišim stepenom korupcije u Evropi ali i svijetu, slijedi Srbija, koja se ove godine našla na 72. mjestu po stepenu percepcije korupcije, kao i Bosna i Hercegovina.Ove dvije susjedne države 72. mjesto dijele sa zemljama kao što su Sao Tome i Principe, Bra-

zil i Južnoafrička Republika. Od zemalja iz šireg regiona, Mađarska je pozicionirana na 47. mjestu, Turska je 53, Rumunija 69, Bugarska 77. i Grčka 80. S druge strane, zemlje u svijetu sa najnižim stepenom korupcije su Danska, Novi Zeland, Finska, Švedska i Norveška, Singapur, Švajcarska, Holandija, Australija i Kanada. J.Đ.

KONKURS

Za sudije Ustavnog suda devetnaest kandidata Na Javni poziv za izbor pet sudija Ustavnog suda, prijave je dostavilo 19 kandidata. Prijavili su se rukovodilac Centra za ljudska prava Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Siniša Bjeković, sudija Privrednog suda u Podgorici Nataša Bošković, advokat Kasim Dizdarević, rukovodilac Službe za opšte poslove u Regulatornoj agenciji za energetiku Dragoljub Drašković, Milorad Gogić, sudija Ustavnog suda Crne Gore Miodrag

Iličković, sekretarka Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore Snežana Kaluđerović i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Marijana Laković . Na Javni poziv su se prijavili i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Slavko Lukić, penzioner Budislav Minić, univerzitetski profesor u penziji Blagota Mitrić, sudija Apelacionog suda Crne Gore, Mevlida Muratović, advokat Ranka Perović, generalni se-

kretar Ustavnog suda Crne Goren Ljiljana Radović, direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković i zamjenik Specijalnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore Mira Samardžić. Kandidati su i Vaselj Siništaj, zaposlen u Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada Podgorica, Hamdija Šarkinović, savjetnik ministra unutrašnjih poslova za javnu upravu i advokat Dragana Vukčević.


6

Ekonomija

SRIJEDA, 4.12. 2013.

METALAC

Danas protest ispred Opštine

Traže 100 miliona

Radnici nekadašnjeg Metalca, a sadašnjeg Montavar inženjeringa, danas će protestovati ispred zgrade Opštine zbog neisplaćenih zarada, neriješenog pravnog statusa i prekida proizvodnje u fabrici. Kako je kazao predstavnik radnika Spasoje Jakić, ispred zgrade lokalne uprave radnici će protestovati sat vremena. “Prvo ćemo se okupiti ispred kapije fabrike, odakle ćemo šetnjom u pola deset krenuti ka zgradi Opštine”, istako je Jakić. Predstavnici radnika u ponedjeljak su imali sastanak sa predsjednikom opštine Veselinom Grbovićem, na kojem su ga upoznali sa situacijom u Metalcu. Grbović je obećao radnicima, kako je kazao Jakić, da će im pomoći da uspostave komunikaciju sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem, koji još nije odgovorio na poziv radnika. Radnici tvrde da vlasnik i izvršni direktor fabrike Nikola Furundžić ne odgovara na pozive radnika niti dolazi u preduzeće. Zabrinuti su za svo-

Privredni sud utvrdio je konačnu listu priznatih i osporenih potraživanja hercegnovske kompanije Pantomarket, pri čemu je od 103 prijavljena osporeno njih 14. Sudija Miodrag Anđelić saopštio je na ročištu u Privrednom sudu da je prijavljeno ukupno 101,44 miliona eura potraživanja. Potraživanja su, kako se navodi, osporena za 14 povjerilaca, od kojih je najveće potraživanje Plus comerca, oko 320.000 eura, prenosi agencija Mina-biznis. Stečajni upravnik Žarko Ostojić osporio je potraživanja Javnog preduzeća JP Vodovod i kanalizacija, Trebjese Nikšić, IGDD Visokogradnja Donji Vakuf, Plus comerca, Crnogorskog telekoma i lična potraživanja. Zahtjev za uvođenje stečaja pokrenula je Hypo Alpe Adria banka zbog nevraćenog kredita od 19,5 miliona eura odobrenog 2008. godine. Stečaj je uveden 16. septembra.

ju egzistenciju i od Furundžića i nadležnih državnih organa traže isplatu zaostalih zarada, rješavanje njihovog pravnog statusa u preduzeću, povezivanje radnog staža i pokretanje proizvodnje. Jakić je kazao da su radnici odlučni da neće odustati od svojih zahtjeva i da su se na protest ispred zgrade Opštine odlučili zbog ćutanja nadležnih. Nikšićki Metalac 2004. godine je za 450.000 eura prodat mariborskoj firmi Metalna Nova i naziv preduzeća je promijenjen u Montavar Metalac. Prošle godine tadašnji vlasnik Goran Mladenović je prodao matičnu firmu, a pod okriljem Metalca formirao novu Metalna Montavar inženjering. Kroz postupak dobrovoljne likvidacije u septembru prošle godine otpušteno je 29 radnika, zbog čega su oni organizovali proteste i blokade ulaza u preduzeće tražeći isplatu otpremnina. Proteste su bivši radnici prekinuli potpisivanjem sporazuma o isplati otpremnina. M.R.

BRISEL SAOBRAĆAJ

Razvoj uslov napretka Delegacija Ministarstva saobraćaja i pomorstva, koja učestvuje na godišnjem sastanku ministara u okviru implementacije memoranduma o razumijevanju za razvoj osnovne regionalne transportne mreže u jugoistočnoj Evropi (SEETO) u Briselu, predstavila je saobraćajnu politiku i prioritete u toj oblasti. Ministar saobraćaja Ivan Brajović u svom obraćanju kazao je da koliko želimo da održimo korak sa promjenama i optimizujemo upotrebu postojećeg saobraćaja, Crna Gora mora nastojati da održi kontinuitet i balans između rekonstrukcije i održavanja postojeće infrastukture i izgradnje nove. “Auto-put Bar - Boljare je uključen u SEETO sveobuhvatnu regionalnu transportnu mrežu, kao putni pravac 4 i u tom dijelu crnogorska vla-

da nastavlja aktivnosti na realizaciji tog strateškog projekta za Crnu Goru”, navodi se u saopštenju. Potpredsjednik Evropske komisije Sim Kallas kazao je da je vrijednost regionalne saradnje u oblasti saobraćaja značajna za građenje odnosa i buduću integraciju regiona u EU. “SEETO saradnja u regionu predstavlja uspješan primjer, koji omogućava podizanje efikasnosti saobraćaja i usluga za njegove građane. Ukoliko dođe do inicijacije i potpisivanja sporazuma za saobraćajnu zajednicu, to bi predstavljalo kvalitativan skok ka stvaranju jedinstvenog transportnog tržišta, čime bi se stvorili preduslovi za brzu i kvalitetniju robnu razmjenu, jačanje trgovine, kvalitetniji, bezbjedniji, brži i jeftiniji prevoz”, naveo je Kallas.

Novi oglas za Livnicu Stečajna uprava nikšićke Livnice raspisala je juče deveti oglas za prodaju cjelokupne imovine kompanije po početnoj cijeni od 1,6 miliona eura, odnosno 200.000 nižoj nego na prethodnom. Zainteresovani za učešće na javnom nadmetanju mogu se prijaviti do 18. decembra. Pravo učešća na javnom nadmetanju, koje će biti organizovano 23. decembra u zgradi Privrednog suda u Podgorici, imaju domaći i strani građani i preduzeća koja uplate depozit od deset odsto početne prodajne cijene. Livnica je nekadašnji pogon nikšićke Željezare, koju je italijanski Gatti kupio 2004, a zatvorio četiri godine kasnije zbog štrajka većine radnika. U Livnicu je stečaj uveden krajem aprila prošle godine, a potraživanja od 5,3 miliona prijavilo je 30 povjerilaca.

BUDŽET

Prihodi od PDV-a veći za petinu Najveći rast prihoda u odnosu na prošlu godinu ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost i ukupno iznosi 317,8 miliona eura

19,5

Prihodi državra za suzbijanje sive ekonomije. nog budžeta za devet mjeseci su “Rast je ostvaren i kod oko 1,19 milijarakciza, i to u di eura, od čega se na izvoriznosu od 11 mine prihode odliona eura ili nosi 879,5 mi10,1 odsto, a reliona eura, dok odsto veći su prihodi od PDV -a u od- zultat je postepenog povećanosu na prošlu godinu je 314,8 miliona n j a a kc i z n i h eura prihodostopa, koja se, vano iz drugih izvora finansikao mjera, priranja (zaduživanje, privatizaci- mjenjuje zbog procesa pristupa Evropskoj uniji i harmonizacije ja i donacije). “Izvorni prihodi viši su od proš- akciznih stopa za određene proilogodišnjih za 70 miliona eura ili zvode, ali i zbog prethodno pomeza 8,6 odsto. Povećanju prihoda nute borbe protiv sive ekonomije”, najviše su doprinijeli porezi i do- kazali su iz Ministarstva finansija. prinosi koji u strukturi prihoda Prihodi po osnovu doprinosa imaju najveći udio”, objasnili su iznose 264,3 miliona eura i veći su iz Ministarstva finansija. za 15 miliona eura nego u istom Prihodi po osnovu poreza izno- periodu 2012. godine. Takođe, pose 560,1 miliona eura i 7,8 odsto su većana je naplata poreza na doveći nego prošlogodišnji. hodak fizičkih lica od 10,6 odsto. “Najveći rast prihoda u odnoUkupni izdaci budžeta Crne Gosu na prošlu godinu ostvaren je re za devet mjeseci 2013. godine kod poreza na dodatu vrijednost, iznosili su 1.017,7 miliona eura ili i to od 51,9 miliona eura ili 19,5 28,9 odsto procijenjenog BDP-a za odsto i ukupno iznosi 317,8 mili- 2013. godinu, od čega je isplaćaona eura”, kazali su iz Ministar- no, između ostalog, 280,4 miliona stva finansija. eura za bruto zarade, 358,6 milioRast prihoda od PDV-a najviše na eura za socijalnu zaštitu (penje objašnjen povećanom stopom zije, izdaci za tehnološke viškove, ovog poreza, što je jedna od ranije zdravstvena njega i ostala socijalpomenutih kriznih mjera, ali zna- na davanja), te kapitalni budžet u čajan uticaj imaju i odlučnije mje- iznosu od 32,4 miliona eura. I.C.


Ekonomija

SRIJEDA, 4.12. 2013.

TUŽBA

Rusi traže 100 miliona, Vlada bezbrižna

Ivana Cimbaljević

J

oš jedna tužba stigla je od dojučerašnjeg Vladinog partnera u Kombinatu aluminijuma. Centralno-evropska aluminijumska kompanija traži od države Crne Gore 100 miliona eura odštete zbog povrede uslova Ugovora o poravnanju KAP-a. Međutim, Vladu ova tužba ne brine, jer tvrde da su poštovali sve zakone, kao i da su ispunili sve svoje obaveze iz ugovora.

Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC) pokrenula je u Beču arbitražni postupak protiv Vlade Crne Gore i državnih fondova zbog povreda uslova Sporazuma o poravnanju KAP-a i traži 100 miliona eura odštete. “Povod tužbi su mnogobrojne povrede uslova Sporazuma o poravnanju KAP-a, potpisanog od strane CEAC-a i države Crne Gore 2010. godine, koje su dovele do stečaja u KAP-u, a koje je uzrokovala Vlada Crne Gore. Početni iznos tužbenog zahtjeva CEAC-a je 100 miliona eura, ali kompanija namjerava značajno da poveća iznos tužbe tokom sudskog postup-

ka, a nakon stručne procjene štete, nanesene određenim radnjama Vlade Crne Gore”, saopšteno je iz ove kompanije. Ovaj spor će biti drugi međunarodni arbitražni postupak, koji je pokrenuo CEAC-a protiv Vlade Crne Gore. “Prvi spor na osnovu međunarodnog sporazuma o zaštiti prava stranih investitora, zaključenog između države Crne Gore i Republike Kipar, čiji je rezident CEAC, pokrenut je još u avgustu ove godine, ali zbog proceduranih odredbi sporazuma, aktivne radnje po tom sporu biće započete u februaru 2014. godine”, podsjeti-

Problemi počeli kad i privatizacija: Upravna zgrada Kombinata aluminijuma

li su iz CEAC-a. Komentarišući početak arbitraže, predstavnik CEAC-a u arbitražnom postupku Matias Menke je saopštio da je Vlada Prilikom prodaje fabrike, dostavila CEAC-u nevjerodostojne finansijske iskaze KAP-a. Zatim je CEAC, neosnovano lišen mogućnosti izgradnje energetskih kapaciteta za obezbjeđivanje sopstvenog izvora električne energije za KAP. “Potom je Vlada Crne Gore inicirala stečaj u KAP-u, čime je CEAC lišen i svog biznisa u Crnoj Gori - bez bilo kakvih nadoknada svojih investicija. Uvjereni smo da su takve aktivnosti Vlade Crne Gore nezakonite i da krše uslove Sporazuma o poravnanju iz 2010. godine, i namjera nam je da to dokažemo na sudu”, objasnio je Menke. On je dodao da, uprkos svemu, CEAC ostaje otvoren za vođenje konstruktivnog dijaloga sa vlastima Crne Gore u cilju rješavanja pomenutog pitanja vansudskim putem, jer bi” takva odluka bila povoljna za sve strane, a u najvećoj mjeri za crno-

EK traži rješenje i izvještaje Evropska komisija zahtijeva od crnogorskih organa da preduzmu hitne mjere i da redovno obavještavaju Komisiju o dešavanjima u Kombinatu aluminijuma. “Naročito je potrebno donijeti plan prestrukturiranja, kako bi se povratila dugoročna održivost kombinata i preduzeti kompenzatorne mjere za smanjenje uticaja pomoći na konkurenciju, a doprinos svakog novog investitora iz sopstvenih

sredstava bi trebao biti realan i značajan”, navodi se u Izvještaju EK o analitičkom pregledu usklađenosti crnogorskog zakonodavstva u oblasti politike konkurencije, koji je juče objavilo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija. Komisija je primjer KAP-a navela u okviru analize usklađenosti crnogorskog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na ostala pravila o državnoj pomoći sa evropskim. EK je oci-

jenila da crnogorsko zakonodavstvo u toj oblasti nije potpuno i nije usklađeno sa pravnom tekovinom EU. “Ocjena Komisije je da KAP predstavlja kompaniju u teškoćama koja koristi državnu pomoć u obliku i u količini koje tek treba jasno utvrditi. Moraju se poštovati i pravila i zahtjevi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kada je riječ o pomoći za prestrukturiranje”, poručili su iz Evropske komisije.

Radulović: Vujanović prekršio ovlašćenja Poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović smatra da je predsjednik Filip Vujanović vraćanjem Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru Skupštini na ponovno odlučivanje prekršio ovlašćenja i najavio krivičnu prijavu. Radulović navodi da je Zakon u potpunosti usaglašen sa Zakonom o stečaju i Ustavom, što je potvrdio i skupštinski Zakonodavni odbor. “Nažalost je takozvani predsjednik Crne Gore i ovaj put potvrdio da je samo potpredsjednik Mila Đukanovića. Njegova ovlašćenja su samo da vidi saglasnost i usaglašenost Zakona sa Ustavom”, rekao je Radulović agenciji Mina-biznis. Radulović je do-

7

dao da će on lično, kao i DF, do kraja godine podnijeti krivičnu prijavu protiv Vujanovića. “Poručujem takozvanom predsjedniku Crne Gore da pošto mora da vrati Zakon Skupštini, na narednoj sjednici ćemo ga ponovo izglasati pa će morati da ga potpiše”, rekao je Radulović. Prema njegovim riječima, očito je da ni sami predsjednici države ni Vlade ne žele kredibilnog novog strateškog investitora u oblasti aluminijumske industrije, niti da aluminijumska industrija bude u potpunosti restrukturirana. “On je očito dio nečega što znači pakt i nastavak pogubne politike koja je počela već od 90-ih godina, a potencirana uz čuveni viski ‘Čivas’ sa ruskim tajkunima. Punu političku i moralnu odgovornost oko svega toga će imati Vujanović”, ocijenio je Radulović.

gorske poreske obveznike”. Odmah juče, iz Vlade stigla reakcija na ove optužbe. Vlada tvrdi da su poštovali sve zakone, kao i da su ispunili sve svoje obaveze iz Ugovora o poravnanju, kako one koje se tiču subvencija za električnu energiju, tako i one koje se odnose na kredite po osnovu državnih garancija “Javnosti je poznato da su problemi sa CEAC-om i En plus grupom nastali zbog tri neplaćena računa za struju, što je upravo i jedan od uslova definisanih u Ugovoru za raskid. Vlada Crne Gore je, u skladu sa tim, u novembru 2011. godine pokrenula postupak za raskid Ugovora, ali su, kao što je javnosti poznato, CEAC i En plus grupa odbili da, po tom osnovu, ustupe akcije Vladi Crne Gore”, navodi se u reagovanje Vladinog biroa za odnose sa javnošću. Tvrdnju CEAC-a da im je prilikom prodaje fabrike Vlada dostavila nevjerodostojne finansijske iskaze KAP-a, iz Vlade navode da to najbolje demantuje proces privatizacije

koji je bio transparentan, sproveden saglasno zakonima Crne Gore i u skladu sa strategijom o privatizaciji KAP-a o kojoj je vođena javna rasprava. “Što se tiče uvođenja stečaja u Kombinat aluminijuma Podgorica, taj proces je sproveden uz puno poštovanje Zakona o stečaju”, kazali su iz Vlade. Poručuju da strani investitori moraju da poštuju, prije svega, dokumenta koja su sami potpisali, kao i propise i važeće zakone. “Još jednom podsjećamo da je plan restrukturiranja Kombinata aluminijuma Podgorica, koji je Vlada Crne Gore predložila Skupštini, podrazumijevao, osim jasne vlasničke strukture u kojoj bi Vlada Crne Gore bila vlasnik više od 60 odsto akcija, i sporazumni raskid Ugovora sa CEAC-om i EN plus grupom, čime bi bile preduprijeđene i ovakve situacije. Vladin plan, međutim, nije dobio podršku u parlamentu”, zaključuje se u saopštenju Vlade.

Zakon vraćen zbog amandmana SDP-a Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović vratio je Skupštini Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru na ponovno odlučivanje. “Na temelju ovakvog propisa Skupština direktno odlučuje o ishodu stečaja preuzimajući nadležnost stečajnog suda koja isključivo i imperativno pripada sudskoj vlasti, čime zakon ima jasnu unutrašnju koliziju”, navodi se u saopštenju. Iz kabineta predsjednika države su obajsnili da Zakon ima očiglednu koliziju člana 1 i 2 kojim se potvrđuje primjena stečajnog postupka koji u smislu Zakona o stečaju sprovodi stečajni sud i član 3 stav 4 tog zakona kojim se odluka o prodaji strateškom investitoru uslovljava saglasnošću Skupštine. Skupština je 20. novembra usvojila Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru poslanika Demokratskog fronta, kojim je definisan čitav model kako se i na koji način može prodati Kombinat aluminijuma, uz amandmane Socijaldemokratske partije, kojima je definisano da Skupština ima konačnu riječ u prodaji KAP-a i koji su postali sastavni dio

predloga zakona. Međutim, Vujanović će morati da potpiše ovaj zakon ukoliko ga poslanici opet usvoje. Jedini način za “obaranje” ovog zakona je Ustavni sud. Iz Vlade su ranije saopštili da su počeli prikupljanje dokumentacije za ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru i da će je uskoro dostaviti Ustavnom sudu.


Društvo

8

SRIJEDA, 4.12. 2013.

testiranje đaka

Obrazovanje bolje i u Vijetnamu Na rang listi crnogorski srednjoškolci su među 65 zemalja, zauzeli tek 54. poziciju i u regionu su bolji samo od Albanije

Srednjoškolci iz Crne Gore su u okviru Međunarodnog programa procjene postignuća učenika PISA za 2012. godinu ponovo pokazali ispodprosječne rezultate, dok su najbolje rezultate među 65 zemalja imali tinejdžeri iz Šangaja. Na rang listi naši srednjoškolci su među 65 zemalja, zauzeli tek 54. poziciju. Kada je u pitanju region, crnogorski đaci jedino su bolji od vršnjaka iz Albanije. Naši učenici pokazali su lošije znanje i od vršnjaka iz Vijetnama koji su zauzeli 17. poziciju, zatim iz Čilea koji se nalaze na 51, Tajlanda čiji đaci su se plasirali na 50. i Kazahstana na 49. poziciji. Učenici iz 65 država odmjeravali su znanje u matematičkoj, čitalačkoj i prirodnonaučnoj pismenosti. Srednjoškolci iz Crne Gore su u matematici ostvarili 410 bodova u odnosu na prosjek od 494, u čitalačkoj pismenosti 422, u odnosu na prosjek od 496, a u prirodnim naukama 410 poena, dok je prosjek 501. Rezultati nijesu zabrinuli prosvjetne vlasti jer iz Ispitnog centra poručuju da oni ohrabruju jer Dio tabele na kojoj je rangirana Crna Gora Rezultati (pozicije)

Država

17

Vijetnam

49

Kazakhstan

50

Tajland

51

Čile

52

Malezija

53

Meksiko

54

Crna Gora

su bolji od prošlogodišnjih. Šta resorno ministarstvo, na čijem je čelu Slavoljub Stijepović, misli o rezultatima i eventualno šta će preduzeti kako bi iduće godine učenici osvijetili nam obraz i zauzeli bolju poziciju nijesmo mogli saznati jer su odgovori na pitanja DN izostali. Predsjednik podgoričkog Sindikalnog povjereništva Sindikata prosvjete pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG), nastavnik Slobodan Savović ocijenio je da je za rezultate najodgovornije Ministarstvo prosvjete. Savović je upozorio u izjavi za DN da su reformom u obrazovanja nastavnici pretvorene u puke administrativce, te da se zbog toga nedovoljno posvećuju učenicima. “Reforma je dobro osmišljena, ali se vodi u pogrešnom pravcu. Svedena je na administrativnu reformu. Ministarstvo nije prepoznalo obrazovanje kao strategijsku granu”, izjavio je Savović. Od zemalja regiona, od nas lošije rezultate je postigla jedino Albanija koja se zahvaljujući ukupnom skoru plasirala na 57. poziciju. Što se susjednih zemalja tiče bolje znanje od naših pokazali su srednjoškolci iz Hrvatske i Srbije koji su se našli na 40. odnosno 43. poziciji. Najbolje rezultate pokazali su srednjoškolci iz Slovenije koji su zauzeli 21. mjestu rang liste. Prema rezultatima, učenici su pokazali bolje znanje od učenica iz

Istraživanjem su obuhvaćene sve srednje i tri osnovne škole u Crnoj Gori matematike u 37, od ukupno 65 zemalja, dok su djevojčice u ovoj oblasti bile bolje u samo pet zemalja i to Jordanu, Kataru, Tailandu, Maleziji i Irskoj. M.M.K.

ª Rak ranaº n astavni kadar Komentarišući rezultate PISE, profesorica Božena Jelušić smatra da je najveći problem što nije prepoznat značaj kvalitetnog pedagoškog kadra. “Strateški interes države su dobri nastavnici i pedagoški fakulteti. To ne možete postići ako vam se na pedagoš-

ke fakultete upisuju najlošiji i lošiji đaci i ako nemate stratešku politiku vođenja tog kadra. Suštinsko i dugoročno rješenje je kvalitet škole i nastavnog osoblja i pedagoških smjerova jer je to kod nas “rak rana” obrazovnog procesa”, ocijenila je za DN Jelušić.

Ražnatović: Rezultate uzeti sa rezervom Da rezultate PISE treba uzeti s rezervom, smatra potpredsjednik Sindikata prosvjete pri USSCG Predrag Ražnatović. Za Ražnatovića su čudna pitanja na koja su odgovarali učenici na testovima poput “Da li su poslodavci zainteresovani za srednjoškolce?” i “Da li su učenici zainteresovani za politička prava?”. “Na ovom testiranju postavljana

su pitanja koja ne mogu biti relevantna za određivanje kvaliteta obrazovanje. Recimo po rezultatima su Litvanija i Poljska iznad Rusije! Treba vidjeti i druga istraživanja, pa tek onda govoriti o kvalitetu obrazovanja. Uostalom, naša zemlja nije baš za poređenje sa velikim zemljama. Crna Gora nema privatnih srednjih i osnovnih škola”, naveo je Ražnatović.

lGbt ForuM proGres

Fond i pozitivna

Pristup za osobe sa invaliditetom Postavljena pristupna rampa za osobe sa invaliditetom

Ne poskupljujte ulaznice za bioskop LGBT Forum Progres pozvao je menadžment prikazivača “Cineplexx Mne” da preispita posljednje povećanje bioskopskih ulaznica. LGBT Forum Progres apelovao je na na ovo preduzeće, koje ima i svojevrsni monopol u crnogorskom glavnom gradu, da preispita posljednje cjenovno povećanje i cijene bioskopskih ulaznica vrati na raniji nivo. “Vjerujemo da se preduzeće ‘Cine-

plexx Mne’ suočava s brojnim izazovima kada je riječ o Crnoj Gori kao kinematografskom i video tržištu, što i te kako otežava rad i ukupne uslove poslovanja. Ipak treba imati u vidu integralni društveni i kulturni značaj bioskopa i ekonomski standard stanovništva i osigurati njegovu pristupačnost u sadržajnom, tehničkom, ali i ekonomskom smislu”, poručuju iz LGBT Foruma progres. Bo.P.

stručno osposobljavanje

Poziv za drugi krug Na ulaz u filijalu Fonda za zdravstveno osiguranje postavljena je pristupna rampa za osobe sa invaliditetom, pa sada te osobe mogu ravnopravno sa ostalim građanima da ovjeravaju zdravstvene knjižice, upute i obavljaju ostale poslove iz nadležnosti Fonda. “Izgradnja pristupne rampe za ova lica njima mnogo znači, jer ovu ustanovu svakodnevno posjećuje veliki broj osoba, a njena izgradnja umnogome je olakšala prilaz zgradi ne samo osobama

sa invaliditetom već i starim osobama, kao i majkama sa bebama u kolicima”, navodi se u saopštenju Fonda. Finansijska sredstva za realizaciju ovog projekta od 7.612 eura obezbijedio je Fond. “Postavljanjem pristupne rampe za lica sa invaliditetom na ulaz svoje filijale u Podgorici, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore kao društveno odgovorna državna institucija doprinijeće boljoj inkluziji osoba sa invalidite-

tom i njihovoj punoj integraciji”, poručuju iz Fonda. Pozitivna Crna Gora, takođe je prilagodila ulaz u svoje prostorije za osobe smanjene pokretljivosti. Iz Pozitivne insistiraju da se prilagode objekti u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti. Zakonski rok je istekao u avgustu ove, a definisan je u avgustu 2008. godine. Vremena je bilo sasvim dovoljno, tvrde iz te partije. Bo.P.

Vlada je objavila javni poziv za drugi krug prijavljivanja korisnika za Program stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem. Javni poziv, kako je saopšteno iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, objavljen je u ponedjeljak, a odnosi se isključivo na visokoškolce koji u prvom krugu nijesu dobili poslodavce, a prijavili su se u predviđenom roku od 15. oktobra do 15. novembra. “Ovi visokoškolci mogu da biraju poslodavce koji su već prijavljeni, a nijesu dobili korisnike u prvom krugu prijave. Izbor poslodavca je moguće promijeniti do posljednjeg dana prijave, do 12. decembra do 17 sati, isključivo preko Portala elektronske uprave na adresi www.euprava. me”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će Informacioni sistem, nakon 12. decembra, na Portalu elektronske uprave automatski generisati rang listu koja će “povezati” poslodavce i korisnike na osnovu prosječne ocjene ostvarene tokom studiranja i iskazanih preferenci korisnika. Iz Vladinog Biroa su podsjetili da je ove godine ukupno prijavljeno 4.377 visokoškolaca, dok su poslodavci ponudili 5.642 mjesta. Nakon prvog kruga šansu je dobilo 3.458 visokoškolaca, dok je neupareno ostalo 919 visokoškolaca. Polaznici Programa, koji će trajati devet mjeseci, imaće pravo na plaćeno zdravstveno osiguranje i mjesečnu naknadu u iznosu od 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori. Bo.P.


Društvo

SRIJEDA, 4.12. 2013.

9

MIGRACIJE

Svaki azilant Crnu Goru dnevno košta 7,5 eura

Jelena Vađon Đurišić

C

rna Gora se suočava sa povećanim brojem tražilaca azila koji je, samo u 2013. godini, zatražilo preko 3.000 osoba. Iako nije odobren nijedan zahtjev za azil u ovoj godini, ostvareno je preko 40.000 noćenja u dva alternativna objekta obezbijeđena za njihov smještaj u Podgorici. U našoj zemlji trenutno je utočište našlo 186 azilanata.

Od 3.248 zahtjeva za azil, koliko je prema podacima Uprave za zbrinjavanje izbjeglica zatraženo u ovoj godini, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odobrilo nijedan. Trenutno, u dva alternativna objekta u Podgorici smješteno je 186 azilanata kojima smještaj i hranu, kazao je za DN direktor Uprave za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac, objezbjeđuje ta ustanova iz budžeta. “Smještaj i ishrana jednog azilanta dnevno košta 7,5 eura sa uključenim PDV-om. Posebna ishrana se obezbjeđuje za djecu, trudnice i dojilje, a pored smještaja i ishrane, troškovi obuhvataju i kupovinu lijekova, dok se neophodna zdravstvena zaštita pruža u odgovarajućim zdravstvenim ustanovama”, precizirao je Šofranac. Iako se 7,5 eura dnevno čini malo, kada se to zbroji sa više od 40.000 noćenja, koliko ih je bilo samo u ovoj godini, skupi se pozamašna suma na teret i onako preopterećenog budžeta. Prema podacima Uprave, kazao je Šofranac, azil su do sada tražile osobe iz 38 zemalja svijeta, a najčešće iz Pakistana, Alžira, Maroka, Avganistana, Sirije, Somalije, Eritreje, Tunisa, Nigerije i tako dalje. “Zadržavanje tražilaca azila u Crnoj Gori zavisi od individualnih slučajeva. Najčešće su te osobe u tranzitu ka zemljama EU, a u prosjeku se zadržavaju oko 10 da-

300.000 eura je potrošeno iz našeg budžeta ove godine na ime troškova za smještaj tražilaca azila, a ova suma se dobija kada se pomnoži 40.000 noćenja sa 7, 5 eura koliko nas svaki azilant dnevno košta na”, kazao je Šofranac i dodao da su najčešći razlozi za traženje azila ekonomski, ali i politički, vjerski, nacionalni ... U Crnoj Gori će, nakon sprovedene zakonske procedure oglašavanja, odnosno raspisivanja javnog oglasa i izbora kandidata, do kraja prvog kvartala 2014. godine u Spužu nadomak Podgorice biti otvoren prvi Centar za azilante, koji će moći da smjesti, sa dodatnim uvećanjem kapaciteta, kako je kazao Šofranac, 100 osoba. Prema postojećim podacima, već sada je očigledno, da je to nedovoljno mjesta za sve koji su ili će tek zatražiti azil kod nas. “U Centru će biti smještene najugroženije kategorije - žene i djeca, dok će preostale osobe biti smještene u alternativnim objektima. U narednom periodu biće potrebna izgradnja dodatnih objekata za smještaj i u drugim gradovima Crne Gore”, zaključio je Šofranac. Da je u Crnoj Gori evidentan porasta tražilaca azila, saglasna

Od 3.328 zahtjeva nijedan nije prošao Iako je od 3. januara do 3. decembra 2013. godine azil u Crnoj Gori, kazali su DN iz MUP-a, tražilo je 3.328 osoba nijedna ga nije dobila. “Po tim zahtjevima donijeto je 371 rješenje o odbijanju zahtjeva za dobijanje azila, 2.663 zaključka o obustavi postupka, jer se tražioci azila nijesu pojavili na zakazanom intervjuu, kako bi se izjasnili o činjenicama i okolnostima bitnim za donošenje odluke po zahtjevu. Takođe, donijeta su i 54

zaključka o odbacivanju zahtjeva za dobijanje azila, jer se radilo o osobama koja su po drugi put podnijela zahtjev za dobijanje azila u Crnoj Gori, a okolnosti na kojima zasnivaju svoj zahtjev se nijesu promijenile u odnosu na prvo podnošenje zahtjeva, kada su ti postupci okončani donošenjem rješenja o odbijanju zahtjeva”, saopštila je Služba za informisanje MUP-a i dodala da je u proceduri 270 zahtjeva za dobijanje azila.

Azilanti u Podgorici je i projekt menadžerka CEDEMa Marija Vuksanović koja ističe da je od 2007. godine kada je počela primjena Zakona o azilu do sada ukupno podnijeto 4.686 zahtjeva za azilnu zaštitu. “Uporedni podaci pokazuju da su u 2007. godini azil zatražile samo tri osobe, u 2008. sedam, dok je taj broj u 2012. iznosio 1.529”, kazala je Vuksanović i dodala da je, prema podacima kojima raspolaže CEDEM, za prvih osam mjeseci ove godine azil zatražilo 2.879 osoba, od čega 70 žena, 26 maloljetnika sa pratnjom jednog ili oba roditelja i četiri maloljetnika bez pratnje. Riječ je o podacima koji su, kako je objasnila, prikupljeni od MUPa za potrebe izrade Izvještaja o ključnim izazovima u oblasti azila i upravljanja iregularnim migracijama koji je finansirala Njemačka ambasada u Podgorici, u okviru projekta Podrška crnogorskom sistemu upravljanja azilom i ilegalnim migracijama.

ISTRAŽIVANJE

I Crnogorci dosta ª pateº

Američka agencije Gallup razvrstala je građane zemalja svijeta na uspješne, one koji se bore za život i one koji pate. Na listi je Bugarska već treću godinu zaredom vodeća prema broju građana koji pate u životu. Crna Gora je na 24. mjestu liste država čiji građani najviše pate u životu, prenosi portal Klix. ba. Po tim podacima, u našoj zemlji 21 odsto ljudi navodi da pati i živi teškim životom, što je rast od čak sedam odsto u odnosu na 2010. godinu. Čak 33 posto građana Bugarske navelo je da živi toliko teško da se može smatrati da je

njihov život patnja. Od 143 zemlje u kojima je Gallup uradio istraživanje, Bosna i Hercegovina je zauzela 13. mjesto sa 27 posto građana koji teško žive, odnosno nalaze se u stanju patnje. Iza Bugarske nalaze se Jermenija (37 odsto), Kambodža (35 odsto), Haiti (32 odsto), Mađarska (32 odsto), Madagaskar (31 odsto), Makedonija (31 odsto), Iran (31 odsto), Sirija (29 odsto), Avganistan (29 odsto), Libanon (29 odsto) i Tanzanija (28 odsto). Građani su ocjenjivali od jedan do 10 svoje trenutne živote i očekivanja u budućnosti. Oni koji su

dali ocjenu četiri ili nižu, nalaze se u stanju patnje. Srbija i Crna Gora nalaze se na 23, odnosno 24. mjestu, Slovenci su na 54, a Hrvati na 62. mjestu. Gledajući po regijama i kontinentima, najviše osoba u stanju patnje nalazi se u Aziji, 24 posto. Nakon toga slijede Balkan, Bliski istok i sjeverna Afrika sa 21 posto. Najlagodniji život imaju građani Islanda, Katara, Švedske, Norveške, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Nigerije, Švajcarske, Venecuele, Australije, Kanade, Novog Zelanda, Danske, Tajlanda, Holandije, Kuvajta i Libije. Bo.P.

Ozbiljni izazovi za poglavlje 24 Iako je Crna Gora do sada preduzela niz koraka na zakonodavnom i institucionalnom planu, uključujući i usvajanje sveobuhvatnog Akcionog plana za poglavlje 24, koji tretira, između ostalog, i pitanje azila, evidentno je, smatra Vuksanović, da nam predstoje ozbiljni izazovi. “Treba raditi i na izgradnji kapaciteta za prijem i integraciju azilanata u crnogorsko društvo, jer je izvjesno da će njihov broj rasti, imajući u vidu članstvo Hrvatske u EU. Koliko je to pitanje bitno za dinamiku pregovora moglo se vidjeti i na primjeru Bugarske i Rumunije i njihovom pristupanju šengenskom prostoru koje je jasno pokazalo da je upravljanje azilom i migracijama ključni test za sposobnost usvajanja EU aquis-a i njego-

vu djelotvornu primjenu”, istakla je Vuksanović. Uspostavljanje efikasnog i pravičnog sistema azila predstavlja ozbiljan dugoročni zadatak za državu, ocijenila je Vuksanović i dodala da u ovom momentu pažnju treba posvetiti što hitnijem stavljanju u funkciju Prihvatilišta za strance i Centra za tražioce azila, kao i sprovođenju analize uticaja nove azilne legislative i tehničkih kapaciteta za njenu primjenu, kao što je i predviđeno Akcionim planom za poglavlje 24. Neophodno je obezbijediti, kako je rekla, i pravovremeno i efektivno uključivanje aktera civilnog društva koje ima ključnu ulogu u monitoringu pregovaračkog procesa, informisanju javnosti i zagovaranju potrebnih promjena.

U Crnoj Gori 21 procenat ljudi smatra da teško živi i pati


10 Hronika

SRIJEDA, 4.12. 2013.

SLUČAJ ŠKEROVIĆ

ŽENSKA TUČA

Tvrde da se nijesu tukle nego gurale U podgoričkom Osnovnom sudu juče je počelo suđenje Bojani Barjaktarević (26), Nini Lačević (26) i Ivi Globarević (20) okrivljenima za prebijanje Podgoričanke Aide Kočan u novembru 2011. godine. Prema optužnici Barjaktarević je oštećenu navodno prvo uhvatila za ruku, a potom je odvukla do ulaza stambene zgrade, nakon čega joj je Jovana Lačević, koja je ranije u odvojenom postupku kao maloljetnica odgovarala za ovo krivično djelo, zadala dva udarca mobilnim telefonom u glavu. Potom su joj se u napadu pridružile i njena sestra Nina Lačević i Iva Globarević, koje su je nogama i rukama udarale po glavi i tijelu, Kočan je od udaraca pala na stepenice ulaza, a potom ju je Globarević navodno uhvatila za kosu i njenom glavom zatim udarala o zid. Dok je Kočan ležala, Globarević ju je navodno udarala nogom u glavu, nakon čega su je podigle, a potom ju je Jovana Lačević udarila koljenom u čelo, kako su tada saopštili iz policije. Barjaktarević se juče nije sjećala baš detalja. Njoj nije potreban branilac jer, kako kaže, nije kriva. “Ne priznajem izvršenje krivičnog djela jer je nijesmo tukle samo smo se pogurale... Mi sa njom nijesmo imale ranije neraščišćene račune, imala je ona sa nama. Svađu je počela na Fejsbuku sa svima nama”, odgovorila je Barjaktarević na pitanja sudije Jelene Perović-Kovačević. Ona je na izlasku iz zgrade suda upozorila jednog od novinara da ne objavljuje njenu fotografiju “da se ne bi svađali”. Nina Lačević, kojoj je na početku suđenja sve bilo smiješno, prilikom davanja odbrane rekla je da ne pri-

znaje krivicu, te da se ničega ne sjeća jer je ona došla kad je sve završeno. Ona se nije mogla sjetiti šta je kazala u policiji nakon hapšenja jer je, kako kaže, bila pod antidepresivima “zbog medijske pompe koja se digla oko toga”. Lačević se ne sjeća ni šta je rekla kod tužioca, a nakon što joj je sudija pročitala njen tadašnji iskaz, ona je odgovorila da je to samo polovično tačno. “Danas kažem da ih nijesam zatekla kako se čupaju”, kazala je Lačević. Ona je oštećenu djevojku opisala kao eksplozivnu osobu, koja “tako zna, iz čista mira, da pozove i prijeti”, kako opisuje nekadašnju dugogodišnju prijateljicu. Globarević je juče kazala da su, kad su ona i Nina stigle pred ulaz, tamo već bile Barjaktarević, mlađa Lačević i Kočan. Ona je dodala da ona nije razgovarala sa oštećenom, iako je Nina pet minuta prije toga kazala da je Iva odvojila djevojku da porazgovaraju. Nina i Iva su prije incidenta sjedjele u lokalu, u blizini zgrade ispred koje se to desilo. Ipak, Nina tvrdi da joj je komšinica rekla da se njena sestra svađa sa nekom djevojkom u ulazu, dok je Iva sigurna da je Jovana zvala stariju sestru. Na sljedećem ročištu, zakazanom za kraj januara, svjedočiće Jovana Lačević u prisustvu zakonskog zastupnika, a sudija je izdala naredbu za prinudno dovođenje oštećene Aide Kočan. Nina Lačević je od ranije poznata javnosti kao akter snimka na Jutjubu “Marija Zabjelo”, kada je učestvovala u zlostavljanju i mučenju djevojke, a 2008. godine je osuđena na tri godine zatvora zbog preprodaje heroina. M.Đ.

pREKINUTO SUĐENJE

Snimci predugi da bi ih gledali Izvođenjem dokaza prezentovanjem video-snimaka zabilježenih kamerama video-nadzora u hotelu “Enigma” na Žabljaku pred vijećem sudije Vidomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju nastavljen je glavni pretres Jovici Zindoviću (36) iz Mojkovca zbog ubistva Pljevljaka Luke Popovića. Prezentovan je video-zapis koji su kamere zabilježile u vrijeme ubistva, u noći između 13. i 14. januara ove godine. Riječ je o zapisima sa deset kamera u

ukupnom trajanju 350 sati, koji su snimljeni u restoranu, prostoru šanka, hodniku i unutrašnjosti, parkingu i drugom hotelskom prostoru. U jednom trenutku, prekinuto je emitovanje i predsjednik vijeća je zatražio od tužiteljke Ljubinke Madžgalj da se video zapis koriguje i svede na one detalje koji su potrebni kao dakaz u ovoj krivično-pravnoj stvari. Nastavak glavnog pretresa određen je za 22. januar iduće godine. B.Č.

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: MAŠINSKOG TEHNIČARA (2 OSOBE ZA TU POZICIJU) POTREBNI USLOVI: SSS POZELJNO: RADNO ISKUSTVO , PREDNOST IMAJU KANDIDATI SA ZNANJEM ENGLESKOG JEZIKA; OPIS POSLA: UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE TERMO-TEHNIČKIH INSTALACIJA ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON: + 382 67 343 574

Dvije godine za pokušaj ubistva supruga Sudija Višeg suda u Podgorici Vesna Pean osudila je Slavojku Lučić na dvije godine zatvora zbog pokušaja ubistva supruga Miluna Lučića krajem aprila. Ona je, prema navodima presude, nakon bračne svađe u zajedničkom stanu u Podgorici kuhinjskim nožem ubola sleđa svog supruga koji je tom prilikom zadobio ubodnu ranu dubine oko 4 centimetra. Obrazlažući presudu, sudija Pean je navela da je sud cijenio sve olakšavajuće okolnosti i odlučio se za minimalnu kaznu od dvije godine. “Sud je cijenio loše zdravstveno stanje okrivljene, kao i nalaz vještaka po kome je Lučić u kritičnom trenutku bila u smanjenom uračunljivom stanju”, kazala je sudija Pean. Prilikom iznošenja odbrane, Slavojka je ispričala da je, pošto je povrijedila muža, odmah mu i ukazala pomoć. Branilac Slavojke Lučić, advokat Zoran Vukićević najavio je da će uložiti žalbu na presudu jer se po njegovom mišljenju u konkretnom slučaju ne radi o pokušaju ubistva. S.K.

Ukinuta presuda za smrt crnogorskog pjevača Vijeće Apelacionog suda ukinulo je presudu Baraninu Marku S. Baboviću (31) koji je bio osuđen na tri godine zatvora zbog saobraćajne nesreće u kojoj je u martu 2004. godine poginuo crnogorski pjevač Dimitrije Bato Radulović. U presudi se između ostalog navodilo da je Babović kriv što je 28. marta 2004. godine oko šest sati i dvadeset minuta na magistralnom putu Kotor-Budva, u naselju Radanovići, upravljajući “nisan terano”-om (BR 170-21) iz Budve u pravcu Tivta, u pripitom stanju i brzinom od 86 kilometara na sat, na dionici puta gdje je saobraćajnim znakom dozvoljeno kretanje od najviše 50 kilometara na sat. Babović je prešao u suprotnu kolovoznu traku kojom se, iz suprotnog smjera od Tivta ka Budvi kretao Radulović vozeći automobil “polo” PG 335-20. Tada je došlo do sudara “nisana” i “pola”, usljed kojeg je Radulović preminuo na licu mjesta. S.K.

Novčana kazna za aktiviste MANS-a Sudija za prekršaje Milorad Popović kaznio je sa po 400 eura pet aktivista MANS-a zato što su 21. juna ove godine prosuli farbu ispred zgrade parlamenta. Novčanom kaznom kažnjeni su Vanja Ćalović, Vuk Maraš, Ivan Bakić, Mitar Batrović i Baja Danilović. Aktivisti MANS-a su tada ometali ulaz u zgradu Skupštine u znak protesta zbog povećanja PDV-a. M.Đ.

U utorak presuda

Nikoleta i Rako Škerović

Nakon što su u Višem sudu u Podgorici stranke u predmetu “Škerović” iznijele završne riječi, sudija Predrag Tabaš odredio je 10. decembar za datum objavljivanja presude. Na optuženičkoj klupi nalaze se Barani Veljko Bulatović i njegova bivša djevojka Nikoleta Škerović, koji su optuženi za nedozvoljeno držanje oružja i posjedovanje droge, dok se njen otac Rajko Škerović tereti za posjedovanje oružja bez dozvole. Zamjenica višeg državnog tužioca Ljiljana Lakić, kazala je u završnoj riječi da je nesporno da je Bulatović kriv tim prije što je priznao. Govoreći o optuženoj Škerović, navela je da je njeno negiranje optužnice neosnovano te da je njena odbrana sračunata na izbjegavanju odgovornosti. Ovo je opravdala iskazom svjedoka, recepcionera u hotelu u kojem je nađena droga, kojem je Nikoleta, koja je takođe bila zaposlena na recepciji, kazala jedne prilike da će uzeti ključeve od apartmana u kojem je nađena droga. Po mišljenju Lakić, ni odbrana Škerovića da je imao istekle oružane listove za nađeno oružje, a da ih nije mogao produžiti jer nadležni organi nijesu imali potrebne obrasce nije osnovana jer su oružani listovi koje je posjedovao istekli mnogo prije

uvođenja novog Zakona o oružju, koji je zahtijevao nove obrasce. Nasuprot njoj, advokati odbrane Đorđe Janković i Dragoljub Đukanović prihvatili su samo krivicu Veljka Bulatovića, koji je i sam priznao da je drogu i pištolj sakrio u apartmanu. Oni su od suda zatražili da donese najnižu zatvorsku kaznu, a potom mu ukine pritvor. Za Rajka Škerovića, advokati su zatražili oslobađajuću presudu navodeći da se ne može raditi o krivičnom djelu “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava” već o prekršaju. Đukanović je naveo da u konkretnom slučaju nema govora o nezakonitoj nabavci oružja jer je za nađeno oružje ranije posjedovao oružani list. U odnosu na Nikoletu Škerović, advokat Đukanović je kazao da nema nijednog dokaza kojim je potkrijepljena optužnica te da je sve ostalo u domenu pretpostavki. “Da sam znala da je tadašnji moj momak to uradio, ja bih ga lično prijavila. Takođe, ne bih dozvolila da moj otac i brat budu u protvoru četiri mjeseca, već bih, da sam zaista u tome učestvovala, preuzela tu odgovornost”, kazala je Škerović. Njen otac Rajko bio je vidno potrešen zbog čega nije bio u stanju da iznese završne riječi. S.K.

SVJEdOČIO NEUROpSIhIJATAR

Ivana Šoć nije bila psihijatrijski pacijent Suđenje ljekarima Kliničkog centra Draganu Obradoviću i Brankici Dupanović nastavljeno je juče u Višem sudu u Podgorici saslušanjem svjedoka. Doktorka Zorica BaracOtašević, neuropsihijatar, ispričala je da je 18. februara 2011. godine pozvana medicinska sestra sa Infektivne klinike radi pregleda pacijentkinje kojoj je bio pripremljen otpust. Nakon toga, uslijedio je i poziv doktora Obradovića. “Obradović mi je kazao da me pozvao vezano za terapiju i eventalno premještanje pacijenta na psihijatriju”, ispričala je Barac-Otašević. U nastavku je tvrdila da je posjetila Šoć koja je bila svjesna i koja je davala adekvatne odgovore na njena pitanja. “Pitala sam je “Šta je, Ivana”, na šta mi je ona odgovorila da ima strah da će se ugušiti. Kada sam joj saopštila da će da ide kući, legla je i prestala da komunicira. Na pitanje da li želi da nastavimo razgovor, odmahnula je glavom da ne želi”, kazala je svjedokinja, dodajući da je u izvještaju konstatovala njeno anksiozno stanje. Na pitanje branioca Zdravka Begovića doktorka je kazala da je Ivani Šoć prepisala, pored terapije njenih kolega, i antidepresiv da snizi njene strahove. Ipak, ona je navela da Šoć nije bila psihijatrijski pacijent. Ljiljana Radulović, neurolog, koja je obavila dva pregleda Ivane Šoć, tvrdila je da je nalaz bio uredan, a

Šoć je bila malaksala sa znacima dehidracije. Iza ponoći je vraćena u Urgentni blok da je pregledaju internista, psiholog i neurolog. Doktorka Radulović je uradila skener mozga koji je bio uredan. “Sve vrijeme je izražavala strah od gušenja, pa je konsultovan doktor Kalač”, kazala je Radulović. Sudija Vesna Moštrokol upozorila je svjedokinju da je u istražnom postupku kazala da joj je bilo čudno da se pacijent sa Klinike vraća u Urgentni blok. Tada i na suđenju različito je govorila i po pitanju vremena o tome kada je saznala koliko je Šoć popila brufene i da li je to saznanje dobila od sestre pokojne Šoć. Radulović je odgovorila da je smatrala da to nije važan podatak, jer se radilo o relativno maloj količini tableta brufena od 1600 miligrama. Doktor Obradović pitao je svjedokinju Radulović zašto u istražnom postupku nije kazala da je pacijentkinji dala 10 miligrama bensedina i da je posumnjala na psihijatrijski problem. Radulović je tvrdila da je zaboravila da pomene te detalje. Obradović i njegov branilac su prigovorili njenom iskazu, primjećujući da je sadržina izvještaja koji je ona sačinila u suprotnosti sa njenim svjedočkim iskazom koji je dala pred istražnim sudijom. Begović je istakao da doktorka ni u jednom od izvještaja ne upućuje na sumnju da se kod Ivane Šoć radilo o infekciji. S.K.


Hronika 11

SRIJEDA, 4.12. 2013.

NAKON VIŠEMJESEČNOG RAZMIŠLJANJA

Sudija Žižić oslobodila Stojkovića bez suđenja Poslije više od pet mjeseci vijećanja sudija utvrdila da načelnik kriminalističke policije u Budvi nije bio na funkciji s koje bi mogao da vrši protivzakonit uticaj

N

akon što je pet mjeseci, uz obrazloženje da je prenatrpana predmetima, odugovlačila da zakaže suđenje načelniku kriminalističke policije u Budvi Siniši Stojkoviću, sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Milenka Žižić, donijela je odluku kojom je iznenadila sve. Ona je krajem prošlog mjeseca donijela rješenje kojim je odbacila optužni predlog protiv Stojkovića, tvrdeći da nema dokaza da je on vršio protivzakonit uticaj na osnovnog državnog tužioca u Podgorici Ljiljanu Klikovac, da ne preduzima dalje službene radnje u postupku koji se vodi protiv Milenka Rabrenovića, zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić.

Da nema dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optužbe, sudija Žižić je tvrdila na osam kucanih strana, koje su Dnevne novine imale na uvid. Citirajući međunarodne konvencije, međunarodne ugovore, odredbe međunarodnog krivičnog prava i konvencije o korupciji, Žižić je utvrdila da Siniša Stojković nije imao takav službeni položaj koji može biti odlučujući “prilikom posredovanja da se neka službena radnja izvrši ili ne izvrši”. U prilog svojoj tvrdnji, čitavu jednu stranicu obrazloženja posvetila je opisivanju Stojkovićevog kretanja u službi i njegovih zaduženja. U rješenju ona podsjeća da se optužnim predlogom Stojković tereti da je iskoristio svoju profesionalnu saradju sa tužiteljkom Klikovac i pokušao da utiče na nju da zastane sa odlukom protiv Rabrenovića. Brinuo se da bi postupkom protiv Rabrenovića ugrozila imenovanje Veselina Veljovića na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, što je prethodno ugovo-

reno u političkom vrhu. U kontekstu ovih okolnosti sugerisao je Osnovnom državnom tužiocu da se pazi pokrenutog postupka jer bi u suprotnom i on mogao biti razriješen. “Imajući u vidu činjenice da je prema Zakonu o državnom tužiocu državni tužilac samostalan i nezavisan u radu, pritom cijeneći i položaj i funkciju državnog tužioca, koju on ima u društvu i koja se vrši u javnom interesu radi obezbjeđenja primjene prava, to po stanovištu suda nema dokaza da je okriljeni sa opisom polsova koje je obavljao imao takav položaj i poziciju da izvrši predmetno krivično djelo”, dio je obrazloženja sudije Žižić. Osim što je odbacila optužbe protiv Stojkovića, istim rješenjem Žižić je odlučila da 1.292,50 eura, koliko izniose troškovi krivičnog postupka, padaju na teret budžetskih sredstava Višeg suda. Stojković je uhapšen 28. decembra prošle godine, nakon čega je u pratnji inspektora u civilu predat specijalnom tužiocu za borbu protiv organizovanog kriminala Đur-

đini-Nini Ivanović, koja je naredila njegovo privođenje. “Tokom posredovanja upozorio je tužioca da bi dalje vođenje tog postupka ugrozilo napredovanje Veselina Veljovića na mjesto direktora Agencije za nacionalnu be zbjednost i Vladana Jokovića na mjesto direktora Uprave policije, ukazujući mu da su ova napredovanja navodno dogovorena u političkom vrhu. Ukazao je, takođe, da je u političkom vrhu navodno dogovoreno i razrješenje Vrhovnog državnog tužioca, zbog pogrešnih odluka koje je donosio. U kontekstu ovih okolnosti sugerisao je Osnovnom državnom tužiocu da se pazi pokrenutog postupka jer bi u suprotnom i on mogao biti razriješen”, saopštila je za vrijeme Stojkovićevog saslušanja, tadašnja vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić. Stojković je negirao da je vršio bilo kakav uticaj na Ljiljanu Klikovac. Ne sporeći da se susreo sa njom i objašnjavajući da je doživljavao kao prijateljicu, Stojković je navodno kazao da je samo namjeravao da se informiše o slučaju Rabrenovića, koji mu je, takođe, prijatelj. I pored toga što su joj više puta ukidane presude iz oblasti ratnih zločina, sudija Žižić dobila je i ovaj predmet koji je imao velikog odjeka u crnogorskoj javnosti. Jedna od malobrojnih presuda koje su joj potvrđene iz prvog pokušaja je 40 godina zatvora koje je presudila ubici zeta Vesne Medenice Ivanu Raičeviću. Inače, više puta je, po jakim

Stojković

Milenka Žižić

prijateljskim vezama, povezivana sa Vesnom Medenicom, predsjednicom Vrhovnog suda. Mediji su navodili da joj je upravo Medenica pod sumnjivim okolnostima riješila stambeno pitanje nedugo nakon pošto je izabrana za sudiju Vi-

šeg suda u Podgorici. Takođe, Žižić je konkurisala za sudiju Apelacionog suda, a spekuliše se da će, iako se na konkurs prijavio mali broj njenih kolega, upravo ona biti imenovana na tu funkciju. M.V.P.

DAJU PREDLOG SKUPŠTINI

Odbor sjutra o imenovanju VDT-a

Branko Vučković

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu zakazao je za sjutra razmatranje predloga Tužilačkog savjeta da se za Vrhovnog državnog tužioca imenuje predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković, potvrdio je Dnevnim novinama predsjednik tog odbora, poslanik SDP Rifat Rastoder. On je kazao da će na sjednici Odbora, zakazanoj za četvrtak, biti odlučeno o datumu saslušanja Vučkovića, nakon čega će odbornici dati predlog Skupštini. “Trebalo bi da to pitanje bude već na narednom skupštinskom zasijedanju ili eventualno na onome ko-

je mu slijedi. U svakom slučaju, ovo će se pitanje naći pred Skupštinom do kraja godine“, naveo je Rastoder. Tužilački savjet je od četiri kandidata za Vrhovnog državnog tužioca, na osnovu dosadašnjih rezultata u radu, ličnih i profesionalnih kvaliteta te ugleda u pravosuđu, izabrao Vučkovića. Ipak, gotovo da je izvjesno da favorit Tužilačkog savjeta i vladajuće klase neće biti izglasan, jer ne uživa podršku dobrog dijela opozicije. Naime, iz DF su najavili da neće podržati tog kandidata, a sličan stav o tome, po svemu sudeći, ima i Pozitivna, iako to nijesu izričito saopštili. SNP će stav o gla-

sanju za VDT-a zauzeti na stranačkim organima, što su saopštili i iz SDP. Ipak, prema nezvaničnim saznanjima, u toj partiji već je odlučeno da ne podrže Vučkovića. Konkurencija Branku Vučkoviću pred Tužilačkim savjetom bili su poznati podgorički advokat Goran Rodić, viša državna tužiteljka u Podgorici Vesna Jovićević i zamjenica Vrhovnog državnog tužioca i bivša specijalna tužiteljka Stojanka Radović. Iako je Vučković favorit Tužilačkog savjeta i DPS, imena navedenih kandidata Skupština će razmatrati ako Vučković u prvom krugu ne dobije potrebnu većinu,

tačnije 54 glasa podrške. U drugom krugu biće potrebna saglasnost tri petine poslanika na plenarnom zasijedanju, da bi se izabrao VDT sa liste na kojoj bi se nalazila preostala tri kandidata. Vrhovni tužilac do sada se birao prostom većinom, a novina od dvije trećine je uvedena na zahtjev Venecijanske komisije. Dok su opozicione partije tada predlagale da se uvede dvotrećinski sistem izbora Vrhovnog državnog tužioca, za vladajuću partiju to nije bilo dobro rješenje jer bi ono, kako se tada navodilo, moglo značiti blokadu izbora VDT-a. S.K.


12 Crna Gora

SRIJEDA, 4.12. 2013.

plan budžeta za 2014.

Budžet za dva miliona eura manji od ovogodišnjeg Najviše novca opština planira da naplati od komunalija

slučaj jelene vučićević

Nema odgovora na brojna pitanja BUDVA – Lokalna uprava predvidjela je da budžet opštine Budva za narednu godinu iznosi 43,8 miliona eura, što je dva miliona eura manje nego prošlogodišnji, koji je rebalansom bio umanjen za 200.000 eura u odnosu na planirani. Ipak, Opština je za razliku od ranijih godina, kada je uspijevala da ispuni svega polovinu zacrtanog, u prethodne dvije godine ostvarila sve što je bilo predviđeno finansijskim planovima. Otuda je moguće i obazrivo projektovanje budžeta za narednu godinu, koji bi mogao da bude od dva do četiri miliona veći, jer predsjednik opštine ima mogućnost da svaku stavku budžeta maksimalno poveća za deset odsto. Najviše novca, kako je predviđeno nacrtom budžeta, 18,9 miliona eura, Opština namjereva da naplati naredne godine od ko-

munalija, a kasa će biti punija za 12,2 miliona eura i od naplate raznih taksi i poreza. Predviđeni primici od prodaje nefinansijske imovine trebali bi da iznose deset miliona eura, a najvećim dijelom će biti obezbijeđeni od prodaje Kraljičine plaže, koja se nalazi na granici sa opštinom Bar, ukupne vrijednosti 11 miliona eura. Kapitalni izdaci koji se odnose na izdatke za lokalnu infrastrukturu, građevinske objekte, opremu i investiciono održavanje projektovani su na 13,8 miliona eura, dok se druga najveća stavka kada su izdaci u pitanju, u iznosu od 12,3 miliona eura, odnosi na otplatu obaveza iz ranijeg perioda. Na bruto zarade i doprinose otići će 5,7 miliona eura, a tri i po miliona predviđeno je da se potroši na službena putovanja, reprezentaciju, komunikacione usluge, bankarske usluge i negativne

kursne razlike, advokatske, notarske i pravne usluge, te konsultantske usluge, projekte i studije, kao i stručno usavršavanje. Jedna od značajnijih stavki u budžetu su i transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru, za šta je nacrtom opredijeljeno dva i po miliona eura. Najviše novca, dva miliona eura, će biti opredijeljeno za kulturu i sport. Za kabinet predsjednika opštine naredne godine je predviđeno 872.000 eura, dok je 270.000 manje od tog iznosa predviđeno za službu Skupštine opštine. Budžet JU Biblioteka grada Budve projektovan je na 290.000 eura, a za JU Muzeji i galerije Budve je opredijeljeno 1,2 miliona eura. Grad teatru je opredijeljeno 1,6 miliona eura, od čega 700.000 ide na otplatu obaveza iz prethodnog perioda. N.Lajović

PODGORICA - Građanska alijansa je iskazala interesovanje zbog čega i od strane koga je vršen očigledni pritisak da se od 15.000 neizvršenih presuda hitno izvrši baš presuda vezana za slučaj iseljenja sedamdesetogodišnje Jelene Vučićević. Starica je u petak iseljena iz svog stana na Zabjelu, što je bio povod privođenja novinara i autora emisije “Robin Hud” Darka Ivanovića, koji se tome protivio. Predsjednik GA Boris Raonić je kazao da se redakcija emisije “Robin Hud” 15.10.2013. godine dopisom obratila Višem sudu sa molbom da se izvršenje odgodi do presude Višeg suda po žalbi na presudu Osnovnog suda u postupku za vraćanje novca stečenog bez osnova, dodavši da mu nije jasno zbog čega Viši sud nije odlučio u kratkom roku po tom pitanju. “U odgovoru je stajalo da će vijeće Višeg suda brzo da zasijeda,

a od tada je prošlo više od mjesec dana. Pitamo se zbog čega se, a imajući u vidu osjetljivost problematike, ova dva slučaja nijesu objedinila, te da li je neko vršio pritisak na policiju da se pruži asistencija sudu u ovom slučaju”, upitao je Raonić. On je podsjetio da je Ivanović priveden u Sud za prekršaje tek na isteku zakonskog osnova za lišenje slobode, te da nije bila obezbijeđena javnost postupka kada je saslušavan od strane sudije za prekršaje. “Građansku alijansu posebno interesuje da li je naš kolega Ivanović zakonito lišen slobode i da li su ispoštovani standardi primjene sredstava prinude, prije svega da li je naređenje da se ista primijene u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima, te da li je ispoštovan zakonski princip -srazmjernosti upotrebe sredstava prinude”, rekao je Raonić. V.K.


Crna Gora 13

SRIJEDA, 4.12. 2013.

NADLEŽNI NAJAVILI RUŠENJE

Iselićemo se, ali tu nije kraj Vlasnici četiri stana u zgradi “1. maj” na Kruševcu dobili su rješenje da se moraju iseliti iz stanova do petka NEMA ODGOVORA NA PITANJA

Sekretari došli nespremni

Do petka moraju napustiti svoje stanove; Zgrada 1. maj

Marina Živaljević

V

lasnici stanova u zgradi “1. maj” u podgoričkom naselju Kruševac do petka, 6. decembra, moraju napustiti svoje stanove kako bi nadležne službe Glavnog grada počele da ruši dograđeni dio zgrade. Riječ je o djelovima zgrade koje je sama Opština dogradila 1981. godine, ali koja do danas nijesu legalizovana, zbog čega ih Glavni grad ne priznaje i ne namjerava da preostalim vlasnicima isplati naknadu za bespravno dograđene prostorije. Četiri vlasnika stanova, od ukupno 11, nijesu prihvatili uslove eksprorpijacije prema kojima bi prodali svoje stanove po cijeni od 766 do 992 eura po metru kvadratnom. Poručuju da će mirno napustiti stanove, ali da ne namjeravaju da predaju objekat.

PODGORICA - “Prinudno rušenje bespravno izgrađenog objekta sa navedene lokacije izvršiće se od strane trećih lica dana 6.12.2013. godine u periodu od 11.00 h, pa do kraja trajanja izvršenja, na osnovu rješenja 0401/1-503/13 od 19.11.2013. godine, koje je postalo izvršno”, navodi se u dokumentu Uprave za inspekcijske poslove koji je dostavljen vlasnicima četiri stana u zgradi na Kruševcu. U ponedjeljak ujutru vlasnici četiri stana zgrade “1. maj” dobili su poziv za ročište od Osnovnog suda u Podgorici koje je zakazano za petak, kako bi se izvršila “identifikacija predmetnih objekata i sačinio detaljan opis ekspropisanih nepokretnosti na bazi kojeg bi bilo moguće dati pravičnu procjenu njihove vrijednosti”. Međutim, nakon samo jednog dana na istu adresu stiglo je rješenje kojim se utvrđuje da je predlog predlagača, odnosno Glavnog grada, povučen od strane

predlagača. “Kurir Uprave za nekretnine juče oko 11 časova donosi rješenja koja nijesmo htjeli primiti, gdje nam se daje rok od tri dana, odnosno do 6.12.2013. u 11 sati, da napustimo objekat, pod prijetnjom prinudnog iseljenja (naravno bez obezbjeđenja materijalnih dokaza, tj. određivanja vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenih vještaka)”, navodi se u saopštenju četiri vlasnika stanova. Jedan od vlasnika Ljubo Vujović ocijenio je da je simptomatično to što je za isti dan zakazano ročište, rušenje dograđenih objekata i iseljenje. “Ja ću da se iselim jer nemam namjeru da izvodim scene pred bagerima. Policija nema potrebe da dolazi, ni hitna, neka idu tamo gdje su potrebni. Iselićemo se, ali ćemo preko suda tražiti da se ništa ne smije dirati dok se ne obezbijede dokazi, a onda ćemo voditi sudski postupak”, kazao je Vujović Dnevnim

novinama. On je dodao da po Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima etažna svojina podrazumijeva zajedničke sadržaje i vlasništvo, a zajednički sadržaji su, između ostalog, krov i spoljni zidovi sa prozorima i vratima. Zbog toga, kako kaže, sa ove zgrade ne bi smio da se ukloni nijedan jedini crijep dok se ne obezbijede dokazi za sud. “Oni to pravdaju hitnošću DUPa, to ne postoji. DUP predviđa da tu bude stambeni objekat i pokušavaju da na račun ovog objekta ubace kinesku ambasadu. Da bi se izvršila eksproprijacija nekog objekta, potrebno je da se utvrdi javni interes, a ambasada nije javni interes, to je objekat zatvorenog tipa”, kazao je Vujović koji je vlasnik jednog od stanova od 1961. godine. On je kazao da četiri vlasnika neće odustati od onoga što im po zakonu pripada. “Ja ću mirno napustiti, ali ne i predati objekat. Nas četvoro smo uzeli advokata i pokrenuli sudski spor i zajedničkom odlukom ćemo ili odustati ili ići do kraja. Najvjerovatnije ćemo izgurati do kraja, makar išli do Strazbura, jer svi zakonski akti idu nama u prilog”, kazao je Vujović. Prošle nedjelje Direkcija za imovinu krenula je u rušenje zgrade “1. maj”, čiji je etažni vlasnik sada Glavni grad, ali je rušenje zaustavila policija koju su pozvali stanari dijela zgrade koja je i dalje u njihovom vlasništvu.

predsjednica SO Branka Nikezić i glavni administrator Zoran Radojičić nijesu izjasnili. Opozicija je najburnije reagovala na treću tačku dnevnog reda - Predlog Odluke o zaduživanju Opštine Bar kod Prve banke u iznosu od 300.000 eura po kamatnoj stopi od 12 odsto. Opozicionari su ovu odluku osudili posebno iz razloga što je zaduženje bilo neposredno pred najavljeni rebalans budžeta uz ovako visoku kamatnu stopu, ali i pored njihovog takvog stava i ovaj je prijedlog usvojen većinom glasova. Ništa manje reagovanje opozicije nije bilo ni kada se na dnevnom redu našla Informacija o radu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom na teritoriji opštine Bar za 2012. godinu. Prva primjedba na ovaj izvještaj je bila njegovo kašnjenje. “Smatram da je ovaj izvještaj stigao sa popriličnim zakašnjenjem jer smo ga tražili mnogo ranije. Bilo je logično da smo ga dobili prije turističke sezone kako bismo mogli da blagovremeno saznamo bitne informacije o stanju naše obale, pripremljenosti naših plaža, njihovoj opremljenosti, zakupcima i cijenama zakupa kako bi reagovali na uočene propuste, a da ne pričam o tome sa kojom imovinom Opštine Bar gazduje Morsko dobro”, istakao je Ranko Aligrudić, odbornik PzP-a. A.Lj.

OŠ “Marko Miljanov”

BIJELO POLJE

POSJETA

Pojačavaju saradnju NIKŠIĆ - Novoimenovani ambasador Republike Srbije Zoran Bingulac bio je juče u radnoj posjeti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, i tom prilikom dogovorio je proširenje i unapređenje saradnje kada je u pitanju studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti. Ambasador Bingulac je nakon sastanka sa dekanom fakulteta prof. dr Blagojem Cerovićem obišao katedru tog studijskog programa i razgovarao sa studentima.

BAR - Nastavak 18. sjednice lokalnog parlamenta u Baru opet je prekinut zbog nedostatka kvoruma jer sekretari barske lokalne uprave kojima su upućena odbornička pitanja nijesu bili pripremljeni, te su izbjegli poslovničku obavezu da odgovore na njih javno, tako da su odbornici opozicije napustili sjednicu. Prema mišljenju poslanika iz opozicije, dosadašnji rad ove skupštine nije pokazao da je dom u kome se donose odluke od vitalnog interesa za ovaj grad. Poslije svega, pet minuta nakon što je predsjedavajući 17. sjednice, odbornik Nove Savo Vujošević zaključio rad, predsjednica Skupštine Branka Nikezić otvorila je 18. sjednicu SO Bar. Predlog Odluke o rješavanju stambenih potreba lokalnih službenika i namještenika i Predlog Odluke o rješavanju stambenih potreba lokalnih funkcionera, kao prve dvije tačke dnevnog reda 18. redovne sjednice SO Bar, provučene su na mala vrata jer nijesu glasali svi članovi vladajuće koalicije. Od pet lokalnih funkcionera – potencijalnih kandidata za dobijanje stana, gradonačelnik Bara Žarko Pavićević i potpredsjednik opštine Osman Subašić su se izjasnili da imaju riješeno stambeno pitanje i da neće konkurisati, dok se drugi potpredsjednik Dragan Simović,

Bingulac je juče kazao da je evidentna saradnja u regionu, ali da je svakako najintenzivnija ona sa Republikom Srbijom, na šta upućuju zajedničke veze, identitet i potpuno iste kulturne vrijednosti, kao i saradnja sa odjeljenjem Matice srpske, sa kojom su i do sada organizovane promocije i književne tribine. “Uvjeren sam da postoje svi uslovi za međusobnu saradnju Srbije i Crne Gore po mnogim pitanjima, ali i položaju srpskog jezika u Crnoj Gori

i da će biti nađena zajednička rješenja”, kazao je Bingulac. Dekan Cerović je, zahvajujući ambasadoru na posjeti, istakao da je saradnja sa Ambasadom Srbije i do sada bila izvanredna, ali i da vjeruje da će ona u budućnosti biti proširena. On je objasnio da postoji izvanredna sadanja sa i brojnim visokoškolskim institucijama u Srbiji, a Filozofski i Filološki fakultet iz Beograda su pomogli prilikom otvaranja Filozofskog fakulteta u Nikšiću. J.L.

Škola bez grijanja BIJELO POLJE - Uprkos niskim temperaturama, u bjelopoljskoj Osnovnoj školi “Marko Miljanov” nastava se prekjuče i juče izvodila bez grijanja. Direktor Blagoje Vujisić kazao je za Dnevne novine da je blagovremeno naručeno trebovanje lakog lož ulja za zagrijavanje te da je o tome obaviješteno resorno ministarstvo i distributer “Jugopetrol”. “Do prekjuče ujutru smo imali nešto lož ulja u zalihama, ali je i to ponestalo. Nastava se u pro-

teklih dva nana odvijala skraćeno u obje smjene te je čas trajao po pola sata. U onim prostorijama koje slove za najhladnije povremeno smo uključivali grijalice na struju”, kazao je Vujisić. On je izrazio očekivanje da će lož ulje uskoro biti dopremljeno te da će se nastava normalizovati. Nekoliko roditelja učenika koji pohađaju nastavu u školi “Marko Miljanov” prenijelo je raspoloženje djece - da nije prijatno sjedjeti u hladnim učionicama i pratiti izvođenje nastave. B.Č.


14 Crna Gora BUDŽET

MERKUR PORUČUJE

Tvrdnje dokažite u sudnici

Merkur sistem je saopštio da je ugovor o zakupu hotela Mogren i dalje na snazi jer su ugovorne strane produžile rokove zakupa po isteku rokova iz osnovnog ugovora o zakupu. Iz ove kompanije navode da je u momentu kada je Merkur odlučio da 2003. godine učestvuje u tenderu za kupovinu hotela došlo do poremećaja partnerskih odnosa. Iz ove firme navode da je dokaz da je HG Budvanska rivijera smatrala da zakup i dalje traje kontinuirano slanje faktura za zakup tokom čitavog perioda za koji advokat Vanja Mugoša tvrdi da ne postoji. Iz Merkura su naveli da od Budvanske rivijere potražuju uložena sredstva u hotel. “Iako gospodin advokat tvrdi da uprave pravnih lica grupacije Merkur pokušavaju da ob-

manu javnost podižući tužbe za ulaganje u investicije u iznosu za 3,4 miliona eura, zaboravlja ili namjerno prećutkuje da je dio tih istih ‘lažnih’ investicija knjižen tokom 2008. godine u bilansima preduzeća Budvanske rivijere kao trošak preduzeća, vjerovatno iz njima znanih potreba”, stoji u saopštenju Merkura. Navode i da je simptomatično da se upravo u vrijeme održavanja sudskih procesa advokat Mugoša medijski eksponirao kako bi izvršio pritisak na sudstvo i državne organe. “Gospodinu Mugoši preporučujemo da uđe u sudnicu i da na tom mjestu dokaže i pobije sve naše navode, pri čemu ne sumnjamo da će sudske odluke biti donešene u skladu sa zakonom, što će nas sve obavezivati”, poručuju iz budvanske kompanije. V.K.

PKB

Traže pomoć od Mandića HERCEG NOVI - Sindikat preduzeća PKB, čiji je žiro račun mjesecima blokiran, obratio se juče predsjedniku opštine Dejanu Mandiću kako bi im se obezbijedila jednokratna novčana pomoć. Naime, 43 radnika ovog preduzeća od 24. jula nije primilo plate. Zaposleni su došli u situaciju da nemaju za najosnovnije životne potrebe i da sve češće izostaju sa posla jer nemaju novca ni za prevoz, kazao je predsjednik sindikalne organizacije Aleksandar Milović. Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić kazao je da je Opština i do sada pomagala radnicima koji su ostajali

SRIJEDA, 4.12. 2013.

bez ličnih primanja u novskim firmama pa tu pomoć ne može da odbije ni zaposlenima PKBa. Milović je tokom sastanka sa Mandićem informisao predsjednika opštine o teškoj finansijskoj situaciji u preduzeću. Duguju preko 700.000 eura državi za doprinose i poreze na plate. S obzirom da je firma shodno Vladinoj uredbi ponudila jedan objekat u Zelenici za plaćanje dugova za poreze i doprinose, čeka se deblokada računa i realizacija obećanja da će tada primiti tri lična dohotka odjednom. Za ponedjeljak je sindikat zakazao štrajk na kome će iskazati nezadovoljstvo. S.M.

TIVAT

Bura obarala stabla

Kompenzacija se još čeka

Opština naplatila manje od četvrtine od planiranih osam miliona KOLAŠIN - U kolašinsku opštinsku kasu će se ove godine sliti manje od četvrtine od planiranih osam miliona eura prihoda. Takvo je stanje u kasi, bar prema predlogu odluke o izmjenama i dopunama budžeta za 2013. godinu. Prema više nego ambicioznim planovima izvršne vlasti, skoro četiri miliona eura Opština je trebalo da dobije prodajom imovine, odnosno kompezacijom sa državom. Iz predloga rebalansa budžeta jasno je da ni nakon više od dvije godine čekanja nije došlo do realizacije dogovora između Vlade i lokalne vlasti, prema kojem je trebalo da Opština, na ime višegodišnjeg duga za poreze i doprinose, ustupi državi vlasništvo nad sportskom zonom, u kojoj spada Dom mladih i stadion “Gorštaka” i sportska hala, ali i zemljište. Tadašnji premijer Igor Lukšić je prilikom posjete Kolašinu u aprilu 2011. godine najavio da će sportska zona ubuduće biti briga države, a Opštini otpisan dug. Nije prošla nijedna prilika, a da to ne ponove što državni, a što lokalni funkcioneri. Protekle godine, bar nekoliko puta se čulo da će sada ruinirani i zapušteni objekti, izgrađeni prije 12 godina, uskoro biti mjesto na kojem će se pripremati crnogorski reperezentativci, dok će se opština riješiti bremena obaveza za poreze i doprinose. “Očekujemo da će uskoro Vlada odlučiti o toj kompezaciji, tako da to bude tokom ove godine, jer takva

Većina novca dogodine ide na rashode Prema nacrtu odluke o budžetu za narednu godnu, opštinska vlast planira da prihoduje oko 4,3 miliona eura. Većina tog novca, prema odluci, biće potrošena na tekuće rashode, a oko 700.000 eura na kapitalne projekte. Prema planovima izvršne vlasti, po nešto više od milion eura u opštinsku kasu sliće se od poreza i naknada, oko 500.000 eura planiraju da obezbijede prodajom opštinske imovine, a isto obećanja imamo. Rebalans budžeta za ovu godinu smo morali raditi, zbog rokova za javnu raspravu, ali i zbog nekih drugih umanjenih prihoda”, kazao je Đorđe Živković, potpredsjednik opštine. Pored toga što se u opštinsku kasu nije slilo četiri miliona eura od države, fale još neki planirani prihodi. Samo nešto više od trećine od skoro milion eura planiranih prihodovano je od naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, korišćenja voda, šuma i šljunka i pijeska. Kreatori budžeta su napravili najveću grešku predviđajući da će na ime komunalija za građevinsko zemljište od investitora naplatiti preko 640.000 eura. Prema predlogu odluke o rebalnasu budžeta os-

toliko i od pozajmica i kredita. Opet će najviše novca biti potrošeno na zarade zaposlenih u lokalnoj upravi, oko 1,2 miliona eura, a nešto više od toga na otplatu dugova. Na transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektru u kolašinskoj opštini naredne godine planiraju da potroše preko 400.000 eura. Za lokalnu infrastrukturu biće potrošeno oko 370.000 eura. tvareni prihod po tom osnovu je 18 puta manji. Ako je za utjehu, opština se manje zaduživala u odnosu na planirano, pa je umjesto planiranih milion, na taj način prihodovano 360.000 eura. Ove godine zbog nerealno planiranih lokalnih prihoda “štedljivo” se trošilo i na investiranje. U lokalnu infrastrukturu Opština je investirala samo 190.000 eura. Planovi su bili da taj iznos bude skoro pola miliona eura. S obzirom da sa državom nije trampila sportsku zonu, umjesto da vrati preko pet miliona eura duga, kako je bilo planirano, izvršna vlast je ove godine izmirila samo oko 780.000 dospjelih obaveza. Z.Bulatović

MORSKO DOBRO

Postaju zakupci svoje imovine

TIVAT - Jaka bura, koja je preksinoć dostizala brzinu i do 85 kilometara na sat, na području Tivta oborila je nekoliko stabala. Najveće stablo je oborila ispred ulaza u dvorište Osnovne škole “Drago Milović”, po jedno na pješačkom dijelu magistrale pored stambenog bloka - Lamela, kao i više manjih i većih grana, posebno u Velikom gradskom parku, ali i na cijelom području grada, kazali su u JP Komunalno, čiji radnici su u ranijim jutarnjim satima bili na terenu i raščišća-

vali polomljene grane i stabla. Bez obzira na jačinu vjetra nije bilo veće štete, niti je bilo mnogo palih stabala i grana, kazali su u Komunalnom, podsjećajući na preventivno djelovanje, odnosno redovno uklanjanje starih i oštećenih stabala, kao i orezivanje grana. Jaka bura oborila je i bilbord na skretanju prema Aerodromu Tivat, o čemu je vlasnika reklame obavijestila Komunalna policija i dala rok za njegovo uklanjanje tokom jučerašnjeg dana. Z.K.

ULCINJ - Glas protiv odluke Vrhovnog suda kojim je zemljište pojedinaca koje se nalazi u zoni morskog ne pripadne njima, najače je odjeknuo iz Ulcinja. To i ne čudi s obzirom što 56,3 odsto teritorije Morskog dobra čini Ulcinj, a političke partije su ocijenile da se radi o nacionalizaciji. Kako se navodi u saopštenju OO Pozitivne morsko dobro ostaje jedan od najvećih problema za sve građane Primorja. “Najnovija tumačenja koja pokušavaju diskriminatorski karakter ove institucije da dodatno „legalizuju“ samo su novi dokaz da je sistem upravljanja ovom instiucijom potpuno nakaradan i štetan po sve lokalne zajednice na Primorju. A svega ovoga ne bi bilo kada bi se poštovala odredba zakona u kome se granica Morskog dobra ograničava na 6 metara od mjesta gdje dopire najveći morski talas, za vrijeme najveće oluje. No, jasno je da je ova institucija stvorena, ne kao zaštitinik obale, nago kao mašina za isisavanje novca i izvlačenje bogastva iz primorskih opština putem diskriminacije građana”, navodi se u saopštenju ove stranke. Iz Pozitivne su napomenuli da u Ulcinju granica dopire i do dva kilometra u kopno, a Ustavni sud sada predlaže da građani čija se imo-

Morsko dobro je samo štetilo Ulcinju

vina nađe unutar te linije postanu zakupnici svoje imovine. Lider DUA-e Mehmet Zenka smatra da je privatna imovina nacionalizovana na moderan način. Zenka osuđuje odluku suda jer je smatra krajnje štetnom i razornom za ionako oronulu ekonomiju grada Ulcinja. “Ova odluka Vrhovnog suda nije ništa drugo do nacionalizacija privatne imovine na moderan način, zašto ne kada se zna da je 80 odsto ove imovine u vlasništvu Albanaca”, rekao je Zenka. i iz DUA-e i Pozitivne su saopštili da, s obzirom da je u pripremi novi

zakon o morskom dobru, poslanici ali i opština Ulcinj moraju zauzeti čvrst stav povodom toga. Paradoks je, kako su naveli iz ove dvije stranke, što je predsjednik UO JP “Morsko dobro” čovjek iz Ulcinja. “Džaudet Cakuli je tako pompezno zauzeo tu poziciju, na to su gledali kao na pobjedu stranke Forca. Tražimo da sada na djelu pokaže kako radi, za koga radi i u čiju korist. On je i član radne grupe za izradu novog zakona o Morskom dobru. Evo prilike da se dokaže koliko vrijedi pozicija predsjednika UO Morskog dobra, a izgleda da ne vrijedi ništa”, rekao je Zenka. S.G.


Crna Gora 15

SRIJEDA, 4.12. 2013.

MEĐUNARODNI DAN OSOBA SA INVALIDITETOM

Moramo naučiti da smo svi jednaki Djeca sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom svakodnevno se susreću sa brojnim barijerama

PREMINULI

Darko Vojinov Šćepanović

Darko Ljubomirov Joksimović

2. decembra 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra u 14 časova u Zagoriču.

diplomirani pravnik, 3. decembra 2013. u 40. godini. Sahrana će se obaviti 4. decembra u 14 časova na groblju u Pavinom Polju.

Petruša Goluba Marinković rođena Joksimović, 3. decembra 2013. u 76. godini. Sahrana će se obaviti 4. decembra u 15 časova na groblju u Rasovu.

Jelisavka Miroslava Dragović rođena Petranović, 2. decembra 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 4. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Milorad Jovov Brnović 2. decembra 2013. u 54. godini. Sahrana će se obaviti 4. decembra u 13 časova na seoskom groblju u Goričanima.

Nadžija Šahmanović Glavović Šetnja invalida u Bijelom Polju ● Prihvatiti invalide kao ravnoPravne članove

Ekipa redakcije Crna Gora

B

arijere sa kojim se djeca sa smetnjama u razvoju i odrasle osobe sa invaliditetom najčešće susreću su arhitektonske, pa je potrebno sve institucije u Crnoj Gori, pomoću pristupnih rampi i liftova, učiniti pristupačnim. Međutim, ono što je teže promijeniti jeste svijest da osobe sa invaliditetom imaju ista prava kao i svi drugi ljudi i da se u svakom trenutku mora voditi računa o pristupačnosti zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i obrazovanju. Međunarodni dana osoba sa invaliditetom obilježen je juče u većini crnogorskih opština, a jedna od poruka je da društvo osobe sa invaliditetom treba da prihvati kao ravnopravne članove zajednice, oslobođene od svake diskriminacije i marginalizacije.

“Živimo jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih”, jedna je od poruka koja se mogla čuti juče u većini crnogorskih opština u kojima je obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Jedan od gorućih problema, kada je riječ o osobama sa invaliditetom u Budvi, jeste nepostojanje pristupnih rampi, kao i neadekvatna opremljenost postojećih, na šta je ukazao predsjednik Udruženja paraplegičara Budve Ante Urban. Udruženje koje broji 23 člana uspjelo je da ove godine od donacija sakupi novac i postavi savremeni lift u gradskom bazenu, prvi takve vrste u Crnoj Gori. “Postojeće rampe su tako napravljene da se od stotinu njih svega tri mogu koristiti. Ljudi ne mogu da shvate da svaka rampa mora imati rukohvat, a to niko ne stavlja. Istina, u Budvi se prave rampe, ali to nikome ne služi”, kazao je Urban. ● Pitanje ramPi mora biti riješeno Predsjednik budvanske opštine Lazar Rađenović kazao je da se u dijelu analize projekata posebno povede pažnja na pristupne rampe, kako bi i ovaj segment bio kvalitetno riješen. “Potpuno je suludo da natjeramo investitora da uloži novac, a da to što je uradio nije urađeno na adekvatan način i ne služi svrsi. Opština će naredne godine donirati tri savremena lifta za osobe sa invaliditetom, o čemu će se sa Udruženjem dogovoriti na kojim lokacijama, i to precizirati ugovorom”, ka-

zao je Rađenović. Djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom svakodnevno se susreću sa brojnim barijerima, najčešće arhitektonskim, i u Pljevljima, koja su po mnogima najinkluzivniji crnogorski grad. Pored tog, postoji i problem zapošljavanja i nerazumijevanja da svi imaju jednaka prava. Prema riječima direktorice Centra Svetlane Dujović, pitanjima djece sa smetnjama i osobama sa invaliditetom ne treba i ne može da se bavi samo sfera socijalne zaštite. “U sve to mora da se uključe zdravstvo, školstvo sva kulturna i sportska dešavanja, da djeca budu maksimalno uključena u sve segmente društva jer jedino tada ćemo moći reći da su ostvarena sva njihova prava”, rekla je Dujović. Prema njenim riječima, barijere sa kojim se najčešće susreću djeca sa smetnjama u razvoju i odrasle osobe sa invaliditetom su arhitektonske, jer u većinu ustanova uopšte ne mogu da uđu i to je osnovni problem - poboljšati pristupačnost. “Zakon o uređivanju svih institucija je donijet još 2008. godine, a u avgustu je trebalo da sve ustanove prilagode svoje prilaze, što se nije desilo. Ali su one najvidljivije i najlakše rješive. Mnogo je teže promijeniti svijest, da svi shvate da osobe sa invaliditetom imaju ista prava kao i svi drugi ljudi i da se u svakom trenutku mora voditi računa o pristupačnosti zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i obrazovanju”, kazala je Dujović.

Šetnjom od zgrade Opštine, Ulicom slobode do Spomenika palim borcima i obraćanjem predstavnika relevantnih ustanova i institucija, juče je i u Bijelom Polju obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. “Simbolikom i nedvosmislenom porukom ovaj dan znači mnogo više. Podsjeća na probleme osoba sa invaliditetom i ukazuje na njihovu ugroženost. To je svojevrstan apel i traženje da se javnost upozna, a društvo obaveže da osobe sa invaliditetom treba prihvatiti kao ravnopravne članove zajednice sa svim građanskim pravima i ljudskim slobodama, oslobođene od svake diskriminacije i marginalizacije”, kaže se, između ostalog, u proglasu koji su objavile organizacije i udruženja osoba sa invaliditetom. Forum mladih SDP-a Ulcinja, povodom ovog Dana, posjetio je dnevne centre za djecu sa smetnjama u razvoju “Sirena” i “Pravo na život”. Mladi SDP-a djeci u “Sireni” poklonili su igračke, dok su Centru “Pravo na život”, pored igračaka, donirali i tri radijatora. U Mojkovcu je Dan osoba sa invaliditetom obilježen protestnom šetnjom u pet minuta do 12, u organizaciji Udruženja hendikepiranih “Srce”. Predsjednik Udruženja Duško Rakočević kazao je da Dan lica sa invaliditetom više ne obilježavaju odlaskom u Podgoricu, već u Mojkovcu, kako bi građanima skrenuli pažnju da postoje lica sa invaliditetom i u tom gradu. Hercegnovska opština juče je u Dvorani “Park” organizovala svečanost za djecu iz Dnevnog centra iz Igala, Udruženja “Sunčev zrak” i Resornog centra za školovanje i rehabilitaciju lica sa poremećajima sluha i govora iz Kotora. Organizovana je i predstava za mališane, u izvođenju hercegnovskog glumca Željka Vavića, u kojoj su učestvovala i djeca iz Dnevnog centra. Ivica i Marica su, uz njihovu pomoć, vješticu pretvorili u vilu, a poslali su i poruku “ljubavi i nježnosti svima treba, sunce, oblak, parče neba”.

učiteljica, 2. decembra 2013. u 47. godini. Sahrana će se obaviti 4. decembra u Sarajevu na groblju Vlakovo.

Ilinka Gligorija Šćepanović rođena Drašković, 2. decembra 2013. u 85. godini. Sahrana će se obaviti 4. decembra u selu Višnje – Rovca u 14 časova.

Danica B. Perović rođena Backović, 2. decembra 2013. u 91. godini. Sahrana će se obaviti 4. decembra u 15 časova na Čepurcima.

Vjera pok. Alekse Radunović rođena Roganović, u 80. godini. Sahrana će se obaviti 4. decembra 2013. u 14 časova u mjestu Progonovići – zaseok Granica. Kuća žalosti AVNOJ-a 20.

Julka Dušana Gogić 2. decembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Zagoriču.

Danica Krstova Jovanović rođena Lopičić, 2. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra u 14 časova u selu Bjeloši.

Miroslava Svetozara Šćepanović rođena Tomović, 2. decembra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Drago Kuč Nastov Radosavović 2. decembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra u 14 časova na groblju Sveti Jovan u Sutomoru.

Mirjana Vidova Perović u 48. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra 2013. u 15 časova u selu Bjeloši.

Milenko Obrenov Miladinović u 60. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra 2013. u 15 časova na seoskom groblju u Turmentima – Trebinje.

Darinka Rada Ćipranić rođena Jaredić, 2. decembra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra u 14 časova u selu Liverovići.

Gorka Milorada Kovačević rođena Kukuličić, 1. decembra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra u 13 časova na seoskom groblju u Srpskoj.

Petar Aleksin Kecojević prvog decembra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 3. decembra na mjesnom groblju u selu Boričje – Piva.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

SRIJEDA, 4.12. 2013.

BRAZIL

Maloljetne prostitutke spremno čekaju navijače iz cijelog svijeta Kako se bliži početak Svjetskog prvenstva u fudbalu, “seksualne radnice” sele se u velike brazilske gradove u kojima će se igrati utakmice, a makroi regrutuju sve više maljoljetnjih prostitutki kako bi zadovoljili potražnju domaćih i stranih navijača koje će ti gradovi ugostiti.

● Migracije “Veoma smo zabrinuti da će se seksualna eksploatacija povećati u gradovima-domaćinima prvenstva, kao i u njihovoj okolini”, kazao je za agenciju Rojters Hozeleno Vierija dos Santos, koordinator nacionalnog programa za borbu protiv seksualne eksploatacije u brazilskom Sekretarijatu za ljudska prava. Maloljetničku prostituciju u toj zemlji uglavnom pokreće domaća potražnja, a više od 75 odsto klijentele dolazi iz Brazila i okolnih zemalja. Seks turizam razvijen je u većim gradovima duž obale i povećava se u periodima velikih događaja, poput karnevala ili novogodišnje noći. Izuzetak, prema očekivanju vlasti, neće biti ni Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Svijet je prije nekoliko mjeseci obišla pomalo i bizarna informacija o organizaciji besplatnih časova engleskog jezika za prostituke u gradu-domaćinu Belo Horizonte, radi što bolje komunikacije sa svojim inostranim mušterijama.

● pola Miliona Maloljetnih prostitutki

Očekuje se da će Svjetski kup privući oko 600.000 stranih posjetilaca

koji će, prema procjenama brazilske nacionalne turističke organizacije Embratur, u toj zemlji potrošiti preko 11 milijardi dolara. Prvenstvo u cjelini moglo bi u brazilsku privredu da ubrizga između 40 i 50 milijardi dolara, saopštila je FIFA, pozivajući se na izvještaje agnecije “Ernst&Jang”. Sa druge strane, brazilska vlada investirala je blizu 15 milijardi dolara u stadione i infrastrukturu i reklamiranje prvenstva. Veoma mali dio ovog novca, otišao je na borbu protiv seksualnog iskorišćavanja maloljetnika, kažu aktivisti. Sekretarijat za ljudska prava izdvojio je oko tri miliona dolara za projekte usmjerene za borbu protiv dječije prostitucije u gradovima domaćinima prvenstva. Iako brazilska vlada već deceniju obećava da će iskorijeniti dječiji prostituciju, u 2012. godini u toj zemlji registrovano je skoro pola miliona djece koja se bave prostitucijom, sudeći prema podacima Nacionalnog foruma za prevenciju dječijeg rada. To je veliki porast u odnosu na 2001. godinu, kada je prema procjeni iste organizacije, u zemlji bilo 100.000 djece seksualnih radnika.

● Fortaleza, brazilska Meka seks turizMa

Iako seks turizam cvjeta širom Brazila, Fortaleza, top turistička destinacija sa dugim pješčanim plažama i preko 300 sunčanih dana u godini, predstavlja meku ove sive industrije. Tradicionalna mačo kultura u kombinaciji sa siro-

maštvom i široko rasprostranjenom upotrebom droga, stvorila je savršen ambijent za seksualnu eksploataciju, rekla je za Rojters socijalna radnica Sesilia dos Santos Gois. “U siromašnoj periferiji potpuno je kulutrološki prihvatljivo da očevi prodaju svoje ćerke makroima kako bi došli do izvora prihoda”, kaže ona. Mnogi od maloljetnih seksualnih radnika iz Fortaleze vide prostituciju kao način da pobjegnu od svoje siromašne okoline.

● prostitucija kao

norMalan način života

Džesika (16), počela je svoj “biznis” sa lokalnim klijentima, zarađujući oko 18 dolara za noć, a potom je “diplomirala” u noćnim klubovima i grupama stranih turista, sa zaradom od oko 90 dolara po noći. Policija je uhapsila tokom jedne racije u klubu na plaži Irasema, epicentru seks turizma u oblasti Fortaleze. Danas se nalazi u jednom skloništu sa drugim djevojkama koje dijele sličnu sudbinu. Makroi i klijenti se teško kažnja-

vaju, jer i u slučajevima kad tužioci izgrade slučaj, žrtve obično mijenjaju svoj iskaz, objasnio je Rojtersu Fransisko Karlos Pereira, brazilski tužilac specijalizovan za seksualnu eksploataciju djece. Prema riječima Leonore Albukerki, vlasnice jednog od skloništa za zaštitu maloljetnih prostitutki, mnoge od djevojaka vjeruju da će kroz prostituciju upoznati svoga “princa na bijelom konju”. Veoma je teško ubijediti ih da vode običan život u skladu sa njihovim godinama, jer prodaju sopstvenog tijela doživljavaju kao normalnu stvar.


Globus 17

SRIJEDA, 4.12. 2013.

ČIST OBRAZ OGNJANOVIĆA

Novac ide u humanitarne svrhe!

B

EOGRAD - Juče je u Prvom osnovnom sudu u Beogradu stavljena tačka na “sagu” o slučaju roditelja preminule djevojčice Tijane Ognjanović i spekulacije da su oni prisvojili novac, inače namijenjen za liječenje njihove ćerke. Sav novac koji je bio prikupljen za Tijanino liječenje biće iskorišćen u humanitarne svrhe, saopštio je njen otac Nebojša Ognjanović, poslije ostavinske rasprave, a naknadno će biti saopšteno o kojoj je sumi riječ.

Porodica osmogodišnje Tijane Ognjanović, koja je preminula ne dočekavši transplataciju srca, saopštila je da će sav novac koji je bio prikupljen za njeno liječenje biti iskorišćen u humanitarne svrhe. Tijanin otac Nebojša Ognjanović rekao je novinarima da je pred Prvim osnovnim sudom formalnopravno završena procedura koja će omogućiti da se Ognjanovići novca odreknu u humanitarne svrhe.

“Nikada nismo namjeravali da novac zadržimo za sebe. Nikuda nismo pobjegli, vidite da smo i dalje ovdje”, rekao je Ognjanović i napomenuo da će sa Ministarstvom zdravlja biti obavljena serija razgovora nakon koje bi trebalo da se utvrdi na koji način će novac sa računa biti potrošen. Na jučerašnjoj ostavinskoj raspravi, Ognjanovići su se formalno-pravno prihvatili nasljedstva kojeg će se nakon do-

Tijana Ognjanović (8) preminula je 15. jula u bolnici u Hjustonu ne dočekavši transplataciju srca za koju su sredstva prikupljana u jednoj od najvećih humanitarnih akcija u istoriji Srbije. Nažalost, veliku mrlju na tu akciju i čitav slučaj, bacilo je neodgovorno i neutemeljeno pisanje pojedinih medija, prvenstveno beogradskog tabloida Kurir, koji su objavili da su novac sa računa koji se vodio na ime preminule ke, koji je sud tražio, ta sredstava prebačena su na Tijanin račun. Tijanini roditelji su nedavno, na početku ostavinske rasprave, predložili da u raspravu pored računa na Tijanino ime uđe i račun koji je otvoren na ime njene maj-

devojčice u Komercijalnoj banci podignuli njeni roditelji. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije je ubrzo demantovalo te navode, a roditelji nisu željeli da komentarišu takva pisanja i naveli su da će sve biti gotovo na sudu. Nezavisno udruženje novinara Srbije saopštilo je da pojedini mediji, prije svih Kurir, nakon svih neistina koje su objavljivane, najmanje što mogu jeste da upute javno izvinjenje porodici Ognjanović. ke Jelene. Oni su objasnili da je račun na majku otvoren kako bi na njega prebacili novac sa Tijaninih računa da bi mogli da plate troškove liječenja u Hjustonu, jer plaćanje nije moglo da se obavi sa djevojčicinih računa.

BEZ GLASANJA O POVJERENJU

Rejkjavik, glavni grad Islanda

Opstala ukrajinska vlada

MALI VELIKI ISLAND

Građanima otpisuju stambene kredite Dugovi koje Vlada “oprašta” građanima biće nadomješteni novim povećanjem poreza na banke i finansijske institucije NJUJORK - U želji da ubrza oporavak nakon kolapsa nacionalne ekonomije 2008. godine, ostrvska država Island namjerava da otpiše građanima hipotekarne dugove i oslobodi ih poreza na tri godine. Plan je da se otpiše 24.000 eura po svakom domaćinstvu koje ima kreditno stambeno zaduženje. Na Islandu živi svega 320.000 stanovnika, a problematične hipoteke, prema pisanju magazina Blumberg, iznose čak 1,25 milijardi dolara i imaju znatan uticaj na inflaciju domaće valute kronura (krune). Ukupna vrijednost islandske ekonomije procjenjuje se na 14 milijardi dolara. Više od polovine otpisanog duga čine direktni hipotekarni krediti koje Islanđani neće morati da vraćaju, a ostatak iznose izuzeća od poreza za građane u na-

bijanja zvaničnog rješenja odreći. “To je bilo neminovno, jer smo u ovoj situaciji zakonski jedino mi u mogućnosti da obavimo prenamjenu tog novca i odreknemo se svega u humanitarne svrhe”, rekao je Ognjanović. On je najavio da će to kolika je ukupna suma biti naknadno saopšteno, a ranije se govorilo da je riječ o svoti od oko 2,5 miliona eura. Portparolka Prvog osnovnog suda Ida Nikitović izjavila je za Tanjug da je za nasljednika oglašena Jelena, Tijanina majka, i da je u izradi rješenje koje će joj biti dostavljeno. Takođe, Nikitović je rekla da je utvrđeno da zaostavštinu čine novčana sredstva koja se vode na Tijanino ime i na računu koji je otvoren na ime njene majke. Prema izvještaju ban-

Javno izvinjenje Ognjanovićima je najmanje što zaslužuju

redne tri godine. Aktuelni islandski premijer Sigmundur David Gunlaugson ostvario je pobjedu na izborima zahvaljujući upravo tom obećanju: da će osloboditi domaćinstva dugova. “Državni trezor u ovoj akciji mora da služi kao posrednik u finansiranju i sprovođenju mjera. Ukupne posljedice za trezor ne bi trebalo da budu značajne u periodu od 2014. do 2017. godine”, navodi se u izvještaju islandske vlade. Novac za ovu mjeru biće nadomješten povećanjem poreza na finansijske institucije, uključujući i tri islandske banke. Te banke su inače od 2008. naovamo oprostile građanima oko dvije milijarde dolara dugova, što iznosi oko 14 odsto islandskog BDP-a, odnosno najviše na svijetu.

KIJEV - Ukrajinski parlament odbacio je zahtjev opozicije da se glasa o nepovjerenju vladi zbog odluke Viktora Janukoviča da ne potpiše Sporazum o pridruživanju sa EU. Nakon neuspjeha glasanja o nepovjerenju vladi, opozicione stranke pokušale su da blokiraju rad parlamenta, ali je predsjednik Vrhovne vlade prekinuo sjednicu. Ukrajinski premijer Nikola Azarov apelovao je juče na poslanike da ne ponavljaju “narandžastu revoluciju” iz 2004. godine, u kojoj je uslijed masovnih protesta svrgnuto vođstvo zemlje. Govoreći uz brojne uzvike neodobravanja tokom debate u parlamentu o zahtjevu za izglasavanje nepovjerenja vladi, Azarov se izvinio zbog upotrebe policijske sile nad proevropskim demonstrantima. “Pružamo vam ruku, odbacite spletkaroše koji žele vlast i pokušavaju da ponove scenario iz 2004. godine”, rekao je Azarov, javio je Rojters. On se, pored toga, založio za rješavanje trgovinskih pitanja u tročlanom formatu - uz učešće Ukrajine, Evropske unije i Rusije, ističući da je o tome postignut dogovor sa Moskvom. U parlamentu su opozicio-

Britanija više nije velika sila

PEKING - Britanija bi trebalo da prizna da nije velika sila, već samo stara evropska zemlja pogodna za putovanje i studiranje, objavio kineski dnevni list Global tajms. U oštrom uvodniku tog lista navodi se da “Kina neće pasti na Kameronovu ‘iskrenost”, Zvanični Peking je ljutito reagovao na prošlogodišnji susret Kamerona sa tibetanskim duhovnim vođom Dalaj Lamom, što je rezultiralo zahlađenjem diplomatskih odnosa između Britanije i Kine. Britanski premijer je u ponedeljak stigao u trodnevnu posjetu Pekingu, a list je naveo da ona teško da može da označi kraj sporova između Kine i Britanije.

Jučerašnji protest ispred zgrade parlamenta u Kijevu ni predstavnici uzvikivali “sramota” i “revolucija” za vrijeme dok su govorili poslanici iz vladajuće partije, dok su opozicioni govornici tokom obraćanja izviždani, prenio je AP. Zasad nije jasno da li će opozicija prikupiti neophodnu podršku kako bi se glasanje održalo. Ukoliko se glasanje održi, da bi se izglasalo nepovjerenje vladi, neophodno je naj-

manje 226 od ukupno 450 glasova poslanika, ali opozicija raspolaže sa daleko manje mjesta u parlamentu. Opozicioni lideri, među kojima je i bivši bokserski šampioni Vitalij Kličko, podnijeli su nacrt rezolucije u kojem se navodi da je vlada izdala Ukrajinu jer je odustala od potpisivanja ključnog dokumenta sa EU pod pritiskom Rusije.

JAVNO NADMETANJE 03/K/13 1. Za prodaju starog željeza, ukupne težine 4 (četiri) tone po početnoj cijeni od 220,00 eura po toni bez PDV-a. 2. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju pravna i fizička lica koja prije početka nadmetanja uplate depozit u iznosu od 10% od početne cijene za ukupnu težinu, na žiro račun AD ,,OŽVS,, Podgorica kod CKB Banke Podgorica broj: 510-45740-75. 3. Staro željezo se prodaje u viđenom stanju i naknadne reklamacije se ne primaju. 4. Poreze, troškove utovara, istovara, transporta i mjerenja snosi kupac. 5. Javno nadmetanje će se održati 12.12.2013.godine u 10 časova u prostorijama AD ,,OŽVS,, Podgorica,Trg Golootočkih žrtava br.13. 6. Učesnik javnog nadmetanja koji ne uspije prilikom nadmetanja, ima pravo na povraćaj depozita u roku od 3 (tri) dana od dana održavanja javnog nadmetanja. 7. Kupac je dužan da ugovorenu cijenu uplati avansno, neposredno prije pruzimanja utvrđenih Količina starog željeza. 8. Kontakt osoba: Mićunović Vladimir, tel. 020 634-353/634-205 IZVRŠNI DIREKTOR Vuković Milorad


18 Kultura

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Stvaram slike opijen muzikom DEUS

Izložba radova Filipa Jankovića otvorena u Podgorici

TURNEJA

Boston Boys u Crnoj Gori

Američki kvartet Boston Boys nastupiće večeras u Dvorani “Park” u Herceg Novom sa početkom u 19.30 sati. U okviru petodnevne crnogorske turneje oni će sjutra nastupiti u tivatskom Centru za kulturu, a narednog dana u Muzičkoj školi “Dara Čokorilo” u Nikšiću. Posljednji nastup Boston Boys imaju u Crnogorskom narodnom pozorištu u subotu 7. decembra u Podgorici. Tokom crnogorske turneje Boston Boys kvartet posjetiće i Dječji dom “Mladost” u Bijeloj, gdje će izvesti poseban program. Bend čine Nikolas Falk, bubnjar/perkusionista, Erik Robertson, mandolina, Džoš Hari, bas, i Dankan Vikel, violina. Članovi benda će, takođe, or-

Hor KUD-a “Zahumlje” iz Nikšića održaće koncert večaras u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 časova, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena. Program koncerta čini splet različitih kompozicija, među kojima će se naći tradicionalne i starogradske pjesme iz Crne Gore, naročito Podgorice, zatim makedonske i ruske narodne pjesme, kao i sedam evergrin numera, među kojima su “Hey, Jude”, “Oh, Happy Day”, “Let It Be” i “California Dreamin”. Hor će nastupiti uz pratnju narodnog i zabavnog orkestra “Zahumlje”.

ganizovati radionice sa studentima muzičkih škola i mladim umjetnicima u Nikšiću i Tivtu. Kvartet iz Bostona kombinuje različite muzičke stilove i spaja jedinstvene zvukove u novi oblik nazvan “Americana”. Inspirisan legendarnim muzičarima, poput Bitlsa, Pola Sajmona i Bila Monroa ukršta žanrove sa modernijim umjetnicima kao što su D’Anđelo, Vud braders i Vilko. Crna Gora je posljednja stanica na American Music Abroad turneji na kojoj su Bostonci nastupali u Bjelorusiji i na Malti. Američka ambasada u Podgorici organizuje turneju kvarteta Boston Boys u Crnoj Gori u sklopu programa Kancelarije Stejt departmenta za obrazovanje i kulturu.

Književni programi Književni programi za štićenike i korisnike Doma starih “Grabovac” i JU Dječji dom “Mladost” u Bijeloj biće organizovani u petak 6. decembra. Programe organizuje NVO Prostory iz Podgorice, a u njima učestvuju književnice Bosiljka Pušić i Dragana KršenkovićBrković, književnik Miraš Martinović i glumica Varja Đukić. Programi su zakazani za 14.30 sati u Risnu i 18.30 sati u Bijeloj. Posjeta štićenicima u Domu za stare u Risnu i JU Dječja mladost u Bijeloj dio su projekta Proleter koji NVO Prostory realizuje od januara 2013. uz podršku Ministarstva finansija, Konkursa za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Cilj programa je prezentacija savremenog književnog, muzičkog i filmskog stvaralaštva i književne baštine radi socijalizacije, obrazovanja i razvijanja afiniteta za kreativne vještine marginalizovanih grupa.

Izložba slika istaknutog crnogorskog umjetnika Filipa Jankovića otvorena je u Modernoj galeriji, a publici premijerno predstavljeni najnoviji radovi nastali tokom protekle godine. Jankovićevo predstavljanje u rodnom gradu uslijedilo je pet godina nakon velike retrospektivne izložbe, a ujedno je označilo i početak jubilarne manifestacije Decembarska umjetnička scena. “Sve slike su nastale posljednjih pet-šest mjeseci. Nevjerovatno je i za mene, jer nijesam nikada toliko radio u jednom kratkom vremenu. Toliko sam slikao jer sam osjetio potrebu i imao sreću i priliku da se odvojim i radim, da ne pravim pauze, da ne idem nigdje. Sada, osjetio sam potrebu da sve slike vidim zajedno, jer u ateljeu mogu da ih vidim tričetiri, ne više. I zadovoljan sam urađenim”, kazao je umjetnik Dnevnim novinama. Žanrovsko određenje po kojem bi izložena djela bila svrstana u mrtvu prirodu, umjetnik ne prihvata. “Ne bih ove slike nazivao mrtvim prirodama. One su za mene jednostavno slike koje sam imao negdje u sebi. Slike sa tom nekom svjetlošću, bojama, ritmovima koji su moje dosadašnje iskustvo, moja potreba. U njima sam malo više shvatio sebe, što mi treba, što mogu, i shvatio da ću moći još nešto da naslikam, a možda i odem dalje, kaže Janković. Opus koji je predstavio shvata kao još jedan korak dalje u svom stavralaštvu i to je ono što ga posebno čini srećnim. “Imao sam period koji je za mene

bio prilično važan, kada sam osjetio da sam, na jednom broju slika, napravio ono što sam želio, tačnije u tom pravcu, ali ne do kraja ono što sam htio. Bilo je dosta slika koje sam ostavio, sačuvao, i za koje mogu da kažem da su nešto što sam do tada mogao. Nakon toga, oko 2000. godine, mislim da sam otišao dalje, ali to nikada nijesam potvrdio. Međutim, sada imam osjećaj da sam u jednom broju slika u tom trenutku otišao dalje od ranijeg perioda. A sada sam to, možda, uradio i u cjelini. Uradio sam sve ono što sam mogao i zato se osjećam dobro”, istakao je umjetnik. Janković je poznat i kao vrsni poznavalac i ljubitelj muzike koja uvijek prati njegov stvaralački čin. “Mene muzika ohrabruje, ona mi stvara slike. Kada slušam muziku koja je prava, koja me pogodi, povuče, onda nemam granica, mogu da napravim sve. I kada slušam muziku,

onda se ‘opijem’ i slikam.” Ovogodišnje izdanje Decembarske umjetničke scene svečano je otvorio gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, istakavši značaj ove manifestacije. “Zaista je srećna okolnost što DEUS, koji već 20 godina daje značajan doprinos kulturnom životu Podgorice, počinje izložbom ovog tihog i blagotvornog čovjeka i velikog slikara”, rekao je Mugoša. On je podsjetio prisutne da je Filip Janković rođen 1935. godine u Podgorici, da je studirao u klasi likovnih velikana kao što su Ljubica Cuca Sokić, Milo Milunović, Nedeljko Gvozdenović. “Jankovićev stvaralački opus ne samo da je veoma bogat brojem djela, nego je i vrlo osoben, raslojen i raznovrstan, stoga zasluženo ima istaknuto mjesto na crnogorskoj stvaralačkoj sceni”, zaključio je Mugoša.

PREDSTAVLJANJE

ª Karneraº n a sajmu knjiga u Puli Roman “Karnera” crnogorskog književnika Milorada Popovića biće predstavljen u sklopu manifestacije Sa(n)jam knjige, čije 19. izdanje počinje sjutra u Puli. Predstavljanje “Karnere” zakazano je za 13. decembar, a o Popovićevom romanu govoriće književnik Andrej Nikolaidis i urednik izdavačke kuće “Fraktura” Seid Serdarević. Za svoje prvo prozno djelo Popović je početkom septembra dobio nagradu “Meša Selimović” za najbolji roman objavljen 2012. koja se dodjeljuje za ostvarenja na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. U užem izboru za ovo priznanje bili su, takođe, romani Svetislava Basare “Dugovječnost”, Daše Drn-

dić “Belladonna”, Josipa Mlakića “Planet Friedman” i Andreja Nikolaidisa “Odlaganje. Parezija”. Pored ovog priznanja, Popović se,

podsjećamo, sa “Karnerom” našao i među troje finalista za ovogodišnju uglednu književnu nagradu koju dodjeljuje zagrebački Jutarnji list. “Karnera” Milorada Popovića je roman koji iz perspektive marginalca, lokalnog boksera, propituje istorijske i identitetske obrte i nove društvene vrijednosti i funkcioniše kao romaneskna studija karaktera i društvenih deformacija, politički je i ljubavni roman, autoironijska igra smislom i društvenom važnošću literature, ali i roman o oblikovanju crnogorskog identiteta u neposrednoj krvavoj prošlosti. Drugo izdanje romana “Karnera” uskoro će izaći iz štampe (OKF i Fraktura, Zaprešić), a prethodni tiraž je u cjelosti rasprodat.

IZLOŽBA

Bredina Avantura POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost. Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu. Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

Izložba “Avantura stvarnog” Brede Beban (1952-2012), jedne od najznačajnijih umjetnica sa prostora bivše Jugoslavije, otvorena je u Galeriji Kortil u Rijeci. Na izložbi su predstavljeni serija fotografija “Arte Vivo” (20082011), petokanalna video instalacija “My Funeral Song” (2010), filmovi “Jason’s Dream” (1997), “Let’s Call It Love” (2000), “Walk of Three Chairs” (2003)... Fotografska serija “Arte Vivo” jedan je od posljednjih ciklusa Brede Beban, koja je prerano preminula u aprilu 2012. u Londonu, a njene samostalne izložbe održane su u međuvremenu i u Trstu, Ljubljani, Zagrebu, Osijeku i planirane su u još nekoliko gradova u regionu. Serija fotografija “Arte Vivo”,

snimljenih od 2008. do 2011. godine na lokacijama u Buenos Ajresu, Trstu, Tbilisiju, Londonu i Atini, nadahnuta je imaginacijom i sjećanjima Brede Beban iz djetinjstva, kao i ciklusom performansa “Vivo Dito”, koje je 1962. godine izvodio argentinski konceptualni umjetnik Alberto Greko vodeći se sloganom: “Živi (umjetnikov) prst je avantura stvarnog”. Fotografije prikazuju parove koji se u zagrljaju ljube u različitim gradovima u svijetu. Breda Beban tim fotografijama određuje univerzalnost gesta poljupca i emociju kao esencijalno ljudsko obilježje. U skladu s Grekovim programom, Breda Beban kao treći član kompozicije ukazuje na zaljubljeni par kao vrhunsko umjetničko djelo.


Kultura 19

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Instagramom do Tarner nagrade Art

Prestižno priznanje pripalo francuskoj umjetnici Laure Provo Vuk Perović

F

rancuska video i multimedijalna umjetnica Laure Provo ovogodišnja je dobitnica nagrade Tarner, jedne od najistaknutijih i najprestižnijih nagrada savremene umjetnosti u Britaniji, ali i cijelom svijetu. Umjetnici, koja se bavi istraživanjem odnosa prema prošlosti korišćenjem tehnologije Instagram generacije, nominaciju za nagradu donio je noviji rad “Wantee”, posebno naručen za izložbu “Schwitters u Britaniji” u Tejtu, kao i dvodijelna instalacija “Farfromwords” napravljena za žensku nagradu Max Mara Art Prize for Women.

Rad Lori Pruvos “Wantee” ime je dobio po nadimku partnerke umjetnika Kurta Švitersa, Edit Tomas, a vezan je za njenu naviku da stalno pita “Want Tea?” (Hoćeš li čaj?). Polazeći od toga, umjetnica je rasprela izmišljenu priču o njenom djedu, Švitersovom bliskom prijatelju i konceptualnom umjetniku. Priča o njemu ispričana je kroz film koji se prikazuje u sumornoj sobi. Paralelno se vrti i film o snu umjetničine bake o vožnji motorom i plesu u noćnom klubu. Kako prenosi britanski Gardijan, članovi žirija su bili privučeni njenim radim “znatno dublje nego što se to činilo mogućim”. “Sudije su bile neočekivano dirnute umjetničinim radovima bogatih tekstura, koji su u isto vrijeme i ručni rad, ali i tehnološki u toku”, kazala je obrazlažući nagradu

predsjednica žirija, direktorica muzeja Tejt Penelopa Kurtis. Ime dobitnika objavljeno je na posebnoj svečanosti u prostoru bivše kasarne na Trgu Ebrington u Deriju u Sjevernoj Irskoj, gdje se održava izložba radova četvoro finalista nagrade Tarner. Pruvos je rođena u Francuskoj, a studirala je u Londonu, gdje i živi posljednjih desetak godina. “Napravila je dirljivu instalaciju koja poručuje da možete u isto vrijeme da poznajete svoje bake i djedove i da uopšte ne znate ništa o nji-

ma. Takođe, korišćenjem tehnologije približila se današnjim mladim ljudima, tako stvarajući novi sadržaj, drugačiji od popularne kulture”, rekla je Kurtis. U užem krugu za prestižnu nagradu u području suvremene umjetnosti ove su godine još bili britansko-njemački umjetnik indijskog porijekla Tino Segal, poznat po svojim “intimnim performansima koji postoje samo u sjećanju posmatrača”, britanski vizuelni umjetnik Dejvid Šrigli “čiji crni humor i hirovita promišljanja nude sablasnu viziju savremenog života”, zatim umjetnica iz Gane stalno nastanjena u Londonu Linet Jiadom-Boakje, koja “kombinujući tradicionalnu estetiku i imaginaciju, kroz izmišljenu istoriju izmaštanih ljudi postavlja važna pitanja”. JiadomBoakje ujedno je prva crnkinja koja je ikada ušla u uži izbor za nagradu Tarner, koja se od 1984. dodjeljuje svake godine britanskom vizuelnom umjetniku mlađem od 50 godina za najbolju izložbu ili drugi

oblik izvođenja djela u godini dana. Ime je dobila po engleskom romantičnom slikaru J.M.V. Tarneru. Nagradni fond u visini 40.000 funti dijeli se na četvoro finalista, ali tako da pobjednik dobija 25.000 funti, a ostalo troje po 5.000. Proglašenju prethodi izložba radova finalista nagrade čija je svrha, u prvom redu, predstavljanje nominovanih umjetnika široj publici, budući da se odluka žirija ne temelji na izložbi, već na djelima za koja su umjetnici nominovani. Ovogodišnja izložba prvi se put održava van Engleske, u Deriju, britanskom gradu kulture 2013, gdje se može pogledati do 5. januara 2014. Tokom proteklih decenija nagrada Tarner odigrala je značajnu ulogu u podsticanju rasprave o vizuelnoj umjetnosti kao umjetničkoj kategoriji, kao i rastu interesovanja javnosti za savremenu britansku umjetnost. Među dosadašnjim dobitnicima te prestižne nagrade su Entoni Gormli, Dejmijen Herst, Stiv Mekkvin i Grejson Peri.

Film o Tarneru Film o slavnom slikaru i grafičaru J.M.V. tarneru biće u bioskopima 2014, a reditelj je nagrađivani Britanac Majk Li. “Bio je kompleksan i toliko je detalja iz njegovog života kojima sam bio šokiran i oduševljen. Bio je kompulsivan umjetnik. Morao je da slika i crta bez prestanka, cijelo vrijeme. Za njega je umjetnost bila opsesija”, kazao je Li o filmu “Mr. tarner”. Glumac Timoti Spal igra velikog slikara. Li se pozabavio kasnijim periodom njegovog života, obilježenog ekscentričnošću i depresijom, u koju je upao nakon što mu je otac preminuo 1829.

● Foto priča

ª Nevidljivº među stripovima

Kineski umjetnik Liu Bolin sasvim se “utopio” u policu sa stripovima, što je samo dio njegovih perfromansa koje ovih dana izvodi u Karakasu. “Nevidljivi čovjek”, kako Liua inače zovu, koristi boje da bi se kamuflirao i “spojio” sa pozadinom, a od toga nastaju fotografije. Liu je 2005. započeo sa projektom “Hidden in the City” koji ga je učinio i slavnim. ovo je jedna od fotografija koja je ušla u Rojtersov izbor za fotografiju godine.

Savremene obrade etno muzike Povodom pola vijeka od smrti etnomuzikologa Miodraga Vasiljevića, večeras će u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju od 19 časova biti priređeno veče crnogorske tradicionalne muzike u savremenoj obradi. Na koncertu, koji Zetski dom organizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture, biće izvedena vokalna i instrumentalna djela iz crnogorske muzičke tradicije koje je zapisao Vasiljević, ali i autori poput Hercigonje, Pogačara, Zenovića i tamindžića. Program će izvoditi članovi KUD-a “Mijat Mašković” iz Kolašina i studenti Muzičke akademije sa Cetinja. Miodrag A. Vasiljević (1903-1963) je ličnost čiji doprinos muzici prevazilazi granice kulture kojoj je pripadao i vremena u kojem je živio. o tome svjedoče i pet decenija koje nas dijele od njegove smrti, u kojima je bogata etnomuzikološka građa, koju je za života prikupio i objavio, dragocjena riznica muzičke baštine različitih naroda i kultura na ovim prostorima.

Spektakl u CNP-u

Kineski ansambl hendikepiranih nastupiće večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta od 20 časova, u okviru evropske turneje. Pred podgoričkom publikom izvešće muzičko-scenski spektakl pod nazivom “My Dream”. “originalnim nastupima Kineski ansambl hendikepiranih publici putem umjetnosti prenosi emocije koje prevazilaze jezičke, kulturne i nacionalne barijere. U njihovom performansu veliku ulogu igra i impresivna rasvjeta i laseri, koji prave specifičan vizuelni ugođaj na pozornici. ovaj profesionalni državni umjetnički ansambl osnovan je 1987. godine, a danas broji 46 članova. Počasni je član UNESCo-a za mir, a međunarodna zajednica ga je nazvala ‘promoterom ljepote i humanizma’ i ‘ambasadorom 600 miliona hendikepiranih ljudi svijeta’. Ansambl je do sada gostovao u više od 60 zemalja širom svijeta u Aziji, Evropi, Americi, Africi i okeaniji”, ističe se u najavi gostovanja ove nesvakidašnje plesačke trupe.

Gostujući umjetnik Međunarodna asocijacija Forum slovenskih kultura, sa sjedištem u Ljubljani, objavila je konkurs za program “Gostujući umjetnik”, u okviru koga će biti obezbijeđeni jednomjesečni rezidencijalni boravci u glavnom gradu Slovenije od 1. juna 2014. do 30. jula 2015. godine. Kako je Crna Gora članica Foruma, konkurs je otvoren i za crnogorske umjetnike i stvaraoce iz oblasti likovnih umjetnosti, performansa, književnosti, filma i multimedijalnih umjetnosti, kulturne baštine i folklora, muzike i plesa. U okviru programa, stipendistima će biti obezbijeđen smještaj u Ljubljani i grant u iznosu od 1.000 eura, a biće organizovane i brojne aktivnosti u kojima će učestvovati tokom gostovanja u Sloveniji. Više detalja svi zainteresovani mogu naći na sajtu Ministarstva kulture Crne Gore.


20 Reportaže Aerodrom u Čikagu

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Ulcinj

Lovački gušti na Briskoj gori Suzana Ganić

N Čudo od autleta Trgovina

edjeljno jutro za ulcinjske lovce je posebno. s prvim svitanjem počinje i okupljanje uigrane družine, koja se godinama rekreativno bavi lovom. pola šest izjutra - termin je polaska u lov, a lovački dan se završi sa prvim sumrakom. sada je aktuelan lov na zečeve i šljuke, a ponekad se ide i u lov na divlje svinje.

Na čikaškom aerodromu putnici će moći da potroše i vrijeme i novac

Iskusniji putnici presijedanja na aerodromima svode u dvije jednostavne grupe - ili trčiš i kasniš, ili gubiš minimalno tri sata. Sredina je jako rijetka, a za sve one koji imaju viška vremena i novaca, menadžeri aerodroma u Čikagu su se pobrinuli da i jedno i drugo potroše u specijalno sagrađenom - šoping centru! Svi volimo djuti fri šopove u kojima po vrlo povoljnim cijenama možemo kupiti razne fine stvari. No Čikago je pojam autlet ili djuti fri radnji podigao na jedan sasvim drugi nivo. Uskoro će, naime, svi putnici koji putuju na čikaški aerodrom, a moraju čekati presijedanje drugi dan, moći da potroše svoje vrijeme u obližnjem autlet centru, koji se nalazi svega dva kilometra od aerodroma. Sa preko 49 hiljada kvadratnih metara, autlet će imati više od 120 trgovina, uključujući i brendove poput Barnisa, Prade i Neiman Markusa. Procjenjuje se kako će autlet godišnje posjetiti preko 75 miliona posjetilaca/putnika, a kako bi im se

olakšala posjeta, uvodi se i besplatni autobuski prijevoz od aerodroma do središta šoping centra. Za sve putnike uvesti će se i jedna novina, pa će odsad putnici u samom centru moći isprintati svoje bording karte za let, kao i predati svoju prtljag i kupljene stvari. Za putnike iz inostranstva s vizama, čekiranje je slično onome na aerodromu, a za putnike koji presijedaju, stvar je ista kao da su i na aerodromu. Kako bi stvar bila još bolja, uz brojne trgovine i restorane, autlet centar će sadržati i brojne umjetnine kako bi se posjetioci u centru osjećali ugodno okruženi bogatom, vrijednom modernom umjetnošću. Prva izložba umjetnina koja će se postaviti biće one poznatih umjetnika moderne umjetnosti Daniela Arshama, Samuela Borksona i Artura Sandovala III. Iako to nije prvi autlet centar ove vrste na svijetu, vjerujemo kako će turisti, a posebno putnici prepoznati prednosti ovog načina kupovine.

Lovačke šale, priče uz domaću rakiju i vino, i obavezno jagnje na žaru, druženje poslije uspješnog ili manje uspješnog lova imperativ su za lovce najjužnije opštine u Crnoj Gori. Lovište Briska gora, tokom lovne sezone, nedjeljom je njihova nezaobilazna stranica. Na čelu kolone su tri nadaleko poznata lovca Vaso Nuculović, Tomo Nuculović i Pero Nikprelević. Oni tvrde da su ulcinjski lovci jedni od najboljih, kao i da je ovo lovište jedno od najbogatijih na teritoriji Crne Gore. U grupi sa majstorima lova obično se nađu i braća Pero, Kolja, Zefa i Đokica Nikprelević, Tihomir Rakočević, Krco Đeljošević, Anto Đeljošević, Blažo Jančić... Gotovo svake nedjelje, grupi ulcinjskih lovaca pridruže se prijatelji iz susjednih lovačkih udruženja. Najčešći gosti su im, kako kažu, prijatelji iz Bara Matija Ćetkovic i Marko Glavatović iz Paštrovića, Mladen Medigović, Vojo Jovanović, Vojo Srzentić i nadaleko poznati Branko Rafailović.

●Lavež pasa se nadaLeko čuje Okupljanje je uglavnom pred kućom Pera Nikprelevića, a zatim svako u šumi zauzme svoju “čeku”. Kakav će ulov biti toga dana zavisi od lovačke sreće, a onaj ko je nema - obično je tokom cijelog dana predmet šale. Naši lovci kažu da lov jednostavno uđe u krv. Ne smetaju ni hladno vrijeme, ni vjetar, ni mraz. Tako se Pero lovom bavi još od malih nogu. Kako nam otkriva, njegovi su od pamtivijeka lovačka porodica, pa stoga ne treba da čudi ni lavež pasa, koji se nadaleko čuje iz njegovog dvorišta. Ima čak preko 30 lovačkih pasa, različitih rasa. Danas je, priča Pero, teško naći dobrog i, kako kaže, naučenog kera. “Svi lovci se bore da pribave dobrog lovačkog kera iz susjednih država - BiH, Srbije ili sa Kosova. Imam petnaestak izvanrednih goniča na zečeve, ostali su za šljuku i divlju svinju”, priča Pero. On kaže da njima u Briskoj gori nije teško dresirati kera pošto su

u lovištu od malih nogu, što predstavlja ogroman plus. Dobrog lova bez dobrog psa nema, a Pero nas uvjerava da su bosanski oštrodlaki goniči, ili kako ih još zovu barak, odlični. Uporni su, kako kaže, u gonjenju i otporni na veliku hladnoću. On još ima i lovačke posavce, balkance i istrijance. Kada ide u lov na pernatu divljač - na šljuku i prepelicu, društvo mu prave njegovi omiljeni engleski seteri. Okreće se i traži pogledom jednog od njih. “Evo ga, e njega ne bih dao ni za pet hiljada eura”, kaže Pero.

●sLožna družina Lovna sezona u punom je jeku, a nas je zanimalo ko je najuspješniji lovac iz grupe i da li ima međusobnog takmičenja. Ubjeđuju nas da rivaliteta me-


Reportaže 21

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Kakav će ulov biti toga dana zavisi od lovačke sreće, a onaj ko je nema - obično je tokom cijelog dana predmet šale. Naši lovci kažu da lov jednostavno uđe u krv. Ne smetaju ni hladno vrijeme, ni vjetar, ni mraz. Dobrog lova bez dobrog psa nema, a Pero nas uvjerava da su bosanski oštrodlaki goniči, ili kako ih još zovu barak, odlični. Uporni su, kako kaže, u gonjenju i otporni na veliku hladnoću. On još ima i lovačke posavce, balkance i istrijance.

đu njima nema, samo poslije svakog dana provedenog u lovu, kao i svuda, ima dosta šala i prozivki ko je koliko ulovio. “Na zubu” je najviše onaj koga lovačka sreća ne isprati tokom toga dana pa prođe bez lovine. Svi su dobri strijelci, ali neki imaju više lovačke sreće, pa ker baš njega odabere da mu donese divljač. Kako smo načuli, ova lovna sezona posebno je bila berićetna za mladog lovca Tihomira Rakočevića. Stariji lovci kažu da ne samo što ima sreće, nego ga oko na nišanu nije izdalo. Tihi, kako ga prijatelji zovu, ne propušta nijedan dan kada ekipa odlazi u lov. Lovi i zečeve i šljuke, ali malo mu je, ipak, miliji lov na zečeve. Tihi kaže da je lov posebno lijepo iskustvo, a svemu tome posebnu draž daju i nadaleko poznate lovačke priče i šale.

Dobra družina u lov ide ne samo s ciljem da ulovi divljač, već i da se dobro zabavi: Zadovoljni lovci nakon uspješnog dana

bave”, dobacuje Kolja Nikprelević, koji je inače zadužen da svake nedjelje okrene, kako kroz šalu kažu, bar po jagnje. Završi u loncu i zec, a za trpezom bude i šljuke. Od ulova zarade nema, sve je to lovački gušt. Tihi kaže da su Italijani nekad otkupljivali šljuku, ali je i to stalo evo dvije-tri godine. A, lov je skup sport. On je nedavno kupio novu pušku od dvije hiljade eura. Dobar metak se kreće od euro do dva, a za mjesec dana se potroši oko stotinjak. Tu su neizostavna i dobra oprema, odijelo i čizme. Kvalitet se plaća, pa tako za opremu treba izdvojiti oko 700 eura. A kako rekoše, ako kupuješ opremu, kupi “Kablas”, to je najbolja oprema.

●Lov na zečeve i šLjuke “Lovački dan se ne završi nikad povratkom iz lova”, objašnjava on.

Tek tada nastaje pravi metež. “Dok je jagnjadi, biće dobre za-

“Lov se jednostavno mora voljeti. To je i rekreacija i zabava. Brdo-

vita i stjenovita šuma Briske gore, kad se jednom osjeti, uvijek te vrati nazad. Vrate joj se svi”, kaže Tihi. Ponekad se desi da lovci krenu u lov na zečeve, koji se završava oko podneva, a onda ponekad i neplanirano produže u lov na šljuku. Šljuka se može loviti do tri sata po podne, a za lov je neophodna i lovna dozvola, pa su je svi lovci obezbijedili. Za lovce iz Ulcinja dozvola košta 60, dok je za goste cijena nešto veća - stotinu eura. Lovočuvari su takođe nedjeljom redovni gosti. “Lovac mora posjedovati oružani list puške, on mora biti na ime lovca, a neophodna je i lovna karta, kao i lovačka dozvola. Procedura za dobijanje neophodne papirologije nije komplikovana, neophodno je prije svega položiti lovački ispit i posjedovati pušku sa oružanim listom, na svoje ime”, pojašnjava Tihi. Ulcinjski lovci još ovog mjeseca love zečeve, jer se tada završava lovna sezona na tu divljač. Ali, u lovu na šljuke uživaće i početkom naredne godine. Lov na šljuke posebno je primamljiv i lovcima iz Italije, koji su redovni posjetioci ulcinjskih lovišta.

Ostrva Pitcairn

Život usred okeana Daleko od civilizacije mještani uživaju na jednom od najljepših mjesta na svijetu Kako je živjeti usred Tihog okeana, izolovan od ostatka svijeta, zasigurno zna 50-ak žitelja ostrva Pitcairn. Nakon pobune na brodu Bounty 1789. godine, pobunjenici su se naselili na otoku Pitcairn pod vodstvom Flečera Kristiana, a sa sobom su poveli grupu domorodaca sa Tahitija. Njihovi potomci i danas žive tu, u posljednjoj britanskoj koloniji. Pitcairnova ostrva čine četiri vulkanska ostrva - Pitcairn, Oeno, Henderson i Ducie, 2.200 kilometara udaljena od Tahitija, a samo je Pitcairn nastanjen. Danas na Pitcairnu živi 47 ljudi, među kojima ima osmero djece. Najstarija stanovnica je 87-godišnja Irma, a najmlađe dijete ima tri godine. Većina stanovnika ovog ostrva umire od starosti, a prosječan životni vijek je 90 godina. Žitelji ističu kako vole Pitcairn i da je to najljepše mjesto na svijetu. “Uveče možemo leći i gledati zvijezde koje sijaju, bez zagađenja da

nam blokira pogled”, istakli su za Businis Insajder. Takođe, ističu kako svi žive u miru i slozi. “Gdje vam se još može desiti da vam cijelo mjesto dođe na proslavu rođendana?”, upitala je jedna žiteljka ostrva. No, problem ipak predstavlja izolovanost. Nemaju bolnicu, stoga moraju putovati na Novi Zeland (ako su ozbiljnije bolesni) te im je za povratak potrebno tri mjeseca, ili na Tahiti, odakle se vraćaju za otprilike 15 dana. Svi oni koji žele osjetiti otstrvo uglavnom moraju tražiti dozvolu od Ostrvskog vijeća i guvernera, a oni koji žele da se dosele, ukoliko njihovi preci nijesu naseljavali to područje, moraju podnijeti zahtjev koji bi im mogao biti odobren ukoliko posjeduju vještine i znanje koji bi mogli biti od koristi zajednici. Jedan od rijetkih koji uspijevaju češće navratiti na ostrvoi kojeg rado prihvataju je fotograf Toni Probst, koji je i načinio izvanredne fotografije.

Ostrvo Pitcairn poznato po tome što su se na njega naselili brodolomnici sa pobunjeničkog broda Baunti


22 Zabava

SRIJEDA, 4.12. 2013.

DIVLJE JAGODE

Snimljen novi album

PETAR STRUGAR

Oženio se, ali ne daje intervjue Novi album Divljih jagoda pod nazivom “Biodinamička ljubav” biće uskoro objavljen, najavio je lider benda Sead Zele Lipovača. Nakon deset godina studijske pauze, ova grupa predstaviće 11 pjesama, među kojima su i singlovi “Samo da znaš”, za koji je u produkciji “Gotive” urađen i video, te “Ne, nisam ja”. Takođe, na albumu se nalazi i obrada pjesme “Đavolji grad” s albuma “Čarobnja-

ci” iz 1984. godine. Većinu tekstova potpisuje Lipovača, koji je ujedno i producent. U ulozi vokala je Livio Berak, novi član Divljih jagoda, a kao gosti pojavljuju se i Žanil Tataj, Marko Osmanović i Ivana Peters iz grupe Negative. U narednim danima Divlje jagode promovisaće i video sniman u Zadru za pjesmu “Kad te neko spomene”.

Glumac Petar Strugar, bez velike pompe i medijske hajke, oženio je proteklog vikenda izabranicu svog srca Ivanu Nikolić, takođe glumicu, sa kojom je bio u vezi posljednje dvije godine. Strugar, kojeg iz subote u subotu gledamo kao voditelja šoua “Tvoje lice zvuči poznato” i koji, nažalost, nije pobrao simpatije tim angažmanom, za naš list nije želio opširnije da priča. “Izvinite, ali ne dajem intervjue već godinu dana”, kazao je Petar, koji je nakon dužeg perioda odgovorio na naš telefonski poziv. Podsjećamo, Petra su TV gledaoci zavoljeli kao Mošu u filmu “Montevideo, bog te vi-

deo”, ali i zavodnika Mirovića iz serijala “Budva na pjenu od mora”. Pored ovih, značajnu ulogu ostvario je i u seriji “Žene sa Dedinja”, gdje je glumio ginekologa. U Petrovom životu se sve vrti oko žena, pa ga pripadnice ljepšeg pola, čini se, podjednako obožavaju, ali i kritikuju, a jedna od onih koja je putem društvenih mreža kritikovala njegovo voditeljstvo je koleginica iz oba posla Marijana Mićić. “Govori li ovaj voditelj? Prima li platu za to što ne govori”, zapitala se Mićić na Tviteru tokom emitovanja prošlonedjeljne emisije ‘Tvoje lice zvuči poznato’, pridruživši se tako armiji onih koji smatraju da se glumac uopšte nije snašao u ovom poslu.

Inače, njegova dojučerašnja djevojka a sada zakonita supruga Ivana Nikolić je rodom iz Šapca i potiče iz ljekarske porodice, a Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu završila je 2006. godine. “Svadba je bila urbana i moderna, a mladenci su bili toliko srećni i zaljubljeni da se nijednog trenutka nijesu razdvajali jedno od drugog. Ivana se u jednom trenutku latila mikrofona i suprugu otpjevala njihovu omiljenu pjesmu”, ispričao je za srbijanske medije izvor koji je prisustvovao intimnom veselju. Interesantno je da niko od učesnika šoua “Tvoje lice zvuči poznato” nije prisustvovao vjenčanju. Z.Š.

MILAN STANKOVIĆ, SEVDAH BABY

Pjesmom bježimo od realnosti Popularni muzički sastav SevdahBaby, u regionu prepoznat po jedinstvenom izrazu i primjesama pop i elektronskog zvuka, vjernu publiku uskoro će obradovati novim albumom. Frontmen sastava Milan Stanković otkrio nam je da je album gotov, te da će svjetlost dana ugledati krajem decembra, kao poklon publici pred novogodišnje praznike. Album nosi naziv “Sega mega, ti i ja”, a Stanković ističe da su on i koleginica Đurđina Radić, alijas Djixx, naporno radili na novim pjesmama. “Ponudićemo ljudima 11 pjesama, sa šarolikom tematikom i sadržajima koji su namijenjeni svima. Prethodne tri godine rada smo pokušali da izrazimo kroz nove pjesme, i definitivno je to nešto čemu Djixx i ja težimo. Album će

TROUGAO

AdvokAtsko ortAčko društvo IustItIA Adv. vlAdAn s. BojIć I drugI o g l A š AvA potrebu za angažovanje 4 (četiri) advokatske pripravnice sa perfektnim znanjem engleskog jezika, kompletnog poznavanja rada na računaru i poslovne korespondencije. pripravnički angažman je oročen na jednu godinu. prijave uz CV dostaviti najkasnije do 10.12.2013. na e mail adresu : sekvenca@t-com.me, putem telefaxa: + 382 20 224 111 ili neposredno na adresu ul. Svetlane Kane Radević br. 3 (pC Europoint). Kont. tel. + 382 20 247 711, 247 712, 247 713 . Podgorica, 1. decembar 2013. Advokatsko ortačko društvo Iustitia adv. Vladan S. Bojić i drugi

biti podijeljen u dvije cjeline, prvu smo namijenili ženama, sa nekim pop zvukom, dok je drugi dio muška priča sa malo oštrijim tonom”, objašnjava Stanković. On dodaje da album karakterišu skrivene poruke. “Album je negdje bijeg od realnosti, govori o čitavoj situaciji u društvu, a pjesme se protiv nevolje bore pobjedničkim karakterom, energijom muškarca i žene, kao što i sam naziv albuma kaže Sega mega, ti i ja. Nadam se da ćemo uspjeti da albumom povežemo zajednička osjećanja ljudi”, zapaža frontmen, koji ne krije da je album kruna dosadašnjeg rada sastava. “Đurđina i ja smo mnogo naučili prethodnih godina, imali smo na stotine nastupa. U odnosu na prethodna izdanja Djixx je sada

mnogo više zastupljenija kao vokal i to je velika razlika, a publika će to osjetiti u zvuku”, poručuje Stanković. Sastav SevdahBaby ovih dana je imao i malih neprilika, s obzirom na to da su njihov zvanični sajt oborili hakeri, što je zabrinulo Stankovića. “Poruka na sajtu je glasila da je to djelo grupe ‘Kosovo warriors’, malo smo neprijatno iznenađeni jer nam sajt stvarno dosta znači u interakciji s publikom, ali valjda riješimo i taj problem”, iskren je Stanković, koji će sa Savdahom nastupiti i u novogodišnjoj noći. “Radimo karneval ‘Širom zatvorenih očiju’ koji je već postao tradicija, a zatim dolazimo u Crnu Goru da promovišemo album”, zaključio je Stanković. D.B.

Filipa zamijenila manekenom Stanija Dobrojević i Filip Panajotović su raskinuli. Ovu vijest sa javnošću je prvi podijelio Panajotović, dok Stanija i dalje ćuti. Portali prenose da je razlog njihovog raskida starletin budući kolega Relja Mišić. Prema nezvaničnim saznanjima, Relja će od januara naredne godine voditi jednu emisiju na Televiziji Pink2, a kako je Stanija najavila da je očekuje novi aganžman na Pinku, vjeruje se da će upravo njih dvoje raditi zajedno. O tome da je on razlog raskida najpopularnijeg para sa “Farme”, Relja je rekao: “Zaista smatram da je malo bezveze pisati uopšte tako nešto i da mene ljudi krive za raskid nečije emotivne veze. Ne poznajem Staniju, tako da je nemoguće da ja budem razlog njihovog raskida”. E.Z.


Zabava 23

SRIJEDA, 4.12. 2013.

KRALJICA SKANDALA

Najzapaženiji Severinini marketinški potezi F.J.

S

everina Vučković kraljica je skandala i pjevačica koja gdje god da se pojavi privlači pažnju. Ovih dana je u žiži interesovanja zbog podržavanja gej brakova u Hrvatskoj. Međutim, nije naišla na odobravanje Hrvatske stranke prava (HSP). Oni su, putem medija, uputili apel kojim su poručili da ne žele svojim novcem da plaćaju Severinin nastup. Pjevačica je već rasprodala koncert u splitskoj Areni, ali članovima HSP smeta činjenica što su čelni ljudi grada Splita odlučili da daju 45.000 eura kako bi pjevačica održala moralne lekcije o porodici. Oni dodaju da Severinin koncert u Splitu treba otkazati zbog vrijeđanja blizu 50.000 građana Splita koji su se u nedjelju izjasnili za porodicu, poručili su iz HSP.

Broj nezaposlenih

Majica sa likom Bogorodice

Kruna Severina, kraljica skandala, pokazala je još jednom da zna kako da vlada scenom, a sebe je nedavno i krunisala. Naime, na jubilarnom 15. po redu Fashion Weeku na reviji Aleksandre Dojčinović, Sevka je došla s krunom na glavi i brzo skrenula pažnju na sebe. Severina je bila odjevena u haljinu dizajnerke čiju je reviju došla da pogleda, a nije nosila bilo kakvu krunu. Riječ je o komadu s potpisom Dolce & Gabbana koju je upotpunila naušnicama iz iste kolekcije. Sama činjenica da je riječ o komadima iz najnovije kolekcije jesen-zima poznatog italijanskog dvojca govori puno. Takođe sa pjesmom “Hurem” Sevka je promovisala i adekvatan stajling koji je privukao pažnju javnosti.

Da Severina voli modne manifestacije govori i to da je 2010. godine došla na Cro-a-porteru u saokou gdje je nosila broš koji je imao broj 317625, koji se odnosio na broj nezaposlenih u Hrvatskoj. Severinina provokacija uslijedila je desetak dana nakon što su

SDP-ovci razljutili tadašnju premijerku Jadranku Kosor u Saboru predloživši joj da broj 317-625 uzme za svoj novi broj mobilnog telefona. Na pitanje što to nosi na reveru Severina je kratko izjavila: “Broševi su u modi!”

Glas za gej brakove Popularna hrvatska diva podržala je jedinac će biti ponosan što živi u Hrpripadnike homoseksualne orijentaci- vatskoj”, napisala je Severina na svom je na vrlo transparentan način, držeći Fejsbuk profilu. majicu sa natpisom “Glasam protiv”. “Plaše me loše i netolerantne namjere. Plaši me zahtjev za referendum koji je nazvan ‘U ime porodice’, a koji sa porodicom nema nikakve veze. Svima treba biti jasno da se ovdje radi o manipulaciji, koriste se emocije ljudi, objašnjavaju im kako je porodica ugrožena, a sve kako bi se nekome drugome nanijelo zlo, kako bi taj drugi postao građaninom drugoga reda. Ne želim vjerovati da živim u zemlji u kojoj bi većina branila manjini stvari koje se njih zapravo uopšte ne tiču. Homoseksualci nas ničime ne ugrožavaju. Mislim da je divno živjeti u zemlji koja poštuje sve vjere, sve nacionalnosti i sve vrste različitosti. Mi većina trebamo zaštititi svaku manjinu i svakoj manjini dati ista prava kao i sebi samima. Samo tako će se cijelo društvo osjećati pravedno i svaki po-

Da voli modu, a da preko nje i provocira Seve je dokazala kada se na promocijama svog albuma “Zdravo, Marijo” pojavljivala s majicama na kojima je bio lik Majke Božje, što je razljutilo crkvu. Hercegovački franjevci su joj tada poručili: “Idi, vraže, di te traže”. Jedna od najpoznatijih majica koje su se odnosile na njen privatni život bila je ona s natpisom “Mala bi se udala”.

ª 50 NIJANSI SIVAº

I Rita Ora u filmu Popularna pjevačica Rita Ora pojaviće se u ekranizaciji bestseler romana “50 nijansi siva” u ulozi sestre Kristijana Greja, Mie. Mia je u knjizi usvojena sestra milionera Kristijana Greja, vesela i uvijek spremna za zabavu. Ona tečno govori francuski, svira viončelo i ume da kuva, te je ludo zaljubljena u Itana Kavanga. Rita Ora će se tako priključiti Džejmiju Doranu i Dakoti Džonson na snimanju u Vankuveru, koje je juče i zvanično počelo. Pjevačica se novom ulogom pohvalila i na svom Tviter profilu, gdje je potvrdila da je i oficijalno postala dio ekipe filma.

HOT! Ukrajinka Sabina Jemeljanova uvijek ima nešto novo za ponuditi u ovim hladnim zimskim danima. Ovog puta, nije otkrila previše, ali jeste sasvim dovoljno da nam zagolica maštu...


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

SRIJEDA, 4. 12. 2013

ŽENA NJEMAČREVOLU- KOJE JE U MRŽNJA INDIJANKI PRO- KOJA SE U ODRIJEILI STRAH SKA LULA HLADAN NALAZAČ RAZGOVO- ĐENOG NARODNO OZNAKA CIONAR, OBLIKU VENECIJE MIRA KOLO DANA U ERNESTO OD ČORBE ŠTAMPAR. RU UVIJA (MN.) GODINI GEVARA ENGLEZA (POKR.) MAŠINE

RUSKI PISAC, VASILIJ PAVLOVIČ

Daily Sudoku puzzle No. 2599

2013-11-24 Teža

3

KINESKA VJEŠTINA UREĐENJA PROSTORA

OPEN STREET MAP ISTI VOKALI UNIVERS. AUTONOMA DE MADRID ONE PER DECK

FRANCUSKI ASTRONOM, ŽAN BAPTIST

8

3

5 6 4

8

ZALAZAK SUNCA PJESMA ZVONKA BOGDANA

9

6

5

JEDANPUT

1

7 3

6

SABIRAK (LAT.) AUTOR: BANE OZNAKA SLOVENIJE

2

4

4 Page 1/2

9

1

7

5

8

2

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 4

SIMBOL RADIJUMA

3

9

5

2

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SKOK S MOTKOM, TUNA, EDER, L, AVILA, AGAPA, NAZIDAN, TET, DRAGAN ADŽIĆ, A, KRMA, ETIK, RČ, ASTALINA, DELFI, ZA, AR, ISA, TORTURA, TSM, KAINIT, PIKOLO, ETANOL, NAROVI, ARIMAN, LISICA.

6

9

4 MONTAŽA ILI STVARNOST

ta koji je školovani slikar i ilustrator, a svoje projekte, najčešće slike poznatih, objavljuje na profilu na Jutjub. Lambert je za “Mashable” rekao da je slika nastajala više od mjesec dana (preko 200 sati), a koristio je aplikaciju Procreate: “Apli-

kacija ima i najbolju veličinu platna i mogućnost eksportovanja video zapisa. Najsličnija je Fotošopu”. Mnogi će, čak i nakon što pogledaju video, teško povjerovati da je ovako realistična slika nastala na Ajpedu, a neki su uvjereni i da je riječ o montaži.

2

1

5 Puzzle solution:

Puzzle solution:

Rješenje iz prethodnog broja Sudoku puzzle No. 2596 2013-11-21 Sudoku puzzle No. 2597 2013-11-22

8

5

3

7

2

6

4

9

1

5

8

3

2

6

7

4

1

9

4

1

9

3

5

8

2

6

7

1

6

9

8

3

4

2

7

5

2

7

6

4

9

1

8

3

5

7

2

4

5

9

1

8

6

3

7

6

2

1

4

9

5

8

3

9

5

1

4

7

3

6

2

8

1

9

4

8

3

5

7

2

6

2

7

6

1

5

8

3

9

4

5

3

8

6

7

2

1

4

9

4

3

8

9

2

6

7

5

1

6

2

7

9

1

4

3

5

8

3

9

5

7

4

2

1

8

6

9

4

1

5

8

3

6

7

2

8

4

2

6

1

9

5

3

7

3

8

5

2

6

7

9

1

4

6

1

7

3

8

5

9

4

2

VICEVI

Umjetnost na Ajpedu

Ovo što upravo gledate nije fotografija poznatog glumica Morgana Frimena. Riječ je o nevjerovatnoj slici koja je nastala na Ajped eru, a autor tvrdi da je prilikom slikanja koristio samo jedan prst. Riječ je o impresivnom djelu britanskog umjetnika Kajla Lamber-

8

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

GRAD U NJEMAČKOJ

5

5 8

ANTIČKI GRČKI GRAD

Medium level

9 4

STRANO ŽENSKO IME NAŠE ŽENS. IME

2

1

Lakša 2013-11-23

Daily Sudoku puzzle No. 2598

8

8

7www.sudokukingdom.com 3

NADIMAK GLUMCA LAKOVIĆA KOJI JE U ETAPAMA

LIČNA ZAMJENICA

4

8

6Play sudoku online at:

OZNAKA ŠVEDSKE

7

7

1

DIO LICA

VRSTA LOVAČKOG PSA

3 1

3 JUŽNO VOĆE

21. I 27. SLOVO

9

4

SLOVEN. SLIKAR, ANTON RIMSKI BROJ 2

IZNEVJERITI

4

2

URGENTNO(SKR.) OZNAKA ZA ALT

VRSTA VEOMA OTROVNE PEČURKE

Medium level

5 RUSKI KOSMONAUT TITOV

NASELJE U OPŠTINI BAR

KONJ U PJESMI

SUDOKU

NEOPHODNOST

PRETRPANO

RIMSKI BROJ 1

JEDAN VOKAL

Page 1/2

Sjede Mujo i Haso na obali, pecaju i pijuckaju pivo. - Mislim da ću morati da se razvedem – reče Mujo – žena sa mnom već dva mjeseca ne progovara ni riječ. Haso otpije gutljaj pa reče: - Razmisli, nije lako opet naći takvu ženu. *** Pita Mujica svog oca Muju: - Tata, kako se Zemlja okreće? Posle dužeg razmišljanja Mujo kaže: - Kako to, bolan, misliš da se Zemlja okreće? Slušaj mali, da ti to nisi našao moju rakiju? *** Bio Mujo u lovu i ulovio medveda. Pita ga Haso: - Je l’ bolan, kako ulovi ovolikog medveda?! Odgovara mu Mujo: - Pucao sam u njega 100 puta. - A koliko si ga puta pogodio? – pita ga Haso. - Nijednom – reče mu Mujo – umro je od smijeha.

*** Pušeći cigaru u tišini zamračene sobe, Mujo će Fati: - Sudeći po ovome što sam noćas vidio i doživio, nisam ti prvi. Fata odgovori: - Jok, bolan. A sudeći po onome što sam ja doživila, nisi ni poslednji. *** Kaže Mujo Hasi: - Moj stariji sin potpuno liči na mene! - To je zbog uticaja genetskog faktora! - A zašto onda mlađi liči na komšiju? - E, to ti je zbog uticaja sredine! *** Vozi čovjek kola, a žena mu stalno dobacuje: - Sporije, sporije, sporije vozi! Kad u isto vrijeme otpozadi poče i tašta: - Brže zete, brže… U jednom momentu čovjeku pukne film i povika: - Dobro, bre, ženo, pa ko ovdje vozi kola?! Ti ili tvoja majka?!


Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 4. 12. 2013

NEZVANIČNO Viđi kako ga gledaju, ka da im je najrođeniji.

Ja Vas zovem.

I ja. Ko me zove?

I ja bih, samo da mi je da budem ministar

I ja.

I ja. I ja.

Word Search Puzzle #I206KAOSMOSMJERKA

HOROSKOP

B

J

A

M

E

N

S

W

A

P

S

U

G

P

A

F

L

E

E

T

E

E

T

H

O

N

S

M

Z

B

I

T

C

H

I

N

G

K

I

K

W

U

A

S

C

E

N

D

E

C

A

R

B

M

E

T

A

C

C

O

M

P

A

N

I

M

E

N

T

S

R

H

C

R

S

S

N

A

I

L

S

M

S

G

S

E

C

S

E

L

A

O

C

E

L

U

E

E

Q

D

L

A

S

S

E

N

T

H

G

I

T

N

M

U

L

T

I

P

L

I

C

A

T

I

V

E

I

L

A

B

V

D

S

D

E

G

B

U

T

S

N

E

A

C

I

T

O

I

D

I

L

X

O

E

E

S

P

D

K

P

L

Z

A

V

O

F

X

S

D

H

O

N

E

S

A

S

R

E

B

M

I

T

P

O

L

Y

P

S

H

A

M

S

S

J

C

W

ACCOMPANIMENTS Accompaniments AIRING Airing AMENS Amens ASCEND Ascend BAZAARS BITCH Bazaars BLOBS Bitch CEDAR Blobs COALESCES Cedar DOPEY

EMBRACED Fleet EMERGES Geneses FLEET Gives GENESES Halos GIVES HALOS Hones HONES Idiotic IDIOTIC Illicit ILLICIT Lades LADES

METEORS Polyps MINED Quacks MULTIPLICATIVE Schedules POKES Shams POLYPS QUACKS Sites SCHEDULES Snails SHAMS South SITES Spent SNAILS

Dopey

Mined

Stump

Embraced

Multiplicative

Swaps

Coalesces

Meteors

Stews

SOUTH Tightness SPENT STEWSTimbers Toxic STUMP SWAPS Vises TEETHZodiac TIGHTNESS TIMBERS TOXIC VISES ZODIAC

Brus Lijeva žuta trenerka na aukciji

Emerges

Pokes

Teeth

Žuta trenerka sa crnim prugama sa strane koju je Brus Li noCopyright Puzzleove Baron December 2, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! sio u filmu “Igra©smrti” sedmice biće ponuđena na aukciji u Hong Kongu a procijenjena je na 32.250 do 38.700 dolara. Li je preminuo 1973. prije nego što je “Igra smrti” snimljena do kraja. Nedovršena verzija pojavila se 1974, a 1978. i dugometražna verzija. Li je preminuo na vrhuncu karijere od alergijske reakcije na ljekove protiv bolova, a zahvaljujući kung-fu vještinama i harizmi postao je svjetska superzvijezda.

OVAN Izbjegavajte nepotreban rizik na koji Vas nagovaraju određeni saradnici. Najbolje je da prihvatite poslovne situacije ili pravila koja dobro poznajete. Ne možete da promijenite neke sadašnje uslove i okolnosti u svoju korist.

BIK Ponekad izvjesno suočavanje sa istinom zahtijeva i veliku moralnu hrabrost. Problemi koji postoje u poslovnom okruženju spadaju u lakšu kategoriju, ali saradnici kao da nemaju dovoljno volje da se suprotstave svim negativnim uticajima.

BLIZANCI Potrebno je da racionalnije koristite svoju energiju i da prihvatite nečiji uticaj, kao dobro ili korisno rešenje. Ukoliko to pogađa Vašu sujetu, dobro razmislite o različitim posledicama koje mogu da uslede nakon Vašeg odbijanja.

RAK Djelujete samouvjereno u svom ubeđenju, vjerujete da imate dobro rešenje za različite probleme koji postoje na poslovnoj sceni. Ipak, ne možete da ostvarite sve svoje zamisli bez nečije asisitencije.

LAV Nečija poruka ima pozitivan uticaj na dalji tok događaja. Ako ste dovoljno informisani i preduzimljivi, očekuje Vas dvostruki dobitak. Upotrijebite neke svoje »skrivene adute«. Nemojte dozvoliti da neko sa strane previše zaokuplja partnerovu pažnju.

DJEVICA Ne dopada Vam se nečije kritizerstvo ili dvosmislenost u poslovnim pregovorima. Neko od saradnika polako počinje da Vas opterećuje svojom ulogom i ima pomalo negativan uticaj na Vašu koncentraciju.

VAGA U Vašem interesu je da ne pričate previše o stvarima koje ne poznajete dovoljno, kao i da se ne uplićete u nečije poslovno-finansijske planove. Nemojte ocjenjivati nečije sposobnosti ili mane, svoju pažnju usmjerite na redovne obaveze.

ŠKORPIJA Neko pokušava da Vam nametne suviše stroga pravila ponašanja, ali Vi ne možete da se pomirite sa različitim ograničenjima u poslovnom izražavanju. Upotrijebite svoju inteligenciju sa namjerom da sačuvate dobru poziciju i kvalitet.

STRIJELAC Nečije riječi na Vas ostavljaju loš utisak, ali poslovna pravila se brzo mijenjaju i u tom smislu morate istrpjeti nečiju kritiku. Usmjerite svoju pažnju i energiju na rešavanje nekih korisnih ciljeva. Ne treba da se zanosite dalekim prognozama.

JARAC Potrebno je da procijenite najbolji trenutak za efikasnu akciju, kako biste u potpunosti ostvarite svoje poslovne ciljeve. Stoga, nemojte insistirati na stvarima koje ne mogu da zažive u stvarnosti ili da se promijene u Vašu korist.

VODOLIJA Neko odobrava Vaše ideje, što predstavlja dovoljan povod da se angažujete na različitim stranama. Nema razloga za lažnu skromnost pred saradnicima, postavite nove uslove koji zadovoljavaju Vaša interesovanja i potrebe.

RIBE Osoba koja ima negativan stav o Vašim idejama neće promijeniti svoje mišljenje i nakon produžene rasprave. Konflikt u rešavanju poslovnih interesa stvara dodatnu tenziju u odnosu sa saradnicima, budite dovoljno oprezni i promišljeni.


26 Sport

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Korektor Pariza - Sidibe koji je bio najprijatnije iznenađenje u prvom meču

DA LI STE ZNALI LIGA ŠAMPIONA

Pariz mora pasti u Budvi “Narandžasti” spremni za meč sezone - sjutra (18h) na primorju gostuje Pariz Miloš Pavićević

N

akon skoro mjesec dana pauze nastavlja se Liga šampiona za odbojkaše i sezona koja je najbolje počela za naš najbolji klub - Budvansku rivijeru i posljednjih nekoliko godina. Na posljednjem meču Budvani istina nijesu oduševili u Parizu, tačnije ako se izuzme prvi set može se reći da su odigrali ispod nivoa (3:0), ali zato sada imaju priliku za popravni i meč koji će im odrediti sudbinu u najkvalitetnijem klupskom takmičenju.

Da je Real Madrid osigurao noge Kristijana Ronalda na 103 miliona eura.

TIKET DANA SAUTEMPTON ASTON VILA TIP 1

KVOTA 1.70

SANDERLEND ČELZI TIP 2

KVOTA 1.50

REN SENT ETJEN TIP X

KVOTA 3.00

FRAJBURG LEVERKUZEN TIP 2

KVOTA 1.70

MEHELEN GENK TIP 2

KVOTA 2.50

JAGODINA DONJI SREM TIP 1

KVOTA 1.50

Svi u taboru našeg šampiona znaju šta ih očekuje u četvrtak u Budvi - meč koji život znači, meč u kojem će pokazati od kojeg materijala su Milan Marković i drugovi skovani i meč koji će, prije svega, dati jasnu sliku da li Budvanska rivijera zaslužuje plasman u drugu fazu Lige šampiona. “Iskreno, svi u klubu vjerujemo da možemo savladati Pariz i tako praktično biti na korak od plasmana u drugu fazu Lige šampiona. Ne prijetimo nikome, niti smo u me-

đuvremenu postali bolja ekipa, već samo smo spremniji, skoncetrisani, vjerujemo u sebe i vidjeli smo da možemo da igramo sa njima. Imamo prednost domaćeg terena, znamo koliko nam ovaj meč znači i ostavićemo i poslednji atom snage na terenus amo da osvojimo bodove”, kazao je jedan od najboljih igrača Budvanske rivijere Marko Bojić. ● DRUGAČIJA UTAKMICA Budvane je u proteklom meču u Gradu svjetlosti iznenadio korek-

SEHA LIGA

tor Sidibe koji je tada odigrao prvi meč u dresu Pariza. Ovog puta naš šampion je spreman za tamnoputog bombardera. “Nijesmo imali previše informacija o njemu, ali svakako da je to igrač koji se može zaustaviti. Mislim da će ovog puta utakmica biti potpuno drugačija. Nastojaćemo da od prvog minuta mi budemo ti koji će diktirati tempo igre”, jasan je Bojić. ● ŠULJAGIĆ POZVAO NAVIJAČE “Narandžasti” veliki posao moraju odraditi na bloku, a za to će biti zaduženi iskusni srednjaci Milan Marković i Luka Šuljagić. “Odlično smo otvorili meč u Parizu, da bi zatim stali, išli iz greške u grešku, što je naš rival iskoristio. Mnogo puta smo odgledali taj meč i vidjeli smo gdje smo griješili. Trudili smo se da to ispravimo i da se konsolidujemo za ovaj meč i mislim da smo uspjeli u tome, ali to tek

Grupa C 1. Rešovija 3 21 7 2. Pariz 3 21 6 3. B.Rivijera 3 2 1 5 4. Jihostroj 3 0 3 0 4.decembar 20 - Jihostroj - Rešovija 5.decembar 18 - B.Rivijera - Pariz treba potvrditi u četvrtak. Biće teško, ali smatram da Budvanska rivijera ima kvalitet da savlada Pariz kod kuće. Niko ne može reći da smo slučno savladali Jihostroj, pa zatim Rešoviju u gostima. To mogu samo kvalitetne ekipe, a mi to jesmo. Takođe bih iskoristio priliku d apozovem publiku da dođe u što većem broju jer će ovo bez dileme biti najvažnija utakmica ove sezone”, kazao je Šuljagić.

Lovćen igrao samo u prvih 15 minuta Cetinjani nemoćni u Zagrebu (38:27) ZAGREB - Dvorana: Arena. Gledalaca: oko 500. Sudije: Amar Konjičanin i Dino Konjičanin. Sedmerci: Zagreb 3(2), Lovćen 1(0). Isključenja: Zagreb 6, Lovćen 6 minuta. Zagreb: Stevanović (10 odbrana i sedmerac), Ivić (jedna odbrana), Marić 2, Mihić 3, Stepančić 2, Matulić 3, Šprem 2, Šebetić 7, Horvat 4, Šandrk 3, J.Valčić, T.Valčić 4, Mandalinić 2, Obradović 2, Šehić 1, Kaleb 3. Lovćen: Abramović (1 odbrana), Borilović (7 odbrana i sedmerac), Vukićević 2, Petričević, Popović 2, I.Radović, Marković 6, Drašković 4, M.Radović 4, Kaluđerović, Nikolić 4, Čizmović 1, Ačruk 1, Stanojević, Lasica 3, Lipovina. Cetinjani su u Zagreb pošli sa namjerom da se dostojno suprotstave rivalu i da čekaju svoju šansu kako bi iznenadili aktuelnog šampiona SEHA lige u okviru 18.kola, ali su na taj način igrali samo u prvih 15.minuta kada su bili u vođstvu (6:7). Lovćen je odlično otvorio meč i golovima Markovića i Draškovića poveo sa 7:3 u 11.minutu .

Međutim super serija Šebetića, Mihića i Marića donila je Zagrebu vođstvo u 24.minutu 13:10, ubrzo i plus četiri 16:12, da bi na odmor domaći pošli sa 17:14. U nastavku su Vukićević i Lasica (koji je bio solidan u napadu) ponovo vratili Lovćen u igru (17:16), ali to je bilo sve od Cetinjana na ovom meču, jer se Zagreb razigrao, razmahao, “crveni” su im ostavili dosta prostora za brzu igu i kontre, a u 49.minutu šampion Hrvatske dolazi do najveće prednosti preko Šabetića - plus 13 (32:19). Abramović potpom ponovo u igru vraće mladog golmana Vuka Borilovića koji kao i prije 20 dana na Cetinju skida sedmerac Zlatku Horvatu, da bi potom Popović i Nikolić istopili prednost domaćih na plus devet (34:25). Meč u Zagrebu je bio čisti primjer kako Cetinjani ne smiju igrati protiv kvalitetnijih rivala - upravo je takvu igru forsirao bivši trener Kasim Kamenica, ali Lovćen realno nema kvalitet za tako nešto, što najbolje govori i rezultat. M.P.


Sport 27

SRIJEDA, 4.12. 2013.

EVROKUP 8. KOLO

Ćapin: Da probamo da ih iznenadimo Najjači tim grupe stiže u praznu Moraču Budućnost Voli večeras (18.30h) dočekuje ruskog Nižnjeg iz Novgoroda

Budućnost Voli je u krizi, plavi su poraženi na pet od posljednjih šest mečeva i protiv najjačeg rivala u Evrokupu tražiće izlaz iz mračnog tunela - izabranici Igora Jovovića večeras (18.30h) u praznoj Morači dočekuju Nižnji iz Novgoroda. U prvom od tri meča bez gledalaca (kazna zbog baklji i petardi protiv PAOK-a), u susretu gdje rezultatski imperativ praktično ne postoji s obzirom da plavi nemaju šanse za prolazak u narednu rundu, Marko Popović i družina uradiće sve da zaustave pad, okrenu novi list u ovoj sezoni i krenu u seriju dobrih rezultata. “Igramo protiv najjačeg tima u grupi. Nižnji je na svim pozicijama odlično popunjen, posebno su dominantni pod košem. Pokušaćemo da izvučemo pouke iz poraza na njihovom parketu i da ih iznenadimo”, riječi su oporavljenog plejmejkera plavih Aleksandra Ćapina, kojem

nije svejedno što će se igrati u potpuno nesportskom ambijentu: “Baš je ružno što neće biti publike. Najgore je nama igračima, ali probaćemo i u takvoj situaciji da izvučemo maksimum”. U gradu Maksima Gorkog Budućnost je lako istakla bijelu zastavu domaćin je razbio plave 83:62 zahvaljujući sjajnoj igri iskusnog Slovenca Primoža Brezeca, ruskog beka Sjemena Antonova i Amerikanaca Pola Brendona i Dižona Tompsona. “U skoro svakom meču Evrokupa su dominirali, lako rješavali u svoju korist. U Nižnjem su nas lako savladali i to treba da nam bude neka esktra motivacija pred ovaj duel. Favoriti su zbog rezultata i individualnog kvaliteta, ali predaje nema - pokušaćemo da odigramo što je moguće bolje i slavimo”, riječi su Igora Jovovića, šefa stručnog štaba Budućnosti Volija. M.A.

GRUPA F Himik - Alba Fehervar 81:52 Večeras 18:00h Ankara - PAOK 18:30h Budućnost Voli - Nižnji Novgorod 1. Nižnji Novgorod 2. Himik 3. PAOK 4. Ankara 5. Budućnost Voli 6. Alba Fehervar

7 8 7 7 7 8

6 5 5 3 2 1

1 3 2 4 5 7

571:473 629:583 522:538 528:558 513:542 574:643

13 13 12 10 9 9

NOVI GINISOV REKORD

Kad zagrme fanovi Sijetla Navijači jednog od najboljih timova američkog fudbala napravili buku od 137,6 decibela Evropski fudbalski navijači prave zaglušujuću buku, ali titula najglasnijih “slavi” se preko bare - fanovi Sijetl Sihouksa su u derbiju američkog fudbala protiv Nju Orleansa (34:7) proizveli buku koja je dostigla čak 137,6 decibela, što je novi Ginisov rekord. Poređenja radi, granica bola počinje na 125 decibela. “Buka je bila tolika da su na početku meča, umjesto dogovorene akcije trčanja u jednu stranu, moji igrači greškom krenuli u drugu”, rekao je trener poraženog Nju Or-

leansa, Šon Pejton. Prethodni rekord, koji je na snazi bio od 13. oktobra, postavili su takođe NFL navijači, i to Kanzas Sitija (137,5 decibela). Treće takođe zauzimaju pristalice Sijetl Sihouksa koje su na utakmici sa San Franciskom, odigranoj 15. septembra, stvorile buku od 131,9 decibela, oborivši tako svjetski rekord koji su 2011. u Istanbulu tokom derbija Galatasaraj - Fenerbahče postavili turski navijači, tada sa 131,76 decibela. M.A.

SPORTSKI EKRAN

Predstavljen film “Bili smo prvaci svijeta” Novinarska projekcija dokumentarnog filma o počecima i usponu jugoslovenske škole košarke “Bili smo prvaci svijeta” održana je juče u novobeogradskom bioskopu Fontana, a svi prisutni mogli su da vide odličnu priču o tome kako se uz mnogo rada i ljubavi dolazi do svjetskog vrha. Film prati razvoj košarke od 1942. godine, kada su se upoznali utemeljivači tog sporta Nebojša Popović, Bora Stanković, Radomir Šaper i Aleksandar Nikolić, pa sve do Svjetskog šampionata u Ljubljani 1970, kada je Jugoslavija predvođena selektorom Rankom Žeravicom osvojila zlatnu medalju. “Svidio mi se film, iznenađen sam kako je osmišljen i napravljen. Obuhvatio je dug period i način stvaranja košarkaškog uspjeha u našoj zemlji. Pokazuje kako smo prilazili rješavanju problema i pravili selekciju igrača. Sve to daje poruku da se ogroman uspjeh može postići samo dobro zamišljenom vizijom. Uspjeh nije moguć preko noći, već se mora ići postepeno”, rekao je Žeravica. Autor filma je Žvonimir Šimunec, scenario je napisao novinar Politike Aleksandar Miletić, a reditelj je Ivica Vidanović.

13:00 13:00 14:00 14:00 17:00 18:00 18:25 19:00 20:00 20:10 20:15 20:30 20:45 20:45 20:45 21:00 00:50 01:00

Spartak - Partizan, fudbal Omička - Beziers, odbojka Snuker Snuker Crvena zvezda - Vojvodina, fudbal Cedevita - Oldenburg, košarka Budućnost - Njižni, košarka Frajburg - Leverkuzen, fudbal Snuker Snuker Hanover - Hamburg, rukomet Augzubrg - Bajern Minhen, fudbal Mančester Junajted - Everton, fudbal Arsenal - Hal, fudbal Liverpul - Norič, fudbal Evijan - PSŽ, fudbal Ponte Preta - Lanus, fudbal Montreal - Nju Džersi, hokej

Arena1 SK1 Eurosport Eurosport2 Arena2 Eurosport2 RTCG2 Arena4 Eurosport2 Eurosport Arena2 Arena1 SK1 SK2 SK3 Arena3 Arena1 Arena2

NE PROPUSTITE Mančester junajted - Everton (SK1 20:45 sati) Trener “crvenih đavola” Dejvid Mojes će večeras igrati protiv svojih. Biće to veoma zanimljiva utakmica vanrednog kola Premijerlige.

NBA

Duvnjak najbolji na planeti Najbolji na svijetu – Domagoj Duvnjak! Hrvatski reprezentativac i član njemačkog HSVa, zajedničkim glasovima međunarodnog novinarskog žirija i 144.851 glasom publike, izabran je za najboljeg rukometaša na planeti u 2013. godini. Čak devet od 11 članova žirija, glasalo je za momka iz Đakova kao MVP-a godine na izmaku, a veliku podršku dobio je i od posjetilaca HandballPlanet.com. “Hvala puno svima, navijačima i novinarima. Mnogo sam srećan. Moram priznati da do sada nijesam bio u ovakvoj situaciji. To je veliko priznanje, s obzirom na to koliko je ljudi glasalo i koliko je novinara dalo meni glas. Hvala i mojim saigračima u klubu i reprezentaciji bez kojih ništa ne bih mogao da postignem”,kazao je Duvnjak. M.P.

Portland jači od sjajnog Pola Džordža O njima se priča, oni (za sada) drže konce lige u svojim rukama - Portland i Indijana dva najbolja tima dosadašnjeg toka najjačeg košarkaškog karavana odigrali su derbi za uživanje: u uzbudljivom meču slavili su Treilblejzersi zahvaljujući sjajnom učinku tandema Lamarkus Oldridž (28 poena, 10 skokova) - Damijen Lilard (26 poena). Kod Pejsersa svoje veče imao je Pol Džordž (43 poena, sedam trojki), ali sem Roja Hiberta (16p, 14sk) nije imao pravu podršku saigrača. “Želio sam ovu pobjedu, trudio se da nas održim u igri, ali nije se moglo. Idemo dalje”, rekao je nakon meča Pol Džordž. Kada Nikola Vučević (10 poena, 8 skokova, 5 izgubljenih lopti) ne igra na vrhunskom nivou, Orlando obično gubi - tako je bilo i protiv Vašingtona. Tim iz američke prijestonice predvodio je Trevor Ariza sa 24 poena, nekada prvi pik sa

NBA drafta Džon Vol pored 16 poena imao je i 13 asistencija, dok je u redovima magičnih najbolji bio Aron Aflalo sa 21 poen. Drama je viđena u Čikagu - nakon tri produžetka bikovi su pali pred raspoloženim pelikanima iz Njur Orleansa. Rajan Anderson je postigao 36 poena, ali je čovjek odluke bio Džru Holidej koji je 2,6 sekundi prije kraja trećeg dodatka pogodio uz dodatno slobodno bacanje. Kod Čikaga koji je izranjavan povredama fenomalnan učinak imao je Luol Deng - 37 poena, osam skokova i sedam asistcenija. Junak večeri je iskusni Tim Dankan - legendarni centar je košem četiri desetinke prije kraja meča donio trijumf San Antoniju protiv Atlante i time krunisao perfektnu partiju: 23 poena i 21 skok. Semafor: Vašington - Orlando 98:80, Čikago - Nju Orleans 128:131 (p.p.), San Antonio - Atlanta 102:100, Juta - Hjuston 109:103, Portland - Indijana 106:102. M.A.


28 Sport

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Članovi upražnjavaju HIIT program intervalni trening visokog intenziteta

TRENING CENTAR

Ekstaza zdravog sportskog života DN u posjeti: Personalni trener i instruktor Branko Laličić govori o usponu fitnesa i cjelokupnih treninga u Crnoj Gori, u radu sa sportistima i amaterima Aleksandar Popović, Foto: Mirko Savović

Fitnes instruktor Branko Laličić u razgovoru sa novinarom Dnevnih novina

J

edan od najvećih fudbalskih stratega današnjice Rafael Benitez bio je fitnes instruktor prije početka slavne trenerske karijere. Vodeći se Rafinim stopama porazgovarali smo sa Brankom Laličićem, fitnes instruktorom, koji za DN priča o ekstazi sportskog života u Crnoj Gori, odnosno svim metodama treninga koji nose sportiste, ali i amatere, do zvijezdanih rezultata, tj. jednom riječju - zdravlja, koje je najvažniji temelj svih sljedećih poduhvata.

“Za razliku od nekih prošlih vremena, kada je sve to bilo jako siromašno, danas se mijenja globalna svijest o fitnesu i treningu. Otvara se sve više centara i to postaje istinski način života kod građana u Crnoj Gori. To ne bi trebalo da predstavlja obavezu, već način života, odnosno svakodnevicu čovjeka koji trenira, vodi računa o sopstvenom zdravlju i osjeća se ispunjeno zbog toga”, ističe Cetinjanin Branko Laličić, personalni trener i instruktor, koji radi grupne treninge u teretani “Atletik”, odnosno poznati svjetski HIIT program - intervalni trening visokog intenziteta. Branko, za početak, otkud ideja da se baviš ovim poslom? Oko 10-12 godina sam igrao fudbal, a onda sam doživio povredu, zbog koje nijesam mogao nastaviti da igram. Kasnije, kroz razne treninge

i terapije, shvatio sam da na našem podneblju nema adekvatnih uslova za rad sa profesionalnim sportistima. Kod nas se ekipe ograničavaju na trenera, koji je i menadžer, i taktičar, i kondicioni trener ... Dakle, iz tog razloga sam počeo da se bavim ovim poslom, kako bih pomogao sportistima, ali i amaterima. Koje su to prednosti rada sa personalnim trenerom, u odnosu na samostalno vježbanje u teretani? Rad sa trenerom je najskupja, ali ujedno i najbolja varijanta. Imate bukvalno čovjeka koji je uz vas cijelo vrijeme. On prati vaš rad, forsira vas, motiviše, daje plan ishrane, uz koju radite studijozan plan treninga. Iz dana u dan trener prati i formu, i zdravlje, uliva vam samopouzdanje. Svako ima različite potrebe, neko želi da zaliječi povredu, neko da smanji kilažu, a neko da poveća mišićnu

spremniji dočekivali utakmice. Prema našim informacijama, u teretani gdje ti svakodnevno radiš pripremaju se i poznata crnogorska sportska lica... Da, upravo tako. Prije svega se kod nas pripremaju reprezentativci Crne Gore. Kik bokser Ivan Strugar je jedan od naših članova, koji se priprema za predstojeći meč 14. decembra u Splendidu. Tu je i fantastični džudista Marko

Nekada legendarni igrač Reala i francuske reprezentacije, a danas pomoćnik Karla Anćelotija na klupi “merengesa” Zinedin Zidan oduševljen je Geretom Bejlom, za kojem tvrdi da bi mogao postati bolji igrač, nego što je i on sam bio u svoje vrijeme. “Geret je sjajan brzi ofanzivni igrač, koji može pogoditi kreirati šansu i asistirati za gol, a uz to izvodi odlično i slobodne udarce. Sada mi je jedina briga da on postane bolji igrač nego što sam ja nekad bio i vjerujem da će tako i biti”, ističe Zidan, dok je na drugoj strani Kristinano Ronaldo rekao da je sada u potpunosti spreman i da se oporavio od povrede. A.P.

Injesta se povrijedio Poraz od Atletik Bilbaoa donio je Barseloni, osim rezultatskih, još jedan problem. Katalonci su ostali bez Andresa Injeste, koji je u Baksiji povrijedio lijevi bedreni mišić i nije poznato koliko je teška povreda, odnosno koliko će odsustvovati sa terena. Ali, gotovo sigurno će propustiti utakmicu Kupa Kralja protiv Kartagene u petak. On se tako priključio već povrijeđenim Lionelu Mesiju, Viktoru Vladesu, Daniju Alvesu, Žordiju Albi i Karlesu Pujolu. A.P.

Siti kupio “novog Mesija” , pa je autoritativni instruktor jako važan u tim segmentima. Koje su to greške samostalnog vježbanja u teretani? Internet dosta utiče negativno na ljude. Dosta njih se informiše o treninzima sa interneta, pa kombinuju neki svoj vid treninga. A, niko ne zna zbog čega se neka vježba radi. Jednostavno, program mora da se napravi do najsitnijih detalja, kako kasnije ne bi došlo do problema, a samim tim i povreda. Reci nam nešto o rasporedu sedmičnih treninga i koliko vremena provodiš sa svojim klijentima? Za jednog amatera je idealno da

Članovi Strugar, Radulović, Džudović, Vešović ... Naravno, profesionalni sportisti, baš kao i amateri, prolaze kroz program našeg sagovornika, koji otkriva koje su razlike u pripremu jednih, odnosno drugih. “Pa, profesionalci rade napredniji nivo treninga nego amateri - sve u skladu sa njihovim potrebama i mogućnostima. Kada se radi za neki meč, ako ste borac, tu se rade vježbe za snagu. A, što se tiče fudbalera - oni više rade kondiciono, uz vježbe sa tegovima, kako bi što

Zidan: Bejl će biti bolji od mene

Radulović. Takođe, od čestih članova su tu član “hrabrih sokolova” Miodrag Džudović, koji je kod nas liječio povredu pred važne utakmice kvalifikacija. Igrač Crvene zvezde Marko Vešović trenira ovdje kada je god u Crnoj Gori, kao i Balša Božović iz Mladosti. A, dok nije otišao u portugalsku Bragu kod nas se pripremao i Nikola Điđo Vučević, donedavno kapiten Fudbalskog kluba Budućnost.

posjeti četiri puta teretanu tokom sedmice, uz dva kardio treninga, odnosno trčanje na traci, voženje bicikla, upražnjavanje nordijskog skijanja. Sa klijentima dnevno provodim od tri do pet sati, što kao instruktor, što kao trener grupnih vježbanja. Koliko trenutno imate članova u teretani i koja je starosna dob korisnika usluga, odnosno u kojim mjesecima se najviše trenira? Trenutno imamo oko 200 članova, među kojima su i djeca. Tu su dvije grupe ljudi, od 15 do 20 godina i od 30 pa nadalje. Prosjek starosne dobi iznosi od 27 do 34 godine. Udarni mjeseci za treninge su decembar, januar, februar, mart, kada se ljudi najviše pripremaju i treniniraju. Da li je, po tvom mišljenju, potcijenjeno njegovanje tijela u današnjem sistemu? Pa, ljudi kada vide da zapostavljaju svoje tijelo i zdravlje tek tada odlučuju da se posvete treninzima i zdravom načinu života. Trebalo bi to da rade svakodnevno, bez obzira na godišnje doba, obaveze, itd. Savjetovao bih ljude da upražnjavaju fitnes, tako da on postane njihov način života. One ne treba da bude obaveza, već njihova svakodnevica, kao što su posao, druženje sa prijateljima.

Mladi Marokanac Brahim Abdelkader važi za jednog od najvećih fudbalskih talenata na svijetu. “Novi Mesi”, kako ga zovu, ima samo 14 godina i trenutno je član Malage, a ima i španski pasoš. Borbu za njega vodili su Mančester siti i Barselona, a bitku su dobili - “građani”! Trener tima sa “Etihada” Manuel Pelegrini, bivši menadžer Malage, uspio je preko svojih veza u tom klubu da privoli Brahima na dolazak u plavi dio Mančestera, pa se dolazak supertalentovanog mladića očekuje već ove sedmice. Sa druge strane, Barselona je u dva navrata pokušavala da dovede Brahima u svoju čuvenu školu “La Masiju”, upoznvši ga sa Ćavijem, Injestom i Mesijem, ali 14-godišnji dječak nije želio da pređe na “Nou Kamp”. A.P.


Sport 29

SRIJEDA, 4.12. 2013.

PREMIJER LIGA, 14. KOLO

Everton protiv Ä‘avola i odbjeglih karamela Dejvid Mojes, Maruan Felaini i Vejn Runi sa ManÄ?ester junajtedom napadaju nekadaĹĄnji klub Everton, veÄ?eras od 20.45 na “Old Traforduâ€? Napad na “svoje “ karamele: Dejvid Mojes i Vejn Runi na treningu Junajteda

LIGA 1 16. KOLO

Ni Marsej nema recept za BaĹĄu i Lil

Poznata je mrĹžnja izmeÄ‘u dva Ä?uvena grada na sjeverozapadu Engleske, Liverpula i ManÄ?estera, mrĹžnja koja je svojevremno krenula sa industrijskom revolucijom, nastavila se i danas Ĺživi u fudbalu. I to ne samo izmeÄ‘u najvećih britanskih klubova Liverpula i Junajteda! Za drugi klub za rijeke Mersi, po mnogo Ä?emu kultni Everton, “đavoliâ€? i ManÄ?ester su takoÄ‘e najomraĹženiji i najljući rivali - viĹĄe Ä?ak i od gradskog rivala sa “Enfildaâ€?. Ta mrĹžnja posebno je porasla posljednjih godina kada je velikan sa sa “Old Trafordaâ€? karamelama “ukraoâ€? najvećeg talenta Vejna Runija, a ovog ljeta na “Teatar snovaâ€? stigla su joĹĄ

DA LI STE ZNALI Da je napadaÄ? Evertona Romelu Lukaku jedan od samo tri igraÄ?a (druga dvojica su Dirk Kajt i Dejvid Bentli) koji su protiv ManÄ?ester junajteda postigli het-trik u Premijer ligi. To se desilo u maju ove godine na ludom meÄ?u VBA - Junajted 5:5

84 gola postigao je ManÄ?ester junajted protiv Evertona u meÄ?evima Premijer lige - viĹĄe nego protiv bilo kog drugog tima u ovoj ligi

dva stanovnika “Gudisonaâ€?, Maruan Felaini i Ä?ovjek koji je prethodnih 11 godina bio menadĹžer Evertona, Dejvid Mojes. Kucnuo je Ä?as odbjegle karamele, prije svih ĹĄkotski struÄ?njak, suÄ?ioće se veÄ?eras sa ljudima koji su ih svojevremeno toliko oboĹžavali!

â—?MOJES OÄŒEKUJE PRO VOKACIJE, MOGUĆ POVRATAK VAN PERSIJA I bez obzira ĹĄto je Dejvid Mojes otiĹĄao u “omraĹženiâ€? Junajted, navijaÄ?i su ga aplauzom pozdravili na odlasku sa “Gudisonaâ€?. MeÄ‘utim, novi menadĹžer “đavolaâ€? je u prelaznom roku sa sobom odveo Maruana Felainija, a pokuĹĄao je isto da uradi i sa sjajnim lijevim bekom Lejtonom Bejnsom. Sve to naljutilo je navijaÄ?e iz Liverpula, pa mnogi oÄ?ekuju da veÄ?eras neće biti baĹĄ

Najbolja odbrana Evrope stanuje na sjeveru Francuske i predvodi je naĹĄ majstor Marko BaĹĄa! Lil je i nakon 16. kola ostao sa samo Ä?etiri primljena gola u francuskoj Ligi 1, a sinoć se “mastifsimaâ€? poklonio i velikan sa juga Marsej! Dok su BaĹĄa, Kjer, Enjeama i ostali iz odbrane po navici zatvorili sve prilaze golu, za pobjedu i samo “minus 1â€? u odnosu na lidera PSĹ˝, prijateljski raspoloĹženi prema bivĹĄem treneru. “Mislim da će reakcije biti podijeljene, naravno oÄ?ekujem da će biti i vrijeÄ‘anjaâ€?, istakao je Mojes. “Ipak, nadam se da će navijaÄ?i Evertona shvatiti da smo se rastali na najljepĹĄi naÄ?in i da Ĺživot mora da ide daljeâ€?. InaÄ?e, Junajted bi veÄ?eras mogao da bude dodatno jaÄ?i, poĹĄto se oÄ?ekuje povratak Robina van Persija nakon oporavka od povrede.

S druge strane, Everton stiĹže na mjesto gdje je posljednji put slavio joĹĄ u prvoj sezoni novog formata Premijer lige - 1992. godine sa 0:3. “ViĹĄe od 11 godina nijesmo savladali ni Liverpul, ManÄ?ester siti, ÄŒelzi i Arsenal u gostima. Ĺ˝elimo to da promijenimo, Ĺželimo da poÄ?nemo sa pobjedama. Kad to kaĹžem mislim već od meÄ?a na Old Traforduâ€?, poruÄ?io je Mojesov nasljednik na klupi Evertona Roberto Martinez, koji na ovom meÄ?u neće moći da raÄ?una upravo na pomenutog majstora Lejtona Bejnsa - nedavno slomio prst i pauziraće do poÄ?etka nove godine. K.B.

RASPORED 20.45h Arsenal - Hal 20.45h Liverpul - NoriÄ? 20.45h Man. Junajted - Everton 20.45h Sautempton - Aston Vila 20.45h Stouk - Kardif 20.45h Sanderlend - ÄŒelzi 20.45h Svonsi - Njukasl 21.00h VBA - Man. Siti 21.00h Fulam - Totenhem

Fifa, ĹĄeĹĄiri i geografija Fifa odredila sastave Ä?etiri ĹĄeĹĄira pred Ĺžrijeb za Svjetsko prvenstvo 2014. rukovodeći se, prije svega, geografskim poloĹžajem uÄ?esnika vom i trećem ĹĄeĹĄiru, sedam u drugom i devet u Ä?etvrtom. OÄ?igledno je da se svjetska kuća fudbala prije svega vodila geografskim poloĹžajem zemalja uÄ?esnica, a ko će se iz posljednjeg ĹĄeĹĄira ipak preseliti u drugi odluÄ?iće se u petak neposredno pred Ĺžrijeb. PRVI Ĺ EĹ IR: Brazil, Ĺ panija, NjemaÄ?ka, Argentina, Kolumbija, Belgija, Urugvaj, Ĺ vajcarska.

PRODUŽIO UGOVOR

Vidal vjeran svojoj dami

â—?MARTINEZ: MIJENJAMO ISTORIJU

ČEKAJUĆI PETAK

Temperatura polako raste na brazilskoj obali Atlantskog okeana - na tri dana prije Ĺžrijeba za Svjetsko prvenstvo 2014, koji će odrĹžati u Bahiji, Fifa je objavila sastave Ä?etiri ĹĄeĹĄira i odmah je mnoge zbunila. I to tako ĹĄto je Francusku, koja je kao slabije rangirana trebalo da ispadne iz (evropskog) Ä?etvrtog ĹĄeĹĄira u drugi, ipak zadrĹžala u posljednjem, pa sada imamo po osam selekcija u pr-

pobrinuo se Nolan Ru pogodivĹĄi za pobjedu Lila u 91. minutu meÄ?a - 1:0. SEMAFOR: Lil - Marsej 1:0 (Ru 91.), Nant - Valensijen 2:1 (Bedoja 59, Aristiguieta 89. - Saez 52.). Sinoć: Nica - Monako. VeÄ?eras: AĹžaksjo - Bastija, Gengan Bordo, Monpelje - Lorijen, Ren Sent Etjen, SoĹĄo - Rems (svi od 19.00), Evijan - PSĹ˝ (21.00). Sjutra: Lion - Tuluz (21.00). K.B.

DRUGI Ĺ EĹ IR: ÄŒile, Ekvador, Obala SlonovaÄ?e, Gana, AlĹžir, Nigerija, Kamerun. TREĆI Ĺ EĹ IR: Australija, Iran, Japan, JuĹžna Koreja, Kostarika, Meksiko, Honduras, SAD. ÄŒETVRTI Ĺ EĹ IR: BiH, Hrvatska, Engleska, Francuska, GrÄ?ka, Italija, Holandija, Portugal, Rusija. Ĺ˝rijeb će se odrĹžati u petak od 17 sati po naĹĄem vremenu. K.B.

Juve Ä?uva najbolje igraÄ?e - Ä?ilenaski “ratnikâ€? Arturo Vidal produĹžio je ugovor sa “starom damomâ€? do 2017. godine, saopĹĄtio je italijanski ĹĄampion. Majstor iz Santjaga u Juventus je doĹĄao 2011. godine iz Leverkuzena i do sada je osvojio dvije titule u

SPORT.BA TVRDI

Seriji A, za “bjankonereâ€? ukupno je odigrao 100 utakmica i postigao 32 gola, a ove sezone je deset puta bio strijelac, na 20 odigranih meÄ?eva. Naravno, jedan je od najzasluĹžnijih ĹĄto je “stara damaâ€? iz Torina prva na tabeli Serije A, sa 37 bodova, tri viĹĄe od Rome. K.B.

Veťović ima ponudu Sarajeva

Nedavno je traĹžio raskid ugovora sa Crvenom zvezdom, a već poslije nekoliko dana dobio je i prvu ponudu da pojaÄ?a novi klub - tako bar piĹĄe bosanskohercegovaÄ?ki portal Sport.ba. Marko VeĹĄović, crnogorski internacionalac ima ponudu BiH velikana Sarajeva, koji od ponedjeljka sa klupe vodi legendarni Hrvat Robert Jarni. Prema izvorima bliskim timu sa “KoĹĄevaâ€?, VeĹĄović je zainteresovan, ali Ĺželi prvo da proba da pronaÄ‘e angaĹžman u nekoj jaÄ?oj ligi, stoji izmeÄ‘u ostalog na pomenutom portalu. Podsjetimo, jedan od finansijera Sarajeva biće malezijski milijarder Vinsent Tan, vlasnik premijerligaĹĄa Kardif Sitija, pa ne Ä?udi ĹĄto “bordo timâ€? polako kreće u pravljenje snaĹžnog tima. K.B.


30 Sport

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Zvezda napada Vojvodinu u derbiju: Nenad Milijaš i Miloš Ninković

DL: Dvije utakmice na programu

KUP SRBIJE ČETVRTFINALE

Svi sanjaju trijumf Partizan napada Spartak u Subotici, Crvena zvezda u derbiju ugošćava Vojvodinu Crnogorci će imati važnu ulogu u četvrtfinalu Kupa Srbije Spartak iz Subotice sa Ilijom Radovićem, Markom Vidovićem i Stefanom Cicmilom čeka (13.00) Partizan za koji nastupaju Petar Grbić i Vladimir Volkov. “Crno-bijeli” su tokom vikenda u prvenstvu sa 2:0 odradili Subotičane, ali je Kup totalno druga priča... “Ambicije su nam uvijek najveće. Želimo da izborimo polufinale Kupa. Favoriti smo i samo nas pobjeda zanima”, rekao je pomoćni trener Partizana Zvonko Varga. Vječiti rival “crno-bijelih” Crvena zvezda sa Filipom Kasalicom u derbiju dočekuje (17.00) Vojvodinu u kojoj nastupaju Simon Vukčević, Nebojša Kosović i Janko Tumbasević... “Pred nama je veoma teška uta-

kmica protiv dobre i iskusne ekipe koja ima kvalitetne pojedince. Sa druge strane, želimo da se plasiramo u polufinale i učinićemo sve da ostvarimo uspjeh”, rekao je trener “crveno-bijelih” Slaviša Stojanović. Luka Petričević i Jovan Vučinić će sa Jagodinom napasti (16.00) Donji Srem, dok će Vladan Adžić, Igor Ivanović i Vladan Giljen gostovati (13.00) Slobodi u Užicu... Da napomenemo - u četvrtfinalu Kupa Srbije igra se samo jedna utakmica, pa ko pobijedi danas plasiraće se među četiri najjače ekipe. RASPORED ČETVRTFINALA KUPA: 13.00 - Spartak - Partizan, 13.00 - Sloboda - OFK Beograd, 16.00 - Jagodina - Donji Srem, 17.00 - Crvena zvezda - Vojvodina. B.T.

CRVENA ZVEZDA

Zvezda traži talente Kamp crveno-bijelih će početi 11. januara 2014. godine u Baru, a trajaće sedam dana Bar će biti domaćin fudbalskog kampa Fudbalskog kluba Crvene zvezde - kamp će početi 11. januara 2014. godine, trajaće sedam dana, a podršku marketing Zvezde će imati u opštini Bar. Rad klinaca koji se prijave pratiće skaut crveno-bijelih Miloš Šestić, a sa djecom će raditi treneri omladinske škole Aleksandar Jović i Nebojša Stamenković. Kamp će imati promotera, a to će biti Luka Todorović, talenat iz podgoričke škole fudbala Venom, koji je na jednom kampu 2012. godine zadovoljio ukuse Zvezde, potpisao registraciju, te postao član Beograđana... Treninzi će se odvijati na terenima Mornara (plastična podloga), cijena kampa je 260 eura (može se plaćati u ratama), a sve jasnije informacije možete dobiti na brojeve telefona: 069/ 387 - 133, 068/ 110 133, 067/ 463 - 225. Pored rada sa Zvezdinim stručnjacima (dva treninga dnevno, motorička testiranja, smještaj na bazi punog pansiona), polaznici kampa će dobiti brendiranu “Puma” opremu (trenerka, dres šorc, trening majica, trening šorts, torba), a deset najvećih talenata će odigrati probne utakmice na Marakani sa odgovarajućim godištem Crvene zvezde... B.T.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Luka Todorović sa predsjednikom Crvene zvezde Draganom Džajićem

Vrijeme je da se privede kraju jesenja sezona Druge lige - odložene dvije utakmice iz dva kola igraju se danas: Jedinstvo u Bijelom Polju dočekuje Ibar u 16. kolu (13.00), a Cetinje u prijestonoci igra sa Bratstvom (13.00) u okviru 17. kola... Utakmica Berane - Ibar koja tokom vikenda kada je na programu bilo 17. kolo nije odigrana zbog snijega odigraće se 7. decembra... RASPORED 16. KOLO, 13:00 H: Jedinstvo - Ibar (danas). RASPORED 17. KOLA, 13.00 H: Cetinje - Bratstvo (danas), Berane Ibar (7. decembar).

TABELA 1. Bokelj

17 14 3 0 31:4

2. Zora

17

9 3 5 19:19 30

3. Kom

17

8 3 6 21:16 27

4. Berane

16

8 2 6 28:19 26

5. Arsenal

17

7 4 6 15:16 25

6. Jezero

16

6 6 4 17:14 24

7. Cetinje

15

6 2 7 20:24 20

8. Zabjelo

17

5 4 8 16:23 19

9. Jedinstvo 16

4 5 7 11:18 17

10. Igalo

17

3 6 8 14:17 15

11. Ibar

15

12. Bratstvo 16

3 3 9 6:21

45

12

2 5 9 14:21 11

Kup Hrvatske: Igra se novi vječni derbi Istra je izbacila Zadar iz četvrtfinala, Slaven Belupo je u prvoj utakmici bio bolji od Intera, a svoje premijerne mečeve u čtvrtfinalu Kupa treba da odigraju Rijeka - Osijek, te Dinamo - Hajduk. I naravno vječna priča između Zagrepčana i Splićana je zasijenila sve ostale utakmice - igraju danas (18.00), a tokom vikenda su remizirali u prvenstvu 2:2 - Hajduk je u posljednjem minutu utakmice stigao do remija... “Čeka nas prvo poluvrijeme protiv Hajduka, a očekujem vrlo sličnu utakmicu onoj od prije nekoliko dana: otvorenu i napadačku. Naravno, sada očekujem bolju efikasnost svoje ekipe”, rekao je sportski direktor i trener Dinama Zoran Mamić, koji će sigurno dati neku šansu Fatosu Bećiraju. Sa druge strane i “bili” očekuju otvorenu utakmicu... “Nikada, ali baš nikada otkako sam trener Hajduka u ovih šest mjeseci nijesmo kalkulisali, kao išli na bod, ovo ili ono. Napadamo pobjedu”, rekao je trener Hajduka Igor Tudor. RASPORED ČETVRTFINALA: 17:00 - Rijeka - Osijek (revanš 18. decembra), 18:00 - Dinamo - Hajduk (revanš 18. decembra), 16:00 - Inter Zaprešić Slaven (prva utakmica 1:2), Istra eliminisala Zadar (Istra - Zadar 1:0, Zadar - Istra 0:2). B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Rudar vjeruje u tri boda: Miroje Jovanović slavi sa kapitenom Nedeljkom Vlahovićem

RUDAR MORNAR

Samo tri boda Pljevljaci dočekuju (13.00) Barane u odloženoj utakmici 16. kola Telekom 1. CFL

Dok se u Nikšiću, Tuzima, Golubovcima i Radanovićima bude vodila rovovska borba za plasman u polufinale Kupa Crne Gore, na sjeveru države igraće se prvenstvena utakmica - Rudar u odloženom meču 16. kola dočekuje (13.00) Mornar. Kakav je teren? To smo prvo upitali Miroja Jovanovića... “Očišćen je snijeg, biće solidan za igru. Nadam se dobroj utakmici našoj pobjedi”, jasan je momak koji je na debiju za A reprezentaciju Crne Gore protiv Luksemburga (4:1) potpisao pogodak. “Rudari” znači pobjedom žele da potvrde dobar remi protiv Petrovca tokom vikenda... “Mornar je odlična ekipa, pokazali su protiv Zete da znaju da igraju fudbal, tako da moramo da budemo oprezni. Vjerujem da ćemo biti strpljivi, a da će nas to dovesti do tri boda”, jasan je Jovanović. Gdje je Mornar najjači? “Najveća opasnost nam prijeti od Luke Rotkovića. Definitivno njega treba da zaustavimo”, riječi su Miroja Jovanovića, čiji će trener Mirko Marić moći da računa na najjači sastav. Sa druge strane, trener “mornara” Obren Sarić neće na raspolaganju imati dva defanzivna vezna igrača (Igora Arsenijevića i Bobana Obradovića), ali optimizam postoji...

TABELA 1. Sutjeska 16 2. Čelik 16 3. Petrovac 16 4. Lovćen 16 5. Budućnost16 6. Zeta 16 7. Rudar 15 8. Grbalj 16 9. Mogren 16 10. Dečić 16 11. Mornar 15 12. Mladost 16

8 8 7 8 7 6 5 5 5 2 3 3

7 1 24:9 5 3 22:12 6 3 19:15 3 5 21:14 4 5 19:14 2 8 23:29 4 6 14:14 5 6 16:21 5 6 21:26 8 6 16:21 4 8 16:24 310 12:24

31 29 27 27 25 20 19 17 17 14 13 12

“Samopouzdanje je na pravom mjestu poslije pobjede nad Zetom (4:0). Volio bih da ponovimo sličnu utakmicu. Naravno, biće teško, jer je Rudar u naletu (dvije pobjede, jedan remi), ali igrači su svjesni težine utakmice, daće sve od sebe za dobar rezultat”, rekao nam je Sarić. Da li bi vas remi zadovoljio? “Sve zavisi kako se utakmica otvori. Na kraju bi bio dobar, ali ako nam se ukaže prilika uradićemo sve da uzmemo tri. Dosta toga će zavisiti i od terena za koji znam da je očišćen”. Š a n s a B a ra n a l e ž i u . . . “Disciplinovanoj, borbenoj, agresivnoj igri. Tako smo djelovali na prethodnih nekoliko mečeva. Ako budemo dobar kolektiv, sigurno će neko iskočiti”, jasan je Sarić. B.T.

RUDAR MORNAR PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: 13.00. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje), B. Krstev (Cetinje). Delegat: Marko Bojović.

Radanović, Gordić, Đurić, Mijušković, Nestorović, Kaluđerović, Vlahović, Kato, Gačević, Jovanović, Talović (Jovančov) Trener: Mirko Marić

Lakićević, Dubljević, Radulović, Petrović, Kajević, Mijušković, Vukmarković, Bogdanović, Tomić, Divanović, Rotković Trener: Obren Sarić

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)


Sport 31

SRIJEDA, 4.12. 2013.

Velika borba će biti viđena u Nikťiću: Duel KneŞevića i Krsteskog

KUP CRNE GORE 1/4 FINALE

Zov polufinala

Igraju se revanĹĄi (13.00) Ä?etvrtfinala - Mogren protiv Grblja spaĹĄava sezonu, Mladost zbog iste situacije putuje u NikĹĄić UroĹĄ Radulović

P

akleni raspored utakmica nastavlja da se proĹžima kroz crnogorski klupski fudbal - vanredno kolo u srijedu, pa redovno u subotu, a već danas je vrijeme za revanĹĄ utakmice Ä?etvrtfinala Kupa (13.00) - noge su svima teĹĄke, ali osam ekipa će skupiti snage za 90 minuta, jer je ulog veliki, a samo Ä?etiri nabolja tima idu u polufinale. Mogren će protiv Grblja pokuĹĄati da spasi sezonu, Mladost iz istog razloga igra sa ÄŒelikom, Lovćen brani minimalac u Golubovcima, a Petrovac dva gola u Tuzima... Sve u svemu biće uzbudljivo!

Fudbalska groznica se oÄ?ekuje u Radanovićima - Grbalj je savladao Mogren sa 3:2 u Budvi, ali daleko su od zagarantovanog prolaza, jer obje ekipe su u padu forme. “Trikoloriâ€? Aleksandra Nedovića su posljednji trijumf ostvarili upravo protiv â€œĹžutihâ€?, dok “majstori sa moraâ€? viĹĄe od mjesec dana ne znaju za pobjedu. “Mislim da nam cijela sezona staje u utakmicu sa Mogrenom i svakako da nam je potrebna pobjeda zbog samopouzdanjaâ€?, rekao nam je Petar VukÄ?ević, koji je u pobjedi od 3:2 postigao dva gola... â€œĹ˝elimo pravi pristup, dobru igru i pozitivan rezultat. Izaći ćemo na teren kao da je u Budvi bilo 0:0â€?, dodao je VukÄ?ević, koji neće imati pomoć povrijeÄ‘enog Ilije Bogdanovića i suspendovanog Ilije Glavana. Mogren koji jedva Ä?eka kraj polusezone je miljama daleko od titule (a bili su glavni favoriti), pa samo kroz Kup mogu da spasu sezonu. Ali, Budvani nikako ne mogu da uhvate ritam, primaju mnogo golova... “I mi i oni smo u krizi tako da oÄ?ekujem jednu veoma teĹĄku utakmicu. Potrebna su nam dva gola, a da saÄ?uvamo mreĹžu. Daćemo sve od se-

be koliko je to moguće u ovome trenutku, jer su svi u katastrofalnom stanju. Jedva Ä?ekamo kraj polusezoneâ€?, poruÄ?io je vezista Mogrena Goran Burzanović.

â—?ZORIĆ: ISKORISTITI KRIZU MLADOSTI Poslije samo Ä?etiri dana ÄŒelik i Mladost će opet odmjeriti snage “metalurziâ€? su sa 1:0 savladali “romantiÄ?areâ€? koji su u krizi, a u prvoj utakmici Ä?etvrtfinala je bilo 1:1. Definitivno najbolji igraÄ? ÄŒelika Darko Zorić zna koliko je teĹĄko savladati istog rivala u samo Ä?etiri dana... “TeĹĄko je savladati istog rivala. Mladost je u teĹĄkoj situaciji i Kup im je solucija za vaÄ‘enje sezone. Oni će vjerovatno probati na sve ili niĹĄta, igraće otvoreno, a tu je naĹĄa ĹĄansa da na kontre ugrozimo gol i proÄ‘emo daljeâ€?, rekao je Zorić. A, Mladost oslabljena dolazi u NikĹĄić - trener Goran Milojević u najvaĹžnijoj utakmici neće moći da raÄ?una na ĹĄtopera Gavrila Petrovića, te na kapitena Vladimira Savićievića zbog povrede. PodgoriÄ?ani su posljednji na tabeli i danas je za njih “dan Dâ€?.

“Ovo je utakmica u kojoj donekle moĹžemo da spasimo oÄ?ajnu polusezonu. Mnogo bi nam znaÄ?ilo da uÄ‘emo meÄ‘u Ä?etiri najbolje ekipe u Kupu, iako je ÄŒelik u prednosti jer su postigli gol na naĹĄem terenu. Idemo u NikĹĄić da pobijedimoâ€?, rijeÄ?i su veziste BalĹĄe BoĹžovića.

â—?DEÄŒIÄŒ NE VJERUJE U PROLAZ Dugo vremena su bili zakucani za dno tabele, a onda su se trgli - DeÄ?ić je prvo u NikĹĄiću otkinuo bod ÄŒeliku, a onda je pred svojim navijaÄ?ima razbio Grbalj sa 3:0. Ipak, napadaÄ? Tuzana Vule VujaÄ?ić je svjestan da će se teĹĄko dokopati polufinala poĹĄto treba da jure 2:0 iz Petrovca. “Igramo protiv ozbiljne i veoma jake ekipe. Situacija je nezgodna, biće veoma teĹĄko proći dalje, ali sportski je nadati se. MoĹžda neki rani gol bi uspio da nam pruĹži ĹĄansu, ali pored toga moramo paziti na svoju mreĹžu. Biće baĹĄ teĹĄkoâ€?, jasan je najbolji strijelac DeÄ?ića. Nebeskoplavi su uz Lovćen najprijatnije iznenaÄ‘enje poĹĄto sa 27 bodova dijele treću poziciju sa Cetinjanima, a ĹĄto se tiÄ?e Kupa imaju najviĹĄe ĹĄansi od svih da se dokopaju zavrĹĄnice Kupa. MeÄ‘utim, univerzalac gostiju Dalibor Ä?ukić joĹĄ ne razmiĹĄlja o već viÄ‘enom polufinalu. “Treba biti oprezan. DeÄ?ić se popravio i ĹĄto je za njih najvaĹžnije veoma dobro igraju kod kuće. Bez obzira ĹĄto su oni pod moranjem, mi se nećemo braniti - pokuĹĄaćemo da stanemo na loptu i bez većih problema proÄ‘emo daljeâ€?, prenio nam je Ä?ukić.

Zeta prijeti odliÄ?nom Lovćenu Potop od Mornara u Baru (4:0) mladi GolubovÄ?ani će pokuĹĄati da isprave protiv odliÄ?nog Lovćena u Kupu - Zeta ima gol minusa sa Cetinja. “Neće biti lako, jer je Lovćen u odliÄ?noj formi. Malo smo pali nakon teĹĄkog poraza u Baru, ali sada je prava ĹĄansa da se opravdamo za taj kiks. Svi smo spremni i vjerujemo

u prolazâ€?, rekao nam je jedan od najboljih igraÄ?a prvog ĹĄampiona nezavisne Crne Gore Aleksandar Boljević. Lovćen melje u prvenstvu, a sa istom formom Ĺžele da nastave u masovnijem takmiÄ?enju - Cetinjani brane 1:0 sa Obilića poljane. “OÄ?ekujemo teĹĄku utakmicu. Neće nas zavarati Zetin poraz od Mor-

nara. Nasuprot tome, ulazimo maksimalno ozbiljno u meÄ?, forma nam ide uzlaznom putanjom i nadam se da ćemo ostvariti rezultat koji će nam otvoriti vrata polufinalaâ€?, rijeÄ?i su ĹĄtopera Nikole VukÄ?ević, Ä?iji trener MojaĹĄ Radonjić neće moći da raÄ?una na BlaĹža Perutovića i Nikolu Draganića.

GRBALJ MOGREN RADANOVIĆI - Stadion: u Radanovićima. PoÄ?etak: 13.00. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: Ä?. RaĹžantović (Cetinje), M. Stanković (Cetinje). Delegat: MiloĹĄ Radulović. Prva utakmica: 3:2.

Radulović, N. Bogdanović, Radusinović, Carević, Milojko, Ragipović, Martinović, Janković, VukÄ?ević, Delić, Aťćerić Trener: Aleksandar Nedović

Todorović, BaoĹĄić, KaluÄ‘erović, Kapisoda, RadiĹĄić, Lagator, Burzanović, Marković, N. Vujović, Ä?uriĹĄić, G. Vujović Trener: Branislav MilaÄ?ić

ÄŒELIK MLADOST NIKĹ IĆ - Stadion: FK ÄŒelik. PoÄ?etak: 13.00. Sudija: V. Kojović (Podgorica). Pomoćnici: D. Drljević (Berane), M. Paunović (Berane). Delegat: Ä?orÄ‘ije MaraĹĄ. Prva utakmica: 1:1.

Aković, M. Nikolić, Mujdragić, Krsteski, Bulatović, Adrović, Brnović, Prtenjak, Zorić, Ivanović, Ä?alac Trener: Slavoljub Bubanja

Kuzmić, Kaťćelan, Šofranac, Radulović, Živković, Kavanabe, BoŞović, Pavićević, Kalezić, KneŞević, Mugoťa Trener: Goran Milojević

ZETA LOVĆEN GOLUBOVCI - Stadion: TreĹĄnjica. PoÄ?etak: 13.00. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Pavićević (Podgorica), Ĺ˝. Pavićević (Podgorica). Delegat: Miroslav Mićunović. Prva utakmica: 0:1.

Ivanović, M.M. Radulović, Ĺ oć, M.B. Radulović, Klikovac, Dujković, Ä?. VukÄ?ević, DoĹĄljak, Boljević, Vlaisavljević, Orlandić Trener: Mladen VukÄ?ević

Perović, Kosović, Tatar, VukÄ?ević, V. Martinović, Mirković, Brnović, Halilović, Radović, Merdović, Stojanović Trener: MojaĹĄ Radonjić

DEÄŒIĆ PETROVAC TUZI - Stadion: u Tuzima. PoÄ?etak: 13.00. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), D. Raković (Podgorica). Delegat: Miodrag BakraÄ?. Prva utakmica: 0:2.

Ä?oković, Padović, Ramović, Mihailović, LuljÄ‘uraj, Popović, ZaltiÄ?anin (VuÄ?ković), Ajković, KuÄ?, Lazarević, VujaÄ?ić Trener: Radim NeÄ?as

Popović, Ivanović, Grbović, Lakić, ÄŒelebić, Golubović, Pejaković, Ä?ukić, Marković, Jablan, VujaÄ?ić Trener: Milorad Malovrazić


još samo tri dana

Biću jača od povreda i rivala Lijevo krilo naše reprezentacije Majda Mehmedović za DN najavljuje Mundijal u Srbiji (6-22. decembar) Miloš Pavićević

O

stala su samo još dva dana do početka Svjetskog prvenstva u Srbiji, tačnije mečevi u Nišu će označiti početak šampionata, dok za naše heroine Mundijal počinje u subotu, kada će na crtu stati nezgodnoj selekciji Južne Koreje. Jača strana našeg stručnog štaba jeste što radi detaljni skener svih rivala, ali je Koreja uvijek specifična i nepredvidiva.

Upravo će Koreanke kao i sve rivalke naše “crvene kaznene ekspedicije” drhtati na predstojećem Svjetskom prvenstvu. U Beograd ovog puta dolazi Crna Gora sa pedigreom Evropskog šampiona, izabranice Dragana Adžića su ovog puta zrelije, spremnije, uigranije, a pritom znaju kako se dobijaju velike utakmice. “Kada se pogleda naša grupa čini se da smo favoriti broj jedan, ali smatram da ne treba imati takav pristup prvenstvu već samo razmišljati da odigramo što bolje na svakoj utakmici. Ne razmišljamo o nekoj završnici, za nas je sada najvažniji meč sa Južnom Korejom i moramo mu se posvetiti maksimalno”, bile su prve riječi Majde Mehmedović. ● NezgodNe KoreaNKe Dama koja mnogo znači za tim Dragana Adžića zna kako treba igrati protiv Koreje. “Gledali smo njihove utakmice protiv Holandije i Norveške na nedavno odigranom turniru i vidjeli smo koliko su opasne. Šutiraju iz svih pozicija, mnogo su brze, nepredvidive, krila su im odlična. Mislim da igraju rukomet koji nam

i ne odgovara baš najbolje, ali ipak mislim da one mnogo više o nama razmišljaju, jer imaju razloga za to”, govori Mehmedović. Crvene su priprem n i period odradile na visok o m n i -

vou - za to se pobrinuo Marko Mrak. “Nije da se pribojavamo tog meča, niti bilo kojeg drugog, jer vjerujemo u sebe, ali treba biti oprezan. U sportu, a posebno u rukometu je sve moguće, zato morate odraditi sve što je do vas da se pripremite za najveće napore i sva iskušenja”. ● zajedNištvo, uigraNost, odbraNa Sve selekcije u Srbiji odlično znaju koje je najjače oružje Crne Gore.

“Zajedništvo, uigranost i vrhunska odbrana. Kada u odbrani posložimo stvari kako treba, e onda smo zaista mnogo jake. Vidjeli ste da su se na proteklom prvenstvu mnoge ekipe žalile na našu odbranu, ali ista nas je dovela do titule Lige šampiona, a kasnije i do zlata na Evropskom prvenstvu. Takođe je i fenomenalna atmosfera koju imamo u timu naša pokretačka snaga. Ginemo jedna za drugo, činimo sve kako bi olakšale posao onoj do nas i to daje rezultat. takođe smo i psihički dobro pripremljene za ovo prvenstvo i sigurno nas ništa neće zaustaviti”, poručila je Mehmedović. ● Motiva NiKad više Jasno je da ovog puta svi Crnu Goru vide među glavnim favoritima za osvajanje takmičenja, dok se često provlači i teza da su se Bulatović, Knežević, Radičević, Barjaktarović, Petrović i drugarice zasitile trofeja. “To nije tačno. Medalja, pehar, priznanje je ono za šta igramo i zbog čega treniramo. Smatram da u nama ima motiva i to čini se nikad više, što ćemo nadam se i dokazati u Srbiji. Nijesam neko ko obećava rezultat, ali ono što sigurno mogu da obećam jeste bezrezervnu borbu na svakom meču, što je svakako preduslov za velike stvari”. ● vrijeMe za vraćaNje dugova Ljubitelji rukometa odlično znaju koliko je Majda imala problema sa povredama proteklih godina. Popularna “Buba” nije igrala u finalu Lige šampiona protiv Đera, dok je zbog povrede koljena koju je zaradila u Novom Sadu propustila samu završnicu Evropskog prvenstva. “Crvene” dame su upravo zlat-

nu medalju njoj posvetile, a čini se da je došlo vrijeme za vraćanje “dugova”. “Odlično sam radila u proteklom periodu i sigurna sam da će me ovog puta povrede zaobići. Vjeru-

jem da ću biti jača od povreda, ali i od rivala, te da ću ovog puta moći da se revanširam saigračicama za zadovoljstvo koje su mi priredile na proteklom šampionatu”, jasna je bila Mehmedović.


srIjEDa, 4. 12. 2013. broj 705 GoDINA III

33 žENa IdEJa Za PoKLoN

I mirisno i ukusno Poznata modna kuća “Nina Ricci” i slavna francuska poslastičarska kompanija “Ladurée” ujedinile su se kako bi osmislile kombinaciju primamljivog mirisa inspirisanog kolačićima. Tako je stvoren “La Tentation de Nina”, novo limitirano izdanje originalnog parfema modne kuće “Nina Ricci” iz 2006. godine. Na njemu su sarađivali profesionalni parfimer Olivier Kresp i šef kuhinje ove čuvene pariške poslastičarnice, Vinsent Lemains. Upravo su njih dvojica zaslužni za ovaj miris, na kojem su radili duže vrijeme, a sve kako bi kreirali miris koji biste željeli pojesti. A da biste ipak imali šta i pojesti pobrinuo se “Ladurée” koji je povodom ove saradnje izbacio specijalne kolače nazvane takođe “La Tentation de Nina”. Ovaj luksuzni duo koji je sjajan poklon za pripadnice ljepšeg po-

la kreće u prodaju 20. januara, što ga čini odličnim poklonom za Dan zaljubljenih. (Luxlife)

U STILU KaPoNEa

Sako sa prugama

moda

Boja sezone je elektrikplava

P

lava boja ove sezone dolazi nam u nekoliko različitih tonova, a svaka nijansa je na svoj način jednako šarmantna. Ipak, pored velikog izbora varijacija plave boje koje su nam dizajneri plasirali, jedan ton se posebno izdvaja, a to je elektrikplava. Ova boja jedna je od nosećih u kolekcijama Majkla Korsa, Lakoste, Mark Džejkobsa, Valentina, Kloe, Ermea.

Elektrikplava boja je sjajan izbor za jesenje i zimske dane, a pored dizajnera, zaludjela je i brojne ljepotice iz svijeta šoubiznisa. Ovu boju na crvenom tepihu, ali i van njega mogli smo vidjeti na divama poput Riz Viterspun, Kejt Midlton, Ume Turman, Sofije Vergare ili pak na lijepoj Džesiki Albi. Ono što je svakako primijetno je da ova boja sjajno pristaje plavušama, ali ni žene sa tamnijom kosom ne bi trebalo da izbjegavaju. Poznati brendovi popuz Azara, Lacoste, Misonija, Pako Rabana,

Ajsberg, Stele Mekartni pokazali su nam tokom svojih revija na koji način nositi ovu boju, a za veću informisanost pogledajte kako to rade modne blogerke i stilske ikone. Nataša Goldenberg, Miroslava Duma, Doina Ciobanu su neke od modnih blogerki koje su u tekstovima i slikovnim primjerima pokazale se kojim bojama i dezenom treba kombinovati plavu boju. Za neke će možda njihovo kombinovanje biti previše komplikovano za nošenje u svakodnevici, dok će se ipak djevojke koje vole

da se poigravaju sa različitim stilovima oduševiti. Kaputi, aksesoar, obuća Ova boja aktuelna je u gotovo svim odjevnim komadima od kaputa, haljina, blejzera, bluza, košulja pa sve do cipela, tašni i šešira, ali i marama. Mi vam za ovu zimu preporučujemo da sebe obradujete jednim kvalitetnim plavim kaputom. Ipak, ako nijeste baš za ovoliku “količinu” plave boje, cipele ili tašne u ovom tonu biće sasvim dovoljni. Plavu boju kombinujte sa ljubičastom, bež, crnom ali i sa braon. Iskoristite sav potencijal ove predivne boje, pa je kombinujte i sa hologramskim komadima ali i životinjskim printom. Možda zvuči agresivno, ali nije ukoliko dozirate životinjski print samo u primjesama.

Sako s tankim prugama predstavlja jedan od klasičnih i neophodnih odjevnih komada u ormanu svake dame od stila. Ovaj komad proslavio je čuveni gangster Al Kapone koji je zaslužan što su ovakav model sakoa muškarci uvrstili u svoj način oblačenja, a nakon njih red je došao i na žene koje su se prosto zaljubile u sako sa prugama. Sako sa prugama uvijek je aktuelan i modelan, jer pruža brojne mogućnosti kombinovanja sa ostalim komadima odjeće.

Tokom biranja modela modeli fino skrojeni sa akcentom na struk najboje su rješenje, jer ih možete uklopiti uz svaki modni stil. Možete ga nositi sa farmerkama, ali i sa suknjama i pantalonama. Ukoliko nijeste tip koji nosi sakoe a dopada vam se dezen koji podrazumijeva pruge odaberite suknju ili pantalone. One najhrabrije dame koje vole da se poigravaju sa modom, sako sa prugama kombinovaće uz neki suprotan dezen za izgled moderne i samosvjesne žene. Ma.I.

NJEGa

Recepti za lijepu kosu Kosa je ukras svake žene, a ukoliko ste primijetili da vaša gubi na sjaju, da se češće masti i stvara se perut pribjegnite nekim isprobanim i efikasnim domaćim savjetima. Lepršva i sjajna kosa Šaku divlje kamilice preliti litrom vrele vode i ostaviti dva sata da odstoji. Procijediti i isprati kosu poslije pranja. Da kosa postane tamnija U litar i po vode potopiti 50 grama lavande i ostaviti 10 minuta. Procijediti i ispirati kosu nakon prvog pranja. Kosa će biti tamnija i lepršavija. Vitaminski pakung za kosu Izmiksajte pola banane, jednu kašičicu soka od pomorandže, limuna i grejpa te punomasnog mlijeka. Masu nakon pranja raspodijelite po kosi, ostavite je da djeluje 20 minuta, a zatim kosu dobro isperite.


34 Žena

SRIJEDA, 4. 12. 2013.

Pokrenite lavinu u krevetu

Svi parovi, čak i oni koji se fantastično slažu u krevetu, u nekom trenutku dožive seksualno zatišje. Ipak, to nije kraj svijeta, jer uvijek postoji način da se u spavaću sobu vrati uzbuđenje. Budite kreativne Umjesto da seks započnete uobičajenim maženjem i nježnim poljupcima, pogledajte ga zavodljivo i predložite mu da za promjenu započnete jednu nevaljalu seksi igricu u kojoj će svako imati neku izmišljenu ulogu. Pokažite mu nešto što nije vidio Ako nemate naviku da nosite seksi donji veš, sada je prava prilika za to. To znači da, ako obično nosite fine, čipkane komplete u pastelnim bojama, vrijeme je da ih zamijenite crnim čipkanim čarapama s halterima. Ako vaš partner nije navikao da vas vidi u ovom izdanju, ovo je najbolji način da rasplamsate njegov libido. Uhvatite ga nespremnog Gotovo svi muškarci maštaju o tome da se prepuste moćnoj, strasnoj ženi, ali obično osjećaju pritisak očekivanja da su oni ti koji u spavaćoj sobi moraju da dominiraju, pa uglavnom teže priznaju takve maštarije. Zato mu priuštite to iskustvo. Gurnite ga na krevet i skinite ga, tako ćete mu pokazati ko vodi igru. Sigurno ćete ovim ponašanjem izazvati lavinu strasti. Promjenite više mjesta Ako započnete vaše vruće igrice u spavaćoj sobi, prekinite na trenutak, uhvatite ga za ruku i recite mu da vas prati. Ako vas pita kuda ga vodite recite mu da će uskoro saznati. Možda ćete ga odvesti u kupatilo pod vruć tuš ili u dnevnu sobu, gdje ćete se poigrati na podu. (Cosmopolitan)

ODNOSI

Sedam zabluda koje ugrožavaju vezu

P

ostoji mnogo mitova o vezama, a neki od njih su opasni po vezu. Kada imate određeno viđenje toga kako veza „treba“ da izgleda, a vaša ne izgleda tako, počinjete da sumnjate u nju. Ta sumnja vremenom izjeda vezu, a mitovi su glavni krivci za sve.

Iako ih ima mnogo, i o njima često raspravljamo u društvu, stručnjaci, ipak, razotkrivaju samo sedam mitova o vezama. DOBRA VEZA - NE RADITE NA NJOJ Činjenica: I na najjačim vezama treba da se radi. Nemojte biti u zabludi i misliti da će sve samo od sebe funkcionisati, jer uvijek i oko svega morate da se potrudite. Uporedite vezu sa baštom. Da li bi vaša bašta bila tako lijepa da je ne održavate? Kako da znate da li se previše trudite? Jedan od znakova je to što se više osjećate nezadovoljno nego srećno. Zapitajte se provodite li više vremena radeći na vezi nego uživajući u njoj? Drugi loš znak je da se vaš partner ne trudi ni upola koliko vi. Morate zajedno raditi na vezi, jer neće biti napretka ako se samo jedno od vas trudi. AKO SE ZAISTA VOLITE, RAZUMJEĆETE JEDNO DRUGOG

te ljubomoru. Žene i muškarci je na drugačiji način iskazuju. Muškarci zauzmu odbrambeni stav, pobjesne i misle da veza nije vrijedna toga da se tako osjećaju. Žene reaguju tako što pokušavaju da poboljšaju vezu ili da promijene nešto kod sebe. SVAĐE UNIŠTAVAJU VEZU Činjenica: Ono što zaista uništava vezu su nerazjašnjeni nesporazumi. Svađa može biti veoma zdrav i važan oblik komunikacije u vezi. Bitan je i način na koji se svađate. Ako se psujete i vrijeđate tokom svađe, naravno da nećete biti isti jedno prema drugom u narednih nekoliko dana, pa će teške riječi i vaše durenje svakako naštetiti vezi. Ali produktivne svađe koje se završavaju dolaženjem do nekih zaključaka mogu samo unaprijediti vaš odnos. KAKO BI VEZA USPJELA, PARTNER SE MORA PROMIJENITI Činjenica: Svi smo mi dobri kada treba da se uperi prstom u nekoga, ali kada mi sami treba da se promijenimo, nastaje problem. Umjesto da se potrudimo da nešto promijenimo kod sebe, očekujemo da se drugi prilagode nama. (Superžena)

LJUBAV I NAUKA

MUŠKARCI OTKRILI

Šta treba da ima idealna žena Da li ste se ikada zapitale kako muškarci gledaju na brak i kako zamišljaju savršenu suprugu? Anketa sprovedena među pripadnicima jačeg pola dala nam je odgovore, međutim, sudeći po nekim neobičnim odgovorima vrlo je teško procijeniti da li su oni bili iskreni. Kada je riječ o životu, ljubavi, osjećanjima i vezi kažu da su žene puno komplikovanije od muškaraca. Međutim, da li je to zaista tako? Na pitanje muškarcima iznad 20 godina koje osobine bi željeli da ima njihova buduća supruga, odgovori su bili podijeljeni, a neki i nevjerovatno nezreli. Evo nekih od njih. - Da sa mnom uživa gledajući na televiziji sport i akcione filmove. - Da bude moja ljubavnica, ali i moja najbolja prijateljica. Nijedna

Činjenica: Ljudi u vezi očekuju da im partner pročita misli, jer kada mu jednom daju do znanja šta žele, očekuju od njega da dalje sve zna sam. Ovu osobinu razvijamo još u djetinjstvu, ali kao odrasle osobe, moramo znati da je bitno da izrazimo svoja osjećanja i potrebe kroz riječi. Pričajte sa partnerom i recite mu kako se osjećate i šta vam je potrebno. Tek tada možete biti sigurni da on zna kako se osjećate. AKO SE ZAISTA VOLITE, STRAST NIKAD NEĆE NESTATI Činjenica: Zahvaljujući filmovima i ljubavnim romanima, mnogi su u zabludi da ako se neko voli, strast nikad neće izbledjeti. A ako strast nestane, to onda “nije ono pravo”. Činjenica je da strast vremenom slabi u svim vezama. Svakodnevna rutina je glavni krivac za to. Kako obaveze ljudi u vezi rastu, oni imaju sve manje i manje

vremena i energije koje mogu posvetiti jedno drugom. Ali, ovo ne znači da je strast zauvijek nestala. Možete ponovo probuditi staru strast samo ako budete maštoviti. DIJETE ĆE OJAČATI VEZU ILI BRAK Činjenica: Studije su pokazale da se zadovoljstvo vezom zapravo sve više smanjuje što više djece imamo. To ne znači da manje volite jedno drugo ili da se nećete slagati po pitanju odgajanja i vaspitavanja dece. Ali ovaj izazov može zakomplikovati vezu. Parovi koji imaju realistična očekivanja spremni su za nove uloge. Prije nego što napravite bilo koji veliki korak, dobro razmislite i razgovarajte o njemu kako biste vidjeli da li ste oboje spremni za njega. LJUBOMORA JE ZNAK PRAVE LJUBAVI I BRIGE Činjenica: Kod ljubomore se više radi o tome koliko ste sigurni u svog partnera i koliko ste samopouzdani. Ako je vaš partner ljubomoran, on mora raditi na tome da to ispravi. Šta god da radite, ne možete mu pomoći da postane samopouzdaniji i sigurniji u vas. On sam mora da poradi na tome. Nikako ne pokušavajte da izazove-

veza nije savršena, ali najvažnije je da je iskrena. - Da bude jednostavna, spontana i iskrena osoba. - Da bude fakultetski obrazovana. - Da uvijek bude dotjerana i našminkana, da nosi seksi donji veš i da bude savršeno zaobljena. - Da bude otkačena, spremna za akciju i da može da prati moj tempo. - Mora uvijek da bude uz mene, da me podupire u odlukama, kao što bih i ja to činio za nju. - Da bude moja najveća obožavateljka i da mi u potpunosti vjeruje kao što bih i ja vjerovao njoj. - Da joj nije teško da drži kuću urednom i čistom i da fino kuva. - Da bude ambiciozna i da dijelimo iste interese. (Index)

Test otkriva prava osjećanja Kada odlučite da stanete na “ludi kamen”, vjerovatno mislite da je to ljubav vašeg života. Nažalost, ispostavi se da nije uvijek tako. Novi “ljubavni test” pomaže mladim parovima da otkriju kolike su im šanse za srećan brak ili vezu. Način na koji neko podsvjesno reaguje kada vidi fotografiju partnera, mogao bi biti uspješan način za predviđanje bračne sreće, sugerišu naučnici. Ideja ljubavnog testa je u tome da mjeri prisustvo ili odsustvo negativnih emocija i na osnovu toga predvidi šanse za uspeh veze ili braka. Vodeći autor studije, profesor Džejms Meknalti sa Univerziteta na Floridi i njegov tim intervjuisali su 135 tek vjenčanih parova. Trebalo je da učesnici svoj brak ocijene kao dobar, loš, zadovoljavajući ili nezadovoljavajući. Nakon toga, istraživači su pratili kako jedan partner reaguje na drugog, uz pomoć svog “lju-

bavnog testa”. To znači da su tek vjenčanim parovima pokazivali fotografije njihovog partnera i to u trajanju od samo trećine

sekunde. Odmah zatim, najbrže što mogu, učesnici su trebali da izgovore jednu od ponuđenih riječi: odlično, sjajno, užasno, zastrašujuće ili neku drugu prigodnu riječ koja ima pozitivno ili negativno značenje. Brzina kojom učesnici odgovaraju najbolji je pokazatelj njihovih pravih osjećanja, tvrde istraživači. “Neposredne reakcije i osjećaj u stomaku moćno su sredstvo za predviđanje bračne sreće parova”, objasnio je profesor Meknalti, koji tvrdi da novi test otkriva prava osjećanja parova. Zvuči nevjerovatno da na ovaj prilično jednostavan način možete da otkrijete da li je neko “pravi” za vas, ali kako naučnici objašnjavaju, test je zasnovan na psihološkim principima asocijacije. Čitava teorija sastoji se u tome da nakon što samo na djelić sekunde vide sliku svog partnera, u mozgu se oblikuje pozitivno ili negativno mišljenje. (Mondo)


Žena 35

SRIJEDA, 4. 12. 2013.

VODITE RAČUNA

Namirnice koje su loše za zube

KORISNO

Brza anticelulit masaža

N

JE

ZA DO

li bi izbjegavati prije spavanja, a ako već ne možete bez šoljice mliječnog proizvoda, nemojte nikako zaboraviti oprati zube prije spavanja. Djeca isto tako ne bi smjela otići u krevet prije nego što su oprala zube. Poznato je da voće poput limuna i grejpa uvelike doprinosi zdravlju svakog čovjeka. Ono je važno jer obiluje vitaminima zbog kojih imate jači imunitet, a koji spriječava prodor bolesti izvana. Nažalost to isto voće kao i sokovi u sebi sadrže velike količine šećera i kisjelinu, što izaziva mrlje na zubima. Crno vino je odlično za cirkulaciju i srce, ali s druge strane njegova kisjelina uništava zubnu caklinu. Struč-

njaci su se složili kako bi bilo najbolje barem sat vremena nakon što ste popili čašu vina oprati zube. Ako niste u mogućnosti, popijte čašu vode. Suvo voće je tako ukusno, sočno i zdravo. U sebi sadrži obilje vitamina i minerala, a smatra se jednim od saveznika u borbi protiv bolesti te jačanja imuniteta. Nažalost to isto suvo voće je prepuno šećera, što može uzrokovati karijes na zubima. Postoje namirnice koje su zdrave i koje morate konzumirati kako bi bili zdravi, ali svaki put nakon što pojedete spomenutu hranu, morate znati kako se povećava rizik od karijesa. Zato je važno redovno prati zube. (zanosna)

PORODICA

K TO RA

P I TA

Svaki put kada se osmjehnete želite da pokažete lijep i blistav osmijeh. Nažalost pokazalo se da neke od namirnica koje konzumirate i nisu najbolje za njegu vaših zuba. Zbog spomenute hrane, zubi gube bjelinu i više nisu tako lijepi. Slijede informacije koje će vas upoznati s namirnicama koje utiču na bjelinu zubi. Vama je vaš blistav osmijeh važan i nije vam svejedno šta jedete? Ako je tako onda bi bilo dobro znati kako je mlijeko jedna od namirnica koja utiče na zube. Mlijeko je zdravo jer sadrži kalcijum koji je dobar za kosti, ali opet s druge strane sadrži mliječni šećer koji uništava caklinu i može izazvati karijes. Čašu mlijeka mora-

Poštovani, Imam 16 godina i prije mjesec i po povrijedio sam koljeno na fudbalskoj utakmici. Imao sam neizdržive bolove i odmah sam pošao kod ortopeda, na rendgenu su mi rekli da je zgnječenje mekih tkiva i blago istegnuće ligamenata. Međutim, mene je koljeno boljelo i nijesam mogao da ispravim nogu, ortoped mi je dao uput za mr i na njoj su mi ustanovili ovo: lezije zadnjih rogova oba meniskusa. Ruptura prednjeg ukrštenog ligamenta. Šta mi vi preporučujete? Poštovani, Ako se profesionalno bavite sportom svakako vam savetujem da se uradi ligamentoplastika lca. Tretman meniskusa se radi u zavisnosti od vrste oštećenja. Svakako naš stav je da se očuva prioda i da ako je moguće meniskus bude ušiven. Ako se ne operišete noga se može kondicionirati da imate vrlo dobar kvalitet života ali bez pretjeranih opeterećenja. Ako se ne operišete, a nogu dobro spremite i ne izlažete se pretjeranim naprezanjima, ne morate imati trajne posljedice...ali je vrlo moguće da ćete ih imati. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Šta svaka maćeha treba da nauči

Anticelulit masaža je posebna vrsta masaže koja se radi kod osoba koje imaju celulit. U zavisnosti od vrste celulita rade se razne vrste tretmana. Anticelulitne masaže i tretmani prvenstveno imaju zadaćtak da podstaknu cirkulaciju i izmijene stvari u potkožnom tkivu. Čvrstom masažom kože na dijelovima tijela zahvaćenim celulitom postiže se i djelomično “razbijanje” masnih naslaga Za vidljive rezultate potrebno je najmanje 1215 tretmana u trajanju od 3060 dana. Tokom tog perioda

preporučuje se dodatni unos tečnosti, kretanje i ispravna ishrana. Za anticelulit masažu najbolje je koristiti preparate koji sadrže ruzmarin, bršljan, kleku, žalfiju, limun, eukaliptus i lavandu. Efekat anticelulit masaže je naravno jako uspješan ako se pravilno hranite. Misli se na laganu zdravu ishranu sa puno unosa obične vode, jedite što više svježeg voća naročito grejpfruta. Budite što opušteniji tokom masaže i uopšte tokom anticelulit terapije. (zdravljeonline)

UKUSNO

Pijte dosta voćnih čajeva Voćni čajevi su našli svoju primjenu i kao osveženje i kao relaksacija. Aroma voćnih čajeva ima nebrojano mnogo, a pogodni su za ispijanje na poslu, u kafićima i kod kuće. Voćni čaj sa ukusom vanile i jagode je idealna kombinacija, koja garantuje uživanje, samostalno ili u kombinaciji sa nekim kolačima. Svojim ukusom opušta sva čula, a kombinacija vanile i jagode garantuje savršeno dejstvo na organizam. Voćni čaj sa ukusom limuna je prijatnog kisjelog ukusa, koji će vas istog trenutka okrijepiti. Posjeduje ukus

koji se savršeno uklapa sa medom. Savršen je za osobe koje se oporavljaju od bolesti, ali i za one kojima je potreban odmor poslije napornog dana.jVoćni čaj sa ukusom višnje, svojom aromom i mirisom budi optimizam. Pruža ukus pravog, svježeg voća. Pojednako je ukusan i hladan i vruć. Svojom tamno crvenom bojom, budi dinamičnost koja je potrebna organizmu u raznim prilikama. Voćni čaj sa ukusom breskve ima skroman ukus, ali ima veoma umirujuće dejstvo. Odličan je u rešavanju problema probavnog trakta. (na vidiku)

PREPORUKE

Čitajte i plešite za dobro zdravlje i vitalnost

Postoje stvari koje svaka maćeha treba da zna kako bi imala što bolji odnos sa djecom svoga supruga. 1. Niste biološka majka djeci svoga partnera Djeca vašeg partnera već imaju majku, a to niste vi. To je najvažnija stvar koju svaka maćeha treba da zna. Nemoguće je da imate ista osjećanja prema svojoj i djeci vašeg partnera. Isto tako, djeca vašeg partnera ne mogu da imaju ista osjećanja prema vama i biološkoj majci. To je sasvim normalno. 2. Smanjite očekivanja Možda ste previše očekivali da budete velika i srećna porodica, ali do toga nikako da dođe. To je skroz u redu. Velika i važna stvar je i da budete ljubazni i civilizovani jedni prema drugima. 3. Ne kritikujte sebe Ukoliko dajete sve od sebe da imate dobar odnos sa djecom svoga partnera, nema potrebe da se op-

terećujete i kritikujete sebe za svaku stvar. 4. Informišite se Najbolja stvar koju možete da uradite jeste da se informišete o tome šta znači i kako biti dobra maćeha. Pomoći će vam savjeti drugih maćeha kao i knjige i blogovi na internetu. 5. Prihvatite odnos sa djecom takav kakav je Ukoliko odnos sa djecom vašeg partnera nije onakav kakav ste očekivali da bude, nemojte previše time da se opterećujete. Budite zadovoljni ukoliko među vama vlada poštovanje. 6. Dajte im prostora Najgora stvar koju možete da radite kao maćeha je da silite djecu da uspostave sa vama blizak odnos. Dajte im prostora, fizičkog i emocionalnog. Manje ćete se uzajamno nervirati i vremenom ćete imati bolji odnos.(b92)

Već je poznato da čitanjem ‘vježbamo’ mozak, širimo vokabular, poboljšavamo pamćenje i koncentraciju i time jačamo kreativnost. Plesanje je pak zabavan način održavanja dobre forme i vježbanja motoričkih sposobnosti. Stoga ne čudi da je nedavno škotsko istraživanje pokazalo kako aktivnosti poput plesanja, čitanja ili odlaska u pozorište imaju pozitivan uticaj na zdravlje. Ustanovljeno je da je bez obzira na druge činioce poput godina, prihoda, obrazovanja, učestvovanje u kulturnim aktivnostima imalo je pozitivan uticaj na zdravlje, životno zadovoljstvo i dobrobit. Istraživanje koje je sprovedeno u škotskim domaćinstvima putem ankete, pokazalo je da kod osoba koje su u protekloj godini često plesale, 62 posto veća vjerovatnoća da će napisati da su dobrog zdravlja, prenosi BBC. Kod onih koji čitaju ta je verovatnoća 33 posto veća, kod onih koji posjećuju pozorište 25 posto, a muzeje 20 posto veća. (she.hr)


36 Žena

SRIJEDA, 4.12. 2013.

PREPORUKA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Viski torta

SASTOJCI:

500 g brokolija 2 krompira 700 ml supe 2 dl mlijeka kašika suvog za čina 50 ml slatke pa vlake

Njoke u sosu

Izlomite čokoladu i otopite je na blagoj temperaturi sa viskijem. Pjenasto umutite omekšali maslac sa šećerom, pa dodajte jedno po jedno jaje neprekidno muteći. Kada se sve sjedini, dodajte otopljenu čokoladu, brašno, prašak za pecivo, so i na kraju mlijeko. Pecite u podmazanom i brašnom posutom kalupu oko 40 minuta na 180 stepeni. Pečenu koru ohladite i rasjecite poprijeko. Za fil izlomite čokoladu, otopite je na pari i dodajte slatku pavlaku. Miješajte dok ne dobijete glatku masu, pazeći da ne provri ili da ne zagori. Trećinu fila odvojte za prelivanje torte, a ostatak dobro ohladite, pa prije filovanja još jednom brzo umutite mikserom. Nafilujte koru, preklopite je i prelijte blago zagrijanom masom koju ste odvojili. Ukrasite po želji i držite tortu na hladnom.

SASTOJCI:

Supa od brokolija Očistiti brokoli i podijeliti ga na cvjetiće. Krompir oljuštiti i nasjeći na četvrtine, malo posoliti i naliti sa toliko supe da samo prekrije povrće, poklopiti i kuvati dok skroz ne omekša. Kada je povrće skroz kuvano, prohladiti ga i zajedno sa tečnošću od kuvanja ispasirati u blenderu. Zatim vratiti u šerpu, začiniti, naliti sa malo mlijeka i pustiti da još jednom provri. Zatim potaž servirati. Dekorisati slatkom pavlakom i prešunom. Na ovaj način možete pripremati potaže i od drugih vrsta povrća poput spanaća, krompira, šargarepe, graška.

600 g njoka 1 supena kašik a ulja 400 g pilećeg bi jelog mesa 2 tikvice (400 g) so biber 200 ml pavlake peršun

Njoke skuvajte i ocijedite. Piletinu isjeckanu na kockice i izdinstajte na zagrijanom ulju. Kad meso porumeni, dodajte tikvice isječene na kockice i nastavite sa dinstanjem još 3-4 minuta. Dodati pavlaku, začine i prethodno skuvane njoke. Promiješati na laganoj vatri i kuvati još dva minuta. Prilikom serviranja dekorisati sjeckanim peršunom. Rezanci sa tri vrste sira.

ZA BOGATU TRPEZU

Kaneloni u sosu

Nakon napornog radnog dana uvijek će vas obradovati dobar i ukusan obrok. Danas pripremite kanelone u sosu od pečenih paprika. POTREBNO JE (za 8 osoba): Za pastu: 400 g kanelona 6 crvenih paprika 2 kašike maslinovog ulja 5 čena bijelog luka 2 praziluka 1 kašičica origana 1 kašičica smeđeg šećera 100 ml supe Za fil: 1 krompir (kuvan)

1 jaje (kuvano) 100 g slanine (pržene) 1 čen bijelog luka PRIPREMA: Skuvajte tjesteninu, pa pripremite fil. Skuvajte krompir i jaje, očistiti i izmrviti, slaninu isjeckati i malo propržiti pa dodati u smjesu. Posoliti, pobiberiti, isjeckati bijeli luk i sve izmiješati. Ovim filom puniti kanelon. Pripremite umak: oljuštite pečene paprike, stavite praziluk da se dinsta, dodati bijeli luk, šećer, origano, pa sve sa parikom izmiksujte u blenderu. Ako je gusto dodajte malo supe. Začinite i pospite po kanelonima.

SASTOJCI:

ZA KORE: 200 g čokolade 50 ml viskija 200 g maslaca 300 g brašna 500 g šećera 4 jajeta 3,5 dl mlijeka kesica vanilin šećera kesica praška za pecivo malo soli ZA FIL: 700 g čokolade 500 g slatke pa vlake

Čorbe za hladne dane

Nekada su bake kuvale supu satima. Ali tajna te supe nije bila u dužini kuvanja, već u sastojcima. Danas, da biste skuvali dobru čorbu nije vam potrebno više od 20 minuta. Evo nekoliko recepata koji će obradovati vaše ukućane tokom ovih hladnih dana. POTAŽ OD PEČURAKA POTREBNO JE: 300 g pečuraka 2 kašike sušenog povrća malo bibera suvi biljni začin kocka za supu kašika brašna glavica crnog luka 30 g maslaca 2 kašike kisjele pavlake peršun PRIPREMA: Na maslacu propržite sitno sjeckan luk, dodajte usitnjene pečurke i sušeno povrće koje ste prethodno natopili u vodi. Dinstajte na tihoj vatri, dodajte brašno i dobro promiješajte. Nalijte vodom, ubacite kocku za supu, biber i začinite po ukusu, pa kuvajte pola sata na tihoj vatri. Pred kraj kuvanja dodajte kisjelu pavlaku i pospite sjeckanim peršunom. ČORBA OD PASULJA POTREBNO JE: 1 crveni luk tanko sječen 4 grančice celera 1 velika kašika maslinovog ulja 2 čena bijelog luka sitno sječena 400 g konzerviranog skuvanog pasulja 400 g paradajza kocka za supu so biber PRIPREMA: Na ulju izdinstajte luk i celer u velikom loncu. Dodajte bijeli luk i nastavite dinstati još par minuta. Dodajte pasulj i paradajz i sve dobro promije-

šajte. Začinite. Ostavite neka se krčka još deset minuta, a zatim poslužite. ČORBA OD ŠARGAREPE POTREBNO JE: 6-7 većih šargarepa korijen peršuna veća glavica crnog luka 3 kašičice kukuruznog griza žumance kisjela pavlaka pola veze svježeg peršuna biber, so ulje PRIPREMA: Isjecite crni luk, šargarepu i korijen peršuna na krupnije komade pa propržite na ulju u šerpi u kojoj ćete i kuvati čorbu. Kada ste propržili, nalijte malo vode i dinstajte par minuta da povrće omekša, a zatim ga izblendirajte. Kada ste samljeli povrće nalijte 1,5 l vode, dodajte so i biber i kuvajte na umjerenoj vatri pet minuta. Nakon pet minuta dodajte kukuruzni griz i kuvajte još minut. Za to vrijeme umutite žumance sa pavlakom i začinite čorbu. Pustite da proključa. Sklonite sa šporeta i pospite sjeckanim svježim peršunom. KREM ČORBA OD BUNDEVE POTREBNO JE: 200 g bundeve 3 crna luka 4 šargarepe 2 kašičice suvih začina 4 kašike pavlake kesica brusketa PRIPREMA: Isjeckati na sitne kockice crni luk, šargarepu i bundevu i dinstati tri minuta. Staviti suve začine (vegetu, kari i đumbir), dodati času vode i još pet minuta kuvati. Izručiti sve sastojke u blender, dodati još čašu ili dvije (u zavisnosti od toga da li želite da čorba bude gušća ili ređa) vode i izmiksati. U duboki tanjir prvo staviti bruskete, kašiku pavlake i preko toga preliti čorbu od bundeve.

UKUSNO

Tjestenina na dva načina Tjestenina je uvijek pravi izbor za brz i lagan obrok. Idealna je i za ručak i večeru. Razne kombinacije povrća mesa, i sosova, daju tjesteninama ukuse u kojima rado uživamo. BRZA PILEĆA LAZANJA POTREBNO JE: 500 g pilećih karabataka 375 g teglica paradajz sosa 250 g listova za lazanju 100 g pečuraka so i bibera po potrebi Premaz: 250 g svježeg sira 2 dl jogurta 2 kašike kisjele pavlake 2 kašike rendanog parmezana 2-3 jajeta PRIPREMA: Meso odvojte od kostiju i pripremite kao za roštilj. Ispecite na teflonskom tiganju sa obje strane po tri minuta. Podmažite pleh uljem. Stavite prvu koru za lazanju, premažite je sosom od paradajza, stavite meso, pa isjeckane pečurke. Staviti opet lazanje i premažite preostalim paradajzom. Napravite premaz od sira. Izmiješajte sir, jogurt, pavlaku, jaja i začinite i prelijte lazanju. Pecite na 180 stepeni 20 minuta. ŠPAGETE SA TIKVICAMA POTREBNO JE :

2 veće tikvice 4 čena bijelog luka 100 g šunke sječene na trakice 2 kašike maslinovog ulja 2-3 trouglića topljenog krem sira 0,5 dl pavlake oko 0,5 dl mlijeka 400 g špageta so biber PRIPREMA: Izrendajte oprane tikvice. Na ma-

slinovom ulju ispecite bijeli luk, dodajte šunku, pa tikvice, posolite ih, pobiberite i prodinstajte u sopstvenom soku dok ne omekšaju. Ako baš treba podlijte s malo vode. Dodajte isjeckani sir, pavlaku, mlijeko i sve kratko prokuvajte, tek toliko da se sir potpuno otopi i da se izmiješa sa tikvicama. Ako treba dosolite umak, a ako je pregust dodajte mu još malo mlijeka. Umak prelijte preko toplih kuvanih špageta.


MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

SRIJEDA, 4.12. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111

PRODAJA S.A.”Normal”, 61m2 / II, 52.000e M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, vv, 33.000e TT.Put, 51m2 / V V, 47.000e, novog. Delta “Čelebić”, ””, dvos. 62m2/ V Zabjelo, 66m2 / I, 47.000e, odličan City hotel, 47m2 / I, 55.000e S.A. 70m2 / V V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar P

Novaka Miloševa 32

IZDAV AVAN AV VANJE PM.V P. .Ve .V Vektra 60m2 / II, 400e, namj. T t 48m2 / II, nov, T.pu vv, namj.250e Autobuska 67m2 / V, V 250e, namj. Blok V, V 96m2 / IV, V 350e, prazan V, Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj. Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj. S.A. 64m2 / II, nov, v 250e, prazan v, Zabjelo 47m2 / V V, namj, 230e PM.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj. P. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Provjerite zašto smo IN

PLACEVI

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021

SOBE

I

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394-592, 020/623-250

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

POSLOVN I PROSTOR

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891

Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611115, 069/611-115

Prodajem garsonjeru i jednosoban stan u centru Igala. Tel.067/500-562 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodajem ili tražim investitora za izuzetan plac sa pogledom na more blizu Herceg Novog, 1.100m2199.000. Tel.067/291-117 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814


38 VOZILA/AUTO DJELOVI

srijeda, 4.12. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 Tepih servis “Orkan”. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.069/304-264 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Izdaje se lokal u cetru Podgorice za doček Nove godine. Tel.067/351-111 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474

Moleraj- gletovanje -tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i drugi vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoba. (Zgrada iza bivše mljekare). Tel.069/021-056 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 HRANA/PIĆE

Prodajem pravi domaći sok od drenjina i šipka. Tel.069/017-153 LIČNO

Oženjen muškarac, 30 godina, prijatnog izgleda želi da upozna situiranu damu ili mamu za strogo diskretno druženje. Samo iz Podgorice i da je ozbiljna i diskretna. Tel.069/748-982 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

srijeda, 4.12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

06:30 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 22:15 00:30

Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Karma/r Emisija za djecu-Mozgalica TaÄ?no 9 Serija:OdbaÄ?ena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Ĺ˝ena MaÄ?ka/r TaÄ?no 1 Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija:Staklen dom/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Staklen dom Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni Serija:Karma Moja velika svadba Film:Leon Profesionalac Exkluziv/r

PRVA Serija:Staklen dom 17.45

10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05

Dnevnik Serija: Monk/r NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija:Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r 14.10 NauÄ?no – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 17.05 Serija: Sulejman veliÄ?anstveni/r 18.50 Serija: Office 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 21.00 Strani dok. program: Najgori otrov na svijetu 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve 00.00 Vijesti

RTCG 1 Sport 19.55

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:40 15:00 15:50 16:00 17:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:30 23:30 02:45

City kid’s Dobro jutro Farma uĹživo City X faktor/r Farma uĹživo City Serija: Simar City Farma uĹživo X patrola Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Farma – pregled dana BraÄ?ni sudija Dnk Farma uĹživo City

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:30 Moja polisa/r 14:00 Vijesti 14:07 Extra lifestyle 14:15 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija: Asi 15:40 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:05 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Larin izbor 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:50 Extra lifestyle 21:00 Euritmija 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Euritmija/r 00:40 Film: Ne zaboravi me/r

PINK Info Monte 18.00

VIJESTI Serija: RuĹža vjetrova 15.40

10:00 11:00 11:10 12:15 15:15 15:45 16:00 16:45 17:00 17:15 17:30 17:45 18:15 18:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: DobroÄ?initelji VeÄ?era kod DĹžaje/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Stanari Forum Specijalna emisija: IsjeÄ?ci iz crnogorske istorije Film Forum 5 do 5/r Specijalna emisija/r

ATLAS 5 do 5 16.55

TV PREPORUKA LEON PROFESIONALAC Prva 22.15

Leon je imigrant, koji Ĺživi povuÄ?enim i mirnim Ĺživotom, pije samo mlijeko, meÄ‘utim, njegovo zanimanje je profesionalni ubica. U njegovoj zgradi stanuje mala Matilda, dvanaestogodiĹĄnja NjujorÄ?anka, koja Ĺživi tuĹžan Ĺživot s porodicom. Njen otac je kriminalac i Ä?uva drogu za korumpiranog policajca Normana. Jedino zbog Ä?ega je djevojÄ?ica srećna je njen mlaÄ‘i brat. Otac joj uleti u nesuglasice s Normanom i iz osvete njegov tim poubija cijelu porodicu. PreĹživi jedino Matilda, koja je u tom trenutku bila u prodavnici. Ubrzo sigurnost nalazi u stanu neobiÄ?nog susjeda.

09.00 10.00 11.00 11.30 12.00 12.50 15.30 16.00 17.00 18.00 18.25 20.15 20.45 21.30 22.15 23.00 00.00

Strani dokprogram Serija:Fleť point ABS/r Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda/r Vijesti Film Bez izlaza 2 Putevi Şivota/r Serija: Sestra Tereza/r Serija:Univerzum/r Muzika Koťarka -EC:Budućnost Voli-NjiŞni Stil Serija:Ncis-LA Serija:Sestra Tereza Serija:Fleť point Radni dan/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija:NCIS LA 20.45

19:45 20:00 21:15 22:30

Dogodilo se... Crtani film Svijeće i Svijećice Texas Holdem Poker Smijeťna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin Žestoko Zabava Ekstremno Na Domaćem Terenu/r Smijeh kao lijek NindŞa ratnici/r Svijet Sporta – premijerno Na Domaćem Terenu/r Žestoko Guťteranje/r Zabava

777 Ekstremno 17.15

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Cvat lipe na Balkanu 10:05 Vesti RTS 10:10 Trag 10:40 Zadnja kuća, Srbija 11:10 Izaberi uspeh 11:35 Svedoci vekova 12:05 Dnevnik RTS 12:20 Sport plus 12:30 Vreme, stanje na putevima 12:35 Ubistvo 13:35 Evronet 13:40 Ciklus: Žene scenaristi 14:40 Gastronomad 14:55 Ovo je Srbija 15:50 Bela lađa 16:50 Tv zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:15 Film 23:00 Vesti RTS 23:05 Tri puta: Bitka za evropu 23:50 Dnevnik RTS RTS 2 08:47 Plava ptica 09:12 Istorija sveta 10:04 E-TV 10:35 Najveći sportski događaji u dvorani 11:05 TV MreŞa 11:30 Dani Evropske kulturne baťtine 12:00 Štraus: Tako je govorio 12:35 Emisija iz kulture 13:00 Trezor 14:00 Plava ptica 14:25 Istorija sveta 15:20 Ekskluzivno 16:05 Pokretna proťlost 16:35 Braća Karamazovi 17:25 U svetu 17:55 Rukomet - SEHA liga 19:55 Vaterpolo - Liga ťampiona 21:00 Braća Karamazovi 21:50 Film 23:40 Beokult 00:10 Koncert Kasandre Vilson 01:00 Trezor

HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 Na vodenome putu 11:00 Što vas Şulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala 13:15 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Druťtvena mreŞa 14:50 Druťtvena mreŞa 15:40 Druťtvena mreŞa 16:00 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uŞivo 18:06 I to je Hrvatska 18:20 Eko zona 18:50 Odmori se, zasluŞio si 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Loto 7-39 20:10 Dokumentarni film 21:05 Paralele 21:35 Pola ure kulture 22:05 Dnevnik 22:25 Sport 22:28 Vrijeme 22:30 Vijesti iz kulture 22:40 Na rubu raja 00:35 Koncert HRT 2 08:10 Shoebox ZOO 08:35 Zvjerinjak na kraju sela 09:00 Školski sat 09:30 Izazovi 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 Dok vas nije bilo... 11:50 Hotel dvorac Orth 12:35 Na zapovijed, glavni kuharu! 13:00 Sworn to Silence 14:35 Glazba, glazba... 14:45 Degrassi: Novi naraťtaj 15:10 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:15 Dok vas

09:15 10:15 11:20 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 14:30 16:00 16:50 18:20 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 23:00 00:00

Crtani filmovi Prolog /r. MuziÄ?ki program Anegdota iz Ĺživota Ĺ˝ivotinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Dok. program /r. Dok. program Civilizacije Ĺ˝ivotinjske lakrdije/r. Anegdota iz Ĺživota Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Istorijske paralele /r. Prolog Ponoćni Info

MONTENA Prolog 23.00

DANAS U GRADU nije bilo... 18:00 Kuhajmo zajedno 18:05 Svaki dan, dobar dan 18:45 Primorje EB Jug 20:00 Roditelji i djeca 20:45 Simpsoni 21:10 Ratna pravila 23:15 Sestra Jackie 23:40 Fringe 00:25 Noćni glazbeni program HBO 10:55 Madagaskar 3: NajtraĹženiji u Evropi 12:30 65. dodela Emi nagrada 14:35 Jako glasno i neverovatno blizu 16:45 Gregov dnevnik 3: Pasji dani 18:20 Veliko je lepo 20:05 Pol 21:50 Carstvo poroka 22:50 Carstvo poroka 23:50 Igre podzemlja 01:35 NeustraĹĄivi 03:40 Pol FOX LIFE 10:50 Najbolji kuvar 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Rodiću njihovu bebu 13:35 Princeze: Long Ajlend 14:30 Projekat “Modna pistaâ€? 15:25 Najbolji kuvar 16:20 Nova devojka 16:45 Nova devojka 17:15 Nova devojka 17:40 Nova devojka 18:10 Jednom davno 19:05 Jednom davno 20:00 Jednom davno 20:55 Nova devojka 21:20 Nova devojka 21:50 Srećno razvedeni 22:15 Srećno razvedeni 22:45 Emili Ovens 23:40 Nova devojka 00:05 Nova devojka 00:35 Srećno razvedeni 01:00 Srećno razvedeni FOX CRIME 09:55 Mladi Montalbano 12:25 Novi

stari sluÄ?ajevi 13:35 Red i zakon 14:30 King 15:35 SluÄ?ajni partneri 16:35 Pariski forenziÄ?ari 17:40 Pariski forenziÄ?ari 18:45 Pariski forenziÄ?ari 19:45 Novi stari sluÄ?ajevi 20:55 Red i zakon 21:50 Otac Braun 22:55 Detektiv na Floridi 23:55 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 00:55 Imitator 01:50 Milosrdna Grejs 02:40 Opasni cimeri ARENA SPORT 13:00 Spartak - Partizan 15:00 Fudbal - Tottnham TV 17:00 Crvena zvezda Vojvodina 19:00 Greatest Club Teams: Juventus 19:30 Greatest Club Teams: Bayern 20:00 Foot Brazil 20:30 Augsburg - Bayern MĂźnchen 22:30 Highlights 23:00 Highlights 00:00 Professional Poker Tour 01:00 Fudbal - Copa Sudamericana SPORT KLUB 11:00 Pregled holandske lige 12:00 NBA Live 12:15 Top Tennis! 13:00 Omichka Beziers 14:30 Inside NBA 15:00 Pregled belgijske lige 16:00 Pregled Pallacanestro 16:30 Pregled EBEL lige 16:45 Fudbal Mondijal Magazin 17:15 Bayern - Braunschweig 19:00 Top Tennis! 19:30 Pregled turske lige 20:45 Manchester United - Everton 22:45 CH TV News 23:00 Max Bet Vesti 23:30 WBA Manchester City

BIOSKOP CINEPLEXX

MraÄ?ne ulice Menhetna 19:45; 22:00; Niko 2 16:30; Bitka godine 18:10; Safari u Africi 3D 15:00; Slotera Nika za predsjednika 18:30; Igre gladi, lov na vatru 16:10; 18:50; 21:15; Savjetnik 17:45; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; Malavita 21:30; Legende u Vegasu 20:15; 22:30; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 16:00; Kumba 3D sinhronizovano 15:45; Grozan ja 2 3D 15:15; KIC ‘‘BUDO TOMOVIĆ’’

Hor Zahumlje, 20.00


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.