Izdanje 29. mart 2013. by Dnevne Novine

ce 20 nt i

VELIKA nagradna igra

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

6.feb - 9.apr

pravila na strani

PETAK, 29. 3. 2013. BROJ 502/ GODINA II

●5

IZLAZAK NA BIRALIŠTA SE BLIŽI, KAMPANJA U PUNOJ SNAZI

Prazna obećanja, optužbe i vrijeđanja ● Naši političari vole da obećavaju sve i svašta bez ikakve odgovornosti. Ako malo bolje poslušamo, sve su to stara obećanja koja se iz izbora u izbore ponavljaju, ali se u stvarnosti ne dešavaju, kaže Andrija Đukanović POSAO ● 13

Mamu vojnika najlakše razoruža dječji osmijeh

● Neodgovorno je da se o važnim pitanjima, razvoju lokalnih zajednica, ekonomskoj politici, spoljnopolitičkim prioritetima, vladavini prava potkusuruje u svrhu političke kampanje za izbor predsjednika, kaže Boris Marić

UDES ● 15

Automobil završio u kanalu P

odgoričanin Žarko Kalezić (82) juče je, zbog bolova u nozi, koji su ga onemogućili da zakoči “golf 2”, kojim je upravljao iz pravca Zabjela ka Krivom mostu, udario

u prizemlje stambene zgrade koja se nalazi uz ulicu. Iako je automobil ostao zaglavljen u kanalu, Kalezić i njegova supruga Ksenija (66) zadobili su samo lake tjelesne povrede.

NATO ● 3

Alijansa znači sigurnost za Crnu Goru

TRESLO ● 11

Jači zemljotres u okolini Cetinja

FELJTON ● 21

Golubović: Otpad će se odlagati na Vasove vode

Uživao sam sadaddas asd kad je Boske dao gol

“Osjetio sam bolove u nogama pa zbog toga nijesam mogao da ukočim iako sam bio svjestan da treba”, kazao je Žarko za DN neposredno nakon udesa.

DEPONIJA ● 15

ELSAD ZVEROTIĆ ● 31

vrijedna nagrada

Danilo Burzan: Podsjećanje na jedno (ne)vrijeme VEJN RUNI ● 29

SAVJET ● 35

Crna Goro, Zašto su svaka čast na opasne predstavi grickalice

Tema dana

PETAK, 29. 3. 2013.

AUKCIJA

EDITORIJAL

Donacije na Zukorlićev način

Bijela kobila ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Prvo, piše da je „zabranjeno pušenje“. Onda, nigdje ne piše, ali svi znamo da je provjetravanje majka. Znate već, kada krene priča, pa cigareta za cigaretom, od onoliko duvanskog dima, vrlo brzo se dogodi da čovjek ne vidi bijele kobile. Jer, ti duvanski dimovi na ovom podneblju su kultna stvar. Prodimi čovjek lagano, da i ne zna što ga je snašlo. Ali ovo sa tom duvanskom pričom koja se troši već dvije decenije, zaista zaslužuje jedno dobro provjetravanje. Ne mislim o tome samo zato što mi je muka od tih cigareta ili od toliko dima, nego što je stvarno cijela ta priča presmrđela. Uostalom, ako je stvar sa švercom duvana tako očigledna i nepobitna, zašto se već dvije decenije prišiva nekom bez ikakve odgovornosti? Pa, dajte aman ljudi da nađemo tome Milu Đukanoviću, ako nas je već toliko nagrdio, da je bar ispod sakoa iznio dvije šteke Marlbora iz Duvanskog. To je bar lako, toliko je tih koji su bili verzirani u toj priči, trpali su cigarete u postave zimskih jakni ili ih gurali kroz ventilacione odvode, da je to bruka. Neki od njih su čak i uhvaćeni. A od njih, bar jedan će da propišti. Mislim, ako nije već u nacionalnom interesu da je bolje da se o tome ne priča. Jer, naše komšije Srbi nisu se nešto pretrgli sa objavljivanjem pojedinosti o njihovom švercu s početka devedesetih godina. A i Hrvati su odlučili da je pametnije nešto da prećute. Uostalom, ni Italijani ni Mađari, a posebno ne Bugari, nisu se naročito odrali u dokazivanju šverca preko njihovih granica. Ruse neću ni da spominjem, čisto zbog obimnog štiva. Prema tome, izgleda da je mnogima, a po principu „ruka ruku mije“ sve to bilo sasvim u redu. Samo nama nešto ne valja. Samo se mi bunimo. Ili možda sada najviše boli ono čuveno – on ima, a ja nemam? Ili je možda samo nekome krivi dio, jer nije zakučio toliko koliko onaj drugi? Ili je tek toliko miševa koji su grickali od iste pogače, pa im je sad frka što su samo miševi? Ili smo možda oboljeli od stalne potrebe da dokažemo kako smo mi pošteni, ka’ ijedna država na svijet’? Njemci, Francuzi, a i mnogi drugi, ne dokazuju nikom ništa. I završena priča.

Muftija Muamer Zukorklić je u martu bio u Luksemburgu kako bi prikupio novac za kulturni centar Bošnjaka u Petnjici. Slobodna Bosna i T portal pišu da je u okviru kampanje “Bitno je biti Bošnjak”, a zbog koje je Zukorlić boravio u Luksemburgu, skupljeno 77.000 eura. Posebno je interesantan način na koji je Zukorlić to radio i zato se našao na Jutjubu. Muftija je u maniru aukcionara iz aukcijske kuće Sotbi prikupljao novac upozoravajući da

je “vakuf pretvoren u fukaru, a fukari se uvijek daje sitno”. “Kod nas u selu ili mahali, kada se suneti dijete siromaha, svak’ daje sitno, a kad se suneti dijete bogataša, svak’ daje krupno. Valjda bi trebalo biti obrnuto. Zato smo mi odlučili da naši nacionalni projekti ne budu fukara”, kazao je Zukorlić. “Više ne važi sitno, nema 50 ili sto eura, nego od 500 pa nadalje. Ispod 500 mogu samo studenti, učenici i nezaposleni”, kazao je Zukorlić.

SNIMCI MIROSLAVA IVANIŠEVIĆA OBIŠLI EVROPU

Nema nedodirljivih, ostavka Ivaniševića je očekivana Evropska javnost juče je brujala o snimcima na sajtu Jutjub iz kabineta Miroslava Ivaniševića, predsjednika Senata Državne revizorske institucije i bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra finansija, sa nepoznatom ženskom osobom. Dok je na mnogim evropskim portalima bilo brojnih pošalica, u čemu su prednjačili Rusi, nešto ozbiljnije sve ovo komentarišu u Briselu. U sjedištu EU pozdravljaju ostavku koju je podnio Ivanišević, nakon što je objavljen sporni snimak. Iako iz Brisela stiže vijest da je ostavka unutrašnja stvar i da se u to Brisel ne miješa, stiže i jedna važna poruka. “Ostavka je dobrodošla ilustracija da se odnosi u crnogorskom društvu mijenjaju i da nema ne-

dodirljivih”, saznaju Dnevne novine iz izvora u sjedištu EU. Predsjednik Senata Državne revizorske institucije podnio je ostavku na tu funkciju zbog snimaka objavljenih na Jutjubu. On je obavijestio crnogorsku javnost da podnosi neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Senata Državne revizorske institucije, cijeneći svoje ponašanje, koje je zaokupilo medijsku i ostalu javnost, nedostojnim državne funkcije. “Izvinjavam se svojoj porodici, građanima Crne Gore i državnim institucijama, smatrajući da u ovom aktuelnom trenutku naše stvarnosti ne želim da obavljanjem značajne državne funkcije predstavljam bilo kakvo opterećenje bilo kojim strukturama i

Procedura

Amerikance, ta priča, uopšte i ne zanima. Iako su, u stvari, oni krivi za sve. Uostalom, zar ne ne znate da od svih zemalja na svijetu duvan prirodno uspijeva samo u Americi? Niste znali? A jel’ znate da je prvi realni švercer bio Kristofer Kolumbo? I to samo zato što su mu Indijanci, kako ih je već potpuno brzopleto i lakomisleno nazvao, ponudili kao domaćinsku čast da povuče koji dim duvana. Poslije je on sam smotao koju rolnu za ponijeti, pa se to razdijelilo, te nam je tu neđe pukla pogibija. Mada, postoje i neke istorijske indicije oko te smotane rolne za ponijeti, da nije baš sve bile samo duvansko. Nego, ko će sad sa tim još da se bakće...

Na osnovu člana 82 Ustava Crne Gore i člana 33 Zakona o državnoj reviziji, predsjednika i članove Senata DRI imenuje i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela, a to je Administrativni odbor. Član 34 Zakona o državnoj reviziji propisuje da se član Senata razrješava dužnosti ako je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije, ako nesavjesno ili nestručno obavlja funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju.

U svakom slučaju, naša priča sa duvanom je od poodavno za bataljivanje. A i to ko je pušio, a ko popušio. I to kome je pravo, a kome se „kriva“... Jer, biće da su umiješani razni. I da je velika gužva. A od toliko dima, ne vidi se bijele kobile.

Meteo 05:28 18:07

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar južni i jugoistočni, umjeren do jak, sa udarima povremeno do 40 čvorova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Povremeno kiša, na jugu i pljuskovi, a moguća je i grmljavina. Umjeren do jak, vjetar južnih smjerova.

Danas

Sjutra

min oC max oC

11 12 13 12 11 6 4 3 4 6

12 12 13 13 12 8 6 4 6 7

16 17 18 18 17 12 12 8 14 16

SJUTRA

18 18 19 19 18 14 14 10 16 18

Povremeno kiša, uz umjeren do jak vjetar, južnih smjerova.

procesima u Crnoj Gori. Državna revizorska institucija danas stoji čvrsto na snažnim temeljima i vrijednostima, čemu sam posvetio posljednje godine svog radnog angažmana”, navodi se u Ivaniševićevoj ostavci. On je zahvalio kolegama i zaposlenima u DRI na saradnji i podršci koju je uvijek uživao. Da podsjetimo, na sajtu Jutjub objavljena su dva snimka iz kabineta Ivaniševića. Na prvom snimku, koji je 17. marta na Jutjubu objavila osoba sa nadimkom “milan ljubovic” i koji traje 9,55 minuta, u početku se vidi obučen Ivanišević i noge djevojke. Nakon toga slika je zamračena, ali se čuje dijalog između njih. M.D.

NAGRADA

Nikolaidisu uručeno ª Miroslavljevo jevanđeljeº Državnu nagradu “Miroslavljevo jevanđelje” sinoć je u Bijelom Polju piscu Andreju Nikolaidisu uručio ministar kulture Branislav Mićunović. Nikolaidis je to priznanje dobio za djelo “Odlaganje, parezija”. “Ovom prigodom važno je napomenuti da Andrej Nikolaidis pripada književnoj generaciji koja je početkom novog stoljeća predstavljala pravo otkrovenje, ne samo u našim nego i u internacionalnim razmjerama, o čemu svjedoče njihove nagrade, koje su dobili od Vilenice, do Bukurešta i Brisela”, rekao je Mićunović tokom svečanosti. Ministar je kazao da Nikolaidis u kontekstu Nove crnogorske književnosti zauzima posebno mjesto. “Prije svega zbog njegovog beskompromisnog socijalnog angažmana protkanog surovim, katkad i sirovim pasažima u stilu najbolje tradicije evropskog egzistencijalističkog romana, koji ne ostavlja ravnodušnim ni sljedbenike ni

spornike”, ocjenio je Mićunović. “Miroslavljevo jevanđelje” se dodjeljuje za najbolju knjigu objavljenu u protekle dvije godine autora iz Crne Gore, a uz Njegoševu,

Trinaestojulsku nagradu i Nagradu Petar Lubarda, ima status državne nagrade, to jest, najvišeg priznanja u domenu književnosti, istoriografije i publicistike.

Tema dana

PETAK, 29. 3. 2013.

NATO INTEGRACIJE

Vlada mora da se angažuje, Alijansa znači sigurnost Rezultati CEDEM-a oslikavaju samo privremeno stanje o članstvu u NATO Adel Omeragić

straživanje CEDEM-a koje je urađeno tokom ovog mjeseca pokazalo je da je podrška građana o ulasku u NATO na izuzetno niskom nivou. Ipak, poruke koje stižu iz sjedišta Alijanse govore da bi Crna Gora već 2015. godine mogla da postane članica Alijanse, a pozivnicu bi mogla da dobije na Samitu NATO ove godine.

Pad podrške odluci da Crna Gora treba da bude dio Alijanse pokazao je da je pred Vladom Mila Đukanovića naporan put do rezultata kakav se od nas očekuje na putu ka učlanjenju. Međutim, da je naša država postigla veliki napredak u evroatlantskim integracijama i da će NATO nastaviti da pruža snažnu podršku na tom putu, potvrdio je i generalni sekretar Alijanse Anders fog Rasmusen tokom sastanka sa premijerom Đukanovićem. On je ocijenio da su reforme koje Crna Gora sprovodi veoma ambiciozne i ohrabrio našu zemlju da ih nastavi, naročito kada je riječ o vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i reformi sektora odbrane. Da bi percepcija građana bila na nivou koji će zadovoljiti očekivanja koja su potrebna za učlanjenje u NATO, neophodna je veća angažovanost Vlade u politici promocije učlanjenja, smatra Aleksandar Dedović iz NVO Alfa centar. “Intenzitet angažovanja i volje koje je Vlada do sada uložila na promociji ulaska u NATO, odnosno objašnjenja građanima šta znači ulazak u NATO nije na zavidnom nivou. Konačno je došlo vrijeme da se ovoj temi posveti puna pažnja i da se preduzmu konkretni koraci po pitanju personalnih, mobilizacionih i formacijskih rješenja”, kaže Dedović i dodaje da ga raduje činjenica da je Vlada izabrala nacionalnog koordinatora za ulazak u NATO. “Drago mi je da je izabran Nebojša Kaluđerović. Mogu reći da se radi o čovjeku sa velikim diplomatskim iskustvom, tako da period koji je pred nama neće biti obilježen izgovorima kako nemamo znanja i

sredstava za dobru promociju. Naprotiv, smatram da je Kaluđerović prava osoba za ovo mjesto i ako bude postojala politička volja, siguran sam da će rezultati biti vidljivi što prije”, smatra Dedović. Iz Ministarstva odbrane stižu poruke da je Crna Gora spremna da uloži sve svoje kapacitete kako bi građani imali pravu sliku o Alijansi. “Potpuno svjesni činjenice da je podrška javnosti pitanje na kome se mora dodatno raditi, Vlada Crne Gore će u narednom periodu uložiti dodatne napore u tom procesu, a to potvrđuje i nedavno formiranje Savjeta za članstvo u NATO i imenovanje Nacionalnog koordinatora za NATO. Takođe, značaj-

partije, sa jedne strane, veoma stidljivo promovišu svoju politiku pridruženja NATO savezu, jer to očigledno ne donosi glasove, oni koji se protive učlanjenju u NATO nerijetko stavljaju ovo pitanje u centar svoje kampanje”, mišljenja su u CDT-u.

● NATO iNTerveNcijA 1999. gOdiNe i dAlje u sjećANju Vojni analitičar Miroslav Lazanski pad podrške za članstvo u NATO vidi u nedostatku izazova koje pruža Alijansa. “Možda je NATO bio interesantan kao neka vrsta vojne integracije prije 15 ili 20 godina, ali sada zaista kada pogledate koji su to vojni izazovi za Evropu, vidite da ih nema. Da li prijeti neki rat u Evropi? Pa vidite da ne prijeti. Da li prijeti rat u Avganistanu? Da ali to nema nikakve veze sa Crnom Gorom. Takođe mislim da građani nisu zaboravili kršenje međunarodnog prava i intervencije NATO-a na Crnu Goru i Srbiju 1999. godine”, kaže Lazanski. Za

sociologa Andriju Đukanovića negativan odnos prema Alijansi ima veze sa bliskom prošlošću i dešavanjima koja su obilježila kraj prošlog vijeka. “Stradalo je puno onih koji nijesu trebali stradati. Niko za te “kolateralne greške” nije odgovarao. To je možda i ključni razlog neprihvatanja NATO-a. Osim toga, građani ne vide razlog zašto bi naši vojnici bili angažovani na ratištima gdje mi nemamo šta da tražimo. Nije to interes Crne Gore”, mišljenja je Đukanović i navodi primjer uspješnih zemalja koje nijesu članice Alijanse. “Primjer Bugarske i Grčke pokazuje da im članstvo u Alijansi nije puno pomoglo. S druge strane, imamo zemlje koje su van Alijanse, a razvijene su poput Švedske, Finske i Austrije. Mislim da članstvo nema toliko uticaja na ekonomiju kao što se želi predstaviti”, kaže Đukanović, dok Lazanski napominje da članstvom u NATO investicije neće tako lako pristići kao što se misli. “Strane investicije u neku zemlju pristižu ako je ta zemlja pravno sigurna za investitora i ako ima prostora za profit”, smatra Lazanski.

● OdluKu dONijeTi NA reFereNduMu S obzirom na podijeljeno mišljenje o učlanjenju u Alijansu, kao najlogičnije rješenje nameće se organizovanje referenduma, saglasni su Lazanski i Đukanović. “Mislim da se o ovom pitanju mora donijeti odluka na referendumu, jer je demokratsko pravo svakog građanina da iskaže svoj stav, posebno kad su krupne odluke na stolu. Imate primjer Slovenije koja je potrošila grdne pare na kampanju o ulasku u NATO, a nakon toga je imala obavezujući referendum”, kaže Lazanski, dok je Đukanović izričit da je organizovanje referenduma jedina demokratska mogućnost.

REGULATORNA AGENCIJA ZA ENERGETIKU

Prijava protiv EPCG i Prenosa Regulatorna agencija za energetiku (RAE) pokrenula je prekršajni postupak protiv Elektroprivrede (EPCG) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), jer te kompanije nijesu ugovorno regulisale međusobne odnose. “S obzirom na to da je zaključenje ugovora uslov bez kojega se ne može uspostaviti zakonit rad na tržištu električne energije i spriječiti negativne tehničko-tehnološke posljedice za funkcionisanje elektroenergetskog sistema Crne Gore, uključujući negativne posljedice za rad sistema u evropskoj elektroenergetskoj interkonekciji, RAE je, shodno zakonskim ovlašćenjima, pred nadležnim organom pokrenula prekršajni postupak protiv EPCG i CGES”, kazali su agenciji Mina-biznis predstavnici RAE. Iz RAE su podsjetili da su u prethodnih mjesec imali opsežne aktivnosti u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su dovele do situacije koja trenutno opterećuje cr-

no je i postojanje NATO Info centra u Podgorici koji će kroz realizaciju svojih aktivnosti doprinijeti povećanju podrške javnosti i u tom procesu će imati punu podršku Vlade Crne Gore. U susret narednom NATO samitu, u proces evroatlantskih integracija moraju se uključiti sve institucije u zemlji, a ostvareni rezultati biće pokazatelj spremnosti Crne Gore za punopravno članstvo u Alijansu”, saopšteno je iz kabineta ministra odbrane. Da rezultati CEDEM-a oslikavaju samo privremeno stanje o članstvu u NATO, u Centru za demokratsku tranziciju potkrepljuju činjenicom da je istraživanje rađeno u mjesecu kada je obilježena godišnjica bombardovanja NATO-a na Srbiju i Crnu Goru. “Ispitivanje podrške za ulazak u NATO sprovedeno je u mjesecu kada se održava godišnjica NATO bombardovanja što je uticalo na povećanje protivljenja građana Crne Gore članstvu u Alijansi. Osim toga, Crna Gora je od septembra prošle godine praktično neprekidno u predizbornoj kampanji. I dok vladajuće

nogorski elektroprivredni sistem. “Obavili smo nekoliko kontrola energetskih kompanija i to EPCG, CGES, Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) i Montenegrobonusa i dali naloge i upozorenja. RAE smatra da energetske kompanije nepotpisivanjem međusobnih ugovora, formalno krše Zakon o energetici i licencu, a time i faktički ne definišu svoje međusobne odnose”, objasnili su iz RAE. Regulatori su konstatovali da i pored mjera koje su preduzeli, kao i i vanredne kontrole koja je završena, subjekti nijesu u najvećem dijelu ispunili zakonske obaveze regulisanja međusobnih odnosa i odnosa sa drugim učesnicima na tržištu električne energije. U slučaju da se donese odluka o oduzimanju licence, odredbe Zakona o energetici ne omogućavaju izvršenje takve odluke jer, kako su pojasnili, ne postoje subjekti za obavljanje djelatnosti, koje obavljaju EPCG i CGES.

BRŽE DO PREGLEDA

Otvorena nova poliklinika Nakon devet mjeseci renoviranja, premijer Milo Đukanović i direktor Kliničkog centra Milan Mijović juče su otvorili vrata adaptirane Poliklinike Kliničkog centra u Podgorici. Mijović je kazao da je ukupna vrijednost adaptacije Poliklinike sa 63 ambulante i najmodernijom opremom iznosila oko 1.270.000 eura, od čega je 80 odsto realizovano iz donacija. “Poliklinika je opremljena najnovijim medicinskim aparatima i informacionim tehnologijama sa centralnim zakazivanjem pregleda i dijagnostičkih procedura”, pojasnio je Mijović. On je naveo da je adaptacija Poliklinike, u kojoj se godišnje zbrine 35.000 pacijenata i obavi oko milion i po raznih ambulantnih i dijagnostičkih procedura, prvi i najveći projekat, kao najznačajniji segment ambulantnog rada i dijagnostike u zdravstvu Crne Gore, te bližem okruženju. “Kompletna adaptacija infrastrukture, novi sistem jake i slabe struje, moderan dizajn, novi mobilijar i najmoderniji medicinski apa-

rati predstavljaju osnov za kvalitetniji rad i bolju zdravstvenu zaštitu”, pojasnio je Mijović. On je kazao da je završetkom kompletnog projekta zakazivanja pregleda planirano širenje na sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori i dobijanje termina i mjesta održavanja pregleda u trenutku kada se pacijent nalazi kod svog porodičnog ljekara. To će, kako je Mijović ocijenio, pomoći da pacijenti budu zado-

voljniji i da što manje putuju, a i finansijski efekti biće značajni. On je najavio da se do kraja juna očekuje otvaranje adaptiranog porodilišta i završetak prve faze rekonstrukcije Instituta za bolesti djece. Premijer Đukanović je pozvao predstavnike biznis zajednice u Crnoj Gori da doprinesu poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga, i time podignu nivo društveno-odgovornog poslovanja. B.R.

Politika

PETAK, 29. 3. 2013.

MIODRAG LEKIĆ AUTONOMAN

Bio bih i protiv vlade Demokratskog fronta

Nezavisni kandidat za predsjednika Crne Gore Miodrag Lekić kazao je da bi bio i protiv vlade Demokratskog fronta ukoliko takva vlada ne postupa u skladu sa zakonom i Ustavom. “Garantujem građanima Crne Gore da ću biti autonoman u odnosu na sve”, kazao je Lekić u emisiji “Načisto” na TV Vijesti. Lekić je opet demantovao tvrdnje biznismena Đerarda Kuoma da ga je Lekić povezao sa premijerom Milom Đukanovićem. U svjedočenju pred italijanskom Istražnom direkcijom za borbu protiv mafije o švercu cigareta (DIA), u okviru istrage o švercu cigareta preko Crne Gore, Kuomo je na 71. strani kazao da ga je 1992. godine tadašnji ministar spoljnih poslova Lekić povezao sa Milom Đukanovićem, kako bi mu Vlada garantovala da mu neće konfiskovati cigarete u Crnoj Gori. “Nije bilo tog sastanka, to

Opštinski odbor SDP Podgorica jednoglasno je sinoć prihvatio preporuke vrha partije i saopštio da nijedan od dva kandidata za predsjednika Crne Gore nemaju njihovu podršku. Svojim simpatizerima i članovima su poručili da ne izlaze na izbore, a ako već izađu, onda da prekriže glasački listić. A.O.

potvrđujem ja, to potvrđuje (Žarko) Marković“, kazao je Lekić. U emisiji je pokazao i dokaze o utrošenom novcu za putovanje Svetozara Marovića u Milano, gdje je, kako kaže, išao državnim avionom . N.Đ.

Mladi biraju predsjednika Šesti kongres Savjeta mladih Demokratske partije socijalista DPS održaće se, u subotu 30. marta, u Podgorici kada će biti izabran i predsjednik ovog Savjeta. Savjet mladih Crne Gore će, kao najveće tijelo organizacije, usvojiti novi Statut i Program Savjeta mladih. Za funkciju predsjednika Savjeta mladih DPS boriće se Antonella Balić, Ilija Mlinarević, Alma Ljuljanaj, Nikola Pešić, Doris Nikolić i Milan Babović. “Ovi kandidati su ranije vodili svoje kampanje putem web aplikacije izborionline, a čitav izborni proces, uključujući izbor delegata i kandidata, trajao je duže od pola godine”, saopšteno je iz Savjeta mladih DPS-a. Kandidati će delegatima predstaviti svoje potencijalne programe rada organizacije, nakon čega će biti odabran predsjednik Savjeta mladih DPS. Kongres će imati dva dijela – otvoreni dio, kome mogu prisustvovati predstavnici medija i radni, zatvoreni dio.

STAV Nova energija MR MILAN BABOVIĆ

Crna Gora koja je prepoznata kao lider među susjedima u mnogim oblastima da bi zadržala tu poziciju mora aktivno da radi i napreduje. To je jedino moguće ukoliko mi njeni građani shvatimo da rad samo može donijeti novu vrijednost. Iako je često ova država bila pred izazovima i važnim odlukama aktuelni i budući trenutak nameće potrebu za kadrovskim osvježenjem. I najavljeno je da će biti kadrovskih promjena. One su i neminovne, jer su godine pred nama pune izazovima na svakom polju. Zbog toga je neophodno imati realan, afirmativan i aktivan odnos prema realnošću. Najveći kapital budućih kadrova mora biti znanje, ideja i jasna vizija kako unaprijediti stanje. Takođe, neophodni su profil ljudi iz svih oblasti. Crna Gora, iako po broju stanovnika mala država, ima kadrovskog i stručnog potencijala koji joj mogu obezbijediti da ona nastavi sa progresom. Nije pametno obavljati promjene samo kozmetičke već bi trebalo sistemski popravljati stvari, a to je moguće u sprezi znanja i novih ljudi. U biznisu je poznato da samo opstaju oni koji svojim radom ostvare i dobar rezultat. Tako bi trebalo razmišljati i na svim nivoima u državnoj i javnoj upravi. Ne smiju se angažovati ljudi koji će u javnoj funkciji prvo valorizovati privilegije. Takvo ponašanje je odavno nepoželjno. Mora se afirmisati ambicija da se stanje popravi i unaprijedi, a ne da se samo sjedi i promjene čekaju u fotelji, ne preduzimajući ništa. Uostalom, ne bi ni selekcija Crne Gore u fudbalu bila na prvom mjestu da su samo njeni igrači dobacivali loptu jedni drugima, ne ugrožavajući gol.

POZITIVNA I SNP NEGODUJU

Dok je misterioznih birača, nema demokratskih izbora Neophodno je ukloniti nepravilnosti u biračkim spiskovima, koje su preduslov za demokratizaciju izbornog procesa, a nadležne institucije ovaj proces moraju voditi transparentno i u skladu sa zakonskim okvirom. To su tokom sastanka sa šefom Posmatračke misije OEBS/ ODIHR u Crnoj Gori, ambasadorom Borisom Frlecom i političkim analitičarem Misije Vladimirom Ždanovičem saopštili predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović i generalni sekretar Mladen Bojanić. Tema sastanka bila je aktuelna politička situacija sa posebnim osvrtom na uslove i zakonodavni okvir u kojima se odvijaju izborni procesi u Crnoj Gori. Pajović je ukazao na neophodnost uklanjanja nepravilnosti u biračkim spiskovima, koje su preduslov za demokratizaciju izbornog procesa. “Pozitivna Crna Gora će se svim zakonom dozvoljenim sredstvima boriti za kreiranje šireg demokratskog ambijenta u Crnoj Gori”, kazao je Pajović. Bojanić je istakao neophodnost poštovanja preporuka iz prethodnih izvještaja ODIHR misije, te da je potrebno kroz sve zakonske mehanizme spriječiti zloupotrebu državnih resursa, u cilju fer i poštenih izbora. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović tvrdi da nema promjena kad je neregularnost biračkih spiskova u pitanju. Nije se ništa značajnije promjenilo što se tiče te drastične razlike između broja građana utvrđenih na državnom popisu 2011. godine i broja birača po biračkom spisku u ovom trenutku. I dalje postoji nesklad od 32.000 građana Crne Gore kojih ima u biračkom spi-

sku, a popis to ne dokazuje, rekao je Kaluđerović. On je podsjetio da je državnim popisom iz 2011. godine utvrđeno da ima 474.000 punoljetnih građana, a u biračkom spisku je 506.000 birača. Sa stanovišta podataka utvrđenih državnim popisom broj punoljetnih građana može biti povećan do 485.000, ali birački spisak nikako ne može biti zaključen na 506.000 birača, iako je za posljednjih pet mjeseci sa biračkog spiska brisano mimo zakona nešto preko 11.000 birača, istakao je Kaluđerović, dodajući da nadležni organi i dalje nisu pružili validan odgovor zbog čega postoji tako veliki nesklad. Zna se da je jedan od uslova da bi neko bio upisan u birački spisak da bude punoljetan, a u biračkom spisku postoji preko 30.000 punoljetnih koji nisu utvrđeni državnim popisom, naveo je on.On smatra da se jedan dio odgovora može tražiti u tome što nisu popisani svi naši građani koji su na tzv. privreme-

nom radu u inostranstvu, ali kako kaže to nas dovodi do drugog pitanja, “koliko se poštuje odredba zakona da neko može biti sa biračkim pravom pod uslovom da ima crnogorsko državljanstvo i da ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine i da li neko ko je na privremenom radu u inostranstvu može sa stanovišta zakona da ostvaruje biračko pravo”. To su podaci koji izazivaju sumnju u validnost biračkog spiska, tvrdi Kaluđerović. On se pita kako se može opravdati podatak da se od oktobarskih palamentarnih izbora pa do marta ove godine pojavilo 12.000 građana koji su prvi put stekli biračko pravo. “Prosto je nevjerovatno da se za pet mjeseci pojavi 12.000 birača. Ta cifra ne može biti veća od tri do četiri hiljade”, istakao je on. Javno apelujemo na državne institucije da nam daju odgovore na ta pitanja, ali sve to ne skida ozbiljnu sumnju sa regularnosti biračkog spiska, dodaje Kaluđerović.J.Đ.

NIKOLA GEGAJ DPS

Građane Malesije niko ne može posvađati Temelji suživota u Gradskoj opštini Tuzi su toliko čvrsti da ih niko nemože poljuljati, a kamoli srušiti, kazao je za DN poslanik Demokrtske partije socijalista Nikola Gegaj. Komentarišući dešavanja u Dinoši, Gegaj kaže da je vjekovni život u Malesiji građane tog dijela učinio blisko povezanim. “ Albanci u Malesiji i rimokatoličke i islamske vjeroispovijesti zajedno sa Crnogorcima i drugim narodima već čitav milenjum gaje poštovanje i lojalnost prema Crnoj Gori. Albanci jedne i druge vjere su povezani i krvno, postoje bezbroj kumstva, pobratimstva i prijateljstva, pa i nemali broj mješovitih brakova.Tako da je neshvat-

ljivo da danas u 21. vijeku neko pokušava da ugrozi suživot na ovom području. Malesija i država Crna Gora i kada je bilo mnogo teže nego danas riješavala sva sporna pitanja na zadovoljstvo svih, pa smo jedina država u regionu koja je uspjela i pored ratova u susjedstvu i pokušaja raspiranja nacionalne i vjerske mržnje da sačuva multietnički i međuvjerski sklad”, smatra Gegaj. Prema njegovim riječima, ima i takvih pojedinaca koji ovom slučaju žele dati političku dimenziju na takav način okrivljujući vlast u Crnoj Gori, što je pravi nonsens. “Svih ovih godina je DPS vodila računa o poštovanju univerzalnih

principa iz oblastih ljudskih prava i sloboda, a pogotovo u dijelu međunacionalne i međuvjerske harmonije. Polička je obaveza da se što prije počne sa izgradnjom centralnog gradskog groblja. Za početak realizacije ove investicije nema vremana za čekanje”, kaže Gegaj.

SRĐAN VUKADINOVIĆ

Opozicija potcjenjuje glasače Opozicionari u Nikšiću ne treba da bojkotuju rad parlamenta, jer tako potcjenjuju svoje glasače, koji im očito nijesu dali podršku da ne ulaze u Skupštinu, nego da rješavaju probleme grada pod Trebjesom. To smatra analitičar Srđan Vukadinović, koji kaže da im bojkot ne može donijeti nikakvu korist. Vukadinović je za DN rekao kako je bojkot nepopularna stvar i da opozicija tim potezom ne može poremetiti ozbiljnu većinu u nikšićkom parlamentu.

“Ovako će opozicija donijeti samo sebi štetu. Imali su priliku da dođu na vlast, ali je nijesu iskoristili. Za rezultate koje je postigla na vanrednim izborima kriva je sama. Kad se ispusti prilika u politici, teško je poslije nadoknaditi”, kazao je Vukadinović. Pojedini opozicionari su kategorično najavili da će najvjerovatnije i ubuduće bojkotovati rad parlamenta, jer smatraju da je to samo nastavak bezakonja i korupcije od prošlogodišnjih oktobarskih izbora. N.Đ.

Politika

PETAK, 29. 3. 2013.

ODJECI PREDSJEDNIČKE KAMPANJE

Prazna obećanja, optužbe i uvrede Adel Omeragić

jeku predsjedničke kampanje, deset dana pred izlazak na birališta, građani Crne Gore u prilici su da čuju šta to nude dva kandidata za budućeg šefa Crne Gore. Kampanju od samog starta obilježavaju međusobno optuživanje kandidata Filipa Vujanovića i Miodraga Lekića, pa je tako Lekić poručio Vujanoviću da je kopija predsjednika, dok mu je Vujanović uzvratio, nazvavši ga čovjekom bez stava i vizije. Pažnju građana zaokupirala su i obećanja koja su dala ova dva kandidata. Iako je Lekić u suštini priču fokusirao na povezanost vladajućeg DPS-a sa kriminalom i korupcijom, i obećanjem da će kada postane predsjednik srušiti kriminalnu piramidu, Vujanović se od samog starta predstavlja kao kandidat koji od grada do grada obećava bolju Crnu Goru, bolji životni standard, nove opštine, putnu infrastrukturu.

Iako Ustavno-pravni osnov Predsjedniku države predviđa protokolarnu ulogu, kandidati se ne libe da izađu iz okvira svojih potencijalnih nadležnosti. Tako je kandidat Vujanović na skupu u Plavu građanima Gusinja obećao povratak opštine. Ako se zna da je promjena teritorijalne organizacije u rukama Vlade kao organa koji daje mišljenje u vezi sa novim opštinama, a nakon toga i Skupštine kao zakonodavnog organa, stiče se utisak da su političari skloni dati puno obećanja, ali bez ikakve odgovornosti za konačnu realizaciju. Sve je to čudno i za sociologa Andriju Đukanovića. “Naši političari vole da obećavaju sve i svašta bez ikakve odgovornosti. Ako malo bolje poslušamo, sve su to stara obećanja koja se iz izbora u izbore ponavljaju, ali se u stvarnosti ne dešavaju. Oni će da povećaju plate, penzije. To ne zavisi od predsjednika niti on može da utiče na takve stvari. Opozicioni kandidat djeluje pomalo neodređeno po mnogim pitanjima i nijesmo čuli baš puno konkretnih stvari. Jednom riječju, radi se o politikantstvu, o nemanju sluha i osjećaja za opšti interes”, smatra Đukanović. Da je teško zamisliti kampanju gdje bi se predsjednički kandidati držali svojih normativnih ovlašćenja, gdje bi pričali koga bi željeli da prime u posjetu ili uzvrate posjetu, koje zakone ne bi potpisali, kako će se odnositi prema pomilovanju i amnestiji teško je zamislivo. Ipak, da u retorici koja karakteriše predsjedničku kampanju u Crnoj Gori treba da postoji granica, saglasan je i Boris Marić iz CGO-a. “Nije primjereno da se obećavaju nove lokalne samouprave, rade infrastrukturni projekti na časnu riječ, udaraju imaginarne spoljnopolitičke smjernice, neodgovorno se odno-

si prema već uspostavljenim odnosima za koje se zna da se neće mijenjati, sve ovo i još mnogo toga nije predmet predsjedničke kampanje niti je posao Predsjednika Crne Gore. Razvoj lokalnih zajednica, ekonomska politika, spoljnopolitički prioriteti, vladavina prava, sve su to pitanja koja se moraju strateški riješavati i neodgovorno je o tako važnim pitanjima se potkusurivati u svrhu političke kampanje za izbor predsjednika”, kaže Marić.

● promocija političkih partija

Da se kampanja za predsjednika Crne Gore zloupotrebljava za promociju partija koje stoje iza kandidata za predsjednika, odavno je slučaj u Crnoj Gori. Poslanik Pozitivne Crne Go-

re Dritan Abazović smatra da partije takvom politikom pokušavaju da prikupe političke poene i iskoriste autoritet koji nosi funkcija predsjednika u partijske svrhe. “Predsjednička funkcija jeste protokolarna, ali ona podrazumijeva politički autoritet koji treba koristiti. To znači da nije nelogično da njihova priča korespondira sa pričom političkih partija. Kampanja se zahuktava i takvih obećanja će biti sve više i više. Međutim, važno je napomenuti da se od jednog kandidata one konstantno ponavljaju, a da smo svjedoci da se ništa ne realizuje, što građani često zaboravljaju”, kaže Abazović. Ovakvim postupanjem, dobrim dijelom se narušava samostalnost predsjedničkih kandidata, mišljenja je Marić. “Moramo biti svjesni da su kandidati reprezenti političkih partija i opcija, politika koje te strukture zastupaju, tako da se dobar dio kampanje koristi za promociju tih politika i njihovu afirmaciju. Dobrim dijelom to je borba za pobjedu i prevlast jedne od političkih opcija, što dobrim dijelom narušava samostalnost i autonomnost predsjedničkih kandidata, u konkretnom slučaju ova pojava je mnogo više vezana za kandidata DPS-a”, kaže Marić. Tokom kampanje moglo se čuti puno optužbi i vrijeđanja od strane oba kandidata, pa je tako Lekić poručio Vujanoviću da je kopija predsjednika, dok mu je Vujanović uzvratio, nazvavši ga čovjekom bez stava i vizije.

VUjanoVIć o LeKIćU:

LeKIć o VUjanoVIćU:

● Čovek bez stava i vizije i siguran

● Vujanović je kopija predsjednika

gubitnik

● Ko je bio za zajedničku državu taj ne može biti predsjednik

● Lekiću, izjasni se ako smiješ od Mandića i Medojevića

● Lekić je tražio odlaganje referenduma

● Lekić da saopšti da li bi glasao za

samostalnu Crnu Goru ili državnu zajednicu

● Lekić da pojasni kako je postao nezavisni kandidat

● Štiti pripadnike DB-a koji su upleteni u kriminal

● Vujanović se ne miješa u svoj posao

● Vujanović je svih ovih godina “produžena ruka DPS-a”

● Vujanović se preko himne približava Srbima

● Vujanović je neubjedljiv i blijedi predsjednik

CRNA GORA

Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije

Saglasno čl. 10 st. 1 Zakona o biračkim spiskovima ("Sl. list CG", br. 40/08) i čl. 17 Pravilnika o biračkim spiskovama ("Sl. List CG", br. 44/08, 36/12), OBJAVLJUJE

Numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku u cjelini i po jedinicama lokalne samouprave, u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori a)

28.03.2013

14.10.2012

28.03.2013

14.10.2012

28.03.2013

14.10.2012

VRSTA PROMJENE U BIRAČKOM SPISKU

BROJ BIRAČA

BROJ BIRAČA BEZ MB, A IMAJU BROJ LIČNE KARTE

b) BROJ BIRAČA BEZ MB I BROJA LK c)

MB SADRŽI NEKOREKTAN KARAKTER

28.03.2013

14.10.2012

28.03.2013

14.10.2012

28.03.2013

14.10.2012

28.03.2013

14.10.2012

28.03.2013

14.10.2012

BROJ BIRAČA KOJI IMAJU NETAČNO 14.10.2012 UPISAN MB: 28.03.2013 1 POGREŠAN DATUM U MB

UPISANI NA OSNOVU PROMJENE PREBIVALIŠTA IZVAN CRNE GORE (DOSELJENI)

2 BIRAČI KOJI SU STEKLI CRNOGORSKO DRŽAVLJANSTVO

1 BIRAČI KOJI SU PRVI PUT STEKLI BIRAČKO PRAVO

BROJ BIRAČA KOJI SU NOVOUPISANI OD 15.10.2012 ZAKLJUČNO SA 27.03.2013:

BROJ BIRAČA KOJI NEMAJU ADRESU STANOVANJA

3 MB MANJI OD 13 CIFARA

d) 2 MB NIJE PO MODULU 11

4 UPISANI NA OSNOVU PROMJENE PREBIVALIŠTA U CRNOJ GORI 5 BIRAČI KOJIMA JE VRAĆENA POSLOVNA SPOSOBNOST 6 UPIS ZBOG PONIŠTENJA BRISANJA BROJ BiRAČA BRISANIH OD 15.10.2012 ZAKLJUČNO SA 27.03.2013:

1 PO OSNOVU ČINJENICE SMRTI LICA

PO OSNOVU ODJAVE PREBIVALIŠTA I ISELJENJA VAN CRNE GORE

2 PO OSNOVU PRESTANKA CRNOGORSKOG DRŽAVLJANSTVA

g) 3

4 PO OSNOVU ODJAVE PREBIVALIŠTA U CRNOJ GORI 5 PO OSNOVU GUBITKA POSLOVNE SPOSOBNOSTI 6 PO OSNOVU SILE ZAKONA

h) BROJ BIRAČA KOJI SU PROMIJENIlI IME I/ILI PREZIME j)

BROJ BIRAČA KOJIMA JE PROMIJENJEN DATUM DOSELJENJA U CG

BROJ BIRAČA KOJIMA JE PROMIJENJEN DATUM PRIJAVE POSLEDNJEG PREBIVALIŠTA

i) BROJ BIRAČA KOJIMA JE PROMIJENJEN MB k)

l) BROJ BIRAČA KOJIMA SU IZVRŠENE OSTALE PROMJENE

4295

4242

35800

36036

29789

29905

40479

40586

14429

14702

12720

12678

24 0 2 0 0 0 2 0 0 0 0 0 37 4 1982 1723 0 0 259 0 0 2218 236 139 2 176 0 1665 227 7 19 8 728

290 0 39 0 1 0 38 0 0 0 0 0 5 3 1339 317 1 12 1008 0 1 1455 319 4 1 496 0 635 147 63 13 14 523

179 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 149 0 1455 501 43 1 909 0 1 1562 283 1 4 333 0 941 1325 21 62 0 827

14 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2 887 731 27 0 129 0 0 1160 78 0 3 112 0 967 143 7 44 9 334

433

188

103

376

184

206

418

22 5 2 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0

131 4 15 82 0 0 179 39 40 2 96 0 2 10 15 7 0 133

DANILOVGRAD

BUDVA

BIJELO POLJE

BERANE

BAR

232

ANDRIJEVICA

144037

21592

11464

19321

25650

5998

4243

397

1307

3248

788

153

430

1842

1030

113

4320

4959

3956

587

356

111

1269

1083

233

195

108

912

752

129

325

213

710

110

539

220

458

319

1902

182

1639

1556

244

608

321

240

619

103

182

334

237

1245

142

141

198

12964

18821

336

727

4772

21471

127

3436

619

204

3181

14015

15063

5075

4939

407

6872

UKUPNO

514055

27328

435

285

1067

285

144

619

504

1874

2879

14658

120

134

14956

13483

24206

57480

18936

7347

10747

18130

20910

6986

146787

593

532

811

203

430

178

511405

26696

3379

446

2752

2505

196

2250

376

296

1554

403

4707

1786

2819

13265

57982

7290

17637

4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 1 185 144 0 8 33 0 0 242 52 0 1 76 1 112 222 12 41 1 497

ŠAVNIK

6871

3303

40 16 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 368 273 4 4 87 0 0 861 122 0 1 103 1 634 1169 7 43 4 271

CETINJE

30 13 6 0 0 0 6 0 0 0 0 0 0 0 126 63 11 17 35 0 0 241 67 75 1 89 3 6 23 18 22 3 462

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 1 66 37 0 0 29 0 0 142 29 0 0 48 0 65 8 0 0 0 16

NIKŠIĆ 0

MOJKOVAC 0

KOTOR 0

KOLAŠIN 0

HERCEG-NOVI

ULCINJ

TIVAT

ROŽAJE

PODGORICA

PLJEVLJA

PLUŽINE

PLAV

ŽABLJAK

Globus

PETAK, 29. 3. 2013.

PRIJETNJA

Metak za sudiju koji istražuje Nikolu Sarkozija

Žan Mišel Žantij, sudija koji vodi istragu protiv bivšeg francuskog predsjednika, primio kovertu sa metkom

CRNO MORE

Vladimir Putin iznenada naredio vojnu vježbu

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je juče pokretanje neplaniranih vojnih vježbi u regionu Crnog mora, što može da dovede do rasta tenzija sa Ukrajinom i Gruzijom. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi da je Putin izdao naredbu u četiri sata ujutru po lokalnom vremenu, odmah po povratku sa samita ze-

malja BRIKS-a u Južnoj Africi, javio je Rojters. U vojnim manevrima bi trebalo da učestvuje nekoliko hiljada vojnika i na desetine brodova. Putinova naredba je upućena ministru odbrane Sergeju Šojguu u zapečaćenoj koverti, prenio je Frans pres. Prema navodima ruskih agencija, u neplaniranim vojnim vježbama će učestvovati 36 brodova i do 7.000 vojnika.

ª ĐAVOLJI ADVOKATº

PARIZ - Sudija koji vodi istragu o navodima da je bilo korupcije tokom izborne kampanje bivšeg francuskog predsjednika 2007. dobio je metak u koverti i prijetnje smrću. Pismo je upućeno sudiji Žanu Mišelu Žantiju, najpoznatijem od trojice sudija koji vode istragu o navodima da je Nikola Sarkozi primio nezakonite donacije tokom izborne kampanje 2007. od najbogatije žene Francuske, nasljednice kompanije “L’Oreal” Liliane Betankur (90). U prijetećem pismu sudiji se nalazio i metak, navedeno je na sajtu sindikata sudija SM, a jedan od Žantijevih kolega rekao je da je u pismo bilo prijetnji smrću koje su upućene i drugim sudijama. Policija cio slučaj istražuje, prenio je Frans pres. Sindikat sudija je optužio najbliže

krugove oko Sarkozija da su uputili uvredljive izjave sa ciljem da ugroze rad sudstva. U tom smislu, sindikat podsjeća da je lični Sarkozijev advokat doveo u pitanje Žantijevu nepristranost u intervjuu koji je dao u nedjelju listu “Žurnal du dimanš”. Sudija Žantij je u junu prošle godine stao iza kolumne koju je potpisalo desetak pravnih stručnjaka za “Mond” u kome su Sarkozija i njegovog prethodnika Žaka Širaka optužili da “žele da zaštite korupciju”. Prema riječima Sarkozijevog advokata, Žantij je pet dana od potpisivanja kolumne zatražio od policije da pretraži Sarkozijev stan i kancelariju, kao i kuću njegovog sekretara. Sarkozi je u prvoj reakciji na pokretanje istrage rekao da su optužbe “nepravedne i neosnovane”.

“Želim da istaknem da ni u jednom trenutku svog javnog života nisam iznevjerio dužnosti svog položaja”, napisao je Sarkozi na svojoj Fejsbuk stranici, ističući da će svu energiju usmjeriti na odbranu svog integriteta i poštenja. Sarkozijevi advokati najavili su da će se žaliti na odluku o pokretanju istrage protiv njega, koja bi mogla da spriječiti njegove napore da se vrati na političku scenu. Istražitelji sumnjaju da su četiri miliona eura bogate Francuskinje došla do Sarkozijeve partije UMP, koja je u vrijeme izborne kampanje 2007. godine bila na vlasti. Prema francuskom zakonu, donacije za političke stranke mogu da iznose najviše 7.500 eura godišnje po osobi, a samo 150 eura se može dati u gotovom novcu.

SKANDAL

U londonskim restoranima jedu pse umjesto jagnjetine? Bi-Bi-Sijev dokumentarac otkrio da u “jagnjećem kariju” u prijestoničkim restoranima nema ni jagnjetine, ni govedine, ni piletine, ni svinjetine, čak ni konjetine. Sumnja se da je meso pseće

LONDON - Nakon afere sa konjskim mesom, u Britaniji je na pomolu nova afera. Sumnja se da je meso iz “jagnjećeg karija” pseće,

prenio je zagrebački Jutarnji list. Taj list navodi da je Bi-Bi-Si naručio analizu pomenutog mesa iz čak šest restorana u Londonu, ali struč-

njaci nisu uspjeli da utvrde čijeg je ono porijekla. Ta analiza je pokazala da meso u “jagnjećem kariju” nije piletina, svinjetina, govedina, konjetina, niti jagnjetina. Za sada se sumnja da bi meso moglo biti pseće, a sasvim je sigurno, kako su pokazale analize, da nije ljudsko. “Ovo je zastrašujuće, jer ako nije ni jedno meso koje poznajemo, šta je onda? Odakle je uvezeno? Gdje je životinja zaklana? Je li meso uopšte higijenski ispravno? Da li sadrži bakterije?”, pita se britanski nutricionista Sarinder Pul. Osim toga, otkriveno je i da je jedno jelo koje se prodaje kao govedina uglavnom sadržalo piletinu i krv, a u jednoj pljeskavici uopšte nije bilo govedine. Ovi navodi zapravo su dio dokumentarca koji je emitovan na Bi-Bi-Si-ju 3 u utorak uveče i koji je izazvao opšto zgražavanje javnosti, prenio je Jutarnji list, konstatujući da su Britanci mislili da situacija s mesom ne može biti gora od one nastale nakon afere s konjetinom. Konjetina se, podsjećamo, umjesto govedine prodavala, između ostalog, i u lancima brze hrane kao što je “Burger King”.

Arkanovom kumu Di Stefanu 14 godina zatvora LONDON - Advokat bivšeg iračkog lidera Sadama Huseina i nekadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, Italijan Đovani di Stefano, osuđen je juče u sudu u Londonu na 14 godina zatvora zbog prevare. Di Stefano (57), poznat kao “đavolji advokat”, varao je svoje klijente za velike sume novca, a nije imao pravne kvalifikacije, niti je bio registrovan da se bavi advokaturom, ni u Italiji, ni u Britaniji. Izričući presudu, sudija Alister Mekrit rekao je da je Di Stefano nanio bol mnogim ljudima, javio je AP. “Jedino vam je bilo stalo da napunite svoje džepove”, kazao je sudija. Tokom suđenja, tužioci su naveli da je Di Stefano imao veze sa

Miloševićem i Sadamom, kao i sa predsjednikom Zimbabvea Robertom Mugabeom i osnivačem Al Kaide Osamom Bin Ladenom. Na sudu je prikazan dokumentarac Bi-Bi-Si-ja (BBC) iz 2004. u kome Di Stefano Sadama opisuje kao “finog momka” i hvali se da su od njega tražili da brani veliki broj ozloglašenih britanskih ubica, poput ljekara Harolda Šipmana, poznatijeg po nadimku “doktor smrt”, odgovornog za ubistvo najmanje 215 pacijenata tokom 23 godine. Kraljevski sud u Sautvarku proglasio je ranije Di Stefana krivim po 25 tačaka optužnice za obmanu, prevaru, pranje novca i krivotvorenje od 2004. do 2012.

ODLUKA SUDA

Oskar Pistorijus može da ide na takmičenja PRETORIJA - Sud u Južnoj Africi odobrio je juče atletičaru Oskaru Pistorijusu, koji je u februaru pušten uz kauciju da se brani sa slobode zbog ubistva djevojke Rive Stenkemp, da putuje u inostranstvo. Sudija Bert Barn naglasio je da je Pistorijus dobio dozvolu da putuje radi učešća na međunarodnim takmičenjima. On je naglasio da Pistorijus koji se takmičio na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u sprintu mora da predoči sudskim vlastima plan svojih putovanja najmanje nedjelju dana prije nego što napusti zemlju. Kako je naglasio sudija Barn, Pistorijus mora da

vrati pasoš sudu najkasnije 24 sata po povratku u Južnu Afriku. Advokati južnoafričkog atletičara rekli su da Pistorijus trenutno nema takmičenje u planu, ali će vjerovatno morati da učestvuje na nekom od mitinga kako bi zarađivao za život. Optužnica tereti Pistorijusa da je 14. februara sa predumišljajem hicima iz pištolja ubio svoju djevojku Rivu Stenkemp nakon svađe u njegovoj kući u Pretoriji. Odbrana Pistorijusa tvrdi da je ubistvo bilo slučajno, odnosno da je on za svoju djevojku mislio da je provalnik, pa je u nju ispalio smrtnosne hice. Suđenje Pistorijusu nastavlja se 4. juna.

Ekonomija

PETAK, 29. 3. 2013.

KOMISIJA

Vujović i Mandić da objasne šta se desilo sa hotelom Sjednica Komisije za privatizaciju prekinuta, dogovoreno da se pozovu većinski vlasnici kapitala u HTP “Onogošt”, Nikšić

EBRD

Podržaće gradnju podmorskog kabla

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremna je da podrži projekat gradnje kabla od Tivta do Pljevlja, saopšteno je juče nakon sastanka ministra finansija Radoja Žugića sa šefom kancelarije te u Crnoj Gori Đuliom Morenom i njenim savjetnikom i koordinatorom za sektor elektroenergije Janom Braunom. Narednog mjeseca je planirano zaključenje kreditnog aranžmana između EBRD-a i Crnogorskog elektro-prenosnog sistema, za projekat izgradnje kabla Tivat – Pljevlja, u iznosu od 60 milio-

Preduzeće Montekargo prošlu godinu završilo je sa gubitkom od 2,03 miliona eura, dok je u 2011. imalo dobit od 168.790 eura. Prema izvještaju o poslovanju kompanije, koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), ukupan prihod na kraju decembra prošle godine iznosio je 5,09 miliona eura, što je 41 odsto manje nego 2011. Poslovni rashod iznosio je 6,59 miliona eura, što je 17 odsto manje nego u uporednom periodu. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi iznosili su 3,12 miliona eura, materijala 876.120 eura, a amortizacije i rezervisanja 960.930 eura. Ostali poslovni rashodi su na kraju decembra dostigli 1,63 miliona eura.

na eura. Iz Ministarstva finansija napominju da je za efektivnost ovog aranžmana neophodna garancija Države. “Ministarstvo finansija je predvidjelo garanciju za aranžman, jer je riječ o izuzetno značajnom razvojnom projektu, čija će realizacija doprinijeti dinamiziranju ekonomske aktivnosti”, kazao je Žugić. Ministarstvo finansija će u kratkom roku uputiti Vladi na odobravanje nacrt ugovora o kreditnom aranžmanu i predlog za izdavanje garancije, kao vida obezbjeđenja. I.C.

Promet 156,03 miliona Ukupan promet u ugostiteljstvu u Crnoj Gori u prošloj godini iznosio je 156,03 miliona eura, saopšteno je iz Monstata. Promet u ugostiteljstvu u odnosu na 2011. godinu bilježi rast u tekućim cijenama 9,8 odsto. Na hranu i napitke se odnosilo 29,98 miliona eura kupnog prometa, na pića uključujući alkoholna i bezalkoholna 14,8 miliona, na smještaj 82,48 miliona, a na ostalo 28,77 miliona eura. Promet u ugostiteljstvu obuhvata vrijednost obavljenih ugostiteljskih usluga koje obuhvataju hranu i napitke, pića i smještaj, kao i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu, velnes, sportske usluge, kongresne dvorane. U vrijednost tih usluga uključen je i porez na promet.

NLB BOKSITI

Čeka se odluka suda U Privrednom sudu u Podgorici juče je završena glavna rasprava u sporu koji NLB Montenegrobanka vodi protiv Rudnika boksita Nikšić. Sudija Snežana Pavličić kazala je da će odluka biti donesena u zakonskom roku. Predmet spora je dug koji su Boksiti preuzeli na ime garancije za kompaniju Gitanes Export iz Nikšića u iznosu od oko 30.000 eura. Pravni zastupnik Boksita tražio je da se kao dokaz sprovede plan otplate kredita kako bi se utvrdio rok i dinamika plaćanja istog. Međutim, ovom predlogu protivio se pravni zastupnik NLB Montenegrobanke, uz obrazloženje da takav dokaz nije relevantan za odluku, budući da je obaveza nesporno stigla na naplatu. Sudija Pavličić je na osnovu ranijih iskaza punomoćnika Boksita ocijenila da postoje svi rele-

vantni uslovi za donošenje presude te je odlučila da ne uvaži zahtjeve tuženog. U završnim riječima pravni zastupnik tužioca je ostao pri navodima iz zahtjeva tužbe, dok je pravni zastupnik Boksita tražio da se odbije tužbeni zahtjev. I.B.

Članovi Komisije za kontrolu privatizacije prekinuli su juče sjednicu kako bi još jednom pokušali da obezbijede prisustvo vlasnika većinskog kapitala u HTP “Onogošt” Vladana Vujovića i Denisa Mandića. Iako su bili pozvani i na jučerašnju sjednicu, oni se nijesu pojavili, već su neposredno pred početak sjednice poslanicima dostavili pisanu informaciju o kontroli postupka privatizacije u “Onogoštu”. Pozivu se odazvao sekretar Savjeta za privatizaciju Aleksandar Tičić, koji je objasnio da je berzanska privatizacija 30,39 odsto udjela u “Onogoštu” urađena na zahtjev fondova, koji su bili vlasnici znatnog dijela ranije privatizovanih 69,61 odsto akcija preduzeća. Savjetnik Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Stanko Kovačević je takođe ponovio da su predstavnici fondova predložili berzansku prodaju umjesto tendera, jer su u tom trenutku dvije trećine kapitala već bile privatizovane. I na ovoj sjednici radnici su opet saopštili da je za propast preduzeća kriva loša privatizacija i njeno poslovodstvo i da je “Onogošt” jedan od najvećih tranzicionih gubitnika. “Rezultat privatizacije HTP ‘Onogošt’ je katastrofa. Objekti su svi dati na prodaju, radnika nula. HLT fond od kako je uzeo 34 odsto vlasništva ‘Onogošta’ završetkom masovne vaučerske privatizacije jednog jedinog centa u ‘Onogošt’ uložio nije”, kazao je predsjedik sindikata “Onogošta” Janko Milatović. Sa njim je saglasan i predstavnik manjinskih akcionara Milan Jauković, koji smatra da je cilj HLTa, kao većinskog vlasnika “Onogošta”, bilo uništenje dioničara, koji su im smetali jer su raspolagali sa dosta kapitala. On tvrdi da je menadžment 275 radnika ostavio bez prava na upis ukupno 397.000 akcija kompanije, dok je pojedinim njegovim članovima, kao što je bivši direktor preduzeća Lav Lajović, mjesečni račun za telefon dostizao i 5.900 eura.

Lajović: Optužbe neosnovane Bivši direktor “Onogošta” Lav Lajović kazao je Dnevenim novinama da su optužbe predstavnika manjinskih akcionara neosnovane i neistinite. Lajović tvrdi da ovo nije prvi put da čuje ovakve optužbe na svoj račun i poručio da je “upravo” Jauković glavni krivac što se nije izvršila dokapitalizacija hotela od strane HLT fonda od milion eura. “Kada je traženo uvođenje stečaja, ja sam bio na strani radnika. Za vrijeme dok sam bio direktor, ostavareno je 80 odsto noćenja i 40 odsto više prihoda”, kazao je Lajović. On je dodao da nije imao nikakve veze sa privatizacijom i da je u tom periodu imao “suženi opseg djelatnosti”. “Gospodin Lajović 2008. za 15 dana, posjedujem sve račune, potrošio je 490 litara goriva, po jednom danu je trošio 32.66 litara. Ja sam mislio da pošaljem jedan dopis Montenegro erlajnzu da vidim koliko su oni trošili na ove destinacije, mislim da će dati podatke da su mnogo niže”, kazao je Jauković. On je dodao da je podnio prijavu protiv Lajovića, ali da od toga još nema ništa. Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kazao je da Komisija teško može da utvrdi činjenično stanje u vezi sa “Onogoštom”, ali i da bi trebalo da reaguju nadležni. “Mislim da bi se trebalo fokusirati da pozovemo tužioca, da vidi-

mo da li se ušlo u proces istrage, da li se postupalo po raznim prijavama”, kazao je Bojanić. Zoran Jelić iz DPS-a međutim smatra da članovi Komisije ne mogu pokrenuti krivični postupak u nekom postprivatizacionom periodu, jer to nije njihov posao, već drugih nadležnih državnih organa. Naredna sjednica će biti održana za desetak dana, kada se očekuje i prisustvo Vujovića i Mandića, kako bi saopštili svoje viđenje situacije. HLT fond je prilikom masovne vaučerske privatizacije 2002. godine postao vlasnik 34 odsto dionica “Onogošta”, a u hotel je 2009. godine uveden najprije stečaj sa ličnom upravom, a zatim i klasični. I.C.

MINISTARSTVO TURIZMA

Poboljšati odnos sa investitorima Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović predložio je intenziviranje saradnje i sklapanje partnerstva sa Savjetom stranih investitora, kao osnov za nova ulaganja i unaprijeđenje poslovnog i investicionog ambijenta. On je juče razgovarao sa izvršnim direktorom Crnogorskog telekoma i predsjednikom Skupštine i Odbora direktora Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, Rudrigerom Šulcom. U Savjetu su, kako je rekao Šulc, svjesni zajedničkog interesa u razvoju ovih oblasti kao i činjenice da to udruženje može dati konstruktivne sugestije kada su u pitanju kvalitet usluge u oblasti turizma, započeti i nezavršeni građevinski objekti i način tretiranja otpada u prirodi. Kako su Gvozdenović je ocijenio da su napori na povećanju investicija, rastu broja turističkih dolazaka, produženju sezone i boljoj promociji imidža zajedničke aktivnosti, koje donose benefite i Crnoj Gori i stranim investitorima koji ovdje posluju. Ministar je naglasio da Savjet stranih investitora, svojim sugestijama i prijedlozima, može značajno doprinijeti razvoju Crne Gore, ne samo kao turističke destinacije kreiranjem posebnih paketa usluga i

povećavanjem investicionih ulaganja u postojeće, ali i nove projekte. Ministar Gvozdenović je prihvatio poziv Savjeta da gostuje na njihovom skupu, kako bi razmijenio informacije sa investitorima, u cilju uspostavljanja intenzivnije saradnje i stvaranja boljih investicionih uslova u Crnoj Gori. Savjet stranih investitora predstavlja glas postojećih investitora u Crnoj Gori koji treba da podstakne dolazak novih investitora i da turizam, poljoprivreda, energetika i izvoz predstavljaju ključne djelatnosti za uspješan razvoj Crne Gore. I.B.

Za trećinu više turista Crnu Goru je u februaru, prema podacima Monstata, posjetilo 15.350 turista, što je 30 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, saošteno je iz Monstata. Iz Nacionalnog zavoda za statistiku su objasnili da je razlog povećanja broja turista vremenske nepogode koje su februaru prošle godine pogdodile Crnu Goru, kada je uvedeno vanredno stanje. Turisti su ostvarili 53.960 noćenja, 4,2 odsto više. Od toga su 73,9 odsto noćenja ostvarili strani, a 26,1 odsto domaći turisti. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije 24,6 odsto, Rusije 15,9 odsto, Albanije 10,5 odsto, Bosne i Hercegovine 8,3 odsto, Kosova 6,6 odsto, Makedonije 5,2 odsto, Italije 3,9 odsto, Hrvatske 3,7 odsto, a iz ostalih zemalja 21,3 odsto. Prema vrstama turističkih mjesta, najviše noćenja ostvareno je u primorskim, 70,4 odsto, planinskim 12,5 odsto i glavnom gradu 12,3 odsto.

Ekonomija

PETAK, 29. 3. 2013.

dOgOVOREnO

Savez sindikata prihvatio OKU

RECESIJA

Ekonomija u padu oporavak upitan Uzrok recesije manja proizvodnja u KAP-u, a sindikati smatraju da je to i zbog loših privatizacionaih ugovora Nemanja Lacman

rnogorska ekonomija, prema preliminarnim rezultatima Zavoda za statistiku (Monstat), pala je u četvrtom kvartalu prošle godine 0,3 odsto, drugo tromjesečje uzastopno, što znači da je u recesiji. Predstavnici Unije slobodnih sindikata i Unije poslodavaca Crne Gore smatraju da taj podatak nije iznenađenje i da je rezultat lošeg stanja u crnogorskoj privredi. Sa druge strane, ministar finansija Radoje Žugić objasnio je da će Vlada sačekati konačne podatke koji bi trebalo da budu gotovi do avgusta 2013. godine. Tek onda će dati podatak koliki je ekonomski rast u Crnoj Gori.

Recesija se definiše kao pad ekonomskih aktivnosti dva kvartala uzastopno, a prema podacima Monstata, crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) pao je u trećem kvartalu prošle godine 0,2 odsto, a u četvrtom 0,3 odsto. Takođe, iz Monstata su saopštili da je crnogorski BDP u prvom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2011, pao 2,3 odsto, dok je u drugom ostvaren realan rast od 0,3 odsto. Na pad aktivnosti je najviše uticalo smanjenje proizvodnje u Kombinatu aluminijuma Podgorica, koja je od septembra smanjena na polovinu. “Ovo nije nikakvo iznenađenje, i to je rezultat smanjenih poslovnih aktivnosti, koja su rezultat takvog poslovnog okruženja kakvo postoji u Crnoj Gori. Mi smo godinama unazad pričali o problemu slabe naplate potraživanja, nedostupnim finan-

sijskim sredstvima, ograničavajućoj zakonskoj regulativi i to je, naravno, posljedica svega toga”, rekla je za Dnevne novine generalna sekretarka Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Sandra Radulović. Pored unutrašnjih stvari, kako smatra Radulović, ekonomska dešavanja u svijetu i Evropi morala su se na neki način preslikati i u Crnoj Gori. “Ukazivali smo da poslovni ambijent ne pogoduje razvoju privrede, a bez razvoja privrede nema rasta BDP. Kakvo je privredno stanje govori i činjenica da je samo u decembru 2012. godine ugašeno ukupno šest odsto preduzeća, od čega je veliki broj u Podgorici, koja se računa najvećim centrom privrednih aktivnosti naše zemlje”, istakla je Radulović. Istog mišljenja je i generalni se-

Usvojen nacionalni plan razvoja Crne Gore 2013 -2016. godine Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici memorandum i nacionalni plan razvoja Crne Gore 2013 -2016. godine. Ministar finansija Radoje Žugić rekao je da je taj dokument naša poteba i obaveza u smislu standardizacije i daljeg procesa integracija.

“Potrebe ovog dokumenta su pristup IPA fondovima i sve ostale beneficije koje se tiču razvoja. Realna raspoloživa sredstva za finansiranje po ovom memorandumu su nešto oko 50 odsto, 21,7 su krediti, nešto oko 21 su IPA sredstva, a donacije su 4,4 procenta”, objasnio je Žugić.

kretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USCG) Srđa Keković, koji je istakao da su loši privatizacioni ugovori razlog recesije. “Sasvim je normalno da je ekonomija u padu. Prema našem mišljenju, svi ti loši kupoprodajni privatizacioni ugovori su pokazali rezultate, prvenstveno mislimo na industriju i turizam. Ovo je alarmantan podatak i krajnje je vrijeme da se ti ugovori preispitaju kako bismo mogli da se vratimo na početnu poziciju, a ugovori da daju one rezultate kako je to i smišljeno na samom početku privatizacije”, objasnio je Keković. Prema njegovim riječima, crnogorska ekonomija i svih 620.000 građana bi vrlo brzo mogli da žive izuzetno dobrim evropskim standardima, pod uslovom da Vlada bude odgovorna i da se posebna pažnja posveti investicijama u našu privredu, kao i da se otvore nova radna mjesta. Sa druge strane, ministar finansija Radoje Žugić istakao je da, prema preliminarnim podacima, prošlogodišnji rast je bio negativan, u nivou od oko 0,5 odsto, ali da će Vlada ipak sačekati konačne podatke, koji bi trebalo da budu gotovi do avgusta 2013. godine. “Mislim da smo u prethodnom periodu radeći na nekoliko kolosijeka fiskalnog prilagođavanja uspjeli da ostvarimo znatne izvorne prihode koji su na uporedni period, počevši od prvog januara do današnjeg dana, veći nego u istom periodu prethodne godine za nešto iznad 13 procenata, tj. više od 25 miliona više izvornih prihoda. Sve to dokazuje da smo uspjeli da za kratak rok dođemo do određene fiskalne stabilnije pozicije”, kazao je Žugić. BDP je 2011. godini iznosio 3,234 milijarde eura, u tekućim cijenama, što je 4,2 odsto nominalno više u odnosu na 2010. BDP po stanovniku, koji pokazuje mjeru ekonomskog blagostanja prosjećnog pojedinca, 2011. je iznosio 5,211 hiljada eura.

Skupština Saveza sindikata na jučerašnjoj sjednici prihvatila je opšti kolektivni ugovor uz izmjene dva člana zbog tehničkih propusta, kazao je za DN Danilo Popović. On nije mogao da precizira o kojim izmjenama je riječ. Unija slobodnih sindikata, Unija poslodavaca i Vlada ranije su dale saglasnost na tekst opšteg kolektivnog ugovora, o kojem pregovaraju gotovo dvije godine, tako da su sada stvorene sve pretpostavke da ga socijalni partneri i formalno zaključe. Zaključivanje novog opšteg kolektivnog ugovora o radu u Crnoj Gori trebalo je da bude gotovo do kraja 2011. godine, jer je to predvidio novi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji je usvojen krajem te godine. Vlada je tada predstav-

nicima sindikata ponudila nacrt sporazuma, kojim je predviđeno da se od 2015. godine ukine minuli rad, na šta oni nijesu htjeli da pristanu. Zbog toga je njegovo važenje produženo do 30. juna, a nakon toga ponovo do 30. septembra. Značaj ovog ugovora ogleda se u zaštiti prava radnika. I.C.

RudnIk uglJA

Smanjenje zarade

Akcionari Rudnika uglja jednoglasno su juče usvojili odluku o politici naknada i naknadama članova Odbora direktora, u skladu sa Vladinim zaključcima. Vlada je usvojila odluku prema kojoj su sve firme u kojima je ona vlasnik, u obavezi da smanje zarade do iznosa od dvije prosječne plate. Takođe, jednoglasno su usvojene odluke o izmjenama i dopunama Statuta, prethodnoj saglasnosti na ugovore o pravima i obavezama članova Odbora direktora i visini naknade. Akcionari su podr-

žali i odluku o utvrđivanju obaveza Odbora direktora u vezi sa sprovođenjem posebne revizije. Skupština se nije izjasnila o prijedlogu odluke o pomoći penzionisanim radnicima, već je vratila menadžmentu i Odboru direktora Društva, uz zaključak da se ona usaglasi sa zakonskim pretpostavkama i dokumentacijom, kako bi se na pravno valjan način i uz potpunu argumentaciju izdefinisao prijedlog koji će biti razmatran na narednoj Skupštini akcionara Rudnika uglja. N.U.

10 Društvo

PETAK, 29. 3. 2013.

ZABRINJAVAJUĆI POLOŽAJ ŽENA

Nema napretka bez ravnopravnosti Crna Gora mora još da radi da bi žene bile ravnopravne u društvu, jer nijedna država ne može napredovati dok ne obezbijedi rodnu ravnopravost, kazala je ambasador Sjedinjenih Američkih Država Su Kej Braun. Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) organizovao je panel diskusiju o tradicionalnom crnogorskom moralu u procesu pristupanja Evropskoj uniji, u okviru projekta Žene u politici: stranke i politička participacija. Braun je kazala da je za promjene i postizanje veće zastupljenosti žena u svim sferama života, potrebno da doprinos daju i muškarci, da se ne može napraviti progres samom aktivnošću žena. “Država ne može biti potpuno demokratska i slobodna i postići ekonomsku održivost ako žene nijesu angažovane u svim sektorima. Ne postoje uspješne države kod kojih to nije slučaj”, rekla je ona. Braun je pohvalila izbor Sonje Nikčević za predsjednika Skupštine Nikšić, i podsjetila na uspjeh crnogorskih rukometašica kao i paraolimpijke Marijane Goranović i njihov značaj za promociju države. Ona je navela da su žene same sebi nekada najveći neprijatelji, i da je potrebno da shvate da će im međusobno razumijevanje i saradnja olakšati i poboljšati posao. “Potrebne su jake institucije koje zastupaju prava žene kako bi se nosile sa tim problemom. Nijedna država ne može napredovati ako nema podršku žena kao ravnopravnih učesnika procesa, i to je razlog što je u SAD rodna ravnopravnost ključna za dostizanje mira i progresa”, kazala je Braun. “Crna Gora mora učiniti više kako bi obezbijedila da žene dobijaju iste

Potrebne jake institucije koje zastupaju prava žene

prilike kao muškarci, jer po Monstatu samo jedna od 134 žene imaju upravljačku poziciju u vladi, dok je taj odnos za muškarce jedan napram 18. U rukovodećim mjestima odnos je 70 prema 30 u korist muškaraca”, kazala je Braun. Ona je podsjetila da su žene u Crnoj Gori obrazovanije kao i da je 90 odsto preduzeća u Crnoj Gori u vlasništvu muškaraca. Upitana da prokomentariše činjenicu da su u Crnoj Gori žene uglavnom protivnice članstva u NATO, ona je kazala da smatra da

je to odraz nedostatka pravih informacija, ali i iskustava iz devedesetih godina. Pomoćnik ministra nauke Darko Petrušić kazao je da mu je čast što dolazi iz Vladinog resora na čijem je čelu žena koja je doktor nauka i uspješna političarka - Sanja Vlahović. Petrušić je kazao da žene imaju tradicionalnu ulogu u vaspitanju i obrazovanju djece, kao i da je potrebno da se više prilagode savremenim tekovinama i dostignućima. Izvršni direktor nevladine orga-

nizacije SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Biljana Zeković kazala je da se žene upravo bore protiv stereotipima sadržanih u narodnim izrekama, navodeći da one ne žele da budu vrat “jer one imaju svoju glavu kojom žele da misle”. “Demokratija se mjeri stepenom emancipacije žena. Ako svi promijenimo stav, promijeniće se i društvo”, rekla je ona, upozoravajući na podatak da 47 odsto crnogorskih žena smatra da postoje opravdani razlozi za nasilje partnera nad ženama. B.B.

KATOLIČKI USKRS

Neradni dani petak i ponedjeljak

Neradni dani za zaposlene rimokatoličke vjeroispovijesti, povodom predstojećeg vjerskog praznika Uskrs, biće petak i ponedjeljak, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Iz Ministarstva su pojasnili da pripadnici rimokatoličke vjere imaju pravo na plaćeno odsustvo za Veliki petak, 29. marta i drugog dana Uskrsa, u ponedjeljak, 1. aprila, na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika. Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”, kaže se u saopštenju. B.B.

Društvo 11

PETAK, 29. 3. 2013.

Realizacija obaveza ili raskid MIODRAG RADUNOVIĆ

Bojana Robović

rvi čovjek crnogorskog zdravstva Miodrag Radunović za DN je najavio raskid ugovora sa Austrijancima, koji je potpisan prije gotovo tri godine, zbog neispunjenja obaveza. Naime, izgradnja dijagnostičko-terapeutskog PET/CT centra, vodećeg u otkrivanju malignih oboljenja u svijetu, vrijednog 2.832.000 eura, trebalo je da bude završena u roku od 18 mjeseci.

Ministar zdravlja Miodrag Radunović najavio je mogućnost raskida ugovora sa austrijskom firmom “Iason” sa kojom je 25. oktobra 2010. godine potpisan sporazum o izgradnji dijagnostičkog PET/CT centra za otkrivanje malignih oboljenja u sklopu Kliničkog centra u Podgorici, koji je trebalo da bude završen u aprilu prošle godine. “Nakon određene prepiske koje smo imali sa gospodinom Kristofom Artnerom, direktorom kompanije I a s o n ov i h dana smo krenuli u raskidanje tog ugovora. Očekujemo da će Artner ili njegovi predstavnici početkom sljedećem mjeseca doći u Crnu Goru na razgovor u Ministarstvo zdravlja nakon čega ćemo znati da li će krenuti da primjenjuju dogovorene obaveze. U suprotnom ćemo preko Savjeta za privatizaciju ugovor proglasiti nevažećim kako bi

smo pružili priliku drugim ljudima koji žele da instaliraju PET/ CT u Crnoj Gori”, kazao je Radunović, dodajući da je obaveza austrijanaca bila da instaliraju PET/ CT u Crnoj Gori. Radunović je kazao da očekivanja bila da će oni to uraditi, što nažalost do danas nije uči-

njeno.Prema potpisanom sporazumu dijagnostičko-terapeutski PET/CT centar (specijalni skener), vodeći u otkrivanju malignih oboljenja u svijetu, vrijednog 2.832.000 eura, trebalo je da bude završen u roku od 18 mjeseci. Ugovor o koncesiji je predviđao da austrijska kompanija finansira izgradnju objekta koji bi nakon 25 godina prešao u vlasništvo države Crne Gore. Takođe, ugovorom je definisano i da investitor finansira obrazovanje naših kadrova i da Crna Gora austrijskoj kompaniji plaća usluge na pet skeneru za svoje građane. Prema sporazumu o finansiranju, izgradnji i korišćenju PET/CT centra dogovoreno je da je obaveza Fonda da plaća po pacijentu 1.150 eura u roku od 45 dana. “Ono što je jako važno je da cijene pregleda na pet skeneru padaju u okruženju i regionu”, naveo je Radunović, objašnjavajući da je u vrijeme potpisivanja ugovora pregled na pet skeneru koštao oko 1.100 eura dok je danas u pet centrima u okruženju cijena pregleda niža za trećinu, što iznosi oko 700 eura. Pokretanje nacionalnog programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva koje je planirano za ovu godinu pokrenulo je priču o sporazumu potpisanom sa austrijskom kompanijom. “Pokazala se potreba za instalacijom PET/CT skenera u Crnoj Gori u cilju obezbjeđivanja dijagnostike ne samo malignih oboljenja već i u neurologiji i kardiovaskularnoj oblasti kao i ostalim granama medicine”, kazao je Radunović. Pet skener omogućava rano otkrivanje karcinoma i određivanje stadijuma i maligniteta, kao i procjenu efikasnosti hemoterapije. Ona dopunjuje tehnike dijagnostičke metode i precizno ukazuje koji pacijenti i u kojoj fazi bolesti mogu biti upućeni na ovu dijagnostiku. Radunović

3,9 RIHTERA

Zemljotres između Budve i Cetinja Seizmološki zavod Crne Gore je juče u 17.13 sati registrovao zemljotres srednje jačine sa epicentrom dva kilometara južno od Očinića (Crna Gora). Jačina ovog zemljotresa u žarištu iznosila je 3.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V-VI stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od tri kilometra. Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području. B.B.

VLADA

Uskoro socijalni karton Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je Vlada juče usvojila, omogućiće bolji i efikasniji sistem u toj oblasti i, kako je najavio ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, prvi put u domaće propise uvesti instrument socijalnog kartona. On je podsjetio da je taj zakon bio usvojen u junu 2012. godine ali je, zbog velikog broja amandmana koje su predložili nevladin sektor i međunarodni eksperti, bio vraćen Vladi na ponovno razmatranje. “Prvi put se uvodi instrument socijalnog kartona i to je polazna osnova za projekat koji je veoma važan za Ministarstvo i državu. On će biti i dobra polazna osnova za podzakonske akte kojima će se spriječiti značajne zloupotrebe u sistemu socijalne i dječje zaštite”, kazao je Bošković. On je istakao da će se na taj način omogućiti kvalitetnije defini-

sanje onih kojima je potrebna socijalna i dječja zaštita u Crnoj Gori, dok osobe koje su ga zloupotrebljavale, zbog nejasnih važećih propisa, to više neće moći da rade. J.V.Đ.

BRAJOVIĆ

Primio osnovce EBRD CODRA

Milion za novo porodilište Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbjedila je kredit od milion eura privatnoj bolnici Codra za novo porodilište, u kome će se pružati njega tokom i nakon porođaja, majkama i njihovim bebama. “Da bi se obezbijedio prostor za novo odjeljenje, menadžment planira obnovu drugog sprata postojećeg objekta i kupovinu opreme za odjeljenje neonatologije i operacione sale, u kojoj će se obavljati porođaji car-

skim rezom”, saopštila je juče EBRD. Ulaganjem u novo porodilište Codra bolnice, prema riječima šefa kancelarije EBRD-a u Podgorici Giulia Morena, EBRD investira u buduće generacije Crnogoraca i novu generaciju zdravstvene zaštite. “Kredit će pomoći i da se ojača konkurentnost bolnice i njena efikasnost. Finansiranje je obezbijeđeno u okviru EBRD programa podrške lokalnim preduzećima, osnovanog od

strane EBRD-a sa finansijskim doprinosima i podrškom italijanske vlade, s ciljem da pomognu razvoj malih i srednjih preduzeća u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumuniji, Srbiji i i Turskoj”, navodi se u saopštenju i dodaje da je EBRD do danas uložila više od 330 miliona eura u Crnu Goru, generišući na taj način biznis u vrijednosti većoj od 600 miliona eura. J.V.Đ.

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović primio je juče u okviru projekta “Siguran korak”, koji realizuje NVO Alfa centar, više od 60 osnovaca i njihovih nastavnika i istakao da će ta NVO na pokretanju tog projekta, ali i u organizaciji sličnih akcija, u tom ministarstvu uvijek imati pouzdanog partnera. “Osnovcima su prezentovana ulaganja u putnu infrastrukturu u posljednjoj deceniji u cilju podizanja nivoa sigurnosti i bezbijednosti saobraćaja “, saopšteno je iz Ministarstva. “Prateći svjetske i evropske trendove, Vlada je u februaru 2010. godine usvojila Strategiju

poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2010 - 2020. godine i donijela Odluku o obrazovanju koordinacionog tijela za implementaciju Strategije. Na osnovu Strategije u Crnoj Gori je realizovano niz projekata iz oblasti putne infrastrukture, oblasti vozila, nova zakonska rješenja, te niz preventivnih mjera sprovedenih od strane Uprave policije i NVO sektora”, kaže se u saopštenju i ističe da je sve to imalo za rezultat da je u Crnoj Gori u prethodnoj godini bilo 46 poginulih u saobraćajnim nezgodama što je u odnosu na 2007. godinu, kada je bilo 122 poginulih, manje za 63 odsto. J.V.Đ.

12 Hronika

PETAK, 29. 3. 2013.

MONITORING SUDOVA

Crnogorski sudovi ukidaju svaku treća presudu U izvještaju rada sudova za prethodnu godinu, Građanska alijansa ocijenila progres u radu viših i Vrhovnog suda Iako je Ustavni sud više puta određen kao najodgovorniji za uspjeh u procesu evropskih integracija, njegova uloga u Crnoj Gori je marginalizovana, ocjenjuje se u izvještaju o monitoringu rada sudova NVO Građanska alijansa (GA). “Takva situacija je neodrživa i zbog toga se mora naznačiti da li se radi o pasivnosti Ustavnog suda ili njegovoj marginalizaciji u pretpristupnom procesu”, navodi se u izvještaju u kojem se, pored ostalog, zaključuje da je predstojeća ustavna reforma prilika da se sprovede reforma Ustavnog suda. Monitoring rada sudova sproveden je od 1. marta prošle do 1. februara ove godine, a istraživanjem su obuhvaćeni osnovni sudovi u Podgorici, Bijelom Polju, Kotoru, viši u Podgorici i Bijelom Polju, Upravni i Ustavni sud. Crnogorske sudove, kako se navodi u izvještaju, opterećuju pojedini predmeti iz prethodnih godina, ali je broj tih predmeta sve ma-

Pravosuđe veoma teško do finansijske samostalnosti U izvještaju GA navodi se da je problem finansiranja, koji je evidentan kod sudova, ujedno i problem samostalnosti sudske vlasti. Iz GA se, u tom smislu, pozivaju na ocjenu DRI da je teško ostvariti potpunu finansijsku samostalnost sudske vlasti kada konačnu odluku u pogledu predloga budžeta donosi Vlada. nji. Na godišnjem nivou riješi se više predmeta nego što se zaduži, a od ukupnog broja predmeta, oko 65 odsto presuda se potvrdi. U dijelu efikasnosti rada sudova, u izvještaju se navodi da postoji napredak u radu viših i Vrhovnog suda. Najveći pritisak je, kako se navodi, na prvostepenim sudovima, koji najčešće prvi, a ponekad i jedini dolaze u “živi” kontakt sa predmetom i učesnicima postupka. Evidentan je i manjak kvalite-

BERANE

Analizom tragova otkrili kradljivca

Ilustracija

Službenici beranske policije podnijeli su dopunu krivične prijave protiv T. M. N. (42) iz tog grada, zbog sumnje da je provalila u sugrađaninov stan i iz njega uzela veću količinu parfema, nakita, garderobe i bankovnu knjižicu, saopšteno je juče iz Uprave policije. T. M. N. je, kako se sumnja, u novembru prošle godine, po dolasku do kuće oštećene osobe, koja se nalazi u Ulici 13. jula u Beranama, upotrebom podesnog sredstva obila vrata kuće, a potom u unutrašnjosti prostorija izvršila premetačinu. Tu se nije zaustavila već se potom, kako se sumnja, popela do ulaznih vrata drugog sprata kuće, ko-

ja je, po istom principu, obila. Po ulasku u unutrašnjost, ova Beranka ukrala je veću količinu parfema, nakit, bankovnu knjižicu i garderobu, navodi se u saopštenju. Policijski službenici su odmah po saznanju za događaj o istom obavijestili Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, izvršili uviđaj i izuzeli tragove sa lica mjesta radi vršenja vještačenja. Upravo analiza tada uzetih uzoraka otkrila je ovu Beranku, navodi se u saopštenju. Postupajući po naredbi nadležnog sudije za istragu, policajci su izvršili pretres stana T. M. N., u kojem je nađen manji dio ukradenih predmeta. Nađene stvari vraćene su vlasniku. S.K.

HAPŠENJE

Maloljetnici obili kineski butik Pripadnici podgoričke policije otkrili su i uhapsili maloljetne R. R. (16) i A. B. (15) zbog sumnje da su prije nekoliko dana provalili u kineski butik u Tuzima i iz njega ukrali garderobu, saopšteno je juče iz Uprave policije. Nakon što je policiji 26. marta u večernjim satima prijavljena krađa, službenici su na licu mjesta zatekli R. R. i A. B., sa većom količinom garderobe, čiji je nestanak prethodno prijavila kineska državljanka, vlasnica butika. Prema sumnjama policije, dvojica Podgoričana pljačku su spro-

Predsjednik GA Boris Raonić

vela tako što su se popela na krov objekta, a zatim podesnim sredstvom odvalila lamperiju sa bočne strane krova i kroz tako napravljen otvor ušla u unutrašnjost butika. Po ulasku, uzeli su određene komade garderobe, nakon čega su planirali pobjeći. Ipak, pljačka nije uspjela jer su ih policijski službenici zatekli pri izlasku i oduzeli im ukradenu robu. Uhapšeni maloljetnici su, nakon hapšenja, uz prisustvo roditelja saslušani kod službenika za suzbijanje maloljetničke delinkvencije, navodi se u saopštenju Uprave policije. S.K.

ta u radu pojedinih sudova, što se, kako kažu iz GA, mora podrobno istraživati. “U tom procesu se moraju otkriti razlozi ukidanja većeg broja sudskih odluka, kako bi se u konačnom preduzele mjere za rješavanje problema, odnosno utvrdilo da li je takvo stanje posljedica rigidnih pravila postupka, komplikovanog i često mijenjanog materijalnopravnog osnova presuđenja ili lošeg rada sudija”, ocjenjuje se u izvještaju.

Zaplijenjen 21 telefon Službenici Uprave carina carinske ispostave Dobrakovo zaplijenili su juče 21 mobilni telefon, procijenjene vrijednosti 6.156 eura, saopšteno je iz Uprave carina. Carinskom kontrolom kamiona, prijepoljskih registarskih oznaka, kojim je prevožena pšenica, u kabini je pronađeni su mobilni telefoni. Odgovornom licu je izdat prekršajni nalog i naplaćena kazna u iznosu od 500 eura, a roba je trajno oduzeta. M.V.P.

Mladići krali po Koniku

Vidljivi pomaci su, kako je ukazano, učinjeni na planu uređenja informatičke osnove, dok, s druge strane, infrastruktura sudskih institucija i dalje predstavlja ozbiljan problem. Ocijenjeno je i da postoji neadekvatan odnos prema opštoj

javnosti u smislu pravovremenog izvještavanja. “Dio ovih poslova može biti povjeren posebnim službenicima, ali bi javni nastupi samih starješina svakako bili korak naprijed u sticanju povjerenja javnosti”, navodi se u izvještaju. S.K.

UTAKMICA

Identifikovano 14 aktera sukoba Većina privedenih učestvovala i u incidentu na košarkaškom meču Budućnost - Partizan Podgorička policija identifikovala je 14 osoba koje su učestvovale u incidentima na fudbalskoj utakmici Crna GoraEngleska koja se prije tri noći odigrala na stadionu pod Goricom. Većina njih, kako je naveo izvor Dnevnih novina iz policije, privođeni su nakon sukoba na košarkaškom meču Budućnost-Partizan. Policiji je ostalo da identifikuje još svega nekoliko tučaroša, nakon čega slijedi privođenje i podnošenje prijava. Osumnjičeni su identifikovani na osnovu fotografija i video snimaka koji su izuzeti od medija, kao i onih koje su objavili engleski portali i televizije.

Najteže je, kako je kazao izvor iz istrage, otkriti identitet navijača Crne Gore, koji su u Njegoševoj ulici isprebijali Engleza, kojeg su nakon toga ostavili da leži u lokvi krvi, jer u tom trenutku nije bilo policije, a incident nijesu zabilježile ni kamere. Srbijanski mediji nakon utakmice objavili su da je na sjevernoj tribini, kada je došlo do tuče između navijača Crne Gore, jedan od njih imao nož. Podgorička policija izuzela je i tu fotografiju, a istraga je, kako nezvanično saznaju Dnevne novine, pokazala da nije u pitanju nož već mikrofon, kojim jedan navijač udara druge po glavi. M.V.P.

AfRODITA

Završeno suđenje Podgorička policija podnijela je poseban izvještaj protiv maloljetnih A. B. (17) i I. K. (15), rođenih u Đakovici a nastanjenih u Podgorici, koji su uhapšeni juče u Podgorici zbog sumnje da su proteklih dana počinili četiri teške krađe, saopšteno je juče iz Uprave policije. Oni su, kako se sumnja, iz pomoćnog objekta u Ulici igmanskoj u podgoričkom naselju Konik, koji se nalazi uz kuću izvjesnog E. R., ukrali više alatnih mašina. Ovo nije jedina krađa za koju se sumnjiče jer su, kako se navodi u policijskom saopštenju, u istom naselju počinili provalnu krađu u kući koja se nalazi u Ulici husinjskih rudara i iz nje uzeli aparat za zavarivanje, električnu brusilicu i električnu bušilicu. Osim navedenog, ova dva maloljetnika sumnjiče se i za krađu automobila “ford” u istom podgoričkom naselju, koji je bio parkiran u Ulici kosmajskoj u istom naselju. Osim automobila, tom prilikom ukrali su i alatne mašine i ručni alat, prethodno polomivši staklo na autu, saopšteno je iz policije. Službenici za suzbijanje maloljetničke delinkvencije saslušali su A. B. i I. K. u prisustvu njihovih roditelja. Dio ukradenih stvari je pronađen i vraćen vlasnicima, navodi se u saopštenju. S.K.

Tajno snimljeni telefonski razgovori neće biti izdvojeni iz sudskih spisa predmeta

Suđenje uhapšenima u policijskoj akciji “Afrodita”, koji su osumnjičeni za zločinačko udruživanje i posredovanje u vršenju prostitucije, završeno je juče u Višem sudu u Podgorici. Iznošenje završnih riječi koje prethode presudi zakazano je za 8. april. Branilac optuženog Bogdana Šakovića, advokat Veselin Radulović, tražio je da se iz spisa predmeta izdvoje telefonski razgovori koji su snimljeni primjenom mjera tajnog nadzora, jer je, kako je obrazložio, tužilac naredbu za pribavljanje tih dokaza izdao na osnovu policijskog izvještaja. Zbog navedenog, advokat Radulović zatražio je u nastavku suđenja da se kao dokaz spovede navedeni policijski izvještaj. Ovom dokazu usprotivila se zamjenica specijalnog tužioca Mira Samardžić, koja je navela da bi na taj način došlo do odugovlačenja postupka. Istog mišljenja bila je i sudija Valentina Pavličić koja je odbila ovaj predlog. “Policija raspolaže operativ-

nim podacima, ali sud to ne zanima. Ukoliko smatrate da je nezakonito, možete podnijeti krivičnu prijavu”, obrazložila je sudija. U prethodnom postupku, koji je vođen pred istim sudijom, zbog krivičnog djela “zločinačko udruživanje i posredovanje u vršenju prostitucije” Dejan Lakušić je osuđen na šest godina zatvora, Bogdan Šaković na pet i po, a Ranko Korać na dvije godine i devet mjeseci. Dejan Popović, Žarko Mrdak, Mirko Tripković, Aleksandar Dragićević i Petar Perunović osuđeni su na po godinu i 10 mjeseci zbog istih krivičnih djela. Policajcima Miodragu Begiću, Mladenu i Vladanu Radunoviću izrečeno je po godinu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, jer su obezbjeđivali lokal “Afrodita” za vrijeme dok je obavljana prostitucija. Usljed nedostatka dokaza, optuženi su oslobođeni od optužbe da su se bavili trafikingom. Apelacioni sud ukinuo je ovu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje. M.V.P.

Hronika 13

PETAK, 29. 3. 2013.

PRAVA u ZIKS-u

Sa jučerašnje konferencije za medije Foto: Ana Grujičić

Jedan vaspitač na 150 zatvorenika Delegacija EU i HRA zadovoljne postignutim rezultatima uprave ZIKS-a u poštovanju prava zatvorenika i pritvorenika Marija Palibrk

redstavljajući završni izvještaj o poštovanju ljudskih prava pritvorenih osoba i onih koji izdržavaju kazne zatvora u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), Akcija za ljudska prava i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori ocijenili su da je ova ustanova napravila veliki i veoma značajan pomak u ovoj oblasti. Od ukupno 164 preporuke njih 103 su u potpunosti ili djelimično primijenjene, a 61 nije.

Istraživači iz HRA posjetili su prostorije ZIKS-a 29 puta, poslali su više desetina zahtjeva za pristup informacijama, razgovarali su sa predstavnicima uprave tog Zavoda, bivšim zatvorenicima i zaposlenima. Osnovni cilj projekta bio je nadziranje i ocjene primjene preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i drugog nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Crnoj Gori, kao i preporuka koje je dao Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Najveći uočeni problem, kako je kazala Tea Gorjanc-Prelević, direktorica HRA, i dalje predstavljaju prebukiranost zatvora, loši uslovi u paviljonu “A” Kazneno-popravnog doma i transfer osuđenika, srpskog državljanina Milana Zekovića, kojem je neophodno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi van Crne Gore. Direktor ZIKS-a Miljan Perović naveo

je da je rješenje i ovih problema na pomolu. “U toku je izrada kapitalnog budžeta za 2014. godinu kojom smo predvidjeli izgradnju novog paviljona A”, rekao je Perović. On i Slavica Rabrenović, pomoćnica ministra pravde za sektor za izvršenje krivičnih sankcija, naveli su i da će problem osuđenika Zekovića, koji traje više od četiri godine, biti ubrzo riješen. Naime, nakon više pregovora sa Ministarstvom pravde Srbije, dogovoreno je da Viši sud ovaj predmet uzme na razmatranje. Ostali problemi biće riješeni novim Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija i alternativnim sankcijama, čija je izrada u toku, a koji će doprinijeti da zatvorski sistem bude usklađen sa evropskim standardima. “Preostale preporuke biće polazna tačka u izradi novog zakona. Prema postojećem zakonu, nadzor kretanja

osuđenika koji su na uslovnoj slobodi bio je u nadležnosti MUP-a, tu kontrolu vršiće Ministarstvo pravde”, kazala je Rabrenović. Kao još jedan od većih problema u ovoj oblasti, Gorjanc-Prelević navela je i nedostatak dovoljnog broja kvalifikovanog osoblja, dodajući da statistika pokazuje da jedan vaspitač vodi računa o 150 zatvorenika. Izvještaj je pokazao, kazala je Gorjan- Prelević, da hitno treba zaposliti dovoljan broj ljekara, medicinskih tehičara i da je potrebna odgovarajuća stimulacija medicinskog osoblja za rad u zatvorskim ustanovama. Ona je navela i da su zabrinjavajući uslovi pod kojim maloljetnici borave u pritvoru ili zatvoru. “Tokom naših posjeta, jedan maloljetnik se nalazio u pritvoru. Međutim, uslovi su i njemu bili loši, soba je bila skučena i neokrečena”, kazala je Gorjanc-Prelević. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, koja je finansirala ovaj projekat, Mitja Drobnič ocijenio je da projekat treba da podsjeti da se ljudska prava moraju poštovati. “Donacije mogu da daju rezultate ako imate partnera koji novac pretvori u rezultate. Važno je da postoji efikasan sistem evidencije svih slučajeva zlostavljanja i potreban je djelotvorni sistem za dostavljanje žalbi

Nije bilo zlostavljanja Gorjan-Prelević je kao veoma značajan podatak istakla da u periodu od osam mjeseci koliko je trajao projekat, nije bilo pritužbi za zlostavljanje od strane službenih lica. “Na osnovu toga ocjenjujemo da se postupanje prema pritvorenim i zatvorenim osobama u ZIKS- u značajno unaprijedilo. U 2012. godini, ZIKS je evidentirao ukupno sedam slučajeva prekoračenja upotrebe sredstava prinude, a u 2013. godini nije evidentiran nijedan takav slučaj. Ombudsman je u istom periodu ispitivao dva slučaja primjene prinude od službenika ZIKS-a i u oba našao da nije bilo zlostavljanja”, navela je Gorjanc-Prelević. kao i kontinuirano obučavanje službenika zaduženih za izvršavanje krivičnih sankcija”, rekao je Drobnič. “Delegacija EU će kroz tvining pro-

jekat, nastaviti da podržava reforme u zatvorskom sistemu. Taj projekat vrijedan je oko 700.000 eura”, dodao je Drobnič.

Crna Gora 15

PETAK, 29. 3. 2013.

GOLUBOVIĆ

Odlagaćemo na Vasove vode Predsjednik beranske opštine Vuka Golubović najavio da će tražiti pomoć nadležnih državnih organa

Sanja Milović, Vasilj Karadžić

POLICIJA ODBILA DA ASISTIRA Problem sa odlaganjem otpada juče nijesu mogli da riješe ni u Plavu. Naime, lokalna samouprava je juče bila planirala da kamione sa smećem istovari na deponiji Jarine - Dosuđe dva, međutim to se nije dogodilo jer je, kako je naveo sekretar Sekretarijata za inspekcijske po-

slove Dževet Redžematović, izostala asistencija policije, ali i zbog toga što je direktor Komunalnog preduzeća Mehmet Đonbaljaj bio odsutan (!?).Policija je odbila zahtjev opštine da pomogne Komunalnoj policiji prilikom odlaganja otpada na deponiji koju blokiraju mještani Martinovića, jer “nijesu ispunjeni svi zahtjevi”. “Vidjećemo koji su to sve zahtjevi. Pokušaćemo na miran i zakonit način da riješimo stvar. Nikome ne smeta to smeće. da smeta ja bih prvi bio protiv odaganja tamo”, kazao je Redžematović. UBLJANI SE NEĆE DATI U Herceg Novom su juče, sa druge strane, uspjeli da, uz asistenciju komunalne policije i Uprave policije područne jedinice Herceg Novi, po drugi put odblokiraju prilaz deponiji na Ublima nakon što je grupa mještana ponovo onemogućila istovar komunalnog otpada kamionima “Čistoće” na rampi Tisove grede.

Kamioni su nastavili da odlažu otpad na pomenutu deponiju, a mještani ostaju pri izjavi da će razgovarati sa nadležnim u opštinu samo uz prisustvu novinara. Iz Opštine su se obratili još prije sedam dana Osnovnom sudu kada su prvi put članovi savjeta Mjesne zajednice Ubli blokirali prilaz deponiji i očekuju donošenje sudske privremene mjere za nesmetano obavljanje ove komunalne djelatnosti Javnog preduzeća “Čistoća” u cilju zaštite javnog interesa građana i sprečavanja neželjenih posljedica od narušavanja javne higijene u gradu. S druge strane Ubljani su demantovali njihove izjave ističući da je opština jedino uplatila 10.500 eura Mjesnoj zajednici i da je urađen dio puta. Član Mjesne zajednice Ubli Dragan Vuković kazao je za DN da neće odustati od njihovih zahtjeva i da će mještani biti istrajni u svojim namjerama dok god opština ne ispoštuje dogovoreno.

MORSKO DOBRO

Nijesmo dostavili podatke obrađivaču za plovne puteve TIVAT - Povodom tvrdnji na prekjuče održanom okruglom stolu o Nacrtu izmjena i dopuna državne stidije lokacije Arsenal, od strane obrađivača - “Business art – CAU”, da su trasu plovnih puteva u Tivatskom zalivu dobili od JP “Morsko dobro”, juče je to preduzeće uputilo demant. Uz navode da su ucrtane plovne puteve u Tivatskom zalivu “preuzeli iz Prostornog plana morskog dobra”, obrađivač tvrdi da gatovi i zona marine koja se u more proteže skoro milju daleko od obale Tivta, neće poremetiti plovne puteve, te da će jedino ugroziti male barke koje idu u lov na lignje i neće uticati na odvijanje pomorskog pomorskog sao-

Počele školske igre

BAR - Takmičenjima u atletici, u Baru su počele tradicionalne Školske sportske igre osnovnih škola, u organizaciji Sekretarijata za opštu upravu i društvene djelatnosti. To je sedmo nadmetanje ovog tipa, a održavaju se od 27. marta do 16. aprila u košarci, odbojci, rukometu, malom fudbalu, tenisu, atletici i šahu. Školske sportske igre predstavljaju kvalifikacije za regionalno, a početkom maja i državno prvenstvo Školske sportske olimpijade, pod pokroviteljstvom i organizacijom Ministarstva prosvjete i sporta i Crnogorskog školskog sport-

tpad hara Crnom Gorom. Predsjednik opštine Berane Vuka Golubović najavio je da će se obratiti za pomoć nadležnim državnim institucijama, kako bi se nagomilani otpad u Beranama odlagao na Vasovim vodama. U Plavu juče nijesu i mogli da smeće istovare na deponiju Jarine jer je izostala asistencija policije, ali se nije pojavio ni direktor Komunalnog preduzeća Mehmet Đonbaljaj.

BERANE, PLAV, HERCEG NOVI Problemi sa odlaganjem otpada u Beranama traju već više od mjesec. Blokada Vasovih voda od strane mještana Beransela, stavila je na muke lokalnu samoupravu koja će se veoma brzo, kako su najavili, obratiti i nadležnim državnim organima da joj priteknu u pomoć. Predsjednik opštine Vuka Golubović je u izjavi DN najavio da će tražiti od svih relevantnih državnih institucija da se otpad odlaže na deponiji na Vasovim vodama. On je napomenuo da iza odluke opštine da odlaže čvrsti otpad na pomenutoj lokaciji stoje strateški planovi stari od pet do 15 godina, te nalaz ekspertskog tima koji je utvrdio da deponija na Vasovim vodama neće ugroziti zdravlje i život ljudi. Prvi čovjek Berana se, osim toga požalio da niko nije uspjeo da skloni “1015 ljudi”, koji po njegovim riječima ne poštuju zakon. On je takođe izrazio odlučnost da se otpad istovara na Vasovim vodama, apostrofiravši da će “sljedeći put kada natovarimo kamione smeće biti istovareno tamo gdje mu je mjesto”. “Napisaću akt državnim organima veoma brzo. Oni moraju da shvate da je to posjed opštine i da imamo dvije sudske odluke prema kojima možemo da odlažemo otpad na Vasovim vodama”, rekao je Golubović.

TAKMIČENJE

braćaja i drugih aktivnosti na moru. Iako obrađivač tvrdi da se granice nisu promijenile, u novom predlogu je značajno veće angažovanje akvatorijuma u odnosu na provobitnu lokaciju. U reagovanju iz Morskog dobra se ističe da to preduzeće obrađivaču “nije dostavljalo nikakve informacije, posebno ne plovne puteve, koji su u nadležnosti Lučkih kapetanija”. Iz preduzeća su naveli da su tim povodom juče uputili i dopis gradonačelniku Tivta Miodragu Kankarašu kojim ga obavještavaju “da navodi obrađivača nisu istiniti”. Na tvrdnje glavnog planera izmjena i dopuna Državne studije lokacije “Arsenal” Mladena Krekića da se, širenjem ma-

rine Porto Montenegro na do sada neizgrađeni dio akvatorijuma, neće poremetiti glavni pomorski putevi, pitanjem “otkud vama ucrtani plovni putevi, kad ih ja koji sam ovdje pilot 17 godina nemam”, reagovao je prekjuče na okruglom stolu, kapetan duge plovidbe i instruktor pilota koji uvode brodove u Boku Kotorsku Rajko Čavor, istakavši da ne postoje ucrtani plovni putevi, “na tome tek rade nadležne institucije”. Navodeći da su plovne puteve u Tivatskom zalivu preuzeli od Morskog dobra, obrađivači su ponovili da gatovi i zona marine koja se u more proteže skoro milju daleko od obale Tivta, “neće poremetiti plovne puteve“. Z.K.

skog saveza. Prošle godine, od ukupno 4.762 djece u osnovnim školama, trenažni proces priprema za ovo takmičenje prošlo je više od 1.500, od čega su nastavnici po školama selektirali njih 750 koji su uzeli aktivno učešće u takmičarskom dijelu igara. To govori o ogromnom interesovanju za ovu manifestaciju. Osnovna namjera ovog projekta usmjerenog na mlade i jeste da se animira što veći broj djece, da se usmjere ka pravim životnim vrijednostima, zdravim stilovima života, uz nastojanje da se poboljša njihov položaj u zajednici. Ž.M.

KOLAŠIN

Uručeni računari najboljim osnovcima KOLAŠIN – U Osnovnoj školi “Risto Manojlović” u Kolašinu uručeno je 17 računara osnovcima. Uručenju su prisustvovali u ime Kabineta potpredsjednika Vlade savjetnica Snežana Šljukić, a u ime Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije pomoćnici ministra Adis Balota i Radule Novović. “Posebnu pažnju u našim projektima posvećujemo djeci. Djeca su naš najznačajniji resurs i zato smo se opredije-

lili da ovaj proizvod doniramo djeci, što će doprinijeti povećanju digitalne pismenosti u Crnoj Gori”, kazao je Novović. Takođe, učenici Srednje mješovite škole “Braća Selić” u Kolašinu dobili su devet računara, dok su učenici četiri seoske škole dobili po jedan računar, i to u mjestima Gornja i Donja Morača, Međuriječje i Bare Karljske. Kriterijumi za odabir učenika koji su dobili računare bili su odličan uspjeh u školi i materijalni status porodice. Z.B.

16 Crna Gora

PETAK, 29. 3. 2013.

NVO

Aktivisti digli glas protiv hidroelektrana na Limu BUDVA

Bazen dobio lift

BUDVA – Gradski bazen u Budvi “Dragan Trifunović” koji posluje u sastavu JP Sportskorekreativni centar, prvi je u Crnoj Gori koji ima specijalni lift sa osobe sa invaliditetom. Nevladina organizacija “Udruženje paraplegičara” iz Budve je još 2008. godina osnovala plivački klub osoba sa invaliditetom, a prije četiri godine je upravo od ove NVO potekla inicijativa za nabavku lifta za osobe sa invaliditetom. “Ovaj projekat koštao je 5.800 eura, a sredstva su obezbijeđena dijelom od donacija, dok je

dio sredstava obezbijedila Opština Budva. Bazen je svima dostupan i planira se otvaranje škole plivanja”, kažu u Sekretarijatu za društvene djelatnosti. Usluge bazena mogu koristiti i invalidi iz susjednih opština svakog dana, besplatno, od 17 do 18 sati, a i uprava gradskog bazena imaće razumijevanja imajući u vidu da se radi o prvom liftu ovog tipa u Crnoj Gori. Kako kaže sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti Rajka Špadijer, Opština će nastaviti da pomaže osobama sa invaliditetom. N.L.

BIJELO POLJE - Zajedničke aktivnosti NVO iz Crne Gore, Srbije i BiH na zaštiti rijeke Lim nastaviće se i u narednom periodu, a u njihovoj borbi pridružiće im se građani iz opština kroz koje prolazi ta rijeka, saopšteno je iz NVO Euromost. “Nećemo dozvoliti gradnju hidroelektrana niti u Brodarevu niti u Priboju”, poručeno je sa sastanka na kojem je prisustvovao veliki broj organizacija iz opština kroz koje prolazi rijeka Lim. Na sastanku je odlučeno da se u narednom periodu održe okrugli stolovi u Prijepolju, Brodarevu, Priboju, Bijelom Polju, Beranama i Andrijevici o značaju Lima i štetnim uticajima na tu rijeku. “Ne vidimo razlog zbog čega bi se bilo gdje raspravljalo o hidroelektranama na Limu, osim u opštinama kroz koje prolazi ova rijeka, jer smatramo da na svaki održani okrugli sto ili sastanak moraju biti prisutni i građani ili njihovi predstavnici koji žive u tim opštinama. Građani ne smiju da budu isključeni i sve mora biti javno i transparentno”, navodi se u saopštenju

Euromosta. Učesnici sastanka dali su podršku mještanima Beransela i osudili “sve one koje su dozvolili da se otpad sa deponije iz Beransela sruči u Lim” i na taj način nanese čitavu deponiju u opštinama u Crnoj Gori i

Srbiji, ukazajući da sve takve stvari dovode do ekoloških incidenata na međunarodnom području. Takođe, pozvali su međunarodne institucije da reaguju i upozore crnogorske vlasti na ovakve i slične incidente. S.M.S.

AKTIVNA ZONA

Sedmica u znaku vode CETINJE - Nevladina organizacija “Aktivna zona” proteklu sedmicu je posvetila vodi i organizovala je niz aktivnosti koje su imale za cilj podizanje svijesti građana o važnosti vode. Koordinatorka te NVO Milena Pravilović za DN kaže da je kampanja počela objavljivanjem konkursa ‘’Voda je život’’ na kojem su pravo učešća imali učenici iz cetinjskih osnovnih i srednjih škola. Na konkurs je stigao veliki broj radova od kojih su izabrana četiri najbolja. Prvo mjesto je osvojila fotografija Ane Marković, drugo mjesto pjesma Milice Lopičić, a treće mjesto sa fotografijama dijele: Andrea Vujović i Nemanja Đukić. “Flajere sa informacijama o kampanji i korisnim prijedlozi-

ma kako da racionalno troše vodu, uz mjesečni račun su dobili svi potrošači vode na Cetinju. Javno preduzeće Vodovod i kanalizacija se pridružilo prvoj kampanji ovakvog tipa u našem gradu”, kazala je Pravilović. Akcijom pod simboličnim nazivom “Šetnja za vodu” u kojoj su osim članova Aktivne zone učestvovali i članovi izviđačkog odreda “Gojko Kruška” građani Cetinja su se pridružiti milionima ljudi širom svijeta koji su “šetnjom za vodu” iskusili koliko je stanovnicima pojednih zemalja teško da dođu do vode za piće, rekla je Pravilović i objasnila da je taj događaj počeo na Balšića pazaru na Cetinju, a završio se na izvoru Vrba u Dobrskom selu. M.Z.

VATROGASCI

Traže pomoć sa strane

NIKŠIĆ - Pripadnici nikšićke Službe zaštite i spašavanja, već desetak dana mirnim okupljanjem ispred zgrade Opštine potražuju svoje zarade. Vatrogasci jednosatim protestom zahtijevaju plate za decembar, januar i februar. Kako su kazali, niko od nadležnih im se još uvijek nije obraćao, te će danas imati zbor na kom će odlučiti o daljim koracima. “Nema ništa novo, niko nam se ne obraća što je zaista nevjerovatno. Mi ćemo danas nakon ovog protesta održati zbor na kom ćemo odlučiti o tome

Nastavljeni radovi

šta dalje, ali sigurno je da ćemo ovo podići na veći nivo. Pošto niko od naših institucija ne želi, mi ćemo pomoć potražiti od međunarodnih institucija i prijem kod predstavnika Evropske unije”, kazao je predstavnik sindikata Đoko Marković. On je dalje dodao da vatrogasci imaju adrese nekih institucija koje se konkretno bave problemima Službe zaštite i spašavanja, čije je sjedište u Briselu. Kako je objasnio, to je jedino način jer sa crnogorskih adresa ne stiže nikakvo rješenje. J.L.

EXPO TROPHY

Kurtiju nagrada BUDVA – Fabrika namještaja “Kurti” doo iz Ulcinja dobitnik je prve nagrade Expo Trophy i zlatne plakete na 37. Sajmu namještaja i 7. Sajmu umjetnina, odluka je tročlanog žirija kojim je predsjedavao Slobodan - Bobo Mitrović, te članovi Ranko Pavićević i Momčilo Stojanović. Žiri je ocijenio da je fabrika namještaja “Kurti” ove godine pored standardnih komercijalnih programa, unosi svijetli, ozračeni, optimistički, visoko estetizirani program koji pomjera shvatanje namještaja iz stanja nužnog i upotrebnog u stanje uživanja u njegovom prostoru i ambijentu. “Predusretljiva izlagačka komunikacija, bogat i raznovrstan propagandni materijal, daju aktivnu i cjelovitu marketinšku komponentu ovom izlagaču”, naveo je žiri. Druga nagrada i srebrna plaketa dodijeljena je Druga nagrada izlagaču “Credo” d.o.o. Ulcinj, uz ocjenu da ovaj proizvođač posebno utiče na razvoj likovne i estetske kulture prostora jer omogućava i drugim autorima likovnim umjetnicima da realizuju svoje ideje. “Viva max Novaković” iz Podgorice dobitnik je treće nagrade i bronzane plakete, a kako navodi žiri, u

dijelu proizvodnog programa pločastog namještaja, proizvođač pokazuje izuzetnu estetsku raznolikost i dizajnersku dosljednost u nekoliko proizvodnih nivoa. Posebno prizanje dodijeljeno je Udruženju likovnih umjetniika Crne Gore, koje, kako je istakao Mitrović, dosljedno višedecenijskoj tradiciji dostojno reprezentuje pregled crnogorske likovne umjetnosti. “Umjetnici, svojom imaginacijom i svestranom kreativnošću oplemenjuju i nadahnjuju naš svakodnevni život, pa i na ovoj izlagačkoj manifestaciji pomjeraju svjest posmatrača iz praktičnog i materijalnog u duhovno osvježenje”, naveo je Mitrović. Žiriju su prilikom odluke o najboljima pored ostalog, osnovna polazišta koja su poslužila kao kriterijumi za njegov rad bila novi proizvod - način prezentacije na štandu, arhitektonsko i dizajnersko rješenje štanda, kvalitet i obim propagadnog materijala na štandu, prateće komunikacijske aktivnosti, manifestacije koje učesnik organizuje: press konferencije, promocije, kokteli, obučenost i ponašanje osoblja na štandu, animacija posjetilaca na štandu. N.L.

MOJKOVAC – Na gradskom trgu u Mojkovcu u toku su radovi na uređenju centra grada. Prema riječima predsjednika opštine Mojkovac Dejana Medojevića, gradski trg će spremno dočekati ovogodišnju ljetnju turističku sezonu. “Nove, jednoobrazne tende ispred poslovnih objekata se postavljaju na jugozapadnoj strani gradskog trga, u planu je da se ti radovi završe do kraja marta. Po završetku tih radova na red dolazi “šminkanje” fasada koje gledaju na trg, a za to će, biti neophodno angažovanje stručne osobe za boje”, kazao je Medojević. On je istako da je, budžetom opštine, za sređivanje fasada i postavljanje novih oluka na okolnim zgradama, jer i oni su u planu, predviđeno desetak hiljada eura. V.B.

Nova brojila Nova brojila biće danas ugrađivana u Podgorici na sledećim lokacijama: Donja Gorica bb, Hercegovačka 27, 29, 31, 32, 35, 36, 37, 40, 41, 44, 45, 47, 51, 56, Njegoševa 21, 23, 24, 26, 27, 28, 29, 30, 32, 36, 38, Trg Republike 28. U Herceg Novom brojila će biti ugrađena u ulici Save Kovačevića 98, 100, Braće Grakalića 8, Bokeljskih mornara 8, Dr Jovana Bjelića 10, 18, Banjalučkoj bb, Save Ilića 12, dok će u Budvi biti ugrađena u Rafailovićima a u Tivtu na Drumidranu U Nikšiću će brojila biti ugrađena u ulici Stojana Kovačevića 7, 7A, 8, 11, 12B, 14B, 18, 19, 22B, 26, 28B, Mušovini 25, 26, 27, 28, 29, 31, 32, 33, 35 i Željezničkoj stanici

Crna Gora 17

PETAK, 29. 3. 2013.

BAR

Streljana po olimpijskim standardima

Najavljen i početak izgradnje zatvorenog olimpijskog bazena Željko Milović

krugu kasarne “Pero Ćetković” u Baru otvorena je nova streljana, prva u Crnoj Gori nakon 34 godine, i prva u zatvorenom prostoru. Ovaj sportski objekat otvoriće vrata evropskim takmičenjima u streljaštvu, a kako je najavljeno, do kraja godine počeće i izgradnja zatvorenog olimpijskog bazena.

BAR - Ovaj sportski objekat, jedan od najmodernijih toga tipa u regionu, realizovan je u saradnji Ministarstva odbrane, Vojske Crne Gore, Opštine Bar i Streljačkog kluba “Mornar” iz Bara. Projektovao ga je Dragan Vuković, dizajn svijetla je djelo Gorana Krdževića, a najzaslužniji za početak rada streljane je direktor SK “Mornar” Željko Todorović, koji je sa predsjednikom opštine Bar Žarkom Pavićevićem i načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore i predsjednikom Streljačkog saveza Crne Gore viceadmiralom Draganom Samardžićem, zvanično otvorio poligon. “Učio sam moje sportiste na Akademiji da su najbitniji plan, posvećenost i realizacija. Planiranje i realizacija pripadaju profesionalcima,

a ovo što danas vidimo je rezultat maksimalne posvećenosti projektu. Streljana posjeduje sedam mjesta za gađanje iz daljine od 50 metara, deset mjesta za daljinu od 20 metara i 28 mjesta za gađenje sa deset metara. Svi standardi streljane su u skladu sa olimpijskim programom Svjetske streljačke federacije”, rekao je Todorović na otvaranju, kojem je prisustvovao, pored velikog broja zvanica iz javnog i privrednog života Bara i Dušan Simonović, predsjednik COK-a. Viceadmiral Samardžić je istakao da su na najbolji način iskorišćeni resursi Ministarstva odbrane i Opštine Bar u izgradnji objekta koji će se valorizovati za upotrebu kroz vojne potrebe, te potrebe Streljačkog saveza i Streljačkog kluba

“Mornar”. “Kada bih govorio kroz NATO terminologiju, ovaj objekat spada u novi koncept smart defence”, naveo je Samardžić. Po njegovim riječima, Vojska Crne Gore će i dalje pomagati sport u državi kroz logistiku, održavanje priprema u njenim objektima, te kroz pomoć u organizovanju manifestacija. “Sport je najbolji način da maknemo djecu sa ulice, da sačuvano ono što je najveća vrijednost Crne Gore”, potencirao je Samardžić. Predsjednik opštine Bar Žarko Pavićević kazao je da je ova streljana “primjer kako državne institucije i lokalne vlasti mogu zajednički da naprave savremeni objekat”. “Sa ovakvim objektom stvoreni su preduslovi za evropska takmičenja u streljaštvu, a do kraja godine počeće izgradnja zatvorenog olimpijskog bazena i time ćemo staviti tačku na nedostajuće sportske infrastrukturne objekte u gradu”, rekao je Pavićević. Simbolično, streljanu su prvim hicama otvorili najmlađi članovi SK “Mornar”.

Mjere protiv kju groznice Ministarstvo poljoprivrede će u naredne tri sedmice donijeti mjeru koja će biti najefikasnija za sprečavanje i iskorjenjivanje kju-groznice. Ta bolest je ranije registrovana kod koza, ovaca i goveda na teritoriji Bijelog Polja i Žabljaka. Iz Ministarstva su kazali da kju-groznica po međunarodnim standardima spada u grupu bolesti koje se obavezno prijavljuju i prate. Ipak, ne spada u naročito opasne zarazne bolesti za koje se preduzimaju rigorozne mjere kao što su hitno ubijanje zaraženih životinja, zabrana trgovine ili blokada zaraženog područja, već se zabrane isključivo odnose na zaraženo gazdinstvo, navodi se u saopštenju.

Obilježen Dan muzičke škole KOTOR - Povodom Dana kotorske Muzičke škole “Vida Matjan” juče je u koncertnoj dvorani škole – crkvi Sv. Duha održano muzičko-poetsko veče “Njegoš – 200 godina svjetlosti”. Ova škola je obilježila 66 godina rada, a program se priredio u čast 200 godina od rođenja Njegoša. U programu su učestvovali združeni ženski i mješoviti hor kotorske škole i Muzičke Akademije sa Cetinja, kojima su dirigovali prof. Mihajlo Lazarević i Aleksandra Knežević.

Sajam zapošljavanja

PREMINULI

Dimitrije Kalezić preminuo 28.3.2013. u 85. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 29.3. od 10 do 16 i 30.3.2013. od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Ožalošćeni: supruga Dragica, sinovi Milan i Ivan, snahe Berislava i Snežana, unučad Marko, Iva, Vasilisa i Luka i ostala rodbina.

Stamena (Momčilova) Šljukić rođena Kijanović, iznenada preminula 28.3.2013. u 77. godini. Saučešće primamo 29. i 30.3.2013. godine do 12.30 časova u porodičnoj kući Mataruge ± Pljevlja. Sahrana će se obaviti na groblju u Matarugama u 13.00 časova. Ožalošćeni: sin Tomislav, kćerke Slava, Zorica i Gorica, đever Momir, zaova Stana, porodica pok. brata Radomana, braća Rajo, Sredoje, Golub i Mirko, sestre Lucija, Mileva i Rada, unučad i ostala mnogobrojna rodbina Šljukić i Kijanović.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050

PREZENZACIJA o tIvtu

Inspiracija za Banjalučane TIVAT - Banjalučanin Ognjen Gavrić je prije dvadesetak dana uradio prezentaciju Tivta, grada koji ga je inspirisao i u kome je nekada živio i završio srednju školu, pod nazivom “Tivat - uspješan brend Crne Gore i Jadrana”. Želja mu je bila da Banja Luku bolje upozna sa Tivtom, a prezentacija je urađena u okviru projekta norveške organizacije BIP- “Biznis Informejšn program” (Business Information Programme) u saradnji sa banjalučkim “Inovacionim centrom”. Potrebni materijal Gavrić je dobio od Opštine i Turističke orga-

nizacije Tivat, a podsticaj za rad bio mu je i Strateški plan razvoja grada. “Program je bio usmjeren na lokalnu zajednicu i bilo je iznenađenje što sam prezentovao grad iz druge države, ali kada su vidjeli rad dobio sam preporuku da nastavim na isti način posebno što im se sviđa neki novi neotkriveni grad na crnogorskom primorju, koji nudi ovako velike mogućnosti”, kazao je Gavrić, pohvalivši brzu reakciju tivatske opštine i Turističke organizacije, koji su mu pomogli dostavljanjem potrebnog materijala. Za razvojne promjene u Tivtu tokom poslednje dvije i po

godine od njegove prethodne posjete je rekao da mu se dopadaju, pa je urađeno za prethodne dvije godine, koliko nije bio u Tivtu, ocijenio najvišom ocjenom. “Bilo mi je lako da predstavim Tivat jer je to grad koji se kreće prema novim-evropskim standardima, a u prezentaciji sam razdvojio turističku i ponudu za investicije, kako bi onima koji možda žele da investiraju pokazao da im je olakšana procedura oko prikupljanja neophodne dokumentacije, što je svakom investitoru na prvom mjestu”, zaključio je Gavrić. Z. Krstović

KOTOR - U organizaciji Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore i studentske organizacije “Turist” sa kotorskog Fakulteta za turizam i hotelijerstvo ovogodišnji Sajam sezonskog zapošljavanja SUMMER JOB 2013 u Kotoru će biti održan danas od deset do 16 sati u prostorijama fakulteta u Starom gradu. “Ovo je prilika da maturanti i studenti na jednom mjestu stupe u kontakt sa predstavnicima hotela, turističkih agencija i drugih poslodavaca iz cijele Crne Gore kojih će prema najavama biti tridesetak, te da nađu adekvatan sezonski posao”, kazao je za Radio Kotor u ime organizatora Lazar Čekerevac. Prema njegovim riječima, iskustva studenata i maturanata koji su proteklih godina na ovaj način pronašli sezonski posao su pozitivna. “Prošle godine je tokom sezone radilo oko 600 studenata, a prethodno je poslato i 4.000 bigrafija”, rekao je Čekerevac.

46 godina Vama na usluzi

BAR

Obavijesti o smrti možete predati u kiosku „Enigma“ Bul. 24. novembra

030 340-500 069 688-868

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 Kultura

PETAK, 29. 3. 2013.

RADIONICA

Rezultati kreativne reciklaže Okončan drugi dio projekta “Umjetnost, plastika, reciklaža” na Cetinju

PREDSTAVLJANJE

ª Posljednje poglavljeº na festivalu u Francuskoj

Film „Posljednje poglavlje“, u režiji Nemanje Bečanovića, prikazan je juče u okviru takmičarskog programa Festivala Mauvais Genre u Francuskoj. Festival se održava u gradu Toursu i trajaće do 1. aprila. Bečanovićevo ostvarenje nalazi se u konkurenciji sa još deset filmova iz SAD, Brazila, Čilea, Italije i Irske. „Posljednje poglavlje“ (internacionalni naziv „The Ascent“) snimljen je u crnogorsko –slovenačkoj koprodukciji (Artikulacija Production Podgorica, Jump Cut Bar i Studio Arkadena Ljubljana), uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore. Producenti filma su Ivan Đurović i Sehad Čekić, a koproducent Janez Kovič. Scenario filma reditelj Bečanović potpisuje sa Aleksandrom Bečanovićem. Direktor fotografije je Jure Verovšek, scenograf Stanislav Nikičević, a kostimograf Natalija Vujošević. Nakon svjetske premijere na Sarajevo film festivalu u okviru

Kadar iz filma “Posljednje poglavlje”

Rezultati drugog dijela projekta treninga “Umjetnost, plastika i reciklaža” (Art, Plastics & Recycling) predstavljeni su juče u Ministarstvu kulture na Cetinju. Trening je realizovan kroz seriju cjelodnevnih radionica kreativne reciklaže, koje su pohađali studenti umjetničkih akademija sa Cetinja i iz Albanije.Teorijski dio radionica je sredinom marta u Ministarstvu kulture vodio njemački umjetnik Gerhard Bar, a nakon toga je praktični dio realizovan na Fakultetu likovnih umjetnosti uz nadzor umjetnika Gerharda Bara i Igora Rakčevića. Uz pomoć stručnog konsultanta Gerharda Bara, studenti likovnih umjetnosti iz Abanije i Crne Gore savladali su tehniku recikliranja plastike na mašini nabavljenoj specijalno za potrebe treninga, i stekli vještine dizajniranja raznih predmeta dekorativne i upotrebne vrijednosti. U okviru projekta planirane su četiri petodnevne radionice. Sa crnogorske strane u projektu učestvuju studenti Fakul-

teta likovnih umjetnosti iz Crne Gore i Albanije, a kao organizatori NVO CSTI, NVO Zona kulture, a iz Albanije Univerzitet “Marin Barleti” i Deliart Association. Ukupna vrijednost projekta je 179,068.00 eura, od čega Evropska unija finansira 84.56 odsto, što iznosi 151,420.00 eura. Implementacija

ovog projekta usmjerenog ka zaštiti životne sredine i promociji aktivnosti neškodljivih po okolinu, počela je 1. juna 2012. godine i trajaće do 1. decembra 2013.godine Projekat je finansiran iz Prekograničnog programa Albanija - Crna Gora u okviru EU instrumenta pred pristupne pomoći IPA CBC.

FILM

ª Sve toº u Ljubljani i Beogradu glavne selekcije, film „Posljednje poglavlje“ imao je projekcije na festivalima u Crnoj Gori, regionu i Evropi. U Podgorici je premijerno prikazan 31. januara ove godine u bioskopu Cineplexx. U filmu igraju: Amar Selimović, Vlado Jovanovski, Inti Šraj, Dejan Ivanić, Ana Vučković i Varja Đukić.

Kratki igrani film “Sve to” reditelja Branislava Milatovića uvršten je u programe festivala u Beogradu i Ljubljani. Nakon svjetske premijere na 18. Sarajevo Film Festivalu i učešća na još desetak svjetskih filmskih festivala, “Sve To” je na programu 5. međunarodnog festivala kratkog filma u Ljubljani, koji će biti otvoren 1. aprila. Na tom festivalu u nekoliko selekcija predstaviće se ukupno 62

filma, a Milatovićev film biće prikazan u selekciji “Balkan film bazar” sa još 12 najboljih ostvarenja u prethodnoj godini iz Turske, Grčke, Bugarske i zemalja bivše Jugoslavije. Prestižni 60. Beogradski festival dokumentarnog i kratkog filma ove godine trajaće od 2. do 6. aprila i podijeljen je u nekoliko kategorija (kratki igrani, dokumentarni i animarini). “Sve to” pripada selek-

ciji “Komšiluk” u kojoj će uz još pet ostvarenja iz regiona. Glavne uloge u filmu tumače: Slavko Štimac, Momo Pićurić i Jovan Miranović. Scenario su napisali Branislav Milatović i Ognjen Spahić. Direktor fotografije je Ivan Kostić, direktor filma Ivan Đurović. Muziku je uradio Milivoje Pićurić, montažu Vladimir Radovanović, a dizajn zvuka Bobo Stanišić.

Kultura 19

PETAK, 29. 3. 2013.

Koncert Hane Alivodić na sceni Studio

Muzika

Džoplin je genije, baš kao i Mocart

Kraljica regtajma Mimi Ble za DN govori o borbi za očuvanje tog muzičkog žanra

Vokalni sastav Konstantin u Kotoru Koncert vokalnog sastava „Konstantin“ iz Niša biće održan u petak u 20 sati u Kulturnom centru „Nikola Đurković“. Gosti večeri na koncertu u Kotoru biće klape „Moderato kantabile“ iz Kotora i „Jadran“ iz Tivta. Dan kasnije, koncert poznate vokalne grupe biće održan u Tivtu, u Centru za kulturu, u 20 sati. Kao gosti će nastupiti i tivatske klape „Bellezza“ i mješovita klapa „Veterani-vazda mladi“. Koncerte u Kotoru i Tivtu organizuje Festival klapa Perast. Konstantin“ iz Niša je na 10. festivalu klapa u Perastu osvojio i nagrade publike, III nagradu stručnog žerija u kategoriji muških klapa, I nagradu i publike i stručnog žirija u kategoriji „Nova klapska pjesma“. Godinu dana kasnije, na 11. festivalu, i kategoriji novih pjesama osvojili su I nagradu publike i III nagradu stručnog žirija, što u konkurenciji „pravih dalmatinskih i bokeljskih klapa“ predstavlja izvanredan uspjeh.

Isidora Radulović

anadska regtajm pijanistkinja Mimi Ble, u okviru evropske turneje, sinoć je prvi put nastupila u Podgorici, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnom pozorišta u okviru ovogodišnjih Dana frankofonije. Kao ambasadorka najizvornije američke muzike, nastupom u Podgorici nastavila je svoju muzičku misiju, jer svojim djelom ona već decenijama odaje počast utemeljivaču regtajma, skoro zaboravljenom kompozitoru Skotu Džoplinu.

Kantautorka i pijanistkinja Mimi Ble odrasla je u Montrealu (Kvebek), rodnom gradu poznatijeg kanadskog kantautora Leonarda Koena. Svoju muzičku misiju ona vidi kao priču o regtajmu, najizvornijoj američkoj muzici koju sada treba čuvati od zaborava. Šta je regtajm? Mimi Ble, jedna od malobrojnih umjetnika na svijetu koji se bave ovom muzikom, kaže da regtajm iako izvor, nije korijen, već je krošnja razgranatog drveta čije “grančice” raspoznajemo kao džez, soul, rokenrol, fank, kabaFoto: Balša Rakočević

Mlada crnogorska lautistkinja Hana Alivodić predstaviće se podgoričkoj publici večeras u 20 sati na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Na repertoaru će biti kompozicije autora: Karla Kohauta, Silvijusa Leopolda Vajsa, Davida Kelnera, Joakima Bernarda Hagena i Adama Falkenhagena. Uz Hanu Alivodić će nastupiti i gudački trio koji čine violinistkinje Milena Vuković i Vedrana Rašović i violončelistkinja Maja Antić. Koncert je organizovan u saradnji Muzičkog centra Crne Gore i Crnogorskog narodnog pozorišta.

Muzička regtajm misija: Mimi Ble

priznanje

Pibodi nagrada Marini Abramović Dokumentarac „Marina Abramovć: Umjetnik je prisutan“, u režiji Metjua Ekersa, nagrađen je prestižnom Pibodi nagradom. Riječ je o filmu koji na upečatljiv način predstavlja život i djelo poznate svjetske i crnogorske umjetnice Marine Abramović. Dobitnici ovogodišnjih Pibodi priznanja (The George Foster Peabody Award), koja se dodjeljuju za izvanredna dostignuća u radijskoj i televizijskoj produkciji, saopšteni su 27. marta u SAD. Dokumentarac „Marina Abramović: Umjetnik je prisutan“ opisan je kao izazovna, provokativna i intimna priča o umjetnici koja je kumovala performansu. Iako je

re i ono što čini brodvejske spektakle. Uprkos tome, većina evropskih ljubitelja američke muzičke tradicije, lako u neznanju regtajm poistovjećuje s džezom. “U.B. Blejk bio je djed džeza, ali ne zaboravite, on je bio regtajm pijanista. Sjetite se crnaca u Americi, ropstva i oslobođenja. Veliki dio te sreće zbog oslobođenja, opisan je u regtajmu. Regtajm je muzika sreće, slobode i jednakosti”, živopisno objašnjava Mimi Ble, već duže od dvije decenije nezvanična vlasnica titule

u počteku prikazivan na brojnim svjetskim festivalima, osvajajući nagrade među kojima se ističe priznanje publike na Berlinalu, film je ovoga puta nagrađen zahvaljujući emitovanju na kablovskoj mreži HBO. „Marina Abramović: Umjetnik je prisutan“ govori o velikoj retrospektivi-performansu Marine Abramović. Tokom tromjesečne izvedbe u Muzeju moderne umjetnosti u Nujorku (MOMA) umjetnica je svakog dana nepomično i nijemo sjedila usred muzeja, dok su se pred njom smjenjivali posjetioci, a oko nje izvodili njeni raniji performansi.

● FoTo priča

“Kraljica regtajma”, u razgovoru za Dnevne novine. Regtajm je nastao 1893. godine u Čikagu, onda kada je crncima uopšte dozvoljeno da budu na sceni i da javno nastupaju. Bilo je to tek tri decenije nakon ukidanja ropstva. “Baš tim prvim muzičarima dugujemo sve. Oni su postavili istoriju američke muzike”, kaže ona i podsjeća da je cjelokupna angloamerička pop kultura, u svim pravcima - od džeza i rokenrola do mjuzikla, proistekla iz regtajma. Sa žaljenjem ona konstatuje da se taj nepobitni izvor američke (i pop) kulture, u američkoj javnosti i danas, u 21. vijeku perfidno potire, jer rasizam s drugačijim likom, uporno opstaje, iako ropstva više nema. Svoju muzičku i životnu misiju, Mimi Ble vidi u svojevrsnom “propovijedanju” regtajma kao izvorišta, želeći najprije time da ukaže poštovanje kompozitoru Skotu Džoplinu, koji je postavio savršeno precizan muzički sistem regtajma.

“Džoplin je bio genije. Studentima često kažem- Mocart je genije, ali i Skot Džoplin. U nekom smislu, Džoplin je možda čak i veći genije od Mocarta. Stvorio jedinstven muzički sistem i ostvario mnogo veći uticaj na svijet. To zaista treba poštovati”, kaže Mimi Ble. Muzičko školovanje ona je, baš kao i njen uzor, počela u okvirima klasične muzike, a susret s regtajmom u njenoj 22. godini promijenio je njen život i percepciju muzike. “Nikada nisam zažalila zbog tog iskoraka. Regtajm tretiram kao i klasičnu muziku. Vidite, ja nisam “honki tonk” niti džez ili pop pijanistkinja. Sviram s klasičnim bekgraundom i u to unosim svoju ličnost”, kaže ona. U pokušaju da opiše šta tačno regtajm jeste, Mimi Ble kaže da je to nije samo stil u muzici, nego čitava jedna era. “Ova muzika dotiče moju ličnost više nego ijedna druga. Regtajm pomiruje svijet. Početkom 20.vijeka, u Parizu, Klod Debisi, Erik Sati i Igor Stravinski, kao i mnogi drugi, bili su oduševljeni tim pravcem i pitali su se šta je sad to”, kaže Mimi Ble. Zabavljački aspekt regtajma, naročito je prijemčiv publici, a o tome kako se ona u svemu tome snalazi, najbolje svjedoče brojni nadimci: “ženski Viktor Borg” i “Selin Dion na klavijaturi”. Nadimak koji je u muzičkom svijetu najbolje predstavlja i sa kojim se najlakše identifikuje je “Nova kraljica regtajma”. “Htjela sam da budem i glumica, a u klasičnoj muzici nisam mogla da izrazim taj svoj poriv. Sve okolnosti u mom životu vodile su me ka regtajmu”, kaže Ble za svoju “oazu snova”. Njena najveća želja je da djelo Skota Džoplina dobije dostojan tretman u školskim programima. “Problem je u tome što studente muzike u Americi, a da ne govorimo dalje, nema ko da nauči ko je bio Džoplin. Paradoksalno je da treba učiti profesore i raditi na tome da prevaziđu grč koji im nameće zvanična američka kultura”, kaže Mimi Ble. U maloj “regtajm komuni” danas u svijetu je najmanje Amerikanaca, a najviše Evropljana što ovu umjetnicu i rastužuje i raduje. “Ne bojte se regtajma, uživajte”, njena je poruka i moto, ujedno početak i kraj njenog muzičkog puta.

Povratak ª Noćne stražeº Rembrantovo remekdjelo “Noćna straža” vraćeno je u Kraljevski muzej u Amsterdamu, koji će, nakon desetogodišnje restauracije, ponovo biti otvoren za javnost idućeg mjeseca. Premještanje neprocjenljive slike holandskog majstora iz privremenog krila u glavnu zgradu Rijksmuzeja obavljeno je uz gotovo vojničku preciznost. Čitavu operaciju pratilo je nekoliko desetina policajaca. Slika, veličine 363x438 centimetara, najprje je smještena u klimatizovanu škrinju, a zatim kranom prebačena u drugu galeriju.

20 Zanimljivosti

PETAK, 29. 3. 2013.

AUKCIJA

Rasprodaja stare sovjetske astronautske opreme Odijelo ruskog astronauta iz 1970. godine prodato za 112.484 eura Astronautsko odijelo iz doba Sovjetskog Saveza, napravljeno 1970-ih godina, prodato je u sinoć za 112.484 eura na aukcijskoj prodaji u Parizu. Odijelo tipa Orlan D bilo je procijenjeno na između 100.000 i 120.000 eura, a prodato je nepoznatnom kupcu preko interneta, navela je u srijedu francuska aukcijska kuća “Kornet de Sen Sir”. Na aukciji su prodati i drugi predmeti koje su koristili sovjetski astronauti, kao što je ključ za lansiranje kapsule Sojuz. Ključ je prodat za 1.673 eura. Prodati su termički štit za 3.861 euro, kao i sat na kapsulama Sojuza za 2.316 eura. Svi predmeti su dio sovjetskog svemirskog programa i dio francuske kolekcije prikupljene prije više od 15 godina.

TURIZAM

FRANCUSKA

Ukraden šampanjac vrijedan 300.000€ Oko 3.700 boca šampanjca ukradeno je u Avizeu, u Francuskoj, kao i 16.000 etiketa za flaše, izjavio je danas vinar Žak Selosi. Lopovi su u noći između 21. i 22. marta odnijeli oko 3.700 boca šampanjca prestižne marke “Jacques Selosse”, u Avi-

zu kod Reimsa, a šteta je procijenjena na oko 300.000 eura. Prema vinaru, odnijeto je i 16.000 etiketa. Vinarija “Jacques Selosse” osnovana je 1949. godine i svake godine proizvede 57.000 vina izuzetnog kvaliteta.

Lufthansa uvodi i četvrtu klasu Nova podjela biće uvedena 2014.godine Uz prvu i biznis klasu, putnici će moći da biraju i između dvije ekonomske klase, objavili su u utorak njemački mediji. Dosadašnja ekonomska klasa u avionima postaće najniža, četvrta klasa, dok će se treća zvati “Premium economy”. Nova podjela biće uvedena 2014.

godine, objavila je Lufthansa. U proljeće 2014. Lufthansa će predstaviti nove klase u svojim avionima i tada će početi prilagođavanje aviona novom rasporedu. Cijene “Premium economy” klase trebalo bi da budu bliže ekonomskoj, nego poslovnoj klasi.

Feljton 21

PETAK, 29. 3. 2013.

PODSJEĆANJE NA JEDNO (NE)VRIJEME

Jeste uvreda - nije kleveta Epilog procesa je bio domaći - Momir Bulatović je nevin, advokat Vujanović je prešao u ministre, sudija Adžić u advokate... Danilo Burzan

Crnoj Gori se, prije dvije decenije, zbio raritetan političko-medijski događaj: tadašnjega šefa crnogorske države, Momira Bulatovića, optužio je za klevetu novinar Danilo Burzan, koji čitaoce Dnevnih novina (u nekoliko nastavaka) podśeća na tu zanimljivu dogodovštinu i okolnosti u kojima se odigravala.

Umjesto da prepričavam, evo nekih novinskih izvještaja o kraju suđenja. ‘’Borba’’, pod naslovom ‘’Predsednik oslobođen’’, uz ostalo, prenosi riječi advokata tužbe Vladana Đuranovića, koji je insistirao ‘’da se Bulatović osudi za klevetu, pošto u sudskom procesu ničim nije dokazano ono što je on tvrdio za Burzana. Okrivljeni nije priložio ni jedan dokaz u prilog svojoj tvrdnji da je Burzan manipulisao pitanjima slušalaca u inkriminisanoj radio-emisiji’’... ‘’Monitor’’, u broju od 10. aprila, u tekstu sa naslovom ‘’Bulatović je nevin’’, opisuje čitav ‘’slučaj’’, pa, uz ostalo, veli: „... Teret dokazivanja da je Burzan činio navodne manipulacije sa postavljanjem pitanja i da je ‘umišljen, pakostan i namjeran da ošteti’, umjesto okrivljenom, prepuštena je, ovom prilikom, izgleda samom tužiocu... Sud nije utvrdio da je postojala ‘nekorektna igra’, Bulatović ‘nije bio u uvjerenju da iznosi neistinu’... Istina nije dokazana, okrivljeni je bio dužan da govori ono što misli, mada je mogao naći drugačiji odgovor. Njegove riječi jesu uvreda, ali nijesu kleveta! Sve postaje jasno – ništa nije dokazano. Pokušaj da se sve prebaci na teren politike, uspio je...“ Nije namjera omalovažavanja... U presudi, na desetak stranica

bez proreda, formulacije su bile, u nekim djelovima, prilično drukčije, nego li ih je izgovarao sudija Adžić, na kraju suđenja. No, evo nekih izvoda iz teksta presude: ... Privatni tužilac Danilo Burzan, po svojoj političkoj orjentaciji pripada drugoj partiji (?!? – čuđenje moje, jer nije istina!) tako da je njegovo pisanje u listu ‘Monitor’... usmjereno na stvaranje neraspoloženja među građanima, prema partiji kojoj pripada okrivljeni... ...Okrivljeni ističe da, s obzirom na funkciju koju sada obavlja, ne želi da imenuje lica koja bi njegove tvrdnje i direktno potvrdila, što bi se moglo shvatiti kao težnja ovih lica za profitiranjem usljed svjedočenja... ... Kraj označene radio-emisije karakterisalo je postavljanje pitanja koja su odražavala nepovoljan stav prema partiji kojoj pripada okrivljeni... ...U konkretnom slučaju, privatni tužilac Burzan prekršio je ‘pravila igre’, dajući saradniku broj telefona čovjeka koji je, na taj način, obezbijedio svoje učešće u emisiji... Na kraju - zaključak: ‘’Odredbom čl. 87. stav 1 KZ SRCG je propisano da se neće kazniti ko se uvredljivo izrazi o drugome... ako iz načina izražavanja, ili drugih okolnosti proizilazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažava-

nja. U konkretnom slučaju je nesumnjivo da je okrivljeni odgovarao na pitanje nekog gledaoca u TV emisiji... Kako nema okolnosti koje bi ukazivale da je okrivljeni izjavu dao u namjeri omalovažavanja privatnog tužioca... to je oslobođen optužbe...’’ Da, baš tako: nema “okolnosti” koje bi ukazivale da je Bulatović izjavu dao „u namjeri omalovažavanja“! Čak ni katastrofalne posljedice po mene, koje su iz toga proistekle, nijesu se smjele uzimati u obzir, pa je ispalo da je, zapravo, samim suđenjem - „oklevetan“ Bulatović! Tako je rekao sud, odnosno sudija Miladin Adžić, koji za vrijeme dugog trajanja procesa nije pridavao pažnju izvođenju dokaza iz navoda optužbe, već samo kako da pomogne odbrani. Uzaludno je bilo insistiranje da optuženi sudu ponudi ‘’nedvosmislene dokaze’’, za koje je, u izjavi na TV, naveo da ih posjeduje. (Uzgred, Bulatović je oslobođen i po tužbi dr Kilibarde.) Beogradske ‘’TV novosti’’, iz pera Dušana Krajčinovića, objavile su članak na dvije stranice, sa naslovom ‘’Predsednik u optuženičkoj fotelji’’, pa već u podnaslovu najavljuju: ‘’Iza detalja da je, u ulozi optuženog za klevetu, predsednik Predsedništva Crne Gore, Momir Bulatović, pred sudom sedeo u fotelji, krije se priča o zloj sudbini novinara Danila Burzana, koji je ostao bez porodičnog mira, bez posla i bez novog stana’’. U tekstu, uz ostalo, konstatuje: ‘’Da nije bukvalno shvatio dolazak demokratije na Balkan i pravilo da štampa, radio i tv moraju da budu nezavisni od bilo koga, Burzan bi, verovatno, i

dalje bio primer uspešnog, uticajnog, dobro plaćenog i poštovanog novinara...“ Ipak, takoreći reda radi, na presudu Osnovnog suda, moj advokat uložio je žalbu Višem sudu, koji je 16. juna 1992. presudio: ‘’Odbija se kao neosnovana žalba privatnog tužioca Burzan Danila’’... jer je utvrđeno da „djelo koje je predmet optužbe po privatnoj tužbi (...) po zakonu nije krivično djelo...“ Amin! Carska se ne poriče... Epilog A iskreno govoreći, nijesam ni očekivao da bi Momir Bulatović, pa još kao šef države, mogao biti osuđen, niti mi je do toga, baš, bilo posebno stalo. Želio sam samo da se dokaže da je na Televiziji o meni rekao neistinu... A to što je imao imunitet i bio zakonom zaštićen, pa zato nije ni mogao biti osuđen za klevetu, samo je bio još jedan dokaz „snage države“, negirajući da su „svi građani pred zakonom jednaki“! I... što je bilo, dalje? Momir Bulatović je „odbranjen“ od „neprofesionalnoga“ novinara i nastavio političku karijeru... do potpunoga sloma. Njegov vispreni advokat Filip Vujanović je zavrijedio ministarsku fotelju i nastavio meteorski politički uspon, sve do današnjih dana... Sudija Miladin Adžić je ubrzo napustio sud i prešao u advokate, jer je, izgleda, kod njega proradila savjest... Što se mene tiče, sve opisano u ovome tekstu nije bilo i najgore što mi se desilo: tri decenije nakon zasnivanja radnoga odnosa u Radio-Titogradu (1961), izbačen sam iz te medijske kuće - na uli-

cu, a i nakon toga dugo osjećao još veću ‘’snagu države’’... Radno utočište,zarad obezbjeđivanja egzistencije za sebe i porodicu, našao sam u „Monitoru“, honorarno radeći i trpjeći mnoštvo drugih nevolja i raznih nesojluka tadašnje “snage države”... Ipak, nakon nove tužbe i (trogodišnje) sudanije (ovoga puta protiv RTV Crne Gore) dobio sam (1994) kakvu-takvu satisfakciju: sud je odlučio da sam (zajedno sa još pet kolega) nezakonito izbačen s posla, naloženo je da nam se isplati novčana naknada (odšteta za vrijeme van radnoga odnos u toj kući), te da nas RTV mora vratiti na posao... To je, ipak, jedna nova krimi priča o tadašnjemu političkome i socijalno-društvenome (ne) vremenu. A o tome – drugi put. (Kraj)

GeoGrafija

Još jedna šetnja kroz Amsterdam Holandska prijestonica ima razloga za slavlje ove godine, a najvažniji je taj što se 13. aprila ponovo otvara fantastični Rijksmuseum poslije 10 godina renoviranja. Nakon kraćeg zatvaranja zbog radova, 1. maja biće otvoren i susjedni Muzej Van Goga. Iako se ulaz u ove muzeje plaća, šetnja prelijepim Amsterdamom je, naravno, besplatna. Evo šta treba obići: ● Kanali Ne slavi samo Rijksmuseum, nego i amsterdamski kanali kojima je ove godine 400. rođendan. Sa kanala možete posmatrati divne vile iz 17. vijeka, pretvorene u gostionice i uzane zgrade koje ponekad izgledaju kao da će se srušiti. Prsten kanala počinje u Singelu u kom se nalazi plutajuća cvjetna pijaca. Zatim se prolazi kroz Herengraht, Kajzershraht i na posletku Prinsengraht. Kada ožednite, posjetite neki od “brown cafes”, malih barova nazvanih po enterijeru napravljenom od tamnog drveta i poručite piće. Ako posjetite Ulicu crvenih fenjera, što je slučaj sa većinom turista, primijetićete da je ona smještena oko dva istorijska kanala Oudezijds Voorburgwal i Oudezijds Achterburgwal. ● Begijnhof Zveka tramvaja i zvonjava bicikala može biti naporna za uši,

ali postoji skriveno mjesto u srcu Amsterdama koje treba posjetiti ako vam treba malo mira. To je Begijnhof, mala travnata površina okružena prelijepim kućama iz 17. i 18. vijeka koje su nekada naseljavale pobožne katolkinje bez muževa. U parku se nalazi i mala engleska reformistička crkva i katolička kapela. Ako ne uspijete da pogledate čuvenu Rembrantovu “Noćnu stražu” u Rijksmuseum-u, odmah iza ugla Begijnhofa nalazi se pravi dragulj grada i to potpuno besplatan – Schuttersgalerij, odnosno Galerija građanske straže. ● VondelparK Najpoznatiji park u gradu nalazi se nedaleko od Muzejskog trga i odlično je mjesto za izlet. Ovaj park od 47 hektara ima ribnjake, staze oivičene drvećem, dječja igrališta, pozorište na otvorenom i kafiće. Ovdje možete iznajmiti rolšule, ali je najbolje da ponesete ćebence i sjedeći na njemu posmatrate prolaznike. Obavezno obiđite Pikasovu skulpturu ribe na jednoj od livada. Jedna od najnovijih znamenitosti Amsterdama je institut filma EYE smješten na sjevernoj obali kanala Ij. Iako se ulaz u bioskop plaća, kafić i terasa su otvoreni za sve koji su spremni da plate kafu ili lagan obrok. Odavde se pruža prelijep pogled na kanal i panoramu grada.

● pijace Amsterdamsko bogatstvo nastalo je zahvaljujući njihovoj luci i trgovcima koji su prodavali sve – od lala do egzotičnih začina. Nešto malo od njihove trgovačke prošlo-

sti možete vidjeti i danas na savremenim pijacama. Najpoznatija je Albert Cuyp u Pijp dijelu grada gdje se prodaje sve i svašta. Najljepša je Noordermarkt, pijaca na kojoj možete ku-

piti robu direktno od proizvođača. Nalazi se kod Noorderkerk crkve odmah pored Prinsengracht kanala. Najbolja buvlja pijaca je Waterloo trg koja radi svim danima osim nedjelje.

22 Zabava

PETAK, 29. 3. 2013.

REdosljEd

Who See i Nina nastupaju deveti Who See i Nina Žižić na Pjesmi Evrovizije u Malmeu nastupiće deveti po redu u okviru prve polufinalne večeri koja je na programu 14. maja. Odluku o redosljedu juče je donijela radna grupa EBU (Evropska agencija za radio-difuziju) na čijem su se čelu nalazili producenti same manifestacije. Podsjećamo, tradicionalni žrijeb prepušten je organizatoru, a ova promjena pravdana je željom da veče učine zanimljivijim kako se ne bi desilo da se više balada - odnosno bržih pjesama izvode jedna za drugim već da to bude ravnomjerno kombinovano. Donosimo vam redosljed učesnika obje polufinalne večeri Pjesme Evrovizije 2013.

Prvo Polufinalno veče 9. Crna Gora 1. Austrija 10. Litvanija 2. Estonija 11. Bjelorusija 3. Slovenija 12. Moldavija 4. Hrvatska 13. Irska 5. Danska 14. Kipar 6. Rusija 15. Belgija 7. Ukrajina 16. Srbija 8. Holandija Drugo Polufinalno veče 10. Izrael 1.Letonija 2. San Marino 11. Jermenija 3. Makedonija 12. Mađarska 4. Azerbejdžan 13. Norveška 14. Albanija 5. Finska 15. Gruzija 6. Malta 16. Švajcarska 7. Bugarska 8. Island 17. Rumunija 9. Grčka Z.Š

EXIT 2013.

Poznata prva imena Fusion bine Fusion bina, sinonim za sjajne žive nastupe do jutra i ove godine ugostiće vrhunske predstavnike različitih muzičkih pravaca, a prvi potvrđeni izvođači su Ana Popović, Delilah i Prong. Ana Popović, poznata kao “ženski Hendriks”, jedan je od najpriznatijih svetskih bluz muzičara. Talenat i želja su je odveli iz Beograda, preko Holandije, čak do Memfisa, prijestonice bluza. Nakon izdavanja prvog albuma “Hush” postala je evropska bluz zvijezda i jedina je Evropljanka ikada nominovana za Debitanta godine u okviru “Handy awards”, bluz verzije Oskara. Pored brojnih nominacija i osvojenih nagrada u Evropi i Americi, najveće priznanje je stiglo u vidu poziva za zajedničku turneju koji je došao od kralja soul muzike, Solomona Burka.

Anin kvalitet prepoznao je i najveći svjetski proizvođač gitara Fender, čije je zaštitno lice već nekoliko godina. Iako već godinama važi za jedno od deset najeminentnijih imena na svetskoj bluz sceni, Ana Popović ne svira po standardima, već bazira napredak na strasti prema muzici. “Uvijek želim da publika osjeti moju strast prema muzici. Uvijek pokušavam da pronađem tu energiju kojom je odisao Hendriks. To osjećanje je i razlog zbog koga sviram.” Na Fusion bini ove godine nastupiće i Delilah, djevojka anđeoskog glasa koja svojom muzikom osvaja srca širom svijeta. Sa njenim sjajnim glasovnim sposobnostima svijet se upoznao 2010. godine kada se pojavio hit sasta-

va Chase and Status “Time”. Ubrzo nakon toga, Delilah osvaja svijet i svojim prvim albumom “From The Roots Up”, kao i hitom “Go”. Sa njujorške metal scene na Petrovaradinsku tvrđavu stižu pioniri urbane metal scene, legendarni Prong. Sastav koji je inspirisao Korn i mnoge druge bendove, pojavio se na sceni još osamdesetih godina, ali i dalje oduševljava fanove tvrđeg gitarskog zvuka. Tomi Viktor, frontmen Pronga, započeo je karijeru kao tonac čuvenog kluba “CBGB” i upravo to mjesto ističe kao najveći uticaj na muziku benda. Nakon “afera” sa legendarnim sastavima Ministry i Danzig, Tomi je doneo novu energiju u Prong, a publika Exit festivala će imati priliku da uživo čuje i njihov novi album “Carved into Stone”. E.Z.

Zabava 23

PETAK, 29. 3. 2013.

PRIČALI SMO

Shvatio sam da nemam privatni život

Zvijezda regiona Tony Cetinski za Dnevne novine priča o muzičkoj karijeri i dječačkom životu Zlatko Šebek

ony Cetinski je čest gost kod nas. Pjevač posebne harizme i veselog duha na koncertima ostavlja sve prisutne bez daha, kako pjesmom tako i interakcijom koju ostvaruje sa najvjernijim fanovima. Za naše čitaoce otkrio je prednosti odrastanja u malom gradu i zašto je to želio i za svoju djecu, te na čiji koncert je bio spreman da otputuje bez obzira na udaljenost.

Jeste li zadovoljni uspjehom albuma “Opet si pobijedila”? Da li su zaživjele pjesme za koje ste i i vi mislili da hoće ili je publika promijenila “redosljed”? Drago mi je da je “Opet si pobijedila” album koji je tako dobro primljen kod publike. To je moj deseti studijski album na kojem je publika ponovo prepoznala emociju i iskrenost, pa i djelove mojih i svojih života. Pjevamo u horu stare i nove pjesme. Ja živim i stvaram muziku za svoju publiku. Poznati ste po nesebičnom predavanju sebe publici. Ipak, desi li se nekad da vaše raspolo-

ženje ili fidbek publike loš utiče na nastup? Koncerti su međusobna razmjena energije između mene i publike. Na svu sreću, moja publika je toliko “energična i vatrena” da nikada nijesam doživio lošu atmosferu. Prije puno godina kada sam nastupao pred nekoliko stotina ljudi i danas kada nastupam pred hiljadama ljudi uvijek sam se jednako “davao” publici. Za to je zajednički naziv “odlična atmosfera” i na to sam ponosan. Sjećate li se nekog neprijatnog događaja sa nastupa, tuče, kada je npr. Vaša bezbjednost bi-

la ugrožena? Ne sjećam se nekog incidenta. Ili ga nije bilo ili ja za to ne znam. A kada smo već kod tuča, kako je izgledao Vaš dječački život? Jeste li bili klinac kojem je volio ulične tuče ili pak mirno dijete? Stvarno bih svakom djetetu danas zaželio djetinjstvo kakvo sam ja imao. Čak sam neko vrijeme htio da to dožive i moja djeca, pogotovo sin dok je još bio mali - da odemo u Rovinj, da tamo provedu djetinstvo. Do osmog razreda osnovne škole tamo možete vrlo ugodno da živite sa djetetom u idili malog grada. Mala sredina je lijepa, nema prenapučenosti, svi se znaju, svi se druže. Svakome bih poželio takvo djetinjstvo. Radili smo i mi neke gluposti, podvale i slično, ali sve su to neke dječačke, benigne stvari i dio odrastanja. Većina velikih zvijezda karijeru započne u nekom bendu. Kako je krenula Vaša muzička karijera? Ja sam u muzici otkad znam

za sebe. Odrastao sam u porodici muzičara, moj otac je pjevač koji me je i upisao u muzički vrtić. Baka je Italijanka iz Napulja koja je obožavala muziku i uz nju sam naučio sve te divne arije i kancone koje sam složio u koncertni program “Otkrivanje strasti”. Još kao mali svirao sam na šerpama i loncima. Ja nijesam izabrao muziku, ona je izabrala mene. Išao u ugostiteljsku školu, a uporedo i u srednju muzičku. Kasnije sam radio i u turističkoj animaciji, a sve je to nekako vuklo na šou-biznis, na muziku koja je moj životni poziv. Snimili ste veliki broj muzičkih spotova. Da li uživate snimajući ili je to ponekad obaveza koju prosto morate odraditi? Generalno je to nešto što moram odraditi. Ima spotova čije je snimanje bilo zanimljivije od drugih, gdje je bila dobra “vibra” na setu, ali lagao bi kada bi rekao kako u tome uživam. Jedino u čemu bez razmišljanja i uvijek iznova užvam

je pjevanje i druženje s publikom. Čini mi se kako bi mogao i tri koncerta zaredom održati samo da neko umjesto mene odradi fotografiranje za novi album. Možemo reći da vas mediji poštuju, ali ipak konstantno izvještavaju o vašem ljubavnom životu. Da li vam smeta novinarska posvećenost tom segmentu vašeg života? Shvatio sam da ja nemam privatni život, ali još je gore to što sam počeo razmišljati o tome kao nečem što se podrazumjeva, ako se bavite ovim poslom. Danas sam jedan od ponosnih Ambasadora privatnosti, a poziv ljudi iz Agencije za zaštitu ličnih podataka podsjetio je na pravo i potrebu svih, pa i javnih osoba, na privatnost i zaštitu ličnih podataka. Žene vas doživljavaju kao zavodnika i uživaju u Vašem društvu. Čime ih osvajate? Hoćete li neku novu pravu ljubav, ponovo krunisati brakom ili ste tom “listu papira” kazali nikad više? Hvala na pitanju, dobro sam. Ljubav je pokretač svega. Pokretač svijeta. Ljubav prema poslu, djeci, prijateljima. Za ljubav ljudi žive, za ljubav živim ja. Koja od pjesama je nezaobilazan dio Vašeg repertoara, a koju zapjevate onako za vašu dušu? Svaka izvedena pjesma je za moju dušu i za dušu moje publike. Ne bi to bilo to kada bi pjevao nešto što ne doživljavam i “ne volim”. Ne možete slagati emocije, a kažu da je emocija zajednički naziv za sve moje koncerte. Snimili ste dosta duetskih numera, ima li naznaka da ćete u skorije opet snimiti takvu pjesmu i čime se vodite kada pristanete na saradnju? Dobrom pjesmom i izvođačem s kojim moram “kliknuti”. Tada sam siguran u odličan duet. Ko su pjevači ili bendovi čiji ste fan od rane mladosti i da li ste nekada da bi slušali svoje idole putovali na drugi kraj planete? AC/DC, Deep purple, odrastao sam na dobrom roknrolu, koji i danas slušam. Na koncert moje omiljene grupe AC/DC išao sam u Amsterdam, nije baš “drugi kraj planete”... Crnogorka publika je nezasita vaše muzike, a i čest ste gost. Kakve utiske nosite? Šta je to kod nas najbolje, obala, hrana, žene...? Sve zajedno. Dobra mi je atmosfera i energija kad god da dođem. Lijepo mi je u Crnoj Gori i zato i jesam i čest gost.

RAJAN GOSLING SE POVLAČI

Telefonska linija za neutješne U Britaniji je otvorena 24-časovna telefonska linija za sve neutješne nakon vijesti da Rajan Gosling ide na duži odmor od glume. Usluga “Goslajn” (Gosline) košta kao i standardni poziv, a uznemirenima nudi “umirujući” audio snimak iz “Bilježnice” (The Notebook). Riječ je o čuvenom monologu koji Goslingov lik izgovara: “Biće zaista teško; moraćemo da radimo na tome svaki dan ali ja to želim, jer želim tebe. Želim te cijelu, zauvijek, svakoga dana. Ti i ja, svakoga dana”... Telefonska linija za pomoć je otvorena nakon šokantne izjave Rajana Goslinga u intervjuu za AP: “Izgubio sam perspektivu onoga što radim. Mislim da bi bilo dobro za mene da uzmem odmor i preispitam zašto nešto radim i kako to radim. Što više prilika dobijam to više shvatam koliko je lako sj...ti stvari”, kazao je. Goslajn je odmah postala hit, a fanovi su požurili da na Tviteru iskažu zahvalnost kompaniji Blink Boks koja ju je uvela. Uprkos ovom samonametnutom odmoru, fanovi Rajana Goslinga moći će da uživaju tokom godine u tri njegova nova filma. “The Place Beyond the Pines”, u kome igra motociklistu i pljačkaša banke uz Evu Mendes i Bredlija Kupera, ima premijeru ovih dana širom svijeta. Na ljeto će se u bioskopima pojaviti još dva filma: “Only God Forgives” Nikolasa Vindinga Refna i još uvijek neimenovani film Terensa Malika čije je snimanje nedavno završeno. Ovo nije prva telefonska linija za pomoć otvorena u Britaniji. Početkom marta pokrenuta je “Tvajlajn” za fanove koji su teško podnijeli kraj filmske sage “Sumrak”. (The Sun)

HOT! Engleski glamur model Holi Pers veliki je fan ekipe Mančester Sitija, budući da je rođena u Mančesteru. U Velikoj Britaniji poznata je po tome što je vrlo poželjno lice, ali i tijelo, na naslovnicama, a u posljednje vrijeme sve je aktivnija kada je riječ o poziranju.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

PETAK, 29. 3. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2062 sudoku 2012-06-05

Medium level

Teža

4 7

3 8 7

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

5 3

Daily Sudoku puzzle No. 2046

Lakša 2012-05-20

Medium level

1 2

7 5

Page 1/2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9

Prijavite se

Jedan hotel u Helsinkiju objavio je oglas u kom traži “profesionalnog spavača”. Zadatak: isprobati sve krevete u svih 35 soba. Uprava hotela “Finn”, koji se nalazi u centru Helsinkija, objasnila je da će spavač biti zadužen da tokom 35 dana testira hotelske sobe i da svoja zapažanja bilježi na blogu. Na ovu ideju došao je menadžer hotela Tio Tika koji smatra da će to

biti dobra reklama za njegov ugostiteljski objekat, koji je nedavno kompletno renoviran. On je naveo da je za to radno mjesto potrebna “dinamična osoba koja zna da piše zanimljiv blog” o svakodnevnim iskustvima u hotelu koji nema ni bar, ni restoran. Traži se osoba koja tečno govori finski i engleski, a poželjno je i poznavanje ruskog jezika. Početak ra-

da je 17. maj, a prijave će se primati do kraja aprila. Do sada je molbe poslalo više od 600 “iskusnih” spavača, prenosi agencija AP. Zanimljivo je da veliki broj regionalnih medija prenio ovu vijest, dodavši da bi pomenuti posao bio idealan za crnogorce aludirajući na poznatu “legendu” o crnogorskoj lijenosti.

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2339 2013-03-09 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2338 2013-03-08 3

vicevi

Zaradite spavajući u hotelu

Puzzle solution:

Snimili Ameri film o Crnogorcu. Cio film ništa ne radi, samo sjedi ispod drveta u hladovini.Page 1/2 I film postao hit. Snimaju oni tako nastavak, a reditelj će Crnogorcu: - De se malo pomakni da bude ipak neka radnja. A na to će mu Crnogorac: - Pa nijesam ti ja kaskader! *** Došla žena u posjetu mužu u zatvor, pa ga pita: - Kako se osjećaš, dragi? - Kao kod kuće – odgovori muž. - Baš se radujem, a kako to kao kod kuće? - Pa ovako: jelo je neukusno, roba neispeglana, nema seksa, a ne smijem da izlazim! *** Otišao Perica u javnu kuću, pa pita upravnicu: - Imate li vi neku djevojku koja ima polnu bolest? Upravnica se čudi, a Perica će na to: - Nije za mene, već treba da glu-

mi sobaricu u mojoj kući, pa da je moj tata odvuče u krevet. Onda će tata da spava s mamom, mama s komšijom, pa će komšija da vidi kome će sljedećeg puta da buši loptu. *** Ide mali zeka kroz šumu i sretne mazgu. Kaže joj: - Zdravo, ja sam Zeka. A ko si ti? - Ja sam mazga. - A šta je to mazga? - Mazga je kad ti je ćale konj a keva magarac. Zeka slegne ramenima i ode dalje. Naiđe na vučjaka: - Zdravo, ja sam Zeka, a ko si ti? - Ja sam Vučjak. - Šta je to vučjak? - To je kad ti je ćale vuk a keva pas. Zeka slegne ramenima i ode dalje. Naiđe konjska muva: - Ja sam Zeka, a ko si ti? - Ja sam Konjska Muva. Zeka je pogleda s lukavim smješkom i kaže: - Aj nemoj da se*eš!

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 29. 3. 2013.

NEZVANIČNO

Ti si nama pobjednik pa neka si ova dvojica takmiče koliko hoće.

Kako je oštra ova plavuša da te strah uhvati.

A ja da sam bio ne bi bilo drugog kruga no bih očistio ka metlom...

Dosta je bilo Momire Sveto i Milo. Dosta je i ti Ćaki a i ti Filipe...

Word Search Puzzle #A911HROSMOSMJERKA

HOROSKOP

ALKALINE Alkaline AMONG Among APPALLED ASKED Appalled AUDIO Asked AVERSE Audio BAITS BARON Averse

BLATANT FAIRER MARRED Creatively FALTERS Marred NOISY BOWED NoisyOLIVE BRUSH Devout FLIPPED PIETY CAMPS Erodes GRANNY Olive PITYING CREATIVELY GRATE Evade Piety POISED DEVOUT HATING PRODUCTION ERODES Fairer HIEROGLYPHICSPitying PROVE RALLY EVADE Falters HIPPIE Poised

Baits

Flipped

Production

Baron

Granny

Prove

Blatant

Grate

Rally

Bowed

Hating

Refuse

REFUSE

Shove RIDGE RILED Tells

SHOVE

Waylaid TELLS WAYLAID Weans WEANS

OVAN Budući da ste se naučili pameti, ponašate se racionalno. Doduše, i dalje vam je jezik brži od pameti, ali to više nije opasno. Nervoza je normalna pojava koju pokušavate da ublažite družeći se sa osobama koje vas cijene. Ljubav i dalje cvjeta.

BIK Vrijeme koje je pred vama odlično je za bavljenje svim vrstama hobija. Na materijalnom planu stvari ne stoje fascinantno, ali zato se nude novi duhovni vidici. Glavni problem Bikova jeste emotivne prirode.

BLIZANCI Ukoliko razmišljate o promjeni posla, nastupio je pravi čas. Srećne okolnosti idu vam naruku. Posjedujete dovoljno znanja i prakse, tako da neće biti nikakvih problema sa vaše strane. Sa Škorpijom ćete biti nezadovoljni.

RAK Uživate u lijepim stvarima, ali i u pozitivnim ljudima. Ne pada vam na pamet da traćite slobodno vrijeme na gluposti i nerviranja. Ukoliko neko pokuša da vas izbaci iz ravnoteže, nećete mu dozvoliti. Postižete uspjeh.

VAGA Pošto se javlja mogućnost nerviranja, morate se okrenuti lijepim stvarima, npr. fizičkom izgledu i sređivanju sitnica. Bar ćete izbjeći tenziju u domaćoj atmosferi. Nezadovoljni ste osobom koja je rođena u znaku Jarca ili Vodolije.

ŠKORPIJA Teško onom ko pokuša da vam pokaže zube. Nećete se libiti da ga u korijenu sasječete. Izabrati Škorpiju za takmaca - nije jednostavno, pošto umijete sa podjednakim žarom da volite, mrzite i budete konkurent. Dobićete podršku važne osobe.

STRIJELAC Uspješan dan u svim oblastima. Zadovoljni ste postignutim poslovnim rezultatima, ali vas to ne sputava da planirate dalje poteze. Na emotivnom planu se događaju fantastične stvari. Možete se nadati svemu najboljem, a posebno dobrom seksu.

JARAC Ušli ste u povoljan period za trgovanje nekretninama. Ukoliko ste razmišljali o tome, pravi je čas da se aktivirate. Lako se nervirate i na okolinu isijavate neraspoloženje. Morate ovu osobinu nekako da korigujete. Gušite ukućane.

Wedges WEDGES

Buldožerom krenuo po platu

Na internetu se Brush Hieroglyphics Ridge pojavio snimak buldožera koji Camps Hippie Riled gazi preko novog mercedesa. Ovaj snimak propraćen je tekstom o tome šta se događa kada gazda ne daje platu Copyright © Puzzle Baron March 28, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! radnicima. Za incident se “okrivljuje” gnijevni Albanac kome gazda, vlasnik mercedesa, nije dao platu.

LAV Aktivno i originalno razmišljate. Sa prijateljima se družite razmjenjujući svakodnevne probleme i znanja. Pokušajte da sklonost ka kritikovanju svedete na minimum. Više radite, a manje pričajte. Treba biti racionalan u trošenju fizičke snage.

DJEVICA Stalo vam je do činjenica. Funkcionišete hladno, proračunato, sa željom da iz trenutne situacije profitirate. Očekuje vas uspješna saradnja sa Škorpijom, pod uslovom da joj povlađujete. Na emotivnom planu su moguća nerviranja.

VODOLIJA Pretjerano idealizujete stvari, pa morate pokušati da se saberete i realnije suočite sa konkretnom situacijom. Pogrešne procjene, loše investicije i ne baš sjajno zdravlje zahtijevaju pasivniji pristup životu. Iskoristite glavu pametnije.

RIBE Donosite odluku na brzinu i sa nečim krećete iz početka. To vam neće teško pasti, jer su u pitanju novac i biznis. Okrećete se povoljnijoj poslovnoj ponudi u želji da vaši kvaliteti budu adekvatno nagrađeni. Napokon ste se opametili.

26 Sport

PETAK, 29. 3. 2013.

DOLAZI ELITA

Crvene kao nagazna mina Od sjutra do 7. aprila Bar će biti domaćin kadetskog Evropskog prvenstva Miloš Pavićević

ar će od sjutra do 7. aprila biti domaćin jedne od grupa Evropskog prvenstva za kadetkinje, na kojem će nastupiti i odbojkaška reprezentacija Crne Gore, što će biti prvi put da neka naša selekcija nastupi na velikom takmičenju.

DA LI STE ZNALI

Crnogorske odbojkašice igraće u prvoj grupi u kojoj su još selekcije Češke, Grčke, Italije, Poljske i Slovenije. Kladovo je domaćin druge grupe u kojoj će, pored domaćina Srbije, igrati i selekcije Turske, Francuske, Njemačke, Holandije i Rusije.

● CILJ DA PROĐEMO GRUPU S obzirom da će “crvene” prvi put igrati na prvenstvu Starog kontinenta te da su nepoznanica za rivale u grupi, može se reći da će izabranice Marka Radusinovića bi-

Radusinović odabrao Selektor Marko Radusinović je odredio 12 igračica koje će braniti boje Crne Gore u Baru. To su tehničarke Marija Đonović i Ivona Vojvodić, korektorka Nataša Matanović, primačice servisa Iva Mandić, Nikoleta Vujović, Aleksandra Ratknić, Iva Vujošević, Nevena Pejović, srednje blokerke Milica Mrvaljević, Nađa Janjević, Marija Vukalović, te libero Anđelija Petrović. Prekobrojne su bile najmlađe Katarina Budrak i Jovana Vukčević.

ti nagazna mina za neke od favorita u grupi. “Prvi put nastupamo na velikom takmičenju, tako da imamo obavezu da u što boljem svijetlu predstavimo crnogorsku žensku odbojku. Zahvaljujem ljudima iz Saveza na ukazanom povjerenju i na odličnim uslovima za rad”, rekao je selektor Marko Radusinović. On je kazao da je osnovni cilj crnogorske reprezentacije da se plasira u drugi krug takmičenja. “Odigrali smo četiri prijateljska meča i zabilježili tri pobjede. Šansu ćemo tražiti u mečevima protiv Češke i Poljske. Osnovni cilj nam je da prođemo grupu, kako bismo obezbijedili učešće na Svjetskom prvenstvu i Olimpijskim igrama za mla-

de”, rekao je Radusinović.

● DAĆEMO MAKSIMUM Puno se u narednim mečevima očekuje od kapitena “crvenih” Marije Đonović. “Atmosfera u ekipi je odlična. Radili smo naporno na pripremama, kako bi se u što boljem svijetlu pred-

Cvetko Pajković: Bićemo dobri domaćini Predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore Cvetko Pajković kazao je da je predstojeći turnir dobra prilika za popularizaciju ženske odbojke u Crnoj Gori. “Turnir je dobra prilika da animiramo još djece da se bave odbojkom. Želim puno uspjeha našoj selekciji, to će za njih predstavljati veliko iskustvo”, rekao je Pajković, a zatim zahvalio čel-

nicima evropske odbojkaške federacije na ukazanom povjerenju. “Zahvaljujem CEV–u, koji nam je omogućio organizaciju velikog takmičenja. Nadam se da ćemo opravdati povjerenje i biti dobri domaćini. Zahvaljujem kolegama iz saveza, gradu Baru i Luki Bar, koji su nam pomogli da se adekvatno pripremimo za organizaciju takmičenja”, rekao je Pajković.

stavili domaćoj publici. Daćemo sve od sebe kako bismo opravdali očekivanja”, rekla je Đonović. Libero reprezentacije Anđelija Petrović kazala je da vjeruje u kvalitete tima. “Naporno smo trenirali u proteklih 15 dana, nadam se da ćemo spremno dočekati početak prvenstva. Pokušaćemo da odigramo što bolje i da kvalitet pokažemo na terenu”, rekla je Petrović. Otvaranje 10. EP i početak grupe 2 je sjutra u Kladovu, zatvaranje i kompletna završnica (polufinala, borba za plasman od 5. do 8. mjesta i mečevi za medalje) su u barskoj “Topolici”. Po dvije prvoplasirane selekcije iz obje grupe idu u polufinale, trećeplasirane i četvrtoplasirane će u borbu za plasman od 5. do 8. mjesta, koja je važna za plasman na Svjetsko prvenstvo, odnosno Olimpijske igre mladih. Prvi meč sa Češkom naše dame igraju u subotu od 20 časova.

FAJNAL FOR DA ILI NE

Da ruski Anži traži Viktora Valdesa kome nodu 10 miliona eura godišnje plus bonus dva miliona, čime bi čuvar mreže Barselone postao najplaćeniji golman na planeti.

Igokea o fajnal foru odlučuje u subotu

TIKET DANA BLEKBURN BLEKPUL TIP 1

KVOTA 2.50

PSŽ MONPELJE TIP 1

KVOTA 1.55

ALMERE KAMBUR TIP 2

KVOTA 1.85

VOTFORD BARNLI TIP 1

KVOTA 1.90

SUD JASAN

LIBEREC SIGMA OLOMUC TIP 1 KVOTA 2.30 P. FEREIRA ŽIL VISENTE TIP 1

KVOTA 1.7

Tragikomedija se nastavlja predsjednik Igokee Boris Spasojević rekao je da će odluka o tome da li će taj klub organizovati završni turnir košarkaške Jadranske lige biti donijeta u subotu, na sjednici Upravnog odbora. “Na sjednici Upravnog odbora, koja će se održati u subotu od 18 sati, odlučićemo, između ostalog, i o predlogu trenera Dragana Bajića o otkazivanju fajnal fora Jadranske lige u Laktašima”, jasan je Spasojević. Podsjetimo, trener Igokee Dragan Bajić pozvao je u utorak čelnike klu-

ba da otkažu organizaciju završnog turnira Jadranske lige u Laktašima, nezadovoljan pravilima koja određuju plasman u Evroligu. Igokea je takmičenje u regularnom dijelu Jadranske lige završila na prvom mjestu, pa joj prema pravilima regionalne lige pripada direktan plasman u Evroligu. Međutim, prema pravilima Evrolige, Igokea ne ispunjava uslove za B licencu, pa je odlučeno da direktno u najjače evropsko takmičenje idu finalisti fajnal fora, a u kvalifikacije bolje plasirani polufinalista iz regularnog dijela. K.B.

Ljekari krivi za smrt Morosinija Istraga povodom smrti fudbalera Livorna Pjermarija Morosinija, tokom meča Serije B prošle godine, ukazala je na to da su ljekari odgovorni jer italijanskom igraču nijesu pružili adekvatnu pomoć. Morosini, igrač Udinezea koji je bio na pozajmici u Livornu, kolabirao je i umro tokom meča protiv Peskare 14. aprila, a utvrđeno je da je uzrok smrti srčani udar. Kasnije je utvrđeno da je Morosini imao urođenu srčanu anomaliju. Tro-

jica sudija juče su za smrt Morosinija okrivili ljekare oba kluba, jer nijesu imali defibrilator i nijesu mu na vrijeme pružili prvu pomoć. Morosini je pao na travu u 31. minutu utakmice italijanske druge lige, koja je potom prekinuta, a igrači oba tima uplakani su napustili teren. Kasnije se ispostavilo da je 25. godišnji Morosini imao tri vezana srčana udara. Ljekarski tim ušao je na teren tek poslije šest minuta od trenutka pada...

Sport 27

PETAK, 29. 3. 2013.

Rukomet: Čikago zaustavio Francuzi veliki niz Majamija sude u Ništa od obaranja rekorda - Bulsi zaustavili ª Moračiº Majami, Peković odličan protiv Lejkersa NBA

Naši najbolji rukometaši se u ponedjeljak okupljaju u Podgorici, gdje će već u srijedu odigrati meč 3.kola protiv Izraela u sklopu kvalifikacija za odlazak na Evropsko prventvo u Danskoj, a taj meč će suditi francuski par Stevan Pišon i Loren Leveret. Evropska rukometna federacija je odredila i sudije za revanš u Rišonu, a na meču 6.aprila pravdu će dijeliti Rumuni - Sorin Dinu i Konstantin Din. Iz evropske kuće rukometa (EHF-a) je stiglo priznanje za naš sudijski par Novicu Mitrovića i Miljana Vešovića, koji će 7.aprila suditi meč 4.kola grupe 3 između Litvanije i Turske. M.P.

SPORTSKI EKRAN 12:30 13:30 15:00 16:30 17:30 18:15 18:30 19:00 19:55 20:00 20:00 20:30 20:45 20:45 22:50

Snuker Snuker Čelzi U19 - Arsenal U19, fudbal Himki - Kaha Laboral, košarka Fleš sport Vorskla - Zarija, fudbal K. Palas - Birmingem, fudbal Rijeka - S. Belupo, fudbal Sport ATP Majami Aston Vila U19 - Sporting U19, fudbal PSŽ - Monpelje, fudbal Lester - Milvol, fudbal Montepaski - Barselona, košarka Sport

Eurosport Eurosport 2 Eurosport 2 SportKlub RTCG 2 SportKlub+ SK Prime Arenasport 3 RTCG1 SportKlub Eurosport Arenasport 1 SportKlub+ SK Prime TV Vijesti

NE PROPUSTITE PSŽ - Monpelje (Arenasport 1, 20.30) Poslije reprezentativnih obaveza vrijeme je za klupske derbije - veliki okršaj je na programu u Francuskoj Parižani napadaju aktuelnog prvaka države.

PODRAVKA BUDUĆNOST 18H

San Majamija da će se serija od 33 pobjede Lejkersa sa početka sedamdesetih prevazići zaustavio je Čikago na 27. trijumfu. Bulsi su pobijedili šampionsku ekipu sa 101:97, a trijumf su ostvarili i Lejkersi nad Minesotom sa 120:117. San Antonio je bio bolji od Denvera sa 100:99, a Niksi od Memfisa sa 108:101. Tandem koji je Čikago vodio do velikog trijumfa činili su Karlos Buzer sa 21 poenom uz 17 skokova i Deng sa 28 poena, sedam skokova i pet asistencija. Na drugoj strani Lebron Džejms je imao 32 poena, Boš je dodao 21, Vejd 18 uz sedam skokova za Majami. Lejkersi su bili bolji od Minesote, lider je bio Brajant sa 31 poenom, a Dvajt Hauard je dodao 25 uz 16 skokova, po pet blokada i ukradenih lopti. Na drugoj strani, parirao je naš Nikola Peković sa 19 poena i 16 skokova. Niksi su oscilirali protiv Memfisa, ali su ih do pobjede vodili Džej Ar Smit sa 35 poena i Entoni sa 22. U timu Grizlija istakao se Konli sa 26 poena, dva manje je imao Bejlis. Bostonu je pobjedu donio Grin 21 poenom, a posljednji je postigao u završnici meča za 93:92 protiv Klivlenda. Pirs je imao po 19 poena i skokova, a u Kavsima je Elington imao 16 poena. Sparsi su savladali Denver, a tome su najveći doprinos dali Tim Dankan sa 23 poena i 14 skokova, Parker je takođe imao dabl-dabl, sa 18 poena i 11 asistencija. U Denveru

SEMAFOR Klivlend - Boston 92:93 Šarlot - Orlando 114:108 Filadelfija - Milvoki 100:92 Toronto - Atlanta 88:107 Njujork - Memfis 108:101 Čikago - Majami 101:97 Nju Orleans - Klipersi 91:105 Hjuston - Indijana 91:100 Oklahoma - Vašington 103:80 Minesota - Lejkersi 117:120 San Antonio - Denver 100:99 Juta - Finiks 103:88 Golden Stejt - Sakramento 98:105 i Portland - Bruklin 93:111 je najefikasniji bio Mekgi sa 21 poenom, uz 11 skokova. Oklahomu su, očekivano, do pobjede nad Vašingtonom predvodili Durant (20 poena, po šest skokova i asistencija) i Vestbruk (21 poen). U protivničkom taboru, Vol je imao 18 poena, a bivši košarkaš Partizana Jan Veseli je postigao dva poena, uz šest skokova. Filadelfija je ostvarila treću uzastopnu pobjedu pred domaćom publikom, poražen je Milvoki uz 15 poena Hovsa, koji je imao rekordnih 17 skokova. Elis je u Milvokiju imao 29 poena, Iljasova 18 skokova i 13 poena. Atlanta je potvrdila učešće u plejofu pobjedom nad Torontom uz 26 poena Ala Horforda, u Reprtorsima se izdvojio Valančijunas sa 19. M.Pavićević

Istanbul prvi favorit za OI 2020.

Potpredsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Kreg Ridi rekao je da kandidatura Istanbula za Ljetnje olimpijske igre 2020. godine ima jaku podršku Vlade i privrednika Turske. Ridi je tokom četvorodnevne posjete Istanbulu procijenio sposobnost tog grada da organizuje takmičenja i istakao da je stekao odličan utisak. Budžet grada za infrastrukturu iznosi 19,2 milijarde dolara, što je znatno više nego što imaju Madrid i Tokio, protivkandidati za organizaciju Igara 2020. godine. M.P.

STONI TENIS

Bulatović najbolji u Bejrutu Univerzitet Crne Gore imao svog predstavnika na prvenstvu u Libanu Na tradicionalnom Univerzitetskom prvenstvu u Bejrutu proteklog vikenda student pravnog fakulteta u Podgorici Dušan Bulatović je osvojio prvo mjesto u stonom tenisu u konkurenciji 43 takmičara! Bulatović je u finalu bio bolji od Mohameda Banuta sa 3:0, pa je tako donio prvu zlatnu medalju za univerzitet Crne Gore. “Ovo je veliki rezultat, kako za mene lično, tako i za Univerzitet Crne Gore, ali i za samu državu za koju se i te kako čulo u da-

lekom Bejrutu. Najteži posao sam imao u četvrtfinalu protiv predstavnika Sant Žozef univerziteta. Nakon tog trijumfa sam znao da ću se okititi zlatom”, rekao je Bulatović, koji je dodao: “U finalnom meču sam odigrao perfektno protiv prvog nosioca turnira Mohameda Banuta i pobjedom napravio veliko iznenađenje. Sigurno da će me rezultat motivisati da nastavim sa napornim treniznima i da nastavim sa dobrim rezultatima. Već početkom maja ću učestvovati na studenstkom ta-

kmičenju u Beogradu, a u junu i u Maroku”, riječi su Bulatovića koji je sam finansirao svoj put u Bejrut. Inače, Dušan je karijeru počeo u stonoteniskom klubu Budućnost, pod trenerskom palicom Petra Devića,a kasnije se usavršavao kod kineskog bračnog para Huang Hi Ping i Čen Baočin. Osvojio je dvije titule u seniorskoj konkurenciji za “plavi” klub, a imao je i četiri nastupa na EP za mlade, dok je za seniorsku reprezentaciju Crne Gore debitovao na SP u Dortmundu prije tačno godinu dana. M.P.

Dva meča u dva dana u Hrvatskoj Osim završnice na domaćoj sceni rukometašicama Budućnosti je ostalo još da privedu kraju takmičenje u Regionalnoj ligi, a u naredna dva dana će odigrati dvije utakmice protiv najboljih hrvatsklih ekipa. Čini se mnogo teža i interesatnija biće večeras u 18 časova u Koprivnici u derbiju 12. kola protiv Podravke, dok će dan kasnije igrati u Zagrebu protiv Lokomotive.

Šampion Hrvatske - Podravka je u prvom međusobnom duelu slavila ubjedljivo u Baru (26:22), nakon čega je i preuzela prvo mjesto na tabeli. “Plave” u Hrvatsku idu u najjačem sastavu, jer su se Majda Mehmedović i Radmila Miljanić oporavile nakon povreda, dok i Hrvatice imaju svojih super aduta poput Damjanović, Tatari, Litre, Žderić, Jelčić... M.P.

28 Sport

PETAK, 29. 3. 2013.

● KARIKATURA DANA

DVIJE DECENIJE RIMSKOG PRINCA

Jedan jedini, Franćesko Toti

Ave Franćesko

Slavni kapiten Rome proslavio 20 godina Tog davnog 28. marta 1993. godine svijet je prvi put ugledao tada 16-godišnjeg Franćeska Totija - danas ikonu Rome i Italije. “Smatram da nijedan italijanski fudbaler nije bolji od mene, jer brojke govore za sebe. Jedini koji može nešto što ne mogu ja jeste Lionel Mesi”, priznao je idol Apenina, kojeg su saigrači na treningu dočekali uz transparent - “Ovdje još nijesi završio, najbolje tek dolazi”. Legendarni 36-godišnji “princ Rima” debitovao je prije 20 godina u meču između “vučice” i Fođe, a u igru ga je lansirao srpski stručnjak Vujadin Boškov. Godine su prolazile, velemajstor fudbala je oduševljavao svojim golovima, asistencijama, što je zagolicalo velikane (Real, Junajted, Milan, Juventus), koji su željeli da ga vide u svojim redovima, ali je dijete “vječnog grada” odlučilo da bude vjerno samo svom klubu dvije decenije, osvojivši jedan skudeto (2001), kao i po dva Kupa i dva Superkupa Italije, dok je sa reprezentacijom “azzurra”, za koju je odigrao 58 utakmica i postigao devet golova, bio prvak svijeta u Njemačkoj 2006. godine. Takođe, u dresu Rome je odigrao 668 utakmica i postigao ukupno 281 gol, od čega 226 u Seriji A, što ga je dovelo na drugo mjesto vječne liste, iza Silvija Piole (274 gola). Prije nekoliko godina je vlasnik Čelzija Roman Abramovič nudio pravo bogatstvo Totiju, ali je dobio već kultni odgovor

od kapitena Rimljana. “Ako želiš da budem tvoj igrač, pođi kod Franka Sensija, kupi Romu i bićemo u istom timu!”, jasan je bio Italijan, kojem je jubilej od 20 godina u Seriji A čestitao i golman Juventusa Đanluiđi Bufon. “Dragi Franćesko, ti si veliki pisac istorije italijanskog fudbala. Iako smo bili rivali, znaš da sam tvoj veliki fan i da smo proveli nezaboravne trenutke u reprezentaciji. Dao si mi oko 10 golova, što mogu samo pravi šampioni i dok godine za sve idu naprijed, za tebe idu unazad”, glasilo je pismo Điđija. A.Popović

Preminuo fudbaler Slavije Fudbaler Slavije iz Istočnog Sarajeva Stanko Zečević preminuo je iznenada, u 19. godini, potvrdio je direktor tog kluba Duško Petrović. “Iznenada mu je pozlilo ispred kuće. Dolazila je i Hitna pomoć, ali mu, nažalost, nijesu mogli pomoći”, rekao je Petrović agenciji Srna. On je dodao da je Stanko Zečević bio perspektivan igrač i da su u FK Slavija planirali da ga ove polusezone uključe u seniorsku ekipu. “Bio je divno dijete. Rodom je iz Kiseljaka i već četiri godine je igrao za Slaviju. Posljednjih pola godine igrao je za Željezničar, pa se vratio u Slaviju. Prošao je i provjere za mladu reprezentaciju”. Bosansko-hercegovački mediji prenijeli su da je Zečević vjerovatno preminuo od srčanog udara.

Savremeni Rim ima svog Cezara - stanovnici vječnog grada već dvadeset godina se klanjaju svojoj ikoni, svom princu - Franćesku Totiju. Tačno na jučerašnji dan italijanska legenda je prvi put obukla dres svoje najveće ljubavi Rome...

NAJbOlJE fuDbAlSKE šKOlE

La Masija u sjenci Balkana Godinama se u Evropi govori samo o jednoj fudbalskoj školi - Barseloninoj “La Masiji” - čini se potpuno opravdano s obzirom na kasnije rezultate momaka iz te škole. Mnogi bi pomislili da joj niko nije ravan po “proizvodnji” igrača (koji igraju u prvim ligama Evrope), ali... Holandski velikan Ajaks je i dalje neprikosnoven na tom polju, a iza njega su, vjerovali ili ne, splitski Hajduk i beogradski Partizan - kaže studija koju je objavio CIES (Centar za međunarodne sportske studi-

je). Studija, inače pokriva prošlu sezonu u svim evropskim prvim ligama, od Engleske i Španije do Malte i Kazahstana, a računaju se igrači koji su od 15. do 21. godine proveli u klubu bar tri godine. Poredak prvih deset izgleda ovako: 1. Ajax (koji trenutno ima 69 igrača u prvim ligama), 2. Partizan (60), 3. Hajduk (55), 4. Barselona (53), 5. Sporting (59), 5. MTK Budimpešta (49), 7. Sparta Prag (47), 8. Fejenord (45), 9. Dinamo K. (44), 10. Real Madrid (43.). K.B.

Sport 29

PETAK, 29. 3. 2013.

VLADIMIR VOLKOV

Atmosfera je naš faktor X

Ljevonogi reprezentativac u razgovoru za Dnevne novine priznao da uživa igrajući za “hrabre sokolove”

BOMBA

Foto: Mirko Savović

Čelzi skenira Božovića

Bonja na meti Čelzija - engleski portali bruje kako bi “jedinica” naše reprezentacije Mladen Božović na ljeto mogao da pojača, ni manje ni više, nego aktuelnog šampiona Evrope! Sjajni crveni golman odlično brani boje Videotona, a Čelzi ga redovno skenira kako u Mađarskoj, tako i u reprezentaciji Crne Gore. “Volim engleski fudbal, uvijek ga pratim, a najviše mi se sviđa Čelzi. Premijerliga je ta-

kmičnje u kojem bih volio da se oprobam”, navodno je izjavio 2010. godine popularni Bonja. Pišemo navodno, jer su kolege sa Ostrva majstori za preuveličavanje izjava! Da podsjetimo - engleski mediji su i tokom kvalifikacija za EURO 2012. godine poslije fenomenalnih Mladenovih odbrana selili Bonju na Ostrvo - tada su se za njegove usluge raspitivali Vest Hem i VBA... U.R.

Joveta u Arsenalu Uživa igrajući za Crnu Goru: Vladimir Volkov centrira ispred Glena Džonsona

Uroš Radulović

ijela planeta bruji o maloj Crnoj Gori. Opet. O crvenim vojnicima se piše u superlativima, veliča se nevjerovatna želja, borbenost, veliča se činjenica da se svaki momak bori do posljednjeg atoma snage. A, iz grupe ne iskače, već odskače, Vladimir Volkov - to je pravi ratnik. Rođeni Beograđanin je prije 10 mjeseci poslije peripetija (igrao jedan meč za Srbiju) uzeo crnogorski pasoš, a protiv Engleske cijelu javnost je uvjerio koliko mu znači dres Crne Gore.

Strasti poslije “gordog Albiona” se ne smiruju, reprezentacija sa druge planete koja je igrala drugo poluvrijeme protiv Engleske je zapalila naciju. Crna Gora je uništila selekciju “tri lava” na terenu, a kada se film premota svi vide da smo trebali osvojiti tri boda. “Uvijek postoje dvije opcije razmišljanja: prije i poslije utakmice. Znamo šta nam je bila želja sa Engleskom, da odigramo što bolje, probamo uzeti bod i uspjeli smo u tome. Poslije meča smo shvatali da smo mogli pobijediti, ali treba da ostanemo čvrsto na zemlji”, skromno je poručio lijevi bek, lijevo krilo i zadnji vezni na utakmici sa Ostrvljanima Vladimir Volkov. KONTAKT JE POSTOJAO I pored toga što je kolijevka fudbala jedva izvukla remi, engleske kolege su “imale obraza” da priupitaju crvenog selektora da li je Stefan Savić nad Danijem Velbekom napravio penal. Branko Brnović je odgovorio:”Da li je postojao faul Vejna Runija nad Vladimi-

rom Volkovom prilikom gola”. Ta situacija se brzo zaboravila, a Dnevne novine su dobile odgovor u vezi sporne situacije kada su Englezi došli u vođstvo. “Tokom prekida uvijek postoji kontakt rukama. Postojao je i sada, ali to nije bio glavni faktor, jer sam se prilikom toga i okliznuo. Sve se desilo nesrećno”, otklonio je sve dileme fudbaler Partizana. Velika prašina se digla kada je ljevak iz Humske trebao da obuče crveni dres. Prvo se odlučio za Srbiju, a onda je obukao crvenu opremu - i pogodio je. Na terenu je pravi, publika ga je prihvatila. “Veoma mi je drago što cijela Crna Gora ima dobro mišljenje o meni. Svi koji prate fudbal znaju šta znači kada tri mjeseca ne igrate u kontinuitetu”, aludirao je na to Volkov što nije standardan u Partizanu, a onda je dodao: “Ali, mogu da obećam da će od mene Crna Gora dobijati sve više i više. Zadovoljstvo mi je i kada vidim kako igrači, selektor, te gospodin Dejan Savićević gledaju na mene. U karijeri sam imao puno proble-

ma, ali igranje za Crnu Goru je definitvno najbolji potez”, jasno je poručila “petica” reprezentacije. PARTIZAN? NE ZNAM ZAŠTO NE IGRAM Poslije novog istorijskog boda protiv Engleske, na portalima iz Srbije osvanula je vijest “Sa Crnom Gorom blizu Brazila, a u Partizanu ne igra - Vladimir Volkov”. Popularni Vova je imao problema sa povredama, ali sada kada je u punoj snazi, nema ga u sastavu komšijskog šampiona. “Stvarno ne znam šta od toga da očekujem. Nijesam još pričao sa trenerom, baš nemam pojma u čemu je problem. Najbitnije je da sam zdrav i spreman u svakom trenutku da pomognem. Vidjećemo, nadam se da će biti bolje u nastavku”, poručio je Volkov. Sa Šerifom i Partizanom je osvajao trofeje, ali sagovornik Dnevnih novina je u svlačionici reprezentacije prepoznao nešto što nikada nije vidio u svojoj dosadašnjoj karijeri - to nešto što nam omogućava “miris Svjetskog prvenstva”. “Atmosfera i harmonija koju sprovodi selektor je sjajna. Imamo pobjednički mentalitet i sve te dobre stvari sa treninga i iz svlačionice prenosimo na teren. Postoji skup kvalitetnih igrača, svi koji su tu kada su okupljanjamo pružaju maksimum i dokazuju da imaju kalibar za nacionalni dres”, završio je Volkov.

Gospodin Frenk Lampard! Na “facebook” profilu Vladimir Volkov ima sliku sa jednim od najboljih engleskih reprezentivaca svih vremena Frenkom Lampardom. Pitali smo ga odakle poznanstvo sa ikonom Čelzija. “Upoznali smo se prošlog ljeta u Dubajiu. Ne patim od kompleksa niže vrijednosti, kada smo se sreli u Podgorici pitao sam ga da li me se sjeća, odgovorio je pozitivno. Čak mi je poklonio dres. Frenk je veliki gospodin na terenu i van njega”, prenio nam je Volkov. A, da Volkov ne priča napamet lično smo se uvjerili kakvi su Englezi - pored Lamparda, Stiven Džerard je takođe veliki gospodin, Majkl Kerik, Džo Hart, Kris Smoling, te Glen Džonson su odlični sa navijačima i novinarima, dok je najuobraženiji Vejn Runi. Majstor Mančester junajteda ne priča ni sa kim van terena...

Da li je sve gotovo, da li je transfer saga u vezi crvenog dragulja gotova? Najnovija priča o fudbalskom životu Stevana Jovetića se veže za Emirejts - fudbalski agent Gvido Di Domeniko potvrdio je da će Joveta u narednom periodu igrati za Arsenal! “Jovetić je bio želja Juventusa, ali imam informaciju da se on već dogovorio sa Arsenalom. Stevan je oduševljen njihovim planovima”, rekao je Di Domeneko italijanskim medijima. Navodno, klub iz Londona je spreman da za napadača Fiorentine izdvoji čak 20 miliona funti, što će “viola” po svemu sudeći teško moći da odbije. U.R.

VEJN RUNI

Crna Goro svaka čast! I dalje imamo velike šanse da se kvalifikujemo na Mundijal. I to je najbitnije. Ali, u drugom poluvremenu Crna Gora nam je očitala lekciju. Nadamo se da ćemo izvući pouke kako da u budućnosti rješavamo ovakve mečeve - priznao je kapitulaciju pred Crnom Gorom odlični napadač Engleske Vejn Runi! Mediji sa Ostrva pišu kako je engleski fudbal mrtav, kako ga je malena država još više dotukla. A, popularni Šrek je realan u ocjeni velike utakmice...

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

“Nemamo za čim da žalimo. Remi je najpošteniji ishod. Naravno razočarani smo što nije smo osvojili sva tri boda. Ali, sve čestitike Crnogorcima! Vratili su se iz rezultatskog zaostatka, stavili nas pod veliki pritisak”. Prošli put Runi je udario Miodraga Džudovića pod Goricom, bio je razapet, sada je bio odličan - postigao je gol. Međutim, malo je to bilo pred sjajnim naletima Mirka Vučinića i drugova... U.R.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Volkov i Lampard u Dubajiu

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Sport 31

PETAK, 29. 3. 2013.

GRUPA H

1. CRNA GORA 2. Engleska 3. Poljska 4. Ukrajina 5. Moldavija 6. San Marino

6 6 5 5 6 6

4 3 2 2 1 0

2 3 2 2 1 0

0 0 1 1 4 6

14:3 21:3 11:6 6:4 3:10 0:29

14 12 8 8 4 0

Mundijal 2014 GRUPA H 2012 Sep 7 ELSAD ZVEROTIĆ

Uživao sam kada je Boske pogodio Borbeni vezista Crne Gore pretrčao kilometre i kilometre protiv Moldavije i Ukrajine: Odradili smo veliki posao Bojan Topalović

retrčao je kolimetre i kilometre. I protiv Moldavije. I protiv Engleske. Ubjedljivo najviše od svih crvenih vojnika. A kada se Elsad Zverotić sa pomorandžom u rukama pojavio ispred autobusa A reprezentacije poslije još jednog epskog remija sa “gordim Albionom” - djelovao je svježe. Vrlo svježe. Svježije nego ikada.

Izgledalo je da ultra borbeni Zverka može lagano trčati još 10 kilometara jakog tempa... “(Smijeh). Možda je tako djelovalo, ali umorio sam se. Mnogo. Iza nas su dvije baš teške utakmice, na kojima smo napravili veliki posao. Skoro pa sam se oporavio od strašnog umora. Dobro je bilo”, rekao je za Dnevne novine juče Elsad Zverotić iz švajcarskog Berna, gdje je stacioniran njegov Jang Bojs. I nije defanzivni vezista samo trčao, zatvarao pozadi, već je odradio veliki posao naprijed - centaršutem iz ugla je našao Dejana Bosketa Damjanovića, koji je herojski - uporno - donio izjednačenje... “Bilo je super kada je Boske pogodio. Oduševljen sam. A, mogli smo ranije stići do tog remija, jer smo imali tri-četiri super šanse. Ali, nema veze, na kraju je sve odlično ispalo. Dobili smo mnogo na samopouzdanju”, jasan je Zverotić. A da su crveni majstori stigli do neriješenog rezultata iz te “tri-četiri superšanse”, možda bi se slavio trijumf. Takav utisak je ostao poslije utakmice, tako još svi razmišljaju...

“Kada opet pogledaš kako smo odigrali drugu utakmicu, sigurno da je kod svih nas ostao žal. Imali smo ih, baš ih nadigrali... Ali, moramo da budemo zadovoljni. Ostvarili smo dobar rezultat u dva meča, uzeli šest poena, a to nam mnogo znači na samopouzdanju”, jasan je momak koji je crveni dres oblačio 34 puta. Bitka sa selekcijom “tri lava” je označila novi duel planetarno popularnog Stivena Džerarda i Zverke, pošto su već igrali u Ligi Evrope, kada je Liverpul remizirao sa Jang Bojsom (2:2). I Elsad je opet bio uspješniji - timski gledano... “Svi znamo kakav je Džerard igrač, pokazao je pod Goricom da je strašan. Ima sve. Lijepo je bilo igrati opet protiv njega, takvi dueli se pamte. Baš kao što se utakmice sa Engleskom pamte”, govori nam 26-godišnji Zverotić. Do kraja kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2014. godine Crna Gora ima još četiri utakmice - Ukrajina, Poljska, Engleska, Moldavija - svaka je bitna! Kalkulacije su jasne: deset bodova nas sigurno vodi na SP,

Tu sam do ljeta, a poslije... Vezista Elsad Zverotić je često povezivan sa Dinamom iz Moskve, a poslije sjajnih partija u reprezentaciji Crne Gore, interesovanje Rusa je opet - aktuelno... “Bila je neka priča o tome, ali koncen-

trisan sam samo na Jang Bojs. Imam još godinu i po dana ugovora. Do ljeta sam sigurno tu, a na ljeto je sve moguće. Fudbal je nepredvidljiv”, rekao nam je Zverka.

Fifina istraga Predsjednik FSCG Dejan Savićević je prije utakmice Crna Gora - Engleska apelovao da navijanje bude fer i korektno, naglasio je da je Fudbalski savez do sada zbog ispada navijača platio kazne od oko 90.000 eura, ali masu je teško kontrolisati... Tako je tokom velikog meča pod Goricom zapaljeno nekoliko baklji, uletjelo je nekoliko stvari na teren, na sjevernoj tribini su se potukle dvije frakcije navijača... I to će Fifa sve istražiti - svjetska kuća fudbala je juče najavila pokretanje istrage zbog kompletne organizacije. Valjda neće ništa krupno naći... devet vjerovatno, sa šest, sedam vjerovatno smo u baražu. Ali, pustimo kalkulacije... “Grupa je jaka, rekli smo to čim smo je dobili. Znate da razmišljamo utakmicu po utakmicu, ne pravimo nikakve kalkulacije. Ukrajina nam je protivnik u junu, na to smo koncentrisani. Važno je da se dobro spremimo, nadam se da ćemo svi biti zdravi, a ako pobijedimo, uradili bismo veliku stvar”, stoji na zemlji Zverka, ne razmišlja unaprijed... A, da oprez treba da odzvanja u glavama družine Branka Brnovića, pokazali su martovski dueli - naredni protivnik “hrabrih sokolova” (7. jun) Ukrajina je uzela šest poena iz utakmica sa Poljskom, te Moldavijom... “Tim rezultatima su svima dokazali da vrijede. Dobili smo ih u Kijevu, ali pod Goricom će biti jako opasno. Pred nama je izuzetno teška utakmica”, rekao je na kraju razgovora za Dnevne novine Elsad Zverotić.

Sep 11

Okt 12 Okt 16

Nov 14 2013 Mar 22 Mar 26

Jun 7 Sep 6 Sep 10 Okt 11 Okt 15

Izvor: FIFA

Crna Gora Moldavija Engleska San Marino Poljska Engleska Moldavija San Marino Ukrajina Poljska Crna Gora

Poljska 2:2 Engleska 0:5 Ukrajina 1:1 Crna Gora 0:6 Moldavija 2:0 San Marino5:0 Ukrajina 0:0 Moldavija 0:2 Crna Gora 0:1 Engleska 1:1 San Marino3:0

San Marino Moldavija Poljska Crna Gora Ukrajina Poljska Moldavija CRNA GORA Poljska Ukrajina Engleska San Marino Ukrajina Moldavija Engleska Ukrajina Engleska San Marino CRNA GORA

Engleska 0:8 Crna Gora 0:1 Ukrajina 1:3 Engleska 1:1 Moldavija 2:1 San Marino 5:0 Poljska Ukrajina CRNA GORA San Marino Moldavija Poljska Engleska San Marino CRNA GORA Poljska Poljska Ukrajina Moldova © GRAPHIC NEWS

Gazi sve u nizu, Rio nam je tako blizu POGLED KA BRAZILU

Dnevne novine donose pet ključnih razloga zbog kojih bi reprezentacija Crne Gore mogla da završi na toliko sanjanom Svjetskom prvenstvu 2014. godine u Brazilu

oš četiri utakmice, dvije na podgoričkoj areni (Ukrajina, Moldavija), dvije na strani (Poljska, Engleska) i - kraj kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2014! Crna Gora sanja da zadrži lidersku poziciju u grupi H, uz aromu brazilske kafe se budimo, imamo lijep pogled ka tome čuvenom Rio de Žaneiru... Ali, to su četiri vraški teške utakmice. Preteške. Svaka je kao finale sanjanog Mundijala.

A crvena vojska je sposobna da dobije taj rat. Ne mora svaku bitku. Jer igra vesele družine Branka Brnovića nije sportska sreća, već znanje! A, imaju ga. Svi od 14 ratnika koji su istrčali protiv nadmene nacije koja je izmislila fudbal. Svi oni koji su na širem Brninom spisku.Dnevne novine donose pet presudnih razloga zbog kojih bi se Crna Gora mogla naći na Mundijalu u zemlji kafe, sambe, velikih majstora...

● ATMOSFERA Ima reprezentacija sa boljim rosterom, sa većim imenima, ali niko na planeti nema bolju - atmosferu. To vam potpisuje potpisnik redova koje čitate. A, kažu da je atmosfera preduslov za rezultate. Za fenomenalne rezultate. Dovoljno je da ih jednom vidite zajedno, pa da osjetite kako u toj složnoj ekipici dišu jedan za drugog. Kao da su proveli cijeli život u jednom kvartu. I ne daju na njega. Generacijski jaz nije bitan (najstariji član reprezentacije je Milorad Peković sa 35 godina, najmlađi Stefan Savić sa 22) - dopunjuju se, pomažu, osjećaju jedan drugoga. Nema kod crvenih odvajanja, grupi-

ca. Drže se zajedno. I to namjeravaju da rade do - Brazila. I poslije toga... I da opet ponovimo: atmosfera je preduslov za rezultate, a Crna Gora je ima!

● SAMOPOUZDANJE Pa, ta atmosfera je tako maloj, a tako velikoj balkanskoj ljepotici donijela sljedeći rezultat: crveni su jedina reprezentacija uz najbolju na planeti Španiju koja nije imala poraz 2012. godine. Nemamo ga ni u tekućoj... A, tako se bilduje samopouzdanje! Samopouzdanje koje te tjera da se ne skloniš nikome bez obzira da li igra u Mančester junajtedu, Liverpulu, Čelziju, Mančester sitiju... Možete misliti kakvo je sad samopouzdanje “hrabrim sokolovima” pa, ljudi, oni lete. Iako čvrsto stoje na zemlji, jer su pravi momci. Održali su čas fudbala jednoj Engleskoj. Ej, Engleskoj! To ne može da utiče negativno na selekciju. Ne postoji šansa...

● MIRKO, STEVAN... A, protiv te Engleske najbolju utakmicu u reprezentativnoj karijeri

odigrao je - kapiten Mirko Vučinić! Mirko je bio sve, kompilacija Dijega Armanda Maradone u ofanzivi, Paola Maldinija u defanzivi kada je trebalo da se zatvori. Zvuči čudno, ali tako je... Kapiten je bio pravi vođa, igrao je za tim, nije se opterećivao golom, važan mu je bio rezultat A selekcije. Djelovao je zrelije nego ikada... Uz nikšićkog maestra sjajno je plesao i Stevan Jovetić. Smeta vam što ne pogađa, ali doći će - polako. Važno je da Joveta djeluje dobro, dominantno. A uvijek daje cijelog sebe za crveni dres. Baš kao što svi ostali proliju posljednju kap znoja - dva Božovića, Baša, Savić, Džudović, Pavićević, Zverotić, Peković, Volkov, Delibašić, Damjanović, Krkotić, Vukčević. Ma, svi... Momci su porasli, veliki su... Mirko i Stevan su vođe na terenu, to svi shvataju, ali nema neke ljubomore - e, to je ta atmosfera. Svi za jednog, jedan za sve!

● SUPER ŽELJA Želja nikada nije bila sporna, ali sada je - naglašena! Vidi se to. Osjeti. Reprezentativci su u Kišinjevu po monsunskoj kiši htjeli da “pojedu” Moldaviju, ali im nije išlo. I nijesu pali. Ni u jednom trenutku. Samo su postali jači. Iz minuta u minut. A, u tijelu crvenog ratnika želja tinja, jer su pojedincima kvalifikacije za odlazak na Mundijal posljednja šansa da se domognu velike scene u najdražem dresu - godine prolaze, takav je fudbalski život, dolaze neki mlađi klinci... A, mogu li kraj svog reprezenta-

tivnog puta ljepše zamisliti od učešća na Svjetskom prvenstvu. Svaka čast Olimpijskim igrama, ali Mundijal u Brazilu - to je nešto neprocjenljivo. To se ne može zamisliti dok se ne osjeti. A, vjerujemo da ćemo posjetiti tu Kopakabanu, taj Rio...

● KULT REPREZENTACIJE Na kraju, ali nikako najmanje važno - kult reprezentacije! Kada “hrabri sokolovi” igraju utakmicu, Crna Gora se pretvori u karneval. Pogotovo na dan meča. Prvo se karte nabavljaju deset dana unaprijed, crvena rijeka ljudi okupira ulice. Nešto slično nećete vidjeti na ulicama Beograda, Novog Sada, pa Zagreba, Splita, Skoplja... Sigurno. Narod živi za crvenu vojsku, srećni su kada ih vide. Postignuti gol se proslavlja spektakular-

no, primljeni se oplakuje danima... A Brnina družina više nego ikada živi za naciju. Valjda vam riječi kapitena Vučinića sve dovoljno govore... “Ne čini me ponosnim to što je utakmica Crna Gora - Engleska u rangu spektakla Francuska - Španija. Ponosnim me čini činjenica da kada izađemo na kafu, narod nas pozdravlja, izazivamo sreću na njihovim licima”. Imamo mi još dosta razloga zbog kojih bi mogli da se nađemo u Brazilu: iskustvo (preležali smo dječje bolesti), stručni štab (pored selektora Brnovića, sjajan posao obavljaju Dragoje Leković, Anto Drobnjak, Radisav Dragićević), sjajna defanziva (primili smo samo tri gola)... Ali, pet nabrojanih malo ko ima na planeti! I poentiraćemo: Gazi Crna Gora sve u nizu, Rio nam je tako blizu...

KUPON 38

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Bojan Topalović

pETAK, 29. 3. 2013. broj 502 GoDINA II

33 žENA PARFEM

Glumica Liv Tajler u duhu Mediterana

Glumica Liv Tajler zaštitno je lice limitiranog izdanja mirisa “Very Irresistible” od Živanšija za sezonu proljeće i ljeto 2013. godine. Najnoviji parfem ove kuće nosi naziv “Very Irresistible Givenchy Edition Croisiere” i napravljen je u duhu Mediterana. Ovaj neodoljivi miris dočarava atmosferu Mediterana, plavog okeana i sunčanog ljetnjeg dana svježim mirisnim notama i svjetlo plavom bočicom. Miris morske idile otvara se slanim akordom, italijanskim bergamotom i magnolijom. Srce par-

fema obuhvata buket cvijeća prepoznatljiv za ovu liniju a čine ga ruža, ružičasti božur i gardenija. Drveno vodena baza koja uključuje “driftwood” i mošus obogaćena je potpisom ovog parfema mirisom frangipanija. Gornje note čine bergamot, magnolija, so. U srcu parfema je ruža, božur, gardenija a bazu čine frangipani, “driftwood”, mošus. Slavna glumica savršeno je dočarala parfem a u kampanji pozira u jednostavnoj bijeloj bluzi preplanulog tena i blistavog pogleda u kojem se vidi ljepota okeana.

POZNATI MEJK AP ARTIST SAVJETUJE

Ruž i lak za nokte ne moraju biti iste nijanse

MODA

Marame mijenjaju cjelokupan izgled Priredila: Marija Ivanović

arame se smatraju modnim detaljem koji ima moć da i najobičniju kombinaciju izdigne na elegantniji i sofisticiraniji nivo. Bilo da su izrađene od pamuka ili neprevaziđene svile, njihova svrha je višestruka: od one dekorativne koja je svim damama primat, pa do toga da mogu prikriti godine i zaštititi vas od sunca i vjetra. Obožavale su je dive Grejs Keli, Elizabeta Tejlor, Ava Gardner, a danas su to Eva Mendez, Džesika Alba, Nikol Riči i mnoge druge.

Marama ili ešarpa vjerovatno je pored nakita najpopularniji modni dodatak. Ovaj dekorativni detalj koji nije izgubio na popularnosti ni u današnjem vremenu potiče iz Starog Egipta. Smatra se da ju je egipatska kraljica Nefertiti poznata po vanserijskoj ljepoti nosila kao detalj kojim je upotupunjavala svoje prvo odijevanje davne 1350. godine prije naše ere. U kineskoj kulturi marama je jedan od nezaobilaznih detalja, a ona je bile omiljeni modni detalj Kraljice Viktorije. Mnoge dame kroz istoriju nijesu mogle zamisliti da kombinaciju ne upotpune sa maramom od čuvene plesačice Isidora Dankan koja je često i plesala sa maramama u rukama, pa do filmskih diva Elizabete Tejlor i Ave Gardner. Čuvena Elizabeta bila je obožavateljka svilenih marama koje je najčešće nosila to-

kom ljeta oko glave izgledajući kao prava diva. Princeza Grejs Keli voljela je takođe marame i to najviše brenda Erme (Hermes) čiji se dizajn i boja savršeno uklapao sa ljepotom mediteranske kneževine Monako. Upravo pomenuti Erme svoju slavu je najprije stekao po proizvodnji marama i ešarpi pa tek onda po tašnama. Modeli ovog brenda iz sezone u sezonu oduševljavaju brojne dame koje u želji da posjeduju barem jednu ne žale da izdvoje ni po nekoliko stotina eura. Takođe, među najpoznatijim brendovima koji imaju u svojoj ponudi marame interesantnog dizajna su Puči, Etro, Luj Viton, Ralf Loren, Misoni. Šare i dezeni koji su aktuelni ove sezone 2013. godine podrazumijevaju aktuelnu paletu boja od narandžaste, ljubičaste, bež, plave do smaragdno zelene. Marame često znaju biti kao umjetničko

djelo čiji je izgled prenesen sa platna na tkaninu, baš kao kod Frejvila i Ermea. Bilo da želite da vaš poslovni kostim djeluje elegantnije, ili da naglasite sofisticiranost večernje toalete, marame ili ešarpe su uvijek idealan izbor. Podjednako su prikladne za proljeće, ljeto, jesen i zimu u cilju isticanje vašeg ličnog stila. Oko vrata Načini za nošenje marama ili ešarpi su mnogobrojni, od onih najobičnijih, poput prebacivanja ešarpe preko vrata do vezanja čvora oko istog. Danas na internetu možete pronaći razne savjete i fotografije koje pokazuju na koje sve načine možete nositi različite vrste marama ili ešarpi. Detalj na torbi Marama zanimljivog dizajna, efektno vezana, djelovaće vrlo “šik” na jednobojnoj tašni. Ukoliko je tašna jednostavna i jednobojna, vežite joj maramu koja je šarena dok u suprotnom ona mora biti jednobojna. Oko glave Svilena marama oko glave u obliku turbana ili jednostavno vezane poput trake učiniće da se osjećate kao diva iz zlatnog doba Holivuda. Ovaj izgled još više će doći do izražaja kada potamnite.

Crveni karmin i lak za nokte znaju biti zahtjevni jer su sami po sebi upečatljivi. Ronald Bauer, internacionalni šminker koji radi za poznate kozmetičke kuće poput Lankoma savjetuje kako da nam usne i nokti budu uvijek besprekorno sređeni kada su u ovim bojama. Ruž neka bude otporan na poljupce Prirodno rumenilo usana neutrališite tankim slojem tečnog pudera. Dobro zaoštrenom olovkom uokvirite usne i tako korigujte oblik po potrebi. Kada stavite ruž, pritisnite papirnu maramicu na usne i uklonite višak, tako da ostane samo trag karmina. Zatim nanesite tanak sloj pudera u prahu i još jedan sloj ruža. Savršeno uredni nokti Skratite ih do ivice same jagodice i isturpijajte u ovalan oblik. Počnite da nanosite lak od sredine nokta i prevlačite ka vrhu. Isti postupak ponovite i sa lijevom i desnom stranom nokta. Obratite pažnju na to da ivice nokta, pogotovo pri korijenu, ostanu neobojene, jer

će tako će nokti izgledati duže. Idealna kombinacija Nije važno da ruž za usne i lak za nokte budu u istoj nijansi, važno je da budu iz iste palete tonova. Kombinujte hladne boje sa hladnim, a tople sa toplim. “Ako su usne i nokti u jarkim bojama, onda make up na očima može biti blag i decentan”, objašnjava Bauer. “Uz crvene usne i nokte lijepo se slaže i mekani smokey eyes u braon ili sivim tonovima, ili samo jedna linija na gornjem kapku koja je iscrtana crnim ajlajnerom”, savjetuje on.

MODNI HIT

Šanel patike sa cvjetnim dezenima Model sa cvjetnim aplikacijama proljećni je hit koji nam dolazi iz prestižnog Šanela. Patike iz ove francuske modne kuće apsolutni su hit među trenseterkama širom svijeta koje su totalno poludjele za modelom ukrašenim mnoštvom cvjetova od kože. Model “Camellia” osvojio je sve od modnih urednica i stilistkinja pa prosto da nema bloga i portala koji nije pisao o njima. Ove patike jako su udobne i izrađene su od najfinije kože, a ukrašene su cvijetnim aplikacijama. Patike krasi bijeli đon i decentan Šanelov znak s prednje strane. U prodaji se mogu naći u dvije boje crnoj i kombinaciji crne i puderaste nijanse koja je odlična za proljeće koje je počelo. Za ove patike navodno postoji lista čekanja i gotovo ih je ne-

moguće pronaći u radnjama. Za sve one srećnike koji ih mogu naći preko raznih sajtova popur ebay-a cijena ovog modela je 1.400 dolara. Kao sve što je traženo tako se i ovaj model već našao u obliku kopija koje nam dolaze iz Kine po cijeni od 100-150 eura.

34 Žena

Moderne žene Moderni parovi osuđeni su na balansiranje između feminizma, kavaljerskog ponašanja i tradicionalnih uloga koje su se značajno promijenile, pokazalo je istraživanje portala Loveagain.com. Studija koja je obuhvatila više od 1.000 ljudi pokazala je da oko 98 odsto muškaraca nema ništa protiv da njihove partnerke imaju veću platu od njih, ali uprkos tome vjeruju da su neke tradicije i dalje poželjne, piše Handbag. Tek 11 odsto žena i 14 odsto muškaraca danas smatra da je ženi mjesto u kući, to jest da je idealna uloga žene da bude majka i domaćica. S druge strane, oko tri četvrtine muškaraca smatra da oni treba da plate račun na prvom sastanku, a 93 odsto da partnerku treba otpratiti kući. Uprkos tim kavaljerskim manirama, muškarci u drugim stvarima nisu toliko tradicionalni; čak bi 97 odsto njih bi voljelo da žena njima prva priđe. Ni žene nijesu više pasivni posmatrači na kojima je samo da pristanu ili odbiju udvaranje, pa bi 67 odsto dama pozvalo muškarca na drugi sastanak, ukoliko im je bilo lijepo na prvom. Nježniji pol ipak i dalje želi da se muškarci prema njima ponašaju kao džentlmeni, pa 82 odsto njih očekuje da im muškarac otvori vrata ili da im pozajmi jaknu ako zahladi.

Nasljedno je 40 posto inteligencije

PETAK, 29. 3. 2013.

MOJ POSAO

Mamu vojnika najlakše razoruža dječiji osmijeh Elvira Cvrk za DN ističe kako ima želju da i treći put učestvuje u misiji ISAF u Avganistanu Danilo Brajković, foto : privatna arhiva

tariji vodnik I klase Vojske Crne Gore Elvira Cvrk, prva je Crnogorka koja je već dva puta učestvovala u misiji ISAF u Avganistanu, kao član medicinskog tima. Na taj potez odlučila se, kako kaže, iz ljubavi prema profesiji koju obavlja, kao i zbog pružanja doprinosa državi. Iako je svjesna svakodnevnog rizika kojem je izložena tokom posla, u razgovoru za DN otkriva da joj je zadovoljstvo da tokom obavljanja profesionalnih zadataka ima mogućnost da ispolji dozu humanosti.

Otkud Vi u vojnoj uniformi? Oduvijek sam gajila ljubav prema vojsci. Sticajem okolnosti prije četrnaest godina sam počela da radim kao civilno lice, medicinska sestra u garnizonoj ambulanti u Baru. Odlaskom u prvu misiju kao član medicinskog tima i kao prva Crnogorka u našoj istoriji koja je otišla u misiju, na polovini misije unaprijeđena sam u čin starijeg vodnika prve klase. Kako su reagovali Vaši najbliži kada su čuli da ste izabrali ovako rizičnu profesiju? Imala sam punu podršku svoje porodice s obzirom na to da mi je suprug oficir. On mi je bio veliki oslonac. Djeca su odrasla uz tatu vojnika, pa su i poziv mame vojnika dobro prihvatili. Kako ste se prilagodili vojničkim dužnostima i poslu koji važi za “muški”? Moji prvi vojnički dani kao

profesionalnog vojnika su počeli prije četiri godine, pripremom za prvu misiju. Ti počeci će mi ostati u sjećanju za cijeli život. Moje kolege vojnici imali su razumijevanja prema meni, davali mi podršku, učili me vojnim vještinama i podržavali me kao ženu. Da li je bilo teško donijeti odluku da se prijavite za misiju u Avganistanu? Odluku o učešću u misiji nije bilo lako donijeti, ali uz podršku porodice i voljom da dam doprinos našoj Vojsci i državi nijesam se puno dvoumila i nijesam se pokajala nijednog trenutka što pokazuje moje učešće u drugoj misiji u sastavu VI kontingenta VCG. I sada odgovorno tvrdim da ću poći opet ako bude prilike. Sa misije ste stigli prije nekoliko dana. Kakve su Vaše impresije? Svaka misija za sebe nosi

svoju odgovornost i čar. Došla sam bogatija za još jedno iskustvo. Mojim boravkom u Avganistanu, upoznala sam jedan divan narod i njihove običaje. U nekoliko navrata u bazi imala sam priliku da se sastanem sa avganistanskim ženama sa kojima sam mogla da pričam o svemu, da im prezentujem našu državu i naše običaje. Više puta u bazi smo organizovali humanitarne akcije kao pomoć lokalnom stanovništvu i jedna će mi ostati u posebnom

Na ukupnu inteligenciju djeteta utiču odgoj, obrazovanje i razni drugi faktori, ali ponajviše nasljedne genetske varijacije njihovih roditelja, pokazalo je veliko istraživanje. Genetski faktori u značajnoj mjeri određuju inteligenciju djeteta, posebno gen FNBP1L koji prenosi roditeljske kodove, pokazalo je istraživanje Univerziteta Queensland. U njemu su naučnici analizirali DNA uzorke preko 18.000 djece iz Australije, Nizozemske, Velike Britanije i SAD-a u dobi od šest do 18 godina, a potom upoređivali uzorke s rezultatima njihovih IQ testova. Otkrili su da individualne varijacije u genetskom kodu djece utiču na njihove rezultate na testovima, stoga naši geni određuju oko 40 posto ukupne inteligencije, piše Daily Mail.

sjećanju, pomoć djeci bez roditelja. Moj poziv mi daje široku lepezu humanog i humanitarnog rada kako u kolektivu, tako u ambulanti i na terenu. Na koji način izlazite na kraj sa stresnim i situacijama rizičnim po život koje su svakodnevica u Vašem poslu? Sam moj poziv mi olakšava da mogu u nekoj mjeri da kontrolišem stres, ali svakako smirenost, strpljenje i razumijevanje pomažu mi da se te situacije ako ne u potpunosti, onda makar djelimično ublaži. Da li autoritet sa posla prenosite i na porodičnu atmosferu ili ipak prepuštate drugima da vode glavnu riječ? Jedna sam od onih žena koja je kad dođe kući, ma koliko bilo na poslu teško, uvijek odmorna i raspoložena za porodične obaveze. Ali isto tako ako treba da se donese važna odluka za posao ili porodični život donijeću je u saglasnosti sa porodicom. A tradicionalno u crnogorskoj kući, muževi su autoriteti, tako je i u mojoj. Nakon napornog dana najprije me razoruža osmijeh moje djece. Vaš životni moto je...? Probaj i uspjeh će doći, cijeni dobijeno, pruži koliko možeš, dobro se samo dobrim vraća.

KRAJ LJUBAVI

ODNOSI

Kad treba da kažete ª neº Neki ljudi ostaju u vezama koje nijesu zdrave i koje im donose više štete nego koristi. Donosimo vam nekoliko “znakova za uzbunu”. “Ajmo na seks” Da, muškarci mnogo razmišljaju o seksu. Dok hodaju ulicom požele neke žene koje nijesu njihove partnerke. Jednostavno su vizuelni tipovi i njihov mozak funkcioniše drugačije od ženskog. Ali, ako on na vašem prvom sastanku neprestano priča o seksu, te manje ili više direktno predlaže seks, ustanite i pobjegnite glavom bez obzira. To je najbolje što on ima da ponudi, a rijetko koja žena će pristati na to. Riječ je o tipu muškarca koga zanima samo seks, a ne veza. Ne osjećate se posebno Vaš muškarac bi trebalo da vas voli. Uz njega bi trebalo da se osjećate kao najljepša, najpametnija i najdivnija žena na svi-

jetu. Ako se ne osjećate posebno uz njega, vrijeme je da malo preispitate svoj odnos. Ako otkrijete da se zapravo već duže vrijeme osjećate loše i sumnjate u samu sebe, onda je vrijeme da ga napustite. Samopouzdanje je najvažnija stvar na svijetu i nemojte biti ni s kim ko vam to narušava. Nikad se ne nalazite prije 22 sata Iznenadili biste se koliko žena misli da su noćni seksualni susreti sastanci. Ali, stvari stoje malo drugačije. Ako se žena zaista sviđa muškarcu, on će je bez ikakvih problema izvesti u restoran ili kafić u normalno vrijeme. Ako vam se on javlja samo u noćnim satima, možete biti sigurne da je riječ o isključivo seksualnoj vezi koja neće imati budućnost o kojoj vi maštate. Dakle, prije nego što stradate, prekinite odnos. (tportal)

Zašto odjednom prestanemo da volimo partnera Obratite pažnju na deset najčešćih razloga zašto ljudi nekoga prestanu da vole. 1. Uzimanje zdravo za gotovo Ljubav nije bezuslovna iako su nas tako učili, pa partneri često zbog ove premise upadaju u zamku. Previše se ulijene i opuste jedni pred drugim, a to je siguran put u neljubaznost i nepoštovanje. To je pravi put u nestanak ljubavi. 2. “Iščezla” komunikacija Dobra komunikacija gradi odnos, nedostatak ga narušava. Ako ste prestali da komunicirate, sukobi želje i potrebe ostaće neizrečeni. I ljubav tada odumire. 3. Neispunjena očekivanja Što odnos više napreduje, partneri sve manje obraćaju pažnju na partnerove potrebe i prestaju da im se prilagođavaju. 4. Saznanje novosti Za nekoga može da bude vrlo neprijatno ako saznaju da im je par-

tner nešto sakrivao, prećutkivao, varao ih ili se ponašao potpuno drugačije od osobe koja stvarno jeste, što može trajno da naruši vezu. 5. Izlivi ljubomore Ukoliko partner ne vjeruje osobi s kojom je u vezi, javlja se osjećaj ljubomore koji je nemoguće zadržati sve vrijeme samo za sebe. Kada ljubomora postane opsesivna, nestaju osnove intimnog i zdravog odnosa. 6. Veza na “nezdravim nogama” Veza započeta kao afera ili ona koja se prebrzo razvija, vrlo vjerovatno neće preživjeti probleme koje donosi budućnost. 7. Nekompatibilnost partnera Vrijednosti, prioriteti i planovi za budućnost mogu se razlikovati, a kad jednom partner stekne pravu sliku o drugoj strani koja mu možda ne odgovara u potpunosti, vatra brzo može da se ugasi. 8. Iscrpljenost Strast je splasnula, a veza je po-

stala mučenje i opterećenje za oboje. To je siguran znak da veza neće dugo potrajati. 9. Velika promjena Životne prekretnice koje utiču na partnere ne moraju obavezno da budu kamen spoticanja. Međutim, ukoliko partneri ne uspiju zajedno da “rastu”, rješavaju probleme ili im se prilagode, lako se mogu slomiti. 10. Ni traga od ljubavi Mnogi parovi započinju vezu preplavljeni strašću. Međutim, to nije ljubav. Kad sve splasne, ostaje osjećaj ispraznosti i nezadovoljstva, piše Večernji.

Žena 35

PETAK, 29. 3. 2013.

SAVJETI

Zašto su opasne grickalice

kontrolisati tokom ručka ili večere. A za druge je to samo dodatni izvor kalorija. Zapitajte se zato, kada grickate, jedete li zdravije ili manje u sljedećem obroku? Ako je odgovor “ne”, a ne hvata vas hipoglikemija dva ili tri sata nakon obroka, možda ima smisla izbjegavati dodatni obrok i čekati pravi sljedeći. 2. Gostimo se, a ne grickamo Čajni kolačići, malo gaziranog pića ili šaka pereca može se činiti kao mala doza grešnog užitka kalorija, pogotovo ako pazite da jedete zdravu hranu. Ali nije to samo loše za vas i vašu liniju, već tim obrokom nećete ništa napraviti za vašu glad. Možete li reći da je energetska čokoladica ili super slatki frape dobra ideja? Pratite koliko ste siti, savjetuje nutricionist Dawn Jackson Blatner. 3. “Zdrave” ugljene hidrate uzimamo same

Mnogi ljudi misle da su jabuka ili pomorandža zdrave “grickalice”, piše nutricionistica Cheryl Forberg. No mnogo ih je bolje konzumirati s proteinima, mozzarellom ili kriškom, dvije ćureće šunke. Osim što će vas zasititi, proteini pomažu usporiti oslobađanje šećera u krvi, što pak sprečava veliku navalu insulina, objašnjava. Zatim dolazi do pada energije i onda ste tek u problemima – potrebno vam je više grickalica tokom dana. 4. Preskačemo voće i povrće Možda vam se čini da je voćka prelagani obrok nakon kojeg ćete ubrzo opet biti gladni, ali važno je da ih ponekad konzumiramo. I ne samo uz proteine. Prirodni plodovi hidratizuju organizam, pružaju dovoljnu dozu vlakana i hranjivih tvari između obroka, dodaje Blatner. 5. Ne razmišljamo Mnogi grickaju dok rade, što pomaže da zadatke obavimo brže – ali takođe rad nas podstiče da slistimo vrećicu čipsa rekordnom brzinom. – Nemojte jesti gledajući TV ili odgovarajući na poruke. Obavljanje drugih stvari istovremeno dok grickate, a da niste duhom prisutni u tom trenutku, zabranjeno je. Grickalice nikad neće zasititi vašu želju ako sami ne odlučite da je dosta – kaže Blatner. 6. “Zdrave” grickalice nas (uvijek) zavaraju Čak i kad pazite na hranu koju jedete za užinu, veličina porcije može biti problem. Orašasti plodovi, čips od jabuke ili pržene suncokretove sjemenke mogu imati dosta kalorija, dodatnih šećera i masnoća. Naučno je dokazano da ljudi koji jedu takve “zdrave” grickalice smatraju da imaju pravo jesti – više.

ZDRAVLJE

ZA DO K JE

TO RA

P I TA

Stručnjaci tvrde da samo polovina ljudi uistinu mora gricnuti nešto kako bi izdržala dan... Jeste li i vi taj tip ili samo grickate kad vam je dosadno ili ste previše zaposleni? Zašto su opasne grickalice? Tri je popodne, a još je mnogo vremena do večere. Već ste pomalo gladni, jer vas salata za ručak nije dovoljno zasitila. Što učiniti i odabrati ako baš moramo nešto gricnuti, odgovaraju nutricionisti za HuffingtonPost. Ovo su neke najčešće greške koje radimo: 1. Grickanje nam je na prvom mjestu Trebate li stvarno nešto gricnuti? Nutricionistica Heather Bauer kaže da samo oko 50 posto ljudi treba međuobrok. Nekima grickanje može pomoći u održavanju metabolizma, regulaciji šećera u krvi i natjerati ih na zdravije obroke. Isto tako mogu se bolje

Poštovani, željela bih da mi kažete nešto više o Rejnonovom fenomenu, pošto iz zvanične literature nijesam uspjela mnogo da se informišem. Student sam četvrte godine Pravnog fakulteta, a ova pojava mi se javila na samom početku studija. Prvo sam primijetila da mi prsti na rukama reaguju na hladnoću, a kasnije su se bjelina, trnjenje i neprijatan bol javili i na prstima nogu. Željela bih da me više edukujete o uzrocima ove bolesti, kao i da me ujedno posavjetujete o nekoj efikasnoj terapiji ili tretmanu. Poštovana, postoje dva Raynaud entiteta - jedan je morbus - bolest kao zasebna vrsta i nije mnogo značajan, prati ga simptomatologija koju ste opisali. Zahtijeva utopljavanje i prestanak pušenja. Postoji i Syndroma Raynaud koji je u sklopu nekog zapaljenja zglobova, obično reumatoidnog artritisa, skleroderme ili sistemskog lupusa i to zahtijeva preciznije ispitivanje. Javite se hitno najbližem reumatologu da odredi šta je od ova dva sindroma posrijedi kod Vas. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Lijekovi iz kuhinje Možda nijeste znali da je svaka dobro snabdjevena kuhinja i potencijalna apoteka. So, med, maslinovo ulje, mlijeko- mogu ljekovito djelovati u slučaju nekih oboljenja. SO Za atletsko stopalo. Slani rastvor ne prija gljivicama, smanjuje prekomjerno znojenje i omekšava kožu, tako da lijekovi protiv gljivica mogu dublje da djeluju. Držite stopala pet do 10 minuta u pola litra tople vode u kojoj ste rastvorili dvije kašičice soli, preporučuje pedijatrijski hirurg Suzan Levin. MED Za posjekotine i ogrebotine. Med sadrži tri moćne komponente: šećer koji apsorbuje vlagu tako da bakterije ne mogu da prežive, hidrogenperoksid koji dezinfikuje i propolis koji ubija bakterije. Kada se osuši na koži, med stvara prirodni zavoj. MASLINOVO ULJE Za ekcem. Bogato antioksidantima koji smanjuju upale, maslinovo ulje je osnova mnogih preparata za kožu. Nanesite jednu kašičicu na 6,5 kvadratnih centimetara kože zahvaćene ekcemom– na ovaj način ćete spriječiti isušivanje kože. Za ozbiljnije slučajeve, preko noći, kožu tretiranu maslinovim uljem umotajte u plastiku. MLIJEKO Protiv napetosti. Šolja toplog mlijeka pred spavanje, stari narodni lijek, zaista djeluje kaže dr Bernard Viton, psihijatar iz vašingtonskog Nacionalnog centra za liječenje fobija, anksioznosti i depresije. Mlijeko sadrži aminokisjelinu triptofan koja podstiče opuštanje. JABUKOVO SIRĆE Za modrice. Jabukovo sirće djeluje protivupalno. Nakapajte malo sirćeta na vatu i stavite ga direktno na modricu, ili napravite pastu od jabukovog sirćeta i bjelanceta i na-

KORISNO

Dijeta sa kefirom

Pravi, domaći kefir ima umirujući efekat na cirkulaciju i nervni sistem. On je bogat vitaminima i mineralima, pomaže da se uspostavi rad crijeva, liječi tijelo i podmlađuje kožu, poboljšava stanje kose i noktiju. Pored toga, ishrana zasnovana na korišćenju kefira pomaže da se veoma lako izgube dodatni kilogrami. Dakle, ako jedete kefir riješili ste i ovaj problem. DORUČAK Predlog 1: Kajgana od 2 jaja, salata od manjeg krastavca, kafa sa kašikom mlijeka; Predlog 2: Griz/palenta i kisjelo mlijeko; Predlog 3: Jaje, 1 tost sa puterom, čaj sa medom. UŽINA 3 dl domaćeg kefira RUČAK Predlog 1: Pileća supa, kuvana šargarepa i belo pileće meso (100 gr), salata od cvekle, kriška hljeba, Predlog 2: Čorba od pečuraka, paprikaš (o 3 dl) i salata od svežeg kupusa. UŽINA 3 dl domaćeg kefira VEČERA Predlog 1: Grilovana riba (150 gr), zelena salata i biljni čaj; Predlog 2: Veći pečeni krom-

pir, čaj sa medom. KEFIR VOĆNA DIJETA- ODLIČAN DETOKS Dnevno treba piti 1,5-2 litre kefira od obranog mlijeka i jesti voće i povrće (može i lako termički obrađeno) u dovoljnim količinama da se zadovolji glad. Sa ovom dijetom, možete izgubiti 2-3 kg za tri dana. KEFIR JABUKA DIJETATEŠKA DIJETA ZA PRIPREMU NOVE SEZONE Kefir-jabuka dijeta traje 7 dana. Tokom ove dijete smenjuju se kefir i jabuka dani. Možete popiti 1,5 litara kefira ili pojesti 1.5kg jabuka dnevno. Ovo je prilično stroga dijeta i nije preporučljiva u zimskom periodu već na prelasku jedne sezone u drugu. Recimo proljeće-ljeto i ljeto-jesen. Gubitak kilograma je značajan: i do 6 kg za 7 dana.

Bolja izolacija, bolje zdravlje Unapređenje “toplotnog komfora” kuće ili stana, uvođenjem centralnog grijanja, bolje izolacije i slično, i te kako se oslikava na fizičkom zdravlju ukućana, ukazuje britanska studija, koju su sproveli stručnjaci Savjeta za medicinska istraživanja u Glazgovu. Mnoge prethodne studije su dovodile u vezu loše uslove stanovanja sa slabijim zdravljem, ali su istraživači često imali problema da razluče dejstvo tih uslova od faktora kao što su starosno doba ukućana ili siromaštvo, izvještava Rojters. Šupljine oko prozora odnose i do 25 odsto toplote, krov i zidovi takođe, loša izolacija poda i pro-

zora do 15 odsto. Osim grijanja, najčešće su uzimani u obzir parametri kao što su kvalitet vazduha, vlažnost, prisustvo radona, buka, prašina, duvanski dim, padovi i požari. Da bi utvrdili da li unapređenje toplotnih uslova u stanu može da rezultira poboljšanjem zdravlja ukućana, britanski tim, kojim je rukovodila Hilari Tomson, analizirao je rezultate 39 ranijih međunarodnih studija. Utvrdili su da programi kojima je poboljšan “toplotni komfor” domova, daju najbolje rezultate kod osoba slabog zdravlja i onih koje imaju najgore stambene uslove. (rts)

TRENING

Osam vježbi za zadnjicu

nesite na modricu. ČAJ OD KAMILICE Za zadebljanja i žuljeve na nogama. Potopite stopala u vodu pomješanu sa čajem od kamilice– čaj će omekšati otvrdnulu kožu. SODA BIKARBONA Za infekcije urinarnog trakta. “Soda bikarbona čini bešiku alkalnom, sprečavajući na taj način razmnožavanje bakterija”, objašnjava urolog dr Larian Gilespi. Razmutite pola kašičice sode bikarbone u 250 mililitara vode na prve simptome infekcije. Nastavite da pijete ovaj rastvor jednom dnevno dok vam doktor na osnovu analiza ne odredi antibiotike. ĐUMBIR Protiv bola u želucu. Đumbir oslobađa gotovo svih gastrointestinalnih smetnji, uključujući i muku tokom vožnje ili jutarnju mučninu u trudnoći. Napravite čaj tako što ćete jednu kašiku narendanog korjena đumbira preliti šoljom vrele vode i ostaviti da odstoji 10 minuta. (Zdrava hrana)

Dovedite guzu u odličnu formu za ljeto, počnite već danas sa vježbama i aktivnostima koje vam predlažemo i za nekoliko nedjelja biće spremna za najmanji bikini, usku haljinu ili farmerke. STEPENICE Od danas hodajte stepenicama svaki put kad vam se ukaže prilika. Izbjegavajte liftove i pokretne stepenice. ZATEZANJE MIŠIĆA Zategnite i ponovno opustite mišiće zadnjice za vrijeme sjedenja, kuvanja, stajanja u redu.... Mišiće zategnite 10-20 sekundi, opustite pa ponovno zategnite. Najmanje deset puta. ČUČNJEVI Odvojite pet minuta na dan za čučnjeve. Stanite upravno, polako savijte koljena, pa ponovno ustanite. Udahnite spuštajući se nadole, izdahnite na povratku. ŠIRENJE KOLJENA Ovu vježbu možete raditi i na poslu. Sjednite i položite ruke na

spoljašnje djelove koljena. Zatim rukama gurajte jedno koljeno prema drugom, dok istovremeno nogama stvarate otpor kako ne bi došlo do dodira koljena. Pritisak zadržite oko pet sekundi, potom se opustite. Vježbu u jednom ciklusu ponovite barem pet puta. BICIKL Vožnja bicikla manje opterećuje zglobove od trčanja. Uz malo koncentracije snagu možete crpiti upravo s područja bedra i stražnjice. HODANJE NA PRSTIMA Još jedna praktična vježba koja ne iziskuje puno vremena. Hodajte na nožnim prstima 30-tak sekundi, potom se spustite, kratko odmorite i ponovite deset puta. VJEŽBA SA JASTUKOM Uveče pred TV-om stavite jastuk između koljena pa počnite da ga snažno stiskate. Mišići nogu pritom moraju biti zategnuti. Pokušajte zadržati položaj što duže.

36 Žena

PETAK, 29. 3. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Korpice sa višnjama

SASTOJCI:

ZNATE LI

Lijepo iskoristite jabuku u kuhinji

500 g tikvica 3 jaja 1- 2 kašike braš na malo mlijeka i soli crvene roga pa prike 200 g mladog sir a malo kisjele pa vlake soli 2- 3 čena luka vezica peršuna 1 dl maslinovog ulja soli i papra

Šnicle sa sirom Upravo se jabuka naziva kraljica voća, a vrlo često se može čuti da jedna pojedena jabuka dnevno značajno utiče na imunitet. Međutim, jabuka je odlična i za popravljanje kuhinjskih katastrofa te za pripremanje ukusnijih obroka. Održite kolače svježima Ukoliko želite domaćim ili pak kupljenim kolačima produžiti rok trajanja i zadržati im svježinu, u tome vam mogu pomoći jabuke. Naime, u posudu s kolačima stavite i polovinu jabuke. Ona će pomoći u održavanju vlage kolačima i tortama, a vaše poslastice će duže vremena ostati svježe nego kada ih samo stavite u frižider. Ubrzajte dozrijevanje paradajza Ukoliko shvatite da ste zabunom kupili još uvijek zeleni paradajz, poslužite se trikom s jabukama. Naime, paradajz će puno brže dozrjeti ako ih stavite u papirnu kesu s već zrelim jabukama te ostavite da stoje nekoliko dana. Za što bolji rezultat napravite omjer pet do šest paradajza na jednu jabuku. Omekšajte smeđi šećer Smeđi šećer ima pomalo iritan-

tnu tendenciju da se i pri malom izlaganju vlazi pretvori u grude i grudice. Srećom, i za to postoji lijek. Šećerne grude jednostavno stavite u plastičnu vrećicu s komadićem jabuke. Ostavite tako neka odstoji dan ili dva, a nakon toga smeđi šećer biće omekšan i spreman za korišćenje. Umanjite slanoću jela poput supa i čorbi Rijetko kome se nije dogodilo da prilikom kuvanja presoli supu, no umjesto da bacite cijeli obrok, u lonac jednostavno ubacite nekoliko komadića jabuke. Kuvajte još desetak minuta i jabuka će upiti višak soli. Nakon toga izvadite komadiće jabuke, uključujući višak soli, te uživajte u ukusnom obroku. Ispecite sočnu piletinu Ukoliko vam se dogodi da vam piletina nakon pečenja u rernii bude suva i pomalo gumena, ne očajavajte. Recept za sočnu i ukusno pečenu piletinu je i više nego jednostavan. Idući put prije pečenja u pile stavite cijelu jabuku pa tek onda sve stavite u rernu. Kada meso bude pečeno, jabuku izvadite i bacite te uživajte u mekanoj i sočnoj piletini. (Kuhinja)

Desert

Otopiti na tihoj vatri margarin, dodati šećer u prahu i izlomljenu čokoladu. Mješati na tihoj vatri dok se čokolada ne istopi i smjesa izjednači. U male papirnate korpice sipati po malo rastopljene čokolade, staviti po jednu višnju iz slatkog i dopuniti sa još malo čokolade. Kad se čokolada stegne, svaku korpicu ukrasiti ružicom od umućenog maslaca i čokolade. Dekorisati voćkicom od smjese ratluka i šećera u prahu. Za trešnjice izmješati 50 grama svježeg ratluka i 50 grama šećera u prahu. Dodati nekoliko kapi arome malina, praviti male kuglice i uvaljati ih u kristal šećer. U svaku voćkicu staviti po kratku osušenu peteljku od trešanja ili višanja. Posluživanje: Možete koristiti i višnje iz kompota ili višnjevače, naravno bez košpica. Korpice se mogu puniti i sjeckanim orasima ili lješnicima.

SASTOJCI:

Toranj Izribati tikvice, posoliti i malo ocijediti. Dodati jaja i brašno i sve dobro izmješati. Dodati malo mlijeka da se dobije masa srednje gustine. Na papiru za pečenje u tankom sloju masu razmazati i peći u pećnici 20 minuta. Pečeno tijesto od tikvica rezati na trake željene širine. Mesnate roga paprike ispržiti na ulju i oguliti im opnu. Luk, peršun i maslinovo ulje umutiti u tijesto. Dodati soli i papra po želji. Mladi sir i kisjelu pavlaku umutiti u kremu. Malo posoliti. Na tijesto prvo premazati sir s pavlakom, staviti papriku i malo pešta na papriku. Slagati visinu tornja po želji.

NEMOJTE BACATI

POSLASTICE

Znate li koliko hljeba bacate u smeće? Uzmite u obzir da je bačeni hljeb ujedno i bačeni novac. Ovi savjeti pomoći će vam da doskočite ovoj lošoj navici. Zamrznite ga Hljeb u zamrzivaču može da izdrži i do tri mjeseca. Nakon što ga izvadite, premažite ga s malo vode ili ulja i zagrijte u rerni ili mikrotalasnoj. Korica će biti hrskava, a iznutra će biti topao i mekan. Ovo je idealno rješenje kad vam treba hljeb a obližnja pekara je zatvorena. Spremite musaku Stari hljeb idealan je dodatak musakama s mesom, pečurkama i povrćem. Izrežite hljeb na trake ili kockice, prelijte ga velikom čašom mlijeka i po njemu rasporedite tikvice, sir, pečurke, patlidžane, povrće ili meso. Prelijte prelivom od mlijeka, jaja i začina i pecite u rerni oko pola sata. Dodajte ga supi Francuzi su od ovog dodatka napravili specijalitet. Nasjeckajte stari hljeb na kockice, osušite ih i dodajte u supu umjesto tjestenine. Napravite prezle Domaće hljebne mrvice zdravi-

Ništa ljepše od dobrog domaćeg kolača. Predstavljamo vam dva recepta za slatkiše koji se lako prave, a koje će vaši ukućani u slast pojesti. PROFITEROLE Sastojci: 10 kašika oštrog brašna, 100 grama brašna, 100 grama maslaca, 4 jajeta, prstohvat soli. Preliv: 100 grama crne čokolade, 50 kašika slatke pavlake, 50 grama bijele čokolade, 3 kašike slatke pavlake. Priprema: prokuvajte vodu s maslacem i solju. Kad voda provri, sklonite šerpu s ringle i dodajte brašno, brzo promiješajte i vratite na vatru. Mješajte dok se tijesto ne pretvori u loptu i skinite s vatre da se masa prohladi. Kad bude mlaka, dodajte jedno po jedno jaje i stalno miješajte da tijesto postane elastično, ali ne i rijetko. Malom kašičicom ili špricem stavljajte male komade tijesta u podmazan pleh. Pecite najprije u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, a poslije 10 minuta smanjite na 180 stepeni. Rernu ne otvarajte prvih 10 minuta. Kad profiterole dobiju lijepu, zlatnožutu boju, izvadite ih i ohladite. Odvojeno otopite bijelu i crnu čokoladu s pavlakom, pa profiterole prvo prelijte tamnom, a onda bijelom čokoladom. BUHTLE S PEKMEZOM

60 dag pilećih pr sa topivi sir (kolik o parčadi šnicli- tolik o sira) so papar origano suncokretovo ul je

Pileća prsa izrezati na šnicle, ne pretanke i malo posoliti. Staviti da se prži na zagrijano ulje i kad se sve složi, popapriti (samo s jedne strane). Kad donja strana porumeni, prevrnuti. Kad su šnicle pržene, nemojte ih prepržiti da ne budu suve. Na svaki staviti red topivog sira i posuti sušenim origanom. Vatru ugasiti, tavu poklopiti i nakon 15- tak sekundi maći sa štednjaka. Neka stoji poklopljeno dok se sir ne rastopi od topline pod poklopcem. Kao prilog možete poslužiti bilo koje povrće, krompir i slično. Izvrsno pašu paprike punjene povrćem.

SASTOJCI:

Za 50 korpica: 120 g margarin a 100 g sećera u pr ahu 200 g čokolade višnje iz slatkog Za dekoraciju: 75 g maslaca 75 g otopljene čo kolade trešnjice od ratlu ka i sećera u prahu

Kako jednostavno možete Laki, a slatki čoko zalogaji da iskoristite stari hljeb

je su i jeftinije od kupovnih. Stari hljeb zapecite u rerni dok se potpuno ne stvrdne i zatim ga izmrvite rukom, štapnim mikserom ili u blenderu. Ispecite bruskete Stari hljeb bolji je izbor za ovo jelo jer bolje za sebe veže ostale sastojke od mekanog. Natopite ga maslinovim uljem i pospite željenim začinima i bijelim lukom. Zapecite ga u rerni i nakon toga na njega stavite isjeckani paradajz, pršutu, sir, salatu ili neki ukusan namaz. (tportal)

Sastojci za tijesto: kocka svježeg kvasca, kašika šećera, 100 mililitara mlijeka, pola kilograma brašna, jedno jaje, 85 grama maslaca, 100 grama šećera, kesica vanilin šećera, 200 mililitara mlijeka. Sastojci za nadjev: domaći pekmez od šljiva. Sastojci za posipanje: kakao, šećer u prahu. Priprema: pomiješajte kvasac s mlakim mlijekom i šećerom i ostavite da odstoji 10 minuta. Pomiješajte brašno, šećer, istopljen maslac, ja-

je i kvasac i zamijesite tijesto sa preostalim mlakim mlijekom. Tijesto ostavite na toplom da se udvostruči, pa ga premjesite i rastanjite. Isijecite tijesto na kocke željene veličine, svaki komad nafilujte pekmezom od šljiva, savijte i pritisnite sa strane da pekmez ne curi. Slažite buhtle jednu do druge u podmazan pleh i ostavite da se na toplom dižu još 15 minuta. Pecite oko 20 minuta na 180 stepeni. Gotove buhtle obilno pospite šećerom u prahu i kakaom. (Žena)

Specijalni dodatak o automobilizmu u Crnoj Gori u saradnji sa magazinom “AUTO“

SVAKOG PETKA UZ

www.auto.co.me

SAJAM AUTOMOBILA U BEOGRADU

Na otvaranju sajma automobila Potpredsjednik Vlade Republike Srbije Rasim Ljajić je konstatovao da su svi svjesni da sjaj pod kupolama sajma, ne odražava realnost u Srbiji kada se radi o kupovnoj moći stanovništva i kada se radi o stanju autoindustrije u Evropi, i nikakva tajna nije da je ona u krizi.

BEOGRAD 2013

Prodato 9 novih Aurisa Sajam automobila INFO

ve automobile koji su prethodno premijerno bili prikazani na sajmu u Ženevi mogli su vidjeti i posjetioci Beogradskog sajma.

Beogradski, 51 po redu međunarodni sajam automobila se završava ovog vikenda. Predstavljeni su svi vodeći svjetski automobilski brendovi, koji posluju na tržištu Srbije, kao i prateća autoindustrija, autodjelovi i garažno-servisna oprema. Istovremeno, otvoren je i sedmi Međunarodni sajam motocikala i bicikala Motopešn (Motopassion). Predstavljeno je čak 58 novih modela. Očekivanja su da će ovaj sajam posjetiti više od 130000 posjetilaca. Prema procjenama magazina AUTO koji je imao svog predstavnika na sajmu prošlog vikenda je posjetilaca bilo više od 50000. Bez obzira na veliku gužvu kolona automobila koja je

pristizala na sajmište je brzo nalazila parking mjesto i sve se odvijalo brzo. Sve automobile koji su prethodno premijerno bili prikazani na sajmu u Ženevi mogli su vidjeti i posjetioci Beogradskog sajma. Na otvaranju sajma automobila Potpredsjednik Vlade Republike Srbije Rasim Ljajić je konstatovao da su svi svjesni da sjaj pod kupolama sajma, ne odražava realnost u Srbiji kada se radi o kupovnoj moći stanovništva i kada se radi o stanju autoindustrije u Evropi, i nikakva tajna nije da je ona u krizi. Ali je istakao da Sajam automobila predstavlja podstrek za srpsku autoindustriju ko-

ja bilježi konstantan izvozni rast, uprkos krizi. Među posjećenijim štandovima bio je “Mercedesov”, na kojem kažu da je najveće interesovanje za A i B klasu, koja se može naći za oko 20.000 do 30.000 eura. Ništa manja gužva nije bila i u Hali 1, gdje su izloženi modeli “Forda”, “Škode”, “Pežoa”, BMW, “Land Rovera”, čiji je novi model “vog” prodat za 135.000 eura, a ispred kojeg je gužva i red za fotografisanje. - Veliko interesovanje vlada za ovaj automobil. Takođe ima zainteresovanih i za “diskaveri 4”, čija je cijena 54.000 eura. Renault je predstavio svoj prvi gradski krosover Renault Captur, koji predstavlja kombinaciju tri različita svijeta - SUV-a, jednovolumena i kompaktne limuzine. Toyota je premijerno na srpskom tržištu predstavila tri modela - Verso, Auris, kao i četvrtu generaciju RAV4.

Beogradski sajam automobila je osim po velikoj posjećenosti i premijerama, poznat i po uvijek dobro raspoloženim hostesama.

Ovih dana je isporučena prva flota od ukupno 9 vozila modela novog Aurisa. Bez obzira na poteškoće koje su prisutne u auto-industriji koja je dosta oslabljena usljed aktuelne krize, ipak u Crnoj Gori postoje firme koje ostvaruju i u ovakvim vremenima pozitivne rezultate.

Upravo je jedna takva firma ovih dana preuzela čak 9 komada novog modela Auris, čija je prezentacija nedavno održana u Toyotinom salonu u Podgorici. Ovakva flota je zbilja nešto što obećava novom Aurisu jos bolje poziciniranje na tržstu C segmenta.

NAJAVA

Sajam automobila u Njujorku

Za neke će ovo biti iznenađenje, ali sajam u Njujorku 2013, je 113-ta godišnjica ovog sajma. Od 29. marta do 7. aprila, Jacob Javits centar će biti domaćin trećeg najvećeg internacionalnog auto sajma u Americi, na četiri nivoa i na 700,000 kvadratnih metara... Iako dolazi odmah poslije Ženeve, Njujorku ne fali premijera i novina, iako je većina predviđena za američko tržište. General Motors na primjer, će objaviti čak pet novih modela, između ostalog novi Cadillac CTS i 2014 Chevrolet Camaro. Ako je Ženeva bila sajam koji su obilježili super automobili, Njujork će bez sumnje biti obilježen

SUV modelima, sa Toyotom, Acurom, Land Roverom i Infinitijem koji lansiraju Highlander, MDX, Range Rover Sport i QX60. I naravno tu je Chryslerov novi, kontraverzno dizajnirani Cherokee. Hyundai grupa za ovaj sajam sprema novi Equus sedan i Kia Optima Hybrid, dok VW dolazi sa novim Golfom u standardnoj i GTI verziji. Da podsjetimo na auto-salonu u Ženevi objavljen je spisak finalista koji su ušli u uži izbor takmičanja za Svjetski automobil godine 2013 (World Car of the Year), a imena pobjednika u svim kategorijama biće objavljena uoči početka Sajma automobila u Njujorku 2013.

Auto-test

GT86 u brojkama 4

cilindra posjeduje Toyota GT86

164

g/km je emisija CO2 testiranog automobila prilikom mješovite vožnje

2570

mm je međuosovinski razmak

litara je zapremina rezervoara

475 mm automobil je odvojen od tla

8,2

sekunde je potrebno ovom automobile da stigne do “stotke”

1600

eura iznosi crna ili crvena kožna/Alcantara unutrašnjost sa grijačima sjedišta

POVRATAK SPORTSKE STRASTI

Toyota GT86

Toyota je godinama, kroz raznorazna takmičenja pokazivala svoj sportski duh. Međutim, posljednjih godina „sportisti“ i nijesu njen zaštitni znak, jedne od najkvalitetnijih marki automobila. Srećom, Toyota je to odlučila promijeniti i krenula je saradnja sa Subaruom. Rezultat te saradnje je upravo model koji smo testirali, Toyota GT86. Aerodinamičan stil ovoga modela je naglašen ekskluzivnim „86“ logom, utkanim u samu srž dizajna ovog automobila. Logo podsjeća na četiri „drift“ gume. Logo je postavljen između dva klipa motora, na prednjim bočnim stranicama, na volanu i na zadnjem kraju automobila. Sa 17“ felnama od lake legure, zadnjim spojlerom i hromiranim izduvnim cijevima ovaj sportski coupe ima oblik koji je jednako snažan kao i ostali elementi automobila. Uz laganu karoseriju i sprijeda ugrađen 200 KS snažan 2,0 litarski boxer motor sa Toyotinom D-4S tehnologijom ( četvoro-taktni motor sa direktnim ubrizgavanjem), GT86 isporučuje mnogo

ISTORIJA AUTOMOBILIZMA U CRNOJ GORI

Prva ª Cataraº 1898. stigla u Kamenare Zahvaljujući Čabi Mađaru, počasnom konzulu Mađarske u Crnoj Gori, saznali smo mnogo novih podataka o “drumovima preko mora”. Prve “catare”, odnosno skele u Kamenarima i Lepetanima, su se pojavile još 1898. godine, kaže Mađar. Prvim “catarama” pored putnika prevožene su i kočije. Interesantno je, međutim, da za konje koji su vukli te kočije na ovim plovilima nije bilo mjesta. Konji su se jedostavno privezivali za skelu i tako preplivavali moreuz. Osnivači trajektnog prevoza na relaciji Kamenari – Lepetani, bila su dvojica mještana iz Kamenara - Špiro Milošević i Špiro Sekulović. Njihovim stopama kasnije su krenuli braća Miho i Eneriko Aranzulo iz obližnjeg naselja Jošica. Braća

PETAK, 29. 3. 2013.

snage i okretnog momenta. Model koji smo testirali je sa automatskim mjenjačem i do stotke ubrzava za 8,2 sekunde. Okretni momenat mu je 205 Nm pri 6600 obr/ min. Prosječna potrošnja goriva je 7,1 l na 100 kilometara. Za bezbrižnu vožnju, model ima mnogo sigurnosnih elemenata: sedam vazdušnih jastuka (uključujući i vazdušni jastuk za koljena vozača), sjedišta sa mehanizmom za zaštitu od trzajnih povreda, sistem kontrole proklizavanja, sistem protiv blokade točkova... U dodatnu opremu spada sistem nadzora stabilnosti vozača, sa Normal ili Sport načinima rada. Kod testiranog modela smo imali i Snow način rada koji omoguću-

je povećanu osjetljivost promjene brzina i direktniju kontrolu ubrzavanja na snijegu ili kiši. U unutrašnjosti se ističe funkcionalan i ergonomski oblikovan volan. Sportska sjedišta nude maksimalno bočno držanje u krivinama, a tu čak postoje i podloge za koljena za posebno agilnu vožnju! Potpuno fokusirana na vozača, svaka kontrola je na dohvat ruke, uključujući praktičan Toyota Touch sistem, tempomat i dvozonski automatski klima uređaj. Lagane aluminijumske papučice imaju savršeni položaj. Mi smo testirali model sa narandžastom metalik bojom. U ponudi su još metalik biserno bijela, metalik srebrna, metalik tamno si-

Trkačka verzija GT86 Toyota Motorsport predstavila je i trkačku verziju svog GT86 modela, koji nosi ime CS-V3 i pripremljen je za VLN seriju trka izdržljivosti. Automobil je pripremljen kako bi timu omogućio jednostavno i jeftino takmičenje sa malim troškovima održavanja. Motor nije mijenjan u odnosu na osnovni model. Cijena ovog modela iznosi 38.500 eura, bez poreza.

MOTORI

10 Novi predsjednik TOP najprodavaniji automobili na ACEM-a svijetu

Aranzulo su imali dva jača motorna leuta sa kojima su vršili prevoz. 1960. godine Pomorsko brodarsko preduzeće “Brodarstvo” iz Herceg Novog je u Brodogradilištu u Bijeloj izgradilo dva velika motorna leuta i spojilo ih pojačanom drvenom platformom. Ubrzo poslije toga počelo je osavremenjavanje trajektne službe i nabavka trajekta “Kamenari”, “Lepetani” i “Perast”, koji se i dan danas mogu sresti u Verigama. Osim njih 1981. godine, na Korčuli je izgrađen i trajekt pod imenom “Igalo”prisjeća se Mađar. Čaba Mađar na kraju podsjeća da je jedan od prvih “putnika” automobila prve “catare” na relaciji Kamenari - Lepetani bio kabriolet kralja Nikole.

Kabriolet kralja Nikole na “catari” u Kamenarima

va, metalik crna, crvena, metalik plava. Cijena modela sa automatskim mjenjačem i opremom Sport košta 32.700 eura. Metalik boja je 500 eura, a crna ili crvena kožna/Alcantara unutrašnjost sa grijačima sjedišta iznosi 1.600 eura. Motor: -broj cilindara: 4 -broj ventila: 16, DOHC -zapremina: 1998 -maksimalna snaga(KS): 200 Potrošnja goriva: -mješovita vožnja: 7,1 l na 100km -gradska vožnja: 9,6 -otvorena vožnja: 5,7 -zapremina rezervoara: 50l

Novinari britanskog Herald on Sunday pripremili su listu 10 najprodavnijih automobila u svijetu i nije veliko iznenađenje da se Toyota Corolla nalazi na vrhu liste. Toyota je u istoriji prodala čak 39 miliona modela Corolla širom planete tokom 10 generacija ovog automobila od 1966. godine.

Stephan Schaller, predsjednik BMW Motorrad je imenovan za novog predsjednika ACEM-a, što je Asocijacija evropskih konstruktora motorcikala, 21. marta ove godine. Ova organizacija ima sjedište u Briselu i predstavlja proizvođače motorcikala, skutera, tro- i četvorotočkaša na evropskom nivou. Stephan Schaller je rođen 1957. godine u Erbach-u, Njemačka, a ima preko 30 godina iskustva u poslu koji obavlja. Stephan Schaller je imenovan za predsjednika BMW Motorrad odjeljenja prošle godine, gdje je zamijenio Hendrika von Kuenheim-a koji je bio predsjednik ACEM od 2011. go-

dine. Schaller je rekao da je cilj ove organizacije da promoviše koristi za skutere u smislu efikasnosti potrošnje goriva i unaprjeđenja kvaliteta života. Inače u Evropi cirkuliše oko 37 miliona dvotočkaša, čime ljudi pokušavaju pobijediti saobraćajne gužve i sebi obezbijediti lakše parking mjesto. Međutim, kao i automobilska tako i moto industrija se suočava sa velikom ekonomskom krizom. Generalna skupština ACEM-a je takođe dobila i svog novog člana, a riječ je o proizvođaču automobila Renault. Tačnije, član asocijacije evropskih konstruktora motorcikala je Renault-ov model Twizy.

Drugi na listi je poznati američki ‘’gutač goriva’’ - Ford F150 koji je kao, i Corolla, u okviru 10 generacija od 1948. godine prodat u 34 miliona primjeraka. Prilično negativno je da se Volkswagen Golf našao tek na trećem mjestu sa 27 miliona prodatih primjeraka za šest generacija od 1974. godine, dok se Buba istog proizvođača našla na četvrtom mjestu sa 23 miliona prodatih primjeraka. Na petom mjestu je Ford Escort sa 20 miliona prodatih primjeraka između 1968. i 2003. godine. 1. Toyota Corolla - 39-miliona 2. Ford F150 - 34-miliona 3. VW Golf - 27-miliona 4. VW Beetle - 23-miliona 5. Ford Escort - 20-miliona 6. Honda Civic - 18-miliona 7. Honda Accord - 17-miliona 8. Ford Model T - 16.5-miliona 9. VW Passat - 15-miliona 10. Chev Impala - 14-miliona

Domaći teren

PETAK, 29. 3. 2013.

SAVJETI

Piše: Darko Popović

III

KOLUMNA

Pripremite automobil Gle, otkud Prius? za proljeće Nekoliko savjeta za pripremu vašeg automobila za proljeće

So - prijatelj i neprijatelj Tokom zimskog perioda, zimske službe posipaju po putevima pijesak i so. I dok ćete zbog toga uglavnom bezbrižno stići na posao ili savladati prijeteći brijeg, ti isti preparati nisu baš dobroćudni za vaš auto. Prije svega, agresivna so koja nagriza gotovo sve komponente što vrlo lako dovodi do korozije, neprijatelj je broj jedan kada su lak i lim automobila u pitanju. Uz to, od specijalne soli stradaju i gumeni ležajevi, vijci, spojevi i slične stvari koje su, u principu, vozačima nevidljive. Ali zato štete automobilu. U ručnu praonicu Kako bi sačuvali dobar izgled automobila preporučujemo vam temeljno pranje u jednoj od ručnih

autopraonica. Pod temeljnim se misli na podno pranje automobila. Napominjemo, ručna praonica je u ovom slučaju jedini način jer automatske jednostavno ne dopiru do svih zabačenih dijelova na kojima se so i pijesak talože. Mnoge moderne automatske auto praonice nude podno pranje ali mi vam ipak preporučujemo podno pranje automobila u ručnoj autopraonici. Pogled odozdo Dakle, prije svega, potrebno je u potpunosti isprati sva teško dostupna mjesta sistemom (mini-wash) za pranje automobila u što spada dio oko točkova ali i kompletno podvozje automobila. Tek kad jednom stanete ispod automobila smještenog na platformi,

shvatićete koliko je važno posvetiti brigu donjem dijelu automobila. Zimi spasonosne ali sada, u proljeće, opasne naslage potrebno je dobro i temeljno isprati. I stakla treba oprati. Naravno, određenu pažnju je potrebno posvetiti i unutrašnjem pranju. Hemijsko čišćenje I na kraju, stvar koja se odnosi na auta koje su njihovi vlasnici najviše eksploatisali, hemijsko čišćenje. Iako najskuplja stavka, hemijsko pranje je izuzetno korisno. Naime, osim estetskih razloga naglasili bi i one zdravstvene, pogotovo kod osoba sa alergijskim reakcijama. Ovo čišćenje preporučuje se jedanput godišnje kako bi se održala maksimalna čistoća vozila.

Prirodne ljepote Crne Gore su mnoge turiste ostavile bez daha. Nazivali su je zemljom iz bajke, neotkriveni dragulj ili divlja ljepota. Bajkovita ili divlja počinje da biva „urbanizovana“ na najdivljiji način. Budva je stvarno primjer gdje trenutni interesi ostavljaju utisak implantanata na prirodnim ljepotama. Zgrade u brdima do kojih se dolazi nenormalno strmim prilazima. Parkinzi rijetki, mimoilaženje otežano a mart je mjesec. Kako li je tek u sezoni? Dok oprezno silazimo niz raskopanu i veliku strminu iznad manastira Maine, u susret nam živahno nailazi taksi. Ništa neobično rekli bi, ali nema uobičajnog zvuka opterećenog motora. To je Toyota Prius, električni automobil! Sa jedne strane devastirana priroda i objekti koji nemaju budućnost, a sa druge vozilo budućnosti baš na tim grbavim mainskim strminama. Konačno da osjetim malo optimizma gledajući to vozilo budućnosti. Možda je to samo za naše shvatanje, jer Prius je Toyota napravila prije 16 godina. Od 1997.

godine do danas prodato je preko 3,3 miliona jedinica. Malo je poznato da je prvi automobil bio baš na električni pogon. Još 1881.godine na internacionalnom sajmu elektronike u Parizu, prikazan je prvi električni samovoz, koji je projektovao Gustav Truve. Prvi put su tada bili izloženi Belov telefon i Simensov električni tramvaj. London i Pariz su 1911. imali električni taksi. Ta ideja nije zaživjela jer su Karl Benz i Gotlib Dajmler još 1885. sa Mercedesbenz-om položili kamen temeljac auto industriji, kako putničkoj tako i teretnoj. Svi proizvođači su primjenjivali i razvijali motore sa unutrašnjim sagorijevanjem. Promjene nastaju tek u ovom 21. vijeku . Kada se sve više razmišlja i traže nova rješenja za fosilna goriva i smanjenje izduvnih gasova. Obradovao me je ovaj auto na struju u Budvi. Nadam se da ćemo i mi jednog dana početi da razmišljamo o tragovima koje ostavljamo. Oni će govoriti o nama kakvi smo bili. Njegovo veličanstvo profit i brza zarada nose sa sobom neizvjesnu budućnost.

EmSi Marko

ŠTA VOZE POZNATI

Gost u ovom broju naših novina bio je poznati muzičar i organizator hip-hop festivala “Asfaltiranje”, MC Marko. Šta je Marko za naše novine rekao o svojim automobilima, anegdotama i slično

AUTO: Koji automobil trenutno voziš i zašto si se baš za njega odlučio? Koji je bio tvoj prvi auto? MC MARKO: U mom vlasništvu je trenutno Suzuki SX4. Automobil mi se odmah po svom izlasku svidio!

Ujedno mi je i kompanija Suzuki sponzorisala dobar dio iznosa automobila, tako da sam uklopio idealnu varijantu. Automobil je dvije godine u mom vlasništvu i prezadovoljan sam sa njim! Prvi moj auto je bio Renault 19. AUTO: Na put oko svijeta bi krenuo u kom automobilu? MC MARKO: To bi definitivno bio Mercedes G klasa. Obožavam taj džip, imao sam priliku da se vozim u njemu. Kada bih bio milioner, to bi bilo auto koje bi zauvijek vozio! AUTO: Da li si agresivan vozač koji se često prepire sa ostalim učesnicima u saobraćaju? MC MARKO: Što se tiče saobraćaja, tu sam naučio da štedim živce. Vozeći po Austriji sam shvatio da mi nijesmo dio Evrope. Taj nivo kulture u

saobraćaju nikad nećemo dostići, jer nam je svijest pobrkana. Crnogorac će ti prije oprostit ako ga opsuješ, nego da mu kažeš da nije neki šofer! AUTO: Tvoje mišljenje o ženama vozačima? MC MARKO: Nemam pojma. Znam samo da su mnogo opreznije od muškaraca i ne divljaju ulicama. AUTO: Semafori ili kružni tokovi? MC MARKO: Zavisi od raskrsnice. Treba objasniti ljudima da pravo prvenstva ima onaj koji se već nalazi u kružnom toku. Oće da me ubiju, onamo kod Delta Sity-ja… AUTO: Anegdota iz saobraćaja? MC MARKO: Neke 1992., idem preko Petrovca, starim putem naravno, bačam cigaretu kroz prozor, a ona mi se vraće, još upada kroz trik majicu i ispeče mi leđa duž kičme. Zaj….a situacija! Jedne prilike sam na motoru otvorio vizir od kacige i upala mi je pčela - e to je frka! AUTO: Savjet vozačima? MC MARKO: Bježite od sređenih Golf-ova III. U Beogradu se pazite tablica PA, a u Podgorici DG AA…

Auto-moto sport

PETAK, 29. 3. 2013.

INTERVJU

Željko Bato Banićević D

ovoljno je u Crnoj Gori reći samo Gorski car i svi će od reda znati da je u pitanju as volana sportskog automobilizma Željko Bato Banićević.

Vijugavim, starim putem od Risna ka Grahovu, u Smokovcu, na oko 3 km od grada, smještena je kuća Banićevića. Samo što se otvore vrata, u hodniku pažnju prevlači velika vitrina prepuna skladno poređanih sjajnih pehara sa brojnih trka u zemlji i inostranstvu. A onda još veće iznenađenje kada se kroči u sobu rezervisanu za trofeje - pravu riznicu krcatu velikim i malim peharima, medaljama, priznanjima i plaketama, slikama automobila... Jasno je dio u hodniku nije mogao stati u trofejnu sobu! Koliko li je trka vozio i koliko puta je pobjeđivao Željko-Bato Banićević, koji se za volanom trkačkih automobila nalazi tri pune decenije. Evo šta za AUTO kaže Gorski car. Kako i zbog čega ste dobili nadimak “Gorski car”? Nadimak Gorski car sam dobio u staroj Yugoslaviji zahvaljujući vrhunskim vožnjama na brdskim trkama.Bio sam nepobjedljiv,ne samo u svojoj klasi nego i u generalnom plasmanu sa mnogo slabijim automobilom,a pogotovo po kiši što govore i šest šampionskih titula zaredom, jedna u generalnom plasmanu kao i dvije zlatne kacige. Ovaj nadimak su mi dali novinari zajedno sa mojim kolegama. Čiji je uticaj bio presudan da se krenete baviti automobilizmom?

Najpresudnija odluka da se bavim automobilizmom je svakako bila i počela od kada mi je otac u dvanaestoj godini kupio automobil Fiat 1300. Da li je istina da ste prvu trku vozili sa nepunih 18 godina, bez vozačke dozvole? Istina je da sam vozio trku sa nepunih 18 godina bez vozačke dozvole na tuđe ime i to Nikše Nikovića, sa fićom i osvojio treće mjesto. Tokom karijere koga ste smatrali svojim najvećim konkurentom ? U svojoj karijeri sam promijenio puno automobila-klasa, a imao sam izuzetno jaku konkurenciju, a najveće borbe sam imao sa Milunom Vesnićem, kao i većinom vrhunskih vozača kojih je u to vrijeme bilo jako puno, počevši od Komnenovića, Mirića, Djurovića, Vušurovića, Blažuna, Osmanagića, Bakrača, Kunčera, Asanovića, Đelmaša, Milića, Filipovića, i mnogi drugi. Koja vam je najdraža pobjeda i omiljena staza? Mnogo je bilo pobjeda u mojoj sportskoj karijeri,a jedna od najdražih je na poslednjoj trci koju sam ostvario na Jahorini 86 godine i ujedno osvojio prvu Yugoslovensku šampionsku titulu kada smo šest takmičara završili u sedam desetih

MOTO GP

Crutchlow očekuje spektakl

Britanac Cal Crutchlow je pored Valentina Rosija bio jedan od najbržih vozača tokom tri dana testiranja na stazi Herez. On vjeruje da je povratak Valentina Rosija na konkurentan motocikl odlična najava za spektakularnu MotoGP sezonu. Rossi je na predsezonskim testiranju ućutkao skeptike potvrdivši da još uvijek posjeduje sve vještine potrebne za borbu u samom vrhu. Rosijeva forma nije iznenađenje za Cala Crutchlowa, vozača Monster Tech 3 tima. “Valentino je još uvijek jedan od najbržih vozača na gridu i u no-

voj sezoni mu sigurno neće nedostajati motivacije. Mislim da neće tako lako pobijediti Lorenza na istom motociklu, ali vjerujem da će biti u vrhu. To je odlično za MotoGP jer svi već neko vrijeme priželjkuju Valentinov povratak u vrh.” “Ne govorim samo o navijačima, već i o konkurentskim vozačima. On je tip vozača koji uvijek grize i čini trku zanimljivijom,” zaključio je Cal. Inače, nova sezona Moto GP takmičenja počinje 7. aprila na stazi Losail, Katar.

djelova sekunde, a ja izašao kao pobjednik, a što se tiče staza LOVĆEN je neprikosnoven. Da li su potrebna toliko velika novčana sredstva da bi se odvezla jedna trka? Naravno da su velika sredstva potrebna da bi se odvezla jedna trka. Prvo morate imati automobil koji je jako skup,a zavisno od klase za koju je namijenjen, pa onda nove gume, troškovi do takmičenja, kao i ekipu uz sebe. Recimo za Super Turizmo

samo jedna guma koju sada vozim košta 400 eura. Kakvo je po vama današnje stanje u crnogorskom auto – sportu? Stanje u Crnogorskom auto moto sportu nije na žalost na nivou, a sama činjenica da imamo dva saveza govori o nejedinstvu i o oslabljenosti konkurencije u svim klasama. Napominjem da je automobilizam 96-97 bio među četiri sporta koje je država dijelom finansirala i podržavala, a da je na pojedinim trkama kao što je Lovćen bilo cak 30 do 50 000 gledalaca,sto je ujedno bila i najposjećenija sportska manifestacija u Crnoj Gori. Koje su vaše karakterne osobine koje vas čine šampionom, i šta biste poručili mladim vozačima? Odgovarajući na Vaša pitanja u vašem tekstu dosta sami možete da zaključite o kakvom karakteru i osobinama se radi kada sam ja u pitanju. To što me je napravilo šampionom je velika moja želja, upornost, velika ljubav, mnoga odricanja, što dobar dio tih karakteristika fali ovim madim ljudima. Poručio bih da je bez ovoga što me napravilo šampionom ne može biti uspjeha. Naravno uz to sve treba imati sreće i ostvariti 21 tituli, 6 zlatnih, 2 dijamantske kacige, dobitnik mnogih priznanja. od kojih najveće najbolji automobilista CRNE GORE SVIH VREMENA.

FORMULA 1

Nema sloge u Red Bulu, kaže Alonso Velika nagarada Malezije pokazala je da Red Bull Racing nije ujedinjen tim, smatra Fernando Alonso. U intervjuu kojeg je dao španskim novinama AS, Alonso je rekao: “Ovo je nevjerovatno. Oni su uvijek najlegalniji tim, ekipa koja sve uvijek napravi kako treba, ekipa koja nikad ne radi loše stvari. Međutim, vidjeli smo na VN Malezije djelić istine. Takve se stvari ne događaju u Ferrariju jer smo mi najujedinjeniji tim“. Alonso je za odustajanje sa trke optužio Fetela, rekavši da je namjerno usporio kako bi nastao kontakt!

WRC

Fafe Rally Sprint ± Portugal Predjelo 4. trke WRC šampionata održava se na sjeveru Portugala, na stazi Fafe-Lameirinha. Više od 100.000 gledalaca očekuje spektakularnu trku na kojoj će učestvovati trenutni lider WRC šampionata Sebastian Ogier, zatim njegov novi timski kolega Andreas Mikelsen. U svojim Citroenima će nastupiti Miko Hirvonen

i Dani Sordo. Učešće su prijavili i prošlogodišnji pobjednik Mads Ostberg, kao i njegov timski kolega u Qatar M-Sport timu, Evgenij Novikov. Nastup će zabilježiti i Thierry Neuville, Nasser AlAttiyah i Martin Prokop. Jedno od najinteresantnijih imena ovogodišnje trke Fafe Rally Sprint će biti bivši vozač Formu-

le 1, Robert Kubica, koji se nedavno vratio auto-moto takmičenjima, poslije oporavka od ozbiljne povrede. Ova staza je inače dosta zanimljiva, jer sadrži jedne od najizazovnijih skokova. Rekord za najduži skok na ovoj stazi je postavio Armin Schwarz u svojoj Škodi Octavia, a iznosio je 73,5 metara.

PETAK, 29. 3. 2013.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄ&#x152;NO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA â&#x20AC;&#x153;PC NIKIÄ&#x2020;â&#x20AC;?, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upiĹĄite tekst VaĹĄeg oglasa (do 160 karaktera) i poĹĄaljite na broj 14554.

SA URAÄ&#x152;UNATIM PDV-OM

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAĹ˝NO: Broj telefona koji Ä&#x2021;e biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena:

INekretnine

AS NEKRETNINE

KUÄ&#x2020;E/STANOVI 1. Tekst oglasa moĹže da sadrĹži 160 karaktera (15 -20 rijeÄ?i). Cijena oglasa je 1â&#x201A;Ź sa uraÄ?unatim PDV-om. Nakon ĹĄto ste poslali oglas,

â&#x20AC;?Vektraâ&#x20AC;?- Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/II dobiÄ&#x2021;ete obavjeĹĄtenje da ste uspjeĹĄno poslali poruku. U poruci se nalazi i ĹĄifra VaĹĄeg malog oglasa i jedino je ova ĹĄifra osnova za IZDAVANJE S.A. â&#x20AC;? Normalâ&#x20AC;? 30m2 / IV, nov, 29.500e Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 reklamacije. Pď?˛ď?Żď?¤ď?Ąď?Şď?Ą -S.A. â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;ELEBIÄ&#x2020;â&#x20AC;? 27m2 200e NAMJ. PRODAJA 020-230-057 IZDAVANJE: - Delta â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;elebiÄ&#x2021;â&#x20AC;? 52m2/V 65.000e 2. Mali oglasi poslati do 16h, biÄ&#x2021;e objavljeni-HOTEL u sjuCITY tra60M2 ĹĄnj/ e m broju izdanja, poslije 16h biÄ&#x2021;e objavljeni nakon dva dana 26m2/4-S. Aerodrom; 33m2/2- centar ;30m2/3- ÂťPejtonÂŤ Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.MoraÄ?e; 60m2(su+pr)-P.MoraÄ?e IV â&#x20AC;&#x201C; 300E NAMJ. - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e 3. Redakcija zadrĹžava pravo da izvrĹĄi korekturu oglasa usvojenim redakcijskim pravilima bezVezirov promjene osnovnog smisla oglasa! 020-230-225 56m2/2- Blok 6; 45m2/1most; 46m2/2-Zabjelo; Nam. stan: 45m2/3-ÂťMaximÂŤ; 68m2/3- ÂťSity kvartÂŤ; -NJEGOĹ EVA 50m2/IIIpo NAMJ. 250e - T.Put Vojna 56m2 / VII 44.000e 59m2/5-P.MoraÄ?e;neÄ&#x2021;e 72m2/1- MomiĹĄiÄ&#x2021;i; 80m2/3-Centar; Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e 4. Oglasi koji nijesu- u skladu sa zakonom i ureÄ&#x2018;ivaÄ?kom politikom, neprimjerenog sadrĹžaja biti objavljeni! Zabjelo, 34m2 / I, 28.900e 069-060-961 90m2/3- Zabjelo; 91m2/2- ÂťKrstaricaÂŤ; 92m2/3- PobreĹžje; Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. -I.CRNOJEVIÄ&#x2020;A, 56M2 II, 300E NAMJ. uslugu koja je data putem oglasa! 5. IzdavaÄ? nije odgovoran za sadrĹžaj, taÄ?nost i /uÄ?injenu 281m2/5- ÂťVektraÂŤ; 198m2/5- P.MoraÄ?e ( ÂťKrolingÂŤ); Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.MoraÄ?e - Zabjelo 41m2/III 41.000e kvalitet, -GORICA â&#x20AC;&#x153;Câ&#x20AC;?, 45M2 / I, 300E NAMJ. 6. Prilikom slanja VaĹĄih oglasa molimo vas da ne koristite Ä&#x2021;irilicu069-051-360 i slova Ä?, Ä&#x2021;, Ĺž, ĹĄ, Ä&#x2018; jer vaĹĄ oglas neÄ&#x2021;e biti primljen. Umjesto navedenih KuÄ&#x2021;a 90m2, plac 600m2ToloĹĄi; Nam. kuÄ&#x2021;a: 320m2, plac 2.250m2-ToloĹĄi - â&#x20AC;&#x153;Kapacityâ&#x20AC;? 105m2/dupl. 105.000e -P.M.KOD HRAMA 35M2 / II 250E, NAMJ. Plac: 1.500m2Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica; Nam.kuÄ&#x2021;a: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova dovoljno- â&#x20AC;&#x153;GintaĹĄâ&#x20AC;? je da 75m2, upiĹĄete c, c, z, s, dj. VII/XV, 58.500e -CENTAR, 124M2, NAMJEĹ . 400E

Prodajem luks stan

067-657-258 - T.put â&#x20AC;&#x153;Cijevnaâ&#x20AC;? 54m2/III 51.500e u zgradi NikiÄ&#x2021; -S.AER. 30M2 / III , 130 E, PRAZAN Provjerite zaĹĄto smo IN www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me 150m2 â&#x20AC;&#x201C; 145.000 â&#x201A;Ź Za dodatne informacije u vezi sa oglaĹĄavanjem putem SMS poruka moĹžete nam ford eskort www.plusnekretnine.com pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati naDJELOVI tel: +382Prodajem 77 300 104CLX, VOZILA/AUTO 91. god. Nije u voznom sta-

nju, manji kvar. Neregistrovan, solidno oÄ?uvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-71121107

RENT-A-CAR NOVINAMA! OGLASITE SE U NAJTIRAĹ˝NIJIM CRNOGORSKIM

Prodajem kuÄ&#x2021;u, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voÄ&#x2021;njakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

21036

Prodajem jednosoban stan (47m2) prizemlje, Stari aerodrom. Tel.067/244-166 21041

069 559-555 069 997-992

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namjeĹĄten stan 69m2/III+loÄ&#x2018;a - 95.000e. MoĹže zamjena za Podgoricu, preko MoraÄ?e. Tel.069/360-298 21071

Povoljno prodajem IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

Prodajem-izdajem dvosobam stan (72 m2), stambena zgrada, nov, prazan, klimatizovan, visoko prizemlje, iza LjuboviÄ&#x2021;a - 100m od Kodre - direktno od investitora. Tel.069/446-32721094 KuÄ&#x2021;a na prodaju, 280m2 sa dva trosobna i jednim jednosobnim stanom, sve zasebno, osigurana, asfalt, uliÄ?na rasvjeta, ograÄ&#x2018;eno. 1/1, sigurna od poplava. Tel.063/239-981 21102

Pď?Żď?´ď?˛ď?Ąď&#x203A;żď?Žď?Şď?Ą

Iď?şď?¤ď?Ąď?śď?Ąď?Žď?Şď?Ľ

Ä&#x152;etvoroÄ?lana porodica traĹži kuÄ&#x2021;u ili stan na Ä?uvanje u Podgorici ili bliĹžoj okolini. Tel.067/596-660 21038

Potrebni stanovi za zakup, iskljuÄ?ivo stambene zgrade. (Garsonjere, jednosobni i dvosobni). Tel.068/723-177 21106

Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 21034 Izdajem stan, namjeĹĄten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 21040 Izdajem dvosoban komforan stan u stambenoj zgradi na Starom aerodromu kod ĹĄkole. Tel.067/284-837 21070 Izdajem prazan jednosoban stan u ZagoriÄ?u. Tel.068/611439, 067/563-938 21083 Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650254, 069/702-333 21084 Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan u Staroj varoĹĄi (iznad Skalina) 160 eura. Tel.068/754-703 21090

Izdajem trosoban stan od 90m2, zgrada RazvrĹĄje. Lokacija: Podgorica ispod brda Gorica. Stan je luksuzno polunamjeĹĄten. ObezbjeÄ&#x2018;eno parking mjesto. Tel.069/242-419 21086

Izdaje se jednosoban stan 40m2, 3. sprat, zgrada Î&#x201E;Ä&#x152;elebiÄ&#x2021;Î&#x201E;, Stari aerodrom (kod podvoĹžnjaka), prazan ili polunamjeĹĄten. Tel.069/027-105

PLACEVI Prodaje se (moĹže kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo OraĹĄje i 1.600m2, selo GrliÄ&#x2021;-Danilovgrad. Tel.069/073-331 21037 Prodajem plac na VeruĹĄi, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 21045

21087

Izdajem nenamjeĹĄten komforan jednosoban stan u zgradi. ZagoriÄ?, novogradnja, 2 terase, interfon, klima, parking. Tel.067/439-702

21091

Izdajem namjeĹĄten jednosoban stan u ZagoriÄ?u, blizu ĹĄkole. ObezbijeÄ&#x2018;en internet. Tel.069/418-042

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250 21074

Prodajem plac, 2.075m2, dva prilaza, 7km od centra Podgorice, 800m od motela StojanoviÄ&#x2021;, PriÄ?elje. Povoljno! Tel.067/248-994

21092

DNEVNE NOVINE â&#x2014;? 077/300-104 â&#x2014;? 077/300-100 â&#x2014;? Poslovni centar NikiÄ&#x2021; â&#x2014;? Kralja Nikole bb, 7 sprat

21079

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godiĹĄte CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem ladu 112, 2003. godiĹĄte, benzinac, preĹĄla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 21032 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, uraÄ&#x2018;en veliki servis, nove gume... OdliÄ?an. Tel.067/265-605 21033 PeĹžo 306, 1.4 benzin, 99. godiĹĄte, restajling, full oprema. Cijena 1.400 e. Tel.067/303-233 21095 Prodajem auto pasat 92.godiĹĄte, turbo dizel 1.9 karavan. Ima servo volan centralno ABS i alarm. Ekstra stanje, istekla registracija, Bijelo Polje, 1.350e. Tel.069/248-256 21096

Peugeot 1.6 karavan, benz. 2005.god. 100.000, uraÄ&#x2018;en veliki servis. Tel.069/040-279 21108

PLOVILA Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i voĹžen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886 21035

GRAÄ?EVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septiÄ?kih jama, ravnanje placeva-Ä?iĹĄÄ&#x2021;enje, proboj puteva, miniranje, rezanjebuĹĄenje betona, pikamer, vibro Ĺžaba, prevoz. Tel.069/297-222 21072 Hidroizolacija betonskih ploÄ?a, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. PorodiÄ?na tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 21078 SpuĹĄteni plafoni, pregradni zidovi, adaptacija stanova i potkrovlja. Gipsane lajsne, stubovi voltovi, ĹĄankovi. Tel.069/737606 21109

USLUGE Registracija preduzeÄ&#x2021;a, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrĹže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 21064 Moleraj-gletovanje-tapeti (kreÄ?enje Î&#x201E;jupolomÎ&#x201E;, povoljno). Tel.069/459-110 21042

38 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 21065

PETAK, 29. 3. 2013.

MALI OGLASI NASTAVA

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 21066

Solarni sistemi zagrijavanja vode. Obezbijedite svoju kuću je inom vrućom vodom pomoću energije Sunca. Od 600e. Sun Union. Tel.069/704-001, 068/328-343 21068 Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651-418, 020/210-981, 069/120-24821069

POTREBNO PRODAJNO OSOBLJE ZA SALON TEHNIKE U NIKŠIĆU

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 21075

LIČNO Mladić neženja, zgodan, 40 godina, mirne naravi, volio bi da mu se javi frizerka. Živim na primorju u jednom lijepom drevnom gradu, imam svoj salon. Tel.067/681-171, 068/478460, 032/322-026 21077

΄Kvalitet΄ - čišćenje stambenoposlovnih prostora, dubinsko pranje tepiha, garnitura, automobila, poliranje-kristalizacija mermera. Popust do 30 odsto. Tel.067/224-644, 068/224644, 069/224-644 21082

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura. Tel.067/833-411 21039

POSAO

Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom. Tel.069/412-009 21076 Potrebna žena za rad u kući. Radno vrijeme po dogovoru. Vranj - Tuzi. Tel.067/476-66721085 Inostranoj kompaniji potrebni saradnici. Vanserijski proizvodi. Vanserijska zarada. Tel.068/547-096 21093 Medicinska sestra, opšti smjer, sa iskustvom, traži posao u Podgorici, ordinacija ili vrtić. Tel.069/716-413 21112

neptunshop.mne@gmail.com

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

RAZNO

Sitne popravke namještaja stolice popravljam i tapaciram, ormari i ostalo, kvalitetno i povoljno, dolazak besplatan, Podgorica. Tel.067/571-166 21098

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 21043

USLOVI: CRNOGORSKI DRŽAVLJANI STAROSTI DO 35. GODINA SA RADNIM ISKUSTVOM U MALOPRODAJI, OBAVEZNO POZNAVANJE RADA NA RAČUNARU I ENGLESKOG JEZIKA BIOGRAFIJE SA FOTOGRAFIJOM SLATI NA MAIL -

Dajem privatne časove engleskog i italijanskog jezika za osnovce i srednjoškolce po cijeni dva časa 10 eura. Tel.067/180-269

21080

Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku, fiziku i francuski. Tel.069/478348

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 21044

NAMJEŠTAJ

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 21073

Prodaje se garnitura: trosjed na razvlačenje, dvije fotelje i tabure. Sloles, veoma očuvano. Tel.069/027-105

Telemobilni savjeti na daljinu i otvaranjem tarot karata, runa, I Chinga. Pozovite i pomozite sebi i porodici. Naručite ovdje i analizu ličnosti. Tel.069/946-041 21097

21081

21088

067/532-106 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 21089 Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - ΄Portret starog Crnogorca, ulje na platnu. Tel.069/490-723 21099 Prodajem očuvane igračke iz kinder jaja u kompletu (5oo kom.). Tel.069/490-723 21100 Prodajem mašinu za pletenje. Tel.069/490-723 21101 Prodajem bagremove kolčeve. Povoljno. Tel.067/917-8435 21103

Prodajem muški sat Jacques Lemans 1-1635 B. Nov, kupljen u Time+Podgorica, garancija 3 godine. Cijena 200e. Tel.069/535-115 21104 Stop privatni detektiv otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl. Obavlja praćenja, obezbjeđenja... Profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima pozovite. Tel.067/927-2006 21105 Prodajem povoljno novi kirby centria sa dodacima i u garanciji, Podgorica. Tel.069/749-829 21110 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

21111

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

petak, 29. 3. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:10 09:00 09:45 10:30 12:00 13:00 14:00 14:20 16:00 17:00 18:05 18:35 19:00 19:23 19:45 20:30 20:40 21:20 22:45 00:15 00:30

Serija:Tri Hil/r Serija:Tračara/r Exkluziv/r Exploziv Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Veliki Brat VIP Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Prijatelji Serija:Tri Hil/r Dođi na večeru Veliki Brat VIP Exploziv Exkluziv Vijesti Prva Serija:Dva i po muškarca Serija:Odbačena Veliki Brat VIP Serija:Tračara Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem Veliki Brat VIP Dnevni pregled Exkluziv/r Veliki brat VIP

PRVA Exploziv 18.05

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Univerzumdok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija :Štrumfovi 13.00 Vijesti 14.05 Serija 15.30 Dnevnik 1 16.05 Strani dok. program 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija:djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Robin Hud 21.15 Serija:Ncis la 22.00 Dnevnik 3 22.30 Argument 23.00 Serija :Hejven 00.00 Vijesti

RTCG 1 Robin Hud 20.05

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:10 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 20:20 21:15 21:40 22:30 00:00 00:10 01:15 02:15 02:30

City kid’s Dobro jutro Farma:Uživo City Tačno u podne Neobjavljene priče/r Serija: Naslednici Serija: Simar Teen pleme City Farma- uživo Serija:Neželjene Serija:Mješoviti brak Info Monte Serija:Sobarica sa Menhetna Serija:Mala nevjesta Loto Farma-pregled dana Farma: specijal Serija:Eskobar Grand show Teen pleme Farma- žurka Preljubnici City Film: Ljubavnik

PINK Farma-pregled dana 20.00

06:45 09:05 09:50 10:00 11:00 11:07 12:00 13:07 13:55 14:00 14:07 14:50 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:20 20:30 22:00 22:30 22:45 22:55 23:45 01:30

Boje jutra Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Serija:Kuhar i pol Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Extra lifestyle Iz mog ugla Serija:Teatar sudbine Vijesti u pola 11 Sport Serija:Torčvud Film:Lenjingrad Extra lifestyle

VIJESTI Kad lišće pada 14.50

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Konzilijum/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Bet + 19:00 Dokumentarna serija 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Živa istina 01:30 Forum/r 02:00 Divlja ljepota

ATLAS Radio u boji 20.00

TV PREPORUKA ODBAČENA Prva 19.45

Dirljiva priča o dvije drugarice čije će prijateljstvo biti na ozbiljnom testu. Tapasja i Ića potiču iz sasvim različitih društvenih slojeva. Tapasja (Tapu) je ćerka bogatih aristokrata Divje i Jogi Takura. Iako rođena u raskoši, Tapu je skromna, poslušna i dobra. Iška je iz siromašne kuće. Rano je ostala bez oca i raste uz majku Damini, koja radi kao kućna pomoćnica kako bi svom djetetu obezbijedila iole normalan život...

08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 12.30 14.15 15.30 16.10 17.00 17.35 18.05 19.05 19.30 20.15 21.30 22.00 23.05

Serija/r Operacija mjesec Serija:Nevidljivi protivnik Dječiji tv - Mali veliki: Fatan Vijesti Film Dječiji tv- Mali veliki: Mali tigar/r NVO sektor/r Serija:Život velikog grizlija Serija:Izlog strasti Znam da znaš, kviz/r Serija:Mjesto zločina/r Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 Sav taj sport Mikrofonija Serija:Hitna pomoć Dok. program: Operacija mjesec/r

RTCG 2 Život velikog grizlija 16.10

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 11:30 Svijeće i svijećice 12:15 Zabava 12:30 Info Tip 14:55 Loto izvještaj 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 17:00 Žestoko 17:55 Top 10 18:45 Svijet sporta 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici

777 Žestoko 17.00

08:30 10:05 10:45 11:15 12:00 13:00 14:30 15:30 17:30 18:00 18:30 19:10 20:00 20:30 21:00 21:30 22:20 23:05

Aljazeera Trag, dok. zabavni program Zdravo jutro Hrana i vino Farma Dejan Tadić – Finansijsko tržište Na točkovima Astro num caffe Hrana i vino Aljazeera Tivatski horizonti Mbc dnevnik Loto Trag, zabavno dok. emisija Tajne i ljepote Kine Aljazeera Na točkovima Aljazeera

MBC Astro num caffe 00.00

07:45 09:15 10:00 11:30 12:00 12:35 13:20 15:05 16:00 16:45 17:30 18:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:30

MONTENA IT Networking 19.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Pozorište u kući” 09.35 Razglednica 10.05 Enciklopedija za radoznale 10.35 Gradske ptice 11.05 Tito - Crveno i crno 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Pojmovnik 12.40 Serija: “Do usijanja” 13.20 Evronet 13.30 Smešne i druge priče 14.20 Zadnja kuća Srbija 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bolji život” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.21 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bolji život” 20.50 Film: “Transporter 3” 22.40 Vesti 22.45 Serija: “Do usijanja” 23.40 Serija. “Posetioci iz praiskona” RTS 2 07.50 -Pčelica Maja, animirana serija -08.13 -Ana Dobrić, animirana serija -08.20 -Zujalica -08.45 -Književna školica -09.13 -Ars praktika -09.26 -Sazvež-

đa i legende -09.53 -Moj ljubimac -10.23 -Preci i potomci -10.50 -Život i standardi -11.20 -Dokumentarni program -11.55 -Hor HRT -12.30 -Metropolis -13.00 -Trezor -14.00 -Zujalica -14.25 -Književna školica -14.53 -Ars praktika -15.06 -Sazvežđa i legende -15.28 -Antisemitizam -16.00 -Gradkse ptice -16.30 -Dokumentarni program -17.00 -Serija: “Prevaranti” -17.55 -Košarka -20.00 -Dokumentarni program -20.30 -Lov i ribolov -21.00 -Serija: “Prevaranti” -21.55 -Ko je bio Isus Hrist? -22.40 -Kontekst -23.10 -TV feljton HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Dokumentarni film 11.15 Preuredi i prodaj 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Drugo mišljenje 15.05 Hrvatska kulturna baština 15.50 Dokumentarni film 16.45 Hrvatska uživo 17.45 Putevi evropskih fondova 18.10 Iza ekrana 18.50 Manjinski Mozaik 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Škrinja 21.10 Vatikan:

Serija: Distrikt /r. Crtani filmovi IT Networking /r. Životinjske lakrdije-insekti Crtani film-Mumijevi Dok.Program Majstor kuhinje /r. Dok. program Serija: Distrikt Majstor kuhinje Dok. program /r. Životinjske lakrdije-insekti /r. Crtani film /r. PG Raport Info Auto Shop Montena Business Broadcasting /r.

DANAS U GRADU Križni put iz Koloseuma 22.45 Dnevnik 23.00 Vesti iz kulture 23.25 Film: “Zečja rupa” 00.55 Film HRT 2 07.00 Mala TV 07.15 Tajni dnevnik patke Matilde 07.32 Vesele trojke 07.55 Teletabis 08.45 Pseća ophodnja 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.45 Film: “Začarana Ela” 12.20 Film 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.20 Koncert 19.00 Mala TV 19.30 Dokumentarni film 21.40 Serija: “Ispod rimskog neba” 01.10 Serija: “Zaštitnica svedoka” HBO 08.15 Pravi kantri 2 10.05 Film: “Kung Fu Panda” 11.35 Film: “Tom Sojer” 13.25 Marina Abramović: Umetnik je prisutan 15.15 Film: “Služavke” 17.40 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.15 Film: “Muška srca” 20.05 Film: “Kolumbov trg” 21.30 Serija: “Spartak - Rat prokletih” 22.30 Serija: “Igra prestola”, četiri epizode 01.55 Film: “Sedam dana slobode”

SPORT KLUB 11.30 -Tenis: VTA i ATP majami -16.15 -NBA pregled -16.30 -Košarka: Himki Kaha Laboral, prenso -18.15 -NBA Action -18.45 -Premijer liga vesti -19.00 -Na današnji dan -19.10 -NBA pregled -19.15 -Program iz studija -20.00 -Tenis: VTA i ATP Masters Majami, prenos polufinala -22.00 -Najava španske lige -22.30 -Mobil 1 -23.00 -Najava Premijer lige -23.30 -Premijer liga vesti -23.50 -NBA pregled ARENA SPORT 09.00 -Košarka: Crvena zvezda - Budućnost -11.00 -Fudbal: Lil - Evian -13.00 -Fudbal: Sampdorija - Inter -15.00 -Fudbal: Santos -Mirasol -17.00 -Boks, Kotv, magazin -17.30 -Fudbal The Football Review -18.00 -Fudbal: Brazil - Italija, prijateljska utakmica -20.00 -Fudbal, magazin Lige šampiona -20.30 -Fudbal The Football Review -21.00 -Fudbal: Francuska Gruzija -23.00 -Boks, Kotv, magazin -23.30 -Fudbal, magazin Lige šampiona -00.00 -Poker -01.00 -Fudbal: Kolumbija - Bolivija

CINEPLEXX

G.I. Džo 2: Odmazda 18:20; 20:20; 22:30; Domaćin 16:10; 18:40; 21:00; Potpuno punoljetan 17:40; 19:30; 21:30; Pad olimpa 20:00; 22:20; Buntovnice 16:30; 20:40; Džek, ubica divova 3D 15:10; 17:20; 19:40; Let 22:40; Vrati mi ime 22:00; Kruds 3D 16:00; 18:00; Kruds 14:40; OZ-Veliki i moćni 15:20; 17:50; Krugovi 15:30; CNP

Koncert za lautu i gudače:Ruže baroka 20.00