BROJ DANA
ce 30 nt i
1,84
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
ALARMANTNO
milijardi eura iznosio je državni dug Crne Gore na kraju septembra
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013. BROJ 709/ GODINA III
POVEĆAVA SE BROJ MISTERIOZNO IZGUBLJENIH LICA ● 3
Foto: Vedran Ilić
Za deset dana nestale četiri osobe EKSPLANTACIJA ●5
Dala organe da spase živote
● Porodica Dedivanović
sigurna da se Anton nije ubio
● U Hrvatskoj se za nedelju
● U Kliničkom centru Crne Gore obavljena je prva eksplantacija organa u našoj državi. Zahvaljujući humanosti jedne porodice, operacijom, pacijentkinji koja je za života potpisala donorsku karticu uzeti su srce, jetra i bubrezi i dati pacijentima kojima će to spasiti život
izgubio svaki trag čak 17 lica
ĐUKANOVIĆ U BEOGRADU ● 2
Za dobre odnose svi, pa i Crnogorci sa Terazija SVETLANA CENIĆ ●5
GASPARIČ ●17
Crna Gora najspremnija za ulazak u NATO
BAR ●10
Pretučen sinovac ubijanog Radonjića RUKOMET ● 28-29
Mogli ste i bolje jer nijeste imali rat
UKRAJINA ● 17
BERANE ●15
Pad vlasti ili kompromis U radiju P
orukom iz zatvora, bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko pozvala okupljene da zahtijevaju hitnu Janukovičevu ostavku. “Janukovič je donio odluku da se pridruži klubu dikta-
tora. Mi (Ukrajinci) moramo mirno i legalno da ga zbacimo s vlasti. On više nije predsjednik naše države, on je tiranin koji mora da odgovara za svaku kap krvi koja je prolivena”, navodi se u poruci koju je pročitala
PREMIJERLIGA ● 27
njena kćerka Jevgenija Timošenko, prenijela je agencija AFP. “Idite na Maidan (Trg nezavinosti)’’, poručila je Timošenko na Tviteru i dodala: “Jurićemo ga (Janukoviča), dok ne padne’’, dodaje AP.
bez plata jedanaest mjeseci
ŽENA DOGAĐAJ ● 23
Everton Kreatore Crna Gora demolirala sadaddas asd zaustavio podržala Arsenal publika Kongo - 35:9
Aktuelno
EDITORIJAL
2
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
Željko VukmiroVić urednik
BeSkrAJNA PrIčA
Zvanična terminologija, stvarno, zna da bude zaguljena stvar. Naravno, uopšte me ne zanima ona politička, ionako je smišljena da bude nerazumljiva i kalkulativna i da samo zvuči pametno. S tim, zaista, nemam nikakvih problema. Ali kad se u terminološkoj ponudi nađe izraz o “životu ispod granice siromaštva”, onda to ukazuje da kao država imamo i te kako velikih problema. Jer, ako ćemo pošteno i ako već postoji statistički mjerljiva populacija svrstana u “život ispod granice siromaštva”, logična je i činjenica da postoje i ljudi koji žive na granici siromaštva, kao i oni koji žive iznad granice siromaštva. Znači, svi oni koji “gravitiraju” siromaštvu, kako to već zna zvanično da se kaže. Iako se zapravo radi samo o ljudima koji i te kako osjećaju pripadnost toj teritoriji, pa ih eto svaki čas na strani siromaštva. Zato, onaj statistički podatak o tome kako u Crnoj Gori ima oko 15.000 porodica koje žive ispod granice siromaštva, zaista se može smatrati nerelevantnim. Ili, u prevodu sa zvanične terminologije – neuvaženim. Uostalom, s obzirom da statistika posmatra porodice a ne pojedince, na taj podatak vazda može da se primijeni čuveni “efekat četiri glasa” iz izborne strategije DPS-a, pa nas eto u nešto približnijem prebrojavanju “života ispod granice siromaštva. A onda, lagano možemo priključiti i ostale siromašne graničare. I tako stižemo do bar trećine stanovništva Crne Gore. Samo što toj priči nema kraja. Jer, siromaštvo obezbjeđuje slobodu kretanja po velikom prostoru. Doduše, ne obezbjeđuje ništa drugo. Ali zato možeš da šetaš koliko hoćeš, niko ti ne brani. Uz penzionere, ljude koji su cijeli svoj radni vijek odvajali za tu penziju, da bi za njih sada preživljavanje bilo veoma upitno. Broje se i oni kojima su zakonom zagarantovani lični dohoci neredovni i koji svoje zarađene plate imaju samo u eventualnoj perspektivi. Upravo ovim prebrojavanjem i zbirom (samo penzionera trenutno ima 123.190) prelazimo brojku od polovine crnogorskog stanovništva. I to prilično. Broj onih sa neredovnim primanjima nikada nije ni približno utvrđen. Za kraj, ostaje populacija onih koji su samo siromašni duhom. Oni se, i te kako, broje. I to ne zbog toga što nisu pročitali dvije knjige u životu ili što sriču slova dok čitaju poruke sa svojih androidnih telefona, već samo zato što su gadovi koji bi ti ukrali iz očiju. Ova populacija je u Crnoj Gori u porastu, te samim tim ova priča o siromaštvu se nameće kao beskrajna. Zato, nemojte ni da pomislite kako sve ima svoje svoje granice. To se uopšte ne odnosi na siromaštvo.
Meteo 06:57 16:12
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
premijer U BeOGrADU
Za dobre odnose svi, pa i terazijski Crnogorci Đukanović je posljednji put bio u Beogradu u martu 2003. godine, na sahrani ubijenog premijera Srbije Zorana Đinđića
Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović boraviće danas i sjutra u prvoj zvaničnoj posjeti Srbiji, nakon deset godina. Đukanović dolazi u posjetu na poziv premijera Srbije Ivice Dačića, a predviđeni su i razgovori sa predsjednikom države Tomislavom Nikolićem, prvim zamjenikom premijera Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom Narodne skupštine Srbije, Nebojšom Stefanovićem. Ova posjeta dolazi u trenutku kada je počelo naglo i ubrzano otopljavanje odnosa dviju država i sve češća razmjena riječi razumijevanja i podrške čelnika dvije zemlje. Đukanović u Beograd ide samo tri mjeseca nakon što je Crnu Goru posjetio Ivica Dačić. Brojne izjave Dačića, Nikolića, a prije svih i Aleksandra Vučića pokazale su da se osim nekadašnje skoro prazne priče da su Crna Gora i Srbija dva oka uglavi, odnosi dvije zemlje postavljaju na racionalnijim, zdravijim i realnijim temeljima, koji mogu biti garant dugoročne stabilnosti. Da dugogodišnji život u istoj državi može da pozitivno utiče na balkanske države pokazalo je Đukanovićevo zalaganje kod Ujedinjenih Arapskih Emirata za Srbiju, odnosno njegova preporuka da ova prebogata država novac ulaže u Srbiju. To u Srbiji, oči-
gledno, i te kako umiju da cijene, pa je Vučić u više navrata o tome i javno govorio. Do punog razumijevanja i uvažavanja je došlo nakon što su konačno svi, pa i “terazijski Crnogorci” prihvatili činjenicu da je Crna Gora nezavisna i suverena država, kao što je i Srbija, i da se svi odnosi, pa ako je težnja i da budu bratski, moraju razvijati na ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju. Progres u odnosima Crne Gore i Srbije pozdravljaju i vlast i opozicija obje države, jer je to neminovno. Dijeljenje istog geografskog prostora, veliki dio zajedničke istorije, bliskost dva naroda, sve ide u korist stabilnih i jakih dobrosusjedskih odnosa obje države. Tokom zvanične posjete Đukanovića Srbiji može se očekivati konkretizacija nekih rješenja od interesa za građane obje zemlje, dogovorenih prilikom Dačićeve septembarske posjete Podgorici. Srbija i Crna Gora su, nakon otopljavanja odnosa i niza susreta predstavnika dvije države, krenule u realizaciju više dogovorenih rješenja, poput zajedničkog prijavljivanja za fondove EU za puteve i pruge i razmjene iskustava u evrointegracijama. Đukanović je posljednji put bio u Beogradu u martu 2003. godine, na sa-
hrani ubijenog premijera Srbije Zorana Đinđića. Uoči prve zvanične posjete Srbiji nakon crnogorskog osamostaljenja, Đukanović je kazao da obje zemlje kao nezavisne države stabilno napreduju na putu evropskih integracia. On je u autorskom tekstu za NIN podsjetio da je Crna Gora već u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, a da će Srbija vrlo brzo početi taj proces. Direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić kazao je da je zvanična posjeta premijera Crne Gore Mila Đukanovića Srbiji istorijska i da će se nakon nje uspostaviti normalna komunikacija o konkretnim projektima. Janjić je istakao da je saradnja Crne Gore i Srbije potrebna jer postoji mnogo projekata koji stoje zbog nesaradnje dvije vlade. “Samo infrastrukturni projekti kao pruga Beograd - Bar koja već postaje opasna i za okolinu i one koji je koriste, pa kablovi koji treba da prate tu prugu, poslovi kontrole leta, energetski projekti. Crna Gora je Srbiji jako važan partner ka narednom koraku zapadnobalkanske saradnje. Tu je posao vlada ogroman”, rekao je Janjić. M. Prelević
VrATiO NOVČANiK rUSU
Policajcu novčana nagrada
Crna Gora
JADRAN:
More mirno do malo talasasto. Vjetar na otvorenom moru uglavnom slab promjenljivog pravca. Temperatura površine mora na otvorenom 15 do 16 stepeni.
DANAS
Danas
min oC Grad Podgorica -1 Ulcinj 0 Bar 3 Budva 5 Herceg Novi 5 Nikšić -2 Kolašin -6 Žabljak -9 Pljevlja -11 Bijelo Polje -8
Promjenljivo oblačno sa periodima sunčanog vremena. Vjetar uglavnom slab promjenljivog pravca. Ujutru u sjevernim oblastima ponegdje moguća magla.
Sjutra max oC
12 13 14 15 13 6 5 1 4 6
SJUTRA
min oC max oC
2 3 5 6 6 1 -2 -4 -3 -2
14 15 15 16 15 6 3 0 2 5
U sjevernim oblastima pretežno oblačno ponegdje sa slabim padavinama. Na jugu pretežno sunčano i vjetrovito. Vjetar mjestimično umjeren do jak uglavnom sjeverni.
Službenik granične policije Herceg Novi Radule Tadić, na predlog ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, biće novčano nagrađen jer je ruskom državljaninu Vječeslavu Basovu vratio novčanik u kojem se nalazilo oko 4.000 eura i kartice vrijedne 50.000 eura. Informacija da će Konjević nagraditi čovječnost policajca potvrđena je Dnevnim novinama iz MUP-a. Tadić je u srijedu, 4. decembra, u pauzi posla svratio u kafe “Saturnus” sa kolegom kada je u toaletu, u posudi u kojoj se drži toalet papir, ugledao novčanik u kojem je bilo vidljivo da ima više novčanica u različitim apoenima. Uzeo je novčanik, izašao na terasu lokala i pitao goste da li je neko od
njih vlasnik novčanika. Kako se niko nije javio, policajac je pozvao konobara sa kojim je prebrojao novac. Osim njega, u novčaniku su pronašli i dvije platne kartice - zlatnu i srebrnu, viza karticu i vozačku dozvolu na ime ruskog državljanina Vječeslava Basova. U međuvremenu, Basov je, sumnjajući da je novčanik izgubio na putu od Herceg Novog do Bara, pozvao kafić i raspitivao se za novčanik. Kako je obaviješten da je pronađen, Rus je odmah te noći došao po svoj novčanik. Tadić je tom prilikom novinarima kazao da ni u jednom trenu nije poželio da prisvoji novac niti da ga zanima nagrada - 10 odsto od pronađenog novčanog iznosa. Ovo nije prvi put da je Tadić dokazao da je primjer čovječnosti. Naime, on je prije dvije godine spasao Nadu Pištinjat iz Herceg Novog koju je tada u podnožju Orjena ujela zmija. Tadić je pješačio osam kilometara i nosio je do mjesta gdje je mogao sletjeti helikopter. M.V.P.
Aktuelno
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
3
Za 10 dana nestala četvorica muškaraca ALARMANTNO
Nakon što se izgubio svaki trag Berancu i Podgoričaninu, juče prijavljen nestanak još dvije osobe Marija Palibrk
U
Crnoj Gori za deset dana prijavljen je nestanak četiri osobe, saznaju Dnevne novine.Trojici mladića, starosti od 20 do 33 godine, izgubio se trag u Podgorici, dok je u Bijelom Polju prijavljen nestanak pedesetsedmogodišnjeg muškarca. Zabrinutost njihovih porodica, ali i javnosti, zbog misterioznih nestanaka povećala se saznanjem da se u Hrvatskoj za nedjelju izgubio trag čak 17 osoba.
Priča o misterioznim nestancima dva crnogorska mladića nije završena. Naime, juče je u Podgorici prijavljeno da je nestao G.M. (31) sa Vrela Ribničkih, a u Bijelom Polju pedesetsedmogodišnji muškarac. Prethodne nedjelje u glavnom gradu nije bilo neobično vidjeti grupe građana kako zaustavljaju prolaznike pokazujući im fotografije nestalih osoba, u nadi da će makar neko imati bilo kakvu informaciju o njima. Osim toga, na najprometnijim mjestima u Podgorici okačeni su posteri sa likom jedne od nestalih osoba i brojem telefona na koji se mole građani da prijave sva
Anton Dedivanović saznanja o ovim osobama. Takođe, ne znajući šta još da urade, grupe mladića, potpuno neiskusne, neobučene i nezaštićene, pretraživale su korita Morače i Ribnice kako bi se uvjerile da njihovi nestali članovi porodice, prijatelji, nijesu izvršili samoubistvo. Sva četiri nestanka prijavljena su policiji koja danonoćno pokušava da riješi ove misterije. Prvo je prijavljen nestanak dvadesetogodišnjeg Beranca Ratka Nišavića, studenta Prirodno-matematičkog fakulteta. Policiji je prijavljeno da je on nestao 26. novembra, a porodica je zamolila sve koji imaju bilo kakva saznanja o Ratku da jave na broj 067/316-435. Nakon nekoliko dana, prijavljen je nestanak i Antona Dedivanovića (33) zvanog Toni. On je, kako je ispričala njegova porodica, u ponedjeljak 2. decembra, izašao iz kuće koja se nalazi u Staroj Varoši, nakon čega se i njemu izgubio svaki trag. Porodica Dedivanović pozvala je građane da ukoliko znaju nešto o Toniju jave najbližoj policijskoj stanici ili na broj 069/761-207. Zbog okolnosti pod kojima mu se izgubio svaki trag, ali i zbog ostalih slučajeva, kako kod nas, tako i u Hrvatskoj, gdje je za sedam dana nestalo 17 osoba, od kojih je deset maloljetno, porodica Dedivanović sigurna je da se njihov Anton nije ubio. Kako
su ispričali za Dnevne novine, nestanak su odmah prijavili policiji, ali nijesu mogli da ostan u mirni, da “skrštenih ruku sjede kući”, već su sa komšijama i prijateljima počeli da tra- že Antona. “Ovo nije potraga samo za Tonijem, već za svima čiji je nestanak prijavljen, a nekoliko ih je
Ratko Nišavić posljednjih dana. Između ostalog, ovo je opomena svim građanima da više očigledno nije bezbjedno šetati slobodno ulicom”, ispičali su prijatelji koji Dedivanovića traže nedjelju bez prestanka. EDIVANOVIĆI POTRAGU ●D POČELI OD PRVOG DANA Čim su primijetili da se dešava nešto čudno, braća Dedivanovića pozvala su prijatelje sa kojima su počeli da pretražuju grad ne bi li našli bilo kakav Antonov trag. Kako pretraga blizine njegove porodične kuće nije dala rezultata, grupe mladića krenule su dalje. “Toni je nastao u ponedjeljak 2. decembra. Normalno je izašao iz kuće i kako se nakon nekog vremena nije vratio, a i telefon mu je bio ugašen nedugo zatim, zabrinuli smo se i krenuli da ga tražimo. Prvo smo pretražili komšiluk i mjesta na koja ide. Kako ga nijesmo našli, krenuli smo dalje. Sedam dana ga do kasnih sati tražimo i za sada još ni traga, niti je bilo ko zvao da nam javi neku informaciju”, ispričala su braća nestalog Antona Dedivanovića. ●“ TONI SE NIJE UBIO!” Kako već nedjelju tragaju uzalud, ne otkrivši nijedan Antonov trag, oni kažu da više ni-
jednu opciju ne mogu isključiti i da su spremni na sve, samo da saznaju gdje je. Za njegovu porodicu i prijatelje nestanak je potpuno misteriozan i ne znaju šta se moglo desiti. “Sad, poslije svega, veoma smo zbunjeni. N e
pridruže. “Ostali su još neki lokaliteti, kao što su pećine na rijeci, koje nijesmo uspjeli da pregledamo, zato molimo da nam pomognu obučeni i nadležni za to, jer ovo nije samo potraga za Tonijem, već za svima nestalim. Solidarnost građana je prisutna, ali nemamo državne organe koji bi se aktivnije uključili u to, službena lica, policajce, vatrogasce, služb e
znamo više šta da radimo. Upravo zato ne možemo isključiti nijednu opciju, ali samoubistvo je posljednja. Toni nije sklon suicidu, niti je ikad pokazivao bilo kakve naznake da bi izvršio samoubistvo. Nije bio depresivan. U pitanju je sportski tip, koji je normalno izlazio sa nama i društvom, družio se kao svi drugi. Nije sklon narkoticima ni slično. Ne sporimo da je i to jedna od opcija, ali je zadnja. I to treba da ispitaju nadležni organi”, kazala je porodica Dedivanović. ●P RETRAŽILI RIJEKE I BRDA Potpuno neobučeni i bez bilo kakvih sigurnosnih pojaseva ili druge zaštite, 50-ak mladića, podijeljeni u nekoliko grupa, spuštali su se niz strme litice pored podgoričkih rijeka kako bi odagnali i najmanju sumnju da je Anton izvršio samoubistvo skočivši sa nekih od m o sto-
va. Takođe, obišli su i širi dio grada, “prevrbuli svaki žbun”, samo da bi našli bilo kakav trag koji bi im otkrio misteriju. “Danonoćno ga tražimo i kroz naselje i šire. Tražili smo duž Morače i Ribnice, od sastavaka do kolovrata, jedna grupa je išla čak i do Kombinata aluminijuma. Pretražili smo i brda Ljubović i Goricu, ali sve uzalud”, dodali su oni. ●M OLE NADLEŽNE I OBUČENE ZA POMOĆ Porodica i prijetalji nestalog Dedivanovića, iako više ne znaju gdje mogu da traže Antona, nastavljaju potragu, ali mole i nadležne i obučene da im se
osoba nestalo za sedam dana u Hrvatskoj
dugo pošto je izašao iz kuće bio ugašen. “Ne sumnjamo u njihove metode i način rada, ali mi za sada, evo sedmi dan, nemamo nikakve povratne informacije, niti smo ovih dana dok smo mi tražili vidjeli neko službeno lice da pretražuje korito. Šta treba da se dogodi da bi se i oni ovako aktivirali? Šta ako ga je neko oteo?”, upitali su oni, naglašavajući da neće da se miješaju u rad policije, ali da traže da ih razumiju i da im pomognu. “Dali smo broj telefona, da izvade listing, samo da nam kažu gdje je posljednji put lociran, da znamo, da sve detaljno pretražimo, ali evo sedam dana nikakve informacije ne dobijamo. Ni od policije ni od građana”, ispričali su Dedivanovići, nakon čega su sinoć, ponovo do kasnih večernjih sati, nastavili potragu koristeći lampe.
spašav a nja... bilo koga”, poručila su braća Dedivanovića. ● “NEKA NAM POLICIJA KAŽE GDJE JE POSLJEDNJI PUT LOCIRAN!” Antonov nestanak prijavili su nakon isteka roka od 48 časova, u srijedu 4. decembra, kada su policiji ostavili njegove podatke i broj telefona koji je nePorodica jednog od nestalih, Antona Dedivanovića, sigurna da se on nije ubio
●P REGLEDALI KNJIGE KOJE JE ANTON ČITAO Očajna, zbunjena i bez ideje šta još da uradi, porodica nestalog Antona pretražila je njegovu sobu kako bi tamo našli makar neki trag i riješili misteriju. “Čuli smo za neku sektu ovdje. Na kraju, ne znamo više ništa. Pomislili smo, iako nije tako izgledao, da nije možda to u pitanju. Pregledali smo mu sobu, svaki detalj. Uzeli smo knjige koje je čitao, prelistali ih, pogledali citate koje je podvlačio. Ništa sumnjivo nijesmo našli, sve su to knjige s pozitivnim mislima. Ali opet, možda mi griješimo. Zato molimo nadležne da dođu, da mu oni pregledaju stvari. Možda oni nađu nešto što je njima očigledno, a nama nije”, kazali su Dedivanovići.
Aktuelno
4
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
STAV Novi kurs za novi poredak FILIP MILAČIĆ
doktorand na Humbold univerzitetu
K
ada je prije nekoliko godina Henri Kisindžer, velikan američke i svjetske diplomatije, upozorio da SAD ne mogu više sebe da smatraju jedinom preostalom super silom, aludirajuci pritom na Kinu, njegova izjava izazvala je nemali broj kontra stavova. No, danas teško da iko više sumnja u to da je samo pitanje vremena kada će Amerika navedeni status morati da dijeli, ako već to i sada nije slučaj. rema konsultantskoj firmi Deloitte Touche Tohmatsu Kina je najkonkurentnija država na svijetu za industrijsku proizvodnju, već godinama bilježi stope rasta o kojima na Zapadu samo mogu da sanjaju, investira širom svijeta (čak i kod nas postaje vodeći strani investitor), njena valuta juan iz godine u godinu je sve jača i posjeduje devizne rezerve u vrijednosti od skoro 4.000 milijardi dolara, a od čega je čak trećina uložena u američke državne obveznice. Iako zbog takve simbioze može izgledati kao da je Amerika u podređenom položaju, to ipak ne odgovara realnosti jer “kada ti duguješ banci 100 dolara, to je tvoj problem, a kada banci duguješ 100 miliona dolara, to je njen problem”, riječima američkog milijardera Pol Getija. eđutim, ekonomski model koji je zaslužan za kineski ekonomski preporod, a po kojem Kina proizvodi i izvozi jeftinu robu na zapadna tržišta, manipuliše svojom valutom i upumpava jeftini novac u ekonomiju stvarajući građevinski balon, bio je prikladan za zaostalu i siromašnu zemlju, ali ne i za industrijalizovano društvo koje teži da igra ključnu ulogu na svjetskoj sceni. Štaviše, navedeni model je dostigao i svoje limite, što potvrđuje i konstantan pad ekonomskog rasta- sa 14,5 odsto iz 2007. godine na ovogodišnjih 7,5 odsto. Stoga su lideri Komunističke partije, sa ciljem da osiguraju status super sile, donijeli odluku o sprovođenju reformi i razvijanju na osnovama novog ekonomskog modela koji podrazumijeva pretvaranje industrijske nacije u konzumersku i uslužnu ekonomiju, što eksperti upoređuju sa čuvenim reformskim kursom Denga iz 1978. godine, a koji je trasirao put ka ekonomskom bumu. ačnije, novi program predviđa ograničavanje moći državnih monopolista u energetskom i telekomunikacionom sektoru, više privatne inicijative, ulaganje u visoku tehnologiju, kao i reformu finansijskog sektora i otvaranje tržišta kapitala sa planom da u roku od deset godina juan postane valuta koja se slobodno može zamijeniti. Drugim riječima, vođstvo iz Pekinga je i ovoga puta pokazalo fleksibilnost i zaboravilo na ideologiju sa ciljem da se omogući nastavak ekonomskog buma, a samim tim i osigura stabilnost koja je krucijalna za opstanak KP na vlasti u državi koja sebe naziva komunističkom, a u kojoj je Džini koeficijent, koji mjeri diskrepancu između najbogatijih i najsiromašnijih članova društva, veći čak i od Indije. inesko rukovodstvo duboko je svjesno više puta u praksi potvrđene Tokvilove teze da revolucije ne izbijaju u vremenima velike nemaštine i tlačenja, već onda kada se uslovi života poboljšaju i očekivanja porastu.
P
M
T
K
Svetlana Cenić
OCJENA
Mogli ste i bolje, nijeste imali rat
Ekonomska analitičarka iz BIH Svetlana Cenić smatra da je Crna Gora načinila niz pogrešnih koraka u razvoju ekonomije Ivana Boljević
S
labo razvijen sjever, nedosljednost postavljenom konceptu razvoja uz dijelom nesrećan izbor stranih investitora, uočavaju se već na prvi pogled u Crnoj Gori, ocjenjuje bosanskohercegovačka analitičarka Svetlana Cenić. Iako je izbjegla rat i imala bolju poziciju nego njeni susjedi, Crna Gora, smatra Cenić, nije bitnije napredovala.
Ko god dođe u Crnu Goru iz inostranstva odmah vidi razliku između sjevera i juga, ocjenjuje bosanskohercegovačka ekonomska analitičarka Svetlana Cenić. Nerazvijen sjever, iako ima dosta mogućnosti za razvoj, samo je jedna od slabosti koja je u najmanju ruku nelogična. Upečatljiv utisak ostavlja i efekat nekih pogrešnih investicija, ali i ne baš visok standard građana. Imali smo talas ruskih investicija koje su se pokazale lošima, zapaža Cenić, pa nam sada fabrike zjape prazne. “Smiješno je nakon ovoliko godina govoriti o neiskorišćenosti potencijala, a ono što je dominanto je slaba uvezanost sa zemljama regiona. Mislim da Crna Gora ima šta da ponudi, smatram da ne koristi dovoljno iskustva drugih, posebno ako se zna da je
imala sreću da izbjegne rat i da nema tako visoke nacionalne tenzije. Ipak, imate drugačije, bolje uslove od nekih zemalja iz regiona, poput zemlje iz koje ja dolazim”, ističe Cenić. Ona kao domaću slabost dalje primjećuje nekonkurentnost privrede, tavorenje u preduzećima sa kojima se ne zna šta uraditi, niti ih zatvoriti, niti otvoriti, a nema se novca da se ona rehabilituju. “Čak i ono što bi Crna Gora mogla da izveze, poput prizvoda drvne industrije ili poljoprivrednih proizvoda, ne može, jer je putna komunikacija katastrofalna. Trebate se šunjati nekim sporednim putevima da biste došli recimo do BiH, što dodatno sakati domaće privrednike”, objašnjava Cenić. Prema njenim riječima, ono na če-
mu bi Crna Gora mogla zasnivati svoj budući napredak jeste drvna industrija, proizvodnja hrane i ljekovitog bilja vezanog za ove prostore. “Svi govore o energetici i ja se dijelom slažem. Prvo treba dovesti svoju privredu do toga da može da apsorbuje i viškove energije, odnosno i kad se proizvede ta energija, da li onda samo računamo na njen izvoz regionu ili možda treba izdići svoju privredu toliko, da može koristiti te resurse na prvom mjestu. Crna Gora je mala država, mala populacija, mislim da ima i neke druge pretpostavke. Zašto ne razmišljati da se strani investitori obavežu i daju nove tehnologije i obuče radnu snagu novim tehnologijama, onda je sasvim nebitno u koju granu idete”, objašnjava Cenić. Ona napominje da naša zemlja nesumnjivo ima mogućnosti da se razvija u proizvodnji hrane, koju zahvaljujući svom geografskom položaju, može uvezati sa turizmom. Ona ipak zaključuje da se u tom slučaju ne možemo opredijeliti za ekonomiju obima, već za autohtone vrste poljoprivrednih dobara koje je i okruženje do sada prepoznalo.
TENDERI
Zemljišta u zakup, kasarna na prodaju Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte pozvao je zainteresovane da do 21. februara dostave ponude na tender za dugoročni zakup lokaliteta Bigovo-Trašte, uključujući izgradnju i upravljanje tim turističkim kompleksom. Pravo učešća imaju domaći i međunarodni investitori, s finansijskom sposobnošću i iskustvom u projektovanju, gradnji i poslovanju turističkih kompleksa, zainteresovani za dugoročan zakup za period od najmanje 31 do najviše 90 godina. U zakup se nudi zemljište površine 38,49 hiljada metara kvadratnih sa 43 objekta visokogradnje. Zainteresovanima je ponuđen i zakup zemljišta površine 1,99 hiljada metara kvadratnih, koje se prostire neposredno uz obalu, kao i pripadajući prostor akvatorijuma od 44,25 hiljada kvadratnih metara. Savjet je raspiao tender i za davanje u dugoročni zakup zemljišta i akvatorijuma na lokaciji između Njivica i ušća Sutorine u Herceg Novom.
Vlada je pozvala zainteresovane da do 7. marta dostave ponude za dugoročni zakup , na period od 31 do 90 godina, zemljišta i akvatorijuma na lokaciji između Njivica i ušća Sutorine, uključujući izgradnju i upravljanje turističkim kompleksom. Na tenderu, kako se navodi u pozivu, mogu učestvovati iskusni domaći i međunarodni investitori, sa finansijskom sposobnošću, kao i iskustvom u projektovanju, gradnji i poslovanju turističkim kompleksima. Na prodaju ide i bivša kasarna na Žabljaku. Zainteresovani za kupovinu bivše kasarne “Radoje Dakić” na Žabljaku svoje ponude mogu dostaviti do 21. februara. Pravo učešća imaju domći i međunarodni investitori, s finansijskom sposobnošću i iskustvom u projektovanju, gradnji i poslovanju velikim i složenim turističkim kompleksima mješovite upotrebe. Na prodaju je zemljište površine 20,62 hiljade metara kvadratnih.
Aktuelno
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
EKSPLANTACIJA
CBCG
Četiri organa za četiri života
Javni dug veći od 1,8 milijardi eura
Foto: Vedran Ilić
Ljekarska ekipa iz Ljubljane sa eksplantiranim srcem sinoć napušta Klinički centar
U Kliničkom centru Crne Gore sinoć je obavljena prva eksplantacija organa u Crnoj Gori. Donor je žena iz Srbije, rodom iz Crne Gore, koja je u trenutku smrti bila nastanjena u Baru, čiji je sin bez razmišljanja dao pristanak za uzimanje zavještanih organa koje je ona za života donirala. Srce je sinoć prvo otpremljeno avionom u Sloveniju, zatim jetra u Zagreb, dok će bubrezi ostati u Crnoj Gori i danas u Kliničkom centru biti transplantirani našim građanima. Nacionalna koordinatorka za transplantaciju organa u Crnoj Gori prof. dr Marina Ratković nije mogla sakriti emocije, jer su, kako je rekla, posljednja tri dana na putu ostvarenja njihovog davnašnjeg sna - da pacijentima koji nemaju živog donora mogu obezbijediti da dalje žive sa organom preminule osobe. Transplantacioni program u Crnoj Gori se nastavlja nakon desete jubilarne transplantacija sa živog donora, večeras prvi put, kazao je sinoć ministar zdravlja dr Miodrag Radunović, urađena je kadaverična eksplantacija, odnosno uzimanje organa iz mrtvog organizma.
U skladu sa našim sloganom “Daruj da se se život nastavi”, humanošću jedne žene i njene porodice, urađena je prva eksplantacija srca, jetre i bubrega i četiri čovjeka će živjeti sa organima ove žene. Kroz program nastavljamo da dajemo perspektivu građanima Crne Gore da u okviru Eurotransplanta imaju šansu da produže život i to na izuzetno kvalitetan način “U skladu sa našim sloganom “Daruj da se se život nastavi”, humanošću jedne žene i njene porodice, urađena je prva eksplantaci-
ja srca, jetre i bubrega i četiri čovjeka će živjeti sa organima ove žene. Kroz program nastavljamo da dajemo perspektivu građanima Crne Gore da u okviru Eurotransplanta imaju šansu da produže život i to na izuzetno kvalitetan način”, istakao je Radunović. Klinički centar, Ministartsvo zdravlja i Fond zdravstva, odnosno svi elementi crnogorskog zdravtsva na čelu sa prof. dr Marinom Ratković i ekipama iz Zagreba i Ljubljane već tri dana, prema riječima direktora Kliničkog centra dr Milana Mijovića, intenzivno su pripremali prvu eksplantaciju organa koja je započela juče u 18.52. “Slobodno mogu reći da je to istorijski trenutak za zdravstvo Crne Gore i nakon ovoga naš sistem i Klinički centar biće mnogo bolji i kvalitetniji. U 20.24 je završen prvi dio eksplantacije srca koje se već nalazi u avionu na putu prema Ljubljani, prije minut je dobijen signal da je završena i eksplantacija jetre, a u toku večeri će još biti urađena i eksplantacija oba bubrega koji će se u toku noći i sjutrašnjeg dana transplantirati našim osiguranicima u Kliničkom centru”, naglasio je Mijović. J.V.Đ.
MBA - GRAĐEVINSKE DOZVOLE
investitore odbija sporost Vuletić: Nema razloga da se dozvole svuda ne izdaju u najkraćem roku Jednaka brzina dobijanja i izdavanja građevinskih dozvola u svim crnogorskim opštinama trebalo bi da bude imperativ ukoliko se želi pospiješiti razvoj biznisa i u manje razvijenim opštinama, smatraju u Montenegro biznis alijansi (MBA). Izvršni direktor ove organizacije Zoran Vuletić za Dnevne novine ocjenjuje da bi se u tom pogledu trebale ujednačiti stvari. “Svakako da su opštine u kojima se sporije dolazi do građevinske dozvole manje interesantne za investitore. To nije dobra preporuka ni za koga. U smislu usaglašavanja stvari po tim pitanjima uloga Zajednice opština bi mogla biti važna. U MBA ne vidimo niti jedan razlog da se građevinske dozvole svuda ne izdaju u najkraćem roku. Sve aktivnosti treba usmjeriti na razvoj biznisa na svim nivoima. To nam najprije može pomoći da naša ekonomija snažnije krene uzlaznom linijom”, kazao je Vuletić. On ističe da svako čekanje za investitore, uopšte za biznis nije dobro iz prostog razloga što izaziva nepotrebne troškove. “Zašto bi se neki investitor suo-
Zoran Vulević
čavao sa tim problemom, kad ima mogućnost da investira negdje drugo pod povoljnijim uslovima. Činjenica je da se sa nivoa države ulažu napori da se napravi što kvalitetniji ambijent za poslovanje, ali čini se da se sa nivoa opština stvari ne kreću istom dinamikom. I tu treba raditi na nekoj vrsti sinhronizacije aktivnosti, ma koliko se znalo što je čiji posao i ko je za što odgovoran. Jednostavno, svi relevantni faktori se najenergičnije i sinhronizovano moraju uklju-
čiti u aktivnosti kojima se obezbjeđuje optimalan ambijent za poslovanje” objašnjava Vuletić. On pozdravlja stalan napredak koji Crna Gora ostvaruje u olakšicama poslovanja, što pokazuje i Izvještaj Svjetske banke. Ipak opominje da ta činjenica ne smije da zavara. “Apsolutno treba nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na stvaranje što pogodnijeg ambijenta za razvoj biznisa u Crnoj Gori. Veoma je važno da je Vlada sve više spremna na saradnju sa privatnim sektorom, što rezultira sve boljom i kvalitetnijom zakonskom regulativom. U tom smislu treba intenzivirati saradnju ova dva sektora u interesu donošenja i implementacije što praktičnijih pravnih rješenja. Dakle, svaki uspjeh je i uspjeh svih poslovnih asocijacija koje se bave pitanjima biznisa i njegovog razvoja. I tu činjenicu treba naglasiti. Samim tim i odgovornost poslovnih asocijacija vremenom će sve više rasti, pa će one postajati sve više odgovorne i za one negativne trendove, ako se dogode”, zaključuje Vuletić. I.B. I.C.
5
Državni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio je skoro 1,84 milijardi eura ili 52,5 odsto procijenjenog BDP-a, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore. Od ove brojke 14,7 odsto ili 271,9 miliona eura odnosi se na izdate. Garancije zapravo čine i 7,7 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Kako se navodi u Makroekonomskom izvještaju Centralne banke (CBCG) za treći kvartal, državni dug je zajedno sa garancijama na kraju septembra iznosio 60,2 odsto BDP-a. “Strane garancije Crne Gore iznosile su 240 miliona eura ili 6,8 odsto BDP-a, odnosno 13 odsto državnog duga na kraju septembra. Ako uključimo strane garancije u iznos spoljnjeg duga, onda bi spoljni dug države iznosio 45,7 BDP-a”, kazali su iz CBCG. Iz CBCG su naveli da je važno napomenuti da se pomenuti iznos stranih garancija odnosi na povučena kreditna sredstva. “Kada se uzme u obzir cijeli potpisani iznos, strane garancije dostižu iznos od 395,6 miliona eura”, objasnili su predstavnici CBCG.
Oni su dodali da se iznos stranih garancija smanjio u odnosu na kraj prvog polugodišta ove godine, jer je tokom trećeg tromjesečja došlo do aktiviranja garanicije za ugovor zaključen između Kombinata aluminijuma (KAP) i VT banke (VTB) i te kompanije i mađarske OTP banke. Vlada je, kako su dodali, u toku trećeg kvartala isplatila 102,8 miliona eura i to prema VTB u iznosu oko 60 miliona eura i prema OTP banci u iznosu od 42,8 miliona eura. “Sredstva za otplatu garancija prema VTB obezbijeđena su kroz kreditni aranžman sa Deutsche i Erste bankom, a prema OTP banci kroz kreditni aranžman sa CKB bankom”, navodi se u izvještaju. Iz CBCG su saopštili da je ukupan iznos domaćih garancija na kraju trećeg kvartala iznosio 32 miliona eura. Domaći dug sa garancijama iznosi 14,6 odsto BDP-a. “Garancije predstavljaju potencijalni javni dug, stoga treba biti veoma oprezan i restriktivan u narednom periodu u pogledu izdavanja novih garancija”, zaključili su iz CBCG. I.B.
ODBOR ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET
Danas o članovima savjeta Ekip-a Na dnevnom redu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet danas će se naći odluka o imenovanju predsjednika i dva člana savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Odbor je sredinom novembra zaključio listu kandidata za predsjednika i članove savjeta Agencije za elektronske komunikacije. Za člana sa-
vjeta konkurisali su Zoran Milić, Siniša Lekić i Aleksandar Mijač. Za predsjednika ili člana Savjeta konkurisali su Dejan Jovanović i Saleta Đurović, a Žilbert Tafa, Nikola Radunović, Srđan Mihaljević i Branko Kovijanić u svojim kandidaturama nijesu precizirali za šta konkurišu. Sadašnjim članovim Savjeta mandat ističe 11. decembra.
ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: MAŠINSKOG TEHNIČARA (2 OSOBE ZA TU POZICIJU) POTREBNI USLOVI: SSS POZELJNO: RADNO ISKUSTVO , PREDNOST IMAJU KANDIDATI SA ZNANJEM ENGLESKOG JEZIKA; OPIS POSLA: UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE TERMO-TEHNIČKIH INSTALACIJA ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON: + 382 67 343 574
6
Aktuelno
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
GASPARIČ
SKUPŠTINA
Aneksom do novih turističkih kapaciteta
Poslanici Skupštine Crne Gore trebalo bi danas da se izjasne o Aneksu ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan, Mogren i Kraljičina plaža koji je Vlada potpisala sa Adrijatik propertisom. Aneksom ugovora za Kraljičinu plažu, vlasništvo HTP Miločer, predviđeno je da se produži zakup sa 30 na 90 godina Adrijatik propertisu, a on predviđa gradnju gradnju hotela od 60 soba i 66 apartmana. Adriatik propertis će plaćati zakuo za zemljište ispod apartmana i planiranog hotela Čedi od 250 hiljada eura godišnje. Za hotele Sveti Stefan
i Miločer, vlasništvo Budvanske rivijere, Restisu je produžena zakupnina za 12 godina, smanjena kirija za 30 odsto i omogućeno da dug od 2,5 miliona otplati u ratama. Od 2008. godine, od kada je preuzeo poslovanje Svetog Stefana Aman rizorts, u ovo crnogorsko ljetovalište ova kompanija je uložila oko 52 miliona eura, što je, svakako, doprinijelo sveobuhvatnom i adekvatnom razvoju ovog izuzetno atraktivnog lokaliteta. Inače, prosječan broj zaposlenih na mjesečnom nivou na Svetom Stefanu je 229 radnika, a prosječna plata zaposlenih
1100 eura. Posmatrano u odnosu na 2007. godinu, bruto zarada povećana je za gotovo 500 eura. Po osnovu rente zakupac je do sada uplatio oko 12,75 miliona eura u periodu od 2007. do 2013. Uplaćena renta Budvanskoj rivijeri je oko 9,5 miliona, a za 2013. godinu – 1.120.000 eura umanjena. U strukturi gostiju 99 odsto su stranci, visoko platežni gosti. Cijene smještaja zavise od vrste smještajnih jedinica i kretale su se u 2013. od 900- 3500 eura u sezoni, a od 630 do 2500 u vansezoni. U 2012. od 750-3000 u sezoni i od 700-2500 eura u vansezoni. Ml. P.
ZVANIČNA POSJETA
Lukšić danas u Slovačkoj Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić boraviće u danas u zvaničnoj posjeti Republici Slovačkoj na poziv potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, Miroslava Lajčaka. Pored susreta sa slovačkim šefom diplomatije, potpredsjednik Lukšić sastaće se i sa predsjednikom Slovačke Ivanom Gašparovičem.
“Posjeta Slovačkoj je prilika da se razmotre perspektive za dalje učvršćivanje političkih i međudržavnih veza, te da se definišu konkretne zajedničke aktivnosti i projekti od obostranog interesa u predstojećem periodu, sa posebnim akcentom na oblasti evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore, ekonomije, te razvojne saradnje. Posjeta je, ujed-
no, prilika za prezentovanje rezultata koje je Crna Gora ostvarila u kontekstu integracije u Evropsku uniju i NATO, kao i za identifikovanje oblasti u okviru ovih procesa u kojima će kao i u prethodnim godinama, slovačka iskustva i ekspertiza biti dragocjeni”, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. N.D.L.
Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 4426 KO PODGORICA II, označenih kao:
Najspremnija za NATO je Crna Gora
Ambasador Slovenije Vladimir Gasparič kazao je da je teško zamisliti da Crna Gora ne dobije poziv za članstvo u NATO, ukoliko naredni samit Alijanse bude posvećen proširenju. On je rekao da većina članica NATO-a smatra da je Crna Gora najbolje pripremljena i najbliže Alijansi, od svih država koje žele da joj se priključe. Prema riječima Gaspariča, pri tome se misli na pristojan nivo spremnosti na onim područjima gdje NATO traži prilagođavanje, “ali treba imati u vidu, da je taj proces još u toku i da do septembra Crna Gora ima vremena za ispunjavanje zahtjeva”. “Ukoliko naredni NATO samit, koji je najavljen za septembar iduće godine u Velikoj Britaniji, bude samit proširenja, onda je teško zamisliti da Crna Gora ne dobije poziv za članstvo”, rekao je Gasparič agenciji Mina. Ambasador Slovenije, koja je i kontakt država Crne Gore za NATO, kazao je da Alijansa ima 28 članica i da u ovom trenutku ne postoji konsenzus u vezi s tim da li Crna Gora is-
punjava sve što se od nje traži za poziv u članstvo. “Generalno stanovište država članica je pozitivno, ali neke od njih posebno ističu neka područja gdje Crna Gora, po njihovom mišljenju, treba uraditi još više. Njihove odluke će se iskristalizovati u mjesecima pred nama, s obzirom na to da je još preuranjeno govoriti o sljedećem NATO samitu kao samitu proširenja”, ukazao je Gasparič. On je podsjetio da će Crna Gora u narednoj godini zaključiti četvrti ciklus Nacionalnog plana za članstvo u NATO, te istakao da tako brzo nije uspjelo nikome da postane članica. “Crna Gora je u posljednje tri godine uradila ogromni napredak na približavanju NATO. Nije potrebno juriti datume, nego sprovesti reforme na zadovoljavajućem nivou”, savjetovao je Gasparič. Upitan da li smatra da bi na bilo koji način stav i izjave ruskih zvaničnika mogle uticati na poziciju i put Crne Gore ka Alijansi, on je rekao da je ubijeđen da izjave takve vrste u NATO-u ne prouzrukuju posebnu pažnju. N.D.L.
katastarska parcela br. 2128/9, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, PD2, br. zgrade 1, površine 91 m2, Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 4426 KO PODGORICA II iznosi 110.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Petrić Bojana, po osnovu Ugovora o kreditu br. 705-88-971 od 08.03.2007.godine, na dan 10.10.2013.godine iznosi 132.072,65 € uključujući i kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 1.450,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 20.12.2013. godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit-jemstvo za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica , najkasnije dan prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 3 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo-depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo-depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.
HUSOVIĆ
Nećemo dozvoliti greške iz prošlosti Bošnjačka stranka neće dozvoliti da se ponovi greška iz prošlosti, kada je jedna jaka partija Bošnjaka nestala sa političke scene zato što nije iskoristila priliku da bude dio vlasti, poručio je lider BS-a Rafet Husović, na Kongresu Foruma mladih BS-a, koji jejuče održan u Rožajama. “Sa ovog mjesta ću ponoviti da se ne plašimo političke konkurencije. Vi znate da bi naši politički protivnici željeli da ne participiramo u državnoj i mnogim lokalnim vlastima, a ja im poručujem da ja i ovi ljudi oko mene nećemo dozvoliti da se ponovi greška iz prošlosti kada je isto jedna tada jaka partija Bošnjaka nestala sa političke scene zato što nije iskoristila priliku da bude dio vlasti”, rekao je Husović. Kako tvrdi Husović, BS će na predstojećim lokalnim izborima napraviti dobar rezultat i biće u vlasti u svim gradovima gdje žive Bošnjaci. Na jučerašnjoj sjednici u Rožajama za predsjednika Foruma mladih Bošnjačke stranke izabran je Sead Šahman. “Od danas Forum mladih Bošnjaček stranke će odavati nešto ozbiljniju sliku u društvu. Vrijeme je da se stvari mijenjaju u praksi, a ne samo deklarativno.
Vjerujem da dijelim mišljenje svih vas da Bošnjačku stranku želimo vidjeti na samom vrhu. Za bošnjački narod je važno da budemo konstituent u vlasti kako bismo izgradili jake temelje za dalji razvoj stranke. Taj proces nikako ne može dobiti svoj epilog, bez učinka mladih ljudi. Generalna parola “Mladi znaju, mogu, umiju” treba biti vodilja u našem daljem zajedničkom radu”, kazao je Šahman. N.D.L.
Aktuelno
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
7
HRONOLOGIJA
Vladajuća koalicija u raljama partijskih prepucavanja Nemanja Lacman
N
esuglasice na relaciji DPS-SDP nijesu novost. Počele su još sa neslaganjem oko privatizacije KAP-a 2004. godine i traju do danas. Međutim, i pored svih prepucavanja sa Demokratskom partijom socijalista, Socijaldemokratska partija je ostajala u koaliciji sa tom strankom.
Brojni su politički uspjesi vladajuće koalicije u Crnoj Gori, a partije koje je čine posebnu zaslugu imaju za crnogorsku nezavisnost. Brojne izborne i političke pobjede održavale su partije koalicije na okupu, ali je njihovo djelovanje često pratilo i međupartijsko prepucavanje. Socijaldemokratska partija je u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista od 1997. godine, od kada zajedno i vrše vlast u Crnoj Gori. Neslaganja i prepucavanja unutar dugogodišnje vladajuće DPS-SDP koalicije nije proces koji je tek počeo, već traje godinama. Prvi
ozbiljniji sukob vladajućih partija desio se 2004. godine i to oko Kombinata aluminijuma i strategije za privatizaciju te firme. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić tada je strategiju privatizacije KAP-a okarakterisao kao nedovoljno ozbiljan dokument. “Pripremljena strategija tehnički ne ispunjava standarde koji se traže od tako važnog dokumenta. Vrlo je malo podataka, strategija je oskudna i više za nivo panel rasprave”, rekao je tada Krivokapić i zatražio da javnost bude do kraja upoznata s privatizacijom KAP-a. Poslije KAP-a na red je došlo neslaganje oko prodaje Telekoma. Dok su iz Demokratske parije socijalista bili za prodaju Telekoma, iz SDP-a su se usprotivili toj odluci, navodeći da ne treba prodavati nešto što donosi profit državi. “U Socijaldemokratskoj partiji nijesmo pristalice “divlje liberalizacije” crnogorske ekonomije, koja ne daje zadovoljavajuce rezultate. Telekom ne treba prodavati dok god stvara profit”, istakli su prije skoro deceniju poslanici SDP-a. Nakon toga počele su nesuglasice oko gradnje hidroelektrane Buk-Bijela na rijeci Tari, zatim privatizacija Ski centra “Durmitor”, a kulminacija neslaganje dviju
vladajućih partija bili su lokalni izbori u Podgorici kada je rukovodstvo SDP u Glavnom gradu nastupilo samostalno. To je bio prvi put da koalicija bude ozbiljnije uzdrmana. Koalicija je, dakle, rasturena najprije u Podgorici, gdje su dugogodišnji sukobi granonačelnika Miomira Mugoše (DPS) i tadašnjeg predsjednika skupštine glavnog grada Đorđija Suhiha (SDP) kulminirali odlukom da na izbore ide svako za sebe. Ipak, nezadovoljstvo na lokalnom nivou nije se prenijelo na državu. Koalicija DPS-SDP je nastavila sa vršenjem vlasti u Crnoj Gori, a tzv. “podgorički slučaj” lideri SDP-a i DPS-a Ranko Krivokapić i Milo Đukanović ocijenili su kao demokratsku odluku opštinskih organa tih partija. Nakon blage stagnacije neslaganja unutar vladajuće koalicije, na red je došla privatizacija Elektroprivrede. Veliko neslaganje oko projekta privatizacije 2009. godine proizvelo je čak i odlaganje glasanja za skraćenje mandata tadašnjem sazivu parlamenta. Vladin predlog privatizacije EPCG tada nijesu podržali ministri SDP-a. Zakopavanje ratnih sjekira, nakon dogovora oko provatizacije EPCG, kratko je trajalo. Novi sukob ponovo se desio u Slupštini glavnog grada 2010. godine, a kao i u prethodnim slučajevima deblji kraj je izvukla najjača vladajuća stranka. Podgorički parlament usvojio je novi Statut Glavnog grada po mjeri Demokratske partije socijalista i gradonačelnika Miomira Mugoše i pored oštrog protivljenja poslanika SDP-a. Na red je došla i 2011. godina, a
pored sitnijih neslaganja, koaliciju je uzdrmalo pitanje oko paštrovačke crkve. Poslanici SDP-a bili su striktno za uklanjanje crkve, a podrška dugogodišnjeg koalicionog partnera je izostala jer su izabrali poziciju balansera kako ne bi izgubili biračko tijelo. Nakon toga nastao je i otvoreni sukob između Ranka Krivokapića i tadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, a prema pisanju medija morao je da interveniše i Milo Đukanović lično. Sljedeću godinu obilježila je priprema za parlamentarne izbore, a DPS i SDP su zajednički nastupile i odnijele ubjedljivo pobjedu. I pored određenih nadanja da je nesuglasnicama u vladajućoj koaliciji došao kraj, do toga nije došlo. Sa sigurnošću se može reći da je 2013. godina bila godina sa najvećim brojem prepiranja i nesuglasica između DPS-a i SDP-a. Prvo je na red došao KAP i svi problemi koji su isplivali u vezi sa tom kompanijom. Od početka, SDP traži stečaj u KAP-u. S druge strane, DPS je zagovarala održavanje proizvodnje i na sjednici Skupštine DPS je podržala zaključke SNP za održavanje proizvodnje, dok je SDP bila protiv. Međutim, predlog SDP-a, kako se kasnije ispostavilo, bio je realniji jer je na kraju ipak uveden stečaj u KAP. Zakon o zdravstvu bila je druga stvar koja je u 2013. izazvala buru neslaganja na relaciji DPS-SDP. Iako je izjašnjavanje o ovom zakonu bilo planirano, DPS je povukla predlog zakona jer nije imala većinu
u Skupštini, s obzirom na to da su poslanici SDP-a unaprijed kazali da neće podržati predlog DPS-a. Međutim, da stvari u vladajućoj koaliciji ne stoje kako treba, pokazalo je odsustvo podrške SDP-a za novu predsjedničku kandidaturu Filipa Vujanovića. Nedugo zatim, nesuglasice su nastavljene raspravom na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet jer je SDP ostao pri stavu da neće podržati predlog DPS-a o rebalansu budžeta. Sukob u istom skupštinskom odboru nastavio se nedavno kada je poslanik SDP-a Damir Šehović rekao da neće podržati predlog budžeta za 2014. godinu dok se ne riješe problemi oko poreza, što bi moglo dovesti do pada Vlade. Nakon toga uslijedila je međusobna prepirka Šehovića i poslanika DPS-a Filipa Vukovića oko ekonomskih pitanja. Na lokalnim izborima održanim u Mojkovcu, na Cetinju i u Petnjici SDP je prvi put nastup i l a samostaln o, a prema najavama Suhiha, to će učiniti i na lokalnim izborima u Podgorici.
Nezavisnost Crne Gore najveći uspjeh I pored neslaganja, koalicija DPS-SDP održala je ekonomiju na zavidnom nivou. Socijalna politika je dobro vođena, a uspjeh koalicije krunisan je pokretanjem referenduma za nezavisnost Crne Gore i otcjepljenje od Srbije. Nakon pobjede na referendumu, kolacija je nastavila sa nizom privatizacija i raskidom loših privatizacionih ugovora. Postignut je veliki uspjeh na putu evroatlanskih integracija, a prema prognozama svjetskih analitičara naša zemlja će biti među prvima koje će biti primljene u Evropsku uniju i NATO.
ASANŽ
TAJLAND
Velike posljedice zbog depeša Šinavatra za referendum Osnivač sajta “Vikiliks” Džulijan Asanž izjavio da je objavljivanje poverljivih informacija izazvalo “ozbiljne posledice”, pa i slabljenje moći agencija. “Ministri su ostajali bez posla, šef danske vojske je bio primoran da podnese ostavku, pokrenute su istrage zahvaljući našim otkrićima, imali smo uticaja i na neke izbore”, kaže Asanž za slovenačko “Delo”. Govoreći o ozbiljnim posledicama koje je izazvao “Vikiliks”, Asanž ubraja i arapsko proleće i tvrdi da se, posle informacija koje je njegov sajt objavio, SAD nisu usudile da se direktno umešaju i tako su, na primer, prihvatile zbacivanje sa vlasti egipatskog lidera Hosnija Mubaraka. On kaže i da nije uplašen zbog svog rada i dodaje da “kad jednom
obavestite javnost o postupcima vladinih agencija više ih se ne bojite”, ali priznaje da su “stvari postale veoma ozbiljne”, imajući u vidu da agencije SAD i Britanije pokušavaju protiv njega i njemu najbližih saradnika da izgrade optužnicu za špijunažu i terorizam. “Za sada, oni su izgubili, i eto imamo primer malog izdavača koji se bori protiv Pentagona, a ako on može da pobedi Pentagon, to onda znači da snažne političke grupe u raznim državama ne moraju da se više plaše Sjedinjenih Država”, navodi Asanž, koji je svoje utočište pronašao u ekvadarskoj ambasadi u Londonu, gde se nalazi od juna 2012. godine. “Američke obaveštajne agencije imaju veliki budžet i izvanrednu tehnologiju, ali što više saznajemo o njima, sve više videmo ko-
liko su nesposobne. Oni sigurno ne vode pravi život Džejmsa Bonda”, kaže Asanž. “Agencije, čije aktivnosti smo obelodanili, mogu jedino u mraku da se razvijaju, one su kao užasne bube koje počinju u panici u krug da trče kad se ukloni zaštita koja ih je čuvala od svetlosti”, dodaje on. Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž kaže i da se trudi da se izoluje od bilo koje ideologije ili političkih pozicija. “Moje glavno načelo je da je civilizacija dobra koliko i znanje koje poseduje. Zato su biblioteke riznice civilizacije, a spaljivanje Aleksandrijske biblioteke bio je zločin protiv čovečnosti, a ne samo prema ljudima Aleksandrije”, navodi osnivač “Vikiliksa”. N.D.L.
Predsjednica tajlandske vlade Jingluk Šinavatra izjavila je danas da je spremna da raspiše referendum o raspuštanju parlamenta i tako prepusti Tajlanđanima da odluče o načinu izlaska iz krize, pod uslovom da su antivladini demonstranti spremni da prihvate rezultat referenduma. “Trebalo bi da sprovedemo referendum tako da narod može da odluče šta treba da radimo”, rekla je premijerka u televizijskom obraćanju i objasnila da je njena vlada u potrazi za načinima za okončanje krize u zemlji. Premijerka je odbacila ideju da ode s vlasti u Tajlandu i ocjenila da je takav potez neustavan i nedemokratski i da je prema njenom mišljenju referendum u skladu sa ustavom. “Spremna sam da saslušam
prijedloge demonstranata. Nisam fanatično vezana za funkciju. Spremna sam da podnesem ostavku i raspustim parlament, ako je to što većina Tajlanđana želi”, rekla je Šinavatra, prenijela je agencija Rojters. Demonstranti nedjeljama protestuju na ulicama glavnog grada sukobljavajući se sa policijom i zahtjevajući da premijerka ode sa vlasti kako bi se iskorenio uticaj njenog brata, bivšeg premijera Taksina Šinavatre, koji je u egzilu. Demonstracije na Tajlandu predstavljaju najnoviji sukob u skoro desetogodišnom rivalstvu između establišmenta u Bangkoku i onih koji podržavaju Taksina - bivšeg telekomunikacionog tajkuna koji je osvojio veliku podršku siromašnih na selu. N.D.L.
8
Aktuelno
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
ZA PRVIH 10
Besplatan ultrazvuk prostate Povodom decembra - mjeseca prevencije karcinoma prostate, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Poliklinikom Filipović organizuje besplatan ultrazvuk prostate za prvih 10 osoba koje danas od 18 do 19 sati pozovu na brojeve telefona CDPR-a 020/665 633 ili 069/ 530 - 666. “Karcinom prostate je maligni tumor na koji otpada značajan procenat od ukupnog broja svih malignih bolesti kod muškaraca starijih od 50 godina, tako da u prosjeku u Crnoj Gori umire godišnje između 40 i 50 osoba muškog pola u posljednjem desetljeću. Stoga naša preporuka, koja je istovremeno i apel je: muškarci iznad 50 godina idite redovno na kontrolu, jer bi se na taj način pomenuta brojka sigurno smanjila”, kazao je DN sekretar CDPR Doma-
Ilustracija
goj Žarković i dodao da se incidenca povećava sa svakom sljedećom decenijom života. Poliklinika Filipović, ranije Medical centar Filipović, podsjetio je Žarković, od prvih dana rada CDPR-a na razne načine, već dvadeset jedan put izlazi u susret onkološkim paci-
jentima, sedam puta besplatni pregledi direktor KBC Bežanijska kosa Beograd prof. dr Vladimir Kovčin, sedam puta - besplatni skrining dojke/pregled, ultrazvuk i mamografija, četiri puta - besplatni rendgen pluća i tri puta - besplatna osteodenzitometrija. J.V.Đ.
HUMANITARNA AKCIJA
Podijeli radost Banka hrane Crne Gore i Delta siti, drugi put zaredom, od danas do subote 14. decembra organizuju humanitarnu akciju pod nazivom “Podijeli radost” namijenjenu djeci sa posebnim potrebama. Ukrašavanje jelki, koje organizatori zajedno sa slatkišima žele da poklone Dnevnom centru za djecu i omladinu Cetinje, Prvom udruženju za djecu sa posebnim potrebama iz Podgorice, Resursnom centru za djecu i mlade i Resursnom centru “1. jun” počeće danas u 18 sati. Donatori jelki i ukrasa će biti vrtići “Čarlie Čaplin”, “Kockica”, “Kućica” i “Maša”. “Skupljaćemo slatkiše za djecu
tokom pet radnih dana koliko će akcija trajati i koji će takođe biti donirane onima kojima je akcija namijenjena. Volonteri, članovi Volonterskog kluba Gimnazije “Slobodan Škerović” biće pored jelki svih dana akcije i prihvatati slatkiše koje će donirati građani”, saopštili su organizatori. U subotu, 14. decembra u 12 sati u centralnom atrijumu Delta sitija biće organizovan zabavni program u kojem će učestvovati Škola glume “Osmijeh i tačka” - glumica Branka Stanić, balerine Muzičke škole “Vasa Pavić”, hor “Zvjezdice” i djeca iz vrtića “Kockica”, “Kućica”, “Maša” i “Čarlie Čaplin”. J.V.Đ.
U SUSRET BOŽIĆU
Bazar: Humanost spaja svjetove Tradicionalni dobrotvorni Božićni bazar, pod sloganom “Humanost spaja svjetove”, u organizaciji Međunarodnog kluba žena u Crnoj Gori i ove godine u koorganizaciji sa ambasadom Ujedinjenih Arapskih Emirata i saradnji sa ostalim ambasadama, uz pomoć lokalne i međunarodne poslovne zajednice, kao i brojnih volontera, održan je u subotu Delti. Na Božićnom bazaru posjetici su imali priliku da probaju razne specijalitete različitih kuhinja iz svijeta, spremane na licu mjesta, kao što su bečke šnicle, italijanski
specijaliteti, kineska kuhinja. Pored hrane koju su mogli da probaju, brojni posjetioci su mogli i da kupe različite proizvode iz raznih zemalja. Sav prihod namijenjen je u humanitarne svrhe. “Ono što je jako važno, što je u stvari najbitnije, jeste da je Božićni bazar humanitarna akcija i sav prihod od ovogodišnjeg bazara biće namijenjen za kupovinu aparata za dijagnostiku oboljenja oka za dječju kliniku Kliničkog centra Crne Gore”, kazala je potpredsjednica Međunarodnog kluba žena u Crnoj Gori Đurđica Hauser. J.V.Đ.
KK BUDUĆNOST VOLI
Novac od utakmice poklonili Dječjoj bolnici
Košarkaši ustupili prihod od 1.765 eura od prodaje ulaznica Dječjoj bolnici Košarkaški klub Budućnost VOLI uručio je Kliničkom centru sav prihod od prodatih karata sa utakmice koju je odigrao sa Union Olimpijom. “Ostvareni prihod sa utakmice, koja je odigrana u SC “Morača” u Podgorici u subotu 16. novembra je 1.756 eura, a novac je namijenjen Institutu za bolesti djece Kli-
ničkog centra”, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. KK Budućnost VOLI je, podsjećaju iz KC, ne samo ovom donacijom već i posjetom IBD-u stručnog štaba i košarkaša u petak, 15. novembra, svojim prisustvom i simboličnim poklonima djeci koja su bila toga dana na bolničkom liječenju izmamili osmijehe. J.V.Đ.
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
Marketing
9
10 Aktuelno CGO
Potrebni dodatni napori za borbu protiv korupcije Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, koji se obilježava danas, Centar za građansko obrazovanje (CGO) apelovao je na predstavnike vlasti i institucija koje sprovode antikorupcijske zakone da u cjelosti i objektivno primijene sve postojeće mehanizme za borbu protiv ovog problema koji značajno opterećuje razvoj crnogorskog društva. Iz ove NVO konstatovali su da je i dalje vidljiv nedostatak političke volje i neadekvatne primjene potrebnih mjera, ali i nedostatak administrativnih i drugih kapaciteta nadležnih institucija u borbi protiv ovog problema. “Nedostatak volje ili nesposobnost pravosuđa da procesuira slučajeve u koje su umiješani visoko pozicionirani funkcioneri, jasno govori o nespremnosti da se uđe u obračun sa najopasnijim oblicima korupcije”, tvrde iz CGO-a. U Izvještaju Evropske komisije o napretku za 2013. konstatovano je da je korupcija i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan problem. Sprovođenje odgovarajućeg zakonodavnog okvira pokazalo je niz nedostataka koji zahtijevaju dalje zakonodavne aktivnosti. U okviru istraživanja “Koliko je uloženo u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori i da li su rezultati u tom smjeru vidljivi?” CGO je došao do podatka da je od 2007. do
2012. samo za projektne aktivnosti ključnih institucija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, i samo iz direktnih izdvajanja iz Budžeta Crne Gore i IPA fondova na nacionalnom nivou, uloženo 36.582.698,93 eura. “Kada se tome dodaju sredstva iz regionalnih IPA fondova, država članica EU, SAD itd. dolazimo do minimalnih 80 miliona eura uloženih u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a bez ikakvih suštinskih rezultata u vidu pravosnažnih presuda i, što je još više zabrinjavajuće, bez utvrđivanja odgovornosti za nedostatak tih rezultata u nadležnim institucijama”, napomenuli su iz CGO-a. CGO cijeni da je važno kontinuirano podizanje svijesti javnosti o ovom problemu i ohrabrivanje građana i građanki da lično prijavljuju slučajeve korupcije i na taj način doprinose borbi protiv ovog razarajućeg problema. “U tom dijelu CGO stalno prima pozive koji se odnose na korupciju u obrazovanju, korupcija za koju su nadležni inspekcijski organi i korupciju na lokalnom nivou u 14 opština. Ipak, da bi ovi napori u konačnici imali adekvatan rezultat potrebno je uspostaviti jake, efikasne i profesionalne institucije koje će taj posao voditi u interesu svih građana i građanki Crne Gore, kako bi oni povratili izgubljeno povjerenja u cjelokupni pravni sistem”, piše u saopštenju CGO. M.V.P.
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
Tuča se dogodila ispred lokala “Soho” u Baru
BAR
Pretučen sinovac ubijenog Radonjića Barani Dražen Ašanin i Željko Vukoslavčević uhapšeni su zbog sumnje da su u četvrtak veče ispred lokala “Soho” u tom lučkom gradu pretukli Željka Radonjića, sinovca Danila Radonjića koji je ubijen u Zemunu 2011. godine. Ašanin i Vukoslavčević, kako je kazao izvor Dnevnih novina blizak istrazi, u policijskim evidencijama vode se kao članovi kriminalne grupe stradalog Luke Đurovića. Incident se, kako je naveo izvor DN, dogodio 5. decembra. Mladići su se, navodno, posvađali, nakon čega je došlo do tuče. Tom prilikom Radonjić je zadobio lakše tjelesne
povrede. Nedugo pošto je policija obaviještena o incidentu, barski policajci uspjeli su da pronađu i uhapse Ašanina, a Vukoslačveić se nakon nekioliko sati sam predao. Povrijeđeni mladić je sinovac Danila Radonjića koji je, zajedno sa Podgoričaninom Dženanom Ramovićem, ubijen u Zemunu 2011. godine u sačekuši. Dvije godine ranije, tačnije, 28. jula 2009. godine, nestao je Slobodan Radonjić, sin Danila Radonjića, kuma Branislava Šaranovića čiji brat je uhapšen zbog sumnje da je naručio ubistvo Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića. S nestankom
mlađeg Radonjića i ubistvom njegovog oca policija je u istragama povezala upravo Đurovića. U potrazi za ubicama Slobodana, čije tijelo nikada nije pronađeno, njegov otac i kum došli su do imena sada pokojnog Baranina Luke Đurovića, bliskog saradnika Luke Bojovića. Prema nezvaničnim informacijama, podaci do kojih je istragom došla policija, ali i porodica Radonjić, govorili su da se Slobodanu kobnog dana po ulasku u Đurovićev automobil izgubio svaki trag. Kako se sumnja, motiv otmice Radonjića su neraščišćeni računi oko trgovine kokainom. M.V.P.
Aktuelno 11
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
VIRPAZAR
Četiri zlatne medalje za crnogorska vina D
a su Crmničani najbolji vinari u Crnoj Gori, potvrdila je jučerašnja odluka žirija prema kojoj najbolje vino dolazi od Žarka Mašanovića iz crmničkog sela Orahovo. Nagrada za najboljeg vinara otišla je u ruke Đura Rajkovića iz Bukovika. Za dva dana Virpazar je ugostio brojne posjetioce koji su mogli uživati u degustaciji preko 1.000 litara vina i više od 500 kilograma svježe i suve ukljeve, a od 27 vina, koliko ih je bilo na takmičenju, čak 16 je nagrađeno.
Foto:Anto Bakovic
Zlatnu medalju za najbolje vino, medalju “Crmničko vino” i festival ski pehar na juče završenom XVII Festivalu vina i ukljeve u Virpazaru osvojilo je vino Žarka Mašanovića iz Orahova, dok su zlatne medalje za vi na dobili i Ivo Đuković iz Gluhog Do la, Zoran Ivanović sa Zlatice i Miloš Rajković iz Bukovika. Najbolji vinski podrum u Crmni ci, prema odluci žirija, pripada Đuru Rajkoviću iz Bukovika, drugo mjesto dijele Ilija Klisić iz Limljana i Radovan Ljutica, a treće mjesto je pripalo podrumu Marka Đurišića. Crmničko vino i ukljeva postali su prepoznatljivi turistički proizvodi. To je i jedan od razloga da gosti u Virpa zar dolaze da vide i osjete ljepotu pre lijepog zaliva, ali i da probaju crmnič ke specijalitete. Prije svega, čuveno crmničko vino i ukljevu, koji su upra vo zahvaljujući manifestaciji “Dani vina i ukljeve” promovisani u brend Crne Gore, a samim tim i ovaj festi val je postao preteča i putokaz mno gim ekološkim proizvodima, festiva lima zdrave hrane širom Crne Gore. “Festival je prevashodno iniciran zbog vraćanja selu i poljoprivredi, kao i valorizaciji turističkih potenci jala, a njegov poseban značaj je što je doprinio očuvanju autohtone sor te vinove loze i razvoju takmičarskog duha u proizvodnji što kvalitetnijeg vina i stekao je zavidan renome”, ista kao je predsjednik MZ Crmnica i Or ganizacionog odbora manifestacije Đuro Marković.
● MARKOVIĆ: CRMNIČKI VRANAC JE CRNOGORSKI BREND Po riječima Markovića festival predstavlja težnju da se vrati sta ri vinogradarski ugled. “Crmnički vranac bio je i ostao crmnički i crnogorski brend, neza obilazan rodonačelnik svih crno gorskih vranaca u posljednjoj dece niji prošlog i prvoj deceniji ovog mi lenijuma”, kazao je Marković. On je dodao da od 27 vina, koliko ih je bilo na takmičenju na ovom festivalu, čak 16 je nagrađeno, jed no peharom, kao najbolje vino ove manifestacije, četiri zlatnom i 11 sre brnom medaljom. Sva vina su visoko ocijenjena, što je, kako je rekao, potvrdio žiri koji je odabrao najbolje. “Ovogodišnja organizacija festi vala je bila na još višem nivou nego prošle godine, a i posjećenost je bila dobra”, rezimirao je Marković i ista kao da su organizatori, u protekla dva dana, za goste obezbijedili gra tis preko 1.000 litara vina i više od 500 kilograma svježe i suve ukljeve. Prema rezultatima hemijske analize i degustacijom koju su odra dili stručnjaci AD “Plantaže” iz Pod gorice, naglasio je Marković, pe har za najbolje vino pripao je Žar ku Mašanoviću iz Crmničkog sela Orahovo. “Ova nagrada je kruna moga i ra da moje cijele porodice. Proizvod
njom vina su se bavili i moji pre ci, tako da je ovaj pehar dobar znak da ih nijesam iznevjerio”, istakao je Mašanović i dodao da je pehar do bio za vino Vranac. Na smotri vina i ukljeve predsta vilo se 150 izlagača iz Crmnice, Ze te, Kuča, Doljana, Drušića, Ceklina, Beri, a na štandovima su uz vino bili izlagani i ostali poznati barski proizvodi - loza, masline, maslino vo ulje, agrumi, kestenje, med, ruč ne radinosti …
150 izlagača iz Crmnice, Zete, Kuča, Doljana, Drušića, Ceklina, Beri predstavilo se tokom vikenda na smotri vina i ukljeve
● NAJBOLJA PJESMA “ISTINA GODINJU” Autori najboljih pjesama o vinu su Barani Nikola Nenezić Čudesni koji je osvojio prvu i treću nagradu za pjesme “Istina Godinja” i “Vinski ždrebac”, dok je drugoplasiranu pje smu “Nostaligaja” napisala Nedeljka Cica Pavlović. U kulturno-zabavnom programu manifestacije nastupili su KUD “Je dinstvo”, književnik Rajko Joličić, Snežana Đurišić, Zdravko Đuranović i Darko Martinović. U ne djelju, nakon dodjele nagrada za najbolja vina, nastupili su “Bjelo poljski tamburaši”, Etno-grupa “Zo ra”, Zvuci gusala “Ivan Crnojević” sa Cetinja, KUD “Rumija”, a održano je i tradicionalno takmičenje kajakaša. Organizatori Festivala su bili MZ Crmnica i nevladine organizacije “Udruženje vinogradara i vinara Crmnice”, “Crmnički vranac” i “Da ni Skadarskog jezera”, u saradnji sa Turističkom organizacijom Bara i JP “Kulturni centar Bar”, a pokrovi telji su Opština Bar i Ministarstvo poljoprivrede.
Foto:Anto Bakovic
Alma Ljuca
NON-STOP
I zimi rade na “otvorenom” Inspekcija zaštite na radu, koja kontroliše ispunjenost preventivnih mjera zaštite na poslu, utvrdila je da jedan od marketa Lida koji je otvoren non-stop, u zimskom periodu radi bez ulaznih vrata, pa zaposlene praktično rade na otvorenom. Iz Uprave za in spekcijske poslove (UIP) saopštili su da je inspekcijskim nadzorom kom panije Akovo, u čijem sastavu posluju marketi Lida, utvrđeno da na objektu Lida 2 nedostaju ulazna vrata. “Vrata su, prema iskazu odgovor nog, skinuta u toplijem periodu go dine”, kazali su iz UIP. Market koji radi non-stop, i u zimskom periodu posluje bez vrata, što znatno oteža va rad zaposlenih, a ni kupcima, ka
ko kažu neki od njih, nije ugodno da pri niskim temperaturama, stoje po red otvorenih vrata kad čekaju red na kasi. “Ulazna vrata objekta ranije su se otvarala prema unutrašnjosti, što je u suprotnosti sa regulativom iz ove oblasti, prema kojoj je obavezno po stavljanje vrata koja se otvaraju pre ma izlazu objekta ili postavljanje kli znih vrata”, objasnili su iz Uprave. S tim u vezi, kako se dodaje, inspektor zaštite na radu donio je rješenje o ot klanjanju nepravilnosti, po kojem je taj objekat i postupio. “Inspekcijskim nadzorom utvrđe no je da market posjeduje stručne na laze o pregledu i ispitivanju sredstava
za rad, kojim se dokazuje da su obez bijeđene mjere zaštite na radu, a na loženo mu je da se u roku od pet da na ispitaju uslovi radne sredine”, re kli su iz UIP. Na pitanje na koji način zakon štiti radnike, iz UIP su odgovo rili da se od poslodavca zahtijeva is punjenost preventivnih mjera zašti te na radu, a podzakonskim aktom je propisano da se vrata zatvaraju pre ma izlazu objekta. “Inspektor zaštite na radu može na ložiti poslodavcu da ispuni preven tivne mjere zaštite na radu, a koje se odnose na projektovanje, izgradnju, korišćenje i održavanje objekata na mijenjenih za radne i pomoćne pro storije”, objasnili su iz UIP.
12 Aktuelno
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
POGLAVLJA 23 I 24
Čekaju nas velike promjene BIJELO POLJE - Otvaranje poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost otvara se još jedno novo, a to je poglavlje vladavine prava kojim se mnoge stvari moraju mijenjati, zaključeno je na panel diskusiji koja je povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije organizovana juče u Bijelom Polju. Bjelopoljska NVO “Euromost”, u saradnji sa lokalnom upravom, je u sali SO organizovala panel diskusiju na kojoj su, osim uvodničara Amera Mekića, učestvovali profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu Velimir Rakočević, predstavnik Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal Veljko Rutović i rukovodilac tima za sprovođenje LPA za borbu protiv korupcije Refik Bojadžić. Na skupu kojem su prisustvovali i odbornici u lo-
kalnom parlamentu, predstavnici lokalnih političkih partija, nevladinog sektora, studenti i predstavnici MUPa, akcenat je dat predstojećem otvaranju poglavlja 23 i 24. “Otvaranjem ta dva poglavlja otvara još jedno novo, a to je vla-
davina prava kojim se mnoge stvari moraju mijenjati u smislu regulisanja većeg stepena demokratije i statusa građana. U taj proces treba da budu uključeni svi, od institucija do stanovništva”, saopšteno je tokom diskusije. B.Č.
POŽAR
Do temelja izgorio ugostiteljski objekat PLJEVLJA – U dva odvojena požara na teritoriji pljevaljske opštine u noći između subote i nedjelje do temelja je izgorio ugostiteljski objekat “Suza Evrope” u Đurđevića Tari, vlasnika Veljka Ostojića, i oko 25 metara sijena Dojčila Laketića u naselju Ševari, saopšteno je iz Službe zaštite i spasavanja. Vatrogasci su o požaru na objektu “Suza Evrope” obaviješteni oko 23 sata u subotu, ali tek pošto je vatra već zahvatila objekat koji je građen od drveta. Dok su stigli do četrdesetak kilometara udaljene Đurđevića Tare, vatra je već bila
zahvatila cijeli objekat i mogli su samo da spriječe širenje požara na obližnje objekte elektro-infrastrukture. U požaru je stradao kompletan inventar, a nije bilo povrijeđenih. Ovaj ugostiteljksi objekat nije radio od 1. novembra. Uzroci požatra nijesu saopšteni. Tek što su se vratili u Pljevlja, vatrogasci su u Ševarima imali novu, ispostavilo se, ozbiljniju sedmočasovnu intervenciju. Izgorio je stog sijena, ali su uspjeli da spasu nekoliko obližnjih stogova i stambenih i pomoćnih objekata. D.K.
VANDALIZAM Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 741 KO RADOVIĆI, označene kao:
Uništeni znakovi pored puta
katastarska parcela broj 1097, po kulturi – šume 3. klase, površine 888 m2; katastarska parcela broj 1099, po kulturi – šume 3. klase, površine 1.873 m2. SVOJINA Gospić Danko u obimu prava 1/1. NAPOMENA: Na katastarskoj parceli broj 1099, nalazi se privremeni objekat, turističko-ugostiteljske namjene, sa pratećim sadržajima, koji jednim, svojim dijelom zahvata i dio morske obale. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 741 KO RADOVIĆI iznosi 1.040.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika, na dan 17.10.2013.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 705-95-610 od 11.02.2008. godine, iznosi 1.527.722,60 €, dok po osnovu Ugovora o kreditu br. 706-882197 od 11.06.2008.godine, iznosi 351.543,35 €, uključujući i kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 13.350,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 17.12.2013. godine, u prostorijama ’’Caffe Teodo’’, ul. Palih boraca, Tivat, sa početkom u 11:00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica , najkasnije dan prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
HERCEG NOVI - Na meti vandala opet su bili saobraćajni znaci na putu Herceg Novi – Trebinje za selo Kruševice. Prema riječima načelnika sekcije za markacije i vodičku službu Planinarskog kluba “Subra” Željka Starčevića, nakon prijave mještana obišli su lokaciju i konstatovali novi vandalizam: smjerokazi za mountain biking su oštećeni, iskrivljeni i djelimično iščupani. “Kažemo novi vandalizam, jer je proteklih godina po Orjenu bilo više sličnih slučajeva da je uništena vertikalna signalizacija planinarskih staza”, istakao je Starčević. On dodaje da je u dijelu Crkvica zabilježena i krađa smjerokaza u kompletu sa nosećim stubovima. Star-
čević ističe i da statistika pokazuje da su primjeri uništavanja i krađa planinske vertikalne signalizacije u Crnoj Gori drastičniji, iako, prema njegovim riječima, Planinarski savez Crne Gore stalno i sistematski radi na postavljanju vertikalne signalizacije, ulažući napore da i naše planine dobiju planinarsku infrastrukturu u skladu sa standardima ostalih evropskih zemalja. “Smjerokazi rađeni po uzoru na one iz austrijskih Alpa na Balkanu, nažalost, teško ‘puštaju korijen’ i utisak je da su češće na meti vandala i lopova nego uobičajena saobraćajna signalizacija, na koju su se mnogi, valjda, koliko-toliko vremenom navikli”, zaključio je Starčević. S.M.
POREZ
Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 3 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.
Naplaćeno blizu 20 miliona eura
Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.
BIJELO POLJE - Područna jedinica Poreske uprave u Bijelom Polju uspjela je da u uslovima globalne ekonomske krize i otežanih uslova privređivanja ostvari što veći budžetski prihod i realizuje planske zadatke. “U proteklih devet mjeseci ova PJ naplatila je preko 16,5 miliona eura poreskih i drugih obaveza, a zaključno sa 31. oktobrom naplatili smo 19,14 miliona. Očekujemo da do kra-
Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.
ja godine ostvarimo planirani obim naplate od 25 miliona eura”, kazao je načelnik Tomislav Timotijević. On je naveo da Poreska uprava protiv neurednih obveznika u skladu sa zakonskim propisima primjenjuje mjere naplate. “U tom cilju donijeli smo 264 rješenja o blokadi novčanih sredstava na žiro račinima, na iznos 1.050.000 eura”, kazao je Timotijević. B.Č.
Aktuelno 13
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
Tanka granica između samoodbrane i napada KAKO ODBRANITI SEBE I IMOVINU
Teško je ustanoviti da li su prekoračene granice nužne odbrane zbog čega pojedinci nekoliko mjeseci provedu u pritvoru, iako su sebe ili imovinu samo branili od napadača Marija Palibrk
S
vima dobro poznate scene iz američkih filmova, koje u toj državi nijesu rijetke ni u stvarnosti, kada građani, ali i policajci, braneći svoj ili tuđi život rane, pa čak i ubiju napadača, nakon čega postanu ‘heroji’, u Crnoj Gori imale bi potpuno drugačiji epilog. Pravnici sa kojim su Dnevne novine razgovarale na temu samoodbrane tvrde da je ovaj pravni sistem u Krivičnom zakoniku dobro uređen, ali da njegova primjena nije na zavidnom nivou, a statistika ne postoji. Prema riječima upućenih, i kada je očigledno da je do napada došlo u nužnoj odbrani, napadač mjesecima ostaje u pritvoru, a sudi mu se za veoma teška krivična djela.
Krivični zakonik propisuje da ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani nije krivično djelo, odnosno da onaj koji ga je počinio neće odgovarati zbog toga. “Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od svog dobra ili dobra drugoga odbije istovremen ili neposredno predstojeći protivpravan napad”, piše u Zakoniku. I pored toga, svjedoci smo da pojedinci koji povrijede naoružanog napadača, koji je krenuo u očiglednu pljačku ili ubistvo, ostaju u pritvoru, dok ga Tužilaštvo tereti za teška krivična djela. Tek pred sudom dobiju šansu da dokažu da nijesu krivi, odnosno da nije bilo drugog načina da se odbrane. ● Tužioci osTavljaju nužnu odbranu sudu na ocjenu Advokat Zdravko Begović kazao je Dnevnim novinama da svaki tužilac ima obavezu da primjenjuje institut nužne odbrane. “Zakon daje mogućnost svakom građaninu da reaguje i brani sebe ili svoju imovinu, a da, ukoliko to učini u granicama nužne odbrane, ne odgovara za svoje postupke. Ako postoje bitni elementi nužne odbrane pojedinac za svoje djelo ne bi smio odgovarati. Ipak, tužilaštvo se v o d i logikom d a j e
situacija ozbiljna, podigne optužnicu i konačnu odluku o krivici ostavljaju sudu. Njihova profesionalna odgovornost je da sagledaju čitav događaj i na osnovu njega oni sami vide da li je u pitanju samoodbrana. Upravo zato, mogao bi se napraviti kurs da se na osnovu elementarnih dokaza donose odluke i obustavljaju krivični postupci”, predložio je Begović. Ipak, ono što je problematično u ovoj zakonskoj odredbi jeste šta su granice nužne odbrane. “Te granice je veoma teško definisati jer su stvar svakog konkretnog slučaja. Ne postoji univerzalna situacija, svaki događaj je drugačiji od ostalih, priča za sebe. Upravo zato, tanka je granica između nužne i prekoračene odbrane i u takvim slučajevima potrebno je da nadležni urade detaljnu analizu događaja”, kazao je ovaj advokat. I Begovićev
Branislav Lutovac kolega, advokat Branislav Lutovac potvrdio je da, uprkos jasno propisanoj zakonskoj odrebi, tužilaštvo ne odustaje od krivičnog gonjenja onih koji su se očigledno samo branili. “U praksi u crnogorskom pravosuđu tužilaštvo dosta često ne cijeni nužnu odbranu nego podiže optužnice protiv onih koji su postupali u nužnoj odbrani. To vjerovatno jer je teško utvrditi da li je odbrana bila u dozvoljenim granicama”, dodao je on. Njegov mlađi kolega, advokat Branko Anđelić, nalazio se u situacijama da dokazuje da je onaj koji je nanio povrede napadaču to učinio iz samoodbrane. “I pored situacija u kojima je evidentno postupanje nekog lica u stanju nužne odbrane, nadležni tužioci rijetko odustaju o d
Zdravko Begović krivičnog gonjenja, nego istrajavaju u optuženju da je krivično djelo učinjeno sa namjerom da se proizvede zabranjena posljedica. Taj istančan pravnički osjećaj za pravdu kao da namjerno ne žele da pokažu. To posebno čudi kad je nadležni tužilac zakonom obavezan da prikuplja sve dokaze koji okrivljenom idu i u prilog i na štetu”, naveo je Anđelić. U prilog tome da tužilaštvo ne odustaje od krivičnog gonjenja u ovim slučajevima, advokati tvrde da tužilac podiže optužnice, da bi na kraju sudskog postupka prekvalifikovao krivično djelo o onoga koji je postupao u nužnoj odbrani tereti za lakša krivična djela. “Upravo zato, česti su slučajevi gdje je država obavezna da nadoknadi štetu usljed neosnovanog lišenja slobode jer su se dugi period optužena lica držala u pritvoru iako je od početka bilo jasno da će biti oslobođeni jer nisu izvršila krivična djela koje mu se stavljaju na teret”, dodao je Anđelić. ● Pucao na zeTa u nužnoj odbrani Advokati, sagovornici DN, bili su u prilici da pred sudom brane pojedince koji su u različitim
Branko Anđelić situacijama branili svoj život ili imovinu iz nužne odbrane. Tako, Begović je bio branilac čovjeka starijeg od 70 godina koji je bio optužen zbog ubistva zeta. “Zet je naoružan došao u kuću da se obračuna sa tastom sa kojim su tada živjeli njegova žena i djeca. Tast je zaključao vrata, a zet je počeo da puca i vrata. Tada je ranio tasta i taštu i moj branjenik je ranjen, da bi spasio život kćerke i unučadi pucao u zeta i ubio ga”. Iako je proveo vrijeme u pritvoru, na sudu je dokazao da je to učinio iz nužne odbrane. Advokat Lutovac bio je bran i l a c č ov j e ka ko j i j e u b i o provalnika. “Moj branjenik čuo je u kasnim večernjim satima buku u objektu blizu kuće u kojem je držao svinje. Izašao je s baterijom i ušao u taj objekat. Prvo što je vidio na podu bio je pištolj koji je provalniku ispao. On je uzeo pištolj i krenuo u obilazak štale i vidio provalnika koji kreće ka njemu s metalnom šipkom. Ispalio je šest metaka u njega i ubio ga. Tužilaštvo je protiv njega podiglo optužnicu za ubistvo, ali je na kraju sud mog branjenika osobodio odgovornosti jer je potvrđeno da je postupao u nužnoj odbrani”, naveo je Lutovac.
Policajci ne smiju da pucaju Tužilaštvo je neumoljivo u podizanju optužnica i protiv policajaca koji na službenom zadatku nanese povredu osumnjičenom. Tako, prije dvije godine, bjelopoljsko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv policajca iz Rožaja Dejana Radevića za “pokušaj ubistva” i braće Asmira (35) i Almira (33) Dacića. Radević se teretio da je u svojstvu službenog lica prilikom privođenja Asmira Dacića na izdržavanje zatvorske kazne, pokušao da ga ubije. Asmir je tada odbio da postupi po naređenju policajca Bibića i počeo da bježi. Kada ga je Bibić sustigao, Asmir ga je više puta udario pesnicama po tijelu. Prišao je Radević sa namjerom da zaštiti kolegu i pomogne da se savlada Asmir, a prišli su i Almir i Aldin Škrijelj, te ga je Almir udario letvom dva puta po glavi i desnom ramenu nanoseći mu
laku povredu. Škrijelj je, prema navodima optužnice, pomogao Asmiru da se istrgne iz ruku Bibića, te su nakon toga gurali i udarali Radevića pesnicama po tijelu. I policajac je tada nekoliko mjeseci proveo u pritvoru. Službenici policije, sa kojim su DN razgovarale, kazali su da nijesu zaštićeni po pitanju nužne odbrane. “Kada smo na službenom zadatku gdje neko prijeti pištoljem ne smijemo da pucamo u njega, a da za to ne odgovaramo, nerijetko i disciplinski i pred sudom. U tim situacijama, mi smo dužni da ga upozorimo jednom, drugi, a onda i treći put. Tek četvrti put smijemo da ispalimo hitac, ali iznad naoružanog čovjeka. Za to vrijeme dok pregovaramo sa njim možemo samo da se nadamo da on neće nikoga povrijediti”, kazao je sagovornik DN.
14 Aktuelno
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
DŽUDO TURNIR
Deset medalja za cetinjski klub Takmičari Džudo kluba “Crnogorac” sa Cetinja ostvarili su izvanredne rezultate na međunarodnom džudo turniru “Oslobođenje Podgorice”. Naime, cetinjski klub, koji je nastupio sa 12 takmičara, osvojio je ukupno deset medalja. Najznačajniji rezultat postigao je mladi Luka Perišić, koji je osvojio čak dvije zlatne medalje - jednu u konkurenciji mlađih pionira, a drugu u višoj kategoriji, dvije godine starijem uzrastu starijih pionira. Zlatnu medalju u konkurenciji poletaraca osvojio je Andrija
Martinović, a u kategoriji kadeta isti uspjeh postigli su Novak Kaluđerović i Marko Adžić. Dvije srebrne medalje na turniru u Podgorici osvojio je Vuko Vicković, i to u uzrastu poletaraca i mlađih pionira. U konkurenciji kadeta, srebrne medalje osvojili su Nikola Perović i Željko Paović, a u konkurenciji mlađih pionirki bronzana medalja pripala je Milici Vicković. Na turniru “Oslobođenje Podgorice” učestvovalo je 350 takmičara iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Tražiće sastanak sa gradonačelnicima primorskih opština: Na Zboru građana
ZBOR
Građani brane imovinu TIVAT - Neophodno je poništiti pravni stav, koji je 7. oktobra donio Vrhovni sud Crne Gore, a koji se odnosi na imovinu u zoni morskog dobra, kao i uskladiti zakone sa međunarodnim standardima, zaključci su Zbora građana koji je održan protekle subote u Radovićima. Zboru su, osim žitelja Krtola i Tivta, prisustvovali mještani Luštice, Grblja, kao i Bara i Ulcinja, među kojima je bio i poslanik Pozitivne u Skupštini Crne Gore Dritan Abazović. Na skupu, kome je prisustvovalo oko 150 građana, zaključeno je i da se zatraži sastanak sa tivatskim, odnosno gradonačelnicima primorskih opština, kako bi se utvrdilo šta se može uraditi na povlačenju sta-
AKCIJA
Osvojio dvije zlatne medalje: Luka Perišič
NIKOLJAC
Završena ulična rasvjeta BIJELO POLJE - U okviru programa lokalnih javnih radova, završeno je postavljanje ulične rasvjete u bjelopoljskom naselju Nikoljac. Predsjednik Mjesne zajednice Dragoljub Moračanin kazao je da je posao završen zahvaljujući dobroj saradnji Savjeta MZ i lokalne uprave. “Urađena je kompletna rasvjeta, a planirano je da se postavi i četiri–pet rasvjetnih stubova u
selu Pripćići, koje pripada našoj mjesnoj zajednici. Osim ovog posla, u Nikoljcu je obavljeno i asfaltiranje ulica, a za iduću godinu planirali smo uređenje keja pored Lima, gdje će, takođe, biti postavljena rasvjeta, kao i potreban mobilijar. Svi prioriteti utvrđeni Programom javnih radova, koje kandidujemo blagovremeno prema lokalnoj upravi, biće ispoštovani”, kazao je Moračanin. B.Č.
va koji je donio Vrhovni sud, a prema kojem vlasnici zemljišta u pojasu morskog dobra zapravo nisu vlasnici svoje imovine i ne mogu koristiti prije nego što zaključe koncesioni ugovor sa JP “Morsko dobro” iz Budve. Na zboru je dogovoreno i da se obavijesti Evropska komisija i ambasade zemalja čiji su građani legalnim putem kupili zemlju u zoni morskog dobra, kao i da se pokrene inicijativa za promjenu Zakona o državnoj svojini. Jedan od inicijatora skupa Ivan Starčević istakao je da je “na djelu ista strategija kao za KAP”, odnosno, kako je kazao, “dekretom se želi oduzeti najvrednija imovina građana primorja, koja bi nakon toga
bila prodata. Stav mještana podržali su i iz Opštine Tivat, o čemu ih je obavjestila pravnica Direkcije za imovinu Rita Mitrović, istakavši da su u Opštini bili zatečeni stavom Vrhovnog suda. “Ne vidimo njegovo utemeljenje, s obzirom na to da Ustav svima garantuje imovinu. Zakon o morskom dobru ne tretira svojinske odnose, već način upravljanja, korišćenja i zaštite morskog dobra”, kazala je Mitrović. Da odluka Vrhovnog suda nije došla slučajno smatra poslanik Dritan Abazović. On je pozvao Opštinu Tivat da pokrene inicijativu o izmjenama Zakona o državnoj imovini, koju bi potpisali svi gradonačelnici primorskih opština. Z.K.
Studenti mališanima uručili novogodišnje paketiće HERCEG NOVI - Studentsko vijeće Fakulteta primijenjene fizioterapije iz Igala tokom vikenda organizovalo je akciju “Mladi mladima” za štićenike Dječijeg doma “Mladost” iz Bijele. Prema riječima studentskog povjerenika Pavla Đukanovića, u akciji su učestvovali svi studenti Fakulteta primijenjene fizioterapije. “Potrudili smo se da štićenicima Dječijeg doma od prikupljenih sredstava obezbijedimo adekvatan novogodišnji poklon i priredimo druženje. Sa ponosom mogu naglasiti da je ova akcija postala tradicija našeg fakulteta”, zaključio je Đukanović. S.M.
Aktuelno 15
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
RADIO BERANE
Bez plata 11 mjeseci Miki Tmušić
N
akon 21 godinu od osnivanja jedinog elektronskog medija u Beranama i uoči proslave rođendana ove ustanove - 11. decembra, radnici Radio Berana čekaju 11 plata, koliko im osnivač, Skupština opštine Berane, duguje. Kako zaposleni ovog lokalnog medija tvrde, ovo je slika i prilika stanja koje se ponavlja iz godine u godinu, ali, kako jednoglasno kažu, nikada nije bilo teže.
BERANE - Rukovodstvo Radio Berana se obraćalo za pomoć svima za koje su, kako kažu, mislili da im mogu pomoći da pronađu način da se prevaziđe teško finansijsko stanje u kojem se nalaze. Podrška je stizala sa svake strane, ali je sve ipak ostalo samo na obećanjima, koja su na kraju ispala prazna. Pitaju šta bi bilo da ovo nije jedini lokalni medij, da ih ima više. Kako kažu, situacija bi bila sigurno još teža. “Zamislite kako bi nam tek onda teško bilo. Možda uopšte ne bismo primali plate, možda bi tako odlučili oni koji o tome odlučuju”, ističu u Radio Beranama. Na posljednjem zasijedanju SO Berane, koja je ujedno i osnivač lokalnog javnog emitera Radio Berane, saopšteno je da nijesu odobrena nedostajuća sredstva za nesmetano funkcionisanje jedinog lokalnog medija. Objašnjenje koje je na sjednici lokalnog parlamenta dao potpredsjednik opštine Ranko Raičević je da para u budžetu za radio nema. “Čini nam se da se moralo naći načina da se rebalansom budžeta odobre nedostajuća sredstva iz hiljadu razloga. Prije svega, da se prepozna briga osnivača za sudbinu jedinog lokalnog medija u Beranama. Inače bismo mogli pomisliti da je na ovaj način pokazano upravo suprotno – nebriga koja vodi ka gašenju Radija Berane, što je prepoznao i javno na sjednici saopštio odbornik SNP-a Boris Bućković”, poručuju iz Radija. Svi se pozivaju na evropski put kojim Crna Gora treba da ide. Situacija u kojoj se Radio Berane nalazi sigurno ne ide u prilog toj priči, jer kako za sada stvari stoje jedini put kojim Radio ide je njegovo gašenje. Ističu da se svakodnevno priča o medijskim slobodama, medijskoj nezavisnosti isplata zarada, a u ovom slučaju se radi sve suprotno, jednoglasni su zaposleni u ovoj kući. Osnivač, Skupština opštine Berane, za sufinansiranje programskih sadržaja za 2013. godinu iz budžeta opredijelio je 80.000 eura, ali je isplaćeno svega 45.000 eura. Onih 35.000 eura što bi, prema
riječima zaposlenih, bilo dovoljno za pet plata, još im se duguje. Prošle godine rebalansom budžeta su odobrena dodatna sredstva za koja su, kako je tada opštinsko rukovodstvo objasnilo, kočnica bili nepotpisani ugovori. Ove godine ugovori su potpisani, ali – novca nema. Predsjednik opštine Berane u više je navrata obećavao da će izjednačiti plate radnika Radija sa platama radnika ostalih preduzeća čiji je osnivač Opština. To do sada nije učinjeno, o čemu svjedoči i činjenica da su radnici ostalih javnih preduzeća u novembru primili junsku platu, dok zaposleni u Radija Berane još čekaju januarsku. “Uprkos svim pokušajima rukovodstva Radija da stavi do znanja lokalnoj upravi da su sredstva koja se na godišnjem nivou opredjeljuju premala i nisu dovoljna da pokriju troškove proizvodnje i
Opština: Radio ima višak zaposlenih
U Opštini nam je rečeno da je problem u Radio Beranama višak zaposlenih. Iz kabineta predsjednika opštine Berane saopšteno je da Radio nije do kraja sproveo racionalizaciju kada su to uradila sva ostala preduzeća čiji je osnivač Opština, što su u Radiju demantovali, ističući da je broj radnika smanjen za 35 posto, što je veliki rez za jednu tako malu firmu koja danas broji 20 radnika. Takođe, lokalna uprava je demantovala tvrdnje radnika lokalnog radija da je od opredijeljenih 80.000 eura do sada prebačeno samo 45.000, tvrdeći da se radi o sumi od 59.800 eura. U Radiju tvrde da lokalna uprava u tu sumu računa i dugove za struju, stare nekoliko godina, kao i dugove Upravnom odboru i Savjetu, naslijeđene od prethodnog rukovodstva. Kako u Radiju ističu, ta dugovanja ne mogu ući u sumu opredijeljenu za sufinansiranje programskih sadržaja.
U beranskoj Opštini kažu da para u budžetu za radio nema: Zaposleni u Radiju Berane
Milić Mito Radunov Rakočević 7. decembra 2013. u 62. godini. Sahrana će se obaviti 9. decembra u 14 časova na plemenskom groblju na Previnskom brijegu.
Jovan Božov Mačić 7. decembra 2013. u 88. godini. Sahrana će se obaviti 9. decembra u 14 časova na mjesnom groblju u Sutvari.
Ljubo Ilijin Popović 7. decembra 2013. u 61. godini. Sahrana će se obaviti 9. decembra u 15 časova na groblju u Zovini.
Dušan Dujo V. Jokić 6. decembra 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 9. decembra u 15 časova na groblju kod Crkve Sv. Preobraženja u Igalu.
Nevenka Đ. Pavličić rođena Mihić, 7. decembra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na groblju u Zagoriču.
Ranko Slavkov Prelević 7. decembra 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na groblju u Tološima. Kuća žalosti Boška Buhe 32.
Milivoje Rista Golubović diplomirani pravnik u penziji, 7. decembra 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na groblju u Buču.
Novka Gajova Goranović rođena Purović, 7. decembra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na groblju u Gornjem Polju.
Branislav Brano Jovana Mijović
ćivanjem prava na finansiranje ugase”, saopštili su iz Radija. Radnicima ostaje da se bore da ono što su zaradili i dobiju na jedan ili drugi način. Valjda sudovi, država kao i lokalni organi neće zatajiti, kao što su to uradili mnogo puta u mnogim situacijama koje su vezane za Berane.
Proglašeni najbolji volonteri glavnu nagradu ‘najvolonter godine’, kazala je za profesorica engleskog jezika u srednjoj mješovitoj školi Marija Mitrović. ZID već sedmu godinu zaredom raspisuje konkurs za dodjelu godišnje nagrade za volonterizam. Učenici su u svom volonterskom radu naveli da jedna od najvažnijih aktivnosti koje sprovodi Crveni krst Crne Gore program brige o starim licima koji se sprovodi od 2002. godi-
ne i čiji je cilj da doprinese smanjivanju siromaštva i poboljšanju uslova života starijih osoba. U taj program uključeni su nagrađeni učenici koji su volonteri Crvenog krsta Mojkovac. Da bi se adekvatno pripremili za svoj zadatak, organizovane su obuke u vidu seminara u Sutomoru. Nakon seminara učenici su uključeni u obilazak starih lica u Mojkovcu. V.B.
rođena Jakić, 6. decembra 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na gradskom groblju u Nikšiću.
Milena D. Mikić rođena Bijelić, 6. decembra 2013. Sahrana je obavljena 8. decembra na gradskom groblju Čepurci.
Darinka Mladenova Perović rođena Koprivica, 6. decembra 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra u selu Macavare, opština Nikšić.
Desa Vasilije Danilović rođena Radović, 6. decembra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na groblju Pastirica, Manastir Morača. Kuća žalosti Ulica Mladena Mladenovića 24, Zabjelo.
Kosta Nikolin Alorić 6. decembra 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na groblju u Potkovaču – Pljevlja.
Bosiljka Vojinova Dapčević rođena Borišić, 6. decembra 2013. u 86. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na seoskom groblju u Vranjini.
Vukosava pok. Petra Božović rođena Kostić, 6. decembra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 7. decembra na groblju u Savini.
Stana pok. Milana Vasiljević rođena Popović, 6. decembra 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 7. decembra na groblju u Pričelju.
Pavle Milosavov Blečić 6. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 7. decembra na groblju u Seljanima, Piva.
Miomirka Miška Lazara Lazarević
Danica Rakete Tajka Milošević
rođena Zečević, 6. decembra 2013. Sahrana je obavljena 7. decembra na groblju Čepurci. Kuća žalosti Ulica Ivana Vujoševića 19.
Vidosava Beba Špirova Jovićević
produkcije programa, situacija je iz mjeseca u mjesec postajala sve lošija. Najnovija odluka opštinske vlasti i obrazloženje da rebalansom nema para za Radio natjerali su nas da se ponovo obratimo za pomoć državnim institucijama kao i OEBS-u kako bismo na ovaj način stali na put namjeri opštinskih čelnika da nas uskra-
Zorka Zora Božova Ognjenović
7. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na groblju u Pepićima.
rođena Ivanović, u 81. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra 2013. na mjesnom groblju u Lijevoj Rijeci. Kuća žalosti Ulica Veljka Jankovića 15, Murtovina.
GODIŠNJA NAGRADA
MOJKOVAC – Godišnju nagradu za Volontera godine od Asocijacije za demokratski prosperitet – ZID, u partnerstvu sa Fondacijom Petrović Njegoš, dobili su učenici četvrtog razreda srednje mješovite škole “Vuksan Đukić” iz Mojkovca, i to Marija Bogavac, Tijana Andjelić, Tijana Bošković, Milena Medojevič i Milorad Damjanović. “Prijavila sam učenike za godišnju nagradu volontera i dobili su
PREMINULI
rođena Dajković, u 81. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra 2013. na groblju u Dodošima.
Miroslav Velja Jurišević Sahrana je obavljena 8. decembra 2013. u Mojstiru.
Omer Kurpejović 6. decembra 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra u selu Sređani, opština Rožaje.
Dr Spomenka Aleksandra Babović rođena Vukadinović, 6. decembra 2013. Sahrana je obavljena 8. decembra u selu Konjuhe – Andrijevica.
Sava Tomislava Raičević rođena Sarić, 6. decembra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 8. decembra na groblju u Orahovici.
Mijojka Save Bulatović rođena Vujačić, 6. decembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 7. decembra na mjesnom groblju u Lukovu.
Slobodan Bajo Dušanov Miljanić 6. decembra 2013. Sahrana je obavljena 7. decembra na gradskom groblju pod Trebjesom.
Bogdan Pinjo R. Ostojić 6. decembra 2013. u 50. godini. Sahrana je obavljena 7. decembra u Đurđevića Tari.
Ilinka Milojice Gojačanin rođena Sarić, 6. decembra 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 7. decembra na groblju u Dobrinju.
Danica Andrijina Vujović rođena Mašanović, 6. decembra 2013. u 88. goini. Sahrana je obavljena 7. decembra na groblju u selu Čukovići.
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
I.br.1422/13 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni, po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Savović Žarka iz Podgorice, koga zastupa punomoćnik Savo Šofranac advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika "Radoje Dakić" AD sa sjedištem u Podgorici, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 05.12.2013.godine donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1. Univerzalni strug, tip 1K-62, proizvodjač SSSR, fabrički broj 324, godina proizvodnje 1971., tržišne vrijednosti 1.600,00 eura, 2. dizalica - 250 kP, tip M-28, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 3. dizalica - 250 kP, tip M-1, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 4. dizalica - 250 kP, tip M-2, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 5. dizalica - 250 kP, tip M-14, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 6. dizalica - 250 kP, tip M-13, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 7. dizalica - 250 kP, tip M-12, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 8. dizalica - 250 kP, tip M-4, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 9. dizalica - 250 kP, tip M-11, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 10. dizalica - 250 kP, tip M-9, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 11. dizalica - 250 kP, tip M-8, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 12. dizalica - 250 kP, tip M-7, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 13. dizalica - 250 kP, tip M-19, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 14. dizalica - 250 kP, tip M-6, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 15. dizalica - 250 kP, tip M-20, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 16. dizalica - 250 kP, tip M-21, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 17. dizalica - 250 kP, tip M-22, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 18. dizalica - 250 kP, tip M-17, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 19. dizalica - 250 kP, tip M-23, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 20. dizalica - 250 kP, tip M-24, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 21. dizalica - 250 kP, tip M-25, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 22. dizalica - 250 kP, tip M-26, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 23. dizalica - 250 kP, tip M-27, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 24. dizalica - 250 kP, tip M-18, proizvodjač "Radoje Dakić", tržišne vrijednosti 300,00 eura, 25. dizalica - 250 kP, tip M-3, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 26. dizalica - 250 kP, tip M-15, proizvodjač "Prva Petoletka", fabrički broj 90, tržišne vrijednosti 400,00 eura, 27. revolver strug NC, tip NDM 25/50, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 32165, godina proizvodjenje 1982., tržišne vrijednosti 10.000,00 e, 28. dizalica - 250 kP, proizvodjač "Radoje Dakić", fabrički broj 7113, tržišne vrijednosti 300,00 eura, 29. dizalica - 250 kP, tip M-42, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 30. dizalica - 250 kP, proizvodjač "Radoje Dakić", fabrički broj 7139, tržišne vrijednosti 300,00 eura, 31. dizalica - 250 kP, tip M-33, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 32. dizalica - 500 kP, tip M-34, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 33. dizalica - 250 kP, tip M-35, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 34. dizalica - 250 kP, tip M-36, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 35. dizalica - 250 kP, tip M-37, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 36. dizalica - 500 kP, tip M-38, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 37. dizalica - 250 kP, tip M-39, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 38. dizalica - 500 kP, tip M-44, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 39. dizalica - 500 kP, tip M-43, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 40. dizalica - 250 kP, tip M-40, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 41. dizalica - 500 kP, tip M-41, proizvodjač "Prva Petoletka", tržišne vrijednosti 400,00 eura, 42. univerzalni strug, tip IK-62, proizvodjač SSSR, fabrički broj 625089, tržišne vrijednosti 1.200,00 eura, 43. stubna okretna dizalica, tip RP-6, proizvodjač "3 Januar" Bijelo Polje, fabrički broj 106, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 1.000,00 e, 44. stubna okretna dizalica, tip RP - 7, proizvodjač "3 Januar" Bijelo Polje, fabrički broj 107, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 1.000,00 e, 45. stubna okretna dizalica, tip RP - 8, proizvodjač "3 Januar" Bijelo Polje, fabrički broj 108, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 1.000,00 e, 46. stubna okretna dizalica, tip RP - 9, proizvodjač "3 Januar" Bijelo Polje, fabrički broj 109, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 1.000,00 e, 47. stubna okretna dizalica, tip RP - 2, proizvodjač "3 Januar" Bijelo Polje, fabrički broj 102, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 1.000,00 e, 48. stubna okretna dizalica, tip RP - 3, proizvodjač "3 Januar" Bijelo Polje, fabrički broj 103, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 1.000,00 e, 49. stubna okretna dizalica, tip RP - 4, proizvodjač "3 Januar" Bijelo Polje, fabrički broj 104, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 1.000,00 e, 50. stubna okretna dizalica, tip RP - 5, proizvodjač "3 Januar" Bijelo Polje, fabrički broj 105, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 1.000,00 e, 51. bušilica stubna, tip 2A-135, proizvodjač SSSR, fabrički broj 30174, godina proizvodnje 1962., tržišne vrijednosti 1.000,00 eura, 52. cilindar hidraulički, kataloški broj 73-63000 M, 2 komada, tržišne vrijednosti po 200,00 eura, odnosno ukupno 400,00 eura, 53. cilindar hidraulički, kataloški broj 73-145900, 8 komada, tržišne vrijednosti po 300,00 eura, odnosno ukupno 2.400,00 eura, 54. cilindar hidraulički, kataloški broj 73-71400, 3 komada, tržišne vrijednosti po 300,00 eura, odnosno ukupno 900,00 eura, 55. cilindar hidraulički, kataloški broj 73-106900/2, 5 komada, tržišne vrijednosti po 300,00 eura, odnosno ukupno 1.500,00 eura, 56. cilindar hidraulički, kataloški broj 73-71600, 1 komada, tržišne vrijednosti 400,00 eura, 57. cilindar hidraulički, kataloški broj 73-47700/1 M, 4 komada, tržišne vrijednosti po 300,00 eura, odnosno ukupno 1.200,00 eura. II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan_26.12.2013.godine sa početkom u 11,30_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici. III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 26.12.2013.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti ali ne ispod 1/3 tih vrijednosti. IV
Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.
V Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene. VI
Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.
VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim Novinama dana 09.12.2013.godine.
OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 05.12.2013.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.
Aktuelno 17
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
UKRAJINA
Rušenje vlasti ili kompromis U
Vitalij Kličko: “Naša budućnost zavisi od nas”
krajinska opozicija juče je nastavila proteste zahtijevajući ostavku predsjednika Viktora Janukoviča. Opozicija je nazvala današnje demonstracije “marš miliona’’, uz poziv Ukrajincima da dođu u znak protesta zbog policijske brutalnosti i odbijanja da priznaju bilo kakve dogovore koje je Janukovič postigao s Rusijom.
Protestu na Trgu nezavinost priključila se, pisanom porukom iz zatvora, bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko koja je pozvala okupljene da zahtijevaju hitnu Janukovičevu ostavku. “Janukovič je donio odluku da se pridruži klubu diktatora. Mi (Ukrajinci) moramo mirno i legalno da ga zbacimo s vlasti. On više nije predsjednik naše države, on je tiranin koji mora da odgovari za svaku kap krvi koja je prolivena”, navodi se u poruci koju je pročitala njena kćerka Jevgenija Timošenko, prenijela je agencija AFP. “Idite na Maidan (Trg nezavinosti)’’, poručila je Timošenkova na Tviteru i dodala “jurićemo ga (Janukoviča), dok ne padne’’, dodaje AP. “Ovdje smo jer tražimo da vlada i predsjednik Viktor Janukovič podnesu ostavku. Tražimo i da se potpiše Sporazum o pridruživanju sa Evropskom unijom i na kraju tražimo da prestane politička represija”, kaže demonstrant Anatolij Gorjačev. Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine je, nešto prije početka protesta, saopštilo da se u Kijevu pripremaju provokacije jer se oko 200 mladih ljudi s maskama, palicama i Molotovljevim koktelima sprema da krene prema sjedištu predsedničke administracije i ministarskom kabinetu. Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo danas je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičem zatražio da se vlasti uzdrže od primjene sile protiv demonstranata u Kijevu. “Postojeće napetosti treba riješiti mirnim dijalogom vlasti sa opozicijom i predstavnicima građanskog društva”, prenijela je Barozova pres služba poruk u predsjedni-
ka EK. U saopštenju o razgovoru dvojice predsjednika se navodi da Ukrajina mora da poštuje pravo građana na okupljanje i slobodno izražavanje. Ministarstvo je navelo da se na Trgu nezavisnosti čuju pozivi “za napade na organe državnih vlasti”, prenijela je agencija RIA Novosti. I lider opozicione partije UDAR Vitalij Kličko pozvao je danas učesnike protesta na Trgu nezavisnosti da se mirnim putem bore protiv politike sadašnje vlasti. “Pozivamo na štrajk i uvjereni smo da ćemo uspjeti da mirnim putem zbacimo vlast, da ostvarimo svoj cilj. Naš miting je miran i bilo kakva agresija biće smatrana provokacijom. Molim svakog od vas da ne odgovara na provokacije”, rekao je Kličko. Oko 200.000 demonstranata okupilo se na Trgu nezavisnosti, navodi francuska agencija AFP, dok ruski Itar Tass navodi da je oko 15.000 pristalica vladajuće Partije regiona dalo podršku svom predsjedniku na odvojenom skupu u Marinski parku nedaleko od zgrade parlamenta. U saopštenju Partije regiona navodi se da su okupljeni pozvali na mirno rješenje situacije u zemlji i osudili akcije suprotnih, opozicionih, snaga, koje po njima imaju za cilj izazivanje podjela u društvu. Bivši predsjednik Evropskog parlamenta Jerži Buzek izjavio je da je ukrajinska opozicija spremna na kompromis i da nema dugoročne zahtjeve, javlja Itar Tass. Prema njegovim riječima opozicija “ne očekuje
Janukovič je donio odluku da se pridruži klubu diktatora. Mi (Ukrajinci) moramo mirno i legalno da ga zbacimo s vlasti. On više nije predsjednik naše države, on je tiranin koji mora da odgovari za svaku kap krvi koja je prolivena”, navodi se u poruci koju je pročitala Jevgenija, kćerka Julije Timošenko
više novi vladin kabinet, već insistira na nekim parcijalnim promjenama”. “Sada, oni imaju samo dva osnovna zahteva - da se kazne oni koji su odgovorni za događaje koji su se desili nedjelju dana ranije i oslobode svi iz zatvora. Kada ovi zahtjevi budu ostvareni, oni mogu da počnu pregovore”, rekao je Buzek poslije razgovora s opozicijom u Kijevu pošto su oni, navodno, pokazali spremnost da, zatim, okončaju proteste i smire situaciju u zemlji. Svoje ogorčenje politikom izvršne vlasti ukrajinski demonstranti su tokom protesta iskalili na spomeniku Lenjinu, prenosi Rojters. Reporter te agencije javio je da su demonstranti polomili statuu čekićima, pošto su je srušili s postolja, uz pomoć metalnih šipki i užadi. Policija je spomenik štitila neko vrijeme, ali se kasnije povukla. Itar tass prenosi da je na Trg došlo nekoliko evropskih zvaničnika kako bi pružilo podršku demonstrantima, ali ne navodi o kojim predstavnicima EU je riječ. Ukrajinska bezbjednosna služba saopštila je da pokreće istragu protiv nekoliko opozicionih lidera osumnjičenih za pokušaj preuzimanja vlasti tokom protesta.
Angela Merkel za Klička Njemačka kancelarka Angela Merkel i grupa konzervativnih evropskih partija (EVP) žele da pruže podršku političaru i bokseru Vitaliju Klučku s ciljem da ga “oblikuju” kao vođu opozicije i mogućeg protivkandidata ukrajinskom predsjedniku Viktoru Janukoviču, saznaje njemački politički magazin “Špigel”. “Kličko važi za nosioca nade za
približavanje Ukrajine EU, ali mu, prema procjenama posmatrača, u ovom momentu još nedostaje retorička rutina i političko iskustvo za jednu predsjedničku izbornu kampanju”, prenosi ovaj magazin, prema čijim saznanjima je planirano da Kličko pri sljedećem sastanku EVP u Briselu, sredinom decembra, dobije priliku da nastupi, kao i da se susretne s Merkelovom.
18 Kultura PREPORUČUJE
JADNICI, VIKTOR IGO IZDAVAČ: VULKAN, BEOGRAD, CIJENA: 11,70 EURA Vremenski okvir romana Jadnici smješten je neposredno poslije Francuske revolucije i napoleonovih ratova. Glavni junak ove uzbudljive priče je Žan Valžar, bivši robijaš, koji je proveo devetnaest jezivih godina u zatvoru jer je ukrao veknu hljeba. Izbavljen iz zatvora zahvaljujući dobročinstvu, Žan pokušava da pronađe način da se iskupi i započne novi život. Ako uspije da pomogne kćerki mlade Fantine, pružiće mu se prilika da spozna pravu sreću… Pored njega, u romanu se pojavljuje galerija sporednih junaka sa svojim pričama, sudbinama i emocijama. Igo vješto prepilće lične sudbine sa turbulentnom istorijskom epohom u jedinstvenu, raskošnu i maštovitu dramatičnu priču o životnim nedaćama. Priču o dobru i zlu, pravdi i zakonu, politici i religiji, a sve u kontekstu francuske istorije i karakterstičnih sudbina glavnih likova.
VOODOO CHILD: PRIČA O DŽIMIJU HENDRIKSU, TANJA BAKIĆ IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 4,90 EURA Priča o Džimiju Hendriksu, najuticajnijem i najtalentovanijem gitaristi u istoriji rok muzike. Tanja Bakić je u ovoj knjizi govorila o zanimljivim anegdotama iz njegovog života, o Hendriksovom poznanstvu sa Bobom Dilanom i preokretom u njegovoj karijeri, o nastanku najpoznatijih hitova, kao i o tragičnoj noći kada je preminuo. U ovoj knjizi Tanja Bakić je objavila i ekskluzivne intervjue sa Hendriksovim inižinjerom zvuka Rodžerom Mejerom i bivšom djevojkom Keti Ečingam. Ečingam je otkrila kako je nastala kultna Hendriksova pjesma „The Wind Cries Mary“, a Mejer je opisao kako su izgledali njegovi producentski dani sa čovjekom koji je tražio da u njegove pjesme unese “zvuk borbe intergalaktičkih sila”. Ovo je knjiga koja će opčiniti sve ljubitelje rokenrola i Džimija Hendriksa.
JEDNE ZIMSKE NOĆI, SAJMON SIBAG MONTEFJORE IZDAVAČ: EVRO GIUNTI, BEOGRAD, CIJENA: 8,90 EURA Istinita i potresna priča o “Dječijem slučaju”, koji je uzdrmao Rusiju odmah poslije Drugog svjetskog rata. Dok Rusija slavi pobjedu nad nacistima, događa se jedan tragičan incident: u jeku proslave razliježu se pucnji, i na zemlji ostaju dva beživotna dječija tijela. Istraga će ubrzo pokazati da je riječ o djeci visokih državnih funkcionera. Staljin i njegovi saradnici insistiraju na sveobuhvatnoj istrazi. Policija hapsi djecu uzrasta od šest do osamnaest godina. U takozvanom „Dječijem slučaju”, zastrašujuća istraga razara porodice u najzloglasnijem staljinističkom maniru, prisiljavajući djecu da se okrenu protiv svojih roditelja. Na površinu će isplivati dvije tajne ljubavi – jedna između dvoje mladih, druga među odraslima, obje potencijalno kobne…
KNJIGA O UNI, FARUK ŠEHIĆ IZDAVAČ: LEVO KRILO, BEO GRAD, CIJENA: 7,50 EURA Roman koji je 2012. godine dobio nagradu Meša Selimović i Nagradu za književnost Evropske unije. Ovo je roman koji se tiče svih nas, jer nema onoga sa ovih prostora ko nije preživio traumu nedavnih ratova, psihičku, metafizičku, emotivnu… Knjiga je podijeljena u dva pripovijedačka toka: jedan je djetinjstvo pripovijedača u gradiću na Uni, njegova ljubav prema rijeci i pecanju; drugi, pak, predstavlja rat u Bosni i učešće Mustafa Husara u njemu, kao i posleratne godine obilježene traumama koje su proistekle iz učešća u borbama… Kako živjeti s obzirom na to nepojamno zlo čiji smo svjedoci i učesnici bili i gdje potražiti lijek za taj bol i uskraćenost, pitanja su na koje ova knjiga pokušava da da odgovor.
HAZARSKI REČNIK, MIODRAG PAVIĆ IZDAVAČ NOVA KNJIGA, POD GORICA 12,90 EURA Hazarski rečnik je roman leksikon koji svojom neobičnom formom zaokupljuje Vašu pažnju i probuđuje stvaralački duh. Izvanredna priča o Hazarima, drevnom i moćnom plemenu, čije je porijeklo ostalo nerastumačeno, obrađena je kroz tri tematske cjeline (tj. tri knjige - crvenu (hrišćansku), zelenu (muslimansku) i žutu (jevrejsku). Svaka knjiga donosi temu na drugačiji način. Ovaj nesvakidašnji roman preveden je na četrdesetak jezika i na svakom jeziku ima drugačiji kraj. Pustite sebi na volju pročitajte roman na način koji Vi želite i postanite stvaralac novog djela, jer Hazarski rečnik pobuđuje u Vama stvaralačku moć.
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
PRIZNANJE
Tri nagrade za Hercegnovsko pozorište u Istočnom Sarajevu Plan B pobjednik 18. Međunarodnog festivala malih scena i monodrame
Hercegnovsko pozorište sa predstvom Plan B, po jednoglasnoj odluci stručnog žirija, najbolja je predstava 18. Međunarodnog festivala malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu, a glumci Julija Milačić i Dušan Kovačević proglašeni su za najbolje glumce festivala. Žiri je u obrazloženju istakao da Plan B Hercegnovskog pozorišta odlikuje izuzetan sklad kolektivne igre, izuzetno glumačko umijeće pretočeno u scensku hrabrost i odvažnost izuzetnih posvećenika boginje Talije. U obrazloženju za priznanje Juliji Milačić navedeno je, između ostalog, da je kontrolisanom ekspresijom u igri dočarala kompleksan lik žene koja je spremna na rušenje svega postojećeg da bi sačuvala porodicu, dijete zvano budućnost i život kao vrhunsku vrijednost, čak i po cijenu smrti. U obrazloženju za nagradu Dušanu Kovačeviću stoji da je u izuzetno zahtjevnom glumačkom zadatku ostvario visok stepen kreativnosti i pokazao potpuno poznavanje široke lepeze glumačkog izražavanja. U ime Hercegnovskog pozorišta, producent I član UO Milina Kovačević, nakon ovog festivalskog uspjeha poručuje da je Plan B dobra festivalska predstava. “Glumci su i u Sarajevu napravili nesvakidašnji iskorak koji do sada nije dobio zasluženu pažnju. Ponosni smo što je Hercegnovsko pozorište napravilo ovako moćnu predstavu u odličnoj saradnji sa rediteljem Slobom Milatovićem i srećni
Predstava “Plan B” osvojila tri nagrade na sarajevskom festivalu
zbog prvih nagrada za Plan B. Nagrade prate rad koji u novskom teatru traje 30 godina. Konačno, Herceg Novi ima dobro pozorište, to samo treba priznati i valorizovati”, kazala je Kovačević. Inače, Plan B rađen je po tekstu Marije Čolpe. U predstavi se pojavljuje i Žužana Varga koja je sa Rambom Amadeusom osmislila songove za predsatvu i izvodi ih, a tu je i djevojčica Jelena Bijelović. Predstavljanje u Sarajevu je upotpunjeno dobrim pratećim materijalom predstave i istoimenom knjigom dramskih
tekstova Marije Čolpe koju je objavilo Hercegnovsko pozorište, urednik je Vitka Vujnović, a autor likovnih rješenja plakata, afiše i knige Vojislav Vojo Kilibarda. Za 18. MEFEMM koji je trajao od 3. do 7. decembra, prijavljeno je 37 predstava iz regiona, a odabrano pet - “Divan dan” beogradskog “FaVi tetra”, “Žiranti” Narodnog pozorišta Republike Srpske, “Čaj od jasmina” Balkan novog pokreta i Pozorišta na Terazijama, “Polovnjače” Narodnog pozorišta Leskovac i “Plan B”. Sanja Milović
DEUS
ª Lukrecija iliti Žderoº u KIC-u Presdtava Gradskog pozorišta “Lukrecija iliti Ždero” biće izvedena večeras u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” od 20 časova, u okviru 20. DEUS-a. Reditelj Jagoš Marković se ovom renesansno-baroknom predstavom nepoznatog kotorskog autora, nakon 14 godina vratio režiranju za podgorički teatar. “Priča je upotpunjena dubokim skeniranjem ovdašnjeg mentaliteta koju je Jagoš Marković donio kao maštovitu i mediteranski obojenu pozorišnu postavku, stilizovanu i ekstatičnu u svojim traganjima. Marković je ovu predstavu režirao od naše euforije, od naše depresije, od radosti, mentaliteta, pa onda i od tog viška života, koji vodi ipak u jednu razularenost i smrt. A sa druge strane tu je ljubav koja vraća iz smrti u život”, ističu iz Gradskog pozorišta.
Brojnu glumačku ekipu, pored ostalih, čine: Kristina Stevović, Emir Ćatović, Branimir Popović, Dubravka Drakić, Mišo Obradović, Momčilo Otašević, Božo Zuber, Jelena Simić, Julija Milačić,
AdvokAtsko ortAčko društvo IustItIA Adv. vlAdAn s. BojIć I drugI o g l A š AvA potrebu za angažovanje 4 (četiri) advokatske pripravnice sa perfektnim znanjem engleskog jezika, kompletnog poznavanja rada na računaru i poslovne korespondencije. pripravnički angažman je oročen na jednu godinu. prijave uz CV dostaviti najkasnije do 10.12.2013. na e mail adresu : sekvenca@t-com.me, putem telefaxa: + 382 20 224 111 ili neposredno na adresu ul. Svetlane Kane Radević br. 3 (pC Europoint). Kont. tel. + 382 20 247 711, 247 712, 247 713 . Podgorica, 1. decembar 2013. Advokatsko ortačko društvo Iustitia adv. Vladan S. Bojić i drugi
Petar Burić, Slaviša Grubiša, Radmila Božović i Tijana Bjelica. Marković je za ovu komediju uradio dramatizaciju, osmislio scenu i izabrao muziku, dok je kostime dizajnirala Bojana Nikitović.
PREMINUO REDITELJ EDUAR MOLINARO Francuski reditelj Eduar Molinaro, autor “La cage aux folles”, koja je 1978. nominovana za nekoliko Oskara, peminuo je u Parizu u 85. godini Molinaro je filmsku karijeru, dugu šest decenija, započeo snimajući trilere, da bi kasnije prešao na komedije u kojima je često sarađivao sa čuvenim komičarem Luj de Finesom. Među njegovim najpoznatijim ostvarenjima, pored pomenutog “La cage aux folles”, urnebesnim avanturama dvojice transvestita, su “Oskar” i “Moj ujak Benžamen” sa belgijskim kantautorom Žakom Brelom.
Kultura 19
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
prEpOručujE
BIografIja Čarlsa Bukovskog, Hauard sauns
Izdavač: REd BOX, BEOgRad, 2012, cIjEna: 9,00 EuRa čarls Bukovski (16. avgust 1920 – 9. mart 1994) proživio je jedan izuzetno buran i težak život, često na samom dnu ali je umjetnik u njemu uvijek pobijedio. pisao je iz egistencijalne nužnosti, da bi preživio svjetlost svakog novog dana. neiscrpan tematski izvor za mnogobrojne priče, pjesme i romane pronašao je u vlastitom životnom iskustvu, u proživljenim dramama iz djetinjstva, mladosti i vremena kad je lutao amerikom, klošario, opijao se, radio besmislene poslove da bi preživio, u galeriji žena koje je upoznao na svom putu. Iako je sebe doživljavao kao stidljivog i povučenog čovjeka, kome je alkohol neophodan da bi živeo s ljudima i da bi stvarao, on je gotovo do hipertrofije otkrio i najsitnije detalje svoje intime, i tako stekao epitet jednog od najbestidnijih umjetnika u istoriji književnosti. Katrin Denev i Pedro Almodovar na uručenju evropskih filmskih nagrada
EFA NAGRADA
Evropski Oskar Velikoj ljepoti Svečanost u Berlinu protekla u znaku političkih govora Jelena Boljević
I
talijanska društvena drama “La Grande Bellezza” osvojila je Evropsku filmsku nagradu, odnosno, “evropskog Oskara”, ali i tri druge nagrade - za režiju, montažu i glavnog glumca. Kada je riječ o najboljoj evropskoj glumici, ta titula pripala je Belgijanki Verle Batens (35) za ulogu u filmu “The Broken Circle”. Nagrada za najbolju komediju za koju je bio nominovan i hrvatski reditelj Vinko Brešan pripala je Suzan Bir iz Danske za romantičnu priču “Love Is All You Need“.
Njemačka tragikomedija “Oh Boy” dobila je Evropsku filmsku nagradu kao najbolje debitansko ostvarenje, dok je španski režiser Pedro Almodovar (“Sve o mojoj majci”, “Žene na rubu nervnog sloma”) dobio specijalnu nagradu Evropske filmske akademije za doprinos razvoju svjetskog bioskopa. Za titulu najbolji evropski glumac izborio se Toni Servilo, a Njemac Tom Šiling iz filma “Oh Boy” bio mu je glavna konkurencija. Francuska komedija “Portugal, mon amour” o jednom portugalskom paru u Parizu dobila je nagradu publike za najbolji evropski film, dok je za najbolju režiju nagrada pripala Fransoa Ozon za triler “U njenoj kući”. Primajući počasnu nagradu, proslavljeni španski reditelj Pedro Almodovar napao je vladu svoje zemlje, nazivajući je “gluvom i neosetljivom” za probleme s kojima se Španci suočavaju. Sineasta je kritikovao i “užasnu kulturnu politiku” Madrida kojom su drastično smanjeni fondovi za sve vrste umjetnosti, ističući da je 2013. bila najgora godina za špansku filmsku industriju.
Politika je preovladala i u zahvalnom govoru belgijske glumice Verle Betens koja je osvojila nagradu za najbolju žensku ulogu. Zvijezda drame “The Broken Circle” podigla je glas protiv poziva za otcjepljenje Flandrije, navodeći da Belgija posjeduje nešto “jedinstveno” što treba sačuvati. Italijanska satirična priča o visokom društvu Rima proglašena je najboljim evropskim ostvarenjem, dok je njen reditelj Paolo Sorentino odnio nagradu za najbolju režiju. Nagrada za najbolju komediju pripala je danskom filmu “Love is All You Need” sa Pirsom Brosnanom u ulozi udovca koji se ponovo zaljubljuje. Italijanski veteran Enriko Morikone proglašen je najboljim kompozitorom, dok je Izraelac Ari Folman dobio nagradu za najbolju animaciju. Film “The Act of Killing” o indonežanskom genocidu, snimljen u britansko-dansko-norveškoj koprodukciji, osvojio je nagradu za najbolji dokumentarac. Primajući nagradu za evropsku koprodukciju, rumunska produ-
Glas iz Crne Gore prvi put otkako se dodjeljuje značajno evropsko priznanje u glasanju za nagradu učestvovao je i crnogorski predstavnik. podsjećamo, producent Sehad čekić postao je član Evropske filmske akademije u junu i tako se našao u društvu oko 2.800 filmskih profesionalaca koji, između ostalog, glasaju za Evropske filmske nagrade. centkinja Ada Solomon potsetila je okupljene na čuveni citat Nelsona Mandele “Sve izgleda nemoguće dok se ne uradi”. Francuska glumica Katrin Denev dobila je nagradu za životno djelo za 50 godina dugu karijeru tokom koje se pojavila u više od stotinu filmova. Preuzimajući nagradu iz ruku njemačkog reditelja Vima Vendersa, slavna glumica je rekla da se “osjeća Evropljankom više nego ikada”. Uručujući joj statuetu, Venders, koji je predsjednik Evropske filmske akademije (EFA), pozdravio je 70-godišnju glumicu nazivajući je “boginjom” i “kraljicom evropske kinematografije”, kao i “osobom velike unutrašnje snage”. Među zvjezdama koje su uručivale nagrade na 26. dodjeli Evropskih filmskih priznanja bile su glumice Diana Kruger, Numi Rapas i Kristin Skot Tomas. Svečanost, koja je uživo emitovana u 15 zemalja, iduće godine se seli u latvijsku prestonicu, Rigu.
PREDSTAVLJANJE
Crnogorski umjetnici izlažu u Parizu Mladi crnogorski umjetnici Zdravko Delibašić i Jovan Milošević predstaviće se francuskoj publici na izložbi koje će biti otvorena 10. decembra u prostorijama Cite Interantionale des Arts u centru Pariza, na ovogodišnjoj jubilarnoj 50. godišnjici postojanja CITE-a. Delibašić i Milošević su protekla tri mjeseca boravili u Parizu gdje su pripremali svoje radove za izložbu i bili u prilici da pored re-
alizacije svojih radova upoznaju umjetnike iz inostranstva, te različite kulture drugih zemalja. Delibašić, koji je u sklopu magistarskih studija posljednji semestar završio upravo u Francuskoj, u školi Lijepih umjetnosti u Nansiju publici će se predstaviti serijom crteža pod nazivom “Les souvenirs” (Sjećanja). Crteže koje će izložiti nastali su u Parizu i dio su velikog ciklusa sačinjenog od nekoliko stoti-
na manjih crteža. Milošević koji je magistrirao na FLU na Cetinju, a studijski boravio u francuskoj Školi savremene umjetnosti u Avenu, predstaviće se slikama različitih formata koji su dio ciklusa “Personal Landscapes”. Projekat je nastao kao saradnje između Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i Cite Internationale des Arts Paris, a podržalo ga je Ministarstvo kulture Crne Gore. J.L.
naIvan. super. erlend lu Izdavač: gEOpOEtIka, BEOgRad, 2012, cIjEna: 6,50 EuRa naivan. Super. je drugi roman kultnog norveškog pisca mlađe generacije, Erlenda Lua, koji mu je donio svjetsku slavu. preveden je na dvadesetak jezika i izvanredno su ga prihvatili i čitaoci i književna kritika. nepretenciozna, topla, poetična i zabavna priča u kojoj glavni junak (25 godina) sam u stanu svog brata razmišlja o smislu života, analizira stvarnost i protok vremena, preispituje sebe i svoju prošlost. Lu nesvakidašnje originalno kombinuje jednostavan jezik i vrlo ozbiljne teme. Očaravajuće emotivna i duhovita, knjiga naivan. Super. u isto vrijeme je i autobiografija, komedija, parabola, romansa i filozofska rasprava. Lu sa neverovatnom lakoćom ruši sva pravila, tako da nam se na kraju romana čini da sva ta pravila nikada nijesu ni postojala. Ovo je jedna od onih knjiga zbog kojih mladi zavole književnost.
južno od granIce, zapadno od sunca, HarukI MurakaMI Izdavač gEOpOEtIka, BEOgRad, 2012, cIjEna: 5,60 EuRa pjesmu neta kinga kola, južno od granice (South of the Border), često zajedno sluša dvoje zaljubljenih tinejdžera, uživajući u nepovratnoj idili djetinjstva. nakon dugog perioda razdvojenosti, putevi im se opet ukrštaju i njihova nekada nevina ljubav ponovo se budi, ovog puta kao neutaživa i razarajuća želja. Murakami uspijeva da napiše vrhunski roman o tako jednostavnim stvarima, krećući se sa nevjerovatnom lakoćom od površnosti japijevskog života do najtananijih niti najdubljih osjećanja.
uzorIte novele I, MIguel servantes Izdavač MEandER, zagREB, 2004, cIjEna: 6,00 EuRa uzoritim novelama (1613) cervantes je u špansku književnost uveo kratku priču po uzoru na italijanske novele bokačovske provenijencije. Formalno i sadržajno ju je usavršio, dodavši joj dijaloge, kojih u italijanskim pričama gotovo da i nije bilo, očistivši je od komentara i citata što su skretali pažnju od toka radnje. nju je pak obogatio brojnim epizodama, ne narušavajući joj jedinstvo, smjestio je u domaću sredinu i izbacio elemente čudesnog. zbirka od dvanaest priča napisana je kako reče autor, da zabavi i pouči. Ima u njima ljubavnih zapleta, prerušavanja, dvoboja, trovanja, prizora iz skitničkog i ciganskog života, neodoljivo realističkih opisa lupeškog podzemlja. uzorite novele heterogen su skup brižljivo dorađenih pripovijesti i prava je šteta što su samo djelimično prevedene.
ljudI za stoloM, srđan valjarevIć Izdavač: LOM, BEOgRad, 2011, cIjEna: 6,20 EuRa Roman predstavlja rekapitulaciju uspomena dvojice “ortaka iz kraja” koji se devedesetih susreću u amsterdamu. Izmješteni iz svog grada i zemlje oni pričaju priče o ljudima koje su poznavali i s kojima su živjeli dok su bili dio iste, beogradske ekipe... valjarević je rođen 1967. godine u Beogradu. Objavio je i nekoliko knjiga poezije, te romane “List na korici hleba”, i “komo”. knjige su mu prevođene na francuski i švedski. po njegovoj prozi snimljen je film normalni ljudi.
20 Zanimljivosti
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
I.br.4361/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Radulović Novaka i dr., koje zastupa punomoćnik Marković Ljubomir advokat iz Podgorice, te izvršnog povjerioca Miranović Zorana (od oca Špira) - Donji Kokoti bb, protiv izvršnog dužnika "Radoje Dakić" AD iz Podgorice, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 04.12.2013.godine donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1-strug sa NC upravljanjem, tip NEF 560 DDR, fabričkog broja 68944, godina proizvodnje 1982., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 21.712,00 eura; 2-brusilica za unutrašnje i spoljašnje brušenje, tip BUA 31 ČSSR fabrički broj 211238 godina proizvodnje 1963., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.618,00 eura, 3-brusilica za spošljanje brušenje, tip B 40U ČSSR, fabrički broj 170433, godina proizvodnje 1964., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.300,00 eura, 4-brusilica za unutrašnje brušenje, tip 3D 250 SSSR, fabrički broj 7, godina proizvodnje 1962., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 9.016,00 eura, 5-mašina za kontrolu zubčanika KLINGEBERG, tip PFSU-640, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 3522, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 17.391,00 eura, 6-mašina za pjeskarenje, tip WTI Švajcarska, fabrički broj 37253, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 13.813,00 eura, 7-brusilica za žljebove, tip 3451/B SSSR, fabrički broj 633, godina proizvodnje 1977., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 7.268,00 eura, 8-jama za hladjenje, 3 komada, tip JH-1,2,3, proizvodjač BBC, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 500,00 eura, 9-peć za cementaciju sa endo generatorom, tip M-16, proizvodjač BBC, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 11.000,00 eura, 10-peć za cementaciju sa endo generatorom, tip M-16, proizvodjač BBC, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 10.200,00 eura, 11-uljna kada tip UK 120/230, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 300,00 eura, 12-peć za cementaciju, tip M-16, BBC, godina proizvodnje 1978., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 14.000,00 eura, 13-jama za hladjenje, tip JH-1,2, BBC, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 370,00 eura, 14-jamska peć za kaljenje, tip JP-80/150, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 4.200,00 eura, 15-jamska peć za kaljenje, tip JP-80/110, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.100,00 eura, 16-komorna peć za kaljenje, tip KPC45, CER Čačak, fabrički broj 5007, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 550,00 eura, 17-hidraulična presa za kaljenje, tip AH 400, KLINGELNBERG, fabrički broj 4009, godina proizvodnje 1969., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.500,00 eura, 18-uljno kupatilo, tip UK 100/230, CER Čačak, godina proizvodnje 1983., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 200,00 eura, 19-mašina za indukciono kaljenje, tip GVW 241/1000, PEDDINGHAUS, fabričkog broja 753759, godina proizvodnje 1972., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 4.900,00 eura (napomena nedostaje agregat), 20-hidraulična presa za kaljenje, tip AH 400DN, KLINGELNBERG, fabrički broj 137, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.800,00 eura, 21-trokoordinantna mašina za kontrolu, tip Beta Holandija, fabrički broj M2304.10, godina proizvodnje 1980., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 7.500,00 eura (napomena: sa stolom), 22-agregat I, tip DATA-SSR-A01 Ingersoll Rand, snaga 281 KW kop.40 m3/min, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 4.500,00 eura (napomena: nekompletan), 23-agregat II, tip DATA-SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 KW, kop.40m3/min, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.000,00 eura (napomena: demontiran), 24. agregat III, tip DATA.SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 kw kop.40m3/min., godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.000,00 eura, 25- agregat IV, tip DATA.SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 KW kop.40m3/min., godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.500,00 eura, 26- agregat V, tip DATA.SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 KW kop.40m3/min., godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.500,00 eura, 27-mašina za indukciono kaljenje, tip GV-201 ČSSR, godina proizvodnje 1959., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.700,00 eura, 28-horizontalna CNC Bušilica/glodalica, tip Sirius HM3 CNC,Oerlikon, fabrički broj 275274, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 68.000,00 eura, 29-horizontalna CNC bušilica/glodalica, Sirius HM3 CNC,Oerlikon, fabrički broj 275443, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 76.000,00 eura, 30-kran 5T X 11,50 m, tip C4, Termoelektro, fabrički broj C4, godina proizvodnje 1976., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.200,00 eura, 31-kran 5T X 11,50 m, tip C2, Termoelektro, fabrički broj C2, godina proizvodnje 1976., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.200,00 eura, 32-mašina za unutrašnje brušenje, tip 3A229 SSSR, fabrički broj 32165, godina proizvodnje 1963., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.200,00 eura, 33-mašina za zaobljavanje zuba, tip 5580 SSSSR, fabrički broj 330, godina proizvodnje 1963., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 500,00 eura, 34-mašina za obradu koničnih zupčanika, tip LKR 90/130, Njemačka, fabrički broj 1783, godina proizvodnje 1965., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.500,00 eura, 35-mašina za obradu koničnih zupčanika, tip LKR 530/590, Njemačka, fabrički broj 1871, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.800,00 eura, 36-kran u kalionici, tip 2T.min Niš, fabrički broj 1469, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.760,00 eura, 37-kran u kalionici, tip 2T.min Niš, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.760,00 eura, 38-kran u kalionici, tip 2T. Vulkan Rijeka, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.800,00 eura, 39-kran u kalionici, tip 5T. Mostovna, fabrički broj 1455, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.100,00 eura, 40-glodalica za drvo, tip FZ5V, ZIMMERMAN, fabrički broj 193., godina proizvodnje 1982., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.500,00 eura, 41-obradni centar, tip XB 406/506, EX-CELL-O, GmbH Eislingen, fabrički broj 109.158.6.000, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 85.000,00 eura. II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan_26.12.2013.godine sa početkom u 10,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici. III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 26.12.2013.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka iz tačke 1 zaključno sa tačkom 7 se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti bez ograničenja uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca, dok se stvari iz tačke 8 zaključno sa tačkom 42 mogu prodati ispod utvrdjene vrijednosti ali ne ispod 1/3 te vrijednosti budući da se u odnosu na ove stvari održava drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem. IV
Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.
V Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene. VI
Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.
VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 09.12.2013.godine.
OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 04.12.2013.godine
IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.
REGATA
Punim jedrima preko Atlantika Britanska državljanka Becki Milton, koja je u kompaniji Adriatic Marinas zaposlena kao menadžer prodaje za britansko tržište, od kraja prošlog mjeseca, odnosno od 23/24. 11. predstavlja Porto Montenegro Jaht Klub na velikoj prekookeanskoj ARC regati koja je sa Kanarskih ostrva krenula prema Karibima.Becki je dio je četvoročlane posade 20-metarskog britanske jedrilice “Mustique” koja se takmiči u konkurenciji skoro 200 brodova iz cijelog svijeta sa preko 1.000 članova posade, koji su krenuli na regatu dugu čak 2.700 milja od Las Palmas na Kanarima do luke Sent Lucia u Karipskom moru. Manji broj ljudi koji učestvuju na ARC-u su profesionalni regatni jedriličari, a većina su entuzijasti i zaljubljenici u more i jedrenje, pa tako Atlantikom sada plove i porodice sa djecom, razni menadžeri, advokati ili ljekari. Regata će trajati blizu mjesec dana, a vremenski uslovi u ovo doba godine preko Atlantskog okeana prilično su loši. Becki Milton je u jedrenju više od pet godina i intenzivno se zalaže za promociju Crne Gore kao destinacije za regatno i rekreativ-
no jedrenje. Članica je Porto Montenegro Jaht Kluba i redovni učesnik na svim lokalnim regatama. Ipak, najviše uživa u jedrenju na okeanima. “Volim offshore jedrenje jer je to jedan od rijetkih sportova u kojima svoje vještine može testirati kako individualno, tako i kao član tima, odnosno posade broda. Biti na moru u tišini i miru, i pritom ne moći vidjeti kopno nigdje na horizontu je izvanredno oslobađajuće i opuštajuće iskustvo”, objašnjava Milton koja ima veliko iskustvo u jedrenju preko čitavog Atlantika i koja nerijetko i po mjesec ostaje na brodovima kojima jedri.
STRATEGIJA
TO Ulcinj za LGBT turizam Vlada Crne Gore, maja ove godine, usvojila je Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori. Jedna od oblasti Strategije jeste Ekonomski razvoj i LGBT turizam koji pruža dodatne šanse na čijem razvoju je neophodno zajednički raditi. Uz podršku Savjeta Evrope, i njihovog LGBT projekta, sprovodi se prvo nacionalno istraživanje o razvoju koncepta LGBT turizma u Crnoj Gori. Istraživanje obuhvata turističku privredu, aktere lokalne i nacionalne turističke politike i akademske institucije u oblasti turizma. LGBT Forum Progres, koji je aktivno zagovarao i podržavao usvajanje vladine LGBT politike, formirao je Programski odbor za razvoj LGBT turizma u Crnoj Gori. Istraživanje se sprovodi primjenom odgovarajuće metodologije koja uključuje upitnik, intervju, fokus grupe i analizu zakonskih i strateških dokumenata. U Turističkoj organizaciji Ulcinj (TOU) osim odgovornog odnosa prema istraživanju pokazali su da prate
tematiku ljudskih prava kao i da su im poznati rezultati rada LGBT zajednice. TOU je posebno prepoznala vezu između ostvarenih sloboda i poštovanja ljudskih prava LGBT osoba s mogućnošću razvoja LGBT turizma u pojedinim zemljama. Istaknuta je i važnost efikasne zaštite od diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. U TOU iskazali su spremnost da samostalno, uz odgovarajuću stručnu pomoć, kreiraju i ponude, a u cilju privlačenja LGBT turista, neki dodatan sadržaj. Takođe željeli bi da gay friendly prepoznatljivost osnaži konkurentnost Ulcinja na domaćem i međunarodnom tržištu. Takođe, iskazano je mišljenje da bi razvijanje zdravstvenog i sportskog LGBT turizma moglo predstavljati dodatan prihod za crnogorski turizam. U TOU prihvataju, da zajedno sa ostalim promotivnim materijalom, postave, vidljivo, i promotivni materijal sa LGBT ponudom kao i da reklamiraju, u sklopu svojih sadržaja, specijalne ponude za LGBT goste.
Reportaže 21
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
PLJEVLJA
Sad ne fali ni vode ni rakije
Milko Jović, sa domaćinskom dobrodošlicom
Okončano višedecenijsko čekanje mještana sela Borovica na izgradnju seoskog vodovoda Dejan Kandić
P
otekla je voda Borovicom nakon pola vijeka, a minulog vikenda tekla je i rakija iz slavske buklije Milka Jovića. Povod - tehnički prijem novoizgrađenog seoskog vodovoda sa koga će se snabdijevati pedesetak domaćinstava. Nijesu zaostali ni ostali borovički domaćini. Iznijeli su pred goste i ića i pića - sve u izobilju i sve domaće.
Milko je prije nepunih jedanaest mjeseci proslavio zlatnu svadbu. Pedeset godina braka sa suprugom Stanom bila je prava svetkovina, ali i tehnički prijem vodovoda i njegovo stavljanje u funkciju, priznaje, značajan je dan. “Oženio sam se 25. januara 1963. Bio sam zaposlen, vozač i najčešće je supruga Stana sa izvora, odakle smo evo doveli vodu, u bremenicama po 25, 30 kila na leđima ili u rukama donosila vodu kući. Ostala je bez zdravlja. Spas bi bio da smo imali vodu nekad”, govori Milko, ne Predsjednik opštine Miloje Pupović i ministar poljoprivrede Petar Ivanović
Mještani sela Borovica olkupljeni povodom konačne izgradnje vodovoda
skrivajući ljubav prema supruzi. Boli ga što je iz Borovice u uglju iskopana milijarda eura, a što selu nije vraćeno ništa. Naprotiv, rudarenje nadomak njihovih kuća i imanja samo im je otežalo život. “Jagmile su se đevojke nekad da se udaju u Borovicu. Imali smo što nijedna mjesna zajednica u pljevaljskoj opštini nije imala. Ljepših polja i livada, potoka i rijeka nadaleko nije bilo. To sigurno znam jer sam kao vozač obišao cijelu SFRJ, vozio i po Italiji, Austriji. Imali smo šumu, u dvorištu škole pravi park,
a danas je rudnik od svega ovog napravio glib i rupetine ogromne. Nemaju đeca gdje da izađu”, nastavlja Milko priču. A problemi Borovice počeli su prije tri decenije otvaranjem površinskog kopa odakle se godišnje iskopavalo između milion i milion i četiristo hiljada tona uglja. Mnogo su dali i Pljevljima i Crnoj Gori, a zauzvrat nijesu dobili ništa do probleme. I to ih boli. Sve redom. “Nijesu u Rudniku željeli ni da zaposle nekog od Borovičana iako nam je kop nadomak kuća”, dodaje Drago Brašnjo. Zbog svega, Borovičani su “digli sidro” i raseljavali se širom bivše SFRJ. “Počeo je narod da se iseljava. Nekad je ovdje bilo 15 kuća Jovića, ja sam jedini ostao”, priča Milko, dodajući da su se i komšije Kečine iselile. “A kako i da ne odsele. Pet-šest puta su nam put do kuća izmještali. Sad ga okrenu ovuda sad onuda. Jednim putem odem za Pljevlja, a drugim se vratim, eto koliko su u Rudniku planski i stručno radili. Bolje bi jedan domaćin mislio. Imali smo mostove, a oni hoće da stave propuste”, objašnjava Milko. No, i takav put se slabo i loše održava. Stoga, da bi na otvaranje vodovoda stigli ministar poljoprivrede Petar Ivanović, predsjednik opštine Miloje Pupović i ostali gosti Milko je poranio i svojim traktorom očistio prilaz kaptiranom izvorištu, bazenima i kućama. “Put ja čistim. Evo, ovo je moj traktor, ručno smo uradili ove “noževe”. Mi seljani skupimo novac za gorivo i čistimo”, priča Milko, i vraća se na vrijeme kada nije imao vodu u kući. “Ovdje, na izvorištu je bila kaptaža i tučana cijev, a dolje u santraču od bukovih talpina, vrela je voda k’o kad ključa. Ženama dok su prale ruke nijesu zeble, bilo je k’o u banji, ali je poslije bila muka doći do kuće od
Voda za 44 domaćinstva, u planu još 15 vodovoda Izgradnja vodovoda u Borovici koštala je oko 80.000 eura. Vodu su dobila 44 domaćinstva, a novac su obezbijedili Vlada Crne Gore, Opština Pljevlja i mještani Borovice, samodoprinosom. Riječ je o vrlo kompleksnom sistemu sa dvije pumpe, dva bazena, 44 komore i kaptažom. Ukupna dužina distributivne mreže je oko 17 kilometara. Simboličnim uključenjem pumpi vodovod su pustili u rad gradonačelnik Pljevalja Miloje Pupović i ministar poljoprivrede Predrag Ivanović. “Cilj nam je da sljedeće godine završimo najmanje 15 vodovoda, i sada anahladnoće. Smrzle bi se”, priča Milko. Dodaje kako su na mjestu gdje su čekali ministra Ivanovića i gradonačelnika Pupovića bila močila, mjesto gdje kisjelila i močila konoplja, po četrdesetak dana. Potom bi se konoplja osušila i trla na trlici dok ne bi dobili vlakno koje bi se nakon češljanja i grebanja oprelo u konce željene debljine. Uslijedilo bi tkanje, a potom izrada odjevnih predmeta.
liziramo sve što je bilo u procedurama od ranije i zbog čega je to zastalo. Sklapamo program koji ćemo sredinom januara uputiti Vladi na autorizaciju, a onda pristupamo poslu”, rekao je Ivanović. Gradonačelnik Pupović kazao je da je vodovod “Borovica” primjer odlične saradnje opštine, Vlade i građana, podsjetivši da opština Pljevlja zauzima deset odsto teritorije Crne Gore, i da ima dosta sela koja još imaju problem sa vodosnabdijevanjem. “Očekujemo i ubuduće pomoć Ministarstva, i rad na nekim projektima koje smo im dostavili”, kazao je Pupović. “Prtene gaće, tako napravljene i ja sam nosio”, sa sjetom govori Milko i sipa još po jednu šljivu iz buklije koja je na Celzijusovom minusu primamljivija od čaše vode makar ona bila i sa tek montirane česme i povod okupljanja. Da se čovjek malo zgrije. Valja se. Rakije ne fali, a ni vode više neće. Ajmo još po jednu. Živjeli i uzdravlje.
22 Zabava
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
humanost na djelu
Nenad Knežević Knez pobijedio za Lanu Konačno su se svečane haljine, visoke potpetice, razne perike i tona šminke po tijelu isplatili, te je Nenad Knežević Knez, jedini crnogorski predstavnik u muzičko-takmičarskom šou programu “Tvoje lice zvuči poznato” zasluženo odnio prvu pobjedu. Dobitna je bila imitacija jedne od najboljih interpretatorki Sjedinjenih Američkih Država, pjevačice Meri Džej Blajdž, i njenog dueta “One love” sa Bono Voksom, kojeg je tumačila Goca Tržan. Utegnut u kožne pantalone i potpuno prekriven jakom šminkom, uz uobičajeno perfektne vokalne sposobnosti, Knez je zaslužio pozitivne kritike žirija i takmičara, što je bilo dovoljno za pobjedu. Iako je Knez nedavno za DN priznao da je bio nervozan pred nastup, i malo ljut na produkciju jer nije ispoštovala dogovor da dva puta imitira žene (već je tumačio uloge Josipe Lisac i Barbare Strejsend), uspio je da najteži zadatak pretoči u pobjedu, a zadovoljstvo nakon emisije jasno se vidjelo na njegovom licu. “Divan je osjećaj kad si nagrađen za svoj trud, jer od samog početka sam davao sve od sebe da što uvjerljivije pripremim i vokalno i vizuelno lik koji imitiram. Napokon mi je pružena prilika da i ja uručim iznos od 1.000 eura nekome kome je pomoć potrebna. Bez obzira na štikle, mislim da je za pobjedu presudna bila moja vokalna interpretacija i fenomenalno odrađena maska”, kazao je Knez koji je nagradu poklonio djevojčici Lani Nikolić kojoj je hitno potrebna transplatacija koštane srži u inostranstvu.
Oduševljena Nata predstavila pjesmu
Knez (drugi s lijeva u gornjem redu) sa kolegama Nakon imitacije, Knez, koji vodi u ukupnom skoru, od najvećeg fana dobio je veliki buket ruža, ali nije htio da otkrije o kome se radi. Devetu emisiju pored Kneza obilježili su i nastupi ostalih takmičara. Briljirali su Željko Ša-
šić u ulozi Super Sneki, odjeven u mini haljinu, zatim Skaj Vikler kao Dino Dvornik, Sara Jovanović i Tamara Dragičević kao Lajza Mineli i Džoel Grej. Žiri je pohvalio i Anu Kokić kao Fergi, Sneki u ulozi Karoline Goče-
ve, Borisa Milivojevića kao MC Hamera. Do velikog finala ostalo je samo još tri nedjelje, a konačnog pobjednika takmičenja znaćemo 28. decembra, kad će svoj glas moći da dodijele i gledaoci. D.B.
Specijalna gošća žirija bila je Nataša Bekvalac, koja je na početku emisije premijerno izvela novu pjesmu “Bolesno te volim”, i pokazala vitku seksi figuru. Nakon toga je uživala u nastupima takmičara, a naročito u izvođenju Alekse Jelića koji je upravo tumačio njen lik. “Ljudi, hvala vam na svemu, bilo mi je divno večeras”, bila je impresionirana Bekvalac.
Zabava 23
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
DOGAĐAJ
Kreatore podržala publika Nekoliko poznatih crnogorskih dizajnera predstavilo modele u sklopu prvog “Sajma za dame” Marija Ivanović, foto: Dejan Lopičić
U
sklopu prvog “Sajma za dame”, održanog tokom vikenda u TC Mall of Montenegro, crnogorski kreatori Lazar Ilić, Sanja Matijević, Nada Koljenšić, Jelena Đukanović i Jelena Roganović-Đurić prikazalli su svoje kreacije. Osim njih, svečanim frizurama i zanimljivim performansom predstavio se i poznati frizer Kenan Osmanaj, koji je mnogim damama ovom prilikom dao predlog za frizuru tokom svečanih prilika.
Modeli, koje je mnogobrojna publika imala priliku da vidi, bile su iz aktuelnih kolekcija naših poznatih dizajnera sa dodatkom večernjih haljina i svečanih modela, specijalno dizajniranih za novogodišnje praznike. Kolekcija Lazara Ilića, kojom je i otvorena revija, oduševila je sve prisutne, a pogotovo kada su se na pisti pojavili modeli u raskošnim crvenim haljinama, kojim je Lazar dopunio postojeću kolekciju. Lazar nam je kazao da je ove haljine izradio za praznike koje slijede i otkrio da ga uskoro očekuje veliki projekat, a
to je osnivanje novog brenda. “Za sada ne mogu otkriti naziv ovog projekta. Ja ću biti dizajner i realizacija se očekuje tokom januara. Spremno je već 10 haljina i to neće biti unikati, već će se raditi po dva primjerka u dvije veličine, a to će biti “pret a porte” pristupačnija i jeftinija kolekcija, pa će haljine stajati oko 60 eura. Kupci će imati raznovrsnu ponudu, jer će moći da kupe i sportske i elegantnije komade, kao i garderobu za poslovne varijante. Tokom marta i aprila otvaram i radnju u kojoj će svi zainteresovani moći da kupe haljine mog novog brenda, kao i komade po narudžbi”, kazao nam je Lazar. Nakon njega, prikazana je kolekcija Sanje Matijević koja je obilovala luksuznim materijalima i izvanrednim koloritom. U sklopu programa i tokom pauza između revija publiku je zabavljao umjetnički centar “Mistik” iz Podgorice, čije su igračice pokazale zavidno umijeće u orijentalnom plesu, a nastupile su i djevojke plesnog studija “Infinity” iz Kotora. Dizajnerka Nada Kadović-Koljenšić prikazala je modele prikladne za poslovne varijnate, ali i svečane haljine i komplete kojima je dopunila kolekciju. Večernje haljine raskošnih formi bile su dio kolekcije Jelene Đukanović kojom je preovladavala crna boja. Crvena senzualna
haljina ove dizajnerke predviđena za novogodišnje praznike propraćena je gromoglasnim aplauzom. Za kraj, svoje modele prikazala je Jelena Roganović-Đurić čija se kolekcija mahom sastojala od neobičnih kaputa ukrašenih kristalima, ali i bluzama i suknjama sa uvezenim ružama. Za kraj, publiku je čekalo iznenađenje u vidu performansa modnog studija “Glam Kenan” koji je na pisti prikazao svečane frizure dok su modeli bili u raskošnim vjenčanicama. Djevojke su jedna po jedna izlazile na pistu, zauzimale položaj modne vinjete, nakon čega su na pistu izašli mladići u svečanim odijelima, koje su svoje “mlade” odveli. Ovaj performans nagrađen je velikim aplauzom kojim je i završen prvi Sajam za dame u organizaciji NVU “My Day” iz Kotora. Predstavljene kolekcije svih dizajnera mogu se naći u TC “Mall of Montenegro” u sklopu ADL-ove radnje.
SVI NA POD! - NOVI SPOT
Borba protiv predrasuda
MTV danas u 20 časova donosi novi spot beogradske grupe Svi na pod! za singl pod nazivom “Barakuda”, kojim se najavljuje drugi studijski album benda. Ovogo-
dišnji nominovani za MTV Best Adria Act najavili su izlazak albuma “Mladost” za kraj 2013. godine. “Barakuda je superheroina, neki bi čak rekli i idol mladih. U
borbi protiv predrasuda, okružena bandom žena, obojiće vaše sive svjetove u CMY boje”, rekla je Bojana Vunturišević, pjevačica benda. “Nova pjesma nije pravi reprezent albuma koji stiže. Sve pjesme nastaju u nekim etapama i može se reći da je ova na granici između prvog i ovog novog, jer sadrži elemente oba. Biće šaren i neće biti obrada, jer smo sada riješili da u potpunosti predstavimo publici “svoje ja”. Zbog muzike na prvom albumu su nas deklarisali kao elektro pop bend i svima se činilo da smo “slatkasti”. Danas volim da kažem da sviramo melodični noise”, rekla je pjevačica. Pored Bojane, u spotu se pojavljuju i balerine plesnog studija Dance Factory, inače dobitnice mnogih međunarodnih nagrada i priznanja. Spot su realizovali mladi umjetnici, diplomci Fakulteta dramskih i primijenjenih umjetnosti čije se znanje ovom prilikom i na djelu moglo vidjeti. Koreografiju je osmislila Staša Stanković, a direktor fotografije je bila Marina Perović. E.Z.
HOT! Mlada Emili Šo pojavila se iznenada, ali je odmah ostavila jak utisak. Odmah se predstavila fotkama na kojima je potpuno gola, a sad nastavlja u sličnom tonu. Provjerite kako je to izgledalo.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 Zabava/Slobodno vrijeme
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
Daily Sudoku puzzle No. 2605 SUDOKU 2013-11-30
Medium level
Teža
4 6
7
7
8
2 9
2
5
4
6
8
6
5
4
6
7
3
1
8
3
7
Play sudoku online at:
4
www.sudokukingdom.com
9
6
1
8
4
7
Daily Sudoku puzzle No. 2604
2013-11-29 Lakša
6 7
5 Medium level
8
3
4
9
1
6
8
3
7 2
4
4
9
9
1
8 Play Page 1/2sudoku
Play sudoku online at:
online at:
9
2
2
6
4
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8 8
6
1 6
NA ANTARKTIKU
Najhladnija planina svijeta
5
Puzzle solution:
4
1
7
5
6
3
9
2
9
1
8
7
6
3
4
5
2
7
5
4
1
8
3
6
9
5
2
9
3
4
8
6
1
7
2
3
6
7
9
2
1
8
5
4
6
4
3
2
9
5
1
8
7
1
5
8
2
7
4
9
6
3
4
8
2
3
5
9
6
7
1
6
7
8
2
4
9
3
5
7
3
6
5
1
9
4
2
8
1
4
9
2
8
6
3
1
7
5
5
3
9
6
7
1
2
4
8
9
1
5
4
3
7
2
8
6
8
2
6
1
4
7
5
9
3
2
8
3
6
9
5
7
4
1
3
9
4
5
8
2
7
1
6
6
7
4
1
8
2
5
3
9
7
5
1
9
3
6
8
2
4
na kilometru kvadratnom i kažu da hladnoća tamo doseže svoj maksimum tokom vedrih i suvih vremenskih perioda, a ne vjetrovitih i sniježnih. Ipak, najhladnije naseljeno mjesto na Zemlji i dalje je rusko selo Oymyakon. To je dom oko 500 ljudi koji sve što im je potrebno nabavljaju iz jedne prodavnice, a uglavnom se svi stanovnici bave lovom i ribolovom u ledu, piše Daily Mail.
VICEVI
Page 1/2
li satelite za mjerenje temperature na Antarktiku. Najhladnije mjesto smješteno je na 3. 779 metara nadmorske visine na planini Dome Fuji. Tamo je čak dva stepena hladnije nego u ruskoj istraživačkoj stanici Vostok gdje je najniža izmjerena temperatura bila -89,2. Naučnici tvrde da na Dome Fujiju postoje i još hladnija mjesta jer sateliti mjere prosječnu temperaturu
Puzzle solution:
Sudoku Sudoku puzzle No. 2603 2013-11-28 Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2602 2013-11-27 8
Naučnici su otkrili da se temperatura na jednom planinskom lancu na Antarktiku spušta čak ispod minus 91 stepen Celzijusa. Pri toj temperaturi se ljudske oči, nos i pluća smrzavaju u samo par minuta. Naime, na temperaturi od -78,5 ugljen monoksid iz gasovitog stanja postaje suvi led. Rekordnu hladnoću otkrili su naučnici iz “American National Snow” organizacije, a pritom su koristi-
7
*** Sjede dva Crnogorca u kafiću, piju kafu… i prilazi im stranac: - Do you speak English? - A ne jadan okle, okle ja znam to… - Parlez-vous français? - A đe me nađe jadan, šta veliš to… - Parla italiano? - Ne vala… ne… - Habla usted espanol? - Ne čovječe, ne, ne… I odu oni sa tog mjesta dalje svojim poslom i veli jedan Crnogorac drugom: - Viđe li ovoga, 4 jezika govori, a svaka mu čast… Kad odgovara mu ovaj drugi: - A što? Da mu nije šta pomoglo? *** Nakon dugog vremena sretnu se dvije debeljuškaste prijateljice. - Nikako da izađem na kraj s tim kilama, – požali se jedna. - Ma, šta sve nisam pokušala: gladovanje, akupunktura, dijete… - Meni su preporučili jahanje – ka-
že druga. - Ma nemoj, je li uspjelo? - I te kako. Kobila koju sam jahala smršala je 20 kg. *** Kaže Mujo Hasi: - Mislim da su konji pametniji od ljudi. Haso: - Otkud ti to? Na to će Mujo: - Izvedi deset konja na hipodrom pa će hiljadu ljudi doći da ih gledaju. A, recimo, ako staviš deset ljudi da se trkaju na hipodromu, nijedan konj neće doći da ih gleda. *** Mujo i Fata nisu imali para, pa nekako ode Fata u Njemačku. Prođe 5-6 dana i vraća se Fata u Sarajevo sa mečkom, bundom i gomilom para. Dođe ona kući i Mujo je pita: - Odakle ti sve to, bona?! Jes’ to uzela na lizing? A Fata će: - Malo na lizing, ali više na pušing.
Zabava/Slobodno vrijeme 25
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
NEZVANIČNO Evo duša, evo telo, evo sve narandžasto na belo...
Daj ne zezaj, otkida koliko dobro pjeva.
Vala i ne pjeva nešto.
OSMOSMJERKA Word Search Puzzle #M475IR
HOROSKOP
E
T
A
I
D
A
R
M
Y
L
H
C
I
R
M
E
D
I
A
O
O
L
C
O
M
M
A
V
I
S
E
E
U
S
N
E
N
U
P
N
I
P
N
A
W
G
N
A
R
E
Z
L
T
R
L
L
E
E
E
A
E
E
E
D
Y
L
A
L
O
S
D
L
R
L
H
H
D
I
E
L
E
T
E
E
E
P
C
P
S
S
N
R
O
H
T
Z
G
T
X
L
S
A
K
G
O
P
S
E
E
A
A
Y
I
U
I
S
T
O
W
T
R
E
N
N
T
P
L
C
L
T
M
N
O
Y
U
E
K
J
S
I
E
K
E
E
P
G
E
Q
E
A
G
A
A
S
G
I
D
D
I
E
S
T
R
E
N
D
W
T
A
E
S
P
W
A
R
D
E
N
O
H
A
S
B
R
S
E
I
N
N
U
F
I
L
L
Y
B
Antler ANTLER BADGER Badger BAGEL Bagel CLEANLY Cleanly COMMA CUTLET Comma DELIS Cutlet ENSUE Delis EXILE
FILLY Honed FUNNIES Implying GIDDIEST Lottery HONED Luckier IMPLYING LOTTERY Media LUCKIER Mined MEDIA MINEDPaste
PASTE PLEAS PRIDE RADIATE RANSOM REPTILE RICHLY ROOMED ROUGE
Momak aj’ nam donesi neko piće i nešto da omezimo uz muziku.
Richly SCREWED SHEEN Roomed
Rouge SHELL SPHERE Screwed SPIGOTS Sheen SQUEEZES TANKARD Shell TEENAGE SphereTENTACLE
Ensue
Pleas
Spigots
Exile
Pride
Squeezes
Filly
Radiate
Tankard
Funnies
Ransom
Teenage
Giddiest
Reptile
Tentacle
Thorns THORNS TREND Trend
OVAN Nalazite se pred novom poslovnom dilemom. Vaša odluka može da djeluje korisno, ali podstiče i negativne komentare u saradničkim krugovima. Izbjegavajte takmičarske situacije, posebno kada ne raspolažete sa provjerenim informacijama.
BIK Vaša osnovna interesovanja su praktične prirode. Stoga, svoju pažnju prevashodno usmjeravate na materijalne rezultate ili na poslove koji imaju korisno značenje. Lako možete da ostvarite većinu svojih poslovnih ciljeva.
BLIZANCI Potrebno je da raščistite sa svojim poslovnim dilemama ili sa nekim neprijatnim događajima iz bliske prošlosti. Nema razloga da se ponašate kao preveliki optimista u susretu sa saradnicima različitih profila, prihvatite poslovni kompromis.
RAK Imate neki dobar predosjećaj i dovoljno energije da ostvarite skoro sve svoje zamisli. Ne treba da obraćate pažnju na različite komentare, nečije primjedbe ne mogu da umanje smisao Vašeg uspjeha. Budite za korak ispred drugih.
VAGA U rešavanju novih poslovnih dilema upotrijebite svoje iskustvo ili praktične sposobnosti. Ukoliko Vam je stalo da se razlikujete od drugih, budite dovoljno efikasni i ubjedljivi pred saradnicima. Povucite efikasan potez.
ŠKORPIJA Prihvatite savremene ideje koje otvaraju nove poslovne mogućnosti. Ugledajte se na nečije znanje i mudrost. Poslovni uspjeh i lično zadovoljstvo proizilaze iz zajedničkog dogovora u različitim relacijama. Faktor sreće je na Vašoj strani.
STRIJELAC Suviše forsirate lične ciljeve, tako da Vaši saradnici reaguju na različite načine. Neko poštuje Vaše sposobnosti, ali ne odobrava postupke i stil koji primjenjujete. Važno je da sačuvate dobar odnos sa saradnicima.
JARAC Zaokupljeni ste novim informacijima i uporno pokušavate da privedete kraju posao koji Vas umara. Važno je da održite dobar poslovni ritam, nemojte dozvoliti da gubite dragocjenu energiju ili vrijeme na sporedne situacije.
TYPISTS Typists VIRAL
Viral WAKES WARDEN Wakes
WASTAGE Warden WONDER
Wastage Wonder
Prodata Dilanova gitara Električna gitara Boba Dila- originalne žice, aukcijska kuća na, na kojoj je svirao na čuvenom „Kristi“ procijenila je na sumu koncertu u Njuportu 1965. godi- između 300.000 i 500.000 dolane, prodata je na aukciji u Njujor- ra. Instrument je kupio privatni ku za 965.000 dolara, što je svjet- kolekcionar. “Gitara je imala leski rekord za jednu gitaru. Vrijed- gendarni status u muzičkim ananost gitare „Fender Stratokaster“ lima”, rekao je Tim Leki, organiCopyright © Puzzle Baron December 7, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! iz 1964. godine koja je još imala zator aukcije.
LAV Djelujete samouvjereno u različitim situacijama i stalo Vam je da dokažete svoje profesionalne sposobnosti na djelu. Ipak, postoji dio istine koji mudro prećutkujete. Važno je da pravilno odredite svoje poslovne ciljeve.
DJEVICA Imate loš predosjećaj u vezi nekih saradnika, stoga smišljate alternativno rešenje. Pokazaće se da imate dobru procjenu i da se nalazite u povoljnijoj poslovnoj poziciji, nego što se to u početku pretpostavljalo.
VODOLIJA Očekuje Vas novo ili poučno iskustvo u susretu sa saradnicima. Važno je da svoje ideje plasirate na pravom mestu, tako da svi oko Vas budu srećni i zadovoljni. Podstičite kod sebe radoznalost duha i kreativno raspoloženje.
RIBE Umijete da osmislite zadovoljavajući odgovor za svoje saradnike ili neko efikasno rešenje za različite situacije. Okolina poštuje Vaše mišljenje. Prati Vas romantično raspoloženje, nečije prisustvo u Vama pokreće lavinu pozitivne energije.
26 Sport
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
Vladimir Mihailović je imao dobru rolu protiv Cedevite.
DA LI STE ZNALI
Foto: Dejan Lopičić
Kik boks: Odložen meč Strugar vs Ivanov
OLAKŠANJE
Plavi opet dišu punim plućima Veliki trijumf nad Cedevitom (64:60) ubrizgao novu, pozitivnu energiju košarkašima Budućnosti Aleksandar Popović
S
imbol košarkaške Crne Gore opet diše punim plućima - Budućnost Voli je, nakon šest poraza u posljednjih sedam utakmica, bacila na koljena hrvatsku Cedevitu (64:60), povratila četvrtu poziciju u ABA ligi, koju dijeli sa Cibonom i Igokeon, odnosno najavila bolje dane u zimskim čarolijama regionalnog takmičenja. Ekspedicija iz Njegoševog parka je, figurativno rečeno, “popila na eks Cedevitu”, nakon koje je povratila prepoznatljivu energiju, koja joj je sigurno potrebna pred sljedeći derbi sa Partizanom u Beogradu 15. decembra.
Da je na današnji dan rođen jedan od najboljih lijevih bekova Visent Lizarazu - simpatični ljevak slavi 44. rođendan! Lizerazu je u bogatoj karijeri igrao za Bordo, Aletik Bilbao, Bajern Minhen i Marsej. Što se tiče reprezentacije - za Francusku je odigrao 97 utakmica. Osvojio je sve što se moglo osvojiti (nije samo Kup UEFA), a kruna karijere su mu prvenstvo svijeta 1998, kao i Evropski šampionat 2000.
TIKET DANA SVONSI HAL TIP X
KVOTA 3.70
U meču sa malim brojem koševa “plavi” su preuzeli inicijativu sredinom treće četvrtine i uz čvrstu odbranu, odnosno precizne šuteve za tri poena došli u prednost (41:39), nakon čega su do kraja znalački održali rezultatsku klackalicu na svojoj strani.
●JOVOVIĆ: NAŠA MENTAL NA SNAGA PRESUDILA Pomenutih šest poraza u posljednjih sedam mečeva prije Cedevite pritiskali su košarkaše Budućnosti, ali je pobjeda nad direktnim konkurentom za fajnal-for otvorila neke nove horizonte ka uspješnom završetku 2013. godine. “I onda kada nas nije služio šut, uspjeli smo da se izdignemo zahvaljujuči odbrani i posebno mental-
noj snazi. Sve je to rezultiralo pobjedom protiv favorita, koja je jako važna”, naglašava trener Budućnost Volija Igor Jovović, čija je ekipa ponovo uhvatila priključak u borbi za fajnal-for.
●ALEKSA POPOVIĆ: SVI KAO JEDAN MVP utakmice Aleksa Popović briljirao je sa 21. poenom i četiri skoka, odnosno uz indeks uspješnosti 20. “Svi smo bili kao jedan i tako smo se borili. Stigli smo do veoma važne pobjede nad odličnim timom kakva je Cedevita, iako smo u prvom dijelu bili u grču. Ipak, u nastavku smo prikazali agresivniju igru u odbrani i sve je došlo na svoje mjesto”, ističe reprezentativac Crne Gore, koji je imao podršku i u Vladimiru Miha-
ABA LIGA Široki - MZT Budućnost - Cedevita Radnički - Krka Solnok - Partizan Cibona - Igokea Olimpija - M. Vizura
67:63 64:60 84:77 77:71 74:82 88:75
VEČERAS: (20.30) C. Zvezda - Zadar 1. Partizan 2. Cedevita 3. C. Zvezda 4. Cibona 5. Budućnost 6. Igokea 7. M. Vizura 8. MZT 9. Radnički 10. Krka 11. Solnok 12. Zadar 13. Široki 14. Olimpija
11 8 3 11 8 3 10 8 2 11 7 4 11 7 4 11 7 4 11 5 6 11 4 7 11 4 7 11 4 7 11 4 7 10 4 6 11 3 8 11 3 8
827:726 808:756 774:659 869:808 818:765 824:803 885:914 835:852 849:891 752:798 805:874 727:780 739:820 711:777
19 19 18 18 18 18 16 15 15 15 15 14 14 14
iloviću (14 poena) i Suadu Šehoviću (11 poena), dok je odsustvo povrijeđenog Aleksandra Ćapina iskoristio Nikola Ivanović, koji je za 24 minuta igre postigao osam poena i ostvario sedam asistencija.
ALBORG VIBORG TIP 1
34. KUP OSLOBOĐENJE PODGORICE
KVOTA 1.55
BEŠIKTAŠ SIVASPOR TIP 1
KVOTA 1.60
SETUBAL AKADEMIKA TIP X
KVOTA 3.20
ZADAR HAJDUK TIP 2
KVOTA 1.70
REKSAM OKSFORD TIP 1
KVOTA 2.30
Lijep dan za crnogorski karate Podgorica je juče bila u znaku karatea gdje je u Velikoj dvorani Sportskog centra “Morača”, u organizaciji Karate saveza Podgorice i KK Budućnost održan tradicionalni 34. Kup “Oslobođenje Podgorice”, koji se odvijao kao Memorijal pokojnim članovima našeg najvećeg karate kluba. U lijepom ambijentu, turniru su prisustvovali i članovi porodica pokojnih istaknutih takmičara, a u ceremonijalnom svečanom otvaranju učesnicima Kupa su uručene zahvalnice, a sponzorima i prijateljima KS Podgorica i KK Budućnost brojna priznjanja. Na takmičenju je nastupilo 589 takmičara iz 49 klubova koji su dolazili iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije, Hrvatske,
Crne Gore, kao i Karate savezi Zagreba i Beograda. U generalnom plasmanu najuspješniji su bili redom: KK “Bar”, KK “Omladinac”, Beogradski Karate savez, Zagrebački Karate savez i KK “Onogošt”. Takođe, za “Trofej Kolarević”, takmičili su se klubovi u disciplini borbe, a trofej je pripao Karate klubu “BAR”. Inače, kup “Oslobođenje Podgorice” je bio prilika da se organizatori zahvale gospodinu Milojici Dakiću na velikom doprinosu i razvoju karatea u Crnoj Gori. On se juče oprostio od aktivnog suđenja i bavljenja ovim sportom nakon 45 godina. U suorganizaciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada i Karate saveza Podgorice, održano
je i 1. Karate prvenstvo srednjih škola glavnog grada. Nastupili su učenici Gimnazije “Slobodan Škerović”, Ekonomske škole “Mirko Vešović”, Građevinske škole “Marko Radević”, Elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić”, Mašinske škole “Ivan Uskoković”, Medicinske škole i Srednjoškolskog centra “Sergej Stanić”, sa ukupno 75 takmičarki takmičara. Takmičenje se održavalo u dvije discipline, kate i borbe pojedinačno razvrstanih u dvije uzrasne takmičarske kategorije - juniore ( I i II razred ) i mlađe seniore ( III i IV razred ). U generalnom plasmanu najbolja je bila Gimnazija, zatim Elektro-tehnička škola, dok je treće mjesto pripalo Ekonomskoj školi.
Tradicionalni kik boks turnir Splendid Gran pri, u okviru kojeg je trebalo da bude održan meč između Ivana Strugara i Rusa Kirila Ivanova odložen je zbog povrede našeg borca! Meč za titulu profesionalnog šampiona svijeta bio je planiran za 14. decembar. Iz tabora Ivana Strugara je saopšteno da se je naš veliki borac prije 20 dana povrijedio koljeno i da nije uspio da sanira povredu na vrijeme kako bi meč dočekao spreman. “Prve prognoze govore da je potrebno strogo mirovanje od deset dana, uz prepisanu terapiju. Dijagnoza koja je uspostavljena je upala i infekcija predčašične burze”, saopteno je iz Ivanovog štaba. Strugar će najvjerovatnije za dvije sedmice početi sa laganim treninzima, a da dođe do prave forme biće mu potrebno 40 dana. Sa svim je upoznata WAKO federacija koja će u dogovoru sa dva stručna štaba odrediti novi datum borbe...
Slađana Perunović 61. na EP u krosu Crnogorska atletičarka Slađana Perunović osvojila je 61. mjesto na 20. Evropskom prvenstvu u krosu u Beogradu. Slađana je trku na osam hiljada metara završila za 29 minuta i 34 sekunde. Rezultat bi vjerovatno bio bolji da se naša atletičarka pripremala isključivo za kros u Beogradu. Zlatnu medalju na krosu Evrope koji je održan na Ušću osvojila je Francuskinja Sofi Duart, koja je trku završila za 26 minuta i 34 sekunde.
Džudo: Cetinjanima 10 medalja Takmičari cetinjskog Džudo kluba Crnogorac osvojili su deset medalja na međunarodnom turniru Oslobođenje Podgorice osvojili su pet zlatnih, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Najznačajniji rezultat ostvario je Luka Perišić, koji je bio zlatni u konkurenciji mlađih i starijih pionira. Zlatom su se još okitili Andrija Martinović (poletarac), Novak Kaluđerović i Marko Adžić (kadeti). Dva srebra u Podgorici je ugrabio Vuko Vicković (poletarac, mlađi pionir), a kod kadeta drugo mjesto su osvojili još Nikola Perović i Željko Paović. Bronzanu medalju na Cetinje je donijela Milica Vicković u konkurenciji mlađih pionirki... Na turniru Oslobođenje Podgorice učestvovalo je 350 takmičara iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Sport 27
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
PREMIJER LIGA 15. KOLO
Đavoli, topovi... Everton se ne plaši Nekoliko dana nakon epskog trijumfa na “Old Trafordu” karamele na “Emirejtsu” stigle do velikog boda: Arsenal - Everton 1:1
NBA: Indijana pregazila Sparse Ubjedljivo najbolji sastav dosadašnjeg dijela NBA lige Indijana nastavila je melje - Pejsersi su savladali u gostima San Antonio (111:100), stigli do skora 17-2 i upropastili mali jubilej Tima Dankana koji je sa 10 poena prešao granicu pd 24.000 poena u karijeri. “Držali smo se dobro, ali nijesmo uspjeli da ispratimo fantastični ritam Indijane”, konstatovao je Dankan. Minesota je izgubila od šampiona Majamija, uprkos novom “dabl-dabl” učinku Nikole Pekovića od 18 poena i 12 skokova. Sakramento je slomio Jutu nakon produžetka, dok je Dalas iznenadio Portland i nanio mu četvrti poraz u sezoni. SEMAFOR: Filadelfija - Denver 92:103, Klivlend - LA Klipers 88:82, Čikago - Detroit 75:92, Memfis - Golden Stejt 82:108, Minesota - Majami 82:103, Milvoki - Bruklin 82:90, San Antonio - Indijana 100:111, Juta - Sakramento 102:112 (nakon produžetka), Portland - Dalas 106:108. A.P.
SPORTSKI EKRAN 14:40 15:00 16:50 18:00 18:00 20:05 20:15 20:30 20:45 21:00 21:15 02:40
Tunis - Mađarska, rukomet Panatinaikos - Ikaros, košarka Češka - Njemačka, rukomet Zadar - Hajduk, fudbal Krakovija - Zaglebje, fudbal Argentina - Norveška, rukomet Kajzersalutern - F. Dizeldorf, fudbal Crvena zvezda - Zadar, košarka Reksam - Oksford, fudbal Svonsi - Hal, fudbal Setubal - Akademika, fudbal Dalas - Čikago, NFL
NE PROPUSTITE SVONSI - HAL SITI (SK 1, 21:00) Zatvara se 15. kolo najjače fudbalske lige na planeti, a tim iz Velsa ima dobru priliku da savlada “tigrove” - ukoliko Svonski pobijedi Hal učvrstiće se na sredini tabele...
Trenutak kada je Đerar Delofeu utišao “Emirejts” Ludo 15. kolo u totalno ludoj sezoni Premijer lige završilo se paklenom, superuzbudljivom i do 94. minuta potpuno neizvjesnom utakmicom. Lider Arsenal dočekao je na svom “Emirejtsu” ove sezone nevjerovatni Everton, nakon sjajne igre i jednih i drugih, u 80. minutu imao rezultat iz snova (golom Mesuta Ozila poveo 1:0) i novi bijeg rivalima na tabeli, ali... Ali “karamele” iz Liverpula ove sezone niko nije uspio da uplaši, nijesu to uspjeli ni “đavoli” iz Mančester junajteda prije nekoliko dana, a ni “tobdžije” juče. Još jedan biser Barselonine škole (na pozajmici u Evertonu) Đerard Delofeu četiri minuta kasnije golčinom (iskosa u šesnaestercu Arsenala) pokazao je zašto Everton ove godine pod Robertom Martinezom izgleda poput stijene.
Sinoć na sjeveru Londona: Arsenal - Everton 1:1. Tobdžije (u 94. mogli do pobjede nakon projektila Žirua koji je završio na prečki) sada su na “plus pet” u odnosu na najbliže rivale Liverpul i Čelzi, Everton opasno prijeti sa svega sedam bodova zaostatka. “Mislim da je ovo fer rezultat”, smatra Evertonov supertalenat i novi reprezentativac Engleske Ros Barkli. “I oni i mi smo imali šanse za pobjedu, tako da je neriješeno svakako najrealniji rezultat. Nevjerovatna sezona za Everton se nastavlja, a moram biti zadovoljan i na ličnom planu. Zaista uživam u igri i za klub i za reprezentaciju”. SEMAFOR: Fulam - Aston Vila 2:0 (Sidvel 21, Berbatov 30. pen.), Arsenal - Everton 1:1 (Ozil 80. - Delofeu 84.). K.B.
FA kup žrijeb: Rat za sjever Londona Od juče su poznati i parovi 3. kola čuvenog FA kupa, a žrijeb je bio nemilosrdan, pa će se već prve nedjelje 2014. godine u borbi za najstariji trofej u klupskom fudbalu boriti ljuti rivali Arsenal i Totenhem.
Važniji parovi 3. kola: Njukasl - Kardif, Man. Junajted - Svonsi, Liverpul Oldam/Mansfild, Notingem Forest Vest Hem, Blekburn - Man. Siti, Derbi - Čelzi, Everton - KPR, VBA - Kristal Palas, Arsenal - Totenhem.
SERIJA A
Roma ponovo leti “Vulica” u derbiju kola savladala Fiorentinu (2:1) - Siniša Mihajlović stigao do prvog trijumfa na klupi Sampdorije Velika bitka pod zidinama drevnog Rima, između Rome i Fiorentine, pripala je “vučici” (2:1), koja se nakon četiri uzastopna remija vratila trijumfalnim stazama, a gol odluke postigao je pomalo zaboravljeni napadač Matija Destro. “Bila je to fenomenalna utakmica između dvije odlične ekipe. Mi smo izašli kao pobjednici i ponosni smo zbog toga. Nećemo odustati od borbe za titulu”, naglašava trener Rome Rudi Garsija, čiji je tim jedini u ligi bez poraza do sada, dok je na drugoj strani Stefan Savić odigrao cijeli meč, dok Vinćenco Montela nije mogao da računa na povrijeđenog Mar-
ka Bakića. Lacio je nastavio sa lošim rezultatima - Torino je golom Kamila Glika oborio na zemlju “orlove” iz “vječnog grada”, dok je Siniša Mihajlović sa svojom Sampdorijom protiv Katanije (2:0) stigao do premijerne pobjede u prvenstvu. SEMAFOR: Roma - Fiorentina 2:1 (Majkon 7’, Destro 67’ - Vargas 29’), Kaljari - Đenova 2:1 (Sau 76’, 90’ - Đilardino 16’), Verona - Atalanta 2:1 (Huanito 82’, Žorginjo 87’ pen. - Denis 42’), Sampdorija - Katanija 2:0 (Eder 54’, Gabijadini 77’), Sasuolo - Kjevo 0:1 (Tero 55’), Torino - Lacio 1:0 (Glik 19’), Inter - Parma (sinoć). A.P.
Ski skokovi: Frojnd pokorio Lilehamer Prvu pobjedu ove sezone, i to na skakaonici u norveškom Lilehameru, ostvario je Njemac Zeverin Frojnd. On je na četvrtim skokovima ovogodišnjeg Svjetskog kupa trijumfovao zahvalujući letovima od 131 i 138 metara. “Presrećan sam zbog pobjede. Kada ovako dobro skačem onda sam sigurno među najboljima”, naglašava Frojnd, iza kojeg su završili domaći takmičar Anders Bardal na drugom, odnosno Japanac Daiki Ito na trećem mjestu. U generalnom plasmanu i dalje vodi Gregor Šlirencauer, koji sada ima 216 bodova, ispred Takeua Takeučija sa 191 i Frojnda, koji je sakupio 179. Svjetski kup u konkurenciji ski skakača nastavlja se sljedeće subote u njemačkom Titize-Nojštadu. A.P.
RTS 2 Arenasport 2 RTS 2 Arenasport 3 Eurosport 2 RTS 2 Eurosport 2 Arenasport 1 SK 2 SK 1 SK 3 Arenasport 1
SINDIKAT
Dogovor u Briselu Brisel je okupio čelnike Svjetske asocijacije profesionalnih fudbalera (FIFPro), Evropske fudbalske asocijacije (UEFA), Evropske asocijacije klubova (ECA), te emisare Evropske zajednice liga (EPFL). A, učesnici su u prisustvu Visokog komesara za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju Evropske komisije potpisali ugovor o implementaciji standarda. A, taj potpis znači sljedeće: Minimum standarda ugovora jasno definiše prava i obaveze igrača i klubova i treba da generalno unaprijedi radne standarde za igrače širom Evrope. Saopšteno je da specifičnosti u pojedinim zemljama treba da definišu socijalni partneri kroz socijalni dijalog. “Očekujemo da će se kroz kvalitetan socijalni dijalog uz definisanje specifičnih prilika uspješno sprove-
sti Minimum standarda ugovora za igrače i u našoj zemlji. Smatram da će implementacija u Crnoj Gori biti olakšana činjenicom da kod nas fudbaleri imaju status zaposlenh lica, što je uostalom praksa u većini evropskih zemalja. Na tom polju su naši igrači u prednosti u odnosu na kolege iz, na primjer, Slovenije ili Hrvatske, gdje se igrači tretiraju kao samostalni preduzetnici”, rekao je predsjednik Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore Željko Janović koji je boravio u Briselu. Na sastanku se diskutovalo i o transferima igrača gdje je neophodno preciznije definisanje odnosa među akterima transfera, a Janović je dodao da Sindikat profesionalnih fudbalera iduće godine očekuju sastanak koji će se pod pokroviteljstvom UEFA biti održan u Crnoj Gori.
28 Sport
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
SVJETSKO PRVENSTVO ZA RUKOMETAŠICE
SRBIJA 6.- 22.12. 2013.
Palo prvo razbijanje
Naše najbolje rukometašice pospremile reprezentaciju Konga 35:9 u 2. kolu grupe A
Iz Beograda Miloš Pavićević
P
oslije odličnog početka Svjetskog prvenstva protiv Južne Koreje ponos nacije rukometašice Crne Gore razbile su selekciju Konga 35:9 u 2. kolu grupe A! U razbijanju kakvo odavno nije viđeno na rukometnim terenima učestvovale su sve naše rukometašice i to je jedan veliki plus za tim Dragana Adžića pred duele koji slijede.
“Iskoristili smo utakmicu najbolje što smo mogle kako bi se uigrale i postigle što više golova. Pokazale smo da za nas nema lakih rivala, jer smo maksimalno odgovorno prišle meču”, rekla je za Dnevne novine odmah poslije utakmice Jovanka Radičević, koja je postigla tri gola. Bila je to stvarno igra mačke i miša u kojoj su “zlatne lavice” demonstrirale silu i u nekoliko navrata malobrojnu publiku u “Pioniru” natjerale da pomisle da oba tima ne igraju isti sport. Dame iz Konga su za 30 minuta postigle svega četiri gola, dok su na drugoj strani Katarina Bulatović, Jovanka Radićević, Milena Knežević i drugarice sasule čak 19. “Jasno je bilo da je Crna Gora apsolutni favorit i da teško možemo ozbiljno parirati najboljoj selekciji na proteklom Evropskom prvenstvu. Međutim, i pored ubjedljivog poraza bilo je pozitivnih stvari u našoj igri. Realno je da smo mi još uvijek po kvalitetu mnogo daleko od Crne Gore”, riječi su selektora onga Mpaula Selestina. Već poslije prvih 10 minuta igre bilo je 8:2 za aktuelne šampionke Evrope, a da bi potom sedam minuta kasnije “crvene” došle i do plus deset (13:3), a Biljana Pavićević u 28. minu-
tu svoj tim dovela na 19:3, da bi kod gošći pogodila Betu za rezultat na poluvremenu. U nastavku je selektor Dragan Adžić u igru uveo Radmilu Petrović, Jelenu Despotović i Andreu Klikovac, pa je Crna Gora u 42. minutu došla do plus 19 (25:6). Potom su “crvene” u 47. minutu došle i do 28:6 preko Majde Mehmedović, a ti trenuci će ostati upaćeni i po debiju najtalentovanije naše rukometašice Đurđine Malović, koja se u 52. minutu upisala u strijelce i dovela svoj tim na plus 21 (30:9). Kako je vrijeme odmicalo “lavice” su sve više grizle, a Kongu nijesu dozvolile na kraju ni da izađe iz malih (35:9). Stekao se takav utisak da bi selektor Konga, da je mogao, prekinuo ili, bolje rečeno, predao meč. Definitivno je Kongo lijepa uvertira pred narednu utakmicu - “crvene dame” sjutra napadaju Dominikansku republiku. “To je rival sličan Kongu, ali se nećemo opustiti. Meču prilazimo maksimalno odgovorno, da pružimo maksimum i da se još bolje uigramo za paklene mečeve koji slijede. Ne možemo da dijelimo rivale na teške i lake, već samo moramo razmišljati kako da trijumfujemo”, jasna je Joka Radičević.
Selektor Dragan Adžić: Đurđina Malović pokazala raskošni talenat Naš selektor je meč sa Kongom iskoristio na najbolji mogući način - ukazao je šansu svim igračicama, a drugi trijumf na šampionatu je Draganu Adžiću izmamio osmijeh na lice. “Drago mi je da su djevojke i drugu utakmicu shvatile maksimalno ozbiljno i imale odličan odnos od prvog do
posljednjeg minuta. Dobrom igrom je uslovilo da ostanemo svi zdravi i da dobijemo mnogo što se tiče uigranosti, a i da mlada igračica poput Đurđine Malović dobije šansu i pokaže svoj raskošni talenat”, rekao je selektor Adžić. Da li je Sonjina povreda teže prirode?
“Iskreno se nadam da će se brzo vratiti, malo je nezgodno jer je golman, ali večeras ćemo znati nešto više o tome. Ukoliko ne bude mogla, doći će Mirjana Milenković koja je bila na širem spisku selekcije. Sa njom smo u kontaktu, tako da je ona spremna da se priključi ukoliko bude potrebno”.
CRNA GORA - KONGO 35:9 (19:4) BEOGRAD - Dvorana “Pionir”. Gledalaca: oko 300. Sudije: Arnsten i Roen (obije iz Norveške), Sedmerci: Crna Gora 3 (2), Kongo. Isključenja: Crna Gora 8, Kongo 6 minuta. CRNA GORA: M. Vukčević (16 odbrana), Petrović 5 (1), Pavićević 4, Radičević 3, Đokić 3, Despotović 1, Jovanović 2, A. Bulatović, Klikovac, S. Vukčević 4, Malović 2, Lazović, K. Bulatović 5, Mehmedović 3, Knežević 3 (1). KONGO: Makubanza (6 odbrana), Mbole (4 odbrane), Okoko, Šokos 1, Feza 1, Milemba, Matutu Lumemba, Lusamba 3, Mpemba, Musonda, Babala 1, Kabamba, Betu 1, Kibamba 1.
Koreja sigurna protiv Holandije U grupi gdje se nalaze naše dame najinteresantnije je bilo u prvom duelu između Južne Koreje i Holandije. Koreanke su došle do prvog trijumfa 29:26 i može se reći mnogo lakše nego što se očekivalo.
Holandija koja je u kvalifikacijama eliminisala veliku Rusiju nije uspjela da skocka odbranu za brzu igru Koreje u napadu, tako da je već nakon prvih 30 minuta na semaforu pisalo 17:11.
Najefikasnija Kim i drugarice su u nastavku dodale gas, uvećale prednost, ali su odlične Van der Hejden i srednji bek Mitjilanda Grot do kraja uspjele samo da ublaže neminovan poraz.
Sport 29
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
GRuPa a
J. Koreja - Holandija 29:26 (17:11) Crna Gora - Kongo 35:9 (19:4) D. Republika - Francuska 10:27 (4:10) 1. Crna Gora 2 2. Francuska 2 3. J.Koreja 2 4. Holandija 2 5. D. Republika 2 6. Kongo 2
2 2 1 1 0 0
0 0 1 1 2 2
4 4 2 2 0 0
3. KOLO - uTORaK 16.00 - J. Koreja - Kongo 18.15 - Crna Gora - D. Republika 20.30 - Holandija - Francuska
Lavice na dresovima nose imena opština Interesantno je da će naše lavice na dresovima nositi po jedno ime crnogorske opštine. S obzirom da naših dama ima svega 17, u akciju je uključen stručni štab tako da su sve 22 opštine na majcama odnosno dresovima zlatnih djevojaka.
Peh za Crnu Goru: Sonja Barjaktarović povrijedila skočni zglob na treningu Na jutarnjem treningu veliki peh zadesio je crvene dame - golmanka Rostova Sonja Barjaktarović povrijedila je skočni zglob i pitanje je da li će uopšte biti u sastavu “crvenih” u grupnoj fazi takmičenja! Po grimasi na njenom licu biće dobro ukoliko Sonja bude na raspolaganju Adžiću za osminu finala. Nešto više znaće se nakon današnjih detaljnih analiza i pregleda, a do tada će naše dame imati samo jednog čuvara mreže - Marinu Vukčević. Prema informacijama koje imamo, ukoliko Sonja definitivno ne bude mogla da pomogne saigračicama, njeno mjesto će zauzeti golmanka Podravke Mira Milenković, koja već dvije godine nije stala na gol naše selekcije.
Grbić i Radunović bodrili ª crveneº Na tribinama “Pionira” juče su se pojavili košarkašica Partizana Hajdana Radunović i fudbaler “crno-bijelih” Petar Grbić koji su sa svojim društvom bodrili naše najbolje rukometašice. Grbić je bio u društvu Saše Ilića i Milana Obradovića. I oni su navijali za Crnu Goru...
Najbolja na utakmici Marina Vukčević: Branila sam za Sonju Generalni sponzor Svjetskog prvenstva “Adidas” nakon svakog meča bira najbolju igračicu, a ovog puta je sat te marke pripao našoj golmanki Marini Vukčević. “Iako smo znale da je Kongo skomnog kvaliteta mi smo meč odigrale maksimalno ozbiljno i angažovano, što govori i rezultat. Imamo dvije pobjede iz dva meča, možemo biti zadovoljne i spremno dočekati naredni susret sa Dominikanskom republikom”,rekla je za Dnevne novine Vukčević. Veliki teret će u narednom periodu upravo pasti na čuvara mreže “plavih”. “Odbrane i priznaje za najboljeg igrača meča posvećujemo Sonji. Mnogo mi je žao što se povrijedila i nadam se da ista neće biti teže prirode. To što sam u ovom trenutku sama na golu je samo obaveza više i veća odgovornost da budem prava i dam svoj doprinos željenim rezultatima”, jasna je Vukčević.
Malović: Presrećna sam, ovo je nešto što sam sanjala Svoj debi u seniorskoj reprezentaciji će najmlađa u našem timu Đurđina Malović pamtiti po ubjedljivoj pobjedi i dva postignuta gola. “Zaista sam presrećna. Mogu vam reći da sam jedva čekala da dobijem šansu u ovom meču i drago mi je što sam uspjela da zatresem mrežu. Ovo je zaista prelijep osjećaj, biti u društvu ovakvih igračica, a pritom još i postići gol na Svjetskom prvenstvu - to je ono o čemu sam sanjala”, rekla je za naš list Malović, koja je bez dileme dostojno zamijenila najbolju ljevoruku igračicu na planeti - Katarinu Bulatović. “Već nakon ovog vremena provedenog sa seniorskom reprezentacijom osjetila sam promjenu i boljitak u mojoj igri. Mnogo mi znači što sam ovdje, jer svaki dan mogu da naučim nešto novo”.
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)
Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)
30 Sport
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
DOBAR MORNAR
Hrabri mornari podigli jedra
Veliki uspjeh: Fudbaleri Sutjeske stigli do jesenje titule
Barani slavili na Cetinju (2:1), trener Obren Sarić jasan: Žao mi je što je kraj polusezone, tek smo počeli da igramo pravi fudbal Titulu najprijatnijeg iznenađenja u posljednjem (17.) kolu jesenjeg dijela prvenstva zaslužilo je dobri Mornar - “hrabri mornari” su napravili podvig savladavši zahuktali Lovćen na Cetinju - 1:2. Uprkos tome što su prijestoničani bili favoriti, Barani su polesali po notama Bogdana Bogdanovića (postigao dva gola). I zasluženo su odnijeli cijeli plijen sa Obilića poljane... “Znali smo da će biti teško, jer smo igrali protiv ekipe koja je pravila odlične rezultate. Ipak, znao sam da imamo šanse i iskoristili smo samopouzdanje iz utakmica sa Zetom i Rudarom. Pročitali smo Lovćen i dali golove na vrijeme”, rekao nam je trener Mornara Obren Sarić. Barani na duži odmor odlaze u sjajnom ritmu - posljednji poraz su upisali 26. oktobra (bolja je bila Sutjeska), a onda su dijelili bodove sa Grbljem, Rudarom, Budućnošću, da bi onda pobijedili Zetu, pa bezidejni Lovćen. “Žao mi je što se prekida prvenstvo. I u neriješenim rezultatima smo bili bliži pobjedi, ali na kraju sam zadovoljan. Vjerovao sam u igrače, jer sam znao da će dobar rad izaći na vidjelo”, riječi su Sarića koji boravi na seminaru Profi licence u Tivtu. Poslije 17 odigranih kola zavjesa na domaće prvenstvo je spuštena - pitali smo Sarića ka-
Zadovoljan: Obren Sarić, trener Mornara
ODLIČAN REZULTAT
Tim za velika djela
Pobjedom u Pljevljima nad Rudarom (0:1) Sutjeska postala prva ekipa koja je odbranila jesenju titulu - kormilar Dragan Radojičić prezadovoljan
kvi su planovi za dalje? Proljeće je daleko, ali... “Sigurno ću ostati trener. Zadržaćemo igrače, pokušaćemo da pojačamo konkurenciju dovođenjem pojačanja u svim linijama tima. Imamo dobre uslove za pripreme i smatram da ćemo napraviti respektabilni tim koji će od početka proljeća igrati dobro”, jasan je Sarić. U.R.
Poslije posljednjeg sudijskog zvižduka u subotu pod Golubinjom Sutjeska je zlatnim slovima ispisala novu stranicu klupskog fudbala izabranici Dragana Radojičića su ponovili uspjeh iz šampionske godine, osvojili su jesenju titulu i tako postali prvi tim kojem je to pošlo za rukom u osam godina koliko se igra domaće prvenstvo. Darko Karadžić je po ko zna koji put bio junak “plavo-bijelih” ofanzivni vezista je pogodio protiv Pljevljaka, a tako saigračima, klubu i prezadovoljnom šefu Radojičiću obezbijedio naljepši poklon pred pauzu u šampionatu. “Šta da kažem sem da sam prezadovoljan ostvarenim učinkom, ostalo ostaje za analizu. I pored činjenice što smo prvi, prosuli smo mnogo bodova. Idemo na odmor na najbo-
lji mogući način, ali nema euforije”, prenio nam je juče Radojičić. Realno, Sutjeska je šampion koji je jači nego kada su uzeli titulu. Nikšićani su zadržali cijeli igrački roster, pojačali su se iskusnim Srđanom Radonjićem, vratio se dugo povrijeđeni Stefan Stefanović, a i finansijska situacija je stabilnija nego lani. Radojičić je pred početak borbe za odbranu titule hrabro stao iza svojih riječi rekavši da očekuje dobre rezultate, koje je na kraju i dobio... “Pred početak sezone sam rekao da smo kvalitetniji, zreliji i iskusniji. Očekivao sam dobre rezultate, ali tada niko nije pominjao jesenju titulu ili nešto slično. Takođe, rekao sam da su se i ostale ekipe pojačale i nepisano je pravilo da je ova liga veoma izjednačena. Svi su veoma blizu
i očekuje nas puno posla u nastavku”, rezimirao je Radojičić. A šta zapravo očekuje Sutjesku? Htjeli oni to ili ne “plavo - bijeli” imaju piliku da postanu prva ekipa u Crnoj Gori koja je odbranila šampionski lovor. Popularni Gaga odbranu lovora ne smatra nemogućom misijom, ali da bi se došlo do fenomenalnog rezultata treba izaći kao pobjednik u dugom ratu koji počinje krajem februara. “Niko u klubu, niko od igrača se ne opterećuje titulom. Potrebno je mnogo znoja, truda i da se poklope sve kockice. Svakako da bi to bila odlična stvar, ali prerano je pričati o tome. Na nama je da dobro radimo, napredujemo, primamo što manje golova i onda ćemo vidjeti šta će se dešavati”, završio je Radojičić. U.R.
Sport 31
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
TIM KOLA
Golman Lakićević (Mornar)
UKUPNO
DOMAĆIN
Odbrana
GOST
1. SUTJESKA
17
9
7
1
25:9
34
8
4
3
1
13:5
15
9
5
4
0
12:4
19
2. ČELIK
17
9
5
3
26:14
32
9
6
2
1
17:7
20
8
3
3
2
9:7
12
3. LOVĆEN
17
8
3
6
22:16
27
9
4
1
4
14:11
13
8
4
2
2
8:5
14
4. PETROVAC
17
7
6
4
21:18
27
8
2
4
2
8:8
10
9
5
2
2
13:10
17
5. BUDUĆNOST
17
7
5
5
19:14
26
9
3
3
3
9:7
12
8
4
2
2
10:7
14
6. ZETA
17
7
2
8
26:31
23
9
5
2
2
18:12
17
8
2
0
6
8:19
6
7. RUDAR
17
5
5
7
15:16
20
9
3
2
4
8:8
11
8
2
3
3
7:8
9
8. GRBALJ (-3)
17
5
6
6
16:21
18
8
3
3
2
10:7
12
9
2
3
4
6:14
9
9. MOGREN (-3)
17
5
5
7
23:29
17
8
3
2
3
13:14
11
9
2
3
4
10:16
9
10. MORNAR
17
4
5
8
19:26
17
8
2
2
4
10:9
8
9
2
3
4
9:17
9
11. MLADOST
17
4
3
10
15:24
15
9
3
2
4
10:10
11
8
1
1
6
5:14
4
12. DEČIĆ
17
2
8
7
16:24
14
8
2
4
2
9:6
10
9
0
4
5
7:18
4
Radunović (Budućnost) Mujdragić (Čelik) Radulović (Mladost) Bulatović (Čelik)
Vezni red Janković (Grbalj) Karadžić (Sutjeska) Došljak (Zeta) Bogdanović (Mornar)
Napad
Orlandić (Zeta) Knežević (Mladost)
Trener Dragan Radojičić
PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 300. Golovi: 0:1 Karadžić u 20. minutu. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje) 7, Đ. Ražnatović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Kato, Đurić (Rudar), Janjušević, Bečelić, Masato (Sutjeska). Crveni kartoni: Ćuković (Sutjeska) u 10, Masato (Sutjeska) u 89. minutu.
RUDAR
0 0
Radanović 6, Gordić 5,5 (od 73. Vuković -), Mijušković 6, Đurić 5,5, Nestorović 6, Kaluđerović 6, Vlahović - (od 29. Sekulić 6), Kato 5, Jovanović 6, Jovančov 5, Talović 5 (od 81. Rustemović -) Trener: Mirko Marić 6
SUTJESKA
1 1
Janjušević 6,5, Bečelić 6, Ognjanović 7, Ćuković 5, Stijepović 6, Stefanović 6,5 (od 87. Pejović -), Nikolić 6,5, Karadžić 7 (od 65. Đurović 6), Stevović 6,5, Masato 5,5, Radonjić 6 (od 90. Perošević -) Trener: Dragan Radojičić 7
NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Gledalaca oko 200. Golovi: 1:0 Mujdragić u 18, 2:0 Mujdragić u 25, 2:1 Đurović (pen.) u 49, 3:1 Đalac u 55, 4:1 Bulatović u 59, 4:2 D. Milović u 91. minutu. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje) 7. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 7, M. Asović (Berane) 7. Žuti karton: Kapisoda (Mogren).
ČELIK
4 2
Aković 7, Jovović 7, Krsteski 7, Mujdragić 8 (od 86. Videkanić -), Bulatović 7,5, Adrović 7 (od 70. Vuković -), Brnović 7,5, Nikolić 7, Đalac 7,5, Prtenjak 7 (od 66. Kalezić 7), Ivanović 7 Trener: Slavoljub Bubanja 7,5
Igrač utakmice: Darko Karadžić
MOGREN
2 0
Butorović 5, M. Milović 5 (od 60. Rudović -), Kapisoda 5, Kaluđerović 5,5, Kalezić 6, Burzanović 5 (od 67. D. Milović 6,5), Ćosić - (od 38. Nedović 5,5), Đurišić 5, Pržica 5,5, Đurović 6,5, N. Vujović 6 Trener: Branislav Milačić 6 Igrač utakmice: Ahmed Mujdragić
LISTA STRIJELACA
11 Orlandić (Zeta) 8 Rotković (Mornar) 7 Delić (Grbalj), Zorić (Čelik) 6 N. Vujović (Mogren), Knežević
(Mladost)
5
Isidorović, Radonjić, Karadžić (Sutjeska), Kaluđerović (Rudar), Vujačić (Petrovac)
4
Ivanović (Čelik), Stojanović (Lovćen), G. Vujović (Mogren), Došljak (Zeta)
3
PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 300. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica) 7, J. Tatar (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Rogošić, Raspopović (Budućnost).
BUDUĆNOST
0
Agović 6, Raspopović 5,5, Kopitović 6, Tomković 6, Radunović 7, Raičković 6, Rogošić 5,5, Ćetković 5,5, Ilinčić 5 (od 60. A. Vukčević 6,5), Burzanović 6, Asanović 5 Trener: Nenad Vukčević 6
GRBALJ
0
Radulović -, Bogdanović 6,5, Milojko 6,5, Glavan 7, Carević 6, Petrović 6, Međedović 6,5, Delić 7, Janković 7, Agović 6,5 (od 75. Kašćelan - ), Ašćerić 6 Trener: Aleksandar Nedović 6,5
CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 400. Golovi: 0:1 Bogdanović u 8, 0:2 Bogdanović u 50, 1:2 Đorđević u 76. minutu. Sudija: M. Milačić (Podgorica) 7. Pomoćnici: A. Đikanović (Nikšić) 7, V. Đuranović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Bogdanović, Martinović, Halilović (Lovćen), Rotković, Tomić (Mornar).
LOVĆEN
1 0
Perović 6, Kosović 5,5, Vujović 5, Vukčević 6, Martinović 5,5, Mirković 5,5, Bogdanović 5 (od 75. Vujanović 5,5), Radović 6, Draganić 5 (od 54. Stojanović 5,5), Halilović 6, Merdović 5 (od 73. Đorđević 6,5) Trener: Mojaš Radonjić 6
ZETA
3 1 Ivanović 6,5, Došljak 7,5, Šoć 6, M.B. Radulović 6,5, M.M. Radulović 6,5, Dujković 7, St. Vukčević 6 (od 54. Radinović 6), Sa. Vukčević 6,5, Krstović 7, Vlaisavljević 6,5 (od 82. Strugar -), Orlandić 8 Trener: Mladen Vukićević 7
PETROVAC
2 0
Popović 5, Ivanović 6, Grbović 6,5, Lakić 6, Čelebić 5,5, Šofranac 6, Golubović 5,5 (od 81. Kruščić -), Marković 5,5 (od 65. Đukić -), Pejaković 5,5 (od 56. Dragićević 6,5), Vujačić 6,5 Jablan 6 Trener: Milorad Malovrazić 6
Prava Mladost
Momci sa Starog aerodroma su konačno počeli da igraju fudbal, ali pravo lice su pokazali kasno, jer sada slijedi prvenstvena pauza duža od dva mjeseca. Poslije plasmana u polufinale Kupa čime su izvukli sezonu (eliminisali Čelik), Mladost je u šampionatu podigla formu i veoma lako savladala Dečić - 3:0. “Romantičari” Gorana Milojevića su do posljednjeg kola u jesenjem dijelu šampionata držali fenjer, a onda su savladali Dečić, te tako im ustupili začelje Telekom 1. CFL. Napadač Ivan Knežević je igrao odlično (postigao dva gola), ispratili su ga saigrači, pa su “crveni” na posljednje dvije utakmice (Čelik, Dečić) pokazali kvalitet koji su prezentovali u Evropi...
Lakićević 6,5, Dubljević 6,5, Petrović 6, Radulović 6,5, Kajević 6,5, Arsenijević 6, Mijušković 7 (od 90. Vukmarković -), Tomić 6,5, Divanović 6 (od 79. Spasojević -), Bogdanović 7,5, Rotković 6,5 (od 90. Kim -) Trener: Obren Sarić 7
PODGORICA - Stadion: FK “Mladost”. Gledalaca: oko 400. Golovi: 1:0 Knežević u 7, 2:0 Knežević (pen.) u 45, 3:0 Pavićević u 48. minutu. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: S. Korać (Bar) 7, B. Krstev (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Mugoša (Mladost), Ajković, Padović, Bošković (Dečić).
MLADOST
3 2
Radović -, Đokić 7, Kašćelan 7, Radulović 7, Živković 6,5, Novović 6,5, Božović 6,5, Pavićević 7, Savićević 6,5 (od 83. Babović -), Mugoša 7 (od 76. Kalezić -), Knežević 7,5 (od 87. Marković -) Trener: Goran Milojević 7
DEČIĆ
0 0
Đoković 7, Padović 5 (od 70. Lekić -), Ramović 6, Mihailović 5, Bošković 5 (od 83. Vučić -), Popović 6, Zlatičanin 6,5, Ajković 5,5, Lazarević 5 (od 57. Nuhodžić 5,5), Kuč 6,5, Vujačić 5,5 Trener: Radim Nečas 6 Igrač utakmice: Ivan Knežević
Igrač utakmice: Petar Orlandić
+ Plus
2 1
Igrač utakmice: Bogdan Bogdanović
Igrač utakmice: Branislav Janković
GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: oko 400. Golovi: 1:0 Došljak u 45, 2:0 Orlandić u 54, 3:0 Orlandić u 56, 3:1 Dragićević u 57, 3:2 Grbović u 74. minutu. Sudija: V. Kojović (Podgorica) 7. Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje) 7, D. Mrgunović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Orlandić, Došljak (Zeta), Kruščić (Petrovac).
MORNAR
- Minus
Žuti ambis
Mogren je napravio samo jednu dobru stvar tokom cijele jeseni - plasirali su se u polufinale Kupa Crne Gore. Sve ostalo je za zaborav. Pred početak sezone dobar igrački kadar “žutih” je obećavao mnogo, mnogi su vidjeli Mogren na čelu elite, ali... Loša finansijska situacija plus nezadovoljstvo igrača je uticalo na to da Budvani ne budu na vrhu, nego u situaciji da strijepe da se ne nađu u baraž zoni - trenutno drže poziciju broj 9 zahvaljujući samo gol razlici pošto imaju isto bodova kao desetoplasirani Monar. Mogren je protiv Čelika (4:2) vezao peti uzastopni poraz, nezadovoljstvo je veliko, vjerovatno će biti nekih promjena.
Račić, Nikolić, Mujdragić, Đalac (Čelik), Đurišić, Đurović (Mogren), Tomić (Mornar), Ćetković, Nikač, Ilinčić (Budućnost), Mugoša (Mladost), Janković, Vukčević (Grbalj), Jablan (Petrovac), V. Martinović, Bogdanović (Lovćen), Vlaisavljević (Zeta), Vujačić, Kuč, Pepić (Dečić)
2
Jovović (Čelik), Kohe, Vlahović (Rudar), Rogošić, N. Vukčević, Burzanović, A. Vukčević (Budućnost), Radusinović (Grbalj), Vujović, Muhović, Grbović (Petrovac), Mirković, Perutović, Halilović, Merdović (Lovćen), Radišić, Marković (Mogren), Savićević, Pavićević (Mladost), Lekić (Dečić), Jovović, Stevović, Stefanović (Sutjeska), M.B. Radulović, Boljević (Zeta), Mijušković, Bogdanović (Mornar)
1 Masato, Nikolić, Pejović, Ćuković (Sutjeska), Marković, Kalezić (Mladost), Racković, Kalezić, D. Milović (Mogren), Đukić, Golubović, Pejaković, Šofranac, Kruščić, Dragićević (Petrovac), Šćepanović, Jovančov, Ćosović, Šljivančanin, Gačević (Rudar), Ramović, Novović, Zlatičanin, Lazarević (Dečić), Vušurović, Radović, Draganić, Đorđević (Lovćen), Hočko, Cmiljanić (Budućnost), Ašćerić (Grbalj), Kalačević, St. Vukčević, Krstović (Zeta), Dubljević, Radulović, Spasojević, Arsenijević (Mornar), Bulatović (Čelik)
PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 18. KOLO Sutjeska - Zeta Mogren - Mladost Petrovac - Lovćen Grbalj - Rudar Dečić - Budućnost Mornar - Čelik
Smrzavanje, drama i fešta u Kanzas Sitiju MSL FINALE
Poslije 120 minuta i desete penal serije Sporting iz Kanzas Sitija srušio Real Solt Lejk (7:6 pen, 1:1 regularni dio) i stigao do druge šampionske krune u Sjedinjenim Američkim Državama Kosta Bošković
E
kstremni uslovi i ekstremno dramatičan fudbal - i to u meču za šampiona Sjedinjenih Američkih Država, u finalu MSL lige! Najbolji “soccer” ove godine u ovoj megalomanskoj državi igrao se u Kanzas Sitiju i Solt Lejku, gradovima koji nijesu ni među trideset najvećih u SAD, a veliko finale bilo je priča za sebe! Poslije 120 minuta i desete penal serije, na nevjertovatnih minus osam stepeni Celzijusovih slavili su domaći “čarobnjaci”: Sporting Kanzas Siti - Real Solt Lejk 1:1 poslije 120 minuta, 7:6 nakon jedanaesteraca! Hladno veče u Kanzasu odjednom je pretvoreno u vrelu šampionsku feštu!
A da u Kanzas Sitiju u jednom trenutku bude i hladnije od “minus osam” pobrinuo se Realov Kostarikanac Alberto Saborio koji je u 52. minutu doveo goste iz Jute u vođstvo. Sporting, tim koji je 2000. prvi put (i jedini do subote veče) u istoriji postao šampion SAD, u život je vratio Aurelijen Kolin petnaestek minuta prije kraja. Uslijedili su produžeci bez golova, a onda paklena drama u penal ruletu! Nakon što su “realovci” Saborio i Ned Grabavoj promašili prva dva penala, maestro Kanzasa Grejem Zusi nije iskoristio šut za trofej sa bijele tačke. Situacija se brzo okrenula, a nakon promašaja Lorensa Oluma u osmoj seriji, Sebastijan Velaskez je sada mogao goste da dovede do šampionskog prstena, ali ni on nije bio siguran. Uskoro se stiglo i do desete serija, Kolin je bio siguran, a Loven Palmer je pogodio prečku (7:6), fešta je mogla da krene...
●HEROJ NILSEN I FAMOZNA SKRIPTA Mnogo je heroja imao Kanzas Siti te večeri, ali jedan se ipak izdvojio. Džimi Nilsen, danski golman iz Alborga, u najvažnijem trenutku penal serije “skinuo” je jedanaesterac Velaskezu, sve nakon toga je istorija... Zanimljivo, Danac se prije svakog penala konsultovao sa nekom vr-
ste skripte, na kojoj su bili iskopirani podaci od tome gdje i kako svi igrači Reala izvode penale. “Mnogo mi znači ovaj trofej. Nevjerovatan meč, a i da je Real slavio bilo bi potpuno zasluženo, ipak ovog puta sreća je bila na našoj strani”, istakao je 36-godišnji Nilsen, a na pitanje da li će i sljedeće godine stajati između stativa, odgovorio je: “Sada mi je mnogo veća briga šampanjac kojim su me saigrači polili. Ne znam gdje su ga, dođavola, toliko ohladili”.
●BEKERMAN: IMAMO SJAJNOG GOLMANA, A TO NIJESMO ISKORISTILI Ponos i tuga - tako bi se mogla opisati osjećanja momaka iz Jute! Tako blizu, a tako daleko. Titula iz 2009. godine za sada ostaje jedina u istoriji kluba. “Šteta”, bilo je prvo što je nakon finala rekao kapiten “kraljeva” Kajli Bekerman. “Imamo najboljeg golmana (Nik Rimando) regularnog dijela, najboljeg u plej-ofu i čovjeka koji je večeras u penal seriji zaustavio dva jedanaesterca, a sve to nijesmo iskoristili. Imam osjećaj da smo iznevjerili, najviše Nika”. Hladni Kanzas Siti tako je obilježio 101. priču MSL lige (18. finale plej-ofa), “čarobnjaci” su začarali sve ostale rivale i potpuno zasluženo uživaju u jednom od najvećih trenutaka kluba.
302
dolara bila je prosječna cijena ulaznice za finalni meč MSL lige, što je najviša cijena jednog fudbalskog meča u SAD godinama unazad. Naravno, sve ulaznice su odavno bile rasprodate
DA LI STE ZNALI Da je stadion novog šampiona SAD Kanzas Sitija (Sporting park) bio rasprodat (21.650 mjesta) za posljednjih 35 utakmica ovog kluba
PoNedjeljAk, 9. 12. 2013. broj 709 GoDINA III
33 žeNa moDa
Vrijeme je za velike pismo-tašne Nekada se nosila isključivo u rijetkim i posebnim prilikama, a sada je idealna i za dnevne i za večernje odjevne kombinacije. Ove jeseni dizajneri su joj dali nešto drugačiji izgled. Pismo-tašna je sinonim za eleganciju, nekada se nosila isključivo u retkim i posebnim prilikama, a sada je idealna i za dnevne i za večernje odjevne kombinacije. Dominiraju modeli od kože, pliša i satena, a aktuelni su i jarki i neutralni tonovi. Izdvajaju se pismo-tašne ukrašene kamenčićima, štrasom, mašnama, nitnama, a popularne su i sa dezenima i printom. Stilisti savjetuju da model i boju birate u skladu sa odjećom i stilom. Ako vam je odjeća u svedenim tonovima, tašna u jar-
koj boji ili sa upečatljivim ukrasima osvježiće vaš izgled. Međutim, ako ste se opredijelili za upadljiviju varijantu, torba bi trebalo da bude jednostavna i u drugom planu.
tRikoVi
Smanjite nos
Njega tokom zime
Zaštitite kožu od hladnoće Priredilla: E.Z.
S
uva, ispucala i blijeda koža – nije ni čudo što se ne radujemo zimskim hladnim danima. Ali, zima ne znači da se morate odreći svježeg izgleda! Naprotiv, postoje postupci koji spašavaju i štite kožu od oštrih zimskih vremenskih uslova.
Promijenite sredstvo za čišćenje lica Čišćenje lica zimi zahtijeva ipak nešto blaža sredstva, što znači da bi dobar izbor bilo mlijeko, gel ili uljni preparat za njegu tijela. Potražite proizvode koji u sebi sadrže kokosov maslac ili ulje jojobe. Skinite sve nečistoće s kože Spoljašnji sloj kože zahtijeva redovno “poliranje” kako bi bila sjajna. Mrtve ćelije kože nalaze se na njenoj površini i ako ih ne uklonite, vaše lice će izgubiti sjaj. Umjesto jakih pilinga možda bi trebalo da se informišete o medicinskom pilingu glikolnom kiselinom. Zaštitite usne Koristite balzam sa zaštitnim faktorom preko dana, a prije spavanja na usne nanesite deblji sloj vazelina kako bi hranio usne dok vi spavate. Vitamini su obavezni Tokom zime, vaša koža apsorbuje manje vitamina C, pa se preporučuje uzimanje seruma kao zamjene. Postoje i vitamini u kapsulama koji su dobrodošli u hladnim zimskim danima. Pobijedite uticaj hladnoće Budući da je većina uzroka suve kože spoljni uticaj, samo nekoliko promjena u njezi može donijeti
značajan napredak. Bez obzira na uzrok, postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako bi suva koža postala glatka i meka. Uključite osvježivač vazduha kada ste u prilici kako bi koža ostala hidrirana. Pokušajte da nosite pamučnu odjeću i odjeću od drugih prirodnih vlakana. KAKO SPRIJEČITI CRVENILO Hladnoća, vetar i velike temperaturne oscilacije uzrokuju crvenilo lica, pa i moguće upale. Ovaj problem najbolje će riješiti serum. Najbolji izbor su serumi na bazi kamilice, jer ona djeluje umirujuće, dok hijaluronska kiselina pomaže u zadržavanju vlage i sprečava perutanje kože. Ipak, prije izbora odgovarajućeg preparata konsultujte se sa dermatologom. Krema ublažava svrab Nakon seruma kožu treba nahraniti hidratantnom kremom koja će ublažiti svrab. Najbolji izbor je ulje argana koje podstiče proizvodnju prirodnog ulja u koži, povećava elastičnost i hidrira. Osim ulja, koži pomažu i kreme na bazi aloe vere koja uklanja mrtve ćelije kože, podstiče njenu obnovu i smanjuje crvenilo. Đumbir i krastavac protiv crvenila Kod crvenila, osim seruma, poma-
žu i prirodna rješenja kao što su šea maslac, te maslinovo i bademovo ulje koji hrane kožu i djeluju protivupalno. Iritaciju kože ublažiće i ekstrakt zelenog čaja, krastavca, đumbira i vitamina C. No, ako vam je koža upaljena, trebalo bi da izbjegavate kreme s mirisom, na bazi alkohola, mentola, eukaliptusa ili ulja klinčića, jer dodatno iritiraju kožu, naročito suvu. Uzrok crvenila mogu biti bakterije Osim nepovoljnih vremenskih prilika, crvenilo kože mogu uzrokovati bakterije. Tada se preporučuje da kožu tretirate serumom s kiseonikom, jer prirodno uklanja bakterije. Osim toga, pomažu i laserski tretmani jer prodiru u dublji sloj kože i čiste je. Ovlaživač vazduha štiti kožu Razlika u temperaturi između unutrašnje i spoljne temperature ne smije da bude prevelika, pa se preporučuje da termostat držite između 18 i 20 stepeni Celzijusa. Tako koža neće doživjeti šok po izlasku i manji je rizik od nastanka crvenila. Osim toga, pomažu i ovlaživači vazduha koji spečavaju isušivanje kože. Začinjenu hranu i kofein izbjegavajte Kofein i začinjena hrana podižu tjelesnu temperaturu, dehidriraju kožu, pojačavaju cirkulaciju i uzrokuju crvenilo, ali i iritaciju kože – zato bi bilo dobro izbjegavati ih u zimskim danima. Važno je da pijete dovoljno vode, jer ona snižava temperaturu, a time i rizik od rumenih obraza.
Šminka nam pomaže da istaknemo ono najbolje na licu, ali i da prikrijemo neke nedostatke. Ako želite da vizuelno smanjiti nos - ovo su trikovi. Sa više nijansi pudera učinićete da nos izgleda manje Neki ga koriste da bi stvorili utisak istaknutih jagodičnih kostiju, drugi da “smanje” nos. Puderom koji je dvije nijanse tamniji od vaše kože i drugim puderom za jednu nijansu tamnijim od vaše kože pomoću četkice za senku iscrtajte liniju sa svake strane nosa do širine za koju biste htjeli da je širina vašeg nosa. Pobrinite se da puder nanesete u tankom sloju. Ako četkicom budete prejako pritiskali vidjeće se da ste iscrtavali konture. Svjetliji pu-
der nanesite na sredinu nosa kako biste ga istakli. Na prelazima izjednačite dvije nijanse da bi konture izgledale suptilnije i postale skoro neprimijetne. Nos je dio takozvane Tzone na licu i vrlo je izvjesno da će se sjajiti, posebno ako imate masnu kožu. Cilj je da ga ne istaknete, a ako se bude sjajio to vam neće poći za rukom. Zato je poželjno da sa sobom uvijek imate papirne maramice kojim biste skinuli suvišnu vlagu s nosa. Ako šminkom naglasite neki drugi dio lica, skrenućete pažnju s onoga što ne želite da drugi uoče. Sredite obrve, sakrijte podočnjake i nanesite dva sloja maskare kako biste istakli oči. Za večernji izlazak možete uraditi “smoki ajz”. (Vijesti online)
mačkaste oči
Glavni zimski trend Oči mogu da se naglase različitim tehnikama šminkanja, a cat eyes (mačkasti pogled) je jedna od najaktuelnijih. U trendu su i agresivnije i nježnije varijante, ovaj stil može da se primijeni u svim prilikama, važno je samo da napravite dobar izbor boja. Prije nego što počnete sa iscrtavanjem očiju, na lice nanesite odgovarajući podlogu, a korektorom prikrijte nedostatke. Podlogu dobro razmažite da biste izbjegli efekat maske na licu. Mačkasti pogled u stilu šezdesetih možete da postignete na više načina. Ajlajner ili olovku nanesite uz gornji i donji kapak, pa liniju izvucite ka spoljnom uglu oka. Liniju možete blago da osjenčite prstom. Za dnevnu varijantu, uz ovako našminkane oči, koristite neutralne i nježne sjenke u bež ili šampanj boji. Uveče birajte jače
tonove, možete da ih kombinujete sa sedefastim sjenkama. Odličan efekat dobićete i ako sjenku jače nijanse nanesete na gornji kapak i blago izvučete, a uz donje trepavice na isti način stavite senku u drugoj boji. Na kraju namažite maskaru u dva do tri sloja, osim crne isprobajte i braon ili ljubičastu. (novosti.rs)
34 Žena
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
Žene su veći humanitarci
I dok muškarci imaju manje empatije i razumijevanja za tuđe probleme, žene su mnogo osjećajnije i uvijek spremne na pomoć. Žene su bića mekog srca, uvijek spremna da pomognu, za razliku od muškaraca koji se ne opterećuju previše tuđim problemima. Prosjak koji moli da mu date novac da kupi sendvič na ulici neće isuviše dotaći jednog muškarca, jer ne vjeruje da će se taj novac zaista potrošiti na pravi način. Međutim, taj isti beskućnik će ženu dovesti do ivice suza i izazvati u njoj osjećanje sažaljenja, zbog čega će na licu mjesta otvoriti novčanik. Istraživanje koje je radila kompanija “Fairy” pokazalo je kako su žene osjetljivije na bijedu, siromaštvo i tuđe probleme, za razliku od muškaraca, koji su priznali da nijesu skloni udjeljivanju milostinje i učestvovanju u humanitarnim akcijama. Čak 56 odsto pripadnika jačeg pola je priznalo da nikad nijesu dali novac ili hranu beskućnicima ili prosjacima, dok je samo 12 odsto njih barem jednom u životu učestvovalo u nekoj dobrotvornoj akciji. Za razliku od njih, 35 odsto žena redovno uplaćuje novac u humanitarne svrhe ili ga daje ljudima kojima je zaista potreban. Ipak, ova istraživanja ne ukazuju na mušku pohlepu i sebičnost, ali ni na ženinu darežljivost, već su u pitanju nešto drugačiji razlozi. Muškarci su skeptični i ne vjeruju da će pare završiti u pravim rukama, dok žene vade novac iz tašne bez pretjeranog razmišljanja. (Dejli mejl)
LJuBaV
Kako da ga zavedete
M
uškarci se najprije zaljube u žene koje znaju da budu tajanstvene i koje ne pristaju na sve tek tako. Davanje sebe malo po malo, kao na kašičici, brzo će ga privući k vama i zadržati ga u vašem naručju. Ipak, nekim ženama je jezik brži od pameti, pa pojedine rečenice, ali i postupci znaju da ih odbiju istog trena. Trikova je nekoliko, a na vama je da ih isprobate.
Želite li da odigrate mudro, i prije svega da natjerate muškarca da se ludo zaljubi u vas, moraćete da poslušate sljedeće savjete. Budite svoji Niko ne voli obmane. Naravno, svi se mi s vremena na vrijeme trudimo nekog da impresioniramo, ali postoji granica između pretvaranja, odnosno lažnog predstavljanja i početnog dodvoravanja. Stoga ga slušajte dok govori o najdražem sportu, ali se ne pretvarajte da ste njegov zakleti obožavalac kako biste mu se svidjeli i kako bi vas pozvao na dejt. Uhvatite mu pogled Trenutak kada mu uhvatite pogled je najbitniji, jer u tom momentu toliko toga možete da mu kažete bez riječi. Razigra-
životu, ali ne i sve anegdote koje su vam se dogodile dok ste se s bivšim dečkom vodili ljubav na javnom mjestu. Neke stvari su isključivo za vaše uši, a njemu golicajte maštu i učinite ga malim znatiželjnim dječakom. Ne forsirajte razgovor Kada razgovarate s muškarcem s kojim želite da imate nešto više od pukog prepričavanja gdje ste ljetovali prošle godine, nastojte da razgovor održite zanimljivim. Kada vam ponestane tema i nastupi neprijatna tišina, pronađite dobar izgovor za oproštaj i pristojno se pozdravite. Znamo da je to posljednje što želite da uradite, ali ovo je jedan od načina koji će ga navesti da se raduje vašem sljedećem susretu. Ne budite opsesivni Ljubav je zarazna, ali ne dopustite joj da vas pretvori u opsesivnog manijaka. Nemojte mu stalno slati poruke, zvati ga i pojavljivati se u svakom kafiću u kojem se on nalazi. To vam je siguran način da ga otjerate od sebe. (Telegraf)
kutak za dame
OdNOSI
Loš seks motiv za prevaru Žene koje su nezadovoljne u vezi ili braku osvježenje traže u drugom muškarcu. Preljuba se nikada ne dešava bez razloga, bilo da je učinjena s muške ili ženske strane. Međutim, dame varaju isključivo jer su nezadovoljne muškarcima i njihovim ponašanjem, kako u krevetu, tako i van njega. Baš zato utjehu traže u muškarcu koji će znati kako da u njima raspali strasti. Studija koju je radio sajt za pronalaženje vanbračne afere, u saradnji sa više od 4.000 žena, otkrila je nekoliko osnovnih razloga zbog kojih žene varaju. Na prvom mjestu se nalaze nedžentlmensko i narcisoidno ponašanje muškaraca, a potom i nedostatak kvalitetnog seksa. Čak 65 odsto žena je priznalo kako ne bi varale kada bi partneri poradili na pomenutim
nim i zavodljivim očima možete da mu pokažete da želite da ga upoznate, a na njemu je da zagrize mamac. Pripazite pri tom da ne budete previše navalentni, ali ako ga uhvatite kako zuri u vas, iskoristite to. Očarajte ga osmjehom Jedno od najmoćnijih oružja pomoću kojeg možete da rastopite i najtvrđeg muškarca je divan osmjeh. Stoga, kad god naletite na njega, poslužite se svojim biserima. Nema lakšeg načina da pokažete muškarcu da ste prijateljski raspoloženi, pristupačni i, što je najbitnije, zainteresovani za njega. Budite duhoviti Čule ste da za muškarce ne postoji ništa bolje od djevojke koja zna dobro da ih nasmije.
Ovaj izuzetno efikasan način zavođenja i pridobijanja pažnje gotovo uvijek za sobom povlači pozitivne rezultate. Stoga, ako imate dobar smisao za humor, ne plašite se da ga upotrijebite jer je upravo on svojevrsni pokazatelj inteligencije – a to je pravi mamac za muškarce. Pripazite da ne uđete u prijateljsku zonu Mnoge djevojke pokušavaju prvo da postanu prijateljice, a zatim ljubavnice, što je u teoriji vrlo dobra ideja, ali u praksi baš i ne. Naime, istina je da dobre veze počivaju na prijateljstvu, ali budite oprezni da ne ostanete predugo u prijateljskoj zoni. Muškarac mora da vidi da ste ženstveni i nježni, a ne samo jedan od prijatelja. Pronađite balans i postignite svoj cilj da vas pozove na sastanak. Neka neke stvari ostanu misterija Stil zavođenja u kojem otkrivate sve tajne o sebi i u kojem se ponašate poput otvorene knjige neće vam donijeti dobre rezultate. U razgovoru slobodno otkrijte po koju zanimljivost o svom
nedostacima, a čak 81 odsto dama je izjavilo kako više eksperimentišu s ljubavnicima nego s momcima ili muževima. Žene, takođe, gube seksualnu želju kada muškarci isključivo vode računa o sebi i svojim potrebama u krevetu, umjesto da se posvete malo više onome što njih zadovoljava i uzbuđuje. Takođe, sitnice poput otimanja prekrivača ili čestog provjeravanja telefona u krevetu, takođe, imaju moć da “ohlade” pripadnice nježnijeg pola. Bezobrazne i nepristojne riječi su na listi omraženih stvari tokom seksa, s obzirom na to da ženama uopšte nije zanimljivo kada moraju da se prave da glume u porno-filmu. I posljednja, ali ne i manje bitna stavka su preskakanje predigre, kao i nedostatak kreativnosti u krevetu. (Telegraf)
Dešifrujte modne snove Izgubili ste cipele u snu, ili ste sanjali sebe u pocijepanom džinsu? Predstavljamo vam vodič za dešifrovanje modnih snova. Snovi su sastavni dio našeg života i ne postoji osoba koja nije bar jednom zavirila u sanovnik ne bi li shvatila značenje nekog određenog sna, pogotovo kada sanjamo neke bizarne, nedefinisane stvari i događaje. Ekspert za snove, Lauri Loewenberg smatra da je odjeća jedan od najčešćih simbola koje sanjamo, a evo i zašto to činimo. Kada sanjate cipele Obuća predstavlja samopouzdanje. Ukoliko se sjetite da ste sanjali kako tragate za stileto cipelom, to je moguće znak da se trenutno osjećate ranjivim. Ali, ukoliko ste u snu vidjeli sebe ispred beskonačnog para platformi, to može da znači da krupnim koracima idete samouvjereno napred! Kada sanjate donji veš Ukoliko sanjate često da ste raz-
golićeni, da ste samo u donjem vešu, to se često povezuje sa nesigurnošću – ali onom dubokom, emocionalnom nesigurnošću, a ne samo fizičkom.
Kada sanjate pocijepanu odjeću Kada sanjate sebe u nekoj pocijepanoj odjeći to je uobičajen signal da prolazite trenutno kroz period žaljenja, neku stresnu situaciju, momenat. I nema veze ako ste sanjali da nosite pocijepane famerice, značenje je isto, bez obzira na vaš savršen izgled u snu. Kada sanjate minđuše U snu, minđuše nemaju veze sa ukrasom, već više sa vašom sposobnošću da slušate druge. Čest san je da izgubite minđušu, što je jasan pokazatelj da odbijate da saslušate nečije mišljenje ili da niste u potpunosti shvatili šta neko pokušava da vam kaže. Kada sanjate naočare Ovaj aksesoar najčešće simbolizuje vašu želju da konačno progledate i prihvatite neugodnu istinu. Ukoliko vam se zaređa nekoliko snova sa Rej Ban naočarama, možda biste trebali da malo izanalizirate svoj život. (Elle)
Žena 35
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
PSIHOLOGIJA
Zašto vas djeca često lažu
N
JE
ZA DO K
TRIKOVI ZA VITKU FIGURU
Sjedite dok se hranite
postupak. Na taj način statusno laganje može da postane navika, koju osoba praktikuje i kasnije u životu, kao adolescent i kao odrasla. Posmatrajući druge ljude i osjećajući snažno osjećanje niže vrijednosti, ove osobe izmišljaju raznorazne priče u kojima sebe predstavljaju kao uspješne, bogate, hrabre, plemenitog porijekla, rođacima poznatih ličnosti, s vezama u visokom društvu itd. “Baron” Minhauzen je najpoznatiji primjer. Takve osobe, svoju zavist prema drugima pokušavaju da pretvore u zavist drugih prema njima. Drugi pokušavaju se-
be da predstave kao siročad, velike žrtve i bolesnike, kako bi kroz samilost drugih dobili ljubav i prihvatanje. Drugi ovakve laži mogu lako da prepoznaju, a kako laži postaju nevjerovatne (a te priče i zabavne), oni podsmijevajući se toj osobi koja laže, kriju od nje da su je “raskrinkali”. Ako dijete statusno laže, to ne treba da se shvati kao bezobrazluk, već kao izraz osjećanja niže vrijednosti. Tada ga treba naučiti da drugi koji nešto ima ne vrijedi više od njega, niti ono vrijedi manje od drugoga. A kada to nauči, prestaće emocionalni razlozi za ovaj oblik laganja.
BLAGOTVORNO DEJSTVO
TO RA
P I TA
Ljudi se odlučuju da slažu u onim situacijama u kojima vjeruju da bi govorenje istine dovelo do nekog negativnog rezultata ili da ne bi donijelo željeni rezultat. Najkraće rečeno, onaj ko laže pokušava da izbjegne nešto što je za njega negativno ili da ostvari nešto pozitivno. I zato kada neko laže, moramo da se zapitamo zašto to čini - koju praktičnu ili simboličnu korist pokušava da ostvari? Jedna vrsta laganja koja nastaje u djetinjstvu je pokušaj da se laganjem postigne određeni status u grupi ili društvu. Zato ovu vrstu laganja nazivamo statusno laganje. Djeca se upoređuju s drugima i često zaključuju da su lošija od drugih ako nemaju ono što imaju drugi. Zato u tim situacijama počinju da misle da su drugi vredniji od njih, a da su ona manje vrijedna. Sebe i drugoga sagledavaju u nekoj vrsti društvene vertikale, smatrajući za sebe da su “dolje”, a da je drugi “gore”, piše “Politika”. Neprijatno osjećanje niže vrijednosti ih pokreće na pokušaj da se “popnu” na isti nivo na kojem je drugi, ili da ga, ako je moguće, prestignu i budu “viši” od njega. Jedan od načina da u odnosu na drugoga poprave svoj status jeste da lažu kako i oni imaju isto to što ima drugi, ili da imaju nešto što je još vrednije i bolje od onoga što ima drugi. Što se dijete više osjeća manje vrijednim od svojih vršnjaka, to će i više da laže u pokušaju da podigne svoju vrijednost. Ako mu druga djeca povjeruju, ono počinje da se osjeća vrednijim, tako da će i sljedeći put primijeniti isti
Poštovani, Imam 25 godina. Dva mjeseca pokušavam da zatrudnim, ali bezuspješno. Ciklusi su mi redovni na 28, 29 dana. Imala sam prije par mjeseci cistu na lijevom jajniku. Sanirala sam je uz pomoć injekcija. Rečeno mi je da imam zavaljenu matericu i već nekoliko godina prisutnu slobodnu tečnost u “douglasu”. Par puta je nije bilo. Dok je prisutna, stomak je uvećan i kao da oteknem. A niko mi nije rekao zašto dolazi do povećanja te tečnosti. Zanima me šta je uzrok? I da li ta tečnost i položaj materice utiču na plodnost? Inače nalaz hormona i krvi je u redu. Samo alfa amilaza konstantno povećana. Išla sam i na eho abdomena i sve je ok. Hvala unaprijed. Poštovana, Savjetujem vam da provjerite hormonski status (fsh, lh, estradiol, progesteron, 7, 14, 21 dan ciklusa i prolactin samo 14 dan ciklusa) i uradite pregled poslije dvadesetprvog dana ciklusa da bi ste provjerili da li su vam cistični jajnici. Takođe vam savjetujem da uradite kolposkopski pregled sa cervikalnim i vaginalnim brisevima da biste provjerili da li imate upalu grlica materice. (stetoskop)
NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Dišite pravilno
Mršavljenje je dug i težak proces, koji zahtijeva disciplinu i dugoročnu promjenu životnih navika. Za razliku od mnogih dijeta, koje savjetuju skoro nemoguće stvari, ovo su tri jednostavna i lako primjenljiva trika koji će vam pomoći da sačuvate idealnu figuru. Jedite proteine i vlakna Kada se govori o idealnom obroku koji će vas „napuniti“ energijom i iz kojeg će organizam iskoristiti sve potrebne materije, nutricionisti savetuju kombinaciju proteina i povrća bogatog vlaknima.Umjesto da za ručak jedete ugljene hidrate kao što su tjestenina ili hljeb, birajte proteine iz mesa u kombinaciji sa povrćem kao što je brokoli ili karfiol. Bićete dugo siti i tako pripremati organizam za laganu večeru. Sjedite za sto dok jedete Ukoliko stojite, hodate ili radi-
te nešto dok jedete, vjerovatno ćete uneti stotine dodatnih kalorija, a da ne primijetite. Dok jedete usredsredite se na obrok. Tako ćete više uživati u svakom zalogaju i izbjeći prejedanje. Dakle, zaboravite na gledanje televizije i uživajte u ukusima. Pijte mnogo vode Ovo je savjet koji često čujete, ali nedovoljno unošenje vode i dalje je čest uzrok prekomjernih kalorija koje unesemo u toku dana. Naš mozak često zamijeni osjećaj gladi i žeđi, pa je zato najbolje da prije svakog obroka popijete čašu vode kako biste znali da li ste zaista gladni. Ukoliko vam je teško da unesete osam preporučenih čaša, u vodu dodajte malo limuna, đumbira ili nane. To će vam obezbediti potrebnu hidrataciju, ali i ubrzati izbacivanje toksina iz organizma. (ljepota i zdravlje)
ISTRAŽIVANJE
Čime nas privlače slatkiši Mnogima je teško da prođu pored poslastičarnice ili police sa slatkišima u prodavnici, a da ništa ne pazare. Naučnici su dokazali da funkcije u mozgu određuju da li ćemo biti navučeni na slatkiše. Dok nekima čak i slika čokolade može da izazove pravi vrtlog zadovoljstva u centru odgovornom za osjećaj zadovoljstva, drugi, vjerovali ili ne, slatkiše jedva primjećuju i prije će izabrati neku zdravu hranu. Naučnici sa Instituta za kliničku psihologiju u Italiji tvrde da mozak različitih ljudi drugačije reaguje na hranu, zbog čega je nekima zaista teško da se odupru po-
trebi da pojedu cijelu čokoladu. Doktorica Patricija Iozo i njen tim posmatrali su funkcinisanje mozga pacijenata kada osjete ukus čokolade i kada je gledaju samo na fotografiji. “Primijetili smo da mozak nekih učesnika studije na čokoladu reaguje znatno manje, odnosno da oni ne osjećaju toliko zadovoljstvo i da je prednji dio njihovog mozka manje sposoban da kontroliše ono što se dešava”, objasnila je dr Iozo. To znači da je njima potreban dodatni stimulans kako bi iskusili zadovoljstvo koje osjećaju oni koji su navučeni na slatkiše. (Mondo)
RIJEŠITE PROBLEM
Beba u kolijevci diše mirno, duboko i ujednačeno. Svako dijete zna da diše. To je nešto što naprosto znamo. Naučnici, međutim, tvrde da to baš i nije sasvim tačno. Dvije trećine odraslih osoba vremenom izgubi ovu sposobnost. Umjesto iz stomaka, oni dišu iz grudi, zbog čega se lako zamaraju i gube dah. Oni koji se bave jogom ili pjevaju u horu znaju koliko zdravo i blagotvorno može da bude pravilno disanje. Potrebno je da naučite samo tri vježbe kako biste ovladali tehnikom pravilnog disanja. Imajte, međutim, na umu da je potrebna određena doza discipline prije nego što primijetite prve rezultate. Da biste zaista usvojili ovu tehniku neophodno je da radite ove vježbe nekoliko nedjelja. SMIRIVANJE Ova vježba je osnova uspjeha. Najbolje je da je radite uveče u krevetu. Lezite na leđa, a šake stavite na donji stomak. Sada pet minuta dišite duboko i polako. Osjetite kako vam se stomak podiže i spušta. Pustite tijelo da samo pronađe ritam disanja, a vi vaš mir. Ovu vježbu možete da radite i dva puta dnev-
no u ležećem ili sjedećem položaju. UPIJANJE ENERGIJE Poslije nekoliko dana navići ćete se na duboko disanje iz stomaka. Na redu je sljedeći korak: širenje grudnog koša. Stanite pravo, zauzmite blago raskoračeni stav, a noge u koljenima malo savijte. Sada lagano pružajte ruke prema plafonu, a dok to radite udišite vazduh. Zatim pustite ruke da padnu i pri tom brzo i glasno izdahnite. Na taj način ćete se brzo napuniti energijom. Uradite vježbu deset puta, dva puta dnevno. BRZO NEUTRALISANJE STRESA Udahnite duboko, osjetite kako vam se stomak podiže, a grudni koš širi. Sada ste “naoružani” da disanjem efikasno otjerate stres i ljutnju – svaki put kada osjetite potrebu za tim. SOS trik Pet puta udahnite duboko, a zatim izdahnite. Uživajte u osjećaju da zaista možete do kraja da izdahnete vazduh. Duboko, umirujuće disanje sada dolazi samo od sebe. Ova tehnika disanja snižava nivo hormona stresa u organizmu. (Ženski portal)
Frižider bez mirisa Čak i kad ispraznite frižider i operete ga na klasičan način, neprijatan miris će se dugo zadržavati u unutrašnjosti aparata. Evo kako možete da riješite taj problem. Sirće Dobro poznat recept za eliminisanje neprijatnih mirisa, koji su još i naše bake koristile, predstavlja mješavinu sirćeta i vode. Kada smućkate ove dvije tečnosti dobijenom istrljajte čitavu unutrašnjost frižidera i sačekajte da se malo provjetri. Rezultati će biti skoro trenutni. Soda bikarbona Drugi način takođe poznat dugi niz godina predstavlja mješavinu sode bikarbone i vode. Kao i u prvom slučaju, natopite krpu ovom smjesom i istrljajte unutrašnjost frižidera. Papirni ubrusi Za jači smrad umotajte papirne ubruse u kugle i ubacite ih u frižider. Ostavite ih da stoje ne-
koliko dana, a kada ih izvadite i bacite, istrljajte frižider sirćetom i vodom, kao što smo već predložili. Zrna kafe U slučaju da riješite da otopite frižider, onda može da vam posluži i soda bikarbona ili zrnevlje kafe koje možete da postavite u njega dok ga držite otvorenim. Ekstrakt vanile Par kapljica ekstrakta vanile nakapajte na tupfer od vate i ubacite u friz. Ostavite da odstoji nekoliko dana, nakon toga ne samo što će eliminisati smrad, već ćete imati i frižider prijatnog mirisa. (B92)
36 Žena
PONEDJELJAK, 9. 12. 2013.
MEDITERANSKA KUHINJA
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Desert
Romansa
SASTOJCI:
5 većih krompi ra 1/4 kašičice bibe ra 3 čena bijelog lu ka 2 kašike maslin ovog ulja sok od 1/2 limun a ili kašika jabukovo g sirćeta 1/2 veze svježe g peršunovog lista kašičica soli
Umutite 100 g margarina sa šećerom, kisjelom vodom, uljem, praškom za pecivo i kvascem, pa dodajte brašno. Sve zamijesite i razvijte na debljinu oko 5 mm. Čašicom od rakije vadite krugove i pecite na 250 stepeni oko 10 minuta. Za fil umutite preostali margarin s prah-šećerom i dodajte sojino mlijeko u prahu. Sve dobro sjedinite i stavite preko pečenog ohlađenog tijesta, ali prvo napravite kuglice radi lakšeg oblikovanja. Oblikujte kao pečurku. Stavite ih u frižider i kad se ohlade, prelijte ih otopljenom čokoladom i pospite s malo kokosa.
Ručak čiji ćete ukus pamtiti
Ražnjići SASTOJCI:
Krompir salata Operite dobro krompir i skuvajte ga s ljuskom. Kako se ne bi raspao prilikom kuvanja, u vodu dodajte kašiku soli. Kad je skuvan (ne treba da bude prekuvan), ocijedite i malo prohladite, skinite ljusku i isjecite na kocke veličine oko 2 cm. Crni luk isjecite na režnjeve, a peršun krupno. Posolite i pobiberite, dodajte ulje pa limun. Dobro izmiješajte da krompir upije začine i na kraju dodajte peršun. Ukrasite režnjevima luka i celim listićima peršuna. Ova salata se služi i topla i hladna. Ukoliko je pravite s bijelim lukom, isjecite ga što sitnije.
500 g ćurećih fil eta 200 g tikvica 150 g svježe pa prike 100 g klipića ku kuruza iz tegle kašičica mješa vine začina 2 kašičice mas linovog ulja
Ćureći file isjecite na kockice, pa pospite sa začinom C. Nakon toga, pokapajte maslinovim uljem i sve to promiješajte. Ostavite začinjen file da odstoji u frižideru oko sat vremena. Za to vrijeme, tikvice isjecite na kolutiće, a svježu papriku na kockice. Naizmjenično slažite na ražnjić marinirano meso, tikvice, paprike i klipiće kukuruza. Pecite ražnjiće desetak minuta. Dok pečete, okrećite ih sa svih strana.
SASTOJCI:
3 kašike kisjele vode 280 g margarin a 2 kašike šećera 3 kašike ulja kesica praška za pecivo 350-400 g braš na 10 g kvasca 100 g sojinog m lijeka u prahu 200 g šećera u prahu 30 g kokosa 100 g čokolade
SLATKI UŽITAK
PREPORUKA
Slatka poslastica pravo je rješenje za borbu protiv hladnih dana. Sastojci: 450g oštrog brašna 15 ml praška za pecivo 2 g soli 120 g putera 160 g šećera 2 jajeta 5 ml ekstrakta vanile 90 ml mlijeka Glazura: 125 g sjeckanog badema 80 g šećera 60 g putera 15 ml mlijeka ili pavlake 15 g brašna 50 g ljuspica badema Fil: 3 bjelanca malo soli 2 ml ekstrakta badema 300 ml gotovog pudinga Priprema: Zagrijati rernu na 190 stepeni i podmazati okrugli kalup za tortu. Spojite brašno, so i prašak za pecivo. Umutite zajedno puter i šećer dok masa ne postane pjenasta. Dodajte jedno po jedno jaje i poslije svakog dobro umutite smjesu. Dodajte ekstrakt vanile. Dodajte mješavinu brašna u smjesu sa jajima i puterom, postepeno, sipajući mlijeko. Miješajte dok se ne sjedini, a
Ova ukusna i sočna jela mogu da vam posluže kao predjelo, ali i kao glavno jelo. Uživajte u receptima od ribe koji su ukusni i ekonomični. ORADA IZ RERNE POTREBNO JE: 2 orade 200 ml bijelog vina 1 manja glavica bijelog luka 150 ml maslinovog ulja so, biber, vegeta grančica ruzmarina 500 g blitve 400 g krompira 2 čena bijelog luka PRIPREMA: Bijeli luk očistimo i isitnimo, te ga potopimo u bijelo vino i pustimo da odstoji oko dva sata kako bi vino upilo bijeli luk. U drugoj posudici pomiješamo ulje, biber i vegetu. Ribu očistimo, operemo i papirnatim ubrusom prosušimo, uzdužno presječemo, posolimo i namažemo pripremljenim uljem uz pomoć grančice ruzmarina. Ostatak ovog ulja pomiješamo s prethodno pripremljenim vinom i bijelim lukom. Ribu stavimo u pouljenu vatrostalnu posudu i pečemo poklopljenu na 200 stepeni oko 50 minuta. Dok se peče, ribu premazivati vinom koje smo pomiješali sa uljem i bijelim lukom. Sa druge strane očistimo i
Probajte bisere mediteranske kuhinje. Ukusne tjestenine i predjela od tijesta koja se lako i brzo spremaju, a u kojima se dugo uživa. PANCEROTE POTREBNO JE: ZA TIJESTO: 250 g margarina 2 dl jogurta 2 dl mlake vode 2 kašičice soli 1 jaje kesica praška za pecivo 1 kg brašna ZA NADJEV: 250 g svježeg sira 1 jaje, 150 g šunke 3 kašike kisjele pavlake 100 g mariniranih šampinjona kašičica sušenog peršuna ZA PREMAZIVANJE: 100 g margarina 2 jaja PRIPREMA: Pomiješajte brašno, so i prašak za pecivo. Na sredini napravite udubljenje i u njega sipajte jogurt i istopljeni margarin. Dodajte jaje i umijesite tijesto postepeno dodajući vode. Sir izgnječite viljuškom, dodajte jaje, sjeckanu šunku, pavlaku i usitnjene šampinjone. Sve dobro promiješajte. Tijesto tanko razvucite i sjecite na kvadrate željene veličine.
Na sredinu stavite nadjev, a krajeve savijte kao pismo. Složite pancerote u podmazan pleh. Svaku premažite umućenim jajetom i prelijte kašičicom istopljenog margarina. MEDITERANSKE PITICE POTREBNO JE: 500 g tankih kora za pitu 250 g margarina čaša gazirane mineralne vode 300 g posnijeg bijelog sira 3 jaja kašičica suvog bosiljka kašičica suvog peršuna pola kašičice bibera malo soli kašika susama PRIPREMA: Sir usitnite i pomiješajte ga s jajima. Dodajte začine i ostavite fil da malo odstoji. Margarin istopite u šerpici, a kore isjecite na trake. Ređajte po tri kore jednu na drugu, a svaku poprskajte sa malo vode i tri kašike istopljenog margarina. Na jedan kraj trake nanesite fil, preklopite užu stranu na uzdužnu traku, pa tako radite do kraja trake oblikujući trougao. Ređajte trouglove u podmazan pleh, zalijte kašikom istopljenog margarina i pospite susamom. Pecite 30 minuta na 200 stepeni.
Torta s bademom Jednostavan obrok s ribom
kašikom rasporedite tijesto u pleh. Glazura: Propržite ljuspice badema, šećer, puter i mlijeko na niskoj temperature dok se šećer ne rastopi. Pospite brašno po tijestu u plehu i pritisnite nježno poleđinom kašike. Sipajte pripremljenu, vruću mješavinu po njemu i rasporedite tako da bude jednaka svuda. Pospite sjeckane bademe po vrhu i pecite 25 minuta. Ostavite da se ohladi 10 minuta u kalupu, a onda izvadite kolač. Fil: Mutite bjelanca dok ne postanu pjenasta, dodajte soli, a zatim nastavite da mutite dok ne dobijete masu kao za puslice. Pomiješajte bjelanca sa ekstraktom badema i pudingom, a zatim prekrijte folijom i stavite u frižider da se ohladi. Prepolovite pečen kolač na pola tako da dobijete 2 kore. Na prvu koru namažite fil i prekrite drugom korom. Ohladite prije služenja.
operemo blitvu i krompir. Krompir nasjeckati na kockice i staviti da se kuva u slanoj vodi oko 15 minuta, a onda dodamo u vodu blitvu, dva čena bijelog luka, malo maslinovog ulja i sve kuvati još 5-7 minuta. Procijediti i služiti uz ribu. BRANCIN SA POVRĆEM POTREBNO JE: 4 manja brancina prstohvat soli 2 kašičice suvog začina 4 kašike limunovog soka 4 kašike maslinovog ulja. Za prilog: 200 g kuvanog kukuruza 200 g kuvanog brokolija
100 g kuvane šargarepe pečurke malo soli kašika maslinovog ulja PRIPREMA: Ribu očistite, operite i dobro prosušite papirnim ubrusom. Spolja je posolite, a unutrašnjost natapkajte limunovim sokom i suvim začinom. Rešetke za roštilj dobro zagrijte, premažite maslinovim uljem i stavite ribu da se peče. Tokom pečenja ribu premazujte maslinovim uljem. Pecite je sa svake strane 5-10 minuta. Kuvano povrće malo posolite i prelijte maslinovim uljem, te služite uz pečenu ribu.
MALI OGLASI
37
AS NEKRETNINE
INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44
PONEDJELJAK, 9.12. 2013.
KUĆE/STANOVI
P Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem stan, 98m2, sa garažom 23m2, Baošići, blizu mora, povoljno. Tel.067/500-562
PRODAJA S.A.”Normal”, 61m2 / II, 52.000e M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, vv, 33.000e TT.Put, 51m2 / V V, 47.000e, novog. Delta “Čelebić”, ””, dvos. 62m2/ V Zabjelo, 66m2 / I, 47.000e, odličan City hotel, 47m2 / I, 55.000e S.A. 70m2 / V V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar P
Novaka Miloševa 32
IZDAV AVAN AV VANJE PM.V P. .Ve .V Vektra 60m2 / II, 400e, namj. T t 48m2 / II, nov, T.pu vv, namj.250e Autobuska 67m2 / V, V 250e, namj. Blok V, V 96m2 / IV, V 350e, prazan V, Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj. Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj. S.A. 64m2 / II, nov, v 250e, prazan v, Zabjelo 47m2 / V V, namj, 230e PM.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj. P. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov
asnekretnine@t-com.me
020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258
www.asnekretninepg.com
Prodajem 2 stare kamene kuće na Krimovici sa 1.200m2 zemlje. Tel.067/500-562 Prodajem garsonjeru 25m2 u centru Igala. Tel.067/500562 Prodajem novu kuću, 180m2, kod “Hemomonta” sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem stan u strogom centru Bara. Cijena 1.250 eura m2. Tel.068/317-210 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/ m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446
Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II
1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI
RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n
2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n
I
Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291
Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura. Tel.067/877-757
Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206
Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole “Pavle Rovinski” ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629
Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716
Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992
Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567624, 067/381-071
Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616
Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332
PRODAJA
IZDAVANJE
33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;
Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti
Provjerite zašto smo IN
E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me
POSLOVNI PROSTOR
PLACEVI
Prodajem magacin 830m2 plus 100m2 kancelarije na asfaltnoj površini od 3.500m2, Donja Gorica. Tel.069/156-269
Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331
Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767
Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611115, 069/611-115
Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051
38 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814 VOZILA/AUTO DJELOVI
ponedjeljak, 9.12. 2013.
MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO
PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)
Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)
Tel. 068 326 549
Izdaje se lokal u cetru Podgorice za doček Nove godine. Tel.067/351-111 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654474
Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972
Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoba. (Zgrada iza bivše mljekare). Tel.069/021-056
Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110
Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029
GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222
Prodajem cijepana Tel.069/813-005
drva.
Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806
Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708
Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490
Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102
RAZNO
“Cepter esmerald” servis za ručavanje za 12 osoba, neraspakovan, prodajem 1.100 eura. Tel.069/945-400
Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393
Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340
Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832
Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424150, 069/747-204
Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530303
USLUGE
Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598
POSAO
LIČNO
Oženjen muškarac, 30 godina, prijatnog izgleda želi da upozna situiranu damu ili mamu za strogo diskretno druženje. Samo iz Podgorice i da je ozbiljna i diskretna. Tel.069/748-982 APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
ponedjeljak, 9.12. 2013.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106
VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35
Autobusi/bus
Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,
i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes
BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.
Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.
Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202
40
TV PROGRAM Film
06:30 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 10:00 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 22:00 01:00
Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Karma/r Emisija za djecu-Mozgalica TaÄ?no 9 Volim prirodu/r Film:Gospodar Prstenova - DruĹžina Prstena/r TaÄ?no 1 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija:Staklen dom/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Staklen dom Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija:Karma Serija:SinÄ‘elići Film:Troja Exkluziv/r
PRVA Exkluziv 18:30
06.30 09.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.25 13.00 13.05 14.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.15 00:00
Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Pokreni se/r Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red Vijesti NauÄ?no – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Otvoreno Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red Vijesti
RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30
06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uŞivo 11:50 City 12:00 Magazin in/r 13:00 Farma uŞivo 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uŞivo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Akademci specijal 21:30 Farma uŞivo 21:45 Grandnarod pita 00:00 Farma uŞivo 02:45 City
06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Extra lifestyle 14:15 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija: Asi 15:40 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:45 Meteo centar u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Larin izbor 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:55 Extra lifestyle 21:10 Bez granica 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Bez granica 00:30 Extra lifestyle
PINK Farma uĹživo 21.30
VIJESTI Serija: Bandini 13.20
07:00 10:00 10:30 10:45
08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30
Sport
Informativa
07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15
Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart Business Exclusive Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: ViĹĄe od maĹĄte Forum U raljama Ĺživota Film: Poslijednji signal Forum 5 do 5/r U raljama Ĺživota/r
ATLAS Divlja ljepota 11.30
TV PREPORUKA TROJA Prva 22.00
Vjekovima su ljudi ratovali, neki zbog moći, neki zbog slave, neki zbog Ä?asti a neki zbog ljubavi. U antiÄ?koj GrÄ?koj, strast ljubavnika Parisa, princa Troje i Jelene, kraljice Sparte, dovela je do Ä?uvenog Trojanskog rata. Kada je Paris ukrao Jelenu od njenog muĹža, kralja Menelaja, bila je to velika uvreda kakvu kralj nije mogao da podnese. PorodiÄ?ni ponos diktira: ako je neko protiv Menelaja, on je ujedno i protiv njegovog brata Agamemnona... Agamemnon je ubrzo ujedinio Ä?itavu GrÄ?ku kako bi ukradenu Jelenu vratio iz Troje i odbranio Ä?ast svog brata.
08.30 10.00 11.00 12.00 12.05 12.50 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 21.00 21.40 22.15 23.00
Serija: Plesna akademija/r Serija: FleĹĄ sport/r Zapis: Maslinijada u Baru/r Vijesti Serija: Univerzum Rukomet: Kongo - Crna Gora/r Muzika Serija: Sestra Tereza/r Serija:Univerzum Crnogorske teme: Radovan Vukadinovic/r Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda Dnevnik 2 Montenegro film forum Serija:Sestra Tereza Serija: FleĹĄ point Radni dan/r
RTCG 2 Dnevnik 2 19.30
11:00 11:45 15:45 16:00 17:15 18:15 19:00 19:45 20:15 20:30 21:15 22:45 23:00
Uz jutarnju kafu – uŞivo Dogodilo se... Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Žestoko Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin - uŞivo Ekstremno NindŞa Ratnici/r Texas Holdem Poker Na Domaćem Terenu/r Ekstremno NindŞa Ratnici Guťteranje – premijerno Smijeh kao Lijek Zabavni magazin/r
777 Smijeh kao Lijek 22.45
17:30 19:10 19:55 20:25 21:30 22:20 23:05 00:00
Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na toÄ?kovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe
MBC Hrana i vino 17.30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Osma ofanziva 10:05 Vesti RTS 10:10 Lov i ribolov 10:40 Eko karavan 11:10 Vesti RTS 11:15 Svedoci vekova 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:37 Ubistvo 13:37 Ĺ ou svih vremena 15:07 Ovo je Srbija 15:50 Bela laÄ‘a 16:50 Tv zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:20 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:00 Potraga 21:55 Munje 23:45 Dnevnik RTS 00:00 Ubistvo RTS 2 08:52 Izaberi svoju knjigu 09:07 Ĺ˝ivotna raskrsnica 09:31 Stripovanje 09:56 Internest 10:10 Vrele gume 10:40 Knjiga utisaka 11:16 Klinika Vet 11:46 Kontekst 21 12:20 DuĹĄan Toroman i So RTS 12:42 Trezor 13:40 Izaberi svoju knjigu 13:55 Ĺ˝ivotna raskrsnica 14:19 Internest 14:40 Tunis - MaÄ‘arska 16:15 Sve boje Ĺživota 16:50 ÄŒeĹĄka - NemaÄ?ka 18:30 Ad libitum 18:56 Verski mozaik Srbije 19:42 Verski kalendar 19:53 Datum 20:05 Argentina - NorveĹĄka 21:45 Vreme netrpeljivih 22:21 Dobro je, dobro je znati 22:45
Evropa i Srbi 23:24 Svet zdravlja 23:54 Rockovnik 00:24 Trezor HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:13 Na vodenome putu 11:00 Ĺ to vas Ĺžulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:23 TV kalendar 12:37 Nasljednica s Vendavala 13:22 Glas domovine 13:47 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:12 Jezik za svakoga 14:22 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:43 Navrh jezika 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 14:50 DruĹĄtvena mreĹža: Suvremenici 15:20 DruĹĄtvena mreĹža 15:58 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:17 Hrvatska uĹživo 18:09 I to je Hrvatska 18:23 PotroĹĄaÄ?ki kod 18:56 Smogovci 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:06 TV Bingo 20:29 Let nad Hrvatskom 21:03 Fokus 22:00 Transatlantik 22:54 Dnevnik 23:14 Sport HRT 2 10:01 Briljanteen 10:43 Dr. Oz 11:23 Obrtnik i partner 11:54 Hotel dvorac Orth 12:41 Na zapovijed, glavni kuharu! 13:04 Ludi KanaÄ‘ani 14:37 Glazba, glazba... 14:48 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:11 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Ĺ kolski sat 17:00 Boli glava 17:17
07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 18:20 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 22:00
SvjeĹži u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r. Anegdota iz Ĺživota Ĺ˝ivotinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Dok. program Civilizacije Ĺ˝ivotinjske lakrdije/r. Anegdota iz Ĺživota Crtani film-Mumijevi PG Raport Info MuziÄ?ki program Film: Taminokeri 2dio /r. 00:00 Ponoćni Info
MONTENA Crtani film-Mumijevi 19.30
DANAS U GRADU Dok vas nije bilo... 18:01 Kuhajmo zajedno 18:06 Svaki dan, dobar dan 18:48 Dr. Oz 19:28 TV vrtić 19:38 Tigrasta patka 19:42 ÄŒarobna ploÄ?a 20:00 Roditelji i djeca 20:47 Top Gear 21:39 Krvavi svibanj 22:37 CSI: Las Vegas 23:24 Sestra Jackie 23:52 Fringe 00:32 Noćni glazbeni program HBO 11:15 Ljubav i Ä?ast 12:50 Filmovi i zvezde 13:20 BoĹžić sa Holi 14:55 Pijev Ĺživot 17:00 Udaren gromom 18:25 Gnev Titana 20:05 Carstvo poroka 21:05 Carstvo poroka 22:05 Na istok i dole 22:35 Devojke 23:05 Vodi me kući veÄ?eras 00:40 Kako to rade Zemljani 02:10 Dilema 04:00 R. I. F. FOX LIFE 08:40 Upravljanje Vajldom 09:05 Ĺ apat duhova 09:55 Seks i grad 10:20 Seks i grad 10:50 Najbolji kuvar 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Rodiću njihovu bebu 13:35 Princeze: Long Ajlend 14:30 Tori i Din: Bajkovita venÄ?anja 15:25 Najbolji kuvar 16:20 Nova devojka 16:45 Nova devojka 17:15 Nova devojka 17:40 Nova devojka 18:10 Jednom davno 19:05 Jednom davno 20:00 Jednom davno 20:55 Kugar Taun 21:20 Kugar Taun 21:50 Kako je biti Erika 22:45 Seks i grad
23:10 Seks i grad 23:40 Kugar Taun 00:05 Kugar Taun 00:35 Kako je biti Erika 01:25 Ĺ apat duhova FOX CRIME 10:25 Prevaranti 11:30 Prevaranti 12:35 Novi stari sluÄ?ajevi 13:45 Red i zakon 14:45 Ubrzana istraga 15:45 SluÄ?ajni partneri 16:45 Jedinica 17:45 Jedinica 18:45 Jedinica 19:45 Novi stari sluÄ?ajevi 20:55 Red i zakon 21:50 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 22:50 Detektiv na Floridi 23:50 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 00:50 Imitator 01:50 Milosrdna Grejs ARENA SPORT 11:00 Roma - Fiorentina 13:00 Jagodina - RadniÄ?ki 1923 15:00 Arsenal TV 18:00 Pregled italijanske lige 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled Bundeslige 20:00 U obruÄ?u 20:30 Crvena zvezda - Zadar 22:30 U obruÄ?u 23:00 Jelen pregled kola 00:00 Professional Poker Tour SPORT KLUB 11:00 Basel - Grasshopper 13:00 Amur - MedveĹĄÄ?ak 15:10 NBA Live 15:15 Pregled Euroleague 16:00 New York - Boston 18:00 Inside NBA 18:30 Na danaĹĄnji dan 18:40 Pregled ĹĄpanske lige 19:40 Pregled Premier League 21:00 Swansea - Hull 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Pregled holandske lige 00:00 Pregled kola 00:30 Setubal - Academica 02:15 All Stars
CINEPLEXX
DostavljaÄ? 17:45; 20:00; 22:00; Jimmy P. 22:40; Odumiranje 19:30; MraÄ?ne ulice Menhetna 19:00; Niko 2 15:00; 16:30; Bitka godine 18:00; Safari u Africi 3D 15:30; Igre gladi, lov na vatru 17:10; 19:45; Savjetnik 20:30; 22:30; Plan bjekstva 17:20; 21:15; Vojna akademija 16:45; Malavita 21:30; Legende u Vegasu 20:15; 22:15; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 18:15; Kumba 3D 16:00; Grozan ja 2 3D 16:15; Ĺ trumpfovi 2 3D 15:15;