Izdanje 26-27. oktobar 2013.

BROJ DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 26.I 27. 9. 2013. BROJ 672/ GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

28

zahtjeva za izručenje druge države ispostavile su Crnoj Gori

BLIŽE SE IZBORI, STIŽU I OBEĆANJA ● 15

Siguran hljeb samo na državnim jaslama EPCG ● 12

SKANDAL

VLADA ODOBRILA PROIZVODNJU STRUJE NA OBALI MORA ● 9

Elektrana na potoku

Lov na one koji kradu struju

GLASANJE ● 4

Elektronika za poštene izbore SJUTRA POMJERITE KAZALJKE SAT UNAZAD

● Mještani Rijeke Reževića kod Budve bili su zatečeni kada su čuli da je Vlada nedavno dala saglasnost za davanje koncesija za izgradnju male hidroelektrane u tom mjestu. Predsjednik mjesne zajednice Dragan Vuković tvrdi da je neko obmanuo investitore kada je napisao da Rijeka Reževića ima protok od 1.200 litara u sekundi i poručuje da do realizacije tog projekta neće doći STIŽE ZIMA ● 16-17

Mijenjanje guma udar na kućni budžet

ŽELJKO JOKSIMOVIĆ ● 35

Zbog žene se još osjećam mladim

DNEVNE NOVINE U MINHENU ● 28-29

Njeno veličanstvo Alijanc arena Kada vas na ulazu u stadion dočeka ogroman natpis Mia san mia (Mi smo mi - moto kluba), kada na Zapadnoj tribini vidite transparent La Bestia negra (Crna beštija), kada navijači sa oduševljenjem po nekoliko puta ponavljaju prezimena fudbalera, a ime kluba se sa ponosom i poštovanjem izgovara na svakom koraku - znajte da ste došli na Alijanc arenu, dom evropskog prvaka, njemačkog rekordmaistera, bavarskog ponosa - Bajern Minhena.

O

sim kišnih i hladnih dana, a uz to i većih računa za struju, novembar donosi i dodatni trošak svim vozačima koji su u obavezi da ljetnje gume na vozilu zamijene zimskim. U Crnoj Gori, kako Zakon o bezbjednosti saobra-

ćaja na putevima propisuje, zimske gume i lanci su obavezni od 15. novembra do 30. marta, a za kupovinu i ugradnju potrebno je izdvojiti najmanje 130 eura. Ukoliko vozač ne posjeduje zimsku opremu, minimalna kazna iznosi 60 eura.

2

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013

Ma ne razumiješ, čoek je toliko nervozan da to nije normalno, kunem ti se...

●NEZVANIČNO

Ma nemo mi strecat, necu ti nista, no me samo podrži za ovaj predlog!

A odbi se od mene, da te zamolim...

Dok si ođe ne smije te niko dirat!

● SADRŽAJ PRESTIŽNA UDRUŽENJA

Jedan od legendarnih motocikala, Norton 350 Manx iz 1966. godine, prodat je za rekordnih 61.980 funti (100.066 $ ili 72.733 €) na aukciji u organizaciji kuće Bonhams. Ovaj iznos je gotovo dvostruko veći od prvobitne procjene. Učešće na čuvenoj trci TT na ostrvu Man u rukama tadašnjih zvijezda Džo Danfija i Kejta Heklesa sigurno je doprinijelo postizanju ovog rekordnog iznosa

SLOBODAN MAKSIMOVIĆ

Kvalitetni filmovi pronađu svoje mjesto “Pozvala producentica sa Televizije Slovenija i rekla da joj se sviđa moj scenarij za kratki film i da li bih ga mogao dopisati.

I tako je nastao dugometražni film ‘Hvala za Sunderland’. Mislim da je svugdje na svijetu ista procedura za debitante. Pisati scenarije, slati ih producentima i nadati se da će baš tebe izabrati”, priča reditelj Slobodan Maksimović o nastanku svog filma “Hvala za Sunderland.

● 42

● 33

Tajna društva i u Crnoj Gori ●5

DIJASPORA

Najviše nas ima u Americi ●4 i Turskoj KUĆA CVIJEĆA

Danas sahrana Jovanke Broz● 20

“Sad se vraćam u normalu jer sam se malo ugojio tokom ljeta, iako sam mislio da sam smršao. No, vodim računa o izgledu, treniram i ne jedem masno. U glavi se osjećam vrlo mlado i moja kćerka mi kaže: “Tata, ti si mlad čovjek”. To je nešto što svakako volim da čujem”, priča za DN Željko Joksimović

● 37

NEDJELJA, 27.10.2013.

Pretežno sunčano. Tokom jutra, na sjeveru po kotlinama magla.

Pretežno sunčano.

07:06 17:48

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

More mirno do malo talasasto.

Vjetar slab do umjeren, na otvorenom moru sjeverozapadni.

12 12 13 13 12 8 4 4 5 6

26 26 25 26 25 24 23 21 23 24

07:07 17:46

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 20 stepeni.

Zbog žene se još osjećam mladim

Više se ne refundiraju bruto zarade porodilja ● 39

SUBOTA, 26.10.2013 .

JADRAN:

● 43

INTERVJU

RODITELJI

Od Crne Gore se traži da izruči 28 osoba ● 13 Meteo

U malom selu na zapadu Njemačke, seljani su odlučili da stvar uzmu u svoje ruke i prekopaju cijelo selo kako bi uveli brzi internet, koji niko nije htio da im obezbijedi. Selo Buir, koje ima 230 stanopvnika, smješteno na slikovitim brežuljcima područja Ajfel na zapadu Njemačke. Ali seljanima je, očigledno, veoma stalo do interneta.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

13 12 14 13 12 7 3 3 4 5

25 25 24 26 25 22 22 20 23 23

JADRAN:

More mirno do malo talasasto.

Vjetar zapadnih smjerova, slab do umjeren.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 20 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013

PRVI PUT U REGIONU

Skup na aša u Budvi

Očekuje se da će konferenciju otvoriti predsjednik Vlade Milo Đukanović u prisustvu predstavnika najvećih na nih kompanija, vrha države, diplomatskog kora i finansijskih institucija a to je državni zahvat od budućeg posla. Da bi sačuvali interese Crne Gore, u Ministarstvu ekonomije je kreiran dokument “Fiskalna politika”. Dokumentom je definisano da je kada naftna kompanija počne da proizvodi naftu, dužna odmah da uplati pet do 12 odsto državi. Od ostatka se onda računaju porezi. Drugi dio prihoda je koncesiona naknada za površinu koju koncesionar plaća zbog korišćenja naše teritorije. Ostali dio prihoda je superporez na dobit koji predviđa da se na postojeći porez na dobit od devet odsto naplaćuje superporez na dobit od 50 odsto.

Kada se sve to sabere, država dobije 65 do 70 odsto ukupnog profita koncesionara. Fiskalnom politikom je predviđeno da to nijesu budžetska sredstva, već će većina prihoda od nafte (80 odsto) biti usmjerena u naftni fond, kao što to radi Norveška.

Iz Vlade Crne Gore su više puta ponovili da su učili od najboljih u ovoj oblasti, a to je Norveška, čiji eksperti su i bili konsultanti u čitavom procesu. Tako je definisano vrlo precizno kome ne može biti dodijeljen ugovor: kompanijama koje dolaze iz poreskih rajeva i ofšor destinacija, odnosno kompanijama koje su registrovane u jurisdikcijama u kojima nadležni organi Crne Gore nemaju pristup kako u pogledu registracije tih kompanija tako i u pogledu finansijskih izvještaja, kompani-

jama kod kojih krajnja vlasnička struktura nije transparentna za nadležne organe Crne Gore i kompanijama sa kojima nadležni organi Crne Gore imaju negativno iskustvo.

Ono što je u čitavom procesu išlo na ruku Crnoj Gori je i to što se objavljivanje tendera poklopilo sa odlukom o izgradnji jednog kraka Transjadranskog gasovoda (TAP), koji treba da prođe kroz Crnu Goru. Sa tog aspekta poboljšavaju se performanse ovog projekta, jer realizacijom TAP-a gasni resursi mogu direktno prikopčati na najbolju evropsku transferzalu u toj oblasti. Odluka kompanija da istražuju ležišta nafte nije zasnovana na postojanju gasne infrastrukture. Što se tiče nalazišta prirodnog gasa - sasvim je drugačija situacija. Zbog nedostatka infrastrukture i gasovoda, sva ta potencijalna ležišta nijesu bila predmet velikog interesovanja. Međutim, sada prolaskom međunarodnom gasovoda cijeli taj biznis dobija drugu dimenziju i Crna Gora postaje veoma interesantna za investitore sa aspekta istraživanja i eksploatacije prirodnog gasa budući da će se gas eventualno nađen kod nas moći transportovati kroz gasovod.

EDITORIJAL

Predstavnici najvećih naftnih kompanija u svijetu, među kojima su Eni S.p.A , Edison Spa, TOTAL, ExxonMobil, ExxonMobil International Limited, NOVATEK, potvrdili su učešće na konferenciji koja će se u petak, 1. novembra, održati u hotelu Splendid u Budvi.

Povod za održavanje konferencije, koju organizuje Ministarstvo ekonomije, jeste tender za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u Crnoj Gori. Konferenciju će otvoriti predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, kako je navedeno u pozivnom pismu na sajtu www.petroleum.me, a očekuje se prisutvo i državnog vrha, diplomatskog kora i finansijskih institucija koji će se okupiti na prezentaciji ovog pionirskog projekta u ovom dijelu Evrope.

Riječ je o najvećoj konferenciji u regionu čija je tema nafta i gas.

Vlada Crne Gore je u julu ove godine objavila poziv za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore nakon značajnog inicijalnog interesovanja naftnih kompanija za ovaj posao. S obzirom na to da je u pitanju pionirski projekat na ovim prostorima, tenderu su prethodile aktivnosti na usvajanju legislative u ovoj oblasti, posebno u dijelu koji je od najvećeg interesa za Crnu Goru,

70 80

odsto može biti maksimalna dobit države od ukuponog profita koncesionara

odsto ukupnih prihoda biće dio naftnog fonda

Njegoševi dani

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o državnim praznicima Crne Gore, kojim bi 13. novembar, dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša bio proglašen državnim praznikom „Njegoševim danom – crnogorskim praznikom kulture“, rekao je nakon sjednice ministar kulture Branimir Mićunović.

To Njegošu i pripada, i teško je naći neku ličnost iz bliže ili dalje crnogorske istorije, koja to zaslužuje prije njega. Ali bez želje da ima imalo malicioznosti u ovom tekstu, takođe je teško ne prisjetiti se hajke na Njegoša, kada je u maju (i to ove godine) mitropolit Amfilohije predlagao da Petar II bude proglašen za sveca. Ikona Petra II Petrovića Njegoša svečano je unesena u Cetinjski manastir, čime je na nivou Mitropolije crnogorsko-primorske 19. maj ustanovljen kao datum praznovanja Njegoša kao svetitelja Crkve Božje. Na drugoj strani Sveti arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve preinačio je već donijetu odluku i povukao iz procedure inicijativu za kanonizaciju Petra II Petrovića Njegoša. Vladika bački Irinej je na konferenciji za novinare u Patrijaršiji kratko rekao da se “Sabor neće baviti tom temom”. On, međutim, nije obrazložio zbog čega je Sabor preinačio već donijetu odluku da se pitanje kanonizacije Petra Drugog Petrovića Njegoša uobičajenom procedurom proslijedi nadležnoj crkvenoj komisiji koja će to pitanje razmatrati. Tako se dogodilo da su se obistinile riječi crkvenih velikodostojnika nedavno u Podgorici da je nastupilo vrijeme pomirenja.

Ono što nije uradio Sinod SPC uradili su Mitropolija crnogorsko-primorska i Vlada Crne Gore - Crnogorci će dva puta u godini slaviti Njegoša, 19. maja i 13. novembra. Tako je svetovni i duhovni vladar Crne Gore dobio svoje dane, i građanski i crkveni.

Ako se prisjetimo, do nedavno su istraživanja javnog mnjenja pokazivala da su najpopularnije ličnosti u Crnoj Gori bile, po pravilu, iz Demokratske partije socijalista i Mitropolije crnogorsko-primorske.

Možda je i prirodno da o nekim temama ovi ljudi razmišljaju slično, iako je evidentno da je u prethodnih nekoliko godina bilo sukoba mišljenja i stavova.

Nekima u Crnoj Gori se to i neće svidjeti, ali je sasvim izvjesno da stara ljubav zaborava nema.

Možda će neko pomisliti: “Ovo je kompromis”.

Iskusniji posvećeniji političkim analizama će reći: “Ovo je tek početak brojnih kompromisa”.

Ako je sve to zarad boljitka građana neka budu kompromisi. Oni su uvijek dobri. Naravno, druga je priča, šta će DPS povodom ovoga razgovarati sa koalicionim partnerima i kako na poteze Mitropolije gledaju partije koje su je do sada zdušno podržavale. Ali...o tome drugi put.

PROFIL ZORAN GOSPIĆ

Inženjer i političar Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Zoran Gospić rođen je 16. 1. 1968. godine u Pljevljima.

Osnovnu i srednju rudarsku školu završio je u Pljevljima, a Rudarsko-geološki fakultet, Odsijek geologija, smjer - istraživanje ležišta mineralnih sirovina u Beogradu.

Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu - Menadžment biznisa u Podgorici na temu “Primjena projektnog modela organizacione strukture u istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina - primjer Rudnika uglja Pljevlja”.

Radni staž započeo je u Rudniku uglja i radio kao: geološki inženjer za tehnološki proces, smjenski inženjer, pomoćnik direktora Sektora proizvodnja na poslovima ekonomske, ekološke i energetske valorizacije ugljeva.

Bio je član Od-

bora direktora Rudnika uglja i predsjednik odbora za kvalitet, a kroz stečeno radno iskustvo posebna interesovanja za dalji razvoj rudnika daje magistarskom tezom kroz primjenu projektne organizacione strukture i savremenih menadžerskih pristupa dokazujući osposobljenost kompanije da bude nezaobilazna karika u termoenergetkom kompleksu, kako u ispunjavanju energetskog bilansa, tako i u daljim istraživanjima, što je pretpostavka uspjeha svakog rudarskog kolektiva.

Takođe, bio je član Upravnog odbora Prehrana i Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore, kao i odbornik u tri mandata u SO Pljevlja i predsjednik odborničkog kluba, zatim i poslanik u Skupštini Crne Gore.

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

3

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

KAKO SE GLASA U SVIJETU

Elektronika za poštene izbore U Americi se već više od deset godina glasanje za predsjednika vrši putem elektronskih mašina za glasanje

Problem izbornog sistema Crne mašina za glasanje. To su mašine sličGore, gdje se poslije svakih izbora ne onima koje se nalaze pred bankagovori o” krađi” glasova, mogao bi ma i sa kojih se može podići gotoviu budućnosti da se riješi, i to jedno- na uz pomoć kreditne kartice. Slično stavno - glasanjem elektronskim pu- bankomatima, na elektronskim matem. Model koji je u Americi već više šinama za glasanje, putem jasnih inod deceniju na snazi, omogućava po- strukcija i posjedovanja dokumenta štenu izbornu utaza identifikaciju, glasač kmicu, gdje su neunosi glas pritiskom na regularnosti svedeodređeni broj dugmadi ne na minimum. kako mu to mašina naPredlog lidera Solaže. Drugi model koji cijalističke narodne će u neposrednoj bupartije Srđana MiSlično bankomatima, na dućnosti sigurno zažielektronskim mašinama lića da se ubuduće vjeti jeste glasanje puza glasanje, putem jasnih tem interneta. Italija i na izborima umjeinstrukcija i posjedovasto hemijskom olovVelika Britanija su uranja dokumenta za idenkom glasa izbornim dile pilot projekte koji tifikaciju, glasač unosi pečatom, otvorio je su za cilj imali testiraglas pritiskom na određe- nje ovog modela. Kopitanje da li je Crni broj dugmadi kako mu na Gora spremna rak dalje je napravljen to mašina nalaže za promjenu načiu Švajcarskoj, Kanadi i na glasanja i da li Francuskoj gdje se već su mogućnosti posprovodi glasanje puput elektronskog glasanja ili glasanja tem interneta na ograničenom nivou. putem interneta u bliskoj budućnosti Naravno, podrazumijeva se i elektronmoguće i u Crnoj Gori. Tradicionalni ska pismenost birača kao preduslov način glasanja hemijskom olovkom, da se ovakav sistem uopšte može korikoji je partijama i političarima davao stiti. U određenoj aplikaciji, pred biraprostora za “varanje” na izborima, u čima će se pojaviti glasački listić. Premnogim zemljama je prevaziđen. U ma unaprijed predviđenoj proceduri najvećoj demo- kratiji na birač će moći da iskaže svoj politički svijetu, Ameriizbor. Državnim organima je jedino ci, već više od dozvoljeno da imaju uvid u podatak deset godina da li je neka osoba glasala ili ne. Na glasanje za ovaj način se garantuje tajnost glapredsjednisanja svakog birača. U Bosni i Herka SAD vrcegovini elektronsko glasanje ši se putem bi, kako je trenutno zamielektronšljeno, bilo orskih

ganizovano kao test i ako se pokaže uspješnim, izbori 2014. godine bili bi u potpunosti organizovani na taj način. Inicijativa je potekla iz Demokratske inicijative za Evropu, grupe političara i eksperata koja je okupljena pod pokroviteljstvom međunarodne nevladine organizacije. S druge strane, troškovi organizacije izbora na ovaj

način nijesu mali. Prema nezvaničnim informacijama, jedan uređaj košta oko 3.000 eura. Ako bi se oni instalirali na nešto više od hiljadu biračkih mjesta, koliko ih ima u Crnoj Gori, to bi značilo da bi ukupni troškovi za državu bili veći od tri i po miliona eura.

Analitičar Andrija Đukanović smatra da treba uvesti sve neophodne me-

Problem obuka glasača i komisije Poseban problem je obuka. Pošto je riječ o sasvim drugačijem načinu glasanja, stari način obučavanja članova izbornih komisija je praktično nefunkcionalan. Obuka za upotrebu elektronskih mašina za glasanje traži da se ta obu-

CRNOGORSKI ISELJENICI

AFERA ª SNIMAKº

Šabović: Podržaću rezoluciju DF-a Afera “Snimak” nije završena priča dok se ne utvrdi prava istina, kazao je poslanik Socijaldemokratske partije Džavid Šabović i poručio da će on podržati opozicionu rezoluciju kojom se traži utvrđivanje političke odgovornost u tom slučaju. Demokratski front priprema rezoluciju o odgovornosti za izborne zloupotrebe u kojoj se navodi da crnogorska Skupština treba da pozove Demokratsku partiju socijalista da smijeni sve aktere afere “Snimak” i da im uskrati imenovanje na bilo koju javnu funkciju u naredne četiri godine.

“Afera ‘Snimak’ nije završena priča dok se ne utvrdi prava istina, zbog toga bi jedino pravedno bilo da se do kraja istraje na tom putu, jer je to DPS-u negativan poen”, rekao je Šabović.

DPS, smatra on, treba da istraje na putu utvrđivanja istine.

“Normalno, ne da plati neko najniži u hijerarhiji kao što je do sada bila praksa, već oni koji su stvarno krivi i da se primijeni pravda”, kazao je Šabović.

On je saopštio da je utvrđivanje odgovornosti u toj aferi očekivani korak koji treba da napravi ne samo DPS, već i cijela država “ukoliko hoćemo demokratsku Crnu Go-

ka obavi na nov način i sa drugačijim ciljevima. U svakom glasanju postoji mogućnost zloupotrebe. Bez obzira da li su se koristile kuglice, glasački listići ili nešto treće, “neposredno” glasanje bilo je podložno veoma maštovitim i različitim izbornim podvalama. Kada je u pitanju sistem elektronskog glasanja, moguće su softverske greške, bezbjedonosni propusti u kojima se pogrešno označavaju birači ili, što je najčešće, jedan broj glasova jednostavno nestane, biva obrisan ili nije na odgovarajući način zapamćen.

hanizme kako bi se izborni proces učinio slobodnim.

“Ako je uvodjenje pečata način da se to postigne, onda u redu. Međutim, mislim da je i do sad taj dio izbornog procesa mogao vrlo lako da se oslobodi bilo kakve manipulacije.

Jednostavno je upozoriti birače da će važeći biti samo oni listići na kojima se glasalo zaokruživanjem kandidata. Nikakvi trouglići i kvadrati”, kaže Đukanović i dodaje da je važnije da se birački spiskovi pročiste.

“Nije problematično uvoditi nove načine glasanja, ali je po mom mišljenju mnogo lakši zadatak čišćenje biračkog spiska, i stvaranje uslova za eliminaciju zloupotreba državnih resursa i uticanja na slobodno izražavanje”, smatra Đukanović.

Funkcioner DPS Tarzan Milošević kaže da potpuno podržava uvođenje savrsemenih metoda glasanja.

“Ali moramo ići korak po korak, stvoriti tehničke uslove da na svim biračkim mjestima imamo mogućnost za te tehničke inovacije”, kazao je Milošević.

Adel Omeragić

ru o kojoj svi pričamo”.

“Dobro bi bilo kada bi DPS utvrdila odgovornost svojih funkcionera na organima te stranke, ali mislim da to ne bilo dovoljno”, kazao je Šabović i dodao da DPS treba ne samo da, uslovno govoreći, kazni svoje izgrednike, “već i država da pokaže da je država, odnosno da ono što zajednički usvajamo bude primijenjeno i na DPS-u”.

“Ne može samo da DPS bude

iznad i mimo svih ako smo pred zakonom jednaki, kao što svi pričamo”, rekao je Šabović.

Upitan da li je za njega prihvatljiv predlog Fronta, Šabović je rekao da ne zna šta će uraditi SDP, ali da će on podržati rezoluciju.

Rezolucija Fronta će uskoro biti dostavljena Skupštini, a mogla bi biti na dnevnom redu na prvom narednom plenarnom zasijedanju tokom novembra. A.O.

Najviše nas ima u Americi i Turskoj Prema raspoloživim, ali nepotpunim procjenama, izvan Crne Gore živi oko 600.000 ljudi našeg porijekla, kazao je u intervjuu za CdM istraživač istorijskih, migracionih i društvenih kretanja Crnogoraca u Južnoj Americi i pomoćnik direktora Uprave za dijasporu Gordan Stojović. Podsjećamo, prema podacima dobijenim na Popisu 2011, u Crnoj Gori ima 620.029 stanovnika, što znači da van granica naše države “živi” još jedna Crna Gora.

“Zajednice naših ljudi prisutne su u gotovo svim djelovima svijeta, od Australije, preko Južne Afrike do Kanade, a zemlje sa najvećom koncentracijom našeg iseljeništva su Sjedinjene Američke Države, Turska, Argentina i Srbija. Pored navedenih, znatan broj naših iseljenika živi u Njemačkoj, Luksemburgu, Danskoj, Italiji, kao i drugim evropskim zemljama”, rekao je Stojović. On je istakao da u Republici Srbiji, prema posljednjem popisu, ima 38.527 građana koji su

se nacionalno izjasnili kao Crnogorci. U zemljama bivše SFRJ živi još oko 10.000 građana koji su se na posljednjim popisima izjasnili kao Crnogorci (Hrvatska 4.926, Slovenija 2.667 i Makedonija 2.003). Stojović takođe kaže da se prema nekim procjenama, u SAD nalazi oko 150.000 naših ljudi.

“Iako je veoma teško odrediti tačan broj potomaka svih doseljenika iz Crne Gore od početka 19. vijeka u Nju Orelansu, i sredine 19. vijeka u Kaliforniji, procjenjuje se da u SAD živi oko 150.000 crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka, u šta su uračunate novije migracije od druge polovine 20 vijeka. U Turskoj je taj broj na osnovu raspoloživih procjena najmanje 150.000, u Argentini i okolnim zemljama (Bolivija, Čile, Urugvaj, Peru i Paragvaj) se do sada baratalo podacima koji se kreću oko 50.000, u šta do sada nijesu bile uvrštene neke argentinske provincije, posebno one na jugu ove zemlje”, naveo je Stojović. A.O.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

5

Tajna društva i u Crnoj Gori PRESTIŽNA UDRUŽENJA

U šest crnogorskih opština postoje rotari klubovi, a od 2007. godine i Velika loža Crne Gore

Nemanja Lacman

t

ajna društva”su oduvijek izazivala pažnju javnosti, a u Crnoj Gori aktivno djeluju masoni, rotarijanci, templari, dok je nedavno formiran i Red malteških vitezova na Cetinju. Najveći broj članova ima Rotari klub koji u šest crnogorskih gradova ima više od 150 pripadnika.

Masoni ili bratstvo slobodnih zidara u Crnoj Gori u četiri pomjesne lože broji nešto više od stotinu članova. Na popisu stanovništva 2011. godine kao “templari”izjasnilo se 10 ljudi.

Jedna od najstarijih svjetskih udruženja, masoni, rotarijanci, templari i malteški vitezovi aktivno djeluju i u Crnoj Gori. Većina njih su registrovani, te se njihovo djelovanje ne može nazvati tajnim iako se i dalje sumnja da mnogi od njih tajno djeluju u našoj zemlji. Masoni ili slobodni zidari tvrde da su čuvari drevne duhovne baštine čovječanstva, te da se njihova misija ogleda u održavanju moralnih vrijednosti, njegovanju bratske ljubavi i tolerancije među ljudima. Rotarijanci su rasprostranjeni u šest crnogorskih gradova gdje imaju svoje registrovane klubove. Nedavno u Crkvi Svetog Jovana u selu Mali Zalazi na Njegušima u Red malteških vitezova primljeno je sedam Crnogoraca. Ukupno malteških vitezova kod nas ima oko deset. Najmanje je članova templara, koji djeluju kroz jedinu zvaničnu organizaciju te vrste na Balkanu, tj. Udruženje nastavljača hrišćanskog viteštva, koja je registrovana u Srbiji.

● Masoni od 1993. djeluju u Crnoj Gori

Slobodno zidarstvo ili masonstvo jedna je od najstarijih bratskih organizacija u svijetu, čija je prva slobodnozidarska loža “Kilwinning” nastala 1598. godine u Škotskoj. Velika loža nastala je u 18. vijeku u Engleskoj, a danas u svijetu ima preko 200 Velikih loža i Velikih orijenata, od kojih je 100 samo u Sjevernoj Americi.

U tim organizacijama trenutno ima između tri i četiri miliona slobodnih zidara u zavisnosti od toga da li se gleda broj samo takozvanih “priznatih” masona ili se računaju sve organizacije koje se izdaju kao masonske.

U Crnoj Gori prva loža osnovana je 1993. godine, a prva Velika loža 2007. godine. U četiri pomjesne lože ima nešto više od 100 masona.

Veliki majstor Velike lože Crne Gore Dragoljub Duško Vuković rekao je za Dnevne novine da prema ličnom iskustvu može reći da postoje ljudi koji smatraju da masoni imaju uticaja na društveni i politički život kod nas, ali istakao da im slobodni zidari iz Crne Gore svojim djelovanjem i razmišljanjem za to ne daju povoda.

“Regularni slobodni zidari svojim djelovanjem i razmišljanjima za tako

što ne daju povoda, jer je suštinsko za ovu staru organizaciju da njeni članovi rade na vlastitom duhovnom i moralnom unapređivanju. Pošto regularni slobodni zidari odnedavno djeluju u Crnoj Gori, prirodno je da se o ovoj organizaciji malo zna i da se o njenom djelovanju objavljuju i tačne i netačne informacije. Velika loža Crne Gore nastoji da svojom otvorenošću doprinese demistifikaciji regularnog slobodnog zidarstva i pomogne javnosti da ovu organizaciju i njene članove u Crnoj Gori doživljava kao normalan dio civilnog društva”, kazao je Vuković.

Slobodno zidarstvo suočilo se s mnogim protivnicima i mnoge su članove zatvorili u tamnice. Godine 1738. godine papa Klement XII izdao je papsku bulu kojom se svim katolicima zabranjuje učlanjenje u slobodno zidarstvo, pod prijetnjom isključenja iz crkve. Otada su slobodni zidari osumnjičeni za Francusku revoluciju, za Prvi svjetski rat, za inflaciju u Njemačkoj 1924. godine i za Građanski rat u Španiji, pa i u bivšoj Jugoslaviji. Od Drugog svjetskog rata, kad su se masoni borili u pokretima otpora, sve su rjeđe optužbe da su nastrojeni antipatriotski, a i napadi crkve sve su rjeđi.

Vrlo je zanimljiv i princip funkcionisanja društva i njegovih članova.

Slobodno zidarstvo je muško društvo “osnovano na najčistijim načelima pobožnosti i vrlina”. Poznato je po svom čudnovatom pristupnom obredu, tajnim znakovima i rukovanju po kojem se članovi međusobno prepoznaju. Simboli masonstva su šestar i lenjir.

● rotarijanCi iMaju

klubove u šest Gradova

Rotari pokret u Crnoj Gori počeo je da djeluje krajem devedesetih godina prošlog vijeka.

Tradicija rotarijanstva u Crnoj Gori započeta je osnivanjem Rotari kluba u Podgorici, potom osnivanje klubova u Budvi, Ulcinju, Baru, zatim u Bijelom Polju i Pljevljima. Rad svakog kluba je javan. Ukupno u našoj državi ima više od 150 rotarijanaca.

Rotarijanstvo se može definisati na više načina, ali od 1976. godine prihvaćena je zvanična formula-

I Njegoš je bio mason?

Mnoge poznate ličnosti bile su članovi nekih od masonskih loža širom svijeta. Prema podacima Velike nacionalne lože Srbije, poznati masoni bili su: Aleksandar Fleming, Aleksandar Puškin, Džon Vejn, Franc List, Kemal Ataturk, Mahatma Gandi, Vilber i Orvil Rajt, Džorž Vašington,

Teodor Ruzvelt i Abraham Linkoln.

Sa druge strane, regularna Velika loža Srbije navodi da su među poznatim masonima bili i Aleksandar Karađorđević, Dositej Obradović, Ivo Andrić, Jovan Dučić, Petar II Petrović Njegoš, Mihailo Pupin i Vuk Karadžić.

cija da je to organizacija samostalnih profesionalaca i poslovnih ljudi širom svijeta udruženih oko zajedničke ideje da se posvete humanitarnim ciljevima, podstičući visoke etičke standarde u svim profesijama, šireči dobru volju, mir i razumijevanje među ljudima.

Već više od 50 godina rotarijanci imaju jedinstveni test ispravnosti onoga što misle, govore i rade, koji se sastoji od četri pitanja: 1. Da li je to istina? 2. Da li je to pošteno za sve učesnike 3. Da li će to pospješiti prijateljstvo i dobru volju? 4. Da li je to korisno za sve učesnike? Članstvo u Rotari klubu stiče neko ko je prepoznat da je dobar u svojoj struci i kada je označen kao dobar čovjek s dosta dobre volje, navodi se na sajtu jednog od rotari klubova.

Slično kao i kod masonstva, postojeći članovi predlažu novu osobu, koja ukoliko želi može postati član rotari kluba.

Prema ranijim saopštenjima rotarijanaca, u Crnoj Gori ima znatan broj članova koji su donatori na svjetskom nivou i za to humanitarno djelovanje dobili su prestižnu značku “Pol Haris”, koji je osnivač rotarijanskog pokreta.

● Malteški vitezovi

forMirali svoj red

U Crkvi Svetog Jovana u selu Mali Zalazi na Njegušima, prije nekoliko dana u Red Sv. Jovana, malteških vitezova primljeno je sedam Crnogoraca.

Inauguraciju su uz sveštenike Crnogorske pravoslavne crkve obavili malteški vitezovi iz Holandije i sa Malte, a sedam crnogorskih građana dobilo je sertifikate kojima se potvrđuje da su oni ravnopravni članovi ovog reda.

Početkom 2006. princ Nikola Petrović dobio je od Velikog meštra Veliki križ malteškog reda. Najvažnija i često pominjana u medijima veza između Reda i Crne Gore su ikona Bogorodice Fileremske, ruka Svetoga Ivana i relikvija Svetoga krsta, koje se nalaze u Crnoj Gori. Sve te relikvije vjekovima su čuvali upravo vitezovi malteškog reda do 1798. godine kada ih je Napoleon protjerao sa Malte, a oni predali svetinje na čuvanje ruskom caru Pavlu Prvom. Spletom istorijskih okolnosti, dvadesetih godina prošlog vijeka ruska dinastija, prognana od komunista, predala je relikvije kralju Srbije Aleksandru Karađorđeviću. Početkom 1941. kralj Petar je bježeći iz Jugoslavije sa nikšićkog aerodroma česticu, ruku i ikonu ostavio u Manastiru Ostrog. Svetinje su u podu monaške ćelije pronađeni 1951. godine i poslije tri decenije, koliko su ležale u policijskim sefovima, predate crkvi i muzeju.

Vitez malteškog reda i bivši ambasador Crne Gore u Vatikanu Antun Sbutega izjavio je nedavno da se u Crnoj Gori ne osniva Red malteških vitezova, odnosno nikakva njegova podružnica.

“Svako može da osnuje neki red kao nevladinu organizaciju, ali to nema nikakve veze sa autentičnim

Redom malteških vitezova, čiji smo jedini članovi iz Crne Gore princ Nikola Petrović i ja”, kazao je Sbutega.

On tvrdi da je Red malteških vitezova poseban i ima kontinuitet od polovine 11. vijeka do danas. Riječ je o specifičnoj međunarodnoj organizaciji, jedinoj državi na svijetu koja nema svoju teritoriju, ali održava diplomatske odnose sa 105 država, između ostalih i sa Crnom Gorom.

● teMplari -

najMisterioznije udruženje

Prema podacima objavljenim u srbijanskim medijima, templari su registrovani kao Udruženje nastavljača hrišćanskog viteštva i jedina su zvanična organizacija te vrste na Balkanu. Vitezovi Srbije su 2003. godine proglašeni Velikim prioratom i potpuno su samostalni u svom djelovanju i delegiranju svojih članova za sva tijela. Veliki priorat Srbije danas broji blizu 200 članova, uključujući i Priorat Bugarske i Komanderije u Crnoj Gori, na Kipru i u Republici Srpskoj.

Zanimljivo je i da je na popisu stanovništva koji je sproveden 2011. godine kao nacionalnu pripadnost “templar” izrazilo oko 10 osoba.

Danas je ovaj red organizacija otvorena za muškarce i žene koji prihvataju njegove ciljeve, ali i koji svojim životom, ponašanjem i prethodnim djelovanjem zaslužuju da postanu njegovi članovi.

6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

SDP PETNJICA OPTUŽUJE

Predsjednik OIK varao na žrijebanju Predsjednik Opštinske izborne komisije Veselin Došljak protivzakonito je zloupotrijebio svoj položaj na žrijebanju rednih brojeva odborničkih lista 25. oktobra 2013. godine, saopšteno je iz petnjičkog Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije. S druge strane, Došljak je odbacio optužbe ove partije.

Iz OO SDP Petnjica su naglasili da je predsjednik OIK Petnjica Veselin Došljak pri izvlačenju kuglice iz staklene posude kojih je bilo šest u krugu i jedna u sredini uzeo kuglicu i sa njom miješao ostale kuglice ne ispuštajući istu iz ruke, već je odmah podigao i otvorio, a zatim proglasio DPS brojem 1 na listi.

“Istog momenta uslijedila je reakcija predstavnika SDP, BS i SNP. To su vidjeli i član OIK BS i član OIK SDP”, istakli su iz OO SDP Petnjica.

Međutim, Došljak u izjavi za VN kaže da nikakvih neregularnosti nije bilo, da je sve odrađeno kako treba, a da su članovi OIK jednoglasno prihvatili listu.

SDP Petnjica je uputila žalbu Državnoj izbornoj komisiji u kojoj se

zahtijeva da se žrijebanje ponovi, a akter ovog incidenta sankcioniše insistiranjem na njegovoj ostavci, u skladu sa zakonom.

“Najviše zabrinjava što je ovo sramotno ponašanje predsjednika OIK Petnjica propraćeno od predstavnika DPS, sa maksimalnim oduševljenjem i odobravanjem, te

već u startu izbornih procedura dovodi se u sumnju regularnost predstojećih izbora”, zaključeno je OO SDP Petnjica.

Navode SDP demantovali su i iz DPS Petnjica, ističući da je Opštinska izborna komisija jednoglasno prihvatila rezultat današanjeg žrijebanja za raspored na glasačkom listiću za prestojeće lokalne izbore u Petnjici “Gnusna je neistina da je bilo ko iz OIK-a na bilo koji način favorizavao neku partiju za poziciju na izbornoj listi. Samo politički nekorektni i zajedljivi mogu da pomisle i optuže nekoga da vrši takvu vrstu nergularnosti. Samo minornim političkim subjektima je stalo da negdje, pa makar i privremeno na biračkom listiću, budu na prvom mjestu, zato što su svjesni da će nakon izbora to mjesto biti nedostižno za njih. Za DPS je redosljed na glasačkom listicu potpuno nevažan, jer smo uvjereneni da smo kod građana Petnjice i Crne Gore na prvom mjestu”, poručuju iz DPS-a.

A.O.

AKCIJA

Savjet mladih DPS dali krv

Savjeti mladih cetinjskog i nikšićkog DPS-a obilježili su Međunarodni dan dobrovoljnih davaoca krvi akcijama dobrovoljnog davanja krvi.

“Krv nam je svima zajednička,

bez obzira na to odakle dolazimo, razliku samo čini krvna grupa.

Jedna jedinica krvi može značiti nekome život. Savjet mladih DPS svjestan je činjenice da nema dovoljno jedinica krvi u bazama,

a najsigurniji način da se obezbijede zalihe krvi je dobrovoljno davanje”, poručili su iz Savjeta mladih DPS-a Cilj akcije je, kako navode, prikupljanje što više jedinica dragocjene tečnosti.

OPTUŽbE

Alivodić: Jasavić vrijeđa svoj narod S namjerom da manipuliše javnošću i tako sakupi lake političke poene, poslanica Pozitivne Azra Jasavić je svojim riječima u parlamentu direktno udarila na čast i dostojanstvo građana Crne Gore koji pripadaju islamskoj vjeroispovijesti, nazivajući ih podanicima i poslušnicima DPS-a, rekao je izvršni sekretar Odbora DPS-a Podgorice, Sulejman Alivodić.

“Nijesam se mogao suzdržati da kao čovjek, pripadnik manjinskog naroda i Izvršni sekretar Odbora DPS-a Glavnog grada najoštrije ne reagujem na nedavne vrlo tendenciozne i politički degutantne ispade Azre Jasavić u crnogorskom parlamentu. S namjerom da manipuliše javnošću i tako sakupi lake političke poene, Jasavić je svojim riječima direktno udarila na čast i dostojanstvo građana Crne Gore koji pripadaju islamskoj vjeroispovijesti, nazivajući ih podanicima i poslušnicima DPS-a”, ističe se u reagovanju Alivodića.

Prema njegovim riječima, Jasavić se kao predstavnik “prolazne političke pojave” želi prikazati kao veći zaštitnik Bošnjaka u Crnoj Gori i Bošnjačke stranke koja je pouzdan politički partner DPS-a već duži niz godina.

“Nervoza i strah od gubitka poslaničke fotelje je do te mjere uznemiri-

la Jasavić koja beznadežno pokušavajući da povrati zauvijek izgubljeno povjerenje birača, svjesno ili nesvjesno, vrijeđa čak i pripadnike vlastitog naroda. Ona se kao predstavnik prolazne političke pojave želi prikazati kao veći zaštitnik Bošnjaka u Crnoj Gori i Bošnjačke stranke koja je pouzdan politički partner DPS-a već duži niz godina. To partnerstvo ne bi bilo tako čvrsto i snažno da DPS zajedno sa SDP-om nije bila i ostala garant opstanka svojim islamskim sunarodnicima u svim teškim vremenima sa kojima se naša domovina susrijetala posljednih 20 godina”, rekao je Alivodić.

On, kako je istakao, donekle razumije želju i potrebu Jasavić da se dokazuje i svoju političku karijeru gradi u Pozitivnoj Crnoj Gori.

“Jer kao dugogodišnji član i simpatizer DPS-a nije uspjela da se značajnije nametne i ostvari svoje nerealne političke ambicije. Više je nego očigledno da isfrustrirani finansijeri slabašne Pozitivne Crne Gore na politički neprimjeren način žele destabilizovati DPS i njene koalicione partnere koji decenijama obasjavaju, za sve, slobodno crnogorsko nebo.

Na ovakav način, u tome nikada neće uspjeti! Zato, sabur Azra!”, poručio je Alivodić. Ovakve navode, Jasavić nije željela da komentariše.

REAGOVANJE U tekstu od 24. oktobra 2013. godine u Dnevnim novinama na strani 4 pod naslovom “Crnogorci iz dva fronta na izborima” došlo je do nenamjerne greške. Naime, u tekstu je na-

vedeno da Nova snaga izlazi na izbore u Novom Brdu, iako ta partija neće učestvovati na izborima u toj opštini, već u Leposavićima. Izvinjavamo se čitaocima i članovima Nove snage.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

7

samovoljno priključenih potrošača evidentirala je EPCG tokom 2012. godine na teritoriji u nadležnosti ED Podgorica, od čega je 1.381 iz kategorije domaćinstva i 198 iz kategorije ostala potrošnja

Kradljivci struje pod prismotrom EPCG EPCG

Novčane kazne za neovlašćenu potrošnju električne energije od 200 do 15.000 eura Ivana Cimbaljević

E

lektroprivreda Crne Gore prošle godine isključila je sa mreže 1.579 potrošača zbog neovlašćene potrošnje električne energije i to samo u Podgorici, kazao je za Vikend novine direktor Direkcije za odnose sa javnošću Rajko Šebek. Kako bi suzbila ovu pojavu, EPCG svakodnevno kontroliše potrošače, a za prekrišoce su predviđene novčane kazne od 200 do 15.000 eura, ali i zatvor. Krađa struja je krivično djelo i veoma rizična i po potrošače i njihovu imovinu.

Krađa struje u Podgorici češća je pojava nego li razbojništvo. Sudeći po podacima Elektroprivrede Crne Gore u Glavnom gradu je evidentirano svaki dan po četiri kradljivca struje. Mjere koje preduzima Elektropriovreda su svakodnevna kontrola koja će biti nastavljena. Direktor Direkcije za odnose sa javnošću Rajko Šebek objašnjava da Elektroprivreda otkrivanje neovlašćene potrošnje (krađe, samovoljna priključenja) i kontrolu planira prema slučajnim uzorcima, nelogičnim potrošnjama, prijavama čitača, potrošača ili drugih službi EPCG. “Ukupan broj evidentiranih, samovoljno priključenih potrošača tokom 2012. godine na teritoriji u nadležnosti npr. Elektrodistribucije Podgorica je 1.579, od čega 1.381 iz kategorije domaćinstva i 198 iz kategorije ostala potrošnja”, kazao je Šebek.

On poručuje da je svaka neovlašćena radnja na brojilima i instalacijama vrlo rizična i da će oni potrošači koji pribjegavaju ovom vidu krađe snositi rigorozne pravne posljedice. Oni, prema riječima Šebeka, takođe, dovode u pitanje sopstvenu bezbjednost, kao i bezjednost svoje imovine.

“U slučaju kada nadležna ekipa ustanovi neovlašćenu potrošnju električne energije, potrošač se isključuje sa mreže i protiv njega se podnosi krivična, odnosno prekršajna prijava. Korišćenje energije bez ili mimo mjernih uređaja tetira se kao krađa tuđe pokretne stvari za koju Krivič-

Kako se najčešće krade struje?

Zaposleni u EPCG su identifikovali čitav niz različitih načina za krađu električne energije kojima pribjegavaju pojedini potrošači, koji su slični načinima koji su karakteristični za cio region. “Kradljivci električne energije postavljaju jake magnete na brojila, kako bi usporili okretanje brojčanika. Čest način je da naprave rupice na staklu brojila, kroz koje iglom zaustave brojač. Nerijetko postave instalaciju bez brojila, tj. kukama od električnog voda do kuće direktno sprovedu eletričnu energiju, tako da brojilo ne očita potrošnju, odstranjivanjem tzv. napojnih mostova na brojilu, itd”, navodi Šebek najčešće načine na koji građani kradu struju.

ni zakonik, član 239, podrazumijeva novčanu kaznu ili kaznu zatvora do tri godine”, istakao je Šebek. Zakon o energetici, član 179, zabranjuje samovoljno priključivanje objekata, uređaja ili instalacija na prenosni ili distributivni sistem i korišćenje energije bez, ili mimo mjernih uređaja, ili suprotno propisima i uslovima, utvrđe-

Elektrošokom pokušali da unište i nova brojila Novo brojilo, prema riječima Šebeka, omogućava precizno daljinsko očitavanje, bez mogućnosti subjektivne greške, kao i brzo evidentiranje eventualnog kvara i njegovo efikasnije otklanjanje.

“Pored navedenih prednosti, nova brojila omogućiće i smanjenje gubitaka, a podaci pokazuju da su u trafo reonima gdje su brojila implementirana gubici umanjeni nekoliko puta. Inače, sistem daljinskog mjerenja koji se implementira u Crnoj Gori predstavlja jedan od najsavremenijih modela daljinskog mjerenja koji su trenutno dostupni na svjetskom tržištu”, poručio je Šebek.

Na ovaj način stručna lica u EPCG u svakom trenutku evidentiraju svaku eventualnu radnju potrošača na brojilu.

“Do sada je primijećeno nekoliko slučajeva uništavanja brojila tzv. elektrošokom ili fizičkim putem. Logilno je da, kao i svaki elektronski uređaj, i novo brojilo može biti uništeno. Ipak, za razliku od prethodnih, ovakvi slučajevi se istog trenutka evidentiraju, ti potrošači se zatim nalaze na posebnoj listi i svakodnevno kontrolišu. Dakle, takvi slučajevi se istog dana evidentiraju i ekipe pravovremeno zamijene brojilo”, istakao je Šebek.

nim ugovorom koji reguliše snabdijevanje energijom. “Elektrodistribucija Podgorica je tokom 2012. godine zbog prekršaja zbog priključenje na distributivni sistem bez saglasnosti za priključenje podnijela preko 1.100 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Za ovaj prekršaj propisana je novčana kazna za pravna lica od 2.000 do 15.000 eura, za fizička lica od 200 do 1.500 eura i za preduzetnike od 500 do 4.000 eura”, rekao je Šebek.

Elektrodistribucija Podgorica je tokom prethodne godine podnijela i preko 500 krivičnih prijava zbog krivičnih djela krađe - skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka i krivičnog djela samovlašće iz Zakona o energetici.

“Krivičnim zakonom za sva ova krivična djela zaprijećena je kazna zatvora i to: za krađu do tri godine, za skidanje ili povredu službenog pečata ili znaka do jedne godine i za samovlašće do šest mjeseci”, kazao je Šebek.

A zbog krađe struje ispašataju svi, posebno redovne platiše, a gubici električne energije se dijele na tehničke i komercijalne gubitke.

“Tehnički, odnosno gubici u distributivnom sistemu čine sastavni dio prodajne cijene električne energije

3

15

godine zatvora predviđeno je za krivično djelo krađa - skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka i krivičnog djela samovlašće iz Zakona o energetici

hiljada eura je iznos najveće novčane kazne za krađu struje preduzeća

svuda u svijetu, s tim što većina zemalja pomenutu stavku ne ističe na računu za električnu energiju (stavka 15 i 16). U nekim zemljama EU i komercijalni gubici, odnosno gubici po osnovu neovlašćene potrošnje električne energije u šta spada i krađa, u iznosu od jedan do dva odsto, čine sastavni dio prodajne cijene, dok u Crnoj Gori to nije slučaj i ovi gubici padaju na teret EPCG ili na potrošača kome je utvrđeno da je neovlašćeno koristio energiju i to u skladu sa metodologijom za obračun i naplatu neovlašćeno preuzete električne enegije”, objašnjava Šebek.

Dodaje da su ukupni godišnji gubici električne energije i tehnički i komercijani u elektrodistributiv-

nom sistemu EPCG u poslijednjih pet godina smanjeni za skoro 10 odsto. Ovakav trend smanjenja, prema njegovim riječima, biće nastavljen i ubuduće, sve do potpunog anuliranja komercijalnih i svođenja tehničkih gubitaka na nivo od devet odsto, koliko Elektroprivredi priznaje RAE. “Važno je naglasiti da sve preko devet odsto, koliko za tehničke gubitke odobrava RAE, predstavlja isključivo trošak EPCG, odnosno ne preliva se na račune građana, kako se to često misli. A devet odsto koje crnogorski građani plaćaju za tehničke gubitke je prihvatljiv procenat na svjetskom nivou, odnosno maksimum gubitaka koje tolerišu zemlje na Zapadu iznosi 10 odsto”, zaključio je Šebek.

8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Elektrana na potoku SkANdAl

Na Rijeci Reževića, čiji vodotok služi za vodosnabdijevanje i uliva se direktno u Jadransko more, ne mogu se graditi male hidroelektane. A sve i kad bi to “investitor” htio, protok vode nije dovoljan.

JAVNE FINANSIJE

Bolja naplata pokriva garancije Ministar finansija Radoje Žugić kaže da možda neće biti rebalansa On tvrdi da nije tačna informacija da je Svjetska banka ocijenila da bi gradnja auto-puta mogla uvećati javni dug na 75 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“SB ima intenzivnu komunikaciju sa Ministarstvom finansija.

Ono što je tačno jeste da smo obrazložili visokim predstavnicima SB da će brojni razvojni projekti od turizma, poljoprivrede, energetike i saobraćaja generisati znatno više stope ekonomskog rasta”, kazao je Žugić.

On je naveo da su dokazali u teorijskom dijelu da će ti projekti doprinijeti potpunijem ozdravljenju javnih finansija.

“Već imamo projekte u turizmu koji su krenuli. Pravili smo simulacije, recimo za Azmont, koji će generisati značajne javne prihode tokom godine. Vrlo brzo ćemo uputiti SB novi fiskalni okvir”, dodao je Žugić.

Na pitanje na koji način će se naplatiti penzionisani radnici u KAP-u koji su očekivali da će to biti kroz rebalans, Žugić je odgovorio da je uvijek javno isticao da ne smiju i ne mogu socijalnu i dimenziju tehnoloških viškova u privredi i vanprivredi seliti prema Fondu PIO. “Time ćemo ugroziti održivost penzijskog fonda. I to je ključno i desilo se i to tako prihvatamo. Da li ćemo isplatiti 70 radnika? Ne vidim posebnu hitnost da to bude u decembru. Zašto ne bi bilo u januaru, uslovno govorim”, zaključio je Žugić.

SPORAZUM

Ivana Cimbaljević

D

odjela koncesija za izgradnju male hidroelektrane na Rijeci Reževića šokirala je mještane, ali borce za zaštitu životne sredine. Nataša Kovačević iz Grin houma je kazala za Vikend novine da, s obzirom na to da se ova rijeka uliva u Jadransko more, ona predstavlja rijeku od državnog značaja, na kojoj se ne mogu graditi hidroelektrane. Za predsjednika mjesne zajednice Dragana Vukovića je više nego čudno da neko hoće da gradi male HE na rijeci sa protokom od 120 litara u sekundi. On tvrdi da je neko obmanuo investitore kada je napisao da RIjeka Reževića ima protok od 1.200 litara u sekudni i poručuje da do realizacije tog projekta neće doći.

Mještani Rijeke Reževića kod Budve bili su zatečeni kada su čuli da je Vlada nedavno dala saglasnost za davanje koncesija za izgradnju male hidroelektrane u tom mjestu. Predsjednik mjesne zajednice tvrdi da je to mimo njihovog znanja “provučeno” i da su sasvim slučajno saznali za to. On poručuje da do realizacije tog projekta neće doći.

“Ne znam ko stoji iza toga. EviFoto: Vedran Ilić

Vlada očekuje da će naplatiti oko 100 miliona eura više javnih prihoda nego prošle godine, zbog čega postoji mogućnost da neće biti potrebe za rebalansom, saopštio je ministar finansija Radoje Žugić.

“To znači da ćemo praktično pokriti kompletan vanredni trošak garancija koje su date za Kombinat aluminijuma (KAP), a moguće je da uz elemente štednje rebalans možda i neće trebati”, rekao je Žugić novinarima nakon prezentacije rezultata projekta “Jačanje mehanizama javnih finansija na lokalnom nivou u Crnoj Gori”.

Prema njegovim riječima, ono što je dobro jeste očekivanje da će naplatiti prihode deset odsto iznad plana, a uz rast iz prethodnog perioda, to bi značilo oko 100 miliona eura više javnih prihoda nego u istom periodu prošle godine.

Komentarišući izjavu poslanika Socijaldemokratske partije Damira Šehovića da ta stranka neće podržati ni novi predlog rebalansa budžeta sve dok država ne naplati dug od Elektroprivrede, Žugić je naveo da je Vlada na putu da napravi adekvatan sporazum o naplati njihovog potraživanja u razumnom roku.

“Nijesam vidio izjavu poslanika Šehovića, ne znam u kom je kontekstu. Na istom smo kursu, ali ne u mjeri ugrožavanja javnih finansija ni privrednog sistema Crne Gore”, kazao je Žugić i dodao da je to potraživanje koje se mora naplatiti u razumnom roku.

Zajedno protiv organizovanog kriminala

Dokument potpisali Poreska uprava i Komisija za konflikt interesa

Aneks sporazuma o saradnji između Komisije za sprečavanje sukoba interesa i Poreske uprave potpisan je juče u Podgorici.

Aneks predstavlja dopunu sporazuma potpisanog 29. decembra 2009. godine, a omogućiće razmjenu informacija između Poreske uprave i Komisije za sprečavanje sukoba interesa u cilju ispunjavanja obaveza utvrđenih akcionim planom za sprovođenje programa

borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Izradom interfejsa za razmjenu informacija doprinijeće se efikasnijoj kontroli tačnosti prijavljenih prihoda javnih funkcionera“, saopšteno je iz Poreske uprave.

Sporazum su potpisali predsjednik Komisije dr Slobodan Leković i direktor Poreske uprave prof. dr Milan Lakićević.

Ministarstvo nadležno za poslove energetike 30. jula 2012. godine odbilo je ovaj zahjev: Rijeka Reževića

dentno je da nikad neće proći infrastruktura do tog mjesta bez saglasnosti građana Rijeke Reževića. Protivimo se tome. Održaćemo hitan sastanak povodom toga”, kazao je Dragan Vuković, predsjednik mjesne zajednice Reževići.

On smatra da je obrađivač plana najvjerovatnije obmanuo investitora, jer je ne postoje uslovi da se tu uopšte gradi mala hidroelektrana.

Vuković, koji je inženjer po struci,

tvrdi da je protok vode na toj rijeci maksimum oko 120 litara u sekudni, dok obrađivač u planu navodi da je on oko 1.200 litara u sekundi tokom osam mjeseci.

“Te vode nema. Rijeka ljeti presuši. Čak i kad bi prekinili vodovod prema Budvi i Petrovcu i pustili tih 53 litra po sekundi, opet ne bi bilo dovoljno vode da se hidroelektrana izgradi. U toj rijeci nema ni kapi vode ljeti”, kaže Vuković.

Inženjer koji je radio tu studiju je, prema riječima Vukovića, nekom je provukao zahtjev investitora da se uradi to postrojenje.

“Ne znam kako je fizički to moguće. Sama voda u tom sušnom periodu, koji je najmanje osam mjeseci godišnje, ne postoji, jer čitavu izdašnost koristi vodovod za snabdijevanje budvanske opštine. Nije mi jasno koji su izvori za tu hidrocentralu. Mještani nikada neće dozvoliti da prođe put za izgradnju tog postrojenja. Od toga nema ništa”, zaključio je Vuković.

Izdavanje koncesija šokiralo je i predstavnike nevladine organizacije Grin houm, koja se bavi zaštitom životne sredine. Koordinatoru za zaštitu životne sredine u ovoj nevladinoj organizaciji Nataši Kovačević nije jasno kako je uopšte izdata dozvola za vodotok od državnog značaja.

“Postavlja se pitanje kako je moguće uopšte izdati energetsku dozvolu i koncesiju za vodotok koji je od državnog a ne smo lokalnog značaja, kako je to navedeno u izvještaju o postupku davanja koncesije na osnovu energetske dozvole za izgradnju male HE Rijeka Reževića, s obzirom da je riječ o vodotoku koji služi za vodosnabdijevanje, te se i uliva direktno u Jadransko more”, istakla je Kovačević.

U izvještaju o dodjeli koncesija su, po njenom mišljenju, predstavljena polovična rješenja i priloženi izvještaji “kojima se slovo zakona tumači prema potrebama a ne u cjelosti”.

“Prema odluci o određivanju voda od značaja za Crnu Goru u članu dva jasno se navodi da su od značaja za Crnu Goru sve vode koje služe za regionalno i javno vodosnabdijevanje, što znači da se vodozahva-

Aktuelno Mještani neće dozvoliti gradnju: Vuković pokazuju mjeseto gdje je predviđena izgradnja male hidroelektrane

9

Foto: Vedran Ilić

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

CRNA GORA POLJSKA

Slaba privredna saradnja Crna Gora je pravo mjesto za ostvarivanje poslovnih težnji i planova poljskih investitora i privrednika u budućnosti, koji su posebno zainteresovani za povećanje robne razmjene, saopštili su predstavnici Vlade Poljske na poslovnom forumu u Podgorici.

Zamjenik predsjednika Poljske Marek Klocko saopštio je da su robna razmjena i investicije između dvije zemlje daleko od potencijalnih mogućnosti.

“Brojke koje imamo u tim oblastima su simbolične, ali događaji i želje posljednjih nekoliko godina pokazuju da ako budemo efikasniji, onda ta razmjena može biti puno veća. Poljski preduzetnici su za-

interesovani za povećanje robne razmjene”, rekao je Klocko.

Zamjenik ministra ekonomije Poljske Andrzej Diha je na forumu, koji je Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala u saradnji sa Ambasadom Poljske i Privrednom komorom te države, kazao da će energetika biti polazna tačka za razvoj međusobne saradnje.

“Crna Gora je pravo mjesto za ostvarivanje naših poslovnih težnji i planova u budućnosti”, rekao je Diha.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić ocijenio je da Poljsku i Crnu Goru veže mnogo toga, posebno zajednička tradicija sa više aspekata.

Plan prošao

Zahtjev već bio odbijan

ti ne mogu planirati ni nizvodno”, objasnila je Kovačević.

Sa druge strane, vode koje se ulivaju direktno u Jadransko more predstavljaju vode od državnog značaja i kao takve ne mogu se, kako su kazali iz Grin houma, podvesti pod član tri pravilnika o kriterijumima za izdavanje energetske dozvole, sadržini zahtjeva i registru energetskih dozvola, koji se odnosi na vodna tijela od lokalnog značaja.

“Područje Rijeke Reževića sa vodopadom na ušću u more posjeduje autentičnu ambijentalnu vrijednost koju je potrebno očuvati i valorizovati na pravi način, zbog čega pozivamo nadležne institucije i javnost da izmijene navedene planove”, poručila je Kovaćević.

Vlada je nedavno preduzetniku Radoslavu Kovačeviću dala koncesiju za izgradnju male hidroelektrane Rijeka Reževića na dijelu istoimenog vodotoka u Budvi i prihvatila ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole. Kovačević je koncesiju dobio na razdoblje od 30 godina, uz koncesijsku naknadu koja iznosi 6,1 odsto od planirane godišnje proizvodnje električne energije, a koliko godišnja proizvodnja električne energije bude veća od planirane, naknada će iznositi 6,1 odsto od godišnje proizvodnje električne energije.

Iz Grin houma zamjeraju Ministarstvu ekonomije što ovaj zahtjev nijesu predstavili na svom sajtu kako bi se javnost upoznala sa tim.

“Novonastali zahtjev za energetsku dozvolu nije bio objavljen na zvaničnom sajtu Ministarstva ekonomije, ka-

S obzirom da se Rijeka Reževića uliva u Jadransko more, zaštićena je i na njoj nije moguće graditi elektrane

BIJELO POLJE - Stečajni sudija Privrednog suda u Bijelom Polju Zoran Ašanin juče je donio rješenje kojim je potvrđen plan reorganizacije stečajnog dužnika Vektra Jakić, vlasništvo Dragana Brkovića. Stečaj je otvoren 28. maja prošle godine. Plan sadrži bilans novčanih tokova koji prikazuje prilive i odlive novca i projekcije poslovanja u narednih pet godina. Data je procijenjena vrijednost opterećene i neopterećene imovine i katastarska vrijednost.

“Predviđena je i neopterećena imovina koja će služiti kao obezbjeđenje za kredit radi aktiviranja potencijala dužnika, a ukoliko se ne obezbijede kreditna sredstva, pristupiće se prodaji imovine, koja ne ugrožava sprovođenje plana”, piše u rješenju o potvrđivanju plana reorganizacije.

B. Č.

ŠEHOVIĆ

Partner ili zatvaranje

Foto: Vedran Ilić

Zaštićeni lokalitet Lokalitet Rijeka Reževića posjeduje autentičnu ambijentalnu vrijednost zbog čega je pod zaštitom.

“Od ušća do izvorišta Rijeke Reževića postoji sedam starih mlinova, koji su izgrađeni za potrebe seoskog stanovništa. Jedan od njih je rekonstruisan i napravljen je stambeni objekat. Takođe, tu postoji jedan manastirski mlin, kao i most i kameni zid, tako da mi nije jasno kako je tu planirana izgradnja male HE”, ocijenio je Vuković.

ko bi se omogućile konsultacije šire javnosti, što je obaveza ove institucije posebno jer je riječ o ponovljenom zahtjevu. Prethodni zahtjev je ministarstvo nadležno za poslove energetike 30. jula 2012. godine odbilo rješenjem”, kazala je Kovačević.

Predstavnici Odbora za ekonomiju i budžet skupština Crne Gore i Srbije održaće u ponedjeljak u Beogradu prvu zajedničku sjednicu.

Tema prve sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore i Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava Narodne skupštine Srbije je saradnja sa nezavisnim regulatornim tijelima u cilju efikasnije kontrole trošenja javnih sredstava.

Iz crnogorske Skupštine je saopšteno da će sjednica biti održana uz podršku Vestminsterske fondacije za demokratiju i Regionalne mreže parlamentarnih odbora za ekonomiju, finansije i evropske integracije zapadnog Balkana.

Kombinat aluminijuma (KAP) bi trebalo zatvoriti ukoliko se na tender za njegovu prodaju ne javi strateški partner koji je spreman da organizuje proizvodnju bez ikakvih subvencija, ocijenio je poslanik Socijaldemokratske partije Damir Šehović.

On je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kazao da je država i suviše dugo bila talac te kompanije koja posluje po principu privatizacije dobitaka, a socijalizacije gubitaka.

“Dobici su njihovi, a gubici su zajednički. Tome treba stati na kraj”, poručio je Šehović tokom rasprave o predlogu zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru.

Predlog je podnijelo 20 poslanika Demokratskog fronta, sa zahtjevom da se zakon donese po skraćenom postupku. Šehović je naveo da je zakon intresantan u smislu da je njegov cilj definisanje jasnih kriterijuma ko može biti kupac na tenderu

koji će biti raspisan. “Član koji kaže da je obaveza Vlade kupovina Kombinata ukoliko se niko ne javi na tender, što znači da se zakonom obavežemo da ga država otkupi i na svojim leđima i dalje nosi proizvodnju koja je nerentabilna, to je nešto što SDP ne može da podrži , poručio je Šehović.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

FLOROVIC

Crna Gora spremna za NATO Crna Gora je već spremna da postane članica NATO-a, rekao je odlazeći ambasador Rumunije Mihail Florovic koga je u danas u oproštajnu posjetu primio premijer Milo Đukanović. Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, zahvalio ambasadoru Florovicu na višegodišnjoj saradnji i poželio mu sreću i uspjeh u obavljanju novih dužnosti.

“Posebno je istakao činjenicu da su odnosi Rumunije i Crne Gore vidno unaprijeđeni za vrijeme dok je ambasador Florovic obavljao funkciju šefa diplomatske misije Rumunije u Crnoj Gori”, saopšteno je iz premijerovog kabineta.

Premijer je izrazio zadovoljstvo kvalitetom međudržavnih odnosa i zahvalio Rumuniji na konti-

nuiranoj podršci procesu evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore.

“Sagovornici su saglasni u ocjeni da će skoro otvaranje Ambasade Crne Gore u Bukureštu, kao i predstojeća posjeta Predsjednika Vlade Rumuniji predstavljati dodatni impuls jačanju sveukupnih ve-

za među prijateljskim državama i narodima”, saopšteno je iz premijerovog kabineta.

Ambasador Florovic je zahvalio na odličnoj saradnji koju je imao s Vladom i institucijama Crne Gore, tokom mandata, ističući da je, poslednjih nekoliko godina svjedok izuzetnog napretka koji Crna Gora ostvaruje u svim oblastima.

“Rumunija će i dalje snažno podržavati Crnu Goru i njene ambicije da postane članica NATO i EU. Crna Gora je već spremna da postane članica NATO-a. Članstvo Crne Gore u NATO važno je ne samo zbog stabilnosti Zapadnog Balkana, već i zbog daljeg ekonomskog razvoja Crne Gore, jer uliva povjerenje i daje sigurnost stranim investitorima”, naglasio je ambasador Florovic.

ATLAS BANKA AD PODGORICA FILIJALA TIVAT Komisija za prodaju nepokretnosti raspisuje OBAVJEŠTENJE o prodji nepokretnosti putem zatvorenih pisanih ponuda I ATLAS BANKA AD Podgorica – Filijala Tivat, u svojstvu hipotekarnog povjerioca, oglašava prvi put prodaju nepokretnosti putem zatvorenih pisanih ponuda, radi naplate svojih dospjelih novčanih potraživanja iz iznosa koji se dobije prodajom, a na kojima je upisana hipoteka u njenu korist i to: 1. Neopokretnu imovinu, upisanu u List nepokretnosti broj 938 KO Tivat, potes Kalimanj, katastarska parcela 2341 označena kao dvorište površine 272 m2, sa objektom porodične stambene zgrade-objekat 1 površine 145 m2 koji sadrži posebne dijelove : nestambeni prostor PD1 površine 1P 27 m2, stambeni prostor PD2 površine P 105 m2 i stambeni prostor PD3 površine P1 113 m2. Početna prodajna cijena je 480.366,01 €.

2. Neopokretnu imovinu, upisanu u List nepokretnosti broj 2182 KO Tivat, potes Brštan, katastarska parcela 4529 označena kao šuma 3. klase površine 2532 m2 i katastarska parcela 4530, označena kao pašnjak 5. klase površine 1156 m2. Početna prodajna cijena je 148.110,08 €.

Imovina pod rednim brojevima 1 i 2 prodaje se radi naplate dospjelog novčanog potraživanja hipotekarnog povjerioca iz osnovnog posla - ugovora o kreditu koje na dan 15.10.2013. godine iznosi 399.525,41 €, a na koji iznos se obračunava kamata po ugovorenoj stopi 8,50% godišnje do dana izvršene naplate potraživanja iz cijene koja se dobije prodajom nepokretnosti. Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja procjenjuju se na 1.000,00 €.

3. Neopokretnu imovinu, upisanu u List nepokretnosti broj 938 KO Tivat, potes Milutinovo, katastarska parcela 3175 označena kao livada 2. klase površine 434 m2. Početna prodajna cijena je 95.480,00 €.

Imovina se prodaje radi naplate dospjelog novčanog potraživanja hipotekarnog povjerioca iz osnovnog posla - ugovora o kreditu koje na dan 15.10.2013. godine iznosi 27.700,88 €, a na koji iznos se obračunava kamata po ugovorenoj stopi 10% godišnje do dana naplate potraživanja iz cijene koja se dobije prodajom nepokretnosti. Realni trroškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja procjenjuju se na 500,00€.

II Ponuda mora da sadrži: tačnu adresu i naziv ponuđača, ponuđenu cijenu, koja ne može biti niža od oglašene početne cijene nepokretnosti na koju se ponuda odnosi, za pravna lica i preduzetnike uplatu u korist računa 505-71-52, ili garanciju ponude u iznosu od 10% početne cijene izdatu od ovlašćene banke, a za fizička lica uplatu garantnog depozita u istom procentu u odnosu na početnu cijenu, na gore navedeni račun, sa naznakom za javno nadmetanje; III Svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca.

IV Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti preporučenom pošiljkom na adresu ATLAS BANKA AD Podgorica Filijala Tivat, ili neposrednom predajom na arhivi filijale, sa nazakom ''PONUDA PO OGLASU ZA PRODAJU – NE OTVARAJ'', svakog radnog dana od 08 do 16 časova, zaključno sa 25.11.2013.godine do 10,00 časova.

V Ponude se otvararaju i prodaja vrši, uz prisustvo ponuđača koji to žele, dana 25.11.2013. godine u 12,00 časova u prostorijama ATLAS BANKE AD Podgorica Filijala Tivat. Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili drugu ličnu ispravu, pogodnu za identifikaciju.

VI Izbor prvorangiranih ponuđača izvršiće se na osnovu najviše ponuđene cijene.

VII Sa prvorangiranim ponuđačem zaključuje se ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnijih ponuđača, s tim što su ponuđači dužni, prilikom zaključenja ugovora, priložiti dokaz da su uplatili cijelokupanu kupoprodajnu cijenu, u protivnom gube pravo na povraćaj garantnog depozita.

VIII Ponuđaču čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj garantnog depozita prvog narednog dana po zaključenju javnog nadmetanja.

IX Prodaju sprovodi Komisija. Sve potrebne informacije vezane za prodaju mogu se dobiti od predsjednika komisije Blagoša Šubarića, putem telefonskog poziva na broj 052/300-027, a informacije o nepokretnostima putem broja 032/670-590 ili neposredno u poslovnim prostorijama Filijale u Tivtu.

KOMISIJA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA RUDNIKA UGLJA MR ZORAN GOSPIĆ

Neće bit Nemanja Lacman

I

zgradnja drugog bloka Termoelektrane Pljevlja i novi investicioni planovi Rudnika uglja treba da rezultiraju otvaranjem novih radnih mjesta, a ne otpuštanjem, rekao je u intervjuu za Vikend novine predsjednik Odbora direktora Zoran Gospić. Prema njegovim riječima, produženi remont Termoelektrane osujetio je poslovne planove Rudnika, ali uprkos tome moguće je ostvariti pozitivan rezultat na kraju godine. Rudnik je, prema riječima Gospića, već potpisao ugovor o reprogramu duga prema državi od oko 19 miliona, a uskoro će biti precizirana i dinamika.

VN: Rudnik uglja Pljevlja završio je prvu polovinu godine sa gubitkom od skoro 4,5 miliona eura. Čime se može pravdati taj gubitak ?

Gubitak u prvoj polovini 2013. godine je posljedica produženog remonta Termoelektrane Pljevlja i isporuke preko 200.000 tona uglja manje nego što je to predviđeno Energetskim bilansom i planiranim količinama. Jasno je da je u prvoj polovini godine bila izuzetno povoljna hidrološka situacija, i da je proizvodnja iz hidroelektrana u tom periodu dobila prioritet. U istom periodu, u Rudniku uglja, intenzivirani su radovi na otkrivci uglja, radovi na rekultivaciji terena i pripremni radovi koji su veoma značajni u rudarstvu. Takođe, moram podsjetiti da je u prvoj polovini ove godine donesen novi Statut Rudnika uglja i nova pravila za sponzorstva, nabavke i knjigovodstvenu dokumentaciju, a ti akti doneseni su jednoglasno na Odboru direktora, što je po mom mišljenju veoma važno, imajući u vidu strukturu kapitala.

VN: Da li, i pored velikog gubitka, postoji šansa da poslovni rezultat Rudnika na kraju godine bude pozitivan ?

Cilj svake kompanije, pa prema tome i naše, mora biti ostvarivanje profita, odnosno pozitivno poslovanje. Ned av n o smo n a

sjednici Odbora direktora na dnevnom redu imali devetomjesečni proizvodno-finansijski izvještaj iz kojeg se jasno vidi, da ukoliko nastavimo trend proizvodnje i u naredna tri mjeseca, ostvarujemo dobre proizvodne rezultate, optimizaciju troškova na svim nivoima, ali i imajući u vidu pogonsku spremnost TE Pljevlja, mi realno možemo ostvariti taj cilj, tj. pozitivan poslovni rezultat. Protekla tri mjeseca izuzetnim zalaganjem zaposlenih i v i s o ko m produktivnošću ostvareni su planovi, a pored toga pokušaćemo da, osim p r e ma TE Pljevlja, plasiramo naš proizvo d i na druga tržišta, što

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

i otpuštanja radnika će takođe doprinijeti našem zacrtanom cilju.

VN: Koliko Rudnik planira da isporuči uglja u 2013. godini i da li je remont Termoelektrane poremetio planove koje ste imali na početku godine ?

U skladu sa Energetskim bilansom, koji usvaja Vlada Crne Gore, a čiji je sastavni dio i proizvodnja uglja, mi smo i svojim biznis planom definisali količine i kvalitet uglja. Procjena je da ćemo do kraja godine isporučiti, prema TE Pljevlja i širokoj potrošnji, oko 1,7 miliona tona uglja i proizvesti oko 5,5 miliona kubika otkrivke. Ostvarena proizvodnja uglja neće biti u skladu sa planiranom, što je posljedica produženog remonta Termoelektrane, dakle eksternih faktora, na koje nijesmo mogli uticati.

VN: Da li će možda biti otpuštanja, smanjenja zarada ili pak zapošljavanja novih radnika kako bi se nadomjestila dugovanja i ostvario pozitivan rezultat Rudnika?

U složenoj socijalno-ekonomskoj situaciji neće biti otpuštanja radnika u našoj Kompaniji, ali kada već govorimo o broju zaposlenih, treba reći da je u pljevaljskom rudniku uglja trenutno 886 stalno zaposlenih i oko 130 radnika na određeno vrijeme.

S tim brojem zaposlenih ostvarujemo iste proizvodne rezultate kao u periodu kada smo imali preko 1.600 radnika, što jasno govori da smo podigli nivo produktivnosti, znatno smanjili troškove, ali moram reći i smanjili obim investi-

miliona kubika otkrivke biće proizvedeno u Rudniku uglja

cionih radova u ovom periodu. Po pitanju zarada, imamo dobru komunikaciju sa sindikatima našeg društva, a oni smatraju da zarade treba da budu na nivou energetskih sektora, iako se posljednje tri godine nijesu mijenjale.

Pitali ste da li će biti novih zapošljavanja? To direktno zavisi od početka izgradnje bloka II TE Pljevlja i neophodnosti za proširenjem kapaciteta na proizvodnji uglja, otvaranju novih kopova, ali i neophodnosti podmlađivanja naše kompanije, jer je u jednom periodu starosna struktura bila i te kako zabrinjavajuća.

VN: Da li će se spajanje Rudnika i Termoelektrane odraziti negativno na radnike, tj. da li to znači da će biti viška radnika s obzirom da će se određena radna mjesta praktično duplirati ?

O makroorganizaciji termoenergetike odlučiće vlasnici, a ja smatram da sve te aktivnosti izgradnje bloka II i novih investicija u Rudniku uglja treba da akumuli-

raju nova radna mjesta, gdje svoj interes treba da imaju i ostala preduzeća iz oblasti građevine i mašinstva. Suština je u sljedećem, da Rudnik uglja, kada su u pitanju rezerve i kvalitet, garantuje dovoljne količine uglja za I blok, ali i rad u paru I i II bloka TE. Naravno, nova istraživanja, nove nabavke rudarske opreme i mehanizacije, rješavanje dosadašnjeg složenog modela eksproprijacije, veoma su važne pretpostavke za ostvarivanje ovih projekcija.

VN: Bivši ste poslanik i aktuelni političar na lokalnom nivou. Kako država konkretno može pomoći Rudniku ubuduće, kako bi trendovi negativnog poslovanja postali prošlost?

Vlada Crne Gore je uvijek imala pozitivan odnos, maksimalno razumijevanje i podršku prema Rudniku uglja. Reprogram poreskih obaveza je zaista neophodan jer samo dobrim proizvodnim rezultatima i dobrom proizvodnom kondicijom u kontinuitetu Rudnik uglja može izmirivati svoje obaveze, a već smo govorili da ćemo koncesione naknade, shodno protokolu između Opštine Pljevlja, Poreske uprave i Rudnika uglja, izmiriti do kraja godine. Pomenuo sam i izmjenu određenih zakonskih propisa u oblasti eksproprijacije, koji bi omogućili da i Rudnik uglja može biti nosilac eksproprijacije, koja je u proceduri i tu imamo snažnu podršku Ministarstava ekonomije i finansija. Da-

miliona isporučiće do kraja godine Rudnik ugljaprema TE Pljevlja i širokoj potrošnji

kle, na taj način bi Rudnik uglja bio korisnik prava na eksproprijaciju, znači bilo bi omogućeno da podnese zahtjev na eksproprijaciju određenih nepokretnosti koje su u funkciju budućih rudarskih radova. Nadam se da će parlament imati razumijevanja za izmjene i dopune tog zakona.

VN: Da li, prema Vašem mišljenju, lokalni parlament odrađuje dobro posao i pomaže razvoj ekonomije u Pljevljima ?

S obzirom na to da sam tri mandata bio odbornik, ne mogu biti zadovoljan sadašnjom aktivnošću lokalnog parlamenta, jer čini mi se da ima previše politikantstva i jeftine demagogije. Na sjednicama se često govori i o globalnim svjetskim temama, državnim projekcijama, a samo na trenutke pažnja se posvećuje suštinskim

problemima građana. Često se lokalni parlament miješao i u rad akcionarskih društava, pa i Rudnika uglja, što svakako nije nadležnost Skupštine opštine. Jedno od pitanja o kojem se dosta govorilo u lokalnom parlamentu bilo je i regulisanje koncesionih naknada.

Stoga, na inicijativu predstavnika Rudnika uglja, a imajući u vidu značaj tog pitanja, potpisan je protokol, kojim je odrađen zaista dobar posao i za zaposlene u lokalnoj administraciji, ali i za državu i društvo. Lokalni parlament je skoro usvojio Strategiju razvoja, kojom su definisani ključni projekti za razvoj i poboljšanje uslova života u gradu. Smatram da realizacija ovih projekata bez podrške države i stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta, nije moguća, a ipak vrlo često imamo bez argumenata kritike samo zbog kritike.

Stručni skupovi neophodni Pljevljima Prema riječima Gospića, najsjeverniji grad Crne Gore ekonomski može da pruži još mnogo toga, ali je potrebna stručna pomoć iz države, ali i zemalja regiona.

“Rudnik uglja ima jasnu viziju razvoja i svjesni smo odgovornosti u razvoju energetike Pljevalja i Crne Gore. Za-

to smatram da u narednom periodu treba organizovati i stručne skupove, upravo u Pljevljima, gdje bi naučna i kompetentna javnost, iz zemlje i regiona, dala svoje ocjene o boljoj valorizaciji prirodnih resursa, dakle ne samo uglja, već laporca, gline, barita i ostalih sirovina”.

Dugovanje državi izmiriće se reprogramom Rudnik uglja u prošloj i ovoj godini uplatio je državi oko 25 miliona eura duga, dok će ostatak duga od oko 17 miliona biti isplaćen kroz reprogram.

“Glavni dug je nastao 2009-2010. godine kada TE Pljevlja skoro osam mjese-

ci nije radila ni preuzimala ugalj zbog kapitalnog remonta. Trenutno, naš dug prema Državi iznosi oko 19 miliona, u kojem je i dug po osnovu koncesija, a s obzirom na to da smo sa Poreskom upravom potpisali protokol o izmirenju cjelokupnog duga, tačnije 2,7 miliona po osnovu koncesija, u nareda dva mjeseca,

sada se stvari mijenjaju i dug je 17 miliona, koji ćemo izmiriti kroz reprogram”, rekao je Gospić.

Kako je objasnio Gosipić, uskoro će predstavnici Rudnika i Ministarstva finansija održati sastanak na kojem će se precizirati način na koji će se kroz reprogram vratiti dug.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

SVJEDOCI

Kaja se ne sjeća ni svog broja telefona U nastavku suđenja Mariji Milić za ubistvo potpredsjednika FK Rudar Radmila Mitrovića, 29. aprila 2012. u Podgorici, svjedočila je pjevačica Katarina Dubnjak (Ostojić) i fudbaler tog kluba Goran Vukliš.

Ostojić je juče pred Višim sudom u Podgorici navela da je sve što zna o kritičnom događaju jeste da su se te večeri zatekli u kafiću sa Mitrovićem i Milić, te da je potom otišla da spava dok su neki iz njihovog društva ostali u lokalu. Oko tri sata je otišla u hotel gdje su ona, Vukliš i njen menadžer Duško Banjac spavali u istoj sobi.

Ona se nije mogla sjetiti koji je broj telefona koristila tada. U Podgoricu je stigla iz Budve oko dvadeset časova, bila na večeri sa Mitrovićem, njegovim sestrićem, Vuklišom i menadžerom sat vremena, a zatim su otišli u stan ubijenog gdje se sredila za nastup i zajedno su svi napustili stan. Međutim, svjedok Miloš Panić, sestrić ubijenog Mitrovića, ranije je izjavio da on nije išao sa njima u stan, već im se kasnije pridružio, kao i da su Radmilo i on izašli, a da su Kaja i njen menadžer ostali u stanu.

Ni svjedok Vukliš nije podržao njenu priču jer je, kako kaže, on ostao sa njom i Banjcem u stanu kad su ova dvojica otišla. Optužena Milić prigovorila je njenom iskazu ističući da zna da su oni ostali u stanu. Ostojić joj se u tom trenutku okrenula namrgođena, ali je sudija zabranio njenu očiglednu namjeru da polemiše i sa optuženom.

Ostojić je insistirala da je imala nastup i pored upornih pitanja odbrane,

dok je Panić ranije kazao da nije bilo nastupa. “Meni je tolika šteta učinjena od medija što je insinuirano da ja imam neke veze sa tim, što je psihički oštetilo mene i moje najbliže i što me je i materijalno oštetilo, jer je ovo bacilo ljagu na moje ime”, kazala

je uplakana Ostojić.

Ona je rekla da su svi te večeri u lokalu bili pod uticajem alkohola “više nego što je normalno, a pogotovo optužena koja je bila neuračunljiva”.

Opisujući odnos optužene i Mitrovića kazala je da su “bili u ljubavi”. M.Đ.

Kaja Ostojić ispred zgrade Višeg suda u Podgorici

Mladić preminuo nakon udesa Cetinjanin Vladimir Borilović (19) preminuo je preksinoć oko tri sata iza ponoći u Kliničkom centru od posljedica teškog udesa, koji se u srijedu oko 22 sata dogodio na bulevaru kod nekadašnje fabrike “Košuta” na Cetinju. Njegov devetnaestogodišnji prijatelj Marko Martinović tom prilikom zadobio je teške povrede i nalazi se na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore.

Nesreća se dogodila na Bulevaru crnogorskih junaka kada se motor kojim su se vozili Borilović i Martinović sudario sa “audi-

jem A3”, kojim je upravljao Nikola Knežević (36).

Prvi zaključci sa uviđaja ukazuju na sumnju da su se mladići na motoru kretali iz pravca Bajica ka Cetinju, a da je Knežević “audijem” na kraju bulevara pokušavao polukružno da uđe u suprotnu traku, nakon čega je došlo do direktnog sudara. Iako nije sa sigurnošću utvrđeno, sumnja se da je stradali Borilović kritične prilike upravljao motorom. Naložena je obdukcija njegovog tijela koja će detaljno objasniti uzrok smrti.

S.K.

NAĐEN ARSENAL

Nikšićanin kao da se spremao za rat

DžEz KLUb

Uhapšen i drugi bombaš Pripadnici Služe bezbijednosti Nikšić uhapsili su sinoć oko 20 časova Marka Čolovića (28), za kojim je policija tragala od srijede, zbog sumnje da je bio saučesnik Slavku Radoviću (33) prilikom bacanja bombe na kafić “Džez klub”, kada je povrijeđeno 11 osoba.

Iz policije sumnjaju da se Čolo-

DEVETNAESTOGODIŠNJAK

vić, nakon prepirke u lokalu, odvezao do mjesta Šipčano, odakle je donio ručnu bombu M-75 i nož.

“M.Č. je, potom, sumnja se, zajedno sa S.R. došao ispred pomenutog ugostiteljskog objekta, nakon čega su kako se sumnja polomili staklo na ulaznim vratima objekta. Nakon toga, S.R. je aktivirao pomenutu ručnu bom-

bu u unutrašnjost ugostiteljskog objekta. M.Č. i S.R. su se potom udaljili sa lica mjesta u nepoznatom pravcu, ali nakon opsežne potrage lišeni su slobode”, saopšteno je iz policije.

U trenutku detonacije eksplozivne naprave, u pomenutom ugostiteljskom objektu nalazilo se 50-ak gostiju.

J.L.

Službenici nikšićke policije uhapsili su prekjuče sugrađanina Andriju Pejovića (45), zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava”. Nikšićka policija je u mjestu Riđani, koje se nalazi na nekoliko kilometara od grada, izvršila pretres kuće i drugih prostorija koje osumnjičeni Pejović koristi, i tom prilikom zaplijenila više komada oružja, municije i ekspozivnih materija.

Prilikom pretresa prostorija policija je pronašla i je i uz potvrdu oduzela dva kalašnjikova, četiri vojne puške, raketni pištolj kalibra 16 milimetara, te više djelova od automatskog oružja među ko-

jima su cijevi,mehanizmi za okidanje, zatvarači i preklopni kundak. Takođe, službenici Centra bezbjednosti pronašli su i oduzeli 250 komada municije različitog kalibra, 6,5 kilograma eksploziva, od čega pet kilograma i 700 grama privrednog eksploziva, 500 grama plastičnog eksploziva C4, i 300 grama vojnog eksploziva. Osim toga, kod Pejovića su pronađene i tri ručne bombe M-75, veća količina minsko-eksplozivnih sredstava, električne i obične detonatorkse kapisle i sporogoreći štapin, pet kutija baruta, dva noža od automatske puške i četiri stege za pravljenje municije.

J.L.

PRESUDA

Za º distributereº ukradenih auta 13 godina zatvora Specijalno vijeće sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju juče je objavilo presudu za 11 optuženih u policijskoj akciji “Kapitol” u ukupnom trajanju od 12 godina i devet mjeseci.

Bjelopoljac Damir Z. Martinović zvani Čađo (31) osuđen je na 2,3 godine, a njegova braća Anel (33) i Sanel (24) na po godinu i dva mjeseca. Njihovi sugrađani dobili su - Sadik D.Agović (52) godinu i osam mjeseci, Dragan V.Kuveljić (37) godinu i dva mjeseca, Semir R.Kolić (37) godinu i devet mjeseci, Enes Ć. Adrović (35) šest mjeseci, Enver H.Čelebić (41) godinu i šest mjeseci.

Policijski službenik Momir M.Baltić (39) osuđen je na godinu i mjesec zatvora, a braća Milan (43) i Dragan (40) M. Vukčević iz Podgorice na po tri mjeseca zatvora.

Zamjenik specijalnog tužioca

za organizovani kriminal Milosav Veličković teretio je devet optuženih da su počinili krivična djela zločinačko udruživanje u sticaju sa falsifikovanjem isprave i prikrivanjem dok su se braća Vukčević teretila za prikrivanje krivičnog djela, izvršenog samostalno bez pripadanja organizovanoj kriminalnoj grupi.

Akcija “Kapitol” izvedena je u novembru 2009. godine. U optužnici se navodi da su okrivljeni u toku 2008. i 2009. djelovali u međunarodnim razmjerama na teritoriji Crne Gore, Srbije i BiH sa unaprijed određenim zadacima i ulogama. Damir Martinović kao organizator i ostali kao članovi udruženja bavili su se prikrivanjem, proturanjem, kupovinom i prodajom većeg broja oduzetih i nelegalno uveženih vozila iz zemalja okruženja i zapadne Evrope.

B.Č.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

ZAMOLNICE

Od Crne Gore se traži da izruči 28 osoba Ministarstvo pravde inostranim pravosudnim organima mjesečno uputi oko 100 zamolnica od kojih se većina odnosi na uručenje akata i dostavljanje poziva za saslušanje Svetlana Kumburović

C

rnogorski pravosudni organi, od početka godine primili su 1.834 zamolnice za pružanje međunarodne pravne pomoći dok je iz Crne Gore poslato njih 1.068, rečeno je Vikend novinama iz Ministarstva pravde, uz pojašnjenje da se one najčešće tiču uručenja akata i dostavljanja poziva za saslušanje. Među njima su i zahtjevi za izručenje domaćih i stranih državljana, ali o njihovom identitetu iz Ministarstva nijesu željeli govoriti.

Zamolnice o međunarodnoj pravnoj pomoći uglavnom pristižu iz susjednih država - Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Italije, kao i iz Makedonije, Francuske, Slovenije i Njemačke.

“Asistenciju crnogorskih pravosudnih organa najčešče traže navedene države i to za potrebe građanskih i krivičnih postupaka, koji se vode pred njihovim nadležnim organima”, rečeno je iz Ministarstva pravde.

U minulih nekoliko godina, Crna Gora je zaključila ugovore o izručenju sa Republikom Srbijom, Hrvatskom i Makedonijom, a u toku su pregovori u vezi sa sklapanjem tog ugovora sa Kosovom. Naročitu pažnju javnosti zavrijedio je nedavno potpisan sporazum sa Italijom, čime je postalo izvjesno da će crnogorski državljani Dušanka PešićJeknić, Branko Vujošević, Veselin Barović i Branislav Mićunović,

zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći uputili su domaći pravosudni organi 2013. godine

kojima se zbog šverca cigareta sudi u Bariju, u slučaju da budu oglašeni krivima, biti izručeni toj zemlji.

● Za deset mjeseci odobreno 11 iZručenja

Iz Višeg suda u Podgorici za VN je rečeno da je od početka godine tom sudu podnijeto 28 zamolnica za izručenje, od čega je završeno 15 predmeta.

“U 11 slučajeva utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izručenje, jednoj molbi nije udovoljeno, dok je dva slučaja sudija za istragu našao da ne postoje uslovi za izručenje”, navodi se u odgovorima iz Višeg suda u Podgorici.

Jedan od trenutno najaktuelnijijih predmeta u kojem se čeka na izručenje zasigurno je slučaj osumnjičenih za ubistvo Nikole Bojovića, brata vođe Zemunskog klana Luke Bojovića.

Uskoro odluka o izručenju Blaža Dedića Nakon što je Viši sud u Podgorici prije nekoliko mjeseci ocijenio da su ispunjeni uslovi za izručenje Blaža Dedića, budvanskog biznismena i navodnog saradnika odbjeglog narko bosa Darka Šarića, Ministarstvo pravde Srbije poslalo je zahtjev za njegovo hapšenje. Do realizacije takvog zahtjeva ni nakon nekoliko mjeseci nije došlo, a iz Višeg suda saopštili su da odluka o izručenju još nije konačna, te da se čeka njeno donošenje.

1.068

“U predmetu protiv okrivljenog Blaža Dedića, a radi predaje Višem sudu u Beogradu - Posebnom odjeljenju radi vođenja krivičnog postupka, zbog krivičnih djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i produženog krivičnog djela pranje novca, postupak je u toku i odluka će biti ubrzo donijeta”, rečeno je Vikend novinama iz Višeg suda. Dediću su, nakon što je Beograd za njim raspisao potjernicu, oduzeta lična dokumenta.

REAGOVANJE

1.834

Saša Cvetanović čeka izručenje na zahtjev Srbije

zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći primili su domaći pravosudni organi 2013. godine

Kao direktan izvršilac ubistva Bojovića sumnjiči se Saša Cvetanović (32) iz Vranja, koji je krajem avgusta uhapšen u Podgorici. Trenutno se nalazi u ekstradicionom pritvoru, a prije desetak dana saslušan u Višem sudu u Podgorici po zamolnici Ministarstva pravde Srbije. Osim zbog sumnje da je počinio ovo ubistvo, iz Višeg suda za VN je rečeno da Srbija potražuje Cvetanovića i radi izvršenja dvije zatvorske kazne u ukupnom trajanju od godinu i po dana te da su te molbe za izručenje prethodile njegovom hapšenju. Postupak odlučivanja o izručenju Cvetanovića je u toku, rečeno je VN iz Višeg suda.

● nema odluke o iZručenju Šaranovića i koljenŠića

Ni nakon nekoliko mjeseci od hapšenja Nikšićanina Ratka Koljenšića i Slobodana Šaranovića iz Danilovgrada zbog sumnje da su učestvovoali u organizovanju Bo-

jovićevog ubistva, nema odluke o njihovom izručenju Srbiji. Iz Višeg suda je saopšteno da se Šaranović i Koljenšić još nalaze u ekstradicionom pritvoru, te da je postupak odlučivanja o njihvom izručenju u toku. Advokati optuženih u ovom predmetu insistiraju na tome da nema uslova za izručenje, jer se njihovi branjenici, kako tvrde, terete za djelo počinjeno u “zamoljenoj zemlji” odnosno Crnoj Gori.

● odslužio kaZnu, ali ostao u pritvoru

Pod istim sumnjama kao u slučaju Šaranovića i Koljenšića, Ministarstvo pravde Srbije je sredinom prošlog mjeseca zatražilo od Crne Gore i izručenje Beograđanina Miloša Delibašića. Delibašić je uhapšen 16. jula oko 16 časova u blizini hotela “Avala” u Budvi, a nedugo nakon toga optužen je za nedozvoljeno držanje oružja koje je prilikom hapšenja kod njega nađeno. Za to dje-

lo osuđen je na tri mjeseca zatvora, koje je već odslužio, ali se i dalje nalazi u ekstradicionom pritvoru jer su u međuvremenu srpski pravosudni organi izdali zamolnicu za njegovim izručenjem zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Bojovića.

“U toku je postupak protiv Delibašić Miloša, u odnosu na kojeg postoji molba za izručenje radi predaje pravosudnim organima Republike Srbije u cilju vođenja krivičnog postupka zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo udruživanje radi vršenja krivičnih djela i krivično djelo teško ubistvo i vođenja krivičnog postupka zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo. Rješenjem sudije za istragu od 14.10.2013. godine, okrivljeni se nalazi u pritvoru. Postupak je u toku”, naveli su iz Višeg suda u Podgorici.

Delibašić je dovođen u vezu i sa ubistvom srpskog državljanina Miloša Vidakovića u Budvi minulog ljeta.

MUP IZDVOJIO 100.000 EURA

Nije bilo izuzetaka Policajcima doplaćena Parada u tretmanu medija Nakon objavljivanja izvještaja sa javnog suđenja Željezničkom prevozu, po tužbi za mobing portparolke Kaline Adrović-Vulić, u podgoričkom Osnovnom sudu, na kojem je pomenuta supruga bivšeg urednika Pobjede Srđana Kusovca, juče je reagovala Teodora Kusovac.

“Vašim novinama objavljena je prljava insinuacija prema kojoj sam ja kao supruga nekadašnjeg urednika Pobjede ‘dovedena’ u Željeznički prevoz Crne Gore kako bih prosljeđivala informacije isključivo Pobjedi. U vrijeme dok sam obavljala dodijeljeni posao komunikacije sa medijima svi sadržaji slati su svim medijima bez ikakvog izuzetka u tretmanu.

Taj princip zastupala sam u svojoj kompaniji. O tome postoje brojni dokazi, prije svega tekstovi u me-

dijima, te komunikacija sa njima”, stoji u reagovanju.

U reagovanju je citiran novinarski kodeks, prema kojem je novinarska obaveza da se činjenice stavljaju u pravilan kontekst.

“Glasine i pretpostavke moraju se nedvosmisleno naznačiti kao takve. Vama ostavljam da se sami uvjerite u to da li je u tekstu o kojem je riječ ovaj pricip prekršen ili ne. Što je dio rečenice „... ali je ranije napravljen tim na čije čelo je dovedena, kako kaže, žena bivšeg urednika ‘Pobjede’ Srđana Kusovca“? Vijest? Činjenica?

Tvrdnja? Je li je trebalo provjeriti?

Postoji li za Dnevne novine druga strana”, pita se Kusovac, i ponovo podsjeća na novinarski kodeks na pravo na privatnost i pretpostavku nevinosti.

MUP je obezbijedio oko 100.000 eura kako bi nadoknadila prekovremeni rad i rad vikendom za policajcima koji su obezbjeđivali paradu ponosa.

“Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije dali su saglasnost da se službenicima angažovanim na obezbjeđenju Parade ponosa obračunaju prekovremeni sati s obzirom na to da su bili angažovani i mimo radnog vremena i za vrijeme vikenda. Bruto iznos koji će MUP izdvojiti po ovom osnovu je oko 100.000 eura”, naveli su iz MUP-a Parada je održana u prisustvu 1907 policajaca angažovanih da čuvaju red i mir. Iako su događaj su obilježili sukobi protivnika LGBT populacije sa policijom, vandali nijesu uspjeli da uđu u zonu održavanja parade. MUP je na organizaciju obezbjeđenja Parade potrošilo 8.352 €. “Ti troškovi odnose se na troškove goriva, ishrane, smještaja, potrošnog materijala, prevoza i pratećih usluga”, rečeno je iz MUP-a.

Pripadnici SAJ-a na Paradi ponosa

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Sigurno samo na državnim jaslama PREDIZBORNA OBEĆANJA?

Direktorica Uprave za kadrove najavljuje da će većina radnika u državnoj upravi koji su zasnovali radni odnos na određeno dobiti rješenja na neodređeno, opozicija u tome vidi političke motive

DžOmIĆ

LGBT na litiji, ali bez obilježja R

kona je i postupak provjere radne sposobnosti koja je vrlo zahtjevna”, adnici u državnoj upravi koji rade na određeno vrijeme dobiće rje- objasnila je Vuković. šenja za stalno, ali će se, sve su prilike, koplja slomiti na zaposlenima u privatnom sektoru. Procjene govore da je u Crnoj Gori na odre- ● to je politička priča đeno angažovano oko 30.000 zaposlenih. Zbog primjene Zakona o radu, mnogi od njih mogli bi krajem godine poći na Biro rada ili bi ih poslodavU Pozitivnoj i SNP-u, međutim, ci mogli angažovati putem agencija za ustupanje radnika. Izvjesno je da smatraju da najava Vuković ima će malobrojni dobiti takozvana rješenja za stalno. Međutim, nije pozna- političku pozadinu. Stoga poslanici to koliko ima zaposlenih u državnoj upravi na određeno, jer u institucija- te dvije partije, Mladen Bojanić i ma ne raspolažu preciznim podacima.

Zdenka Popović, ne vjeruju da će se obećanje koje je dala Vuković ispuniti u decembru.

Već je ustaljena praksa DPS-a da Izmjene Zakona o radu kojima ni investitori. Ukoliko bi se pokre- uoči izbora najavljuju zapošljavaje ograničeno trajanje ugovora o nule izmjene Zakona o radu bio bi nje, odnosno zadržavanje onih koji radu na određeno vrijeme na 24 narušen princip pravne sigurnosti su bili na određeno, ali se, smatra mjeseca stupile su na snagu 22. de- i to bi bila jedna pravna anarhija”, Bojanić, uvijek nakon izbora stvacembra 2011. To znači da svi ugo- izjavio je Vikend novinama Pejo- ri drugačije dešavaju od onog kavori koji su zaključeni neposredno vić, poručujući da treba naći rješe- ko je najavljivano. po stupanju na snagu tog Zakona, nje koje će biti prihvatljivo za sve “Drago bi nam bilo da svi prina period od 24 mjeseca (sa pre- socijalne partnere, odnosno u kraj- vremeno zaposleni nađu stalno kidima kraćim od 60 dana ili bez njem za radnike. zaposlenje, ali smo potpuno svjeprekida), ističu krajem decembra U Upravi za kadrove pojašnja- sni da je državna administracija ove godine. vaju da se na zaposlene u držav- u ovom broju i na ovom nivou raDa bi se izbjegla moguća lavina noj upravi primjenjuje Zakon o dr- zvoja ekonomije neodrživa. Vidjeotpuštanja zbog ove odredbe, po- žavnim službenicima i namješte- ćemo šta će se dešavati nakon izslodavci su inicirali izmjene pro- nicimaa, te da njih ne tangira pro- bora i ispravnost tih odluka”, kapisa, a socijalni partneri (Vlada, pis o radu. zao je Bojanić. sindikati i poslodavci) dogovorili Direktorka Uprave Svetlana On, kako je rekao, nije siguran formiranje komisije koja treba da Vuković izjavila je za VN da će da će Svetlana Vuković i ispuniti ponudi smjernice za izmjene Za- većina radnika u državnoj upravi obećanje. kona o radu. koji su zasnovali radni odnos na “Puno puta su obećavali pa su određeno, a za kojima postoji po- poslije prekršili obećanje. Što se treba, u narednom periodu dobiti mene tiče, nemam neko povje● Naći rješeNje prihvatljirješenja na neodređeno. renje u Vladu i njena obećanja u vo za sve “Novi zakon o državnim služ- mnogo čemu pa ni po pitanju zaPredsjednik Sindikata finansij- benicima stupio je na snagu 1. ja- poslenja”, istakao je Bojanić.

Za poslanicu SNP-a Zdenku Poskih organizacija Saveza sindika- nuara 2013. godine. Jedna od znata (SSCG), pravnik Krsto Pejović, čajnih novina propisa je da držav- pović potpuno je nelogično da ocijenio je da su ugroženiji radni- ni službenik zasniva radni odnos svi zaposleni u državnoj upraci u privatnom sektoru, nego u dr- kao pravilo na neodređeno vrije- vi u decembru dobiju ugovore na žavnoj upravi. On je istakao da dr- me, izuzetno može se zaposliti na neodređeno. žava ne može otići pod stečaj, dok određeno i ti izuzeci su definisani “To je izjava u političke svrhe, poslodavci u privatnom sektoru zakonom. Na taj način se željela jer činjenica da su ovih dana damogu. obezbijediti stabilnost za državne li otkaze svim pripravnicima koji “Mi u Crnoj Gori trebalo bi da službenike, te da se smanje troško- su bili na stručnom osposobljavashvatimo da su nam važniji građa- vi spovođenja javnih oglasa, kao i nju devet mjeseci, govori sama za ni, odnosno zaposleni, nego stra- transparentnost. Novina ovog za- sebe”, smatra ona.

Kako će i na koji način primiti u stalni radni odnos ljude koji su bili 24 mjeseca na određeno vrijeme, ako su, upitala je Popović, istovremeno otpustili pripravnike, mlade, sposobne i školovane ljude i praktično ih ostavili na ulici.

“Lično mislim da je izjava gđe Vuković u političke svrhe uoči ovih izbora koji će se održati u zaposlenih, prema procjenama, trenutno ima ugovor o radu tri opštine. Mala je vjerovatnoća na određeno vrijeme u Crnoj Gori da će se ispuniti to obećanje. Ap-

Milica Krgović - Jelena Vađon Đurišić

Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) najavila je da će danas u Podgorici organizovati Petkovdansku litiju za, kako su saopštili, crnogorsku čast, obraz, svetinju braka i rađanja djece. Kako je saopšteno iz MCP, u litiji, koja će biti održana nakon arhijerejske liturgije u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, kroz Podgoricu će proći pokrov sa moštiju Svete Petke, koji se čuva u budvanskoj crkvi posvećenoj toj svetiteljki.

Litiju će predvoditi mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a “na svetom Bogosluženju biće sabrano svo sveštenstvo i monaštvo MCP”.

Protojer Velibor Džomić kazao je da pripadnici LGBT populacije mogu da se pojave na litiji, ali bez obilježja.

Džomić je rekao da je poziv izvršnog direktora Foruma Proges Stevana Milivojevića da se LGBT osobe pridruže litiji nov, neobičan, provokativan i “nepristojan u dijelu da jedan predstavnik te organizacije javno podučava mitropolita Amfilohija šta treba da govori, a šta ne, šta jeste, a šta nije famozni govor mržnje”.

Na pitanje da li je litija direktan odgovor na održanu paradu ponosa u Glavnom gradu, Džomić je rekao da crkva nikad ne radi ništa kontra.

“Jednostavno, crkva želi da ukaže ovim činom na istinske vrijednosti koje su oduvijek krasile Crnu Goru”, kazao je on za Radio Antena M.

● Milivojević bi rado došao Izvršni direktor LGBT Foruma Progres Stevan Milivojević ne zna koliko će pripadnika LGBT populacije biti na litiji.

“Pripadnici LGBT osobe iz poštovanja prema religiji neće nositi obilježja, mada ako budu nosili i ukoliko nije uvredljivo i provokativno Forum Progres će to podržati”, istakao je Milivojević.

On još uvijek nije odlučio da li će

se pojaviti u hramu.

“Razmišljam, ja bih rado došao, stojim iza tvrdnje da LGBT osobe jesu vjernici i imaju pravo to”, dodao je Milivojević.

Džomić je kazao da u hram može da uđe svaki čovjek.

“Kad je čak i Ranko Krivokapić dobrodošao u hram, zašto to ne bi zaslužili Milivojević i njegovi malobrojni istomišljenici pod uslovom da budu pristojno odjeveni, bez oznaka svojih NVO”, naglasio je on.

Džomić je dodao da je svake godine litija prošla bez incidenata.

“U svakom slučaju o tom skupu je obavještena Uprava policije, koja je dužna da spriječi bilo kakav oblik nasilja i provokacije”, zaključio je on.

● ateisti CG: Ne podržavajte MržNju

Neformalna grupa Ateisti Crne Gore pozvala je sve koji budu prisustvovali Petkovdanskoj litiji, da ne pristanu, kako su naveli, da daju podršku mržnji i diskriminaciji nad ugroženim grupama. Ateisti su apelovali na institucije da zaštite javnost od širenja mržnje i podstrekavanja nasilja, bez obzira na adrese sa kojih takvi pozivi dolaze.

“Istovremeno, nadamo se da najavljena litija neće ličiti na obred egzorcizma, sproveden od strane predstavnika MCP nakon parade u Budvi”, kazali su agenciji Mina iz Neformalne grupa Ateisti Crne Gore.

Oni su naveli da su građani svjedoci da MCP prethodnih dana jedina staje, kako su kazali, u navodnu zaštitu porodice i rađanja djece, dok ostale vjerske zajednice i institucije ne osjećaju potrebu da agresivnim i zapaljivim govorima reaguju na prošlonedjeljnu Paradu ponosa.

Iz Ateista su pozvali “sve dobre ljude koji budu na litiji da, vodeći se univerzalnim ljudskim vrijednostima, ne pristanu da daju podršku mržnji i diskriminaciji nad ugroženim grupama”.

B.B.

30.000

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

SaSlušanje Radunovića i Mujevića

Različito o problemima u zdravstvu

solutno ne vjerujem u to”, istakla je je Popović. ● Istom zaposlenom ne može vIše ugovora I dok u državnoj upravi obećavaju rješavanje statusa zaposlenih, neizvjesna je sudbina zaposlenih u privatnom sektoru.

Na pitanje o ugovorima koji se u privatnom sektoru zaključuju na kratak rok, u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, kojim rukovodi Predrag Bošković, podsjećaju da se shodno Zakonu ugovor o radu može zaključiti na određeno vrijeme, radi obavljanja poslova čije je trajanje iz objektivnih razloga unaprijed određeno ili je uslovljeno nastupanjem okolnosti ili događaja koji se nijesu mogli predvidjeti.

“Poslodavac sa istim zaposlenim ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme ukoliko je njihovo trajanje neprekidno ili sa prekidima traje duže od

24 mjeseca. Poslodavac sa zaposlenim može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme i duže od 24 mjeseca, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog zaposlenog, obavljanja sezonskih poslova ili rada na određenom projektu do okončanja tog projekta, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom”, objašnjavaju u resoru za rad.

Nadzor nad primjenom Zakona o radu i utvrđivanje zloupotrebe sprovodi Uprava za inspekcijske poslove, na čijem je čelu direktor Božidar Vuksanović. I u Upravi ponavljaju da poslodavac sa istim zaposlenim ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme, ukoliko je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima (prekid kraći od 60 dana ne smatra se prekidom) duže od 24 mjeseca.

“Navedeni rok teče od dana stupanja na snagu Zakona o radu, pa će se tek krajem tekuće godine, eventualno, steći uslovi za tran-

Dobar radnik ne može biti bez posla Komentarišući sklapanje ugovora sa zaposlenim u privatnom sektoru na kratak rok, Svetlana Vuković poručuje da “ako hoćete da imate dobru kompaniju, morate imati dobre ljude”.

“Ako hoćete da imate dobre ljude, morate imati povjerenja u njih i ulagati u njih. Ako privatnik nije svjestan značaja ljudi, onda mu ni kompanija neće dobro raditi. Mislim da je tu više oštećen privatnik, vlasnik, nego radnik. Dobar radnik će uvijek naći posao”, ocijenila je Vuković.

Sa druge strane, u Upravi za inspekcijske poslove poslodavcima i zaposle-

nim preporučuju da zaključuju ugovore o radu sa precizno utvrđenim pravima i obavezama, jer samo pravno valjan ugovor proizvodi pravno dejstvo.

“Shodno tome, treba napomenuti da su ništavne pojedine odredbe ugovora o radu kojima se utvrđuje manji obim prava ili nepovoljniji uslovi rada od prava, odnosno uslova predviđenim zakonom i kolektivnim ugovorom. Takođe, ugovor u kojem nije naznačeno vrijeme na koje je zaključen, smatra se ugovorom zaključenim na neodređeno vrijeme”, upozoravaju u ovom inspekcijskom organu.

sformaciju radnog odnosa na neodređeno vrijeme onim zaposlenim koji tada budu nastavili da rade kod poslodavca nakon isteka ugovora na određeno vrijeme u ukupnom trajanju dužem od dvije godine. Dakle, nema zakonske smetnje da poslodavac sa zaposlenim zaključi više ugovora o radu na određeno vrijeme, pa i na mjesec, jer zakonom nije ograničeno trajanje svakog pojedinačnog ugovora, već je samo limitirano ukupno trajanje svih ugovora na 24 mjeseca”, navode u Upravi za inspekcijske poslove.

U resoru finansija nema zime za zaposlene Govoreći o prevođenju radnih odnosa sa određenog na neodređeno i mogućeg opterećenja za državnu kasu, u Ministarstvu finansija, na čijem je čelu Radoje Žugić, objašnjavaju za VN da shodno važećim propisima, starješina organa odlučuje o pravima i obavezama zaposlenih.

“Primjena zakonske odredbe neće uzrokovati dodatne troškove, s obzirom na to da su zarade zaposlenih na određeno vrijeme već planirane budžetom i ovi radnici, po svim propisima, imaju ista prava kao zaposleni na neodređeno vrijeme. Što se tiče Ministarstva finansija, mi smo u ranijem periodu raspisali oglase za prijem u radni odnos na neodređeno za sve službenike koji su imali angažman duži od dvije godine”, tvrde u finansijskom resoru.

Zdravstveni zvaničnici i poslanici bili su saglasni o evidentnim problemima u sistemu javnih nabavki u zdravstvu, ali nijesu dijelili mišljenje o njihovom uzroku.

To se može zaključiti nakon višečasovnog kontrolnog saslušanja ministra zdravlja Miodraga Radunovića i direktora Uprave za javne nabavke Mersada Mujevića pred skupštinskim odborima za zdravstvo, rad i socijalno staranje i ekonomiju i budžet.

“Dugo trajanje javnih nabavki, nekompletno dodjeljivanje ugovora, neizvršavanje ugovora od strane odabranih ponuđača negativno utiče na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, smanjuje broj zdravstvenih usluga, uvećava troškove usluga, neposredno ugrožava prava pacijenata i korisnika”, objašnjenje je čelnika zdravstva.

Radunović je ukazao se ne može za sve slabosti i nezavršene tendere za nabavku optužiti Zakon o javnim nabavkama.

Za Mujevića glavni problem pri nabavkama jeste taj što je praksa pokazala nesnalaženje dijela nabavljača iz tog sektora u primjeni pravila.

On je ukazao da naručioci treba da obrate pažnju da dobro planiraju nabavke, obezbijede stručna lica i pripreme primjerenu i temeljnu nediskriminatorsku tendersku proceduru. Čelnik Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović uzvratio je da ta institucija kvalitetno planira nabavke, te da imaju kompetentnu komisiju koja ocjenjuje dokumentacije.

“Fond je do sada uštedio 1,3 mili-

ona eura prilikom nabavki, a broj oborenih i djelimično oborenih tendera je minoran. Od 2010. do septembra ove godine, Fond je sproveo 128 postupaka, od čega je Komisija za javne nabavke dva poništila, a šest vratila na ponovni postupak za pojedine partije. Volio bih da mi neko saopšti da li je neka druga državna institucija sprovela ovoliki broj tendera sa ovakvim rezultatima”, pitao je Hrapović.

On je postavio pitanje odgovornosti ponuđača koji, kako je rekao, zloupotrebljavaju zakonske procedure. Ponuđači najviše griješe, kako on smatra, jer dostavljaju nepotpunu dokumentaciju.

Da su tenderi prošle godine izazvali veliki probleme na tržištu ljekova, mišljenja je direktor Montefarma dr Budimir Stanišić. On je naveo da zakon ima neke manjkavosti koje treba promijeniti.

Sa tim je saglasan i Radunović, koji je predložio da se formira centralizovana komisija koja bi sprovodila sve javne nabavke koje se tiču zdravstva. Podrška takvog predloga došla je sa svih strana osim iz Uprave za javne nabavke.

Mujević je ustvrdio da iskustva evropskih država ipak pokazuju da centralizacija javnih nabavki ne donosi onoliko ušteda koliko se mislilo, te da o tom modelu treba još razmisliti.

Stevo Muk iz Instituta alternativa, čiji je zahtjev za saslušanje Radunovića i Mujovića odbijen u junu, kazao je da je ključno pitanje to što “iako navodno postoji dobar Zakon o javnim nabavkama, on se potpuno različito tumači”.

KC ne bira donatore već najbolje ponude Direktor KCCG dr Milan Mijović rekao je da je postojalo nesnalaženje u primjeni zakona pri početku kako kod ponuđača tako i kod nadležnih komisija: “Mi apsolutno poštujemo proceduru i kod nas nema povlašćenih”.

Tako ne misli poslanik DF Janko Vučinić, koji je Mijovića pitao da li

je tačno da donatori, poput Dakoma, koji pomažu tu ustanovu, u naknadnim tenderima budu odabrani kao prvorangirani.

Mijović je odgovorio da oni ne mogu da isključe donatore iz postupka, te da je u konkretnom slučaju odabrana najbolja ponuda.

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

gradski parlament

Dosta novca treba za bezbjedn

Za opoziciju sporan Ugovor o brendiranju TIVAT - Najduža rasprava na jučerašnjoj 9. sjednici SO Tivat vodila se o odluci o osnivanju društva “Brend nju Tivat”, koje će se obaviti u saradnji sa firmom “Aster komunikejšns”, koja je partner globalnoj kreativnoj kompaniji “TBWA”.

Cilj brenda je kreiranje prepoznatljivosti Tivta kao opštine u sklopu strategije održivog razvoja, koji će se bazirati na dosadašnjem razvoju, bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu, sadašnjem investicionom zamahu i potencijalima Opštine.

Odbornik HGI Miomir Abović je kazao da je sporan predloženi Ugovor.

“Nema preciznih podataka o uče-

šću opštine u osnivanju”, kazao je Abović, navodeći da bi mnogo bolje rješenje bilo raspisati tender ili javni konkurs putem kojeg bi se izabrao partner ili projekat.

Složivši se sa Abovićem da Tivtu treba brend, odbornik PzP Vladimir Arsić je kazao da je sporan procenat udjela opštine Tivat kao suosnivača u novom preduzeću od najmanje 30 odsto.

Odgovarajući na primjedbe, gradonačelnik Tivta, Dragan Kankaraš je rekao da za brendiranje ne treba tender, “jer se postavlja pitanje šta bi bio kriterijum - najmanja ili najveća cijena”.

On je naveo da je priča o brendu u

Zimske gUme

Tivtu počela krajem 2011. i da su od tada stigle brojne ozbiljne ponude.

“Mi smo se opredijelili za ovu jer smo htjeli optimalnu ponudu. Želja nam je bila da sve ono u Tivtu živi i postoji pod punim imenom. Uz brend Porto Montenegra treba i brend Tivta”, istakao je Kankaraš.

Rasprava se vodila i o predlogu statuta Doo “Komunalno”, a odbornik Abović je kazao da je on u koliziji sa zakonom jer se ne može uvesti poslovna tajna. Arsić je, sa druge strane, iznio primjedbe na način imenovanja izvršnog direktora, kao i kriterijume izbora Borda direktora.

Podržavajući Arsića, Neven Staničić iz Građanske liste zatražio je odgovor da li će pomenuti kriterijumi prilikom izbora biti partijski ili stručni.

Kankaraš je rekao da je bilo teško u početku utvrditi uslove za njihov izbor “jer sa jedne strane postoji situacija da bi uslovi za izbor morali biti na višem nivou, a sa druge nemogućnost nalaženja ljudi, koji bi odgovarali traženom profilu”. Kankaraš je naveo da će se to raditi ubuduće.

Poduža polemika vođena je i oko ostvarenju budžeta Opštine za devet mjeseci, a Odbornici su, između ostalog, podržali predlog da se za počasnog građanina Tivat proglase predsjednici bratskih opština, Sremskih Karlovaca i skopske opštine Karpoš, Milenko Filipović i Stevčo Jakimovski.

Z.K.

Svi automobili u Crnoj Gori od 15. novembra do 30. marta moraju imati dvije zimske gume, iako vremenski uslovi na jugu zemlje ne zahtijevaju njihovu upotrebu

OkrUgli stO

Vlada da se uključi u rješenje problema poplava O

Marina Živaljević i Ana Gajević

Foto: Vedran Ilić

PODGORICA - Poplave na prostoru oko Skadarskog jezera predstavljaju najveći problem u državi u čijem što skorijem rješenju treba da učestvuje i Vlada, saopšteno je na drugom okruglom stolu u okviru Javne rasprave o nacrtu PUP-a održanom u Golubovcima. Učesnici razgovora predstavili su zaključke, a i rješenja ovog problema koji svake godine neposredno ugrožava više od 50 odsto stanovništva Golubovaca.

Medijator Mihailo Burić predstavio je četiri rješenja među kojima su vraćanje Drima u staro riječno korito, regulacija rijeke Bojane kao i zaštita polderima, koja su se pokazala neodrživima. Četvrto rješenje, izgradnja odvodnih tunela kroz Sozinu bi, prema mišljenju predstavnika obrađivača, bilo održivo. Pored toga projekat tunelima bi bio finansijski veoma isplativ.

“Projekat regulacije tunelima bi finansirao sam sebe, kroz vrijednost dobijenog zemljišta, dok bi pitanje biodiverziteta trebalo riješiti kroz posebne studije u okviru ukupne tehničke dokumentacije”, smatra Burić.

Regulacija vodostaja na ovaj način je kako tvrde učesnici okruglog stola i ekonomski projekat jer bi se njome dobile poljoprivredne površine vrijedne oko milijardu i 400 miliona eura. O samom projektu trebalo

bi obavijestiti i Albaniju koja, kako je saopštio Vasilije Radulović, već više od 100 godina izbjegava rješenje ovog problema.

“Treba da se ponudi zajedničko rješenje a ukoliko susjedna država ne pokaže zainteresovanost za ovaj problem onda Crna Gora ima pravo da sama rješava problem poplava”, rekao je Radulović. Šef kluba odbornika SNP-a Vladimir Vujović složio se sa predstavljenim rješenjima, iako smatra da je problem poplava težak i dug. Pri rje-

šavanju treba voditi računa o ugroženom stanovništvu.

“Mještani moraju biti prioritet svih prioriteta. Zaštita zemljišta koje može da prehrani cijelu državu je takođe bitno. Država nema pravo da čeka nijedan dan da zaštiti građane”, mišljenja je Vujović koji je dodao da rješenje oko tunela treba približiti svima.

U razgovoru su učestvovali predstavnici Glavnog grada, GO Golubovci, Komisije za reviziju i verifikaciju PUP-a, predstavnici obrađivača, ministarstava i građana.

A.G.

prOblem narkOmanije

Važno je razgovarati o pošasti BAR - U gradu pod Rumijom izražen je problem narkomanije. Prema anketi koja je rađena 2012. godine svaki peti učenik u Baru se susreo sa drogom.

U skladu sa Lokalnim planom akcije za djecu u Baru 2011-2016, a na osnovu Plana i programa za 2013. godinu, Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti Opštine Bar, nastavlja kontinuirani rad na prevenciji narkomanije. Sekretarijat je u saradnji sa civilnim sektorom,

OEBS-om i Upravom policije, u amfiteatru Srednje poljoprivredne škole, organizovala predavanje, na temu “Pazi da se ne upecaš” koji ima za cilj podizanje svijesti mladih u srednjim školama i na fakultetima u Crnoj Gori, kada je narkomanija u pitanju. Predavač je bio Jovan Bulajić, direktor NVO Preporod koji je kazao da se ova organizacija bazira na vaninstitucionalnim tretmanima zavisnika od droga u Crnoj Gori i u svojim redovima angažuje ljude koji su

sami u svojoj prošlosti bili zavisnici.

“Nije tajna da je, nažalost, jedan broj mladih ljudi već konzumirao narkotike”, istakao je Bulajić i dodao da se jedino totalnom posvećenošću, otvorenošću i ličnim primjerom mladi ljudi mogu uspješno sačuvati od narkotika i pomoći onima koji su već postali zavisni da izađu iz začaranog kruga.

“Važno je da razgovaramo o ovoj pošasti koju mnogi nazivaju kugom 21. vijeka”, kazao je Bulajić.

A.Lj.

sim kišnih i hladnih dana, a uz to i većih računa za struju, novembar donosi i dodatni trošak svim vozačima koji su u obavezi da ljetnje gume na vozilu zamijene zimskim. U Crnoj Gori, kako Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisuje, zimske gume i lanci su obavezni u perodu od 15. novembra do 30. marta, a za kupovinu i ugradnju potrebno je izdvojiti najmanje 130 eura. Ukoliko vozač ne posjeduje zimsku opremu, minimalna kazna iznosi 60 eura. Neki stručnjači smatraju da su zimske gume na području Podgorice i dijela primorja više štetne nego korisne za bezbjednost u saobraćaju.

Bez obzira na podneblje, svi četvorotočkaši u Crnoj Gori od 15. novembra moraju imati najmanje dvije zimske gume, dok je upotreba lanaca obavezna na onim putevima na kojima ima snijega i leda. Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraćaju na putevima u pogledu dimenzija, ukupne mase, osovinskog opterećenja, zaštite okoline, uređaja i opreme navodi da pneumatici moraju biti “minimalne dubine šare na gaznoj površini četiri milimetra, s tim da pneumatici na pogonskim točkovima moraju biti zimski ili pneumatici sa oznakama MS, M+S ili M&S”. S obzirom na rok, stanovnici glavnog grada još nijesu krenuli u zamjenu ljetnjih guma zimskim, a prema riječima vulkanizera, najveći broj vozača to radi u posljednjem trenutku.

“Trenutno nema velikog interesovanja za zamjenu ljetnjih guma, ali najveće gužve očekujemo u periodu od 10. do 15. novembra”, kazao je Vikend novinama vlasnik vulkanizerske radnje Aleksa Boljević i dodao da ove godine ne očekuje gužvu kao prethodne, kada je zbog ogromne potražnje došlo i do nestašice guma. ● Zimske gume opasne Za podgoricu Da su zimske gume neophodne na sjeveru Crne Gore, gdje su snijeg i poledica prisutni najveći dio zime, potvrđuje saobraćajni inženjer Mirko Bato Đurović, ali smatra da one nijesu pogodne za područje Podgorice i juga. On je u razgovoru za Vikend novine objasnio da se zimske gume koriste na temperaturi od minus 40 do plus sedam stepeni Celzijusovih, te da temperatura vazduha u Podgorici i njenoj okolini, kao i prema Herceg Novom i Ulcinju, rijetko pada ispod sedam stepeni.

“Ako se zimska guma koristi na temperaturi većoj od sedam stepeni,

onda se umanjuje bezbjednost saobraćaja na način što guma ostvaruje mnogo duži trag kočenja nego guma koja je predviđena za tu temperaturu.

Dalje, zimske gume u krivini nijesu sposobne da održe vozilo na putu jer je bočni dio gume slabiji kod takvih, nego kod ljetnjih guma. ‘M+S’ oznaka znači ‘blato plus snijeg’, a ako mi nemamo ni blata, ni snijega, to znači da nam takve gume nijesu potrebne za ove krajeve”, kazao je Đurović.

On objašnjava da gume na motornom vozilu služe da ostvare kvalitetno prijenjanje motornog vozila za podlogu.

Zbog toga, na gumama je projektovana šara koja odgovara podlozi.

“Ako je, na primjer, podloga suva i glatka, onda su glatke i gume. Ako je podloga kvasna, onda su potrebne gume koje izbacuju određenu količinu vode i tako ostvaruju kvalitetno prijanje vozila za podlogu. Pošto u Podgorici imamo dosta kišnih dana, treba koristiti gume koje su sposobne da izbace veliku količinu vode. Zato su bolje gume koje su predviđene za sunce, nego one za blato i snijeg”, ocijenio je Đurović i dodao da u Podgorici temperatura u martu često prelazi 20 stepeni, a zimske gume, po zakonu, moraju biti na vozilu do kraja tog mjeseca. ● polovne gume opasne Đurović kaže da narod u Crnoj Gori dosta siromašno živi i da se zbog toga mnogi odlučuju na kupovinu polovnih guma.

“Neki odlaze u inostranstvo kako bi kupili gume koje su učestvovale u saobraćaju. Takve gume su potrošene i njihov kvalitet prijenjanja za podlogu je vrlo mali, pa se tako ugrožava bezbjednost saobraćaja. Može da se zadovolji zakon, a da se ugrozi bezbjednost saobraćaja. Ja bih se prije opredijelio da poboljšam bezbjednost saobraćaja, pa neka se zakon malo koriguje”, kategoričan je Đurović.

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Foto: Vedran Ilić

a nost

EFIKASNOST

Štednja energije stvara bolji kvalitet života SPUŽ - Centralna svečanost povodom završetka radova na primjeni mjera energetske efikasnosti u školama održana je u OŠ “Njegoš” u Spužu. Ovaj projekat realizovan je na osnovu ugovora o kreditu i finansijskoj donaciji između njemačke banke za razvoj (KFW) i Ministarstva finansija i ekonomije.

Ovaj projekat koštao je 13 miliona eura, a za sanaciju i rekonstrukciju zgrada OŠ “Vlado Milić”, “Maksim Gorki” i “Vuk Karadžić” u Podgorici te “Salko Aljković” u Pljevljima i OŠ “Njegoš” utrošeno je 2,5 miliona eura.

“Njemačka već nekoliko godina podržava Crnu Goru u energetskokm sektoru”, rekao je ambasador Njemačke Pius Fišer i naglasio da je uz pomoć KfW ranije je modernizovana

Kako je kod drugih Hrvatski zakon propisuje da automobili na njihovim drumovima moraju imati četiri zimska (ili M+S) pneumatika ili četiri ljetne gume s minimalnom dubinom profila četiri milimetra, kao i lance za snijeg (u prtljažniku pripremljene za pogonske točkove). Putnička motorna vozila u BiH moraju imati gume s ljetnim profilom čija je dubina gazećeg sloja minimalno četiri milimetra i u priboru odgovarajuće lance (za montažu na pogonske točkove u vrijeme zimskih uslova). U Makedoniji je zimska oprema obavezna između 15. novembra i 15. marta, a pod zimskom opremom se podrzumijevaju četiri ljetna pneumatika s najmanje četiri milimetra profila i lanci za snijeg na pogonskim točkovima. U Slovačkoj su u vrijeme zimskih uslova vožnje obavezni zimski pneumatici (M+S) s minimalnom dubinom profila tri milimetra na svim točkovima, a dopuštena je upotreba ljetnih guma s lancima za snijeg u prtljažniku.

ZBOG MARATONA eura je propisana maksimalna kazna za neposjedovanje zimske opreme eura je maksimalna kazna za nekorišćenje zimske opreme (kada se na putu nađe snijeg ili led, a vozač ne stavi lance na točkove)

Cijene usluge vulkanizera Balansiranje čelične gume

2,5 eura

Balansiranje aluminijske gume

3 eura

Montaža i demontaža po točku

2 eura

Skladištenje guma

5 - 15 eura

Ispravka i varenje felne

20 eura

Cijene guma guma veličine 14

43 - 65 eura

guma veličine 15

50 - 84 eura

guma veličine 16

69,40 - 134 eura

Lanci

20 - 60 eura

SNP: Imamo najrigorozniji Zakon U Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da je crnogorski propis o zimskoj opremi jedan od najrigoroznijih u Evropi, te da uvođenje obaveznih zimskih guma u periodu od 15. novembra do kraja marta, bez obzira na temperature vazduha i uslove na putu, proizvodi ogroman trošak za građane Crne Gore.

Zbog toga će ta partija inicirati izmjene Zakona o bezbjednosti u saobraćaju.

“Imajući u vidu da Slovenija, Hrvatska, BiH i Makedonija imaju mnogo fleksibilnije rješenje, SNP predlaže da se zakonom propiše šta se smatra obaveznom zimskom opremom kod putničkih vozila. Naš predlog glasi: četiri zimske gume ili četiri ljetnje gume s minimalnom dubinom šare četiri mlimetra i lanci za snijeg za pogonske točkove koji su pripremljeni u prtljažniku”, kazala je poslanica ove stranke Snežana Jonica Vikend novinama.

TE “Pljevlja”.

“Sada se isti poslovi obavljaju na hidrocentralama “Perućica” i “Piva” zatim izgradnju prenosne strujne mreže i program energetske efikasnosti za trideset škola u Crnoj Gori. Način da se stvara bolji kvalitet života i da se istovremeno štedi energija je efikasna sanacija javnih zgrada, jer bolji uslovi učenja idu u prilog i đacima i nastavnicima. OŠ “Njegoš” je jedna od prvih škola koja je energetski unaprijeđena”, kazao je on. Za ministra ekonomije u Vladi Crne Gore Vladimira Kavarića u minulih nekoliko godina velika pažnja posvećena je podizanju javne svijesti o značaju i efektima primjene mjera energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije.

S.R.

S druge strane, kaže Jonica, ekonomska situacija je veliki broj vlasnika vozila dovela u poziciju da nemaju novca da kupe i zimske i ljetnje gume, tako da su i tokom ljetnjeg perioda koristili zimske gume, što, po mišljenju stručnjaka, može takođe imati negativnog uticaja na bezbjednost saobraćaja.

“Tada vozilo nema potrebnu stabilnost pri kočenju, a ima lošiju preciznost pri naglim promjenama pravca ukoliko se koriste zimske gume u ljetnjim mjesecima, odnosno na visokim temperaturama”, kazala je Jonica.

SNP je tražila kontrolno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića na temu “Stanje bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori i kaznena politika”, ali s obzirom na to da se saslušanje konstantno odlaže, Jonica će predlog rješenja te partije predati Skupštini sljedeće nedjelje.

U nedjelju promijenjen režim saobraćaja

PODGORICA - Zbog održavanja održavanja maratona u Glavnom gradu, sjutra će biti zabranjen saobraćaj za sve vrste motornih vozila od 7.00 do 16.30 časova na Trgu Republike, i od 9.30 do 10.30 časova u ulicama Slobode, Kralja Nikole, Bulevaru crnogorskih serdara, Ulici Stanka Dragojevića, dijelu Ulice Vaka Đurovića, preko mosta Milenijum, ulicama 13. jula, Dalmatinskom, Bulevaru Džordža Vašingtona, Ulici 27. marta, kao i Ulici 4. jula do raskrsnice sa Ulicom Vojislavljevića.

Saobraćaj će se na magistralnom putu M-2 prema Golubovcima, u periodu od 10.30 do 11.45 časova odvijati jednom trakom. Saobra-

ćaj će biti zabranjen na putu Golubovci-Matguži-Tuzi od 10.30 do 11.00, kao i od 11.30 do 15.00 časova na Putu Radomira Ivanovića, dijelu Ulice kralja Nikole, Bulevaru crnogorskih serdara i ulicama Stanka Dragojevića i Slobode.

Zbog održavanja polumaratona, koji startuje iz Danilovgrada u 11.30 sati i trči se starim putem Danilovgrad-Spuž, preko Veljeg brda ka Podgorici, a zbog prolaska polumaratonaca ka cilju na Trgu Republike od 12.30 do 13.40 biće zabranjen saobraćaj u Ulici serdara Jola Piletića, dijelu Ulice 13. jula, preko mosta Milenijum, na Bulevaru Stanka Dragojevića, Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i u Ulici slobode.

ĆAMIL SIJARIĆ

Simpozijum o velikom pripovjedaču BIJELO POLJE - U hramu bjelopoljske kulture, rodnoj kući književnika Rista Ratkovića, juče je upriličen međunarodni naučni simpozijum o književnom djelu Ćamila Sijarića u okviru obilježavanja stogodišnjice rođenja ovog velikog pripovjedača. Prisutne, kao i sina i kćerku Ćamila Sijarića Olanu i Faruka, koji su doputovali iz BiH, pozdravio je predsjednik opštine Aleksandar Žurić, a o značaju manifestacije uvodnu riječ dali su direktor JU “Ratkovićeve večeri poezije” Abaz Dizdarević i medijator, književnik Faruk Dizdarević.

Prema najavi organizatora, svoja izlaganja o djelu Ćamila Sijarića imaće Sinan Gudžević, Avdulah Sidran Gradimir Gojer, Enver Kazaz, Hasnija Mu-

ratagić Tuna, Hadžem Hajdarević, Marko Vešović, Bogić Rakočević, Rajko Cerović, Pavle Goranović, Milun Lutovac, Derviš Beli Selhanović, Josip Osti, Dobrivoje Stanijević, Petar Arbutina, Nadija Rebronja i drugi poznavaoci književnog djela Ćamila Sijarića.

U okviru programa otvorena je izložba fotografija i prikazan dokumentarni film “Bajkoviti pripovjedač Ćamil Sijarić”.

Danas će biti organizovan odlazak u Šipovice. U biblioteci “Ćamil Sijarić” u Godijevu, sa početkom u 11 časova, održaće se besjede o Ćamilu Sijariću, a u 20 časova u Velikoj sali Centra za kulturu biće upriličeno “Veče sa Abdulahom Sidranom i Sinanom Gudževićem”, najavio je organizator.

B.Č.

18 Aktuelno

OTVARANJE PUTA U TREBESINU

MOJKOVAC

Grade planinarski dom u Pošćenskim šumama

MOJKOVAC – Planinarski klub Prošćenske planine počeo je radove na planinarskom domu u Petrovića omaru.

Prema riječima Vukmana Mića Zejaka, jedanog od šest osnivača kluba, Prošćenske planine su najljepše planine u opštini Mojkovac.

“Posjetioci će uživati u prirodnim ljepotama planine, a planinarski dom će dobro doći za odmor nakon pješačenja. Posjetioci mogu vidjeti srnu, zeca, lisicu i vuka. Planinarski dom je počeo da se gradi 10. septembra, a prvi sprat je izrađen od kamena.

Unutra je urađen kamin, radi se kuhinja, toaleti, ostava i kafanski dio. Dosadašnji radovi su koštali oko 14.500 eura. Opština Mojkovac nas je pomogla sa 1.000 eura i od pojedinaca smo dobili po 1.000 eura. Odbor koji broji 15 članova dobio je zaduženje da svi sakupe po 1.000 eu-

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

ra, a pomogli su nas novčano i mještani”, kazao je Zejak.

On je istakao da su radovi gotovi za ovu godinu te da će biti nastavljeni naredne, kada bi u funkciji trebalo da bude prizemlje.

“Na spratu će biti apartmani a u potkrovlju će biti jedna soba, ove godine je odrađen dalekovod, iduće godine bi trebalo da se uradi niska mreža kako bi objekat dobio struju. Na ideju smo došli jer se radi na valorizaciji planina Bjelasice i Sinjajevine, pa smo krenuli i mi da našu planinu oživimo. Klub je registrovan prošle godine, više od godinu smo čekali papire, Opština je predala zahtjev Vladi da se dio budućeg doma, koji je katastarski premjeren, prevede na MZ Jakoviće, a ta MZ je ustupila zemljište na korišćenje planinarskom klubu”, kazao je Zejak.

V.B.

Investicije će donijeti bolji život HERCEG NOVI - Povodom proslave dana grada juče je kod Crkve Svetog Tome u Trebesinu priređena svečanost povodom otvaranja dva i po kilometra puta Mištica -Trebesin, investicione vrijednosti od oko 300.000 eura.

Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić čestitao je mještanima Trebesina izgradnju puta, dodajući da će sa novim putem taj kraj doživjeti ekonomski preporod.

“Sa ovim putem i putem koji je pušten u saobraćaj prije nekoliko godina Meljine - Sitnica, Trebesin ima mogućnost da bude ekonomski prepoznatljiva sredina, a slobodno možemo kazati da je hercegnovsko Dedinje”, istakao je Mandić.

On je dodao da je ova investicija samo jedna od mnogih koje se trenutno realizuju u hercegnovskoj opštini.

“U ovom momentu na izgradnji kanalizacionih kolektora i fabrike za prečišćavanje otpadnih voda imamo investicije u gradu od blizu 30 milona eura. Ovih dana završili smo tendere za rekonstrukciju dijela ulica od Topljanke do opštine vrijednosti 400.000 eura, rekonstrukcija šetališta od Restorana “Mimoza” u iznosu od 350.000 eura”, rekao je Mandić.

On je na svečanosti podsjetio da se ulazi u projekat sanacije klizišta na Podima u iznosu od 265.000 eura. Osvrnuo se i na investiciju u Kumboru koja će po njegovim riječima građanima Herceg Novog

omogućiti bolji život.

“Sa investicijom Kumbora i Lušticom, oko 600 milona u narednom periodu će biti uloženo u grad, a ovo je grad kome se okreće i okruženje, ali i država”, zaključio je Mandić.

Predsjednik organizacionog odbora za izgradnju puta ispred Mjesne zajednice Podi Špiro Vuković kazao je da je ova godina bila prepoznatljiva jer se izradio projekat sanacije puta koji je radio projektni biro preduzeća “Prijedor pute-

vi” iz Banja Luke. On je podsjetio na vrijednost investicije u iznosu od 300.000 eura dodajući da su 100.000 obezbjedili sponzori, dok je preostalih 200.000 donirala hercegnovska opština. On je dodao da su se završetkom ovako značajne investicije mještani obavezali da i ubuduće sa još više elana učestvuju u izgradnji i drugih komunalnih objekata. On je zahvalio opštini koja je smogla snage da izdvoji ovolika sredstva za završetak puta.

S.M.

DEPONIJA JERINE

Otpad će odlagati i pored paljenja objekta PLAV - Nakon što je prekjuče uz asistenciju policije mehanizacija JP Komunalno iz Plava odnijela potrebni materijal za ograđivanje privremene deponije na lokaciji Jerina iznad sela Martinoviće, nadležni u opštini Plav su nakon toga na početak puta koji vodi ka deponiji tokom jučerašnjeg dana postavili rampu i drveni objekat namijenjen čuvarima. Isti objekat je juče u ranim jutarnjim satima od strane nepoznatih lica zapaljen, od čega je ostala samo metalna konstrukcija.

Dževat Redžematović, sekretar Sekretarijata za inspekcijske poslove, kazao je da je čitav slučaj prijavljen policiji i da će uprkos svemu opština Plav ispoštovati odluke donijete u lokalnom parlamentu.

“Taj vandalski čin prijavljen je policiji te će nakon istražnih radnji biti pokrenut krivični postupak protiv počinioca. Opština Plav će preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti da se pitanje deponovanja komunalnog otpada riješi na krajnje zakonit način, te će sva lica koja budu ometala sprovođenje pomenute odluke biti procesuirana nadležnom organu”, kazao je

Redžematović.

Predsjednik opštine Plav Orhan Šahmanović kazao je da se radi o vandalskom činu te da se nada da će organi Uprave policije brzo naći počinioce.

“Postoje demokratska sredstva boriti se za istinu. Mislim samo da se pokazalo da je Opština u pravu, da se uvijek trebaju štiti interesi prava i pravde, a nikako interesi anarhije. Vjerujem da će državni organi vrlo brzo pronaći krivca i privesti ga licu pravde. Ono što bi dobro bilo jeste da se to što prije riješi ovaj slučaj, jer vjerujem i u solidarnost mještana Martinovića, jer to nije ni na čast mještana pomenutog sela, a osim toga vjerujem i očekujem da će seoski odbor protiv izgradnje deponije osuditi ovaj vandalski čin. Opština i dalje nastavlja svoje aktivnosti i izvršiće sve ono što su zakonske obaveze kako bismo mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada priveli namjeni”, kazao je Šahmanović.

Službenici ispostave Plav su izvršili uviđaj na licu mjesta, a pored njih je intervenisala i vatrogasna služba. A.I.

Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

ulcinjani idu na izbore

Mala močvara, a puno krokodila

Mandat ulcinjskog parlamenta biće skraćen polovinom narednog mjeseca, u NVO sektoru ocjenjuju da je do raskola u vlasti moglo doći jer je kolač bio premali Suzana Ganić

P

ostojećem sazivu lokalnog parlamenta mandat će biti skraćen polovinom narednog mjeseca, odlučeno je na kolegijumu šefova odborničkih klubova i predsjednika Skupštine opštine Ulcinj Miljazima Mustafe. Inicijativu o skraćenju mandata podnio je DPS, a podržale su je sve stranke. Prva sjednica Skupštine grada, nakon pauze od preko stotinu dana, biće održana 12. novembra. Odmah nakon nje održaće se nova, na kojoj će biti donešena odluka o skraćenju mandata postojećeg saziva SO.

ULCINJ - Da koalicija između Force, Demokratske partije, SDP i Perspektive ne funkcioniše, bilo je jasno na posljednjoj sjednici Skupštine grada, 5. juna, kada su odbornici Force napravili kvorum sa opozicionom DPS. Tada je zavjesa pala, ali sjednica na kojoj je trebalo da bude usvojen izvještaj o radu predsjednika nije nastavljena. Od toga dana jaz između koalicionih partnera svakodnevno je rastao i padale su međusobne optužbe. Da li će se na narednoj sjednici raspravljati o izvještaju o radu predsjednika opštine još je neizvjesno, jer su mišljenja različita.

Dok u Forci, čiji je lider Nazif Cungu i aktuelni predsjednik opštine, smatraju da za tim nema potrebe kada će već doći do skraćenja mandata, u DPS i DUA ocjenjuju da bi se i ta tačka trebala naći na dnevnom redu.

Raskol među gradskim ocima traje neobično dugo, i dok opozicione stranke mjesecima upozoravaju da se kriza osjeća na svakom ćošku i u svim segmentima, mišljenje građana je slično.

Izvršni direktor MOGUL–a Džemal Perović ocijenio je za naš list da se kriza i te kako osjetila.

“Kriza u vlasti uticala je na život građana u smislu turističke sezone, kada su se građani prije svega osjećali nezaštićeno od istitucija državne vlasti u domenu kaznene politike i inspekcijskih službi”, istakao je Perović.

Zatim, kako navodi, kriza se odrazila i na kašnjenje u infrastrukturnim investicijama. Krizu je osjetio, smatra Perović, i nevladin sektor, jer NVO sa kojima je opština potpisala ugovor i koje su dobile sredstva na konkursu još nijesu isplaćena.

Direktorica SOS telefona za žene

i djecu žrtve nasilja i novinarka Televizije Teuta Hatidža Nelaj smatra da je vladavinu aktuelne vlasti obilježilo zapošljavanje po partijskoj liniji, te da su neadekvatni kadrovi na ključnim mjestima morali dovesti do krize u sveukupnom funkcionisanju grada, a ne samo unutar vladajuće strukture.

“Do raskola je moralo doći. Kolač je očigledno bio premali da zasiti glad. Danas možete čuti samo kako lideri političkih partija prebacuju odgovornost jedni na druge, rekla bih da je građanima te priče do-

sta”, istakla je Nelaj, ocijenivši da je kriza vlasti i te kako uticala na život Ulcinjana.

Prema njenim riječima, za nama je i ne baš uspješna sezona.

“Sve je veći broj nezaposlenih.

Omladina glavom bez obzira bježi iz grada u nadi da će negdje drugo naći posao. Ekonomska kriza svakim danom je sve dublja. Posljednjih 20 godina nije izgrađen nijedan hotel u kome bi se mladi mogli zaposliti, fabrike su propale, godine za nama su obilježile neuspješne privatizacije”, kazala je Nelaj.

Kako navodi, u gradu već duže vrijeme vlada mišljenje da su Ulcinjani poslušne sluge državne vlasti.

“Obećavali su trenutni vlastodršci mnogo dok su bili opozicija, preko noći su izgleda sve zaboravili. I nova radna mjesta, i investicije, i hotele”, istakla je Nelaj.

Vlasnik kompanije “SN elektoniks” Nedžad Ljajka ipak smatra da je situacija mnogo složenija i kom-

pleksnija, te da su na krizu, koja je prisutna u opštini, pored krize u lokalnoj vlasti, uticali i drugi faktori.

“Politička dešavanja svakako djeluju na ekonomska dešavanja u zajednici, a pošto smo mi država u tranziciji, to je bilo još pogubnije za lokalnu ekonomiju. Trenutna politička situacija u lokalnoj upravi je samo dodatno negativno izvršila uticaj na privredu grada, posebno jer smo svjesni da otprilike oko 70 odsto zaposlenih radi u Opštini i preduzećima čiji je osnivač opština”, istakao je Ljajka.

Iako on nije bio u situaciji da smanji broj zaposlenih u firmi koja se bavi prodajom potrošačke elektronike, osjetio je efekte krize.

“Kada procentualno veliki broj ljudi iz grada radi u javnim preduzećima i Opštini, gdje su se primjenjivale nepopularne mjere - smanjenje plata, otkazi, onda to mora osjetiti kompletna privreda grada, jer ti faktori utiču na životni standard ljudi”, ocijenio je Ljajka.

Svetozar Sveto Dušana Matijašević 24. oktobra 2013. u 64. godini.

Sahrana će se obaviti 26. oktobra u 16 časova kod Crkve Sv. Stefana u Šćepoševićima.

Đurđa Đuka Perova Pejović rođena Pavićević, 24. oktobra 2013. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 26. oktobra u 15 časova u mjestu Ulići.

Obren Manojla Bojić 24. oktobra 2013. u 38. godini.

Sahrana je obavljena 25. oktobra u 15 časova u selu Strug.

Anka pok. Blaža Krivokapić rođena Jokić, 24. oktobra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 25. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju u Trešnjevu – Cuce.

Velimir Najo M. Brajović 24. oktobra 2013. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 25. oktobra u 15 časova na groblju u Jelenku kod Danilovgrada.

Dušanka Pavlova Jaredić rođena Perošević, 24. oktobra 2013. Sahrana je obavljena 25. oktobra na starom gradskom groblju u Nikšiću.

Mile Milana Leković 24. oktoba 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 25. oktobra na mjesnom groblju u Pavinom Polju u 14 časova.

Slobodan Nikolin Jovanović 24. oktobra 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 25. oktobra u 15 časova u selu Kujava, Danilovgrad.

Saveta Todora Pavlović rođena Radović, 24. oktobra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 25. oktobra u 15 časova kod Crkve Sv. Nikole na Kruševicama.

Julka M. Mrkaić rođena Backović, 24. oktobra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 25. oktobra u14.30 na gradskom groblju u Nikšiću.

Ljeposava pok. Marjana Šćekić rođena Pantović, 24. oktobra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 25. oktobra u 14 časova u selu Trepča – Andrijevica.

Veselin M. Maraš

muke mještana kumbora

Bombe niko ne miče HERCEG NOVI - I nakon pisanja Dnevnih novina oko pronalaska bombi na gradilištu u Kumboru iznad bivše Vojne ambulante, koje su radnici turske kompanije “Ćeltićoglu” pronašli tokom izvođenja radova na kolektorima, do danas nije ništa urađeno da se teren očisti.

Bombe su na istom mjestu, a muke mještana su nesnošljive. Predstavnici izvođača radova čekaju da nadležni uklone mine koje potiču iz Drugog svjetskog rata. Mještani iz dvadesetak okolnih kuća negoduju što im je ulica gotovo dva mjeseca raskopana. Ni obraćanje nadležnim organima nije dalo rezultate. Predstavnici “Ćeltikcioglua” navode da radove neće nastaviti dok se ne uklone bombe, a do tada gradilište je konzervirano. Na lokaci-

PREMINULI

ji na kojoj je gradilište na izgradnji pumpne stanice poviše bivše kasarne Kumbor i dalje je problem raskopanog terena i klizišta koje je izazvano radovima, tako da će nakon sanacije tla, što je obećanje iz ove firme, iznaći alternativno rješenje za gradnju objekta. Predstavnik nadzornog organa nad izgradnjom iz firme “Dahlem” Pavle Ječmenica nije komentarisao da li je pokazan napredak izvođača, koji kasni sa izgradnjom kolektora, ali je rekao da će to biti tema zajedničkog sastanka svih predstavnika projekta, koji su 8. oktobra dogovorili sa glavnim menadžmentom iz Turske da se za mjesec ponovo sastanu da bi analizirali situaciju na terenu. Iz kompanije “Ćeltikcioglu” su kazali da su pred potpisivanjem ugovora sa no-

24. oktobra 2013. u 76. godini.

Sahrana je obavljena 25. oktobra u 13 časova u Matagužima.

Milica Vidakova Džaković rođena Zuber, 23. oktobra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 25. oktobra na Novom groblju na Cetinju.

Dr Spaso Anđelić 22. oktobra 2013. u 58. godini.

Sahrana je obavljena 24. oktobra na Novom bežanijskom groblju u Beogradu.

vim podizvođačem radova i da će biti poznat za dva dana. Jedino je sigurno da to neće biti firma “Jedinstvo” iz Užica, koju su mediji ovih dana nezvanično navodili kao jednog od potencijalnih podizvođača radova. U okviru postojećih kapa-

citeta trenutno rade na rekonstrukciji mreže u Norveškoj ulici u Igalu, na izgradnji vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Bijeloj, Baošiću, Đenoviću i Meljinama, kao i na Šetalištu kod “Splendida” na Savini. S.M.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

● Foto priča

Zbogom, Jovanka BEOGRAD - U Kući cvijeća u Beogradu sutra u 12 časova biće sahranjena Jovanka Broz, udovica bivšeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Jovanka Broz umrla je u subotu, 20. oktobra, u 89. godini. ona će biti sahranjena uz sve vojne počasti, budući da je bila nosilac Partizanske spomenice. Vlada Srbije odlučila je da titova udovica bude sahranjena u Kući cvijeća, u prostoriji pored one u kojoj je sahranjen njen suprug, bivši predsjednik SFRJ. Kovčeg sa posmrtnim ostacima Jovanke Broz biće u 10 časova postavljen u Kući cvijeća. Počasnu stražu davaće Garda Vojske Srbije, a u 11 sati biće omogućen ulazak u Muzej 25. maj iz Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića. Nakon dolaska članova Vlade Srbije, diplomata i stranih delegacija, govoriće premijer Srbije Ivica Dačić, predsjednik SUBNoR-a Miodrag Zečević i predstavnik Jovankine porodice Goran Aleksić. Kao predstavnik Crne Gore sahrani će prisustvovati naš ambasador u Beogradu Igor Jovović.

SRBIJA

Advokat Đorđević novi direktor BIA-e

Na osnovu Člana 135 Zakona o stečaju stečajni upravnik „Acronim“ AD Danilovgrad u stečaju, nakon izvršene procjene cjelishodnosti prodaje, cjelokupne imovine stečajnog dužnika, po trećii put, blagovremeno

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju, sve povjerioce i sva lica koji imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o najmeri prodaje cjelokupne imovine „Acronim“ AD Danilovgrad u stečaju, i istovremeno na osnovu Člana 134 Zakona o stečaju objavljuje

O G LA S

O prodaji cjelokupne imovine „Acronim“ AD Danilovgrad u stečaju, javnim nadmetanjem Predmet prodaje Predmet prodaje: cjelokupna imovina „Acronim“ AD Danilovgrad u stečaju.

Mjesto i adresa na kojoj se nalazi imovina Zemljište – i objekti nalaze se u KO Martinićii, opština Danilovgrad i to kat.parc.1903/01 i 1903/02.

Detaljan opis imovine Imovina „Acronim“ AD Danilovgrad u stečaju sastoji se od: zgrade u ostaloj privredi 394 m2, dvorište 986 m2, zgrade u ostaloj privredi 556 m2, zgrade u ostaloj privredi 97 m2, ruševine raznog objekta 80 m2, dvorište 2.886 m2. Ukupna površina parcela 4.983 m2.

Ukupna površina zemljišta pod objektima 1.121 m2.

Način prodaje Prodaja se vrši na način što se prodaje cjelokupna imovina „Acronim“ AD Danilovgrad u stečaju i to javnim nadmetanjem.

Prodaja se vrši u vidjenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju.

Početna cijena Početna prodajna cijene iznosi 145.000,00 Eura (stočetrdesetpethiljada).

Postupak javnog nadmetanja Postupak javnog nadmetanja će se sprovesti dana, 28.11.2013 u 11,00 časova, u kancelariji br. 26 Privrednog suda u Podgorici, ul.IV Proleterske br.2 Pravo učešća na javno nadmetanje imaju domaća i strana fizička i pravna lica.

Postupak za javno nadmetanje će sprovesti komisija koju će imenovati stečajni upravnik Uslovi za javno nadmetanje Lica koja su zainteresovana za javno nadmetanje dužna su da do 27.11.2013 godine do 9,00 časova dostave prijavu za učešće u javnom nadmetanju uz opečaćene koverte na adresu :Privredni sud u Podgorici, ul.IV Proleterske br.2 sa naznakom St.br.241/11 „PRIJAVA NA OGLAS ZA UČEŠĆE U JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU IMOVINE AD „ACRONIM U STEČAJU“ – NE OTVARAJ, koja mora da sadrži sledeće podatke u prilogu i to: Pravna lica : Prijavu ovjerenu i potpisanu od ovlašćenog lica i pečatom firme sa podacima o punom nazivu sjedišta firme, izvod iz registra nadležnog organa za registraciju firme, ovlašćenje za zastupanje, dokaz o uplati obaveznog depozita za učešće u javnom nadmetanju i broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ne uspije u nadmetanju.

Fizička lica: Prijavu koju sadrži prezime i ime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte ili pasoša, dokaz o uplati obaveznog depozita za učešće u javnom nadmetanju, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ne uspije u nadmetanju.

Depozit za učešće na javnom nadmetanju uplaćuje se u visini 10% od početne prodajne cijene i uplaćuje se na prolazni račun Privrednog suda u Podgorici br. 550-4299-87 kod Podgoričke banke.

Izbor ponudjača Učesnik javnog nadmetanja koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu komisija za sprovodjenje postupka tretiraće kao najpovoljnijeg ponudjača.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javno nadmetanje ukoliko do oglasom objavljenog roka prispije bar jedna prijava za javno nadmetanje.

Neblagovremene prijave kao i prijave u kojoj nisu priloženi traženi podaci (neuredna prijava) tretiraće se kao nekvalifikovane prijave za učešće u javnom nadmetanju.

Odluka o izboru najpovljnijeg ponudjača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 dana od dana sprovedeng javnog nadmetanja i o tome u roku od 10 dana obavijestiti stečajnog sudiju.

Sa učesnicima javnog nadmetanja koji ponudi najpovljniju cijenu zaključiće se Ugovor o kupoprodaji a prethodno uplaćeni depozit će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.

Za slučaj da izabrani ponudjač odustane od kupovine gubi pravo na povraćaj depozita, a stečajni upravnik za kupca može proglasiti drugog po redu najpovljnijeg ponudjača čija je cijena po visini odmah iza najviše ponudjene cijene.

Porez na promet, troškovi notarskog zapisa i ovjere kao i sve ostale troškove nastale u vezi kupoprodaje snosi kupac.

Učesnicima javnog nadmetanja koji nijesu uspljeli u nadmetanju izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita, najkasnije u roku od 3 dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovljnijeg ponudjača na račun koji odredi učesnik javnog nadmetanja.

Stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca i da zbog toga ne snosi posledice, što znači da ponuda učesnika javnog nadmetanja ne obavezuje.

Podaci o mjestu i uvidu u imovinu Zainterosovana lica uz prethodnu najavu mogu razgledati imovinu stečajnog dužnika i vršiti neposredno uvidom u listu nepokretnosti svakog radnog dana u vremenu od 9.00-14.00 časova, počev od dana objave oglasa , pa sve do dana njegovog zatvaranja.

Rokovi prodaje Oglas je otvoren 30 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu.

Bliže informacije o uslovima i predmetu prodaje mogu se dobiti na telefon 067894661.

BEOGRAD - Aleksandar Đorđević biće novi direktor Bezbjednosno-informativne agencije, odlučila je juče Vlada Srbije. Đorđević je advokat, a na mjesto šefa BIA dolazi poslije Nebojše Rodića, koji je u okviru rekonstrukcije Vlade postavljen na mjesto ministra odbrane. Imenovanje Đorđevića prethodno je prihvaćeno na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Agencija Tanjug navela je da je Aleksandar Đorđević blizak lideru SNS i vicepremijeru Aleksandru Vučiću.

Porijeklom je iz Čačka, a kao advokat počeo je da radi u kancelariji Veljka Guberine, da bi se kasnije, poslije nekoliko godina, kao uspješan advokat osamostalio. Nakon postavljanja Nebojše Rodića na položaj ministra odbrane, BIA više od mjesec nije imala direktora, a izbor novog prvog čovjeka bezbjednosne

agencije kočio je, prema sopstvenoj izjavi, Aleksandar Vučić.

On je novinarima objasnio da nije zadovoljan predloženim kandidatima, dodavši da je to suviše važno mjesto da bi se donijela prebrza odluka. Ko su bili predloženi kandidati na koje je Vučić imao zamjerke nije poznato, jer se u javnosti veoma malo pisalo o mogućim Rodićevim nasljednicima. Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, na čelu resora državne bezbjednosti, odnosno Bezbjednosno-informativne agencije bilo je osam direktora: Jovica Stanišić (1991-1998), Rade Marković (19982001), Goran Petrović (2001), Andrija Savić (2001-2003), Miša Milićević (2003-2004), Rade Bulatović (2004-2008), Saša Vukadinović (2008-2012), kao i Nebojša Rodić (2012-2013)

ZA DAČIĆA JE ERDOGAN PROVOKATOR:

Ne može to tako u modernoj Evropi!

BEOGRAD - Premijer Srbije Ivica Dačić ocijenio je izjavu turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana da je Turska Kosovo i da je Kosovo Turska, kao direktnu provokaciju Srbije. Dačić je novinarima poslije konferencije kompanije Majkrosoft u Beogradu rekao da će Ministarstvo inostranih poslova Srbije preduzeti odgovarajuće mjere, ali nije želio da precizira na koji način će to biti učinjeno.

“Ovo nije prvi put da ima ovakvih izjava i ovako nešto ne smije da se dešava. Očigledno je da postoje neke izjave koje ne idu u prilog javno izraženim željama Turske da razvija dobre odnose sa Srbijom”, rekao je Dačić. Dačić je podsjetio da Srbija i Turska imaju potpisane sporazume o slobodnoj trgovini i ukidanju viza, i da takvi sporazumi postoje samo među prijateljskim zemljama, dodajući da Turska ima određene interese u Srbiji i cijelom

regionu. “Mnogo je faktora koji se rizikuju jednom ovakvom izjavom koja je, po mom mišljenju, apsolutno bespotrebna”, naglasio je Dačić.

On je rekao i da se takvim izjavama ne može graditi normalizacija odnosa između Beograda i Prištine. Dačić je istakao da “ispada da je normalno i moguće” da turski premijer Redžep Tajip Erdogan u okviru predizborne kampanje za lokalne kosovske izbore kaže da je Kosovo Turska, a da nije normalno i dozvoljeno “da mi kažemo da je Kosovo Srbija”.

“To ne može tako u jednoj modernoj Evropi. Možda može u nekim drugim sistemima, ali što se nas tiče, to nije moguće”, rekao je Dačić.

Govoreći o zabrani ulaska ministru zaduženom za Kosovo i Metohiju Aleksandru Vulinu na Kosovo i najavi njegovog hapšenja, Dačić je rekao da to predstavlja kršenje Briselskog sporazuma.

Globus 21

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

35

svjetskih lidera prisluškivala je američka Nacionalna agencija za bezbjednost (NSA), objavio je britanski Gardijan, pozivajući se na povjerljiva dokumenta koja je objavio bivši američki obavještajac Edvard Snouden

ŠPIJUNSKI ZEMLJOTRES TRESE EVROPU

ª Kad se jednom posije sjeme nepovjerenja...º

b

RISEL, BERLIN - Lideri zemalja Evropske unije saglasili su se na samitu u Briselu da bi nepovjerenje prema SAD zbog špijuniranja moglo da ugrozi borbu protiv terorizma i založili su se da se do kraja godine donesu novi propisi u toj oblasti. Delegacija Evropskog palamenta sprema se na put u Vašington kako bi istražila navode o masovnom špijuniranju Evropljana od strane američkih tajnih službi.

U zajedničkom saopštenju koje su šefovi evropskih zemalja izdali, iako se navodi značaj povezanosti sa SAD, ističe se da bi odsustvo povjerenja “moglo da naškodi saradnji u prikupljanju informacija”, prenio je Bi-Bi-Si. Saopštenje je izdato nakon što su lideri zemalja članica EU poslali jasnu poruku da je prisluškivanje među saveznicima neprihvatljivo, a Francuska i Njemačka zatražile su da im SAD objasne svoje postupke u bilateralnim razgovorima. Inicijativu dvaju zemalja sada su podržali i drugi evropski lideri, koji su izrazili uvjerenje da partnerstvo sa SAD mora da se zasniva na poštovanju i poverenju, uključujući rad i saradnju tajnih službi. Ta reakcija uslijedila je nakon najnovijih izvještaja da je američka Nacionalna bezbjednosna agencija prikupila više od 70 miliona telefonskih sni-

maka u Francuskoj i prisluškivala mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel.

“Kad se jednom posije seme nepovjerenja, to ne olakšava, već otežava našu saradnju”, rekla je Merkel. Njemačka kancelarka, koju nije smirio ni telefonski razgovor sa predsjednikom SAD Barakom Obamom, kao ni njegova lična uvjeravanja da se njen telefon sada ne prisluškuje, u četvrtak je pred samit u Briselu istakla da je narušeno povjerenje u američku administraciju i podriven ključni transatlantski odnos.

● Napad Na suvereNitet

Njemačke iz američke ambasade u berliNu

Ona se, takođe, založila da se do kraja godine dogovore o okviru za

saradnju obavještajnih službi Njemačke i SAD i Francuske i SAD. U Berlinu vlada uznemirenost, bijes i razočarenje zbog medijskih navoda da je kancelarka Angela Merkel prisluškivana i to, kako pišu njemački listovi, iz zgrade američke ambasade u Berlinu.

“Potrebno nam je povjerenje među saveznicima i partnerima.

To povjerenje sada ponovo mora da se izgradi”, istakla je ona, naglašavajući da je “špijuniranje među prijateljima neprihvatljivo”. Njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih je u intervjuu tabliodu “Bild” zatražio odgovornost i objašnjenje od američkog ambasadora u Berlinu Džona Emersona, rekao da Njemačka ima informacije da je telefon Merkel prisluškivan i najavio da se ti podaci sada provjeravaju. Ministar je rekao da je jasno da je prisluškivanje telefona među partnerima “težak napad na suverenitet Njemačke i da predstavlja udar na povjerenje”. “Moramo se sve intenzivnije boriti protiv špijunaže”, rekao je Fridih i poručio Amerikancima da moraju biti svjesni da građani Njemačke neće prihvatiti da bu-

du špijunirani. Partija Zeleni traži da Njemačka Edvardu Snoudenu, analitičaru NSA koji je otvorio priču o špijuniranju masovnih razmjera, da azil. Snouden se, podsjetimo, nalazi u Rusiji nakon što je poslije više od mjesec dana čekanja od zvanične Moskve dobio azil.

● tišiNa sa druge straNe atlaNtika

Čini se da afera o špijuniranju nije udarna tema u američkim medijima. Glavne televizije sa vjestima, Si-En-En i Foks jjuz, nijesu imale specijalne emisije o ovoj temi i u glavnim terminima su se uglavnom bavile pitanjem zakona o zdravstvenom osiguranju (Obamaker) i političkom obračunu demokrata i republikanaca. Špijunsku krizu najviše prati Nujork tajms, koji smatra da će predsjednik SAD Barak Obama sada morati da se suoči sa dilemom koju je dugo odlagao - “da li da nastavi staru igru špijuniranja prijatelja, prekidajući tako saradnju sa njima po pitanju otkrivanja terorista, ekonomske saradnje i iranskog pitanja” ili da se izvrši ozbiljna revizija

programa nadgledanja. List navodi da u samoj administraciji u Vašingtonu postoji uzajamno optuživanje između Bijele kuće i obavještajnih agencija o tome koliko je predsjednik obaviještavan o praćenju svjetskih lidera.

● ek šalje svoje ljude u vašiNgtoN

Devet članova Komiteta za građanske slobode EP narednih dana će u Vašingtonu razgovarati sa nizom američkih funkcionera, kongresmena i predstavnika civilnog sektora kako bi utvrdili činjenice vezane za špijunsku aferu koja već nedjeljama izaziva tenzije na relaciji Vašington s jedne i Berlin, Pariz, Brisel sa druge strane. Direktor NSA, general Kit Aleksandar, dosad nije odgovorio na zahtjev evropskih parlamentaraca da razgovaraju sa njim, saopštili su iz Evropskog parlamenta. EP je već zatražio od Evropskog savjeta i Komisije da u znak protesta zbog američkog špijuniranja suspenduju sporazum o razmjeni podataka o potencijalnim teroristima koji EU ima sa SAD.

FILOZOF POZVAO NA BOJKOT ENGLESKIH IZRAZA

Zaustavimo verbalnu okupaciju Francuske

PARIZ - Francuski filozof Mišel Seres u intervjuu za regionalne novine La Depeš du Midi pozvao je na bojkot engleskog jezika. Konkretno, pozvao je Francuze na bojkot proizvoda ili filmova koji se najavljuju na engleskom jeziku. Seres smatra da će se trgovci i distributeri brzo vratiti francuskom jeziku ako osjete bilo kakav pad prodaje. Kao primjer on je naveo da ne vidi smisla

u tome da nacionalna kompanija koja upravlja željeznicama koristi smiješke (smajlije) u reklamama ili da se umjesto francuske riječi ‘boutique’ (prodavnica) koristi engleska riječ ‘shop’. Filozof tvrdi da na zidovima u gradu Tuluzu trenutno ima više riječi na engleskom nego što ih je bilo na njemačkom za vrijeme okupacije. Seres je član Francuske akademije kojoj je glavni zada-

tak upravo briga o jeziku. Britanski konzervativni dnevni list Dejli Telegraf podsjetio je, nakon poziva francuskog filozofa, na nekoliko poteza francuske vlade kojima francuski jezik nastoji da se očuva kao glavni modus komunikacije u obrazovanju, poslovanju i javnim službama. Ipak, ta ista vlada prije nekoliko mjeseci dopustila je da se na određenim univerzitetima (prije svega na

ekonomskim studijima) dio predavanja održava na engleskom jeziku.

Dobro je poznato da je u velikim gradovima tzv. “franglais” (kombinacija francuskog i engleskog) već davno ušao u dnevnu upotrebu, uprkos naporima Akademije da pronađe ekvivalente na francuskom za sveprisutne engleske riječi kao što su “hashtag”, “email”, “supermodel”… Engleski autor Stiven Klark, koji živi u Pari-

zu, odgovorio je Seresu da je besmisleno upoređivati reklamne panoe današnjice (koji se mogu ignorisati) sa nacističkim proglasima. Englez smatra da bi, slijedeći logiku Seresa, isto tako naziv picerija mogao da se promijeni u “italijanski restoran koji prodaje vrući, okrugli hljeb sa mesom i šunkom i prilozima”, kao i da bi sličan bojkot mogao da se primijeni i na francuske nazive u inostranstvu.

Kultura 23

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Film

Projekcija za Oskara

Kvalitetni filmovi pronađu svoje mjesto Važan mi je svaki gledalac: Slobodan Maksimović

Vuk Perović

S

lovanački film “Hvala za Sanderlend” reditelja Slobodana Maksimovića osvojio je bioskopsku publiku i dobio većinu najvažnijih priznanja, među njima i ono za najboljie ostvarenje na nacionalnom festivalu u Portorožu. Maksimoviću je tako sa dugometražnim debijem pošlo za rukom ono što skoro svaki reditelj sanja - da zadovolji i gledaoce i kritičare.

“Potonja ura” u Londonu Glumac Slobodan Marunović izveo je u Londonu u teatru Votermans monodrama “Potonja ura Njegoševa” , po tekstu Slobodana tomovića a u režiji Blagote Erakovića, povodom 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Gostovanje ove predstave u glavnom gradu Velike Britanije, koja je premijerno izvedena prije 25 godina u Crnogorskom narodnom pozorištu i za to vrijeme odigrana više od 1500 puta širom svijeta, izazvalo je veliko interesovanje a realizovano je uz podršku Ambasade Crne Gore u Velikoj Britaniji i gospođe Antonele Vujošević, ugledne crnogorske iseljenice.

“Hvala za Sanderlend” je bio veliki bioskopski hit u Sloveniji, a Slobodan Maksimović u razgovoru za Vikend novine kaže da je imao i ludu sreću da bi stigao da svog prvog dugometražnog igranog filma.

“Pozvala producentica sa Televizije Slovenija i rekla da joj se sviđa moj scenarij za kratki film i da li bih ga mogao dopisati. I tako je nastao dugometražni film ‘Hvala za Sunderland’. Mislim da je svugdje na svijetu ista procedura za debitante. Pisati scenarije, slati ih producentima i nadati se da će baš tebe izabrati”, kaže reditelj o početku svoje avanture, uz savjet svima onima koji kreću u rediteljski posao. I pored sreće na početku, ništa nije lako tokom snimanja prvijenca, tako da nema ni prostora za velika očekivanja.

“Snimili smo film u skromnim produkcijskim uslovima i nijesmo imali nikakvih očekivanja, bio sam potpuno u šoku kada su mi javili da je film na festivalu u Sloveniji dobio

čester junajted i njegov život kreće nizbrdo. A važnu ulogu za radnju u filmu ima i premijerligaš iz naslova.

“Prije samo stotinjak godina na Balkanu nije postojao fudbal i šta su tada radili muškarci? Samo ratovali i napadali jedni druge? I nedavni ratovi su počeli kada smo prestali zajedno igrati fudbal. Fudbal nam je neophodan da ispraznimo negativnu energiju. Molim vas ne uzimajte ovo za ozbljno, ima i drugih divnih stvari u životu”, kaže Maksimović.

Njegov uspjeh demantovao je i danas često pominjanu podjelu na festivalski i biskopski film.

“Mrzim bilo kakve podjele pa tako i ovu. Kvalitetni filmovi uvijek pronađu svoje mjesto, festivali ti daju tu mogućnost da ih vidi publi-

ka i u onim zemljama gdje film nije distribuiran. Moj film je naišao na dobre kritike kod obje publike, što smatram velikim uspjehom”, navodi reditelj. “I žiri je publika, zar ne?

Važan mi je svaki gledalac, jer kome ja pričam priču ako me niko ne sluša? Cilj filma je da dopre do što više ljudi”.

U filmu igraju Gregor Bakovič, Jernej Kuntner, Tanja Ribič i Branko Đurić sa kojim Maksimović često sarađuje. Na pitanje šta ih čini tako dobrim tandemom, kaže: “Rođeni smo istog dana u istom gradu i bavimo se istim poslom, možda to”.

“Hvala za Sanderlend” prikazan je u okviru XVIII TV festivala u Baru čiji je gost bio Slobodan Maksimović.

Crnogorac u potrazi za djetetom iz epruvete

Gregor Bakovič dobio je nagradu za najboljeg glumca na festivalu u Portorožu: Gregor Baković i Jernej Kuntner

TeaTar

Filomena u Podgorici Predstava “Filmona Maturano” po tekstu Eduarda de Filipa, u režiji Jagoša Markovića biće izvedena večeras u 20 sati na velikoj sceni KIC Budo Tomović.

Predstava je nastala u saradnji dvije teatarske kuće Gradskog pozorišta Podgorica i Centra za kulturu Tivat, a premijerno je izvedena 25. juna na pozornici ljetnjikovca Buća u okviru Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”. U predstavi graju Anita Mančić, Bane Popović, Seka Sabljić, Đuza Stojiljković, Marija Bergam, Momčilo Otašević, Božo Zuber, Emir Ćatović, Simo Trebješanin i Andrea Mugoša.

nagradu za najbolji film, najboljeg glumca, najbolju sporednu ulogu i najbolju montažu. Spustio sam im slušalicu pa su me morali još jednom nazvati da me ubjeđuju da se ne zezaju”, prisjeća se reditelj, koji je iz novinarstva sjeo u rediteljsku stolicu, a pekao zanat na kratkim filmovima i kao asistent režije.

Ipak, kaže da takav put nije neophodan da bi se došlo do prvog filma, “jer postoje i mladi režiseri koji odmah režiraju film i to vrlo dobro”.

“Ali ja sam srećan što sam izabrao takav put”, navodi Maksimović. “Na najbolji način upoznaš kompletan mehanizam stvaranja filma i sve divne ljude koji se istinski trude da doprinesu što boljem finalnom proizvodu.”

“Hvala za Sanderlend” je komedija o Johanu, radniku u fabrici, koji sanja o dostojanstvenom životu za sebe i svoju porodicu. Dobija ponudu za brzu zaradu, bolje radno mjesto i povišicu. Johan opljačka nepokretnu punicu koja navija za Man-

Foto: Žiga Gašperin

Film „As pik“, crnogorski kandidat za nagradu oskar u kategoriji za najbolji strani film, biće prikazan 8. novembra 2013. godine u Wilshire Screening Room na Beverli Hilsu, tokom Američkog filmskog marketa, u okviru programa “Special oscar® Screenings in LA”, koji organizuje European Film Promotion. Prikazivanje filmova kroz ovaj program posebno je namijenjeno članovima Akademije koji odlučuju o nominacijama, odabranim novinarima, međunarodnim kupcima i predstavnicima filmske industrije iz Los Anđelesa, a realizuje se uz finansijsku podršku MEDIA programa Evropske komisije, zemalja članica European Film Promotion i pojedinih producentskih kompanija koje učestvuju.

● Foto priča

“Film je kao jedno divno putovanje sa znanim i neznanim putnicima. taj put traje oko tridesetak dana i svi su presrećni kada stignemo do cilja. Još ako imate tu sreću da je na cilju puno razdraganih navijača. onda je vaše putovanje u potpunosti uspjelo. trenutno sa strip crtačem Zoranom Smiljanićem radimo na adaptaciji njegovog stripa ‘10 dana koji su promijenili svi-

jet’. Riječ je o dvojici braće u vrijeme slovenačkog rata koji u svoju kuću zarobljavaju dvije Jehovine svjedokinje i drže ih zatočene do kraja desetodnevnih sukoba.

Uporedo pišem i scenarij sa pjesnikom Esadom Babačićem o crnogorskom učitelju koji nakon smrti svoje supruge odlazi u potragu za svojim djetetom iz epruvete.”

Italija u Cineplexxu Peta revija italijanskog filma u Crnoj Gori pod nazivom “Pet priča sa druge obale istog mora” biće otvorena u nedjelju 27. oktobra 19 sati u Cineplexxu u Delta sitiju. Reviju organizuje Ambasada Italije u Podgorici, u saradnji sa Univerzitetom “Dante Alighieri” iz Ređo Kalabrije. ovogodišnji izbor filmova sastoji se od izvrsnih ostvarenja najnovije italijanske produkcije od kojih se neki upravo sada prikazuju u italijanskim bioskopima.

Projekcije će kasnije biti organizovane širom Crne Gore. Ulaz je besplatan.

Foto: Irfan Redžović

Reditelj Slobodan Maksimović gost televizijskog festivala u Baru

24 Sport

DA LI STE ZNALI

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Zicer u Portugalu POBJEDNIK SE VEĆ ZNA

Naše najbolje rukometašice u nedjelju (15h) igraju protiv Portugala Miloš Pavićević

Da je aktuelni rukometni šampion Evrope - Hamburg juče ispao iz Kupa Njemačke i to od Gepingena 36:33, što je prvi put u istoriji kluba da učešće u ovom takmičenju završi nakon prvog kola. Interesantno je da će se finale njemačkog Kupa igrati upravo u O2 Areni u Hamburgu.

TIKET DANA SAUTEMPTON FULAM TIP 1

KVOTA 1.60

ŠALKE DORTMUND TIP X

KVOTA 3.60

ELČE GRANADA TIP 1

KVOTA 1.90

UDINEZE ROMA TIP 2

KVOTA 2.10

MONAKO LION TIP X

KVOTA 4.30

SANDERLEND NJUKASL TIP 1

KVOTA 2.90

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

N

aše dame će u nedjelju u Portugalu odigrati jedan od onih mečeva gdje su bodovi unaprijed upisani. Međutim zaista je tako, s obzirom da aktuelne šampionke Evrope igraju protiv ekipe koja je prije tri dana sa 15 razlike izgubila od prosječne reprezentacije - Češke (35:20).

Ipak, meč u Portugalu ima i drugu svrhu osim što će Marija Jovanović i drugarice osvojiti bodove - biće to posljednji zvanični meč naše reprezentacije uoči Svjetskog prvenstva početkom decembra u Srbiji.

Čini se da “crvene” u super atmosferi dočekuju meč sa Portugalom, najveći rival za prvo mjesto u grpi 3 - Poljska je pala u “Morači” 25:21, tako da su izabranice Dragana Adžića rasterećeno doputovale u Koimbru. Takođe će selektor u nedjelju imati dosta prostora da šansu ukaže igračicama koje su ranije imale manju minutažu, a pritom će najvjerovatnije odmoriti

rovite Radmilu Petrović, Milenu Knežević i Katarinu Bulatović.

“Tačno je da smo apsolutni favoriti protiv Portugala o kome ne znamo previše, međutim svakom meču prilazimo maksimalno ozbiljno i angažovano, tako smo navikle da funkcionišemo i samo takav pristup daje rezultat”, kazala je Sara Vukčević.

Dama koja bi mogla dati veli-

ki doprinos našim “lavicama” na predstojećem Svjetskom prvenstvu u Srbiji očekuje da će Portugal biti maksimalno motivisan.

“Nijednog trenutka ne smije doći do opuštanja. Želimo da pobjeđujemo, da unaprijedimo igru u odnosu na meč sa Poljskom, a pritom će i Portugalke biti maksimalno motivisane, što je i razumljivo s obzirom da igraju protiv zvanično najboljeg tima u Evropi”.

“Crvene” već razmišljaju o obavezama koje ih čekaju u Beogradu.

“Meč u Koimbru će nam poslužiti da se što bolje uigramo i pripremimo za mečeve u Srbiji. Bliži se Svjetsko prvenstvo o kojem već razmišljamo i vjerujem da ćemo ponovo biti prave na velikom takmičenju”, jasna je mlada kružna napadačica.

U zemlji fudbala i dobrih vina sa

Grupa 3

Nedjelja 15 - Portugal - Crna Gora 17.30 - Poljska - Češka nestrpljenjem očekuju dolazak Crne Gore.

“To su igračice koje nastupaju za najbolje evropske klubove i biće nam čast da igramo protiv njih.

Svakako da apsolutna uloga favorita pripada Crnoj Gori, međutim mi ćemo nastojati da vidimo gdje smo u odnosu na najbolji evropski tim. U Češkoj smo odigrale dosta slabo, imale smo mnogo tehničkih grešaka, ali zato vjerujem da pred našom publikom možemo pružiti makar jak otpor kvalitetnom rivalu”, poručila je Neuza Valente, jedna od najboljih igračica Portugala.

SEHA LIGA

Ambicije velike uprkos nikad lošijoj situaciji Dosta čudnih stvari se proteklih dana događalo u našem najboljem rukometnom klubu - Lovćenu, Kasim Kamenica je dobio otkaz, igrači su od uprave zahtijevali makar jednu platu (od tri koliko im se duguje), a ista je obećana po povratku iz Našica. Klub sa bogatom tradicijom je spao na niske grane, međutim uprkos takvoj situaciji Cetinjani žele da osvoje bodove na teškom gostovanju u Našicama.

“U najjačem mogućem sastavu putujemo za Našice, jedino je Lukas Arčuk pod znakom pitanja zbog lakše povrede. Zoran Abramović iz poznatih razloga neće moći da vodi ekipu, žao mi je što sekretar kluba Peđa Vujanović neće biti sa nama, tako da ću ja voditi tim protiv Neksea i nadam se da ću uz pomoć kapitena Igora Markovića

na pravi način nadomjestiti nedostatak trenera”,kazao je sportski sirektor Lovćena Željko Petričević, koji će tako jedini iz stručnog štaba sa igračima putovati za Hrvatsku.

Nekse je prije dva dana savladao Partizan u Beogradu (30:25), tako da se nalazi u mnogo boljoj formi nego Lovćen.

“U Lovćenu sam već deset godina i ne pamtim da je bila lošija situacija od trenutne. Nadam se da da ću svojim dodatnim angažovanjem uz pomoć samih igrača uticati da Lovćen izađe iz krize, a za tako nešto su nam potrebni pozitivni rezultati. Situacija u klubu ne smije biti alibi za eventualne lošije rezultate. Što se tiče meča u Nekseu, šanse su pedeset - pedeset, tako da maksimalno ozbiljno i angažovano prilazimo tom duelu”, poručio je

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Petričević.

Koliko je loša situacija u klubu iz naše prijestonice najbolje potvrđuje

podatak da su “crveni” u Našice otputovali bez ljepila za loptu koje košta svega 30 eura.

M.P.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

Sport 25

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

ABA LIGA

Pecara nije mjesto gdje se lako upisuje pobjeda Naš šampion Budućnost Voli u nedjelju (19.00) gostuje Širokom domaćin igra veoma dobro na svom terenu

Preskočena je jaka Cibona (ABA liga), odrađena odlična Ankara (Evrokup), ali Budućnost Voli još traga za blagom - trijumfom na strani! Nedjelja donosi (19.00) susret sa starim “drugovima” iz Širokog Brijega - Širokim.

Zanimljiva Pecara nije mjesto gdje se pobjeda lako piše, tamo je za dobar rezultat potreban tona znoja. Zna to dobro šef plavih Igor Jovović...

“Igramo protiv jako nezgodnog domaćina. Godinama gaje agresivnu košarku, naročito u defanzivi, a onda iz takve igre daju dosta lakih poena preko kontra napada. Već su na startu sezone napravili dva iznenađenja - dobili su Crvenu zvezdu i Olimpiju. Biće jako teško savladati ih na njihovom terenu”, rekao je mladi trener Budućnost pred nedjeljni okršaj sa KK Široki Primorka.

● IMAMO ŠANSU Oprez je pristuan, što je dobro, ali nije da se družina iz Njegoševog parka neće pitati u dvorani koja prima oko 4.500 gledalaca...

“U dobrom smo ritmu, treningu, imamo šansu... Igraće agresivno, a mi treba da nastupimo na sličan način. Samo kroz agresivnost, borbu, želju individualni kvalitet koji posjedujemo možemo pretočiti u dobar rezultat”, ima ideju Jovović kako može da se savlada četa Damira Vujanovića.

Prijateljske utakmice, rivalstvo u ABA ligi... Tajni na relaciji Široki Brijeg - Podgorica ne može da bude...

“Dobro se poznajemo, ne postoji mogućnost taktičkih iznenađenja. Karakterišu ih udari od prve četvrtine sa velikim pritiskom na loptu. Moramo da budemo pametni, da im odgovorama na isti način”, poruka je plavog vođe.

● PAŽNJA NA BARAĆA Da bi upecali jako važan trijumf na Pecari Budućnost mora da zaustavi Borisa Baraća - to je definitivno najbolji igrač Širokog. Statistika kaže ovako: ako “pametna četvroka” postigne preko 20 poena Široki pobjeđuje, a ako se momak rođen u Mostaru svede na 10 koševa onda Široki - gubi...

“Apostrofirali smo na sastanku Baraća. Igra fantastičnu sezonu, možda je trenutno najbolja četvorka u ligi”, nije štedio pohvale Jovović na Borisov račun...

“Nalazi se u sjajnom ritmu, napredovao je fizički, ima fantastičan šut, odličan je licem i leđima...

Jasno je da moramo pametno da reagujemo na njega i da svedemo njegov učinak na minimalnu mjeru”.

● ŠEHOVIĆ: TEŠKO I VRUĆE Ispred apsolutnog vladara crnogorske košarke pored šefa

Damir Vujanović: Budućnost je dobar tim Trener Širokog Damir Vujanović se uhvatio u koštac sa mladom ekipom.

I ide mu dobro - upisali su dvije pobjede (obje kući) i dva poraza (oba na strani)...

“Imamo mladu i poletnu ekipu. Nedostaje nam iskustvo da bi pisali ekstra rezultate. Rastemo iz utakmice u utakmicu, a kako sezona bude

odmicala vjerujem da ćemo biti bolji”, rekao je Vujanović, koji se osvrnuo na nedjeljnog protivnika - Budućnost Voli...

“Poštujemo ih izuzetno. Dobra su ekipa, uvijek su u vrhu ABA lige, ali i prethodnih godina su ostavljali bodove na Pecari, pa se nadam da će tako biti i sada”, riječi su trenera Širokog.

1. Cedevita 4 2. C. Zvezda 4 3. Partizan 4 4. Radnički 4 5. Solnok 4 6. Cibona 4 7. Budućnost 4 8. MZT 4 9. Igokea 4 10. Krka 4 11. Široki 4 12. Zadar 4 13. M. Vizura 4 14. Olimpija 4

TABELA 4 0 3 1 3 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 3 1 3 0 4

305:250 301:244 287:246 296:300 282:296 299:271 297:278 293:289 290:304 249:270 264:283 270:310 282:325 226:275

8 7 7 6 6 6 6 6 6 6 6 5 5 4

RASPORED SUBOTA 17.00 - Cibona - Cedevita 19.00 - Zadar - Mega Vizura 19.00 - Radnički - Olimpija 21.00 - Krka - Igokea NEDJELJA 17.00 - MZT - Partizan 19.00 - Široki - Budućnost Voli PONEDJELJAK 20.30 - C. Zvezda - Solnok pred novinare je izašao Suad Šehović. Reprezentativni bek bi mogao da donese prevagu...

“Teško i vruće gostovanje je pred nama. Široki je spoj mladosti i iskustva. Pošto igraju agresivno mi treba da im odgovorimo na isti način, a onda da nađemo njihove slabe tačke koje bi trebali da iskoristimo.

Ukoliko to uspijemo, imaćemo velike šanse da slavimo”, rekao je juče Šehović.

Suad je na utakmicama koje su nabildovale plavo samopouzdanje (Cibona, Ankara) postizao po 21 poena. Ali, ti okršaji su se odvijali u Podgorici...

“Podigli smo samopouzdanje tim pobjedama, ali pred nama je potpuno druga priča, jer igramo u gostima. Biće nam potrebno dosta više koncetracije. Ako ispoštujemo dogovor prije utakmice imaćemo dosta šanse za pobjedu”, poentirao je Suad Šehović.

B.T.

SPORTSKI EKRAN 10:30 12:30 13:15 13:45 14:00 15:00 15:00 15:00 16:00 16:00 16:00 17:00 17:00 17:00 17:30 18:00 18:00 18:30 18:30 19:00 19:00 19:00 20:00 20:00 20:45 20:45 21:00 22:00 22:30 01:00

SUBOTA F1 Indija, kvalifikacije Seul - Guangžu, fudbal Barnsli - Šefild V, fudbal Kristal Palas - Arsenal, fudbal ATP Bazel, VTA Istanbul Željezničar - Velež, fudbal Zadar - Split, fudbal Šalke - Dortmund, fudbal Liverpul - VBA, fudbal ATP Valensija Malaga - Selta, fudbal Partizan - Napredak, fudbal Cibona - Cedevita, košarka Marsej - Rems, fudbal Olimpija - Dornbirn, hokej Barselona - Real Madrid, fudbal Sampdorija - Atalanta, fudbal Sautempton - Fulam, fudbal Volfsburg - Verder, fudbal Radnički - Olimpija, košarka Hajduk - Lokomotiva, fudbal Radnički - C. Zvezda, fudbal ATP Valensija Elče - Granada, fudbal Ajaks - RKC, fudbal Inter - Roma, fudbal Krka - Igokea, košarka Levante - Espanjol, fudbal Kruzeiro - Sirkuma, fudbal Njujork - Detroit, hokej

SK1 Eurosport 2 SK 3 SK 1 SK 2 Arenasport 1 Arenasport 3 Eurosport 2 SK 1 SK 2 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 SK 3 SK 1 Arenasport 4 SK 2 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 SK 1 SK 3 SK 2 Arenasport 4 Arenasport 1 SK 3 Arenasport 3 Arenasport 1

09:15 10:30 11:00 12:00 12:15 12:30 12:30 14:30 14:30 14:30 15:00 15:00 15:00 15:00 15:30 17:00 17:00 17:00 17:00 17:15 17:30 18:00 18:30 18:55 19:00 19:00 19:00 19:00 19:00 20:30 20:45 20:45 21:00 21:00

NEDJELJA Alpsko skijanje F1 Indija, trka Stoni tenis Sevilja - Osasuna, fudbal Monbus - Saragosa, košarka Napoli - Torino, fudbal Roda - PSV, fudbal Sanderlend - Njukasl, fudbal ATP Bazel i VTA Istanbul Klub Briž - Genk, fudbal Kijevo - Fiorentina, fudbal Gepingen - Kil, rukomet Udineze - Roma, fudbal Juventus - Đenova, fudbal Frajburg - Hamburg, fudbal MZT Skoplje - Partizan, košarka Monako - Lion, fudbal Čelzi - Mančester siti, fudbal Viljareal - Valensija, fudbal Berlin - HSV, rukomet Menhengladbah - Frankfurt, fudbal Anderleht - Standard, fudbal Olimpijakos - OFI, fudbal Široki - Budućnost, košarka Široki - Budućnost, košarka Laboral K. - Estudijantes, košarka Korintijans - Santos, fudbal Grodig - Salcburg, fudbal Sosijedad - Almerija, fudbal Avelino - Roma, košarka Lacio - Kaljari, fudbal Porto - Sporting, fudbal Sent Etjen - PSŽ, fudbal Atletiko Madrid - Betis, fudbal

Eurosport SK 1 Eurosport 2 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 4 SK 1 SK 1 SK 2 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 Eurosport 2 Arenasport 2 Arenasport 3 SK 1 SK 3 Arenasport 1 Eurosport 2 SK 2 Arenasport 4 RTCG 2 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 SK 1 SK 3 SK 2 Arenasport 4 SK 3 Arenasport 3 SK 1

● DAME I SPORT

Bobo još plače

Ako u Italiji postoji fatalna žena, onda je to Elizabeta Kanalis - osvojila je najpoželjnijeg neženju Džordža Klunija, bila je i u vezama sa Didijeom Drogbom i napadačem Sijene Režinaldom... I još nešto - uspjela je da osvoji srce najvećeg zavodnika među fudbalerima Kristijana Vijerija. A, popularni Bobo je sam priznao nikada neće prežaliti Elizabetu...

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Sniježne čarolije

Šou na snijegu može da krene

Serijal: SportSke legende (26)

veleslalomskom trkom dama (prva trka od 9.30, finale 12.45h) u austrijskom Zeldenu počinje Svjetski kup u alpskom skijanju Kreće sezona novih izazova: Tina Maze, aktuelna šampionka

Elegantni princ Enco Franćeskoli - urugvajska fudbalska ikona Kosta Bošković

Možda se kod nas sunčevi zraci još ne predaju, ali Evropu polako steže zima, a sa hladnim danima i bajkovitim sniježnim pahuljama stiže i prava sportska poslastica - Svjetski kup u alpskom skijanju! Tradiocionalno sezone kreće sa glečera, onog čuvenog u austrijskom Zeldenu, gdje će danas dame, a sjutra i muškarci, u veleslalomu najaviti jednu od najljepših sportskih atrakcija u svijetu sporta. Čarolija može da krene, perfektne staze i mnoga kultna mjesta skijanja čekaju...

Prošla sezona bila je prošarana bojama Slovenije i Austrije, Tina Maze i Marsel Hiršer bili su bez premca, u sjajnom stilu “oduvali” konkurenciju, pa od danas počinje

prava jurnjava za njima, tačnije za njihovim Kristalnim globusima...

Kada su u pitanju dame, Tinu Maze i ove godine mnogi vide kao glavnu favoritkinju, pogotovo jer se povratak (nakon teške povrede) velike šampionke Lindzi Von očekuje tek za otprilike mjesec dana. Uz Slovenku tu su i Marija Hefl-Riš, Julija Mankuzo i mnoge druge sjajne skijašice...

“Nakon onako odrađene prošle sezone ko može reći da Tina nije favorit”, zapitala se Hefl-Riš. “Nevjerovatno je jaka, psihički i fizički, a meni ostaje da budem smirena i tražim svoju šansu”, dodala je Njemica.

Kada su u pitanju muškarci kru-

na već dvije sezone nije mijenjala vlasnika - Marsel Hiršer će imati super težak zadatak da i treći put zaredom pokori planetu, ali njegova klasa je nesporna, tako da će se ponovo najviše pitati upravo on. Izazivači? Mnogo ih je - od prošlogodišnjeg drugog Aksela Lunda Svindala, preko sjajnog Amerikanca Teda Ligetija, do povratnika Ivice Kostelića i Bodea Milera.

“Biće teško ponoviti uspjehe iz prethodnih sezona, ali to ne znači da ne vjerujem da mogu. Naprotiv, ubijeđen sam da nas čeka zima za uživanje, istakao je Hiršer.

Tina Maze, Marsel Hiršer ili neko drugi - najvažnije je da magija u bajkovitom ambijentu kreće... K.B.

Remi Jadrana, Primorac junački pao Formula 1

Fetel spremio šampanjac

Ovog vikenda vozi se vN Indije, ukoliko bude među prvih pet Sebastijan Fetel će osvojiti četvrtu šampionsku titulu Aktuelni svetski šampion Formule jedan, vozač Red Bula Sebastajan Fetel ostvario je najbrže vrijeme na prvom treningu uoči trke za Veliku nagradu Indije, na kojoj bi mogao da ovjeri četvrtu uzastopnu titulu.

Fetel je ostvario vrijeme od minut, 26 sekundi i 683 stotinke i bio je 0,188 sekundi brži od klupskog kolege Marka Vebera.

Trostruki uzastopni svjetski šampion Fetel pobijedio je u posljednje dvije trke u Indiji, a obje je počeo sa pol pozicije.

On bi mogao da osvoji četvrtu titulu svjetskog šampiona ako zauzme jedno od prvih pet mjesta.

Treći je bio vozač Mercedesa Niko Rozberg, a četvrti Roman Grožan iz Lotusa.

Vozač Ferarija Fernando Alonso je zbog problema sa mjenjačem zauzeo je 12. mesto, dok je Kimi Raikonen iz Lotusa trening završio na 17. mestu.

Trka za Veliku nagradu Indije vozi se u nedjelju od 10.30 po srednjeevropskom vremenu.

vaterpolisti Jadrana odigrali su neriješeno protiv Marseja (7:7) u prvom kolu kvalifikacionog turnira za Evrokup koji se održava u Zagrebu, dok je Primorac, nakon pobjede na startu protiv Utrehta, sinoć poražen od favorita turnira koji se igra u Holandiji, italijanske Akvakjare (13:12). Golove za Jadran protiv Francuza postigli su Luka Sekulić (4), Željko Kovačević, Stefan Vidović i Jovan Sarić (po jedan), dok su Akvakjaru “mučili” sjajni centar Primorca Nikola Murišić (pet golova), Kudaba (tri), Danilović (dva), Đurović i Mačić (po jedan). Šansu za prolazak u narednu rundu Jadran će tako tražiti protiv Šturma (danas od 19.30) i Mladosti (nedjelja od 12.00), a Primorac protiv vojvodine (danas 12.30) i Nice (ponedjeljak 12.30), s tim da Kotorani imaju realne izglede za plasman nakon što je vojvodina juče poražena od Utrehta.

j

edan period mog života posebno je obilježila u tom vremenu veoma poznata tango pjesma „El Principe“ (na španskom - princ). A onda je Enco Franćeskoli na jednoj utakmici postigao gol koji je na terenu preslikao stihove iz pjesme: „Ja sam princ, a moj cilj je ljubav (ili u bukvalnom prevodu moji golovi su ljubav) “. Princ, pomislio sam, perfektan nadimak za fudbalera koji izgleda pomalo melanholično i tužno, a koji istovremeno ima stav princa...

Bile su ovo riječi kojima je poznati urugvajski novinar Viktor Ugo Morales objašnjavao kako je došao na ideju da jedinstvenoj fudbalskoj legendi Encu Franćeskoliju da nadimak koji će kasnije proslaviti i jednog i drugog.

Montevideo Vonderers, River Plata, Rasing, Marsej, Kaljari, Torino i reprezentacija Urugvaja, gdje god da je igrao - bilo da je bio „El Principe“ ili „Le Prince“ (na francuskom) - Enco Franćeskoli je bio božanstvo, fudbaler koji je toliko plijenio elegancijom da je kroz istoriju teško naći još jednog tako elegantnog majstora sa loptom. Možda mu je u tome najbliži veliki Zinedin Zidan, ali ako je i sam „Zizu“ mnogo puta istakao kako mu je Franćeskoli bio istinski idol i da je uz to svom sinu dao ime Enco, onda je više nego jasno kakva je fudbalska veličina bio urugvajski „melanholični princ“.

● Enco i UrUsi kraljEvi kopE

Za svoj Urugvaj Enco Franćeskoli je odigrao 73 utakmice i postigao je 17 golova, učestvovao je i na dva Svjetska prvenstva, ali njegovu karijeru u „neboplavom“ dresu posebno je obilježila Kopa Amerika - prvenstvo Južne Amerike „El Prinćipe“ i Urusi iz njegovog doba osvajali su tri puta (1983, 1987, 1995), a Franćeskoli ‘83. i ‘95 bio proglašen najboljim igračem turnira. S druge strane, iako je Enco bio perfektan i na Mundijalima (u Meksiku 1986. i Italiji 1990.), a sa njim i Fonseka i dva Rubena - Paz i Sosa, urugvajski san se oba puta završavao u osmini finala...

● Bog rivEra Gdje god da je igrao Enco Franćeskoli je ostavljao trag, sa Marsejom je stigao i do šampionske krune u Francuskoj (1990.), ali nigdje svoje ime nije upisao zlatnim slovima u istoriju kluba kao što je to uradio nastupajući za argentinskog velikana River Platu. Najprije, nakon što je napustio rodni Montevideo i prvi put prešao u

Lična karta Ime i prezime: Enco Franćeskoli Datum rođenja: 12. 11. 1961 u Montevideu Karijera: Montevideo v.

(URU), River Plata (ARG), Rasing Pariz (FRA), Marsej (FRA), Kaljari (ITA), Torino (ITA), River Plata (ARG).

Klupski uspjesi: Šampion Argentine sa Riverom (1986, 1994. Apertura, 1996.

Apertura, 1997. Apertura, 1997. Klauzura), šampion Južne Amerike sa Riverom (1996.), šampion Francuske sa Marsejom (1990.).

Uspjesi sa reprezentacijom: Tri puta šampion Južne Amerike (1983, 1987, 1995.). *Nalazi se na Fifinoj listi od 100 najboljih fudbalera svih vremena * Najbolji strani strijelac Argentinske lige svih vremena River „El Prinćipe“ je osvojio jednu titulu (1986.), da bi po povratku iz Evrope (od 1994. dok kraja karijere 1997.) krenula zlatna era „Los Millonariosa“. Osim nova četiri šampionska trofeja u Argentini, Enco je svoj River doveo do druge u istoriji (i do danas posljednje) krune u Kopa Libertadoresu - 1996. godine. Ostaje žal za Interkontinentalnim kupom, ali u finalu između Rivera i Juventusa, zasjala je nova fudbalska zvijezda, buduća legenda Alesandro del Pjero. „El Prinćipe se nedugo zatim penzionisao, s vremena na vrijeme u revijalnim mečevima podsjeti na nezaboravnu klasu (kao kada je sa 50. godina postigao super gol makazicama), a njegova „melanholična“ pjesma i danas grije srca svim zaljubljenicima u magičnu igru sa loptom... * U sljedećem vikend izdanju: Bojan Križaj

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

10

svlačionica postoji unutar Alijanc arene - četiri su predviđene za timove (dvije za Bajern i Minhen 1860, dvije za gostujuće timove), četiri samo za trenere, a dvije za sudije. Postoje i dvije sobe veličine 110 m² za zagrijavanje igrača pred utakmicu

2.874

kamenih ploča, pokrivenih izuzetno tankim specijalnim folijama od samo 0,2 milimetra, čine jedinstvenu fasadu Alijanc arene. Svaka ploča može sijati u crvenoj (Bajern), plavoj (Minhen 1860) i bijeloj (njemačka reprezentacija) boji

DA LI STE ZNALI?

Da je firma Alijanc kupila pravo da stadion Bajerna nosi njeno ime sljedećih 30 godina

PRIVILEGIJA JE BITI NJIHOV GOST

Svjetski gigant Bajern i njeno veličanstvo Alijanc arena Evropski šampion, njemački rekordmajster Bajern Minhen na svom svemirskom brodu ugostio novinare - članove žirija u izboru za najboljeg igrača Evrope

Iz Minhena Miloš Antić

K

ada vas na ulazu u stadion dočeka ogroman natpis Mia san mia (Mi smo mi - moto kluba), kada na Zapadnoj tribini vidite transparent La Bestia negra (Crna beštija), kada navijači sa oduševljenjem po nekoliko puta ponavljaju prezimena fubalera, a ime kluba se sa ponosom i poštovanjem izgovara na svakom koraku - znajte da ste došli na Alijanc arenu, dom evropskog prvaka, njemačkog rekordmaistera, bavarskog ponosa - Bajern Minhena.

Za nas - novinare iz svih krajeva Evrope, od kojih je većina te večeri debitovala, Alijanc arena je svemirski brod, za navijače Bajerna crvena šuma, a za gostujuće ekipe više turistička atrakcija nego mjesto gdje može da se računa na bod(ove).

Osjetila je to i mala Viktorija Pl-

zenj u srijedu veče u glamuroznoj noći Lige šampiona - u neravnopravnom duelu Gvardiolina mašina razmontirala je šampiona susjedne Češke 5:0.

Očekivana porcija koju su im servirali Frenk Riberi i družina nije smetala navijačima Plzenja da pri-

je, tokom i nakon utakmice odrade svoju turu - njih oko 3.000 je još tokom dana pivom podgrijalo glasne žice, potom su na samom stadionu glasnom podrškom dobro parirali 20 puta brojnijem rivalu, da bi svoj šou nastavili nakon meča - u užem gradskom jezgru dobro zaliveni (ne od kiše) do jutra su vjerovatno i zaboravili da su uopšte bili na Alijanc areni.

O rezultatu da ne govorimo.

vjernom publikom, sjajnom atmosferom i ambijentom koji može da priušti samo Alijanc arena. Kada se igra Liga šampiona u standardnom noćnom terminu, kada nam dođu ljudi iz svih krajeva svijeta, onda je ugođaj još ljepši”, priča nam Markus nakon što smo kročili na ovo savršenstvo arhitekture.

● SPEKTAKL BEZ OBZIRA NA SVE

I dok prolazimo pored južne tribine, gdje su smješteni najvatreniji navijači Bajerna, Markus nas vraća u prošlost.

“Gradnja stadiona počela je u jesen 2002, a završena u aprilu 2005.

Zvanično stadion je otvoren 30. maja iste godine kada je Minhen 1860 (Bajernov gradski rival koji takođe igra na Alijanc areni, iako nije vlasnik stadiona) odigrao prijateljsku utakmicu protiv Nirnberga. Sljedećeg dana i Bajern je prvi put kročio u svoj novi dom odi-

A ta kiša koja je sipala cijelu noć nije pokvarila spektakl i jedinstveni doživljaj - iako je Oktober fest prošao (kraj 15 - dnevne fešte je u prvoj Nedjelji oktobra) Minhen, Bajern i Alijanc arena imali su šta da ponude. Uvijek je tako, potvrđuje nam to i naš domaćin Markus Hernik šef medijske službe bavarskog giganta “Bez obzira na vremenske (ne) prilike, bez obzira na ime protivnika Bajern je sam po sebi spektakl. Sa

● SAVRŠENSTVO IZGRAĐENO ZA DVIJE I PO GODINE

gravši meč protiv reprezentacije Njemačke. Sljedeće godine stadion je imao prvi veliki test, Svjetsko prvenstvo u fudbalu i prema ocjenama mnogih stručnjaka postavio je nove standarde“, prisjeća se Markus.

Sama izgradnja „Arene“, koja se nalazi na sjeveru Minhena, koštala je 286 miliona eura. Međutim, dodatni troškovi (plaćanje radnika, stavljanje podloge) podigli su cijenu za još 54 miliona eura, pa ispada da je konačna cijena 340 miliona eura.

Ipak, ni tu još nije kraj. Država i grad Minhen su potrošili dodatnih 210 miliona eura za razvitak infrastrukture i okolnog područja - sve to znači da je “Alijanc arena“ koštala 550 miliona eura.

● GVARDIOLA ZA ŠIROKE NAROD NE MASE

Markus je posebno ponosan na odnos Bajerna prema medijima, ko-

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

9.800

AZIJSKA LIGA ŠAMPIONA (FINALE)

Boske: Lipi, teško vama

Seul našeg Dejana Damjanovića danas (subota 12.30) dočekuje kineski Gvanžu Marćela Lipija, u prvom meču finala Trening pred prvi finalni dvoboj: Dejan Damjanović

parking mjesta postoji u četvorospratnom parkiralištu u sklopu Alijanc arene, što ga čini najvećim parking kompleksom u Evropi

Subota nije samo rezervisana za ludnicu na evropskim fudbalskim terenima. I Azija ima čime da se podiči ovog vikenda, a to je pakleni prvi sudar Seula i Gvanžua, u finalu Lige šampiona. Naravno, cijela crnogorska javnost pratiće sa pažnjom duel između Južnokoreanaca i Kineza, jer će reprezentativac “hrabrih sokolova” Dejan Damjanović napasti zvjezdani tim Marćela Lipija, u utakmici svih utakmica.

“Finale je finale. Vlada veliki haos pred naš sudar. Bodriće nas 60.000 ljudi i želio bih da osvojimo trofej, odnosno da moje ime bude ispisano u istoriji Seula. To bi bilo zaista fantastično, ali vidjećemo šta će se dogoditi. Mislim da će odlučiti veća inspiracija, a i bilo bi super kada bismo slavili bez primljenog gola, pred revanš 9. novembra”, naglašava u razgovoru za DN fantastični Damjanović.

Sedma sila je u Minhenu baš sila Bogovski doček, smještaj u super luksuznom hotelu pet minuta od Marin placa - centralnog gradskog trga, VIP ulaznice za Ligu šampiona, obilazak Alijanc arene i trening kampa Bajerna uz specijalne intervjue i poklon u vidu potpisanog Riberijevog dresa - boravak u Minhenu novinari iz svih krajeva Evrope (po jedan iz svake zemlje pripadnice Uefa, koji su inače članovi žirija u izboru za najboljeg fudbalera Evrope) pamti-

će zauvijek.

Ljudi iz Bajerna zaduženi za komunikaciju sa medijima organizovali su sve na najvećem mogućem nivou, sedmoj sili nije falilo ni ptičijeg mlijeka.

Klubovi se prepoznaju po rezultatima, ali veličina kluba ne ogleda se samo u trofejima, već i u mnogim drugim, perifernim stvarima. Bajern je u protekla tri dana dokazao veličinu na svim poljima.

U ponedjeljak u Dnevnim novinama ekskluzivno * Frenk Riberi: Sanjam Zlatnu loptu karijeri, Bajernu i njemačkoj reprei titulu na Mundijalu u Brazilu zentaciji nekad i sad, Pepu Gvardio* Karl Hajnc Rumenige o igračkoj li, Jupu Hajnkesu... ji je kako kaže “potpuno drugačiji u odnosu na italijanske, španske i engleske” timove. “Želimo da otvorimo vrata Bajerna svima, novinarima, navijačima, običnim ljudima. Treninzi su otvoreni za javnost, svaki dan 2-3 igrača su na raspolaganju medijima, naša filozofija je da se na taj način približimo ljudima koji inače žele da znaju šta se događa unutra”, završava Markus uz odgovor novina-

rima na pitanje “Šta je novo donio Gvardiola Bajernu: “Široku popularnost! Bajern se traži, za Bajern se navija na svim meridijanima, dolaze nam noviri iz Amerike, Azije, Afrike. Otvara nam se mogućnost da razvijemo biznis i predstavimo Bajern na drugim kontinentima. Engleski klubovi se godinama unazad pripremaju na azijskom tlu, čak i u Australiji, brzo će i Bajern njihovim stopama”.

● Kinezi misle da su već šampioni

Posada Gvanžua stigla je u Seul čak dva dana prije utakmice, kako bi se što bolje pripremili za prvo finalno poluvrijeme. A, o kakvom se timu radi približio nam je upravo Damjanović.

Propuštam Luksemburg Najbolji igrač Crne Gore u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo neće biti na raspolaganju selektoru Branku Brnoviću za prijateljski meč protiv Luksemburga 17. novembra.

“Neću igrati tu utakmicu, jer ne“Arogantni su i ponašaju se kao da su već postali šampioni, pa već razmišljaju i o klupskom prvenstvu svijeta u decembru, a to nas sve iritira. Međutim, oni imaju najbolje strance u Aziji. Tu je fantastičan argentinsko-brazilski trio Dario Konka, odnosno Brazilci Mariki i Elkeson”, priznaje popularni Boske, otkrivši još jednu zanimljivost.

“Iako su se prošetali do finala, tradicionalno im ne odgovaraju klubovi iz Južne Koreje, od kojih imaju komplekse. Najbolji primjer za to jeste Dženbuk Motors, koji je dva puta remizirao sa njima u grupnoj fazi takmičenja. Tako da, teško njima danas, iako me je Marćelo Lipi uporedio sa mojim omiljenim igračem Zlatanom Ibrahimovićem, na čemu sam mu jako zahvalan”, kroz smijeh najav-

mam slobodni termin. Neizmjerno mi je žao što se sve završilo sa onim bolnim porazom od Moldavije, ali idemo dalje”, zaključuje uvijek nasmijani i optimistični Dejan Damjanović. ljuje rođeni Mostarac. ● lipi na pragu istorije On je Bog u Kini, on je fudbalski Papa u Italiji, on je Marćelo Lipi.

Trener Gvanžua ima jednistvenu priliku da postane prvi trener koji je osvojio evropsku i azijsku Ligu šampiona. Italijan je sa Juventusom podigao “pehar sa ušima” 1996. godine, dok sada ima veliku priliku za ulazak u istoriju.

“Seul je jako dobra ekipa, ali mi imamo vjeru u sebe i želimo trofej. Prvi put u karijeri će moja ekipa igrati dvije finalne utakmice, ali imam iskustva jer sam iza sebe ostavio pet finala evropske Lige šampiona”, poručuje Lipi, zahvalivši se sopstvenim navijačima na podršci, uz vjeru da će im se on i njegovi igrači odužiti titulom šampiona Azije. Aleksandar Popović

RASTE U PRAVOG IGRAČA

Firenca priča pozitivno o Baki Marko Bakić u žiži javnosti poslije odličnih 90 minuta protiv Pandurija Fiorentina je u četvrtak bez problema odradila Panduri (3:0) Ligi Evrope, a ta laka pobjeda je “rodila” novog “zlatnog dečka” u Italiji - to je Marko Bakić. Mediji sa Apenina su uvijek velikodušni kada stranac izdominira na “čizmi” - ofanzivni vezista mlade reprezentacije Crne Gore je bio odličan protiv Pandurija, a onda su stigli zasluženi hvalospjevi.

Prvi se oglasio kormilar Fiorentine - Vićenco Montela je poslije utakmice bio prezadovoljan što je Bakića držao na terenu cijelu utakmicu.

“Marko je u početku imao malu tremu, ali nakon 10-ak minuta je to prebrodio. Veoma sam zadovoljan kako je odigrao, vezista ispred odbrane nije njegova klasična pozicija, ali se odlično snašao”, jasan je 39-godišnji stručnjak.

Bivši kapiten Mogrena je igrao u tandemu sa Špancem Borhom Valerom i Čileancem Matijasom

Fernandezom. I bio je odličan, pa su ga novinari opkolili poslije utakmice... “Željeli smo da dobijemo utakmicu i sada nam je potreban samo bod kako bi se kvalifikovali u narednu fazu takmičenja. Pokušaćemo da osvojimo sva tri boda u Rumuniji i time odradimo posao”, prokomentarisao je Bakić meč.

Marku je nastup protiv Pandurija bila prva utakmica koju je odigrao od prvog do posljednjeg minuta u dresu kluba iz Firence.

“Hvala treneru što je imao povjerenja u mene i stavio me da igram u Ligi Evrope. Ne bojim se utakmica, znam da Fiorentina ima odličan tim, ali svaki put kada mi šef ukaže povjerenje ja ću pokušati to da opravdam”, rezimirao je Marko Bakić.

A, Bakićevih 90 minuta na terenu vjerovatno je obradovalo i selektora Branka Brnovića - Crna Gora kuburi sa vezistima, a uko-

liko Markova forma nastavi uzlaznom putanjom, “crveni” bi već u kvalifikacijama za EURO 2016. mogli da imaju novog dirigenta. U.R.

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

MOGREN - GRBALJ

Trikolori kao prekretnica

SUBOTA - 13.30 Mornar - Sutjeska Mogren - Grbalj Dečić - Petrovac Mladost - Budućnost Lovćen - Zeta Čelik - Rudar 1. Čelik 2. Petrovac 3. Sutjeska 4. Budućnost 5. Mogren 6. Grbalj 7. Zeta 8. Lovćen 9. Rudar 10. Mladost 11. Dečić 12. Mornar

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

6 6 5 5 4 5 5 4 3 2 1 2

3 3 5 2 5 2 1 2 3 3 5 2

2 2 1 4 2 4 5 5 5 6 5 7

17:8 10:5 17:6 12:9 14:14 12:12 15:16 11:10 10:12 9:17 10:17 11:22

21 21 20 17 17 17 16 14 12 9 8 8

Napad ruši tradiciju: Darko Isidorović na utakmici sa ekipom Mladosti

MORNAR - SUTJESKA

Šampion se ne plaši tradicije Aktuelni šampion države stiže u Bar (13.30), Mornar nije u situaciji da bilo kome prijeti, ali im tradicija ide na ruku - Sutjeska je posljednji put u lučkom gradu slavila dalekog 11. novembra 2005. godine kada se još igrala Druga liga Srbije i Crne Gore...

Univerzalac Mornara Danilo Tomić je to stavio sa strane, jer je svjestan da su plavo bijeli favoriti.

“Ne prijetimo s obzriom u kakvoj se poziciji nalazimo. Moramo što prije da se konsolidujemo, igramo na našem terenu tako da smatram da imamo šansu za povoljan rezultat”, rekao nam je Tomić čiji šef Obren Sarić neće moći da računa Luku Rotkovića, dok su pod znakom pitanja Mihailo Petrović i Demir Kajević.

Kako igrati?

“Sa bivšim klubom (Mladost) sam pobijedio Sutjesku kada smo bili u krizi rezultata. Jaki su, dosta vremena igraju zajedno, ali imamo čemu da se nadamo”, poruka je Tomića.

Mogren je napumpao samopuzdanje u Kup takmičenju (savladan Bokelj sa 4:0) koje je izgubljeno u posljendnja dva mjeseca, a mirna glava će im biti prijeko potrebna protiv Grblja - “trikolori” dolaze (13.30) na Lugove gladni trijumfa kao uvijek. Štoper žutih Mirko Radišić se nada da će “majstori sa mora” konačno biti pravi i u prvenstvu...

“Probili smo maler u završnici, a vjerujem da je pred nama utakmicu u kojoj ćemo konačno da krenemo naprijed. Moramo se maksimalno svo potrošiti, a ako damo sve od sebe, ako budemo koncentrisani maksinalno nadam se da ćemo upisati tri boda”, riječi su defanzivca prvog favorita za titulu.

Govorilo se o štrajku, ali velikog bunta nije bilo (predstavnik igrača je otišao do uprave da se raspita o zaostalim zaradama) - igrači žele što prije da izađu iz negativne serije (iz šest kola uzeli samo četiri poena)...

“Grbalj respektujemo maksimalno, imaju dobar tim, dobro su vođeni sa klupe, igraju lijepo... Ali kažem, ako budemo pravi vjerujem u trijumf. Potrebno je da svako od nas pruži maksimum”.

Pošto je prvi krug gotov, sada se sudaraju timovi koji su igrali u prvom kolu - Radišić je tada presudio Grblju. Bilo je 1:0...

“Tako se namjestilo. Neka sada pogode napadači, a što se mene tiče pokušaću što bolje da zatvorim prilaze golu. Neka postigne gol bilo ko samo da pobijedimo”, jasna je poruka odličnog štopera, čiji trener Branislav

Nekada protivnici, sada u istom dresu napadaju Grbalj: Radivoje Golubović i Mirko Radišić

Milačić neće moći da računa na tanadem vezista - Darka Markovića i Gorana Burzanovića. Što se tiče “trikolora” Nikola Bogdanović se oporavio, a još je povrijeđen prezimenjak Ilija - Grbalj će sigurno igrati na gol više...

“Mogren je ozbiljna ekipa, jaki su na svim pozicijama. Međutim, uvijek smo igrali na gol više, tako će biti i sada. Pokazali smo da možemo sa svima da igramo, nadamo se pobjedi”, poručio je lucidni vezista Lazar Martinović.

Kako nastupati protiv tima koji je u seriji loših utakmica kada je

Žele novo slavlje sa navijačima: Fudbaleri Čelika i FAP mašina proslavljuju pobjedu

MEĐUSOBNI DUELI

ČELIK - RUDAR

Derbi u Kotoru

Na redu je četvrti čin

Šlager drugoligaške scene igra se u drevnom gradu - Bokelj u nedjelju dočekuje Kom koga će pokušati još više da odgurne od sebe pošto im sada bježi sedam bodova.

Eventualni uspjeh približio bi Kotorana elitnoj konkurenciji uprkos tome što ima još mnogo da se igra, dok poraz Zlatičana žele da vide konkurenti - Berane i Arsenal.

Beranci gostuju neugodnoj Zori koja po bodovnom saldu može da se uključi u borbu za treće mjesto, a Tivćani zbog suspenzije terena svoje domaćinstvo odrađuju u subotu na stadionu Iskre u Danilovgradu - protivnik Arsenala biće Ibar.

I ostale utakmice donose zanimljivost - Igalo dočekuje Cetinje, Jezero gosti Zabjelo, dok Jedinstvo u Bijelom Polju igra sa

Otvorili su šampionat u Pljevljima, pobijedili su gosti, dva puta su igrali u Kupu, upisana su dva remija (Čelik prošao poslije penala), a sada je na redu četvrti čin duela Čelik - Rudar (13.30 sati).

Rudar će tražiti osvetu za eliminiciju iz Kupa, a lider šampionata će tražiti pobjedu kako bi sačuvao vrh - neće biti lako, jer u sastavu nema Predraga Brnovića, Aleksandra Krsteskog i Semira Hadžibulića.

“Desetkovani smo, ali šta je tu je.

Mislim da imamo dovoljno dobrih igrača koji će pokriti te pozicije. Teško je savladati istog rivala maltene u tri dana, ali vjerujem da možemo nastaviti mini seriju dobrih rezultata i ostati prvi na tabeli”, optimističan je najbolji fudbaler “metalurga” Darko Zorić.

I Pljevljaci imaju problema sa sastavom - trener Mirko Ma-

Bratstvom...

RASPORED 12. KOLA - SUBOTA 13:30: Arsenal - Ibar, NEDJELJA 13:30: Jedinstvo - Bratstvo, Bokelj - Kom, Zora - Berane, Jezero - Zabjelo, Igalo - Cetinje. B.T.

TABELA 1. Bokelj 11 2. Berane 11 3. Kom 11 4. Arsenal 11 5. Cetinje 11 6. Zora 11 7. Jezero 11 8. Zabjelo 11 9. Jedinstvo11 10. Ibar 11 11. Igalo 11 12. Bratstvo11

8 7 6 6 5 5 4 4 2 2 1 1

3 1 2 1 2 2 4 2 4 3 3 3

0 15:2 3 24:11 3 14:7 4 11:9 4 16:15 4 13:13 3 12:10 5 10:17 5 5:14 6 4:13 7 6:12 7 8:15

27 22 20 19 17 17 16 14 10 9 6 6

30 12 7 11

šampionat u pitanju...

“Moraju da se vade, a uvijek je teško igrati protiv takvih ekipa. Čeka nas teška utakmica, ali uradićemo sve da zadovoljni napustimo Lugove”, rekao je momak koji je proveo jedno vrijeme u Mogrenu.

B.T.

Napad na bod(ove)

14 5 2 7

DRUGA LIGA

Ukupno utakmica: Pobjeda Mogren: Neriješeno: Pobjeda Gbralj:

LOVĆEN - ZETA

A, šampionski tim nije fokusiran na tradiciju...

“Tačno je da je tamo uvijek teško, ne sjećam se kada smo pobijedili, ali tradicije postoje da bi se rušile.

Moramo biti strpljivi, koncetrisani kako bi bili pravi kada dođe prava šansa”, riječi su Darka Karadžića.

Trener Sutjeske Dragan Radojičić konačno može da računa na sve igrače, a ekipa je uhvatila dobar ritam...

“Poštujemo Mornar zbog svega, prošle godine su nas zaustavili kada smo bili u naletu. Ali optimisti smo, ako budemo igrali kao protiv Mogrena ubijeđen sam da ćemo upisati tri poena”, priziva Karadžić motiv od prošle nedjelje kada su uništili žute sa 3:0.

B.T.

Ukupno utakmica: Pobjeda Mornar: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

MEĐUSOBNI DUELI

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Čelik: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

9 6 3 0

rić će biti lišen usluga povrijeđenog napadača Dejana Jovančova, kao i suspendovanog štopera Đorđa Đurića. Ipak, desni bek Rudara Vladan Gordić vjeruje da će Rudar izaći iz blage krize i uspjeti prvi put da pobijedi Čelik.

“Pokušaćemo da se osvetimo. U Kupu nijesmo imali sreće, nedostajala nam je završnica, ali nadam se da će sada biti sve na mjestu. Bod bi bio veoma dobar, jer protivnik ima najkvalitetniju ekipu u ligi”, prenio nam je Gordić.

U.R.

Raspucani Cetinjani po svaku cijenu žele da nastave sa dobrim partijama - Lovćen je u srijedu razmontirao Crvenu stijenu (8:0) u okviru nacionalnog Kupa, a poslije četiri dana želi trijumf protiv Zete (13.30).

Za tim Mojaša Radonjića “vukovi” su prva od dvije utakmice koju će igrati na Obilića poljani, što je dobra šansa za priključak u gornji dio tabele - toga je svjestan kapiten domaćih Vanja Tatar.

“Zeta je dobra ekipa, ali ćemo sigurno ići na tri boda. Ukoliko zaustavimo napad gostiju, mislim da ćemo bez problema osvojiti cijeli plijen. Ako odradimo utakmicu kako treba, narednu utakmicu igramo sa Dečićem i mogli bi se primaći vrhu tabele”, poručio je Tatar koji neće imati pomoć univerzalca Luke Mirkovića zbog parnih kartona.

Golubovčani imaju čemu da se nadaju u prijestonici - Zeta je u prvom kolu pobijedila Lovćen kod kuće 1:0. Opet se nadaju sličnom ishodu.

“Teško gostovanje je pred nama. Lovćen je iskusna ekipa, ali smo ih već jednom pobijedili ove godine. Zašto to opet ne bi uradili”, pita nas ofanzivac Miljan Vlaisavljević, pa nastavlja...

“Zadovoljni bi bili sa bodom, ali probaćemo da osvojimo sva tri”, dodao je Vlaisavljević, čija će Zeta biti oslabljena u defanzivi - ne igra povrijeđeni Nemanja Cavnić. U.R. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

19 5 3 11

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Velika borba na programu: Risto Radunović u duelu sa Vladimirom Savićevićem

MLADOST BUDUĆNOST PODGORICA - Stadion: FK “Mladost”. Početak: 13.30. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: S. Korać (Bar), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Miodrag Božović.

Kuzmić, Živković, Radulović, Šofranac, Novović, Kavanabe, Kašćelan, Savićević, Pavićević, Mugoša, Knežević Trener: Goran Milojević

Agović, Raspopović, Orahovac, Kopitović, Radunović, Hočko, Rogošić, Ilinčić, Ćetković, Burzanović, Nikač Trener: Nenad Vukčević

MOGREN GRBALJ BUDVA - Stadion: Lugovi. Početak: 13.30. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), J. Tatar (Podgorica). Delegat: Sreten Đurović.

Todorović, Kaluđerović, Kapisoda, Radišić, Ćosić, Lagator, Golubović, Pejović, Đurišić, N. Vujović, G. Vujović Trener: Branislav Milačić

Radulović, N. Bogdanović, Carević, Glavan, Radusinović, Martinović, Ragipović, Delić, Janković, Vukčević, Ašćerić Trener: Aleksandar Nedović

MLADOST BUDUĆNOST

Podgorički klasik Sudar crvene i plave boje - “romantičari” (13.30) na Starom aerodromu igraju protiv komšija Uroš Radulović

M

ladost - Budućnost (13.30) na Starom aerodromu - okršaj mlađeg i starijeg brata definitivno će obilježiti u najavi prelijepo fudbalsko popodne crnogorskog loptanja! Utakmica je puna zagonetki, a “crveni” će pokušati da skinu teško breme koje su mu nanijeli “plavi” - vjerovalili ili ne - u proteklih sedam sezona “romantičari” nikada nijesu uspjeli da osjete ukus pobjede protiv najpopularnijeg kluba u državi.

I opet će Mladosti biti opako teško da stigne do prve trojke protiv velikog rivala - “crveni” su u krizi što se tiče rezultata, ali ubjedljiva pobjeda nad Mornarom (4:0) u Kupu je (možda) najava za izlazak iz ambisa.

Novi kormilar užarene klupe Goran Milojević svjestan je šta čeka njega i igrače.

“Još nijesmo izašli iz krize, za nas je svaka utakmica kao finale. Znam za informaciju da Mladost nikada nije slavila u međusobnom duelu protiv Budućnosti, ali mi moramo

MOJ TIP Mladen Medenica (Blic) Mladost - Budućnost Mogren - Grbalj Čelik - Rudar Petrovac - Dečić Lovćen - Zeta Mornar - Sutjeska

2-3 1 1 0-2 2-3 2

izaći kao pravi tim. Od kada sam došao, momci dobro rade, fino su odradili dvije protekle utakmice i imam pravo da vjerujem u njih”, poručio je Milojević.

“Plavi” imaju mlad igrački roster, ali ta činjenica uopšte ne zavarava iskusnog stratega iz Srbije. Milojević zna šta znači plavo-bijeli grb...

“Budućnost je Budućnost - najveći klub u Crnoj Gori bez obzira kakav im je tim, a sigurno nije loš. Favoriti su, ali i mi imamo neke svoje planove. Znamo da protivnika krasi mladost, želja, borbenost. Ipak, gledaćemo samo sebe i pokušaćemo da izborimo što bolji rezultat”, jasna je poruka trenera Mladosti.

Igor Burzanović i Marko Ćetković će biti najveća prijetnja po crvenu odbranu - Milojević je dao par savjeta izabranicima kako da igraju protiv možda najboljih igrača u ligi.

“Sa njima je Budućnost napravila spoj mladosti i iskustva. Burza još znam od kada je bio u Crvenoj zvez-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mladost: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

18 0 4 14

di, Ćetković je takođe odličan igrač i učinićemo sve da ih zaustavimo”, završio je Goran Milojević.

Budućnost je porazom od Čelika opet počela da gubi ritam, ali derbi je derbi (tu ne igra forma, tradicija, tabela...) - srce plavog tima defanzivni vezista Deni Hočko očekuje paklenu utakmicu.

“Sigurno je pred nama teška utakmica, pogotovo jer je u pitanju gradski derbi. Mladost plaća danak zbog igara u Evropi i ne bi trebalo da nas zavara stanje na tabeli, jer imaju jako dobru ekipu. Ako postoji pritisak zbog nedostatka njihovih pobjeda u ligi mi ćemo pokušati da to iskoristimo”, jasan je Hočko.

Klinci Nenada Vukčevića se sjajno snalaze u gostima ne računajući blijedu partiju u Nikšiću - Budućnost je lako riješila duele sa Grbljem, Petrovcem, Zetom.

“Treba da odigramo jako oprezno.

Pokušaćemo sve da odradimo kao u utakmicama sa Grbljem i Petrovcem. Ukoliko odigramo tako, pobjeda neće doći u pitanje”, zaključio je Hočko.

DEČIĆ PETROVAC

Malovrazić: Najteža utakmica Dečić se pokrenuo sa “mrtve tačke” (u posljednja dva kola uzeli su četiri boda), imaju namjeru da nastave sa pozitivnim kursom, ali na redu (13:30) je Petrovac.

Nebesko plava družina iz kola u kolo djeluje bolje, sa Čelikom dijele lidersku poziciju...

“Prethodna dva kola (Mornar, Zeta) smo igrali dobro, uzeli četiri boda, mogli smo svih šest. Igramo kod kuće, a na domaćem terenu uvijek ulazimo sa idejom da osvojimo tri boda”, rekao nam je juče ofanzivac Dečića Vule Vujačić, koji izuzetno respektuje protivnika koji dolazi sa juga zemlje...

“Petrovac je kvalitetna ekipa, iskusni su, uigrani... Jaki su psihički, samopouzdanje im je veli-

ko, ali trudićemo se da ih zaustavimo”, dodao je Vujačić, koji će biti lišn pomoći dva saigrača - Milivoje Novović vuče povredu, a Davor Popović kartone.

Razigrana družina Milorada Malovrazića je na papiru favorit, ali papir nije uvijek mjerilo uspjeha...

“Kao i uvijek - pokušaćemo da uzmemo tri boda. Već sam rekao da se nikoga ne plašimo. Sve je na igračima, ako budu maksimalno koncetrisani, ako budemo jaki, čvrsti, odgovorni vjerujem da ćemo slaviti”, jasan je popularni Đembo.

Ako sve bude na nivou - opet će biti teško - Dečić igra čvrsto u Tuzima...

“Najteže gostovanje je pred na-

ma. Ne kažem ovo napamet, nego mnogo igrača koji igraju u Dečiću su igrali kod mene, a otišli su ne zbog igračkih kvaliteta, nego se nijesmo uspjeli dogovoriti oko finansija. Dobro ih poznajem i znam da će biti vraški teško”, rekao je Malovrazić koji neće moći da računa na Dalibora Đukića, Željka Mrvaljevića, Ivana Jablana, te Zdravka Dragičevića (nalazi se na probi u Rumuniji).

B.T.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Dečić: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

29 7 13 9

MORNAR SUTJESKA BAR - Stadion: Topolica. Početak: 13.30. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje), D. Mrgunović (Podgorica). Delegat: Marko Bojović.

Masoničić, Radulović, Dubljević, Arsenijević, Radovanović, Mijušković, Obradović, Tomić, Divanović, Bogdanović, Živković Trener: Obren Sarić

Janjušević, Bečelić, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Stefanović, Jovović, Karadžić, Fukui, Isidorović, Radonjić Trener: Dragan Radojičić

ČELIK RUDAR NIKŠIĆ - Stadion: Čelika. Početak: 13.30. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: D. Dević (Bar), M. Asović (Berane). Delegat: Dragan Klikovac.

Aković, Jovović, Vuković, Bubanja, Videkanić, Prtenjak, Adrović, Zorić, Ivanović, Đalac, Račić Trener: Dejan Miljanić

Radanović, Gordić, Mijušković, Šinik, Nestorović, Kaluđerović, Vlahović, Kato, Jovanović, Vuković, Ćosović Trener: Mirko Marić

DEČIĆ PETROVAC TUZI - Stadion: Dečića. Početak: 13.30. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: Đ. Ražnatović (Cetinje), B. Krstev (Cetinje).

Gačević, Padović, Ramović, Mihailović, Ljuljđuraj, Zlatičanin, Ajković, Lekić, Pepić, Lazarević, Vujačić Trener: Radim Nečas

Popović, Ivanović, Grbović, Lakić, Čelebić, Golubović, Šofranac, Vujović, Muhović, Pejaković, Vujačić Trener: Milorad Malovrazić

LOVĆEN ZETA CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Početak: 13.30. Sudija: M. Savović (Podgorica). Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica), V. Đuranović (Podgorica). Delegat: Željko Džarić.

Perović, Kosović, Vukčević, Tatar, Martinović, Brnović, Bogdanović, Halilović, Radović, Merdović (Perutović), Stojanović Trener: Mojaš Radonjić

Ivanović, M.M. Radulović, Mojović, M.B. Radulović, Klikovac, Dujković, Vukčević, Došljak, Boljević, Vlaisavljević, Orlandić Trener: Mladen Vukićević

PREMIJER LIGA (9. KOLO) Subota (13.45) K.Palas - Arsenal (16.00) Aston Vila - Everton (16.00) Liverpul - VBA (16.00) Man. Jun. - Stouk (16.00) Norič - Kardif (18.30) Saut.- Fulam Nedjelja (14.30) San- Njukasl (17.00) Čelsi - Man. Siti (17.00) Svonsi - Vest Hem (17.00) Totenhem - Hal

PRIMERA (10. KOLO) Subota (16.00) Malaga - Selta (18.00) Barselona - Real M. (20.00) Elče - Granada (22.00) Levante - Espanjol Nedjelja (12.00) Sevilja - Osasuna (17.00) Viljareal - Valensija (19.00) Sosijedad - Almerija (21.00) Atl. Madrid - Betis Ponedjeljak (22.00) Hetafe - Atl.Bilbao

SERIJA A (9. KOLO) Subota (18.00) Sampdorija - Atalanta (20.45) Inter - Verona Nedjelja (12.30) Napoli - Torino (15.00) Bolonja - Livorno (15.00) Katanija - Sasuolo (15.00) Kijevo - Fiorentina (15.00) Juventus - Đenova (15.00) Parma - Milan (15.00) Udineze - Roma (20.45) Lacio - Kaljari Novi sastanak titana svjetskog fudbala: Kristijano Ronaldo i Lionel Mesi

EL KLASIKO

Stop: Sudar dinastija!

Sve je spremno za spektakl: Barselona dočekuje Real Madrid (subota 18.00), u prvom ovosezonskom okršaju najomraženijih rivala u svijetu fudbala Aleksandar Popović

S

tigao je i taj famozni 26. oktobar. Dan kada sve staje, kada ništa nije važno, osim 224. zvaničnog “El Klasika”, najvećeg planetarnog derbija koji će danas režirati Barselona i Real, pod zvjezdanim nebom paklenog “Kamp Noua”. Sudar istorija, sudar dinastija, pomiješan međusobnom netrpeljivošću i identičnim rezultatskim ambicijama, iznjedriće, između ostalog, i novi okršaj dva najbolja igrača svijeta - Lionela Mesija i Kristijana Ronalda. Dakle, sve je spremno za spektakl, nakon kojeg bi “blaugrana” mogla da umakne omraženom rivalu, ali i da “merengesi” svrgnu vječnog neprijatelja sa vrha šampionata.

“Utakmica je važna, ali ne odlučuje o tituli, jer ima još dosta da se igra. Ovo je dobra prilika da odigramo što bolje i steknemo samopouzdanje za nastavak sezone”, naglašava Karles Pujol, koji je odigrao “bezbroj” ovakvih derbija.

“U odličnoj sam formi. Osjećam

se dobro i na usluzi sam treneru Herardu Martinu. Real je ekipa koja uvijek izvlači najviše iz fudbalera. Dobro ih znamo, iz kola u kolo igraju sve bolje i moraćemo da pružimo maksimum ako želimo da zabilježimo pobjedu”, jasan je kapiten ponosa Katalonije.

● Foto priča

Horor zvani Pepe Kada sam u septembru, sa reprezentacijom Brazila, igrao prijateljski meč protiv Portugala, dobili smo video snimke sa Pepeovim ponašanjem tokom utakmica, dakle znam šta me čeka u El Klasiku i kako da ga izbjegnem - najavljuje Nejmar, svjestan prljave igre defanzivca Reala, pred “horor film”, koji je najavio nadahnuti karikaturista omar Momani.

● Nejmar: SigurNo pobjeđujemo Jedan od navjećih talenata svjetskog fudbala Nejmar imaće priliku da prvi put okusi čari “El Klasika”.

“Biće to posebna utakmica i vjerovatno najbitnija za svakog igrača Barselone ili Reala. U njoj se baš svi trude da daju sve najbolje od sebe, pa ću se i ja tako postaviti. Jednostavno, jedva čekam da istrčim na teren, jer sam jako uzbuđen. Do juče sam takve utakmice gledao preko TV, posebno se sjećam meča iz 2005. godine kada je Ronaldinjo postigao dva gola”, riječi su Nejmara, koji je poručio zemljaku Marselu da će Barsa sigurno pobijediti. ● aNćeloti: Svi miSle da je barSa favorit, ali...

Takođe, nakon avantura u Italiji,

Engleskoj i Francuskoj Karlo Anećeloti će premijerno učestvovati u velikom derbiju. Popularni Karleto je osvojio tri, od pet, najjačih liga svijeta “Seriju A, Premijer ligu i Ligu 1”, pa ima istorijsku šansu da postavio rekord titulom u Primeri.

“Svi misle da je Barselona favorit, ali nama to odgovara. Biće to jedan veoma težak meč, a ja sam jako uzbuđen, ali vjerujem da imamo znanja i motiva da slavimo na Kamp Nou stadionu. Ključ je da odigramo hrabro i napadački, a ne da se branimo. Moramo pokazati karakter i napasti Barsu”, naglašava Anćeloti, odbivši da markira Lea Mesija ili Nejmara, jer bi u tom slučaju, po njegovom mišljenju morao da markira i Injestu, Ćavija, odnosno veći dio protivničkog tima koji čine sve sami majstori.

Mijatović: El Klasiko je vrh fudbala Proslavljeni crnogorski fudbaler i legenda Reala Predrag Mijatović smatra da ne može ništa biti bolje od sudara Reala i Barselone.

“U svjetskom fudbalu nema tako zanimljivog duela. Ekipe su dobre, posjeduju igrače visokog kvaliteta, ali njed-

na nema izrazitu prednost. U ovakvim mečevima nema planove i igre na remi, već samo na pobjedu”, smatra Mijatović, koji je obavljao i funkciju sportskog direktora “merengesa” od 2006. do 2009. godine, kada su Madriđani osvojili dvije titule u Primeri.

Joveta na ª Stemforduº , derbi Rura Derbi engleskog prvenstva igraće se u Zapadnog Londona - Čelsi će dočekati Mančester siti i našeg Stevana Jovetića, u meču koji će odlučiti ko će biti prvi pratilac Arsenala.

“Biće to jako važan meč u borbi za titulu šampiona, iako je tek deveto kolo. Nadamo se najboljem, pa što bude”, poručuje strateg “građana” Manuel Pelegrini, koji je otkrio

da ne poznaje Žozea Murinja, ali i da nema loše mišljenje o njemu, uprkos tome što su španski mediji zaratili sa Portugalcem dok je vodio Real, a Pelegrini Malagu. takođe, derbi će se igrati i u Bundesligi - Šalke dočekuje Borusiju Dortmund u paklenom derbiju Rura, dok će na Apeninima vodeća Roma pokušati da nastavi besprijekoran niz protiv Udinezea.

BUNDESLIGA (10. KOLO) Subota (15.30) Bajern - Herta (15.30) Šalke - B.Dortmund (15.30) Bajer - Augzburg (15.30) Hanover- Hofenhajm (15.30) Majnc - Braunšvajg (18.30) Volfzburg - Verder Nedjelja (15.30) Frajburg- Hamburger (17.30) M’gladbah- Frankfurt

LIGA 1 (11. KOLO) Subota (17.00) Marsej - S.Rems (20.00) Bastija - Nica (20.00) Gengam - Ažaksio (20.00) Lorijen - Sošo (20.00) Tuluz - Ren (20.00) Valensijen - Evijan Nedjelja (14.00) Bordo - Monpelje (17.00) Monako - Lion (21.00) Sent Etjen - PSŽ

JELEN SUPER LIGA (10. KOLO) Subota (14.30) Radnički 1923 - Spartak (14.30) Novi Pazar - Srem (14.30) Rad - Jagodina (14.30) OFK Beograd - VOŠA (17.00) Partizan - Napredak (18.00) Čukarički - Voždovac (18.00) Sloboda - Javor (19.00) Radnički Niš - C.Zvezda

HNL (14. KOLO) Istra - Slaven Belupo 1:1 Subota (15.00) Zadar - Split (19.00) Hajduk - Lokomotiva Nedjelja (15.00) Dinamo Z. - H.Dragovoljac (19.00) Osijek - Rijeka

subota i Nedjelja, 26. i 27. 10. 2013. broj 672 GoDiNA iii

33 žeNa savjeTI

Podmladite grudi Nedavno sprovedeno istraživanje je pokazalo da grudi stare tri puta brže od ostatka tijela. Međutim, to ne znači da se protiv toga ne možemo boriti.

1. Kreme i losioni Koža oko grudi je tanka, često izložena sunčevim zracima i njoj se ne posvećuje toliko pažnje kada je njega u pitanju. Kupite neku kremu ili losion koju biste mazali i vodili više računa o grudima. Takođe se potrudite da unosite dosta vitamina C (dličan je sastojak za dekolte jer stvara kolagen ), B3 i A (dobar je za štetna dejstva sunca) 2. Položaj spavanja Položaj spavanja može biti uzrok stvaranja bora na grudima. Ležanje na bokovima može da stvori vertikalne linije na dekolteu, naročito kod žena koje imaju veće grudi. Spavanje na leđima će pomoći u borbi protiv stvaranja bora, međutim, niko ne može da cijelu noć prespava na leđima, a da se nijednom ne okrene na bok.

3. Skakanje Problem kod grudi je da iako podležu istim uzrocima starenja kao i ostatak tela, to su zapravo dve težine koje pridržava samo koža. Gravitacija može dosta uticati na dekolte, naročito kada ste napolju. Istraživanje jednog Univerziteta je dokazalo da čak i kada normalno hodate, grudi se pomjeraju do trideset i tri odsto od svog normalnog položaja. Kada trčite, logično je da se pomjeraju još više. Zato je veoma važno da nosite odgovarajući brus, naročito kada vježbate.

4. Nehiruški zahvati Laserski tretman je dobra opcija za uklanjanje mrlja nastalih usljed sunčanja, a i hemijski piling je dobar. Jedan od najnovijih tretmana je prikupljanje sala od pacijenta, naročito sa stomaka ili zadnjice i razlaganje na sitne čestice koji se potom ubrizgavaju u lice ili dekolte. (super žena)

TOM FORD

Cipele za odvažne

TOP 10 savjeTa

Kako oporaviti oštećenu kosu Priredila:E.Z.

T

retmani za oštećenu kosu ne moraju da koštaju mnogo da bi bili efikasni niti morate da kupujete proizvode za koje do tada nijeste čuli. Nema ništa gore nego kada vam je kosa suva i iskrzana ili premasna – zbog pogrešnih proizvoda koje koristite! Probajte neki od ovih tretmana za kosu i primijetićete promjenu!

Majonez/maslinovo ulje/jaje tretman Vjerovatno ste do sada već čuli za ovaj fantastični tretman za oštećenu kosu. Svi sastojci koji su vam potrebni vjerovatno su vam već u kuhinji! Iskombinujte majonez (ako je ikako moguće neka bude na sobnoj temperaturi), ½ šolje maslinovog ulja i tri žumanceta. Sve stavite u posudu i promješajte. Nanesite na kosu i dobro isperite nakon 10-20 minuta. Ali! Samo isperite, nemojte šamponirati. Ako vam je ostalo još smjese, podijelite je s nekim ili upotrebite sljedeći put!

Banane i avokado tretman Koliko često vam se dešava da samo što kupite banane one postanu braon i mekane? Našli smo savršen način kako da iskoristite ovakvo voće! Uzmite bananu koja je prezrela, jedan avokado i kašiku maslinovog ulja. Izmiješajte i stavite na mokru kosu. Ostavite smjesu na kosi oko 20 minuta i dobro isperite hladnijom vodom. Kosa će vam biti blistava i meka!

Tretman od meda Med u kosi? Da! Uzmite ½ šolje meda i utrljajte u mokru kosu. Možete dodati i nekoliko kašika maslinovog ulja kako bi se med lakše sprao, a kosa bila još mekša! Vjerovatno vam i sama ideja nanošenja tako lepljive supstance na kosu deluje odbojno, ali med je sjajan za ja-

čanje oštećene kose!

Tretman sa jabukovim sirćetom Miris jabukovog sirćeta je prejak, ali je jako koristan za mnoge stvari! Napravite kombinaciju pola jabukovo sirće pola voda u bočicu koja ima otvor za prskanje i utrljajte u korijen glave – ukoliko često osjećate svrab.

Tretman sa avokadom, bananom i jogurtom Avokado i banana su ponovo u trendu! Pomiješajte ½ banane, kašiku čistog jogurta i ¼ avokada. Upakujte kosu u ovu smjesu, a potom je dobro isperite nakon 20 minuta. Banane sadrže mnogo vitamina koji pomažu da se kosa omekša, dok avokado ima masne kisjeline i vitamine koji će vam njegovati kosu.

Tretman pivom Pivo je dobro, ne samo kao dodatak dobrom društvu ili ukusnom obroku, već i vašoj kosi! Mnogo pomaže suvoj kosi. Štaviše, pivo je najbitniji sastojak u nekim od najboljih tretmana za oštećenu kosu.

Protein u pivu pomaže vašoj kosi da dobije stari sjaj i da ponovo bude jaka. Otprilike jednom nedjeljno šamponirajte kosu kao i obično, a potom naspite bočicu piva kroz kosu, masirajte i potom isperite. Ta-da! Meka i blistava kosa će biti vaša!

Avokado/maslinovo ulje/prašak za pecivo Pomiješajte jedan avokado koji ćete temeljno izmiješati sa po jednom kašikom maslinovog ulja i praška za pecivo. Nanesite na kosu i držite 15 minuta, a potom isperite. Ako vam je ostalo avokada koji nije otišao na pravljenje maske i imate još jedan avokado mimo njega, možete pulpu iz oba pomiješati i napraviti masku za lice!

Tretman kose kokosovim uljem Uzmite tri kašike kokosovog ulja i zagrevajte u mikrotalasnoj u intervalima – sve dok se ne pretvori u tečnost. Isprobajte na koži da li je previše vruće da bi se nanosilo na koren kose, potom dodajte jedno jaje i promešajte. Nakon miješanja, stavite smjesu na kosu i prekrijte je kapicom za tuširanje ili bilo čime što će vam pomoći da prekrijete cijelu kosu. Ostavite 30-40 minuta i isperite temeljno.

Krastavac/jaje/maslinovo ulje tretman Znamo da vam ovaj podnaslov zvuči kao salata, ali, vjerujte, sjajno deluje na kosu! Počnite tako što ćete izmešati jedno jaje sa kašikom maslinovog ulja i ¼ krastavca. Potom, masirajte kosu i isperite temeljno toplom vodom nakon deset minuta – kako biste dobili meku i svilenkastu kosu.

Tretman od jednog sastojka Većina recepata koje smo do sada pomenuli su sadržali nekoliko sastojaka. Opcija koju možete da izaberete ukoliko trenutno nemate pri sebi novca ili vremena – da uzmete jedan izmešani avokado i nanesete ga na kosu ili dodajte par kašika maslinovog ulja na kosu, čekajte oko deset minuta i isperite. Možete dobiti jednako dobre rezultate koristeći samo jedan sastojak!

Nakon što su se završile sve bitnije sedmice mode, napokon možemo sabrati reakcije na proljetne trendove koje su nam slavni dizajneri predstavili te vama ponuditi najbolje od svega. U kategoriju najboljih svakako spada sjajni Tom Ford, koji je svoju novu kolekciju prikazao u Londonu, koji je i njegov trenutni dom, a ono što je nama najviše zapelo u oko su fantastične ci-

pele i čizme.

Dizajner koji je poznat po veoma seksi, ali u isto vrijeme sofisticiranom dizajnu, ovoga puta nadmašio je sam sebe te novom kolekcijom cipela zaludio ljubiteljke mode širom svijeta. Ono što je sigurno je da njegove genijalne modele cipela neće nositi modne klasičarke, ni ljubiteljke minimalizma jer ova kolekcija je za hrabre, odvažne, izrazito samouvjerene žene. (ljepota.ba)

KORIsNO

Bjuti saveznici

Većina djevojaka će da otrči do najbliže kozmetičke kuće i isprazni novčanik na proizvode za njegu za koje su čule u reklamama. Međutim postoji jednostavniji i definitivno jeftiniji način da postignete zdravu i blistavu kožu i kosu, a da čak ne morate dalje od svoje kuhinje.

Maslinovo ulje U kombinaciji s drugim namirnicama svašta korisno može da se dobije, ali i samo po sebi je odlično za njegu zanoktica kao i kožu lica. Jednostavno utrljajte nekoliko kapi oko noktiju (ne škodi ni na cijele šake), i imaćete zdrave i njegovane ruke.

Isto važi i za lice. Ako imate problema sa suvom kožom, pred spavanje utrljate maslonovo ulje na lice i pustite da tokom noći samo upije.

Bebi puder Nanesite malu količinu na korijen kose kako biste eliminisale masnoću. Ali budite pažljive, nanosite dozirano jer postoji opasnost da izgledate kao da imate sjede vlasi

ako se nanese veća količina ili ne utrlja lijepo. Posebno važi za djevojke sa tamnijom kosom.

Banana Pored toga što je sjajnog ukusa, banana može da vam posluži i kao odlična maska za kosu! S obzirom na to da je bogato vitaminima C, A i E, kao i kalicijumom ovo voće ubrzava rast kose. Za masku birajte one mekše, zrelije banane, kao bi ste ih lakše izgnječile i kasnije sprale. U tako izgnječenu bananu dodajte kašiku maslinovog ulja, dobro izmiješajte i nanesite na kosu. Nakon toga je umotajte u peškir ili kesu, i ostavite da odstoji 20 minuta. Isperite i dobićete savršenu blistavu kosu.

Odlično pred noćni izlazak!

Sirće Ako nemate više regeneratora u spreju, a svakog trenutka morate da budete spremne, ne očajavajte. Pomiješajte malo sirćeta i vode, i nanesite na krajeve kako biste ih lakše raščešljale.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Best AdriA Act

Frenkie dobitnik MTV nagrade Frenkie je ovogodišnji dobitnik MTV Best Adria Act nagrade. Poznati reper je dobio najveći broj glasova u proteklih šest nedjelja na sajt mtvema.com, gdje su fanovi širom svijeta onlajn glasali za svoje omiljene domaće izvođače i pomogli im da osiguraju mjesto u sljedećem krugu takmičenja za MTV EMA Worldwide Act nagradu na “2013 MTV EMA”. “Šta drugo da kažem nego hvala. Hvala svim mojim kolegama koji su me podržali, a posebno mojoj dragoj publici od Makedonije, preko Srbije, Hrvatske, Slovenije i naravno BiH. Bez vas ovo ne bi bilo moguće i ovo je naša pobjeda! Amsterdame, eto nas!”, izjavio je povodom pobjede oduševljeni Frenkie.

Od danas će se Frenki boriti protiv drugih pobjednika iz cijele istočne Evrope za priliku da bude

jedan od 10 finalista koji će ući u kategoriju Worldwide Act - kategoriju koja slavi svu raznolikost MTV muzike, promovišući izvrsne izvođače iz cijelog svijeta.

Predstavnik istočne Evrope biće proglašen 1. novembra, zajedno s drugim regionalnim pobjednicima iz sjeverne, srednje i južne Evrope, jugoistočne Azije/Kontinentalne Kine/Hong Konga/Tajvana, Japana/Koreje, Australije/ Novog Zelanda, Južne Amerike, Sjeverne Amerike i Afrike/Indije/Bliskog istoka. Potom će se nominovani izvođači, predstavnici ovih 10 regija, boriti za glasove u Worldwide Act kategoriji, a pobjednik će biti proglašen na svečanosti dodjele u Amsterdamu.

Prenos uživo dodjele evropskih MTV muzičkih nagrada možete da pratite na MTV kanalu u nedjelju, 10. novembra, od 21 čas. E.Z.

tvoje lice zvuči poznAto

Miroslav Ilić član žirija Pjevač narodne muzike Miroslav Ilić specijalni je član žirija trećeg izdanja emisije “Tvoje lice zvuči poznato” koju TV Prva emituje subotom u 21 sat.

Na njegovom mjestu su do sada bile Dragana Mirković i Severina Vučković, a koliko će Miroslav biti duhovit ali i oštar u kritikama i ocjenjivanju kolega koji će transformacijama zabavljati gledaoce, ostaje nam da vidimo. Stalni članovi žirija su voditelj Ivan Ivanović, pjevačica Marija Mihajlović i glumica Katarina Radivojević, a zanimljivo je da jednom od kandidata uvijek pripadne nimalo laka uloga da imitira gostujućeg člana žirija. Tako je zada-

tak da oponaša Miroslava dobio pjevač i baletan Aleksa Jelić koji je prethodnih sedmica bio i te kako uspješan u imitaciji Cece Ražnatović i Tošeta Proeskog, a da li će biti sličnosti između njega i originalnog “slavuja iz Mrčajevaca”, ostaje nam da vidimo.

Pored pomenutog Alekse kao Miroslava, vidjećemo i transformacije: Željka Šašića kao Željka Bebeka, Borisa Milivojevića kao Tinu Tarner, Saru Jovanović kao Milana Stankovića, Skaj Viklera kao Grua, Tamaru Dragičević kao LMFAO, Sneki kao Ajs Nigrutina, Gocu Tržan kao Džeja, Kneza kao Džibonija i prošlonedjeljnu pobjednicu Anu Kokić kao internet senzaciju Psaja.

Z.Š.

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

INTERVJU

Zbog žene se osjećam mladim

Željko Joksimović za Vikend novine govori o saradnji sa Leontinom, novom albumu, “X faktoru”, kćerki Mini, ali i o tome kako vodi račina o izgledu Filip Jovanović, Foto: Vedran Ilić

Z

ahvaljujući ponovnoj saradnji sa bivšom dugogodišnjom djevojkom Leontinom Vukomanović, Željko Joksimović ponovo je u žiži javnosti. Pjesma “Ludak kao ja” za kratko vrijeme je postala radijski hit. Uporedo sa novim albumom koji je u pripremi, radi još jedan, a uveliko održava i koncerte po Srbiji i Crnoj Gori. Za Vikend novine govori o kćerki Mini, “X faktoru”, supruzi Jovani Janković-Joksimović, ali i saradnji sa Leontinom.

Poput velikih svjetskih zvijezda, Željko Joksimović vodi računa o svom izgledu. Kao mlađi bavio se sportom, igrao je fudbal i stoni tenis, a danas koliko ugrabi vremena voli da se rekreira kako bi održavao formu.

“Sad se vraćam u normalu jer sam se malo ugojio tokom ljeta, iako sam mislio da sam smršao. No, vodim računa o izgledu, treniram i ne jedem masno. U glavi se osjećam vrlo mlado i moja kćerka mi kaže: “Tata, ti si mlad čovjek”. To je nešto što svakako volim da čujem”, kaže Željko.

Popularni pjevač, koji u posljednje vrijeme nerijetko dolazi na nastupe bez supruge Jovane Janković, kaže da uvijek ima njenu podršku, ali i riječi hvale kada je izgled u pitanju. “Žena me, naravno, nikada nije ubijedila u suprotno i podržava me u svemu što radim, a to je svakako jedan od razloga da dobro i izgledam”, napominje on.

●NIJE LAKO BITI OTAC TINEJDŽERKE Iako tek ima 41. godinu, i malo bora na licu, Joksimović, se osim, kako kaže, mladalačkog izleda može pohvaliti da je ponosni otac osamnaestogodišnje kćerke Mine.

“Ako me pitate da li je lako biti otac jednog tinejdžera, odgovor je definitivno - ne toliko. Ali ono što moram naglasiti jeste da sam veoma ponosan na svoju kćerku. Drago mi je što je izrasla u jednu lijepo vaspitanu, kulturnu osobu, sa manirima. Onda posle svega toga shvatiš da u godinama u kojima sam imam kćerku koja je već punoljetno biće. Mislim da i ona sama zna koliko sam ponosan na nju. Osjeća to”, iskren je Željko.

Pošto većinu vremena provodi radno, te je često na putovanjima, za prijatelje i porodicu kaže da uvijek ima vremena, te bira mirna mjesta na kojima može mirno da večera, te popriča sa njima.

●ODRŽAVAM KONTAKT SA PRIJATELJIMA IZ PODGORICE Sjeća se i svojih akademskih dana u Podgorici, ali i prijatelja koje nikada nije zaboravio, pa se raduje što će ostati nekoliko dana u Crnoj Gori, kako bi se sa nekima od njih i vidio.

“To su bila lijepa vremena. Čujem se sa nekima od njih, održavamo kontakte. Prijateljstvo je najveće bogastvo i večeras u Maestralu ću vidjeti drage prijatelje. S nekima od njih se družim, neke sretnem, neke poznam na ulici ili kada imam koncert. Ali kada imam koncerte ovdje, to uvijek budu uglavnom za prijatelje”, kaže Joksimović.

●IZ CRNE GORE IMA DOSTA ONIH KOJI IMAJU X FAKTOR Osim koncertnih aktivnosti, TV publika će Željka imati prilike da vidi kao jednog od članova žirija “X faktora”, za koji kaže da je divno iskustvo, te da će ga gledaoci vidjeti u jednoj novoj zanimljivoj ulozi.

“Super iskustvo. Da li ću biti strog ili ne, to sada ne mogu reći, jer ipak držimo to u tajnosti. U svakom slu-

čaju radUjem se ovom projektu. To je sve odrađeno na svjetskom nivou, ima dosta kandidata, a u subotu i nedjelju ćemo snimati u Budvi. Publici će se ovo takmičenje sigurno dopasti. Radi se o veoma dinamičnom serijalu sa dobrim žirijem i kandidatima. Montaža je odlična, snimljeno je zaista na svjetskom nivou i sigurno se neće mnogo razlikovati od onoga što su ljudi navikli da gledaju kada je “X faktor” u pitanju. Takođe, odlična je produkcija i radujem se početku koji će se uskoro emitovati na TV Pink”, objašnjava Željko.

On dodaje da je bilo je dobrih kandidata iz Crne Gore koji imaju X faktor, ali i onih koji ga ne posjeduju.

“X faktor je stvar koju nosiš u sebi. Vidjećemo kad kako će sve to uživo izgledati. Od 28. oktobra će početi da se prikazuje ono što smo do sada snimili, a krajem decembra uživo emitovanje”, ističe Joksimović.

●RIJANA JE ODLIČNA PJEVAČICA Pjevač koji je imao prilike da predstavlja svoju zemlju na Eurosongu, pa da ga tako i šira publika upozna, posebno se, kao i njegova kćerka, raduje dolasku jedne od najpopularnijih muzičkih senzacija Rijane, na finalnoj noći “X faktora”.

“Rijana će pjevati sa finalistima.

Ona je fantastična, ima dobar menadžement, produkciju, odlično pjeva i mislim da do sada nije imala omašaja kada je odabir pjesama u pitanju. Zaista se radujem što ću je upoznati i volio bih da imam karijeru kao ona”, iskren je Željko.

●EMINA JE POŠTENA I TALENTOVANA Njegova koleginica iz žirija lijepa Emina Jahović nedavno je, kako pišu srpski mediji, kazala da je promijenila stav o Željku, te da ga cijeni, a na to popularni pjevač kaže: “Hvala joj. Nijesam poznavao Eminu i samim tim nije ni ona poznavala mene. Upoznali smo se tokom snimanja ovih emisija i mogu da kažem da je Emina divno stvorenje, vrlo pošteno i dobro vaspitano.

Talentovana devojka, koja je na pravi način našla mjesto u “X faktoru” bez obzira na to što su ljudi pričali o tome da li je trebalo da bude članica žirija ili ne. Ja sam takođe oduševljen njenom pojavom i reći ću uvijek da je sjajna osoba”. Željko prosto ne mirije, pa kao pravi radoholičar, priprema uporedo dva albuma. Jedan sa pop pjesmama, a drugi u etno maniru.

“Na albumu će se naći ovog puta malo balada. Album sa pop pjesmama bi trebalo da bude objavljen do kraja godine, kao i drugi ‘Balkan bazar’, s tim što će prije njih izaći jedan singl”, istakao je Joksimović, koji će na albumu uvrstiti i numeru “Ludak kao ja”, koja na Jutjubu ima višemilionske preglede.

●VIDIO SAM SE SA LEONTINOM Iako je ranije Leontina Vukomanović, koja je pisala ovu pjesmu, za naš medij kazala da je do ponovne

saradnje došlo zahvaljujući Jovani Janković, preko koje je sve to išlo, pitali smo Željka da li se vidio sa nekadašnjom djevojkom i da li su zakopali ratne sjekire: “Vidjeli smo se, naravno. No, Jovana cijeni mene kao čovjeka koji ima puno posla, pa je preuzela stvari u svoje ruke i tako je došlo do naše ponovne saradnje. Pjesma je odlično prihvaćena, a na novom albumu će se naći još tri Leontinine pjesme.

Takođe, moram napomenuti da sam svoju suprugu zamolio nekoliko puta da mi za neke stvari u produkciji pomogne jer je ona ipak iz tvog svijeta, pošto je diplomirani menadžer podukcije i u tome se dobro snalazi. Tako da sve ovo nije nije toliko čudno, kao što izgleda. Jovana takođe potpuno shvata kakvim se poslom bavim, da ne mogu sve sam da postigne, pa je tu ona da pomogne”, kaže Željko koji napominje da i on njoj izađe u susret kada joj nešto zatreba.

“Vrlo rado činim sve što mogu da joj pomognem, tako da ne vidim razloga zašto ona ne bi i meni uradila. Mi u svemu odlično funkcionišemo, na poslovnom i privatnom planu”, naglašava Željko.

Na pitanje da li bi uradio kao i u pjesmi “Ludak kao ja”, Željko kaže: “Sve što se u pje smi k a ž e mislim da bih uradio z b o g ljubavi. Bio bih i sunce, dao ljubav, sve za voljenu osobu”.

Željko je autor muzike za seriju “Budva na pjenu od mora”, a prije koncerta u Maestralu iskoristio je petnaestak minuta da se vidi sa Mimom Karadžićem i popriča o ovom projektu. Kaže da je treći serijal najbolji, ali da se ne bi pojavio u njemu kao glumac jer radi ono što najbolje zna. Za glumu je, ipak, zadužen njegov brat Saša koji se pojavljuje u ovoj seriji.

Žena 37

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

ZDRAVLJE

Deset načina da se riješite prehlade Svi znamo koliko i najbezazlenije prehlade mogu biti iritantne i u kojoj mjeri nam mogu otežati svakodnevne aktivnosti. Pogledajte 10 načina na koje možete zaustaviti prehladu na samom početku ili barem ublažiti njene simptome.

1. Cink U pitanju nije lažna reklama.

Istraživanja pokazuju da uzimanje cinka odmah nakon pojavljivanja prvih simptoma može ublažiti njihovu ozbiljnost i trajanje. Uzimanje suplemenata takođe može da pomogne.

2. Pronađite mir “Kada ste pod stresom, vaš imuni sistem slabije reagije na viralne i bakterijske infekcije”, tvrdi Sanda Adamson, internista i nekadašnji predsjednik Američkog koledža ljekara.

3. Povećajte unos vode “Hidracija održava naše nazalne kanale vlažnim, tako da mogu da se otarase malih čestica bakterija”, tvrdi Adamson.

4. Grgućite Dokazi pokazuju da grgotanje vode u ustima nekoliko puta dnevno tokom sezone gripa može da pomogne da se otarasimo virusa.

5. Popijte probiotik U nedavno sprovedenoj studiji, probiotički suplementi skraćivali su trajanje prehlade sa šest na četiri dana, simptomi su bili blaži za trećinu i smanjili su broj dana koje su bolesne osobe provodile kod kuće.

6. Probajte biljne lijekove Postoje dokazi da malo poznata biljka Pelargonium sidoides može da smanji intenzitet prehlade. Poput cinka, kapi ove biljke bi trebalo uzimati na prvi znak prehlade.

7. Povećajte unos vitamina D Nije slučajnost da se prehlade najčešće pojavljuju kada na raspolaganju imamo najmanje sunčeve svjetlosti. Pojedina istraživanja podržavaju uzimanje 800 do 1000 UI vitamina D3 tokom sezone gripa

TUMAČITE IH

Snovi utiču na stvarnost Snovi su način na koji se naša podsvijest nosi s dnevnim događanjima, tvrde naučnici, a sad tome dodaju i da svako može imati proročke snove.

Istraživanje na ovu temu sprovedeno je na Univerzitetu Marilend, a ispitanici(koji su bili u vemotivnoj vezi) su barem šest mjeseci morali da vode detaljan dnevnik snova i aktivnosti s partnerom tokom dvije sedmice.

Rezultati istraživanja su više nego zanimljivi, jer se pokazalo da su se svađe i ljubo-

DOMAĆINSKI

kod odraslih osoba kako bi se smanjio rizik od dobijanja prehlade i ubrzao oporavak.

8. Pauzirajte sa vježbanjem Regularno umjereno vježbanje je najbolje za odbijanje virusa, međutim, jednom kada se razbolite, napravite pauzu.

9. Jedite bijeli luk Bijeli luk se koristi kao kućni lijek zbog navodnih antibakterijskih dejstava, ali njegov pravi efekat nikada nije detaljno proučavan. Me-

đutim, pojedini dokazi idu u prilog tvrdnji da bijeli luk može da nas odbrani od prehlade.

10. Spavajte S obzirom na to da san pojačava imune funkcije organizma, prvi simptomi prehlade mogu biti znak da ne spavate dovoljno. Istraživanje objavljeno u žurnalu “Archives of Internal Medicine” otkrilo je da su osobe koje spavaju manje od sedam časova podložnije prehladi od onih koje spavaju osam ili više sati. (021)

LOŠIJE I OD HLJEBA

Hrana koja utiče na liniju

Nekoliko stvari koje volimo da pojedemo misleći da nijesu loše za nas zapravo su zamke u koje padamo i linija nam ostaje ista ili postaje još lošija nego što je bila. Lošu reputaciju ima bijeli hljeb od rafiniranog brašna, no postoji nešto što je još lošije od njega.

Jogurt je sam po sebi zdrav, kao i voće, no kad nam to sve spakuju u voćni jogurt, to postaje noćna mora za organizam. Kako se unutra natrpa ogromna količina šećera ili vještačkih zaslađivača, boja i aditiva, to više nema nikakve veze ni s jogurtom ni s

morne slike iz snova redovno selile u stvarni život, što naučnici tumače na način da su upravo snovi podstakli svađe jer je jedan od partnera tako otkrio svoje frustracije u vezi.

Istraživači tvrde da ljudi zapravo nisu svjesni koliki je uticaj snova na stvarnost, a vjeruju da je ovo istraživanje dalo dokaz da postoji veza između snova i budućnosti.

Jer, zanimljivo je da su ispitanici koji su sanjali seksi snove u kojima je bio uključen i partner imali u stvarnosti idilčne odnose pune seksa.

voćem. Radije kupite blender i napravite svoj voćni jogurt od svježeg voća.

Slična je priča i sa voćnim sokovima, kojima se takođe dodaje rafinirani šećer, aditivi i boje kako bi se sakrilo da u njima od voća nema skoro ništa. Narežite sebi voće ili sami iscijedite sok, osjetićete takvu razliku da više nikad nećete kupiti onaj iz prodavnice.

Raznorazni napici od kafe koji zapravo izgledaju više kao neki desert prepuni su rafiniranog šećera, mliječnih masnoća i, sve zajedno, do 400 kalorija u jednoj običnoj šoljici. Bo-

lje se vratite klasičnoj turskoj kafi iz džezve, jer je ona dobra za zdravlje u umjerenim količinama.

Krekeri i slične grickalice od procesuiranih ugljenih hidrata nijesu ni blizu onoga što mislite, jer se zapravo radi o procesuiranom brašnu, vještačkim ukusima, zaslađivačima i bojama uz ogromne količine visokofruktoznog kukuruznog šećera. Jednom riječju - strahota zapakovana u lijep omotač.

Savjet je samo jedan - jedite hranu koja je što bliža svom originalnom obliku! (metro portal)

Mediteranska kuhinja je sjajna za um Mediteranska ishrana sjajna je za naš mozak, jer su velike količine ribe, koštunjavih plodova, povrća i maslinovog ulja odlične u prevenciji bolesti poput senilnosti, a istraživanje Univerziteta Ekseter pokazalo je da čak preventivno djeluje na genetski rizik od moždanog udara.

Dvije trećine raznih istraživanja koja su naučnici detaljno analizirali pokazalo je da pojačana mediteranska ishrana ima

jaku vezu prema boljim kognitivnim funkcijama, a i smanjuje rizik od Alchajmerove bolesti.

Ukusna i hranljiva mediteranska ishrana pomaže u zaštiti mozga od starenja, a upravo su to sistematski dokazali u ovom istraživanju.

Stoga, ne časite časa nego nabavite dobro domaće maslinovo ulje i kupite ribu na obližnjoj pijaci, te pripremite ukusan porodični nedjeljni ručak.

ZABRINJAVAJUĆE

Četvrtina mladih uopšte se ne kreće

Četvrtina britanskih mladih ljudi, u dobi od 18 do 24 godine, hoda prosječno samo pet minuta dnevno, pokazalo je istraživanje instituta Bupa na uzorku od 2000 ljudi, prenose britanski mediji.

Njihovi roditelji, ispitanici u dobi od 42 o 54 godine, smatraju da mladi ne hodaju dovoljno zbog tehnologije, te tvrde da su oni u mladosti hodali puno više.

Istraživanje je pokazalo da

prosječna Britanka hoda dnevno oko 12 minuta, dok muškarci u Britaniji hodaju puno manje - osam minuta dnevno, prenosi Dejli Telegraf.

Obje su brojke daleko ispod 30 minuta hodanja dnevno što preporučuje Britanska zadruga za bolesti srca.

Glavni izgovori žena za nedovoljno hodanje su loše vrijeme i umor, dok se muškarci “izvlače” na zaposlenost i nedostatak vremena. (rtl)

38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

TERETANA/ FITNES

Obrijte se bez pjene

LUJ VITON

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Avanturistički stil odijevanja Za svoju jesen/zima 2013 sezonu, Luj Viton brend oprema putnike stilom i prefinjenom garderobom… Dizajneri su za potrebe istraživanja prije kreiranja ove kolekcije putovali na Himalaje, a Kim Džons, direktor stila, kaže da je kolekcija sama po sebi neki vid putovnja. Inspiracija za kolekciju dolazi od snježnih leopard i tigrova, što je primjetno u

njihovim poznatim printovima. Naglašena krznom i kožom, kolekcija predstavlja svoju avanturističku stranu. Pomiješani šabloni inspirisani su kulturom Butana, što se vidi u nepogrešivom ručnom radu na pončoima i kapuljačama. U kombinaciji sa kolekcijom aksesoara za ovu sezonu, ova garderoba je pun pogodak, gdje god da krenete.

FUEL FOR LIFE

Senzualan muški parfem Fuel for Life Denim Collection Homme od Diesel-a je osvježavajući, privlačan, smio i senzualan muški parfem namenjen pravim džentlmenima. Ovaj parfem je inspirisan iskonskim materijalom džinsom, koji predstavlja simbol mladosti, slobode i neopterećenog seksipila. Parfem se otvara citrusnim notama.

U srcu ovog muževnog, seksi i blistavog parfema su lavanda i malina, do se osnova parfema sastoji od mešavine drvenih nota. Parfem Diesel Fuel for Life Denim Collection Homme je napravlje u elegantnoj bočici koja je obložena džins materijalom, koji se može odstraniti zahvaljujući patent zatvaraču.

Nije nimalo prijatna situacija, ali se svako do nas makar jednom našao u istoj – vrijeme je za brijanje, a pene za brijanje nema! Šta sad?

Evo nekoliko saveta kako se obrijati sa onim što imate.

Kao prvo, možete se odlučiti za brijanje na suvo. Iskreno, ne preporučujemo. Bolno je i može nanijeti više štete nego koristi, mada, ko je prošao vojnu torturu već je navikao.

Sljedeće što može zamijeniti penu, kremu ili gel za brijanje je, naravno, sapun. Iako ga mnogi izbjegavaju, istraživanja su pokazala da je sapun i po sastavu i po efektima odlična zamjena za pjenu. Prvo, žilet klizi niz nasapunjano lice lako odstranjujući dlake, a sastojci sapuna poput maslinovog ulja, vitamina E i drugi imaju umirujuće dejstvo na kožu.

I na kraju, vejrovali ili ne, za brijanje umjesto pjene možete upotrebiti čak i balzam za kosu. Postupak nanošenja i brijanja je isti. Na navlaženu kožu nanesite zrno balzama veličine graška i blago ga razmažite po licu. Ostatak postupka brijanja vam je već poznat.

Top vježbe za jačanje nogu

Vježbe za jačanje nogu su jako efikasne i nikako ih ne trebate zanemariti.

Predstavljamo vam tri dobre i kvalitetne vježbe za jačanje nogu: 1. Raskoračite Savijte koleno leve noge, dok je držite rukama prebacite je na desnu. Provedite u ovom stavu deset sekundi, pa napravite lagani čučanj.

Maksimalno se saginjite. Ponoviti u 10 navrata i sa lijevom i sa desnom nogom.

2. Najprije sjedite na strunjaču

Savijte koleno desne noge, a levu opružite stežući stopalo i koljeno. Dižite opruženu nogu držeći je u vazduhu nekoliko sekundi, a onda je polako spuštajte na strunjaču. Ponoviti u 10 navrata i sa lijevom i sa desnom nogom.

3. Sjedite na strunjaču prekrštenih nogu Uzdignite od strunjače koljeno lijeve noge i dotaknite ga desnom šakom. Provedite u ovom stavu pola minuta. Ponoviti u dva navrata na obje strane.

Roditelji 39

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 10. 2013.

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

CRNA GORA

Više se ne refundiraju bruto zarade porodilja

Država Crna Gora više ne refundira doprinose i ostale naknade koje poslodavci plaćaju za zaposlene na porodiljskom i roditeljskom odsustvu.

Portalu Roditelji se posljednjih mjesec-dva javljaju porodilje koje su ukazivale na nove, umanjene iznose njihovih zarada koje su, kako su im njihovi poslodavci pojašnjavali, jedan od rezultata primjene novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Pojedini poslodavci su zbog promjena koje su uslijedile na osnovu odredbe koja u zakonu definiše gornju granicu iznosa za refundaciju na osnovu godišnje prosječne zarade u državi koju obračunava Monstat, odlučili da porodiljama traže vraćanje dijela isplaćene zarade u toku porodiljskog kako bi “nadomjestili” dio koji nije obuhvaćen refundacijom.

Porodilje su portalu poslale i tumačenje Zavoda za statistiku Crne Gore koje su imale priliku da pogledaju na vratima podgoričkog Centra za socijalni rad, a koje je dobijeno na zahtjev Ministarstva

rada i socijalnog staranja, u kojem piše da u obračunu prosječnih zarada zaposlenih u Crnoj Gori koje objavljuje Monstat ne ulaze doprinosi i ostale obaveze na teret poslodavca. Nakon obraćanja porodilja portalu, ali i pravnom savjetovalištu Udruženja Roditelji, ova organizacija je zatražila pojašnjenje od Ministarstva rada i socijalnog staranja i pitala da li je tačno da se od primjene novog zakona refundiraju samo obaveze poslodavca. Udruženje je interesovalo i kako će taj Vladin resor zaštititi porodilje koje imaju problema sa poslodavcima u ostvarivnju svojih prava.

“Prilikom obračuna visine sredstava koja se refundiraju poslodavcu za zaposlenog za porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo i naknade zarade zaposlenog koji se bavi preduzetništvom, ne obračunavaju se doprinosi i ostale naknade na teret poslodavca”, saopštili su iz Ministarstva, pozivajući se na MONSTAT-ovu metodologiju obračuna prosječnih zarada u Crnoj Gori.

IstRAžIvANje O HIv

Iz Udruženja su upozorili da već sada postoji značajan dio porodilja koje strahuju da bi ukidanje refundiranja doprinosa poslodavci mogli da “naplate” od njihovih zarada, tako što bi bile umanjene ili vraćene poslodavcu, a one primorane da ćute zbog straha od otkaza.

Podsjećajući na obavezu poslodavaca da garantuje jednaku zaradu svim zaposlenima za rad iste vrijednosti, Ministarstvo je pozvalo zaposlene na porodiljskom odsustvu da prijave Inspekciji rada sve promjene u visini njihovih zarada.

Iz Ministarstva podsjećaju da poslodavac koji promijeni zaradu samo zaposlenom na porodiljskom odsustvu, postupa suprotno zakonu i zaposleni ima pravo na naknadu štete.

“Promjena naknade zarade podrazumijevala bi da poslodavac mora da promijeni zaradu i ostalim koji rade na istim ili sličnim poslovima”, piše u pojašnjenju Ministarstva.

Novim zakonom, usvojenim kao odgovor na zloupotrebe porodiljskih na-

knada, limitiran je iznos ovih naknada na jednu crnogorsku prosječnu neto zaradu za porodilje koje su bile u radnom odnosu do godinu prije odlaska na bolovanje, odnosno dvije za porodilje zaposlene duže od 12 mjeseci.

Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti usvojen je krajem maja u crnogorskom parlamentu i pored oštrog protivljenja najmanje sedam hiljada crnogorskih građana, velikog broja nevladinih organizacija, sindikata, Unije poslodavaca.

U Ministarstvu rada i socijalnog staranja su obrazlagali donošenje novog zakona i odredbi koje se odnose na refunaciju zarada porodilja činjenicom da jedan dio firmi zloupotrebljava ova prava, a tvrdili su i da novim zakonom prava nijedne porodilje neće biti uskraćena, kao i da su potpuno zaštićene. U Ministarstvu su konstatno ponavljali da se zakon ne odnosi direktno na porodilje, već na njihove poslodavce.

Zakon se primjenjuje od juna.

Majčino mlijeko sprečava infekciju Decenijama su medicinski radnici bili zbunjeni jednom iznanađujućom činjenicom u vezi sa HIV-om – samo oko 10 do 20 odsto novorođenčadi koja sisaju dobijaju virus od inficiranih majki. Ipak, testovi pokazuju da je HIV prisutan u majčinom mlijeku i da su djeca izložena virusu više puta dnevno u prvih nekoliko mjeseci (ili čak godina) života.

Grupa naučnika i doktora sa Univeziteta Djuk su otkrili da bebe ne dobijaju infekciju ovim putem jer ljudsko mlijeko prirodno sadrži protein Tanescin C koji nautrališe HIV virus i, u većini slučajeva, sprečava da bude prenešen sa majke na dijete. Oni tvrde da bi ovaj protein mogao da bude dragocjen kao sredstvo za borbu protiv HIV-a i kod djece i kod odraslih koji su ili HIV pozitivni ili su u riziku od kontakta sa infekcijom.

Istraživanje koje je objavljeno 21. oktobra inspirisano je radom drugih istra-

živača koji su dokazali da je mlijeko HIV negativnih majki prirodno obdareno svojstvima za borbu protiv HIV-a.

Ipak, naučnici kažu da i drugi prirodni elementi u mlijeku mogu igrati ulogu u borbi protiv HIV-a, takođe.

“Ovo definitivno nije cijela priča, zato što i u uzorcima sa malim procentom ovog proteina ipak postoji neka aktivnost koja neutrališe HIV”, kažu naučnici.

Koji god ti drugi faktori bili, sve ovo opravdava skorašnje promjene UN-ovih preporuka, tako da se sada preporučuje čak i HIV pozitivnim majkama u zemljama sa slabim resursima da doje, ukoliko primaju antiretrovirusnu terapiju kojom se bore sa sopstvenom infekcijom.

To je zbog toga što, kako statistike pokazuju, nevjerovatne nutricione i imunološke koristi majčinog mlijeka prevazilaze relativno male šanse za prenošenje HIV virusa ovim putem.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Kesten na Kesten parfe kocke s bijelom čokoladom Kore (x 2): 5 kom bjelanaca, 125 g šećera, 1 paketić Dolcela rum šećera, 50 g oštrog brašna, 25 g škrobnog brašna,25 g ekstra tamnog gorkog kakaa,80 ml ulja, 1 kašičica praška za pecivo Za natopiti biskvitiće: 150 ml mlijeka, 50 ml Maraska domaćeg rum punča, 50 g meda, nougat kesten krema,600 ml mlijeka,2 kom Dolcela Puding nougat premium,100 g šećera, 4 paketića Dolcela rum šećera, 100 g Linolade Nougat,500 g kesten pirea, 300 g šlaga, bijela čoksa krema,400 ml mlijeka,80 g škrobnog brašna, 80 g šećera,200 g bijele čokolade, 2 paketića Dolcela rum šećera, 3,5 čašice šlaga , 1 paketić želatine Priprema Prvo kuvamoo bijelu kremu : u pola količine mlijeka otopiti bijelu kuverturu i rum šećer, u ostatku razmutiti škrobno brašno sa šećerom, ukuvati u gustom kremu. Prebaciti je u drugu posudu, prekriti površinu kreme prozirnom folijom i lagano rukom pritisnuti ; dobro ohladiti. Skuvati i nougat kremu, staviti je na hlađenje.Za biskvit prvo obložiti lim papirom za pečenje (32x34 cm). Istući čvrst snijeg od bjelanaca sa malo soli, dodati šećer i tući dok ne postane još čvršći. Zatim dodati dva puta prosijano oštro i škrobno brašno sa praškom za pecivo i kakaom – izmiješati mikserom dok se ne ujednači sa snijegom. Na kraju laganim mlazom uliti ulje te dodati rum ; kašikom lagano izmiješati, masu razmazati po papiru.Peći u zagrijanu pećnicu na 150*C, 10 minuta će biti dovoljno. Ispeći još jedan takav biskvit.Prvi biskvit staviti na poslužaonik i lagano ga kašikom natopiti toplim prelivom. Dok biskvit upija preliv, dovršite nougat kesten kremu : izmiksati šlag, izmiksati sam kesten pjenasto i dodati mu šlag polagano. Tu masu umiješati u raurađenu nougat kremu. Kremu odmah premazati preko bisvita i poklopiti drugim biskvitom.Izmiksati šlag i umiješati ga u razrađenu kremu, dodati želatinu pripremljenu prema uputstvima sa kesice. Premazati kremu preko biskvita, zagladiti dugom nožem uronjenim u vrelu vodu i staviti u frižider, najbolje preko noći.

Kesten praline 250 g šećera, 1 kaf.šoljica vode , 125 g maslaca,100 g mljevenog keksa, 75 g oraha, 50 g čokolade Fil 150 g kesten-pirea, 50 g šećera u prahu, 50 g maslaca, 50 g oraha, 1 kašika ruma Glazura 100 g čokolade,3 kašike ulja Priprema Skuvati sirup od 250 g šećera sa šoljicom vode, i kad provri kuvati 3 minuta.Pomjeriti sa ringle, dodati maslac i miješati dok se ne istopi, a zatim dodati ostale

načina

sastojke: mljevene orahe, keks i na kraju izlomljene kockice čokolade…može se dodati i 1 kašičica kakaa, za tamniju smjesu.

Sve lijepo izmiješati i kad se smjesa malo prohladi rastanjiti je preko folije. Za fil: izmiješati kesten-pire, šećer u prahu, maslac i mljevene orahe, dodati kašiku ruma i sve staviti u spric sa okruglim nastavkom. Duž ivice razvijene kore, istisnuti fil od kestena kao traku.Pomoću folije podići ivicu tijesta i prebaciti je preko trake od kestena, kao kad zavijamo rolat, malo pritisnuti da obuhvati fil od kestena i odsjeći neposredno uz ivicu. Rolatice preliti cokoladnom glazurom i ostaviti ih na foliji dok se cokolada ne stegne, a onda ih prebaciti na posluzavnik i jos malo rahladiti u frizideru.

Krem supa od kestena 1/2 kg kestenja ili nezaslađenog kesten pirea, 6 šolja povrtne supe ili 2 kockice za supu,1 šolja slatke pavlake,1 šolja mlijeka, 1/2 k . kašičice muskatnog orašića, 1 supena kašika šerija, 4 štapića celera ,2 kašike putera, 1 šolja kockica hleba ,kisela pavlaka,malo maslinovog ulja Priprema Na kestenu napraviti X nožem, prekriti vodom da ogrezne, dodati grančicu ruzmarina, so, biber pa staviti da se kuva 20-tak minuta, dok ne omekša. Oljuštite kesten dok je još topao, kada se ohladi stvrdne se; Vratite ga u šerpu, prelijte povrtnim bujonom ( vodom i kockicama za supu), dodajte sitno iseckan celer i krčkajte dok ne postane mekan kada ga pritisnete viljuškom.Rupičastom kašikom izvadite “kestenje iz vatre” i celer; Stavite sve u multipraktik , zajedno sa malo supe. Mutite dok ne postane kremasto. U čorbu dodajte slatku pavlaku, marsalu ili šeri, muskatni oraščić, so i biber po ukusu,. Na puteru propržite kockice hleba sa ruzmarinom. Čorbu sipajte u činijce, pospite ih kockicama hleba, dodajte nekoliko kapi maslinovog ulja, ukrasite ruzmarinom, peršunom ili nekim drugim začinskim biljem-suvim ili svježim. Poslužite sa kiselom pavlakom.

Pile punjeno kestenom i suvim voćem

pile 1 kom, crni luk 1 gl, kesten 500 g, kobasica 200 g, ulje 4 sk, brusnica 50 g, suve šljive 50 g, dunje 0.5 kom, krompir 2 kg,so, biber Priprema Za pile punjeno kestenom i suvim voćem pripremite kesten za pečenje: svaki kesten zasjecite, staviti u tepsiju i ispeći u rerni na 150 stepeni. Gotov kesten oljuštiti i nožem usitniti.Nadjev za punjenje pileta: crni luk sitno isjeći pa ga propržiti na zagrijane 2 kašike ulja. Dodati sitno isječenu svježu ljutu kobasicu prodinstati i skloniti sa ringle. Suve šljive bez koštica i suve brusnice sitno isjeći i dodati u nadev. Pola dunje oljuštiti, narendati i dodati u nadjev, zatim dodajte i pripremljen

Ulje od lješnika Ovo ulje bogatog ukusa sadrži vitamin E, moćan antioksidans koji je zaslužan za oštar um i sluh. Skoro 80 odsto svih masnoća u ovom ulju su monozasićene vrste.

Kako bi se sačuvao delikatan ukus ulja, nakon otvaranja potrebno ga je držati u frižideru.

Baš zbog svog specifičnog ukusa ovo ulje je idealno za dodavanje salatama, grilovanom povrću ili testenini.

kesten, malo soli i bibera, pa dobro promiješajte.Cijelo pile od oko 2.5 kg dobro operite.

Utrljajte so na pile spolja i iznutra. Napunite pile pripremljenim nadevom. Potopite kanap u vodu da bi izdržao temperaturu. Zavežite kanap za jedan batak pileta, provucite kanap kroz kožicu između bataka pa zavežite i drugi batak. Na ovaj način zatvorite napunjeno pile.Krompir oljuštite i poredđajte u tepsiju u kojoj će se peći pile punjeno kestenom i suvim voćem. Manje krompire ostavite cijele, a velike prepolovite. Malo posolite krompir i poprskajte uljem. Stavite pile na krompir premažite ga uljem i stavite u rernu na 200 stepeni da se peče sat i po do dva sata. Poslužite toplo pile punjeno kestenom i suvim voćem sa prilogom od krompira.

Sladoled od kestena 1/2 litra slatke pavlake, 300-400 grama kesten pirea, 3 kašičice maraskina, 10 skuvanih i sitno iseckanih kestena, lješnik, šlag Priprema Umutiti 1/2 litra slatke pavlake sa 300-400 grama kesten pirea, dodati 3 kašičice maraskina i 10 skuvanih i sitno iseckanih kestena.

Hladiti u frižideru 20 minuta. Posuti izmrvljenim lješnikom i ukrasiti šlagom.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

● RECEPT POZNATIH

Njoke punjene sirom Pjevačica Sonja Bakić kaže da najviše voli italijansku kuhinju, a kako dolaze hladniji dani, najčešće priprema malo komplikovanija jela. Za čitaoce Vikend novina predložila je njoke, koje se mogu konzumirati sa bijelim vinom.

Sastojci - kilogram krompira - 300 g brašna - 150 g parmezana - 80 g dimljene slanine - jaje - maslinovo ulje Za mješavinu - 80 g maslaca - parmezan - žalfija Priprema Oprati krompir i staviti u hladnu vodu da se kuva. Kad proključa, posoliti i kuvati oko 35 minuta. Ocijediti vodu iz krompira, poklopiti posudu i ostaviti da malo odstoji, a zatim oljuštiti i propasirati. Dodati brašno i pro-

● POSEBNI NAPICI

Sangria koktel

Bruskete

Sastojci: 3 dl suvog crnog vina kašičica šećera sok jednog velikog limuna sok jedne velike naranče jedan veliki limun narezan jedna velika naranča, narezana dvije manje breskve, oguljene i narezane na komadiće Priprema: Pomiješajte sve sastojke u velikoj zdjeli, dobro promiješajte.Ostavite preko noći u frižideru, poslužite u čašama sa kockicama leda.

Pub 013, kuvarica Irena Bubanja

hladiti masu, a onda u to razbiti jaje i posoliti. Umjesiti tijesto i od njega formirati valjak debljine oko tri centimetra. U posebnoj posudi prorpžiti na maslinovom ulju sjeckanu slaninu. Skloniti sa vatre i dodati sir isječen na kockice. Od pripremljenog tijesta sjeći male djelove i lagano ih istanjiti. U sredinu svakog komada od tijesta staviti mješavinu slanine i sira, pokriti drugim komadom tijesta i spojiti oba komada. Pripremljene njoke zatim kuvati u slanoj ključaloj vodi. Kad isplivaju na površinu vaditi ih šupljikavom kašikom. U odgovarajućoj posudi zagrijati maslac sa listovima žalfije pa u to izručiti kuvane njoke. Posuti rendanim parmezanom i odmah poslužiti.

Bruskete, zbog jednostavnosti pripreme može pripremati svako, a mogu da se jedu u svako doba dana. Postoje različite vrste i različite kombinacije, a ove sedmice iz Pub-a 013 nam preporučuju kombinaciju sa paradajzom i maslinama.

Za pripremu osam brusketa potrebna je jedna lepinja, jedan paradajz, masline kao i preliv od bijelog luka i maslinovog ulja, parmezan, kajmak i malo origana.

Na početku lepinju isjeći na pola, svaku polovinu isjeći na osam djelova, podgrijati u tosteru. Svako parčence premazati kajmakom. U međuvremenu pripremiti sos, paradajz isitniti na kockice, masline takođe usitniti dodati preliv od bijelog luka i maslina. Pripremljen sos nanijeti na svaki brusketi, izrendati parmezan i na kraju dodati malo origana. Ovo jelo se najčešće konzumira kao užina između obroka. Za pripremu je potrebno oko desetak minuta, a najčešće se konzumira uz pivo i vino.

Specijalni recept

Rolat sa ruskom salatom Sastojci: lisnato tijesto -1pakovanje - smrznuto povrće -1 pakovanje - 250 gr.šunke - 6 kom kiselih krstavčića - 4 kuvana jaja - 400 gr. majonez - 1 zumance Priprema: Šunku, krastavčiće i kuvana jaja isjeckajte na kockice, pa ih izmiješajte sa povrćem za rusku salatu.Zatim u to dodajte majonez pa sve dobro izmiješajte tako da se majonez rasporedi

RECEPT MAJSTORA

ravnomjerno kroz svo povrće. Možete dodati sitno seckani peršunov list i posoliti ako je potrebno. Pakovanje lisnatog tijesta odmrznite pa ga oklagijom razvucite u koru pravougaonog oblika. Preko tako razvijenog tijesta premazati prethodno pripremljenu rusku salatu pa pažljivo uvijte u rolat. Rolat sa spoljne strane premažite umućenim žumancetom. Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 220 stepeni i izvadite čim vidite da je lisnato tijesto blago pečeno. Slani rolat sa ruskom salatom isjecite i poslužite kada se ohladi.

Šampinjoni na kajmaku

Ledene kocke sa kupinama

Sastojci: 500 g šampinjona.

100 g starog kajmaka 1 kašika masnoće mljeveni biber so Priprema: Očišćene i oprane šampinjone isjeći na listove, pa ih na zagrijanoj masnoći (mast, ulje, buter), dinstati u poklopljenoj šerpi oko 15 minuta. Posoliti i pobiberiti po ukusu, preliti kajmakom i dinstati još 5 minuta. Služiti toplo.

Sastojci: 7 kom bjelanaca 7 kašika šećera 7 kašika brašna 1 prašak za pecivo 1,5 dl toplog mlijeka za preliti pečeni biskvit KREM: 7 kom žumanaca 1/2 l mlijeka 7 kašika šećera 7 kašika brašna 2 kom vanili šećera 250 g maslaca dodatno oko 150 g kupina 2,5 dl slatke pavlake Priprema: Bjelance izmutiti u čvrst snijeg uz postepeno dodavanje šećera,te

brašna pomiješanog sa praškom za pecivo.Peći u podmazanom i brašnom posutom kalupu na 180C oko 25 min.

Pečeni biskvit preliti sa prokuvanim mlijekom te ostaviti da se prohladi.

Posebno izmutiti pjenasto žumance sa obije vrste šećera,brašnom i 2 dl mlijeka i kuvati dok se ne zgusne.Ohladiti i u ohlađeno dodati kašiku po kašiku pjenasto umućenog maslaca.

Na biskvit poredati dio kupina,na njih nanijeti krem,zatim umutiti slatku pavlaku sa ostatkom kupina i to završno staviti na žuti krem,po želji ukrasiti još sa kupinama,i dobro prohladiti kolač prije jela.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 10. 2013.

Automobili

predstavljamo, savjeti...

KOZMETIČKE PROMJENE

Reno Megan R.S. redizajn Reno ovo naziva novim modelom, ali mi se baš ne bismo složili. Promjene na modelu za 2014. više su kozmetičke nego suštinske. Svode se na redizajnirani prednji kraj sa izmijenjenim farovima, veće gornje rešetke i uvećani Renoov znak, tako da ćete ga prepozna-

ti sa kilometra razdaljine. Vladar Nurburgringa, makar što se tiče prednjeg pogona, zadržao je provjerenu mehaniku. Tu su još uvijek 265 KS iz 2-litarskog turbo motora povezanih sa 6-stepenom manuelnom transmisijom. Za sada ni govora o EDC mjenja- č u s a

dvostrukim kvačilom. Enterijer je manje-više isti, osim dodatka R-Link infotainment sistema, poznatog iz ostalih Renoovih modela.

Hoće li ovo biti dovoljno za borbu protiv Golfa GTI, Focusa ST i Cupra R Leona? Želimo mu svu sreću.

MOTOCIKL

Sto hiljada dolara za Norton Manx Jedan od legendarnih motocikala, Norton 350 Manx iz 1966. godine, prodat je za rekordnih 61.980 funti (100.066 $ ili 72.733 €) na aukciji u organizaciji kuće Bonhams. Ovaj iznos je gotovo dvostruko veći od prvobitne procjene. Učešće na čuvenoj trci TT na ostrvu Man u rukama tadašnjih zvijezda Džo Danfija i Kejta Heklesa sigurno je doprinijelo postizanju ovog rekordnog iznosa.

Uz motocikl stiže i kompletna prateća dokumentacija koja sadrži sve promjene vlasništva, trkački dnevnik, novinske isječke iz tog perioda, potvrde o homologaciji.

Prema izvještaju aukcijske kuće, Manx 350 nije nijednom upaljen dok je bio kod dosadašnjeg vlasnika, pa će biti potrebno izvršiti dekonzervaciju kako bi se motocikl vratio u vozno stanje.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

NJEMAČKA

U malom selu na zapadu Njemačke, seljani su odlučili da stvar uzmu u svoje ruke i prekopaju cijelo selo kako bi uveli brzi internet, koji niko nije htio da im obezbijedi. Selo Buir je smješteno na slikovitim brežuljcima područja Ajfel na zapadu Njemačke. Nalazi se usred netaknute prirode, ali zahvaljujući obližnjem autoputu ima izvrsne saobraćajne veze sa urbanijim područjima. Ali kanali modernih komunikacija uopšte ne liče na autoput. Internet veza koju imaju može se uporediti sa kvrgavim seoskim makadamom. Podaci jedva da se mogu slati, otvaranje neke jednostavne internet stranice pravi je ispit strpljivosti, dok jednostavno nije moguće koristiti osnovne stvari poput onlajn banke, prenosi “Dojče Vele”. U februaru je njemački Savezni sud pristup internetu proglasio osnovnim pravom građana.

Ali Sud nije tačno odredio brzinu tog interneta. U nekim njemačkim pokrajinama je brza veza sa širokopojasnom mrežom (broadband) pitanje čistog slučaja ili zavisi isključivo od ponuđača. U Buiru je, na primjer, za to odgovoran njemački Telekom. A on postavlja optičke kablove nužne za brzu vezu samo ako je to isplativo. U Buiru, s njegovih 230 stanovnika, to nije slučaj. Ako nijesu previše važni provajderu, mještani Buira jesu važni sebi. Svake subote muškarci se sastanu na seoskom trgu da bi odradili svoj dug zajednici. Kopaju kanal za optički kabl. Telekom je pristao da postavi kabl ako bude spreman kanal. A to je vrlo važno, jer bez interneta čak ni najljepša sela ne mogu biti atraktivna.

“Vrijeme nam ističe”, kaže vođa seoske zajednice Mihael Jepen.

Stanovnici susjednog sela Frongaua ni-

jesu morali sami da kopaju. Sa svojih 413 stanovnika, izgleda da je ovo selo isplativo za Telekomov servis pa su dobili kabl početkom godine. Sada stanovnici Frongaua pomažu svojim susjedima iz Buira i zajedno s njima kopaju kanal. Zajedno su radili dva mjeseca da bi Buir spojili na svoj optički kabl. Počeli su u proljeće, a u julu su se našli na pola puta između dva sela.

Sad još samo moraju da kopaju od trga u Buiru do glavne ulice. Ali tih 550 metara je pokriveno tvrdim asfatom. Seoska uprava obezbijedila je bager, ali on se teško može koristiti u uskoj seoskoj ulici.

“To je težak rad”, kaže 40-godišnji Peter.

On je inače kompjuterski stručnjak, ali sada stoji do vrata u vlažnom kanalu.

“Većina nas nije navikla na ovakvu vrstu posla”, primjećuje on.

“Nama se događa ubrzani seoski egzodus”, kaže Mihael Jepen koji koordinira posao.

“Uz to, tu je i demografska promjena.

Ako se ovamo ne dosele mladi ljudi, selo će izumrijeti”.

Mnoge zgrade u ovom lijepom selu u Ajfelu su prazne, a gradilišta čekaju na prodaju.

“Imamo posjede koje ljudi mogu da priušte, a životni prostor je u prirodi”, kaže on.

Idealno je za djecu. Ali kada ona odrastu, žele da imaju internet.

Evald ima 70 godina i sasvim dobro ih je proživio i bez čuda tehnike. Ovaj penzioner ne posjeduje ni računar.

“U mojim godinama ja imam problema već kad koristim digitron”, kaže on.

Svejedno i on svake subote pomaže u kopanju kroz asfalt.

“Morate misliti na budućnost sela”, ističe Evald.

Osim toga, ovaj poduhvat jača seosku zajednicu.

I seoski poreski savjetnik je veoma zainteresovan za brze interent konekcije. On je već izgubio nekoliko klijenata jer im preko elektronske pošte nije mogao poslati ili od njih nije mogao primiti dokumente koji su sadržavali veću količinu podataka. A na lokalnoj benzinskoj stanici, red se stvori čim neko pokuša da plati kreditnom karticom, piše DV. U poređenju sa ostatkom Evrope, Njemačka veoma zaostaje. Čak Rumunija, Bu-

garska i Grčka imaju bolji pristup širokopojasnoj mreži. Kancelarka Anhela Merkel obećala je da će do 2016. svaki njemački građanin imati pristup brzom internetu. Za sada ima oko milion domaćinstava koja nemaju vezu sa širokopojasnom mrežom. U ruralnom području zapadne Njemačke ljudi postaju kreativni kako bi riješili svoje probleme. Isto su tako sami riješili i problem uvođenja digitalnih prijemnika.

U Buiru su se odlučili za optički kabl i sada kopaju svake subote, kad god im vremenske prilike dopuste. U januaru će konačno biti gotovi. A onda je na redu operater, da ispuni svoje obećanje i postavi kabl.

SCREEN X TEHNOLOGIJA

telefoni, računari, igrice...

Novi doživljaj gledanja filmova Gledanje filmova u bioskopu nikada nije, vjerovatno ni neće, izgubilo bitku sa “kućnom atmosferom”, iako je konstantno prolazilo kroz turbulentna i krizna razdoblja, ali novi koncepti i tehnologija održavaju ga “živim”.

Južnokorejska kompanija CJ CGV u svoje je bioskope već implementirala novu tehnologiju nazvanu “Screen X” koja je oduševila publiku i ponudila joj sasvim novo iskustvo gledanja filmova. Radi se o svojevrsnom “tunelu” ili “hodniku” koji omogućava gledanja filma u rasponu od 270 stepeni.

“Screen X” tehnologija zapravo donosi tri ekrana, odnosno platna, u svaku dvoranu, što na određeni način garantuje “ulazak gledalaca u film”, kako su to nazvali u CJ CGV kompaniji. Ovakav način je, barem za sada, neizvodiv u kućnom okruženju, a pitanje je hoće li se iz Južne koreje, gdje već ima 40-tak bioskopa s ovim sistemom, raširiti u ostatak svijeta.

STIV VOZNIJAK

Novi ajped nije za mene Stiv Voznijak, jedan od osnivača Epla, otkrio je da novi ajpedovi koje je kompanija predstavila jednostavno nijesu po njegovom ukusu. U govoru koji je održao na Apps Worldu u Londonu izjavio je da nije vidio uvodni govor sadašnjeg direktora Epla Tima Kuka, ali kada je čuo novosti, nije bio impresioniran. Uprkos tome što je novi ajped Air 20 odsto tanji od svog prethodnika i znatno lakši, Voznijak smatra da je znatno bitnije to koliko stvari je moguće staviti u tablet.

“Konstantno pratim šta se dešava sa novim gedžetima. Bio sam u avionu tokom prezentacije ali kada sam pogledao uređaje, ajped nije ispunio moje potrebe. Da, tanji je, ali meni je potreban prostor. Kod kuće nemam internet tako da svu svoju multimediju nosim sa sobom na Ajpedu, pa sam se nadao da će novi ajped imati 256GB prostora za skladištenje podataka”, izjavio je.

TEHNOLOGIJA

Prekopavaju cijelo selo zbog interneta

NOKIA NAJAVLJUJE

Fablet Lumia

Fablet koristi operativni sistem Windows Phone, a dobio je ekran veličine 6 inča rezolucije 1080 pikasela. Potvrđene su sve spekulacije, pa je sada jasno da ima i procesor Qualcomm Snapdragon 800, 2GB RAM-a i PureView kameru od 20 megapiksela, kao i novu aplikaciju Nokia Camera.

Uređaj će biti dostupan u crvenoj, bijeloj, crnoj i žutoj boji, a podržavaće brojne aplikacije. Aplikacija Nokia Camera omogućava korisnicima da biraju modove kamere i fokusiraju.

Aplikacija Nokia Here Maps je također integrisa-

na u Nokijinu fototehnologiju, a rezultat toga je aplikacija Storyteller, koja omogućava da istražujete i pretražujete sve što fotografišete kamerom. Ostale aplikacije uključuju Instagram i Vine.

Unutrašnja memorija uređaja iznosi 32GB, a moguće ju je proširiti microSD karticom. Cijena Lumije 1520, kao i tržišta na kojim će biti dostupna, zasad nijesu poznati. Nokia je najavila i svoj prvi tablet, Nokiju Lumia 2520, kao i Lumia 1320 smartphone. Najavljena su i tri smartfona iz porodice Asha, modeli 500, 502 i 503.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2183 sudoku 2012-10-04

Medium level

Teža

Lakša

8 4 5

9

7

6

6

8

8

1 1

4

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

4

7

3

6

8

6

9

7

Play sudoku online at:

5

4

3

www.sudokukingdom.com

3

1

2

5

5

8

9

Daily Sudoku puzzle No. 1856

2011-11-12

Medium level

Lakša

7

4

5

8 2

5

2

1

5

1

8

8

7

7

9 8

Page 1/2

7

5

3

8

6

Play sudoku online at:

1 9

7 2 www.sudokukingdom.com 4

3

6

2

5

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

vašington

Sudoku puzzle No. 2551 2013-10-07 6

1

7

8

4

2

5

3

9

2

9

5

6

3

7

8

4

1

8

4

3

1

9

5

2

7

6

1

7

6

2

5

9

4

8

3

9

5

2

4

8

3

1

6

7

Sudoku puzzle No. 2550 2013-10-06

4

3

8

7

1

6

9

2

5

6

7

1

8

2

5

9

3

4

7

2

4

9

6

1

3

5

8

2

4

9

6

7

3

5

8

1

3

6

9

5

2

8

7

1

4

8

3

5

1

4

9

2

6

7

5

8

1

3

7

4

6

9

2

5

1

8

3

6

7

4

2

9

7

6

2

9

1

4

8

5

3

3

9

4

5

8

2

1

7

6

1

5

7

4

3

8

6

9

2

9

2

6

7

5

1

3

4

8

4

8

3

2

9

6

7

1

5

vicevi

Došao Mujo na usmeni dio vozačkog ispita, pa mu instruktor postavi pitanje: - Slušaj ‘vamo ... imaš na lijevo babu od 80 godina, na desno mladu, zgodnu plavušu od 20, šta ćeš nagaziti?

Mujo bez razmišljanja ispali: - Babu, jarane, naravno ...

Instruktor zavrti glavom: - Kočnicu, konjino, kočnicu ... *** Ulazi ženska u samostan i kaže: - Zamisli časna majko, ja sam išla šumom i tada je naišao neki gad i silovao me. Šta da radim?

- Ne brini, kćeri, samo idi i pojedi tri limuna.

- Zar će to da pomogne?

- Ne, ali će ti bar skinuti taj osmijeh s lica! ***

Bilder skine majicu, a plavuša zapanjeno uzvikne: - Wow! Koje grudi!

On joj odvrati: - Mala moja, to je 100 kila dinamita!

Nakon toga on skine trenerku, a plavuša uzdahne: - Wow! Koje masivne noge!

On joj odvrati: - Mala moja, to je 100 kila dinamita!

Nakon toga skine bilder i sve ostalo, a plavuša izleti iz stana vrišteći od straha. Bilder se obuče i pojuri za njom. Kad ju je dostigao upita zašto je tako panično utekla. Plavuša odgovori: - Bila me frka svog tog dinamita, kad sam ugledala koliko je fitilj kratak!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

Kako se ponašati prema vanzemaljcima Čovječanstvo bi trebalo da počne da razmišlja o tome kako treba da se ponašamo prema vanzemaljskim vrstama prije nego što dođe u kontakt s njima, kažu stručnjaci.

Osmišljvanje strogog niza pravila za ljude koji će u budućim međuzvjezdanim misijama koristiti za uspostavljanje odnosa sa vanzemaljcima je imperativ prije nego što bilo ko ode na neki udaljeni svijet, istaknuto je na Kongresu Staršip, prenio je portal “Spejs”.

Iako “prvo pravilo” u seriji “Zvjezdane staze”, da nema miješanja u posao vanzemaljaca, možda djeluje malo ekstremno, moglo bi biti uključeno u interakciju ljudi i vanzemaljaca.

“U slučaju da otkrijemo inteligentni život na drugom svijetu, to će uticati socijalno, kulturološki i tehnološki na ljude i trebaće da

se upravlja sa velikom pažnjom kako bi se osigurali da naša i njihova kultura ostanu netaknute i neometene ovim velikim saznanjem”, istakao je na panelu Kongresa Kelvin Long, osnivač projekta Ikarus interstelar.

Ljudi koji će putovati do udaljenih zvijezda nosiće sa sobom vidljive i nevidljive aspekte ljudske kulture, pa treba da se rukovode odgovorno, istakao je jedan stručnjak.

“Mislim da se sve svodi na to kako gledamo na stvari”, smatra Armen Papzija, izvršni direktor organizacije Međunarodni svemirski razvoj HUB. “Da li vjerujemo da je ovo prelijepi, nevjerovatni svemir? Da li stvarno vjerujemo da je ovo zadivljujući pejzaž, kolijevka zvijezda? Šta mislimo da ćemo naći tamo i da li ćemo to prigrliti ili koristiti? Da li pokušamo da izveze-

mo našu oskudnu ekonomiju ili da uživamo u bogatstvu kosmosa? Šta god da smo mi ovdje, izvozićemo to gdje god da odemo”.

Predsjednik Ikarus interstelara Ričard Obusi smatra da je moguće da ljudi u budućnosti neće imati želju za odlaskom na egzoplanete nakon višegodišnjeg slobodnog putovanja u svemiru.

“Nijesam ubijeđen da ćemo imati sposobnosti da napravimo svemirski brod… Da ćemo željeti da idemo od jednog gravitacionog ambisa do drugog. Nijesam ubijeđen da će naseljavanje drugih planeta ili čak Mjeseca biti neophodno” kaže Obusi.

Džejms Benford, takođe zvaničnik projekta Ikarus, smatra međutim da je u ljudskoj prirodi da istražuje i stupa u kontakt sa svijetovima oko njih.

“Nećemo ih ostaviti na miru.

Mi želimo detaljno da istražuje-

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Okupirani ste političkim problemima. Moguće su povrede glave i problemi sa sinusima. Izbjegavajte promaju i nepromišljene postupke.

Strasna veza doživljava kulminaciju. Od partnera zavisi ostvarivanje nekih vaših zamisli.

Bik Slaba tačka su pluća. Malo tolerancije prema partneru ne bi bilo na odmet. Saznanje da ste voljeni svakome prija. Pokušajte da nerviranje svedete na razumnu mjeru.

Napravite selekciju u svemu, posebno kad su obaveze u pitanju.

BLizAnCi Nov poslovni projekat je na vidiku.

Digli ste ruke od svega, posebno ako se bavite privatnim biznisom.

Pomoć stiže iznenada. Oporavljate se od stresova kojih je bilo previše.

Shvatate da ste se uzalud nervirali.

rAk Ono što vam u narednom periodu dobro ide na ruku jeste mudrost. Povlačite ispravne poteze kad je u pitanju posao. Sa minimumom napora ostvarujete korist.

Problemi usled pretjerivanja. Veza neočekivano ulazi u vaš život.

LAV Nalazite se u fazi oporavka. Svoj život bolje analizirajte. Razmislite o narednim potezima, kako biste bili zdraviji i srećniji. Ljubav, vaša glavna pokretačka snaga, čini da se dobro osjećate. Uspostavljate ravnotežu.

DjEViCA

mo vanzemaljske organizme i okolinu, kako bi razumjeli da li postoji neusklađ e na interakcija. Treba da us- postavimo ljudske istraživač- k e stanice za takve poslove, jer je to složeni problem. Djeluje malo vjerovatno da bi moglo da dođe do interakcije organizama i okoline koji su evoluirali odvojeno, posebno ukoliko mogućnost kontaminacije svedemo na minimum i nosimo zaštitnu odjeću”, smatra Benford.

Kada se razvija strategija za prvi kontakt, može da bude važno i mentalno i fizičko stanje vanzemaljaca sa kojima ljudi mogu da stupe u odnos.

Benford je rekao da otkriće druge, naprednije civilizacije negdje u svemiru nama može da izgleda kao prvi dolazak konkvistadora domorocima u Sjevernoj Americi.

“Donijeli su puške, bolesti i čelik. Šokantno je saznati da nijeste, ne “broj 1”, već ni “broj 3”. Oko takvih stvari treba da brinemo”, istakao je on.

Uprkos svemu, na ljudima je da primijene ili ne pravila koja su donijeta prije nego što su napustili planetu.

“Međuzvjezdanom civilizacijom se neće moći upravljati, pa će primjena pravila biti na svakom timu koji stupa u kontakt. Kada je neko više svjetlosnih godina udaljen od kuće, a susreo se sa nečim do tada neviđenim, on će biti taj koji će odlučiti o postupcima, bez obzira na vodiče i moralne principe koje je ponio sa sobom”, zaključio je Džonson. (novi magazin)

DA Li sTE znALi

Mogućnost pojave problema sa urinarnim traktom ili ginekološke smetnje. Još nije kasno da nešto preduzmete kako biste sanirali stanje. Partneru nemate šta da prebacite, što ne znači da ste zadovoljni emotivnom situacijom.

-Da Italijani Mikija Mausa zovu Topolino, a da mu je prvobitno ime bilo Mortimer?

-Da je do 2002. godine važio zakon po kome bi Monako prestao da bude suverena država, ako bi kneževska kuća Grimaldi ostala bez nasljednika?

-Da sve venecijanske gondole u Italiji moraju da budu ofarbane u crno, osim ako pripadaju nekom državnom zvaničniku?

-Da je Danijel Piter prvi pro-

VAGA Problemi nastupaju zbog prevelikih ambicija i emotivnosti. Malaksalost je posljedica vremenskih oscilacija. Ove nedelje svijetla tačka vašeg života je ljubav. Očekuje vas puno lijepih i nezaboravnih trenutaka sa voljenom osobom.

ŠkorpijA Više vremena provodite na svježem vazduhu, jer su vam pluća ugrožena. Novi počeci ili uspostavljanje veze na sasvim novim osnovama. Shvatate da odnos sa partnerom zahtijeva promjene. Nije vam lako, ali ćete ipak to učiniti.

sTrijELAC Moguće su reumatske tegobe. Budite oprezni, ukoliko želite da izbjegnete opasnost. Uživate u zagrljaju voljene osobe. Puno lijepih trenutaka učiniće vrijeme pred vama nezaboravnim.

jArAC Puni ste energije i u svom ste elementu. Poželjno je bavljenje sportom i što više kretanja, ukoliko želite da ovo stanje sačuvate.

Prema partneru osjećate fizičku privlačnost. Stoga slijedi bogat seksualni život.

VoDoLijA Stomačne tegobe posledica su nekontrolisane ishrane. Morate biti umjereniji kad su jelo i piće u pitanju. Depresija. Mudro ćete uspjeti da sjedite na više stolica u isto vrijeme, a da to niko ne primjeti. Sami sebe zavaravate.

riBE Ako ste bili bolesni, sanirajte probleme i ulazite u bolji period. Možda neke od problema stvarate i sami ili su plod uobrazilje? Sve potiče iz glave. Uživate u toploj porodičnoj atmosferi. Nastojite da izbjegnete izlaske.

izveo mlječnu čokoladu, ali je svoj recept prodao Anriju Nestleu?

-Da slonove kljove spadaju u sjekutiće?

-Da je Lav Trocki ubijen u Meksiku cepinom?

-Da je Novi Zeland prva država na svijetu u kojoj su žene dobile pravo glasa?

-Da je riječ banana arapskog porijekla? Stari Grci su ovo voće zvali pala.

46

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Talk show-Žene/r 09:00 Film: Dosije Pelikan/r 11:15 Serija: Porodica Kardašijan/r 12:00 Domaćine, oženi se/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:10 Serija: Otvorena vrata/r 15:00 Talk show-Žene 16:00 Film: Dan obuke/r 18:10 Gallileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:15 Serija:Karma 21:10 Music ShowTvoje lice zvuči poznato 00:10 Film: Bornov Identitet 02:10 Serija: Karma/r 02:55 Gallileo/r 03:40 Domaćine, oženi se/r

PRVA Tvoje lice zvuči poznato 21.10

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.05 Kad prošetam Crnom Gorom 11.05 Pazarni dan/r 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiv 13.10 Kurs engleskog – word on the street 13.40 Muzika 14.05 Agrosaznanje/r 14.50 Muzika 15.30 Dnevnik 1 15.45 Mozaiku 17.00 Zapis: Virpazar 17.30 Stižu bebe 18.00 Art magazin 18.30 Serija: Žene sa Dedinja/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Žene sa Dedinja 21.00 Crnogorske teme: Gojko Kastratović 22.00 Dnevnik 3 22.30 Film: Petparačke priče 00.15 Tv arhiv/r

RTCG 1 Vijesti 12.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Vikend vizija 12:40 City 13:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 14:00 Gold muzički magazin 15:30 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Farma nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:00 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Specijalne operacije

PINK Magazin in 18.30

07:00 Baltazar 07:15 Serija: Škola monstruma 07:30 Crtani film: Aladin 08:55 Loptanje/r 09:25 Surfuj pametno/r 09:35 Serija: Titova kuhinja/r 11:10 Dok.serija: Život sa morem/r 12:00 Vijesti u 12 12:06 Pirati s Kariba: Proklestvo crnog bisera 14:00 Vijesti u 2 14:50 Serija:Ubistvo/r 15:50 The best of extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 The best of extra lifestyle 17:00 Serija:Vratiće se rode/r 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Na putu za Montevideo 20:05 Film:Ukradena priča 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija: Posjetioci iz praiskona 23:15 Film:Danas umireš 01:00 Film:Armagedon/r

VIJESTI Film: Ukradena priča 20.05

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Kuhinjica 11:30 Top Shop 12:00 Film: Nedođija 14:00 TV Konzilijum 15:30 Živa istina/r 16:30 I Love My Car 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film: Vlad 20:00 Forum 20:15 Showroom 20:45 Business Exclusive 21:15 Film: Noćna straža 23:00 Forum 23:15 Večera kod Džaje 00:15 Showroom/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Showroom 20.15

TV PREPORUKA PETPARAČKE PRIČE Rtcg 22.30

Plaćene ubice Džuls Vinfild i Vinsent Vega treba da povrate novac koji je ukraden njihovom poslodavcu Marselas Volasu. Kao čovjek od povjerenja, Vinset Vega ima dodatni zadatak da nekoliko dana kasnije, kada Marselas bude van grada, izvede u provod Miu Volas, Marselasovu suprugu. U priču se uključuje i Buč Kulidž,bokser na zalasku karijere, potplaćen od strane Marselasa da izgubi svoj sledeći meč. Životi naizgled nepovezanih ljudi, prepliću se tokom nelinearnog toka filma, rezultirajući smiješnim i bizarnim situacijama.

08.00 Serija: Pod obrucem 09.40 Tv festival Bar: hronika/r 10.05 Serija: Sulejman velicanstveni/r 12.15 Robin Hud/r 13.25 Sav taj sport/r 14.10 Serija:Fleš point/r 16.25 Film: Dah zivota 18.40 Top mobil 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija:Djevojacki institut 22.00 Dok. program: Njegos u vremenu/r 22.35 Sportska subota 23.05 VOA – glas Amerike 23.40 Vikend film: Zatočena 01.20 Vikend serija: Igra

RTCG 2 VOA – Glas Amerike 23.05

09:55 11:00 12:15 12:45 13.00 13.15 14:00 15:15 16.00 17:30 19:00 20:30 21:00 21:15 00:40

Dogodilo se…

InfoTip Trijaža Svijet sporta Dogodilo se...

Ekstremno Smiješna Top Lista Fudbal.me Dogodilo se...

Retrospektiva Toto Klub Nindža ratnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Smiješna top lista

777 Dogodilo se... 16.00

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 21:40 Video katalog 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.05

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Fazoni i fore 11:34 Moj ujak serija za decu 12:00 Babino unuče serija za decu 12:30 Plava ptica 13:00 nevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Trag 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:03 Bela lađa serija 16:50 Mobi dik američki film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bela lađa serija 21:00 Martovske ideje američki film 22:50 Vesti 22:55 Udarni termin švedski film 00:35 Mira Adanja Polak i Vi RTS 2 08:39 Priče iz Nepričave 09:07 Ana Dobrić animirana serija 09:15 Zujalice 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 TV feljton: 10 vekova srpske književnosti 15:00 Ansambl Amire Medunjanin 16:00 Zaleđena planeta: Jesen 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 18:00 Emisija iz kulture 18:30

Hronika 58.Međunarodnog Beogradskog sajma knjiga 19:00 Sve boje Verdija 19:30 Kulturno obrazovni program 20:00 Uporno dozivanje anđela - Kafana, pesme, prijatelji 21:00 Potrošački savetnik 21:15 Na prvu loptu 21:50 Svet sporta 22:20 Konstantinovo nasleđe: Ostareli narcis 23:20 Hronika 58.Međunarodnog Beogradskog sajma knjiga 23:50 Muzika Konstantinovog grada: Komponovao Slobodan Trkulja 00:35 Vrele gume HRT 1 07:13 TV kalendar 07:25 DŽUBAL filmski program ® 09:05 Normalan život emisija o obitelji 09:51 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 HAK - promet info 10:14 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 1 12:22 Veterani mira emisija za branitelje 13:08 Duhovni izazovi 13:40 Prizma multinacionalni magazin 14:27 Kulturna baština: Gajeta - sveti brod 14:45 Kućni ljubimci 15:17 Opsjednuta majka 16:49 Skica za portret ® 17:00 Vijesti 17:11 HAK - promet info 17:17 Putovanja željeznicom (4): Vlakom kroz Čile, epizoda 18. dokumentarna serija 18:01 Fotografija u Hrvatskoj ® 18:07 Manjinski mozaik: Doživljaj glazbe 18:26 Lijepom našom: Slavonski Brod, 19:30 Dnevnik20:03 Loto 7/39 20:13 KRALJEV GOVOR američki

07:02 07:45 09:15 10:00 11:32 11:45 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:35 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Dok. program /r.

Crtani filmovi Pet Show Montena SHOP Kusto /r. Životinjske lakrdije Dok.program /r.

Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r. Životinjske lakrdije/r.

Raport iz Bara Autoshop/r.

Info Putopisi Film Ponoćni Info

MONTENA Film 22.00

DANAS U GRADU film ® 22:14 Obitelj Borgia 23:10 Dnevnik 3 23:30 SPORT 23:33 Vrijeme 23:35 Vijesti iz kulture 23:47 Svi naši strahovi ® HRT 2 08:46 Vedranovi velikani: Lucija Mikas 08:55 Šareni vremeplov: Devon 09:11 KLARA švedski film za djecu 10:35 Mjesto pod suncem - ostati ili otići 611:23 Kroz tvoje oči® 11:50 Kuhajmo zajedno: Krpice s graškom i mortadelom emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Solden: Svjetski skijaški kup - veleslalom12:40 Sölden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž) prijenos 2. vožnje :55 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 14:26 Volim Hrvatsku ® 15:41 Top Gear ® 16:40 Košarka, ABA Liga: Cibona - Cedevita prijenos i emisija 18:50 Glazba, glazba... 19:07 Simpsoni 19:27 Gustav crtana serija 19:32 MALA TV ® 19:33 Vedranovi velikani: Lucija Mikas ® 20:00 9. Runjićeve večeri snimka 21:30 Dokumentarni film ® 22:03 Sinovi anarhije 22:57 Zakon ® 23:27 Garaža: Kevlar Bikini ® HBO 08:05 Ljubavnici 09:00 Ujedi života 10:40 Hrabrost 12:50 Ljubav i čast 14:25 Madagaskar: najtraženiji u europi 16:00 Zeleni fenjer 17:55 Šerlok holms: igra SENKI 20:05 Iseljenik 21:50 Susjedi treće vrste

23:30 28K 01:15 Igre na berzi 02:40 Čupavci 4 FOX CRIME 09:25 Na dužnosti 10:30 Na dužnosti 11:35 Na dužnosti 12:45 Inspektor Montalbano 14:45 Navy CIS 15:40 Navy CIS 16:3 Navy CIS 17:30 Navy CIS 18:25 Odred za borbu protiv mafije 2, epizoda 5. serija 19:30 Odred za borbu protiv mafije 20:30 Odred za borbu protiv mafije 21:35 King 22:30 Besni psi 23:25 Zakon i red 00:20 Zakon i red in the Family 01:15 Zakon i red 02:10 Zločinački umovi 02:55 Zločinački umovi ARENA SPORT 09:00 Košarka: aba liga: Highlights 09:30 Uživo Beachvolley Xiamen Finale Muskarci 10:30 KOšarka: endesa liga: Highlights 11:00 Fudbal Copa sudamericana: Universidad Católica - São Paulo 13:00 Fudbal-Liga šampiona: Real Madrid-Juventus 15:00 Uživo Fudbal BH Telekom premijer liga: Zeljeznicar - Velez 17:00 Uživo Fudbal jelen super liga: Partizan - Napredak 19:00 Uživo Košarka ABA LIGA: Radnicki - Olimpija 21:00 Uživo Košarka: ABA liga - Krka - Igokea 23:00 Fudbal jelen super LIGA: Radnicki Nis - Crvena zvezda 01:00 Uživo NHL, NY Rangers-Detroit 02:30 NFL Game Day

CINEPLEXX

Mačeta ubija 18:00; 20:00; 22:00; Padaće ćufte 2 3D 12:15; 14:15; 16:15; 18:20; Padaće ćufte 2 digital 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; S/kidanje 21:00; 23:00; Trka života 18:10; 20:15; 22:20; Vrijeme za ljubav 18:30; 20:45; Vhs 2 19:00; Apokalipsa u Holivudu 17:45; Nosorog Oto 3D 13:15; 16:30; Gravitacija 3D 19:45; 22:10; Prizivanje zla 22:45; Grozan ja 2 3D 11:45; 13:45; 16:00; Grozan ja 2 14:30; 16:45; Zatvorenici 21:30; Rizična igra 20:30; Avioni 3D 14:45; Turbo – sinhronizovan 3D 11:30; Štrumpfovi 3D 12:00; 14:00; 15:45; Štrumpfovi 12:30; KIC BUDO TOMOVIĆ

Crvenkapa 12.00 Filomena Marturano 20.00

47

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Galileo/r 09:00 Film: Bornov identitet/r 11:00 Serija: Porodica Kardašijan/r 12:15 Moja velika svadba/r 13:50 Talk Show-Živa istina/r 14:55 Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:15 Music ShowTvoje lice zvuči poznato/r 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Nadrealna Televizija/r 20:10 Serija:Šešir profesora Koste Vujića/r 21:00 Serija:Otvorena vrata 22:00 Film: Bornova nadmoć 00:00 Exkluziv The Best Of 00:30 Exploziv The Best Of 01:00 Serija:Staklena kuća/r 04:00 Film: Bornova nadmoć/r

PRVA Exploziv The Best Of 00.30

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 ABS 12.35 Muzika 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 1 16.00 RTV spektar 16.30 Serija: Hispan 18.00 Serija: Žene sa Dedinja 19.00 Pokreni se 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Žene sa Dedinja 21.00 Okvir 22.00 Dnevnik 3 22.30 Izazov 23.00 Film : Nebeska stvorenja 00.35 Okvir/r

RTCG 1 Okvir 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 12:30 City 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo sa Jelenom Bačić Alimpić 19.45 Vip room 21:00 Farma izbacivanje 00:00 Farma uživo 00:45 City 01:00 Film: Laka vrlina 03:00 Film: Apokalipsa

PINK Ja to tako 15.00

07:00 Škola monstruma 07:20 Fim:Dinosaur 08:40 Dok.serija: 100 najvećih otkrića 09:30 Loptanje 10:00 Bez granica/r 10:45 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 12:00 Vijesti u 12 12:06 Film: Pirati s Kariba: Mrtvačka škrinja 14:00 Vijesti u 2 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Titova kuhinja 17:00 Serija: Na putu za Montevideo/r 17:50 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Vratiće se rode 19:50 Film:Grad grijeha 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Film:Old boy 00:25 Serija: Posjetioci iz praiskona/r 01:10 Film:Danas umireš/r

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.50

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 TV Konzilijum/r 11:30 Top Shop 12:00 Film: Vlad/r 16:00 Showroom 16:30 Business Exclusive 16:55 5 do 5 18:00 Informativni program: Forum 18:15 Film: Vrhunac u Ohaju 20:00 Informativni program: Forum 20:15 Pop kvart 20:45 Urbanizam 21:15 Film: Uzdah 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:15 Pop kvart/r 00:45 Urbanizam/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS 5 do 5 16.55

TV PREPORUKA BORNOVA NADMOĆ Prva 22.00

Džejson Born ostavio je iza sebe život profesionalnog ubice, no noćne more podsjećaju ga na dane kada je obavljao prljave poslove za CIAu. Gotovo paranoičnog ponašanja, Born više nije siguran koja su sjećanja istinita, a koja proizvod njegove mašte. Zbog toga, zajedno s Marijen prisiljen je stalno mijenjati mjesto boravka kako bi izbjegao radaru CIA-e i vodio koliko-toliko normalan život.

No nakon što je razotkriveno njihovo skrovište, Born odluči suočiti se sa svojom prošlošću, spasiti život voljene žene te spriječiti međunarodni incident.

08.00 Serija: Pod obručem 10.00 Serija: Sulejman velicanstveni/r 11.30 Sportski subota/r 12.00 Magazin ls 12.25 Top mobil 12.50 Muzika 13.25 Fudbal 17.05 TV festival, Bar, zatvaranje 17.50 Dječiji program: Baš je dobro dobar biti/r 19.00 Košarka aba: Široki-Buducnost 20.40 Muzika 21.00 Serija: Djevojački institut 22.30 Sat tv 23.00 Fudbal 00.40 Voa – Glas Amerike

RTCG 2 Fudbal 13.25

08:00 10:00 11:45 12.15 13:00 13.15 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00 20:30 22:00 00.00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Konzilijum/r Gušteranje Ekstremno Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker Nindža ratnici Grad koji volim Žestoko

777 Ekstremno 18.15

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:00 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 MBC dnevnik 20:00 Serija 21:00 Interfejs 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji dnevnik 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Priče iz Nepričave 11:30 Metla bez drške 12:00 Ja, mi i drugi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Bela lađa serija 17:05 Vesti 17:10 Zadnja kuća Srbija: Srbija - istok na zapadu 17:45 Beograd - večiti grad 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bela lađa serija 21:10 Rimu s ljubavlju američki film 23:05Nimfe finska serija 23:10 Jelen top 10 23:55 Dnevnik 00:40 Vreme je za bebe RTS 2 08:00 Dozvolite... 09:00 Plesna akademija strana serija 09:24 Bandolero strana serija 09:48 Zanimanje dete 10:02 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Struja iz potoka 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici 14:30 Magazin Srbije na vezi 15:10 Zlatna ploča - Toma Zdravković 16:10 Zaleđena planeta: Zima 17:00 Srpske sportske legende: Vladimir Vanja Grbić 17:30Magazin Lige šampiona 17:55 Rukometna fantazija

18:10 TV feljton: Meir Šalev 18:40 Hronika 58.Međunarodnog Beogradskog sajma knjiga 19:10 Tvoje pesme, moje snovi: Ivan Bosiljčić 20:10 Uporno dozivanje anđela Kabaretisti misle srcem 21:15 Disput u noći tv film 22:05 Likovna kolonija RTS: “Slikar lutalica” - Vladan Subotić 22:30 Mera za muziku 23:00 Sat 23:15 Provetravanje 23:45 Hronika 58.Međunarodnog Beogradskog sajma knjiga HRT 1 08:13 TV kalendar 08:24 STAZE SLAVE američki film 10:59 Ubojstvo, napisala je 10, epizoda 39. serija 11:43 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:24 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:38 Divlji u srcu 8, epizoda 2. serija (120’???) 16:31 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:11 HAK - promet info 17:14 Priče o avetnjacima 17:38 Priče o avetnjacima,18:12 Volim Hrvatsku 2, epizoda 19:30 Dnevnik 20:04 Loto 6/45 20:12 Stipe u gostima 20:48 Generalov carski osmijeh TV film ® 21:56 Damin gambit: Melita Rački 22:42 Dnevnik 3 23:07 Vijesti iz kulture HRT 2 08:13 Dječja farma 08:36 Magično drvo 09:03 Tajni dnevnik patke Matilde: Zaborav ® 09:13 Laboratorij na kraju svemira: Duga

07:02 08:50 09:15 09:35 10:00 11:50 13:45 15:02 15:30 17:00 18:30 19:00 19:30 20:30 21:00 21:10 22:30

Svježi u dan Montena SHOP Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r.

Kusto /r.

Film Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Koncert Životinjske lakrdije/r.

Muzički program Crtani filmovi /r.

Planet Croatia Montena SHOP Istorijske paralele /r.

Film: Porodična tajna 2dio 00:30 SMS chat

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU ® 09:25 Sölden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M) prijenos 1. vožnje 10:25 Glazba, glazba... 10:45 Biblija 10:55 Slavonski Brod: Dan reformacije - Ekumensko bogoslužje iz evangelističke crkve 12:00 Pozitivno ® 12:30 Glazba, glazba... 12:40 Sölden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M) prijenos 2. vožnje 13:38 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom ® 14:12 Večer na 8. katu: Borba sa zloćudnim podstanarom talkshow ® 15:02 Svjetlo Struge (Lastovo) ® 15:33 Magazin LP 16:00 Nedjeljom lagano zabavno-sportska emisija 17:25 Rukomet, SEHA Liga (M): Croatia osiguranje Zagreb - Vardar prijenos 19:00 Karate TOP 10 reportaža 19:35 Tajni dnevnik patke Matilde: Zaborav ® 19:46 Laboratorij na kraju svemira: Duga ® 19:55 Najava 20:00 ŠUANI! 22:25 The Doors: Mr. Mojo Risin’ - Priča o albumu L.A. Woman ® 23:27 Bruno Krajcar i gosti: Retrospektiva HBO 08:20 Povratak kapetana zuma 09:45 Alvin i veverice 3: urnebesni brodolom film 11:10 Prijateljice pune love 12:40 Prozor u srce 14:15 Umetnost prepuštanja 15:35 Velika godina 17:15 Hollywood: Na snimanju 10, epizoda 43. serija 17:45 Osvetnici 20:05 NEMOGUĆI SUSRET 21:50 Čarobni grad 22:35 Benši 23:25 Superclasico

FOX CRIME 09:30 Pariski forenzičari 10:30 Pariski forenzičari 11:30 Pariski forenzičari 12:30 Inspektor Montalbano 14:25 Most 15:20 Most 16:15 Most 117:15 Most 18:10 Most 19:05 Odred za borbu protiv mafije 2, 20:05 Odred za borbu protiv mafije 21:10 Novi stari slučajevi 8, 22:15 Smrt u raju 23:20 Zločinački umovi 00:15 Zakon i red 15, 01:10 Zakon i red 02:00 Zločinački umovi 02:45 Zločinački umovi 03:30 Ubistvo sa pogledom ARENA SPORT 11:30 Fudbal Copa Suadamerciana: Highlights 12:00 Košarka: endesa liga: Highlights 12:15 Uživo Košarka endesa liga: Rio Natura Monbus - Zaragoza 14:00 NFL Game Day 14:30 FUDBAL italijanska liga: Preview 15:00 Uživo Fudbal: italijanska liga: Chievo - Fiorentina 17:00 Rukomet: bundes liga: Highlights 17:15 Uživo Rukomet bundes liga: Berlin - HSV 19:00 Uživo Košarka - ABA liga: Široki - Budućnost 21:00 Uživo Fudbal JElen super liga: jelen pregled kola 22:00 Fudbal liga sampiona: Magazin 22:30 Fudbal Copa Suadamerciana: Highlights 23:00 Fudbal - italijanska liga: Juventus - Genoa 01:00 Uživo Fudbal MLS LIGA: Vancouver - Colorado

CINEPLEXX

Mačeta ubija 18:00; 20:00; 22:00; Padaće ćufte 2 3D 12:15; 14:15; 16:15; 18:20; Padaće ćufte 2 digital 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; S/ kidanje 21:00; 23:00; Trka života 18:10; 20:15; 22:20; Vrijeme za ljubav 18:30; 20:45; Vhs 2 19:00; Apokalipsa u Holivudu 17:45; Nosorog Oto 3D 13:15; 16:30; Gravitacija 3D 19:45; 22:10; Prizivanje zla 22:45; Grozan ja 2 3D 11:45; 13:45; 16:00; Grozan ja 2 14:30; 16:45; Zatvorenici 21:30; Rizična igra 20:30; Avioni 3D 14:45; Turbo – sinhronizovan 3D 11:30; Štrumpfovi 3D 12:00; 14:00; 15:45; Štrumpfovi 12:30;

48

SUBOTA I NEDJELJA, 26.I 27. 10. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Stanovi u Budvi od 35 do 104m2, novi, super luksuzni, uknjiženi, useljivi.

Tel.069/017-900 Prodajem kuću 225 m2 na 600 m2 placa, Tološi, novogradnja, moguća kompenzacija, minutoglasi.com Tel.067/351-111 Prodajem stan, 83m2, u Ulici slobode, 3. sprat, idealna lokacija za sve namjene, povoljno!

Tel.069/091-668 Nikšić - preko puta bolnice prodajem trosoban stan 100m2+2podruma.

Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 53.000.

Tel.067/272-015 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor.

Tel.067/430-660 Prodajem jednosoban stan 48m2 i dvosoban 57m2 , novogradnja, Zabjelo, 1m2 1.050 eura.

Tel.069/300-775 Prodajem, mijenjam novu kuću 120 m2, termo fasada, bazen, Spuž, za manji stan u Podgorici.

Tel.067/455-901

RENT-APARTMAN

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

od 20 do 40€.

Na dobrim lokacijama.

Wireless, extra TV, parking. Mail: info@rentapartment-montenegro.com

068 269 234

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem novu kuću, 180m2, kod “Hemomonta” sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel. 069/567-440

Povoljno izdajem trosoban stan - sprat kuće sa terasom 12m2. Ima mjesto za parkiranje. Zabjelo, Romanovih 20.

Tel.068/564-344, 068/431-140

Prodajem kuću u Podgorici - Donja Gorica, 140 m2, pomoćni objekat 50m2, na placu od 500m2 na ekstra lokaciji, povoljno!

Tel.067/311-600

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

Prodajem stan 51m2, bivša Tuška pijaca, nov, uknjižen, “Gradnja promet”. Tel.067/336-484

I Izdajem jednosobni stan u centru Budve do 1. maja. Telefon 067/837-229, 068/067-080

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura.

Tel.067/877-757

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara.

Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem stan u Donjoj Lastvi - Tivat povoljno. Tel.067/563426, 067/388-101 Izdajem polunamještenu garsonjeru u strogom centru Podgorice. Ekstra povoljno 160 eura, samo ozbiljnom samcu ili za kancelarije. Tel.069/013-016

49

subota i nedjelja, 26.i 27. 10. 2013.

MALI OGLASI Izdajem veći, prazan, jednosoban stan na Zabjelu, peti sprat.

Novogradnja. Tel.067/269-270 Izdajem stan 57m2, Ulica piperska, kolektivne zgrade preko puta MUP-a. Tel.067/245-762 Izdajem stan u Beogradu na Vračaru, 53 m2, 300 eura mjesečno. Telefon 067/609-141

Potražnja Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole.

Tel.067/325-323 Potreban dvosoban ili veći jednosoban prazan stan sa zasebnim ulazom, strujomjerom i dimnjakom - prednost Zabjelo!

Tel.067/806-511

Zamjena Namještenu garsonjeru u Sutomoru, 3. sprat, bez lifta, 700 m od mora, 29 m2, mijenjam za odgovarajuću u Podgorici.

Samo 1/1 papiri. Tel.067/219322 ili 067/542-072 SOBE

Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394592, 020/623-250 Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupatilom (sve posebno), isključivo djevojkama, u blizini Medicinskog i Tehničkog fakulteta. Informacije na telefon 069/837-389 Studentima dvokrevetne sobe kod Delte. Ekstra. Tel.069/460403, 067/424-324 POSLOVN I PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Prodajem poslovni prostor blizu centra grada, autobuska stanica Herceg Novi. Tel.069/042227 Izdaje se ekstra poslovni prostor, 78m2, u Nikšiću preko puta gradskog parka, zgrada “Ibona”. Tel.069/030-426, 069/364-806 PLACEVI

Povoljno prodajem 4.321m2 zemlje, Bjelopavlići - Viško polje. Tel.068/564-344, 068/431140 Prodajem imanje, plac, 5.000m2, besprekorno, 13 km starog puta PG-DG (asfalt, voda, struja, telefon). Povoljno!

Tel.069/091-668 Prodajem plac 3.640m2 u Bandićima, asfaltni put, struja, dozvoljena gradnja, povoljno.

Tel.067/244-353 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno.

Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814 VOZILA/AUTO DJELOVI

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 Reno clio, ford fiesta, opel corsa auto, touran, pasat 4 i 6 karavan, opel astra karavan, ford focus karavan, mazda 6, pežo 308, fiat stilo. www.PG-GARAGE.me Tel.067/631-328 Pasat 5, 2002, v8, 4.0 benz, 4 motion, koža, automatik, cr.metalik, karavan, u top stanju. 5.000eura.

Tel.067/567-477 USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Registrovaćete preduzeće besplatno ako koristite naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene. Povoljno!

Tel.069/221-974 Dječja igraonica “Štrumf”, najpovoljnija proslva dječjih rođendana i najbolja zabava.

Tel.067/238-542 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 2.800m2, Donja Gorica. Tel.067/643-397

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

Izdajem manji poslovni prostor u Podgorici pogodan za sve namjene. Tel.068/733-211

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!!

Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474

Ulcinj - izdaje se namještena kancelarija, 26 m2, Bulevar majke Tereze, preko puta Hipo Alpe Adria banke, pogodna za više djelatnosti.

Tel.069/663-709 Budva - izdaje se poslovni prostor, ulaz sa bulevara, pogodan za više djelatnosti. Plaćanje mjesečno. Tel.069/060-929

Fiat bravo 1.6, 16v, 96. servisiran, oprema, metalik, registrovan do jula, ekstra stanje, malolitražan, Bar. Tel.068/166-405 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 Izdajem posuđe za razne namjene za 50 osoba 20 eura.

Tel.067/219-322

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vršim sve usluge moleraja.

Krečenje 0,50e po kvadratu.

Tel.067/427-850, 068/117-090 Postavka i popravka PVC i alu roletni, stolarije, komarnika, venecijanera, zatvaranje tarasa i svi građevinski grubi i fini radovi.

Tel.069/497-216 Izrada eseja, seminarskih, diplomskih radova iz oblasti prava, međunarodnih odnosa, EU. Tel.067/245-629

GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393

50

subota i nedjelja, 26.i 27. 10. 2013.

MALI OGLASI

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

APARATI/OPREMA

Prodajem kvalitetnu plodnu zemlju sa svim analizama idealnu za bašte, vrtove, parkove...

Tel.068/317-210

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

NASTAVA

Dajem časove računovodstva za srednjoškolce. Podgorica. Pozvati poslije 17h.

Tel.069/405-864 POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebni saradnici u wellness kompaniji. Tel.067/616-042 LIČNO

Muskarac, 35 godina, traži atraktivnu djevojku za diskretno druženje, moguć svaki dogovor. Tel.067/407-300 Momak, 38 godina, traži opuštenu maštovitu razvedenu damu, tetu, ili bračni par. Diskrecija, samo ozbiljne ponude. Prednost BA, BP, PG, poziv, stop gej i dopune.

Tel.069/722-781 Tražim đevojku kojoj ljubav nije mentalna proba odnosno dilema da, ne, možda.

Tel.068/080-063

Prodajem dobro očuvanu ugaonu garnituru 90 eura.

Tel.069/300-915

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598

Psiholoska analiza ličnosti i druge alternativne metode analize.

Tel.067/537-519

Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Thermor francuski konvektori za grijanje prostora, garancija 5 godina, besplatna ugradnja, najpovoljnije cijene. w w w.grijanje - cr nagora.me Tel.069/116-522

Prodajem hrastovi parket, 18 kvadrata, S klasa.

Tel.067/766-031

Prodajem vijagru - pakovanje 4 tablete 20 eura, hitno prodajem ledomat marke “obodin” 82/50cm 100 eura. Zabjelo.

Tel.069/839-001 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

RAZNO

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Podajem sprej suzavac za ličnu zaštitu, domet 7 metara.

Tel.068/471-143 Prodajem pripejd broj NRG 067/866-855 150 eura.

Tel.069/567-440 Prodajem dva plastična stola i šest plastičnih stolica povoljno.

Tel.069/227-144 Budva: Povoljno prodajem, kovane trodjelne kapije 5m x 2m, 3,15m x 2m.

Tel.069/224-588

Kulturan, pedantan momak, 38 godina, upoznao bi stariju damu za druženje, primorje.

Tel.069/607-466

Budva: Povoljno prodajem novi električni radijator. Orginal thomas, 9 rebara.

Tel.068/719-615

Muškarac želi upoznati damu za intimna druženja. Tel.069/948-727

Prodajem abažure od platna ručni rad. Tel.067/316-638

Obrazovan, kulturan, komunikativan, 45 godina, pruža usluge poslovne pratnje ozbiljnim damama.

Tel.068/317-210

Prodajem komadni dnevnu sobu (TV 4 viseća dijela sa polica za knjige) Tel.067/244-166

Momak, 38 godina, traži opuštenu maštovitu osobu, razvedenu damu, mamu, može b.par, radi druženja i dopisivanja. Diskrecija. Prednost BA, BP, PG. Stop gej i dopune.

Tel.069/722-781

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

KUĆNI LJUBIMCI

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479

Prodajem lovački karabin “Crvena zastava” kalibar 30-06 i lovačku pušku “IZ 27 E” kal.12.

Tel.069/027-656

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

regal za komoda, staklom, očuvano.

Valjak za peglanje, 85cm, uvezen iz Njemačke, kratko korišćen, kao nov, povoljno.

Tel.069/420-435

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 26.i 27. 10. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

vozovi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10;

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 20:30, Bar: 03:00, 05:00, 07.00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:48, 12:49, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00,19:40, 19:50, 21:00, Beč: 00.30, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 00:30, 08:25, 09:00, 11:45, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Bremen: 00:30 subotom, Budva: 00:30, 03:05, 03:45, 03:45, 03:55, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 11:08, 11:55, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 11:08,11:55, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dizeldorf: 00:30 subo-

19.35 i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICABAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10.

Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BARBIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

tom, Dortmund: 00:30 subotom, Dubrovnik: 06:00, Frankfurt: 00.30 subotom, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:45, 03:45, 03:55, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 11:55, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kolašin: 00:40, 00:58, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 11:08, 11:55, 13:07, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Luksemburg: 05:30 subotom, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 19:10, 19:45, 19:50, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, 07:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:30, 10:00, 11:30, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje:00:30, 05:30, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom, Subotica: 20:45, 22:30, Šavnik: 05:45, 13.55, 14:38, 15:57, Tivat: 00:30, 03:05, 03:45, 03:45, 03:55, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:48, 12:49, 15:15, 16:01, 16:15, 16:55, 18:00, 19:50, 21:00, Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30.

Cirih-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00.

Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. BeogradDizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. BeogradMoskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30.

Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. BeogradAtina-Beograd: svim danima tri leta dnevno.

Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05.

Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10.

Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-BerlinBeograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45.

Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radnovrijemeposlovnice 09:00do17:00.Mailadresapodgoricato@jat.com Radno vrijeme poslovnice na aerodromu dva sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

Važi do 1.11.2013.

Važi do 1.11.2013.

Važi do 1.11.2013.

ВАЖИ ДО 1.11.2013.

Važi do 1.11.2013.

Važi do 1.11.2013.

Važi do 1.11.2013.

Važi do 1.11.2013.

VAŽI DO 1.11.2013

Važi do 1.11.2013.

Važi do 1.11.2013.

Važi do 1.11.2013.

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama