Izdanje 01. novembar 2013.

ce 30 nt i

BROJ DANA

4.211

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

visokoškolaca iz Crne Gore dobilo je šansu za stručno osposobljavanje

PETAK, 1. 11. 2013. BROJ 677/ GODINA III

VLADA● 7

● 10-11

AMNESTIJE 2000-2012 Država časti

315 ubica šeta slobodno

kamatu svakog ko plati dug

DPS SDP ● 5

Vladajuća koalicija na rezervnom položaju MIODRAG LEKIĆ ● 2

Željko Bulatović

Crnogorsko zakonodavstvo u posljednjih 13 godina usvojilo je sedam zakona o amnestiji. Ovi pravni akti donošeni su svake druge godine, samo je posljednji, ovaj iz 2013. donijet nakon tri godine

ŠERBO RASTODER ● 9

Njegoš u 20. i 21. nije ono što je bio u 19. vijeku

PODVIG ● 12

Barski heroj spasio dijete U

Rade Dević u barskoj marini

TUZI ● 8

Zbog tuče na nacionalnoj osnovi dobili samo ukor

Cetinje, grad rekorder po lažnim obećanjima

NBA● 28

čenik treće godine nau t i č ko g s m j e r a S r e d nje poljoprivredne škole, sedamnaestogodišnji Rade Dević, pred brojnim posmatračima preksinoć je negdje oko 21.30 između prvog i drugog gata u barskoj marini skočio u vodu i spasio dijete staro oko tri godine koje se davilo. Pomoć u vađenju mališana iz akvatorijuma marine pružio mu je njegov školski drug Ivan Pečurica.

Preksinoć oko 21.30, dok su mladići šetali marinom, ispred njih je hodalažena, ruska državljanka sa dvoje djece. Jedno je bilo u kolicima, dok je drugo pored majke bacalo kamenčiće u more. Odjednom se dijete okliznulo i palo u vodu. Na vrisak majke, mladići su ugledali dijete kako pada sa doka. Dević je odmah skočio za njim.

MILORAD PEKOVIĆ ● 31

Nik zasjenio Nikad ne Pekmena u sadaddas asd bih rekao ne porazu reprezentaciji

JELENA ROZGA ● 23

Ne volim bahate

2

Tema dana

PETAK, 1. 11. 2013.

EDITORIJAL

MIODRAG LEKIĆ

Nećemo dozvoliti arhiviranje ª Snimkaº ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

SVI STE LOPOVI, SVI STE GOTOVI

Slovenci su za svoj građanski protest izabrali vjerovatno jednu od najjačih i najrazgovjetnijih parola ikada izrečenih: “Svi ste lopovi, svi ste gotovi”. Ukoliko vam neke od navedenih riječi zvuče dobro i iskreno, poznato i priželjkivano, možete se smatrati legitimno spremnim za dalje čitanje ovog teksta. Mada, stvar je veoma jednostavna. Prije par dana u nekoliko većih slovenačkih gradova, organizovane su demonstracije na kojima se iskazalo građansko nezadovoljstvo učinkom tamošnje Vlade, uz osudu političko-bankarske elite koja, očigledno i prema parametrima slovenačkog stanovništva, mnogima zagorčava živote.

Kako pretpostavljam da vam tek sada iznesene činjenice zvuče poznato, vjerujem i da ćete, uz obavezno manje napore, stići do kraja svega u nastavku ispisanog. Uz napomenu da se na kraju teksta pojavljuje i moja komšinica Zorica. Nego, samo da podsjetim, Slovenija je ona balkanska zemlja koja je prva ušla u Evropsku uniju i u kojoj je i danas prosječna zarada 1.000 eura (tačnije, prosječna bruto zarada je 1.523, a neto 988 eura). Uistinu je neđe oko 600, ali to već spada u tvrdnje običnih građana, ljudi koji samo negoduju zbog frizirane i nabudžene realnosti koja im se svakodnevno servira. Nešto slično kao i u Crnoj Gori, s tim što je kod nas bruto zarada 716, a neto 480 eura, iako svi dobro znamo da ako se do’vatimo bilo kakve redovne zarade, možemo i crnogorsko da zaigramo.

Uostalom, ta iskustva sa “realnim” statističko-materijalnim predstavama života su već prepoznata diljem Balkana. O nametima građanstvu i popunjavanju budžetskih rupetina koje su nastale zbog grešaka izvršne vlasti, neću ni da zucnem. No, pričamo o Sloveniji. To je i ona zemlja koja je apsolutno važeća na mapi Evrope, koja troši evropska pravila, sa sve uputnim karakteristikama i uvaženim vrijednostima o kojima njena dojučerašnja braća sa kojima su sasvim izvjesno vrijeme stajali pod istom zastavom, pojma nemaju. Uzgred, to je i ona zemlja koja se i te kako potrudila da sačuva svoje nacionalne argumente, bez suvišnog petljanja raznih religija i sličnih smicalica.

Svejedno, Slovenci su sada ogorčeni i snađeni. I ponovo su prvi podigli glas. A meni moja komšinica Zorica mudruje, sa sve onim crvenim šlafrukom što se vazda nekako otvara samo malo iznad njenih koljena.

“A znaš li ti, jadan ne bio, da sam ja trebala da se udam za jednog poručnika što je pred početak rata u Sloveniji dobio prekomandu za Tolmin? Danas je pukovnik. Da sam to učinjela, sad bi mi druge ‘tice pjevale. No sam ostala ođe da mlatim, od plate do plate, da živim da bih mogla da plaćam račune. Ovo se više ne može podnijet’.”

Naravno, Zorici je svaka Njegoševa. Uz suštinu priče o političko-bankarskom iživljavanju balkanske elite. To niko pošten i normalan ne može da podnese.

Poruka Mila Đukanovića da je afera Snimak za Demokratsku partiju socijalista DPS završeno pitanje, koju je saopštio kao premijer, ima dramatičnu, uzurpirajuću težinu i pokazuje inferiorni položaj Socijaldemokratske partije SDP u Vladi, poručio je lider Demokratskog fronta (DF) Miodrag Lekić.

On je ocijenio da se Đukanović, uprkos jasnim zahtjevima crnogorske demokratske javnosti, Evropske unije EU, SAD, i međunarodnih organizacija da afera Snimak dobije zasluženi politički i pravni epilog, izjavom da je afera za njegovu partiju završena, opredijelio za novo manifestovanje arogancije i, kako je rekao iznad svega, javne neodgovrnosti.

Lekić smatra da posebnu težinu stavu daje činjenica da Đukanović to izjavljuje u svojstvu predsjednika Vlade i predsjednika partije. “Đukanovićeva izjava u ime Vlade ima dramatičnu, uzurpirajuću težinu što, nažalost, govori i o duboko inferiornom položju koalicionog partnera u istoj vladi čiji predstavnici u javnim izjavama, ako smo dobro razumjeli, osuđuju izborne krađe i izborne neregularnosti”, rekao je Lekić u intervjuu agenciji Mina.

On je poručio da će u DF-u, kako je kazao, pratiti ishod Đukanovićeve odluke da se inati sa domaćom javnošću i Unijom, koja je u zvaničnom dokumentu eksplicitno zatražila pravni i politički ishod afere političke korupcije u kojoj se materijalnim dokazima potvđuje osmišljeni kolektivno partijski poduhvat krađe izbora.

“Ali, kakav god bio međunarodni ishod ove afere, DF poručuje domaćoj i stranoj javnosti, da neće dozvoliti, zajedno sa svim demokratski potvrđenim snagama ze-

SDP da izađe iz vladajuće koalicije Lider DF-a Miodrag Lekić smatra da bi predstavnici SDP-a učinili dobro Crnoj Gori kada bi napustili vladajuću koaliciju, pristupili konstituisanju nove parlamentarne većine, koja bi formirala i podržala tehničku vladu, dobrim dijelom sastavljenu od priznatih stručnjaka posebno ekonomskih, oročenu na neki vremenski rok. mlje, arhiviranje ove afere kojom su direktno napadnuti ne samo osnovni demokratski i civilizovani principi, već prije svega ustav zemlje”, rekao je Lekić.

On je ocijenio da je i kao premijer i lider DPS-a, pod pretpostavkom da posjeduje minimum demokratske političke kulture, Đukanović morao reagovati drugačije.

“Tehnička vlada bi mogla odigrati za zemlju važnu ulogu donošenjem hitnih i neophodnih reformskih mjera i na bazi novih pravila organizovala nove parlamentarne izbore. Ti novi parlamentarni izbori bi se mogli organizovati, i iz razloga racionalnosti zajedno sa lokalnim, dakle, na proljeće”, ocijenio je Lekić.

“Pokušavajući da arhivira i ovu aferu, Đukanović je to saopštio u ime cijele partije, što nažalost pokazuje da i drugi u stranci, koji ponekad nastoje da se predstave kao demokratski reformisti, stoje iza ove mračne izjave ili iz svojih razloga nemaju hrabrosti da se suprotstave autoritarnom vođi”, ocijenio je Lekić. J.Đ.

DPS: Lekiću, prestani sa šalama Lider DF-a Miodrag Lekić poprimio je političke navike i slabosti svojih saradnika, koji dvije decenije uporno traže ono čega se on danas “genijalno” dosjetio, da cijela Demokratska partija socijalista prestane da se bavi politikom i da na taj način, bez izbora i bez konkurencije, oni osvoje vlast. Zauzvrat Lekić nudi ekspertsku Vladu DF-a, kazali su u DPS-u.

U DPS-u ističu da bi Lekiću bilo pametnije da ne potcjenjuje građane Crne Gore, te da ukoliko želi da bude konkurencija Vladi, treba da ponudi ozbiljan program i da prestane sa šalama na svoj i račun svojih saradnika.

Meteo 06:13 16:40

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

IN MEMORIAM

Četrnaest godina od smrti Nebojše Saveljića Neba Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto.

Nikšić Vjetar slab do umjeren, proKolašin mjenljivog smjera. Žabljak Temperatura vode na otvoPljevlja renom moru oko 20 stepeni.

Bijelo Polje

DANAS

Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

11 12 13 13 12 7 2 3 5 6

10 11 14 12 11 6 2 2 4 5

24 24 23 25 23 22 20 18 21 23

SJUTRA

23 23 22 24 22 20 18 16 20 21

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.

Nebojša Saveljić sa Igorom Lazićem osniva popularnu grupu Monteniggers. U početku su se zvali Brake Boys Cross i Aae tell me. Sa njima u grupi je bio i treći član Duško Nikolić - Ducka koji je preminuo ubrzo nakon izdavanja prvog albuma Monteniggersa.

Prvi zapaženi nastup bio je festivalski, u ljeto 1996. godine sa pjesmom “Mala plava” gdje su odmah osvojili simpatije kako mlađe tako i starije populacije. Kao kultni hitovi sa prvog albuma Monteniggersa izdvajaju se pjesme Ducka Diesel, Mladi pistolero i druge. Zahvaljujući albumu “Tajna marenda” postaju najpopularnija domaća grupa sredine devedesetih.

Drugi album izdaju 1998. godine pod nazivom AllBoom i hitovima kao što su Aj...aj (pa se kroz grad zajebaj), Voljeli bi da si tu, Tako ti je kako ti, i

dostižu vrhunac karijere u kome nažalost nisu mogli da uživaju to kraja.

Igor 31. oktobra 1999. ostaje bez najboljeg prijatelja i kolege iz benda, Nebojše koji gine u teškoj saobraćajnoj nesreći na putu Podgorica - Cetinje.

Poslije kraće pauze, Igor nastavlja da radi želeći da svojim fanovima u svoje ime i u ime svojih preminulih drugova pokaze maksimum i da sve od sebe.

Ubrzo nastaje hit “Ne brže od života” koji Igor izdaje sa svojim prijateljem i kolegom Vladom Georgievim u znak sjećanja na Neba.

Nakon Nebove smrti formirana je organizacija SKY FOREVER (Nebo zauvijek) čiji je prvenstveni cilj bila kampanja protiv brze vožnje i sprečavanje sve većeg broja saobraćajnih nesreća. Glavni slogan organizacije je NE BRŽE OD ŽIVOTA!

Tema dana

PETAK, 1. 11. 2013.

3

DRUGI BLOK TERMOELEKTRANE

Kinezi najpovoljniji, tehnički detalji presuđuju Ponude za gradnju energetskog objekta u najsjevernijoj opštini Crne Gore dostavilo devet kompanija, ponuđene cijene kreću se od 210 do 520 miliona eura Novak Uskoković

P

onude za izgradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima dostavilo je devet kompanija i konzorcijuma. Kineske kompanije, ukoliko bi se analizirale cijene, znatno su ispred svih. Ponude se kreću od 210 do 520 miliona eura. Državi je važno da cijena bude što niža, ali jedan od važnih kriterijuma za izbor budućeg investitora je i tehnologija. Sudeći prema onome što je saopšteno, dio kineskih kompanija nudi instalaciju tehnologije koja nije kompatibilna sa postojećom. Sve u svemu, pred komisijom nije lak zadatak, a ranglista se očekuje u decembru.

Dugo očekivane ponude za gradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima juče su otvorene. Na radost Vlade, EPCG i vjerovatno Rudnika uglja, pristiglo je devet ponuda.

Najpovoljnije su kineskih kompanija. Konzorcijum iz Poljske (koji čine POL-MOT, Alstom, Foster Wheeler), u ponudi predlaže gradnju drugog bloka snage 300 megavata, po cijeni od 520 miliona eura. “China Gezouba group” ponudila je cijenu

od 283,5 miliona za gradnju drugog bloka, snage 220 megavata, kineski TBEA Shenyang Transformer Group predlaže blok snage 300 megavata po cijeni od 310 miliona. Najjeftinije ponude su dostavile kineske kompanije CNEC i CMEC. CMEC je za drugi blok snage 220 megavata ponudio cijenu od 210 miliona, dok je za snagu od 300 megavata cijena 255 miliona eura. Firma CNEC ponudila je cijenu od 251 milion eu-

ra. Slovački konzorcijum je ponudio cijenu od 303 miliona eura, za elektranu od 220 megavata. Sve te kompanije ponudile su takozvanu CFB tehnologiju, što je suprotno od onog što postoji za sadašnji blok termoelektrane, tako da bi to izazvalo dodatne troškove.

Tehnologiju PC, koja postoji u Pljevljima, ponudile su firme kineske Powerchina Hubei Electric Power Survey & Design Institute i češka Škoda Praha. Te dvije firme čini se da su svojevrsni favoriti tendera. Kineska firma je za termoelektranu instalisane snage 220 megavata ponudila cijenu od 269 miliona eura. Ponuda Škoda je skuplja 60 miliona eura, ali je instalisana snaga 300 megavata.

Elektroprivreda planira izgradnju drugog bloka termoelektrane snage od 220 do 300 megavata.

RED POTEZA Ponude će biti evaluirane po kri-

Neko od njih dobija posao: Predstavnici zainteresovanih kompanija za gradnju drugog bloka juče na otvaranju ponuda

TENDER ZA NAFTU

Milijarderi u Budvi Na skupu se očekuje učešće oko 20 najvećih svjetskih naftnih kompanija Svečanost povodom prvog tendera za dodjelu koncesija za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju, biće održana danas u hotelu Splendid.

Svečanost, koja će okupiti predstavnike oko 20 najvećih kompanija u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, diplomatskog kora i finansijskih institucija, otvoriće premijer Milo Đukanović.

Kako je saopšteno iz Vlade, na svečanosti će pozdravnu riječ imati ministar ekonomije Vladimir Kavarić, dok će detalje tendera prezentovati pomoćnik ministra ekonomije za rudarstvo i geološka istraživanja Vladan Dubljević. Ukupni

biznis ambijent u Crnoj Gori predstaviće pomoćnik ministra ekonomije za transformaciju i investicije, Marko Vujović.

Ministarstvo ekonomije je početkom avgusta zvanično objavilo javni poziv za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju, a zainteresovani se mogu prijaviti do 28. februara.

Za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika, u okviru tendera za istraživanje nafte i gasa najveće interesovanje su pokazale kompanije iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Među 26 kompanija koje su zainteresovane za

dodjelu ugovora, nalazi se sedam britanskih i to Geopartners limited, Sterling energy PLC, Northern Petroleum PLC, Premieroil, Seaenergy PLC, JX Nippon Exploration and Production i BG Group.Od ameri kih kompanija interesovanje su pokazale Hess Corporation, Exxonmobil International limited, Nobile Energy, Anadarko International Energy Company i Marathon. Zainteresovanost za dodjelu ugovora pokazala je i srbijanska Nis Gazpromneft, italijanske Edison SpA i Eni, njema ke Wintershall i RWE DEA, francuski Total, norveška Statoil Asa, švajcarska White Falcon, Woodside iz Australije i Ina iz Hrvatske.

Rusi blizu diskvalifikacije?

Ruska kompanija Rosatom predložila je snagu elektrane od 220 megavata i efikasnost veću od 39 odsto. Članovi Komisije u njihovoj ponudi nijesu uspjeli da pronađu podatak o kojoj tehnologiji sagorijevanja terijumu najboljeg odnosa finansijsko-tehničko-ekoloških i komercijalnih predloga i minimumom ukupnih rizika realizacije projekta. Obaveza ponuđača je da obezbijedi kredit od 75 do 85 odsto ukupno potrebnog novca za realizaciju projekta ili da, u određenom procentu uz finansiranje projekta, ponudi opciju zajedničkog ulaganja. Ponude će ocjenjivati komisija u sastavu direktor Direkcije za poslovni i tehnički razvoj Elektroprivrede Crne Gore Roberto Kastelano, pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević, predsjednik Borda direktora Rudnika uglja Zoran Gospić i Dobrilo Gačević koji radi u Termoelektrani.

“Ocjenjivaćemo tehnički i finansijski dio ponude. Uzećemo u obzir spremnost ponuđača da finansijski postanu strateški partner, profitabilnost, ali i obavezne parametre kao što su granične vrijednosti emisija štetnih gasova i uticaja projekta na životnu sredinu”, rekao je Kastelano, napominjući da će nakon proglašenja pobjednika biti potrebno potpisati međudržavni sporazum.

On je dodao da će sa najboljim ponuđačem prvo biti potpisan ugovor o izradi detaljnog projekta, što će biti preduslov za parafiranje ugovora o izgradnji objekta.

Kastelano očekuje da će komisiji biti potrebno mjesec ili najviše mjesec i po kako bi sačinila kratku listu sa najpovoljnijim ponudama.

Neto energetska efikasnost drugog bloka TE ne može biti manja od 38 odsto, dok je projektom predviđena i toplifikacija Pljevalja. Sve

se radi, kao ni finansijske djelove ponude. Kompanije su bile dužne da na prvoj stranici napišu sve detalje projekta. To bi, kako je saopšteno, moglo biti dovoljno da Rostom bude diskvalifikovan. kompanije su u ponudama navele da je energetska vrijednost veća od 38 odsto. ŠTA SE OCJENJUJE Evaluacija ponuda će se obaviti u nekoliko koraka. U više faza ocjenjivaće se tehničko rangiranje ponuđača i ukupni ekonomsko-finansijski uslovi ponuda, uzimajući u obzir neophodni preduslov raspoloživosti ponuđača da postane industrijski partner.

U međuvremenu, potrebno je ispuniti određene zahtjeve, poput međunarodnog sporazuma koji bi EPCG omogućio odobrenje Ugovora bez formalnog raspisivanja Tendera. Takođe, u zavisnosti od ponuda, razmatraće se i mogućnost izrade posebnog zakona koji bi pratio investiciju i ubrzao projekat. Neophodno je uz to i objedinjavanje Rudnika uglja i TE “Pljevlja”, čime se osigurava dugoročno snabdijevanje potrošača električnom energijom i obezbjeđuje kontinuitet proizvodnje.

Iz EPCG su saopštili da bi se izgradnjom drugog bloka obezbijedila elektroenergetska nezavisnost države, eliminasao aktuelni deficit struje i poboljšala sigurnost snabdijevanja.

520

miliona eura iznosi najskuplja ponuda za gradnju drugog bloka TE

4

Politika

PETAK, 1. 11. 2013.

FILE POdRŽAO LUkŠIĆEVU INICIJATIVU

Šestorka donosi nove momente u proširenju Inicijativa o formiranju zapadnobalkanske šestorke donosi nove momente u procesu proširenja, rekao je komesar za proširenje Štefan File, navodeći da podržava njen princip transparentnosti.

Prema njegovim riječima, cilj inicijative za formiranje zapadnobalkanske šestorke je doprinos bilateralnim odnosima država, u cilju uspostavljanja neformalne regionalne saradnje.

On je, nakon sastanak ministara vanjskih poslova Višegradske grupe V4 i država zapadnog Balkana u Budimpešti, rekao da cijeni ideju Crne Gore da jača regionalnu saradnju.

“Ideja je postavljena u cilju uspostavljanja neformalne regionalne saradnje, u okviru formalnog okvi-

ra procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi, koji ne predviđa formiranje neke vrste “strogog” sekretarijata”, saopštio je File.

On, kako je naveo, podržava princip tansparentnosti i predvidljivosti Inicijative.

“Jasno je da je cilj Inicijative da doprinese postojećim bilateralnim odnosima saradnje između šest država i Evropske komisije. Veoma cijenim takvu ideju Crne Gore”, kazao je File.

Kako je rekao, takav način saradnje ne doprinosi stvaranju bilo kakvih odvojenih klanova.

“Naprotiv, inicijativa o formiranju zapadnobalkanske šestorke donosi nove momente u procesu proširenja”, zaključio je File. J.Đ.

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ O ISAF MISIJI

Vojnici više neće u Avganistan

Crna Gora neće povećavati broj vojnika u ISAF misiji u Avganistanu, a o njihovom učešću u toj državi nakon 2014. godine raspravljaće i parlament, kazala je ministar odbrane Milica Pejanović-Đurišić.

Ona je na poslaničko pitanje o učešću crnogorskih trupa u Avganistanu nakon 2014. odgovorila da očekuje da Ministarstvo od partnera iz NATO-a dobije operativni plan bez kojeg je, kako je pojasnila, teško govoriti kako će Crna Gora učestvovati u misijama.

Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije pitao je da li je tačno da je na sastanku NATO-a na nivou ministara potvrđena spremnost Crne Gore o daljem učešću njenih trupa u Avganistanu i u sljedećoj godini, iako će 2014. većina vojnika Alijanse napustiti tu zemlju.

Pejanović-Đurišić je rekla da je sastanak bio prilika da se procijeni aktuelna situacija.

“Zaključeno je na osnovu preciznih izvještaja da tranzicija snaga ide uspješno i da postoje izazovi koji zavise kako ća avganistanske snage biti u stanju da obezbje-

đuju svoju zemlju”, kazala je ona.

Pejanović-Đurišić je rekla da ISAF misija ima obavezu da obezbijedi održavanje predsjedničkih izbora u Avganistanu koji će biti održani na proljeće sljedeće godine.

“Intenzivno se radi na projektu Avganistan nakon 2014. i očekujemo da Ministarstvo dobije operativni plani bez kojeg je teško govoriti kakvo će biti dalje učešće Crne Gore u toj zemlji”, kazala je ona.

Pejanović-Đurišič je podsjetila da Crna Gora do 31. decembra iduće godine učestvuje u ISAF misiji na osnovu odluke parlamenta, navodeći da je smanjen broj crnogorskih vojnika u Avganistanu.

“Vjerovatno da ćemo naredne godine dodatno smanjiti broj naših vojnika u Avganistanu ili održati na ovom nivou, a svakako neće biti nekog povećanja”, rekla je Pejanović-Đurišić.

Ona je precizirala da će dalje učešće Crne Gore u obezbjeđivanju Avganistana zavisiti od operativnog plana, i da može se očekivati da to bude podrškom avganistanskim snagama kroz savjetničke ili civilne uloge. J.Đ.

VIŠEgRAdSkA gRUPA

Crna Gora napravila značajan korak ka EU Države Višegradske grupe na sastanku u Budimpešti pozdravile su značajan progres koji je Crna Gora ostvarila u procesu pregovora za pridruženje Evopskoj uniji.

Ministri vanjskih poslova Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, to jest država koje čine Višegradsku grupu, dali su snažnu podršku procesu proširenja država aspiranata.

Ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Igor Lukšić prisustvovao je sastanku u Budimpešti koji je pored predstavnika Višegradske grupe okupio i ministre vanjskih poslova zapadnog Balkana, kao i predstavnike Austrije i Turske. Tema ovogodišnjeg ministarskog sastanka je bila proširenje EU, pa su sastanku prisustvovali šefovi diplomatija zapadnog Balkana i komesar za proširenje Štefan File.

Lukšić je učestvovao i na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Centralnoevropske inicijative.

Kazao je da iskustvo Crne Gore u poglavljima 23 i 24 može poslužiti kao dobar primjer zemljama regiona, ističući da politika dobrosusjedstva i regionalna saradnja ostaju jedan od prioriteta crnogorske vanjske politike.

“Održavanje dobre dinamike procesa integracija Regiona i dalji razvoj zahtijevaju da države

podstiču snažniju međusobnu saradnju, posebno u oblastima koje podstiču ekonomski razvoj”, istakao je Lukšić.

Tokom boravka u Budimpešti, potpredsjednik Lukšić imao je susret sa ministrom vanjskih poslova Češke Janom Kohoutom. Sagovornici su pohvalili kvalitet i kontinuitet bilateralnih odnosa dviju država. Šefovi diplomatija su ukazali na potrebu unapređenja saradnje u svim oblastima od značaja za obje zemlje, posebno u oblasti ekonomije.

Politika

PETAK, 1. 11. 2013.

5

Glasanje za partiju najčešće je glas i za koaliciju

ODNOSI DPS - SDP

Koalicija na rezervnom položaju Jovana Đurišić

I

skustva sa Cetinja SDP i DPS neće prenijeti na Mojkovac i Petnjicu. Iz opštinskih odbora ovih partija poručuju da, uprkos tome što je na Cetinju postizborna koalicija sa partnerima na državnom nivou nemoguća, to neće biti slučaj u ostalim opštinama u kojima će se održati lokalni izbori. Iz SDP poručuju da sa DPS imaju slična programska opredeljenja, te da je logično da takve partije stvore koaliciju. Vladajuća partija, uprkos tome što vjeruje u osvajanje apsolutne vlasti u Mojkovcu i Petnjici, takođe ne isključuje mogućnost formiranja koalicije.

Predsjednik Demokratske partije socijalista u Mojkovcu Dragan Mrdak kazao je da još nije vrijeme za razgovor o koaliciji. Ipak, ne isključuje mogućnost saradnje sa Socijaldemokratskom partijom.

“Prerano je govoriti o koaliciji.

Ipak, mislim da neće biti potreba za formiranjem koalicije jer ćemo osvojiti većinu u Mojkovcu. Jedino

ako se to ne desi postoji mogućnost jer su nam oni ipak partneri na državnom nivou. Njegovo mišljenje dijeli i predsjednik SDP u ovom gradu Stevan Grdinić. On ističe da su ove dvije partije programski slične, pa ne isključuje mogućnost njihovog udruživanja na lokalnom nivou.

“Dok se izbori ne završe, ne zna-

mo ništa. DPS i SDP su programski slične partije, pa bi bilo i logično da takve partije stvore koaliciju. Koalicija se ne može praviti sa suprotnim blokovima. Trudićemo se da zadobijemo povjerenje birača, a nakon izbora ćemo vidjeti šta i kako”, kazao je Grdinić.

Nedavne političke optužbe koje je na račun DPS uputio SDP prilikom žrijebanja u Petnjici, izgleda da nijesu uticale na međusobni odnos ovih partija, niti na njihov stav o formiranju koalicije. Tako politički direktor DPS Tarzan Milošević, iako uvjeren u apsolutnu pobjedu njegove partije u Petnjici, ističe da će rado prihvatiti SDP kao partnera u vršenju vlasti.

“DPS će sam osvojiti apsolutnu većinu u Petnjici, a naši koalicioni partneri na državnom nivou su uvijek dobrodošli kao koalicio-

ni partneri u vršenju vlasti”, kazao je Milošević.

Predsjednik OO SDP Petnjica Almir Rebronja očekuje pobjedu na izborima u Petnjici. Nakon toga će se, kaže, moći pričati o koaliciji.

“Prije svega sa najboljim, najstručnijim i najsposobnijim građanima, a nakon toga i sa svim političkim subjektima koji prihvate SDP-ov plan i program razvoja Petnjice.

Da opštinski odbor Socijaldemokratske partije Cetinja neće ni pod kojim uslovima praviti postizbornu koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista na Cetinju, rečeno je nedavno iz SDP. “Uslov za stvaranje Cetinja kakvo žele u SDP-u je lokalna uprava koja će efikasno i odgovorno rješavati nagomilane probleme u infrastrukturi stvarajući uslove za zapo-

šljavanje Cetinjana i razvoj grada u modernu evropsku prijestonicu.

Prioritet Socijaldemokratske partije biće projekti koji imaju suštinski značaj i korist za građane i razvoj Cetinja. Normalno vodosnabdijevanje, funkcionalna gradska pijaca, rješavanje problema tretmana otpadnih voda, sanacija ponora na Donjem polju, stavljanje u funkciju autobuske stanice, izgradnja kanalizacionog sistema, zatvaranje i sanacija deponije na Zagrablju, izgradnja infrastrukture na seoskom području i stvaranje preduslova za otvaranje novih radnih mjesta, za Cetinjane je sigurno mnogo značajnije od neuspjele rekonstrukcije Dvorskog trga ili sanacija Njegoševe ulice”, poručio je tada predsjednik opštinskog odbora SDP i nosilac liste za lokalne izbore Ivan Kusovac.

ZAHTJEVI ODBIJENI KAO NEOSNOVANI

Bajramspahić i Vujanović ostale bez plata Administrativni odbor Skupštine jednoglasno je odbio zahtjeve bivših poslanika Hidajete Bajramspahić i Njegosave Vujanović da im se za još 12 mjeseci produži pravo na zaradu po prestanku funkcije.

Bajramspahić i Vujanović bili su članovi prethodnog saziva parlamenta, a po zakonu su poslaničku platu primali već 12 mjeseci.

Predsjednik Odbora Radivoje Nikčević kazao je da se po zakonu pravo na zaradu po prestanku funkcije može produžiti na još godinu ukoliko podnosilac zahtjeva u tom periodu stiče pravo na penziju.

“Iz dostavljene dokumentacije vidi se da Bajramspahić i Vujanović pravo na penziju stiču 2015. godine i navele su da ne ispunjavaju uslove. Nemamo zakonskog osnova da pozitivno odgovorimo na njihove zahtjeve i zato ih odbijamo kao neosnovane”, precizirao je Nikčević. Član Odbora iz Demokratskog fronta Branka Bošnjak smatra da

se često zoupotrebljava pravo na zaradu po prestanku funkcije.

“Vujanović radi kao konsultant u UNDP-iju i nije mi jasno kako je mogla da prima platu ovih 12 mjeseci”, kazala je Bošnjak.

Ona je ocijenila da Skupština mora pojačati kontrolu, jer su, kako je navela, poslanici stalno na udaru javnosti da koriste previše beneficija. Član Odbora iz Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder kazao je da treba postupiti po zakonu, “iako se radi o bivšim koleginicama koje su u neugodnom položaju jer im nedostaje po dva ili tri mjeseca do penzije”.

Milorad Vuletić iz Demokratske partije socijalista kazao je da se zakon mora poštovati i da se moraju odbiti zahtjevi ukoliko su neosnovani.

Odbor je odbio zahtjev i poslanika Demokratskog fronta Jelisave Kalezić, koja je tražila mišljenje tog tijela da li ima pravo da aktivira sta-

rosnu penzuju i da istovremeno prima i poslaničku platu.

Nikčević je naveo da je Kalezić ranije ostvarila pravo na penziju, a da je kada je postala poslanik tražila i dobila razliku u zaradi.

“Nakon toga je zamrzla penziju i dobila pravo na punu poslaničku platu. Sad je tražila mišljenje da li može da ponovo aktivira pravo na penziju i da prima poslaničku platu”, precizirao je Nikčević.

On je saopštio da u zakonu nema uporišta da se takav zahtjev prihvati.

“Zahtjev se ne tiče Administrativnog odbora, a Kalezić ima pravo da se informiše o tom pitanju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje”, kazao je Nikčević.

Odbor je konstatovao prestanak prava na zaradu po prestanku funkcije bivšim poslanicima DPS Fahrudinu Hadroviću i Mirsadu Muliću. Oni su tražili da im to pravo prestane zbog imenovanja na nove funkcije. J.Đ.

Ekonomija

6

PETAK, 1. 11. 2013.

KOMBINAT ALIMINIJUMA

Kupci čekaju sniženje Perišić: Kolika god da bude cijena, nijesam optimista da će biti odmah prijemčiva za kupca i da ćemo KAP prodati u prvom krugu

KRIVOKAPIĆ

Prodaja u djelovima ne dolazi u obzir Zahtjev CEAC-a da se KAP kao stečajni dužnik proda u djelovima, odnosno pojedinim segmentima za posljedicu će imati gašenje procesa proizvodnje, ocijenio je Sinikat aluminijuma. Predsjednik sindikata Rade Krivokapić navodi da bi ovakav način prodaje doveo do prekida kontinuiteta procesa proizvodnje i u tehničko-tehnološkom smislu označio kraj KAP-a i gašenje radnih mjesta, što CEAC priželjkuje.

“Ovaj zahtjev CEAC-a u stvari potvrđuje da se oni od samog dolaska u KAP nisu ponašali kod dobri domaćini. Opštepoznato je da su ga zadužili koliko su to mogli, da su redovno pravili planove za gašenje pro-

Predstavnici Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) i Srpske asocijacije menadžera (SAM) potpisali su juče u Beogradu Protokol o saradnji, koji bi trebalo da doprinese jačanju menadžerskog netvorka u regionu i unapređenju poslovne kooperacije. Predsjednik AMM, Budimir Raičković, smatra da je to izuzetna osnova za poslovno povezivanje i doprinos razvoju ekonomija dvije države, jer menadžeri, kao ljudi koje treba da krasi vizionarstvo i želja za napretkom, imaju ključnu ulogu u promociji društvenog i ekonomskog razvoja regiona.

“Svi moramo raditi da Balkan napravimo boljim i ljepšim mjestom za život”, rekao je Raičković, koji je sa predstavnikom SAM-a, Milanom Petrovićem, potpisao Sporazum.

izvodnje, a sada se jasno vidi njihova namjera da izvuku iz Kombinata aluminijuma sve što se može lako i brzo prodati i unovčiti, te da ih interesuje samo jedan scenario u vezi sa fabrikom - njeno gašenje”, kazao je Krivokapić.

On je dodao da se na osnovu toga stiče utisak da samo žele da ojade cjelokupnu crnogorsku privredu što je moguće više.

Krivokapić je poručio da će Sindikat aluminijuma i dalje preduzimati sve raspoložive mjere i aktivnosti u cilju očuvanja fabrike i kontinuiteta procesa proizvodnje.

“Nikakva prodaja KAP-a u djelovima ne dolazi u obzir”, zaključio je Krivokapić.

I.C.

Lukiću srebrni orden Glavni izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić dobio je od Republike Austrije Srebrno odlikovanje za zasluge, koje mu je na svečanosti povodom proslave nacionalnog praznika te zemlje, uručio novoimenovani amasador u Crnoj Gori Johan Frolih.

On je kazao da Lukić u funkciji izvršnog direktora Erste banke u Crnoj Gori od aprila 2010. godine, predstavlja jedno od nauspješnijih i najpoznatijih preduzeća koja se bave pružanjem finansijskih usluga u Crnoj Gori.

“Poznati ste po aktivnom pružanju podrške austrijsko-crnogorskim odnosima. Sa Vašom kompanijom ste se zauzimali kako za promociju bilateralnih ekonomskih odnosa, tako i za podršku projektima Ambasade Austrije u Crnoj Gori iz oblasti kulture.

Vaša kompanija je generalni sponzor Crnogorskog simfonijskog orkestra, koji je ostvario uspješnu saradnju sa Ambasadom i muzičarima iz Austrije”, konstatovao je Frolih.

Bilo bi koristno da se sačuva proizvodnja u Kombinatu aluminijuma dok se ne nađe kupac, jer fabrika više vrijedi kad mašine rade, nego kada kupci dođu i vide prazne hale, ocijenio je juče stečajni upravnik Veselin Perišić. On je, na sjednici Komisije za kontrolu postupaka privatizacije objasnio da je u sudskoj prodaji presudna cijena, jer korespondira sa interesima povjerilaca.

“Kolika god da bude cijena, nijesam optimista da će ona biti odmah prijemčiva za kupca i da ćemo ga prodati u prvom krugu, ali dobro bi bilo da ne ide suviše daleko od neke realne tržišne cijene. Nešto je vrijedno koliko je neko na tržištu spreman u tom momentu da plati”, kazao je Perišić.

On je dodao da će vrlo brzo biti pripremljen oglas, ali treba sačekati da se vidi kakvu ocjenu će dati Institut računovođa i revizora Crne Gore koji radi procjenu vrijednosti imovine.

Vođa menadžerskog tima u KAPu Nebojša Dožić objasnio je poslanicima da je fabrika u teškoj situaciji i da je i održavanje proizvodnje mnogo teže nego što je bilo prije uvođenja stečaja.

“Poslovanje KAP-a na duže staze plaćanjem pune tržišne cijene struje i proizvodnjom ingota nije održivo na duži period. Bilo koji investitor koji želi da posluje u KAP-u ne može da bazira proizvodnju na ingotima. Sad opstajemo zahvaljujući zalihama, zato treba brzo donositi neke odluke ako želimo da KAP radi”, kazao je Dožić.

● PROGLASILI SE NENADLEŽNIM Iako su bili pozvani, sjednici juče nijesu prisustvovali ministar ekonomije Vladimir Kavarić i predsjednik Privrednog suda Dragan

Rakočević. Ministar Kavarić je u obrazloženju kazao predsjedniku komisije Janku Vučiniću da je uvođenjem stečaja prestala nadležnost Ministarstva ekonomije. Rakočević je naveo da on ne treba da bude tu, jer bi se njegov dolazak kao sudije mogao protumačiti kao uticanje na tok, budući da je sudski proces u toku.

Vučinić je objasnio da je stečaj i proglašenje bankrota posljedica krajnje lošeg privatizacionog ugovora i dodao da postoji opasnost da dovede u veoma tešku ekonomsku situaciju i državu Crnu Goru. On je naveo da je kolektivni ugovor prestao da važi ulaskom firme u stečaj i stalni radni odnos, zbog čega treba naći način da se ti radnici zaštite.

Predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić uputio je kritiku poslanicima jer su ovu situaciju mogli da sagledaju prije pola godine. Predsjednik Sindikata KAP-a Sandra Obradović kazala je da je opstanak Kombinata jedna ključna stvar oko koje se svi slažu.

Mladen Bojanić iz Pozitivne odgovorio je da poslanici nemaju stra-

tegiju, ni izvještaj Državne revizorske insitucije, kao ni procjenu imovine kako bi bili upućeni u situaciju u toj fabrici.

Poslanik DF-a koji je bio zainteresovan da učestvuje u raspravi Andrija Mandić zaključio je da je istorijat KAP-a istorijat propadanja crnogorske privrede.

“Snažno se zalažemo za opstanak fabrike, ali da to ne bude bolesnik, nego uspješno preduzeće”, zaključio je Mandić.

● BLOKADA ZNAČI AUTO MATSKO GAŠENJE Dožić je juče, govoreći o najavljenoj blokadi kapije fabrike, kazao da ukoliko bivši radnici a sada penzioneri to učine, to bi značilo automatski gašenje KAP-a.

“KAP ima zalihe na manje od jednog dana i ako blokiraju kapiju, što se nadam da neće, KAP će biti ugašen”, kazao je Dožić.

Bivši radnici najavili su za 4. novembar blokadu kapije fabrike jer nijesu dobili informaciju kada će dobiti otpremnine.

CKB

Nagrada za lojalnost Povodom proslave Svjetskog dana štednje, 31. oktobra, Crnogorska komercijalna banka članica OTP bankarsko-finansijske grupacija, nagradila je 41 lojalnog klijenta - studente i penzionere na nivou opština u kojima imaju prebivalište.

“Odabrani studenti, njih 16, predstavljaju studente završne godine studija i nagrađeni su tačnim iznosom još jedne, 11. rate njihovog kredita ili stipendije za školsku 2012/13. godinu.

Odabrano je 25 penzionera, čija su primanja najniža, i CKB ih nagrađuje iznosom od 100 eura, tj. približnim iznosom još jedne penzije. Svjetski dan štednje je najbolji dan da se uputi

poziv svim ostalim studentima da svoju prvu stipendiju ili kredit primaju u CKB, kao i svim penzionerima i klijentima da se pridruže i posluju sa CKB”, kazao je prilikom uručivanja nagrada direktor Filijale Podgorica Darko Ivanović.

Pored njih, CKB je obradovao i Ivanu Bajčetić, koja je slučajnim uzorkom izabrana za dobitnicu LED televizora u nagradnoj igri “CKB Keš kredit”, koja je trajala od 24. avgusta do 27. oktobra.

U okviru proslave Nedjelje štednje, svi klijenti su pozvani na druženje uz tradicionalnu CKB kafu, u filijalama ove banke. I.C.

DRŽAVNA POMOĆ

Vlada aminovala podršku Bećiroviću Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila predlog za dodjelu regionalne pomoći kompaniji ski-centar Kolašin 1450 u iznosu 351.831 eura. Državna pomoć ski-rizortu podrazumijeva odlaganje plaćanja obaveza za poreze i doprinose koje kompanija ima prema zaposlenima do 31. maja ove godine, za sedam godina.

Prema informacijama, do kojih su došle Dnevne novine, niko od ministara nije bio protiv ove odluke.

“Kompanija će biti obavezna da te obaveze plati u sedam jednakih godišnjih rata”, navodi se u Predlogu za dodjelu regionalne pomoći kompaniji ski-centar Kolašin.

Ski-centar obratio se Ministar-

stvu održivog razvoja i turizma sa zahtjevom za pomoć na osnovu investicionog plana koji je sačinjen sa ciljem da se poboljša turistička ponuda sjevernog regiona. Komisija za kontrolu državne pomoći je na sjednici u septembru konstatovala da je prijavljena pomoć u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Ski-rizort je u vlasništvu kiparske firme Kaldero trejding limited, iza koje, prema pisanju medija, stoji biznismen Zoran Bećirović.

On je preko Bepler end Džejkobsona bio i kupac nekadašnje firme Ski-centar Bjelasica, 2007. godine.

Vlasništvo od 25 odsto u kompaniji i sada ima Bepler.

N.U.

Ugovor za 15 dana Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Predlog kupoprodajnog ugovora za kompaniju Kontejnerski terminal i generalni tereti i predložila dodjelu koncesije za rekonstrukciju i privredno korišćenje lučkih terminala u Luci Bar. Kompanija Global Ports Holding iz Istanbula kupila je 42,72 miliona akcija Kontejnerskog terminala, po cijeni od 18,89 centi po akciju, tj. za ukupno oko 8,07 miliona eura. Ugovor o koncesiji zaključiće direktor Lučke uprave 15 dana od davanja saglasnosti Skupštine Crne Gore.

Ekonomija

PETAK, 1. 11. 2013.

VLADA STIMULIŠE PORESKE DUŽNIKE

Časte kamatu za plaćeni dug Ivana Boljević

M

eđu mjerama fiskalne konsolidacije Vlada je juče usvojila i set stimulativnih- za poreske i carinske obveznike. Oni koji su spremni da plate sav zaostali dug, biće oslobođeni kamate za sav predhodni period. U Vladi se nadaju da će uz dodatni set planiranih mjera efekti biti dobri, ali napominju da se ovaj akt odnosi samo na predhodni dug.

Prema predlogu Zakona o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze, koji je Vlada juče usvojila, poreski, odnosno carinski obveznik ostvariće pravo na otpis kamate na zaostale ili neplaćene obaveze, koje su dospjele za plaćanje do 31. oktobra ove godine, ukoliko u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona u cjelosti uplati sve zaostale obaveze.

Ministar finansija Radoje Žugić nada se da će ovom mjerom Vlada uspjeti da naplati jedan dio ranije generisanog poreskog duga.

“Ta mjera je nešto što nije nepoznato i dala je efekte u neposrednom okruženju, tako da je važno da kod usvajanja ovog zakona ne smijemo kreirati nerealna očekivanja da je ovo pravni akt koji će se ponavljati u budućem periodu. Naprotiv, ovo je jedan akt i odnosi se samo na prethodni period”, rekao je Žugić nakon sjednice Vlade.

Očekivani efekti od tog porpisa su stabilizacija javnih prihoda, povećanje budžetskih i smanjenje ukupnog poreskog duga.

Juče je usvojena i dopuna Zakona o porezu na dobit pravnih lica kojom obveznik poreza na dobit može da ostvari pravo na smanjenje poreske obaveze ukoliko u zakonom propisanom roku, do 31. marta, uplati porez na dobit preduzeća. Ovom mjerom će, kako je Žugić objasnio, biti manje naplaćenih javnih prihoda povodom datog popusta, a biće ostvarene uštede u dijelu finansiranja javnog duga.

Kao stimulativna mjera za redovno izmirenje obaveza predlaže se smanjenje godišnje poreske obaveze za šest odsto obračunatog i uplaćenog poreza na dobit preduzeća.

Iz Vlade je najavljeno da predstoji usaglašavanje ostalih mjera - uređe-

117,7 miliona eura javnih prihoda naplaćeno je u oktobru, što je u odnosu na plan 12,2 odsto više. Stepen naplate je 18,6 odsto veći nego prošle godine nje sistema zarada u javnom sektoru, analiza modela oporezivanja fizičkih lica, dalja harmonizacija akcizne politike, strože sankcionisanje povratnika u prekršaju, veći nivo održivosti penzijskog sistema, jednokratna otplata glavnice za starije dugove, naplata poreskog duga imovinom dužnika, racionalizacija javnih nabavki, snaženje mjenice kao instrumenta obezbjeđenja izvršenja.

Među novim je i mjera pod nazivom decembar – mjesec štednje što podrazumijeva usvajanje zaključaka koji će obavezati potrošačke jedinice da sve diskrecione troškove, kao i troškove služ-

benih putovanja i naknada, u toku decembra svedu na minimum.

Odgovarajući na komentare da Vlada mora predložiti rebalans budžeta jer je garancije za Kombinat aluminijuma platila nezakonito, Žugić je rekao da je organskim Zakonom o budžetu predviđeno da država može, bez ikakvih ograničenja, platiti kamate, glavnice, date garancije i sudska izvršenja i po tom osnovu joj nije potreban rebalans ukoliko budžet ima likvidnost.

● 88 MILIONA EURA VIŠE ZA DESET MJESECI Prema riječima Žugića, efekti mjera fiskalnog prilagođavanja i uvođenja fiskalne discipline značajni su u prvih deset mjeseci, tako da u odnosu na izvršenje prethodne godine, danas je 88 miliona eura viš e naplaćenih javnih prihoda ili, u odnosu na plan, 53,4 miliona eura.

7

DRI

Za bolji budžet 21 preporuka Nakon revizije završnog računa budžeta Crne Gore za prošlu godinu koju je odradila Državna revizorska institicija (DRI), Vladi stigla čak 21 preporuka.

“Data je ukupno 21 preporuka koje imaju za cilj unapređenje poslovanja budžetskih korisnika i učvršćivanja fiskalne discipline”, navodi se u saopštenju DRI. Revizijom je obuhvaćena provjera računske tačnosti, primitaka i izdataka, kapitalnog budžeta i transakcije finansiranja.

DRI je dostavila Skupštini i Vladi godišnji izvještaj o obavljenim revizijama i aktivnostima za period od oktobra prošle do istog mjeseca ove godine. Iz te institucije su saopštili da godišnji izvještaj sadrži četiri cjeline, među kojima je i izvještaj o realizaciji zaključaka Skupštine povodom usvajanja Zakona o završnom računu budžeta za 2011. U trećem dijelu izvještaja dati su izvodi iz 19 revizija u kojima su prezentovani najbitniji nalazi, preporuke i mjere za otklanjanje nepravilnosti u poslovanju subjekata revizije, obuhvaće-

nih izvještajnim periodom. Četvrti dio obuhvata ostale aktivnosti DRI i to saradnja sa Skupštinom i Vladom, međunarodna saradnja i aktivnosti na razvoju revizije uspjeha, kao i druge aktivnosti za period period od oktobra prošle do oktobra ove godine.

“U posljednja četiri mjeseca prošle godine, kako navode iz DRI, našli su se u postupku revizije prihodi budžeta Crne Gore za 2010. i 2011. godinu po osnovu zaključenih ugovora o koncesijama za korišćenje prirodnih bogastava i završni račun budžeta Opštine Plužine”, rekli su iz DRI. Takođe, u istom periodu u postupku revizije su bili i prošlogodišnji finansijski izvještaji Narodne stranke, Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde Crne Gore, Jugoslovenske komunističke partije, Partije za Gusinje, Otadžbinske srpske stranke, Albanske alternative (AA) Tuzi, Demokratskog centra Crne Gore, Demokratske srpske stranke, Demokratske stranke jedinstva, Demokratske stranke.

I.B.

ADVOKATI

Niži porezi za niska primanja Predstavnici Ministarstva finansija i Advokatske komore postigli su saglasnost o promjeni modela oporezivanja advokatske djelatnosti kako bi se zaštitila najranjivija kategorija te djelatnosti, odnosno oni sa najnižim primanjima.

“Po ovim pitanjima je, na današnjem sastanku, postignut visok stepen usaglašenosti stavova predstavnika Ministarstva finansija, Poreske uprave i Advokatske komore. Prisutni su se saglasili u ocjeni da će se ovakvim pristupom doprinijeti unapređenju poreske discipline i dostizanju višeg nivoa fiskalne održivosti i, time, obezbijeđivanju stabilnih javnih finansija”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

Na sastanku je, takođe, postignut dogovor da se definiše model koji će podrazumijevati dvije najniže osnovice za obračun doprinosa za socijalno osiguranje, u nivou od 500, odnosno 720 eura, uz mogućnost plaćanja doprinosa iznad navedenih iznosa.

Ministarstvo finansija će, u najskorijem roku, definisati visinu prometa do koje bi se plaćali doprinosi na pomenute iznose osnovica.

Sastanku su prisustvovali ministar finansija Radoje Žugić, direktorica Direktorata za poreski i carinski sistem Marina Perović i direktor Poreske uprave Milan Lakićević, sa predstavnicima Advokatske komore Crne Gore, na čelu sa predsjednikom - advokatom Zdravkom Begovićem.

I.B.

Društvo

8

PETAK, 1. 11. 2013.

Iz uprava dva podgorička državna vrtića nijesu željeli da kažu koliko djece boravi u vaspitnim grupama

Gimnazija “25” maj u Tuzima

GIMNAZIJA ª 25. MAJº

Učenici zbog tuče zaradili ukor vijeća Nastavničko vijeće Gimnazije “25. maj” u Tuzima donijelo je odluku o izricanju disciplinske mjere ukor učenicima B.O. (18) i V.C. (18) koji su se u ponedjeljak, 28. oktobra, potukli u školskom holu. O sukobu koji se desio van školskih prostorija, odnosno u dvorištu, kako saznaju Dnevne novine Nastavničko vijeće na sinoćnoj sjednici nije raspravljalo. Prema našim saznanjima, Nastavničko vijeće će o incidentu koji se desio u dvorištu raspravljati na narednoj sjednici.

Navodno je nakon sukoba u holu 28. oktobra došlo i do obračuna u školskom dvorištu kada je B.O. i njegovog druga A.O. napalo nekoliko mladića, za koje je B.O. ustvrdio da su katolici. Otac B.O. Dino novinarima je kazao da je posri-

Fond za aktivno građanstvo FAKT pozvao je pojedince i preduzeća koji su u prethodnoj godini realizovali akcije za opšte dobro da se do 10. novembra prijave na Konkurs za nagradu za filantropiju „Iskra“. Prema riječima menadžera programa filantropije u FAKT-u Anta Jankovića, cilj im je da razviju davanje kao privilegiju, a ne kao obavezu.„Pored strandardnih nagrada za doprinos na nacionalnom nivou, doprinos lokalnoj zajednici i za individualni doprinos, ove godine ustanovili smo i nagradu za doprinos dijaspore, koja je tokom svih prethodnih godina pokazala nesebičnost u pružanju podrške svojoj domovini“, rekao je Janković.Jubilarnu dodjelu nagrade „Iskra“ organizuje FAKT u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, a uz podršku Evropske Komisije, Fondacije “Ćano Koprivica”, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije. Nagrade će biti uručene početkom decembra u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” u Cetinju. B.B.

jedi etnička netrpeljivost Albanaca katolika prema muslimanima i pravoslavcima.

Prema našim saznanjima, policija je nakon tuče privela i saslušala pet lica, među kojima su i B.O i A.O. protiv kojih je, kao i protiv tri mladića koji su ih napali, podnijeta prekršajna prijava jer je ustanovljeno da su počinili prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru. Sukob se dogodio u ponedjeljak oko 13 časova, a osim navedenih, privedeni su i K.S, N.A. i B.O. Kako saznajemo, službenici Uprave policije redovno patroliraju oko škole u cilju sprečavanja eventualnih novih sukoba među učenicima.

Direktor Gimnazije “25. maj” u Tuzima Samir Ljaljević nije odgovarao sinoć na telefonske pozive Dnevnih novina. M.M.K.

CPC ponižena od države Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) je unižena i ponižena od crnogorske države, rekao je mitropolit Mihailo nakon liturgije koju je na Lučindan služio ispred Vladičanskog doma na Cetinju.

“Oni koji bi trebalo da progovore - neće da progovore i kažu istinu o Crnoj Gori i CPC i njenom statusu koji je ovakav 20 godina, ne računajući one godine od 1920”, kazao je Mihailo.

On je rekao da se crkve i manastiri u Crnoj Gori moraju vratiti onima koji su vlasnici, a to su država Crna Gora i CPC. “Jeste da je tačno da je najviša crkva ona pod kapom nebeskom, gdje se svi ljudi mole, ali vrijeme je da se naše crkve i manastiri vrate onima koji su vlasnici, a to su država Crna Gora i CPC”, kazao je Mihailo.

On je rekao da priznajemo sve vjere i nacije i ljude koji žive u maloj Crnoj Gori. B.B.

GUŽVE U VRTIĆIMA

Više od 30 mališana spava u jednoj prostoriji Podgoričke javne predškolske ustanove “Đina Vrbica” i “Ljubica Popović” ove godine su upisale oko 2.000 djece više nego što je bilo predviđeno konkursom koje su raspisale u maju, zbog čega u pojedinim vaspitnim grupama ima i do 55 mališana. Iako nadležni godinama tvrde da je broj djece koja pohađaju vrtiće daleko manji od broja upisane i da se već u prvih nekoliko mjeseci vaspitne grupe dovode “u normalu”, u mnogima je i danas, dva mjeseca nakon upisa, svakodnevno između 30 i 40 djece, što je znatno više od broja koji je predviđen Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

Naime, tim zakonom je propisano da je maksimalan broj upisane djece u vaspitnoj grupi za primarni

program - 12 za djecu do dvije godine, 14 za djecu od dvije do tri godine, 10 u mješovitoj grupi do tri godine, 20 za djecu od tri do četiri godine, 24 za djecu od četiri do pet godina i 25 za djecu od pet do šest godina.

U Zakonu se navodi da se broj djece u vaspitnoj grupi može povećati po odobrenju Ministarstva prosvjete, koje može odobriti i smanjenje broja djece u vaspitnoj grupi u kojoj su djeca sa smetnjama u razvoju.

Uprkos tome, postoje grupe u koje je uključeno i po dvoje djece sa smetnjama u razvoju, a u kojima u prosjeku boravi po 30 i više mališana.

Iako je evropski standard da svako dijete u vrtiću treba da ima “na raspolaganju” šest metara kvadratnih, podgorički mališani nemaju ni

metar u državnim vrtićima koji su većinom građeni prije više od 30 godina.

Iz uprava dva podgorička državna vrtića nijesu željeli da kažu koliko djece sada u prosjeku boravi u vaspitnim grupama, ali su istakli da su kapacitete povećali adaptacijom određenih objekata na način prilagođen potrebama djece i osoblja, a naveli su i da su angažovali vaspitače i medicinsko osoblje na ispomoć, te pripravnike kroz Vladin Projekat osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem.

U toku oktobra će, kako su kazali, biti otvoreno i nekoliko grupa pripreme za školu u poslijepodnevnim satima, pa očekuju da će doći i do rasterećenja postojećih starijih vaspitnih grupa. J.V.Đ.

VRIJEME

Kiša od nedjelje do srijede U Crnoj Gori danas i sjutra biće pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno sa temperaturama od 18 do 25 stepeni, dok se od nedjelje očekuje naoblačenje i blagi pad temperature.

“U nedjelju, ponedjeljak i utorak biće umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, naročito u

južnim i centralnim predjelima, gdje se ponegdje očekuju umjerene ili obilne količine padavina, dok će na sjeveru biti dužih perioda suvog vremena i znatno manje kiše. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, od nedjelje umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, južnih smjerova. Od nedjelje svježije vrije-

me sa temperaturama nižim za oko pet do šest stepeni”, kazao je dežurni meteorolog u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Vučina Popović i dodao da će kiša potrajati do srijede, kada se očekuje jačanje sjevernog vjetra i razvedravanje i opet sunčano, toplo i prijatno vrijeme za ovo doba godine. J.V.Đ.

VLADA

Strancima oko 20.000 radnih dozvola Strancima u Crnoj Gori naredne godine biće izdato 19.500 radnih dozvola, od čega 3.000 za realizaciju projekata od kapitalnog značaja, saopštio je juče ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković.

On je nakon jučerašnje sjednice Vlade, na kojoj je usvojena odluka o utvrđivanju broja radnih dozvola za strance za narednu godinu, kazao da će 3.000 radnih dozvola biti izdato za realizaciju projekata gradnje turističkih kompleksa u Kumboru i na Luštici, drugog bloka Termoelektrane (TE) i auto-puta Bar - Boljare.

“Vlada će do kraja godine definisati koji su to kapitalni projekti za koje će biti posebna procedura. O to-

me razgovaramo, ali ih jednim dijelom već možemo definisati i to su Kumbor, Luštica, drugi blok TE i auto-put, koji su od kapitalnog značaja za Crnu Goru”, naveo je Bošković.

On je saopštio da se institucija “projekti od kapitalnog značaja” prvi put uvodi, jer se naredne godine očekuje početak realizacije nekoliko njih, dok su neki u odmakloj fazi.

“Ti projekti će imati drugačiji tretman. To znači da će rješavanje tih zahtjeva imati prioritet, jer su to projekti od velikog interesa za sveukupni ekonomski razvoj Crne Gore”, rekao je Bošković.

On je podsjetio da je Vlada imala obavezu da do kraja oktobra donese odluku o broju radnih dozvo-

la koje će naredne godine biti izdate strancima.

“Diskusija je pokazala da idemo u dobrom pravcu, s obzirom na veliku fleksibilnost tržišta radne snage i da su projekti koje su realizovali Zavod za zapošljavanje i Kabinet potpredsjednika Vlade, pogotovo onaj Stručnog osposobljavanja mladih, dali pozitivne rezultate”, ocijenio je Bošković.

On smatra i da je odluka koju je usvojila Vlada pokazatelj da se i u narednoj godini, kada se očekuje veće zapošljavanje s obzirom na realizaciju kapitalnih projekata, neće znatno povećati broj radnih dozvola koje će biti izdate strancima. B.B.

3.000 dozvola za realizaciju projekata od kapitalnog značaja

Društvo

PETAK, 1. 11. 2013.

9

oprečne reakcije

Njegoš nije što je bio Istoričari saglasni da crnogorski pjesnik u 19. nije što i u 20. i 21. vijeku, te da se za njega ne može reći da je podstrekivao na ono što bi se sad moglo nazvati genocidom Jelena Vađon-Đurišić

O

dluka Vlade, sa sjednice 24. oktobra, da predloži izmjene Zakona o državnim i drugim praznicima, kojima je predviđeno da 13. novembar, dan Njegoševog rođenja, bude državni praznik izazvala je burne reakcije na crnogorskoj političkoj sceni. I dok je za Bošnjačku stranku takva odluka neprimjerena građanskoj Crnoj Gori jer se, kako su saopštili iz te stranke, zna da su neke ideje tog djela, u svojoj bukvalnoj interpretaciji, bile idejni koncept i opravdanje izvođačima zločina i genocida nad islamskim stanovništvom, crnogorski političari i istoričari su saglasni da Njegoš nije genocidni pisac, te da njegovo djelo treba da bude posmatrano kroz istorijski kontekst i okolnosti kakve su tada bile.

Njegoš u 19. vijeku je nešto sasvim drugo od Njegoša u 20. i 21. vijeku, ocijenio je za Dnevne novine istoričar Šerbo Rastoder koji odluku Vlade da datum rođenja vladike Petra II Petrovića Njegoša proglasi za državni praznik vidi kao novu zloupotrebu u dnevnopolitičke svrhe, a inicijativu Bošnjačke stranke kao prihvatljivu i razumljivu reakciju.

“Mislim da treba dobro promisliti o tome na koji način se u stvari je-

dan velikan crnogorske istorije pokušava upotrijebiti za dnevnopolitičke potrebe i treba biti oprezan i saslušati sve strane i iz toga izvući neku pouku”, smatra Rastoder.

Suprotno osnovnim intencijama Njegoševe teorijske, književne i ideološko-političke misli njegovo djelo je, smatra istoričar Novak Adžić, permanentno zloupotrebljavano još od njegove smrti. Za Njegoša se, tvrdi Adžić, ne može reći

raT iZMeĐU nVo

Damir Rašketić podnio ostavku Vlada je na jučerašnjoj sjednici potvrdila ostavku Damira Rašketića na funkciju predsjednika Komisije za raspodjelu novca nevladinim organizacijama od prihoda od igara na sreću. Rašketić je inače podnio ostavku na tu funkciju.

“Tačno je da sam podnio ostavku na mjesto predsjednika Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, na koje sam imenovan 25.jul 2013. godine. Već ranije sam javno saopštio svoj lični stav da način izbora članova Komisije, samim tim i način rada, zbog mogućeg konflikta interesa, nije optimalno normativno uređen, zbog čega inače mislim da je neophodno pristupiti izmjeni i usklađivanju propisa kojima je definisan sastav Komisije. Činjenično stanje u vezi sa presudom Upravnog Suda od 9.oktobar 2013. godine, kojom je poništena Odluka o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću za 2012. godinu, po mojem sudu, dodatno ukazuje na jasnu dilemu da li Komisija u ovom sastavu i koncipirana na ova-

kav način može posao koji joj je dodjeljen uraditi na valjan način”, kazao je Rašketić Portalu Analitika.

On je kazao da “zbog osjećaja profesionalne i lične odgovornosti prema funkciji i poslu koji obavlja u ministarstvu finansija, takvu vrstu rizika ne može i ne želi da preduzem”.

Rašketić, koji je sekretar Ministarstva finansija, je ostavku podnio nakon samo par mjeseci na funkciji koju je naslijedio od Borisa Buškovića i pošto je i on, kao i mediji, zasipan brojnim pismima o dosadašnjoj sumnjivoj raspodjeli novca za NVO, koja raspiruju sumnje od ranije da su pare dijeljene po partijskim, prijateljskim i interesnim vezama. One su dobrim dijelom išle i nevladinim organizacijama za “projekte” koje uopšte nijesu realizovale, nego su novac stavljali u džep čelnici tih “NVO”.Ovogodišnja raspodjela novca trebalo je da bude sprovedena 18. oktobra, ali od toga još ništa nije bilo. Rašketićeva ostavka još će više prolongirati tu odluku.

da je podstrekavao na ono što bi se savremenim rječnikom moglo nazvati genocidom nad drugim narodima, nacijama, vjerama.

“Njegoševo djelo je brutalnom, vulgarnom, primitivnom instrumentalizacijom korišćeno kao sredstvo kojim će se opravdavati zločinačka ideologija krajem 20. vijeka na prostorima bivše Jugoslavije.

Govoriti o Njegošu kao čovjeku koji je podsticao na masovne zločine, ono što se u savremenom međunarodnom pravu nazvalo genocid, tvrditi da je on genocidni pjesnik takve teze nemaju realno istorijsko, ili bilo koje drugo naučno utemeljenje”, istakao je Adžić i naglasio da se Njegoševo djelo mora posmatrati i analizirati u kontekstu vremena u kojem je živio.

Da Njegoševo djelo treba da bude posmatrano kroz istorijski kontekst i okolnosti kakve su tada bile smatra i književnik i publicista Rajko Cerović koji je, međutim, saglasan sa stavom Bošnjačke stran-

ke da način predavanja o Njegoševom djelu u školama mora da bude promijenjen.

“Njegoš je, jednostavno, branio svoju teritoriju i nastojao da što više ljudima pokaže da odlazak u islam nije patriotski čin. Morao je da smisli kako da pojača patriotizam kod svoga naroda, da se brani od jedne imperije koja je bila strah i za Beč, a ne za malu Crnu Goru”, kazao je Cerović.

Iako nije mogao biti oduševljen što njegovi sunarodnici primaju islam Njegoš, ističe Cerović, nije genocidni pisac, niti pisac protiv islama.

Optužbe BS da je Njegoš genocidni pjesnik, ocijenio je ranije Milan Knežević iz DF-a, ne mogu doprinijeti promovisanju međuetničkog i vjerskog sklada, za koji se ta partija zalaže.

“Petar II Petrović Njegoš nije genocidan pjesnik, već najveće književno ime južnoslovenskih naroda, koji je svojim djelom ime Crne Gore

i njenu vjekovnu borbu za slobodu ovjekovječio kao primjer, koji su slijedili svi porobljeni narodi u Evropi u 19. vijeku. I upravo, zbog ove nepobitne činjenice, na djelo Petra II Petrovića treba da budu ponosni svi narodi u Crnoj Gori, bez izuzetka”, ocijenio je Knežević i dodao da stihovi Njegoša danas postaju predmetom zluradih interpretacija, “kao što je to slučaj u saopštenju BS”.

Rastoder

prograM Za osposobljaVanje

Potrošili 10 miliona eura Šansu za stručnim osposobljavanjem u Crnoj Gori dobilo je 4.211 visokoškolaca, odnosno svi prijavljeni kandidati”, tvrdi se u Izvještaju o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem 2012/13. godine. Osnovni cilj Programa je, kako uvjeravaju u Vladi, olakšati prelazak iz obrazovnog procesa u svijet rada i osposobljavanje za samostalno obavljanje poslova.

U Izvještaju se navodi da su sredstva za realizaciju u iznosu od 10 miliona eura obezbiđenja iz državne kase.

“Većina korisnika Programa počeli su da se osposobljavaju 15. januara 2012. godine, dok su visokoškolci iz četvrtog kruga počeli nešto kasnije, što će im svakako biti nadoknađeno na kraju Programa. U skladu sa osnovnim ciljem Programa da se korisnici što kvalitetnije stručno osposobe, na dnevnoj osnovi je praćena realizacija projektnog zadatka. U tom cilju spovođene su ankete izmedju korisnika, poslodavaca, obilazili su se poslodavci, a bio je otvoren i ifo punkt koji je bio dostupan svim učesnicima Programa. Za ove potrebe otvorena je

i posebna email adresa”, navodi se u Izvještaju koji je juče razmatran na sjednici Vlade.

Dodaju da su u cilju što kvalitetnije realizacije Programa sprovedena i anketa sa korisnicima Programa (visokoškolcima) kako bi se uvidjele prednosti i nedostaci pro-

jektnog zadatka.

Na Portalu eUprave kreirana je elektronska anketa kojom su se korisnici odredili po pitanju efekata Programa stručnog osposobljavanja, a omogućeno je i prikupljanje komentara i ocjene samog projektnog zadatka. M.M.K.

10 Hronika

PETAK, 1. 11. 2013.

BAŠOVIĆ ODLUČIO

KONJEVIĆ:

Policija kontroliše rad pet crnogorskih opština Odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević kazao je juče da je Uprava policije provjerala poslovanje pet opštine u Crnog Gori u cilju sprečavanja krivičnih djela i prekršaja. Iako je istakao da bi javnim saopštavanjem mjera policije uticao na istragu, otkrio je da je Uprava policije provjeravala Budvu, Nikšić, Podgoricu, Bijelo Polje i Bar. On je, odgovarajući na pitanja poslanika, rekao da ne smatra da sve lokalne samouprave u Crnoj Gori rade u skladu sa potrebama lokalnog stanovništa.

“Svaka lokalna samouprava može da radi bolje, ali na građanima je da lokalnim izborima ocijene vlast”, obrazložio je on.

Nakon što je poslanik SNPa Obrad Gojković ukazao da na aferu “Snimak” nije stavljena tačka, upitao je da li će MUP pokrenuti istragu nakon slučaja kupovine ličnih karata u Herceg Novom, u kojima je 11 osoba optuženih proglašeno krivim, “a izjavili su da su to radili po nalogu DPS-a”. Konjević je podsjetio da je povodom kupovine ličnih karata podnijela četiri krivične prijave protiv 11 osoba.

“Protiv njih je vođen sudski postupak i oni su proglašeni krivim, a nakon toga nije dostavljen

Raško Konjević nijedan zahtjev od Tužilaštva u cilju daljeg postupanje policije u tom slučaju”, kazao je on, ističući da je u takvim slučajevima važno da se personalizuje odgovornost, “što je i urađeno”.

“Niko ne može biti zaštićen, a da li će njihove iskaze tužilac cijeniti u produbljivanje procesa, to nije u mojoj nadležnosti. Kada nekoga optužite, prirodno je da će se braniti da ne bude proglašen krivim, ali je važno da u ovakvim slučajevima bude personalizovana odgovornost”, rekao je Konjević.

S.K.

UKRAO VIŠEDNEVNI PAZAR

Izazvao potres mozga kako bi sakrio 150.000 € Službenici nikšićke policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv sugrađanina Miodraga Kovačevića (45) zbog sumnje da je, umjesto da uplati višednevni pazar za firmu “Uno”, ukrao blizu 14.500 eura, te potom namjerno izazvao saobraćajnu nezgodu kako bi prikrio nestanak novca, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Stanici policije u Nikšiću 9. okotobra je prijavljen udes na putu Nikšić - Vilusi, u mjestu Trubjela. U udesu je, upravljajući ”mercedesom”, Kovačević zadobio potres mozga, navodi se u saopštenju.

Kovačević je policajcu prilikom uviđaja ispričao da je kritične prilike izgubio kontrolu nad “mercedesom” kojim je upravljao, te da se

usljed toga našao van kolovozne trake. Tvrdio je da mu je nakon saobraćajne nezgode iz automobila ukradena kesa sa novcem u iznosu od 14.473 eura. Novac je, kako je tada kazao, pripadao firmi “Uno” a on je bio zadužen da, po nalogu blagajnice, uplati višednevni pazar u navedenom iznosu. Šest dana kasnije, policija je došla do operativnih saznanja da se, navodno ukradeni novac, nalazi upravo kod Kovačevića. Kako bi se uvjerili u tačnost svojih sumnji, te razriješili slučaj, policajci su sačekali Kovačevića na putu ka Vilusima kuda se kretao “pasatom” čijim je pretresom kasnije pronađeno 13.965 eura, čiji je nestanak Kovačević prethodno prijavio. S.K.

Muša Osmanagić na slobodi Baranin Armin Muša Osmanagić (38), koji važi za vođu jednog od kriminalnih klanova u tom gradu, sinoć je odlukom sudije za istrage Višeg suda u Podgorici Miodraga Bašovića pušten na slobodu. Muša Osmanagić i njegova supruga Ljiljana Bigović-Osmanagić (31) uhapšeni su prekjuče u zajedničkoj akciji CB-a Bar i Odsijeka za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije zbog sumnje da su oprali novac stečen od kockanja bez dozvole.

Policija navodno ima dokaze za “opranih” 72.000 eura, a u toku su provjere porijekla još 340.000, koje je Osmanagić, kako su nakon hapšenja saopštili iz policije, već uložio u nekretnine. Ljiljana Bigović-Osmanagić, koja je u osmom mjesecu trudnoće, te je i lošeg zdravstvenog stanja, nakon preksinoćnjeg saslušanja u Višem tužilaštvu u Podgorici, puštena je da se brani sa slobode, dok je njen suprug tada zadržan u policijskom pritvoru do odluke sudije za istrage.

Prema informacijama iz policije, Osmanagić, kao ovlašćeno lice za raspolaganje novcem firme “Paladium” i njegova supruga Ljiljana, koja se vodi kao osnivač i direktor ove firme, kojoj u opisu djelatnosti stoji “kockanje i klađenje”, organizovali su kockanje prethodno ne pribavivši dozvolu za rad od Uprave za igre na sreću. Time su

Privođenje Osmanagića na saslušanje kod sudije za istrage

gotovo četiri godine, od 11. aprila 2008. do 23. februara prošle godine, sticali nezakonit novac, saopštili su iz policije neposredno nakon hapšenja.

Prema nezvaničnim saznanjima, Osmanagić je sinoć pred sudijom Bašović negirao navode optužnice pojašnjavajući da on u fir-

mi “Paladium”, koja se vodi na suprugu Ljiljanu, nije imao nikakva ovlašćenja, naročito ne ovlašćenja da rasplaže novcem, kako se to u optužnici navodi.

Na odluku sidje Bašovića Tužilaštvo može uložiti žalbu o kojoj bi vijeće Višeg suda odlučivalo u hitnom postupku.

S.K.

NIJE OTKLONIO KVAR

Izazvao požar na jahti Barska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv J.M. (45) iz Bara zbog sumnje da je na štetu američkog državljanina Džefrija Neimara iz Njujorka, počinio krivično djelo “izazivanje opšte opasnosti”. Naime, on se tereti da iako je bio angažovan nije otklonio kvar, zbog čega je na jahti izbio požar.

Iz Uprave policije je saopšteno da je Neimar angažovao J.M. da na jahti “Explorer” izvrši pregled elektroinstalacija, jer je u septembru ove godine došlo do kratkog spoja na elektroprovodnicima, zbog čega je isključeno sa mreže napajanja električnom energijom. Nakon izvršenog pregleda elektroprovodnika osumnjičeni se izjasnio da su ti uređaji u ispravnom stanju, te da jahta stoga može da bude priključena na mrežu radi napajanja električnom energijom. Ipak,

9. oktobra izbio je požar na jahti koja je bila usidrena u gradskoj marini na Gatu 3 i koja je tom prilikom u potpunosti uništena.

“Vještaci odgovorajućih struka su

se, nakon završetka uviđaja i izvještaja, izjasnili da je požar na jahti prouzrokovala neispravna elektroinstalacija”, piše u saopštenju Uprave policije.

M.V.P.

ODBRANA:

Stankovićev iskaz ne može biti osnov za presudu Sudija Osnovnog suda u Podgorici Larisa Mijušković-Stamatović danas će donijeti presudu bivšem rukovodiocu ekspoziture za poslove dežurstva u podgoričkoj policiji Ratku Rondoviću i njegovom tadašnjem pomoćniku Dušanu Raičeviću, koji su optuženi za nesavjestan rad u službi. Naime, optužnicom se terete da su nepreduzimanjem ovlašćenja iz svoje nadležnosti stvorili uslove i otklonili prepreke da zasad nepoznati pripadnici interventne jedinice u prostoriji za zadržavanje, takozvanoj betonjerci, prebiju sada pokojnog Aleksandra Pejanovića.

Dok je zastupnik optužnice Saša Čađenović u završnoj riječi tvrdio da se na osnovu iskaza svjedoka Gorana Stankovića, između ostalog, može utvrditi da su Rondović i Raičević krivi, branioci okrivljenih bili su izričiti da je njegov iskaz sračunat, te da kao takav ne može biti osnov za pravednu i zakonitu odluku. Čađenović je u završnoj riječi na-

veo da je sprovedenim dokazima potvrđeno da je u periodu od 31. oktobra do 2. novembra 2008. Pejanović zadobio povrede u policijskim prostorijama za zadržavanje i da je bio zlostavljan od do danas neidentifikovanih osoba. Kazao je da iskaz svjedoka Stankovića potvrđuje da je on kritične prilike upozorio svoje pretpostavljene, Rondovića i Raičevića, da će doći do prebijanja Pejanovića, na šta su se oni, kako je kazao, oglušili.

Ipak, branioci optuženih, advokati Hamid Ganjola i Novak Ražnatović, u više navrata, navodeći dokaze, tvrdili su da svjedočenje Stankovića, na čemu se zasniva optužnica, ne može biti osnov za presudu jer nije dokazano da je istinit.

“Stanković je, kada se dogodio predmetni događaj, bio službenik policije, te je od tužilaštva optužen sa kolegama, da bi, samo tužilac zna na koji način, postupak protiv njega bio obustavljen, pa se pojavio kao svjedok kolegama. Da li se može vjerovati

takvom svjedoku, posebno pri činjenici da njegov iskaz nije potvrđen nijednim materijalnim dokazom”, naveo je Ganjola.

On je kazao i da svi dokazi potvrđuju da optuženi nijesu bili obaviješteni o tome, a da je u ovom postupku jedino tu činjenicu trebalo utvrditi.

“Ako bi se pošlo od stava tužilaštva da je Rondović po hijerarhiji morao znati da će Pejanović biti prebijen, u tom slučaju trebalo bi podnijeti optužni predlog protiv starješina, pa sve do samog ministra policije”, bio je izričit Ganjola.

“Tužilac gubi iz vida da se Rondoviću stavlja na teret samo da nije postupao po Stankovićevom upozorenju. U daljem dijelu optužnice on se ne spominje”, dodao je Ganjola.

I Raičevićev branilac, advokat Ražnatović, u završnoj riječi ponovio je činjenice koje je naveo Ganjola. I on se zapitao na osnovu čega tužilac zasniva optužnicu jer iskaz Stankovića nije potkrijepljen dokazima. M.V.P.

Optuženi Raičević sa advokatom

Foto: Dejan Lopičić

Danas presuda Ratku Rondoviću i Dušanu Raičeviću optuženima da su stvorili uslove za prebijanje Aleksandra Pejanovića

Hronika 11

PETAK, 1. 11. 2013.

ZA 13 GODINA

Milost države dobilo 315 ubica Na osnovu sedam zakona o amnestiji, ZIKS je prije vremena napustilo 3.739 osuđenika

P

o osnovu Zakona o amnestiji u posljednjih 13 godina zatvorske ćelije napustilo je ukupno 315 osuđenih za ubistva. Od toga, 134 proglašeno je krivim za kvalifikovani oblik ubistvo iz člana 30, odnosno za teško ubistvo, koje prema novom zakonu nema pravo na amnestiju, dok ih je 181 osuđeno za ubistvo. Osim ovih 315 osuđenika, za koje postoje podaci, kako tvrde upućeni sagovornici Dnevnih novina, još oko 30 njih koji su osuđeni za ubistvo po članu 144 Krivičnog zakonika Crne Gore dobilo je amnestiju.

Crnogorsko zakonodavstvo u posljednjih 13 godina usvojilo je sedam zakona o amnestijama. Ovi pravni akti donošeni su svake druge godine, osim posljednjeg, ovogodišnjeg, na koji se čekalo tri godine. Prema podacima Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, koje je Dnevnim novinama shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dostavio advokat Branko Anđelić, koji zastupa neke od osuđenih za ubistva koji ove godine nijesu dobili milost države, u posljednjih 13 godina za sva dozvoljena krivična djela amnestirano je ukupno 3.739 osuđenika. Najviše amnestiranih bilo je 2010. godine, odnosno 798 osuđenika, među kojima je bilo šest osuđenih za kvalifikovani oblik iz člana 30, odnosno za teško ubistvo. Već sljedećim zakonom, odnosno ovim iz 2013, amnestirano je najmanje osuđenika 385. Iako je 2010. godine amnestirano najviše osuđenika, tada je na slobodu pušteno najmanje osuđenih za ubistva, svega 14.

Ove godine amnestiju je, prema podacima iz ZIKS-a, za krivično dje-

lo “ubistvo” dobilo 15 osoba, a za kvalifikovani oblik ubistva troje. Ipak, Anđelić tvrdi da taj podatak nije tačan, već da ih je bilo četvoro.

“Nejasno je zašto se daju netačne informacije u pogledatu broja osuđenika kad su već ostali uskraćeni za imena njih”, naveo je Anđelić, objašnjavajući da su oni tražili i da im se proslijede imena amnestiranih za ubistva, ali da im ti podaci nijesu dostavljeni.

Anđelić je za Dnevne novine kazao da ovogodišnji Zakon o amnestiji obiluje brojin propustima, te da je donijet “na veoma čudan način”. Naime, on je kazao da su osuđenici, pretežno oni koji služe kaznu zatvora za teška ubistva, skupili 20.000 potpisa građana koji su podržali amnestiju, nakon čega su napisali predlog zakona.

“Taj prelog, sa 20.000 potpisa, pune dvije godine stajao je u fioci skupštinskog odbora jer nijedan poslanik nije htio da stane iza njega i predloži ga. Onda dolazi poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović, uzima 20.000 potpisa koje su

skupili i predlaže tekst zakona koji su oni napisali. Već sjutradan, on na taj, tada već svoj predlog zakona, postavlja amandmane da osuđeni za teška ubistva ne mogu biti amnestirani. Ti amandmani direktno ulaze u predloženi tekst zakona. Ministarstvo pravde i Vlada predložili su svoje amandmane da se i osuđenim za teška ubistva zatvorske kazne umanje za 20 odsto.

Ovi amandmani jednoglasno prolaze na skupštinskom Odboru za zakonodavstvo i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu. Međutim, na plemunu nevjerovatan obrt. Poslanici DPS-a kojih nije u dovoljnom broju glasaju za predložene amandane Vlade, ali poslanici SDP-a većinim glasaju protiv.

Neshvatljivo, u najmanju ruku poslanički-politički nedosledno, kad se zna da su isti ti poslanici SDP-a glasali na skupstinkom odboru potvrdno vladinim amandmanima”, naveo je Anđelić.

On je kazao da zakon obiluje mnogim apsurdima, kao što je na primjer da onaj ko je osuđen jer je udario ženu, odnosno za krivično djelo “nasilje u porodici”, po ovom pravnom aktu ne može dobiti amnestiju, ali može onaj koji je osuđen za ubistvo supruge.

“Nelogičnost je i ta što onaj ko služi kaznu zatvora za pokušaj teškog ubistva ne može dobiti amnestiju, iako se desi da nema povrijeđenih, a onaj ko je osuđen za svršeno ubistvo - može”, dodao je Anđelić. M.V.P.

Advokat Branko Anđelić

Hoće javno da govore o amnestiranima

Jedan od amnestiranih Željko Bulatović, odgovarao je za ubistvo Samira Usenagića

DO krAjA GODINe

je da bi do diskriminacije došlo ukoliko bi se dva ili više osuđenika koji se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji bez objektivnog razloga različito tretirali. Pravdu za svoje članove porodica nećemo tražiti na ulici, ispred skupštine ili ustavnog suda a to sa razloga što se za pravdu borimo zakonom predviđenim sredstvima i protiv svih opstrukcija ćemo se izboriti na dostojanstven i civilizovan način.

Ostavljamo ustavnom sudu da sam procijeni osnovanost podnešene inicijative, vjerujući u profesionalan odnos prema ovom predmetu kao prema svakom drugi i da će odluka o istom biti donešena samo na osno-

vu pravde i zakona, ma koga to tangiralo”, navele su porodice u obraćanju javnosti.

U narednom periodu familije osuđenika koji nijesu dobili milost države će se na press konferenciji javno oglasiti sa spiskom svih imena osuđenika koji su dobili amnestiju, neki čak po nekoliko, a osuđeni su za indentična krivična djela kao i članovi njihovih porodica.

“Ali to ne iz razloga da bi osporili bilo čije pravo na amnestiju nego da bi jasno i na pojedinačnim primjerima dokazali kakva diskriminacija je nastupila izglasanim zakonom”, dodali su oni.

OTAC I SIN

“U toku prvih nekoliko godina uništeno je oko 3.300 tona teškog naoružanja, uključujući i 60 borbenih tenkova, 900 komada artiljerijskog naoružanja i raketnih lansera i oko 120 tona opasnog, toksičnog oksidatora i raketnog goriva”, podsjeća Zannier.

U toku 2010. godine, uništeno je oko 430 tona viška municije, zajedno sa 715 tona nestabilnog viška municije koji je uništen između 2010. i 2012. godine. U isto vrijeme, izvršena je sanacija skladišta municije “Taraš” kod Danilovgrada, u vrijednosti od 1,23 miliona eura, čime je ostvareno poboljšanje uslova za upravljanje uskladištenom municijom.

“Više od hiljadu tona nestabilne i zastarele municije mora se uništiti do kraja 2014. godine i za taj će poduhvat biti potrebno još oko milion eura. Takođe, još predstoji posao na poboljšanju infrastrukture u najvećem skladištu municije “Brezovik” kod Nikšića i za taj će posao biti potrebno oko 2,4 miliona eura investicije”, istakao je Zannier.

S.K.

U kući držali arsenal oružja Postupajući po operativnim saznanjima policijski službenici pretresli su juče stan koji koristi tridesetdvogodišnji Baranin Marko Prelević, a tom prilikom pronađena je veća količina oružja i municije za čije posjedovanje nije postojala dozvola, saopšteno je juče iz policije.

Pretresom je u spavaćoj sobi Markovog oca V. Prelevića, vlasnika kuće, pronađeno i oduzeto dva pištolja sa po dva okvira, koja su ranije bila registrovana na vlasnika kuće, ali su oružani listovi istekli, zatim jedan revolver, lovačka puška za koju je takođe istekao oružani list, oko 100 komada pištoljske municije, 24 patrona za lovačku pušku, kao i dva noža sa koricama. Daljim pretresom, na terasi koja se nalazi iznad spavaće sobe Marka Prelevića pronađen pištolj marke „Pietro Beretta“ cal. 7,65 mm sa okvirom i osam metaka istog kalibra u ilegalnom posjedu, koji je bio zamotan u crnu čarapu i spakovan u najlon kesu crvene boje.

U istoj sobi pronađen je i pancir

Foto: Uprava policije

Uništiti više od tonu municije i eksploziva Bezbjednija Crna Gora je proces koji se mora nastaviti, pa se više od hiljadu tona nestabilne i zastarjele municije mora uništiti do kraja 2014. godine i za taj će poduhvat biti potrebno još oko milion eura, rekao je generalnisekretar OEBS-a Lamberto Zannier.

Podsjećajući da su ključne reforme Crne Gore na planu dostizanja evropskih standarda u toku, Zannier je istakao značaj programa demilitarizacije poznat kao MONDEM, koji je rezultat partnerstva Vlade, OEBS-a i UNDP-a, a koji još nije zaokružen.

“Program se sastoji od uklanjanja i uništavanja viška naoružanja i municije i opasnog toksičnog otpada, no, ovaj posao je tek napola završen. Danas se pridružujem donatorskoj konferenciji u Podgorici, sa apelom međunarodnoj zajednici da finansijski podrži završetak ovog projekta“, rekao je Zannier.

Sa MONDEM programom se otpočelo jos 2006. godine, a sa njegovom realizacijom godinu dana kasnije.

Porodice osuđenika koji su se posredstvom advokata obratili inicijativom Ustavnom sudu izražavaju ogorčenje jer svakodnevno saznaju da se vrše razne opstrukcije u cilju odbijanja inicijative, a to posebno što takve opstrukcije dolaze od ljudi, koji ni na koji način nijesu pozvani da daju svoje mišljenje o diskriminaciji koja je nastupila stupanjem na snagu Zakona o amnestiji.

“Polažemo puno povjerenje u vijeće Ustavnog suda, vjerujući da će oni usvojiti inicijativu, a to posebno sa razloga što je isti taj ustavni sud 2010. godine donio odluku u kojem na jasan i eksplicitan način konstatu-

Oružje i municija nađena u stanu Prelevića crne boje sa natpisom “Nalcon”.

Ostalo oružje, okviri, municija i drugi predmeti će takođe biti upućeni u Forenički centar, a Vrhovni državni tužilac izjasniće se o kvalifikaciji djela u od-

nosu na Marka Prelevića nakon što se sprovede vještačenje. Krivična prijava protiv njeogvog oca V. Prelevića biće podnijeta u redovnom postupku, saopšteno je iz Uprave policije.

S.K.

12 Crna Gora

PETAK, 1. 11. 2013.

noć Vještica

Za rezbarenje bundeva osnovci dobili poklone TIVAT - Tradicionalno dječje takmičenje u rezbarenju bundeva povodom Noći vještica održano je juče u bašti restorana “One” u Porto Montenegru u organizaciji kompanije Adriatic Marinas, Dječjeg saveza – NVO Djeca Tivta, OŠ “Drago Milović” i međunarodne škole Knightsbridge. Više od stotinu djece rezbarilo je bundeve, a najkreativniji radovi nagrađeni su vaučerima za kupovinu u prodavnici igračaka “Toy Land” u Lastvi Grbaljskoj.

Za najkreativniju je proglašena bundeva Vještica autora Gorana Miladinovića i Jovana Tasića, drugu nagradu podijelile su Ivana Garbin sa bundevom Ivana, kao i Mija Kružić i Ines Zmijanović sa bundevom Burning. Treće mjesto osvojila je bundeva Vještica na metli Staše Samaržić i Kristine Božinović. Nagradu za specijalni trud, poklon iz radnje “Noe & Zoe”, dobila je Marija Čupić sa bundevom Scary.

Svoje stariije drugare podržali su i prvaci OŠ “Drago Milović” koji su specijalno maskirani donijeli unaprijed izrezbarene bundeve, a od kompanije Adriatic Marinas u znak zahvalnosti dobili vaučer za kupiovinu neophodnosti za učionicu u vrijednosti od 100 eura.

Učesnici su imali priliku da iskažu svoje umijeće i kreativnost u rezbarenju bundeva raznoraznim likovi-

PoDViG

Mladi barski heroj spasio dijete ma i oblicima, ali i da čuju zbog čega je upravo bundeva zaštitni znak Noći vještica i zašto ovaj praznik obožavaju različite generacije širom plane-

te, još od starih Kelta.

Svi mališani probali su slatkiše i pitu od bundeva koje je pripremio tim restorana One. Z.K.

Rama na čelu Romske koalicije

Mirsad Muratović razriješen NIKŠIĆ - Odlukom 12 članova koalicije NVO “Romski forum za integracije”, dosadašnji predsjednik Mirsad Muratović je, prema riječima članova, razriješen te funkcije zbog zloupotrebe položaja, a na njegovo mjesto imenovan je Veselj Rama. Osim novog predsjednika, ta organizacija je dobila novi pečat, ali i novu adresu u Ulici Budo Tomović br.4.

Vaselj Rama juče je kazao da je zahvalan kolegama i koleginicama na ukazanom povjerenju i dodao da će se maksimalno zalagati u predstravljanju interesa koalicije.

“Naši ciljevi su veće angažovanje i transparentnost koalicije i želja mi

je da naše aktivnosti primaknem RAE populaciji, ali i ostalim građanima Nikšića. Težimo boljoj saradnji sa lokalnom upravom, Centrom za socijalni rad, Zavodom za zapošljavanje i medijima. Takođe, težimo i boljoj saradni sa predstavnicima Vlade što će biti definisano potpisivanjem memoranduma”, istakao je Rama.

On je dodao da će raditi i na povezivanju sa sličnim organizacijama koje afirmišu romsku zajednicu.

Prema riječima predsjednika NVO “Budo Tomović” Tahira Hajrušija, ta organizacija će učiniti sve da pomogne pripadnicima RAE populacije, jer progres u okviru te zajedni-

ce ne postoji.

“Iako društvo kaže naš narod ide naprijed, to nije istina. Imali smo povjerenje u Mirasada Muratovića, iako smo ga mi izabrali, on je radio sve na svoju ruku.

Njemu je i oduzet pečat, ali izgleda da je on drugi uradio i ne znamo šta radi sa njim, te šta je radio. On se trudio da poništi koaliciju i mi smo jednoglasnom odlukom na sjednici odlučili da promijenimo predsjednikapa je na njegovo mjesto došao Rama”, rekao je Hajruši dodajući da će od Murtovića zahtijevati kompletnu dokumentaciju njegovog rada u kolaliciji od 2011. godine.

J.L.

BAR - Učenik treće godine nautičkog smjera - Srednje poljoprivredne škole, sedamnaestogodišnji Rade Dević, pred brojnim posmatračima, preksinoć je negdje oko 21.30 između prvog i drugog gata u barskoj Marini skočio u vodu i spasio dijete staro oko tri godine koje se davilo. Pomoć u vađenju mališana iz akvatorijuma Marine pružio mu je njegov školski drug Ivan Pečurica.

Preksinoć oko 21.30, dok su mladići šetali Marinom, ispred njih je šetala žena, ruska državljanka sa dvoje djece. Jedno je bilo u kolicima, dok je drugo pored majke bacalo kamenčiće u vodu. Odjednom se dijete okliznulo i palo u vodu.

Na vrisak majke mladići su ugledali dijete kako pada sa doka. Dević je odmah skočio za njim.

“Srećom smo bili u blizini tako da sam nakon tri koraka skočio u vodu. Dječak je već počeo da tone.

Zaronio sam i dohvatio ga za leđa nakon čega sam doplovio do doka gdje ga je prihvatio moj drug Ivan.

Dječak je još bio pri svijesti, ali se bio nagutao vode tako da smo mu ukazali i prvu pomoć”, barski heroj odvažno priča događaj koji će, kako on kaže, pamtiti dok je živ.

“U tom trenu sam imao jedan cilj, da spasim dijete sigurne smrti i nijesam imao vremena ni da pa-

ničim, ni da se čega bojim. Tek kad sam izašao i vidio da je dijete zdravo u naručju njegove majke, tada sam bio toliko van sebe da nisam ni pitao majku kako se zove dječak”, rekao je Dević.

Njegov drug Ivan je kazao da je krenuo da skoči u vodu za Radem, ali je nakon vriska majke odustao i posvetio se djetetu u kolicima.

“U tom trenu moj drug Rade je odmah skočio u vodu, za njim sam i ja krenuo, ali sam čuo jak vrisak majke, koja se bila nadvila nad vodom. Pored nje su bila kolica u kojima je bilo još jedno dijete. U trenu sam pomislio da opasnost prijeti i drugom djetetu jer je majka bila u šoku, tako da sam prvo odgurnuo kolica dalje od vode, a onda dok sam se vraćao vidio sam Rada kako pliva ka doku. Prihvatio sam dijete, nakon čega smo djetetu ukazali pomoć”, priča drugi akter ove priče sa sretnim završetkom Ivan Pečurica.

Ovi hrabri barani kažu da im je Ruskinja ponudila nagradu, ali da su je oni odbili jer, kako kažu, za njih je najveća nagrada što su uspjeli da spasu jedan život, a u ovom slučaju život djeteta. A na konto imena djeteta koje su spasili oni šeretski kažu, ono se zove “dijete”.

A. Ljuca

saRaDnja

Žele direktne investicije

BIJELO POLJE - Predsjednik Opštine Aleksandar Žurić juče je razgovarao sa turskim ambasadorom u Crnoj Gori Mehmetom Nijazijem Tanilirom o budućoj saradnji Bijelog Polja i Turske. Žurić je kazao da istorija i sastav stanovništva Bijelog Polja upućuju na konstantno održavanje veza sa zemljama Istoka.

“Preplitanje raznih epoha i kultura u Crnoj Gori, vjerovatno se najbolje osjeća u Bijelom Polju. Bijelo Polje je grad koji je

dobio nagradu za najtolerantniji grad jugoistočne Evrope. Mimo toga što Turska danas predstavlja u čitavom svijetu, mnoge veze, pa i rodbinske, upućuju na naše posebne odnose. To ćemo u novembru i krunisati bratimljenjem sa gradom Burhanijom, o čemu su parlamenti Bijelog Polja i Burhanije već donijeli odluku i treba samo još da potpišemo sporazum”, kazao je Žurić i dodao da Bijelo Polje želi da uspostavi što bolje odnose sa turskim investitorima.

B.Č.

Crna Gora 13

PETAK, 1. 11. 2013.

UBILI GA VLASTODRŠCI

Ogorčeni radnici ª sahraniliº ZIB

EKOLOŠKI PROBLEM

Mojkovačkom ulicom opet teku fekalije BIJELO POLJE - Zbog začepljenja šahte u Mojkovačkoj ulici koja vodi prema gradskoj bolnici, Domu starih, Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju “Tisa” i naselju Medanovići fekalije su juče u prijepodnevnim satima tekle ulicom i slijevale se na magistralni put koji vodi prema Ribarevinama.

Mještani Mojkovačke ulice kažu da je do izlijevanja fekalija došlo usljed začepljenja šahte u koju je sprovedena kanalizaciona cijev iz starog dijela internog odjeljenja Opšte bolnice.

“Notorna istina je da često dolazi do začepljenja šahte jer se osim bolnice na kanalizacionu mrežu nelegalno priključilo više domaćinstava u naselju Medanovići. Dok su fekalije tekle ulicom okolinom se širio nesnosan smrad. Krajnje je vrijeme da nadležni ovu ulicu upristoje kako joj priliči jer se radi o jednoj od najfrekventnijih gradskih saobraćajnica”, kazao je mještanin Mojkovačke ulice.

Komunalni inspektor Vojislav Kljajević saopštio je da su odmah izašli na lice mjesta i konstatovali ekološki problem.

“Naloženo je tehničkoj službi Vodovoda “Bistrica” da otčepi šahtu, što je i urađeno. Nakon toga je cistijerna Komunalnog preduzeća oprala ulicu kako mještani ne bi imali problema od izlivenih fekalija”, kazao je Kljajević.

B.Č.

BIJELO POLJE

U Domu starih nema šuge

Alma Ljuca

P

rotestnom šetnjom kroz grad i polaganjem vijenca na ulaznim vratima Zavoda za izgradnju Bara, više od100 radnika juče je “obilježilo smrt” kompanije koja je izgradila skoro cijeli grad. Na “sahrani” radnici nijesu oplakivali samo firmu koja je bila ponos grada, već i njenih 160 radnika. Iako je najavljeno da će 30. oktobra biti uveden stečaj, još se ne zna o kakvom će stečaju biti riječ, niti ko će nakon njegovog uvođenja upravljati preduzećem.

BAR - Radnici Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) juče su perfomansom “sahranili” nekadašnjeg privrednog giganta grada pod Rumijom. Iako je najavljeno da će 30. oktobra biti uveden stečaj, još se ne zna o kakvom će stečaju biti riječ, ni ko će nakon njegovog uvođenja upravljati preduzećem.

Protestnom šetnjom kroz grad, te polaganjem vijenca na ulaznim vratima ZIB-a, preko stotinak radnika je juče, kako su kazali, obilježilo smrt kompanije koja je izgradila skoro cijeli grad.

U kratkom obraćanju predsjednik sindikata Enver Aljošević je istakao da na ovoj “sahrani” ne oplakuju samo firmu koja je bila ponos grada već i njenih 160 radnika.

“Zar je moguće ljudi, da nekadašnji privredni gigant grada pod Rumijom na ovaj način umre. Kako se Boga ne boje oni koji ga “ubiše”. Zar niko za njega nemaše milosti. Vidjeli ste da ni država ne mari za naše muke, da nam ni većinski vlasnik danas ne okreće glavu, kao da je svima stalo da ZIB-a više nema”, rekao je Aljošević.

Jedan od dvojice radnika koji su ranije najaviljivali spaljivanje ukoliko im većinski vlasnik Žarko Pavićević ne uplati pozajmicu od 500 eura Mujo Šabanović, juče je predlagao “onima koji nemaju hljeba djeci da ponesu” da napišu pismo predsjedniku Crne Gore i premijeru u kojem će ih pitati imaju li šta njihova dje-

ca da jedu i kojih su oni građana predstavnici.

“Da ih pitam jesu li oni i sirotinje predstavnici ili samo bogataša i mafijaša”, kazao je Šabanović, dok je njegov kolega Saša Ražnatović kazao “da ovu državu vode oni koji ne poznaju sirotinju”.

Radnik Rafet Husović izniio je niz optužbi na računa većinskog vlasnika, aktuelnog predsjednika opštine Žarka Pavićevića.

“Dok smo mi pred Vladom štajkovali, naš većinski vlasnik pravi fontane za spomen obilježja mrtvim logorašima. Zamolićemo ga da je napravi što dublju i neka nas podavi, jer on može sve, on je jači i od države i od institucija, da nije tako on bi bio do sada iza rešetaka”, rekao je on.

U Privrednom sudu, kako je saopšteno DN, 30. oktobra je okončana rasprava o zahtjevu Atlas banke o uvođenju stečaju u ZIB-u. Sudija Veselin Vujošević je nakon izvođenja dokaza zaključio ovu raspravu i najavio odluku u zakonskom roku kada će se znati da li će to biti stečaj kroz reorganizaciju ili klasični sa kojim bi prekinut radni odnos svim radnicima.

INVALIDI RADA

Vlast nije glavu okrenula BIJELO POLJE - Invalidi rada iz Bijelog Polja i Rožaja i juče su nastavili štrajk glađu u prostorijama bjelopoljskog udruženja. Predsjednik Udruženja invalida rada Bijelog Polja i zakonski punomoćnik štrajkačkog odbora Lazar Knežević saopštio je da je u štrajku 50-ak invalida iz oba grada.

“Do sada niko od zvaničnika iz opštine i države nije našao za shodno da nam se obrati. To govori u prilog ranije iznijetoj notornoj istini, da mi pripadamo najnižoj ljestvici građana ove države. Ništa nas neće pokolebati i borićemo se do posljednjeg daha da ostvarimo svoja prava”, poručio je Knežević. Član Štrajkačkog odbora Marko

Hajduković saopštio je da su prekjuče pet, a juče četiri člana zatražila ljekarsku pomoć.

“Svi smo mi ruiniranog zdravlja i ukoliko se dalje nastavi naša agonija posljedice mogu biti kobne po invalide rada”, poručio je Hajduković.

Invalide rada koji štrajkuju glađu i juče je posjetio predsjednik opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović koji je upozorio na eventualne tragične posljedice.

“Radi se o najugroženijoj radničkoj populaciji i iscrpljivanje glađu može da ima nesagledive i tragične posljedice. Zato smatramo da hitno nadležni treba da razgovaraju sa ovim ljudima i pokušaju postići ne-

ki dogovor. U suprotnom može sve da bude kasno”, poručio je Krgović.

Invalidi rada traže, da se članovima muške populacije sa 55, a ženske 50 godina starosti, bez obzira na penzijski staž, omogući odlazak u penziju, te da muškarci sa 30, a žene sa 25 godina staža mogu ići u penziju. Prilikom odlaska u penziju da se isplati 10 eura po godini penzijskog staža.

Ukoliko nijesu ostvarili nijedan od navedenih uslova, da invalidi rada pređu kod Fonda PIO, te da im primanje ne može biti niže od 70 odsto prosječne penzije u državi, a pravo na navedene uslove stiču invalidi koji imaju rješenje druge i treće kategorije. B.Č.

BIJELO POLJE - Vršilac dužnosti direktora Doma starih u Bijelom Polju Admir Mustajbašić kazao je juče Dnevnim novinama da u toj ustanovi nema nijedne vrste zarazne bolesti među stanarima.

“U Domu starih u Bijelom Polju nema nijedne vrste zarazne bolesti među stanarima te ustanove”, potvrdio je Mustajbašić.

Direktor je saopštio da je izabrani doktor Mirza Kadić juče pregledala svih 120 stanara doma i da nijesu uočeni simptomi nekog zaraznog oboljenja.

“U toku je vakcinacija stanara protiv sezonskog gripa i to

je aktivnost koja se sprovodi i kod ostalih građana”, saopštio je Mustajbašić.

Prekjuče su se na bjelopoljskim ulicama mogle čuti glasine da se u Domu starih u naselju Medanovići kod najmanje petoro stanara pojavila šuga. Redakciju Dnevnih novina je telefonom kontaktiralo i nekoliko građana, rođaka stanara doma, koji su željeli da ostanu anonimni. Tvrdili su da se navodno šuga pojavila na prvom spratu gdje su smješteni teže pokretni stanari, koji nijesu u mogućnosti da se druže sa stanarima na ostalim spratovima.

B.Č.

PROJEKAT DMEN

Djeca učila o ekologiji

NIKŠIĆ - Postavljanjem infotabli sa ekološkim porukama u školskim dvorištima, Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) završilo je projekat “Sačuvajmo prirodu zajedno”, finansijski podržanog na konkursu građanske akcije Fonda za aktivno građansto. Info-table izradili su članovi društva, a postavljanje u školskim dvorištima uradili su timovi učenika sa predmetnim nastavnicima.

Eko-poruke koje se nalaze na tablama osmislila su djeca tokom kreativnih radionica, a u pozadini poruke nalazi se fotografija nekog od predjela prirodne ljepote Crne Gore.

Projekat je bio fokusiran na osam gradskih osnovnih škola u Nikšiću, a prva faza projekta je

podrazumjevala ekološko kreativnu radionicu u kojoj su djeca formirala ekološki kutak kroz više mini aktivnosti. U drugoj fazi projekta organizovano je takmičenje u uređenju školskih dvorišta u saradnji sa roditeljima, predmetnim nastavnicima i volonterima DMEN-a koji su obezbijedili dio potrebnog materijala. Retrospektivu proljećnih projektnih aktivnosti i dodjela diploma najboljima organizovana je u JU Zahumlje. Na retrospektivi aktivnosti uručene su diplome najboljim školama. Prvo mjesto je osvojila OŠ “Milija Nikčević”, drugo mjesto OŠ “Mileva Lajović - Lalatović” a treće mjesto OŠ “Olga Golović”. Istaknutim pojedincima su podsticajne diplome i priznanja uručivana tokom akcija.

J.L.

14 Crna Gora IZ ª ĆELTIĆOKGLUAº NAJAVILI

Poštovaće rokove i pored poteškoća

HERCEG NOVI - Turska kompanija “Ćeltićoglu” saopštila je da će i pored poteškoća postići zadovoljavajuću dinamiku radova na izgradnji 35 kilometara kolektorske i vodovodne mreže sa pumpnim stanicama. Mediji su posljednjih dana objavili da zbog nedostatka radne snage, neriješenih imovinskih sporova i kašnjenja radova, kompanija namjerava da ode iz Herceg Novog.

No, u saopštenju za javnost koje potpisuje menadžer kompanije “Ćeltićoglu” Zoran Marasović kompanija trenutno upošljava oko 130 radnika na terenu i 20 radnika u kancelarijama, a radovi se izvode na Savini do tvrđave Forte Mare, gdje se gradi kanalizacioni kolektor. Potom, rade na gravitacionom kolektoru Jošice – Meljine, gravitacionom kolektoru

- prekopu ispod Opačice, gravitacionom kolektoru Kumbor – Zmijica i gravitacionom kolektoru Đenovići - Kumbor. Gradi se, kako su naveli i potisni cjevovod Đenovići – Kumbor i potisni cjevovod Bijela. Takođe se izvode radovi na sekundarnoj mreži na pet lokacija kroz Đenoviće i Baošiće i pumpnoj stanici u Meljinama na kružnom toku. U toku su pripremni radovi, kako je rečeno, za izgradnju još tri pumpne stanice. Do sada je izgrađeno oko 40 odsto kolektora u okviru čega i tehnički najzahtjevniji dio – podmorski ispust u Meljinama. Inače, sastanak predstavnika investitora i izvođača radova iz firme “Ćeltikcioglu” zbog kašnjenja radova u Opštini Herceg Novi nije održan juče kako je najavljeno već je odložen za ponedjeljak. S.M.

ZANATLIJE

Olakšati pristup finansijskim sredstvima PODGORICA - Zanatsko-preduzetnička komara Crne Gore ZanaPredak, realizuje u okviru IPA projekta “Treći sektor i razvoj socijalnih preduzeća u Crnoj Gori”, prvu od tri petodnevne obuke na temu “Štedno-garantni fondovi kao instrumenti za razvoj zanatskih i socijalnih preduzeća”.

Projekat finansira Evropska unija preko Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

“Cilj obuke je da se članovima zanatskih strukovnih udruženja, udruženja osoba sa invaliditetom i organizacijama civilnog društva olakša pristup neophodnim finansijskim sredstvima, koje trenutno u Crnoj Gori teško dostupna i opterećena visokim kamat-

nim stopama”, rekao je izvršni direktor Zanatsko preduzetničke komore Boris Marađonović.

On je dodao da su predstavnici srednjestaleške privrede odlučili da uspostave službu za garancije kredita uz podršku zanatskih i socijalnih preduzeća, u okviru Zanatske-preduzetničke komore Crne Gore.

Cilj projekta je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, poboljšanje odnosa sa lokalnim vlastima i donosiocima odluka. Jačanje kapaciteta nastupiće usljed šireg saznanja o projektnim mogućnosima, ispravljanje ljudskim resursima i stvaranju sopstvenog Štedno-garantnog fonda. M.O.

UDG

Startovala prva studenska olimpijada

PETAK, 1. 11. 2013.

LUČA ZNANJA

Gimnazija proslavila 43. rođendan DANILOVGRAD - Izvanrednim kulturno-umjetničkim i zabavnim programom koji je bio posvećen 200. godišnjici od rođenja Njegoša, juče je u Gimnaziji “Petar I Petrović Njegoš” u Danilovgradu proslavljen 43. rođendan ove ugledne vaspitnoobrazovne ustanove. Prema riječima direktorice Slavice Pavićević, ovdje luča znanja još od 1970. godine obasjava čitav grad na radost i zadovoljstvo i roditelja i nastavničkog kolektiva koji se ponose uspjesima i rezultatima vrijednih i ambicioznih učenika.

“Sve generacije do sada su pružile nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji rodnog mjesta i Crne Gore uopšte i zato je teško reći koja je od njih najbolja. Jedno je sigurno da će predstavnici sadašnje ili budućih generacija nastaviti pravim putem svojih prethodnika i graditi ljepšu budućnost”, rekla je Pavićević.

Ona je naglasila da se ove godine posebno isticao Marko Lakićević kome je pripalo laskavo priznanje đaka generacije. Lakićević je od fondacije “Tomo Dragović” dobio nagradu od 1.000 eura koju je u

ime porodice uručila Nela Dragović. Čestitajući na uspjehu, ona mu je poželjela da teži usavršavanju.

“Ono što slijedi i u šta mi stariji vjerujemo jeste da ćeš nastaviti još većim elanom u svom daljem obrazovanju, da ćeš težiti višem i boljem i opravdati nagradu koju si zaslužio”, istakla je Dragović.

ª ONE AND ONLYº

Radovi počinju u januaru HERCEG NOVI - Građevinski radovi na izgradnji jedinstvenog kompleksa “One and only” u Kumboru počeće u januaru, potvrdio je izvršni direktor Azmonta Džejms Vilson. Po njegovim riječima, do sada je porušeno preko 80 odsto objekata, do kraja godine građevinski i ostali otpad biće uklonjeni, a naredne godine počinju “pravu” izgradnju rizorta. Trenutno je na lokalitetu angažovano 200 radnika. Vilson najavljuje mogućnost da će na komleksu raditi oko 6.000 ljudi kada radovi budu u punom jeku i kaže da je do sada CV poslalo oko 4.000 zainteresovanih za rad u ovoj azerbejdžanskoj kompaniji.

“Radiće se terenski radovi, iskopavanje - što znači da ćemo kopati do dva metra dubine i uklonićemo do 150.000 kubnih metara zemlje. Do kraja decembra ćemo završiti iskopavanje i tada stavljamo temelje”, kazao je Vilson.

● NAKON PRAZNIKA POČI NJU OZBILJNI RADOVI

PODGORICA - Prva olimpijada studenata počela je juče na UDG-u. Pravo učešća na ovom takmičenju ove godine imaju samo studenti, saradnici i profesori na ovom fakultetu.

Studensku olimpijadu otvorili su rektor UDG-a Veselin Vukotić, predsjednik COK-a Dušan Simonović i olimpijac Srđan Mrvaljević. Otvaranju su prisustvovale i “zlatne lavice” Radmila Miljanić, Milena Knežević i Njemica Klara Voltering.

Predsjednik COK-a Dušan Simonović izrazio je zadovoljstvo povodom ove manifestacije, za koju se nada da će postati tradicionalna.

“Univerzitet promoviše olimpijske vrijednosti i ulaže napore da olimpijski duh oživi u ovoj ustanovi. Ovo je vaša borba i nadam se da ćemo nasta-

viti saradnju. Svi zajedno treba da se trudimo da sporta bude što više”, rekao je Simonović.

Prisutnima se obratio nosilac olimpijske zastave na OI u Londonu Srđan Mrvaljević, koji je svečano otvorio studensku olimpijadu i učesnicima poželio sreću.

“U svijetu je trend da svi veliki univerziteti imaju najjače sportiste, nadam se da će trend zaživjeti i kod nas. Učesnicima želim fer borbu, a organizatorima takmičenja da ono postane tradicionalno”, poručio je Mrvaljević, koji se nada da će i on kao student UDG-a sljedeće godine učestvovati u takmičenju.

Takmičenje je počelo maratonom, a studenti će se takmičiti i u fudbalu, košarci, odbojci, šahu, stoni-tenisu i biciklizmu. Studenska olimpijada trajaće do 29. novembra. A.G.

Tradicionalno je, istim povodom, uručena nagrada drugoplasiranom Ivanu Pavićeviću koji je na poklon dobio laptop od preduzeća “Abakusinženjering”. Takođe, specijalno priznanje otišlo je na adresu Novaka Radovića, učeniku trećeg razreda za najbolji rad na likovnoj izložbi na temu “Njegoš”. S.R.

On je istakao da će lokalitet biti zatvoren od 31. decembra do 10. januara zbog praznika.

“Nakon praznika počinjemo ozbiljnu gradnju - izlivanjem betonskih konstrukcija”, poručio je on. Gradilište u Kumboru će do sljedeće godine izgledati kao aerodrom “zbog paljenja”, dodavši da su instalirali veb kameru, kojom će nadzirati radnike.

“Sa ovim kamerama u svakom momentu nadziremo radnike i gledamo da li su u na radnom mijestu ali i da li koriste zaštitnu opremu, što im je obaveza. Inače, do sada je srušeno preko 80 odsto objekata u okviru bivše vojne kasarne u Kumboru”, objasnio je direktor Azmonta. Prema riječima Vilsona, kompleks će imati heliodrom za VIP osobe jer, kako je rekao, smatra da kompleks mora imati i spasilačku i vatrogasnu službu. Stoga, kako je kazao, namjera mu je da se sastane sa načelnicima policije i vatrogasne službe Herceg Novog jer zbog velikog smještajnog kapaciteta rizorta u njemu moraju postojati takve službe.

● BIĆE OBUKE I U NOVOM Na pitanje kakvo je interesovanje Novljana za rad u ovoj prestižnoj kompaniji Vilson ističe da nije

pročitao svaki CV koji se pošalje na njihovu adresu, jer ih je do sada prostiglo oko 4.000, ali da je zadužio osobu koja to radi, dodavši da će svima biti odgovoreno, bez obzira na ishod.

Kaže da bi volio da ima više radnih mjesta ali nagovijestio je mogućnost da do toga i dođe. Prema procjenama koje radi firma “Alec Montenegro”, rečeno im je da će biti potrebno 3.000 ljudi, međutim, sada se pominje i brojka od 6.000. Vilson je obećao da će i u Herceg Novom napraviti slične obuke za građevinske radnike kao i na sjeveru, istakavši da mu je prioritet u ovom momentu da se sastane sa gradonačelnikom Hrceg Novog Dejanom Mandićem kako bi napravili sličan projekat.

“U Herceg Novom imamo savršenu situaciju - imamo zgrade naspram našeg zemljišta koje su u vlasništvu države. Ukoliko bi Vlada i opština ustupili na korišćenje zgradu ubrzo bi počeli obuke koje trenutno radimo u Bijelom Polju”, rekao je Vilson.

Novljani žele da rade u Azmontu Na pitanje zašto se prioritet daje na zapošljavanju ljudi iz Podgorice, a ne Novljana Vilson je dodao da u ovom momentu imaju značajan broj ljudi koji su iz Herceg Novog. Kazao je da je zadužio šefa kadrovke službe da mu donese listu ljudi iz Herceg Novog koji nisu zaposleni i nisu dobili nikakav odgovor od kompanije tako da će uskoro i Novljani znati na čemu su kada je ova Kompanija u pitanju. Vilson je dodao i da je prije šest sedmica odobrio da se kroz Vladin Program stručnog osposobljavanja u ovoj kompaniji zaposli 40 odsto visokoškolaca koji su prijavljeni Birou rada u Herceg Novom.

On je kazao i da je zainteresovan i za dva ljekara koji su na Birou jer će, kako kaže, veliko gradilište a potom veliki turistički kompleks, imati potrebe i za zdravstvenim radnicima

Crna Gora 15

PETAK, 1. 11. 2013.

MJEŠTANIN TVRDI

Tunel Sozina nije bezbjedan Cjevovod na parceli Željka Ostojića ukopan je na samo 32 centimetra dubine, a električni kabl dodiruje vodovodnu cijev Marina Živaljević

V

lasnik zemljišta u Gluhom Dolu Željko Ostojić, kroz čije imanje prolazi cijev za vodosnabdijevanje tunela Sozina, tvrdi da zbog nepropisno i nestručno ukopanog vodovoda za protivpožarnu zaštitu Sozina može da ostane bez snabdijevanja vodom baš u trenutku eventualnog požara i tako ugrozi život mnogim vozačima. Ostojič kaže da prilikom postavljanja cijevi nijedan propis nije ispoštovan, te da na njegove žalbe do sada niko nije odgovorio.

Zbog nepropisno i nestručno ukopanog vodovoda za protivpožarnu zaštitu vitalne crnogorske saobraćajnice, tunel Sozina može da ostane bez snabdijevanja vodom baš u trenutku eventualnog požara i tako ugrozi život mnogim vozačima, tvrdi vlasnik uzurpiranog zemljišta iz Gluhog Dola Željko Ostojić, kroz čije imanje je vodovod, kako kaže, neovlašćeno i nestručno proveden.

“U dokaznom postupku dvoipogodišnjeg sudskog spora za naknadu štete i povraćaj uzurpiranog imanja u pređašnje stanje utvrđeno je da je cjevovod na mojoj parceli ukopan na samo 32 cm dubine i da električni kabl dodiruje vodovodnu cijev.

To, praktično, znači da bi freza jednog težeg motokultivatora mogla da prekine cijev ili struju i tako ostavi tunel bez vodosnabdijevanja. Ukoliko bi u tom trenutku u tunelu izbio i požar, to bi značilo tragediju većih razmjera, a poznato je da u svim ne-

srećama postoji splet loših okolnosti koje je prouzrokuju”, kazao je Ostojić Dnevnim novinama.

On dodaje da propisi o ukopu vodovoda na 1,2 metara dubine adekvatnoj podlozi, betonskim poklopcima i mimoilaženju cijevi i struje na najmanje 42 centimetra po dijagonali, u ovom slučaju samo su prazno slovo na papiru.

“Nevjerovatno je da baš na mom imanju postoji još jedna ‘crna tačka vodovoda’, a to je neobezbijeđeni otvoreni prelaz cijevi vodovoda preko potoka, bez betonske ili čelične košuljice propisane i zakonskom i građevinskom normom. U selu poznatom po bujicama, gdje se kroz potok valja i drvlje i kamenje, to praktično znači da bi deblo ili gromada iz bujice lako mogla da prekine gumenu cijev iz vodovoda na svom putu, ili kabl od struje, i tako prouzrokuje tragediju”, ocijenio je Ostojić i dodao da je njegova gra-

đanska obaveza kao domaćina i kao oštećene stranke da javnost upozori da sa njegovog porodičnog imanja, a bez njegove krivice, može da krene “vatreno zlo koje može da se preokrene u tragediju većih razmjera”.

Vlasnik je o svemu obavijestio nadležne inspekcije, a podnio je i krivične prijave opštinskom javnom tužiocu Podgorice protiv odgovornih lica u “Monteputu”, koji su gradili i održavali tunel.

Kako nije dobio nikakav odgovor, Ostojić je odlučio da se obrati predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću, predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i Vrhovnom državnom tužiocu Veselinu Vučkoviću, tražeći zaštitu u okviru zakona.

“Ne spadam u red konfliktnih osoba, još manje okorjelih parničara, ali ako za dvije i po godine ne mogu da ostvarim svoja prava na preko šest uzurpiranih parcela, a nestručni građevinci i nadzornici tunela ne otklanjaju vitalne nedostatke na vodovodu, onda nešto tu nije u redu.

Pored svega može se desiti da odgovaram ako prekinem vodovod zbog sadnje, recimo šargarepe, na svom uzurpiranom poljoprivrednom zemljištu. Tu već ulazimo u sferu ironije ili su možda to više pitanja za Duška Dugouška”, kaže Ostojić.

Vlasnik dodaje i da je trasiranje vodovoda u njegovom odsustvu bez adekvatne pravne i tehničke papi-

Vodovodna cijev i kablovi za struju na imanju Željka Ostojića

rologije izvedeno nestručno, te da je teško povjerovati da su to radila lica sa visokom školskom spremom.

“Iako su postojali drugi pravci, vodovod je prošao pored same kuće, kroz vinograd, kroz akumulaciju za mlin ‘jažu’ i po dijagonali preko atraktivnih parcela srušio ‘počivalo’. Kao da se neko sprdao imovini i organizovao ‘bagerski pir’ kroz srce nečije imovine”, kazao je Ostojić i poručio da će prvo iscrpiti sva pravna sredstva u svojoj državi, a zatim se obratiti sudu u Strazburu.

Balkanske ironije Za dvije i po godine, kaže vlasnik, desile su se i neke stvari koje bi, da nemaju zrno ironije, bile žalosne.

“Tako se inspektor za vode oglasio nenadležnim za vode, hidroinženjer je proglasio plitko za duboko, a pravnik tvrdio da se nesporna šteta nikada ne plaća. Naime, Republički inspektor za vode Izet Dervišević, pismeno upozoren na nepravilnosti i postojanje divljih priključaka na vodovodu, proglasio je vodovod kapitalne republičke investicije tunela Sozina za lokalni vodovod, seoskog potrošača, i proglasio se nenadležnim.

Hidroinženjer, vještak koji je u sporu zamijenjen, nije na vještačenju vidio otvorene cjevovode, odrone i nije vršio sondažna otkopavanja, nego je lakonski utvrdio da je vodovod manje-više propisno ukopan. Pravnik preduzeća Monteput, Darko Brnović, javno je u sudnici rekao: ‘Mi nećemo da platimo štetu, samo nacionalizaciju’”, kaže Ostojić.

Podniio krivične prijave Advokat iz Bara Darko Hajduković podnio je Javnom tužiocu Opštine Podgorica krivične prijave protiv odgovornih lica u preduzeću “Monteput”, zbog osnovane sumnje da su počinili krivična djela zloupotrebe službene dužnosti, nesavjesnog i neodgovornog poslovanja, izazivanja opšte opasno-

sti i prevare u službi.

“Sve prilikom uzurpacije zemljišta u privatnom vlasništvu za potrebe javnog interesa, prilikom izgradnje vodovoda za potrebe tunela “Sozina”, a u namjeri da pribave protivpravnu imovinsku korist za sebe i druge – preduzeće Monteput”, navodi Ostojić.

DANIloVgRAD

Šire vodovodnu mrežu u Grudicama DANILOVGRAD - Predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović i predsjednik Upravnog odbora JP “Vodovod i kanalizacija” Mihailo Burić juče su u mjestu Grudice ozvaničili početak radova na rehabilitaciji i proširenju vodovodne mreže na ovom području. Radovi obuhvataju izgradnju gradskog i vodovoda za Zagarače kao i rekonstrukciju crpne stanice “Oraška jama”. Ovo ujedno predstavlja i prvi segment u realizaciji kapitalnog projekta “Izgradnja postrojenja

za prečišćavanje otpadnih voda”, te poboljšanja kanalizacione mreže i vodosnabdijevanja.

“Zahvaljujući razumijevanju i pomoći Vlade Crne Gore obezbijeđen je preko Evropske banke za obnovu i razvoj kredit u iznosu od 5,35 miliona eura koji ne opterećuje opštinski budžet”, rekao je Đuranović. Projekat se sastoji od četiri segmenta koji čine gradski kolektor za sakupljanje otpadnih voda sa prostora VUP-a, zatim postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda te sistem za automatski nadzor i

upravljanje vodovodnim sistemom i u okviru ovih radova rekonstrukciju postojećeg cjevovoda od Oraške jame do Filendara dužine 1,7 kilometara sa zamjenom postojećih azbestno-cementnih cijevi. Zatim izgradnju novog cjevovoda od Filendara do Bralenovice i Velje Paprati dužine oko 2,3 kilometra, izgradnju potisnog cjevovoda od Oraške jame do Zagarača dužine oko pet kilometara i rekonstrukciju jednog dijela hidromašinske opreme izvorišta Oraška jama sa izgradnjom nove trafostanice po-

trebnog kapaciteta čime će se povećati i kapacitet izvorišta za 20 sekundnih litara.

Shodno pratećoj proceduri angažovani su i specijalizovani konsultanti, zahvaljujući vladama Njemačke i Češke koje su pomogle ovaj projekat sa 765.000 eura, rekao je potpredsjednik Opštine i koordinator za implementaciju projekta Zoran Bošković i napomenuo da je realizacija posla koji je ugovoren na iznos od 840.000 eura povjeren firmi CMC kontramatik iz Herceg Novog. S.R.

PREMINULI Stevo Petrov Filipović 30. oktobra 2013. u 52. godini.

Sahrana će se obaviti 1. novembra u 15 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Stana Boža Milošević 30. oktobra 2013. u 76. godini.

Sahrana će se obaviti 1. novembra u 14 časova na mjesnom groblju u Vitasojevićima.

Radmila Jovanova Gačević rođena Drobnjak, 30. oktobra 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 1. novembra u 12 časova u Matarugama, Breza.

Kuća žalosti Ulica Dušana Tomovića bb, Mojkovac.

Murta Kajošević rođena Avdić, 30. oktobra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 31. oktobra na mjesnom groblju u Dinoši.

Milivoje Mića Milorada Đurišić 30. oktobra 2013. u 78. godini.

Sahrana je obavljena 31. oktobra u 14 časova na seoskom groblju u Tmušićima.

Vinka Vukomira Rajković rođena Vučetić, 30. oktobra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 31. oktobra u 14 časova na Brezojevičkom groblju.

Julka M. Bulatović Vukić 30. oktobra 2013. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 31. oktobra u 15 časova na groblju Sveta Ćekla u Sutomoru.

Branko Spasojev Vujović 30. oktobra 2013. u 83. godini.

Sahrana je obavljena 31. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju u Kočanima.

Zdravko Mujo Krstov Miljanić 30. oktobra 2013. u 56. godini.

Sahrana je obavljena 31. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju Klanje na Velimlju.

Ivanka Ratka Janković inženjer, 29. oktobra 2013. u 50. godini. Sahrana će biti obavljena u Kanadi, Toronto.

Kuća žalosti Oktobarske revolucije 30, Podgorica.

Božidar Milije Đurišić 29. oktobra 2013. u 72. godini.

Sahrana je obavljena 31. oktobra u 15 časova na gradskom groblju u Danilovgradu.

Kuća žalosti Ulica kralja Nikole 212, Podgorica.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

PETAK, 1. 11. 2013.

OTKRIĆE NJEMAČKOG DNEVNIKA ª BILDº

Šef Gestapoa počiva na jevrejskom groblju BERLIN - Šef tajne državne policije Gestapoa u vrijeme nacističke diktature, Hajnrih Miler sahranjen je baš na Jevrejskom groblju u centru Berlina, 1945.

Kako je juče objavio dnevnik “Bild” pozivajući se na Johanesa Tuhela, rukovodioca spomen-obilježja “Njemački pokret otpora”, šef Gestapoa nije, kako se vjerovalo dugi niz godina poslije Drugog svjetskog rata, preživeo slom nacizma i kraj rata.

Dokumenti koje je Tuhel pronašao u više arhiva pokazuju da je Milerov leš 1945. pokopan u masovnoj grobnici na Jevrejskom groblju u centru Berlina. Prema Tuhelovim navodima, prije toga je, u avgustu 1945, tijelo šefa Gestapoa pronađeno je u provizornom grobu u blizini Ministarstva vazduhoplovstva u Berlinu i bilo jasno identifikovano. Leš je još bio u uniformi generala Gestapoa, a u unutrašnjem džepu je bila službena iskaznica sa fotografijom. Njemački list se poziva i na navode Savezne obavještajne službe (BND) iz kojih proističe da su zapadne obavještajne službe još dugo smatrale da je Hajnrih Miler preživio kraj rata i da se skriva po svijetu. Tako se 1949. vjerovalo da se bivši šef Gestapoa krije u Čehoslovačkoj. Ranih šezdesetih, tokom suđenja Adolfu Ajhmanu u Izraelu, ponovo je počela intenzivna potraga za Milerom, ali se pokazalo da su navodi o njegovim kontaktima s rođacima i prijateljima u Njemačkoj netačni. Iz izvještaja “Bilda” proizlazi da je do sada nerazjašnjeno kako je došlo do toga da šef Gestapoa bude pokopan na Jevrejskom groblju. Predsjednik Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj Di-

ter Grauman ocijenio je da je “neukusno i gnusno” to što je “upravo jedan od najbrutalnijih nacističkih sadista sahranjen na jevrejskom groblju” kao i da se time “najgrublje gazi po uspomeni na žrtve” nacističkog genocida.

POSLJEDNJA PORUKA ALEKSANDRA TIJANIĆA

Novinari su sloj robova BEOGRAD - Prije dvije godine Aleksandar Tijanić, novinar i generalni direktor RTS-a koji je iznenada umro u ponedjeljak, poručio je da ne bi volio da ga srpsko novinarstvo uopšte pamti, već da mu je najveća želja da kao zaostavštinu ostavi dvije-tri knjige tekstova, samo za studente novinarstva. Intervju u kom je to izgovorio, ali govorio i o novinarstvu uopšte, svojim protivnicima, karijeri i djetinjstvu, prema njegovoj želji, objavljen je tek nakon njegove smrti, a objavio ga je juče uticajni beogradski NIN, nedjeljnik u kom je Tijanić proveo važan dio svoje karijere.

“Ne bih volio da me srpsko novinarstvo uopšte pamti. Volio bih da ostavim dvije ili tri knjige mojih tekstova i da samo studenti novinarstva, kada hoće da vide kakav je ludak bio Tijanić, uzmu te knjige i pročitaju nekoliko tekstova. Ne osjećam se ugodno ni uz jednu vrstu komplimenata, čak ni kada Dobrica Ćosić kaže kako misli da Srbija nije imala većeg novinara od mene. Nije mi ugodno ni kada saberem ko je sve o meni govorio pozitivno, od Teofila Pančića i mnogih ljudi, a sada su sa ‘druge strane’”, rekao je Tijanić u intervjuu NIN-u. Tijanić je rekao da nikada nije dobio nijednu novinarsku nagradu i da ih ne prima, kao i da “nema hrabrosti da bude kukavica”.

“Ono što sam ja ura-

dio u srpskom novinarstvu je da sam počeo da pišem o politici kao o sportu, a o sportu kao o politici”, rekao je Tijanić. Govoreći intimno o sebi objasnio je i neke svoje poteze, koji mu se i poslije smrti spočitavaju.

“Ovo što sam radio posljednjih 12 godina, to nije novinarstvo, već borba za glavu, za život. Neki moji prijatelji novinari su ubijeni, neki poludjeli, a neki napustili profesiju”, rekao je Tijanić i podsjetio se 1999. godine kada su on i ubijeni novinar Slavko Ćuruvija “licitirali” koga će tadašnji režim ubiti. Vjerovao je da ima veliki broj jatelja. “Znam neprikoliko imam neprija-

telja koji uživaju u tome da ih ponižavam. Spisak mojih neprijatelja je - ko je ko u Srbiji od najmoćnijih ljudi. Kako bih preživio te neprijatelje, morao sam da budem zvonar Bogorodičine crkve: ružan, grbav, nikakav. Ali da zvonim vrlo jako i daleko. I u tome je moja moć. Ne sastoji se u tome da nekog zaposlim ili otpustim, objavim ili ne objavim, već je cijela moja moć sadržana u tome da pišem, i da zvonim i da lajem. I da ljudi koji me i ne vole moraju da me čitaju i kažu: jeste skotina, ali ovdje ima nešto. Ku**im se da ljudi ne bi vidjeli moj strah. I da me zbog tog kukavičkluka ne prezru.

Zato se pravim hrabar u situacijama koje su ludačke”, rekao je Tijanić. On je naveo da nikada nije mogao da sanja da će biti “neki novinar, a kamoli direktor ili glavni urednik”.

“Htio sam samo da pišem i da od toga mogu da živim”, rekao je preminuli novinar, rekavši da nije volio školu, ali da je “čitao manijački”, a da mu je posebno drag pisac bio Umberto Eko. O novinarstvu je rekao i da je to profesija koju duboko prezire (kao i sebe), jer je to sloj robova, a o svojim tekstovima je rekao da od hiljada koliko je napisao može da izdvoji samo desetak. Tijanić je govorio i o svom porijeklu, rekavši da mu se često u snu javlja Podujevo, a da danas nema nikoga na Kosovu i da ga “čekaju samo Dečani”.

RIJETKE FOTOGRAFIJE

St. br. 146/13 ZANATSKO PREDUZEĆE „PODGORICA“ U STEČAJU IZ PODGORICE Stečajni upravnik Zanatskog preduzeća „Podgorica“ u stečaju iz Podgorice na osnovu čl.134, čl.135 i čl.136 Zakona o stečaju („Sl. list RCG br.01/11), objavljuje:

II OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA

Sirijsko hemijsko oružje uništiće se u Albaniji?

Prodaje se imovina: Nepokretnosti upisane u LN br. 1209 KO Podgorica III, na katastarskoj parceli br.4501/1, ukupne površine 6030 m2 od čega 1031 m2 pod objektima, ulica 4. jula 43 u Podgorici.

Ukupna cijena iznosi 1.350.000,00 €.

Na naznačenoj katastarskoj parceli urbanističkim planom je predviđena izgradnja stambeno-poslovnog objekta P0+P1+P6+Pk7. Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA, NE OTVARAJ“ na adresu Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br.2, pozivom na St.br.146/13.

Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 20.11.2013. do 12h. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 10% od ponuđene cijene na račun stečajnog dužnika br. 520-21472-67 kod Hipotekarne banke Podgorica. Dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđaču čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 25.11.2013. u 9h u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br.30. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da u roku od 3 (tri) dana od otvaranja ponuda zaključi kupoprodajni ugovor i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka, sklapanje ugovora će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuđaču u roku sledeća 3 (tri) dana. Sve informacije u vezi prodaje mogu se dobiti na mob.tel. 067 225 014.

Zalihe sirijskog hemijskog oružja mogle bi da budu uništene u Albaniji, a Norveška je odbila da preuzme taj zadatak na sebe, objavio je američki portal Global Sekjutiri Njuvšir. Neke druge zemlje, poput Belgije i Francuske, takođe još nisu u potpunosti odbacile mogućnost da se prihvate posla uništavanja sirijskog hemijskog naoružanja. Naravno, Albanija nije u mogućnosti da sama obavi taj posao, već bi joj SAD pružio pomoć u opremi. Moguće je i da se uništavanje obavi u više zemalja. Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) saopštila je da je Sirija uništila sva prijavljena hemijska postrojenja, odnosno demontirala opremu u pogonima za proizvodnju otrovnih sredstava čime je ispunila prvi uslov iz programa faznog razoružanja.

Poklon Hitleru za rođendan 1941.

BEOGRAD - Beogradski nedjeljnik “Vreme” objavio je fotografiju Adolfa Hitlera kako posmatra spomen-ploču Gavrilu Principu koja mu je poslata iz okupiranog Sarajeva. Na crno-bijeloj fotografiji koju je, kako navodi “Vreme”, načinio njegov službeni fotograf Hajnrih Hofman, vidi se Hitler i ispred njega spomenploča s natpisom “Na ovom istorijskom mjestu Gavrilo Princip je nagovijestio slobodu na Vidovdan 15.

(28) juna 1914”, prenio je B92. Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna, ubio je 28. juna 1914. u Sarajevu austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Taj atentat poslužio je Austrougarskoj za ultimatum Srbiji i napad na nju čime je počeo Prvi svjetski rat. Tvrdi se da je fotografija snimljena na Hitlerov rođendan, 20. aprila 1941, u vagonu specijalnog voza “Amerika”, koji je u to vrijeme stajao na slijepom kolosijeku pruge Beč-Grac, kod mjesta Me-

nihkirhen. Hitleru je tada uručen rođendanski poklon, “jedini ratni trofej raskomadane Jugoslavije”, spomen-ploča Gavrilu Principu donijeta iz okupiranog Sarajeva, navodi se u tekstu Muharema Bazdulja. Nacistička vojska ušla je u Sarajevo 17. aprila 1941, a skidanje ploče zabilježeno je kamerom. “Firer je bio srećan što je njegova vojska iz dijela svijeta koji nije vrijedan kostiju ni jednog jedinog pomeranijskog grenadira uspjela da mu na dar donese jedinu stvar iz te ubijene zemlje koja mu nešto znači: ploču kojom su u Sarajevu odali počast Gavrilu Principu. Mrtvace treba pokopati, misli Hitler, a ova ploča koju su podigli da slave svoju slobodu i njemačko poniženje sada je nadgrobna ploča njihovoj zemlji i njihovim snovima”, napisao je Bazdulj. Hofman je snimio više od dva miliona Hitlerovih fotografija, a u tim fotografijama ogleda se Drugi svjetski rat iz vizure njemačkog nacističkog vođe.

Globus 17

PETAK, 1. 11. 2013.

NEMA KRAJA ŠPIJUNSKOJ SAGI

I Gugl i Jahu na meti NSA V

AŠINGTON - Američka Nacionalna agencija za bezbjednost (NSA) upala je u glavne komunikacione veze koje povezuju centre sa podacima Jahua i Gugla širom svijeta, prenio je list Vašington post, pozivajući se na dokumente dobijene od bivšeg saradnika NSA Edvarda Snoudena.

Prema tajnom dokumentu od 9. januara 2013, NSA šalje milione podataka svaki dan iz unutrašnjih mreža Jahua i Gugla u skladišta podataka u sjedištu agencije u Fort Midu, u državi Merilend, napisao je vašingtonski list na svom vebsajtu.

U posljednjih 30 dana, sakupljači na terenu preradili su i

poslali u bazu više od 180 miliona novih podataka, naveo je list. Gugl je izrazio žestoko negodovanje poslije najnovijih otkrića i pokrenuo pravna pitanja, uključujući i to da li je Agencija prekršila savezne zakone o prisluškivanju. Novi detalji o pristupu NSA podacima Jahua i Gugla širom svijeta stigli su u vrijeme kada američki Kongres preispituje vladinu praksu sakupljanja podataka i ovlašćenja poslije žestoke reakcije evropskih vlada na otkrića da je NSA prikupljala podatke o milionima telefonskih i internet konunikacija u njihovim zemljama, uključujući i njihove lidere. Podaci koje je NSA tako dobila zatim su pregledani kroz program NSA nazvan “Muscular” kojim se upravlja zajedno s britanskim pandanom NSA, na-

vodi se u dokumentu. Detalji o programu prisluškivanja SAD počeli su da izlaze od kad je Edvard Snouden dao dokumente koje je uzeo od NSA listovima Vašington post i Gardijan u junu. Snouden je dobio privremeni azil u Rusiji, a u SAD ga traže da odgovara zbog nedozvoljenog otkrivanja podataka.

●PRISTUP SERVERIMA NE OVLAŠĆEN Direktor NSA general Kit Aleksander rekao je da agencija nije imala pristup kompjuterima Jahua i Gugla. Aleksander je rekao za Blumberg TV: “Nemamo ovlašćenje da ulazimo u servere neke američke kompanije i uzimamo podatke”. Novinari, međutim, mahom ocjenjuju da to nije direktan demanti najnovijih navoda.

Portparol Jahua je rekao da je ta kompanija uvela stroge kontrole da zaštiti bezbjednost svojih centara podataka i da nije odobrila pristup tim centrima bilo NSA, ni bilo kojoj drugoj vladinoj agenciji. NSA već ima pristup nalozima korisnika Gugla, Jahua i drugih internet kompa-

●LAVROV: O ŠPIJUNI RANJU SE ZNALO ILI BAREM NAGAĐALO

nija kroz program koji je odobrio sud, a zove se “Prizma”.

Prema tom odobrenom programu, NSA može da upadne u podatke tih kompanija i uzme mejlove, slike i druge podatke.

Američki zvaničnici rekli su da je taj program usko usredsređen na strane ciljeve, a tehnološke kompanije kažu da daju informacije samo kada dobiju sudski nalog za to. Vašington post je naveo da NSA upada u centre s podacima širom svijeta. NSA ima mnogo slobodnije propise o tome šta smije da prikuplja van SAD. Direktor Gugla za pravne poslove Dejvid Diamond rekao je da je kompanija dugo bila zabrinuta zbog mogućnosti ovakvog špijuniranja. “Mi ne dajemo vla-

Šef NSA Kit Aleksander uvjeren je da američke i evropske obaveštajne službe treba da rade zajedno i da spor oko špijuniranja ostave iza sebe. On je, međutim, napomenuo da sve vlade, a ne samo američka, špijuniraju strane lidere. Govoreći na konferenciji o sajber bezbjednosti u Vašingtonu, Aleksander je odbio da potvrdi ili demantuje izvještaje medija da je NSA špijunirala mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sve je veći broj onih koji su navodno bili meta američkog špijuniranja. Ujedinjene nacije zatražile su objašnjenje o d

kacije i da su prisluškivali povjerljive razgovore generalnog sekretara Ban Ki Muna. “Američka vlada je garantovala da ne presreće i da neće presretati tajne komunikacije Ujedinjenih nacija”, rekao je Martin Nesirski, portparol Ujedinjenih nacija. Mediji se utrkuju da objave nove detalje, zvaničnici da ih demantuju. Nacionalna obavještajna agencija demantovala je pisanja medija da je prisluškivala Vatikan, dok je Rusija odbacila kao neistinite izvještaje italijanskih medija da je, uz pomoć poklona - plišanih meda, rokovnika i USB stikova - špijunirala stotine stranih delegata na samitu G 20 u Sankt Peterburgu. Šef ruske diplomatije nije iznenađen zbog skandala sa prisluškiva-

dam a , uključuj u ći američku Vladu, pristup našim sistemima. Ogorčeni smo na to koliko je Vlada spremna daleko da ide da pokupi podatke sa naših privatnih mreža i to ukazuje na potrebu za hitnu reformu”, rekao je Dramond.

Bijele kuće zbog izvještaja da su Amerikanci prodrli u njihov šifrovani sistem komuni-

njem.

“Siguran sam da su u velikoj mjeri svi znali sve ili su bar nagađali. Podignuta je buka jer se javno govori o tome, a nije uobičajeno da se o tim stvarima tako govori”, kazao je Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

Kinezi prisluškuju peglama i bokalima Ruski istražitelji tvrde da su pronašli mnogo malih kuhinjskih aparata uvezenih iz Kine u koje su ugrađeni mikročipovi koji emituju podatke na bežičnim mrežama.

Vlasti Sankt Peterburga navodno su pronašle 20 do 30 bokala za grijanje vode i pegli u koje su ugrađeni mikročipovi koji odašilju podatke kineskim serverima,

objavio je juče britanski časopis “Dejli mejl”. Navodi da su uređaji otkriveni zbog toga što je utvrđena razlika u težini pojedinačnog aparata za nekoliko grama, međutim, dovedeni su u pitanje, jer tako nešto uobičajeno ne bi pokrenulo sumnje, osim ako se ne radi o aparatima koji su uvezeni avioprevozom, a tako se ne uvoze jef-

● FOTO priča

tini aparati poput bokala i pegli.

Ovo otkriće objavljeno je samo nekoliko dana pošto je Evropska unija pokrenula istragu nakon izvještaja italijanskih medija da je, uz pomoć poklona poput plišanih meda, rokovnika i USB stikova, Rusija špijunirala stotine stranih delegata na samitu Grupe 20 u septembru u Sankt Peterburgu.

JAVNO PREDUZEĆE ZA NACIONALNE PARKOVE CRNE GORE PODGORICA Objavljuje

LICITACIJU Radi prodaje u viđenom stanju, upotrebljivanih sredstava:

Kad dječak zasjeni papu RIM - U trenutku dok drži govor Papa Franjo, kao i bilo koji drugi govornik, obično je centralna ličnost trenutka, međutim juče je jedan dječak riješio da mu “ukrade šou”. Dok je papa držao govor na Trgu Svetog Petra o značaju uloge baba i đedova, jedan dječak u prugastoj majici, farmerkama i patikama je došetao, popeo se na

binu i čvrsto zagrlio papu. Iako su neki kardinali pokušavali da “namame” dječaka lizalicama kako bi ga sklonili sa bine, papa Franjo je još jednom, svojom blagonaklonom reakcijom pokazao da predstavlja novo lice Vatikana. Papa je, kao popustljivi đed, potapšao dječaka po glavi, dozvolio mu da neometano istraži prostor i sjedne u

njegovu fotelju, dok je on nastavio da uz osmijeh čita svoj govor. Dječak se zove Karlos i siroče je iz Kolumbije, a prošle godine ga je usvojila jedna italijanska porodica. Tokom svog “performansa”, nešto je i kratko prodiskutovao sa papom, ali ni on ni poglavar Rimokatoličke crkve nisu otkrili o čemu je riječ.

1. 1 drveni ribarski čun – početna cijena 300 eura 2. 1 drveni ribarski čun – početna cijena 200 eura 3. 1 drveni ribarski čun – početna cijena 50 eura 4. 7 plinskih boca zapremine 12 litara, po cijeni od 20 eura po komadu 5. 427 ribarskih mreža, po cijeni od 5 eura po komadu Sredstva koja se izlažu prodaji mogu se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 08.00 do 16.00 časova, ispred Upravne zgrade NP Skadarsko jezero na Vrnjini.

Kontakt osoba Nenad Ivanović, mob. tel 067/344-208 Licitacija će se održati dana 05.11.2013. godine u Upravnoj zgradi NP Skadarsko jezero na Vranjini, sa početkom u 11.00 časova.

Za sredstva iz tačaka 1,2 i 3 licitacioni korak iznosi 20 eura, pri čemu je učesnik licitacije za sredstva iz ovih tačaka, dužan da prethodno uplati iznos od 10% početne cijene, koja će mu biti vraćena ako ne izlicitira sredstvo.

Kupac je dužan da izlicitiranu cijenu plati i kupljeno sredstvo preuzme na dan licitacije.

Kultura 19

PETAK, 1. 11. 2013.

KANDIDAT ZA OSKARA

Patriša Arket na projekciji ª As pikaº

PREMIJERA

Junak koji nas iskušava

Crnogorski kandidat za nagradu Oskar u kategoriji najbolji dugometražni igrani film na stranom jeziku “As pik - loša sudbina”, reditelja Draška Đurovića, biće prikazan sjutra na Beverli Hilsu. Biće to prvo prikazivanje jednog crnogorskog ostvarenja za članove Američke filmske akademije, a u okviru specijalnog programa koji organizuje “European Film Promotion”.

Sljedeća projekcija je zakazana za 8. novembar, a reditelj Draško Đurović kazao je Dnevnim novinama da su dolazak, osim slavnog glumca filma “As pik” Majkla Medsena, najavili i glumica Patriša Arket (“Prava romansa”), glumac Luis Goset Jr (“Oficir i džent-

lmen”), kao i manekenka Nina Seničar. Đurović je kazao i to da, nažalost, zbog nedostatka novca “As pik” neće imati kampanju kakvu obično imaju kandidati za najbolji strani film za Oskara zbog nedostatka novca.

Film rađen po scenariju Obrada Nenezića govori o osvetama i mržnjama prošlog vremena, a posebno akcentuje pitanje bjekstva iz devedesetih. Film je okupio značajnu glumačku ekipu u kojoj su i Branimir Popović, Peđa Bjelac, Jelena Simić, Momčilo Otašević i drugi.

Film “As pik - loša sudbina” je nastao u koprodukciji Udruženja filmskih stvaralaca Crne Gore i B filma Montenegro.

“Everyman Đilas”, u režiji Radmile Vojvodić, za 60. rođendan CNP Predstava “Everyman Đilas”, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Prvim uprizorenjem nove drame Radmile Vojvodić ujedno će biti obilježeno i 60 godina nacionalnog teatra.

Radmila Vojvodić izabrala je da napiše komad “Everyman Đilas” i da u središte svog interesovanja i angažmana stavi Milovana Đilasa, veličinu koja iskušava naše vrijeme i propituje ga. Vojvodić se bavi jednom epohom u kojoj su njeni junaci svojim djelovanjem bitno određivali istorijske tokove u Jugoslaviji u njenom međunarodnom kontekstu.

“Everyman Đilas” je drama o pobunjeničkim i prestupničkim duhovima, o žaru vjere u bolji svijet.

Naslovnu ulogu tumači Tihomir Stanić, a u brojnom glumačkom ansamblu su i Ana Vučković, Jelena Rakočević, Gorana Marković, Karmen Bardak, Gordana Mićunović, Ljubica Barać-Vujović, Simo Trebješanin, Dejan Ivanić, Dušan Kovačević, Nikola Perišić, Petar Novaković, Zoran Vujović, Miloš Pejović, Aleksandar Radulović, Slobo Marunović, Mišo Obradović, Dragica Tomas, Goran Slavić i Nada Vukčević.

Producent predstave “Everyman Đilas” je Janko Ljumović, dramaturškinja Borka Pavićević, scenograf Hans Georg Schafer, kostimograf Leo Kulaš, kompozitor Žarko Mirković, lektor Dubravka Drakić, dizajn zvuka i audio montaža uradili su Đorđe Petro-

vić i Jovo Kljajić, asistenti režije su Mirko Radonjić i Mirjana Medojević, a izvršni producenti Dejan Đurković,Andrijana Maliković i Marko Gošović. Godišnje nagrade CNP-a biće dodijeljene sjutra u 12 sati, dok će u 13 sati biti održana promocija monografije “Šezdeset godina Crnogorskog narodnog pozorišta (1953-2013)”. Reprize predstave “Everyman Đilas” su sjutra i u ponedjeljak 4. novembra. Za prvu reprizu CNP će ugostiti i gledaoce Pozorišta u Kopru, koji kao pretplatnici Gledališča Koper (Slovenija) dolaze u organizovanu posjetu Crnogorskom narodnom pozorištu. Druga repriza, u ponedjeljak 4. novembra, biće posvećena teatarskoj mreži ETC (European Theatre Convention).

NOVA VERZIJA

Rimejk horor filma ª Keriº Novu verziju filma zasnovanog na istoimenom bestseleru Stivena Kinga režirala je Kimberli Pirs.

Naslovnu ulogu igra Kloi Grejs Morec, a u ansamblu su Džudi Grir, Porša Dabldej, Aleks Rasel, Gabrijela Vajld, Ansel Elgort, Džulijan Mur. Film, koji je od juče na redovnom bioskopskom repertoaru, prilagođen je sadašnjici i ponašanju današnjih tinejdžera. Glavna junakinja je stidljiva djevojka, odbačena od vršnjaka i zlostavljana od strane labilne i religiozne majke (Džulijan Mur). Pod pritiskom Keri otkriva i oslobađa svoje telekinetičke moći uz pomoć kojih teroriše mali grad u kojem živi.

Morec je jedna od najtraženijih mladih glumica. Još sa pet godina počela je da se pojavljuje na televiziji, a sa šest počinje filmsku karijeru u Los Anđelesu. Igrala je u filmu Martina Skorsezea “Hugo”, koji je osvojio pet Oskara. U pripremi su njeni filmovi “Laggies”, “The Equalizer”, “Dark Places”.

Rediteljka i scenaristkinja Pirs karijeru je počela filmom “Dječaci ne plaču”, koji je zasnovan na istinitom događaju, a osvojio je Oskara (Hilari Svonk za najbolju žensku ulogu), Zlatni Globus i veliki broj drugih nagrada.

Popularnost “Keri” datira od 1974. godine kada je tada mladi Stiven King počeo karijeru pisanja horor štiva. Inspirisan stvarnim slučajevima povučenih djevojaka iz svojih srednjoškolskih dana, King je majstorstvom pripovedanja postavio ime Keri za sinonim poniženja, represije i osvete. Prva filmska verzija snimljena je 1976, u režiji Brajana de Palme, a naslovnu ulogu igrala je Sisi Spejsik.

GERHARD RIHTER

Najskuplji živi slikar izlaže u Minhenu U Minhenu je otvorena izložba “Atlas Mikromega” Gerharda Rihtera, najskupljeg živog slikara današnjice, čija se platna na aukcijama prodaju za desetine miliona eura. Osim što je život proveo slikajući, njemački umjetnik Gerhard Rihter je strastveni sakupljač novinskih isječaka, fotografija, crteža, kolaža i sličnih predmeta, koje je povremeno znao da složi u veću cjelinu po specifičnim kriterijumima. Ti radovi čine osnovu velike Rihterove izložbe u uglednoj galeriji Lenbah - haus, ujedno i muzeju koji u svojoj stalnoj postavci čuva mnoga djela 81-godišnjeg njemačkog slikarskog ekspresionizma, kolekciju Jozefa Bojsa, radove grupe Plavi jahač i brojna druga umjetnička djela od istorijskog značaja.

Sve to pada u drugi plan pred aktuelnom Rihterovom izložbom “s obzirom na to da je riječ o najvažnijem i

najskupljem slikaru današnjice”, kako piše nedjeljnik Špigl. Kada je riječ o ogromnim iznosima koje na aukcijama postižu njegova djela, valja podsjetiti kako je ove godine u Londonu Rihterova slika iz 1968. “Domplatz, Mailand” prodata za čak 37 miliona dolara.

Minhenska izložba bavi se jednim dijelom Rihterovog stvaralaštva nudeći “vizije prostora koje rastu preko svake mjere” te “svjedoče o umjetnikovom interesovanju za trodimenzionalno”, kako se kaže u službenoj najavi. Naslov izložbe referira na Volterovu kratku priču Mikromegas u kojoj je veliki francuski filozof spekulisao o granicama stvarnosti. Radovi Gerharda Rihtera tematizuju raznovrsne pojave i događaje pa se jedan, na primjer, zove “Olimpijske igre 1972.”, a tu su i “Rajhstag” ili “Prozori katedrale”.

Umjetnik se koristi takvom umjetnič-

kom strategijom da od najmanjeg dođe do ogromnih prostora i nevjerojatnih dimenzija.

Rihterovi atlasi koji se čuvaju u Lenbahu već se sastoje od 800 posebnih ploča, od kojih su mnoge početak ideja i razrađene skice njegovih dovršenih slika. U toj su kolekciji sačuvana djela koja svjedoče o njegovom umjetničkom procesu i stvaranju. Početak sakupljanja isječaka, porodičnih fotografija, crteža i sl. pada u 1962. kada je pobjegao iz Istočne Njemačke u Zapadnu.

Srodne sličice lijepio je na veliki bijeli karton, a ta su djela u međuvremenu rasla do neslućenih dimenzija. Neke je radove sam Rihter postavljao u galeriji, s namjerom da naglasi njihovu “arhitektonsku situaciju”, kažu kustosi. U minhenskoj galeriji Lenbah-haus izložba se može pogledati do 9. februara 2014. godine.

Radovi Mršulje na Cetinju Izložba radova Danijele Mršulje-Vasić biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji Atelje DADO. Izložba čiji je naziv “200” nastala je povodom Njegoševe godišnjice. Jedan od radova na izložbi je “Iskušenje” - svojevrsna oda ženi, tradiciji i časti, podsjećanje na vrijeme zauzdane i suspregnute ženske ljepote, ali i na tajnu koju nose ljubavni stihovi “Noć skuplja vijeka”, zapisala je Mršulja u tekstu koji prati izložbu, Umjetnica navodi da Njegoševu godišnjicu nijesam shvatila kao povod za mimetičku produkciju radova punu naracije i patosa. “Iščitavajući ponovo Njegoša,

ovog puta ne kao srednjoškolsku literaturu, nego sa mnogo širim i dubljim razumijevanjem, došla sam do impulsa pretočenih u iskre iz kojih je u jednom dahu nastala ova za mene veoma važna izložba”, piše Mršulja.

Kako navodi, posebnost oizložbe čini rad “Zvuk tišine”, rad koji je iskorak iz njene dosadašnje umjeničke prakse, rad drugačije poetike. “Ovim radom sam pokušala da posjetioce galerije na trenutak teleportujem u Njegoševe odaje i njegovo vrijeme. Konačno, cilj je shvatiti umjetnost kao karijatidu duše”, zapisala je Mršulja u tekstu koji prati izložbu.

Reportaže 21

PETAK, 1. 11. 2013.

Planirajte zimovanje

Najbolja skijališta Evrope

Vrijeme je planiranja zimskih odmora, a mi vam predlažemo destinacije kojima je teško odoljeti

s

ezona skijanja samo što nije počela! Većina vas već je odabrala mjesta na kojima će ove zime uživati, pokazati najnoviju skupu opremu, a možda i malo skijati. u slučaju da ulovite neki povoljni last minute aranžman, preporučujemo vam pet skijališta na kojima bismo se i mi rado nalazili.

● Kicbil, AustrijA Svake godine preko 80 hiljada posjetilaca pohrli na ovo skijalište kako bi posvjedočili jednoj od najtežih spustaških staza u Svjetskom kupu skijanja. Kada je trka gotova, većina posjetilaca pokuša se okušati u barem kratkoj dionici ove staze. Na stazu se dolazi gondolama, žičarom, od kojih svaka nosi ime skijaša koji je pobijedio u trci na ovim stazama. Tako i naš Ivica Kostelić ima svoje gondole. Ako ste dovoljno sigurni u svoje skijanje možete i vi isprobati kako je to spustiti se po Streifu, naziv spustaške staze, koja je prepuna skokova i zavoja. Nakon što preživite Streif pođite u engleski pub Londoner na kriglu Gössera. Na ovom skijalištu postoji tradicija koja potiče iz 80-tih godina prošlog stoljeća da skijaši koji su učestvovali u spustaškoj trci Svjetskog kupa nakon odrađene trke poslužuju pivo gostima ovog puba. Ako želite odsjesti u Kicbilu za vrijeme

trke moraćete rezervisati svoj smještaj minimalno šest mjeseci prije trke jer inače nećete moći naći slobodnu sobu. Ono što Kiicbil nije, niti će ikad biti, a to je jeftin. Ovdje sve košta, od obične sobe do pića. Sve ima svoju cijenu, koja nije mala.

● Bad KlajnKiršajm, austrija Ovo skijalište osim dugih staza nudi vam i banju. Područje je bogato termalnim izvorima, ali i mnogim stazama za skijanje. Ukupna dužina svih staza je 103 kilometara, ima čak 26 žičara, 4 kilometara staza za sankanje i 470 topova za proizvodnju vještačkog snijega.

Skijalište je smješteno na dvije planine, najviši vrh je Kajserburg do kojeg vode dvije žičare. Osim skijanja i banje ovo mjesto je bogato i gastronomskom ponudom. Ako želite izaći iz hotela i dobro se najesti i zabaviti izbor vam neće olakšati čak

Nassfeld, Austrija

Les deux Alpes, Francuska 45 različitih restorana.

Ponuda restorana bazira se na kaloričnom tipu prehrane koja će vam dobro doći za prikupljanje energije za kasnije.

ma puno ne odstupaju od izvikanijih, susjednih skijališta, ali ponudom mogu nadmašiti svako.

● les docKs alpes, FrancusKa

Nasfeld se smjestio u samom srcu austrijskog skijališta. Zbog relativno niske nadmorske visine sve staze pokrivene su topovima za snijeg.

Na ovom skijalištu naći ćete 110 kilometara skijaških staza od koji je 2,2 kilometara noćnih.

Ovo skijalište proglašeno je jednim od najboljih skijališta u Austriji s modernim žičarama te raznolikom ponudom smještaja. Tu postoje čak dva zabavna parka za snoubordere, uređeno klizalište, carling arena. Gastronomska ponuda je tipično austrijska.

Zabavu nakon skijanja možete nastaviti u dva disko kluba koji se nalaze u hotelima Cube i Carinzia.

Na ovom skijalištu moći ćete isprobavati svoje skijaške vještine na čak 220 kilometara dugim stazama, a ako vam je draže skijaško trčanje ima ih u dužini od 21 kilometra.

Ovo skijalište nije izvikano kao neka druga francuska skijališta, ali svojom ponudom stoji im uz bok. Osim skijanja ovdje se možete zabaviti gradnjom igloa, a gastronomska ponuda i ponuda noćne zabave je šarolika. Od mirnih restorana do bučnih i prepunih klubova s raznim vrstama muzike. Ovdje su se pobrinuli da za sve ukuse ima po nešto. Cijena-

● nassFeld, AustrijA

● Val D’isere / tignes, FrAncusKA Na ovom skijalištu ima staza baš po svačijem ukusu. Od sjajno uređenih staza za početnike, preko fenomenalnih staza za bordere do prekrasnih “divljih” staza po dubokom snijegu. Čak 300 kilometara staza nudi vam cjelodnevnu zabavu, a do njih vas vodi 90 žičara. Val D’isere je jedna od najljepših planinskih gradića smješten u dolini rječice u Alpama. Grad je prepun hotela i apartmanskog smještaja, a jezgro grada je prepuno predivnih istorijskih građevina. Uz bogatu ponudu smještaja bogata je i gastronomska ponuda. Ovdje su svoje mjesto našli neki od ponajboljih svjetskih restorana, a noćni život traje do kasnih jutarnjih sati.

Ako niste neki skijaš na ovom skijalištu postoji čak 19 različitih škola skijanja.

(Dnevnik.hr)

Zabava 23

PETAK, 1. 11. 2013.

RAZGOVOR

Ja sam normalna djevojka iz susjedstva Jelena Rozga objavljuje novi singl pod nazivom “Cirkus” Filip Jovanović, Foto: Privatna arhiva

K

ada je prije nekoliko dana otkrila da se nova pjesma zove “Cirkus” uzbuđenje je još više poraslo među fanovima Jelene Rozge, a ona im je obećala, kako kaže, pravu muzičku poslasticu. Kako je rekla za Dnevne novine, pjesma je nastala u radionici bračnog para Huljić, a biće premijerno izvedena u subotu u sklopu show-a “Ples sa zvijezdama” na HRT-u. Spot za istoimenu pjesmu radiće Dejan Milićević ovih dana u Beogradu, dok se njegova premijera očekuje kroz desetak dana.

Atraktivna pjevačica, koja svojim izgledom, pjevanjem i uvijek zanimljivim pjesmama privlači pažnju javnosti, kaže da pjesmu drži u tajnosti do subote, kada za publiku priprema “muzičko iznenađenje”.

“Nadam se dobrim rekacijama, a ovo će biti iznenađenje za sve moje fanove. Poslije toga idem za Beograd kada ću raditi spot sa Dejanom Milićevićem. Snimaćemo ga nekoliko dana, a premijera se očekuje sredinom novembra. Nadam se da će se publici dopasti spot, jer će biti drugačiji od mojih prethodnih”, rekla je ona.

Jelena će 30. decembra pjevati u Budvi, a na pitanje šta će publika imate prilike da čuje odgovara: “Na mojim koncertima kao i uvijek pjevam svoje hitove, ali naravno i stare nezaboravne numere grupe Magazin gdje sam bila članica više godina. Obećavam odličan provod svima koji dođu te večeri”.

Zgodna plavuša važi za jednu od najatraktivnijih i najljepših pjevačica na Balkanu, ali o svom ljubavnom životu nikada nije javno pričala. Intimu, kako voli da naglasi, drži strogo za sebe.

“Sebe sam uvijek smatrala običnom djevojkom iz susjedstva. Drugi imaju drugačiju percepciju o meni, ali kad me upoznaju obično mi kažu da nijesu očekivali da sam toliko, ajmo reći, normalna”, kaže kroz smijeh Jelena.

A, kada smo je upitali kakvi muškarci joj privuku pažnju, a od kakvih se grozi, Jelena je odgovorila: “Duhoviti i šarmantni mi privuku pažnju, a ne volim bahate i oni koji misle da će takvim ponašanjem osvojiti nekoga”.

Popularna pjevačica uveliko radi na novom albumu, ovih dana prikuplja pjesme za novi studijski album, a kao i na svim dosadašnjim biće zadužen bračni par Huljić, sa kojima ima odličnu saradnju.

“Sve pjesme nakon albuma ‘Bižuterija’ će se naći na mom novom albumu koji će izaći, nadam se, početkom 2014. Neću mijenjati dobro oprobanu ekipu, vrstu muzike i zvuk koji sam do sada forsirala, jer vidim da se to publici dopada. Moji fanovi mi konstantno pišu i zaista sam srećna kada dobijam pohvalu za moj rad”, kaže Jelena.

Hrvatska pjevačica, trenutno jedna od najpopularnijih i najzaposlenijih u regiji, pojavila se na večeri hrvatskog modnog događaja godine Cro a Porter u Zagrebu noseći na glavi buket cvijeća. Jelena je bila gošća hrvatske dizajnerke Anemarije Asanović koja je inspirisana Fridom Kahlo napravila jesenju kolekciju u kojoj se našlo i šarenilo cvijeća, pa je tako Jelena shodno kolekciji došetala sa buketom i naravno privukla ogromnu pažnju svih. Jelena kaže da joj je bilo zadovoljstvo sarađivati sa njom, te da je bez razmišljanja prihvatila ponudu da se oproba kao “manekenka”.

ZORICA KONDŽA

USKORO ALBUM

Ilma ima veliki talenat

Stiže Čolina ª Vatra i barutº

Koliko je trinaestogodišnja djevojčica Ilma Kahahmet napravila pometnju u regionu, govori podatak da njen nastup u popularnom pjevačkom takmičenju “X faktor” bilježi rekordne posjete na Jutjubu - čak 790.000 pregleda za samo 36 sati! Zorica Kondža, hrvatska pjevačica zabavne muzike čiju je pjesmu “Ima jedan svijet” mala Ilma otpjevala u prvoj epizodi “X faktora”, rekla je za srpske medije: “Iskreno govoreći, kad ste mi rekli da će pjesmu ‘Ima jedan svijet’ otpjevati djevojčica od 13 godina, bila sam skeptična, jer za tako zahtjevnu pjesmu treba imati malo više zrelosti i glasa. Nakon što sam ču-

la izvedbu, bila sam više nego iznenađena jer sam vidjela djevojčicu, a čula već formiran glas, muzikalnost i veliki talent. Eto, draga Ilma, od srca želim da ti se ostvare muzički snovi”.

Druga epizoda najpopularnijeg pjevačkog takmičenja očekuje se u utorak 5. novembra u 21.15 na TV Pink.

E.Z.

Legendarni Zdravko Čolić uskoro će izdati svoj četrnaesti po redu studijski album koji nosi naziv “Vatra i barut”. Novo ostvarenje balkanske muzičke zvijezde sadrži 12 novih pjesama za koje su većinu tekstova pisali Momčilo Bajagić Bajaga i Marina Tucaković uz učešće samog Čole.

Takođe, kao saradnici prvi put se pojavljuju autori iz Zagreba i Sarajeva. Produkciju i aranžmane radio je provjereni Zdravkov saradnički tandem Voja Aralica i Nikša Bratuš.

Slavni pjevač se kao i na prethodnim albumima i ovoga puta prihvatio gitare i pera i od dvanaest komponovao devet pjesama: “Esma”, “Vatra i barut”, “Sarajevo”, “Ljubiti”, “Opušteno skroz”, “Šokšok”, “Ne govori mi da me više ne voliš”, “Slavljenička”, “Rio” i ostale.

Novi saradnici na ovom albumu

su kantautori iz Zagreba Antonija Šola – “Što ti dadoh” i Bruno Kovačić – “Samo pričaj” i iz Sarajeva Maya Sar sa pjesmom “Zar se nismo shvatili”.

CD “Vatra i barut” očekuje se da će biti u prodaji u drugoj polovini

novembra budući da se Čolić ovih dana vratio iz Londona gdje je sa Nikšom Bratošem završio postprodukciju albuma u čuvenom “Air” studiju u kome je slavni Džordž Martin napravio najvažnije ploče Bitlsa.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

KOJI JE IZ OKTALNOG BROJNOG SISTEMA

ISTA SLOVA

NJEMAČKI VOZAČ U PRAVCU FORMULE 1

AUTOR: BANE

ŽENA RIMSKOG CARA KLAUDIJA

JEDNA NOTA

OZNAKA ZA ENERGIJU

GRČKO SLOVO

PETAK, 1. 11. 2013.

PRESIPATI TEČNOST

Daily Sudoku puzzle No. 2557 sudoku 2013-10-13 MALI MANTILI

8

BRAVO (TUR.) NAŠE ŽENSKO IME

GRAD NA URALU

BELGIJA ŽENA KOJA UZGAJA LAN

OZNAKA ZA TONU

IRIDIJUM BRITANSKI FELDMARŠAL, SER VILIJAM

METAR RIJEČCA ZA PREKLINJANJE

2

3

VRSTA INSEKTA BUGARSKI FUDBALER CVETOMIR

RUMUNSKI STONOTENISER, JON

Medium level

Teža

2

TEHNIČKE NOVINE PRIČE (LAT.)

6

9

7

8 7

ZANIMANJE RIJEČNIH RIBARA

5

8

3

2

4

POKOJNI SUBOTIČKI GLUMAC

1

5

9

3

2

1

Play sudoku online at:

PROTIVNIK LIBERALA

3

5

9

www.sudokukingdom.com POSTAVITI NA KAKAV POLOŽAJ

4 RADNA JEDINICA MLAĐI POMOĆNIK (LAT.)

DAN (NJEM.) STAROGRČKA POKRAJ.

GRAD I LUKA U JORDANU

MLADA PTICA SLOŽENO SLOVO TV VODITELJKA RANKOVIĆ

Daily Sudoku puzzle No. 2556

JEDAN VEZNIK

OZNAKA ZA JUG

4

ITALIJANSKI PISAC, DARIO BOJA JORGOVANA

3

2

5

1 4

Lakša 2013-10-12

1

SRPSKI ATLETSKI TRENER KORICA

9

Medium level

9

8

3

9 4

8

ULAZAK U LETU

5

4

7

KONCI

4 BIVŠI AMERIČKI BOKSER, KASIJUS

3

NOVČANA JEDINICA NA OSTRVU SAMOA

3

9 Page 1/2 1

5

4

Play sudoku online at:

8

3

4

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

1

7

7

IstražIvanje

Evropljana konzumiraju crnu čokoladu, koja je sa 30 odsto zastupljena u ukupnoj potrošnji.

Prema anketi, sprovedenoj uoči održavanja Salona u Parizu, svaki treći Francuz svakodnevno konzumira čokoladu, a 29 odsto njih je izjavilo da obožava ovu poslasticu.

1

Puzzle solution:

8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2555 2013-10-11 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2554 2013-10-10 8

6

1

5

3

9

4

7

2

8

2

5

7

3

6

1

4

9

5

2

7

8

4

1

3

6

9

4

7

1

2

5

9

6

8

3

3

9

4

2

7

6

8

1

5

3

6

9

4

8

1

7

2

5

9

4

2

7

6

3

1

5

8

5

3

7

9

2

4

8

6

1

1

7

5

4

2

8

6

9

3

9

4

2

1

6

8

5

3

7

6

3

8

1

9

5

7

2

4

1

8

6

5

7

3

2

9

4

2

8

6

9

1

4

5

3

7

6

1

8

3

9

5

4

7

2

4

1

9

3

5

7

2

8

6

2

9

4

6

1

7

3

5

8

7

5

3

6

8

2

9

4

1

7

5

3

8

4

2

9

1

6

vicevi

Najviše čokolade jedu Njemci de ih Belgijanci sa prosječnom godišnjom potrošnjom po stanovniku od 7,66 kilograma.Na petom mjestu su Estonci sa 7,11 kilograma a na šestom Finci sa 6,8 kilograma.

Francuzi, na sedmom mjestu, pojedu u prosjeku 6,5 kilograma čokolade godišnje, a za njih je karakteristično to da daleko više od ostalih

9

2

Play sudoku online at:

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KOŽBANA, USS, OREADA, BRAK, ŠILJKAN, RAJA, ČOKOLADA, TN, ANOTIRATI, D, SIJASET, SKA, TDO, A, ISAIL, IKP, SVEJZI, M, SIPA, ITISON, LIMARI, OKONOR, DEVIZA, ARIJAN, RIĆANI.

Njemci troše 11,6 kilograma čokolade godišnje po stanovniku, a Britanci 9,7 kilograma, piše francuski list Figaro.

Na ovoj listi, objavljenoj povodom održavanja 19. Salona čokolade u Parizu, trećeplasirani su Danci, koji godišnje u prosjeku pojedu 8,1 kilograma ovog slatkiša, a slije-

2

Jedan službenik, koji je među kolegama bio poznat kao poltron, i jako se plašio Page svog 1/2 direktora, jednoga dana se nije osjećao dobro, pa su mu savjetovali da ode kući.

- Ne, to nipošto ne smijem da uradim, jer će se direktor ljutiti na mene.

I, čovjek pođe kući. Kada je stigao do nje, kroz prozor je vidio direktora kako spava sa njegovom ženom. Odmah je odjurio natrag, u kancelariju.

- Kakve ste vi kolege kad ste mi dali onakav savjet? Umalo da me direktor uhvati na djelu, da bježim s posla! *** Vratio se Mujo iz Afrike sa safarija i pita ga Haso: - Šta si sve ubio tamo?

A Mujo će: - Ubio sam tri lava, dva leoparda, jednog slona i deset nopliza.

- Bolan Mujo, šta ti je to nopliz, – pita ga Haso.

- Pa to ti je malo crno i viče: „No pliz, no pliz.“ *** Na polaganju vozačkog ispita član komisije čita: - Mujo, dvadeset šest grešaka.

- Koliko?

- Dvadeset šest, sve si pod B zaokružio.

- Pa da, ja za B i polažem. *** Mladi inženjer dolazi na intervju za prvi posao i pita ga šef firme koliku platu očekuje.

- Negdje oko 5. 000 eura mjesečno, zavisi od beneficija.

- Šta kažete na pet nedelja godišnjeg, pokrivene troškove životnog osiguranja, 13. platu svake i novi automobil svake druge godine?

- Mora da se šalite – kaže oduševljeno inženjer.

- Pa, prvi ste počeli – odgovara šef.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 1. 11. 2013.

NEZVANIČNO Mogao bi i ovaj Simonović da malo potrči a ne samo da priča.

Word Search Puzzle #Z381LU

Da mi je što prije da se ovo završi da idem na trening.

Što sam trčao trčao sam. Sad mogu samo da pričam. Ma i ovi oko mene.

OSMOSMJERKA

W

S

O

O

B

A

T

N

U

A

J

N

S

L

O

N

G

S

S

N

E

V

E

N

U

G

I

L

F

O

R

K

E

D

S

E

L

D

N

O

F

U

P

L

E

S

S

E

R

E

N

I

T

Y

D

L

N

L

S

I

S

L

E

S

T

A

A

E

S

A

O

A

U

R

E

T

V

S

S

E

S

M

R

N

S

G

S

M

S

N

I

A

T

P

A

C

E

I

R

T

D

E

B

L

D

A

O

R

D

C

G

M

A

A

N

E

O

E

G

T

O

O

I

M

N

R

T

I

E

E

H

I

R

O

H

T

A

A

I

E

W

H

S

Y

L

C

N

E

S

E

L

G

L

T

H

R

Y

B

V

E

N

U

U

C

E

I

I

S

E

D

O

M

D

C

R

U

R

T

C

C

H

N

O

I

T

R

E

X

E

S

B

U

T

S

C

FORKED Gallon GALLON Hence HENCE Iotas IOTAS Isles ISLES Jaunt JAUNT Lingers LINGERS Listings LISTINGS Longs LONGS Lulls LULLS MAGICS Magics

MAROONED Obligate MODES Obsesses OBLIGATE Ogres OBSESSES Plumber OGRES Protect PLUMBER Relents PROTECT Risks RELENTS Rustic RISKS Sends RUSTIC SENDS Serenity

Fondles

Marooned

Steel

Forked

Modes

Stubs

NIšta ovaj vaš jezik ne razumijem...

HOROSKOP

S

ARSON Arson BRUSH Brush BUNCHED Bunched CAPTAINS Captains CHILI Chili DESPOT Despot DIALECT Dialect DIVERSE Diverse EMAIL Email EXERTION FONDLES Exertion

Svi te znamo.

Otkako si se udala ne možeš se izdržati.

A nemoj se pravit tolika vrijednica molim te.

SERENITY Taboos STEELTerminal STUBS Thyme TABOOS Twines TERMINAL Uneven THYME Yearn TWINES UNEVEN YEARN

Otkrivena nova vrsta delfina Novootkrivena vrsta grbavih © Puzzle October 30, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! delfinaCopyright pliva morima uz Baron sjevernu obalu Australije, objavio je Međunarodni tim naučnika.

Svi delfini ove vrste imaju karakterističnu grbu ispod leđnog peraja, ali postoji i nekoliko različitih vrsta u toj porodici morskih sisara, utvrdili su naučnici.

Naučna zajednica priznaje atlantske grbave delfine kao posebnu vrstu, ali novo istraživanje pruža do sada najbolje dokaze da bi indo-pacifički grbavi delfin trebalo da se podijeli u tri posebne vrste, uključujući i jednu koja je do sada bila nepoznata.

OVAN Imate dobru namjeru, ali postoje iznenadne okolnosti koje Vas sputavaju da ostvarite svoje poslovne planove. Bolje je da se zaustavite u nekom kritičnom trenutku kada situacija počinje da se komplikuje, nego da rizikujete u poslovnim pregovorima.

BIK Nalazite se pred novom poslovnom dilemom i potreban Vam je nečiji dobar savjet, ne treba da precjenjujete svoje mogućnosti. Stalo Vam je da održite nivo uspješne saradnje, ali ne dozvoljavate da Vas neko sputava ili moralno ucjenjuje.

BLIZANCI Pravilna informisanost pruža šire mogućnosti za dobar izbor i poslovnu afirmaciju. Vaši saradnici imaju dobre ideje, stoga obratite pažnju na sve korisne informacije koje garantuju bolje poslovne rezultate ili materijalnu sigurnost.

RAK Ukoliko nemate dovoljno interesovanja da se posvetite nekim zamornim temama, budite iskreni i nemojte davati zvanična obećanja.

Nedostaje Vam jača koncentracija ili samopouzdanje da preuzmete odgovornost pred saradnicima.

LAV Bez obzira na Vašu intelektualnu snalažljivost i efikasnost, postoje stvari koje se ne uklapaju u Vašu poslovnu procjenu. Kada stvari ne idu u željenom pravcu gubite motivaciju, a nečija kritika donosi suprotan efekat.

DJEVICA Ako prekršite osnovna poslovna pravila, postoji mogućnost da Vam se pripiše veći dio krivice nego što to zaslužujete. Bolje je da svoje obaveze završite na rutinski način, nego da ih odlažete. Pokažite da posjedujete smisao za praktična rešenja.

VAGA Zainteresovani ste za neke savremenije ideje i pokušavate da se rasteretite od napornih obaveza.

Pažljivije analizirajte svoje saradnike, neko Vam daje dobar primjer o uspješnom poslovanju. Prihvatite koristan savjet.

ŠKORPIJA Teško Vam je da se organizujete kada Vas saradnici neprekidno ometaju sa različitim zahtjevima.

Stalo Vam je da ostvarite saglasnost oko zajedničkih interesa, ali poslovna situacija se komplikuje mimo Vaše volje.

STRIJELAC Koristite stroge kriterijume kako biste maksimalno zaštitili svoje interese u finansijskim pregovorima. Ne treba da se ponašate suviše strogo prema osobi koja ima dobru namjeru, ali ne uspijeva da Vam predoči sve što biste želeli da čujete.

JARAC U poslovnom dijalogu postoje stvari koje ne treba da činite u afektu ili na osnovu prvog impulsa. Neko od saradnika pažljivo analizira Vaše ponašanje i donosi ocjenu o ukupnim rezultatima. Saradnja je nužna za dalju afirmaciju.

VODOLIJA Ponekad sve postaje relativno i podložno iznenadnim promjenama, stoga nemojte donositi zaključak bez konsultacije sa bliskim saradnicima. Izbjegavajte varijantu »sve ili ništa« i različite izazove koji mogu da Vas oštete.

RIBE Ponekad treba upotrijebiti poznato šahovsko pravilo: »taknuto-maknuto«. Saradnici očekuju da djelujete dovoljno snalažljivo u različitim situacijama i prilikama. Važno je da rangirate poslovne dogovore po stepenu važnosti i isplativosti.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

PETAK, 1. 11. 2013.

ODJECI VELIKOG TRIJUMFA

Milan Marković: Dišemo kao jedan I dalje se samo priča o velikom trijumfu Budvanske rivijere u Poljskoj, gdje je pala Rešovija - naredna faza sve bliže Aleksandar Popović

Da je Milan, remijem protiv Lacija (1:1), potpisao svoj 1.111 neriješeni rezultat u istoriji. “Rosso-neri” su, od osnivanja 1899. godine, odigrali 4.013 utakmica, ostvarili 1.982 pobjede, doživjeli 920. poraza, uz 6.895 postignutih golova, odnosno 4.220 primljenih.

TIKET DANA BARSELONA ESPANJOL

K

akva je to samo bila noć za Budvansku rivijeru, za crnogorsku odbojku, za cijelu naciju! Odbojkaši Siniše Reljića ostvarili su zvjezdani trijumf u gostima protiv Rešovija (3:2) i sada sa dvije pobjede hitaju ka drugoj fazi Lige šampiona. Usred Poljske je cijela Evropa svjedočila senzaciji momaka iz prijestonice turizma, koji su poveli 2:0 u setovima, zatim dopustili rivalu da poravna, a onda, kada je najslađe - ohladili velikog favorita i napune srca svih građana brdovite balkanske ljepotice.

“Dosta ljudi nas zove, čestitaju nam, oduševljeni su. Vidimo da je jako odjeknula naša pobjeda u Crnoj Gori i veoma smo srećni zbog toga”, naglašava kapiten Budvanske rivijere Milan Marković, koji je zajedno sa cijelim timom napravio zaista nevjerovatnu stvar u najjačem evropskom odbojkaškom takmičenju.

“Prezadovoljni smo, zaista, iako se nijesmo puno nadali. Režira-

li smo veliki uspjeh protiv favorita i tima koji pretenduje da se plasira na fajnal-for. Prikazali smo dobru igru i sada rasterećeno čekamo utakmicu sa Parizom 7. novembra”.

●NA KORAK OD NAREDNE FAZE Prvo je Jihostroj iz Češke pao u Budvi (3:0), a nakon toga je pala i Rešovija. Naravno, tek je odigra-

TIP 4+ KVOTA 2.20 DORTMUND ŠTUTGART TIP GG KVOTA 1.80 ST. TRUDEN MUSKRON TIP 2 3 KVOTA 1.90 PLZENJ JABLONEC TIP 1 KVOTA 1.70 PSŽ LORIJEN TIP 4+ KVOTA 2.30 RKC BREDA TIP 2 3 KVOTA 1.90

ATP PARIZ

Fedeks ekspres, Nole malo sporiji Prave stvari na Mastersu u čuvenoj dvorani “Bersi” tek počinju, dan za nama donio je duele u osmini finala, duele koje su prezentovali Rodžera Federara kao u najboljim danima i Novaka Đokovića koji je nakon lošeg prvog seta eksplodirao u naredna dva. Fedeks je do četvrtfinala stigao ekspresno protiv Filipa Kolšrajbera (6:3, 6:4), dok je Nole “slomio” čuvenog “maratonca” Džona Iznera (6:7, 6:1, 6:2).

“Izner baš može da vas frustrira.

Mučio sam se da osvojim brejk poene, ali mi je sve krenulo na bolje u drugom i trećem setu, pa mogu da kažem da sam veoma zadovoljan prikazanom igrom”, istakao je No-

vak Đoković nakon meča.

Uz pomenuti supertandem četvrtfinale u Parizu su izborili i Stanislas Vavrinka (bolji od Nikolasa Almagra 6:3, 6:2), aktuelni šampion David Ferer (sredio Žila Simona 6:2, 6:3), Huan Martin Del Potro (savladao Bugarina Dimotrova 3:6, 6:3, 6:4), Tomaš Berdih (preko Miloša Raonića 7:6, 6:4) Rišar Gaske (oduvao Kejia Nišikorija 6:4, 6:2), dok je meč prvog tenisera svijeta Rafaela Nadala i poljskog bombardera Jiržija Janoviča završio kasno sinoć.

PAROVI ČETVRTFINALA: Ferer - Berdih, Federer - Del Potro, Đoković - Vavrinka, Gaske - Nadal ili Janovič.

K.B.

no drugo kolo u Ligi šampiona, ali je već sada izvjesno da “narandžasti” imaju veliku priliku za plasman dalje.

“Pa, ukoliko savladamo Pariz u gostima, onda smo skoro 100 odsto prošli dalje, sa obzirom na to da ih dočekujemo poslije toga. Taj nas izazov čeka za sedam dana i sigurno ćemo u Francuskoj tražiti šansu za trijumf, koji bi bio zlata vrijedan za nas. U svakom slučaju, bićemo rasterećeni i to će za nas predstavljati oružje više”, ističe reprezentativac Crne Gore Marković.

● ZAJEDNIŠTVOM DO ZVIJEZDA Osim igre, pristupa utakmicama, odbojkaše Budvanske rivijere karakteriše još nešto - a to je zajedništvo, koje se vidi tokom

svakog mogućeg poena, bio on izgubljen ili osvojen.

“Upravo tako. Zajedništvo je ono što najviše krasi ovaj tim.

Jednostavno, svi ginemo jedan za drugoga tokom svakog poena, poznajemo se dobro, imamo fantastičnog tehničara Marka Falaskija, koji je na neki način i lider na terenu, pa sve funkcioniše veoma dobro. Momci su mladi, željni dokazivanja, znamo se iz reprezentacije i dišemo kao jedan”, otkriva Marković, prokomentarisavši slučaj Marka Bojovića koji je imao problema sa pasošem ...

“Iskrene čestitke Marku! Presijedao je na četiri aviona kako bi igrao, uprkos problemu sa pasošem. A kada je došao, pokazao je koliko fenomenalno igra, što nam je mnogo pomoglo na putu do pobjede”, zaključuje vođa budvanske senzacije.

Sport 27

PETAK, 1. 11. 2013.

EHF NEDJELJA

Nova priča kreće sa juga Makedonije Rukometaše Crne Gore čeka dupli test protiv Makedonije u Strumici danas od 19.00 i sjutra od 16.00 sati

SPORTSKI EKRAN 08.40 09.00 10:00 10.30 12.30 12.30 13.45 14:00 14.00 15.58 17.00 18.30 19.00 19.30 20.30 20.30 20.30 21:00 21.00

Snuker, šampionat u Kini Umjetničko klizanje F1 Abu Dabi, trening1 Umjetničko klizanje Umjetničko klizanje Snuker, šampionat u Kini Honduras - Švedska, fudbal U17 F1 Abu Dabi, trening 2 ATP Masters Pariz, tenis Brazil - Meksiko, fudbal U17 Lokomotiva K. - Makabi, košarka Alen - Fortuna D, fudbal Z. Gora - Montepaski, košarka ATP Masters Pariz, tenis PSŽ - Lorijen, fudbal Dortmund - Štutgart, fudbal C. Zvezda - Panatinaikos, košarka Barselona - Espanjol, fudbal A. Petković - C. Čupaki, boks

Eurosport Eurosport 2 SK 1 Eurosport 2 Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 SK 2 SK 2 Eurosport SK 1 Eurosport 2 SK 3 SK 2 Arenasport 1 Eurosport 2 SK 1 SK 3 Eurosport

NE PROPUSTITE CRVAN ZVEZDA PANATINAIKOS (SportKlub 1, 20.30) Dejan Radonjić sa Crvenom zvezdom traži prvi trijumf u Evroligi... Može li legendarni PAO da padne u punoj Kombank areni?

MŽRKL Vreli jun i epski meč u Podgorici nakon kojeg se crnogorskim “lavovima” poklonio rukometni gigant Njemačka, već su dio istorije, one ispisane zlatnim slovima, a prvi dan novembra i zvanično će otvoriti novu stranicu crnogorskog rukometa. Mnogi od heroja iz junske bitke sada više nijesu tu, ali vrijeme radi za neke nove (talentovane) klince, klince koji će danas i sjutra na jugu Makedonije, u Strumici - gradu čuvenog fudbalera Gorana Pandeva i bivšeg predsjednika ove države Borisa Trajkovskog - sveti crveni dres natopiti znojem kako bi selektoru Zoranu Kastratoviću pokazali da Crna Gora ima budućnost, da na njih može da računa i na Evropskom prvenstvu (od 12. do 26. januara 2014.) u Danskoj...

Prvi meč protiv “zemlje sunca” u

okviru EHF nedjelje “zlatni lavovi” odigraće danas od 19 sati, a drugi u subotu od 16...

“Ovo će biti provjera igrača i njihove forme”, rekao je za portal Handball Montenegro naš selektor Zoran Kastratović. “EHF nedjelja svakako prija, svaki dan koji provedemo zajedno mnogo znači, međutim u Makedoniji nećemo imati rezultatskog imperativa. Svakako da protivnik inspiriše. Takođe želimo da vidimo da li u bližoj perspektivi možemo računati na ove mlade igrače kao standrardne reprezentativce i nosioce igre. Prvi meč će biti zatvoren za javnost i igraćemo tri puta po 30 minuta, dok će u subotu biti jedna prava utakmica u kojoj će ljubitelji rukometa imati šta da vide”.

Kapiten Draško Mrvaljević je pošteđen obaveza za ovu repre-

EVROLIGA, 3. KOLO

Lavrinovič smirio Duletov Partizan Košarkaši Partizana propustili su idealnu priliku za prvi trijumf na gostovanju u novoj evroligaškoj sezoni.

U trećem kolu grupe A, poraženi su od Budiveljnika u Kijevu sa 74:69, imaju učinak od pobjede i dva poraza. Crnobijeli su loše otvorili utakmicu i treću četvrtinu, uspjevali su i da naprave preokrete protiv domaćina, ali nijesu uspijevali da naprave kontinuitet. Sa druge strane, Darijus Lavrinovič je bio raspoložen, maksimalno je iskoristio iskustvo i za njega puleni Duška Vujoševića nijesu imali rješenja pod košem, a bio je efikasan i iza linije za tri poena. Na kraju meč je završio sa 22 poena, osam skokova i če-

tiri asistencije. Partizan su u Kijevu predvodili Terens Kinzi sa 16 poena (6/12 dva) uz 4 skoka, dok su po 15 poena imali kapiten Dragan Milosavljević (7/10 dva, 0/3 tri) i Bogdan Bogdanović (3/9 dva, 3/5 tri).

“Moram da kažem da u odnosu na neku situaciju u kojoj se nalazi moja ekipa, naš osnovni plejmejker Vesterman igrao je pod injekcijom protiv bolova i nije trenirao do ove utakmice, zadovoljan sam pruženom igrom”, rekao je trener Partizana Duško Vujošević.

SEMAFOR: Budiveljnik - Partizan 74:69, Žalgiris - Strazbur 88:64, Unikaha - Galatasaraj 84:57.

zentativnu akciju (umjesto njega uskočio je bek Crvene zvezde Božo Anđelić), a selektoru su se odazvali: Golmani Rade Mijatović (Metalurg, Makedonija), Marko Rajković (Valens, Francuska), Nebojša Simić (Malme, Švedska). Krila Igor Marković, Milan Popović, Mirko Radović (Lovćen), Miloš Vujović (Budvanska rivijera), Marko Lasica (Pik Seged, Mađarska) i Igor Radojević (Makabi, Izrael).

Pivot Mladen Rakčević (AEK, Grčka). Bekovi Stevan Vujović (Selesta, Francuska), Bogdan Petričević (Miluz, Francuska), Vuko Borozan (Karlovac, Hrvatska), Žarko Pejović (Tatran, Slovačka), Mirko Milašević (Bijer, Francuska), Ivan Perišić (Cegled, Mađarska), Vladan Lipovina (Kuenka, Španija) i Nemanja Malović (Grashopers, Švajcarska).

K.B.

Presudila koncentracija Košarkašice Budućnost Volkana izgubile u Beogradu od Crvene zvezde - 86:82 BEOGRAD - Dvorana: Basket siti.

Gledalaca: oko 200. Sudije: P. Denkovski (Beograd), M. Čavara (Busovača) i N. Nikšić (Sarajevo). Rezultat po četvrtinama: 21:16, 25:24, 16:15, 24:27.

CRVENA ZVEZDA: Bošković 4, Beronja 8, Vojinović, Stanković, Radović 5, Stanačev 18, Crvendakić 19, Đoković 2, T. Jovanović 17, Papić 3, M. Jovanović 10, Katanić.

BUDUĆNOST VOLKANO: Deura 25, Radović 15, Vučetić 4, Baletić 10, Kuželj, Mudreša, Mujović 5, Bajić 2, Mugoša 2, Lankster 19, Vujačić.

Iznenađenje nije viđeno - košarkašice Budućnost Volkana poražene su u Beogradu od Crvene zvezde rezultatom 86:82! I presudio je finiš - crveno bijele dame su imale više koncetracije od plavih koje predstavljaju Crnu Goru u Regionalnoj ligi...

Djevojke koje su bile dvocifrene u dresu Budućnosti su Deura (25), Radović (15), Lankaster (19), Baletić (10), dok su kod Zvezde odskočile Stanačev (18), Crvendakić (19), te dvije Jovanovićke - ubacile su 17 i 10 poena...

28 Sport

PETAK, 1. 11. 2013.

NBA LIGA

Vukovi savladali magične, Nik zasjenio Pekmena Minesota savladala Orlando (120:115), Nikola Vučević odigrao bolje od Nikole Pekovića Aleksandar Popović

o

kršaj crnogorskih reprezentativaca Nikole Vučevića i Nikole Pekovića završio se ekipnom pobjedom “Pekmena”, ali individualnom dominacijom popularnog Nika. Minesota je, nakon produžetka, na krilima Kevina Lava (31 poen i 17 skokova) savladala Orlando (120:115), iako je Amerikance ponovo oduševio skromni Baranin, koji je još jednom pokazao kakav je igrač, ako je uopšte iko sumnjao u njegove kvalitete zbog dešavanja na Eurobasketu u Sloveniji.

“Bila je to fanatična utakmica. Borili smo se vraški i igrali zaista dobro. Međutim, malo nas je poremetila trojka Kevina Lava za produžetke, a zatim nam je i ponestalo snage Što se mene lično tiče, ja samo želim da igram svoju igru i da budem na usluzi timu”, naglasio je Nikola Vučević, koji je postigao 22 poena, ostvario 16 skokova, tri asistencije, tri ukradene lopte i tri blokade za gotovo 46 minuta provedenih na parketu.

Na drugoj strani je Nikola Peković utakmicu završio sa 11 poena i sedam skokova, što je bilo dovoljno da ugradi u trijumf “vukova”.

● Karter-Vilijams poKosio šampiona Filadelfija je u noći, u kojoj se od košarke zvanično oprostio Alen Aj-

verson, a koji je bio na tribinama baš kao i nekadašnji slavni članovi ove ekipe, Čarls Barkli, Džulius Irving i Mozes Meloun, promovisali novu NBA zvijezdu: Majkla KarterVilijamsa! Ruki je na svom debiju postigao 22 poena, imao 12 asistencija, 7 skokova i 9 ukradenih lopti, zbog čega je bio najvažniji u trijumfu svoje Filadelfije nad aktuelnim šampionom Majamijem (114:110), kojem nijesu pomogli ni 25 poena Lebrona Džejmsa.

“Nije moglo da bude bolje. Bio sam uzbuđen zbog debija i sada sam presrećan zbog pobjede koju ću proslaviti u krugu porodice, a onda nazad na posao. Jednostavno, bio je to strašan meč za mene”, rekao je poslije meča Majkl Karter-Vilijams.

On je sa devet ukradenih lopti

SEMAFOR Klivlend - Bruklin 98:94 Filadelfija - Majami 114:110 Toronto - Boston 93:87 Detroit - Vašington 113:102 Njujork - Milvoki 90:83 Nju Orleans - Indijana 90:95 Hjuston - Šarlot 96:83 Minesota - Orlando 120:115 (103:103) Dalas - Atlanta 118:109 San Antonio - Memfis 101:94 Juta - Oklahoma Siti 98:101 Finiks - Portland 104:91 Sakramento - Denver 90:88 Golden Stejt - LA Lejkers 125:94

izjednačio ruki rekord iz 1973/1974. godine. Pedantni američki statističari su “iskopali” podatak da se samo dva puta u istoriji NBA lige dogodilo da jedan igrač ima ovako sadržajnu statistiku. To je uspjelo još samo Rikiju Grinu iz Jute 1982. godine (26 poena, 12 skokova, 9 asistencija, 7 ukradenih lopti) i Džoniju Muru iz San Antonija tri godine kasnije, koji je postigao 26 poena, ostvario 13 skokova, uz 9 asistencija i 11 ukradenih lopti).

● ZVijeri Djurent, tompson i HauarD Osim bisera Filadelfije izdvojile su se i nekolike “zvijeri” prošle noći Oklahome je savladala Jutu (101:98), a meč je obilježio fantastični Kevin Djurent, koji je postigao čak 42 poena! Takođe, Golden Stejt je masakrirao Lejkerse, dok je Klej Tompson zatrpao koš “jezerdžija” sa 38 poena.

I na kraju, vrijedi pomenuti “Super-

mena” Dvajta Hauarda, čijih je 17 poena i čak 26 skokova bilo dovoljno da njegov Hjuston umiri “risa” iz Šarlota.

Toronto je bacio na koljena Boston, dok se vicešampion San Antonio obračunao sa svojom redovnom žrtvom Memfisom, a ekipu iz Teksasa su, kao i uvijek, vodili do pobjede Toni Parker, Manu Đinobili i ostatak stare garde.

30 Sport

PETAK, 1. 11. 2013.

Serija a, 10. kolo

Desetka za Romu

MarkeTiNG

Za 29 eura Gece postaje Mktarijan

Marketing Dortmunda ima velikih problema sa ogromnom količinom dresova Marija Gecea koji su ostali u magacinima pošto je mladi njemački reprezentativac ljetos prešao u Bajern.

Gece je trebalo da u ovoj sezoni eksplodira u dresu “milionera”, tako nešto predvidjeli su i u Dortmundu pa su na hiljadama majica ispisali njegovo ime. Međutim, dogodilo se što se dogodilo, on je krenuo drugim putem, a dreso-

ve posle toga, logično, niko nije kupovao.

S toga su se čelnici Borusije dosjetili kako da rasprodaju preostale zalihe. U njihovim šopovima od skora postoji nova usluga - u ponudi su isti ti Geceovi dresovi, ali sa prelijepljenim imenom gdje piše Mktarijan i po mnogo povoljnijoj cijeni od 29 eura. Uobičajena cijena dresova inače je 84,95 eura.

Zanimljiv marketinški potez, nema šta...

Rim, taj vječni evropski grad, vidio je kroz istoriju mnoge velike bitke, imao mnoge čuvene heroje, priče za “vječnu” slavu... Vremena junaka koji su sa mačem i štitom proslavili ovu po mnogo čemu specifičnu metropolu davno su prošla, a “vječni grad” danas ima nove heroje, sportske - dostojne onih iz svijetle istorije! Fudbaleri Rome pišu najljepše stranice od svog osnivanja (bez obzira na one šampionske), momci Rudija Garsije ruše sve rekorde i zakone logike u novom prvenstvu! Niko ove sezone nije uspio da zaustavi “vučicu”, nije to pošlo za rukom ni “letećim magarcima” iz Verone, ekipi Kjeva - sinoć na “Olimpiku” u desetom kolu Serije A: Roma - Kjevo 1:0. Roma je u desetom kolu upisala i desetu uzastopnu pobjedu u prvenstvu, uspjeh koji niko nikada u istoriji fudbala na Apeninima nije napravio - Kapelov Juventus iz sezone 2005/2006 i njegovih devet pobjeda na startu šampionata

11

pobjeda zaredom je najduži niz koji je ostvario neki tim iz najjačih pet evropskih liga (Premijer, Serija A, Primera, Bundesliga i Liga 1), što je pošlo za rukom engleskom Totenhemu u sezoni 1960/1961. Druga na vječnoj listi sada je Roma sa deset trijumfa

otišli su u legendu! Za čistu desetku “vučice” sinoć se pobrinuo Marko Borijelo koji je u 67. minutu na asistenciju Alesandra Florenci-

Maradona o bivšem zetu: Agero je mekušac

● FOTO priča

FiFPro

Gdje su kazne za vlasnike klubova!?

Ljubljana bila domaćin Kongresa, ispred Crne Gore učestvovali Željko Janović i Vladimir Krsmanović

CR7 promovisao veš Dan nakon što je postao peti strijelac (sa tri gola protiv Sevilje) u istoriji Real Madrida (ispred njega su Raul (228 golova), Di Stefano (216), Santiljana (186), Hugo Sančez (164)), dva dana nakon što je ponovio da će da bojkotuje Fifu (neće primiti Zlatnu loptu ako mu je dodijele), uslijedila je promocija donjeg veša - superstar Kristijano Ronaldo je izbacio svoju liniju za muškarce...

CR7 je od sebe napravio brend, obožavan je širom planete, tako da će mu se izlet u modu sigurno novčano isplatiti...

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

ja glavom pogodio mrežu “letećih magaraca”.

Istorijski, veličanstveno... Romina bajka se nastavlja... K.B.

Ljubljana je od 21. do 24. oktobra bila domaćin FIFPro kongresa, otvorila ga je predsjednica Vlade Slovenije Alenka Bratušek, a ispred Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore u glavnom gradu Slovenije emisari su bili predsjednik Željko Janović i sekretar za međunarodnu saradnju Vladimir Krsmanović.

A glavna tema kongresa bila je namještanje utakmica. Do sada su za malverzacije uvijek okrivljivani fudbaleri, ali u Ljubljani se povela debata o tome kako je namještanju mečeva od strane igrača prethodilo višemjesečne neisplaćivanje plata i ostalih primanja od strane vlasnika klubova.

Takva situacija je fudbalere činila ranjivim, a u nedostatku edukacije i straha za egzistenciju neki su popustili i ušli u začarani krug iz koga su izašli posramljeni.

“Niko ne opravdava igrače koji su bili uvučeni u te radnje, ali se poDirektor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

stavlja pitanje - šta je sa onima koji su prekršili zakone i ugovore na način što nijesu ispunjavali svoje obaveze? Oni su za sada prošli bez kazni i u narednom periodu se moraju preduzeti preventivne mjere koje će sankcionisati takve pojave”, rekao je Željko Janović, koji je bio jedan od 158 delegata iz 67 država.

Specijalni gost u Ljubljani kada se pričalo o namještanju bio je bivši hrvatski fudbaler Mario Čižmek koji je osuđen zajedno sa nekoliko saigrača da je učestvovao u namještanju utakmica Kroacije Sesvete. Mario i saigrači su kažnjeni, ali niko nije pozvao na odgovornost vlasnika kluba koji nije isplaćivao plate igračima deset mjeseci!

Delegati su u Sloveniji bili mišljenja da se čitavom problemu mora pristupiti sistematično, jer kažnjavanjem samo igrača, koji su na kraju lanca odgovornosti, sistemski se ne rješava gotovo ništa.

Legendarni fudbaler Dijego Armando Maradona nazvao je bivšeg zeta, superstara Mančester sitija Serhija Agera, “mekušcem”...

“On je mekušac, ne želim da spominjem njegovo ime”, rekao je Maradona argentinskim medijima.

Da podsjetimo - Agero je bio četiri godine u braku sa Maradoninom ćerkom Đaninom, sa kojom ima dvogodišnjeg sina Bendžamina.

Maminjo zove Zemana Čuveni Čeh koji je veliki dio života proveo u Italiji Zdenjek Zeman se vraća na Balkan - epizoda u Crvenoj zvezdi je trajala nekoliko mjeseci (2008. godine), ali sada bi mogao da preuzme Dinamo iz Zagreba!

Kontroverzni gazda “modrih” Zdravko Mamić je dobio negativan odgovor od Feliksa Magata, kasnije i od Ivajla Peteva (uzeo AEL Limasol), pa se okrenuo Čehu koji je prošle sezone trenirao Romu, a sada nema klub...

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

Sport 31

PETAK, 1. 11. 2013.

KUP CRNE GORE

Nepoznanica je strana riječ

Parovi četvrtfinala - sastaju se Mogren - Grbalj, Mladost - Čelik, Lovćen - Zeta, Petrovac - Dečić Mladost - Čelik, Petrovac - Dečić, Mogren - Grbalj, Lovćen - Zeta - to su parovi četvrtfinala Kupa Crne Gore!

Kuglice su se juče zarotirale u prostorijama FSCG, a Komisija za takmičenje je izvukla parove - nekome su bili srećne ruke, neko ne...

Međutim, jedno je jasno: nepoznanicam među najboljih osam u masovnijem takmičenju nema! Štaviše. Zanimljivo je da su tri para od četiri prethodnog vikenda odigrali prvenstvene utakmice - Petrovac i

PAROVI 1/4 FINALA

Mladost - Čelik Petrovac - Dečić Mogren - Grbalj Lovćen - Zeta Prve utakmice su na programu 6. novembra, a revanš utakmice 27. novembra

Prošlogodišnji finalista Čelik igra sa ekipom Mladosti koja preko Kupa želi Evropu: Kapiten Darko Zorić u akciji

Dečić su remizirali u Tuzima (1:1), Lovćen je na Cetinju pospremio Zetu (4:1), a Mogren je u Budvi odradio Grbalj (3:1)...

I još nešto - svi učesnici četvrtfinala će preko Kupa tražiti izlazak na evro scenu, pogotovo Mladost (imaju lošu sezonu), Lovćen, Zeta, Grbalj... Papir kaže da su favoriti prošlogodišnji finalista Čelik, Petrovac, Mogren, Lovćen i Zeta su na 50 - 50, ali Kup je uvijek nezahvalan, igraju se dvije utakmice, a tu samo jedna greška može da upropasti koncepciju stvorenu prije dvomeča. Bilo kako bilo - pred nama su zanimljivi dueli u masovnijem takmičenju Crne Gore. Što se tiče termina - prve utakmice su na programu u srijedu, 6. novembra, a revanš utakmice igraju se tri nedjelje kasnije - u srijedu, 27. novembra.

B.T.

HALO ROŠTOK

Svjestan sam da je vrijeme za mlađe Peković: Selektoru i crvenom dresu nikada ne bih mogao da kažem ne, ali imam 36 godina, vrijeme je za nove snage Bojan Topalović

B

undesliga izrasta u najjaču na svijetu (engleski Premijer je bez dileme broj 1), ali nekako izgleda mršava bez simpatične Hanze iz Roštoka. Taj čuveni klub koji slovi za najuspješniji u Istočnoj Njemačkoj sada šeta kroz Treću ligu sa jednom zdravom nogom, dok je druga u gipsu potpomognuta štakom poslije finansijskog kraha u posljednjoj deceniji...

Da Hanza bude stara dobra Hanza, da ne životari, da opet ima svoje JA trudi se cijeli grad koji leži na rijeci Varnov. A, tamo gdje je sve krenulo iznova igra reprezentativac Crne Gore - Milorad Peković...

“Dosta dugo su bili prvoligaši, imali uspjeha, ali sada se igra Treća liga. Postoje finansijski problemi, ali klub se čupa. Pokušavamo da se trgnemo, da se Hanza vrati u vrijeme kada se igrala Bundesliga.

To je proces, treba biti strpljiv, pametan...”, poručio nam je iz Rošto-

ka defanzivni vezista.

Plavo-bijeli nijesu lijepo uplovili u sezonu 2013/201, kako sada stvari stoji teško će se isčupati iz kandži Treće lige - poslije 14 kola imaju 18 bodova, sedam manje od zone koja vodi u Cvajtu. Međutim, ako budu igrali kao proteklog vikenda protiv Halešera (pobjeda 2:1) čudo bi moglo da se desi...

“Pobijedili smo, to je bitno, jer smo bili u lošoj seriji s obzirom da smo prije Halešera na posljednjih šest utakmica ugrabili samo dva bo-

da”, govori nam Peković.

A, na DKB Areni (kapacitet 29.000) gdje je bilo 11.000 (!) navijača glavna faca je bio Peko pogodio je u 15. minutu za 2:0, a onda u 53. zaradio crveni karton (drugi žuti). Izgleda da bez kartona ne može...

“Napravio sam glupost, ali važno je da smo pobijedili na kraju”, riječi su super borbenog veziste, koji je dodao...

“Bio sam povrijeđen sedam osam nedjelja, konačno sam počeo utakmicu, dobro je bilo. Mogao sam bez toga drugog žutog kartona, ali dobro”, ne veliča skromni Peković svoju veliku ulogu u važnom trijumfu.

Rođen je u Nikšiću, prve fudbalske korake i ime napravio je u Beogradu (Obilić, OFK Beograd), a već ga možemo svrstati u Njemce - od 2002. godine je sta-

Beskompromisni borac zbog godina vjerovatno stavlja tačku na crveni dres: Milorad Peković će pokušati da vrati Hanzi stari sjaj novnik centralne Evrope. Igrao je za Ajntraht, Majnc, Grojter Firt.

Na red je došla Hanza - pred kraj karijere...

“Klub je odličan, organizovani smo kao prvoligaši, uslovi su sjajni... Hanza je tradicionalan klub, uvijek je dosta navijača na stadionu. Kažem: pokušavamo da oživimo, svi se nadamo tome”.

Sa lijepim željama smo završili poglavlje o plavo-bijelima iz Roštoka, pa je logično na red došla - reprezentacija. Peko ima 36 godina, vrijeme je da se polako stavi tačka na najmiliji dres...

“Jeste vrijeme. Nikada u životu selektoru i reprezentaciji ne bih mogao da kažem ne, ali svjestan sam da je došlo vrijeme za promjene.

Imam dosta godina da bih igrao na reprezentativnom nivou, a mislim da slično razmišljaju u našem Savezu”, jasan je čovjek koji je uz “hrabre sokolove” od samog početka.

Tri kvalifikaciona ciklusa su iza zahvalnog defanzivca, posljednja dva (EURO 2012, SP 2014) su bila jako dobra - malo je nedostajalo da Crna Gora ispuni san od koga bi se živjelo godinama...

“Pokazali smo kvalitet. Prvo smo igrali baraž, a onda smo se do kraja borili u kvalifikacijama za Brazil.

To nije slučajnost”, rekao je Peković, koji drugovima nije mogao da pomogne protiv Engleske i Moldavije zbog povrede...

“Borili smo se do posljednjeg daha, nijesmo uspjeli. Šteta. Veliko takmičenje ostaje san, vjerujem da ćemo ga uskoro ostvariti”.

Uvijek će crveni dres biti dio Milorada Pekovića - igrao ili ne.

A i Milorad Peković će uvijek biti dio crvene svlačionice - igrao ili ne...

“Primjer je Bosna i Hercegovina. Dva puta su stajali na posljednjoj prepreci, a sada slave, idu na Svjetsko prvenstvo u Brazil. Ljudi su bili srećni, veselili su se...

Iskreno se nadam da će se Crna Gora uskoro radovati sličnom povodom”, završili smo razgovor sa 36-godišnjim fudbalerom Hanze iz Roštoka, te (bivšim) reprezentativcem malene balkanske ljepotice, koji je svoje najvjerovatnije posljednje minute u omiljenom dresu odigrao na gostovanju Bjelorusiji (1:1).

Još godinu i po na terenu, pa u - fotelju Fenomenalna publika sa sjajnom koreografijom: Jedanaest hiljada navijača pratilo je utakmicu Treće lige Hanza - Halešer na kojoj je Milorad Peković postigao gol za 2:0 (na kraju 2:1)

Vezista Milorad Peković je ljetos potpisao dvogodišnji ugovor sa Hanzom (ističe na kraju sezone 2014/2015), sa opcijom da poslije toga još dvije godine ostane u klubu da radi...

“Hanza je ispala potpuno nenadano.

Dali su mi ugovor koji nijesamo mo-

gao da odbijem. Vezan sam još godinu i po za teren, a onda ću najvjerovatnije ostati u klubu”, rekao nam je juče Peko.

Pitanje je samo da li će u direktorsku ili trenersku (završava potrebne licence) fotelju. Sa iskustvom koje ima - sigurno će biti uspješan...

Crna Gora - Ukrajina 1:4 (0:2) Turska - Engleska 0:4 (0:2) 23. NOVEMBAR Crna Gora - Vels 28. NOVEMBAR Turska - Crna Gora 1. Engleska 4 2. Vels 2 3. Bjelorus. 3 4. Ukrajina 1 5. Crna Gora 2 6. Turska 2

4 1 1 1 0 0

0 0 0 0 0 0

0 1 2 0 2 2

20:0 1:2 3:8 4:1 2:7 0:12

godina je prosjek fudbalerki Crne Gore koje su igrale (11 starterki plus tri zamjene) juče protiv Ukrajine. Žute dame su starije nešto više od šest godina - prosjek im je 26,35

12 3 3 3 0 0

FOTO: Mirko Savović

20

GRUPA 7

KVALIFIKACIJE ZA SP 2015.

Aplauz uprkos porazu Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore izgubila od Ukrajine u Nikšiću - 1:4 (0:2) - palac gore za borbu, želju, motiv, premijerni gol A selekcije na crnogorskom tlu

C

rna Gora i ženski fudbal - bilo je nezamislivo. Ipak, crvene dame igraju kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo koje se 2015. godine igra u Kanadi. I istorija (prvi meč odigran u Bjelorusiji) na domaćem terenu je ispisana kraj Bistrice - rezultatski neuspješno, ali pohvale idu na račun borbe, želje, odnosa prema državnom grbu... Crna Gora - Ukrajina 1:4 (0:2)!

ke sada pogodila gol. Lopta je došla sa desne strane, a glava je gađala pravo u metu.

Tada je već bilo jasno ko će slaviti, ali Crna Gora je tražila gol...

●HVALA NIKŠIĆU

Drugi dio je donio sličnu priču Ukrajinke su imale kontrolu, lopOd starta je bilo jasno da je Ukra- ka Marija Žižić branila dobro), a tu u nogama i dolazile su do golojina spremniji, kvalitetniji, iskusni- onda su od 25. minuta crvene dame va - prvo je Romanenko pogodila ji, uigraniji protivnik, ali i najmanje došle do daha - počele su da igraju... na centaršut Basanske, da bi onda dobar potez crvenih dama bio je naI stvorile su lijepu šansu poslije uslijedio centaršut - šut Kornjevec, građen aplauzom. Gol za 1:4 Ivane presinga - kapitenka Marija Vuk- Žižić je loše odreagovala, a poklon Krivokapić na samom kraju je di- čević je prebacila ukrajinsku od- u gol je pretvorila Ljudmila Pekur gao publiku na noge... branu, Slađana Bulatović je uhva- koja ima sjajnu lijevu nogu...

“Prije utakmice sam rekao da je tila volej, ali je lopta išla pravo u golIzmeđu te dvije egzekucije žutih svaki gol, svaki bod jako značajan. manku Irinu Zvarč koja ima 30 dama, podvukla se šansa Crne GoIgrali smo protiv jedne kvalitetne godina. re - Željka Radanović je centriraekipe, trenutno bolje od nas. Treba A onda je neiskustvo isplivalo na la, a Marija Vukčević gađala glabiti realan, zasluženo su pobijedi- površinu - igrao se 31. minut, crve- vom pored gola. li”, rekao je poslije utakmice selek- na odbrana se prorijedila, ApanaI kada se činilo da od crvenog potor Zoran Mijović. ščenko je proturila loptu do Djatel gotka neće biti ništa, potraga je urokoja je lako pogodila za 0:1. Izabra- dila plodom - gol su iskonstruisale ●KRAJ NA POLUVREMENU nice Zorana Mijovića su nešto po- rezerve - 17-godišnja Jelena Šturakušavale, žute su preko Alošičeve nović je pasom pocijepala odbraCrna Gora je solidno parirala bo- stigle do prečke, a onda je u smiraj nu Ukrajine, a godinu dana starija ljoj ekipi od sebe, borba je neutrali- prvih 45 minuta utakmica - “ubi- Ivana Krivokapić je rutinski poslala sala pokušaje žutih dama (golman- jena” - Alošičeva je umjesto preč- “bubamaru” u nebranjenu mrežu...

Rezultat se znao (1:4), ali prvi gol u kvalifikacijama na domaćem terenu nije prošao nezapaženo - puCRNA GORA UKRAJINA blika u Nikšiću je aplauzom nagraNIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 300. dila crvene dame uprkos porazu.

GOLOVI: 0:1 Djatel 31’, 0:2 Alošičeva 43’, 0:3 RoA prilika da se Crna Gora predmanenko 68’, 0:4 Pekur 82’, 1:4 Krivokapić 89’. stavi u boljem svijetlu je Vels - staSudija: Z. Kovačeva (Slovačka) 6,5. Pomoćnici: dion kraj Bistrice 23. novembra će S. Miškova (Slovačka), I. Leskova (Slovačka). Žuti opet biti domaćin... kartoni: Vujošević (Crna Gora), Pekur (Ukrajina).

“Imamo podatke o Velsu. Pripremićemo se na pravi način. Nadam Žižić, Radanović, Vujošević, Zvarič, Kotik, Masalska, Lišafaj, Olga se da ćemo se predstaviti rezultatski bolje. I zahvalio bih se publici iz Mrkić, Vidić, Turčinović (od 60. Basanska, Apanaščenko, Djatel, Šturanović), Vulić, Đoković (od Pekur, Voroncova (od 53. Kornjevec), Nikšića koja je dala pravu podršku djevojkama. Vidjeli ste na kraju da 60. Krivokapić), Bulatović (od 83. Romanenko (od 85. Ovdijčuk), je publika dala aplauz za postignuĐukić), Kuč, Vukčević Alošičeva (od 85. Andruščak) ti gol uprkos visokom porazu”, reSelektor: Zoran Mijović Selektor: Anatoli Kucev kao je juče selektor Zoran Mijović.

1

4

Startna postava protiv Ukrajine

FOTO: Mirko Savović

Bojan Topalović

Zoran Mijović: Učimo, gledamo greške...

Selektor Zoran Mijović poslije poraza od Ukrajine nije bio nezadovoljan, nije imao ni razloga, jer je Crna Gora tek na samom početku što se tiče ženskog reprezentativnog fudbala...

“Možda smo mogli u pojedinim situacijama bolje da reagujemo, ali nadam se da smo prikazali određeni kvalitet. Pred nama je veliki rad, a utakmice kao što je ova sa Ukrajinom nam služe da budemo bolji, da se popravljamo, da djevojke uče, da vidimo gdje griješimo i mi i oni”, rekao je Mijović, koji je nakon utakmice čekajući razgovor sa novinarima pričao

sa - reprezentativkama...

“Rekao sam djevojkama da ponovo igramo za 20 dana (protiv Velsa), nije lako kući izgubiti sa 4:1, ali glava mora biti gore. Idemo dalje, treba da izvučemo pouku”.

Vođa mladih crvenih dama je vidio bolju Crnu Goru u odnosu na Bjelorusiju (poraz 3:1)...

“Mislim da smo bolje igrali nego protiv Bjelorusije, ali Ukrajina je mnogo kvalitetnija od prethodnog rivala. Vidi se da je Ukrajina dolazi iz drugog šešira, mislim da su poslije Engleske najkvalitetniji u našoj grupi”, rekao je juče Zoran Mijović.

PEtak, 1. 11. 2013. broj 677 GoDINA III

33 žeNa lOreal

Blejk nova ambasadorka Američka glumica i zvijezda hit serije “Gossip Girl” Blejk Lajvli novi je ambasador renomiranog francuskog brenda “Loreal”. Blejk se ovim potezom pridružila manekenki Lari Stoun koja je odskora imenovana za ambasadora poznatog brenda za sljedeću sezonu.

“Loreal Pariz” je biranjem poznatih za predstavnike svog brenda nastavio impresivni niz poznatih dama među kojima su Bijonse, Eva Longoria, Džulijan Mur i Docen Kros.

Mlada 26-godišnja glumica je za francuski Vog iznijela impresije povodom ove saradnje.

“Velika je čast pridružiti se tako renomiranom brendu i porodici krajnje nevjerovatnih ambasadora”, kazala je ona, dodajući da o svojoj koži veoma vodi računa: “Uvijek biram one kreme koje imaju više efekata. Dnevna krema mi nije dovoljna ako samo hidrira kožu.

Ona mora da dubinski čisti kožu, da

zadrži elastičnost kože tokom cijelog dana i učini da izgledam uvijek svježe i prirodno”. Ovaj ugovor je prvi takve vrste za glumicu koja je bila zaštitno lice parfema “Premiere” brenda “Guči” prije godinu dana.

VažNO

Umor ima uzrok

PONOVO HIT

Nose se rolke Odjevni komad koji ove zime morate imati u ormaru Marija Ivanović

K

ada sastavljamo spisak garderobe za zimske dane, nemoguće je na njega ne staviti rolku kao jedan od najneophodnijih komada. Rolka tj. majica sa rol kragnom je neizostavna kada nam dođu najhladniji dani. Iako je s vremena na vrijeme dizajneri zaborave, mnogim damama hladne dane čini toplijim. Upravo ove godine dizajneri su joj dali novo ruho, pa je rol kragna ukras na haljinama, džemperima i pelerinama.

Rol kragna na haljinama i džemperima ove sezone viđenija je nego ikada na pistama poznatih dizajnerskih imena poput Stele Mekartni i Džil Sander. Dugo je rolka bila zapostavljena bez realnog razloga iako su je i prethodnih sezona nosile modne blogerke i modne ikone poput Olivije Palermo, Dženifer Lopez, Šarliz Teron, Džesike Simpson. Ove dame pokazale su svojim odjevnim kombinacijama da rolka može biti moderan komad ako se na pravi način iskombinuje sa interesantnim aksesoarom.

Istorija rolke veoma je duga i ovaj se odjevni komad nosio unazad nekoliko decenija a na najsofisticiraniji način nosile su je neke od bez-

vremenih modnih ikona poput Odri Hepbern, Merilin Monro, Džeki Kenedi. Na radost brojnih žena, ove godine rolka će se nositi više nego prethodnih godina. Kombinacija sa rolkom ima bezbroj.

Kako je nositi Rolka džemper uže forme može vam biti korisna za poslovne varijante ispod sakao u kombinaciji sa suknjom ili pantalonama. Boju birajte na osnovu date kombinacije a s obzirom da je poslovni dreskod ograničen, one u crnoj, bež, bijelo, bordo ili tamnoplavoj biće odličan izbor.

Rolka šire forme dugih ili tri-četvrt rukava sjajno se kombinuje sa farmerkama i čizmama, cipelama i

ležernom jaknom za dnevne šetnje.

Ukoliko pripadate mlađoj generaciji, rolke nosite u formi haljine jer su ove sezone jako moderne. Uz visoku potpeticu ili ne sasvim - svejedno je, jer ovaj komad, osim što će vas ugrijati, izgleda veoma moderno i ženstveno.

I za večernje varijante rolka može biti odličan komad pogotovo ako je kratkih rukava ili bez njih.

Džemperi sa rol kragnom odlično izgledaju u kombinaciji sa crnim kožnim pantalonama ali i boyfriend farmerkama.

U stilu slavnih blogerki nosite je sa nekom suknjom zanimljivog printa. Ovo je jako zahvalan komad koji će vam trajati dugo i posjeduje moć transformacije samo ako imate dovoljno mašte. Tokom kupovine džempera sa rol kragnom ili pak haljine obavezno pogledajte od kojeg je materijala napravljena. Oni modeli sa više vune mogu biti pogubni po golu kožu jer će vas peckati tokom nošenja. Najbolje su kombinacije prirodnih materijala koje koža “voli” i koje nakon nošenja neće izazvati nepotrebne iritacije.

Uzroci umora i promjene raspoloženja mogu biti različiti a mi vam donosimo neke od najčešćih.

Dehidracija Istraživanje sprovedeno 2012. godine na uzorku žena potvrdilo je kako nedostatak vode u tijelu može uzrokovati glavobolju, ali i promjene raspoloženja i umor. Ako spadate u društvo žena kojima voda nije najmilije piće, začinite je s malo soka od limuna ili pomorandže ili pak napravite vitaminsku vodu.

Manjak vitamina B12 Vitamin B12 tijelu je prijeko potreban. Osim što pomaže u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca, ovaj vitamin je odgovoran za normalan rad neurona, odnosno živčanih stanica. Manjak ovog vitamina smanjuje prenos kiseonika kroz krv i uzrokuje snažan osjećaj umora i malaksalosti.

Ovaj se vitamin u prirodnom obliku nalazi u namirnicama životinjskog porijekla, a ako ste vegetarijanac ili vegan, može se pronaći i u obliku tableta.

Višak ili manjak gvožđa Većina žena je svjesna kako anemija uzrokuje malaksalost i umor. Isti učinak ima i povišen i smanjen stepen gvožđa

u organizmu. Kako bi se riješilo viška, naše tijelo koristi sve izvore energije kao i vitamine i minerale ostavljajući vrlo malo za normalan rad. Namirnice životinjskog porijekla poput jaja, mesa i džogerice i povrće poput cvekle, mahunastih i koštunjavih plodova prepune su gvožđa, a u kombinaciji s onima koje sadrže vitamin C vaše tijelo će dobiti sve što mu je potrebno.

MODerNO

Metalik nijanse lakova popularne Metalik lakovi prije nekoliko sezona postali su popularni, a ove godine vraćaju se opet na velika vrata. Svjetski bjuti stručnjaci ponovo su pažnju poklonili lakovima sa metalik odsjajem koji uz prikladnu garderobu mogu izgledati odlično. Nijanse srebrne, zlatne i zelene će u narednih nekoliko mjeseci krasiti nokte mnogih modnih ikona.

Ovaj trend rezervisan je za one malo hrabrije, kojima nije strašno da na noktima imaju boje poput “svemirske” zelene ili ljubičaste i to na način da se međusobno stapaju. Oni nešto mirnijeg duha iz ovog trenda izvući će ono

što njima odgovara, a to su najčešće jednostavna boja bisera, ljubičasta, smaragdna, roza ili pak metalikplava.

34 Žena

PETAK, 1. 11. 2013.

PSiHO KUTAK

Evo kako da pobijedite strahove

Ljudi više lažu i varaju po podne

Ljudi više lažu i varaju po podne kada im samokontrola oslabi, tvrde američki istraživači. Rezultati studije psihologa za Harvard univerziteta potvrdili su prethodna istraživanja koja su pokazala da naša sposobnost samokontrole slabi kako dan odmiče, kao posljedica zamora i neprestanog donošenja odluka.

Volonteri koji su se podvrgli testiranju znatno su više varali po podne nego prije podne.

Sprovedeni su i onlajn testovi koji su otkrili da ljudi šalju daleko više lažnih poruka po podne nego prije podne.

Ova razlika je posebno izražena kod osoba visokih etičkih standarda, koje se tokom prije podnijeva uvijek ponašaju u skladu sa moralnim načelima, da bi, kako dan odmiče, sve više posustajale, ističe se u studiji objavljenoj u časopisu “Psycological Science”.

Za razliku od njih, osobe koje ne drže preterano do morala ili koje se bez griže savjesti ponašaju neetički, varaju i lažu bez obzira na doba dana.

“Na žalost, najpošteniji ljudi su najveće žrtve negativnih konsekvenci ovog efekta”, navela je vodja istraživanja, dr Mirjam Kučaki, prenosi londonski Telegraf.

Rezultati istraživanja mogli bi da budu od koristi organizacijama koje treba da obrate više pažnje ponašanju klijenata i zaposlenih tokom po podnevnih sati, smatra ona.

“Naši nalazi pokazuju da u tom vremenskom razdoblju sasvim dobri ljudi sistematski prestaju da se ponašaju moralno”, objasnila je dr Kučaki. (Tanjug)

I

straživanja koja su objavljena u najnovijem broju časopisa “Nature Neuroscience” pokazuju da se emocionalne uspomene, posebno one povezane sa strahom, mogu pobijediti uz pomoć lakih trikova zasnovanih na dobrom snu.

Naime, to znači da se tokom sna mogu na prilično bezbjedan način pobijediti različite fobije, ali i ukloniti posttraumatski stres, navodi magazin “Tajm”.

Istraživači koji je predvodila Ketrin Honer iz Čikaga sarađivao je sa petnaest učesnika na ovom projektu. Njima su pokazivane fotografije lica čovjeka kog nijesu poznavali i pri svakom prikazivanju bili bi podvrgnuti elektrošokovima.

Kod njih vremenom razvijao osjećaj straha od lica sa fotografije, pa bi organizam na svako sljedeće prikazivanje reagovao kao da se plaši lica. Uz to, pri sva-

ŽEliTE inTEligEnTniJi Tim

kom prikazivanju fotografije u prostoriju u kojoj su bili smješteni ispitanici puštan je karakterističan prijatan miris, jer su mirisi u bliskoj vezi sa našim sjećanjima na emotivne situacije i reakcije.

Potom je praćeno ponašanje ispitanika tokom spavanja. U jednom trenutku tokom njihovog sna, istraživači su u tu prostoriju puštali identičan miris onom koji je puštan i prilikom prikazivanja fotografija. Izbor je pao na ne tako jake mirise koji bi mogli da probude ispitanike.

Postalo je očigledno da i samo puštanje mirisa, bez kon-

kretnog prikazivanja fotografije čovjeka i elektrošokova, izaziva osjećaj straha kod ispitanika, ali je vremenom, sa sve većim prisustvom mirisa, osjećaj straha slabio.

Nakon sna ispitanicima je ponovo pokazana ista fotografija i zabilježen je znatno slabiji strah kod ispitanika.

“Individualne uspomene povezane sa osjećajem straha i događajima koji su taj strah izazvali mogu biti locirane i izmijenjene tokom sna”, tvrdi Ketrin Honer.

“Koliko ja znam, ovo je prvi eksperiment koji pokazuje da se emocionalnim uspomenama može manipulisati tokom sna.”

Koliko san može imati ljekovito dejstvo na strahove?

Istraživači smatraju da je jedna od glavnih funkcija spavanja da konsoliduje sve uspomene i

iskustva koja smo stekli, kako bi se u našem mozgu napravilo dovoljno mjesta za nove.

Intenzitet emocije koja je povezana sa nekom konkretnom uspomenom djeluje poput sidra koje se baca sa broda. Što je emocija jača, veća je vjerovatnoća da će uspomena vezana za nju ostati trajnije u našem sjećanju.

Baš kao što će jače sidro duže zadržati brod u luci.

Upravo veza između mirisa, emocija i uspomena mogla bi da nas oslobodi strahova, tvrdi ovaj tim istraživača.

“Terapija elektrošokovima je veoma stresna, naročito u početku. Ali je cio ovaj sistem veoma efikasan prije svega kod fobija, nešto manje kod posttraumatskih stresova”, navodi Honer uz napomenu da ova terapija još nije prilagođena kliničkoj upotrebi.

SAVJET

Zaposlite više žena Seksolozi otkrivaju kako Istraživanje sa Harvarda je potvrdilo da inteligencija nekog poslovnog tima zavisi od broja njegovih ženskih članova. Što više žena, tim je efikasniiji.

U toku jednog istraživanja vršenog na Univerzitetu na Harvardu, naučnici su proučavali nekoliko timova koji su obavljali zadatke i rješavali složene probleme. Istraživanje je otkrilo da inteligencija grupe malo zavisi od pojedinačne inteligencije njenih članova, timovi koji su sadržali članove sa visokim koeficijentom inteligencije nisu imali bolju grupnu inteligenciju.

Ali inteligencija grupe se povećala kada su u timove uključene i žene. Istraživači kažu da ovo može da se objasni razlikama u društvenoj osjetljivosti, pošto su žene uglavnom te koje su bolje na ovom polju. Šire posmatrano, više društve-

treba da izgleda predigra

ne osjetljivosti (od strane muškaraca ili žena) i raznovrsnost na svim planovima mogu da poboljšajusaradnju grupe i učiniti tim efikasnijim. Za učinak tima i grupnu inteligenciju celina je mnogo više nego jednostavan zbir djelova.

Evo nekoliko savjeta seksologa koji ženama mogu pomoći da imaju sjajnu predigru.

Neka bude slatko…

Predigra doslovno može biti slatka. Kako? Naredite mu da legne, a potom mu svežite ruke za krevet. Uzmite šlag i premažite njegovo tijelo. Potom ga polako ližite, a strateški najvažnije mjesto ostavite za kraj. Bez obzira na to koliko vas molio da akcija konačno započne, nemojte odmah pristati. Pustite ga da se neko vrijeme muči, a onda zajednički eksplodirajte u žestokoj strasti.

Zanjišite bokovima Pustite glasno njegovu omiljenu muziku. Priđite mu u maniru seksi filmske dive, a potom mu predložite da zapleše s vama. Priljubite se čvrsto uz njegovo tijelo i zajedno se prepustite seksi plesu. Većina muškaraca kaže da ne voli da pleše, ali vjerujte da ovakav ples nijedan neće odbiti.

Manje (odjeće) je više Predigra ne mora nužno da započne u spavaćoj sobi. Naprotiv! Dogovorite se da jedan dan dođete po njega na posao. Tom prilikom obucite samo mantil i ništa ispod njega. Visoke pot-

petice su, dakako, obavezne. Kad uđe u automobil, pustite da vam se mantil diskretno rastvori, a da pritom ne otkrijete grudi i međunožje. Kad shvati šta vam je na umu, mogli biste usput negdje i da stanete… (tportal.hr)

Žena 35

PETAK, 1. 11. 2013.

EMOCIJE

Tuga škodi plućima

N

ZA DO K JE

ludac s prekomjernim razmišljanjem i zabrinutošću, pluća i debelo crijevo s tugom, a bubrezi i bešika sa strahom.

Prejake emocije utiču na zdravlje organa. Tako, primjera radi, pretjerana ljutnja šteti zdravlju jetre.

Gnijev pojačavaju energiju, a kada jetra postane “pretijesna”, višak energije ljutnje preliva se iz jetre, te poput cunamija juri prema glavi. To kao posljedicu može imati visoki pritisak, glavobolju, a u ekstremnim slučajevima i moždani udar.

Najkontroverznija od sedam osnovnih emocija je radost.

Uopšteno se smatra pozitivnom emocijom - stoga, sigurno mislite kako nje nikada nije previše.

Međutim, prema drevnoj kineskoj nauci, prekomjerna radost “guta” energiju srca, te ono postaje suviše opušteno i prestaje da radi punim kapacitetom.

Kada nas preplave zabrinutost i tuga, cijenu će platiti pluća.

Tuga troši energiju pluća, što uzrokuje oticanje i bol u stomaku. Prekomjerne brige štete želucu, a stres slabi srce i mozak.

Prema kineskoj medicini, krivac za gubitak apetita su emocije koje su izvršile “borbeni napad” na vašu slezinu i želudac.

Ljekari stoga savjetuju da sve teške teme, posebno one vezane uz finansije, nikad ne stavljate na dnevni red uoči ili tokom objeda. (cdm)

KORISNO

TO RA

P I TA

Emocije treba držati pod kontrolom, jer predoziranost emocijama kao što su ljutnja, strah, tuga, tjeskoba, pa čak i radost, mogu naštetiti zdravlju.

Da biste spriječili neželjen uticaj burnih emocija na organe, praktikanti kineske medicine, savjetuju da jake emocije snagom volje transformišete da emocija preraste u drugu emociju, drugi da nova emocija preplavi i nadjača postojeću emociju, a treći da drugom emocijom utišate vatru razbuktale, štetne emocije.

Pet je glavnih organskih sistema, a svaki od njih je povezan s određenim emocijama.

Jetra i žuč povezani su s ljutnjom, srce i tanko crijevo s radošću, slezina i že-

Poštovani doktore, imam kvržicu na lijevoj ahilovoj tetivi koja se pojavi ujutro, a tokom dana nestane, na isto mjesto prilikom dodira se pojavljuje bol. Bio sam kod ortopeda, dijagnoza je Bursitis retrocalcanearis, sa fiziklanom treba da počnem tek drugom polovinom novembra, a u međuvremenu koristim fastum gel. Da li imaju neke vježbe koje bi pomogle i da li smijem da igram fudbale jer mi je ortoped rekao da smijem Dobar dan, postoje i vježbe koje će vam pokazati kada budete na fizikalnopj terapiji. Prevelik napor može da poveća bolnost burze tako da ne savjetujem igranje fudbala dok ne prođete fizikalnu terapiju. Budite strpljivi i uporni sa fizikalnim terapijama da problem ne postane hroničan.

Poštovani, kada sam imala 12 godina preležala sam sindrom Guillain Barre. Hvala Bogu prošla sam bez posledica, jedno što mi je jako slab imunitet. Zanima me da li je ću imati problema sa začećem i da li postoji mogućnost da se virus prenese na dete Hvala.

Guillan Barreov sindrom nastaje kao reakcija naseg imunološkog sistema prema ovojnici nerava, a ta je reakcija često potaknuta nekim bakterijama i virusima. U preko 80% dolazi do izlečenja. Za sada nije uočena povezanost te boNAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Svježe voće i povrće jačaju imunitet

HIT MEĐU POZNATIMA

Dijeta sa pečurkama

Novi hit među poznatima u Americi je dijeta s pečurkama koja je nazvana “M-plan”. Preporučuju je zvijezde poput Kejti Peri i Keli Ozburn.

Pečurke sadrže vlakna koja su dobra za probavu, a osim toga ostavljaju osjećaj sitosti dugo vremena pa nijeste stalno gladni. To će spriječiti stalnu želju za nezdravim grickalicama.

Kako pojašnjava Dženet Džekson, gljive su pomalo zanemarene iako su bogate proteinima koji su veoma važni za normalno funkcionisanje organizma, a opet nemaju mnogo kalorija.

Kod seksa je najvažnije tempiranje, pa tako najduže traje na godišnjem odmoru kada su partneri opušteni, a tokom menstruacije ublažava napetost i grčeve.

Orgazam zavisi od dobrog tempiranja, a seksualni terapeuti ističu da će najintenzivniji biti dan prije menstruacije.

Ona kaže da je ovo jedna od retkih dijeta koja je dobra za zdravlje jer podrazumijeva uravnoteženu ishranu.

Suština dijete je da samo jedan obrok dnevno zamijenite obrokom od pečuraka. Bitno je pridržavati se ove preporuke dvije sedmice. Ljudi koji su osmislili ovu dijetu garantiraju pozitivne rezultate. Čak i ako se ova dijeta ne pokaže kao dobra, znate da ste uživali u zdravoj hrani. Pečurke sadrže velike količine vitamina B1, B2, C i D, dijetalnih vlakana, kao i minerala koji su izuzetno važni za zdravlje. (novi magazin)

Vakcina protiv raka Ruski naučnici su napravili vakcinu protiv raka, koja značajno produžava život pacijentima.

Stručnjaci Naučno-istraživačkog instituta za imunologiju sibirskog odjeljenja Ruske akademije nauka testirali su ovu injekciju i pokazali dobre rezultate.

Trenutno se ova vakcina daje pacijentima u trećoj ili četvrtoj fazi raka, produžavajući njihov život za više od dva puta.

Sljedeća faza je njeno korišćenje u ranim fazama bolesti.

Vakcina se koristi protiv nekoliko vidova raka: raka debelog crijeva, raka dojke i raka prostate.

Institut saopštava da je spreman za komercijalnu proizvodnju preparata. (cdm)

ISTRAŽIVANJA

Promenljivo vrijeme i zahlađenje teraju organizam da počne pojačano da se brani. Ukoliko je vaše telo snažno, ove jeseni ćete uspeti da izbjegnete prehladu, a ukoliko nije, ima vremena da mu uz pojačanu ishranu, vitamine i vežbe pomognete da ojača.

Uravnotežena ishrana, šetnje, kao i umjereno bavljenje sportom jačaju odbrambeni sistem. Bitno je da se krećemo u prirodi, dakle - tamo gdje ima dosta kiseonika jer on podstiče razmjenu materija u organizmu.

Pola sata šetnje na svježem vazduhu znatno će povećati broj odbrambenih ćelija.

Doktori savjetuju i unos svježeg voća i povrća, i zato, s obzirom na to da ga još ima u svježem stanju, treba ga iskoristiti što je više moguće.

Suviše masna hrana i nedostatak supstanci od vitalnog značaja doprinose gojenju, mogu da izazovu arteriosklerozu, dijabetes i rak. Stručnjaci preporučuju pet porcija voća i povrća dnevno, u idealnom slučaju 600-800 grama, što je, međutim, teško ispuniti.

Zato imajte na umu da je i blanširano povrće i povrće kuvano na pari

veoma korisno i da jednu do tri porcije možete da zamijenite sa po dva decilitra svježe cijeđenog soka (na primer od pomorandže).

Da biste se borili protiv bacila, vašem tijelu potrebni su proteini.

Ako odaberete nemasna mesa i ribu, dobićete uz belančevine i gvožđe, cink, B-vitamine i omega 3 masne kisjeline. Šta čuva zdravlje - Kalijum za srce (ima ga u bananama i brokoliju) - Magnezijum za mišiće i nerve, i kao sastojak enzima (npr. 50 g koštunjavog voća dnevno) - Vitamin C i folna kisjelina za jačanje imuniteta, samoliječenje i izbacivanje štetnih materija iz organizma (paprika, komorač, kupus, zelena salata) - Najmanje jedna jabuka dnevno (ona je pravi rudnik vitamina i minerala) - Ananas je takođe veoma zdrav.

Bogat je enzimima (jačaju imunološki sistem) i biogenim aminima (npr. serotoninom), koji popravljaju raspoloženje i olakšavaju vam da se izborite sa stresom.

Loša ishrana utiče na nasilničko ponašanje Rezultati najnovijeg istraživanja su pokazali da deficit vitamina A, D, K, B1, B3, B6, B12, folata, minerala joda, kalijuma, gvožđa, magnezijuma, cinka, hroma i mangana doprinosi mentalnoj nestabilnosti i nasilničkom ponašanju, piše portal Vitamini.

Autori studije ističu da kontinuiranim konzumiranjem obrađene hrane dolazi do neuhranjenosti, a samim tim se mozak ne napaja s dodatnom količinom energije.

Manjak cinka obično je propraćen agresivnošću, neprijateljskim raspoloženjem i ljutnjom.

Brojne bolesti povezane su s manjkom vitamina i minerala poput pelagre (deficit B3) i skorbuta (vitamin Ce).

Studije takođe upozoravaju i na egzotoksine koji se nalaze u gotovo svakoj hrani, a unosom obrađene hrane se nakupljaju u organizmu i utiču na hemij-

ske promjene u mozgu djelujući tako i na raspoloženje.

Kada je u pitanju hrana, autori upozoravaju na pojedine sastojke hrane među kojima su šećer, vještački zaslađivači i boje, kofein, alkohol, proizvodi od soje, ali i toksične materije poput žive, arsena i pesticida.

36 Žena

PETAK, 1. 11. 2013.

KESTEN

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Meki kolač

SASTOJCI:

4 jajeta šoljica prepržen og povrća 2 kašike rendan og parmezana 1/4 šoljice isjec kanog usitnjenog bosil jka so biber

Desert

Pečurke sa sirom

Maslac, šećer, vanilin šećer i jaja umutite u kremastu smjesu. U nju sipajte kašiku po kašiku brašna pomiješanog s praškom za pecivo. Tijesto preručite u podmazan i brašnom posut pleh. Šljive operite, izvadite koštice i isjecite ih na četiri dijela, te ih prelijte rumom. Zatim ih rasporedite po tijestu i pecite pola sata na 180 stepeni. Bjelanca i malo soli mutite uz dodatak šećera i vanilin šećera da dobijete čvrst šlag. Rasporedite ga po šljivama i vratite u renu da se kolač dopeče. Prohlađen kolač isjecite i poslužite.

SASTOJCI:

Fritata Prepržite povrće (najbolje na roštilju, ali i tiganj može dobro da posluži), poređajte ga u tepsiju, posolite i pobiberite pa prelijte umućenim jajima. Stavite da se zapeče. Po zapečenom povrću i jajima pospite rendani sir i bosiljak, ostavite u rerni narednih 4-5 minuta. Uz fritatu servirajte zelenu salatu.

50 g pečuraka svežanj mlado g luka češanj bijelog lu ka grančica majči ne dušice 250 g gaude mrvice od 2 krišk e hljeba vezica peršuna 4 šake rukole limun maslinovo ulje

Zagrijte rernu na 200 stepeni.

Pečurke stavite u pleh za pečenje, pospite bijelim lukom i majčinom dušicom i prekrijte tankim kriškama sira. Pomiješajte mrvice hljeba i peršun pa pospite po pečurkama. Pecite u pećnici od 15 do 20 minuta. Poslužite s rukolom prelivenom limunovim sokom i maslinovim uljem.

SASTOJCI:

Sastojci: 6 jaja 1,5 čaša šećera čaša tečnog jogu rta 2 čaše mekog br ašna 1/2 čaše ulja vanilin šećer prašak za pecivo

Sladak, a ne goji

Kesten je pun vitamina i minerala koje nećete naći u drugim orašastim plodovima. A zašto je dobar za vene i gotovo uopšte ne goji? Proučite zdravstvene koristi ovog fantastičnog jesenjeg ploda.

Kesten je jedini orašasti plod koji na tridesetak grama sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija. Osim toga, to je i jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, pa tako samo 85 grama kestena puža 45 odsto dnevnih potreba.

Bogat je i folatima, kojih obično ima u zelenom lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i sjemenkama. Snabdjeva organizam vitaminima B1, B2, B6 i folnom kisjelinom. Folna kisjelina važna je za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK, pa konzumacija hrane bogate folatima sprečava pojavu anomalija kod fetusa.

Kesten je i sjajan izvor vlakana, što pomaže u smanjenju nivoa holesterola. Da biste imali najviše koristi od kestena, tokom sezone pojedite do 85 grama na dan.

Jedući kestenje unijećete i magnezijum, bakar, mangan, kalcijum, fosfor, cink kao i određene količine kalijuma (518 mg/100 g). Kalijum je vrlo bitan element jer dovodi

u ravnotežu nivo natrijuma, srčane otkucaje i krvni pritisak. Magnezijum i fosfor su važni za metabolizam kostiju.

Bez glutena Poput lešnika i badema, kesten ne sadrži gluten. Zbog toga je popularan u prehrani onih koji izbjegavaju gluten.

Analizirajući sastav vidljivo je da ima najveći procenat skroba, po čemu je sličniji krompiru i kukuruzu nego drugim orašastim plodovima.

Brašno kestena se lako vari, a nema razlike da li ćete jesti kesten kuvan, pečen ili kao pire. U Italiji, posebno u Toskani, od kestenovog brašna se prave, kolači, sladoled, sladak hljeb, supe i sosevi.

Narodna medicina Kesten pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a čaj od kestena odlično ublažava simptome astme i bronhitisa.

Važno je razlikovati pitomi i divlji kesten. Ovaj drugi nije za jelo, ali je zato vrlo ljekovit i koristi se u obliku krema. Najpoznatiji je u lečenju proširenih vena i oštećenih kapilara. Divlji kesten koristi se i u lečenju hemoroida, bolnih menstruacija kao i u slučaju povećanja prostate. (magazin.net.hr)

SAVJET

Iskoristite vodu iz krastavaca

SPECIJALITET

Krompir s lososom POTREBNO JE: 1 kg krompira 200 g koktel-paradajza 1 mala veza rukole 1 avokado 6 kašika limunovog soka so biber kašičica srednje ljutog senfa šećer 6 kašika ulja 400 g fileta lososa PRIPREMA: Kuvajte krompir u ljusci oko 20 minuta, ocijedite, prelijte hladnom vodom, oljuštite i sačekajte

da se ohladi. Prepolovite paradajz i avokado, očistite salatu. Meso iz avokada isjecite na komadiće i poprskajte 1 kašikom limunovog soka. Napravite preliv od 5 kašika limunovog soka, soli, bibera, senfa i šećera. Dodajte 4 kašike ulja. Isjecite krompir na kolutove i prepecite. Sipajte ih u činiju sa paradajzom i avokadom. Preko toga sipajte preliv. Isjecite losos na komade i uz okretanje pržite oko 3 minuta na 2 kašike ulja. Posolite i pobiberite. Salatu od krompira po potrebi dodatno začinite i umiješajte komadiće ribe i rukolu.

Uvjereni smo da većina vas koji čitate ove redove vodu iz kisjelih krastavaca redovno baca. Jesmo li u pravu? To je, u stvari, velika šteta, jer ovu vodu možete iskoristiti na mnogo načina. Voda u kojoj stoje kisjeli krastavci prepuna je soli i sirćeta i zato uopšte ne čudi da se može „reciklirati“ na mnogo različitih načina, jestivih i nejestivih. Evo nekoliko dobrih ideja za to.

Kuvanje Umjesto običnim sirćetom, salatu začinite sa malo vode iz kisjelih krastavaca, ukus će biti potpuno drugačiji. Dodajte malo ove vode u makarone sa sirom, nećete vjerovati koliko će poboljšaiti ukus ovog jela. Kada pripremate povrće na roštilju ili gril tiganju ukus ćete mu poboljšati ako ga malo poprskate vodom iz kisjelih krastavaca. Gotovo da vam neće biti potreban nijedan drugi začin. Ako u vodu u kojoj kuvate krompir dodate dosta vode iz kisjelih krastavaca, ne samo da ćete dobiti mnogo ukusniji krompir, već će voda i spriječiti raspadanje. Ovo je savršen trik ukoliko vam je potreban krompir za salatu koji ne treba da se raspadne na prvi dodir viljuškom. Voda iz kisjelih krastavaca može vam poslužiti i za mariniranje sireva i to onih mladih, mekanih.

U domaćinstvu Čelični tiganji i posude za kuvanje su veoma kvalitetni i jela spremljena u njima su veoma ukusna, ali mogu biti veoma teški za održavanje i pranje. Taj posao će vam uveliko olakšati voda iz kisjelih krastavaca. Istraživanja su pokazala da, ukoliko nakon naporne vježbe

umjesto obične vode popijete vodu iz kisjelih krastavaca, mišići će vam se oporaviti brže za čitavih 37 odsto nego da popijete vodu. Stručnjaci kažu da je stvar u sirćetu. Kao i raso iz kisjelog kupusa, tečnost iz ki-

sjelih krastavaca vam pomaže da se riješite gorušice i mamurluka, a dobro utiče i na bolno grlo i prehlade.

Sigurni smo da vam nakon ovih saznanja neće pasti na pamet da prosipate ovu korisnu tečnost.

37

PETAK, 1. 11. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Stanovi u Budvi od 35 do 104m2, novi, super luksuzni, uknjiženi, useljivi. Tel.069/017-900

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Prodajem kuću 90m2 na placu 600m2, Gornja Gorica, povoljno.

Tel.067/244-353

Prodajem kuću 225 m2 na 600 m2 placa, Tološi, novogradnja, moguća kompenzacija, minutoglasi.com Tel.067/351-111 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem jednosoban stan 48m2 i dvosoban 57m2 , novogradnja, Zabjelo, 1m2 1.050 eura.

Tel.069/300-775

I Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 110 eura. Tel.067/871031, 069/483-785 Izdajem namještenu garsonjeru Preko Morače 180 eura.

Tel.069/505-258, 069/658-685

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem novu kuću, 180m2, kod “Hemomonta” sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem stan, 74m2 (potkrovlje), Stari aerodrom, Splitske zgrade.

Tel.069/867-201

IZDAVANJE

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdaje se nenamješten dvosoban stan u Tološima, Ulica knjaza Danila, kod “Ekoplanta” 180 eura na duži period. Tel.067/523-908 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

POSLOVN I PROSTOR

Izdajem poslovni prostor, 25m2, u Podgorici pogodan za sve namjene.

Tel.068/733-211

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara.

Tel.069/555-891

PLACEVI

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071

P Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323 Potreban dvosoban ili veći jednosoban prazan stan sa zasebnim ulazom, strujomjerom i dimnjakom prednost Zabjelo! Tel.067/806-511 SOBE

Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394-592, 020/623250

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Budva - centar: Izdajem dva poslovna prostora od po 30m2 ili jedan od 60m2. Tel.069/765-663

Cetinje, Gruda - urbanizovan plac 1.000m2, ucrtan objekat 2.000m2. Pogodno za investitore.

Tel.069/960-018 Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 2.800m2, Donja Gorica.

Tel.067/643-397

Prodajem plac, 1.000 m2, u Martinićima, vasnikl 1/1, obezbijeđena voda, struja i građevinska dozvola.

Tel.067/350-087

38 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno.

Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953814 VOZILA/AUTO DJELOVI

petak, 1. 11. 2013.

MALI OGLASI Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729

Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Šegam drva, vršim usluge košenja placeva, bašti i dvorišta sa motornim trimerom. Povoljno, Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393 NASTAVA

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem zubarski metallni asistent ormarić i pljuvaonicu za zubnu ambulantu ručno pravljenu sa porcelanskim poklopcem.

Tel.069/549-419 Prodajem dva tepiha i stazu, malo korišćeno, povoljno. Tel.069/260-827 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244-166 Prodajem majstorske Tel.069/617-231

violine.

Dajem časove računovodstva za srednjoškolce. Podgorica. Pozvati poslije 17h. Tel.069/405-864 POSAO Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registrovaćete preduzeće besplatno ako koristite naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene. Povoljno! Tel.069/221-974

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 LIČNO Momak, 39 godina, traži slobodne djevojke da ga pozovu radi intimnog druženja i ljubavi. Tel.069/835-833 Muškarac, šarmantan, upućuje poruku izvjesnoj modernoj dami ili vitkoj gđici iz Podgorice za susrete u tišini. Tel.067/917-0630 SMS APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 1. 11. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15. Bar: 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00.

Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13. Berane: 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35.

Bremen:00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15. Budva: 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55. Budva: 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55. Cetinje: 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30

subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00.

Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45.

Glava zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13.

Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00.

Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13.

Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40.

Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom.

Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:15 08:05 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 16:10 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 20:10 21:15 23:00 23:45

Serija:Tri Hil Serija:Karma/r Emisija za djecu-Mozgalica Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Predosjećaj/r Tačno 1 Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija:Staklen dom/r Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Staklen dom Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Talk Show-Živa istina Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem Serija:Tri Hil Serija: Porodica Kardašijan

PRVA Serija:Ponor ljubavi 16.10

06.30 10.00 10.15 12.00 12.25

Dobro jutro Crna Goro Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Vijesti Crtana serija : Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Zakon i red 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Djevojački institut 16.55 Radni dan 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Robin Hud 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:45 15:00 15:40 15:50 16:00 17:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:50 23:00 03:45

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Paparazzo lov/r Farma uživo City Serija: Simar Teen pleme City Farma uživo X patrola Info Monte Serija:Oluja Serija: Mala nevjesta Farma – pregled dana Grand show Teen pleme Farma žurka City

PINK Info Monte 18.00

06:45 10:00 10:40 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 21:00 22:00 22:15 22:25 23:45 01:30

Boje jutra Vijesti u 10 Serija: Prija/r Vijesti u 12 Serija:Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi Serija: Ubistvo Vijesti u 10 Sport Serija: Internat Film: Visoki čovjek Serija: Ubistvo/r

VIJESTI Vijesti u pola 7 18.30

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:10 21:15 23:00 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Živi pijesak Znakovi pored puta/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Jedinstveni Leland Forum Živa istina Film: Dan odmazde Forum 5 do 5/r Živa istina/r

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA JEDINSTVENI LELAND Atlas 18.15

Petnaestogodišnji Leland je ubio dječaka na igralištu i njegovo jedino objašnjenje je bilo “nije mogao više da živi sa tugom u sebi”.

Obzirom da Lelandova porodica nije mogla da izađe na kraj sa njegovim duševnim stanjem, zatvorski nastavnik Prl ga hrabri da zajedno naprave knjigu o njegovom životu. Leland i njegov nastavnik se upuštaju u samootkrivanje i uče kako Lelandovo prošlo i buduće ponašanje ima uticaj na ljude oko njega.

08.30 10.05 11.00 11.30 12.00 12.05 12.50 14.15 15.00 15.30 16.00 18.05 19.00 19.30 20.15 21.00 21.30 23.15 01.00

Film Serija: Fleš point/r Mikrofonija/r Sat tv Vijesti Serija: Univerzum/r Film: Branilac Program za djecu Crnogorske teme/r Muzika Serija:Sestra Tereza/r Serija: Ncsi-LA/r Muzika Dnevnik 2 Sav taj sport Stižu bebe Serija:Sestra Tereza Film: Efekat leptira 2 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Vijesti 12.00

07:00 09:30 10:05 10:15 11:00 11:10 15:00 15:15 15:45 16:00 16:45 18:45 19:00 19:30 20:30 21:00 21:15 22:30 00:00

Uz jutarnju kafu – uživo Nindža Ratnici/r Top 10 Zabava Crtani film Svijeće i Svijećice Toto Vijesti – uživo Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin Žestoko Svijet Sporta – premijerno Texas Holdem Poker Loto Nindža Ratnici Toto vijesti – uživo Gušteranje/r Zabava Grad koji volim/r

777 Na Domaćem Terenu 15.45

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30 19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00

Plodovi zemlje Na točkovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na točkovima Aljazeera Astro num caffe

MBC Loto 19.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Kazneni prostor” 09.44 Gastronomad 10.00 Vesti 10.05 Razgldnica 10.35 Enciklopedija za radoznale -11.00 Vesti 11.10 Svedoci vekova 11.43 Velikani 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Ubistvo” 13.20 Evronet 13.25 Zapamti me 14.35Prag sela Srbije 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bela lađa” 16.55 Moj lični pečat 17.00 -Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin -19.00 -Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bela lađa” 21.00 Film 22.50 Vesti 22.55 Serija: “Ubistvo” 23.55 Dnevnik 00.10 Evronet 00.15 Film: “Visoke potpetice” RTS 2 08.59 Tumačenje književnog dela 09.16 Recept za igru: Ide maca oko tebe 09.31 Neobično o biljkama 09.42 Ars praktika 10.08 Moj ljubimac 10.35 Mesto za nas 11.05 Bardovi teatra 11.51 Mladi talenti Srbije 11.55 Međunarodno takmičenje muzičke omladine 12.32 Metropolis 13.00 Trezor 14.00 Zujalica 14.47 Tumačenje književnog dela

15.04 Recept za igru 15.09 Neobično o biljkama 15.29 Tehnologije 16.00 Emisija iz ekologije 16.30 Link, dokumentarni program 17.00 Serija: “Elizina kći 18.30 Na slovo na slovo 19.00 Bio jednom svemir19.30 Pink Panter, animirana serija 20.00 Stranac u Srbiji 20.30 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Elizina kći” 22.00 Kontekst 21 22.30 Hronika 54. Oktobarskog salona 23.00 Gradske priče, muzički program 00.00 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Dokumentarni film 10.56 Ni da ni ne 12.00 Dnevnik 12.33 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.15 Reporteri 14.17 Abeceda zdravlja 14.45 Reč i život 16.00 Misa 17.15 Hrvatska uživo 18.20 Naučni program 18.55 Iza ekrana 19.30 Dnevnik 20.05 Film: “U potrazi za Foresterom” 22.20 Serija.

“Na terapiji” 22.55 Dnevnik 23.30 Film: “Sestre” 01.03 Film: “U potrazi za sinom” HRT 2 07.00 Mala TV 11.55 Serija. “Hotel dvorac Ort” 13.05 Film: “U potrazi za sinom” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Serija: “Tri Hil” 16.30 Školski program 17.15 Mesto pod suncem 18.08 Briljantin 18.45 Serija: “Novi klinci s Beverli Hilsa” 19.30 Mala

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 IT Networking /r.

11:30 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:35 Dok.Program 13:20 Majstor kuhinje /r.

16:00 Dok. program 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije/r.

19:00 Muzički program 19:30 IT Networking 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 21:25 Montena SHOP 22:30 Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Auto Shop 21.30

DANAS U GRADU TV 20.00 U vatri genija 20.30 Dokumentarni film: Stanlio i Olio 22.14 Serija: “Luis” 23.44 Serija HBO 12.20 Film: “Putovanje 2: Misteriozno ostrvo” 13.55 Serija: “Filmovi i zvezde” 14.35 Film: “Čudan život Timotija Grina” 16.10 Marina Abramović - umetnik je prisutan 17.55 Film: “Put” 20.05 Serija: “Na istok i dole” 20.35 Serija: “Devojke” 21.35 Serija: “Čarobni grad” 22.25 Film: “Hemingvejn i Gelhorn” 01.00 Film: “Limar, krojač, vojnik, špijun” FOX LIFE 10.45 Džejmi Oliver 11.40 Ukrasi moj dom 13.40 Renoviranje od milion dolara 14.35 Kako izgledam 15.30 Džejmi Oliver 17.10 Serija: “Ali Mekbil” 18.10 Serija: “Telo je dokaz” 20.55 Film: “Sara Rasel” 22.45 Serija: “Očajne domaćice” 23.45 Film: “Dobar u krevetu” 01.25 Serija: “Džordanino raskršće” FOX CRIME 11.35 Serija: “Slučajni partneri” 12.30 Serija: “Odred za borbu protiv mafije” 13.35 Serija: “Red i zakon”14.35 Serija: “Besni psi” 15.30 Serija: “Slučajni partneri” 16.30 Serija: “Na dužnosti” 19.50 Serija: “Odred za borbu protiv mafije” 20.55 Serija: “Red i za-

kon” 21.50 Serija: “Novi stari slučajevi” 22.50 Serija: “Most” 23.55 Serija: “Zločinački umovi” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Torino - Inter 13.00 Fudbal: CSKA - Mančester siti 15.00 Fudbal: Frankfurt - Makabi 17.00 Fudbal Greatest Managers: Jose Mourinho 17.30 Fudbal Greatest Managers Rinus Michels 18.00 Fudbal, Pregled Lige Evrope 19.00 Fudbal, Jelen super liga, najava kola 19.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 20.00 Fudbal, francuska liga, najava kola 20.30 Fudbal: Nant - Lil 22.30 Fudbal, pregled italijanske lige 23.00 NFL: gejm dej 23.30 NFL: ekstra 00.00 Poker 01.00 NHL: Njujork Islanders – Pitsburg SPORT KLUB 12.00 Pregled španske lige 13.00 Program iz studija 14.00 Formula 1 - Abu Dabi, trening 15.30 NBA Action 16.00 Pregled belgijske lige 17.00 Evroliga: Lokomotiva Kuban - Makabi, prenos 19.15 Na današnji dan 19.30 Evroliga, studio 20.30 Evroliga. Crvena zvezda - Panatinaikos, prenos 22.15 Evroliga, studio 22.30 Konferencija za medije 23.00 Vesti 23.30 enis: ATP Pariz

CINEPLEXX

Enerova igra 18:10; 20:30; 22:30; Keri 17:45; 20:00; 22:50; Don Džon 19:45; 21:30; Mačeta ubija 19:00; Padaće ćufte 2 3D 16:15; 18:20; Padaće ćufte 2 digital 15:00; S/ kidanje 21:00; Trka života 20:15; 22:00: Vrijeme za ljubav 18:40; Vhs 2 17:00; Nosorog oto 3D sinhronizovano 16:30; Gravitacija 3D 18:00; 22:40; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 16:00; Grozan ja 2 16:45; Zatvorenici 21:15; Štrumpfovi 2 3D sinhronizovano 15:45;