Izdanje 21-22. septembar 2013. by Dnevne Novine

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

str.5

SUBOTA I NEDJELJA, 21 I 22. 9. 2013. BROJ 644/ GODINA II

● 13 UREĐAJI ZA PRISLUŠKIVANJE LAKO DOSTUPNI

Ko vas sluša, a nije policija

POSJETA ● 3

Nema kompromisa oko dvojnog državljanstva

OBRAČUN ● 10

Vlast pojela 62.000 eura za godinu dana

● Zbog sumnje da ih prisluškuju, najčešći kupci

detektora prislušnih uređaja su političari i NVO sektor, a veliki procenat korisnika upotrebom detektora potvrdio je osnovanost svojih sumnji

● CIJENE ● PREŽIVLJAVAMO SAMO UZ POMOĆ PORODICA ● 7 EKOLOGIJA ● 14

BIJELO POLJE ● 19

Grijalicu i ćebe u ruke, pa pravo u porodilište

Za saniranje crnih tačaka 110 miliona eura

INSPEKCIJA ● 14

nevnim novinama se posljednjih nekoliko dana javio veliki broj pacijenata iz bjelopoljske bolnice koji su se žalili na loše uslove u toj zdravstvenoj ustanovi. Oni tvrde da su se prethodnih nekoliko noći doslovno smrzavali jer su temperature na sjeveru Crne Gore maltene bile zimske, a grijanja nije bilo. Jedi-

ni spas su im bila ćebad i grijalice koje su pacijentima donosile porodice od kuće. Pacijentkinja, koja je nedavno izašla sa porodiljskog odjeljenja, kazala je da su je pokrivali sa po tri-četiri ćebeta, te da nije neobično da porodice iz svojih domova donose grijalice, posebno u odjeljenja gdje su djeca, kako bi se ugrijali.

EVROPSKI FUDBAL ● 28-29

Vikend ludih derbija

Mobing u Savezu sindikata Crne Gore RUKOMET ● 26

sadaddas asd

SAMOVOLJA ● 17

Bolest mi je oduzela noge, a bezakonje pogled

ljevljak Željko Kečina zatražio je od Skupštine opštine i svih odbornika da stanu na put samovolji pojedinaca i bezakonju koji ugrožavaju njegovu imovinu i normalan život tako što će zaustaviti radove na dogradnji dijela stambene zgrade u Omladinskoj ulici u kojoj živi sa porodicom i naložiti investitoru da objekat vrati u prvobitno stanje. Kečina je, inače, usljed

komplikacija sa dijabetesom, morao da amputira obje noge, a sada će, kako kaže, zbog samovolje pojedinca ostati i bez pogleda. Kečina je u pismu predsjedniku Skupštine Božidaru Bajiću i svim političkim partijama naveo da je dozvola za dogradnju oko 13 kvadrata terase investitorima Mirku Petroviću i Dragici Pejović izdata nezakonito, protivno važećem urbanističkom planu.

ŽENA FANOVI I IDOLI ● 35

Lovćen Lutkice, u paklu mirišljava Banjice pisma i pjesma

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

●NEZVANIČNO Fala ti moj dobri Pamire. Odlaziš, ali se nadamo nećeš daleko.

Tu ću u komšiluk da vas još držim pod nadzorom. Tako su mi rekli.

A nemoj me gurati Vujice, molim te. Ne mogu brže.

A požuri brate, ne može predsjednik da čeka.

● SADRŽAJ CIJENE

Preživljavamo samo uz pomoć porodica● 7 IZBORI Svakog jutra u osam sati i 35 minuta Milica i njen suprug izlaze iz stana i odlaze na posao, ostavljajući kod kuće svog osmogodišnjaka, samog. Svjesni su da je puno izazova pred njim, da nije dovoljno zreo da bi ostajao sam, ali oni jednostavno nemaju drugi način da organizuju njegovo vrijeme do odlaska u školu, u 11 sati

IZLOŽBA

Arhitektura Crne Gore u bečkom Ringturmu Izložba naslovljena “Montenegro: Contrast Landscape Architecture Context” otvorena je u četvrtak u upravnoj zgradi međunarodnog osiguravajućeg društva “Vienna Insurance Group” u centru Beča. Kustosi ove izuzetne postavke koja predstavlja 60 najreprezentativnijih crnogorskih građevina su arhitekte Adolf Štiler i Bojan Kovačević.

● 25

● 39

Petnjica dobila OIK

●6

IZMJENE ZAKONA O RADU

Za tri godine tri puta mijenjaju propis ● 15

KAP

Varšava Veći dio srednjoškolaca i njihovih roditelja se pred kraj srednje škole nađe pred velikom odlukom. Koji fakultet upisati? O ovoj važnoj životnoj odluci vrlo često se razgovara pred sam kraj srednje škole, a posljedice pogrešno donesene odluke osjećaju i roditelji i dijete dugo nakon toga. Donošenje odluke o budućoj profesiji je proces koji treba da sumira sposobnosti, želje, vještine, interesovanja i mogućnosti mlade osobe u zanimanje kojim će se uspješno baviti iz jedinog pravog razloga – zato što voli to zanimanje i u njemu se potpuno pronalazi.

POLJSKA

Ljepota i pečat stradanja Poljska je država burne prošlosti u kojoj danas živi 40 miliona stanovnika. Smještena je između Rusije i Njemačke i vjekovima se nalazila pod tuđom vlašću. Njena bogata istorija i arhitektura privlače veliki broj turista koji su oduševljeni onim što su zatekli.

● 22-23

● 39

FANOVI I NJIHOVI IDOLI

Gube građani i radnici, a Poznatima stižu lutkice, dobijaju Dožić, EPCG i država● 9 mirišljava pisma i majice ● 35 Meteo

SUBOTA, 21.09.2013 .

NEDJELJA, 22.09.2013.

Pretežno sunčano i relativno toplo. Tokom noći pojačan lokalno na udare i jak sjeveroistočni vjetar. Ujutru na sjeveru prohladno sa maglom po kotlinama i riječnim dolinama.

06:27 18:44

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Na jugu pretežno sunčano sa jačim sjeveroistočnim vjetrom a na sjeveru promjenljivo povremeno sa kišom i osjetno svježije.

Subota min oC max oC

JADRAN:

More uglavnom malo do umjereno talasasto. Vjetar, ujutru umjeren istočni tokom dana zapadni slab do umjeren, tokom noći sjeveroistočni u jačanju. Temperatura vode na otvorenom moru oko 24 stepena.

15 16 18 15 14 9 2 0 4 7

27 27 28 28 27 22 20 16 21 22

06:28 18:44

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

18 17 19 16 16 10 4 1 5 8

25 25 26 26 25 19 14 10 16 17

JADRAN:

More umjereno talasasto na otvorenom i talasasto. Vjetar, umjeren na udare i jak sjeveroistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

Tema dana

SUBOTA i NEDJELJA, 21. i 22. 9. 2013.

POSJETA DAČIĆA CRNOJ GORI

Bez kompromisa po pitanju dvojnog državljanstva doc. dr dragana radević direktorica Centra za preduzetništvo i ekonomski razvoj

Progresivni porezi kažnjavaju efikasne

Premijer Srbije Ivica Dačić boravio je juče u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom koje se susreo sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem, predsjednikom države Filipom Vujanovićem i predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem. Predsjednik Vlade Srbije razgovarao je i sa liderima opozicije Miodragom Lekićem i Srđanom Milićem. Tokom Dačićeve posjete, ocijenjeno je da je saradnja između država kvalitetna, ali da postoji prostor za njeno unapređenje i to u oblasti energetike, izgradnje infrastrukturnih veza, prvenstveno auto-puta, željeznice i aerodroma. Ipak, ono oko čega neće biti kompromisa je pitanje dvojnih državljanstava, gdje dvije zemlje, kako je objasnio Dačić, imaju dva legitimna, ali različita koncepta. Prema riječima premijera Srbije, o mogućem rješenju problema platnog prometa razgovaraće se na nivou centralnih banki, a nakon toga će razgovarati i vlade. On je naglasio da trenutno postoji neslaganje o pitanju državljanstva, ali da su oba rješenja koja nude Crna Gora i Srbija legitimna, te da treba tražiti kompromisno rješenje. Premijer Crne Gore rekao je da je sa premijerom Srbije, tokom njegove prve zvanične posjete, razgovarao o zajedničkim šansama te ostvarivanju zajedničkih ciljeva i ispunjenju evropske agende. “Gospodin Dačić i ja smo se dogovorili da pored postojećih formi saradnje između dvije vlade osmišljavamo i nove forme, kojima ćemo obezbijediti što frekventnije susrete, na svim, uključujući i najviše nivoe, naših vlada i ukupno između državnih rukovodstava jer vjerujemo da se sa takvih mjesta mogu poslati odlučujuće važni impulsi za dalji bilateralni odnos naših država”, objasnio je Đukanović. Oba premijera su mišljenja da su prostori za unapređenje saradnje u oblasti energetike i turizma, a sve je to uslovljeno unapređenjem infrastrukturnih veza, prvenstve-

Iz političkih razloga se nijesu bavili željeznicom Premijer Dačić ocijenio je da je puno vremena potrošeno na stvari koje nijesu od suštinskog značaja za živote građana dvije države i njihove odnose i to ilustrovao tridesetočasovnim putovanjem voza od Beograda do Podgorice, zbog zapuštenosti pruge i neulaganja.

no željezničke pruge, auto-puta i auerodroma. Premijer Srbije Ivica Dačić kazao je na konferenciji za novinare da su narodi Crne Gore i Srbije prijateljski, te da jedni drugima treba da “pomažemo”. On je obećao da će Srbija dati punu podršku Crnoj Gori u EU integracijama, te da zemlja iz koje dolazi nema “bližeg naroda od ovoga koji živi ovdje”. Dačić je naglasio da je do sada bilo mnogo pitanja koje je trebalo riješiti, ali da su sva ona bila opterećena “Demoklovim mačem koji je stajao iznad svih, a to je šta se krije iza svake ideje, da li je neka ideja dio zavjere koja dolazi iz Beograda ili iz Podgorice”.

“Nijesmo se bavili suštinom. Bavili smo se dijeljenjem, a ne traženjem zajedničkih interesa”, ocijenio je Dačić. Đukanović se saglasio da putna i željeznička infrastruktura nijesu na nivou ekonomske saradnje dvije države, potreba građana i perspektive jačanja te saradnje.

Premijer Srbije je kazao da legitimno pravo i Crne Gore i Srbije da se interesuju za rješenje identitetskih pitanja srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori, kao i crnogorskog naroda koji živi u Srbiji. Ipak, dodao je da se ne mogu svi odnosi posmatrati recipročno. “Nećemo baš u svemu da tražimo reciprocitet jer ako bismo tražili onoliki broj rukovodećih mjesta koliko Crnogorci obavljaju u Srbiji, ne znam šta bi vama ostalo”, kazao je kroz šalu Dačić Sa Dačićem su, u Podgoricu, doputovali i šef srpske diplomatije Ivan Mrkić, ministar privrede Saša Radulović i ministar saobraćaja Aleksandar Antić. J.Đ.

Lekić: Dačić u DF-u uvijek ima sagovornika za sva pitanja Predsjednik Vlade Srbije ivica dačić će u Demokratskom frontu uvijek imati sagovornika za sva pitanja, poručio je lider DF-a Miodrag Lekić. On se juče sastao sa Dačićem sa kojim je razgovarao o poboljšanju privrednih veza.

PROfIl - DuškO kNEžEvIĆ

“DF i ja nemamo nikakve tajne prema odnosu sa Srbijom i želimo da ti odnosi budu korektni, dobrosusjedski, ravnopravni. Rekao sam Dačiću da u DF-u i meni može imati sagovornika koji se neće ponašati ni superiorno ni inferiorno”, rekao je Lekić nakon sastanka.

Od manekena do biznismena

Duško Knežević je tvorac i predsjednik upravnog odbora “Atlas grupe”. “AGC” se sastoji od nekoliko desetina kompanija u Srbiji, Crnoj Gori, na Kipru, u Rusiji i Velikoj Britaniji. Od osnivanja kompanije proširen je spektar delatnosti i “AGC” se danas bavi bankarstvom i finansijama, nekretninama, građevinom, medijima, turizmom… Knežević je osnivač i predsejdnik upravnog odbora Univerzizteta “Mediteran”, privatni Univerzitet u Crnoj Gori i osnivač “Beogradske bankarske akademije”. Rođen je 30. maja 1959. godine

u Podgorici. Osnovnu školu i gimnaziju “Slobodan Škerović” završio je u Podgorici. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, poslediplomske studije na Ekonomskom fakultetu Magistarsku tezu pod nazivom “Osiguranje kredita” odbranio je 2006. godine. Doktorku disertaciju pod nazivom “Pravne i ekonomske pretpostavke održivosti sistema penzijskog osiguranja” odbranio je 26. juna 2010. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U svojoj mladosti bavio se košarkom i mankenstvom.

EDITORIJAL

Kod većine ljudi, riječ “reforma” budi pozitivne asocijacije. Očekujemo da “reforma”, kao pažljivo planirana promjena postojećeg stanja, donese nešto bolje. Međutim, da li će najavljena “reforma” poreske politike zaista donijeti “bolje” i kome?

Sudeći prema nedavno saopštenim podacima, prvih šest mjeseci obilježila su većim dijelom pozitivna ekonomska kretanja. Nepopularne mjere sa kojima je nova Vlada otpočela mandat, čini se, daju rezultate. Nakon pada bruto domaćeg proizvoda 2012. godine za 0,5%, sada je jasnije da će crnogorska privreda 2013. rasti i to 2,7%. Poreski prihodi za prvih osam mjeseci porasli su 6,9%, zahvaljujući “kriznom” porezu i povećanju PDV-a, ali i programu borbe protiv sive ekonomije. Javni dug je u padu. Kada bi se iz budžetskih rashoda isključile plaćene garancije i sudski troškovi, deficit bi bio na nivou 0,33% BDP. Stav Ministarstva finansija je da se “dugoročno, stabilnost postiže kroz generisanje nove vrijednosti i snažnije stope ekonomskog rasta” i da kriza zahtijeva pronalaženje “novih fiskalnih izvora”. Da li je inicijativa SNP i SDP da se uvede progresivno oporezivanje put ka jednom od tih izvora? Nadajmo se da nije! Procjena učešća sive ekonomije premašuje 20% BDP, što znači gubitak poreskih prihoda na nivou 100-120 miliona eura godišnje. Nagomilani poreski dug teško je naplativ. Procjenjuje se da je naplativo svega 1020% od ukupno 354 miliona eura poreskog duga. Prije nego se ideja o stvaranju Crne Gore kao “socijalno homogenijeg društva” rasplamsa iz poslaničkih klupa, bolje je nastaviti suzbijanje sive ekonomije i sprečavanje nastanka novog poreskog duga! Od deset korisnika socijalne pomoći upitanih: da li biste voljeli da se povećaju porezi u Crnoj Gori kako bi pomoć koju primate bila izdašnija, njih sedam je odgovorilo da bi se radije zaposlili i sami zarađivali za sebe i svoju porodicu. A ko će stvoriti nova radna mjesta? Političke partije sigurno neće. Državna uprava takođe ne. Nova radna mjesta može kreirati jedino privredni sektor. Debata o najboljem poreskom sistemu vodi se odavno. Čini da ne postoji perfektno pravedan poreski sistem. Ako je nemoguće postići apsolutnu pravednost, zar nije logično kreirati sistem koji ima najmanje nepravednosti? Molim zagovornike progresivnog poreskog sistema da objasne pravednost u oporezivanju pojedinaca koji rade i stvaraju više da bi sebi i svojoj porodici obezbijedili kvalitetniji život, dok se osobe koje biraju da (ne)rade i stvaraju manje oporezuju po nižoj stopi? Progresivno oporezivanje je kažnjavanje produktivnijih i efikasnijih. Zamislite da su kažnjavali Dražena Petrovića zato što je ostajao poslije zvaničnog treninga i trenirao (radio) više od drugih? Zamislite kada bi oporezovali Barselonu po višoj stopi zato što je dala više golova od Reala? Cilj da budete prvi i bolji vremenom zamjenjuje cilj da se trudite manje, radite manje, stvarate manje… Najlakše je povećati poreske stope. Sigurno je da će biti veliki pritisak na kreatore politika da se suprotstave “dobronamjernim” idejama političara da “svima bude bolje”. Ipak, ako izazovi pokreću, onda neka izazov bude generisanje nove vrijednosti i ekonomskog rasta uz očuvanje poreskog sistema koji karakteriše Crnu Goru i predstavlja njenu značajnu komparativnu prednost u ovom trenutku.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

UGOSTITELJSKE USLUGE

Vlast za godinu pojela i popila 62.000 eura DPS za godinu dana ugostiteljske usluge platio 31.735 eura, a SDP 30.151 euro Nemanja Lacman

unkcioneri Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije za godinu su pojeli i popili oko 62.000 eura. Od opozicionih partija, najveće troškove za reprezentacije, tj. ugostiteljske usluge imala je Socijalistička narodna partija, čiji funkcioneri su potrošili 23.872 eura. Pokret za promjene za godinu je imao 10.316 eura troškova u ugostiteljskim objektima, Nova srpska demokratija 7.760 eura, a funkcioneri Pozitivne Crne Gore najmanje su jeli i pili. te za godinu potrošili samo 367 eura na ugostiteljske usluge.

Da crnogorski političari vole “dobar zalogaj” pokazuju i troškovi koje prave u ugostiteljskim objektima. Na troškove reprezentacija (usluge u ugostiteljskim objektima) šest najvećih političkih partija je potoršilio 104.201 euro, što je preko 200 prosječnih neto zarada u Crnoj Gori. Od toga samo vladajuća koalicija koju čine Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) pojela je i popila preko 120 prosječnih plata. Pojedinačno, najveći trošak za ugostiteljske usluge, prema podacima navedenim u izvještajima Državne revizorske institucije (DRI) o finansijskim izvještajima političkih partija u 2012. godini imao je DPS, čiji funkcioneri su pojeli i popili 31.735 eura. Na drugom mjestu je SDP čiji političari su u 2012. godini na ugostiteljske usluge potrošili 30.151 euro. Opozicione političke stranke, Socijalistička narodna partija (SNP), Nova srpska demokratija (NOVA), Pozitivna Crna Gora (PCG) i Pokret za promjene (PZP) ukupno su za reprezentacije potrošili 42.315 eura ili preko 80 prosječnih neto zarada u Crnoj Gori. SNP sa troškom od 23.872 eura drži prvo mjesto među opozicionim i treće mjesto među svim političkim partijama kod nas. Četvrto mjesto zauzimaju političari Pokreta za promjene koji su za godinu pojeli i popili 10.316 eura. Trošak ispod 10.000 eura u ugostiteljskim objektima imale su samo dvije partije. Nova srpska demokratija za godinu platila je 7.760 eura za reprezentacije i nalazi se na petom mjestu. Funkcioneri najmlađe

parlamentarne stranke, Pozitivne Crne Gore, napravili su najmanji trošak u ugostiteljskim objektima koji je u odnosu na Demokratsku partiju socijalista 86 manji i iznosi 367 eura. Osim u jelu i piću, DPS prednjači i u troškovima za gorivo i naftne derivate jer je ta partija u 2012. godini potrošila na to skoro 120.000 eura. Pored DPS-a, velike troškove za gorivo i naftne derivate imala je i Socijalistička narodna partija. SNP je za godinu dana za gorivo, maziva i lož ulje izdvojio 90.196 eura. Na trećem mjestu, samo za gorivo platio je SDP. Ta partija je u 2012. godini za gorivo imala trošak od 37.027 eura. Ukoliko se troškovi odnose samo četiri automobila koja posjeduje SDP, onda je ta politika stranka u 2012. godini dnevno u prosjeku za gorivo trošila 101 euro. Nova srpska demokratija u finansijskom izvještaju za 2012. godinu nije navela ukupan trošak za gorivo, ali blagajničko poslovanje opštinskih odbora pokazalo je da je ta partija 2012. imala trošak za gorivo u iznosu od 2.590 eura. Iz blagajne NOVE isplaćeni su i rashodi za gorivo Grupe građana- Milan Knežević, u ukupnom iznosu od 590 eura. Iz blagajničkog stanja Pozitivne Crne Gore navedeno je u izvještaju da je ta politička partija za gorivo u 2012. godini potrošila 350 eura. Najmanji trošak za gorivo imali su funkcioneri Pokreta za promjene i to 297 eura. U troškovima za električnu energiju DPS ubjedljivo drži prvo mjesto. Najjača vladajuća partija za godinu je izdvojila oko 20.000

TrOšak POliTičkih ParTija (u eurima) Politička partija

Ugostiteljske usluge

Gorivo i naftni derivati

Električna energija

DPS

31.735

119.825

19.537

SDP

30.151

37.027

5.225

SNP

23.872

90.196

10.641

NOVA

7.760

3.180

1.747

PCG

367

350

828

PZP

10.316

297

4.668

za struju, što znači da im je prosječan mjesečni račun bio preko 1.600 eura. Skoro upola manje troškove, oko 10.600 eura za električnu energiju platio je SNP. Toj političkoj partiji prosječan mje-

sečni račun iznosio je 880 eura. Treće mjesto po troškovima za struju ima Socijaldemokratska partija, koja je u 2012. platila 5.225 eura ili 435 eura mjesečno. Pokret za promjene sa 4.668 eura

odmah je iza SDP-a po izdvajanju novca za električnu energiju. Najmanji trošak za struju imao je Pokret za promjene, pa je ta partija u 2012. platila 828 eura za električnu energiju ili 69 eura mjesečno.

LOKALNI IZBORI U MOJKOVCU

Svi uvjereni u pobjedu Lokalne izbore u Mojkovcu zakazane za 16. novembar sve političke partije i koalicije dočekuju sa puno optimizma. Ipak, najveća očekivanja imaju DPS i SDP te sinoć konstituisana koalicija Pobjednički Mojkovac - Miodrag Lekić SNP, DF i DSS. “Članovi i simpatizeri SNP još od juna, kada su inicirali postizanje sporazuma sa DF i DSS, imaju nepodijeljeno mišljenje da opozicija na predstojećim izborima mora izaći jedinstveno. Postignuti sporazum iskazuje jedinstvenost opozicije u nastojanjima da smijeni sadašnju vlast u Mojkovcu. Članice koalicije očekuju podršku na predstojećim izborima i neopredijeljenih birača i onih koji nijesu dio sporazuma a koji u novoformiranoj koaliciji vide snagu koja Mojkovcu može donijeti pozitivne promjene”, kazao je predstavnik SNP i koalicije Pobjednički Mojkovac Mi-

odrag Lekić Goran Palević. On je saopštio da novoformirana koalicija okuplja veliki broj mladih i obrazovanih ljudi koji Mojkovcu mogu udahnuti novi i kvalitetniji život. Zato svi u koaliciji vjeruju u sigurnu pobjedu na predstojećim izborima. Palević smatra bitnim i to što su svi članovi koalicije zadovoljni sporazumom te što u njemu mogu da zadovolje svoje stranačke interese i realizuju programe. Garancija za to je i ugovorena izborna lista koja će imati 31 kandidata, SNP-u će pripasti 16 mjesta, DF-u 12 a DSS-u tri. “DPS očekuje da kao dominantna politička snaga sama ili u koaliciji sa SDP pobijedi i osvoji vlast na predstojećim izborima”, saopštio je predsjednik OO DPS Dragan Mrdak. Svoja očekivanja DPS zasniva na činjenici da je zahvaljujući vladavini sadašnje koalicije DPS-SDP Moj-

kovac postao lijepa urbana sredina sa novim ulicama, sa obnovljenom i novom sportskom infrastrukturom, sa zauvijek sahranjenim jalovištem, kvalitetnim komunalnim uslugama i novim, čistim ruhom te kulturnim sadržajima koji traju tokom cijele godine. “DPS je svoj izborni program sa kojim je pobijedio na lokalnim izborima 2009. skoro u cjelosti ostvario. Ovih dana građanima će ponuditi novi izborni program koji će oni znati da cijene tako što će mu dati većinsku podršku. Očekivanja su da Mojkovac postane grad zadovoljnih ljudi, grad u koji će se dolaziti a ne samo odlaziti i koji će uskoro dobiti strateškog investitora koji će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Da bi se to i ostvarilo, neophodna je pobjeda DPS u koju niko u toj partiji ne sumnja”, istakao je Mrdak.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

POZITIVNA

Definisati tačnu lokaciju za regionalnu deponiju Pozitivna Crna Gora će zahtijevati konačno definisanje tačne lokacije za regionalnu deponiju u Mojkovcu što bi, kako je ocijenio Veljko Dedeić iz te partije, bio prvi i možda najkrupniji korak ka njenoj izgradnji. Prema njegovim riječima Mojkovac, kao i mnogi drugi gradovi na sjeveru Crne Gore, odlažu otpad na višedecenijskim “privremenim” lokacijama u blizini rijeka, a u ovoj opštini je to slučaj sa rijekom Tarom. “Na obali Tare, završava oko 3.000 tona komunalnog i medicinskog otpada, koji se na godišnjem nivou skupi iz Mojkovca i Kolašina. Posebno zabrinjava činjenica da, na području koje karakterišu obilne padavine, toksične materi-

je dospjevaju u rijeku i imaju veoma negativne uticaje na život”, rekao je Dedeić. S obzirom na to da da se otpad iz grada mora negdje odlagati, PCG će, ističe Dedeić, kao buduća stranka lokalnog parlamenta inicirati sastanke sa predstavnicima ostali sjevernih opština kako bi počeo proces rješavanja lokacije za regionalni deponiju za ovo područje Crne Gore. “Pozitivna Crna Gora će zahtjevati konačno definisanje tačne lokacije za regionalnu deponiju što bi bio prvi i možda najkrupniji korak ka njenoj izgradnji,a time bi građanima Mojkovca bilo ispunjeno, Ustavom garantovano, osnovno ljudsko pravo na zdravu životnu sredinu”, zaključio je Dedeić.

dObrOsusjedske VeZe

Crne Gora i BiH dobar primjer

Izvor: CDM Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić primio je juče ambasadora Bosne i Hercegovine Izmira Talića, saopšteno je iz SNP-a. Tema sastanka je bila aktuelna ekonomsko-politička situacija u Crnoj Gori i regionu, sa osvrtom na regionalnu i susjedsku saradnju zemalja zapadnog Balkana i njihov zajednički evropski put. Sagovornici su se složili da su odnosi Crne Gore i BiH dobar primjer dobrosusjedskih veza i izrazili očekivanja da će se ekonomska saradnja nastaviti naročito u oblastima energetike, poljoprivrede, trgovine i infrastrukture. Konstruktivna regionalna saradnja i konkretni infrastrukturni i privredni projekti osnov su trajne stabilnosti i razvoja zemalja ovog područja,

naglasili su oni. Milić je, takođe, istakao značaj unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje, posebno u dijelu modernizacije puteva i infrastrukture u cilju progresa i boljeg života svih građana Crne Gore i BiH. Milić je ocijenio da će se dobri međudržavni odnosi Crne Gore i BiH unaprijediti i kroz nastavak koordinacije vlada dvije zemlje do kraja godine, kao i skupština Crne Gore i BiH, u cilju potpisivanja sporazuma o granici, ali i dvojnom državljanstvu. Sagovornici su razmijenili mišljenja o pitanjima i zadacima kojima se bavi radna grupa Skupštine Crne Gore o izgrađivanju povjerenja u izborni proces, kao i o setu predloga zakona iz pravosuđa, odnosno njihovog usklađivanja sa julskim ustavnim promjenama. A.O.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

SKUPŠTINA

Petnjica dobila OIK

Za odluku o imenovanju opštinske izborne komisije glasala 53 poslanika, a 14 uzdržano Crnogorski poslanici usvojili su predlog odluke o imenovanju opštinske izborne komisije (OIK) Petnjice kojim je predviđeno da lokalne izbore organizuje OIK iz Berana, novcem iz državnog budžeta. Za je glasalo 53 poslanika, dok je njih 14 bilo uzdržano. Iz Demokratskog fronta su ponovili da je Vujanović napravio “nedopustivu” stvar i raspisao izbore, a da prethodno nijesu bili omogućeni uslovi za njihovo održavanje. Predstavnici vladajuće koalicije Rifat Rastoder, Zorica Kovačević i Suljo Mustafić podnijeli su amandmane na predlog odluke o imenovanju OIK Petnjice, što su jednoglasno ranije prihvatili Zakonodavni i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, čime su oni postali sastavni dio zakona. Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković pozvao je kolege da, kako je naveo, budu racionalni i da daju prednost pravu, a ne politici. “Dajmo prednost pravu, kako bi se sve, uslovno rečeno, predradnje i zakonito sprovođenje izbora u Petnjici sprovele što prije. To je, nadam se, naš zajednički cilj da novoosnovana Opština bude utemeljena na zakonito sprovedenim procedurama”, poručio

je Vuković. On je rekao da se u javnosti pokušao stvoriti utisak da je predsjednik države Filip Vujanović neregularno raspisao izbore što, kako je ocijenio, nije tačno. “Drugi organi i prije odluke Vujanovića trebalo je da odrade posao iz svoje nadležnosti. Skupština je trebala da donese Odluku o izboru OIK, a Skupština opštine odluku o broju odbornika koji se biraju na biračkim mjestima”, kazao je Vuković. Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović smatra da je Vujanović napravio “nedopustivu” stvar i raspisao izbore, a da prethodno nijesu bili omogućeni uslovi za njihovo održavanje. “Nemamo OIK u Petnjici. Zašto je Vujanović to uradio? Iz partijskog interesa je dva puta prekršio zakon i samim tim što je u radni dan raspisao izbore”, naveo je Danilović i građanima Petnjice poručio da se ne mogu očekivati regularni izbori, ni konstituisanje vlasti u Opštini, kad su, kako je dodao, neregularno raspisani. “Vujanović snosi odgovornost za novonastalu situaciju. Požurio je da vrati učinjenu uslugu time što su ga “izgurali” da bude predsjednik”, ocijenio je poslanik DFa. A.O.

Petnjica

Jasavić: Sjetite se Petnjice samo pred izbore Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić pozvala je Petnjičane na pametan izbor. “Do sada ste birali one koji su vas rastjerali, zato je Petnjica odselila u Luksemburg. On je najveće izborno mjesto u Petnjici. Zbog poli-

tike ove vlasti u Petnjici se živi samo u julu i avgustu”, kazala je Jasavić i navela da je u julu i avgustu bilo 50 vjenčanja u toj opštini i da je samo jedan bračni par ostao tamo da živi. “Da ste htjeli da mislite o Bihoru i

ulažete, imali ste kad za 24 godine, a sjetite se samo kad su izbori. Petnjičani, nemojte to više da dozvoljavate i održavate na vlasti one koji vas samo koriste kako bi se baškarili u privilegijama”, rekla je Jasavić.

VLADA

Vojnicima nema oporezivanja Oslobođeno plaćanja poreza osoblje koje je u mirovnim misijama Naknade koje se isplaćuju pripadnicima Vojske Crne Gore i predstavnicima državnih organa koji su upućeni u mirovne misije u inostranstvo biće oslobođene poreza na dohodak fizičkih lica. To je predviđeno Predlogom izmjena i dopuna zakona koji uređuje tu oblast, koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak. U obrazloženju Predloga je navedeno da će primjena tog rješenja uticati na smanjenje rashoda budžeta po osnovu plaćanja poreza i doprinosa na ta primanja za milion do dva miliona eura na godišnjem nivou. Predloženim izmjenama zakona određene samostalne djelatnosti kao

STO GODINA VAZDUHOPLOVSTVA

Aeromiting iznad Cetinja Manifestaciji prisustvovalo 500 đaka iz 14 gradova Crne Gore Obilježavanje stote godišnjice otkako je Ivan Vidmer izveo istorijski let za Crnu Goru izazvalo je veliko interesovanje i građana i zvanica i ukupne javnosti, ocijenjeno je iz Ministarstva saobraćaja. Cjelodnevnom spektaklu na Cetinju prisustvovalo je preko 500 đaka iz 14 crnogorskih opština, što je ujedno doprinos tih opština organizaciji manifestacije. “Za 50 osnovaca završnih razreda iz najmlađe opštine u zemlji, Petnjice, naše Ministarstvo je organizovalo dolazak na Cetinje, a u saradnji sa Ministarstvom kulture i posjetu dvorcu kralja Nikole za sve đake”, dodaje se u saopštenju.

Događaj je počeo na stadionu FK Lovćen i Obilića poljani. Skoro dva sata helikopteri i avioni Ministarstva unutrašnjih poslova, helikopteri Vojske Crne Gore i kompanije DI air nadlijetali su Cetinje i izveli razne akrobacije na oduševljenje svih prisutnih. “Na početku i na kraju letačkog dijela programa bilo je sedam padobranaca, među kojima i jedina žena padobranac u Crnoj Gori koji su skočili na stadion. Prezentovana je maketa prvog aviona iz 1913. godine, tip ‘Blerio’, rad modelara kluba ‘Cirus’, koja je izložena u bašti Kraljevskog pozorišta Zetski dom”, precizira se saopštenju. Popodnevni program nastavio se

defileom Gradske muzike iz Budve i balonarskih klubova iz Ukrajne, Slovenije, Češke i Crne Gore. Baloni su nakon toga postavljeni na više lokacija u gradu. “Djeci i posjetiocima proslave posebno je bila interesantna simulacija pilotske kabine, tzv. cockpit, koju je kompanija Montenegro erlajns postavila na Gradskom trgu”, saopšteno je iz Ministarstva. Za kraj manifestacije predviđena je Svečana akademija na kojoj je prikazan dokumentarni film režisera Gojka Kastratovića “Sto godina vazduhoplovstva u Crnoj Gori”, koji su u direktnom prenosu na LCD-bimu na Dvorskom trgu mogli da prate svi prisutni.

što su advokatska, notarska, računovodstvena, knjigovodstvena, revizorska i zdravstvena, u zavisnosti od prirode i obima posla, biće isključene iz sistema paušalnog oprezivanja, odnosno treba da se oporezuju po stvarno ostvarenom dohotku. “Osnovni razlozi za izmjenu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica uslovljeni su potrebom revidiranja poreske politike u pogledu paušalnog oporezivanja”, naveli se iz Vlade. Pored navedenog, izmjene zakona se obrazlažu potrebom sistemskog rješavanja problema sive ekonomije, kroz unaprijeđenje kaznene politike i stvaranje uslova za bolju poresku disiplinu.

Aktuelno Više od polovine građana jedva sastavlja kraj sa krajem

Foto: Vedran Ilić

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

STAV Postsezona i osmijeh MR MILAN BABOVIĆ

urizam je ovog ljeta bio glavni izvor prihoda mnogim državama, a neke je čak uspio da izvuče iz recesije. Portugal je zbog odlične sezone ovih dana izašao iz dugogodišnje recesije zbog jakog rasta u sektoru turizma, a i prihodi posrnule Grčke mnogo su bolji od očekivanih upravo zahvaljujući turizmu. rna Gora je ove godine imala dobru sezonu. Prihodi države, sudeći prema podacima nadležnih, uvećani su u odnosu na plan i ono što je ostvareno godinu ranije. Dakle, opet je turizam dao doprinos da država makar kvartalno ostvaruje ciljane stope rasta. Iako je izgledalo da zbog loših vremenskih uslova koji su bili prije početka sezone, da ni sezona neće biti na očekivanom nivou, sve se promijenilo. Uprkos višegodišnjim pritiscima sa strane, a ništa manje i iznutra da će sezona biti neuspješna, rezultati govore drugačije. Problemi koji su godinama bili prisutni u turizmu su ili potpuno riješeni ili su na mnogo manjem nivou u odnosu na ranije godine. To je realnost. Naravno, najlakše je reći može to bolje, ali pitanje je koliko se suštinski lično založi da nešto unaprijedi. e bi trebalo sada zaustaviti priču o turizmu i sezoni, jer još ima gostiju. Podatak da je trenutno u državi 17 odsto više gostiju je nešto što ohrabruje i što bi trebalo da raduje sve. To znači da će i prihodi države biti bolji. A to je valjda u interesu svih. Dakle, postsezona je odlična i ona će trajati. Nema opuštanja. Turisti od nas očekuju da im pružimo osmjeh koji je besplatan. Uz to možda bi trebalo da razmišljamo i da uvedemo besplataniInternet. Osmijeh čini ljude srećnijim, dok internet zahvaljujući velikom broju druištvenih mreža otvara odličnu priliku za prozor u svijet i besplatnu reklamu. Neka svi vide kako je lijepo biti u Crnoj Gori i u jesen koja nam stiže.

C SNALAŽLJIVOST

Preživljavamo uz pomoć porodica U CEZAP-u očekuju “burnu jesen” i još poskupljenja Ivana Cimbaljević

Crnoj Gori jedini način da se preživi su porodice, kazala je Dnevnim novinama direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević. Ona objašnjava da je jedini spas što se porodice drže zajedno i što jedni drugima pomažemo. U Centru očekuju “burnu jesen” i još poskupljenja.

I dok prosječna plata pada, a cijene rastu, veliki broj građana mora da se snađe kako bi sastavio kraj sa krajem. Veliki broj oslanja se na svoje porodice. Beranka Ana samo je jedna od mnogih koja sa svojom porodicom preživljava isključivo uz pomoć roditelja. “Živim sa suprugom i dvoje male djece u iznamljnom stanu. Moja plata pođe na zakup i račune, dok ostatak mjeseca bukvalno preživljavamo, jer moj suprug, iako mu je plata solidna, neredovna je, tako da na nju praktično ne možemo ni da računamo. Velika pomoć su

475

eura iznosila je prosječna zarada poreza i doprinosa (neto) u avgustu i bila je 1,3 odsto manja u odnosu na jul. Prosječna neto zarada u avgustu 2013. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila je pad od jedan odsto, dok je u odnosu na prosječnu (neto) zaradu u 2012. godini zabilježila pad od 2,5 odsto

nam naši roditelji, koji žive na selu i skoro svu hranu nam šalju, od mesa i sira do voća i povrća”, ispričala nam je Ana. Ona je dodala da se ne oslanjaju na njih samo kada je hrana u pitanju, već i finansije. “S obzirom da su naši roditelji penzioneri, i redovno dobijaju penziju, dosta često krajem mjeseca pozajmimo novac od njih. Da njih nema, ne znam kako bismo preživjeli. Naša primanja su mala, cijene velike, a da ne pominjem koliki su dječiji prohtjevi”, kazala je Ana. Nažalost, Ana ne može računati da će se u narednom periodu nešto promijeniti. U Centru za zaštiti potošača očekuju “burnu jesen” i još poskupljenja. “Svaki dan se nešto povećava, tako da ne vidim ništa što bi moglo da ide u nekom obrnutom pravcu da se poboljša standard građana. Tako da će sve vjerovatno biti skuplje”, kazala je Dnevnin novinama direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević. Ona objašnjva da je formiranje cijena slobodno na tržištu, trgovci koliko hoće mogu povećavati cijene, što se tiče nekih zakonskih ograničenja, ograda i jednostavno sve zavisi od tržišta. “Ako roba prolazi, trgovci će povećavati cijene. Njih ne zanima,

800

eura iznosila je ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za avgust a i ne treba da ih interesuje kako ljudi žive, jer bi o tome morala računa da vodi država”, poručila je Nikčević. Država bi, kako je kazala, trebalo da vodi računa o standardnu građana na način da zapošljava ljude, kako bi oni mogli da rade i zarađuju za život. “To je jedini normalan način. Postoje i interventne mjere, na kojima se nešto radi. Mislim na socijalni dio stanovništva koji dobija pomoć, ali to je sve ništa i nikako. Jednostvno veliki procenat stanovništva veoma teško živi”, kazala je Nikčević. Prema njenim riječima, više od polovine građana jedva sastavlja kraj sa krajem, a jedan veliki broj jedva da može da sastavi kraj sa krajem. “Njima pomažu porodice. U Crnoj Gori jedini način da se preživi su porodice. To je možda jedini spas što se porodice drže zajedno što i jedni drugima pomažemo”, zaključila je Nikčević. Ona je najavila da će CEZAP ponovo sljedećeg mjeseca napraviti analizu detaljnih cijena u glavnim marketima, koje će uporediti sa analizom iz jula, kako bi vidjeli da li je došlo do povećanje cijena proizvoda iz osnovne potrošačke korpe.

Nije lako ni poljoprivrednicima No, nije lako ni domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Iako su se odavno stekli uslovi za povećanje cijene mlijeka, one će za sada ostati iste. Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede pri Privrednoj komori Dragoljub Nenezić kazao je Dnevnim novinama, da je cijena mlijeka do sada je ostala nepromijenjena zahvaljujući dobrom rodu kukuruza i ostale hrane. “Na to da se ove godine ne poveća cijena mlijeka najviše je uticala cijena

stočne hrane koja nešto niža u odnosu na prethodnu godinu. To je poljoprivrednicima omogućilo da ostvare prihode koji su, moram reći na granici rentabilnosti i sa ovom cijenom stočne hrane”, kazao je Nenezić. Što se tiče potrošnje mlijeka, Nenezić navodi sa da pad životog standarda građana još ne ogleda u kupovini mlijeka. On je dodao da je pao životni stan-

dard proizvođača mlijeka. “Došlo je do pada životnog standarda proizvođača mlijeka, i više puta smo isticali da se cijena mlijeka nije mijenjala devet godina, a svi znamo što je sve poskupilo za to vrijeme”, kazao je Nenezić. On je objasnio da je do povećanja otkupa mlijeka došlo jer su postojeći proizvođači proširili zonu otkupa u selima u regionima, ali da nije došlo do poevćanja broja gazdinstava.

LUKA KOTOR

Kredit od 615.000 za putnički terminal Skupština akcionara Luke Kotor odlučila je juče da se zaduži 615.000 eura, a novac će biti potrošen za izgradnju putničkog terminala. U saopštenju se navodi da će kredit od 615.000 biti otplaćivan najviše deset godina, po kamatnoj stopi od šest odsto. “Za izgradnju objekta procijenjeno je racionalnim uzimanje kreditnih sredstva koja bi se u narednom periodu vraćala iz sredstava poslovanja Luke Kotor. U tom cilju obavljeni su preliminarni raz-

govori sa Investiciono razvojnim fondom Crne Gori, čiji obaveza je da prati i ulaže sredstva u infrastrukturne i razvojne projekte od državnog interesa”, navodi se u saopštenju. U obrazloženju se navodi da je Odbor direktora tokom prethodnih godina preuzeo niz mjera u cilju poboljšanja kvaliteta usluga u luci i stvaranja uslova za dinamičan razvoj kompanije. Na skupštini je usvojen i prečišćeni tekst Statuta “Luka Kotor”.

CTU

Raskinuli ugovor sa PAM-om Crnogorsko turističko udruženje raskinulo je zajednički sporazum sa nevladinom organizacijom PAM Crna Gora o tarifama koje hotelijeri treba da plate po osnovu korišćenja njenog muzičkog repertoara. Sporazum je zaključen 25. juna prošle godine, u skladu sa obavezom utvrđenom Zakonom o autorskim i srodnim pravima. “Taj Zakon predviđa da se hotelijerima kao korisnicima autorskih prava obaveze utvrđuju u paušalnom iznosu po unapri-

jed utvrđenim mjerilima i kriterijumima, što važeći sporazum nije precizirao”, saopšteno je iz CTU. Oni su naveli da su im, kao reprezentativnom udruženju korisnika hotelijera i potpisniku sporazuma, stigle brojne primjedbe i prigovori članova da su im uskraćena zakonska prava i da je takav sporazum neodrživ. CTU je, kako su kazali, cijeneći osnovanost primjedbi i uvažavajući značaj zaštite autorskih prava, utvrdio da su primjedbe članica Udruženja osnovane.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

POREZI

Advokati na ulici

PRIVATIZACIJA

Tužilac i policija da ispitaju Onogošt

Advokatska komora najavila da će štrajkovati ukoliko Vlada ukine paušalno oporezivanje njihovih prihoda Izuzimanjem iz sistema paušalnog oporezivanja veliki broj advokata u Crnoj Gori bio bi doveden u nezavidan položaj, upozorio je predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović, navodeći da će u slučaju neprihvatanja njihovih predloga advokati biti spremni i na štrajk. Begović je za Dnevne novine kazao da je Advokatska komora povodom najvaljenih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica održala vanrednu skupštinu, koja je zaključila da će postojeći sistem paušalnog oporezivanja i dalje ostati. “Predlog je da se postojeći cenzus bude uvećan na iznos od 40.000 eura. Usvojen je i predlog da se alternativno omogući advokatima i da sami odrede visinu dohotka na koji će plaćati doprinose po važećim stopama te da se u skladu sa tim predloži izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje”, objasnio je Begović. On je dodao da će se nakon razgovora sa predstavnicima Ministarstva finansija zakazati vanred-

na skupština Komore, na kojoj bi se, zavisno od rezultata pregovora, odlučilo da li će crnogorski advokati eventualno stupiti u štrajk. Begović je precizno dodao da advokat čiji godišnji promet iznosi do 12.000 eura na ime poreza i doprinosa za zdravstveno i socijalno osiguranje plaća godišnje 3.354 eura. “Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ukida se mogućnost paušalnog oporezivanja advokatske profesije. Time bi advokati došli u situaciju da na kompletne prihode faktički plaćaju doprinose i poreze po ukupnoj stopi od 43 odsto. Pritom imamo činjenicu da je pravnim licima omogućeno da se odredi visina zarade i da ne postoji nijedan drugi oblik obavljanja djelatnosti osim samostalne djelatnosti gdje su fiskalna davanja ovolika”, naveo je Begović. On smatra da bi ukidanjem mogućnosti paušalnog oporezivanja veliki broj advokata čiji prihodi nijesu na zavidnom nivou bili dovedeni u situaciju da zatvaraju svoje advokatske kancelarije. “Treba napomenuti da se radi o po-

Zdravko Begović reskim obveznicima čije su poreske obaveze tokom prošle godine uvećane gotovo 100 odsto. Onemogućavanjem da budu paušalno oporezovani, osim znatno većeg iznosa na ime godišnjih fiskalnih obaveza, advokati bi bili opterećeni i troškovma za angažovanje knjigovođe”, tvrdi Begović. On je objasnio da bi predloženi sistem oporezivanja doveo advokate u poziciju da i na kompletne prihode plaćaju doprinose i poreze po

stopi od 43 odsto. “Upravo zbog činjenice što u zemljama najbližeg okruženja paušalni sistem oporezivanja i dalje postoji, te da su istima cenzusi povećani na iznose čak i do 50.000 eura, što je slučaj i sa zemljama EU, smatramo da je naš zahtjev apsolutno opravdan, te da bi svako drugo rješenje bilo vrsta diskriminacije advokatske profesije”, zaključio je Begović. N.U.

Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije zatražila je od nadležnih državnih organa, Vrhovnog državnog tužioca i Uprave policije da ispita poslovanje Onogošta u periodu od berzanske prodaje 2005. godine do uvođenja klasičnog stečaja. Komisija je, takođe, podnijela inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma i stečajnom upravniku za otvaranje objekata HTP-a Onogošt, sa posebnim akcentom na sagledavanju mogućnosti pokretanja rada u starom dijelu istoimenog hotela u Nikšiću, naročito Gradske kafane i restorana, kao i dijela smještajnih kapaciteta, uz angažovanje bivših radnika. Zahtjevi su, kako je saopšteno iz Komisije, upućeni na osnovu zaključaka donijetim na sjednici u ponedjeljak, u vezi se kontrolom postupka privatizacije HTPa Onogošt.Fond HLT je prilikom masovne vaučerske privatizacije 2002. godine postao vlasnik 34 odsto dionica Onogošta, radnicima i državnim fondovima pripalo po 30 odsto udjela, a fondu Trend šest odsto. Preostale dionice Onogošta prodate su 2005. godine na berzi, dok je u preduzeće 2009. godine uveden najprije stečaj sa ličnom upravom, a zatim i klasični.

KONFERENCIJA

Misli preduzetnički u kriznim vremenima Afirmacija preduzetničkog načina razmišljanja posebno je važna u kriznim i teškim ekonomskim vremenima, za čije bi prevazilaženje inovacije, kao motor ljudske civilizacje, mogle biti ključne, ocijenjeno je na otvaranju međunarodne preduzetničke konferencije na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Dekan Ekonomskog fakulteta, Milivoje Radović, kazao je da je afirmacija preduzetnič kog načina razmišljanja i djelovanja posebno važna naročito u

zemljama čiji državni aparati nemaju mogućnost implementacije većeg broja fiskalnih, monetarnih i drugih ekonomskih mjera, kojima bi se omogućilo prevazilaženje ekonomskih problema. “Od suštinske važnosti je da se pospješivanjem preduzetništva omoguće samostalnost, kreativnost, odlučnost i smjelost, prije svega, kod mladih, a u cilju pokretanja i realizacije sopstvenih poslovnih ideja , rekao je Radović na otvaranju konferencije pod nazivom Kriza i inovacije

kroz prizmu preduzetništva. Potpredsjednik Vlade, Vujica Lazović, saopštio je da bi inovacije, kao motor ljudske civilizacije, mogle predstavljati ključ za izlazak iz ekonomske krize, ali i da njih podstiče okruženje. On smatra da bi u pravcu razvoja preduzetničke ekonomije bilo neophodno, između ostalog, ograničiti djelovanje birokratskog aparata, stvoriti jednake uslove privređivanja za sve, obezbijediti kulturu otvorenosti prema novom ljudima, kao i političko i društveno liderstvo.

SEMINAR

PROTEST

Ustavni sud da malo požuri sa odlukom Betonski putevi Željezarci traže da se riješi njihov zahtjev za raniji odlazak u penziju su bolji od asfalta Bivši i sadašnji radnici Željezare, njih nekoliko desetina, okupili su se juče ispred Ustavnog suda i zatražili od te institucije da što prije donese odluku o njihovom zahtjevu za prijevremeni odlazak u penziju. Oni su 14. avgusta uputili žalbu Ustavnom sudu na odluku Skupštine da odbije predlog za njihovo povoljnije penzionisanje, što je omogućeno radnicima Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) i ostalim u metalskoj struci, u skladu sa izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). “Tražimo da Skupština ispravi ono što je uradila u vezi s nama i donijela potpuno nezakonitu odluku, da nas Ministarstvo ekonomije pozove na razgovor najkasnije do 27. septembra, kao i da ministar rada i socijalnog staranja, Predrag Bošković, realizuje dogovor o sastanku”, saopštio je predstavnik radnika Željko Perović. On je tražio da se povodom problema radnika oglase svi koji su nadležni za rješavanje slučaja, a posebno premijer Milo Đukanović i predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić. Perović smatra da institucija si-

Održiva gradnja nema alternativu

stema koja štiti ljudska prava treba da pomogne radnicima i bez njihovog poziva. “Ukoliko ne budu ispunjeni naši uslovi obratićemo se institucijama Evropske unije (EU) i ambasadama velikih država. Jedinstveni

smo i istrajaćemo do kraja, jer su zakon i Ustav Crne Gore koje mi poštujemo na našoj strani”, poručio je Perović. On je kazao da se od Željezare odvajao dio po dio, najprije Livnica, Promont, Messer i na kraju Radvent.

Održiva gradnja postaje neminovnost i trend koji nema alternativu u građevinarstvu, ocijenjeno je na predavanju koje je održano u sklopu obilježavanja Svjetske sedmice ekološke gradnje, a čiji je organizator kompanija CEMEX. Marija Mijušković, savjetnica u Odjeljenju za podršku Nacionalnom savjetu za održivi razvoj pri Ministarstvu održivog razvoja i turizma, predstavila je institucionalni okvir za održivi razvoj Crne Gore. “Prostor je najvažniji resurs Crne Gore i mora imati dodatu vrijednost jer je zadat i neponovljiv, zbog čega njegovu jedinstvenost i harmoničnost treba iskoristiti na najbolji mogući način. Kada je prostor u pitanju, nema mjesta eksperimentima“, saopštila je Mijušković. Ona je predstavila i ključne prednosti održive gradnje, kao

što su manji troškovi života u “zelenim zgradama”, smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu i poboljšanje zdravlja korisnika objekata građenih po ovim standardima. Tehnički savjetnik u CEMEX-u i član Upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju Hrvatske Kajo Ferić poručio je da treba graditi vodeći računa o smanjenju uticaja na životnu sredinu. “Beton kao održiv materijal nema alternativu, a graditi treba kvalitetno i vodeći računa ne samo o inicijalnim troškovima, nego kroz duži vremenski rok”, kazao je Ferić. Kao primjer, on je naveo betonske puteve, koji dugoročno predstavljaju i održivije i isplativije rješenje od asfaltnih. Direktor prodaje i logistike CEMEX Hrvatske Velimir Vilović zaključio je da industrija ide u smjeru održivosti, koja postaje nužnost. “Održivost košta, ali je dugoročno isplativa”, rekao je Vilović.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

KAP

Gube građani i radnici, a dobijaju Dožić, EPCG i država

Bivši direktor KAP-a Jurij Moisejev tvrdi da se spašavanje fabrike plaća novcem poreskih obveznika Novak Uskoković

ombinat aluminijuma Podgorica se spašava i uzet je od crnogorskih građana i zaposlenih, a od toga će profitirati bivši član borda direktora iz crnogorske vlade Nebojša Dožić, Elektroprivreda Crne Gore i Ministarstvo ekonomije, ocijenio je nekadašnji izvršni direktor fabrike Jurij Moisejev. On objašnjava da Vlada nema “prijateljski” odnos prema stranim investitorima.

Moisejev je u izjavi dostavljenoj skih obveznika i zaposlenih u KAPcrnogorskim medijima naveo da je u”, kazao je Moisejev. na zvaničnim veb-stranicama Vlada On dodaje da radnici “sada donose Crne Gore “priznala da se njen odnos svojim porodicama pola nekadašnje prema stranim investitorima u KAP- plate”, a poreski obveznici su prisiljeu ne bi mogao nazvati ‘frendly’”. ni da svakog mjeseca izdvajaju pre“Vlada nije dozvoljavala vlasniku ko milion eura za održavanje KAP-a. KAP-a da smanji broj “Za razliku od vremena ‘lo š e ruske zaposlenih, što je sa svoje strane onemouprave’ sada svaki Crgućilo da se smanje nogorac mora da daje vještački povećani svoj udio u ovaj militroškovi plata i, što on eura koji je potreje najvažnije, Vlada ban svakog mjeseca je sprovodila politiza održavanje kombiku očuvanja visoke nata koji tone“, ocijecijene struje. U memilion eura je plaćao za- nio je Moisejev. poslenima mjesečno KAP, Prema njegovim ridijima je pokrenuta kampanja diskredi- kada je tom fabrikom uprav- ječima, očigledno je ljao CEAC, tvrdi Moisejev da se u skorijoj butacije CEAC-a”, ističe dućnosti ne može Moisejev. Prije pokretanja stečaja, dodaje očekivati ponovno uspostavljanje on, KAP je zaposlenima plaćao uku- tržišta aluminijuma jer sve velike pno 1.100.000 eura mjesečno, kao i kompanije Alcoa, Rusal, Rio Tinto i oko 700.000 eura poreza i doprino- druge zatvaraju fabrike i smanjuju sa na plate. proizvodnju. Moisejev navodi da je Vlada je “iz“MMF je došao do istih zaključadala nalog” da EPCG smanji cijenu ka do kojih su došli i proizvođači i struje za KAP sa 46 eura/MgWt (pri- preporučio je da se KAP zatvori. Zaje stečaja) na 27,5 eura, kao i da su što je onda Vlada Crne Gore odlučiplate zaposlenih i odgovarajući pola da ‘spasi’ KAP, prebacivši taj terezi srezani najmanje duplo. ret na poreske obveznike i zaposle“Zaposleni u KAP-u danas prima- ne u kombinatu? Na ovo pitanje je ju manje od pola nekadašnje plate. lako odgovoriti ako pogledamo ko Isto tako, smanjeni su porezi i do- od toga dobija, a ko gubi”, naveo je prinosi na plate. Osim toga, Vlada Moisejev. je bila prinuđena da aktivira i uplaOn smatra da su gubitnici crnoti državne garancije, preuzme no- gorski poreski obveznici, koji će savi dug i plati odgovarajuću kama- da plaćati dodatnu stavku troškova u tu. Sve ovo, po mom mišljenju, zna- budžetu, zaposleni, jer dobijaju mači da je novac za spašavanje KAP-a nje plate, i strani investitori, koji su uzet iz džepova crnogorskih pore- uložili 200 miliona eura.

1,1

Prema njegovim riječima, korist od KAP-a u ovom trenutku izvlači nekoliko adresa. “Svakako, u dobitku je bivši član borda direktora iz crnogorske vlade Nebojša Dožić. On je sada veliki šef jednog od najvećih preduzeća u Crnoj Gori, sa ogromnom platom. Djelimično može profitirati i EPCG, jer mislim da je ova kompanija dobila garancije za plaćanje struje, premda po dosta nižoj cijeni isporuke. Ali najviše profitira Ministarstvo ekonomije, jer je ono ispunilo obećanje svog rukovodioca da se KAP spasi! Pored ostalog, svi novčani tokovi od KAP-a sada će krenuti preko kompanije Montenegro bonus, koju kontroliše Ministarstvo, što takođe može da bude jedan od razloga zbog čega Ministarstvo po svaku cijenu nastoji da održava KAP“, mišljenja je Moisejev. Bivši direktor je takođe rekao da predstavnici medija nijesu htjeli da priznaju ono što je bilo očigledno: svaki ugovor i svaku novčanu doznaku KAP-a crnogorski činovnici proučavali su skoro pod mikroskopom. “Zato i nije bilo moguće da se pronađu tragovi korupcije ili zloupotrebe položaja u KAP-u, jer toga jednostavno nije bilo! Mislim da je sadašnja situacija u KAP-u izazvana višegodišnjom neodlučnošću Vlade i lošim stanjem svjetskog tržišta aluminijima. Sada će svi ti milioni eura prolaziti kroz Montenegro bonus. Pošto je Montenegro bonus 100 odsto u vlasništvu Vlade Crne Gore, teško je zamisliti ko će i kako da kontroliše novčane tokove. Zato se ovdje možemo zaustaviti u potrazi za odgovorima na mnogobrojna pitanja vezana za situaciju i događaje u Crnoj Gori, ma koliko bi nam mogli biti zanimljivi mogući odgovori“, zaključio je Moisejev.

Lazović: Nema modela za dugove KAP-a Prebijanje duga između Kombinata aluminijuma i Elektroprivrede je otvoreno pitanje i nema modela koji to može riješiti, ocijenio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović. “Nema toga modela po kojem se to može riješiti”, rekao je Lazović novinarima na Ekonomskom fakultetu nakon otvaranja međunarodne preduzetničke konferencije pod nazivom “Kriza i inovacije kroz prizmu preduzetništva”.

Vlada smatra da bi dužničko povjerilačke odnose između KAP-a, EPCG, Rudnika uglja, Crnogorskog elektoprenosnog sistema (CGES) i države u iznosu od 61 milion eura trebalo riješiti nekom vrstom prebijanja, što je bio i predloženi rebalans, koji je povučen. Vlada, kako je ranije objavljeno, pregovara sa A2A o novom modelu za poravnanje između EPCG, KAP-a i države. Tim modelom bi, prema nezvaničnim informacijama, bile

otpisane poreske obaveze EPCG od oko 45 miliona eura, dok bi ta kompanija zauzvrat zaključila novi ugovor o snabdijevanju KAP-a strujom.

EPCG

Tužba regulatora neosnovana

Elektroprivreda Crne Gore spremna je da, ukoliko Regulatorna agencija za energetiku (RAE) pokrene prekršajni postupak protiv nadležnih u toj kompaniji, brani svoje interese i na tom nivou. Iz EPCG su saopštili da odluka RAE nije samo neosnovana, već i da rizikuje da kreira negativne posljedice u već dovoljno složenom energetskom sistemu Crne Gore. RAE je podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv nadležnih u EPCG zbog nezaključivanja ugovora o korišćenju pomoćnih i sistemskih usluga i ugovora o korišćenju prenosnog sistema i nabavci električne energije za pokrivanje gubitaka u prenosu. Predstavnici EPCG smatraju da

je taj zahtjev u potpunosti neosnovan, jer je, između ostalog, elektroenergetska kompanija bila spremna za potpisivanje svih ugovora još u martu, kada je dostavila potpisani primjerak Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) i RAE. “U tom trenutku ugovori nijesu bili potpisani zbog delikatne pozicije Kombinata aluminijuma”, naveli su predstavnici EPCG, prenosi Mina-biznis. Oni su dodali da je elektroenergetska kompanija krajem jula, u skladu sa zahtjevima RAE, imala sastanak sa CGES-om i Crnogorskim operatorom tržišta električne energije (COTEE), u cilju usaglašavanja ugovora.

“Ovog puta KAP nije predstavljao problem za CGES, jer su isporuke zvanično obavljane preko Montenegro bonusa. Prepreka potpisivanju ugovora, ovog puta, bila je prouzrokovana činjenicom što COTEE nije bio spreman da ispuni sve zakonske obaveze”, objasnili su iz EPCG. Predstavnici EPCG su kazali da su se ugovorne strane dogovorile da odlože potpisivanje ugovora do kraja septembra, kada se očekuje funkcionisanje COTTE u punom kapacitetu. Oni su naveli i da je tada sačinjen zapisnik sa sastanka predstavnika tri energetska subjekta i dostavljen RAE, kako bi pravovremeno bila informisana o zaključcima.

700

hiljada eura iznosile su mjesečne obaveze za poreze i doprinose za zaposlene, podaci su En plus grupe

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

INTERVJU, PREDSJEDNIK ATLAS GRUPE, DUŠKO KNEŽEVIĆ

Ekonomsko državljanstvo privlači nove investitore Mili Prelević

redsjednik Atlas grupe dr Duško Knežević je, zahvaljujući poslovnim i privatnim kontaktima širom svijeta, učinio mnogo da se za Crnu Goru čuje u krugovima velikih investitora. Mnoge od njih je doveo u našu zemlju, a neki su već uložili svoj novac kod nas. Ipak, Knežević smatra da se moglo mnogo više. On u intervjuu za Vikend novine ističe da Crna Gora mora biti brza jer se više ne može dozvoliti luksuz propuštenih investicionih prilika.

VN: Bili ste u Kini (a i studirali ste sa sadašnjim kineskim ambasadorom u Crnoj Gori), prijatelj ste sa Bilom Klintonom, na najvišem nivou ste dočekani prilikom odlaska na iftar u Abu Dabi, imate izvanredne poslovne kontakte u Rusiji... Svi oni su zainteresovani da rade u Crnoj Gori. Neki već i rade, ali, složićemo se, to bi moglo biti još više. Šta je problem? Zakoni? Poreski sistem? Koje su to biznis barijere? “Opšta ekonomska i politička kriza sa kojim se strani investitori susrijeću u svojim matičnim državama i na globalnom nivou, neizbježno utiče i na njihove investicije kod nas. Međutim, mnogo su važniji sistemski problemi koje mi imamo, a na koje sam nekoliko puta ukazivao. A to je, prije svega, nedovoljno brza administrativna podrška realizaciji investicija, kao i neadekvatni ljudski resursi koje Crna Gora može da ponudi za realizaciju tih projekata. Veća centralizacija državne i lokalne administracije, kao i strateška revizija obrazovanja, mogu da isprave ovaj trend. Dovoljno je da pogledate stručne magazine ili svjetske TV mreže, a da ne pričam o konferencijama, pa da shvatite kolika je konkurentnost

među zemljama i kakve se sve povoljnosti nude na svim meridijanima. Zbog toga moramo biti brzi jer ne možemo dozvoliti luksuz propuštenih investicionih prilika. Postoje i izuzetno uspješne strane investicije, poput Porta Montenegra, i to u velikoj mjeri olakšava pronalaženje modela za održive i efikasne investije. Takođe, Socarova investicija u Kumboru, brzina i način na koji je realizovan cijeli proces, trebalo bi da bude uspostavljeno kao standard za podršku stranim investicijama u Crnoj Gori i ophođenje prema stranim partnerima. VN: Kako Vi vidite odnos crnogorskih medija prema stranim investitorima? Mediji bi trebalo da rade u interesu građana i društva, kako to i sami ističu. Pretpostavka stvaranja demokratskog otvorenog društva su i mediji koji konsktruktivnom kritikom ukazuju na probleme društva i pomažu u njihovom otklanjanju. Međutim, mišljenja sam da kod nas nije uvijek tako, to jest da se ne prepoznaju stvarni i dugoročni interesi društva, već da se mediji koriste za neke potpuno druge, često trenutne interese. Atlas televizija, koja je u sklopu Atlas grupe, promoviše sve uspješne investicione priče, prisut-

ni smo na svakom otvaranju gradilišta, jubilejima, posjetama važnih kompanija, čak iako je u pitanju konkurencija onome što naša grupa radi. Tabloizacija sa jeftinim populizmom i opsesijom skandalima postala je dominantan trend koji je iz žute štampe prerastao u način na koji se tretiraju i društvene i ekonomske teme. Konkretno, kada se radi o tretmanu stranih investicija, takav trend može imati drastične posljedice jer vrlo često ima za posljedicu zbunjivanje građana u smislu nerazumijevanja dugoročnih posljedica koje strane investicije mogu imati za njihovu budućnost i jačanje njihovog socijalnog statusa. VN: I Vi ste često na meti medija. Evo i jednog pitanja na koje mnogi Vaši kritičari željno očekuju iskren odgovor: da li su Vaši poslovni uspjesi stigli na krilima Vašeg prijateljstva sa premijerom Milom Đukanovićem? Više od dvije decenije poslovanja, koje je počelo u Beogradu, nastavilo se u Crnoj Gori i proširilo se na internacionalno tržište - odgovor je na to pitanje onima koji stvarno žele odgovor. Bio sam među prvima koji su se upustili u poduhvat privatnog preduzetništva na Balkanu u decenijama koje su bile vrlo izazovne u svakom smislu za region. Cijenim podršku koju sam imao iz političke sfere koja je umjela da prepozna značaj jačanja preduzetništva za društvo i da potrebnu podršku i u tom smislu podršku koju sam imao od Mila Đukanovića koji je uvijek bio spreman da da podršku projektima i investicijama ko-

Na sastanku kod Klintona u društvu Obame Predsjednik Atlas grupe dr Duško Knežević učestvovaće na osmom Godišnjem sastanku 2013 Klinton globalne inicijative (CGI) koji se održava u Njujorku od 23. do 26. septembra. Predsjednik Bil Klinton, bivša državna sekretarka Hilari Rodham Klinton i Čelsi Klinton će okupiti više od 1.000 globalnih lidera iz biznisa, vlada, najpoznatijih NVO i filantropije kako bi se fokusirali na “Mobilisanje za uticaj” na godišnjem sastanku CGI za 2013. godinu. Učesnici godišnjeg sastanka CGI su i predsjednik Barak Obama, Šeril Sandberg, je jačaju ekonomiju zemlje. Međutim, ta podrska nikad nije bila veća od onoga što su imali ostali domaći ili strani investitori. Ne smatram saradnju biznisa i politike nečim lošim, to je još jedna negativno motivisana percepcija koja nema utemeljenja u ekonomskoj realnosti, koja tu saradnju čini prirodnom i iz tog konteksta je i komentar o kojem govorite. Nekoliko puta sam govorio da je važno da u zemlji postoji politički establišment koji razumije ekonomske interese i razumije biznis i da mora biti u službi stvaranja zdravog ekonomskog okruženja. Mislim da je to neohodna i logična interaktivna saradnja od koje svi, i država i biznis, a naročito građani, mogu imati interesa i to je ideja koja stoji iza inicijative Samit 100 biznis lidera regiona kojom već pravimo rezultate. VN: Samit 100 postaje sve uticajniji i poznatiji. Samit 100 je iniciran sa idejom da regionalno udruživanje, razmjene iskustava i koordinirana strategija u biznisu mogu na značajan način doprinijeti formiranju dodatne vrijednosti i za preduzetnike i za građane. Od početka je politička elita regiona prepoznala i podržala značaj intenzivnijeg ekonomskog povezivanja. Takođe, prepoznat je i potencijal inicijative da iz realnog, operativnog aspekta, utiče na političku sferu u smislu jačanja pozitivnih aspekata regionalne međuzavisnosti. Pridruživanje turskih preduzetnika Samitu kojem smo sa Vladom bili domaćini u Crnoj Gori, kao i predstojeća okupljanja Samita koja će biti organizovana u Sarajevu i Zagrebu, nanovo potvrđuju bitnost sa kojom se ova inicijativa doživljava u regionu. Drugo okupljanje, koje smo organizovali u maju u Crnoj Gori, pokazalo je da postoji i veliko interesova-

operativni direktor Fejsbuka; Christine Lagarde, izvršni direktor, Međunarodni Montetarni Fond; Njeno Visočanstvo kraljica Rania Al Abdulah od Hašemitskog Kraljevstva Jordan; Toni Bler, bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva; Lojd C. Blankfein predsjednik i izvršni direktor The Goldman Sachs Group Inc.; Džon Čejmbers predsjednik i izvršni direktor Cisco; Margaret Chan generalni direktor World Health Organization; Shelly Esque predsjednik Intel Foundation; Bill Gates kopredsjednik i povjerenik Bill & Melinda Gates Foundation. nje međunarodnih finansijskih institucija za podršku ove inicijative koja doprinosi jačanju ne samo regionalnog tržišta, već i principa poslovanja koji stvaraju zajedničku vrijednost. VN: Vlada Crne Gore je često na meti kritika zbog loših privatizacija. Da li smo, po Vašem mišljenju, dobili kvalitetne investitore ili se radi o neiskusnim biznismenima koji, kako se često čuje, “nijesu znali šta će sa parama”? Smatram da je Vlada, u odnosu na informacije kojima je raspolagala i o investitorima i o kretanjima u svjetskoj ekonomiji, u većini slučajeva donosila dobre odluke. Već sam ukazao na pozitivan primjer Porto Montenegra koji je, sem ekonomskog jačanja zajednice, dao ogroman doprinos promocije Crne Gore. Sem toga, italijanske investicije A2a i Terne u energetiku na kvalitetan način jačaju jednu od strateški najbitnijih grana privrede Crne Gore i bitno nas pozicioniraju kao energetsku konekciju Balkana sa Evropom. Dojce Telekom, tj. investicija u telekomunikacioni sektor, odličan je primjer podizanja kvaliteta života građanja kroz investicije u kvalitetne usluge, kao i uspostavljanje standarda korporativnog upravljanja. Takođe, ranije pomenuti Socar iz Azerbejdzana, sa dovođenjem svjetski poznatog brenda kakav je One and Only, takođe je svijetli primjer koji će u mnogome doprinijeti promociji Crne Gore i njenih investicionih kapaciteta. Inače, generalno, u biznusu je nemoguće uvijek imati kvalitetne projekte i investitore. Takođe, nekada se desi da i oni koji su uspješni u jednom trenutku to više ne budu. Mislim da se taj rizik može umanjiti ako bi u izboru strateških investitora intenzivnije sarđavila sa institucijama poput EBRDa, World Bank, MMFa...

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Počelo useljavanje u Atlas kapital centar VN:Kada će biti završen Atlas kapital centar u Podorici i recite nam nešto više o investiciji u Meljinama? Ključni radovi na Atlas kapital centru su već završeni i u fazi je useljavanje i izrada enterijera za klijente koji će ih koristiti. U septembru će biti useljena Ambasada UAE, a za njom slijedi i nekoliko drugih ambasada. Luksuzni restorani i prodajni centri, kao Atlas Banka i kompanije Atlas Grupe, takođe rade na adaptaciji prostora. Takođe, u saradnji sa Ministarstvom nauke nekoliko događaja tokom Festivala nauke biće organizovano u Atlas kapital centru, a u planu je i nekoliko modnih manifestacija. Tako da već u septembru Atlas kapital centar počinje da funkcioniše kao novi internacionalni biznis i događajni centar u Podgorici. Što se tiče kompletnog kompleksa u Meljinama, trenutno smo VN: Gdje ste više ulagali? U Crnoj Gori ili inostranstvu? Pored investicija u Srbiji, Rusiji i na međunarodnom finansijskom tržištu, Atlas Grupa je sa svojim partnerima ipak najviše uložila u projekte u Crnoj Gori i, gledano po zemljama, tu su najveće investicije u našem portfoliju. VN: Da li Vam se dogodilo da imate investiciju u Crnoj Gori samo zbog lokal-patriotizma? Da. Investicija u obrzovanje i uspostavljanje Univerziteta Mediteran je jedan od takvih projekata. Mnogo puta sam naglašavao bitnost obrazovanja koje bi više bilo usklađeno sa potrebama tržišta i kretanjima globalne ekonomije. Značajna sredstva ulažemo godišnje u održavanje i otvarnje novih programa i pružanje kvalitetne i međunarodno konkurentne nastave studentima, što iz prihoda od školarina ne bi bilo moguće. Bolnica u Meljinama je još jedan takav primjer. Pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite građanima jedna je od ključnih potreba društva i željeli smo da damo i naš doprinos stvaranjem modernog i tehnološki sofisticiranog zdravstvenog centra koji bi, uz jačanje zdravstvenog turizma, omogućavao svjetski kvalitet liječničkih tretmana i našim građanima, i to u znatnom broju i u okviru standardne zdravstvene zaštite bez dodatnih troškova. Na medijskom tržitu koje ne podržava kvalitet, već senzacionalizam i populizam, takva investicija je i RTV Atlas koja već šest godina u regionu predstavlja jednu

u procesu izmjene urbanističkotehničkih uslova, tj. prilagođavanja spratnosti objekata koje će biti usmjereno ka podizanju nivoa ekskluzivnosti kompleksa kroz smanjenje gustine gradnje. Paralelno sa tim aktivnostima razgovaramo sa nekoliko zainteresovanih investitora oko hotela i apartmanskog dijela. Investicije u bolnički dio su aktivne već neko vrijeme, tako da smo uložili više od dva miliona eura u opremu i uređenje prostora. Ponuda bolničkih usluga će biti povećana gradnjom nove operacione sale koja će proširiti kapacitete bolnice i omogućiti joj da još kvalitetnije servisira potrebe pacijenata. Vrlo važna aktivnost je i dobijanje licence za otvaranje naučno-istraživačkog centra u okviru bolničkog kompleksa, što ce biti važno ne samo za bolnicu već i za kompletni zdravstveni sistem Crne Gore. novu Crnu Goru, urbanu, obrazovanu i međunarodno orjentisanu. Takođe, fabrika vode u Kolašinu i instaliranje najmodernije opreme je način da se pomogne razvoju sjevera i iskorišćavanje jednog proizvodno-izvoznog potencijala Crne Gore. VN: Gdje Vi vidite razvojne potencijale Crne Gore? Energetika i to, prije svega, obnovljivi i zeleni izvori energije, zatim poljoprivreda i luksuzni i zdravstveni turizam, strateški su najbitniji za budućnost Crne Gore, što uostalom potvrđuje i portfolio najvećih stranih investicija u našu zemlju. Ako koordiniran razvoj i jačanje ovih potencijala budemo pratili i prekvalifikacijom, jačanjem obrazovanosti i stručnosti crnogorskih građana, mislim da imamo potencijala da relativno brzo izađemo iz krize i ostvarimo potencijal za dinamičan ekonomski rast. VN: Dokle se došlo sa modelom ekonomskog državljanstva koji ste predlagali? Da li može da zaživi? Mislim da Crna Gora treba da se na međunarodnoj sceni pozicionira kao regionalni centar konekcije i interakcije unutar SE Evrope i Balkana, kao i između ovih regiona i Evrope i svijeta. U tom smislu smatram ekonomsko državljanstvo značajnim potencijalom za privlačenje investitora, resursa, znanja i konekcija koje mogu imati velike koristi za Crnu Goru i njeno međunarodno pozicioniranje.

Aktuelno 11

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

PO DRUGI PUT

Milanu Grguroviću ponovo godina dana zatvora Osuđen na robiju zato što je policiji lažno prijavio da je krivac za prijetnje upućene novinarki dnevnog lista Vijesti Oliveri Lakić Danilovgrađanin Milan Grgurović osuđen je na godinu zatvora, zbog lažnog prijavljivanja da je prijetio novinarki “Vijesti” Oliveri Lakić. Sudija Željka Jovović kazala je da je utvrđeno da je Grgurović sam došao u policiju, a ne po njihovom pozivu, kako su na suđenju tvrdili pojedini službenici policije. On je i ranije osuđen na istu kaznu, ali je Viši sud ukinuo tu presudu, uz obrazloženje da tada nije bilo utvrđeno kako se Grgurović našao u policiji - da li je sam došao ili po pozivu inspektora. Nakon što su Lakić i njenoj porodici upućene najgrublje prijetnje, Grgurović se sam prijavio policiji, rekavši da je on počinio to krivično djelo. U Osnovnom sudu sada se zbog tih prijetnji sudi Milenku Rabrenoviću. On je ranije bio zadužen za bezbjednost bivšeg šefa policije Veselina Veljovića. Tužilac Saša Čađenović je istakao da je nesporno dokazano da je Grgurović počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, objašnjavajući da je ovaj tokom čitavog postupka tvrdio da ne zna čiji su brojevi koje je navodno pozivao. Optuženi, kazao je tužilac, nije bio u stanju da ponovi ni dio razgovora sa novinarkom Jasminom Muminović, kada je i upu-

Milan Grgurović

Olivera Lakić

UDES NA MAREZI

Četri osobe teže povrijeđene U udesu dva automobila koji se dogodio juče popodne u podgoričkom naselju Mareza, nedaleko od restorana Knjaz, osam osoba je povrijeđeno, od kojih je četiri zadobilo teže tjelesne povrede. Iako su svi nakon udesa zbrinuti u Urgentni blok Kliničkog centra, niko od povrijeđenih nije životno ugrožen.

Kako je sinoć saopšteno iz Urgentnog centra, riječ je o povredama ekstremiteta. U udesu je učestvovalo dva automobila od kojih je u jednom bilo sedam putnika. Do zaključenja lista nije bilo moguće dobiti više podataka o uzroku saobraćajnog udesa. S.K.

RIJEŠENO

Pljačka kladionice uz prijetnju noževima

tio prijetnje Lakić. Lakić je 7. marta 2012. i fizički napadnuta, ispred vrata zgrade u kojoj stanuje. Zbog toga je na devet mjeseci zatvora osuđen Ivan Bušković. Prije napada i prijetnji, Lakić je istraživala da li se u fabrici du-

vana “Tara” u Mojkovcu i u hangaru u Donjoj Gorici, proizvode, a potom krijumčare lažni brendovi cigareta, navodeći, između ostalog, da sa tim poslom imaju veze neki službenici Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. S.K.

Nikšićka policija rasvijetlila je dva imovinska delikta - razbojništvo i tešku krađu, koji su počinjeni prethodnih dana. Iz Uprave policije saopšteno je da su uhapšeni S.Č. (19) i maloljetni P.R. (17) iz Nikšića, zbog sumnje da su, 14. septembra 2013. godine, na štetu J.R., radnice kladionice Lutrije Crne Gore počinili krivično djelo razbojništvo. “Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su S.Č. i P.R. 14. septembra 2013. godine, oko 20.45 časova, maskirani ušli u kladionicu Lutrije Crne Gore, koja se nalazi u nikšićkom naselju Oštrovac, odakle su, uz prijetnju noževima koje su držali u rukama, otuđili neutvrđen iznos novca i veću količinu listića instant lutrije – tzv. grebalica, nakon čega su se udaljili. Policijski službenici su pronašli veći dio

otuđenih grebalica koje su vraćene vlasniku. Iznos novca koji je otuđen biće utvrđen popisom”, stoji u saopštenju. Osumnjičeni S.Č. je, uz krivičnu prijavu, priveden zamjeniku Osnovnog državnog tužioca (ZODT) u Nikšiću, dok je maloljetni P.R. uz krivičnu prijavu priveden ZODT za maloljetnike u Nikšiću, zbog osnovane sumnje da su počinili navedeno krivično djelo. Službenici CB Nikšić su, 17. septembra 2013. godine, identifikovali i uhapsili P.L. (27) iz Nikšića zbog sumnje da je istog dana, na štetu S.V. iz Nikšića, počinio krivično djelo teška krađa. Sumnja se da je P.L. prišao oštećenoj dok se kretala Ulicom narodnih heroja u Nikšiću i sa vrata joj otgrnuo i otuđio zlatnu ogrlicu, nakon čega je pobjegao.

SVJEDOCI

Pokojnik zvao za pomoć Suđenje Mariji Milić, optuženoj za ubistvo potpredsjednika Fudbalskog kluba Rudar Radmila Mitrovića, nastavljeno je juče u Višem sudu saslušanjem svjedoka čije se izjave o telefonskim kontaktima sa pokojnikom ne poklapaju sa izvještajima mobilnih operatera i službenom zabilješkom. Prema optužnici zamjenika višeg državnog tužioca Željka Tomkovića, Milić je 29. aprila 2012. godine sa umišljajem ubila Mitrovića nožem, u podgoričkom naselju Zagorič. su se pred sudom, na poziv odbrane, pojavili Cetinjani Miroslav Kaluđerović i Jovan Kaluđerović, nekadašnji prijatelji Mitrovića. Miroslav Kaluđerović je kazao da sporne noći nije bio u lokalu u kojem je bila Milić sa Mitrovićem i društvom, te da ne zna zašto je pozvan na sud. On je optuženu, kako kaže, vidio samo jednom u životu “i to u prolazu” u svojoj kući u Očinićima. Mitrović ga je zvao u no-

ći ubistva, oko tri sata iza ponoći i to sa kartice 067, a poziv je vidio ujutru kad se probudio oko osam časova, kada je bezuspješno pokušao da ga dobije. Već sat kasnije saznao je iz medija da je Mitrović ubijen, tvrdi Kaluđerović. Advokat odbrane Ratko Pantović je prigovorio da svjedok ne govori istinu, jer se iz izvještaja TComa ne vidi da je pozivan sa te kartice. Međutim, na spisku poziva sa kartice 068, čiji je zvanično vlasnik bio Mitrović, stoji da je pozivan u šest sati i 25 minuta tog jutra kada je bilo ubistvo. Pantović je dodao da ni na jednoj kartici nije registrovan poziv Kaluđerovića u osam časova. Kaluđerović ne zna da je Mitrović imao M:tel broj, te da ne zna da li je u propuštenim pozivima imao taj poziv. “Ako me je on zvao sa 068... Meni je krivo, ako me je čovjek zvao u to vrijeme da mu pomognem, a ja se nijesam javio. Pazite što pričate”, kazao je uzrujan svjedok.

Jovan Kaluđerović je bio u društvu Mitrovića i Milić kobne večeri. Kako kaže, došao je sa drugom nešto prije ponoći u kafić pored Narodnog pozorišta gdje je bila žurka sportista, a gdje su se smjestili u separe sa njima. Kaluđerović je ispričao da su svi pili alkohol te večeri, te da se veliko društvo mijenjalo tokom čitave noći. On je, kako tvrdi, oko pet sati sa drugom krenuo ka Cetinju, kada je pitao Mitrovića da li mu treba prevoz, a ovaj rekao da će taksijem ići. Oko osam tog jutra, sestrić pokojnika ga je nazvao i rekao da je “Rađa mrtav”. Na njegovo pitanje šta mu je bilo, on je odgovorio: “Marija ga je ubila. Ubola ga je nožem”. Službena zabilješka poziva sa Mitrovićevog telefona te sporne noći, kao i izvještaj operatera govore da je Mitrović zvao “Zeku CT”, odnosno Kaluđerovića, ali se on toga ne sjeća. Svjedoku, koji je svakodnevno bio u kontaktu sa Mitrovićem, nije poznato da je on imao

NERAVNOPRAVAN POlOŽAJ

Tužiteljka tražila izuzeće sudije Šefkije Đečevića U nastavku glavnog pretresa na suđenju Pljevljacima Dušku M. Šariću (43) i Jovici S. Lončaru (51) za krivično djelo pranje novca juče je bilo planirano da vještak finansijske struke Vlajko Milićević odgovara na pitanja odbrane u vezi sa svojim dopunskim nalazom i mišljenjem. Prije nego je odbrana počela da postavlja pitanja, specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović zatražila je izuzeće predsjednika vije-

ća sudije Šefkije Đečevića. Ivanović je svoj zahtijev obrazložila time da je sud dostavio podnesak vještaku od branioca optuženog Lončara advokata Borivoja Đukanovića, koji se izjasnio na Milićevićev nalaz. “Time je dato usmjeravanje vještaku o daljem radu te je na taj način tužilac stavljen u neravnopravan položaj”, kazala je Ivanović. O predlogu tužioca za izuzeće iz predmeta sudije Đečevića odlučiće

predsjednik Višeg suda. Optužnicom je Šariću i Jovici Lončaru stavljeno na teret da su izvršili krivično djelo pranje novca u produženom trajanju a novac koji je označen kao prljav stavili su u legalne finansijske tokove Crne Gore i Srbije. U optužnici stoji da su njih dvojica prikrili način pribavljanja novca za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom u ukupnom iznosu od 21.353.879,22 eura, navodi se između ostalog u optužnici. B.Č.

Marija Milić (Arhivski snimak)

karticu M:tela. Sud, kao ni advokat odbrane nijesu do sada bili u mogućnosti da pozovu na svjedočenje pjevačicu Katarinu Ostojić i menadžera Dušana Banjca, kao ni fudbalera Gorana Vukića, koji su navodno te

večeri bili sa Mitrovićem. Odbrana tvrdi da je fudbaler Vukić svakog dana dva puta na adresi FK Rudar i da je sudski poziv morao vidjeti. Suđenje će se nastaviti 25. oktobra. M.Đ.

ANA KOlAREVIć

Čast joj najbitnija U Osnovnom sudu u Podgorici juče je završeno suđenje nedjeljniku “Monitor” od kojeg advokatica Ana Kolarević, sestra premijera Mila Đukanovića trazi 100.000 eura zbog narušavanja ugleda i časti tekstovima o privatizaciji Telekoma, presuda je zakazana za 18. oktobar. Kolarevič je juče prilikom svjedočenja na koje je pozvana na zahtjev odbrane, kazala da su joj čast i ugled najbitnije u životu, jer je “odrastala u porodici gdje su te vrijednosti veoma bitne”. Ona je ispricala da je 20 godina radila u pravosuđu i za to vrijeme

nije imala nijednu pritužbu, a donijela je na hiljade presuda. Tako je, kaže, nastavila i tokom bavljenja advokaturom. Dodala je da svoje duševne bolove ne moze ni opisati. “U Monitoru rade ljudi koji me ne poznaju, koje nikad u životu nijesam srela ni poslovno, niti privatno. Za 30 godina koliko radim u pravosuđu, iz tog nedjeljnika nijesu došli da me pitaju čime se bavim i šta radim”, kazala je Kolarević, istakavši da joj je žao ljudi koji je ne znaju, a misle tako o njoj. Kolarević je zbog istih povreda tužila i dnevne listove “Dan” i “Vijesti”, tražeći i od njih odštetu od po 100.000 eura. M.Đ.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

DETEKTORI PRISLUŠKIVAČA

Aparat za otkrivanje prislušnih uređaja

Ko vas prisluškuje ako nije policija Najčešći kupci aparata koji otkrivaju prislušne bubice su uticajni političari i direktori nevladinih organizacija Svetlana Kumburović

Pavićević

oba napredne tehnologije, osim prislušnih uređaja koji se mogu naći u svakoj bolje opremljenoj prodavnici tehničkih aparata, sa sobom donosi i kontraprodukt - aparat kojim se svako ko sumnja da je predmet prisluškivanja može uvjeriti u istinitost svojih sumnji. Najčešći kupci detektora prislušnih uređaja su visko kotirani političari, direktori u NVO sektoru i vlasnici privatnih firmi. Po riječima Bojana Bakića, vlasnika firme izvršni direktor firme Elbox, koja se bavi sistemima tehničke zaštite, veliki procenat korisnika upotrebom detektora potvrdio je osnovanost svojih sumnji.

Kriminalci koriste visokoprofesionalne prisluškivače Po riječima detektiva Vladana Pavićevića, zloupotrebe prislušnih uređaja širom svijeta najčešće vrše dobro organizovane kriminalne organizacije ili akteri visokoprofitnog biznisa što je, kako je kazao, možda slučaj i u Crnoj Gori. “Šta je recimo za Šarića, ako su tačna optuženja koja za njega stoje, da plati 200.000 eura i usluge stručnih in-

žinjera kako bi bio pravovremeno obaviješten o kretanjima koja donose obrt njihovog kapitala”, naveo je on. Upitan da objasni zakonitost takvih prisluškivanja, Pavićević je naveo da je riječ o ilegalnom prisluškivanju, ali da se dobro organizovane kriminalne grupe teško kontrolišu te da se njihovi članovi ne odlikuju zakonitim, već nezakonitim poslovima, kakav je i ovaj.

Za posjedovanje i upotrebu detektora potrebno je najmanje 200 eura i nekioliko minuta obuke za upotrebu koju pruža prodavac aparata. Po riječima Bojana Bakića, direktora Elbox firme koja se bavi prodajom tih aparata, uz pomoć detektora prisluškivača se, po principu “vruće-hladno”, lako otkrivaju prisluškivači postavljeni u stanu, kancelariji ili automobilu. “Većina uređaja za prisluškivanje je bežičnog karaktera i emituje radio signale na određenim frekvencijama. Upravo te karakteristike olakšavaju otkrivanje samog prisluškivača, budući da detektor prislušnih uređaja (DPU) skenira radio talase. DPU je sposoban grafički i zvučno uputiti korisnika, po principu vruće-hladno, na sam izvor radio talasa i tako ga fizički razotkriti”, kazao je Bakić, napominjujući da ti detektori nemaju mogućnost otkrivanja telefonskih i “online” prisluškivača. S druge strane, privatni policijski detektiv Vladan Pavićević, ne polaže veliko povjerenje u svrsishodnost takvih, kako je kazao, amaterskih detektora prisluškivača. Oprema kojom raspolaže njegova agencija A&D a za čiju upotrebu, kako je kazao, posjeduje posebnu dozvolu, košta preko 200.000 eura i jedina je koja na kvalitetan način otkriva sve vrste prisluškivača. “Protivprislušni pregledi podrazumijevaju detaljnu provjeru prostorija, kancelarija, vozila ili bilo kojeg područja unutar i van objekta kako bi se osiguralo da nema

mATIČnI bROjEVI

MANS reagovao na brisanje podataka iz Privrenog suda

tajno postavljenih i instaliranih prislušnih uređaja. Taj posao rade eminentni inžinjeri koji se ne mogu naći preko oglasa. I mobilni telefon je prislušni uređaj, čak i kada nije u funkciji jer emituje određene talase odnosno signale. Isto je i sa GSM komunikacijom, ona je odašiljač zvukova i talasa, ali to nije visoko profesionalan način prisluškivanja“, kazao je on. Osim diskretnih kupaca koji ne govore o svojim sumnjama, među klijentima Elboxa-a su i uticajni političari kao i direktori crnogorskog NVO sektora. DPU se često koristi i u privatnim firmam,a a najčešći povod je zaštita podataka pred javno nadmetanje odnosno tendere kako konkurencija ne bi bila za korak ispred, kazao je Bakić. Po njegovim riječima, Elbox firma je u posljednjih godinu dana sa detektrom prisluškivača opremila oko dvadesetak Crnogoraca, koji su u najvećem broju slučajeva “imali dobar predosjećaj”. Iako priznaje da nema zakonske prepreke za upotrebu prisluškivača i njihovih detektora koji se mogu kupiti po cijeni od 200 do 1.300 eura, detektiv Pavićević tvrdi da njihova pouzdanost nije potpuna. “On neće otkriti prislušne aparate koji su postavljeni na profesionalan način”, tvrdi Pavićević. Suprotno tome, direkotor Elbox-a kaže da se “tehnika detekcije razvija u korak sa razvojem tehnika prisluškivanja pa tako, kako što za svaki računarski virus postoji i antivirus koji ga detektuje i uništava, tako i u ovoj oblasti ne postoje nerazotkrivi prislušni sistemi”.

Bakić

Dejan Milovac

Matični brojevi iz Centralnog registra Privrednog suda presudni za otkrivanje veza između kriminalaca i korumpiranih javnih funkcionera Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) smatra da postoji više argumenata za vraćanje matičnih brojeva u registre kompanija i nekretnina jer su oni, tvrde, presudni za otkrivanje veza između kriminalaca i korumpiranih javnih funkcionera. “Slučaj Zavala i izgradnja Akvaparka u Budvi, te slučaj kriminalne mreže barskog gradonačelnika Žarka Pavićevića, ali i slučajevi koji su uključivali kontraverznog Nikšićanina Branislava Mićunovića i pripadnike krimalnog miljea poput Nasera Keljmendija, otkriveni su upravo zbog činjenice da je informacije o interesnim relacijama bilo moguće sa sigurnošću potvrditi upoređivanjem matičnih brojeva li-

ca i kompanija i na osnovu toga dokumentovati kršenje zakona i kriminalno udruživanje”, kazao je direktor istraživačkog centra MANSa Dejan Milovac. Jednostrano uklanjanje ovih informacija sa sajtova Centralnog registra kompanija i Uprave za nekretnina, smatraju u MANS-u, onemogućavaju nezavisnu istragu slučajeva korupcije i organizovanog kriminala od strane civilnog društva. “Na taj način kriminalcima i njihovim pomagačima se otvara prostor da nesmetano nastave da umnožavaju svoje finansijske interese na štetu vladavine prava i javnog interesa”, rekao je Milovac. Prema njegovim riječima, ma-

tični broj potpredsjenika Demokratske partije socijalista DPS Svetozara Marovića bio je konačna potvrda da je on zaista vlasnik kompanije koja je zajedno sa ruskim Miraksom nelegalno gradila stambeni kompleks na Zavali. Pretragom sajta Uprave za nekretnine, kako je dodao, ustanovljeno je da njegova kompanija posjeduje i vrijedno građevinsko zemljište. Takođe, matični brojevi članova njegove porodice su nam pomogli da identifikujemo veze koje postoje u građevinskom sektoru u Budvi između kompanija i nadležnih opštinskih institucija i prepoznamo da je taj grad zarobljen interesima jedne porodice. Takođe, po riječima Milovca,

MANS je uspio da sklopi sliku o veoma kompleksnoj mreži pojedinaca i firmi koju je organizovao predsjednik Opštine Bar Žarko Pavićević kako bi za sebe i povezana lica omogućio nezakonito sticanje višemilionske koristi od prometa građevinskim parcelama i izgradnjom stanova za tržište. Takođe, kako je naveo, dostupnost informacije o matičnom broju Branislava Mićunovića, pomoglo je MANS-u,

kaže Milovac, da riješi misteriju o vlasniku višespratnice nelegalno podignutoj na atrkativnoj lokaciji u opštini Budva. “Na sličan način je dobijena potvrda i da narko bos, Naser Keljmendi posjeduje brojne nekretnine u Opštini Ulcinj, te da je zahvaljući dobrim odnosima sa lokalnom administracijom pokušao da svoje objekte i legalizuje”, objasnio je on. M.Đ.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

DALIBORKA PEJOVIĆ ZA VN

Za crne tačke i direktive potrebno 110 miliona eura

Strategija adaptacije, koja treba da ponudi analizu, plan puta i procjenu sredstava za usvajanje, primjenu i jačanje administrativnih kapaciteta, još nije urađena Državna sekretarka Ministarstva U odnosu na izgradnju infraodrživog razvoja i turizma Dalibor- strukture potrebne za rješavanje ka Pejović kazala je za Vikend no- ekoloških i komunalnih problema vine da je, prema procjenama, za na moderan, efikasan i ekonomsanaciju crnih ekoloških tačaka ski isplativ način nijesmo predapotrebno 50 miliona eura. Pejović leko odmakli jer su potrebna ogroje naglasila da je mna finansijska ulaganja i podrška kroz tvining proevropskih i međujekat koji je realinarodnih fondova zovan u saradnji sa Italijom data u planiranju i realijoš nezvanična zaciji. Ovo podrazui gruba procjemijeva da je životna na sredstava nesredina u Crnoj Goophodnih za primiliona eura je, prema gru- ri generalno očuvamjenu najvažnina, ali i dalje postoje boj procjeni, neophodno za jih direktiva iz primjenu najvažnijih direktiva problemi na lokaliz oblasti životne sredine oblasti životne nom nivou”, smatra sredine. Shodno Pejović. toj procjeni, kaPrema njenim riko objašnjava, iznos potrebnog nov- ječima, važna korektivna uloga u ca za te svrhe premašuje 60 milio- traženju najboljih rješenja koja su na eura. u skladu sa modernim trendovima Povodom 22 godine od proglaše- iz EU obezbijeđena je putem projenja Crne Gore ekološkom državom, kata, ekspertskih grupa i direktne Pejović je upozorila da još nije ura- komunikacije preko delegacije EU đena nacionalna strategija adapta- u Podgorici i Odsjeka za životnu srecije koja bi za oblast životne sredi- dinu u Briselu. ne trebalo da da analizu, plan puta “Donošenjem odluka o uspostavi procjenu neophodnih sredstava za ljanju Savjeta za održivi razvoj i usvajanje, primjenu i jačanje admi- Centra za održivi razvoj u Vladi, a uz podršku UNDP-a, na najbonistrativnih kapaciteta. “Vizija ekološke države Crne Go- lji način će se zaokružuti i uspore stara 22 godine danas više nije staviti svi mehanizmi za korektnu samo vizija, već jedan održiv kon- međuresorsku i institucionalnu sacept u odnosu na koga se promišlja- radnju i komunikaciju sa različiju osnovni razvojni koncepti. Iako tinm društvenim grupama, što će su protekle dvije decenije obilježi- obezbijediti da ekološki problemi i le dinamične, intenzivne i izazov- koncept održivog razvoja budu izne razvojne godine to nije obezvri- dignuti na nivo prioriteta”, uvjerajedilo osnovnu ideju, nego upravo va Pejović. suprotno, Crnu Goru u velikoj mjeri razvojno profilisalo”, ocijenila je ● PROBLEM I NADLEŽNOSTI I Pejović. ODGOVORNOSTI Prema njenim riječima, proteklih godina stvoren je potreban i sveoPejović naglašava da su ključni buhvatan institucionalni okvir koji ekološki problemi odlaganje otpaobezbjeđuje redovno i kontinuira- da, izgradnja infrastrukture, nepreno snimanje stanja životne sredine, cizne nadležnosti, upravljanje zakao i izvještavanje o njenom kvali- štićenim područjima, obezbjeđitetu u svim segmentima. vanje ekoloških fondova i principa “Stvoreni model potpuno kores- odgovornosti. pondira sa onim što su zahtjevi “Kada ovo kažem, imam u viEvropske unije (EU) i Ujedinjenih du objektivne limite kada je Crna nacija kao najrelevantnijih među- Gora u pitanju kao relativno manarodnih tijela za definisanje poli- li sistem koji mora tražiti jednotika zaštite životne sredine. stavna, efikasna i racionalna rje-

INSPEKCIJA UTVRDILA

Mobing u Savezu sindikata Crne Gore Predsjednica Stručne službe Saveza sindikata (SSCG) Senka Rastoder saopštila je Vikend novinama da je Inspekcija rada u toj radničkoj organizaciji utvrdila da postoji mobing. Rastoder uvjerava da je zbog toga Inspekcija naložila generalnom sekretaru radničke organizacije Zoranu Masoničiću da imenuje arbitra u SSCG. “Tražili smo od Inspekcije rada da nam saopšti šta su preduzeli po našim incijativa o primjeni Zakona o sprečavanju zlostavljana na radnom mjestu. Dobili smo informaciju da je Inspekcija naložila Masoničiću da imenuje arbitra, što dokazuje da se pomenuti propis ne primjenjuje”, izjavila je Rastoder. Ona ističe da Masoničić nije informisao zaposlene, shodno Zakonu o sprečavanju zlostavljana na radnom mjestu, da je mobing zabranjen. “Pomenuti zakon se ne primje-

njuje u SSCG. Arbitar koga bi trebalo da Masoničić imenuje primaće prigovore radnika i posredovati u rješavanju eventualnih problema na radu koji se odnose na moguće zlostavljanje”, dodala je ona. Prema njenim riječima, prvi put u Crnoj Gori je jedna državna organizacija utvrdila da su njeni i navodi pojedinih kolega o postojanju mobinga u SSCG tačni. “To potvrđuje tužba kolege Vukadina Ćupića o mobingu koji je trpio u SSCG, a po kojoj se spor vodi, kao i podnesene krivične prijave”, podsjetila je Rastoder, dodajući da je zabrinjavajuće da postoji mobing u organizaciji koja bi trebalo da štiti radnike. Ona smatra da je klasičan mobing davanje otkaza od rukovodstva SSCG sindikalcu Ratomiru Stamatoviću, koji ima ozbiljne zdravstvene probleme. Zoran Masoničić juče nije odgovarao na telefonske pozive Vikend novina. M.M.K.

Realan pristup pregovorima Govoreći o problemima sa kojima će se Crna Gora suočiti kada bude otvoreno poglavlje 27 u pregovorima za pristupanje EU, Pejović ističe da imaju potpuno realan pristup kada su u pitanju pregovori o životnoj sredini. “Stiče se utisak da imamo kompetentnu grupu za pregovore i u očekivanju smo prvih rezultata nakon baznih skrininga. Sa koliko ćemo se problema sresti u pregovaračkom procesu zavisi u velikoj mjeri i od nas samih. Vrijeme prije otvaranja pregovora treba iskoristiti za definisanje autohtonih modela koji obezbjeđuju zaštitu životne sredine, a u pregovaračkom procesu njih sve korigovati. Moramo biti ozbiljni u procesu prihvatanja obaveza, rukovodeći se činjenicom da svaka od njih može da predstavlja manja ili veća opterećenja za naš budžet”, zaključuje Pejović.

Ključni ekološki problemi i dalje su odlaganje otpada, izgradnja infrastrukture, upravljanje zaštićenim područjima,kao i obezbjeđivanje ekoloških fondova

šenja, bez pretjerene megalomanije i nama svojstvene iracionalnosti. Ne smijemo kopirari velike sisteme jer će nam u svakom slučaju i planovi i rješenja biti neprimjereni. Neke politike, planovi i koncepti moraju biti iz temelja izmijenjeni i za to postoji i politička volja i dovoljno odlučnosti za njihovu realizaciju”, rekla je Pejović. ● BROJ DEPONIJA SVE STI NA MINIMUM Daliborka Pejović kaže da je za sada još rano govoriti o preciznom broju deponija koje će biti izgrađene, ali je, kako ističe, njihovo opredjeljenje da se njihov broj svede na najmanju mjeru. “Zalažemo se za korjenite promjene jer kao mali sistem ne smijemo da se zarobimo sa rješenjima koja će efekte dati na kratak rok. Kroz izradu državnog plana upravljanja otpadom u narednom četvorogodišnjem periodu ovo mora postati imperativ”, istakla je Pejović. Milica Krgović

Senka Rastoder

Pejović

Na FPN dva kandidata za dekana Kandidati za dekana Fakulteta političkih nauka (FPN) su doc. dr Nataša Ružić i doc. dr Olivera Komar, saopšteno je iz ove ustanove.“Izborna komisija je utvrdila da su oba predloga stigla od strane ovlašćenih predlagača, da su dostavljena blagovremeno, te da su potpuna. Samim tim Izborna komisija je utvrdila predlog liste kandidata, o čemu su obaviješteni ovlašćeni predlagači koji imaju pravo prigovora Vijeću fakulteta u toku od tri dana od prijema obavještenja”, kaže se u saopštenju.Upravni odbor Univerziteta poništio je početkom jula izbor Sonje Tomović-Šundić za dekana FPN iz, kako je tada saopšteno, proceduralnih razloga.Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Duško Bjelica kazao je ranije da su izbori poništeni iz proceduralnih razloga, odnosno zbog kršenja poslovnika. M.M.K.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

U Vladi tvrde da su izmjene predložene i iz razloga što postojeća zakonska rješenja ne predviđaju ograničenje perioda za koji se vrši isplata potraživanja po osnovu zarada

IZMJENE ZAKONA O RADU

Za tri godine tri puta mijenjaju propis Izmjenama se pristupilo iz razloga što jedan broj građana ne može, iako ispunjava uslove, ostvariti pravo na penziju

sjećaju da je Zakon o radu pretrpio izmjene i dopune 2011. i 2012. ktuelni Zakon o radu ponovo će pretrpjeti izmjene. To je treći put u po- godine, te da su one bile u cilju sljednje tri godine da socijalni partneri, Vlada, sindikalci i poslodavci mi- zaštite i poboljšanja prava i pojenju ovaj propis. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja potvrdili su ložaja zaposlenih. Vikend novinama da se uz dogovor sa socijalnim partnerima sprovodi proceduO najavljenim izmjenama Zara izmjena i dopuna Zakona o radu (ZOR). Sindikalci se protive izmjenama, dok kona o radu nije upoznat predposlodavci podržavaju najavljene promjene pojedinih odredbi ovog propisa. stavnik Unije slobodnih sindikata (USSCG) Zvonko Pavićević. On je kazao za VN da su protiv čestih izmjena ovog propisa. Iz resora za rad i socijalno sta- i invalidsko osiguranje. “Mnogo je da se za tri godine ranje objašnjavaju da se izmje“U najvećem broju slučajeva se tri puta mijenja Zakon. To vjeronama pristupilo iz razloga što je- radi o poslodavcima koji su pre- vatno znači da sadašnja verzija propisa nidan broj građana koji ispunjava- stali da postoje usljed je dorečena, ju uslove za ostarivanje prava na stečaja, a zaposleni te da se zbog penziju u pogledu godina života i nijesu mogli da natoga pristupa radnog staža ovo pravo ne mogu mire svoja potražiponovo njegoostvariti, jer im poslodavac u vri- vanja po ovom osnovim izmjenajeme trajanja radnog odnosa nije vu iz stečajne mase. ma”, ocjenjuje uplaćivao doprinose za penzijsko U dijalogu sa socijalnim partnerima odluPavićević. čeno je da se ovaj proKomentariblem riješi kroz dopuodsto odredbi iz Zakona u šući česte iznu ZOR u dijelu koji radu uneseno je u Opšti ko- mjene Zakona o radu, predlektivni ugovor (OKU) se odnosi na ostvarisjednik Udruvanje prava na uplaženog sinditu neuplaćenih doprikata državnih nosa za penzijsko i invalidsko osiguranje preko Fonda institucija Veselin Vujanović rada”, objašnjavaju u Ministar- smatra da to govori da se olako Eventualne izmjene ZOR-a kostvu na čijem je čelu Predrag pristupa izmjenama i dopunaje bi imale za cilj suspenziju pravBošković. ma ovog propisa. On naglašava nog osnova zaključivanja ugovoDodaju da su izmjene predlo- da se ne uvažava aktuelni ekora o radu na neodređeno vrijeme, žene i iz razloga što postojeća nomski momenat u Crnoj Gori i kako smatra predsjednik Sindikazakonska rješenja ne predviđa- okruženju. ta finansijskih organizacija Krsto ju ograničenje perioda za koji se “Trenutna ekonomska situaciPejović, dovele bi do veće pravne vrši isplata potraživanja po osno- ja nameće svoja pravila. Nedonesigurnosti. vu zarada, naknada zarada i dru- rečene izmjene Zakona su uzrok “Oni koji pokreću ovo pitanje mogih primanja, kao i naknade štete nepostojanja Opšteg kolektivnog raju znati da savremena terminona osnovu pravosnažnih sudskih ugovora (OKU) u kojem pojedilogija materije radnih odnosa moodluka, koja se ostvaruju preko ne odredbe ovog propisa treba da ra biti upodobljena sa rješenjima iz Fonda rada. budu razrađene. Upravo možda Evropske socijalne povelje. Osnovni “Predložene izmjene i dopu- je ovo trenutak da ponovo pozadatak socijalnih partnera je da ne ne ZOR odnose se na zaštitu za- menemo i iniciramo da se pojedozvole ‘svašta da se trpa’ u evenposlenih u slučaju stečajnog po- dina rješenja iz OKU-a unesu u tualne izmjene i dopune Zakona o stupka, tačnije predložene su i Zakon u radu kako bi se radničradu. Ekonomska kriza jeste i njoj dopune člana 98 kojim je reguli- ka klasa zaštitila. Imamo situacise leđa ne vide, ali ne zaboravimo sano pravo na isplatu i člana 99 ju da nemamo sada OKU. Inače u da je pravo na rad iz korpusa ljudkojim je regulisana visina ispla- ovom aktu je bilo prepisano oko skih prava”, rekao je za VN Pejović. te”, navode u ovom resoru.U reso- 80 odsto odredbi ZOR-a”, izjavio ru za rad i socijalno staranje pod- je Vujanović.

Milica Krgović

Strah od veće nesigurnosti

Mitrović: Poslodavci ne smiju biti uslovljeni Predrag Mitrović

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović ocijenio je za VN da postojeći Zakon o radu nije dobar i da ga je potrebno uskladiti i izmijeniti u interesu poslodavaca i zaposlenih. Mitrović je poručio da su potrebne izmjene u dijelu norme koja se odnosi na zapošljavanje radnika na određeno i neodređeno, kako ne bi došlo do ozbiljne depresije na tržištu rada. Napomenimo da je prema postojećem Zakonu o radu definisano da poslodavci nakon dvije godine rada radnika na određeno njegov status treba da prevedu na neodređeno vrijeme. “Za izmjene propisa interes imaju i poslodavci i radnici, koji su partneOn očekuje da će Vlada uvažiti njihovu inicijativu i na taj način pokazati spremnost da zaštiti radnike. Predstavnik Saveza sindikata (SSCG) Nenad Marković kaže za VN da se izmjene rade i na inici-

ri, a na državnom nivou su partneri sa Vladom. Jedino interes za dopunama nema manja grupica ljudi koja stoji iza svojih ličnih interesa. Poslodavci ne smiju biti uslovljeni da moraju davati rješenja na neodređeno. Potrebno je naći rješenje koje ne ugrožava nikoga. Mi smo ukljućili eksperte Međunarodne organizacije rada (MOR) da nam pomognu u rješavanju ovog problema u skladu sa međunarodnim standardima”, izjavio je za DN Mitrović. Prema njegovim riječima, sindikalne vođe ne vode dovoljno računa o tome da će ukoliko ostane postojeće rješenje za radni status zaposlenih ozbiljan broj radnika ostati bez posla jativu poslodavaca zbog norme kojom je predviđeno da se radnicima nakon dvije godine rada na određeno radni status trensformiše na neodređeno. Marković je, inače, bio član radne grupe za izradu ZOR-a 2008. godine.

16 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

TeLenor

Cijene prilagođene korisnicima PODGORICA - Telenor korisnicima i dalje su dostupni mobilni telefoni po cijeni od jednog eura, saopšteno je iz ove kompanije. Po simboličnoj cijeni korisnici će moći da kupe Alcatel 602, Nokia 301 i Telenor Smart2 telefone. Najpovoljnija ponuda telefona nastavak je uspješnog Telenor Smart Karavana koji je nedavno obišao sjever Crne Gore, tokom kojeg su korisnici iz sjevernih opština imali priliku da se još jednom bolje upoznaju sa Telenor pamet-

nom mrežom. Tako će se u Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Pljevaljima i Rožajama organizovati i posebne promocije pa će građani imati priliku i da dobiju zanimljive poklone. Tokom septembra uz svaki obnovljeni ili novi ugovor, korisnici će dobijati i poklon od kompanije. U sklopu ove ponude nude i povoljne paketi, Pričaj i Surfuj S i Pričaj XS, koji su prilagođeni cjenovnim mogućnostima korisnika. A.G.

dan Bez auTomoBiLa

Maratonom protiv zagađenja povodom epidemije u Beranama

Odbor ne želi da sasluša firmu Bemax TIVAT - Na šetalištu Pine u Tivtu juče je Zelenim maratonom počelo obilježavanje Svjetskog dana bez automobila. Na maratonu je učestvovalo 190 osnovaca, srednjoškolaca i rekreativaca, podijeljenih u tri kategorije. Pored najbržih, nagrađeni su i najstariji, najmađi i najsporiji učesnik. Pobjednici Zelenog maratona, koji se trčao gradskom rivom i ulicom kroz marinu - naselje Porto Montenegro, bili su Neđeljko Kovinić u konkurenciji 6. i 7. razreda osnovnih škola, Nemanja Lakonjić među đacima 8. i 9. razreda i srednjoškolac Šćepan Samardžić, koji su za osvojena prva mjesta nagrađeni, pored medalje, sportskom opremom u vrijednosti od 100 eura. Drugu nagradu zavrijedili su Miloš Baroš, Stefan Rkman i Petar Stojković. Oni su dobili su sportsku opremu u vrijednosti

od 50 eura i večeru u jednom od restorana u Porto Montenegru, a trećeplasirani Matija Vučinović, Jagoš Rakočević i Miloš Jovović nagrađeni su sportskom opremom vrijednom 50 eura. Nagrađenima su uručene i medalje, a organizatori i sponzori su dodjelili i nagrade iznenađenja. Tako je besplatan kurs engleskog jezika od ZOPT-a kao najstariji učesnik dobio Ivica Tošev, a najmlađi Bogdan Neđeljković dobio je mjesec dana besplatnog korišćenja sportke školice u fitnes centru za djecu, koja je nedavno otvorena u Tivtu. Najsporiji maratonac bila je Milica Mirković, koja je od Komunalnog preduzeća dobila vaučer za bajk šering u vrijednosti od 10 eura. Prema utvrđenom obilježavanja Dana bez automobila, sjutra u 10 sati na Pinama će se održati crtanje kredama u boji. Z.K.

PODGORICA - Skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje odlučio je da održi kontrolno saslušanje 30. septembra povodom epidemije u Beranama. Odbor je odlučio da na saslušanje pozove ministra zdravlja Miodraga Radunovića, predsjednika opštine Berane Vuku Golubovića, direktora beranskog Vodovoda Faruka Pačariza, direktora Instituta za javno zdravlje Bobana Mugošu, pomoćnika direktora Direkcije za saobraćaj Ervina Adrovića, infektologa Milovana Živkovića i jednog epidemiologa, a na saslušanje će biti pozvani i predstavnici MANS-a. Najveća polemika na sjednici Odbora povela se o tome da li kontrolno saslušanje treba da se održi u Podgorici ili Beranama te da li treba saslušati i predstavnike kompanije Bemax. Poslanici DF su najglasnije zahtijevali da se kontrolno saslušanje održi u Beranama kako bi se građanima objasnila čitava situacija. “Ministar je kazao da je za epidemiju kriva deponija. Možda je on upravu, ali je sigurno da mi treba da

pođemo u Berane. Mi ne možemo da bježimo od građana jer su nas oni birali”, rekao je poslanik Fronta Novica Stanić. Njegov stranački kolega Radovan Asanović kazao je da javnost mora da čuje šta Beranac, ministar Radunović, ima da kaže o deponiji i epidemiji “koje su bile na njegovim vratima”. “Infektolog treba da objasni Berancima šta je to toksin, to ne treba da objašnjavaju hirurg i ginekolog”, rekao je Asanović. Sa druge strane, poslanik SDP Izet Bralić rekao je da se boji da Odbor za zdravstvo ne postane “putujući odbor”, dodajući da bi se odlaskom u Berane problemi u drugim krajevima “stavili u zapećak”. “Javnost će u Podgorici biti prisutna, dok će u Beranama biti prisutni samo oni koji su pogođeni epidemijom. Mislim da održavanje sjednice Odbora u Beranama može da isključi određene pojedince i institucije. Takođe, mogao bi da se javi problem da odlaskom u Berane možemo da pokažemo da nemamo sluha za druga mjesta”, kazao je Bralić. Rasprava se vodila i o tome da li

Odbor treba da sasluša predstavnika Bemaxa, kompanije koja je radeći put Berane - Kolašin 11 puta probila vodovodnu cijev i za koju pojedini sumnjaju da je odgovorna za epidemiju u Beranama. Predsjednik Odbora iz redova DPS Zoran Jelić kazao je da je dovoljno što je pozvana Direkcija za saobraćaj koja je naručilac radova, na šta je Novica Stanić reagovao, rekavši da “kada se desi zločin, odgovara i onaj koji je naručio i onaj koji je pucao”. Poslanica DPS Zorica Kovačević kazala je da joj je bitno da se utvrdi ko je odgovoran za epidemiju, napomenuvši da je Bemax izvođač radova, te da njihove propuste treba da ispravi nadležno javno preduzeće, u ovom slučaju Vodovod. Osim toga, Kovačević je predložila da delegacija Odbora, nakon kontrolnog saslušanja, ode u Berane i objasni građanima zaključke sa saslušanja. Glasovima vladajuće većine odlučeno je da se kontrolno saslušanje održi u Podgorici, dok je ista većina plus poslanik SNP Neven Gošović, odlučila da na saslušanje ne pozove predstavnike Bemaxa. V.K.

kumBor

Otvorena velika gradilišta HERCEG NOVI - U Kumboru su otvorena velika gradilišta kolektora, a u toku su pripreme kod bivše Vojne kasarne za izgradnju luksuznog risorta i izgradnju vodovodne mreže u naselju Đilovići. U okviru projekta poboljšanja vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na području opštine Herceg Novi tokom izgradnje nove pumpne stanice iznad bivše kasarne pojavile su se nepredviđene okolnosti. Radnici koje je angažovao izvođač radova, firma “Ćeltikcioglu”, moraju da ulažu dodatne napore, jer je došlo do obrušavanja zemljišta, a kiše su napunile vodom šest metara duboku jamu za temelje objekta, koja je potrebna da se isuši da bi se nastavila gradnja. Potrebno je i da se iskopa veća dubina u odnosu na projektovano, jer je dno pjeskovito, na otprilike 10 metara dubine, što je ispod nivoa mora. U Vodovodu i mjesnoj zajednici Kumbor formirana je radna grupa u cilju trasiranja i izgradnje cjevovoda u naselju Đilovići. Očekuju da će narednih dana biti

riješena imovinsko-pravna pitanja kako bi počeli radove na polaganju cjevovoda od rezervoara koji grade u tom naselju, uz potrebu za hitnom sanacijom dionice odakle voda nekontrolisano ističe i stvara velike gubitke na mreži. S.M.

Crna Gora 17

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

borba željka kečine

Zbog samovolje pojedinaca uskoro ostaje bez pogleda Ostajem bez pogleda u svijet

Dejan Kandić

PLJEVLJA – Kečina je u pismu predsjedniku Skupštine Božidaru Bajiću i svim političkim partijama naveo da je dozvola za dogradnju oko 13 kvadrata terase investitorima Mirku Petroviću i Dragici Pejović izdata nezakonito, protivno važećem urbanističkom planu. Kečina spori i valjanost dokumenta, odnosno saglasnost stanara zgrade za planirane radove, na osnovu koje je resorni opštinski sekretarijat za uređenje prostora izdao građevinsku dozvolu. “Rješenje je nezakonito iz razloga što je donijeto na osnovu saglasnosti koju je Petrović kao jedan od investitora potpisao i predao u ime svih stanara. Moja porodica i ja, kao i porodica Knežević nikad nijesmo potpisali saglasnost i smatram da je takva saglasnost falsifikat”, kazao je

Kečina novinarima. On tvrdi da “nikada nije održan sastanak stanara zgrade o pomenutoj problematici i da je navedena saglasnost isključivo data od strane Petrovića, koji se samoproglasio za upravnika zgrade jer nikada nije održana skupština stanara koja bi donijela odluku o izboru upravnika”. Sporna zgrada u Omladinskoj ulici ima četiri stana, po dva na svakom spratu, a ulazi u stanove su i fizički razdvojeni. Kečina smatra da ni opštinski sekretarijat nije smio izdati dozvolu za gradnju bez pisane saglasnosti i potpisa svih stanara. “Službena lica Opštine su učinila bitno kršenje važećeg zakona i pozivam da se poništi dato rješenje Sekretarijata za uređenje prostora i da

Kečina je posljednje tri godine u invalidskim kolicima jer su mu zbog komplikacija izazvanih dijabetesom amputirane obje noge. U stanu živi sa suprugom Ljiljanom i dva maloljetna sina, a novinarima je kazao da nikada neće dati saglasnost za radove. “Proširenjem terase na spratu i dogradnjom nosećih stubova zatvara se prozor moje dnevne sobe. Soba ostaje bez dnevnog svijetla, a ja bez pogleda u svijet. Time mi je ugrožena i imovina i dodatno mi se otežavaju uslovi života. Zbog bolesti sam ostao bez nogu, a zbog samovolje pojedinaca i odluka Opštine i kod očiju ostajem bez njih i pogleda u svijet”, kazao je Kečina.

se na odgovornost pozovu nadležni u Opštini Pljevlja”, naveo je Kečina. On se početkom septembra žalio i glavnom administratoru, ali još nije dobio odgovor. Kečina je i u tom dopisu ukazao na nezakonitosti i naveo da su po osnovu sporne sa-

glasnosti, na osnovu koje je izdata dozvola za radove, opštinski organi dovedeni u zabludu i tražio je da se poništi rješenje kojim je odobreno proširenje terasa koje su u međuvremenu izgrađene. “Pokušao sam da zaustavim ra-

dove, ali su oni nastavljeni uz asistenciju policije jer je objašnjeno da investitori imaju sve dozvole, ali to nije tačno. Ja čak nijesam ni dobio rješenje po kome je Sekretarijat izdao dozvolu iako je bio dužan da o tome obavijesti sve stanare”, kazao je Kečina.

SM DPS PoDGoriCa

Zasadili 120 sadnica PODGORICA - Oko 50 članova Savjeta mladih Demokratske partije socijalista (DPS) Podgorice je, povodom 22. godine od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, zasadilo 120 sadnica pittosporuma u dvorištu vrtića “Zvjezdani vrt” u Golubovcima. Kako je saopšteno iz Savjeta mladih DPS-a, dokumentom je predviđeno da Crna Gora bude posvećena očuvanju prirodnog okruženja. “Savjet Mladih Demokratske partije Socijalista radio je, radi i radiće na tome da ovakvih i sličnih akcija bude što više u želji da afirimišemo status ekološke države i podignemo svijest javnosti o prirodnim bogatstvima kojima smo okruženi”, poručila je predsjednica SM DPS-a Glavnog grada Alma Ljuljanaj.

DPS

oŠ ª Milija nikčevićº

Dali šansu miru Ne podržavaju sramne odluke NIKŠIĆ - Povodom obilježavanja 21. septembra, Međunarodnog dana mira, Osnovna škola “Milija Nikčević” organizovala je prezentaciju “Dajmo šansu miru”. “Naša škola Međunarodni dan mira obilježava treću godinu zaredom sa ciljem da sve nastavnike, učenike i ostale građane podsjetimo na značaj obrazovanja za mir. Takođe, želja nam je da pokažemo kreativnost naših učenika, koji su povodom ovog datuma napravili film i na panoima predstavili trogodišnji rad medijatorskog kluba”, kazala je nastavnica Dragana Radoman, koja je zadužena za organizaciju prezentacije. Drugi dio promocije, kako je naglasila Radoman, koji će se održati danas, baziran je na obuci vršnjačkih medijatora na temu “Medijacija - korak ka uspješnom rješavanju sukoba”, a obradiće se teme kao što su nenasilna komunikacija, koraci u me-

dijaciji i simulacija medijacije. “Obilježavanjem Dana mira želimo da skrenemo pažnju na važnost i ulogu mira u društvu, na način koji će kreativno i jednostavno pokazati da je mir dostupan i dio svakodnevnog života”, naglasila je Radoman. Škola “Milija Nikčević”, koja se nalazi u Kličevu, jedna je od učesnica projekta “Obrazovne institucije implementiraju obrazovanje za mir”, koji organaizuju NANSEN dijalog centar Crne Gore i Srbije, kao dio Globalnog partnerstva za prevenciju oružanih sukoba za zapadni Balkan. Tradicionalno učenici škole “Milija Nikčević” uz pomoć Savjeta roditelja svake godine ozelenjavaju i dvorište škole, koje je često na meti vandala. Ove godine ekološka sekcija radiće na pripremi terena za trim stazu. U saradnji sa NVO Društvo mladih ekologa ekološke poruke učenika nalaziće se na bilbordima u dvorištu škole. M.R.

HERCEG NOVI - Nastavak XII redovne sjednice Skupštine opštine Herceg Novi rezultirao je napuštanjem sjednice odbornika DPS, SDP i predstavnika Novske liste zbog aktuelne problematike vezane za Parking servis. Njihova odluka o napuštanju sjednice nastala je zbog predloga Obrada Gojkovića iz SNP da se primjena zaključaka sa 10. redovne sjednice SO odloži za dva mjeseca, odnosno do usvajanja plana i programa novoformiranog preduzeća. “S obzirom da su zaključci sa 10. redovne sjednice SO doneseni povodom tačke izvještaj o radu JP Parking servis za 2012. godinu sa programom rada i finanasijskim izvještajem za 2013. godinu u koliziji sa važećim planom i programom rada preduzeća, stupanjem na snagu novog plana i programa budućeg javnog preduzeća Parking servis d.o.o. stvaraju se pretpostavke za realizaciju navedenih zaključaka”, kazao je Gojković. Zahtjev Gojkovića je uzdrmao

DPS, a predsjednik odborničkog kluba te stranke Andrija Radman je kazao da DPS oštro protestuje zbog podmećanja “kukavičjeg jaja”, dodajući da ih nijesu građani birali da daju legitimitet na ovakve sramne odluke pozvavši sve odbornike da napuste sjednicu koji se ne slažu sa ovakvim zahtjevom. Predstavnik Novske liste Miloš Konjević kazao je da bi i prihvatio

prolongiranje odluke da nije čuo odbornika Boža Ukropinu, koji je rekao da odluka nikada neće proći. “Ja ću mirnom šetnjom pokazati revolt, jer ovo je borba za građane Herceg Novog”, poručio je Konjević, koji je napustio sjednicu Skupštine opštine, a nakon Konjevića sjednicu je napustio i predstavnik SDP Uroš Filipović. Zaključak je prihvaćen glasovima vladajuće koalicije, kao i predlog predstavnika PzP Miloša Bigovića da je neophodno razmatrati nacrt plana privremenih objekata koji reguliše ulično parkiralište, nakon čega je usvojena i odluka o osnivanju Parking servisa. Na sjednici SO Herceg Novi prihvaćen je i program podizanja spomenobilježja na teritoriji opštine Herceg Novi, izvještaj o stanju uređenja prostora opštine Herceg Novi za prošlu godinu, program uređenja prostora opštine Herceg Novi za period septembar 2013-2014. Prihvaćen je i izvještaj o radu komisije za praćenje realizacije akcionog plana za borbu protiv korupcije. S.M.

18 Aktuelno AKCIJA

POSJETA KOŠARKAŠA

Mališani uživali u košarci i druženju

PODGORICA - Kompanija “Voli” u petak je organizovala druženje učenika OŠ “Oktoih” sa prvotimcima KK “Budućnost”. Djeca su imala priliku da se sa Nikolom Ivanovićem, Čedomirom Vitkovcem i Vilijamom Kolemanom oprobaju u šutiranju slobodnih bacanja. Mališani su prezadovoljni što su košarkaši posjetili njihovu školu, pa su mnogi od njih i potražili autogram od omiljenih sportista. “Košarka je moj hobi, a ina-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

če treniram fudbal. Obožavam košarkaške utakmice, a omiljeni igrač mi je Nikola Ivanović”, kazao je Balša Vujošević učenik sedmog razreda. Iz kompanije “Voli” su izrazili zadovoljstvo zbog organizacije ovih događaja koja će djeci približiti čari igre pod obručima. Na kraju jednočasovnog druženja mališanima su zaposleni iz ove kompanije podjelili slatkiše koje su mališani prihvatili sa oduševljenjem. A.G.

SMART GYM

Fitnes kao moderno fizičko vaspitanje

Čišćenjem obilježen Dan ekološke države Predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine, NVO Green Home, preduzeća “Čistoća” i mnogobrojni građani učestvovali u akciji čišćenja PODGORICA - Čišćenjem Kampa Konik jedan i dva juče su obilježene 22 godine od proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Akciju su organizovali NVO Green Home i Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa “Čistoćom”, čiji su predstavnici zajedno sa stanovnicima kampova na Koniku učestvovali u čišćenju. Direktor Agecije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić smatra da ovakvih akcija treba biti što više i da pitanje očuvanja životne sredine nije pitanje pojedinca nego svih građana Crne Gore. Sumirani su rezultati od proglašenja do danas. Kako dodaje, nijesu u potpunosti zadovoljni učinjenim, ali smatra da su usvojeni značajni propisi koji nas približavaju evropskim standardima. “Od 20. septembra 1991. godine do danas, moram priznati, da nijesmo zadovoljni rezultatima u potpunosti. Međutim, poglavlje 27 je veoma značajno i uložićemo napore da uradimo to što se od nas traži da ispunimo”, kazao je Spahić. On je dodao da je područje Konika odabrano jer je od nadležnih komunalnih službi označeno kao crna tačka i područje koje može biti izvor zaraza. Osim njega za zainteresovanost za zaštitu životne sredine i doprinos tokom akcije zahvalila je i direktorica NVO Green Home Jovana Janjušević, koja se nada da će akcija dati

dugoročnije rezultate. “Obilježili smo jedan od najvažnijih datuma i obavezali smo se da težimo valorizaciji prirodnih predjela, a ova lokacija je najkritičnija u gradu. Drago nam je što akciju realizujemo ovdje i naročito jer smo time udovoljili zahtjevima građana koji su i apelovali na čisćenje ovog područja”, rekla je Janjušević. Ona je dodala da se nada da će imati dugoročnije rezultate i da neće ostati na ovome jer se ovakav problem ne rješava za jedan dan. U akciji su učestvovali i predstavnici “Čisto-

će”, čiji je direktor Borislav Đuranović naglasio značaj ovakvih događaja kako za preduzeće koje predstavlja, tako i za građane. “Uvijek se odazivamo ovakvim akcijama, sa mehanizacijom i radnicima koji su i dali veliki doprinos. Ulažemo maksimalne napore u saniranje deponija i nadam se da će ovakva akcija imati učinka”, saopštio je Đuranović. On je dodao da se nada da će sljedeće godine ovog datuma na istom mjestu biti mnogo manje otpada. A.G.

poslodavce i vlasnika, a ne primjenjuju zakone, istakli su radnici ZIBa na jučerašnjem protestu ispred Opštine Bar. Prema riječima predsjednika sindikalne organizacije ovog preduzeća Envera Aljoševića, inspektorka Rakočević prilikom kontrole nije utvrdila činjenice da se radnicima shodno odredbama Zakona o radu duguje osam neto plata i više od 60 poreza i doprinosa. Zakoni su očigledno tu da se primjenjuju kako kome odgovara, čulo se od radnika koji su kao i predhodnih četiri dana otpočeli protest u isto vrijeme ,ali prvi put su doče-

kali većinskog vlasnika sa parolama “ZIB je naš ZIKS će biti Vaš”, “Tuđe nećemo–tražimo svoje” i “Mjesecima plate nema, nešto nam se loše sprema”. Uz kratko obraćanje radnicima Pavićević je ponovio radnicima da ostaje pri stavu da će im do 5. novembra obezbijediti jednu platu ili pozajmicu od 500 eura i uputio se u zgradu Opštine. Radnici su i juče pištaljkama pozdravili većinskog vlasnika, nakon čega su se mirnim putem razišli uz dogovor da protest nastavljaju početkom naredne sedmice. A.LJ.

RADNICI ZIB

TIVAT - U fitnes centru “Smart Gym”, koji je od prije desetak dana, nakon Podgorice, počeo da radi i u Tivtu, održan je promotivni čas kome je prisustvovalo oko stotinjak mališana uzrasta od tri do 10 godina. “Sportska školica organizovana je za djecu od tri do 10 godina, koja su raspoređena po uzrasnim kategorijama”, kazao je vlasnik Vedran Roćenović. Na času je najviše dvadesetak mališana sa kojima rade profesori Fizičkog vaspitanja, a program je radio poznati i priznati stručnjak iz Novog Sada, koji preko 25 godina radi sa djecom i predaje u centrima za obuku trenera za rad sa djecom u Americi. “Mi to zovemo moderno fizičko vaspitanje gdje djeca vježbaju sve sportove, tj. elemente sportova i kroz to se prati njihov razvoj. Dijete dođe na probni čas gdje vidi djelić toga što će raditi tokom

godine. Nakon toga se formiraju grupe i počinje sa njima da se radi. Svako dijete koje dođe prvo se testira, a prije početka treninga obavi se kompletan ljekarski pregled u poliklinici ‘Matijević’. Djeca su osigurana i treniraju u sportskoj opremi, koju su obezbjedili u centru”, kazao je Roćenović. Dječji fitnes centar i igraonica “Smart Gym”, koja radi u prostoru bivše igraonice “4 kids” u poslovno-stambenom kompleksu na Trgu magnolija, centar su za razvoj i otkrivanje talenata kod djece. Na određenim poligonima određuju se parametri, tako da se može pratiti napredak djeteta kroz realizaciju programa. U centru ističu da će nastojati da ostvare saradnju sa sportskim klubovima u Tivtu jer je veoma bitno to što roditeljima mogu preporučiti gdje da usmjere i upišu svoju djecu. Treninzi se odvijaju dva- tri puta semično od 15 do 21 sat. Z.K.

PROJEKAT

Obezbijediti kvalitet u proizvodnji bilja DANILOVGRAD - Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori organizovala je juče na imanju rekordera u proizvodni biljaka u zaštićenom prostoru Veselina Jovovića u mjestu Jelenak kod Danilovgrada pres-konferenciju povodom završetka projekta “Jačanje administrativnih kapaciteta fitosanitarne uprave Crne Gore”. Ovaj tvining projekat je rezultat zajedničke podrške Fitosanitarne uprave i Agencije za istraživanje hrane i životne sredine Ujedinjenog Kraljevstva i kancelarije Ministarstva poljoprivrede države Mađarske. “Krajnji cilj projekta je promovisanje saradnje službi za

zdravlje bilja Crne Gore i EU u cilju brže detekcije te identifikacije i kontrole štetočina i bolesti koje mogu devastirati crnogorske i evropske usjeve i samim tim dovesti do značajnih gubitaka u ekonomiji pogođenih zemalja. Na tom planu politika EU u oblasti zdravlja zasniva se na podršci održivoj poljoprivredi, zatim kontroli upotrebe pesticida, obezbjeđivanju najviših standarda zdravlja i kvaliteta bilja, dostupnosti najboljih sorti sjemena i sadnog materijala kao i sredstava za njihovu zaštitu”, rekao je šef delegacije EU u našoj zemlji ambasador Mitja Drobnič. S.R.

Poslali vlasnike u ZIKS BAR - Radnici Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) ponovo su izrazili duboko ogorčenje zbog rada inspekcijskih i drugih službi. Inspektorka rada Dušica Rakočević dala je neuvjerljivo objašnjenje suprotno odredbama Zakona o radu. Ona smatra da je u njenoj nadležnosti samo kontrola isplate neto zarada dok je za problem uplate poreza i doprinosa radnike uputila u Poresku upravu. Zakon o radu je decidan u svojim odredbama da zaradu čini bruto zarada u koju ulazi neto iznos, porezi i doprinosi. Po “njenom zakonu” ona nije izračunala tačan iznos dugovanja radnicima. Takođe, inspektorka nije znala ni da su radnici već duže vrijeme u štrajku, niti da su na njihovo radno mjesto angažovani drugi radnici i firme. Tako radnici ZIBa ostaju kratkih rukava i kod nadležnih institucija i kod poslodavca. Stiče se utisak da inspektori štite

RADNICI ZIB

Voda od zajedničkog interesa BIJELO POLJE - Vodovod Bistrica Bijelo Polje, Opština Bijelo Polje i Uprava za vode Crne Gore, sa jedne strane, i Vodovod i kanalizacija Novi Pazar i Grad Novi Pazar, sa druge strane, potpisali su juče memorandum o saradnji na projektu “Osnaživanje ekonomskog razvoja kroz održivo upravljanje vodnim resursima”. Ovaj projekat finansijski je podržala Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora u ukupnom iznosu od 505.397,57 eura, od čega je za projektne aktivnosti u Bijelom Polju opredijeljeno 274.463 eura. Takođe, finansijski do-

prinos Evropske unije realizaciji projekta, posredstvom delegacija u Crnoj Gori i Srbiji, iznosi 414.568,50 eura, a dužina trajanja projekta je 24 mjeseca. Predsjednik opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić je kazao da su u proteklih godinu dana uspješno završeni radovi na proširenju kaptaže vodoizvorišta Bistrica, pa je kapacitet vode koja se distribuira povećan s prethodnih 240 na 510 litara vode u sekundi. “Ovi radovi su, takođe, završeni kroz zajednički projekat prekogranične saradnje sa Novim Pazarom, tako da očekujem da će i nakon ovog projek-

ta biti još saradnje”, kazao je predsjednik Žurić.. Pomoćnik gradonačelnika Novog Pazara Faruk Suljević istakao je da će predmet saradnje Bijelog Polja i Novog Pazara biti jačanje institucionalnih kapaciteta na regionalnom nivou i u prekograničnoj oblasti, kroz uvođenje principa dobre prakse i dobre uprave u pružanju usluga, te razmjenu iskustava u oblastima od zajedničkog interesa. Projekat i projektne razultate su predstavili direktor JP Vodovod Bistrica Milan Bulatović i direktor JKP Vodovod i kanalizacija Novi Pazar Hanefija Brničanin. B.Č.

Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

PREMINULI Bećo Fatima Avdijaj u 77. godini. Sahrana će se obaviti 21. septembra 2013. u 15 časova na groblju Cijevna.

Zagorka Gara Ristova Vujović rođena Marićević, 19. septembra 2013. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 21. septembra u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Ilija Rakov Barović 19. septembra 2013. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 21. septembra u 14 časova na mjesnom groblju u Broćancu.

Milijana Potpara ništa bez svoje grijalice

Smrzavali se u bolnici BIJELO POLJE - Dnevnim novinama se posljednjih nekoliko dana javio veliki broj pacijenata iz bjelopoljske bolnice koji su se žalili na loše uslove u toj zdravstvenoj ustanovi. Oni tvrde da su se prethodnih nekoliko noći doslovno smrzavali jer su temperature na sjeveru Crne Gore maltene bile zimske, a grijanja nije bilo. Jedini spas su im bila ćebad i grijalice koje su pacijentima donosile porodice od kuće. “U bolničkim sobama je mnogo hladno. U nekoliko navrata tokom noći medicinske sestre su donosile ćebad kako bi pokrivale pacijente, a i bebe na porodiljskom odjeljenju. Na pitanje pacijenata zašto je toliko hladno i zbog čega ne radi grijanje, saopšteno nam je da još nije počela grijna sezona”, kazala je jedna od pacijentkinja koja je smještena

na hirurškom odjeljenju. Pacijentkinja koja je nedavno izašla sa porodiljskog odeljenja, kazala je da su je pokrivali sa po tri-četiri ćebeta, te da nije neobično da porodice iz svojih domova donose grijalice, posebno u odjeljenja gdje su djeca, kako bi se ugrijali. Sa druge strane, pomoćnik direktora bjelopoljske bolnice Ibro Hasković rekao je u izjavi za DN da je “praksa” da sezona grijanja počinje 15. oktobra. On je kazao i da je nemoguće da je hladno u porodiljskom odjeljenju, jer je ono renovirano. “Zamijenjeni su prozori, fasada, stavljena je staklena vuna, spušten je plafon. Niko nam se do sada nije žalio na hladnoću i ne može jer tamo nije hladno. Tamo je 1. januara dovoljno da tri sata pustimo grijanje i da to bude dovoljno za čitav

dan. Nema šanse da nekome bude hladno, osim ako neko nije prehlađen”, rekao je Hasković, dodavši da su pripremljeni za grijnu sezonu. Na pitanje da li bolnica uključila grijanje 1. oktobra ukoliko bi pao snijeg, Hasković nije pak konkretno odgovorio. “Snijeg padne i povuče se. To zavisi od temperature. Mi smo spremni za grijnu sezonu, ali nije sveto pismo da mora da gori do 15. aprila”, rekao je on. Pomoćnik direktora bjelopoljske zdravstvene ustanove potvrdio je da u pojedinim odjeljenjima porodice iz svojih domova donose grijalice, dodavši da se prije svega radi o odjeljenjima na kojima su djeca. “Jutros sam bio u viziti jednom takvom odjeljenju i vidio sam grijalice i rekao sam da mogu da ih koriste”, kazao je Husković. V.K.

bihorci

Predstava omaž Sijariću BIJELO POLJE - U bjelopoljskom Centru za kulturu 24. septembra domaće pozorište premijerno će izvesti predstavu “Bihorci” po istoimenom romanu Ćamila Sijarića, u adaptaciji i režiji rediteljke Lilijane Ivanović. Na juče održanoj konferenciji za novinare direktor Centra za kulturu Izet Erović saopštio je da su predstavu “Bihorci” finansijski podržali Ministarstvo kulture i opština Bijelo Polje. “Zadovoljstvo je što ćemo predstavu ‘Bihorci’ premijerno izvesti u godini kada se navršava stogodišnjica rođenja Ćamila Sijarića, pisca koji važi za jednog od najboljih pripovjedača na južnoslovenskim prostorima”, kazao je Erović. Kako je naveo, glavnog lika Halimaču igraće Zoran Karajić, direktor i glumac šabačkog pozorišta, i nastupiće glumci iz država sa prostora bivše Jugoslavije, konkretno iz zeničkog i šabačkog pozorišta, kao i afirmisani glumci bjelopoljskog pozorišta. Rediteljka Ivanović je istakla da

rođena Soković, 19. septembra 2013. Sahrana će se obaviti 21. septembra u 13 časova u selu Krupice kod Pljevalja.

Milika Đinaga Jovana Lukovac 19. septembra 2013. u 58. godini. Sahrana će se obaviti 21. septembra u 15 časova u selu Starče – Gornja Morača.

Radovan Rade Jovov Purlija

Dr Momčilo Momo Nikole Mićović 19. septembra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra u 14 časova na Bučičkom groblju.

Rajko Ratka Obradović 19. septembra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 20. septemra u 14 časova na Lubničkom groblju.

Vukoman Mirašev Mrdović 19. septembra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra u 15 časova na mjesnom groblju Trešnjica – Jakovići, Mojkovac.

Milena Milja Lazara Žarković rođena Laketić, 19. septembra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra u 15 časova u selu Nedajno – Plužine.

Verica Radojice Šekularac rođena Dedeić, 19. septembra 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra u 14 časova na groblju Čepurci.

Vidosava Radivoja Krivokapić

Vera Miroslava Lisičić

rođena Radović, 19. septembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Obrad S. Vučurović general u penziji, profesor Mašinskog fakulteta i akademik Inženjerske akademije, 18. septembra 2013. u 92. godini. Sahrana će se obaviti 21. septembra u selu Zvečava (Donje Krivošije) u 15 sati.

Mirjana Nikole Milačić rođena Ivanović, 13. septembra 2013. u bolnici u Rimu u 50. godini. Sahrana će se obaviti 21. septembra u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

rođena Radunović, 19. septembra 2013. u 39. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra ispred Crkve Svetog Đorđija u selu Liješnje u 14 časova.

žak posao. U nekim momentima padalo mi je na pamet da odustanem, ali sam istrpjela i odradila posao jer od posla koji se prihvati teško se odustaje. Čini mi se da je urađena dobra i kvalitetna predstava, što zavisi od svih nas koji smo uključeni u projekat, a konačni sud o tome daće publika”, kazala je Ivanović. B.Č.

rođena Đonović, 19. septembra 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra u 16 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

19. septembra 2013. Sahrana će se obaviti 21. septembra u selu Dupilo u 14 časova.

Aleksandra Sandra Nebojšina Vukčević

su nakon dramatizacije teksta, na kojem je radila nekoliko mjeseci i po deset časova dnevno, odrađene probe. “Mogu slobodno da kažem da je ovo bio moj najteži posao do sada, koji je bio dosta mukotrpan i iziskivao je dosta odricanja. Dramatizovati roman – panoramu, kakvi su ‘Bihorci’, zaista je izuzetno te-

Ljubica Pera Markičić

Svetlana Slobodana Malavrazić rođena Lekić, 19. septembra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra u 16 časova na groblju kod Crkve Sv. Gospođe u Prijevoru.

rođena Šćepanović, 19. septembra 2013. u 51. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra u 15 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Draginja Bojić rođena Drašković, 18. septembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 20. septembra u 15 časova na seoskom groblju u Gornjem Lipovu – Kolašin.

Slobodan Dragojević 13. septembra 2013. Sahrana je obavljena 17. septembra 2013. u Mariboru – Slovenija.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

arktIk

Aktivisti Grinpisa na ruskom nišanu LONDON - Naoružani pripadnici ruskih snaga bezbjednosti nelegalno su upali na brod organizacije za očuvanje životne okoline Grinpis i na nišanu su držali 30 aktivista. Kako je prenio Independent, naoružani pripadnici ruske bezbjednosti upali su juče na brod u Arktičkom moru. Među 30 aktivista u ko-

je su snage bezbjednosti uperile pištolje je i šest Britanaca. Brod na kom se sve odigravalo zapravo pripada Danaskoj. Radi se brodu ledolomcu “Arktik sanrajz”, koji aktivisti koriste kako bi protestovali protiv ruskih naftnih bušotina na Arktiku. U srijedu su uhapšena dvojica aktivista Grinpisa,

dok su pokušavala da se popnu na rusku naftnu platformu. Kako ocjenjuju iz Grinpisa, ova akcija je izgleda odgovor na Rusije, na prekjučerašnje hapšenje i akciju aktivista. Samo, što je ovog puta odgovor bio ozbiljniji odnosno uključivao je oružje, dodali su iz Grinpisa.

Hrvatska

Popustili pod pritiscima EK Sporni zakon o evropskom nalogu za hapšenje biće promijenjen, nova verzija stupiće na snagu 1. januara 2014. fraNkfUrt

Razbijena makedonska narko grupa FRANKFURT, SKOPLJE Makedonska i njemačka policija uhapsile su šezdesetak građana zbog dilovanja droge i pranja novca. Makedonska ministarka policiije Gordana Jankulovska rekla je da su policije dvije zemlje nanijele jak udarac narko-mafiji. Tri grupe makedonskih državljana poznate su kao “Frankfurtska mafija” već desetak godina prodaju drogu na ulicama tog njemačkog grada. Makedonska i njemačka policija su u višemjesečnoj koordinisanoj akciji pratile 62 osobe u Makedoniji i u Frankfurtu. Protiv šestorice iz ove grupe podnijete su krivične prijave za nedozvoljenu trgovinu i puštanje u promet narkotika. A za većinu slučajeva iz ovih grupa istraga je u toku. “Organizatori ovih kriminalnih grupa u Makedoniji regrutuju i obučavaju članove. Koordinisali su nedozvoljenu trgovinu drogom i davali instrukcije uličnim dilerima u Frankfur-

tu”, pojasnila je Jankulovska. U pretresima je policija pronašla ukupno 700 kilograma smjese za miješanje droga, 10 kilograma heroina i pet kilograma kokaina, kao i 30 hiljada eura gotovine. U istragu je uključena i finansijska policija zbog sumnje da su dileri prali novac u Makedoniji. “Postoje sumnje da je određen broj građana uključen i u pranje novca preko njihovih firmi i firmi njima bliskih ljudi, koje su bile korišćene za puštanje u promet nezakonito stečenog novca”, objasnila je ministarka Jankulovska. Iz policije su rekli da narko-strukture iz Makedonije u Njemačkoj diluju drogu već desetak godina. U akciji Dirigent, koju od 2009. godine zajednički sprovode makedonska i njemačka policija, uhapšeno je oko 500 osoba. Procjena policije je da su dileri u posljednjih nekoliko godina profitirali nekoliko miliona eura.

Tigar ubio čuvara zoo vrta u Njemačkoj BERLIN - Sibirski tigar ubio je jednog čuvara zoološkog vrta u njemačkom gradu Minsteru, saopštila je juče policija. Tigar je 56-godišnjeg čuvara ubio u četvrtak na očigled posjetilaca vrta, tako što ga je ujeo za potiljak. Divlja životinja je izašla iz kaveza, pošto vrata nisu bila zaključana i ušao je u ograđeni prostor u kojem je bio čuvar. Čim su primijetili napad, ostali čuvari su pritrčali i uspjeli da tigra odvuku u kavez. Napadnuti čuvar je ubrzo potom podlegao povredama. “U toku je istraga kojom treba da se utvrdi zašto su vrata kaveza ostala otvorena”, rekao je portparol policije. Jedan tigar je u avgustu 2012. godine ubio ženu koja je radila kao čuvarka u zoološkom vrtu u Kelnu, tako što ju je ugrizao za vrat.

BRISEL, ZAGREB - Hrvatska je popustila pred pritiscima da ubrza usklađivanje svog zakona o evropskom nalogu za hapšenje pravilima EU, što bi trebalo da okonča spor koji je pokvario prva četiri mjeseca članstva u EU, prenio je juče Rojters. Pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, agencija je prenijela da se Hrvatska, koja je najavila da će do jula iduće godine izmijeniti tzv. “lex Perković”, usmeno obavezala da će to učiniti do 1. januara 2014. “Pojedinosti dogovora još treba da se utvrde”, rekao je zvaničnik, dodajući da će se hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić iduće nedjelje susresti s evropskom komesarkom za pravosuđe Vivian Reding kako bi usaglasi-

li uslove kompromisa. Hrvatski premijer Zoran Milanović u četvrtak je telefonski razgovarao s predsjednikom Evropske komisije (EK) Hozeom Manuelom Barozom kada je dogovoreno da se nastave napori kako bi se pronašlo rješenje za izlaz iz te situacije. Evropska komisija juče nije željela da komentariše navode da je postignut kompromis sa hrvatskom vladom, kojim bi se riješio problem primjene evropskog naloga za hapšenje. Vlada Hrvatske je navela evropskoj komisiji da će izmjene spornog zakona stupiti na snagu 15. jula 2014. kako bi se dobilo dovoljno vremena za izmjene ustava kojima bi se ukinula zastarjelost za politički motivisana ubistva.

PUCNJava U ČIkaGU

Ranjeno dvanaestoro, među njima i dijete od tri godine

ČIKAGO - Najmanje 12 osoba, među kojima i trogodišnje dijete, ranjeno je u pucnjavi u jednom parku u Čicagu, saopštili su zvaničnici. Troje ranjenih, među kojima i dijete, prebačeni su u lokalne bolnice i njihovo stanje je kritično. List Čikago Tribjun je, pozivajući se na neimenovane izvore, prenio da je dijete ranjeno u glavu. Pucnjava se dogodila u četvrtak uveče oko 22 sata po lokalnom vremenu. Policija je za sada samo potvrdila da je

u pucnjavi ranjeno nekoliko osoba. List navodi kako se pretpostavlja da se incident odigrao na terenu za košarku, dodajući da je na lice mjesta došlo skoro 60 policajaca. Prema izvještaju lokalnih medija, do sada niko nije priveden. U Čikagu je prošle godine ubijeno više od 500 ljudi. Prema podacima američkog Federalnog istražnog biroa u Njujorku, koji ima tri puta više stanovnika od Čikaga, prošle godine je zabilježeno 419 ubistava.

Globus 21

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

SIRIJA

Nudi li Asad primirje? U sukobima u Siriji poginulo je više od 100.000 ljudi, prema navodima UN. Oko sedam miliona ljudi je bilo primorano da napusti svoje domove. Većina je otišla u Jordan, Tursku, Liban i Irak.

ONDON, DAMASK - Zbog “pat pozicije” u građanskom ratu u Siriji režim će možda zatražiti primirje, javio je Gardijan, pozivajući se na izjavu zamjenika premijera Sirije. Sa druge strane, sirijska opozicija saopštila je da borci Al-kaide šire svoj uticaj po Siriji, ocijenivši da “džihadisti žele da uspostave islamsku državu”.

Stranka zamjenika premijera Kadrija Džamila ipak je demantovala da je on u intervjuu za britanski list naveo da će predlog o primirju biti iznijet na konferenciji u Ženevi. “Ni naoružana opozicija, ni režim nijesu sposobni da savladaju drugu stranu. Ta ‘nulta ravnoteža’ se neće promijeniti neko duže vrijeme”, rekao je Džamil, piše Gardijan. On je istakao da bi u slučaju da dođe do dogovora svih strana o primirju, njegova kontrola bila pod “međunarodnim nadzorom”, a na terenu bi mogli da budu mirotvorci UN, ali “samo u slučaju da dolaze iz prijateljskih ili neutralnih zemalja”. Džamil je istakao da će na takozvanoj “Ženevi 2” režim u Damasku

zatražiti “kraj spoljne intervencije, obustavu vatre i otpočinjanje mirnog političkog procesa u kom bi narod Sirije mogao da uživa pravo na samoopredjeljenje bez uticaja spolja i na demokratski način”. Konferencija u Ženevi je i dalje pod znakom pitanja, jer dio predstavnika opozicije zahtijeva da se predsjednik Sirije Bašar al Asad povuče prije početka pregovora. Takođe, postoje neslaganja Rusije i SAD o tome ko bi trebalo da bude za stolom. “Paradoks je u tome što SAD žele da pruže Sirijskoj nacionalnoj koaliciji vodeću ulogu, a nama je dosta tog monopolističkog pristupa”, rekao je Džamil.

Mesija Dešon Mekkaloh

● Al-kAidA stvArA islAmsku držAvu u siriji Sirijska opozicija saopštila je da borci Al-kaide šire svoj uticaj po Siriji, ocijenivši da “džihadisti žele da uspostave islamsku državu. Saopštenje Nacionalne koalicije Sirije izdato je kasno u četvrtak uveče poslije dva dana borbe u kojoj su ekstremisti protiv opozicije preuzeli kontrolu grada Azaza na sjeveru zemlje, nadomak granice s Turskom. Ti sukobi su primorali Tursku da zatvori svoju granicu na tom području. Opozicija navodi da se akcije boraca Al-kaide “suprotstavljaju s principima sirijske revolucije u borbi protiv režima predsjednika Bašara al Asada”. “Sirijci su umjereni vjernici i za politički pluralizam, koji odbacuje slijepi ekstremizam”, navela je opozicija i dodala da islamski borci jačaju svoje položaje na područjima koje ona kontroliše. Prema opoziciji, takvo prisustvo je opa-

sno za stanovništvo i vraća u prošlost represije partije Baas. Partija Baas je Asadovim vojnim udarom svrgnuta s vlasti u Siriji 1963. godine. Borci Al-kaide su najaktivniji u Siriji i bore se na strani opozicije. Međutim, te dvije frakcije su postale neprijateljske i sada pucaju jedni na druge, ali su ipak, prema posljednjim informacijama, pristale na primirje u gradu Azaz. Naredni dani pokazaće da li je ono održivo. ● sveti seksuAlni rAt “džihAd Al nikAh” Brojne Tunišanke otišle su u Siriju da vode tzv. “sveti seksualni rat”, džihad al-nikah, da bi zadovoljile seksualne potrebe islamskih boraca, izjavio je tamošnji ministar unutarnjih poslova Lotfi Ben Jedou pred nacionalnom skupštinom, a prenio AFP. “Imaju seksualne odnose sa dvadeset, trideset, pa čak i stoti-

nu boraca u ime ‘džihada al-nikaha” pa se potom ‘vraćaju trudne’”, izjavio je ministar. Institucija “džihad al-nikaha”, navodi se u saopštenju, dozvoljava vanbračne seksualne odnose sa više partnera, a neki od vođa salafista smatraju ju je legitimnim oblikom svetog rata. Tuniske novine govore o stotinama žena koje se nalaze u Siriji, iako sam ministar nije dao preciznu brojku. Samo je izjavio da je oko 6.000 mladih Tunišana spriječeno prilikom odlaska u Siriju od marta kada je preuzeo funkciju. U tu svrhu je pojačao granične kontrole na aerodromima da bi zaustavio mlade Tunišane na putu prema Siriji. Čak je i otvorena službena istraga o posebnim “mrežama” preko kojih mladi odlaze u Siriju, a osnovana je i “krizna ćelija” s ciljem nadgledanja terorističkih aktivnosti na granicama zbog porasta salafitskog ekstremističkog pokreta.

ZANIMLJIVO

Tenesi dobio svog Mesiju VAŠINGTON - Nakon podužeg bizarnog sudskog natezanja sud u američkoj državi Tenesi u okrugu Kok odobrio je roditeljima, sada osmomjesečnog dječaka da može da se zove Mesija (Messiah), javio je Skaj njuz. Naime, roditelji su se obratili sudu kada su htjeli da razriješe međusobnu razmiricu čije će prezime nositi dijete - majčino Martin ili očevo Mekkulog. Međutim, sudija Lu En Belev obratila je pažnju na dječakovo ime, pa ih je iznenadila odlu-

kom da sina ne smiju da nazovu tim imenom jer kako je kazala u obrazloženju – Mesija se može zvati isključivo Isus Hrist i da svojim imenom može da vrijeđa osjećaje hrišćanskog stanovništva. Sudija je napomenula i da takvo ime može da optereti dijete jer mu na leđa stavlja veliko breme imena koje možda neće moći da ispuni. Ipak, tada roditelji Džalesa Martin i Džavan Mekkulog kreću u novu pravnu bitku – za ime sina. Sudija okružnog suda Telford E. For-

geti Jr. odbacio je presudu sudije Belev kao “nekonstruktivnu” jer ukoliko oba roditelja “žele da svoje dijete zovu tim imenom oni na to imaju pravo”. Naglasio je i da je sudija povrijedila Prvi amandman. U njemu stoji da vlast ne smije “podržavati bilo koju religiju niti utvrđivati državnu religiju” pa je time sudija blagoslovila pravo na ime Mesija. Mali Mesija slobodno će koristiti to ime, a u dokumentima će mu ponosno stajati Mesija Dešavn Mekkulog.

PAPINO NE ABORTUSU

Svaki plod osuđen na abortus ima Isusovo lice Papa se na prijemu ginekologa katolika založio protiv “kulture bacanja života” VATIKAN - Papa Franjo ohrabrio je ljekare katolike da odbijaju da izvode abortus, pošto je prethodno kritikovao opsjednutost Katoličke crkve strogim pravilima. Poglavar Rimokatoličke crkve je time, ocjenjuje agencija Asošiejted pres, pružio ruku pomirenja konzervativnom i dogmatičnijem krilu u Crkvi. On je juče na prijemu ginekologa katolika kritikovao, kako je to nazvao, “kulturu bacanja”, koja opravdava odbacivanje života.

“Svako dijete koje nije rođeno, već je nepravično osuđeno na abortus, ima lice Isusa Hrista, ima lice Gospoda”, rekao je papa. U podužem intervjuu koji su juče objavile jezuitske novine, papa Franjo je rekao da se moralna struktura Katoličke crkve može “srušiti kao kula od karata” ako crkva ne uravnoteži svoja stroga pravila o abortusu, homoseksualcima i kontracepciji s potrebom da bude milostivo mjesto za sve.

Na osnovu Pravilnika o dodjeli nagrade „Dr Niko Simov Martinović“, br. 06 0d 12.06.2007. godine UDRUŽENJE BIBLIOTEKARA CRNE GORE raspisuje: JAVNI KONKURS ZA DODJELU NAGRADE „Dr Niko Simov Martinović“ za 2011/2013. godinu - Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili biblioteci za postignute rezultate i doprinos u razvoju i promociji bibliotečko-informacione djelatnosti u Crnoj Gori. - Dodjeljuju se dvije nagrade za dvogodišnji period. - Nagrada se sastoji iz Povelje i novčanog iznosa. - Obrazloženi prijedlozi dostavljaju se Upravnom odboru Udruženja, na adresu: Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ (za Upravni odbor Udruženja bibliotekara Crne Gore) Bulevar crnogorskih junaka 163 81250 Cetinje. Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavljivanja. Naknadne prijave neće biti razmatrane. Nakon isteka roka od tri mjeseca od dana objavljivanja ovog konkursa, biće objavljena odluka Žirija za dodjelu nagrade. UDRUŽENJE BIBLIOTEKARA CRNE GORE

Ivan Ivanović, predsjednik

22 Reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Poljska

Ljepota i pečat stradanja na jednom mjestu

Posjeta Poljskoj podrazumijeva uživanje u ambijentu prekrasnih gradova i pijetet prema žrtvama Aušvica

Adel Omeragić

oljska je država burne prošlosti u kojoj danas živi 40 miliona stanovnika. Smještena je između Rusije i Njemačke i vjekovima se nalazila pod tuđom vlašću. Naš novinar posjetio je ovu zemlju bogate istorije i arhitekture, koja privlači veliki broj turista.

Hese je davno rekao da ljepota putovanja nije u odmoru od svakodnevice, rada i ljutnje, već u “zadovoljavanju radoznalosti”. Možda bih i posumnjao u ove riječi da me put nije odveo u Poljsku i već sa prvim pločnicima Varšave uvjerio me u ovu istinu. Sa svakim pređenim korakom, novim ulicama i gradovima Poljske, izgledi da će moja radoznalost biti zadovoljena, bili su sve veći. No, pet dana za upoznavanje sa Poljskom meni je bilo malo i vjerujem da ću se, kad nađem vremena, vratiti da vidim sva ona mjesta koja ovaj put uspio da upoznam. Kao i svi veći evropski gradovi i Varšava ima stari grad, izgrađen čak u 13. vijeku. Kako je stari grad bio uništen za vrijeme II svjetskog rata, Poljaci su vrijedno radili na njegovoj obnovi. Tako je od materijala koji je u Varšavu pristigao iz svih krajeva zemlje ponovo je sagrađen sedamdesetih godina prošlog vijeka. I uspjelo se u tome. Dok šetate njegovim uličicama ni na trenutak nećete posumnjati da to nijesu originalne građevine, već da je riječ o vjernim replikama, koje su nikle tek 50-ak godina ranije. Utvrđenjem dominira kraljevski zamak, kao i fontana sa sirenom koja je simbol Varšave. Grad plijeni svojim skrivenim prolazima i uličicama. Pogled na rijeku Vltavu je veličanstven. Doživljaj upotpunjuju ulični zabavljači kojih ima na svakom ćošku. U blizini se nalazi i takozvani Novi grad u kojem je naročito vikendom veoma dinamično – ljetnje pijace, mnoštvo kafića i restorana. Naravno, atmosfera ne bi bila tako posebna bez, za Poljake, veoma važnih crkava. Pored znamenite Crkve Svetog duha smjestila se najmanja građevina u Varšavi,

koja je pretvorena u kiosk. U ovom dijelu grada nalazi se i velelepna zgrada Narodne biblioteke, kao i impozantan spomenik herojima Varšavskog ustanka. Ako se šetajući zagledate u trotoare možete uočiti metalne ploče koje ukazuju na to kuda se prostirao varšavski geto. To nije jedino što upućuje na stradanje koje je doživio narod tokom velikog svjetskog rata - spomenici koji govore o stradanjima logoraša možete vidjeti na gotovo svakom koraku. U ulici neobičnog imena - Prozna nalaze se jedine zgrade iz geta koje su sačuvane. Sjećanja na velika stradanja čuva i trg u blizini starog grada kojim dominira još jedan spomenik. On je tu da nas podsjeti na stanicu sa koje su nacisti odvozili Jevreje u koncentracione logore. To je i mjesto na kojem sa svih strana škljocaju fotoaparati, jer mnogobrojni turisti ne žele otići bez fotografije sa ove važne lokacije. Malo je reći da Varšavljani mnogo poštuju i cijene Frederika Šopena. Tako se na gotovo svakoj klupi nalazi lik Šopena, kao i instalirani zvučnik, gdje klikom na taster možete uživati u muzici ovog znamenitog kompozitora. U ulici gdje je Šopen odrastao, nalazi se crkva u kojoj se čuva srce ovog velikog muzičara. Osim restorana i barova, u ovoj ulici je smještena i zgrada Univerziteta, kao i predsjednička palata, kao i spomenik Nikoli Koperniku. Naravno, tu su i mnogobrojne galerije. U Varšavi ćete vidjeti i mnoštvo oblakodera. Najveći od njih datira još iz vremena Staljina. To je Dvorana kulture i nauke, fascinantna građevina u sovjetskom stilu. Razgovarajući sa vodičem, saznao sam da je bilo mnogo polemika oko to-

Poljska ima veoma njegovane parkove

Varšavski parkovi među najljepšima u Evropi Ukoliko se umorite od gradskih šetnji, u varšavskim parkovima možete lijepo predahnuti. Jedan od najljepših sigurno je park Lazienki sa malim jezerom i prelijepom palatom kao i živopisna bašta sa pogledom na rijeku koja se nalazi na krovu moderne zgrade Univerzitetske biblioteke. Ako se uputite u Varšavu nemojte propustiti da posjetite Kraljevski park, koji je ujedno i najveći. Glavni grad Poljske pruža širok izbor

ga da li najvišu zgradu u Poljskoj koja se sastoji od preko 3.000 prostorija treba srušiti, jer je bila “poklon Sovjeta” koji je osmislio lično

mogućnosti kada je riječ o noćnim izlascima. No, utisak o jednoj zemlji stičete i kroz isprobavanje raznih specijaliteta koji su turistima na ponudi. Obavezno probajte tradicionalno jelo pirogi (koje se doduše služi i u Rusiji), tijesto punjeno različitim vrstama mesa, kupusom ili pečurkama, kao ni čuveni bigos (jelo sa mesom i kupusom) i najraznovrsnije čorbe. Ukoliko ne planirate da na hranu potrošite previše Varšava je grad u kojem

Jozef Staljin. Danas je tamo smješteno nekoliko pozorišnih sala, bioskopska dvorana, više muzeja, Poljska akademija nauka i umjet-

imaju rješenje za vas - u gradu se zadržala tradicija mliječnih barova, mjesta u kojima za svega nekoliko poljskih zlota možete probati izvrsnu domaću kuhinju. Jedan euro je otprilike 4 poljske zlote. Kafa košta oko 6 zlota (1,5 eura), piće oko 8-10 (2 - 2,5 eura). Glavno jelo u prosjeku iznosi 25 do 30 zlota (5-6 eura). Inače, ovaj dio grada gdje se nalaze mliječni barovi je odličan i za šoping, jer je tu svoje mjesto našla većina prodavnica poznatih svjetskih marki.

nosti, klubovi i još mnogo toga, a sa jednog od njenih vidikovaca pruža se nezaboravan pogled na poljsku prijestonicu.

Reportaže 23

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Aušvic - mjesto živog sjećanja na holokaust Putujući kroz Poljsku, nekako je logično da ako ste već u mogućnosti, odete do Aušvica, najvećeg koncentracionog logora za vrijeme Drugog svjetskog rata. To putovanje kombinujte sa obilaskom Krakova - predivne srednjovjekovne poljske prijestonice. Do najozloglašenijeg među logorima iz II svjetskog rata - Aušvica iz Krakova se automobilom putuje oko 2 sata. Dolazak u Osvjećin (kako glasi poljsko ime gradića) asocira na tešku socijalističku industriju koja je u opadanju i osipanju. Samo mjesto je dosta tiho i zeleno. Pri ulasku u ovaj dio logora nijeste do kraja svjesni na kakvo mjesto ste došli. Pred vama se pojavljuje tek obična žičana kapija. Tek nakon prolaska pored jednog od muzeja i tabli sa mapama i brojkama,

stiže se do one ograde koja prva pada na pamet kad se pomene Aušvic na kojoj je ispisano “Arbeit macht frei” (Rad oslobađa). Natpis od metala nedavno je bio ukraden, pa je potom vraćen na mjesto na koje pripada. Sve izgleda prilično mirno i skladno. Ulice su pod pravim uglom, jednake zgrade od crvene opeke, drvoredi topola. Tek kada sam ugledao betonske stubove koji drže tri reda bodljikave žice, okvire od greda za koje su po kazni vezivani logoraši, i mjesto gdje su likvidirani, osjetio sam blagi nespokoj. Sve to danas najviše podsjeća na oltar, ili mjesto gdje se ostavljaju svijeće i cvijeće. Istorija kaže da je u Aušvicu stradalo 1,1 milion ljudi, najviše Jevreja. Dovoženi su iz svih dijelova, naj-

Ulaz u Aušvic

češće srednje Evrope. Pogrom Jevreja ovdje zabilježen nema premca u istoriji. Pored poljskih Jevreja ovdje su stradali i svi oni koji nijesu imali sreću da prebjegnu van granica kontinenta ili se dobro sakriju iz raznih dijelova Evrope, a najviše iz obližnjih zemalja, poput Mađarske ili SSSR. Svjedočenje o logorašima sa naših prostora našli smo na spomen ploči ispisanoj ćirilicom na našem jeziku. Zgrade u kojima su nekada smještani logoraši, danas su muzeji. Dosta prostorija je očuvano i vjerno oslikava uslove u kojima su boravili logoraši. Mjesta gdje su spavali, toaleti, na gomilu sakupljen pribor za brijanje, ili cipele. Na mene je poseban utisak ostavilo veliko klupko načinjeno od naočara likvidiranih logoraša.

Palata Vilanov u Varšavi

Krakov ogledalo Poljske

Tipična ulica u Varšavi

Posjetiti Poljsku, a ne otići u Krakov, isto kao da niste dolazili u Poljsku, kaže stara krakovska legenda. I zaista, Krakov je grad koji posjetioca osvaja svojom posebnošću i autentičnim građevinama. Sačuvano je dosta građevina i starih palata, jer je za razliku od Varšave, manje bio porušen za vrijeme rata. Krakov je jedan od najvažnijih kulturnih centara Poljske, mnogi ga smatraju za kulturnu prijestonicu države. Krakovski stari grad je uvršten u listu svjetske kulturne baštine. Od ljudi iz gradske turističke organizacije smo saznali da svaki dan Krakov posjeti između tri i četiri miliona turista. U Krakovu se nalaze mnoge kulturne institucije od značaja za cijelu Poljsku. Ono što je posebno bitno pomenuti jeste Tehnološki park, mjesto gdje mladi studenti fizike, hemije i informacionih tehnologija patentiraju nova otkrića.

Stari grad Krakov

24 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

REcEnzija

Mojkovac

Fantastična Njegoševa misao

Lavirint zločina

Dokumentarni film Branka Baletića na Filmskoj jeseni

Zatvorenici (Prisoners) Režija: Denis Vilnev Uloge: Hju Džekmen, Džejk Džilenhal, Marija Belo, Viola Dejvis

Vuk Perović Početak holivudske karijere za nemaričke reditelje uvijek je nagazna mina. Osim sopstvenog kvaliteta koji je pokazao u filmovima “Incidies”, “Maelstrom” i “Polytechnique”, Kanađanin Denis Vilnev je u izazov u komšiluk, njegov prvi film na engleskom jeziku (Vilnev je iz francuskog dijela Kanade), krenuo sa pažljivo odabranom ekipom. Njegovo iskustvo i znanje očigledno je bilo presudno da film “Zatvorenici”, koji je lako mogao zbog osjetljivost teme da završi na tankom ledu, bude jedan od naslova o kojima će se dugo pričati. Ne samo ove sezone. Vilnev tako delikatno vodi gledaoce kroz lavirint zločina i moralnih dilema da “Zatvorenici” vjerovatno zaslužuju mjesto uz neka od najboljih ostvarenja tog podžanra, “Sedam” i “Mističnu rijeku”.

MOJKOVAC – Treće večeri 38. Mojkovačke filmske jeseni - Festivala glumca istog govornog područja prikazan je dokumentarni film “Noć skuplja dva vijeka” Branka Baletića. “Vidim mladi svijet u bioskopskoj sali i to me čini posebno zadovoljnim. Svake godine dolazim ovdje i hoću da pozdravim ukupni napor koji Mojkovac ulaže da festival opstane. Imate fantastičnu salu, riješen je program grijanja, smislite programe i svi ćemo vam pomoći da ovo bude mjesto srećnog okupljanja, gdje će se moći razmijeniti

misli, ideje, odgledati filmovi i predstave. Iskoristite ovaj sjajni ambijent koji vi u Mojkovcu imate”, rekao je Baletić obraćajući se publici prije projekcije filma. On je kazao da je “Noć skuplja vijeka” divna priču o čovjeku koji je simbol Crne Gore i “ne samo Crne Gore, nego svih slovenskih naroda i čovjek koji pripada svjetskoj baštini”. “Njegoš je živio kratko. Nije doživio ni 38. rođendan. Znam da mladi ljudi teško čitaju Njegoša. Misao Njegoševa je fantastična, probajte da razumijete šta vam je poručio. On je sam

tražio od svojih Crnogoraca da promišljaju svijet u kojem žive, da razumiju vrijeme u kojem žive, tražio je misleće ljude”, kazao je Baletić. Prema njegovim riječima, film je napravljen od arhivskih filmova o Njegošu ili o tom vremenu u kome je vladika živio. “Postoji jedna definicija da je intelektualac čovjek koji je završio fakultete. Nije, intelektualac je čovjek koji ima sopstvenu predstavu o svijetu u kojem živi. Što više znate - to ćete praviti manje greške u životu. Zato treba slušati Njegoša”, poručio je Baletić. Vesko Baltić

EMi

Noć slavlja za ª Breaking Badº Dvije komšijske familije se okupljaju na Dan zahvalnosti. Djeca su približno istog godišta, dvoje tinejdžera i dvije djevojčice. U mirnom susjedstvu, djevojčice su nestale usred dana, a sumnja pada na kamp prikolicu koja je viđena tog dana u kraju. Iako baš i nema nikada viđen glavni zaplet u rukama, Vilnev u “Zatvorenicima” odlično pronalazi prostor oko razbacanih tragova i dokaza i procesa sklapanja kockica u cjelinu za priču o ljubavi, vjeri, grijehu i iskupljenju, delikatnom odnosu dobra i zla. Scena lova oca i sina na početku filma jasno govori o čemu će biti riječi. Različitim nivoima lovca i lovine, progonjenog i onog koji mu je stalno na tragu, prsta spremnog na obaraču. Kod Vilneva ništa nije jednostavno i očekivano i očigledno je da više voli da daje odgovor na pitanje kako nego šta. Zajedno sa kompletnom ekipom izvanredno dočarava očaj i tjeskobu glavnih protagonista u svakom kadru. Da bi sklopio sve kockice, Vilnevu je bilo jasno da mu je potrebna provjerena ekipa. Uz Džekmena i Džilenhala, tu su i Vajola Dejvis, Marija Belo, Pol Dejno i uvijek maestralna Melisa Lio. Iza kamere je u punoj formi legenedarni Rodžer Dikins, stalni saradnik braće Koen, nominovan čak deset puta za Oskara, ali je uvijek sa dodjele otišao kući bez zlatnog kipa u ruci. A za montažnim stolom bila je ekipa saradnika Klinta Istvuda, Džoel Koks i Geri Roač. Uz Vilneva, vjerovatno će najveći dobitnici biti Hju Džekmen i Džejk Džilenhal. Ovaj drugi je nepravedno izostavljen iz prošlogodišnjih nominacija za ulogu u inače nepravdeno potcijenjenom filmu “End of Watch”. Nevjerovatno bi bilo da mu se slična stvar dogodi još jednom. S druge strane, Džekmen je mnogo bolji kao zaštitnički nastrojen otac Keler Dover nego kao Igoov Žan Valžan, za šta je prošle godine bio nominovan za Oskara. “Zatvorenici” sa tako prvi krenuli u lov na Oskare. Nešto kao “Argo” prije otprilike godinu dana.

Crveni tepih je spreman, zabave su uveliko u toku, a u nedjelju će biti poznato ko su dobitnici ovogodišnjih Emija, najprestižnije televizijske nagrade u SAD. Ceremonija, 65. po redu, biće održana u Vašingtonu, a u konkurenciji je pet serija sa 32 nominacije. Najveća konkurencija u kategoriji za najbolju dramu gdje “Homeland” brani trofej, ali se velike šanse daju sjajnoj seriji “Breaking Bad” s obzirom da se ove sezone završava. “Mad Men” i “Game of Thrones” će pokušati da im pomrse računicu. U karetogoriji komedija, borba će se vjerovatno voditi između serija “Girls” i “Modern Family”, prošlogodišnjeg pobjednika. Glumačke nagrade će vjerovatno otići u ruke Brajana Krakstona (“Breaking Bad”) i Kler Dejns (“Homeland”) za dramu i Luisa Si Ke-

Brajan Krakston iz serije “Breaking Bad”

ja (“Loui”) i Džulije Luis Drajfus (“Veep) za komediju. Uz dodjelu Oskara i Zlatnog globusa, Emi je manifestacija ko-

ja na jednom mjestu okuplja veliki broj zvijezda. Domaćin je Nil Patrik Haris iz serije “How I Met Your Mother”.

Kultura 25

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Murakami opet favorit za Nobela

Japanski pisac Haruki Murakami ponovo je veliki favorit za Nobelovu nagradu za književnost. Takva prognoza objavljena je na vodećim kladioničarskim sajtovima, mjesec prije nego što Nobelov komitet treba da saopšti ko je ove godine dobitnik najprestižnijeg književnog priznanja. Najpoznatiji savremeni japanski pisac, koji je između ostalog napisao romane “Norveška šuma”, “Igraj, igraj, igraj”, i “1Q84”, već godinama važi za potencijalnog dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Murakami je u aprilu objavio roman “Bezbojni Cukuru Tazaki i njegove godine hodočašća” koji je zbog ogromnog interesovanja štampan u milion primeraka.

Novi Ljosin roman uskoro u Podgorici Samo 12 dana od kako je roman peruanskog nobelovca Maria Vargasa Ljose objavljen u Španiji, i čitaoci u Crnoj Gori imaće priliku da čitaju njegovo najnovije djelo čiji je naslov “Diskretni heroj”. “Nova knjiga” je prvi izdavač u svijetu koji je objavio knjigu odmah nakon izdanja u Španiji, i od 24. septembra za sve ljubitelje Ljose knjiga će biti dostupna u “Gradskoj knjižari”. Mario Vargas Ljosa je tri godine od svog posljednjeg romana i dobijanja Nobelove nagrade za književnost napisao roman “Diskretni heroj”.

Izložba o Miri Stupici Povodom 90 godina od rođenja Mire Stupice, u Muzeju Narodnog pozorišta u Beogradu 23. septembra biće otvorena izložba “Mira Stupica - glumica veka”. Autor izložbe je Ksenija Šukuljević Marković. Devedeseti rođendan Mire Stupice bio je povod i da je Narodno pozorište pozove da bude počasni gost 1. oktobra na premijeri predstave “Dama s kamelijama”, na početku 145. sezone nacionalnog teatra. Ona je sa oduševljenjem prihvatila poziv i istakla da se veoma raduje što će ponovo posetiti Narodno pozorište u kojem je 1941. godine počela karijeru i bila njegov član od 1959. do 1979. Mira Stupica, rođena 19. avgusta 1923. u Gnjilanu, glumica je velikog talenta i širokog stvaralačkog raspona, koja je obilježila cijelo razdoblje pozorišnog života u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata.

Bojan Kovačević, Slavica Milačić, Adolf Štiler i Karl Fink na otvaranju izložbe

Zlatno doba crnogorske arhitekture prezentovano u Beču

PREDSTAVLJANJE U AUSTRIJI

Arhitektura Crne Gore u bečkom Ringturmu Vrijedna crnogorska zdanja, među kojima i ona često pominjana kao sljedeće “žrtve tranzicije”, predstavljena na izložbi u austrijskoj prijestonici Jelena Boljević

zložba naslovljena “Montenegro: Contrast Landscape Architecture Context” otvorena je u četvrtak u upravnoj zgradi međunarodnog osiguravajućeg društva “Vienna Insurance Group” u centru Beča. Kustosi ove izuzetne postavke koja predstavlja 60 najreprezentativnijih crnogorskih građevina su arhitekte Adolf Štiler i Bojan Kovačević. Izložbu u Beču otvorila je ambasadorka Crne Gore u Austriji Slavica Milačić, a svečanosti su prisustvovali direktor osiguravajuće kuće VIG Karl Fink i predsjednik Saveza arhitekata Crne Gore Nebojša Adžić.

Crnogorska arhitektura prvi put je prije nekoliko dana predstavljena publici u glavnom gradu Austrije, u upravnoj zgradi osiguravajućeg društva “VIG” u samom središtu Beča. Posjetioci i građani austrijske prijestonice do 15. novembra biće u prilici da se u okviru ciklusa “Arhitektura u Ringturmu” upoznaju sa najznačajnijim crnogorskim građevinama po izboru arhitekata Adolfa Štilera i Bojana Kovačevića. Bečki arhitekta, koji duže od 15 godina realizuje projekat naslovljen “Arhitektura u Ringturmu”, sa beogradskim kolegom posjetio je tokom istraživanja u više navrata Crnu Goru kako bi odabrao 60 najznačajnijih zdanja koja su predstavljena ljubiteljima i poštovaocima arhitekture u Austriji. Koautor izbora i postavke Bojan Kovačević u razgovoru za Dnevne novine ističe da je riječ o pro-

jektu za poštovanje koji ruši predrasude i mišljenja da u Crnoj Gori nema puno vrijednih djela savremene arhitekture. “Predstavili smo 60 reprezentativnih djela crnogorske arhitekture, među kojima su najbrojnija zdanja iz ‘50-ih, ‘60-ih i ‘70-ih godina 20. vijeka. To je doba koje se često potcjenjuje iz ideoloških razloga, a zapravo, riječ je o veoma značajnim djelima poslijeratne arhitekture. Nažalost, tokom istraživanja smo saznali da je jedan broj objekata prezentovanih u Beču u opasnosti da bude uništen u tranziciji”, kazao je Kovačević. Reprezentativni izložbeni prostor projekta “Arhitektura u Ringturmu” nalazi se u prizemlju poznate bečke kule Ringturm sagrađene ‘50-ih godina prošlog vijeka. U svojoj dugoj tradiciji osiguravajuća kuća Viner Štediše veliku pažnju posvećuje kultuAutori postavke posebno izdvajaju zgradu bivšeg CK u Podgorici

ri i umjetnosti, posebno arhitekturi. Pod pokroviteljstvom te kuće više puta godišnje organizuju se izložbe posvećene promociji austrijske, ali i arhitekture drugih zemalja centralne i istočne Evrope. Izložba posvećena arhitekturi Crne Gore je 33. po redu. Osim arhitektonskih zdanja Bečlije će se na ovoj izložbi upoznati i sa našim prirodnim ljepotama koje su, prema riječima Kovačevića, neizostavne u kreiranju tačne slike, pa i one arhitektonske, o Crnoj Gori. “Predstavili smo i prirodne znamenitosti Crne Gore poput kanjona Morače, Durmitora, ali i neke zanimljive ambijentalne i tradicionalne vrijednosti. Sam naziv izložbe ‘Montenegro: Kontrast arhitekture i pejzaža, kontekst’ govori o našem konceptu. Crna Gora je, svima koji je posjete, posebno zanimljiva zbog prirodnog okruženja, gdje se na malom rastojanju smjenjuje nekoliko različitih vizura - od mediteranske obale, preko ravničarskog dijela sa Podgoricom i Nikšićem, pa do planinskih pejzaža Durmitora. Zbog toga je crnogorski pejzaž dat kao neizostavni dio i ove arhitektonske priče o Crnoj Gori”, objasnio je Kovačević. On ističe kao ključni rezultat opsežnog istraživanja zaključak da u arhitektonskom smislu Crna Gora ima što da pokaže. Kao jedan od najznačajnijih među objektima koji su prezentovani u Beču ovaj arhitekta izdvaja staru zgradu Vlade (nekadašnji CK -poznat u Podgorici kao “Dva sanduka”), rad arhitekte Radosava Zekovića. “Po Štilerovom i mom dubokom uvjerenju to je najljepša arhitektura 60-ih godina za koju smo, nažalost, nezvanično informisani da će biti srušena. Ne znam da li je to tačno, to bi trebalo vi da provjerite, ali riječ je o zaista izvanrednoj arhitekturi”, kazao je Kovačević. On ističe i to da je na izložbi prezentovano i nešto najnovije arhitekture koja nastaje u Crnoj Gori, ali dodaje da je ta arhitektura istog karaktera kao ona u Parizu, Bjelorusiji, ili bilo kojem drugom dijelu svijeta, te da kao takva nema bitne veze sa ambijentom i lokalnim koloritom. U izboru su autori postavke posebno izdvojili i hotel “Podgorica” (rad arhitekte Svetlane Kane Radević). Tu su i zgrada “Pobjede”, koju je uradio Ilija Šćepanović, zdanja Nikole Dobrovića i Milana Zlokovića, te zgrada Privredne komore, kao je-

dan od najstarijih objekata uvrštenih u izložbu. Izložbu prati i opsežan dvojezični katalog (njemačko-engleski na 204 strane), u kojem su prezentovana djela sa pratećim tekstovima koji objašnjavaju kontekst, prilike i autore. U katologu izložbe je i tekst našeg arhitekte Gorana Radovića posvećen istorijatu Cetinja, kao i poseban tekst o svjestki poznatim arhitektama Ogistu Pereu i Polu Godeu, koji su ostavili poseban trag u crnogorskoj prijestonici početkom 20. vijeka. Posebno su izdvojeni i neki ovdašnji autori -Svetlana Kana Radević, Božidar Milić, Aleksandar Keković, osnivač arhitektonskog fakulteta u Podgorici, kao i Vujadin Popović, koji je projektovao hotel “Crna Gora”. “Izložba i prateći katalog predstavljaju kontraste pejzaža i arhitekture Crne Gore. Uz arhitektonske znamenitosti iz različitih razdoblja iz istoriji ove zemlje izložba daje uvid u široki raspon suvremenih građevina. Izložba ima za cilj da skrene pažnju na bogatu kulturnu baštinu i pomogne da ona bude sačuvana za buduće generacije”, naveli su organizatori izložbe u Beču. Razgovor o izložbi zakazan je u galeriji Ringturma za 8. oktobar.

Posljednji gosti kultnog hotela Tokom priprema za izložbu dvojica arhitekata obišla su gotovo cijelu Crnu Goru. Interesantno je da su Štiler i Kovačević bili jedni od posljednjih gostiju hotela “Crna Gora” u maju ove godine. Kultni podgorički hotel prezentovan je u Beču, a Kovačević ocjenjuje da je djelo Vujadina Popovića jedno od najvrednijih u savremenoj crnogorskoj arhitekturi. “Da li je tačno da statički lijevi dio hotela nije mogao da izdrži nadrgradnju ili je to samo priča - ne znam, ali je činjenica da se istorija odvija mnogo brže nego što pomišljamo. Mi smo u tom hotelu spavali u maju, a na izložbi je on prezentovan sa baštom koja sada više ne postoji”, kazao je Kovačević.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Tenis: Vladica u polufinalu

Odbrana na ispitu: Golman Lovćena Vladan Avramović

DA LI STE ZNALI

Crnogorska teniserka Vladica Babić plasirala se u polufinale fjučersa u Budvi. Ona je u četvrtfinalnom meču savladala Anu Bjanku Mihail iz Rumunije rezultatom 2:1, po setovima 6:3, 6:7, 6:1. Babić je u dosadašnjem dijelu takmičenja eliminisala Hrvaticu Antonelu Šušak i prvog nosioca, Austrijanku Nikol Rotman. Protivnik u današnjem polufinalu biće joj bolja iz duela trećeg i petog nosioca, Slovakinje Karin Morgosove i Hrvatioce Ive Mekovec. Turnir, čiji je organizator budvanski klub Slovenska plaža, igra se za nagradni fond od 10.000 američkh dolara.

SEHA GASPROM JUŽNI TOK LIGA

Nekad bio derbi Lovćen večeras (18) u paklu Banijice gostuje Partizanu Miloš Pavićević

Da je engleski prvoligaš Svonsi na meču prvog kola grupne faze Lige Evrope protiv španske Valensije (0:3) na Mestalji u startnih 11 imao više Španaca nego slijepi miševi! U dresu velških labudova igrali su sedmorica: Čiko Flores, Anhel Rangel, Žordi Amat, Miču, Kanjas i Pocuelo, dok se trener Valensije Miroslav Đukić odlučio za četvoricu Španaca: Vaita, Baragan, Havi Fuego i Serhio Kanales.

TIKET DANA NJUKASL HAL SITI TIP 1

KVOTA 1.80

KIJEVO UDINEZE TIP 1

KVOTA 2.75

ekada je to bio superderbi koji su ljubitelji rukometa u regionu sa nestrpljenjem očekivali. Kada su se sastajali Partizan i Lovćen, uvijek se kako u Beogradu, tako i na Cetinju tražila karta više, do posljednjeg napada se nije znalo kome će pripasti trijumf...

Ovog puta situacija je drugačija - večeras se sastaju dvije prosječne ekipe, ali upravo zbog tog ujednačenog kvaliteta se očekuje interesantan meč, a tim iz prijestonice kao i mnogo puta do sada ima razloga da se nada bodovima. “Ovo je jedno od najtežih gostovanja ove sezone. Svjesni smo koliko je vruć teren u Beogradu, ali ipak mislim da maksimalno odgovornom i hrabrom igrom u odbrani možemo doći u situaciju da zabilježimo drugi trijumf ove sezone i to na strani”, kazao je za portal Handball Montenegro čuvar mreže Lovćena Vladan Abramović. Cetinjani su već tri dana u Beo-

gradu, doputovali su iz Tel Aviva, gdje su u 1. kolu EHF Kupa eliminisani od Makabija. “Svakako da ostaje žal što nijesmo izborili plasman u narednu fazu takmičenja, ali ne bih se vraćao na te mečeve, jer sada razmišljamo samo o Partizanu. Upoznati smo sa kvalitetom njihove ekipe i mislim da možemo da se nosimo sa njima. Ponavljam, mnogo toga će zavisiti od igre u odbrani”, ocijenio je Abramović. Dobra vijest je što će trener “crvenih” Kasim Kamenica moći da računa na jedinog desnog beka u timu Alena Kulenovića, koji zbog papirologije nije igrao u Izraelu. Na drugoj strani, trener crno-bi-

jele dječurlije Aleksandar Brković uvjeren je da će njegov tim upisati prvi trijumf ove sezone nakon poraza od Vojvodine i Vardara. “Vjerujem da je vrijeme da osvojimo prve bodove u ovako jakoj SEHA ligi i da počnemo da naplaćujemo sav potencijal koji ova ekipa ima. Vrijeme je i da naplatimo sav veliki trud i rad koji naši mladi igrači svakoga dana ulažu ne bi li bili još bolji”, kaže Brković uz komplimente Cetinjanima. “Lovćen je dobra i čvrsta ekipa, to je pokazao i prethodne sezone i na otvaranju ove u Banjaluci, ali vjerujem da pred našim navijačima možemo da ih nadigramo i pobijedimo”, zaključuje Brković. Raspored Večeras 18h - Partizan – Lovćen 18h - Tatran – Vovodina 19h - Nekse – Borac 28. septembar Meškov – Vardar 19h

KVOTA 3.40

SASUOLO INTER TIP 2

KVOTA 1.65

VALENSIJA SEVILJA TIP X

KVOTA 3.40

Regina - ljepota Mađarske

Nije iz Sjedinjenih Američkih Država, ali obožava američki fudbal ragbi može da bude ponosan što jedna lijepa Mađarica po imenu Re-

gina Dukaj uživa u njemu! Inače, da vas upoznamo - Regina je top model i pjevačica u Mađarskoj, a u svojoj zemlji spada među

Svjetska atletska federacija (IAAF) saopštila je da je na prvenstvu svijeta u Moksvi bilo sedmoro pozitivnih na zabranjene supstance. Navodi se da je troje atletičara bilo pozitivno na eritropoetin (EPO) - hodači Ajman Kožahmetov iz Kazahstana i Iranac Ebrahim Rahimijan i maratonac Džeremaja Saloh iz Gvatemale. Steroid je pronađen u uzorku urina bacača koplja iz Ukrajine Romana Avramenka i sprinterki Jelene Rjabove iz Turkmenistana i Jelisavete Brizgine iz Ukrajine. Avganistanski sprinter Masud Azizi bio je pozitivan na nandrolon. IAAF je saopštila da je tokom Svjetskog prvenstva testirano 538 atletičara, dok je njih 132 prošlo antidoping kontrolu prije takmičenja.

EP u odbojci: Poraz šampiona

● DAME I SPORT

ŠALKE BAJERN MINHEN TIP 2 KVOTA 1.50 KRISTAL PALAS SVONSI TIP X

Atletika: Sedmoro dopingovanih na SP u Moskvi

najpopularnije estradne zvijezde. Mađarska definitivno ima čime da se pohvali. Kako Mađarska tako i američki fudbal...

Odbojkaška reprezentacija Srbije porazom je otpočela odbranu titule kontinentalnog prvaka jer je u prvom kolu Evropskog prvenstva koje zajednički organizuju Danska i Poljska izgubila u Herningu od Slovenije sa 1:3, po setovima 25:20, 23:25, 22:25, 19:25. Poslije meča sa Slovencima, “orlovi” u subotu igraju od 15 časova protiv Holandije, a u posljednjem, 3. kolu, u nedelju protiv Finske od 18 časova. Pobjednici grupa izboriće direktan plasman u četvrtfinale, a rivali Srbiji u nastavku takmičenja biće ekipe iz A grupe u Odenzeu, gdje će igrati Danska, Italija, Belorusija i Belgija. Od ostalih mečeva jučerašnjeg programa pomenimo njemačko razbijanje Rusije (3:0) i laganu pobjedu Francuske nad Slovačkom (3:0)...

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Serijal: SportSke legende (21)

Pakistanski lav

Imran Khan, majstor kriketa, političar, najveći sportista Pakistana Kosta Bošković

iti legenda u vječito nemirnoj državi, na teritoriji jedne od najstarijih civilizacija, nije mala stvar - pogotovo kada vas u domovini doživljavaju kao božanstvo. Bilo da se bavite sportom ili politikom! A status ikone u “zemlji čistih” kako zovu Pakistan pripala je Imranu Khanu, jedinstvenom idolu nacije, čovjeku koji je ovu državu opčinjenu kriketom, vodio do jedine titule svjetskog prvaka u ovom sportu. Tada, te 1992. godine, on je kao 39-godišnji kapiten nosio mlade momke svoje domovine do vrha svijeta i tako svoje ime urezao u srca svih Pakistanaca...

Jer za ljude u ovoj državi na jugu Azije kriket je više od života, nešto poput fudbala za Južnoamerikance, košarke za Litvance i “ex Yu” republike... Zato i ne čudi popularnost Imrana Khana među njegovim narodom - još ako se zna da je bio ono što je Dejvid Bekam u sportu u posljednjih nekoliko godina. Neko će reći maneken, onaj za kojim su dame “gubile glavu”. Australija i Novi Zeland organizovali su pomenuto Svjetsko prvenstvo u kriketu 1992. godine, a “pakistanski lavovi” su u finalu srušili naciju u kojoj se fudbal i kriket ravnjaju po popularnosti - Englesku. Khan je rođen 25. novembra 1952. u Lahoreu, u jednoj imućnoj porodici paštunskog porijekla. Uživao je u blagodetima elit-

nog obrazovanja na Ejčison koledžu, kao i na britanskom univerzitetu Oksford. Međutim, sve to mu nije mnogo značilo kod svog naroda - sve do istorijske 1992.godine... Više od od dvije decenije kasnije, danas 60-godišnji Kahn, želi pobjede i u politici - tačnije već počinje da ih ostvaruje, a “Global Post” ga je uvrstio kao trećeg među devet najuticajnijih lidera na svijetu - uz rame Baraku Obami (predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država) i Kristin Lagard (francuskoj ekonomistkinji)... Inače, omiljena je tema “žute štampe”. Dosta se ranije pisalo i o njegovim posjetama noćnim klubovima, o vezama i poznanstvima sa osobama iz svjetskog “džet seta”. A onda je 1995. oženio Džemimu Goldsmit, kćerku jednog britan-

Lična karta

skog preduzetnika i bogataša. Ona je zbog Khana prešla na islam i doselila se u Pakistan. Ipak, razveli su se 2004. zbog poteškoća na koje je Džemima naišla u novoj sredini. Možda nam je kriket dalek, ne-

poznat, ali tamo gdje se ovaj sport prati svi znaju ko je Imran Khan jedinstvena sportska legenda. *U sljedećem vikend izdanju: Dijego Maradona

Ime i prezime: Imran Khan Datum rođenja: 25. 11. 1952. u Lahoreu Uspjesi: Šampion svijeta u kriketu sa Pakistanom (1992.), najbolji igrač kriketa u Engleskoj (1983.) i Indiji (1990.), najbolji sportista Azije (nagradu primio 2007.).

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Evropski fudbalski vikEnd

Sedam derbija trese Evropu Super vikend, derbi do derbija: Siti - Junajted, PSŽ - Monako, Šalke - Bajern M, Roma - Lacio, Milan Napoli, PSV - Ajaks i Bešiktaš - Galatasaraj Kosta Bošković

ek što su se smirile strasti sa otvaranja nove priče Lige šampiona, Stari kontinent se sprema za novi udar adrenalina, novu dozu emocija koje sa sobom nosi fudbal. Pred nama je poseban vikend, dva dana koja će protresti Evropu, dva dana kada će se od “kolijevke fudbala” do granice na Bosforu igrati sedam “paklenih” derbija, svaki poseban na svoj način... Sudar dva Mančestera, vječni derbi “vječnog grada” između Rome i Lacija, savremeni mega duel Francuske kroz priču PSŽ-a i Monaka, rat za Istanbul u borbi Bešiktaša i Galatasaraja, Šalke ili Bajern, Milan ili Napoli, PSV ili Ajaks... Uživajte, ovo je vikend koji se ne propušta!

Teško je u jednom ovakvom izboru odabrati najzvučniji, najprestižniji, najaktuelniji derbi ipak, ako se zna da je titula najjače svjetske (Premijer) lige posljednje tri godine “stanovala” u Mančesteru onda okršaj “plavog” i “crvenog” dijela ovog grada dobija blagu prednost...

na”, objasnio je Ture, dok je rječit bio i majstor Junajteda Ešli Jang. “Imajući u vidu da smo tri posljednje titule osvojili mi i oni, mislim da će ovo biti jako značajna utakmica za sve. Nadam se da će na stadionu biti dosta navijača. Znamo da ovaj meč neće o dlučiti prvaka, ali ● Jovetić prpobjednik vi put u ratu za će moći Mančester da kaže da je ovo njeNaravno, jegov grad”, dan od razloga istakao je zbog kojih smo Jang. prednost u nautakmica zaredom bez poraza ima javi dali dueBajern Minhen u Bundesligi. Posljed● super lu na Istlendsu nji poraz Bavarci su doživjeli 28. oktoderbi Franje i naš maestro bra prošle godine kada ih je na njihovoj cuske Stevan Jovetić, “Alijanc areni” pobijedio Bajer Leverkuzen sa 2:1. koji će u nedjelju prvi put biti P r i j e dio mančesterdesetak skog derbija. I dok će prema na- godina ovaj duel je svakako bio javama sa Ostrva, “Jo-Jo” meč iz- jedan od najprestižnijih u Franmeđu njegovog Sitija i Junajteda cuskoj, ali sa dolaskom arapskih početi sa klupe (najavljuje se tan- i ruskih miliona, okršaj Pari Sen dem Aguero - Džeko), menadže- Žermena i Monaka dobio je nera “građana” Manuela Pelegrini- ku novu dimenziju - galaktičku, ja raduje to što će moći da računa zahvaljujući zvijezdama koje su na majstora Davida Silvu, koji stigle u prijestonicu i na Azurnu se oporavio od povrede... Za na- obalu. javu paklenog derbija pobrinuo U nedjelju veče po prvi put se najbolji igrač Sitija Jaja Ture. ove sezone gledaćemo “svece” “Mislim da je duel dva Manče- i “kneževe” u derbiju koji bi na stera postao najveća utakmica u kraju mogao da odluči i ko će biengleskom fudbalu. Arsenal, To- ti novi šampion zemlje “galskih tenhem, Čelzi i Liverpul su i da- pijetlova”... lje veliki klubovi, ali je strast na“Imam osjećaj da je veći privijača u ovom gradu nevjerovat- tisak na Pari Sen Žermenu, dok Za prevlast u “vječnom gradu”: Franćesko Toti i Đuzepe Bjava

su s druge strane moji igrači jako motivisani, tako da će ovo biti veoma dobar test za nas”, rekao je trener Monaka Klaudio Ranijeri. Uz sve što nosi ovaj duel, biće zanimljivo na jednom mjestu, oči u oči, vidjeti dva paklena napadača, “ubice” Zlatana Ibrahimovića i Radamela Flakaoa... “Igranje protiv igrača kao što je Falkao može samo da mi pomogne da sazrim kao igrač”, smatra 19-godišnji defanzivac “svetaca” Markinjoš. “Očekujem tešku utakmicu, ali sam optimista po pitanju povoljnog ishoda. Protiv Olimpijakosa smo odigrali odlično, imali dobar pristup i to je recept uspjeha”. ● prvak evrope u paklu veltins arene Prvi pravi test u domaćem prvenstvu ove godine očekuje i aktuelnog vladara Njemačke i Evrope Bajern Minhen. Momci Pepa Gvardiola večeras (subota) gostuju na jednom od onih mjesta gdje ih najmanje vole - vreloj Šalkeovoj “Veltins areni” u Gelzenkirhenu. Čuveni “04” je slabije ušao u ovogodišnju kampanju Bundeslige, ali posljednji mečevi pokazali su da nikome ko izađe na megdan “plavoj” armiji život neće biti lak... “Polako ulazimo u ritam, naša forma je sve bolja i nema sumnje da ćemo protiv Bajerna imati šta da kažemo”, smatra novo super pojačanje Šalkea Kevin Princ Boateng, koji će večeras imati direktan duel protiv svog brata, defanzivca Bavaraca Žeroma. “Nadam se da ću izaći kao pobjednik iz ovog duela”, našalio se Kevin Princ. S druge strane o velikom meču govorio je majstor Bavaraca Tomas Miler... “Ovo je jedan od onih mečeva za koje navijači žive u Njemačkoj. Važno je da smo na pravi način krenuli u odbranu evropske krune, sada na miru možemo da napadnemo Šalke”, istakao je Miler.

Dupla poslastica u Italiji Kakva nedjelja se očekuje u uvijek vreloj Italiji! Najprije će u kultnom terminu Serije A (od 15.00) gorjeti “vječni grad”, Roma i Lacio ratovaće za prvu prevlast u Rimu ove sezone, a onda u večernjem terminu klasik - Milan dočekuje Napoli. Pred novu vječnu priču “vječnog grada” stigla je i super novost za navijače “vučice” - ikona Rome, jedinstveni Franćesko Toti potpisao je novi dvogodišnji ugovor sa svojim jedinim klubom. Večeras će se tim povodom “princ Rima obratiti medijima, a sjutra ide novi napad na Lacio. “Hvala predsjedniku našeg kluba što mi je omogućio dvije nove godine u Romi. Ovo je predivno, ja volim Romu i Roma voli mene”, rekao je Toti i dodao. “Pobjeda nad

Lacijom bila bi prava proslava ovog ugovora”. Naravno, u nebeskoplavom dijelu grada ne razmišljaju mnogo o Totiju - zanima ih samo “Derby della Capitale” i nova pobjeda nad “ljutim” rivalom. “Od prvog dana od kad sam ovdje samo se o derbiju govori. Znam koliko znači navijačima, ali mi ovdje prije svega igramo za nova tri boda”, razmišljanje je Vladimira Petkovića, trenera Lacija. O drugom derbiju dana govorio je potpredsjednik Milana Adrijano Galjani... “Nema sumnje da će ovo biti veliki meč, ali ne i odlučujući. Glavne stvari, a pogotovo to ko će biti novi šampion odlučuće se sredinom maja naredne godine”, riječi su Galjanija.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Rat za London: Džejms Milner i Deni Velbek na jednom od ranijih mečeva Sitija i Junajteda

Evropski vikend PREMIJER LIGA, 5. kolo Subota 13.45h Norič - Aston Vila 16.00h Liverpul - Sautempton 16.00h Njukasl - Hal 16.00h VBA - Sanderlend 16.00h Vest Hem - Everton 18.30h Čelzi - Fulam Nedjelja 14.30h Arsenal - Stouk 14.30h Kristal Palas - Svonsi 17.00h Kardif - Totenhem 17.00h Man. Siti - Man. Jun.

SERIJA A, 4. kolo Subota 18.00h Kaljari - Sampdorija 18.00h Kjevo - Udineze 20.45h Đenova - Livorno Nedjelja 12.30h Sasuolo - Inter 15.00h Atalanta - Fiorentina 15.00h Bolonja - Torino 15.00h Katanija - Parma 15.00h Juventus - Verona 15.00h Roma - Lacio 20.45h Milan - Napoli

LIGA 1, 6. kolo

Super tandem kneževa spreman za PSŽ: Emanuel Rivijer i Radamel Falkao

Subota 17.00h Bastija - Marsej 20.00h Evijan - Monpelje 20.00h Rems - Gengan 20.00h Ren - Ažaksio 20.00h Sošo - Lil Nedjelja 14.00h Lorijen - Bordo 17.00h Lion - Nant 17.00h Nica - Valensijen 21.00h PSŽ - Monako

BUNDESLIGA, 6. kolo Subota 15.30h Hamburger - Verder 15.30h Hanover - Augsburg 15.30h Majnc - Leverkuzen 15.30h Nirnberg - Dortmund 15.30h Volfsburg - Hofenhajm 18.30h Šalke - Bajern Nedjelja 15.30h Frajburg - Herta 17.30h Štutgart - Frankfurt

PRIMERA, 5. kolo Subota 16.00h Sosijedad - Malaga 18.00h Almerija - Levante 20.00h Valjekano - Barselona 22.00h Valjadolid - Atl. Madrid Nedjelja 12.00h Betis - Granada 17.00h Selta - Viljareal 19.00h Real M. - Hetafe 21.00h Valensija - Sevilja Ponedjeljak, 23. septembar: 22.00h Espanjol - Atl. Bilbao

Holandski i turski klasik Priču o ludom vikendu, prepunom derbija, zaokružiće i klasici Holandije odnosno Turske... Oba se igraju u nedjelju, a nešto ranije počeće onaj na čuvenoj “Filips areni” gdje (od 16.30h) PSV dočekuje Ajaks. Sat i po (od 18.00) nakon toga gorjeće Istanbul, tačnije njegov “crveno-žuti” i “crno-bijeli” dio - za prevlast u gradu na dva kontinenta ratovaće ranjeni (u Ligi šampiona) Galatasaraj i Bešiktaš kojem će “vjetar u leđa” biti fanatična podrška navijača sa njegovog “Inonu” stadiona.

SUPERLIGA Srbije, 6. kolo

Subota 16.30h Radnički 1923 - Donji Srem 16.30h Spartak - Napredak 16.30h Novi Pazar - Javor 16.30h Rad - Sloboda 19.00h Čukarički - Jagodina 19.00h Partizan - OFK Beograd Nedjelja 15.00h Voždovac - Crvena zvezda

HNL, 10. kolo

Subota 15:00h Koprivnica - Split 19:00h Hajduk - Zadar Nedjelja 15:00h Osijek - Dinamo Z. 19:00h Istra 1961 - Rijeka

Omladinke otputovale za Mađarsku Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore otputovala je juče na turnir prve runde kvalifikacija koji će u subotu početi u Mađarskoj. Selektor Zoran Mijović je poslije mini - priprema u Baru skratio spisak sa 22 na 18 imena koja su se našla na spisku putnika za Telki i Tatabaniju. Na kvalifikacioni turnir u Mađarsku otputovale su - GOLMANI: Žižić Marija, Keković Milica (Ekonomist), ODBRANA: Đurković Tatjana, Ivaštanin Ivana, Vidić Andreja, Goranović Marija (Ekonomist), Radunović Milica (Podgorica), Mitrović Irena (Lovćen), Knežević Olivera (Breznica), VEZNI RED: Šturanović Jelena, Vulić Milica (Ekonomist), Divanović Edita (Ulcinj), Lacmanović Miljana (Breznica), Bojanić Nikoleta (Podgorica), NAPAD: Krivokapić Ivana, Đukić Darija (Ekonomist), Knežević Ivana (Pristan), Ćorić Katarina (Brskovo). Turnir desete grupe kvalifikacija za odlazak na WU19 Evropsko prvenstvo koje se naredne godine igra u Norveškoj počeće u subotu, kada će naša selekcija u Telkiju odmjeriti snage sa domaćinom Mađarskom. Dva dana kasnije naše igračice će odmjeriti snage sa Belgijom u Tatabaniji, dok će turnir završiti protiv Turske u istom gradu. sajt FSCG RASPORED 21. septembar Mađarska - Crna Gora 23. septembar Crna Gora - Belgija 25. septembar Turska - Crna Gora

Omladinci: Dvomeč sa Mađarima Selektor mlađe omladinkse reprezentaicje Crne Gore Aleksandar Miljenović objavio je spisak za prijateljski dvomeč sa odgovarajućom selekcijom Mađarske. Mlađa omladinska selekcija odmjeriće snage sa Mađarima na terenu Trening kampa FSCG u utorak, 24. septembra i srijedu, 25. septembra 2013. godine. Oba meča počinju u 11.00 časova. “Poslije petodnevnih priprema koje smo imali u Podgorici očekuje nas prijateljski dvomeč. Imaćemo priliku da kroz dva meča provjerimo sve igrače koji su bili na pripremama prethonde sedmice. Za ove duele nam nedostaje dosta igrača, što zbog povreda, što zbog obaveza igrača koji već nastupaju za seniorske timove. Dueli sa Mađarskom će biti idealna prilika za provjeru forme i mogućnosti kandidata za omladinsku reprezentaciju”, rekao je Miljenović. Selektor je za utakmice pozvao sljedeće igrače - GOLMANI: Vuk Stijepović, Aleksa Maraš, Andrija Pejović, ODBRANA: Dragan Grivić, Lazar Đokić, Danijel Drobnjak, Nemanja Tmušić, Đorđe Vukčević, Nikola Janković, VEZNI RED: Dejan Kotorac, Stefan Morović, Stefan Lončar, Marko Leković, Akeksander Tončić, Stefan Vukčević, Žarko Vilotijević, Vladimir Šebek, Orhan Hajrović, NAPAD: Lazar Kilibarda, Anđelo Rudović, Filip Kukuličić, Vuk Damjanović, Stefan Milošević, Dragoljub Radišević. sajt FSCG

SPORTSKI EKRAN 13:00 13:15 13:45 15:00 15:00 15:30 16:00 16:00 16:30 17:00 18:00 18:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:00 20:45 21:15 22:00 23:00 23:30

SUBOTA Minhen 1860 - Aue, fudbal Čarlton - Derbi, fudbal Norič - Aston Vila, fudbal Slaven Belupo - Split, fudbal F1 Singapur, kvalifikacije Nirnberg - Dortmund, fudbal Liverpul - Sautempton, fudbal Sosijedad - Malaga, fudbal Šturm - Austrija Beč, fudbal Bastija - Marsej, fudbal Kijevo - Udineze, fudbal Almerija - Levante, fudbal Šalke - Bajern Minhen, fudbal Čelzi - Fulam, fudbal Partizan - OFK Beograd, fudbal Panatinaikos - OFI, fudbal R. Valjekano - Barselona, fudbal Lirs - Kortrijk, fudbal Đenova - Livorno, fudbal Rio Ave - Sporting, fudbal Valjadolid - A. Madrid, fudbal Sportska subota Fluminense - Koritiba, fudbal

Eurosport 2 SportKlub SK Prime Arenasport 3 SportKlub Eurosport 2 SportKlub + SK Prime SportKlub Arenasport 1 Arenasport 4 SK Prime Eurosport 2 SportKlub Arenasport 1 Arenasport 3 SK Prime SportKlub + Arenasport 4 SportKlub SK Prime RTCG 2 Arenasport 1

11:30 12:00 12:30 12:30 14:00 14:30 15:00 15:00 15:00 15:00 15:30 15:30 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:15 17:30 18:30 19:00 19:00 19:00 19:30 20:45 21:00 21:00 21:00 21:15 21:15 22:30 22:30 23:00 23:15 02:30

NEDJELJA Spartak - CSKA, fudbal Betis - Granada, fudbal Sasuolo - Inter, fudbal Vitese - Cvole, fudbal F1 Singapur, trka Arsenal - Stouk, fudbal Juventus - Verona, fudbal Atalanta - Fiorentina, fudbal Voždovac - C. Zvezda, fudbal Roma - Lacio, fudbal Zeta - Sutjeska, fudbal Frajburg - Herta, fudbal Lion - Nant, fudbal Visla - Kil, rukomet Mančester S. - Mančester J, fudbal Kardif - Totenhem, fudbal Selta - Viljareal, fudbal Magdeburg - Leven, rukomet Štutgart - Frankfurt, fudbal Rostov - Zenit, fudbal Istra - Rijeka, fudbal Real Madrid - Hetafe, fudbal Gimaraeš - Benfika, fudbal Panatitolikos - Olimpijakos, fudbal Milan - Napoli, fudbal Liga Srbije, pregled kola PSŽ - Monako, fudbal Valensija - Sevilja, fudbal Estudijantes - Gimnasija, fudbal Estoril - Porto, fudbal Indijanapolis - San Francisko, NFL Trka automobila Red Buls - Dalas, fudbal Argentinos J. - Boka Juniors, fudbal Pitsburg - Čikago, NFL

SportKlub + SK Prime Arenasport 4 SportKlub + SportKlub SportKlub + Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 RTCG 2 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 4 SportKlub SportKlub + SK Prime Arenasport 2 Eurosport 2 SK Prime Arenasport 3 SportKlub SportKlub + Arenasport 2 Arenasport 4 Arenasport 1 Arenasport 3 SportKlub SportKlub + SK Prime Arenasport 2 Eurosport Arenasport 4 SportKlub + Arenasport 2

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka. rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine. me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

MLADOST - MOGREN

SUBOTA - 15.30 H Budućnos - Dečić Rudar - Grbalj Lovćen - Petrovac Čelik - Mornar Mladost - Mogren NEDJELJA - 15.00 H (TV prenos) Zeta - Sutjeska 1. ČELIK 6 4 2. MOGREN 6 4 3. ZETA 6 4 4. GRBALJ 6 3 5. SUTJESKA 6 2 6. BUDUĆNOST 6 2 7. LOVĆEN 6 2 8. MLADOST 6 2 9. PETROVAC 6 1 10. MORNAR 6 1 11. RUDAR 6 0 12. DEČIĆ 6 0

Derbi crveno-žute boje 2 2 0 1 3 2 1 1 3 1 3 3

0 0 2 2 1 2 3 3 2 4 3 3

12:5 11:6 12:9 8:6 10:6 6:5 4:6 5:8 7:9 5:11 5:8 4:10

14 14 12 10 9 8 7 7 6 4 3 3

ČELIK - MORNAR

Oprez, oprez, oprez

Nekompletni su remizirali (nijesu igrali Vasilije Jovović, Ahmed Mujdragić, Ivan Ivanović) sa Mogrenom (1:1), a sada opet u okrnjenom sastavu Čelik napada (15.30) Mornar - šef struke Slavoljub Bubanja ne može da računa na Darka Bulatovića, Stevana Račića, te kapitena Darka Zorića. Nedostatak u udarnih 11 biće očigledan, ali “metalurzi” ne dižu ruke od tri boda. Uprkos... “Pred nama je najteža utakmica do sada. Lako je kasnije igrati protiv Sutjeske, Grblja, Budućnosti, jer tu igračima ne treba dodatna motivacija. Cijelu nedjelju sam pričao sa fudbalerima kako moraju biti oprezni”, riječi su Bubanje. Trener prošlogodišnjeg finaliste Kupa ne priča napamet, jer Mornar igra dobro u gostima... “Bolji su nego kod kuće. Pokazali su to trijumfom nad Budućnošću, onda protiv Zete gdje je Mornar igrao, a Zećani pogađali... Uglavnom, moramo biti pravi, koncetrisani sve vrijeme”. Idealan plan je... “Brzim golom bi lakše došli do tri boda”, rekao je Bubanja, koji sa Čelikom sjedi na čelu prvoligaške trke... “Lijepo je biti na vrhu, ali to je i obaveza. Sada svi hoće da uzmu mjeru Čeliku. Nadam se da to nećemo dozvoliti kako Mornaru, tako i ostalima”. Sa druge strane Obren Sarić (ne) muči muku sa sastavom nema kažnjenih, nema povrijeđenih, ali ima umornih - roster nije previše širok, a Mornar je u srijedu igrao Kup sa Brskovom (pobjeda 3:0)... “Čelik je favorit. Prvi su, moćni

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Čelik: Neriješeno: Pobjeda Mornar:

11 3 2 6

Pobjeda protiv Dečića (0:1) na tvrdom gostovanju, pa dodatna motivacija prolaskom u 1/8 finala Kupa Crne Gore trijumfom nad Tekstilcem (0:2) je izabranicima Nikole Peca Rakojevića dovoljno nabildovala samopouzdanje pred trenutno najvažniji okršaj u dosadašnjem toku prvenstva - Mladost gosti Mogren (15.30). Najjači tim u državi dolazi na Stari aerodrom, dovoljan razlog da “romantičari” pucaju od motivacije, te da se u subotu dobro popune tribine, jer nas očekuje super utakmica. “Slažem se sa većinom - vjerovatno igramo protiv najbolje ekipe u ligi i svakako da im prepuštamo ulogu favorita. Bez obzira što smo u defanzivni znatno oslabljeni neigranjem Radula Živkovića zbog kartona, siguran sam da se možemo suprostaviti Mogrenu. Potrebno je da u meč uđemo na pravi način i tako ćemo dobiti pozitivan rezultat”, poručio nam je defanzivac “crvenih” Filip Mitrović. Goran Vujović, Milan Đurišić, Goran Burzanović svaka ekipa strahuje od tog napadačkog tandema, a kada se tu doda nezvanično najbolji igrač lige Nikola Vujović - to je strašan tim. A Nikolu će pokušati da zaustavi Filip. “Odbrana je na i te kako velikom ispitu i ova utakmica će pokazati koliko smo kvalitetni u defanzivnoj liniji. Nadam se da ćemo sa terena izaći bez primljenog gola, bez obzira što sam svjestan da će to biti mnogo teško”, zaključio je Mitrović. Žuti sa Lugova prošle nedjelje nije uspio da iskoristi bitku za lidersku poziciju koja bi po-

Defanziva na ispitu protiv Mogrena: Filip Mitrović, štoper Mladosti slije 7. kola mogla donekle da se iskristališe - Mogren je drugi na tabeli, ali imaju isti broj bodova kao prvoplasirani Čelik kojeg nijesu uspjeli da savladaju u Budvi (1:1). “Mladost je dobra ekipa, dokazali su to igranjem u Evropi, ali zna se da Mogren ove godine ulazi u svaku utakmicu kako bi osvojio tri boda. Protivnik ima kvalitet, ali ukoliko budemo pravi i uspostavimo našu igru mislim da neće biti problema”, riječi su štopera Mirka Radišića. Igrači Branislava Milačića su svjesni pritiska koji je očekivano došao kada je Mogren sastavio “drim-tim” pred osmu sezonu crnogorskog takmičenja. Ra-

19 4 9 6

dišić ne krije snagu saigrača, ne traži alibi, ali kao što se zna broji se ono što se vidi i postigne na terenu. “Znamo da smo favoriti za titulu i da imamo najbolju ekipu, ali u fudbalu ne igraju imena - to ćemo morati da dokažemo na terenu protiv Mladosti. Vjerujem da ćemo izaći kao prava ekipa i riješiti meč u svoju korist”, poručio je Radišić. U.R.

LOVĆEN - PETROVAC

Vraćaju li crveni dug?

Vraća se u udarnih 11 po trojku protiv Mornara: Vasilije Jovović, desni bek Čelika su, a u posljednje vrijeme igraju dobro”, rekao nam je trener Mornara, a onda se osvrnuo na bolju igru tima u gostima... “Favoriti su na papiru, ali daćemo sve od sebe za pozitivan rezultat. Igraćemo maksimalno, odnos mora biti pravi kako bi uzeli makar jedan poen. Remi bi bio velika stvar za nas”, dodao je Sarić. B.T.

Za jači napad protiv Rudara: Nikola Ašćerić se vraća u startnih 11 poslije suspenzije

RUDAR - GRBALJ

DL U NEDJELJU

Naoštreno Jezero napada kolovođu Nevjerovatnim preokretom izbacili su aktuelnog šampiona Sutjesku iz 1/16 finala Kupa Crne Gore (2:1), pa sada puni samopouzdanja dočekuju lidera Druge lige - Jezero u Plavu igra (15.30 - tada počinje cijela liga) sa Bokeljom i imaju želju da Kotoranima nanesu prvi poraz, te da se trojkom približe gornjem dijeli tabele... Pored jake utakmice u Plavu, dobar meč na papiru očekuje se u Beranama gdje je domaćin gost prošlogodišnjeg prvaka - Jedinstvo. Ništa manje neće zanimljivo biti ni na ostalim mečevima, a pažnju privlači obračun Cetinje Kom. Prošle godine su se borili za ulazak u Drugu ligu, a sada se bore u drugoligaškom takmičenju...

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mladost: Neriješeno: Pobjeda Mogren:

PAROVI 7. KOLA, NEDJELJA (utakmice počinju u 15.30): Berane - Jedinstvo, Zabjelo - Ibar, Cetinje - Kom, Igalo - Bratstvo, Jezero - Bokelj, Zora - Arsenal. B.T. DRUGA LIGA 1. Bokelj 2. Kom 3. Zora 4. Berane 5. Jezero 6. Jedinstvo 7. Arsenal 8. Cetinje 9. Zabjelo 10. Ibar 11. Bratstvo 12. Igalo

6 6 6 5 6 6 5 6 6 6 6 6

5 4 3 3 2 2 2 2 2 2 0 0

1 1 1 0 3 3 1 1 1 1 2 1

0 1 2 2 1 1 2 3 3 3 4 5

9:0 9:3 9:7 9:6 5:4 2:1 4:4 8:12 4:8 3:7 5:10 3:8

16 13 10 9 9 9 7 7 7 7 2 1

Obračun moranja Momci Mirka Marića su uz Dečić jedini tim koji još nije osjetio ukus pobjede - Rudar je u prethodnih šest kola uspio da osvoji samo tri boda, a prvu pravu “trojku” tražiće protiv Grblja pod Golubinjom (15.30). Pljevljaci imaju pravo da se nadaju podvigu - pogotovo poslije odlično odigranog drugog poluvremena u Nikšiću gdje su protiv Sutjeske uspjeli da anuliraju dva gola zaostatka (2:2). “Grbalj je ekipa koju je dosta teško pobijediti. Međutim, igramo pred svojom publikom, moramo na teren izaći domaćinski i konačno ostvariti prvu pobjedu. Protiv Sutjeske se osjetio taj pomak u igri i dovoljno smo motivisani. Imamo podstrek za trijumf”, rekao nam je napadač Pljevljaka Dejan Jovančov koji nas je upoznao da zbog žutih kartona neće igrati štoper Nemanja Mijušković, te da je kapiten Nedjeljko Vlahović pod zna-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

36 17 8 11

kom pitanja zbog povrede. Minimalan poraz “trikolora” od Budućnosti je malo uzdrmao psihičko stanje ekipe Aleksandra Nedovića, ali jedan od najisksnijih u rosteru Igor Radusinović vjeruju da će se taj minus izbrisati u Pljevljima. “Nakon toga poraza od Budućnosti, idemo na teško gostovanje gdje se nadam da ćemo prikazati puno bolju igru i ostvariti pozitivan rezultat. Svakako da je pojačanje što se u tim konačno vraća Nikola Ašćerić, ali i pored toga ćemo imati odsustvo Nikole Bogdanovića u defanzivi”, rekao nam je jedan od najboljih defanzivaca domaće lige. U.R.

Prijestonica čeka (15.30) Petrovčane - družina Mojaša Radonjića ima veliki motiv da savlada iskusnu ekipu Milorada Malovrazića! Evo zašto... “Veliki su nam dužnici od prošle godine. Najveći. Kada nam je bilo najpotrebnije (borba za opstanak) jednom su nas savladali, a jednom smo igrali neriješeno”, govori nam Radonjić, koji dodaje... “Probaćemo da ih pobijedimo, nema dileme. Petrovac je nezgodan, iskusni su, više kvare igru, nego što igraju... Ali, pokušaćemo da ih savladamo”, riječi su Mojaša, koji u rosteru ima lakše povrijeđene Dejana Damjanovića i Blaža Perutovića, koji će vjerovatno biti spremni za utakmicu. Najveća opasnost po “crvene” da se ponovi epilog od prošle godine leži u napadaču Petrovca - Aleksandar Vujačić je prošle nedjelje pogodio protiv Zete, možda nastavi niz... “Uvijek su bili nezgodni za nas. Lovćen djeluje sve bolje, dobro su vođeni sa klupe. Moramo dati maksimum da vratimo bodove izgubljene kod kuće. Mislim da smo spremni da napravimo iznenađenje”, rekao je Vujačić. B.T. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

21 7 5 9

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

ZETA SUTJESKA GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Početak: Nedjelja, 15.00 TV prenos. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: D. Dević (Bar), D. Pajović (Cetinje). Delegat: Sreten Đurović.

Ivanović, M.M. Radulović, M.B. Radulović, Cavnić, Čolović, Dujković, Mojović, Otašević (Boljević), Došljak, Vlaisavljević, Orlandić Trener: Mladen Vukićević

Janjušević, Bečelić, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Stefanović, Fukui, Pejović (Jovović), Karadžić, Isidorović, Radonjić Trener: Dragan Radojičić

MLADOST MOGREN PODGORICA - Stadion: na Starom aerodromu. Početak: 15.30. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje), D. Šaković (Podgorica). Delegat: Miroslav Mićunović.

Potraga za pobjedom: Andriju Pejovića i Miloša Radulovića čeka novi veliki duel na Trešnjici

ZETA SUTJESKA

Test mogućnosti Prvi šampion nezavisne Crne Gore napada (nedjelja, 15.00 TV prenos) aktuelnog prvaka države Bojan Topalović

akva utakmica na Trešnjici u nedjelju pred TV kamerama od 15.00 časova! Zeta koju je malo ko projektovao prema gore napada Sutjesku, koju su svi vidjeli gore. Znači - obračunaće se najprijatnije iznenađenje prvenstva sa timom koji je najviše podbacio. Prevedeno - utakmica u nedjelju je pravi test mogućnosti. I jednih i drugih...

A mlada talentovana Zeta vjeruje da je satkana od najboljeg materijala - ofanzivac Miljan Vlaisavljević, baš kao i cijela družina Mladena Vukićevića, razmišlja samo o - tri boda... “Rezultati koje smo postigli u prethodnom periodu nas obavezuju da kod kuće igramo na pobjedu bez obzira ko je protivnik. Iskreno, sve osim trijumfa bio bi neuspjeh”, riječi su Vlaisavljevića. Prvi šampion vjeruje da ima snage da “odradi” aktuelnog prvaka koji bi svaki tren mogao da eksplodira na terenu... “Sutjesku izuzetno poštujemo, odlična su ekipa, ali imamo snage i znanja da ih pobijedimo. VjeMOJ TIP (Danilo Mitrović - Vijesti) Budućnost - Dečić 1 Rudar - Grbalj 1X Zeta - Sutjeska 1X Lovćen - Petrovac X Čelik - Mornar 3+ Mladost - Mogren 1X

rujem da ćemo biti pravi, da ćemo stići do cilja”, optimista je eks fudbaler Zabjela, Mladosti i Bratstva. Kako igrati protiv “plavo-bijelih” iz Nikšića? “Strpljivo i jako. Tako smo nastupali u svakom meču do sada, to je donijelo rezultat. Nema potrebe da mijenjamo bilo šta”, jasan je odlični Miljan Vlaisavljević, čiji šef Vukićević možda neće moći da računa na sjajnog Aleksandra Boljevića. Dok u Golubovcima vlada idila, kriza drma Nikšić - prvo je Sutjeska štrajkovala zbog neizmirenih dugovanja, a onda se na to nadovezao kiks protiv Jezera u 1/16 finala Kupa Crna Gora (ispali su rezultatom 2:1)... “Poslije lošeg rezultata u Kupu potrebno je da što prije vratimo povjerenje svih oko nas. Sutjeska nije zaboravila da igra fudbal. Ušli smo u period krize, moramo što prije izaći”, jasan je iskusni defanzivac Dejan Ognjanović. Sutjeska bi pokazala šampionski karakter kada bi se iz lo-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

37 21 5 17

še serije izvukla protiv ekipe u naletu, što Zeta jeste... “Mlada su perspektivna ekipa. Izgaraju na terenu, to ih dovodi do rezultata. Podsjećaju me na nas od prošle godine”, rekao je Dejan. “Respektujemo ih, ali ne osvrćemo se na njih. Imamo kvalitet, možemo da ih pobijedimo.” Sutjeska je stvarno igrala dobro, ali rezultat ih nije pratio. Možda je došlo vrijeme da im se sve poklopi... “Neki padovi su nam se obili o glavu, ali igra postoji. Možemo svakoga da savladamo, tu nema priče. Protiv Zete ćemo igrati na naš način, tražićemo od starta trijumf, igrati napadački. Vjerujem da ćemo doći do tri boda, te da ćemo se izvući iz krize”, poručio je na kraju Ognjanović, čiji šef stručnog štaba Dragan Radojičić neće moći jedino da računa na ofanzivca Miloša Stevovića, koji se povrijedio na utakmici sa Jezerom. Definitivno je - nedjelja donosi derbi, nedjelja daje smjernicu koliko može Zeta, koliko može Sutjeska...

BUDUĆNOST DEČIĆ

Stara mušterija sluti na prvi trijumf Pravi trenutak, protivnik po mjeri - plava pozornica fudbalera Budućnosti je spremna da dočeka prvo slavlje klinaca na stadionu pod Goricom. Remi sa Sutjeskom, loše predstave protiv Mladosti i Mornara su zaboravljenje u dvorištu “plavih” koje će opet zjapiti prazno - sada dolazi Dečić, rival koji jednostavno ne smije da pomrsi račune mladoj četi Nenada Vukčevića. “Pred nama je lijepa prilika da konačno ostvarimo prvi trijumf na našem stadionu. U gostima igramo dobro, pobijedili smo Grbalj, ali taj trijumf će tek dobiti na snazi ukoliko uspijemo da preskočimo ekipu iz Tuzi. Moramo biti maksimalno domaćinski nastrojeni”, poručio je lijevi bek Risto Radunović koji će bi-

ti starter u meču sa Tuzanima nakon problema sa leđima. U Radanovićima su igrali dobro, protiv Petrovca su takođe djelovali veoma zrelo, dok u porazu od Mogrena nijesu imali sreće. Budućnost je svaki put na gostovanjima mogla da zasluži prolaznu ocjenu, ali kada igraju na svom stadionu, to je sasvim druga priča za koju se Radunović nada da će se konačno promijeniti. “Moramo da igramo napadački, te da od prvog minuta nanesemo naš tempo i stil igre. Vjerujem da ćemo protivnika uspjeti da “slomimo” ranim pogotkom - tada bi sve išlo lakše”, zaključio je Radunović. Mini derbi ne dolazi baš u najboljem trenutku za Tuzane - Dečić kuburi sa rezultatima, a sada su se na sve to nadovezale i po-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Budućnost: Neriješeno: Pobjeda Dečić:

20 17 3 0

vrede Nijazima Padovića, Edina Lekića i Demira Ramovića. Kada se sve sagleda, momke Fuada Krkanovića očekuje paklen posao pod Goriom. “Budućnost dolazi u najtežem mogućem trenutku. Ne možemo više da se branimo i da iz toga tražimo neke šanse. Kalkulacija nema i siguran sam da ćemo od prvog minuta pokušati da napadnemo protivnika. Neće biti lako, ali šta je tu je”, rekao nam je nekadašnji član “plavih” Darko Vučić. U.R.

Kuzmić, Đokić, Mitrović, Radulović, Novović, Kavanabe, Božović, Savićević, Seratlić, Mugoša, Marković Trener: Nikola Rakojević

Butorović, Golubović, Kapisoda, Radišić, Pejović, Lagator, Burzanović, Marković, N. Vujović, Đurišić (Đurović), G. Vujović Trener: Branislav Milačić

BUDUĆNOST DEČIĆ PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Početak: 15.30. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Đ. Ražnatović (Cetinje), A. Đikanović (Nikšić). Delegat: Dragan Gorović.

Agović, Raspopović, Kopitović, Orahovac, Radunović, Rogošić, Hočko, Burzanović, Ilinčić, Ćetković, Nikač Trener: Nenad Vukčević

Gačević, Vučković, Novović, Mihailović, Ljuljđuraj, Popović, Zlatičanin, Ajković, Vučić, Lazarević, Vujačić Trener: Fuad Krkanović

ČELIK MORNAR NIKŠIĆ - Stadion: Čelika. Početak: 15.30. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), V. Đuranović (Podgorica). Delegat: Željko Džarić.

Aković, Jovović, Mujdragić, Krsteski, Videkanić, Adrović, Hadžibulić, Brnović, Prtenjak, Ivanović, Đalac Trener: Slavoljub Bubanja

Lakićević, Dubljević, Arsenijević, Petrović, Radulović, Obradović, Mijušković, Kajević, Tomić, Divanović, Rotković Trener: Obren Sarić

RUDAR GRBALJ PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: 15.30. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), S. Korać (Bar). Delegat: Miodrag Bakrač.

Radanović, Gačević, Tomašević, Šćepanović, Nestorović, Kaluđerović, Sekulić, Vlahović, Kato, Jovanović, Jovančov Trener: Mirko Marić

Radulović, N. Bogdanović, Radusinović, Glavan, Carević, Ragipović, Martinović, Delić, Vukčević, Janković, Ašćerić Trener: Aleksandar Nedović

LOVĆEN PETROVAC CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Početak: 15.30. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Dragan Klikovac.

Dragojević, Radunović, Damjanović, Tatar, Martinović, Mirković, Brnović, Radović, Perutović, Merdović, Stojanović Trener: Mojaš Radonjić

Popović, Ivanović, Lakić, Grbović, Mrvaljević, Golubović, Đukić, Muhović, Pejaković,Jablan, Vujačić Trener: Milorad Malovrazić

EVROPSKO PRVENSTVO SLOVENIJA 4 22. SEPTEMBAR

Novo finale za zemlju košarke Litvanija će se boriti za zlato - u polufinalu bolja od Hrvatske (77:62), Ukrajinci na Mundobasketu, Srbi i Italijani odlučuju o posljednjem putniku

Mehaničari Red bula spremaju bolid Sebastijana Fetela za noćnu trku u Singapuru

Najbolji u redovima prvog finaliste bili su Mačiulis sa 23 poena, uključujući četiri ubačene trojke i šest skokova, Kleiza sa dabl-dabl učinkom 22 poena i 11 skokova i Kalnietis sa 18 datih koševa. U poraženoj ekipi jedini do dvocifrenog učinka stigao Bojan Bogdanović koji je uspio da sakupi 15 poena, ali uz šut iz igre 5/15. “Kada smo počeli prvenstvo mnogi su govorili loše stvari o nama, o tome kako nemamo šta da tražimo na Eurobasketu. Mislim da smo im na najbolji način odgovorili”, rekao je nakon meča selektor Litvanije Jonas Kazlauskas, dok je njegov kolega na dru-

goj strani Jasmin Repeša jasno poručio. “Bolji protivnik odlazi u finale. Pokušali smo, ali nijesmo imali svoj dan”. Uzbudljivo je bilo i u mečevima za plasman od 5. do 8. mjesta - Italijani nijesu uspjeli da se oporave od četvrtfinalnog poraza od Litvanije, pa su morali da se pomire sa porazom od Ukrajine koji ih vodi na megdan Srbiji za posljednje mjesto koje vodi na Mundobasket u Španiji. Ukrajincu su na krilima letećeg Amerikanca Judžina Džetera (20 poena) došli do najvećeg uspjeha u istoriji tamošnje košarke. “Ovo je kao san. Izborili smo plasman na Svjetsko prvenstvo. Ni-

šta nam međutim nije pokonjeno, sve smo zaslužili. Momci su odradili fantastičan posao”, bio je ponosan na svoje izabranike legendarni američki stručnjak Majk Fratelo. Italijani su razočarnai - dobra partija Pjetra Aradorija (15 poena, 9 skokova) nije nagrađena, pa će azuri morati težim putem do Mundobasketa. “Imali smo priliku da dobijemo utakmicu, ali kako je vrijeme odmicalo, sve smo gore igrali. Odbrana nam je upotpunosti otkazala. Biće veoma teško protiv Srbije, ali moramo biti spremni za taj meč što prije”, riječi su prve zvijezde azura Marka Belineli.

SEMAFOR Hrvatska - Litvanija 62:77 Španija - Francuska (kasno sinoć) Italija - Ukrajina 58:66 Danas 17.30h Italija - Srbija 21.00h Ukrajina - Slovenija Nedjelja 17.30h - Za treće mjesto 21.00h Finale

FORMULA 1

Unikatna Marina bej

Šampion Sebastijan Fetel u nedjelju (14.00) bi mogao da napravi veliki korak ka novoj tituli Staza Marina bej, Velika nagrada Singapura, najbrži cirkus na planeti... To nije obična trka! To je sve sem obična borba, jer staza duga 5.065 kilometara gdje se vozi 61 krug je jedina na kojoj bolidi “zuje” u noćnom terminu... Zato će u nedjelju od 14.00 časova (SportKlub) po srednjeevropskom vremenu na površini 799.000 kvadratnih metara Sebastijan Fetel, Fernando Alonso, Luis Hamilton i kompanjoni juriti trijumf. Jer, pobijediti u glamuroznom Singapuru je prestiž. A, SuperSeb bi mogao znatno da se približi novoj (četvrtoj) tituli pošto trenutno ima 222 poena, a slijede ga Alonso sa 169, te Hamilton sa 141... “Volim stazu na kojoj sam osvojio dvije titule, ali teško je voziti trku, jer traje dva sata. Volim izazove, ali u Singapuru se cijeni samo vrijedan rad”, rekao je Njemac. Na unikatnoj Marini bej koja je otvorena prije pet godina slavili su Alonso i Fetel (dva puta), te Hamilton jednom. Španac bi mogao opet iza sebe da ostavi velike rivale... “Trka je zahtijevna, staza vam ne

dozvoljava greške, ali sam je dobro upoznao i ostvarivao značajne rezultate. U pet dosadašnjih trka, četiri puta sam bio na podijumu”, rekao je Alonso, kome će naredne sezone partner biti Kimi Raikonen iz Lotusa. A, Nando je velike stvari u Formuli 1 ostvarivao jer su se drugi vozači iz kluba žrtvovali za njega. To više neće da radi Brazilac Felipe Masa... “Od sada neću da vozim za Alonsa. Od trke u Singapuru radiću samo za sebe. Napadaću kad god budem mogao. Došlo je vrijeme da vodim računa o sebi”, rekao je Masa, koji će na ljeto napustiti “crveni” bolid poslije osam sezona - najvjerovatnije će potpisati za Lotus što bi označilo praktično trampu - ledeni Finac ide u Ferari, a dobroćudni Brazilac u Lotus... “Znam kakvi su Fernando i Kimi na stazi i van nje. Mislim da su oni odlični vozači, ali plašim se da će biti varnica kada budu u istoj ekipi”, rekao je Masa pred vikend kada će se održati velika glamurozna trka na jedinstvonoj stazi Marina bej. B.Topalović

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade! Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Selekciju Litvanije dijelila su samo četiri poena od ispadanja u prvoj fazi Evropskog prvenstva u Sloveniji (u meču protiv BiH), ali su momci sa Baltika gdje je košarka način života uspjeli da podignu nivo igre kako je odmicalo takmičenje u Sloveniji, da bi se juče pobjedom nad Hrvatskom 77:62 plasirali u veliko finale šampionata Evrope! Hrvati su dobro krenuli, imali u prvih pet minuta dva puta vođstvo po tri koša razlike, ali su Litvanci uspjeli da preokretnu pogocima Kleize i Javtokasa i povedu sa 19:14. Nakon toga sve u dvorani “Stožice” bilo je u bojama Litvanije...

SUbota I NeDjelja, 21. i 22. 9. 2013. broj 644 GoDiNA II

33 žEnA ª DolcE&GAbbAnAº

prEDlAžE

Naočare mozaičnog printa na okviru Kolekcija italijanske kuće “Dolce&Gabbana” za jesen/zimu 2014. očarala je sve ljubitelje mode mozaičkim i pozlaćenim detaljima koji odišu luksuzom. Kao i odjevni komadi, tako je i asesoar ekstravagantan i upečatljiv. Dizajneri su inspiraciju našli u mozaiku Monrealske katedrale, koja se jasno oslikava i naglašava intrigantne detalje. Tako su i naočare za sunce sa posljednje revije istinsko umjetničko djelo sa mozaičkim detaljima i zlatnim ramovima. Moćno stilizovane naočare neće vam samo zaštititi oči, već će podići vašu eleganciju na sasvim novi nivo. Kao jedan od trendova ove sezone, Dolce&Gabbana naočare sigurno će postati instant hit na ulicama modnih prestonica popt Milana, Njujorka i Pariza.

ª MoScHInoº SlAVI 30 GoDInA

Tašne u čast rođendana

SAVJETI

Neka bude udobno

Brend “Moschino” slavi 30. rođendan. Italijanska modna kuća, osnovana 1983. godine, u to ime odlučila je da lansira tašne koje posjeduju sve stilske karakteristike tipične za ovu kuću. Mini kolekciju kreirala je kreativna direktorka brenda Rosela Žardin, koja je objedinila neke od najupečatljivijih motiva i obilježja. Kolekcija će biti sačinjena od boja koje su karakteristične za “Moschino”, a to su bijela, crvena i crna. Simboli kuće “Moschino” - srce, pruge, tufne i zlatni lanci - takođe će zauzeti počasno mjesto u ovoj rođendanskoj kolekciji. Tašne iz kolekcije povodom

rođendana biće dostupne od 21. septembra, onlajn na moschinoboutique.com, kao i u “Moschino” prodavnicama u Milanu, Rimu, Parizu, Londonu, Berlinu i Njujorku.

Kako odabrati idealnu garderobu za boravak na poslu Marija Ivanović

ije lako odabrati garderobu za posao, posebno u prelaznom periodu kada ne znamo kako i šta obući. U nekoliko sati vrijeme se može promijeniti od kišnog pljuska do sunčevih toplih zraka. Damama koje rade tokom nedjelje posebno je teško da odaberu odjevnu kombinaciju, pogotovo ako obavljaju dužnost koja zahtijeva kodeks oblačenja. Ni ženama koje imaju ležernija zaduženja nije lako, pa smo modnu dizanerku Ivanu Murišić upitali za nekoliko modnih savjeta.

Mlada i talentovana dizajnerka svojim savjetima pokušaće da olakša svim damama koje imaju nedoumice povodom odabira garderobe za posao. Najbolja kombinacija, za posao po Ivaninom mišljenju, je ona u kojoj se najsigurnije osjećate i za koju smatrate da će vam dati veće samopouzdanje. “Svakako je teško odabrati garderobu za posao, posebno zato što današnji poslovi većinom zahtijevaju odjevne kodeske, a sa time dolaze veća ograničenja, a manje slobode”, kaže Ivana dodajući da treba obratiti pažnju za opis posla kojim se bavimo. Komocija na prvom mjestu “Ako su u pitanju kancelarijski poslovi, to su opet neki uniformisani komadi, kao na primjer bluza i suknja, kod muškaraca je to košulja i pantalone. Negdje se u tome najkomotnije tijelo osjeća, a opet je prikladno poslovnoj prilici. Košulje bi uvijek trebalo da budu od prirodnog materijala, a suknja komotnija da bi se u njoj moglo sjedjeti do osam sati”, smatra ona. Ivana tako predlaže starijim damama savršen poslovni autfit koji se sastoji od suknje do koljena, bluze sa ranglan rukavima, džempera na raskopčavanje, marame

i baletanki. Mladim djevojkama savjetuje pantalone, strukirane bluze, ukrojene sakoe i elegantni nakit. Marame i sat su nezamjenjljivi aksesoar Opšte je poznato da žene obožavaju nakit, ali se dosta njih tokom radnog vremena mora odreći omiljenih komada koji se možda ne uklapaju u poslovnu etiku. “Što se nakita tiče, uvijek je poželjan jer razbija monotoniju poslovne garderobe. Sa njim je bitno imati mjeru i uklopiti ga na ‘najbezboliniji’ način. Pod tim podrazumijevam nakit jednostavnih linija, bez previše detalja, sjaja i glamura. U to ubrajam ženski sat, elegantnu jednostavnu narukvicu i ogrlicu koja prati liniju vrata”, savjetuje Ivana, dodajući da treba izbjegavati “sve što je pretjerano, vuče na kič i večernju varijantu.” “Ne smijemo zaboraviti maramu koja kao modni detalj može da osvježi svaku odjevnu kombinaciju”, kaže ona. Što se tašni tiče, Ivana smatra da treba ispratiti pravilo koje propagira “funkcionalnost naspram estetike”. “Dame se prije opredjeljuju za velike tašne, u koje mogu da sta-

ve više stvari koje su im neophodne za višesatni boravak na poslu”. Povratak plesea Modni trend za jesen i zimu 2013/14. godine preporučuje materijale koji su prijatni i koji “trpe” višečasovni boravak na poslu, nazavisno od toga da li ga provodite za kompjuterom ili u pokretu, a Ivana izdvaja povratak plisea. “Plisirane suknje i bluze koje se mogu iskombinovati u raznoraznim varijantama, pa između ostalog i u poslovnoj. Sem toga, takvi komadi imaju u sebi udobnost, a opet i strogoću”, kaže ona dodajući da bi trebalo izbjegavati vjestačke materijale. “Svaki materijal koji ima u sebi sintetičko svojstvo nije prijatan na tijelu, posebno ako su u pitanju fizički poslovi”, objašnjava ona, a kao najbolje rješenje izdvaja materijale poput pamuka, lana, svile, kepera.. Džins za ležerna zanimanja Farmerke se mogu nositi u situacijama kada nije potrebna velika ozbiljnost na poslu. “Za posao je najbolje odabrati klasičan kroj farmerki ili one koje se šire u nogavicama. Takvi krojevi najbolje dočaravaju ozbiljnost na poslu, a opet su veoma moderne i ležerne”, smatra mlada dizajnerka. Izbjegavajte visoke potpetice Dizajnerka savjetuje da bi trebalo strogo izbjegavati visoke potpetice. “Ravna obuća ili niska štikla je idealna za posao. Što se tiče modela, tu su baletanke ili cipele sa niskom potpeticom. Nešto što prati anatomiju stopala, a po kroju i materijalu odgovara čestom hodu”, kaže na kraju Ivana Murišić.

KUĆnA rADInoST

Napravite finu mast od nevena Svježu stabljiku nevena, list i cvijet treba oprati i pošto se ocijedi voda sa biljke, sitno isjeckati. Dvije pune šake isitnjene biljke umiješati u 500 g masnoće (može margarina) koja se prethodno istopi. Miješati drvenom kašikom, a zatim skloniti sa vatre i ostaviti poklopljeno 12 sati, nakon čega treba ponovo podgrijati i procijediti kroz platno ili gazu, u staklenu teglu. Ovu mast treba čuvati u frižideru. VAŽNO: Na dnu tegle se taloži zelenkasta tečnost, koju treba baciti. Ostatak biljke (ono što je ostalo od cijeđenja) može se koristiti

kao kaša za kataplazmu (oblog) i to dva puta, nakon čega se baca. Za šta je korisna? Mast je pogodna za tretman svih kožnih bolesti (ekcemi, impetigo, psorijaza, seboreja, akne, infekcije kože izazvane bakterijama, virusima ili gljivicama?. Posebno je djelotvorna kod rana koje teško zarastaju, a mogu se tretirati i svježi ožiljci, zatim kod ugriza i uboda insekata. Koristi se u kozmetici, jer smanjuje proširene pore, uklanja mitesere, smanjuje pojavu gnojnih akni, uklanja fleke na koži i smanjuje vidljivost ožiljaka. Omekšava zadebljanja na koži hiperkeratoze i žuljeve.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

SERIJA

Momčilo Otašević u ª Zori dubrovačkojº Sa snimanja serije “Zora dubrovačka”

Jedan od najpopularnijih crnogorskih glumaca mlađe generacije Momčilo Otašević ovih dana provodi radno u Zagrebu gdje snima seriju “Zora dubrovačka”. Momčilo, kojeg je televizijska publika zavoljela kroz seriju “Budva na pjenu od mora”, gdje tumači lik Luke Radmilovića, za sada je jedini glumac iz Crne Gore koji je dobio ulogu u novom projektu scenaristkinje Jelene Veljače. Radnja serije je smještena na početak devedesetih, kada je Dubrovnik bio pod stalnom opsadom mjesecima. Glavni likovi su Maro (Boris Ler) i Judita (Barba-

ra Bilić) između kojih se rodi ljubav na prvi pogled. Nova serija koja će se uskoro prikazivati na Nove TV okupila je renomiranu glumačku postavu, Dragana Despota, Amara Bukvića, Vanessu Radman, Alena Liverića, Jelenu Perčin, Anu Kvrgić, Mirnu Medaković, Ivanu Horvat, Jakšu Borića i Stefana Kapičića. Snimanje je već počelo u Zagrebu, a ubrzo se cijela ekipa seli u Dubrovnik. Serija na male ekrane stiže najkasnije za dva mjeseca, a njeno prikazivanje se očekuje i na nekom od domaćih kanala. F.J.

ELEMENTAL

Stigla ª Paklena ljubavº

Članovi grupe “Elemental” objavili su novi singl i spot za numeru “Prokleta ljubav”, sa aktuelnog albuma “U redu je”. U pjesmi “Prokleta ljubav” Elemental slušaoce uvlači u ljubavnu priču, ispričanu iz nešto drukčije perspektive od one na koju smo navikli. No, ništa manje ni ne oče-

kujemo od ekipe koja se tokom godina dokazala ne samo kao vrhunski svirači, već i kao maštoviti tekstopisci. Ova pjesma savršeni je soundtrack za prebiranje po utiscima leta koje je već pomalo iza nas i za prisjećanje na neke zagonetne ljetnje ljubavi. Upravo ovu zagonetnu ljetnju lju-

bav u novom video spotu Elementala sjajno su odglumili Erna Rudnički i Matija Kačan, a da priča bude što uvjerljivija, potrudio se reditelj Marko Milovac. Direktor fotografije je Ivan Zadro, a za konačni ishod pobrinuo se tim C47 Film produkcije, u čemu je ključnu ulogu odigrao montažer Frano Homen. E.Z.

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Fanovi i njihovi idoli

Stižu im lutkice, mirišljava pisma, majice i pjesme Regionalne muzičke zvijezde za Vikend novine otkrivaju koje poklone najčešče dobijaju od publike Zlatko Šebek

ve je manje velikih zvijezda na javnoj sceni zbog kojih bi se, recimo, blokirao saobraćaj, organizovale paparaco potjere, putovalo deset sati na veliki koncert, plakalo nakon dobijenog poljupca ili autograma. Jesmo li u pravu? Odgovor na ovo pitanje nije jednostavno definisati jer ako nemate armiju fanova, sigurno je da imate makar pun autobus onih koji će uraditi jednu od gore navedenih stvari. Naravno, korak dalje čine oni najvatreniji, da ne kažemo fanatični, spremni da urade apsolutno sve što bi njihov idol poželio ili čak naškode sebi ukoliko se razočaraju ili ih na neki način njihova “zvijezda” povrijedi.

Kada su regionalni izvođači u pitanju, nema puno onih koji mogu da napune stadione i slične velike prostore. Ipak, jedan od takvih nije pjevač Toni Cetinski, koji gdje god da nastupa uspije da okupi nekoliko hiljada ljudi. Njegovi koncerti nikog od prisutnih ne ostave ravnodušnim, a, kako je više puta izjavio, sve što radi, radi zbog publike. U izjavi za Vikend novine popularni Toni otkriva da ga uvijek na koncertima iznenadi maštovitost i kreativnost fanova. “Dobijam nezaobilazne plišane medvjediće, cvijeće, demo snimke mladih muzičara koje uvijek rado preslušam, a ima i puno različitih lijepih poruka na transparentima”, priča Toni. Njega je posebno iznenadio neobičan poklon dostavljen ni manje ni više nego na kućnu adresu. “Moja najmlađa obožavateljka iz ulaza, osmogodišnja Mirta, kćer mojih prijatelja, ostavila mi je za rođendan na kućnom pragu palačinke koje je sama ispekla”, prisjeća se on veoma emotivnog gesta, dodavši da ga na ulici, kada ga prepoznaju, uglavnom srdačno pozdrave, a sve što žele je da se upoznaju, popričaju ili fotografišu.

Kad je počeo da razmišlja o tome da li mu je neko nekada nešto darovao pri takvom susretu, ništa mu nije padalo na pamet, ali kasnije se ipak nečeg prisjetio. “Jedan fan mi je jedne prilike uručio opomenu za neplaćeni račun od mobilnog telefona od nekih dvjestotinjak kuna (oko 27 eura), to mi je bilo toliko simpatično da sam odlučio dečku platiti taj račun”, otkriva Toni kojem je ipak najveći poklon da na koncertu vidi publiku koja se

dobro zabavlja i zna sve njegove pjesme od riječi do riječi. I Emina Jahović sa posebnom radošću priča o svojim fanovima. Ona ističe da je zahvaljujući njima opstala na estradi i da sa velikim nestrpljenjem očekuje prve komentare nakon objave novog singla ili albuma. “Moja publika je odana do kraja. Uvijek se trude da me što više impresioniraju i dodatno iznenade. Na koncertima mi uglavnom poklanjaju plišane igračke i cvijeće, dok na moju ili adresu moje izdavačke kuće neprestano stižu mirišljava pisma, najljepše sadržine”, povjerila nam se Emina. Pored poklona koje nije u prilici da zadrži ili pak odluči da daruje u humanitarne svrhe, ona kaže da postoje oni kojih se ne bi odrekla nizašta na svijetu. Jednu od njih čuva u svom domu u Istanbulu. “Jedna djevojka je na majici oslikala moj portret u noći. To je poklon koji mi puno znači i ima posebno mjesto u mojoj kući”, poručuje Emina Jahović. Sergej Ćetković je takođe jedan

od pjevača koji uživa veliku popularnost u regionu. Pored humanitarnog rada, interakcije sa fanovima tokom koncerta, te prepuštanja scene na kojoj nastupa najvatrenijem dečku ili curi iz publike, Sergej svoju zahvalnost uzvraća i kroz poklone koje obezbijedi za publiku na velikim koncertima. Tako je na jednom svima poklanjao majicu sa autogramom, a na onom nedavno održanom u Podgorici čak i svoj CD . “Poklone uglavnom dobijam u toku ili nakon koncerta. Od plišanih igračaka, pjesama do fotografija... Najviše volim dječja pisma i njihove poruke koje me uvijek nasmiju i koje čuvam kući”, ispričao nam je Ćetković. Goca Tržan našla se na listi naših sagovornika na ovu temu. Uvijek raspoložena plavokosa pjevačica kazala nam je da je uvijek prijatno iznenade pokloni i da često među njima ima onih koji su izuzetno vrijedni. Goca otkriva da joj daruju razne stvari na koncertima, a u posljednje vrijeme joj se dešava da umjesto njoj, poklon bude namijenjan njenoj kćerki Leni.

TRiBjUT ŽURKa: Madona

Ivanin odlični nastup Nakon ljetnje pauze, nova sezona tribjut žurki održana je u diskoteci My Club u Tivtu, posvećena Madoni, a u ulozi kraljice popa našla se crnogorska pjevačica Ivana Popović-Martinović. Tribjut zvijezda se za potrebe nastupa presvukla čak pet puta, pokušavši da na vjerodostojan način predstavi Madonin rad u različitim fazama. Tako je Ivana za potrebe performansa za pjesmu “Frozen” nosila ogromni crni plašt i crnu periku, za nastup za pjesmu “Vogue”, nosila je ogromne šiljate grudi i plavu periku, dok se za pjesmu “Hung up” i “Sorry” obukla u disko kostim. Za numeru “Music” odabrala je kožni mantil sa šesirom. “Ovako nešto radim prvi put i osim samog izvođenja uživo, koje mi nije novost, sve ostalo je bilo izuzetno zabavno. I biranje kostima, učenje djelova poznatih pokreta i koreografija,

imitiranje njene boje glasa, ali i sve što se na kraju desilo pred publikom je bilo divno. Osjećaj je fenomenalan, jer sam i sama kao klinka bila Madonin obožavalac, tako da su mi se, na neki način, ostavrili snovi iz djetinjstva”, kazala je Ivana, dodavši da ekipa Team Fun-a opravdava ime koje nosi. “Bilo je beskrajno zabavno”, naglasila je ona. Tokom večeri ogranizovane su i karaoke, na kojima su se pjevale isključivo Madonine pjesme, a dodiljene su i nagrade za učesnike kviza. Sljedeća tribjut žurka u My clubu u Tivtu biće održana u srijedu 25. septembra. Treba napomenuti da je sinoć održana tribjut žurka i u diskoteci “Face” u Nikšiću, gdje su posjetioci mogli da uživaju u skandaloznom performansu crnogorske Lejdi Gage koja nikog nije ostavila ravnodušnim. E.Z.

“Igračke, cvijeće, knjige, foto-ramovi... ma puno toga sam dobila od publike. Ipak, omiljeni poklon mi je pjesma koju sam dobila od obožavaoca kada sam prolazila kroz teške trenutke u životu. Uramila sam je i nalazi se na zidu u mom stanu”, zaključila je Goca Tržan.

36 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Djeca žude za pričom Danilo Brajković

ako većina roditelja još od davnina primjenjuje praksu edukacije djeteta kroz čitanje bajki, u posljednje vrijeme je sve aktuelnije pitanje da li previše mašte i nerealnih junaka može naškoditi razvoju djeteta. Brojni stručnjaci su saglasni u konstataciji da bajke pomažu djetetu u razvijanju istinskih vrijednosti i formiranju ličnosti, a o uticaju i značaju čitanja omiljenog štiva mališana razgovarali smo sa psihologom u Kliničkom centru Crne Gore Ivanom Brajkovićem, kao i vaspitačicom u predškolskoj ustanovi “Maša” Zorkom Kraljević.

Bajku definišemo kao književnu vrstu koja nesumnjivo predstavlja omiljeno štivo svih mališana. Savremena istraživanja bajki otkrila su nam da su u davnim vremenima prvenstveno bile namijenjene interakciji odraslih ljudi koji su bajke proživljavali sa istom spontanošću i žarom u svijetu slika kao što danas čine djeca. Neobična i izmišljena stvorenja, vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i mnogi drugi likovi su sastavni dio odrastanja djeteta i predstavljaju njegov prvi dodir sa pisanom riječju. Nažalost, savremeno doba i sve veća zavisnost od tehnologije uslovili su narušavanje bezbrižnosti djeteta prilikom čitanja bajki i umjesto njihove izvorne pouke na prvo mjesto postavljaju dilemu – da li su bajke neophodne djetetu. Glavni razlog za pomenutu dilemu je činjenica da se u bajkama pored pozitivnih junaka nalik anđelima, čarobnjacima i vilama mogu sresti i negativci poput đavola, zle vještice i drugih, kojima se u novokomponovanoj književnosti dodaju elementi nasilja i straha. Psiholog u Kliničkom centru Crne Gore Ivan Brajković smatra da

mnogi savremeni stručnjaci preporučuju roditeljima da čitaju bajke i sasvim maloj djeci, bez strepnje od eventualnog straha djeteta izazvanog negativnim junacima. “Opisi ličnosti iz bajki dobra su prilika da roditelji pitanjima podstiču dijete da samostalno procjenjuje ponašanje pozitivnih i negativnih junaka bajki. Roditelji ne treba bezrazložno da strepe da će se njihova djeca preplašiti kada se u bajkama sretnu sa zmajevima, čudovištima ili vješticama. Na djecu generalno mnogo neprijatnije djeluju scene nasilja koja ona gotovo svakodnevno opažaju u filmovima i na televiziji. Bajke na svojevrstan način pripremaju djecu za susret sa bolnim situacijama u stvarnosti kao što su bolest, rastanak, smrt, zloba ili pakost pojedinih ljudi iz realnog okruženja”, zapaža Brajković. Između ostalog, bajke pomažu djetetu da prepozna i razvije istinske vrijednosti poput prijateljstva, odanosti i hrabrosti, te da poistovjećujući se sa najdražim likovima nauči da izražava želje, strahove i očekivanja. Uz pozitivan učinak na djetetovo psihološko zdravlje, čitanje priča naglas razvija i moždanu aktivnost, pogoto-

Cijene u knjižarama visoke U podgoričkim knjižarama može se naći širok izbor bajki i sadržaja namijenjenih djeci. Knjige sa motivima dječjih junaka poput Pinokija, Aladina, Štrumpfova, Pepeljuge i drugih koštaju u prosjeku od 15 do 40 eura, u za-

visnosti od broja priča u knjizi. Cijena pojedinačnih bajki kreće se od pet do 10 eura, dok je sve popularnija kupovina crtanih filmova, tj. ekranizovanih dječjih priča. Za DVD izdanje tog tipa potrebno je izdvojiti od tri do pet eura.

vo kod djece predškolske dobi, ali i beba, smatraju stručnjaci. Slušajući čitaoca djeca povezuju značenje slova s izgovorenom riječi, čime razvijaju koncentraciju i brže uče da čitaju. Brajković objašnjava da djeci treba nuditi sadržaje koji oplemenjuju, vaspitavaju, orijentišu ih prema skladnom, lijepom i moralnom životu u kome je jasna granica između dobra i zla. “Kada dijete uroni u priču ili živo izgovorenu riječ, ono razvija organe koji su mu potrebni za duševni život, za povjerenje u snagu dobra, za radost, čuđenje, hrabrost, moral, mjeru ljudi i stvari. Bajke, za razliku od savremenih medija i sredstava komunikacije, imaju ritam koji je prilagođen u potpunosti dječijim sposobnostima da percipiraju, analiziraju i koliko-toliko kritički uspostave granice prema dobrom i lošem, poželjnom i nepoželjnom. Dijete žudi za pričom, a zatrpano je listom činjenica i datuma”, naglašava Brajković. Realna prijetnja dječjem odrastanju jesu poremećene granice dobra i zla, pa tako dječja znatiželja danas postaje prostor za mnoge zloupotrebe, a maštu djece svakodnevno ubijaju mediji. “Bajke su se čitale polako i tako omogućavale prostor da ih dijete proživi, a danas brze scene u savremenim crtanim filmovima ne ostavljaju nikakav prostor za maštanje. Likovi se oponašaju i kao takvi postaju značajan izvor agresije kod djece. U takvoj zbrci djeca se teško snalaze. Arhetipski likovi zla danas postaju pozitivni junaci, tako da su Pepeljugu i dobre vile zamijenili razni skeletori i monstrumi. Djeca vjeruju u te strahote od kojih se istovremeno i plaše, što na duže staze može da bude i jedan od uzroka raznih smetnji psihičke prirode kod djece”, upozorava Brajković. Prvi susret sa pisanim štivom rezervisan je najčešće za boravak u predškolskim ustanovama, a jedna od predavačica u privatnom vrtiću “Maša” Zorka Kraljević objašnjava kako vaspitači praktikuju čitanje bajki djeci najranijeg uzrasta.

Foto: Iva Mandić

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

TEMA : BAJKE

Psiholog Ivan Brajković “Obično su u pitanju bajke koje su obilježile odrastanje mnogih generacija i koje su zanimljive i poučne za djecu. Za djecu mlađeg uzrasta koristimo što kraće bajke, dok starijoj djeci čitamo i duže bajke. Trudimo se da im pokažemo što više ilustracija, djeca znaju sa vaspitačima da boje sličice koje predstavljaju segmente bajki, sami naprave redosljed, a zatim na osnovu slika i sami ispričaju bajku. Ta aktivnost se pokazala kao veoma dobra u razvijanju mnogih dječjih sposobnosti kao što su sitna motorika, mišljenje, pamćenje, klasifikacija i lijep govor”, smatra Kraljević. Na osnovu iskustva u radu sa djecom, Kraljević konstatuje kako najmlađi najviše uživaju u dramatizaciji bajki. “Sami odaberu lik koji će glumiti. Trudimo se da i roditeljima pokažemo kako su njihova djeca naučila da glume likove iz bajki”, objašnjava Kraljević. Ona dodaje da je naročito važno bajku objasniti djeci na poučan način. “Oni bajku usvajaju i primjenjuju u stvarnom životu. Počinju da razlikuju dobro ponašanje od lošeg, odmah uoče ko je negativan a ko pozitivan lik. U odabiru bajki trudimo se da izbjegavamo one koje sadrže detalje koji nijesu primjereni njihovom uzrastu”, zaključuje Kraljević.

Žena 37

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

BOROVNICA

Preventiva protiv raka Poznata je izreka da se otrov čuva u malim bočicama, ali u njima se čuva i lijek. Ovo je posebno tačno kada se radi o borovnicama, jer ova sićušna voćka pomaže radu mozga, omekšava suvu kožu, a sprečava čak i razvoj kancerogenih ćelija. Evo još razloga da što češće sebi priuštite uživanje u borovnicama. ZDRAV IMUNI SISTEM Istraživanje je pokazalo da borovnice sadrže najviše antioksidanata od svih svježih voćki koje su do sada testirane. Antioksidanti pomažu imunom sistemu tako što neutrališu slobodne radikale koji ulaze u tijelo preko pesticida ili dima. Veći dio antioksidantne moći koju borovnice imaju potiče od pigmenta koji im daje tamnoplavu boju. STIMULACIJA MOZGA Užina od svježih borovnica može vam pomoći da vam mozak radi snažnije i da razmišljate brže i kreativnije. Jedna studija ukazuje i na to da borovnice usporavaju efekte starenja na memoriju. OSVJEŽAVANJE KOŽE Ako napravite masku od dvije kašičice borovnica, dvije šolje smeđeg šećera i tri kašike limunovog soka, vaše lice će živnuti jer će šećer otkloniti osušene djelove kože, limun će joj dati sjaj a antioksidanti iz borovnica pobrinuće se za njenu mekoću. DOBAR VID Dvije porcije borovnica na dan smanjuju rizik od gubitka vida usljed starenja za čak 38 odsto. ZDRAVO SRCE Pet ili više porcija borovnica sedmično smanjuje rizik od srčanog udara, posebno kod žena. Borovnice sadrže visoku dozu komponenata koje pomažu arterijama u diletaciji.

ISTRAŽIVANJE

Glas je ogledalo duše NIŽI ŠEĆER Borovnice imaju niske glikemijske indekse, pa zadržavaju pozitivan efekat na regulaciju šećera u krvi, pogotovo kod osoba koje već boluju od dijabetesa. Pet porcija borovnica svakog dana dovešće do znatnog poboljšanja nakon dva mjeseca. PREVENTIVA PROTIV RAKA Antocijan koji borovnici daje tamnu boju napada ćelije raka, a može uticati i na smanjenje intenziteta rasta već postojećeg tumora. Dovoljno je da svakog dana pojedete parče pite sa borovnicama ili pola šolje ovog bobičastog voća. POMOĆ BEŠICI Borovnice, kao i brusnice, sadrže komponentu koja pomaže zidu bešike da se izbori s bakterijama i infekcijama urinarnog trakta. U M A N J I VA N J E SA L A NA

STOMAKU Polifenoli koji se nalaze u borovnicama utiču na razbijanje ćelija masti, što se posebno odražava na salo oko stomaka. Ovo voće sadrži i veoma malo kalorija, oko 110 po činiji, pa zato može da bude odlična poslastica ako pokušavate da skinete kilažu. ZA DOBAR PROBAVNI TRAKT Jedna porcija borovnica sadrži oko četiri grama vlakana, što je oko 14 odsto preporučene dnevne doze. Borovnice pomažu hidrataciji crijevnog trakta, što je vrlo bitno za njegovo normalno funkcionisanje. ZDRAVLJE KOSTIJU Borovnice sadrže veliku dozu mangana, koji igra važnu ulogu u razvoju kostiju. Ukoliko vaše dijete voli borovnice, neka ih jede kad god želi jer će tako razviti znatno gušću koštanu masu.

Glas je jedan od najvažnijih faktora ljepote, ponekad čak važniji i od fizičkog izgleda. U njemu se može osjetiti radost ili tuga, prepoznati laž, uticati na tuđe mišljenje. Glas je ogledalo duše, a ne oči, smatraju stručnjaci, jer je utisak koji ostavlja vrlo upečatljiv. Način na koji se nešto kaže ili govori često je presudan u formiranju smisla onoga što je izgovoreno ili efekta koji će imati. Isuviše oštar glas vrijeđa sluh, pa ga zato treba prilagoditi i “čuvati” isključivo za momente kada drugačiji način komunikacije nije moguć. Boja glasa određena je rođenjem, ali stručnjaci tvrde da se vježbanjem može steći samopouzdanje i učiniti da glas zvuči sigurno, bez obzira na to kog je tonaliteta. Izgovor je ipak podložan promjenama, stičemo ga, uči-

mo, a po potrebi i mijenjamo. On je specifična karakteristika svakoga od nas, a u kombinaciji sa ostalim osobinama i odraz našeg duha, zbog čega se i mijenja sa promjenama raspoloženja. Za utjehu onima koji su nezadovoljni svojim glasom, za nekoga prijatan glas, drugome može biti iritantan i neprijatan. Kakva god da je struktura našeg glasovnog aparata, svako može da “ukroti” svoj glas i izvuče iz njega ono najbolje, tvrde američki stručnjaci. Prilagođavanje visine glasa kao i čist i pravilan izgovor mogu da bace u zasjenak melodičan ali akcenatski pogrešno interpretiran glas. Veliki je broj tehnika za usavršavanje glasovnih sposobnosti, ali je vježbanje sa glasnim izgovorom najvažnija i najjednostavnija metoda.

NAKIT

POMOĆ

Kako da operete patike u veš mašini

Kako čuvati biser Biseri, oni skupocjeni i pravi, prelijepe su male “dive” u vašoj kutiji za nakit i očekuju da se prema njima tako i ponašate. Uvijek ih držite odvojeno od ostalog nakita, njegujte ih najboljim sredstvima za čišćenje koja su vam na raspolaganju i rukujte njima sa dužnom pažnjom, u najmekšim rukavicama! Biser sadrži naslage sedefea, supstance veoma slične zubnoj gleđi. I baš kao i zubna gleđ i sedef je vrlo osjetljiv na različite vrste kisje-

lina, poput onih koje sadrže parfemi, sprejevi za kosu, sapuni i drugi kozmetički preparati. Zato ih uvijek stavljajte pred sam izlazak, tek pošto ste se kompletno obukli, našminkali i napravili frizuru. Uz to, svaki biser je veoma nježan na dodir i ne treba ga držati pored ostalih dagocjenih “kamenčića” ili metala, oštrih linija i ivica, jer ga mogu oštetiti. Zato bisernu ogrlicu ili narukvicu čuvajte u posebnoj pregradi, fiočici ili kesici od najfinijeg materijala.

SAVJET VIZAŽISTA

Ljubičaste usne su in

Svi mi koji nosimo patike znamo koliko su udobne, lake i prijatne za nošenje, ali imamo problem kada dođe na red njihovo čišćenje. Najlakše je ubaciti ih u veš mašinu, ali pitanje je šta će iz nje izaći nakon pranja. Zato treba znati nekoliko važnih stvari o pranju patika u veš mašini. Većina patika može dobro i bezbjedno da se opere, bilo da su one sa djelovima velura, kože ili obrnute kože. 1. Ukoliko na patikama ima blata, pijeska ili ostataka žvake na đonu, potrebno je očistiti ih dobro prije stavljanja u mašinu. 2. Skinite pertle, izvadite uložak (ukoliko je to moguće) i stavite ih u mašinu, ali odvojeno od patika. Per-

tle možete provući samo kroz jednu rupu na patikama i zavezati ih u čvor kako se ne bi zamrsile prilikom pranja. 3. Da patike ne bi ulubile bubanj veš mašine, poželjno je staviti ih u neku platnenu vreću ili staru jastučnicu, pa čak i staru unihop čarapu. 4. Patike je najbolje prati na 30 stepeni, sa blagim deterdžentom (npr. za vunjenu odjeću). Izaberite odgovarajući program bez prejakog tumbanja, jer ne treba rizikovati da se u ovom postupku mašina za pranje ošteti. 5. Kada mašina završi pranje, potrebno je da ih osušite na svježem vazduhu, nipošto uz grijalicu ili direktno izložene suncu.

6. Kada se patike osuše, kožne djelove možete premazati kremom za obuću ili kremom za ruke. Djelove od velura ili prevrnute kože istrljajte čistom gumicom i poprskajte ih sprejom za velur. 7. Čiste patike treba prije nošenja posuti talkom ili nekim drugim sredstvom protiv znojenja i neprijatnog mirisa nogu. Unutrašnjost patika će tako duže zadržati svježinu, naravno, uz redovnu higijenu nogu. Spoljašnje djelove patika treba redovno čistiti na odgovarajući način i održavati nekim od zaštitnih krema ili sprejeva. Upozorenje: Rizično je prati patike na većoj temperaturi od 30 stepeni.

Vizažisti tvrde da ruž u ljubičastim nijansama, naročito jačim, savršeno ističe lice. Moderne su sve nijanse, važno je samo da pronađete onu koja najviše odgovara vašem tenu i ostatku mejkapa. Vrijeme je da se pripremite za novi jesenji izgled, a u paleti boja za ovu sezonu dominiraju ljubičasti tonovi, posebno na usnama. Da biste usnama dalu punoću, vizažisti savjetuju da kombinujete svjetlije i tamnije ljubičaste tonove. - Uz ljubičaste usne birajte diskretniji mejkap na očima, kako biste postigli sklad i balans na licu. Izbor mogu da budu zlatne, srebrne, bež, sive, roze i plave nijanse. - Ove jeseni u trendu su i mat i sedefaste nijanse ruževa, a za glamurozno veče možete dodati i malo svjetlucavog sjaja. - Ako želite još više da istaknete usne, uokvirite ih olovkom koja je za nijansu tamnija od ruža, možete je nanijeti i na sredinu usana.

38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

PRADA

Oda jednostavnosti Miuccia Prada je jasno išla prema savršenstvu za ovu sezonu, iako je na prvi pogled njena jesen 2013 muška kolekcija oda jednostavnosti… Ali to ne znači da ne izgleda lijepo i sofisticirano, samo znači da neki dizajneri više vole prirodnost i uživaju u njenom komforu, više nego što vole ekscentričnost na primer, i Miuccia Prada je jedan od tih vizionara. Iako je išla u suprotnom pravcu u odnosu na crnu i tamno sivu koje se osvojile modne piste, Prada je predstavila slobodnu, jednostavnu i laganu kolekciju, koja ima puno boja i praćena je savršenom količinom opuštenog stava. Dozvolite udobnim džemperima koji su slojevi preko košulja koje nijesu uvučene u pantalone, i uglancanim kaputima koji se nose preko pogužvanih majica, da zavode misli muškaraca i postanu ono što im je potrebno, dok su oni u potrazi za nečimu drugačijem.

SAVJETI

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Kako odabrati farmerke To koje ćete farmerke odabrati zavisi od vaše građe. Kod izbora farmerki važno je da vam prirodno padaju na kukove, da vam ne stežu stomak i da ne idu iznad kukova. Što se tiče modela, izaberite onaj koji se vama sviđa. Makar je po ovom pitanju izbor lak, jer je ponuda raznolika – široke, umjereno široke, uske, zvonaste (out), frulašice (in). Međutim, ipak izbor modela treba prilagoditi nečemu. Muškarci sa debljim nogama neće birati uske, zvonaste ili frula farmerke. Ovi modeli će vas dodatno udebljati i skratiti. Za vas su najbolji širi i klasični modeli. Ovi mršavi, takođe neće odabrati preuske farmerke, već one koje su uže kod zadnjice, a šire u nogavicama. Dodatno, to i devojke vole da vide… Što se tiče dužine, rijetki

su oni koji primijete da na farmerkama koje kupuju, pored širine struka na etiketi stoji i dužina nogavica. Ne računamo da postoje modeli sa različitim dužinama nego kupimo one koje nam odgovaraju po obimu, a da ste malo probrali među modelima verovatno biste naišli i na neke koje vam nisu duže za dva centimetra nego su baš vaš broj. Činjenica je da farmerke trebaju biti nešto duže od vaših nogu. Idealna dužina je do đona patika ili cipela. Sve ispod toga, osim što izgleda neuredno, dovešće i do toga da vam se farmerke iskrzaju po krajevima. Može djelovati trendi, ali vi ćete znati da je to zato što su vam dugačke. Odnesite ih kod krojača i skratite, ali ne previše. I za kraj – izbjegavajte bilo kakve suvišne detalje poput resa, šljokica, nitni...

JESEN 2013

Budite u trendu Prelazno vremensko doba nudi brojne varijacije u muškoj modi. Idealna za jesen je pletena odjeća od lakših materijala. Ove sezone moderne su jednobojne majice i džemperi okruglog ili V izreza. Kombinujte ih sa kežual hlačama ili trapericama.

MONACO V4

Elegantni Heuer sat Sa inovacijama Monaco V4 Concept Watch sata, TAG Heuer brend je u potpunosti promijenio osnovni princip časovničarstva, menjajući tradicionalne zupčanike i prenosnike sa pokretom pomoću pogonskog pojasa. Monaco V4 je nevjerovatno dostignuće za koje je TAG Heuer Naučnom i Inženjerskom timu bilo potrebno pet godina truda, kako bi isti postao komercijalna realnost. Patentirani prenos preko kaiša je visoko prinosni odnos pet nazubljenih mikro kaiševa čija je tenzija kontrolisana dvijema kopčama. Drugi patent dobijen je za inovativnu linearnu masu, koja mijenja klasičnu oscilatornu masu. Postavljena na najmanjim kugličnim ležajevima svijeta, šipka od volframa pomera se gore i dolje između dva para cijevi u V obliku (otud i ime, V4). Cijevi su pod uglom od +/- 13 stepeni, kao i cilindri trkačkih motora visokih performansi. Svojim kockatim oblikom i automatskim hronografom, Mona-

co V4 podsjeća na originalnu Monaco seriju. Njegov kompleksni dizajn, jasno vidljiv kroz safirno staklo napred i pozadi, pokazuje nam koliko razvijeno časovničarstvo zaista može biti. Kućište najnovijeg V4 modela napravljeno je od Titanium Grade 5, specijalne legure koja se koristi na avionima, turbinama i hi-

ruškim implantima. Monaco V4 Titanium & Ceramic ima kompletno obnovljene završne detalje, sa visoko otpornim slojem crnog ruteniuma na glavnom dijelu i Cotes de Geneve ukrašene mostove. Predivna crna je u jukstapoziciji sa superiornim belim V4 i TAG Heuer gravurama na brojčaniku.

TRENING

Vježbe za stomačne mišiće

LE BEAU MALE

Zavodljiv i moćan Le Beau Male od Jean Paul Gaultier-a je osvežavajući, muževan, zavodljiv i moćan muški parfem. Ovaj parfem se otvara notama pelena i mente. U srcu ovog erotičnog, šarmantnog, očaravajućeg i primamljivog parfema su lavanda, cvijet pomorandže i žalfija, dok se osnova parfema sastoji od nota mošusa. Parfem Jean Paul Gaultier Le Beau Male je napravljen u elegantnoj bočici, koja je kao i druga Le Male izdanja napravljena u obliku muškog torzoa, ovoga puta ledeno bijele boje sa svijetlo-plavim metalik prugama preko grudi. Ledeno bela boja naglašava sočnost i svežinu, dok plave metalik pruge obuzdavaju snagu i energiju. Metal-

na spoljna ambalaža ostaje nerpomenjena. Reklamno lice ovog parfema je Kaylan Falgoust koji pozira nag na ledu u pin-up stilu 50-tih godina. Parfem se može naći po cijeni od 33 eura za 40 ml.

Ukoliko želite da vaši trbušnjaci blistaju, potrebno je pored dobre ishrane i da radite vježbe za stomačne mišiće. Evo tri jako efikasne vježbe: 1. Lezite na strunjaču oslonjajući se na leđa. Obje ruke su uz Vas, a dlanovi na strunja-

či. Noge treba da podignete i da ih usmjerite ka glavi, dok su leđa i dalje na strunjači. Tada uspravite noge. Ponoviti u osam navrata. 2. Lezite na strunjaču. Prekrštajući noge savijajte kolena. Ruke stavite na prsa. Kre-

ćite trup bradom maksimalno u smeru koljena. Ponoviti u 15 navrata. 3. Lezite na bočnu stranu. Savijte kolena u pravom uglu. Dok su Vam obje ruke na potiljačnom dijelu glave, uždižite trup. Ponoviti u 15 navrata.

Roditelji 39

SUBOTA i NEDJELJA, 21. i 22. 9. 2013.

Sami u kući savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Briga

Svakog jutra u osam sati i 35 minuta Milica i njen suprug izlaze iz stana i odlaze na posao, ostavljajući kod kuće svog osmogodišnjaka, samog. Svjesni su da je puno izazova pred njim, da nije dovoljno zreo da bi ostajao sam, ali oni jednostavno nemaju drugi način da organizuju njegovo vrijeme do odlaska u školu, u 11 sati. Njihovi roditelji ne žive u Podgorici, dakle baka servis nije nešto na šta mogu da računaju, škola u koju ide njihov trećak nema produženi boravak za djecu tog uzrasta, a novca za privatne školice i ženu koja bi ga čuvala - nemaju. Sa dvije prosječne plate, kirijom koju moraju da plaćaju kao podstanari, svim ostalim računima koje moraju da izmire, takvu vrstu rješenja sebi ne mogu da priušte. Milica svakog minuta misli o svom sinu dok je na poslu, hoće li se sam snaći, da li će izaći na balkon, hoće li mu ko pokucati na vrata, a on ispoštovati ono što su ga ona i suprug učili - da ne otvara dok ne čuje ko je i ne bude siguran da je neko poznat... Ne zna šta da radi, zna

je da sadašnja situacija daleko od idealne, ali ne vidi drugi način. Svjesna je i da je njen sin dovoljno zreo za svoje godine, odgovoran i razuman, ali je isto tako svjesna da je on osmogodišnje dijete. U sličnoj situaciji je i Nikola, otac dječaka u četvrtom razredu osnovne škole, kojem nastava počinje po podne, oko 14 sati. Njihova porodica, kako kaže Nikola, osim što stalno strahuje za bjezbjednost svog devetogodišnjaka prije podne, u toku jednog dana ne uspijeva da uživa u zajedničkom vremenu jer ga praktično i nemaju. On i supruga rade do 16 sati, mlađe dijete preuzimaju iz vrtića, ručaju, a zatim kući dolazi i školarac, koji nakon jela mora odmah da završava domaće zadatke jer sjutra roditelji nijesu tu. Umjesto da prije podne bude u školi ili u boravku, gdje će uz pomoć vaspitača i sa svojim drugarima završavati svoje školske obaveze kad već ne može sa roditeljima, on sjedi kod kuće sam. Veliki broj porodica u Crnoj Gori živi u sličnim uslovima, sa istim problemima,

mada oni nijesu kao takvi prepoznati u propisima, a tamo gdje jesu, opisani su isključivo kao obaveza roditelja koji u vezi sa tim jedini trebaju da imaju odgovornost iako im društvo u kojem žive nalaže drugačija pravila. Jedini propis koji definiše uzrast djeteta koje može da boravi samo bez nadzora odrasle osobe je Porodični zakon. Članom 70 tog zakona propisano je da roditelji ne smiju ostavljati bez nadzora djecu predškolskog uzrasta. Portal Roditelji.me je kontaktirao Ministarstvo rada i socijalnog staranja i od njih dobio odgovor da u centrima za socijalni rad smatraju da dijete počev od školskog uzrasta ne bi trebalo odmah da ostaje samo duži period, već mu ga postepeno treba produžavati u zavisnosti od reakcije i konkretnosti slučaja. Iz Ministarstva su nam prenijeli i stav stručnih lica u Centru za socijalni rad Podgorica da prije svega treba uzeti u obzir individualne karakteristike djeteta, odosno njegovu emocionalnu i so-

cijalnu zrelost kada se procenjuje da li može samo ostajati kod kuće i brinuti o sebi. U Centru za socijalni rad Podgorica kažu i da za djecu nižih razreda osnovnih škola treba obezbijediti u skladu sa mogućnostima dovoljan broj škola koje pružaju usluge produženog boravka. Psiholog Marica Stijepović objašnjava da je stav struke da ne postoji univerzalna granica ni tačno određen uzrast na kome bismo mogli ostaviti dijete samo kod kuće, a da to ne šteti njegovoj bezbjednosti niti emotivnom razvoju. “Naravno, prije svega se moramo držati onog minumuma koji je određen zakonom naše zemlje, a u ostalom pratiti razvoj i potrebe svoga djeteta. Dakle, moramo biti potpuno sigurni da je dijete dovoljno zrelo i da posjeduje odgovarajuće vještine kako bi moglo ostati samo kod kuće”, kazala na je ona. Prema riječima psihologa, nijesu sva djeca ranog školskog uzrasta podjednako zrela, tako da se odluka kada ćemo ostaviti dijete samo ne može zasnivati samo na njegovom uzrastu. Umjesto toga, bitnije je da procijenimo da li pokazuje sposobnost, fizičku i mentalnu, da se samo o sebi stara – obavlja ličnu higijenu, samo se hrani, uzima tečnost. Važno je i da li, uopšteno gledano, pokazuje dobru disciplinu, poštuje pravila, donosi dobre odluke i kakav stav ima prema tome da ostane samo kod kuće, zbog čega je potrebno ispitati eventualne strahove, nedoumice, odgovoriti strpljivo i s razumijevanjem na dječja pitanja. Stijepović podsjeća da je u mnogim američkim državama zakon regulisan tako da je donja granica ostavljanja djeteta samog kod kuće punih 12 godina. Ostavljanje mlađeg djeteta smatra se zlostavljanjem, pa čak i ako se radi o ostavljanju djeteta samog u kolima na deset minuta. Mnoge studije upravo u toj zemlji su pokazale da mlađa djeca nijesu u stanju da pravilno reaguju u mnogim situacijama niti da izdrže duže vrijeme u samoći. Studija američkog Nacionalnog instituta za vanškolsko vrijeme (National Institute on Out-of-School Time) pokazala je da 35 odsto djece u toku 12. godine života spremno da preuzme brigu o sebi, a da je tek pet odsto osmogodišnjaka to u stanju.

Podrška

Pomozite djetetu da odabere zanimanje Veći dio srednjoškolaca i njihovih roditelja se pred kraj srednje škole nađe pred velikom odlukom. Koji fakultet upisati? O ovoj važnoj životnoj odluci vrlo često se razgovara pred sam kraj srednje škole, a posljedice pogrešno donesene odluke osjećaju i roditelji i dijete dugo nakon toga. Donošenje odluke o budućoj profesiji je proces koji treba da sumira sposobnosti, želje, vještine, interesovanja i mogućnosti mlade osobe u zanimanje kojim će se uspješno baviti iz jedinog pravog razloga – zato što voli to zanimanje i u njemu se potpuno pronalazi. Roditelji mogu da pruže veliku pomoć u cjelokupnom procesu. Kao prvo, svojim vaspitnim metodama mogu da prenesu poruku o važnosti poznavanja sebe, prepoznavanja svojih potreba i interesovanja. Trebalo bi da podstiču dječju potrebu za učenjem i saznavanjem, razvijanjem mašte i kreativnosti. Uključivanje u različite vannastavne, vanškolske aktivnosti, podsticanje bavljenja sportom može da omogući sticanje uvida u način razmišljanja, odnos prema stresnim situacijama, reagovanje u situacijama procjene, kao i mnoge druge informacije koje je vrlo važno znati o sebi prilikom izbora budućeg zanimanja. Roditelji bi trebalo da omoguće uslove za otvaranje svih alternativa vezanih za izbor zanimanja, da obezbijede potrebnu stručnu po-

dršku u tom procesu, kao i da sagledaju objektivne mogućnosti u smislu pružanja finansijske podrške tokom studiranja. Stručna pomoć u ovom procesu podrazumijeva rad sa psihologom, tokom kojeg se kroz ispunjavanje različitih testova, razgovore, pohađanje radionica detektuju potencijalni tipovi zanimanja koji odgovaraju djetetovim vještinama, znanjima, sposobnostima i željama. Kada se radi o ovakvim životnim odlukama, roditelji se ponekad vrate u svoje djetinjstvo, analiziraju svoje životne uspjehe i neuspjehe, vrate svoje životne želje i ambicije i pokušaju da ih prenesu na dijete. U ovakvim situacijama često dolazi do izražaja i vidljiva lojalnost prema porodičnoj tradiciji. Ako postoji određeno zanimanje koje se generacijama prenosi, vrlo je očekivano da će se to pokušati i sa najmlađima. Zavisno od samog djeteta, njegovog odnosa sa roditeljima, snage porodične tradicije u odnosu na praćenje individualnih potencijala donijeće se odluka o budućem zanimanju. Djeca će tu odluku na različite načine prihvatiti tj. ako nijesu saglasna, protiv te odluke će se na različite načine boriti. Ovi načini podrazumijevaju i javljanje psihosomatskih problema, adolescentskih kriza ako mlada osoba nije u mogućnosti da se na zreliji način izbori sa roditeljskim pritiskom.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Pomorandža na načina Pasta u sosu od pomorandže 100 g tjestenine po izboru (špagete, taljatele, makarone...), 2 glavice crnog luka, 2 kašike putera, 1,5 dl bijelog vina, 3 pomorandže (sok i rendana kora), 250 ml pavlake za kuvanje, 2 kašika iseckanog peršunovog lista, so i biber Priprema Na puteru, na umjerenoj temperaturi, ispržite sitno iseckani luk, kada omekša sipajte vino, pa pojačajte temperaturu da ispari. Zatim smanjite temperaturu i sipajte sok od pomorandže i polovinu izrendane kore. Kuvajte oko minut, a zatim dodajte pavlaku, promiješajte i kuvajte još 2 minuta. Posolite i pobiberite po ukusu, pa odložite sa strane. Skuvajte tjesteninu u slanoj vodi, servirajte je i prelijte sos preko nje, pa dobro promiješajte. Začinite peršunom i servirajte odmah.

Svinjski file u aromatičnom sosu

● super recept

ULJE OD KIKIRIKIJA Koristi se za prženje, pečenje, ali i za začinjavanje salata. Veoma je aromatično, pa ne treba pretjerivati s količinom. Obiluje folnom kisjelinom, koja omogućava bržu regeneraciju ćelija, ali i linolnom kisjelinom, vitaminom E i kalijumom, koji smanjuju rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. U originalnoj ambalaži čuva se do godinu dana, a kada se otvori, rok trajanja se skraćuje na, maksimalno, šest mjeseci.

1 veliki svinjski file, sok od jedne pomorandže , 1 kašičica senfa, 3 kašike vuster sosa, 5 dl maslinovog ulja, 1 češanj bijelog luka, 1 kašika žalfije, šaka badema iseckana na listiće, nekoliko kolutova pomorandže i 1 kašika bosiljka. Priprema Meso isjeckajte na šnicle debljiine 3-4 cm i potopite u marinadu (pomiješajte sok od pomorandže, senfom, žalfijom, maslinovim uljem i sitno iseckanim bijelim lukom). Poklopite i ostavite da odstoji u frižideru nekoliko sati. Kasnije u veliki tiganj sa nelepljivom podlogom sipajte marinadu i na njoj pecite šnicle sa obije strane. Na roštilju ili gril tiganju ispecite kriške pomorandže minut sa svake strane i stavite preko mesa, pospite listićima badema i bosiljkom. Prelijte ostatak marinade iz tiganja preko šnicli, servirajte dok je toplo.

Salata sa pomorandžom 1 glavica brokolija, 2 pomorandže, 1 veća glavica crvenog luka, 1 deblja šnita slanine, šaka indijskog oraha, 3 kašike majoneza, 1 kašičica šećera i so po ukusu. Priprema Izblanširajte brokoli i odvojite cvjetove, stavite ih u veliku činiju, zatim crveni luk isjecite na kolutove i pomiješajte sa brokolijem. Dodajte slaninu iseckanu na trake, a pomorandže operite, jednu oljuštite i kriške stavite u salatu, a drugu iscijedite da dobijete sok. Dodajte i šaku indijskih oraha i vrlo pažljivo promiješajte sve sastojke, vodite računa da se pomorandža ne raspadne. U manjoj posudi pomiješajte majonez, sok od pomorandže i kašičicu šećera, a zatim prelijte preko salate. Prije serviranja salatu ohladite u frižideru.

Voćni frape 5 dl jogurta, 4 pomorandže, 2 kašike meda i 2 kašike šećera. Priprema Pomorandže ohladite u frižideru, pa iscijedite sok i sipajte u blender zajedno sa pul-

pom. Dodajte jogurt, med i šećer, pa mutite minut-dva. Servirajte odmah, čaše možete da dekorišete kriškama pomorandže.

Slatko od pomorandži 2 pomorandže, 1 mandarina, 1 grejpfrut, jedno jaje, 3 kašike šećera, 1 kaši-

ka brašna, 1 dl vode, 25 g putera i 1 kesica šlaga. Priprema Iscijedite sok od pomorandže, mandarine i grejpfruta, a žumance umutite sa šećerom, pa dodajte brašno, sok od južnog voća i vodu. Sipajte u posudu za kuvanje i neprestano miješajući kuvajte na pari dok ne počne da se krem zgušnjava. Sklonite s ringle i umiješajte puter, pa ostavite da se ohladi. Umutite šlag i umiješajte ga u krem, a površinu ukrasite kriškama preostale pomorandže.

Rolat od mesa Sastojci 500 g mljevenog mesa 1 jaje malo soli malo bibera suvog biljnog začina po ukusu 1 šargarepa glavica crnog luka 2 čenja bijelog luka malo masti 5 jaja Priprema Sitno isjeckajte crni i bijeli luk, izrendajte šargarepu i sve kratko propržite na masti. U meso ubacite dinstani luk i šargarepu, sve začine i jaje, pa sve lijepo izmiješajte. Posebno obarite pet jaja. Jednu polovinu smjese od mesa stavite u kalup za pečenje, poređajte oljuštena jaja, te preko stavite drugu polovinu mjesne smjese. Stavite kalup u zagrijanu rernu i pecite dok ne dobije lijepu boju.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

● RECEPT POZNATIH

● POSEBNI NAPICI

RECEPT MAJSTORA

Zapečeni file lososa sa sirom

Cicvara Voditelj i pjevač Božo Bulatović za Vikend izdanje kaže da voli tradcionalna jela iz domaće kuhinje, a posebno izdvaja cicvaru i kačamak.

Restoran Forum, kuvar Luka Poparić

Sastojci: 1 l vode 1/2 kg kukuruznog brašna oko 250 g kajmaka ili mladog sira 2-3 kašike masti 2-3 jaja so Priprema: Stavite vodu da proključa. Dodajte so i mast i uz brzo miješanje sipajte kukuruzno brašno da se ne bi stvarale grudvice. Dodajte kajmak,

može i običan sir, čak i tvrđi izrendani ako nemate bolji. Ili kombinacija svih njih (šta vam se nalazi u frižideru). Nastavite miješanje i kada mast počne da izlazi na površinu cicvare, a prepoznaćete tako što se stvara fini sjajni sloj na površini i cicvara se lagano kašikom odvaja od dna. Probajte i dosolite ako treba. Maknite sa vatre, ubacite jaja i promiješajte. Vratite na vatru miješajući 2-3 minute.

Koktel Margarita Sastojci: 0.03 tekile 0.03 triple sec 1 dcl lime juice sol led

limeta Priprema U šejker za koktele ulite sva pića, dodate 2 do 3 kocke leda, sve zajedno protresete i procijedite u čašu za koktel.

Za pripremu ovog jela su potrebne sledeće namirnice: 250 grama filea lososa, 80 grama gorgoznola, 50 grama sira gauda, kao prilog preporučuju dalmatinsko varivo koje se priprema od 150 grama blitve i 100 grama krompira, za zelenu kremu koja ide uz jelo kao mini prilog potrebni su 50 grama graška, 50 grama rukole, 20 grama parmezana i maslinovo ulje. Priprema jela traje oko pola sata. Na početku losos

Preporuka

Banana rolat Sastojci za biskvit: 5 većih jaja ili 6 manjih 5 kašika šećera 5 kašika brašna 1 kašika kakaa Sve sastojke dobro umutiti pa saliti na pleh (masni papir) i peci na 220 stepeni 7-10 min.Kad je kora gotova zamotati u masni papir i ostaviti da se ohladi tako. Sastojci za fil: pola litre mlijeka 2 kašike šećera 1 vanilin puding

1 kašika brašna 125 g margarina 150 gr šećera u prahu Priprema Skuvati puding sa kašikom brašna i dvije kašike šećera.Kad se to ohladi sastaviti sa umućenim margarinom i na kraju sipati šećer u prahu.Namazati bijeli dio na pola kore i na njega staviti dvije banane.Zatim dodati dvije kašike kakaa na drugu polovinu fila.Premazati smeđi dio na preostalu polovinu kore i sve urolati.Ostatak fila premazati preko rolata i premazati čokolade preko.

Orasnice

Sastojci: 2 jaja 180 gr šećera 2 kesice vanilin šecera 1 pomorandža (korica) 250 gr mljevenih oraha 2 bjelanca Za formiranje orasnica: 150 gr sjeckanih oraha po potrebi kristal šećer Priprema

Jaja umutiti sa šećerom i vanilom i kuvati na pari dok se masa ne zgusne (ali ne previše).Masi dodati mljevene orahe i pomorandžinu koricu, promiješati i ostaviti da se ohladi.U jednu posudu umutiti bjelanca, a u drugu pomiješati seckane orahe i šećer. Od ohlađene mase praviti kiflice, umakati u bjelanca, pa u mjesavinu oraha i šećera.Orasnice ređati u pleh, staviti u rernu i više sušiti na 150 stepeni oko 25-30 minuta.

Ćufte u sosu Sastojci 400 g mljevene junetine 100 g mljevene svinjetine 50 g luka/ praziluk/ po ukusu so, biber, persun 1 jaje 100g starog hleba malo kisele vode malo ulja Sos: 1 glavica crnog luka 1 kasika brašna malo ulja 150 ml paradajz soka malo vode Priprema Spojiti meso, dodati hleb natopljen kiselom vodom tek da se malo ovlazi, zatim dodati luk, začine i jaje, te sve to dobro sjediniti.Praviti cufte i poslagati ih na pouljen pleh da se ne dodiruju. Pleh staviti u zagrejanu rernu i peci na 170 stepeni oko 25 minuta.

Sos: Na zagrejanom ulju prodinstati iseckani luk do staklaste boje, dodati brašno i propržiti da malo požuti, skloniti sa ringle i polako dodavati paradajz sok uz neprestano miješanje da se ne stvore grudvice. Vratiti sos na umjerenu ringlu, dodati začine po ukusu,sve ovo raditi na najmanjoj temperaturi da samo malo krcka.Ispečene cufte ubaciti u sos, napravljen po želji i prokrčkati još 15 minuta.

se obradi i filirati. Pećnicu zagrijati na 200 stepeni u međuvremenu začiniti meso sa limunovim sokom, soli i biberom. Staviti losos da se peče dvadesetak minuta. Dok se losos peče u šerpi usuti ključalu vodu da se u njoj skuva krompir isječen na kocke, kuvati dok ne omekša. Potom kuvani krompir promješati sa barenom blitvom i začiniti. U blenderu praviti zelenu kremu, na početku staviri grašak, rukolu, parmezan i začine, sve umješati da se dobije glatka krema i začiniti. Na tanjiru u kalupu servirati kremu, a odvojeno dalmatisnko varivo. Kada je losos pečen, preko njega staviti gorgonzolu i gaudu i zapeći u pećnici na jos dva do tri minuta. Servirati dok je toplo.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 21. i 22. 9. 2013.

Can-am Spyder rT

Temeljno redizajniran za 2014. Maksimalna vučna sila dostupna je pri samo 5.000 obrtaja, a na točkove se prenosi preko novog šestostepenog mjenjača koji može da funkcioniše kao ručni ili poluautomatski. Transmisija dolazi sa elektronskom kontrolom kvačila i dugom šestom brzinom, koja donosi “elastičnije” performanse i veće zado-

voljstvo u vožnji. Što se tiče izgleda, izmjene su vidljive u zoni usisnika vazduha koji treba da zadovolje dvostruko veće potrebe za hlađenjem u odnosu na prethodni model. Standardna oprema obuhvata ESP, kontrolu trakcije, ABS, servo pomoć upravljača i AM/FM

radio kompatibilan sa iPod/iPhone uređajem. Kao opcija nude se novi nasloni za leđa, Akrapovič Sport Touring C3 prigušnica i još dosta toga. Inače, zbog novog pogonskog sklopa težina je porasla za 27 kg, i sada iznosi pozamašnih 460 kg. Cijene se kreću od 17.000 do 22.500 eura.

AuTomobili

predstavljamo, savjeti...

Can-Am je temeljno redizajnirao trotočkaš Spyder RT, a najznačajnija promjena je to što Rotaxov litarski dvocilindarski motor od 100 KS zamijenjen novim trocilindrašem zapremine 1.330 kubika. Novi motor je 15 konja snažniji i ima ukupno 115 KS, a i obrtni moment je veći, ukupno 130 Nm.

ISpOrUKe U nOVemBrU

TOp Gear

BMW je započeo svoju električnu avanturu – juče je u proizvodnom pogonu u Lajpcigu startovala proizvodnja električnog vozila i3. Prvo vozilo ove vrste predstavlja veliki izazov za fabriku, jer su radnici i proizvodna linija morali da budu prilagođeni novim materijalima i proizvodnim procesima. Naime, plastika ojačana ugljeničnim vlaknima (CFRP) prvi put se koristi u serijskoj proizvodnji automobila. Ovaj mate-

Britanski časopis Top Gear ovih dana slavi 20 godina postojanja, a povodom tog jubileja je organizovao anketu u kojoj je više od 100.000 čitalaca glasalo za svoj omiljeni auto iz proteklih 20 godina. TOP 20: 1.Bugatti Veyron (2005) 2.Golf 5 GTI (2005) 3. Rolls-Royce Phantom (2003) 4. Ferrari 458 (2009) 5. Porsche Boxter (1996) 6. BMW 320d (1999) 7. Ford Focus (1998) 8. Porsche 911 (1993) 9. Renault Clio Williams (1993) 10. Lexus LFA (2010) 11. Toyota Prius (2004) 12. Mini Cooper (2001) 13. Nissan GT-R (2008) 14. Ford Fiesta ST (2012) 15. Mitsubishi Evo VI Makinen (2000) 16. Subaru Impreza P1 (1999) 17. Pagani Zonda (1999) 18. Ariel Atom (2000) 19. Range Rover (2012) 20. Lamborghini Murcielago (2009)

BMW i3 sišao sa proizvodne trake Najbolji automobili u posljednjih 20 godina

rijal bi trebalo da kompenzuje težinu baterija za električni pogon. “Koristimo 50 odsto manje energije i 70 odsto manje vode, a električna energija za proizvodnju dolazi od vjetrenjača, koje ne zagađuju okolinu,” rekao je šef proizvodnje BMW-a Harald Kriger. Smanjene potrebe za energijom i vodom su rezultat eliminacije klasičnog procesa farbanja.

BMW je uložio oko 400 miliona eura za opremanje fabrike u Lajpcigu, a otvoreno je 800 novih radnih mjesta. Ukupna investicija iznosi oko 600 miliona eura. Prvi BMW i3 koji je sišao sa linije će poslužiti kao službeno vozilo Berlinskog maratona koji se održava 29. septembra. Predat je njemačkom maratoncu Janu Fičenu. Isporuke BMW-a i3 evropskim kupcima počinje u novembru, po cijeni od oko 35.000 eura.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Neutralnost interneta dovedena u pitanje MALI GUBE IGRU

pristup svih korisnika svim dostupnim informacijama na internetu. Svi podaci bi trebalo da stignu do korisnika. Između preduzeća koja internet koriste u poslovne svrhe i privatnih mušterija, nije bilo razlike. Ali to će se promijeniti, ukoliko se usvoji prijedlog komesarke EU za telekomunikacije Neli Krus: Ko plati više, dobiće više i brže informacije. Nikol Simon, član anketnog odbora za pitanja interneta u Bundestagu u razgovoru za Dojče vele je kazala: “Rasprave oko neutralnosti interneta su nevjerovatne naporne, jer se pojam može definisati na više načina.” Tomas Bradler iz Centrale za zaštitu potrošača Sjeverne Rajne Vestfalije dodaje: “Smatram da svi potrošači treba da imaju pristup internetu. Takođe malim ponuđačima treba omogućiti da rastu na ovom tržištu - kako bi se očuvala raznolika ponuda na svjetskoj globalnoj mreži.” Ipak predsjednik Udruženja ponuđača telekomunikacionih usluga Jirgen Gricner smatra da je to nerealno: “Neutralnost interneta znači da ponuđač korisniku ne propisuje šta će brzo, a šta sporo da prolazi. To mora da odluči mušterija. Niko se ne oglušuje o neutralnost interneta ako potrošač želi kvalitetnu internet televiziju - ako je to tehnički izvodljivo.”

Tržišni princip ili prevara? Ni Evropska komisija EK nije zauzela jedinstven stav. Minimalni konsenzus koji je postignut glasi: Usluge i troškovi na internetu moraju da budu transparentni za mušterije. Ipak Bradler smatra da to nije dovoljno. Najveći rizik je da ubuduće neće baš svako moći da ima pristup internetu: “Ako dođe do toga da se za pojedinačne usluge mora platiti više novca, to je sa jedne strane loše za potrošače, a sa druge za mala start-ap preduzeća, koja nemaju novac da sklope ugovore sa određenim ponuđačima.” Stručnjak za internet, Nikol Simon kaže da je prijedlog EK u redu, sve dok je riječ samo o tzv. ekstra usluzi. Ali kada više ne bude imala izbora, to će biti teško. To se može vidjeti na primjeru američkog TV-tržišta: “Tamo određene stanice emituju samo ako uzmu dosta novca i ako plate ponuđača kablovske televizije. A to ne može svako.” Predstavnici branše smatraju da je razvoj interneta u Njemačkoj trenutno moguć samo ako za branšu postoje finansijski stimulansi. Uspostavljanje dodatne tzv. informacione trake samo prati princip tržišne privrede, kaže Gricner: “Danas imamo automobile koji su brzi, ali imamo i automobile koji su spo-

ri, ali zato znatno jeftiniji. Ovdje ne govorimo o 30.000 ili 60.000 za auto, već o razlikama od nekoliko centi, čime se može finansirati razvoj interneta. To je ispravno i tako treba da bude - u suprotnom ništa od razvoja interneta u Njemačkoj.”

IOS7 DOSTUPAN ZA INSTALACIJU

VIEWSONIC

Monitor koji ćete voljeti Novi model monitora kompanije ViewSonic oznake VG2039mLED , dizajniran je u klasičnom stilu i donosi 19,5-inčni Anti-glare displej rezolucije 1600x900 piksela s odnosom stranica od 16:9 i kontrastom od 1000:1. Vrijeme odziva displeja je pet ms, a vidljivi ugao 170 stepeni horizontalno i 160 stepeni vertikalno. Monitor dolazi sa LED poza-

dinskim osvjetljenjem, a posjeduje i Energy Star i Epeat Silver sertifikate. Kako je monitor namijenjen poslovnim korisnicima ViewSonic je u kućište ovog displeja ugradio i dva skromna zvučnika snage 2W. Otpozadi se

nalazi klasični konektor za napajanje kao i VGA, DVI, DisplayPort, Audio In, 3,5 mm priključak za slušalice te, dva USB konektora tipa A i jedan USB tipa B. Uskoro će se naći u prodaji po preporučenoj cijeni od 179 eura.

su elektronske pošte ili izvrše donaciju dobiće dodatni sadržaj: verziju filma u HD i 2K rezoluciji, intervju koji je Madonna dala za časopis Vice i njenu poruku za gledaoce filma. Osim ovog filma objavljena je aplikacija Bittorent Bundles koji omogućava muzičarima, piscima i ostalim umjetnicima da legalno distribuiraju radove putem Bittorent klijenta. Namjera je da se pomogne umjetnicima da plasiraju svoj rad, podijele besplatni sadržaj sa korisnicima, ali da pritom nešto i zarade te dokažu da su korisnici Bittorent servisa spremni da plate za kvalitetan sadržaj.

Kompanija Epl je novu verziju operativnog sistema najavila prije nekoliko mjeseci, a korisnici Ajfona, Ajpeda, Ajpoda od srijede, 18. septembra, mogu da nadograde besplatno svoje uređaje. Na evropskom tržištu ova opcija je dostupna već tri dana. Prva promjena koja se primijeti jeste izgled ikonica i fonta koje su sada više zaobljene i prema riječima čelnika Epla mnogo je ljepši za oko. Kontrolni centar je doživio male promjene i sada korisnik ima brzi pristup svim bitnim funkcijama poput uključivanja svijetla sa zadnje strane, kontrole povezivanje, muzike i osvjetljenja. To je moguće uraditi bez potrebe da se isključi ili pauzira aplikacija. Ujedno omogučen je AirDrop zbog čega će deljenje podataka biti mnogo jednostavnije, a no-

MOBILNA VERZIJA

Na Jutjubu i bez internet veze Kompanija Gugl najavila je novu opciju za poznati servis Jutjub koja omogućava gledanje video sadržaja sa ovog sajta bez internet veze. Nova opcija će biti dostupna u novembru, na Jutjub mobilnim aplikacijama za Android i iOS uređaje. Video sadržaj se preuzima na mobilne uređaje korisnika. Preu-

zeti sadržaj se potom može normalno pregledavati u nekom kraćem periodu kada internet veza nije dostupna. Opcija će biti prikladna za situacije poput: spore veze, raznih smetnji ili nestanka veze koje mogu poremetiti reprodukciju video sadržaja u kraćem vremenskom periodu.

Gugl nije specificirao koliko će preuzeti sadržaj ostati na uređajima korisnika, koliko će se sadržaja moći preuzeti odjednom. Niti da li je nova mogućnost dostupna za sve po definsanim postavkama ili je mora ručno uključiti svaki pojedini vlasnik Jutjub kanala.

tifikacijama je sada moguće pristupiti direktno, bez potrebe za otključavanjem ekrana. Osim toga korišćenje kamere je pojednostavljeno i dodate su neke nove opcije poput mogućnosti da se mijenja oblik ivica fotografija i prije samog okidanja. Predstavljeno je i zumiranje prilikom snimanja. Kod galerije, korisnik sada može da uključi automatsko grupisanje fotografija uz pomoć lokacije na kojoj su napravljene. Koji uređaji podržavaju iOS7 Podržani uređaji su Ajfon 4, 4S, 5, Ajped 2, 3 i 4 kao i peta generacija muzičkog plejera Ajpod. Kako bi nadogradili svoj telefon, tablet ili plejer potrebno je da na računaru imate instaliranu posljednju verziju Itjunsa i putem nje uradite nadogradnju.

telefoni, računari, igrice...

Dijeljenje Madona legalno na Bittorentu podataka jednostavnije MOGUĆE JE

Kompanija koja stoji iza popularnog BitTorent protokola krenula je putem prema distribuisanju legalnog sadržaja. Naime dogovorili su saradnju sa poznatom kraljicom popa Madonom. Preko Bittorenta biće besplatno distribuisan njen novi film “Secret project revolution” počevši od 24. septembra. Madona i profesionalni fotograf Stiven Klajn zajedno su režirali 17-minutni kratki film kao dio programa “Art For Freedom” kojim promovišu ljudska prava, s naglaskom na slobodu govora. Zainteresovani korisnici koji preuzmu film dobiće trejler i fotografije sa kadrovima iz filma. Ukoliko pošalju svoju adre-

TEHNOLOGIJA

Dvije brzine na auto-putu informacionih tehnologija u Evropskoj uniji EU. Da li je riječ o početku nedemokratskog Interneta? Prijedlog Evropske komisije otvorio je veliku raspravu o potrebama neutralnosti interneta. Komesarka EU za telekomunikacije, Neli Krus jednom prilikom je u Briselu izjavila: “Našim građanima su potrebni korektni ugovori u cijeloj EU, što podrazumijeva i pravo na neutralnost interneta. Ja im garantujem to pravo”. “Komesarka je sada predložila da preduzeća uspostave posebno brz informacioni put, neku vrstu “trake za preticanje” na informacionom auto-putu. Za prenos ekspresnih podataka Telekom i druga preduzeća bi mogla da zahtijevaju više cijene”, piše Dojče Vele. Bilo kada internet sadržaji i usporavanje veze trebalo bi da budu zabranjeni, čime bi svaki korisnik imao neograničen pristup internetu. Povrh toga, preduzeća mogu da ponude “specijalne usluge”, koje omogućavaju brz prenos ogromne količine podataka najvišeg kvaliteta, na primjer slike visoke rezolucije. Upravo tu nastaje problem, a rasprava se vodi oko pojma neutralnosti interneta. Do sada je neutralnost interneta podrazumijevala - internet bez prepreka, znači jednak

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1885 sudoku 2011-12-11

Medium level

Teža

Lakša

8 9 9

1 7

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

6 8

Daily Sudoku puzzle No. 1812

2011-09-29

Medium level

Lakša

4 1

3 4

9 Page 1/2 Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com 9 6

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2516 2013-09-02 2

Sudoku puzzle No. 2515 2013-09-01

vicevi

Vozila plavuša auto i zgazila četiri pješaka. Dođe policajac i kaže: -Gospođo, vozili ste 150 km/h, a dozvoljeno je 70! Plavuša ponizno gleda u pod. Policajac nastavi: -Gospođo, 2 promila u krvi, a dopušteno je 0,5! Plavuša ponizno gleda u pod. -Gospođo, ubili ste 4 osobe!!! Plavuša tužno podiže okice i tihim glasom upita: -A koliko je dozvoljeno? *** Perica se dere iz bašte: -Mama, mama, neka grozna krtica nam uništava baštu. -Ubij je, zakolji je, spali je, baci je u rijeku. Poslije deset minuta, mama upita Pericu:

Najveći mekdonalds sendvič na svijetu

Puzzle solution:

-Jesi li ubio onu krticu? -Ne, odgovara Perica. -Zaklao? -Gore od toga? -Zapalio? -Još gore od toga? -Bacio u rijeku !? -Ne, živu sam je zakopao. *** Mladi lav pred početak svog prvog nastupa u cirkusu uznemireno upita svog oca: -Tata, ko su svi ovi strašni ljudi? -Ne brini, sine, iza rešetaka su! *** Pričaju zec i zmija, i kaže zec: -E tebra izvini što sam te zezao da nemaš noge. A zmija kaže: -Ma nema veze -Dogovoreno, evo ruke. ***

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

AMERIKA

Amerikanac Nik Čipman napravio je obrok od 43 vrste različitih “mekdonalds” hamburgera i sličnih slanih poslastica koje je spojio štapićima za ražnjiće. Cjelokupan obrok ga je uz jednu “koka-kolu” koštao 141,33 dolara. Čipman, koji je inače bloger koji piše o hrani za sajt DudeFoods.com, istakao je kako mu je ova ideja već neko vrijeme na pameti. I ne samo što je naručio 43 različita “mekdonalds” hamburgera, već je napravio ogromnu građevinu od ovih sendviča, a kako bi ih držao na jednom mjestu, morao je da upotrebi mnogo štapića za ražnjiće. “Vidite, i ja imam listu stvari koje želim da uradim, ali se na njoj ne nalazi plivanje s ajkulama, skokovi padobranom i slične avanture koje se nalaze na većini takvih lista. Moja lista želja ima isključivo veze sa hranom. Prva stavka na listi bila je da napravim ovakvu vrstu sendviča”, objasnio je Čipman. Kako je istakao, ovaj ogromni sendvič biće mu doručak, ručak i večera za cijelu sljedeću nedjelju, a najteže mu je bilo da ne pojede nijedan dok cjelokupna građevina od 43 komada ne

bude gotova. Prošlog mjeseca Amerikanac Beu Čevasus napravio je poslasticu od 9.000 kalorija koju je nazvao “hamburger čudovište”. Kako bi ga napravio, on je između ukupno 20 komada hljeba stavio piletinu spremljenu na dva načina, šunku, ćuretinu, slaninu, kobasicu, običan i prženi luk, dva kuvana jajeta i pet vrsta sira. (Telegraf .rs)

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Promjena posla ima veze sa inostranstvom. Sami ste krivi, jer nijeste reagovali pravovremeno. Iscrpljeni ste, neoprezni, pa ste samim tim skloni tračevima. To potencira bolesno stanje. Svađa sa partnerom liči na fizički obračun.

Bik U iščekivanju je nov posao koji obećava bolju zaradu i više rada. Moguće su promjene. Kod muškaraca je u pitanju digestivni trakt, a kod ženskih pripadnika znaka ginekološke smetnje. Izuzetno prijatni trenuci sa partnerom.

BLizAnCi Period je odličan za učenje i potpisivanje ugovora. Treba obratiti pažnju na to da sve bude legalno, ili ćete imati posla sa pravosudnim organima. Moguće su tegobe sa bubrezima.

rAk Samo istrajnošću možete obaviti zadatke. Na materijalnom planu vam ne cvjetaju ruže, pa se okrenite duhovnosti. Moguć je susret sa institucijama koje bi trebalo da riješe zamršene zdravstvene probleme. Nezadovoljni ste partnerom.

LAV Uspješan poslovni period treba maksimalno iskoristiti. Ne dozvolite da zbog nemara i trenutne zaslijepljenosti prođu sve šanse. Zdravlje je dobro, ako se izuzmu smetnje nervne prirode. Bik narednih dana ima fatalan uticaj.

DjEViCA

LAS VEGAS

DA Li sTE znALi

Zlostavljanje mušterija na meniju američkog restorana

U fazi ste poslovnog napretka. Iako zadovoljni postignutim rezultatima, saradnike nervirate sitničavošću i perfekcionizmom. Pokušajte da nađete razumnu mjeru. Lav vas naprosto izluđuje. Kreće u napad. Pristajete na izazov.

Postulat “mušterije su na prvom mjestu i moraju biti poštovane” je ono čime se vode svi ugostitelji kako bi privukli što više ljudi u svoje objekte, učinili ih zadovoljnim i zaradili novac. No, restoran Dick’s Last nije poput ostalih. Mali restoran Dick’s Last u Las Vegasu je mjesto gdje mušterije

uz obrok dobijaju i uvrede ili čak hranu po sebi. U njemu radi antipatično osoblje. No, ljudi masovno dolaze u ovaj restoran i uživaju u uvredama više nego u ukusnoj hrani. Možda dobijete obrok, ali nećete dobiti salvete. Ukoliko ih zatražite, konobar će vam ih baciti na glavu, umjesto da vam ih ljubazno doda.

Čim uđete u objekat uvrede počinju. Tokom naručivanja osoblje će koristiti uvredljiv jezik. Kada je vlasnik otvorio restoran prvi put rezultirao je totalnim promašajem i skoro bankrotirao, ali je odlučio da pokuša ponovo i postao je vrlo uspješan. Osim restorana u Las Vegasu ima filijale u još 13 gradova u SAD.

-Da kućna muva zuji u tonu “f” male oktave? -Da je Singapur jedina država sa jednom željezničkom stanicom? -Da državljani SAD svake godine popiju u prosjeku oko 50 milijardi tableta aspirina? -Da u svijetu postoji oko 1,21 milijardi grla goveda?

VAGA Akcenat stavljate na intelektualne probleme, ali i planove za nove aktivnosti. Nervoza utiče na lučenje adrenalina, a on pravi haos u organizmu. Stoga treba izbjegavati sve stresne situacije. Biće ludo i nezaboravno u ljubavi.

ŠkorpijA Strah od stvarnosti i ljudi postao je zabrinjavajući. Zapitajte se da li on ima realno opravdanje ili je samo plod uobrazilje. Nedruštveno ponašanje dovodi do sukoba sa voljenom osobom. Strpljenjem spasite vezu i sačuvajte ljubav.

sTrijELAC Pod uslovom da ste našli sklad sa prirodom baveći se rekreacijom, bićete u odličnoj kondiciji. Ako nijeste, razmislite. Ukoliko želite da se bacite na voljenu osobu, to ćete i učiniti. Suočite se sa izazovima.

jArAC U dobroj ste kondiciji. Čuvajte se premora, tako što ćete pravilno preraspoređivati obaveze. Nađite vremena za sebe i za odmor. Lav vas naprosto očarava. Ne možete da ga izbijete iz glave. Iskoristite do kraja prelaznu avanturu.

VoDoLijA Umjerenim načinom života i smirenim ponašanjem izbjegavate opasnost. Neće vas ni ljubav. Bikovi vam definitivno okreću leđa, ali zato nježna Vaga čeka raširenih ruku. Bacite joj se u zagrljaj i uživajte u ljubavi i srećnom životu.

riBE Puno lijepih stvari dešava se upravo ovih dana. Nijeste očekivali toliko uzbuđenja. Joga i meditacija pomažu. Prihvatite poziv osobe koja ostavlja pozitivan utisak i uspijeva da vas “prodrma”. Odlično se slažete i odgovara vam.

-Da se Mjesec udaljava od Zemlje za 38 milimetara svake godine? -Da je svaka trobojna mačka ženka? -Da Finsku zovu “zemlja hiljadu jezera”? -Da je brisače za kola izumila žena po imenu Meri Anderson?

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Serija: Porodica Kardašijan/r 10:00 Serija: Dva i po muškarca/r 12:15 Moja velika svadba/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:15 Moja velika svadba/r 15:00 Talk show-Žene 16:00 Film: Gospodin i gospođa Smit/r 18:10 Gallileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Crni Gruja i kamen mudrosti 20:00 Film: Crveni ugao 22:15 Film:Šišanje 00:15 Serija: Crni Gruja i kamen mudrosti/r 02:45 Film: Šišanje/r

PRVA Film: Šišanje 22.15

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Film : Kao dva krokodila 13.10 Strani dok.program 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.20 Zapis 16.50 Muzika 17.00 Serija: Hispan/r 18.10 Strani dok.program 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program: Anjeli 21.00 Koncert 22.00 Dnevnik 3 22.30 Film : Proglasite me krivim 00.00 Vijesti

RTCG 1 Muzika 19.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Vikend vizija 12:45 City 13:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 14:00 Gold muzički magazin 15:30 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Farma nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:00 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Potraga

PINK Život u trendu 12.00

07:00 07:10 08:45 09:15 10:40 11:30 12:00 12:07 14:00 14:07 15:50 16:30 16:40 17:30 19:20 19:50 20:30 23:00 23:15 00:10

Crtana serija: Baltazar 100 navećih otkrića/r Loptanje/r Serija: Titova kuhinja/r Dok.serija: Život sa morem/r Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013/r Vijesti u 12 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013/r Vijesti u 2 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 Serija:Vratiće se rode/r Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Vijesti Serija: Asi Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Vijesti Serija: Posjetioci iz praiskona Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013/r

VIJESTI Evropsko prvenstvo 14.07

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Živa istina 11:30 Top Shop 12:00 Film: Artur i Minimoji/r 14:00 Film: Vlad/r 16:00 Bez uputa 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film: Real 20:00 Forum 20:15 Showroom 20:45 Business Exclusive 21:15 Film: Dan odmazde 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:00 Showroom/r 00:30 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Showroom 20.15

TV PREPORUKA CRVENI UGAO Prva 20.00

Napeta drama s elementima trilera o razlikama u vrijednostima i pravima između liberalnog zapadnog i konzervativnog kineskog sistema. Džek Mur, bogati američki konsultant na poslovnom putu u Kini, pokušava da ugovori jedan od najunosnijih medijskih poslova svih vremena - prenos američkih televizija u Kini, najvećem svjetskom tržištu. Ali njegova posjeta Kini pretvara se u noćnu moru, kada se u hotelskoj sobi probudi pored mrtve mlade manekenke s kojom je prethodnu noć otišao iz noćnog kluba.

08.00 11.45 13.00 13.45 15.10 17.10 18.40 19.00 19.30 20.05 20.30 22.00 22.30 23.00 23.30 23.55

Serija: Mama i ja Robin Hud/r Sav taj sport/r Film: Dragi Roditelji Serija: Fleš point/r Film: Podsticaj života Top mobil Crtani film Dnevnik 2 Vikend serija: Igra Serija: Djevojački institut/r Dok. program: Dinastija Petrović Sportska subota VOA – glas Amerike Vikend serija: Igra/r Vikend film: Coriolanus

RTCG 2 Crtani film 19.00

09:55 11:00 12:15 12:45 14:00 15:15 17:30 19:00 20:30 21:00 21:15 00:40

Dogodilo se… InfoTip Trijaža Svijet sporta Smiješna Top Lista Fudbal.me Retrospektiva Toto Klub Nindža ratnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Smiješna top lista

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06:00 Vesti RTS 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti RTS 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Učitelj: Daca 12:05 Program za decu 12:30 Štimofonija 13:00 Dnevnik RTS 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Gastronomad 13:45 Mira Adanja Polak i Vi 14:30 Vesti RTS 14:40 Stižu dolari (2004) 15:40 Srbija - Kanada 17:15 Promocija oficira Vojne akademije 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Stižu dolari 21:00 Čelična Lejdi 22:55 Vesti RTS 23:00 Pad Italije RTS 2 09:01 Ana Dobrić 09:07 Zujalica 09:35 Verski kalendar 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:00 Teofilovići i Miroslav Tadić 16:00 Emisija iz ekologije 16:45 Vrele gume 17:15 Srbija - Kanada, dublovi 18:00 Sportski program 18:20 Sportska bu-

dućnost Srbije 18:35 Operske zvezde boljšoj teatra 1.deo 19:30 Priča o medu 19:55 Finale 22:00 Potrošački savetnik 22:25 Horizont 23:15 Joe Satrijani 2.deo 23:40 Vrele gume HRT 1 08:07 Mladi Billy Young 09:34 Zeleni dijamant Šri Lanka 13:21 Duhovni izazovi 13:55 Ljubav prije svega 15:26 Reporteri 16:27 Alpe Dunav Jadran 17:00 Vijesti 17:14 Uz Gospinu pomoć 18:02 Lijepom našom 19:05 Ezopovo kazalište 19:15 Bobi i Bero 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Vrijeme 20:03 Loto 7-39 20:11 Legenda o kristalnim lubanjama 21:03 Spaliti nakon čitanja (2008) 22:39 Dnevnik 22:59 Vijesti iz kulture 23:07 Sport 23:10 Vrijeme sutra 23:16 Vicky Cristina Barcelona HRT 2 07:55 Matkova čudovišta 08:07 Rimske tajne 08:35 Novi klinci s Beverly Hillsa 09:15 Babybonus 09:45 Mala TV 10:15 Teletubbies 10:40 Sportske igre mladih 10:57 Uzdol: 20-ta obljetnica stradanja naroda Uzdola 12:35 Za srce i dušu -

07:15 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Pet Show 11:45 Kusto /r. 12:30 Lili Pez 13:30 Životinjske lakrdije 14:10 Dok. program /r. 15:15 Majstor kuhinje /r. 16:00 Prolog /r. 18:25 Životinjske lakrdije /r. 19:00 Raport iz Bara 19:45 Autoshop/r. 21:00 Info 21:35 Putopisi 22:00 Film: Porodica 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Pet Show 10.00

DANAS U GRADU pop i rock 13:10 Obrtnik i partner 13:45 Hrvatska - Velika Britanija 14:20 Hrvatska - Italija 16:20 Đakovački vezovi 18:00 Svjetski kup: Osijek, Hrvatska (m i ž) 20:07 Serija za mlade 20:44 Glazba, glazba... 21:00 Festival kajkavske popevke Krapina 2013. 22:35 Bolničarka Betty HBO 08:25 Tutsi (1982) 10:20 Izgubljen u Sibiru (2012) 12:00 Holivud: Na snimanju (2003) 12:30 Do ludila (2011) 13:55 Hiljadu reči (2012) 15:25 Opšte obrazovanje (2012) 16:50 Ponoć u Parizu (2011) 18:25 Razbijač Ralf (2012) 20:05 Zamisli (2012) 21:50 Presuda (2010) 23:40 Ogledala 2 (2010) FOX LIFE 09:45 Ali Mekbil 11:25 Houp i Fejt 13:35 Džejmijeva Velika Britanija 14:30 Osveta 15:25 Osveta 16:20 Osveta 17:15 Šapat duhova 18:10 Šapat duhova 19:05 Telo je dokaz 20:00 Seks i grad 20:25 Seks i grad 20:55 Princeza pod maskom 22:45 Poznati s paranormalnim iskustvima 23:40 Domaćice iz

okruga Orindž FOX CRIME 08:40 Pisac i detektiv 10:25 Forenzički institut :25 Vojni advokati 15:20 Vojni advokati 16:15 Vojni advokati 17:15 Vojni advokati 18:10 Vojni advokati 19:05 Imitator 20:05 Most 21:05 Most 22:00 Zločin 23:00 Zakon i red 23:55 Zakon i red ARENA SPORT 1 07:00 KOTV Classics 08:00 Magazin 08:30 The Football Review 09:00 Igokea - Partizan 11:00 Botafogo - Corinthians 13:00 Schalke - PAOK, plejof 15:00 Bordeaux - PSG 17:00 Toulouse - Marseille 19:00 Željezničar - Slavija 21:00 Hajduk - Dinamo 23:00 Sloboda – Partizan SPORT KLUB 07:35 Deportivo - Murcia 09:35 Novi Zeland - JAR 11:30 CSKA - Rostov 13:45 Manchester United - Crystal Palace 16:00 Atletico Madrid - Almeria 18:00 Levante - Real Sociedad 20:00 Barcelona - Sevilla 22:00 Villareal - Real Madrid

CINEPLEXX

Zatvorenici 17:40; 20:00; 22:00; Plan osvete 22:40; Džobs 18:45; 21:15; Ljubav je u vazduhu 20:30; 2 pištolja 18:00; 20:15; 22:20; Avioni 3D 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; 19:00; Avioni 12:00; 14:00; 15:45; Instrumenti smrti 19:30; Matorani 2 16:15; 20:45; 22:50; Elzijum 16:00; Mi smo Milerovi 17:30; 22:30; Turbo – sinhronizovan 3D 11:15; 13:15; 15:15; Turbo – sinhronizovan digital 12:15; 14:15; Štrumpfovi 2 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Štrumpfovi 2 sinhronizovano 11:30; 13:30;

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Film: Crveni ugao/r 10:15 Serija: Dva i po muškarca/r 11:40 Serija: Crni gruja I kamen mudrosti/r 12:15 Film: Šišanje/r 14:00 Talk Show-Živa istina/r 15:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:30 Serija:Šešir profesora Koste Vujića/r 17:20 Dosije/r 18:05 Exkluziv The Best Of 18:30 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Nadrealna Televizija/r 20:10 Film:Igraj svoju igru 3 22:30 Film: Atentatori 00:45 Exkluziv The Best Of/r 01:15 Exploziv The Best Of/r 01:45 Film:Igraj svoju igru 3/r

PRVA Film:Igraj svoju igru 3 20.10

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Film: Priča sa obale 12.00 Vijesti - Informativni program 12.05 Strani dok. program 13.00 Film : Proglasite me krivim/r 14.00 Vijesti 14.50 Muzika 15.30 Dnevnik 1 Informativni program 15.50 Mostovi 16.30 Film: Irski rep 18.00 Strani dok. program/r 19.30 Dnevnik 2 Informativni program 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija: Hispan 22.00 Dnevnik 3 22.40 Film: Ljubav i cigarete 00.00 Vijesti Informativni program 00.30 Okvir/r

RTCG 1 Dnevnik 2 20.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 12:15 City 12:30 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte Informativni program 18:30 Dobro veče Srbijo sa Jelenom Bačić Alimpić 19:30 Farma uživo 20:00 Kursadžije 21:00 Farma izbacivanje 00.00 Vip room 00:45 City 01:00 Film: Ljubavni guru 03:00 Film: Prst sudbine

PINK Nedeljno popodne sa Leom Kiš 16.00

07:00 Baltazar 07:30 Crtana serija: Škola monstruma 08:00 Dok.serija: Horizonti/r 09:00 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013/r 10:40 Loptanje 11:10 Dok.serija: 100 najvećih otkrića 12:00 Vijesti u 12 12:07 Dok.serija: Horizonti 13:10 Serija: SFRJ za početnike 14:00 Vijesti u 2 14:07 Film: Banana Dzo 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Titova kuhinja 17:05 Showbizz 17:30 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 19:20 Vijesti 19:50 Film: Sve to 20:30 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 23:00 Vijesti 23:15 Film: Daleko od nje 01:00 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013/r

VIJESTI Film: Banana Džo 14.07

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Kuhinjica – kulinarski show 11:30 Top Shop 12:00 Film - Real 14:00 Film - Dan odmazde 16:00 Showroom - moda 16:30 Business Exclusive 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum – informativni program 18:15 Film: Problematični Brendon 20:00 Forum – informativni program 20:15 Pop kvart – muzičko zabavni program 20:45 Urbanizam – zabavni program 21:15 Film: Megalodon 23:00 Forum – informativni program 23:15 Dokumentarni film 00:00 Pop kvart /r 00:30 Urbanizam /r 01:00 5 do 5 Atlas sport /r 00:30 Showroom (r) 01:00 5 do 5 Atlas sport /r

ATLAS Forum 20.00

TV PREPORUKA ATENTATORI Prva 22.30

Robert Rat je vrhunski plaćeni ubica. Izvršenje svojih zadataka planira do detalja i obavlja ih veoma tačno i precizno, bez nedužnih žrtava. Ipak, dok priprema atentat na mafijaškog bosa Alana Branča, pojavljuje se drugi ubica, koji prije Roberta uspijeva da izvrši zadatak i uzme novac. Robert otkriva da se radi o mladom Miguelu Bejnu, koji je njegova sušta suprotnost. Bejn je surov i ne gubi mnogo vremena na pripremu ubistva. Njega ne zanima koliko će ljudi da pogine prilikom atentata. Pojavu mladog Bejna, Robert doživljava kao izazov, a pogotovo kada saznaje da je Bejnova sljedeće žrtva lijepa hakerka po imenu Elektra.

08.00 Film:Dragi roditelji/r 09.30 Program za djecu: Nek živi ljubav 10.40 Top mobil/r 11.30 Sportska subota/r 12.00 Film: Podsticaj života/r 14.00 Serija: Izlog strasti/r 14.55 Fudbal: Mladost – Mogren Zeta – Sutjeska 17.00 Serija: Fleš point 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija: Djevojački institut/r 22.00 Dok. program: Dinastija Petrović 22.30 Reportaža 01.00 Vikend serija: Igra/r

RTCG 2 Fudbal 14.55

09:00 Fudbal.me 11:00 Grad koji volim 12:00 Toto Vijesti – uživo 12:15 Konzilijum 14:15 Texas Holdem Poker 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Žestoko 16:00 Dogodilo se 16:05 Top 10 16:30 Toto Klub – uživo 18:00 Toto Vijesti – uživo 18:15 Nindža Ratnici 18:45 Zabava 19:00 Texas Holdem Poker 20:05 Top 10 20:10 Loto Izvještaj 21:15 Žestoko 21:30 Ekstremno 21:45 Zabava

777 Texas Holdem Poker 19.00

11:00 Hrana i vino 12:20 Oglasi 12:30 Motorsport magazin 13:50 Video katalog 14:00 Aljazeera, rodjen u gazi 16:00 Na točkovima 16:30 Interfejs 18:00 Aljazeera, vijesti 19:00 Video katalog 19:10 Kućica u cvijeću 19:50 Video katalog 20:50 Video katalog 21:00 Interfejs 21:35 Oglasi 21:45 Na točkovima 22:15 Nokaut

MBC Hrana i vino 11.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Kukuriku šou 11:20 KORAK DO SNA 11:55 Ja, mi i drugi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vremestanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Stižu dolari tv serija 17:00 Vesti 17:10 Jordan 17:40 Beograd - večiti grad 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Stižu dolari tv serija 20:5 Košarka - EP, finale, prenos 23:00 Nimfe finska serija 23:50 Dnevnik 00:05 Jelen top 10 RTS 2 08:00 Dozvolite... 09:0 Plesna akademija serija 09:2 Bandolero animirana serija 09:50 Zanimanje - dete 10:00 Provetravanje: Odliv mozgova 10:30 Moj ljubimac 11:00 Brazde 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Zlatar - Umetnost pravljenja sira 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici 14:30 Tema Srbije na vezi 15:10 Tamburica fest 2013. 16:0 Na krilima oko sveta: Afrika 17:00 Datum 17:10 Sportska budućnost Srbije: Luka Tošić 17:25 Magazin Lige šampiona 17:50 Odbojka (ž): EP, Srbija

- Finska, prenos 19:30 Revija solista SO RTS 20:00 Civilizije: Da li je zapad prošlost? 21:10 Proces Đordanu Brunu tv film 22:20 Tu i sad: Čutura 23:00 Sat 00:15 Vikend Evronet 00:40 Košarka - EP, finale ® HRT 1 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 Press klub 10:59 Ubojstvo, napisala je 11:44 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:1 Vrijeme 12:29 Plodovi zemlje 13:24 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:03 Mir i dobro 15:37 Divlji u srcu 16:27 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:11 HAK - promet info 17:15 Priče o avetnjacima17:40 Priče o avetnjacima 18:10 Volim Hrvatsku, epizoda 1. show program 19:25 Najava 19:30 Dnevnik 20:02 Najava 20:03 ZABA HR emisija pod pokroviteljstvom 20:04 Loto 6/45 20:13 Stipe u gostima 6, epizoda 1. humoristična serija 20:50 Gospodska kuća, Eaton Place 165, epizoda 1. The Fledgling 21:45 Damin Gambit 22:30 Dnevnik 3 22:53 Vrijeme HRT 2 08:35 Feliksova pisma 09:00 Grčki mitovi 09:25 Ni da ni ne: Državna matura ® 10:15 Pozitivno 10:45 Biblija 10:55 Misa u povodu 90. obljetnice Hrvatske starokatolič-

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmMumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r. 11:50 Kusto /r. 12:30 Lili Pez/r. 13:45 Film: Kaponeovi momci 15:03 Raport iz Bara /r. 15:30 Planet Croatia /r. 17:00 Koncert 18:30 Životinjske lakrdije/r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi /r. 20:30 Planet Croatia 21:00 Koncert 22:00 Film: Maler 00:00 Koncert

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU ke crkve i župe u Zagrebu prijenos 14:05 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom ® 14:35 Vocal marathon 2011., snimka 66’15 15:45 Večer na 8. katu: Za dobre i loše dane talk-show ® 16:30 Rijeka 2013. Judo Grand Prix reportaža 17:00 Buzet: Automobilizam, EP u brdskim stazama reportaža 17:30 Magazin LP 17:5 Odbojka, EP (M): Rusija - Bugarska prijenos 20:00 Sedam tamburaša čika Marka dokumentarni film 20:30 Košarka, EP (M) emisija 20:50 Košarka EP (M): prijenos finala 22:5 Košarka, EP (M) emisija 23:15 The Rolling Stones: Some Girls - Live in Texas ‘78. HBO 07:45 Liga pravde: Propast 09:00 hubble 3d imax film 09:45 Muška srca 2 11:35 Scooby doo: legenda o fantosauru 12:50 Kakvi frajeri! 14:15 Vesela galama 16:10 bijes titana 17:50 Hollywood: Na snimanju 18:20 ZA Ljubav nema lijeka 20:05 Atlas oblaka 22:50 Okus krvi 23:40 Pravi seks 00:30 Phil spector 02:00 film FOX CRIME 12:40 Inspektor Montalbano 14:30 Detektiv na Floridi 15:2 Detektiv na Floridi 1, epizoda 9. kriminalistička serija 16:20 Detektiv na Floridi 1, epizoda 10. kriminalistička serija 17:15 Detektiv na Floridi 18:05 Most 19:00 Novi stari slučajevi

20:05 Smrt u raju 21:10 Zločinački umovi . 22:05 Transporter 23:05 Zakon i red 00:55 Transporter 01:45 Transporter 02:35 Zakon brojeva ARENA SPORT 13:00 Fudbal MLS LIGA: Montreal - Vancouver 15:00 uživo Fudbal Italijanska liga: Juventus - Verona 17:00 uživo Fudbal Francuska liga: Lyon - Nantes 19:00 Fudbal jelen super liga: Vozdovac - Crvena Zvezda 21:00 uživo Fudbal JELEN SUPER liga: jelen pregled kola 22:00 Fudbal Liga sampiona: Magazin 22:30 Fudbal Copa Suadamerciana: Highlights 23:00 Fudbal: italijanska liga: Roma - Lazio 01:00 Fudbal: francuska liga: PSG - Monaco 03:00 Fudbal Hrvatska liga: Osijek - Dinamo SPORT KLUB 08:30 Premier League: Liverpool Southampton 10:30 F1 Singapore - Kvalifikacije 12:00 sk studio direktno 14:00 F1 Singapore - trka direktno 17:00 Premier LeaguManchester City-Manchester United(direktno) 19:00 Španska liga: Real Madrid - Getafe Direktno 21:00 Španska liga: Valencia - Sevilla direktno 23:00 Max Bet VESTI 23:30 Holandskaliga: PSV - Ajax 01:15 KHL: Atlant - Medvesčak 03:15 SK Magazin

CINEPLEXX

SUBOTA I NEDJELJA, 21.I 22. 9. 2013.

MALI OGLASI MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 KUĆE/STANOVI Novaka Miloševa 32 OGLASITE SE NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM ASUNEKRETNINE ”Vektra”- Rimski Trg 44 INekretnineNOVINAMA!

P

Prodajem kuću, 105m2, na placu od 400m2 sa podrumom od 15m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855-747 Prodajem stan u Podgorici pent haus, 193m2.Ekstra uređen, ugrađena kuhinja i plakari. Povoljno. Tel.067/287-308

PRODAJA

S.A. dvos. 60m2 / II, 54.500e, odličan L.Kata 80m2 / VIII, 50.000e Zabjelo 25m2 / I, 25.000e, nov, uknjižen Delta Univerzitetska 51m2 / II, 34m2 / I Blok IX, dvos. 62m2 / V, 63.500e nov S.A.”Normal” 44m/II, 37.000e Delta City “Čelebić” 53m2 / V 65.000e P.Morače 93m2 / III, 102.000e, odličan T.Put 33m2 /VI, 31.000e, novog. Hercegovačka dvos. 60m2 / II, 66.000e K.Nikole 45m2 / IV, 51.000e nov

asnekretnine@t-com.me

Prodajem dobar trosoban stan preko puta bolnice u Nikšiću. Ima 100m2+2 podruma, ugrađenu PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu, vlasnik 1/1. Cijena 55.000 eura. Tel.067/272-015 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan 51m2, IV sprat, preko puta Velike pijace. Tel.069/300-775 Prodajem dvosoban stan, 72 m2, u zgradi, nov, klimatizovan, visoko prizemlje, parking mjesto, interfon, iza Ljubovića, od investitora, 60.000 eura. Tel.069/446-327 Prodajem novu kuću, 180m2, kod Hemomonta sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem kuću povoljno, 139m2 na placu 1.070m2 kod đačkog prelaza na Zlatici. Podgorica. Tel.067/406-450 Prodajem jednosoban stan 50 m2, na Zabjelu, preko puta stovarišta “Djurović”, novogradnja, 2. sprat, 52.000 eura. Tel.069/444-882

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

od 20 do 40€. Na dobrim lokacijama. Wireless, extra TV, parking. Mail: info@rentapartment-montenegro.com

068 269 234

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem stan u Ulici slobode, 3. sprat. Idealna lokacija, pogodna za sve namjene – pogledati - povoljno! Tel.069/091-668 Prodajem kuću u Podgorici, Zagorič, 3x120 m2, na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje). Tel.067/322-529 Kuća Tivat manji hotel na šetalistu plaži. Strogi centar, najbolje na primorju, neponovljivo za generacjiski biznis. Milion eura. Tel.068/715-717

I Izdajem namješten jednosoban stan na Starom aerodromu, luksuzno opremljen, sve novo. Zimi obezbijeđeno besplatno grijanje (300 €). Tel.067/358-156

Provjerite zašto smo IN

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Izdaje se u Bečićima garsonjera do sezone preko puta “Splendida. Tel.067/883-215, 068/459-336 Izdajem stanove u kući u Šušnju, Bar. Može i prenoćište na noć i duže. Tel.068/202-626 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače. Tel.068/676-060

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (sut +priz)- Pr.Morače; Namj.stan 59m2/3- Trg Vektre ;74m2/1Tološka šuma Namj.stan 90m2/3Momišići-novogr.; 130m2/1- pod Goricom; Namj.stan 60m2/3- centar; 86m2/1P.Morače; Namj.stan 100m2/1- Gorica C ; 100m2/2- Centar; Namj. Kuća 320m2,plac 2.250 m2- Tološi; Namj. Kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675909, 020/612-291

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob: 069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 25m2/4- Pobrežje; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2-2/2Centar; 40m2/pr-Blok IX; 52m2/6- Univerz.centar; 55m22/3- Trg Vektre; 67m2/1- kod Gintasa; 80m2/5Univerz.centar; 81m22/5- Trg Vektre; 90m2/2- Blok VI; 101m2/1- P.Morače; 118m2/5-Momišići; 140m2Vezirov most; 281m2/6- Vektra; 198m2/5 - P.Morače(Kroling) Kuća 200m2, plac 520m2 –St.Aerodrom ; Kuća 160m2, plac 300 m2 - P.Morače; Plac 287m2 –Drač; 700m2 – Zabjelo; 2.500m2 – Golubovci

www.asnekretninepg.com

RENT-APARTMAN

Prodajem stan, 74m2 (potkrovlje), Stari aerodrom, Splitske zgrade. Tel.069/867-201 Prodajem kuću u Podgorici - Donja Gorica, 140m2, pomocni objekat 50m2, na placu od 500m2, povoljno! Tel.067/311-600

IZDAVANJE

Univerzitetska 75m2 / II, 62m2 / I O.Morače 56m2 / 350e, namj. S.A. 35m2 / V, prazan 150e Centar “Montex” 45m2 / IX, namj 250e P.M. Moskovska 20m2 / I, 200e, namj. Bemax 75m2 / I, 600e, namj,lux Delta “Čelebić” 70m2 / IV, 600e, namj Vampirica 72m2 / V, namj,300e S.A. 130m2 / II 250e, prazan Blok V “Vojna” 85m2 / II, 350e, nam. P.M. 110m2 / III 450e, namj.

Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719 Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura. Tel.067/321-777

Izdajem jednosoban stan u Donjoj Gorici blizu “Centro metala”. Tel.067/724-819 Pod Goricom, novogradnja, 100m2, u zgradi, luks namješten, parking. Tel.069/016-600 Izdajem namješten stan, 55m2, u zgradi preko puta Pravnog fakulteta. Plaćanje mjesečno 300 eura. Tel.069/014-896 Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 120 eura. Tel.067/871031

subota i nedjelja, 21.i 22. 9. 2013.

MALI OGLASI Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodrom, kod doma zdravlja. Informacije na tel.069/021-924, 069/233-288 Povoljno izdajem dvosoban klimatizovan stan studentkinji blizu fakulteta UDG u 067/748-066 i, povoljno. Tel.067/748-066 Izdajem namješten jednosoban stan studentkinjama u Podgorici kod Palade. Tel.067/537-831 Izdajem lijepo namještenu, klimatizotovanu, garsonjeru na drugom spratu, zgrada Lipa na Zabjelu. Placanje mjesečno 220 eura. Tel.067/885-237 U Podgorici preko puta hrama izdajem troiposoban stan - odlična lokacija i stan (parno grijanje, namješten, parking - cijena po dogovoru). Tel.068/527-282 Izdajem dvosoban namješten stan ispod Gorice idealan za studente, 300 eura. Tel.067/437-989 Izdajem namještenu luks garsonjeru u strogom centru Podgorice (Hercegovačka). Studentima ili kao kancelarija. 230 eura mjesečno. Tel.069/221-400

PosLoVNI PRosToR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Prodajem stambeno-poslovni prostor, 135 m2, na 1. spratu (zaseban ulaz) u centru Bara, zgrada “Jadroagenta”. Cijena 170.000 eura. Tel.069/021-924, 068/700311, 069/233-288 Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 6.000m2, Donja Gorica. Tel.069/029-990 Izdaje se lokal u Ulici bratstva i jedinstva između Siniše i Velike Plane. Tel.067/841-820

PLACeVI

Povoljno izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici - Ulica slobode. Tel.067/502-217

Plac u centru Žabljaka, 556 m2, ucrtan objekat P+1+Pk+garaža. Cijena 28.000 eura. Lokacija Ulica narodnih heroja ispod groblja. Tel.067/285-403

Izdajem veću luks namještenu garsonjeru, 3. sprat, kod Vezirovog mosta (Ars medica), 200€ mjesečno. Tel.068/324-917, 069/611-997

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem garsonjeru na Novom Beogradu, nov namještaj, centrano grijanje, Blok 28, 180 € i depozit. Tel.0038163/808-0760

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

Potražnja Ozbiljna porodica traži stan do 120€. Tel.069/531-503 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323

Zamjena Mjenjam stan, 43m2 plus balkon, Zabjelo strogi centar za sličan u širem centru Podgorice. Tel.069/227-144 Mjenjam stan 42m2+4m2 balkon+ podrum, zgrada Splićanka, za sličan u Sutomoru. Tel.069/260-827

kupovina Kupujem manji jednosoban stan u Podgorici, prednost bliže centru. Tel.067/185-743

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Plac 500m2, Stara Zlatica, vlasnik. Asfalt, struja, voda, kod pomoćnog stadiona FK “Kom”. Tel.069/016600, 069/410-755 Prodajem plac, 413 kvadrata, u Kolašinu blizu centra. Hitno. Povoljno. Tel.068/122-865 Povoljno prodajem plac na Žabljaku. Tel.067/655-886 Prodaje se imanje-plac, 5.200m2, idealno za sve namjene. 13-ti kilometar starog puta PodgoricaDanilovgrad (asfalt, voda, struja, telefon). Povoljno – pogledati! Tel.069/091-668

sobe

Soba sa upotrebom kuhinje i kupatila studentima blizu Medicinskog fakulteta. Tel.069/227-144 Izdajem sobe za studente (kuhinja, kupatilo, internet) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Tel.069/305-363 Dvokrevetne sobe za studente kod Delte. Ekstra. Tel.069/460-403, 067/424-324 Izdajem sobu ženskoj osobi u Bloku V - Podgorica. Tel.067/419059, 067/309-494

VoZILA/AUTo DJeLoVI

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Bravo 1.6, 16v, 96, servisiran, ful oprema, metalik, ekstra stanje, Bar. Tel.068/166-405

UsLUGe Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i promjene podataka. Povoljno! Tel.069/221-974

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Zvati poslije 15h Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Odgovorna i savjesna osoba žena, razvozila bi djecu u školu i vodila brigu o starim osobama. Tel.067/538-700 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Profesionalno održavanje plovila i vozila, Tivat. Tel.069/526-526

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Tepih servis “Orkan”. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585

Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa.Tel.069/497-216

Prodajem kamion mercedes 2233. Ekstra stanje. Povoljno. Registrovan godinu. Sa hladnjačom u ekstra stanju. 10.000 eura. Tel.068/504-857

Privatni detektiv otkriva preljube, zavisnost... Prodaja mikro kamera u olovci, privesku... Ugradnja video nadzora, alarma... Pozovite nas. Tel.067/594-405

Tepih servis “Gold wash” pranje tepiha i itisona, dubinsko čišćenje garnitura, dubinsko čišćenje i pranje automobila, kvalitetno i povoljno! Tel.069/707-788

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

GRAĐeVINsKe UsLUGe Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

50 GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prodajem kvalitetnu plodnu zemlju sa svim analizama, idealna za bašte, vrtove, parkove... Tel.068/317210

NASTAVA

subota i nedjelja, 21.i 22. 9. 2013.

MALI OGLASI Muškarac 42 godine visok 165 traži slobodnu damu za druženje. Može i nešto više. Prednost Podgorica. Javi te se slobodne dame. Tel.068/683-779 Oženjen muškarac, 30 godina, prijatnog izgleda želi da upozna damu ili mamu za strogo diskretno druženje. Samo iz Podgorice i da je ozbiljna i diskretna. Tel.069/748-982 Volio bih upoznati diskretnu damu 45-50 god. iz Podgorice, imućnu, iskrenu, ženstvenu i koja zna šta želi. Tel.067/729-310 Momak 30 godina (sportski građen) upoznao bi usamljenu gospođu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 Neka se javi lijepa djevojka ili dama muškarcu 35 g iz PG za diskretno druženje. Tel.067/407300

Dajem časove engleskog za osnovce i srednjoškolce 1 sat 5 eura. Tološi. Tel.067/546-146, 067/801826 Dajem časove engleskog i italijanskog jezika za sve uzraste i iz španskog jezika za osnovce i srednjoškolce. Povoljno! Tel.067/371-633 POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebna ozbiljna djevojka za rad u restoranu i radnica na brzoj hrani. (Poznavanje roštilja). Tel.067/542456 Potrebna žena za pravljenje domaćih pita do 40 godina starosti. Zvati poslije 15h. Tel.068/326-549 Potrebne dame/gospoda za katalošku prodaju Avon kozmetike. Novim saradnicima poklon dobrodošlice. Važi za sve gradove Crne Gore. Tel.067/388-370 Odgovorna ozbiljna žena čuvala bi stariju žensku osobu 24h. Dogovor. Tel.067/922-2385 HRANA/PIĆE

Prodajem lozovu rakiju 1l - 5€ i groždje vranac ili mijenjam za drva. Tel.067/601-857 Domaći kolači i torte po narudžbi (padobranci, ruske kape, vanilice, oblande, rafaelo kuglice, štanglice) komad 0,35. Torte od 9 do 25€. Tološi. Tel.069/674-599 KUĆNI LJUBIMCI

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479

LIČNO Razveden muškarac, visok, 42 godine, lijep, sportski građen, želi upoznati damu, mamu za strogo diskretno druženje i da je ozbiljna. Primorje Budva, Tivat. Tel.069/468-470

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

Podajem sprej suzavac za ličnu zaštitu, domet 5 metara. Tel.068/471-143 Prodajem sadnice žive ograde “prunus”, 1 komad 1 euro. Tel.067/801-826 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura. Tel.067/244-166 Valjak za peglanje, 85 cm, uvezen iz Njemačke, malo korišćen, kao nov. Hitno, povoljno. Tel.069/420-435 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem kućna (hrastov furnir) vrata, unutrašnja, potpuno očuvana, sobni radni sto, trosjed, 2 fotelje, kućno trening biciklo, cijena po dogovoru. Tel.069/578011 Prodajem fotelju na razvlačenje, očuvana, 50 eura, Cetinje. Tel.068/710-996 Astrolog - školovani na svjetski priznatom institutu izrađuje natalni i solarni horoskop - kontaktirati poslije 17 sati. Tel.068/617334 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

RAZNO Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Prodajem grožđe vrhunskog kvaliteta sorte vranac. Podgorica. Tel.069/405-864 Prodajem ledomat obodin (82cm duzine 1,50 širine) 120 eura, klimu panasonik 12 80 eura. Zabjelo. Tel.069/556-046 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504029 Prodajem uljani radijator i dva tepiha sa stazom. Tel.069/260827 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

subota i nedjelja, 21.i 22. 9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

vozovi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10;

19.35 i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICABAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BARBIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240, fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Radno vrijeme poslovnice na aerodromudvasataprijeleta.Telefoni020/653051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

VAŽI DO 28.09.2013

ВАЖИ ДО 28.09.2013

VAŽI DO 28.09.2013 VAŽI DO 28.09.2013

VAŽI DO28.09.2013

VAŽI DO 28.09.2013

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama