Izdanje 5. avgust 2013.

ce 30 nt i

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

str.5

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013. BROJ 604/ GODINA II

TELEFONI, PUTOVANJA, TELEVIZORI, FRIŽIDERI, VAUČERI ZA KUPOVINU...

MANDIĆ ● 4

INSPEKTORI IMAJU SISTEM ZA BORBU PROTIV SIVE EKONOMIJE ● 13

Svi iz opozicije treba da slijede Lekića

Lov na porez uz pomoć studenata ● Više crnogorskih studenata angažovano je na primorju kako bi inspekcijama prijavljali ugostitelje koji ne izdaju fiskalne račune

IVANA MILOJKO ● 23

Gluma i ples aduti na izboru za Mis svijeta

● Oni piju na račun inspekcije, a ukoliko im nije dostavljen fiskalni račun obavještavaju inspektora. Kazna za ugostitelja je 2.500 eura

TURIZAM ● 7

NIKŠIĆ ● 15

Krupac spas od vrućine

Vlasnici jahti dolaze iz EU u Crnu Goru

NAGRADNI KUPON

PLUŽINE ● 12

B

rojni Nikšićani i ove godine spas od vrelih ljetnjih dana nalaze na jezeru Krupac.

Iako su čista i topla voda, uređena

VATERPOLO ● 30, 31, 32

Hvala vam sadaddasza asd momci svjetsko srebro

plaža, kao i bogata ponuda kafe bara i restorana “Plaža” dovoljni razlozi da uživaju na jezeru, Nikšićani ne koriste Krupac kako bi trebalo,

pa će ova sezona biti mnogo lošija od prošlogodišnje. Redovni posjetioci jezera kažu da je za njih Krupac kao more.

Dan opštine bez himne i zastave

VISOKE TEMPERATURE

Šta ljeti najbolje osvježava

● 36

2

Tema dana

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

EDITORIJAL

Ljiljana Filipović

Željko VukmiroVić urednik

NA SVIJET I U BEOgrAD

Vijest glasi - Milo Đukanović sljedećeg mjeseca putuje za Beograd. I to je sasvim dovoljno.

Zapravo, poslije te vijesti, nema nikakvog pogađanja. Uostalom, izraz “Na svijet i u Beograd”, bar prema ličnom saznanju i iskustvu, oduvijek je bio apsolutna mjerna jedinica za sve dokaze. Može čovjek da se kune i majkom i ocem i bratom i sestrom, može i na vr’ glave da se poperi, može i ne znam koje pare da uloži, ali samo te riječi završavaju sve priče, samo nakon toga nijedna više ne vrijedi, nema preko toga. Na svijet i u Beograd.

Crnogorskom premijeru je nedavno spočitan diplomatski rezime. Ne ide niđe, ne zove ga niko.

Ako je on koga zvao, otprilike, nije mu se odazvao.

Mada, spektakularni odlazak u Zagreb na tamošnju proslavu ulaska u EU, te pristizanje na aerodrom Pleso u talasima koji su zbunjivali čak i osoblje zaduženo za protokol, a ne samo komentatore, zasigurno još dugo neće biti potamnjen nekim sličnim načinom putovanja. Čisti “glamur”, što bi prost narod rekao. Zato, za onaj prigovor, imam dvije sindikalne. Viđi đetiću, bataljuj. Ili su to već tri.

Jer, nema potcjenjivanja šetnje po Balkanu. Specifičan teren, karakteristični nosioci glavnih uloga.

Nego, to je upravo ono što je interesantno. Danas, rad naše Vlade vezujemo za loše ugovore i očigledne štete po ovu državu, svekolika lična bogaćenja i kalkulativni i demagoški senzibilitet političara iz izvršne vlasti, postali smo žrtve iživljavanja i izmišljanja nameta građanstvu, znamo i da ovoj vlasti pripišemo činovničku oholost, znamo i da ne griješimo po prozivci o svim tim stvarima jer je sve to po našoj čapri, baš kao što i znamo da nam je nezavisno sudstvo i policija u domenu druge kosmičke polarizacije.

A ne tješi nas ni činjenica da je ovaj red zaključaka primjenljiv u još nekoliko zemalja na ovom balkanskom prostoru. Taman da zaglavimo u tvrdnji - mi smo još i dobri, kakvih ima.

No, kad se prisjetim čuvanja srpskih opozicionih političara krajem devedestih godina, pa pažljive izgradnje odnosa sa Hrvatskom i Bosnom, uz neophodna izvinjenja (bilo ih je više, ali kako znamo šta je sve bilo, ni još koji put ne bi marilo) i pomjeranja, te izgradnje pruge i puteva sa Albanijom, pa cijele priče oko Kosova, te upornog ignorisanja nacionalističkih a bogomi i fašističkih petljanja sa raznih strana, tačno mi dođe da pitam – malo li je jada?

Milo Đukanović sljedećeg mjeseca ide za Beograd. On je Tomi Nikoliću bio nafačan. Poslije posjete Milu, Tomo se lako domogao predsjedničkog mandata. Ni “trepnujo” nije. A biće tamo i Ivica, brat po ljevičarskom aranžmanu, po principu - daj da završimo posao.

Zato, obožavam Balkan. Nikad ovdje nije bilo dosadno. Ovakvog ludila nema niđe.

Na svijet i u Beograd.

Meteo 05:36 20:02

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto.

Nikšić Vjetar početkom dana slab promjenljivog smjera, kasnije Kolašin sjeverozapadni, slab do umjeren. Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

DANAS

Sunčano i veoma toplo uz slab vjetar promjenljivog smjera.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

25 24 24 23 23 17 11 12 14 16

25 23 24 24 23 17 11 11 14 16

SJUTRA

40 38 33 35 37 37 34 29 34 35

Sunčano i veoma toplo.

Vjetar promjenljivog smjera, slab.

40 36 32 35 35 37 35 29 34 36

PRIVREDA

Dugi rokovi dovode do još veće zaduženosti Filipović: Treba donijeti zakon o skraćivanju rokova plaćanja

Dugi rokovi plaćanja, odnosno neizvršavanje obaveza, dovode do sve većeg stepena zaduženosti, ocijenila je potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović. Ona je Dnevnim novinama kazala da iako aktivnosti Vlade na suzbijanju sive ekonomije već daju vidljive rezultate, ipak postoji još puno prostora za djelovanje.

Poslovanje privrede ograničavaju i dalje poremećeni dužničko-povjerilački odnosi, a dugi rokovi plaćanja, odnosno, neizvršavanje obaveza dovode do sve većeg stepena zaduženosti, ocijenila je potpredsjenica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović.

“Donošenje zakona kojim bi se primijenila praksa u EU i drugim zemljama doprinijelo bi prevazilaženju ovog problema”, kazala Filipović Dnevnim novinama.

Ona je dodala da privredni subjekti koji legalno posluju su u neravnopravnom položaju u odnosu na one koji izbjegavaju plaćanje poreza i drugih dažbina.

“Iako aktivnosti Vlade na suzbijanju sive ekonomije već daju vidljive rezultate, smatramo da postoji još puno prostora za djelovanje”, kazala je Filipović.

Crna Gora kontinuirano sprovodi reforme u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, ali prema riječima Filipović, prostor za poboljšanje i dalje postoji posebno kada su u pitanju porezi i dažbine, zakono-

davni okvir u oblasti tržišta rada i zapošljavanja, prostorna i planska dokumentacija, procedure za dobijanje građevinskih dozvola.

“Visina poreza na nacionalnom nivou i dalje je povoljna, dok lokalni porezi i dažbine često ugrožavaju ambijent za bavljenje biznisom, kako zbog predmeta (osnovice i stope) oporezivanja, tako i zbog čestih i netransparentnih izmjena lokalne regulative. Barijera poslovanju su spore i dugotrajne procedure, naročito na lokalnom nivou”, istakla je Filipović.

Problem je i nedostatak prostorno planske dokumentacije odnosno detaljnih urbanističkih planova onemogućava realizaciju investicija, posebno u opštinama na sjeveru.

Regulatorni okvir i poslovne barijere u vidu administrativnih procedura, kao što je procedura za dobijanje građevinskih dozvola, su ograničenje za poslovanje i privlačenje stranih investitora. Uslovi za izdavanje građevinskih dozvola u različitim opštinama su nejednaki, a naknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu su visoke”, rekla je Filipović.

Takođe, Filipović poručuje da treba raditi i na preporukama i sugestijam astranih inavetitora. Oni ukazuju da je fleksibilnost na tržištu rada vrlo važna za privlačenje stranih investitora.

“Tržište rada i dalje je vrlo slože-

Rast će zavisiti od investicija Predviđanja i projekcije međunarodnih institucija ukazuju da će i preostali dio godine obilježiti ograničenja poslovanju izazvana krizom, što će, prema riječima Filipović, biti karakteristično ne samo za Crnu Goru već i ukupno međunarodno okruženje.

“Projektovana realna stopa rasta BDP-a za 2013. godinu je 2,5 odsto. Uzimajući u obzir unutrašnje slabosti crnogorske ekonomije, visoku zavisnost od skupog kreditiranja i stranih direktnih investicija, projektovani realan rast ekonomije najviše će zavisiti od nivoa investicija i novog kreditiranja”, zaključila je Filipović. no, sa mnogo prepreka u realizaciji poslovnih projekata. Takođe, kao problem navode i pitanja vlasništva. Ukazuju da ukoliko ne znaju da li je neka zgrada ili druga investicija stvarno njihova imovina, teško je napraviti održivu analizu isplativosti”, ocijenila je Filipović.

I.C.

Tema dana

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

3

BORIS RAONIĆ PREDLAŽE

Treba ukinuti biračka mjesta sa manje od 100 glasača Nada Đurđevac

R

adna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces treba da razmisli o ukidanju biračkih mjesta koja imaju manje od 100 glasača, jer se na takvim mjestima može lako utvrditi ko je za koga glasao čime se ugrožava slobodna volja građana, smatra čelnik Građanske alijanse Boris Raonić.

Ideju Borisa Raonića (GA) ne odobravaju pojedini predstavnici vladajuće koalicije, ali je pozdravljaju predstavnici opozicije.

Raonić je u razgovoru za DN kazao da je siguran da se u biračkim mjestima sa manje od 100 glasača bez problema može saznati ko je za koga glasao i smatra da to pitanje treba da se riješi.

“Bilo bi i ekonomičnije ukinuti takva biračka mjesta. Zato radna grupa treba da razmisli o tome”, kaže Raonić.

Danas će Radna grupa održati sjednicu, ali članica tog tijela Branka Bošnjak (DF) kaže da neće razmatrati Raonićev predlog, ali hoće na nekoj od narednih zasijedanja.

“Tek završavamo Zakon o biračkim spiskovima, pa onda slijedi Zakon o boravištu i prebivalištu i posljednji će da bude Zakon o izboru odbornika i poslanika kada će se razmatrati solucija o ukidanju pomenutih biračkih mjesta. Meni to djeluje vrlo logično i ukoliko se to usvoji postojala bi manja vjerovatnoća za manipulaciju”, kaže Bošnjak.

Ona tvrdi da je u ruralnim sredinama gdje postoji najmanji broj birača najlakše manipulisati ko

za koga glasa i da ne postoji kontrola kao što je na većim biračkim mjestima.

“Zato po nekim selima to treba centralizovati i napraviti jedno biračko mjesto koje je veće”, kaže Bošnjak.

Sa njom nije saglasan član Radne grupe Miodrag Vuković (DPS).

Za njega je ideja o ukidanju biračkih mjesta gdje ima manje od 100 glasača iracionalna.

“Tako ćemo iskomplikovati izbornu proceduru da će čovjek na kraju morati da kupi avionsku kartu i putovaće do biračkog mjesta, a sve da bi izašao u sustet nekima koji bi da izbjegnu da se zna ko će da glasa za koga. Ma, ko to zna. Taj razlog je neubjedljiv i neprihvatljiv.

Da li treba da vozimo birače do prvog slobodnog biračkog mjesta? Komplikuje se mogućnost čovjeku da glasa na biračko mjesto koje mu je pri ruci. Zamislite da ukinemo ta biračka mjesta kojih ima dosta posebno u ruralnom području, onda treba da se angažuju i kamioni da bi ti ljudi mogli da pođu da glasaju. Šta bi se onda radilo? Kako bi se stvarali uslovi da se sumnja u sve i svašta, je li se uticalo na te ljude, ovako, sve

je ispred njega. Jeste da je teži posao izbornoj komisiji, ali je lakše za ostale ljude”, kaže Vuković.

Azra Vuković ne dijeli mišljenje Vukovića, jer smatra da ideja Borisa Raonića nije loša i da bi je trebalo razmotriti.

Radna grupa će danas nastaviti raspravu o vođenju biračkih spiskova. U prednacrtu izmjena Zakona o biračkim spiskovima je predloženo da Ministartsvo unutrašnjih poslova bude nadležni organ za vođenje jedinstvenog biračkog spiska što pozdravlja Boris Raonić.

“MUP je pokazao da ima volju, ali i kapacitete za taj posao.

Podatak da u tako maloj zemlji kao što je Crna Gora imamo toliko neažuran birački spisak govori da je on bio predmet zloupotreba i zato raduje zajednički napor svih subjekata pojačanih sa civilnim sektorom da se dođe do kvalitetnog rješenja. Postoji veliki broj ljudi sa dvojnim biračkim pravom što je problem od početka višepartijskog sistema u Crnoj Gori. Tako su autobusi dovozili u Bukovicu glasače iz susjedne zemlje koji su iz straha koji im je još prisutan, morali brzo da se vrate iako su glasali za one od kojih ih je strah”, kaže Raonić.

Predstavnici Zajednice opština ranije su saopštili da nijesu za to da vođenje biračkih spiskova bude u nadležnosti MUP-a, jer bi takvom izmjenom mnogi lokalni službenici ostali bez posla. Komentarišući to, Raonić ipak smatra da bi ovaj novitet samo bio od pomoći lokalnim samoupravama

koje već, kako kaže, imaju ogroman višak zaposlenih.

Raonić smatra da rješenje o objedinjavanju biračkog spiska do koga se došlo političkim konsenzusom, a kojim je omugućena kontrola podnosicima izbornih lista i civilnom sektoru, nema po-

trebe osporavati.

On je siguran da će se davanjem ove nadležnosti MUP-u doći do veće efikasnosti, a uz mjere kontrole, sigurno će se doći do ažurnog dokumenta, koji neće osporavati niko i biti osnova za ugrožavanje legitimiteta izbora.

Raonić

Porazno što nije uređeno ko ima pravo da glasa, a ko ne Analitičar Andrija Đukanović smatra da ne treba ukidati biračka mjesta manja od sto birača, ali da treba da se uspostavi jasna i precizna procedura vodjenja biračkih spiskova.

On kaže da je manje bitno ko će da

taj posao da radi, MUP ili neko drugi.

“Prilično je porazno da kao demokratski orijentisana država nemamo uređeno jedno od suštinskih pitanja kao što je ko ima pravo glasa, a ko nema. To se uz volju može lako riješiti. Ali kod nas je sve teško jer

svako vuče na svoju stranu i nema želje za rješenjem koje je svima od koristi”, kaže Đukanović.

Ako MUP već bude preuzeo vođenje spiskova, Đukanović smatra da onda mora obezbijediti kapacitete da to kvalitetno odradi.

BEZ AKTIVNOSTI

Staniću odlazak na sjednice gubljenje vremena Građanska alijansa već duže prati skupštinski Odbor za ljudska prava i slobode, pa je konstatovala da je njegov rad doprinio da se brojni problemi riješe.

Milan Radović iz te NVO ipak ima primjedbu na rad ovog tijela jer kaže da Odbor u posljednje vrijeme nije kompletan, zbog čega su sjednice više puta bile odgođene.

“Pojedini članovi pokazuju jednu potpunu nezainteresovanost za rad u tom Odboru, iako su oni članovi tog Odbora. Radi se o dva člana Demokratskog fronta gdje se jedan nikad nije pojavljivao na sjednicama”, kazao je Radović radiju Antena M. Radović navodi da se radi o poslaniku Demokratskog fronta Novici Staniću, a to je potvrdio i sam predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Halil Duković.

“Istina je da nijednom nije prisustvovao, ali razlog stvarno ne znam. Demokratski front je jedno vrijeme bojkotovao dvije ili tri

sjednice, ne znam koliko ih je bilo”, kazao je on.

Novica Stanić je objasnio da je odlazak na sjednice Odbora čisto gubljenje vremena.

“Samo je gubljenje vremena da idem na taj Odbor, jer jednostavno od toga nema koristi. Dvadeset godina se ja borim i u Crnoj Gori zastupam prava srpskog naroda i sjevera Crne Gore, a i jedni i drugi su najobespravljeniji u Crnoj Gori”, smatra Stanić.

Upravo zbog takve neodgovornosti poslanika, Radović smatra da brojne inicijative od javnog značaja propadaju. Sve to, kako upozorava, ide upravo na štetu građana.

Iako Stanića gotovo ne gledamo na Odboru za ljudska prava, plenarnoj sjednici Parlamenta redovno prisustvuje. Stanić naglašava da postoji isključivo jedan razlog za to.

“Zato što se te sjednice prenose na televiziji diretno i nek se makar čuje živa riječ, da kažem ono

što mislim i spasim svoju dušu.

Neko će jednog dana tome suditi. Kad se odbori za ljudska prava budu prenosili na televiziji ja ću na svakome da budem”, rekao je Stanić.

S druge strane, predsjednik Odbora za ljudska prava naglašava da su u igri i drugi razlozi za odsustvo poslanika sa Odbora.

“Bio je vrlo izražen rad u svim odborima, a s obzirom na to da su poslanici članovi više odbora, onda nijesu mogli biti prisutni u isto vrijeme na dva mjesta. Druga činjenica je problem sa prostorom – samo tri su sale, a toliko odbora. Tako da je bilo dosta tih problema i vjerujem da sve ono što smo do sad uradili da smo stvarno uradili na maksimalnom nivou”, rekao je Duković.

Iz Građanske alijanse vjeruju da će Demokratski front uskoro naći rješenje za nastalu situaciju, kako bi Odbor, od kojeg ugrožene manjine sve češće traže pomoć, radio u punom kapacitetu.

Novica Stanić

4

Politika

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

IvIca DačIć

Želimo najbolje odnose sa Crnom Gorom

FILIP vUJaNOvIć se NaDa

Prvo Crnogorci, pa razmjena ambasadora Srpski premijer Ivica Dačić kazao je da Srbija želi najbolje odnose sa Crnom Gorom i najavio da će u septembru zvanično posjetiti Podgoricu, poslije čega će crnogorski premijer Milo Đukanović poći u uzvratnu posjetu Beogradu.

“U stalnim smo kontaktima s crnogorskim rukovodstom u želji da naši odnosi budu relaksirani, da ne bude nikakvih dilema da li Srbija ugrožava crnogorsku nezavisnost - ne ugrožava”, kazao je Dačić novinarima u Beranama, gdje je prisustvovao liturgiji, povodom osam vjekova Manastira Đurđevi stupovi.

On je naveo da nema bližih država od Srbije i Crne Gore, a naroda od srpskog i crnogorskog.

“Ne smatramo da Crna Gora i Srbija treba obavezno da žive u jednoj državi, to je odluka crnogorskih i srpskih građana, ali moramo da imamo dobre odnose”, rekao je

Dačić.

Prema njegovim riječima, u tom smislu, treba rješavati sva otvorena pitanja.

“Nas interesuje položaj Srba u Crnoj Gori, kao što, normalno, zvaničnu Podgoricu interesuje položaj Crnogoraca u Srbiji”, kazao je Dačić.

On je najavio da će u septembru zvanično posjetiti Crnu Goru, nakon čega će, kako je dodao, uslijediti uzvratna posjeta Đukanovića Srbiji.

“Kako sam se dogovorio sa Đukanovićem, u septembru ću doći u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, a nakon toga on će doći u Srbiju. Jednostavno želimo da naši odnosi budu u stalnom usponu”, rekao je Dačić.

Upitan kako komentariše što liturgiji nije prisustvovao niko od crnogorskih zvaničnika, Dačić je odgovorio da je on dobio poziv da prisustvuje, a da je sinoćnjoj akademiji

prisustvovao i da je govorio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

“Mislim da ovakve manifestacije ne treba da budu faktor razdora i razdvajanja, već promocija prijateljstva i zajedničkog života i u Srbiji i u Crnoj Gori. Ovo treba da bude podsticaj da odnosi Srbije i Crne Gore, odnosno srpskog i crnogorskog naroda, budu što prisniji i bliži”, istakao je on.

Vujanović je dodao da mu je drago što je mogao i lično da pruži doprinos proslavi Manastira Đurđevi stupovi.

“Osam vjekova je jubilej koji govori da mi nijesmo tuđini i došljaci na ovom prostoru, nego da postoji naša dugogodišnja tradicija.

Ovim treba da se ponose i Srbija i Crna Gora, odnosno i srpski i crnogorski narod. Mislim da je to jedna osnovna poruka koju treba promovisati”, poručio je on.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da očekuje da će se ubrzo riješiti pitanje crnogorske nacionalne manjine na Kosovu, nakon čega bi uslijedila razmjena ambasadora dvije države.

“Nadam se, a i sa Kosova ima obećanja, da će se normativne aktivnosti ubrzati jer je važno za crnogorsku manjinu da dobije poziciju autentične zajednice i bude predstavljena i u parlamentu i drugim organima vlasti na adekvatan način”, rekao je Vujanović novinarima u Plužinama, prenosi agencija MINA. Odgovarajući na pitanje kada će Crna Gora poslati svog ambasadora na Kosovo, kazao da je njegov stav po tom pitanju neizmijenjen, odnosno da se mora obezbijediti adekvatna normativna pozicija crnogorskoj manjini, kako bi bila priznata kroz autentičnost njenog

predstavljanja.

“Imam visoko razumijevanje kosovskih vlasti i stalnu komunikaciju sa predsjednicom Atifete Jahjagom koja je najavila da će se to pitanje ubrzo riješiti i da ćemo razmijeniti ambasadore. Čim se to završi, kao predsjednik ću svoje obaveze po tom pitanju okončati”, rekao je on.

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić kazao je, na redovnoj polugodišnjoj konferenciji za medije održanoj krajem jula, da će Crna Gora do kraja godine otvoriti ambasadu u Prištini, na čijem će čelu biti otpravnik poslova.

Lukšić je, takođ,e rekao da će Crna Gora odnose sa Prištinom podići na veći, nivo ambasadora, kada crnogorska nacionalna zajednica bude i zvanično priznata na Kosovu.

aNDrIJa MaNDIć

Svi iz opozicije treba da slijede Lekića Opozicija na eventualnim vanrednim parlamentarnim izborima treba da nastupi na zajedničkoj listi na čelu sa Miodragom Lekićem, smatra funkcioner Demokratskog fronta Andrija Mandić, navodeći da bi građani na birališta ponovo mogli krajem ove ili početkom naredne godine.

Komentarišući niz izvještaja i zakona koji nijesu prošli u parlamentu Mandić je kazao da postoje svi uslovi za pad Vlade, kao i da je realno očekivati da se novi izbori održe do kraja ove ili početkom sljedeće godine.

Mandić je podsjetio da u Frontu smatraju da je Miodrag Lekić pobijedio na predsjedničkim izborima, navodeći da je lako zaključiti na koji način se može smijeniti aktuelna vlast.

“Novim okupljanjem svih opozicionih snaga oko političara koji je pobijedio na prošlim predsjedničkim izborima i nastupanjem na izborima sa jednom listom, bez nepotrebnih eksperimenata sa takozvanim spoljnim koalicijama, možemo obezbijediti sigurnu pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima”, rekao je Mandić u intervjuu agenciji MINA. On kaže da pad Vlade treba da se desi što prije, kako bi se država, kako je naveo, spasila bankrota pred kojim se nalazi.

“Nama je jasno jer imamo iskustva sa Đukanovićevim načinom vladanja, da on sada neće birati

sredstva da ne ide na izbore i zato je priča o rebalansu odlo ena za septembar, kako bi se Socijaldemokratska partija (SDP) privolio ili natjerao da izvuče Demokratsku partiju socijalista (DPS) iz ogromnih problema”, kazao je Mandić.

On je dodao da bi u svakoj demokratskoj državi kada Vlada nema podršku izbori bili neminovni, navodeći da u Crnoj Gori moramo imati u vidu i čitav niz drugih okolnosti. Mandić kaže da prije svega treba vidjeti koliko će se SDP držati svojih stavova i da li će “odoljeti pritiscima koji slijede iz vrha DPS-a i od onih koji su životno zainteresovani da se podrži Đukanovićeva političko-kriminalna struktura, koja zna da sljedeći izbori znače pad DPS-a i njihovo suočavanje sa pravnom državom”.

Upitan da li u DF vide mogućnost da zajedno sa socijaldemokratama formiraju eventualno novu Vladu, on je kazao da se mora imati u vidu činjenica da je SDP već 16 godina u vlasti zajedno sa DPS-om i da nakon toliko godina postoji jaka veza između tih stranaka.

Mandić je kazao da ipak treba biti iskren i reći da je SDP pokazao da se u nekim veoma važnim temama razlikuje od DPS-a, podsjećajući na njihov odnos prema kandidaturi Vujanovića za predsjednika, kao i o rebalansu budžeta.

“Dakle, tu se prepoznaje je-

dan niz konkretnih poteza koji su usmjereni protiv načina vladanja DPS-a i to treba pozdraviti. Sa druge strane, kao predsjednik Nove srpske demokratije, ne vidim u djelovanju SDP-a želju da promijene svoj tvrdi, nerazumni stav u odnosu na problem diskriminacije najbrojnije jezičke zajednice i prava srpskog naroda i njegov položaj u Crnoj Gori”, kazao je Mandić.

Komentarišući ranije pominjanu mogućnost da bi Ranko Krivokapić mogao biti mandatar u nekoj novoj Vladi, Mandić je rekao da je rano govoriti o personalnom sastavu nove Vlade.

“Neophodno je prvo doći do izbora stvoriti uslove da oni budu fer i demokratski. Ono u šta sam siguran je da će Demokratski front biti dominantan faktor u budućoj vlasti”, smatra Mandić.

Na pitanje koji bi bio recept za uspjeh opozicije na tim izborima i smjenu aktuelnog režima, Mandić je rekao da su svi u opozciji iz nedavnih parlamentarnih izbora, pa nakon toga i predsjedničkih, mogli da izvuku pouku.

“Demokratski front je spreman na dogovore koji idu u pravcu jedinstva među opozicijom i mi smo, kao koalicija opozicionih stranaka, nezavisnih intelektualaca, sindikata, penzionera, najbolji primjer na koji način se može ostvariti nešto što Crna Gora čeka decenijama”, kaže Mandić.

N.Đ.

Vladajuća koalicija bi pala da nijesu usvojene ustavne promjene Upitan da prokomentariše trenutno stanje u opoziciji, ako se ima u vidu da su ustavne izmjene usvojene glasovima vladajuće koalicije i opozicionih Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore, Mandić je rekao da ne bi ulazio u motive zbog kojih su predstavnici tih stranaka tako postupili.

“To je bila njihova politička procjena, koja je, po meni, pogrešna jer bez ispunjenja ključnih opozicionih zahtjeva to nije trebalo uraditi. Po-

gotovo, to bi neizglasavanje ustavnih amandmana značilo raspad vladajuće koalicije, zbog zaustavljanja procesa integracija, za čiju je dinamiku i utvrđene rokove direktno odgovorna Vlada”, smatra Mandić.

Konstruktivna uloga koju je pokazao dio opozicije omogućio je, kako kaže Mandić, Vladi novi nezasluženi trik u Briselu i mogućnost novih manipulacija vlasti sa uspješnošću reformi koje sprovodi Đukanovićeva administracija.

Politika 5 NERVOZA

Prepucavanje Pozitivne i SDP-a Pozitivnoj je zasmetalo to što je SDP o zaključcima Anketnog odbora za aferu Snimak glasala isto kao i DPS. Nervozna reakcija Socijaldemokrratske partije (SDP) je samo potvrda tačnosti teze da ta partija uživa u svim privilegijama i beneficijama koje joj obezbjeđuje koalicija sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), a većinu su ostvarili zloupotrebom državnih resursa, što nedvosmisleno potvrđuje afera “Snimak”, ocijenila je portparol Pozitivne Crne Gore Nataša Gojković.

Gojković je kazala da je Azra Jasavić bila uzdržana kada se glsalo zbog uvrštavanja Bijele knjige, koja se odnosi na navodne zloupotrebe u referendumskom procesu.

“Predstavnik SDP-a je o zaključcima Anketnog odbora glasao isto kao i predstavnici DPS-a, jer je jasno da SDP neće sjeći granu na kojoj sjedi”, smatra Gojković.

Ona je naglasila da je drugačije da se čelnici SDP-a ne bi krili iza reagovanja predstavnika mladih.

SDP nije ostala dužna na rečeno.

Pozitivna Crna Gora se raspada i ta činjenica se ne može ni sakriti, ni promijeniti produkovanjem desetina nemuštih saopštenja na razne teme, a sa istim ciljem- skretanjem pažnje sa urušavanja partije. Ovako je na izjavu Gojković reagovao Bojan Zeković iz SDP. “Konačno smo uspjeli da dobijemo priznanje da ni sama poslani-

ca Jasavić nije glasala za zaključke nad čijim neusvajanjem lamentira. Kao opravdanje takvog ponašanja ponuđena je „Bijela knjiga” “, kaže Zeković.

Zato što naistaknutiji funkcioneri imaju dijametralno suprotne stavove po ključnim političkim temama, Zeković kaže da Pozitivnu jedan za drugim napuštaju poslanici i članovi GO. “Partija, koju je i politički otac nazvao „mrtvorođenčetom“, vam se raspada. Ta činjenica se ne može ni sakriti, ni promijeniti produkovanjem desetina nemuštih saopštenja na razne teme, a sa istim ciljem, skretanjem pažnje sa urušavanja Pozitivne”, ocijenio je Zeković.

On navodi da Pozitivna nije podržala zaključke Demokratskog fronta, isto kao i SDP i apsurdno je tvrditi da je neko kriv, a neko zaslužan za istovjetno ponašanje.

“SDP je, za razliku od Pozitivne, ponudila sopstvene zaključke, za koje su i opozicioni poslanici ocijenili da imaju dosta kritičke crte i osude zloupotrebe državnih resursa, izrazivši kajanje što ih nijesu podržali. Nadam se da vam je, kako vrijeme prolazi, jasnije da ste napravili grešku i da bi bilo bolje da ste omogućili usvajanje zaključaka koji između ostalog pozivaju Tužilaštvo da procesuira konkretne primjere zloupotrebe državnih resursa za koje su na Anketnom odboru ponuđeni dokazi“, zaključuje Zeković.

PARLAMENTARNA ISTRAGA

SNP: Zakon treba da se mijenja Gojković

Zakon o parlamentarnoj istrazi treba mijenjati, prema mišljenju poslanika Socijalističke narodne partije Obrada Gojkovića, kako bi se članovima Anketnog odbora omogućilo da imaju pravo da traže dokumentaciju sa oznakom tajnosti, Skupština je u srijedu usvojila tehnički izvještaj o radu Anketnog odbora koji je utvrđivao činjenice u vezi sa aferom “Snimak”, a u tom dokumentu nema konkretnih zaključaka i preporuka, već prosti podaci o broju saslušanja i sjednica Odbora.

Gojković je kazao agenciji MINA da je očigledno da aktuelna zakonska rješenja nijesu najbolja i da pružaju mogućnost opstrukcije većine.

On je podsjetio da aktuelno zakonsko rješenje predviđa da je za traženje dokumentacije potrebna većina u Odboru.

“To bi trebalo promijeniti, kako bi svaki član tog tijela mogao da traži dokumentaciju. To je jednostavna promjena koja se može vrlo lako uraditi da se omogući svakom od članova Odbora da ima pravo da traži dokumentaciju sa oznakom tajnosti od bilo kog organa”, naveo je Gojković.

On je podsjetio da Anketni odbor ima 12 članova, po šest iz vlasti i opozicije, ocjenjujući da uvijek onaj ko želi može da pravi opstrukciju.

“Takav je bio slučaj i sa našim zahtjevima da od pojedinih organa dobijemo dokumentaciju bez koje se ne mogu imati dokazi o zloupotrebama. Bili smo blokirani od vladajuće većine u tim zahtjevima i na kraju nijesmo mogli ni da snimamo sjednice Odbora”, rekao je Gojković.

Upitan da li bi trebalo mijenjati poslovnik Skupštine, kako bi se omogućilo da opozicija u Anketnom odboru ima većinu, Gojković je kazao da to ne bi bilo dobro rješenje.

“Bez obzira što predstavljam opoziciju, u slučaju takvog rješenja onda bi vjerovatno mi zloupotrebljavali. Najbolje je da se parlamentarna istraga uredi na način da se poslanicima daju veća prava u dobijanju podataka za koje su zainteresovani”, rekao je Gojković.

On je naveo da je od prve sjednice Odbora Demokratska partija socijalista počela opstrukciju u radu tog tijela. “Žalosno je što DPS nije svjestan činjenice koliko je njihovo djelovanje napravilo štetu državi i usporava njene evropske integracije”, rekao je Gojković.

Poslanik Demokratskog fronta Vladislav Bojović smatra da se Zakon o parlamentarnoj istrazi mora hitno mijenjati kako bi se sankcionisali neistiniti iskazi pojedinaca pred Odborom, i neodgovaranje pravnih lica na zahtjev tog tijela.

Ekonomija

6

MILOVIĆ

Postoji rješenje za KAP

STAV Izgubljena generacija

Bivši predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede tvrdi da postoji način za nastavak rada Kombinata aluminijuma Podgorica

FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

Kada je Henri Kisindžer na svojoj proslavi prije nekoliko nedjelja u Berlinu pitao prisutne državnike šta je za njih gorući svjetski problem, jedan odgovor je izazvao veliko čuđenje većine prisutnih, uključujući i samog Kisindžera. Riječ je o odgovoru njemačke ministarke rada koji je glasio - velika nezaposlenost mladih. Iako se svijet nalazi pred brojnim izazovima koji su veći od velike nezaposlenosti mladih, važnost tog problema ne smije se potcijeniti, što i potvrđuje podatak da je oko 290 miliona mladih, odnosno četvrtina navedene populacije u svijetu, nezaposlena.

U Evropi to konkretno izgleda ovako: od stope nezaposlenosti među mladima od 26 odsto u Francuskoj, pa sve do preko 50 odsto u Španiji i Grčkoj. No, ključno pitanje glasi šta je uzrok ovako dramatičnih brojki i kako ih se “riješiti”.

Prije svega, razlog treba tražiti u ekonomskoj krizi koja je za posljedicu imala masovna otpuštanja, a koja su najviše pogodila mlade jer su se u principu prvo otpuštali najnoviji zaposleni. Međutim, postoje i dva razloga koja su možda i više uticala od recesije. Ekonomije brojnih država karakterišu veoma visoka minimalna cijena rada i visoki doprinosi, kao i rigidni djelovi Zakona o radu po kojem se zaposleni mora na neodređeno zaposliti i moguće ga je otpustiti samo u slučaju veoma darežljive otpremnine, odnosno, izjednačeno je pravo na rad sa pravom na radno mjesto. Cijenu takvih barijera i cimentiranja radnog odnosa najviše su platili mladi jer ne mogu da nađu posao ili ga dobijaju isključivo na određeno. No, da fleksibilno tržište rada nije garancija za manju nezaposlenost potvrđuje i primjer Velike Britanije koja pati od velike nezaposlenosti mladih uprkos veoma fleksibilnom tržištu rada, što u igru “uvodi” treći razlog - nesklad između obrazovanja i tržišta rada.

Države sa niskom stopom nezaposlenosti među mladima karakteriše tijesna veza između obrazovanja i tržišta rada, dok one sa visokom stopom karakteriše obrazovni sistem koji u najvećoj mjeri služi za proizvođenje kadrova za državne službe (zvuči poznato, zar ne?). To najbolje potvrđuje primjer Njemačke koja upravo zahvaljujući višegodišnjoj tradiciji politika kojima se forsira povezivanje obrazovanja i tržište rada ima drugu najmanju stopu nezaposlenosti među mladima kada je riječ o najbogatijim zemljama. Uz to i sama država mora da bude vrlo aktivna u borbi protiv visoke nezaposlenosti. Prostor za manevrisanje je prilično širok: od raznih vrsta subvencija za zapošljavanje mladih, pa sve do konkretnih programa sa velikodušnim benefitima za obuku kadra koji nedostaje, kao što je to, primjera radi, slučaj u Južnoj Koreji koja se na taj način protiv opsesije mladih za akademskim zvanjem (opet zvuči poznato, zar ne?)

Drugim riječima, postoje razna rješenja za borbu protiv visoke nezaposlenosti mladih. Većina jesu veoma bolna, ali su neophodna jer postoji realna opasnost da se aktuelna generacija mladih, do skora u Evropi zbog mobilnosti i divne budućnosti nazivana easy jet generation, pretvori u lost generation.

ISTRAŽIVANJE NAFTE

Tender interesantan Amerikancima U Crnoj Gori postoje odlične mogućnosti za ulaganja u turizam i energetski sektor za šta su američki investitori već pokazali interesovanje, ocijenio je izvršni direktor Američke privredne komore (AmCham) Edin Seferović.

“Prilično sam siguran da tender za istraživanje nafte i gasa u Crnoj Gori, koji je Ministarstvo ekonomije nedavno objavilo, privlači interesovanje američkih kompanija u tom sektoru. Takođe mislim da bi i druge mogućnosti za proizvodnju energije u Crnoj Gori, na

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

primjer, potencijalni projekti hidro i vjetro-energije, bili atraktivni za američke investitore ako se za to steknu uslovi”, rekao je Seferović agenciji Mina biznis.

On je dodao da je crnogorsko tržište prilično malo, stoga mogućnosti za investiranje samo u Crnu Goru mogu biti donekle ograničene.

Prema njegovim riječima, iako se čini da raste politička motivacija za unaprijeđenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, članovi AmChama se i dalje suočavaju sa nizom prepreka tokom poslovanja.

N.D.L.

Rješenja za snabdijevanje Kombinuta aluminijuma Podgorica (KAP) električnom energijom postoje, ali je ipak najbitnije utvrditi šta je bolje za Crnu Goru, rekao je za list Elektroprivreda bivši predsjednik Odbora direktora Radomir Milović.

“Snabdijevanje Kombinata električnom energijom od početka njegovog rada bilo je problematično.

Nije ovo nikakav “crnogorski sindrom”, već činjenica koja električnu energiju stavlja na prvo mjesto kod bilo kakvih razmišljanja o radu elektrolize. Postoje svakako neka rješenja koja bi omogućavala rad KAP-a sa nekim kapacitetom i u određenim okolnostima u okviru postojeće elektroenergetske zbilje Crne Gore. Treba ih naći. Mislim da postoje”, kazao je Milović.

Prema njegovim riječima neke dileme koje su stare koliko i KAP treba ukloniti.

“Najbitnije je utvrditi šta je bolje za Crnu Goru. Onda treba ići dalje i tražiti odgovore i rješenja za energetske probleme”, objasnio je Milović.

Takođe, Milović je istakao da spajanje pljevaljskih energetskih kapaciteta, Rudnika uglja (RUP) i Termoelektrane (TE) nije preduslov za izgradnju drugog bloka bloka TE. “Mislim da bi bilo bolje da nikad nijesu ni razdvajani, ali znamo da već tri decenije TE i RUP funkcionišu kao zasebni organizacioni su-

bjekti. Dobro bi bilo da se od strane vlasnika ulože napori da se ova dva pljevaljska energetska preduzeća objedine. To ne da ne bi škodilo novom projektu drugog bloka, nego bi pomoglo”, objasnio je Milović.

Kako tvrdi Milović, postoji veliki broj razloga koji su doprinijeli da se od puštanja u rad TE Pljevlja do danas ne izgradi nijedan novi izvor električne energije.

“Posljednje tri decenije odlikovale su značajne društveno-ekonomske promjene u Crnoj Gori i šire, koje nijesu bile naklonjene bilo kakvim većim investicionim zahvatima. Osim toga, crnogorska energet-

IRF

Za sedam mjeseci zaključili 21 ugovor Investiciono-razvojni fond (IRF) zaključio je za sedam mjeseci ove godine 21 ugovor za faktoring finansiranje, pri čemu je otkupio više od 11 miliona eura, saopštio je njegov izvršni direktor Predrag Poček.

“U pitanju su preduzeća koja su, prepoznavši benefite faktoring finansiranja, postala klijenti IRF-a, sa namjerom da to budu i u narednom periodu”, rekao je Poček.

Faktoring finansiranje podrazumijeva da klijenti nakon ispostavljanja faktura kupcima, od IRF-a dobijaju 90 odsto sredstava odmah, a ostatak od deset odsto umanjen za godišnju kamatu od pet odsto, nakon uplate kupca.

Na taj način kompanije dobijaju likvidna sredstva koja mogu odmah upotrijebiti za potrebe poslovanja. Preduzeće kome se duguje novac, specijalizovanoj faktoring kompaniji, kao što je IRF, prodaje potraživanje i tako dolazi do potrebne gotovine.

“I pored problema nedostatka obrtnih sredstava, ovoliko interesovanje izazvala je i činjenica da je IRF u ovoj godini tu uslugu ponudio i malim i srednjim preduzećima iz sektora trgovine”, objasnio je Poček, prenosi agencija Mina biznis.

On smatra da se omogućavanjem korišćenja faktoring finansiranja trgovinskim preduzećima, indirektno dala podrška i malim crnogorskim proizvođačima.

“Tako smo omogućili istima da što prije naplate svoje proizvode i nastave proizvodni ciklus bez zastoja ili uzimanja skupih kratkoročnih bankarskih kredita”, tvrdi Poček.

IRF je, prema njegovim riječima, imajući u vidu interesovanje koje postoji među privrednicima, u ovoj godini na ime faktoringa opredijelio deset miliona eura.

“S obzirom na već pomenuti trend rasta interesovanja potencijalnih i aktuelnih korisnika ove usluge, kao i obim ostvarenog prometa, dostigli smo i već premašili pomenutu cifru. S obzirom na multiplikativan efekat obrta koji faktoring podrazumijeva, za očekivati je da se dostigne i nivo iznosa od 20 miliona eura”, precizirao je Poček.

On je naveo da je evidentan rast interesovanja za faktoring finansiranje, o čemu govori i činjenica da je 2011. godine bilo sedam korisnika te usluge, u prošloj je sklopljeno 15 ugovora, dok je za sedam mjeseci ove zaključen 21 faktoring ugovor.

N.D.L.

sko-investiciona scena stalno je bila opterećena dilemama šta i gdje treba raditi”, istakao je Milović.

Dilema je, kako tvrdi Milović, postojala između onih koji su prioritet davali i droenergetskim izvorima i onih koji su protežirali drugog bloka TE. “Bile su značajno prisutne i dileme koji je objekat - objekat prioriteta. Forsiranje izgradnje hidroelektrana na Morači često je bilo osporavano, iz više razloga ,i to od onih koji su prednost davali izgradnji hidroelektrana “Komarnica”, “Kruševo” i “Buk Bijela”.

N.D.L.

Postavljene ručne prese Na četiri plaže u opštinama Tivat i Kotor postavljene su ručne prese za presovanje aluminijumskih limenki, čime je počela implementacija projekta Edukacija o selektivnom odlaganju otpada. Prese su postavljene na plažama Plavi horizonti i Kalardovo u Tivtu, kao i na plažama Baywatch, Grota i Pirat u Kotoru. Nosilac projekta je preduzeće Recomont, institucionalni pokrovitelji su Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Agencija za zaštitu životne sredine, a partneri na projektu su javna komunalna preduzeća iz Kotora i Tivta, ReCan fondacija i Ecom, nacionalni operater za dodjelu plavih zastavica.

Smanjen profit Instituta Institut “Simo Milošević” završio je prvu polovinu godine sa gubitkom od oko 625.000 eura, što je 1,6 puta manje nego u istom prošlogodišnjem periodu, navodi se na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti.

Poslovni prihodi kompanije na kraju juna su, prema tom izvještaju o poslovanju porasli za oko 11 odsto na oko četiri miliona eura.

Poslovni rashodi Instituta neznatno su porasli na 4,61 milion eura, od čega se na troškove zarada, naknada i ostale lične rashode odnosilo 2,66 miliona eura. Za materijal je potrošeno oko 951.000 eura, amortizaciju i rezervisanja oko 393.000, dok su ostali poslovni rashodi distigli oko 583.000 eura.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

7

Marina, Budva

bROdOGRAdIlIštE

Foto: Dalibor Delibašić

Prvu polovinu godine završili sa profitom MANJI POREZI

Vlasnici jahti dolaze iz EU u Crnu Goru Naša država ne predviđa plaćanje raznih poreza za jahte što predstavlja veliku prednost u odnosu na članice EU Nemanja Lacman

C

rna Gora kao država koja ima odlične uslove za jahtinig turizam jer još nije ušla u Evropsku uniju što podrazumijeva manje poreze na mnoge stvari, saopštio je Dnevnim novinama direktor “MennYachta”, ekskluzivnog zastupnika Fereti grupe za Crnu Goru Stjepan Skočajić.

Prema njegovim riječima, problem je što naša zemlja nema profesionalnog mehaničara za jahte i što se svaki dio mora naručiti, što u pojednim slučajevima mnogo košta.

Izlazak na more i ne ulazak u Evropsku uniju (EU) mogao bi direktno da utiče na to da Crna Gora narednih godina postane “raj” za vlasnike skupocjenih jahti. Već sada je povećan broj usidrenih jahti u crnogorskim lukama, a najviše zbog toga što u našoj zemlji još nije predviđeno plaćanje poreza koji vlasnike jahti mogu koštati i desetine hiljade eura.

“Crna Gora ima veliku prednost, a to je činjenica da nije članica EU i što se jahting turizma tiče bolje da još dugo ne bude. U državama koje su u EU, porezi na jahte su papreni i to počev od poreza na dodatnu vrijednost (PDV), LUX poreza i raznih drugih dodatnih poreza koje su vlasnici jahti obavezni da plaćaju. Takođe i kazne u državama EU su mnogo veće nego u Crnoj Gori”, rekao je direktor “MennYachta”, ekskluzivnog zastupnika Fereti grupe za Crnu Goru Stjepan Skočajić.

Prema njegovim riječima, naša zemlja treba da iskoristi tu prednost jer niko od vlasnika jahti ne želi dodatne troškove, već naprotiv žele da troškove svedu na minimum.

“Vlasnici jahti bježe od nepotrebnih troškova. Zašto da neko plaća velike troškove kada može da plaća znatno manje. Dakle, tu je prednost Crne Gore”, kazao je Skočajić.

Ono što je dodatni benefit za našu državu je i nedavni ulazak Hrvatske u EU, jer su mnogi vlasnici svoje jahte iz hrvatskih, usidrili u crnogorske luke.

“Sam ulazak Hrvatske u EU donio je benefite Crnoj Gori jer su mnogi vlasnici odlučili da svoje jahte prebace u crnogorske luke. Ukoliko je jahta na lizingu ona mora biti na vezu i to je shodno legistativi EU

znatno skuplje u državama članicama nego u Crnoj Gori”, objasnio je Skočajić.

I pored mnogih prednosti, naša zemlja ima i veliki broj mana kada je u pitanju jahting turizam.

Manjak profesionalnog mehaničkog kadra, naručivanje i čekanje dijelova za jahte, te plaćanje dostave koja može biti skuplja od poručenog dijela neki su od problema koji se moraju riješiti.

“Jahte imaju garancije od dvije do tri godine, ali nekada naručivanje dijelova i dostava koštaju više nego ono što ste poručili. Carina je takođe problem jer se sve stavlja na vagu i mjeri

se težina tog dijela. To dovodi do toga da vlasnici daju i previše novca samo da bi riješili problem i da jahta ponovo radi”, istakao je Skočajić.

Mana je, kako je objasnio Skočajić i to što se većina dijelova naručuje iz Italije i Engleske, a avio linija preko kojih bi se dostavio neophodni dio praktično nema.

“Mnogi dijelovi se naručuju iz Italije i Engleske, a avio-linija praktično nema za gradove u kojima se nalaze predstavništva kompanija za dijelove za jahte. Ipak, za Italiju imamo i brodske linije pa je malo lakše. Što se tiče DHL dostave tu vlasnici plaćaju paprenu carinu”, rekao je Skočajić.

Takođe, ono što zabrinjava vlasnike jahti jeste činjenica da Crna Gora nema profesionalni mehanički kadar za jahte.

“Samouki ljudi obavljaju taj posao, nema školovanih ljudi i to je veliki problem. Naravno, ne mora da znači da oni loše obavljaju posao, ali tehnologija napreduje stalno i to mora da se uči da bi se išlo ukorak sa njom”, zaključio je Skočajić.

Uskoro vezovi za jahte Izmjenama i dopunama Državne studije lokacije Arsenal u Tivtu, koji je nedavno usvojila Vlada, omogućen je dalji razvoj tivatske marine Porto Montenegro i proširivanje postojećih uslova za razvoj jahting turizma, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

On je, nakon sjednice Vlade, kazao da je nakon pet godina jasno postavljeni cilj u potpunosti ostvaren, odnosno da je Porto Montenegro postao jedna od interesantnih destinacija za jahting turizam, prepoznat kao poznati svjetski brend.

Ova studija, kako je naveo, treba da obezbijedi mogućnost da se lokacija Porto Montenegro i dalje razvija i da se prošire postoje i uslovi za razvoj jahting turizma.

“Prošlom studijom lokacije je bilo predviđeno 850 vezova, dok ova pred-

viđa isto toliko”, rekao je Gvozdenović.

Tim izmjenama i dopunama se, kako je precizirao, dodatno valorizuju elementi građevinskog naslijeđa, Crkva Blagovijesti i kompleks Radali koji nijesu bili na pravi način tretirani prethodnom dokumentacijom.

“Ukupna procjena postojeće investicije, uključujući i ovaj projekat je oko 462 miliona eura”, naveo je Gvozdenović.

Jadransko brodogradilište Bijela završilo je prvu polovinu godine sa dobitkom od oko 57.000 eura, za razliku od istog perioda prošle godine kada je ostvaren gubitak od oko jedan i po milion eura, navodi se na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti.

Poslovni prihodi kompanije su prema podacima iz izvještaja na kraju juna iznosili oko devet miliona eura i bili su jedan i po put veći nego u uporednom periodu.

“Poslovni rashodi su porasli 20,4 odsto na 8,81 milion eura, od čega se najviše odnosi na troškove zarada i naknada, 3,32 miliona eura. Troškovi materijala su iznosili 1,87 miliona, a amortizacije i rezervisanja 857.000 eura. Ostali poslovni rashodi su na kraju drugog kvartala bili 2,77 miliona eura”, navodi se na sajtu KHOV. Ukupna aktiva preduzeća na kraju prvog polugodišta vrije-

dila je oko 42 miliona eura, što je tri odsto više nego u uporednom periodu.

Neraspoređeni gubitak preduzeća dostigao je oko sedam i po miliona eura, dugoročna rezervisanja i obaveze iznose 3,25 miliona, a kratkoročna skoro 15 miliona eura.

Najveći akcionar u Brodogradilištu je država, odnosno njeni fondovi. Fondovi za obeštećenje i penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) posjeduju 31,67 odsto akcija, odnosno 22,43 odsto, dok Zavodu za zapošljavanje pripada 7,48 odsto dionica. Kiparska kompanija Amilia posjeduje 2,11 odsto akcija Brodogradilišta, dok ostali akcionari imaju udjela manje od jedan odsto.

Za Jadransko brodogradilište dva puta je bezuspješno raspisivan tender, prvi u oktobru 2007, a drugi u novembru 2008. godine.

N.D.L.

ZZZCG

Subvencije za preko hiljadu mladih Zavod za zapošljavanje (ZZZCG) je, za prva dva mjeseca trajanja projekta Zaposlimo naše, dodijelio subvencije za 1.250 mladih, najviše u oblasti ugostiteljstva i trgovine.

“Najviše subvencija odobreno je u Budvi, Baru, Herceg Novom, Tivtu, Kotoru i Podgorici”, rekli su predstavnici ZZZCG. Zavod već treću godinu dodjeljuje subvencije poslodavcima, koji u periodu od 1. juna do 30. septembra zaposle osobu do 25 godina, koja je državljanin Crne Gore i u proteklih šest mjeseci nije bila u radnom odnosu.

Subvencija za osobe koje nemaju nikakva radna iskustva i koje nijesu nigdje radile iznosi 100 eura, dok se sa 80 eura subvencioniraju oni koji već imaju neka radna iskustva.

Iz ZZZ su saopštili da se subvencijama želi dodatno podstaći zapošljavanje mladih bez ikakvih radnih iskustava i omogući-

ti im sticanje dodatnog znanja i vještina potrebnih za kvalitetno obavljanje sezonskih poslova, posebno u odnosu na stranu radnu snagu.

“Rezultati prošlogodišnje realizacije projekta pokazali su da više od 90 odsto poslodavaca koji su koristili subvencije prošle godine, namjerava da ih koristi i ove, što znači da su zadovoljni i stimulacijama i angažovanjem domaće radne snage”, kazali su iz ZZZCG, prenosi agencija Mina biznis.

Prema riječima predstavnika Zavoda, interesovanje za rad na sezonskim poslovima se iz godine u godinu povećava.

“Sve više mladih, bilo učenika, studenata, pa i svršenih visokoškolaca dok traže posao u struci želi da radi tokom ljetnje turističke sezone i tako stekne prva radna iskustva, zarade i da budu na moru nekoliko mjeseci”, zaključili su iz Zavoda.

N.D.L.

8

Društvo

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

+40,6 °C

Grožđe bere oko 170 berača uglavnom iz Crne Gore, a ima ih i iz Srbije i Republike Srpske

Podgorica među najtoplijim glavnim gradovima u Evropi

PLANTAŽE ª 13. JULº

Ubrali više od hiljadu tona bresaka i nektarina Za dva i po mjeseca na plantažama kompanije 13. jul ubrano više od milion kilograma bresaka i nektarina.

“Berba breskve i nektarine, koja je počela 25. maja, teče po utvđenoj dinamici. Do sada je ubrano 1.190 tona ranih sorti “early crest”, “early may crest”, “may crest”, “queen crest”, “spring crest”, “spring belle” i druge, čime je, ispunjen ovogodišnji plan breskve i nektarine”, kazao je za DN pomoćnik direktora radne jedinice Vinogradarsko-voćarska proizvodnja u kompaniji 13. JulPlantaže Goran Brnović.

Ovogodišnji prinos je na nivou prošlogodišnjeg, a breskve i nektarine osim na domaće, kako je kazao, plasirane su i na tržište Hrvatske i Srbije.

Na početku berbe breskve i nektarine ukupno je bilo angažovano 120 berača, a sada se, objašnjava Brnović, njihov broj smanjuje shodno planiranoj dinamici berbe.

“Berači su uglavnom iz Crne Gore, a radi i određen broj nerezidenata. Uglavnom su to ljudi iz Srbije i Republike Srpske. Radnicima koji su van Podgorice obezbijeđen je smještaj, kao i jedan kuvani obrok po cijeni od jednog eura. Za radnike iz Podgorice obezbijeđen je prevoz autobusom od Sahat kule do objekta”, kazao je Brnović.

J.V.Đ.

Podgorica je juče sa maksimalno izmjerenih 40,6 stepeni Celzijusa u 16.30 sati, kako je kazala za Dnevne novine meteorolog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Tanja Mirković, bila jedan od najtoplijih glavnih gradova u Evropi.

Već u 13 časova u Podgorici je juče bilo 38,2 stepena Celzijusa, u 15 sati 39,3, dok je već u 16 živa u termometru Zavoda dostizala je 39,9 stepena.

Kao rezultat toplotnog talasa koji je sa sjeverozapada Afrike zahvatio Crnu Goru, temperature na granici rekordnih za ovo doba godine očekuju nas u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici sve do petka, kada će, a posebno za vikend, kazala je Mirković, tempe-

rature pasti za nekoliko stepeni.

Danas će u Podgorici sunčano i vruće. Tokom dana duvaće slab do umjeren južni i jugoistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha oko 25, najviša dnevna do 40 stepeni.

“Narednih dana će biti sunčano i veoma toplo vrijeme, a u petak u popodnevnim satima, uz promjenljivu oblačnost, uglavnom u sjevernim i centralnim predjelima, lokalno se očekuje kratkotrajno kiša ili pljusak praćen grmljavinom. Duvaće slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan vjetar, tokom dana uglavnom južni i zapadni, a u jutarnjim i noćnim satima sjeverni i sjeveroistočni. Temperatura vazduha u petak u blagom padu”, rekla je Mirković. J.V.Đ.

Dnevna berba 40 tona ª kardinalaº Brnović

Berba stonog grožđe počela je 18. jula, a startovali su, kazao je Brnović, sortom kardinal i do druge polovine septembra očekuje se prinos veći od dvije hiljade tona.

“Berba stonih sorti će trajati do 20. septembra. Plan berbe grožđa za ovu godinu je 2.200 tona, a do sada je ubrano 400.000 kilograma. Dnevno se ubere od 30.000 od 40.000 kilograma”, kazao je Brnović.

Na berbi stonog grožđa, ističe, angažovano je oko 170 radnika po istim uslovima kao i za berbu bresaka i nektarina.

“I berači grožđa su uglavnom iz Crne Gore, a radi i jedan broj stranaca, uglavnom iz Srbije i Republike Srpske. Kako se smanjuje dinamika berbe breskve, jedan broj radnika nastavlja sa poslom na stonom grožđu i trenutno je oko 25 radnika sa berbe breskve angažovano i na berbi stonog grožđa”, kazao je Brnović i dodao da je i prinos stonog grožđa na nivou prošlogodišnjeg, a plasira se na domaće, kao i na tržište Hrvatske i Srbije.

Visoke temperature opustošile podgoričke ulice

LOVAČKI SAVEZ

Počela lovna sezona Lovna sezona na prepelicu, golubove grivnjaše i pećinare, grlicu i gugutku, sivu vranu, svraku i sojku počela je juče, saopštio je Lovački savez i precizirao da će se ta divljač loviti u kvotama koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

“Lovna sezona na prepelicu, u skladu sa zakonskim propisima,

traje do 31. oktobra, na golubove, grlicu i gugutku do 31. decembra, a na sivu vranu, svraku i sojku do 31. januara. Lovni dan je nedjelja. Lov na patke i baljoške počinje 18. avgusta i trajaće do 15. februara. Lov drugih vrsta divljači počinje u glavnoj lovnoj sezoni od 6. oktobra”, navodi se u saopštenju.

J.V.Đ.

Društvo

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

9

Zabrinjavajuća statistika

Svaki četvrti porođaj završi carskim rezom Stopa carskih rezova u Crnoj Gori za deceniju drastično porasla sa 10 na skoro 24 odsto

Milica Krgović

S

vaki četvrti porođaj u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore (GAK KCCG) u prethodnih šest mjeseci okončan je carskim rezom. Da je ta brojka zabrinjavajuća potvrđuje UNICEF-ov izvještaj o stanju porodilišta u Podgorici, Cetinju, Kotoru, Nikšiću i Beranama. Ova organizacija sredinom jula upozorila je da nedovoljno korišćenje efikasnih tehnologija, koje preporučuje SZO, rezultira visokom stopom carskih rezova i velikom učestalošću podstaknutog porođaja.

Direktorka Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore dr Snežana Crnogorac kazala je u razgovoru za Dnevne novine da su za prvih šest mjeseci ove godine u njihovom porodilištu obavljena 1.442 porođaja, od kojih je 356 okončano carskim rezom.

“Za prvih pola godine u Klinici rođeno je 1.471 dijete. Porodilište GAK je jedino koje pruža usluge na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite za Podgoricu i istovremeno pruža medicinske usluge na tercijernom nivou za sve trudnice u Crnoj Gori. To je razlog da se najveći broj trudnica sa visokim rizikom u trudnoći iz cijele države porađa u našoj ustanovi. Povišeni rizik u trudnoći za majku i plod istovremeno znači i veći broj porođaja koji se moraju završiti carskim rezom u interesu zdravlja majke i ploda”, izjavila je dr Crnogorac.

Prema njenim ocjenama broj porođaja koji se završe carskim rezom na GAK KCCG je manji nego na klinikama u zemljama u okruženju.

“Porast broja porođaja koji su završeni carskim rezom je u porastu posljednjih decenija u cijelom svijetu. U Crnoj Gori broj carskih rezova je, takođe, u porastu i za sada je nešto manji nego u zemljama u okruženju, a znatno manji nego u razvijenim zemljama Evrope”, uvjerava dr Crnogarac.

Komentarišući rezultate istraživanja UNICEF-a, u kojima se upozorava da uslovi u porodilištima nijesu adekvatni, da je

dr Crnogorac

Od 2000. do 2010. godine broj carskih rezova kod nas porastao sa 10 na skoro 24 odsto

1.471 dijete rođeno je u proteklih šest mjeseci u porodilištu Kliničkog centra

visok procenat carskih rezova, te da ima i manjka stručnosti, dr Crnogorac kaže da ne može da odgovori jer nije učestvovala u radu ekspertskog tima i nije u skorije vrijeme bila u ostalim porodilištima.

“Da biste postali ginekolog u Crnoj Gori obučavate se prvo u ustanovi u kojoj radite, zatim u GAK KCCG, a posljednju godinu

specijalizacije provodite u Beogradu u jednoj od renomiranih Klinika za ginekologiju i akušerstvo i na taj način se savlada savremeni pristup porođaju. Usavršavanje akušera traje neprekidno, bilo da se radi o praktičnom ili teorijskoim usavršavanju i smatram da ginekolozi i akušeri u Crnoj Gori prate savremena tokove medicinske prakse i doktrine”, naglašava dr Crnogorac.

Ona tvrdi da je carski rez najčešći hitni operativni zahvat u ginekologiji i akušerstvu i posljednjih sto godina indikacije za njegovu primjenu, kao i bezbjednost pacijentkinje u toku i nakon operacije. su znatno promijenjene.

“Procenat carskih rezova je u svijetu različit i u nekim zemljama je prešao 40 odsto. Veliki udio u ovim operativnim zahvatima čine trudnice koje se sve kasnije odlučuju na trudnoću, prvo dijete rađaju nakon 35 godina starosti, a sve je veći broj trudnica koje su trudnoću ostvarile uz pomoć ne-

Dr Crnogorac je dodala da su problemi koji su postojali u porodilištu bili u vezi sa neadekvatnim prostorom i rasporedom prostorija, što će biti, kako obećava, riješeno renoviranjem.

“Sada u porodilištu postoji pet porođanih stolova, tri stola su nabavljena u posljednjih nekoliko godina, a ke od metoda asistirane reprodukcije”, izjavila je dr Crnogorac.

Govoreći o uslovima u GAK, dr Crnogorac ističe da se porodilište trenutno renovira.

“Ljekari i srednje medicinsko osoblje u porodilištu su obrazovani po savremenim zahtjevima i standardima za rad u porodilištu. Oprema u porodilištu je adekvatna, a u toku je nabavka savremene opreme za nove porođane sale”, ističe ona.

ostala dva će biti promijenjena prelaskom u novi prostor. Carski rezovi se sada rade u operacionoj sali, u okviru Operacionog bloka, koja je u potpunosti opremljena za sve operativne zahvate. Novo porodilište će u svom sklopu imati operacionu salu u kojoj će se samo raditi carski rezovi”, naglasila je dr Crnogorac.

356 beba na svijet je došlo carskim rezom u porodilištu Kliničkog centra za pola godine

ivanOva kOrita

uDruŽEnjE rODitELji

Otvoren prvi Kutak za dojilje u Crnoj Gori Povodom Svjetske nedjelje dojenja, na prvom spratu Tržnog centra Mall of Montenegro, Udruženje Roditelji je za vikend svečano otvorilo prvi Kutak za dojenje u Crnoj Gori, u kojem će majke moći u prijatnoj atmosferi i ambijentu “dnevne so-

Imaju pet porođajnih stolova

be” da podoje bebe.

Roditeljima je u kutku dostupan i materijal udruženja Roditelji o dojenju, a imaće priliku i da se informišu o tome na koji način mogu zatražiti podršku i pomoć drugih mama sa iskustvom u dojenju i da opi-

šu svoje iskustvo u Knjizi dojenja.

Otvaranju su prisustvovale glumica Branka Femić i pedijatar dr Vjera Janković, kao i roditelji i djeca. Otvaranje Kutka Femić smatra pozitivnim korakom jer majke u Crnoj Gori, kako kaže, treba da shvate da podojiti dijete na javnom mjestu, parku i slično nije nikakav erotski, već najljepši čin materinstva i susret majke sa djetetom.

Pedijatar Vjera Janković oduševljena je incijativom, jednom u nizu akcija udruženja Roditelji u cilju poboljšanja stope dojenja koja je veoma niska.

Za nju je Kutak za dojenje izvanredan način da se pruži podrška majkama kada je u pitanju dojenje jer mogu na miru, dok su u neobaveznoj šetnji, bez opterećenja da podoje bebe.

J.V.Đ.

O štetnosti duvana sa osnovcima

Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković održao je juče edukativno predavanje o problemu pušenja kod djece i omladine učenicima iz Bara, Herceg Novog i Podgorice koja preko Ministarstva rada i socijalnog staranja trenutno borave u JU “Lovćen - Bečići” - Odmaralište na Ivano-

vim Koritima na Lovćenu.

Djeci su prije predavanja podijeljene edukativne brošure CDPR-a “Život bez dima”, “Sedam je koraka do zdravlja” i “Pravo na zdravo”, kao i naljepnice “Zabranjena prodaja cigareta licima mlađim od 18 (osamnaest) godina” i “Zabranjeno pušenje”.

J.V.Đ.

10 Hronika

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

ODSLUŽENJE IZ FOTELJE

Usvojen kućni zatvor C

rnogorski parlament usvojio je izmjene Krivičnog zakonika kojima se predviđa da se zatvorska kazna može, pod određenim uslovima, izdržavati u prostorijama u kojima osuđenik stanuje.

Ilustracija

KRAĐA CD PLEJERA

Golfovi na meti Nikšićana Pripadnici Nikšićke policije rasvijetlili su sedam krađa počinjenih u periodu od kraja maja do kraja jula, od kojih je pet kvalifikovano kao “teška krađa”, saopšteno je iz Uprave policije.

Službenici CB Nikšić su minule sedmice podnijeli zamjeniku Osnovnog državnog tužioca u tom gradu krivičnu prijavu protiv sugrađanina V.Đ. (33), zbog sumnje je provalio u “Golf II”, koji je bio parkiran u mjestu Trubjela, a potom iz njegove unutrašnjosti ukrao CD plejer i dva zvučnika.

Isto je prošao i njegov sugrađanin Z.K. (32) koji je optužen za sličnu krađu. Sumnja se da je Z.K. iz “Golfa II” pokušao da ukrade CD plejer, ali u tome nije uspio. Ipak, iz drugog automobila iste marke uspio je da ukrade CD plejer, navodi se u saopštenju.

U vršenju teške krađe u objektu Uprave carina Carinske ispostave Nikšić, policijski službenici zatekli su F.T. (21), B.K. (18) i S.K. (20) iz tog grada.

Oni su iz ovog objekta, kako se sumnja, ukrali aluminijumske radijatore, bakarne cijevi i elektrokablove, koji su kod njih

pronađeni i oduzeti. Protiv ovih mladića je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo “teška krađa”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

M.D. (19) i maloljetni Đ.B. (14) iz Nikšića osumnjičeni su da su počinili krađu, na štetu kompanije Crnogorski Telekom, na način što su sa releja mobilne telefonije, koji se nalazi na brdu Dvrsnik, ukrali veću količinu bakarnog kabla. Krivična prijava je podnijeta i protiv D.B. (26) iz tog grada, zbog sumnje da je počinio tešku krađu, tako što je provalio u porodičnu kuću jednog lica u selu Duba, iz koje je, sumnja se, otuđio elektroinstalacije.

U minulom periodU uhapšen je dvadesetosmogodišnji R.Đ.

(28), zbog sumnje da je počinio tešku krađu, na štetu hotela “Boan” u ŠavnikU. Sumnja se da je R.Đ. provalio u prostorije hotela, te ukrao 12 gusanih radijatora, jednu rashladnu vitrinu i jedan rashladni motor, čija vrijednost iznosi oko 4.920 eura. On je, uz krivičnu prijavu, predat nadležnom tužiocu, saopštili su iz policije.

“Zatvor iz fotelje” moguć je samo za prekršioce zakona koji su osuđeni na zatvorsku kaznu u trajanju od najviše pola godine i to ukoliko se, s obzirom na ličnost i njegov raniji život, te ukupno ponašanje poslije učinjenog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, može očekivati da će se na taj način otvariti svrha kažnjavanja, prenijela je juče agencija MINA. Osuđeni koji koristi ovo pravo ne smije napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija.

“Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko sati ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostanak kazne zatvora

izdrži u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, kaže se u obrazloženju zakona.

Precizira se da se ova mogućnost ne može odrediti osuđenom za krivično djelo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ili porodičnoj zajednici.

Zakonskim izmjenama predviđen je i poseban član u vezi sa okolnostima za određivanje kazne za krivično djelo učinjeno iz mržnje.

“Ako je to djelo učinjeno zbog mržnje, zbog pripadnosti rasi, vjeroispovijesti, nacionalne ili etničke pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica, tu okolnost će sud cijeniti kao otežavajuću, osim ako to nije propisano kao obilježje osnovnog ili te-

žeg oblika krivičnog djela”, kaže se u Zakoniku.

Prvi predlog koji je došao u ruke poslanika odnosio se na osuđenike koji bi, prema navodima presude, u zatvoru trebalo da provedu najviše godinu dana. Ipak, rasprava je pokazala da bi se u tom slučaju moglo dogoditi da neko ko počini silovanje ili ubistvo na mah, a kome je umanjena kazna na godinu dana, zatvorsku kaznu odsluži kući. S toga je prihvaćen predlog da se “kućni zatvor” omogući samo onima kojima izrečena kazna zatvora ne prelazi šest mjeseci.

Iako su pojedini poslanici bili skeptični u pogledu mogućih zloupotreba novog vida izvršenja krivičnih sankcija, preovladalo je mišljenje da će se time rasteretiti pretrpani zatvorski kapaciteti. S druge strane, riječ je o jeftinijoj metodi jer je zatovr iz kuće za državu besplatan.

Istovremeno, riječ je o uvođenju evropskih standarda čije je usvajanje u zemljama regiona dalo dobre rezultate.

S.K.

Nigdje bez narukvice Kontrola poštovanja ove alternativne sankcije sprovodiće se uz pomoć “elektronske narukvice” koju će kućni zatvorenik svakodnevno nositi oko ruke ili noge, a preko koje će nadležne službe kontrolisati njegovo kretanje.

Osim toga, nove mjere sankcionisanja počinilaca krivičnih djela će, ako je suditi po praksi zemalja regiona, donijeti nova radna mjesta. Naime, kontrolu izvršenja ovakve zatvorske kazne trebalo bi da sprovode sudije za izvršenje koji bi na profesionalan način kolntrolisali sprovođenje zatvorskih kazni u kući odnosno stanu.

Elektronska narukvica za kućno praćenje zatvorenika

DAČIĆ:

Uskoro razrješenje Bojovićevog ubistva Prema pisanju srbijanskog Blic-a, osumnjičeni je nakon ubistva napustio zemlju, ali mu je tamošnja policija na tragu Srpski premijer Ivica Dačić kazao je novinarima u Beranama, gdje je prisustvovao liturgiji povodom osam vjekova Manastira Đurđevi stupovi, da očekuje potpuno rasvjetljavanje ubistva Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića koji slovi za vođu zemunskog klana.

Dačić je naveo da se u dosadašnjoj istrazi tog slučaja pokazalo da postoji dobra saradnja policija Crne Gore i Srbije.

“Došlo je do određenih hapšenja, a i dalje se radi na tom slučaju. Postoji dobra saradnja policija Crne Gore i Srbije na ovom slučaju”, rekao je Dačić novinarima u Beranama, prenosi Tanjug. Dačić je kazao da je, na osnovu akcije i podataka crnogorske policije, u Srbiji uhapšeno nekoliko osoba pod optužbom da su učestvovala u ubistvu Bojovića. “Istraga ide dalje. Nadam se da ćemo doći do potpunog rasvetljavanja ovog slučaja. Sve ovo je pokazalo koliko je nužno da postoji dobra saradnja između policija Crne Gore i Srbije”, rekao je Dačić.

U Kragujevcu je, zbog sumnje da je direktni izvršilac ubistva Nikole Bojovića, u petak veče uhapšen Pavle Opačić. Policija je za njim tragala desetak dana, odnosno od 24. jula kada je u Sutomoru uhapšen Slobodan Šaranović a u danilovgradskom naselju Ždrebaonik

Ratko Koljenšić zbog sumnje da su učestvovali u planiranju Bojovićevog ubistva. Opačić se, prema pisanju srbijanskih medija, u Šumadiji predstavljao kao Dušan i radio je kao građevinski radnik. Uhapšen je kada je, nakon završenog posla, otišao da se nađe sa djevojkom.

Sam dva dana nakon što je, kao direktan izvršilac ubistva uhapšen Pavle Opačić, srbijanski Blic juče je objavio da je pravi ubica Nikole Bojovića napustio Srbiju. “Ubica Nikole Bojovića je poslije zločina pobjegao iz Srbije, ali je njegovo ime poznato policiji i biće samopšteno do kraja nedjelje”, rečeno je iz srbijanske policije Blic-u. Ovaj list piše da su srpski policajci sa kolegama iz Crne Gore i drugih zemalja u regionu, zaokružili spisak aktera zločina od 29. aprila, kada je u Ulici carice Milice u centru Beograda ubijen mlađi brat Luke Bojovića. Šaranović i Koljenšić se od hapšenja nalaze u ekstradicionom pritvoru u Crnoj Gori, zbog sumnje da su sa Beograđaninom Milošem Delibašićem organizovali i izveli Bojovićevo ubistvo, ali i planirali niz likvidacija. Srpska i crnogorska policija vjeruju da je Šaranović okupio Koljenšića i Delibašića i organizovao Bojovićevo ubistvo, kako bi se osvetio za smrt svog brata Branislava Brana Šaranovića.

Sa uviđaja nakon ubistva Nikole Bojovića krajem aprila u Beogradu

Bojović

Hronika 11

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

KOTOR

Pritvor zbog sajber napada

Ilustracija

BEZ POVREDA

Tuče ne jenjavaju

Incident među starijim maloljetnicima dogodio se u subotu na Pobrežju Iako je vrijeme godišnjeg raspusta, učenici podgoričkih osnovnih škola i dalje odmjeravaju snage u organizovanim masovnim tučama. Novi incident dogodio se u subotu oko 21 čas u parku na Pobrežju u Podgorici gdje je učešće u tuči uzelo dvadesetak maloljetnika.

Očito prethodno pripremljeni za borbu bez majica, u parku na Pobrežju sastale su se dvije grupe starijih maloljetnika, a galama koja je nastala, po riječima očevidaca, daleko se čula. Situacija se ipak stiša-

la nakon samo nekoliko minuta kada su se dječaci razdvojili na dvije strane parka.

U fizičkom obračunu starijih maloljetnika nije bilo povrijeđenih, a slučaj, kako je Dnevnim novinama rečeno u policiji, nije prijavljen.

Sličan okršaj maloljetnika dogodio se tri dana ranije, u četvrtak veče kada je ispred Osnovne škole “Maksim Gorki” u Podgorici došlo do fizičkog obračuna šest-sedam maloljetnika koji su se, prema sumnjama policije, prethodno organizovali preko društvene grupe Fejsbuk,

kako to u posljednje vrijeme biva.

Akteri tuče, ipak, nijesu bili učesnici škole “Maksim Gorki” gdje se incident odigrao, već je to mjesto gdje se pojedini akteri tuče povremeno skupljaju radi druženja, rečeno je DN u policiji. Čim su vidjeli policiju, koja je na lice mjesta izašla po prijavi građana, dječaci su se razbježali. Policajci su, kako je naveo izvor Dnevnih novina, uspjela da privede nekoliko njih, i to samo iz jedne škole, od kojih su uzete izjave u prisustvu roditelja.

S.K.

Sudija za istrage Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odredio je jednomjesečni pritvor trojici bugarskih državljana Andreju Stojkovu (28), Georgiu Spasovu (31), Svetoslavu Jordanovu (38), kao i Tivćaninu Vladimiru Joviću (32) koji se sumnjiče da su počinili “neovlašćeni pristup računarskom sistemu”, nezvanično saznaju Dnevne novine.

Oni su krajem prošle sedmice uhapšeni u Kotoru zbog sumnje da su sajber prevarom pokušali da opustoše račune klijenata nekoliko crnogorskih i inostranih banaka.

Iako se očekivalo da će predmet završiti u rukama Specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, to se nije dogodilo. Prema riječima izvora bliskog istrazi predmet za sada ostaje u nadležnosti Osnovnog državnog tužilaštva, a ukoliko se naknadno u njegovim spisima pojavi neko pitanje iz nadležnosti hijerarhijski višeg tužilaštva, o tome će se naknadno odlučivati.

Nakon realizovane akcije, iz Uprave policije su saopštili da su hapšenja rezultat finalizovanja višemjesečne istrge o grupi koja se bavila visokotehnološkim kriminalom.

“Dosadašnje policijske aktivnosti ukazuju na osnovanu sumnju da su A.S, G.S, S.J. i VJ. u proteklom periodu na jednom od bankomata u Kotoru postavljali elektronske uređaje, tzv. skimere na tastaturu i mjesto za ubacivanje platnih kartica, pomoću kojih su skidali podatke sa platnih kartica korisnika. Postoji sumnja da su ove osobe sa bankomata i u drugim gradovima Crne Gore, kao i u inostranstvu, skidali podatke više od 300 korisnika. Ti podaci su potom, kako se sumnja, zloupotrebljavani u drugim državama, među kojima i u zemljama Latinske Amerike, čime je korisnicima pričinjena materijalna šteta od najmanje 12.000 eura”, saopšteno je krajem prošle sedmice iz Uprave policije.

S.K.

IZRUČENJE NA POMOLU

Nije znao da ga Interpol potražuje Sutkinja za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac juče je odredila privremeni ekstradicioni pritvor do 40 dana Veselinu Vukomanoviću (53) iz Trebinja. Interpol iz Sarajeva za Vukomanovićem je prethodno raspisao međunarodnu potjernicu zbog krivičnog djela “pronevjere”, a tražen je sve do prije dvije noći kada je uhapšen na gra-

ničnom prelazu Ranče kod Pljevalja, na putu ka Crnoj Gori.

On je pred sudijom saslušan u prisustvu advokata Arsenija Kljajevića, a prema saznanju Dnevnih novina kategorično je negirao navode optužbe. Tvrdio je da mu nije bilo poznato da ga Interpol potražuje i da se nije protivio izručenju pravosudnim organima BIH. B.Č.

12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

PROJEKAT

Očuvajmo prirodu KOLAŠIN - Očuvati životnu sredinu, smanjiti nekontrolisanu potrošnju prirodnih resursa, ojačati kapacitete civilnog društva i poboljšati kvalitet života građana, to su četiri “magistralna pravca” preko kojih treba da se realzuje projekat “Inicijativa za zelenu ekonomiju”.

Projekat realizuje FORS Montenegro – Fondacija za razvoj sjevera, a finasira ga EU, posredstvom delegacije EU u Crnoj Gori.

Povodom ovog Projekta održana je trodnevna radionica u hotelu “Bjanka”, kao i obuka na temu “Upravljanje projektnim ciklusom” čime se organizacije civilnog društva upoznaju sa procedurama i realizacijom projekata koji se finansiraju iz sredsrava EU, kazala je menadžerka projekta Tamara Todorović, koja je ujedno uspješno ocijenila obuku u hotelu “Bjanka”, ali i ambicioznost cijelog projekta.

Z.B.

SVETA TRKA

Priznanje za Demira Mulića PROSLAVA

Svečanost bez himne BIJELO POLJE - Uz besprekornu podršku bjelopoljske policije i korektnost drugih učesnika u saobraćaju, a posebno uz zaštitu Sv. Gligorija Kumaničkog i uz blagoslov Oca Nikolaja, bez i najmanjeg incidenta juče je u Bijelom Polju održana prva “Sveta biciklistička trka”.

Nastupilo je 18. odabranih biciklista koji su se, po zaista pakleno toplom vremenu, nadmetali na stazi dugoj 63 kilometra od Manastira Kumanica u Srbiji do Manastira Sv. Petra u Bijelom Polju.

Pobijedio je biciklista bjelopoljskog “Ciclomonta” Demir Mulić koji je sa vremenom dva

sata i 35 minuta daleko iza sebe ostavio svoje klupske drugare Armina Mulića na drugom i Dina Ramovića na trećem mjestu.

Sjajnom voznjom i odličnim vremenom koje mu je obezbijedilo četvrto mjesto istakao se kadet Milija Gojak iz “Ciclomonta”.

Pored Bjelopoljaca dobro vrijeme i solidan plasman u svojim kategorijama postigli su Barani Nemanja Barjaktarović, Stefan Bajčeta i Roberto Bruneti. U konkurenciji pionira na skraćenoj stazi ubjedljivu pobjedu ostvario je Rijad Gorčevic iz “Ciclomonta”.

B.Č.

PLUŽINE - Iako su posljedice ekonomske krize negativno uticale i na razvoj Plužina lokalna uprava uspjela je da realizuje brojne projekte, posebno u oblasti putne infrastrukture, kazao je povodom Dana opštine predsjednik Mijuško Bajagić. Na zgradi Skupštine opštine, kao i u sali Centra za kulturu gdje je održana svečanost nijesu bile istaknute crnogorska i zastava opštine, a nije ni intonirana državna himna.

Opština Plužine, kao i većina crnogorskih gradova, suočava se sa posljedicama ekonomske krize, što je rezultiralo slabim privrednim učinkom.

“U Plužinama, kao i u drugim opštinama Crne Gore, mnogi privredni subjekti, koji su bili nosioci razvoja prestali su da rade ili su u stečaju, a radnici su ostali bez posla.

Od posebnog značaja za opštinu je rad Fabrike elektroda koja već duže ima problema da održi likvidnost.

Opština pozajmljenim finansijskim sredstvima pokušava da obezbije-

di njen opstanak”, naglasio je predsjednik opštine Bajagić.

Iako je dosta urađeno na putnoj infrastrukturi Bajagić kaže da je rješavanje tog pitanja i dalje najvažnije, jer ono predstavlja okosnicu razvoja opštine. U protekloj godini, između ostalog, asfaltiran je dio puta Stabna - Prisojni Do, Smrječno - Stolac i završena je popravka asfaltnog zastora na lokalnom putu Presjeka - Muratovica.

On je naglasio i da je planirano još niz projekata kako bi se unaprijedila putna infrastruktura ka selima. Lokalna uprava sa Fondom za stambenu solidarnu izgradnju realizuje projekat 58 stanova u kojem opština učestvuje sa ustupanjem zemljišta i oslobađanja komunalija.

U narednom periodu radiće se i na završavanju obaveza iz ugovora sa EPCG koje se uglavnom odnose na uređenje opštinskog centra.

“Privodi se kraju revizija ranije urađene tehničke dokumentacije

za pojedine objekte i izrada nedostajuće projektne dokumentacije.

Završen je postupak eksproprijacije zemljišta za izgradnju saobraćajnice u naselju i priključnog dijela naselja na magistralni put”, dodao je Bajagić.

Učinjenim u opštini Plužine zadovoljan je i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

“Raduje činjenica da se radi na unapređenju putne infrastrukture koja je preduslov za razvoj Plužina i mogućnosti korišćenja poljoprivrednih i turističkih potencijala. Uz dobru saradnju sa Vladom i subjektima koji podržavaju sve te aktivnosti Plužine imaju sjajnu razvojnu šansu”, istakao je Vujanović.

Proslavi Dana opštine pored predstavnika lokalne uprave, predsjednika Vujanovića prisustvovali su i lider SNP-a Srđan Milić, predstavnici opština Nikšić, Kraljevo, Foča kao i brojne zvanice iz privrednog i društvenog života Crne Gore.

M.Rovčanin

AUTO-PIJACA

PODGORICA - Ponuda na auto-pijaci ove sedmice bodatija je nego ranije.

Prodavci, uprkos toplotnom talasu koji je zahvatio glavni grad, ne odustaju, iako broj kupaca svake nedjelje opada.

Rijetko ko pokazuje interesovanje za automobile, a boljoj prodaji nadaju se tek od septembra.

“Slabo se ko interesuje za kupovinu, uglavnom razgledaju. Sve je manje kupaca, ali biće bolje početkom jeseni kada prođe sezona”, kazao je jedan od prodavaca.

Na prodaju su ponuđeni različiti modeli vozila, najviše je bilo njemačkih četvorotočkaša, mada ni francuski modeli nijesu zaostajali. Ove nedjelje na prodaju su ponuđeni uglavnom skuplji modeli, rijetko ko je mogao naći vozilo jeftinije od 1.000 eura.

Oni sa dubljim džepom mogli su pazariti “golf šest” 2009. godište čija je cijena bila 10.500 eura.

Ovaj automobil je ujedno bio i najskuplji ove nedjelje.

Sa druge strane, najjeftiniji automobil ove sedmice bio je “opel korsa” 1.2 iz 1991. godine koji je koštao 650 eura.

A.G.

Foto: Iva Mandić

Prodavcima ne smeta žaropek

MOJKOVAC

Najbrži Čobeljić i Milačić

Cijene automobila Reno megan 1.9

2003. godište

4.200

Pasat TDI

2001. godište

4.600

Buba 2.0

2000. godište

4.200

Bora 1.9 TDi

2003. godište

4.450

Opel astra 1.8

2003. godište

3.700

MOJKOVAC – U organizaciji Turističke organizacije Mojkovac minulog vikenda održana je avanturistička trka “Izazov sjevera”. Prvo mjesto pripalo je dvočlanoj ekipi iz kajak kluba “Mojkovac” u sastavu Radovan Čobeljič i Bojan Milačić koji su trku prešli za četiri sata, 27 minuta i 15 sekundi. Drugo mjesto pripalo je ekip “Highlander” iz Kolašina

u sastavu Dragan Jašović i Boško Medenica, dok je treće mjesto pripalo ekipi “Harlem shake” iz Mojkovca u sastavu Janko Marković i Mašan Brajković.

TO Mojkovac je uz pomoć Agencije za razvoj Bjelasice, Komova i Prokletija obezbijedila za prva tri mjesta novčane nagrade u iznosu od 300, 200 i 100 eura, pehare, diplome i zahvalnice. V.B.

Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

KONTROLA

Lov na porez uz pomoć inspektora Grupa studenata tokom turističke sezone angažovana da inspekcijama prijavljuje ugostitelje koji ne izdaju račune Bojan Vučinić

V

iše crnogorskih studenata angažovano je na primorju kako bi inspekcijama javljali ugostitelje koji ne izdaju fiskalne račune. “Tajni agenti” ulaze u objekat, piju na račun inspekcije, a zauzvrat inspektore obavještavaju da li im je dostavljen fisklani račun. U Poreskoj upravi nijesu željeli da saopšte kako dolaze do informacija o ugostiteljima koji krše zakon.

Da država ove turističkre sezone želi da se na pravi način obračuna sa onima koji rade mimo zakona, najbolje pokazuje činjenica da su u tu “akciju” uključili i crnogorske studente. Tako su budući visokoškolci na “tajnom zadatku”. Prema informacijama Dnevnih novina, najviše troje studenata u grupi ulazi u ugostiteljski objekat, naručuje piće, a nakon što budu usluženi, ukoliko ne dobiju fiskalni račun, odmah obavještavaju inspektore koji dolaze u taj objekat i traže račun za sto gdje sjede njihovi “tajni agenti”. Ukoliko račun ne postoji, inspektori vlasniku objekta pišu kaznu i do 2.500 eura.

U Poreskoj upravi nijesu željeli da otkriju na koji način dolaze do informacija da li se u ugostiteljskim objektima izdaju računi. Kažu da i države u regionu koriste razne načine da se sivoj ekonomiji stane na

put. Tako su u Hrvatskoj za ovu turističku sezonu angažovali nekoliko crnaca koji idu u inspekcijsku kontrolu i na taj način prestupnike lakše hvataju na djelu. Veliki broj privrednika reagovao je početkom sezone zbog čestih kontrola i visokih kazni. Iz Uprave za inspekcijske poslove su ranije kazali da će i ove godine inspektorima “leđa čuvati” policajci, čija je asistencija potrebna. Turistička inspekcija Crne Gore opet je angažovala dovoljan broj inspektora koji aktivno vrše provjere u svim turističkim objektima koji su počeli da rade još 1. maja.

Ugostitelji su revoltirani radom inspekcije koja im, kako su kazali, ne dozvoljava da bez fiskalnog računa kafom časte čak ni porodicu.

Jednog od ugostitelja zbog neizdavanja fiskalnog računa za kafu kojom je častio prijatelja inspekcija je kaznila sa 2.500 eura.

Na području Herceg Novog angažovano 13 inspektora Uprava za inspekcijske poslove u periodu od 1. maja do 15. jula na području opštine Herceg Novi obavila je 13.046 kontrola, utvrdila 6.730 nepravilnosti i izdala 4.383 prekršajna naloga u vrijednosti od 221.423 eura.

Kako je DN saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove, na području hercegnovske opštine angazovano je 13 inspektora i tokom turističke sezone oni obavljaju pojačane kontrole, kako bi se privrednici koji posluju na legalan način zaštitili od nelojalne konkurencije i obezbijedili što bolji poslovni ambijent.

Takođe, organizovane su timske kontrole, sačinjene od inspektora iz više oblasti, kako bi se izbjeglo obavljanje različitih inspekcijskih kontrola u različitim danima, radi efikasnosti, ali i da bi se što manje ometao poslodavac.

S.M.

Građani protiv sive ekonomije Vladin Biro za odnose sa javnošću nedavno je pripremio Projekat Uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije. Tako su građani u prilici da putem aplikacije “Budi odgovo-

ran” nadležnima prijavljuju slučajeve sive ekonomije. Osnovni cilj projekta je da obezbijedi da prijave građana budu na transparentan i ažuran način procesuirane.

VISOKOGORCI

Planinarski pohod na Prutaš NIKŠIĆ - Tradicionalni šesti po redu planinarski pohod na planinu Prutaš organizovan je povodom dana opštine Plužine. Na toj manifestaciji učestvovalo je oko 60 planinara iz planinarskih klubova “Piva” iz Plužina, “Viskogorci” iz Podgorice, ali i ostali ljubitelji planinarenja iz Crne Gore. Vrh Prutaš, sa nadmorskom visinom od 2.383 metara, postao je bogatiji za obavezni mobilijar koji treba da se nalazi na planin-

IPA PROJEKAT

Zajedno ka cilju BIJELO POLJE - U okviru projekta “Zajedno ka cilju” koji se realizuje u okviru programa prekogranične saradnje IPA, finansiran od strane EU, koji partnerski realizuju JU Centar za socijalni rad za opštine Bijelo Polje i Mojkovac sa kolegama iz Centra za socijalni rad iz Prijepolja, u Bijelom Polju je organizovana pres konferencija.

Direktorica Centra za socijalni rad opština Bijelo Polje i Mojkovac Zlata Lukač osvrnula se na projekat, a jučerašnje okupljanje je bila prilika da se za 14 roditelja koji su bili polaznici seminara “Roditeljstvo i vaspitni stilovi”, organizovanog u okviru projekta, uruče diplome o učešću.

“U okviru projekta organizovan je okrugli sto o zakonskoj regulativi u Crnoj Gori, dvodnevni seminar za stručne radnike za primjenu novih metoda rada sa dje-

com sa asocijalnim ponašanjem i mladim u sukobu sa zakonom, seminar za roditelje o roditeljstvu i vaspitnim stilovima, potpisivanje Protokola o saradnji, okrugli sto o zakonskoj regulativi u Prijepolju, organizovan je izlet za 40 djece prvo u Prijepolju, a zatim u Crnoj Gori, kao i petodnevni kamp pod sloganom “Mi to možemo” u Sutomoru, za 40 djece iz obje države”, iznijela je Lukač.

Projekt menadžer i direktor Centra za socijalni rad u Prijepolju Nail Kajević naveo je da Dnevni centar u tom gradu od početka projekta realizuje radioničarski rad sa djecom sa asocijalnim ponašanjem i onom koja su u sukobu sa zakonom. Koordinatorka i asistent na projektu Vanja Mašković i Vesna Minić predstavile su realizovane i projektom planirane buduće aktivnosti.

B.Č.

skim vrhovima.

U okviru te manifestacije izvršeno je markiranje i obilježavanje planinarske staze Todorov do-Prutaš Škrčka jezera i na vrhu Prutaša postavljena je planinarska kutija sa pečatom te planine i sveskom upisa planinara.

“Na Todorov do i na vrh Prutaša postavili smo stubove sa smjerokazima i podacima o stazi i tako ovu planinarsku stazu obilježili i uredili po

svim zahtjevima standarda u oblasti uređenja planinarskih staza. Uspon iz Todorovog dola do vrha Prutaša traje dva sata. Sa vrha Prutaša pruža se veličanstven pogled na Orjen, Lovćen, Rumiju, Prokletije, Komove, Moračke planine, Durmitor, Volujak, bosansko-hercegovačke planine. Faktički, sa ove predivne planine može se vidjeti gotovo cijela Crna Gora”, kazao je potpredsjednik PK Piva Dobrislav Bajović. J.L.

14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

SNP

Nema sredstava za ulaganje u razvoj glavnog grada Iz SNP tvrde da se finansijskim sredstvima kojima Podgorica danas raspolaže ne mogu zakrpiti ni rupe na gradskim ulicama Podgorica

APEL MJEŠTANA

BUDVA – Mještani budvanskog naselja Lazi, koji godinama unazad zahtijevaju od nadležnih da spriječe nedozvoljeno parkiranje kamiona sa otpadom u jednom dijelu naselja, najavili su da će blokirati glavnu saobraćajnicu koja vodi ka tom mjestu. U peticiji, koju je potpisalo 25 mještana i koja je poslata na adresu predsjednika Opštine Lazara Rađenovića i Komunalne policije, naveli su da traže zabranu parkiranja kamiona.

Više nemaju strpljenja, jer kako navode, na parkingu, koji je ispred njihovih kuća, nekoliko dana su parkirani kamioni privatnih vlasnika koji su puni otpada.

“Upućivali smo i ranije zahtjeve i peticije, ali nijesmo dobijali nikakve odgovore, izuzev prošle godine iz Komunalne policije koji su nam odgovorili da nijesu nadležni da uklanjaju kamione sa parcele jer ne znaju ko joj je vlasnik. I tako iz godine u godinu gledamo kako nam se ispred kuća događaju ova-

kve stvari. U jeku ljeta, turističke sezone, ispred kuća nam je deponija, kamioni puni smeća, dječjih pelena, raznog organskog otpada. Na temperaturama koje su enormno visoke parkirani su usred naselja, u kojem trenutno ima više od 5.000 gostiju”, navode ogorčeni mještani.

S obzirom na to da u Budvi svi žive od turizma, mještani Laza pitaju kako gostima pružiti komfor kada je otpad u glavnoj ulici.

“Od ovoga prijeti zaraza. Nećemo više tolerisati da se nečije parcele pretvaraju u javna parkirališta, a posebno ne za stajališta kamiona punih smeća. Vidimo da će naš zahtjev i ovoga ljeta ostati bez odgovora, pa smo odlučili da nađemo način da skrenemo pažnju nadležnih.

To ćemo uraditi tako što ćemo blokirati put u vrijeme najveće frekvencije kroz naše naselje. Nećemo dozvoliti odvijanje saobraćaja. Možda tako skrenemo pažnju nekome od odgovornih na naš problem”, kazali su mještani.

N.L.

KONCERT

Završena radionica TIVAT - Koncertom Saksofonska improvizacija, koji su sinoć, ispred Zbirke pomorskog nasljeđa, održali učesnici radionice saksofona sa profesorom Bojanom Vukelićem, zaokružen je rad desetak polaznika u Tivtu.

Ovogodišnja 11. međunarodna radionica za duvačke instrumente, koju organizuju NVO “Ars praesentia Boke Kotorske” i Muzička škola, održava se u dva dijela zbog privatnih obaveza profesora saksofona, a nastavak za ostale duvače održaće se od 19. do 25. avgusta.

Zadovoljan urađenim tokom sedmodnevnog rada, profesor Bojan Vukelić je istakao talenat đaka, ali i značaj radionica, koje doprinose napretku polaznika. Vukelić je posebno naglasio odličnu komunika-

ciju sa mladim saksofonistima, koji su sinoć pokazali talenat i ljubav prema instrumentu. Tokom jednočasovnog druženja publici je predstavljen raznolik program, a 17 različitih kompozicija koje su vježbali tokom sedmodnevnog druženja, polaznici su odsvirali kroz solo izvođenja, trio i kamernim sastavima.

Deset mladih polaznika, uz pratnju profesora oduševili su publiku, a poseban pečat koncertu dala je improvizacija nekoliko kompozicija sa džez muzičarem Ivanom Marovićem. Prema pokazanom interesovanju i talentu đaka, posebno uslovima sa kojima raspolažu u Muzičkoj školi, Vukelić smatra da će Tivat uskoro postati centar za saksofon.

Z.K.

Foto: Montenegro.travel

Uklonite kamione sa otpadom

Podgorica - Finansijskim sredstvima kojima Glavni grad danas raspolaže ne mogu se zakrpiti rupe na podgoričkim ulicama, a kamoli da se ulože u razvoj grada, saopšteno je iz Socijalističke narodne partije (SNP).

Poslanik SNP-a Zdenka Popović kazala je da je ostvarenje budžeta Glavnog grada u prvih pola godine pokazalo da se godinama loše vođena ekonomska politika izvršne vlasti odrazila na loš finansijski rezultat.

Ona smatra da će to dovesti do problema u funkcionisanju svih potrošačkih jedinica koje se finansiraju u cjelosti ili dijelom iz budžeta Glavnog grada. “Činjenica da je za prvih šest mjeseci ostvareno 19,4 miliona

eura, uključujući 2,3 miliona prenijetih iz prethodne godine, govori sama za sebe”, navodi se u saopštenju SNP-a.

Takođe, prema tvrdnjama Popović, o radu izvršne vlasti Glavnog grada dovoljno govori podatak da je ostvarenje prihoda za osam mjeseci 2009. godine iznosilo 55,4 miliona eura, 2010. za isti period 40,4 miliona eura, 2011. za šest mjeseci 27,3 miliona eura, te prošle godine 20,1 miliona eura, dok ove godine bez prenijetih sredstava iznosi 17 miliona eura.

“Poslije ovih podataka nekome bi moralo da zazvoni zvono za uzbunu jer ako se nastavi trend opadajućih prihoda Glavni grad će teško moći da funkcioniše i da redovno servisira sve operativne izdat-

ke. O kapitalnim projektima nema ni govora”, objasnila je Popović, prenosi agencija Mina biznis.

Prema njenim riječima u Podgorici se gradilo u korist privatnih investitora, a na štetu budžeta Glavnog grada, odnosno građana glavnog grada.

Sa druge strane, kako je dodala poslanica SNP-a, obećanja gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše da će se izgraditi mnogi kapitalni i infrastrukturni objekti ostaju samo mrtvo slovo na papiru i želja da se po ko zna koji put prevare građani glavnog grada.

“Ali, kako bi rekli čelnici Glavnog grada, kriva je ekonomska kriza, a ne njihova nesposobnost i nedostatak ekonomske vizije”, zaključila je Popović.

Bulevar kroz Donju Goricu do 2015.

Naredne godine bi, prema navodima crnogorskih medija, mogla u podgoričkom naselju Donja Gorica da počne gradnja bulevara sa četiri kružna toka, kao i dijela obilaznice, kako bi se povećala bezbjenost vozača i pješaka.

Gužva i nedavni nesrećni slučaj na jednoj od najprometnijih puteva u Podgorici izazvao je nezadovoljstvo mještana tog naselja koji su opet ukazali da imaju velikih problema sa saobraćajem u tom dijelu naselja.

“Sedam-osam smrtnih slučajeva učenika Osnovne škole “Vlado Milić” u ovih 15-20 godina je zaista nešto što sve nas zabrinjava i naravno upozorava da to pitanje može da se riješi jedino dugoročno.

Dugoročno, to su dva projekta, prvi - izgradnja četvrte faze južne obilaznice, odnosno spajanje puta za Petrovac sa Cetinjskim”, rekao je za TV Vijesti sekretar za komunalne poslove i saobraćaj Miomir Mugoša.

Prema njegovim riječima na taj način će se dobiti jedan bulevar sa če-

tiri kružna toka, koji će u potpunosti umiriti saobraćaj u tom dijelu Donje Gorice.

“Jedan od četiri kružna toka je upravo namijenjen dijelu puta gdje se, nažalost, desila ova tragična saobraćajna nezgoda, a to je na ukrštanju Lješkopoljske ulice i Ulice Dušana Mugoše sa starim putem, sa Cetinjskim putem”, objasnio je Mugoša i istakao da se nada da će izgradnja obilaznice i rekonstrukcija Cetinjskog puta početi naredne godine i biti završena do kraja 2015. godine

Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

NIKŠIĆKO MORE

PREMINULI

Krupac spas od vrućine

Mirko Milov Kontić 3. avgusta 2013. u 87. godini.

Sahrana će se obaviti 5. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju Straševina.

Radojka Neđeljkova Popović

Jezero svake godine dobija nove sadržaje kako bi se privukli posjetioci i vratio stari značaj Mira Rovčanin

B

rojni Nikšićani i ove godine spas od vrelih ljetnjih dana nalaze na jezeru Krupac. Iako su čista i topla voda, uređena plaža, kao i bogata ponuda kafe bara i restorana “Plaža” dovoljni razlozi da uživaju na jezeru, Nikšićani ne koriste Krupac kako bi trebalo, pa će ova sezona biti mnogo lošija nego prošlogodišnja. Redovni posjetioci jezera kažu da je za njih Krupac kao more.

NIKŠIĆ - Sa vrelim danima, koji su ove godine počeli nešto kasnije nego inače, jezero Krupac dobilo je na značaju. Brojni Nikšićani spas od žege traže u Krupačkim topolama, kupanju, lješkarenju i kajakarenju. Ovih dana redovan posjetilac jezera je i Nikšićanka Zorica Međedović koja sa djecom i unučadima, koji žive u Beogradu, uživa u kupanju.

“Moja unučad obožavaju da dolaze na Krupac, tako se raduju dok su u vodi. Lijepo je kao na moru.

Voda je čista, plaža je uređena i svaka čast onome ko ovo održava. Sviđa mi se što ima zelenila da može da se skloni u hladovinu, ta-

ko da može da uživa i staro i mlado”, zadovoljno priča Zorica. Ljepotama Krupca oduševljena je i dvadesetdevetogodišnja Jasna Perović koja sa društvom ne propušta kupanje i sunčanje.

“Voda je sada najljepša tako da sa društvom zaista bude lijepo. Za nas je ovdje kao na moru. Svake godine Krupac je sve ljepši i uređeniji. Nadam se da će u buduće ostali dio jezera biti iskorišćen kako bi se napravilo još plaža”, naglašava Jasna.

Iako Krupac dobija nove sadržaje i liči na pravo mjesto za uživanje, broj gostiju nije na zavidnom nivou. Sezona je mnogo lošija nego

prošlogodišnja, a Nikšićani kao da ne shvataju šta imaju i to ne znaju da iskoriste.

“Gostiju je sve više od kada se završio Lake fest, posljednji dani su jako topli, pa je i vrijeme da kupača bude više. Ipak, sezona je kasno počela i broj gostiju neće biti kao lani. Najviše dolaze vikendom, a radnim danima u popodnevnim satima”, kazao je za DN menadžer “Krupac Monta” Bane Ćirković.

Da bi privukli goste da koriste sve blagodeti jezera vlasnici bara i restorana potrudili su se da obogate ponudu.

“Suncobrane i ležaljke ne naplaćujemo. Ponuda restorana je primamljiva, pa za pet eura može da se dobije ručak i dezert”, ističe Ćirković.

“Naredne godine otvorićemo kameni bar i igraonicu za mališane.

Planira se i otvaranje julskih dana kulture i sporta gdje će posjetioci imati priliku da uživaju u koncertima, sportskim sadržajima i raznim drugim aktivnostima”, naglasio je Ćirković.

Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini (Sl.list CG” br. 21/09, 40/11), člana 9 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnij imovini (Sl.list CG” br. 44/10), Zaključka Vlade Crne Gore br. 06 – 1212/3 od 14.05.2013.godine i Odluke Upravnog odbora JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Budva br. 1081/4 od 24. 09. 2012. godine, prodavac objavljuje, drugi put

JAVNI POZIV ZA PRODAJU STANOVA JAVNIM NADMETANJEM (AUKCIJOM) Prodavac: JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Budva, Trg Sunca bb, MB/PIB: 02090198.

Predmet aukcijske prodaje i početna cijena Prodavac prodaje putem aukcije (usmenog javnog nadmetanja): 1.

Stan pov. 33 m² u naselju Lugovi u Budvi - Zgrada S1, III ulaz, prvi sprat, upisan u List nepokretnosti 2707 KO Budva kao PD 35 u objektu broj 1 na kat.parceli 1260/5 KO Budva - Šifra: Stan A. Početna cijena: 52.470 €.

2.

Stan pov. 59 m² u naselju Dubovica (kod zaobilaznice) u Budvi - Zgrada solidarnosti – lamela C, ulaz II, prvi sprat, upisan u List nepokretnosti 3181 KO Budva kao PD 57 u objektu broj 1 na kat.parceli 555/6 KO Budva - Šifra: Stan B. Početna cijena 85.550 €.

Prijave i registracija učesnika i obilazak stanova Prijave za aukciju podnose se neposredno prodavcu, na adresu: JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Budva, Trg Sunca bb – Komisija za aukciju, radnim danom od 9 do 13 časova, zaključno sa 09.09.2013.godine do 12 časova, u zapečaćenom omotu sa naznakom “za aukciju – ne otvarati”.

Prijava za aukciju treba da sadrži: • naznaku kome se prijava podnosi i oznaku /šifru/ predmeta aukcije; • podatke o pravnom odnosno fizičkom licu koje učestvuje u javnom nadmetanja i to: ime i prezime, odnosno naziv, adresa prebivališta, odnosno sjedišta, matični broj, odnosno broj pasoša stranog državljanina, a za pravno lice i ovjeren dokaz o registraciji istog kod nadležnog organa (izvod iz registra i sl.), broj telefona i faksa i e-mail adresa; • potpis podnosioca prijave, odnosno njegovog zakonskog zastupnika ili punomoćnika i dokaz o ovlašćenju za zastupanje na aukciji (dokaz o svojstvu zakonskog zastupnika, ovjereno punomoćje…).

Podnosioci nepotpunih ili neblagovremenih prijava ne mogu učestvovati na aukciji.

Komisija za aukciju vrši registraciju lica koja su podnijela prijavu za aukciju jedan sat prije početka aukcije (od 12 do 13 h) u prostorijama prodavca.

Obilazak predmetnih stanova može se vršiti radnim danom od 10 h do 12 h u periodu od 08.08. do 29.08.2013.godine.

Održavanje aukcije i aktivnosti poslije aukcije Aukcija će se održati 09.09.2013.godine sa početkom u 13 časova kod prodavca - u upravnoj zgradi JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Budva, Trg Sunca bb – sala za sastanke na drugom spratu.

Aukcija će se vršiti u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnij imovini (Sl.list CG” br. 44/10) i odredbama poglavlja 3, 4.1 i 4.3 Uredbe o prodaji akcija i imovine putem javne aukcije (Sl.list RCG”, br. 20/04) i ponaosob za oba stana, po redosljedu koji odredi Komisija za aukciju.

Aukcija će se održati i u slučaju kada je dostavljena jedna ispravna prijava a lice koje je podnijelo prijavu se registruje i prisustvuje aukciji. To lice se proglašava kupcem ako ponudi početnu prodajnu cijenu.

Komisija za aukciju utvrđuje novu veću cijenu ako je istaknuto više ponuda na nivou početne cijene i postupak utvrđivanja nove cijene ponavlja se sve dok ima više ponuda po zadnjoj utvrđenoj cijeni, s tim što svako naredno uvećanje cijene ne može biti manje od 1 €/m² niti veće do 10 % od prethodno ponuđene cijene. Učesnik aukcije koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu proglašava se kupcem i njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za prodaju predmetnih stanova.

Za svaki predmet aukcije pojedinačno sačinjavaju se zapisnici o aukciji, u po tri primjerka/po jedan primjerak za prodavca, kupca i notaru kod koga se zaključuje Ugovor o prodaji predmeta aukcije/i iste potpisuju predsjednik i članovi komisije, prodavac i kupac, odnosno njihovi ovlašćeni zastupnici koji su prisustvovali aukciji.

Ugovor o prodaji predmata aukcije, odnosno stana (u daljem tekstu: ugovor) zaključuje se i prodajna cijena plaća se u roku od sedam dana od završetka aukcije.

Cijena se uplaćuje na žiro račun JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Budva, br. 510 - 2088 - 81 kod Crnogorske komercijalne banke – Filijala Budva.

Ako proglašeni kupac ne potpiše zapisnik o aukciji ili odbije da zaključi ugovor o prodaji ili ne plati prodajnu cijenu u predviđenom roku gubi svojstvo kupca i pravo da učestvuje u eventualnim budućim aukcijama za prodaju predmeta aukcije /prodaje/. U tom slučaju Komisija za aukciju poziva učesnika aukcije koji je istakao drugu najvišu ponudu da zaključi ugovor po cijeni koju je ponudio, a ako on to prihvati ugovor sa njim se zaključuje i prodajna cijena se plaća u roku od sedam dana od isteka roka za zaključenje ugovora sa licem koje je izgubilo svojstvo kupca.

Komisija za aukciju proglašava aukciju neuspjelom ako lice koje je na aukciji proglašeneno kupcem ne potpiše zapisnik o aukciji ili odbije da zaključi ugovor ili ne plati prodajnu cijenu u predviđenom roku a nije bilo drugih istaknutih ponuda na aukciji, odnosno ako učesnik aukcije koji je naknadno pozvan da zaključi ugovor to ne učini ili ne plati prodajnu cijenu u predviđenom roku.

Kupac plaća porez na promet nepokretnosti, notarsku naknadu i druge dažbine u vezi sa prenosom prava svojina na predmetnim stanovima.

Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana na tel. 033 451 921 ili neposredno kod prodavca.

Direktor Goran Jevrić

rođena Marković, 3. avgusta 2013. u 65. godini. Sahrana je obavljena 4. avgusta u 15 časova na seoskom groblju na Lipi Cuckoj.

Milan Đura Korać 3. avgusta 2013. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 4. avgusta u 14 časova na groblju u Zatonu.

Velimir Veljko Petkov Niković

Andro Perov Brajović u 69. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta 2013. u Mahali u 18 časova.

Mileva Nikole Klikovac rođena Đakonović, 2. avgusta 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta u 17 časova na groblju pod Meterizima.

Miloš Gojka Kovačević 2. avgusta 2013. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 3. avgusta u 17 časova na Gradskom groblju na Savini.

Savka M. Popović rođena Milošević, 2. avgusta 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta u selu Drijenak kod Kolašina u 16 časova.

Fahrudin Dedin Mustafe Bibezić

3. avgusta 2013. u 84. godini.

Sahrana je obavljena 4. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju u selu Nikovići – Piva.

2. avgusta 2013. Sahrana je obavljena 3. avgusta na groblju Cijevna.

Velimir Vero Dragov Sekulić

Prim. dr Ananije Nano Savović

3. avgusta 2013. u 81. godini.

Sahrana je obavljena 4. avgusta u 15 časova na groblju u Pavinom Polju.

2. avgusta 2013. Sahrana je obavljena 3. avgusta na groblju u Gornjim Crncima.

Blažo M. Madžgalj 3. avgusta 2013. u 86. goini.

Sahrana je obavljena 4. avgusta na groblju u Vranštici u 14 časova.

Vladimir Lukin Ivanović 3. avgusta 2013. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 4. avgusta na Bioču.

Borislav Dragutina Šćekić učitelj u penziji, 3. avgusta 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 4. avgusta u 14 časova na groblju u Crljevinama.

Lazar Milićev Rakočević 2. avgusta 2013. u 78. godini.

Sahrana je obavljena 4. avgustau 14 časova na groblju u Zagoriču.

Zora Zorica Miodraga Milutinović rođena Gutić, 2. avgusta 2013. u 54. godini. Sahrana je obavljena 4. avgusta u 14.30 na groblju Zuri.

Zorka Radomirova Pješivac rođena Vojvodić. Sahrana je obavljena 3. avgusta 2013. u 13 časova na mjesnom groblju Krekovac.

Luka Dragana Bujišić Sahrana će se obaviti 3. avgusta 2013. u 13 časova na seoskom groblju Kozica – Pljevlja.

Zorka Pavla Miličković 2. avgusta 2013. Sahrana je obavljena 3. avgusta na groblju Čepurci u 15 časova.

Božo Đorđija Kovač prvog avgusta 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na mjesnom groblju Petrovići u 16 časova.

Božidar Pušo Pajović prvog avgusta 2013. u 86. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na Novom groblju u Beogradu.

Vera M. Begović rođena Pejović, 30. jula 2013. u 54. godini. Sahrana je obavljena 1. avgusta.

Luka pok. Krsta Dabović 2. avgusta 2013. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 4. avgusta u 17 časova na groblju u Kostanjici.

Vukosava pok. Jova Mršulja rođena Vukšić, 2. avgusta 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta u selu Nalježići u 16.30 časova na novom groblju kod crkvi Sv. Dimitrije i Sv. Vasilije.

Trivuna Markova Nikezić rođena Zelenika, 2. avgusta 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta u selu Bezjovo u 15 časova.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

KUBA

Ruski brodovi u Havani Tri ruska ratna broda, predvođena raketnom krstaricom “Moskva”, stigla su juče na Kubu u prijateljsku posjetu toj zemlji, što je prva posjeta te vrste u posljednje četiri godine. Ruske brodove su u zalivu u Havani dočekali artiljerijski plotun u znak pozdrava, orkestar ratne mornarice i nekoliko stotina radoznalih građana.

Kubanska vlada je saopštila da su ruski brodovi stigli u “prijateljsku posjetu” i da će turisti u ponedjeljak moći da razgledaju raketnu krstaricu “Moskva”. Rusija i Kuba su tokom “hladnog rata” bile bliski saveznici, a tokom te ere je Sovjetski savez značajno pomagao kubansku privredu, koja je bila pod trgovinskim embargom Sjedinjenih Američkih Država.

HONDURAS

TURSKA

Krvavi zatvorski pir Novi neredi u Istanbulu Predsjednik Hondurasa Porfirio Lobo naložio je da vojska preuzme odgovornost za bezbjednost u glavnom zatvoru u zemlji nakon što je u toj ustanovi u oružanom okrašaju ubijeno troje, a ranjeno 12 ljudi, među kojima tri čuvara.

Cilj ove mjere je da se “stavi tačka na vladavinu kriminala u zatvorskom sistemu, koji je mnogo naškodio našem društvu”, naveo je Lobo u saopštenju. Portparol policije Migel Martines je rekao da su se u zatvoru sukobili članovi kriminalne grupe “Bario 18” sa dru-

gim osuđenicima. U tom zatvoru, na oko 15 kilometara sjeverno od prijestonice Tegusigalpe, nalazi se 3.351 osuđenik. U oružanom okršaju poginula su tri člana te kriminalne grupe, a devet ih je ranjeno. Kontrolu nad zatvorom sada ima vojska i policija, prenijela je agencija AP. U juče objavljenom izveštaju Interameričke komisije za ljudska prava navodi se da se u Hondurasu 24 zatvora nalaze pod kontrolom zatvorenika zato što je država odustala od rehabilitacije osuđenika.

IRAN

Rohani položio zakletvu Predsjednik Irana Hasan Rohani položio je zakletvu pred parlamentom, na ceremoniji na kojoj su prvi put prisustvovali i strani zvaničnici. Rohani je dužnost preuzeo od svog prethodnika Mahmuda Ahmadinežada, čija je provokativna politika tokom dva četvorogodišnja mandata ostavila Iran u međunarodnoj izolaciji kao i u teškoj ekonomskoj situaciji, navodi AFP. Novi predsjednik Irana Hasan Rohani imenovao je nešto ranije Mohamada Nahavandiana, biznismena ško-

lovanog u SAD, za načelnika generalštaba, što je njegovo prvo imenovanje kao šefa države, javili su iranski mediji.

JERUSALIM

Barsa na Zidu plača

Fudbalski klub Barcelona nastavlja svoju turneju po Izraelu i Palestini. Posljednja stanica Katalonaca bila je Zid plača u Jerusalimu. Ekspedicija Barsa posjetila je jedno od najsvetijih mjesta judaizma. Svi su nosili kapice na glavi, koje su obavezne u židovskim vjerskim objekatima.

Društvo Kataloncima pravio

je gradonačelnik Jerusalima i izraelske ministar turizma, koji su ih upoznali sa značenjem i istorijim Zida plača. Svi članovi Barse po tradiciji su napisali svoje želje na papir i ostavili ih u zidu. Mundo Deportivo piše da su igrači i ostatak Barsine ekspedicije pisali svi iste poruke; da Tito Vilanova, njihov bivši trener što prije ozdravi.

Najmanje deset ljudi je povrijeđeno, a desetine su uhapšene u rastjerivanju antivladinih demonstranata u Istanbulu, u blizini Trga Taksim, javio je Frans pres.

Agencije su ranije javile da je policija sinoć ispalila suzavac i upotrebila vodeni top protiv manje grupe antivladinih demonstranata u centru Istanbula. AFP na-

vodi da je policija ispaljivala i gumene metke da bi rastjerala stotine demonstranata. Najmanje tri novinara, uključujući fotoreportera francuske novinske agencije, povrijeđena su gumenim mecima, navodi se u izveštaju iz Istanbula.

Itar-Tas je izvjestio da su demonstranti pokušali iz okolnih ulica da prođu do Trga Taksim, ali je oko njega postavljen kordon, budući

da su vlasti zabranile okupljanja ljudi u većem broju. Rojters je prenio izveštaje sa turske televizije po kojima je uočljivo veliko prisustvo interventne policije u oblasti oko Taksima, ali da “nema znakova većih protesta”. AFP navodi da se uveče okupilo nekih 300 demonstranata da bi podržali protestni pokret “Gezi” i uzvikivali “Zajedno protiv fašizma”.

NJEMAČKA

Merkelova kao domaćica Njemačka kancelarka Angela Merkel koja po anketama, a bez obzira na afere u redovima svojih demohrišćana i američko špijuniranje, i dalje važi za neprikosnoveng favorita, pokazaće u izbornoj kampanji da je i supruga i domaćica, osim toga što je političar i fizičar. Merkel će u centru “vruće kampanje” stajati, ne samo kao političar, već kao čovjek - supruga i domaćica, čiji se muž rijetko “žali” na njene kulinarske sposobnosti, saznaje magazin “Fokus” iz jednog predizbornog prospetka njene Hrišćansko-demokratske unije (CDU). U prospektu na 24 strane više od 60 miliona njemačkih birača mogu da saznaju o “deset razloga zašto da biraju demohrišćane”, ali i o Merkelovoj, privatno. U ovom prospektu, koji još nije obavljen, a u koji je “Fokus” imao uvid, muž Merkelove, profesor Joahim Zauer se rijetko žali na njene kulinarske vještine, recimo, na čorbu od krompira ili rolnice.

“Moj muž se rijetko žali. Jedino na kolačima je za njega uvijek malo preliva. On je, jednostavno,

sin poslastičara”, kaže Merkel svojim biračima o svom mužu Zaueru, rođenom 1949. godine u Hozenu, mjestu koje Lužički Srbi zovu Hoznja. Zauer je sin jednog

poslastičara, doktor kvantne hemije s ogromnim profesionalnim iskustvom - evropskim i američkim, otac dva odrasla sina iz prvog braka.

Globus 17

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

OLUJA

Dan pobjede i parastosa Dok Hrvatska obilježava Dan pobjede, u Srbiji u prisustvu državnog vrha održan parastos žrtvama ove akcije

S

rbija danas obilježava 18 godina od hrvatske vojno-policijske akcije Oluja. U toj akciji su hrvatske snage pod kontrolu vratile teritoriju koju su nadzirali Srbi. S druge srtane, Hrvatska ovih dana obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Beogradu je u Crkvi Svetog Marka služen parastos žrtvama Oluje, kojem je prisustvovao prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić.

Parastosu su prisustvovali, pored Vučića, i predsjednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović, načelnik generalštaba VS Ljubiša Diković, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica i narodni poslanik Miodrag Linta, članovi porodica ubijenih i nestalih, izbjeglice i brojni građani.

Vučić je poslije parastosa rekao da je danas tužan dan za cijelu Srbiju i sve Srbe ma gdje oni živjeli.

“Toliko stradalih, a bez ozbiljne odgovornosti za one koji su zločine počinili. Jedina pouka koju možemo da izvučemo je da moramo da stvorimo jaku i moćnu Srbiju jer jedino na taj način možemo da pomognemo našem narodu ma gdje on bio”, poručio je Vučić.

Vučić je naglasio da Srbija apeluje na međunarodnu zajednicu da oni koji su izvršili zločine odgovaraju i budu kažnjeni.

“Govoriću u Beogradu na isti način kako sam govorio u Zagrebu. Mi Srbi imamo pravo da kažemo da je tuga danas dominantan osjećaj, ali imali smo i snage da prezremo one koji su u naše ime činili zločine. Nadamo se da će i drugi narodi na Balkanu

imati snage da prezru one koji su u njihovo ime činili velike i teške zločine”, istakao je Vučić.

Upitan šta se dešava sa rješavanjima otvorenih pitanja na relaciji sa Hrvatskom u vezi sa imovinom Srba, stanarskim pravima, penzijama, Vučić je rekao da se sve to pomjerilo sa mrtve tačke i da Srbija ispunjava svoj dio dogovora postignutog prilikom njegove posjete Zagrebu.

“Očekujemo od njih da se konačno krene sa isplatom penzija i riješi pitanje stanarskih prava, a radimo i na povraćaju zemljišta koje je oteto”, kazao je Vučić.

On je dodao da ima mnogo problema na čijem rješavanju Srbija i Hrvatska sada zajedno rade i naglasio da će položaj Srba u Hrvatskoj, ali i izbjeglih, u budućnosti biti bolji i da će oni osjetiti veću brigu i snagu Srbije.

Vučić je rekao i da uprkos različitim stavovima, Srbija i Hrvatska pokušavaju na racionalnoj osnovi postaviti svoje odnose i rješavati probleme.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 18. godišnjice vojno-policijske akcije Oluja, visoko hrvatsko državno izaslan-

stvo položilo je jutros vijence i zapalilo svijeće na Mirogoju, prenosi Hina.

“Došli smo se pokloniti žrtvi naših prijatelja bez kojih ne bi bilo ni Bljeska, ni Oluje, ni slobodne Hrvatske. Mi smo dužni doći, zahvaliti i reći još jednom - bez vas ovoga ne bi bilo”, izjavio je ministar branitelja i izaslanik predsjednika Vlade Predrag Matić.

Uz ministra Matića, izaslanstvo su predvodili povjerenik predsjednika Republike za branitelje i njegov izaslanik Vinko Kovačić, te izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec.

Vijenci su položeni ispred spomenika Glas hrvatske žrtve - zid bola, na Središnjem krstu u Aleji poginulih hrvatskih boraca, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te na zajedničkoj grobnici za neidentifikovane žrtve iz rata na Krematoriju.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović čestitao je svim hrvatskim građankama i građanima Dan pobjede i domovinske za-

hvalnosti i hrvatskim braniteljima njihov dan.

“Prije osamnaest godina, hrvatski je stijeg na kninskoj tvrđavi označio pobjedu hrvatske vojske i oslobađanje okupiranih područja. Danas se on s ponosom vijori i u Briselu i Strazburu”, istaknuo je Milanović.

“Mi, pobjednici, zato danas

imamo snage i možemo osuditi svako počinjeno zlo, žaliti za svakom nevinom žrtvom, svakim izgubljenim životom u ovome nametnutom ratu. Učinimo sve da budemo dostojni tih žrtava i izgradimo Hrvatsku kakvu su njeni branitelji sanjali. Bolju Hrvatsku”, kaže se u čestitki predsjednika Vlade.

BIJELA KUĆA

Prijetnje Al-kaide zatvaraju ambasade

RUSIJA

Snouden traži posao Bivši službenik američke tajne službe Edvard Snouden neće objavljivati nove strogo povjerljive podatke o SAD-u. Umjesto toga, izgleda, nastoji izgraditi život u Rusiji, gdje je dobio godinu dana azila, izjavio je njegov advokat. Anatolij Kučerena, advokat koji pomaže Snoudenu, rekao je kako je Snouden pronašao utočište u privatnoj kući američkih iseljenika nakon napuštanja aerodroma Šeremetjevo. Kučerena je prenio da Snouden smatra kako ranijim informaci-

jama nije učinio zlo svojoj domovini. Kučerena je rekao da Snouden želi iznajmiti stan i naći posao u Rusiji i nema neposredne planove da ode.

“Snouden je stručnjak na vrlo visokom nivou i prima pisma preduzeća i građana koji mu žele dati posao. On neće imati nikakvih problema. On treba posao. Nije bogat čovjek i, naravno, razumije da mora raditi i nastaviti život.” Snoudenu je već ponuđen posao iz najjače ruske društvene mreže.

Sjedinjene Američke Države su juče naložile zatvaranje najmanje 25 ambasada i konzulata širom muslimanskog svijeta i u okolnim zemljama, nakon prijetnji Al-kaide da će izvesti terorističke napade. Između ostalih, zatvorene su ambasade u Iraku, Alžiru, Jordanu, Izraelu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Avganistanu, Kuvajtu i Libiji, prenio je AFP. Velika Britanija, Francuska i Njemačka su, takođe, juče zatvorile ambasade u Jemenu, najmanje na dva dana, poslije američkog upozorenja da postoje indicije da se ogranak Alkaide u Jemenu i Saudijskoj Arabiji sprema da izvrši teroristički napad.

Jemen je pojačao bezbjednost oko zapadnih ambasada, a specijalne snage sa oklopnim transporterima postavljene su ispred američke ambasade u Sani, glavnom gradu Jemena i diplomatskih predstavništava Velike Britanije, Francuske i Njemačke.

Policijski i vojni kontrolni punktovi postavljeni su na svim glavnim ulicama oko jemenske prijestonice, naročito onim koje vode do zapadnih ambasada, javlja AFP. Bijela kuća je saopštila u međuvremenu da je održan sastanak savjetnice za nacionalnu bezbjednost Suzan Rajs sa članovima savjeta, među kojima su bili i državni

sekretar Džon Keri i odbrane Čak Hejgel, “na kome je razmotrena situacija i mjere koje bi mogle da budu preduzete”.

Sastanku su prisustvovali i se-

kretarka za državnu bezbjednost Dženet Napolitano, kao i direktori CIA, FBI i Nacionalne bezbjednosne agencije, saopštila je Bijela kuća.

18 Kultura PREPORUČUJE

UPRAŽNJENO MJESTO, DŽ.K.ROULING NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 7,90 EURA Iznenadna smrt četrdesetogodišnjeg Berija Fairbrodera prenerazit će Pagford, naizgled, idilični engleski gradić s kamenim trgom i drevnom opatijom, ali ono što se krije iza privlačne fasade je grad pun sukoba. Bogati u sukobu sa siromašnima, tinejdžeri u sukobu sa svojim roditeljima, žene u sukobima sa svojim muževima, nastavnici u sukobima sa svojim učenicima… Upražnjeno mjesto u gradskom vijeću ostalo iza Berija uskoro postaje uzrok najvećeg sukoba koji je grad ikad vidio. Ko će pobijediti na izborima punim strasti, dvoličnosti i neočekivanih otkrića?

PUT KOJIM SE REĐE IDE, SKOT PEK NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 5,20 EURA Put kojim se ređe ide je Pekovo najpoznatije objavljeno djelo. Put kojim se ređe ide je, ukratko, opis osobina koje čine ispunjeno ljudsko biće. Među osobinama o kojima Pek raspravlja su: disciplinovanost, sposobnost ostvarenja istinske ljubavi, milost idr. To je izuzetna knjiga o životu i umijeću življenja. Knjiga koja pruža prosvjetljujući uvid u načine na koje se može podstaći lični duhovni rast i razvoj.

SREĆA JE U NAMA, DRA GANA JOVANOVIĆ LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 9,80 EURA Jedan veliki učitelj uporedio je sreću sa leptirom– on može da nam sleti na dlan, ali ako pokušamo da ga uhvatimo i zadržimo, pobjeći će ili ćemo ga povrijediti. Umjesto da uhvatimo sreću, možemo da pronađemo način kako da je privučemo. Knjiga Sreća je u nama nudi vam metod koji možete prilagoditi sebi. Dragana Jovanović je svoje dugogodišnje iskustvo joga instruktora prenijela u ovu dragocenu knjigu koja će vas naučiti kako da zadržite ravnotežu u duhu i tijelu, kako da prepoznate u sebi alate za postizanje i očuvanje trajne sreće. Uz knjigu i poklon CD sa vežbama za opuštanje.

UKUS GREHA, ZORANA ŠULC ALNARI, BEOGRAD CIJENA: 5,10 EURA Hrabra, provokativna i do posljednje riječi istinita, ispovijest junakinje romana “Ukus greha” uzbudljivo je putovanje kroz neverovatan život autorke. Ljubavi, one prave i one samo za jednu noć, veze sa slavnim muškarcima, glumcima, slikarima i muzičarima koji su klečali pred njom, avanture, pustolovine, životne nedaće, uspjesi, brak, preljuba, zabranjene veze i tajne koje drugi nikada ne bi priznali, sve je to na stranicama ove knjige opisano riječima koje pogađaju direktno u srce. Odbačenu kao dijete, ovu ženu koja će vrlo brzo doći do bogatstva i statusa, život na visokoj nozi nije promenio.

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

KONCERT

Bereznicki na Espressivu Slavni ruski violista nastupiće u pratnji pijanistkinje Marije Popović

Koncert proslavljenog ruskog violiste Mihaila Bereznickog i pijanistkinje Marije Popović biće održan večeras u 21sat u sali Ministartsva kulture u okviru festivala klasične muzike Espressivo.

Mihail Bereznicki rođen je u Moskvi u porodici muzičara. Formalno muzičko obrazovanje počeo je sa šest godina u klasi I. M. Vaninskaja, a 1989. godine započeo je studije violine na Državnom konzervatorijumu Čajkovski u Moskvi.

Pored violine, Bereznicki je otkrio veliku ljubav prema violi tako da je 1996. započeo postdiplomske studije na Moskovskom konzervatorijumu. Kao solista i kamerni muzičar nastupao je na festivalima širom Evrope, kao i na nacionalnim festivalima. Snimao je za radio i televiziju. Laureat je tri velika takmičenja: “V. Bellini International chamber music competition” u Italiji, “L. Tetris international competition for viola Isle of Man” i “Y. Bashmet international viola competition”. Mihail Bereznicki je zaslužni umjetnik Rusije i profesor na Državnom konzervatorijumu Čajkovski.

Crnogorska pijanistkinja Marija Popović rođena je 1984. u Kotoru, gdje je završila nižu muzičku školu u klasi prof. Marine Dulović a zatim srednju u klasi prof. Borzenko Olge. Školovanje je nastavila u Kijevu na konzervatorijumu P. I. Čajkovski, gdje je diplomirala u klasi prof. Jurija Kota. Postdiplomske studije (Odsjek za kamernu muziku) upisala je takođe u Kijevu, u klasi prof. Ije S. Carevich čiji je i asistent u periodu od 2007. do 2010.

godine.

Nastupala je na brojnim takmičenjima i festivalima (Crna Gora , Srbija, Italija, Ukrajina) i osvajala visoka priznanja - prve nagrade na republičkim i saveznim takmičenjima.

Nastupala je kao solista sa simfonijskim orkestrom iz Černigova.

Usavršavala se na kursevima kod profesora Dorijana Leljaka, Ninoslava Živkovića, Paula Gulde i

DON BRANKOVI DANI MUZIKE

Gromovi u helijumu na KotorArtu Roman Simović i Simon Trpčeski nastupiće večeras u Crkvi Sv. Duha Crnogorski violinista Roman Simović i makedonski pijanista Simon Trpčeski nastupiće večeras u 21 sat u kotorskoj Crkvi Sv. Duha, u okviru 12. Don Brankovih dana muzike. Koncert pod nazivom “Gromovi u helijumu” publici će ponuditi najpoznatija djela za violinu i klavir iz opusa Sezara Franka, Edvarda Griga, Kloda Debisija i Morisa Ravela.

Violinista Roman Simović je koncertmajstor Londonskog simfonijskog orkestra, osnivač i član gudačkog kvarteta “Rubikon”. Prepoznat je širom svijeta kao umjetnik briljantne virtuoznosti i urođene muzikalnosti. Nastupajući u poznatim svjetskim salama i na značajnim svjetskim festivalima, kao solista je svirao pred Londonskim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom

Marinski teatra, Simfonijom Nove Škotske (Kanada), Kamernim orkestrom “Franc List” (Mađarska), kameratama Berna i Salcburga, Poznanjskom filharmonijom, Praškom filharmonijom itd. Svira na violini “J. B. Guadagnini” iz 1752. Tokom naredne sezone (2013/14) snimiće dva kompakt-diska – kao vođa gudačkog orkestra LSO i kao solista pred Orkestrom “Marinski” (dirigent V. Gergijev) s koncertima P. I. Čajkovskog i A. Glazunova.

Pijanista Simon Trpčeski važi za umjetnika besprijekorne tehnike i delikatne izražajnosti. Diplomirao je klavir u klasi prof. B. Romanova na Fakultetu muzičke umjetnosti u Skoplju. Dobitnik je više prvih nagrada na međunarodnim takmičenjima, kao i priznanja: “Mladi umjetnik”

Kraljevskog filharmonijskog društva (Velika Britanija), Predsjednički orden zasluga za Makedoniju i Nacionalni umjetnik Makedonije. Širom svijeta održava resitale, nastupa s orkestrima i kao član kamernih ansambala. Ostvario je saradnju s brojnim svjetski poznatim orkestrima, kao što su Londonski simfonijski orkestar, Londonska filharmonija, Koncertgebau orkestar (Holandija), Ruski nacionalni i Orkestar Boljšoj teatra (Moskva), Kraljevska filharmonija (Stokholm), zatim filharmonije Njujorka, Los Anđelesa, Bostona, San Franciska, Čikaga, simfonijski orkestri Hong Konga, Sidneja, Novog Zelanda. Sarađivao je sa dirigentima, među kojima su V. Aškenazi, M. Alsop, G. Dudamel, L. Mazel i drugi.

BIL BOBTORTON U SERIJI “FARGO”

KAKO SAM GAJIO BLIZANCE, VANJA BULIĆ LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 4,60 EURA

Iskrene, uzbudljive autobiografske bilješke muškarca koji je, u jednom vremenu, bio više mama nego tata svojim sinovima. To je svojevrsna priča o blizancima, beogradskim soliterima, komšijama, naravima, o raznovrsnim zgodama i nezgodama kad u porodičnu hroniku uđu “dva mangaša”. Autobiografske bilješke Vanje Bulića, autora nekoliko bestselera, čita se u jednom dahu jer su priče prepoznatljive, humorne i zavodljivo ispričane.

drugim. Od 2010. godine radi u muzičkim školama u Kotoru i Tivtu kao profesor kamerne muzike i klavira.

Više puta je nastupala na festivalu Espressivo (Cetinje), Grad Teatar (Budva), na festivalima kamerne muzike u Ukrajini, festivalu gudača u Kotoru. Od 2007. godine nastupa u raznim kamernim ansamblima. Na repertoaru ima više od pedeset sonata za klavir i gudačke instrumente.

REPRIZA PREDSTAVE “SAN NA BOŽIĆ” Predstava “San na Božić” autorskog projekta Lidije Dedović biće reprizno izvedena večeras u 21.30 sati, u okviru festivala KotorArt. Predstava se odvija u formi procesije na različitim tačkama u gradu, počevši od mosta na Tabačini, do diskoteke Maximus. U ovom projektu rediteljka zajedno sa autorskim timom, koristeći motive Njegoševe proze kao polazišnu tačku, preispituje savremene društvene nakaznosti i nepravde.

Predstava je rađena u koprodukciji Međunarodnog festivala Kotor Art, Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Crnogorskog narodnog pozorišta.

Američki glumac i Oskarovac Bili Bob Torton igraće u novoj kriminalističkoj seriji “Fargo”, adaptaciji istoimenog filma braće Koen iz 1996. Televizija FX saopštila je da će prva od 10 epizoda biti prikazana u proljeće 2014.

Tornton će igrati surovog prevaranta u seriji, za koju producenti kažu da će biti “vjerna originalu”, mada nijedan od likova iz filma neće biti repriziran. Najavljeno je, takođe, da će Džeol i Itan Koen sarađivati na ovom projektu. Tornton, koji se osim glumom, bavi i režijom, pisanjem i pjevanjem, osvojio je Oskara kao autor scenarija za dramu “Sling Blade” (1999).

Kultura 19

ponedjeljak, 5. 8. 2013.

PRePoRučuje

Roman “Let” je moj prvi osvrt na prošla vremena: Vladimir Arsenijević

Pod jesenjom zvezdom, Knut Hamsun Lom, BeogrAd CijeNA: 7,00 eurA u periodu svog stvaralačkog uspona, Knut Hamsun napisao je roman Pod jesenjom zvezdom (1906), a zatim i nastavak Lutalica svira na sordini (1909), koji su ovdje objavljeni u jednoj knjizi. Hamsun je tada punio pedeset godina i nalazio se na životnoj prekretnici, što je i tema ovog višeslojnog djela o lutalici po imenu Knut Pedersen (Hamsunovo pravo ime), čija je mladost nepovratno prošla. on odlučuje da pobjegne od života u gradu i vrati se u prirodu i samoću, ne otkrivajući nikome svoje pravo porijeklo. radeći fizičke poslove na seoskim imanjima upoznaje razne ljude, a na jednom od njih se i zaljubljuje u gospođu Falkenberg, nordijsku madam Bovari. uz njegov poslednji roman Krug se zatvara, Pod jesenjom zvezdom je u samom vrhu obimnog Hamsunovog opusa.

Pesme 4, Čarls BuKovsKi Lom, BeogrAd CijeNA: 8,00 eurA

PURGATORIJE

Tridesete bez distance

Novi roman Vladimira Arsenijevića vraća nas u prošlost Nataša Bućković

B

eogradski pisac Vladimir Arsenijević predstavio je novi roman “Let” u Tivtu. Riječ je o letu u prošlost i doba aeroplana koji je za pisca inspirativan i interesantan iz nekoliko uglova. Pored podsjećanja na neke od velikana iz tog vremena, roman nudi i dirljivu ljubavnu priču. “Volim da vozim cik-cak i za mene je proces pisanja besmislen ukoliko me samog ne iznenađuje i ne tjera da učim i saznajem”, objašnjava Arsenijević zbog čega se “Let” razlikuje od svega što je do sada napisao.

Jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca Vladimir Arsenijević nedavno je objavio roman “Let” zasnovan na iskustvu njegove majke koja je pripadala “onom tankom i raspršenom, ali za cjelokupno iskustvo međuratnog perioda, izrazito značajnom građanskom sloju koji se tih decenija nalazio u neprestanom previranju”. Period aeroplana za pisca je bio inspirativan i zbog ujedno lijepih i užasnih godina između dva svjetska rata. “Činilo mi se vrijednim u sred čitavog tog užasa u nastajanju razviti jednu gotovo klasičnu ljubavnu priču i pustiti je da traje koliko može, ako uopšte može, pod tim i takvim okolnostima”, kaže Vladimir Arsenijević u razgovoru za Dnevne novine.

Vrijeme koje je u romanu opisano i ono u kojem danas živimo, prema njegovim riječima, u znatnoj mjeri ima sličnosti jer smo svi pripadnici istog naraštaja, razapeti između silovitog tehnološkog napretka i nesposobnosti ljudske misli i etike da taj razvoj isprati.

“Ako postoje vrijednosti tridesetih godina dvadesetog vijeka, njih bi bolje bilo i ne navoditi – ideološka rigidnost, antisemitizam, rasizam, eugenika. To su tridesete u svom pravom sjaju koje su uspješno privele kraju tridesete drugačijih vrijednosti - džeza, filma, modernizma i avangarde umjetnosti, te društvene i klasne pravde i jednakosti”, kaže pisac.

Roman “Let” je prvi Arsenijevićev osvrt na prošla vremena, a i po stilu se razlikuje od svega što je do sada napisao.

“Devedesetih godina teror svakod-

nevne realnosti u tadašnjoj Jugoslaviji bio je tako snažan da uopšte nijesam osjećao nikakvu mogućnost da mu se oduprem – naprosto sam morao da ga tematizujem. Pisao sam o tom vremenu dok je trajalo. Razloge za stvaranje čupao sam iz utrobe daleko više nego iz glave. Nakon toga počela je da me interesuje manje intimistička književnost pa su istraživanje i ogroman rad prilikom pisanja nešto u čemu intenzivno uživam. O tridesetim sam pisao bez vidne vremenske distance, koristeći intenzivno specifičnu leksiku perioda”, kaže Arsenijević.

Knjigu je objavila “Laguna” što su neki čitaoci zamjerili piscu jer je ova izdavačka kuća podržala književnu ekspanziju TV voditeljki.

“Ti isti čitaoci misle da sam prije romana “Let” objavio knjigu “Predator”. A prava istina je da sam u međuvremenu objavio i zbirku eseja “Jugolaboratorija” i grafičku novelu “Minut – put oko sveta za 60 sekundi” za koju ti ljudi najvjerovatnije nijesu čuli, jer su ih objavili mali izdavači koji nemaju distributivnu

moć. Na svakom tekstu se zadržim po minimum dvije godine. Za mene je preogroman luksuz da svoje knjige tek tako puštam niz vodu. “Laguna” je meni garantovala fantastičnu distribuciju i tim sam odnosom izuzetno zadovoljan. To je kuća za koju objavljuju David Albahari, Slobodan Tišma, Svetislav Basara i još desetine drugih sjajnih pisaca, pa ne razumijem koja bi to glupava arogancija mene spriječila da sarađujem s njima”, kaže Arsenijević koji je prije pet godina u Beogradu osnovao regionalni književni festival Krokodil.

“Za ovih pet godina uspješno smo, mislim, dokazali da se književnost može prezentovati na uzbudljiv način. Ponekad se čovjeku čini da nema mnogo smisla raditi bilo šta u atmosferi u kojoj vladaju uglavnom slijepci, kreteni i zlikovci, gdje se ljudi određuju po etničkim razlikama, gdje se sugrađani premlaćuju na ulicama zbog seksualnog opredjeljenja, gdje su obični građani poraženi ratovima i neprestanim siromaštvom dok se crkvene vladike, svi ti pedofili i okoreli kriminalci, kupaju u neviđenom luksuzu, a političari su vidno maloumni sve dok ne treba da pokradu novac kad se čudom pretvaraju u zle finansijske mahere i genije s negativnim prefiksom, gdje su omladinci velikim brojem iscereni klerofašisti. Krokodil je naš aspirin za sve neželjene posljedice koje izaziva dugotrajna izloženost tim mračnim lokalnim mizerabilizmima”, zaključio je Arsenijević.

Teret NIN-ove nagrade epitet najmlađeg dobitnika NiN-ove nagrade potiho me nervira jer predstavlja svedenu definiciju koju prije ili kasnije javnost nalijepi svakom ko joj se svojim radom obraća. Problem s mojom definicijom je taj što se pojavila već u trenutku kad sam za istu tu javnost nastao, tj. kad mi je objavljen prvi roman i potom nagrađen NiN-

ovom nagradom.

Volio bih da ta nagrada bude dodijeljena konačno i nekom mlađem, pa da malo predahnem, mada znam da se to u stvari neće dogoditi jer je ova rigidna kultura samo jednom sebi dopustila takvu grešku i ne namjerava da je ponovi u narednih nekoliko stotina godina.

“Ta lica koja svakodnevno vidiš na ulicama nisu stvorena bez ikakve nade - budi nježan prema njima: kao i ti oni se nisu spasli”, Čarls Bukovski.

But Beautiful Knjiga o džezu, džef dajer CLio, BeogrAd CijeNA: 10,00 eurA Knjiga džefa dajera pohvala je džezu i izraz duboke zahvalnosti upućen svima koji su tu muziku stvarali. Neobičan i sasvim nov pristup u predstavljanju književnog teksta odvaja ovo djelo od uobičajenih zbirki tekstova o džezu. iako u osnovi izmišljene, sve priče temelje se na stvarnim ličnostima i događajima, a odlikuje ih tanana ravnoteža između činjenica i fikcije. u relativno kratkim epizodama autor uspijeva da sažme složene i često tragične životne priče velikana džeza: Četa Bejkera, Lestera janga, Arta Pepera, Čarlsa mingasa, Bada Pauela... Svoje junake dajer prikazuje kao vrhunski, ali jednostrano nadarene, opsjednute muzikom u kojoj nalaze jedini smisao. u njihovoj duhovnoj nesređenosti i potpunoj odvojenosti od svijeta on nalazi nešto plemenito i dirljivo što plijeni pažnju čitaoca i doprinosi da štivo bude zanimljivo i onima koji nijesu poklonici ove vrste muzike.

za esme – 9 PriČa, dž.d. selindžer Lom, BeogrAd CijeNA: 7,50 eurA devet priča sabranih u knjizi “Za esme”, izvor su svih Selindžerovih traganja i uvod u sagu o porodici glas. junaci su često rano sazrela deca, čija je osetljivost u snažnom sukobu sa emotivno praznim i materijalističkim svetom odraslih, kome pripadaju njihovi roditelji.

oČajanje, vladimir naBoKov Lom, BeogrAd CijeNA : 6,00 eurA

roman “očajanje” pisan je u prvom licu, i osim teme ljubavnog trougla, koja je ovdje u drugom planu, Nabokov uvodi i temu dvojnika, kojom su se bavili mnogi veliki pisci poput dostojevskog, Poa i Stivensona. Pripovjedač je Herman Karlovič, ruski emigrant i biznismen koji u Pragu sreće skitnicu za koga povjeruje da je njegov dvojnik, iako se ispostavlja da drugi ljudi ne vide tu sličnost. Najprije zaveden vještim pripovedanjem, čitalac u jednom trenutku shvata da je Herman još jedan od Nabokovljevih nepouzdanih svjedoka, narator kome se ne smije do kraja vjerovati. roman je napisan tridesetih godina, kada je i sam Nabokov već prešao u emigraciju, a 1978. godine ekranizovao ga je čuveni nemački reditelj rajner Verner Fasbinder.

20 Reportaže

PONEDJELJAK, 5.8.2013.

JAPAN

Kirobo krenuo u svemir Mali robot koji govori, Kirobo, krenuo je danas put svemira i on je prvi humanoidni robot-astronaut. Njegovo ime potiče od kombinacije dvije japanske riječi koje znače nada i robot. Raketa u kojoj je Kirobo lansirana je iz Tanegašime, na jugozapadu Japana i nalazi se na putu za Međunarodnu svemirsku stanicu. Dizajneri Kiroba su naveli da će on praviti društvo astronautu Koići Vakati i da će komunicirati sa drugim robotom na Zemlji, prenijela je agencija AP. Prije lansiranja, 34 centimetra “visok” Kirobo je dao izjavu za novinare.

“Mali korak za mene, veliki skok za robote”, kazao je Kirobo.

Visoke temperature, mnogo više nasilja Najnovije istraživanje Univerziteta Berkli u Kaliforniji pokazuje da agresivnost ljudi raste sa porastom spoljne temperature, što bi moglo značiti da globalno otopljenje donosi više nasilja i ratova. Istraživanje je obuhvatilo 60 studija o temama kao štu su uzroci propasti raznih imperija, skorašnji ratovi i kretanje

TAKMIČENJE

Ekstremni sportovi na fotografijama “Red Bull Illume Image Quest” je specijalno takmičenje koje ima za cilj da prikaže i nagradi najkvalitetnije, najuzbudljivije i najkreativnije fotografije prizora iz domena akcionih i ekstremnih sportova širom planete i da na taj način ove sportove približi javnosti. Ovogodišnje filnale, sa 50 učesnika, održaće se krajem avgusta u Hongkongu. Ovo je treće takmičenje te vrste do sada - prethodna dva održana su 2007. i 2010. - a prijave za njega podnošene su od decembra do kraja aprila. U međuvremenu je komitet sastavljen od međunarodnih sudija i foto urednika animiranih svjetskih publikacija od nekoliko hiljada pristiglih fotografija odabrao njih 250.

U pitanju su fotografije svih mogućih avanturističkih sportova - plivanja, surfovanja, biciklizma, snoubordinga, skejtbordinga, skijanja,

KALIFORNIJA

penjanja, vožnje kanua... Takmičenje se odvija u deset kategorija: krupni plan, kreativnost, energija, eksperiment, osvjetljenje, životni stil, igralište, slijed događaja, duh i kri-

la. Krajem avgusta 50 finalista će biti pozvano da prisustvuje svečanoj ceremoniji u Hongkongu na kojoj će biti proglašeni i pobjednici u svim kategorijama.

stope kriminala u SAD. Pronađen je zajednički imenitelj: ekstremni vremenski uslovi, tačnije vrelina i suša donose više nasilja. Autor studije Solomon Šung je izjavio da sa pogoršanjem vremena ljudi postaju spremniji da povrijede druge ljude. Studija je objavljena u naučnom žurnalu “Science”.

PONEDJELJAK, 5.8.2013.

Reportaže 21

BERANE

Osam vjekova simbola slobode Manastir Đuđevi stupovi oduvijek je bilo mjesto iskre slobodarstva, istakao je patrijarh srpski Irinej na svečanosti u Beranama

U

Manastiru Đurđevi stupovi kod Berana juče je održana liturgija koju su služili patrijarh srpski Irinej, mitropolit-crnogorsko primorski Amfilohije i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa sveštenstvom povodom proslave osam vjekova postojanja tog zdanja. Dvodnevnoj svečanosti, koja je počela u petak, prisustvovao je veliki broj građana, ali i gosti iz regiona.

Na svečanostima je rečeno da Đurđevi stupovi predstavljaju veličanstveni spomenik države Nemanjića, kao i da je taj manastir imao kapitalnu ulogu u očuvanju nacionalne svijesti, jedinstva srpskog naroda i širenju kulture na prostoru Vasojevića.

Današnjoj liturgiji prisustvovao je srpski premijer Ivica Dačić, a na Svečanoj akademiji, koja je održana u subotu veče, bili su predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, srpski ministar prosvjete Žarko Obradović, crnogorski ministar kulture Branislav Mićunović, kao i odlazeći ambasador Srbije u Podgorici Zoran Lutovac.

Patrijarh Irinej kazao je da osam vjekova Manastira Đurđevi stupovi ne slavi samo Srpska pravoslavna, već i sve hrišćanske crkve, “jer istorija ovog manastira predstavlja ikonu Hristovog raspeća i vaskrsenja. On je podsjetio da je Manastir pet puta spaljivan, ali i obnavljan, navode i da su Đurđevi stupovi vijekovima bili mjesto iskre slobodarstva. Manastir je za mnoge bio mjesto utjehe i nade da će dobro pobijediti zlo i da će srpski narod ponovo ogrijati sunce slobode. “Đurđevi stupovi bili su duša duše narodne”, istakao je Irinej.

Prema njegovim riječima, Manastir je bio oslonac i nosilac nacionalnog, duhovnog i kulturnog pre-

poroda naroda tog kraja.

Mitropolit Amfilohije kazao je da osam vjekova Manastira Đurđevi stupovi pokazuje vrijednost zadužbine Nemanjića i vjere naroda u hrišćanske svetinje.

“Manastir je nosio krst koji je i nosio narod ovog podneblja. Raspeće naroda kroz vjekove je bilo i raspeće Manastira. Đurđevi stupovi su pet puta rušeni i paljeni za vrijeme turske okupacije”, naveo je on.

Vujanović je na sinoćnoj Akademiji kazao da je Manastir simbol slobode, a da je time što je pet puta obnavljan, poslao vječnu poruku neuništivosti.

Manastir je i simbol kulturne vrijednosti ovog kraja Crne Gore, kao i veze sa ostalim djelovima naše države, rekao je Vujanović.

On je istakao da Manastir nosi i simboliku bliskosti Srbije i Crne Gore, odnosno dva stara i bratska naroda srpskog i crnogorskog.

Manastir Đurđevi stupovi, podignut 1213. godine, zadužbina je župana Prvoslava Nemanjića, sinovca Stefana Nemanje.

Sveti Sava je 1219. godine u Đurđevim stupovima osnovao jednu od prvih sedam episkopija, Budimljansku. Đurđevi stupovi poznati su i po tome što je u njima 1857. godine donijeta odluka o ujedinjenju Vasojevića sa Crnom Gorom.

Priznanja & Pomirenje Predsedniku Vlade Srbije Ivici Dačiću i srpskom patrijarhu Irineju juče su u Beranama uručene Medalje Svetog Georgija prvog reda povodom proslave osam vjekova Manastira Đurđevi stupovi. Isto priznanje dodijeljeno je predsedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, koji nije prisustvovao pro-

slavi, ali je govorio na Svečanoj akademiji. Ipak, za mnoge učesnike ove svečanosti najinteresantniji trenutak je predstavljao pomirenje srpskog premijera i mitropolita crnogorskoprimorskog, kada je u jednom trenutku Dačić prišao i zagrlio Amfilohija. Ovaj gest propraćen je velikim aplauzom prisutnih.

22 Zabava

PONEDJELJAK, 5.8.2013.

KASTING EMINE ČUNMULJAJ

Najbolje djevojke će ići u inostranstvo

Kasting svjetskog supermodela Emine Čunmuljaj biće održan sjutra u 13 časova u Podgorici u “Buda Baru” i dan kasnije u 13 časova u hotelu “Mediteran” u Bečićima.

Djevojke koje su starije od 16 godina i imaju manekenski izgled, a visoke su preko 179 centimetara, bez šminke, što prirodnijeg izgleda, neka posjete kasting i tako okušaju sreću, da i one poput Emine zakorače svjetskim mod-

Zvijezda rijaliti programa “Farma” Ekrem Jevrić nedavno se oprobao u ulozi porno zvijezde.

Popularni Gospoda se u filmu za odrasle pojavljuje sa dvije djevojke, Kubankom i Srpkinjom, sa kojima se već u lumperajkama po kafanama ljubio u usta. Srbijanski mediji pišu da su Ekrema organizatori tokom snimanja scena seksa kljukali vijagrom da bi ostao na nivou zadatka.

Za sada je izmontirano svega šest minuta materijala, dok je ostatak kadrova i dalje u montaži.

Spekuliše se da već ovih dana javnost može očekivati premijeru kompletnog Ekremovog privatnog videa, a promo snimci će se pojaviti na internetu. Jedino preostaje da vidimo kako će na sve ovo reagovati Ekremova žena Igbala.

nim pistama Njujorka, Londona, Pariza, Milana ili rade za poznate kreatore u svim krajevima svijeta.

Djevojka ili više njih koje po Emininom odabiru budu imale potencijala za sljedećeg svjetskog modela, okušaće sreću u Njujorku i potražiti svoje mjesto u prestižnim modnim agencijama.

Sve zainteresovane djevojke mogu da se informišu putem broja telefona +382/67650329.

E.Z.

Elen vodi dodjelu Oskara Popularna voditeljka Elen Dedženeris drugi put će biti voditeljka prestižne dodjele filmskih nagrada “Oskar”. Za svoj prvi nastup 2007. godine Elen je dobila nominaciju za Emi nagrade, te su se organizatori odlučili da je opet pozovu.

“Službeno je! Vodim dodjelu “Oskara”. Zahvaljujem Akademiji, svojoj supruzi Porši, i, oh Bože, orkestar sad može da zasvira”, napisala je voditeljka na svojoj Tviter stranici. Ove godine “Oskar” je vodio komičar Set Mekfarlen, te se šuškalo kako bi on mogao opet preuzeti tu ulogu, ali su se producenti Kreg Zadan i Mil Meron ipak predomislili i pozvali Elen.

“Danas postoji samo nekoliko zvijezda koje imaju Elenin dar za toplinu i humanost. Ona je voljena svugdje u svijetu, pa pretpostavljamo da će publika širom svijeta biti srećna zbog ove vijesti, kao što smo i mi”, kazali su producenti.

SEVDAH, GRU I MVP

Trip fest večeras u Maximusu Putujući muzički festival “Trip fest” debitantsku sezonu nakon gostovanja u Kragujevcu, Lazarevcu i Sokobanji nastavlja na crnogorskom primorju. Kotorska diskoteka “Maximus” večeras će biti domaćin veoma zanimljivom projektu, čiji je idejni tvorac frontmen grupe MVP Bane Lalić, a standardnu postavu festivalske ekipe čine još frontmen grupe SevdahBABY Milan Stanković, reper Dalibor Andonov Gru i ekipa TDI radija.

Svi učesnici saglasni su da “Trip fest” predstavlja pravo osvježenje na muzičkoj sceni, a frontmen Sevdaha nam je kazao je da je cilj obratiti se publici pravim zvukom i dobrim ritmom.

“Težimo da ljudima ponudimo novu priču, a oni nam uzvraćaju energijom. Za sada smo održali tri sjajne žurke, tako da očekujem isto i u Kotoru. Iako nijesam tamo nastupao, znam da je publika muzički potkovana i da pravi odličnu atmosferu”, ističe Stanković, koji u okviru festa nastupa kao di-džej odvojeno od ostatka SevdahBABY grupe, koji marljivo rade i pripremaju se za festival “Teraneo” koji će se održati u Šibeniku 9.avgusta.

Za razliku od Stankovića koji nije imao priliku da nastupa u Kotoru, Dalibor Andonov, poznatiji pod pseudonimom Gru, dobro je poznato lice na crnogorskim plažama. Popularni reper se trenutno posvetio di-džejinigu, a provod na crnogorskom primorju opisuje

kao nezaboravan, pa isti očekuje i večeras u Maksimusu.

“Trip fest je sjajna ideja i svako ima nešto dobro da ponudi. Nastupam dosta ovog ljeta i drago mi je što me publika prati i podržava. Nijesam dugo snimao numere, pa sam se više okrenuo ulozi di-džeja u nekom ritmu hip-hopa

i r’n’b zvuka, i to dobro prolazi u Crnoj Gori”, objasnio nam je Gru i dodao da novi singl možemo očekivati krajem septembra.

Nakon Kotora, posljednja žurka u okviru Trip festa održaće se 7. avgusta u Beogradu, a organizatori se nadaju da će festival prerasti u tradicionalni.

D.B.

FILM ª TAJNA SLUŽBAº

Bekam uskoro i kao glumac Penzionisani fudbaler i seks simbol Dejvid Bekam, ostvariće svoju dugogodišnju želju da se pojavi na bioskopskom platnu. Naime, on je dobio ulogu u filmu “Tajna služba”, u kome će igrati glavnog negativca u ovoj akcionoj priči. U odbranu fudbalerovog sna stala je i njegova žena Viktorija, koja je kazala kako bi Bekam bez problema mogao da igra i najpoznatijeg tajnog agenta 007.

“Mislim da bi Dejvid mogao da bude jako dobar glumac. Veoma je talentovan, i sigurna sam da bi odigrao i ulogu Džejmsa Bonda bez problema”, kazala je Viktorija.

REFRESH RAJDER LISTE

Anja tražila crnogorsko vino Zahtjevi di-džej zvijezda ovogodišnjeg Refresha nadasve su skromni, a ono što se na svim rajder listama našlo na prvom mjestu je kvalitetna oprema kako bi svaki nastup bio na najvišem nivou. Kvalitetan zvučni sistem sa mnogo basa i najmoderniji CDJ 2000 CD plejeri uz Alen & Heat mixetu koju koriste svi oni koji žele da im se svaki prefinjeni ton njihove muzike čuje i osjeti, nalazi se na listi prioriteta rajder liste Anje Šnajder, koja će u četvrtak 8. avgusta otvoriti ovogodišnje izdanje Refresh festivala.

Ona će u Crnu Goru stići u kasnim večernjim satima i nakon kraćeg osvježenja i pripreme popeće se na glavnu binu Refresh festivala, gdje će zabavljati sve fanove do ranih jutarnjih časova. Anja je od svojih kolega, didžej zvijezda koji su ranije na-

stupali na Refreshu, čula mnogo lijepih stvari o Kotoru, predivnoj crnogorskoj obali, ali i o crnogorskom vinu, koje je tražila da se nađe na njenoj rajder listi.

Zvijezda druge večeri - di-džej Hell planira da posjetioce Refresh festivala obraduje kombinaciom zvuka pomalo zaboravljenog VINYL-a (ploča) i moderne digitalne tehnologije. S obziorom na to da će se koristiti starim tehno vještinama, na rajder listi ove zvijezde našao se rijetki šestokanalni DJ mixer Pioneer, serije DJM 1000 koji koriste pravi tehno znalci poput Džef Milsa. Gramofoni, CD playeri i efekti biće izvor neograničene kreativnosti u setu Hella, koji je svoju karijeru i napravio upravo na čuvenim mixevima za XMIX. Peškiri u bekstejdžu, šampanjac i hladna voda samo su mali dio komfora na kojem di-džej

Hell ne insistira previše jer mu je, kako kaže, muzika i nastup koji će prirediti publici važniji od svega. Pripremite se jer nas u petak očekuje pakleni nastup.

Mlada zvijezde haus muzike Arno Kost, koji će nastupiti trećeg i posljednjeg dana Refresh festivala, osim najnovije di-džej opreme i softvera koji ga čeka u Maximusu, sa sobom donosi specijalne efektore koji će mu dati slobodu u kreiranju jedinstvenog di-džej seta na festivalu.

Arno će prije nastupa imati vremena da se malo prošeta Kotorom, a već je dogovoren obilazak Bokokotorskog zaliva, za koji je od svojih kolega čuo da je predivan. Tokom boravka u Crnoj Gori, Arno će biti smješten u hotelu sa pet zvjezdica, koristiće najnoviji BMW, a izrazio je i želju da ima 24 sata dostupan rum servis.

Fi.J.

Zabava 23

PONEDJELJAK, 5.8.2013.

INTERVJU

Predstaviću se poezijom, plesom i glumom Ivana Milojko za DN govori o pripremama pred takmičenje za mis svijeta u Indoneziji 28. septembra Marija Ivanović

K

otoranka Ivana Milojko predstavljaće Crnu Goru na izboru za mis svijeta 2013. koji će biti organizovan na indonežanskom ostrvu Bali. Finalno veče će biti održano 28. septembra u Bogoru, nadomak Džakarte, a ova predivna mlada dama za DN govori o pripremama, očekivanjima i planovima u vezi sa takmičenjem. Na poklon će odnijeti gusle, žiri će pokušati da osvoji performansom koji objedinjuje poeziju, ples i glumu, a kao svoj najveći adut, pored lijepog vaspitanja, ističe bavljenje humanitarnim radom.

Ko je u stvari Ivana Milojko, djevojka koja će predstavljati Crnu Goru na izboru za mis svijeta?

Sebe smatram prosječnom djevojkom koja mnogo ulaže na obrazovanje, koja ne može zamisliti dan bez kontakta sa osobama koje voli i koja nastoji sagledati samo dobro u ljudima. Završila sam Gimnaziju u Kotoru. Ove godine upisala sam Međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis i Fakultet umjetnosti na UDG-ju i nadam se da ću ih uspješno završiti. Pored toga, bavim se pisanjem poezije i u martu ove godine objavila sam zbirku poezije “Jezgrile zvijezde”. Živim na primorju, nastojim da što više vremena provodim na plaži jer me more relaksira i stalno vraća u djetinjstvo. Pored toga, ljetnje noći uz večeru sa prijateljima i zvuk gitare su neizostavni dio savršenog ljeta.

Izbor za mis svijeta biće održan 28. septembra u Indoneziji.

Na koje si stvari fokusirana najviše, poznato je da članovi žirija najviše cijene humanitarni rad?

Izbor za Mis svijeta se približava, te shodno tome i pripreme postaju sve učestalije. Briga o fizičkom izgledu samo je dio tih priprema. Radim kako na sticanju kondicije zbog tamošnjih takmičenja u sportu, tako i na pripremama nacionalnog poklona i svoje pjesme na engleskom koja će se, ručno napisana na papirusu, predstaviti na humanitarnoj aukciji. Tokom cijele godine članica sam kotorske humanitarne organizacije “Šjore od

mota”, uz koju sam odradila nekoliko humanitarnih akcija, što je veoma važno za Svjetski izbor. Nadam se da će Crna Gora ubuduće razvijati svijest o značaju ovakvih akcija. Pored toga, redovno odlazim na probe haljina koje za izbor priprema Nataša Pejović, moja i zvanična dizajnerka Nikolete Jovanović, naše prve pratilje.

Gdje ćeš se pripremati prije odlaska na takmičenje i koje si savjete dobila od Vesne Da Vinče da bi se na najbolji način predstavila tokom izbora?

Pripremala sam se isključivo u Crnoj Gori. Što se Vesninih savjeta tiče, rekla mi je da budem ono što jesam, da pokažem svoje dobro vaspitanje i obrazovanje jer smatra da su me roditelji veoma lijepo odgojili, te da sam psihički potpuno spremna za odlazak na ovakav izbor. Na Miss World idem sa Aleksandrom Doknić, mis Srbije, a ljudi iz kompanije Miss Yu doći će tek pred samo takmičenje.

Pred sam izbor takmičarke imaju brojne obaveze. Da li si obaviještena kakav vam je plan kada stignete u Indoneziju?

U Indoneziju odlazim 28. avgusta tako da još nijesam striktno upoznata sa organizacijom vremena takmičarki. Tamo se moramo isticati u sportu, intervjuima pred žirijem, humanitarnim akcijama, takmičenju u talentu, takmičenju za najboljeg modela.

S obzirom na to da je Indonezija na drugom kraju svijeta, da li

si se dodatno informisala o njihovoj kulturi i običajima?

Indonezija ima specificnu kulturu i tradiciju. Naravno da se o njoj informišem, ali smatram da se čitanje o nekoj zemlji ne može porediti sa odlaskom u istu, te da ću je istinski doživjeti i biti duhovno bogatija tek nakon povratka sa ovog putovanja.

Koji ćeš talenat prikazati žiriju ?

Pripremam performans koji se sastoji od moje poezije, plesa i doze glume. Ovaj segment izbora za mis svijeta vrlo je bitan i nadam se da ću se u njemu istaći. Šta ćeš pokloniti na dar Indoneziji od Crne Gore? Da li ćeš nositi narodnu nošnju?

Nastojeći da izaberem što bolji nacionalni poklon, opredijelila sam se za gusle, kao simbol umjetničke duše Crnogoraca. Pored koreografije, za takmičenje u talentu izvešću i naš nacionalni ples u modernizovanoj narodnoj nošnji koju će Nataša kreirati. Šta je dizajnerka Nataša Pejović pripremila za tebe, kakve su kreacije u pitanju ?

Na Bali ću odnijeti desetak haljina koje Nataša priprema za mene, a na samom izboru nosiću predivnu crvenu haljinu, tokom čijeg osmišljavanja je ona bila inspirisana ružom. Nataša se često našali pa kaže da joj je crvena boja na neki način talisman, aludirajući na crvenu haljinu koju je nosila Ceca Ražnatović u svom spotu.

Sve si više angažovana kao model, iza tebe je nekoliko editorijala, Smotra mode u Kotoru. Kakvi su ti planovi kada je modeling u pitanju ?

Mankenstvom se bavim od desete godine. Roditelji su me upisali u modni studio “Da Qui”, nastojeći da me oslobode stidljivosti. Ne samo da je njihov naum urodio plodom, već sam uspjela u ovom hobiju. Mislim da će, nakon takmičenja, u ovom segmentu mog života zavladati zatišje jer ću sve svoje ambicije usmjeriti ka fakultetu.

VRELO

Bob Sinkler i porno diva

Glasajte za Boba Sinklera. On hoće vaš glas kako bi bio proglašen najboljim di džejom na svijetu! Dok nas, na primjer, političari pred izbore opterećuju spotovima u kojima obećavaju šarene laže, Bob Sinkler nas uopšte

ne umara - on se za glasove bori tako što za spot angažuje porno glumicu! U sauni! Bravo, Bobe!

U svakom slučaju, ovu predizbornu kampanju treba pogledati, pa ako vam se svidi i hoćete da glasate, eto vam favorita. U

pomoć je pozvao svoju sunarodnicu Lali Valade koja je trenutno u vodama di-džejinga, ali je i bivša porno glumica, što svakako doprinosi na provokativnosti videa koji je urađen u maniru sitkoma.

E.Z.

HOT!

Britanski model Rouzi Džouns je za svoj 22. rođendan počastila sve svoje obožavatelje golišavim fotografijama. Ova djevojka ima veliki problem da zadrži odjeću na sebi. Treba je razumjeti, kad je ovakvo tijelo u pitanju.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

PONEDJELJAK, 5.8.2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1806 sudoku 2011-09-23

Medium level

Teža

6

2

7

7

1 4

7

6

3

2

8

6

8

7

9 4

8

1

5

6 Play sudoku online at:

5

1

6

www.sudokukingdom.com

1

8

9

6

2

4

Daily Sudoku puzzle No. 1819

8

7

Lakša 2011-10-06

4

3

Medium level

6

1 6

9

5

9

8

4 2

3

2

8

7

9

7

5

4

Page 1/2

Play sudoku online at:

8

3

Play sudoku online at:

6

7

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9

6

Zanimljivo

Amerikanac, koji je u četvrtak krenuo iz Marine Hemingvej u Havani, stigao je oko 28 sati kasnije u Kej Vest, na jugu Floride, a na dasci je stajao i veslao.

‘Idem spavati, jesti i nazvati svoju porodicu’, izjavio je iscrpljeni

Friberg,pjevač džez muzike.

‘Ovo putovanje je za cilj imalo pruži dosta mira, ljubavi i prijateljstva između naroda Kube i SAD-a, kao i zdravog načina života’, kazao je Friberg prije nego što je krenuo.

Sam Silvej, član tima koji je slijedio Friberga u katamaranu izjavio je kako su prvi sati bili najteži zbog talasa visine od jednog metra. Friberg je cijelim putem stajao s veslima u rukama, osim u nekoliko trenutaka kada je klečao da bi jeo.

7 6

Puzzle solution:

8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2468 2013-07-16 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2467 2013-07-15 7

2

6

1

4

5

8

3

9

4

3

7

2

9

6

1

8

5

1

5

8

6

9

3

2

7

4

1

8

6

5

3

7

4

2

9

4

9

3

7

2

8

5

6

1

9

5

2

8

4

1

7

6

3

3

4

7

9

5

1

6

8

2

7

6

1

9

5

2

3

4

8

9

1

5

2

8

6

3

4

7

3

9

4

6

1

8

5

7

2

6

8

2

4

3

7

9

1

5

5

2

8

3

7

4

9

1

6

8

3

4

5

7

2

1

9

6

2

7

5

1

6

9

8

3

4

2

6

9

8

1

4

7

5

3

8

4

3

7

2

5

6

9

1

5

7

1

3

6

9

4

2

8

6

1

9

4

8

3

2

5

7

vicevi

Veslao stojeći na dasci

8

Bio Mujo u Zagrebu i zabolio ga zub, te odluči poći kod zubara.

Page Išao je kod privatnog i ovaj mu1/2 kaže:- Vađenje zuba sa injekcijom 100 kuna, a bez injekcije 50 kuna.

Mujo ima samo 50 kuna. Ode on kod drugog zubara i ovaj mu kaže isto. Vrati se Mujo kod prvog i kaže:- Vađenje s injekcijom.

Zubar mu dade injekciju i kaže mu da malo pričeka vani.

Mujo ode i dođe kod drugog zubara i kaže:- Vađenje bez injekcije. *** Zaljube se Bosanac i Talijanka i kaže Talijanka: - “Bacha mi a more (poljubi me dragi)!”

- “Kud ćeš da te bacim u more, neba ti?”

Ponovno će Talijanka: - “Bacha mi a mor!”

- “Ajd kad si već navalila.”

I baci Bosanac nju u more, a Talijanka počne vikati: - “Ajuto, ajuto (u pomoć, u pomoć).”

A Bosanac kaže:

- “Nije more ljuto, već je slano!” *** Priča otac Perici: -Eh,sine moj,kad sam bio mlađi sve ženske su jurile za mnom.

-A što više ne jure?

-Pa prestao sam da kradem torbice!!! *** U muzeju Perica sjedne u raskošni naslonjač.

-Dječače,ne možeš tu sjediti, to je naslonjač kralja Luje XIV. -Dobro,dobro, dignut ću mu se kad dođe!! *** Vraća se čovjek od ljekara i sretne prijatelja: - Šta ima novo?

- Evo, ništa, bio sam kod lekara.

- I, šta ti je rekao?

- 200 eura!

- Ma, ne pitam te to, nego šta imaš?

- 50 eura.

- Ama, pitam te šta ti fali?

- 150 eura.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 5.8.2013.

NEZVANIČNO Čujem da si odložio godišnji?

Ma nije, nego više volim da radim rebalans, nego da idem na more

Garant su sad već dogovorili novi rebalans. Šta ćemo ako ne padne Vlada?

Word Search Puzzle #L723LT OSMOSMJERKA

HOROSKOP

E

M

H

L

W

O

C

S

G

I

W

S

R

S

E

S

E

I

L

L

O

H

E

N

T

R

A

P

S

O

R

R

Y

O

N

L

A

D

I

T

C

M

Y

T

D

A

H

G

S

N

E

I

A

W

T

A

N

M

I

S

O

I

T

C

O

V

E

T

E

D

O

S

N

E

K

C

I

H

T

I

L

D

E

M

B

E

G

U

N

D

T

O

G

D

S

D

R

E

L

L

O

S

E

R

U

H

E

U

D

E

T

R

E

A

R

N

P

C

T

R

S

A

C

R

S

G

W

M

A

S

H

O

I

D

E

L

L

U

C

E

O

O

L

D

E

S

O

H

C

I

I

S

S

R

M

S

O

L

I

S

N

F

Y

T

F

A

R

C

A

W

S

O

G

R

A

T

E

Y

F

E

V

J

N

A

N

B

I

L

L

S

Q

D

S

M

F

A

ADDED Added AVAILS Avails BEGUN Begun BILLS Bills BOLDS Bolds CHOSE CLIFFS Chose COARSE Cliffs CONSTITUTIONAL Coarse CRAFTY Constitutional CULLED Crafty Culled

DAMPS Derision DERISION Diced DICED Entrap ENTRAP Grate GRATE Herding HERDING HOLLIES Hollies INDIVIDUALITY Individuality LOGIC Logic LOSER Loser MALES Males Measure

MEASURE Moaned MERGER Noblewoman MOANED Noises NOBLEWOMAN Scowl NOISES Sedate SCOWL SEDATE Shoos SHOOS Silos SILOS Solar SOLAR Sorry SORRY Spoofed

SPOOFED Thicken STREETCAR SWIGSTidal Tilde THICKEN TIDALTouchdown TILDEWeight TOUCHDOWN WEIGHT

Streetcar

Pustinjski reljef od ljudskih tijela

Damps

Merger

Ćuti, šta ćemo ako padne !?

Swigs

Londonski fotograf Karl Varner napravio je neobični serijal Copyright © Puzzle Baron August 4, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! fotografija, u kojima je optičkom varkom od golih i mišićavih ljudskih tijela napravio pustinjski pejsaž.Svaka od fotografija iz serijala “Bodyscapes” napravljena je od kombinacije snimaka jedne osobe.

Skoro kao vajar, Varner je uklapao snimke zgrčenog volontera iz više uglova.

Kad se ovlaš pogledaju djeluju kao fotografije pustinjskog terena, sa dinama i stjenovitim naborima, ali kada se čovjek malo zagleda vidi da je u pitanju ljudsko tijelo.

OVAN Djelujete mudro i promišljeno u susretu sa saradnicima. Nema razloga da se ponašate nametljivo, već prepustite drugima da govore o Vašem uspjehu ili u Vašu korist. Važno je da definišete svoje poslovne prioritete.

BIK Donosite racionalne odluke, ali ponekad treba postupiti po insitinktu. Pažljivije posmatrajte svoje saradnike i usmjeravajte priču u onom pravcu, koji vodi ka nekom zajedničkom uspjehu. Nemojte podcjenjivati nečije sposobnosti.

BLIZANCI Nema razloga da optužujete druge za trenutni neuspjeh, moguće je da se greške nalaze u Vama a ne u okolini. Ponekad je teško priznati lični poraz, ali to je neminovno kako biste ispravili poslovni propust.

Budite realni.

RAK Ukoliko previše kritikujete nečije ponašanje, onda morate prihvatiti i moguće negativne reakcije.

Stalo Vam je da promijenite nečije ponašanje ili dodatne uslove koje Vam nameću određeni saradnici.

LAV Važno je da ostavite ozbiljan utisak, okolina ima dovoljno sluha da podrži Vaše ideje. Novi poslovni događaji mogu da Vas predstave u pozitivnom svijetlu. Pokažite da imate razumjevanje za voljenu osobu.

DJEVICA Obećanja koja dobijate ne predstavljaju garanciju za poslovni dobitak. Potrebno je da reagujete u određenom trenutku i kategorično da zaštite svoje interese. Ukoliko imate dobru ideju, onda nema razloga da sumnjate u svoje sposobnosti.

VAGA Nemojte dozvoliti da Vas neko opterećuje pogrešnim idejama ili da Vas iznenada uslovljava. Budite promišljeni. Na Vama je da svojim saradnicima predložite korisno rešenje, koje treba da zadovolji različite interese.

ŠKORPIJA Nema razloga da odlažete susret sa saradnicima, trenutak je da ubrzate svoje poslovne aktivnosti ili da prihvatite nečiju ponudu. Postoji osoba za koju Vas vezuju zajednički poslovni interesi i pozitivno iskustvo.

STRIJELAC Ulažete veliki napor, ali na kraju ne ostavljate pozitivan utisak na određene saradnike. Zatražite dobar savjet ili nečije posredovanje u vezi posla kojim se bavite.

Ponekad se mudro treba pomiriti sa djelimičnim rezultatima.

JARAC Dogovor sa jednom osobom Vas obavezuje na određene uslove ili na strogu poslovnu diskreciju. Međutim, Vi imate drugačije ideje i nećete dozvoliti da neko odlučuje u Vaše ime o poslovnim interesima.

Izbjegavajte stresne situacije.

VODOLIJA Budite dovoljno promišljeni pred osobom koja Vas obavezuje na određene uslove u poslovno-finansijskoj saradnji. Važno je da sačuvate svoje interese i dobar odnos sa okolinom. Potrebna Vam je nečija iskrena podrška i razumijevanje.

RIBE Uporno tražite izlaz iz komplikovanih situacija, ali neko kad da Vas dodatno opterećuje različitim zahtjevima.

Svaki problem ima dobro rešenje, pod uslovom da prihvatite koristan savjet o promjeni svoje strategije. Izbjegavajte rivalstvo.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

Generacija Zapadne Njemačke, koja je 1954. godine osvojila Svjetsko prvenstvo u Švajcarskoj, tereti se da je koristila spid

SKANDAL NA PRAGU

Njemačka doping mina Lider Evropske Unije suočiće se sa košmarom - morem dopinga koji su uzimali njemački sportisti na putu do vrhunskih rezultata Aleksandar Popović

S Da kapiten Liverpula Stiven Džerard, koji je u subotu proslavio 15 godina igranja za “redse”, spada u “ostrvsko društvo” onih koji su cijelu svoju karijeru proveli u jednom jedinom klubu, a da je on iz Engleske. Osim sada već legendarnog veziste spisak lojalnih čine Džejmi Karager, (igrao 17 godina za Liverpul), zatim Rajan Gigs (ulazi u 24. sezonu sa Mančester juajtedom) i Pol Skols (sa đavolima zaokružio skoro 20 godina zajedničkih avantura), Toni Adams (19 godina u Arsenalu), Džon Teri (sprema se za 15. sezonu sa Čelzijem), Metju Le Tisije (Sautemptonu je dao 16 godina igračke karijere) i Lion Osman, koji igra za Everton još od 2000. godine.

TIKET DANA ISTRA LOKOMOTIVA TIP 2

KVOTA 2.80

LEHIA JAGIELONIJA TIP 1

vakog drugog dana svjedočimo novom doping priznanju nekih nekadašnjih slavnih sportista. Međutim, ovog puta nije u pitanju individualno ispovjedanje, već na površinu izlazi plutajuća mina koja bi mogla da eksplodira i raznese jednu sportsku naciju na komade. Vjerovali ili ne, u pitanju je Njemačka - zemlja koja služi kao primjer svima, ne samo u sportskoj, već i u ekonomskoj disciplini i mnogim drugim sferama.

Ali, očigledno nije zlato sve što sija, pa je predsjednik tamošnjeg Olimpijskog komiteta, Tomas Bah, zatražio da Federalni institut za sportsku nauku objavi kompletan izvještaj o višedecenijskom dopingu u toj zemlji! A, pomenuti izvještaj pokriva godine iz dalje prošlosti, iako će istina, i pored davnih vremena, sigurno daleko odjeknuti.

Takođe, list “Zidojče Cajtung” objavio je djelove izveštaja u kojem se navodi da su sportisti iz nekadašnje Savezne republike Njemačke bili podvrgnuti dopingu koji je od 1970. godine imao i snažnu podršku vlade te zemlje! Istraživanje je štampano na 800 strana, a sproveli su ga eksperti sa berlinskog Humbolt univerziteta.

“Ja sam inicijator ovog projekta, jer želim da saznamo i raščistimo sve na ovu temu. Zbog toga se nadam da ćemo uskoro dobiti kompletan izvještaj”, poručio je Tomas Bah njemačkim medijima.

Takođe, predsjednik Atletskog saveza Njemačke Klemens Prokop zatražio je da nadležni objave kompletan izveštaj o dopingu kako bi se kaznili oni koji još uvijek rade u sportu, a bavili su se nedozvoljenim supstancama.

meno insistirali na dopingu kako bi zapadnonjemački sportisti bilježili vrhunske rezultate na međunarodnim takmičenjima.

“Naši sportisti bi trebalo da imaju iste uslove i mogućnosti kao i njihove kolege iz ‘Istočnog bloka’”, izjavio je jedan neimenovani ministar unutrašnjih poslova SR Njemačke, a prenosi se u ekspertskom izveštaju.

Takođe, ističe se i da je država decenijama finansirala istraživanja o supstancama koje bi mogle da poboljšaju nastupe sportista, a pominju se steroidi, testosteron, estrogen i eritropoetin (EPO). U izveštaju tima sa Humbolt univerziteta dodaje se i da su fudbaleri Zapadne Njemačke reprezentacije, koja je 1954. godine postala prvak svijeta u Švajcarskoj, dobijali injekcije metamfetamina pervitin - danas poznatijeg kao spid! ● DIKTATOR MERKEL I DOPINGOVANI DORTMUND Istoričari su otkrili da je Savezni institut za sportsku nauku, čije su baze bile u Frajburgu, Sarbrikenu i

Trener koji je naređivao igračima Dortmunda da izimaju doping: Maks Merkel Kelnu, bio je pod ingerencijom ministarstva unutrašnjih poslova. Tu je i pismo nekadašnjeg predsjednika ljekarskog komiteta Svjetske fudbalske federacije (FIFA) Mihaila Andrejevića koji je tvrdio da postoje “ozbiljni tragovi” zabranjene supstance efedrin kod najmanje trojice njemačkih fudbalera koji su igrali na Svjetskom prvenstvu 1966. godine! Uz to, otkriven je jedan detalj iz klupskog fudbala - Maks Merkel, trener Borusije Dortmund 1961. godine, naređivao je svojim igračima da uzimaju pervitin. Te sezona su “milioneri” osvojili drugo mjesto u prvenstvu Njemačke, odmah iza Hanovera.

Merkel je umro 2006. godine, dok je šest godina ranije preminuo jedan od glavnih ljekara koji se bavio dopingom - Jozef Keuel iz Frajburga. ●ŠPANIJA IZBRISALA 203 DOSIJEA Međutim, nije nemoguće da se u Njemačkoj dogodi isto što i u Španiji, mada otkrivanje 40 i više godina starih dosijea ne bi izazvalo ni približan “bum”, kao u španskom slučaju, gde se radilo o istrazi ve-

zanoj za doping od 2006. do danas.

Poređenja radi, u Španiji je nedavno bila okončana istraga “Operacija Puerto”, u kojoj je dokazano da je doktor Eufemio Fuentes snadbjevao vrhunskim dopingom veliki broj najpoznatijih španskih sportista (bicikliste, fudbalere), a slučajno ili ne, sport u toj zemlji doživio je ekspanziju baš u posljednjih deset godina. Fuentes je lišen slobode, ali je na zaprepašćenje svjetske javnosti španski sud odlučio da uništi sva 203 dosijea! Da su objavljeni detalji istrage vjerovatno bi većina sadašnjih zvijezda španskog sporta bila stavljena na stub srama, a njihovi rezultati poništeni.

Tako, na primjer, francuski medji tvrde godinama da je Rafael Nadal bio jedan od korisnika usluga doktora Fuentesa, dok je sam doktor rekao sljedeće 2010. godine ...

“Ukoliko bih progovorio o svemu što znam Španiji bi bila oduzeta titula svjetskog fudbalskog prvaka u Južnoj Africi”, čime je bacio sumnju na “crvenu furiju”, ali se ista nakon toga ekspresno zataškala i pretvorila u prah.

KVOTA 2.20

●FUDBALERI “ELFA” KORISTILI SPID 1954.!

U opširnom izveštaju navodi se da su pojedini ministri svojevre-

KVOTA 2.20

ATLETIKA BALKANSKO PRVENSTVO

KVOTA 1.80

Pet crnogorskih medalja za pamćenje

KONSTANTA DINAMO B. TIP 2 KAPFENBERG HARTBERG TIP 1 SLAVIA P. SIGMA TIP 1

KVOTA 1.80

TPS TURKU LAHTI TIP 1

KVOTA 2.15

Crnogorski atletičari osvojili su pet medalja, po jednu zlatnu i bronzanu, odnosno tri srebrne, na Balkanskom prvenstvu za mlade juniore u turskom Edirneu. Prvakinja Balkana postala je Marija Bogavac u bacanju koplja, hicem od 52,19 metara. Najmlađa učesnica šampionata Kristina Rakočević osvojila je srebrene medalje u bacanju kugle (15,68) i diska (44,42), a srebr-

ni je bio i Blagota Petričević, u trci na 100 metara sa rezultatom 11 sekundi i 12 stotinki. Bronzano odlčje pripalo je Kristijanu Matkoviću u troskoku sa rezultatom 14,02 metra.

“To je najveći uspjeh naših mladih juniora na Balkanskim šampionatima. Crnogorska atletika je potvrdila da ima veliki potencijal i perspektivu u najmlađim kategorijama. I ove godine osvojili smo me-

dalje na svim takmičenjima gdje su naši mladi atletičari nastupali”, rekao je član Upravnog odbora Atletskog saveza Crne Gore Božidar Jaredić. Štafeta 4x100 metara, u sastavu Blagota Petričević , Stefan Bogavac, Milan Nikolić i Darko Perišić, bila je šesta sa rezultatom 44,73 stotinke, što je novi crnogorski rekord za mlade juniore. Isti pla-

sman ostvarili su i Kristina Dubak u trci na 100 metara (12,71), odnosno Darko Perišić na 400 metara (52,58). Na osmom mjestu nastup su završili Milan Nikolić na 400 metara (52,84,) i Mitar Đukanović u skoku u vis sa preskočenih 170 centimetara.

Balkanski šampionat u Edirneu za mlade juniore okupio je preko 250 takmičara iz 12 zemalja.

Sport 27

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

RUKOMETNA PIJACA

Žarko Marković napustio Gepingen Crnogorski bek sporazumno raskinuo ugovor sa njemačkim klubom Jedan od najboljih desnih bekova današnjice Žarko Marković napustio je njemački Gepingen. Njemački klub i Marković su sporazumno raskinuli saradnju, iako je imao važeći ugovor na još godinu.

“Zeleni” su ove sezone opteretili budžet, potom su ušli u malu finansijsku krizu, tako da je za obje strane najbolje rješenje bilo da naš reprezentativac potraži novu sredinu.

U rukometnim krugovima u Njemačkoj se proteklih dana spekulisalo da će Marković napustiti Gepingen, tako da su odmah usljedile ponude od bundesligaša – Veclara i Magdeburga, dok je interesovanje pokazao njegov bivši klub Vesprem.

Takođe, i Metalurg želi da vrati Markovića u svoje redove s obzirom da će im biti potreban igrač takvog kalibra u sezoni koja slijedi. Metalurg već krajem mjeseca igra kvalifikacije za Ligu šampiona protiv Pik Segeda, dok će na domaćoj sceni imati velikog protivnika u pojačanom Vardaru.

Inače, crnogorski bek je protekle sezone bio treći strijelac Gepingena u Bundesligi, dok je bio drugi strijelac drugog po kvalitetu rukometnog evropskog takmičenja – EHF Kupa.

Sjajni dvadesetsedmogodišnji Cetinjanin je karijeru počeo u Cepelinu, zatim je nastupao za Jugović iz Kaća, nakon če-

Odbojka: Popović u Budvi Aktuelni šampion Crne Gore Budvanska rivijera dobila je novo pojačanje - u pitanju je libero Ljubomir Popović, sada već bivši igrač Jedinstva iz Bijelog Polja. Sa druge strane, istovremeno je ekipu napustilo drugo libero - u pitanju je Rade Papović, sa kojim je uprava budvanskog kluba raskinula ugovor.

Reli: Ožije kralj Finske

ka je potpisao trogodišnji ugovor sa mađarskim šampionom – Vespremom. Zatim je Žarko bio prva opcija na poziciji desnog beka Seadu Hasanefendiću u Gumerzbahu, dok je godinu dana nosio dres Budućnosti sa kojom je osvojio titulu u nikad interesantnijem domaćem takmičenju.

Prije dvije sezone je nastupao za Metalurg, a bio je drugi strijelac u ekipi Lina Červara pod nebom Lige šampiona.

Vozač Folksvagena Sebastijan Ožije trijumfovao je na Reliju Finske, osmoj trci sezone Svjetskom reli šampionatu.

Francuz je do pete pobjede u ovogodišnjem prvenstvu došao sa 37 sekundi prednosti u odnosu na Tjerija Nojvila u M-Sport Fordu. Njima dvojici se na podijumu pridružio drugi vozač MSport Forda Mads Ostberg. Iza najbolje četvorice su sljedili Dani Sordo u Sitroenu i još jedan vozač M-Sport Forda Jevgenij Novikov.

U generalnom plasmanu Ožije ubedljivo vodi sa 181 bodom, čak 90 više od svog timskog kolege Jari-Matija Latvale i Nojvila.

U poretku konstruktora, Folksvagen je prvi sa 251 bodom, ispred Sitroena koji ima 196.

Naredni reli u šampionatu voziće se u Njemačkoj od 22. do 25. avgusta.

SPORTSKI EKRAN 17:00 18:00 18:00 18:00 20.30 20.45

WTA Premier Toronto, tenis Lehia - Jagielonija, fudbal ATP Masters Montreal, tenis ATP Masters Montreal, tenis Rehden - Bajern Minhen, fudbal Preston - Blekpul, fudbal

SK Prime Eurosport 2 SportKlub + SportKlub Arenasport 4 Arenasport 1

NE PROPUSTITE REHDEN BAJERN MINHEN (Arenasport 4, 20:30) Njemački Kup je u uvodnoj fazi, a gigantski Bajern gostuje (ne)poznatom Rehdenu... Pep Gvardioala ima sve uslove da rezultatski uništi protivnika.

KOŠARKA TURNIR LAŠKO GRUP

Srbija savladala Letoniju (67:54) Nakon pobjede nad Turskom i poraza od Slovenije košarkaška selekcija Srbije je zabilježila trijumf u posljednjem meču na pripremnom turniru “Laško grup” u Celju. Ovog puta je stradala reprezentacija Letonije (67:54), a sastav Dušana Ivkovića riješio je pitanje pobjednika u završnici duela, bez Nemanje Nedovića, Vladimira Lučića, Vasilija Micića i Dejana Muslima. Najbolji pojedinac meča bio je kapiten Nenad Krstić sa 20 poena i 2 skoka. Po 12 poena ubacili su Nemanja Bjelica i Raško Katić, dok je sedam dodao Danilo Anđušić. Na drugoj strani, samo je Nejt Frejmans bio

dvocifren sa 10 poena.

“Orlovi”, koji će u Sloveniji igrati u grupi sa Crnom Gorom, nastavljaju pripreme za šampionat Evrope u Beogradu gdje će od 10. do 12. avgusta nastupiti na turniru ’Trofej Beograda’ i igrati protiv Rusije, odnosno Ukrajine.

28 Sport

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

MLADOST

Sanković u Ujpeštu, mijenja ga Peličić Bojan Sanković se preselio u Mađarsku - Mladost dovela Zariju Peličića

MERKATO Ljetnji prelazni rok JUVENTUS

Kjelini: Ne zovite me

Real Madrid je dobro zapeo za sjajnog Đorđa Kjelini, ali nekada lijevi bek, a sada štoper nema namjeru da napusti Torino - defanzivac reprezentacije Italije je prilično jasan kako gleda na svoju

budućnost...

“Ne razmišljam o transferu.

Uostalom, bilo bi potpuno suludno napustiti Juventus koji je otpočeo ozbiljan projekat.

Bilo bi suludo - čak i da stigne poziv Reala”, rekao je Kjelini.

NAPOLI

Maskerano dođi Napoli je zainteresovan da tokom ljetnjeg prelaznog roka angažuje Barseloninog univerzalca Havijera Maskerana - piše italijanski “Il Matino”!

Argentinac je u Kataloniju stigao 2010. godine iz Liverpula, a od tada je odigrao 128 mečeva za klub sa Nou Kampa i osvojio dvije titule u Španiji, te po jedan trofej u Ligi šampiona, UEFA Superkupu i klupskom prvenstvu svijeta u organizaciji Fife.

Maskerano je u dobrim odnosima sa novim šefom Rafom Benitezom, pa bi do transfera moglo da dođe...

Taku Išihara je otišao u Njemačku (drugoligaški AUE), Filip Mitrović je na meti bundesligaša Herte, a sada je Bojan Sanković dogovorio transfer u Mađarsku - borbeni vezista je novi fudbaler Ujpešta! ● PRODALA GA EVROPA I naravno prodala ga je Evropa 19-godišnji defanzivni igrač sredine terena je odigrao svih pet euro utakmica Mladosti (Videoton, Senica, Sevilja), dobro se pokazao, što nije prošlo nezapaženo od strane nekada čuvenog Ujpešta iz Dože.

Sanković se već pridružio novim saigračima, odradio je trening, što jasno implicira da neće igrati revanš utakmicu 3. kola kvalifikacija za LE sa Seviljom pod Goricom koja je na programu u četvrtak 8. avgusta u 20.30 časobva.

Znači, Sanković koji ima upisan jedan nastup u mladoj reprezentaciji Crne Gore će propustiti spektakl na podgoričkoj areni... ● STIGAO PELIČIĆ A, uprava “romantičara” nije ostala paralizovana - Sanković im je otišao, odmah su krenuli da tragaju za zamjenom, a pronašli su je u Budvi - Zarija Peličić se dogovorio sa “crvenima” da naredne sezone igra u Podgorici.

Zarija je prošle sezone nastupao za Mogren i bio je jedan od najvažnijih šrafova u borbi za opstanak u društvu najboljih.

Momak koji je ponikao u Zeti se na kraju takmičarske godine nije dogovorio sa “žutima” oko produžetka saradnje, pa je bio slobodan na transfer tržištu. Peličića je uigrabila Mladost... ● POVRATAK VUJKETA U VLAZNIJU Već su otišli Sanković, Danilo Tomić (Mornar), Taku, a naredni će

Juve: Dva napadača sigurno odlaze

ČELZI

Ne odustajemo od Vejna

Čelzi je spreman da pošalje treću ponudu na adresu Mančester junajteda u želji da angažuje Vejna Runija! Prve dvije jake finansijske ponude su odbijene...

Golgeter “đavola” je nezadovoljan statusom u klubu još od

ROMA

prošle sezone dok je ekipu vodio Aleks Ferguson, novi menadžer Dejvid Mojes želi da Runi ostane, ali Vejn nije mijenjao odluku. Čelzi je sada navodno spreman da ponudi preko 40 miliona funti.

Žervinjo na pregledima Ofanzivac Žervinjo je doputovao iz Londona u Rim kako bi obavio ljekarske u “vučici” javili su juče italijanski mediji!

Reprezentativac Obale Slonovače će koštati Romu osam miliona eura koji će završiti na bankovnom računu Arsenala.

Dolaskom u Rim Žervinjo će obnoviti saradnju sa trenerom Rudijem Garsijom koji ga je trenirao u Lilu.

vjerovatno biti golman Miroslav Vujadinović.

Sjajni čuvar mreže je imao džentlmenski dogovor sa “romantičarima” da brani euro utakmice, a kada se ta epizoda završi da nesmetano napusti klub...

I vrijeme odlaska se približilo Vujke će braniti protiv Sevilje, a onda će se vratiti u Vlazniju sa kojom mu je ljetos istekao ugovor.

Sve se dogovorio sa upravom tima iz Skadra, a Vujadinović se u Albaniju jedino neće vratiti ako mu u narednih par dana neki drugi klub pošalje izdašniju ponudu...

B.T.

TRANSFER NA VIDIKU

Terek zove Krkotića Reprezentativac Crne Gore Miloš Krkotić na pragu prelaska u Terek iz Groznog

Dobre partije u Moldaviji, perfektnih trideset minuta protiv Engleske pod Goricom u nezaboravnom remiju (1:1), pa opet odlične igre u dresu Dačije - to je bila preporuka univerzalnog veziste Miloša Krkotića za transfer u ruski Terek iz Groznog.

Kako smo čuli reprezentativac Crne Gore je dobio dopuštenje od Dačije da pregovara sa Rusima, a u Groznom će boraviti danas cijeli dan kako bi se sve dogovorio sa čelnim ljudima Tereka...

Momak koji je stasao u Zeti (odigrao 71 utakmicu, dao tri gola), pa koji se nadogradio u Dačiji (do sada igrao 49 utakmice, postigao 12 pogodaka) bio dobro došao Tereku, pošto Rusi ne stoje dobro u Premijer ligi u kojoj su odigrana već četiri kola...

Terek iz četiri utakmice ima samo dva poena, nalaze se u zoni ispadanja, pa žele odatle što prije da pobjegnu. Uprava iz Groznog je označila Krkotu kao čovjeka koji može da ih pogura naprijed... B.T.

Vladar Apeninskog poluostrva na papiru ima šest napadača, trener Antonio Konte želi da u rosteru za sezonu 2013/14. ima samo četiri špica, što znači da jedan tandem mora da leti.

To je potvrdio sportski direktor “stare dame” Đuzepe Marota...

“Neću sada da pričam o imenima, ali jasno je da dva napadača sigurno odlaze”, jasan je bio Marota.

A, od ta dva centarfora jedan je 99 odsto kapiten reprezentacije Crne Gore Mirko Vučinić!

Svemirko je imao dvije sjajne godine u Torinu, ali dolaskom Fernanda Ljorentea i Karlosa Teveza zapao je drugi plan, što mu svakako ne odgovara...

Plus, maestro iz Nikšića ima dvije super ponude na stolu, te jednu u najavi - Zenit iz Sankt Peterburga zajedno sa Napolijem je već kontaktirao Juve, dok se Mančester junajted još premišla da li dovesti Mirka ili ne...

Rusija, ostanak u Italiji ili šmek jednog jedinog univerzalnog Ostrva - teško da će Vučinić biti stanovnik Torina sljedeće sezone.

B.T.

Sport 29

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

TRANSFER

Delić novi igrač Grblja Došli su Semir Agović (Čelik), Miloš Petrović (Jedinstvo), Nenad Đukanović (Bratstvo), otišli su Miloš Đalac (Čelik), Luka Merdović (Lovćen), Stevan Luković (Crvena zvezda), a pred smiraj ljetnjeg prelaznog roka (pijaca se zatvorila sinoć u ponoć) za Grbalj je uhvatio premiju - novi fudbaler trikolora je Ivan Delić!

Bivši mladi reprezentativac Crne Gore, sada 27-godišnjak, se sve dogovorio sa timom na čijoj klupi sjedi Aleksandar Nedović, a prvi trening sa novim saigračima će odraditi sjutra.

Grbalj je dobio mnogo, jer popularni Delke voli da je lopta na zemlji, a upravo je to profil igrača koji je nedostajao Grblju - dobili su kvalitet i iskustvo. Iskustvo ko-

je može da povede “trikolore” do dobre pozicije u šampionskoj trci koja startuje 10. avgusta...

Da podsjetimo - Delić je dijete Budućnosti, igrao je u A timu “plavih”, a onda je uslijedila selidba u inostranstvo - vani je nosio dresove češke Mlade Boleslav, mađarskog Zalegeršeka, te albanske Vlazinije... Sada je opet u Crnoj Gori. B.T.

● karikatura dana BOMBA

Mladost ugrabila Stefana Mugošu Mladi reprezentativac Crne Gore se dogovorio sa “romantičarima” Bio je viđen u Mogrenu, Budućnost je očajnički željela da produži saradnju sa njim, Rudar je vrebao iz prikrajka, a on se odlučio za Mladost - Stefan Mugoša je u smiraj ljetnjeg prelaznog roka potpisao za “romantičare”!

Tako je bomba prelaznog roka odjeknula na Starom aerodromu, pošto je učesnik kvalifikacija za Ligu Evrope definitivno dobio kapitalca u ofanzivnoj liniji tima...

Definitivno je još nešto - Budućnost je ostala bez trening

kompezacije (aktivirala bi se da je Mugi otišao u inostranstvo), Stefan u Mladost odlazi kao slobodan igrač, ali “crveni” su kako Dnevne novine saznaju dženlmenski ponudili dobre procente “plavima” od naredne prodaje...

Pošto su potpisali sjajnog mladog reprezentativca Crne Gore koji kuca na vrata A selekcije jasno je da će se Mladost naredne sezone sigurno boriti za sami vrh u crnogorskom prvenstvu...

B.T.

Legendarni Šmajhel: Ibra je rođen za Junajted Mančester junajted je izgubio Tijaga Alkantaru (od Bajern Minhena), teško će potpisati Seska Fabregasa (iz Barselone), što znači da kreće napad na neku drugu mega zvijezdu klupskog fudbala, pošto Junajted još nije doveo neko zvučno pojačanje u ljetnjem prelaznom roku.

Klupska legenda “crvenih đavola” golman Piter Šmajhel “zna” ko treba Junajtedu...

“Zlatan Ibrahimović je rođen da igra za Mančester junajted. Nije srećan u PSŽ-u, želi da ode, a Junajted je pravi klub za njega. Navijači bi ga sigurno obožavali”, rekao je Šmajhel.

30 Sport

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

Tužni i ponosni Vaterpolo

Medalja ponovo sija sa grudi naših heroja - o Svjetskom prvenstvu u Barseloni i mnogim drugim stvarima sa harizmatičnim selektorom Crne Gore Rankom Perovićem Kosta Bošković

a

vgust 2012. godine, Crna gora je na korak od olimpijske medalje, na korak od besmtrnosti... a onda je sudbina umiješala prste - jednu od najvećih sportskih tragedija vaterpolisti naše zemlje su osjetili na svojoj koži, naš selektor ranko Perović, taj čovjek-stijena, dugo je nakon šoka sam sjedio pored bazena. izgubljena medalja je čak i njega slomila... ali, nije ga ubila! velikom šampionu glava nikad ne pada, krenuo je iz početka sa velikim radom, sa vjerom... vjerom koju je u tom trenutku vjerovatno samo on imao, vjerom koja ga je vodila do novog avgusta (ove godine), kada ponovo može da kaže: “Uspjeli smo. moji momci i ja”. medalja ponovo sija sa junačkih grudi naših vaterpolista, Crna gora opet luduje uz vaterpolo! nije zlatna, nema veze - doći će i ona brzo! jer ranko Perović i njegovi momci su je davno zaslužili!

Mađarska sam nam je ukrala san u Barseloni, ali nije i naše snove u heroje, a heroji su svi oni koji su se u bazenu i pored njega prethodnih desetak dana borili za našu domovinu, svi oni koji su tugovali u noći tog 3. avgusta... Bili su tužni, ali i ponosni - planeta je ponovo drhtala pred malenom Crnom Gorom.

“Tugovali smo u noći nakon finala, mislim da nikome nije lako pao taj poraz, željeli smo zlatnu medalju, nijesmo uspjeli, međutim mislim da je drugo mjesto fantastičan uspjeh i smatram da moramo biti zadovoljni, ponosni i već od danas možemo početi da slavimo”, bilo je prvo što je čudotvorac našeg vaterpola Ranko Perović rekao Dnevnim novinama nakon (ne)prespavane katalonske noći.

● Srce oStalo u bazenu Malo ko je vjerovao u “Čaprovu mašineriju” nakon Londona, još manje nakon prvog meča na vaterpolo Mundijalu kada smo poraženi od Grčke.

“Jeste, prvenstvo smo otvorili loše utakmicom protiv Grčke, nakon

čeka smo ipak vrlo brzo odreagovali sa uvijek neugodnim domaćinom Španijom, odigrali smo dobar meč i tako dobili na sigurnosti, pa smo u nastavku prvenstva igrali sve bolje”, prisjetio se šampion Evrope sa Primorcem i vicešampion Starog kontinenta i svijeta sa Crnom Gorom.

“Mislim da je krucijalna utakmica bila ona sa Srbijom u četvrtfinalu, gdje smo u jednoj teškoj eliminicionoj utakmici i poslije nekoliko poraza od njih, konačno pobijedili i tu postali svjesni da možemo jako puno. Protiv Italije smo odigrali savršenu utakmicu koju je realno bilo teško ponoviti u finalu i eto možda nas je i taj težak put put koštao da u finalu ne budemo dovoljno svježi i lucidni u odlučujućim momentima.

Nemam kome šta da zamjerim, mislim da su svi dali srce u bazenu, da su dali svoj maksimum, tako da mo-

ramo biti zadovoljni”.

Mnogi su mišljenja da je Crna Gora nakon velikih pobjeda nad super favoritima Srbijom i Italijom možda i potcijenila Mađarsku u finalu.

Da li se slažete sa tim?

“Apsolutno nije bilo potcjenjivanja”, jasan je legendarni Čapro. “Bio je takav emotivni momenat, istrošenost - jednostavno teško je odigrati četiri-pet utakmica u nizu na vrhunskom nivou. Odigrali smo srcem, na kraju je odlučila jedna lopta, izgubili smo od vrhunske ekipe.

Da igramo ponovo vjerovatno bi ih savladali, ali sada je momenat bio takav kakav je - nijesmo uspjeli, idemo dalje”.

velikog takmičenja (SP, EP i OI), a onda se, po dolasku Ranka Perovića na čelo reprezentacije sve promijenilo - od kada je tu “Jirgen Klop” svjetskog vaterpola “ajkule” su redovno među četiri najbolja tima.

“Jeste, već na četiri velika takmičenja zaredom uvijek smo među četiri najbolja tima i mislim da malo koja reprezentacija može da se time pohvali. Sve to jednostavno potvrđuje naš kvalitet. Nekad smo u tim završnicama bolji, nekad malo lošiji, ali mislim da vrijeme radi za nas. Mislim da u budućnosti možemo da osvojimo još neku medalju čak i najsjajniju”, jasan je Perović.

● Uvijek U vrhU

● iskUsniji igrači? Dok sU na vrhUnskom nivoU biće tU

Dugo je, još od Pekinga 2008. godine, Crna Gora čekala polufinale

Poslije Lonodna naš selektor je počeo sa postepenom smjenom gene-

racija, pojedini igrači već nisu članovi nacionalnog tima, a neki od nosilaca u Barseloni već su u godinama...

“Dok god ti iskusniji igrači budu mogli da pružaju vrhunske partije sigurno je da će biti u reprezentaciji”, istakao je Perović. “Dosta zavisi od njih, od njihovog motiva i toga da li imaju snage da nastave. Pripreme su stvarno iscrpljujuće, bukvalno traju po tri mjeseca što nije nimalo lako kad vas stignu godine.

Mladi igrači su tu, igraju, nameću se i to je jedini pravi način. Do Rio de Žaneira ima još jako puno vremena, tako da ima vremena i za podmlađivanje i za promjene”, zaključio je sjajni vaterpolo stručnjka iz našeg drevnog grada.

A mi? Nastavljamo da sanjamo zajedno sa herojima u bazenu - naredna stanica je Budimpešta i Evropsko prvenstvo...

Selektor Ranko Čapro Perović o svojim momcima...

ZDRAVKO RADIĆ: Odradio je dobar posao. U trenucima kad je branio radio je to dobro. Oni i Šćepanović su sigurno bili velika sigurnost za ekipu.

DRAŠKO BRGULJAN: Možda i naš najbolji igrač u odbrani, momak koji daje ritam po toj strani, veoma sam zadovoljan njegovim igrama.

VJEKOSLAV PASKOVIĆ: Jedna velika radilica, igrač koji se ne zaustavlja, koji odrađuje teške poslove za cijelu ekipu. Otvara i zatvara kontanapade i nameće jak ritam.

ANTONIO PETROVIĆ: Čovjek koji u svakoj utakmici daje sebe 100 odsto, jednostvano gine za svaku loptu. Pouzdan je u odbrani, i u napadu, u trenucima kada igramo bez centra on to odrađuje jako dobro.

DARKO BRGULJAN: Malo je usporeno ušao u takmičenje, da bi na kraju u mečevima sa Italijom i Mađarskom pokazao da se na njega može ozbiljno računati u budućnosti. Vrijeme radi za njega.

IGO KRUZIJA: Isto što i za Darka

rekao bih i za njega. Prvi put igra za nas, još uvijek ima dosta da uči, da radi, međutim jako je ambiciozan, vrijedan i posjeduje kvalitete koji su nam jako zanimljivi za tu poziciju ljevaka koja nam je potrebna.

MLAĐAN JANOVIĆ: Kad Mlađan igra na svom nivou mi uvijek osvojimo neku od medalja. Mislim da je odigrao fantastično, bio je pokretačka snaga cijele ekipe.

NIKOLA JANOVIĆ: Kapiten, predvodnik ove reprezentacije, čovjek koji je u najtežim trenucima nalazio put do protivničke mreže.

Jednostavno, kao neki drugi centar lomio odbranu protivnika, ali ono što je najvažnije je da je bio pravi kapiten i vođa ove ekipe.

ALEKSANDAR IVOVIĆ: Temelj naše odbrane, ogromna sigurnost.

On, Jokić i Petrović su ljudi koji pozadi drže odbranu, jednostavno na toj poziciji imamo najjači kvalitet.

SAŠA MIŠIĆ: Debitant. Odradio je korektno, pogotovo je dobro odrađivao zadatke u odbrani, nije mu bježala kontra... Dao je

sve od sebe, a naravno treba još dosta da radi jer je mlad igrač i ima vremena za njega da poboljša svoju igru.

FILIP KLIKOVAC: Stasava u jednog odličnog centra i ako moram da izdvojim nekog izdvojiću njega.

Zadnje dvije utakmice je odigrao sa teškom povredom i bukvalno rizikovao svoje zdravlje zbog reprezentacije. Zbog te požrtvovanosti i zato što je pokazao ogromno srce, njega bih izdvojio iznad svih. Što se tiče igre, sve je bolji i bolji i mislim da će za godinu-dvije biti veliki problem za većinu protivničkih odbrana.

PREDRAG JOKIĆ: Jedan od stubova odbrane, gdje on i ostali momci iz defanzive jednostavno melju protivničke centre i i odrađuju ogroman posao.

MILOŠ ŠĆEPANOVIĆ: Jedna velika sigurnost, jednostavno nemam riječi kojima bih njega opisao. Čovjek koji je pouzdan u svakom momentu i svakom trenutku daje 100 odsto sebe.

Velikim srcem oduševio selektora: Filip Klikovac

Sport 31

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

MILOŠ ŠĆEPANOVIĆ

Htjeli smo da idemo do kraja Heroj Malage, bio je heroj i u Barseloni - tačnije, uvijek kada nosi kapicu sa crnogorskim grbom! Vjerovatno i najbolji svjetski golman Miloš Šćepanović je i na ovom vaterpolo Mundijalu bio posebna snaga našeg tima, bodrio je saigrače kada je bilo najteže, dizao adrenalih nakon fenomenalnih odbrana... “Žalimo za zlatnom medaljom, ali i srebro na Svjetskom prvenstvu je ogroman uspjeh”, nema sumnji naš legendarni “broj 13”.

“Mađari su potpuno zasluženo slavili, čestitamo im na uspjehu. Ali, moramo osjećati žal zbog ovog poraza, takav je sport, htjeli smo da idemo do kraja. Ipak, drugi smo na svijetu, na tri posljednja takmičenja smo jedini koji smo bili među četiri. To govori dosta, iako mi je žao, jer su ovo šanse, koje nijesu česte”.

VATERPOLO ª LAKA KONJICAº

ALEKSANDAR IVOVIĆ

Preskočili smo psihološku barijeru Nezvanično, za sve poznavaoce vaterpola, MPV Svjetskog prvenstva u Barseloni bio je naš majstor Aleksandar Ivović - zvanično je to, ipak, Deneš Varga, ponajviše jer dolazi iz šampionskog tima. Bilo kako bilo, Leka “nacionale” nema za čim da žali - još jednom je pokazao o kakvoj se igračini radi, a prigrabio je (zajedno sa Sandrom Suknom) trofej za najboljeg strijelca turnira (po 20 golova). Nakon svega ostaje žal zbog finala, ali...

“Svima nam je teško, ali kada smo dolazili, da nam je neko po-

nudio drugo mjesto, odmah bismo prihvatili”, iskren je majstor iz Herceg Novog. “Vjerujte, da nijesmo očekivali da ćemo ovoliko dogurati, poslije onog poraza u Londonu. Preskočili smo tu psihološku barijeru - najbitnije je da smo konačno savladali Srbiju u nokaut fazi. Na ovom šampionatu je bilo pomaka, ali eto važno je da smo uzeli medalju. Imaćemo popravni jako brzo i nadam se da sada možemo ući u kontinuitet osvajanja me dalja na velikim takmičenjima”.

DRAŠKO BRGULJAN

Vidimo se u Budimpešti Svoje hrabro srce ponovo je ostavio u bazenu, za svoju Crnu Goru, za novu medalju - Draško Brguljan je vodio “paklenu” borbu protiv “svojih” Mađara (igra za Vašaš), na kraju nije krio razočaranje zbog velike šanse koja je propuštena u finalu.

“Igrom u finalu nijesmo zaslužili da budemo prvaci svijeta”, kao i uvijek je direktan naš “doktor odbrane”. “Nijesmo odigrali na nivou utakmica sa Srbijom i Italijom, čak je i

odbrana bila ispod nivoa, a te dvije teške utakmice su nas izmorile.

Mađari su imali mnogo lakši put, ali ne tražim opravdanja za lošu igru.

Zasluženo smo poraženi, iako imamo za čim da žalimo. Mogli smo do izjednačenja, mogli i do pobjede, jer smo stvarno dali sve od sebe. Narednog ljeta nas čeka Evropsko prvenstvo baš u Budimpešti, a znam da bi Mađare najviše zaboljelo da ih tamo savladamo”.

PRIJEM KOD PREMIJERA

Uzdigli ste ime Crne Gore Svečani prijem u vili “Gorica” za crnogorske vaterpolo majstore upriličio je i premijer Crne Gore Milo Đukanović koji je tom prilikom, između ostalog, istakao...

“Dragi vicešampioni svijeta, ve-

liko mi je zadovoljstvo i čast da u ime države Crne Gore i njene Vlade, u ime glavnog grada Podgorice i u svoje ime našim dragim vaterpolistima, stručnom štabu i Vaterpolo savezu iskreno čestitam još je-

dan veliki sportski podvig i osvajanje srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu. Vi ste ne samo crnogorski vaterpolo i sport nego i ime Crne Gore uzdigli do svjetskih visina i tako svakog Crnogorca i svakog građanina Crne Gore učinili dodatno vrijednim i dodatno ponosnim. Vi ste odavno idoli crnogorskim sportistima i to ne samo zbog rezultata već i zbog vašeg ukupnog primjernog života”, riječi su predsjednika crnogorske Vlade. Đukanović je obećao i da će država nastaviti da razvija sportsku infrastrukturu...

“Crnogorska država je cijenila i ubuduće će cijeniti vaše pregnuće i vaše sportske rezultate. Nastavićemo, kao i do sada, da razvojem sportske infrastrukture i stvaranjem uslova za uspješno bavljenje kvalitetnim sportom nadograđujemo vanserijski i sportski talenat Crne Gore da stvaramo uslove da on bude na pravi način valorizovan i da zasija punim rezultatskim sjajem na međunarodnoj sportskoj sceni”, dodao je Đukanović.

Ošamarite me da se probudim Kraljevi vaterpola ponovo su nakrivili krunu, preko naših leđa nažalost, ali potpuno zasluženo! Nacija luda za ovim sportom ko zna koji put “gori” zbog svojih sportskih heroja - iako momcima novog selektora, legendarnog igrača, Tibora Benedeka niko nije davao mnogo šansi pred početak Svjetskog prvenstva. Nije ni trostruki olimpijski šampion izgleda mnogo vjerovao da njegovi momci mogu do zlata u prijestonici Katalonije - baš kao i prije deset godina.

“Ošamarite me da se probudim, previše je lijepo da ovo ne bi bio san”, govorio je nakon meča Bendek. “Mislim da je odlučujući faktor na ovom prvenstvu bio naš timski duh. Ja sam nov u ovoj ulozi, tu je i mnogo novih igrača i svi smo gorjeli od želje za pobjedama, dokazivanjima”.

I, ako su Mađari u Barseloni

bili oslobođeni bilo kakvog pritiska, sljedeće godine u njihovoj Budimpešti (na EP) sigurno ih čeka “pakao”...

“Znamo da je vaterpolo nacionalni sport u Mađarskoj, da navijači uvijek očekuju rezultate.

Sljedeće godine nas čeka nevjerovatan pritisak na Evropskom prvenstvu u našoj zemlji, ali vjerujem da ćemo pokazati da smo zreli i za takve situacije”, dodao je Benedek.

Euforija drma i medije u ovoj panonskoj zemlji, pa tako list “Sport Geza” ističe da je “ovo zlatna generacija mađarskog vaterpola, da za njih ništa nije nemoguće”, dok visokotiražni “Nemzet” dodaje da je “Mađarska do svjetske krune stigla zahvaljujući paklenim šuterima”.

Mađari, svaka čast - vidimo se sljedeće godine na Evropskom prvenstvu...

ČESTITKA PREDSJEDIKA COK A

Vaš uspjeh je primjer svima

Predsjednik Olimpijskog komiteta Dušan Simonović čestitao je srebrnim vaterpolistima medalju sa Svjetskog prvenstva u Barseloni... “Želio bih da u ime Crnogorskog olimpijskog komiteta, i u svoje lično ime, uputim najiskrenije čestitke Vaterpolo savezu Crne Gore, stručnom štabu, a posebno našim sjajnim momcima povodom uspjeha na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu. U ovim utakmicama ste dali golove svojih života i po ko zna koji put obradovali naciju. O ovom nevjerovatnom uspjehu, kako za cr-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

nogorski vaterpolo, tako i za crnogorski sport uopšte, vjerujem da će se još dugo govoriti. Dokazali ste, još jednom, da ste tim za velika takmičenja i velike pobjede. Tamo ste gdje vam je uvijek i bilo mjesto - u vrhu svjetskog vaterpola. Vaša iskrena predanost i istrajnost dovela vas je tu gdje ste sada i ja vam još jednom od srca čestitam i želim mnogo uspjeha u svijetloj budućnosti koja je pred vama. Hvala vam što ste još jednom, na najljepši mogući način, predstavili svoju zemlju.

Vaš uspjeh je primjer svima.”

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

VI STE NAŠI ŠAMPIONI

Ajkule, voli vas vaše more!

Sportska redakcija, Foto: Dejan Lopičić

C

rnogorsko nebo dočekalo je svoje heroje. Crveno more izjavilo je ljubav svojim srebrnim ajkulama - vicešampionima planete! Junački sastav Ranka Perovića sletio je sinoć u epicentru države, Podgorici, gdje ga je dočekala armija navijača - jednostavno, ujedinjena sportska nacija! Slavilo se, pjevalo, đuskalo, veselilo ... Vatrometi su oslikavali boje naših pobjeda nad Srbijom, Italijom, uz skormno stažiranje naših sportskih grabljivaca, koji nam sa svakog putovanja nesebično donesu neku novu radost, neki novi trofej - što je bio slučaj i ovog puta nakon avanture pod nebom Katalonije.

“Hvala vam na velikoj podršci koja nam puno znači. Hvala vam što ste tu sve ove godine i što ste bili uz nas i kada to možda nismo zasluživali. Obećali smo velike stvari nakon Ajndhovena i uradili smo to ovo srebro sija kao zlato!”, ispalio je

sinoć na Trgu Republike kapiten Crne Gore Nikola Janović, čije je obraćanje navijačima prekidala meldoija iz mase, pod nazivom - “Nikola majstore!”.

U moru muzičkih izvođača pobjedu su “ajkulama” čestitati svi, i po-

znati, i nepoznati, ali je iskreno priznanje naroda na kraju razoružalo momke koji u bazenu nikada ne strijepe, pa čak i kada su sa druge strane šampioni svijeta, Evrope ...

Jednostavno, malena balkanska ljepotica duguje i dugovaće dok postoji svoj osmijeh ovim ambasadorima koji njeno ime prenose iz grada u grad, iz države u državu, sa kontinenta na kontinent.

Slika je govorila više od hiljadu riječi, jer je sport nešto što je rijetkima strano, malom broju nepoznato. To je politička partija za koju glasaju svi, a u ovom slučaju smo ponosno čašu podigli i nazdravili za uspjeh koji su nam donijeli naši zlatni, nezaboravni i najdraži vaterpolisti.

KUPON 12

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Viceprvaci svijeta: Vaterpolisti Crne Gore slavili su sinoć sa građanima na Trgu Republike zvjezdano srebro iz Barselone - armija navijača pozdravila naše ambasadore iz bazena

PONEDJELJAK,, 5. 8. 2013. broj 604 GoDINA II

33 žENA KOZMETIKA

Novi parfem Toma Forda

Čuveni dizajner Tom Ford lansirao je najnoviji parfem naziva “Private Blend London”. Parfem je dizajnirajn u čast Tomove prve samostalne radnje u Londonu koje se otvara ove nedjelje u Sloane Ulici u West Endu. Ovaj fantastični dizajner i režiser bio je veoma uzbuđen ovim povodom: “Otvaranje našeg prvog predstavništva u Ujedinjenom Kraljevstvu je veoma važan korak u potvrđivnju naše pozicije, kao globalnog luksuznog brenda”, kazao je Ford.

“Privete Blemd London” parfem moći će da se kupi eskluziv-

no u ovoj radnji u narednih šest mjeseci.

Miris koji će obožavati svi oni koji u njegovim parfemima uživaju otvara se mješavinom začina koju uključuju crni biber, šafran, kardamom, korijander, kumin i kafu. Parfem se otvara u cvijetni miris geranijuma i jasmina, kao i mirišljavih štapića i citrusnog ulja. Kao i do sada, baza njegovih mirisa je drvena i sadrži kedar i brezu.

Private Blend London biće dostupan u bočicama veličine od 50 ml do 250 ml. Cijene parfema će iznositi od 140 do 320 funti.

KORISNO

Pravilno držanje je veoma važno

PRIRODNA KOZMETIKA

Šea puter je magičan za kožu Priredila: Ma. Ivanović

S

ve češće smo u prilici da u radnjama vidimo preparate za njegu kože koji sadrže šea puter. Ukoliko do sada nijeste ništa znali o ovom magičnom sastojku, vrijeme je da saznate. Naime, šeo puter sadrži vitamine C, D, A, E i F koji pomažu kod očuvanja zdravlja kože. U pitanju je prirodna masnoća dobijena od oraha sa šea ili karita drveta koje raste u centralnoj Africi i najčešće se koristi kao sastojak ulja za masažu, losiona i krema za lice, sapuna.

Potražnja za šea puterom je posljednjih nekoliko godina izuzetno porasla. Šea maslac ima izrazito moćna svojstva, pa je zato jedan od ključnih sastojaka u mnogim kozmetičkim proizvodima.

Možete ga pronaći u čistom obliku ili kao dio raznih proizvoda. Šta je šea puter Šea puter (Shea Butter) je kremžućkasta prirodna masnoća dobijena od oraha sa šea ili karita drveta koje raste u centralnoj Africi. Ova masnoća je jestiva (može se koristiti kao zamjena kakao puteru), pa samim tim je i neškodljiva za spoljnu upotrebu. Uglavnom se može naći u proizvodima namijenjenim suvoj koži. Smatra se veoma dobrim i u tretmanu protiv strija, ali i u tretmanima za bolji kvalitet kose.

Usporava starenje kože

Šea puter sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina (između 7 i 12 posto) i posjeduje visok sadržaj proteina i minerala. Naročito je dobar kod regeneracije i za njegu starije i naborane kože. Ovaj puter nije dobar samo u smislu poboljšaja kože, već pomaže i kod raznih oboljenja kao što su psorijaza, seboreja, ekcemi, neurodermitis i akne.

Može pomoći i kod zarastanja manjih rana, ogrebotina i opekotina. Šea puter duboko prodire u kožu, regeneriše je, pa se može koristiti i kod tretmana strija i ožiljaka. Štiti od UV zračenja, naravno u kombinaciji sa kremom sa visokim zaštitnim faktorom. Nakon sunčanja možete ga koristiti kao redovan tretman za njegu jer će pomoći koži koja je isušena od sunčanja tako što će joj dati mekoću i vlažnost. Koža

će nakon toga biti nahranjena i svilenkasto mekana.

Koristi se i kao krema protiv bora za područje oko očiju. Koža ga dobro podnosi jer ne podstiče nikakve alergijske reakcije.

Obnavlja suvu i oštećenu kosu Kosa koja je suva, oštećena i bez sjaja će imati odličnu korist od šea putera. Zbog visokog nivoa minerala i vitamina, antiupalnih svojstava, šea puter je odličan za njegu kose. Upija se brzo i ne ostavlja masne tragove na koži glave. Često se koristi kao sastojak šampona, regeneratora i maski za kosu. Oporavlja kosu koja je oštećena zbog prekomjernog farbanja ili sušenja. Pomaže kod lakšeg raščešljavanje kose, a sprečava i svrab koji je karakterističan kod suvog tjemena.

Preporučuje se trudnicama Afrikanke ga već stotinama godina koriste kod svakodnevne njege novorođenčadi, što dovoljno govori o kakvom se prirodnom preparatu radi.

Dobar je za masažu tijela i pomaže kod ožiljaka, celulita i strija. Preporučuje se trudnicama tokom trudnoće. Čist kakao pomiješan sa šea puterom, uljem jojobe i eteričnim uljima, idealan je za njegu cijelog tijela, pa i oštećenih krajeva kose.

Dobro držanje pokazatelj je elegancije i brige o zdravlju.

Nepravilno držanje može dovesti do fizičkih problema kao što su bolovi u predjelu leđa i kukova, što svakako ne želite.

Lijepo držanje nije teško postići, a u tome vam mogu pomoći i neki trikovi.

Test ispred ogledala Stanite ispred ogledala.

Obratite pažnju u kakvom su vam položaju ramena, da li su pogrbljena i zaobljena. Grudi moraju biti podignute, brada je malo uvučena, a nije izbačena naprijed. Glava je iznad ramena, što znači da je nijeste nagnuli ispred grudnog koša.

Uvucite stomak, stegnite mišiće zadnjice i opustite kolje-

na. U ovoj pozi trebalo bi da se osjećate dobro i izgledate lijepo.

Pronađite zid Stanite i leđima se naslonite na zid. Pete neka budu malo razdvojene. Glava, lopatice i zadnjica treba da dodiruju zid.

Zavucite ruku između donjeg dijela leđa i zida. Ako ima premalo mjesta, prilagodite krsta tako da ruka ima dovoljno mjesta. To je vaše idealno držanje.

Pravilno sjedenje Stopala stavite na pod, a koljena moraju biti u ravnini bokova. Malo povucite bradu. Donji dio leđa prislonite uz naslon. Ako vam treba veća potpora, stavite jastuk iza donjeg dijela leđa.

VENITI FER JE ODLUČIO

Keri je najbolje obučena javna ličnost na svijetu Poznati američki časopis “Venity Fair” proglasio je glumicu Keri Vašington za najbolje obučenu osobu na svijetu. Prestižni magazin objavio je listu od 40 najbolje obučenih ljudi na svijetu koja uključuje žene i muškarce. Glumica koja je slavu stekla ulogom u Tarantinovom filmu “Đangova osveta”, kritičare je osvojila modnim kombinacijama koje su mnoge ostavljale bez daha, pa je izgleda prvo mjesto dobila sasvim zasluženo. Na drugom mjestu našao se pripadnik jačeg pola, a u pitanju je poznati pevač Džastin Timberlejk koji je na 55.oj dodeli Grammy nagrada u Los Anđelesu sve oduševio u Tom Ford odijelu. Treće mjesto zauzela je vojvotkinja od Kembridža Kejt Midlton, četvrta pozicija pripala je najstarijoj manekenki na svijeti 82-godišnjoj Carmen Dell’Orefice, dok je peto mjesto zauzeo legendarni

muzičar Kit Ričards. Na šestoj poziciji je Viktoriji Bekam, sedmo mjesto rezervisano je za manekenku Žizel Bundšen i njenog supruga Toma Brejdija, dok se na osmom mjestu našao košarkaš Lebron Džejms. Devetu poziciju zauzeo je dizajner Tom Broun, a 10. mjesto manekenka Dru Hemingvej.

34 Žena

PonedjeljAK, 5.8.2013.

Kad se mliječni zub rasklati Decenijama kod našeg naroda postoji mišljenje da su mliječni zubi manje važni. Čak se ide dotle da se mališanima ti zubići uopšte ne peru, što je vrhunac nemara. Kada dođe vrijeme za smjenu zuba, pojedini mliječni zubi počinju da se klate i ispadanjem ustupaju mjesto stalnim zubima. Rasklaćivanje mliječnog zuba se događa zato što zametak stalnog zuba ispod njega svojim nicanjem, to jest erupcijom, vrši resorpciju korijena mliječnog zuba.

Ko treba da izvadi zubić koji se klati?

Roditelji često imaju dilemu kako da “pomognu” da rasklaćen mliječni zubić što prije ispadne.

Nikako ne smije da se koristi konac i vezivanje za vrata kao način za njegovo vađenje. Neophodno je da se odmah ode kod stomatologa, kako bi se klimavi mliječni zubić izvadio u ordinaciji - u sterilnim, kontrolisanim uslovima. Jedino tako može da se precizno izvadi baš taj zub. Poslije vađenja je potrebno dati djetetu sterilnu gazu, koju će da zagrize - i time zaštiti otvorenu ranu i zaustavi eventualno krvarenje iz nje.

Zašto je važno poštovati redosljed ispadanja mliječnih zuba? Često se dešava da roditelji, vadeći prstima mliječni zubić djeteta, inficiraju ranu izvađenog zuba, pa čak izvade i zub pored njega - koji, po prirodi stvari, kao čuvar prostora stalnom zubu mora u ustima da bude najmanje još dvije godine. Veoma je važno znati da svaki mliječni zub ima svoje tačno vrijeme ispadanja, a da se neki mliječni zubi mijenjaju tek u desetoj godini života! Svaki poremećaj nicanja zuba u mladosti se vrlo teško ispravlja, uz dugogodišnje nošenje ortodontskih aparata za ispravljanje stalnih zuba.

PSiHoTeST

A da ste vi psihijatar Svi izvlačimo pouke iz mudrih savjeta, ljubaznih riječi, pa i oštrih kritika. Prisjetite se samo koliko puta ste se izborili sa nekom krizom, zahvaljujući verbalnoj podršci drugih. Ako bi došao trenutak da vi treba da budete osoba koja pruža podršku drugima, kako bi to izgledalo? Dajte što više detalja, zapamtite ih ili zapišite i pogledajte njihovo tumačenje.

Pitanja: 1. Psihoanalitičar ste i imate privatnu praksu. U kakvoj prostoriji biste primali pacijente koji dolaze na terapiju? Detaljno opišite sobu.

2. Prvi pacijent toga dana je došao. Šta je njegov problem, o

CJeLoDNeVNo ZADoVoLJSTVo

Činjenice o jutarnjem seksu Umjesto da se prevrćete po krevetu i odlažete alarm deseti put zaredom, postoji nekoliko boljih načina da započnete dan, a jedan od njih je jutarnji seks.

Iako je nedavno istraživanje pokazalo da je jutarnji seks dobar za zdravlje, nije to jedini razlog zbog kojeg ga treba upražnjavati. Pored toga što osvježava i podiže raspoloženje tokom cijelog dana, zornjak ima povoljan uticaj i na ljepotu.

Međutim, ni tu nije kraj, već postoji niz nevjerovatnih činjenica koje će vas natjerati da razmislite o češćem upražnjavanju jutarnjih seksi igara. Ovo su neke od njih. Jutarnji seks oslobađa oksito-

cin-hormon koji izaziva osjećaj zadovoljstva, povezanosti i čini vas jačima i ljepšima.

Jutarnji seks podstiče razvoj, imunoglobin A, antitijela koja štite od infekcija i jačaju metabolizam.

Jutarnji seks pojačava lučenje estrogena – hormona koji, između ostalog, kožu i kosu čini blistavom i svježom. Jutarnji seks popravlja raspoloženje i razbuđuje tijelo i um, te se preporučuje prije obavljanja teških psihičkih i fizičkih aktivnosti. Jutarnji seks poboljšava cirkulaciju i ubrzava protok krvi kroz tijelo.

Kod muškaraca izaziva osjećaj opuštenosti i mira, a ženama daje energiju.

čemu želi da priča s vama i čuje vaš savjet? Kakav savjet mu vi dajete?

3. Sjedite naspram svog pacijeta i dajte mu stručne savjete. Kako pacijent reaguje na njih?

4. Radno vrijeme je završeno, vi sjedite za svojim stolom i sređujete papire, kad neko ulijeće u kancelariju. Ko je ta osoba koja dolazi kod vas poslije radnog vremena? (dajte joj ime osobe koju poznajete.)

Rješenje: Pacijent u ovoj priči predstavlja onaj dio vas koji žudi za podrškom i savjetima. Odgovori koje ste dali označavaju ono što vam nadostaje u životu.

1. Opis kancelarije je opet ne-

što što vam nedostaje. Da li ste zamislili tihu prostoriju gdje se možete osamiti ili razmišljati?

Možda veselo i svijetlo mjesto gdje je lako opustiti se? Ili je to bilo udobno toplo mjesto gdje ste se osjećali sigurnim? Gdje vam to podsvijest govori gdje treba da budete?

2. Problem koji pacijent iznosi je problem koji vas muči. Da li se radilo o problemima na poslu?

Ljubavnoj vezi koja ne vodi ničemu? Ili nečem trećem?

Savjet koji ste vi pružili pacijentu odgovor je na vaš problem, ali je to odgovor koji je dala ona vaša objektivna strana. Da li ćete biti u stanju da poslušate svoj sajvet?

3. Reakcija pacijenta na vaš savjet pokazuje vam da li ste u stanju da prihvatite dobre savjete kada ih dobijete. Da li je vaš pacijent slijepo slušao i pamtio svaku vašu riječ ili je sa vama raspravljao i tvrdoglavo odbijao da prihvati ono šta je za njega najbolje. Možda ste imali osjećaj da je pacijent bio saglasan sa svakom vašom riječi, ali da će čim izađe iz sobe sve to zaboraviti?

4. Osoba koja ulijeće u vašu kancelariju poslije radnog vremena jeste neko ko vam zadaje najviše briga i problema. To ne mora da znači da je ta osoba neko ko vam dosađuje ili koga treba da se klonite. Saosjećati sa drugima je obilježje velike mudrosti.

NeobičNo

Javljate li se na telefon tokom seksa?

Oko 12 odsto muškaraca ne samo da odgovori na poziv tokom seksa nego i razgovara preko mobilnog, a 62 procenta žena prekida vođenje ljubavi zbog telefona. Novo istraživanje pokazuje da trećini njih to ne smeta ni najmanje. Da li ste u nekoj od ovih grupa?

Ona izgleda može da sačeka, stiglo nešto bitnije...

Oko 62 posto žena i 48 posto muškaraca prekida intimu u spavaćoj sobi kako bi pogledali na telefon, pokazalo je istraživanje portala vouchercodespro.co.uk.

“Istina je da živimo u vrlo stresnom vremenu i stalno smo ‘u gužvi’, ali mislim da bi ipak trebalo da ostavimo malo vremena za romantiku i da ne gledamo stalno u mobilni”, kaže predstavnik portala Džordž Čarls.

Nijesu ni žene bolje Hrabrih 12 posto priznalo je da na mobilni priča tokom seksualnog odnosa a istraživanje je pokazalo i da muškarci provedu dva i po

sata na dan provjeravajući novosti na telefonu. Žene ipak nešto manje - sat i po.

Pored toga, prema prošlogodišnjem istraživanju, 11 posto mladih

korisnika društvenih mreža prekida seksualni odnos kako bi provjerili šta ima novo na njihovom profilu. Čak 83 posto ljudi ne gasi mobilni ni kada spavaju.

Žena 35

PONEDJELJAK, 5.8.2013.

ZDRAVLJE

Najčešće bolesti usne duplje Njega usne šupljine vrlo je bitna. Ako joj ne posvetimo dovoljno pažnje, suočavamo se s raznim bolestima. Među najčešćima i najrasprostranjenijima su upala zubnog mesa (gingivitis) koja se može proširiti i prerasti u paradontitis, upala sluznice usne šupljine (stomatitis) i afte.

GINGVITIS Do pojave gingivitisa (upale zubnog mesa) dolazi zbog nakupljanja plaka, nedovoljne higijene usne šupljine, dijabetesa, stresa...

Javlja se upala, krvarenje i povlačenje zubnog tkiva. Napredovanje bolesti može se zaustaviti ako na

vrijeme posjetimo stomatologa i počnemo liječenje.

PARADONTITIS Ako pak ne reagujemo pravovremeno, gingivitis se razvija u paradontitis. Uz plak stvara se i zubni kamenac koji se ne može odstraniti bez posjete stomatologu. Upalni proces se širi u dublja tkiva, gubi se potporna kost, simptomi su sve izraženiji i na kraju dolazi do pomicanja i klimavosti zuba što često rezultira ispadanjem zuba.

STOMATITIS Upalu sluznice (stomatitis) uzrokuju virusi i bakterije, glji-

vice, može se javiti kao manifestacija neke sistemske bolesti ili zbog dugotrajnog uzimanja antibiotika. Često se upala sluznice proširi i zahvati i gornje disajne puteve.

AFTE Oštećenja sluznice koja možemo prepoznati po pojavi okruglih ili ovalnih ulceracija. Mogu izbijati pojedinačno, ili više njih istovremeno na različitim mjestima usta. Ponekad se brzo povuku, a ponekad su dugotrajne. Mogu se periodično ponovno pojavljivati. Češće se javljaju kod mlađih osoba.

VOĆE

Grožđe - spas za srce

N

kom pravljenja vina iz voća odstranjuju. Istraživanja su pokazala da ova vlakna sadrže mnogo antioksidansa koji smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za razliku od drugih sjemenki i žitarica koje su bogat izvor ili antioksidansa ili vlakana, crno grožđe sadrži oboje.

PROVJERENO

ZA DO K JE

TO RA

P I TA

Crno grožđe ne služi samo za izradu vina - ekstrakt crnog grožđa je čudotvorni lijek protiv srčanog udara, pokazuju nova istraživanja. Ona dokazuju da je grožđe u sirovom obliku u stvari zdravije.

U kori i sjemenkama grožđa nalaze se vlakna koja se prili-

Poštovani, Od rođenja imam estetski problem koji me mnogo muči, a to je pupak s viškom kože. Veoma ružno izgleda i sramimse toga. Neugodno mi je što i postavljam ovo pitanje, ali stvarno ne znam kome da se obratim. Predstavlja mi veliki problem i imam manjak samopouzdnja zbog toga. Zanima me da li se taj višak kože može ikako ukloniti tj. da se napravi korekcija pupka da izgleda normalno kao kod ostalih? I ako može, gdje se to sve može napraviti?

Puno hvala.

Poštovana, Vaše pitanje je potpuno na mjestu. Ne treba da se izvinjavate zbog pitanja, a ne treba ni da se stidite zbog svog problema. Vrlo vjerovatno da imate pupčanu kilu. Da bih mogla sa sigurnošću da Vam kažem, najbolje je da obavim pregled, a ukoliko živite u unutrašnjosti, biće korisne i slike. Treba neko da Vas slika u stojećem stavu, da Vam trbuh bude otkriven i da napnete stomak. Važno je da se ne stidite jer je riječ o sasvim uobičajenoj pojavi. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Mamurluk nas polako zaglupljuje

NUTRICIONIZAM

Treba li jesti koru narandže Iako se gotovo podrazumijeva da pomarandžu prije konzumacije treba dobro oguliti, a kora se eventualno koristi u kolačima, nutricionisti upozoravaju da pomorandžu treba jesti cijelu - s korom.

Dok svježe iscijeđen sok od pomarandže sadrži samo 25% nutritivnih vrijednosti tog voća, u samoj kori, pogotovo unutrašnjem bijelom dijelu, nalazi se pre-

ko 60% vlakana, vitamina i antioksidansa cijele pomarandže.

Bijeli dio kore tako ima svojstva koja djeluju na sprečavanje nastanka raka, a sadrži i daleko najveći postotak bioflavonida (antioskidans) i vitamina C. Nutricionisti upozoravaju da prilikom guljenja treba na voću ostaviti što više bijele kore, dok se povremeno može pojesti i neoguljena pomorandža.

PREPORUKE

Koliko vam se puta dogodilo da morate na posao, a glava vam bubnja, čini vam se kao da vas je pregazio voz i u ustima imate osjećaj kao da ste pojeli nešto stvarno grozno i odvratno?

Sve su to simptomi mamurluka, jer ste veče prije pretjerali sa alkoholom.

No, osim što se osjećate grozno, takve su vam i reakcije, pokazalo je istraživanje koje tvrdi da mamurluk utiče na radnu memoriju, raspoloženje i kognitivne funkcije te da nas zapravo zaglupljuje.

Produktivnost radne memorije drastično nam pada, pa ne čudi da se broj grešaka povećava za gotovo trećinu, dok su nam reakcije tako usporene da, primjera radi, osoba stara 20 godina reaguje kao da ih ima dvostruko više.

Naime, kako simptomi mamurluka nisu samo fiziološke prirode, svojim uticajem na kognitivne procese i raspoloženje mogu dovesti do ozbiljnih posljedica na naše zdravlje, stoga se potrudite da vam se takvi ekscesi događaju što rjeđe.

Šta je najbolje jesti tokom ljetnjih vrućina Obilje voće i povrća daje široke mogućnosti za sastavljanje ljetnjeg jelovnika jer naš organizam ljeti treba laganiju hranu. Svi recepti mediteranske kuhinje su prihvatljivi uz određeni oprez.

Riba kao izrazito zdrava hrana može biti snažni alergen kod preosjetljive djece. Zato nemojte davati riblje meso vašem do-

jenčetu ako je mlađe od 10 mjeseci, a posebno ako ima promjene kože koje nazivamo atopijski dermatitis. Školjke nisu hrana za djecu i zbog mogućnosti infekcije. Kreme i voćne salate kupljene van kuće treba izbjegavati, a djeci tako dragi sladoled preporučujemo ako je industrijski proizveden i kontrolisan.

36 Žena

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

VODA I LIMUNADA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Šta ljeti najbolje osvježava

Amaro

SASTOJCI:

180 g fileta 1 veza rukole 1 kriška dinje 1 paprika 30 g čeri parada jza 1 krastavac 30 g senfa 30 g meda

Izmiješajte šećer i kakao, dodajte žumanca i sve dobro umutite u pjenastu masu. Dodajte slatku pavlaku i mutite mikserom, pa masu stavite u zamrzivač na 45 minuta. Zatim ulupajte čokoladni šlag krem, umiješajte nasjeckanu čokoladu i bademe, te sve dodajte masi iz zamrzivača. Lagano izmiješajte i vratite u zamrzivač na još nekoliko sati.

Pečeni fusili SASTOJCI:

Salata sa piletinom Stavite pileći file na žar. Poređajte na tanjir tanko sječen krastavac (ljuštilicom za krompir) i rukolu. Dodajte pileći file i ostalo povrće. Senf sos ćete napraviti tako što ćete izmiješati senf i med.

Savjet: ostatke povrća od sjeckanja isjeckajte na sitne komade i stavite u teglu sa uljem; dodajte začine po želji. Ovo je vrlo ukusan dodatak koji lijepo izgleda pri dekorisanju jela.

Servirajte na ravnom širokom tanjiru.

400 g fusili reza naca so 1 veza peršuna 1 veza celera 250 g koktel pa radajza 1 čen bijelog lu ka 150 g pilećeg fil eta 2 kašike putera biber 150 g parmezan a 250 ml neutraln e pavlake

Skuvati rezance po uputstvu s pakovanja. Isjeckati začinsko bilje. Paradajz isjeći na četvrtine ili polovine, zavisi od veličine. Isjeckati bijeli luk. Šunku isjeći na tanke trake ili kockice. Zagrijati rernu na 180 stepeni. Zagrijati maslac, pa propržiti začinsko bilje, meso, paradajz i bijeli luk. Začiniti prema ukusu. Procijediti rezance i presuti ih u nauljenu vatrostalnu posudu. Rasporediti preko prodinstano povrće i meso. Razmutiti sir i pavlaku, posoliti i pobiberiti. Preliti i staviti da se zapeče (oko 10 minuta).

SASTOJCI:

100 g šećera kesica vanilin šećera 600 ml slatke pa vlake 100 g sjeckane mlječne čokolade 50 g kakaoa 3 žumanceta 150 g sjeckanih badema kesica šlag krem a od čokolade

Meteorolozi upozoravaju da u predstojećim danima nastupa period ljetnjih vrelina, sa veoma visokim temperaturama, a kada spoljašnja temperatura raste, od životne je važnosti unositi što više tečnosti u oganizam. I to ne samo kako bi utolili žeđ, već i zato što se tokom letnjih žega ljudi više znoje, što uzrokuje da se iz organizma izbacuju veće količine vode.

Prilikom znojenja organizam ostaje bez važnih minerala i soli, što vodi do osjećaja slabosti i umora. Ove neprijatne simptome vrelih ljetnjih dana možete izbjeći unosom lakše hrane, ostajanjem u rashlađenim i zatvorenim prostorijama tokom najtoplijeg dijela dana i naravno unosom značajne količine tečnosti. Preporučena količina koju treba unijeti u organizam kada je veoma toplo iznosi od 1,5 do 2

litra na dan. Ipak, kada je izuzetno vrelo, nemaju svi napici isti efekat.

Stručnjaci neke od njih čak i ne preporučuju. Voda je vaš najbolji prijatelj kada temperatura skoči iznad 30 stepeni. Ona regeneriše ćelije u organizmu i omogućava cirkulaciju krvi. Stručnjaci preporučuju da se tokom vrelih ljetnjih dana popije najmanje 1,5 litar vode, odnosno osam čaša. Kada sunce najžešće prži, potrudite se da popijete i više od te količine, čak iako ne osjećate da ste mnogo žedni. Hladna limunada je, poslije vode, najbolji način da utolite žeđ. Ona sadrži mnogo vitamina C, koji, zbog svoje kisjelosti, stimuliše proizvodnju pljuvačke.

A kada smo žedni, usta nam se suše. Međutim, u čaši limunade krije se i jedna zamka, šećer, koji izaziva žeđ. Zato ga koristite u što manjoj količini.

GROŽĐE

Slatke bobice zdravlja

POSLASTICA

Ukusne mađarice Obradujte ukućane fantastičnim desertom koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Sastojci: Za kore: 600 g brašna 200 g šećera 2 jaja 50 g margarina 1 kesica praška za pecivo 2 dl kisjele pavlake malo rendane kore limuna Za fil: 1 l mlijeka 200 g šećera 100 g čokolade

6 kašika brašna 150 g margarina Priprema: Zamijesite tijesto od svih sastojaka, podijelite na pet dijelova i odvojeno ispecite kore na prevrnutom plehu. Dok se kore peku, napravite fil. Mlijeko i čokoladu stavite da provre, smanjite vatru, pa ukuvajte brašno pomiješano sa šećerom, sve vreme miješajuci. Kad vam postane teško da napravite pun krug varjačom, fil je skuvan.

Sklonite s vatre i odmah dodajte margarin. Ohladite sve vrijeme miješajući i filujte kore.

Ljeto je godišnje doba koje nam donosi najviše raznolikog voća i povrća, a jedna od omiljenih ljetnih namirnica mnogima je grožđe.

Iako postoji više vrsta grožđa, koju god odabrali, osvježićete tijelo i opskrbiti ga potrebnim vitaminima. Ove ljetne bobice obiluju vitaminom A, B6, B i folnom kiselinom, a 100 grama grožđa zadovoljiće 25 odsto preporučene dnevne količine vitamina C. Osim toga, grožđe sadrži mangan i kalij pa njegova konzumacija snižava pritisak, pomaže kod depresivnih stanja i jača imunitet. Najvažnija korist koja proizlazi iz konzumiranja ovih bobica je bogatstvo antioksidansa - polifenoli iz grožđa pomažu organizmu tako da smanjuju naslage na krvnim žilama te pomažu radu srca.

Ako ste ljubitelji fine kapljice, dobra vijest i za vas. Niz studija potvrdilo je kako crno vino, naravno, u umjerenim količinama, povećava nivo “dobrog” holesterola, a smanjuje nivo “lošeg”.

Veoma ukusan recept koji uključuje grožđe - u svježem i sušenom obliku uvijek je dobrodošao na vašem meniju.

Punč sa grožđem Banane ogulite, stavite u kesicu i zamrznite. Grožđice prelijte rumom i ostavite da se natope 15-ak minuta ili duže. Izvadite banane iz zamrzivača. Nasjeckanim bananama dodajte kakao prah, malo soka

limuna, malo agave, te sve izmiksajte u gusti sladoled. Umiješajte grožđice s rumom.

Sladoled možete servirati od-

mah ili ga još kratko zamrznite da se lagano stvrdne pa skupite kuglice kašikom za sladoled i servirajte u zdjelicama.

37

PONEDJELJAK, 5. 8. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica - Zabrđe sa ekrtra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina.

Vlasnik. Tel.067/850-510 Nikšić - preko puta bolnice, povoljno prodajem dobar trosoban stan 100m2. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu.

Tel.067/272-015 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata.

Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

PRODAJA

Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Blok IX, 40m2/I, 45000e, nov Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 M.brdo, 60m2+2lođe/priz., 63000e, renov.

V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Maksim, 82m2/IV, odličan Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa

garaž.

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

Podgorica - Donja Gorica, kuća 400m2 na placu 500m2. Lokacija izvanredna. Plaćanje kešom sa mogućnošću djelimične kompenzacije.

Tel.067/824-411

I

IZDAVANJE

V. most, 42m2/I, namj., 250e, dobar Maksim, 45m2/V, namj., 330e Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Beogradska, 130m2/III, namj., 1000e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan iza mljekare, prizemlje sa baštom.

Tel.069/300-775

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e.

Tel.067/666-966

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem namještenu komfornu luks garsonjeru u strogom centru Podgorice. Drugi sprat. Slobodna od 01.09. Samcima ili studentima.

250e mjesečno. Tel.069/221-400 Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077 Izdajem manju kuću (soba, kupatilo, kuhinja) u blizini Tehničkog fakulteta (Ulica radnička). Idealno za studente -jedno ili dvoje. Cijena povoljna! Tel.069/132-482

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

P

K

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346

Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323

SOBE Izdajem sobe studentima kod Atlas centra. Tel.063/239-991

38 POSLOVNI PROSTOR

PonedjeljAK, 5. 8. 2013.

MALI OGLASI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god.

Nije u voznom stanju, manji kvar.

Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 200 eura. Tel.067/249-299

Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 6.000m2, Donja Gorica.

Tel.067/643-397 Prodajem poslovni prostor (apoteka) 81m2, u Podgorici. Tel.069/871574 Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra grada.

Tel.069/042-227 i 068/317- 852

PLACEVI Prodaje se imanje 5.200m2 (može u placevima). Idealno po svim segmentima - obavezno pogledati 13km starog puta PG-DG. Povoljno!

Tel.069/091-668 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

Golf 6, metalik crni, TDI, 105KS, novembar 2012, 1.904 km. Registrovan, kasko, ful. Tel.067/926-3410

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729

Podgorica - Donja Gorica, placevi od 750-3.350m2. Sve je urbanizovano od 4-6 urbanizovanih placeva.

Lokacija odlična. Cijene povoljne.

Tel.067/824-411

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806

VOZILA/AUTO DJELOVI

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno.

Dolazim na primorje. Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073

KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime, svi modeli, split, multi, kasete, parapatne inverteri, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija.

Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459110 Pranje tepiha i itisona, dubinsko čišćenje garnitura i automobila. Ekstra icjene! Tel.068/282-939 Rođendanske zabave. Idealno za djecu od 1 do 5 godina. Tel.067/238542

POSAO Medicinska sestra, opšti smjer, sa iskustvom traži posao u Budvi ili Tivtu, ordinacija ili vrtić. Samo ozbiljne ponude. Tel.069/716-413 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

PonedjeljAK, 5. 8. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:45 Serija :V.I.P./r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Serija:Ranjeno srce/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Film:Najtraženiji/r 14:00 Serija:V.I.P./r 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Nikita/r 16:00 Serija:Ranjeno srce 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Nikita 21:00 Serija:Dama bez blama 21:30 Film:Vremenska mašina 23:15 Nesreće u vazduhu 00:00 Exkluziv/r 00:15 Serija:Dama bez blama/r

PRVA Serija:Dama bez blama 21.00

06.30 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.25 13.05 14.05 15.30 16.05 17.15 18.10 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.30 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok.serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Hronika filmskog festivala/r Vijesti Muzika Crtana serija :Štrumfovi Hronika kotorskog festivala/r Strani dok. program: Velike bitke J. Cezara Dnevnik 1 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve/r Serija: Djevojački institut Više od ljeta Dnevnik 2 Sport Intervju: Predsjednik Vlade Milo Đukanović Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve Dnevnik 3 Više od ljeta Igrani serijal: Očajni roditelji Vijesti

RTCG 1 Intervju: Milo Đukanović 20.05

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 12:40 14:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:30 23:00 23:10 00:30 00:45

City kid’s Dobro jutro Moja velika svadba City Tačno u podne Farma – narod pita/r City Serija: Naslednici Serija: Simar Teen pleme City Serija: Premijer Serija: Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Kuvanje i muvanje Serija: Mala nevjesta Serija:Zvezdara Akademci Grand Teen pleme Balkanske prevare City Film: Varalica

PINK Serija: Simar 15.00

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Suze Bosfora/r 10:40 Lud, zbunjen, normalan/r 11:15 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:15 Serija:Bandini 13:50 Extra lifestyle 14:00 Vijesti 14:07 Serija:Asi/r 14:40 Serija:Kad lišće pada 16:00 Boje jutra, specijal 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Silikonske ljepotice 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Suze Bosfora 19:55 Serija:Asi 21:15 Extra lifestyle 21:30 Bez granica 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Tihi svjedok 23:20 Film:Kutija 00:50 Extra lifestyle

VIJESTI Serija:Silikonske ljepotice 16.55

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 12:00 Večera kod Džaje/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 Ljetopis 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 Ljetopis/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA VREMENSKA MAŠINA Prva 21.30

Četvorica prijatelja su, zbog svakodnevne rutine, upali u stanje potpune otupljenosti i dosade. Adama je upravo ostavila njegova djevojka; Lu je momak koji voli žurke, ali dobru žurku nikako ne može da pronađe; Nik ima ženu koja kontroliše svaki njegov korak; Džejkob je opsjednut videoigrama i vrlo rijetko izlazi iz svog podruma.

Nakon pijane noći u đakuziju u skijaškom hotelu, ovi ljudi će se, uz strašnu glavobolju, probuditi u 1986. godini. To je njihova prilika da poprave prošlost i tako promijene svoju budućnost.

09.15 Dok. program: Barak Obama/r 10.05 Više od ljeta/r 11.05 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.30 Plivanje – svjetsko prvenstvo/r 15.00 Hronika filmskog festivala/r 17.00 Serija: Izlog strasti 18.05 Serija:Krtice/r 19.00 Crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.45 Serija:Krtice 21.30 Serija:Inspektor Poaro 22.20 Serija:Medium 23.05 Dok. program: Populistička mašina/r 00.00 Film:Kućna pomoćnica/r

RTCG 2 Crtani film 19.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se...

12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje

777 Zabavni Magazin 16.00

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:30 Bez recepta 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 20:25 Tajne i ljepote Kine 21:00 Dejan Tadić – Finansijsko tržište 22:20 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Otvorena vrata 09.40 Gastronomad 09.55 Vesti 10.00 Lov i ribolov 10.30 Eko karavan11.00 Tragom Karađorđa 11.35 Kamerom kroz Srbiju12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima12.30 Stop sport12.45 Serija: “Mesto zločina” 13.30 Evronet 13.35 Film: “K-9 15.15 Ovo je Srbija16.10 Serija: “Policajac s Petlovog brda 16.50 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika18.25 Moja lepa Srbija 18.56 Kviz: Slagalica 19.21 Vreme, stanje na putevima19.30Dnevnik 20.05 Serija: “Policajac s Petlovog brda” 21.05 Film: “Ime ruže”23.2 Oko 11 23.50 Dnevnik 00.05 Serija: “Mesto zločina” RTS 2 08.24 Pink Panter, animirana serija 08.36 Zmajeva biblioteka 09.05 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 09.33 Mansarda 09.59 Vrele gume 10.27 Knjiga utisaka 11.05 Klinika vet 11.36 Porodični krugovi 12.00 Nikolaj Luganski svira Šopena 12.35 Emisija iz ekologije 13.05 Trezor 14.00 Zma-

jeva biblioteka 14.31 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 14.45 Mansarda 15.07 Verski mozaik Srbije 16.00 SAT 16.50 Sve boje života 17.20 Serija: “Heroji” 18.10 Soko bira: Pavle Aksentijević 20.00 Naučni program 20.45 Ad libitum 21.15 Serija: “Heroji” 22.00 Dobro je znati 22.30 Evropa i Srbi 23.00 Emisija iz kulture 23.30 Rokovnik: Stepenice za nebo 00.35 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 09.25 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Dan pobede i domovinske zahvalnosti 12.00 Dnevnik 12.12 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Kulturna baština 13.25 Dr Oz 14.41 Film: “Sidni Vajt” 16.25 Dokumentarni film 17.00 Vesti 17.13 Drama: Budža 8.23 Serija: “Hartlend” 19.30 Dnevnik 20.05 TV bingo 20.30 Kulturna baština 21.00 Dan domovinske zahvalnosti 22.20 Dnevnik 23.00 Film: “Tu” 00.25 Dr Oz 01.10 Film: “Sidni Vajt” HRT 2 13.15 Serija: “Doktor Hu” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Život s cvećem 15.30 Letnjikovci 16.35 Osmi

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Zelena patrola 12:00 Crtani filmMumijevi 16:00 Dok. program 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije/r.

19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r.

20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Film 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 10.00

DANAS U GRADU kat 17.15 Serija: “Dolina sunca” 18.05 Do zvezda zajedno 19.00 Kriške sira 20.00 Serija: “Gli” 20.50 Konzerva 21.00 Film: “Sve ostalo” 22.45 Serija: “Braća i sestre” 23.30 Serija: “Dva i po muškarca”23.55 Serija: “Ubistvo” HBO 09.35 Film: “Tom Sojer” 11.25 Film: “Božićna priča” 14.40 Film: “Č>elična lejdi” 16.20 Film: “Svet po Garpu” 18.35 Film: “Ledeno doba 4” 20.05 Serija: “Redakcija” 21.05 Film: “Mladi” 22.40 Serija: “Na istok i dole” 23.40 Film: “Mača tokijskih zvukova” 01.25 Film: “Aladin i smrtonosna lampa”

FOX LIFE 11.40 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 13.20 Porodično blago Džina Simonsa 14.10 Projekat Modna pista 15.00 Sudije za stil 15.30 Serija: “Džordanino raskršće”18.05 Serija: “Očajne domaćice” 20.55 Serija. “Grad kuguara”21.50 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 22.40 Serija. “Šapat duhova” 23.40 Serija. “Grad kuguara” 00.30 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku”

FOX CRIME 08.25 Serija: “Imitator” 09.15 Serija: “Smrt u raju” 13.15 Serija: “Transporter” 14.10 Serija: “Kraljevi bekstva” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Bostonski advokati” 20.00 Serija: “Most”, tri epizode 22.45 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Medium” 00.30 Serija: “Zločin” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Fiorentina - Atalanta 13.00 Fudbal: PSŽ -Porto 15.00 Fudbal, Arsenal TV 17.00 Fudbal, Arsenal TV 18.30 Fudbal UEFA: Classic Matches Ep 19 19.00 Fudbal, italijanski rivali 19.30 Dnevne vesti: Džoe Frezier 20.00 Atletika, Dijamantska liga, London, dan 1 22.00 Fudbal: Korintians - Sao Paolo 00.00 Poker 01.00 Fudbal: Olimpija - Atletiko MG

SPORT KLUB 08.30 Fudbal na pesku: Rusija - Španija 09.30 Tenis: VTA San Dijego, finale 11.30 Kup Euroamerikana - najbolja utakmica 13.15 Na današnji dan 15.00 Pregled belgijske lige 16.00 Tenis: ATP Vašington, pregled 17.00 Program iz studija 18.00 Tenis: ATP Monteal, prenos 04.00 Pregled Čempionšipa

CINEPLEXX

Štrumpfovi 3D 15:00; 17:00; 18:00; 19:15; Štrumpfovi digital 16:00; Posljednja večera 22:30; Red 2 17:45; 20:15; 22:40; Vulverin 3D 18:15; 20:00; 22:20; Vulverin digital 21:30; Napad na Bijelu kuću 19:30; 22:00; Panduri za mrtvake 19:45; Bitka za Pacifik 3D 17:15; Žestoke djevojke 20:30; Usamljeni rendzer 16:45; Velika iluzija 21:15;