Dnevne novine 21-22. maj 2018.

INTERVJU: DR FRANTIĹ EK LIPKA, PREDSJEDNIK REFERENDUMSKE KOMISIJE 2006. GODINE

NEZAVISNOST JE ISKORAK IZ BALKANSKE PROŠLOSTI U EVROPSKU BUDUĆNOST

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018. BROJ 2073 GODINA VII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DANAS

SPECIJALNI DODATAK

INTERVJU: REDITELJ ŽELJKO SOŠIĆ ■28 29

Borba i Ä?ast naĹĄih predaka bili su prekriveni praĹĄinom neznanja

VLASNIK Ĺ VEDSKE FIRME SAVANA HOLDING â– 27

Zgradu Europointa preuzimamo 15. jula

Vesko MijaÄ?

PLUŽINE: LOKALNI IZBORI

SNP OSTAJE NA VLASTI â– 4

JUÄŒE NA CETINJU MILO Ä?UKANOVIĆ ZVANIÄŒNO STUPIO NA DUĹ˝NOST PREDSJEDNIKA DRĹ˝AVE â– 2 3

Crnu Goru da uÄ?inimo boljom i naprednijom

Srećan 21. maj, Dan nezavisnosti, Şeli vam redakcija DN Sljedeći broj Dnevnih novina izlazi u srijedu, 23. maja

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

A

2

POLITIKA

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

INAUGURACIJOM NA CETINJU MILO ĐUKANOVIĆ ZVANIČNO STUPIO N

ZA DECENIJU PRESKOČILI S DALJA AFIRMACIJA DRŽAVE N ⌦ Elhana Hamzić Novoizabrani predsjednik Crne Gore Milo Đukanović položio je juče na Cetinju, u Vladinom domu, zakletvu pred poslanicima Skupštine, čime je zvanično stupio na dužnost prvog čovjeka države.

“Zaklinjem se svojom čašću na Ustavu Crne Gore da ću dužnost predsjednika obavljati savjesno i odgovorno za dobro svih građana naše domovine. Kao predsjednik države posvetiću se očuvanju nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i njenoj afirmaciji kao građanske, demokratske,

ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava”, rekao je Đukanović.

■ ČAST I

ODGOVORNOST

Nakon polaganja zakletve, kojoj su prisustvovali najviši predstavnici izvršne i sudske vlasti, visoki državni funkcioneri, članovi diplomatskog kora..., predsjednik Crne Gore je svoj inauguracioni govor počeo sljedećim riječima: “Na dužnost predsjednika Crne Gore stupam s osjećanjem izuzetne časti i odgovornosti. Po-

Kao predsjednik države posvetiću se očuvanju nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i njenoj afirmaciji kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava

nosan na ostvarenja savremene Crne Gore, kojima smo tokom dvije minule decenije preskočili vjekove. Nije uobičajena privilegija naći se poslije 20 godi-

Čestitke uputili Si Đinping, Radev, Zaev...

Predsjednici Kine, Bugarske i Irana Si Đinping, Rumen Radev i Hasan Rohani, kao i premijeri Holandije i Makedonije Mark Rute i Zoran Zaev čestitali su Milu Đukanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima.

Si Đinping je u čestitki naveo da Kina i Crna Gora posjeduju duboko tradicionalno prijateljstvo i istakao ulogu predsjednika Đukanovića u izgradnji i razvoju tih odnosa.

U čestitki Radeva se navodi da je nepobitna podrška koju je Đu-

kanović dobio od građana Crne Gore garancija za uspjeh njegovog predstojećeg mandata predsjednika i za sprovođenje strateških izbora zemlje. On je iskazao uvjerenje da će predsjednik Đukanović tokom mandata činiti iste napore kao i prilikom učlanjenja u NATO, da podrži aspiracije svih institucija i nevladinog sektora Crne Gore u cilju uspješne finalizacije pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

Rute je istakao zadovoljstvo nastavkom saradnje na bilate-

ralnom i multilateralnom nivou, uključujući i NATO. Zaev je čestitao Đukanoviću na pobjedi i naveo da zajednička istorija, dugogodišnje prijateljstvo i bliski odnosi između Makedonije i Crne Gore ostaju čvrst temelj za buduću saradnju u oblasti evropskih integracija, trgovine i odbrane. Rohani je izrazio nadu da će se odnosi Irana i Crne Gore, zajedničkim zalaganjem i saradnjom zasnovanom na prijateljstvu dva naroda, sve više razvijati u skladu sa interesima dvije zemlje.

na na istom mjestu, u Vladinom domu, na prijestonom Cetinju, istim povodom – preuzimajući dužnost predsjednika Crne Gore”, kazao je Đukanović.

Novi predsjednik je istakao da je osjećaj časti i odgovornosti utoliko veći što voljom građana postaje predsjednik zemlje sa hiljadugodišnjom državnom tradicijom, na čijem su tronu bili izuzetni vladari iz četiri dinastije i državni uglednici iz perioda socijalističke izgradnje Crne Gore u Titovoj Jugoslaviji.

“Dolazim na mjesto onih koji su postavili temelje našem državnom i nacionalnom identitetu, multikulturalnosti, našem ugledu i međunarodnoj prepoznatljivosti. Moje dužno poštovanje i njima, svim znanim i neznanim junacima, žrtvama i mučenicima, svim graditeljima i njihovim djelima, svima koji su kroz istoriju stvarali i čuvali Crnu Goru i činili je boljom i naprednijom. Nova Crna Gora, obavezana i prema precima i potomcima, nastavlja njihovo djelo. Navršava se 140 godina od njenog prvog međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu, 100 godina od bespravnih odluka Podgoričke skupštine, kojima smo izgubili državu i nacionalno ime, i gotovo osam decenija od herojskog Trinaestojulskog ustanka. To su

crnogorski istorijski graničnici, koji ostaju kao u kamen uklesane poruke i opomene svim budućim generacijama”, istakao je Đukanović.

■ ZNANJE, POLAZNA TAČKA NAPRETKA

I nova Crna Gora, kako je kazao njen predsjednik, svoju budućnost gradi na savremenim antifašističkim temeljima, uz dužnost onih koji su na njenom čelu da je sačuvaju i učine mje-

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

POLITIKA

3

Brajović: Crna Gora nikada nije priznavala strah

NA FUNKCIJU PREDSJEDNIKA CRNE GORE

SMO VJEKOVE, NAŠA JE OBAVEZA Jačanje položaja u međunarodnoj zajednici

stom boljeg života današnjih i budućih generacija. Đukanović je istakao da je najvažniji zadatak vlasti u narednom periodu stvaranje ambijenta za brže dostizanje evropskog kvaliteta života građana Crne Gore.

Kao predsjednik Crne Gore, kako je naveo, ustavnu dužnost predstavljanja zemlje u inostranstvu razumije prije svega kao izglednu priliku da doprinese zajedničkim naporima državne politike da budući razvoj realizuje u partnerstvu sa

najkredibilnijim inostranim investitorima.

“Put u bolju budućnost Crne Gore nužno vodi kroz izgradnju društva znanja. To je polazna tačka dugoročno osmišljenog, sistemski konzistentnog modela društvenog razvoja. Zato država mora bez odlaganja temeljno preispitati sve aspekte obrazovnog sistema: od dosadašnjih reformskih efekata na svim nivoima obrazovanja, preko odnosa obrazovnih institucija sa privredom, tržištem rada i društvom

Značajan dio svog angažmana novi predsjednik države posvetiće jačanju položaja Crne Gore u međunarodnoj zajednici, “prije svega razvoju i jačanju prijateljskih odnosa u regionu”.

“Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima, niti teritorijalnih pretenzija ni prema kome i ponosi se dugom tradicijom dobrosusjedstva. Takođe, nastojaću da doprinesem našem sve aktivnijem i odgovornijem djelovanju u okviru NATO alijanse. Kao nova članica bićemo posebno posvećeni politici otvorenih vrata NATO”, naveo je Đukanović. u cjelini, do društvenog statusa zaposlenih u obrazovanju”, kazao je novoizabrani predsjednik države.

■ PREVAZIĆI POLITIČKI I VJERSKI FANATIZAM

Đukanović je istakao da jačanje identifikacije građana sa državom ne smije biti oslonjeno

“Građani Crne Gore 15. aprila su izabrali predsjednika od koga zahtijevaju da vodi Crnu Goru – istu onu koju su izglasali 21. maja 2006. godine: slobodnu, nezavisnu i dostojanstvenu.

Tom zadatku dorastao je kandidat većinske, proevropske Crne Gore, Milo Đukanović. Pokazalo se to na nedavnim predsjedničkim izborima, kada je snažno podržan od svih progresivno opredijeljenih snaga”, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović juče na svečanoj sjednici.

Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada nije priznavala strah i nije se štedjela u okršajima sa jačim i moćnijim.

“Danas na prijestonom Cetinju sa ponosom inaugurišemo predsjednika i obavezujemo ga da zajedno sa nama poštuje i štiti plemenite vrijednosti Ustava Crne Gore i promoviše duh slobode, pravednosti, zajedništva, solidarnosti i prosperiteta.

Mi znamo, a shvatili su i drugi, i prijatelji i neprijatelji: Crna Gora nikada nije priznavala strah i nije se štedjela u okršajima sa jačim i moćnijim. Danas prvi put ne mora da strijepi ni od agresamo na snagu patriotskih emocija, te da je državni diskontinuitet kroz XX vijek i duže ostavio “preteško breme” koje i dalje bitno usporava proces emancipacije i napretka savremenog crnogorskog društva.

“Ipak, najistrajniji i najopasniji faktor destrukcije u procesu snaženja crnogorskog nacionalnog i vjerskog identiteta predstavlja kontroverza vezana za crkveno pitanje pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori.

Kao inercija svih ovih okolnosti i danas su veoma živi politički i vjerski fanatizmi, čija je misija otvoreno negiranje istorijskog i duhovnog bića Crnogoraca. Posljedice u vidu ukorijenjenih, ostrašćenih političkih i društvenih podjela i dalje su opterećujuće po stabilnost i dinamiku razvoja crnogorskog društva. Kao predsjednik Crne Gore biću izuzetno posvećen pronalaženju puta za savladavanje ovog teškog, naslijeđenog hendikepa našeg savremenog razvoja. I veoma aktivan u naporima da doprinesem prevladavanju podjela u Crnoj Gori na zdravoj platformi očuvanja i afirmacije crnogorske države, njenih nacionalnih interesa i evropskog razvoja, kao i homogenizaciji ljudskih potencijala našeg društva, u susret izazovi-

sije, ni od blokada, ni od sankcija, što je postigla ova generacija političara. Postali smo partneri i kreativni sudionici u donošenju odluka i formiranju trendova na globalnoj političkoj mapi”, kazao je predsjednik Skupštine.

Put moderne Crne Gore u pravcu EU, kako je naveo, trasiran je i obaveza prema građanima je da se učini sve kako na njemu ne bi zaostajali.

“Sa pozicije predsjednika najvišeg narodnog doma, imam obavezu da poručim i onima koji ne dijele sve naše stavove: Ako vi ne vjerujete u savremeni kurs koji je zauzela Crna Gora, siguran sam da će vaši potomci, kao i djeca svih naših građana, znati da uživaju u blagodetima razvoja kojima smo poveli Crnu Goru početkom XXI vijeka. Naš put je i Vaš put, gospodine Đukanoviću, i on neće biti ni lak, ni jednostavan. Cilj da Crna Gora postane članica EU je ostvariv, jer ima većinsku podršku građana koji vjeruju u crnogorsku viziju i Vašu riješenost da tokom petogodišnjeg mandata pružite maksimum kako biste ga ostvarili”, kazao je Brajović. ma budućeg razvoja”, kazao je predsjednik Crne Gore.

■ SNAŽENJEM INSTI-

TUCIJA POBIJEDIĆEMO IZAZOVE

Čvrsto je, kako je istakao, uvjeren da sve zadatke i izazove možemo riješiti i pobijediti snaženjem institucija, izgradnjom društva vladavine prava i poštovanjem ljudskih prava i sloboda, uključujući i medijske slobode.

“U Crnoj Gori javna riječ je uvijek imala visoku cijenu. Nažalost, dostojanstvo riječi je obezvrijeđeno i u politici i u medijima do zabrinjavajućeg nivoa.

Trebaće nam svima puno dobre volje da bismo prevazišli postojeće stanje naraslog nepovjerenja”, kazao je Đukanović.

Novoizabrani predsjednik Crne Gore je istakao da država mora beskompromisno zaustaviti kriminal i korupciju i osigurati bezbjednost građana.

“U tom cilju radićemo na kvalitetnom i harmoničnom funkcionisanju svih grana vlasti. Vjerujem da sa mjesta predsjednika Crne Gore, zahvaljujući i dugom državnopolitičkom iskustvu, mogu doprinijeti boljoj sinhronizaciji politika različitih djelova vlasti u cilju bržeg dostizanja vitalnih nacionalnih interesa”, istakao je Đukanović.

politika

osvojili 53 odsto glasova

SNP-u aPSolutNa vlaSt u PlužiNama

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je i do sada bila na vlasti u Plužinama, proglasila je sinoć apsolutnu pobjedu na izborima koji su juče održani u tom gradu.

Prema preliminarnim podacima, od 30 mandata, ta partija je osvojila 17. Demokratska partija socijalista, Demokratski front i Demokrate su osvojili po četiri, a Socijaldemokrate jedan mandat. Pravo da bira buduću lokalnu upravu iskoristilo je oko 83 odsto glasača.

Predsjednik SNP Vladimir Joković kazao je da je ovo peti put da samostalno osvajaju vlast u Plužinama.

Kako je saopšteno iz te partije, na izborima su osvojili 1.145 od 2.544 glasa.

“Ubijeđeni smo da će ovaj rezultat imati odjeka za cijelu Crnu Goru i da će biti mnogo toga da se slavi. Ono što je najvažnije za nas je da je DPS ovdje pretrpio najteži poraz do sada”, rekao je Joković.

Predsjednik Opštinskog odbora SNP u Plužinama Slobodan Delić je kazao da je za tu partiju glasalo 1.145 birača ili 53 odsto.

Predsjednica Opštinskog odbora DPS i nosilac liste te partije u Plužinama Ljiljana Blagojević trvrdi da imaju sigurnih pet mandata i da su zadovoljni izborima.

Iz Demokratske Crne Gore su potvrdili apsolutnu pobjedu SNP i saopštili da su osvojili 270 glasova.

“Imali smo tri puta bolji rezultat nego na parlamentarnim izborima”, istakle su Demokrate za portal Antena M. Predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Milodarko Jokanović kazao je agenciji Mina da nijesu za-

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

premijer duško marković organizovao prijem

Foto: rtcg.me

4

bilježene neregularnosti tokom izbornog dana.

Na prethodnim lokalnim izborima prije četiri godine izlaznost je bila 82,28 odsto.

Iz Demokratske Crne Gore saopšteno je da su registrovali kršenje izbornog postupka na biračkom mjestu broj 1 – Upravna zgrada.

“Upoznati smo da se na tom biračkom mjestu vrše zloupotrebe na način što se biračima omogućava da u kabini slikaju svoj glasački listić”, saopštile su Demokrate.

OIK je odbio prigovor Demokrata kao neosnovan.

“U prigovoru se navodi da je masovna pojava slikanja glasačkih listića, a niko od članova biračkog odbora niti opunomoćenih predstavnika to nije vidio, niti je sa bilo kog drugog mjesta upućena predstavka koja bi upućivala na to. Zbog toga je jasno da masovna pojava slikanja glasačkih listića ne postoji”, navodi se u odluci OIK-a.

OIK-u su izborne liste predale četiri partije i jedna koalicija.

Na izborima su učestvovali Socijaldemokrate, Socijalistička narodna partija, Demokratska Crna Gora, Demokratska partija socijalista i koalicija Demokratskog fronta koju čine Nova srpska demokratija, Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore i Demokratska narodna partija.

A.N.

prema preliminarnim podacima, snp je osvojio 17 mandata, dps, df i demokrate po četiri, a sd jedan mandat

Nećemo dozv se prekraja

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je da se Crna Gora u proteklih dvanaest godina, od obnove državne nezavisnosti, nametnula kao faktor stabilnosti u regionu, da članstvo u NATO-u direktno pozitivno doprinosi našoj ekonomiji, te da će Vlada nastaviti da vodi reformske procese i neće dopustiti prekrajanja naše istorije ni istorijske manipulacije.

Premijer je istakao da je Crna Gora važan faktor stabilnosti, promovišući dijalog i toleranciju, gradeći mostove i stvarajući ambijent u kojem ćemo se svi manje okretati prošlosti, a više gledati u budućnost.

“Na taj način, iako najmanja država regiona, Crna Gora je dala najveći doprinos balkanskoj stabilnosti, svjesna da bez stabilnosti nema napretka, nema priključenja razvijenim evropskim državama, nema ekonomskog oporavka i boljeg života za naše građane”, rekao je Marković obraćajući se zvanicama na prijemu koji je priredio povodom Dana nezavisnosti.

■ Pravna sigurnost bez izuzetka

Premijer je podsjetio da Crna Gora i društvo već godinu dijele koristi od članstva u NATO-u koje joj je obezbijedilo državnu stabilnost, nepovredivost granica i sigurnost za građane. Zbog to-

ga je, ocijenio je on, crnogorska ekonomija među najbrže rastućima u Evropi.

Govoreći o tranziciji, Marković je rekao da transformacija od najmanje razvijene republike bivše SFRJ do punopravne članice NATO-a i zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, i to u trusnom okruženju i ambijentu, predstavlja ogroman

napredak.

On je poručio da su ciljevi Vlade bezbjednost, pravna sigurnost, stabilnost i napredak građana.

“Zbog toga ćemo nastaviti da radimo suštinski i posvećeno, a ne administrativno obezbjeđujući profesionalne i održive institucije, pravnu sigurnost za sve bez izuzetka, protjerivanje

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

M POVODOM DANA NEZAVISNOSTI

VOLITI DA ISTORIJA mo isti odnos prema evropskoj perspektivi zemlje. Vlada je spremna već danas za taj dijalog. Da naš parlament ostane hram demokratije, da civilno društvo unapređuje naše javne politike, a da su novinari slobodni i zaštićeni”, kazao je Marković.

Kako je naveo, Crna Gora neće dozvoliti ni prekrajanje svoje istorije ni manipulacije po Crnu Goru tragičnom 1918. godinom.

“Prije ravno 100 godina, na kraju Velikog rata, teškom nepravdom oteta nam je država, iako smo podnijeli ogromne žrtve na strani pobjednika u tom ratu. Oni koji danas žele da nam to prikažu kao oslobođenje Crne Gore, veličajući 1918. žele zapravo reviziju

kriminalaca sa ulica, nultu toleranciju prema korupciji, uređeno medijsko tržište, slobodu medija ne kao naš deklarativni cilj i potrebu već kao usvojenu demokratsku vrijednost”, rekao je Marković i dodao da to treba ostvariti u obnovljenom političkom dijalogu sa svim političkim i drugim akterima društvene scene.

■ POLITIČKE RAZLIKE DA NE SPREČAVAJU DIJALOG

“Ne treba da odustajemo od naših političkih razlika od kritičkog odnosa prema kvalitetu društvenih reformi i njihovoj dinamici, ali bi trebalo da ima-

2006. godine i naše istorijske referendumske odluke”, naglasio je Marković, dodajući da su Crna Gora i građani u međuvremenu naučili da će onaj ko ne bude pamtio prošlost – morati da je ponavlja.

Marković je ocijenio da je 21. maj dan na koji smo prije dvanaest godina prvi put u istoriji mudrošću i strpljenjem, umjesto herojskim žrtvama, odbranili pravo na svoju kuću i pravo da biramo sopstvenu budućnost i vratili ime Crne Gore na svjetsku mapu država i naroda te da on stoga stoji u istoj ravni sa dva 13. jula, 1878. i 1941. godine i sa kojima ispisuje istorijsku vertikalu našeg naroda.

A.N.

POLITIKA

5

FIRMA, U ČIJEM UO JE ŽARKO RAKČEVIĆ, POKUŠALA DA UTAJI POREZ

Prijavili četiri puta manju vrijednost od stvarne CG PRODUKT a.d., kompanija u čijem Upravnom odboru je poznati podgorički građevinar Žarko Rakčević, inače jedan od osnivača Građanskog pokreta URA, a u kojoj se kao izvršni direktor potpisuje Nikola Rakčević, uhvaćena je u pokušaju utaje poreza.

Naime, prema informacijama Dnevnih novina, CG PRODUKT a.d. je u poreskoj prijavi predatoj 30.3.2018. godine prijavio knjigovođstvenu vrijednost poslovnog prostora površine 200 m2 na adresi Ulica 8. marta u Podgorici u vrijednosti od 18.700 eura. Inspekcijskom kontrolom je utvrđeno da navedeni poslovni prostor ima stvarnu knjigovođstvenu vrijednost 70.000 eura, dakle, gotovo četiri puta veću nego što je prijavljena.

■ GREŠKU “VIDIO”

NAKON NALAZA INSPEKCIJE

Istim inspekcijskim nalazom utvrđeno je da pomenuti poreski obveznik takođe nije u poreskoj prijavi naveo vlasništvo nad gradskim građevinskim zemljištem ukupne vrijednosti 61.290 eura.

Nakon što je nadležna inspekcija utvrdila ovo djelo, Nikola Rakčević je u pisanoj izjavi dostavljenoj Upravi lokalnih javnih prihoda ustvrdio da se radi o grešci, te da, kako je istakao, nije postojala namjera da na bilo koji način ošteti budžet glavnog grada. Međutim, Rakčević je navodnu grešku uvidio tek nakon nalaza nadležne inspekcije. Ipak, poznavaoci prilika tvrde da samo izvinjenje

Žarko Rakčević nije dovoljno, te da se može govoriti i o krivičnoj odgovornosti zbog pokušaja utaje poreza.

■ GRAĐEVINSKA IMPERIJA PORODICE RAKČEVIĆ

Mediji su ranije pisali da su privredni subjekti u vlasništvu Žarka Rakčevića u Podgorici do sada sagradili objekte ukupne neto površine 32.469 m2, za koje je samo na račun komunalnog opremanja zemljišta uplaćeno 3.145.561 euro. Od ukupne neto površine

sagrađenih objekata, stambeni prostor obuhvata 24.039 m2, poslovni prostor 4.923 m2 i garaže 3.508 m2. Prema pisanju medija, Žarko Rakčević je samo u jednom danu uplatio ukupno komunalija u vrijednosti od 1.612.684,50 eura, za stambeno-poslovni kompleks u podgoričkom Bloku VII ukupne neto površine 13.653,66 m2 od čega je poslovni prostor 1.540,73 m2 neto površine, stambeni prostor 10.258,25 m2 neto površine i garaže 1.854,68 m2 neto površine.

R.D.N.

Odbornički mandat iskorišćen za lobiranje Iz političkih partija su više puta javno prozivali odbornika URA u Skupštini glavnog grada Luku Rakčevića da odgovori na pitanje da li će pokrenuti inicijativu za brisanje iz planske dokumentacije stambeno-poslovnog kompleksa Šajo grupe, sa predlogom da se na tom mjestu ucrtaju zelene površine. Odbornik Rakčević se dovodi u rodbinsku vezu sa Žarkom Rakčevićem, dok ga u jav-

nosti nazivaju političkim ocem mladog odbornika. Luka Rakčević nikada nije odgovorio niti demantovao sumnje koje su iznosili u DPS-u da je inicijativa oko solitera Milenijum u Podgorici, protiv čije izgradnje je Rakčević pokrenuo medijsku kampanju, bila samo paravan da se uništi konkurencija Šajo grupi u ovom dijelu grada. Iz DPS-a, koji je, kako tvrde, dvije godine prije Rakčevića inici-

rao izmjene DUP-a za ovaj dio grada, kako bi se stopirala izgradnja solitera na tom mjestu, pozivali su više puta Luku Rakčevića da dokaže da je istinski za više zelenih površina i zajedničkih prostora iniciranjem da se izbriše poslovnostambeni kompleks Šajo grupe iz Bloka VII, te da će imati podršku Demokratske partije socijalista, na šta mladi Rakčević nikada nije odgovorio.

Napredak je na svakom koraku vidljiv, u svim oblastima života.

I što više dobra ostvarujemo, to se više dobrobiti očekuje.

Za nove razvojne rezultate, za novo zapošljavanje!

Idemo naprijed s povjerenjem u male i velike učinke.

DOPRINOSOM DANAS I OVDJE, ZA BUDUĆNOST CRNE GORE! ZA KOLAŠIN, PLAV, BAR, DANILOVGRAD, GOLUBOVCE, ŽABLJAK, PLJEVLJA, ŠAVNIK, ROŽAJE. ZA BIJELO POLJE! ZA PODGORICU! Za dobro građana.

Pobjednička koalicija – Milo Đukanović

Konceptualno rješenje uređenja obale Morače: šetalište, parkovske površine, prateći sadržaj

Izgled šetališta od Skalina ka Banji

Idejno arhitektonsko rješenje uređenja korita rijeke Ribnice od Novog mosta do Sastavaka (Skalina) u Glavnom gradu - Podgorici

Nastavljamo uspješno! Razvijamo Podgoricu s povjerenjem građana. Gradimo novi identitet našeg grada, prepoznatljivog na evropskoj mapi.

NOVIM PROJEKTIMA IZLAZIMO KA OBALAMA MORAČE I RIBNICE! Postižemo ekonomsku održivost, stvaramo novu zaposlenost! Nastavljamo istrajno i odgovorno. Zajedno! Za male i velike učinke svakog od nas! Za život u Podgorici po mjeri razvijenog evropskog društva!

8

EKONOMIJA

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

INTERVJU: DIREKTOR MONTENEGROBERZE GOJKO MAKSIMOVIĆ

ŠTEDIŠE ĆE SE OKRENUTI TRŽIŠTU KAPITALA ⌦ Danica Janković

T

renutna situacija unutar bankarskog sektora i pad kamatnih stopa na štednju koji je na crnogorskom tržištu prisutan posljednjih godina idu u prilog povećanju interesovanja za ulaganje na tržištu kapitala, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.

On smatra da će se, u potrazi za većim prinosima dosadašnje štediše, štediše dijelom okrenuti ka ulaganju u druge finansijske instrumente.

Maksimović nije zadovoljan prometom koji je od početka godine ostvaren na crnogorskoj berzi, iako je on za 30 miliona veći od ukupnog prošlogodišnjeg.

DN: Kako ste zadovoljni prometom koji ostvaruje Montenegroberza od početka godine?

Maksimović: Od početka godine na Montenegroberzi ostvaren je promet u iznosu od oko 78 miliona eura. Uzimajući u obzir da je tokom cijele prošle godine ostvaren promet u iznosu od oko 48 mili-

Maksimović nije zadovoljan prometom koji je na Montenegroberzi ostvaren od početka godine, iako je on za oko 30 miliona veći od ukupnog prošlogodišnjeg prometa

Maksimović

KAPITAL DVA MILIONA DN: Postoji li interesovanje neke od berzi iz regiona i Evrope za ulazak u vlasničku strukturu Montenegroberze?

Maksimović: Intere s o v a n j a z a k u p o v i n u

uspješnih kompanija uvijek ima. Montenegroberz a A D Po d g o r i c a p re d stavlja profitabilnu i finansijski stabilnu kompaniju, čiji kapital iznosi nešto preko dva miliona

eura. Napominjem da su potencijalne prodaje akcija Montenegroberze AD Podgorica isključivo pravo akcionara te za dalje komentare i pisanje nemam ingerencije.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

ona eura na prvi pogled ostvarena cifra od 78 miliona eura djeluje impresivno i izaziva zadovoljstvo.

Ako sa druge strane pogledamo strukturu ostvarenog prometa moram biti iskren i reći da nijesam zadovoljan ostvarenim rezultatima. Navedeno nezadovoljstvo se javlja imajući u vidu da je većina prometa ostvarena sklapanjem blokovskih transakcija, kao i činjenicom da nijesmo imali nijednu primarnu prodaju na berzi.

U cilju povećanja ponude na tržištu kapitala važnu ulogu ima i država, koja bi kroz otvaranje pojedinih kompanija koje se nalaze u državnom vlasništvu i prodaju manjinskih paketa na berzi sigurno uticala na povećanje zainteresovanosti i privatnih kompanija za listiranje DN: Koje hartije o d vrijednosti su bile u fokusu interesovanja investitora?

Maksimović: O d p očetka godine na Montenegroberzi najveći promet ostvaren je sa akcijama kompanija koje imaju praksu isplate dijela ostvarene dobiti u dividendi. Konkretno ukoliko bi isključili blokovske poslove, oko 40 odsto ukupnog prometa na segmentu vlasničkih hartija od vrijednosti ostvareno je akcijama Crnogorskog Telekoma i Jugopetrola. Imajući u vidu da će akcionari navedenih kompanija na zakazanim Skupštinama akcionara raspravljati o raspodjeli dobiti u vidu dividende, došlo je do značajnijeg interesovanja investitora za kupovinu navedenih akcija. Ako pogledamo iznose predloženih dividendi, dividendni prinos uzimajući trenutnu cijenu na tržištu, kreće se u iznosima oko sedam odsto kod Jugopetrola i oko 5,5 odsto kod Crnogorskog Telekoma, te predstavlja-

ju za investiture sklonije riziku dobru alternativu ulaganja u odnosu na recimo oročenu štednju kod banaka.

Pored navedenih akcija, u posmatranom period za investitore su bile interesantne i akcije Rudnika Uglja Pljevlja. Uzimajući u obzir činjenicu i odluku Elektroprivrede Crne Gore da izvrši preuzimanje navedenog preduzeća po cijeni od 6,40 eura po akciji, neki investitori su na tržištu kupovali navedene akcije i na bazi očekivanja izvršenja preuzimanja projektovali ostvarivanje dobiti.

Ako sa druge strane posmatramo aktivnosti institucionalnih investitora od najvećeg interesovanja bile su državne obveznice.

Nažalost, imamo situaciju da većina vlasnika državnih obveznica iste drži do dospijeća pa nemamo velike iznose ostvarenog prometa koji bi mogli da zadovolje sve potrebe investitora koji žele da kupe navedene hartije od vrijednosti.

DN: Može li se očekivati skorije uključivanje novih hartija od vrijednosti na berzi i na pojavljivanje kojih kompanija bi investitori najbolje reagovali?

Maksimović: Trenutna situacija unutar bankarskog sektora i pad kamatnih stopa na štednju koji je na crnogorskom tržištu prisutan posljednjih godina ide u prilog povećanju interesovanja za ulaganje na tržištu kapitala.

Naime, smatram da će se u potrazi za većim prinosima dosadašnje štediše, dijelom okrenuti ka ulaganju u druge finansijske instrumente. Nadam se da ćemo uspjeti kao tržište da im ponudimo različite finansijske instrumente koje će zadovoljiti njihove zahtjeve za ostvarivanjem prinosa. S tim u vezi očekujem da u narednom periodu u većoj mjeri zaživi segment korporativnih obveznica, ko-

9

EKONOMIJA GUVERNER RADOJE ŽUGIĆ NAJAVIO

Uzimajući u obzir činjenicu i odluku Elektroprivrede Crne Gore da izvrši preuzimanje navedenog preduzeća po cijeni od 6,40 eura po akciji, neki investitori su na tržištu kupovali navedene akcije i na bazi očekivanja izvršenja preuzimanja projektovali ostvarivanje dobiti ji se do sada nije koristio u velikoj mjeri. Smatram da tržište kapitala može u dobroj mjeri finansirati poslovanje uspješnih kompanija.

Svjedoci smo trenutne situacije gdje se manjeviše sve banke prisutne u Crnoj Gori bore za kreditiranje stotinjak najvećih kompanija. Ukoliko bi se navedena borba prenijela na tržište kapitala siguran sam da bi kompanije kroz emisiju obveznica i transparentnu tržišnu utakmicu dobile najbolje uslove po pitanju kamate i roka dospijeća. U cilju povećanja ponude na tržištu kapitala važnu ulogu ima i država, koja bi kroz otvaranje pojedinih kompanija koje se nalaze u državnom vlasništvu, poput Aerodroma Crne Gore, Pošte Crne Gore AD, Monteputa,i prodaju manjinskih paketa na berzi, sigurno uticala na povećanje zainteresovanosti i privatnih kompanija za listiranje na tržištu kapitala.

Takođe, u skladu sa novim Zakonom o tržištu kapitala pokušaćemo u narednom periodu da naše tržište obogatimo sa uvođenjem nekih finansijskih instrumenata koji do sada nijesu smatrani finansijskim proizvodima.

40

ODSTO UKUPNOG PROMETA NA SEGMENTU VLASNIČKIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI OSTVARENO JE AKCIJAMA TELEKOMA I JUGOPETROLA

CBCG ĆE POVEĆATI STOPU RASTA BDP-A

Centralna banka (CBCG) najvjerovatnije će u narednom periodu korigovati naviše stopu rasta crnogorske ekonomije, jer je u prvom kvartalu veliki broj sektora ostvario izuzetan rast, daleko iznad očekivanja, saopštio je guverner vrhovne monetarne institucije Radoje Žugić.

On je, u intervjuu agenciji Mina-biznis, rekao da je CBCG, krajem prošle godine, projektovala stopu rasta BDP-a za ovu godinu u rasponu od 2,7 do 3,2 odsto.

“Očekujem, međutim, da ćemo u narednom periodu korigovati ovu stopu rasta naviše, jer je veliki broj sektora ostvario izuzetan rast. Tu, prije svega, mislim na industrijsku proizvodnju u kojoj je ostvaren rast aktivnosti od 39 odsto u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal, građevinarstvo sa p ovećanom

vrijednošću izvršenih radova od 46,8 odsto, turizam sa rastom broja noćenja od 11,9 odsto i trgovina sa rastom od 4,9 odsto”, rekao je Žugić.

Na pitanje da li su nedavno potpisivanje ugovora o finansijskom aranžmanu između Crne Gore SB, kao i emisija obveznica dobar način rješavanja problema u državnim finansijama, Žugić je odgovorio da način rješavanja problema jeste program fiskalne konsolidacije.

“Iako rast javnog duga nije dobar pokazatelj, ne treba na svako zaduživanje apriori gledati negativno. Prva važna komponenta javnog duga je nastala kao rezultat gradnje dionice auto-puta. Ulaganje u infrastrukturu ne smatram pogrešnim, jer će ono kreirati buduće ekonomske benefite i povećati bezbijednost saobraćaja”, kazao je Žugić.

R.E. Žugić

MINISTARSKA KONFERENCIJA U SLOVENIJI

Usvojena deklaracija o zajedničkoj zaštiti pčela

Učesnici konferencije Predstavnici Vlada 20 zemalja svijeta, među kojima i Crna Gora, pozvali su na hitnu, sveobuhvatnu i efikasnu zajedničku reakciju u cilju zaštite pčele. Oni su, na ministarskoj konferenciji na Brdu kod Kranja u Sloveniji, usvojili zajedničku deklaraciju kojom je formalizovana spremnost na zajedničku akciju i tješnju saradnju, na svim nivoima, između zemalja i relevantnih međunarodnih organizacija. Crnu Goru je na skupu predstavljao ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, koji je ocijenio da moramo sačuvati

pčelinju zajednicu da bi bilo manje gladi i siromaštva, da bismo sačuvali život na selu i osjetljivu ruralnu zajednicu.

“Posmatrajući kakva je to podjela rada, posmatrajući ulogu matice i radilica, i sve ono što čini tu zajednicu najorganizovanijim društvom na planeti, apsurd je što takvu organizovanu zajednicu svi zajedno moramo da čuvamo od druge – ljudske zajednice. Utoliko je više i obaveza svih nas da ukažemo da moramo uspostaviti ravnotežu u funkcionisanju ljudske zajednice. Moramo koristiti prirodu, ali je ne smijemo ugrožavati”, kazao je Simović.

R.E.

10

ekonomija

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

CEDIS ODLUČAN DA SPRIJEČI KRAĐU STRUJE I mILIONSKE gUbITKE

SVI RESURSI U BORBI PROTIV NEOVLAŠĆENE POTROŠNJE

P

rošle godine je u Crnoj Gori neovlašćeno preuzeto osam miliona eura električne energije, što je jednako šestogodišnjoj potrošnji najveće zdravstvene ustanove u zemlji - Kliničkog centra, saopšteno je Dnevnim novinama i Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS).

Gubitke po osnovu neovlašćene potrošnje, kako pojašnjavaju u toj kompaniji, isključivo snosi CEDIS, što znači i manjak u budžetu za investicije.

"Borba koju CEDIS konstantno vodi protiv neovlašćene potrošnje je borba za bolji kvalitet usluge koju se pruža korisnicima. Neovlašćeno preuzeti kilovat-sati nijesu samo minus na računu CEDIS-a, već indirektno, kroz manje novca za investicije i udar na sve naše korisnike, kroz tu nelegalnu radnju gubi se dio poreza na dodatu vrijednost pa je, samim tim, neovlašćena potrošnja udar i na državu Crnu Goru", naglašavaju u CEDIS-u.

Oni ukazuju da je iskustveno dokazano da se neovlašćenom potrošnjom najčešće bave imućni građani, a akter posljednjeg u nizu ovakvih slučajeva je ugledni restoran u Podgorici, koji umjesto računa od 1.500 eura mjesečno koliko realno potroši takav objekat, u kontinuitetu dobija račune od 200 eure. "Neovlašćena potrošnja je svjesna, namjerna i protivpravna radnja kojom se nanosi šteta kompani-

ji, ukljućujući i moguće štete i nepravilnosti na mjernim uređajima ostalih korisnika, koje smo dužni da zaštitimo. Korisnik na čijem mjernom uređaju se preduzimaju neovlašćene aktivnosti, ostaje tokom nelegalne radnje na brojilu nekoliko sati bez električne energije, jer se brojilo skida i odnosi sa lica mjesta. Dakle, ne može se dovesti u sumnju da i sam korisnik tog mjernog mjesta i te kako zna da se te radnje izvode jer nema električne energije u svom objektu za to vrijeme, a nakon vraćanja brojila, prvi račun mu stiže višestruko

umanjen. Na CEDIS-u nije da traži krivca za to krivično djelo, ali svakako protiv korisnika toga mjernog mjesta podnosi krivičnu prijavu, kako i nalaže zakon, a taj korisnik je i jedini koji ima ekonomsku korist od takve radnje", pojašnjavaju u kompaniji. Kako ističu, Zakon o energetici eksplicitno zabranjuje neovlašćeno korišćenje električne energije i obavezuje CEDIS da ukoliko utvrdi neovlašćenu potrošnju, bez prethodnog upozorenja, obustavi isporuku električne energije korisniku i preduzme ostale zakonske mjere. Zakon i u

Krađa struje najčešća u Nikšiću Najviše slučajeva neovlašćene potrošnje imamo u Nikčiću i taj grad odskače od ostatka Crne Gore po tom krivičnom djelu. Od 171. brojila koje je oštećeno na sofisticirani način, a otkriveno u posljednjih sedam mjeseci 140 ih je u Nikšiću. To, tvrde u Cedisu, ne može uraditi bilo ko, već organizovane grupe.

"CEDIS ne utvrđuje ovim postupkom nečiju krivicu. To ra-

de nadležni sudovi. CEDIS otkriva neovlašćenu potrošnju električne energije i obračunava štetu koju je taj objekat, koji je tako neovlašeno priključen na mrežu, načinio elektrodstributivnom sistemu. Na terenu se vrlo rijetko dešavaju greške, upravo zato što čitav niz podataka, uključujući i nepravilnosti na brojilu, AMM alarme i ostale podatke koje utvrđuju ekipe na terenu, nedvosmisleno upu-

ćuju na neovlašćenu potrošnju od koje finansijsku korist ima isključivo korisnik brojila. Ono što ističemo i što je nepobitno jeste da je CEDIS usmjerio sve svoje resurse u borbu sa neovlašćenom potrošnjom i u narednom periodu ce aktivnosti biti intenzivirane", zaključili su iz CEDIS-a, u kojem su nedavno otvorili mejl adresu za prijavu nelegalne potorošnje - neovlascenapotrošnja@cedis.me.

zemljama u okruženju reguliše ovu oblast na isti način, a u mnogim zemljama čak i rigoroznije.

Postupanje u tim slučajevima propisano je Pravilima za sprovođenje postupka za otkrivanje, utvrđivanje i sprečavanje neovlašćenog korišćenja električne energije, koja između ostalog predviđaju da će se, ukoliko se prisustvo vlasnika/korisnika objekta ne može obezbijediti, kontrola izvršiti bez njegovog prisustva.

Kontrola podrazumijeva i vizuelnu provjeru distributivnih i plombi Zavoda za metrologiju, kao i pregled radi utvrđivanja eventualnih fizičkih oštećenja. Zahvaljujući implementaciji AMM sistema („pamentna brojila“) u CEDIS-u imaju evidenciju aktivnosti na određenom mjernom mjestu, što znači da, u najvećem broju slučajeva, nije moguće sprovesti intervenciju kojom se narušavaju metrološke karakteristike mjerne opreme, a da kompanija to ne zna.

Dakle, ukoliko nadležne ekipe utvrde nepravilnosti na mjernom mjestu koje upućuju na neovlašćenu potrošnju električne energije, korisnik se isključuje sa mreže, nakon

čega se vrši obračun neovlašćene potrošnje, a zatim i podnosi krivična prijava protiv tog korisnika.

CEDIS vrši stalni monitoring AMM sistema (sistem „pametnih brojila“) i obavlja analizu alarmnih stanja na svim brojilima koja su uključena u sistem. Uporedo se obavljaju i logičke kontrole registrovanih potrošnji na brojilma. Na osnovu prikupljenih i obrađenih informacija obavljaju se kontrole spornih brojila na terenu radi utvrđivanja činjeničnog stanja.

"Naše ekipe raspolažu i savremenim mobilnim uređajima za provjeru tačnosti rada električnih brojila na terenu, kojima se nodvosmisleno utvrđuje eventualno postojanje neovlašćenih intervencija na mjernim uređajima. Pored provjere tačnosti mjerenja električnih brojila, ekipe provjeravaju ispravnost anti-tamper funkcija brojia, ispravnost žigova Zavoda za metrologiju, eventualna mehanička oštećenja

Zakon o energetici eksplicitno zabranjuje neovlašćeno korišćenje električne energije i obavezuje CEDIS da, ukoliko je utvrdi, bez prethodnog upozorenja obustavi isporuku struje

nastala prilikom neovlašćenog otvaranja kućišta brojila, kao i druge aktivnosti relevantne za kvalitetno obavljanje kontrole. Čak i u situaciji kada se pribjegne „šokiranju brojila“ i kada počinilac djeluje na način da šokira više brojila radi prikrivanja svog djela, oprema omogućava otkrivanje počinioca. U pomenutoj situaciji „šokiranja“, korisnici prijavljuju nelogično nisku potrošnju i naravno izuzeti su od obračuna neovlašćene potrošnje.

Greška je gotovo nemoguća", naglasili su iz CEDIS-a.

D.J.

12

Hronika

policija sumnja na pljačku

Pošta obijena, pa zapaljena

Nikšićka policija istražuje da li jučerašnje paljenje pošte u nikšićkoj Župi ima veze sa pokušajem pljačke tog objekta. Naime, utvrđeno je da su vrata poslovnice, u kojoj se nalazio i sef pošte, prvo obijena zbog čega policija i sumnja na pokušaj pljačke, a da je požar najvjerovatnije podmetnut kako bi se prikrili tragovi. U požaru koji je izbio juče oko pet sati ujutro u potpunosti je izgorio inventar u pošti koja se nalazi u mjestu Župa. Po riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Veselina Gardaševića požar je lokalizovan zahvajujući brzoj intervenciji vatrogasaca. „Dobili smo poziv oko 10 minuta do pet da gori po-

slovnica Pošte u Župi. Tri vatrogasca sa jednim vozilom odmah su upućeni na lice mjesta i bili su tamo za oko 15 minuta. Zatekli su požar u razbuktaloj fazi, a vatra je već bila zahvatila i dio zgrade u kojoj se nalazi stambeni i magacinski prostor.

Intervencijom vatrogasaca spriječeno je da se vatra proširi na te dvije susjedne prostorije“, kazao je Gardašević. Ubrzo nakon gašenja požara obavljen je i uviđaj tokom kojeg i otkriveno da su ulazna vrata pošte obijena podesnim sredstvom. Sa lica mjesta izuzeti su tragovi koji će biti poslati u forenzički centar na vještačenje.

Istraga će pokazati da li je iz pošte nešto ukradeno prije nego li je zapaljena. M.R.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

izvještaj uprave za sprečav

Zbog “pranj procesuiral U prava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT) u 2017. godini pokrenula je 305 predmeta na osnovu prijavljenih sumnjivih transakcija, na inicijativu drugih državnih organa, analize Odsjeka za analitiku i zahtjeva dobijenih od stranih finansijsko-obavještajnih službi.

Od tog broja 103 sumnjive transakcije proslijeđene su u rad drugim državnim organima - Specijanom tužilaštvu, specijalnom policijskom timu, Upravi carina i Poreskoj upravi. Na osnovu obrađivanih predmeta Specijalno odjeljenje policije procesuiralo dvije krivične prijave, protiv 10 fizičkih i 16 pravnih lica za koje se sumnja da su oštetili državni budžet za 5.080.000 eura.

■ NOVE TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA

nesreća na jadranskoj magistrali

Motociklista teško povrijeđen Motociklista J. Č. (35) iz Tivta teško je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći koja se preksinoć oko 23.15 dogodila na Jadranskoj magistrali kod Lovanje.Prema nepotvrđenim informacijama on je upravljajući motociklom Jamaha kotorskih registarskih oznaka, sudario sa sa automobilom golf 5 (BR BV 791) kojim je upravljao devetnaestogodišnji Z.V. iz Tivta. J.Č. je pretičući vozilo ispred sebe velikom brzinom prešao na suprotnu kolovoznu traku

i udario u golf koji se kretao suprotnim pravcem. U udesu je J.Č. ostao bez stopala lijeve noge.

Iako teško povrijeđen nastavio se kretati i pao kod benzinske pumpe u Kukuljini. Njemu je prvu pomoć ukazala tivatska služba Hitne pomoći nakon čega je hospitalizovan u risanskoj bolnici.

J.Č. nije u životnoj opasnosti, a vozač golfa Z.V. je nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten da se brani sa slobode.

N.P.

Kako se ističe u Izvještaju USPNF, Uprava je prema analizama urađenim u prošloj godini, prepoznala sve veći broj rezidentnih pravnih lica za koje se sumnja da vrše krivično djelo utaje poreza na način zaključivanja fiktivnih pravnih poslova, gdje putem drugih pravnih lica izvlače novac podizanjem gotovine, te je po tom osnovu proslijedila obavještenja prema nadležnim državnim organima, na dalje postupanje.

“Uočene su i nove tipologije pranja novca, koje se odnose na varijacije korišćenja sistema za igre na sreću u svrhe pravdanja porijekla novca, zatim on-line posredovanje u prometu nekretnina i vozila, sklapanje ugovora o fiducijarnim zajmovima neodređene ročnosti i namjene pozajmljenih sredstava itd. Analize Uprave ukazuju na sumnju

24 osobe obuhvaćene su u pet predmeta koji se vode pred specijalnim tužilaštvom

da glavni izvor nelegalno stečenih sredstava koja se pokušavaju “oprati” potiče iz internet prevara, trgovina finansijskim instrumentima (razne platforme za trgovanje, binarnim opcijama, valutama itd.) trgovine narkoticima, prometa nekretninama”, navodi se u Izvještaju.

Analiza prijavljenih sumnjivih transakcija, koje je Uprava obrađivala, ukazuju na to da najveći dio sredstava koja se plasiraju kroz različite forme, potiču sa off shore destinacija: Britanska djevičanska ostrva, Sejšeli, Panama, Maršalska ostrva i dr.

■ TRGOVANJE

KRIPTO VALUTOM

Prilikom razmjene podataka sa stranim finansijsko-obavještajnim službama uočena je promjena u trendovima pranja novca, odnosno, primjetan je porast slučajeva zloupotrebe novih tehnologija i interneta u svrhe pranja novca, prvenstveno trgovanje kripto valutom (npr. bitkoin) i trgovina na tržištu stranih valuta (FOREX trgovina).

“Pojava ovih novih trendova u velikoj mjeri usložnjava pristup i način bavljenja ovom problematikom na međunarodnom planu, a zahtijeva i kontinuirano usavršavanje i unapređenje sistema za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, kao i neprekidnu i efikasnu saradnju svih aktera sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i međunarodnom nivou”, navode iz USPNFT.

■ PET PREDMETA PROTIV 24 LICA

Prema izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva, za period od 01.01.2017. do 31.12.2017. za kri-

vično djelo pranje novca iz pokrenut je krivični postupak u pet predmeta protiv 24 lica, dok je u jednom predmetu za isto krivično djelo pokrenuta finansijska istraga protiv dva lica. Za ovo krivično djelo u jednom predmetu protiv jednog lica vodi se izviđaj, dok je za jedno lice odbačena krivična prijava.

Shodno podacima dobijenim od Vrhovnog suda Crne Gore, a koji se odnose na informacije o krivičnim djelima pranja novca u 2017. godini, u radu je bio jedan predmet za pomenuto krivično djelo. Krivični postupak povodom ovog predmeta je u toku.

U odnosu na podatke o predmetima, koji su obrađivani tokom 2017. godine, od Uprave policije su dobijeni podaci da je Specijalno policijsko odjeljenje procesuiralo dvije krivične prijave,

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

Hronika

13

vanje pranja novca i finansiranja terorizma

ja novca” policija la 10 osoba i 16 firmi

10.000 eura preko državne granice, kao i o svakom prenosu gotovog novca gdje postoje razlozi za sumnju da se radi o pranju novca i finansiranju terorizma.

U skladu sa navedenim, Uprava carina je dostavila Upravi sedam izvještaja o prenosu gotovog novca preko granice, koji upućuju na sumnju u pranje novca, na osnovu kojih je otvoreno sedam novih predmeta.

U 2017. godini Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma uputila je Poreskoj upravi 15 inicijalnih obavještenja/inicijativa, radi provjera iz njihove nadležnosti. Na osnovu dostavljenih odgovora od Poreske uprave donijeto je šest rješenja o zabrani raspolaganja sredstvima na poslovnim računima, utvrđen je porez na promet nepokretnosti u iznosu od 29.527 eura, obaveze po osnovu zarada, poreza i doprinosa na zarade u ukupnom iznosu od 8.833 eura. Takođe, prema podacima dobijenim od Poreske uprave, za preostale inicijative obavješteni smo da je u toku postupak inspekcijskog nadzora kod subjekata nadzora.

■ CILJANA KONTROLA

Fiktivnim fakturama utajili novac i “oprali pare” Tokom 2017. godine zajedničkom saradnjom Uprave policije i Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, došlo se do saznanja da postoji osnov sumnje da je više fizičkih lica, državljana Crne Gore i Makedonije izvršilo na organizovan način krivična djela utaje poreza i pranja novca. Navedena lica su osnovala veći broj pravnih lica u Crnoj Gori, na čijem računima su po “fiktivnim fakturama” za neizvršene usluge, robu i radove, evidentirani brojni prilivi u konti-

nuitetu u sumarnim iznosima od više miliona eura.

“Nakon realizacije navedenih priliva na račune pravnih lica, fizička lica su istog dana vršila gotovinska podizanja, a u rijetkim slušajevima dandva nakon priliva sredstava.

Navedene aktivnosti su realizovane preko računa pravnih lica kod više banaka u Crnoj Gori. Prema navodima iz javno dostupnih izvora, uslijedilo je hapšenje određenog broja lica, koja su bila povezana sa navedenim radnjama”, navode iz USPNFT.

protiv 10 fizičkih i 16 pravnih lica, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, nedozvoljeno bavljenje bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranjem, utaja poreza i doprinosa. Pretpostavljena materijalna šteta nastupila po budžet CG je oko 5.080.000 eura.

■ PRENOS GOTO-

VOG NOVCA PREKO GRANICE

Carinski organ dostavlja organu Uprave podatke o svakom prenošenju preko državne granice novca, čekova, hartija od vrijednosti na donosioca, plemenitih metala i dragog kamenja, čija je vrijednost ili iznos od 10.000 eura ili više. S tim u vezi, Uprava je obaviještena o 477 prenosa gotovog novca iznad

POSLOVNE BANKE

Ukoliko Uprava na osnovu izvještaja dobijenih od obveznika posumnja da neka poslovna banka nije postupila u skladu sa Zakonom o SPNFT i nije prijavila sumnjivu transakciju, može uputiti zahtjev za ciljanu kontrolu poslovne banke Centralnoj banci Crne Gore kao nadzornom organu za rad poslovnih banaka.

S tim u vezi, u 2017. godini Centralna banka Crne Gore je u skladu sa zakonom izvršila tri ciljane kontrole poslovnih banaka i o rezultatima obavijestila Upravu. Vršeći nadzor i kontrolu kod jedne banke, Centralna banka je utvrdila nepravilnosti u radu prilikom prijava sumnjivih transakcija i shodno navedenom protiv iste će podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje u Podgorici, u zakonom propisanom roku.

N.P.

14

hronika

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

Osuđeni na 11 mjeseci zatvora

PRESUDA PEPićimA zbog bAcAnjA bombE iSPRED kUćE novinARA SEADA SADikovićA

Sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak izrekao je jedinstvene osude braći od stričeva Ilhanu i Hilmiju Pepiću iz Rožaja zbog izvršenja krivičnog djela ”nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija “u sticaju sa ugrožavanjem sigurnosti.

Ilhan je osuđen na sedam, a Hilmija na četiri mjeseca zatvora jer se terete da su 1. aprila ove godine oko 22.30 časova u bjelopoljskoj Ulici Muniba Kučevića aktivirali ručnu bombu ispred ograde stambenog objekta u kojem živi novinar televizije “Vijesti” Sead Sadiković sa porodicom.

Nakon izricanja osude Ilhanu je ukinut pritvor, dok je Hilmiji pritvor ranije ukinut. U optužnom prijedlogu navedeno je,da je eksplozija izazvala strah i uznemirenost kod oštećenog Sadikovića i njegove porodice. Usljed snažne detonaci-

Ilhan je rekao da je revoltiran prilogom koji je Sadiković uradio sa njegovim ocem, koji je, kako je rekao, cjelokupna javnost mogla da vidi i na društvenim mrežama

je oštećen je automobil “dacia” vlasništvo firme “Rentakar”iz Beograda koji je koristio Beograđanin I.A. koji živi i radi u Austriji. Inače, on se nekoliko sati prije eksplozije dove-

Kosovari pljačkali kladionice i markete

Osnovni sud u Ulcinju potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenih B.A., I.F. i D.E., sa Kosova, zbog produženog krivičnog djela teška krađa u saizvršilaštvu. Optužnicom je predstavljeno da su optuženi u noći između 24. i 25. marta ove godine u Ulcinju obili trafiku i market i iz njih ukrali cigarete, alkohol i tablet. Samo dan kasnije na njihovoj meti bili su kladionica i tri marketa.

“U noći između 27. i 28. marta 2018. godine obijanjem su oduzeli tuđe pokretne stvari vlasništvo sportske kladionice ‘Lob’, Lutrije Crne Gore, kladionice ‘Volcano’ i ugostiteljskog objekta ‘San Remo’ . Koristeći noćne uslove i odsutnost

vlasnika prišli su objektima oštećenih, iz kojih su oduzeli 42 eura na štetu ‘Loba’, mobilni telefon, novac u iznosu od 386 eura na štetu ugostiteljskog objekta ‘San Remo’, u Lutriji Crne Gore nijesu pronašli novac, a dok su obijali kladionicu ‘Volcano’, naišlo je policijsko vozilo, pa su pobjegli”, navodi se u optužnici.

Sljedeća pljačka je uslijedila odmah naredne noći, između 28. i 29. marta 2018. godine i to u Baru. Na meti optuženih našla se sportska kladionica “Volcano” u Ulici Jovana Tomaševića. Međutim, dok je I.F. pajserom pokušavao da otvori vrata objekta, upalio se alarm, nakon čega se sva trojica okrivljenih dala u bijeg.

N.P.

je Hilmija odbacio navode krivične prijave. Ilhan je izrazio kajanje i ispričavši šta je bio motiv da kritične večeri aktivira bombu. On je sin vlasnika privatnog muzeja u Rožajama,

Foto: Dejan Lopičić

oSnovni SUD U UlcinjU PotvRDio oPtUžnicU

zao u Bijelo Polje da bi posjetio rođake, a automobil je ostavio na mjestu gdje inače Sadiković često parkira svoje vozilo.

Tokom saslušanja, Ilhan Pepić je preuzeo krivicu na sebe, dok

učesnika emisije “Bez granica”, čiji je urednik Sead Sadiković, a emituje se na Televiziji Vijesti. Ilhan je rekao da je revoltiran prilogom koji je Sadiković uradio sa njegovim ocem, koji je, kako je rekao cjelokupna javnost mogla da vidi i na društvenim mrežama. Rekao je da je reagovao u afektu i nije imao namjeru nikoga da povrijedi.

B.Č.

mAglići

Obustavljena akcija traganja

PotvRđEno obUStAvljAnjE PoStUPkA

Pripadnici Gorske službe spašavanja prekinuli su spasilačku akciju u reonu Maglića, na insistiranje njemačkih turista, jer povrede jednog od njih nijesu toliko ozbiljne kako su u prvi mah saopštili. Kako su istakli iz GSS-a, dvojica turista su juče u pomoć zvali Operativno-komunikacioni centar “112” Direktorata za vanredne situacije MUP-a. Oni su saopštili da jedan turista ima povrede noge, ali kasnije su javili da su ipak sposobni da sami nastave kretanje.

Burić će se žaliti na odluku Apelacionog suda Vesna Burić, kćerka pokojnog Branka Radunovića, najavila je da će na odluku Apelacionog suda, kojom je potvrđeno obustavljanje postupka protiv Novaka Ražnatovića zbog podstrekavanja na ubistvo, podići zahtjev za zaštitu zakonitosti.

“Na odluku Apelacionog suda podići ću zahtjev za zaštitu zakonitosti, jer tri povrede na glavi koje su ustanovljene obdukcijom ne mogu se vezati za prirodnu smrt. Privatno odrađena obdukcija ne može biti zakonit dokaz za sud. Nije utvrđeno otkud tri povrede na glavi. Porodica je tražila da se uradi vještačenje lobanje i utvrdi od čega su nastale ove povrede”, navela je Burić.

Naime, Apelacioni sud je u petak potvrdio odluku Višeg

suda kojom je obustavljen postupak protiv advokata Novaka Ražnatovića, pokrenut po privatnoj tužbi Vesne Burić, da je sa umišljajem podstrekao nepoznatu osobu da ubije Branka Radunovića.

“Utvrđeno je da je smrt kod pokojnog Radunovića prirodna i da je nastupila usljed naglog pogoršanja već postojećeg teškog i dugotrajnog oboljenja srca i krvnih sudova”, piše u obrazloženju odluke. Vesna Burić, kćerka pokojnog Radunovića, u privatnoj tužbi, na osnovu koje je podignuta optužnica, teretila je Ražnatovića da je 19. maja 2011. godine u Podgorici s umišljajem podstrekao nepoznatu osobu da u 9.30 časova uđe u kancelarije izvršnog direktora “Autoremonta Osmanagić” i ubije njenog oca. N.P.

16

DRUŠTVO

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

ZA PROGRAM WORK AND TRAVEL PRIJAVLJENO OKO 1.500 STUDENATA

PRIPREME ZA NOVO ŽIVOTNO ISKUSTVO U AMERICI PRIVODE SE KRAJU

⌦ Marina Ilić

O

ko 1.500 crnogorskih studenata, koji su se prijavili za neki od programa Work and Travel uskoro pakuje kofere, da bi od 29. maja krenuli u avanturu koja je iz godine u godinu sve primamljivija našim mladim ljudima. Prema riječima izvršne direktorice agencije Montconsult Ljiljane Rakočević, najveći doprinos promociji ovih programa dali su povratnici, prenoseći sjajne utiske.

Za programe Work and Travel (WAT) ove godine se prijavilo oko 1.500 studenata, što pokazuje da u Crnoj Gori kod mladih vlada veliko interesovanje za rad u SAD. To je Dnevnim novinama potvrdila i izvršna direktorica Montconsult-a Ljiljana Rakočević, koja kaže da samo u ovoj agenciji ima 150 prijavljenih studenata.

“Na sastanku agencija sa predstavnicima US Konzulata u Američkom uglu je pomenut broj od 1.500 studenata koji su prijavljeni na

Program u sve četiri agencije: Montconsult, WAT Montenegro, Atik + i Courson.

Agencija Montconsult ima prijavljenih 150 studenata“, navodi Rakočević.

Kao jedan od razloga zbog čega je interesovanje za programe toliko veliko, Rakočević navodi to što sada već svi studenti znaju za njih, te idu kad im je to moguće ostvariti.

|

KREDIT KAO PODRŠKA STUDENTIMA

“Prije nekoliko godina NLB banka je lansirala NLB OK kredit kao podršku studentima prijavljenim na program. Kad smo počeli sa promocijama programa W&T USA 2005. godine - malo ko je bio upoznat sa ovim programom. Agencija Montconsult je uložila ogroman napor konstantno promovišući program Work&Travel USA na fakultetima, sajmo-

vima, medijima, Američkom uglu...da se čuje za ovaj program i da krenu prvi studenti. Povratnici sa programa su dolazili oduševljeni, pa su iskustvima pomogli da se prog ra m p r o moviše. Kasnije su počele da rade i druge agencije što je povećalo informisanost stude-

nata. Od 2012. godine State Department licencira agencije koje mogu raditi ovaj program”, objašnjava Rakočević.

Prijave na program su se primale od 1. oktobra 2017. godine do februara 2018. godine za ljeto 2018. Sada je period viziranja i odlaska na program. Ove godine studentima iz Crne Gore je određen radni dio programa od 29. maja do 25. septembra, a prema riječima Rakočević, datum polaska i dužinu boravka u Americi određuje sam student.

“Programom je predviđeno maksimum pet mjeseci boravka u Americi (četiri mjeseca rada + jedan mjesec putovanja).

Po završetku radnog dijela programa moguće je turistički boraviti u Americi još mjesec kako bi studenti putovali, posjetili rođake, prijatelje“, navodi Rakočević.

O PROGRAMU

Program Work & Travel USA je program međunarodne kulturne razmjene - Exchange Visitor Program.

Ovaj program pruža mogućnost studentima iz čitavog svijeta da, tokom ljeta, borave u SAD, upoznaju različite kulture, američki način života, steknu nove prijatelje i usavrše engleski jezik. Kako bi obezbijedili finansijska sredstva za boravak u Americi, učesnici programa rade kod poslodavaca iz SAD, studentske poslove iz oblasti turizma, ugostiteljstva, trgovine...

Na ovu prestižnu stipendiju američke vlade, prema njenim riječima, mogu se prijaviti studenti koji redovno polažu ispite, starosti od 18 do 28 godina (studenti redovnih, magistarskih, doktorskih studija - koji studiraju u zemlji i inostranstvu), koji govore engleski jezik

DRUŠTVO

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

OPCIJA 1 W&T PROGRAMA: JOB PLACEMENT (1.445 dolara) Radnu ponudu u SAD obezbjeđuje Sponzor organizacija. Programom je obuhvaćeno: obezbjeđivanje radne ponude, povratne avio karte, zdravstvenog osiguranja, dokumenta DS-2019, SEVIS dokumenta (I-901), formulara za dobijanje socijalnog broja (Social Security Number), online kurs engleskog jezika, instrukcije za putovanje do poslodavca, podrška tokom trajanja programa (besplatan dežuran servis telefon, informator za učesnike programa i dr.). U agenciji Montconsult, cijena prijave za ovu opciju je 1.445 dolara. (provjera znanja jezika vrši se putem skype intervjua od strane partnera).

|

PROCEDURA PRIJAVLJIVANJA JEDNOSTAVNA

“Procedura prijavljivanja je vrlo jednostavna. Potrebno je dostaviti agenciji Montconsult sljedeća dokumenta: potvrdu sa fakulte-

ta o studiranju, kopiju pasoša, fotografiju (kao za us vizu), CV, aplikaciju (dobijaju u agenciji), potvrdu o uplati registracije na program u iznosu od 80 eura”, kazala je Rakočević.

Ona ističe da studenti sami biraju državu u Americi i vrstu posla koji će raditi (zavisno od prethodnog radnog iskustva i ocjene znanja engleskog jezika), a u ponudi je, kako kaže, preko 1.000 poslova na atraktivnim lokacijama širom Amerike.

“Istočna obala, Chicago i okolina, Long Island, Rhode, Island, New Jersey, NewYork, VirginiaBeach, CapeCod, Vermont, Maine, Illinois, Colorado, California, Myrthle Beach, Maryland, Florida, Alaska i dr. popularne turističke destinacije širom SAD. Poslovi su u kompanijama poput: Crowne Plaza Resort&Golf Club, Ocean House Rhode Island, Marriot, Swissotel, Acadia corporation, Enchantment Resort, velikom broju hotela razlicitih kategorija, golf klubovima, zabavnim parkovima, Restoranima, Shoping mall… Pozicije na kojima student rade su: sezonski poslovi u turizmu Server, Barista, BusPerson, Cashier, Lifeguard, Counter Help, Beach Attendant, Games Attendant, Food Prep, Sales Help”, naglašava

Osim za posao mladi imaju vremena i za druženje

OPCIJA 2 W&T PROGRAMA:

17

Crnogorski studenti sve češće biraju SAD za sezonski rad i usavršavanje

SELF PLACEMENT (1.045 dolara) Radnu ponudu u SAD obezbjeđuje učesnik programa. Programom je obuhvaćeno: provjera radne ponude koju je dostavio učesnik programa, obezbjeđivanje povratne avio-karte, zdravstvenog osiguranja, dokumenta DS-2019, SEVIS dokumenta (I-901), formulara za dobijanje socijalnog broja (Social Security Number), podrška tokom trajanja programa (besplatan dežuran servis telefon, informator za učesnike programa i dr.). Napomena: Obezbijeđeni posao mora biti u skladu sa regulacijom State Department-a. U agenciji Montconsult, cijena prijave za ovu opciju je 1.045 dolara.

Rakočević.

Posao se, kako kaže, dobija na tri načina, od kojih je najjednostavniji putem online aplikacije na serveru američke sponzor organizacije Inter Exchange.

“U aplikaciji studenti navode koje poslove žele da rade i na kojim lokacijama u Americi, u kom periodu, drugove sa kojima putuju i žele da rade zajedno (maksimalno tri studen- t a mogu raditi kod istog poslodavca). Na osnovu toga Sponzor organizacija iz Amerike šalje studentu posao koji može prihvatiti ili odbiti. Takođe, i poslodavci imaju pristup online aplikacijama studenata i mogu se direktno obratiti studentu putem mejla da bi zakazali Skype intervju”, rekla je Rakočević.

|

POSLOVI RAZNOVRSNI

Takođe, određeni poslovi se dobijaju direktnim intervjuem sa poslodavcem putem skype-a.

“Spisak poslodavaca za skype intervju studenti dobijaju od agencije i mogu se prijaviti za tri poslodavca.

Najbolji poslodavci obavezno koriste ovaj oblik komunikacije i zahtijevaju odlično znanje engleskog jezika”, napominje Rakočević.

Treći način dobijanja posla je Sajam poslova – Job Fair.

“Sajam se održava krajem februara. Predstavnici Sponzor organizacije i poslodavci rade intervju sa studentima.

Kad odaberu posao – studenti potpisuju Ugovor o radu sa izabranim po-

OVE GODINE STUDENTIMA IZ CRNE GORE JE ODREĐEN RADNI DIO PROGRAMA OD 29. MAJA DO 25. SEPTEMBRA, A PREMA RIJEČIMA RAKOČEVIĆ, DATUM POLASKA I DUŽINU BORAVKA U AMERICI ODREĐUJE SAM STUDENT

slodavcem i kod njega rade sve vrijeme radnog dijela programa. Ovaj poslodavac i Sponzor organizacija iz Amerike koja ima akreditaciju vlade SAD - nalaze se na pozivnom pismu za J-1 vizu. Pozivno pismo izdaje State Department i za ovaj program kulturne razmjene““, kaže Rakočević.

Prema njenim riječima, studentima je dozvoljeno da, ukoliko žele, sami nađu i dodatni posao u Americi.

“Drugi posao mora odobriti američki sponzor jer ne mogu svi američki poslodavci učestvovati u ovom programu razmjene. Samo najbolji poslodavci (plaćaju porez, legalni radnici, Trip Advisor rejting...) budu odabrani da ugoste studente i da ih kroz plaćenu praksu obuče poslovima”, predočila je Rakočević.

Poslovi su sezonski poslovi u turizmu za koje studenti imaju plaćenu i obuku.

“Startuju sa najnižih pozicija, ali se vrijedni nametnu i doguraju do menadžera hotela, šefova sektora (što je naravno i bolje plaćeno). U svakom slučaju, studenti nauče kako organizovano i vrijedno da rade posao”, dodaje Rakočević.

18

DRUŠTVO

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

U PORASTU MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA, STRUČNJACI UPOZORAVAJU:

RODITELJI, VASPITAVAJTE DJECU NA VRIJEME, U PUBERTETU JE KASNO

⌦ Jelena Vujošević

U

Crnoj Gori je iz godine u godinu u porastu maloljetnička delinkvencija.

Naime, posljednji podaci Monstata pokazuju da je ukupan broj prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela u 2017. godini iznosio 243, što je za 3,4 odsto više u odnosu na godinu ranije.

Ovakvo stanje stručnjaci vide u činjenici da živimo u svijetu koji preferira da malo radimo, a mnogo imamo, što djeca vide i posežu za otimanjem onoga što nije njihovo i za onim što oni nisu zavrijedili. Mali broj djece, poručuje psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić u pubertetu sluša roditelje.

Autoritet se, dodaje, gradi do puberteta, odnosno dok dijete ne napuni 15 godina jer kasnije vrlo malo može da se uradi.

■ PROŠLE GODINE

243 MALOLJETNIČKA KRIVIČNA DJELA

“Ukupan broj prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela u 2017. godini iznosio je 243, što je za 3,4% više nego 2016. godine.

Optuženih maloljetnih učinilaca krivičnih djela bilo je 133, što u odnosu na 2016. godinu predstavlja smanjenje za 7,6%, dok je broj pra-

133 OPTUŽENIH MALOLJETNIH UČINILACA KRIVIČNIH DJELA BILO JE PROŠLE GODINE

vosnažno osuđenih iznosio 128 i manji je za 8,6% nego 2016. godine. U strukturi krivičnih djela koja su učinila maloljetna lica najbrojnija su krivična djela protiv imovine”, saopštili su iz Monstata.

Od ukupnog broja prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela 4,1 procenat ili 10 su ženskog pola, a 95,9 odsto ili 233 su počinili dječaci.

Ovakva statistika se, kaže Stupar-Đurišić tumači, ne lošom materijalnom situacijom već željom da se poboljša ista, a da se to ne uradi radom i znanjem nego prečicama.

“Trenutno živimo u jednom svijetu koji preferira da malo radimo, a mnogo imamo i to djeca vide i posežu za otimanjem onoga što nije njihovo i za onim što oni nisu zavrijedili. Tu roditelji malo toga mogu jer ako ih nijesu vaspitali da kvalitet i znanje i imanje stiču svojim radom, teško da to mogu u tom adolescentnom periodu”, objašnjava psihološkinja.

Od 15-16 godine inače kreće buntovništvo, odupiranje autoritetu, ali to u uobičajenim porodicama ne ide do granice da se otuđuju stvari i da se čine krivična djela. Međutim, dodaje Stupar-Đurišić, kada imamo sistem vaspitanja u kojem su djeci mnoge stvari dopuštene, kada nema čvrste granice, onda dijete kad uđe u pubertet pomjera te za-

konske granice, ne u okviru porodice nego u okviru zakona i u takvim slučajevima mi uglavnom imamo problem u porodičnom funkcionisanju.

Za roditelje, kaže nema adekvatnog savjeta ako oni nisu dovoljno obraćali pažnju na svoje dijete tokom njegovog osnovnog i srednjeg obrazovanja.

■ PRIJE KRIVIČNOG BILO DOSTA PREKRŠAJNIH DJELA

“Nijedno maloljetno dijete kao prekršilac, počinilac nekog krivičnog djela, ne radi to prvi put. Prije toga, on ima niz prekršajnih djela. Uvijek je to niz nedoličnog ponašanja koje, očigledno, nije adekvatno sankcionisano odnosno dijete nije na adekvatan način resocijalizovano i promijenilo načine ponašanja, mišljenja i nekih stavova”, kaže ona.

Stupar-Đurišić je mišljenja da je najveći broj djece prije krivičnog, pravio veliki broj prekršajnih djela, od bježanja sa časova, loših ocjena, loših postignuća, neuspješnosti u poslu, agresivnih ispada.

“To

MALOLJETNI UČINIOCI KRIVIČNIH DJELA 2017 - 243 2016 - 235 2015 - 244 2014 - 236

su sve prekršajna djela koja nijesu bila adekvatno primijećena, adekvatno sankcionisana, odnosno dijete nije upozoravano na pravi način. Takvo dijete ide dalje, udje u pubertet i onda kada nije znalo da se adekvatno ponaša u dječijem uzrastu onda ono u adolescentnom periodu pravi takve probleme. Poruka roditeljima: vaspitavajte vaše dijete na vrijeme jer onda kad počne da ga vaspitava ulica, onda se tu vi više ne pitate. Mali broj djece u pubertetu sluša

svoje roditelje. Autoritet se gradi do puberteta, tj. dok dijete ne napuni 15 godina jer kasnije vi vrlo malo možete da uradite”, objašnjava Stupar-Đurišić.

Ona je kazala i da velika većina djece koja krivično odgovaraju imaju disfunkcionalnu porodicu. “Ta djeca nemaju mamu i tatu koja se slažu, koja ih podržavaju, razumiju, koja su ih usmjeravala da uče, da rade, već su iz drugačije porodične situacije koja njeguje sistem “živi brzo, zaradi brzo, sve te sljeduje, svuda gdje možeš da se “izlaktaš” tako i učini, sve što možeš da “ zgrabiš”, to ti i pripada”. Nažalost, mi imamo takve porodice, koje na takav način vaspitavaju djecu”, zaključila je Stupar-Đurišić.

Svim građanima Crne Gore čestitamo Dan nezavisnosti!

Da je vječna Crna Gora!

20

CRNA GORA

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

POTPREDSJEDNICA OPŠTINE PLJEVLJA A

PROŠLA GODINA PO OSTVARENJU

SAOPŠTENJE ORGANIZACIJE ª BOKOBRANº

Ostavimo izlaz na more za našu djecu Neformalna građanska inicijativa “Bokobran” oglasila se saopštenjem nakon održanog protestnog skupa na rtu Ponta Seljanovo, u cilju zaštite tog rta i njegove plaže od projektnog plana kompanije “Sea Trade”.

Oni poručuju da će u slučaju realizacije tog projekta Tivćani, a naročito žitelji Seljanova ostati bez najvećeg i najpopularnijeg javnog gradskog kupališta.

“Kako projekat predviđa i nasipanje novih plažnih površina, nepovratno će biti uništen živi svijet na morskom dnu”, navodi se u saopštenju sa kojim se tim povodom oglasila dr marinske ekologije iz Instituta za biologiju mora Slavica Kašćelan-Petovič.

Sa skupa na kome je bilo preko dvije stotina građana, poručeno je da Ponta i sve plaže pripadaju građanima Crne Gore i da, ukoliko ne preuzmu odgovornost i ne pobune se protiv bezumlja koje je na snazi, njihova djeca neće imati more, koje će moći nazvati svojim.

Obraćajući se Tivćanima, Bokeljima i svima koji vole Boku i svi koji Boku iskreno volite, iz bokobrana su istakli da su u petak pokazali da “nas ima još prkosnih i voljnih da se ne zastide inertnosti, dok naša djeca ostaju bez perspektiva, a mi mučimo! Hvala vam na osjećaju jedinstva sa sugrađanima svojim, dok tražimo osnovne uslove za život.

Izlaz na more, Pontu za škuribandu i našoj djeci. Nakon što proplivaju, gdje smo i mi proplivali”.

“U situaciji smo, i to na cijelom Crnogorskom primorju,

U SITUACIJI SMO, I TO NA CIJELOM CRNOGORSKOM PRIMORJU, A I U OSTATKU ZEMLJE, KADA VIŠE NEMAMO PROSTORA ZA VAGANJE - ILI ĆEMO ODREAGOVATI, ILI ĆEMO SATRATI I PREOSTALO a i u ostatku zemlje, kada više nemamo prostora za vaganje - ili ćemo odreagovati, ili ćemo satrati i preostalo. A nije malo preostalo, preostalo je mnogo toga, za što se vrijedi izboriti”, navodi se u saopštenju.

U “Bokobranu” su prezadovoljni podrškom i druženjem oko 250 optimističnih građana od kojih je veliki broj ponudio pomoć “u propagiranju ideje zajedništva u borbi za ukidanje aktuelnih pravnih mehanizama za otimanje prostora Crne Gore njenim građanima”.

Podsjetili su i na 15-dnevna javnu raspravu o Planu posebne namjene za obalno područje, koji stručnjaci ocjenjuju pogubnim, jer donosi novu centralizaciju i planiranje zasniva na sili, a ne na multidisciplinarnom stručnom pristupu. Učešće lokalne javnosti svedeno je na raspravu o uticaju na životnu sredinu, koju lokalna uprava raspisuje i za projekte u neskladu sa uslovima koje je sama izdala. Dakle, situacija je blago rečeno, haotična, poručili su iz neformalne građanske inicijative “Bokobran”, koji planira i konkretne akcije za očuvanje Ponte Seljanova o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Z.K.

P

ljevaljska lokalna uprava je u posljednje tri i po godine sma- ći izuzetno pozitivnim ostvanjila ukupan dug za oko 1,8 miliona eura i istovremeno rea- rene domete u sferi finansija. lizovala brojne infrastrukturne projekte, kazala je u razgoOna je istakla da je sljedeći voru za DN potpredsjednica opštine Anela Kriještorac. cilj da Opština izmiri sve dospjele obaveze prema ostalim dobavljačima i korisnicima Ona ističe da je, osim toga, kredita, onda je ostvarenje sredstava iz budžeta, kao što lokalna uprava duplirala iz- budžeta u 2017. godini najje to bio slučaj sa dugovanjima dvajanja za poljoprivredu i za veće za posljednjih 12 godi- prema političkim partijama, oko 55 odsto uvećala ulaga- na”, rekla je Kriještorac. kojima je u mandatnom perinja u sport.

Prema njenim riječima, “Kroz bolju naplatu priho- aktuelna lokalna uprava je u da, smanjenje ukupnih oba- septembru 2014. godine, preveza i izmirenje kreditnih uzevši nakon lokalnih izbora obaveza u prethodnom peri- vlast, naslijedila 20.979.435 odu napravili smo značajne eura ukupnih obaveza. pomake na finansijskoj sta“Tokom mandata vratibilizaciji Opštine, a potpu- li smo više od šest miliona na finansijska konsolidaci- kreditnih obaveza tako da ja je jedan od prioriteta u na- opština po ovom osnovu darednom periodu”, kazala je nas ima obavezu prema banKriještorac. kama u iznosu od 1,2 miliona Prema njenim riječima, eura”, kazala je Kriještorac. prošla godina bila je rekorOd naslijeđenih 12 kredita, u potpunosti su izmiredna po ostvarenju budžeta.

“U 2017. godini budžet je ne obaveze za šest, a do kraostvaren u iznosu 12.625.777 ja godine Opština će otplatiti eura. Jedino veće ostvarenje još tri kredita. budžeta je zabilježeno 2011, “U 2019. godinu Opština ali se te godine Opština kre- Pljevlja će ući gotovo potpuditno zadužila 4.169.900 eu- no kreditno razdužena”, kaKriještorac ra, i ako izuzmemo taj efekat zala je Kriještorac, ocjenju-

Pljevlja

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

CRNA GORA

21

ANELA KRIJEŠTORAC ZA DN

REKORDNA BUDŽETA GODINA 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

PLANIRAN BUDŽET 15.978.000 12.280.000 9.618.320 21.130.000 12.950.461 16.773.760 17.697.300 18.531.161 19.260.865 20.774.327

odu plaćeno oko 550.000 eura, odnosno izmirene su sve nasleđene obaveze i Opština se prvi put nakon niza godina našla u situaciji da plaća samo tekuće obaveze političkim partijama.

“Svi postignuti rezultati u mandatu 2014-2018 su još značajniji kada imamo u vidu da je rukovodstvo Opštine istrajalo na principu nezaduživanja”, kazala je Kriještorac.

Prema njenim riječima, finansijska stabilnost preduslov je još većih ulaganja u infrastrukturu, zaštitu životne

OSTVARENJE 11.440.161 10.589.670 8.364.177 13.049.060 8.772.199 11.864.629 9.617.039 11.070.160 10.790.519 12.625.776

sredine, kulturu, sport, poljoprivredu i u sve sfere koje čine život u gradu kvalitetnijim.

“Od izuzetnog značaja je uspostaviti ne samo efikasnu već i razvojno orijentisanu lokalnu upravu, a nekoliko principa kao što su maksimalna transparentnost u radu, borba protiv nepotizma i korupcije će i dalje ostati imperativ, jer samo na taj način možemo imati lokalnu upravu koja uživa kredibilitet među građanima”, zaključila je Kriještorac.

D.K.

Tokom mandata vratili smo više od šest miliona kreditnih obaveza tako da opština po ovom osnovu danas ima obavezu prema bankama u iznosu od 1,2 miliona eura

HERCEG NOVI: POČELO ASFALTIRANJE RIVIJERE

Radovi će biti završeni do početka sezone Radnici kompanije “Car invest” počeli su da asfaltiraju Rivijeru, a kompletan posao biće završen do 1. juna.

Iz opštine Herceg Novi saopšteno je da su počeli radovi na asfaltiranju rivijere, koje izvodi podizvođač “Carinvest”, a koje kreće iz pravca Bijele prema Kumboru.

“Opština Herceg Novi očekuje da se radovi na asfaltiranju završe u roku od 10 dana. Iako je bilo manjeg kašnjenja, radovi će biti završeni prije početka zvanične turistič-

ke sezone i građani Herceg Novog, a posebno novske rivijere, napokon će dočekati goste sa urednim i novoopremljenim prilaznim putem”, saopštili su iz Opštine.

Oni dodaju i da je pored pomenutih radova, u prethodna dva mjeseca izvršena rekonstrukcija kompletne javne rasvjete u dužini od pet kilometara, gdje su postavljeni novi kablovi i uzemljenje. Takođe, na ovom pojasu je sanirano više od dva kilometra parapetnih zidova.

“Sa firmom ‘Carinvest’

dogovorili smo da se poslije Rivijere, izvrši i asfaltiranje centralne ulice u Bijeloj pored Mjesne zajednice i Pošte, zatim u naselju Žager, kao i u Baošićima”, kazala je potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović prilikom obilaska terena. Kako ističu jedan dio Njegoševe ulice na prelazu Igalo-Topla biće asfaltiran narednih dana.

Sve aktivnosti su dio priprema za zvaničan početak turističke sezone. Podsjećanja, radovi na asfaltiranju Rivijere odlagani su u nekoliko navrata. S.M.

BAR: NOSILAC LISTE DPS OBIŠAO MZ POLJE

Najavili izgradnju kolektora Nosilac liste DPS Bar Dušan Raičević razgovarao je sa mještanima naselja Donje Polje o projektu kanalizacionog kolektora, čija realizacija je planirana u narednom periodu. Prilikom posjete kandidata za odbornike, bilo je riječi i o nastavku projekta postavljanja javne rasvjete.

Predstavnica izborne liste DPS-a dr Vesna Đokvučić izrazila je zadovoljstvo do sada urađenim i najavila da će najavljeni prioriteti u budućem periodu biti realizovani u predviđenom roku. Obilasku je prisustvovao i kandidat za odbornika Nedžad Pepić.

Raičević sa saradnicima u MZ Polje

22

crna gora

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

Pljevlja: Poslanik DPs u razgovoru za Dn

Stvorena platforma za napredak mladih ljudi

Mladi, moralni i obrazovani ljudi željni usavršavanja su snaga koja će u godinama pred nama dati puni doprinos valorizaciji svih razvojnih potencijala Pljevalja i Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za DN poslanik DPS-a i kandidat za odbornika u pljevaljskom parlamentu Danijel Živković.

Prema njegovim riječima, država je u prethodnom periodu kroz izmjene sistemskih zakona o obrazovanju kreirala platformu za kvalitetno obrazovanje i usavršavanje mladih ljudi i njihovo zaposlenje u skladu sa znanjem i sposobnostima.

“I država Crna Gora i lokalna uprava u Pljevljima prepoznaju tu nadolazeću snagu i uz iskazanu odgo-

vornost prema mladim ljudima, poklanjaju im punu pažnju. Tako su u našem gradu u prethodnom mandatu sa nivoa lokalne uprave preduzete brojne aktivnosti u čijem su fokusu bili mladi i njihov sveukupni boljitak i napredak kako bi im se omogućilo da stasaju i grade i rade za dobro Pljevalja i Crne Gore”, rekao je Živković.

Brojna kulturna dešavanja u organizaciji pljevaljske lokalne uprave, njenih službi i sekretarijata, kako kaže, predstavljale su eklatantan primjer emancipacije u tranziciji sazrijevanja misli mladih ljudi.

“Pozorišne predstave, književne večeri, projekcije filmova domaće i inostrane kinematografije

Živković

koje nijesu bile generacijski ograničene, koncerti najvećih muzičkih imena iz regiona, budžetska izdvajanja za obrazovanje, sport i ulaganja u škosku i sportsku infrastrukturu govore dovoljno o senzibilitetu i odnosu ove lokalne uprave prema mladim ljudima”, kazao je Živković.

Prema njegovim riječima, novi infrastrukturni sadržaji u Pljevljima, nastali u mandatu vršenja vlasti DPS i koalicionih partnera iz SD i Bošnjačke stranke, najbolji su odgovor na ispraznu, demagošku i populističku priču političkih oponenata kojima je svaki dan tmuran i oblačan.

“Oni ne mogu da prihvate činjenicu da se grad razvija u pravom smjeru i da će

u Mariboru Proslavljen Dan saMostalnosti

u narednom periodu taj razvoj biti još dinamičniji. Zbog toga ulaze u fazu ozbiljnih frustracija i mržnje prema svemu onome što je od opšteg interesa za dobro svih građana Pljevlja”, ocijenio je Živković.

Ističe da izborna lista “Za dobro građana PljevaljaPobjednički! Koalicija DPS, SD, BS - Milo Đukanović”, svojim izbornim programom garantuje realizaciju brojnih projekata, koji će biti direktno usmjereni na smanjivanje negativnih demografskih trendova.

“Formiranje garantnog fonda u cilju obezbjeđivanja garancija za sve one koji planiraju da pokrenu biznis nalazi se u vrhu agende prioritetnih

aktivnosti novog saziva lokalne uprave u narednom mandatu.

Iskoristićemo zakonske povoljnosti dopune zakona o mladima da se kreiraju kvalitetni programi zapošljavanja. Ovo je jedna od tema koja zahtjeva pristup koji neće biti na nivou demagogije i deklarativnog zalaganja za promjenu stanja u ovoj oblasti. Svi akteri društvenog, političkog, privrednog, preduzetničkog života u našem gradu bi trebalo da se uključe u rješavanje ovog problema. Zbog toga na budućnost gledamo sa optimizmom, ali i sa odgovornošću za preuzete obaveze, svjesni činjenice da su građani ti koji će procjeniti ko su graditelji i pregaoci”, poručio je Živković.

D.K.

PotPisan Protokol o saraDnji

Pajković: Naša obaveza TO Beograda i Novog je da čuvamo CrNu Goru potvrdili dobre odnose Crnogorsko društvo “Montenegro-Maribor” svečano je obilježilo Dan nezavisnosti Crne Gore. Proslavi su prisustvovali, pored članova, predsjednika drugih društava, predstavnika Ambasade Crne Gore i predsjednik Grupe prijateljstva Slovenije i Crne Gore u Državnom zboru Republike Slovenije Uroš Prikl.

Savjetnica u Ambasadi Crne Gore Lola Popović govorila je o dijaspori u svijetu i novom zakonu o saradnji dijaspore sa državom Crnom Gorom.

Predstavnik Grupe prijateljstva Slovenije i Crne Gore osvrnuo se na tradicionalno dobre i prijateljske odnoste među državama.

Predsjednica Društva Dijana Pajković podsjetila je na najznačajnije datume iz

novije istorije Crne Gore od samostalnosti do danas, od članstva u Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope do NATO Alijanse.

Naglasila je da se ove godine navršava 100 godina od Božićnog ustanka kada su legendarni Krsto Zrnov Popović i crnogorski borci za pravo, čast

i slobodu Crne Gore ustali da brane slobodnu i nezavisnu Crnu Goru.

“Ta iskra vječnosti i samostalnosti, vodila nas je i 21. maja 2006. godine. Zato je naša obaveza i dug do njih, da čuvamo Crnu Goru, njeno dostojanstvo, ponos i samostalnost”, kazala je ona.

Direktori Turističkih organizacija Beograda i Herceg Novog, Miodrag Popović i Pavle Obradović, potpisali su u Beogradu Protokol o saradnji kojim se i zvanično potvrđuju tradicionalno dobri poslovni i svi ostali odnosi između dva grada.

U Bibilioteci grada Beograda, u Rimskoj dvorani, potpisivanju su prisustvovali predsjednik i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i Miloš Konjević, kao i zamjenik direktora TO Beograda Slobodan Unković i odbornici hercegnovske skupštine.

Prije potpisivanja Protokola ispred Biblioteke je bio postavljen pult TO HN na kojem se dijelio propagandni materijal, kao i gastronomske delicije našeg prostora – suve

smokve i roštule, a sve uz nastup klape Castel Nuovo.

Nakon svečanog potpisivanja Protokola kojim se potvrđuje raspoloženost nastavka bliske saradnje u uzajamnoj prezentaciji turističke ponude jednog i drugog grada, te razmjeni informacija u cilju unaprijeđenja usluga, reciprocitetno predstavjanje festivala i manifestacija, kao i marketinška saradnja, uslijedio je defile mažoretki i Gradske muzike.

Dvodnevna manifestacija Dani Herceg Novog u Beogradu nastavljena je prezentacijom Herceg Novog u Skadarliji na terasi ispred Kuće Đura Jakšića, a juče su mažoretke, Gradska muzika i klapa Castel nuovo nastupali na šetalištu uz Savu ispred poznatog kompleksa Beton hala. S.M.

24

svijet

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

pred hiljadama pristalica erdogan održao prediz

Vi ste eVropsk čuVajte sVoju Vj T

urski predsjednik Redžep Tajip Erdogan boravio je juče u Sarajevu, gdje je uz prisustvo hiljada pristalica iz BiH i dijaspore održao miting u sklopu kampanje za predstojeće predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj.

nema povećanja carinskih nameta

SAD i Kina izbjegle trgovinski rat

Kina i SAD složile su se da izbjegnu svaki trgovinski rat i povećanje carina, izjavio je kineski vicepremijer Liu He, a prenijela je juče zvanična kineska agencija Sinhua.

“Dvije strane su postigle konsenzus da ne uđu u trgovinski rat i ne povećavaju uzajamne carinske namete”, rekao je Liu koji je predvodio kinesku delegaciju na pregovorima sa američkim ministrom finansija Stivenom Mnučinom ove nedjelje u Vašingtonu.

Prethodno su Vašington i Peking u zajedničkom saopštenju naveli da je postignut “konsenzus” oko toga da treba preduzeti mjere da se znatno smanji trgovinski deficit SAD prema Kini.

U tekstu se ne precizira da li je suspendovano moguće stupanje na snagu novih američkih tarifa koje bi pogodile sa 50 milijardi dolara kinesku robu, najavljeno za utorak.

Kako prenosi agencija AP, SAD i Kina dogovorile su se da preduzmu mjere da “znatno smanje” ogromni američki trgovinski deficit s Kinom, ali američka strana nije uspjela da od Kine dobije pristanak da se obaveže na konkretan cilj izražen u ciframa.

Na kraju razgovora koji su u Vašingtonu počeli u četvrtak i završili se u subotu izdato je zajedničko saopštenje i ti razgovori su

Dvije strane su postigle konsenzus da ne uđu u trgovinski rat i ne povećavaju uzajamne carinske namete

moguće pomogli da se bar malo ublaže tenzije između dvije najveće svjetske ekonomske sile, navodi AP. Posljednjih mjeseci dvije strane su prijetile da će nametnuti kaznene tarife u milijardama dolara na uzajamni izvoz.

Prema kineskom vicepremijeru Kina i SAD ojačaće trgovinsku saradnju u oblasti energetike, poljoprivrednih proizvoda, medicinske njege, proizvoda visoke tehnologije i finansija.

Liu He je ocijenio da je taj sporazum “potreba” i dodao da treba istovremeno imati u vidu činjenicu da se “probijanje stakla ne radi za jedan dan” i da je potrebno vrijeme za rješenje strukturnih problema u ekonomskim i trgovinskim odnosima dvije zemlje.

Ukoliko se SAD i Kina ubuduće suoče s novim teškoćama treba na njih gledati mirno, održati dijalog i ponašati se prema njima korektno, dodao je on.

Burno pozdravljen od više hiljada Turaka iz dijaspore u sarajevskoj dvorani Zetra i uz višeminutno skandiranje, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je pozvao sunarodnike na jedinstvo, na otpor “sramnim kampanjama” koje se u nekim evropskim zemljama vode protiv Turske, i poručio da je BiH, domaćin ovog skupa, na djelu pokazala da je prava demokratska država.

“Mi smo danas u Sarajevu, i BiH je pokazala na djelu da je demokratska država za razliku od onih evropskih koje su pale na ispitu, a smatraju da su kolijevka demokratije”, poručio je Redžep Tajip Erdogan, kojem je masa gromoglasno skandirala njegovo ime i “Sultan, sultan...”.

Zahvalio je domaćinima, koji su omogućili u Sarajevu održavanje Šestog kongresa Unije turskih evropskih demokrata, a učesnicima kongresa poželio je uspjeh u radu.

■ “Uvijek ćemo biti Uz biH”

Turski predsjednik je istakao istinsko prijateljstvo i bratstvo Turske i BiH koje se, kako je rekao, pokazalo i danas i ponovo ispričao priču o tome da mu je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović ostavio BiH u amanet.

“Rekao mi je: ‘Erdogane, sinko, vi se pobrinite za ovo područje’. Nikada Bosnu nismo smatrali drugim područjem. Bili smo i uvek ćemo biti uz BiH”, rekao je turski predsednik.

Za Evropu je rekao da nije “neko novo mjesto”, te da su tamo preci Turaka živjeli prije hiljadu godina, u vrijeme Osmanske države.

“Nakon raspada osmanskog carstva povukli smo se u Trakiju, ali smo uvijek bili na području Evrope”, rekao je šef turske države i predsjednik

AK partije.

■ Poziv na

Ujedinjenje sviH tUraka

Istakao je da se u Evropi već rađaju “četvrta koljena” Turaka, koji pokušavaju da ostvare svoje snove u zemljama Evrope.

Nekada smo ih, kazao je, nazivali “kurbetićima”, a sada ih zovemo evropskim Turcima.

On je tursku dijasporu pozvao da se ujedine, jer samo ujedinjenim Turcima može biti lakše i istakao da ova vlast mora svoj narod ponovo da spoji sa prošlošću.

“Vi ste evropski Turci i vi na tom putu imate zadatak”, rekao je Erdogan, koji je dijasporu pozvao da obavezno uzmu državljanstva u državama u kojima žive, te poručio da je turska država razvila formule koje će im omogućiti da uzimanjem državljanstva ne gube prava u državi matici.

Poručio im je da čuvaju svoju vjeru i svoj jezik.

Pozvao ih je i da obrazuju svoju djecu tako da znaju turski, ali, kako je rekao, i njemački i engleski i bosanski...

■ “Predstojeći izbori istorijski”

Erdogan je svoje sunarodnike pozvao da ne nasjedaju na prljavu propagandu medija u zemljama u kojima žive, a koja se vodi protiv njega lično i protiv turske države.

Obećao je da će učiniti napor da se poboljša i medijska situacija, a penzionerima u zemljama Zapada je rekao da će po povratku u Tursku moći da nastave da rade.

Pripadnicima policije u drugim zemljama koji ne dozvoljavaju isticanje turske zastave, nazvao je bestidnici-

ma i pozvao dijasporu da bude svjesna, kako je rekao, svih “igara i zamki”.

“Ujedinite se bez obzira na različitosti, jer od toga ćemo svi imati koristi. Ako ste u malim grupama gaziće vaša prava, a ako se ujedinite i oni će se ponašati drugačije”, rekao je predsjednik Turske.

“Parlamenti pojedinih evropskih država pokazuju izrazito neprijateljstvo prema našoj državi i mi to moramo

svijet

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

25

zborni miting u sarajevu i poručio

ki turci, Vjeru i jezik utvrđuju se uzroci avionske nesreće

Pronađena crna kutija srušenog kubanskog aviona

Na Kubi su zastave spuštene na pola koplja u znak žalosti zbog avionske nesreće u kojoj je poginulo više od sto ljudi, a zvanični su naveli da je pronađena jedna od crnih kutija i da je u dobrom stanju.

U nesreći koja se dogodila u petak preživjele su tri žene, a nalaze se u bolnici u Havani i njihovo stanje je kritično.

Ispred mrtvačnice okupili

su su članovi porodica i rodbina žrtava koji daju informacije vlastima da bi pomogli proces identifikacije, prenosi Tanjug.

Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel prethodno je saopštio da je formirana specijalna komisija koja će utvrditi uzrok avionske nesreće.

“Boing 737” u kojem se nalazilo 104 putnika i šest članova posade srušio se i

izgorio u petak ubrzo poslije polijetanja sa međunarodnog aerodroma “Hoze Marti” u Havani.

Istražitelji pregledaju ostatke aviona kako bi pronašli eventualne tragove o uzroku pada.

Kubanska državna televizija javila je da je avion star 39 godina naglo skrenuo udesno nakon polijetanja za grad Olgin, na istoku Kube.

održani izbori u venecueli

Madurovih novih šest godina na čelu države?

da osujetimo. U državama u kojima živite aktivno učestvujte u političkim partijama, da u njima ne budu turski izdajnici, već vi”, kazao je i dodao da je u zajedništvu milost, u podjeli zlo.

“Ako se držimo ovoga put će nam biti otvoren. Nije bitno ko je Turčin, Kurd ili Čerkez.... I u prošlosti smo bili zajedno, a u budućnosti imamo zajednički cilj..”,, poručio je Erdogan.

On je predstojeće vanredne izbore u Turskoj nazvao istorij-

skim, jer će, kako je rekao, na njima biti određena budućnost Turske za naredni vijek.

Podsjetio je i na pokušaj puča, istakavši da Turska nije “pognula glavu”, te da Turci to čine samo pred Bogom i da će tako biti i ubuduće.

Erdogan je obraćanje dijaspori u Sarajevu završio, kao je rekao, tradicionalnim pozdravom: “Jedan narod, jedan barjak i jedna država. Nek vam je srećan put”.

U Venecueli su juče održavani predsednički izbori na kojima se očekuje da pobjedu odnese aktuelni ljevičarski šef države Nikolas Maduro.

Kritičari ovih izbora smatraju da je Maduro praktično osigurao pobjedu jer je dvojici najpopularnijih rivala zabranjeno učestvovanje, a izborna komisija je sastavljena od provladinih članova.

Kao glavni Madurov rival ostao je bivši guverner Henri Falkon, koji je prekinuo bojkot izbora, za razliku od ostale opozicije.

Agencija Rojters je navela da SAD, EU i veli-

ki broj zemalja Latinske Amerike kritikuju izbore u kojima se očekuje reizbor ljevičara Madura, na još jedan predsjednički mandat od šest godina.

Trampova administra-

cija zaprijtila je dodatnim sankcijama i zatražila je od Latinske Amerike da izostavi venecuelanske zvaničnike iz finansijskih sistema i da im ukinu putne vize.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

ekonomija

27

Zgradu Europointa prEuZimamo 15. jula P VLASNIK ŠVEDSKE KOMPANIJE SAVANA HOLDING VESELIN MIJAČ ZA DN

odgoričanin, odrastao u staroj varoši, na Trgu Božane Vučinić, to je, prema sopstvenim riječima, Veselin Mijač, javnosti poznat kao uspješan biznismen i vlasnik švedske kompanije savana Holding.

Odluku za aktivno investiranje u Crnu Goru donio sam nakon ostvarene nezavisnosti 2006. Evidentno je da će investicije moje firme i kapital koji je došao iz Švedske vremenom otvoriti prostor i drugim švedskim firmama da osjećaju sigurnost tokom investiranja svog kapitala u Crnu Goru

Iako je iz Podgorice otišao u Švedsku sa porodicom prije skoro pet decenija, Mijač nije zaboravio domovinu što potvrđuju njegove velike investicije - prije dvije godine postao je vlasnik Mall of Montenegra i hotela Ramada za 24 miliona eura, a sada kupuje i prvu ekološku zgradu u Podgorici Europoint. Osim o ovim investicijama, Mijač za Dnevne novine govori o svojim planovima i odnosu prema Crnoj Gori.

DN: Ko je Veselin Mijač?

Koliko dugo ste u Švedskoj?

Mijač: Podgoričanin, odrastao u Staroj varoši, na Trgu Božane Vučinić. Sa četrnaest godina sam se sa roditeljima preselio u Stokholm. Već četrdeset osam godina sam u Švedskoj.

DN: Šta Vas je opredijelilo da uđete u najnoviji biznis u Crnoj Gori i kupite zgradu Europointa u Podgorici?

Mijač: Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekološki urađena, vrhunskog kvaliteta i u sa-

moj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice.

DN: Koliko je vrijedna ova investicija i što planirate nakon kupovine ove zgrade, jedinstvene zbog energetskog potencijala koji se oslanja na podzemne vode i korišćenje njihove toplote, putem toplotnih pumpi. Koja će biti namjena ovog objekta u narednom periodu?

Mijač: Prije svega, oslanjanje na prirodne resurse, održavanje ekoloških uslova koji su bitni za očuvanje našeg eko sistema, je jedna od naj-

NIKADA NIJEsAm OTIšAO Iz CRNE GORE DN: Planirate li neke nove investicije u zemlji koja Vam je domovina? Planirate li da se vratite?

Mijač: Svakako planiram još veće investicije, međutim to će zavisiti od politi-

ke koja će se voditi u smislu razvoja Crne Gore prema Evropskoj uniji i prema pravu svojine. Ja nikada nijesam ni otišao iz Crne Gore. To je moj osjećaj, prema tome, već sam se i vratio.

većih vrijednosti ove investicije. Novčana vrijednost investicije biće poznata nakon preuzimanja 15. jula. Ne postoji namjera promjene koncepta, to jeste ostaje i dalje izdavanje kancelarijskog prostora i drugih kapaciteta.

DN: Prije dvije godine kupili ste Mall of Montenegro i Hotel Ramadu za 24 miliona eura. Dakle, za dvije godine pojavljujete se sa dvije velike investicije u Podgorici.

Da li je ovim izuzetno značajnim ulaganjima prethodilo interesovanje crnogorskiih institucija, biznis asocijacija ili želja da pomognete Crnoj Gori i Podgorici?

Mijač: Odluku za aktivno investiranje u Crnu Goru donio sam nakon ostvarene nezavisnosti 2006. Pozitivna klima za ulaganje je omogućena pravom politikom vlasti u Podgorici i Vlade Crne Gore. Politika Crne Gore je koračanje prema evropskoj uniji i utemeljenju nezavisnosti. Evidentno je da će investicije moje firme i kapital koji je došao iz Švedske vremenom otvori-

DN: Koliko često dolazite u Crnu Goru?

Mijač: U Crnoj Gori sam svake godine po nekoliko mjeseci, uz kombinaciju rada i odmora.

Mijač: Potrebna je sloga među ljudima kao i bolja informisanost o prednostima ulaska u Evropsku uniju. Veoma je bitno da se ne gubi vrijeme u prepucavanju putem medija, već da svi idu ka postavljenom cilju – ulasku u Evropsku uniju. Da se više piše o tome, a ne o sukobima raznih frakcija.

DN: Kao uspješnom poslovnom čovjeku, šta je, iz Vašeg ugla, potrebno Glavnom gradu i državi koja je na putu ka članstvu u EU?

DN: Šta Vam je najveći izazov?

Mijač: To je pitanje za koje bi trebalo puno stranica i vremena za odgovor…

Bo.D.

ti prostor i drugim švedskim firmama da osjećaju sigurnost tokom investiranja svog kapitala u Crnu Goru.

28

KULTURA

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

INTERVJU: REDITELJ TELEVIZIJSKE SERIJE ª BOŽIĆNI USTANAKº ŽELJKO SOŠIĆ

BORBA, ŽRTVA I ČAST NAŠIH PREDAKA BILI SU PREKRIVENI PRAŠINOM NEZNANJA Naš državotvorni i nacionalni identitet nema tlo pod nogama dok god se istorijske činjenice ne otkriju i obznane na sve načine

⌦ Sonja Ičević Uz Trinaestojulski ustanak i crnogorski antifašizam, Božićni ustanak, uz sve što mu je prethodilo i ono što je slijedilo, najznačajnija je tema crnogorske istorije i identiteta. Taj period je izvor podjela i trauma i obave-

zni smo, svako na svoj način, da damo doprinos rasvjetljavanju istorijske istine, kazao je u razgovoru za Dnevne novine reditelj televizijske serije “Božićni ustanak” Željko Sošić.

On tvrdi da bez prethodno utvrđene nesporne istine nema ni pomirenja, ni prevazila-

Osnivanje Filmskog centra put do značajnih rezultata Osnivanje Filmskog centra Željko Sošić ocijenio je najznačajnijim događajem za filmske profesionalce Crne Gore.

“Dugo smo bili jedina država u ovom dijelu Evrope koja nije imala takvu instituciju. Sada je važno nastaviti unapređivanje i primjenu zakonskih rješenja koja omogućavaju neometanu filmsku produkciju i sa povećavanjem budžeta naših filmova.

Sasvim je sigurno da postoji potencijal za značajna filmska ostvarenja u našoj sredini i sasvim je sigurno da postoji po-

treba sredine za takvim djelima. Ostvarenju tih ciljeva pomoći će i esnafsko Udruženje filmskih reditelja i producenata, koje konstruktivno sarađuje sa Filmskim centrom i stara se o potrebama i problemima kinematografije u Crnoj Gori.

Postojanje ove dvije organizacije i unapređenje uslova studiranja na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, putevi su do značajnih rezultata crnogorskog filma i na domaćem i na međunarodnom planu”, smatra Sošić.

ženja podjela.

“U kom sve smislu priča o Božićnom ustanku komunicira sa našom svakodnevicom vidimo i danas, očigledno i na svakom koraku. Država mora pronaći mehanizme kojim će se sankcionisati slavljenje naše propasti i okupacije. Zamislite situaciju u kojoj bi se slavila okupacija Crne Gore od Austrougarske 1916, ili okupacija od Italije 1941. godine?

Nema nikakve razlike. Koja država i koji narod bi dozvolio tako nešto? Ima li sličnog primjera na teritoriji Evrope? Ipak, ono što me čini srećnim je sve veća prisutnost u javnosti, u političkom i sveukupnom javnom diskursu božićnog ustanka, gubitka državnosti, evociranje uspomena na stvarne likove i herioje toga doba, inicijative za davanje imena trgovima i ulicama po herojima Božićnog ustanka. Izgleda mi da ta sveprisutnost Božićnog ustanka nikad nije bila jača. Nadam se da je tome doprinijela i naša serija”, kazao je Sošić.

ve sezone serije, rađene u produkciji RTCG, nameće se pitanje nastavka. Da li će do njega doći, ističe Sošić, zavisi isključivo od toga da li biti obezbijeđen budžet.

“Ne postoji nijedan drugi problem - prvom sezonom smo dokazali da ima i znanja i potencijala da se završi jedno ovakvo djelo. Mislim da imamo ozbiljne šanse da radimo drugu sezonu, optimista sam i znam da

■ CRNA RUPA NAŠEG PAMĆENJA

Nakon izuzetno zapažene pr-

Scena iz “Božićnog ustanka”

MISLIM DA IMAMO OZBILJNE ŠANSE DA RADIMO DRUGU SEZONU, OPTIMISTA SAM I ZNAM DA POSTOJI VOLJA I ZAINTERESOVANOST NA NIVOU DRŽAVE, JER SU OVAKVI PROJEKTI UVIJEK I SVUDA, PRIJE SVEGA, DRŽAVNI PROJEKTI

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

KULTURA Sošić

A

A

Bez prethodno utvrđene nesporne istine nema ni pomirenja, ni prevazilaženja podjela

postoji volja i zainteresovanost na nivou države, jer su ovakvi projekti uvijek i svuda prije svega državni projekti. Mi već nekoliko mjeseci intenzivno radimo na proučavanju istorijske građe, na scenariju, na pripremama koje prethode samoj produkciji. Postojećoj ekipi se priključuju i novi, renomirani autori, i novi saradnici i predstoji nam ozbiljan i uzbudljiv rad”, objašnjava Sošić i precizi-

ra da je istorijski kontekst koji slijedi i koji će biti okvir u kojem će se kretati nastavak serije period nakon sloma Božićnog ustanka, sve do likvidacije posljednje velike komitske grupe 1924. godine.

“Ako je period koji je obrađivala prva sezona bio nepoznanica, onda je period koji slijedi crna rupa našeg istorijskog pamćenja i znanja. Zaista se svaki put iskreno i duboko zapanjim otkrivanjem ljudi, činjenica, događaja i zločina iz ovog perioda. Ta borba i žrtva naših predaka za slobodu, pravo i čast je prekrivena prašinom neznanja i laži, a naš državotvorni i nacionalni identitet nema tlo pod nogama dok god se sve te činjenice ne otkriju i obznane na sve načine. I danas, nakon sto godina, nema ni manjeg ni većeg jubileja, crkvenog praznika, istorijskog ili društvenog događaja u kom nismo vrlo sistematično i uporno zatrpani bezočnim lažima kojim se okupatori i zločinci predstavljaju spasiocima i oslobodiocima. I mnogo veći narod bi se pogubio u tim i takvim manipulacijama i nasrtajima. Jedini način

na koji možemo biti spremni da odolimo tome je širenje znanja o našoj prošlosti. Što se likova iz prve sezone tiče, oni će se kretati, dakle, tim istorijskim kontekstom - slomom Božićnog ustanka, progonima zelenaških porodica, Petrovdanskim ustankom, Rovačkom republikom i komitovanjem i borbom za slobodu širom Crne Gore. Pored postojećih likova, imaćemo i veliki broj novih, opet baziranih na stvarnim ličnostima, ali i onih koji su konstrukti i fikcija”, najavio je Sošić.

■ NEDOVOLJNI BUDŽETI

Komentarišući uspjeh prve sezone, Sošić navodi da se autor uvijek nada da će njegovo djelo biti gledano, da će se o njemu pričati i da će izazvati reakcije, te da je i prije emitovanja “Božićnog ustanka” bio ubijeđen da će serija biti gledana zbog činjenice da se radi o temi koja je prilično nepoznata, a tragična i različito tumačena, i zbog toga što je u pitanju prva crnogorska igrana serija sa istorijskom tematikom.

“Ipak, na kraju sam i ja bio

Kultura treba da prethodi politici i vodi je naprijed Komentarišući, iz pozicije umjetnika, promjene koje su se desile na crnogorskoj sceni od obnove nezavisnosti 2016. godine, Željko Sošić ističe da međunarodne pozicije Crne Gore danas i prije referenduma nije moguće upoređivati.

“Od obnove nezavisnosti državna politika je bila usmjerena na stvaranje ugleda i prisustva Crne Gore u svjetskim okvirima, na otvaranje i saradnju sa svijetom, na uključivanje Crne Gore u najznačajnije i najnaprednije svjetske saveze i organizacije. I umjetnici i svi ostali građani imaju koristi od ovih civilizacijskih napredaka Crne Gore, koji se nikada neće moći negirati. Nažalost, moram reći da crnogorska kultura i kulturna politika nije u stopu pratila politiku internacionalizacije i otvaranja države Crne Gore. Kultura se, umjesto da čak i prethodi politici, i vodi je naprijed, zatvarala u geografske granice, u provincijalnu svijest i lične privilegije. Nadam se ozbiljnim i temeljnim promjenama”, ističe Sošić.

29

iznenađen, jer nisam očekivao toliko veliku gledanost. U jednom trenutku takozvani ‘share’ gledanosti je dolazio i do 33 posto, što je zaista veliki procenat.

Moram da priznam da i danas, nakon više od godine od premijernog prikazivanja, ne prođe dan da mi neko ne kaže nešto vezano za seriju, ljudi mi prilaze na ulici, u kafanama, u prodavnicama. Zajednički komentar je uglavnom da su vrlo emotivno primili neke djelove serije, što je za mene veliko priznanje, jer mi je to i bila namjera. Film i igrani proizvodi sa gledaocima komuniciraju prije svega na emotivnoj ravni, i bilo bi uzalud raditi sve i prikazivati svu istorijsku istinu, ako gledaoci ne bi prepoznavali emocije i ako ih prije svega to ne bi povezivalo sa serijom”, smatra naš reditelj.

Od premijernog emitovanja “Božićnog ustanka” na Javnom servisu prošlo je više godinu dana. Sošić kaže da, zajedno sa saradnicima, ima određenu vrstu zadovoljstva, prije svega činjenicom da je serija, nakon mnogo problema, uopšte završena i da je bila izuzetno gledana.

“Svi stvaraoci koji su radili na seriji imaju, naravno, objektivan uvid u rezultate svog djela. Vide ono što gledaoci i ne primjećuju i uvijek znaju što je moglo, ili trebalo drugačije, a šta je, na kraju, rezultiralo dobrim poslom. Imam vrlo objektivan stav prema svemu što radim i vidim više problema i mana od svih drugih. Ovo je moja prva serija, radi se o produkciji koja je potpuno drugačija od svega što sam radio i potpuno je normalno da bi neki iskusniji reditelj u tom žanru uradio mnogo bolji posao. Ovakvi projekti su okamenjeni, neće se nikad više na njima ništa promijeniti i ostaju takvi kakvi jesu, pa mi ponekad bude žao što smo radili u jako lošim uslovima, što smo morali da snimamo rekordno brzo, što nismo imali više novca, pa time i više vremena, više statista, više scena koje smo mogli napraviti spektakularno. Živimo zlatno doba televizije na svjetskom nivou i radi se više TV serija nego ikad. Gledaocima su dostupne sve najkvalitetnije i najskuplje svjetske produkcije, i neminovno je da se sve što uradimo i mi koji radimo u malim sredinama i malim produkcijama, upoređuje sa relevantnim svjetskim projektima. Zato nije lako zadovoljiti ni gledaoce ni kritičare, jer i estetski i produkcijski standardi nikad nisu bili viši. Crna Gora je, čak i u regionu, daleko ispod produkcijskog standarda ove vrste, jer serije ovog tipa u našem okruženju imaju pet, pa čak i deset puta veće budžete”, zaključio je naš reditelj.

30

MARKETING

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 08.06.2018. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama restorana Taverna u ul. Baja Pivljanina, Cetinje.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Proroković Branka upisana u listu nepokretnosti br. 2442, KO Cetinje I, Uprave za nekretnine PJ Cetinje i to: -

stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 2364/1, PD 3, spratnost P, površine 55 m2.

Početna kupoprodajna cijena na XXVI prodaji iznosi 15.905,09 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Mustang Metal DOO Budva na dan 20.10.2015. godine iznosi 11.501,62 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 07.05.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić- Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 90756001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 067/412-393.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 08.06.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela Bianca, ul. Mirka Vešovića, Kolašin.

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Vukčević Ratka, a koje su upisane u listu nepokretnosti br. 589 KO Kolašin, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 513/2, PD 39, spratnost P4, površine 56 m2 i - nestambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 513/2, PD 40, spratnost 1P, površine 8 m2.

Početna kupoprodajna cijena nepokretnosti na XXIII prodaji iznosi 31.000,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Vukčević Ratka na dan 06.04.2016. godine iznosi 37.723,38 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 07.06.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 067/412-393.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore upućujemo iskrene Ä?estitke

PROJEKAT KOJI JE PROMIJENIO

Srećan Dan nezavisnosti svim građanima Crne Gore želi JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“

Želimo vam srećan Dan nezavisnosti CRNE GORE

Pošta Crne Gore svim građanima čestita Dan državnosti!

Građanima Crne Gore čestitamo Dan nezavisnosti

Sve najbolje, Goranović

KOMUNALNE USLUGE D.O.O PODGORICA

ÄŒESTITAMO

21. maj Dan nezavisnosti

Upucujemo iskrene cestitke povodom 21. maja, Dana nezavisnosti

SPORTSKI OBJEKTI D.O.O PODGORICA

Upućujemo iskrene čestitke povodom Dana nezavisnosti

AGENCIJA ZA STANOVANJE D.O.O PODGORICA

VAM ČESTITA Dan nezavisnosti

Poštovani sugrađani,

Srećan vam

21.

MAJ Dan nezavisnosti

CRNE GORE

Svim sugrađanima i sugrađankama čestitamo 21. maj, Dan nezavisnosti

50

zabava

aNTINagRaDa ª baRbaRa DExº

Makedonci su najgore odjeveni, Vanja četvrti

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

Put do hiljad težak, htio s

INTERVJU: ŽELJKO JOKSIMOVIĆ PRED Ob

⌦ Danilo Brajković

Eye Cue najgore odjeveni Nedjelju nakon završetka Eurosonga 2018. saznali smo i ko će ove godine uzeti, ne baš laskavu titulu najgore odjevenog u izboru fanova ovog takmičenja.

Nagrada “Barbara Dex” koja već 21 godinu od zaborava čuva najlošije odjevne kombinacije Eurosonga, ove godine otišla je u ruke makedonskih predstavnika, grupe Eye Cue. Oni su u nimalo neizvjesnoj trci odnijeli pobjedu, u najvećoj mjeri zbog odjevne kombinacije pjevačice grupe – Marije Ivanovske, a nije pomogao ni izbor košulje Bojana Trajkovskog. Poredak u glasanju za nagra-

du “Barbara Dex” za 2018. izgleda ovako: 1. Makedonija – Eye Cue, 2.

Australija – Jessica Mauboy, 3. Belgija – Sennek, 4. Crna Gora – Vanja Radovanović, 5. Izrael – Netta. Ovo je drugi put da “Barbara Dex” nagrada ide u ruke makedonskom predstavniku. Prije 13 godina, u Kijevu, Martin Vučić je proglašen za najlošije odjevenog. Zanimljivo, u zadnje tri godine, dobitnici ove nagrade dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije. Prvo je 2016. nagrada pripala hrvatskoj uzdanici Nini Kraljić, a prošle godine našem predstavniku Slavku Kaleziću.

Fi.J.

DRUgO IZDaNJE REVIJE FILMa

Rokumentarni dani od 8. do 11. juna u Nikšiću Drugo izdanje revije muzičkog dokumentarnog filma Rokumentarni dani biće održani od 8 do 11. juna u Nikšiću.

Ova manifestacija je pokrenuta prošle godine, a ima za cilj da rokenrol približi na jedan novi način.

“I ove godine smo i pored nevelike produkcije ostali u okviru prostora koji je nekada činio Jugoslaviju. Neminovno mnoge od priča komuniciraju sa znatno širom publikom.

Zbog raznolikosti materijala i broja pratećih programa, ove godine će revija filma trajati jedan dan više nego prošle. Sa kućom Media Solution uradili smo video priču o dva domaća benda – Parampaščad i Bubnjivi”, istakli su organizatori.

Publika će imati prilike da vidi filmove o Buldožeru, Evi Braun, Dubiozi kolektiv, no-

vosadckoj alternativnoj sceni, Nikoli Vranjkoviću, Milanu Mladenoviću...

I ove godine filmove će ispratiti zanimljiv prateći program: bazar muzike, umjetničke radionice za mlade, Open Guitar veče... Sva dešavanja će se odigrati u prostoru KUD Zahumlje i klubu Blues Brothers bar.

Ulaz na sve projekcije filmova i sav prateći program je besplatan.

Fi.J.

Ž

eljko Joksimović, svjetski priznato muzičko ime, 16. juna na beogradskom Tašmajdanu održaće 1000. koncert u karijeri. Na putu do Taša, priznaje Joksimović, nije falilo ni preispitivanja ni razmišljanja o odustajanju, ali je uvijek za korak ispred bila istinska ljubav prema muzici.

Možete biti ljubitelj statistike ili, pak, oponent magične igre brojki, ali kojoj god grupi pripadali - konstanta je da je matematika egzaktna nauka, baš kao što nema dileme da treba skinuti kapu pred onima iz našeg dijela svijeta čiju muzičku biografiju krasi brojka od 1.000 održanih koncerata. Jedan od onih koji to zaslužuju 16. juna postaće Željko Joksimović. Beogradski stadion Tašmajdan biće poprište jubilarnog okupljanja Joksimovićeve armije fanova, a glavni junak večeri, radi što bolje uvertire, uputio im je pozivnicu u formi tek objavljenog singla “Ponelo me”, koji je, nakon “mučenja oko aranžmana”, potpuno zadovoljio visoke kriterijume Joksimovića. Mada su, kao što to obično biva, samo rijetki na početku Joksimovićeve profesionalne karijere nazirali ovako uspješan rasplet, tj. sijaset albuma, hitova, kompozitorskih i evrovizijskih ostvarenja, blizu tri decenije kasnije - ne fali im ni razloga ni povoda za zadovoljstvo. Svjestan je toga i Joksimović, pa se, na putu do jubileja, osim

16.

JUNA ŽELJKO JOKSIMOVIĆ ODRŽAĆE 1.000 KONCERT U KARIJERI

Sebi Sam najveći kritičar i uvijek Sam podižem ljeStvicu. trudim Se da Svaka nova pjeSma koju uradim bude drugačija, kvalitetnija, da ima novi izraz i da ne liči na ono što Sam već radio aktuelnih i lijepih dešavanja, kroz pitanja Dnevnih novina prisjetio i teških trenutaka.

DN: Čestitke zbog novog singla koji je, ko zna koji put, otkrio dar da realizujete prave stvari u pravom trenutku, čemu svjedoči i reakcija slušalaca u ovom dijelu svijeta. Zbog numere ste, koliko sam čuo, “prekrojili” neke prvobitne planove, a i uvertira je pred jubilarni koncert – smješta li to “Ponelo me” na posebno mjesto u biografiji i da li ste od prve do posljednje sekunde zadovoljni kako ona zvuči?

Joksimović: Svakako je smješta na posebno mjesto. Ovom pjesmom sam obnovio saradnju sa Aleksandrom Milutinović, koja je napisala odličan tekst. Prezadovoljan sam kako zvuči. Jako volim kada komponujem brze pjesme, a da tekstovi ne budu banalni već kvalitetni - kao što što je slučaj sa “Ponelo me”. Moram da priznam da sam se mučio oko aranžmana. Nekoliko puta sam sve iznova radio, ali sam finalnom verzijom zaista prezadovoljan. Oče-

Željko Joksimović

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

zabava

51

ditog koncerta bio je sam i da odustanem

bILJEŽaVaNJE VELIKOg JUbILEJa U KaRIJERI Za DNEVNE NOVINE:

foto: Luka Pilipović

Put dovde je bio težak i i bilo je mnogo trenutaka kada sam htio da odustanem, kada sam mislio da nema šanse da Postanem usPješan Profesionalac. mnogo sam se PreisPitivao

foto: Zvonimir Barišin Aleksandra Milutinović napisala je tekst pjesme “Ponelo me”, koju je Željko Joksimović objavio prije nekoliko dana

kujem fenomenalnu reakciju publike, jer je ona prva reakcija koju sam dobio - jako dobra.

“Dva sveta” i u Crnoj Gori

DN: Mada mnogi kažu da postoji formula za hitove, bolje upućenima je jasno da tako nešto nije realno, već da sve zavisi od svježine i kvaliteta, makar u onim ozbiljnijim muzičkim krugovima. “Ponelo me” zvuči tako poznato i “pitko”, a opet - drugačije u odnosu na već viđeno. Pritiska li Vas ta obaveza da ljestvicu podižite naviše i to što dobar dio publike traži dlaku u jajetu, upoređuje novitet sa svakom prethodnom numerom?

Joksimović: Sebi sam najveći kritičar i uvijek sam podižem ljestvicu. Trudim se da svaka nova pjesma koju uradim bude drugačija, kvalitetnija, da ima novi izraz i da ne liči na ono što sam već radio. Vjerujte da je najteže da samom sebi ispunim taj kriterijum. Moja publika je takva da odlično reaguje na sve ono čime sam ja prethodno zadovoljan i poštujem je do te mjere da ne bih volio da oni tražeći dlaku u jajetu nešto nađu i zamjere. Uvijek se trudim da sve što uradim bude svježe, da meni prija kada slušam i da se osjećam dobro jer sam takvu pjesmu stvorio.

DN: Projekat “Dva sveta” udružio je muziku bivše Jugoslavije i napunio brojne dvorane, ali još ga nijesmo čuli u Crnoj Gori. Razmišljate li da unaprijedite čitavu priču i jeste li ponosni što, na indirektan način, dokazujete da muzika, koliko god da je politika snažnija, iskrenim pristupom može eliminisati sve barijere koje su nam nametnute kroz istoriju, pa tako istim žarom pjevaju Zagreb, Podgorica, Beograd, Skoplje, Sarajevo...

DN: Premijeru pjesme prvo ste održali na talasima radija, što je u aktuelnom trenutku presedan, koliko god čudno zvučalo, pošto muzika danas stanuje na internetu, a Vaša se svojevremeno, ipak, u domove slušalaca useljavala prvenstveno putem radija. Smeta li Vam kada je fokus prvobitno na pregledima numere/spota, a tek onda na onom što je suština, tj. muzici? Koji tas će prevagnuti?

Joksimović: Presrećan sam zato što muzika spaja sve ono što drugi pokušavaju da razdvoje. Koncert koji sam održao u Splitu, kada sam napunio Arenu u momentu kada je bila izuzetno napeta politička situacija na relaciji Beograd – Zagreb, upravo dokazuje da muzika nema granice. Ponosan sam što imam publiku širom bivše Jugoslavije.

Koncert “Dva sveta” ću održati i u Crnoj Gori, to je sigurno. Projekat će se u ovoj godini promijeniti na inovativan način, ali o tome ćemo pred kraj godine, jer je on, inače, u vezi sa novogodišnjim praznicima, odnosno “Dva sveta” predstavljaju uvertiru u praznike.

Joksimović: Ne smeta mi kada je fokus na pregledima spota, zato što ljudi danas na taj način takođe slušaju muziku. To je put koji u današnje vrijeme muzika prelazi da bi stigla do svojih slušalaca. Radio ne zanemarujem i sada sam namjerno odlučio da ga oživim kao medij. Tehnologija je donijela nove stvari, kao što su Jutjub i društve-

ne mreže, a znam da je moja publika i tamo i poštujem to. A gdje god je moja publika - tamo će prolaziti i moje pjesme.

DN: Brojka od 1.000 koncerata je impozantna, čak i u kontekstu da ništa drugo tokom tog perioda nijeste ostvarili, a daleko smo od toga - imajući u vidu albume, singlove... Kakva osjećanja preovladavaju tokom razmišljanja o tom broju i koje sve životne i profesionalne preskočene prepreke krije ta “hiljadarka”?

Joksimović: Presrećan sam, naravno, zbog hiljaditog koncerta i što ću ga proslaviti baš na Tašmajdanu.

Put dovde je bio težak i i bilo je mnogo trenutaka kada sam htio da odustanem, kada sam mislio da nema šanse da postanem uspješan profesionalac. Mnogo sam se preispitivao. Međutim, to što volim muziku i što sam joj ovoliko predan je ipak dovelo do toga da danas mogu da kažem da sam ponosan na ono što sam dosad uradio, kao i na svoju armiju fanova.

DN: Tašmajdan će, izvjesno je, biti zlatnim slovima upisan u biografiju. “Spektakl o kom će se dugo pričati” – omiljeni je naslov novinara prilikom izvještavanja sa sličnih okupljanja – hoćete li nam dati povod upravo za takav epilog?

Joksimović: Ne znam kako će ga novinari okarakterisati, ali znam da će na koncertu biti vrhunsko ozvučenje i scenografija.

Ono što meni mnogo znači jeste da će na Tašmajdan doći cijelo moje odjeljenje, koje se, inače, svake godine okuplja u Valjevu, ali ove godine će to biti u Beogradu - na koncertu. Siguran sam i u to da će mi na Tašu biti puno srce.

52

ZABAVA

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

KRALJEVSKA SVADBA OBILJEŽILA VIKEND ZA NAMA

I... ŽIVJELI SU SREĆNO DO KRAJA ŽIVOTA

⌦ Marija Roganović Bilo da vjerujete u bajke o princu na bijelom konju ili ne, izvjesno je da su iste utemeljene na stvarnim događajima i da se odabranim srećnicama poput Amerikanke Megan Markl “živjeli su srećno do kraja života” ostvarilo.

Tako se iza trista gora, mora i planina u kišnoj državi Engleskoj, možda i najpoželjniji neženja na svijetu, britanski princ Hari zavjetovao na vječnu ljubav djevojci, američkoj glumici Megan Markl, u crkvi Svetog Džordža, nadomak Vindzorskog dvorca, naočigled planete, koja je jedva dočekala da na tren stavi ružičaste naočare i uživa u scenariju iz holivudskih blokbastera.

A od samog početka ove ljubavne priče čini se da je britanska tradicija polako počela da odbacuje konvencije i okreće se modernom, koje je donekle započela možda i najvoljenija princeza svih vremena, Harijeva i Vilijamova majka - Dajana.

Megan je odabrala svedenu haljinu s potpisom francuske modne kuće Givenchy, dizajn kreativne direktorke brenda Kler Vejt Keler. Megan je nosila i veo od pet metara za koji je dizajnerka inspiraciju pronašla u zemljama Komnvelta. Na glavi je imala dijamantsku tijaru iz 1932. godine, koju je na vjenčanju nosila

i kraljica Meri, baka sadašnje kraljice Elizabete II. Minđuše i oglicu koju je mlada nosila napravio je Cartier. Cipele su od satena, a napravljene su po uzoru na jedan Givenchy model iz kolekcije visoke mode.

Druga haljina u kojoj se Markl presvukla za prijem, djelo je britanske kreatorke Stele Mekartni

U haljini Stele Mekartni

VJENČANJE U SLIKAMA

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

■ VOJVOTKINJA OD

SASEKSA VEĆ UŠLA U ISTORIJU

Naime, vjenčanjem sa princom Harijem Megan Markl ući će u istoriju kao prva žena mješovite rase koja se udala za člana kraljevske porodice, budući da je njen

VJENČANJE U SLIKAMA

ZABAVA

53

32 miliona funti su, prema prvim procjenama, iznosili troškovi svadbe, koje je snosila Kensingtonska palata, od čega je samo na obezbjeđenje utrošeno čak 30 miliona

otac Tomas Markl holandsko-irskog porijekla, a majka Doria Ragland Afroamerikanka.

Uz to, nova članica britanske kraljevske porodice (koja je tri godine starija od svog supruga) već je jednom bila u braku, zbog čega je Hari morao da dobije posebnu dozvolu da je oženi, ali i da promijeni vjeru, jer je rođena kao protestantkinja.

Elem, vjenčanje je otpočelo u podne, kada je pred 800 gostiju u kapeli princ Čarls otpratio buduću snahu Megan, koja je zablistala u jednostavnoj “a la Odri Hepbern” Živanšijevoj vjenčanici, do oltara, usljed nedavno g skandala sa ocem mlade, koji je navodno imao zdravstvenih problema, što ga je spriječilo da prisustvuje “Vjenčanju 2.0”, kako su ga prozvali ostrvski mediji.

Hari je odabrao starijeg brata za kuma, dok su se među djeverušama našle i Šarlot, kćerka Vilijema i

Majka mlade i kraljevska porodica Kejt, a djevojčicama se pridružio i Šarlotin stariji brat Džordž.

Nakon dugotrajnog programa, dva hora (britanskog i gospel hora), upriličenih govora sa obje strane, od kojih se posebno izdvojio onaj malo poduži i dramatičniji sveštenika Majkla Karija, suza u oku mladoženje, ali i majke mlade, došlo je vrijeme da se potpišu i obavežu jedno drugom do kraja života.

Poljubac, kojim su njegovo kraljevsko visočanstvo vojvoda od Saseksa, erl od Dambartona i baron Kilkela i njegova supruga vojvotkinja od Saseksa pred mnogobrojnom rodbinom i gostima zapečatili svoju ljubav, dočekan je burnim ovacijama. Uslijedila je tradicionalna 25-minutna vožnja kočijom, gdje su novopečeni mladenci pozdravili more ljudi koje je čekalo satima da ih pozdravi.

■ PRAZNO MJESTO I

NEZABORAVKO ZA PRINCEZU DAJANU

Mlada vojvotkinja je primijećena kako nosi plavi prsten pokojne princeze Dajane, kojoj je na više na-

čina ukazana počast tokom vjenčanja njenog najmlađeg sina.

Naime, osim što je u kapeli ostavljeno prazno mjesto za majku mladoženje i nevjestin buket, koji se sastojao od nezaboravka (inače omiljenog cvijeća princeze Dajane) koji je lično ubrao princ Hari, svojevrstan je omaž nastradaloj princezi.

Zabavi, koja je uslijedila, prisustvovalo je 200 odabranih gostiju, a prilično jednostavna torta od limuna s kremom od maslaca i sirupa zove, djelo “Violet Cake” poslastičarnice u istočnom Londonu, iznenadila je prisutne.

■ NEZAOBILAZNI GOSTI SA A LISTE

Naravno, kraljevsko vjenčanje nije moglo da prođe bez gostiju sa A liste, te su se tako crvenim tepihom prošetali Opra Vinfri, Elton Džon, Bekamovi, Klunijevi, Tom Hardi, Idris Elba, Džejms Blant, Prijanka Čopra, Serena Vilijams, Džejms Korden, Keri Maligan, Markus Mamford, ali i kast serije u kojoj se proslavila Markl - “Suits”.

54

MAturA

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

FOTO-ZAPIS: MATURA, PODGORICA

Foto:

Proslava SSŠ “Spasoje Raspopović” Maturanti SSŠ “Spasoje Raspopović” proslavili su završetak školovanja u restoranu SC “Morača”

Foto:

Foto:

⌦ Foto: Dejan Popović

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

MAturA

55

ÄŒestitamo vam 21. maj, Dan nezavisnosti

ZELENILO D.O.O PODGORICA

Ponedjejak i utorak, 21. i 22. 5. 2018.

ZAPOŠLJAVANJE

57

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu I da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti

✆

PODGORICA

020/406-800, 020/406-801

CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Adresa: MOSKOVSKA B.B. Tel.: 020-414-126 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA NIVO 1, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista VII1 stepen, Magistar ekonomskih nauka (VII/2 SSS) VII-2 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Poznavanje rada na računaru, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: -u Službi za podršku korporativnoj prodaji i menadžmentu 2. REFERENT/KINJA NIVO 1, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Pravne nauke - stepen specijaliste VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Poznavanje rada na računaru, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: -u Odjeljenju za rukovanje lošim plasmanima

CMC AD Adresa: STUDENTSKA 16 Tel.: 020-265-948 Oglašava potrebu za: 1. TOČILAC/LJA GORIVA I GASA NA BENZINSKOJ PUMPI, 1 izvršilac, na određeno od 2 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Maturant gimnazije (IV SSS) IV stepen, sa radnim iskustvom od 3 mjeseci, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: -položen stručni ispit za vršenje utovara i istovara opasnih materija

ČELEBIĆ DOO Adresa: KRALJA NIKOLE 27 Tel.: 020-444-412,068-271-798 Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI TEHNIČAR/KA U ODRŽAVANJU, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: * Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore * Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), * Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta * Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena pro-

Uslovi: SSS-III III stepen, Građevinski tehničar (IV SSS) IV stepen, sa radnim iskustvom od 36 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -e-mail:hr@celebic.com

FARMEGRA DOO Adresa: KRITSKOG ODREDA 4/1 Tel.: 020-220-653,067-324-371 Oglašava potrebu za: 1. SARADNIK/CA U RAČUNOVODSTVU, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Ekonomista VI-1 stepen, Diplomirani ekonomista VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 36 mjeseci, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 2 dana Napomena: -e-mail:posao@farmegra.com

REDCAT DOO Adresa: V PROLETERSKE B.B. Tel.: 020-657-021 Oglašava potrebu za: 1. MENADŽER/KA-SPECIJALIZOVANI POSLOVNI SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Filolog VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Ruski - viši ili konverzacijski nivo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. EKONOMISTA/KINJA, 2 izvršioca, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista VII1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Ruski - viši ili konverzacijski nivo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: -znanje ukrajinskog jezika 3. ADMINISTRATIVNI RADNIK/CA, 3 izvršioca, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Maturant gimnazije (IV SSS) IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Ruski - viši ili konverzacijski nivo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: -znanje ukrajinskog jezika

sječna ocjena u toku školovanja) * Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). * Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da

4. INŽENJER/KA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Fizičar VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Ruski - viši ili konverzacijski nivo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: -znanje ukrajinskog jezika

GALLEON DOO Adresa: V PROLETERSKE B.B. Tel.: 020-657-021 Oglašava potrebu za: 1. INŽENJER/KA- STRUČNJAK ZA RAČUNARSKE MREŽE, 2 izvršioca, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS) VII-1 stepen, Informatičar VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Ruski - viši ili konverzacijski nivo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: -znanje ukrajinskog jezika 2. INFORMATIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Informatičar VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Ruski - viši ili konverzacijski nivo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

ČELEBIĆ RECREATIVO DOO Adresa: KRALJA NIKOLE 27 Tel.: 020-444-412 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno od 1 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Kelner III stepen, Konobar IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

GI GROUP OUTSOURCING DOO Adresa: UL.SERDARA JOLA PILETIĆA B.B. Tel.: 020-223-500 Oglašava potrebu za: 1. STRUČNI/A SARADNIK/CA ZA RAZVOJ DIGITALNIH SERVISA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista VII-

priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 2. SPECIJALISTA/KINJA ZA ADMINISTRATIVNU PODRŠKU, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Politikologija - stepen specijaliste VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 3. POSPJEŠIVAČ/ICA PRODAJE, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

JU OŠ VOJIN POPOVIĆ Adresa: DREZGA PIPERI Tel.: 069-070-129 Poništava se konkurs, koji je oglašen 07.05.2018. godine, za radno mjesto: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme od 48 mjeseci, radno vrijeme puno

JU OŠ VOJIN POPOVIĆ Adresa: DREZGA PIPERI Tel.: 069-070-129 Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno od 48 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: VŠS VI-1 stepen, VSS VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 60 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Profesor ,nastavnik ili saradnik u nastavi; -licenca za rad; -5 godina radnog iskustva u nastavi; -priložiti plan razvoja Ustanove; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OSNOVNA ŠKOLA ŠĆEPAN ĐUKIĆ Adresa: LIJEVA RIJEKA Tel.: 063-225-868 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA RUSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog

58

ZAPOŠLJAVANJE

Uslovi: Nastavnik ruskog jezika VI-1 stepen, Profesor ruskog jezika VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2018.godine,za 10 časova nedeljne norme; -licenca za rad; -probni rad 1 mjeseca; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

V DENTAL CENTAR PZU Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B. Tel.: 067-498-083 Oglašava potrebu za: 1. STOMATOLOŠKA SESTRA, 1 izvršilac, na određeno od 9 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Stomatološka sestra IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 10 dana

JU OŠ VLADIKA DANILO Adresa: SRPSKA B.B. GOLUBOVCI Tel.: 020-872-550,067-128-214 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Profesor hemije VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2018.godine,za 7 časova nedeljne norme; -licenca za rad; -probni rad 2 mjeseca; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

✆✆

BAR

030/313-048

GERMAN DOO Adresa: UTJEHA BB Tel.: 068/207-886 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 2 izvršioca, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Turistički i ugostiteljski tehničar (IV SSS) IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

BUDVA

✆✆ 033/402-556

DROBNI PIJESAK DOO - HOTEL STELLA DI MARE Adresa: CUCUK BB Tel.: 068/078-806 033/471-567 Oglašava potrebu za: 1. SOBARICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Ruski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana 2. RECEPCIONER, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Ruski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezi-

Ponedjejak i utorak, 21. i 22. 5. 2018.

ka, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 3. KONOBAR-SERVIR, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Ruski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana 4. RECEPCIONER, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Ruski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana 5. RECEPCIONER, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Ruski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 6. VEŠERAJ, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Ruski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

MERIDIAN CO Adresa: MEDITERANSKI SPORTSKI CENTAR Tel.: 033/454-105 069/021-308 Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Recepcionar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, Ruski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana 2. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Sobarica II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPSTINE BUDVA Adresa: UL.MEDITERANSKA 8/6 TQ PLAZA Tel.: 033/402-814 Oglašava potrebu za: 1. SARADNIK-INFORMATOR, 35 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: biografiju slati na info@ budva.travel ili licno u prostorijama T.O.B-a

ULCINJ

✆✆ 030/412-213

JP ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE-BUDVA Adresa: POPA JOLA ZECA B.B Tel.: 033/452-709; 069/544-089 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA POSLOVE KONTROLE MORSKOG DOBRA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom, Položen stručni ispit, pro-

vjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 7 dana

HERCEG NOVI

✆✆ 031/323-711

VUJADIN KOMERC DOO Adresa: NARODNIH HEROJA 47, IGALO Tel.: 031/335-413, 069-669-645 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A GRAĐEVINSKI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni građevinski radnik (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

HUNGUEST HOTELS MONTENEGRO DOO Adresa: SVETA BUBALA BB Tel.: 031/350-650, 031/321-422 Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Recepcionar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 30 dana

ALKOSET DOO Adresa: V CRNOGORSKE BRIGADE 1, IGALO Tel.: 031/331-436, 069/409-409 Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Magacioner III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. ADMINISTRATIVNI/A TEHNIČAR/ KA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Administrativni tehničar (IV SSS) IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

BOKA BAY PROPERTIES DOO Adresa: X HERCEGOVAČKE BB, HERCEG NOVI Tel.: 088/350-748 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni kuvar II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 2. KONOBAR/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Konobar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 3. ŠANKER/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Točilac pića III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

BM-MAGISTRALA DOO Adresa: II DALAMATINSKE 70, IGALO Tel.: 069-236-973, 068/723-699 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA PEKARA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vri-

jeme puno Uslovi: Pomoćnik pekara II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

MM STANIŠIĆ DOO Adresa: SUTORINA BB, IGALO Tel.: 068/546-231, 068/624-302 Oglašava potrebu za: 1. MOLERSKO-FARBARSKI/A MANIPULANT/KINJA, 4 izvršioca, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Molersko-farbarski manipulant I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

NIKOSS PERIŠIĆ DOO Adresa: ŠETALIŠTE PET DANICA 76, HERCEG NOVI Tel.: 031/345-732, 031/321-175 Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Točilac pića III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

BALDO COMPANY DOO Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA 23/10, HERCEG NOVI Tel.: 068/519-111 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA BRAVARA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Pomoćnik bravara II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

DM DUNJA D.O.O. Adresa: GOMILA PS/3 Tel.: 068/601-405 Oglašava potrebu za: 1. MOLERSKO-FARBARSKI/A MANIPULANT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Molersko-farbarski manipulant I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

PIZZAROTTI MONTENEGRO DOO Adresa: PRIZRENSKA 19 IGALO H.NOVI Tel.: 031/340-632 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA ZA OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni građevinski radnik (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. RADNIK/CA ZA OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni građevinski radnik (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

ADRIA STANOJLOVIĆ DOO Adresa: OBALA CRVENIH MORNA-

Ponedjejak i utorak, 21. i 22. 5. 2018.

RA 43 Tel.: 068/461-531, 031/673-331 Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Administrativni tehničar (IV SSS) IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

S&S KOČANOVIĆ DOO Adresa: SUTORINA BB Tel.: 069/795-511 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, sezonski rad od 4 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Rukovalac robom - pomoćni prodavac (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

TRAMONTO DOO Adresa: ŠETALIŠTE PET DANICA 9 Tel.: 067/314-739 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Konobar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

LAZURE MONTENEGRO DOO Adresa: BRAĆE PEDEŠIĆA BB Tel.: 069/232-104, 031/348-049 Oglašava potrebu za: 1. ŠEF/ICA RAČUNOVODSTVA, 1 izvršilac, na određeno od 7 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista VII1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

DNS NAUTICA Adresa: BAOŠIĆI B.B. Tel.: 068/008-758 Oglašava potrebu za: 1. KOMERCIJALNI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Komercijalni tehničar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

“BAN COMPANY” DOO Adresa: UL. NIKOLE LJUBIBRATIĆA BR.72 Tel.: 067/422-422 Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/KA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Točilac pića III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. UGOSTITELJ/KA, 1 izvršilac, sezonski rad od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Ugostitelj (III SSS i KV) III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 3. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Konobar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih

sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

MLADOST JU DJEČJI DOM Adresa: BIJELA BB, HERCEG NOVI Tel.: 031/671-032, 031/671-042 Oglašava potrebu za: 1. ŠKOLSKI/A VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Socijalna politika i socijalni rad - stepen specijaliste VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebno radno iskustvo u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju 2. ŠKOLSKI/A VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Psiholog VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebno je dostaviti uvjerenje o položenom stručnom ispitu u socijalnoj i dječijoj zaštiti.

TIVAT

✆✆ 032/674-585

ADRIATIC SBS DOO Adresa: KALIMANJ BB, TIVAT Tel.: 069/359-579; 069/343-100 Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 10 dana

PM HOTELS D.O.O. Adresa: DOM VOJSKE OBALA BB Tel.: 032/660-660 Oglašava potrebu za: 1. GLAVNI/A RAČUNOVOĐA, 1 izvršilac, sezonski rad od 8 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Ekonomista za finansije, računovodstvo i bankarstvo (VI/1 SSS) VI-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 2. HOSTESA, 1 izvršilac, sezonski rad od 5 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 3. TEHNIČAR/KA U SEKTORU TEHNIČKE PODRŠKE I ODRŽAVANJA, 1 izvršilac, sezonski rad od 5 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Mehaničar, mašinista, mašinbravar (III SSS i KV) III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

MORITZ EIS DOO Adresa: PORTO MONTENEGRO ZGRADA TEUTA Tel.: 032/540-202 Oglašava potrebu za: 1. UGOSTITELJ/KA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Ugostitelj (III SSS i KV) III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena

ZAPOŠLJAVANJE

Trajanje oglasa: 1 dan

OLIVE INVEST DOO Adresa: Njegoševa br.8 Tel.: 067/020-345;067/027-796 Oglašava potrebu za: 1. KASIR/KA-KONTROLOR/KA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Kasir III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. ČISTAČI/ICE I POMOĆNO OSOBLJE, 2 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 3. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni kuvar II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

AUTOBUSKA STANICA DOO Adresa: BONIĆI 1 Tel.: 067-603-306 Oglašava potrebu za: 1. ŠALTERSKI/A RADNIK/ICA, 1 izvršilac, na određeno od 4 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Oglašavanje zbog povećanog obima posla.

Br.mob.tel. 067-603-306

DOM ZDRAVLJA TIVAT JU Adresa: PARK BB- TIVAT Tel.: 032/671-242, 032/671-982 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Medicinski tehničar (IV SSS) IV stepen, Medicinska sestra IV stepen, položen stručni - pripravnički ispit, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: Poznavanje rada na računaru (ECOL MODUL) Uz prijavu kandidati dostavljaju dokaze o ispunjenosti uslova u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opštiuslovi.

✆✆

BERANE

051/233-332

DOO,, SPORTSKI CENTAR,, BERANE Adresa: ul.Miljana Vukova bb Tel.: 051/233-980 068/369-396 Oglašava potrebu za: 1. MASER FIZIOTERAPEUT, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Bachelor primjenjene fizioterapije VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Oglas je namijenjen isključivo za lica sa invaliditetom.

✆✆

NIKŠIĆ

59

040/214-162

AD MONTECARGO PODGORICA, PJ. NIKŠIĆ Adresa: Stojana Kovačevića Tel.: 020/441-789 Oglašava potrebu za: 1. PREGLEDAČ KOLA, 1 izvršilac, na određeno od 1 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Pregledač željezničkih kola IV stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Položen stručni ispit za pregledača kola na željeznici

TABACCO SHOP DOO PODGORICA, PJ. NIKŠIĆ Adresa: GOJKA GARČEVIĆA BB Tel.: 020/260-730 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ, 1 izvršilac, na određeno od 1 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, bez obzira na radno iskustvo Trajanje oglasa: 1 dan

BUMECH CRNA GORA DOO Adresa: SEOCE-ŽUPA NIKŠIĆKA BB Tel.: 069/331-060 Oglašava potrebu za: 1. KOMERCIJALISTA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 24 mjeseci, Engleski - srednji nivo Trajanje oglasa: 1 dan 2. INŽINJER GEOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani inženjer geologije (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana 3. KNJIGOVOĐA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, VSS VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 24 mjeseci, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: POTREBAN CERTIFIKAT ZA OVLAŠĆENOG KNJIGOVOĐU

JU OŠ DUŠAN ĐUKANOVIĆ Adresa: LUKOVO BB Tel.: 069/771-122 Raspisuje konkurs za: izbor direktora JU OŠ “Dušan Đukanović” Lukovo - Nikšić, na određeno vrijeme u trajanju od 48. mjeseci. Osim opštih uslova (crnogorsko državljanstvo, zdravstvena sposobnost), kandidati treba da ispunjavaju i sljedeće posebne uslove: - najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjavaju uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; - ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; - ima pet godina radnog iskustva u nastavi i - podnese program razvoja javne ustanove.

Konkurs je otvoren petnaest dana od dana objavljivanja.

Adresa: Lukovo bb.; Tel. 069 771 122

60

Marketing

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

IZBORNA KOMISIJA GLAVNOG GRADA PODGORICE

OBJAVLJUJE I. Broj birača Glavnog grada Podgorice u cjelosti i po biračkim mjestima Glavni grad Podgorica ukupno BROJ I NAZIV BIRAČKOG MJESTA

158647 BIRAČA

11-A

Mjesna zajednica „13 Jul“, (ranije MZ Novi Grad), ul.

Svetozara Markovića broj 19

610

11-B

JU Srednja stručna škola „Ivan Uskoković“, (ranije muški frizerski salon), ul. Vasa Raičkovića broj 1

690

1

MZ „Blok V“,(Klub penzionera), Vijenac Kosovskih junaka br.1

832

1-A

Biotehnički fakultet, Bulevar Mihajla Lalića

782

2

JZU Dom zdravlja – Zdravstvena stanica „Blok V“, Trg Nikole Kovačevića br. 5

717

12

MZ „13.jul“ (prostorije Kluba penzionera) Ul. Vasa Raičkovića bb

723

2-A

JU OŠ „Štampar Makarije“, Vijenci Danila Kiša bb

669

13

674

3

JU OŠ „Štampar Makarije“, Vijenci Danila Kiša bb

872

JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“, ul. Vasa Raičkovića broj 26

3-A

JU OŠ „Štampar Makarije“, Vijenci Danila Kiša bb

758

13-A

JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“, ul. Vasa Raičkovića broj 26

725

4

JU OŠ „Radojica Perović“, Blok VI, Đoka Miraševića br.4

785

14

MZ ,,Kruševac’’, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.17

843

4-A

JU OŠ „Radojica Perović“, Blok VI,Đoka Miraševića br.4

740

14-A

JP „Centar Morača“, (centralni ulaz), ul. Ivana Milutinovića bb

711

4-B

JU OŠ „Radojica Perović“, Blok VI, Đoka Miraševića 4

681

14-B

JU OŠ „Radojica Perović“, Blok VI, Đoka Miraševića 4

733

JP „Centar Morača“, (centralni ulaz), ul. Ivana Milutinovića bb

606

4-C 5

Omladinski dom „TOLOŠI“, ul. Ivangradska broj 19

939

15

JU OŠ „Maksim Gorki“, ul. Ivana Vujoševića broj 1

820

JU OŠ „Maksim Gorki“, ul. Ivana Vujoševića broj 1

739

5-A

Omladinski dom „TOLOŠI“, ul. Ivangradska broj 19

696

15-A

5-B

Omladinski dom „TOLOŠI“, ul. Ivangradska broj 19

830

15-B

JU OŠ „Maksim Gorki“, ul. Ivana Vujoševića broj 1

851

16

Galerija savremene umjetnosti „Centar” ul. Njegoševa br. 2

709

17

Centralna banka Crne Gore, filijala Podgorica, ul.

Novaka Miloševa bb

468

5-C

Omladinski dom „TOLOŠI“, ul. Ivangradska br. 19

897

5-D

Omladinski dom „TOLOŠI“, ul. Ivangradska br. 19

593

6

JU OŠ „Radojica Perović“- Područna jedinica Tološi (ulaz sa zapadne strane), ul. Ivangradska broj 25

980

6-A

JU OŠ „Radojica Perović“- Područna jedinica Tološi, ul. Ivangradska broj 25

641

17-A

Centralna banka Crne Gore, filijala Podgorica, ul.

Novaka Miloševa bb

476

6-B

JPU „Ljubica Popović“ – vaspitna jedinica “Lane”, ul.

Ivangradska br. 28

753

18

Sala za vjenčanje Glavnog grada - ugao Ul. Bokeške 2.

581

6-C

JU OŠ „Radojica Perović“- Područna jedinica Tološi, ul. Ivangradska broj 25

775

19

KIC-a „Budo Tomović“, ulaz sa sjeverne strane (“Meeting room”), ul. Vaka Đurovića 12

783

6-D

JPU „Ljubica Popović“ – vaspitna jedinica “Lane”, ul.

Ivangradska broj 28

712

19-A

KIC „Budo Tomović“, ulazni hol, ul. Vaka Đurovića 12

834

7

Poslovni objekat vlasništvo Zorana Adžića, Ul. Studenska 16

714

20

JU OŠ „Savo Pejanović“, ul. IV proleterske br. 5

808

20-A

JU OŠ „Savo Pejanović“, ul. IV proleterske br. 5

772

7-A

Poslovni objekat vlasništvo Zorana Adžića, ul. Studenska 16

774

20-B

JU OŠ „Savo Pejanović“, ul. IV proleterske br. 5

855

7-B

Poslovni objekat vlasništvo Zorana Adžića, ul. Studenska 16

789

21

MZ „Zagorič“, ul. Drugog crnogorskog bataljona zgrada A-8

836

7-C

Poslovni objekat vlasništvo Zorana Adžića, ul. Studenska br 16

755

21-A

MZ„Zagorič“, ul. Drugog Crnogorskog bataljona zgrada A-8

737

8

JU OŠ „Sutjeska“, ul. Nikca od Rovina broj 2

871

21-B

801

8-A

JU OŠ “Sutjeska”, ul. Nikca od Rovina broj 2

857

MZ„Zagorič“, ul. Drugog Crnogorskog bataljona zgrada A-8

8-B

JU OŠ „Sutjeska“, ul. Nikca od Rovina broj 2

875

21-C

MZ„Zagorič“, ul. Drugog Crnogorskog bataljona zgrada A-8

851

9

JU OŠ „Sutjeska“, ul. Nikca od Rovina broj 2

716

22

JU OŠ “Branko Božović”, ul. Iva Andrića br. 40

946

9-A

JU OŠ „Sutjeska“, ul. Nikca od Rovina broj 2

682

22-A

JU OŠ “Branko Božović”, ul. Iva Andrića br. 40

859

9-B

JU OŠ „Sutjeska“, ul. Nikca od Rovina broj 2

629

22-B

JU OŠ “Branko Božović”, ul. Iva Andrića br. 40

874

9-C

JU OŠ „Sutjeska“, ul. Nikca od Rovina broj 2

910

23

JU OŠ „Branko Božović“ ul. Iva Andrića br. 40

781

10

JU Srednja stručna škola „Ivan Uskoković“, ul. Vasa Raičkovića broj 1

747

23-A

JU OŠ „Branko Božović“ ul. Iva Andrića br. 40

732

10-A

JU Srednja stručna škola „Ivan Uskoković“, ul. Vasa Raičkovića broj 1

857

23-B

JU OŠ „Branko Božović“ ul. Iva Andrića br. 40

727

23-C

JU OŠ „Branko Božović“ ul. Iva Andrića br. 40

750

11

Ženski frizerski salon „Luna“, ul. Svetozara Markovića broj 29

656

23-D

JU OŠ „Branko Božović“ ul. Iva Andrića br. 40

691

24

JU OŠ „Dr Dragiša Ivanović“, ul. Pohorska bb , Zlatica

843

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

24-A

JU OŠ „Dr Dragiša Ivanović“, ul. Pohorska bb , Zlatica

843

24-B

JU OŠ „Dr Dragiša Ivanović“, ul. Pohorska bb , Zlatica

949

61

Marketing

56

JU OŠ „Šćepan Đukić“ Lijeva Rijeka, Područna jedinica 24 Ptič – Ptič

57

Dječije odmaralište „Podgorica“ – „Veruša

48

58

JPU „Đina Vrbica“-vaspitna jedinica Đina Vrbica, Bulevar Save Kovačevića bb

601

58-A

JPU “Đina Vrbica”-vaspitna jedinica Đina Vrbica, Bulevar Save Kovačevića bb

672

59

JPU „Đina Vrbica“-vaspitna jedinica Đina Vrbica, Bulevar Save Kovačevića bb

683

59-A

JPU „Đina Vrbica“-vaspitna jedinica Đina Vrbica, Bulevar Save Kovačevića bb

684

24-C

JU OŠ „Dr Dragiša Ivanović“, ul. Pohorska bb , Zlatica

853

25

JU OŠ „Vladimir Nazor“, ul. Goce Delčeva br. 7

497

25-A

JU OŠ „Vladimir Nazor“, ul. Goce Delčeva br. 7

551

26

MZ „Masline“, ul. X crnogorske bb

861

26-A

JU OŠ „Vladimir Nazor“, ul. Goce Delčeva br 7

746

26-B

JU OŠ „Vladimir Nazor“, ul. Goce Delčeva br 7

854

26-C

JU OŠ „Vladimir Nazor“, ul. Goce Delčeva br 7

863

27

JU OŠ “DR Dragiša Ivanović” - Područna jedinica Doljani (bivša gimnazija Luča), Mosor

900

60

„Mašinopromet“ doo, ul. Bulevar Save Kovačevića br.

24

763

28

JU OŠ “Djoko Prelević” Ubli

82

60-A

Dom omladine „Fundina“ – Fundina

136

poslovni prostor (ranije “BM Mašinopromet”), ul.

Bulevar Save Kovačevića br. 15

659

29 30

Dom omladine „Ubli “ – Ubli bb

376

61

MZ „19. decembar“, Bulevar Save Kovačevića 115

583

31

Dom omladine „Dučići“ – Dučići

29

61-A

MZ „19. decembar“, Bulevar Save Kovačevića 115

558

61-B

Savez pronalazača i autora tehničkih unapređenja Crne Gore, Bulevar Save Kovačevića 13b

643

62

MZ „Stara Varoš“, ul. Oktobarske Revolucije br. 18

734

62-A

AD „Zaštita“, ul. Oktobarske Revolucije br. 70

628

63

JU OŠ „Milorad - Musa Burzan“, ul. Bratstva i jedinstva broj 44

690

63-A

JU OŠ „Milorad - Musa Burzan“, ul. Bratstva i jedinstva broj 44

686

32

JU OŠ „Đoko Prelević“ Ubli, Područna jedinica Koći

98

33

JU OŠ „Đoko Prelević“ Ubli, Područna jedinica Orahovo – Orahovo

57

34

JU OŠ „Đoko Prelević“ Ubli, Područna jedinica Bezjovo – Bezjovo

70

35

JU OŠ „Đoko Prelević“ Ubli, Područna jedinica Kržanja – Kržanja

34

36

U OŠ „Đoko Prelević“ Ubli, Područna jedinica Momče – Momče

18 64

MZ „Drač“, ul. V Proleterske br. 5

765

37

MZ „Jedinstvo“, (velika sala) ul. Carev Laz br. 8

764

64-A

MZ „Drač“, ul. V Proleterske br.5

799

38

MZ „Jedinstvo“, (mala sala) ul. Carev Laz br. 8

753

65

681

38-A

MZ „Jedinstvo“, ul. Carev laz broj 8

922

Poreska uprava Crne Gore, PJ Podgorica, ul. V Proleterske br. 36

39

MZ „Proleter“, ul. Franca Rozmana br. 10 (iza kampa)

813

65-A

642

39-A

JPU „Đina Vrbica“, vaspitna jedinica “Zvončić”, ul.

Franca Rozmana-Masline

674

Poreska uprava Crne Gore - PJ Podgorica, ul. V Proleterske br. 36

66

778

39-B

JPU „Đina Vrbica“, vaspitna jedinica “Zvončić”, ul.

Franca Rozmana-Masline

771

Ugostiteljski objekat „Brijeg Morače“, vlasnik Ćerić Avuša, ul. Petra Prlje br.84

66-A

JPU „Đina Vrbica“, vaspitna jedinica “Zvončić”, ul.

Franca Rozmana-Masline

782

40

MZ „Rogami“ – (prostorije PTT centrala), Rogami

539

„Cijevna komerc” –južna strana, u prostorijama JP „Pogrebne usluge“ Podgorica- preko puta Ortopedskog preduzeća “Rudo Montenegro”, Ul. Južni bulevar bb

798

39-C

40-A

JU OŠ „Branko Božović“ – Područna jedinica Rogami

454

67

Narodni univerzitet „Milun Božović“, ul. Crnogorskih serdara bb

519

41

JU OŠ „Vojin Popović“ Drezga

232

68

bivša zgrada AD “Telekom”, ul.Kralja Nikole br.2

819

42

JU OŠ „Vojin Popović“ Drezga - Područna jedinica Seoce

14

69

JU OŠ „Vuk Karadžić“, ul. Radosava Burića bb

784

JU OŠ „Vojin Popović“ Drezga, Područna jedinica Kopilje (montažni objekat u dvorištu škole) – Kopilje

18

69-A

JU OŠ „Vuk Karadžić“, ul. Radosava Burića bb

714

69-B

JU OŠ „Vuk Karadžić“, ul. Radosava Burića bb

750

44

MZ „Stijena“ - Lopate – Lopate

244

69-C

JU OŠ „Vuk Karadžić“, ul. Radosava Burića bb

771

45

JU OŠ „Vojin Popović“ Drezga, Područna jedinica Stanjevića rupa – Stanjevića Rupa

88

70

Streljački centar „Ljubović“, ul. Radosava Burića bb

571

70-A

Streljački centar „Ljubović“, ul. Radosava Burića bb

574

46

JU OŠ „Vojin Popović“ Drezga, Područna jedinica Crnci – Crnci

181

70-B

Streljački centar „Ljubović“, ul. Radosava Burića bb

524

71

MZ Ljubović, ul. Bracana Bracanovića br. 54

908

47

MZ „Velje Brdo“ – Velje Brdo

266

71-A

JU OŠ „18. oktobar“ Bioče – Bioče

323

Srednja stručna škola „Sergije Stanić“, ul. Kralja Nikole br. 106

842

48 49

JU OŠ „18. oktobar“ Bioče – Bioče

42

71-B

JU OŠ „18. oktobar“ Bioče – Bioče

14

Srednja stručna škola „Sergej Stanić“, ul. Kralja Nikole br. 106

978

50 51

porodične kuće Vlahović Aleksandra -Kupine-Trmanje

18

72

MZ „Zabjelo“, ul. Radosava Burića br. 290-A

648

52

Dom kulture Pelev Brijeg – Pelev Brijeg

66

72-A

MZ „Zabjelo“, ul. Radosava Burića br. 290-A

582

53

JU OŠ „Šćepan Đukić“ Lijeva Rijeka, Područna jedinica 25 Bolesestra – Bolesestra

72-B

MZ „Zabjelo“, ul. Radosava Burića br. 290-A

711

73

808

54

MK „Brskut“ – Brskut

22

JU Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje „1 Jun“, ul. Princeze Ksenije br. 8

55

JU OŠ „Šćepan Đukić“ – Lijeva Rijeka

92

73-A

JU Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje „1 Jun“, ul. Princeze Ksenije br. 8

739

43

62

Marketing

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

73-B

JU Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje „1 Jun“, ul. Princeze Ksenije br. 8

656

84-D

JU OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, ul. VIII Crnogorske udarne brigade bb – Vrela Ribnička

876

73-C

JU Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje „1 Jun“, ul. Princeze Ksenije br. 8

760

85

Pošte br. 4.-Konik (zgrada Omladinskog doma „25. maj“), ul. Španskih boraca bb

894

74

JU OŠ „Oktoih“, ul. Buda Tomovića bb

806

85-A

MZ Konik (Klub penzionera), ul. Španskih boraca bb

830

74-A

JU OŠ „Oktoih“, ul. Buda Tomovića bb (ulaz sa južne strane)

745

86

Dom omladine „Golubovci“ (Tomića Uba) – Golubovci

714

86-A

Dom omladine „Golubovci“ (Tomića Uba) – Golubovci

593

74-B

JU OŠ „Oktoih“, ul. Buda Tomovića bb

763

86-B

Dom omladine „Golubovci“ (Tomića Uba) – Golubovci

671

74-C

JU OŠ „Oktoih“, ul. Buda Tomovića bb

785

87

Dom omladine ,,Mahala’’ – Mahala

682

75

JPU Dječiji vrtić „Đina Vrbica“, vaspitna jedinica „Poletarac“ Ul. Radosava Burića bb

807

87-A

Dom omladine ,,Mahala’’ – Mahala

747

75-A

JPU Dječiji vrtić „Đina Vrbica“, vaspitna jedinica „Poletarac“ Ul. Radosava Burića bb

657

88

Dom omladine „Mojanovići“ – Mojanovići

513

88-A

Dom omladine „Mojanovići“ – Mojanovići

513

75-B

JPU Dječiji vrtić „Đina Vrbica“, vaspitna jedinica „Poletarac“ Ul. Radosava Burića bb

667

89

Poslovne prostorije “Elektrodistribucije” – Područna jedinica Golubovci

772

76

, MZ „Dajbabe“ – Dajbabe

624

90

, MZ „Dajbabe“ – Dajbabe

729

Dom omladine „ZETA“ (zgrada Gradske opštine Golubovci) – Golubovci

417

76-A 77

JZU Dom zdravlja „Stari Aerodrom“, ul. Aerodromska bb

826

90-A

objekat Anđušić Panta Joka, Golubovci

221

91

JU OŠ „Vladika Danilo“ Srpska – Srpska

169

77-A

JZU Dom zdravlja „Stari Aerodrom“, ul. Aerodromska bb

700

92

porodična kuća Milenka Vida Maraša, Mitrovići

158

93

508

77-B

JZU Dom zdravlja „Stari Aerodrom“, ul. Aerodromska bb

715

JU OŠ „Milan Vukotić“ - Golubovci – Područna jedinica Botun – Botun

94

Dom omladine „Ljajkovići“ – Ljajkovići

701

77-C

JZU Dom zdravlja „Stari Aerodrom“, ul. Aerodromska bb

826

94-A

ugostiteljski objekat „Cijevna“, vlasništvo Stijepović Verke, Golubovci

232

78

JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul. Mirka Banjevića bb

862

95

Dom omladine „Balabani“ – Balabani

768

78-A

JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul. Mirka Banjevića bb

837

96

Dom omladine „Špiro Kaluđerović“ - Mataguži

532

78-B

JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul. Mirka Banjevića bb

867

96-A

Dom omladine „Špiro Kaluđerović“ - Mataguži

511

78-C

JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul. Mirka Banjevića bb

962

97

Dom omladine „Berislavci“ – Berislavci

405

78-D

JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul. Mirka Banjevića bb

823

79

JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul. Mirka Banjevića bb

970

98

Porodična kuća Stana Prenkića – Gostilj

150

79-A

JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul. Mirka Banjevića bb

953

99

Dom omladine „ZETA“ - Golubovci

223

79-B

JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul. Mirka Banjevića bb

936

100

JU OŠ „Niko Maraš“ Bijelo Polje – Bijelo Polje

687

101

Objekata - vlasništvo Ivana Mijovića, Bistrice

344

80

JPU Dječiji vrtić „Đina Vrbica“, vaspitna jedinica “Jelena Ćetković”, ul. Spasoja Raspopovića br. 34 Konik

749

102

JU OŠ „Niko Maraš“ Bijelo Polje – Područna jedinica Ponari – Ponari

229

80-A

ugostiteljski objekat „Pod orah“ (suteren) vlasništvo Čeljić Senada, ul. Spasoja Raspopovića br. 54

820

103

JU OŠ „Milan Vukotić“ - Golubovci – Područna jedinica Vukovci – Vukovci

322

80-B

JPU Dječiji vrtić „Đina Vrbica“, vaspitna jedinica “Jelena Ćetković”, ul. Spasoja Raspopovića br. 34 Konik

779

104

Prodična kuća LUKE GLOBAREVIĆA, – Vranjina

139

105

Dom omladine „Gornja Gorica’“ - Ul. Miloja Pavlovića broj 19

811

81

JU OŠ „Marko Miljanov“, ul. Žrtava fašizma bb - Konik

796

105-A

670

81-A

JU OŠ „Marko Miljanov“, ul. Žrtava fašizma bb - Konik

720

JPU „Ljubica Popović“, vaspitna jedinica „Palčica“, ul.Miloja Pavlovića

82

Dom omladine na Koniku, ul. Braće Ribara br. 28

684

105-B

Doma Omladine „Gornja Gorica“- ul. Miloja Pavlovića broj 19

736

82-A

JU OŠ „Marko Miljanov“, ul. Žrtava fašizma bb- Konik

704

105-C

779

83

MZ „Konik“ (Dom omladine „25. maj“), ul. Braće Ribara bb

646

JPU „Ljubica Popović“, vaspitna jedinica „Palčica“, Ul.Miloja Pavlovića – južni ulaz

105-D

Poslovnom prostoru Milačić Svetislava (preko puta bivšeg stovarišta „Marković“), ul. Braće Ribara br.194

753

JPU „Ljubica Popović“, vaspitna jedinica „Palčica“, Ul.Miloja Pavlovića – južni ulaz

594

83-A

106

755

83-B

Poslovni prostor kladionice „LOB“, ul. Braće Ribara 184

672

Dom omladine „Donja Gorica“ – Omladinski klub, ul.

Dušana Duće Mugoše br.1

106-A

834

84

JU OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, ul. VIII Crnogorske udarne brigade bb – Vrela Ribnička

969

Dom omladine „Donja Gorica“– Klub penzionera, ul.

Dušana Duće Mugoše br.1

106-B

799

84-A

JU OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, ul. VIII Crnogorske udarne brigade bb – Vrela Ribnička

896

Dom omladine „Donja Gorica“-sala za sastanke na spratu, ul. Dušana Duće Mugoše br.1

106-C

468

84-B

JU OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, ul. VIII Crnogorske udarne brigade bb – Vrela Ribnička

757

JPU „Ljubica Popović“, vaspitna jedinica „Bajka“, Donja Gorica, ul. Desanke Maksimović bb

106-D

620

84-C

JU OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, ul. VIII Crnogorske udarne brigade bb – Vrela Ribnička

779

Dom omladine „Donja Gorica“ – velika sala – Donja Gorica

107

MZ „Barutana“

372

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

108

MZ „Gradac“ – Gradac

44

109

JU OŠ „Savo Kažić“ Barutana – Područna jedinica Buronje – Buronje

68

110

Lovačkog doma „Progonovići“ – Progonovići

42

111

MZ „Komani“- Baloči

97

112

JU OŠ „Boško – Božo Radulović“– Dolovi

99

113

JU OŠ „Vlado Milić“ Donja Gorica, Područna jedinica „Grbavci“

430

114

JU OŠ „Vlado Milić“ Donja Gorica, Područna jedinica „Farmaci“

114-A

63

Marketing

II. Broj birača opštine Golubovci, opštine u okviru Glavnog grada Podgorice u cjelosti i po biračkim mjestima Opština Golubovci, opština u okviru Glavnog grada ukupno

11948

BROJ I NAZIV BIRAČKOG MJESTA

BIRAČA

86

Dom omladine „Golubovci“ (Tomića Uba) – Golubovci

714

790

86-A

Dom omladine „Golubovci“ (Tomića Uba) – Golubovci

593

JU OŠ „Vlado Milić“ Donja Gorica, Područna jedinica „Farmaci“

524

86-B

Dom omladine „Golubovci“ (Tomića Uba) – Golubovci

671

115

JU OŠ „Vlado Milić“ Donja Gorica, Područna jedinica „Beri“

457

87

Dom omladine ,,Mahala’’ – Mahala

682

116

Gradska opštine Tuzi (ranije JU OŠ „Mahmut Lekić“)

751

116-A

Gradska opštine Tuzi (ranije JU OŠ „Mahmut Lekić“)

857

87-A

Dom omladine ,,Mahala’’ – Mahala

747

116-B

Gradska opštine Tuzi (ranije JU OŠ „Mahmut Lekić“)

486

88

Dom omladine „Mojanovići“ – Mojanovići

513

116-C

Gradska opštine Tuzi (ranije JU OŠ „Mahmut Lekić“)

784

88-A

Dom omladine „Mojanovići“ – Mojanovići

513

116-D

KIC „MALESIJA“

440

116-E

KIC „MALESIJA“

633

89

Poslovne prostorije “Elektrodistribucije” – Područna jedinica Golubovci

772

116-F

KIC „MALESIJA“

536

117

JU OŠ „29. novembar“

637

90

Dom omladine „ZETA“ (zgrada Gradske opštine Golubovci) – Golubovci

417

117-A

JU OŠ „29. novembar“

499

118

JU OŠ „29. novembar“ Dinoša, Područna jedinica Prifte

109

90-A

objekat Anđušić Panta Joka, Golubovci

221

119

JU OŠ „29. novembar“ Dinoša, Područna jedinica Selište

36

91

JU OŠ „Vladika Danilo“ Srpska – Srpska

169

92

porodična kuća Milenka Vida Maraša, Mitrovići

158

120

JU OŠ „Mahmut Lekić“ – Tuzi, Područna jedinica „Milješ

985

93

508

121

JU OŠ „29. novembar“ Dinoša, Područna jedinica Krševo

116

JU OŠ „Milan Vukotić“ - Golubovci – Područna jedinica Botun – Botun

94

Dom omladine „Ljajkovići“ – Ljajkovići

701

122

Dom omladine – „Sukuruć“

870

123

123, MZ „Vranj“

414

94-A

232

123-A

123, MZ „Vranj“

439

ugostiteljski objekat „Cijevna“, vlasništvo Stijepović Verke, Golubovci

124

MZ „Vladne“

392

95

Dom omladine „Balabani“ – Balabani

768

125

JU OŠ „Jedinstvo“ Skorać, Područna jedinica „Traboin“

120

96

Dom omladine „Špiro Kaluđerović“ - Mataguži

532

126

JU OŠ „Jedinstvo“ Skorać

274

96-A

Dom omladine „Špiro Kaluđerović“ - Mataguži

511

127

JU OŠ „Jedinstvo“ Skorać, Područna jedinica „Ranza“ (Donje Drume)

221

97

Dom omladine „Berislavci“ – Berislavci

405

128

JU OŠ „Mahmut Lekić“, Područna jedinica „Vuksanlekići“

331

98

Porodična kuća Stana Prenkića – Gostilj

150

129

JU OŠ „Mahmut Lekić“, Područna jedinica „Vuksanlekići“

329

99

Dom omladine „ZETA“ - Golubovci

223

130

JU OŠ „Đerđ Kastriot Skenderbeg“ Područna jedinica „Poprati“

41

100

JU OŠ „Niko Maraš“ Bijelo Polje – Bijelo Polje

687

131

JU OŠ „Đerđ Kastriot Skenderbeg“ Područna jedinica „Stjepovo“

244

101

Objekata - vlasništvo Ivana Mijovića, Bistrice

344

132

JU OŠ „Đerđ Kastriot Skenderbeg“ Područna jedinica „Rudine“

46

102

229

133

JU OŠ „Đerđ Kastrioti Skenderbeg“ Područna jedinica „Cijevna“

76

JU OŠ „Niko Maraš“ Bijelo Polje – Područna jedinica Ponari – Ponari

103

322

134

Fabrika D.o.o. „PLASAL“ (vlasnik Esad Škrijelj) Karabuško polje

925

JU OŠ „Milan Vukotić“ - Golubovci – Područna jedinica Vukovci – Vukovci

(I)

Kazneno popravni dom (ZIKS I)

196

104

Prodična kuća LUKE GLOBAREVIĆA, – Vranjina

139

(I)

Kazneno popravni dom (ZIKS I)

21

(II)

Istražni zatvor Podgorica (ZIKS II)

6

(II)

Istražni zatvor Podgorica (ZIKS II)

129

(III)

Zatvor Bijelo Polje (ZIKS III)

3

64

ENIGMATIKA

KOŠARKAŠ

LAKŠA MORNARA

PUH KOJI JEDE ORAHE

KOJE IMA VELIKU DUBINU

UČINITI MILIM

GRAD U INDIJI

ŽITNI (LAT.)

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

AUTOR: B. NIKIĆ

FOTO UBOD

OZNAKA OZNAKA NAKAZNA LICE KOJE ZA BIĆA TAKTIZIRA PANČEVO AUSTRIJE

SAVEZ DRŽAVA SIMBOL KRIPTONA

DIO SOBNOG NAMJEŠTAJA

EGIPATSKI BOG SUNCA ONAJ KOJI ČISTI

CINCARKA

NALOG ZA ISPLATU GRČKO SLOVO

GRAD U SLOVENIJI ITALIJAN. AUTOMOB. ENGLESKA GLUMICA HIDI

DIO VOJNE FORMACIJE PRISTALICE RADIKALIZMA

LEGURA BAKRA I KALAJA KURT RASEL

GOVORNICI, BESJEDNICI SIMBOL BIZMUTA VRSTA BAKTERIJA

OZNAKA NORVEŠKE

GLAVNI GRAD TURSKE EMOTIVNA OSOBA AMERIČ.

GLUMICA BIVŠI ITALIJAN. SKIJAŠ, IVANO

TRADE ADJUSTMENT ASSISTANCE BIĆE KOJE ŽIVI SAMO U JEDNOJ OBLASTI

UKRAŠAVATI

Hit Ledžer na dan snimanja svoje prve scene kao Džoker u filmu “Dark Knight”

DIO LUKE KOŠARKAŠKI TRENER RIMAC

LIČNA ZAMJENICA GLAVNA MISAO (MN.) MINERAL PRONAĐEN NA URALU POBUDE, POVODI (FRANC.)

DN

DIO VOJVODINE CELZIJUS

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

CINIČNE OSOBE

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: Ž, MORSKI PAS, UŠAT, PORAST, RPG, RESASTA, ALAN RIKMAN, PLAN, MOLINA, RI, STARINAR, ERNEST, SA, K, D, ELIOT, LA, UTOM, Z, ZIS, AO, ETNICI, TRORED, NAVITI, IVANA, KONATA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2625

Iskustvo je suština. Uživajte u trenutku

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-12-20

Daily Sudoku puzzle No. 2624

Medium level

2013-12-19

Medium level

Sudoku puzzle No. 2445 2013-06-23

3

5

7 5

2 5

2

8 4

3

8

9

7

2

4

8

5

1

7

2

5

1

6

8

4

3

9

6

7

2

3

4

9

1

8

5

9

3

4

8

1

5

6

2

7

8

4

3Puzzle 9 5 solution: 1 7 6

2

5

1

7

4

8

9 7

5

9

9

2

6 4

2

8

6

3

9

2 9 6 4 3 7 5 1 8 Sudoku puzzle No. 2444 2013-06-22

1

8 3

6

6 www.sudokukingdom.com 1 5 8 6 7 2 9 4 3

6 7

8Play 1 sudoku 5 9 3online 2 7 at:6

3

3

4

6

4

7

8

3

4

9

2

5

1

7

6

7

5

2

1

6

8

4

3

9

1

9

6

7

4

3

8

5

2

6

1

7

3

5

9

2

4

8

9

4

3

6

8

2

7

1

5

2

8

5

4

1

7

6

9

3

3

6

9

2

7

4

5

8

1

5

7

1

8

3

6

9

2

4

4

2

8

5

9

1

3

6

7

7

2

5

7

4

5

2

8

6

4

1

9

6

5

9

9 2

8

7 5

2 5 9

5 1

1

4

9

4 8

FOTO UBOD

ROŠTILJ KOŠARKAŠ ZA RIBU MORNARA (ITAL.)

TEŽA

65

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

ŽENSKO IME, RA- LAŽLJIVO, LAŽNO NISLAVA

VRSTA MINERALA

VODITELJ SA PRVE OZNAKA OZNAKA TV, IVAN ZA ČAČAK ITALIJE

OTISAK PUN ISKRI AUTOR: STOPALA B. NIKIĆ

VULKANSKA GROTLA

LIMITIRATI RADNIČKI SAVEZ KOSOVA GLAVNI SLUGA

BJELORUSKI PISAC, KONDRAT JAPANSKI GRAD NA OSTRVU HONŠU

PRVI MUSLIMANSKI KALIF, ABU

DIO STAROGRČKOG HRAMA

GRAD U INDIJI OZNAKA SJEVERA IVAN TOMIĆ SIMBOL URANA

RADOST

LUTKA ODMILJA VAŽAN ZAČIN

UGROFINSKI PADEŽ

ZEMLJIŠNA MJERA OZNAKA ZA ALT

OGLASITI SE

Bašte u Danskoj

SLIJEPI JEDAN OD RIMSKIH BREŽULJAKA

KAREL ČAPEK TRAGIČAN DOGAĐAJ

UNUTRA

ŽENSKO IME, STANISLAVA

JAJASTI, JAJOLIKI POKAZNA ZAMJENICA KOJI BRZO RASTE

SIMBOL ERBIJUMA

ELEKTRON -VOLT VAZDUŠNI (GRČ.)

RIJEKA NA KOSOVU KRUPAN JUŽNOAMERIČKI GUŠTER AMERIČKI GRAD U DRŽAVI VAŠINGTON

Play sudoku online at: STRANO

DN

www.sudokukingdom.com CRKVENA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

TEŽA 3

RJEŠENJE LAKŠE: KOMODA, PAKT, AROMUNKA, RA, MARIBOR, ČEK, EŠALON, FIAT, RADIKALISTI, ORATORI, TUČ, N, BI, ANKARA, TAA, EN ARČER, ENDEM, JA, DOK, TEMATI, URALIT, MOTIVI, BANAT, CINICI.

5 2

2

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2625 2013-12-20 8 3 5 2 9 6 7 4 7 www.sudokukingdom.com

1

1

9

4

7

5

3

2

8

6

7

6

2

4

1

8

5

3

9

5

1

8

9

4

2

6

7

3

6

7

3

1

8

5

9

2

4

2

4

9

6

3

7

1

5

8

4

2

7Puzzle 3 6 solution: 9 8 1

5

9

5

1

7

3

6

8

9

4

6

8 4

7 5

9

3

9

3

8

2

1

8

6 4

8

2

4

3

6

3 8 6 5 7 1 4 9 2 Sudoku puzzle No. 2624 2013-12-19

6 7

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-12-20

5

5

Play sudoku online at:

PJESMA (MN.)

Radije bi gubili vrijeme u gužvi, nego kršili pravila. Japan

Daily Sudoku puzzle No. 2625

ŽENSKO IME KELVIN

7

1

4

9

5

2

8

6

7

3

6

8

3

7

4

1

9

2

5

7

2

5

3

9

6

1

4

8

3

7

4

6

8

2

5

9

1

5

1

8

9

3

4

2

6

7

9

6

2

1

5

7

8

3

4

8

3

6

2

7

5

4

1

9

2

5

7

4

1

9

3

8

6

4

9

1

8

6

3

7

5

2

Daily Sudoku puzzle No. 2625

3

2013-12-20

5

7 5

2 5

4

6

8

2

4

Medium level

3

6

8

9 7

5

9

6 7

3

9

1

8 3

8

2

6 4

7

66

ENIGMATIKA

HOROSKOP PONEDJELJAK OVAN Splet okolnosti vas dovodi na mjesto gdje vaša promišljena priroda dolazi do potpunog izražaja. U prilici ste da kratkim savjetom riješite veliku zbrku, ali niste sigurni da li treba da se umiješate. Više verujte u sebe.

BIK Budite strpljivi i dosljedni. Iako je neophodna puna koncentracija, obuzimaju vas premor i pospanost. Ako se ne trgnete, napravićete ozbiljne greške zbog kojih ćete trpjeti posljedice.

BLIZANCI Dobar dio dana provodite u preispitivanju šta ste u dalekoj prošlosti mogli drugačije da riješite. Okrenite se bližnjima i poslušajte šta imaju da vam kažu.

Pojačana fizička aktivnost vas može okrijepiti.

RAK Imate previše ideja o tome kako da unaprijedite svoj život, ali nijedna nije dovoljno dobra da biste se konačno odlučili. U tom kolebanju prolazi vrijeme, a danas ćete shvatiti koliko je toga već propušteno.

LAV

VAGA Zbog naglašene promjenljivosti raspoloženja pojačano ste osjetljivi, što može klimavu ljubavnu vezu dovesti u iskušenje. U dnu srca još čuvate jake uspomene iz daleke prošlosti, pa vam sjećanje remeti novu ljubav.

ŠKORPIJA Nema smisla istjerivati pravdu ukoliko od toga nemate nikakvu korist. Uvažite tuđe argumente i u njima pronađite razlog da popustite u stavovima. Budite pažljivi u saobraćaju, naročito ako se spremate na duži put.

STRIJELAC Polje komunikacije dolazi do potpunog izražaja. U jednom trenutku naći ćete se usred velike grupe ljudi, upleteni u razne razgovore koji se tiču vaše profesionalne orijentacije. Ne zalećite se.

JARAC Promjene na poslu najavljuju novi početak. Za vas su vijesti ohrabrujuće, jer se odnose na vašu materijalnu situaciju. Uticajna osoba donosi predlog koji se tiče vas. Ovo je signal da se sve razvija kako ste željeli.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

Word Search Puzzle #U612HB

E

T

S

A

P

T

S

H

K

N

I

T

S

C

F

C

S

E

R

O

F

T

C

H

O

L

E

R

A

O

N

S

L

L

U

B

N

L

O

I

I

S

E

B

R

A

N

T

Y

U

E

E

E

W

T

Q

T

Y

Y

C

N

A

S

R

D

O

M

B

L

A

W

F

O

R

I

E

E

O

G

E

J

H

A

S

C

E

I

L

T

B

T

M

J

N

G

W

S

G

I

I

L

R

P

N

L

N

E

T

U

R

N

I

P

A

L

T

H

M

A

E

I

D

D

H

A

U

L

E

D

P

S

T

E

P

S

A

U

R

A

L

E

L

D

E

I

C

D

Y

E

R

M

I

S

U

N

D

E

R

S

T

A

N

D

S

E

U

N

T

I

E

X

B

O

A

L

N

E

D

X

M

I

J

M

K

I

O

M

H

B

U

S

P

I

O

M

R

A

N

F

N

A

E

C

O

M

E

S

G

G

I

F

I

N

D

I

N

G

P

O

R

T

E

N

T

P

MISUNDERSTANDS FINDING AURAL Aural Exist FIXED Inked Scans MULTIPLICATION BASED NAPES FORCIBLE BELCH Based Famine Jostles Spendthrifts OCEAN FORES BULLS Belch Finding Knits Strew PANTRY GHOUL CHOLERA CHORD Bulls Fixed GIDDY Maintenance PASTETurnip PORTENT HAULED COMES Cholera Forcible Misunderstands Untie SALTIES HOWLS DEMEANS Chord Fores HUNGRY Multiplication SCANSWelts EMAILS SPENDTHRIFTS EMBELLISHMENTS Comes Ghoul IMMERSE Napes STREW INKED EMPLOYERS Demeans Giddy JOSTLES Ocean TURNIP ENLARGED UNTIE EXIST Emails HauledKNITS Pantry WELTS MAINTENANCE FAMINE Embellishments

Howls

Paste

Employers

Hungry

Portent

Enlarged

Immerse

Salties REBUS

VODOLIJA Copyright © Puzzle Baron January 19, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Ukoliko tražite posao, dan donosi interesantnu priliku u kojoj će se pružiti mogućnost prihvatljivog rješenja. Budite otvoreni za sve predloge, jedna neobična ponuda bi mogla biti veoma važna.

DJEVICA Ambiciozni ste, pa dan počinjete s velikim planovima. Lovite svaku priliku kako biste se ponovo nametnuli okruženju u kome se krećete i radite. Trud će biti nagrađen, ali paralelno s tim stičete nove neprijatelje.

Brzi ste, ali i nepažljivi. Zbog pretjerane žurbe primorani ste da u hodu pravite selekciju šta je bitno a šta nije. Ipak, s obzirom na to koliko ste se zaletjeli, šansa da ne napravite opasan previd je minimalna.

RIBE Obuzima vas ideja da pokrenete neki privatni posao. Zategnuti odnosi sa šefovima i loša atmosfera u okruženju mogu da izdvoje ekipu ljudi s kojima je samostalan biznis moguć. Gdje interes vlada, ljubav i saosjećajnost spavaju.

Rješenje iz prethodnog broja: Ivan Katalinić

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

Word Search Puzzle #I623SR

M

I

X

T

U

R

E

L

O

T

S

Y

W

H

U

I

N

S

I

D

E

R

S

L

L

O

T

H

M

K

N

R

A

M

S

H

A

C

K

L

E

L

O

A

H

T

E

C

H

N

O

L

O

G

I

C

A

L

L

Y

E

P

E

E

R

S

U

O

I

C

A

N

E

T

R

D

E

H

S

U

P

U

S

E

E

R

E

F

E

R

E

A

N

N

I

H

I

L

A

T

E

P

O

D

E

C

T

E

K

C

U

B

L

T

E

L

B

M

U

H

R

C

O

L

L

A

B

O

R

A

T

I

O

N

S

E

E

H

P

T

R

P

C

Y

L

N

E

R

N

A

A

I

I

N

P

A

V

A

L

K

K

N

E

E

L

S

Z

R

N

T

E

R

L

B

A

X

V

I

A

A

E

U

E

E

N

T

D

E

L

L

O

R

R

R

M

T

V

S

T

E

U

E

S

W

I

Y

S

I

S

I

K

R

S

B

S

T

F

I

R

M

S

Y

A

U

Q

FINDING AURAL Airier HumbleFIXED Pushed BASED FORCIBLE BELCH Alkali Insiders Quays FORES BULLS Annihilate Kneel Ramshackle GHOUL CHOLERA Betrayal LocalesGIDDY Referees CHORD COMES Bucket MaltedHAULED Rifts HOWLS DEMEANS Capably MintedHUNGRY Rolled EMAILS EMBELLISHMENTS Collaborations MixtureIMMERSE Salami INKED EMPLOYERS Decrease Nears JOSTLES Sherry ENLARGED KNITS EXIST Eerie Ovens Slake FAMINE Firms Pates MAINTENANCE Stole Funnier

Peers

Hires

Penalty

MISUNDERSTANDS Tenacious MULTIPLICATION NAPESTolls OCEAN Topped PANTRY PASTETurntable PORTENT Vents SALTIES SCANSWhole SPENDTHRIFTS STREW TURNIP UNTIE WELTS

67

ENIGMATIKA

HOROSKOP UTORAK OVAN Prilično ste napeti i nervozni.

Iako nemate mnogo poslovnih obaveza, postoji tenzija koju nosite u sebi. Niste sigurni šta stvarno želite i osjećate, a šta je zanos trenutka ili afekat. Mogući su srčani problemi.

BIK Imate utisak da postoje ograničenja koja nećete moći lako da prevaziđete. Biće vam potrebno mnogo upornosti i snage. Imate dosta problema sa voljenom osobom. Problemi sa stomakom i probavom.

BLIZANCI Ne donosite trezvene odluke i lako možete da pravite greške na poslu. Glasine koje kruže mogu da pomute vaše rasuđivanje i da pokvare odnos sa voljenom osobom. Mogući su problemi sa grlom.

RAK Iako dolazi priliv novca kojem ste se nadali, nećete biti zadovoljni jer će prilično veliki troškovi nastupiti. Voljena osoba vrši neki pritisak na vas, niste spremni za takav odnos. Povećan apetit je naglašen.

Sultan

Technologically REBUS

LAV

VAGA Možete da očekujete manje nesporazume sa nekim od kolega ili će neko vaša očekivanja iznevjeriti. Možete da očekujete da će vam prijatelji preporučiti neku novu osobu za vezu. Nemate probleme sa zdravljem.

ŠKORPIJA Na poslu slijedi unapređenje kao vid nagrade za vaš trud. Možete da očekujete pozitivnu atmosferu. Sa partnerom imate brojne prepirke i buran odnos, ali se na kraju ipak vraćate jedno drugome. Problemi sa kičmom.

STRIJELAC Možete da očekujete priliku za posao u inostranstvu. Pred vama je šansa da ostvarite veći dio svojih ambicija. Ljubavno polje vam je naglašeno kroz pozitivne promjene, nova poznanstva i avanture. Problemi sa očima.

JARAC Finansije su vam veoma promjenljive i nije vam lako da na tom polju ostvarite stabilnost.

Očekuje vas zanimljiv flert sa osobom koja vam se jako dopada. Neće vam biti lako da ostvarite ozbiljnu vezu. Dobro se osjećate.

VODOLIJA

Copyright © Puzzle Baron January 24, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Nije pretjerano povoljan dan za posao jer nemate baš najbolji uvid u stvari. Ne miješajte emocije i interes. Spremni ste da se sasvim prepustite voljenoj osobi i da joj poklonite svoje srce na dlanu. Problemi sa glavoboljom.

DJEVICA

Rješenje sa prethodne strane: Dogu Sara šeće ritom

Pokušajte da ostanete kod kuće danas ili da se što manje bavite važnim poslovima kako ne bi došlo do štete i gubitka. Osoba koja vam se dopada nema baš iskrene namjere prema vama.

Problemi zbog stresa.

Vama dolazi prilika da popravite stanje na poslovnom planu. Ako ste u proteklom periodu pravili greške, sada ćete ih ispravljati.

Imate jako dobar odnos sa voljenom osobom koja vas u svemu podržava. Bez problema sa zdravljem.

RIBE Nije preterano povoljan dan za posao. Moguće je da će biti nekih neočekivanih komplikacija.

Možete da očekujete zanimljivu komunikaciju sa osobom koju poznajete odranije. Moguće su vrtoglavica i malaksalost.

petak,

68

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56, 29 km od Nikšića, papiri 1/1, povoljno! Donja Brezna, selo Bajovo Polje!

Tel.067/898-614

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

USLUGE

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

RAZNO

APARATI OPREMA

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Tel.069/019-698, 067/455-713

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-023, 067/342-392

Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori.

Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Tel.068/455388, 067/002-021

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

69 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE

Radio

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice.

1 dan 1 euro.

Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

INSPEKCIJE

TAKSI

Ekološka......................... 618-395

Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

70 70

Sport

-------------------

PONEDJELJAK I UTORAK,

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

TRI DILEME PRED POSLJEDNU RUNDU TELEKOM 1. CFL TRAŽI SE JOŠ JEDAN PUT

ČEKA NAS 90 LUDIH MINUTA

Sutjeska je šampion, Budućnost će sigurno u Evropu, Mladost je na korak od izlaska na evro scenu, za još jednu vizu bore se Zeta, Rudar i Grbalj (sve to pod uslovom da Igalo ne šokira Mladost u finalu Kupa), Petrovac će u baraž, a Dečić u Drugu ligu. Sve to poznato je prije posljednje runde Telekom 1. CFL. Uz evropske, direktne bitke (Grbalj - Mladost i Rudar-Zeta), ostala je i dilema oko drugog putnika u baraž (Kom Eurozox ili Iskra, mada Danilovgrađani imaju zicer u Tuzima), a ono što privlači posebnu pažnju je i bit-

36. KOLO

(subota, 26. maj) Rudar - Zeta Petrovac - Kom Eurozox Budućnost - Sutjeska Dečić - Iskra Grbalj - Mladost

ka za najboljeg strijelca elitnog društva.

Trofej Radija Crne Gore sanjaju napadač Zete Nikola Krstović i ofanzivac Sutjeske Igor Ivanović, a golovima se nadaju i Admir Adrović iz Mladosti, te Ivan Vuković iz Grblja. Ostali su

miljama daleko...

Pred svima su teški zadaci na zatvaranju šampionata - najmlađi među pomenutom četvorkom Nikola Krstović (postigao tri gola na posljednja tri meča) predvodiće napad Zete u derbiju za Evropu protiv Rudara u Pljevljima, dok će Igor Ivanović, koji dijeli lidersku poziciju, igrati protiv Budućnosti u meču bez rezultatskog značaja, za prestiž.

Iz drugog plana priliku vrebaju iskusni Admir Adrović (dao pet golova za sedam dana u aprilu protiv Dečića i Rudara,

35. KOLO

Mladost - Petrovac 1:1 (Adrović 88’ - Vujačić 56’) Zeta - Grbalj 1:2 (Krstović 7’ - Montenegro 56’, Pejić 88’) Sutjeska - Dečić 2:0 (Denković 26’, Ivanović 38’) Iskra - Rudar 0:0 Kom Eurozox - Budućnost 2:3 (Rudović 62’, Milošević 90’ - Vlaisavljević 41’, Raičević 56’, Nikač 66’)

NIKOLA KRSTOVIĆ

13

a onda pet rundi bio bez gola do posljednjeg kola protiv Petrovca) i Ivan Vuković u međusobnom duelu u Radanovićima.

Pakao za Evropu, ali pakao i za jednu prestižnu (individualnu) nagradu... Posljednjih 90 minuta garantuje spektakl.

M.A.

Raičević (Mladost) će u posljednjem kolu tražiti bod u Radanovićima za sigurnu evro vizu, dok će Kacić (Petrovac) protiv Koma birati protivnika u baražu

TELEKOM UKUPNO

TIM KOLA DNEVNIH NOVINA IGUMANOVIĆ (Budućnost

KARTAL (Rudar)

Mi. VUČIĆ (Sutjeska)

VLAISAVLJEVIĆ (Budućnost) TUČEVIĆ (Budućnost) ĆETKOVIĆ (Mladost)

MONTENEGRO (Grbalj)

PEJIĆ (Grbalj)

VUJAČIĆ (Petrovac) ADROVIĆ (Mladost)

1. SUTJESKA

35

23

8

5

52:21

2. BUDUĆNOST

35

14

15

6

43:26

3. MLADOST

35

12

15

8

42:30

4. ZETA

35

12

12

11

39:35

5. RUDAR

35

13

9

13

32:28

6. GRBALJ

35

11

14

10

37:38

7. ISKRA

35

11

9

15

30:34

8. KOM EUROZOX

35

10

10

15

35:45

9. PETROVAC

35

9

11

15

25:38

10. DEČIĆ

35

3

12

20

25:61

Šampion, kvalifikacije za LŠ

Sport

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22.

-------------------

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

TNIK U EVROPU I BARAŽ, ALI I NAJBOLJI STRIJELAC

DRUGA LIGA UZBUDLJIVO 33. KOLO

MORNAR U ELITI, ČELIK SE UGASIO

Mornar je novi član Telekom 1. CFL - ono što je bilo jasno nakon remija (1:1) u derbiju prethodnog kola protiv Mladosti iz Lješkopolja, dobilo je potvrdu ovog vikenda. Barani su nakon preokreta na svojoj Topolici odradili Berane, a obradovao ih je i šokantan rezultat iz Budve.

Na Lugovima je davno otpisano Cetinje golom Seada Abdovića savladalo Mladost Lješkopolje, pa je prednost na tabeli kolo prije kraja pet bodova više nego dovoljno za veliko slavlje u najvećem lučkom gradu.

DRUGA LIGA

IGOR IVANOVIĆ

ADMIR ADROVIĆ

IVAN VUKOVIĆ

13 12 11

M 1. CFL NA DLANU DOMAĆIN

GOST

1

76

18

13

4

1

32:9

43

17

10

3

4

20:12 33

6

57

17

9

7

1

26:10

34

18

5

8

5

16:17 23

0

51

18

7

8

3

28:16

29

17

5

7

5

14:14 22

5

48

18

6

6

6

20:18

24

17

6

6

5

19:17 24

8

48

17

9

3

5

21:12

30

18

4

6

8

11:16 18

8

47

17

5

6

6

17:20

21

18

6

8

4

20:18 26

4

42

18

4

7

7

17:17

19

17

7

2

8

13:17 23

5

40

18

6

3

9

15:19

21

17

4

7

6

20:26 19

8

38

17

6

5

6

12:10

23

18

3

6

8

13:28 15

1

21

17

2

8

7

15:24

14

18

1

4

13

10:37

Kvalifikacije za LE

Kvalifikacije za LE, ako Kup osvoji neko od prve tri ekipe

Baraž

7

Druga liga

71 71

Cetinje - Mladost Lj. 1:0 (Abdović 52’) Igalo - Lovćen 1:1 (Pavićević 90’ - Šofranac 59’ (ag)) Čelik - Jezero 0:3 (službeno) Jedinstvo - Otrant O. 0:2 (Z. Divanović 32’, M. Divanović 50’) Ibar - Bokelj 0:3 (Kašćelan 3’, Bulatović 82’, Banićević 90’) Mornar - Berane 3:1 (Kalač 31’, Jovančov 49’, Leković 69’- Vujošević 20’ (ag))

1. Mornar 65 2. Mladost Lj. 60 3. Lovćen 58 4. Bokelj 55 5. Otrant O. 48 6. Berane 48 7. Jedinstvo 45 8. Igalo 43 9. Ibar 42 10. Jezero 41 11. Cetinje 9 12. Čelik 8 Posljednje kolo (26. maj): Mornar - Čelik, Berane Cetinje, Mladost Lješkopolje - Igalo, Lovćen - Ibar, Bokelj - Jedinstvo, Otrant Olympic - Jezero.

Tužan kraj metalurga

Najtužnija priča sveukupnog crnogorskog fudbala je Čelik - osvajač Kupa Crne Gore iz 2012. godine od juče više ne postoji! Nikšićani se juče u zakazano vrijeme nijesu pojavili na meču sa Jezerom kraj Željezare, što je znak da su odustali od takmičenja. Metalurzi su kuburili sa finansijama tokom cijele sezone, igrali s omladincima, mučili se organizaciono i dva kola prije kraja odlučili su da stave tačku na sve muke. Nepopularan potez, koji služi na čast gradu, prije svega, koji je okrenuo glavu klubu osnovanom daleke 1957, kada je bilo najpotrebnije!

Lovćen je remizirao u Igalu (domaćin se izvukao u posljednjem minutu golom Miloša Pavićevića sa penala) i na taj način osigurao baraž (bolji je od Bokelja u međusobnim duelima) - ostaje samo pitanje ko će sa koje pozicije i na kog protivnika u doigravanju za plasman u elitu.

Još jedna dilema ostala je uoči posljednje runde - ko će uz Cetinje i Čelik u niži rang. I Jezero i Ibar gostuju nezainteresovanim rivalima - Plavljani Otrantu u Ulcinju, a Rožajci, koji imaju bod više, Lovćenu.

M.A.

Fudbaleri Mornara imaju razloga za slavlje

72

SPORT

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

UČINAK NAŠIH FUDBALERA

GOLMANI Andrija DRAGOJEVIĆ (Ararat, Jermenija) Branio u porazu njegovog Ararata od Banatsa u gostima - 2:0.

ODBRANA Risto RADUNOVIĆ (Astra, Rumunija) - danas Odigrao cijeli meč u porazu njegove Astre od Steaue - 1:0.

Boris KOPITOVIĆ (Čukarički, Srbija) Odigrao cijelu utakmicu i pretrpio težak poraz od Vojvodine (1:6). Brzo će zaboraviti posljednje kolo Superlige.

Marko SIMIĆ (Pahtakor, Uzbekistan) Odigrao cijeli meč protiv Sogdijane u gostima. Pobjeda Pahtakora 1:0.

Filip STOJKOVIĆ (Crvena zvezda, Srbija) Na najbolji mogući način proslavio titulu pred 35.000 gledalaca na “Marakani” protiv Voždovca (5:1). Stojković je bio jedan od najboljih igrača Zvezde ove sezone.

Andrija Dragojević

Nikola VUJADINOVIĆ (Leh Poznan, Poljska) Igrao koliko su navijači Leha dozvolili. Huligani ovog ti-

ma pri vođstvu Legije od 2:0 prekinuli meč u 81. minutu kako tim iz Varšave ne bi proslavio titulu na njihovom terenu.

Ivan FATIĆ (Samtredia, Gruzija) Igrao od 34. minuta protiv najjačeg kluba u državi, Dinama iz Tbilisija. Samtredia izgubila 2:1 pred svojom publikom.

Stefan SAVIĆ (Atletiko Madrid, Španija) Igrao 90 minuta u remiju protiv Eibara 2:2 - dobio žuti karton.

Marko VEŠOVIĆ (Legija, Poljska) Protiv Leha kompletirao duplu krunu - Legija je novi šampion Poljske. Vešović standardno igrao do 81. minuta i već pomenutog prekida huligana Leha.

Ilija MARTINOVIĆ (Aluminij, Slovenija) Odlično odradio posao protiv Triglava. Štoper sa Cetinja se radovao pobjedi od 2:0.

Andrija VUKČEVIĆ (Spartak Subotica, Srbija) Igrao do 67. minuta protiv Partizana. “Crno-bijeli” slavili 2:0

Proslavio titulu u neredima u Poznanju: Sezona iz snova za Marka Vešovića kompletirana je duplom krunom

VEZNI RED Vladimir JOVOVIĆ (Jablonec, Češka) Perfektnih 70 minuta u Pragu protiv Slavije. Jovović asistirao kod jednog od tri pogotka Jabloneca (1:3).

Marko JANKOVIĆ (Partizan, Srbija) Ušao u 70. minutu protiv Spartaka. Partizan pobijedio 2:0, a Jankovića čeka uzbudljiv prelazni rok.

Adam MARUŠIĆ (Lacio, Italija) - danas Nakon njegovog šuta Perišić postigao autogol, ali Lacio se kasnije samouništio i porazom od Intera (3:2) ostao bez LŠ.

Mirko IVANIĆ (BATE Borisov, Bjelorusija) Dva gola nijesu bila dovoljna u finalu Ku-

Tako blizu Premijer lige Rusije, a tako daleko: Mladen Kašćelan i Tambov nijesu imali šansi protiv Amkara u baražu

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

A U INOSTRANSTVU u Humskoj.

Vladimir VUJOVIĆ (Bajangkara, Indonezija) Jedan od boljih u pobjedi nad Mitrom Kukar (1:0). Vujović i drugovi grabe ka gornjem dijelu tabele.

Aleksandar KAPISODA (Er Fors, Tajland) Stameni štoper pretrpio poraz od prvoplasiranog Bangkoka 1:0.

Argzim REDŽOVIĆ (PDRM, Malezija) U uzbudljivom finišu došao do pobjede protiv Terenganua II (2:1). Treći na tabeli u Drugoj ligi.

Huligani Leha pri vođstvu Vešovićeve Legije od 2:0 prekinuli meč u 81. minutu kako tim iz Varšave ne bi proslavio titulu na njihovom terenu.

pa! Ivanić je bio najbolji igrač na terenu, ali je na kraju slavio Dinamo 3:2.

Veljko BATROVIĆ (Etar, Bugarska) Dobra 73 minuta u trijumfu nad Dunavom (2:0). Dobio žuti karton.

Nebojša KOSOVIĆ (Partizan, Srbija) Polako se vraća u pravi ritam.

Igrao je 10 minuta u pobjedi protiv Subotičana (2:0).

Nikola DRINČIĆ (Čukarički, Srbija) Teško je pao Brđanima poraz u polufinalu Kupa. Drinčić je igrao cijeli meč protiv Vojvodine, ali Novosađani su bili mnogo ubjedljiviji (6:1).

Damir KOJAŠEVIĆ (Šahtjor, Kazahstan) Pretrpio poraz u gostima od Kairata (2:0). Dobio i žuti karton.

Dragan BOŠKOVIĆ (Port, Tajland) Postigao dva gola u razbijanju Tai Na-

vija - 7:1.

ra. Minimalni poraz “delfina” (1:0).

Bojan SANKOVIĆ (Ujpešt, Mađarska) Upisao 90 minuta protiv Haladaša.

Nije bilo pobjednika – 1:1.

Marko VUKČEVIĆ (Inter Zaprešić, Hrvatska) Teško je bilo pružiti jak otpor šampionu Dinamu (3:1). Vukčević je igrao cijelu utakmicu.

Milan VUŠUROVIĆ (Riga, Letonija) Odigrao pola sata u zanimljivom meču, gdje su viđena četiri pogotka – Lijepaja je osvojila bod (2:2).

Jovan ČAĐENOVIĆ (Borac, Srbija) Kraj sezone je ličio na cijelu sezonu. Poraz u gostima od Bačke (3:2).

Mladen KAŠĆELAN (Tambov, Rusija) Dobio žuti karton, Tambov ponovo u plej-ofu poražen od Amkara, tako da od prelaska u Premijer ligu Rusije nema ništa.

Srđan LOPIČIĆ (Pusamania Borneo, Indonezija) Odigrao cijeli meč protiv Makasa-

73

SPORT PRIREDIO: U. Radulović

NAPAD Stefan MUGOŠA (Inčon, Južna Koreja) U posljednjim sekundama je Inčon došao do boda protiv Ulsana (1:1). Mugoša je igrao cijeli meč.

Milan PUROVIĆ (Radnik, Srbija) Igrao od 67. minuta protiv lučanske Mladosti.

Tim iz Surdulice za kraj sezone pobijedio 3:1.

Dejan DAMJANOVIĆ (Suvon, Južna Koreja) Ušao u 65. minutu i poslije sedam minuta zatresao mrežu! Damjanovićev gol je bio dovoljan za bod u gostima protiv Pohanga (1:1).

Ilija SPASOJEVIĆ (Bali junajted, Indonezija) Odigrao 74 minuta protiv Areme. Bali nakon serije poraza konačno došao do pobjede (1:0).

Staniša MANDIĆ (Sogndal, Norveška) Dao gol protiv Asana, ali vjerovatno ga neće dugo pamtiti, jer je njegov tim poražen kod kuće 4:1.

Boris CMILJANIĆ (Slovan Bratislava, Slovačka) Odigrao posljednjih pet minuta protiv Žiline. Pobjeda Spartaka za kraj sezone (3:2).

Vladimir RODIĆ (Silkeborg, Danska) Bio na terenu do 87. minuta protiv Helsingora (1:1).

Ramazan BIŠEVIĆ (Ankaran, Slovenija) Ušao u 63. minutu, ali Ankaran bio bez šansi protiv Celja - 2:0.

Balša BOŽOVIĆ (Arema, Malezija) Odigrao posljednjih deset minuta protiv Bali junajteda. Arema poražena u 80. minutu (1:0).

Uroš DELIĆ (Kizijul, Kazahstan) Njegov ulazak od 46. minuta ništa nije mogao da promijeni. Irtiš je jednostavno bio prejak (5:0).

Pogodio za Sogndal, ali njegov tim ga nije ispratio: Staniša Mandić

2

GOLA POSTIGAO JE STANIŠA MANDIĆ ZA SOGNDAL U DOSADAŠNJIH OSAM KOLA PRVENSTVA U NORVEŠKOJ

74

SPORT

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

SERIJA A 38. KOLO INTER PREOKRETOM

Aves poslao Sporting pravo u ambis

KUP PORTUGALA FINALE HARAKIRI SPORTINGA

Aves nokautirao lavove Do prije nešto više od mjesec Sporting je živio bajkovite dane, igrao četvrtfinale Lige Evrope, bio u vrhu prvenstva... A onda - brodolom. Ispadanje od Atletiko Madrida, navijači su pretukli igrače i trenera, predsjednik kluba javno linčovao ekipu, a konačni nokaut doživjeli su u finalu Kupa. Deportivo Aves pobijedio je “lavove” (2:1) i osvojio prvi trofej u svojoj istoriji! U dželata Sportinga pretvorio se Alešandre Gue-

deš, koji je pogađao u 16. i 72. minutu, dok je počasni gol za razbijenu vojsku iz Lisabona potpisao Fredi Montero u 85. minutu.

Većina igrača je nakon napada navijača već spakovala kofere i spremila bijeg iz kluba, a nakon šokantnog poraza teško će moći uopšte i doći po svoje stvari, čime je i zvanično završena jedna od najtežih sezona u istoriji slavnog portugalskog kluba.

A.P.

PRIMERA 38. KOLO DVA GOLA EL NINJA

TORESOV OPROŠTAJ U VELIKOM STILU Tores se u suzama oprostio od Atletika

Došao je dan kada je Fernando Tores drugi put, ali sada zauvijek kao igrač, napustio svoj Atletiko Madrid. Legendarni “El Ninjo” ukupno je iz dva navrata odigrao devet sezona za “kolčonerose”, čiji je navijač od djetinjstva, a prošao je i omladinsku školu od 1995. do 2001. godine. Veliki napadač osvojio je u karijeri sve, od Lige šampiona, do Svjetskog i Evropskog prvenstva, ali je nedavno stigao do prvog i jedinog trofeja sa svojim klubom (Liga Evrope), a

juče se oprostio sa dva gola protiv Eibara (2:2) u posljednjem kolu Primere. Stefan Savić je odigrao cijeli meč, a Tores dva puta tresao mrežu rivala za odlazak u velikom stilu. Atletiko je na kraju završio na drugom mjestu ispred Reala, a iza šampiona Barselone, koja je golom Filipea Kutinja odradila Sosijedad (1:0).

SEMAFOR: Valensija - La Korunja 2:1, Atletik Bilbao Espanjol 0:1, Atletiko Madrid - Eibar 2:2, Barselona - Real Sosijedad 1:0.

A.P.

CRNO-PLAVI K ZA LIGU ŠAM

Sedam dana Apenini su samo pričali o toj utakmici. Velikom klasiku Lacija i Intera, koji je nosio etiketu finala za plasman u Ligu šampiona.

“Nebeskoplavom” dijelu Rima igrao je i bod, a “nerazuri” su morali preko trijumfa do elite i - uspjeli su.

Iako je cijele sezone držala kartu za LŠ u svojim rukama, ekipa Simonea Inzagija ostala je bez nje tik pred ulazak u avion za najjače fudbalsko klupsko takmičenje. Inter je pobijedio 3:2, vratio se među krem loptanja i ostavio Lacijalima neopisivu ranu na srcu. Uzalud je Adam Marušić (uz devijaciju Ivana Perišića) donio vođstvo Rimljanima u devetom minutu, jer je Danilo D’Ambrozio u 29. izjednačio i vratio stvari na početak.

Uzalud je Felipe Anderson u 41. ponovo donio prednost domaćinu, jer je samo tri minuta trebalo da Olimpiko od fešte doplovi do grobne, razočaravajuće tišine. Defanzivac Stefan De Fraj, koji je ranije potpisao ugovor sa Interom (stiže kao slobodan igrač nakon isteka ugovora), bio je predmet rasprava da li treba da igra protiv svog budućeg tima. Zaigrao je, preuzeo odgovornost, kao i trener Inzagi, što se obilo Laciju o glavu u 78. minutu. Holanđa-

nin je srušio Maura Ikardija u šesnaestercu, sudija pokazao na penal, a Argentinac poravnao na 2:2. Minut kasnije nespretni Senad Lu-

6

GODINA INTER JE ČEKAO NA PLASMAN U LIGU ŠAMPIONA, KOJU JE OSVOJIO TRI PUTA U ISTORIJI, I DOČEKAO JE SINOĆ NA OLIMPIKU.

Heroj Intera: Vesino proslavlja gol za pobjedu i Ligu šampiona

SPORT

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

75

M SRUŠIO LACIO 3:2 U RIMU

KATAPULT MPIONA lić dobio je drugi žuti (crveni) karton, a u 81. Matias Vesino glavom zakucao loptu u mrežu poslije kornera i donio pobjedu života klubu iz “grada mode”.

Pokušao je Lacio do kraja sa igračem manje da stigne do zlatnog boda, ali će se ipak mušema L i g e šampiona vijoriti na Đuzepe Meaci sljedeće sezone, nakon toliko godina čekanja.

Direktni plasman u grupnu fazu Ligu Evrope izborio je Milan. “Rosoneri” su jednom od najboljih partija u sezoni razbili Fiorentinu (5:1) na San Siru, uz gol i tri asistencije Hakana Čalhanoglu, te dva gola mladog Patrika Kutronea, a u strijelce su se upisali i Nikola Kalinić te Đakomo Bonaventura.

Beneventu i Veroni se u drugoj ligi pridružio Krotone, koji nije uspio da se spasi kao prošle sezone zvukom sirene. Krotone je izgubio u dvorištu Napolija (3:1), a SPAL trijumfom nad Sampdorijom ostao u odabranom društvu. SEMAFOR: Đenova - Torino 1:2, Kaljari Atalanta 1:0, Kijevo - Benevento 1:0, Udineze - Bolonja 1:0, Napoli - Krotone 2:1, Milan - Fiorentina 5:1, SPAL - Sampdorija 3:1, Lacio - Inter 2:3, Sasuolo - Roma 0:1.

A.P.

100 GOLOVA POSTIGAO JE MAURO IKARDI ZA INTER U SERIJI A U 159 ODIGRANIH UTAKMICA.

Legija i Vešović slave šampionsku titulu

POLJSKA EKSTRAKLASA 37. KOLO LEGIJA ŠAMPION TREĆI PUT U NIZU

Nova dupla kruna Vešovića Kada pomenete osvajanje duple krune u posljednje dvije godine, samo se pozovite na Marka Vešovića. Crnogorski reprezentativac pretplatio se na trofeje te vezao još jednu sezonu za pamćenje. Prošle sezone je sa Rijekom prekinuo dugogodišnju dominaciju Dinama i osvojio prvenstvo i Kup, a to mu je isto uspjelo i ove u dresu Legije, koja je osvojila 13. titulu (treću zaredom). Nakon trofeja Kupa 2. maja, Vešo je 18 dana kasnije postao i šampion Poljske. Velikan iz Var-

FOTO PRIČA

15 UTAKMICA, OD ČEGA 14 KAO STARTER, ODIGRAO JE MARKO VEŠOVIĆ ZA LEGIJU (1.209 MINUTA), A POSTIGAO JE JEDAN GOL.

šave je razbio velikog rivala Leh (2:0) u gostima golovima Domagoja Antolića i Mi-

hala Kuharčika, a Podgoričanin je odigrao cijeli meč.

Tačnije, skoro cijeli. Domaći navijači nijesu mogli podnijeti da im omraženi rival slavi titulu pred nosom, pa su u 81. minutu prekinuli derbi, a Legija na kraju slavila 3:0 službenim rezultatom. “Zeleni” su na kraju sezonu završili sa 70 bodova, tri više od Jagelonije, koja je uzalud pobijedila Plok (2:0) i nadala se čudu, koje se nije dogodilo, a Vešović za samo polusezonu (u januaru stigao iz Rijeke) pretvorio u zlato.

A.P.

Nakon 22 godine provedene u klubu, 16 kao igrač prvog tima, 670 utakmica, 57 golova i 32 osvojena trofeja (devet Primera i četiri Lige šampiona) legendarni Andres Injesta, šampion svijeta 2010. i dva puta prvak Evrope sa Španijom 2008. i 2012, odigrao je posljednju utakmicu za Barselonu.

76

sport

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

minisTarsTvO spOrTa Crne gOre

Perspektivni strijelci dobili stipendije

Ponovo za krunu: Sa ranijeg meča Partizana i Lovćena

danas (19.00h) se u TivTu igra finale kupa za rukOmeTaŠe

Dobitnici diploma Finale nacionalnog Kup takmičenja vazdušnim oružjem bila je idealna prilika da se najperspektivnijim strijelcima Crne Gore uruče stipendije.

U ime Ministarstva sporta to je uradila Snežana Ivanović, a stipendije su dobili Anđela Miličković, Miloš Božović, Miljan Dević, Beba Dabetić, Nemanja Obradović (disciplina vazdušna puška), Jelena Pantović, Nevena Šaranović,

Jovana Popović, Gordana Belošević (disciplina vazdušni pištolj) i Jovica Marković (disciplina leteće mete/trap).

Stipendije će im biti isplaćene shodno Ugovoru o korišćenju sredstava za sufinansiranje programa sportskih subjekata, koji su potpisali Ministarstvo sporta i Streljački savez Crne Gore.

Reprezentaciju Crne Gore uskoro očekuju Svjetski kup u Minhenu.

K.B.

JuniOrski kup evrOpe u džudOu

Ćupić pokorio La Korunju

Lazar Ćupić u akciji

ki uspjeh. Sve četiri borbe sam dobio iponom”, rekao je Ćupic, koji je bio jedini crnogorski predstavnik u La Korunji.

On je kazao da mu osvojeni bodovi znače za Svjetsku rang listu i povoljniji žrijeb na evropskom prvenstvu.

Na Kupu u Španiji ušestvovalo je 333 takmičara iz 24 zemlje iz Evrope, Azije, Afrike i Južne Amerike.

Kup Crne Gore u rukometu tradicionalno će na Dan nezavisnosti dobiti svog osvajača, a za krunu u Tivtu će se boriti dvije naše najbolje ekipe, posljednja dva šampiona Lovćen i Partizan.

Ipak, iako se radi o najkvalitenijim timovima kroz polufinale su prošli kroz dramu - Partizan protiv Jedinstva iz Bijelog Polja (27:25), a Cetinjani u duelu sa drugoligašem Ivangradom - 28:24.

Domaćin završnog turnira u svojoj Župi se dugo

mučio protiv Bjelopoljaca, a onda je zahvaljujući kvalitetu svog najboljeg igrača Đorđa Peruničića u finišu prelomio meč. Bombarder Partizana čak 13 puta je tresao mrežu Jedinstva. Raspoloženi u timu prošlogodišnjeg prvaka bili su Nemanja Drakulović sa šest i Aleksa Perišić sa četiri gola. Na drugoj strani Nikola Jelić i Slobodan Zonjić postigli su po sedam pogodaka.

Kada je u pitanju drugi polufinalni meč, Lovćen je otpor Ivangrada slomio tek

u posljednjih petnaestak minuta (do tada je drugoligaš često i vodio), a aktuelne šampione je do trijumfa vodio najbolji rukometaš Crne Gore za prošlu godinu Draško Kaluđerović sa osam pogodaka. Balša Perović i Mitro Damjanović postigli su po pet golova za Lovćen, a na drugoj strani Nemanja Marsenić je deset puta tresao mrežu šampiona.

U finalu Kupa za dame danas se sastaju Budućnost i Levalea - od 16.30h.

K.B.

Tri zlaTa za OŠ ª lOvćenski parTizanski Odredº

Škola slavi male šampione Koliko su svestrani u sportu učenici Osnovne škole “Lovćenski partizanski odred” sa Cetinja pokazali su na nedavnom 35. državnom sportskom prvenstvu na kojem su slavili i tamo gdje dominiraju fizičke predispozicije, ali i gdje one nijesu bitne... Klinci iz ove škole trijumfovali su na takmičenjima u rukometu, atletici i šahu. Tim povodom njihova škola im je zahvalila organizovanjem svečanog programa i dodjelom poklona učenicima šampioni Posebna zahvalnost je upućena sportskim kolektivima u kojima treniraju djeca škole - rukometnim klubovima “Lovćen” i “Perper”, Šahovskom klubu “Crnogorac” i Atletskom klubu “Lovćen”.

Foto:Cetinjski list

Crnogorski džudista Lazar Ćupić pobjednik je juniorskog Kupa Evrope u La Korunji.

On je juče u finalnom meču kategorije do 90 kilograma savladao Italijana Andreu Fuska. Na putu do finala eliminisao je Španca Giorgija Kahidzea, Italijana Djanluku Judicelija i u polufinala Rusa Eldara Alahverdijeva.

“Za mene je ovo veli-

Lovćen i Partizan uz muke do već viđenog finala

Sa svečanosti u OŠ “Lovćenski partiznaski odred” “Još jednom ste pokazali da se do najboljih rezultata može doći iz skromnih uslova za rad. Vjerujemo u vas i želimo da nastavite da slijedite svoje snove”, istakla je direktorica škole Marija Tatar. “Nadam se da će neki od vas ići stopama naše nastavnice Maje Vicković, jer su ovo i njene medalje.”

Kakav uspjeh su napravili učenici ove škole najbolje je oslikala upravo Maja Vicković.

“Ove godine smo zaista postigli fenomenalan uspjeh, a podatak da nemamo salu sam govori o sebi. Izvukli smo maksimum iz ove djece i ona su to vratila na pravi način”, jasna je Vicković. K.B.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

raFa u Finalu atP turnira u rimu bolji od zvereva - 6:1, 1:6, 6:3

sport

77

Điro: Sajmon jejtS Se ne zauStavlja

Kiša probudila Nadala, Dominacija u roze majici rim mu se opet poKloNio

Vječni grad još jednom se poklonio vječnom Rafaelu Nadalu - iako se sredinom trećeg seta u finalu sa Aleksandrom Zverevim činilo da je kralj šljake na koljenima.

Nakon međusobnog “razbijanja” u prva dva seta (6:1, 1:6), Zverev je u trećem vodio 3:2, a onda je nebo pogledalo Nadala i kiša je finaliste ATP turnira u Rimu poslala na prinudan odmor. Kiša kao da je razbudila majstora sa Majorke, pa je u nastavku “počistio” njemačkog tenisera - 6:1, 1:6, 6:3.

Za osmu krunu u Rimu, za 32. masters titulu u svojoj karijeri, za povratak na prvo mjesto ATP liste.

“OK, možemo reći da mi je kiša pomogla”, iskren je bio Nadal nakon meča. “Ali prije svega pomoglo mi je to što sam nakon pauze izašao sa jasnom željom šta želim da promijenim u svojoj igri.

Možda su se mnogi ove godine čudili otkud Sajmon Jejts u roze majici toliko dugo na Điru, a sjajni Britanac im je juče još jednom na fenomenalan način odgovorio - etapnom pobjedom, trećom na ovogodišnjoj Trci oko Italije.

Lider u generalnom plasmu slavio je na 15. etapi Đira, koja je vožena u Alpima od Tolmeca do Sapada, i tako ukupno vođstvo u odnosu na drugoplasira-

Jejts na cilju u Sapadi

Nadal sa peharom Rima

Rafael Nadal se od danas vraća na prvo mjesto ATP liste

Ovo je dobra najava za Rolan Garos, ali ne znači ništa.”

Zverev je nakon meča bio pomalo tužan, ali ne i nezadovoljan, jer je vezao tri finala, osvojio dva pehara i već peti put došao do finala turnira iz serije 1.000.

Vrijeme je pred njim, a do tada kralj je Rafa.

K.B.

nog Toma Dumolena povećao na dva minuta i 11 sekundi. Ponovo je kasnio i legendarni Kris Frum, koji sada za liderom i zemljakom zaostaje četiri minuta i 52 sekunde. Od onih koji bi do kraja mogli da zaprijete Jejtsu tu su Domeniko Pocovivo (+2,28) i Tibo Pino (+2,37).

Danas je na Điru slobodan dan, a sjutra se vozi hronometar od Trenta do Rovereta.

K.B.

78

sport

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

KraljevsKa Desima!

NBA LIGA

FINALE EVROLIGE - U SPEKTAKULARNOM FINALU REAL MADRID BOLJI OD FENERBAHČEA

Klivlend je živ

Klivlend je upisao zlata vrijednu pobjedu i vratio se u finalnu seriju Istočne konferencije. “Kavalirsi” su na svom terenu deklasirali Boston 116:86 i smanjili na 1:2. Četa iz Ohaja je mnogo bolje ušla u meč u odnosu na prethodne duele i već nakon prvih 12 minuta imala 15 poena prednosti. Na veliki odmor Klivlend je otišao sa +20 (61:41) i meč je tada praktično bio riješen. Ponovo je Lebron Džejms vukao svoju ekipu.

“Kralj” je ubacio 27 poena (812 iz igre, 3-3 za tri poena), imao 12 asistencija, pet skokova i po dvije ukradene lopte i blokade.

“Bili smo dobri kao tim. Čak i kada su se stvari srušile poslije prva dva meča, ostali smo jaki. U ovom meču smo uspjeli da napravimo tako da imamo dodavanje više, prolaz više, letjeli smo po terenu, a bili smo dobri i u odbrani”, poručio je Džejms poslije trijumfa.

Kevin Lav je upisao dabldabl od 13 koševa i 14 uhvaćenih lopti, a dvocifreni učinak imali su još Kajl Korver (14), Džordž Hil (13), Džej Ar Smit (11) i Tristan Tompson (deset). Na drugoj strani bolji od ostalih bio je Džejson Tejtum koji je duel završio sa 18 poena.

A.K.

Imao je Željko Obradović sve uslove da osvoji jubilarnu desetu titulu. Igrao je u svojoj zemlji, pred više od 10.000 navijača Fenerbahčea, ali je na drugoj strani bio “kraljevski” klub i njegov učenik Pablo Laso, koji su sezonu punu patnje i povreda završili na naljepši mogući način. Košarkaši Reala savladali su Fener u velikom finalu fajnal-fora Evrolige (85:80) i osvojili svoju “Desimu”. Pravo finale bilo je puno drame, ali je od početka do kraja bilo vidljivo da su Madriđani motivisanije i organizovanije ušli u duel. Odbrana je bila na visokom nivou, dok je u napadu proradio Fabijan Kozer, koji je odigrao najbolju partiju u dresu Reala. Na drugoj strani, jedini koji je davao energiju sada već bivšem šampionu Evrope bio je Nikolo Meli. Ali, sjajni Italijan nije mogao sam.

U samom finišu viđena je neviđena drama, Bobi Dikson i Meli su donijeli totalni priključak Feneru, međutim... Na 18 sekundi prije kraja (81:78) Kozer je promašio oba slobodna bacanja, ali je Trej Tompkins nakon ofanziv-

nog skoka pogodio iz odbojke za nedostižnu razliku.

“Prije dvije godine sam sa Baskonijom stigao do fajnalfora, ali nijesmo uspjeli da pobijedimo. Danas sam pogodio neke šuteve, a kada se to desi, mnogo je lakše. Svi su pričali da Real Madrid nije isti ove sezone, ali smo postali šampi-

kontinentu, a tek mu je 19 godina. U septembru je sa svojom Slovenijom stigao do trofeja na Evropskom prvenstvu, proglašen je za zvijezdu u usponu, za najkorisnijeg igrača regularnog dijela Evrolige, a sinoć i za MVP igrača cijelog finalnog turnira u Beogradu.

A.K.

Šarasova bajka sa srećnim krajem

Ništa manje zanimljivo nije bilo ni u meču za treće mjesto, gdje je Žalgiris savladao CSKA u nevjerovatno dramatičnoj završnici 79:77. Četa Šarunasa Jasikevičijusa je tako sezonu iz snova zaokružila trijumfom, dok su Moskovljani ostali praznih ruku, iako su u Beograd doš-

li kao glavni favorit za titulu.

Litvanska ekipa je u meč ušla kao da je finale, već od početka meča su nametnuli svoj ritam igre, dok je “armija” na drugoj strani bila potpuno smušena. Dominirao je Žalgiris tokom tri četvrtine, u posljednju ušao sa +23 (71:48), a na sedam mi-

Mičel: Čekam te u NBA!

18 poena postigao je Fedor Žugić na ol-star meču u Beogradu

zrela igra oduševili su sve prisutne među kojima je bio i Donovan Mičel, promoter meča. Član Jute i kandidat za najboljeg rukija u najjačoj ligi na svijetu je imao poruku za Žugića nakon duela. “Čekam te u NBA!”, rekao je Mičel. Član juniorske selekcije crnogorskog šampiona je bio najmlađi učesnik na Ol-star meču, a osim 18 poena imao je pet asistencija, dva skoka za indeks korisnosti 22.

A.K.

nuta prije kraja imao 74:54.

Uslijedilo je opuštanje, a Mihail Kulagin je sa tri trojke na drugoj strani probudio CSKA, koji je u posljednjem minutu prišao na svega dva poena. U tim trenucima ekipa iz Kaunasa je griješila, gubila lopte, promašivala sve što je šutnula, ali je nekako preživjela.

Za najkorisnijeg igrača finalnog turnira proglašen je nevjerovatni Luka Dončić, koji je zaokružio tri individualne nagrade (Zvijezda u usponu i MVP regularnog dijela sezone) Foto: kosarka.me

FEDOR ŽUGIĆ U BEOGRADU ODUŠEVIO I KOŠARKAŠA JUTE

Tradicionalni Ol-star meč talentovanih klinaca održan je i ove godine u okviru fajnal-fora Evrolige, a jedini predstavnik košarke sa ovih prostora bio je Fedor Žugić. Supertalentovani plejmejker Budućnost Volija blistao je u pobjedi evropskih igrača ispod 16 godina nad vršnjacima iz Azije 92:88 i sa 18 poena predvodio je ekipu koju je vodio bivši trener “plavih” Ilijas Zuros.

Fedor je pokazao svoj raskošan talenat, atraktivni potezi i

oni Evrope. Mi smo porodica i volimo se od prvog dana. Bio sam nov u timu, međutim, naučio sam mnogo od njih. Ponosan sam na ove momke”, bio je emotivan Kozer nakon duela.

Osim Kozera, Real je vodio i Luka Dončić, koji je još jednom potvrdio da je jedan od najboljih igrača na Starom

Fedor Žugić i Donovan Mičel nakon Ol-star meča

Foto: Iva Mandić

Meč lopta na Cetinju: Zoran Nikolić na meču protiv Lovćena

SUPERLIGA - VEČERAS DRUGI MEČEVI POLUFINALA PLEJ-OFA

RASPORED

Prvi mečevi Subota Budućnost - Lovćen 93:60 Mornar - Sutjeska 97:73 Drugi mečevi Večeras 19.00h Lovćen Budućnost 20.00h Sutjeska - Mornar *Treći mečevi 23. maj Budućnost - Lovćen Mornar - Sutjeska *Ukoliko bude potrebno

strani Nemanja Gordić (za sedam minuta na parketu deset asistencija) i Nikola Ivanović (osam asistencija) razigrali či-

tavu ekipu. Semafor u Podgorici je nakon prvih deset minuta pokazivao 25:9 i praktično je sve tada bilo riješeno. Do odlaska na veliki odmor crnogorski šampion je uvećao prednost na 53:23, pa je u nastavku Džikić imao mogućnost da rotira.

Za razliku od prethodnih mečeva četa iz lučkog grada je od prve sekunde nametnula svoj ritam i nije dozvolila izabranicima Zorana Glomazića ni da zaprijete. Derek Nidam i drugovi su vodili tokom cijelog duela, a prelomili su ga u drugoj četvrtini kada su serijom 14:0 otišli na 38:24 i do kraja nijesu ispuštali dvocifrenu zalihu.

A.K.

VELIKO PRIZNANJE ZA KOŠARKAŠA BUDUĆNOST VOLIJA

Jedan od najtalentovanijih igrača u ABA ligi, atraktivnim potezima oduševljava region, a juče je dobio veliko priznanje.

Aleksa Ilić pozvan je da od 2. do 5. juna nastupi na NBA kampu u Trevizu. Ime krilnog centra Budućnost Volija našlo se među 31 odbranih igrača, najvećih talenata koji bi mogli izaći na ovogodišnji NBA draft, a nijesu Amerikanci. Mladi Nikšićanin je i prošle godine boravio u Italiji, ali je na početku nadmeta-

Foto: ABA liga

aleksa među talentima u trevizu

Aleksa Ilić

nja doživio povredu članka zbog koje je pauzirao nekoliko mjeseci. Aleksa je jedna od najvećih zvijezda kampa, a osim njega od igrača iz regiona nastupiće još Džanan Musa, Vanja Marinković i Aleksandar Lazić.

Najviše talenata dolazi iz francuskih klubova (šest), dok su pored Evropljana pozivnice dobili Kanađani i Brazilci. Aleksa Ilić će naknadno odlučiti da li će prihvatiti poziv iz Treviza, kao i to da li će izaći na draft. A.K.

RED BULL TURNIR ª 3 NA 3º U PODGORIcI

Dangerous iDe u Vašington Podgorica je još jednom pokazala da je grad košarke, a majstori basketa su se i ove godine okupili u Njegoševom parku i majstorijama očarali sve prisutne. Pobjednik turnira “Red Bull Reign 2018” je ekipa Dangerous koja je u finalu turnira bila bolja od Džampale do kraja 27:21, za koju je nastupao Vladimir Dašić. Ovim trijumfom, osim titule najboljeg u Crnoj Gori Dangerous je izborio plasman na veliki turnir u Vašingtonu koji će se igrati u septembru. Novog šampiona je vodio kapiten prošlogodišnjeg osvajača (Jokatore) Aleksandar Jović, a osim njega u sastavu su bili i Marko Koljević, Aleksandar Bogojević, Rajko Tapušković.

“Prezadovoljni smo i

ponosni što smo ovaj dan i druženje okončali pobjedom”, rekao je Jović.

Turnir je očekivano okupio veliki broj ljubitelja košarke, a nije izostalo neizvjesnosti, počev od prve, pa sve do utakmice koja je odlučivala konačnog pobjednika.

“Prošle godine smo bili u finali protiv SAD, nismo bili daleko od trijumfa. Sada smo iskusniji godinu i idemo u Vašington da osvojimo pehar. Neće biti lako, ali ambicija svakako postoji”, poručio je Jović.

Turnir se ove godine igrao po modifikovanim pravilima - utakmice su trajale po osam minuta i igrale se do 21 poena, osim velikog finala koje se igralo do isteka osam minuta.

A.K.

Foto: www.redbullcontentpool.com

Budućnost i Mornar čekiraju novo finale

Najavljivali su košarkaši Lovćena i Sutjeske da bi mogli da pomrse račune favoritima na putu ka novom finalu, ali od toga nije bilo ništa. Makar u prvim mečevima polufinala plej-ofa. Budućnost Voli i Mornar su upisali dvije ubjedljive pobjede i stigli na korak od novih paklenih duela u finalu doigravanja domaće Superlige. “Plavi” gostuju na Cetinju (19h), a Barani u Nikšiću (20h). Što se tiče prvih mečeva, u oba je viđena igra mačke i miša. Izabranici Aleksandra Džikića su u svojoj “Morači” od starta krenuli silovito, agresivnom odbranom su zatvorili prilaze košu, dok su na drugoj

79

sport

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

Pobjednici podgoričkog turnira: Ekipa Dangerous

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nenad aMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine. me), Ekonomija: Bojana DESPOTOvIć (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOvIć (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOvIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko vUKMIROvIć (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEvIć (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOvIć (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOvOvIć (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Alen Kasmić

PONEDJELJAK

SPORTKLUB 1

02.30h

● NE PROPUSTITE

Klivlend - Boston, košarka

SPORTKLUB 2 21.00h

Lugo - Ueska, fudbal

SPORTKLUB 3 18.00h

Midtjiland - Horsens, fudbal

ARENASPORT 1 18.00h 02.00h

Crvena zvezda - Vršac, košarka Vašington - Tampa bej, hokej

ARENASPORT 2 18.00h 20.45h 01.00h

Alba Berlin - Ludvizburg, košarka Oproštajni meč Pirla, fudbal Internasional - Šapekoense, fudbal

EUROSPORT 12.00h 16.05h 17.30h 21.00h

Auto trke Auto trke Rolan Garos kvalifikacije, tenis MLS, fudbal

EUROSPORT 2 08.30h 20.30h

Auto trke Kil - Volfsburg, fudbal

Zvjezdano druženje u Milanu i oproštajni meč Andree Pirla.

Arenasport 2, 20.45h

UTORAK SPORTKLUB 1 08.00h 10.30h 13.00h 16.00h 03.00h

Italija - Rusija, odbojka (ž) Tajland - Srbija, odbojka (ž) Argentina - Dominikana, odbojka (ž) Turska - Brazil, odbojka (ž) Golden Stejt - Hjuston, košarka

SPORTKLUB 2 08.40h 12.10h 17.15h

Belgija - Holandija, odbojka (ž) Japan - USA, odbojka (ž) Efes - Darušafaka, košarka

SPORTKLUB 3 11.00h 14.00h 19.45h

J. Koreja - Njemačka, odbojka (ž) Kina - Poljska, odbojka (ž) Tofaš - Eskišehir, košarka

SPORTKLUB 5 19.00h Super Igls Nigerija - Atl. Madrid, fudbal

ARENASPORT 1 20.00h

Partizan - Mega Bemax, košarka

ARENASPORT 3 02.30h

Odbrana domaćeg terena aktuelnog šampiona ili brejk čete iz Teksasa Golden Stejt - Hjuston Sportklub 1, 03.00h

Kruzeiro - Rasing, fudbal

EUROSPORT 13.15h 18.00h 12.00h

Điro d’Italija, biciklizam Ženeva, tenis Rolan Garos kvalifikacije, tenis

SPECIJALNI DODATAK

12

2006-2018.

GODINA crnogorske nezavisnosti

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

SKUPÅ TINA CRNE GORE

PoNedjeljak i utorak, 21. I 22. 5. 2018.

Goran PoPović

R

eferendum o nezavisnosti je bio veoma blagotvoran impuls političkom sazrijevanju ukupnog društva, ocijenio je predvodnik Pokreta za nezavisnost Milo Đukanović.

Tek nakon trogodišnjeg funkcionisanja državne zajednice sa Srbijom, pravo Crne Gore da organizuje referednum o nezavisnosti priznala je i Evropska unija. Venecijanska komisija Savjeta Evrope, krajem 2005. godine, međutim, propisuje pravila prema kojim je za odluku o nezavisnosti neophodno obezbijediti podršku 55 odsto izašlih birača, što je bio presedan u evropskoj i svjetskoj demokratskoj praksi.

●

Đukanović prihvatio veliki izazov

Ipak, na prijedlog EU da je za pobjedu na referendumu potrebno 55 odsto podrške izašlih birača, premijer Milo Đukanović je februara 2006. godine izja-

2-3

vio da će Crna Gora organizovati referendum po tim pravilima i da će suverenistička opcija i osvojiti najmanje 55 odsto glasova.

On je tako definitivno prihvatio veliki izazov.

Održavanju referenduma prethodili su pregovori predstavnika blokova za nezavisnost i zajedničku državu u kojima je posredovala Evropska unija preko slovačkog diplomate Miroslava Lajčaka.

Utvrđeno je i referendumsko pitanje koje je glasilo:”Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?“ Za predsjednika Re-

Pravo glasa na referendumu imalo je 484.718 građana. Referendum je nadgledalo više od 3.400 posmatrača, od kojih 2.270 domaćih i oko 630 stranih

Na daNašNji daN 2006. GrađaNi odlučili da CrNa Gora PostaNe NezavisNa i NakoN 88 GodiNa obNovi državNost

RefeRendum

kamen međaš evropske budućnosti Crne Gore

12 godina nezavisnosti Crne Gore

publičke referendumske komisije izabran je Slovak František Lipka.

Pravo glasa na referendumu imalo je 484.718 građana. Referendum je nadgledalo više od 3.400 posmatrača, od kojih 2.270 domaćih i oko 630 stranih.

Izjašnjavanje građana pratilo je i više od 630 domaćih i stranih novinara.

●

Dva suprotstavljena bloka

Referendumsku kampanju za i protiv nezavisnosti Crne Gore vodila su dva suprotstavljena bloka. S jedne strane je bio blok za nezavisnost, kojeg je predvodila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, tadašnjeg predsjednika Crne Gore. U tom bloku su još bili Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića, Pokret za nezavisnost Crne Gore na čijem čelu su bili Branko Lukovac i Rade Bojović, Liberalna partija Miodraga Živkovića, Građanska partija Krsta Pavićevića, te još niz manjih partija, bošnjački, albanski i hrvatski prvaci i razna udruženja.

Sa druge strane, Blok za očuvanje zajedničke države sa Srbijom predvodila je Socijalistička narodna partija Predraga Bula-

Referendumsko pitanje: ”Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?

tovića. U ovom bloku bili su još Narodna stranka Predraga Popovića, Srpska narodna stranka Andrije Mandića, Demokratska srpska stranka Ranka Kadića, Pokret za očuvanje SCG i nekoliko nevladinih organizacija.

Predstavnik Bošnjaka u ovom bloku bio je Harun Hadžić.

●

Zakon o referenDumu

Na osnovu preporuka Venecijanske komisije, Skupština Crne Gore je marta 2006. godine, usvojila Zakon o referendumu o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore. Zakonom je predviđeno da na referendumu glasaju građani koji, u skladu sa propisima o izborima, imaju biračko pravo u Crnoj Gori. Odluka koja bude donesena smatra se validnom ako ima 55 odsto važećih glasova, pod uslovom da je na referendumu glasala većina od broja upisanih birača.

Za Zakon su glasali poslanici Demokratske partije socijalista, Socijalističke narodne partije, Narodne stranke i Demokratske unije Albanaca. Protiv ovakvog rješenja glasali su Klub poslanika Socijaldemokratske partije, Građanska partija, Demokratski savez u Crnoj Gori i Liberalna partija Crne Gore. Crnogorski parlament je 2. marta

2006. godine jednoglasno usvojio i Odluku o raspisivanju referenduma o državno-pravnom statusu, koja predviđa da referendum bude održan 21. maja.

●

vlaDina Deklaracija

Aprila 2006. godine Vlada Crne Gore uputila je i Dekla-

raciju građanima Crne Gore, u kojoj se, između ostalog, navodi:”Nezavisna država je preduslov da građani odlučuju o sebi i svojoj budućnosti. Ona je garant ekonomskog prosperiteta zasnovanog na poštovanju i zaštiti prava svojine i slobode preduzetništva kao i načela vladavine prava i bržeg uključenja Crne Gore u evropske i evroatlantske integracije.“ Crna Gora je 21. maja 2006. godine na referendumu, poslije 88 godina, ponovo postala samostalna država. Prema zvaničnim rezultatima, na referendumu je glasalo 419.240 građana ili 86,5 odsto ukupnog broja birača. Nezavisnost Crne Gore podržalo je 230.661 građana ili 55,5 odsto, dok je za ostanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 odsto.

●

svi pobjeDnici, niko nije poražen

Predvodnik independističke politike Milo Đukanović rekao je te večeri da smo na referendumu u Crnoj Gori svi pobjednici i da niko zbog rezultata referenduma nije poražen.

Deset godina kasnije Đukanović je ocijenio “da je 21. maj 2006. kamen međaš od kojeg se mjeri evropska budućnost Crne Gore”.

“Referendum o nezavisnosti je bio veoma blagotvoran impuls političkom sazrijevanju ukupnog društva. Ispunjeni smo ponosom i zadovoljstvom zbog načina na koji smo 21. maja 2006. godine obnovili našu državu. Tako nešto nije puno puta zabilježeno na Balkanu”, rekao je Đukanović na desetogodišnjicu obnove državnosti.

12 godina nezavisnosti Crne Gore

IVAN BRAJOVIĆ, PREDSJEDNIK SKUOPŠTINE CRNE GORE

Ostvarenje jednog sna 21. maj je simbol svih težnji skom orijentacijom Crne Gore.

Goran POPOVIĆ

S

kupština Crne Gore je imala vrlo značajnu ulogu u pripremi referenduma 21. maja 2006. godine, kao i u zakonodavnoj verifikaciji iskazane volje građana o nezavisnosti i obnovi državnosti Crne Gore.

U parlamentu je zvanično proglašena državna nezavisnost, kasnije usvojen i najviši pravni akt – Ustav Crne Gore, a deset godina kasnije ratifikovan je u ugovor sa NATO savezom…

● PROGLAŠE

NJE DRŽAVNE NEZAVISNOSTI

Izvršavajući odluku građana Crne Gore da se obnovi nezavisnost države Crne Gore i njen puni međunarodno pravni subjektivitet, slobodno donesenu na referendumu od 21. maja 2006. godine organizovanom u partnerstvu sa Evropskom unijom i utvrđenu Izvještajem Republičke komisije za sprovođenje referenduma o državno – pravnom statusu Republike Crne Gore, koristeći pravo iz člana 2 Ustava Republike Crne Gore i člana 60 Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, Skupština Repubilike Crne Gore, na svečanoj – šestoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2006. godini, 3. juna 2006. godine, na osnovu člana 81 tačka 2 Ustava Republike Crne Gore, donijela je Odluku o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore.

Odluka sadrži sljedeće odrednice:

“Republika Crna Gora je nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u njenim postojećim državnim granicama.

Republika Crna Gora, obnovom državne nezavisnosti, preuzima sve poslove koje je usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora povjerila da vrše institucije državne zajednice.

Republika Crne Gora primjenjivaće i preuzeće međunarodne ugovore i sporazume koje je zaključila i kojima je pristupila državna zajednica Srbija i Crna Gora, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u saglasnosti sa njenim pravnim poretkom.

Do donošenja odgovarajućih propisa Republike Crne Gore, shodno će se primjenjivati kao njeni propisi oni koji su na dan stupanja na snagu ove odluke važili kao propisi državne zajednice Srbija i Crna Gora, ako nijesu u suprotnosti sa pravnim poretkom i interesima Republike Crne Gore.

Republika Crna Gora urediće način preuzimanja poslova koji su do sada vršile institucije državne zajednice Srbija i Crna Gora i posebnim aktima Skupštine i Vlade Republike Crne Gore utvrdiće i objaviti načela na kojima će se izgrađivati i voditi unutrašnja i spoljna politika.”

građana Crne Gore ka sopstvenom i samostalnom stremljenju prema boljem životu, sigurnijoj budućnosti i prepoznatljivom državnom, društvenom i kulturološkom identitetu. On je svjetionik na putu razvoja i progresa kojim smo krenuli.

Za mene je 21. maj 2006. ostvarenje jednog ličnog sna i potvrda da je decenijama promovisana ideja o obnavljanju državnosti postala većinska volja građana Crne Gore. I danas ne smijemo zaboraviti da smo obnovili državu mirnim putem i ubjedljivim rezultatom.

Ponosan sam što od početka političkog djelovanja u mojim ključnim stavovima nema promjena. Još više sam ponosan što su to voljom građana danas zvanični stavovi države Crne Gore. Zato i predvodim partiju koja je nepokolebljivo građanska partija, jedna od onih kod koje nema kalkulacije sa osnovnim identitetskim i državnim pitanjima i jasnom evrop-

Velike bitke smo dobili i dugačak put smo prešli. Za samo 12 godina, našu državu sa trusnog Balkana učinili smo prepoznatljivim faktorom stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa, unutrašnjeg sklada svih nacija, vjera i kultura. Izborili smo se za punopravno članstvo u NATO uz 28 država među kojima su neke od najmoćnijih svjetskih sila. Modernizovali smo zemlju, napravili puteve, naša djeca govore strane jezike i dio su informacionog svijeta.

U narednom periodu predstoji nam još mnogo posla. Dva velika cilja su pred nama: da stvorimo preduslove za što bolji standard građana i da uvedemo državu u zajednicu evropskih naroda.

Očekuje se da budemo prva sljedeća članica EU. Društvu je potrebno jedinstvo oko ta dva strateška cilja. Siguran sam u podršku građana na putu njihovog ostvarenja. Čestitam Dan nezavisnosti Crne Gore – 21. maj!

● DEKLARACIJA

NEZAVISNE CR NE GORE

Polazeći od viševjekovne državne nezavisnosti i međunarodnog priznanja Knjaževine Crne Gore na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine, na osnovu slobodno izražene volje građana na referendumu o državno –pravnom statusu Re-

publike Crne Gore održanom 21. maja 2006. godine, a koji je sproveden u skladu sa međunarodnim standardima i u saradnji sa Evropskom unijom, iskazujući posvećenost održavanju i promovisanju međunarodnog mira i stabilnosti, potvrđujući spremnost da poštuje princip teritorijalnog in-

tegriteta i suvereniteta svih država, zalažući se za rješavanje međunarodnih sporova mirnim sredstvima, promovišući prijateljske odnose i saradnju sa svim zemljama na ravnopravnim osnovama, na osnovu Odluke o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore i člana 81 tačka 2 Ustava Republi-

ke Crne Gore, Skupština Republike Crne Gore, na svečanoj – šestoj sjednici prvog redovnog zasjedanja u 2006. godini, 3. juna 2006. godine, donijela je i Deklaraciju nezavisne republike Crne Gore.

U Deklaraciji, pored ostalog, piše: “Republika Crna Gora, nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom, nastaviće da se izgrađuje kao građanska država, multinacionalno, multietničko, multikulturalno i viševjersko društvo, zasnovana na poštovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava, prava manjina, principima parlamentarne demokratije, vladavine prava i tržišne ekonomije što će se unaprijediti donošenjem novog Ustava Republike Crne Gore.

Polazeći od obnovljene državne nezavisnosti, Republika Crna Gora, prihvatajući principe utvrđene dokumentima Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i drugih međunarodnih oraganizacija, pokrenuće postupak za punopravno članstvo u njima.

Potvrđuje kao strateški prioritet ubrzano integrisanje u Evropsku uniju i odlučna je da nastavi efikasno ispunjavanje uslova i zahtjeva sadržanih u Kopenhaškim kriterijumima i Procesu stabilizacije i pridruživanja. Čvrsto je opredijeljena da pristupi evropskim i evroatlantskim – NATO bezbjednosnim strukturama i da nastavi da doprinosi učvršćivanju regionalne stabilnosti i bezbjednosti.

Poštovaće principe međunarodnog prava, odluke Međunarodnog suda pravde i odlučna je da nastavi punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim su-

VAŽN CRN

NA ULOGA PARLAMENTA U ZAKONODAVNOJ VERIFIKACIJI NOGORSKE NEZAVISNOSTI I OBNOVE DRŽAVNOSTI

4-5

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

SKUPŠTINSKIM

odlukama potvrđena volja građana

dom za bivšu Jugoslaviju.

Republika Crna Gora će na principima međunarodnog prava uspostaviti i razvijati bilateralne odnose sa drugim državama, prihvatajući prava i obaveze iz dosadašnjih aranžmana i nastaviti sa aktivnom politikom dobrosusjedstva i regionalne saradnje.

Potvrđujući dobre namjere, Republika Crna Gora iskazuje poseban interes i punu spremnost da sa Republikom Srbijom riješi dosadašnja međusobna prava i obaveze i da razvija dobre i prijateljske međudržavne odnose.”

● USVOJEN USTAV CRNE GORE

Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore je 19. oktobra 2007. godine dvotrtrećinskom većinom usvojila Ustav Crne Gore.

Prilikom objavljivanja odluke nevedeno da je Ustav donesen “polazeći od odluke građana Crne Gore da žive u nezavisnoj i suverenoj državi Crnoj Gori, donesenoj na referendumu 21. maja 2006. godine, opredjeljenja građana Crne Gore da žive u državi u kojoj su osnovne vrijednosti: sloboda, mir, tolerancija, poštovanje ljud-

21. maj je simbol svih težnji građana Crne Gore ka sigurnijoj budućnosti i prepoznatljivom državnom, društvenom i kulturološkom identitetu. On je svjetionik na putu razvoja i progresa

skih prava i sloboda, multikulturalnost, demokratija i vladavina prava, odlučnosti da smo kao slobodni i ravnopravni građani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privrženi demokratskoj i građanskoj Crnoj Gori, uvjerenja da je država odgovorna za očuvanje prirode, zdrave životne sredine, održivog razvoja, uravnoteženog razvoja svih njenih područja i uspostavljanja socijalne pravde, privrženosti ravnopravnoj saradnji sa drugim narodima i državama i evropskim i evroatlantskim integracijama.”

● RATIFIKOVAN

UGOVOR SA NATO

Skupština Crne Gore je 28. aprila 2017. godine, na sjednici koja je održana na Cetinju, sa 46 glasova ZA izglasala Predlog zakona potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora. Premijer Duško Marković je, obrazlažući zakon, kazao da će ovaj datum pamtiti Crna Gora i Crnogorci.

Marković je istakao da poslanici imaju istorijsku privilegiju da donesu odluku koja će se pamtiti dok bude Crne Gore i Crnogoraca, dok bude Crne Gore i svih ostalih naroda koji u njoj žive.

“Pripala mi je izuzetna čast da danas, na prijestonom Cetinju koje je vjekovima simbol crnogorske slobode, časti i vrijednosti koje naša zemlja baštini, Skupštini Crne Gore predložim Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora sa Protokolom uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske. Sva istorija, tradicija i duhovno biće naše zemlje nam govore da se ovakva odluka nigdje, osim na Cetinju, nije ni mogla donijeti”, kazao je Marković.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

6-7

INTERVJU: DR FRANTIŠEK LIPKA, BIVŠI AMBASADOR SLOVAČKE U PODGORICI I PREDSJEDNIK REFERENDUMSKE KOMISIJE

NEZAVISNOST

Mili PRELEVIĆ

D

r František Lipka, nekadašnji ambasador Slovačke u Podgorici i predsjednik Republičke komisije za pripremu referenduma o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore 2006. godine, kaže da je obnavljanje nezavisnosti donijelo Crnoj Gori slobodu da sama odlučuje o načinu uređenja i demokratske tranzicije zemlje i da sama određuje svoje vanjskopolitičke prioritete, da sama odlučuje o svojoj sudbini.

“Referendum je trasirao put iz balkanske prošlosti opterećene tenzijama i konfliktima prema budućnosti u porodici demokratskih razvijenih država udruženih na principima zajedničkih demokratskih vrijednosti u Evropskoj uniji”, kazao je Lipka u intervjuu Dnevnim novinama.

DN: Prošlo je 12 godina od održavanja referenduma o crnogorskoj nezavisnosti. Kako sa ove vremenske distance gledate na taj događaj?

LIPKA: U vremenu kad sam vodio Republičku komisiju za pripremu referenduma o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore bio sam zaokupljen tehničkim i organizacionim problemima. Moj zadatak i moja jedina briga i jedina želja su bile da se referendum održi na demokratski način u skladu sa crnogorskom legislativom i demokratskim standardima Evropske unije. Zahvaljujući naporima političkih lidera oba bloka referendum se završio mirno i na demokratski način. Potvrdio je političku zrelost građana Crne Gore i udario demokratske temelje nezavisne Crne Gore. Dozvolite mi

da citiram prvog predsjednika Čehoslovačke Republike Tomaša Gariga Masarika koji je rekao da “države žive od ideja na kojima su nastale”. Mislim da ova misao izražava i značaj referenduma za budućnost države Crne Gore. Crna Gora je nastala na ideji demokratskog referenduma i ta ideja će zauvijek određivati vašu državu, njen demokratski karakter.

Tek danas, nakon dvanaest godina, kad vidim kako se promijenila vaša zemlja, potpuno sam svjestan šta je ovaj referendum značio i znači za Crnu Gori i njene građane. Obnavljanje nezavisnosti je oslobodilo kreativne snage i ojačalo samopouzdanje ne samo političkih elita, već cijelog naroda, svih građana. Obnavljanje nezavisnosti donijelo je Crnoj Gori slobodu da sama odlučuje o načinu uređenja i demokratske tranzicije zemlje i da sama određuje svoje vanjsko-političke prioritete, da sama odlučuje o svojoj sudbini. Referendum je trasirao put iz balkanske prošlosti opterećene tenzijama i konfliktima prema budućnosti u porodici demokratskih razvijenih država udruženih na principima zajedničkih demokratskih vrijednosti u Evropskoj uniji.

DN: Koliko se Crna Gora promijenila u ovih 12 godina?

LIPKA: Od tog istorijskog dana prošlo je 12 godina. Dvanaest godina u životu jedne države je veoma kratak period, međutim ovaj kratki period će u istoriji Crne Gore ostati zabilježen kao period velikih promjena, period velikog napretka. Crna Gora je ovaj period iskoristila na najbolji mogući način - odlučno i brzo je krenula naprijed kao da želi što prije nadoknaditi vrijeme izgu-

je iskorak iz balkanske prošlosti u evropsku budućnost

bljeno u godinama jugoslavenske krize i borbama za nezavisnost.

Crna Gora je tokom ovih dvanaest godina uspjela da se veoma dobro pozicionira na evropskoj i svjetskoj mapi. Postala je članica Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, OEBS-a (Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi, WTO (Svjetske trgovinske organizacije) i svih relevantnih međunarodnih organizacija. Uspjela je da izgradi dobre odnose sa svim susjedima i svim zemljama Zapadnog Balkana i Evrope. Ostvarila je veliki napredak u oblasti evroatlantskih integracija - postala je 29. članica Sjevernoatlantske alijanse i uspješno vodi pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Sa trideset otvorenih i sa tri zatvorena pregovaračka poglavlja je postala lider u procesu evropskih integracija na Zapadnom Balkanu.

Crna Gora je u ovom periodu od 12 godina ostvarila veliki napredak i na unutrašnjem planu. Uspjela je da održi političku, ekonomsku i socijalnu stabilnost države i multietnički sklad. U zemlju su stigle značajne strane investicije. Crna Gora je danas jedno veliko gradilište, na svakom koraku se vide nove zgrade, nove ulice, novi putevi, nastavlja se gradnja prvog auto-puta. Svjetski brendovi dolaze na vaše primorje... Veoma su važne i pozitivne promjene u svakodnevnom životu građana koje se vide na svakom koraku. Povećan je životni standard. Promijenila se i društvena svijest, svijest građana, ljudi su postali odgovorniji, svjesniji da njihova budućnost zavisi, prije svega, od njih.

DN: U međuvremenu smo ušli u NATO. Vi ste bili zagovornik prijema Crne Gore u Alijansu. Koliko je naše članstvo važno za Crnu Goru?

LIPKA: Crna Gora će kroz ne-

12 godina nezavisnosti Crne Gore

koliko dana proslaviti prvu godišnjicu članstva u Sjevernoatlantskoj alijansi. To je prilika da se sagleda šta je Crna Gora dobila ulaskom u Alijansu i kako je to članstvo promijenilo Crnu Goru. Neki benefiti su već jasno vidljivi, neki su teško mjerljivi, a neki će se pokazivati tek onda kad nastanu krizne situacije. Prvo želim da naglasim da je pridruženje Crne Gore Alijansi bio završni čin civilizacijskog iskoraka Crne Gore iz balkanske prošlosti u njenu evropsku budućnost. Članstvo u Alijansi je pojačalo položaj i uticaj Crne Gore na međunarodnoj sceni. Crna Gora je postala ravnopravna članica “kluba” najrazvijenjih demokratskih država, članica najsnažnijeg političko-vojnog saveza i ima pravo i mogućnost da sudjeluje u donošenju odluka koje utiču na bezbjednost i stabilnost regiona Zapadnog Balkana, Evrope i šire. Članstvo u Alijansi je polisa osiguranja za Crnu Goru - više niko ne može da osporava ili ugrožava njenu državnost, suverenitet, teritorijalni integritet. Članstvo u Alijansi je takođe pojačalo dolazak stranih investicija i turista.

DN: Na putu smo ka Evropskoj uniji. Koliko smo napredovali, i da li možete predvidjeti kada ćemo postati članica EU? LIPKA: Crna Gora je i na putu u Evropsku uniju ostvarila veliki napredak. Sa trideset otvorenih i sa tri zatvorena pregovaračka poglavlja je postala lider u procesu evropskih integracija na Zapadnom Balkanu. Slobodan sam čak da kažem da proces proširenja na Zapadnom Balkanu je ostao živ takođe zahvaljujući napretku Crne Gore jer proces bez tekućih pregovora bi bio mrtvo slovo na papiru. Sad taj proces u životu održava i Srbi-

Očekivao sam referendumski rezultat na predsjedničkim izborima DN: Kao predsjednik referendumske komisije, za nastavak njegove politike, za nastavak politike civili-

a kasnije i kao ambasador Slovačke u Crnoj Gori pratili ste naš razvoj. Da li ste očekivali pobjedu Mila Đukanovića u prvom krugu predsjedničkih izbora i da li je to bio svojevrstan referendum o evroatlantskim integracijama?

LIPKA: Želim da naglasim da se primarno radilo o predsjedničkim izborima, o tome ko će biti predsjednik Crne Gore. Međutim - s obzirom na još neprevaziđenu podijeljenost građana po pitanju nezavisnosti i geostrateške orijentacije Crne Gore – bilo je očekivano da predsjednički izbori će biti, kao što vi kažete i “svojevrstan referendum”, ali ne samo o evroatlantskim integracijama, već u širem smislu i o budućnosti ove države. Građani su, glasajući za gospodina Mila Đukanovića, glasali ja. Novi predsjednik Crne Gore gospodin Milo Đukanović je već najavio da će u saradnji sa Vla-

Dr František Lipka je bio ambasador Čehoslovačke u bivšoj Jugoslaviji. Nakon stvaranja Slovačke Republike je bio ambasador Slovačke u bivšoj Jugoslaviji, u Francuskoj, u UNESCO-u, u Belgiji, Luksemburgu i Crnoj Gori. Tokom 2006. godine je bio u ime Evropske unije predsjednik Republičke komisije za pripremu referenduma o državnopravnom statusu Republike Crne Gore.

zacijskih iskoraka, za stabilnu demokratsku multietničku evropsku Crnu Goru. A što se tiče Vašeg prvog pitanja – da, bio sam ubijeđen da će gospodin Đukanović pobijediti već u prvom krugu. Kad sam gledao kako se lideri opozicije aljkavo dogovoraju o izboru takozvanog zajedničkog kandidata, a kad sam zamislio sve njihove potencijalne moguće i nemoguće kandidate, postalo mi je jasno da opozicija ne može da “izmisli” kandidata koji bi imao šansu da pobijedi na ovim izborima. S obzirom na sve činjenice koje sam već pomenuo u ovom odgovoru, moja prognoza je bila da će gospodin Đukanović već u prvom krugu dobiti 55,5% glasova, da će, dakle, dobiti istu podršku koju je na referendumu u maju 2006. dobio blok za nezavisnu Crnu Goru. Nisam se mnogo prevario.

dom raditi na tome da Crna Gora završi pristupne pregovore i da bude spremna za pridruženje do kraja njegovog mandata, dakle do 2023. godine. Mislim da taj cilj je realan, ostvariv, čak bi se mogao ostvariti i ranije. Međutim, pridruženje Crne Gore Uniji ne zavisi samo od ispunjenja uslova, već i od političke volje država članica. Unija je već kao indikativni datum proširenja Unije, odnosno pridruženja Crne Gore i Srbije, odredila 2025. godinu. Ovaj datum, kad govorimo o Crnoj Gori, takođe je realan i ostvariv.

Međutim, ni situacija u Uniji nije jednostavna, Unija se suočava sa mnogim izazovima koje zahtijevaju unutrašnju reformu Unije. Sigurno ste primijetili da predsjednik Francuske gospodin Makron predlaže prvo da se završi unutrašnja reforma Unije i tek onda da se nastavi proces proširenja. Ovo nije nova ideja.

Ova dilema je postojala i onda kad se pripremalo veliko proširenje za deset zemalja. Onda je bila donešena odluka da ta dva procesa nisu kontradiktorna i da

mogu da se nastavljaju paralelno.

Pošto ne vidim nijedan razlog za postojanje ove dileme, vjerujem da će slična odluka biti donešena i u ovom razdoblju i da će Crna Gora postati članica Unije u horizontu 2025. godine.

DN: Sada smo svjedoci da opozicija bojkotuje parlament, pa je nemoguće donijeti odluke za koje je potrebna 2/3 većina, kao što je na primjer Sudski savjet. Kako to komentarišete?

LIPKA: Iskreno rečeno ne razumijem zašto opozicija, bojkotujući parlament, radi protiv interesa svoje domovine i u korist svoje sopstvene štete. Lideri opozicije kažu da parlament bojkotuju jer ne priznaju rezultate parlamentarnih izbora, međutim nisu im mrske plate koje primaju na osnovu tih “nepriznatih” izbora. Njihovi uslovi za povratak u parlament su sudski epilog “pokušaja terorizma” na dan izbora i određivanje datuma prijevremenih parlamentarnih izbora. Nijedan od ovih razloga ne pije vodu. Suđenje za “pokušaj terorizma” na dan izbora se približava kraju. Sve međuna-

rodne institucije - OEBS, EU, Savjet Evrope - konstatovali su da su izbori bili regularni i priznali su njihove rezultate. A da ne govorim o tome da je opozicija, ishitreno proglasivši 16. oktobra uveče svoju izbornu pobjedu, de facto priznala rezultate tih izbora. Država, dakle parlament, vlada, institucije sistema, privreda... funkcionišu bez obzira na bojkot parlamenta od strane nekih partija. Naravno, bojkot parlamenta stvara određene probleme – zbog njega nisu bile u izbornu legislativu implementirane sve preporuke ODIHR/OEBS, a sada postoji prijetnja da se blokira rad Sudskog savjeta. Međutim, ni to ne može biti razlog za prijevremene izbore. A to je jasno i opoziciji.

Više puta sam čuo da opozicija računa na to da Evropskoj uniji će smetati dugotrajni bojkot parlamenta i da će na kraju izvršiti snažan pritisak na Vladu da napravi opoziciji ustupke po pitanju prijevremenih izbora. Mislim da se opozicija još jednom preračunala - bojkot traje već osamnaest mjeseci, a Evropska unija i dalje respektuje osnovno demokratsko pravilo da se poštuju rezultati regularnih i opštepriznatih izbora. Šta je dobila opozicija bojkotom parlamenta? Opozicija je bojkotom parlamenta željela paralizovati institucije sistema i zapravo je paralizovala sebe. Sama sebe je lišila mogućnosti da u parlamentu i preko parlamenta utiče na pripremu nove legislative i na čitav niz odluka koje su važne i za njihove članove, birače, simpatizere. Bojkot parlamenta je pojačao podjele u opoziciji, oslabio njen uticaj u društvu i to sve je prouzrokovalo loše izborne rezultate opozicionih partija i to sve njima stvara lošu startnu poziciju za buduće izbore.

12 godina nezavisnosti Crne Gore

8-9

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

SVEČANOST NAKON PROGLAŠENJA NEZAVISNOSTI U SKUPŠTINI CRNE GORE

OBRAĆANJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE NA SVEČANOJ SJEDNICI, KADA SU POSLANICI USVOJILI PREDLOG ZAKONA POTVRĐIVANJA SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA, 28. APRIL 2017.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

10-11

HRONOLOGIJA PRISTUPA CRNE GORE U EU I NA

OD NEZAV

krenuli u evroatlants

Elhana HAMZIĆ

EVROPSKA UNIJA 2007. godina 15. oktobar – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan u Luksemburgu 1. novembar – Uspostavljena delegacija Evroske komisije u Podgorici 13. novembar – Parlament Crne Gore ratifikuje Sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju, privremeni sporazum i sporazume o viznim olakšicama i readmisiji 2008. godina 1. januar – Privremeni sporazum o trgovini i srodnim pitanjima i sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji stupaju na snagu 15. decembar – Crna Gora podnosi aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji 2009. godina 23. april – Savjet poziva Komisiju da podnese mišljenje o aplikaciji Crne Gore 22. jul – Evropska komisija uručuje Upitnik Vladi Crne Gore. Crna Gora prosljeđuje odgovore i dodatne odgovore na Upitnik 9. decembra 2009. i 12. aprila 2010. godine 30. novembar – Evropski savjet odobrava bezvizni režim građanima Crne Gore 2010. godina 1. maj – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupa na snagu nakon što ga je ratifikovalo svih 27 zemalja članica 9. novembar – Evropska komisija daje pozitivno mišljenje

na aplikaciju Crne Gore za članstvo u EU 17. decembar – Evropski savjet dodjeljuje Crnoj Gori status kandidata 2011. godina 12. oktobar – U Izvještaju o napretku, Evropska komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora sa EU 9. decembar – Evropski savjet pozdravlja ocjenu Evropske komisije o napretku koji je Crna Gora ostvarila 29. decembar – Vlada Crne Gore je imenovala glavnog pregovarača za vođenje pregovora sa EU 2012. godina 2. februar – Vlada Crne Gore usvaja Odluku o uspostavljanju pregovaračke strukture za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji 23. maj – Evropska komisija objavljuje Izvještaj o napretku Crne Gore u sprovođenju reformi i predlaže zemljama članicama Evropske unije da otvore pregovore između Crne Gore i EU u junu 2012. godine.

30

poglavlja, od 33, otvorila je Crna Gora do sada od kojih smo tri privremeno zatvorili

26. jun – Evropski savjet za opšte poslove u Luksemburgu je odlučio da preporuči započinjanje pristupnih pregovora između Crne Gore i EU Evropskoj komisiji 29. jun – Zvanični početak pregovaračkog procesa između Crne Gore i Evropske unije 18. decembar – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje otvoreno i privremeno zatvoreno na međuvladinoj konferenciji u Briselu

2013. godina 15. april – Poglavlje 26 – Obrazovanje i kultura otvoreno i privremeno zatvoreno na međuvladinoj konferenciji u Briselu 27. jun – Završen proces skrininga za 33 pregovaračka poglavlja 18. decembar - Zvanično otvorena pregovaračka poglavlja 5 – Javne nabavke, 6 – Privredno pravo, poglavlje 20

– Preduzetništvo i industrijska politika, 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost 26. decembar - Vlada usvojila Program pristupanja Crne Gore za period 2014-2018. godine 2014. godina 31. mart – Zvanično otvorena pregovaračka poglavlja 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informaciono društvo i mediji 24. jun – Zvanično otvorena pregovaračka poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala, 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, 32 – Finansijski nadzor 16. decembar – Zvanično otvorena pregovaračka poglavlja 18 – Statistika, 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, 29 – Carinska unija, 33 – Finansijske i budžetske odredbe 2015. godina 5. februar - Vlada usvojila Program pristupanja Crne Gore za period 2015-2018. godine 30. mart – Zvanično otvorena pregovaračka poglavlja 16 - Porezi, 30 - Vanjski odnosi 22. jun - Zvanično otvorena pregovaračka poglavlja 9 - Finansijske usluge, 21 - Transevropske mreže 10. novembar - Evropska komisija objavljuje Izvještaj o napretku Crne Gore za 2015. koristeći novu metodologiju izvještavanja 21. decembar - Zvanično otvorena pregovaračka poglavlja 14 - Saobraćajna politika i 15 – Energetika.

2016. godina 21. januar – Vlada usvojila Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2016 – 2018. godine 30. jun - Zvanično otvorena pregovaračka poglavlja 12 Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i 13 - Ribarstvo.

13. decembar – Otvorena poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj i 19. Socijalna politika i zapošljavanje 2017. godina 20. juna - Crna Gora otvorila poglavlja 1. Sloboda kretanja robe i 22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i privremeno zatvorila poglavlje 30. Vanjski odnosi.

11. decembar - Otvorena poglavlja 2. Sloboda kretanja radnika i 3. Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga.

2018. godina 6. februara Šefica diplomatije EU Federika Mogerini i Evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han predstavili su evropskim parlamentarcima u Strazburu Strategiju proširenja za Zapadni Balkan.

Ova Strategija ima poseban značaj za Crnu Goru jer, po prvi put, daje vremenski horizont i potvrđuje konzistentnost u stavu EU da proces ostaje u potpunosti zasnovan na individualnim zaslugama, uz nastavak ekspertske, tehničke i finansijske podrške u ispunjavanju obaveza na evropskom putu.

ATO

12 godina nezavisnosti Crne Gore

VISNOSTI

uspješnim skim putem NATO ALIJANSA 2006. godina Zvanični odnosi Crne Gore i NATO počeli su 29. novembra , pozivom Crne Gore u članstvo Partnerstva za mir.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je, prihvatajući poziv za PzM, potpisao Okvirni dokument Partnerstva za mir 14. decembra u Briselu.

2007. godina Vlada je, 11. oktobra, usvojila Komunikacionu strategiju o evroatlantskim integracijama Crne Gore.

Crna Gora je 2007. godine predala odgovore na upitnik o Procesu planiranja i revizije PARP, a završena je i izrada Individualnog partnerskog programa IPP. Prvi šef Misije Crne Gore pri NATO bio je ambasador Veselin Šuković.

2008. godina Crna Gora je, 11. januara, zvanično izrazila zainteresovanost za otpočinjanje procesa izrade Individualnog partnerskog akcionog plana - IPAP i otpočela proces Intenziviranog dijaloga – ID s NATO. NATO je, 4. februara odobrio otpočinjanje IPAP procesa za Crnu Goru.

3. aprila, na Samitu NATO u Bukureštu, Crna Gora je zvanično pozvana da otpočne proces Intenziviranog dijaloga.

U periodu od 28. do 31. maja Crna Gora je bila domaćin sastanka Savjetodavne grupe Evroatlantskog partnerskog vijeća.

Pismo generalnom sekretaru NATO za ulazak u Crne Gore u MAP upućeno je na Samitu NATO, 5. novembra.

Finalni sastanak za usaglašavanje IPP održan je u Briselu, 10. decem-

bra. Odmah naredne sedmice, 18. decembra, Vlada je usvojila Zakon o vojsci i Zakon o odbrani. Osim toga, Vlada je usvojila i Izvještaj o sprovođenju IPAP. Istog dana, Skupština je usvojila Strategiju odbrane.

2009. godina Prvi sastanak NAC sa Crnom Gorom, čiju je delegaciju predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović, održan je 9. marta.

8. maja je Delegacija Crne Gore, koju je predvodio ministar inostranih poslova Milan Roćen, učestvovala, po prvi put u svojstvu punopravnog člana, na sastanku MIP-ova Jadranske povelje, u Tirani.

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen posjetio je Crnu Goru 26. i 27. novembra i tom prilikom susreo se sa crnogorskim zvaničnicima Na sastanku ministara inostranih poslova zemalja članica Alijanse, koji je održan 3. i 4. decembra u Briselu, Crnoj Gori je upućen poziv za Akcioni plan za članstvo (MAP).

2010. godina Crna Gora je, 23. februara priznata kao 44. ne-NATO zemlja kontributor, u misiju ISAF. U Briselu je, 28. oktobra, predstavljen prvi Godišnji nacionalni program na sastanku NAC, čime je Crna Gora otpočela prvi ciklus implementacije Akcionog plana za članstvo (MAP).

19. i 20. novembra Crna Gora učestvuje na Samitu NATO u Lisabonu.

2011. godina Šest ambasadora NATO članica (ambasadori Italije, Španije, Bugarske, Holandije, Poljske, Slovenije) posjetilo je Podgoricu, 12. i 13. maja.

U Budvi je 29. juna, u sklopu crno-

gorskog predsjedavanja Američkojadranskom poveljom (A5), organizovan završni ministarski sastanak A5 na kome je pored zemalja članica (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija i SAD) i zemalja posmatrača (Kosovo i Slovenija) učestvovao i generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen.

2012. godina Delegacija Crne Gore, predvođena predsjednikom Vlade dr. Igorom Lukšićem, učestvovala je 20. i 21. maja, na samitu NATO u Čikagu.

2013. godina Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović imao je, 26. marta, bilateralni sastanak sa generalnim sekretarom Andersom Fogom Rasmusenom i izlaganje na Sjevernoatlantskom savjetu (NAC).

NATO je, 10. juna, dostavio Izvještaj o napretku u III ciklusu MAP sa Crnom Gorom.

2014. godina Predsjednik Vlade Milo Đukanović sastao se, 25. marta, sa generalnim sekretarom NATO Rasmusenom.

Za Dan nezavisnosti Crne Gore, 2122. maja, generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen boravio je u Crnoj Gori.

Vojni komitet NATO (najviše vojno tijelo pod nadzorom NAC čija je uloga da obezbijedi smjernice i savjete o vojnim i strateškim pitanjima od značaja za Alijansu) posjetio je 27. i 28. oktobra Crnu Goru.

2015. godina Predsjednik Vlade Milo Đukanović posjetio je, 15. aprila, sjedište NATO, i imao susret sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom i nastup na Sjevernoatlantskom savjetu.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg boravio je, 10. i 11. juna, u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori i sastao se sa najvišim crnogorskim zvaničnicima.

2. decembra Ministri vanjskih poslova Alijanse upućuju Crnoj Gori poziv u NATO. 2016. godina 15. i 16. februara u Briselu održani pristupni pregovori Crne Gore sa Alijansom.

24. marta Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić upućuje pismo generalnom sekretaru NATO u kojem potvrđuje političku spremnost Crne Gore da bude članica NATO.

29. članica NATO postala je Crna Gora 5. juna 2017.

19. maja na sastanku ministara vanjskih poslova NATO članica, uz prisustvo delegacije iz Crne Gore koji predvodi predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović potpisuje se Protokol o pristupanju od strane čanica NATO, nakon čega Crna Gora dobija pravo da učestvuje u radu tijela NATO-a kao posmatrač.

2017. godina 10. maj Sve države članice NATO su okončola proceduru ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore Alijansi.

5. juna Crna Gora je i službeno postala punopravna članica NATO-a na ceremoniji koja se održala u State Departmentu. 7. juna podignutra je zastava Crne Gore ispred sjedišta NATO u Briselu.

19. jula članice NATO uputile su prvu pomoć Crnoj GOri u borbi sa požarima.

8. novembara Održan je prvi sastanak ministara odbrane NATO, na kojem je Crna Gora učestvovala kao punopravna članica Alijanse, a predstavljao je ministar odbrane Predrag Bošković.

6. decembra Održan je prvi sastanak ministarara vanjskih poslova, na kojem je Crna Gora imala pravo odlučivanja i glasa, predvođena Srđanom Darmanovićem.

2018. godina 16. januara U sjedištu NATO održan je Vojni komitet načelnika odbrane, a Crnu Goru kao punopravnog člana Alijanse predvodio je Rajko Pešić.

14. februara Održan je sastanak ministara odbrane, a Crnu Goru je predvodio ministar odbrane Predrag Bošković.

26. aprila Održan je sastanak ministara vanjskih poslova, a crnogorsku delegaciju je predvodio šef diplomatije Srđan Darmanović.

12 godina nezavisnosti Crne Gore 2006.

● Krajem oktobra, usvojen je Zakon o članstvu naše države u Međunarodnom monetarnom fondu, dok je Crna Gora, 3. juna 2006. postala punopravna članica Evropske banke za obnovu i razvoj

2007.

● Telekomunikaciona Mtel dobila je dozvolu 9. maja 2007. za rad u Crnoj Gori i tako postala treći oprerator koji posluje u našoj državi

Drecun: Uspješni kad ne bude uvozne zavisnosti Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da su u periodu od 2006. do 2018. evidentni pomaci, ali i da je vidljivo i da brzina razvoja ekonomije nije optimalna i da se propušta puno šansi.

Prema njegovim riječima, postignut je pozitivan pomak u oblasti poljoprivrede, u dijelu proizvodnje, stočarstvu i proizvodnji prehrambenih proizvoda, ali je napredak i dalje moguć.

“Neću smatrati nijednu godinu uspješnom sve dok postoji uvozna zavisnost, makar u dijelu uvoza osnovnih voćarskih proizvoda - jabuke, jagode, trešnje, maline.

Crna Gora ne smije da uvozi apsolutno nijedan kilogram osnovnih prehramnebih proizvoda, svega onoga što se smtra najvećim dijelom potrošačke korpe, jer sve možemo sami da proizvedemo”, ocjenjuje Drecun, dodajući da je dobro što bruto društveni proizvod (BDP) raste, ali da nije optimalno strukturiran.

“Više bih volio da imamo održiviju ekonomiju, da više zavisimo od sebe i da u sljedećih deset godina zatvorimo dva bilansa koji bi značili suštinsku ekonomsku nezavisnost - energetski bilans i bilans hrane”, kaže Drecun.

On smatra da u smo u oblasti energetike propustili još deset godina na izgradnju velikog energetskog objekta.

“Na sreću, napravljeno je još nekoliko malih hidroelektrana, koje više služe kao simbolična slika da imamo potencijala u toj oblasti”, zaključuje Drecun.

2008.

● Otvoren prvi šoping mol u Crnoj Gori, Delta city u koji je uloženo 60 miliona eura ● Kompanija DoMEn od 2008. godine upravlja .me internet ekstenzijom, državnim internet domenom Republike Crne Gore

2009.

● Početkom septembra predstavnici crnogorske Vlade i italijanske kompanije A2A potpisali su Ugovor o prodaji oko 11,46 miliona akcija u vlasništvu države i sticanju prava na upis još toliko novo izdatih dionica crnogorske Elektroprivrede,

Amra NIKOČEVIĆ

U

vijek kada govorimo o Crnoj Gori treba da zamislimo gdje je bila prije deset ili 30 godina, a gdje je danas. Svi smo mi svjesni toga da građani Crne Gore žele mnogo brži ekonomski razvoj, da bude više zaposlenih i da mladi ljudi nisu bez posla.

Ipak, makroekonomski podaci su veoma precizni i oni pokazuju da je Crna Gora napravila veliki iskorak u prethodnih 12 godina, ocijenio je poslanik DPS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Predrag Sekulić.

vrijedan oko 192 miliona eura.

2010. ● Pušten u rad Regionalni vodovod za Crnogorsko primorje, projekat čija priprema i izgradnja traju već decenijama.

2011.

● U Crnoj Gori počela je da funkcioniše jedna berza, nakon što su, krajem 2010. godine, dvije berze i tehnički spojene ● U decembru 2011. Crna Gora postala 156. članica Svjetske

trgovinske organizacije, a početkom istog mjeseca dobila je uslovni datum početka pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji

2012.

● Postavljen kamen temeljac za izgradnju prvog hotela u okviru kompleksa Porto Monteengro u koji je do danas uloženo više od 400 miliona eura

2013.

● U maju zvanično je obilježen početak gradnje kompleksa “Luštica Bay”, smještenog na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, u koji će kompanija “Orascom Holding

EKON

Development”, uložiti više od milijardu eura ● Kompanija Azmont Investment počela realizaciju projekta “One&Only”, vrijednog oko pola milijarde eura

2014.

● Britanski Telegraph objavio je listu 20 destinacija koje su najbolje za ulaganje u nekretnine, među kojima je i Crna Gora ● Kineska Exim banka odobrila je Crnoj Gori kredit od oko 687 miliona eura za gradnju prve dionice auto-puta BarBoljare, od Smo-

4,4

odsto iznosila je realna stopa rasta crnogorske ekonomije u prošloj godini , dok je u drugom kvartalu iznosila čak 5,1 odsto

“To nam daje za pravo da kažem da su građani Crne Gore donijeli pravu odluku kada su glasali za crnogorsku nezavisnost. Kada bismo sjutra napravili referendum, uz sve uvažavanje političkih razloga u Crnoj Gori, ja vjerujem da bi 90 odsto građana glasalo za nezavisnost”, kaže Sekulić.

● DUPLIRALI BDP

Govoreći o ekonomskim pokazateljima, koji idu u prilog ovoj činjenici, Sekulić navodi da je Crna Gora u periodu 20062018. duplirala bruto društveni proizvod (BDP).

“Takođe, tada smo imali prosječnu platu 280 eura, dok ona sada iznosi više od 510 eura.

Treba da se podsjetimo da su to bile godine ekonomske krize, te da nijesmo uvijek imali pozitivno makroekonomsko okruženje”, navodi Sekulić, dodajući da, sa druge strane, imamo visok rast stranih direktnih investicija (SDI).

“Gledano po glavi stanovnika, imamo najveći rast SDI,

NAPRAVLJENI

veliki pomaci

NOMSKI BENEFITI CRNE GORE OD 2006. DO 2018. kovca do Mateševa

2015.

● U maju počeli radovi na gradnji prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, koji će biti završeni u 2019. godini. Ovo je ujedno i najveći infrastruktruni projekat nezavisne Crne Gore ● Najveći i najmoderniji komercijalno-stambeno-poslovni objekat u Crnoj Gori, Capital Plaza zvanično je otvoren u Podgorici. Vrijednost projekta je 175 miliona eura

2016.

● Početak radova na prvom One&Only hotelu

Milijarda od turizma Prošlogodišnja turistička sezona je, prema ocjeni Vlade i turističkih radnika, bila najuspješnija do sada i donijeće više od milijardu eura prihoda. U prilog tome govore i zvanični podaci da je za devet mjeseci od turizma prihodovano 900 miliona eura.

Aerodromi su oborili rekorde po broju prevezenih putnika, a u Crnoj Gori je za deset mjeseci boravilo oko dva miliona turista. ne samo u regionu, već i u najvećem dijelu Evrope. Sve su to ekonomski pokazatelji, koji su veoma značajni i koji govore u prilog tezi da je dobro što se Crna Gora 2006. odlučila za nezavisnost. Ovi podaci su još bolji, ukoliko ih uporedimo sa Srbijom, sa kojom smo bili u državnoj zajednici, kao i u poređenju sa podacima koji dolaze iz regiona”, tvrdi Sekulić i podsjeća da su u Crnoj Gori najveće prosječne zarade u odnosu na države regiona koje nisu članice EU.

● ZABORAVLJAMO GDJE SMO BILI

On je pomenuo i da je u prethodnih 12 godina kroz kapitalni budžet uloženo više od 1,2 milijardi eura u infrastrukturu.

“Treba se prisjetiti puta Risan-Žabljak. Svih tih godina smo radili i na završetku Regionalnog vodovoda. Govorim samo o najvećim investicijama, o kilometrima puteva, o ulaganju u zaštitu životne sredine itd”, kaže Sekulić, dodajući da mu se čini da “zaboravljamo

u Evropi ozvaničen je krajem aprila u Kumboru. Prestižni hotel biće dio Portonovi rizorta, vrijednog 650 miliona eura, koji gradi azerbejdžanski Azmont investments ● Glasovima poslanika DPS, SD i BS usvojen je akcionarski ugovor sa italijanskom kompanijom A2A, čime je označen kraj dvogodišnjih pregovora sa Italijanima o upravljanju EPCG ● Doskorašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović i tadašnji izvršni direktor kompanije Terna Mateo del Fante svečanim presjecanjem vrpce

gdje smo bili i koja je bila naša startna pozicija”.

“Neophodno je podsjetiti da je Crna Gora bila najmanje razvijena republika bivše Jugoslavije i da je više od 40 odsto svog budžeta dobijala iz budžeta federacije. Mi smo uvijek živjeli od tuđega rada i tuđih donacija, gradili smo industriju i infrastrukturu od tuđih para. Po prvi put se dešava da je Crna Gora zarađuje svoj novac i da živi od svog rada, od SDI. Zato je veoma važno da imamo priliv SDI, ne samo zbog novca koje donosi, već i zbog standarda”, smatra Sekulić.

● NEOPHODAN VE

LIKI ENERGETSKI OBJEKAT

Govoreći o razvoju turizma, Sekulić ističe da je puno urađeno, ali da ipak ne može biti zadovoljan, jer Crnoj Gori treba više hotelskih kapaciteta visoke kategorije.

“Ono što nam treba je i bolji aerodrom od postojećeg u Tivtu, jer se tokom sezone dešava da nema slobodnih slotova. Pošto je Crna Gora klasična avio-destinacija, nama gosti dolaze uglavnom preko ae-

Žičaredo 2019. godine Sa italijanskom kompani-

jom Leitner su 15. maja ove godine potpisani ugovori o izgradnji žičare od Manastira Podvrh do Đalovića pećine, vrijedne oko četiri miliona eura, i žičare-šestosjeda na lokaciji Cmiljača, vrijedne osam miliona eura. Rok za puštanje u rad žičara je novembar 2019.

označili su početak radova na polaganju prve sekcije podmorskog kabla sa crnogorske teritorije ka Italiji

2017.

● Vjetropark na Krnovu, najveći u regionu, pušten je u probni rad ● Ministarka ekonomije Dragica Sekulić i izvršni direktor grčke kompanije Energean Oil&Gas Mathios Rigas, potpisali su Ugovor o koncesiji za proizvodnju i istraživanje ugljovodonika u podmorju Crne Gore

12-13

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

2018.

● Konzorcijum Karisma Hotels&Resorts početkom septembra 2017. je na 30 godina zakupio dio imovine HTP Ulcinjska rivijera, za 450.000 eura godišnje.

Ugovorom koji su sklopili sa Vladom oni su se obavezali da u narednih 10 godina investiraju 31,2 miliona eura. Rizort Holiday Villages Montenegro, izgrađen na mjestu hotela Belvi, otvoren je 18. maja ove godine

Boljare. Na najvećem infrastrukturnom projektu u istoriji Crne Gore bio je angažovan 3.191 radnik, a radovi su izvođeni na 95 odsto trase. Do sada je ukupno probijeno devet od 16 tunela na autoputu. Procenat probijenosti tunela sada je oko 85 odsto.

Iz kineske kompanije očekuju da do kraja ljeta probiju sve tunela na prioritetnoj trasi auto-puta

● Radovi vrijedni 147,9 miliona eura izvedeni su u prošloj godini na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-

Lojpur: Uspostavljena makroekonomska stabilnost Posmatrano iz ugla ekonomskih ostvarenja, iako smo kao društvo prošli istinske “porođajne muke”, globalna ocjena mogla bi da glasi da je u Crnoj Gori ispunjen bazični preduslov u reformama kada su u pitanju zahtjevi koji se postavljaju pred zemlje u tranziciji - uspostavljena je prijeko potrebna makroekonomska stabilnost, kao preduslov nastavka ekonomskih reformi, a što na dugi rok podrazumijeva održiv i inkluzivan ekonomski rast, ocijenio je za Dnevne novine prof.dr Anđelko Lojpur.

Lojpur navodi da bi se, kada su u pitanju ključni ekonomsko politički ciljevi prema kojima se mjeri dostignuti nivo razvoja nakon osamostaljivanja Crne Gore, kao svodni pokazatelj mogao uzeti dostignuti nivo kvaliteta života građana, odnosno približavanje standardu razvijenosti zemalja članica EU mjereno u

procentima.

“U nastojanju da se iskaže što preciznija globalna ocjena o postignutim rezultatima u proteklom periodu na ukupnom društveno-ekonomskom planu, moramo istaći da u uslovima kada je trebalo iznova “identifikovati” ne samo državu, nego i građane, zastavu, himnu, jezik i rješavati niz drugih otvorenih pitanja kao što su granice i sl., sa ove distance možemo kazati da se radilo o “višekolosječnoj tranziciji”, ocjenjuje Lojpur.

On kaže da je Crna Gora, kada je riječ o društvenom standardu građana, u jednom relativno kratkom periodu uspjela da u kontinuitetu nastavi smanjivanje razvojnog jaza u odnosu na razvijene zemlje.

“Krajem 2017. godine sa BDP po stanovni-

rodroma Podgorica i Tivat.

Vjerovatno treba razmišljati o proširivanju tih kapaciteta”, navodi Sekulić i dodaje da je potrebna i mnogo bolja saobraćajna infrastruktura.

Kada je riječ o sektoru energetike, Sekulić navodi da je situacija mnogo bolja što je bila prethodnih godina, te da je italijanska kompanija A2A, koja sad izlazi iz EPCG donijela visoke standarde. Ipak, ka-

ko smatra, puno se kasni sa izgradnjom velikih energetskih objekata.

“Dobro je što je prepoznata šansa u malim hidrocentralama, solarnim poljima sa solarnim energijom. Počinje izgradnja vjetroelektrane - sve su to šanse u energetskom sektoru.

Ono što moramo da uradimo je da gradimo velike energetske objekte, kako bismo stvorili novu vrijednost. Nije dobro da ima-

ku od oko 6.700 eura Crna Gora je dostigla nivo od oko 45 odsto prosječnog BDP članica EU. Pored toga, BDP je u periodu 2006. – 2017. porastao za oko 95 indeksnih poena. U čitavom periodu, sa izuzetkom 2009. i 2012. godine, ostvarene su pozitivne stope privrednog rasta. Prosječna zarada zaposlenih je sa manje od 300 eura u 2006. godini porasla na preko 500 u 2016. godini”, navodi Lojpur, dodajući da je, kako bi se riješili naslijeđeni strukturni problemi u ekonomiji, fokus bio usmjeren na povećanje konkurentnosti na nacionalnom nivou.

“Primat je bio na ulaganjima u nedovoljnu razvijenu saobraćajnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu, što je bilo praćeno jačanjem regionalne ekonomske saradnje zemalja Zapadnog Balkana na nivou Zapadnobalkanskog investicionog okvira”, kaže profesor.

Svi prethodno pobrojani pokazatelji, kako je naveo Lojpur, imaju dodatnu specifičnu težinu ukoliko se posmatraju u evidentno pozitivnoj korelaciji sa dva ključna strateška državna opredjeljenja koja će, kako se očekuje, imati višestruki i pozitivan uticaj na crnogorsku ekonomiju, a to su uspješnost u pregovorima oko ulaka u EU i prijem u NATO. mo toliki hidroenergetski potencijal, a da još nemamo nijedan sagrađen veliki energetski objekat u posljednjih 30 godina”, kaže Sekulić, dodajući da se nada će energetski sektor biti zamajac za brži razvoj Crne Gore u narednim godinama.

Kao veliku razvojnu šansu, uz energetiku i turizam, Sekulić vidi i poljoprivredu, posebno kada je riječ o proizvodnji zdrave hrane.

PONEDJELJAK I UTORAK, 21. I 22. 5. 2018.

C

rna Gora je konačno obnovila svoju državnost 2006. godine, ali je istorijska geneza njene nezavisnosti bila vrlo dramatična i često zavisila od volje drugih.

Ipak, za samo 12 godina od obnove državnosti Crna Gora je uspjela da se nametne kao važan činilac međunarodnih odnosa. U rekordno kratkom vremenu postala je najozbiljniji kandidat za sljedeću članicu Evropske unije, a od juna 2017. godine postala je punopravni član NATO saveza.

Iako baštini hiljadugodišnju vertikalu svoje samobitnosti, Crna Gora prve elemente državnosti u modernom smislu te riječi dobija u vrijeme dinastije Petrovića. Nakon Petra II Petrovića Njegoša, knjaz Danilo Petrović, nakon uspjeha u borbama protiv Osmanskog carstva, sredinom 19. vijeka dodatno profiliše njene državne konture dokumentom poznatim pod nazivom Danilov zakonik. Iako je i u to vrijeme Crna Gora praktično samostalna država, ili - kako su je neki istoričari označili – odmetnuti dio Osmanskog carstva, još nema međunarodnu potvrdu svoje nezavisnosti i državnosti. To se dogodilo tek na Berlinskom kongresu 1878. godine.

● BERLINSKI KONGRES

Od 13. juna do 13. jula 1878. godine održan je u Berlinu kongres evropskih sila, sa ciljem da se urede prilike na Balkanu poslije ratova Rusije, Crne Gore i Srbije protiv Osmanskog carstva (1876-1878).

Odlukama Berlinskog kon-

14-15

gresa Crna Gora je definitivno prestala da figurira kao, formalno-pravno, odmetnuti dio Osmanskog carstva. Odlukom evropskih sila na Berlinskom kongresu ona je postala subjekt međunarodnog prava, što do tada, bez obzira na neformalno uvažavanje njene državne nezavisnosti od strane nekih zemalja, ona nije bila.

U prvom redu, stekla je jus legationis - pravo primanja i slanja diplomatskih predstavnika.

No, pored stečenih prava, Crna Gora je dobila i određene obaveze, što se ogledalo - kako u uvažavanju državnog subjektiviteta članica međunarodne zajednice, tako i u poštovanju svih principa međunarodnog prava.

Berlinski kongres nije samo “ukinuo” Crnu Goru kao “ratničku državu”. Njegovim odlukama “ukinuta” je i Crna Gora kao vjerski homogena, odnosno, Crna Gora kao nacionalna država. Naime, poslije 1878. godine državni podanici Crne Gore postali su u većem broju i nepravoslavci - katolici i muslimani. Crna Gora je, kao međunarodno priznata, suverena država pod vođstvom knjaza, odnosno kralja Nikole, do početka Prvog svjetskog rata dograđivala državni i institucionalni profil, a na Cetinju su praktično sve velike svjetske sile imale svoja diplomatska predstavništa.

Onda se tokom Prvog svjetskog rata, desio neočekivani obrt. Iako je bila na strani savezničkih snaga u borbi protiv Austro-Ugarske, iako je dala veliki doprinos pobjedi savezničkih snaga, o čemu posebno svjedoči legendarna Mojkovačka bitka 1916. godine, na kraju rata 1918. godine bukvalno je nasilno ukinuta njena međunarodno priznata državnost.

OD BERLINSKOG KONGRESA 1878. DO REFERENDUMA 2006.

DRAMATIČAN

istorijat crnogorske nezavisnosti

12 godina nezavisnosti Crne Gore

● PODGORIČKA

● OBNOVA

Početkom novembra 1918. godine, okončana je austrougarska okupacija Crne Gore, a vlast je preuzela saveznička vojska koju su činile francuske, britanske, italijanske, američke i srpske trupe, koje su bile najbrojnije, i za razliku od ostalih saveznika, raspoređene na čitavom prostru Crne Gore. Zahvaljujući podršci francuske vlade, srpskoj vojsci je omogućena potpuna kontrola crnogorske teritorije i prilika da organizuje i potpomaže planirani politički prevrat. Taj plan je ostvaren na Podgoričkoj skupštini već krajem novembra 1918. godine.

Ta nelegitimna i nelegalna „skupština“ je jednoglasno usvojila odluke da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegova dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola, da se „Crna Gora s bratskom Srbijom ujedini u jednu državu pod dinastijom Karađorđevića“, te tako ujedinjena „stupi u zajedničku Otadžbinu našeg troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca“, da se „izabere odbor od pet lica, koji će rukovoditi poslovima dok se ujedinjenje Srbije i Crne Gore ne privede kraju“ i da se o ovoj skupštinskoj odluci izvijesti kralj Crne Gore Nikola Petrović, vlada Kraljevine Srbije, prijateljske Sporazumne sile i sve neutralne države. Poslanici su donošenje ovih odluka proslavili pjevanjem himne Kraljevine Srbije – “Bože pravde”.

Odlukama Podgoričke skupštine crnogorska država je faktički prestala da postoji, a Crna Gora je praktično kao dio Srbije „ujedinjena“ u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno kasnije u Kraljevinu Jugoslaviju. U tom državno-prav-

Oktobra 2001. godine vladajuća DPS na kongresu mijenja partijski program i obnovu državne nezavisnosti Crne Gore proklamuje kao svoj politički cilj. Pod pritiskom EU, Crna Gora je marta 2002. godine morala odustati od referenduma i pristati da potpiše sporazum sa Srbijom (nazvan Beogradski sporazum), kojim je očuvana zajednička država, ali na drugačijim osnovama.

Ustavna povelja nove države, nazvane “Državna zajednica Srbija i Crna Gora”, usvojena je februara 2003. godine. Nova zajednica konstituisana je kao savez dvije nezavisne države, koje ravnopravno učestvuju u upravljanju zajedničkim poslovima. Ipak, države-članice dobile su pravo da nakon tri godine na referendumu odluče o državno-pravnom statusu.

Premijer Milo Đukanović je početkom 2005. godine izjavio da Crna Gora želi da sačuva političku stabilnost, da osigura unutrašnji multietnički sklad, obezbijedi ekonomsku održivost i kroz sveobuhvatne reforme izgradi politički, bezbjednosni i ekonomski sistem, koji će je učiniti kompatibilnim dijelom evropskog sistema. Članstvo u NATO i EU, on je tada označio strateškim državnim interesom Crne Gore.

Konačno, na referendumu 21. maja 2006. godine građani su, većinom od 55,5 odsto, odlučili da Crna Gora postane nezavisna država i obnovi svoju državnost, nasilno ukinutu 1918. godine.

(U tekstu korišćeni istoriografija i komentari prof. dr Živka Andrijaševića)

SKUPŠTINA

DRŽAVNOSTI

nom statusu je dočekala početak Drugog svjetskog rata.

● ISPRAVLJENA NE PRAVDA U SFRJ

Uporedo s razvojem vojnih snaga i vođenja rata, KPJ je od 1941. godine radila i na stvaranju uslova za promjenu političkog sistema u Jugoslaviji i formiranje nove vlasti. U tim komunističkim vizijama političke budućnosti Crne Gore i Jugoslavije, postojao je model federativne države, koju bi trebalo da čine ravnopravne federalne jedinice i ravnopravni narodi. Crna Gora je trebalo da bude jedna od članica jugoslovenske federacije, a Crnogorci, kao narod, njen ravnopravni činilac. Crnogorci su, dakle, imali ravnopravan status sa svim ostalim narodima Jugoslavije, a njihovo ime nije značilo samo regionalnu, već i narodnosnu pripadnost.

Na Drugom zasijedanju, održanom 29. novembra 1943. godine u Jajcu, odlučeno da se AVNOJ konstituiše u vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo naroda Jugoslavije, a da se izbjegličkoj vladi u Londonu oduzme pravo da predstavlja Jugoslaviju. AVNOJ je

odlučio i da se, nakon oslobođenja zemlje, Jugoslavija uredi kao demokratska i federativna državna zajednica ravnopravnih naroda.

Tako je Crna Gora bila ravnopravna republika u okviru FNRJ, odnosno SFRJ, sve do raspada te zajedničke države južnoslovenskih naroda početkom 90-ih godina prošlog vijeka.

● RAT I STVARA NJE SRJ

U okruženju koje je bilo zahvaćeno krvavim ratom, a u uslovima kad su Slovenija, Hrvatska, BiH i Makedonija već proglasile nezavisnost, Crna Gora je, pod uticajem Slobodana Miloševića stupila u neobičnu i nesrazmjernu dvočlanu federaciju nazvanu Savezna Republika Jugoslavija.

● RASPAD SFRJ I

REDEFINISANJE ODNOSA

Dejtonskim mirom 1995. godine, stvara se povoljniji ambijent za snaženje ideje državne samostalnosti Crne Gore. Kretanje zvanične Crne Gore ka nezavisnosti, ali najprije od Srbije i Miloševićeve politike, započe-

lo je poslije izbora 1996. godine.

Upravo kada se vjerovalo da je superiornom pobjedom na izborima 1996. godine DPS osigurala stabilnu vlast, dolazi do neočekivanog rascjepa u vladajućoj partiji. Pobjeda Đukanovićevog političkog koncepta nad Bulatovićevim potvrđena je na predsjedničkim izborima u januaru 1998. godine. Od tada počinje sve jače distanciranje zvanične Crne Gore od Miloševićeve politike i proces institucionalnog osamostaljivanja u odnosu na federalnu vlast, koja je bila pod njegovom apsolutnom kontrolom.

Već 1999. godine Crna Gora je iznijela prijedlog o redefinisanju odnosa sa Srbijom, iza koga se moglo nazrijeti da će obnova nezavisnosti postati glavni cilj njene državne politike. Tada dolazi do potpunog prekida odnosa između crnogorske i federalne vlasti. Crna Gora preuzima sve nadležnosti federalne vlade, a krajem godine uvodi njemačku marku kao zvanično sredstvo plaćanja.

Kada je oktobra 2000. godine došlo do pada Slobodana Miloševića i kraja njegovog režima, Crna Gora sa novom vlašću u Srbiji započinje proces redefinisanja zajednice.

NEZAVISNOST

je iskorak iz balkanske prošlosti u evropsku budućnost (F. Lipka)