Dnevne novine 23. maj 2018. by Dnevne Novine

NA TRIBINI DPS MARKOVIĆ PORUČIO ■ 4

Rožaje su snažno uporište evropske perspektive Crne Gore PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ NA OSMOM 2BS FORUMU ■ 2 3

SRIJEDA, 23. 5. 2018. BROJ 2074 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Nećemo klečati pred vratima EU, Evropa je i naša odgovornost

NOVINARKA DN KRISTINA JERKOV PISALA EVROPSKIM ZVANIČNICIMA I TRAŽILA ZAŠTITU ■ 16

ZBOG SMIŠLJENE LAŽI VIJESTI, POSTALA SAM META OPSEŽNA ISTRAGA NAKON UBISTVA VLASNIKA DISKOTEKE ª BEAGLEº MIODRAGA KRUŠČIĆA

Ubica imao masku na licu, saslušana i novinarka Vijesti KOLAŠIN: PREDIZBORNE AKTIVNOSTI PREDSJEDNICE

Sjetila se kuđelje uoči Svete neđelje

■18

ZA NAJBOLJE PONUDE:

JUČE UJUTRO ■ 17

Izgorjele prostorije RTV Pljevlja

■ 8 9

marketing@dnovine.me

■ 10 11 PRIPREMA SE REMONT HE PIVA I PERUĆICA

Devet miliona produžiće vijek postrojenja za još 20 godina +382 77 300 104

POLITIKA

BOŠKOVIĆ PALMER

Crna Gora promoviše evroatlantske vrijednosti

Ministar odbrane mr Predrag Bošković imao je juče, na marginama Foruma 2BS u Budvi, više odvojenih bilateralnih sastanaka. On je razgovarao sa vršiocem dužnosti zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a Metjuom Palmerom, potpredsjednikom Atlantskog savjeta Sjedinjenih Američkih Država Dejmonom Vilsonom, sa specijalnim izaslanikom kanadskog premijera za Evropu i Evropsku uniju Stefanom Dionom, te novoimenovanim ambasadorom Republike Italije u Crnoj Gori Lukom Zeliolijem. Tokom razgovora sa Palmerom, Bošković je naglasio da je bilateralna saradnja Crne Gore i SAD-a na polju odbrane, bogata i sadržajna, te da je dobila veliki i značajan podsticaj novim odnosom saveznica u okviru Aijanse. Tokom razgovora sa Vilsonom, crnogorski ministar odbrane je istakao podsticaj koji je Atlantski savjet dao evroatlantskim integracijama Cr-

ne Gore, kroz promovisanje vrijednosti na kojima počiva evroatlantska zajednica. Vilson je kazao da su evroatlantske integracije najbolji garant stabilnosti i put koji bi trebalo da slijede sve zemlje Zapadnog Balkana. U razgovoru sa Dionom, Bošković je akcentovao saradnju dvije saveznice u domenu modernizacije Vojske Crne Gore, posebno nabavku helikoptera za potrebe njenog Vazduhoplovstva, ali i buduće zajedničko učešće u okviru NATO ojačanog prisustva na Istoku u okviru borbene grupe u Letoniji. Saradnja Crne Gore i Italije na polju odbrane bila je tema razgovora sa ambasadorom Zeliolijem. Bošković je istakao doprinos italijanske strane, kako na polju obrazovanja crnogorskih kadeta na italijanskim vojnim akademijama, tako i zajedničkog učešća pripadnika vojski dvije zemlje u međunarodnim misijama i operacijama.

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ NA OSMOM 2BS FORUMU

NEĆEMO KLEČATI PRED VRATIMA EU EVROPA JE I NAŠA ODGOVORNOST

⌦ Mili Prelević

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je juče da Crna Gora neće klečati i moliti da se otvore vrata EU, već da je Evropa zajednička odgovornost i da je naša država spremna da preuzme svoj dio odgovornosti.

Bošković-Palmer

HAŠIM TAČI NA 2BS FORUMU

Zahvalan sam Podgorici na strpljenju i mudrosti

Crna Gora je inspiracija za region, a Evropska unija, podržana od NATO saveza, u smislu bezbjednosti, najjača je mirovna misija do danas, ocijenio je kosovski predsjednik Hašim Tači, tokom jučerašnje diskusije “Evropska politika se pomjera udesno?” na osmom 2BS Forumu u Budvi. “Crna Gora je inspiracija cijelom regionu za evropske i evroatlantske integracije. Srećni smo što je Crna Gora članica NATO-a. Članstvo Crne Gore i Albanije u NATO-u donosi stabilnost cijelom re-

gionu Zapadnog Balkana”, rekao je Tači. Kosovski predsjednik je rekao da ne bi trebalo ustuknuti pred populizmom, jer da se to desilo, nikad ne bi došlo do demarkacije granice između Crne Gore i Kosova. Kako je istakao, zahvalan je vlasti u Podgorici, koja je pokazala razumijevanje i strpljenje za institucije na Kosovu u vezi s procesom demarkacije. “To je bio mudar pristup, pa zato danas Crna Gora i Kosovo imaju odlične odnose”, naglasio je Tači.

On je, govoreći na panelu „Zapadni Balkan između neriješene prošlosti i novonastalih izazova“, u okviru osmog 2BS Foruma koji se održava u Budvi istakao da bi konsolidacija EU i proces proširenja trebalo da se dešavaju istovremeno, jer sve što ostaje izvan pažnje EU, a Balkan je to bio, može prije predstavljati problem EU. Osmi To Be Secure (2BS) Forum, koji okuplja više od 400 učesnika iz cijelog svijeta, otvoren je juče u Budvi. Poslata je poruka da je Crna Gora predvodnik integracija na Zapadnom Balkanu, ali da bi trebalo nastaviti reforme. „Ne treba dokazivati da je ovaj region poslao više nego dovoljno poruka o nedostatnosti kapaciteta. Integracija Zapadnog Balkana je isto što i stabilnost. Integracija znači povratak zemalja Zapadnog Balkana evropskom civilizacijskom putu“, rekao je Đukanović. On smatra da su evropska i evroatlantska perspektiva danas zamagljenije nego s početka vijeka. Kao jedan od razloga usporavanja i pada entuzi-

jazma na Zapadnom Balkanu Đukanović navodi u predugom trajanju priče i usporavanju procesa. “Uvjereni smo da je jedini ispravan smjer daljeg kretanja evropska i evroatlantska integracija. Potrebno je podržati proevropski nastrojene vlade na Balkanu, svjesne neminovnosti pripadanja tom civilizacijskom krugu. U Evropi postoje razmišljanja da je Evropi potrebna konsolidacija da bi se došlo do proširenja, iako mislim da bi ta dva procesa trebalo da teku istovremeno”, rekao je Đukanović. On je kazao da nema bolje konsolidacije za Evropu i boljeg puta i njenu globalnu konkuretnost od ujedinjenja.

PRAVO PITANJE ZA NAS JE HOĆEMO LI DA SE ZAKAŠNJELO BAVIMO PROBLEMOM, ILI DA ULOŽIMO NAPOR DA EVROPEIZUJEMO TAJ PROSTOR I STVORIMO USLOVE ZA UNUTRAŠNJU STABILNOST, KAZAO JE ĐUKANOVIĆ

“Sve što ostaje izvan pažnje Evropske unije, a Balkan je to bio, može prije predstavljati problem Evropskoj uniji, nego što će se EU zaštititi od onog što bi mogle biti posljedice vanevropskog modela. Pravo pitanje za nas je hoćemo li da se zakašnjelo bavimo problemom, ili da uložimo napor da evropeizujemo taj prostor i stvorimo uslove za unutrašnju stabilnost. Ovo je pitanje za članice EU”, kazao je Đukanović. Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Metju Palmer, čestitajući Milu Đukanoviću preuzimanje funkcije predsjednika države, rekao je da se godinu nakon prijema Crne Gore u Alijansu, mora razmišljati o daljim koracima i ciljevima, a to su evropske i evroatlantske integracije zemalja regiona. Crna Gora, smatra on, predvodi proces EU integracija, a zvanična Podgorica bi, smatra on, trebalo da sprovodi reforme kako bi se iskorijenio organizovani kriminal. Komentarišući napad na novinarku Vijesti, Oliveru Lakić, Palmer je rekao da taj događaj podsjeća na važnost medija. Palmer je rekao da bi Crna Gora trebalo da podstiče atmosferu u kojoj mediji mogu da vrše svoju ulogu, jer su slobodni mediji osnova za demokratiju. Stranke na vlasti bi trebalo da budu predvodnice tog procesa.

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

POLITIKA

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ NA OTVARANJU FORUMA TO BE SECURE

Zacrtali smo put ka EU, Balkan nedovršen posao

U, A Đukanović

Đukanović sa Palmerom i Tačijem Sloboda medija i izražavanja i vladavina prava bitne su pretpostavke za demokratizaciju društva, i za napredak u evropskoj integraciji, ocijenjeno je tokom razgovora predsjednik Crne Gore Mila Đukanovića i vršioca dužnosti zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Metjua Palmera. “Veći dio razgovora bio je fokusiran na razmjenu mišljenja o aktuelnim procesima u regionu, imajući u vidu značaj očuvanja njegove stabilnosti, kao i poziciju Crne Gore na Zapadnom Balkanu”, saopšteno je iz kabineta Đukanovića. Uz čestitke za zvanični početak predsjedničkog mandata, Palmer je prenio predsjedniku Đukanoviću spremnost američke administracije da nastavi da pruža snažnu podršku Crnoj Gori i u procesu integracije u EU, radi što bržeg dostizanja evropskih standarda. Đukanović je izrazio zahvalnost Vašingtonu na kontinuiranoj podrš„Demokratski procesi trebalo bi da se dalje razvijaju van vlade, a NVO da budu aktivne, dok bi štampa trebalo da ispunjava svoje obaveze, da izvještavaju tačno i profesionalno, da prave razliku između mišljenja i vijesti“, kazao je Palmer. Istakao je da Amerika ne može da se vrati na Balkan, jer nikad nije ni napustila Balkan. „Mi smo posvećeni dugoročnim partnerstvima, želimo Evropu koja je napredna i snažna, a Balkan je dio toga. Želimo da vrijednosti koje mi dijelimo

ci i pomoći evroatlantskoj integraciji Crne Gore, i zadovoljstvo kvalitetom odnosa dvije zemlje, uz ocjenu da je period u kojem su dvije države učvrstile parnerstvo potvrdio da dijelimo zajednički sistem vrijednosti. Predsjednici Crne Gore i Kosova, Milo Đukanović i Hašim Tači, saopštili su da su zadovoljni razvojem bilateralnih odnosa i sadržajne saradnje, o čemu svjedoči i dobrosusjedsko razumijevanje koje je potvrđeno u procesu demarkacije granice između dvije zemlje. Đukanović se, kako je saopšteno iz njegove Službe za informisanje, sastao sa Tačijem tokom 2BS Foruma koji se održava u Budvi. Tači je najsrdačnije čestitao Đukanoviću početak predsjedničkog mandata i kazao da je to dobra vijest ne samo za Crnu Goru, već i za region u cjelini. U razgovoru je učestvovao i potpredsjednik Vlade i ministar inostranih poslova, Bedžet Pacoli. budu integrisane u vaše institucije. Nastavićemo da pružamo podršku kako bi se unaprijedile reforme, vladavina prava, bezbjednost na granicima, kako bi se borili protiv kriminala i korupcije“, kazao je Palmer. Direktor Atlantskog saveza Savo Kentera je podsjetio da je Crna Gora prije godinu postala članica NATO, navodeći da će proći još dosta vremena dok ne počnemo živjeti u skladu sa vrijednostima Alijanse. Kentera je kazao da postoji mjesta za optimizam.

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković poručio je, otvarajući Forum To Be Secure u Budvi, da je Crna Gora na nepovratnom i stabilnom putu buduće članice EU koji smo davno i bez dilema zacrtali, ali da je Balkan je i dalje „nedovršen posao”, opterećen problemima, te da stoga treba rješavanjem otvorenih pitanja u regionu, ohrabrivanjem i podsticanjem dobrih trendova i sprovođenjem reformi iskoristiti činjenicu da je u posljednje vrijeme i u Briselu i u Vašingtonu obnovljen interes za ovaj dio svijeta. “Crna Gora je na nepovratnom i stabilnom putu koji smo davno i bez dilema zacrtali. Ali Balkan je i dalje ‘nedovršen posao’. Promijenjena geopolitička situacija u kojoj se Balkan još jednom našao na sudaru interesa, ilegalne migracije, terorizma, porasta hibridnih prijetnji, ekonomske nestabilnosti... “, rekao je Marković. Govoreći o našoj zemlji predsjednik Vlade je rekao da je ovaj forum drugačiji od ranijih jer je Crna Gora između dva događaja postala članica NATO-a. “Time ne samo što smo dobili najbolju garanciju očuvanja naše suverenosti već i stvorili preduslove za trajnu bezbjednost naših građana i napredak društva. Interesovanje ozbiljnih investitora koji žele da ulažu u Crnu Goru neprestano raste, kao i naša ekonomija. U prošloj godini imali smo impresivni rast ekonomije od 4,4%, a pokazatelji u prvom kvartalu ove godine daju razloga za optimizam da idemo ka sličnim parametrima.

Marković

Ove godine već imamo za 20 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine, u kojoj smo premašili najbolje rezultate u turizmu u posljednjih 30 godina. Pored sveobuhvatnih reformi i mjera koje Vlada preduzima, to je svakako i rezultat predznaka stabilnosti koji sada imamo kao članica NATO-a”, kazao je Marković. Premijer je, govoreći o situaciji u regionu Zapadnog Balkana, izrazio očekivanje da će predstojeći samit NATO-a u Briselu donijeti nove pozitivne momente za region. “S nestrpljenjem očekujemo povoljan razvoj dogovora Skoplja i Atine o razrješenju spora oko imena, koji bi

otvorio put Makedonije ka članstvu. Nadamo se da će se uskoro naći modalitet za aktiviranje MAP-a za BiH, čime bi bila data nova energija evroatlantskim reformskim procesima u Bosni i Hercegovini. Podjednako podržavamo saradnju koju Srbija ostvaruje sa NATO-m kroz partnerske mehanizme, kao i interakciju NATO-a i Kosova. Raduje nas, stoga, u posljednje vrijeme vidno obnovljeni interes za region na svim važnim adresama, od Brisela do Vašingtona”, rekao je Marković zaključivši da je ovo dobar trenutak za dalje unapređenje saradnje država regiona. M.P.

Zadržali lidersku poziciju u regionu Prioritet Crne Gore je dalji napredak u oblasti vladavine prava što, prije svega, podrazumijeva rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i zaštiti slobode medija, smatraju premijer Duško Marković i vršilac dužnosti zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Metju Palmer. Sagovornici su ocijenili da je Crna Gora posvećenošću

reformama zadržala lidersku poziciju u regionu Zapadnog Balkana. “Glavna tema sastanka je bila evropska perspektiva Crne Gore i regiona i ukupni napredak zemlje u reformskim procesima”, navodi se u saopštenju Vladine službe za odnose sa javnošću. Marković je informisao Palmera o koracima koje Vlada preduzima i koje planira da

preduzme na tom planu. On je ocijenio da je za ukupno unapređenje medijske scene, čemu će Vlada maksimalno doprinijeti u svojoj nadležnosti, neophodno i unutar medijske zajednice raditi na profesionalizaciji odnosno na daljem unapređenju nivoa medijskih sadržaja i to najprije kroz proces djelotvorne medijske samoregulacije.

POLITIKA

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

PREMIJER MARKOVIĆ SA KONVENCIJE DPS A PORUČIO

Rožaje su snažno uporište evropske perspektive Crne Gore

Izgradnja auto-puta povezaće sjever sa centralnim dijelom države, i taj projekat biće i Rožajama dodatni podsticaj, a samo za ovu godinu planirano je da u ovaj grad investiramo više od tri miliona eura, rekao je zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković na jučerašnjoj tribini liste “Za dobro građana Rožaja – Pobjednički! DPS Milo Đukanović”. On je podsjetio da su već otpočele aktivnosti na izgradnji Ski-centra na Hajli, koji će, ne računajući troškove pristupnog puta, koštati oko deset i po miliona eura. “Planirano je da se postavljanje žičare i bazne stanice završi već do kraja naredne godine. Za ovu godinu samo preko Direkcije javnih radova planirano je da država u Rožaje investira više od tri miliona eura”, kazao je Marković, dodajući da

su posvećeni politikama koje će obezbijediti saobraćajno povezivanje Rožaja. Kako je istakao, i u mandatu buduće lokalne vlasti, politika DPS će omogućiti izdašna ulaganja u Rožaje, te da se posvećeno radi na unapređenju uslova življenja. Marković je kazao da je siguran da će u perspektivi, sa razvojnim projektima koje realizuju i onima koje planiraju, biti zaustavljeno iseljavanje sa ovih prostora, te da će se dio iseljenika vratiti u svoju zemlju. “Omogućićemo podsticaje za konkurentan finalni proizvod sa vaših imanja. Zbog toga ćemo obezbijediti pravedniju raspodjelu koncesija i održivo upravljanje šumskim bogatstvom. Vlada će vam omogućiti kredite u drvopreradi, stočarstvu i poljoprivredi”, rekao je Marković, dodajući da su Rožaje

sredina koja je snažno uporište moderne i građanske Crne Gore, a “ništa manje i uporište njene evropske i evroatlantske perspektive”. Kako je naveo, efekti nastojanja da se poboljša životni standard građana još nisu dovoljno vidljivi na sjeveru. Rezultati će, obećava, biti očigledni već u narednim godinama, na svakom dijelu naše zemlje. Zbog svega toga, dodaje, važno je da DPS u naredne četiri godine čini vlast u Rožajama. “Jedino na taj način možemo biti uspješni i vaš grad učiniti turističkim, poljoprivrednim i prerađivačkim centrom na sjeveru. A to će značiti bolji život svakog pojedinca i svake porodice. Nema društvene, socijalne i ukupne kohezije u našoj zemlji, bez razvoja sjevera. Zato se najveći dio kapitalnog budžeta, oko 70 odsto, već opredjeljuje za sjever. Na-

ULAGANJEM U INFRASTRUKTURU DALJE ĆEMO RAZVIJATI PLAV

Jasno je da je infrastruktura preduslov svakog razvoja, pa je država ozbiljno posvećena obezbjeđivanju svake vrste infrastrukture u Plavu, kako bi i ovaj grad iskoristio sve svoje bogate prirodne resurse kojima raspolaže za dalji razvoj i viši kvalitet života svakog stanovnika ovog grada, kazao je zamjenik predsjednika DPS Duško Marković na tribini liste „Za dobro građana Plava – Pobjednički! DPS Milo Đukanović“. On je istakao i snažno opredjeljenje Vlade da ubrzano razvija sjever Crne Gore, jer, kako je naveo, tu leži preko 50 odsto ukupnih resursa države. “Poseban značaj za taj posao imaće izgradnja auto-puta Bar

– Boljare, najveći infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore. Takođe, planirano je otvaranje putnih pravaca sa Kosovom, što predstavlja jedan od preduslova za razvoj Plava”, rekao je Marković. Marković je, kao važan dio posla buduće vlasti u Plavu koju će, kako je naveo, predvoditi DPS, istakao povratak brojne plavske dijaspore u u Crnu Goru. “Ne samo da bi ti ljudi donijeli kapital, pokrenuli proizvodnju i zaposlili ljude, nego da donesu onu vrijednost koja nam je neophodna radi trajnog i opšteg dobra”, istakao je on. Marković je zahvalio građanima Plava što su “postojani čuvari multietničkog i multinacionalnog sklada, najvećeg bogatstva Crne Gore”.

stavićemo sa tom praksom u mandatu koji ste nam povjerili. A znamo i da nema bogatijeg sjevera bez razvijenih Rožaja i da se ne može

zamisliti njegova evropska i razvojna perspektiva bez vaše snažne podrške 27. maja”, zaključio je Marković. A.N.

DPS O KOALICIJI ª ZA 21. VIJEKº

BIVŠI OPOZICIONI ODBORNIK JOKIĆ

Koalicija “za 21. vijek” označila je privatni objekat kao objekat od koga će, ukoliko dođu na vlast, napraviti omladinski centar, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS). Iz DPS-a navode da se “Bečićeva i Abazovićeva družina koja kampanju za lokalne izbore u Glavnom gradu, ali i svim drugim opštinama u Crnoj Gori, vodi video igricama, ovaj put malo zaigrala u Zeti”. “Privatni objekat uglednog zetskog domaćina Veselina - Muja Vučinića, mešetari za “21. vijek” su označili kao objekat od koga će, uko-

Dugogodišnji opozicioni na od iskusnih poznavaodbornik i šeg odborničkog laca prilika, za razliku od kluba DF-a u Skupštini Op- mnogih amatera sa drugih stine Bijelo Polje, a od ne- političkih listi koji se nijedavno nezavisni odbornik su dokazali, niti ostvarili ni Radomir Jokić saopštio u jednoj društveno političje da u potpunosti podr- koj oblasti”, kazao je Jokić, žava listu Demokratdodajući da zbog sveske partije socijaga toga podržava lista, koju predovu listu. vodi Petar “A sve zbog Smolović. bržeg i sigur“Smatram nijeg razvoja da je nanaše opštišoj opštini ne, ekonomu ovom moskog prosmentu više periteta i slonego ikad pobodnih novih trebna snažna i radnih mjesta u Jokić odgovorna vlast, kokojima ce mladi Bjeja će na odgovoran i po- lopoljci ostvariti napredak svećen način iznijeti i re- sa ciljem da ostanu i da Bializovati započete i pla- jelo Polje bude ekonomski nirane projekte. Odbor- snažno i jakom”, saopštio nička lista koju predvodi je Jokić navodeći da je doPetar Smolović je najbo- bio podršku 30 članova oplji garant nastavka razvo- štinskog odbora PzP-a Bija naše opštine, sastavlje- jelo Polje. B.Č.

Podržavam listu DPS-a ABAZOVIĆ I BEČIĆ SE ZAIGRALI VIDEO IGRICAMA

liko dođu na vlast, napraviti omladinski centar?! Da li nam to Bečić i Abazović sugerišu da će ako dobiju vlast otimati privatnu imovinu i od nje stvarati društvenu?! Ili će prije biti da je ovo samo konkretan primjer neozbiljnosti, obmana i opsjena kojima ova dvojica potcjenju-

ju inteligenciju građana”, kažu u DPS. Kako su naveli, to je dokaz da grupa amatera i političkih lakrdijaša, predvođena Bečićem i Abazovićem, ne zna za granice. “Svaki put kad pomislimo da su dotakli dno, oni padnu još niže”, zaključuju u DPS-u. A.N.

Nova energija za Podgoricu!

politika

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

nosilac izborne liste dps i sd veselin vukićević za dn

Žabljak će uskoro postati regionalni turistički centar Prioritet koalicije DPS-SD jeste kvalitetniji i sadržajniji život svakog stanovnika Žabljaka, u ključnom periodu za razvoj ovog grada kao turističke destinacije, kazao je Dnevnim novinama nosilac i aktuelni predsjednik opštine Veselin Vukićević, dodajući da je relna osnova takvom očekivanju najavljena i započeta ulaganja u skijalište Savin kuk, kao okosnice zimskog turizma. Iako su predizborne aktivnosti političkih stranaka i koalicija na vrhuncu, Vukićević ocjenjuje da dosadašnja kampanja protiče bez uvreda i teških riječi, u atmosferi međusobnog poštovanja i uvažavanja. Žabljačani će lokalnu upravu birati između tri liste - koalicije DPSSD, Demokrata i DF-SNP. Iako imaju suprotstavljene političke stavove, Vukićević nije primijetio tenzije. “Žabljak je mali grad, svi se međusobno poznajemo, često smo vezani rođačkim, kumovskim i komšijskim vezama. I to je naše bogatstvo, jer izbori će doći i proći, a mi svi ostajemo ovdje, da živimo jedni s drugima. Mislim da smo dostigli demokratsku zrelost, da svako može, bez ikakvih problema i posljedica jasno da iskaže i promoviše svoje političke stavove”, naglasio je Vukićević. Prema njegovim riječima, koalicija DPS-SD nudi konkretan i kvalitetan program, zasnovan na realnim i ostvarivim ciljevima. “Narednih nekoliko godina je period prepun izazova i realnih šansi da Žabljak dobije status regionalnog turističkog centra. Uz snažan razvoj poljoprivrede iskoristićemo pri-

Vukićević

Ne dugujemo Ni euro Komentarišući prethodnih četiri godine, koliko je proveo kao predsjednik Opštine Žabljak, Vukićević kaže da je zadovoljan urađenim. “Realizovali smo brojne kapitalne projekte, stekli povjerenje stranih i domaćih investitora, bili pravi servis našim sugra-

đanima. Kapitalni dio budžeta smo značajno povećali, stabilizovali smo finansije, pa smo danas jedna od rijetkih opština u Crnoj Gori koja nikome ne duguje niti jedan euro”, ističe Vukićević, dodajući da konačan sud o tome koliko su radili prepušta Žabljačanima.

rodne potencijale, a samim tim, podići kvalitet života naših građana”, obećava Vukićević. Aktuelni predsjednik ove opštine podsjetio je da su prethodni četvorogodišnji period na Žabljaku obilježile brojne investicije i infrastrukturni projekti. Između ostalog, izgrađen je Sportski centar, riješeno pitanje otpadnih voda, izgrađen reciklažni centar, rekonstruisan veliki broj ulica, gradska kapela... “Uskoro počinje rekonstrukcija kompletnog sistema vodosnabdijevanja. Projekat vrijedan 3,2 miliona eura finansiran je od Vlade Crne Gore i CMSR-a, a obuhvata i dovođenje vode sa Modrog jezera do

skijališta Savin kuk, čime se stvaraju preduslovi za vještačko osnježavanje”, kaže Vukićević, dodajući da su pažnju posvetili i poljoprivrednim proizvođačima, radeći na unapređenju seoske infrastrukture, a i kroz aktivnosti Agrobiznis centra. “Brojni drugi realizovani i započeti projekti, kao i oni čiju realizaciju planiramo u budućnosti, daju nam za pravo da od naših sugrađana još jednom tražimo povjerenje. Naša koalicija je garant da će sve što smo obećali, biti na kraju ispunjeno. Na tim osnovama temeljim optimizam u pogledu ishoda lokalnih izbora”, zaključuje Vukićević. A.N.

koalicija ª za 21. vijekº

Iskoristiti potencijal Bijelog Polja Svaki grad na sjeveru Crne Gore obiluje potencijalima za razvoj različitih vrsta turizma, a zbog nezainteresovanosti i nestručnosti lokalnih funkcionera, potencijal Bijelog Polja, kao i ostalih opština na sjeveru, je ostao u potpunosti neiskorišćen, saopšteno je iz koalicije “Bijelo Polje za 21. vijek”, koju čine Demokrate i GP URA.

Kako navode, gradu su potrebni novi i moderni infrastrukturni objekti. “(Ne)rad višedecenijske lokalne vlasti se ogleda i na primjeru lokacije Kisjele Vode, koja je bila i tradicionalno izletište Bjelopoljaca, sve dok sada već odlazeća DPS vlast nije otpočela upravljanje našim gradom. Od ovakvog izvrsnog lokaliteta, ostale su

samo ruševine, ali i lijepe uspomene mnogih generacija našeg grada”, navode oni i dodaju da planiraju da, uz svu neophodnu plansku dokumentaciju, izgrade gradski bazen. “Uz ovaj projekat otvoriće se i nova radna mjesta, ali i poboljšati turistička ponuda Bijelog Polja”, ističe se u saopštenju. A.N.

poslanica vuksanović poručila

IzborI predstavljaju šansu za promjene Predstojeći lokalni izbori oni nemaju podršku slobodpredstavljaju šansu da se otnih građana”, navela je Vukpočne talas promjena u čitasanović, dodajući da su duvoj Crnoj Gori, pri čemu Graboko svjesni da im je potrebđanski savez za prona upornost i snaga da to mjene predstavlja ostvare. jezgro oko kojeg “Isto tako, sase svi moraju svim nam je jaokupiti, kazasno da će oni učila je poslaniniti sve da sprijeca Draginja če promjene, zato Vuksanović. što je njima dobro “Poslije gotoovako kako je. Oni Vuksanović vo 30 godina nežele da nastave istim demokratske i autoriputem, jer na taj način tarne vladavine jedne partije mogu da nastave otimanje i kojom upravlja otuđena elirasipanje naših resursa na ta imaćemo zajedno šansu da štetu države i svih građana”, im pokažemo i dokažemo da ocjenjuje Vuksanović. A.N.

nosilac liste grupa građana

Obavezuje se na rad Nosilac liste Grupa građana Saša Mijović ovjeriće danas u Osnovnom sudu u Podgorici izjavu kojom se pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću obavezuju na rad u periodu od pola godine od kada preuzmu vlast u Podgorici. “Ukoliko ne ispunimo

ove obaveze u roku od pola godine, mi se povlačimo sa političke scene i svaki građanin Podgorice može da nas smijeni, pozivajući se na ovu izjavu”, naveo je Mijović, dodajući takvim činom žele da uvedu novu praksu političke odgovornosti. A.N.

sd održale završnu konvenciju

Građani Plava će napraviti pravi izbor Socijaldemokrate Plava su na jučerašnjoj završnoj konvenciji poručili da znaju kako da izborni program sprovedu u djelo kako bi građanima Plava omogućili bolje mjesto za život, te spriječili dalje iseljavanje stanovništva. Prema riječima lidera Socijaldemokrata Ivana Brajovića, sklop mladih i iskusnih ljudi sa liste “Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Dosljedno za Plav” motivisaće građane Plava da naprave pravi izbor. “Znamo da se naš rad, trud, posvećenost i u Plavu i

svim sredinama u kojima se održavaju izbori prepoznaje i zbog toga nam građani daju glas. Imamo najbolji program, ideje i viziju kako da razvijamo Plav, a ono što je naš najvredniji resurs, ono najznačajnije što imamo su ljudi. Nema dileme, mi nudimo najbolje ljude koji će voditi Plav”, naveo je Brajović. No s i l a c l i s t e O m e r Mehmedović rekao je da ne sumnja u pametan izbor Plavljana, jer “ovoga puta imaju prvi, a pravi izbor pred sobom”. A.N.

SD juče u Plavu

Poslovne vijesti iz svijeta

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

Ekonomija

JAVNI POZIV MINISTARSTVA ZA PRIkuPlJANJe SeIZMIčkIh POdATAkA

Tender za istraživanje podmorja na jesen Štrajkovi širom Francuske U Francuskoj će biti održani štrajkovi kao i brojne demonstrancije zbog nezadovoljstva zaposlenih u javnim službama. To su treće najavljene velike demonstracije od dolaska centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona na vlast. “Sindikati su pozvali na protest, štrajk je predviđen u raznim oblastima, među kojima su

zdravstva i školstvo. Generalna uprava civilnog vazduhoplovtsva pozvala je aviokompanije da za 20 odsto smanje svoj saobraćaj na aerodromima Orli u Parizu, kao i u Lionu i Marseju”, prenose mediji. Zdravstveni radnici kao i zaposleni u raznim javnim ustanovama juče su tražili bolje uslove rada i povećanje broja zaposlenih.

Niža carina na uvoz automobila

Soni kupuje EMI za 2,3 milijarde dolara Kompanija Soni saopštila postigla je dogovor o kupovini većinskog udjela u izdavačkoj kući EMI za 2,3 milijarde dolara u namjeri da obogati svoju muzičku ponudu. Ovim sporazumom Soni će indirektno posjedovati oko 90 odsto te kompanije i njenih dva miliona pjesama od umjetnika poput grupe Kvin, Kerola Kinga, Ališe Kiz i Farela Vilijamsa.

Ministarstvo ekonomije planira da na jesen raspiše tender za dodjelu koncesije za istraživanje crnogorskog podmorja, a u cilju prikupljanja seizmičkih podataka, njihovog procesinga i interpretacije. Na taj način, kako su objasnili u tom resoru, povećaće se nivo znanja o potencijalu nalaženja komercijalnih ležišta nafte i gasa. “Tako će se stvoriti uslovi za objavljivanje drugog tendera za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa, krajem naredne godine ili početkom 2020. godine”, ka-

zala je u intervjuu agenciji Mina biznis, portparol Uprave za ugljovodonike Jelena Savković. Tender koji je planiran za jesen, od trenutka raspisivanja mogao bi da traje četiri do pet mjeseci, a namijenjen je geofizičkim kompanijama koje će o sopstvenom trošku i riziku obaviti seizmička istraživanja. “Nakon što obave istraživanja, interpretirani podaci će se nuditi i prodavati naftnim kompanijama”, navela je Savković. Ona je objasnila da koncesija ne sadrži fazu proizvodnje, već je orijentisana na

istraživanje i širenje znanja o potencijalu ugljovodonika. Država, kao vlasnik podataka do kojih kompanije dođu, od takvog procesa ima višestruku korist. “Država kompanijama daje pravo da te podatke nude većem broju klijenata. Profit ostvaren tom aktivnošću, nakon pokrivanja troškova, biće dijeljen između države i kompanije u procentualnim odnosima koji će biti definisani ugovorom o dodjeli koncesije za istraživanje”, ukazala je Savković, dodajući da, nakon isteka ugovora, podaci i pravo njihove komercijalizacije isključivo pripada državi. D.J.

Kina će od 1. jula smanjiti carinu na uvoz automobila sa 25 na 15 odsto. Carina na automobilske djelove istovremeno će biti umanjena sa 25 na šest odsto, saopštilo je Ministarstvo finanisija. Objava je uslijedila nakon što je zvanični Peking obećao da će ublažiti restrikcije na strana ulaganja u industriju automobila, aviona i brodogradnje.

odsto će iznositi carina na uvoz automobila od 1. jula

Njemačka ekonomija i dalje ostvaruje snažan rast Rast njemačke ekonomije ostaje snažan, ali je bazični zamah vjerovatno oslabio, ocjenjuju u Bundesbanci i upozoravaju na kontinuiraaskog rata. Posustajanje rasta u prvom kvartalu pripisuju vanrednim faktorima, dodajući da je oporavak moguć. “Očekivali smo da će se rast

Cilj istraživanja je nalaženje komercijalnih ležišta nafte i gasa

aktivnosti u Njemačkoj nastaviti. Međutim, temeljni zamah u ekonomiji možda je posustao ranije nego što se očekivalo, uz tempo rasta tek nešto iznad potencijalnog”, procjenjuju u Bundesbanci. To, kako dodaju, upućuje na zaključak da će ionako visoka stopa iskorištenosti kapaciteta u budućnosti rasti sporije.

Ilustracija

POdACI CbCg O OdObReNIM kRedITIMA

Efektivna kamatna stopa u februaru bila 6,75 odsto

Prosječna ponderisana “Kamatne stope na noefektivna kamatna stopa voodobrene kredite u februaru su porasle, efekna odobrene kredite, koja tivna 0,62 procentna poobuhvata sve njihove trošena na 7,07 odsto, a kove, pala je u februanominalnih 0,48 ru 0,03 odsto i iznoprocentnih bosila je 6,75 procedova na 6,25 nata, pokazuju podaci Cenodsto. Kamattralne banke ne stope mi(CBCG). krokreditnih Prosječfinansijskih na ponderisainstitucija u na nominalna februaru su pakamatna stopa u le, efektivnih 0,04 CBCG tom periodu, kako na 24,22 odsto, a noje istaknuto u podacima, minalnih 0,02 procenta na oslabila je 0,04 procentna 20,4 odsto”, istaknuto je u boda na 6,1 odsto. Biltenu CBCG. D.J.

Hakaton danas počinje u Tivtu Hakaton, pod nazivom Hackathon in the Port 2018, koji organizuju softverska kompanija Logate i digitalna zajednica Crne Gore Digitalizuj.me, počeće danas u marini Porto Montenegro. Riječ je o događaju namijenjenom programerima, projekt menadžerima, marketerima, grafičkim i interfejs dizajnerima. Tema ovogodišnjeg Hakatona, koji traje do petka, jeste unapređenje kompleksa Porto Montenegro kroz inovativna rješenja. Takmičari će se baviti jednom od gorućih tema IT svijeta – virtuelnom i augmentovanom realnošću, dok će detalji teme biti poznati na događaju.

Ekonomija

predsjednik privredne komore poručio:

Privrednici da se udruže u klastere

Golubović Privrednici bi, vođeni iskustvom klastera informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) Vojvodine trebalo da krenu putem udruživanja u klastere, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović. On smatra da na taj način, klasteri mogu postići značajane rezultate. “Udružujte se i tako udruženi izađite na treća tržišta, pa u narednom periodu možemo postići rezultate srazmjerne vojvođanskim”, rekao je Golubović prilikom boravka crnogorske privredne delegacije u Novom Sadu. Predstavnici Odbora udruženja ICT Komore su se sa ko-

UdrUžUjte se i tako UdrUženi izađite na treća tržišta, pa U narednom periodU možemo postići rezUltate srazmjerne vojvođanskim

legama iz klastera ICT Vojvodine upoznali sa prednostima koje nudi taj vid udruživanja i projektima realoizovanim na taj način. “U prošloj godini vojvođanske IT firme su imale izvoz od 300 miliona eura. One izvoze 94 odsto svoje proizvodnje, pri čemu je najvećim dijelom riječ o razvoju softvera, 47 odsto čini izvoz u EU, a 26 odsto u bivše jugoslovenske države”, istakli su iz PKCG. Crnogorski privrednici, kako je saopšteno, posjetili su Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, kompanije Schneider Electric DMS, M&I Systems, Alfanum, DunavNet i Prozone. “Značajne bilateralne razgovore vodili su i tokom poslovnog foruma Crna Gora i Vojvodina, gdje su se upoznali i sa djelatnošću Instituta Biosense koji kombinuje sektore poljoprivrede i ICT-a radi upotrebe najsavremenije tehnologije u razvoju održivog agrara”, naveli su u PKCG. D.J.

simoviĆ nA otvArAnju ª bekom-coº firme

Fabrika drvoprerade danas počinje da radi

Ministar poljoprivrede i tora Investiciono razvojnog ruralnog razvoja Milutin fonda Zoran Vukčević. Simović prisustvovaće Primarne djelatnosti fadanas na Bioču otvabrike su prerada drranju fabrike drvoveta, impregnacija proizvoda prerade Bekomrezane građe i CO, saopšteno je iz resornog peletara. ministarstva. Za izgradnju fabrike, odluOsim Simovikom Vlade prića, početak rada je dvije godine, novog postrojeizdvojeno je 5.000 nja, ispratiće i graSimović eura za svako od 25 donačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, kao i novih radnih mjesta, tačniD.J. predsjednik Odbora direk- je 125.000 eura.

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

rAdovi u He pivA i peruĆicA

devet miliona produžiće vije postrojenja z još 20 godina

apitalni remont agregata A2 u Hidroelektrani (HE) Piva, čija se vrijednost radova procjenjuje na oko 2,7 miliona eura, predviđen je tokom naredne godine, saopšteno je Dnevnim novinama iz Elektroprivrede (EPCG).

Tehnička dokumentacija je spremna, a tender za izbor najpovoljnijeg isporučioca opreme i izvođača radova trebalo bi da bude objavljen do kraja maja. “Cilj remonta je dovođenje performansi agregata u projektovane vrijednosti i produženje životnog vijeka na još 20-ak godina”, kazao je u razgovoru za Dnevne novine izvršni rukovodilac Funkcionalne cjeline Proizvodnja u EPCG Luka Jovanović. Osim radova u HE Piva,

2,7 miliona eUra će koštati kapitalni remont agregata a2 U pivi dok će se za radove perUćici izdvojiti 3,56 miliona

Remont agregata A2 u HE Piva realizovaće se naredne godine

EPCG će revitalizovati i generatore u HE Perućica, za šta je opredijeljeno 3,56 miliona eura. “Investicije u hidroelektranama Piva i Perućica neće povećati količinu proizvedene struje, već omogućiti stabilan rad, pogonsku spremnost tih energetskih objekata i produžiti radni vijek postrojenja na još 20 godina”, istakao je Jovanović.

■ Revitalizacija Pouzdan rad i produžetak životnog vijeka HE Perućica za još 15-20 godina zavisi, kako objašnjava Jovanović, od kapitalnog remonta svih sedam generatora uz obavezno preizolovanje svih polova rotora, koji su poslije više od 50 godina korišćenja izgubili izolaciona svojstva. “Prvo će se revitalizovati generator G-4, a onda redom generatori od G-1 do G-7. Planirano je da se projekat realizuje fazno, u vrijeme godišnjih remonata, po tačno utvrđenim prioritetima, a u zavisnosti od trenutnog stanja opreme i postrojenja”, naveo je Jovanović. Uporedo sa revitalizacijom generatora u HE Perućica, biće zamijenjeno i pet blok transformatora od 40.000 kilovolt ampera. “Utvrđeno je da prvih pet blok transformatora, či-

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

EKONOMIJA MAKSIMOVIĆ O TRŽIŠTU KAPITALA

Aerodromi bi prikupili deset miliona dokapitalizacijom

A EK ZA A ji je prosječni vijek korišćenja znatno premašen, u veoma lošem stanju te da, s obzirom na to da je čvrsta izolacija vidljivo ostarila i izgubila mehanička svojstva, postoji izuzetno veliki rizik od havarije koja bi rezultirala trajnim ispadom trafoa iz pogona”, ukazuje Jovanović. On dodaje da se opravdanost zamjene postojećih transformatora novim potvrđuje i time da upotreba savremenih materijala i tehnologija pri izradi transformatora omogućava znatno manje gubitke u željezu i bakru. Takođe, neophodno je i izgrađivanje transformatorskih kada za prihvatanje ulja u slučaju havarije ili izlivanja, a u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i Zakonom o zaštiti životne sredine. “Ugradnjom novih transformatora povećaće se pouzdanost rada elektrane sa tehničkog aspekta, smanjenjem gubitaka ostvariće se znatne uštede i ispoštovati strogi ekološki standardi”, istakao je Jovanović.

Maksimović

U HE Perućica biće zamijenjeno pet blok transformatora

Investicije u hidroelektranama Piva i Perućica neće povećati količinu proizvedene struje, već omogućiti stabilan rad, pogonsku spremnost tih energetskih objekata i produžiti radni vijek postrojenja na još 20 godina”, istakao je Jovanović.

konstrukcije prvog bloka Termoelektrane Pljevlja, vrijedan 40 miliona eura, čija je izrada idejno rješenja pripala njemačkoj firmi Steag Energy. Rekonstrukcija će se raditi

■ ULAGANJA EPCG će u narednih pet godina realizovati investicije čija ukupna vrijednost prelazi 170 miliona eura. Započet je projekat ekološke re- Jovanović

uporedo sa rekultivacijom postojeće deponije šljake i pepela, za koju će kompaniji izdvojiti dodatnih 20 miliona eura. “Cilj navedenih investicija je da se obezbijedi visoka pogonska spremnost, sigurnost i bezbjednost u radu elektrana, ispunjavanje evropskih standarda, kao i značajno poboljšanje stanja životne sredine”, istakao je Jovanović. Znatan dio investicionih ulaganja odnosi se i na izgradnju vjetroparka Gvozd u nikšićkoj opštini, vrijednog 70 miliona eura, a povodom kojeg je EPCG sa kompanijom Ivicom holding GmbH iz Beča prošle nedjelje potpisala Memorandum o razumijevanju. “Prve analize koje je naša kompanija obavila ukazuju da je, sa planiranom snagom od 50 megavata projekat isplativ”, istakao je Jovanović. Izrada investiciono-tehničke dokumentacije za potrebe izgradnje HE Komarnica i projekta ugradnje osmog agregata snage 65 megavoltampera u HE Perućica, kako je dodao Jovanović, u završnoj je fazi. D.J.

Potencijalna dokapitalizacija Aerodroma Crne Gore putem inicijalne javne ponude, gdje bi se kao kupci javljali građani, bila bi od istorijskog značaja za dalji razvoj tržišta kapitala, ocijenio je izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović. Ta kompanija bi, po iznosu prihoda koji su na godišnjem nivou od oko 35 miliona eura, bila među pet preduzeća sa najvećim prihodom na tržištu. “Ako znamo da je ta kompanija prošle godine ostvarila četiri miliona neto dobiti i uzmemo u obzir potencijal rasta koji ima, siguran sam da bi se kroz proces dokapitalizacije mogao prikupiti novi kapital u iznosu od oko deset milio-

POSTUPKOM DOKAPITALIZACIJE DRŽAVA NE BI IZGUBILA KONTROLU VLASNIŠTVA, VEĆ BI DOBILA NOVI KAPITAL KOJI BI SE MOGAO UPOTRIJEBITI ZA RAZVOJNE POTREBE KOMPANIJE na eura, čime oko deset odsto kapitala bilo u vlasništvu stanovništva, odnosno privatnih investitora”, rekao je Maksimović u intervjuu agenciji Mina biznis. On dodaje da država, kroz navedeni postupak, ne bi izgubila kontrolu vlasništva, već bi dobila novi kapital koji bi se mogao upotrijebiti za razvojne potrebe kompanije. D.J.

OSNOVANA MREŽA BIZNIS ANĐELA

Promovisati investiranje u nove preduzetnike

Ideja za osnivanjem Crnogorske mreže biznis anđela (MEBAN) je promovisanje koncepta “anđeoskog investiranja”, odnosno ulaganja ostvarenih preduzetnika u nove preduzetnike i preduzetničke projekte u najranijoj fazi, saopšteno je iz te organizacije. Pored investicije, biznis anđeli pružaju i mentorsku podršku kao i podršku ličnih i poslovnih mreža. “Tokom rada na preduzetničkim projektima uočila se i potreba značajnijeg umrežavanja preduzetnika, investitora i budućih preduzetnika u cilju smanjivanja jaza između ideja i dostupnog finansijskog i intelek-

tualnog kapitala”, kazali su iz MEBAN-a. Podršku osnivanju i radu tog tijela, koje je prethodno formirano u Belgiji, pružili su različiti akteri ekonomskog i preduzetničkog života. Oni smatraju da je kreiranje organizacije ovakvog profila, koja je oformljena sredinom prošlog mjeseca, poseban oblik društvene odgovornosti. “Najznačajni aspekt društvene odgovornosti se ogleda u započinjanju procesa stvaranja i edukacije biznis anđela kao i edukacije javnosti i budućih preduzetnika”, naveli su u MEBAN-u za čiju predsjednicu je izabrana Milica Vukotić. D.J.

HRONIKA

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

OPSEŽNA ISTRAGA NAKON UBISTVA VLASNIKA DI

UBICA IMAO MASKU NA LICU, SASLUŠANA I NOVINARKA VIJESTI

Novinarka ND Vijesti Jelena Jovanović saslušana je juče u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, kao očevidac ubistva vlasnika diskoteke Beagle Miodraga Migija Kruščića koje se prekjuče oko 18.30 sati dogodilo u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Prema nezvaničnim informacijama DN, ona je ispitivana i o detaljima oko toga ko je dogovorio mjesto susreta i ko je izabrao sto za kojim su sjedjeli. Naime, u Kruščića je za sada nepoznata osoba, sa silikonskom maskom, kapuljačom na glavi i hirurškim rukavicama, ispalila devet hitaca. Nezvanično, u njega je pucano iz pištolja kalibra 7,65 mm, dok je sa Jovanovićevom sjedio na terasi lokala Palata. Kruščić je odmah prevezen u urgentni blok Kliničkog centra, praktično bez znakova života, gdje je ubrzo i preminuo usljed povreda zadobijenih u predjelu grudnog koša, gornjih ekstremiteta i vilice. Napori svih dežurnih ljekara da ga reanimiraju bili su uzaludni. Ovo ubistvo je, kako policija sumnja, nastavak rata suprotstavljenih kotorskih klanova - “kavačkog” i “škaljarskog”.

■ ZAPALJENO VOZILO

Ubistvo vlasnika Bigla zabilježile su nadzorne kamere, a novinarka je imala sreću da je nijedan metak nije ni okrznuo. Kako se navodno vidi na snimku, Jovanović se sklonila ispod sto-

U sklopu istrage, policija je na Ćemovskom polju iste večeri, nedaleko od “Voli” distributivnog centra, pronašla zapaljeno vozilo marke “golf 6”, u kojem su prema nezvaničnim informacijama pronađeni djelovi oružja, zbog čega se sumnja da je to vozilo korišćeno u napadu na Kruščića

la čim je ubica zapucao i tu ostala sve do prestanka paljbe. Prema nezvaničnim saznanjima, ubica se bez straha primakao stolu, prišavši Kruščiću sleđa, pa onda sa rastojanja od nekoliko metara zapucao na njega. U tom momentu Kruščić je pokušao da pobjegne, uspio je da se udalji par koraka od stola, ali su ga meci ipak pokosili i pao je na travnjak. Po svemu sudeći profesionalni ubica se ni tada nije dao u bjekstvo, već je prišao Kruščiću i iz neposredne blizine, bez oklijevanja ispalio još jedan metak u vilicu. Saučesnik ubistva, navodno je čekao izvršioca u kolima koja su bila parkirana u dvorišnom dijelu zgrade. U sklopu istrage, policija je na Ćemovskom polju iste večeri, nedaleko od “Voli” distributivnog centra, pronašla zapaljeno vozilo marke “golf 6”, u kojem su prema nezvaničnim informacija-

Kruščić

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

HRONIKA

ISKOTEKE ª BEAGLEº MIODRAGA MIGIJA KRUŠČIĆA Mjesto na kojem se dogodilo ubistvo

Eksploziv i lažne dojave kao opomena? Podsjetimo, ispred diskoteke Beagle, 14. marta rano ujutru, bačena je eksplozivna naprava veće razorne moći usljed čije detonacije su polomljena sva ulazna stakla na objektu. Diskoteka u trenutku, kada je bačen ekploziv, nije radila, dok su radnici obezbjeđenja bili u drugom dijelu objekta. Podgorička policija tada je saslušala, sada pokojnog Kruščića, kao formalnog vlasnika diskoteke, koji se tom prilikom izjasnio da ne zna motiv bombaškog na-

pada. Prema sumnjama policije, taj napad, a i ubistvo Kruščića, dovode se u vezu sa obračunom dva kotorska klana, “škaljarskim” i “kavačkim”. Inače, diskoteka “Beagle” u proljeće 2017. godine, bila je u udarnim vijestima zbog više lažnih dojava o bombama. Zbog jedne od njih, uhapšen je Novljanin Vladimir Roganović koga bezbjednosne službe označavaju kao člana kavačkog klana. Roganović se povezuje sa tzv. kavačkom grupom.

Zapaljeno vozilo “golf 6” ma pronađeni djelovi oružja, zbog čega se sumnja da je to vozilo korišćeno u napadu na Kruščića. Vozilo je pronađeno oko 150 metara od ulice koja je prometna, parkirano na manjoj, vrlo mračnoj livadi, okruženom šibljem i drvećem. Ekipa Forenzičkog centra iz Danilovgrada, pored tragova sa lica mjesta, izuzela je i tragove iz automobila, koji će biti predmet vještačenja. Takođe, istrazi će doprinijeti i snimci kamera sa objekata u blizini pomenutog lokala.

■ KONTROLISA-

NI “KAVČANI” I “ŠKALJARCI”

Policija je preksinoć izvršila i pretrese širom zemlje i saslušala veći broj bezbjednosno interesantnih osoba, koje su evidentirani kao navodni članovi kavačkog i škaljarskog kla-

na, a sve u cilju rasvjetljavanja ubistva Kruščića. Ubijeni Miodrag Migi Kruščić bio je poznat kao menadžer i vlasnik klubova Pub 111, City Hall, City Becks, Market i Dr Brajer, a kasnije je otvorio i diskoteku “Beagle”, koja se nezvanično, dovodi u vezi sa škaljarskom grupom, odnosno bezbjednosno interesantnim licima Minjom Šakovićem i Stevanom Stamatovićem. Podsjećamo, u januaru prošle godine policija je prilikom pretresa nekoliko bezbjednosno interesantnih lica i Kruščića u lokalu “Urban bistro 21”, oduzela pištolj “valter”. Kruščić je tada bio u društvu sa navodnim članovima “škaljaraca” Stamatovićem, Minjom Šakovićem, Bobanom Vuksanovićem i Kotoranima Miodragom i Aleksandrom Jokićem. Pomenuti pištolj kalibra 5,99 milimetara sa 14 metaka u okviru i jednim u

Ubijeni Miodrag Migi Kruščić bio je poznat kao menadžer i vlasnik klubova Pub 111, City Hall, City Becks, Market i Dr Brajer, a kasnije je otvorio i diskoteku “Beagle”, koja se nezvanično, dovodi u vezi sa škaljarskom grupom, odnosno bezbjednosno interesantnim licima Minjom Šakovićem i Stevanom Stamatovićem cijevi nalazio se u torbici u kojoj su bila Stamatovićeva lična dokumenta. Ipak,

Kruščić je policajcima i tužiocu kazao da pištolj pripada njemu. Nakon nekoliko mjeseci, on je ODT-u u Podgorici ponudio sporazum o priznanju krivice, a u vezi sa posjedovanjem navedenog pištolja, što je tužilac odbio, jer nije sa sigurnošću utvrđeno da li je pištolj “valter” pripadao Kruščiću. Inače, pokojni Kruščić je krajem januara 2017. zatražio od podgoričke policije da mu saopšte da li je ugrožen zbog pisanja medija i njegovog povezivanja sa bezbjednosno interesantnim licima Stamatovićem, Šakovićem i Jovicom Vukotićem, dodajući u tom zahtjevu da UP i Tužilaštva utvrde da li je pripadnik kriminalnog mi-

ljea sa kojim se dovodi u vezu, te da ukoliko jeste, snosi odgovornost. Istražni organi nikada zvanično Kruščića nisu označili kao pripadnika bilo kog klana. Na sličan način 31. marta ove godine u samom centru Podgorice, u kafiću Forum, ubijeni je Miloš Šaković i Radivoje Jovanović, koji je bio slučajna žrtva. Šaković i Jovanović sjedjeli su u kafiću kada je ubica prišao i ispalio nekoliko hitaca u njihovom pravcu. Građani su i tada, kao i ovom prilikom bili uznemireni i uplašeni za svoju bezbjednost, budući da se navodni obračuni zavađenih grupa događaju pred očima građana na prometnim mjestima. R.D.N.

hronika

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

TEŽAK UDES NA PUTU PRIJEPOLJE-NOVA VAROŠ

POGINUO BJELOPOLJAC Sa mjesta nesreće

Bjelopoljac Vujo Obradović (69) poginuo je u saobraćajnom udesu koji se dogodio prekjuče oko 17 časova na magistralnom putu Prijepolje – Nova Varoš. Obradović je upravljao putničkim vozilom “mercedes” kada je na njegovo vozilo iz suprotnog pravca naletio kamion šleper. On je stradao na licu mjesta, a u tom stravičnom ude-

su teške tjelesne povrede zadobile su njegova supruga Z.O. (58), ćerke A.O. (31), G.O. (30), koje su smještene na Hirurškom odjeljenju bjelopoljske bolnice, dok je treća ćerka, J.O. (26) koja je takođe bila u automobilu lakše povrijeđena. Kako nezvanično saznajemo, do nesreće je došlo zbog manjeg odrona na magistrali. Naime, dva kamiona su se kre-

tala jedan iza drugog, ali prvi je naglo zakočio da bi izbjegao odron. Kamion iza je skrenuo na suprotnu traku da ne bi udario u prvi, kada je u susret naišao ”mercedes” u kojem se nalazila porodica Obradović. Nastradali Vujo Obradović slovio je za uglednog Bjelopoljca. Ranije je bio direktor u ŠIK “Špiro Dacić”, a kasnije inspektor za drumski saobraćaj. B.Č.

POTVRđENA OPTUŽNIcA PROTIV KOSOVARA

Po Ulcinju i Baru krali pršutu, alkohol, cigarete, novac... Osnovni sud u Ulcinju potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva podignutu protiv okrivljenih Kosovara B.A., I.F. i D.E., zbog krađa koje su izvršili na teritoriji Ulcinja i Bara. Oni su krali pršutu, novac, tablet, USB, alkohol, cigarete. “Kako se sumnja, optuženi su u noći 24/25. marta, koristeći noćne uslove i odsutnost vlasnika, prišli prodajnim objektima DOO Drilon i Tabacco shop. Iz DOO Drilon-a su ukrali tablet, USB i pršutu, u vrijednosti od 200 eura. Iz Tabacco shop-a su ukrali razne vrste cigareta u vrijednosti od 4.115,13 eura”, saopšteno je iz Vrhovnog tužilaštva.

Optuženi su, kako je to optužnicom predstavljeno, i u noći između 26. i 27. marta obijanjem kladionice “Lob” ukrali 42 eura, iz objekta „San Remo“ mobilni telefon, 250 eura, a potom 136 eura. “U tom perodu su na štetu kladionice Olimp i oštećene J.K. ukrali tablet “Tesla” i novac iz kase u iznosu od 285 eura. Iz DOO Fati ukrali su novac i alkohol u vrijednosti od 50 eura, a iz DOO Sonita 100 eura”, navodi se u optužnici. Iste noći, pljačkaši u Lutriji Crne Gore nisu pronašli novac, a dok su obijali kladionicu Volcano naišlo je policijsko vozilo, pa su pobjegli. L.H.

ilustracija

5.178

eura vrijednost je robe koju su, prema navodima optužnice, otuđili kosovari iz trafika i radnji

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

HRONIKA

DANAS U VIŠEM SUDU U PODGORICI

Nastavak suđenja za pokušaj terorizma Suđenje optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine, nastavlja se danas u Višem sudu u Podgorici pred vijećem sutkinje Suzane Mugoše. Datum saslušanja svjedoka Brajana Skota, izvršnog direktora firme Patriot Defense Group (PDG) kojoj se, prema navodima optužnice SDT-a, DF obratio tražeći zaštitu i pomoć u evakuaciji ljudi ukoliko im plan nasilnog preuzimanja vlasti ne pođe za rukom, nije poznat. Podsjetimo, Skot je trebalo da bude saslušan putem video linka 3. maja, što je tada odbio nakon konsultacija sa svojim advokatom i zahtjevom da njegov identitet bude potpuno zaštićen, a o čemu je odlučivao sud bez prisustva javnosti. Nakon toga, sutkinja Mugoša je na pretresu 9. maja pročitala dopis u kojme je navedeno da je Skot promijenio mišljenje i da želi da svjedoči. Na prethodnom pretresu održanom 10. maja saslušan je vještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić, ko-

NA PRETHODNOM PRETRESU ODRŽANOM 10. MAJA SASLUŠAN JE VJEŠTAK INFORMACIONO-TEHNIČKE STRUKE MARKO LAKIĆ, KOJI JE VJEŠTAČIO MOBILNE TELEFONE I LAPTOPOVE ODUZETE OD OKRIVLJENIH

ji je vještačio mobilne telefone i laptopove oduzete od okrivljenih. Tada je prikazan i dio sadržaja iz telefona oduzetih od optuženog Bratislava Dikića, među kojima su i njegove brojne fotografije ispred Skupštine, Vlade i centra Podgorice, na kojima je fokus stavljen na objekte, a ne na njega. Takođe je pri-

kazana i lista pretrage iz Dikićevih telefona, u kojoj su pronađeni linkovi sa protesta u Podgorici, mapa grada, lokacija parlamenta i slično. U dosadašnjem toku postupka saslušan je veliki broj svjedoka, a nedavno je iskaz pred sudom dao i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je tom

prilikom naveo da je informacije dobijao od anonimnog dostavljača iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji mu je u pošiljci dostavljenoj na adresu Nove srpske demokratije, između ostalog, naveo da će 16. oktobra DPS izvesti ljude koji će napasti sjedište te partije i Pink, a koji su obučeni u majice DF-

a. Medojević je istakao da je tu pošiljku uništio, jer ga već 18 godina prisluškuju bezbjednosne službe. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nakon ovog svjedočenja, naveo je da Medojević ne može da razlikuje ono što je istina od onoga što nije. Podsjetimo, optužnicom Specijalnog tužilaštva obuhvaćena su dvojica ruskih državljana, Eduard Edi Šišmakov i Vladimir Popov, te još 12 državljana Crne Gore i Srbije, koji se terete za pokušaj nasilnog preuzimanja vlasti u vrijeme parlamentarnih izbora, 16. oktobra 2016. godine. Bo.B.

OSUĐENICI U ZIKS U RADILI KAO STOLARI, BRAVARI, FRIZERI, FARMERI

ZATVORENICIMA ZA RADNO ANGAŽOVANJE ISPLAĆENO 184.575 € U godini za nama zatvorenicima Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija na osnovu radnog angažovanja isplaćeno je ukupno 184.575 eura, navodi se u Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima za 2017. godinu Ministarstva pravde. Oni su obavljali poslove u stolarskoj, bravarskoj, električarskoj, automehaničarskoj, frizerskoj, u elektroradionici, na farmama, na spoljnjem i unutrašnjem održavanju objekata, u kotlarnici, kuhinji, magacinu, kantini, a obavljali su i poslove redara.

Tokom 2017. godine kaznu zatvoru zbog najtežih krivičnih djela izdržavalo je 210 lica, od čega zbog teškog ubistva 49 osoba, zbog ubistva 57, zbog teškog ubistva u pokušaju 29, ubistva na mah jedna osoba, a ubistva u pokušaju njih 74

“Zatvorenici su imali pravo na naknadu u iznosu od najmanje 30 odsto minimalne neto zarade. Svakog mjeseca je bilo radno angažovano 319 zatvorenika”, stoji u Izvještaju. U prošloj godini na izdržavanju kazne u ZIKSu bilo je 2.157 osoba, od kojih su 954 povratnici, što je 44 odsto. “Najčešća krivična djela i prekršajna djela osuđenih lica su protiv imovine - 576, protiv života i tijela - 221, protiv zdravlja ljudi - 264, protiv javnog reda i mira - 304, protiv bezbjednosti javnog sao-

954 POVRATNIKA, OD UKUPNO 2.157 ZATVORENIKA, SLUŽILO JE KAZNU ZATVORA U ZIKS-U U 2017. GODINI

braćaja - 87”, podaci su iz Izvještaja. Tokom 2017. godine kaznu zatvoru zbog najtežih krivičnih djela izdržavalo je 210 lica, od čega zbog teškog ubi-

stva 49 osoba, zbog ubistva 57, zbog teškog ubistva u pokušaju 29, ubistva na mah jedna osoba, a ubistva u pokušaju njih 74. U dijelu mjera bezbjednosti koje su izvršene u ZIKS-u donijete su mjere obavezno liječenje narkomana i to u odnosu na 52 osobe i obavezno liječenje alkoholičara - 11 zatvorenika. U Specijalnu pshijatrijsku bolnicu u Kotoru radi izvršenja mjera bezbjednosti obavezno liječenje narkomana i obavezno liječenje alkoholičara upućeno je ukupno 15 lica. Bo.B.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

ANKETIRANO OKO 3.500 STUDENATA

Većina mladih zadovoljna političkom situacijom Sa predstavljanja istraživanja

Više od polovine crnogorskih studenata zadovoljna je političkom situacijom u državi i načinom na koji Vlada radi posao na putu ka pridruživanju Evropskoj uniji (EU), pokazalo je istraživanje Centra za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda i organizacije MESA 10 iz Slovačke. Istraživanje je sprovedeno u aprilu ove i u novembru prošle godine, a ukupno je anketirano skoro 3,5 hiljada studenata sa sedam univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Slovačke. Sociološkinja Olga Gyarfasova je kazala da 55 odsto anketiranih studenata iz tih pet država vjeruje u proces EU integracije Zapadnog Balkana, što je, kako je pojasnila, za pet odsto više u odnosu na prošlu godinu. “Na pitanje da li vjeruju da će većina država Zapadnog Balkana ući u EU, 55 odsto crnogorskih studenata je odgovorilo pozitivno, što je za devet odsto više u odnosu na prošlu godinu”, ocijenila je Gyarfasova. Prema njenim riječima, skoro 40 odsto od ukupnog broja anketiranih studenata je odgovorilo da vjeruje da će Crna Gora i Srbija postati članice EU do 2025. godine. “Oko 36 odsto studenata se slaže da je proces proširenja važan, uz veliko zalaganje država za učlanjenjem.

Sa druge strane, studenti iz Crne Gore su mnogo pozitivniji u tome šta Vlada radi, i polovina njih je rekla da je dovoljno ovo što Vlada čini i način na koji pokušava da se približi učlanjenju u EU”, pojasnila je Gyarfasova. Ona je kazala da 52 odsto ispitanika vidi EU kao način garancije nacionalnog suvereniteta i zaštite vrijednosti i interesa, ali su, kako je navela, pokazali skepticizam u pogledu razvoja EU u budućnosti. Prema njenim riječima, studenti iz Crne Gore su u određenim pitanjima imali različito mišljenje od drugih studenata. „Bila sam jako iznenađena koliko je veliko zadovoljstvo studenata vezano za politički život u Crnoj Gori, što znači da su zadovoljni kako Vlada radi svoj posao na putu za pridruživanje EU. Studenti smatraju da Vlada čini mnogo da bi suzbila i spriječila nove prijetnje ka procesu integracije“, poručila je Gyarfasova. Istraživanje je, kako je pojasnila, pokazalo da su studenti izrazili veliku spremnost da aktivno učestvuju u političkom životu svojih država. “U Crnoj Gori 44 odsto studenata bi razmotrili ideju da se možda kandiduju za političku funkciju, dok je njih 32 odsto reklo da bi se kandidovalo”, kazala je Gyarfasova.

ODSTO STUDENATA BI RAZMOTRILI IDEJU DA SE MOŽDA KANDIDUJU ZA POLITIČKU FUNKCIJU, DOK JE NJIH 32 ODSTO REKLO DA BI SE KANDIDOVALO

NA BIROU RADA 3.441 ŽENA SA DI

NA POSAO ČEK 5.350 VISOKO

a Birou rada trenutno se nalazi 5.344 nezaposlenih sa diplomom fakulteta, među kojima je 239 magistara i 10 doktora nauka. U poređenju sa godinom ranije, broj nezaposlenih visokoškolaca je, kažu u Zavodu, upola manji. Najtraženija zanimanja su i dalje pravnici i ekonomisti. Ipak, iz Zavoda poručuju da su najtraženiji mladi koji su pored formlanog ulagali i u neformalno obrazovanje

Prema posljednjim statističkim podacima, od 7. maja tekuće godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na nalaze se 5.344 nezaposlenih sa diplomom fakulteta, među kojima je 239 magistara i 10 doktora nauka. U poređenju sa istim periodom prošle godine, kada ih je bilo 10.043 evidentan je, skoro za polovinu, pad broja visokoškolaca na evidenciji. “Među nezaposlenim nalazi se

3.441 žena sa diplomom fakulteta, od kojih je 148 žena magistara i četiri doktora nauka. Podsjetimo, Zavod je prestao da vodi evidenciju o visokoškolcima uključenim u Program stručnog osposobljavanja, kroz koji stiču prvo radno iskustvo u nivou obrazovanja. Za vrijeme trajanja programa visokoškolci nijesu na raspolaganju Zavodu, već su angažovani kod poslodavca i ne mogu se smatrati nezaposlenim licima. Stručno osposobljavanje visokoškolaca počelo je 15. januara”, saopštili su Dnevnim novinama iz Zavoda za zapošljavanje.

■ PRAVNCI I EKONOMISTI NAJTRAŽENIJI

Na pitanje koji su to profili koji najteže dolaze do posla, a koji najlakše zasnivaju radni odnos, iz Zavoda kažu da su to i dalje pravnici i ekonomisti, koji istovremneo i najbrže dolaze do posla i najduže ga čekaju. Objašnjavaju i zašto. “Najtraženija zanimanja su,

i prema posljednim podacima, pravnici i ekonomisti. I pored činjenice da su iskazane potrebe crnogorskih poslodavaca za ovim zanimanjima najveće, zbog velikog broja osoba sa ovim profilom, najviše je i nezaposlenih diplomiranih pravnika i ekonomista na evidenciji Zavoda. Zanimljivo je da se značajan broj mladih, godinama unazad, opredjeljuje za školovanje u ovim područjima rada”, navodi se u odgovorima Zavoda dostavljenim Dnevnim novinama.

VEĆ DUŽI PERIOD KARAKTERISTIČNA JE POTRAŽNJA ZA NASTAVNIM KADROM PRIRODNO – MATEMATIČKE STRUKE, PROFESOR MATEMATIKE, FIZIKE, BIOLOGIJE I HEMIJE, ELEKTRONIČARIMA, TE PROFESORIMA MUZIČKE GRUPE PREDMETA

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

Foto: Iva Mandić

KA OKO OŠKOLACA ■ CIJENE SE DODATE VJEŠTINE

Inače, u Crnoj Gori je ukupno 4.587 zanimanja od kojih se polovina, preciznije 2.154, odnosi na visokoškolce. U prošloj godini iskazana je tražnja za 1.800 zanimanja, od 838 za visokoškolce. “Najtraženija su lica sa posjedovanjem specifičnih znanja i vještina-poznavanjem stranih jezika, poznavanjem rada na računaru, posjedovanjem dodatnih sertifikata, organizacionih i komunikacijskih vještina… spremna za dalja usavršavanja i sticanja radne prakse. Već duži period karakteristična je potražnja za nastavnim kadrom prirodno – matematičke struke, profesor matematike, fizike, biologije i hemije, elektroničarima, te profesorima muzičke grupe predmeta”, zaključuju iz Zavoda.

■ NAJVIŠE MJESTA NA EKONOMSKOM

Podsjetimo, Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je

predložio da se u prvu godinu osnovnih studija za studjsku 2018/19, upiše 3.501 brucoš na budžetu. Najviše mjesta na budžetu i ove godine je predviđeno na Ekonomskom fakultetu i to 390, slijede nikšićki Filološki fakultet sa 355, zatim Elektrotehnički sa 330, te Filozofski i Pravni fakulteti sa po 290 slobodnih mjesta. Za Pomorski fakultet Univerzitet je predložio 260 mjesta, za Prirodno-matematički fakultet 230, dok će 185 brucoša upisati Medicinski fakultet, a po 180 Pomorski i Mašinski fakultet. Fakultet političkih nauka ima mjesta za 160 brucoša, Biotehnički pet manje. Fakultet za sport će ove studijske godine upisati 120 brucoša, Metalurško-tehnički 115, Građevinski 100, zatim Arhitektonski 50, Fakultet likovnih umjetnosti 40, Muzička akademija 36 i Fakultet dramskih umjetnosti jedan manje, odnosno 35 brucoša. J.V.

PODACI MONSTATA ZA 2017. GODINU

Crna Gora dobila oko 2.000 magistara i doktora nauke Na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori 1.993 studenta su završila postdiplomske i doktorske studije tokom 2017. godine, pokazuju podaci Monstata. “Postdiplomske studije završilo je 1.975 studenata i to specijalističke studije 1.812 ili 91,7 odsto, magistarske studije 163 ili 8,3 procenta. Od navedenog broja studenata muškog pola je 792, a ženskog 1.183”, navodi se u izvještaju Zavoda za statistiku. Povećanje broja studena-

DIPLOMOM FAKULTETA

DRUŠTVO

ta koji su završili specijalističke studije u odnosu na prethodnu godinu je 5,6 odsto. Od ukupnog broja studenata koji su završili specijalističke studije, na javnim visokoškolskim ustanovama završilo je 1.390, a na privatnim visokoškolskim ustanovama 422. “Magistarske studije završilo je 163 studenta što je za 14,2 procenta manje od 2016. godine. Od ukupnog broja studenata koji su završili magistarske studije, na javnim visokoškolskim

ustanovama završilo je 129 ili 79,1 odsto, a na privatnim visokoškolskim ustanovama 34 ili 20,9 procenata studenata. Magistarske studije završilo je 56,4 odsto (92) studenata ženskog, a 43,6 procenata (71) muškog pola”, navode iz Monstata. Zvanje doktora nauka u 2017. godini steklo je 18 lica, što je za 10 manje u odnosu na 2016. godinu. Od navedenog broja doktora nauka, muškog pola je 10, a ženskog osam.

KOORDINATORKA ZA IZBJEGLIČKU I MIGRANTSKU KRIZU

DIREKTORICA UNICEF-A U POSJETI NAŠOJ ZEMLJI

Regionalna direktorka UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju i specijalna koordinatorka za izbjegličku i migrantsku krizu u Evropi, Afšan Kan, boraviće od danas u Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predstavnicima Vlade, civilnog društva, djecom, roditeljima i nastavnicima. Kan će se danas sastati sa visokim predstavnicima Vlade, uključujući potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina, ministara rada i socijalnog staranja, prosvjete i zdravlja Kemala Purišića, Damira Šehovića i Kenana Hrapovića. “Kan će istog dana razgovarati o stanju dječjih prava s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem i šefom Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivom Oravom”, navodi se u saopštenju. U četvrtak, tokom posjete inkluzivnoj predškolskoj ustanovi u Nikšiću, Kan će se susresti s djecom, roditeljima, psihologom i vaspitačima i s njima razgovarati o inkluzivnom obrazovanju u Crnoj Gori. U toj predškolskoj ustanovi, Kan će imati priliku da vidi djecu sa smetnjama u razvoju, kao i drugu

Kan će početi posjetu susretom s mladima djecu koja učestvuju u programu Specijalne olimpijade Mladi sportisti, koji je, uz podršku UNICEF-a, uveden u crnogorske vrtiće prošle godine. Kan će o reformi sistema dječje zaštite saznati i direktno od hranitelja i socijalnih radnika, kao i od zaposlenih i djece bez roditeljskog staranja u Dječjem domu „Mladost” u Bijeloj. To-

kom posljednjeg dana svoje posjete, u petak, Kan će se u barskoj Gimnaziji sastati sa srednjoškolcima, nastavnicima i roditeljima. Tokom te posjete, ona će se detaljnije upoznati s programom za razvoj socio-emocionalnih vještina učenika, koji se u crnogorskim školama sprovodi uz podršku UNICEF-a od 2015. godine.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

NOVINARKA DN KRISTINA JERKOV PISALA EVROPSKIM ZVANIČNICIMA I TRAŽILA ZAŠTITU

ZBOG SMIŠLJENE LAŽI LISTA VIJESTI, POSTALA SAM META

Novinarka Dnevnih novina Kristina Jerkov, koja je zajedno sa koleginicom Natašom Pajović, urednicom u DN, označena na naslovnoj strani ND Vijesti 16. maja ove godine kao osoba koja je navodno opravdala napad na Oliveru Lakić, čime je ovaj medij i od nje napravio metu, obratila se tokom protekla dva dana međunarodnoj i domaćoj javnosti. Otvorena pisma poslata su na 15 adresa – Evropskom komesaru za proširenje Johanesu Hanu, predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju, visokoj predstavnici za vanjske poslove i bezbjednost Federiki Mogerini, šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Aivu Oravu, Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, ambasadorki SAD u Crnoj Gori Margaret En Uehara, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Bakoviću, ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću, OSCE-u, generalnim sekretarima Međunarodne federacije novinara i Evropske federacije novina-

Vijesti srozale novinarske standarde „Tekst za koji su smatrali da zaslužuje naslovnu stranu, u potpunosti srozava novinarske standarde u Crnoj Gori... Tokom mog dosadašnjeg radnog angažmana tokom 13 godina koliko sam kao novinar pratila teme vezane za kulturu i još šest godina koliko sam radila u drugim institucijama i kompanijama - nikada nisam bila napadnuta na ovako beskrupulozan način. Sada, samo zbog toga što jedan medij ima nehumani plan za skretanje pažnje, u situaciji sam da budem izložena kako profesionalnim tako i fizičkim napadima“, napisala je Jerkov u pismu koje je proslijedila Federiki Mogerini.

Nikola Marković: Razmotrićemo Vaš slučaj

Han ra, crnogorskom Medijskom savjetu za samoregulaciju, te Sindikatu medija Crne Gore, Institutu za medije, kao i Komisiji za praćenje napada na novinare.

■ OČEKUJEM

REAGOVANJE I ZAŠTITU

Naša koleginica Kristina Jerkov na ovaj način obavještava domaću i međunarodnu javnost da se, na osnovu kafanskih priča, tračeva i neprovjerenih informacija našla na udaru ND Vijesti, zbog čega i ona i njena porodica trpe posljedice. Prenosimo djelove pisama evropskim zvaničnicima: „Pored povezivanja sa lažnim informacijama i podmetnutih monstruoznih izjava, Vijesti su uradile mnogo goru stvar koristeći moje ime i reputaciju da steknu kratkoročnu dobit u sukobu sa drugim medijem neposredno prije još jednih izbora u mojoj zemlji. Ovom prilikom moram napomenuti da sam bila urednik i novinar Vijesti od 2001. do 2006. godine i doprinijela porastu tiraža novine, a taj angažman mi je upravo dao osnove i beskompromisne principe novinarskog zanata kojih

Mogerini se pridržavam svakoga dana: „profesionalno poštenje, integritet i znanje“, kako se i navodi u Kodeksu novinara Crne Gore“, napisala je koleginica Jerkov u pismu predsjedniku EP Antoniju Tajaniju. U obraćanju evropskom komesaru Johanesu Hanu, novinarka DN izražava očekivanje da će reagovati „i kao komesar za susjedsku politiku i proširenje koji se nedavno susreo i podržao Oliveru Lakić, ali i kao čovjek“, te da „traži razumnu osudu ovakvog napada jedne novine na novinara drugog medija“.

■ PISMO

OMBUDSMANU

Prenosimo i dio pisma zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Bakoviću, kojeg poziva da “javno osudi ovakav vid nasilja jedne novine nad zaposlenima iz drugih redakcije”. “Zbog smišljenog, insceniranog povezivanja sa napadom na novinarku Oliveru Lakić sada sam u opasnosti da budem izložena kako profesionalnim, tako i fizičkim napadima, što se već dešavalo pojedincima o kojima je Nezavisni dnevnik Vijesti na sličan način pisao. Iskreno se nadam da sličan tragičan događaj neći biti povod za Vašu reakciju u mom slučaju. Želim da istaknem da, zbog dobro poznatih podjela unutar medijske zajednice, do danas nisam član niti jednog strukovnog udruženja, ni sindikata. Takođe, nisam član, ni simpatizer niti jedne partije”, navodi se u pismu Ombudsmanu. Podsjetimo, ND Vijesti su 16. maja na naslovnoj strani objavile fotografije naših novinarki uz fotografiju Olivere Lakić, mjesta gdje je ranjena, uz monstuozan naslov: “Trebalo je u glavu”. Na ovaj način, crno-

Predsjednik Komisije za praćenje napada na novinare novinare i imovinu medija Nikola Marković odgovorio je na pismo Kristine Jerkov. Juče je na njenu adresu stigao mejl u kojem je obavještava da će njen slučaj “staviti” na razmatranje na prvoj narednoj sjednici”. Odgovor je stigao i Olivere Nikolić iz Instituta za medije. Uz žaljenje zbog situacije u kojoj se naša koleginica našla, navode da se Institut “prevashodno bavi edukacijom novinara”, da nemaju tijelo nadležno za ocjenu medijskih nastupa ili rješavanje sporova u medijima, te da “nijesu relevantni za davanje mišljenja ovim povodom”.

gorskoj javnosti je poslata poruka da su novinarke DN povezane sa napadom na Oliveru Lakić, dok se u tekstu koji je plasiran na udarnim stranama tog medija (2 – 3) navodi da su nezvanično, od nekoga iz Dnevnih novina čuli kako su Pajović i Lakić saopštile monstruoznu rečenicu da je Lakićku trebalo gađati “metkom u glavu”. Na ovakav besprizorni obračun sa novinarkama DN, reagovalo je uredništvo Dnevnih novina, kao i Pajović i Jerkov, nakon čega se odgovorna urednica DN Vesna Šofranac u petak obratila evropskom komesaru Johanesu Hanu, tražeći zaštitu i za novinare DN koje su ND Vijesti, dovođenjem ih u vezu sa ranjavanjem Olivere Lakić, pretvorile u mete. Sporni tekst napisan je na osnovu nezvaničnih informacija, tračeva i kafanskih priča, bez ikakvog pokušaja da se, prije iznošenja monstruoznih kvalifikacija, čuje i druga strana.

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

CRNA GORA

PLJEVLJA: NAKON VELIKOG POŽARA U CENTRU GRADA

Izgorjele prostorije RTV Pljevlja, ogromna materijalna šteta

Požar na višespratnoj zgradi društvenopolitičkih organizacija (DPO) u strogom centru Pljevalja izbio je juče oko šest sati ujutru. Izgorio je posljednji sprat desnog dijela zgrade u kome se nalazila RTV Pljevlja. Prizemlje i prvi sprat koje koriste Državni arhiv, političke partije, sindikat i Udruženje boraca nijesu oštećeni. Vatrogasci su spasili i trospratni lijevi dio zgrade gdje se smješteni Fond PiO i dvije jedinice zdravstvenog sistema- Higijensko-epidemiološka služba i Područna jedinica Fonda zdravstva. RTV Pljevlja će rad nastaviti u Akademskom centru. Preseljenje je već počelo, a kako je saopšteno prva s radom počeće redakcija informativnog programa. „Učinićemo napor da vr-

lo brzo počne emitovanje informativnog programa i da se potom u rad postepeno uključuju i druge redakcije“, kazao je predsjednik opštine Mirko Đačić, dodajući da će sanacija oštećenog dijela zgrade DPO početi odmah nakon što istražni organi završe svoj dio posla. Uzroci požara u kome je stradala sva arhiva, oprema i prostorije RTV Pljevlja nijesu poznati. Materijalna šteta je ogromna, ali je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, saglasili su se učesnici sastanka. Ministar Bogdanović je najavio da će Vlada već u četvrtak na sjednici donijeti odluku o pomoći opštini Pljevlja. „Važno je da brzo reagujemo i Vlada će na prvoj nared-

Džafić, Đačić, Bogdanović i Hrapović juče u centru Pljevalja

Izgled zgrade u kojoj su se nalazile prostorije RTV Pljevlja, nakon požara noj sjednici pružiti odgovarajuću podršku opštini kako bi se što prije omogućio nastavak rada RTV Pljevlja i tako obezbijedilo sve ono što je objektivnost informisanja, ali i potreba informisanosti svih građana“, kazao je Bogdanović. Ministar Hrapović je kazao da obje jedinice zdrav-

stvenog sistema Crne Gore koje se smještene u zgradi pogođenoj požarom nesmetano rade. „Ni sredstva ni prostor higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja i Područne jedinice Fonda zdravstva nijesu oštećeni tako da one funkcionišu u punom kapacitetu“, ka-

zao je Hrapović. Direktor Agencije za elektronske medije Abaz Džafić najavio je da će i Agencija aktivno da se uključi u obezbjeđenje pomoći kako bi RTV Pljevlja što prije nastavila rad. Džafić računa i na medijsku solidarnost, ali i na druge donatore. „Sad je ovdje pepeo, ali iz pepela su se podizale imperije i siguran sam da ćemo jako brzo podići novu RTV Pljevlja“, kazao je Džafić. U gašenju požara bilo je angažovano sedam vatrogasnih vozila, cisterne Vojske Crne Gore i preduzeća Čistoća, kao i velika dizalica Rudnika uglja. Učestvovalo je tridesetak vatrogasaca od kojih je jedan lakše povrijeđen. D.K.

CRNA GORA

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

KOLAŠIN: ZANIMLJIVE PREDIZBORNE AKTIVN

KOLAŠIN: PROSLAVA DANA NEZAVISNOSTI

Dvodnevno rođendansko putovanje Crnom Gorom Neobično obilježavanje dana državnosti napravili su Kolašinci Ivan, Džudo, Ćeto, Rade, Ljubo, Uglješa, Miško, Bogdan, Igor, Marko, Boko, Vujisić....uz tvrdnju da ne možeš upoznati i voljeti Crnu Goru ako ne “kružiš” i ne šetaš po njoj. Plus, napomena “a kad ćeš šetati njome nego kada obilježava Dan nezavisnosti, tada je najljepša”. Miloš Miloradov Medenica je 20. maja, za svoj rođendan, samo okupio prijatelje. Ipak, dogovor je pao da se okupljanje produži. A i malo

proširi – Crnom Gorom... I uslijedio je pokret - od Kolašina, preko Mioske, Dragovića Polja, Krnje Jela, Boana, Bukovice, Žabljaka, Male Crne Gore, Kanjona Sušice, Crkvičkog Polja, do Brštanovica. Ovaj put su najprije prešli četvorotočkašima, pa ih zamjenili čamcima i krenuli u novu avanturu i upoznavanje svoje zemlje. Rafting i pravac Šćepan Polje... “Dva dana smo ‘kružili’ i uživali Crnom Gorom. Zbog majskih rođendana”, poručila je ova družina. Z.B.

HERCEG NOVI: ZA SAMO ČETIRI DANA

ASFALTIRANA RIVIJERA

Radnici kompanije “Car invest” za samo četiri dana asfaltirali su priobalni put od Bijele do Kumbora u dužini od pet kilometara. Vlado Mirković ispred kompanije “Car invest” koja izvodi radove na asfaltiranju Rivijere kaže da se kasnilo sa početkom radova zbog ranije preuzetih obaveza. “Na trasi je bilo problema sa elektro instalacijama ulične rasvjete, pa su na tim mjestima morale da se izvrše popravke. Morali su da se urade i nivelacije šahti. Plan je bio da za sedam, osam dana završimo pet kilometara, ali mi smo to uspjeli zaključno sa četvrtim danom.

Vrijeme smo nadoknadili zbog našeg kašnjenja”, kaže Mirković. On je potvrdio i da Opština planira da izdvoji sredstva za asfaltiranje saobraćanica u Igalu i u Bijeloj. “Asfaltiraće se saobraćajnica Žager u dužini od 1000 kvadrata, potom put Gomila - Šištet, a planirano je da se uđe i u sanaciju udarnih rupa. Saopštio sam čelnicima Opštine da sad nije vrijeme za izvođenje radova jer bi iziskivalo potpuni prekid saobraćaja u malo dužem roku i pretpostavljam da će ovaj posao biti započet 15. septembra”, zaključio je Mirković. S.M.

SJETILA SE KUĐELJE, UOČI SVETE NEĐELJE

⌦ Zorica Bulatović

osljednje dane svoga mandata predsjednica opštine Kolašin Željka Vuksanović, bar kako to navodi odbornica Grupe birača Gospava Vujisić, provodi u grozničavom trošenju budžetskih sredstava građana Kolašina.

Odbornica Vujisić tvrdi da, zapravo, nema ništa od štednje koju je Vuksanović očigledno samo deklarativno pominjala svih godina svoje vlasti. “Na jednoj strani Željka Vuksanović se inati i neće da ispuni obaveze prema Opštinskoj izbornoj komisiji i dovodi u pitanje održavanje lokalnih izbora u Kolašinu. Na drugoj strani, sredstva građana Kolašina usmjerava za ispunjavanje svojih ličnih i sitno-partijskih interesa. Tako je prije neki dan od para građana Kolašina platila Gorici Vujisić, inače ličnoj pravnoj zastupnici iznos od 2.450 eura. Time je samo nastavila da troši sredstva gradjana i da njima pokriva pravna neznanja koja su rezultirala desetinama izgubljenih sporova. Da bi ‘oprala’ pare za predstojeće lokalne izbore i pokušala da kupovanjem glasova pokrije svoj četvorogodišnji nerad, predsjednica Vuksanović je takođe, a što se vidi iz raspoložive dokumen-

tacije, tek prije neki uplatila mjesnoj zajednici Velje Duboko 5.000 eura, iako je to morala da učini mnogo ranije”, kazala je Vujisić.

■ VRIJEME ZA

SVOĐENJE RAČUNA

Da se bliži kraj aktuelnoj opštinskoj vlast ističe Vujisić, potvrđuje i plaćanje računa preduzeću “Ideja s” čiji je vlasnik Aleksandar Dožić, predsjednik SO Kolašina. Prije neki dan je uplaćeno 223,72 eura za - saobraćajnu signalizaciju. “Dožićev DF je nedavno odbio predizbornu koaliciju sa SDP-om Vuksanović, ali iako se ne slažu previše u politici, oičigledno da se dobro slažu u poslovima, pa je tako predsjednica opštine uplatila svaki račun predsjedniku Skup-

štine opštine Aleksandru Dožiću. U dužničko-povjerilačkim odnosima odlično sarađuju, ako ne razmjenjuju političke platforme, razmjenjuju fakture i bankarske naloge....Onda, kao posebnu zanimljivost, Krneti Nikoli zaposlenom u Opštini i direktoru NVO Natura Mikanu Medenici, isplaćen je novac na ime avionskih karata u iznosu od 431,32 eura”, kazala je odbornica. Vuksanović se nakon četiri godine vladavine sjetila, kako kaže Vujisić, da u ovom gradu i ovoj opštini živi još neko osim nje i njenih koalicionih partnera iz Fronta, SNP-a, Demokrata i Demosa. “Sjetila se predsjednica pa se rastrčala od Ljevišta do Maganika, od Bjelasice do Vratla ne bi li na račun budžeta opštine Kolašin ugrabila koji glas angažujući se ovih dana na sređivanju lokalnih puteva. Sjetila se da ima neko da živi u kolašinskim selima i da mu je potrebno obezbijediti prilaz do kuće, do imanja, do planine, a sve u cilju zadovoljavanja svojih političkih interesa ne bi li se još jednom dočepala predsjedničkog mandata u opštini Kolašin. Četiri godine provela je kritikujući kako je budžet opštine trošen za političko predstavljanje i održavanje lokalnih

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

NOSTI PREDSJEDNICE OPŠTINE

CRNA GORA

PLJEVLJA: MINISTAR HRAPOVIĆ OTVORIO KABINET ZA TELEMEDICINU

Telemedicina donosi benefite i ljekarima i pacijentima

Potvrda o plaćenim kartama za članove NVO

Potvrda o plaćanju pravne zastupnice

SJETILA SE PREDSJEDNICA PA SE RASTRČALA OD LJEVIŠTA DO MAGANIKA, OD BJELASICE DO VRATLA NE BI LI NA RAČUN BUDŽETA OPŠTINE KOLAŠIN UGRABILA KOJI GLAS nekategorisanih i turističkih puteva, pa sad zaboravila na ono što je pričala, te se dade u predstavljanje programa SDP-a preko utovarivača, buldoždera i kamiona Komunalnog preduzeća, a samo iz razloga da bi ostvarila svoje programske ciljeve”, navodi Vujisić. Na tom njenom putu, kako Vujisić ističe, ne pita se koliko će to da košta i koliko će goriva da bude potrošeno i hoće li joj neko prebaciti da to radi sve u toku izborne kampanje i realizacije političkih interesa. “Sve u svemu, ove Željkine aktivnosti nakon četiri godine drijemanja sa koalicionim partnerima moglo bi se okarakterisati u smislu kao, sjetila se kuđelje, uo-

či Svete neđelje”, zaključila je Vujisić.

■ VUKSANOVIĆ: NEISTINE I GLUPOSTI

Sa druge strane, predsjednica opštine Željka Vuksanović tvrdi da su sve to neistine i gluposti. “U pitanju su neistine, a prije svega gluposti onih koji su dnevno jeli na račun opštine 11.000 eura, trošili 70.000 eura goriva mjesečno i ostavili opštini Kolašin 10 miliona eura dugova za osam godina svoje vlasti”, kratko je prokomentarisala Vuksanović.

Crnogorsko zdravstvo od danas postaje umrežen i jedinstven sistem, a telemedicina donosi benefite zdravstvenim radnicima i pacijentima, koji više ne moraju da putuju u Klinički centar Crne Gore (KCCG) radi dobijanja stručnog mišljenja i nastavka adekvatnog medicinskog tretmana. To je juče saopštio ministar zdravlja Kenan Hrapović, povodom otvaranja kabineta za telemedicinu u Opštoj bolnici u Pljevljima i uspostavljanja telelink konekcije između te bolnice i KCCG, u okviru Projekta razvoja i implementacije telemedicine u crnogorskom zdravstvu. Hrapović je kazao je da će

projekat donijeti benefite ljekarima koji, kako je pojasnio, u direktnoj komunikaciji videolinkom sa kolegama iz KCCG mogu da razmijene informacije, mišljenja, dijagnostiku i „sve ono što je vezano za određenu patologiju jednog pacijenta“. On je pojasnio da telemedicina omogućava ljekarima da zajednički donesu odluku o nastavku liječenju pacijenta koji se nalazi u Pljevljima. „I u konačnom, mogu da odluče da li pacijenta treba dalje slati na dijagnostiku i liječenje u Klinički centar. Danas smo prisustvovali jednoj takvoj video-konferenciji, gdje smo zaista vidjeli veliki isko-

rak kada je crnogorsko zdravstvo u pitanju. Gledali smo uživo komunikaciju ljekara sa neurološkog odjeljenja bolnice u Pljevljima i konzilijuma ljekara Kliničkog centra“, kazao je Hrapović. Prema njegovim riječima, telemedicina nudi velike benefite za pacijente, koji kako je pojasnio, na jednom mjestu mogu da „od početka dobijanja dijagnostike tu dijagnostiku dobiju do kraja“. „To je veliki benefit za pacijente da ne moraju da se maltretiraju da putuju u Klinički centar, kao što su to radili do sada, da bi dobili drugo mišljenje“, pojasnio je Hrapović.

KOTOR: SAVJET MJESNIH ZAJEDNICA GRBLJA

Može bulevar, ali ne i brzi tranzitni put Stanovnici Grblja podržavaju izgradnju gradskog bulevara sa četiri trake, ali ne i brzi tranzitni put, što bi pružilo mogućnost razvoju i normalnom životu, ponovljeno je na sastanku Savjeta mjesnih zajednica Grblja orgaizovanom povodom najavljene rekonstrukcije magistralnog puta M2 Debeli brijeg-Tivat-Budva, dionice Aerodrom Tivat - Jaz. Predsjednici mjesnih zajednica Radanovići, Gornji Grbalj, Savina i Lastva grbaljska, ranije su dostavili Opštini Kotor, Vladi, Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i Direkciji za saobraćaj i njenom timu koji radi na projektovanju rekonstrukcije magistrale, peticiju sa zahtjevima koju je potpisalo više od 700 stanovnika Grblja. Oni zahtijevaju da se iz-

gradnjom bulevara ne ukinu stečena prava, već da njihova mjesta mogu svakodnevno bezbjedno komunicirati, a građani se kretati sa što manjim kruženjem i gubljenjem vremena, traže više kružnih tokova i mogućnosti da se uključe na saobraćajnicu. „Savjet MZ Grblja je već organizovao niz aktivnosti kako bi interesi stanovnika Grblja,

a vjerujemo i opštine Kotor bili sveobuhvatno uključeni u proces izrade projektne dokumentacije- kazao je Stevan Koridić koji je vodio skup. Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić je u pismu upućenom organizatorima sastanka da će lokalna uprava stati iza racionalnih zahtjeva koji se odnose na elemente komunikacije bulevara kao što su: kružni tokovi, podvožnjaci, nadvožnjaci i skretanja, te da će podržati zahtjeve u pogledu gabarita bulevara samo u granicama koje, u skladu sa saobraćajnom strukom, garantuju bezbjednost”, kazao je Jokić. On je pozvao predstavnike mjesnih zajednica Grblja da u Opštini ponovo o svemu razgovaraju naredne sedmice. I.K.

CRNA GORA 20 BAR: PREDSJEDNIK MJESNE ZAJEDNICE ŠESTANI ZA DN SRIJEDA, 23. 5. 2018.

Mehović: Izgradnjom puteva vratili smo život Šestanima

Predsjednik Mjesne zajednice Šestani Velija Mehović kazao je DN da je u ovom mjestu podignut kvalitet života u prethodnom periodu, te da ova zajednica sa svojim živopisnim selima, organskom hranom i ostacima kulturno-istorijskog nasljeđa predstavlja bogatstvo Bara. On ističe da je za revitalizaciju MZ Šestani bila neophodna izgradnja puteva i proširenja postojećih, a naročito puta od Virpazara do Ostrosa, koji nije asfaltiran skoro 40 godina. Mehović navodi da je, zahvaljujući dobroj saradnji sa lokalnom upravom, ostvaren najveći dio planiranih aktivnosti u protekle četiri godine.

Sve aktuelniji seoski turizam

Raičević (nosilac liste DPS Bar) i Dabanović u posjeti MZ Šestani

■ BOLJA PUTNA MREŽA

Probijeno je nekoliko kilometara novih puteva, popravljeni su putevi do čuvene murićke pješčane plaže i džamije u Donjim Murićima, te asfaltirano nekoliko kilometara puta po selima Donji Murići, Besi, Livari, Donja i Gornja Briska. “Takođe, urađena je i rasvjeta, a u toku su najopsežnija ulaganja u elektromrežu u Šestanima u posljednjih 20 godina. U Besi je izgrađena trafostanica od deset kV, rekonstruiše se mreža u Donjim Murićima, Besi, Gornjoj Briski, kao i visokonaponska mreža - dalekovod prema Ulcinju, gdje imamo izuzetno razumijevanje i podršku direktora Elektrodistribucije Bar Saše Milovanovića i šefa poslovnice EPCG u Virpazaru Branka Đurišića”, ističe Mehović. Prema njegovim riječima,

U toku je i završna faza na projektu vrijednom oko 84.000 eura za rekonstrukciju puta u dužini oko 18 km, od Virpazara do Murića. Ukupna vrijednost ove investicije će biti oko osam miliona eura

“Ovo je bezvodan kraj, što stanovnicima mnogo otežava da se bave stočarstvom i poljoprivredom od kojih žive kao i razvoju turizma, s obzirom da je interesovanje sve veće posebno za sela oko Skadarskog jezera. Zasad se ovaj problem rješava preko bistijerni i bunara, a ljeti Opština šalje cistjerne sa vodom iz Krajine”, objašnjava Mehović.

■ ZAUSTAVITI

ISELJAVANJE

prioritetan plan za budućnost je izrada tehničke dokumentacije za rješavanje vodosnabdijevanja priobalnog dijela MZ.

On tvrdi da bi rješavanjem ovog pitanja, Šestani privukli brojne investitore, a posebno iseljenike koji bi se vratili svom zavičaju. Trenutno u deset šestanskih

Valorizacija atraktivnih turističkih destinacija

Iz ove MZ navode da pojedini mladi ljudi planiraju da otvore turističke objekte na priobalnom dijelu Skadarskog jezera i na taj način valorizuju ovaj kraj, koji i te kako ima šta da ponudi. “Već smo u saradnji sa lokalnom upravom i TO krenuli sa valorizacijom atraktivnih turistič-

kih destinacija ovog kraja, kao što su bunari u mjestima Kujalica i Donja Briska, gdje imamo na tim područjima veoma atraktivne lokacije sa 7-8 bunara, zatim aleje u kestenovim šumama, kao i priobalni dio Skadarskog jezera, te njegova ostrva među kojima je čuveno ostvo

Beška na kojem se nalazi dvije srednjevjekovne crkvice: Crkva Sv. Bogorodice i crkva Sv. Đorđa. Ovo sve govori da ovaj kraj može biti razlog da mi mladi možemo vidjeti ovdje svoju budućnost”, istakao je Božidar Janković iz ove MZ.

sela živi oko 300 mahom starijih mještana, a mnogo njih je posljednjih nekoliko decenija odselilo u Bar i Ulcinj, dok u inostranstvu, u SAD-u i Zapadnoj Evropi, kako kaže Mehović, ima najmanje 2.500 mještana iz ove MZ. Prema njegovim riječima, šestanski kraj ima veliki turistički potencijal, gdje se naročito ističe obala u Donjim Murićima, koja je okružena pješčanim plažama i mnoštvom ostrva, među kojima je i Beška, koja slovi za jedinstvenu panoramsku i ambijentalnu vrijednost Skadarskog jezera. Bešku sve više posjećuju i strani turisti, koji su oduševljeni netaknutom prirodom, dok je jezero prirodni rezervat rijetkih ptica. “Takođe, i ostala sela na području Šestana imaju potencijale, koji bi mogli privući turiste, ali i investitore. Pored netaknute prirode, tu je i organska hrana, ostaci kulturno-istorijskog nasljeđa, te njihov atraktivan položaj koji je stvoren za ljubitelje lova, ribolova i planinare. U posljednje vrijeme mnogi naši iseljenici planiraju da se vrate u zavičaj i svoj ka-

Mještani Šestana su se do sada uglavnom bavili poljoprivredom, stočarstvom i ribolovom, a od nedavno je sve popularnije i izdavanje smještaja. Seoski turizam je krenuo od sela Livare, a ubrzo če, kaže Mehović, zaživjeti i na području cijelih Šestana. “Već na našem tržištu šestanski med i sir su postali prepoznatljivi. Poznato je da je ovaj kraj bio čuven po pelimu - ljekovitoj biljci zbog koje je nekada otvorena i fabrika u Ostrosu. Fabrika je zatvorena, a to bogatstvo koje imamo sada služi samo da imamo dobar pelimov med i sir. Takođe, na području Šestana imamo veliki broj stabala koštanja, a njihova živopisnost posebno oduševljava turiste. Sve to ide u prilog tome da seoski turizam u ovom kraju može da se razvije i da nam stanovništvo ostaje na svom ognjištu, te da se zaustavi migracija”, kaže Mehović.

Mehović pital pretoče u investicije”, istakao je Mehović. Da je ovaj kraj kao prepoznat od lokalne uprave kao novi turistički potencijal grada pod Rumijom, složio se i Vido Dabanović, sekretar Sekretarijata za imovinu i zastupanje. “U toku je i završna faza na projektu vrijednom oko 84.000 eura za rekonstrukciju puta u dužini oko 18 km, od Virpazara do Murića. Ukupna vrijednost ove investicije će biti oko osam miliona eura”, istakao je Dabanović. A.LJ.

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

Svijet

vašington prijeti teheranu ª najtežim sankcijama u istorijiº

Šta Trampu donose nove sankcije protiv Irana

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Na osnovu člana 29, 39 i 40 Zakona o državnoj imovini («Službeni list CG», broj 21/09 i 40/11), člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, broj 44/10), i zaključka Vlade Crne Gore broj 07-2290 od 04.05.2018. godine, Ministarstvo poljoprivede i ruralnog razvoja objavljuje

JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI NIKŠIĆ 1. Predmet javnog nadmetanja Predmet javnog nadmetanja su katastarske parcele broj 1139/2 i 1137, ukupne površine 91.054m2, evidentirane u posjedovnom listu broj 844, KO Ozrinići, opština Nikšić, svojina – Crna Gora, raspolaganje – Vlada Crne Gore, na period od 1 (jedne) godine uz mogućnost produženja perioda zakupa za još 1 (jednu) godinu.

2. Početna cijena na javnom nadmetanju Početna cijena zakupa opisana u tački 1 na godišnjem nivou iznosi 1.821,00€ (hiljaduosamstodvadesetjedan euro).

3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja

ašington je zaprijetio Iranu “najtežim sankcijama u istoriji”, kako ih je nazvao državni sekretar SAD Majk Pompeo. Američka administracija pri svemu tome krši dva značajna obilježja uspješnih sankcija. Još 432. godine prije modernog računanja vremena, grčki državnik Perikle navodno je pokušao da izvrši pritisak pomoću ekonomskih sankcija. Otprilike toliko je stara i svađa oko pitanja da li su sankcije dobro sredstvo kako bi se vlada neke zemlje prinudila na to da promijeni svoje ponašanje. Geri Hafbauer i njegove kolege sa Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson (PIIE) u SAD su od 1990-ih godina sastavljali sveobuhvatnu bazu podataka i podrobnije istražili oko 200 slučajeva. Oni sežu od Prvog svetskog rata, pa do početka ovog vijeka. “Pritom su došli do zaključka da je otprilike jedna trećina svih sankcija djelotvorna po pitanju promjene ponašanja”, kaže Kristijan fon fon Zest. On vodi istraživačko odjeljenje “Mir i bezbjednost” pri hamburškom Institutu za globalne i regionalne studije Lajbnic (GIGA). “Ipak, taj procenat je sporan. Drugi naučnici smatraju da je to mnogo manje, samo oko pet odsto.”

■ Šta je cilj? Upravo u slučajevima kada se istovremeno primjenjuje i vojni pritisak, često nije jasno koliki udio sankcije imaju u promjeni ponašanja. Takođe se mora imati u vidu i da sankcije mogu imati različi-

te ciljeve: nekada je to želja da se promijeni ponašanje, nekada se želi da se ograniči manevarski prostor neke zemlje, a nekada su neka vrsta kazne za kršenje globalnih normi. Kao sigurno može da važi to da su sankcije protiv demokratija djelotvornije, nego protiv autokratskih režima. “Jer u demokratijama ima više kanala preko kojih stanovništvo izražava svoje nezadovoljstvo i tako može da vrši pritisak na sopstvenu vladu”, kaže Fon Zest. Uprkos svim nejasnoćama oko toga mogu li se sankcijama postići politički ciljevi, one su itekako odgovarajuće sredstvo da se nekoj zemlji ekonomski naškodi. Kuba i Sjeverna Koreja su za to dobri primjeri – ali je u tim slučajevima promjena ponašanja izostala. Drugačije je u Ira-

nu: nakon sankcija SAD 2010. i Evropske unije 2012. godine, izvoz nafte drastično je pao, a ekonomski efekat te zemlje za trećinu. Ipak, pitanje je da li je to bio razlog zašto je 2015. konačno došlo do dogovora u sporu oko nuklearnog programa?

■ Uzrok i

posljedica

“Nijedna zemlja nikad ne bi rekla: ’Mi smo zbog sankcija prisiljeni na to da djelujemo ovako.’ Uvijek će to drukčije biti obrazloženo”, kaže Kristofer Daze, politikolog sa univerziteta u Frankfurtu i član upravnog odbora Hesenske fondacije za mirovna i istraživanja konflikata (HSFK). “Zbog toga je vrlo teško razjasniti tačne efekte sankcija.” Daze čak sumnja u to da se, kada se u pitanju mjere koje su SAD najavile protiv Irana, uopšte radi o sankcijama u užem smislu. “Sankcije su u stvari troškovi koji se natovare nekom akteru, zato što je on prekršio neku globalnu normu”, kaže Daze. “Ali Iran se pridržavao sporazuma o nuklearnom programu – i to bi sada trebalo kazniti?” Predsjednik SAD Donald Tramp Iranu prebacuje da pomaže terorizam i destabilizuje Bliski istok. “Naravno da se može pokušati da se reaguje na to ponašanje, pa i sankcijama”, kaže Daze. “Ali raskinuti sporazum koji je sklopljen sa sasvim drugom svrhom – nuklearnim programom – to čak nije ni diskutabilno.”Dojče vele

Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti, javnim usmenim nadmetanjem koje će se sprovoditi u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, dana 01.06.2018. godine, petak, sa početkom u 11 časova.

4. Uslovi javnog nadmetanja Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava odnosno sva domaća i strana pravna i fizička lica, koja uplate depozit u iznosu od 10% od iznosa početne cijene zakupnine i to: 182,00 € (stoosamdesetdva eura). Depozit se uplaćuje na žiro-račun broj 535-17202-77 (kod Prve banke Crne Gore) za učešće na javnom nadmetanju. Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 7, u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, svakog radnog dana, do 30.05.2018. godine (od 09 do 14 časova). Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i nepotpune ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene zakupnine na godišnjem nivou. Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup predmetnog lokaliteta formirana rješenjem br. 460-32/17-22 od 17.05.2018. godine u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije (“Službeni list Crne Gore”, br. 44/10). Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

5. Ostali uslovi javnog nadmetanja Zakupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja zaključi Ugovor o zakupu predmetne nepokretnosti u roku od 30 (trideset) dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Ukoliko zakupac ne zaključi Ugovor o zakupu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne imovine sa drugim ponuđačem na javnom nadmetanju koji je ponudio drugu najveću cijenu. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni zakupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 10 (deset) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u cijenu zakupa. Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, Podgorica, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja na kontakt telefon: 020/482-392. Komisija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zadržava pravo da poništi postupak javnog nadmetanja prije početka njegovog održavanje uz pisano obrazloženje.

Marketing

SRIJEDA, 23. 5. 2018.

St.br.490/16 AD „RADOJE DAKIĆ“ PODGORICA –u stečaju Cetinjski put bb,PIB 02014092; ŽR 520-10719-25 STEČAJNI UPRAVNIK Tel.067-644-647.email:mladenimarkovic@gmail.com :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: Podgorica,23.05.2018. godine Stečajni upravnik u stečajnom dužniku AD“RADOJE DAKIĆ“Podgorica, na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda Crne Gore, poslovne oznake St.br. 490/16 od 19.12.2016. godine, a u skladu sa čl. 134, 135, 136 Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011;53/2016), PO DRUGI PUT

O G L A Š A V A PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA AD „RADOJE DAKIĆ“ PODGORICA JAVNIM NADMETANJEM, PUTEM PRIKUPLJANJA PISMENIH PONUDA, i

istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika, stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, razlučne i stečajne povjerioce, kao i sva druga zainteresovana lica. Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: ul. Cetinjski put bb. Podgorica (proizvodni kompleks stečajnog dužnika). Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine. A) Nepokretnosti (zemljište) sledeće namjene: Površine za centralne djelatnosti, Površine za stanovanje velike gustine, Površine za stanovanje male gustine – po sledećim listovima nepokretnosti i datim površinama: DIO

Katastarska parcela

Površina (m2)

I II

KP 1503/1 KP 1503/1 KP 1503/1 KP 1503/2 KP 1503/1 KP 1503/16 KP 1504/1 KP 1506 KP 1503/1 KP 1503/3 KP 1506 KP 1503/1 KP 1503/3 1503/4 1503/5 1503/6 KP 1506 KP 1503/1 1503/7 1503/8 KP 1503/1 KP 1503/12 KP 1503/1 KP 1503/12 KP 1503/1 KP 1507 KP 1508/1 KP 1503/1 KP 1508/1 KP 1503/15 KP 1519/1 KP 1506 1519/4 1519/5 1519/6 KP 1504/1 KP 1520/1 1508/2 KP 1503/1 KP 1503/1 KP 1503/1 KP 1514/2 KP 1503/1 KP 1510/1 KP 1503/1 KP 1510/1 KP 1503/1 KP 1510/1

13188 8678 9939 124 8481 461 768 193 9604 239 300 7510 932 519 266 888 97 6107 920 2755 8991 4974 2364 11760 10470 607 658 10952 556 192 7752 102 20 25 23 68 169 129 9 506 18 62 331 146 218 139 408 150

III IV

VII VIII IX X XI

XII

XIII XVIII XIX XX XXI XXII XXIII XXIV XXV

List nepokretnosti (KO Podgorica I) 4346 4346 4346 184 4346 184 184 184 4346 184 184 4346 184 184 184 184 184 4346 184 184 4346 4339 4346 4339 4346 184 184 4346 184 184 184 184 184 184 184 184 184 184 4346 4346 4346 184 4346 4558 4346 4558 4346 4558

Namjena

Početna cijena (€)

Površine za centralne djelatnosti Površine za centralne djelatnosti

4.866.372,00 3.202.182,00

Površine za centralne djelatnosti

3.713.247,00

Površine za centralne djelatnosti 3.654.207,00 Površine za stanovanje velike gustine

3.742.767,00