Dnevne novine 26-27. maj 2018. by Dnevne Novine

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ NAJAVIO

Svim sredstvima protiv kriminala

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018. BROJ 2077 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■3

DEKAN PRAVNOG FAKULTETA VELIMIR RAKOČEVIĆ ■ 8 9

Ubistva u Crnoj Gori su međunarodnog karaktera ■ Očigledno da treba još više da investiramo u razvoj službi i usvajanju novih tehnika suprotstavljanja kriminalu. Dijelimo sudbinu okruženja i zato je potrebna sinergija unutar države i okruženja kao i međunarodne zajednice da bi bili brži od kriminalaca

■ Odavno nemamo više

slučajeva ili ih imamo malo da je izvršenje krivičnih djela neki spontan i nevješt akt. Ne, i tu se investira, jer novac diktira tempo. Slučajevi brutalnih ubistava nam govore da nam nedostaje obavještajni rad RETROVIZOR ■ 3

LOKALNI IZBORI

Građani biraju 393 odbornika ■ 4 5

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Dan nezavisnosti, državni neprijatelji i džuboks novinarstvo NOVA PROVOKACIJA: “PRAZNIČNI SPECIJAL” DNEVNOG LISTA SLOBODA

Na Dan nezavisnosti ■ 19 Crne Gore prizivali 1918. marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

Foto: Iva Mandić

●NEZVANIČNO

Kad porastem volio bih da budem Drecun!

Fala ti moj dobri Peđa, mada bih više volio da si mi čestitao parom!

Radončić: Sva medijska mafija bila u sudnici

U podgoričkom Osnovnom sudu juče je ponovo održano ročište po tužbi direktorke Centra za istraživačko novinarstvo Milke Tadić-Mijović i njene koleginice, urednice Monitora Milene Perović-Korać, zbog navodnih uvreda u tekstovima Pobjede od juna 2011. do aprila 2012, na kojem je svjedočio novinar i publicista Šeki Radončić ● 15

Lovćenski zvončić kao simbol slobodnog prostora Sadržaj izložbe metaforično preslikava Crnu Goru, njenu ekološku komponentnu sadržanu u temi “Emerging Resilience”, sa snažnom simbolikom i dinamičnom komunikacijom s okruženjem. Crnogorski paviljon “Emerging Resilience – Wo/Man Under Umbrella” na 16. izdanju Bijenala arhitekture u Veneciji svečano je otvoren u palati Malipjero. Našu zemlju ove godine na najznačajnijoj smotri arhitekture u svijetu predstavlja internacionalni tim, na čelu sa poznatim hrvatskim arhitektom Krešimirom Roginom. Pored njega, tim čine i Rosa Rogina, Armor Gutjerez Rivas, Ida Blažičko i Fransao Vahe. ● 30-31

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

I onda me pitaju za koga ću glasat. Kao da će mi ko pomoć da savijem ovu armaturu i ubacim ovaj beton, kako ne! Neka ođe dođu poslije izbora pa ću razmislit.

Foto: Iva Mandić

Uzmi ovo i da ti je dobro

REPORTAŽE ●28-29

SUPERBRZI KINESKI VOZOVI IDU 350 NA SAT Još jedno izuzetno iskustvo bilo je putovanje superbrzim kineskim vozom. Na željezničkoj stanici u Guijangu, koja više liči na neku luksuzno opremljenu aerodromsku zgradu, kupujete elektronsku voznu kartu na kojoj je čak ispisano i vaše ime. Samo sa takvom karticom možete ući na perone, a po završetku putovanja izaći sa stanice

SUBOTA

NEDJELJA

Iz Podgorice 1.263 predmeta rješavana u Kolašinu, Cetinju....

● 16-17

Crnogorcima zlatna medalja u Sankt Peterburgu Pretežno sunčano i toplo, uz povremeno slabu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima na sjeveru po kotlinama magla, tokom popodneva ponegdje uslovi za kratkotrajno slabu kišu ili pljusak i grmljavinu, prvenstveno u planinskim oblastima, a moguća je i izolovana pojava kratkotrajnih vremenskih nepogoda. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 8 do 19, najviša dnevna 22 do 33 stepena.

Pretežno sunčano i toplo, uz umjeren razvoj oblačnosti. U popodnevnim satima ponegdje uslovi za kratkotrajno slabu kišu ili pljusak i grmljavinu, prvenstveno u planinskim oblastima, a moguća je i izolovana pojava kratkotrajnih vremenskih nepogoda. Na sjeveru tokom jutra po kotlinama magla. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 9 do 20, najviša dnevna 22 do 33 stepena.

Fudbalska reprezentacija udruženja Specijalna olimpijada Crna Gora (SOCG) na turniru nacija “SPB CUP”, održanom u Sankt Peterburgu, osvojila je prvo mjesto. U konkurenciji 16 nacija ova reprezentacija osvojila je zlatnu medalju, iako nije bila favorit, kazao je u razgovoru za Vikend novine Aleksandar Vuksanović, predsjednik Specijalne olimpijade Crne Gore.

● 20-21

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ NAJAVIO

Protiv kriminala svim raspoloživim sredstvima

Kriminal je stao naspram države i ona će taj problem riješiti koristeći sva moguća raspoloživa sredstva koja pripadaju jednom demokratskom društvu da bi ono bilo bezbjedno i sigurno, poručio je premijer Duško Marković. Premijer je, odgovarajući na pitanje novinara, nakon što je otvorio Dom kulture u Pljevljima, kazao da će uraditi sve da građani Crne Gore budu sigurni. “Nećemo žaliti angažovanje ljudskih resursa koje nemamo, niti novca koji nam je potreban da ovom izazovu stanemo na kraj. Nećemo bježati ni od odgovornosti za nedostatak rezultata”, odgovorio je Marković na pitanje da li su specijalni timovi dovoljni ili se razmišlja o uvođenju novih mjera kako bi sigurnost građana bila na višem nivou na-

kon posljednjih ubistava u Podgorici. “Vjerujem da ćete u narednim danima svjedočiti o tom našem pristupu i odluci Vlade, u svakom smislu”, naveo je Marković i dodao da je kriminal stao naspram države. “Bez obzira o kojim se kriminalnim grupama radi, one sada imaju problem sa državom. Država će taj problem riješiti koristeći sva raspoloživa sredstva koja pripadaju demokratskom društvu da bi ono bilo bezbjedno i sigurno”, poručio je Marković. Na pitanje da li će biti zatražena pomoć službi iz inostranstva u borbi sa kriminalom, Marković je kazao da neće tražiti da se angažuju nego da rade svoj posao. “Nalogodavci likvidacija u Crnoj Gori danas sjede na evropskim adresama i osjećaju se komforno, tako da ćemo od evropskih partnera tražiti da rade zajedno s nama na rješavanju takvih slučajeva i obračuna sa kriminalom. Ovo nije samo domaći problem Crne Gore”, rekao je Marković. A.N.

POJAVIO SE SNIMAK UBISTVA MIODRAGA KRUŠČIĆA

Ubica nosio vojničke čizme da bi izgledao viši?

KUTAK ZA INFORMISANJE I ONLAJN ČAT

Crnogorski penzioneri dobili prvi portal Crnogorski penzioneri dobili su prvi portal penzioneri.me na kojem će moći da se informišu o svim temama značajnim za penzionersku populaciju, da međusobno komuniciraju na forumu i onlajn čatu i razmjenjuju mišljenja i iskustva. “Teme na portalu su zakonske regulative u vezi penzija, teme zdravlja, zdravi stilovi života i ljubav u trećem dobu, starački domovi, generacijski jaz, odnosi sa djecom i unucima, reportaže i priče o pojedincima, intervjui sa donosiocima odluka, popusti i akcije, hobiji i posao”, kazala je koordinatorka projekta Milena Čavić. Portal je, kako je dodala, dio šireg projekta Senior net čiji je cilj povezivanje i socijalna inkluzija penzionera u Crnoj Gori, kroz edukacije za korišćenje internet tehnologija, organizaciju događaja za seniore, kao i obezbjeđivanje povoljnosti prilikom kupovine robe i usluga. U Crnoj Gori ima 130.000 penzionera, ali manji broj je društveno aktivan.

Kadrovi sa nadzorne kamere koja je snimila ubistvo vlasnika lokala Beagle Miodraga Migija Kruščića (49), koji su se juče pojavili po crnogorskim portalima, potvrđuju sumnju istražitelja da je ubica bio profesionalac i da je sve do utančina unaprijed planirano. Kruščić je ubijen u ponedjeljak 21. maja dok je sjedio sa novinarkom ND Vijesti Jelenom Jovanović u bašti lokala „Palata” na Starom aerodromu. Na snimku se vidi da egzekutor obučen u crnu trenerku, sa kapuljačom na glavi i silikonskom maskom prilazi stolu za kojim sjedi Kruščić i ispaljuje par hitaca u njega. On pokušava da pobjegne, međutim ubica ga prati i iz neposredne blizine ispaljuje još par hitaca, nakon čega bježi kroz portun zgrade gdje ga je čekao saučesnik u “golfu 6”. Analizom snimaka sa nadzornih kamera, inspektori su utvrdili da je ubica htio da prikrije izgled i da je, zbog debele crne trenerke sa kapuljačom i čizmama sa velikim đonom, izgledao krupniji. N.P.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

DAN NEZAVISNOSTI, DRŽAVNI NEPRIJATELJI I DŽUBOKS NOVINARSTVO Dan uoči Dana nezavisnosti, Milo Đukanović je, nakon ubjedljive pobjede nad političkim avanturistima, inaugurisan po drugi put u svom životu za predsjednika Crne Gore. Prvi put to se desilo u januaru 1998. godine, kad je Crna Gora, faktički, bila 27. izborna jedinica “proširene Srbije”, a nakon dvadeset godina inauguracija se desila kad je Crna Gora, i de jure i de facto, 29. članica najmoćnijeg svjetskog NATO vojno-političkog saveza. Sve što se u međuvremenu desilo, njegovo je djelo. I odgovoran je za to. Od onih 55,5 odsto na referendumu 2006. godine, do ovih 53 odsto u prvom krugu predsjedničkih izbora 2018. Istovremeno su u Budvi “slavili” vlastitu okupaciju, stogodišnjicu ulaska srpske vojske u taj grad, i čitav vijek od najveće crnogorske sramote, Podgoričke skupštine, sa sve pločom počasnog građanina crnogorske metropole Uroša Krulja, kojeg je, sa punim pravom, naš ugledni slikar Todor nazvao “ujakom Adolfa Hitlera”. Još su, baš na Dan nezavisnosti, ovi iz DF-a marširali do Spuža kako bi odali poštu “borcu za slobodu” Milanu Kneževiću, inače osuđenom kriminalcu zbog napada na policajca, koji je, kako reče Predrag Bulatović, autor političke floskule o tome da je referendum 2006. godine “pokraden”. Pokraden, 55,5 odsto?! U ovom protestnom maršu učestvovao je i lider PzP Nebojša Medojević, svojevremeno vrlo glasan promoter crnogorske nezavisnosti, a danas tek politički seiz četničke politike vojvode Andrije Mandića. Tako to rade politički tranvestiti. Na Starom aerodromu ubijen je Miodrag Migi Kruščić, dok je u bašti jednog restorana bio u društvu sa novinarkom “Vijesti” Jelenom Jovanović. Koleginica Jovanović, koja je pokazala “profesionalni kvalitet” da od običnog trača napravi atraktivnu naslovnicu svoje novine, optužujući novinarke Dnevnih novina da “znaju nešto” o napadu na Oliveru Lakić, sad propušta “priču za Pulicera”. Bila je u pravo vrijeme na pravom mjestu, svjedok i očevidac jednog monstruoznog ubistva. Ali od nje o ovome ni slova, evo već nekoliko dana. Očevici kažu da se, dok je pritrčavao ubica, koleginica Jovanović sakrila ispod stola, dok je on ispaljivao devet metaka u Kruščića. Otkud ona, Kruščić i ubica u isto vrijeme na istom mjestu, istraga će pokazati… No, čudi manjak profesionalnog “nerva” koleginice Jovanović. Ili ne čudi, jer novinarski dometi njenog “istraživačkog novinarstva” se, izgleda, završavaju na tračevima. Izvještavanje sa mjesta događaja nije joj, valjda, u opisu posla u “Vijestima”. Istaknuti bosanskohercegovački analitičar i novinar Senad Pećanin za Radio Slobodna Evropa nedavno je dao preciznu dijagnozu za ovaj podgorički “nezavisni dnevnik”. Kaže: Direktor “Vijesti” Željko Ivanović i taj list najbolji su izdanak u regiji široko rasprostranjenog džuboks novinarstva, po principu - ko plaća, taj i bira melodiju.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

Odbornički mandati 2014 - 2018

DPS-BS-LP-DUA-HGI 29 SD 1

Nezavisni odbornici 6 DF 12

SDP 2 Pozitivna 1

SNP 2 Demokrate 6

Pljev

Bar

Podgorica

Odbornički mandati

Odbornički mandati 2014 - 2018

DPS 13 SDP 3

Nezavisni odbornici 2 DS 1

DF 6 SNP 3 BS 1

SD 4 Demos 1 Pozitivna 1

DPS - BS 17 SNP-PzP 10

UCG 2

Sjutra lokalni izbori u 11 opština

Građani biraju 393 odbornika

⌦ Elhana Hamzić, Amra Nikočević

iračko pravo na lokalnim izborima u Crnoj Gori, koji će biti održani sjutra u 11 opština, imaće, prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, 306.722 građana.

U trci za mandate u lokalnim parlamentima učestvuje 393 kandidata odbornika. Najviše građana ima pravo glasa na izborima u Podgorici 134.991, a 61 odbornika će birati sa deset lista: 1. “Za dobro građana Podgorice Pobjednička koalicija Milo Đukanović”; 2. Grupa građana Saša Mijović - “Pobjednik od riječi”; 3. Građanski savez za promjene; 4. Ujedinjena Cr-

na Gora - Goran Danilović - “Ozbiljni ljudi za ozbiljan grad”; 5. DF-SNP “Sve za moj grad”; 6. Albanska alternativa; 7. Socijaldemokrate - Ivan Brajović - “Dosljedno za Podgoricu”, 8. Marko Milačić “Da Podgorica bude porodica - Prava Crna Gora”; 9. Aleksa Bečić - Dritan AbazovićPodgorica za 21. vijek - Demokrate - URA; 10. Srpska koalicija Dobrilo Dedeić.

goluBovci Odbornički mandati 2014 - 2018

DPS 12 DF 6

SNP 4

U opštini u okviru Glavnog grada, Golubovcima pravo glasa ima 11.948 građana, a u trci za 32 odbornička mjesta u lokalnom parlamentu učestvuje šest izbornih lista: 1. “Za dobro građana Golubovaca - Pobjednički! DPS - Milo Đukanović”; 2. Građanski savez za promjene; 3. Ujedinjena Crna Gora - “Ozbiljni ljudi za ozbiljan grad”; 4. Koalcija DF-SNP “Svi za slobodnu Zetu”; 5. Aleksa Bečić - Dritan Abazović - Zeta za 21. vijek - Demokrate - URA; 6. Socijaldemokrate - Ivan Brajović - “Dosljedno za Golubovce”. Za 38 odborničkih mandata u bjelopoljskom parlamen-

Šavnik Odbornički mandati 2014 - 2018

DPS - SDP 17 SNP 8

DF 5

tu boriće se devet lista: 1. “Srpska koalicija - Slavko Fuštić”; 2. SDP “Za život u Bijelom Polju”; 3. DF “Biraj, odluči, promijeni”; 4. Aleksa Bečić - Dritan Abazović - Bijelo Polje za 21. vijek - Demokrate - URA; 5. Ujedinjena Cr-

na Gora - “Ozbiljni ljudi za ozbiljan grad”; 6. Savez za pomirenje - Svetislav Perišić - “Život ne može da čeka”; 7. Koalcija DPSBS-SD “Za dobro građana Bijelog Polja Pobjednička koalicija Milo Đukanović”; 8. Crnogorska

ŽaBljak Odbornički mandati 2014 - 2018

DPS 17 SNP 8

DF 5 Pozitivna 1

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

vlja

Plav

2014 - 2018

Bijelo Polje

Odbornički mandati 2014 - 2018

BS 11 DPS 11

DF 7 SDP 1

Odbornički mandati 2014 - 2018

DPS 19 SDP 3

SDP 6 SNP 2 SD 1

DF 2

Aktuelno

DF 3

Nezavisni odbornici 4

BS 2 SNP 7

Građanska inicijativa 1

i Stranka pravde i pomirenja “Za naš grad Bijelo Polje”, 9. Najbolji izbor - SNP Bijelo Polje - Dr Rašo Nišavić. Pravo glasa u Bijelom Polju ima 40.235 građana. U primorskoj opštini Bar biračko pravo može iskoristiti

38.235 građana, a u trci za lokalni parlament i 37 mjesta učestvuje 11 lista: 1. Koalicija DF- SNP “Za grad koji volimo”; 2. “Marko Milačić - Prava Crna Gora - Za pravi Bar”; 3. “Radomir Cakan Novaković - Biram Bar”; 4. “Za dobro građana Bara - Pobjednički DPS Milo Đukanović”; 5. Grupa građana “Reforma za Bar”; 6. Albanci za Bar; 7. Bošnjačka stranka; 8. Socijaldemokrate - Mićo Orlandić - “Dosljedno za nova radna mjesta i razvoj Bara”; 9. Aleksa Bečić - Dritan Abazović - Bar za 21. vijek - DemokrateURA; 10. SDP - Bar za promjene - Dr Draginja Vuksanović; 11. Demos - Čistim rukama za budućnost Bara. U najsjevernijoj opštini Crne Gore pravo glasa ima 26.037 građana, a Pljevljaci će birati između pet lista za 35 odbornika: 1. “Za spas Pljevalja”- DNP, Pokret za Pljevlja, Prava Crna GoraVladislav Bojović, dr Novica Stanić, Marko Milačić; 2. “Za dobro građana Pljevalja-Pobjednički!” Koalicija DPS, SD, BS-Milo Đukanović; 3. Aleksa Bečić - Demokrate - Pobjede, ne podjele, “Dođi kući, jer imamo plan”; 4. Koalici-

DanilovgRaD Odbornički mandati 2014 - 2018

DPS 17 SNP 5

DF 8 SDP i Pozitivna 3

ja Nova srpska demokratija- Socijalistička narodna partija- Pokret za promjene: “Da Pljevljima svane - složno i iskreno naprijed”; 5. SDP “Pljevlja svima – dr Adnan Hadžiosmanović”. U trci za rožajski parlament, koji ima 34 odbornika, učestvuje devet lista: 1. SDP - Za promjene; 2. SNP-NOVA- “Složno za Rožaje - bratski, iskreno, naprijed”; 3. PzP - Promjene za bolje Rožaje Aida Nina Kurpejović; 4. Socijaldemokrate - Ivan Brajović - “Dosljedno za Rožaje”; 5. Aleksa Bečić - Demokrate - Pobjede, ne podjele, “Dođi kući, jer imamo plan za moderan grad”; 6. URA- Husein Ljaić- Rožaje naša kuća; 7. BS- Rafet Husović “Rožaje na prvom mjestu”; 8. “Za dobro građana Rožaja Pobjednički! DPS Milo Đukanović”; 9. SPP- Hazbija Kalač “Mijenjaj, druge nam nema”. Pravo glasa u Rožajama ima 22.037 građana. U Danilovgradu pravo glasa sjutra može ostvariti 12.752, a građani će odbornike, za 33 mandata, birati sa sedam lista: 1. Aleksa Bečić - Dritan Abazović Danilovgrad za 21. vijek- Demokrate- URA; 2. Socijaldemokrate - Ivan Brajović - “Dosljedno za

Rožaje Odbornički mandati 2014 - 2018

BS 17 DPS 12

Birališta u 11 opština Biće otvorena u sedam sati, a građani mogu glasati do 20 sati Danilovgrad”; 3. SDP- Časno za promjene - Dražen Dragojević; 4. NOVA- PzP - Za srpsko-crnogorski dogovor. Bratski, iskreno naprijed; 5. Narodna koalicija - Časno za Danilovgrad DNP, SNP i Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore; 6. Marko Milačić - Za pravi Danilovgrad - Prava Crna Gora; 7. “Za dobro građana Danilovgrada. Pobjednički!”- Koalicija DPSLP- Milo Đukanović. Na Žabljaku biračko pravo može ostvariti 3.101 građanin, a za lokalni parlament, koji čini 31 odbornik, se bore tri liste: koalicija DPS-SD- Milo Đukanović, DF-SNP i Demokratska Crna Gora “Dođi kući, imamo plan. Za vlast u Plavu i 31 odborničko mjesto boriće se devet lista: 1. Socijaldemokrate Ivan Brajović- Dosljedno za Plav; 2. Albanska alternativa - Iber Hoti; 3. Aleksa Bečić - Demokrate - “Po-

bjede, a ne podjele - Dođi kući, jer imamo plan”; 4. Bošnjačka stranka; 5. Koalicija DF-SNP; 6. Stranka pravde i pomirenja Plav naš dom; 7. Grupa birača - Biram Plav; 8. SDP - Promjene na djelu, 9. Za dobro građana Plava. Pobjednički! DPS Milo Đukanović, a pravo glasa ima 9.145 građana. Za 31 odborničko mjesto u Kolašinu učestvuje sedam lista: 1. Grupa birača “Šule i Mikan sa građanima za Kolašin”; 2. Za dobro građana Kolašina. Pobjednički! DPS Milo Đukanović; 3. SDP- Promjene na djelu; 4. Socijaldemokrate - Ivan Brajović “Dosljedno za Kolašin”; 5. Aleksa Bečić - Demokrate - Pobjede, ne podjele. Dođi kući jer imamo plan za moderan grad; 6. koalicija DF-SNP; 7. Ujedinjena Crna Gora Goran Danilović, a pravo glasa ima 6.518 građana. Biračko pravo u Šavniku ima 1.723 građana, a u trci za lokalni parlament sa 30 mjesta, učestvuju tri liste: Aleksa Bečić - Demokrate- “Pobjede, a ne podjele - Dođi kući, jer imamo plan”; 2. Za dobro građana Šavnika. Pobjednički! DPS, SD- Milo Đukanović; 3. SNP-DF.

Kolašin Odbornički mandati 2014- 2018

SDP 4

DPS 10

SDP-Pozitivna 3

BDZ 1

DF 8

Grupa građana 3

SNP 7

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

nakon što je opština dovela u pitanje regularnost

Državna izborna komisija spašava izbore u Kolašinu

⌦ Zorica Bulatović

ržavna izborna komisija uplatila je nedostajući novac za rad Opštinske izborne komisije Kolašin, da se ne bi dovela u pitanje regularnost izbora, iako je to bila obaveza Opštine, potvrđeno je Vikend novinama u OIK-u.

“Predsjednica kolašinske opštine Željka Vuksanović treći put nije ispoštovala rok za uplatu novčanih sredstava potrebnih za rad OIK, pa je to uradila Državna izborna komisija. Posljednji rok za uplatu novca je bio 23. maj, no ona se na sve to ponovo oglušila. Tim postupkom predsjednice bilo je dovedeno u pitanje održaanje izbora u Kolašinu. DIK je uplatio nedostajući novac OIK, pa će se zahvaljujući njima održati izbori u Kolašinu”, kazala je predsjednica OIK kolašina Dragica Popović. Podsjetimo, predsjednica kolašinske opštine Željka Vuksanović je prvu upla-

tu od 1.000 eura uplatila pod pritiskom medija, pokušavajući da svojim izjavama demantuje pisanje našeg lista. Međutim, nakon što ni u drugoj rundi pregovora o uplati Vuksanović nije uplatila novac za rad OIK, predsjednica OIK Popović sa kolegama je obustavila dalji rad, čime je po drugi put dovedeno u pitanje održavanje izbora u Kolašinu. Nakon tih zvaničnih izjava Popović, Opština je uplatila sedam hiljada eura, što nije ni približna suma koja se opredjeljuje za rad OIK, uz dogovor da ostatak novca odnosno sumu do 24.000 uplati do 23. maja, što predsjednica Opštine ponovo ni-

je ispoštovala. Grupa birača “Šule i Mikan sa građanima za Kolašin” oštro je reagovala na ovakav postupak prve dame grada na Tari. “OIK za sada nije obavijestio nijednog nosioca izbornih lista o problemima u svom radu, a dužni su bili da to učine radi regularnosti izbornog postupka. Ovo što radi predsjednica kolašinske opštine od OIK i način na koji sputava njen rad dovodi u sumnju rezultate kompletnog izbornog postupka. Postavlja se i pitanje šta rade nadležni državni organi u preduzimanju mjera protiv opštinske vlasti u Kolašinu i predsjednice ove opštine koja prema našim informacijama ograničava rad na ustavu izabranih organa i zakonom određenih organa koji su dužni da sprovedu kompletan izborni postupak”, saopštili su Vikend novinama iz Grupe birača.

Kolašin

Ugrožen izborni proces Grupa birača traži od DIK, da odgovori na pitanje da li su izbori u Kolašinu dovedeni u pitanje, da li su ušli u formu neregularnosti i kako i na koji način misle ova tri dana koja su preostala do izbora da organizuju kompletan izborni postupak i izbor-

ni proces na teritoriji opštine Kolašin. “Pitanje je i koje će mjere preduzeti prema kolašinskoj vlasti i predsjednici koji na svaki način sputavaju izbor noe skupštine i odnornika u SO Kolašin”, kažu iz Grupe birača.

sjednica savjeta agencije za sprečavanje korupcije

Sa sastanka

radovanović razgovarao sa nikolićem

Iskustva Crne Gore pomažu reGIonu Crna Gora kao predvodnica procesa evropskih integracija, prenošenjem svog iskustva, može doprinijeti lakšem prevazilaženju sljedećih faza u procesu pristupanja država Zapadnog Balkana, ocijenio je ambasador Bosne i Hercegovine u Podgorici Vinko Radovanović tokom razgovora sa predsjednikom Odbora za međunarodne odnose i iseljenike u Skupštini Crne Gore Andrijom Nikolićem.

Radovanović je istakao da bi od velike važnosti za parlamentarce iz BiH bila razmjena iskustava o ulozi parlamenata u procesu evropske integracije. Nikolić je naglasio da svaka ozbiljna država koja drži do svog ugleda u svijetu, mora da ostvari blisku saradnju sa zemljama iz najbližeg okruženja, jer je to “nužan preduslov da bi postala respektabilan faktor na međunarodnoj političkoj sceni”. A.N.

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nije juče raspravljao o zahtjevu za smjenu predsjednika Agencije Sretena Radonjića, jer inicijativa Vanje Ćalović-Marković, kako je obrazloženo, nije sadržala formalne razloge da bi bila stavljena na dnevni red. Toj odluci je prethodila žučna rasprava Ćalović-Marković, koja je poslije nekog vremena i napustila salu i predsjednice Savjeta Agencije Goranke Vučinić. Vučinić je kazala da u inicijativi nijesu navedeni razlozi koji su zakonom prepoznati kao razlozi za razrješenje direktora Agencije, niti su dostavljeni dokazi i argumenti. Kako je dodala, inicijativa Ćalović- Marković je neozbiljna i predstavlja vid nipodaštavanja Agencije i članova Savjeta. Na sjednici je ĆalovićMarković predloženo da dopuni dokumentaciju. Prema njenim riječima, inicijativu je podnijela na

Sa sjednice Savjeta ASK osnovu izvještaja Evropske komisije u kojem je navedeno da se mora omogućiti da ASK radi nezavisno od bilo kakvog uticaja, obezbijediti maksimalnu transparentnost i integritet, nepristrasnost i odgovornost rukovodstva Agencije. Ona smatra da bi Radonjić trebalo da bude razriješen jer, kako je rekla, nije uradio ništa, nema rezultata u ključnim oblastima, niti jednog funkcionera za kojeg je otkriveno da

je u konfliktu interesa ili da je nezakonito stekao imovinu. Radonjić je rekao da podržava svaku inicijativu koja se odnosi na njegov ili razrješenje članova Savjeta, ali samo ukoliko je u skladu sa zakonom. “Njenu inicijativu i ovakav nastup smatram završnom konvencijom političkih subjekata koje ona ovdje predstavlja i zloupotrebu sjednica Savjeta”, kazao je Radonjić. A.N.

foto: AntenaM

Bez rasprave o smjeni Radonjića

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

DEKAN PRAVNOG FAKULTETA VELIMIR RAKOČEVIĆ ZA

UBISTVA U CRNOJ GORI SU MEĐUNARODNOG KARAKTERA ⌦ Samir Rastoder

ekan Pravnog fakulteta Velimir Rakočević je u razgovoru za Vikend novine rekao da su uzroci povećanog broja brutalnih ubistava u Crnoj Gori brojni i vrlo kompleksni, te da je to kombinacija spoljašnjih i unutrašnjih faktora. “U nekom širem smislu, to je ukupni globalni kontekst, jer je kriminal planetarni problem. Crna Gora, zbog vrlo važnog geostrateškog položaja, ne može izbjeći te negativne implikacije. Svjedoci smo nečega što ni najveći pesimisti nijesu očekivali, spirale nasilja koja nikako da prestane”, rekao je Rakočević. VN: Neka pravila u izvršavanju najtežih krvičnih djela su prestala da važe, zar ne? RAKOČEVIĆ: Svi ovi oblici teškog kriminaliteta imaju internacionalni karakter, imaju izražene elemente organizovanosti, profesionalnosti u samom izvršenju i nešto što je vrlo karakteristično, da ono što su bili neki obrasci ponašanja u tim kriminogenim krugovima, na našim prostorima prestaju da važe. Toliko je ispoljena brutalnost, bezobzirnost i bezosjećajnost da je to gotovo nezabilježeno. Sa

druge strane, kriminalci udaraju na onim mjestima i vremenskim intervalima gdje se to najmanje očekuje. Potencijalana žrtva se najmanje nada da neko može ići toliko bezumno da ugrozi i živote drugih. Dugo smo odolijevali viktimizaciji nedužnih ljudi, ali smo nažalost imali i slučajeve gdje su stradali potpuno nevini ljudi. Ipak, u odnosu na svaki konkretan slučaj postoje određene specifičnosti, zbog čega je izvršen kriminalni čin i zbog čega je neka osoba stradala. VN: Utisak je da se ubice i kriminalci ponašaju toliko sigurno i da nedjela rade sa

Slučajevi brutalnih ubistava nam govore da nam nedostaje obavještajni rad. Očigledno da u dijelu operativnog i analitičkog treba ozbiljno da radimo. Ključna stvar je da naše nadležne službe imaju kriminalistički relevantne informacije. To su one informacije koje generišu pokušaj ili samo pripremu krivičnog djela i da bi se na osnovu tih informacija reagovalo znatno prje nastupanja posljedica

velikom lakoćom?

RAKOČEVIĆ: Pravi korijeni svega su negdje dalje. Prljavi novac od različitih kriminalnih aktivnosti, podjela plijena i ta polarizacija je uvijek uzrok ubistava. To je više nego jasno. Mi smo mali segment u velikom mozaiku, jer je riječ o međunarodnom kriminalitetu koji obuhavata i više kontinenata. Ne bih se složio sa vama u konstataciji da ubice, kriminalci sve ovo rade sa lakoćom. Cijeli život se obavim ovim poslom pa znam da i onaj najizdrilovaniji delinkvent ima strah od zločina, iako ga vješto potiskuje. Ovdje govorimo o usložnjavanju taktike i tehnike i svih elemenata vršenja pojedinih zločina. Ovo samo na prvi pogled izleda tako jednostavno, ali to govori da je zločin vrlo brižljivo pripreman i da do detalja postoje planovi egzekucije - od donošenja odluke, preko pripreme svih elemenata, pomoći nakon izvršenog zločina. Uvijek učestvuje grupa sa vrlo preciznim zadacima i ulogama, i u tom lancu nije dopušteno da neko kiksa. To nam i govori da tradicionalne metode policijskog rada moraju ustupiti mjesto novijim, savremenijim oblicima suzbijanjima zločina i kriminaliteta, jer je nažalost očigledno da kaskamo za kriminalcima.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

AKTUELNO

A VIKEND NOVINE VN: Da li imamo kvalitetne i kompetentne ljude i institucije koji su kadri da se nose sa ovim problemima? RAKOČEVIĆ: Pune dvije decenije sam radio u službama i znam dobro taj kadar. Ne želim da nešto glorifikujem, ali bilo bi nekorektno reći da mi nemamo dobar kadar za borbu protiv ove pošasti. Imamo. Samo je pitanje dobre operacionalizacije. Mi u Crnoj Gori primjenjujemo sve evropske standarde u oblasti bezbijednosti. Na teorijskom, pa donekle i n a p r a kt i č nom nivou smo potpuno ujednačeni s tim standardima. Pitamo se onda zašto su kriminalci korak ispred bezbjednosnih struktura. Odavno nemamo više slučajeva ili ih imamo malo da je izvršenje krivičnih djela neki spontan i nevješt akt. Ne, i tu se investira, jer novac diktira tempo. Slučajevi brutalnih ubistava nam govore da nam nedostaje obavještajni rad. Očigledno da u dijelu operativnog i analitičkog treba ozbiljno da radimo. Ključna stvar je da naše nadležne službe imaju kriminalistički relevantne informacije. To su one informacije koje generišu pokušaj ili samo pripremu krivičnog djela i da bi se na osnovu tih informacija reagovalo znatno prje nastupanja posljedica. Isto kao što smo mi nekada učili od starijih kolega kako da od operativne veze dođemo do saradnika (lice koje prikuplja podatke za policiju na terenu). Dobar operativac je jak onoliko koliko ima razvijenu mrežu saradnika. Narav-

no mora imati i stručnog i svakog drugog znanja. Operativna veza može biti porodična, prijateljska, poznanička... Dakle, mora da postoji mreža operativnog kombinovanja. VN: Šta ona znači? RAKOČEVIĆ: Znači da vam pristižu informacije sa terena, bez obzira na to da li si u kancelariji, na drugom kraju svijeta ili bilo gdje. Na zapadu, u pojednim državama, stopa kriminaliteta je mala zato što između ostalog, imaju dobru saradnju sa građanima. Oni su odavno formirali sistem koji pomaže službi. VN: To znači da oni imaju više građana u službi nego mi? RAKOČEVIĆ: To je pogrešan i pogrdan naziv. Valjda nam je svima u interesu da budemo bezbjedni. Oni imaju cijelu službu koja opservira, skenira situaciju u interesu društva i države. Na izvorištu se djeluje. Na nivou jedne operativne indicije se reaguje, a ne da djelujemo post festum i da na kraju kupimo leševe. VN: Zaključio bih iz ovoga takođe da se puno toga dešava van granica Crne Gore, mislim na pripremu zločina? RAKOČEVIĆ: Pa ni najmoćnije države nijesu riješile problem kriminala. Svi se, manje ili više uspješno bore protiv toga. Dakle, nijedna država se sama ne može izboriti, jer je ovo internacionalni problem. Ne možemo neko prosječno krivično djelo naći, a da je vezano samo za tu državu. Postoji još jedan problem i oblast koja je, istina, normativno dobro postavljena, ali u praksi ne funkcioniše tako dobro, a to je pružanje međunarodno pravne pomoći. Taj proces je u praksi veoma spor. Ako mi na našoj teritoriji nijesmo uspjeli da spriječimo zločin i ako ih odmah ne pohapsimo, a oni zbog našeg položaja i male teritorije brzo napuste zemlju, treba puno vremena dok neko reaguje na poziv za međunarodnu pomoć. U slučajevima kod nas često se dešava da kriminalci budu uhapšeni po dru-

Prljavi novac od različitih kriminalnih aktivnosti, podjela plijena i ta polarizacija je uvijek uzrok ubistava. To je više nego jasno. Mi smo mali segment u velikom mozaiku, jer je riječ o međunarodnom kriminalitetu koji obuhavata i više kontinenata. Ne bih se složio sa vama u konstataciji da ubice, kriminalci, sve ovo rade sa lakoćom gom osnovu, pa tek naknadno da se povežu sa ostalim kriminalnim djelima. Dakle, jedna država sama ne može da rješava ove probleme, pa taman ona bila najbogatija zemlja na svijetu. Uz to, da ponovim, Crna Gora se nalazi na vrlo važnom geostrateškom položaju koji uslovljava izvjesnu ugroženost od međunarodnih kriminalnih struktura sa svih strana. Očigledno da treba još više da investiramo u razvoj službi i usvajanju novih tehnika suprotstavljanja ovim oblicima kriminala. Dijelimo sudbinu okruženja i zato je potrebna sinergija unutar države i okruženja kao i međunarodne zajednice da bi bili brži od kriminalaca

VN: Imamo li u ovom slučaju bilo kakve benefite od članstva u NATO? RAKOČEVIĆ: Imamo koristi po više osnova. NATO je organizacija globalne sigurnost i bezbjednost, ali se oni ne bave ovim segmentom bezbjednosti i suzbijenja kriminaliteta. Sa ovim problemom moraju da se izbore naše službe uz mnogo veću kooperativnost sa građanima i boljom saradnjom sa okruženjem i međunarodnim policijskim asocijacijama. Administracija u međunarodnoj saradnji je spora. Svi standardi i procedure su tu, ali kada sve to treba spustiti na operativni nivo onda se kasni. Čak imam osjećaj da ima i određene neodgovornosti iako su to sve urgentni slučajevi. VN: Bili smo svjedoci i određene slabe saradnje institucija u Crnoj Gori. Da li i to doprinosi većoj “komotnosti” kriminalaca? RAKOČEVIĆ: Bilo je nažalost nepotrebljivih situacija, gdje su očigledno postojali nedostaci. Kada se to desilo onda su se ključnim pravnim aktima precizirale i definisale nadležnosti, tako da je taj problem sada prevaziđen. VN: Da li u svim ovim zlo-

činima ima bilo kakve političke pozadine? RAKOČEVIĆ: U kriminalnim krugovima postoje određene zakonomjernosti. Kriminalac će da izvrši krivično djelo u trenutku kad je to, za učinioca ili grupu koja stoji iza toga, najbezbjednije, a kada žrtva ima najmanje šanse da preživi. Kriminalcima nije važno ništa što i “normalnom” čovjeku. Da pitate bilo koga od njih, recimo kad su bili izbori u Crnoj Gori, neće znati, jer je to potpuno drugi svijet koji funkcioniše po zakonu jačeg. Da iole vode računa o vrijednostima ne bi to radili, a posebno ne na tako brutalan način. Sudeći po vremenu i mjestima gdje se dešavaju ubistva i pokušaji, čovjek bi zaista mogao doći do zaključka da oni tempiraju i da sve to ima nekakvu vezu sa politikom, jer se tim djelima nanosi velika šteta svima. VN: Koji su to potezi koje treba da se urade kako bi se građanin osjećao bezbjednije? RAKOČEVIĆ: Prva stvar je to da se svi raspoloživi kapaciteti usmjere u sprečavanju ovoga zla. Prvo prevencija. Sva lica koja mogu biti potencijalne mete treba zaštititi, odnosno kako mi to kažemo, staviti pod pojačanu kontrolu i nadzor. Druga stvar, treba mnogo više ulaganja u službe bezbjednosti u smislu jačanja kapaciteta, kompetencija, ovladavanja novim metodama i tehnikama suzbijanja zločina, specijalizacije... Treće, potrebno je raditi na bezbjednosnoj kulturi. Moramo shvatiti da bezbjednost nije individualna stavr i u tom smislu moramo se uključiti i pomoći državnim organima da dovedu posao do kraja, jer nijedna policija to ne radi sama. I naravno, ono što je posebno važno, da mehanizmi regionalne saradnje moraju do kraja zaživjeti. Ulaskom u EU te stvari će se naravno popraviti. Sad još nemamo taj stepen saradnje potreban i dovoljan za rješavanje ovog problema. Zapravo da zaključim s tim, potrebna je opšta mobilizacija i globalan odgovor na pošast kriminala.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

PONIŠTENA PRIVREMENA MJERA ZABRANE KUPOVINE AKCIJA

Upuštanje u meritum spora “Razlozi o odlučnim činjenicama na osnovu kojih prvostepeni sud zaključuje da nije postojao pravni osnov za isključivanje iz glasanja o odluci o pokretanju postupka javne ponude za preuzimanje Rudnika uglja, zbog konflikta interesa akcionare državu Crnu Goru, A2A, Prvu banku i manjinske akcionare Milana i Goluba Bojanića, predstavlja upuštanje u meritum spora, čime se iscrpljuje postavljeni tužbeni zahtjev koji se može raspraviti jedino u parničnom postupku”, smatraju Kovačević, Anđelić i Sekulić.

6,4

EURA JE PROCIJENJENA VRIJEDNOST AKCIJE RUDNIKA UGLJA

EPCG NA KORAK DO PREUZIMANJA RUDNIKA UGLJA Vijeće Privrednog suda ocijenilo da je privremena mjera zabrane bila nezakonita, te da prilikom njenog donošenja nijesu cijenjeni svi priloženi dokazi

⌦ Bojana Despotović Vijeće Privrednog suda ukinulo je rješenje o privremenoj mjeri kojom je Elektroprivredi (EPCG) bila zabranjena kupovina akcija Rudnika uglja Pljevlja, ocjenjujući da je ono bilo neosnovano i suprotno važećim zakonima. Time je EPCG došla korak bliže ka preuzimanju pljevaljske kompanije, po cijeni od 6,4 eura po

akciji, a konačno zeleno svijetlo u ovom postupku očekuje se od Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV). U rješenju koje je 23. maja donijelo tročlano vijeće Privrednog suda, sastavljeno od sudija Ivana Kovačevića (predsjednik), Miodraga Anđelića i Nataše Sekulić, ukazuje se da je ta sudska instanca izricanjem privremene mjere zabrane učinila brojne povrede postupka i

zanemarila to što nijesu bili ispunjeni uslovi za njeno određivanje. Predmet je vraćen na ponovni postupak u kojem će se “otkloniti bitne povrede na koje je ukazano, te pravilno primijeniti materijalno pravo, nakon čega će sud biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku”.

■ NEOSNOVAN ZAHTJEV

Privredni sud

Foto:

Privremenu mjeru donijela je 4. maja sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković, u okviru sudskog spora između M&V Company, vlasnika Vasilija Miličkovića, i EPCG, kojim manjinski akcionar energetske kompanije traži da se poništi odluka o pokreta-

Takođe su osnovani navodi prigovora da prvostepeni sud u obrazloženju rješenja pogrešno izvodi zaključak da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete jer bi preuzimanjem akcija Rudnika uglja nastala šteta državi Crnoj Gori, A2A i ostalim manjinskim akcionarima

nju postupka kupovine akcija Rudnika uglja. Ona je privremeno zabranila preuzimanje pljevaljske kompanije uoči isteka roka za prijavu akcionara kod Centralne depozitarne agencije (CDA), koji su htjeli da prodaju akcije po cijeni od 6,4 eura po dionici. Na njenu odluku EPCG je uložila prigovor koji je vijeće Privrednog suda ocijenilo osnovanim. Osnovni uslov za obezbjeđivanje privremene mjere, kako novčanog, tako i nenovčanog potraživanja, kako je istaklo tročlano vijeće, je činjenje vjerovatnim postojanja potraživanja iz člana 289 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju (ZIO). “Sadržina postavljenog tužbenog zahtjeva je usmjerena na poništenje odluke Skupštine akcionara tuženog o pokretanju postupka dobrovoljen javne ponude za preuzimanje Rudnika uglja, koji predstavlja osnov za određivanje privremene mjere, a prvostepeni sud je propustio da u pobijanom rješenju navede koje potraživanje ima predlagač obezbjeđenja, pa u konkretnom slučaju nema potraživanja koje se tom mjerom obezbjeđuje. Odredbom člana 16 ZIO je propisano da je potraživanje pravo na napla-

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

AKTUELNO

Rudnik uglja

Odluka vijeća Privrednog suda poslata je Centralnoj depozitarnoj agenciji i KHOV, koja treba da odobri EPCG nastavak postupka preuzimanja Rudnika uglja. Prvobitnom odlukom suda javna ponuda za preuzimanje akcija pljevaljske kompanije prekinuta je nekoliko časova prije isteka, pa se očekuje da, nakon odobrenja KHOV-a, ona za toliko bude produžena stio da cijeni i rješenje Komisije za tržište kapitala, koja je kao nadzorni organ odobrila EPCG dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje Rudnika uglja”, ocijenilo je vijeće. Sud je, smatraju oni, pogrešno primijenio odredbu materijalnog prava u ovom slučaju, imajući u vidu da predlagač obezbjeđenja nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja. “Takođe su osnovani navodi prigovora da prvostepeni sud u obrazloženju rješenja pogrešno izvodi zaključak da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete jer bi preuzimanjem akcija Rudnika uglja nastala šteta državi Crnoj Gori, A2A i ostalim manjinskim akcionarima”, navodi se u rješenju vijeća.

■ ČEKA SE ODLUKA KHOV-A

tu novčanog iznosa ili na neko davanje, činjenje,

nečinjenje ili trpljenje. U tom slučaju nema budućeg izvršenja zahtjeva, na osnovu izvršne isprave, pa zbog toga nema pravnog

osnova za određivanje privremene mjere”, navodi se u rješenju u koje su Vikend novine imale uvid. Pobijana zabrana, kako

Azra Jasavić zastupala EPCG Zanimljivo je da je EPCG za advokata u ovom postupku angažovala Azru Jasavić, v.d. predsjednicu Pozitivne Crne Gore. Jasavić je i bivša poslanica u Skupštini, a prije ulaska u političke vode bila je dugogodišnja pravnica.

se dodaje, ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer se iz obrazloženja privremene mjere ne može zaključiti na šta se odnosi nenovčano potraživanje koje ima predlagač obezbjeđenja. “U pobijanom rješenju nijesu dati valjani razlozi o odlučnim činjenicama za određivanje privremene mjere, odnosno dati razlozi su nejasni i protivrječni jer prilikom donošenja rješenja o privremenoj mjeri sud nije cijenio sve relevantne dokaze priložene uz tužbu i odgovor na tužbu, među kojima ni mišljenje KHOV-a. Sud je propu-

Odluka vijeća Privrednog suda poslata je Centralnoj depozitarnoj agenciji i KHOV, koja treba da odobri EPCG nastavak postupka preuzimanja Rudnika uglja. Prvobitnom odlukom suda javna ponuda za preuzimanje akcija pljevaljske kompanije prekinuta je nekoliko časova prije isteka, pa se očekuje da, nakon odobrenja KHOV-a, ona za toliko bude produžena. Odluku o preuzimanju Rudnika uglja i kupovini svih akcija pljevaljske kompanije, po ukupnoj cijeni od 33 miliona eura, Skupština akcionara EPCG donijela je 28. marta. Procjenu vrijednosti dionica obavila je konsultantska kuća Deloitte iz Beograda. Većinski vlasnik Rudnika uglja je italijanska kompanija A2A koja posjeduje 39,49 odsto akcija, država ima 31,11 odsto, Aco Đukanović 11,15, a ostali akcionari 18,25 odsto udjela.

AKTUELNO St.br.538/17

Stečajni upravnik u stečajnom dužniku, :”MONTENEGRO SEKURITY SERVICES” DOO PODGORICA na osnovu Rješenja Privrednog suda u Podgorici,poslovne oznake St.br.538/17 u skladu sa čl.134,135 136 Zakona o stečaju(Sl.list CG br.1/2011), dana 26.05.2018. godine

OGLAŠAVA PRVI PUT RODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA:”MONTENEGRO SEKURITY SERVICES” DOO PODGORICA JAVNIM NADMETANJEM,PUTEM PRIKUPLJANJA PISMENIH PONUDA I istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika,stečajnog sudiju,vlasnike stečajnog dužnika,razlučne i stečajne povjerioce,kao i sva zainteresovana lica Predmet prodaje - Nekretnine upisane u LN 2489 KO Tološi - katastarska parcela br.4593/2 KO Tološi,ukupne površine 682 m2 i na njoj: * Pomoćna zgrada br.1 površine u osnovi 242m2 - nestambeni prostor PD1,površine 194m2 - stambeni prostor PD2,površine 194 m 2 *Pomoćna zgrada br 2,površine u osnovi 24m2 - katastarska parcela br 4593/3 KO Tološi,ukupne površine 271m2, - katastarska parcela br.4594/2 KO Tološi ,ukupne površine 1.212m2 i na njoj: *Porodična stambena zgrada br 1 ,površine u osnovi 294 m 2 - stambeni prostor PD1,površine 235 m 2 - stambeni prostor PD2,površine 235m2 *Pomoćna zgrada br.2 površine u osnovi 446m2 *pomoćna zgrada br3,površine u osnovi 33m2. *pomoćna zgrada br4,površine u osnovi 66m2 - Katastarska parcela br.4594/3 KO Tološi,ukupne površine 262 m 2 Početna cijena 1.155.000,00 €. Ponude se mogu dostaviti za kupovinu cjelokupne imovine stečajnog dužnika. Prodaja imovine dužnika vrši se putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda , koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici,ul.IV Proleterske brigade br 2, putem pošte ili neposredno na arhivi suda. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka :PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE :”MONTENEGRO SEKURITY SERVICES” DOO PODGORICA -U STEČAJU-NE OTVARAJ.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

OBJAVLJENI REZULTATI PROJEKTA 100 NAJVEĆIH U CRNOJ GORI

EPCG, BEMAX I VOLI NAJVEĆA PREDUZEĆA

Lider po prihodima je EPCG, po dobiti Bemax, a broju radnika Voli Elektroprivreda (EPCG), Bemax i kompanija Voli Trade su po prihodima, dobiti i broju zaposlenih u prošloj godini bili lideri u kategoriji velikih preduzeća, pokazali su rezultati projekta 100 najvećih u Crnoj Gori. Lider po prihodima koji su u prošloj godini iznosili 276,16 miliona eura je EPCG, po dobiti Bemax sa 20,9 miliona, a po broju zaposlenih Voli Trade, koji je u prošloj godini imao 1.870 radnika. U kategoriji srednjih preduzeća podgorička Neregelia lider je po prihodima koji su u prošloj godini izno-

Domen sa 2,26 miliona eura. Lider po broju zaposlenih u toj kategoriji je Securitas Montenegro sa 517. “U sektoru trgovine lider je Voli Trade sa ostvarenh 209,04 miliona eura prihoda u prošloj godini. U sektoru hotelijerstva prvorangirana je Hotelska grupa Budvanska rivijera sa 20,96 miliona prihoda, u sektoru upravljanje nekretninama Delta M sa 11,27 miliona, a u sektoru revizije i računovodstva Deloitte sa 956.460 eura prihoda”, saopštio je osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić. R.E.

PREDUZEĆA OSVOJILO JE PRIZNANJA PO DEFINISANIM KATEGORIJAMA

Ponuda mora da sadrži a)za fizička lica -lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša) -adresu za dostavljanje službene pošte, -dokaz o uplati depozita, -iznos ponuđene cijene po rednim brojevima oglašene imovine(koja ne može biti manja od početne) b)za pravna lica 1. -dokaz o registraciji pravnog lica 2. -podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponuda,sa propisanim punomoćjem, 3. -dokaz o uplati depozita 4. -iznos ponuđene cijene po rednim brojevima oglašene imovine(koja ne može biti manja od početne) Ponude se dostavljaju najkasnije do 26.06.2018 godine do 13,00 sati. Javno otvaranja ponuda će se obaviti dana 27.06.2018 god u Privrednom sudu CG u Podgorici (kancelarija br21) sa početkom u 09,00 sati. Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imaju sva pravna i fizička lica (domaća i strana) koja po pozitivnim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine predmetnih nepokretnosti. Lica koja su zainteresovana za dostavljanje ponuda, dužna su da uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 5% od početne cijene imovine za koju dostavljaju ponudu, na žiro-račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod HB br 520-13452-71. Dokaz o izvršenoj uplati depozita je sastavni dio ponude. Imovina se može razgledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda, ukoliko do naznačenog vremena za dostavljenje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda. Ponuda se dostavlja za kupovinu cjelokupne ponuđene imovine stečajnog dužnika , ili za kupovinu imovine po cjelinama. Kriterijum za odabir ponude je isključivo najveća ponuđena cijena.Imovina se prodaje u viđenom stanju. Neispravne ponude se neće razmatrati. Prednost u odabiru ima ponuđač koji ponudi najveću kupovnu cijenu. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, a koja nije manja od početene cijene. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili odustanak od zaključenja ugovora, povlači za sobom gubitak uplaćenog depozita. Odluku o prihvatanju najpovoljnijih ponuđača i prodaji imovine po ovom oglasu, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 7(sedam)dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda,i istu objaviti na oglasnoj tabli Privrednog suda CG u Podgorici. U slučaju eventualnih neslaganja katastarskih podatak sa stanjem na terenu,stečajni upravnik zadržava pravo da poništi prodaju , ne odabere ponuđača ili podatke usaglasi najkasnije do zaključenja ugovora o prodaji.Uplaćeni depozit izabranog ponuđača je sastavni dio kupoprodajne cijene, dok će uplaćeni depozit ostalih ponuđača istima biti vraćen u roku od pet dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji. Odabrani ponuđač je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10 dana od dana pravosnažnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine. Troškovi zaključenja i ovjere Ugovora padaju na teret kupca. Sve informacije u vezi predmetne prodaje, mogu se dobiti na telefon 067-644-647.

sili 56,24 miliona, po dobiti kompanija Gradir Montenegro sa 7,78 miliona, a po broju zaposlenih Tobacco S Press sa 825. Carlsberg Montenegro lider po prihodima u kategoriji malih preduzeća, koji su u prošloj godini bili 13,17 miliona, dok je prvorangirana po dobiti podgorička firma

1. 2. 3. 4.

Sa predstavljanja rezultata

SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA

Pokrivenost uvoza izvozom 19,9 odsto

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prva četiri mjeseca iznosila je 851,6 miliona eura, što je 12,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata. Izvezena roba vrijedila je 129,2 miliona eura, što je 14,3 odsto više nego u uporednom periodu. Uvoz je bio viši 12,7 odsto i iznosio je 722,4 miliona. “Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,9 odsto i veća

je nego u istom periodu prošle godine”, kazali su u Monstatu. U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu, u iznosu od 37,2 miliona, koji čine obojeni metali 25,6 miliona eura, gvožđe i čelik 7,4 miliona. U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 213,8 miliona eura, koji čine drumska vozila 57,3 miliona i pogonske mašine i uređaji 42,9 miliona.

Preuzeto manje struje Korisnici elektrodistributivnog sistema u aprilu su preuzeli ukupno 188,78 miliona kilovatsati električne energije, što je oko 24 odsto manje nego u martu. Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) saopšteno je da je najviše električne energije, ili skoro 39 odsto, distribuirano korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja. “U aprilu je očitano ukupno 352.880 mjernih mjesta ili 90 odsto od ukupnog broja. Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto”, kazali su u CEDIS-u.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

PREMIJER OBIŠAO RADOVE

Žabljak jedno od najvećih gradilišta

aktuelno

Marković sa saradnicima tokom obilaska Žabljaka

Na Žabljaku se trenutno troši preko 16 miliona eura na infrastrukturu Žabljak je jedno od najvećih gradilišta u Crnoj Gori gdje će se otvarati nova radna mjesta i stvarati nova vrijednost za našu državu, ocijenio je premijer Duško Marković tokom jučerašnje psojete tom gradu. On je, nakon obilaska radova na dionici puta do skijališta Savin Kuk, izražavajući zadovoljstvo realizacijom tog i drugih vrijednih projekata, kazao da se u Žabljaku trenutno troši preko 16 miliona eura na različitu kapitalnu infrastrukturu.

“Danas sam još jednom u prilici da se uvjerim kako se na Žabljaku realizuju kapitalni infrastukturni projekti koji imaju za cilj da ovaj nesporni crnogorski resurs, resurs Žabljaka pretvori u novu vrijednost i za ovaj kraj i za cijelu Crnu Goru. Ovdje smo sada na dionici puta od kilometar i dvjesta koji treba da obezbijedi kvalitetniji pristup skijalištu Savin Kuk. Biće završen za dva i po mjeseca. Nastavljamo i već su započeti radovi na novom parkingu”, rekao je premijer.

Za put do skijališta iZdvojeno 320.000 € Iz Vlade je nakon posjete saopšteno da je ukupna vrijednost projekat izgradnje dionice puta do skijališta oko 320.000 eura. “Glavni izvođač Intermost iz Podgorice je nakon dobijenih svih potrebnih dozvola od OpPored ovog projekta u Žabljaku se, kako je dodao, pripremaju uslovi za početak

štine Žabljak i Nacionalnih parkova prije desetak dana punim intenzitetom ušao u posao, tako da se završetak radova očekuje prije planiranog roka od tri mjeseca”, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću. gradnje novog rizorta, hotela sa pet zvjezdica vrijednog 25 miliona eura.

“Žabljak je i danas, ali verujem i u narednih nekoliko godina veliko gradilište, jedno od najvećih gradilišta u Crnoj Gori. Ovdje će ljudi imati nove prilike za sebe, ovdje ćemo otvarati nova radna mjesta, stvarati novu vrijednost za našu državu. Želim da pohvalim lokalnu samoupravu i predsjednika opštine, njegov tim koji sa Vladom i mojim timom intenzivno i svakoga dana stvara pretpostavke za neki novi projekat i novu investiciju”, zaključio je Marković.

U BRISELU ODRŽAN GODIŠNJI DIJALOG EU I ZEMALJA BALKANA

Preporučeno smanjenje plata i penzija Crna Gora bi trebalo da nastavi sprovođenje srednjeročne strategije fiskalne konsolidacije i smanji javnu potrošnju na plate i penzije, ocijenjeno je na godišnjem Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i zemalja Zapadnog Balkana i Turske. Na sastanku koji je juče održan u Briselu dogovoreno je da reformske mjere za Crnu Goru uključuju i obezbjeđivanje odgovarajuće budžetske alokacije kako bi se nosile sa neplaniranim fiskalnim odstupanjima. “Crna Gora se takođe složila da izradi sveobuhvatni akcioni plan za širokopojasni internet kako bi se ubrzalo širenje širokopojasnog pristupa i pri-

Simović

POTPISAN SPORAZUM O SARADNJI premio plan za povećanje investicija u istraživanje i razvoj”, saopštila je Delegacija EU u Crnoj Gori. Zajednički je usaglašeno da se nastavi sa punim otvaranjem željezničkog tržišta, gdje je potrebno da Crna Gora uspostavi nezavisno i efikasno želje-

zničko regulatorno i bezbjednosno tijelo, da se ojača makroprudencijalna politika Centralne banke. Dogovoreno je da se nastavi razvoj pravnog okvira koji je usklađen sa pravnom tekovinom EU za dodjelu koncesija i javno-privatnog partnerstva.

HIPOTEKARNA BANKA OTVORILA NOVU POSLOVNICU U PODGORICI

Nema više čekaNja u redu

Hipotekarna banka otvorila je novu poslovnicu u tržnom centru Delta City na osnovama novog koncepta bankarstva, pod nazivom Bank&Shop. “Hipotekarna banka nudi komotniji i brži način obav-

ljanja svih bankarskih aktivnosti i transakcija za građane i preduzeća uz najavu skorog uspostavljanja najsavremenijeg redomata koji će čekanje u redovima svesti na najmanju moguću mjeru i u pot-

punosti ga prilagoditi potrebama klijenata”, saopšteno je iz banke. Klijenti, kako se dodaje, neće morati da čekaju u redu već će dobiti SMS u trenutku kada su dva klijenta ispred njih.

Turistička privreda plasira domaće proizvode Predstavnici Vlade, Privredne komore i Investiciono-razvojnog fonda potpisali su juče sporazum o saradnji, kojim se nastavlja projekat “Kupujmo domaće”, sa ciljem uključivanja i turističke privrede u promociju i bolji plasman crnogorskih proizvoda i usluga. Potpisivanjem sporazuma, kako je kazao potpredsjednik Vlade Milutin Simović, počela je nova faza ovog projekta pod nazivom “Domaći ukusi”. “Ne slučajno domaći i ne slučajno danas. Danas, na po-

četku nove rekordne turističke sezone, nove poruke koja govori da je Crna Gora prepoznata kao omiljena turistička destinacija, u koju dolaze turisti sa svih meridijana, koju su prepoznali kao jednu otvorenu, sigurnu, stabilnu državu”, rekao je Simović. On je čestitao proizvođačima koji su izlagali na ovogodišnjem Novosadskom sajmu i zasluženo osvojili 129 priznanja, ističući da su te nagrade posebna poruka i novo ohrabrenje za sektor poljoprivrede i ukupnu ekonomiju.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

opstrukcijom advokata ponovo prekinuto suđenje za pokušaj terorizma

Maksić: Optuženi političari se šetkaju, a mi trunemo u zatvoru U cilju opstrukcije i odugovlačenja postupka protiv optuženih za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 2016. advokati odbrane nastavili su zloupotrebu procesnih prava i po ko zna koji put zatražili izuzeće glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Suđenje je prekinuto, a sudija Suzana Mugoša je novo ročište zakazala za 31. maj. Naime, advokat Jugoslav Krpović, koji zastupa okrivljenu Branku Milić, u svom zahtjevu za izuzeće glavnog specijalnog tužioca obrazložio je da je Katnić na prethodnom ročištu iznosio neistine kako bi uvrijedio njego-

vu branjenicu. ‘’Na prethodnom ročištu glavni specijalni tužilac je kazao da je Svesrpski četnički pokret osnovan kao kriminalna organizacija da bi izvršio krivično djelo, a da je kasnije ugašen da bi se prikrili tragovi. Prilažem izvod iz registra koji govori da taj pokret još uvijek funkcioniše. Zbog kršenja tužilačke etike tražim da vrhovni državni tužilac iz ovog postupka izuzme Katnića jer je pokazao veliku neobjektivnost, iznosio je činjenice na glavnom pretresu koje nijesu provjerene sa namjerom da se uvrijedi moja branjenica’’, kazao je Krpović. Zahtjevu su se pridružili okriv-

ljena Milić i advokat Miroje Jovanović. Odlaganje po ko zna koji put suđenja rezultiralo je i burnom reakcijom okrivljenog Dragana Maksića. ‘’Ja ne vjerujem dokle ovo ludilo ide. Šta je sa nama, ajde da nas pobiju pa sudite onima što su napolju. Ja sam 20 mjeseci u zatvoru. Zbog čega? Bili su tu političari koji su isto osumnjičeni, vi ste ih pustili da ne prisustvuju, prvo mjesec, pa dva, i oni sada šetaju napolju i rade šta hoće. A kakva su naša prava? Da trunemo tamo. Došao sam kao zdrav čovjek. Sada pijem sedam tableta dnevno. Dobio sam šećer, visok pritisak.

Stvarno ne mogu da se žalim na doktore koji rade tamo, dođu stalno, donesu tablete. Komandir je više puta dolazio u jedan ujutru da me vodi da primim injekciju, ali ovo je ludilo i ja treba da stavim štrik oko vrata i da se objesim. Evo, sudija, kod vas je mač - pa nam posjecite glave’’, kazao je Maksić. Predsjedavajuća sutkinja Mugoša je kazala da ona nema mač i da nikome ne-

će sjeći glave, već da poštuje pravila i zakon u Crnoj Gori. ‘’Ja mač nemam i nikome neću sjeći glave. Zakon se mora poštovati. Ne radi se o tome da sud neće da sudi. Radi se o tome da optuženi koji su na slobodi koriste svoja prava. Ja vas u potpunosti razumijem, ali onoga trenutka kada se podnese zahtjev za izuzeće, ovo vijeće više ne može da radi’’, objasnila je Mugoša. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

AKTUELNO

U OSNOVNOM SUDU ODRŽANO NOVO ROČIŠTE PO TUŽBI UREDNICA MONITORA

RADONČIĆ: SVA MEDIJSKA MAFIJA BILA U SUDNICI

Naslovnica Monitora

log, u svojstvu “publike” prisustvovali i vlasnik Monitora Miodrag Perović, glavni i odgovorni urednik Esad Kočan, vlasnik Vijesti Mihailo Jovović i suvlasnik istog medija Željko Ivanović. Radončić je pokazao naslovnu stranu Monitora od 30. septembra 2011. godine, na kojoj u nadnaslovu stoji: “Opet šišaju”, dok naslov glasi: “Otpor stoko”. Nakon toga je saopštio kako je više nego licemjerno tražiti da se njemu i Marku Vešoviću sudi po tužbi novinara i urednika medija koji su takvu naslovnu stranu objavili. “Milka Tadić je čitav narod nazvala stokom, u konkretnom slučaju ovcom, upoređujući ih na taj način sa životinjama koje su, medicinski dokazano, najgluplje na svijetu. Da su Monitor ozbiljne novine, nakon ovakve naslovne strane, vlasnik je morao da smijeni Milku Tadić i Esada Kočana ili da razmisli o varijanti da ukine novine”, dodao je Radončić. On je sudiji kazao i to da su Vešović i on svojim tekstovima samo odgovarali na najmonstruoznije bljuvotine

koje je Monitor objavljivao o njima iz razloga što nijesu objavljivali njihove demantije. Jučerašnje ročište obilježile su mnogobrojne upadice i uvrede, a situacija je kulminirala kada je Miodrag Perović nakon što je pročitana rečenica “Šeki je prodana duša” prokomentarisao “Što jes’, jes’”. Nakon toga je zastupnik odbrane Nikola Martinović tražio izuzeće sudije Dragana Šćepovića jer nije reagovao na upadice i dobacivanja koja su stizala od publike, odnosno od vlasnika, urednika i novinara Vijesti i Monitora koji su tako, prema njihovom mišljenju, remetili suđenje i pokušali da dekoncentrišu svjedoka. Radončić je nakon ročišta za VN kazao kako je ponosan na činjenicu što je u sudnicu “priveo” vođe medijske mafije u Crnoj Gori, Miodraga Perovića i Željka Ivanovića, koji su u silnom strahu od njega u sudnicu doveli “desetak svojih vojnika iz Monitora i Vijesti, kako svoje urednike i novinare naziva Don Mikeli, i tako izvršili pritisak na sud i dali podršku svojim ‘palim vojnicima’ Milki Tadić i Mileni Korać”. L.H.

Naslov “Otpor stoko” pokazao da je Monitor fašistički list

“Pokazujući naslovnicu Monitora danas sam dokazao da je to jedan fašistički list koji je građane Crne Gore, nezavisno od vjere i nacije, nazvao ovcama. Miodrag Perović je to apsolutno podržao samim tim što nije ukinuo list ili smijenio redakciju. Kada sam danas počeo da navodim šta je Monitor pisao, Perović je nevaspitanom upadicom pokušao to da prekine jer je svjestan šta su sve pisali”, rekao je Radončić. Inače, i na ovom ročištu, kako ističe, dokazao je kako su stilske figure, hiperbole, ironija, sarkazmi i metaforičko izra-

žavanje u knjizi Miško Kesedži i njegove bize, zbog koje Pobjedu i tadašnjeg urednika Srđana Kusovca tuže Milka Tadić i Milena Perović, mnogo blaže od onih koje je Marko Vešović nekada pisao u Monitoru, a objavljivala tadašnja direktorica Milka Tadić. “Zbirku tih Markovih tekstova objavila je u specijalnom izdanju Monitora, ‘IZ MOG UGLA’, navodeći u pogovoru tog izdanja da su pisani ‘strastveno, sočno, produhovljeno i muški, kako to Vešović jedino i zna’”, poručio je Radončić. Ročište je odgođeno na n e o d re đ e n o vrijeme.

PRESUDA BERANCU MOMIRU ĐUKIĆU

ČETIRI I PO GODINE ZBOG PODMETANJA EKSPLOZIVNE NAPRAVE Vijeće sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju izreklo je jedinstvenu osudu od četiri i po godine zatvora Berancu Momiru Đukiću (28) koji se tereti za krivična djela teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon saopštene presude Đukiću je

produžen pritvor do pravosnažnosti ili druge odluke suda. Njega optužnica Višeg državnog tužioca Hasana Lukača tereti da je 21. oktobra prošle godine, u Beranama, ispod automobila koji koristi Kenan Sujković, postavio eksplozivnu napravu velike razorne moći. Time je, kako se na-

Nakon saopštene presude Đukiću je produžen pritvor do pravosnažnosti ili druge odluke suda

vodi, izvršio predmetno krivično djelo na štetu četiri osobe koje su te večeri koristile vozilo, a sa kojima je prethodno imao nesuglasica. Đukić je kategorički negirao izvršenje predmetnog krivičnog djela. Rekao je da je vozač kamiona i da se sa Sujkovićem nikad nije sukobljavao. Takođe je

rekao da je bio iznenađen kada je čuo da se njegov DNK našao na isječku eksplozivne naprave, navodno na selotejp traci. Izjavio je da je prodao svoja dva automobila, te da se u njima možda nalazio alat u kojem je bila izolir traka koju je ranije koristio pomažući bratu u automehaničarskoj radnji. B.Č.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

U GODINI ZA NAMA DELEGIRANO 1.513 PREDMET

IZ PODGORICE 1.263 PREDMETA RJEŠAVANA U KOLAŠINU, CETINJU....

Broj delegiranih predmeta, poslatih iz jednog suda u drugi iste nadležnosti, zbog preopterećenosti, prema dostupnim podacima, ima tendenciju rasta a prema raspoloživim podacima u broju delegiranih predmeta prednjači Osnovni sud u Podgorici, najveći osnovni sud u zemlji, po broju predmeta i broju sudija, a zajedno sa Višim sudom u Podgorici nosi titulu najopterećenijeg suda. Delegiranjem se ostvaruje efikasnost sudskog postupka, tako što sudije koje su opterećene brojem predmeta upućuju zahtjev Vrhovnom sudu da njihove predmete “premjesti” drugom sudu kako bi se ispoštovalo pra-

vo na suđenje u razumnom roku. S tim u vezi, nerijetko je slučaj da baš zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku stranke u postupku podnose predstavke Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Tako je 2015. podgorički Osnovni sud, kao najopterećeniji, delegirao 842 parnična predmeta osnovnim sudovima na Cetinju, u Kolašinu i Nikšiću, 2016. je 1.091 parnični predmet podgoričkog suda delegiran osnovnim sudovima na Cetinju, u Kolašinu i Nikšiću, dok je u godini za nama ovaj sud premjestio 1.193 parnična predmeta sudovima u Nikšiću, Cetinju, Danilovgradu. Tre-

ba imati u vidu da je Osnovni sud u Podgorici imao prilično veliki priliv predmeta 2017, primio je 19.914 predmeta, a uz neriješene od prethodnih godina u radu je ukupno imao 32.605 predmeta. Takođe, svaki sudija tog suda u prosjeku u prošloj godini imao je 800 predmeta u radu.

■ UKUPNO DELEGIRANO 1.513 PREDMETA

842 1.091 PARNIČNA PREDMETA OSNOVNI SUD U PODGORICI U 2015. GODINI DELEGIRAO JE OSNOVNIM SUDOVIMA U CETINJU, KOLAŠINU I NIKŠIĆU

Kako je Vikend novinama saopšteno iz Vrhovnog suda, 2017. godine delegirano je 1.513 predmeta i to 1.263 predmeta Osnovnog suda u Podgorici i 250 predmeta Vi-

PARNIČNI PREDMET PODGORIČKI OSNOVNI SUD DELEGIRAO JE U 2016. GODINI OSNOVNIM SUDOVIMA U CETINJU, KOLAŠINU I NIKŠIĆU

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

AKTUELNO

TA, NAJVIŠE POSLAO PODGORIČKI OSNOVNI SUD Smatram da je svakako kvalitetnije i svrsihodnije bilo rješenje premještanja sudija na ispomoć sudovima koji zbog obima predmeta nisu u mogućnosti da ažurno i u razumnim rokovima rješavaju predmete. Konačno, to bi doprinijelo i ekonomičnosti samog sudskog postupka, ovo iz razloga što postojeće rješenje u vidu delegiranja predmeta drugom sudu dovodi do toga da se u svakom postupku naplate putni troškovi za obje stranke u postupku šeg suda u Podgorici. “Od 1.263 predmeta Osnovnog suda u Podgorici delegirano je Osnovnom sudu u Kolašinu 70 krivičnih predmeta, Osnovnom sudu u Nikšiću 601 parnični predmet, Osnovnom sudu na Cetinju 504 parnična predmeta, Osnovnom sudu u Danilovgradu 88 parničnih predmeta. Parnični predmeti Višeg suda u Podgorici delegirani su Višem sudu u Bijelom Polju”, navodi se u odgovorima Vrhovnog suda. Kako su pojasnili, delegacija predmeta je izvršena zbog velikog priliva predmeta i opterećenosti sudija

u podgoričkom Osnovnom i Višem sudu i sa ciljem dodjeljivanja takvih predmeta u rad sudovima koji su manje opterećeni, “sve to kako bi se ostvarila efikasnost sudskog postupka, ravnomjerna opterećenost sudija u radu i poštovanje prava na suđenje u razumnom roku. Svojinskopravni parnični predmeti se ne delegiraju”, zaključuje se u odgovoru.

■ PREMJEŠTA-

NJE SUDIJA NA ISPOMOĆ

Advokat Miljan Jović ne spori da je delegiranje predmeta iz jednog grada u drugi optimalno rješenje za

stranke, imajući u vidu da se na taj način efikasnije i brže rješavaju sudski sporovi. Međutim, kako je kazao u razgovoru za Vikend novine, to rješenje nije idealano. “Ipak, mišljenja sam da ovaj način rješavanja pitanja velikog priliva predmeta u sudove ima i svojih manjkavosti, prije svega zbog troškova samog postupka, ali i vremena koje stranke moraju izdvojiti kako bi prisustvovale suđenjima u gradovima koji su u pojedinim slučajevima udaljeni i nekoliko desetina kilometara”, naveo je Jović. On prednost daje premještanju sudija na ispomoć sudovima koji su

1.193 PARNIČNA PREDMETA OSNOVNI SUD U PODGORICI DELEGIRAO JE U 2017. GODINI SUDOVIMA U NIKŠIĆU, CETINJU, DANILOVGRADU

opterećeni. “Smatram da je svakako kvalitetnije i svrsishodnije bilo rješenje premještanja sudija na ispomoć sudovima koji zbog obima predmeta nijesu u mogućnosti da ažurno i u razumnim rokovima rješavaju predmete. Konačno, to bi doprinijelo i ekonomičnosti samog sudskog postupka, ovo iz razloga što postojeće rješenje u vidu delegiranja predmeta drugom sudu dovodi do toga da se u svakom postupku naplate putni troškovi za obje stranke u postupku. Ponavljam, stranke troše znatno više vremena kako bi prisustvovale suđenjima i to jeste još jedna od manj-

kavosti ovog rješenja”, dodao je Jović. Kako je dodao, pored prethodno navedenog, postoji još alternativnih rješenja za predmetni problem. “Jedan od načina da se prevaziđe postojeći problem jeste zapošljavanje većeg broja sudskih saradnika, prekovremenog plaćenog rada za sudije koje su u mogućnosti da pređu normu i slično. Sve prethodno navedene opcije mogu biti jedan od preduslova da se brže i efikasnije rješavaju sudski sporovi i da se na taj način smanji očigledan sudski zaostatak u tom pravcu”, zaključije Jović u razgovoru. Bo.B.

društvo

DOO’’MB BANKADA’’ u stečaju

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

od septembra dvije predškolske ustanove St.br. 187/15

Stečajni upravnik u stečajnom postupku, nad stečajnim dužnikom DOO ‘’MB BANKADA’’ Podgorica, na osnovu člana 134. tačka 6, člana 135 i 138. Zakona o stečaju objavljuje:

TREĆI OGLAS O PRODAJI IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

i istovremeno se obavještavaju o namjeri prodaje stečajni sudija, stečajni dužnik, svi povjerioci i ostala zainteresovana lica Prodaje se imovina stečajnog dužnika: I KO Reževići 1, zemljište iz lista nepokretnosti br. 64, kat. parcela, br. 2792, površine 1580 m2, susvojina, obim prava 13/40. Početna cijena je 92.430,00 eura. Napomena: Imovina po listu nepokretnosti je opterećena hipotekom. II KO Reževići 1, zemljište iz lista nepokretnosti br. 3, kat. parcela br. 2763, 2764, 2790, površine 2045 m2, susvojina, obim prava 4/96. Početna cijena je 12.270,00 eura. Napomena: U listu nepokretnosi upisano više opterećenja. III KO Petrovac, zemljište iz lista nepokretnosti br. 296, kat. parcela 1092, površine 367 m2, korišćenje obim prava 1/1. Početna cijena je 24.123,00 eura. Napomena:Imovina po posjedovnom listu opterećena hipotekom. IV KO Buljarica1, zemljište iz lista nepokretnosti br. 900, kat. parcela 256/1 i 256/2, površine 765 m2, svojina obim prava1/1. Početna cijena je 38.505,00 eura. Napomena: Imovina opterećena hipotekom i rešenjem o izvršenju. V KO Buljarica 1, zemljište iz lista nepokretnosti br.901, kat. parcela 257, površine 111 m2, obim prava svojina 1/1. Početna cijena je 5.661,00 eura. Napomena: Imovina opterećena hipotekom i rešenjem o izvršenju. VI KO Reževići 1, List nepokretnosti br. 64, kat. parcela 2792, građevinski objekat u izgradnji, dvije garažne etaže u grubim građevinskim radovima BGP 1846 m2. Početna cijena je108.750,00 eura. Napomena: Zemljište ispod objekta u tački ‘’I’’ površine 595 m2 se nalazi na kat. parceli br. 2792, koji je u susvojini stečajnog dužnika koji je u obimu prava 13/40, a dio zemljišta ispod objekta površine 320 m2, se nalazi na kat. parceli br. 2791/1 u svojini ‘’ Komercijalne banke ‘’ AD, Budva u obimu prava 1/1. Napomena: Prednost pri izboru kandidata imaće ponuđač koji da ponudu za više ili sve pozicije iz oglasa. Prodaja imovine vrši se dostavljanjem zatvorenih pismenih ponuda Privrednom sudu Crne Gore, Podgorica, Ul. 4. Proleterske br. 2. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka St.br. 187/15 PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE DOO ‘’MB BANKADA ‘’U STEČAJU IZ BUDVE – NE OTVARAJ Ponude se dostavljaju najkasnije do 25.6.2018. godine do 13 h, a otvaranje ponuda izvršiće se 26.6.2018. godine u 10 h, u prostorijama Privrednog suda Crne Gore u Podgorici, kancelarija br. 30. Pravo na dostavljene ponude imaju sva pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 10 % od početne cijene na žiro račun prodavca DOO ‘’MB BANKADA ‘’ u stečaju br. 535-15534-37. Ponuda za učešće na javnom prikupljanju ponuda za pravna lica treba da sadrži: ponudu potpisanu od lica ovalašćenog za zastupanje, naziv firme, sjedište i broj računa, matični broj, fotokopiju registracije, potvrda o uplati depozita; za fizička lica: potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, br. računa, fotokopiju lične karte, potvrdu o uplati depozita. Učesnik nadmetanja koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, a koja nije niža od početne, tretiraće se kao najpovoljniji ponuđač. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za nadmetanje ukoliko do oglasom objavljenog roka prispije bar jedna prijava za nadmetanje. Neblagovremene prijave, kao i prijave u kojima nisu priloženi traženi podaci (neuredna prijava), tretiraće se kao nekvalifikovana prijava za učešće u nadmetanju. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 dana od dana sprovođenja nadmetanja i o tome u roku od 10 dana obavijestiti stečajnog sudiju. Sa učesnikom nadmetanja koji ponudi najpovoljniju cijenu, zaključiće se Ugovor o kupoprodaji,a prethodno uplaćeni depozit će se uračunati u kupoprodajnu cijenu. Za slučaj da izabrani ponuđač odustane od kupovine, gubi pravo na povraćaj depozita, a stečajni upravnik za kupca može proglasiti drugog po redu, najpovoljnijeg ponuđača, čija je cijena po visini odmah iza najviše ponuđene cijene. Porez na promet, troškovi notarskog zapisa, ovjere, kao i sve ostale troškove nastale u vezi kupoprodaje snosi kupac. Učesnicima nadmetanja koji nisu uspjeli u nadmetanju, izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od pet dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača na račun koji odredi učesnik nadmetanja.Stečajni upravnik zadržava pravo, da po ovom oglasu ne proglasi kupca i da zbog toga ne snosi posledice, što znači da ponuda učesnika nadmetanja ne obavezuje. Sve informacije zainteresovana lica mogu dobiti na tel.067/894-661

Vrtić na Starom aerodromu zvaće se Dragan Radulović

Protiv Bečića tužba i za autoplagijat

Podgorica će od septembra dobiti dva vrtića, od kojih će jedan nositi ime po istaknutom dječjem pjesniku Draganu Raduloviću. Kako je saopšteno iz Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica“, vrtići će se nalaziti u Staroj varoši i na Starom aerodromu. Pomoćnica direktora JPU Đina Vrbica Dejana Prelević kazala je na konferenciji u PR centru da je ime novog vrtića na Starom aerodromu pažjivo odabrano, u skladu sa društvenim značajem. „Dragan je najviše volio i najbolje razumio male, kao

Centar za akademski integritet na čijem čelu je Mitar Đukanović, dostavio je dopunu krivične prijave protiv lidera Demokrata Alekse Bečića zbog sumnje da je osim plagijata u njegov magistarski rad uključen i autoplagijat, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT). U dopuni krivične prijave se navodi da je Bečić u svoj magistarski rad uvrstio i djelove svog diplomskog rada bez navođenja da je to iz tog rada.

i oni njega. Njegovo ime budi sjetu kod svih nas, jer nas je davno napustio, a istovremeno i one najdivnije i najčistije emocije i osmjeh na licu“, istakla je Prelević. Ona je dodala da će stihovi pjesme „Tražim poštovanje“ biti moto te ustanove. Prema riječima direktora JPU “Đina Vrbica” Vuka Stanišića, do sada je upisano 3.000 djece. “Radovi su pri kraju i svečano otvaranje će biti upriličeno uskoro“, rekao je Stanišić u PR Centru. On je podsjetio da je planiran još jedan vrtić za djecu u Opštini Tuzi. M.I.

Crnogorski penzioneri dobili portal

Radulović

ministarstvo prosvjete

Crna Gora uspješna u primjeni Bolonje

Crna Gora je uspješna u implementaciji principa Bolonjske deklaracije, te je za njenu primjenu dobila visoku ocjenu, navodi se u Bolonja implementacionom izvještaju 2018. Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, ministri zemalja Evropskog prostora visokog obrazovanja juče su, na konferenciji u Parizu, usvojili Komunike, dokument koji daje smjernice za dalju primjenu Bolonjske deklaracije, a jedna od njegovih osnovnih poruka je da će se raditi na automatskom priznavanju uporedivih kvalifikacija visokog obrazovanja u svim zemljama koje su potpisnice Deklaracije.

Crnogorsku delegaciju predvodi direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović, koja je govorila o crnogorskom zakonu o akademskom integritetu. Zakon se, istakla je, trenutno nalazi na javnoj raspravi, a očekuje se da će biti dodatni garant zaštite akademskih vrijednosti i poštovanja etičkog kodeksa. Ministarskoj konferenciji o visokom obrazovanju u Parizu prisustvuje i rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić, a učestvuju i francuski premijer Eduard Filip, generalna direktorica UNESCOa Odri Azole, te evropski komesar Tibor Navračić. M.I.

Kurpejović na konferenciji u Parizu

Crnogorski penzioneri dobili su prvi portal penzioneri.me, na kojem će moći da se informišu o svim temama značajnim za penzionersku populaciju, da međusobno komuniciraju na forumu i onlajn čatu, kao i da razmjenjuju mišljenja i iskustva. Koordinatorka projekta Milena Čavić kazala je da je portal dio šireg projekta Senior Net, čiji je cilj povezivanje i socijalna inkluzija penzionera, kroz edukacije za korišćenje internet tehnologija, organizaciju događaja za seniore, kao i obezbjeđivanje povoljnosti prilikom kupovine robe i usluga.

Slikarska kolonija na Medunu NVO udruženje Medun organizuje prvu slikarsku koloniju na Medunu od 26. maja do 3. juna, pod nazivom “Medun kako ga ja vidim”. “Ovom kolonijom počinju aktivnosti na osnivanju Kučkog kulturnog centra kome su i namijenjeni radovi sa kolonije. U koloniju su pozvani Bato, Ljubo i Maja Brajović, Mila Đerković, Uroš i Ljubiša Tošković, Sabaheta i Irvin Maslačić, Leo Đokaj, Đorđe Rašović, Filip Rašović, Žarko Glavatović, Ljilja Rašović, Mirsad KolenovićČedomila Ivanović i Nataša Đurović”, saopšteno je iz NVO Medun.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

aktuelno

Nova provokacija: 21. maja objavljen ª praznični specijalº dnevnog lista sloboda

Na DaN NezavisNosti CrNe Gore prizivali 1918. žave, s jedne strane, a sa druge hrabrenju pristalica ujeNa dan nezavisnosti Crne dinjenja sa Srbijom da ne Gore, 21. maj najmlađi dnev- klonu duhom jer dolazi noni list u našoj zemlji – Slobo- va 1918. godina! da, objavio je “praznični speTako Vladimir Božović cijal” pod naslovom: Za ne- u tekstu: “Da bi se ujediniprolazne vrijednosti 1918.! li moramo da pobijedimo”, analizira prilike 100 Ovo je bilo drugo od godina od ujedideset izdanja koliko ih je planjenja konstanirano povotujući da je dom, kako na sceni “sikažu, 100 vilo, apatičgodina pona, amorfna masa, bjede u Vebez damalikom ratu. Majsko ra životvorsp e cijalno ne slobode”. izdanje štam“Nabujao šljam…Razvipano u slavu lo se crno vrije1918. godine i odluCarević me opadanja”. I apka Podgoričke skupštine objavljeno je na dan ka- surda. Pod jednim porodičda je Crna Gora proslavljala nim krovom ljudi različite 12 godina od obnove držav- nacionalnosti. Nažalost, janosti, a sadržaj novine jasno sno je u što se, posebno na svjedoči što je bio cilj onih Balkanu, zakonomjerno prekoji stoje iza ovog projekta. tvaraju te neprirodne iracio“Praznični specijal” dnev- nalne granice. Da se baš svi nog lista Sloboda, posvećen mostovi ne bi survali, da se je negiranju crnogorske dr- naše unutrašnje obale ne bi potpuno razdvojile, da bi se ujedinili, moramo da pobijedimo! Opet, baš kao i 1918”, poručuje Božović. A izvjesni Mihailo Medenica u tekstu: Nazdravljate sramotnoj 2006. godi“Kakvoj se to sani proklinjući 1918.”, građamostalnosti radunima Crne Gore koji su svojete kličući ropstvu jim potpisom 21. maja 2006. obnovili državu poručuje: Crne Gore dukljan“Srećno vam slavlje zdraviski udarnici temečari jada… Kakvoj se to samostalnosti radujete kličući lja ničemu što veropstvu Crne Gore dukljanličate kao državu. ski udarnici temelja ničemu Da je upola pameti što veličate kao državu. Da je upola pameti u vas koliko je u vas koliko je glugluposti, žalili biste za 1918, posti, žalili biste godinom i proklinjali 2006. za 1918. godinom i tu pogan od pokradenog referenduma…Ujediniće i proklinjali 2006. i se Crna Gora i Srbija ponotu pogan od pokravo… Boli li vas što će se 1918. denog referenduponoviti, a hoće Bogu hvala. Država je ono kako srce ma… Ujediniće se bije, a vazda je tuklo srpski”, Crna Gora i Srbija poručuje Medenica. Da će do ujedinjenja poponovo…” novo doći, siguran je i Mi-

⌦ Vesna Šofranac

Plamenac ljut na Srbe što su posustali

Jovan Plamenac je osuo paljbu po Srbima. “Srbinov pad 2006. je stravičan, brankovićevski”, ocjenjuje Plamenac, kritikujući srbijansku vlast koja je priznala rezultate “lažiranog referenduma o nezavisnosti Crne Gore”. “Crnogorska vlast je uzvratila priznanjem Kosova za državu…, srbijanska vlast je pred istim nepočinstvom… Podrepnoj muvi nigdje nije lijepo i sigurno kao pod repom”, poručuje Plamenac.

loš Ković koji poziva pristavić Njegoš koju je zaključila lice takve ideje da se pripreKraljevina CG. Riječ je, dakle, me za ujedinjenje. o dvije Crne Gore koje se Nije izostao ni paradoksalno isto osvrt na Crnozovu ali, kada je gorsku prariječ o državvoslavnu crnom identitePriče o junacima iz kvu. Tako dr tu i ideologiji, Prvog svjetskog rata Aleksandar nemaju ništa su, nažalost, PosluRaković pizajedničko žile samo kao dekor še da “SPC jedna sa druza Poruke u kojima se ne može da gom”, ocjenjunegira crnogorska blagoslovi naje Radović. država ciju crnogorUjedinjenju Boke Kotorske sa skih separatista”. Srbijom bavi se iz“Sadašnja državnost Crne Gore uspostavvjesni Nikola Malović, koji ljena secesijom iz 2006. nepiše da će doći do “finalnog ma nikakav kontinuitet sa raspleta”, da je “bodež u leđa srpskom državnošću Crne sestri Srbiji najdublje zarila Gore pod dinastijom Petrou prsa Crna Gora …”

Dakle, sve ovo je napisano u specijalnom izdanju objavljenom 21. maja, na Dan nezavisnosti Crne Gore. Priče o junacima iz Prvog svjetskog rata su, nažalost, poslužile samo kao dekor za poruke u kojima se negira crnogorska država, pokazuje otvorena netrpeljivost, da ne kažemo mržnja, prema Crnoj Gori i njenim građanima. Uz ovakve poruke smiješno izgleda objašnjenje, nadugo i naširoko dato (na četiri stranice) Marka Bata Carevića da je proslava 100 godišnjice oslobođenja Budve iz plemenitih razloga, isključivo zbog uspomene na nekadašnje junake iz tih krajeva. Naravno, radi o čistoj demagogiji, i “praznični specijal” dnevnog lista Sloboda nije ništa drugo do novi pokušaj provokacije Crne Gore i njenih građana, od poruka do datuma objavljivanja ovog izdanja. Svako nipodaštavanje i zanemarivanje ovakvih dešavanja je nož u leđa, ne Srbiji, kako kažu autori kolumni u specijalu koji slavi odluke 1918., nego Crnoj Gori.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

Fudbalska ekipa specijalne Olimpijade na tu

CrnogorCima zlatna medalja u Sankt Peterburgu

⌦ Jelena Vujošević

udbalska reprezentacija udruženja Specijalna olimpijada Crna Gora (SOCG) na turniru nacija “SPB CUP”, održanom u Sankt Peterburgu, osvojila je prvo mjesto. U konkurenciji 16 nacija ova reprezentacija osvojila je zlatnu medalju, iako nije bila favorit, kazao je u razgovoru za Vikend novine Aleksandar Vuksanović, predsjednik Specijalne olimpijade Crne Gore.

■ Članovi uglav-

nom djeca iz centra 1. jun

Članovi Specijalne olimpijade Crne Gore uglavnom su djeca koja su pohađala Resursni centar “1. jun”, međutim, među članovima se nalaze i djeca koja se nalaze van sistema ali ih je ovo udruženje involviralo kroz sportske aktivnosti. “Resursni centar je baza, tako da je većina te djece pohađala nekadašnju specijalnu školu, a sada po transformaciji resursni centar ali mi imamo i djecu koja su van

Razvili sedam sportova Specijalna olimpijada Crne Gore je razvila sedam sportova. Od zimskih su tu alpsko skijanje i hodanje na krpljama, zatim fudbal, atletika, stoni tenis, a uskoro će razviti i odbojku i boćanje. “Imamo oko 20, 30 trenera koji rade sa djecom od kojih su njih četvoro sertifikovani treneri Specijalne olimpijade”, kazao je Vuksanović.

sistema. Po završetku školovanja oni često žive na marginama i postaju nevidljivi u društvu. Nemaju elementarno pravo na rad, na zaradu i ostalo. Specijalna olimpijada im, što se sporta tiče, negdje omogućava da budu vidljivi i ravnopravni članovi društva i nakon završetka školovanja”, ističe Vuksanović.

■ cilj razvoj vje-

ština i talenata

Specijalna olimpijada je neprofitna organizacija čiji je cilj da pomogne djeci i odraslima sa teškoćama u intelektualnom razvoju da učestvuju kao produktivni i poštovani članovi društva, nudeći im fer mogućnost da razvijaju i demonstriraju vještine i talente kroz sport, treninge i takmičenja, kao i povećavanje javne svijesti o njihovim sposobnostima i potrebama. “Momci koji su osvojili posljednju medalju na takmičenju u Sankt Peterburgu su, osim sportskog dijela, imali i edukativni dio u kojem su imali prilike da se upoznaju sa znamenitostima tog

Sa turnira u Sankt Peterburgu gdje je naša fudbalska reprezentacija Specijalne Olimpijade osvojila zlatnu medalju

interesantnog grada. Praksa je da na svakom takmičenju, osim tog sportskog dijela, imamo i edukativni dio gdje naši učesnici imaju priliku da se upoznaju sa različitim kulturama i razmijene iskustva”, napominje Vuksanović. Specijalnu olimpijadu u Crnoj Gori osnovao je Dejan Pančić i to 2007. godine. “Iste godine, on formira reprezenataciju Crne Gore koja učestvuje na Specijalnim olimpijskim svjetskim igrama u Kini, u Šangaju, što je bilo prvo učešće sportista iz Crne Gore na tako velikom sportskom događaju nakon nezavisnosti 2006. godine”, kazao je Vuksanović za Vikend novine i istakao da je ova reprezentacija od postojanja pa sve do danas ostvarila značajne rezultate kako na lokalnim tako i na međunarodnim takmičenjima. “Prvi put smo se na me-

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

Aktuelno

urniru nacija ª spb cupº OsvOjila prvO mjestO Resursni centar je baza, tako da je većina te djece pohađala nekadašnju specijalnu školu a sada po transformaciji resursni centar ali mi imamo i djecu koja su van sistema. Po završetku školovanja oni često žive na marginama i postaju nevidljivi u društvu. Nemaju elementarno pravo na rad, na zaradu i ostalo. Specijalna olimpijada im, što se sporta tiče, negdje omogućava da budu vidljivi i ravnopravni članovi društva i nakon završetka školovanja

đunarodnom takmičenju pojavili 2008. godine i to u Šangaju kada smo sa naša tri takmičara osvojili tri bronzane medalje. Zatim smo 2009. godine učestvovali na evropskom turniru na Kipru gdje smo osvojili prvo mjesto da bi kontinuitet uspješnih sportskih događaja za SOCG nastavili učešćem u Poljskoj 2010. godine gdje smo, takođe, osvojili četiri medalje, od kojih jednu srebrnu i dvije bronzane. Uspješni smo bili i na evropskom takmičenju, ta-

Specijalna olimpijada je globalna organizacija koja kroz Sport i SportSke aktivnoSti naStoji da oSobama Sa iantelektualnim invaliditetom omogući bolju društvenu integraciju.

450 kozvanom junifajd turniru, ovo je inkluzivni fudbal gdje učestvuju osobe sa i bez intelektualnih smetnji. Na ovom turniru smo takođe osvojili zlatnu medalju. Prva zimska Olimpijada u Americi na kojoj smo učestvovali nam je donijela čak šest medalja. Potom smo na Olimpijadi u Atini 2012. godine osvojili tri medalje, zlatnu u fudbalu i dvije bronzane u atletici. Na zimskoj Olimpijadi u Austriji osvojili smo sedam medalja, a kao kruna sve-

i više članova broji danas udruženje specijalna olimpijada crna gora

ga toga dolazi Evropski kup nacija u Sankt Peterburgu gdje smo nastupili u fudbalu i osvojili 1. mjesto u konkurenciji između 16 nacija”, kazao je Vuksanović.

■ Razvili se u šiRu mRežu podRške

Specijalna olimpijada danas broji preko 450 sportista, dok je na početku svog rada bilo samo njih četvoro. U pitanju su osobe sa i bez intelektualnih smetnji, napominje Vuksanović.

“Razvili smo širu mrežu podrške što se Crne Gore tiče i Specijalna olimpijada postaje veoma važan servis podrške kad su u pitanju osobe sa intelektualnim smetnjama. Sport ne poznaje granice i kroz sport i sportske aktivnosti se ovako vunerabilne kategorije najlakše integrišu”, ističe on. Država je Sp e cijalnu olimpijadu prepoznala kao sportsko-rekreativno društvo, dok oni mjesto traže u novom zakonu i nadaju se da će od države biti kategorisani kao krovna institucija, što je slučaj sa njihovim kolegama iz Paraolimpijskog komiteta. “Nadam se da će nas država prepoznati kao krovnu instituciju kada su u pitanju osobe sa intelektualnim smetnjama jer nas često miješaju sa paraolimpijcima. Paraolimpijski komitet je organizacija koja se

bavi osobama sa tjelesnim i senzornim smetnjama, a SO je organizacija koja se bavi osobama sa intelektualnim smetnjama. To su dvije odvojene i nezavisne organizacije koje su svaka na svoj način krovna institucija”, kazao je Vuksanović. Kako kažu iz organizacije Specijalne olimpijade, njihov moto je da se što više osoba sa intelektualnim smetnjama uključi u rad i sportske aktivnosti jer u fokusu nije samo rezultat već uključivanje sve većeg broja učesnika koji će na takmičenjima, pored sportskog dijela, imati i edukativni sadržaj. Po principima, Specijalna olimpijada Crne Gore mora prevazići sve rasne, polne, religijske, nacionalne, geografske i političke barijere i o tome iz ovog udruženja strogo vode računa. “Vodimo računa o rodnoj ravnopravnosti, tako da na svakom takmičenju učestvuju i djevojčice kako na lokalnim, nacionalnim tako i na međunarodnim takmičenjima. U pitanju su atletika i stoni tenis, sportovi koji su najprijemčiviji djevojčicama i u kojima one ostvaraju zapažene rezultate. Tako su, npr. na Zimskim olimpijskim igrama učestvovale naše tri djevojčice i uzele preko sedam medalja”, kaže on. Ovo udruženje ima široku mrežu podrške od svih organizacija koje se bave osobama sa intelektualnim smetnjama, napominje Vuksanović i dodaje da su Udruženje roditelja, mnogobrojni dnevni centri kao i posebna odjeljenja specijalnih škola značajna podrška u svim lokalnim zajednicama.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

Predsjednik Mjesne zajednice crMnica Đur

Virpazar je postao a ⌦ Mladen Medenica

irpazar je proteklih godina poprimio sve atribute malog i lijepog turističkog mjesta, koje godišnje posjeti na desetine hiljada turista, smatra predsjednik barske MZ Crmnica Đuro Marković.

Od mjesta sa skoro 8.000 stanovnika, danas ova mjesna zajednica ima svega 1.100 mještana. Ipak, iako je godinama opadao broj stanovnika, u posljednjoj deceniji i po je, prema riječima Markovića, uloženo mnogo u napredak Crmnice. “Konstantno se radi i ulaže, naročito u infrastrukturu. Ne nedostaje puteva, vode, struje i rasvjete. Vlada i Opština Bar uložile su stotine hiljada eura u poboljšanje infrastrukture u posljednjih nekoliko godina”, kazao je Marković. U Crmnici su prethodnih godina naročito intenzivna ulaganja u infrastrukturu vodovoda, što najbo-

Još bolje iskoristiti potencijale U Crmnici se posljednjih godina intenzivno razvija seoski turizam, ali Marković smatra da potencijali nijesu dovoljno iskorišćeni. “Crmnica je kao stvorena za seoski turizam, ali nema posjete crkvenim objektima i manastirima. Niko neće da promoviše selo Brčeli, gdje je boravio Šćepan Mali, odakle je i vladao Crnom Gorom, jer je Crmnica u tom periodu bila prijestonica Crne Gore. Tu je ubijen i sahranjen. Turistička ponuda može još bolje da se osmisli, jer ovo mjesto nudi mnogo. Nedostaje i kvalitetnijeg sadržaja i kulturnih manifestacija, a nedovoljno je iskorišćeno Skadarsko jezero i prelijepa jezera”, kaže Marković.

Virpazar je postao prepoznatljiv i po velikom festivalu vina i ukljeve, desetini vinskih podruma i seoskom turizmu

lje potvrđuje da su Krnjice i Seoci jedina dva sela, od 23 u Crmnici, koja nemaju riješeno pitanje vodosnabdijevanja.

VIRPAZAR U NOVOM RUHU “U posljednje četiri godine evidentna su ulaganja u Virpazar. Rekonstrukcija velikog mosta u Virpazaru je investicija vrijedna oko pola miliona eura, koliko je koštala i rekonstrukcija i restauracija kule Besac. Ovih dana završavaju se i radovi na biblioteci, projekat vrijedan 40.000 eura, koja je stara više od 150 godina”, istakao je Marković. Virpazar godišnje posjeti na desetine hiljada turista, a samo prošle godine je oko 70.000 posjetilaca došlo do keja u Virpazaru da bi se provozalo brodom na Skadarskom jezeru. Kulturno-administrativni centar MZ Crmnica je Virpazar, koji posljednjih godina postaje prava atrakcija za turiste, što, prema riječima Markovića, dodatno obavezuje državu i lokalnu upravu da ulažu u razvoj ove zajednice. “Popločan je središnji dio Virpazara, izgrađen je obalni dio, odnosno kej, urađena česma, kao i javni toalet, koji nije u funkciji, jer niko

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

aktuelno

ro Marković u razgovoru za vikend novine

atrakcija za turiste Nedostaje više parkiNg prostora

Veliki problem Virpazara je nedostatak parking prostora, što će za ovu MZ biti prioritet u narednoj godini. “Opština Bar i Vlada moraju da riješe problem parkinga. Go-

sti koji posjete Virpazar nemaju gdje da se parkiraju. Iza marketa ‘Voli’, na kanalizacionom sistemu, postoji dovoljno prostora za veliki parking sa 170 mjesta. Na taj način zaposlili bi i dva građa-

nina, pa bi bila višestruka korist”, navodi Marković. Naročito je to izraženo u špicu ljetnje sezone, kao i tokom održavanja manifestacija, ali je problem evidentan i tokom ostalih mjeseci u godini.

Nacionalni park Skadarsko jezero

Virpazar

Za još bolju valorizaciju potencijala neophodni su bolji putevi. Imamo asfaltirane puteve, ali oni treba da budu mnogo bolji da bi turisti došli i zadržali se

Tvrđava Besac

ne želi da ga održava. Osim toga, urađen je i centar za posjetioce, gdje su smješteni turistička organizacija i muzej Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Moramo se pohvaliti i kanalizacionim sistemom, koji je odlično odrađen do Željezničke stanice u Virpazaru”, navodi Marković.

Ističe da su prošle sedmice dobili i prvu benzinsku pumpu, koja je godinama bila na listi prioriteta građana. U narednom periodu, kako kaže, pokušaće da riješe i problem nedostatka interneta u selima ove MZ, koji predstavlja hendikep i za mještane i za turiste. Rekonstrukcija stare kaldrme do Željezničke stanice biće još jedan prioritet, jer su građani prinuđeni da pješače magistralom ili prugom od stanice do Virpazara, čime je ugrožena njihova bezbjednost. Marković ističe da ulaznica od četiri eura u Nacionalni park Skadarsko jezero destimulativno utiče na mještane i turiste. Za taj novac, kaže, turisti ne dobiju ništa i to mora da se mijenja. Pokušaće i da zavedu veći red kod plovila. Posljednjih godina ima mnogo više brodova, ali ne i velike koristi od toga. “Mnogo je neregistrovanih plovila, koja zarađuju prevozići turiste, ali ništa ne pomažu MZ, grad ili državu. Mnogi dobro zarađuju, ali ništa ne plaćaju drža-

vi”, kazao je Marković.

“Građani se često žale na papirologiju i mnogo postavljenih uslova, što su razlozi za česta odustajanja. Posebna pažnja je, kako Usko grlo za razvoj Crmnikaže, usmjerena na razvoj ce predstavlja i tunel Soziturizma i zdrave hrane. Zana, odnosno prolazak od hvaljujući turističkoj valopet eura u oba pravca, koji rizaciji Bara, u Crmnici je je neisplativ za sve građapočeo da se razvija i seoski ne koji žele da se bave poturizam. ljoprivredom i destimuli“Virpazar je postao preše i mlade i stare. Zbog toga poznatljiv i po velikom fe- smo i tražili da Crmničani stivalu vina i ukljeimaju neki pove, desetini vinpust”, kazao je skih podruma Marković. i seoskom tuCrmnica teririzmu. Ipak, torijalza još bolju valorino obuzaciju pohvata skoro tencijala neoptrećinu hodni su ukubolji putepne povi. Imamo vršine asfaltiraopštine ne puteve, ali Bar, odnooni treba da busno 205 kvaMarković du mnogo bolji da bi dratnih kilometuristi došli i zadržali se”, tara. Ovu MZ čine 23 istakao je on. sela i zaseoka, naseljava je Marković navodi da oko 1.100 stanovnika. U poVlada i Opština Bar pod- slijeratnom periodu ova stiču stanovništvo na raMZ imala je skoro 8.000 zvoj poljoprivrede, ali da stanovnika. Crmnica je, kagrađani nijesu dovoljno ko kaže Marković, napuštezainteresovani. na, ali ne i zapuštena.

SEOSKI TURIZAM

AKTUELNO 24 TIVAT: OVOG LJETA OTVARANJE PRVOG NASELJA LUŠTICA B SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

PRVI GOSTI ČEDI HOTELA STI

⌦ Zora Krstović

projekat Luštica bej do sada je uloženo 140 miliona eura, a hotel Čedi prve goste primiće 14. jula. Zvanično otvaranje hotela najavljeno je za 11. avgust, istakli su juče u Luštica beju, gdje je za novinare crnogorskih medija organizovan obilazak kompleksa.

Prva faza projekta odvija se prema planu i očekivanjima u kompaniji, a radovi na izgradnji marina-naselja, prve marine i prvog hotela u kompleksu – Čedi Luštica bej /The Chedi Luštica Bay/ su u završnoj fazi kako bi tokom ljeta bili i zvanično otvoreni. U izgradnju naselja do sada je uloženo 140 miliona eura, a svake naredne godine, kako je najavio izvršni direktor kompanije Luštica Development Daren Gibson, ulagaće se po 50 miliona. On je kazao da su u protekle tri godine izgradili još 40 rezidencijalnih objekata i do kraja ljeta će klijentima u vlasništvo predati ukupno 220 apartmana, gradskih kuća i vila, a kruna tih aktivnosti je otvaranje Čedi hotela. “Veliko mi je zadovoljstvo što ćemo ovog ljeta otvoriti prvo naselje Luštica bej. Ubrzano se približavamo završetku prve razvojne faze – naselja Marina – gdje smo već završili i predali više od 160 stanova, dok je još 60 stanova, po-

rodičnih kuća i vila u fazi izgradnje. Izgradnja hotela Čedi napreduje, a glavni radovi na marini su završeni. Trenutno su radovi u ovom segmentu u završnoj fazi, uključujući i one na maloprodajnoj oblasti oko marine, a sve u cilju pripreme za zvanično otvaranje. Istovremeno gradimo i neophodnu infrastrukturu – puteve, vodovodne, kanalizacione i sisteme napajanja, telekomunikacija. Naši trenutni planovi podrazumijevaju nastavak razvoja našeg izvrsnog terena za golf, kao i početak gradnje u naselju Central – budućem centru grada Luštica beja. Izgradnja prvih zgrada će početi u oktobru i biće završene već sljedeće godine”, saopštio je Gibson. Zvanično otvaranje hotela Čedi, koji će prve goste primiti 14. jula, biće 11. avgusta. Hotel raspolaže sa 111 soba - 51 hotelska i 60 kondominijum soba. U hotelu će raditi 160 zaposlenih, a interesovanje za kapacitete već je izraženo, kazao je generalni menadžer hotela Mark Di Ruij-

ter. On je istakao da je već oko 10 odsto hotelskih kapaciteta bukirano za jul, a da su najave za avgust 60 posto, a dobre najave su i za jesen. “Očekujemo odličnu prvu godinu i ubijeđeni smo da je Čedi odličan dodatak postojećoj ponudi hotela ovog područja. Prvi upiti i rezervacije već su pristigli, što je još jedan razlog za ushićenost oko prezentovanja hotela Čedi Luštica bej svijetu. Očekujemo da tokom druge polovine jula bude popunjeno 40 odsto hotelskih kapaciteta, a u avgustu i septembru znatno više - do 70 posto popunjenosti”, rekao je Di Ruijter. Prema riječima dizajn menadžerke Luštica Developmenta Marije Pantović, enterijer hotela radila je renomirana kompanija GG & Grace International sa sjedištem u Rimu, Kairu i Dubaiju, dok je za arhitektonsko rješenje bio zadužen TVS studio iz Atlante (SAD). Ponuda Luštica bej marine uključivaće 176 vezova dužine od šest do 35 m, jahting klub i objekte za posadu, tim u marini, koji pruža pomoć 24 sata i na više jezika, lokalne usluge popravke i održavanja, objekte vodovoda i napajanja, obezbjeđenje 24 sata, pristup bežičnoj internet mreži. Prva faza marine biće otvorena u julu. U glavnoj marini tokom ovog ljeta biće otvoreno i najmanje

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

AKTUELNO

BEJ

IŽU 14. JULA

90% maloprodajnog i komercijalnog prostora ukupne površine od oko 1500 m2. U ponudi će biti različiti sadržaji, uključujući administrativne poslove i usluge u vezi sa marinom (posredovanje, prodaja, usluge, prodaja nautičke opreme), restorani i kafići, prodavnice odjeće i opreme za domaćinstvo, zlatara, kozmetički salon, prodavnice kozmetičkih proizvoda, galerija, prodaja nekretnina, zdravstveni centar i supermarket. Uz otvaranje marine, naselja Marina i prvog hotela, najznačajnija aktivnost jeste početak izgradnje naselja Central, administrativnog i centra grada Luštica beja. Naselje Central prostiraće se na 240.000 metara kvadratnih pored mjesta Radovići i predstavljaće središte zajednice grada Luštica bej. Uz vrhunski takmičarski golf teren, dvije marine svjetske klase, sedam luskuznih hotela, vile, porodične kuće, apartmane i Central kao žilu kucavicu i mjesto jedinstvenog noćnog života i zabavu, Luštica bej će imati sve ono što se očekuje od najboljih evropskih destinacija. Na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica bej kao rezidencijalnu turističku destinaciju koja će obezbijediti sve sadržaje neophodne za život grada.

Sa julerašnjeg svečanog otvaranja

PLJEVLJA: SVEČANO OTVOREN DOM KULTURE PLJEVLJA

Trajna vrijednost za grad Pljevlja, ali i za Crnu Goru Premijer Duško Marković i predsjednik opštine Mirko Đačić otvorili su juče rekonstruisani Dom kulture u Pljevljima koji je nakon višegodišnjih radova, vrijednih preko pet miliona eura, izrastao u jedan od najreprezentativnijih kulturnih objekata u Regionu. Svečanom otvaranju prisustvovao je i ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Rekonstrukcija Doma kulture počela je sredinom 2007. godine i prekinuta je četiri godine kasnije zbog nepotpune dokumentacije. Nakon dobijanja građevinske dozvole, a poslije sedam neuspješnih tendera, radovi su nastavljeni početkom 2016. godine i uspješno su završeni. “Vjerujem da je vrijeme koje smo čekali bilo opravdano i da danas imamo trajnu vrijednost i za grad Pljevlja i za građane, umjetnike, kulturne stvaraoce, za mlade ljude, ali i za Crnu Goru”, kazao je Marković. Predsjednik Vlade je uvjeren da je najsjevernija crnogorska opština ovim objektom dobila na atraktivnosti, na kvalitetu i unapređenju kulturnih i ukupnih vrijednosti, ali i priliku za iskorake u sferi turizma. Gradonačelnik Mirko Đačić je izjavio da je otvaranje Doma kulture veliki dan za

Pljevlja, te da će ova značajna kulturna institucija unaprijediti društveni život. U svečanom dijelu programa nastupili su brojni pljevaljski vokalni solisti i tamburaški orkestri, kulturno-umjetnička društva

HILJADE KVADRATNIH METARA IMA NOVOOTVORENI OBJEKAT SA VIŠENAMJENSKOM SALOM I NAJVEĆOM SCENOM U CRNOJ GORI

Vjerujem da je vrijeme koje smo čekali bilo opravdano i da danas imamo trajnu vrijednost i za grad Pljevlja i za građane, umjetnike, kulturne stvaraoce, za mlade ljude, ali i za Crnu Goru, kazao je premijer Marković

“Volođa” i “Pljevlja”, polaznici muzičke škole, dječijeg vrtića, recitatorske sekcije gimnazije “Tanasije Pejatović”, harmonikaš Nemanja Potparić i glumac Izudin Bajrović. Posebno upečatljiv i pun emotivnog naboja bio je nastup oko 500 učenika gradskih osnovnih škola koji su pod dirigentskom palicom Mehmeda Barjaktarovića sa bine, balkona i sale Doma kulture efektno izveli kompoziciju “Samo da rata ne bude”. Pljevaljski Dom kulture izgrađen je volonterskim radom 1949. godine, a zbog komfora i fukcionalnosti svrstao se u red najljepših i najboljih objekata te vrste u Crnoj Gori i kao takav ubrzo je postao jedan od simbola Pljevalja. Objekat već devedesetih godina prošlog vijeka nije bio bezbjedan za korišćenje, a eventualna djelimična adaptacija pokazala se nedovoljnom pa se moralo ući u totalnu rekonstrukciju koja je počela 2007. godine. Objekat ima preko 4.000 metara kvadratnih, višenamjensku salu sa najvećom scenom u Crnoj Gori i najmodernijom scenskom tehnikom, a pod svoje okrilje primiće sve gradske institucije kulture - Zavičajni muzej, biblioteku “Stevan Samardžić”, Umjetničku galeriju “Vitomir Srbljanović”. D.K.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

Herceg novi: Potencijali novske Privrede

Održan Sajam zdrave hrane u Bijeloj Ispred Doma kulture u Bijeloj juče je održan Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda. Pored širokog izbora zdravih namirnica i domaćih proizvoda, program su upotpunili predškolci i osnovci prigodnim recitacijama, pjesmom i igrom, a manifestaciju je zvanično otvorila sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Her-

ceg Novi Suzana Memarović. Ona je ukazala na potencijale novske privrede. “Sajmovi poput ovog jesu važni za sve sektore koje sam pomenula. Za turizam, jer promoviše proizvode koji su autentični, omiljeni među gostima i nezaobilazan dio našeg turističkog proizvoda. Za ekonomski razvoj i preduzetništvo, jer su proizvodnja u seoskim domaćinstvima, organ-

ski uzgoj i domaća radinost važan potencijal za razvoj našeg grada, prije svega, zaleđa. Nije slučajno da sam danas sa vama i da lokalna uprava podržava ovakvu manifestaciju”, poručila je Memarović. Organizatori Sajma zdrave hrane i domaćih proizvoda su domaćinstvo Radman, Julka Krivokapić i Željko, a pokrovitelj Opština Herceg Novi. S.M.

Podgorica: donacija UniProM-a

Otvorene ambulante vrijedne 150.000 eura Više od osam hiljada građana Botuna, Zelenike, Cijevne, Dajbaba, Srpske, Dajkovića, Mitrovića i ostalih mjesta u tom dijelu Podgorice dobilo je danas dvije zdravstvene ambulante u krugu zone Kombinata aluminijuma opremljene najsavremenijom opremom u vrijednosti od 150.000 eura, koje je kompanija Uniprom donirala Glavnom gradu i Domu zdravlja Podgorica. Na svečanom uručenju ključeva koje je simbolično predao vlasnik kompanije Uniprom Veselin Pejović gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću, istaknuto je da su to primjeri društveno odgovornog poslovanja kompanija, jer je Uniprom i izgradio i kompletno opremio ovaj objekat, a Dom zdravlja Podgorica je obezbijedio profesionalan i stručan kadar i opremu. “Uvjeren sam da će ovo poslužiti kao dobar primjer i nekim drugim društveno odgovornim kompanijama da u partnerstvu sa Glavnim gradom i ostalim institucijama sistema stvaramo uslove za veći kvalitet života u svakom dijelu Podgorice”, naglasio je gradonačelnik Podgorice Stijepović, podsjećajući da je gradska uprava tokom ovog mandata u partnerstvu sa građanima otvorila nove ambulante u Lijevoj Rijeci, Ublima i Berima, i na Tuškom putu. “Nedavno smo otvorili i Dom zdravlja u Gornjoj Gorici, a završetkom višenamjenskog doma na Zlatici obezbijediće-

mo prostor i za potrebe Doma zdravlja i u tom objektu”, rekao je gradonačelnik Stijepović. Vlasnik kompanije Uniprom Veselin Pejović je rekao kako je kompanija Uniprom došla prije četiri godine u ovu sredinu smatrajući da bi je trebalo valorizovati, unaprijediti i od nje stvoriti modernu poslovnu biznis industrijsku zonu. “Raditi to u skladu sa visokim standardima ne znači samo misliti na zaposlene radnike Uniproma kao i buduće radnike kompanija koje su najavile svoj dolazak, već se mora se voditi računa i o lokalnom stanovništvu, kao i o njihovim životnim interesima sa posebnim osvrtom i značajem zdravstvene zaštite”, naglasio je Pejović. On je dodao da su neposrednoj blizini ovog lokaliteta Botun, Zelenika, Cijevni, Dajbabe, Srpska, I direktor D omova zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić je saglasan da je, s obzirom na to da se grad širi, da raste broj stanovnika na ovom području, bila obaveza da se mještanima ovog područja obezbijede usluge izabranog doktora i omogući im dostupnija i efikasnija zdravstvena zaštitu. “Cilj menadžmenta Doma zdravlja Podgorica je obezbjeđivanje boljeg životog standarda za zaposlene u našoj ustanovi, kao i podizanje standarda nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga za sve naše građane”, naglasio je Kavarić.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

AKTUELNO

PODGORICA: NA NAJSAVREMENIJOJ REGIONALNOJ DEPONIJI ª LIVADEº

OTVORENO POSTROJENJE ZA TRETMAN PROCJEDNIH VODA J

uče je na deponijama Livade, u prisustvu predstavnika preduzeća “Deponija“, Ministarstva održivog razvoja i turizma i grčkog konzorcijuma JV “Ergasis - Karkanias“ svečano počelo da radi Postrojenje za preradu procjednih voda, vrijednosti dva miliona eura.

Državni sekretar ispred Ministarstva održivog razvoja i turizma Saša Radulović istakao je da se stavljanjem u funkciju ovog postrojenja u potpunosti otklanja ili ekstremno smanjuje potencijalna opasnost, od tzv. štetnog uticaja procjednih voda koja se skuplja u već postojećim sanitarnim kadama. Radović je naveo i da je eksploatacioni period postrojenja oko 20 godina, kao i da će ono biti sposobno da tretira procjedne vode i sa ostale tri kade čija je izgradnja planirana u narednom periodu. “Procjedne vode su pod velikim biološkim i hemijskim opterećenjem, te je ovakav savremeni pristup tretmana neophodan i potpuno u skladu sa evropskim direktivama i preporukama u oblasti zaštite životne sredine. Dokazali smo da posjedujemo administrativni kapacitet za ovako složen posao, a zaposleni su tokom probnog perioda obučeni za upravljanje postrojenjem. Preduzeće Deponije postaje tehnološki funkcionalniji sistem, a regionalna deponija ‘Livade’ primjer je kome treba težiti u smislu razvoja ove djelatnosti u Crnoj Gori”,

rekao je Radulović. Izvršni direktor “Deponija” Arsenije Boljević istakao je da je deponija Livade trenutno najsavremenija deponija u regionu i da će novootvoreno postrojenje čuvati zasigurno uticati na očuvanje zdravlja stanovnika i životnu sredinu glavnog grada. “Sve ocjedne vode sa sanitarnih kada koje su opterećene štetnim elementima će biti tretirane na najsavremeniji način u ovom postrojenju i biće ispuštane u kanalizacije i dalje u rijeke. Te vode osim za piće mogu biti korišćenje i za sve druge namjene”, objasnio je Boljević. On je najavio da se u narednom periodu planira izgradnja postrojenja za tretman zelenog otpada i guma, a do kraja godine i početak rada postrojenja za proizvodnju električne energije iz biogasa. “U susret otvaranja poglavlja 27. zaštite životne sredine, koje je i najzahtjevnije poglavlje, obećavamo da ćemo na ovom prostoru za građane podgorice uložiti dodatne napore i dodatna novčana sredstva kako bi obezbijedili ono što je najneophodnije

Crna Gora postaje eko frendli država i drago nam je što smo dio tog procesa. U proteklim godinama naša kompanija je izgradila više od 350 projekata na koje smo veoma ponosni

Jorgos Karkanias

Saša Radulović trenutno u gradu, a to je tretman zelenog otpada i tretman guma. Kao što znate, to je veliki problem u našem gradu i našoj državi. Ono što se nadam da ćemo uskoro

vidjeti ovdje, čak mislim i do kraja godine, je aktivacija postrojenja za proizvodnju električne energije iz biogasa”, naglasio je Boljević. Izvršni direktor kompanije Jorgos Karkanias rekao je da je otvaranje ovakvog postrojenja početak crnogorskog putovanja ka održivosti životne sredine i ispunjenje svih uslova u okviru poglavlja 27. “Crna Gora postaje eko frendli država i drago nam je što smo dio tog procesa. U proteklim godinama naša kompanija je izgradila više od 350 projekata na koje smo veoma ponosni. Zato mi je posebno zadovoljstvo što smo crnogorskom narodu kroz ovaj projekat obezbijedili rješenje problema procjednih voda u godinama koje dolaze”, istakao je Karkanias.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

PUTOPIS: KINA ZE POMJERAJU GRA

SUPERBRZI KINESKI VO Kinezi imaju namjeru da se brzom prugom, preko Rusije i zemalja istočne Evrope povežu sa zapadom, a prvo ciljano odredište im je njemački Dortmund

⌦ Goran Popović Još jedno izuzetno iskustvo bilo je putovanje superbrzim kineskim vozom. Na željezničkoj stanici u Guijangu, koja više liči na neki luksuzno opremljenu aerodromsku zgradu, kupujete elektronsku voznu kartu na kojoj je čak ispisano i vaše ime. Samo sa takvom karticom možete ući na perone, a po završetku putovanja izaći sa stanice. Za relaciju između Guijanga i Guangzua, kojom smo putovali 28. aprila, dugu oko hiljadu kilometara, karta vas košta 267,5 juana, odnosno oko 36 eura. Ono što odmah zapažate je da nema strmih stepenica, uskih hodnika niti tijesnih kupea po kojima biste se, kao kod nas, gurali sa drugim putnicima i teškom mukom teglili svoje kofere. Odmah po ulasku u ovaj superbrzi voz, čija su ulazna vrata u nivou perona, imate prostor predviđen za krupniji prtljag, a onda vrlo lako pronalazite vrlo udobno mjesto. Sva sjedišta su okrenuta u pravcu kretanja voza, a prilično iznenađujuće je da, iako vas očekuje vožnja brzinom od oko 300 kilometara na sat, nema sigurnosnih pojasa, niti bilo kakvih drugih upozorenja ili ograničenja u vezi sa kretanjem u vozu.

HILJADU KILOMETARA ZA ČETIRI SATA

Uskoro vam postaje jasno zašto… Tačno u 8.00 voz kreće. No, nema nikakvog cimanja, škripe kočnica i lupanja metalnih točkova. Nema čak ni onog pritiska na naslon sjedišta kao kad uzlijeće avion. Prosto, skoro da ne osjetite da je voz krenuo, a na displeju ispred vas za par sekundi već stoji da je dostigao brzinu od 150 kilometara na sat, zatim 200, 250… I pri takvim brzinama

Ono što odmah zapažate je da nema strmih stepenica, uskih hodnika niti tijesnih kupea po kojima biste se, kao kod nas, gurali sa drugim putnicima i teškom mukom teglili svoje kofere. Odmah po ulasku u ovaj superbrzi voz, čija su ulazna vrata u nivou perona, imate prostor predviđen za krupniji prtljag, a onda vrlo lako pronalazite vrlo udobno mjesto možete slobodno da šetate, čak i djeca trčkaraju i igraju se na prolazu između sjedišta. Ljubazne stjuardese ponudiće vas nekim toplim napitkom ili sokom. Jednostavno, imate osjećaj da voz nema kontakta sa šinama, da nekako lebdi iznad površine. Na putu do Guangzua displej je pokazivao da se vozimo brzinom između 250 i 300 kilomatara na sat, sa povremenim usporavanjem na 150 ili 130 na sat, dok smo prolazili kroz neka naseljena mjesta ili neka željezničlka čvorišta. Na ovoj relaciji od skoro hiljadu kilometara nije se zaustavljao na usputnim stanicama, a u Guangzu smo stigli u 12.08 sati. Hiljadu kilometa-

ra za četiri sata i osam minuta!

NAJVEĆA ŽELJEZNIČKA MREŽA NA SVIJETU

Kineski brzi voz najnovije generacije debitovao je prije par godina na trasi Peking-Šangaj, a vožnja na ovoj najprometnijoj dionici u Kini trajala je nešto

NA PUTU DO GUANGZUA DISPLEJ JE POKAZIVAO DA SE VOZIMO BRZINOM IZMEĐU 250 I 300 KILOMETARA NA SAT, SA POVREMENIM USPORAVANJEM NA 150 ILI 130 NA SAT, DOK SMO PROLAZILI KROZ NEKA NASELJENA MJESTA ILI NEKA ŽELJEZNIČLKA ČVORIŠTA

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

REPORTAŽE

EMLJA U KOJOJ SE ANICE MOGUĆEG

OZOVI IDU 350 NA SAT manje od šest sati. Ovi superbrzi vozovi mogu da razvijaju brzinu od čak 400 kilometara na sat. Voz koji je konstruisan i proizveden u Kini ima ugrađen sofisticiran sistem za nadzor koji neprestano provjerava njegove performanse i automatski ga usporava u hitnim slučajevima ili vanrednim okolnostima. Kina, inače, ima najveću željezničku mrežu na svijetu, koja je krajem 2016. godine bila duga ukupno 22.000 kilometara, što predstavlja čak 60 odsto svjetske mreže. U logističkoj bazi za razvoj međunarodnog željezničkog saobraćaja u Guangdongu, odnosno Šilongu, pripremaju se globalni planovi za izgradnju brzih željezničkih pruga čak do Evrope. Kina, ponosna na svoju tehnologiju izgradnje pruga za brze vozove, želi da izvozi tu tehnologiju u svijet i postane konkurentna francuskom Alstomu, njemačkom Simensu ili kanadski Bombarderu.

USKORO BRZIM VOZOVIMA DO DORTMUNDA?

Na tom planu urađeni sui prvi konkretni potezi. Naime, 2014. godine Kina i Rusija potpisale su memorandum o projektu linije voza velike brzine (TGV) na relaciji Peking-Moskva, koji bi skratio put između dvije prijestonice od šest na dva dana. Budžet za brzu prugu

Moskva-Peking procijenjen je na 230 milijardi dolara. U logističkom centru, međutim, od gospodina Čao Dou, zamjenika generalnog direktora ove razvojne institucije, saznajemo kako je brza pruga do Moskve tek prva faza velikog projekta koji u budućnosti podrazumijeva nastavak izgradnje preko istočne Evrope do Dortmunda u Njemačkoj, a odatle dalje prema Francuskoj i Velikoj Britaniji. Time bi se stvorili uslovi za brži i jeftiniji transport putnika, a što je još važnije i velikih količina robe u međunarodnoj razmjeni Kine sa ostatkom svijeta.

NAJVEĆI IZVOZNO UVOZNI SAJAM NA SVIJETU

Guangdong je, inače, kineska provincija, koja se nalazi na jugu u blizini Hong Konga, u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja ove velike zemlje. Glavni grad ove provincije Guangzu je takođe jedan od najrazvijenijih kineskih gradova sa najbrže rastućom ekonomijom. Guangzu je značajan poslovni i financijski centar, a osim lučkih djelatnosti ima i vrlo razvijenu industrija. U ovom gradu je smješten i jedan od najvećih svjetskih sajmova, preko kojeg se obavljaju najveći izvozni i uvozni poslovi u Kini. Naš boravak ovdje poklopio se sa sajamskom proljećnom sesijom za 2018. godi-

nu, tako da smo se mogli uvjeriti u nevjerovatan obim trgovine koja se ovdje obavlja. Sajam uvoza i izvoza, odnosno kako ga ovdje popularno nazivaju Sajam kantona, osnovan je 1957. godine. Danas je to svjetski sajamski gigant koji pokriva izložbenu površinu od čak 118 hektara, sa skoro 70 hiljada izložbenih štandova. Ovdje danas radi 48 trgovinskih stranih izaslanstava, uključujući hiljade vanjskotrgovinskih društava, fabrika, naučnoistraživačkih institucija, inostranih investitorskih kompanija, preduzeća u stranom vlasništvu, privatnih preduzeća…

PROMET SE MJERI TRILIONIMA DOLARA

Podaci za jesenju sajamsku sesiju iz prošle godine kazuju da je na 60.466 štanda ovdje bilo prisutno 25.049 preduzeća iz Kine i inostranstva, a zaključeni su izvozni ugovori vrijedni više od 30 milijardi američkih dolara, saopštio nam je gospodin Xu Bing, generalni direktor Kineskog spoljnotrgovinskog sentra. Prema nekim procjenama, kumulativna vrijednost kineskog izvoza realizovana preko ovog Sajma u proteklih 120 sesija dostigla je vrijednost od 1,233 triliona američkih dolara! I pored tako basnoslovnih cifara, ovdje sa pažnjom prate svaku i najmanju transakciju. Tako na naše pitanje kolika je razmjena sa Crnom Go-

Hengkvin – ostrvo pretvoreno u poslovni raj

Kao nacionalna strateška platforma, Hengkvin je prvi svjetski orijentisani ključni dio buduće kineske pilot-zone slobodne trgovine, u okviru kineske politike reformi i otvaranja prema svijetu. Smješteno na jugu, u gradu Zuhai, na potezu između Hong Konga i Makaoa, slobodna zona na ostrvu Hegkvin se širi na površini od 28 kvadratnih kilometara, a planirano je da se projektima obnove zemljišta ta površina do 2020. godine udvostruči. Fascinantna je prezentacija razvoja ove zone, posebno kad vidite da je za samo nekoliko godina neko močvarno područje pretvoreno u najprestižniji svjetski poslovni, turistički, nautički i naučnoistraživač-

ki kompleks. Hengkvin se tako ubrzano razvija u kulturnu i obrazovnu pilot zonu, koja postaje međunarodna poslovna, uslužna, rekreativna i putnička baza. To je jedinstveno mjesto jedne zemlje sa dva sistema, najveća otvorena luka u zemlji, gdje se objedinjuju najbolje poslovne prakse Hong Konga, Makaa i kineske unutrašnjosti. Ovdje je već u funkciji međunarodno turističko naselje “Okean”, kamp Unuverziteta Makao, centralna poslovna zona, Centar tradicionalne kineske medicine, Naučni i tehnološki industrijski park, Demonstraciona baza za brodsku industriju…

rom, spremno odgovaraju: U 2017. godini preko ovog Sajma je u Crnu Goru izvezena roba u vrijednosti od 13 18 miliona juana, odnosno oko 1,8 miliona eura, dok je uvoz iz Crne Gore bio simboličan, tek 10.000 ju-

ana, odnosno nepunih 1.500 eura. U Crnu Goru su odavde uvezeni telefonski setovi, automatski procesori i ostale komponente, igračke, statički konvertori, keramički proizvodi…

(U sljedećem nastavku: Guangzu – pogled sa tornja visokog 600 metara)

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

DŽADA FILM FEST OD 4. DO 10. JUNA

Komedije koje imaju nešto ozbiljno da kažu Projekcijom filma “Kad porastem biću kengur” Radivoja Andrića, u Ulici Svetozara Markovića u ponedjeljak, 4. juna od 21 čas počinje četvrto izdanje Džada Film Festa, najavljeno je na konferenciji za novinare. Prva festivalska noć posvećena je nedavno preminulom glumcu Nebojši Glogovcu. Do 10. juna publika će na ulicama glavnog grada biti u prilici da pogleda još šest evropskih filmova, te će 5. juna u Siti kvartu biti prikazan Almodovarov “Volver”, 7. juna u ulici 27. marta na Zabjelu “Dvije čađave dvocijevke” Gaja Ričija, 8. juna u Moskovskoj ulici “Good Bye Lenin!” Volfganga Bekera, a 9. juna “Turist” Rubena Ostlunda. Ovogodišnje izdanje zatvoriće “Ta divna splitska noć” Arsena A. Ostojića. Novine četvrtog Džada FilmFesta su segment Džada Junior, u okviru kog će najmlađa publika 6. juna u Dječijem parku u Moskovskoj ulici moći da pogleda “Malog princa” Marka Ozborna, kao i svrstavanje manifestacije na mapu “zelenih festivala”. “Kao organizatori, koji svojim primjerom žele da daju doprinos podizanju svijesti o značaju smanjivanja karbonskog otiska, odlučili smo da ove godine idemo i jedan korak dalje. Svi filmovi biće projektovani na velikom platnu uz pomoć solarne energije, korišćenjem opreme za solarni bioskop”, kazala je, ispred organizatora, Link Creative studija, Nina Lončar, podsjetivši da je festival ove godine dio projekta “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”. Ovogodišnji selektor festivala, reditelj Nikola Vukčević istakao je da će ove godine publika biti u prilici da pogleda “komedije koje imaju

PRVA FESTIVALSKA NOĆ POSVEĆENA JE NEDAVNO PREMINULOM GLUMCU NEBOJŠI GLOGOVCU nešto ozbiljno da kažu”. “Džada Film Fest je jedna sjajna, lijepa misija, koja ne prolazi neopaženo. Za našu publiku ovo je jedinstven koncept, koji je u svijetu već poznat, ali uvijek je sjajno kada svjetska iskustva dovedemo u našu zemlju. Značaj ovog festivala vidim u približavanju filma kao medija, ali i cjelokupne filmske umjetnosti, široj publici”, kazao je Vukčević. Menadžer Glavnog grada Drago Đeković istakao je da Džada Film Fest daje poseban pečat Podgorici, tranformišući njene užurbane gradske zone u “oaze” za druženje i uživanje u zanimljivom kulturnom sadržaju na otvorenom, po ugledu na svjetske metropole. “Posvećenost organizatora da festival postane promoter ekološkog aktivizma je za pohvalu. Pozivam posjetioce festivala da ove godine za dolazak ne projekcije ne koriste automobile, već da do lokacije prošetaju ili dođu biciklom”, kazao je Đeković. Na konferenciji za novinare govorile su i predstavnica kompanije m:tel Bojana Vešović i predstavnica UNDP-a Aleksandra Kiković. Festival se održava u saradnji sa Crnogorskom kinotekom, a podržali su ga kompanija m:tel kao generalni sponzor, UNDP kao partner zelenih festivala, kao i pokrovitelji Glavni grad, Sekretarijat za kulturu i sport, Ministarstvo kulture, Ambasada Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Francuski institut i brojni prijatelji prijatelji i mediji. S.I. Foto: Dejan Lopičić

Sa konferencije za medije

Sa otvaranja postavke

OTVOREN CRNOGORSKI PAVILJON NA 16. BIJEN

LOVĆENSKI ZVONČI I SIMBOL SLOBODNO

adržaj izložbe metaforično preslikava Crnu Goru, njenu ekološku komponentnu sadržanu u temi “Emerging Resilience”, sa snažnom simbolikom i dinamičnom komunikacijom s okruženjem.

Crnogorski paviljon “Emerging Resilience – Wo/Man Under Umbrella” na 16. izdanju Bijenala arhitekture u Veneciji svečano je otvoren u palati Malipjero. Našu zemlju ove godine na najznačajnijoj smotri arhitekture u svijetu predstavlja internacionalni tim, na čelu sa poznatim hrvatskim arhitektom Krešimirom Roginom. Pored njega, tim čine i Rosa Rogina, Armor Gutjerez Rivas, Ida Blažičko i Fransao Vahe. Koncept crnogorske postavke reinterpretira rezilijentnost kroz simbol endemskog cvijeta - Lovćenskog zvončića. Sadržaj izložbe metaforično preslikava Crnu Goru, njenu ekološku komponentnu sadržanu u temi “Emerging Resilience”, sa snažnom simbolikom i dinamičnom komunikacijom s

okruženjem.

■ DINAMIČNE PROMJENE

Na svečanosti, kojoj je prisutvovala brojna publika, prisutnima se obratila kustoskinja ovogodišnje crnogorske postavke Sonja Radović-Jelovac, koja je istakla da Bijenale nudi vanserijske mogućnosti da se arhitektura prikaže na različite načine. “Projekat predstavljanja Crne Gore zamišljen je kao istraživačka platforma koja okuplja multidiciplinarni tim oko ovogodišnje teme ‘Slobodan prostor/Freespace’, a pod podtemom ‘Emerging resilience’ kroz multimodalno razumijevanje principa rezilijentnosti, kroz sistemsko razmišljanje i

TRI SU MEĐUSOBNO POVEZANA DIJELA CRNOGORSKOG PAVILJONA - KNJIGA, POSVEĆENA RANKU RADOVIĆU, IZLOŽBA I SEGMENT UMREŽAVANJA, I SVAKI SE IZ SVOG UGLA BAVI SVEOBUHVATNOM TEMOM BIJENALA procesno orijentisane pristupe, kroz rezilijentnost kao nove integrativne paradigme, kao koncepta, modela i metafore”, precizirala je Radović-Jelovac. Tokom proteklih 25 godina, podsjetila je, polje ekologije pomjerilo se od zabrinutosti za stabilnost, sigurnost, predvidljivost i red prema savremenijem razumijevanju dinamične sistemske promjene i relevantnih fenomena nesigurnosti, adaptibilnosti i rezilijentnosti. “Sve je ustaljenije mišljenje da su ovi koncepti, u ekološkoj

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

KULTURA

U PODGORICI OTVORENA LJETNJA SCENA

Korak ka pozicioniranju na kulturnoj mapi Evrope Sa otvaranja Ljetnje scene

NALU ARHITEKTURE U VENECIJI

IĆ METAFORA OG PROSTORA teoriji i kompleksnim sistemima razmišljanja, korisni kao okviri uopšteno za donošenje odluka i sa empirijskim dokazima posebno korisni za projekte urbanog dizajna i pejzažne arhitekture”, navela je ona.

■ OTVORENE

RASPRAVE O TEMI

Radović-Jelovac je takođe najavila niz radionica, tribina i konferencija koje će biti organizovane tokom narednih šest mjeseci te pozvala sve zainteresovane da učestvuju. Uvodne govore održali su član naučnog komiteta Nacionalnog kataloga i član žirija Međunarodnog konkursa za koncept i sadržaj Crnogorske postavke Mose Rići, vođa tima crnogorske postavke Krešimir Rogina, komesar Crnogorskog nacionalnog paviljona Dušan Vuksanović, a završnim izlaganjem izložbu je otvorio Danko Selinkić. Specijalni gost na otvaranju paviljona bila je glumica Milena Vuko-

tić, koja je čitala poemu koju je kraljica Jelena pisala tokom boravka u Petrovgradu, a posvetila je Veneciji. Tri su međusobno povezana dijela crnogorskog paviljona Knjiga, posvećena Ranku Radoviću, izložba i segment umrežavanja, i svaki se iz svog ugla bavi sveobuhvatnom temom Bijenala, koji zajedno djeluju kao vitalni okvir koji podupire otvorenu raspravu o temi unutar i izvan stvarnog paviljona. Crnogorska izložba bavi se jednostavnim i razumljivim porukama, izrazitom moći brendiranja instalacije specijalno osmišljene za sami lokalitet i taktilnosti posebnih modela pravljenih na licu mjesta kao instrument identifikacije koji je namijenjen za uključivanje ne samo čuvenih arhitekata kao gostiju, već i opšte javnosti. Ovogodišnje 16. Bijenale arhitekture u Veneciji održava se od 26. maja do 25. novembra 2018. godine, a crnogorski paviljon biće otvoren za posjetioce tokom ovog perioda. S.I.

Koncertom revijskog orkestra “Allegro band”, pod upravom dirigenta Radovana Papovića, u Podgorici je svečano otvorena Ljetnja scena, koja se nalazi u okviru zidina tvrđave Depedogen, na sastavcima Ribnice i Morače. Otvaranje nove pozornice u glavnom gradu je, kako je ocijenila na otvaranju sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport glavnog grada Nela Savković-Vukčević, još jedan korak ka pozicioniranju Podgorice na kulturnoj mapi Evrope. Ljetnja scena je, podsjetila je ona, dio ambijenta koji je proglašen kulturnim dobrom, pa je, zbog zadatog prostora i uslova gradnje, mogla biti samo montažna. “Zbog toga smo se opredijelili za binu koja će, vjerujem, zadovoljiti najveće potrebe kada su u pitanju scenski projekti i zahtjevi, kao i gledalište koje ima 200 mjesta. Ljetnja scena biće samo njen radni naziv, jer vjerujem da ćemo je svi zajedno učiniti pozornicom za četiri godišnja doba”, kazala je, podsjetivši da kulturni život “u raskošnoj prirodi Podgorice, pod mediteranskim suncem, traje kroz milenijume”. “Dokazi za to su brojni – materijalni i nematerijalni, pozorišna maska sa Duklje, drevni instrumenti, pjesme, igre, plesovi, na šta smo vrlo ponosni i ističemo taj konti-

nuitet i, naravno, nastavljamo sa različitim aktivnostima, događajima, otvorenim prostorima. Prepoznatljivo je za ovu upravu da organizuje kulturne događaje na što više mjesta – omiljenih, zaboravljenih, manje poznatih, da se predstavi sve ono što je kulturno bogatstvo našeg grada. Što se tiče kulturnih objekata, ova uprava realizovala je one na koje se čekalo godinama, pa i decenijama, a to su spomenik

velikom vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim borcima, zatim Gradsko pozorište, kuća Rista Stijovića, Ljetnja scena i Podgorička knjižara”, zaključila je sekretarka Savković-Vukčević. Otvaranju je, pored brojne publike i predstavnika lokalne uprave, prisustvovao i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović. Solisti na koncertu bili su Tijana Blečić, Bojana Pejanović i Vili Ferdinandi. S.I.

200

MJESTA IMA GLEDALIŠTE LJETNJE SCENE KOJA ĆE ZADOVOLJITI SVE POTREBE KADA SU U PITANJU SCENSKI PROJEKTI

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

SVIJET

ZAPADNE ZEMLJE OPTUŽUJU RUSIJU, MOSKVA NEGIRA ODGOVORNOST ZA RUŠENJE MH17

Holandija: Smatraćemo Rusiju odgovornom za obaranje aviona Vlada Holandije saopštila je da će rusku državu smatrati odgovornom zbog “njene uloge” u obaranju aviona iznad Ukrajine 2014. godine. Zvanična Moskva je odbacila tvrdnje o ruskoj umiješanosti u obaranje aviona tvrdeći da rusko ministarstvo odbrane nije isporučilo Ukrajini nijednu novu protivvazdušnu raketu “buk” od raspada Sovjetskog Saveza.

■ SLOŽEN PRAVNI PROCES

je precizirano, raketu je ispalila ruska vojna 53. protivavionska brigada sa sjedištem u Kursku u Rusiji.

■ LAVROV: SVE PODSJEĆA NA SLUČAJ SKRIPALJ

Zvanična Moskva je odbacila tvrdnje o ruskoj umiješanosti u obaranje malezijskog aviona iznad istočne Ukrajine 2014. godine. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da Rusija nije punopravno učestvovala u holandskoj istrazi incidenta i zbog toga ne može da vjeruje u njene rezultate, prenio je Rojters. Na pitanje da li Kremlj negira navode o ruskoj umiješanosti, on je odgovorio: “Apsolutno.” Ruski šef diplomatije Ser-

“Držanje zemlje za odgovornu je složen zakonski proces”, saopštio je holandski kabinet, prenijela je agencija Rojters. “Holandija i Australija zatražile su danas od Rusije da otvore dijalog s ciljem da se pronađe rješenje u pružanju pravde zbog ogromne patnje i štete prouzrokovane obaranjem aviona MH-17”, navedeno je u saopštenju. U međuvremenu, i Vašington se pridružio optužbama da je Moskva odgovorna za obaranje aviona. “Vrijeme je da Rusija prizna svoju ulogu u obaranju leta MH-17 i da prekine svoju kampanju dezinformacija”, rekla je portparolka Stejt departmenta Heder Nojert. Nojertova je u saopštenju To veoma podsjeća na slučaj poručila da je Rusija odgo‘Skripalj’, kada su rekli da vorna za agresiju na UkrajiRusi vrlo vjerovatno stoje iza nu i za više od 10.300 žrtava. toga i u isto vrijeme dodali da Istražitelji su u četvrtak je u toku istraga i da će biti objelodanili da je mapotrebno još neko vrijeme. lezijski avion MH-17 Naši partneri još jednom su oboren iznad istočodlučili da spekulišu o smrti ne Ukrajine, rastotina ljudi kako bi postigli ketom iz sistesvoje političke ciljeve, što ma “buk”, isću ostaviti njihovoj savjesti, paljenom iz ruske baze rekao je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov u Kursku. Kak o

gej Lavrov ocijenio je da istraga o padu aviona u Donbasu podsjeća na slučaj “Skripalj” jer, kako tvrdi, nema dokaza. “To veoma podsjeća na slučaj ‘Skripalj’, kada su rekli da Rusi vrlo vjerovatno stoje iza toga i u isto vrijeme dodali da je u toku istraga i da će biti potrebno još neko vrijeme”, rekao je Lavrov na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu. “Naši partneri još jednom su odlučili da spekulišu o smrti stotina ljudi kako bi postigli svoje političke ciljeve, što ću ostaviti njihovoj savjesti”, naglasio je Lavrov. Istovremeno, rusko ministarstvo o d -

Fred Vesterejk, glavni istražitelj, stoji pored projektila “buk” kojim je navodno oboren malezijski avion brane je saopštilo da nije isporučilo Ukrajini nijednu novu protivvazdušnu raketu “buk” od ras-

pada Sovjetskog Saveza, prenio je Tas. Malezijski avion MH-17 letio je od Amsterdama do Kuala Lumpura kada je oboren iznad istočne Ukrajine 2014. godine, a svih 298 putnika i članova posade je poginulo. Na letu su bili putnici 30 nacionalnosti, među kojima 196 Holanđana, 42 Maležanina i 27 Australijanaca.

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

podnijet zahtjev za glasanje o povjerenju španskoj vladi

Opozicija ruši Marijana Rahoja

Premijer Španije Marijano Rahoj izjavio je na konferenciji za štampu da neće raspisati vanredne izbore. “Glasanje o nepovjerenju protivno je političkoj stabilnosti koja je potrebna našoj zemlji i protivi se ekonomskom oporavku. Loše je za Španiju”, rekao je Rahoj, prenio je Rojters.

Poslanici španskog parlamenta glasaće o povjerenju Vladi Marijana Rahoja, jer je vladajuća Narodna stranka sudski kažnjena zbog ostvarivanja prihoda od ugovora s “reketom”. Opoziciona Socijalistička radnička partija Španije (PSOE) objavila je da je podnijela zahtjev za izgalasavanje nepovjerenja Vladi, dan pošto je sud osudio 29 biznismena i bivših zvaničnika Narodne stranke za prevaru, utaju poreza i pranje novca, navodi Asošiejted pres. Da bi Rahoj bio smijenjen, lider PSOE Pedro Sančes moraće da ubijedi druge opozicione stranke da podrže smjenu Vlade, pošto PSOE ima 84 poslanika u parlamentu sa 350 mjesta. Antisistemska ljevičarska stranka Podemos, koja ima 67 poslanika, već je saopštila da će glasati za smjenu Vlade, a PSOE nastoji

da pridobije i stranku centru Sjudadanos (Građani) koja je do sada podržavala manjinsku Vladu u parlamentu, ali je uslijed rasta popularnosti zauzela više kritičku poziciju. Rahojeva Narodna stranka prošla je težak ispit u srijedu, kada je uspjela da obezbijedi usvajanje budžeta, ali je preokret uslijedio za manje od 24 sata, presudom na 1.687 stranica u jednom od najobimnijih slučajeva korupcije u modernoj istoriji Španije. Sud je optužene osudio na ukupno 351 godinu zatvora, a sa 245.000 eura kažnjena je Narodna stranka, u presudi označena kao “profiterski učesnik” u toj šemi. Presudom nije utvrđeno da su prekršaje činili sadašnji članovi vlade, a Rahoj koji je morao da svjedoči, rekao je sudu da nije znao koje je računovodstvene postupke koristila njegova stranka.

Na osnovu člana 36 stav 5 Zakona o privrednim društvima ( “Sl.list RCG” br 6/02, “Sl.list CG” 17/07, 80/08, 40/10 I 36/11 ) od strane Odbora direktora AD “Veleprodaja” Nikšić, donosi se sledeća

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Državna revizorska institucija, ul. Novaka Miloševa bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka serverske konfiguracije i backup sistema, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 4019/18-07-814/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me_ dana 25.05.2018. godine. Lice za davanje informacija Radovan Šćepanović, telefon 020/407-413, e-mail radovan.scepanovic@dri.co. me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka nastavka modernizacije DATA centra, rutiranje i VPN u MO i VCG prema uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji (CPV 32413100-2 Ruteri za mreže) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 125.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-2017/18-5 od 25.05.2018. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 25.05.2018. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za inspekcijske poslove oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku usluge izrade i održavanja informacionih sistema, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 43.560,00€. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/2018-3632/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 25.05.2018.godine. Lice za davanje informacija: Maša Leković, telefon: 020/234-421, e-mail: masa.lekovic@uip.gov.me.

Odbor direktora Montex-a A.D. Nikšić saziva VIII redovnu Skupštinu akcionara. Skupština će se održati dana 26.06.2018.god. u Nikšiću, u upravnoj zgradi, ul. Nikole Tesle bb, sa početkom u 10h, a identifikacija i registracija akcionara počeće istog dana u 9h, sa sledećim Dnevnim redom: 1. 2. 3. 4. 5.

Usvajanje finansijskih iskaza sa Izvještajem o poslovanju za 2017.god. Usvajanje Izvještaja Revizora o reviziji finansijskih iskaza za 2017.god. Izbor i imenovanje Revizora za 2018.god. Razrešenje članova Odbora direktora u skladu sa Zakonom Izbor članova Odbora direktora

U donošenju odluka mogu učestvovati svi akcionari Montex-a A.D. Nikšić, vlasnici običnih akcija, sa ukupnim brojem od 76127 akcija.

ODLUKA o sazivanju Redovne Skupštine akcionara Saziva se, za dan 28.06.2018. godine, sa početkom u 10:00 časova, u prostorijama Društva “Veleprodaja” AD Nikšić, Školska bb, redovna godišnja Sjednica Skupštine akcionara AD “Veleprodaja” Nikšić. Za sjednicu se utvrđuje sledeći dnevni red: 1. Otvaranje Redovne godišnje sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela: - izbor Predsjedavajućeg Redovnom godišnjom sjednicom Skupštine; - Imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine; - Izbor Predsjednika i dva člana verifikacione komisije; - Izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; - Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na sjednici Skupštine u skladu sa jedinstvenim spiskom akcionara, izdatim od CDA Crne Gore; - Usvajanje jedinstvenog spiska akcionara, izdatog od strane CDA Crne Gore. 2. Usvajanje zapisnika sa prehodne sjednice Skupštine akcionara 3. Usvajanje završnog računa AD “Veleprodaja” Nikšić, za 2017. godinu; Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2017. godinu; Usvajanje Izvještaja Revizora za 2017. godinu. 4. Razrješenje od dužnosti članova Odbora Direktora 5. Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora 6. Razrešenje Revizora 7. Izbor i imenovanje Revizora Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine akcionara Društva imaju svi upisani akcionari, sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Redovoj godišnjoj sjedniie Skupštine akcionara Društva može se učiniti u vremenu 09:30h do 09:55 časova, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva, na adresi Školska bb Nikšić, uz davanje na uvid lične karte, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke večinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Redovnoj godišnjoj sjednice Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da, najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice, dostavi Izjavu ovjerenu kod notara da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese. Materijal za Redovnu godišnju sjednicu Skupštine akcionara Društva, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti neposredno u sjedištu društva u Nikšiću i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danima na tel. 040-251-915 u vremenu od 08-15 časova. Predsjednik Odbora direktora Miloš Vučurović

Odluke se donose većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, osim za izbor članova Odbora direktora, kumulativnim glasanjem, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Glasanje po pojedinim tačkama dnevnog reda vršiće se putem glasačkih listića. Uvid u materijale vršiće se radnim danima od 10-14h, u sjedištu Društva, ul. Nikole Tesle bb. Predsjednik Odbora direktora

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima („Sl.list RCG“, br.06/02, 17/07, 80/08, 40/10, 36/11, 40/11), člana 37 i 43 Statuta AD „HIGIJENA“ Podgorica i odluke Odbora direktora, sazivam

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD „HIGIJENA“ Podgorica Skupština će se održati 29.06.2018. godine (petak) u prostorijama Restorana „Salaš 23“ u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova. Za Skupštinu se predlaže sljedeći D N E V N I R E D: 1. Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara i ovjerivača zapisnika i upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA, 2. Razmatranje i usvajanje: a) Izvještaj menadžmenta o poslovanju Društva za 2017.godinu i b) Finansijskih iskaza Društva za 2017.godinu, sa Izvještajem nezavisnog Revizora, 3. Donošenje odluke o: a) razrješenju članova Odbora direktora i b) imenovanju članova Odbora direktora, 4. Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2018.godinu, 5. Izvještaj Odbora direktora o sticanju sopstvenih akcija, 6. Donošenje odluke o kupovini sopstvenih akcija. Materijal za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul.Vaka Đurovića broj 112 . PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Nenad Bracović, dipl. ecc.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

svijet

DW: Njemačka štampa o otkazivaNju susreta liDera saD i sjeverNe koreje

NježNa poruka Trampa

njemačkoj štampi se dosta piše o otkazivanju susreta na vrhu između predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Demokratske Republike Koreje Kima Džong-Una. Dojče vele prenosi najzanimljivije detalje.

“Ponekad se čini da Donald Tramp svoj odnos sa Sjevernom Korejom reguliše otkidajući listove bijele rade”, piše magazin Štern: “Kim nije glup, Kim je glup”, i tako dalje. “Ranije je bjesnio zbog toga što jedna diktatura već godinama vuče SAD za nos, a prije nekoliko dana se radovao predstojećem susretu na vrhu. No, bijela rada ima 34 latice i matematika zahtjeva da se gatanje završi sa Kim je glup. Bijela kuća je otkazala sastanak predsjednika SAD sa sjevernokorejskim vlastodršcem. Razlog: neprijateljski stav.”

■ KaKo vjerovati

vašingtonu naKon irana

Ne iznenađuje to što se Sjeverna Koreja neprijateljski ponaša prema SAD – izolovana diktatura na Sjedinjene Države tradicionalno gleda kao na krvnog neprijatelja. Tačnije, ono što se osjeća kao američka prijet-

nja je razlog zbog kojeg je Sjeverna Koreja napravila atomsku bombu. Režim je Zapadu i posebno Vašingtonu uvijek izlazio u susret kada mu je nešto bilo potrebno, na primjer, pirinač. No, ta vremena su prošla. “Predsjednik SAD (zajedno sa Zapadom) jeste taj koji hoće Korejsko poluostrvo bez atomskog oružja. Kim Džong Un je samo bio spreman da se odrekne upotrebe svojih bombi. Za Sjevernu Koreju stvari se ne bi poboljšale, ali ne bi se ni pogoršale. Kim sa statusom kvo može da živi bolje nego Zapad. A za slučaj denuklearizacije, Tramp je htio da pruži ’sveobuhvatne bezbjednosne garancije’ Sjevernoj Koreji. Možda je on to ozbiljno mislio, ali otkako su se SAD povukle iz nuklearnog dila sa Iranom, vlada SAD ima veliki problem sa kredibilitetom – kako sada Kim može da se pouzda u obećanja Vašingtona?” Možda su takva razma-

tranja i podstakla Trampa da susret sa Kimom sve više dovodi u pitanje. A potpredsjednika Majka Pensa da otvoreno zaprijeti: ’Ako Kim Džong Un ne napravi dil, njegova zemlja će završiti po modelu Libije’. Susret je otkazan u gotovo nježnom pismu Trampa Kimu: Osjetio sam da će između Vas i mene doći do predivnog dijaloga, a to ja naposlijetku jedini dijalog koji se računa (...) Nažalost je Sjeverna Koreja u jednoj od svojih posljednjih izjava ispoljila veliku ljutnju i otvoreno neprijateljstvo... i zbog toga Tramp smatra da bi susret u ovom trenutku bio neprimjeren. Očigledno je Tramp ubrao novu bijelu radu i opet počeo da čupka listiće”, piše Štern.

■ Pismo Kao tramPovi tvitovi

Dnevnik Zidojče cajtung se takođe pozabavio Trampovim pismom i stekao utisak da ono povremeno izgleda kao “jedan od Trampovih tvitova – samo predugačak”. Komentator ovog lista smatra da je susret dvojice

Predsjednik SAD (zajedno sa Zapadom) jeste taj koji hoće Korejsko poluostrvo bez atomskog oružja. Kim Džong Un je samo bio spreman da se odrekne upotrebe svojih bombi

državnika “zaista mogao da bude istorijski i prilika da okončaju dugogodišnji konflikt oko atomskog oružja Sjeverne Koreje. Bio bi to prvi susret jednog predsjednika SAD sa jednim predsjednikom Sjeverne Koreje. Odluka Trampa da otkaže susret bila je iznenađenje za sve. U Vašingtonu se traže objašnjenja.” “Jedni u otkazivanju vide logičnu posljedicu činjenice da se zakazujući samit predsjednik malo zatrčao. Američki mediji su proteklih nedjelja pisali da se predsjednik interesovao za okolnosti održavanja samita, za

pompu, ali da nije hteo da se upušta u brifinge sa svojim savjetnicima o konkretnim ciljevima sastanka kao i o teškim detaljima mogućeg dogovora o razoružanju“. Drugi u otkazivanju susreta vide dio strategije predsjednika koji vidi sebe kao mahera za dilove. On zna da je Kim mnogo više zainteresovan za sastanak od Trampa. Tako je moguće da je njegovo pismo rafiniran pokušaj da pregovara o uslovima budućeg sastanka. A informativni portal Velt piše da je zbog predviđenog susreta radnja Bijele kuće za suvenire izdala novčić sa likovima Donalda Trampa i Kima Džong-Una. Sada, kada je susret otkazan, novčić se nudi po sniženoj cijeni i za njima je zavladala prava pomama. “Satima je internet-sajt radnje sa suvenirima bio nedostupan. Server je bio preopterećen”. Zanimljivo je da su oni koji su izradili suvenir već nešto naslutili kada su najavili da će se novčić prodavati i ako ne dođe do susreta na vrhu. Ali i da kupci mogu da traže povraćaj novca ako su kupili novčić u nadi da će biti susreta a onda do njega ne dođe.

Kim sa statusom kvo može da živi bolje nego Zapad. A za slučaj denuklearizacije, Tramp je htio da pruži ’sveobuhvatne bezbjednosne garancije’ Sjevernoj Koreji

Zabava

ª KAO DA SI TUº JE NOVI POTEZ BOJANA MAROVIĆA ZA VN GOVORI I O LJEPOTI ŽIVOTNOG POZIVA

Ne idem linijom manjeg otpora, ali muzika me je odvela daleko 40-41

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

MARIJANA LALOŠEVIĆ

Zgrabiću svaku priliku da snove pretvorim u stvarnost 42

FOTO ZAPIS, MATURA, DANILOVGRAD

Proslava Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš”

Muzičar Bojan Marović uručio je publici novu pjesmu “Kao da si tu”, a u ponedjeljak će i spot. Marović tvrdi da još zaobilazi liniju manjeg otpora, jer ga je muzika obavezala da stvara smisleno, dok gašenje domaćih pop festivala i stavove onih koji tek dolaze ocjenjuje kao dva najlošija momenta u crnogorskoj muzici

VELIKO INTERESOVANJE ZA FESTIVAL

Josipa Lisac

Rasprodat prvi kontingent ulaznica za City Groove

ZABAVA

VELIKO INTERESOVANJE ZA FESTIVAL

Rasprodat prvi kontingent ulaznica za City Groove

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

ª KAO DA SI TUº JE NOVI POTEZ BOJAN

NE IDEM LINIJ ALI MUZIKA M

⌦ Danilo Brajković

Bend Vatra nastupiće na ovogodišnjem City Groove festivalu Četvrto izdanje City Groove festivala počinje 1. juna na Stadionu malih sportova u Podgorici, a organizatori su juče saopštili da se, na osnovu interesovanja publike, već može tvrditi da bi ovogodišnje izdanje moglo biti najposjećenije. “Interesovanje za Stereo MC’S, a naročito za kultni škotski bend Simple Minds je toliko da je prvi kontingent ulaznica, po cijeni od 10 eura, odnosno 15 eura za fan pit, predviđen za pretprodaju - već rasprodat”, navodi se u saopštenju City Groove festivala, čiji direktor Dragan Bulajić spušta loptu na zemlju. “Nema euforije, ovo je samo dio koji je predviđen za

pretprodajni period. Ulaznica ima i potražite ih na prodajnim mjestima Crnogorskog telekoma, u Hard Rock Cafeu i na Gigstix objektima za drugo i treće festivalsko veče, kada će se na našoj bini pojaviti KIC Pop hor, svjetski poznati Stereo MC’S, kao i hrvatski muzičari Josipa Lisac i veoma popularni bend Vatra (2. juna), odnosno crnogorski rok sastav Autogeni trening i zvijezde ovogodišnjeg festivala - antologijska grupa Simple Minds”, podsjeća Bulajić, uz napomenu da je ulaz za prvo veče besplatan, a nastupiće domaći producent Mr Lekka, španski DJ Dario Nunez i italijanski dvojac The Cube Guys. D.B.

DŽEZ KOMPOZITOR GOST PODGORICE

Sedrik Anrio trio 29. maja u restobaru Štrudla Podgorički restobar Štrud- Trio živahno istražuje poznala 29. maja (utorak, 21.30 časo- te svjetske teme, koje kreću od va) ugostiće Sedrika Anrioa, popa Keti Peri, preko rokenjednog od najboljih franrola Nirvane, do elektroncuskih džez kompoziske muzike Massive Attacka, a takođe tora i pijanista, sa svojim trijom istražuju i Sedrikoji čine basista kove originalBertran Berune kompoziciar i nevjeroje, u kojima su vatni bubnjar gruv i interakTomas Delor. cija u prvom planu. Njihova “A n r i o j e muzika je obo2015. osvojio pregaćena sa elekstižnu Gremi naSedrik Anrio gradu, sarađivao je sa tronskim teksturama, poznatim imenima džeza, koje komuniciraju sa akupoput Herbija Henkoka, Di- stičnim instrumentima (klavir, jane Rivs, Gregorija Porte- bas i bubanj), što daje kinemara... Anrio će sa svojim trijom tografsku dimenziju ovom fanpredstaviti muziku koja vari- tastičnom triju”, poručuju dora između džeza, popa i gruva. maćini događaja. D.B.

uzičar Bojan Marović uručio je publici novu pjesmu “Kao da si tu”, a u ponedjeljak će i spot. Marović tvrdi da još zaobilazi liniju manjeg otpora, jer ga je muzika obavezala da stvara smisleno, dok gašenje domaćih pop festivala i stavove onih koji tek dolaze ocjenjuje kao dva najlošija momenta u crnogorskoj muzici.

Karijeru Bojana Marovića obilježile su balade. Mada muzičari vjeruju da ta vrsta numera teže osvaja pažnju slušalaca, pošto je brži ritam postao sinonim za kratkoročan uspjeh na prvu loptu, teško je pronaći baladu iz Marovićevog opusa koja nije opstala i nekoliko godina poslije premijere. A nešto manje od dvije godine nakon prethodnog singla/ spota “Pusti me”, koji je naišao na odličan prijem, naročito u Srbiji i Crnoj Gori, Marović je povukao novi potez. Minule srijede, na talasima beogradskog Radija S, slušaoci su premijerno čuli “Kao da si tu”. Mnogi će komentarisati da je Marović pogriješio jer nije ukazao povjerenje Jutjubu i tako na startu približio numeru brojnijem auditorijumu, ali... “Sve radim instinktivno, bez tih estradnih efekata. Radim onako kako smatram da je dobro i onako kako se osjećam u datom trenutku. Ja sam od onih muzičara starog kova, koji više vjeruju radiju nego nekim drugim medijima. Od ponedjeljka će biti

NEKO MUZIKU POSMATRA KROZ PRIZMU NOVCA, A NEKO JE DOŽIVLJAVA KAO ŽIVOTNI POZIV. JA PRIPADAM DRUGOJ KATEGORIJI. MUZIKA MI DAJE SLOBODU

dima koji se pronađu u njoj. Aranžman je uradio Strahinja Đurić, koji je već godinama u našem timu, a dosad je radio kao mikser. Veoma sam srećan jer je pjesma u etru tek nekoliko dana, a već sam dobio prelijepe komentare. Posebno me raduje kada mi kažu da je veoma hrabro to što radim, jer uglavnom svi idu linijom manjeg otpora, a ja se nekako i dalje držim pop muzike, nečega što me drži i što mi da-

i pjesma i spot na Jutjubu. Internet je prozor u svijet, ali sam zaista pobornik radija. Još kao klincu, fenomenalno mi je bilo da čujem svoju pjesmu na radiju”, objašnjava Marović na početku razgovora za Vikend novine.

■ PJESMA SADA PRIPADA PUBLICI

Naš sagovornik potpisuje i tekst i muziku, što automatski navodi na to da je riječ o autobiografskom materijalu. Kada je uz olovku i papir u nekom kreativnom kutku, muzičar se oslanja isključivo na emocije. “Momenat je bio u pitanju, tj. spavanje na ramenu. Kada ti neko veoma drag zaspi na ramenu - to je nešto veoma lijepo. Isto tako, veoma je loš osjećaj kada tog nekog izgubiš. Tada sve gubi smisao, ali jednostavno je tako”, nagovještava Marović da “Kao da si tu” neće biti uz dlaku onima koji uvijek žele srećan epilog. Odmah nakon radijske premijere, Marović je “prepustio” prava nove numere onima koji ga već godinama podržavaju, a raduju ga i prve kritike. “Čim je izašla - pjesma više nije moja, već pripada lju-

Jedan od dva najlošija momenta u muzici Crne Gore je što smo stihijski uspjeli da uništimo dva festivala: ‘Pjesmu Mediterana’ u Budvi i ‘Sunčane skale’ u Herceg Novom, a iznjedrili su mnogo toga dobrog je puno snage”, ponosan je Marović. A izbjegavanje linije manjeg otpora podrazumijeva okretanje leđa svemu što može narušiti kvalitet muzike, pa tako ne čudi što Marović singlove ne štanca kao na traci, već mudro opipava puls. “Neko muziku posmatra kroz prizmu novca, a neko je doživljava kao životni poziv. Ja pripadam drugoj kategoriji. Muzika mi daje slobodu. Odvela me je mnogo daleko, svuda sam bio i sve mi je dala. Dužnost je da sve što radim bude smisleno. Da

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

NA MAROVIĆA ZA VN GOVORI I O LJEPOTI ŽIVOTNOG POZIVA

JOM MANJEG OTPORA, ME JE ODVELA DALEKO činim samo lijepe stvari”, cijeni Marović.

■ ZLATIBOR INSPIRACIJA ZA SPOT

Čim pominjemo premijeru na Jutjubu, jasno je da spot kuca na vrata. Mada se bliži ljeto, Maro-

vić je procijenio da će svježina Zlatibora vjerodostojnije prikazati priču negoli vrelina plažnog pijeska. “Mnogo puta sam tuda prolazio i često

sam odmarao pored tog predjela u jutarnjim satima. Gledao sam i divio sam se proplancima, vazduhu. Na Zlatiboru smo dočekani kao da smo osvojili cijelu planetu. Bilo je mnogo lijepo, a nakon snimanja ostali smo da odmorimo nekoliko dana. Prijalo mi je to. Svi su očekivali da ćemo spot snimati na moru, da će biti puno djevojaka. Pokušao sam da pobjegnem od te priče, bavio sam

SVE RADIM INSTINKTIVNO, BEZ TIH ESTRADNIH EFEKATA. RADIM ONAKO KAKO SMATRAM DA JE DOBRO I ONAKO KAKO SE OSJEĆAM U DATOM TRENUTKU. JA SAM OD ONIH MUZIČARA STAROG KOVA, KOJI VIŠE VJERUJU RADIJU NEGO NEKIM DRUGIM MEDIJIMA se prirodom, ličnim osjećajem. Zlatibor je poslužio kao inspiracija za nešto novo u tom smislu”, prisjeća se Marović.

Bojan Marović

■ PUCALI SMO U CR-

NOGORSKU SCENU

Da je “Kao da si tu” objavio prije desetak godina, Marović ne bi morao previše da razmišlja kako će je najbolje predstaviti crnogorskoj publici. Ljetnji pop festivali na Primorju godinama su služili kao odskočna da-

ska mladim muzičarima, a oni iskusniji su uživali u revijalnim večerima, pjevali nove hitove. Danas, razočarano konstatuje Marović, ostaju samo sjećanja... “Jedan od dva najlošija momenta u muzici Crne Gore je što smo stihijski uspjeli da uništimo dva festivala: ‘Pjesmu Mediterana’ u Budvi i ‘Sunčane skale’ u Herceg Novom, a iznjedrili su mnogo toga dobrog. Zbog ličnih potreba, vjerovatno, ti festivali ne postoje. Ne postoje ni novi ljudi u pop muzici. Odnosno, postoje, ali imaju veoma malo prostora za dokazivanje. Nemojte misliti da je bilo lako pojaviti se 2002. na ‘Sunčanim skalama’. Tada je bila lutrija dobiti mjesto. Kada god pomenete taj festival - teš-

28.

MAJA BOJAN MAROVIĆ PREDSTAVIĆE SPOT ZA NOVU PJESMU - SNIMAO GA JE NA ZLATIBORU, A PREMIJERU ĆE ODRŽATI NA JUTJUBU

ko mi je jer ga više nema. Trebalo bi da oni ljudi koji su ga uništili stave prst na čelo. Treba da kažu - polako smo došli do toga da smo pucali u crnogorsku scenu, a mislim da može da se govori i o regionalim efektima”, kao iz topa će Marović.

■ MLADI SE VIŠE SLIKAJU NEGO ŠTO RADE Drugi najlošiji momenat, nastavlja Marović, odnosi se na današnju muzičku omladinu. “Mladi, koji dolaze na svijet, manje brinu o tome da ih muzika nosi, ali gledaju da ugrabe tri nastupa više nego što je moguće i da se više slikaju nego što rade. Možda zvuči surovo, ali imam dovoljno staža da mogu sebi dozvoliti ove riječi. Festivali su nas oslikavali. Svakog ljeta ljudi su znali šta se događa. Imali smo ‘Budvu’ u junu, zatim ‘Skale’ u julu i prekidalo se radno vrijeme zbog njih. Sada vrtimo četiri ista pjevača sa strane, prisvajamo sve što nije naše, a odbacujemo ono što je naše. Plasiramo priču koliko smo nevjerovatno strašni samo onda kada se busamo u grudi, a onda se dogodi da, recimo, nijesam zasvirao u Crnoj Gori 10 godina. Poenta je - dokle...”, zabrinut je Marović. Primjećuje i da fali muzičkih takmičenja. “Bio je neki format na Televiziji Crne Gore (‘Let ka zvijezdama’), mnogo se novih talenata pojavilo i zatim nestalo. Nemaju gdje da se pokažu. Ali, uvijek vjerujem u čudo i neka se ono desi sada”, u optimističnom duhu zaključuje Marović.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

KOTORANKA MARIJANA LALOŠEVIĆ NA T

ZGRABIĆU S SNOVE PRET

⌦ Marija Roganović

a finalnoj večeri izabrana sam za jednu od Top 5 djevojaka, takođe sam osvojila titule četvrte pratilje kao i Mis glamura. Nadam se da su ove titule potvrda da sam uspješno predstavila svoju zemlju, Kotor i sebe. Ovo je bilo nezaboravno iskustvo koje će mi zauvijek ostati u sjećanju, podijelila je sa VN utiske Lalošević. Predstavnica Crne Gore na takmičenju “Miss 7 Continents” i “Photomodel of the World”, dvadesetjednogodišnja Kotoranka Marijana Lalošević, na nedavno okončanom izboru u turskom Bodrumu okitila se titulom četvrte pratilje i “Miss glamur” i na najbolji način predstavila sebe i našu zemlju, kao što je i obećala Vikend novinama, pred sam polazak. Nakon što su se slegle strasti iz Turske, ova studentkinja treće godine Pomorskog fakulteta u Kotoru, za VN sumira utiske. “U Bodrum sam otputovala 5. maja na izbor za ‘Miss 7 kontinenata’, takmičenje je trajalo 10 dana i bilo je izuzetno zahtjevno. Na izboru je učestvovalo 35 zemalja, a svaki dan je bio isplaniran i ispunjen raznim aktivnostima. Takmičenje je održano u prestižnom Hotelu ‘Isis’, koji je pružio vrhunske uslove za organizaciju ovog svjetskog takmičenja. Pored

Druženje sa ostalim takmičarkama

OFICIR I DŽENTLMEN HOLIVUDA I U 69. NEODOLJIV

Ričard Gir se nakon trideset godina vraća na male ekrane Holivudski glumac Ričard Gir (68) je za američki portal BBC najavio da se nakon punih 30 godina vraća na male ekrane. Naime, on će u BBC-evoj dramskoj seriji “Mother Father Son” glumiti američkog biznismena i medijskog mogula Maksa. To je priča o uspješnom poslovnom čovjeku Maksu (Gir), njegovoj bivšoj supruzi Ketrin (Helen MekKrori) i njihovom sinu Kadenu (Bili Haul). Porodično carstvo postaje ugroženo u trenutku kada Kadenu, koji vodi očeve

novine u Velikoj Britaniji, poslovi izmaknu kontroli, a posljedice su moguće za čitavu porodicu i njihov posao. “Prošlo je skoro 30 godina od kada sam glumio u nekoj seriji, pa se jako radujem ovom odličnom BBC-ovom projektu s mnoštvom talentovanih ljudi”, istakao je Gir. Scenario za seriju napisao je Tom Rob Smit, za kojeg je holivudski “oficir i džentlmen” rekao da je “jedan od najoriginalnijih autora svog vremena”. M.Rog.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

ZABAVA

TAKMIČENJU ª MISS 7 CONTINENTSº U BODRUMU OKITILA SE SA DVIJE TITULE

SVAKU PRILIKU DA TVORIM U STVARNOST predstavljanja svoje zemlje i naše nošnje, kulture i tradicije oprobala sam se i u raznim izazovima kao što su ronjenje, jahanje...”, prisjeća se Lalošević, koja je ušla u Top 5 najljepših.

■ POTVRDA DA SAM

USPJEŠNO PREDSTAVILA SEBE I SVOJU ZEMLJU

“Na finalnoj večeri izabrana sam za jednu od Top 5 djevojaka, takođe sam osvojila titule četvrte pratilje kao i Mis glamura. Nadam se da su ove titule potvrda da sam uspješno predstavila svoju zemlju, Kotor i sebe. Ovo je bilo nezaboravno iskustvo koje će mi zauvijek ostati u sjećanju”, emotivno priča lijepa Kotoranka, koja nakon takmičenja planira da se posveti školovanju. “Usredređena sam na fakultet jer imam samo još par ispita do kraja, a ispitni rokovi su u toku. Nakon završetka fakulteta željela bi da radim u svojoj branši, da budem uspješna i samostalna žena. Takođe, zalagaću se da se modna scena u Crnoj Gori podigne na viši nivo i bude prepoznatljivija u svijetu mo-

de. Ne planiram da napustim svoju zemlju. Mislim da je Crna Gora zemlja velikih mogućnosti”, cijeni Lalošević, iza koje je turbulentno takmičenje, jer je, kako nam je sama otkrila stekla prijateljstva, imala neprijatne situacije, ali i ostvarila značajne kontakte.

Naša misica okušala se i u ronjenju

■ OD ŽIVOTA UZIMAM NAJBOLJE ŠTO MI PONUDI

“Sa većinom djevojaka na takmičenju sam se sprijateljila, a sa nekima ću i nastaviti druženje. Nažalost, imala sam i par neprijatnih iskustava sa nekim takmičarkama, o čemu ne bih detaljisala. S vedrije strane, ovogodišnjem izboru prisustvovao je veliki broj modnih skauta i vlasnika modnih agencija, mahom iz Turske, Rusije, Kine... Trenutno sam u pregovorima sa nekim od njih, ali ne bih da govorim ništa o tome dok su pregovori u toku”, tajanstvena je ljepotica, koja, ako joj se ukaže prilika, sasvim izvjesno je neće propustiti. “Šta će donijeti novi dan to niko ne zna pa ni ja, zato od života uzimam najbolje što mi ponudi. Najče-

šće su snovi jedno, a realnost nešto drugo. Ako se ukaže prilika, neću se dvoumiti da moji snovi postanu stvarnost”, zaključuje naša misica. Podsjećanja radi, lijepa Marijana je kao svršeni učenik muzičke škole kao svoj talenat na takmičenju predstavila muzikalnost, kojom je očara-

la prisutne. Na jednoj od večeri gdje je predstavila Crnu Goru nosila je tradicionalnu nošnju i autentične crnogorske proizvode. Na prvoj gala večeri nosila je haljinu koju je sama kreirala, dok je na drugoj blistala u kreaciji našeg poznatog kreatora Aleksandra Jovanovića Dudada.

NAKON OPTUŽBI O ZLOSTAVLJANJU OGLASIO SE FRIMEN

Nije mi bila namjera da obezvrijedim žene

Legendarni oskarovac Morgan Frimen izvinio se nakon optužbi za seksualno zlostavljanje, pridruživši se tako velikom broju poznatih osoba suočenih s optužbama u doba širenja pokreta #MeToo. Naime, šesnaest žena, od kojih je osam reklo da su žrtve, opisalo je za CNN raspon problematičnog ponašanja Frimena na filmskim setovima i promotivnim turnejama. “Svako ko me poznaje ili je radio sa mnom zna da nijesam osoba koja bi namjerno uvrijedila nekoga ili učinila da se

osjeća neugodno. Izvinjavam se svima koji su se osjetili neugodno ili obezvrijeđeno, to mi nije bila namjera”, kazao je Frimen. Podsjećanja radi, u jednoj od optužbi CNN navodi izjavu mlade asistentkinje producenta koja je rekla da ju je Frimen uznemiravao tokom snimanja komedije “U velikom stilu”. Ona je optužila glumca da ju je stalno dodirivao, spuštao ruku na donji dio leđa te komentarisao njen izgled. Takođe je rekla da je neprekidno pokušavao da joj skine košulju i ispitivao nosi li grudnjak. M.Rog.

mature

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

PROSLAVA GIMNAZIJE “PETAR I PETROVIĆ NJEGOŠ” Maturanti Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada proslavili su završetak školovanja na Imanju Knjaz

Foto:

FOTO-ZAPIS, MATURA, DANILOVGRAD

mature

45 Foto: Dejan Lopičić

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

FOTO UBOD

Instrumenti koje su 1939. godine nosili njemački hirurzi na frontu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Kakav lav? Strašan morski lav

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3363

2015-12-28

Medium level

www.sudokukingdom.com 3 9 5 8 7 2 1 6

9 1

Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25

4 1

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3353

2015-12-18

3 3

Medium level

9 6 1Puzzle 5 8 solution: 3 4 7 2

3 1

5 2

7 2

9 9

1 5

5 1

2 8 4 1 6 7 3 5 9 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

4 5

5 3

9 9

5 8

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

FOTO UBOD

Koliko kugli vi možete?

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Maturska

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2284

2013-01-13

Medium level

Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28 Daily Sudoku puzzle No. 2284

www.sudokukingdom.com 9 5 2 3 6 4 8 1 9

4 7

LAKŠA 2013-01-13

Medium level

4 7

4 2 8Puzzle 5 3 solution: 9 7 6 1

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3353 2015-12-18 7

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Tel.068/455388, 067/002-021

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

PLATIŠ

3 DOBIJAŠ 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Kompletna numerološka analiza i prognoza. Savjetodavni tarot i psihološka pomoć. Tel.069/946-041

POSAO Potreban konobar šanker za rad u kafiću. Tel. 068/020-307. Zvati poslije 11h. Restoranu Atrio potreban pizza majstor i pomoćni pizza majstor sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067/613-707

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE

Radio

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

INSPEKCIJE

TAKSI

Ekološka......................... 618-395

Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

DRUGI PIŠU

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

RADIO SKALA O KADROVSKIM PROMJENAMA U KOTORSKOM CENTRU ZA KULTURU

JOKIĆEVA KUMA NEZAKONITO IZABRANA ZA DIREKTORICU

rof. dr Darko Antović nije želio da prisustvuje nezakonitom izboru direktorice kotorskog Kulturnog centra. Skala radiju je kazao da je do sada radio po zakonu i da će tako nastaviti. Vikend novine prenose tekst Skala radija u cjelini.

Direktorica je izabrana, mada o tome nema zvanične potvrde niti postoji zapisnik sa sjednice Savjeta. Postoje zato oni iz kojih se jasno vidi da je bilo ubacivanja dokumenata nakon isteka konkursa, čime će se pozabaviti, po svoj prilici, pravosudni organi naše države. A nezakonito izabrana direktorica ove ustanove, vjenčana je kuma predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, iz redova Demokrata.

■ PARTIJSKA

PRIPADNOST

Nakon sramnog izbora direktorice kotorskog Kulturnog centra, po nalogu predsjednika opštine a u skladu sa koalicionim sporazumom, bez sklada zdravog razuma, pravde i prava, postavlja se pitanje da li će ovakav bezobrazluk proći nekažnjeno. Neće, nadamo se, jer druge dvije referentne učesnice konkursa za izbor neće dozvoliti marionetama i jeftinim izvršiocima da ih omalovaže. Radi se dramaturškinji Mariji Čolpi, magistrici kulture i doktorantkinji i Tanji Miljenović, sa diplomom Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Neće, vjerujemo, jer će i član Savjeta prof. dr Darko Antović imati što da kaže. A sve u cilju poštovanja zakona i donošenja odluka u skladu sa pravnim aktima i interesima JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.

■ GLASANJE Kandidatkinju koja ima ubjedljivo najslabiji rejting Mariju Bernard, izabrao je prije nekoliko dana krnji saziv Savjeta za kulturu JU KC “Nikola Đurković” na mjesto direktorice ove ustanove. Nalog aktuelne politike da trogodišnju svršenu turističku hotelijerku postavi na čelno rukovodeće mjesti sproveo je bez pogovora trojac u sa-

stavu: Dušan Davidović, penzionisani sportski novinar, Dragiša Borović, penzionisani nastavnik matematike i domaćica Anka Krivokapić. Uzdržana je bila članica Savjeta iz redova kolektiva Vanja Jovanović, a sjednici nije prisustvovao univerzitetski profesor Darko Antović. Kako nezvanično saznajemo, a o tome Antović nije želio da se izjasni, makar ne za sada, njemu je prelila kap činjenica da su se ubacivali dokumenti Marije Bernard nakon završetnog konkursa koji su pribavljeni naknadno. Antoviću je bilo očigledno da se radi o namještanju izbora i postavljanju kandidatkinje koja je u minulom perodu pokazala nesposobnost i neznanje u vođenju Centra. Takođe saznajemo da Antović nije mogao da se pomiri da Marija Bernard bude ispred Marije Čolpe ili Tanje Miljenović. Vjerovatno nije htio još jednom da svoj stručni dignitet i autoritet, zarad političkog naloga baci pod noge, kao što je to učinio prilikom smjene bivšeg direktora Miloša Dževerdanovića. Tim prije što je on jedini u Savjetu kvalifikovan da ocijeni koja kandidatkinja je ponudila najbolje uslove koji bi bili u službi kotorske kulture i samog Centra. On zna da Bernard to nije i

da u nju niko, osim kuma, nema povjerenja. Ona je uspjela da napravi pometnju u kolektivu, da ga omalovaži i nazove ga gomilom baba neznavenih od kojih skriva naume i angažuje ljude sa strane da pomognu u realizaciji pojedinih programa. Bernard se ponaša rasipnički, dok je sam objekat Centra zapušten i prljav, a oprema propada iz dana u dan.

Sumnjive su njene transakcije i aranžmani sa pojedinim trupama iz susjedne Srbije koje gostuju po više puta, a od nje do sada nijesmo uspjeli da dobijemo tražene ugovore po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

■ ŠTO NAM JE

KAZAO PROF. DR DARKO ANTOVIĆ

Člana Savjeta prof. dr Darka Antovića Skala radio je pozvao da provjeri da li je bio na sjednici Savjeta na kojoj je izabra-

na direktorica kotorskog Kulturnog centra. On nam je kategorično potvrdio da nije prisustvovao sjednici Savjeta i da nije ni glasao za izbor direktorice Bernard. “Moj stav o svemu ovome, što se događalo je proizišao samo iz dvije činjenice. Prvo da sam, kao što sam cijelog života radio, želio da postupam, i postupio, po zakonu i druga stvar, postupio sam u skladu sa mojom profesijom i zaštitom moje profesije. Prema tome cijelo to moje ponašanje u cijelom tom procesu, je bilo u skladu sa tim”, saopštio je Antović. Na pitanje Skala radija da li je glasao za izbor Bernardove na mjesto direktorice Kulturnog centra i ako nije zašto, Antović je kazao ne. On je dodao “da je to druga priča i da ne bi htio da ulazi u to”. “Ako stvari budu išle dalje, kao što se nagovještava, doći će vrijeme i da se kaže tačno što, zašto i kako. Sad, u ovom trenutku ne bi htio da ovu priču dalje širim”, rekao je Antović.

■ BEZ ZVANIČNE ODLUKE

Pitanje izbora će, kako saznajemo biti predmet pravosudnih organa, jer se pominje ubacivanje pojedinih dokume-

nata nakon završenog konkursa kao i falsifikovanje potvrde o rukovodećim pozicijama izabranice kotorske koalicione politike. Sprema se krivična prijava pa će sve nakon toga biti jasnije. Da bi zahvalila predsjedniku Savjeta, vjenčana kuma predsjednika opštine Vladimira Jokića je povela u Novi Sad. Time su htjeli da očaraju javnost i pokažu organizacione sposobnosti novoizabrane direktorice. Tamo su navodni Dani Kotora koje je otvorila rođena Beograđanka, operska pjevačica crnogorskog porijekla Tamara Rađenović. Dakle, iz muzičkom tradicijom bogatog Kotora nema nikoga nego nam trebaju umjetnici iz Beograda. Ponižavajuće, mada je Kotor ponižen samom pojavom galerije koalicionih likova i izvršilaca raznorodnih politika u njihovo ime. Bernard se u Novom Sadu lažno predstavlja, jer ona nije zvanično izabrana, sve dok se ne završi žalbeni rok. Ali, kad može kum, može i kuma. Penzionisani sportski novinar otvara izložbu fotografija kotorskih karnevalskih fešti kroz vrijeme. Nema kapa karnevala u svojoj raskošnoj odori niti bilo koga u prepoznatljivim maskama koje bi zasigurno oduševile Novosađane. Nema, jer se radi o zahvalnosti Davidoviću za učinjeno.(Skala Radio)

Liga šampiona: Ko će do titule - Liverpul ili Real?

58-59

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

PREDLOG DNEV DNEVNIH NOVINA NEKA 2. JUN BUDE SPEKTAKL ZA MIRKA VUČINIĆA

IDEJA ZA FSCG: NAPRAVITE MIRKU OPROŠTAJ PROTIV SLOVENIJE

⌦ Miloš Antić

Moglo je odavno da se nasluti, znao je i ranije da to vješto provuče kroz rijetke izjave za domaće medije, ali je od juče i definitivno - Mirko Vučinić odlučio je da završi igračku karijeru. “Što se tiče fudbala - to je to”, potvrdio je za TV Vijesti jedan od najboljih crnogorskih igrača u istoriji, sigurno najbolji naš fudbaler u XXI vijeku. Očekivano, jer dugogodišnji kapiten Crne Gore od teške povrede ligamenata koljena 18. novembra 2015. nije igrao fudbal, ne računajući dva neuspješna pokušaja povratka u pravi ritam u dresu reprezentacije, oba puta pod Goricom (nekoliko minuta u finišu protiv Poljske krajem marta 2017. i poluvrijeme protiv Irana prije tačno godinu dana). Baš taj meč sa ekipom koju predvodi Karlos Keiroš i koja je učesnik Mundijala u Rusiji ostaće upisan kao posljednji Mirkov nastup u omiljenom dresu. A ne bi smjelo da bude tako... Jer takav majstor zaslužio je bolji, ljepši, spektakularniji oproštaj. Na kraju zaslužio je krcat stadion, na kojem je pružao partije za pamćenje. I veliki naklon svoje omiljene publike. Zbog toga ćemo ljudima iz Fudbalskog saveza Crne Gore dati ideju, na neki način apelovati na njih, bez pretjerane namjere da im se mije-

Mirko Vučinić na rukama navijača nakon plasmana u baraž za EURO 2012

17 GOLOVA POSTIGAO JE MIRKO VUČINIĆ U DRESU REPREZENTACIJE CRNE GORE - ODIGRAO JE 45 UTAKMICA

šamo u posao - pružite šansu našim navijačima da se još jednom poklone maestru!

Idealna prilika je pred vama (nama). Prijateljski susret 2. juna protiv Slovenije na našoj najvećoj areni može umjesto pukog otaljavanja posla na završetku sezone i običnog meča da se pretvori u neviđeni spektakl. Vučinić je u Crnoj Gori (prolazi edukaciju za trenersku licencu) i to je dobra polazna tačka, a druga šansa u skorijoj budućnosti ne postoji jer su prijateljski mečevi praktično ukinuti pokretanjem Lige nacija. Jasno je i da se Mirko pita i da možda razmišlja u pravcu da organizuje oproštaj, na koji bi stigli njegovi ne-

kadašnji saigrači iz Sutjeske, Lećea, Rome, Juventusa, Al Džazire, pa čak i reprezentacije. Bio bi i to naravno istinski spektakl (još kada bi bio organizovan u Crnoj Gori) i naš as je to apsolutno zaslužio, ali i oproštaj od devetke reprezentacije mora da bude poseban. Mora. Da se makar na trenutak prijestimo svih majstorija, dodira klase, onog unikatnog milovanja lopte, čuvenog trka... I da navijači, uz dugotrajni aplauz, još jednom iz sveg glasa “zagrme” ono čuveno “Mirko, Mirko”.

SPORT

JOVOVIĆ JE OPCIJA

DRUGA LIGA

Nebojša Jovović je završio saradnju sa jordanskim Al Fajsalijem i praktično preko noći postao jedna od opcija za novog trenera Budućnosti! Nekadašnji fudbaler i sportski direktor “plavih” je izbio u prvi plan, a ukoliko dođe do saradnje 43-godišnji strateg biće 21. trener Budućnosti od obnove nezavisnosti. Jovović je u karijeri samostalno vodio Kom, Berane, Hadžer, Sutjesku, Al Fajsali i egipatski Zamalek.

Ko će biti drugi i ko ćeMornar ispasti? je prvoli-

BUDUĆNOST ČEKA SUTJESKU SUBOTA, 18.00

Derbi je uvijek derbi

Očekuje trijumf protiv Sutjeske: Miodrag Džudović Najveći derbi u domaćem loptanju zatvara 12. sezonu, ali velika utakmica nema nikakav rezultatski značaj. Igra se samo za prestiž! Budućnost pod Goricom, pred kamerama TV Arenasport 4, dočekuje (subota, 18.00) Sutjesku. “Momci su rasterećeni rezultatskog dijela, ali motiv je veliki. Pokušaćemo da igramo otvoreno. Ništa nas ne sprečava da pružimo dobar fudbal nakon što smo osvojili drugo mjesto, što je poslije ispadanja iz Kupa bio cilj”, rekao je Miodrag Džudović. Pomoćnik u stručnom štabu Ljubiše Tumbakovića u A selekciji je privremeno rješenje na klupi “plavih”, ali mu nije drago kada vidi da Sutjeska ima 19 bodova viška. “To možda nije realno, jer je splet raznih okolnosti. Međutim, jasno je da postoji razlika u klasi. Ali, to nas ne sputava da pružimo maksimum i obradujemo navijače dobrom utakmicom. Želimo na pravi način da završimo prvenstvo”, jasan je Džudović, koji je prije utakmice sa Komom (trijumf 3:2) imao nesporazum sa Petrom Grbićem, ali su ga bivši

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 46 Pobjeda Budućnost: 24 Neriješeno: 14 Pobjeda Sutjeska: 8 saigrači iz reprezentacije brzo prevazišli. “Plavo-bijeli” u Podgorici žele da prvenstvo završe sa 22 boda prednosti u odnosu na “plave”. Iskusni Nikola Peco Rakojević odbija konstataciju “nevažna utakmica”. “Priča o nevažnim, manje važnim ili najvažnijim mečevima i bodovima kod nas nije važila od početka. Zašto bi sad, bez obzira što smo osvojili titulu”, direktan je Rakojević. Na tri prvenstvene utakmice Sutjeska je upisala dva trijumfa (oba u Nikšiću), dok je Budućnost slavila jednom (u Podgorici). “Derbi je derbi bez obzira ko je koliko uspješan ili ko koje mjesto zauzima na tabeli. Ovakve utakmice bude poseban motiv kod igrača. To znači da nam se, koliko god bili superiorni, ne može pripisati uloga apsolutnog favorita”, jasan je Rakojević. B.T.

gaš, Mladost Lješkopolje i Lovćen će u baraž, Cetinje je trećeligaš, Čelik se ugasio, neki su ispunili očekivanja, neki nisu tokom 32 kola Druge lige Crne Gore... Došlo je vrijeme da se zatvori sezona, a u posljednjem kolu postoje dvije nedoumice - ko će biti drugi i ko će ispasti iz lige pored Čelika i Cetinja. Drugo mjesto čuva Mladost Lješkopolje sa 60 bodova, a prijeti mu Lovćen koji ima dva boda manje! A to drugo mjesto je bitno, jer će drugoplasirani iz Druge lige igrati sa devetoplasiranim iz elite, dok će trećeplasirani na osmoplasiranog. Mladost na DG areni dočekuje Igalo, dok Lovćen kao domaćin u Danilovgradu - na Iskrinom stadionu “Braća Velašević” - igra protiv Ibra. A upravo bi Lješkopoljci i Cetinjani mogli da budu odlučujući što se tiče ispadanja iz lige. Desetoplasirano Jezero - koje je trenutno u zoni ispadanja - gostuje Otrant Olimpiku, a sa pobjedom bi imalo šansu da ostane. Za to je Jezeru potreban poraz Igala ili da Ibar ne dobije Lovćen. RASPORED 33. KOLA (SUBOTA, 17.30): Berane - Cetinje, Mladost Lješkopolje - Igalo, Lovćen - Ibar, Bokelj - Jedinstvo, Otrant Olimpik - Jezero. Utakmica Mornar - Čelik se ne igra zbog odustajanja FK Čelik od daljeg takmičenja. B.T.

TABELA 1. Mornar 2. Mladost Lj. 3. Lovćen 4. Bokelj 5. Otrant O. 6. Berane 7. Jedinstvo 8. Igalo 9. Ibar 10. Jezero 11. Cetinje 12. Čelik

32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32

18 18 16 15 15 14 14 12 11 11 3 2

11 6 10 10 9 6 3 8 9 8 3 3

3 8 6 7 8 12 15 12 12 13 26 27

65 60 58 55 51 48 45 44 42 41 12 8

SVE STALO U

ZA ČETVRTO MJESTO SASTANAK RUDARA

Cijela sezona Rudara i Zete je stala u samo 90 minuta, pa će tako Golubinja svjedočiti utakmici godine. “Rudari” u Pljevljima dočekuju “vukove” (subota, 17.30), a ko osvoji tri boda vjerovatno će zauzeti četvrto mjesto i plasirati se u Evropu ukoliko Igalo ne osvoji Kup. Jedno je jasno, ni Rudar, ni Zeta ne smiju da igraju na “iks”, jer bi onda Grbalj eventualnim trijumfom protiv Mladosti preuzeo četvrtu poziciju. A, o porazu ni riječi... “Sve je stalo u 90 minuta, pravi duel za Evropu. Neće nam biti lako, pritisak je veliki, jer igramo kod kuće, ali radili smo

maksimalno i spremni dočekujemo Zetu. Imperativ pobjede postoji, ali mi odlučujemo o svemu. Pobjeda i plasman u Evropu bi bio kao šlag na torti”, rekao nam je napadač Rudara, Rodoljub Paunović. Kalkulacija kaže sljedeće: Rudaru bi odgovarao neriješen rezultat, ali u slučaju da Grbalj ne pobijedi, jer bi onda zadržali četvrto mjesto pošto su bolji od Zete u međusobnim duelima (tri utakmice - jedna pobjeda, dva remija). “Znamo da je Zeta kvalitetan tim sa dosta dobrih pojedinaca, poštujemo ih, ali uradićemo

PETROVAC I KOM EUROZOX IGRAJU VAŽNU UT

Direktan obračun za osmo

Tabela kolo prije kraja kaže sljedeće: Petrovac je na poziciji broj devet sa 38 bodova, a Kom Eurozox je na mjestu broj osam sa 40. Dakle, utakmica Petrovac Kom Eurozox (subota, 17.30) je direktni obračun za 8. mjesto koje garantuje utakmicu sa trećeplasiranim timom u Drugoj ligi Crne Gore. A baraž je na programu već u srijedu, 30. maja... “Nadam se da ćemo da ostvarimo povoljan rezultat koji bi nam poslužio kao uver-

tira za srijedu. Kom je čvrsta i organizovana ekipa”, rekao nam je štoper Petrovca, Lazar Pajović, koji se ne opterećuje osmim mjestom... “Prije dva kola smo osigurali baraž, to je bio cilj. A sada nam je svejedno bili osmi ili deveti, jer smo spremni za ta dva meča bez obzira ko nam je protivnik”, jasan je 26-godišnji Pajović. Ekipa Rudolfa Marčića i tim Dušana Vlaisavljevića su se tri puta susreli do sada, sva tri puta je slavio

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

SPORT

GRBALJ SANJA EVROPU, MLADOST Ä&#x152;UVA TREÄ&#x2020;E MJESTO SUBOTA, 17.30

Trikolori ruĹĄe romantiÄ?are i Ä?ekaju vijesti iz Pljevalja

Velika bitka Rudara i Zete: Nikola KrstoviÄ&#x2021; na utakmici protiv â&#x20AC;&#x153;rudaraâ&#x20AC;?

U 90 MINUTA

A I ZETE POD GOLUBINJOM SUBOTA, 17.30

sve da se plasiramo u Evropu. O kalkulacijama ne razmiĹĄljamo, igramo svoju igru, onako kako nam ĹĄef VukotiÄ&#x2021; sa saradnicima kaĹžeâ&#x20AC;?, jasan je 32-godiĹĄnji centarfor, koji je zimus stigao u Pljevlja i do sada postigao Ä?etiri gola. Zeta zna ĹĄta joj je Ä?initi na sjeveru drĹžave - prvi ĹĄampion nezavisne Crne Gore treba da pobijedi, a da Grbalj ne savlada Mladost i Ä?etvrto mjesto je tu. â&#x20AC;&#x153;Ni nama, ni njima ne odgovara nerijeĹĄen rezultat. Mi razmiĹĄljamo samo o pobjedi i Evropi. DaÄ&#x2021;emo maksimum da osvojimo tri bodaâ&#x20AC;?, kratak i

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 42 Pobjeda Rudar: 17 NerijeĹĄeno: 8 Pobjeda Zeta: 17

jasan je napadaÄ? Zete Nikola KrstoviÄ&#x2021;, koji Ä&#x2021;e u posljednjem kolu juriti titulu najboljeg strijelca, poĹĄto je sa 13 pogodaka izjednaÄ?en sa Igorem IvanoviÄ&#x2021;em na vrhu liste strijelaca... â&#x20AC;&#x153;NajvaĹžniji je uspjeh ekipe. DaÄ&#x2021;u sve od sebe da uspijemo kao ekipa, a kada bih bio prvi strijelac lige, to bi bila dupla sreÄ&#x2021;aâ&#x20AC;?, rekao nam je 18-godiĹĄnji KrstoviÄ&#x2021;. B.T.

TAKMICU POD MALIM BRDOM SUBOTA, 17.30

o mjesto

Kom, a ZlatiÄ?ani Ä&#x2021;e opet napasti tri boda. Kom se nada trijumfu i (ne)moguÄ&#x2021;em porazu Iskre o d DeÄ?iÄ&#x2021;a kako bi obezbijedili direktan ostanak u eliti. â&#x20AC;&#x153;I dalje je moguÄ&#x2021;e izbjeÄ&#x2021;i baraĹž, za-

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 24 Pobjeda Petrovac: 10 NerijeĹĄeno: 5 Pobjeda Kom: 9

Ä?urkoviÄ&#x2021;

to Ä&#x2021;emo dati sve od sebe da doÄ&#x2018;emo do pobjede. Naravno, nadamo se kiksu Iskreâ&#x20AC;?, rekao nam je 24-godiĹĄnji vezista Koma, Nikola Ä?urkoviÄ&#x2021;, koji obeÄ&#x2021;ava borbu do kraja utakmice... â&#x20AC;&#x153;Imamo problema sa sastavom, ali ko god izaÄ&#x2018;e na teren pruĹžiÄ&#x2021;e maksimumâ&#x20AC;?, jasan je defanzivni vezista. B.T.

Ä&#x152;eka ih novi vaĹžan okrĹĄaj: Ivan MijuĹĄkoviÄ&#x2021; i Zoran PetroviÄ&#x2021; Veliki ulog kraj magistrale Grbalj u RadanoviÄ&#x2021;ima igra protiv Mladosti (subota, 17.30), â&#x20AC;&#x153;trikoloriâ&#x20AC;? se joĹĄ nadaju Evropi, dok â&#x20AC;&#x153;romantiÄ?ariâ&#x20AC;? ne Ĺžele da dovedu treÄ&#x2021;e mjesto u pitanje. Grbalj moĹže da se plasira u Evropu na sljedeÄ&#x2021;i naÄ?in sa Ä?etvrtog mjesta - mora da pobijedi Mladost, Rudar i Zeta u Pljevljima moraju da odigraju nerijeĹĄeno, a Igalo ne smije da osvoji Kup Crne Gore upravo protiv Mladosti. PreviĹĄe je toga pod â&#x20AC;&#x153;moraâ&#x20AC;?, ali izabranici Zorana Govedarice vjeruju... â&#x20AC;&#x153;O Mladosti ne treba troĹĄiti rijeÄ?i, naroÄ?ito nakon dolaska MiljenoviÄ&#x2021;a koji je unio pozitivne

promjeneâ&#x20AC;?, govori nam 30-godiĹĄnji vezista, Ivan MijuĹĄkoviÄ&#x2021;, koji je svjestan da ekipa ima ĹĄansu da se domogne Evrope... â&#x20AC;&#x153;Ali, ne zavisi sve od nas, a najgore je kad od drugog zavisiĹĄ. Nadamo se do posljednjeg trenutka i nadamo se da Ä&#x2021;e nas sreÄ&#x2021;a pogledatiâ&#x20AC;?, dodao je MijuĹĄkoviÄ&#x2021;. Mladost i ne pomiĹĄlja na poraz, jer bi tako zakomplikovala sebi Ĺživot. Ukoliko â&#x20AC;&#x153;romantiÄ?ariâ&#x20AC;? izgube, a Zeta slavi u Pljevljima, finalista Kupa bi izgubio treÄ&#x2021;e mjesto, pa bi tek osvajanjem Kupa rijeĹĄio pitanje Evrope. â&#x20AC;&#x153;PotrudiÄ&#x2021;emo se da prvenstv-

no okonÄ?amo joĹĄ jednim uspjehomâ&#x20AC;?, rekao nam je Ivan NovovoviÄ&#x2021;, koji je izabran u idealni tim lige u izboru SPFCG. â&#x20AC;&#x153;Grbalj ima motiv, ali ne zavise od sebe iz dva razloga. Prvi je ĹĄto smo mi na suprotnoj strani, a drugi ĹĄto im odgovara samo remi u Pljevljima. MeÄ&#x2018;utim, nas to ne zanima, igramo bez kalkulacijaâ&#x20AC;?, poruÄ?io je 29-godiĹĄnji univerzalac Mladosti. B.T. MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 39 Pobjeda Grbalj: 16 NerijeĹĄeno: 6 Pobjeda Mladost: 17

DEÄ&#x152;IÄ&#x2020; U TUZIMA DOÄ&#x152;EKUJE DANILOVGRAÄ?ANE SUBOTA, 17.30

Iskra potvrÄ&#x2018;uje opstanak

DeÄ?iÄ&#x2021; je odavno drugoligaĹĄ, a u posljednjem kolu Telekom 1. CFL ekipa iz Tuzi doÄ?ekuje Iskru (subota, 17.30). Timu Fuada KrkanoviÄ&#x2021;a utakmica niĹĄta ne znaÄ?i, ali za druĹžinu Aleksandra NedoviÄ&#x2021;a ima ogroman znaÄ?aj - Iskra bi pobjedom ili remijem protiv otpisanog DeÄ?iÄ&#x2021;a potvrdila opstanak u eliti. Jer, joĹĄ uvijek vreba Kom Eurozox koji ima dva boda manje... DeÄ?iÄ&#x2021; se sigurno neÄ&#x2021;e MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 15 Pobjeda DeÄ?iÄ&#x2021;: 6 NerijeĹĄeno: 4 Pobjeda Iskra: 5

predati, ali... â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝elimo da na pravi naÄ?in zavrĹĄimo sezonu pred domaÄ&#x2021;om publikom. Kao do sada, ĹĄansu Ä&#x2021;e dobiti neki mlaÄ&#x2018;i igraÄ?iâ&#x20AC;?, rekao je KrkanoviÄ&#x2021;. Sa drug e strane, Iskra Ä&#x2021;e imati motiv do neba, plus je u boljoj formi od protivnika poĹĄto je vezala tri pozitivna rezultata (dva remija, pobjeda) naspram pet poraza u nizu Tuzana. Na prethodne tri Zarubica

utakmice DanilovgraÄ&#x2018;ani su slavili na dva meÄ?a (oba puta u Danilovgradu), a DeÄ?iÄ&#x2021; na jednom (u Tuzima). â&#x20AC;&#x153;Nama je dovoljan i bod da bi obezbijedili opstanak bez baraĹža, ali uvijek razmiĹĄljamo o tri boda. Tako Ä&#x2021;e biti i sada. Znamo da je DeÄ?iÄ&#x2021; ispao, ali to nas neÄ&#x2021;e opustiti. To je motiv viĹĄe da odigramo joĹĄ jaÄ?e i zavrĹĄimo naĹĄ dio poslaâ&#x20AC;?, rekao nam je 25-godiĹĄnji ofanzivac Iskre, Dejan ZaB.T. rubica.

SPORT 17:30

RUDAR

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 5. 2018.

TELEKOM 1. C

ZETA

SUBOTA

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Miloš Savović. Pomoćnici: Milutin Đukić, Đorđije Ražnatović. Delegat: Tomislav Đurđevac. ĐUROVIĆ

AGOVIĆ MITROVIĆ KARTAL TOMAŠEVIĆ RACKOVIĆ SOPO GOLUBOVIĆ ZEČEVIĆ

BOŠNJAK

KUČ

KNEŽEVIĆ

CAVNIĆ

VUKČEVIĆ

UKUPNO CEKLIĆ

ADŽOVIĆ

LJULJĐURAJ GORANOVIĆ

PEŠUKIĆ

PAUNOVIĆ

KRSTOVIĆ

Trener: Miodrag Vukotić

Trener: Dragoljub Đuretić

NEDOSTAJE: Vuk Radović (povreda)

VUJAČIĆ

NEDOSTAJU: Periša Pešukić, Goran Milojko (kartoni), Vladislav Rogošić, Aleksandar Stevanović (povreda)

UTAKMICA ZAREDOM RUDAR NE ZNA ZA PORAZ OD ZETE POD GOLUBINJOM U MEĐUSOBNOM DUELU - “RUDARI” SU UPISALI TRI POBJEDE I DVA REMIJA, A “VUKOVI” SU POSLJEDNJI PUT SLAVILI 5. OKTOBRA 2013. SA 1:0

17:30

DEČIĆ

NAMASKO

BLAŽIĆ

MIHAILOVIĆ KRKANOVIĆ NESTOROVIĆ TUZOVIĆ UJKAJ VLAHOVIĆ

DRINČIĆ PETROVIĆ PEJOVIĆ JOVANOVIĆ

ĐUKIĆ

MEMČEVIĆ

KRSTOVIĆ ZARUBICA

ĐURIČKOVIĆ

ŠAHMAN

CAMAJ

KUKULIČIĆ

MILIĆ

Trener: Fuad Krkanović

Trener: Aleksandar Nedović

NEDOSTAJE: Matija Božanović (povreda)