Dnevne novine 5. jun 2018. by Dnevne Novine

DANAS specijalni dodatak DNEVNIH NOVINA

NOVI UDARAC OPTUŽENIM LIDERIMA FRONTA

Širokov i Popov postoje i znaju Sašu Sinđelića

■ 10

GODIŠNJICA ČLANSTVA CRNE GORE U NATO

UTORAK, 5. 6. 2018. BROJ 2085 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

TOKOM SUSRETA SA PREDSJEDNIKOM ĐUKANOVIĆEM,STOLTENBERGPORUČIO

■ 2 3

NATO je sada jači, a Crna Gora bezbjednija

ª AMANETº SKUPIO DOVOLJNO POTPISA ■ 17

SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA

Danas svjedoči Brajan Skot ■ 10

Vratiti manastire i crkve državi ª DVADESET... I JEDNA GODINA POSLIJEº

Koncertni omaž Kseniji Cicvarić sjutra na Trgu ■ 40

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

SNP I DF OŠTRO OSUDILI IZJAVE LIDERA DEMOKRATA ■ 4

Bečić podijelio opoziciju, a sebe naziva spasiteljem +382 77 300 104

POLITIKA

GODINA ČLANSTVA CRNE GORE U NATO

PREMIJER PRIREĐUJE PRIJEM NA CETINJU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković prirediće danas, povodom prve godišnjice članstva Crne Gore u NATO, svečani prijem za predstavnike zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora i visoke zvanice iz javnog života Crne Gore. U okviru prijema, koji će

biti upriličen u Vladinom domu na Cetinju, biće organizovana i zložba „Crnogorski vojnik kroz vjekove“. Podsjećamo, naša zemlja je 5. juna postala članica NATO saveza, a crnogorska zastava se prvi put zavijorila ispred sjedišta NATO-a u Briselu dva dana kasnije, 7. juna. E.H.

Marković

UOČI GODIŠNJICE ULASKA U NATO

Bošković posjetio američki nosač aviona “Hari Truman” Tokom posjete

Ministar odbrane Predrag Bošković posjetio je juče sa v.d. načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnim generalom Ilijom Dakovićem i delegacijom Ministarstva i Vojske američki nosač aviona “Hari Truman”, koji je trenutno u međunarodnim vodama ispred crnogorske obale, kao dio Grupe Carrier Strike Harry S. Truman HSTCSG. U Ministarstvu ističu da je posjeta realizovana povodom godišnjice članstva Crne Gore u NATO. “Bošković je naglasio da je strateško partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država u svojstvu NATO saveznica, od presudnog značaja za jačanje i modernizaciju postojećih kapaciteta Vojske Crne Gore, kao i za obezbjeđi-

vanje mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu”, navodi se u saopštenju. Ministar je naglasio zajedničku posvećenost Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država u okviru doprinosa međunarodnom miru, te naglasio da Vojska Crne Gore u svojstvu najmlađe NATO članice, daje konkretne i vidljive doprinose kolektivnom sistemu bezbjednosti. Kontraadmiral Džin Blek, komandant Grupe HSTCSG je istakao da je privilegija ugostiti Boškovića, Dakovića i ostale goste iz Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore uoči godišnjice članstva Crne Gore u NATO. Susretu je prisustvovala i otpravnica poslova u američkoj ambasadi Džudi Kuo. E.H.

UTORAK, 5. 6. 2018.

STOLTENBERG TOKOM SUSRETA SA ĐUKANOV

SA CRNOM GOROM NATO JE JAČI A CRNA GORA BEZBJEDNIJA

⌦ Elhana Hamzić

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastao se juče sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, dan uoči prve godišnjice članstva naše zemlje u Alijansi. Poruka iz Brisela je jasna – Crna Gora je pokazala da je pouzdan partner i da joj je mjesto u NATO. Zajednička poruka je da će braniti evropski sistem vrijednosti koji je Rusija pokušala svojim postupcima da uruši. Đukanović je iz sjedišta NATO u Briselu, sa prve međunarodne posjete od kada je stupio na dužnost predsjednik države, uputio jasnu poruku – Crna Gora je demonstrirala odgovornost. “Članstvo Crne Gore u NATO doprinos je stabilnosti i boljoj perspektivi. Puno benefita država je prepoznala od članstva. Benefite je imao i cijeli region. Važno da je Crna Gora potvrdila stabilnu i odlučnu pripadnost kursu evroatlantskog razvoja. Benefite koje smo takođe jasno prepoznali tiču se dinamike ekonomskog rasta, demokratskog i ukupnog razvoja Crne Gore. Idemo ka sljedećem cilju, a to je članstvo u EU. Trudimo se da budemo dobar partner”, poručio je Đukanović iz Brisela. Predsjednik je zahvalio na spremnosti NATO-a, dvjema članicama Italiji i Grčkoj, da preuz-

Đukanović i Mogerini: Crna Gora ulazi u novu fazu demokratskog života

Đukanović se sastao sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federikom Mogerini i zahvalio joj na kontinuiranoj podršci evropskim ambicijama Crne Gore i regiona. Predsjednik je istakao spremnost Crne Gore da, kao zemlja koja je najdalje odmakla u procesu integracija, nastavi da bude odgovoran partner u daljoj promociji evropskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu. Izrazivši razumijevanje za unutrašnje procese konsolidacije Evropske unije, Đukanović je ukazao na realna očekivanja u pogledu pristupanja EU, podvlačeći neophodnost da se naredni period iskoristi za dalji napredak Zapadnog Balkana. Komentarišući aktuelnu situaciju na unutrašnjem planu predsjednik je ocijenio da, nakon okončanih

izbornih ciklusa, Crna Gora ulazi u novu fazu demokratskog života. Đukanović je posebno istakao da su u fokusu ukupnih napora aktivnosti na daljem ekonomskom, institucionalnom i demokratskom razvoju, te privrženost ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa uz prioritetnu posvećenost izgradnji društva sprovođenju vladavine prava. Mogerini je pohvalila konstruktivnu ulogu Crne Gore u regionu ocijenivši da je za uspješnost i efikasnost transformacije društva veoma važna kredibilna evropska perspektiva kao gorivo koje pokreće razvojne procese. Sagovornici su se saglasili da je važna i uloga civilnog društva i da sloboda medija i izražavanja predstavljaju bitne pretpostavke za demokratski prosperitet svakog društva.

Đukanović i Mogerini

POLITIKA

UTORAK, 5. 6. 2018.

Foto:NATO

VIĆEM PORUČIO

POSLANIK DPS PREDRAG SEKULIĆ

Benefiti ulaska u NATO će tek biti vidljivi

Sekulić

Đukanović i Stoltenberg u Briselu mu kontrolu vazdušnog prostora Crne Gore.

■ BRANIĆEMO

EVROPSKI SISTEM VRIJEDNOSTI

“Branićemo evropski sistem vrijednosti koji je Rusija, svojim ponašanjem, pokušala da uruši”, rekao je Đukanović. Đukanović je kazao da je jasna pozicija Crne Gore u odnosu na Rusiju. “Crna Gora se ne deklariše samo jakim riječima već iskrenom i istrajnom politikom pripadnosti sistemu čiji smo dio. Ako smo zemlja koja je toliko napredovala ka EU, onda dijelimo politiku EU. Dijelićemo bezbjednosne interese NATO i EU. Ugrožavanje integriteta u Ukrajini, i neka druga postupanja poput onih koja smo vidjeli u Crnoj Gori, tokom izbornog procesa 2016. su neprihvatljiva i to treba osuditi. Mi pripadamo evropskom sistemu vrijednosti i branićemo taj sistem. Poziv da izađemo iz atmosfere međusobnog kažnjavanja je zbog realnosti. Mi moramo naučiti da živimo sa razlikama koje nas neće ugrožavati. Crna Gora je odlučno opredijeljena da radi na afirmaciji evroatlantskih procesa”, istakao je Đukanović. Generalni sekretar NATO Jens Slotenberg smatra da je značajna politika dvostrukog kolosije-

ka prema Rusiji. “Moramo da reagujemo kad Rusija krši međunarodna pravila i zato svi podržavamo ekonomske sankcije. S druge strane, Rusija je naš susjed, moramo da održavamo dijalog. Iako su odnosi teški, dijalog je neophodan a to sam čuo i od Crne Gore, da žele bolje odnose s Rusijom, da ne žele da se izoluju od njih”, naglasio je Stoltenberg. Stoltenberg je rekao da je NATO sa Crnom Gorom jači, a Crna Gora bezbjednija. On je naveo da je Crna Gora pokazala da doprinosi bezbjednosti savezu, na mnogo načina. “Daje doprinos stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Bezbjednost promoviše prosperitet. Crna Gora daje doprinos misiji u Avganistanu. Crna Gora učestvuje u mnogim vježbama NATO. Crna Gora je počela da više ulaže u odbranu, sposobnosti. Crna Gora doprinosi na različite načine i cijenjena je članica Alijanse. Činjenica da je Crna Gora članica, učinilo je vašu državu bezbjednijom. NATO je postao jači, a postao je veći sa novom članicom Crnom Gorom”, smatra Stoltenberg.

■ MILO, DOBRO DOŠAO

On je kazao da je Đukanović prvi predsjednik kojeg je primio u novom zdanju i po-

zdravio ga riječima: Milo, dobro došao. “Sjutra obilježavamo godinu od kada je Crna Gora postala članica NATO. Prijem Crne Gore pomogao je stabilnosti na Zapadnom Balkanu jer bezbjednost promoviše prosperitet. Hvala na vašem doprinosu. Crna Gora dokazuje da je pouzdan član NATO-a. Kako Crna Gora pomaže NATO-u, tako i mi pomažemo Crnu Goru. Sjutra NATO počinje sa avio-patrolama iznad Crne Gore. NATO će nastaviti da se prilagođava izazovima u svijetu i da jača sigurnost i spremnost svojih snaga. Projektovaćemo stabilnost i jačaćemo borbu protiv terorizma”, zaključio je on. Predsjednik Crne Gore danas će imati odvojene susrete sa predsjednikom Evropskog savjeta Donaldom Tuskom, predsjednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom i predsjednikom Evropskog parlamenta Antoniom Tajanijem. Prvu posjetu nakon inauguracije predsjednik Đukanović će iskoristiti za upoznavanje najviših briselskih zvaničnika sa aktuelnim kretanjima u Crnoj Gori i regionu,kao i za razmjenu mišljenja o perspektivi integracionih procesa i daljim izazovima na tom putu.

Članstvo Crne Gore u NATO ispunilo je očekivanja većine građana, a dodatni benefiti, kroz sigurnost granica i neba, i stranih direktnih investicija će tek biti vidljivi, smatra poslanik DPS Predrag Sekulić. On je rekao da vjeruje da sada niko od građana nema dilemu oko toga da li je Crna Gora trebalo da postane članica NATO-a ili ne. “Vjerujem da većina građana godinu kasnije apsolutno podržava članstvo u NATO i da shvataju šta je sve Crna Gora dobila članstvom, koje sve benefite imamo“, kazao je Sekulić agenciji Mina. Prema njegovim riječima,

pravi ekonomski benefiti tek slijede, kada je riječ povećanju direktnih investicija i da je benefit za sve buduće generacije bezbjednosna sigurnost. “Na ovim prostorima to ima veliki značaj, jer znamo da su još mnoga pitanja ostala otvorena, i da je ovaj prostor veoma podložan ne samo uticaju velikih sila, nego i onome što je pitanje korekcije i prekrajanja granica, istorijskih pravdi i nepravdi“, dodao je Sekulić. On je rekao da ne treba zaboraviti da je stav građana o NATO-u potvrđen i na predsjedničkim izborima, zato što je predsjednik Đukanović bio personifikacija našeg puta u NATO. E.H.

MINISTAR DARMANOVIĆ U TIRANI

Akaba proces značajan za globalnu bezbjednost Sa sastanka Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović učestvovao je juče u Tirani na sastanku na visokom nivou u okviru Akaba procesa, posvećenom Balkanu. Darmanović je zahvalio kralju Jordana na pokretanju Akaba procesa, istakavši da aktivnosti u okviru ove platforme znatno doprinose ukupnim naporima međunarodne zajednice na globalnom nivou u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Ministar je ocijenio važnim to što i Balkan aktivno doprinosi ostvarivanju zajedničkih ciljeva i odgovoru na aktuelne prijetnje i izazove.

“Dosadašnji rezultati su ohrabrujući, a zajednički napori međunarodne zajednice su više nego efikasni. Broj stranih boraca se znatno smanjuje i to je pozitivan trend“, kazao je Darmanović, dodavši da će Crna Gora, u okviru koalicije za borbu protiv ISIS-a, ali i u svojstvu članice NATO-a, nastaviti da daje puni doprinos jačanju sigurnosti i borbi protiv svih prijetnji evropskoj i evroatlantskoj viziji razvoja. Darmanović je u Tirani imao i odvojeni susret sa jordanskim princem Gazi Bin Muhamedom. E.H.

politika

UTORAK, 5. 6. 2018.

Nosilac liste za lokalNe izbore Mićo orlaNdić

SD u Baru osvojio 141 % više glasova nego 2016.

Socijaldemokrate Bara su, nakon samo dvije i po godine od osnivanja, ostvarile fantastičan rezultat na lokalnim izborima 27. maja, čime smo još jednom potvrdili da je izvorna socijaldemokratija sačuvana u našem

gradu i da niko ne može zaustaviti izuzetan trend rasta podrške SD, saopštio je Mićo Orlandić, predsjednik OO SD Bar i nosilac liste “Socijaldemokrate-Mićo Orlandić-Dosljedno za nova radna mjesta i razvoj Bara”.

Prema njegovim riječima, u brojkama Socijaldemokrate su u Baru osvojile 3.824 glasa, odnosno dva i po puta više nego na parlamentarnim izborima 2016. godine, što predstavlja porast od 141 odsto. Orlandić je istakao da su Socijaldemokrate sa sedam osvojenih mandata, druga partija po snazi u barskom parlamentu. “Ovi lokalni izbori su pokazali da građanke i građani Bara imaju sve više povjerenja u našu politiku, u realan, konkretan i ostvariv izborni program koji smo ponudili, a koji je baziran na dinamičnom ekonomskom razvoju naše opštine i ljude koji su garant njegove uspješne realizacije. Sada imamo obavezu da, kao ključni segment buduće lokalne vlasti, ispunimo predizborna obećanja i svi zajedno, ujedinjeni i složni oko našeg izbornog programa, krenemo u ekonomski procvat naše opštine. Ovom prilikom želimo i da zahvalimo svim građankama i građanima Bara, koji su nam ukazali povjerenje, ali i svim članovima, aktivistima i simpatizerima naše partije koji su dali ključan doprinos našem izbornom rezultatu”, zaključio je on. E.H.

Gospić

oik objavila koNačNe rezultate

DPS-u aPSolutna vlaSt u Pljevljima Na osnovu zapisnika i drugog izbornog materijala sa svih biračkih odbora sa područja opštine Pljevlja utvrđeno je da je u birački spisak upisano ukupno 26.037 birača, a ukupno je glasalo 19.108 birača. Na biračkim mjestima glasalo je 18.164 birača, putem pisma glasalo je 944 birača, dok je nevažećih listića bilo je 216, saopštio je predsjednik Opštinske izborne komisije Čedo Gospić. Najviše glasova, 10.138 i 20 mandata dobila je „Koalicija DPS, SD, BS – Milo Đukanović – Za dobro građana Pljevalja – Pobjednički!“. Lista „Aleksa Bečić – Demokrate – Pobjede, a ne podjele, dođi kući jer imamo plan“ osvojila je 3.743 glasa ili sedam mandata. „Koalicija Nova srpska demokratija – Socijalistička narodna partija Cr-

ne Gore, Pokret za promjene – Da Pljevljima svane – složno i iskreno naprijed“ osvojila je 2.467 glasova ili četiri mandata. „Koalicija Za spas Pljevalja – Demokratska narodna partija, Pokret za Pljevlja, Prava Crna Gora – Vladislav Bojović, dr Novica Stanić, Marko Milačić“ 2.207 glasova ili četiri mandata. Lista „Pljevlja svima – dr Adnan Hadžiosmanović“ osvojila je 337 glasova, i ostala je bez mandata u novom sazivu Skupštine opštine. Kvalifikaciona kvota za izbor odbornika u opštini Pljevlja iznosi 567 glasova, a kvotu su ispunile četiri izborne liste. Gospić je istakao da članovi Opštinske izborne komisije nijesu imali prigovora na utvrđivanje konačkih rezultata izbora. E.H.

sNP i dF oštro osudili izjave lidera deMokrata

Bečić podijelio opoziciju, a sebe naziva spasiteljem

Socijalistička narodna partija poručila je da su najnoviji napadi predsjednika Demokrata na ostalu opoziciju neodgovorni potez pojedinca, koji još ne može da se pomiri sa činjenicom da nije bio kandidat za predsjednika Crne Gore. “Žao nam je što oni koji su počeli sve podjele u opoziciji danas nastupaju na ovaj način i sebe predstavljaju spasiteljima. Kome pamćenje nije kratko, lako će se sjetiti da je Bečić na Šestom kongresu SNP, demokratskim glasanjem za predsjednika partije ubjedljivo izgubio i povrijeđenog ega opustošio SNP, pa napustio Partiju. Takođe je podijelio građansku opoziciju, a sa DF-om bio u konstantnom sukobu. Da li se radi o “udbaškim podme-

Bečić tačinama” i “monstruoznim napadima” tek ćemo da vidimo”, navodi se u saopštenju SNP-a. Oni poručuju predsjedniku Demokrata da ima u glavi

da bez njih ne može doći do promjena. Dodaju da žele da mu poruče da i kod njih ima i mladih i obrazovanih, tako da neće dozvoliti da im megatrendovci kroje sudbinu.

“Spustite se ne zemlju. Vrijeme je. I zbog vas i zbog nas i zbog onih koji će tek doći. Borimo se za smjenu vlasti i promjene u društvu zbog budućnosti naše zemlje, a ne za veći broj glasova u opoziciji. Trenutno, zbog vaše nazovi politike, neko raste 150 posto, neko pada a DPS nikad jači”, zaključuju iz SNP-a. Šef informativne službe Nove srpske demokratije i funkcioner DF Petar Drašković kazao je da je razočaran posljednjim javnim istupom predsjednika Demokrata Alekse Bečića. Drašković je rekao da je Bečić posljednja osoba koja treba da se bavi situacijom i kadrovanjem u Demokratskom frontu. On je rekao da je Bečić, koji insistira na personalizovanju poraza, mjeren tom

mjerom, najveći gubitnik na opozicionoj sceni. “Dakle, nije se ostvarilo ono što je obećao, da je uslov za rušenje Đukanovića - prethodni nestanak partije iz koje je on nastao. Poslije propasti formule „Pobjede, a ne podjele“, sada je uveden i novi spasonosni međukorak po kome treba da nestanu i druge partije koje su pripadale Bloku za zajedničku državu. Kada se krene tim putem, onda nije problem u trajanju političara ili organizacije, već u tome da li je neko izdao sebe ili ne. A kada izdaš sebe, izdaćeš i kolege iz opozicije, zato je najbolje ne dijeliti suvišne savjete koje smo ranije čuli i od Darka Pajovića. A svi znamo kako se ta priča završava”, zaključio je Drašković. E.H.

UTORAK, 5. 6. 2018.

POLITIKA

POSLANICI DEMANTOVALI NAVODE CGO

Sekulić i Popović Agenciji prijavili sve prihode

Sekulić Poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao je, u pismu direktorici CGO Daliborki Uljarević, da je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio sve prihode u prošloj godini. Podsjetimo, CGO je podnio inicijativu Agenciji ASK tražeći pokretanje postupka protiv 24 poslanika i poslanice i jednog gradonačelnika koji nijesu u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije prijavili tačne i potpune podatke u imovinskim kartonima. “Bio sam neprijatno iznenađen kada sam u dnevnoj štampi pročitao da me optužujete da kao javni funkcioner nijesam prijavio dodatak na platu iz decembra prošle godine u svom izvještaju o pri-

hodima dostavljenom Agenciji za sprečavanje korupcije. Iznenađenje je bilo tim veće kada sam pročitao saopštenje na vašem sajtu u kojem navodite da ste do tog podatka došli “detaljnim uvidom u dostupne izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera za 2017. godinu. Uz to, dajete i link izvještaja poslanika iz kojeg se jasno vidi da sam u svom izvještaju, ipak, prijavio, kako je vi nazivate – varijabilu”, navodi Sekulić u pismu CGO-u. Od te NVO očekuje izvinjenje u medijima. “Ne želim da spekulišem da li je u pitanju zla namjera, pokušaj lične diskreditacije ili nemarnost”, navodi Sekulić. Iz CGO-a su odgovorili da

su inicijativu bazirali isključivo na podacima iz izvještaja o prihodima i imovini koje je objavila ASK. “Vi ste u svom Izvještaju, u odjeljku III koji se odnosi na prihode funkcionera ostvarene po osnovu vršenja javnih funkcija naveli neto iznos zarade odnosno osnovne plate za prvih 11 mjeseci po 1.553,15 eura i za decembar, takođe, neto osnovnu platu u iznosu od 1.928,82 eura. Shodno tome, iz vašeg Izvještaja se može jedino zaključiti da je Vaša osnovna plata 1.928,82 eura za decembar 2017, ali ne i po kojem osnovu je ona uvećana u odnosu na prethodne mjesece. Ukoliko to nije tako, onda je Izvještaj u tom dijelu

neprecizan i netačan”, poručuju iz CGO. Kako je generalni sekretar Skupštine Crne Gore potpisao Odluku o isplati poslanicima varijabile shodno članu 21, stav 3 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ista se mora prijaviti precizno i jedino kao varijabilni dio zarade, a ne može se uračunati u osnovnu zaradu, poručuju iz CGO-a. “Shodno tome, kao što vidite iz priloženog detaljnog obrazloženja, greške i nemarnosti tima CGO-a koji je obrađivao podatke nije bilo, a svakako nam ne bi bio problem da se izvinimo ukoliko je drugačija situacija i da propust ispravimo”, poručuju iz

Popović CGO-a. Među poslanicima, osim Sekulića, navodi se i lider Liberalne partije Andrija Popović, koji je takođe demantovao ove navode. On je, kako navode iz LP, prijavio Agenciji sve prihode u zakonskom roku, pa i dodatak na zaradu u decembru 2017. godine. “Vjerujemo da je to bio nenamjeran pokušaj diskreditacije poslanika liberala Andrije Popovića jer je lako provjeriti u njegovom imovinskom kartonu na sajtu ASK da je prijavio sve prihode u zakonskom roku, pa i navedeni dodatak na zaradu u decembru 2017. godine”, saopšteno je iz LPCG. E.H.

PREDSJEDNIK CRNOGORSKOG TURISTIČKOG UDRUŽENJA RADULOVIĆ

Prihodovaćemo više od milijardu eura, zaslužan i NATO savez

Crna Gora će ove godine prihodovati više od milijardu eura, odnosno, imaćemo povećanje od 12 do 15 odsto, tvrdi za CdM Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja. On poručuje da se turizam razvija, sve smo bolji, turista je sve više. “Vratili smo sva tržišta odakle su nam nekada stizali gosti. Zapadnu Evropu u punom kapacitetu, a sve to zahvaljući i NATO-u. Ne u bukvalnom smislu, ali u prenosnom da. Ne może NATO i nema tu snagu da naredi nekom turisti da ide ili ne ide negdje. Ali, za projsečnog Evropljanina, ili stanovnika planete, kad je neka zemlja članica NATO, to je njima znak da je tamo bezbjedno, da je tamo u redu, da tamo može da ide. Tako je sa turoperatorima, investitorima. Imamo enormno povećanje turista iz Turske, UAE,

Radulović

Darmanović

NA POZIV KOLEGE MELEŠKANUA

Kine, Irana, Izraela. Rusija i Ukrajina su na prošlogodišnjem nivou. Rast broja turista imamo iz Bjelorusije. Kada je riječ o platežnoj moći turista, ima svih kategorija. To je dobro. U ukupnom bilansu, država će zaraditi više od 12 do 15 odsto, što znači da ćemo premašiti milijardu”, istakao je Radulović za CdM. Radulović je jasan - ovo je rekordna sezona. On dodaje da se sezona produži-

la i da traje sedam, osam mjeseci. Ima, kaže on, i poteškoća. “Ima i političara koji daju takve izjave, da turisti nikad ne bi došli da čitaju takve izjave. Srećom, ne čitaju sve to. Imamo NVO koje isto to rade. Onda imamo poziciju koja sve predstavlja kao da živimo u najsrećnijoj zemlji na svijetu, a pritom imamo mnogo nedostataka”, naveo je on. E.H.

Ministar Darmanović danas u Rumuniji Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Rumuniji, na poziv ministra vanjskih poslova Teodora Meleškanua. Pored susreta sa domaćinom, planirano je da se šef crnogorske diplomatije sastane i sa drugim visokim rumunskim zvaničnicima, najavljeno je iz Ministarstva vanjskih

poslova. “Posjeta ministra Darmanovića Rumuniji predstavlja kontinuitet političkog dijaloga na najvišem nivou, a ujedno je i prilika za identifikovanje mogućnosti daljeg unapređenja bilataralne saradnje i predstavljanje aktivnosti Crne Gore u procesu evropske integracije”, dodaju iz MVP-a. E.H.

uSd: gbP: jPy: ChF: Rub: RSd: hRK:

1.16690 0.87680 127.740 1.15310 72.5972 118.112 7.38500

UTORAK, 5. 6. 2018.

mOnTenegRO bERza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

au = 1,297.12$

aG=16.51$

Naziv ULRI TREN JGPK TREN-O KOGE

Najveći promet CijENa 5,5001 0,0701 11,1001 0,0396 0,1102

KoličiNa 128 10.000 20 5.000 750

TUI DOVEO PRVE TURISTE U HOLIDAY VILLAGES

Dva aviona sa novim gostima sjutra će krenuti sa aerodroma Getvik i Birmingem, dok su za nedjelju planirani letovi sa aerodroma Mančester i Getvik.

kao i predstavnica TUI-a Natalie Johnson. Vrpcu je presjekao najmlađi član porodice koja je posredstvom TUI-a došla da provede godišnji odmor u Ulcinju i prva je registrovana prilikom dolaska grupe. Dva aviona sa novim gostima sjutra će krenuti sa aerodroma Getvik i Birmingem, dok su za nedjelju planirani letovi sa aerodroma Mančester i Getvik. D.J.

Slijetanje još dvije grupe očekuju se sjutra

PRomjENa -0,02% 0,00% -1,55% -0,25% -3,08%

Privredna komora i RAE ozvaničili saradnju

U Ulcinj stiglo 300 gostijU iz EnglEskE

Prva grupa od oko 300 gostiju iz Engleske, koji će boraviti u novootvorenom kompleksu Holiday Villages Montenegro u Ulcinju, sletjela je u nedjelju avionom kompanije TUI na podgorički aerodrom. Predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić istakao je da je značaj projekta Holiday Villages Montenegro, koji realizuje međunarodna hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts na Velikoj plaži, višestruk. “To je investicija koju je Ulcinj čekao godinama. Zahvaljujući njoj dočekali smo goste TUI-a, koji dugo nijesu bili na ovim prostorima”, kazao je Nrekić. Svečanom presijecanju vrpce, kojim je obilježen dolazak prvih gostiju, prisustvovali su i izvršni direktor za razvoj Karisme Nemanja Kostić, izvršni direktor Holiday Villagesa Montenegro Davor Švacov, šef za operacije Karisma Hotelsa Dejan Perić,

obim u € 704,0100 701,0000 222,0000 198,0000 82,6500

Radunović

PODAcI mInISTARSTVA zA PRVA čETIRI mjESEcA

POVEĆANA NAPLATA SVIH PORESKIH PRIHODA Prihodi budžeta u prva četiri mjeseca ove godine bili su 484,2 miliona eura, što je 14,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju preliminarni pdoaci Ministarstva finansija. Naplata prihoda od januara do kraja aprila povećana je 9,3 miliona eura ili dva odsto u odnosu na plan, a rast su zabilježile sve kategorije poreskih prihoda. “Naplata poreza na dobit viša je 25 odsto, na dodatu vrijednost 16,4 odsto, a na dohodak 9,7 odsto, dok su akcize ostale na istom nivou kao i prošle godine, ali prvi put od početka godine, u aprilu bilježe rast od

pet odsto”, saopšteno je iz Ministarstva, na čijem je čelu Darko Radunović. Rast doprinosa bio je 11,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period i 5,2 odsto u odnosu na plan. “Takse su više 18,3 odsto, naknade 25,4 odsto, a ostali prihodi 20,8 odsto. Takođe, i donacije su udvostručene”, naveli su u Ministarstvu. Izdaci budžeta su u prva četiri mjeseca ove godine iznosili 544,5 miliona eura ili 12,4 odsto BDP-a. Ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 60,4 miliona eura ili 1,4 odsto procijenjenog BDP-a, dok je u aprilu zabilježen suficit od 9,7 miliona. R.E.

Predstavnici Regulatorne agencija za energetiku (RAE) i Privredne komore (PKCG) potpisali su sporazum o saradnji sa ciljem da kroz zajedničke aktivnosti značajnije doprinesu ukupnoj konkurentnosti i ekonomskom jačanju države. Te dvije institucije, kako je ocijenjeno, imaju interes da uspostave saradnju u izgradnji privrednog sistema, predlaganja mjera razvojne i tekuće ekonomske politike i rješavanja drugih pitanja od značaja za strane potpisnice. “Cilj sporazuma je i razmjena informacija o aktima koja donosi ili odobrava regulator, kao i zajednička organizacija seminara, okruglih stolova i drugih stručnih skupova na teme iz oblasti od zajedničkog interesa”, saopšteno je iz RAE. Predstavnici institucija su se složili da je takav vid saradnje rezultat prethodnih zajedničkih djelovanja u ostvarenju sveukupnog ekonomskog jačanja države i konkurentnosti. R.E.

mORSkO DObRO DAnAS URUčUjE SERTIfIkATE nAjčISTIjIm PLAžAm

PLAVA zASTAVIcA zA 29 PLAž Podizanjem Plave zastavice na plaži Kamenovo, nadomak Budve, danas će zvanično početi kupališna sezona na crnogorskim plažama. Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom, u okviru programa za prestižnu međunarodnu licencu za plaže i marine koje ispunjavaju najviše standarde čistoće, uručiće ove godine 30 Plavih zastavica, što je za četiri više nego 2017. Međunarodni žiri “Blue Flag” programa potvrdio je dodjelu sertifikata za 29 plaža i jedne za

marinu, kao i deset za plaže koje su u pilot fazi. Nakon toga uslijediće potpisivanje memoranduma o saradnji u hotelu “Budva”, za projekat “Uspostavljanje PLAVE zASTAVIcE DOpravilnog sibIĆE PLAžE KOjE ISPustema upravNjAVAju NAjVIšE STANljanja ambaDARDE čISTOĆE lažnim otpadom u opštini Budva”, koji će zajednički realizovati

UTORAK, 5. 6. 2018.

Naziv TREN ULRI TREN-O JGPK KOGE

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

0,0701 5,5001 0,0396 11,1001 0,1102

10.000 128 5.000 20 750

701,0000 704,0100 198,0000 222,0000 82,6500

0,00 -0,02 -0,25 -1,55 -3,08

Naziv KOGE JGPK TREN-O ULRI TREN

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,1102 11,1001 0,0396 5,5001 0,0701

KoličiNa 750 20 5.000 128 10.000

obim u € 82,6500 222,0000 198,0000 704,0100 701,0000

PromjeNa -3,08 -1,55 -0,25 -0,02 0,00

PODSTICANJE STRUJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

Vlasnici mHE za tri mjEsEca dobili 1,3 miliona Eura

Kompaniji Krnovo green energy je, za vjetropark Krnovo, u februaru i martu isplaćeno 1.922.315 eura podsticaja

Isplaćeni iznos je viši od polovine ukupnih godišnjih sredstava koja su vlasnici mHE dobili od države u 2017.

Vlasnicima malih hidroelektrana u prvom kvartalu je, po osnovu naknade za obnovljive izvore energije, ukupno isplaćeno 1.300.715 eura, saopšteno je Dnevnim novinama iz Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE). Isplaćeni iznos je viši od polovine ukupnih godišnjih sredstava koja su vlasnici malih hidroelektrana dobili od države za 12 mjeseci 2017, kada ih je sljedovalo 2,4 miliona eura. Kompaniji “Krnovo Green Energy”, u čijem je vla-

sništvu vjetropark na Krnovu, koji je stekao status povlašćenog proizvođača, u novembru prošle godine je za februar i mart isplaćeno 1.922.315 eura podsticaja. “Od ukupnog iznosa isplaćenog vlasnicima malih hidroelektrana u prvom kvartalu najviše je prihodovala kompanija ‘Hidroenergija Montenegro’ i to 653.026 eura, u čijem vlasništvu su na teritoriji beranske opštine male hidroelektrane Bistrica, Jezerštica, Orah, Rmuš, Spaljevići i Šekular”, navodi se u podacima COTEE-a.

najviše je prihodovala kompanija ‘hidroenergija montenegro’ i to 653.026 eura, u čijem vlasništvu su na teritoriji beranske opštine male hidroelektrane bistrica, jezerštica, orah, rmuš, spaljevići i šekular”, navodi se u podacima cotee-a Slijede “Kroling” iz Danilovgrada, koja je za Jaru i Babino polje dobila 305.291 eu-

ro, zatim “Igma Energy”, koja je od pogona u Andrijevici, Bradavec i Piševska rijeka prihodovala 144.739 eura i podgorička kompanija “Sinergy”, kojoj je po osnovu rada male hidroelektrane Vrelo u Bijelom Polju isplaćeno 70.942 eura. Kompaniji “Hydro Bistrica”, u čijem je vlasništvu bjelopoljska mala hidroelektrana Bistrica, koja je komercijalnu proizvodnju struje počela u januaru, isplaćeno je u prvom kvartalu 126.713 eura. Od početka podsticanja

proizvodnje, u maju 2014. godine, povlašćenim proizvođačima je do kraja 2017. ukupno isplaćeno 7,53 miliona eura. Podsticaji za električnu energiju, tačnije fidin tarife, do sada su uvećani tri puta, pa trenutno iznose 0,47316 eura po utrošenom kilovatsatu. Dnevnim novinama su ranije iz Ministarstva ekonomije kazali da je u planu mijenjanje politike plaćanja podsticaja, te da trenutna neće važiti za buduće proizvođače struje iz obnovljivih izvora energije. D.J.

TRGOVINA NA MONTENEGROBERZI U PRETHODNOM MJESECU

ža i jednu marinu Promet u maju 69,77 miliona eura Ministarstvo odživog razvoja i turizma, JP Morsko dobro, Opština Budva, kompanija CocaCola HBC Crna Gora, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, Regionalna sanitarna deponija Možura, Ekološki pokret Ozon i budvansko Komunalno preduzeće. Pod sloganom “Uhvati čist talas”, 35 ugostiteljskih objekata u prijestonici crnogorskog turizma će od 15. juna do 15. septembra selektivno prikupljati otpad u skladu sa međunarnodno ustanovljenim standardima. K.J.

Ukupan promet na Montenegroberzi u maju je iznosio 69,77 miliona eura i bio je skoro 60 puta viši nego u aprilu i 2,56 odsto nego u maju prošle godine. Prosječan dnevni promet tokom prethodnog mjeseca iznosio je 3,67 miliona eura, a njegov veći dio, 99 odsto, ostvaren je na slobodnom tržištu. “Tokom 19 dana trgovanja u maju zaključeno je 270 transakcija. Od ukupnog broja transakcija, 60 odsto je zaključeno na slobodnom tržištu”, navodi se u Biltenu Montenegroberze.

3,6

miliona eura bio je Prosječni dnevni Promet

Oko 84 odsto od ukupnog prometa, ne uključujući akcije fondova, blok poslove i obveznice, ostvareno je trgovinom akcijama Jugopetrola, Crnogorskog Telekoma, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Instituta “Simo Milošević” i Hotelskoturističkog preduzeća Ulcinjska rivijera. Najveći rast cijene u maju, od 44 odsto, zabilježile su akcije kompanije Novi Prvoborac iz Herceg Novog, dok su dionice Izbora Bar najviše pale, 30 odsto. D.J.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

UNICREDIT I SOCIETE RAZMATRAJU SPAJANJE Najveća italijanska banka UniCredit ispituje mogućnost spajanja s francuskim Societe Generaleom, piše londonski poslovni list The Financial Times. Izvršni direktor italijanske banke Jean-Pierre Mustier, nekadašnji direktor sektora za investiciono bankarstvo u Societe Generaleu, bavi se tom idejom već nekoliko mjeseci, izvijestio je FT u nedjelju, pozivajući se na neimenovane izvore. Iako nije bilo službenih kontakata, i direktori Societe Generalea razmatraju mogućnost povezivanja. Viši izvršni direktori dviju banaka naglašavaju da su planovi tek u povojima, a zbog političkih previranja u Italiji odloženi su za 18 mjeseci.

novih aplikacija koje bi zadivile potrošače, kao i zasićenje ključnih tržišta, poput kineskog, koje je podsticalo rast. “Tržište je stiglo do vrhunca, to je suština”, tvrdi analitičar i konsultant firme Technalaysis Research koja se bavi analizom tržišta Bob O’Donnel.

Ručak sa Buffettom platio 3,3 miliona

29 miliona dolara do sada je prikupio Buffett putem ovakvih aukcija

EKONOMIJA

UTORAK, 5. 6. 2018.

NTO ZADOVOLJNA REZULTATIMA U PRVA ČETIRI MJESECA

Turista više za petinu

U maju se bilježi rast broja gostiju veći od 40 odsto

Pala prodaja smartfona Prodaja pametnih telefona prošle godine je prvi put pala od predstavljanja iPhone 2007, a razlog je zasićenost tržišta, prije svega u Kini. Početni podaci za ovu godinu pokazuju da će doći do daljnjeg usporavanja. Analitičari tvrde kako je za to zaslužno nekoliko faktora, uključujući nedostatak

Anonimni kupac platio je na aukciji 3,3 miliona dolara kako bi ručao s Warrenom Buffettom, jednim od najbogatijih ljudi na svijetu. Njegova ponuda za ručak s investicionim čarobnjakom bila je najviša na petodnevnoj online aukciji na eBayu. To je treća najveća cijena u posljednjih 19 godina. Za ručak s vlasnikom Berkshire Hatawaya plaćeno je 2012. i 2013. 3,45 miliona dolara. Novac će biti uplaćen fondaciji Glide iz San Francisca koja pomaže siromašnima i beskućnicima.

Skoro 153.000 turista koji su ostvarili više od 365.000 noćenja boravilo je u hotelima i drugim vidovima kolektivnog smještaja širom Crne Gore u prva četiri mjeseca ove godine, pokazuju zvanični statistički podaci Monstata. Kako ističu iz Nacionalne turističke organizacije, to je za 20 odsto više turista i 13 odsto više noćenja nego u istom periodu 2017. godine. Takođe dodaju da su pozitivni trendovi nastavljeni u maju, jer lokalne turističke organizacije u prosjeku bilježe rast broja gostiju veći od 40 odsto u odnosu na maj prethodne godine. “Raznovrsna ponuda, unaprijeđena povezanost Crne Gore sa zemljama Evrope i cijelog svijeta, dobra politika cijena u smještajnim kapacitetima neki su od činilaca koji će sasvim sigurno imati za rezultat jednu od uspješnijih turističkih sezona”, ističu iz NTO. Kada su u pitanju finansijski pokazatelji, zvanični podaci Centralne banke Crne Gore za prva tri mjeseca pokazuju da je ostvareno 30,7 miliona eura, što je za 18,5 odsto više nego u prvom kvartalu 2017. Od početka godine, nacionalne parkove posjetilo je oko 30 odsto više turista

nego u istom periodu prethodne, a najveći rast je u NP Skadarsko jezero – čak 70 odsto. Najviše je gostiju iz regiona, zatim zapadne Evrope, ali bilježe i sve veći broj posjetilaca iz Japana i Kine. Na crnogorske aerodrome do prvog dana juna pristiglo je 90.000 putnika, odnosno

OD POČETKA GODINE, NACIONALNE PARKOVE POSJETILO JE OKO 30 ODSTO VIŠE TURISTA NEGO U ISTOM PERIODU PRETHODNE, A NAJVEĆI RAST JE U NP SKADARSKO JEZERO – ČAK 70 ODSTO

20 odsto više u poređenju s prvih pet mjeseci 2017. godine. Promet aviona veći je za 13 odsto, a samo u nedjelju Aerodrom Tivat imao je rotacije ka 19 destinacija. “Upravo završeni City Groove festival doveo je veći broj gostiju u glavni grad, a dobra zabava u narednom periodu nastavlja se manifestacijom Džada Film Fest od 4. do 10. juna na ulicama Podgorice. Od osmog do desetog juna na gradskoj rivi Pine u Tivtu biće održan i Prvi međunarodni karneval, a pravi spektakl očekuje se ponovo u Podgorici, gdje će proslavljeni muzičar Goran Bregović 13. juna održati koncert u vinogradima kompanije Plantaže - 13. jul”, najavljuju iz NTO. K.J.

Skadarsko jezero

UTORAK, 5. 6. 2018.

ekonomija

KOMPANIJA JUGOPETROL PREDSTAVILA NOVO GORIVO KOJE ŠTITI MOTORE VOZILA

Ušteda po rezervoaru do četiri odsto

Kompanija Jugopetrol predstavila je juče novu vrstu goriva - Ekonomy, koje je od danas dostupno na svim EKO benzinskim stanicama. Riječ je, kako su pojasnili, o gorivu sa posebnim aditivima koje štiti motor vozila omogućavajući njegovo bolje i eﬁkasnije funkcionisanje. “Kao lideri na tržištu, trudimo se da konstantno uvodimo inovacije i primjenjujemo najsavremenije standarde u našem poslovanju kako bismo korisnicima u svakom trenutku mogli da ponudimo najbolju uslugu i kvalitetne proizvode. Ekonomy goriva, Diesel Ekonomy i 95 Ekonomy su goriva visokog kvaliteta koja se mogu koristiti za sve dizel i benzinske motore”, kazao je izvršni direktor Jugopetrola Antonis Semelides. Vozače će, istakao je Semelides, posebno obradovati činjenica da će uz njih

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Riječ je o goRivu sa posebnim aditivima koje štiti motoR vozila omogućavajući njegovo bolje i efikasnije funkcionisanje

moći da ostvare uštedu i do četiri odsto pri svakom punjenju rezervoara. Predstavnik kompanije Total Acs, sa kojom je Jugopetrol kreirao nova goriva, Gergely Cseke objasnio je koristi goriva, što podrazumijeva, uklanjanje postoje-

ćih naslaga i održavanje čistoće na diznama kao i antikorozivna i podmazujuća svojstva. Novo gorivo se može naći na svim EKO benzinskim stanicama širom Crne Gore i košta kao i ostale vrste. R.E.

Bez posla 43.790 građana U Crnoj Gori je ove sedmice 43.790 nezaposlenih, 0,8 odsto manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju Zavoda, pala sa prošlosedmičnih 19,02 odsto na 18,87 odsto. Najviša stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto. Zavod je od početka godine evidentirao 6.680 novozaposlenih, dok je istovremeno oglašeno 14.580 slobodnih radnih mjesta. R.E.

Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju Zavoda, pala sa prošlosedmičnih 19,02 odsto na 18,87 odsto

hronika

UTORAK, 5. 6. 2018.

nastavljeno suđenje za pokušaj

Skot danaS da

saobraćajna nezgoda u nikšiću

Trudnica teže povrijeđena Usaobraćjanoj nezgodi koja se dogodila sinoć u 19.15 časova u nikšićkom naselju Kličevo, na Bulevaru 13.jula teške tejelsne povrede zadobila je Nikšićanka Satanojka Kosović (27) godina. kako Dnevne novine saznaju iz izvora iz policije, Kosović je upravljala vozilom marke “smart” registarskih oznaka BP-BB777 i uključivala se iz sporene ulice Šavničke na bulevar, kada je došlo do kontakta sa vozilom marke “audi” NK-AP190 kojim je uprav-

ljao Filip Iković (19), a koji se kretao u pravcu centra grada. Tom prilikom Kosović, koja je u drugom stanju, zadobila je tešeke tjelesne povrede i ona je nakon ukazivanja prve pomoći u Opštoj bolnici u Nikšiću, sinoć hitno prebačena u Klinički centar u Podgoricu. Iković prilikom ove nezgode nije povrijeđen. Na lice mjesta odmah je izašla ekipa saobraćajne policije koja je po nalogu nadležnog tužioca obavila uviđaj. M.R.

odluka specijalnog državnog tužilaštva

Pokrenuta finansijska istraga protiv Miomira Mugoše Specijalno tužilaštvo pokrenulo je finansijsku istragu protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše u slučaju “Carine”. Protiv njega se trenutno, upravo vezano za ovaj slučaj, u Višem sudu u Podgorici vodi postupak zbog optužbi za zloupotrebu službenog položaja. Jedan od pravnih zastupnika Mugoše kazao je kako nema zvaničnu informaciju o pokretanju finansijske istrage. Podsjetimo, Mugoša je na suđenju za zloupotrebu službenog položaja u slučaju “Carine” kazao da ne

priznaje krivično djelo koje mu se stavlja na teret optužnicom Specijalnog tužilaštva. Izjasnio se da nije kriv, te da je cilj optužbi da se on lično, moralno i porodično diskredituje i da mu se nanese politička šteta. On je pred vijećem sutkinje Vesne Pean kazao da je u slučaju “Carine” sve radio po zakonu, te da nije donio nijedan akt, već ih je samo potpisivao. Prema navodima optužnice, Mugoša se tereti da je u navedenom slučaju oštetio budžet glavnog grada za preko 6,7 miliona eura. L.H.

Suđenje za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016.godine biće nastavljeno danas u 12 sati i to saslušanjem svjedoka Brajana Skota, bivšeg operativca CIA-e i jednog od vlasnika bezbjednosne kompanije Patriotik Difens Grup iz Orlanda koja je trebalo da izradi plan evakuacije lidera DF-a sa platoa ispred Skupštine na sigurnu lokaciju, kada krenu sukobi ubačenih demonstranata i policije.

■ BESMISLENA PITANJA

Jučerašnje ročište proteklo je u ispitivanju vještaka za informacione tehnologije Marka Lakića, koji je odgovarao na niz besmislenih pitanja advokata odbrane. O kakvim bespredmetnim pitanjima se radi najbolje govori reakcija glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji se ironično pridružio advokatima odbrane i od vještaka zatražio da mu odgovori na pitanja “Zašto Islamski kalendar počinje 1386. godine i znači li to da je Kosovski boj bio prije 17 godina i zašto je “mali Božić” 14. januara”. Vještak Lakić je, na pitanja advokata odbrane, odgovorio da postoji više uređaja za vještačenja digitalnih dokaza, da nijedan nije idealan, a da su u ovom slučaju korišćena dva najbolja – “UFED” i “XRY”.

■ TEHNIČKE

MOGUĆNOSTI SOFTVERA

Foto: Iva Mandić

Na pitanje advokata odbrane zašto u svom izvještaju nije naveo da je imao tehičkih problema prilikom vještačenja jednog mobilnog telefona, Lakić je odgovorio da to zapravo nisu bili tehnički problemi. „Ne postoji pravilo koji uređaj i koja metoda se mogu koristiti. Vještaku je ostavljeno na volju da odluči. Ukoliko procijeni da je neka metoda adekvatna da bi se izvukli svi potrebni podaci, nije potrebna druga metoda. Kod ne-

kih telefona podatke bolje izvuče jedan, a kod drugih – drugi uređaj. Ukoliko se odradi jedna metoda i bude kvalitetna, nema nikakve potrebe za radom drugih metoda. U konkretnom slučaju za mobilni telefon ‘LG prada’ rađene su tri metode, a po mojoj ocjeni nijedna od te tri metode nije odradila dobar izvještaj. To nisu tehički problemi, već tehičke mogućnosti softvera koji se koristi“, naveo je vještak. On je kazao da ne postoji idealan softver za vještačenje mobilnih telefona. „Najbolja dva su korišćena u ovom predmetu – “UFED” i “XRY“, naglasio je Lakić i kazao da nije moguće utvrditi vrijeme unošenja, odnosno brisanja kontakta iz imenika. „Zato što mobilni telefon ne pamti ovaj podatak. Ponekad se dešava da neke aplikacije pamte datum unosa kontakta, što može da se poklopi sa stvarnim unosom kontakta u telefon, ali i ne mora. Na primjer, ukoliko na nekom telefonu imate imenik, a nemate aplikaciju Viber, prilikom naknadnog instaliranja Vibera u vašem telefonu će se svi vaši kon-

takti koji koriste tu aplikaciju upisati kao kontakti, vrijeme unosa će biti vrijeme instaliranja Viber aplikacije, a ne stvarno vrijeme unosa kontakta u imenik telefona“, istakao je vještak.

■ DVOJEZIČNI PODACI

Fizička ekstrakcija je, kaže Lakić, jedna od metoda koja se koristi kod uređaja za vještačenje. „Kako negdje nije naveden naziv fajla, vještaku je ostavljeno na volju da ga nazove onako kako je najlogičnije, odnosno na način kako smatra da će biti najjasnije. Razlog zašto je (fizička ekstrakcija) negdje napisana na engleskom, a negdje na nešem, jeste taj što sve vrijeme rada vještak koristi šest fotografija. Podaci za telefone su na našem jeziku, prilikom vještačenja koristi naš jezik, i u razgovoru sa strankama koristi naš jezik, dok su uređaji koje koristi i cijeli program za vještačenje na engleskom. Iz tog razloga vještak fizičku ekstrakcije nekada upiše na našem, a nekad na engleskom jeziku“, navodi

UTORAK, 5. 6. 2018.

J TERORISTIČKOG NAPADA

AJE IZJAVU Ne postoji pravilo koji uređaj i koja metoda se mogu koristiti. Vještaku je ostavljeno na volju da odluči. Ukoliko procijeni da je neka metoda adekvatna da bi se izvukli svi potrebni podaci, nije potrebna druga metoda

vještak. U odgovoru na pitanje šta u izvještaju znači riječ “main”, vještak kaže da znači “glavni”, i objašnjava: „U konkretnom slučaju se odnosi na glavni dio vještačenja, odnosno osnovne dijelove eksporta podataka. Na strani 311 izvještaja na kraju rečenice stoji riječ “recovered”, što u bukvalnom prevodu znači “oporavljeno”, “vraćeno” i slično, dok se u konkretnom slučaju odnosi koliko broj koraka je uradio uređaj “XRY” prilikom eksporta podataka sa ovog mobilnog telefona. Ti koraci se ne odnose samo na konkretne podatke na telefonu, nego na korake koje ovaj uređaj evidentira. Tako, na primjer, evidentira koje verzija “XRY” se koristila ili koji je operativni sistem na računaru na kojem se radi vještačenje. To su podaci koji nemaju nikakve veze sa podacima koji se nalaze na telefonu, ali ih uređaj upisuje u svom sistemskom log fajlu“, naglašava Lakić.

■ ŠEST FOTOGRAFIJA Govoreći o vještačenju mobilnog telefona optuženog Srboljuba Đorđevića, vještak je kazao da je šest

fotografija iz tog telefona snimljeno 9. i 10. maja 2015. godine. „Slikane su tim telefonom i nisu poslate s drugog telefona“, rekao je Lakić. Advokat Miroje Jovanović kaže da vještak nije odgovorio na sva postavljena pitanja. On je je pitao vještaka zašto nije koristio “UFED” uređaj pri vještačenju svih telefona, dok je branilac Dušan Radosavljević kazao da Lakić u osnovnom izvještaju nije konstatovao da je došlo do tehničkih problema. „Ako je bilo tih problema – stariji telefon, softver... da li je vještak preuzeo ikakvu radnju da se vidi da li se može uraditi vještačenje”, zanimalo je advokata Jovanovića. Vještak je ponovo pojasnio da ne postoji pravilo koji uređaj i koja metoda se mogu koristiti. “Vještaku je ostavljeno na volju da odluči. Ukoliko procijeni da je neka metoda adekvatna da bi se izvukli svi potrebni podaci, nije potrebna druga metoda. Kod nekih telefona podatke bolje izvuče jedan, a kod drugih – drugi uređaj. Ukoliko se odradi jedna metoda i bude kvalitetna, nema nikakve potrebe za radom drugih metoda. U konkretnom slučaju za mobilni telefon ‘LG prada’ rađene su tri metode, a po mojoj ocjeni nijedna od te tri metode nije odradila dobar izvještaj. To nisu tehički problemi, već tehičke mogućnosti softvera koji se koristi“, istakao je Lakić. N.P.

HRONIKA

TUŽILAŠTVO RUSIJE PROSLIJEDILO IZJAVE ŠIROKOVA I POPOVA

Širokov i Popov postoje i poznaju Sinđelića

Sutkinja Suzana Mugoša saopštila je juče tokom suđenja za pokušaj terorizma da je Specijalno državno tužilaštvo dostavilo Višem sudu odgovor Generalnog tužilaštva Rusije, odnosno zapisnike o saslušanju optuženih Eduarda Širokova i Vladimira Popova. Uprkos tome što su njihovim izjavama negira bilo kakva umiješanost u dešavanja 16. oktobra 2016. godine u Crnoj Gori, upravo su njihove izjave, zvanično proslijeđene od ruskih istražnih organa, još jedan udarac liderima Demokratskog fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću koji su tvrdili da ruski agenti ne postoje, da su izmišljeni. Posebno je bio grlat Milan Knežević koji se svojevremeno nudio da plati avionsku kartu glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću da pođe u Moskvu i uvjeri se da Šišmakov, odnosno Širokov ne postoje, već da je pokušaj terorizma djelo vlasti. “Više nije u pitanju Širokov nego Šišmakov. A vjerovatno do kraja procesa će biti Škatarić ili Šuškavčević, onda će već biti ozbiljnih problema, jer su Škatarić i Šuškavćević iz Zete”, pričao je svojevremeno Knežević pokušavajući da diskredituje crnogorske istražne organe. Upravo je Knežević svojevremeno javno pozdravio uključivanje ruskog tužilaštva, vjerovatno ne očekujući da će upravo sa te adrese stići potvrda da ruski agenti Širokov – Šišmakov i Popov ipak postoje, da Šišmakov poznaje svjedoka saradnika Aleksandra Sinđelića i da se sa njim sastajao. Istina, Širokov je, kako nezvanično saznajemo, pred nadležnim tužilaštvom u Rusiji negirao da ima bilo kakve veze sa pokušajem terorističkog napada, da nije preko bilo koga vrbovao ljude za taj napad, da nije Sinđeliću dao bilo kakav novac, a ni specijalne telefone “lenovo”. Širokov je kazao da je Sinđelić doputovao iz Srbije u Moskvu i da mu je tom prilikom kazao da je predstavnik pokreta četnika, te da su tada razgovarali o sastanku sa rukovodiocima pokreta

Sinđelić i Širokov u beogradskom parku četnika u Srbiji, kako bi, navodno sastavio publikaciju o tom pokretu?! Dakle, oficir države koja svoju tradiciju baštini na tekovinama antifašizma došao je u Beograd u oktobru 2016. godine da piše o četnicima?! Priznao je takođe da su se sastali u gradskom parku koji se nalazi u centru Beograda, ali da Sinđelić nije mogao da mu organizuje intervjue sa četnicima, jer je bio zauzet. I Popov je u Beogradu u istom periodu kada i Širokov bio da piše “o arhitektonskim spomenicima kao i mjestima gdje su sahranjeni ruski vojnici koji su stradali u Prvom svjetskom ratu”. Nakon jučerašnje informacije sutkinje Suzane Mugoša, niko se od funkcionera Demokratskog fronta nije oglašavao. Ni Knežević nije pisao iz zatvora, iako mu je pisanje iz ćelije gdje služi četoromjesečnu kaznu omiljen način da “ubije vrijeme”. Nastavak slijedi. Eduard Vladimirović Širokov pred nadležnim tužilaštvom u Rusiji negirao je da ima bilo kakve veze sa pokušajem terorističkog napada i tvrdi da nije preko bilo koga vrbovao ljude za taj napad. On je, međutim, potvrdio da poznaje Aleksandra Sašu Sinđelića. Širokov je negirao da je svjedoku saradniku dao bilo kakav novac, a ni specijalne telefone “lenovo”. Širokov je kazao da je Sinđelić doputovao iz Srbije u Moskvu i da mu je tom prilikom kazao da je predstav-

nik pokreta četnika. “Dogovorili smo se da, ako odlučim da otputujem u Srbiju, da mogu da ga pozovem i da će mi organizovati susret sa rukovodiocima pokreta četnika kako bi sastavio publikaciju o tom pokretu. Sastali smo se u gradskom parku koji se nalazi u centru grada. Tada sam Saši izložio svoju molbu i pokazao mu unaprijed pripremljen spisak pitanja na koje je trebalo da dobijem odgovore tokom intervjua sa četnicima. Međutim, Sinđelić mi je rekao da je u tom trenutku, a to je bio oktobar 2016. godine, jako zauuzet i da ne može da mi organizuje susret za koji sam ga pitao. Ovu priču potvrdio je i Vladimir Nikolajevič Popov koji je takođe negirao povezanost sa pokušajem terorističkog napada. On je prisustvovao sastanku Sinđelića i Širokova u Beogradu. “Trebalo je da pripremim seriju materijala i fotoreportaža o arhitektonskim spomenicima koji se nalaze u Beogradu kao i mjesta gdje su sahranjeni ruski vojnici koji su stradali u Prvom svjetskom ratu. Pri kraju tog službenog puta u Beogradu, u jednom od centralnih parkova, vidio sam kada se Širokov susreo sa meni nepoznatim muškarcem, ali ja nisam bio sa njima i ne znam o čemu su razgovarali. Tog muškarca od ranije nisam poznavao, a tom prilikom se nismo ni upoznali”, kazao je Popov.

hronika

UTORAK, 5. 6. 2018.

policija istražuje tragediju u Beranama

Osamnaestomjesečnu djevojčicu usmrtio viljuškar Jednoipogodišnja djevojčica iz Berana preminula je u petak u bolnici u tom gradu, nakon što je na nju pala mašina, takozvani viljuškar. Tragedija se prema na-

vodima iz policije dogodila u beranskom naselju Talum. Prema nalazima istražitelja, utvrđeno je da se djevojčica igrala pored viljuškara koji pripada njenom

ocu i stričevima. U jednom momentu je, iz za sada nepoznatih okolnosti, “viljuška” pala sa mašine i djevojčici nanijela smrtonosne povrede. “Policija je obavila uviđaj i uzela izjave, a tijelo je poslato na obdukciju. Tužilac tek treba da se izjasni da li ima elemenata bića krivičnog djela ili je u pitanju nesrećni slučaj”, saopštili su iz policije. Djevojčica je u petak popodne dovedena u Urgentni centar Opšte bolnice u Beranama sa vidljivim povredama. Uprkos svim naporima koji su uložili, ljekari nijesu uspjeli da se izbore za njen život. O slučaju je obaviješten dežurni tužilac koji je naložio obdukciju, nakon koje će se znati tačan uzrok smrti. Istraga o svim okolnostima tragedije i dalje je u toku. L.H.

Policajac nije predavao zapisnike o udesima Disciplinski postupak pokrenut je protiv D.D., starijeg policajca I klase u Stanici policije za bezbjednost saobraćaja, zato što je, prilikom obavljanja službene dužnosti vršenja kontrole bezbjednosti u drumskom saobraćaju, u periodu od 16. maja do 28. decembra prošle godine propustio da u zakonskom roku, sačini i preda na dalji postupak zapisnike o uviđaju saobraćajnih nezgoda. Time je onemogućio izvršavanje službe-

nih zadataka, uslijed čega je nastupila posljedica zastarjelosti gonjenja odgovornih lica koja su počinila prekršaje. Takođe, on nije postupio po naređenju pretpostavljenog starješine Č.S., da na vrijeme predaje zapisnike o uviđaju sa saobraćajnih nezgoda, tj. u roku od sedam dana od dana nastanka saobraćajne nezgode. On pomenute zapisnike duži period nije predao, čime je počinio težu povredu službene dužnosti. L.H.

ZBog poveZanosti sa kriminalcima

DOO “AKADEMIJA ZNANJA” BUDVA

Na osnovu ��ana �� a�ona o ��avno� ��ov�n� �� s� �� o� �� ana �� u�� o osn�v� an�u D�� A�a��a znan�a� Bu�va� ��ana � � ��ana �� a�u�a D�� A�a��a znan�a� Bu�va� D�� A�a� ��a znan�a� Bu�va o��av��u��

JAVNI

pokrenut disciplinski postupak

P O Z I V broj 504/1

za prikupljanje ponuda za davanje u zakup parking prostora I P�� avnog poz�va �� avan�� u za�up pa��ng p�os�o�a� ozna��n�h �ao pa��ng ��s�a �� 6� �7� �8� �� 6� �7� �8� �� o�a s� na�az� na � I sp�a�u o��a na �a�as�a�s�o� pa�c�� o� �� LN ��o� ��8 K� Bu�va� u�� Ž��ava faš�z�a �� Roz�no� Bu�va� M�n��a�n� �znos za�upn�n�� u s��a�u sa ��novn��o� D�� A�a��a znan�a� ��o�: 8�� o� ��8��7�go��n� �znos� �� € �+PDV� ��s��no po pa��ng ��s�u� II Pa��ng p�os�o�� o�� su p�� avnog poz�va �a�u s� u za�up u v�đ�no� s�an�u� na p��o� o� �� s�ca uz �ogućnos� p�o�u��n�a na�on �s��a �o�a na �o�� ugovo��n za�up� K��u� za �z�o� na�povo��n��g ponuđa�a za za�up pa��ng p�os�o�a �� na�v�ć� ponuđ�n� �znos za�upn�n� �o�� n� s�� an�� o� �znosa o� �� € �+PDV� ��s��no po pa��ng ��s�u� Ugovo� o za�upu� �o�� ć� s� ��gu��sa�� đuso�na p�ava � o�av�z� �a�upo�avca � �a�upca� ć� s� za��u�� sa na�povo��n�� ponuđa�� u �o�u o� �� ana o� �ana �avnog o�va�an�a ponu�a � �z�o�a na�povo��n��g ponuđa�a� U s�u�a�u �a �za��an� ponuđa� o�us�an� o� za�upa� ugovo� ć� s� za��u�� sa s��ć�� na�povo��n�� ang��an�� ponuđa�� III P��av� po �avno� poz�vu po�nos� s� u zap��ać�no� o�o�u� n�pos��no na a��su D�� A�a��a znan� �a�� u�� Ž��ava faš�z�a �� Roz�no� Bu�va� N��agov��n�� n�po�pun�� n��asn� � ponu�� u n�zap��ać�n�� ov��a�a n�ć� s� uz�� u �az�a��an�� Ro� za po�noš�n�� p��ava �� 8 �osa�� ana o� �ana o��av��van�a �avnog poz�va� Ponu�a ��a �a sa��: �a p�avna ��ca: �� Naz�v � s��š�� ponuđa�a� po�v��u o ��g�s��ac�� z ��n��a�nog ��g�s��a p��v��n�h su��a�a� Po��s�� up�av� za �o�aća� o�nosno �o�az o ��g�s��ac�� na��nog o�gana �a��n� ��av� s��anog ponuđa�a za s��ana ��ca; �� Iznos ��s��nog za�upa � ozna�u ��o�a pa��ng ��s�a; �� P��o��na �o�u��n�a �o�a�u �� o��g�na� �� ov��n� �op�� o� na��nog o�gana� �a fiz��a ��ca: �� I�� p��z�� ponuđa�a� ��ns�v�n� �a��n� ��o�� o� ��n� �a�� o� pasoša� a��su s�anovan�a; �� Iznos ��s��nog za�upa � ozna�u ��o�a pa��ng ��s�a; �� P��o��na �o�u��n�a �o�a�u �� o��g�na� �� ov��n� �op�� o� na��nog o�gana IV �a�up ć� �o�� ponuđa� �o�� ponu�� na�v�ć� �znos za�upn�n� za pa��ng p�os�o� �o�� p�� avnog poz�va� V Javno o�va�an�� ponu�a� �o�� ogu p��sus�vova�� sv� ponuđa�� n��hov� ov�ašć�n� p��s�avn�c�� ć� sp�ov�s�� Ko��s��a za o�va�an�� v��novan�� ponu�a D�� A�a��a znan�a� �ana ��6��8�g�� a o��ać� s� u �anc��a�� B�� u s��š�u D�� A�a��a znan�a� Bu�va� u�� Ž��ava faš�z�a �� Roz�no� Bu�va� sa po��o� u ��:�� asova� ��av��š��n�� o na�povo��n�� ponuđa�u �os�av�ć� s� u��sn�c��a pos�up�a u �o�u o� � �ana o� �ana p�ov�� nog pos�up�a� �a�n��sovan� ponuđa�� ogu �zv�š�� azg��an�� pa��ng p�os�o�a �o�� p�� avnog poz�va� sva�og �a�� nog �ana u p��o�u o� �8:�� o ��:�� asova� VI �va ��a o�av��š��n�a � �nfo��ac�� u v�z� sa Javn�� poz�vo� �ogu s� �o�� u �anc��a�� av��n��a za p�avn� pos�ov� ��anc��a��a B�� D�� A�a��a znan�a� Bu�va� sva�� a�n�� ano� u p��o�u o� ��:�� o ��:�� asova� Kon�a�� oso�a: Dan��o M�va��v�ć� sav��n�� za p�avn� pos�ov�� fon �67 66� �� D�� AKADEMIJA �NANJA� BUDVA Ma��a Đu��ć� �zv�šna ��o��ca

Đurićevoj prijeti zabrana ulaska u Crnu Goru Crnogorske službe bezbjednosti sumnjaju da je starleta iz Srbije Tamara Đurić u bliskom kontaktu sa jednim odbjeglim vođom „škaljarskog klana“ te joj, zbog povezanosti sa kriminalnim miljeom, prijeti zabrana ulaska u našu zemlju. Kako prenosi Kurir, ona se, prema informacijama koje su prikupljene, nedavno sastala sa prijateljima odbjeglog Podgoričanina. Donedavno je bez problema ulazila u Crnu Goru, ali već prilikom sljedećeg pokušaja, mogla bi da je dočeka rampa pod sumnjom da je bezbjednosna prijetnja po Crnu Goru.

“Prema njegovim navodima, čovjek sa kojim se Đurićeva viđa jedan je od trenutno najmoćnijih ljudi u crnogorskom podzemlju, koji je prošle godine napustio tu državu i od tada mu se gubi svaki trag”, prenosi Kurir. Đurićeva je nedavno bila očevidac kriminalnog obračuna u Beogradu, kada je likvidiran njen dobar prijatelj, narko-diler Luka Radulović. Podsjetimo, njena prijateljica Soraja Vučelić, deportovana je u Crnu Goru jer joj je zabranjen ulazak na teritoriju Srbije zbog, kako se navodi, povezanosti sa kriminalnim miljeom. L.H.

UTORAK, 5. 6. 2018.

HRONIKA

U PODGORICI KONTROLA BEZBJEDNOSNO INTERESANTNIH LICA

Tri osobe uhapšene, oduzeto oružje i automobili Podgorički policajci su, vršeći pojačanu kontrolu bezbjednosno-interesantnih lica, pretresli 13 lokacija i uhapsili B.M. (27), M.M. (32) i S.S. (35) zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Među kontrolisanim osobama su Nikola Pejović zvani Bumbar, Miloš Gvozdenović, Momčilo Mojašević i Aris Turković . “Pretresom 13 lokacija odnosno stanova koje koristi 12

lica i to: V.M. (32), D.M. (41), S.S. (35), N.J. (30), Aris Turković (46), Nikola Pejović (45), Miloš Gvozdenović (30), Momčilo Mojašević (38), P.R. (34), B.M. (27), M.M. (32) i S.T. (32), pronađeno je i oduzeto 11 komada vatrenog oružja – automatska puška sa bajonetom, šest pištolja i četiri puške, kao i 313 komada municije raznih kalibara (od čega 47 komada od automatske puške) i osam okvira za municiju (od čega tri za automatsku pušku),

Osim navedenog, službenici Centra bezbjednosti Podgorica su, u okviru aktivnosti na kontroli bezbjednosnointeresantnih lica, od R.M. (29) i V.V. (35), radi provjere oduzeli dva blindirana automobila

kao i osam okvira za vatreno oružje.” navodi se u saopštenju Uprave policije. Osim automatske puške sa bajonetom, u ilegalnom posjedu bio je jedan od pištolja, dok su dva pištolja, od kojih je za jedan istekao i rok važenja oružnog lista, držani u stanovima suprotno zakonu. Ostala tri pištolja kao i četiri puške držane su legalno, odnosno za njih postoje izdati validni oružni listovi na imena članova porodica navedenih lica.

Kako su dodali iz Uprave policije, protiv dvije osobe, članova porodica kontrolisanih lica, podnijeta je prekršajna prijava iz Zakona o oružju. Osim navedenog, službenici Centra bezbjednosti Podgorica su, u okviru aktivnosti na kontroli bezbjednosno-interesantnih lica, od R.M. (29) i V.V. (35), radi provjere oduzeli dva blindirana automobila. Oduzeto oružje i municija, kao i vozila, poslati su u Forenzički centar radi vještačenja. L.H.

ODLOŽENO SUĐENJE PAJKOVIĆU ZA POKUŠAJ UBISTVA POLICAJCA

OPTUŽENI U LOŠEM STANJU, SLIJEDI MU OPERACIJA U Višem sudu u Podgorici juče je nakon usmene molbe optuženog za teško ubistvo u pokušaju inspektora Marka Drobnjaka (45) i razbojništvo na štetu Branke Kruščić, Beranca Draga Pajkovića (43), odloženo suđenje, jer, kako je kazao, zbog lošeg zdravstvenog stanja nije u mogućnosti da isprati ročište. Okrivljeni Pajković pojasnio je da ima bolove u predjelu stomaka, te da će zbog tih problema u srijedu imati operaciju, dodajući da prima terapiju u vidu injekcija, tri puta dnevno. Predsjednik vijeća, sudija Predrag Tabaš, odložio je suđenje za 25. jun i naveo da će zatražiti medicinsku dokumentaciju iz ZIKS-a kako bi sud vidio o čemu se radi. Prema navodima optužnice VDT-a, Pajković je pomenuta djela počinio 10. novembra prošle godine u blizini TC Mall of Montenegro, a tokom iznošenja odbrane negirao je krivicu za oba krivična djela. “Prolazio sam između dvije zgrade i išao u pravcu Lepe Kate. U jednom momentu neko mi je prišao sleđa i udario me po vratu nekim predmetom, a

PODGORIČANIN OSTAJE U PRITVORU

Nakon kraće rasprave nožem ranio mladića od udarca sam pao na koljena. Kad sam se pribrao, vidio sam da je to Marko Drobnjak, koji me presretao od septembra, tražio da prodajem drogu za njega, da bacam eksploziv na kuću i vozilo Andrije Mandića, a kako sam to odbio, namjestio mi je batine i prijetio da će me poslati u zatvor, kao što je i uradio”, naveo je okrivljeni u svojoj odbrani. Kako je dalje naveo optuženi Pajković, Drobnjaku je zadao dva uboda nožem, jer je imao strah od njega, zbog čega je i nabavio nož. Istakao je da je tog dana bio pod uticajem

heroina i kokaina, koje inače koristi unazad 10 godina. Kako se navodi u optužnom aktu, on je kritičnog dana upotrebom sile od oštećene Kruščić u blizini radnje “Cotton” oduzeo novčanik, zatim pobjegao prema Gintašu. Kod solitera koji se nalaze iznad Gintaša sustigao ga je inspektor Drobnjak, nakon čega je pokušao da mu stavi ruke na leđa, međutim, optuženi Pajković izvadio je nož i dva puta ubo oštećenog Drobnjaka, u predjelu lijeve butine i lijevog koljena. Naredno ročište zakazano je za 4. jun. Bo.B.

Apelacioni sud odbio je žalbu na rješenje o produženju pritvora Podgoričaninu B.M. (23) zbog osnovane sumnje da je 24. septembra prošle godine nakon rasprave u marketu “Aroma” u tom gradu pokušao nožem da ubije D.B. Zbog rasprave, B.M. je, kako se sumnja, nožem na rasklapanje ranio D.B. u predjelu grudnog koša, a potom pobjegao. Prvostepeni sud je na osnovu ocjene svih činjenica utvrđenih u postupku izveo zaključak da postoje razlozi za dalje produženje pritvora okrivljenom B.M. te da su žalbe za ukidanje istog neosnovane. “Ocjenom dokaza iz spisa predmeta do nivoa postojanja osnovane sumnje i to prvenstveno zapisnika o uviđaju sa foto-dokumentacijom, službenih zabilješki policije, iskaza svjedoka oštećenog

D.B., svjedoka D.D. i R.C., te nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, ovaj sud nalazi da je okrivljeni B.M. osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju koje mu se stavlja na teret optužnicom Višeg državnog tužilaštva, a što je osnovni zakonski uslov za određivanje, pa i produženje pritvora okrivljenom”, navodi se u odluci suda. Prilikom produženja pritvora okrivljenom, sud je imao u vidu težinu krivičnog djela koje mu se stavlja na teret, a s tim u vezi visinu zatvorske kazne na koju eventualno može biti osuđen u konkretnom slučaju. Takođe, utvrđeno je da okrivljeni ima bliske rođake u inostranstvu što ukazuje na opasnost od bjekstva okrivljenog u slučaju da se nađe na slobodi. Podgoričanin B.M. će u pritvoru biti do dalje odluke suda. L.H.

društvo

UTORAK, 5. 6. 2018.

UrUčene nagrade najboljima U dUalnom obrazovanjU, šehović porUčio

Ne težite izvrsnim zanimanjima, već izvrsnosti u obavljanju nekog zanimanja

ovodom završetka kampanje „Stručno je ključno! Zaposli se, zaradi i sebe izgradi!“, koju je organizovalo Ministarstvo prosvjete sa ciljem podizanja svijesti o fantastičnom potencijalu naših srednjih stručnih škola, sinoć su u Podgorici Ministarstvo i Centar za stručno obrazovanje uručili pohvale najboljim učenicima iz dualnog obrazovanja i zahvalnice najaktivnijim poslodavcima. Ministar prosvjete Damir Šehović se, na svečanom događaju uručenja pohvala koje je održano u hotelu “Hilton”, zahvalio svima koji su sa Ministarstvom prosvjete i Centrom za stručno obrazovanje proslavili uspjehe postignute u srednjem stručnom obrazovanju. “Oblasti, koja nije samo pitanje edukacije, već par ekselans državno pitanje. Jer, ako budemo nastavili da proizvodim kadar koji tržištu nijesu potrebni, a da one koji nam jesu potrebni tražimo van Crne Gore, u problemu smo. Još od početka prošle godine, kada smo započeli sveobuhvatnu obrazovnu reformu, znali smo jasno da kažemo šta su „trule daske“ obrazovnog sistema, ali i kojim redoslijedom jednu po jednu da uklanjamo”, istakao je Šehović.

■ Promjena načina razmišljanja

Tako je, kako navodi, bilo i sa stručnim obrazovanjem, gdje je bilo potrebno uhvatiti se u koštac sa možda najtežim zadatkom, “budući da nije trebalo samo izmijeniti legislativu, već je bilo neophodno početi sa promjenom načina razmišljanja u cilju oslobađanja srednjih stručnih škola

pežorativnih konotacija”. “Iz najbližeg okruženja upoznao sam se, vjerujem jednako kao i vi, sa bezbroj primjera, koji idu otprilike ovako: talentovani osnovac, odlikaš, projektovan je od strane sredine, ili najčešće od svojih najbližih, za gimnaziju, da bi nakon toga postao pravnik, ekonomista, ili možda politikolog, za koga će se, „već naći mjesto“ kad dođe vrijeme za zaposlenje. To dijete, koje je možda imalo evidentnih sklonosti ka elektronici, kuvarstvu ili slikarstvu, tako završava škole i fakultete za koje vjeruje da će ga prije dovesti do posla, ne znajući da vas do posla i vrhunskih rezultata dovodi upravo rad na svojim izvornim talentima, a ne jurenje za takozvanom prestižnom školom ili fakultetom”, naglasio je Šehović.

■ Ključan način na Koji obavljamo Posao

On je, prije svega, zahvalio školama što su se pridružili na putu ka promjenama načina razmišljanja i slanja poruke roditeljima i djeci da nijesu zanimanja ta koja su elitna i zanatska; dobra i loša.

“Vrhunski kuvar traženiji je, a vjerujem i zadovoljniji, od mnogih prosječnih ili ispodprosječnih pravnika, baš kao što je vrhunski pravnik, traženiji od prosječnog kuvara. Dakle, naša poruka je zapravo toliko jednostavna: ne težite izvrsnim zanimanjima, već izvrsnosti u obavljanju nekog zanimanja. A onda za vašu budućnost nema bojazni”, kazao je Šehović i predočio da dobar ili loš nije posao, već način na koji ga obavljamo. “Mnogi mladi ljudi su to razumjeli - 5.000 svršenih osnovaca je ove školske godine upisalo srednje stručne škole. Njih preko 280 su, ušavši istovremeno u dualno obrazovanje, za sebe obezbijedili ne samo mjesečnu naknadu ili ogromnu mogućnost automatskog zaposlenja po završetku škole, već i informacije o pokretanju sopstvenog

biznisa ili pak mjesečnu stipendiju za deficitarna zanimanja. I upravo najbolja među tom djecom, tačnije njih 20, noćas je sa nama. Da nam pokažu i dokažu da odlični obrazovni rezultati ne zavise od škole, nego od njih samih”, kazao je Šehović. U prilog tome, kako je naglasio ide i broj broj privrednika koji je zainteresovan za uključivanje u dualno obrazovanje od septembra.

Vrhunski kuVar traženiji je, a Vjerujem i zadoVoljniji, od mnogih prosječnih ili ispodprosječnih praVnika, baš kao što je Vrhunski praVnik, traženiji od prosječnog kuVara

UTORAK, 5. 6. 2018.

društvo

Kandidati za 2018. andrej niKolaidis, Balša BrKović, adnan Čirgić...

Sastavljene liste za dodjelu Trinaestojulske nagrade

Prošlogodišnji dobitnici

■ Od septembra 200 privrednika

“To dokazuje i impozantan broj od oko 200 privrednika koji je zainteresovan za uključivanje u dualno obrazovanje od septembra. Dvije stotine ne bilo kakvih, već renomiranih poslodavaca, čiji su kapaciteti dobro provjereni od nadležnih, i koji sa djecom zaista rade”, dodao je Šehović. Najboljim učesnicima programa dualnog obrazovanja, privrednicima i učenicima uručene su nagrade. Među nagrađenim kompanijama su: D.o.o. „Normal Company“, vlasniku Žarku Buriću, kompaniji „Montenegro Stars Hotel Group“, suvlasniku Žarku Raduloviću, Astoria grupi, direktoru Igoru Vujoševiću, kompaniji „Inpek“, tehničkom direktoru Milku Beljkašu, Hotelu CentreVille, direktorici Jeleni Ognjenović, kompaniji „Elko tim“, izvršnom direktoru Slobodanu Mikavici, kompaniji „Metalac“, Aleksandru Janjuševiću, Kući mode i ljepote „Zoran“, Ivanu Vukčeviću, D.o.o. „Aldi“, Niseri Kurtagić, D.o.o. „7. avgust“, direktoru Miloradu Filipoviću, Auto servisu „Šahović“, direktoru Edinu Šahoviću. Takođe, nagrađeni su i najbolji đaci iz sistema dualnog obrazovanja: Miloš Gurešić, JU Prva srednja stručna škola, Nikšić, Labović Nemanja, JU Srednja mješovita škola “Danilo Kiš”, Budva, Stanisavljević Anđela, JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Bar, Ilija Spalević, JU Srednja stručna škola “Vukadin Vukadinović”, Berane, Idrizović Demin, JU Srednja elek-

tro-ekonomska škola, Bijelo Polje i Marko Bošković, JU Srednja stručna škola, Bijelo Polje, Vujinović Milica, JU Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić”, Herceg Novi, Duško Martinović, JU Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić”, Herceg Novi, Maša Grandić, JU Srednja mješovita škola “Braća Selić”, Kolašin, Kristina Ćetković, JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Nikšić, Jovana Gardašević, JU Srednja stručna škola, Nikšić, Emra Ljuca, JU Srednja mješovita škola “Bećo Bašić”, Plav, Luka Čavić, JU Srednja strucna škola, Pljevlja, Nikola Kostadinov, JU Srednja elektrotehnička škola “Vaso Aligrudić”, Podgorica, Ilija Stajović, JU Srednja elektrotehnička škola “Vaso Aligrudić”, Podgorica, Edin Agović, JU Srednja stručna škola “Ivan Uskoković”, Podgorica, Matija Nedović, JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić”, Podgorica, Dajana Lalić, JU Srednja stručna škola “Spasoje Raspopović”, Podgorica, Naser Nurković, JU Srednja stručna škola, Rožaje i Nemanja Novaković, JU Srednja mješovita škola “Mladost”, Tivat. Na događaju je predstavljena modna revija kreatorke Marine Banović, za koju su stilizaciju radili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“, za frizure i šminku modela pobrinuli su se učenici iste škole, koji se u okviru dualnog sistema obučavaju u salonu Creative Studio Image By Zoran. Muzički ugođaj priredio je muzički duo Borjan Radović i Miloš Bošković. Takođe, organizovana je i izložba Srednje likovne škole „Petar Lubarda“. M.I.

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade, u sastavu predsjednik Žirija, Rajko Todorović Todor, i članovi Ilija Vujošević, Igor Lakić, Miomir Vojinović i Asim Dizdarević, na juče održanoj sjednici upoznao se s podnesenim predlozima, koji ispunjavaju sve formalno-pravne uslove, za dvije liste kandidata. Kandidati za dodjelu Trinaestojulske nagrade za životno djelo su: violončelista Aleksa Asanović, književnik Branko Banjević, novinarka, publicistkinja i književnica Branka Bogavac-Le Comte, izvođač izvornih narodnih pjesama Branimirka Šćepanović, akademik dr Danilo Radojević, Ismeta RamdedovićLičina, prof. dr Milenko Perović, prof. dr Milorad Nikčević, književnik Milenko

Ratković, slikar Muharem Muratović, akademik Sreten Perović, glumac Zef Bato Dedivanović, književnik Zuvdija Hodžić, akademik Zlatko Bulić, prof. dr Vukić Pulević i operska umjetnica Vjera Miranović-Mikić. Kandidati za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2018. godinu, kao godišnje nagrade su: književnik Andrej Nikolaidis, arhitekta Andrija Markuš, prof. dr Adnan Čirgić, filmski kritičar Aleksandar Bečanović, pjesnik Boris Jovanović Kastel, novinarka, publicistkinja i književnica Branka Bogavac-Le Comte, književnik Borislav Jovanović, književnik Balša Brković, književnik Braho Adrović, karikaturista Darko Drljević, istoričar književnosti

i publicista Dragan B. Perović, vajar Krsto Andrijašević, književnik Miraš Martinović, književnik Marko Špadijer, glumac Mirko Vlahović, književnica Mirsada Šabotić, pjesnik, književnik, kompozitor i instrumentalista Momčilo Zeković Zeko, slikar Naod Zorić, dipl. ekonomista Omer Kalač, samostalni umjetnik Predrag Šuškavčević, pjesnik Sreten Vujović, dipl. pravnik Stevo Vučinić, glumac Srđan Grahovac, direktorica KIC Budo Tomović Snežana Burzan, slikar Tomo Pavićević, glumica Varja Đukić i prof. dr Zoran Koprivica. Žiri može dodijeliti do tri godišnje nagrade i jednu nagradu za životno djelo. Na narednoj sjednici Žiri će donijeti Odluku o dobitnicima. M.I.

nreKić oBišao gradilište na magistralnom putu

Zabrinut dinamikom radova Predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić sa saradnicima posjetio je gradilište dionice magistralnog puta Ulcinj – Vladimirske Krute u dužini od 13,5 kilometara. Predsjednik Nrekić se susreo sa predstavnicima izvođača radova i obišao infrastrukturno najzahtjevnije objekte na ovoj dionici – novi most u Klezni u dužini od 54 metra i proširenje tunela takođe u Klezni. Nrekić je izrazio zabrinutost dinamikom izvođenja radova, koji po njegovom i mišljenju njegovih saradnika dosta kasne, i tražio od izvođa-

Nrekić obišao radove na izgradnji dionice Ulcinj-Vladimirske Krute ča da se maksimalno zauzme da najkasnije do početka jula put privremeno osposobi za prolaz turista i posjetilaca koji dolaze iz pravca Albanije.

Radove na ovoj dionici izvodi firma “Met&Alu Plast” iz Danilovgrada koji, prema potpisanom ugovoru u oktobru prošle godine, treba da traju 360 dana. M.I.

DRUŠTVO

UTORAK, 5. 6. 2018.

HOTEL ª IL SOLEº : STUDENTI OSTALI BEZ SMJEŠTAJA ZBOG NEPLAĆANJA, IZ MINISTARSTVA PROSVJETE PORUČILI:

Obavljena preraspodjela, danas dio studenata sele u drugi hotel Zbog toga što Ministarstvo prosvjete nije platilo smještaj studentima Visokomedicinske škole u Beranama od februara ove godine do danas, te time prekršilo ugovor, studenti su ostali bez smještaja u beranskom hotelu “Il Sole”, kazali su iz ovog ugostiteljskog objekta. Studenti Visokomedicinske škole u Beranama tvrde da je njihovim kolegama koji dolaze iz Podgorice uskraćeno pravo na obećani plaćeni smještaj koji im pripada po osnovu statusa redovnog studenta. Prema njihovim tvrdnjama, uskraćen im je smještaj u beranskom hotelu “II Sole”, dok iz Ministarstva prosvjete tvrde da im nije ukinut. “Naime, uprkos dosadašnjoj praksi smještaja za studente sa strane u hotelu ‘Il Sole’ u Beranama, što je ugovoreno između Ministarstva

prosvjete i hotela, juče nas je vlasnik obavijestio da ne možemo računati na neophodni broj mjesta kao ranije, zbog toga što su u hotelu drugi gosti, iako smo na vrijeme telefonskim putem najavili dolazak studenata. To nas stavlja u neravnopravan i težak položaj, jer smo primorani da se tokom cijele sedmice zbog završnih ispita krećemo na relaciji Podgorica-BeranePodgorica svaki dan idući u Berane i vraćajući se u Pod-

SLANJEM SVAKODNEVNIH OPOMENA MINISTARSTVU NIJESMO DOBIJALI ODGOVORE ILI SMO MANIPULISANI KAKO ĆE BITI ITD… KAO SVAKI OBJEKAT, MI RADIMO DA ZARADIMO ZA PLATE I TROŠKOVE, TAKO DA NIJESMO MOGLI DA ODBIJEMO DRUGE GOSTE KOJI ĆE NAM MAKAR PLATITI ZA NAŠE USLUGE

goricu, što je, priznaćete, naporno i neprimjereno”, kazali su predstavnici studenata VMŠ u Beranama. Oni su tim povodom apelovali na dekana Medicinskog fakulteta Gorana Nikolića da se u komunikaciji sa upravom hotela i Ministarstvom prosvjete obezbijedi smještaj za studente bez smetnji i ograničenja, jer su, kako ističu, i ovako u velikoj mjeri stavljeni u težak položaj stalnim dolaženjem i višesatnim putovanjima u Berane. Međutim, hotel navodi da nemaju problem sa studentima, već sa Ministarstvom prosvjete, koje, kako kažu, od februara ove godine nije platilo nijedan račun za smještaj studenata, a u ugovoru stoji da je maksimalan rok plaćanja 15 dana. “Slanjem svakodnevnih opomena Ministarstvu ni-

Visoka medicinska škola u Beranama

jesmo dobijali odgovore ili smo manipulisani kako će biti itd… Kao svaki objekat, mi radimo da zaradimo za plate i troškove, tako da nijesmo mogli da odbijemo druge goste koji će nam makar platiti za naše usluge“, kazali su iz hotela. Posebno su naglasili da je sada u hotelu sedam studenata. “Mi smo dogovorili da ih smjestimo o našem trošku u drugi hotel“, dodali su iz hote-

la “Il Sole”. S druge strane, iz Ministarstva prosvjete su naglasili da nema zastoja kad je smještaj u pitanju. Kako su istakli, obavljena je preraspodjela i od danas će jedan broj studenata biti smješten u drugi hotel. “Predavanja su završena i smještaj se plaća studentima koji imaju obaveze oko ispita”, pojasnili su iz Ministarstva prosvjete. CdM

UTORAK, 5. 6. 2018.

društvo

AmAnet skupio dovoljno potpisA zA peticiju

vratiti manastire i crkve državi 6,9

Ovo nije borba da vlasništvo iz SPC pređe u vlasništvo CPC, ovo je, poručuje Vukotić borba da naša kulturna dobra postanu vlasništvo države

■ VLADA DA REAGUJE

“Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica donijet je 1977. godine i krajnje je vrijeme da ode u istoriju. S obzirom na to da je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovo aktuelizovan i prema našim saznanjima o njemu će se ponovo izjaš-

Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica donijet je 1977. godine i krajnje je vrijeme da ode u istoriju. S obzirom na to da je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovo aktuelizovan i prema našim saznanjima o njemu će se ponovo izjašnjavati Venecijanska komisija, očekujemo da će Vlada Crne Gore, po dobijanju njihovog mišljenja, u najhitnijem roku staviti u proceduru ovaj zakon

Foto:Balsa Rakocevic

Crnogorski manastiri, crkve i ostala kulturna dobra treba da budu vraćeni na upravljanje državi, a samo revizijom svih upisa i donošenjem zakona o slobodi vjeroispovijesti može biti riješeno pitanje vlasništva nad kulturnom baštinom, ocijenjeno je iz Savjeta Građanske peticije Amanet. Predsjednica Savjeta Građanske peticije Amanet Ana Vukotić kazala je da je cilj te organizacije da se Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je, kako je pojasnila, u osnovi urađen 2015. godine i koji je podržala Venecijanska komisija, što prije iz Vladine nađe u skupštinskoj proceduri.

Vukotić

njavati Venecijanska komisija, očekujemo da će Vlada Crne Gore, po dobijanju njihovog mišljenja, u najhitnijem roku staviti u proceduru ovaj Zakon”, poručila je Vukotić na konferenciji za novinare u PR Centru. Ona je ocijenila da bi bilo krajnje neodgovorno i nedržavnički da, kako je rekla, stotinu godina od 1918. država koja treba da postane članica Evropske unije (EU) nema uređeno sistemsko pravno pitanje koje, kako je pojasnila, ulazi u korpus ljudskih prava i sloboda, a to je sloboda na pravo vjeroispovijesti. “Za slučaj da se to ne dogodi, mi ćemo na bazi dovoljnog broja potpisa i člana 93, stav 2 Ustava Crne Gore iskoristiti pravo da procesuiramo tekst Zakona prema parlamentu i svim poslaničkim klubovima i omogućiti da se ovo zakonsko rješenje, najkasnije u jesenjem zasijedanju nađe u skupštinskoj proceduri”, pojasnila je Vukotić. Ona je istakla da su crnogorske manastire i crkve

gradili Crnogorci i plemenici, a kasnije, kako je rekla, građani Crne Gore. “Oni pripadaju državi, odnosno svima nama, a ne pojedincima koji preko naše baštine i kulturnih dobara narušavaju međunacionalni, međureligijski i međudruštveni sklad u Crnoj Gori”, kazala je Vukotić.

■ VUKOTIĆ: ZAHTJE-

VI PETICIJE REALNI

Moderna Crna Gora je, kako je navela, građena na Ustavu i nijedan pojedinac se, kako smatra, ne može oglušiti o zakon i država mora krenuti u rješavanje ovoga pitanja “ukoliko dugoročno i jednom za svagda misli očuvati sklad među svojim građanima”. “Dvije trećine kulturnog blaga Crne Gore je, prema zvaničnom popisu Uprave za kulturna dobra vlasništvo susjedne države Srbije, tj. Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja ovdje nije registrovana, već u Srbiji. Kulturna baština Crne Gore ne može biti ničije privatno va-

sništvo, a pogotovo ne može biti vlasništvo Crkve tuđe države”, smatra Vukotić. Zahtjevi peticije su, kako je rekla, postavljeni realno i podrazumijevaju da se kulturna baština vrati na upravljanje državi. “Samo revizijom svih upisa i donošenjem zakona o slobodi vjeroispovijesti, država može da riješi pitanje vlasništva nad kulturnom baštinom”, ocijenila je Vukotić. Inicijativa, kako je pojasnila, nije politička i nema za cilj da rješava crkvena pitanja i odnose između SPC i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC). “Ovo nije borba da vlasništvo iz SPC pređe u vlasništvo CPC. Ovo je borba da naša kulturna dobra postanu vlasništvo države”, objasnila je Vukotić.

■ OČEKUJU

PODRŠKU VIŠE OD 7.000 GRAĐANA

Ona je kazala da su Amanet podržali građani svih vjera u Crnoj Gori.

hljada potpisa građana je prikupljeno za peticiju kojom traže poništenje upisa srpske pravoslavne crkve kao vlasnika crnogorskih manastira, crkava i ostalih kulturnih dobara i njihovo vraćanje u vlasništvo crnogorskoj državi “Peticija je ujedinila sve dobromisleće ljude, bez obzira na nacionalno opredjeljenje. Ujedinila je sve kojima je Crna Gora na srcu, njena multikulturalnost, multikonfesionalnost, u zahtjevu da živimo u svojoj kući dostojanstveno”, rekla je Vukotić. Ona je rekla da je do sada prikupljeno 6.860 potpisa građana, koji traže poništenje upisa Srpske pravoslavne crkve kao vlasnika crnogorskih manastira, crkava i ostalih kulturnih dobara i njihovo vraćanje u vlasništvo crnogorskoj državi. “S obzirom da su potpisi iz dijaspore stigli tek sada, sa još jednim brojem potpisa sa terena, vjerujemo da će taj broj preći 7,3 hiljade. Nećemo predavati potpise dok u preciznoj pravnoj konsulataciji sa predsjednikom Skupštine i sa pravnim tim, koji radi na ovome, ne dođemo do jednog preciznog dokumenta u kojem neće biti nijedne dileme da ovu peticiju možemo da realizujemo do kraja”, zaključila je Vukotić. M.I.

crna gora

UTORAK, 5. 6. 2018.

Foto: Dejan Lopičić

Ulcinj: izgradnja trafostanice

Kvalitetnije napajanje strujom u Ulcinju

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je u prethodnom periodu pokrenuo realizaciju niza projekata koji će, nakon završetka, građanima Ulcinja obezbijediti kvalitetnije napajanje električnom energijom, naročito u periodu povećanja potrošnje tokom ljetnje sezone, saopšteno je iz kompanije. “Najvažniji, ali i finansijski i izvođački najzahtjevniji projekat koji je aktuelan u Ulcinju je izgradnja trafostanice 35/10 kilovolti (kV) Novi Ulcinj, čija ukupna vrijednost, uključujući i cijenu gradnje kablovskih vodova, iznosi oko dva miliona eura“, kazali su iz CEDIS-a agenciji Mina-biznis. Iz kompanije su naveli da su naličje tog projekta raskopane ulice i saobraćajne gužve koje prati i izražen revolt građana. Iz CEDIS-a su poručili da su preduzeli sve mjere kako

bi trafostanica Novi Ulcinj i uklapanje objekta u postojeći elektrodistributivni sistem bili izgrađeni u što kraćem roku. Oni su kazali da je realizaciju projekta pratio niz problema koji su za posljedicu imali prolongiranje rokova. Glavni inženjer za vođenje projekta u CEDIS–u Ivan Stešević podsjetio je da su u cilju brže realizacije projekta od Vlade zatražili i dobili saglasnost da početkom oktobra prošle godine, mjesec pred izdavanje građevinske dozvole, započnu izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata od opšteg interesa, odnosno za postavljanje 35 kV kablovskih vodova za priključenje trafostanice Novi Ulcinj. “Na osnovu saglasnosti Vlade, izvođač je uveden u posao, a prvi korak je bio rezanje asfaltnih površina. Nijesmo imali katastar postoje-

ćih instalacija, odnosno radove su konstantno pratile komplikacije, jer su se nakon rezanja asfalta otkrivali kablovi ili cijevi za vodu, što je zahtijevalo izmjene trase, uključujući i izuzetan rizik po bezbjednost ljudi na terenu“, objasnio je Stešević. Iz CEDIS-a su saopštili i da su vremenske prilike tokom izvođenja radova na polaganju kablova bile izuzetno loše, kišna sezona neuobičajeno duga, što je dodatno ote-

Podgorica: rasPisan četvrti konkUrs

U glavnom gradU novi izbor za najljepšU baštU

U Podgorici će se i ove godine, četvrti put zaredom, birati najljepša bašta. Prijave za najljepšu baštu mogu se slati od 5. do 20. juna. Ove godine konkurs je, pored kategorije “Građani”, proširen kategorijama “Bašte privrednih subjekata” (preduzeća, restorani, kafići...) i “Bašte/dvorišta objekata zajedničkog stanovanja”. Organizatori navode da su obezbijeđene vrijedne nagrade, te da će vlasnici najljepše bašte u kategoriji “Građani” provesti luksuzni vikend odmor u hotelu “Splendid”, koji je i ove godine sponzor glavne nagrade. Nagradni fond čine i večere u podgoričkim restoranima, sadnice koje je obezbijedilo podgoričko Zelenilo i diplome za sve pobjednike. Četvrti konkurs za naj-

ljepšu baštu Podogorice organizuju prvi nezavisni portal glavnog grada Volim Podgoricu u saradnji sa Turističkom organizacijom Podgorice, NVO Montenegro Education i JP Zelenilo. Konkurs je otvoren od 5. do 20. juna, a prijave se mogu slati već od danas na mail volimpg@gmail.com i svaka će biti objavljena na portalu i Fejsbuk strani portala Volim Podgoricu. Prijava treba da sadrži podatke, ime i prezime, godine starosti, adresu, email i broj telefona. Podaci, osim imena i prezimena, neće biti javno objavljeni. U kategoriji “Privreda” treba navesti naziv i adresu objekta, a u kategoriji “Objekti zajedničkog stanovanja” adresu/lokaciju objekta/zgrade.

žavalo izvođenje radova. Posebnu problematiku su predstavljale i podzemne vode, naročito od trafostanice Kodre do trafostanice Grad. Predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić rekao je da trafostanica Novi Ulcinj predstavlja neophodan infrastrukturni preduslov za stabilne naponske prilike u gradu u narednih 25 do 30 godina. Gradnjom trafostanice Novi Ulcinj direktno pobolj-

šanje kvaliteta u napajanju električnom energijom može očekivati 3.070 potrošača sa područja Pinješa, Nove Mahale, Meteriza, Pristana, Starog Grada, kao i hoteli Albatros, Mediteran i Holegro. Takođe, bolje napajanje može očekivati i 5.530 potrošača sa područja užeg gradskog jezgra, zbog rasterećenja trafostanice Grad, koja godinama tokom špica sezone radi u režimu preopterećenja.

drUštvo ekologa crne gore

izložba živih gmizavaca od 7. do 10. juna u delti Društvo ekologa Crne Gore organizuje u šoping molu Delta siti izložbu živih gmizavaca. Izložba će biti organizovana od 7. do 10. juna u prizemlju šoping mola, a gmizavci će za posjetioce biti izloženi svakoga dana od 10 do 22 sata. Posjetioci će moći da vide 11 od ukupno 15 vrsta zmija koje žive u Crnj Gori, nekoliko vrsta guštera, kao i tri vrste kornjača. “Prisutni će moći da se upoznaju sa nekim tipičnim mediteranskim

vrstama gmizavaca koji naseljavaju Crnu Goru kao što su: riječna i šumska kornjača, balkanski smuk, leopard smuk i mrki smuk”, najavljuju iz Društva ekologa Crne Gore. Osim toga, kako kažu organizatori događaja, ovo će biti prilika da se građani upoznaju sa načinom života zmija i njihovim značajem za čovjeka. Na ovaj način će se bar nakratko osloboditi predrasuda prema ovim životinjama i upoznati sa njihovim doprinosom zdravoj životnoj sredini.

UTORAK, 5. 6. 2018.

crna gora

Najviše zahtjeva podNijeto u herceg Novom

Za legalizaciju objekata prijavilo se 800 građana

Najviše zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata u Crnoj Gori podneseno je u opštini Herceg Novi, u kojoj se do sada prijavilo 800 građana. Prema riječima sekretarke za prostorno planiranje i izgradnju Marine Sekulić, Ministarstvo je zadovoljno odzivom građana u opštini Herceg Novi. Ističe da ova opština prednjači po broju zahtjeva u odnosu na ostale u Crnoj Gori, iako se Herceg Novi smatra jednim od gradova u kome je najmanji broj nelegalnih objekata. Sekulić navodi da veliki broj građana obilazi Sekretarijat, te da su veoma dobro informisani o postupku i procesu legalizacije. “U početku najveće nedo-

umice su bile o tome na koji način da podnesu zahtjeve za legalizaciju i šta im je potrebno. Ukoliko građani ne posjeduju građevinsku dozvolu za objekat koji je ne-

Ova opština prednjači po broju zahtjeva u odnosu na ostale u Crnoj Gori, iako se Herceg Novi smatra jednim od gradova u kome je najmanji broj nelegalnih objekata

formalan, treba da se odradi elaborat postojećeg stanja i da se ovjeri u katastru, evidentira da ne postoji teret i sa tom dokumentacijom prijave se građanskom birou gdje se popuni obrazac za nelegalne objekte. Nakon svega toga se preda Sekretarijatu, gdje mi procijenimo da li tu ima nedostataka. Ukoliko ima nedostataka, pozivamo stranke da dopune predmet”, istakla je za DN Sekulić. Inače prema ranijim analizama Uprave za nekretnine u Crnoj Gori su nelegalno izgrađena 42.833 objekta, dok nezvanični podaci pokazuju da ih je više od 100.000, što ukazuje da kampanja o legalizaciji nije dala očekivane rezultate. S.M.

Herceg Novi

Bar: akcija Nvo humaNitarNa familija

Mališane zabavljali estradni umjetnici

Turističku sezonu u Dobrim Vodama i ove godine otvorili su mališani sa posebnim potrebama za koje je desetodnevni besplatan boravak organizovala NVO Humanitarna familija. Osnivač NVO Humanitarna familija Alen Efović, sa porodicom i komšijama iz Dobrih Voda, već trinaestu godinu zaredom početkom i krajem sezone organizuje besplatno ljetovanje za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove pratioce iz Crne Gore i regiona.

Njih desetak okupljenih oko ove NVO, ugostilo je grupu od oko 135 osoba, za koje će u narednih deset dana pored besplatnog smještaja obezbijediti besplatne obroke i osvježenje kao i zabavni kulturni sadržaj. Nakon što je Efović pozvao na druženje, kako Barane tako i sve ostale koji mogu doprinijeti da mališanima uljepšaju boravak, na njegov poziv su se odmah odazvali crnogorski estradni umjetnici Branka Šćepanović, Zdravko Đuranović,

Šćepanović Dejan Škuletić, Alma Đukić, Seka Tomičić, kao i folklorna društva “Ribnica” iz Podgorice i “Juga” iz Berana. Branka Šćepanović je kazala da tokom dugogodišnje karijere nikad nije odbila da učestvuje na humanitarnom koncertu, ali da nikada nije osjetila ovakvu emociju. Inicijator ovog događaja Zdravko Đuranović obećao je da će biti ovo njegova obaveza uvijek kad su u pitanju ova djeca i na ovom mjestu. A.Lj.

plaNiNski festival ª prokletije 2018.º

Ekipa “Javorka” najbolja u planinarskoj orijentaciji Planinski festival “Prokletije 2018”, koji je održan proteklog vikenda u dolini Grebaje, uspješno je završen. Učešće na festivalu uzelo je više stotina planinara iz Crne Gore, regiona i SAD. Predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore (PSCG) Dragan Bulatović kazao je da je cilj bio da na najbolji način prezentuju, promovišu i afirmišu ovu organizaciju i aktivnosti kojima se bave, ali isto tako i opštine Plav i Gusinje, zajedno sa Nacionalnim parkom “Prokletije”, njihove prirodne i kulturne vrijednosti, te još uvijek nedovoljno iskorišćene turističke potencijale ovog kraja. On je istakao da festival predstavlja savremenu formu razmjene informacija i iskustava, te učesnicima pruža mogućnost sticanja novih znanja i vještina u oblasti planinarstva, planinskog turizma i zaštite prirode, te da je u potpunosti ispunio svoju misiju i zacrtane ciljeve. Treći festivalski dan je bio rezervisan za državno takmičenje u planinarskoj orijentaciji “Montenegro kup 2018”, kao i za predavanje o planinarstvu za učenike OŠ “Džafer Nikočević” koje je održao načelnik Komisije za planinarsku orijentaciju PSCG Drago Vujović. Prvo mjesto u planinarskoj orijentaciji za seniore osvojila je ekipa PK “Javorak” iz Nikšića, dok je drugoplasirana bila ekipa “Rosonero” iz Gusinja. Prvo mjesto u juniorskoj konkurenciji ostvarila je ekipa PK “Cmiljače” iz Bijelog Polja, drugo PK “Javorak”, dok je treće mjesto pripalo ekipi PK “Berane”.

Prve festivalske večeri promovisan je časopis Planinarskog saveza Crne Gore “Planinarske novine” broj 6, koji izlazi dva puta godišnje Ostvarenim plasmanom navedene ekipe su se plasirale za prvenstvo Balkana, koje će krajem septembra biti održano u Makedoniji. Manifestaciju je činilo nekoliko tematskih događaja koji su se odvijali u dolini Grebaje i na okolnim planinama. Festival je otvoren 1. juna, kada je i promovisan časopis. Prve festivalske večeri promovisan je časopis Planinarskog saveza Crne Gore “Planinarske novine” broj 6, koji izlazi dva puta godišnje, a o kojem su govorili mr Darko Brajušković i dr Mirko Jakovljević. Nakon toga, poznati crnogorski alpinista Drago Vujović je prezentovao Crnogorsku ekspediciju Everest 2010. O bogatstvu faune Prokletija i filmu sa istom tematikom “Tragovima divljači do skrivenog svijeta Prokletija” govorio je Enes Drešković. Drugog festivalskog dana organizovani su usponi na prokletijske vrhove Popadija, Talijanka i Volušnica, na kojima je uzelo učešća više od 300 planinarki i planinara, među kojima je bila i predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić. Istog dana je održana i promocija novog izdanja planinarskog vodiča “Primorska planinarska transverzala Orjen-LovćenRumija”, kao i prezentacija novog modernog sajta Planinarskog saveza Crne Gore.

CRNA GORA

UTORAK, 5. 6. 2018.

KOLAŠINCI ISTRČALI ČUVENI STOKHOLMSKI MARATON

Ako hoćeš da doživiš novi život, onda trči maraton Kolašinka Marina Vlahović koja živi u Stokholmu i Vučić Šćepanović, takođe Kolašinac i poznati beogradski advokat, istrčali su maraton u Stokholmu i taj uspjeh posvetili upravo - svojim Kolašincima. Oni su ujedno i pozvali svoje sugrađane da se pripreme za maraton 2019. godine koji će se održati na auto-putu Mateševo - Kolašin. O stokholmskom maratonu ovo dvoje Kolašinaca kaže da je zasigurno jedan od najljepših, te da stazom u starom dijelu grada predstavlja pravi kulturno-istorijski doživljaj. “Maratoni su pozitivan izazov za svakog trkača i tačno je - ako hoćeš da trčiš, trči kilometer, a ako hoćeš da doživiš novi život, onda trči maraton. I moje lično iskustvo je da kad istrčim maraton, uvijek sam prvi, jer pobijedim sebe. Stokholmski maraton je lijep jer se trči skoro cijelom trasom kroz centar, ali i jedan od najzahtjevnih, jer ima svoje mostove i velike uzbrdice. Maraton Stokholm počinje i završava se na čuvenom olimpijskom stadionu, na kojem su 1912. godine održane OI”, kaže Šćepanović, koji je i jedini maratonac sa naših prostora koji je istrčao šest najve-

ćih maratona, odnosno “Six Major Marathons”. Marina, koja ima 51 godinu i kojoj je ovo sedmi maraton po redu, ima sasvim drugačiju maratonsku priču. Za nju sve je krenulo slučajno. Ona je godinama trčala za sebe, tek jednom do dva puta nedjeljno. Subotnje jutarnje trčanje 2013. godine, kada je zalutala i pretrčala 23 km, bilo je okidač za njene buduće maratone. “Tog jutra otišla sam na trčanje i zalutala u šumi. Tražeći izlaz, istrčala sam 23 km. Do tada sam godinama trčala nekoliko puta nedjeljno od tri do osam kilometara. Sve do 2013. nikad nijesam pomislila da ću već naredne 2014. godine trčati 42.195. Stokholmski maraton je ujedno i moj četvrti istrčani, ali je ovoga puta bio drugačiji, odnosno klasični kurs trčanja sa dvije trake zamijenjen je sa više njih”, ispričala je Marina. Ta nova staza, objasnila je, prolazi kroz djelove grada Ostermalm, Vasastan, Kungsholmen, Djurgarden, Stari grad i Sodermalm. Stokholmski maraton je prvi put održan 1979. i ukupno je učestvovalo oko 2.000 trkača. Ove godine od ukupno 22.000 prijavljenih startovalo je 15.755, a samo 1.089 nije

uspjelo da završi trku. “Hitna pomoć je konstantno pružala pomoć trkačima koji su doživljavali kolaps zbog velike vrućine. Srednja temperatura u hladu je bila 29 stepeni, najveća 32. Stokholm je fantastičan grad. Zovu ga zapadnom Venecijom. Trčati maraton u Stokholmu je pravi kulturnoistorijski doživljaj. Već na drugom kilometru trčimo pored gradske biblioteke. Nastavljamo pored predivnog Vasa parka. Na četvrtom kilometru je St. Erik most, pa prema Kungsholmenu. Par kilometara pored vode, ljudi se kupaju sunčaju, a mi trčimo. Rolambhovs park prepun je ljudi koji uživaju, a mi se kupamo u znoju. Nastavljamo pored Gradske vijećnice poznate kao Tri krune, koja je jedna od najvećih znamenitosti Stokholma. Pa, preko gradskog mosta prema Normalmu. Onda pored Opere, pa preko Kungstredgardena. Poznata ulica Strandvägen, sa desne strane jahte i brodovi. Pored Humle parka i 15 kilometara dalje prema Gerdetu, dijelu grada gdje se nalaze mnoge ambasade i konzulati. Djurgarden je predivan za trčanje. Ostavljamo Skansen, prvi svjetski muzej na otvorenom, etno muzej i zoološki vrt. Nazad na

Marina Vlahović i Vučić Šćepanović Strandvagen. Trčimo pored kraljevskog dvorca pa uzbrdo prema Sodermalmu. Vidim stadion na domaku… I utrčavam. Čujem publiku ka-

ko kliče. Prepuna sam emocija, a sve ‘muke’ trčanja bile su ipak vrijedne svega ovoga”, kazala je ponosno Marina. Z.B.

UTORAK, 5. 6. 2018.

crna gora

TivaT: Svjedok nauTičke ProšloSTi Boke Ponovo Sa TivćaniMa

BarBara na platou ispred ZBirke pomorskog nasljeđa

tara barkasa “Barbara”, svjedok jednog vremena iz nautičke prošlosti Tivta, ponovo se vratila odakle je pošla prije više od jedne decenije, na vez bivšeg Arsenala. “Barbara” se sada nalazi na platou pored podmornica kod Zbirke pomorskog nasljeđa u nautičkom naselju Porto Montenegro. Transport “Barbare” sa “suvog veza” u Brodogradilištu “Navar” u Bonićima do Zbirke pomorskog nasljeđa obavila je sinoć podgorička firma “Elevator”, koju je Opština kao najpovoljnijeg ponuđača odabrala na tenderu. Prevoz do Porto Montenegra nije bio jednostavan jer prvi pokušaj, 2. juna uveče, nije uspio zbog toga što je teret bio previsok za prolaz ispod nadvožnjaka na magistralnom dijelu kroz Tivat, pa su pokušali da taj posao obave dijelom Ulice Luke Tomanoviča, pa Đačkom i Istarskom, kako bi izašli na magistralu. Međutim, zbog uskih ulica i ograda oko privatnih kuća nijesu uspjeli, pa je barkasa vraćena u Boniće, gdje joj je u brodogradilištu skinuta kabina, pa je transport do nautičkog naselja obavljen oko dva sata, juče ujutro, magistralom ispod nadvožnjaka. Radnici brodogradilišta juče su postavljali barkasu na plato ispred Zbirke s obzirom da je zbog prevoza skinuta kabina, a popravljena su i eventualna oštećena.

Dolazak “Barbare” u Tivat “Očekivalo se da ‘Barbara’ na staro mjesto bude prebačena još ranije, ali je njen boravak u tivatskom brodogradilištu ‘Navar’ produžen jer nije bilo jednostavno organizovati transport plovila teškog preko 30 tona i dužine više 20 metara. Tražilo se najbolje rješenje, ali je bilo i problema tehničke prirode u brodogradilištu, jer se ‘Barbari’ nije moglo fizički prići zbog drugih jahti”, kazao je v.d. direktora Direkcije za investicije i razvoj Tivta Bogdan Čučković. Sa kompanijom “Adriatic Marinas” iz Opštine su

ranije dogovorili da se barkasa postavi ispred Zbirke pomorskog nasljeđa, gdje će ubuduće stajati kao stalni muzejski eksponat pored podmornice P-821 “Heroj” i P-912 “Una”. Vrijednost posla koji se odnosi na utovar, transport i istovar broda teškog 32 tone, dužine 20,95, širine 3,70, a visine 3,30 metara je 9.877 eura sa uračunatim PDV-om. Generacije Tivćana i Bokelja vezane su za “Barbaru”, kojom su se na posao prevozili radnici nekadašnjeg Arsenala, a njom su se do škola vozili i učenici, pa je

Ministarstvo odbrane 2007. godine barkasu poklonilo tivatskoj opštini. “Barbara” je u marinu u Bonićima stigla 2010. godine i u brodogradilištu su za njenu rekonstrukciju uradili dva idejna rješenja. Jedno se odnosilo na rekonstrukciju u jahtu, koja bi se koristila u reprezentativne svrhe, kao i odvijanje lokalnog brodskog prometa, a postojala je i ideja da barkasa služi kao školski brod za praktičnu obuku studenata. Međutim, na kraju je procijenjeno da bi projekat obnove bio preskup, kao i troškovi eksploatacije i odr-

žavanja, plus plaćanje stalne posade, pa se odlučilo da se barkasa konzervira. Novac za konzervaciju u iznosu od 17.000 eura Opština je opredijelila u budžetu za 2015. godinu. Tivatsko brodogradilište je posao konzervacije završilo do maja 2016, pa je “Barbara” od tada čekala da se iz Bonića preveze do platoa, ispred Zbirke pomorskog nasljeđa, u nautičkom naselju Porto Montenegro. Stara barkasa će sigurno izazivati pažnju posjetilaca, kao što je slučaj i sa podmornicama koje su izložene kao muzejski eksponati. Z.K.

TivaT: Prvi Međunarodni karneval

Velika zabava od 8. do 10. juna Prvi međunarodni karneval u Tivtu, u organizaciji NVU Maškarada, a pod pokroviteljstvom Opštine i Turističke organizacije, biće održan od 8. do 10. juna. Karneval su podržali i brojni sponzori, koji su prepoznali značaj manifestacije koja je Tivtu nedostajala, saopšteno je na konferenciji za novinare. Za organizaciju karnevala biće obezbijeđeno oko 60.000 eura. Opština je izdvojila 20.000, TOT 15.000, a preostala sredstva obez-

bijediće sponzori zahvaljujući aktivnosti članova Organizacionog odbora, koji je formirala predsjednica opštine. U Organizacionom odboru su se potrudili da obezbijede zanimljiv i sadržajan program, kazao je član NVU Maškarada i koordinator Odbora Goran Božović, istakavši da se očekuje preko 300 karnevalista iz inostranstva, iz svih država regiona, Italije, Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije, Albanije, a neće izostati ni podrška

evropske karnevalske federacije, kao i ni crnogorske i FEKA iz Arube. Što se programa tiče, glavna manifestacija je međunarodna karnevalska povorka, koja će biti održana 9. juna, a kretaće se ulicama Druge dalmatinske i 21. novembra. Centralni performansi će biti na gradskoj rivi Pine u 20 sati. U sklopu Međunarodnog karnevala biće održan i prvi pravi Dječji karneval u Tivtu 10. juna od 18 časova, na kojem će učestvovati djeca

Sa konferencije iz vrtića i osnovnih škola iz Tivta i gradova okruženja,

ukupno oko 600-700 maškarane djece.

svijet

UTORAK, 5. 6. 2018.

NEVJEROJATNE SCENE NAKON ERUPCIJE VULKANA FUEGO U GVATEmALI

Lava zatrpala najmanje 25 ljudi, oko 300 povrijeđeno Najmanje 25 osoba je poginulo, a oko 300 je povrijeđeno u Gvatemali nakon što je eruptirao vulkan Fuego, izbacujući rijeku usijane lave i gusti crni dim i pepeo, koji su poput kiše pali na glavni grad Gvatemala Siti i druga područja u toj srednjeameričkoj zemlji, javila je agencija Rojters. “Rijeka lave preplavila je obalu i pogodila selo El Rodeo. Ima povređenih, izgorjelih i mrtvih”, izjavio je generalni sekretar Agencije za prirodne katastrofe Serđo Kabanas. Prema njegovim riječima, evakuisano je 3.100 osoba, a operacije spasavanja obustavljene su do pet sati ujutru po lokalnom vremenu, zbog opasnih uslova i vremenskih prilika. Kabanas je rekao i da su ne-

ka sela nedostupna tako da se pretpostavlja da i tamo ima žrtava. Erupcija je dovela i do zatvaranje jedine piste u međunarodnoj vazdušnoj luci La Aurora u Gvatemala Sitiju. Uprava za civilnu avijaciju Gvatemale izvijestila je da je pista zatvorena zbog vulkanskog pepela, kako bi se garantovala sigurnost putnika i aviona. Vulkan Fuego, čije ime u prevodu znači “Vatreni vulkan”, nalazi se oko 40 kilometara jugozapadno od glavnog grada, u blizini Antugue, grada poznatog iz kolonijalnog razdoblja, danas popularnog zbog turizma i plantaža kafe. Iz golf kluba La Reunion pored Antigue evakuirani su radnici i gosti, a na video snimku objavljenom

na društvenim medijima vidi se crni oblak pepela kako se uzdiže iznad golf kluba. Rijeka lave spuštala se niz drugu stranu vulkana. Ogromni oblaci dima mogli su se vidjeti iz različitih dijelova zemlje, a pepeo koji je pao u četiri gvatemalske regije uznemirio je stanovništvo. Vlasti od građana traže da ostanu mirni. Portparol Uprave za sprječavanje nacionalne katastrofe David de Leon izjavio je kako je promjena pravca vjetra kriva za padanje vulkanskog pepela po raznim dijelovima grada. Predsjednik Gvatemale izjavio je da je sazvao sastanak sa ministrima, kao i da razmatra da proglasi vanrednu situaciju u oblastima – Čimaltenango, Eskuintla i Sakatepekez.

POLJSKA žELI STALNO PRISUSTVO AmERIčKE VOJSKE U TOJ zEmLJI

Varšava nudi do dvije milijarde dolara za američku vojnu bazu Poljska je voljna da da dvije milijarde američkih dolara za izgradnju američke vojne baze na svojoj teritoriji, navodi se u službenom dokumentu. Poljsko Ministarstvo odbrane potvrdilo je autentičnost tog dokumenta, nazvanog “Predlog za stalnu američku prisutnost u Poljskoj”, nakon što je objavljen na internetu i o njemu pisao portal Onet. pl. U dokumentu se zahti-

jeva stalna baza američke naoružane divizije u Poljskoj. Tekst nije tajan i poslat je, između ostalih, Kongresu, “tink tenkovima” i vladinim institucijama u Americi. “Poljska Vlada je spremna je da dodijeli značajna sredstava, od 1,5 do 2 milijarde dolara, jer je važno dijeliti teret odbrambenih troškova”, piše u dokumentu. Kao razlog za američku vojnu prisutnost navodi se ruska

prijetnja. Opozicioni političari su kritikovali taj prijedlog, a bivši ministar odbrane Tomaš Siemoniak je naglasio kako je ova vrsta diplomatije izraz nemoći i umanjuje pregovaračke pozicije Varšave. Američka vojska je stacionirana u Poljskoj od 2017. godine, u sklopu Jačanje prednje prisutnosti, odbrambene inicijative NATO saveza u istočnoj Evropi.

OdGOVOR NA AmERIčKE SANKCIJE

Putin potpisao zakon o kontramjerama protiv SAD

Američka vojska je stacionirana u Poljskoj od 2017. godine, u sklopu NATO inicjative “Jačanje prednje prisutnosti”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se uvode kontramjere protiv Sjedinjenih Američkih Država i njenih saveznika. Taj dokument je državna Duma usvojila 22. maja, a Savjet federacije 30. maja, prenijela je ruska agencija Tas. Zakon stupa na snagu od dana njegovog objavljivanja, a predsjedniku, između ostalog, omogućava da raskine

odnose sa neprijateljskim zemljama i da zabrani trgovinu robom sa tim državama, prenijela je agencija Rojters. Kako prenose ruski mediji, dokument omogućava uvođenje kontrasankcija kao odgovor na neprijateljske poteze SAD i drugih zemalja. Mjere se mogu primjeniti na države i organizacije pod njihovom jurisdikcijom, kao i na zvaničnike i građane.

UTORAK, 5. 6. 2018.

svijet

slovenački predsjednik saopštio da će prvu šansu za formiranje vlade dati najjačoj stranki

Borut Pahor: “Mandat ću povjeriti Janezu Janši” Slovenački predsjednik Borut Pahor izjavio je da će poštovati volju birača i mandat za sastavljanje nove vlade daće relativnom pobedniku parlamentarnih izbora Janezu Janši, lideru Slovenačke demokratske stranke (SDS), koja je osvojila 25 odsto glasova na parlamentarnim izborima u nedjelju. Borut Pahor je rekao da će mandat dodijeliti relativnom pobjedniku izbora u Sloveniji, što je, kako je rekao, posljedica njegovih iskustava, a pošteno je, rekao je, i da birači znaju za posljedice svojih odluka i da će se njihovi glasovi uvažiti. “Tek ako dođe do toga da pobjednik izbora ne može da sastavi vladu, a to iskustvo smo već imali, onda će se tražiti druga rješenja”, rekao je Pahor za ljubljanski list Delo. Pahor je pozvao sve koji budu učestovali u procesu formiranja buduće vlade da se iskreno potrude, kako bi državi obezbijedili uspješnu i sigurnu budućnost. “Uspješno formiranje vlade biće najvažniji zadatak u narednom periodu. Za to će nam biti potrebno političko strpljenje i mnogo mudrosti”, istakao je Pahor.

■ AnAlitičAri:

nemogućA misijA dA jAnšA formirA vlAdu

Analitičari ocjenjuju da će proces formiranja slovenačke vlade biti težak s obzirom na ideološke i lične suprotnosti lidera devet stranaka koje su ušle u parlament. Biće to “nemoguća misija” da Janša for-

mira vladu, smatraju analitičari, s obzirom na to da cenzus nije prešla Slovenačka narodna stranka (SLS), na koje je lider demokrata računao. “Ako SDS formira vladu, vodićemo je na fer način, u korist svih građana”, rekao je Janša. “Ne plašimo se sutrašnjice. Mi joj se radujemo... Slovenija će biti bezbjedna, s uređenim javnim službama i u njoj će jednaki uslovi važiti za sve”, napisao je Janša na Tviteru, najavljujući da će razgovarati sa svim zainteresovanim stranama. Većina stranaka lijeve orijentacije i njima bliske stranke su već najavile da neće podržati Janšinu vladu. Dojče vele (DW) piše da tvrdo konzervativna Slovenačko demokratska stranka (SDS) može za sada da računa jedino na podršku koalicije Nove Slovenije (NSi) i Slovenačke nacionalne stranke (SNS). SDS je sa 25 odsto glasova došao do 25 poslaničkih stolica u parlamentu koji broji 90 poslanika. NSi će imati sedam, a SNS četiri mesta, što u zbiru daje 36.

■ šArec: sA

jAnšom mogu nA kAfu, ne i u vlAdu

Uslovno govoreći, “lijevi blok” – takođe rascjepkan i raznorodan – bolje je prošao. Njih povezuje protivljenje kontroverznom Janši koji je vodio kampanju boreći se protiv tobožnjih komunista i ilegalne migracije, dobijajući svesrdnu podršku od premijera komšijske Mađarske Vik-

Marjan Šarec

51,72

odsto prijavljenih birača glasalo je na izborima u sloveniji čime je nastavljen trend loše izlaznosti

tora Orbana, navodi DW. U tom bloku najjači igrač je prema očekivanjima postao novajlija u nacionalnoj politici Marijan Šarec čija je lista osvojila 13 mandata. Tako će ovaj bivši komičar i gradonačelnik malenog Kamnika pokušati da okupi većinu i postane premijer. Slijede Socijaldemokrate i liberalna stranka odlazećeg premijera Mira Cerara sa po deset mandata, ujedinjena Ljevica sa devet, lista Alunke Bratušek i Demokratska stranka penzionera Slovenije sa po pet, dok je po jedno mesto garantovano italijanskoj i mađarskoj nacionalnoj manjini. Marjan Šarec, čija je stranka druga po osvojenim glasova, izjavio je da je spreman da sa Janšom “popije kafu”, ali ne i da podrži njegovu vladu. Šarec je rekao da će čekati rasplet situacije, u nadi da Janša neće moći da formira vladu, pa bi u drugom pokušaju predsjednik Pahor mogao njemu dati mandat. Poznavaoci prilika procjenjuju da bi sastavljanje nove vlade moglo potrajati do jeseni, ukoliko političari ne pokažu dovoljno mudrosti i strpljenja.

kultura

UTORAK, 5. 6. 2018.

Izložba crteža Uroša toškovIća U ª crvenoj komUnIº

Urbani šaman čija je linija satkana od slutnje Izložba crteža Uroša Toškovića iz kolekcije barske galerije “Velimir A. Leković” biće otvorena u Spomen-domu “Crvena komuna” u Petrovcu večeras od 20 sati. Postavku čini 35 crteža manjeg formata, rađenih kombinovanom tehnikom na papiru. Upravnik galerije “Velimir A. Leković” Milun Lutovac zapisao je da je Uroš Tošković “posljedni pobunjenik”, čiji je jezik “jezik buke i bijesa”. “Sloboda ima svoju cijenu, a Tošković je žrtvovao sve za tu slobodu. Njegov princip je nelagodnost drugih. Igra strasti i razuma bez

Tošković

predstavljanje knjIge Frančeske rolandI

Uticaj italijanske masovne kulture u Jugoslaviji Knjiga “Dvadeset četiri hiljade poljubaca - Uticaj italijanske masovne kulture u Jugoslaviji 1955-1965.” autorke Frančeske Rolandi biće predstavljena u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” večeras od 19 sati. Tim povodom, govoriće Vesna Kilibarda, Janko Ljumović, Slavko Burzanović i autorka, a medijator programa je Jovan Dabović. Frančeska Rolandi je 2012. godine doktorirala na slove-

Rolandi

načkim studijama na Univerzitetu u Torinu sa tezom o uticaju italijanske masovne kulture u Jugoslaviji. Dobitnica je nagrade “Vinka Kitarović” za 2014. godinu. Vršila je istraživačke aktivnosti na Univerzitetu u Ljubljani, Centru za studije o jugoistočnoj Evropi u Gracu i na Institutu za istorijske studije u Napulju. Trenutno je istraživač na Univerzitetu u Rijeci u sklopu programa “Newfelpro”. S.I.

konačnog ishoda. Namjerno provocira poraz, a cinizmom truje svaki ovozemaljski trijumf, ako se može reći da on još postoji”, zapisao je Lutovac. Istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Anastazija Miranović piše da je Uroš Tošković “ukleti slikar i urbani šaman u svojevrsnom teatru apsurda”. “Njegova linija satkana je od slutnje, zadire u nemir, cijepa, povređuje, to je crtež uprizorenja i upozorenja. Uroš je apostol prognanih, zaboravljenih, odbačenih, ponosnih, sin tradicije i otac savjesti, demijurg epo-

sa i etosa koji potvrđuje da je crtež prvobitno nastao među vračevima. Njemu nijesu potrebni spomenici u vidu monografija, nagrada i priznanja, dovoljno je da ga primimo u svoj dom kao dragog čovjeka i prijatelja”, zapisala je Miranović. Izložba je rezultat saradnje JU Muzeji i galerije Budve i Kulturnog centra Bar i predstavlja prvu od dvije planirane izložbe koje će se realizovati tokom ovog ljeta, sa ciljem podsticanja kulturne razmjene između ustanova i gradova i upoznavanje naše publike sa bogatstvom fondova drugih galerija. S.I.

Koncert u Kući vina Koncert učenika Umjetničke škole osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente “Andre Navara” biće upriličen u dvorištu Art and Wine House u Berima večeras od 19 sati, u sklopu projekta “Stani i slušaj! I čini to češće!” NVO Art link. Na koncertu u Berima, koji je završni u nizu koncerata posvećenih djelima kompozitora klasične muzike, djela Brevala, Baha, Pjacole, Koseta, kao i ruske narodne pjesme, izvešće solisti, duo harmonika, kamerni trio i kamerni sastav. Cilj projekta je podrška aktivizmu i kreativnosti mladih u stvaranju kulturnih sadržaja koji će doprinijeti unapređenju muzičke i opšte kulture stanovnika grada. Art link je do sada u okviru ovog projekta organizovao osam koncerata na autobuskim stajalištima u Podgorici. NVO Art link organizuje događaj u saradnji sa Umjetničkom školom osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente “Andre Navara”, uz podršku Ministarstva sporta. S.I.

Sa sastanka na Cetinju

zetskI dom dIo programa evropske UnIje

Međunarodni ansambl i premijera Pobune mornara Kraljevsko pozorište Zetski dom, zajedno sa partnerskim institucijama iz Italije i Albanije, uključeno je u dvogodišnji projekat ADNICH, koji predstavlja dio pretpristupnog programa Evropske unije - INTERREG IPA. Projekat će trajati dvije godine, a prvi sastanak predstavnika Međunarodnog teatarskog instituta (ITI) i Univerziteta Salento iz Italije, kao i Opštine Pogradec i FDU Tirana iz Albanije, upriličen je na Cetinju. Na osnovu ideje umjetničke direktorice Zetskog doma Lidije Dedović biće formiran prvi međunarodni ansambl koji će činiti 13 najperspek-

tivnijih mladih glumaca iz Italije, Albanije i sa prostora cijele nekadašnje Jugoslavije ovog ljeta. Rezultat rada ovog ansambla biće premijera predstave “Pobuna mornara” u režiji Diega de Bree 30. avgusta. “Cilj projekta je stvaranje mreže na južnom Jadranu između tri zemlje, koja će se baviti promocijom nematerijalnih kulturnih dobara kroz umjetnost i pozorište. Projekat će u fokusu imati zaštitu različitosti u ekspresijama tri naroda, identita i tradicije, a u cilju stvaranja inovativnog preko-graničnog proizvoda”, saopšteno je iz cetinjskog teatra. S.I.

UTORAK, 5. 6. 2018.

kultura

večeras počinje deveto izdanje underhill festa

Film o PoP ikoni za Početak Festivala

o 12. juna publika će biti u prilici da na terenu u Njegoševom parku i u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” pogleda 18 filmova, po odabiru selektora i filmskog kritičara Vuka Perovića. skrajni fudbal” Kornelijua Porumbojua, “Život od milion dolara” Roberta Tomića Zubera, “Družina” Roka Bičeka, “Druga strana svega” Mile Turajlić, “Ukus cementa” Zijada Kalthouma, “S ljubavlju” Ilije Cvetovskog, “Prekrasni gubitnici” Arunasa Matelisa, “Rizik” Laure Potras, “Moj život bez zraka” Bojane Burnać, “Slatko od ništa” Borisa Mitića, “Playing Men” Matjaža Ivanišina, te “Prije nego što se otac vrati” Mari Gulbiani. Deveti Underhill Fest biće zatvoren u utorak, 12. juna, projekcijom filma “Groznica Ferante” Đakoma Durcija, najavio je PR festiva-

Sa konferencije za novinare

kotorski festival pozorišta za djecu od 1. do 12. jula

Put oko svijeta sa osamnaest komada

Kotorski festival pozorišta za djecu, koji će 26. put biti održan od 1. do 12. jula pod sloganom “Put oko svijeta”, okupiće učesnike iz 29 država, a tokom festivala biće upriličeno čak 79 programa na Ljetnjoj pozornici i u Kulturnom centru “Nikola Đurković”. Direktor festivala Petar Pejaković istakao je da će biti izvedeno 18 predstava pozorišta iz Japana, Kine, Irana, Indonezije, ali i Čilea i Kolumbije,.

Sa konferencije za novinare bode - “Vitni: Biti svoja” Nika Brumfilda i Rudi Dolezal, “Vidim crvene ljude” Bojine Panajotove, kao i “Neželjene ćerke Crne Gore” Ive Parađanin. Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević istakla je da se zahvaljujući ovom programu aktuelizuju teme koje su značajne za žene, i cijelo društvo. Rediteljka i rukovoditeljka programa “Circle” Biljana Tutorov kazala je će u sklopu ovog

segmenta autorke i producentkinje dokumentarnih filmova iz zemalja jugoistočne Evrope imati priliku da razvijaju projekte koji imaju međunarodni potencijal. Program će imati tri modula, prvi je na Underhill Festu, drugi u Novom Sadu, a treći na festivalu u Lajpcigu. Pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture, Glavni grad, Filmski centar Crne Gore, Crnogorska kinoteka, Fondacija “Petrović Njegoš”... S.I.

Gostovanje srpskoG narodnoG pozorišta

Foto: PR Centar

Projekcijom filma “Grejs Džouns: Crveno svijetlo i hljeb”, rediteljke Sofi Fajns, večeras od 20.45 sati na terenu KK “Budućnost” u Njegoševom parku u Podgorici, počinje deveto izdanje Festivala dugometražnog dokumentarnog filma Underhill Fest. Do 12. juna publika će biti u prilici da na terenu u Njegoševom parku i u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” pogleda 18 filmova, u tri kategorije - međunarodna, regionalna i vantakmičarska selekcija, po odabiru Vuka Perovića. Repertoar čine i “Kada dođu svinje” Biljane Tutorov, “Be-

la Miroslav Minić. O nagradama će odlučivati žiri u sastavu reditelji Ivan Salatić i Marko Grba Singh i producentkinja Miljenka Čogelja. Sekretarka za kulturu i sport glavnog grada Nela SavkovićVukčević istakla je da je u doba sve veće komercijalizacije pravi luksuz imati festival dokumentarnog filma. “ Podgoričani cijene taj luksuz. Underhill Fest karakteriše posvećenost ljudi koji osmišljavaju program, a ta istrajnost počiva na znanju, talentu i hrabrosti. Festival na poseban način preispituje društvo”, kazala je Savković-Vukčević. U sklopu programa “U fokusu”, koji se realizuje u saradnji sa Centrom za ženska prava, u Biblioteci će biti prikazani filmovi koji za temu imaju žensko stvaralaštvo, prava i slo-

U sklopu regionalne selekcije predstaviće se Pozorište “Boško Buha” sa predstavom “Pepeljuga”, Pozorište “Duško Radović” sa “Knjigom o džungli”, Pozorište Trešnja iz Zagreba sa “Snježnom kraljicom”... Pored bogatog pozorišnog, biće realizovan i raznolik prateći program, najavila je PR festivala Marija Backović. “Scena za mlade, posvećenu mladim ljudima, zanemarenoj kategoriji u posljednje vrijeme, od 27. do 30. juna predstaviće osam predsta-

va iz šest država u KC ‘Nikola Đurković’. Književni program ugostiće Natašu Nelević, Dejana Đonovića, Jasminku i Uroša Petrovića, a u sklopu muzičkog segmenta biće realizovana 23 programa. Ove godine imamo devet edukativno-teorijskih programa”, najavila je Backović. Festival će biti održan uz podršku Opštine Kotor, u koprodukciji sa Kulturnim centrom “Nikola Đurković”, a zlatni sponzor je Turistička organizacija Kotor. S.I.

Poklanjamo ulaznice za Predstavu otPor

Predstava “Otpor” Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u sklopu izdanja festivala “Maštanije”. Predstavu je po tekstu Li Mekdugal režirala Sonja Petrović. “’Otpor’ je crnohumorna priča o mladim demonstrantima, koji se odupiru ne samo sistemu, nego životu i društvenim formama… Grupa mladih antiglobalista, sticajem okolnosti, otima biznismena, direktora farma-

Scena iz predstave

ceutske korporacije, čovjeka koji nema nikakvu sumnju u ispravnost sistema u kojem živi, ali nema nikakvo znanje o ljudima sa kojima odjednom ulazi u sukob”, stoji u najavi. Uloge tumače Igor Pavlović, Tijana Marković, Marko Savić, Dimitrije Aranđelović i Milica Grujičić. Dnevne novine svojim čitaocima poklanjaju ulaznice za večerašnju predstavu. Prva tri čitaoca koja pozovu na broj redakcije 077 300 104 dobiće po dvije karte. S.I.

ZABAVA

UTORAK, 5. 6. 2018.

AERODROM PORINUO ª TITANIKº

Pomiješali horor i ljubav Novi singl i spot grupe Aerodrom nazvan je prosto “Titanik”. Naziv jednog od najvećih luksuznih putničkih brodova izgleda je sinonim i za sve ljubavne tragedije, a ovog puta je inspirisao legendarnog Juricu Pađena za muziku i tekst. Numera snimljena u studiju ZG Zvuk u produkciji Hrvoja Prskala i Jurice Pađena četvrti je singl s budućeg studijskog albuma Aerodroma. Grupa Aerodrom je prethodnim hit singlovima “Od sutra ne pušim”, “Ispod tuša” i “Ja te jednostavno volim” s prošlogo-

dišnjeg Slavonija Fest - CMC200 festivala u Slavonskom Brodu najavila rad na novom albumu, koji polako, uz brojne koncertne aktivnosti, privodi kraju. Reditelj spota Ljubo Zdjelarević je ovu ljubavnu pjesmu povezao s elementima horora, a ženu koja tjera “strah u kosti” predstavila je pjevačica Anezi, koja glumi utvaru koja luta sablasnim dvorcem. U spotu se, uz Anezi, pojavljuju i članovi grupe Aerodrom: Tomislav Šojat, Damir Medić, Ivan Havidić i Jurica Pađen. Fi.J.

DEJAN VUČETIĆ VUČA SA SUPERGRUPOM MINILINIJA OBJAVIO ª DIVAN SVETº , ZA DN KAŽE:

DARKWOOD DUB NIKAD VIŠE, SA NOVIM BENDOM SPREMAM ALBUM

⌦ Filip Jovović

judi su navikavaju da se putem društvenih mreža obavještavaju o tome šta im se događa ispod prozora, svode osjećanja na emotikone i lajkove. Imam utisak da danas sve može da prođe, priča o novoj numeri Dejan Vučetić Vuča.

Supergrupa Minilinija, koju čine članovi nekoliko poznatih beogradskih bendova, objavila je nedavno singl “Divan svet”, a numera je dobila i prateći spot iza kojeg stoji Nosorog produkcija. Grupu čine vokal Dejan Vučetić Vuča (Darkwood Dub), gitarista Vladimir Đorđević Vlaca (Sila, Lira Vega) i tehničar Boris Mladenović (Jarboli, Škrtice, Veliki prezir), dok je za produkciju zadužen Radan Đorđević, poznatiji pod umjetničkim imenom DJ Rahmanee.

■ UKRŠTAMO ROKENROL SA ELEKTRONIKOM

O projektu, odnosno grupi, za DN je govorio Dejan Vučetić Vuča. “Iako smo sarađivali u različitim prilikama još od kraja devedesetih, pod imenom Minilinija postojimo od 2011. godine, prije toga smo imali nekoliko drugih imena. Ubrzo nam se priključio Radan i

stvari su legle na svoje mjesto. Počeli smo da nastupamo po beogradskim underground klubovima i to što radimo se najbliže može opisati kao live act, jer ukrštamo neke rokenrol elemente sa elektronskom muzikom, dosta prostora ostavljamo za improvizaciju. Dopalo nam se ime Minilinija, jer je to kovanica iz vremena našeg odrastanja, a ta riječ je izašla iz upotrebe zastarijevanjem te tehnologije”, objasnio je Vuča na početku razgovora.

■ MANIPULACIJA NIKAD MASOVNIJA

Numera “Divan svet”, koja je prvi (zvanični) singl i spot Minilinije, za nekoliko dana privukla je veliki broj ljubitelja mu-

zike na Jutjubu, a Vučetić kaže da je u pitanju kritički osvrt na izazove današnjice. “’Divan svet’ je komentar na stanje u kom se nalaze i pojedinac i čovječanstvo. Ljudi su zabluđeni u mnogo većoj mjeri nego ikad, ima mnogo izopačenja i ozbiljnih problema a mediji nam uglavnom mažu oči besmislicama. Ljudi su navikavaju da se putem društvenih mreža obavještavaju o tome šta im se događa ispod prozora, svode osjećanja na emotikone i lajkove. Tu su i razni lajf koučovi, influenseri, botovi i gomila bizarnih likova i pojava koji prolaze kroz razne rijaliti programe, naslovi u novinama su jezivi i imam utisak da danas sve može da prođe. Mislim da manipulacija ljudima nikad nije bila masovnija nego danas”, isti-

UTORAK, 5. 6. 2018.

ZABAVA

ZANIMLJIV SVADBENI POKLON KRALJICE

Mladencima darovala ukletu kuću Kraljevski par prema pravilima treba da se odrekne većine svojih svadbenih poklona u vrijednosti od osam miliona funti koje su primili od nepoznatih poklonodavaca i kompanija koje su putem njih željele da ostvare promociju i dobit. Ipak, jedan poklon, od kraljice Elizabete II, sigurno je nadomjestio spomenuti “gubitak”. Pri odabiru poklona, kraljica Elizabeta II je za svog unuka i njegovu suprugu odlučila da bude prilično darežljiva. Poklon dostojan kraljice zapravo je kuća “York Cottage” na

imanju u Sandringamu. Poklon kojim je Elizabeta II zasigurno oduševila mladence u bukvalnom je smislu nevjerovatnih proporcija ako je suditi prema 8.000 hektara zemlje, na koliko se prostire imanje. Hari i Megan trenutno borave u kući Notingem, koja je smještena na prostoru Kensington palate, a svoj novi dom će koristiti kao odmaralište. Zanimljivo je da, prema navodima stranih medija, spomenuto imanje izbjegavaju pripadnici kraljevske porodice zbog toga što smatraju da je kuća ukleta.

Foto: Marko Kažić Muzičari u bendu kao strip superjunaci

če sagovornik, pokušavajući da na pravi način približi i spot za aktuelnu numeru. Projekat je između ostalog usmjeren i na muziku za film i pozorište, ali i neformalne muzičke projekte na kojima su sarađivali godinama. “Za sve ovo vrijeme nakupilo se dosta muzike i namjeravamo da povremeno podijelimo sa slušaocima nešto zanimljivo iz arhive, ali prvenstveno mislimo da se posvetimo novoj muzici, koja je nastajala u periodu od prethodne dvije godine, prvo ćemo objaviti nekoliko singlova, od kojih je ‘Divan svet’ prvi, potom ćemo izbaciti album u nekom trenutku”, otkrio je Vučetić, objašnjavajući da im cilj nijesu i nikada nijesu ni bili centralni muzički tokovi.

■ NE HAJEMO ZA MEJNSTRIM “Mislim da niko u bendu ne haje puno za tokove mejnstrima, tragamo za formom koja nas kao izvođače uzbuđuje i tjera na ples. Ako je nama dobro, i publika se super provede. Nije bitno da li ih je 100 ili 10.000 ispred bine, to ionako nije mjerilo kvaliteta”, rekao je Vuča. Na kraju razgovora, nijesmo mogli zaobići ni pitanje u vezi sa grupom Darkwood Dub, koje već neko vrijeme nema na sceni, a nestali su, može se reći odjednom i bez objašnjenja. Nažalost, odgovor neće obradovati nijednog poštovaoca grupe. “Darkwood Dub je prestao da radi početkom 2016. Razišli smo se i neće biti ponovnog okupljanja, bilo kojim povodom”, zaključio je Dejan Vučetić Vuča.

Detalj iz spota za numeru “Divan svet”

ZABAVA

UTORAK, 5. 6. 2018.

Šukrija Žuti Serhatlić - jedan od učesnika koncerta

ª DVADESET... I JEDNA GODINA POSLIJEº

Koncertni omaž Kseniji Cicvarić sjutra na Trgu ⌦ Danilo Brajković

odgorički Trg nezavisnosti sjutra veče (21 čas) ugostiće koncert posvećen istaknutoj interpretatorki crnogorskih izvornih pjesama Kseniji Cicvarić - “Dvadeset… i jedna godina poslije”.

Priređivači koncerta su Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore (PAM) i Sekretarijat za kulturu i sport glavnog grada, a događaj će biti održan u okviru manifestacije “Podgoričko kulturno ljeto 2018”. “Učestvuju: Merima Njegomir, Branka Šćepanović, Zoran Kalezić, Šukrija Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, Tanja Šeter, Tamara Pavićević, Nedžib Delić, Danica Nikić, Dejan Škuletić i Dijana Mićović, a umjetnici će nastupiti u pratnji Velikog narodnog orkestra, pod upravom Serhatlića”, navode organizatori, uz podsjećanje na blista-

vu biografiju najautentičnijeg predstavnika izvornog crnogorskog melosa. “Cicvarić je rođena 1929. u Podgorici. Pjevačku karijeru počela je šezdesetih godina 20. vijeka u Radio Titogradu, a nastavila u Radio Beogradu u ansamblu slavnog Carevca. U periodu od 1962. do 1979. napravila je 62 trajna snimka za Radio Beograd. Sarađivala je sa orkestrima Branka Belobrka, Miodraga Jašarevića, Duška Radetića i Žarka Milanovića. Sačuvala je veliki dio blaga naše tradicionalne muzike i obilježila 20. vijek u crnogorskoj narodnoj muzici”, zaključuju organizatori koncerta.

SINGL PO TRADICIONALNOJ RECEPTURI

“NAŠ MALI RAJ” NOVI POTEZ NIKOLE MARJANOVIĆA Hrvatski pjevač Nikola Marjanović, koji je svojevremeno bio prateći vokal našem Highway triju na Eurosongu, jači je za novi singl “Naš mali raj”. Nakon radijskih hitova “Gloria” i “Nevidljivo”, Nikola je, kako kaže, tradicionalnom recepturom i uz pomoć producenta Srđana Sekulovića Skansija došao do noviteta.

“Skansi je bio turbo-kreativan, napisao je i snimio pjesmu za dan. Nazvao me je i rekao ‘dođi do mene, ovo moraš otpjevati’. I kao i obično, do kraja dana imali smo hit”, navodi Marjanović. Za “Naš mali raj” je snimljen i spot, a režiser je Krešimir Čižmek. Mlada djevojka koja glumi u spotu je Sara Matec.

Električni orgazam

GOJKOVIĆ O ALBUMU ORGAZMA

Nikola Marjanović “Na snimanju je bilo stvarno super. Prije svega - ležerno. S Nikolom je gušt raditi jer je pravi profesionalac i nije mu problem da nešto napravi ako će to podići kvalitet finalnog produkta. Saru smo snimali odvojeno i samo dobre riječi mogu o njoj reći. Izuzetno draga i pristupačna osoba”, zaključio je Čižmek. D.B.

Ne znam gdje smo sada Električni orgazam ovog ljeta slušaćemo na nikšićkom Bedemu, a muzičari u grad pod Trebjesom stižu na krilima novog albuma. “Gde smo sad?” ugledao je svjetlost dana početkom mjeseca, a riječ je o 12. studijskom izdanju benda. Album krase numere “Bio sam loš”, “Kamerom snimam sve”, “Istok zapad sever jug”, “Bila si kao san” i druge, a lider benda Srđan Gojković Gile poručuje da svi moramo razmisliti -

gdje smo sad. “Uvijek su me inspirisala različita iskustva kroz koja prolazim u životu. Tako je i sada. Kako neprestano prolazimo kroz različite promjene tokom života, tako se i inspiracija mijenja. Gdje smo sada je pitanje koje bi trebalo svako pojedinačno sebi da postavi, ja zaista nemam odgovor. Veoma smo zadovoljni ovim albumom. Radili smo na njemu više od pet godina”, naglašava Gile. D.B.

Foto:Dejan Lopičić

UTORAK, 5. 6. 2018.

ZABAVA

Sa nastupa benda Simple Minds na festivalu City Groove

DIREKTOR CITY GROOVEA DRAGAN BULAJIĆ ZA DN

Misija je ispunjena, odsutni su propustili savršenstvo Festival je opravdao povjerenje. Veoma je bitno da su i domaći i inostrani posjetioci naišli na ugođaj kakav se poželjeti može, poručuje Bulajić

⌦ Danilo Brajković

da se podiči i u domaćim i u evropskim okvirima.

Organizatori City Groove festivala još jednom su ispunili obećanje - tek završeno četvrto izdanje ponudilo je Podgoričanima i njihovim gostima audio-vizuelni spektakl i i muzički ugođaj čiju će reprizu dugo čekati, ne zato što festival neće težiti novim visinama, već zbog toga što bendovi kao što su Stereo Mcs i Simple Minds ne dolaze svakog dana u male sredine, što Crna Gora jeste. Šteta - jer ono što su svi izvođači i Simple Minds na kraju demonstrirali pred publikom zaslužuje dubok naklon. Pitanje je - da li je i publika ispunila svoj dio posla, pošto ostaje gorak ukus pri pomisli da Stadion malih sportova nije bio popunjen u skladu sa imenima koja su se popela na binu, naročito tokom završnice, kada je Simple Minds potvrdio klasu. Direktor festivala Dragan Bulajić, poslije neprospavane noći i ispraćaja gostiju iz Podgorice, ponosno poručuje da City Groove definitivno ima čime

■ RAME UZ RAME SA SVJETSKIM FESTIVALIMA

“Imamo dobar proizvod i može se naći u izlogu sa sličnim festivalima širom svijeta. Ne postoji niko ko može reći da nešto nije bilo u redu, što znači da smo obavili svoju misiju i da je festival opravdao povjerenje. Žao mi je što mnogi ne mogu da vide koliko truda iziskuje ovakva priča i to da malobrojan tim stoji iza čitave realizacije”, ističe Bulajić za Dnevne novine. Apsolutno jedina zamjerka je odsustvo publike - kada na koncertu Simple Mindsa, kog se ne bi postidjela nijedna svjetska metropola, Stadion malih sportova bude popunjen manje od 50 odsto (ulaz skromnih 10 eura), jasno je u kom grmu leži zec. Jednostavno, koncertna kultura u glavnom gradu (još) nije na zavidnom nivou, a toga je svjestan i Bulajić. “City Groove sam ne može

promijeniti situaciju, iako se trudimo da utičemo na društvo. U posljednjih desetak godina su i te kako poremećeni kriterijumi zbog raznih stvari. Naša misija se realizuje tako što promovišemo muziku koju će malo ko danas čuti na našim televizijskim stanicama. Dakle, od djece kojoj je danas ponuđeno toliko toga ne možete očekivati da pronađu odmah kvalitet jer su zatr-

4. IZDANJE CITY GROOVE FESTIVALA OBILJEŽIIO JE KONCERT SIMPLE MINDSA

pana svim i svačim. Samo mi je žao što i oni koji ne slušaju tu vrstu muzike nijesu došli da vide o kakvim je zvijezdama riječ i kako to savršenstvo zvuči. Na ispravljanju tih nedostatka moramo raditi godinama, da svako naredno izdanje privuče brojniju publiku. Veoma je bitno da su i domaći i inostrani posjetioci naišli na ugođaj kakav se poželjeti može”, primjećuje Bulajić.

■ DOBRE PREPORUKE OD SIMPLE MINDSA

I pored tog očiglednog nedostatka, raduje što on nikako nije uticao ni na jedan segment festivala. Recimo, Simple Minds “razvalio” je kao da je svirao ispred 50.000 ljudi, što nimalo ne čudi Bulajića. “Oni to ne rade zbog nas, već zbog sebe. Ljudi daju 100 odsto u svakom trenutku i to ste vidjeli. Znate, tokom probe na bini je sigurno bilo 40 stepeni. Mislite li da su u jednom momentu i pomislili na to, da su se žalili? Uigrani su do savršenstva, zato i traju 40 godina, zato imaju 18 al-

buma...”, podsjeća Bulajić, uz važnu napomenu da su juče s osmijehom napustili Podgoricu, što je lijepa reklama za čitavu državu. “Imali su loša iskustva sa nekim ranijim balkanskim turama. Bili su skeptični tokom pregovora, ali poslije City Groove festivala poručili su nam da ćemo dobiti dobru preporuku. Oduševljeni su što smo ispunili sve uslove, od smještaja i keteringa do produkcijskih detalja”, prisjeća se prvi čovjek festivala. Na kraju, vrlo je moguće da će “posljedice” City Groove festivala Crna Gora osjetiti dogodine. “Simple Minds je čuo za Crnu Goru i prije festivala. Džim Ker, vokal i jedan od osnivača benda, kazao nam je da je njegov otac ljetovao u Crnoj Gori, a možda i oni dođu na ljeto iduće godine kako bi se odmorili. Pričali smo im dosta o kanjonima, ljepotama Crne Gore, nekim stvarima na koje obično nijesu navikli pošto ih domaćini najčešće bombarduju raznim informacijama”, zaključuje Bulajić.

polumatura

UTORAK, 5. 6. 2018.

Osnovci proslavili polumaturu ⌦ Zora Krstović Uč e n i c i 9 . ra z r e d a Osnovnih škola “Drago Milović” i “Branko Brinić” iz Tivta proslavili su malu maturu u hotelu “Kamelija”. Proslavi polumaturske večeri prethodio je defile ulicama grada, tokom kog su đake pozdravljali brojni Tivćani. Poručujući učenicima da upišu školu koju žele, direktorica OŠ “Drago Milović” Ružica Lazarević je kazala da je osnovna škola najbezbrižnije doba, “na koje treba nadogradi-

ti znanje, vrline i ljudske vrijednosti koje su iznad znanja”. “Budite srećni i zadovoljni, upišite školu koju volite i ostanite dobri drugovi”, poručila je Lazarević, prije nego što im je recitovala svoju pjesmu “Prijateljstvo”. Učenici 9/4 su zahvalili razrednoj Snežani Majstorović na posljednje četiri godine zbog svega što ih je naučila i što im je pokazala. Na proslavi male mature, učenike, njihove roditelje i profesore zabavljao je Milan Rili.

Foto:

TIVAT: OŠ ª DRAGO MILOVIĆº I OŠ ª BRANKO BRINIĆº

UTORAK, 5. 6. 2018.

polumatura

Film

32 •TVprogram 06:15 Praktična žena 07:00 Jutro sa Iris 09:00 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kad lišće pada 13.00 Tačno 1 14:00 Serija: Vesele sedamdesete 15:00 Serija: Kako vrijeme prolazi 15:45 Serija: Istine i laži 16:30 Praktična žena 17:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Vesele sedamdesete 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:15 Serija: Čista ljubav 21:10 Serija: Istine i laži 22:30 Film: Leon profesionalac 00:20 Noćni žurnal

PRVA Serija: Čista ljubav, 20.15

11:00 Nepoznate ljepote svijeta 12:00 Dječja TV na A1 13:00 Serija: Degrassi 13:30 Dječja TV na A1 14:00 Život uživo 15:30 Kuhinjica 16:00 Dokumentarna serija 17:15 Nepoznate ljepote svijeta 18:15 Život uživo 19:00 TOP A1 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 TOP A1 21:15 Život uživo 22:00 VOA

A1 Serija: Degrassi, 13.00

06:00 Dobro jutro Crna Goro 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Prava žena 13.00 Vijesti 13.05 Replika 14:00 Vijesti 14.40 Serija: Mopasan 15.30 Dnevnik 1 16.00 Lajmet 16.25 Serija: Tajna starog mosta 17.30 Crnom Gorom, hronika 18.00 Vijesti 18.50 Serija: Mopasan 19.30 Dnevnik 2 20.05 Teatrovizija 22.30 Dnevnik 3 22:50 Sportski dnevnik 23.05 Serija: Hanibal

12:03 City M 12:33 Meteo PLUS 12:40 Serija: Kćerke 14:06 Biljana za vas 15:06 Premijera 15:21 TV prodaja 16:03 Serija: Elif 17:15 Mješoviti brak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Ekskluzivno 19:06 Sportissimo 19:13 Serija: Elif 20:00 Serija: Kćerke 21:03 Kuća od srca 22:30 Ami G show 23:30 Zadruga pregled dana 00:15 Zadruga uživo

RTCG 1 Serija: Hanibal, 23.05

07:00 Jutarnji program - uživo 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legnde CG 12:00 Sportske vijesti 12:30 Humoristička serija 14:00 Dogodilo se … - premijerno 15:00 Sport - info 15:30 Intermeco 16:00 Servisne info. 18:45 Teme i dileme 19:45 Extremno 21:00 Na crnogorski način, premijerno 22:00 Film

777 Film, 22.00

PINK Ami G show, 22.30

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Sport

Informativa

UTORAK, 5. 6. 2018.

11:20 12:00 12:07 12:47 14:00 14:05 14:06 14:07 15:00 15:35 16:30 16:48 16:52 16:55 17:30 18:30 19:02 19:10 20:00 21:15 21:30 22:00 22:15 22:30

Hoću kući Vijesti u 12 Alternativa Serija: Crna ruža Vijesti u 2 Meteo centar u 2 Gastro Serija: Vrijeme između šavova Boje dana Serija: Istanbulska nevjesta Vijesti u pola 5 Meteo centar u pola 5 Gastro Tada i sada Serija: Vrijeme između šavova Vijesti u pola 7 Meteo centar Serija: Istanbulska nevjesta Reflektor Serija Perpsketiva Vijesti u 10 Sport Serija: Valander

VIJESTI Serija: Istanbulska nevjesta, 19.10

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

08:30 Dječiji program 11.00 CG sport 12.00 Serija: Ljubav preko mreže 13.00 Animirani filmovi 13:35 Regionalna mreža 14:30 Film: Zvijezda sjevernjača 16.15 Replika, r 17.50 Fleš sport 18:00 FIFA: Put do Rusije 18:30 Montenegro all in one 19.00 Obrazovni program 20.15 Dok. emisija 21:00 Serija: Ljubav preko mreže 22:00 Film: Pravila privlačnosti 00:00 Serija: Elementarno 00.45 VOA

RTCG 2 Serija: Elementarno, 23.45

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•33

UTORAK, 5. 6. 2018.

dAnAS u gRAdu

TV PREPORuKA

REPERTOAR BIOSKOPA

VIJESTI, Serija: Vrijeme između šavova, 17.30

ČAROBNI PRINC 15:45, 16:15, 17:30 DEADPOOL 2 16:30, 19:00, 20:15, 22:30 FANTASTIČNA ŽENA 18:15 KLUB ZADOVOLJNIH ŽENA 16:00, 18:00, 20:00, 22:00 OSVETNICI - RAT BESKRAJA 21:30 SOLO - STAR WARS PRIČA 14:45, 17:15, 18:30, 19:45, 22:15 TAXI 5 19:15 UKRADENA PRINCEZA 15:00 ZADRŽI DAH 16:45, 21:00

Sira Kiroga je mlada krojačica koja napušta Madrid i odlazi u Tanger, svjetski, egzotičan i vrlo živahan grad, zbog ljubavi prema čovjeku kojeg jedva da i poznaje, nekoliko mjeseci prije izbijanja Španskog građanskog rata, 1936. godine. Ubrzo potom, izdaja i sudbina će je odvesti u Tetuan, tadašnje sjedište španskog protektorata u Maroku, gdje će preko svoje prijateljice, Rosalinde Foks, biti uvučena u špijunsku mrežu... Žanr: Avantura, Drama, Romantika Glumci: Adriana Ugarte, Hana Nju, Peter Vives...

PRVA, Film: Leon profesionalac, 22.30 Leon je imigrant, koji živi povučenim i mirnim životom, pije samo mlijeko, ali je uz to i profesionalni ubica. U njegovoj zgradi stanuje mala Matilda, dvanaestogodišnja Njujorčanka, koja živi tužan život s porodicom. Njen otac je kriminalac, čuva drogu za korumpiranog policajca Normana Stensfilda. Jedino zbog čega je djevojčica srećna što živi, jeste njen mlađi brat.

KABlOVSKE TElEVIzIjE

RTS 1 09.49 Tako stoje stvari 12.00 Dnevnik 12.15 Sportski dnevnik 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Od zlata jabuka 13.15 Film: “Smrt gospodina Goluže” 14.55 Gastronomad 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Povratak otpisanih” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.22 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Povratak otpisanih” 21.00 68: Vrisak generacije, dokumentarni film 22.00 Film: “Velika tuča” 23.45 Dnevnik 00.05 Kulturni dnevnik

HRT 1 06.55 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vijesti 10.20 Serija: “Klinika Švarcvald” 11.10 Glas domovine 11.42 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.20 Klinika 12.25 Serija: “Spone ljubavi” 13.10 Dokumentarni film: Dr. Oz 14.00 Serija: “Kraljica noći” 15.00 Serija. “Ubistva u Midsameru” 16.43 TV kalendar 17.00 Vijesti 17.15 HAK - promet info 17.30 Serija: “Naši i vaši” 18.10 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.05 Serija: “Darelovi” 20.50 Da li su video igre zaista toliko štetne, dokumentarni film 22.50 Dnevnik 23.25 Serija: “Milijarde”

FOX 08.00 Serija: “Čovek sa planom” 10.45 Serija: “Fleš” 11.40 Serija: “Kasl” 13.30 Serija: “Star” 15.20 Serija: “Čovek sa planom” 17.10 Serija. “Istražitelji iz Majamija” 18.05 Serija: “Havaji 5-0” 20.00 Serija: “Kasl” 21.00 Serija: “Crna lista” 22.00 Serija: “911” 23.55 Serija. “Istražitelji iz Majamija”

SPORT KluB 1 06.00 Fudbal: Votford - Arsenal 08.00 Vesti 08.30 Holandska liga, pregled sezone 09.20 Mančester Junajted TV 11.00 Fudbal: Crvena zvezda Sarajevo, U18, direktno 12.25 SK studio 13.00 Fudbal, U18: Željezničar Fenerbahče, direktno 14.25 SK studio 14.50 Fudbal, U18: Partizan -Videoton, direktno 16.30 Odbojka (ž): Italija Srbija, direktno 18.30 Mančester Junajted TV 19.00 Top tenis 19.30 Odbojka (ž): Holandija Dominikana, direktno 21.15 Fudbal: Liverpul - Bajern 23.00 Vesti 23.00 Vesti 23.30 Košarka: Golden Stejt - Klivlend 01.15 Španska liga, golovi sezone

AnIMAl PlAnET 07.15 Avanture Džefa Korvina 08.10 Sve o psima 09.05 Netaknuta ostrva. Rečna ostrva u Amazonu 10.00 Ostrvo orangutana 10.55 U zmajevoj jazbini 11.50 Bik Ajkula: Najdžel Marvin vam predstavlja 12.45 Sve o psima 13.40 Netaknuta ostrva. Rečna ostrva u Amazonu 14.35 Divlje i bez cenzure 15.30 Avanture Džefa Korvina 16.25 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 17.20 Dom po meri ljubimaca 18.15 Sve o psima 19.10 Ostrvo orangutana 19.38 Ostrvo orangutana 20.05 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 21.00 Dom po meri ljubimaca 21.55 Netaknuta ostrva. Rečna ostrva u Amazonu

ENIGMATIKA

UTORAK, 5. 6. 2018.

FOTO UBOD Koju biste pjesmu odsvirali na ovom klaviru...

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Rakun uživa u prvoj vožnji automobilom

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3026

2015-01-25

Medium level

9 8

5 1

2 8

5 7

9 1

7 4 3

Daily Sudoku puzzle No. 3027

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

9 3 6 7 1 4 8 2 5 Sudoku puzzle No. 2408 2013-05-17

2 9

Sudoku puzzle No. 2407 2013-05-16

2015-01-26

www.sudokukingdom.com 4 9 3 2 7 6 1 5 8 8

9 4

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Medium level

6 7

7 3 1

3 8 5

2 6

6 9

5 4

UTORAK, 5. 6. 2018.

Word Search Puzzle #R658PS

Antic Antic Ashtrays Assess Ashtrays Auditory Assess Awoke Belly Auditory Bugling Awoke Cease Colder Belly Cordons Bugling Coupon Cults Cease Daunted Colder Dimmed Cordons

Enriched

Daunted Fatten

Fiestas Dimmed Foist Enriched Frisky Gerbils Fatten Grain Fiestas Imported FoistLauncher Ledger Frisky Meekness Merger Gerbils Milks GrainOvals Imported

Coupon

Launcher

Cults

Ledger

Pricing

Meekness Seeks Merger Milks Ovals Pricing Seeks Silos Skins

Thirteen

Silos Tonnes Skins Sluggish Walloped Snarl Sternly Sweep Thirteen Tonnes Walloped

Sluggish

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Odlično ste koordinisani i dan protiče bez većih problema. Ipak, zadatke obavljate rutinski, pa zbog nedostatka koncentracije postoji mogućnost da napravite previd.

BIK Na putu da ostvarite velike planove. Ipak, zaboravljate da svi uspjesi stižu tek onda kada je pravo vrijeme za to. Za vas, ova nedjelja nije ključna.

BLIZANCI Očekuje vas važna lekcija u kojoj morate da savladate svoju strastvenost, koja je vaša glavna osobina i koja često radi protiv vas.

RAK Nijeste u formi, a posla imate preko glave. Niste sposobni da odgovorite na sve obaveze što može izazvati potpuni pad energije i pravi kolaps.

VAGA Pred vama je dan tokom koga ćete se boriti između toga da budete pokorni i svima po volji i potrebe da žučno reagujete podstaknuti kritikama.

ŠKORPIJA Vraća vam se samouvjerenost. Imate priliku da izgladite stare nesporazume i ponovo pokrenete aktivnosti sa ljudima koje ste pre izvjesnog vremena eliminisali.

STRIJELAC Imate potrebu da kontrolišete sve oko sebe, a nemate mehanizme koji bi to podržali. Loša vijest je da ćete morati da odustanete od nekog svog stava.

JARAC U centru pažnje je ljubavni život. Voljena osoba ne uspijeva da isprati haotičan tempo u koji ste, u posljednje vrijeme, upali.

Snarl Sternly

REBUS Sweep

LAV U izgledu je novčani priliv koji će ublažiti napetost koja traje već neko vrijeme. Ne preuzimajte nove obaveze već dan provedite uz minimalne poslovne aktivnosti.

DJEVICA Dobijate poklon od partnera. Odličan je trenutak da privremeno zakopate ratne sjekire i razmislite o putu na kome biste riješili svoje nesporazume.

Rješenje iz prethodnog broja: Brusilica (Brus, Sil, lica)

VODOLIJA Majstor ste da sebi natovarite posao, ali je pitanje da li je svaka vaša obaveza isplativa. Zbog nesigurnosti i bolećivosti, prihvatate, na svoju štetu.

RIBE Prihvatate se poslova koje su vaši saradnici morali da završe. Iz nekog razloga ste umislili da je samo vaša dužnost da se žrtvujete.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 5. 6. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Tel.068/455388, 067/002-021

APARATI OPREMA

POSAO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Potreban konobar šanker za rad u kafiću. Tel. 068/020-307. Zvati poslije 11h.

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

ART GLORIA doo zapošljava: Higijeničarku za održavanje ulaza stambenih zgrada u Budvi - stalni radni odnos, odmor, osiguranje, vikendi slobodni... 067/631-328

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

3 DOBIJAŠ 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Restoranu Atrio potreban pizza majstor i pomoćni pizza majstor sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067/613-707 Potrebni taxi vozači sa i bez radnog iskustva. Naš taxi 19709. Tel.067/000-964

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 5. 6. 2018.

37 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE

Radio

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

INSPEKCIJE

TAKSI

Ekološka......................... 618-395

Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

UTORAK, 5. 6. 2018.

CRNOGORSKI TANDEM SPAŠAVA KRABI

PLAVI DOBILI 20. ŠEFA STRUČNOG ŠTABA OD 2006. GODINE

Batak ide na Tajland Govedarica vodi Budućnost i vodi Gigu Vukovića neće biti jedini Crnogorac u Pominjao se kao trener Buovom klubu - novi član Kradućnosti, dugo figurirao kao ozbiljna opcija, ali se odlube trebalo bi da postane i Ivan čio za put na daleki jugoistok Vuković. Popularni Giga, naAzije - Radoslav Batak novi kon dobre sezone u dresu Grje trener drugoligaša sa Tajblja (postigao 11 golanda po imenu Krabi. Klub lova) opet će u inosa krajnjeg juga Tajlanda, iz stranstvo - trideprovincije Krabi, očajno je odisetjednogodišnji grao prvi dio sezone, osvojio ljevak već se oprosvega šest bodova nakon bao u Hrvatskoj 14 odigranih kola i neka(Hajduk), Juždašnji reprezentativac noj Koreji (SeCrne Gore stiže da spaongnam), Srbiji si situaciju. (OFK Beograd) i MaČetrdesetogodiškedoniji (Rabotnički). njem Bataku ovo je Na Tajland stiže sa zapovratak na Tajland, datkom da riješi velike gdje je već radio kao ofanzivne probleme pomoćnik u Buritima koji je u dosaramu i Sisaketu. dašnjem toku seNakon toga krazone postigao satak period promo devet golova. veo je kao šef Naš tandem stručnog štaće u debi u noba Vojvodivom timu imati ne. 10. juna kada KraTalenbi dočekuje trećetovani plasirani Konkaen. stručM.A. Na pragu novog njak transfera: Ivan Vuković

U21 REPREZENTACIJA PORAŽENA OD FINSKE 3:0

TRI FINSKA ŠAMARA

VASA - IE Arena. Strijelci: Fors 36’, Valakri 51’, Vertainen 88’. Žuti kartoni: Valakari, Stavicki, Virtanen (Finska), Krulanović, Ljubanović (Crna Gora). Crveni karton: Stefan Milić 42’ FINSKA: Leislahti, Tikanen (od 89. Haukioja), Vesiaho (od 69. Kac), Mohamed (od 89. Hiltunen), Stavicki (od 90+2’ Fagerstrem), Fors (od 89. Albion Ademi), Valakari (od 69. Tolonen), Vertainen, Oksanen, Janti, Virtanen. Selektor: Juha Malinen. CRNA GORA: Krsto Ljubanović, Radule Krulanović, Marko Merdović (od 61. Novica Eraković), Marko Miličković (od 46. Milutin Osmajić), Stefan Milić, Vladan Bubanja, Aleksa Marušić (od 46. Dušan Bakić), Ilija Vukotić (od 79. Nikola Krstović), Ognjen Stije-

pović (od 87. Miloš Zečević), Zvonko Ceklić, Balša Sekulić (od 61. Danilo Pešukić). Selektor: Mojaš Radonjić. Trijumf prije dva dana kao dokaz da kvalitet postoji (2:1), pa bolan poraz nakon 48 sati - Finska je u drugom prijateljskom meču preslišala Crnu Goru 3:0. Da u redovima sokolića ništa nije funkcionisalo kako treba, potvrđuju i riječi selektora Mojaša Radonjića. “Odigrali smo veoma loše. Bili smo praktično bez agresije, a dodatni problem nastao je nakon isključenja Milića, jer više nijesmo imali klasičnih štopera, pa smo morali da improvizujemo. Bio je vidljiv i umor kod većine igrača, za mnoge od njih je previše igrati dvije utakmice u tri dana”, poručio je Radonjić. M.A.

Miodrag Džudović je odbio posao, Nebojša Jovović bio nerealna misija, Radoslav Batak je otišao na Tajland, a Nenad Lalatović u Niš. Dani su prolazili, konkurencija slabila, pa je u prvi plan izbio Zoran Govedarica dojučerašnji trener Gr-

blja novb je šef stručnog štaba Budućnosti! Govedarica na najužareniju klupu crnogorskog fudbala stiže nakon solidne polusezone na klupi popularnih trikolora iz Radanovića - Grbalj je poslije Sutjeske osvojio najviše bodova u

TRENERA PROMIJENILA JE BUDUĆNOST OD 2006. GODINE DO DANAS

IVAN JABLAN LEGENDA LOVĆENA K

SRCE I DUŠA C ⌦ Aleksandar Popović

ajstariji crnogorski fudbalski klub i drugi (nakon Hajduka) najstariji u bivšoj Jugoslaviji vratio se na veliku scenu. Lovćen je uspio da preživi pakao druge lige i domogne se elite, u koju ga je poveo legendarni Ivan Jablan.

Beskompromisni 38-godišnji napadač postigao je 12 golova u drugoj ligi i bio jedan od najzaslužnijih za ekspresni povratak među najbolje predstavnike crnogorskog klupskog loptanja. Vječito motivisan, optimizmom i borbom naoružan, Ivan Jablan kroz karijeru stekao je status istinske legende kluba pod Lovćenom, čiji ga navijači doživljavaju na poseban način, prepun poštovanja za sve što je uradio u crvenom dresu. Jedna od fudbalskih ikona prijestonice, u našoj redakciji iz milošte nazivan crnogorskim Toto Di Nataleom, emotivno je proslavio pobjedu nad Komom (2:1) u baražu... “Osjećaj je fenomenalan. Tim prije što smo imali tokom sezo-

DA LI STE ZNALI? Da je Ivan Jablan jedini crnogorski fudbaler koji je u 11 od 12 sezona postigao makar gol u elitnom takmičenju. ne mnogo problema finansijske prirode, drugi dio sezone igrali kao domaćini van Cetinja, ali su na kraju odlučili srce, karakter, kvalitet i uspjeli smo da vratimo Lovćen gdje mu je i mjesto”, započeo je Jablan u razgovoru za DN. Nakon remija bez golova na Zlatici, Lovćen je uspio da sruši Kom na Trešnjici i zajedno sa navijačima proslavio veliki povratak. Ko je bio na Trešnjici mogao

Pet povrataka, preko 350 utakmica, više od 90 golova...

Za mjesec dana Ivan Jablan napuniće 39 godina. Do sada se pet puta vraćao svom Lovćenu, za koji je odigrao preko 350 utakmica te postigao više od 90 golova... “Prvi put sam otišao sa 16 godina iz Lovćena u Mogren, drugi put sa 21 godinu u Slobodu iz Užica, treći put sa 32 u Vlazniju i četvrti put sa 36 godina u Grbalj”, prisjetio se napadač, koji

još razmišlja o tome da li da završi karijeru... “Istina je da sam pred kraj sezone bio dosta umoran, ali sa druge strane postigao sam 12 golova i bio najbolji strijelac kluba. Za mjesec ću napuniti 39 godina, ali mi parametar golova daje za pravo da nastavim dalje. Međutim, želim da se odmorim, pa ću odlučiti”, naglasio je JABLAN.

Sport

UTORAK, 5. 6. 2018.

DA LI STE ZNALI? Zoran Govedarica je u fudbalskoj karijeri (nastupao za AIK iz Bačke Topole, Radnički iz Sutjeske, Cementa iz Beočina i ČSK-a) igrao na poziciji štopera, srpski mediji prenose da je često znao da bude strijelac. Interesantno da je imao ugovoren transfer u redove tada drugoligaša Majnca, ali ga je problem sa okom (od rođenja ne vidi na desno oko) spriječio da napravi inostranu karijeru.

proljećnom dijelu, izborio plasman u Evropu (ostaje mrlja zbog ispadanja od Igala u polufinalu Kupa), ali je zbog administrativnih problema ostao bez licence. Pedesetogodišnji stručnjak iz Zrenjanina, inače rođeni brat bivšeg reprezentativca Jugoslavije Dejana Govedarice, biće 20. trener Budućnosti od 2006. godine, peti za manje od godinu - nakon Miodraga Vukotića, Dra-

gana Kažića, Vladimira Vermezovića i Miodraga Džudovića. Potpisao je ugovor na dvije godine, a u svojoj karijeri je pored Grblja predvodio Bačku, Novi Pazar, Proleter, Kolubaru, Donji Srem, Inđiju, Padinu, Novi Sad, Slogu iz Petrovca na Mlavi. Jasno je da ga pod Goricom čeka najveći izazov u trenerskoj karijeri... Govedarice je početak priprema zakazao za 11. jun. M.A.

KOJA JE VRATILA CETINJANE EKSPRESNO U ELITNO DRUŠTVO

Foto: Dejan Lopičić

ETINJSKOG STARCA 12

Krv i znoj za Lovćen: Ivan Jablan protiv Koma u odlučujućoj utakmici baraža

Kapiten Tatar: Srce za Lovćen

Još jedan od senatora Lovćena svakako je 34-godišnji kapiten Vladan Tatar. “Mislili smo da ćemo se prošetati kroz takmičenje. Međutim, bila je ovo jedna od najtežih sezona koje sam igrao, jer druga liga nikad nije bila kvalitetnija. Podigli smo formu kad je najpotrebnije i ostavili srce

na terenu protiv Koma”, rekao je za RTV Cetinje Tatar, za kojeg je penzija nepoznat pojam... “Imam 34 godine, ali se dobro osjećam. Čast je biti kapiten Lovćena. Zato, dok me povrede zaobilaze i dok me služi zdravlje, igraću još, a sljedeću sezonu sasvim sigurno”, zaključio je vođa odbrane.

je da se uvjeri koliko starac znači Cetinjanima. “Teško je bilo iz prostog razloga jer nismo osjećali svoj teren s obzirom na česte selidbe, ali smo svi zajedno prebrodili to i ostvarili cilj”, naglašava napadač Lovćena. Cetinjski klub ušao je u prvu ligu nezavisne Crne Gore u sezoni 2007/08, osvojio Kup na 100. rođendan te postao vicešampion države iste 2013/14. sezone, pa premijerno igrao u Evropi... Međutim, nakon nekoliko godina teške borbe i izbjegavanja ispadanja prošle je domaći Lovćen, kako vole da kažu Cetinjani, pokleknuo. Dragan Kanatlarovski vodio je ekipu od septembra 2016. sve do aprila 2018, a onda ga je naslijedio Slobodan Drašković. Međutim, popularni Kepo zadržao se svega mjesec i pod još nerazjašnjenim oklonostima otišao nakon serije dobrih rezultata, pa je vrući krompir u ruke prihvatio Dejan Roganović i odgovorio složenom zadatku. “Promjena trenera je uticala pozitivno na nas. Draškovic je vezao tri pobjede u dva derbija, što nam je pružilo zalet, a Ro-

DA LI STE ZNALI?

GOLOVA OVE SEZONE POSTIGAO JE IVAN JABLAN ZA LOVĆEN U DRUGOJ LIGI I BIO NAJBOLJI KLUPSKI STRIJELAC.

Da je u timu Lovćena ove sezone igralo čak 23 igrača sa Cetinja. ganović nakon toga iznio sedam mečeva bez poraza. Takođe, velika stvar je što su u timu praktično sve Cetinjani, uz dva otkrovenja sezone Jovana Vujovića i Danina Talovića”,”, ističe Jablan. U prijestonici su već krenuli da razmišljaju o sljedećoj sezoni, u kojoj je glavno pitanje hoće li se Lovćen zadovoljiti očuvanjem prvoligaškog statusa ili želi da se uključi u borbu za ozbiljnije stvari... “Lovćen može sigurno bolje, ali je pitanje finansijskih mogućnosti uz koje bismo vratili još neke Cetinjane koji igraju za druge crnogorske klubove. To je pitanje za upravu kluba, a ako bude mogućnosti vjerujem da se mogu napasti najveći plasmani”, završava napadač, koji se nada da će njegov sin Vasilije, inače ljevak poput svog ujaka i igrača Sutjeske Mirka Radišića, jednog dana otići očevim stopama i voditi Lovćen stazama uspjeha.

74 GOLA POSTIGAO JE U PRVOJ CRNOGORSKOJ LIGI IVAN JABLAN IGRAJUĆI ZA LOVĆEN, PETROVAC I GRBALJ.

SPORT

UTORAK, 5. 6. 2018.

Još 100 dana Još

dana SERIJAL DN GRUPA G BELGIJA JE NAGAZNA MINA, A ENGLESKA VJEČITA ENIGMA

KO JOŠ VJERUJE U ENGLEZE?

ENGLESKA

⌦ Uroš Radulović

Možda imaju najbolju ligu na svijetu, ali sigurno nemaju najkvalitetniju reprezentaciju. Uvijek ih pratimo sa posebnom pažnjom, čak i na ovom podneblju imaju vjerne navijače, ali da li zaista iko vjeruje da Engleska može do ozbiljnog rezultata u Rusiji? Od 1966. godine i legendarne generacije Bobija Čarltona i Bobija Mura, “gordi Albion” ništa nije napravio na velikim takmičenjima. Poslije te titule najveći uspjeh je bio četvrtfinale 2002. i 2006. godine, zato se ekipa Gereta Sautgejta priremala za Rusiju bez veće pompe. Mladi selektor je napravio ozbiljan rez i mladost je karta na koju polaže sve nade. Predvodnik ekipe je Hari Kejn, rasni golgeter koji je uz klupskog kolegu Delea Alija i brzog Rahima Sterlinga adut Engleza. U odbrani je najiskusniji Geri Kejhil, ima tu igrača i poput Loftusa-Čika i Fabijana Delfa kojima je Svjetsko prvenstvo zenit karijere. Nego, ono što je tužna istina jeste da Englezi nemaju bolje. U svim vodećim klubovima Premijer lige glavnu riječ drže stranci, sve ih je više, čak i oni koji se bore za goli život ne vjeruju domaćim igračima. Nacionalni tim je prerastao u hroničnu bolest Engleza, pa zbog toga pred fudbalerima koji brane grb tri lava nema izrazitog cilja. Bila bi prava bruka da ne prođu grupu gdje se nalaze Belgija, Tunis i Panama, ali od Engleske nas više ništa ne može iznenaditi. Budite oprezni pri klađenju na Sautgejtove momke... Zato je i Belgija favorit grupe G, a njen problem

Nadimak: gordi Albion Najveći uspjeh na SP: Šampioni 1966. Najbolji strijelac: Vejn Runi (53) Najviše utakmica: Piter Šilton (125) Prva zvijezda tima: Hari Kejn (Totenhem) Selektor: Geret Sautgejt

BELGIJA

je što ne zna da igra velike utakmice. Vidjelo se to protiv Argentine na prošlom Mundijalu... Selektor Roberto Marinez je naljutio javnost precrtavši Rađu Naingolana, neki navijači su u buntu, ali i bez neumornog veziste Rome, Belgija je potencijalno iznenađenje Mundijala. Krenimo redom – golman Tibo Kurtoa je jedan od najboljih čuvara mreže svijeta, odbrana je kvalitetna, ali sklona povredama, prije svih Vensan Kompani i Tomas Vermalen. U veznom redu su igrači koji imaju fudbal u malom prstu, a to su Kevin de Brujne, Juri Tilemans i Musa Dembele... Napad je jeziv, pun fudbalera koji iza sebe imaju mnogo dobrih sezona – Eden Azar je mađioničar, Romelu Lukaku postiže golove kao od šale, a Dris Mertens je jedan od boljih igrača Serije A. Kao reprezentacija, nemaju previše iskustva na velikim takmičenjima i to može da bude kamen spoticanja u teškim utakmi-

cama – realan domet je četvrtfinale. Tunis igra peto Svjetsko prvenstvo i u ovoj grupi nema šta da izgubi. Kroz istoriju su ispadali u grupnoj fazi, ali uvijek su bili žilav rilav najjačim reprezentacijama. U Africi su prepoznatljivi kao prva reprezentacija sa “crnog kontinenta” koja je ostvarila pobjedu na Mundijalu. Selektor Nabil Malul je učvrstio defanzivu i poznat je kao trener kojem je najvažnije da ne primi gol. Individualno, nemaju posebnih aduta, dosta igrača dolazi iz Francuske, a najpoznatiji je Vabi Kazri ko-

NACIONALNI TIM JE PRERASTAO U HRONIČNU BOLEST ENGLEZA, PA ZBOG TOGA PRED FUDBALERIMA KOJI BRANE GRB TRI LAVA NEMA IZRAZITOG CILJA. BILA BI PRAVA BRUKA DA NE PROĐU GRUPU GDJE SE NALAZE BELGIJA, TUNIS I PANAMA, ALI OD ENGLESKE NAS VIŠE NIŠTA NE MOŽE IZNENADITI

ji nosi dres Rena. U prvom kolu izlaze na megdan Engleskoj, svašta je moguće u uvodnim mečevima Svjestkog prvenstva i tu će Tunis pokušati da prevaziđe svoje mogućnosti. Za Panamu je prolaz u elitno društvo veliki uspjeh, prvi put igraju Mundijal, ali to ne znači da će fudbaleri ove države nosiiti bijele zastave u Rusiji. Imaju nekoliko igrača koji grade karijere u američkom MLS-u, ali ovi momci su kroz kvalifikacije izrasli u junake nacije. Selektor Ernan Dario Gomez je možda i najjača karika Paname. Riječ je o iskusnom 62-godišnjem stručnjaku koji je već osjetio čari Svjetskog prvenstva prevodviši Kolumbiju i Ekvador – sigurno će imati par dobrih savjeta za igrače Paname. Tunis i Panama su totalno u sporednoj ulozi grupe G, a mnogo pažnje će privući duel između Engleske i Belgije koji će se igrati u okviru posljednjeg kola grupne faze u Kaliningradu.

Nadimak: Crveni đavoli Najveći uspjeh na SP: 4. mjesto 1986. Najbolji strijelac: Romelu Lukaku (33) Najviše utakmica: Jan Vertongen (99) Prva zvijezda tima: Eden Azar (Čelsi) Selektor: Roberto Martinez

TUNIS Nadimak: Orlovi Najveći uspjeh na SP: Grupna faza 1978. (1 pobjeda) Najbolji strijelac: Isam Đema (36) Najviše utakmica: Sadok Sasi (116) Prva zvijezda tima: Vabi Kazri (Ren) Selektor: Nabil Malul

PANAMA Nadimak: Crvena plima Najveći uspjeh na SP: Debitanti Najbolji strijelac: Luis Tehada i Blas Perez (43) Najviše utakmica: Gabriel Gomez (142) Prva zvijezda tima: Blas Perez (Munisipal) Selektor: Ernan Dario Gomez

UTORAK, 5. 6. 2018.

sport

Foto: Facebook

RG - PRVI NOSILAC U ČETVRTFINALU

Nadal ekspres, ludi preokret Švarcmana

Džona Iznera (6:4, 6:4, 6:4). U ženskoj konkurenciji iznenađenje je priredila Darija Kasatkina koja je eliminisala Karolinu Voznjacki. Marija Šarapova i Garbinj Mugurusa su bez borbe prošle dalje. Ruskinja je trebalo da igra protiv Serene Vilijams, ali je Amerikanka odustala od turnira, dok je Lesija Curenko predala španskoj teniserki kod 2:0 u prvom setu. SEMAFOR (M): Švarcman - Anderson 3:2 (1:6, 2:6, 7:5, 7:6, 6:2), Nadal - Marterer 3:0 (6:3, 6:2, 7:6), Čilić - Fonjini 3:2 (6:4, 6:1, 3:6, 6:7, 6:3), Izner - Del Potro 0:3 (4:6, 4:6, 4:6). SEMAFOR (Ž): Halep Mertens 2:0 (6:2, 6:1), Kasatkina - Voznjacki 2:0 (7:6, 6:3), S. Vilijams - Šarapova (predato), Mugurusa - Curenko (predato). A.K.

Zakazao duel protiv “kralja šljake”: Švarcman

GOLDEN STEJT UBJEDLJIVO DO 2:0 U FINALU

Stef spržio “kavalirse”

Drugi meč nije bio dra- sa 33 poena, sedam skokomatičan, a najzaslužniji va i osam asistencija. Odza to je nevjerovatni Stelično ga je ispratio Kevin fon Kari koji je vodio Durent sa 26 košeGolden Stejt do va, devet uhvaubjedljivog trićenih lopti i sejumfa (122:103) dam uspješnih dodavai poveo 2:0 u nja, dok je velikom finaKlej Tomplu NBA lige. son dodao “ R a t n i c i” su bili u vo20. đstvu tokom Na drugoj cijelog meča, a Devet trojki za istoriju: strani, Lebron Stefon Kari Džejms je bio sve je odlučeno najefikasniji sa u uvodnim minutima posljednje četvrtine 29 poena, 13 asistencija i nakon Stefove spektakular- devet skokova. Ovim učinne trojke (103:89). kom postao je drugi najboKari je ispisao istoriju u lji strijelac u istoriji NBA fiOrakl areni - pogodio je de- nala sa 1.327 poena. Ispred vet šuteva za tri što je no- njega je Džeri Vest koji ima vi rekord. Meč je završio 1.679 koševa. A.K.

Miloš Božović

BARAŽ ZA SVJETSKO PRVENSTVO - NAKON ª MORAČEº OTPAO I NIKŠIĆ

Hrvati stižu u Verde

Prvobitna lokacija bila je “Morača”, ali se od nje odustalo zbog renoviranja podgoričke dvorane. Za alternativu je izabran nikšićki sportski centar, ali je i to otpalo. Rukometaši Crne Gore će Hrvatsku u drugom meču baraža za Svjetsko prvenstvo 14. juna dočekati u Verde kompleksu u Podgorici, saopštio je RSCG. “Rukometni savez Crne Gore nije uspio i pored svih napora i pokušaja da se utakmica muških seniorskih

reprezentacija Crne Gore i Hrvatske odigra u SC ‘Nikšić’”, kaže se u saopštenju. Problem za odigravanje ove kvalifikacione utakmice u gradu pod Trebjesom je nedostatak smještajnih kapaciteta koji su propisani propozicijama EHF (kvalitet hotela, struktura soba...). Rukometni savez Crne Gore je nakon obavještenja od Sportskih objekata Podgorice, pokušao da dobije odobrenje da selekcija Hrvatske bude smještena u

Podgorici, a da se utakmica igra u Nikšiću. “Ali u skladu sa Propozicijama EHF, gdje je navedena minimalna razdaljina između hotela i dvorane gdje se igra utakmica (25 kilometara) nismo dobili pozitivan odgovor od Evropske rukometne federacije”, saopštio je RSCG koji je pozvao navijače da podrže lavove kako bi izborili plasman na SP koje organizuju Danska i Njemačka. A.K.

ŽRIJEB ZA EVROPSKO PRVENSTVO 12. JUNA

Lavice u drugom šeširu Maksimalnim učinkom od pet pobjeda protiv Poljske, Slovačke i Italije obezbijedile su plasman na Evropsko prvenstvo u Francuskoj (od 29. do 16. decembra), a na žrijebu će rukometašice Crne Gore biti smještene u drugom šeširu, saopštila je juče Evropska rukometna federacija. U istom šeširu su još selekcije Rumunije, Španije i Srbije. Prvi šešir čine domaćin Francuska, Norveška, Mađarska i Danska, u trećem su Holandija, Njemačka, Rusija i Švedska, dok će se iz četvrtog žrijebati Češka, Poljska, Hrvatska i Slovenija. Žrijeb je na programu 12. juna. Na prethodnom šampionatu Evrope, prije dvije go-

dine, Crna Gora je eliminisana u grupnoj fazi. “Lavice” su tada upisale jed-

nu pobjedu (protiv Češke) i dva poraza (od Danske i Mađarske). A.K.

Foto: Facebook

Najbolji teniser na planeti nastavio je sa ubjedljivim partijama na svom omiljenom turniru. Rafael Nadal savladao je Maksimilijana Marterera 3:0 (6:3, 6:2, 7:6) i plasirao se u četvrtfinale Rolan Garosa. Španski teniser je dominirao protiv Njemca, a samo je u četvrtom setu morao da se pomuči za osvajanje seta. Na putu do nove titule Rafi stoji Dijego Sebastijan Švarcman. Argentinac igra turnir karijere, a juče je nakon velikog preokreta bio bolji od Kevina Andersona 3:2 (1:6, 2:6, 7:5, 7:6, 6:2). Među osam najboljih prošli su i Marin Čilić i Huan Martin Del Potro. Hrvatski teniser je bio bolji od Fabija Fonjinija 3:2 (6:4, 6:1, 3:6, 6:7, 6:3), dok je Argentinac slavio u derbiju bombardera protiv

Iz drugog šešira čekaju rivale na EP: Rukometašice Crne Gore

SPORT

UTORAK, 5. 6. 2018.

IGRAČI KOJI SU OSVAJALI TROFEJE PROTIV BUDUĆNOSTI M

NAJDRAŽA TITULA NIKŠ

⌦ Alen Kasmić

Sutjeska je u Tivtu 2013. uzela masovnije takmičenje, a Mornar postao novi šampion naše zemlje. A, šta je zajedničko u uspjesima Nikšićana i Barana? U pitanju su Marko Ćalić i Radoje Vujošević, jedina dva košarkaša koja su osvojila crnogorsko prvenstvo i kup, a da to nijesu uradila noseći dres našeg najvećeg kluba. Rođeni Nikšićani su juče za Dnevne novine pričali o osvojenoj titulu, sjajnoj atmosferi u ekipi, uporedili osvajanje kupa i ovosezonske titule.

■ RIJEČ ISTORIJA

DOVOLJNO GOVORI

NE PROPUSTITE Zlatibor je domaćin tradicionalnog Kupa prijateljstva koji počinje danas, a jedini crnogorski predstavnik će biti Budućnosti. Plavi prvi meč igraju danas protiv Dinama (Sportklub 2, 17h)

dine. Dokazali smo kvalitet i zasluženo slavili.” Da li je bilo teško kada se uzme u obzir da je Budućnost dominirala godinama i u sezonu ušla pod obavezom da odbrani duplu krunu? Sa druge strane, vi ste prethodne dvije sezone igrali na jednu loptu protiv njih. “Podrazumijevalo se da Budućnost bude prvak. Ali, prethodnih godina smo bili blizu, ove se stvorio respektabilan sastav koji je uz veliki trud i rad ispisao istoriju. Mi smo prebrodili taj pritisak i shvatili da ne postoji nepobjediv tim u Crnoj Gori”, ističe Ćalić. Sjajna atmosfera u ekipi, na terenu i van njega, bila je ključ. Iskusni trener Mihailo Pavićević je posložio sve kockice, svaki igrač je znao svoje zadatke i u lučki grad

Foto: Dejan Lopičić

Ćalić je u osvajanju trofeja imao različite uloge. U dresu Sutjeske je bio jedan od nosilaca ekipa, bio MVP kupa, dok je u Baru čovjek zadatka - defanzivni specijalista koji ima za cilj da u određenim trenucima meča zaustavi najbolje protivničke igrače. “Čim se pomene ta riječ istorija, dovoljno govori o tome kakav smo rezultat ostvarili. Da li smo očekivali? Realno nijesmo, ali smo bili spremni za veliku borbu”, ističe na početku razgovora Ćalić. “Stekli smo samopouzdanje i osjetili da smo blizu ove go-

RADOJE VUJOŠEVIĆ OVE GODINE JE DOŠLO SVE NA SVOJE, POKLOPILO SE. MISLIM DA SMO ZASLUŽILI TITULU. TU SU I SJAJNE PARTIJE U ABA LIGI. ZNAMO SVI KAKVE JE KONKURENCIJA, KLUBOVI IGRAJU PO 15 GODINA PA NE MOGU UĆI MEĐU ČETIRI. MI SMO SE U DRUGOJ SEZONI PLASIRALI U PLEJ-OF. NEZABORAVNA SEZONA

Marko Ćalić i Radoje Vujošević zaustavljaju Zorana Nikolića

SPORTKLUB 1 11.00h 13.00h 14.50h 16.30h 19.30h

C. zvezda - Sarajevo, fudbal U18 Željezničar - Fenerbahče, fudbal U18 Partizan - Videoton, fudbal U18 Srbija - Italija, odbojka (ž) Holandija - Dominikana, odbojka (ž)

SPORTKLUB 2 10.00h 13.05h 17.00h 19.30h

Rusija - SAD, odbojka (ž) Tajland - J. Koreja, odbojka (ž) Dinamo - Budućnost, fudbal U18 Rumunija - Finska, fudbal

SPORTKLUB 3 10.05h 13.30h 17.30h 20.00h

Japan - Turska, odbojka (ž) Kina - Brazil, odbojka (ž) Njemačka - Belgija, odbojka (ž) Fenerbahče - Tofaš, košarka

SPORTKLUB 4 20.00h

Spidvej Mančester

SPORTKLUB 5 20.45h

Armani - Trento, košarka

ARENASPORT 1

UTORAK, 5. 6. 2018.

MARKO ĆALIĆ I RADOJE VUJOŠEVIĆ

ŠIĆKIH BORACA si bolji. Igra se na tri pobjede i kada osvojiš niko ne može reći da je iznenađenje”, poentirao je Marko Ćalić.

MARKO ĆALIĆ SVAKE GODINE SVI OČEKUJU DA IZNENADE BUDUĆNOST U KUPU, ■ NAKON BREJKA JER JE TO JEDNA UTAKMICA I SVASMO OSJETILI KO IMA SVOJU ŠANSU. SA DRUGE DA MOŽEMO STRANE U ŠAMPIONATU MORAŠ DA Tokom cijele sezone je odDOKAŽEŠ DA SI BOLJI. IGRA SE NA lično mijenjao Uroša LukoTRI POBJEDE I KAD OSVOJIŠ NIKO vića, iako je imao probleNE MOŽE REĆI DA JE IZNENAĐENJE ma sa povredama, svakog je stigao prvi trofej. “Iz mog iskustva - veliki uspjeh se ne može ostvariti bez dobre atmosfere u cijelom klubu. Od samog početka nije izgledalo da možemo doći ovako daleko, ali smo rasli kako je vrijeme odmicalo. Ova titula je najveća moguća nagrada za ovu sezonu”, jasan je 32-godišnji krilni igrač Barana. A, koja je titula draža? Ona sa klubom iz tvog grada ili ova sa Mornarom? “Prva titula draga je iz mnogo razloga, cijeli tim i stručni štab su bili iz Nikšića, ali... Kada se uzme u obzir sve šta je Budućnost napravila ove godine draža mi je ova”, kazao je Ćalić i nastavio. “Svake godine svi očekuju da iznenade Budućnost u Kupu, jer je to jedna utakmica i svako ima svoju šansu. Sa druge strane, u šampionatu moraš da dokažeš da

sekunda na parketu davao je sve od sebe i zaslužio da njegovo ime bude na istorijskog listi. Radoje Vujošević, još jedan hrabri ratnik u četi Mornara. “Tokom cijele sezone smo igrali veoma dobro. Na početku Superlige smo se malo opustili, ali od poraza protiv Sutjeske smo krenuli po starom. Nakon toliko finala i polufinala konačno smo osvojili. Prošle godine, kada smo promašili šut za titulu pitao sam se da li je moguće”, otkriva nam Vujošević. “Ove godine je došlo sve na svoje, poklopilo se. Mislim da smo zaslužili titulu. Tu su i sjajne partije u ABA ligi. Znamo svi kakva je konkurencija, klubovi igraju po 15 godina pa ne mogu ući među četiri. Mi smo se u drugoj sezoni plasirali u plej-of. Nezaboravna sezona”. Kada ste osjetili da možete osvojiti? “Poslije prve utakmice, kad

smo napravili brejk”, ističe Vujošević koji se prisjetio ludog trećeg meča kada su Marko Mijović i on pokrenuli veliko stizanje 21 poena zaostatka. “Nevjerovatan meč, Nidam je promašio taj šut, ali nijesmo puno žalili. Čak smo bili ljuti na njega, jer je on bio nervozan. Uslijedio je četvrti meč, puna dvorana, sjajna atmosfera i pravo finale. Mislim da smo u ovim mečevima pokazali veliki kvalitet.” Finale plej-ofa Superlige prethodne tri godine je ubjedljivo najinteresantnije u regionu, što je velika stvar za našu košarku. “Ove godine smo u Kupu imali utakmicu na jednu loptu. Drago mi je zbog crnogorske košarke što postoje ovakva dva kluba”. Vujošević ima titulu više od Ćalića, jer je kao član Budućnosti 2014. godine podigao šampionski pehar. Ali, kako ističe, nijedan trofej ne može da se poredi sa ovim. “Ne može se porediti. Osvojio sam sa Sutjeskom taj Kup, sa reprezentacijom srebro na Igrama malih zemalja, ali nijedan trofej ne može da se mjeri sa ovim. Poslije toliko sezona konačno smo uspjeli”, zaključio je centar Mornara. Marko Ćalić i Radoje Vujošević - veliki borci i momci koji znaju kako osvojiti trofej protiv Budućnosti...

SPORT

DN TIP

REAL MADRID

GRAN KANARIJA

+165,5 Madriđani vode u polufinalnoj seriji plej-ofa ACB lige, ali je Gran Kanarija uvijek nezgodan protivnik

Na današnji dan

2004. PORAZ STRUGARA Ivan Strugar izgubio od Aziza Jahjahija u polufinalu Mastersa u Parizu. Našem borcu je to bio prvi neuspjeh nakon devet godina

Foto:jedro.bar Foto: Foto: 12.00h 18.00h 21.00h 02.30h

Skokovi u vodu Foto: Rusija - Turska, fudbal Gran Kanarija - Real Madrid, košarka Sao Paulo - Internasional, fudbal

16.45h

Rolan Garos četvrtfinale

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

EUROSPORT 14.00h 17.15h

Rolan Garos četvrtfinale Rolan Garos četvrtfinale

EUROSPORT 2 14.00h 15.15h

Rolan Garos četvrtfinale Biciklizam

Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me , Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno Novi zakoN upućeN parlameNtu

Velika Britanija će ipak ostati u Evropskoj uniji?

JuBileJ maĐarSke kompaNiJe

Wizz Air dobio stoti Avion u floti Wizz Air, jedna od evropskih avio-kompanija sa najbržom stopom rasta i vodeći avio-prevoznik u centralnoj i istočnoj Evropi, proslavila je juče jedinstven jubilej – stoti avion u svojoj floti. Kompanija je predstavila novi avion tipa Airbus A321 u Budimpešti i najavi-

la osnivanje Wizz Air fondacije, koja će biti usmjerena na četiri različite oblasti - zdravlje, obrazovanje, brigu o djeci i pomoć u nepogodama. Pred nama je još impresivniji rast, kazao je Jožef Varadi, generalni direktor kompanije. (B.D.)

Gradonačelnik Londona Sadik Kan, koji će vjerovatno postati novi predsjednik Laburističke partije Velike Britanije, pozvao je poslanike parlamenta ove države da glasaju za novi zakon o napuštanju Evropske unije. Prema odredbama ovog zakona, koji je pretrpio čak 14 izmjena, predviđena je mogućnost da Velika Britanija ipak ostane u EU, makar kroz carinsku i monetarnu uniju. Većina amandmana urađena je u Liberalno-demokratskoj par-

tiji i prihvaćena je većinom glasova u parlamentarnim odborima.

Za njih su glasali liberali, ali i konzervativci i laburisti.

odluka apelacioNog viJeća Suda Bih

ukinuta oslobađajuća presuda naseru oriću Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo je odluku kojom ukida oslobađajuću presudu ratnom komandantu Armije RBiH u Srebrenici Naseru Oriću, javila je agencija Srna. Iz izvora bliskih pra-

vosuđu BiH saznaje se da je uvažena žalba tužioca Miroslava Janjića u predmetu “Naser Orić” u vezi sa neusklađenošću javno objavljene i napisane presude, prenijele su Nezavisne novine. Ističe

se da Orićeva advokatica Lejla Čović nije odgovarala na pozive Srne. Sud BiH izrekao je 9. oktobra prošle godine oslobađajuću prvostepenu presudu ratnom komandantu Armije RBiH Naseru Oriću i

Marina pariz

veČerA u bijelom Parižani i posjetioci francuske prijestonice od glave do pete obučeni u bijelo uživali su u gurmanskom pikniku ispred Palate invalida, kojim je obilježeno 30 godina od prve “večere u bijelom”. Večeri je tradicionalno prethodila misterija oko lokacije, koja je učesnicima otkrivena tek u posljednjem trenutku u nizu poruka. Ljudi su se u nedjelju veče okupili na zelenim travnjacima s pogledom na zgradu sa zlatnom kupolom, u kojoj se nalazi grob Napoleona Bonaparte i drugih istaknutih francuskih ličnosti. Postavili su stolove i bijele stoljnjake, a pili su šampanjac i vino, prenio je AP. Organizatori su očekivali na večeri između 20.000 i 30.000 učesnika, od kojih trećina iz drugih zemalja. “Večera u bijelom” prvi put je održana u Parizu 1988. godine.

pripadniku Armije Sabahudinu Muhiću, kojima se sudilo po optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Bratuncu i Srebrenici 1992. godine, odnosno za zločine u selima Zalazje, Lolići i Kunjerac.

migraNti u SaraJevu

Čekaju iftar na stanici

Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini ne jenjava. Od početka godine hiljade migranata ušle su u BiH. Nekoliko hiljada su Granična policija BiH i ostale bezbjednosne službe odvratile od ilegalnog prelaska državne granice, ali mnogi su ipak ušli u BiH. Sinoć je na Željezničkoj stanici u Sarajevu “Dnevni avaz” zabilježio kako stotinu migranata čeka obrok, odnosno ramazanski iftar, koji im dostavljaju volonteri iz Sarajeva.

SPECIJALNI DODATAK

Godina članstva u NATO

Istorijski dan i ulaznica za mirnu i bezbjednu budućnost Vječna luča crnogorske ● 2-3 slobode

2 Istorijski dan i ulaz mirnu i bezbjednu bu Godina članstva u NATO utorak, 5. 6. 2018.

godina dana od kada je crna gora postala članica nato alijanse

⌦ Mili Prelević

inistar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović predao je 5. juna 2017. u američkom State Departmentu instrument o pristupanju Crne Gore NATO-u, čime je država i zvanično postala 29. članica Sjevernoatlantske alijanse. “Danas je veliki dan za Crnu Goru, istorijski. Država i nacija podnijeli velike žrtve u 19. i 20. vijeku da bi odbranili svoje pravo na slobodan život, pravo da sami odlučujemo o svojoj budućnosti, pravo da nas svijet prepoznaje pod našim imenom i našim znamenjem”, poručio je premijer Duško Marković tog dana u Vašingtonu. “Kada kažem Crna Gora, u istorijskom smislu to znači, ni manje zemlje, ni veće žrtve. Skoro 100 godina nakon što je na kraju Prvog svjetskog rata izbrisana sa političke mape Evrope, 11 godina od obnove nezavinosti Crna Gora je ponovo dio globalne politike. Mi danas slavimo činjenicu da se nikada više o nama, našoj državi, neće odlučivati iza naših leđa kao što se to događalo mnogo puta u prošlosti”, rekao je Marković. Ovo je istorijski dan i za NATO, kazao je Marković, jer “pokazuju kristalno jasnu svoju politiku otvorenih vrata”. “Od danas mi smo saveznica koja će uživati benefite, ali i odgovorno ćemo zajedno sa vama, koračati ka miru”, istakao je on, dodajući da će kao saveznica, Crna Gora raditi na tome da izdavaja dva odsto BDPa za odbranu. Članstvo u NATO-u, naglasio je Marković, za Crnu Goru “znači trajnu stabilnost sa

Đukanović: Možda i najznačajnija odluka u istoriji Za predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića članstvo u NATO znači da evropski kvalitet života za Crnu Goru više nije stavka na listi želja, nego je šansa da taj cilj dostigne sada realnost. “NATO je i satisfakcija za zvaničnu crnogorsku politiku u posljednje dvije decenije, ali i podsticaj za region jer pokazuje kako je jedna od najmanje razvijenih država Balkana sada iskoristila evroatlantskim, demokratskim vrijednostima urezanim u društvu i ekonomijom spremnom za dalji prosperitet”. On je zahvalio Sjedinjenim

šansu”, izjavio je Đukanović 5. juna prošle godine. Đukanović je ranije ocijenio da je usvajanje odluke o članstvu u NATO “možda najvažnija odluka Crne Gore u novijoj istoriji”. “Crna Gora je poslije dugo stradanja i lutanja kroz istoriju, konačno na svom staništu. Ta odluka je možda i najvažnija u novijoj istoriji Crne Gore. To znači da je crnogorsko društvo već u značajnoj mjeri Američkim Državama i njenim vlastima “za čvrstu i koordiniranu podršku članstvu u NATO-u”. “Od momenta ponovnog

usvojilo sistem vrijednosti evroatlantske zajednice i da je spremno da i dalje radi na usvajanju tog sistema vrijednosti koji će voditi unapređenju kvaliteta života svakog građanina Crne Gore sada, već izvjesno, u bliskoj budućnosti”, rekao je Đukanović. Članstvo, prema njegovim riječima, nije uspjeh bilo kog pojedinačno, već je to uspjeh crnogorskog društva. ustanovljavanja naših odnosa 2006. godine, Sjedinjene Države su bile čvrst, pouzdan i dragocjen partner Crne Gore da ostvari viziju evroatlantske

i evropske zemlje. To je, takođe, potvrda onog što nikad nije dovedeno u pitanje – da Amerikanci ostaju posvećeni stabilnosti i bezbjednosti Zapadnog Balkana i Evrope”, rekao je Marković. Generalni sekretar Jens Stoltenberg kazao je da je NATO savez demokratskih zemalja, da zajedno prevazilaze razlike iz jednog cilja. “Štitimo jedni druge i ako je potrebno, borimo se jedni za druge”, istakao je Stoltenberg. “Od danas, Crna Gora je zajedno sa nama, sjedimo sa istim stolom i zajedno donosimo odluke. Nezavisnost Crne Gore je zagarantovana. Dobrodošla Crna Goro”, još jednom je na crnogorskom pozdravio pr-

Godina članstva u NATO utorak, 5. 6. 2018.

znica za udućnost Sa ceremonije u Vašingtonu

29. članica nato saveza postala je crna gora 5. juna 2017. godine

vi čovjek NATO-a. Crna Gora je partner i odavno doprinosi borbi protiv terorizma, istakao je podsekretar State Departmenta Thomas Shannon. “Slučaj Crne Gore pokazuje da SAD ostaju posvećene zajedničkoj odbrani. Takođe pokazuje da zemlje, koje ispune standard, mogu da postanu dio Saveza”, kazao je Shannon. Ministar odbrane Predrag Bošković ocijenio je da je ulaskom u NATO Crna Gora napravila istorijski zaokret, a da time nije uputila prijetnje bilo čijim interesima. “Crnogorsko članstvo u NATO-u nije prijetnja bilo čijim interesima. Mi samo želimo da pokažemo da smo dio jedne politike mira. Članstvo Crne Gore u

NATO će biti prekretnica u smirivanju tenzija ne samo u regionu nego i šire”, rekao je Bošković na večerašnjoj pres konferenciji u Podgorici povodom zvaničnog pristupanja Crne Gore Alijansi. Crnogorska zastava se ispred NATO sjedišta u Briselu zavijorila 7. juna 2017. godine. Predajom instrumenta o pristupanju je okončan jedanaest godina dug put, od kada je Crna Gora 2006. godine obnovom nezavisnosti kao strateški cilj odredila pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. Iste godine Crna Gora pozvana je da pristupi Partnerstvu za mir, a devet godina kasnije ministri vanjskih poslova država članica uputili su poziv Crnoj Gori da postane članica Alijanse i otpočne pristupne pregovore. Poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su odluku o ulasku u NATO 28. aprila prošle godine. Uslijedilo je potpisivanje Protokola o pristupanju od strane članica NATO-a, koji je potom proslijeđen na ratifikaciju parlamentima svih 28 zemalja Alijanse. Proces ratifikacije je trajao godinu dana. Osnivačkim aktom NATO-a, koji je prihvatila Crna Gora, sve se se strane obavezuju da sve međunarodne sporove u koje bi mogle da budu uključene, rješavaju mirnim sredstvima. Oružani napad na jednu ili više članica NATO-a, predstavlja napad na sve njih, piše u ugovoru.

3 Brajović

Predsjednik skuPštine ivan Brajović Povodom Prijema u nato

Vječna luča crnogorske slobode Prioritetni zadatak Crne Gore je stalni progres i prosperitet crnogorskog društva, a članstvo u NATO zamah je ka višem stepenu vladavine prava, ekonomskom napretku i stvaranju boljih uslova za kvalitetniji život svih građana, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. „Danas kada se crnogorska zastava zavijorila u Briselu među zastavama najmoćnijih zemalja svijeta, ova generacija političara ne osjeća ukus pobjede, već odgovornosti i zadovoljstva što se Crna Gora - poslije decenija izazova i nedoumica - vratila kući“, istakao je Brajović na svečanosti podizanja NATO i crnogorske zastave u Podgorici 7. juna prošle godine. Crna Gora se, kako je kazao, vratila onamo gdje je oduvijek pripadala - porodici progresivnih i demokratskih naroda. Crna Gora, kako je podsjetio, ima prvu štampariju kod Južnih Slovena čija su slova pretvorili u zrna, da bi danas i dobronamjernima i onima koji to nijesu rekli da mir, tolerancija i progres nemaju

alternativu. „Crnogorci imaju na to pravo. Bili su uvijek na pravoj strani. Usudili su se biti trun u oku velikoj Vizantiji. Strijela u peti nepobjedivom Bonaparti. Mrena na oku Otomanskoj imperiji. I nož u srcu najvećoj pošasti čovječanstva – fašizmu“, rekao je Brajović. Kako je naveo, i drugi su bili hrabri, ali je Crna Gora bila nepokolebljiva u namjeri da istraje na putu koji je doveo na trasu evroatlantskih integracija. „Cilj toga puta je današnji dan, ali je i start nove etape, jer nas očekuju izazovi priključenja Evropskoj uniji. Prioritetni zadatak je stalni progres i prosperitet crnogorskog društva. Članstvo u NATO zamah je ka većem stepenu vladavine prava, ekonomskom napretku i stvaranju boljih uslova za kvalitetniji život svih građana Crne Gore“, naglasio je Brajović. Svjesni su, kako je dodao, da je poslije svih izazova i velikih datuma, među kojima su 21. maj 2006. i 5. jun 2017, sačuvana država - Crna Go-

ra zemlja različitosti. „Različitosti koje grade jedinstveni crnogorski građanski identitet suživota i sinergije nacija, vjera i kultura. To je jedina pobjeda koju osjećam i na koju sam ponosan danas kad u zdanju NATOa Crna Gora zauzima istorijsko mjesto između Luksemburga i Holandije“, kazao je Brajović. On je ocijenio da je to je domet, a ne pobjeda većinske Crne Gore. „Ovo je početak moderne Crne Gore koja će sada biti putokaz mnogima kako uspjeti prevazići sebe i druge. Prevazići podjele mogućnostima i pravim izborima. A NATO je pravi izbor“, smatra Brajović. „Želim da današnja i buduća Crna Gora u najmoćnijem vojnom savezu ikada stvorenom, prije nego digne ruku i odluči, ne zaboravi riječi jednog mudrog Crnogorca: Čojstvo je braniti drugoga od sebe, a junaštvo braniti sebe od drugoga! U to ime, svijetu i Crnoj Gori čestitam članstvo u NATO“, zaključio je Brajović.

Temelji sigurnosTi i prosperiTeTa Prema Brajovićevim riječi- lja Vladimira nepresušno te- men će gorjeti vječno“.

ma, istorijska odluka otvorila je Crnoj Gori vrata na kući koja počiva na čvrstim temeljima sigurnosti i prosperiteta. „U NATO - najmoćniju svjetsku Alijansu ne ulazimo gordo, već dostojanstveno, svjesni ko smo i što smo u današnjem svijetu - jedna kap u moru tehnoloških i civilizacijskih dostignuća, ali i velika istorijska rijeka koja od kra-

če, čime se ne mogu pohvaliti ni neke od najvećih sila“, naveo je Brajović. On je kazao da su u posljednjem milenijumu nestajale imperije i civilizacije, rađale se i umirale revolucije i ideologije, ali nikakav vjetar istorijskih izazova i nedaća nije ugasio luču crnogorske slobode. „Ulaskom u NATO taj pla-

„U najmoćniji savez ulazimo podignute glave i ispružene ruke, a ne nikako puške i sablje. Ulazimo prijateljski i pozivamo na mir, a ne na sukobe. Ulazimo svjesni da nemamo vojne potencijale velikih sila, ali imamo tradiciju, mudrost i odlučnost da svoju slobodu čuvamo duže od milenijuma“, istakao je Brajović.

Godina članstva u NATO UTORAK, 5. 6. 2018.

MIODRAG VUKOVIĆ

OBEZBIJEĐENA POLISA OSIGURANJA SIGURNE EVROPSKE BUDUĆNOSTI Prethodna godina je potvrdila da su ulaskom Crne Gore u NATO naša država, zajednica, čovjek obezbijedili polisu osiguranja svoje sigurne, izvjesne, evropske demokratske budućnosti, smatra član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Vuković. “Primljeni smo u najznačajniju međunarodnu globalnu organizaciju u kojoj se ostvaruje kolektivni sistem odbrane, ali u kojoj već decenijama važe visoki demokratski standardi, koji moraju biti prepoznati u svakoj demokratskoj državi članici. Potvrdili smo da smo kao država i društvo demokratski sazreli i zavrijedili da se prije godinu dana to verifikuje na najznačajnijoj međunarodnoj adresi”, kaže Vuković, koji ocjenjuje da je prva godina, otkad je Crna Gora članica NATO, potvrdila ispravnost prethodno urađenog, te da predstavlja više nego sigurnu zalogu onoga što će biti u narednim vremenima.

Potvrdili smo da smo kao država i društvo demokratski sazreli

Vuković

MARTA ŠĆEPANOVIĆ

HRABRO I POSVEĆENO ISPUNJAVAMO DRŽAVNE STRATEŠKE CILJEVE Od referenduma 2006. nije prošlo puno vremena, a mi smo već dokazali da hrabro i posvećano ispunjavamo državne, strateške ciljeve, kaže poslanica DPSa i članica Skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Marta Šćepanović Šćepanović. “Svrstali smo se u najrazvijenije demokratije i pokazali punu posvećenost da građanima pružimo sigurnost i napredak. Sproveli smo zahtjevne reforme i ispunili tražene kriterijume. Članstvo u Alijansi smatram trajnim opredjeljenjem, podrškom stabilnosti, razvoju i jačanju državnosti Crne Gore”, kaže Šćepanović, dodajući da je članstvo dobro za državu, jer se čuvaju najvažnije vrijednosti, integritet i suverenost, jača vladavinu prava i demokratija. Šćepanović

STALNI ČLAN DELEGACIJE SKUPŠTINE CRNE GORE U PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI NATO-A OBRAD MIŠO STANIŠIĆ

Ravnopravan smo partner svim NATO članicama Niko od zemalja koje su u NATO savezu ne gleda našu zemlju kao novu članicu, već je, bez obzira na njenu veličinu, doživljavaju kao ozbiljnog i ravnopravnog partnera, što je rezultat odgovornog rada, ocijenio je član delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Obrad Mišo Stanišić. Stanišić je izrazio zadovoljstvo aktivnostima koje je delegacija crnogorskog parlamenta imala u ovom značajnom tijelu u prethodnih godinu dana. “Glas člana crnogorske delegacije je potpuno isti kao i glas najjačih i najrazvijenijih država članica. Samo saznanje da se naša država u takvom društvu čovjeka mora da ispunjava

ponosom i zadovoljstvom”, ističe Stanišić, dodajući da je delegacija Skupštine u proteklih 12 mjeseci, otkad je punopravna članica NATO saveza, imala više obaveza i odgovornosti, nego ranije. “Mnogo više smo bili fokusirani na partnersku saradnju sa svim zemljama članicama i rad članova delegacije nije bio vezan samo za razvijanje i unapređenje saradnje između Alijanse, već je i te kako doprinio razvijanju dobrih bilateralnih odnosa naše države sa članicama Alijanse”, navodi Stanišić. Na pitanje kako komentariše činjenicu da se jedan dio partija koje su formalno podržavale ulazak Crne Gore u

NATO nije pojavio na Cetinju 28. aprila prošle godine, Stanišić odgovara da pitanje nije za njega, već za njih. U delegaciji Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj Skupštini NATO su i predstavnici opozicije, odnosno poslanik Nebojša Medojević iz Demokratskog fronta, za koga Stanišić kaže da je aktivan “isto koliko u crnogorskom parlamentu”. “Njihov nedolazak 28. aprila prošle godine na Cetinje je potvrda onoga o čemu sam stalno govorio, da su se oni deklarativno zalagali za članstvo Crne Gore u NATO. Poslužio bih se onom narodnom koju je Mihailo Lalić ovjekovječio “Na pada snijeg da prekrije brijeg, nego da svaka zvjerka pokaže svoj

MILORAD VULETIĆ

ČLANICE NATO-A OSTVARUJU NAJVIŠI STEPEN DEMOKRATIJE Član skupštinskog Odbora za bezbjednost Milorad Vuletić kaže da je Crna Gora prve konkretne koristi od ulaska u NATO imala već u prvoj godini članstva - relativno brzo rješavanje pitanja razgraničenja sa Kosovom, kao i rekordnu turističku sezonu, a značajni benefiti, kako dodaje, očekuju i privredu. Kako navodi, građani su, učestvujući na javnim tribinama u kampanji za učlanjenje Crne Gore u NATO građani postavljali mnoga pitanja. “Naši argumenti su bili da je svaka država članica u posljednjih šest decenija živjela u miru i ekonomski napredovala. Da se u zemljama NATO ostvaruje najveći stepen razvoja demokratije, zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda, nijesu imali kontraargument”, istakao je Vuletić.

Vuletić

Godina članstva u NATO UTORAK, 5. 6. 2018.

GLAS ČLANA CRNOGORSKE DELEGACIJE JE POTPUNO ISTI KAO I GLAS NAJJAČIH I NAJRAZVIJENIJIH DRŽAVA ČLANICA, A SAZNANJE DA SE NALAZIMO U TAKVOM DRUŠTVU ISPUNJAVA NAS PONOSOM

trag”, kaže Stanišić. Govoreći o prednostima članstva Crne Gore u NATO, Stanišić ne krije zadovoljstvo ostvarenim u prethodnoj godini. “No, najmanje je bitno da li sam zadovoljan ja kao pojedinac ili političar. Mnogo je bitnije da su, a jesu, crnogorski građani zadovoljni, da svi zajedno osjećamo benefite članstva. Godina za nama je potvrdila sve ono što smo u kampanji za članstvo govorili. Benefiti su i te kako vidni, priliv stranih direktnih stranih investicija je svakim danom sve veći, protekla turistička sezona je do sada najbolja, jer se broj stranih investitora i turista znantno

povećao kada u u pitanju zemlje članice NATO-a”, naglašava Stanišić, koji dodaje i da svi relevantni pokazatelji govore da će se takav trend nastaviti i ubuduće. “Veoma je bitno naglastii da smo članstvom u savezu postali dio sistema kolektivne bezbjednosti u kome ćemo najbolje sačuvati svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Time smo srušili sve iluzije onima koji više vole tuđu nego svoju kuću i Crnu Goru vide u okviru nekih drugih velikodržavnih projekata. Članstvom u NATO, Crna Gora je faktor stabilnosti na Balkanu i to je nedavno saopštio generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg”, kaže Stanišić.

Izbori su potvrdili opravdanost članstva Iako su neki politički subjekti tražili da se raspiše referendum za ulazak Crne Gore u NATO, opravdanost crnogorskog članstva u Alijansi potvrdili su rezultati izbora, smatra Stanišić. “Svi politički subjekti koji su tražili da se raspiše referendum za ulazak Crne Gore u NATO su bili direktno ili indirektno protivnici članstva naše države u Alijansu. To je potvrdila i sjednica parlamenta od 28. aprila prošle godine. Prisustvo sjednici je pokazalo ko su pravi, istinski zagovornici našeg članstva u NATO savezu. Parlamentarni, predsjednički i nedavno održani lokalni u 12 opština su potvrdili opravdanost našeg članstva u Alijansi, a protivnici su doživjeli pravi politički debakl”, navodi Stanišić, koji je uvjeren da će i ubuduće građani Crne Gore shvatati značaj evroatlantskog puta.

Srušili smo sve iluzije onima koji više vole tuđu nego svoju kuću i Crnu Goru vide u okviru nekih drugih velikodržavnih projekata. Članstvom u NATO, Crna Gora je faktor stabilnosti na Balkanu

LUIĐ ŠKRELJA

PREDNOSTI ČLANSTVA U NATO SE OSJEĆAJU I “NA NEBU I NA ZEMLJI” Član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Luiđ Škrelja godinu dana članstva naše države u NATO ocjenjuje kao godinu obilježenu ponosom, poštovanjem, uvažavanjem i potvrdom mudre državničke politike od najmodernijih, najdemokratskijih i najrazvijenih država svijeta. “Treba da budemo ponosni na takvu životnu realnost. Naravno da će prednosti članstva stići na vrijeme i u momentima kada to bude neophodno. Ipak treba konstatovati da je prošla samo jedna godina ćlanstva, a prednosti i sigurnost se osjećaju i na nebu i na zemlji i u svakodnevnom zivotu svih nas”, ocjenjuje Škrelja, koji dodaje da su svi promoteri NATO integracija dali svoj značajni doprinos, a pogotovo poslanici Skupštine.

Škrelja

ANDRIJA NIKOLIĆ

MANJE ONIH KOJI SU PROTIV NATO Poslanik DPS-a i član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Andrija Nikolić ocjenjuje da članstvo u NATO predstavlja krunu viševjekovne borbe za nezavisnost naše zemlje. Prema njegovim riječima, nije potrebno posebno objašnjavati šta za Crnu Goru znači da dobije najbolju moguću i dostupnu garanciju bezbjednosti i zaštite vazdušnog prostora. “Investitori, kao i drugi zainteresovani, ne moraju da se pitaju da li je Crna Gora sigurna i bezbjedna zemlja. Iz tog ambijenta, proizilaze brojne ekonomske koristi, od investicija u našu ekonomiju i dinamičnog razvoja turizma”, ocjenjuje Nikolić, koji smatra i da je danas manje onih koji su protiv i onih koji ne razumiju zasto je NATO potreban Crnoj Gori. “Pozvao bih još jednom sve one koji su i dalje kritički nastrojeni pre-

ma NATO, da emocije ostave po strani i razmisle, da li u regionu u kojem živimo, postoji makar jedna generacija koja nije zapamtila ratove, da li su naše komšije zaista imune na nestabilnost, da li nam neko drugi, svejedno da li se nalazi u Moskvi, na Bliskom istoku ili u Južnoj Americi, može garantovati pouzdaniju bezbjednost, više demokratije i vladavine prava, ali i bolji životni standard građana, od onog koji je na snazi u najrazvijenijim državama Svijeta okupljenim u NATO”, naveo je Nikolić.

Članstvo u NATO predstavlja krunu viševjekovne borbe za nezavisnost naše zemlje

Nikolić MILOŠ NIKOLIĆ

VAŽNA JAVNA RIJEČ POSLANIKA Iako je godina dana prilično kratak rok da bi se mogli procijeniti benefiti članstva u bilo čemu, ipak, kada je riječ o ulasku naše države u NATO, nedvosmisleno je da smo danas bezbjednija država koja postaje privlačnija za investitore, kaže poslanik DPS-a Miloš Nikolić. Nikolić navodi da je javna riječ poslanika za ovih godinu značajno doprinijela da građani steknu svijest o važnosti ulaska Crne Gore u NATO. “Najbolji argument za to je ono čemu smo bili svjedoci posljednih dva mjeseca. Politika koju je personifikovao predsjednik Crne Gore i DPSa Milo Đukanović je dominatno pobijedila u prvom krugu izbora, a jedan od fokusa kampanje je bilo učvršćivanje evroatlantskih integracija. Građani su nam ukazali povjerenje i na lokalnom nivou i jasno izborom stali i uz strateške ciljeve državne politike DPS–a to je, između ostalog, i članstvo u NATO”, kaže Nikolić. Nikolić Priredila: Amra Nikočević

Godina članstva u NATO UTORAK, 5. 6. 2018.

MINISTAR VANJSKIH POSLOVA SRĐAN DARMANOVIĆ

KONTROLA CRNOGORSKOG NEBA JE KONKRETAN BENEFIT

Članstvo Crne Gore u NAkaže Darmanović za Televiziju Prva. TO je pečat na obnovu državne nezavisnosti, kazao Darmanović je kazao da je ministar vanjskih posloje bezbjednost zemlje znatva Srđan Darmanović uono porasla. či godišnjice učlanjenja na“Dobijamo kontrolu našeg še zemlje u Alijansu. neba, to je konkretan beneGovoreći o ruskom uticafit tipičan za NATO, gdje jedju na Balkanu, poručuje da je pokušaj uplitanja u naše unutrašnje poslove manji nego u oktobru 2016. “Smanjenje tog upliva se može vidjeti i po tome što je na posljednjim izbornim ciklusima nijesu registrovani tako značajni elementi uticaja, ali ne treba imati iluzije, Rusija će svoje interese pokušati da ostvari na različite načine. Želimo sa svakim prijateljske odnose uključujući i Rusiju, ali zadržavamo pravo da branimo svoje vitalne izbore.”, Darmanović

ni pomažu drugima u različitim aspektima”, kazao je Darmanović, dodajući da ne treba zaboraviti civilizacijski kontekst članstva u NATO. “Prvi put u istoriji postali smo institucionalno dio zapadnog svijeta i njegovih vrijednosti. Crna Gora članstvom nije samo okačila o rever medalju o svom članstvu nego ima i obaveze. Jedna od njih je da uskladimo izdvajanja za odbranu u skladu sa standardima NATO, dva odsto BDP-a od čega 20 odsto ide na modernizaciju oružanih snaga. Do 2024. obavezali smo se da stignemo do izdvajanja od dva odsto, a i sada smo u vrhu Alijanse po izdvajanjima, sa 1,6 odsto BDP-a za odbranu”, rekao je ministar.

POČINJE NATO PATROLIRANJE NAŠIM VAZDUŠNIM PROSTOROM Borbeni avioni Vazduhoplovnih snaga Italije i Vazduhoplovnih snaga Grčke, u saradnji sa Vazduhoplovstvom Vojske Crne Gore, započeće danas redovno patroliranje vazdušnim prostorom Crne Gore i njegovu zaštitu i to pokaznom vježbom prizemljena „letilice-uljeza“. Misija zaštite vazdušnog prostora (Air Policing) predstavlja jedan od najznačajnijih oblika direktne koristi članstva Crne Gore u NATO-u. Imajući u vidu ograničene sopstvene kapacitete, Crna Gora će dobiti od saveznika podršku u oblasti zaštite vazdušnog prostora, kroz misiju NATO-a koja je neborbenog karaktera, a za koju Crna Gora neće imati nikakve dodatne finansijske obaveze osim onih koje su već predviđene za zajed-

nički budžet NATO-a. NATO Misija zaštite vazdušnog prostora obezbjeđuje integritet vazdušnog prostora država saveznica i njihovu zaštitu kroz non-stop patroliranje koje se izvodi u okviru NATO-vog Integrisanog sistema vazdušne i raketne zaštite (NATO Integrated Air and Missile Defence System - NATINAMDS). Saradnja saveznika u zaštiti vazdušnih prostora članica Alijanse bez sop-

stvenih kapaciteta za zaštitu, koja je započela 1961. godine, uključuje zaštitu vazdušnih prostora Islanda i Luksemburga, Estonije, Letonije i Litvanije i Slovenije, čiji vazdušni prostor štite letilice Italije i Mađarske; dok od 2009. avioni Italije i Grčke štite vazdušni prostor Albanije, a danas štitiće i vazdušni prostor Crne Gore. Od 2015. godine Belgija, Holandija i Luksemburg zajednički štite svoje vazdušne prostore.

DOMAĆI I STRANI ZVANIČNICI O CRNOGORSKOM ČLA

Snažno,sta kursu zap

Crna Gora danas obilježava godišnjicu od kada je i formalno postala 29. članica NATO-a, a predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je juče iz sjedišta NATO u Briselu, sa prve međunarodne posjete od kada je stupio na dužnost predsjednik države, uputio jasnu poruku – Crna Gora je demonstrirala odgovornost. “Članstvo Crne Gore u NATO doprinos je stabilnosti i boljoj perpsektivi. Puno benefita država je prepoznala od članstva. Benefite je imao i cijeli region. Važno da je Crna Gora potvrdila stabilnu i odlučnu pripadnost kursu evroatlantskog razvoja. Benefite koje smo takođe jasno prepoznali tiču se dinamike ekonomskog rasta, demokratskog i ukupnog razvoja Crne Gore. Idemo ka sljedećem cilju, a to je članstvo u EU. Trudimo se da budemo dobar partner”, poručio je Đukanović iz Brisela. Veliku podršku na putu u NATO članstvo Crna Gora je imala od

američkih senatora. Kada je ova institucija potvrdila da SAD žele Crnu Goru u Alijansi demokratska senatorka Džin Šahin je saopštila da je Senat gotovo jednoglasno poslao jasnu poruku da stoji čvrsto uz Crnu Goru, a protiv zastrašivanja od Kremlja. “Crnogorsko članstvo u NATOu će ojačati Alijansu i istovremeno osnažiti demokratiju i nezavisnost Crne Gore. Sjedinjene Države su se uvijek snažno zalagale za slobodu i demokratiju u Evropi i Senat je učvrstio pravo Crne Gore na samoopredjeljenje”, naglasila je senatorka iz Nju Hempšira. Senator Lindzi Grejem, republikanac iz Južne Karoline, nakon ratifikacije Protokola kratko je za Glas Amerike prokomentarisao ishod glasanja u Senatu: “Veliki dan za Crnu Goru i NATO, loš za Rusiju”. Senator Ben Kardin, jedan od najvećih zagovornika ratifikacije, kazao je kako će “članstvo Crne Go-

Godina članstva u NATO utorak, 5. 6. 2018.

Đukanović i Stoltenberg u Briselu

anstvu u nato

tabilnoiodlučnona padnih standarda Lipka: Benefiti se već vide Bivši ambasador Slovačke u Podgorici i veliki prijatelj Crne Gore František Lipka kaže da je godišnjica učlanjenja Crne Gore u NATO prilika da se sagleda šta je Crna Gora dobila ulaskom u Alijansu i kako je to članstvo promijenilo Crnu Goru. “Neki benefiti su već jasno vidljivi, neki su teško mjerljivi, a neki će se pokazivati tek onda kad nastanu krizne situacije. Prvo želim da naglasim da je pridruženje Crne Gore Alijansi bio završni čin civilizacijskog iskoraka Crne Gore iz balkanske prošlosti u njenu evropsku budućnost. Članstvo u Alijansi je pojačalo položaj i uticaj Crne Gore na međunarodnoj sceni. Crna Gora je postala ravnopravna članica “kluba” najrazvijenjih demokratskih država, članica najsnažnijeg političko-vojnog saveza

i ima pravo i mogućnost da sudjeluje u donošenju odluka koje utiču na bezbjednost i stabilnost regiona Zapadnog Balkana, Evrope i šire. Članstvo u Alijansi je polisa osiguranja za Crnu Goru - više niko ne može da osporava ili ugrožava njenu državnost, suverenitet, teritorijalni integritet. Članstvo u Alijansi je takođe pojačalo dolazak stranih investicija i turista”, rekao je Lipka Dnevnim novinama.

Lipka

Američki Senat re ojačati NATO, američku nacionalnu bezbednost i poslati snažnu poruku Rusiji koja pokušava da okupira susjede i mijenja međunarodni poredak”. Demokratski senator Kristofer Marfi kazao je da je ubijeđen da će NATO biti snažniji sa Crnom Gorom. “Iako je mala zemlja pozicija Crne Gore vrlo je značajna. Crna Gora je napravila veliki napredak u bezbjednosnom sektoru i obla-

sti vladavine prava. Ministarstvo odbrane je modernizovalo Vojsku”, dodao je Marfi. Tadašnji zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Hojt Brajan Ji je na 2BS Forumu kazao da je ulazak Crne Gore u NATO najdramatičnija promjena. Kazao je da je članstvo u Alijansi izvanredno dostignuće za Crnu Goru. Amerika ostaje uz Crnu Go-

Stoltenberg: Doprinijeli ste stabilnosti

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ocijenio je da je članstvo Crne Gore u NATO doprinijelo stabilnosti Zapadnog Balkana. ”Ulazak Crne Gore u NATO pokazao je i da su naša vrata otvorena”, poručio je Stoltenberg na sastanku ministara spoljnih poslova zemlja članica NATO u Briselu koji su razmotrili politiku “otvorenih vrata”, istakao je on. Stoltenberg je povodom godišnjice članstva Crne Gore NATO izjavio da je “velika stvar” imati Crnu Goru kao 29. člana Alijanse. On je dodao da Crna Gora doprinosi NATO misijama i operacijama kao i da je najavila povećanje prisutsva u spasilačkim misijama NATO u Avganistanu. Ministri spoljnih poslova zemlja članica NATO su razgovarali i o napretku Makedonije i BiH ka članstvu u Atlantskom savezu. “Naša politika otvorenih vrata je istorijski uspjeh. Donela je stabilnost, mir i prosperitet milionima ljudi širom evroatlantskog regiona i izgradila bolju saradnju. Kao što je pokazano ulaskom Crne Gore u NATO, vrata NATO ostaju otvorena. Da bi zemlja ušla u NATO potrebno je da podnese zahtjev, a da na to pristane 29 saveznika. Niko drugi se tu ne pita”, kaže Stoltenberg.

ru na svakom koraku, poručio je Ji. Prema riječima Jia, pristupanje Crne Gore NATO-u pojačava konsistentnost politike otvorenih vrata, ali otkriva odlučnost Rusije da podrije napredak Balkana na evropskom i evroatlantskom putu” počev od, kako je kazao, drskog plana za Podgoricu i podrške pokretima u BiH do napora da se izoluje Kosovo, prenosi CDM. Vrhovni komandant NATO snaga za Evropu, general Kertis Skaparoti uvjerio se da je Vojska Crne Gore ostvarila visoke standarde, te da postoji njena puna spremnost da afirmiše sve vrijednosti NATO-a koje su u funkciji očuvanja mira i stabilnosti. On je već 15. juna prošle godine posjetio Crnu Goru, kako bi sagledao posljedice mnogobrojnih požara koji su tada zahvatili našu zemlju. Priredio: Mili Prelević

Prisustvo Crne Gore na NATO Samitu pokazuje da su vrata Alijanse otvorena za države koje ispunjavaju naše visoke standard, rekao je predjsednik SAD Barak Obama na konferenciji za novinare u Varšavi.

“Čestitam crnogorskom narodu i predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću na svemu što ste postigli”, kazao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg u Briselu nakon podizanja naše zastave.

Zastava Crne Gore podignuta je 7. juna 2017. ispred sjedišta NATO u Briselu povodom učlanjenja naše zemlje u taj vojno-politički savez. Osim ispred sjedišta NATO u Briselu, zastava Crne Gore podignuta je ispred komandi NATO u belgijskom gradu Monsu i Vrhovnog štaba komande za transformaciju u Norfolku u Sjedinjenim Američkim Državama.

Skupština Crne Gore usvojila je 28. aprila 2017. godine, sa 46 glasova ZA, Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora.

Stoltenberg, Tramp i Marković na otvaranju novog glavnog štaba NATO u Briselu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, priredio je 7. juna 2017. prijem povodom članstva Crne Gore u NATO, na dan podizanja crnogorske zastave u Briselu. Brajović je tada rekao da na dan kada se crnogorska zastava zavijorila u Briselu među zastavama najmoćnijih zemalja svijeta, ova generacija političara ne osjeća ukus pobjede, već odgovornosti i zadovoljstva što se Crna Gora - poslije decenija izazova i nedoumica - vratila kući.

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović kazao je na sjednici na Cetinju da se Crna Gora nalazi na prekretnici, ističući žaljenje što sjednici ne prisustvuju predstavnici opozicionih partija. “Ubijeđen sam da Crna Gora pravi civilizacijski iskorak, i svrstava se uz najrazvijenije demokratije”, rekao je Brajović Predsjednik parlamenta pozvao je sve istomišljenike, ali i one koji to nijesu, da “vjeruju ideji koja se zove NATO”.

Priredila: Elhana Hamzić

Godina članstva u NATO UTORAK, 5. 6. 2018.

NATO POSLAO AVION ZA GAŠENJE POŽARA NATO i saveznici pomogli su 19. jula Crnoj Gori u borbi sa vatrenim stihijama, slanjem aviona za gašenje požara, takozvanog kanadera. Crnogorske vlasti su dva dana ranije uputile zahtjev za pomoć NATO, tražeći od Alijanse i saveznika jedan avion, kanader, u znak podrške nasto-

janjima Crne Gore da se izbori sa požarima koji su buktali u našoj zemlji. “To su učinili kroz Evroatlantski centar za odgovor na vanredne situacije (EADRCC). Zahtjev je odmah dostavljen nacionalnim centrima NATO saveznika i svim partnerskim ze-

mljama koje posjeduje ovakav tip aviona. Čim se utvrdi koja zemlja može da pomogne, crnogorske vlasti će sa tom državom odmah dovršiti potrebne procedure za primanje tražene pomoći”, rekao je tada u izjavi za Dnevne novine NATO zvaničnik.

ZAJEDNIČKE AKTIVNOSTI ZA GODINU DANA

Crna Gor 2017-2018

Sve države članice NATO okončale su 10. maja 2017. godine proceduru ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore Alijansi. Crna Gora je 5. juna prošle godine i službeno postala punopravna članica NATO-a na ceremoniji koja se održala u Sta-

BOŠKOVIĆ NA SASTANKU MINISTARAODBRANEUNATO Prvi sastanak ministara odbrane NATO, na kojem je Crna Gora učestvovala kao punopravna članica Alijanse, održan je 8. novembra 2017. godine. Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je na sastanku da će Crna Gora povećati sa 18 na 20 broj pripadnika Vojske Crne Gore u Avganistanu u okviru misije Odlučna podrška. “Crna Gora već skoro punih osam godina participra u različitim formatima misije u Avganistanu. Ono što

je bitno jeste da je Crna Gora najveće prisustvo imala u vidu 42 vojnika. Sada je njih 18. Ono što je sigurno jeste da ćemo pojačati kroz komandnu strukturu NATOa za dva vojnika.To je ono što sada mogu reći. Razgovaraćemo sa našim NATO partnerima o budućim koracima. Siguran sam da će Crna Gora doprinijeti i znati da doprinese, bez obzira na svoju veličinu, snagu i potencijal kompletnog sistema kolektivne bezbjednosti”, kazao je Bošković.

GENERAL DAKOVIĆ NA SJEDNICI NATO VOJNOG KOMITETA Vršilac dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Ilija Daković učestvova je 16. januara 2018. godine na dvodnevnoj sjednici NATO Vojnog komiteta u Briselu, u formatu načelnika generalštabova. U svom obraćanju Vojnom komitetu, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je naglasio značaj ovog sastanka u cilju priprema za predstojeći Samit NATO, sa posebnim akcentom na teme koje su vezane za jačanje odvraćanja i odbrane, projektovanje stabilnosti, saradnju NATO-EU i modernizaciju Alijanse. General Daković je naglasio da će Crna Gora, kao nova članica, predano raditi na realizaciji ključnih zadataka Alijanse, u cilju efikasnog odgovora na savremene bezbjednosne izazove i prijetnje.

te Departmentu. Šef crnogorske diplomacije Srđan Darmanović uručio je tada ratifikacijske instrumente zamjeniku tajnika za politička pitanja Thomasu Shannonu. Svečanosti su prisustvovali i crnogorski premijer Duško Marković te Glavni sekre-

VJEŽBAIRAFTINGTAROMZAVOJNE ATAŠEE POVODOM GODIŠNJICE Ministarstvo odbrane je, povodom obilježavanja godišnjice punopravnog članstva Crne Gore u NATO, organizovalo na sjeveru Crne Gore niz aktivnosti za vojno – diplomatske predstavnike. Na vojnom poligonu na Pirlitoru prisutne je tim povodom pozdravio generalni direktor Direktorata za politiku odbrane, mr Ivica Ivanović, koji je istakao značaj

podrške savezničkih i partnerskih zemalja reformskom procesu kroz koji je Crna Gora prošla na svom putu ka članstvu u NATO. On je naglasio da će Crna Gora nastaviti da u punom kapacitetu pruža podršku regionalnom i međunarodnom miru i stabilnosti, te da će, kao kredibilna saveznica, i dalje predano raditi na doprinosu sistemu kolektivne bezbjednosti.

DARMANOVIĆ:ZNAČAJNAPOSVEĆEN Ministar Srđan Darmanović učestvovao je 26. aprila na sastanku ministara vanjskih poslova NATO u Briselu, na kojem je, između ostalog, razmatrana politika otvorenih vrata i Zapadni Balkan, Rusija, politika projektovanja stabilnosti, uključujući i

zajednički rad u borbi protiv terorizma, sajber i hibridnih prijetnji, situacija u Avganistanu, kao i tješnja saradnja sa Evropskom unijom. Darmanović je tokom izlaganja istakao privrženost naše države očuvanju vrijednosti Alijanse i ispunjavanju njenih

Godina članstva u NATO utorak, 5. 6. 2018.

ra - NATO 8. godina tar NATO-a Jens Stoltenberg. Zastava naše zemlje podignuta je 7. juna 2017. godine ispred sjedišta NATO u Briselu. Osim ispred sjedišta NATO u Briselu, zastava Crne Gore podignuta je ispred komandi NATO u belgijskom gradu Monsu i Vrhovnog štaba komande za transforma-

ciju u Norfolku u Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon zvaničnog učlanjena u najveći vojni savez na svijetu, Crna Gora je, kao punopravna članica NATO, sa istim pravom glasa kao ostalih 28 zemalja, u prvoj godini članstva imala niz aktivnosti.

potvrđena primjena prvih dvanaest nato standarda Ministar odbrane Predrag Bošković potpisao je 10. maja 2018. godine dokumente o ratifikaciji, odnosno Nacionalni odgovor o potvrđivanju prvih dvanaest NATO standarda (STANAG). Ovim Crna Gora i formalno,

kao članica Alijanse, preuzima svoj dio odgovornosti u procesu NATO standardizacije, odnosno u uspostavljanju i primjeni standarda koji se odnose na osnovne NATO doktrine, standarde u oblasti kodifikacije i standard poznavanja engleskog jezika.

Crnagoraučestvovalanasastanku šefova diplomatija zemalja nato Prvi sastanak ministara vanjskih poslova NATO, na kojem je Crna Gora imala pravo odlučivanja i glasa održan je 6. decembra 2017. godine. Prvog dana sastanka usvojen je novi set mjera za jačanje saradnje NATO i EU u oblastima od zajedničkog interesa. Tom prilikom, ministar Srđan Darmanović je izrazio podršku unapređenju saradnje dvije organizacije, ocjenjujući da je usvajanje novih mjera važan korak za dalje snaženje stra-

teškog partnerstva NATO i EU. Drugog dana sastanka održana je sesija u okviru Komisije NATO - Gruzija na kojoj je iskazana praktična i politička podrška Gruziji kao aspirantu za članstvo u Alijansi. Saveznici su, takođe, razgovarali i o projektovanju stabilnosti Alijanse i postignutim rezultatima u borbi protiv terorizma. U tom kontekstu, ministar Darmanović iskazao je podršku Crne Gore jedinstvu i solidarnosti Alijanse i po-

svećenost naše zemlje ispunjavanju zajedničkih ciljeva. U okviru diskusije ministara na temu politike otvorenih vrata, ministar Darmanović je istakao značaj kredibilnog sprovođenja ove politike prema svim aspirantima. Ocijenio je da članstvo Crne Gore ima pozitivne implikacije na cijeli region i da može biti podsticaj regionalnim aspirantima za rad na ispunjavanju standarda i uslova za članstvo u NATO-u.

stalna grupa nato protivminskih brodova snmCmg2 u luCi bar

nostnatonazapadnombalkanu ključnih zadataka, pri čemu je naglasio i kontinuiranu podršku i doprinos glavnim aktivnostima NATO-a. Crnogorski šef diplomatije je ukazao na značaj posvećenosti NATO-a Zapadnom Balkanu i u tom kontekstu je istakao važnost politike „otvorenih vrata“.

Stalna grupa NATO protivminskih brodova (Standing NATO Mine Counter Measures Group Two, SNMCMG2) uplovila je 23. februara u Luku Bar. Protivminska grupa pod komandom kapetana fregate Džastina Heinsa (CDR Justin Hains) boravila je do 1. marta u Crnoj Gori. Grupu su činili osmatrački brod HMS „Enter-

prise“ Kraljevske mornarice i dva minolovca, turski TCG „Akcay” i španski “Segura”. SNMCMG2 je jedna od četiri grupe brodova koje čine pomorski dio NATO snaga za reagovanje i omogu-

ćavaju sigurnost morskih puteva i luka. Grupe brodova učestvuju u različitim međunarodnim vježbama i djeluju kako sa zemljama članicama NATO, tako i sa saveznicima i partnerima. Ova Stalna grupa protivminskih brodova patrolirala je pretho dno u Crnom moru i po Sredozemlju.

Priredila: Elhana Hamzić

ripadnici Vojske Crne Gore trenutno učestvuju u četiri međunarodne misije - ‘’Resolute Support’’ u Avganistanu, gdje su dio NATO snaga, EU NAVFOR ATALANTA u vodama Adenskog zaliva kod obale Somalije, EUTM u Maliju i MINURSO u Zapadnoj Sahari. Za Crnu Goru učešće u misijama predstavlja kredibilitet u međunarodnoj zajednici, jer kroz aktivno učešće i doprinos, pokazuje odgovornost i svijest o potrebi bezbjednosti i sigurnosti u svijetu. U izvještaju VCG za prošlu godinu se navodi da su pripadnici VCG, učestvujući u četiri međunarodne misije, doprinijeli očuvanju mira u svijetu, te da je vojska prepoznata i uvažena kao pouzdan partner. Osim toga, učešće u međuna-

Pučinski remorker mornarice na vježbi Adrion livex

Godina članstva u NATO UTORAK, 5. 6. 2018.

PRIPADNICI VOJSKE CRNE GORE ANGAŽOVANI U ČETIIRI MIROVNE MISIJE

Naši vojnici u Avganistanu, Somaliji,Maliju ZapadnojSahar

Pučinski remorker Mornarice VCG PR-41 Orada, sa 20 članova posade, učestvuje na vježbi ADRION LIVEX, koja se od 4. do 13. juna održava u Valoni, u Republici Albaniji. ADRION inicijativa je pokrenuta tokom bilateralnih štabnih razgovora italijanske i grčke ratne mornarice 2001. godine, sa ciljem da se inicira saradnja sa mornaricama zemalja jadransko-jonskog basena (Albanija, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija i Slovenija) kroz održavanje zajedničkih vježbi (CAX i LIVEX), posjete lukama, seminare, radionice i sl.

Pripadnici VCG u Albaniji

Bošković u posjeti pripadnicima Vojske Crne Gore u misiji ,,Resolute Support“ u Avganistanu

i ri

Godina članstva u NATO

8. KONTINGENT PRIPADNIKA VOJSKE CRNE GORE STIGAO JE POČETKOM MARTA U AVGANISTAN U KOJEM ĆE OSTATI DO SEPTEMBRA

rodnim misijama znatno doprinosi međunarodom ugledu i pozitivno utiče na proces modernizacije, interoperabilnosti i izgradnje potrebnih sposobnosti VCG. Učešće VCG u misijama je i tradicija koja je započeta krajem 19. vijeka kada su prvi crnogorski vojnici, njih 80, upućeno na Krit, a nastavljeno je tokom 20. vijeka, u okviru JNA. Od obnavljanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora učestvuje u nekoliko mirovnih misija. Učešće pripadnika VCG u međunarodnim snagama i mirovnim misijama značajno doprinosi reformi odbrambenog sistema i integracionim procesima države, a iskustva iz misija i dostignuta stručna osposobljenost za rad po međunarodnim procedurama koriste se za obuku Vojske, radi kontinuiranog unapređenja sposobnosti i dostizanja visokog nivoa interoperabilnosti sa snagama NATO i partnerima. Učešće, prije svega, predstavlja profesionalni izazov, obuku i edukaciju, kao i razmjenu iskustava sa kolegama iz međunarodnog okruženja. Osim toga, za vojnike predstavlja i mogućnost za razvoj interoperabilnosti i sposobnosti, sticanje novih iskustava i naučenih lekcija, koje se kasnije primjenjuju u Crnoj Gori. U VCG, prema podacima iz prethodne godine, ima 24,05 odsto pripadnika koji su bili angažovani u nekoj od misija, što je doprinijelo da proces dostizanja interoperabilnost i razvoja sposobnosti bude brži i efikasniji.

UTORAK, 5. 6. 2018.

■ RESOLUTE SUPPORT Kada je riječ o misiji Odlučna podrška (“Resolute Support”), pripadnici VIII kontingenta Vojske Crne Gore su početkom marta ove godine stigli u Avganistan, a biće angažovani do septembra. “Resolute Support” je misija koja je, kao formalni nastavak misije “ISAF”, uspostavljena od 1. januara 2015. godine na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Komandant VIII kontingenta, major Vlado Bulajić je tada zahvalio na ukazanom povjerenju i naglasio da učesnici misije iskazuju privrženost strateškim opredjeljenjima Crne Gore i njene Vojske u davanju doprinosa održavanju stabilnosti u tom dijelu svijeta. “Poslije šest mjeseci zahtjevne obuke, sa sigurnošću mogu reći da je i VIII kontingent spreman da odgovori svim zadacima tokom realizacije misije, onako kako to dolikuje pripadnicima VCG, promovišući vrijednosti naše vojske - patriotizam, vojnu tradiciju i moralno nasljeđe”, istakao je major Bulajić. Svaki kontingent, koji je do sada učestvovao u ovoj mirovnoj misiji, dobio je zvanična priznanja od Komande misije, a NATO zvaničnici su svaku priliku koristili da istaknu angažmana i profesionalizam pripadnika Vojske Crne Gore u ovoj misiji.

■ EU NAVFOR

- ATALANTA

U mirovnu operaciju Evropske unije EU NAVFOR - ATALANTA 7. maja je svečano ispraćen drugi po redu devetočlani tim iz sastava Mornarice VCG. Mirovna operacija “EU NAVFOR – ATALANTA” je prva pomorska operacija EU, koja se realizuje u okviru Evropske bezbjednosne i odbrambene politike i u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN i odredbi međunarodnog prava. Komanda operacije”ATALANTA” je smještena u Nortvudu kod Londona, a brodovi pomorskih snaga EU NAVFOR angažuju se u vodama Indijskog okeana, težišno u blizini Somalije i ima za cilj da suzbije pirateriju u vodama Somalije i Adenskom zalivu.

Pripadnici VCG dobijaju zvanična priznanja od Komande misije

Premijerno prikazan film “Avganistan-priča crnogorskog vojnika”

Povodom prve godišnjice članstva Crne Gore u NATO, premijerno je prikazan polusatni dokumentarni film “Avganistan-priča crnogorskog vojnika”, koji je rađen za potrebe Ministarstva odbrane. “Nema ničeg plemenitijeg od vojske koja izgrađuje i čuva mir, niti ičeg časnijeg od spremnosti vojnika da stoji u odbrani najslabijih”, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković,

Učešćem u operaciji „EU NAVFOR-ATALANTA” Crna Gora na konkretan način pokazuje spremnost da aktivno učestvuje u konceptu zajedničke evropske bezbjednosne i odbrambene politike.

■ EUTM I MINURSO Evropska unija je 18. februara 2013. godine počela misiju obuke Oružanih snaga Re-

koji je podsjetio na duboke korijene učešća crnogorskih vojnika u mirovnim misijama, još od 1897. dodine, kada je knjaz Nikola uputio odred crnogorskih vojnika u misiju na Kritu. Glavni akteri filma su crnogorski vojnici, pripadnici VII kontingenta Vojske Crne Gore u misiji Resolute Support, koji su boravili u bazi Mazar-e-Šarif u Avganistanu. Sada je tamo VIII kontingent. publike Mali, koju čine 23 zemlje Unije, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Srbija i Švajcarska. VCG je prošle godine angažovala tri oficira u misiji “EUTM”, na dužnosti vođe logističkog instruktorskog tima za obuku jedinica oružanih snaga Republike Mali. Misija Evropske unije EUTM u afričkoj državi Mali nastala je kao reakcija međunarodnezajednice na širenje te-

rorističkih aktivnosti i pretenzija raznih grupacija, prije svega na sjeveru države. Pripadnici Vojske Crne Gore u misiji daju logističku podršku timovima zaobuku u Centru za obuku Kulikoro, kao i decentralizovanim obukama EUTM pripadnika (tzv. CMATT) van kampa u kojem borave. VCG u misiji EUTM učestvuje od maja 2014. godine, i to sa jednim logističkim oficirom, koji je angažovan na dužnosti vođe instruktorskog logističkog tima, koji vrši obuku pripadnika Oružanih snaga ove afričke zemlje. VCG je prošle godine angažovala četiri oficira u misiji Ujedinjenih nacija u Zapadnoj Sahari (United Mission for the Referendum in Western Sahara – MINURSO) u trajanju od jedne godine. Naši pripadnici u ovoj misiji su angažovani u sastavu timova vojnih posmatrača UN, koji realizuju patrole radi sagledavanja situacije i izvještavanja nadležnih tijela UN. Dva oficira su angažman u misiji završili 26. novembra i 31. decembra 2017. godine ,dok su dva oficira upućena u misiju 21. decembra 2017. godine.

Pregled angažovanja pripadnika VCG u misijama po vidovima i kategorijama VIDOVI

UKUPNO

KoV

Mornarica Vazduh

ATALANTA

UNMIL

EUTM

ISAF/RS

360

MINURSO

KATEGORIJE

UKUPNO

Oficiri

podoficiri

VPU

Civilna lica

418

201

138

418

UKUPNO

375

469

114

214

139

469

79,96

14,07

5,97

100

24,31

45,63

29,64

0,43

100

01.09.2017.

Ukup. VCG 1950 %VCG 24,05

Priredila: Amra Nikočević

Godina članstva u NATO UTORAK, 5. 6. 2018.

PREDSJEDNIK ATLANTSKOG SAVEZA CRNE GORE SAVO KENTERA

Da nije bilo jake političke volje, Crna Gora ne bi bila u NATO P ⌦ Elhana Hamzić

redsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera kaže da je naša zemlja ulaskom u NATO zacementirala svoje granice, da se one više ne mogu pomjerati i tu je stavljena tačka.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera kaže da je naša zemlja ulaskom u NATO zacementirala svoje granice, da se one više ne mogu pomjerati i tu je stavljena tačka. “Takođe, ni mi ni naša djeca ne moramo razmišljati da li će se ponoviti ‘99. godina, da li će nas avioni nadlijetati... Ovoga

puta će nadlijetati, ali da bi zaštitili Crnu Goru”, kazao je Kentera za Dnevne novine. Prisjećajući se cijelog procesa oko ulaska u NATO, Kentera tvrdi da bi uzalud bio sav trud da nije bilo snažne političke volje. “To je odlučujući momenat, jasna i nedvosmislena politička volja. U nekim momentima se činilo da ona ne postoji ili da čak nije najjasnija, ali se na kraju vrlo jasno pokazalo da nikad nije bila upitna, što je rezultiralo članstvom u NATO”, kazao je predsjednik Atlantskog saveza. U periodu kada je tek početa promocija ideje atlantizma u Crnoj Gori, sad već davne 2004. godine, naša zemlja je još bila dio Srbije i Crne Gore. Kentera se, u razgovoru za Dnevne novine, prisjeća kako

su to bila teška vremana. “Možete zamisliti situaciju gdje veliki broj građana te 2004. nije uopšte vjerovao da će Crna Gora postati nezavisna zemlja, a uz to se dodatno priča o nezavisnoj Crnoj Gori kao članici NATO, a pri tom je taj isti savez svega pet godina prije toga, 1999. godine bombardovao Srbiju i Crnu Goru. U takvim okolnostima, govoriti o ulasku naše zemlje u NATO bilo je maltene kao jedna nemoguća misija. Sjećam se vrlo dobro tih početaka, da je na skupovima koje smo organizovali bio izuzetno mali broj ljudi, onih koji su podržavali tu ideju i onih koji su bili protiv. Veliki broj ljudi nije ni znao šta to zapravo predstavlja, šta su evroatlantske integracije, nije bilo lako pokrenuti tu priču”, prisjeća se Kentera.

Naš glas vrijedi jednako kao ostali Mnogi su mislili i neki još misle, kako je naveo Kentera, da smo ulaskom u NATO “završili sav posao”. “Mnogi misle da sad možemo da se opustimo i da će drugi završavati poslove. To je velika zabluda, jer pravi posao tek počinje. Velike su obaveze pred nama: više nismo samo posmatrač, sad aktivno donosimo odluke zajedno sa 28 drugih članica... Prvi put sjedimo ravnopravno za istim stolom sa 28 najrazvijenih država svijeta, a naš glas se jed-

nako čuje i vrednuje kao glas SAD, Njemačke ili neke druge velesile. To možda apsurdno zvuči mnogim građanima da jedna mala Crna Gora može da se pita za tim stolom, ali je činjenica da se odluke donose konsenzusom. Imamo primjer Makedonije koja nije primljena u članstvo na samitu u Bukureštu, jer je Grčka blokirala taj proces. Iako su vršeni ogromni pritisci na grčku vladu od SAD i drugih zemalja da popusti, to se nije desilo. Činjenica je da sve zavisi od političke

volje i ako nama nešto kao državi sutra ne bude u interesu, ta odluka neće ni biti donešena”, kazao je Kentera. Ono što će se prvi put vidjeti, kako navodi, jeste “vazdušna policija koja počinje da radi”. “Grčki i italijanski avioni će čuvati nebo Crne Gore, prvi put će naše nebo, nakon 20 godina, zaista biti zaštićeno”, kazao je Kentera. Prema njegovim riječima, prave benefite građani će osjetiti u narednih nekoliko godina.

Obnovom nezavisnosti, kako navodi predsjednik Atlantskog saveza, i stvaranjem uslova da se u Crnoj Gori, kao nezavisnoj državi, osnuje Atlantski savez, koji je te godine postao članica Svjetske organizacije Atlantske povelje pod okriljem Brisela, počela je aktivnija kampanja i uključivanje svih subjekata društva. “Na samom početku podrška javnosti za ulazak u NATO je bila na nivou od 25, 26 odsto, i nama je bila strategija da obiđemo sve gradove i da u jednom krajnje otvorenom razgovoru sa građanima, gdje smo uvijek insistirali da među publikom, koja smatra da Crna Gora treba da uđe u NATO, mahom bude i onih koji ne misle tako ili su neopredijeljeni. Bilo je dosta skepse po tom pitanju, da li se može i kako razgovarati s tom grupom ljudi, s obzirom na njihove stavove, na još svježe uspomene na ‘99. Mi smo imali otvoren pristup, ne bježeći od prošlosti, ne skrivajući činjenice, da građanima pokušamo da približimo ideju zašto je NATO dobar za našu zemlju, građane, da pokušaju da ostave emocije po strani i da se okrenu budućnosti, da vide ono što je najbolje za njih i potomke. Kroz jedan takav dijalog uspjeli smo da poboljšamo sliku javnog mnjenja, i u samom momentu dobijanja pozivnice za članstvo u NATO, podrška građana je bila iznad 50 odsto”, kazao je Kentera.

Preispitivanje članstva je besmisleno Komentarišući dio opozi-

cije i njenih lidera koji i dalje pominju preispitivanje ulaska naše zemlje u NATO, Kentera navodi da je to apsolutno besmisleno. “Te izjave daju opozicioni političari koji to rade radi biračkog tijela. Vrlo dobro su svjesni da je nemoguće preispitivati ulazak u NATO narednih 20 godina. Čini mi se i kada bi oni bili na vlasti, ne bi dovodili u pitanje naše članstvo u NATO, jer shvataju, samo neće javno da priznaju, da je to najbolja opcija za Crnu Goru i sve njene građane”, kazao je Kentera.

Kentera smatra da je anti-NATO propaganda bila veoma jaka i organizovana, ali ne u toj mjeri da bi mogla ugroziti put Crne Gore u NATO. “Jasno je da su te anti-NATO snage imale i veliku podršku opozicije, NVO sektora, istaknutih pojedinaca, Rusije... Oni su imali početnu prednost, koja se ogledala u bombardovanju ‘99. godine, koje su oni uporno isticali kao najveći problem za članstvo. Prednost se ogledala i

Godina članstva u NATO UTORAK, 5. 6. 2018.

IZVRŠNI DIREKTOR ALFA CENTRA ALEKSANDAR DEDOVIĆ

PUT DO ALIJANSE ZNAČAJNIJI NEGO SAMO ČLANSTVO ⌦ Elhana Hamzić

I u čuvenom “mitu” o crnogorskoruskom prijateljstvu, u investicijama i nekretninama koje su dolazile sa ruske strane, kao i u najezdi ruskih turista. Sa jedne strane, imate konkretne primjere sa ruske strane što se moglo progurati, krajnje neargumentovano, a sa druge strane, nismo imali značajne investicije Zapada niti goste iz zapadnih zemalja. Dakle, imali smo disbalans s jedne strane Rusiju, koja teži da je prisutna, a sa druge strane zapadne zemlje, koje žele Crnu Goru kao partnera, ali ih nema u našoj zemlji”, objasnio je Kentera. Zbog svega toga, kako je naveo, bilo je teško objasniti takvu situaciju građanima, što je i rezultiralo niskom podrškom u startu. “Međutim, u početku neoprezno, ali kasnije prepravljeno, usvojena je Komunikaciona strategija, koja u početku nije davala rezultate. Ali, nije strategija “sveto pismo”, pa da se ne može mijenjati. Kada je promijenjena, rezultati su postali vidljivi i bilo je lakše objasniti ljudima da niti zapadni gosti niti njihove investicije neće doći u Crnu Goru, dok ne bude stabilna i bezbjedna država”, kazao je Kentera, navodeći da je građanima pojašnjeno da je potrebna vladavina prava, funkcionisanje institucija sistema, smanjenje korupcije i kriminala na najmanju mjeru...

zvršni direktor Alfa centra Aleksandar Dedović kaže da uprkos činjenici da je Crna Gora već godinu punopravna članica NATO saveza, veliki dio javnosti i danas ima negativan stav prema Alijansi. Dedović, u razgovoru za Dnevne novine, navodi da je, kako to govore već dvanaest godina, put u članstvo u NATO mnogo značajniji nego samo članstvo. “Put jeste bio prepun izazova, ali reforme u sistemu odbrane, bezbjednosti, obavještajnom sektoru ne samo da su uticale na brzinu prijema, već su od ogromnog značaja za jačanje institucija, a time i kompletnog društva. Najviše energije se i dalje kontinuirano mora ulagati u razumijevanje ovih procesa i održavanje stabilne podrške građana članstvu u NATO kao i jačanje vladavine prava. Svaka zemlja koja je pristupala NATO imala je u razli-

čitim periodima i svoje specifičnosti, a Crna Gora je jedina zemlja koja je aplicirala za članstvo i koja je ujedno imala veoma traumatično iskustvo sa Savezom 1999. godine. Posljedice bombardovanja i stradali u tom periodu su bili jedni od jačih argumenata protiv našeg puta u ovom pravcu”, kazao je Dedović. Prema njegovim riječima, oponenti članstva u NATO u Crnoj Gori su i danas brojni. “To je takođe slučaj i u zemljama koje su osnovale Savez, pa i u onima koje su tokom vremena pristupile. I pored toga, u početku velike

brojnosti, ove snage u Crnoj Gori su nastupale anahrono, bez jasne volje da se organizuju u jedinstveni široki front i nastupale su uglavnom bez jasne strategije, sa emotivnim i dnevnopolitičkim razlozima. Na ovo je uticao i sužen medijski prostor i nedostatak veće političke, finansijske i logističke podrške”, kazao je za naš list Dedović. Komentarišući izjave pojedinih opozicionih političara da treba preispitati ulazak naše zemlje u NATO, Dedović kaže da svaka odluka, pa i ova, ima stalnu potrebu za preispitivanjem. “Isti je slučaj u svim zemljama članicama u kojima se veoma frekventno mijenjaju političke snage na vlasti i u opoziciji, ali nijedna od njih nije donijela odluku i pokrenula postupak izlaska. Ipak se radi o 28 razvijenih, modernih zemalja Evrope i američkog kontinenta. Tema članstva u NATO je prirodno jedna od onih koja determiniše podjele u crnogorskom druš-

tvu i koja će u političke svrhe, nažalost, biti rabljena i u narednim decenijama”, istakao je Dedović. U prvoj godini članstva naše zemlje u Alijansi, Dedović kaže da reforme imaju neprocjenjiv značaj i već pozitivno utiču na kvalitetniji život crnogorskog društva, a najznačajniji benefiti će biti znatno vidljiviji na duži rok. “U kratkom roku istakao bih neupitne benefite na spoljnopolitičkom planu i pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni. Potom su tu modernizacija i nabavka opreme, tehnike i naoružanja u sistemu odbrane, popuna crnogorskih misija u Briselu, mogućnost stažiranja za crnogorske visokoškolce u institucijama NATO, mogućnost korišćenja ozbiljnijih fondova iz različitih razvojnih programa NATO, konkurentnost crnogorske bizis zajednice na vanjskom tržištu, itd”, kazao je Dedović. Kao i u sličnim situacijama, kako navodi naš sagovornik, kada se radi o nečem novom, mora se istaći nesebična podrška partnera u što bržem i kvalitetnijem prihvatanju novih obaveza ii odgovornosti. “Smatram da Crna Gora ima zadovoljavajuće kapacitete, da se mora raditi na ozbiljnijem izboru kadra koji će biti angažovan na poslovima u ovoj oblasti, kao i na sistemskom informisanju i edukaciji svih segmenata društva, prvenstveno zaposlenih u javnoj upravi i univerzitetima”, zaključio je Dedović.

NATO AVIONI OD DANAS PATROLIRAJU IZNAD NAŠE ZEMLJE

NEBO CRNE GORE sada je bezbjedno JENS STOLTENBERG

MILO ĐUKANOVIĆ

generalni sekretar NATO

predsjednik Crne Gore

“Crna Gora dokazuje da je pouzdan član NATO-a. Kako Crna Gora pomaže NATO-u, tako i mi pomažemo Crnoj Gori. NATO počinje sa avio-patrolama iznad Crne Gore”

“Članstvo Crne Gore u NATO doprinos je stabilnosti i boljoj perspektivi. Puno benefita država je prepoznala od članstva. Benefite je imao i cijeli region”

IMPRESUM: Odgovorna urednica: Vesna Šofranac Urednik politike: Mili Prelević Novinarke politike: Elhana Hamzić, Amra Nikočević Lektor: Snježana Avramović Dizajn: Dejan Popović Foto-obrada: Predrag Bošković

0 EURA KOŠTAĆE CRNU GORU KONTROLA I ODBRANA VAZDUŠNOG PROSTORA ZAHVALJUJUĆI ČLANSTVU U NATO

GLAVNI GRAD PODGORICA

ODLUKA O UTVRĐIVANJU NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „VRANIĆKE NJIVE” U PODGORICI ODLUKA O UTVRĐIVANJU NACRTA LOKALNE STUDIJE LOKACIJE „MAREZA” U PODGORICI ODLUKA O UTVRĐIVANJU NACRTA LOKALNE STUDIJE LOKACIJE „VELJE BRDO-SOLARNA ELEKTRANA” U PODGORICI

Na osnovu člana 217. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 064/17 od 06.10.2017) člana 41. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), člana 74. Statuta Glavnog grada (“Službeni list RCG – opštinski propisi”’, br. 28/06 i “Službeni list CG - opštinski propisi”, br. 39/10, 18/12 i 38/17), člana 109. i 110. Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list RCG”, br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06 i “Službeni list Crne Gore”, br. 88/09, 03/10, 73/10, 38/12 i 10/14), Gradonačelnik Glavnog grada – Podgorice donio je

ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „VRANIĆKE NJIVE” U PODGORICI 1. Utvrđuje se Nacrt Detaljnog urbanističkog plana “Vranićke njive” u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, počev od 4. juna 2018. godine. 2. Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice.

Broj: 01–031/18–4148 Podgorica, 04. jun 2018.godine GRADONAČELNIK Slavoljub STIJEPOVIĆ

KRATAK SADRŽAJ NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “VRANIĆKE NJIVE” U PODGORICI Površina zahvata ovog planskog dokumenta je 26,5 ha i isti je ograničen rijekom Zetom na sjeveru i sjeveroistoku. Kroz područje zahvata planskog dokumenta prolazi put Podgorica – Spuž – Danilovgrad. Južno, područje plana se prostire do padina Malog brda, dok granicu na zapadu čini put prema Vranićima i naselju Tološi. U okviru ovako određenog prostora izdvajaju se površine u funkciji: • Stanovanja male gustine • Centralnih djelatnosti • Mješovitu namjenu • Pejzažnog uređenja • Komunalne infrastrukture i objekata • Površinske vode • Šumske površine • Saobraćajne infrastrukture.

namjena

površina m2

max. spratnost na nivou plana

max. P pod objektima m2

max. BRGP m2

Zelenilo m2

Indeks

Indeks zauzetosti

Stanovanje malih gustina je zastupljeno na potezu između Malog brda i mješovite namjene u centralnom dijelu zahvata plana, kao i u istočnom dijelu plana u užem pojasu izmjeđu regionalnog pravca Danilovgrad-Podgorica i rijeke Zete. Zadržava se na lokacijama gdje je već zatečeno uz popunjavanje u okviru praznog neizgrađenog prostora. Uz stanovanje kao pretežnu namjenu moguća je organizacija sadržaja u funkciji trgovine, ugostiteljstva, usluga, administracije, kao i drugih sadržaja koji mogu podržati stanovanje kao primarnu namjenu. Površine za centralne djelatnosti su planirane u okviru jedne lokacije i podrazumevaju objekte poslovnih, komercijalnih i uslužnih djelatnosti a za potrebe opsluživanja naselja. Površine za mješovite namjene opredeljene su u središnjem dijelu zahvata plana izmjeđu regionalnog puta Danilovgrad – Podgorica i novoplaniranih ulica br.3 i br.5. Na UP 109 moguća je izgradnja pumpne stanice, u skladu sa posebnim propisima. Površine za pejzažno uređenje predstavljaju površine koje su planom opredijeljene kao posebne površine u funkciji zelenila i za čiju organizaciju i uređenje su definisani uslovi u posebnom poglavlju ovog plana. Površine u funkciji objekata komunalne infrastrukture su u funkciji objekata koji podržavaju infrastrukturu. U skladu sa rješenjem infrastrukture na nivou plana obezbijeđene su potrebne pripadajuće površine uz objekte infrastrukturnog napajanja. Površinske vode - čini rijeka Zeta u istočnom dijelu zahvata plana koja je zadržana u svom prirodnom toku i koja je od zone stanovanja odvojena zaštitnim zelenim pojasom. Šumske površine – zaštitne šume – čine dio Malog brda koje se prema predmetnom prostoru spušta sa sjevero-zapadne i sjeverne strane. Postojeći objekti koji su izgrađeni i u upotrebi, a koji se nalaze u okviru „šumske površine“ u južnom dijelu plana, se kao takvi zadržavaju uz mogućnost rekonstrukcije i adaptacije u okviru postojećih gabarita.

UKUPNO

265 333.38

P+2+Pk

63 337.79

158 001.37

137 504.36

0.60

0.24

PROGRAM JAVNE RASPRAVE Nacrt Detaljanog urbanističkog plana “Vranićke njive” stavlja se na javnu raspravu, na osnovu mišljenja Ministarstva održivog razvoja i turizma br.104-2025/26-2017 od 04. aprila 2018. godine kojim je zaključeno “U skladu sa navedenim, Korigovani nacrt Detaljnog urbanistickog plana “Vranićke njive” potrebno je ispraviti prema navedenim primjedbama, a zatim isti uputiti na javnu raspravu. Javna rasprava traje 15 dana, počev od 4. juna 2018. godine do 18. juna 2018. godine. Kratak sadržaj Nacrta Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Plana objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine” i na internet sajtu Glavnog grada – Podgorice – www.podgorica.me i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/. Javna rasprava održaće se u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne

sredine Glavnog grada – Podgorice, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se dana 13. juna 2018. godine u multimedijalnoj sali KIC-a Budo Tomović, sa početkom u 14:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo obrađivača plana (ING Invest d.o.o.), predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. i stručnih lica Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Plana zainteresovana lica mogu dostavljati Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice, Ulica Vuka Karadžića br. 41 Podgorica ili na e-mail adresu: planiranje@pggrad.co.me. Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice.

GLAVNI GRAD - PODGORICA

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE

Naziv planskog dokumenta

DUP “Vranićke njive” sa Izvještajem o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu

Mjesto održavanja javne rasprave

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

Vremenski period

od 4. juna 2018. godine do 18. juna 2018. godine

Vrijeme trajanja

Od 12:00 do 15:00 časova (radnim danima)

Centralna javna rasprava

Srijeda, 13. jun 2018. godine u 14:00 časova multimedijalna sala KIC-a Budo Tomović

ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA LOKALNE STUDIJE LOKACIJE „MAREZA” U PODGORICI

1. Utvrđuje se Nacrt Lokalne studije lokacije “Mareza” u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, počev od 4. juna 2018. godine. 2. Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice.

Broj: 01–031/18–4147 Podgorica, 04. jun 2018.godine GRADONAČELNIK Slavoljub STIJEPOVIĆ

KRATAK SADRŽAJ NACRTA LOKALNE STUDIJE LOKACIJE “MAREZA” U PODGORICI Površina zahvata ovog planskog dokumenta je oko 25 ha područje obrade LSL se nalazi u zahvatu katastarske opštine Tološi. Na sjeveru/sjeverozapadu granicu LSL čini put koji povezuje Marezu sa magistralnim putem Nikšić Podgorica. Istočna granica zahvata planskog dokumenta se poklapa sa granicom GUR-a Podgorica Osnovne namjene površina na prostoru ovog plana su: • mješovita namjena • sport i rekreacija • poljoprivredne površine • površine za izgradnju elektroenergetskih objekata • površinske vode

Kompozicija planskog rješenja predviđa funkcionalno zoniranje u skladu sa smjernicama PUP-a, prostorne cjeline ovog plana su: Zona 1 – Mješovita namjena Ova zona zauzima dio zahvata plana uz postojeći lokalni put Podgorica – Mareza i njegov nastavak ka magistralnom putu Podgorica – Danilovgrad. Prostorno – urbanistički plan Podgorice definiše mješovitu namjenu u ovoj zoni, u skladu sa čime plansko rješenje LSL predviđa turističke, ugostiteljske i rekreativne sadržaje. U ovoj zoni se planira izgradnja manjih objekata, slobodnostojećih ili u nizovima, sa atraktivnim parternim i pejzažnim uređenjem i uz značajnu ozelenjenost parcele. Maksimalna spratnost je P+1+Pk. Zona 2 – Sport i rekreacija Zona je formirana ”u zaleđu” zone mješovite namjene i predstavlja njen ”nastavak” u smislu proširenja turističkih i ugostiteljskih sadržaja na atraktivne sportske sadržaje za koje je potrebno više prostora. Zbog toga su spratnost i izgrađenost u ovoj zoni još manji nego u Zoni 1, čime se daje prednost sportskim aktivnostima na otvorenom. Maksimalna spratnost je P+1. Zona 3 – Poljoprivredne površine U skladu sa važećim PUP-om, jugozapadni dio planskog zahvata čine poljoprivredne površine. Važeći zakonodavni i planski okvir predviđa čuvanje poljoprirednog zemljišta i njegovu integraciju u planske dokumente bez elemenata urbanističke parcelacije i regulacije.

Ukupna površina zahvata plana Ukupno urbanističkih parcela BGP objekata mješovite namjene BGP objekata sporta i rekreacije Ukupna površina pod saobraćajnicama Ukupna površina parcela namijenjenih tehničkoj infrastrukturi Ukupna površina površinskih voda Ukupna površina za javno pejzažno uređenje Ukupna površina poljoprivredne namjene

25.09 ha 39 22,760 m2 21,680 m2 1.93 ha 0.03 ha 0.43 ha 0.31 ha 3.27ha

PROGRAM JAVNE RASPRAVE Nacrt Lokalne studije lokacije “Mareza” stavlja se na javnu raspravu, na osnovu mišljenja Ministarstva održivog razvoja i turizma br.104-1612/2 od 16. maja 2018. godine kojim je zaključeno “U skladu sa navedenim, korigovani Nacrt lokalne studije lokacije “Mareza” može se uputiti na javnu raspravu, a preostale primjedbe neophodno je ugraditi u Predlog plana.” Javna rasprava traje 15 dana, počev od 4. juna 2018. godine do 18. juna 2018. godine. Kratak sadržaj Nacrta Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Plana objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine” i na internet sajtu Glavnog grada – Podgorice – www.podgorica.me i Sekretarijata za

planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/. Javna rasprava održaće se u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se dana 14. juna 2018. godine u multimedijalnoj sali KIC-a Budo Tomović, sa početkom u 12:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo obrađivača plana (Montecep d.s.d.), predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. i stučnih lica Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Plana zainteresovana lica mogu dostavljati Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice, Ulica Vuka Karadžića br. 41 Podgorica ili na e-mail adresu: planiranje@pggrad.co.me. Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice.

GLAVNI GRAD - PODGORICA

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE

Naziv planskog dokumenta

LSL “Mareza” sa Izvještajem o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu

Mjesto održavanja javne rasprave

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

Vremenski period

od 4. juna 2018. godine do 18. juna 2018. godine

Vrijeme trajanja

Od 12:00 do 15:00 časova (radnim danima)

Centralna javna rasprava

Četvrtak, 14. jun 2018. godine u 12:00 časova multimedijalna sala KIC-a Budo Tomović

Na osnovu Ä?lana 217. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (â&#x20AC;&#x153;SluĹžbeni list Crne Goreâ&#x20AC;?, br. 064/17 od 06.10.2017) Ä?lana 41. Zakona o ureÄ&#x2018;enju prostora i izgradnji objekata (â&#x20AC;&#x153;SluĹžbeni list Crne Goreâ&#x20AC;?, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), Ä?lana 74. Statuta Glavnog grada (â&#x20AC;&#x153;SluĹžbeni list RCG â&#x20AC;&#x201C; opĹĄtinski propisiâ&#x20AC;?â&#x20AC;&#x2122;, br. 28/06 i â&#x20AC;&#x153;SluĹžbeni list CG - opĹĄtinski propisiâ&#x20AC;?, br. 39/10, 18/12 i 38/17), Ä?lana 109. i 110. Zakona o lokalnoj samoupravi (â&#x20AC;&#x153;SluĹžbeni list RCGâ&#x20AC;?, br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06 i â&#x20AC;&#x153;SluĹžbeni list Crne Goreâ&#x20AC;?, br. 88/09, 03/10, 73/10, 38/12 i 10/14), GradonaÄ?elnik Glavnog grada â&#x20AC;&#x201C; Podgorice donio je

ODLUKU O UTVRÄ?IVANJU NACRTA LOKALNE STUDIJE LOKACIJE â&#x20AC;&#x17E;VELJE BRDO SOLARNA ELEKTRANAâ&#x20AC;? U PODGORICI 1. UtvrÄ&#x2018;uje se Nacrt Lokalne studije lokacije â&#x20AC;&#x153;Velje brdo-solarna elektranaâ&#x20AC;? u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, poÄ?ev od 4. juna 2018. godine. 2. Javnu raspravu sproveĹĄÄ&#x2021;e Sekretarijat za planiranje i ureÄ&#x2018;enje prostora i zaĹĄtitu Ĺživotne sredine Glavnog grada Podgorice. Broj: 01â&#x20AC;&#x201C;031/18â&#x20AC;&#x201C;4149 Podgorica,04. jun 2018.godine GRADONAÄ&#x152;ELNIK Slavoljub STIJEPOVIÄ&#x2020;

KRATAK SADRĹ˝AJ NACRTA LOKALNE STUDIJE LOKACIJE â&#x20AC;&#x153;VELJE BRDO SOLARNA ELEKTRANAâ&#x20AC;? U PODGORICI PovrĹĄina zahvata ovog planskog dokumenta je oko 69 ha i podruÄ?je obrade LSL se nalazi u zahvatu katastarske opĹĄtine Velje brdo. PodruÄ?je obuhvaÄ&#x2021;eno Lokalnom studijom lokacije u PUP-u Podgorica se nalazi u namjeni â&#x20AC;&#x201C; ĹĄumske povrĹĄine (preklapajuÄ&#x2021;a povrĹĄina-lokacije za solarne elektrane). PostojeÄ&#x2021;a i planirana namjena u okruĹženju predmetnog planskog dokumenta su ĹĄumske povrĹĄine. Analizom planirane namjene povrĹĄina u zoni zahvata predmetne LSL i postojeÄ&#x2021;ih i planiranih namjena u kontaktnim zonama konstatovano je da je buduÄ&#x2021;a namjena ovog prostora u funkciji svih namjena sa zonama u okruĹženju. Planirana namjena u okviru zahvata predmetnog Plana je Objekti elektroenergetske infrastrukture ( lokacija za solarne elektrane). Ukupan prostor, zahvaÄ&#x2021;en ovom LSL-om, obuhvata jednu urbanistiÄ?ku parcelu. Prema pravilniku o bliĹžem sadrĹžaju i formi planskog dokumenta, u objekte elektroenergetske infrastrukture spadaju: objekti za proizvodnju elekteiÄ?ne energije ( HE, RHE, MHE, TE), solarne i vjetroelektrane, trafostanice svih nivoa transformacije, nadzemni i podzemni dalekovodi i niskonaponska mreĹža.. Solarna elektrana proizvodi elektriÄ?nu energiju fotonaponskim kolektorima. Fotonaponski kolektori pretvaraju sunÄ?evo zraÄ?enje u elektriÄ?nu energiju. Paneli su montirani na metalnu konstrukciju koja obezbeÄ&#x2018;uje odgovarajuÄ&#x2021;i nagib. Solarni paneli se postavljaju po grupama u pravilnim razmacima, po pravcu istok-zapad i orjentiĹĄu prema jugu. PredviÄ&#x2018;eno je ukupno 151.844 solarnih modula.

U okviru zahvata plana predviđena je interna saobraćajnica, koja ujedno označava moguće „kapije“ tj. ulaze u isti.

Površina zahvata plana Površina urbanističke parcele BGP prizemlja BGP objekta Indeks zauzetosti na nivou zahvata plana Indeks izgrađenosti na nivou zahvata plana

68,97 ha 68,97ha ( 68 970 m²) 100 m2 100 m2 0,001 0,001

PROGRAM JAVNE RASPRAVE Nacrt Lokalne studije lokacije “Velje brdo-solarna elektrana” stavlja se na javnu raspravu, na osnovu mišljenja Ministarstva održivog razvoja i turizma br.104-2361/18-2017 od 24. januara 2018. godine kojim je zaključeno “Imajući u vidu navedeno, neophodno je postupiti po primjedbama i tek onda Nacrt planskog dokumenta uputiti na javnu raspravu. Nacrt korigovan po primjedbama nije potrebno dostavljati ministarstvu na ponovno misljenje.” Javna rasprava traje 15 dana, počev od 4. juna 2018. godine do 18. juna 2018. godine. Kratak sadržaj Nacrta Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Plana objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine” i na internet sajtu Glavnog grada – Podgorice – www.podgorica.me i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/. Javna rasprava održaće se u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se dana 15. juna 2018. godine u multimedijalnoj sali KIC-a Budo Tomović, sa početkom u 12:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo obrađivača plana (“Urbi pro” d.o.o.), predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. i stučnih lica Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Plana zainteresovana lica mogu dostavljati Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice, Ulica Vuka Karadžića br. 41 Podgorica ili na e-mail adresu: planiranje@pggrad.co.me. Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice. GLAVNI GRAD - PODGORICA

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE Naziv planskog dokumenta

LSL “Velje brdo-solarna elektrana” sa Izvještajem o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu

Mjesto održavanja javne rasprave

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

Vremenski period

od 4. juna 2018. godine do 18. juna 2018. godine

Vrijeme trajanja

Od 12:00 do 15:00 časova (radnim danima) Petak, 15. jun 2018. godine u 12:00 časova

Centralna javna rasprava

multimedijalna sala KIC-a Budo Tomović