Izdanje 12.avgust 2013.

ce 30 nt i

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PETAK, 12. 8. 2013. BROJ 610/ GODINA II

str.5

Telefoni, putovanja, televizori, vaučeri za kupovinu..

SLAVKO PEROVIĆ KRITIKUJE POLITIČKE PARTIJE U CRNOJ GORI ● 3

Nepotkupljiv je samo LSCG

MILOŠEVIĆ

●4

SDP bi trebalo da uvaži snagu DPS

● Lider LSCG Slavko Perović izjavio je da će

LSCG ubuduće sam djelovati jer su “sve druge partije projektovane”. On je u razgovoru za Dnevne novine istakao da će na početku LSCG djelovati kao grupa građana, dok ne obnovi svu potrebnu partijsku infrastrukturu

MILOŠ VUJKOVIĆ ● 2

Na Marsu bih bio srećan i koristan S

amo sam jedan od 100.000 ljudi koji su se prijavili za odlazak na Mars i ne bi mi bilo žao da odem, iako nema povratka, jer bih na taj način pomogao da se realizuje jedan od najvećih poduhvata u ljudskoj istoriji, kaže za Dnevne novine Miloš Vujković, mladić iz Kotora koji je aplicirao za projekat kompanije Mars One - put na Mars.U svojoj aplikaciji ovaj 28-godišnji IT inženjer, zaposlen u Porto Montenegru, ističe da bi za njega odlazak na Mars bio najveći poklon koji bi mogao dobiti.“To bi bio osjećaj ispunjenosti na mom putu u smrt. Znajući da sam uzvratio nešto ljudskoj vrsti mogao bih da umrem srećan”, kaže Miloš Vujković, pokušavajući ovim riječima da ubijedi čelnike kompanije Mars One da bi on baš trebalo da bude među četvoro koje će ta kompanija poslati na drugu planetu. Za samo dvije nedjelje skoro 100.000 ljudi iz 120 zemalja apliciralo je za put na Mars, koji organizuje holandska kompanija Mars One. Holandska kompanija koja želi da na Marsu organizuje rialiti televizijski program započela je prikupljanje prijava za putnike na drugu planetu. Na sajtu kompanije Mars One je i Miloševa aplikacija.

SPORT

EPILOG ● 3

Danilović dao izjavu tužiocu zbog prijetnje

OSCILACIJE ● 8

Vremenske promjene opasne za srce i mozak

TE PLJEVLJA ● 6

Češka Škoda hoće da gradi drugi blok

MIŠLJENJA ● 15

Stari hotel ª Crna Goraº izgubljen zauvijek

R

ušenjem hotela “Crna Gora” srušen je jedan od najznačajnijih kulturno-istorijskih spomenika ne samo glavnog grada, već i cijele zemlje, mišljenje je arhitekte Andrije Markuša. Po njemu najznačajniji objekat, djelo arhitekte Vujadina Popovića, kojeg je on izrazito cijenio, nije trebalo da bude ovako srušen. Hotelom je, kako tvrdi arhitekta, koji je više decenija u toj stru-

ci, otpočela savremena arhitektura na ovim prostorima. “U vrijeme kada je Podgorica imala samo 10.000 stanovnika nastao je hotel, djelo čuvenog arhitekte koji je projektovao i zgradu Pošte i Bulevar Svetog Petra Cetinjskog. Za tako mali grad objekat je posljednja riječ arhitekture, pravo čudo koje je građanima stvaralo utisak da je nezamjenljiv”, smatra Markuš.

Fudbal Počela “Operacija Bjelorusija” 32

2

Tema dana

ponedjeljak, 12.8.2013.l

Na Marsu bih bio jako srećan

EDITORIJAL

MILOŠ VUJKOVIĆ

Željko VukmiroVić, urednik

SJEćANJE

Nijesam ovo izmislio, niti se ovog prvi sjetio, ali oko ove tvrdnje, pa ma kakvi dokazi da su u ponudi, nema pogađanja.

Izraz “ubijanje u pojam” se najvjerovatnije može smatrati jednim od najvjerodostojnijih opisa naše svakodnevice. Još kad bi u ovoj državi mogli da se prebroje svi stradali od “ubijanja u pojam”, zasigurno bi stigli do respektabilnog broja populacije koja je zbrisana sa lica ovo malo crnogorske zemlje.

Dakle, džaba priče o depresiji i besmislenosti, svim ekonomskim nevoljama i upornoj neefikasnosti izvršne vlasti u učinku za dobrobit građana, “ubijanje u pojam” je epilog mnogih naših egzistencijalnih priča.

Nego, sumiranje dosadašnjeg ljetnjeg učinka (a da niko ne spomene prethodnih 25 ljeta), osim što upućuje na uobičajeno uvjeravanje o uspješnosti turističke sezone (a lažu svi što vele da na ostrvu Sveti Nikola kupači ne moraju da iznajmljuju dvije ležaljke iako je svakom čovjeku dovoljna samo jedna), dopunjeno novim epizodama agonije u Kombinatu aluminijuma, raspolaže i saznanjima o parlamentarnoj diktaturi, kao i odjecima te prozivke, a onda i iscrpljujućim pretpostavkama o budućnosti vladajuće partije, pa nesuvisloj sudbini jednog čarter leta, uz Deripasku koji se učipio sa 50 miliona potraživanja, bar za prvu ruku.

Plus, ništa Ustav, ništa korupcija, ništa Parada, ništa Amfilohije (uh, a đe ove potonje stavih jedne uz druge…).

Plus, odnedavno vijorenje zastave Evropske unije na pragu nam od kuće, po čuvenom principu “tako blizu, a tako daleko”. A nema ništa ni o rušenju hotela “Crna Gora”, kao očiglednom rastanku sa mnogo toga što smo znali i na što smo samo jednim zaokruživanjem hemijskom olovkom, još od poodavno, pristali da zaboravimo. U stvari, bar prema broju parlamentarnih izbora, to smo uradili čak devet puta. Zaboravni smo, pa to ti je.

Mada, sjećanje na pjevanje Beti Đorđević i Bobe Stefanovića, u maniru američkih džez pjevača, a u bašti tog istog hotela, niko ne može da mi oduzme. Znam, nemam od tog neke vajde, a i naslušao sam se od onda mnogo bolje ili samo drugačije muzike, ali tad sam bio klinac, meni je to vrijedjelo, u zemlji koja je tada imala jedan radijski i jedan televizijski program (ovo važi za sve one koji nijesu mogli da “uhvate” Rai Uno i Rai Due).

Povratak na izraz “ubijanje u pojam”. I sada već činjenicu da to nije samo izraz. Prije će biti da je odraz. I da smo to mi, naša stvarnost i naši životi, zatečeni pod okolnostima koje malo teže možemo sebi da objasnimo. Posebno onaj dio – “što ću ja u svemu tome”.

Prošlost je nepromjenljiva i neizlječiva.

A ponekad i neoprostiva.

Meteo 05:43 19:52

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo talasasto.

Vjetar početkom dana sjeverni, Nikšić kasnije sjeverozapadni, slab, a Kolašin Žabljak na krajnjem jugoistoku Pljevlja povremeno umjeren.

Bijelo Polje

DANAS

Sunčano i toplo, lokalno uz slabu oblačnost u kontinentalnim predjelima.

Danas

Stalno interesovanje Mars One računa da će uz pomoć medija uspjeti da prikupi neophodna sredstva za realizaciju projekta.

“Za razliku od Olimpijskih igara, Mars One namjerava da trajno održi interesovanje medija, od selekcije kandidata, preko njihove obuke i pripreme, pa sve do lansiranja i slijetanja na Mars”, kazao je Lansdorp.

Projekat, za koji skeptici kažu da je kvalifikovan naučni kadar na osnovu mentalnih i fizičkih sposobnosti, te šta ja očekujem ne mijenja ništa”, kaže Miloš.

On ističe da još ništa nije postigao da bi se o njemu pisalo, a na pitanje da li će mu biti žao Zemlje ako otputuje na Mars, odgovara da neće.

“Samo sam se prijavio, a medijska pažnja je cijena koju moram da platim jer je projekat tako koncipiran. U zemlji koja je na ivici bankrota, koja je prepuna homofoba i gdje ljude jedino zanima kad je opet Ceca i kako je Bajern igrao, za pravog novinara sigurno ima više bitnijih tema od mene. Da odgovorim na tvoje pitanje - ne, ne bi mi bilo žao. Kako bi mi moglo biti žao da pomognem u najvećem ljudskom poduhvatu u istoriji? Ne znam šta je toliko bitno u ljudskom životu ukoliko ne posluži većem cilju? Da se razmnožimo i kupimo veće auto? Ljudi koje vidim oko sebe umru sa 20 godina i onda samo čekaju da ih sahrane. Meni

neostvariv, dobio je podršku holandskog nobelovca za fiziku Gerardusta Hofta. dosad je poslato nekoliko robotskih misija na Mars u organizaciji Američke svemirske agencije (nASA). Posljednja, misija rovera kjurioziti, koja se spustila na crvenu planetu u avgustu prošle godine, koštala je 2,5 milijarde dolara. treba nešto više”, kaže naš sagovornik.

Prema Miloševim riječima porodica ne odobrava njegovo prijavljivanje za ovaj neobični put.

“Odmahuju glavom jer ne razumiju motive”, kaže on.

Projekat “Mars One” se suočava sa nekoliko krupnih problema. Osim što se neće vraćati na Zemlju, astronauti će morati da žive u malim naseobinama, da nađu vodu, proizvedu kiseonik i gaje sopstvenu hranu.

A za Mars se nikako ne može reći da je gostoljubiva planeta. Više je nalik ogromnoj pustinji čija se atmosfera uglavnom sastoji od ugljendioksida i u kojoj je prosječna temperatura od minus 63 stepena Celzijusa.

Astronauti će, takođe, tokom putovanja biti stalno izloženi opasnim kosmičkim radijacijama.

Posljednja, ali ne i najmanje važna prepreka: još nije izgrađena raketa i kapsula koje bi dobrovoljce odnijela na Mars.

M.P.

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

24 24 23 24 23 18 11 10 13 14

23 23 23 23 23 17 11 11 12 15

SJUTRA

“Samo sam jedan od 100.000 ljudi koji su se prijavili za odlazak na Mars i ne bi mi bilo žao da odem, iako nema povratka, jer bih na taj način pomogao da se realizuje jedan od najvećih poduhvata u ljudskoj istoriji”, kaže za Dnevne novine Miloš Vujković, mladić iz Kotora koji je aplicirao za projekat kompanije Mars One - put na Mars.

U svojoj aplikaciji ovaj 28-godišnji IT inženjer, zaposlen u Porto Montenegru, ističe da bi za njega odlazak na Mars bio najveći poklon koji bi mogao dobiti.

“To bi bio osjećaj ispunjenosti na mom putu u smrt. Znajući da sam uzvratio nešto ljudskoj vrsti mogao bih da umrem srećan”, kaže Miloš Vujković, pokušavajući ovim riječima da ubijedi čelnike kompanije Mars One da bi on baš trebalo da bude među četvoro koje će ta kompanija poslati na drugu planetu.

Za samo dvije nedjelje skoro 100.000 ljudi iz 120 zemalja apliciralo je za put na Mars, koji organizuje holandska kompanija Mars One. Holandska kompanija koja želi da na Marsu organizuje rialiti televizijski program započela je prikupljanje prijava za putnike na drugu planetu.

Na sajtu kompanije Mars One je i Miloševa aplikacija.

“Zovem se Miloš i ja bih da znam kako stvari funkcionišu. Mašine, planete, ljudsko tijelo, ljudski um, društvo, prirodne sile, svijet, sve... Nemam, i vjerovatno nikad neću imati sve odgovore, ali to me ne sprečava da pitam”, naveo je Miloš u video aplikaciji.

Od država regiona za put na Mars prijavio se i Ivan, momak iz Hrvatske, kao i Dajana i Ljubinka iz Srbije.

Za putovanje na Mars nije potrebno bilo kakvo prethodno iskustvo u astronomiji ili bilo čemu drugom. Uslov je da osobe koje su prijavljuju ne smiju biti mlađe od 18 godina. Podnošenje zahtjeva košta 40-ak dolara, a ideja je da se odabere 28 do 40 kandidata do 2015. godine, koji će potom proći sedmogodišnju obuku. Televizijska publika izabraće putnike na Mars. Karta je jednosmjerna i ne predviđa se povratak na Zemlju.

Odgovarajući na pitanja Dnevnih novina da li je upoznat koliko je interesovanje medija za njega nakon aplikacije i šta očekuje od eventualnog putovanja, on odgovara da u našoj državi ima mnogo važnijih stvari od toga.

“Vidio sam, iako me nije previše doticala pažnja naših medija, kojima očigledno nedostaje materijala. Samo sam jedan od 100.000 ljudi koju su se prijavili za taj poduhvat (ne “reality show”). Prvi krug još nije završen, a ima ih ukupno četiri. Ljude će birati

36 34 31 32 33 31 29 23 29 30

36 32 30 31 32 32 31 26 33 34

Sunčano i veoma toplo. Osjetan porast temperature na sjeveru države. Vjetar južni, slab do umjeren.

Kako otići na putovanje Putnici za mars će tokom ove “neponovljive avanture” biti snimljeni u rijaliti formatu, izjavili su predstavnici organizacije. Putovanje u jednom smjeru znatno smanjuje troškove misije od kojih će prva, sa četiri astronauta, koštati šest milijardi dolara, objasnili su oni.

Svako može da bude kandidat, pod uslovom da ima 18 godina i da dovoljno dobro govori engleski. Prijavljivanje se vrši na sajtu http://applicants.marsone.com/.

Prednošću će se smatrati sposobnost kandidata za prilagođavanje, upornost, kreativnost i tolerantnost

prema drugima, istakao je Norbert kraft, jedan od direktora mars one.

Prva četiri dobrovoljca bi trebalo da se spuste na mars 2023. nakon sedmomjesečnog kosmičkog leta. Njihov dolazak i prvi koraci ka uspostavljanju kolonije na crvenoj planeti biće predmet rijaliti emisije, objasnio je koosnivač holandske organizacije Bas lansdorp. kraft dodaje da njegova organizacija želi da okupi 24 dobrovoljca, tj. šest timova od po četiri astronauta. Putovanja će se obavljati u razmaku od dvije godine, a prvo je zakazano za 2022.

Tema dana

ponedjeljak, 12.8.2013.l

3

Realizovanje projekta nabavke plutača

LSCG je jedini nepotkupljiv SLAVKO PEROVIĆ ZA DN

Jovana Đurišić

N

ekadašnji lider Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG) Slavko Perović izjavio je da će LSCG ubuduće sam djelovati jer su “sve druge partije projektovane”. On je u razgovoru za Dnevne novine istakao da će na početku LSCG djelovati kao grupa građana, dok ne obnovi svu potrebnu partijsku infrastrukturu.

“Liberalni savez Crne Gore obnavljam sa rijetkim prijateljima, stamenim ljudima koji su ostali dosljedni našoj ideji i stranci. Naravno, nadam se i mladim snagama. Ja znam da je Crna Gora puna poštenih ljudi. Dobro mi došli svi koji žele istinsko dobro Crnoj Gori!”, kaže Perović u izjavi za naš list.

Govoreći o crnogorskoj političkoj sceni i o mogućnosti saradnje LSCG sa crnogorskim političkim partijama i o eventualnim mogućnostima sklapanja koalicije, Perović kaže da

LSCG ide sam.

“Naravno, sami ćemo djelovati.

Sve druge partije su - projektovane! Mi smo jedini imali nepotkupljenu masu i ogromnu energiju, koja nam je, nažalost, nestajala od izbora do izbora, naravno, pokradenih”, ističe on.

Na pitanje zašto neki njegovi bivši saradnici ne vjeruju u obnavljanje Liberalnog saveza i šta im poručuje, Perović je kratak: “Samo jedan odgovor - udbaši!”

On je ranije izjavio da LSCG ne-

BALOTIĆI ODSJEČENI

Nema slobodnih pojedinaca Perović je preko kratkog intervjua na FB profilu novinara Marka Milačića poručio da će LSCG ubuduće biti pokret, te da, uprkos obnavljanju, LSCG neće učestvovati na predstojećim izborima na Cetinju.

“Svi izbori u Crnoj Gori su projektovani. Nema šanse da ćemo učestvovati.

će odmah izaći na izbore. Razlog je jednostavan.

“Za sada ćemo djelovati kao grupa građana dok ne organizujemo ponovo podružnice i organe”, ističe Perović.

On je prije dva dana pozvao premijera Crne Gore Mila Đukanovića na TV duel, na bilo kojoj televiziji, uključujući i Javni servis RTCG.

Ko stoji iza Mila - CIA!”, rekao je Perović.

Dodao je da liberali neće dozvoliti “huljama da vode Crnu Goru”, a na pitanje da li će se povezivati “sa ostalim slobodnim pojedincima u Crnoj Gori kako bi se širili” rekao je: “Dobro su došli, ali ih u Crnoj Gori nema”.

Perovićev poziv poslat je preko novinara Monitora Marka Milačića, koji je o tome obavijestio medije.

“Milo Đukanović nikada nije imao odvažnost da sjedne preko puta mene, pred crnogorskom javnošću. A ja ga i sad izazivam - neka izađe na duel. Na bilo kojoj televiziji, pa i na onoj njegovoj - TVCG”, kazao je Perović Milačiću.

Uprava pomorske sigurnosti realizovaće projekat nabavke plutače za obilježavanje nove usamljene opasnosti na moru, koja će biti instalirana u Luci Kotor.

Kako je saopšteno, usljed vremenskih nepogoda tokom zimskog perioda, uvećan je pješčani nasip kojeg je nanijela rijeka Škudra u Kotorskom zalivu.

Na osnovu dopisa Lučke kapetanije Kotor, službenici Uprave pomorske sigurnosti su u aprilu izašli na teren i konstatovali postojanje pješčanog nanosa površine od oko 200 metara kvadratnih na ušću rijeke Škudre u more.

Nanos je do sada, kako se navodi, bio obilježen privremenom graničnom plutačom crveno-bijele boje postavljene na zapadnoj strani spruda, na 50 metara od obale.

“Obzirom da nije zadovoljavala međunarodne standarde IALA(International Association of Lighthouse Authorities) preporuke O-133, odmah se pristupilo nabavci adekvatne plutače. Ona će imati dnevne i noćne oznake i omogućiti vidljivost sa broda u svako doba”, kaže se u saopštenju iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Navodi se da će, prema dogovoru, Luka Kotor direktno uskoro izvršiti instalaciju plutače.

Ovim projektom će se obezbijediti sigurno uplovljenje i isplovljenje brodova sa operativne obale Luke Kotor, čiji je broj od početka godine do jula zabilježio porast od 14,5 odsto (odnosno 23 broda više) u odnosu na 2012. godinu.

DANILOVIĆ:

Rožaje sanira posljedice Nadam se da ću upoznati velikog nevremena Zorana Novakovića Veliko nevrijeme pogodilo je sinoć rožajsku opštinu, a najviše štete pretrpjela je mjesna zajednica Balotići, gdje se obrušio glavni put u dužini od 14 kilometara, pa je oko 180 domaćinstava i dalje u totalnoj blokadi. Ekipe opštinskih službi su na terenu i čine sve kako bi što prije bila urađena sanacija ovog dijela puta.

Predsjednik opštine Nusret Kalač očekuje da bi, do kasnih večernjih sati, put mogao biti osposobljen.

“Posebno je ugrožena mjesna zajednica Balotići koja je trenutno odsječena od opštine Rožaje, a putni pravac na dužini od 14 km je u veoma lošem stanju”, kazao je Kalač u Dnevniku RTCG. On je istakao da bi sanacija ovog puta koštala 200.000 eura.

“Kada bi mjerili to finansijskim jedinicama, više od 200.000 eura bi bilo potrebno da se sanira ovaj put i da bude bezbjedan za saobraćaj”, ocijenio je Kalač.

On je dodao da je posebna šteta nanijeta u mjesnoj zajednici Barac, gdje je od deset do petnaest objekata poplavljeno, a nevrijeme je nanijelo ozbiljne štete porodicama koje u tom naselju žive. Kalač je rekao da je nekoliko opštinskih komisija na terenu i da očekuje da

za nekoliko dana bude procijenjena šteta.

“Angažovana je sva raspoloživa mehanizacija i vjerujem da će putni pravac u mjesnoj zajednici Balotići uskoro biti osposobljen”, zaključio je Kalač.

Oko 180 domaćinstava Balotića i Plunaca u opštini Rožaje u totalnoj je blokadi, nakon što su se usljed velikog kišnog nevremena obrušili glavni i prilazni putevi. Nevrijeme je počelo preksinoć oko 20.00 časova.

Predsjednik mjesne zajednice Balotići Rifat Dautović rekao je da je zbog velike opasnosti, naročito uz balotićku klisuru, policija obezbjeđivala puteve kako neko od mještana ne bi nastradao.

“Kiša je neprekidno padala velikim intenzitetom. Bujice su odnijele puteve, stvorile nanose od oko metar, ponijele štale, ograde, ljetnjikovce. U brojne kuće je ušla voda”, naveo je Dautović.

On je učestvovao u spašavanju jedne porodice i tvrdi da su “jedva izvukli živu glavu”, a da je 500 metara do njih putovao najmanje pola sata.

Oluja je ugrozila još neka sela, a šteta je prouzrokovana i u nekim gradskim djelovima.

Nakon što je policija uhapsila Podgoričanina Zorana Novakovića (63) zbog sumnje da je putem telefona prijetio poslaniku Demokratskog fronta Goranu Daniloviću, on je juče svoju priču o anonimnoj prijetnji iznio pred Osnovnim državnim tužiocem u Podgorici, ovog puta u svojstvu svjedoka.

Nekoliko sati prije saslušanja, Danilović je na svojoj Fejsbuk stranici napisao da se nada da će mu policija omogućiti da vidi optuženog.

“Nadam se da će mi omogućiti da vidim tog vitalnog penzionera i da još jednom čujem ‘obećavajući’ glas. Vrlo mi je simpatično da je ‘gospodin’ bio zaposlen u Vladi, valjda kao vozač i dobio prijevremenu penziju… Od koga je on tamo mogao naučiti da su poslanici - obični građani legitmna meta za slamanje i istrebljivanje!? Zadržavam pravo da o ovome kažem još koju riječ jer dok ne budem čuo taj muževno-piskutavi glas, Novaković je za mene samo vlasnik telefona”, napisao je na svom Fejsbuk profilu Goran Danilović.

Da li će mu zahtjev za upoznavanje Novakovića biti uslišen, sinoć do zaključenja lista nije bilo moguće saznati jer Danilović nije odgovarao na telefonske pozive nakon saslušanja kod tužioca koje je bilo zakazano u 19 časova.

Danilović je u petak na svom

Fejsbuk profilu objavio da je primio poziv sa zaštićenog broja i da mu je osoba, koja je odbila da se predstavi, prijetila zbog njegovih kritika povodom rušenja hotela “Crna Gora”. Istim povodom Danilović se u petak obratio i policiji koja je sjutra dan oglasila da je rasvijetlila slučaj i uhapsila penzionera Zorana Novakovića.

“Poslanik Danilović je u CB Podgorica podnio pismenu prijavu, u kojoj je naveo da je istog dana na njegov mobilni telefon primio dva poziva sa nepoznatog broja, te da mu je njemu nepoznato muško lice u tim razgovorima upućivalo prijetnje, vezano za komentare koje je on prethodno postavio na svoj Fejsbuk profil u vezi sa rušenjem starog objek-

ta hotela Crna Gora – Hilton Podgorica. Policijski službenici su odmah postupili po prijavi poslanika i o događaju obavijestili Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, po čijem su nalogu i odobrenju preduzeli policijske mjere i radnje, na osnovu kojih je Z.N. identifikovan i lišen slobode u kratkom roku. Kod Z.N. je pronađen i oduzet mobilni telefon sa SIM karticom, sa kojeg je, kako se sumnja, uputio prijetnje Daniloviću. Nakon kriminalističke obrade, osumnjičeni Z.N. je večeras, uz krivičnu prijavu, predat nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da je počiniopočinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti”, saopštili su tada iz policije.

Novaković je u subotu u prostorijama policije priznao da je prijetio Daniloviću, pravdajući se time što “ne može neko ko je iz drugog grada da priča o Podgorici”. Novaković, kod koga je nađen i oduzet telefon sa SIM karticom, kazao je da se kao Staropodgoričanin osjetio uvrijeđenim na tvrdnje poslanika Demokratskog fronta.

“Rušenjem Hotela Crna Gora, srušen je i jedan dio naše mladosti i uspomena”, ocijenio je u postu o rušenju hotela “Crna Gora” poslanik Danilović, dodajući da je u vrijeme dok je živio punim plućima hotel Crna Gora - živjela i njegova ludačka mladost.

S.K.

Politika

4

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

Ne bih prodao državu kao Vučić

KOALICIJA

SDP treba da uvaži snagu DPS Miraš Dušević

P

olitički direktor DPS Tarzan Milošević vjeruje u dogovor sa SDP o rebalansu budžeta i bolje odnose u vladajućoj koaliciji. U to, međutim, nije uvjeren portparol SDP Mirko Stanić.

Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević očekuje dogovor sa Socijaldemokratskom partijom o rebalansu, ali i o drugim pitanjima koja u posljednje vrijeme pritiskaju vladajuću koaliciju.

“U svakom savezu postoje određena neslaganja. U kratkom intervalu bilo je izraženo nekoliko njih, zbog čega se možda mogao steći utisak u javnosti o izvjesnoj krizi u koaliciji. Ja to ipak ne bih tako nazvao. Očekujem da, kao i uvijek, SDP uvaži političku snagu DPS, dok ćemo mi nastaviti da uvažavamo njihovu političku prepoznatljivost”, kazao je Milošević u izjavi za Dnevne novine.

Poručuje da je Demokratska partija socijalista ubjedljivo najjača i vodeća politička stranka u Crnoj Gori.

“Vjerujem u dogovor, jer kroz drugačije definisanje budžeta treba da otklonimo glavne ekonomoske poteškoće koje su od primarnog značaja za bolji kvalitet života naših građana. Takođe, u znatnoj mjeri mogu uticati na kredibilitet naše države. Potrebno je zadržati partnera u Elektroprivredi i poslati dobru poruku novim investitorima - da je Crna Gora ozbiljna zemlja za ulaganje”, rekao je Milošević .

Naš sagovornik tvrdi da je odluka o odlaganju rebalansa budžeta donijeta, između ostalog, da bi se uvažile sve realno prihvatljive sugestije u cilju definisanja najboljeg okvira za stabilnost javnih finansija i naših obaveza na račun izdatih garancija, kao i zaštite interesa naših građana i privrede.

“Zato očekujemo da u vremenu

Funkcioner Demokratskog fronta Nebojša Medojević aktivan je korisnik društvenih mreža, pa se povodom aktuelnih zbivanja u Crnoj Gori i regionu zna oglasiti ponekim Fejsbuk statusom ili tvitom. Tako je Medojević juče na svom Tviter nalogu uporedio sebe sa prvim potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem, napisavši da, za razliku od Vučića, on nema šta da proda kako bi dobio vlast “Ja nemam šta da prodam kao Vučić. A i da imam, teško bih prodao interes zemlje za šaku vlasti”, napisao je Medojević odgovarajući na tvit jednog od korisnika ove društvene mreže.

Isti korisnik uputio je Medojeviću savjet da treba da ode u Brisel i dobije podršku kao što je to uradio Vučić kako bi uspio da sa vlasti “skine Milo&Co garnituru”.

Funkcioner DF napisao je da je on već aktivan u Briselu od 90-ih.

On je na Tviteru reagovao i na pisanja Kurira da je spremao nasilne proteste u Podgorici pred održavanje predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 7. aprila, ističući da bez vlasti živi više od dvije decenije, što vladajuća koalicija nikako ne bi mogla.

“Beba napisa, Milo pročita da ja hoću vlast sa ulice. Pa nijesmo mi kao oni. Mi živimo 24g bez vlasti. Milo & co izgleda ne mogu ni dan”, napisao je Medojević na svom Tviteru.

Odgovornost “Mi imamo najveću odgovornost da vodimo Crnu Goru ka boljoj budućnosti, kroz evropske i NATO integracije. To su naši prioriteti. Vjerujem da će nas ovo uz zajednički punu posvećenost da povećamo standard naših građana ostaviti i sljedeći period na zajedničkom putu”, ističe Tarzan Milošević. koje je pred nama pronađemo najbolje rješenje. Podsjećam da Crna Gora ima Zakon o budžetu za 2013. godinu, dok rebalans koji se predlaže predstavlja njegovu korekciju”, kaže Milošević.

Na drugoj strani portparol SDP Mirko Stanić nije toliko uvjeren u postizanje dogovora kada je rebalans budžeta u pitanju.

“Rebalans budžeta je već jednom dolazio u Skupštinu i povučen je jer je predlog DPS da građani plate dugove za struju CEAC-a ostao u manjini. SDP neće

podržati bilo koji rebalans koji predviđa da građani plate struju koju je potrošio KAP, a da EPCG ne plaća poreze. Vjerujemo da će i Milošević i DPS uvažiti naše stavove da račune za struju CEACa ne treba da plate građani Crne Gore. I, naravno, da svi moramo da plaćano porez i da nema povlašćenih.”

AZLP IMA PREDLOG ZA RADNU GRUPU

Omogućiti svima uvid, ali ne nadgledanje biračkog spiska Radna grupa za izgrađivanje povjerenja u izborni proces nastavlja sa radom. O biračkim spiskovima i danas će biti riječi, a na dnevnom redu će biti i Zakon o prebivalištima i boravištima. Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović smatra da svim zainteresovanim treba omogućiti uvid u birački spisak, ali ga ne treba dostavljati učesnicima izbora, kao ni onima koji taj proces nadgledaju.

Nacrtom zakona o jedinstvenom biračkom spisku predviđeno je da ga vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, da Državna izborna komisija ima kontrolnu funkciju, kao i da nevladina organizacija koja je ovlašćena da prati izbore ima uvid u taj dokument.

Lacmanović smatra da obradu ličnih podataka treba podvesti pod zakonske okvire.

“To rješenje mora biti u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, kako ne bi došlo do obrade u

većem obimu nego što je potrebno i kako bi se ostvarila svrha kojoj su namijenjene”, kazao je Lacmanović agenciji MINA. On smatra da je vrlo važno da se napravi razlika između uvida i dobijanja kopije biračkog spiska.

“Uvid u birački spisak se može i treba omogućiti svim učesnicima izbornog procesa, bilo da se takmiče u njemu ili ga nadziru”, ocjenjuje Lacmanović.

Dostavljanje kopija, smatra on, ne bi bilo dobro rješenje jer, kako je obra-

zložio, danas biračke spiskove u Crnoj Gori u rukama imaju svi izuzev onih koji ne žele ili neće da imaju.

“U ovoj situaciji nemoguće je iskontrolisati one koji dođu do tih biračkih spiskova, kao ni kome su ih i za koje namjene dali i koristili”, rekao je Lacmanović.

Prema njegovim riječima, Agencija predlaže da se uvid u biračke spiskove ima tokom cijele godine, bez prestanka i da svakom učesniku, bilo da se radi o parlamentarnoj stranci ili podnosiocu potvrđene izborne liste ili onom koji nadzire proces, bude omogućen ulazak u informativni sistem.

“Dakle, njemu treba da je dostupan informativni sistem, kao i svaka promjena u njemu, ali mora postojati trag o tome ko, kada, u kom obliku i za koju svrhu koristi podatke biračkog spiska”, rekao je Lacmanović, navodeći da mora ostati trag korisnika podataka koji vrši uvid u birački spisak - u koje vrijeme se neko prijavio i odjavio iz sistema.

On smatra da bi trebalo da se uspostavi rješenje da se ne mogu kopirati, štampati i tako distribuirati materijal i podaci o građanima iz biračkog spiska.

“Osim podataka, kao što je jedinstveni matični broj i adresa, postoje mnogi drugi navedeni u spisku, koji i te kako ugrožavaju slobodu. Građanin ima pravo da bira i da bude biran i ima mogućnost da to pravo ne iskoristi”, naveo je Lacmanović.

On je rekao da oni koji u rukama imaju biračke spiskove, nerijetko u toku izbornog dana prate izlaznost i neaktivnost, tako da u posljednjim satima zovu one koji nijesu izašli, vršeći pritisak da glasaju.

“Rješenje koje je u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti je ono koje omogućava uvid u birački spisak, ali ne i dostavljanje, makar se radilo i o neposrednim učesnicima izbornog procesa i onima koji ga nadgledaju”, zaključio je Lacmanović. Član grupe Azra Jasavić kazala je da je do sada urađeno dosta i da je napravljena kvalitetna verzija Zakona o biračkim spiskovima. “Što se tiče dosadašnjeg rada, smatram da je postignut jedan konstruktivan dijalog Radne grupe. Što se tiče Zakona o biračkim spiskovima mislim da smo napravili jednu kvalitetnu radnu verziju teksta gdje su ingerencije MUP-a da vodi birački spisak i u tom pravcu ponuđena je verzija teksta zakona koji će takođe biti razmatran u ponedjeljak. Biće razmatran i Zakon o registru prebivališta, a u utorak već nas očekuje nova oblast, Zakon o izboru odbornika i poslanika, u dijelu koji se odnosi na rad DIK-a”, navodi Jasavić.

Upitana koliko je posla preostalo, Jasavić kaže da se rad ovog tijela polako privodi kraju.

“Moglo bi se reći da smo jedan dobar dio posla priveli kraju, sa stanovišta biračkih spiskova. Što se tiče registra prebivališta. tu počinjemo da radimo, otvorili smo vrlo interesantne teme o Zakonu o izboru odbornika i poslanika i nadležnost DIK-a, tako da bi DIK trebalo da bude organ koji bi u stvari vršio kontrolu i nadzor MUP-a u vezi sa biračkim spskovima. Tako da smatram da je po diskusijama i parlamentarne većine i manjine, dobar tok i da se mogu očekivati dobri rezultati”, objasnila je Jasavić.

J.Đ.

Politika 5 SNP ZAMJERIlA PARlAMENTU

Predlog zaključaka trebao biti usvojen Crnogorski parlament trebalo je da usvoji predlog zaključaka o Izvještaju o radu sudova i Sudskog savjeta jer taj dokument sadrži konkretne mjere i preporuke koje bi doprinijele većoj efikasnosti pravosudnih organa, ocijenio je potpredsjednik Socijalističke narodne partije Neven Gošović.

Parlament ranije nije usvojio predlog zaključaka koji je dostavio nadležni Odbor, a Gošović je kazao da prilikom glasanja nije jasno saopšteno da se poslanici ne izjašnjavaju o Izvještaju o radu sudova već o zaključcima.

“Nije dobro što je do toga došlo jer je Odbor dostavio jedan od najboljih predloga zaključaka, imajući u vidu neke konkretne mjere i preporukr, ali je reakcija u parlamentu bila takva da većina nije podržala taj dokument”, kazao je Gošović agenciji MINA. Prema njegovim riječima, neusvajanjem zaključaka Skupština nije preporučila mjere koje su značajne da bi se poboljšao rad u sudstvu.

“U zaključcima se navodi da se moraju stvoriti pretpostavke za donošenje pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca koje i Evropska unija najčešće potencira”, kazao je Gošović.

On je podsjetio da Zakon o Sudskom savjetu propisuje obavezu da se Izvještaj dostavlja Skupštini na razmatranje.

Gošović je dodao da parlament nije ovlašćen da usvaja Izvještaj o radu sudova i Sudskog savjeta i da ta mogućnost nije propisana Ustavom, zakonom ili Poslovnikom Skupštine.

“Skupština je ovlašćena i odlučuje o predlogu zaključaka o Izvještaju koje joj dostavlja Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu. Pogrešna je, i nije u skladu sa regulativom,

konstatacija da Skupština nije usvojila Izvještaj o radu Sudskog savjeta jer parlament nije nadležan da usvaja taj dokument”, kazao je on.

Gošović je naveo da bi se u slučaju da se Skupština izjašnjava o Izvještaju, povrijedilo pravilo podjele vlasti.

On smatra da bi bilo bolje da je parlament usvojio zaključke.

“Skupština bi mogla, kada iduće godine dobije Izvještaj o radu sudova za 2013, da sagleda na koji način su realizovane njene preporuke i šta je od njih urađeno, a na ovaj način nema preporuka i njihovo izvršavanje se ne može pratiti”, rekao je Gošović.

U javnosti je, kako je kazao, stvorena pogrešna slika, koju i pojedini poslanici ponavljaju, da Skupština nije usvojila Izvještaj o radu sudova, a to tijelo nije za to nadležno.

“Glasao sam za predlog zaključaka jer smatram da su dobri i sadržali su mjere koje bi doprinijele boljoj efikasnosti u radu sudova”, zaključio je Gošović.

J.Đ.

ISTRAŽIVANJE

Raste podrška ulasku u NATO

Ishod izjašnjavanja građana o ulasku Crne Gore u NATO bio bi neizvjestan, kada bi u ovom trenutku bio raspisan referendum, pokazuje Istraživanje Ipsos Stratedžik Marketinga, na 1.029 ispitanika.

Istraživanje, rađeno za potrebe TV Vijesti, pokazuje da pristalice i protivnici ulaska u NATO “vode mrtvu trku”, ali da je podrška NATO od 2009. značajno porasla.

Za članstvo u NATO glasalo bi 40 odsto građana, 39 procenata je protiv, a ostali ne bi izašli na eventualni referendum ili su neodlučni.

Izlaznost se u ovom trenutku procjenjuje na 60 odsto.

“Značajan dio populacije koji je protiv NATO integracija ne bi izašao na referendum. Tako, u ovom trenutku, vjerovatno i u Crnoj Gori moguće da se među onima koji ne bi izašli na referendum nalazi značajan dio populacije koji ne bi podržao NATO integracije”, kazao je Marko Uljarević iz Ipsos Stratedžik Marketinga.

“Ako posmatramo posljednju godi-

nu, od jula 2012. do jula 2013. ta podrška je prilično stabilna i oscilira 1, 2, 3 odsto iz talasa u talas. Međutim ako gledamo u odnosu na 2009. značajno je porastao procenat ljudi koji podržavaju NATO integracije - 31 odsto smo imali u februaru 2009. a u julu 2013. godine 40 odsto”.

Rast podrške NATO u posljednjih nekoliko godina, Uljarević objašnjava time da NATO polako postaje tema i da se ljudi polako opredjeljuju.

Za NATO se opredijelilo preko 70 odsto biračkog tijela Dem o k rat s ke p a r t i j e s o c i j a l i sta i Socijaldemokratske partije, slijede pristalice Bošnjačke stranke i Pozitivne sa 55 odsto.

Glasači Socijalističke narodne partije, njih 20 odsto, je za ulazak Crne Gore u NATO savez, i samo osam odsto onih koji glasaju DF. Većina građana, prema istraživanju, povezuje ulazak Crne Gore u EU sa ulaskom u NATO, a smatraju i da bi pristupanje NATO ubrzalo evropske integracije.

J.Đ.

6

Ekonomija EDITORIJAL Elita u iluziji

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

TURIZAM

Njemci investiraju u hotel ª Jadranº

FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

Kada se prije nekoliko mjeseci u italijanskom parlamentu birao predsjednik, pojedinim poslanicima taj izbor je toliko bio nevažan da su na glasačkom listiću upisivali razna imena - od Đovani Trapatoni, pa sve do Roko Sifredi (porno zvijezda). Ovakav primjer šarlatanskog ponašanja, koji je samo jedan od brojnih, potvrđuje da dio italijanske političke elite očigledno još nije svjestan situacije u kojoj se njihova zemlja nalazi, a ona je veoma dramatična: javni dug konstantno raste i na kraju ove godine iznosiće 130 odsto BDP; ekonomskog rasta već odavno nema, za ovu godinu se predviđa minus između 1,3 i 1,9 odsto, pa je sadašnji BDP samo za nijansu veći od onog iz 1999. godine; stopa nezaposlenosti iznosi 11,8 odsto, dok kod mladih više od 40 odsto; industrijska baza zemlje nastavlja da se urušava, a od 2007. je čak preko pola miliona poslova u toj branši ekonomije izgubljeno, tj. 15 odsto industrijskih kapaciteta je ugašeno; banke zbog straha od bankrota ne odobravaju kredite kompanijama, a broj Italijana koji žive ispod granice siromaštva dostigao je osam miliona. Stoga ne čudi da pojedini italijanski ekonomisti govore o najvećoj ekonomskoj krizi u istoriji zemlje, većoj i od velike depresije između 1929. i 1934. godine.

Drugim riječima, Italiji, trećoj najvećoj ekonomiji euro zone, da bi se vratila na put dinamičnog ekonomskog rasta hitno su potrebne krupne reforme. Pojedine od njih, kao što je reforma penzijskog sistema po kojoj se otežava rano penzionisanje i povećava prag za odlazak u penziju na 66 godina, već su sprovedene za vrijeme mandata Maria Montia. Međutim, Rim mora napraviti još koraka dalje, a neophodnost reformi upravo se najbolje vidi na primjeru industrije. Navedeni sektor je postao nekonkurentan i urušava se iako su prosječne plate niže za 15 odsto od francuske i za čak 30 odsto od njemačke konkurencije. No, navedena prednost se ne može valorizovati jer je poresko opterećenje italijanske industrije veće za 20 odsto, dok je struja skuplja za 30 odsto u odnosu na konkurenciju iz Njemačke. Uz to, Italija mora reformisati ogromnu, a prije svega neefikasnu birokratiju, pokrenuti velike investicije u oronulu infrastrukturu, učiniti tržište rada fleksibilnijim, smanjiti javnu potrošnju i prestati sa “peglanjem” deficita kroz učestalo povećanje poreza. Tačnije, Italija mora reformisati sve ono što joj OECD već godinama preporučuje i što je tim od četiri eksperta angažovanih od strane predsjednika države u svom izvještaju ponovio, a što je dovelo do toga da na listi konkurentnosti ekonomije zauzima 44. mjesto, iza Filipina, Rusije i Perua.

No, truli kompromisi, ignorisanje problema, šarlatansko ponašanje, vječito odugovlačenje i “masakriranje” reformskih zakona uz pomoć amandmana potvrđuje da “la casta”, kako Italijani zovu političku elitu, ne dijeli to mišljenje. Cijena takvog ponašanja mogla bi biti veoma skupa.

ETNO SELA I KAMPOVI

Interesovanje raste Posjećenost kampova i etno sela koji nude usluge raftinga u Crnoj Gori, kako tvrde njihovi vlasnici, bolja je nego prošle godine, iako zakonska regulativa koja uređuje tu oblast još nije zaživjela. Vlasnik etno sela “Grab” Veljko Vujanović rekao je agenciji Mina-biznis da je posjećenost u tom kampu bolja nego u istom periodu prošle godine.

“U kampu “Grab” je najveći broj posjetilaca iz zapadne Evrope s obzirom na to da su u ponudi višednevni programi aktivnog odmora, kao što su rafting, kanjoning, hidrospid, kanuing, kajaking”, kazao je Vujanović.

On smatra da je posjeta u od-

nosu na prošlu godinu bolja i kod drugih kolega koji se bave raftingom.

Prema njegovim riječima, cijena raftinga u etno selu “Grab” se nije mijenjala već devet godina i iznosi 44 eura.

Vujanović je, komentarišući neke od barijera sa kojima se pružaoci usluga raftinga suočavaju, rekao da je Zakon o raftingu prepun manjkavosti i barijera i da nije mogao zaživjeti ni ove godine.

“Očekujemo njegove izmjene po završetku sezone, kako su nam obećali iz Ministarstva održivog razvoja i turizma”, rekao je Vujanović.

Sa Njemcima se očekuje dobra saradnja i na projektu hotela Jadran u Ulcinju

Gvozdenović: Nakon uspješne realizacije saradnje u hotelu “Rivijera”, očekujemo nove njemačke investicije Njemački kapital mogao bi se u većoj mjeri naći u Crnoj Gori kroz nove investicije u oblasti turizma.

Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović kazao je nakon sastanka sa njemačkim ministrom privrednog razvoja Dirkom Nibelom da očekuje da će se nakon uspješne saradnje u hotelu “Rivijera” u Petrovcu nastaviti intenzivnija saradnja sa Njemačkom na projektu hotela “Jadran”.

“Veoma je značajno istaći i ozbiljne pomake kada su u pitanju njemački investitori, čije interesovanje za investiranje u Crnu Goru je u porastu. Dobar primjer ovoga je hotel ‘Rivijera’ u Petrovcu – projekat koji je finansiralo Njemačko društvo za investicije i razvoj – DEG. Očekujemo da će drugi značajan ovakav projekat biti i hotel

‘Jadran’ u Ulcinju, za koji očekujemo da će početi do kraja godine”, kazao je Gvozdenović nakon posjete Nibela.

On je dodao da je njemački ministar Nibel dao veliku podršku projektima u oblasti turizma. Sa Nibelom, sa kojim se Gvozdenović sastao drugi put, bilo je razgovora i o projektima vezanim za područje sjevera Crne Gore i uvezivanje turizma, razvoja hotela i poljoprivrede.

Iz Ministarstva turizma je saopšteno da je Njemačka veoma značajan partner Crne Gore, imajući u vidu da je kroz programe razvojne saradnje koji se realizuju uglavnom preko Njemačkog društva za saradnju DEG i njemačke KfW razvojne banke, u dosadašnjem periodu investirano preko 470 miliona eura u razne projekte u Crnoj Gori, a na ras-

polaganju su nam i dodatna sredstva koja će se moći iskoristiti u narednom periodu. “Što se tiče Ministarstva održivog razvoja i turizma, u dosadašnjem periodu je ostvarena veoma dobra saradnja sa njemačkim saveznim ministarstvom za privrednu saradnju i razvoj -BMZi realizovano je niz projekata, poput saradnje na izradi master plana razvoja turizma, strategije razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine”, saopšteno je iz Ministarstva.

Takođe, njemačka pomoć bila je značajna kod izrade strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma, nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem, ali i mnogih drugih projekata u oblasti turizma.

I.B.

TERMOELEKTRANA PLJEVLJA

Škoda Praha se nada da će graditi drugi blok TE Češka kompanija, ukoliko dobije posao, garantuje visoku angažovanost domaćih dobavljača u projektu Češka kompanija Škoda Praha očekuje da će dobiti projekat izgradnje drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja i garantuje da će on zadovoljiti sve potrebne standarde, bilo da se radi o tehnološkim, ekonomskim ili ekološkim. Češki portal prenosi da je u razgovorima o realizaciji drugog proizvodnog bloka TE postignut značajan napredak prošle sedmice na sastanku predstavnika kompanije Škoda Praha, investitora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), kao i predstavnika vlada Češke i Crne Gore.

Riječ je o realizaciji izgradnje drugog bloka TE u predviđenoj vrijednosti investicije 300 miliona eura.

Za kompaniju Škoda Praha to je prioritetan projekat, zato što Balkan predstavlja njeno tradicionalno strateško područje.

“Tokom posljednjih razgovora u Crnoj Gori domaćini su veoma pozitivno ocijenili dalju fazu ponude.

Istovremeno se vode pozitivni razgovori o mogućnosti da projekat finansira Češka eksportna banka i osiguravajuća kuća EGAP”, navodi portal.

Predstavnici banke prisustvovali su i aktuelnim razgovorima, a obje institucije su takođe sa predstavnicima Škoda Praha učestvovali na drugom zasijedanju Mješovitog komiteta za ekonomsku saradnju koje je paralelno održano u Crnoj Gori.

Ministarstvo industrije i trgovine Češke, kako je navedeno, spremno je da sa Crnom Gorom razmotri mo-

gućnosti proširenja postojećeg međudržavnog Sporazuma o ekonomskoj i industrijskoj saradnji između Češke i Crne Gore tako da bude obezbijeđena podrška ovom i sličnim projektima.

Predstavnici investitora posjetili su u junu u Češkoj elektranu Tušimice II koju je prošle godine, nakon kompletne rekonstrukcije, Škoda Praha predala i koja pouzdano funkcioniše uz visoku efikasnost.

Tom prilikom učesnici su takođe mogli da se uvjere u to da se objekti koje realizuje Škoda Praha odlikuju visokom produktivnošću električne energije. Škoda Praha oslanja se na 60 go-

dina građenom know-how i iskustvu iz drugih energetskih projekata od kojih je mnoge uspješno realizovala u inostranstvu.

Razgovori u Crnoj Gori takođe su vođeni sa lokalnim dobavljačima, kojima Škoda Praha garantuje visoku angažovanost u projektu. Konstatovano je da će projekat biti veoma koristan za Crnu Goru i značajno doprinijeti povećanju zaposlenosti. Škoda Praha takođe planira da u projekat aktivno uključi i iskusne i provjerene češke dobavljače, koji su garant kvaliteta čitavog objekta i sa kojima kompanija dugoročno sarađuje.

I.B.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

7

KAP

Radikalni protest ugroženih radnika CBCG

Još ništa od kreditne unije Iako je njeno formiranje najavljivano prošle godine, za uniju sada nema interesovanja Ivana Boljević

S

redinom prošle godine u Crnoj Gori bila je blizu realizacija zamisli o kreditnoj uniji, no tada zainteresovani “investitori” nijesu ispunili zakonske uslove, zbog čega se njeno osnivanje nije desilo. U Centralnoj banci Crne Gore od tada više nije bilo zahtjeva za zajednicu banaka, koja bi, kako mnogi smatraju, pomogla u rješavanju pitanja nelikvidnosti u bankarskom sektoru.

U Centralnoj banci Crne Gore se trenutno ne vode postupci za izdavanje dozvole za rad kreditnoj uniji.

Iako je u maju prošle godine iz te institucije najavljivana mogućnost da se ona osnuje, to se ipak nije dogodilo. CBCG je prošle godine razmatrala zahtjev više stranih građana koji su namjeravali da u Crnoj Gori osnuju takvu vrstu kompanije.

“Nakon razmatranja podnijetog zahtjeva za izdavanje dozvole za rad kreditnoj uniji, sagledavajuću sve činjenice i okolnosti od značaja za donošenje akta kojim se odlučuje o izdavanju dozvole za rad kreditne unije, Centralna banka je utvrdila da podnosilac zahtjeva nije ispunio zakonske uslove za izdavanje dozvole za rad, zbog čega je donijela rješenje ko-

jim se odbija zahtjev za izdavanje dozvole za rad kreditnoj uniji”, kazali su iz Centralne banke.

Iz te finansijske institucije kazali su i da od 2011. godine, kada je izdata posljednja dozvola za rad jednoj mikrokreditnoj finansijskoj instituciji, nijesu podnošeni zahtjevi za izdavanje dozvole za rad banci.

Kreditnu uniju može osnovati najmanje 30 poslovno sposobnih građana ili preduzetnika koji su strukovno ili na drugi način povezani. Minimalni novčani iznos osnivačkog kapitala unije iznosi 10.000 eura. Unija može i dati garancije za njene članove, obavljati poslove platnog prometa, finansijskog lizinga, ali i investirati u kratkoročne hartije od vrijednosti.

U regionu najbolji primjer poslo-

vanja kreditnih unija je u Hrvatskoj.

U njoj posluju već 23 takve finansijske kompanije. Kreditne unije djeluju u više od 100 zemalja širom svijeta, gdje pružaju različite finansijske usluge, prije svega kreditne i depozitne.

Njihovim djelovanjem obuhvaćeno je više od 200 miliona članova koji putem kreditnih unija rješavaju svoje finansijske potrebe. U EU kreditne unije su članice Evropske mreže kreditnih unija koja pomaže novim državama članicama da u tim zemljama kreditne unije dostignu status koji je jednak kao i u drugim državama članicama EU. U Evropskoj uniji zemlje sa najvećim brojem članova su Velika Britanija, Irska, Litvanija, Poljska, Rumunija, Estonija, Letonija, Švedska i Austrija. U zemljama EU kreditne unije, uz kreditno-depozitne poslove za svoje članove, mogu obavljati i druge poslove za svoje članove kao što su jednostavne bankarske transakcije, transakcije vezane za tekuće račune, savjetodavne usluge, knjigovodstvene usluge, posredovanje u životnom osiguranju, platni promet za svoje članove, usluge razvijanja vještina svojih članova u upravljanju novcem.

MBA: Podržavamo ono što ublažava nelikvidnost U Montenegro biznis alijanski smatraju da bi kreditna unija bila dobar korak ka saniranju posljedica trenutne ekonomske situacije.

“Svaku inicijativu koja daje dopri-

nos ublažavanju problema nelikvidnosti treba podržati, pa tako i osnivanje kreditne unije. Pretpostavljamo da bi se njenim otvaranjem mogao riješiti problem određenog broja

poslovnih subjekata, što bi opravdalo njeno poslovanje, posebno pri postojećem stanju stvari”, kazao je za Dnevne novine direktor Montenegro biznis alijanse Zoran Vulević.

PORESKA UPRAVA- LEJK FEST

Prekršajni postupak protiv kompanije Kings&Co Poreska uprava je zbog nepoštovanja Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) pokrenula prekršajni postupak protiv podgoričke firme Kings&Co, koja je prodavala hranu učesnicima i posjetiocima Lejk festa na nikšićkom jezeru Krupac.

“Inspekcijskim nadzorom radi provjere evidentiranja prometa preko poreske registar kase kod preduzeća Kings&Co, kome je ugovorom sa organizatorom ustupljeno pravo na pružanje usluga ishrane učesni-

ka i posjetilaca manifestacije utvrđeno je da ne postupa u skladu sa članom 32. Zakona o PDV-u, pa mu je izdat zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, kazali su agenciji Mina-biznis iz PU. Član 32. Zakona o PDV-u sadrži osnovne podatke koje treba da ima izdati račun.

Ugovorom sa organizatorom, preduzeću Saće iz Nikšića bilo je ustupljeno pravo na prodaju pića, ali inspekcijskim nadzorom radi provje-

re evidentiranja prometa preko registar kase kod tog preduzeća nijesu utvrđene nepravilnosti.

Inspektori PU konstantno su pratili promet i nijesu utvrdili nepravilnosti ni prilikom prodaje ulaznica, koji je registrovan putem registar kasa.

“Evidentiranje prometa je praćeno konstantno u toku održavanja Lejk festa”, rekli su iz PU ali nijesu odgovorili na pitanje koliko je iznosio ukupan promet.

Grupa radnika Kombinata aluminijuma Podgorica danas će protestovati ispred fabrike jer nijesu dobili pozitivne odgovore na zahtjeve koje su u četvrtak uputili stečajnom upravniku Veselinu Perišiću, a tiču se otpremnina. Ugroženi radnici traže da se produži ugovor o radu svim zaposlenima još mjesec kako bi se u tom periodu precizno riješila vrijednost socijalnog programa. Radnicima su u petak istekli ugovori koje su potpisali nakon uvođenja stečaja 8. jula.

“Blokiraćemo kapiju fabrike i izlaz aluminijuma. Nećemo odzvoliti da nas ostave bez otpremnina. Želimo da ostvarimo svoja prava i odemo u penziju uz otpremnine, onako kako su to činili i drugi radnici KAP-a, ali i radnici Željezare, čija je firma bila u istoj situaciji kao naša. Dakle, tražimo isti tretman za sve”, kazao je za Dnevne novine član novofor-

miranog pregovaračkog tima Radovan Tošković.

Prema njegovim riječima, nijedan od predstavnika dva sindikata nije se izborio za njihova prava, zbog čega im je u petak otkazano povjerenje.

Tošković je kazao i da su pozvali sve ugrožene radnike da u ponedjeljak u osam sati dođu u salu upravne zgrade kako bi zajednički usmjerili djelovanje u cilju rješenja radničkih zahtjeva.

I.B.

MORSKO DOBRO

Poštujte ugovore imaćete benefite Iz Javnog preduzeća Morsko dobro upozorili su zakupce plaža na crnogorskom primorju da poštuju ugovorene obaveze i standarde koji su predviđeni kod gazdovanja određenih kupališta, s obzirom na primjedbe jednog broja gostiju.

Od ispunjavanja tih standarda, kako je saopšteno agenciji Minabiznis, zakupci će imati mogućnost korišćenja određenih povoljnosti, prilikom produženja ugovora za naredne sezone.

“Nepoštovanje određenih ugovorenih obaveza i standarda odraziće se na dalju saradnju prilikom zakupa, tim prije što je osnovni kriterijum za produženje ugovora 50 odsto visine ponuđene cijene zakupa, a 50 odsto reference, odnosno kvalitet rada i gazdovanja u prethodnom periodu”, precizirali su iz JP Morsko dobro.

Jedino se na taj način, kako su dodali, može produžiti ugovor za naredni period.

EPCG

Otpremnine za 73 zaposlenih Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) realizovala je odluku o sporazumnom prestanku radnog odnosa, uz isplatu otpremnine, za 73 zaposlena koji su ispunili uslove predviđene odlukom menadžmenta od 29. marta ove godine.

Rukovodilac Direkcije za ljudske resurse Predrag Krivokapić kazao je listu Elektroprivreda da je isplata otpremnine potpisnicima Sporazuma počela 31. maja, a do 10. jula novac je dobilo 28 zaposlenih kojima je datumom isplate prestao radni odnos u EPCG. “Sporazum je zaključen sa onim zaposlenima koji su prihvatili i bili saglasni sa definisanim uslovima, kako u pogledu iznosa otpremnine, tako i u pogledu datuma prestanka radnog odnosa”, rekao je Krivokapić i dodao da je odziv

zaposlenih bio na očekivanom nivou.

Kao osnovica za iznos otpremnine uzete su 24 prosječne neto zarade zaposlenog u posljednjih šest mjeseci, u odnosu na dan donošenja odluke, s tim da otpremnina nije mogla biti manja od 13.000 eura i veća od 20.000 eura.

8

Društvo

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

MeđunarOdni dan

Mladi da traže više i bolje

Povećan broj pacijenata koji se žale na tegobe izazvane visokim temperaturama

Oscilacije

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić čestitao je Međunarodni dan mladih koji se obilježava danas, poručujući da vjeruje da je crnogorska omladina budućnost države. Istakao je da svaka država njeguje poseban odnos prema omladini.

“Vjerujem da i naša Crna Gora, na putu ka evropskim i evroatlantskim integracijama, svake godine čini korake naprijed u razvoju uslova za vaš ispunjeniji i srećniji život kako učenički i studentski, tako i onaj prilikom zapošljavanja - otvaranjem projekata za pripravnike, promocijom sezonskog zapošljavanja domaćih kadrova”, kaže se u čestitki Krivokapića.

Krivokapić je ocijenio da je obaveza države da obezbjeđuje ambijent “u kojem će vaš trud i zna-

nje rezultirati javnim dobrom”, ali i istakao da nije zadovoljan dostignutim stepenom razvoja u toj oblasti.

“Imate puno pravo da zahtijevate od svih institucija države Crne Gore i više i bolje, ali i mogućnost da se vaš glas još jače čuje. Vjerujem da ste vi, mladi ljudi, oplemenjeni novim znanjem i idejama, najača snaga budućnosti naše države”, istakao je Krivokapić.

Međunarodni dan mladih ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2000. godine.

Obilježavanje ovog datuma predstavlja priliku da se privuče pažnja na globalne probleme mladih, prepoznaju njihovi potencijali i podstakne njihovo aktivno uključivanje u razvoju društava.

M.M.K.

cdPr

Obišli ª Mladostº u Bijeloj Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) obišli su juče Dječji dom “Mladost” u Bijeloj povodom 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih. Ovaj datum odlukom Generalne skupštine UN proslavlja se od 2000. godine “Predstavnici CDRP-a uručili su i donaciju u vidu crteža pod nazivom “Tri zvijezde” nastalog u JU Centar za obrazovanje i osposobljavanje “1.jun” u Podgorici i kompleta muzičkih CD-a sa dosadašnjih festivala “Naša radost”. Navedeni rad će, nadamo se, oplemeniti i učiniti radni prostor Doma prijatnijim za boravak djece, a komplet muzičkih CDa oraspoložiti mlade lišene roditeljskog staranja”, saopštili su iz ove organizacije.

Dječiji dom “Mladost” u Bijeloj

CDPR će, poručuju, nastojati i u budućem radu da pomaže, pored zdravstvenih, i ustanove sličnog tipa i namjene.

M.M.K.

Vremenske promjene opasne za srce i mozak Tokom ljetnjeg perioda u odnosu na zimski za oko 20 odsto je povećan rizik od naprasnih smrti - moždanih i srčanih udara Vremenske promjene koje su za vikend uslovile pad temperature od pet do 10 stepeni povećale su rizik od srčanim i moždanih udara, upozorila je za Dnevne novine kardiolog dr Ljiljana Krivokapić.

Ona navodi da je naučno dokazano da vremenske promjene uzrokuju stresove, te da su okidač za brojne poremećaje.

U Crnoj Gori tokom vikenda temperatura se i u najtoplijim djelovima spustila i do 10 stepeni. Nakon vrelina blagi pad temperature svakako je prijao, ali s druge strane predstavlja i veći rizik od oboljenja sa fatalnim ishodima.

“Usljed ovakvih vremenskih prilika kakve su ovih dana, dolazi do širenja krvnih sudova i većeg opterećenja srca. Tako da srčani bolesnici, neprilagođeni novonastalim okolnostima, reaguju na taj način što kod njih dolazi do naglog variranja krvnog pritiska, u smislu naglog pada i enormnih skokova, kao i naglih moždanih udara”, istakla je dr Krivokapić.

Prema njenim riječima srčani bolesnici uglavnom su naviknuti na te oscilacije i prilagođavaju se tim okolnostima - bilo da se rashlađuju, uzimaju terapiju ili javljaju svom ljekaru.

“Oni imaju tu osobinu da se redovno javljaju kardiologu i prilagođavaju vremenskim uslovima”, objašnjava dr Krivokapić.

Nju brine mlada populacija koja

Očekuje nas toplije vrijeme Nakon blagog pada temperature vazduha, meteorolozi tokom ove sedmice najavljuju ponovo toplije vrijeme. Naime, prema prognozama sinoptičara, maksimalna dnevna temperatura tokom sedmice iznosičesto ne prilagođava fizičke aktivnosti vremenskim uslovima.

“Kod mladih dolazi do akutnog infarkta miokarda (srčani udar) zbog neprilagođenosti fizičke aktivnosti (pretjeranih rekreacija, provod...)”, pojašnjava doktorica Krivokapić.

Ona je upozorila da je tokom ljetnjeg u odnosu na zimski period za oko 20 dosto povećan rizik od naprasnih smrti (srčani i moždani udari).

Ljekarima podgoričke Hitne pomoći obraća se veći broj hroničnih srčanih i plućnih bolesnika.

“Javlja nam se veći broj pacijenata koji se žale na tegobe izazavane visokim temperaturama vazduha. U većem broju javljaju nam se građani koji se, osim mučnine i povraćanja, žale na dijareju. Građanima se preporučuje da se pridržavaju ljekarskih savjeta”, kazala je za DN doktorica Hitne pomoći u Podgorici dr Danijela Brašanac.

M.M.K.

će oko 38 stepeni, koliko se očekuje u Podgorici i Danilovgradu. U Podgorici se danas očekuje temperatura od 36, sjeveru od 23 do 31, a južnim predjelima od 33 do 35 stepeni Celzijusovih.

Stari Grci ukazivali na povezanost Još su Stari Grci znali da postoji povezanost vremenskih prilika i zdravlja ljudi. Hipokrat, otac moderne medicine, posebno je istakao važnost sagledavanja vremenskih prilika prilikom procjene zdravstvenog stanja nekog čovjeka i određivanja terapije. Danas, kada su vremenska kolebanja značajno izraženaj interesovanje za uticaj vremena na zdravlje sve više raste, pa je shodno tome i razvijena nova grana meteorologije - biometeorologija.

Društvo

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

9 Poskok

Ljekari upozoravaju

Opasnost od većeg broja ujeda zmija Od 16 vrsta zmija, koliko živi u Crnoj Gori svega su tri otrovnice, a samo jedna - poskok, ima veoma jak otrov koji može biti smrtonosan Jelena Vađon Đurišić

U

službama hitne pomoći registrovan je manji broj pacijenata sa ujedima zmija nego prethodnih godina. međutim, to ne treba da ohrabruje jer se povećan broj slučajeva može očekivati u narednom periodu. izgradnjom naselja ljudi su zauzeli prirodna staništa zmija, koje se zbog plašljive prirode samo rijetko pokazuju. međutim, sa ljetnjim vrućinama, one tragaju za hladnijim skloništem i vodom, pa su sve češći susreti čovjeka i ovih gmizavaca koji se nerijetko završe ujedom. stručnjaci upozoravaju da građani serum protiv ujeda zmije nikako ne uzimaju na svoju ruku, već da se obrate za pomoć najbližem ljekaru.

Ove godine u ambulantama Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, kako je kazao za Dnevne novine direktor te zdravstvene ustanove dr Saša Stefanović, imali su dva ujeda zmija, za koje nije dokazano da su otrovnice, i pacijentima nije davan serum.

To je, kako je kazao, manji broj slučajeva nego ranijih, ali tek sada nailazi period kada se može očekivati veći broj ujeda.

“Pravilo je da samo doktor može da odluči da da serum koji se daje pod strogim nadzorom ljekra intravenskim kapanjem, polako, zbog toga što serum može da izazove alergijske reakcije i zbog čega ga ne mogu davati građani.

Poslije ujeda zmije doktor izvrši pregled i na osnovu simptoma utvrđuje da li je ugroženo zdravstveno stanje pacijenta, odnosno da li postoji prijetnja po zdravlje i vitalne funkcije, i na osnovu toga odlučuje da li će dati serum protiv ujeda zmije ili ne”, objasnio je dr Stefanović.

Građani, ističe on, ni slučajno sami sebi ne smiju davati serume.

Od ukupno 16 poznatih vrsta zmija koje žive kod nas, otrovne su svega tri, a za čovjeka su, objašnjava za Dnevne novine

kustos u zbirci gmizavaca Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Lidija Polović, opasne samo dvije - poskok, odnosno vipera ammodytes, i šarka, odnosno vipera berus.

“Iako je ujed šarke prilično bolan za čovjeka, najčešće nije smrtonosan, mada u rijetkim slučajevima može da bude. Poskok ima znatno jači otrov koji djeluje na krv i krvne sudove i može biti smrtonosan”, istakla je Polović.

Zmije ne dolaze u naselja sa strane, već svoja prirodna staništa dijele sa ljudima koji su zauzeli njihovu teritoriju. U strahu od ljudi, zmije se manje izlažu na vidljivim mjestima, pa ih u naseljima ne viđamo tako često, ali su sa ljetnjim vrućinama sve češći susreti i u gradskim i prigradskim.

“Otrovnice su, kao i većina ostalih vrsta zmija sa naših prostora, veoma plašljive, pa se pri susretu sa čovjekom najčešće odličuju na bijeg ili se kriju i kamufliraju ako nađu pogodan zaklon. Ujedaju samo kada im se previše približimo, zato što se osjećaju ugroženo”, objašnjava Polović.

Razlog za neopravdani strah i mržnju Crnogoraca prema zmi-

NakoN pisaNja DN

Radnici dobili ratu za regres Ministarstvo finansija isplatilo je zaposlenima u državnom upravi drugu ratu za regres dan nakon što su Dnevne novine objavile da finansijii resor kasni sa izmirivanjem ove naknade, potvrđeno nam je u Sindikatu zdravstva pri Savezu sindikata (SSCG). DN su u petak 9. avgusta objavile tekst da radnicima kasni isplata ove naknade. Druga rata u iznosu od 51,44 eura trebalo je da bude isplaćena prije desetak dana.

Druga rata isplaćena je za oko 40.000 zaposlenih u državnoj upravi, među kojima je 7.900 medicinara. Ministarstvo finansija je, nakon pravosnažne presude, obavezano da radnicima izmiri iznos sredstava po osnovu neosnovanog oporezivanja regresa i toplog obroka.

Naime, sindikalne centrale dobile su spor sa Vladom po tužbi zbog neosnovanog oporezivanja ovih naknada.

Podsjetimo da su se ranije potpisanim Sporazumom (potpisali su ga Vlada i Sindikati) stvorile pretpostavke za isplatu potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa u toku 2010. godine.

Sporazumom je definisano da se isplata potraživanja izvrši u tri istovjetne rate. Ukupno bi u ove svrhe trebalo da se isplati oko 6,2 miliona eura u neto iznosu. Vlada je krajem 2009. godine potpisala izmjene Opšteg kolektivnog ugovora sa Savezom sindikata, čime su se stvorile pretpostavke da se oporezuju topli obrok i regres.

M.M.K.

jama ona vidi u brojnim zabludama i predrasudama koje su nastale kao rezultat nasljeđa i slabog poznavanja tih životinja.

“Veoma često ljudi, pa čak ni ljekari, nijesu sigurni šta treba uraditi kod ujeda zmije, pa se serum daje bez obzira da li je u pitanju ujed otrovnice. Nestručno davanje ili alergijska reakcija na serum mogu da imaju mnogo ozbiljnije posljedice od dejstva zmijskog otrova”, upozorila je Polović i dodala da bi ljekar trebalo da umije da prepozna ujed otrovnice koga karakterišu dvije ubodne rane na odstojanju od oko šest do 10 milimetara, koje obično krvare.

Takođe, javlјa se jak bol, otok, utrnulost i crvenilo, a postoje, dodaje Polović, i takozvani suvi ujedi, kada zmije ne ubrizgaju otrov, već samo upozore napadača.

● KršKi šargan najugroženija Jedna od otrovnica sa naših prostora, Vipera ursinii, odnosno krški šargan, objašnjava Polović, iako pripada otrovnicama, ima otrov sa veoma slabim dejstvom koji za čovjeka i krupnije životinje nije opasan.

Riječ je o jednoj od najrjeđih i najugroženijih evropskih vipera, a manje izolovane populacije, kaže Polović, mogu se naći kod nas samo u višim planinskim predjelima.

● odaje ih KratKo i zdepasto tijelo “Od neotrovnih zmija, poskok i šarka se lako razlikuju po relativno kratkom i zdepastom tijelu prosječne dužine od šezdesetak

centimetara, po kratkom repu, po veoma proširenoj glavi koja se jasno odvaja od tijela, po karakterističnoj romboidnoj, kod poskoka, ili cik–cak, kod šarke i krškog šargana, šari koja se proteže duž sredine leđa i po vertikalnim zjenicama”, objašnjava Polović.

Kod šarke, pojašnjava dalje, postoje i potpuno crne jedinke, bez šara na tijelu i veoma su česte u visokoplaninskim predjelima, a u nekim djelovima naše zemlje ih u narodu zovu crnokrug ili crnostrik.

“Poskok je prepoznatljiv po rogolikom izraštaju na vrhu njuške. Neotrovne vrste sa naših prostora polažu jaja iz kojih se izliježu mladi, a otrovnice rađaju žive mlade. Za razliku od poskoka koji se može naći u skoro svim krajevima naše zemlje, šarka živi pretežno u višim planinskim predjelima”, zaključila je Polović.

● Bez čizmi i štapa ne idite u prirodu U slučaju da se sretnete sa zmijom ne treba ih uznemiravati, jer su one, objašnja direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Saša Stefanović, dio prirode kao i čovjek.

“Treba da se obučemo adekvatno, duboke čizme po mogućnosti i pantalone sa dugim nogavicama, treba praviti buku dok se krećemo kroz prostor ili lupati štapom ispred sebe da bi se zmija sklonila, jer one nikad ne napadaju ako ne misle da su ugrožene”, kazao je Stefanović.

Travnate površine treba redovno kositi, a u dvorištima ne nagomilavati razne stvari koje mogu poslužiti zmijama kao pogodno sklonište.

Bjelica

Polović

● ne podvezujte, ne zasijecajte ranu “Ako se desi ujed zmije pacijenta treba staviti u ležeći položaj i mobilisati ujedeni ekstremitet, ne pomjerati ujedenog i odvesti ga do najbliže zdravstvene ustanove”, savjetovao je Stefanović i naglasio da nikako ne treba stavljati povesku, rasijecati ranu, isisavati otrov iz nje i stavljati led.

Poveska se, kako je pojasnio, stavlja iza ujedenog dijela samo ukoliko je osoba sama u prirodi i nema ko da je nosi, nego mora sama da se kreće do prve ambulante ili pomoći.

“Jedino tada se preporučuje poveska koja se na svakih 10 minuta popušta”, zaključio je Stefanović.

uređuju stručNjaci

Časopis o zdravlju i sportu Trobroj specijalizovanog časopisa za sport, zdravlje i fizičko vaspitanje “Sport Mont 37, 38, 39” izašao je prije desetak dana iz štampe.

Ovaj stručni časopis uređuje međunarodna redakcija koju čine eminentni stručnjaci, akademici i univerzitetski profesori. “Časopis ima međunarodnu distribuciju, a nalazi se u pet međunarodnih baza. Na 665 stranica objavljeni su svi izloženi radovi sa ranije održanog međunarodnog naučnog skupa. Tako smo stavili naš rad na uvid javnosti, ne samo naučnoj i sportskoj, već i ukupnoj i na taj način dali dalji doprinos nauci”, saopštio je Dnevnim novinama glavni urednik časopisa prof. dr Duško Bjelica.

M.M.K.

10 Hronika

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

OPREZ

Talasi odnose neodgovorne Od 2010. godine u Crnoj Gori je na moru, planini i raftingu stradalo dvadesetak osoba Dok turizam promoviše Crnu Goru kao zemlju divlje ljepote, a Vlada uvjerava da su turisti sigurni, svake ljetnje sezone bilježe se nove žrtve utopljenja. Bilo da je uzrok nesreća neodgovornost turista ili izostanak blagovremene reakcije nadležnih službi, spasioci na ulcinjskoj plaži imaju pune ruke posla. Neki od njih su tokom aktuelne sezone od utopljenja spasili čak i po deset turista.

Spasilac Jusuf Kadić je od početka ljeta spasio od davljenja deset

osoba te tvrdi kako je glavni uzrok nesreća neodgovornost kupača.

“Ne pridržavaju se uputstava koje im mi dajemo. Pod uslovom da je crvena zastavica, ne možemo mu zabraniti da se kupa, jer je ovdje došao da odmara. Ipak, kada je istaknuta crvena zastavica kažemo im da ne ulaze u vodu”, objašnjava Kadić.

On je u nastavku objasnio da ulcinjska obala nerijetko odnosi živote te da je razlog tome specifično morsko dno.

Spasilačka služba Velike plaže u Ulcinju

“Velika plaža živote odnosi već godinama, a glavni razlog je struktura morskog dna. Voda je, na primjer, u plićaku do koljena i takva može biti kilometrima unaprijed.

Međutim, može se desiti da napravite samo jedan korak i upadnete u rupu duboku nekoliko desetina metara, dok vas jake struje mogu odvesti daleko na pučinu”, kazao je Kadić a prenosi Al Jazeera.

S druge strane, u lokalnoj turističkoj organizaciji tvrde da je ulcinjska obala jedna od najsigurnijih u regiji.

Oni ipak apeluju na kupače da poštuju upozorenja nadležnih.

Uprkos činjenici da je od 2010. godine na moru, planini i raftingu stradalo dvadesetak osoba, iz Vlade tvrde da su turisti u Crnoj Gori sigurni te da je broj nesreća smanjen.

“Obaveza nam je, kao sistemu i državi, da donesemo dobru zakonsku i podzakonsku regulativu”, kazala je Daliborka Pejović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

(Al Jazeera)

Bez vodiča nema planinarenja Ove sezone nepotreban rizik odnio je pet života onih koji su željeli da probaju planinarenje i rafting.

Prema riječima Luke Bulatovića, dugogodišnjeg vodiča u turističkoj agenciji “Explorer”, odgovornost je podijeljena. “Prije neki dan moji drugovi su krenuli u kanjon Nevidio i kažu: ‘Da li nam možeš pozajmiti opremu’. ‘Nema problema! Ko vas vodi?’ Oni kažu: ‘Imamo nekog druga. Nekoliko puta prošao.

On bi nas vodio’. Eto, onda znajte šta može nekom da se desi ko tako uzme neke ljude za simboličnu dnevnicu. Normalno da tu mora postojati rizik”, upozorava Bulatović.

Krali torbe po plažama Pripadnici Centra bezbjednosti Herceg Novi su prethodnih dana podnijeli dopunu krivične prijave protiv dva državljanina Republike Srbije Lj. B. (60) i T.J. (33), oba iz Šida, zbog sumnje da su krali tašne kupačima na plažama duž hercegnovske opštine.

Osim njih, policija je podnijela i dopunu kriične prijave protiv M.Ć.

(30) i V.A. (21), oboje iz Herceg Novog, zbog sumje da su počinili pet krivičnih djela “teška krađa”, saopšteno je iz Uprave policije.

Srbijanski državljani Lj. B. i T.J. su, kako se sumja, u tekućem mjesecu, na području Herceg Novog, počinili četiri teške krađe, te na taj način prisvojili veću količinu novca u različitim valutama. Pored toga, sumnjiče se i da su počinili jedno krivično djelo “krađa”, tako što su, koristeći nepažnju vlasnika, te njegovo kupanje u moru, iz tašne ukrali dva mobilna telefona, kameru i ključeve, saopštili su iz policije.

Osim navedenog, službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi su rasvijetlili i pet teških krađa iz prethodnih godina počinjenih na području tog grada. Riječ je o četiri “teške krađe” preduzeća iz 2009. godine, dok je jedna teška krađa počinjena 2011. godine na štetu sugrađanina optuženih M.Ć. i V.A. Prilikom izvršenja ovih krivičnih djela oni su ukrali novac, alkoholna pića, kao i tehničku robu, navodi se u saopštenju Uprave policije.

O svim događajima je svojevremeno obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom.

S.K.

Hronika 11

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

ALBANIJA

Skank iz Lazarata stiže u Crnu Goru

Selo na jugu Albanije godišnje izveze marihuanu ukupne vrijednosti gotovo pola miliona eura Svetlana Kumburović

A

bansko selo Lazarat, koje nosi epitet fabrika za marihuanu, godišnje “izveze” drogu ukupne vrijednosti čak 4,5 milijardi eura. To je prije nekoliko dana saopštio u Tirani Stefano Bastoni, direktor italijanske policijske avijacije na zajedničkoj pres konferenciji sa generalnim direktorom albanske policije Hisnijem Burgajem. Po njihovoj procjeni, najveća količina marihuane iz ovog albanskog sela iznosi se vodenim putem ka Italiji i Grčkoj, ali se u te svrhe koristi i granični prelaz sa Crnom Gorom. U prvoj trećini tekuće godine, najviše pokušaja krijumčarenja droge u Crnu Goru bilo je upravo na graničnim prelazima sa Albanijom.

U djelokrugu rada italijanske policijske avijacije već neko vrijeme spada i akcija otkrivanja parcela sa nasadima marihuane na teritoriji Albanije. Njihovo fotografisanje iz vazduhoplova potvrdilo je procjene da se u ovom selu proizvodi 900 tona marihuane godišnje. Kilogram kanabis sative kupljen na veliko u ovom selu košta oko 350 eura po kilogramu, zaključila je italijanska policija.

Oni koji prodaju drogu iz sela Lazarat, na nju dodaju dopunsku taksu, pa narko-švercerima nude po 500 eura za kilogram. Ova cifra izuzetno je niska ako se ima u vidu da velike i dobro organizovane narkogrupe koje, raspolažu čamcima i kamionima, švercuju drogu, najčešče morskim putevima, u Grčku i Italiji gdje doseže cijenu od oko 800 eura za kilogram.

Italijanske narko-grupe je, kako su zaključili, potom prerađuju u ne-

legalnim laboratorijama, poslije čega ona dobija znatno višu cijenu. U prosjeku marihuana u zapadnim zemljama na malo se prodaje po cijeni od oko pet eura za gram, što je 5.000 eura za kilogram.

Lazarat je selo u regionu Džirokastro na jugu Albanije i njenim stanovnicima je uzgajanje droge najvažnija aktivnost. Od ukupne sume biznisa sa marihuanom u selu ostaje blizu pola milijarde eura, saopštili su italijani na nedavnoj konferenciji u Tirani.

Na internet kanalu “youtube” objavljeno je nekoliko snimaka ovog sela na kojima se vide nepregledna polja kanabisa.

Crnogorska policija je samo u prva četiri mjeseca tekuće godine zaplijenila oko 900 kilograma narkotika, svega 100 kilograma manje nego tokom cijele prošle godine. Za prva četiri mjeseca ove godine samo na graničim prelazima zaplijenjeno

je više od pola tone droge, najčešće marihuana i skanka, a najveći dio te količine zaplijenjen je na graničnim prelazima sa Albanijom. Osim ove susjedne države, prometni su i granični prelaz sa Bosnom, Šćepan Polje kao i sa Hrvatskom - Debeli brijeg. Šverceri koji narkotike pokušavaju da prenesu u drugu državu najčešće ih kriju u posebno napravljenim šupljinama automobila, u takozvanim bunkerima.

U posljednje tri godine, prema statističkim podacima iz Uprave policije, zabilježene su zapljene sve većih količina droga. Tako, 2010. godine oduzeto je više od 670 kilograma, 2011. godine 809,11, a prošle 1.030 kilograma narkotika.

“Evidentno je da zajednički timovi Uprave policije i Uprave carina na graničnim prelazima efikasnije vrše kontrolu putnika i vozila”, naveli su ranije u odgovorima Uprave policije upućenim Dnevnim novinama, dodajući da je povećanju količine droga na tržištu doprinijelo i to što je kanabis iz Albanije sve više tražen na ilegalnom tržištu regiona i zemalja EU. Stoga je, kako su objasnili, profit koji se ostvaruje krijumčarenjem ove droge postao značajan motiv za kriminalne grupe cijelog regiona.

“Iz tih razloga za posljedicu imamo povećanje broja slučajeva i količine zaplijenjene droge koju su osumnjičena lica pokušala da tranzituju preko Crne Gore”, kazali su tada iz Uprave policije.

DŽEPAROŠI

Kraljevčani ª operišuº po Sutomoru Pripadnici Barske policije podnijeli su poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave protiv državljana Republike Srbije Milutina Krstajića (19) i Lazara Jankovića (18), oba iz Kraljeva, zbog sumnje da su na teritoriji Sutomora, u prolazu krali ženama torbe. Protiv njihovog maloljetnog subgrađanina N.P. (17) podnijet je izvještaj zbog sumnje da je počinio tri teške krađe i jedno krivično djelo teška krađa, saopštili su juče iz Uprave policije.

Kragujevčani M.K. i L.J. su, kako se sumnja 6. avgusta u Sutomoru pratili, a potom i s leđa napali N.P. otevši joj iz ruke torbu koju je nosila u ruci. U otetoj tašni sa kojom su mladići pobjegli nalazio se novac, mobilni telefon i fotoaparat, naveli su iz Uprave policije.

Oni su prethodno, 2. avgusta, takođe u Sutomoru, počinili krađu sa gotovo istim scenariom. Najprije su odlučili da prate, a potom i da sa leđa napadnu izvjesnu Z.P. I iz ruke joj otmu torbicu sa novcem u različitim valutama, mobilnim telefonom i ličnim dokumentima.

Kragujevčani su, uz krivičnu prijavu, predati Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru na dalju nadležnost, saopštili su iz policije.

Gotovo ista sudbina dočekala je i njihovog maloljetnog sugrađanina N.P. koji je, u odvojenim akcijama, u Sutomoru 6. avgusta, nekoliko minuta iza ponoći, napao M.Ć. i iz ruke joj otrgao torbu u kojoj se nalazio novac, fotoaparat i mobilni telefon. Time je, kako sumnjaju u policiji, počinio krivično djelo teška krađa.

Osim navedenog, N.P. se sumnjiči za krivično djelo teška krađa jer je navodno 5. avgusta prišao sa leđa E.P, oteo joj torbicu koju je nosila preko ruke, a u kojoj se nalazio novac u različitim valutama, mobilni telefon, fotoaparat i nakit, a potom pobjegao. Policija je dio novca pronašla i vratila vlasnici. Samo dan ranije, N.P. je u Sutomoru počinio još jednu tešku krađu. On je, kako se sumnja, prišao H.O. i oteo joj torbicu u kojoj se nalazio novac, mobilni telefon, nakit i lične stvari.

S.K.

ilustracija

Iz Albanije i prodavači i kuriri Ne samo da crnogorska policija na graničnim prelazima sa Albanijom gotovo svakodnevno hapsi Albanske državljane koji švercuju drogu, već se sve češće stanovništvo ove susjedne države, u poslovima sa drogom, javlja u svojstvu kurira. Iz policje su ranije kazali za Dnevne novi-

ne da “kuriri” najčešće imaju zadatak da drogu prokrijučare do Italije.

“Posljednjih godina među osumnjičenim za krijumčarenje opojnih droga registrovan je porast broja stranih državljana koji se angažuju kao kuriri. Najviše ih je bilo iz Albanije, ali je bilo i Belgijanaca, Grka,

Italijana, kao i državljana zemalja regiona, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Najviše pokušaja krijumačrenja droge u Crnu Goru je u toku 2013. godine (za prva četiri mjeseca) bilo na graničnim prelazima sa Republikom Albanijom”, ranije su kazali iz Uprave policije.

Foto: Uprava policije

ŠĆEPAN POLJE

Zaplijenjeno 20 kilograma skanka

Kombi u kojem je pronađena droga

Službenici granične bezbjednosti Nikšić, Stanice granične policije Plužine su, u zajedničkoj akciji sa Upravom carina, juče rano ujutru na graničnom prelazu sa Bosnom i Hercegovinom-Šćepan polje, zaplijenili oko 20 kilograma skanka od državljanina Bosne i Hercegovine Z.I. (41) iz Foče, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Hapšenje se dogodilo u noći između subote i nedjelje, oko sat iza ponoći, kada se na graničnom prelazu Šćepan polje, u namjeri da pređe granicu, našao kombi “mercedes” kojim je upravljao

kasnije uhapšeni Bosanac Z.I. “Pregledom kombija, u posebno izrađenom bunkeru iza sjedišta vozača, pronađeno je 25 pvc pakovanja koja su ukupno sadržala oko 20 kilograma, suve biljne materije, zelene boje, za koju se sumnja da je opojna droga skank, koja je potom uz potvrdu oduzeta, kao i vozilo u kojem je bila sakrivena”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Protiv Z.I. je podnijeta krivična prijava, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stav-

ljanje u promet opojnih droga, navodi se u saopštenju.

Pronađeni skank i kombi u kojem je droga nađena predati su službenicima za Grupe za suzbijanje droga Nikšić koji će ih uputiti na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu. O događaju je obaviješteno i Više državno tužilaštvo u Podgorici.

“Nakon lišenja slobode Z.I. će, u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti predat Višem državnom tužilaštvu u Podgorici”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

S.K.

12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

TEŽAK ŽIVOT

Od slavujskog glasa do prosjačkog štapa Miki Tmušić

B

eranka Latifa Kujović, sugrađanima poznatija kao Nafija, gazi devetu deceniju života. Dugo se bavila muzikom i bila poznata kao pjevačica, kako ona kaže, od Triglava do Đevđelije. Možda zvuči nevjerovatno, ali kad se sretnete s njom ne možete se oteti utisku da je i danas Beranka o čijem se glasu i ljepoti nekada davno, u onoj Jugoslaviji pričalo, sačuvala ljepotu.

BERANE - Slava će, znala je to Nafija, proći, baš kao i mladost. Da na vrijeme nije mislila na to da će doći vrijeme kada više neće moći pjesmom da zarađuje za život, danas ne bi imala od čega da živi.

“Da nijesam bila pametna, nastu-

pala preko beogradske “Estrade” i bila osigurana, danas ne bih primala ni ovih 100 eura koliko mi je penzija od pjevanja. Malo je to za život. Nađe se neko pa kupi nešto od odjeće koju na ulazu u beransku pijacu prodajem, pa nekako preturim mjesec”,

kaže Nafija.

U maloj sobi u izbjegličkom naselju na Rudešu, koja joj je dodijeljena kao socijalnom slučaju, stanuju sve njene godine, njena sjećanja. I vlaga i memla, i samoća koje se, kako kaže, jedino plaši. I toga da neće moći “na noge”.

“Ovakvu starost nijesam zaslužila, ni po rodu ni po radu. Jedan brat, od kojeg imam spomenicu, poginuo je u partizanima. Još dvojica su umrla od posljedica ranjavanja. Dok je majka bila živa stizali su paketi od Blaža Jovanovića. Poslije toga ništa”, sa suzama u očima priča Nafija.

Dok razgovaramo o uspomenama i dok lista sjećanja na godine kada je pjesma nosila od Triglava do Đevđelije, osmijeh ozari njeno lice, a plave oči zaiskre. Oči žene zbog čije su se pjesme nekad lomile čaše, a čija je ljepota lomila muška srca.

“Za sve je kriva Bosna, koju i danas nosim u srcu, i Divna Kostić koja me je, nakon susreta u Sarajevu, povukla da pjevam. Eh, gdje sve nisam pjevala i kome. Na kakvim mjestima, za koliko para. Nema grada u Jugoslaviji, onoj velikoj, u kojem nijesam pjevala. Sve najbolji hoteli, najotmeniji. Kakvo je to bilo vrijeme. Kakvi ljudi. I tako punih 13 godina. Stigla sam da pjevam i u Italiji, u Trstu, pa u Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj. A danas se borim da preživim i sastavim kraj sa krajem”, kaže Nafija.

Nakon mnogo godina, zahvaljujući velikom uspjehu koji joj je donijela

pjesma “Pusta tama”, Nafija je otišla za Njemačku. Da ispuni dugo sanjanu želju da posjeti brataničine u Njemačkoj, da “uzme želju”, kako Nafija kaže, i vidi svoje najbliže pomogli su joj momci koji uređuju Facebook stranicu koja ima ogroman broj obožavalaca, “Luka Berane”.

“Mislila sam neću ni u Njemačku otići, a ono odoh. Bila sam tamo mjesec dana. Eh, kako su me pazili moji tamo”, zadovoljno priča Nafija.

Vratila se u Berane, nadajući se da će predsjednik opštine Vuka Golubović ispuniti nekoliko puta dato obećanje da će joj naći bolji smještaj.

Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

Inspekcije zavode red

TIVAT - Na području opštine Tivat, a prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, u periodu do 1. juna do 8. avgusta obavljeno je 1.140 kontrola, od kojih je bio 891 redovan nadzor, 168 kontrolnih, a 81 kontrola je obavljena po inicijativi.

U tom periodu utvrđeno je 526 nepravilnosti, ukazivanja je bilo 205, izdato 191 rješenja o otklanjanju nepravilnosti, a 87 o zabrani rada. Inspektori su izdali 360 prekršajnih naloga po osnovu kojih je naplaćeno 98.910 eura. Više od dva mjeseca nije bilo podnešenih krivičnih prijava, ali su podnešena četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Zapečaćena su dva objekta, a uklonjeno 45. Od 1. juna do 8. avgusta van prometa je stavljeno robe u vrijednosti od 21.023 eura, od čega je trajno oduzeto u vrijednoti od 75 eura, dok je preostali iznos od 20.948 vrijednost privremeno stavljene robe van prometa. Prema riječima Zorana Maraša, koordinatora Štaba Uprave za inspekcijske poslove za opštinu Tivat, za vrijeme turističke sezone, uz odličnu saradnju i podršku Opštine i Komunalne policije, u Tivtu nema značajnijih problema što se tiče inspekcijskog nadzora, niti prijava građana, “mada mi redovno obilazimo teren i vršimo kontrolu”.

Z.K.

REKONSTRUKCIJA PUTA

Značajna investicija za Vranešku dolinu BIJELO POLJE - Radovi na regionalnom putu Pavino Polje - Kovren, koji predstavlja treću dionicu prema Pljevljiima, teku planiranom dinamikom. Predsjednik opštine Aleksandar Žurić nedavno je obišao gradilište i saopštio da je izgradnja tog putnog pravca postavljena kao prioritet.

“Završetkom ovog dijela puta stvaraju se uslovi za valorizaciju svih potencijala Vraneške doline koja predstavlja trećinu ukupnog prostora opštine Bijelo Polje. Ovih 10 kilometara koje radimo od Pavinog Polja do Kovrena, vrijedna četiri miliona eura, zajedno sa već urađenim, koju čini inveticiju od više od 12 milona eura, već dobijaju smisao jer se pojavljuju investitori za organizovanje ozbiljnije poljoprivredne proizvodnje. Računamo da ćemo moći sve da uradimo do kraja kalendarske godine i da će se do polovine iduće godine ovaj put staviti u funkciju u punom kapacitetu, a neke najave izvođača i investito-

ra Direkcije za saobraćaj su da se to može desiti i ranije”, kazao je Žurić.

Realizacija ovog značajnog projekta doprinijeće poboljšanju uslova življenja u Vraneškom kraju i otvoriti mogućnosti za nove investicije.

“Dobili smo modernu saobraćajnicu od Slijepča mosta do Tomaševa i dalje do Pavinog Polja, a sada se radovi nastavljaju i prema Kovrenu. Nama koji živimo i radimo ovdje biće mnogo lakše i moći ćemo kvalitetnije i profitabilnije da se bavimo poljoprivredom”, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Pavino Polje Slobodan Leković.

Njegov kolega sa Kovrena Vukomir Varagić naveo je da je nemjerljiv značaj ovoga puta za to područje i cijelu Vranešku dolinu.

“Da je ovaj put počeo ranije, mnoge bi se stvari drugačije odvijale u ovom kraju. Hvala bogu, imamo dosta mladih ljudi na Kovrenu i nadamo se da će ovaj put spriječiti njihovo iseljavanje”, kazao je Varagić.

B.Č.

MOJKOVAC

Grom pogodio kuću

MOJKOVAC – U subotu je opštinu Mojkovac zahvatilo veliko nevremene koje je trajalo oko dva sata, a koje je izazvalo i udar groma u naselju Gornji Mojkovac. Grom je udario u kuću u kojoj živi književnik i književni kritičar Boro Jovanović. Prilikom udara oštetećen je krovni pokrivač, otvorilo se nekoliko rupa na plafonu, a u jednoj sobi otpao je malter. Na svu sreću, niko nije povrijeđen.

Obilna kiša izazvala je i poplave u drugim djelovima gra-

da. Voda je prodrla u dva stana u MZ Ambarine, a u Babića Polju voda je ušla u podrum restorana “Most”, gdje su ekipe Službe zaštite i spašavanja intervenisali sa pumpama. U nevremenu su stradali i brojni telefoni, televizori i drugi elektro-aparati. Rukovodilac opštinske Službe zaštite Dragan Marković je kazao da je u pojedinim seoskim područjima opštine grad pričinio velike štete na njivama i voćnjacima.

V.B.

EPCG

Dio Pljevalja bio bez struje Nakon završetka radova koje je izvodio Crnogorski elektroprenosni sistem, prilikom dolaska napona, a zbog preopterećenja, došlo je do ispada trafoa od osam MVA u trafostanici 35/10 kV Volođa u Pljevljima.

Zbog ovog kvara bez napona juče je ostao dio prigradskih naselja Radosavac, Komini, Zabrđe, Kruševo, Kalušići, Šljivansko

i Kočevina, dok su na gradskom području Pljevalja bez napona Ševari, Golubinje, Ulica Avalska, Ulica 1. Decembra i Ulica Blaža Jovanovića.

“Radnici ED Pljevlja su bili na terenu i ulažili su maksimalne napore da se ovaj ozbiljan kvar što prije sanira i da se što prije uspostavi redovno napajanje”, navodi se u saopštenju EPCG.

● FOTO priča

Parkiranje bez reda

AUTO PIJACA

Prodavci zadovoljni prodajom PODGORICA - Ove sedmice na auto-pijaci povećan je broj automobila u odnosu na raniji period, a i veći je broj posjetilaca koji su se interesovali za kupovinu. Blagi pad temperature poboljšao je prodaju, pa ovog puta vrućine nijesu spriječile sve ljubitelje automobila da kupe ili prodaju svog ljubimca. Prodavci se ove sedmice hvale dobrom prodajom, ali i interesovanjem za vozila.

“Ove sedmice ima kupaca. Mi se porodično bavimo prodajom automobila već duže vrijeme. Vozila su u dobrom stanju, a i dobro prolaze”, rekao je Stefan Labović, jedan od prodavaca na auto-pijaci.

Ponuda je ove sedmice bila raznovrsna, pa su se na pijaci u velikom broju mogli naći francuski i njemački modeli. Najviše je bilo vozila marke “folsfagen”, što je i uobičajeno, ali i marke “re-

no”. Najjeftinije vozilo ove sedmice bio je “mercedes” koji je koštao samo 500 eura. Povoljno se mogao kupiti i “opel vektra” 1.6 iz 1989. godine koji je nuđen za 900 eura. Kupci bolje platežne moći mogli su pazariti “mercedes 200” TDI iz 2008. godine koji je koštao 12.300 eura.

Puno pažnje je privlačio “golf pet” star pet godina čija cijena je bila 8.000 eura.

A.G.

Cijene automobila Pasat 1.9 Golf tri 1.8 Rover 1.4 Reno klio 1.2 Polo 1.9 TDi Fiat punto 1.2 Lend rover 1.8

2001. godište 1992. godište 1998. godište 2001. godište 2009. godište 2003. godište 1999. godište

4.450 1.450 2.000 2.100 4.200 2.450 4.500 BAR - Čitalac portala Cafedelmontengro poslao je fotografije iz Bara na kojima se vidi da su vozila parkirana na zelenim površinama.

“Zelene površine u centru Bara pretvorene su u parking, ali niko od nadležnih ne reaguje”, napisao je čitalac iz tog grada.

Pretpostavljamo da su ovih tropskih dana vlasnici parkiranih vozila tražili hlad kako bi parkirali svoje automobile, pa su spremni i da plate kazne samo da im četvorotočkaši “ne gore”. A zašto nadležni ne reaguju? Vjerovatno su na godišnjem odmoru.

14 Crna Gora REVOLT

PRIZNANJE

Nagrada za projekat Luštica bej u Tivtu

TIVAT - Nagrada izuzetnosti u oblasti planiranja i dizajna, koju dodjeljuje Američko društvo pejzažnih arhitekata (ASLA), pripalo je ove godine projektu Luštica Bej, koji kompanija “Luštica Divelopment” realizuje na tivatskom dijelu poluostrva Luštica. U konkurenciji za nagradu bila su 63 projekta, a Luštica Bej je rangirana u četiri najbolja.

“Nagrada za izuzetnost dodjeljuje se projektima koji demonstriraju originalnu upotrebu principa pejzažne arhitekture, u kreativnoj kombinaciji koja doprinosi napretku same profesije. Nagrada se dodjeljuje izuzetnim, jedinstvenim i inovativnim projektima, koji na taj način uspijevaju da prevaziđu svoju prvobitnu namjenu”, saopšteno je iz kompanije “Luštica Development”.

Društvo pejzažnih arhitekata, osnovano 1899. godine u Americi je nacionalna asocijacija, koju čini 16.000 članova iz 49 profesionalnih i 68 studentskih ogranaka. Na tivatskom dijelu poluostrva Luštica praktično će Luštica Bej biti novi grad u koji će se uložiti 1,1 milijardu eura. Kompanija Luštica Development je planirala da na površini od oko sedam miliona kvadratnih metara izgradi 275 rezidencijalnih vila, 271 kuću, 1.158 stambenih jedinica, osam hotela, dvije marine, osnovnu školu, zdravstveni objekat, golf terene i prodavnice.

Početak građevinskih radova obilježen je postavljanjem kamena temeljca 18. maja ove godine, za prvih deset stambenih zgrada, a već je prodato više od 80 apartmana.

Z.K.

PRODAJA UDŽBENIKA

Polovne knjige spas za porodični budžet NIKŠIĆ - Početkom avgusta ispred robne kuće “Nikšićanka” godinama unazad kreće prodaja polovnih udžbenika za osnovne i srednje škole. Počinju pripreme za predstojeću školsku godinu, pa je interesovanje za kupovinu korišćenjih knjiga ovih dana u porastu jer se na taj način može uštedjeti i do 70 eura, što je po riječima kupaca “spas za skromni porodični budžet”. Centar Nikšića je tokom cijelog dana prepun pretežno osnovaca koji na trotoarima prodaju svoje korišćene knjige po znatno nižim cijenama od onih u knjižarama.

“Prodaja knjiga dobro ide, ali neki smatraju da zbog nas knjižare imaju manje posla. Prodao sam već dva kompleta knjiga za sedmi i osmi razred, dok mi je ostao komplet za četvrti jer je za njim najmanja potražnja. Prodajem i lektire, ali i udžbenike na komad za osmi razred. Zavisi kako ko prodaje i kako je ko sačuvao knjige, ali su cijene duplo niže nego novih udžbenika”, kazao je svršeni osmak iz Osnovne škole “Ratko Žarić” Nikola Vučinić.

Knjige se cijene u zavisnosti od

očuvanosti i razreda, pa se tako kompleti udžbenika kreću od 20 do 40 eura.

“Dolazimo ujutru oko osam sati, kada je i najveća gužva, a pravimo pauzu od jedan do četiri sata. Nije mi dosadno jer, osim što prodajemo, mi se ovdje svi družimo”, objasnio je Nikola.

Stefan Savićević iz Osnovne škole “Jagoš Kontić” je kao i mnogi drugi đaci izložio svoje knjige na trotoaru ispred robne kuće “Nikšićanka”.

“Prodajem komplete knjiga koje smo koristili sestra i ja. Trudim se da tokom godine budem što uredniji i da čuvam knjige jer se cijene kreću zavisno od očuvanosti. Novi udžbenici su skupi, a naši koštaju oko dvadeset eura, što je veoma pristojna cijena. Prvi put sam prodaju počeo prošle godine, pa osim što pomalo zarađujem ovdje sam sa društvom, pa se družimo i pričamo”, poručuje Stefan.

Nikšićki učenici su shvatili da prodajom i kupovinom korišćenih knjiga može da se zaradi, a oni koji nijesu imaće vremena da do početka školske godine okušaju talenat za biznis.

J.L.

DOBROVOLJNA AKCIJA

Mojkovčani dali krv

MOJKOVAC – U okviru proslave Dana opštine Mojkovac 13. avgusta klub Dobrovoljnih davalaca krvi “Sava Vuković” iz Mojkovca u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi iz Podgorice organizovao je akciju dobrovoljnog davalaštva krvi u mojkovačkom Domu zdravlja. Akciju je podržala lokalna uprava Mojkovca i Crveni krst Crne Gore.

Jedan od onih koji se odazvao ovogodišnjoj akciji, jeste i predsjednik opštine Mojokovac Dejan Medojević. Ovogodišnju akciju je ocijenio uspješnom.

“Posebno mi je drago da je profunkcionisao klub dobrovoljnih

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

davalaca koji nosi ime jednog od najvećih davalaca ne samo u opštini Mojkovac, nego u Crnoj Gori, gospodina Save Vukovića koji više nije sa nama. Drago mi je što je ova prva akcija naišla na veliku podršku ostalih klubova iz Crne Gore. Posebno me raduje to što su moji prijatelji iz kluba “Geo-eko Montenegro” iz Nikšića, koji su kao studenti počeli da daju krv, bili svi sa nama. Nadam se da će ova akciji biti imput da ubudeće Mojkovac bude redovni domaćin ovakvih akcija i da klub dobrovoljnih davalaca krvi profunkcioniše u punom sjaju”, kazao je Medojević.

V. Baltić

SNP neće na proslavu

Odbornici SNP u Mojkovcu neće sjutra prisustvovati svečanoj sjednici posvećenoj Danu opštine, a glavni razlog - promjena datuma praznika

Vesko Baltić

O

dbornici Socijalističke narodne partije u Mojkovcu neće prisustvovati sjutrašnjoj svečanoj sjednici lokalnog parlamenta posvećenoj Danu opštine.

Razlog odsustva opozicije jeste to što je vladajuća koalicija DPS - SDP promijenila datum obilježavanja praznika opštine tog grada.

MOJKOVAC - Odbornici Socijalističke narodne partije u Mojkovcu neće prisustvovati sjutrašnjoj svečanoj sjednici lokalnog parlamenta posvećenoj Danu opštine. Razlog odsustva opozicije jeste to što je vladajuća koalicija DPS - SDP promijenila datum obilježavanja praznika opštine tog grada. Optužili su kolege iz vladajuće koalicije da ne cijene značajne događaje iz istorije tog grada. Opozicionari su zamjerili što je vladajuća koalicija DPS SDP usvojila skupštinsku odluku da se 7. januar, u znak sjećanja na Mojkovačku bitku, ne slavi kao Dan opštine Mojkovac, već da to bude 13. avgust.

“Tako su pokušali da istorijski događaj po kojem su ova opština i njena istorija najpoznatiji skrajnu i bace u zaborav, a za praznik utvrde datum kada je održana beznačajna sjednica Skupštine opštine Mojkovac. Tako je jedan administrativni datum po volji koalicije DPS - SDP dobio prednost nad istorijom, tradicijom i narodnim osjećanjima. Zato se pitamo i pitamo građane da li smo junački narod, kako sebe volimo da predstavljamo kada se pozivamo na slavnu istoriju, bitke, čojstvo i junaštvo i slavne pretke, ili smo “administrativni narod” koji ima samo administrativne datume koje treba da slavi i da ih se sjeća”, navode u SNP-u, dodajući da će DPS - SDP uvesti praksu da se i ostali istorijski događaji i slavne bitke iz istorije Crne Gore odlukama lokalnih i drugih moćnika polako sklanjaju u zaborav.

U SNP-u kažu da sadašnja lokalna vlast bojkotuje sabor na Bojnoj njivi gdje je podignut spomenik junacima izginulim na tim položajima i na kojem piše “Mi smo ginuli da bi Crna Gora i Srbija živjele”.

“Takođe, i pored inicijativa, nije proslavljeno 100 godina oslobođe-

Mojkovački SNP

nja od turske vlasti, kada je 9. oktobra 1912. Mojkovac oslobodila crnogorska vojska pod komandom serdara Janka Vukotića”, kažu u SNP-u, napominjući da su svi simboli Mojkovca u znaku i u duhu poštovanja mojkovačke bitke.

“Nećemo valjda i njih mijenjati.

Zaslužili su mojkovački junaci da se njima ponosimo, da ih pamtimo i da ih se sjećamo i da uradimo najmanje što možemo – da ih slavimo i da praznik opštine posvetimo njima i slavnim događajima iz istorije. Može neko promijeniti datum Opštine, ali ne i doživljaj da je Mojkovačka bitka najpoznatiji događaj koji se desio na ovim prostorima i ona će kao takva ostati u pamćenju, priči i legendi ovoga naroda”, kažu u SNP-u.

U mojkovačkom SNP-u kažu da trenutnoj političkoj većini (DPS SDP) i lokalnoj vlasti u Mojkovcu nijesu prioritet interesi građana, poštovanje tradicije, socialno- eko-

nomska situacija, nezaposlenost i propala privreda, već sprovođenje direktiva iz Podgorice i zadovoljenje interesa malog broja privilegovanih pristalica vrha vlasti, što, kako kažu, pokazuje i uspostavljanje i proslava novog praznika opštine.

Mrdak bez komentara Predsjednik mojkovačkog DPS-a Dragan Mrdak nije želio juče da kometariše stav SNP-a da neće prisustvovati svečanoj sjednici Skupštine opštine Mojkovac. Mrdak je kratko odgovorio njihovo je pravao hoće li doći na svečanu sjednicu ili ne.

Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

Nikad više stari hotel

ª Crna Goraº

Ana Gajević

B

ura oko rušenja hotela “Crna Gora” se nastavlja. Rušenjem hotela izgubljen je simbol grada, koji se izgradnjom novog objekta neće vratiti, smatra arhitekta Andrija Markuš

PODGORICA - Rušenjem hotela “Crna Gora” srušen je jedan od najznačajnijih kulturno-istorijskih spomenika ne samo glavnog grada, već i cijele zemlje, mišljenje je arhitekte Andrije Markuša.

Po njemu najznačajniji objekat, djelo arhitekte Vujadina Popovića, kojeg je on izrazito cijenio, nije trebalo da bude ovako srušen. Hotelom je, kako tvrdi arhitekta, koji je više decenija u toj struci, otpočela savremena arhitektura na ovim prostorima.

“U vrijeme kada je Podgorica imala samo 10.000 stanovnika nastao je hotel, djelo čuvenog arhitekte koji je projektovao i zgradu Pošte i Bulevar Svetog Petra Cetinjskog. Za tako mali grad objekat je posljednja riječ arhitekture, pravo čudo koje je građanima stvaralo utisak da je nezamjenljiv”, smatra Markuš.

Zamjene će ipak biti, a kako tvrdi, rušenje nije bilo pravo rješenje. Arhitekta tvrdi da objekti svakih 20-30 godina treba da dožive adaptaciju, ali ovakav vid nije bio potreban. Gradovi poput Rima i Pariza redovno obnavljaju svoje građevine, dok se kod nas bitne građevine ruše.

“Savremena arhitektura dozvoljava adaptaciju eksterijera i enterijera. U ovom slučaju, trebalo je renovirati, a ne totalno srušiti hotel”, dodaje Markuš.

Stari izgled hotela neće se vratiti izgradnjom novog, niti će novi ličiti na mjesto koje je godinama okupljalo mnoge Podgoričane. Sklop Hilton hotela, kako tvrdi Markuš, totalno je drugačiji od izgleda nekadašnjeg hotela. On je to slikovito i objasnio.

“Sistem Hilton hotela je drugačiji, daleko je luksuzniji. Hoteli su ogromni pa im treba veliki prostor.

To je isto kao da imamo cipelu mog unučeta pa je adaptiramo mojoj nozi, takav je ovaj slučaj”, ističe on.

Burić: Nijesam u Podgorici

Vlasnik kompanija “Normal company” Žarko Burić nije želio za da komentariše dešavanja o rušenju hotela “Crna Gora”. Za Dnevne novine je kazao da nije u Podgorici te da dolazi u srijedu, kada će i moći da da komentar na novonastalu situaciju.

Komlen Goran Soković 10. avgusta 2013. u 72. godini. Sahrana će se obaviti 12. avgusta u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Branko Radomirov Radonjić

Danica Milutinova Mugoša rođena Vujošević, 10. avgusta 2013. u 93. godini. Sahrana je obavljena 11. avgusta u Donjoj Gorici.

10. avgusta 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 11. avgusta na mjesnom groblju u Bukoviku – Crmnica.

Vukosav Vule Brankov Korać

Rušenje hotela nasilje nad Podgoricom Nakon SNP, svoj stav o rušenju iznijela je i Pozitivna. Iz ove partiije su ocijenili da je rušenje cilj nasilja nad gradom. Traže od resornog ministra Branimira Gvozdenovića odgovor kako je rušenje moglo da se desi i šta će ministarstvo preduzeti.

“Od ministra tražimo da ne čeka da se poslovno-politički moćnici izjašnja-

vaju i onako kako njima odgovara tumače građevinsku dozvolu. Ministar najbolje zna ili bi trebalo da zna, što je u datom slučaju u skladu sa dozvolom, a šta ne. Na probi je opet, ko zna koji put, vladavina prava. Je li ministarstvo dalo dozvolu za rušenje hotela Crna Gora ili ne?”, ističe poslanik Pozitivne Goran Tuponja.

10. avgusta 2013. u 55. godini.

Sahrana je obavljena 11. avgusta u Zatonu Bijelo Polje u 14 časova.

Dejan Maksima Krdžić kompozitor i profesor muzike, 10. avgusta 2013. u 50. godini.

Sahrana je obavljena 11. avgusta u 14 časova na Mašničkom groblju

Momir Miško Ljubov Kaluđerović 10. avgusta 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 10. avgusta.

Drago Radulov Jeknić 9. avgusta 2013. u 66. godini.

Sahrana će se obaviti 13. avgusta u 14 časova u Beogradu.

Jezdimir Jezdo Voja Radenović u 75. godini. Sahrana će se obaviti u Parizu 12. avgusta 2013.

Predavanje za srednjoškolce

Milena Borislava Nikolić rođena Bošković, 10. avgusta 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 11. avgusta u 15 časova na seoskom groblju Baljinovac – Vražegrmci. Kuća žalosti Ulica fruškogorska 53, Podgorica.

Miloš Stankov Mirković 10. avgusta 2013. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 11. avgusta na mjesnom groblju u selu Macavare – Banjani u 16 časova.

Cvijeta Dmitra Cmiljanić hvalno je što mladim ljudima može obezbIjediti i mogućnoat zaposlenja NIS - Gasprom Neft-u”, kazao je FilipOvić.

Direktor za komunikacije u NIS-

u Snežana Lakićević pozdravila je prisutne goste i srednjoškolce, te rekla da se nada da će kampus “Energija znanja” u Budvi, ubuduće postati praksa.

N.L.

Đurđa Milinkova Golubović

rođena Korać, 10. avgusta 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 11. avgusta na mjesnom groblju Miolje Polje – Župa.

Dušan Mitrov Masoničić

ipak to neće ličiti na stari hotel. Biće isto kao da na spratove dodaju nov ogroman objekat”, smatra on Iako su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma najavili da urbanističko-prostorni plan ne predviđa rušenje hotela, poznati arhitekta smatra da će se oni na kraju ipak složiti sa rušenjem.

“Oni su podržavali otvaranje hotela, podržaće i rušenje”, zaključuje Markuš.

rođena Kodžo, 9. avgusta 2013.

Sahrana je obavljena 11. avgusta na groblju kod Manastira Savina.

rođena Šušić, 9. avgusta u 87. godini. Sahrana je obavljena 10. avgusta na mjesnom groblju u Orahu – Piva.

rođena Katnić, 10. avgusta 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 11. avgusta na mjesnom groblju u Gornjoj Gorici.

Novi hotel, po njegovim riječima, trebalo je graditi na nekom drugom mjestu, a ne dodavati spratove i rušiti mjesto koje je pored Stare varoši simbol grada. Ne oslanja se na investitore i arhitekte koji projektuju novi hotel.

“Novi objekat projektovali su ljudi protiv kojih se vodi postupak pred Asocijacijom srpskih arhitekata. Od cijelog hotela planiraju da zadrže gradsku kafanu i salon,

Sava Marić

Margita Milomira Mićković

Vjera Miodraga Raičević

EnErGija znanja

BUDVA - Prvi NIS edukativni kampus pod nazivom “Energija znanja” zvanično je počeo juče svečanom ceremonijom organizovanom na Akademiji znanja u Budvi. Ove godine, stotinu najboljih učenika srednjih škola iz Srbije dobilo je priliku da upravo u Budvi, od 11. do 19. avgusta prati predavanja iz matematike, fizike i ruskog jezika. U ime Opštine Budva svečanoj ceremoniji prisustvovao je potpredsjednik Ljubomir Filipović koji je rekao da su ovakvi edukativni kampusi poželjini da se dešavaju u Budvi, te da su oni dobra prilika da se svaki učenik orjentiše ka budućem odabiru fakulteta ili bilo kog vida usavršavanja.

“Ukoliko odabir bude jedna od predmetnih prirodnih nauka, po-

PREMINULI

rođena Bulatović, 10. avgusta 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 11. avgusta u 15 časova na groblju u Nikoljcu.

9. avgusta 2013. u 61. godini.

Sahrana je obavljena 10. avgusta u 14 časova u Gornjem Zagaraču. Kuća žalosti Orašje bb.

Dunja Boška Anđelić 9. avgusta 2013. u 78. godini.

Sahrana je obavljena 10. avgusta na mjesnom groblju R. Trebaljevo u Kolašinu.

Milka Veselinova Ćalić rođena Mijanović, 9. avgusta 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 10. avgusta u Dragovoljićima u 15 časova.

Radoje Dragov Đurišić 9. avgusta 2013. u 58. godini.

Sahranjen u krugu uže porodice.

Danica Gavrova Pejović rođena Radulović, 9. avgusta 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 10. avgusta u 13 časova na mjesnom groblju na Gornjim Kokotima – Lješanska nahija.

Vladimir Vlado Pavla Dujović 9. avgusta 2013. u 78. godini.

Sahrana je obavljena 10. avgusta u 14 časova na srpskom pravoslavnom groblju u Beranama.

Đuro Đorđijev Vulikić 9. avgusta 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 10. avgusta u Rijeci Piperskoj – Radunovići u 14 časova.

Danica Dara Milutinova Vujanović rođena Božović, 8. avgusta 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 10. avgusta u 13 časova u Berislavcima.

Slavka Slobova Mađorović rođena Vulević, 8. avgusta 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 10. avgusta u 13 časova na groblju u Berislavcima.

Gojko Rista Vukčević prvog avgusta 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 9. avgusta u Melburnu u Australiji.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

ASANŽ

Snoudenova pobjeda

Osnivač Vikiliksa Asanž izjavio da najavljeni plan Obame da ograniči programe američke Vlade za nadgledanje predstavlja pobjedu bivšeg obaveštajca CIA Snoudena.

“Predsjednik SAD je priznao Snoudenovu ulogu time što je na-

javio plan o reformi čitavog američkog progama za nadgledanje.

Današnji dan je svojevrsna pobjeda za Edvarda Snoudena i njegove mnogobrojne pristalice”, poručio je Asanž u saopštenju objavljenom na Vikiliksu.

“Snouden je rekao da bi najgore bilo da je objavio informaciju o špijunaži digitalnih komunikacija koju sprovode SAD, a da to ne dovede do promjene. Dobre reforme su u pripremi i zato predsjednik SAD i svi Amerikanci, ali i čitav svijet, duguju Edvardu Snoudenu zahvalnost”, naveo je Asanž, a prenio Rojters.

Asanž, koji se više od godinu dana krije u Ambasadi Ekvadora u Londonu, strahujući od ekstradicije u SAD zbog objavljivanja povjerljivih američkih dokumenata, rekao je da ne vjeruje Obaminoj tvrdnji da je reforme planirao prije nego što je Snouden objavio informacije o američkom nadgledanju.

“Jednostavna činjenica glasi da niko ne bi znao da postoje programi za nadgledanje da Snouden to nije objelodanio tako da reforme ne bi ni bile moguće”, dodao je Asanž.

On je optužio američku Vladu za “zapanjujuće” licemjerje u odnosu prema Snoudenu, dok je, sa druge, strane, dala azil hiljadama disidenata i političkih izbjeglica iz zemalja poput Rusije i Venecuele.

SENZACIONALNO

Otkrivena nalazišta zlata u Srbiji Strane kompanije koje istražuju ležišta zlatne rude u Srbiji ustanovile su da se na žagubičkom bazenu nalazi najmanje 150 tona zlata, što predstavlja svjetsku senzaciju i može biti prekretnica za Srbiju, ocijenio je ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Srbije Milan Bačević. On je rekao da je kompanija “Avala risorsis”, koja istražuje zlato na devet lokalite-

ta, samo tokom 2012. godine uložila 20 miliona dolara za ove namjene, ali da bi se projekat mogao višestruko isplatiti.

“Najbolji su rezultati na lokaciji Potaj Čuka - Tisnic kod Žagubice. Ukupni rudni potencijal se već u ovoj fazi istraživanja procjenjuje na nekoliko miliona unci zlata, što je ravno stogodišnjoj produkciji zlata u Borskom rudniku, koji izno-

si oko 150 tona”, izjavio je Bačević za “Večernje novosti”.

On je pojasnio da je riječ o novootkrivenim, ranije nepoznatim mineralnim pojavama zlata u zapadnom obodnom dijelu Timočkog magmatskog kompleksa i da je koncentracija zlata u zemljištu velika.

“Ovo je pronalazak koji se dešava jednom u sto godina”, otkrio je Bačević.

TAJNI NADZOR

Evropa na nišanu špijunaže NSA Evropska unija je među glavnim metama na listi za špijuniranje Nacionalne sigurnosne agencije SAD, piše njemački nedjeljnik Spiegel, pozivajući se na dokument koji mu je dostavio bivši američki obavještajac Edvard Snouden.

U povjerljivom dokumentu od aprila 2013. godine navodi se da američke tajne službe posebno interesuje prikupljanje podataka o spoljnjoj politici, međunarodnoj trgovini i ekonomskoj stabilnosti evropskog bloka, navodi njemački list. Na skali od jedan do pet ove oblasti su u okviru istog dokumenta rangirane na prva tri mjesta kao najvažnije, dok su preostala dva, manje važna, zauzele nove tehnologije i energetska sigurnost EU. Kada je riječ o špijuniranju pojedinačnih zemalja, Vašington naj-

više interesuju Kina, Rusija, Iran, Pakistan i Sjeverna Koreja, dok su “srednje zanimljive” Njemačka, Francuska i Japan, piše Spiegel.

Novi podaci potvrđuju navode iz dokumenata američke službe NSA koja je Snouden objelodanio ranije, a u kojima se tvrdi da Vašington priskluškuje zvaničnike EU u Briselu i SAD. Podaci koje je odbjegli američki obavještajac objavio proteklih sedmica pokazuju da SAD sistematski presreću velike količine telefonskih i internet podataka širom svijeta.

Američki predsjednik Barak Obama od tada nastoji uvjeriti saveznike i Amerikance da je obim špijuniranja znatno manji, a obećao je da će izvršiti reviziju američkog sistema za nadzor, obećavši veću transparentnost i bolju kontrolu.

Globus 17

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

izbori

Napadi na Merkelovu Njemačka se nalazi pred izborima, Merkelova je omiljeni političar, njena politička opcija je najjača, a ko će vladati poslije izbora, otvoreno je pitanje

U

Berlinu je pat pozicija. U aktualnoj anketi Instituta za istraživanje javnog mnijenja Emnid, demohrišćani bi, kada bi u nedjelju bili izbori, dobili 41 odsto glasova, procenat više nego prošle sedmice. Njihovi koalicioni partneri, liberali, dobili bi pet odsto, odnosno ukupno 46 odsto glasova. Opozicione socijaldemokrate i zeleni bi zajedno imali 38, a cijela njemačka opozicija, takođe, 46 odsto glasova, kao i vladajući blok.

Prema toj anketi Socijaldemokratska partija (SPD) bi ostala kod 25 odsto glasova, Zeleni bi dobili 13 odsto. Zeleni i socijaldemorkate isključuju mogućnost koalicije sa Ljevicom, a ljevičari sa osam odsto glasova samouvjereno poručuju da SPD bez njih neće moći da postavi kancelara. Četrdeset i nešto dana pred savezne izbore izjave političara postaju oštrije, Njemačka šarenija od predizborniih slogana i plakata, a kancelar Angela Merkel još više na me-

ti frontalnih napada, kako iz redova opozicije, čiji je ulazak u Bundestag siguran, tako i onih, za koje ankete kažu da će posle 22. septembra, kada se održavaju izbori, ostati vanparlamentarne partije.

I dok Štajnbrik optužuje Merkelovu da joj, zbog odrastanja u DDR, fali osjećaj za evropsku politiku, dotle je Bernd Luke, šef novoformirane “Alternative za Dojčland” (AfD), partije koja se zalaže za ukidanje eura i povratak “dobre, stare njemačke marke”, frontalno napada, “pro-

povjedajući” povratak euro-krize i prebacujući joj da je tu preteću opasnost svjesno “ispustila” iz izborne kampanje.

“Vlada pokušava svim raspoloživim sredstvima da euro krizu “protjera” iz svijesti građana. To je ciljana i neodgovorna strategija”, kaže profesor ekonomije Luke, koji je 33 godine bio član Hrišćansko-demokratske unije (CDU), kancelara Merkelove.

On smatra da eurokriza nije okončana, najavljuje, odmah poslije izbora, ponovo loše vesti i govori o finansijskoj nemoći Grčke, teškoj situaciji u Portugaliji i ogromnoj nezaposlenosti mladih na evropskom jugoistoku.

Luke, koji odlučno odbija kritike da su oni desni populisti, traži u svojoj kampanji da južnoevropske zemlje napuste euro, da se u ostat-

ku euro-zone striktno dogovori da nema garancija za dugove treće zemlje i da, ako ne dođe do odgovarajućh promjena EU-ugovora, Njemačka ponovo uvede marku.

Merkelova je, iako stoji pod teškim udarcima afere američkog špijuniranja Njemaca, u kojoj joj opozicija prebacuje neodlučnost i nespremnost da zaštiti njemačke građane, prema anketama je i dalje najpopularniji političar.

Osim toga, njena CDU je zahvaljujući upravo njenoj popularnosti, dobila najveći broj donacija iz njemačke privrede, prenose mediji, navodeći da je CDU samo u julu dobila oko 400.000 eura donacija. Posljednji veliki donator s kraja jula bio je Savez hemijske industrije, sa oko 100.000 eura, pokazuju podaci Bundestaga, a prenose njemački mediji, navodeći da postoje i privat-

ne donacije na račun CDU. Kada je riječ o SPD, mediji navode da je ta stranka, u prvoj polovini godine, dobila 287.000 eura donacija od “Daimler”, “BMW” i jedne privatne osobe.

Liberali, šefa njemačke diplomatije su dobili 129.000 eura, dok za Zelene i Ljevicu, Bundestag, kome se prijavljuju donacije veće od 50.000 evra, nije zabilježio takve darove.

U spekulacijama o mogućim postizbornim koalicijama, navodi se da bi demohrišćani i SPD mogli da formiraju vladu “velike koalicje”, kao i da bi sadašnja opcija demohrišćana i liberala, možda, mogla i da osvoji dovoljno glasova za formiranje vlade, ali se pominju i mogućnosti “pretrčavanja” malih političkih partija, poput liberala i zelenih, na stranu “neprirodnih” političkih saveznika.

EU

Britanci protiv evropskih dokumenata

Britanci će uskoro, nakon što Evropska unija uvede svoje izvode iz matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, biti obilježeni kao evropski državljani, upozorili su visoki funkcioneri britanske Vlade.

Vladin službenik Erik Pikls izrazio je bojazan da bi, prema novim

regulativama, u idućih tri godine zastava EU mogla zamijeniti kraljevski grb na svim službenim dokumentima, a Vlada je priznala kako je nemoćna u zaustavljanju uvođenja ove formalnosti jer je ona u skladu s Lisabonskim ugovorom.

“Od kolijevke pa do groba, Britan-

ci će biti pod zastavom EU, pošto se Brisel počinje miješati u rođenje, smrt i brak. Ovaj nametnuti evropski zakon je agresivna propagandna kampanja da se primoraju vijeća i državne institucije da u svakoj prilici izlože zastavu EU”, tvrdi Pikls.

EU insistira na tome da je izgled

dokumenata stvar izbora, ali Pikls smatra kako će ipak evropsko obilježje postati obavezno i na dokumentima Britanaca. On je naveo primjer vozačkih dozvola za koje je širom Evrope 1991. godine izdano odobrenje po kojem zastava EU može biti na tom dokumentu, a poslije

pet godina to je postalo obavezno.

Dokumenti koji su opisani kao “standardni višejezični formulari” biće od iduće godine predstavljeni širom EU i imaće istu važnost kao i službeni britanski dokumenti, ali će moći biti upotrijebljeni u svakoj od članica.

18 Kultura

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

POČAST

PREPORUČUJE

F. M. Dostojevski

Dvojnik

Dvojnik je drugi po redu roman Fjodora M. Dostojevskog.

On se bavi unutrašnjom, psihološkom borbom glavnog lika, koji se konstantno susreće sa drugim čovjekom, fizički njemu identičnim, ali samouvjerenim , agresivnim, ekstravertnim, nekim ko ima apsolutno koje karakterišu protagonistu suprotne osobine od onih priče. Ovaj dvojnik počinje da preuzima kontrolu nad da uništi njegov ugled i njegovim životom, pokušavajući položaj brokratiji, ali i unutar društvenogu javnom životu u ruskoj da pobjegne od konstantnog kruga. U nemogućnosti prisustva svog dvojnika, odjednom, čak i najobičniji svakodnevni događaji dobijaju užasavajuće posljedice i Goljatkin, glavni lik, će se ubrzo naći na ivici nervnog sloma.

Branki Bogavac orden viteza umjetnosti i književnosti

Fjodo r Miha jlovič Dosto jevsk i

Dvojnik

Dvojnik

CMYK

IZDAVAČ NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA 6,30 EURA

F. M. Dostojevski

DVOJNIK, F.M.DOSTOJEVSKI

Ovdje je na djelimično komičan način ispričana tragedija glavnog junaka koja je pripovijedana je intenzivno obogaćen fonetskom u detaljima, stilom koji i ritmičkom izražajnošću.

Ovaj roman se jednostavno ntacija o šizofreniji, pauzi može posmatrati kao dokumeod realnosti, sa realnim simptoma duševne degeneracije. opisom Cijela priča, koja je na pojedinim mjestima namjerno nejasna i nerazumljiva, zapravo predstavlja psihološku studiju na temu razdvojene ličnosti.

Dvojnik je roman koji se bavi bavi unutrašnjom, psihološkom borbom glavnog lika, koji se konstantno susreće sa drugim čovjekom, fizički njemu indentičnim, ali samouvjerenim, nekim ko ima apsolutno suprotne osobine od onih koje karakterišu protogonistu ove priče. Ovaj dvojnik počinje da preuzima kontrolu nad njegovim životom, pokušavajući da uništi njegov ugled i položaj u javnom životu u ruskoj birokratiji, ali i unutar društvenog kruga. U nemogućnosti da pobjegne od konstantnog prisustva svog dvojnika, odjednom, čak i najobičniji svakodnevni događaji dobijaju užasavajuće posljedice i Goljatnik, glavni lik, će se ubrzo naći na ivici nervnog sloma. Ovaj roman se jednostavno može posmatrati kao dokumentacija o šizofreniji. Pročitajte roman koji na komičan način pripovijeda tragediju glavnog junaka.

ISBN 978-86-7470-372-4

9 788674 70372 4

LAK NAČIN DA OSTAVITE PUŠENJE, ALEN KAR

Zanimljivo je da ju od svih izdanjačitajući knjigu »Lak način da ostavit ikada objavlj a ipak postati e pušenje«, srećan nepuša enih u vezi sa ovom najpopularnitemom, možete č. čak i pušiti, Knjiga Alena Kara je jednos zapravo podsje tavno napisan ća čitaoca a priča koja, Po autoru, bez lažnih pronalaženje na sve one istine koje obećanja, pušači znaju, pravog trenutk jer ćete tad zaista čuti ali sebi ne a za prestan o svojoj lošoj kažu. knjizi nećete ak pušenja navici je naići Nema ni stvaran na užasne slike bolesti sve ono što ranije niste ključna stvar željeli. ja koje osjećan U ovoj nastaju visnosti i razloga ja griže savjest kao i. Sve se svodi posljedica pušenj zbog kojih samo jedna cigareta svakog se puši, kao i na neumit na racionalizaciju a. zadana ipak no objašnj čini pušače enje da Vas Jednostavan m. i kratak vodič buduće „bivše kroz period za odvikavanje onih koji su pušače“, objašnjava umirujuće koncep prestali, čini djeluje na pušenje svojevo se da se osjećat t „loših dana“, pa prema izjavam ljnim ropstvo e smirenije stanka, od a i norma promjene težine m, autor se bavi bitnim detaljim lnije. Nazivajući fiksacije, pa i opreza priliko a u procesu do prePreporučujem moguće opsesivne dosade m biranja zamjene u periodu i uštede novca sa pušenjem o da ovu knjigu uzmete nakon prestan oralne ili se još uvijek u trenutku ka. mona. kad ste dvoumite da li da se oslobo riješili da prestanete dite nikotin skog de-

IZDAVAČ NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA 9,80 EURA

Pridružite se

milionima ljudi

koji su postali nepušači uz pomoć EASYW metode Alena AY Kara!

Jedinstven metod Bez taktika zastrašivanja Nećete se psihološke se ugojiti Prestanak pušen potrebe za pušenjem dok pušite ja ne znači Osjećaćete odricanje se odlično kao nepušač

Oslobodićete

Lak način da ostavite pušenje je jednostavno napisana priča koja, bez lažnih obećanja, zapravo podsjeća čitaoca na sve one istine koje pušači znaju, ali sebi ne kažu. Po autoru, pronalaženje pravog trenutka za prestanak pušenja je ključna stvar jer ćete tad zaista čuti o svojoj lošoj navici sve ono što ranije niste željeli. U ovoj knjizi nećete naići na užasne slike bolesti koje nastaju kao posljedica pušenja. Nema ni stvaranja osjećaja griže savjesti. Sve se svodi na racionalizaciju zavisnosti i razloga zbog kojih se puši, kao i na neumitno objašnjenje da Vas samo jedna cigareta svakog dana ipak čini pušačem. Pročitajte ovu knjigu i pridružite se milionima ljudi koji su postali nepušači uz pomoć EASYWAY metode Alena Kara.

ISBN 978-86-7

470-387-8

lak nacin da

ostavite pusenje-ko

rica.indd

1

9 78867 4 70387 8

5.7.2013 12:43:26

SEDAM SUNACA I SEDAM LUNA, ŽOZE SARAMAGO IZDAVAČ LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA 7,70 EURA Sedam Sunaca i Sedam Luna je najnoviji roman portugalskog pisca Žozea Saramaga. U stilu majstora magijskog realizma Saramago je, poigravajući se sa istorijskim činjenicama i fikcijom, stvorio gotovo nadrealno djelo o životu u osamnaestovjekovnoj portugalskoj kraljevini.

Kroz priču o čudesnom pokušaju izgradnje jednog divovskog manastirskog kompleksa u zabitom selu Mafri, i ambicioznoj zamisli jednog sveštenika o prvom vazduhoplovu, Saramago će isplesti očaravajuću pripovijest o običnim stvarima i neobičnim pojavama, o ljubavi, pregnuću i čovjekovoj potrebi da se približi božanskom. Pročitajte neprevaziđenu priču o ljudkoj upornosti, ljubavi i nadi . Saramago ne prestaje da nas iznenađuje.

KASNO JE ZA VENČANJE, AMANDA KVIK IZDAVAČ VULKAN, BEOGRAD, CIJENA 6,30 EURA Kasno je za venčanje je ljubavni roman u kojem Lavinija Lejk kreće u novu avanturu. Lavinija Lejk i njen partner Tobajs Marč dobijaju poziv na seosku zabavu. To je bilo savršeno rješenje da izbjegnu vrevu i radoznale oči Londona i pronađu skriveno, opuštajuće i prije svega romantično ljubavno gnijezdo. Međutim, njihovi planovi se ruše kada se na zabavi pojavi žena iz Tobajsove prošlosti, lijepa Aspazija Grej. Lavinija se osjeća neprijatno u njenom prisustvu, možda i zato što ju je prvi put susrela u Tobajsovoj spavaćoj sobi. Pročitajte roman i saznajte šta je Aspanzija tražila u Tobajsovoj sobi. Da li će taj susret ojačati ili razdvojiti Tobajsa i Laviniju?

Crnogorska novinarka i publicistkinja dobila visoko priznanje Francuske Ministarstvo kulture Francuske dodijelilo je Branki Bogavac visoko priznanje Orden viteza umjetnosti i književnosti, jedno od četiri važna odlikovanja Francuske. U čestitki, koju joj je tim povodom uputila ministarka kulture Oreli Filipeti, između ostalog se kaže: “šaljem vam iskrene čestitke i posebno sam srećna što mogu da istaknem vaš doprinos i vaš anagažman u korist kulture naše zemlje”.

“Priznanje koje sam dobila od Ministarstva kulture Francuske za mene je velika radost. Vijest me zatekla na autobuskoj stanici u Budvi i prvu radost sam podijelila sa kćerkom Milenom i prijateljem Mirašem Martinovićem, upravo u trenutku kada je trebalo da krenemo za Cetinje, na susret s Dimitrijem Popovićem. Poseban je osjećaj biti nosilac ordena Vitez umjetnosti i književnosti, koji su dobila značajna imena sa evropske i svjetske kulture scene”, izjavila je povodom priznanja Branka Bogavac.

Sa jugoslovenskih prostora odlikovanje Francuske dobili su Predrag Matvejević i Danilo Kiš.

Višedecenijski kulturni angažman Branke Bogavac u Parizu

imao je, kako sama kaže, “dobre namjere i želje da poveže umjetnike sa prostora bivše Jugoslavije sa Parizom i francuskim umjetnicima”.

“Sa druge strane, afirmisala sam francusku literaturu kroz brojne intrevjue koje sam napravila sa njenim stvaraocima. Francuzima, ali i onima koji žive u Francuskoj. Ra-

ZAVIČAJNE STAZE

Nagrađene najbolje priče Manifestacija u Petnjici završena dodjelom priznanja Dodjelom nagrada za najbolje priče motivisane Bihorom i predstavljanjem knjige poezije “Iza mene” Envera Muratovića, u Petnjici je završena četrdesetodnevna manifestacija “Zavičajne staze”.

Prva nagrada, prema odluci žirija u sastavu Safet Sijarić, Ognjen Spahić i Faiz Softić pripala je Stamenu Milenkoviću iz Niša za priču “Todor Željkin”, druga Abidu Jariću iz Zenice za priču “Pismo”, dok je treća dodijeljena Mehmedu Đedoviću iz Kalesije za priču “Bilo dijete i nema ga više”. Žiri je dodijelio i specijalne nagrade za autentično bihorsko pripovijedanje Seadu Ramdedoviću za priču “Fursatluk” i Šemsudinu Hadroviću za priču “Havadža”.

Predsjednik žirija Safet Sijarić kazao je da je prvu poziciju zauze-

la snažna i sugestivna priča magijske moći, gdje pisac na primjeru jednog nesrećnog grbavca obrađuje temu neizmjerne čovjekove tragičnosti i predubokog duševnog stradanja.

“Na jednom simboličko-alegorijskom planu priča se može u našem kontekstu primijeniti i na sudbinu današnjeg bihorskog čovjeka uopšte, kojem je kroz noviju istoriju nabijena preteška grba “turske krivice” zbog koje već čitavo stoljeće trpi, pa i životom plaća”, kazao je Sijarić.

“Priča “Pismo“ pisana je u najsavremenijem duhu, uz vješto i smjelo traganje za novim, neustaljenim izrazom i formom, koja pokazuje autorovu neuporedivu inventivnost i zrelost, baveći se pitanjem strahovite usamljenosti današnjeg čovjeka

kojem više “nema ko da piše”, zapravo o nevjerovatnoj krhkosti ljubavi i neostvarivosti istinske sreće u ovakvom svijetu”, ocijenio je predsjednik žirija.

Pokretač i jedan od organizatora manifestacije Mirsad Rastoder ocijenio je da su ovogodišnje “Zavičajne staze” za koplje bolje od prethodnih pet manifestacija.

“Njima se, pokazalo se to i ovog puta, najlakše i najbže stiže u mjesto odrastanja. Zato nam je svima puno srce”, kazao je rastoder. On je istakao da je u proteklih nekoliko nedjelja u Bihoru, između ostalog, prikazana izložba školskih radova na temu “U Ćamilovom zavičaju”, održan recital “Naši stari” i Regionalna smotra folklora, smotra domaće radinosti i defile bihorskih Lila-julskih vatri.

“DANI GITARE” U BIJELOM POLJU

AFERA KOLUMBO, STIV BERI IZDAVAČ VULKAN, BEOGRAD, CIJENA 5,90 EURA Afera Kolumbo je savremeni triler u kome je isprepletana zavjera, akcija i istorija.

Tom Sejgan je novinar-istaraživač i dobitnik Pulicerove nagrade. Njegovi članci sa raznih zanimljivih mjesta privlačili su veliku pažnju, sve dok jednom nije lažno optužen da je njegov kontroverzni izvještaj obmana. Živi u izgnanstvu, progonjen lošim odlukama i šokantnom istinom koju nikada nije mogao da dokaže: da je njegov sunovrat bio smišljeni čin sabotaže nepoznatog neprijatelja. Ali prije nego što je Sejgan uspio da okonča sebi muke, umiješala se sudbina u liku tajanstvenog stranca sa zahtjevom koji se ne može ignorisati. Sajmon očajnički želi nešto što samo Sejgan može da mu da: ključ rješenja misterije stare pet stotina godina.

Pročitajte roman koji će promijeniti sve što smo znali o Kristoferu Kolumbu.

dila sam to kao direktor Kulturnog centra Srbije i Crne Gore, ali i lično, iznalazeći razne načine i mogućnosti povezivanja literatura i kultura zemalja i naroda”, kazala je Bogavac ističući da ovo priznanje ima za nju posebnu težinu i da ga doživljava kao krunu cjelokupnog stavralaštva.

“HIPNOTIZER” U TIVTU KOMEDIJA VASILIJA SIGAROVA U LJETNJIKOVCU BUĆA Komedija Vasilija Sigarova “Hipnotizer” u produkciji Udruženja dramskih umjetnika Srbije i režiji Saše Latinovića, biće izvedena večeras u Atrijumu Ljetnjikovca Buća od 21 čas.

Adaptaciju teksta uradila je poznata beogradska glumica Gorica Popović, a osim nje u predstavi igraju Feđa Stojanović i Bojan Žirović.

“Ova komedija savremenog ruskog pisca Vasilija Sigarova govori o bračnom paru koji živi u nekom od gradova današnje Rusije i koji je žrtva tranzicije, kako se to moderno kaže. “

Manifestacija “Dani gitare”, koja u fokusu ima muziku za klasičnu gitaru i umjetnost sviranja na ovom instrumentu, biće održana u Bijelom Polju tokom naredna tri dana.

Autori projekta su gitaristi Jelica Mijanović i Radoš Malidžan, a sve aktivnosti odvijaće se u Galeriji Centra za kulturu u Bijelom Polju.

Tokom tri dana ljubitelji gitare moći će da dobiju besplatne časove gitare, bez obzira na uzrast i nivo predznanja, moći će da se upoznaju sa zbirkom kompozicija “Najljepši klasici za male muzičare”, autora mr Jelice Mijanović i CD albumom “Life & Music”, autora mr Radoša Malidžana, a svake večeri biće upriličen i po jedan koncert sa početkom u 21 sat. U utorak će nastupiti Jelica Mijanović, a narednog dana će se publici predstaviti ona i Radoš Malidžan.

Kultura 19

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

LIKOVNA UMJETNOST

Poželjan je skok u nepoznato

Mlada umjetnica Milijana Istijanović predstavila se u Austriji Jelana Boljević

C

rnogorska umjetnica Milijana Istijanović učesnica je Bijenala savremene skulpture i instalacije koje se održava u Botaničkoj bašti u Gracu u Austriji. Ova mlada skulptorka upravo je završila i zajednički projekat sa švedskim umjetnikom Andreasom Andersonom u galeriji Periscope u Salzburgu. Dvoje umjetnika predstavili su se izložbom pod nazivom “Premještanje” koja je otvorena do 24. avgusta.

Milijana Istijanović predstavnica je Crne Gore na 3. Bijenalu savremene skulpture i instalacije koje je u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Štajerske otvoreno do 21. septembra u Botaničkoj bašti u Gracu.

U razgovoru za Dnevne novine umjetnica kaže da je poziv da učestvuje u ovoj manifestaciji došao od Beate Landen, predsjednice ULU Štajerske, i ističe da je ovo predstavljanje za nju bilo sjajna prilika za nastavak ranijeg ciklusa radova u prirodi. Milijana Istijanović u Gracu se predstavila site-specific instalacijom postavljenom na odabranom prostoru stare staklene fasade bašte i intervencijama na zemlji u drugom dijelu rada.

“Objekti izrađeni od kudelje zbog prirode samog materijala i okruženja na kom su postavljeni imaju vizuelno promjenljiv karakter i u potpunosti koegzistiraju sa prirodnim okruženjem”, kazala je Istijanović.

Boravak u Austriji iskoristila je da se predstavi i publici u Salzburgu umjetničkim projektom sa kolegom iz Švedske Andreasom Andersonom.

“Projekat koji smo realizovali čine dvije prostorne instalacije nezavisne jedna od druge. Andersonova je bazirana na dekonstrukciji u industrijskom svijetu i problematizuje pitanje čiste/prljave vode u izbjegličkim kampovima, dok moji udubljeni reljefi na zidovima galerije sugerišu na pamtivost prostora ljudskog postojanja kroz svakodnevne i uobičajene predstave koje istražuju znaćenje pojmova kuće i doma. Oboje smo na svojstven naćin imali za cilj da privremeno okupiramo prostor galerije da bi premjestili vrijeme, mjesta situacije i kreirali novo mjesto”, objašnjava umjetnica.

Istijanović, koja će u Austriji provesti još nekoliko nedjelja, kaže da

Rad Milijane Istijanović u Gracu

Umjetnička intevencija na fasade staklene bašte u Gracu: Milijana Istijanović

PREPORUČUJE

Pod jesenjom zvezdom, Knut Hamsun IzdAvAč:LOM, BeOgrAd, cIjenA: 7,00 eurA U periodu svog stvaralačkog uspona, Knut Hamsun napisao je roman Pod jesenjom zvezdom (1906), a zatim i nastavak Lutalica svira na sordini (1909), koji su ovdje objavljeni u jednoj knjizi.

Hamsun je tada punio pedeset godina i nalazio se na životnoj prekretnici, što je i tema ovog višeslojnog djela o lutalici po imenu Knut Pedersen (Hamsunovo pravo ime), čija je mladost nepovratno prošla. On odlučuje da pobjegne od života u gradu i vrati se u prirodu i samoću, ne otkrivajući nikome svoje pravo porijeklo. Radeći fizičke poslove na seoskim imanjima upoznaje razne ljude, a na jednom od njih se i zaljubljuje u gospođu Falkenberg, nordijsku Madam Bovari.

Knjiga o džezu, džef dajer IzdAvAč: cLIO, BeOgrAd, 10,00 eurA Knjiga Džefa Dajera pohvala je džezu i izraz duboke zahvalnosti upućen svima koji su tu muziku stvarali. Neobičan i sasvim nov pristup u predstavljanju književnog teksta odvaja ovo delo od uobičajenih zbirki tekstova o džezu.

Iako u osnovi izmišljene, sve priče temelje se na stvarnim ličnostima i događajima, a odlikuje ih tanana ravnoteža između činjenica i fikcije.U relativno kratkim epizodama autor uspeva da sažme složene i često tragične životne priče velikana džeza: Četa Bejkera, Lestera Janga, Arta Pepera, Čarlsa Mingasa, Bada Pauela...

za esme, 9 Priča, dž. d. selindžer IzdAvAč: LOM, BeOgrAd, cIjenA: 7,50 eurA su “mobilnost i povezivanje umjetnika” odavno prisutni i mjerodavni u zapadnoj kulturi za napredovanje multikulturalne komunikacije. Učestvovanje na bijenalima, grupnim izložbama neophodni su za profesionalni umjetnički razvoj i dobri metodi da umjetnik bude aktivan i prisutan.

“Za mene je najdragocenije svakodnevno iskustvo rada u novom okruženju. To je odlična podloga za razvijanje daljeg procesa rada. Kako nove situacije i okruženje utiču na rad i determinišu njegov krajnji produkt? Potrebno je “iskočiti” iz ustaljenog i pronaći ono nepoznato. A povratak je možda i najsuroviji - ali dragocjen kao iskustvo”, ističe umjetnica koja se u svom radu podjednako bavi univerzalnim i ličnim pitanjima. Predmet njenog umjetničkog istraživanja su prostor i vrijeme, tijelo i tjelesno, fenomen vlastitog doživljaja i viđenja. Njen rad je ukorijenjen u crtežu, skulpturi i prostornim intervencijama.

“Tema prostora nije mi samo zanimljiva zbog opservacije socijalnog procesa i širokog likovnog polja koje ona pruža, već i zbog determinisanja odnosa čovjeka i pro-

stora. Prostor koristim kao medij da izrazim ličnu poetiku zasnovanu na svakodnevnim stvarima, imaginarnim situacijama i sjećanjima kroz koncept pripadanja i prolaznosti. Reagujem direktno u odabrani zatvoreni ili otvoreni prostor i samim tim rad je neprenosiv. Traje dok traje i samo mjesto na kom je nastao”, objašnjava naša sagovornica.

Stanje na domaćoj likovnoj sceni, prema njenom viđenju, karakteriše nedostatak kulturne infrastrukture, što dovodi do toga da “mnogi daroviti ljudi nestaju sa likovne scene”.

“To je tužno. Trebalo bi da se razviju relevantne nezavisne umjetničke asocijacije koje će stvoriti novo i drugačije tlo za kulturu u zemlji. Nažalost, nestanak i povlaćenje umjetnika sa scene u Crnoj Gori još uvijek se dešava”.

Na Internacionalnom bijenalu skulpture u Gracu učestvuje 32 umjetnika iz Austrije, Francuske, Italije, Njemačke, Mađarske, Maroka, SAD i Crne Gore. Milijana Istijanović je rođena 1982. godine. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Pavla Pejovića.

Devet priča sabranih u knjizi „Za Esme“, izvor su svih Selindžerovih traganja i uvod u sagu o porodici Glas. Junaci su često rano sazrela deca, čija je osetljivost u snažnom sukobu sa emotivno praznim i materijalističkim svetom odraslih, kome pripadaju njihovi roditelji.„Tu nedavno, avionskom poštom, primio sam pozivnicu na venčanje koje će se održati u Engleskoj, osamnaestog aprila.“ Tako počinje storija, u kojoj narator objašnjava da bi rado pohodio svatove, ali zbog obaveza to ne može da učini. Ipak, odlučuje da napiše par redaka o mladoj, koju je upoznao pre šest godina. Ono što sledi je njegova storija o Esme, storija puna ljubavi i mučnine.

očajanje, vladimir naboKov IzdAvAč LOM, BeOgrAd, cIjenA 6,00 eurA Roman “Očajanje” pisan je u prvom licu, i osim teme ljubavnog trougla, koja je ovde u drugom planu, Nabokov uvodi i temu dvojnika, kojom su se bavili mnogi veliki pisci poput Dostojevskog, Poa i Stivensona. Pripovedač je Herman Karlovič, ruski emigrant i biznismen koji u Pragu sreće skitnicu za koga poveruje da je njegov dvojnik, iako se ispostavlja da drugi ljudi ne vide tu sličnost. Najpre zaveden veštim pripovedanjem, čitalac u jednom trenutku shvata da je Herman još jedan od Nabokovljevih nepouzdanih svedoka, narator kome se ne sme do kraja verovati. Roman je napisan tridesetih godina, kada je i sam Nabokov već prešao u emigraciju, a 1978. godine ekranizovao ga je čuveni nemački reditelj Rajner Verner Fasbinder.

tvoje nježne godine, arsen dedić IzdAvAč KArver, POdgOrIcA, cIjenA. 15,00 eIurA Knjiga Tvoje nježne godine, poezija Arsena dedića po izboru prijatelja sadrži 44 Arsenove ljubavne pjesme među kojima su: Tvoje nježne godine, Ako si pošla spat, Brod u boci, ne daj se Ines, dva prijatelja, dok gledam kuće, djevojka za jedan dan, vlakom prema jugu, Kora Potočnik, dušo moja, Milena, nisam ti dospio reći... pjesme su birali pisci, muzičari, reditelji, glumci : Mirko Kovač, Abdulah Sidran, Tomaž Šalamun, Sreten Asanović, Tonko Maroević, vojo Stanić, darko rundek, dejan Mijač, Sreten Perović, Predrag Lucić, Božo Koprivica, drago Mlinarec, Ognjen Spahić, dragan velikić, Aleš debeljak, damir Avdić, dragica Tomas, davor Sučić Sula, Đermano Senjanović Ćićo, Ahmed Burić, Blagota eraković, Ivica Prtenjača, jevrem Brković, renato Baretić, josip Mlakić, Ljubomir Đurković i drugi.

20 Marketing

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

Reportaže 21

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

KOLAŠIN

Na katunu svaki način Posjeta porodici Danilović koja odmor provodi na katunu Potoci, na Bjelasici, koji se nameće kao veća atrakcija od mnogih poznatih turističkih destinacija Zorica Bulatović

N

a trinaestom kilometru od Kolašina, na planini Bjelasici, na obodu šume i katuna Potoci nalazi se mala koliba porodice Danilović. Nedavno sagrađena, čini se da pomalo odudara od ostalih koliba ovog katuna gdje izdižu još tri porodice. Ipak, razlika nije u tome što se ta koliba od drugih izdvaja po nijansama svijetle svježe boje, nego što porodica Danilović malo drugačije od ostalih mještana provodi ljetnji odmor.

Dočekao nas je žagor tri vragolana - Miljana, Jelene i Milene. Treba napomenuti da je najmlađa članica ove ekipe prednjačila u dočeku. Domaćin Marko, uz domaću moračku jabuku i šljivu, kao i bogatu trpezu, objasnio nam je zašto je njihov odmor drugačiji.

Njegova supruga Gorica pripremala je tortu ovdje na planini jer je njihovoj srednjoj kćerki Jeleni tog dana bio šesti rođendan, a kako na jesen kreće u školu, bilo je i razloga više za veselje. Porodica Danilović živi u Donjoj Morači, u blizini Manastira Morača, u selu Đuđevina.

“Kad sam imao dvije godine otac je ovdje imao kolibu, pa smo držali i selo i planinu. Nakon toga, taj tempo života otac više nije mogao da izdrži, pa je prodao svoju kolibu na katunu i posvetio se samo životu na selu”, objašnjava Marko svoj ponovni dolazak na planinu.

Zapravo, prije dvije godine on je napravio novu kolibu jer ga je godinama vukla želja da se ponovo vrati planini i onome čime su se njegov otac i preci bavili.

“Prošle godine smo izdizali u ovaj katun sa dvadeset ovaca, ali pošto je to veliki posao i obaveza, odradio sam jedan posao sa traktorom, pa sam ove godine ovce predao jednom prijatelju, na Kapetanovo jezero. Zato smo ove godine striktno došli na

Mala koliba Danilovića, katun Potoci

odmor”, kazao je Marko.

Uz njegovo objašnjenje, slijedi i pojašnjenje njegove supruge Gorice.

“Ako zahladni, spakujemo se i sa djecom se vratimo u Moraču, nije nam, vala, daleko, za 40 minuta stignemo do tamo automobilom. A ovdje bukvalno imamo sve što nam treba”, kaže Gorica.

Onda nam je ispričala i kako ne mora raniti zorom kao njene komšinice u ovom katunu koje imaju mnogo posla oko stoke. Čak, Danilovići su vrijeme na katunu organizovali skoro savršeno, odlaze svakodnevno na izlete po okolnim planinama i katunima, kao što je Vranjak koji se djeci najviše dopada.

Osmogodišnjem Miljanu je neponovljiv izlet do Zekove glave, a usput uberu dosta jagoda i borovnica kako bi majka pravila sokove i “slatka” od šumskih plodova. A i rekao nam je, doduše kroz smijeh, da ga mlađe sestre više nego dobro slušaju. Šestogodišnja Jelena pohvalila se kako je naučila da presvlači barbiku, pa je njen kutak za igru duboka hladovina i udobna drvena klupa sa stolom koje je za svoje vragolane ručno napravio Marko.

Ipak, najvragolastija među njima, sa bezbroj pitanja u jednom dahu, na koja ni mi nijesmo ponekad umjeli odgovoriti, svakako je četvorogoišnja Milena koja se nije odva-

jala od reporterke DN svaki čas je pitajući: “Treba li djevojčice da urade neko dobro djelo pa da izađu u tvojim novinama?”

Djeca su se pohvalila i time kako imaju drugare u katunu, odnosno braću i sestre od stričeva, pa im je ovdje isto lijepo, ako ne i ljepše nego u Morači. Uz napomenu da ovdje igraju razne igre, od fudbala, pa do onih pravih čobanskih, dok druga djeca čuvaju stada na obroncima ove planine.

Marko je dodatno svojoj supruzi olakšao rad na katunu, pa nema mnogo razlike od života u Morači.

Uz pomoć agregata je osvijetlio kolibu, što nije slučaj sa njihovim komšijama, pa je možda to i razlog više što je njihova kolibica uvijek na meti gostiju, što rodbine i mještana katuna, što putnika namjernika.

“Uvijek je na planini tako. I bez svijetla i sa svijetlom. A kada padne mrak uvijek se kod nekoga ide na sjednik”, uz smijeh nam je ispričao Marko.

Veče provedeno na katunu svakako je događaj koji je teško opisati riječima, ponajprije što bi se dugo morale tražiti sve one lijepe riječi kojima bi se opisalo vedro i zvjezdano nebo iznad Bjelasice i skoro čarobna tišina koju samo rijetko poremeti zavijanje vukova u daljini.

U stvari, lakše je i bolje prenoćiti na katunu, nego tragati za riječima opisa.

Marko nas je za kraj nagovarao da prenoćimo, što bi umnogome, kako je kazao, poboljšalo kvalitet teksta.

“Ako je vedra noć, baterijska lampa nije uopšte potrebna, vidi se kao u sred bijela dana. A tad, možda se golim okom ugleda i neka rijetka divlja zvjerka”, kazao je domaćin uz smijeh.

Milan, Jelena i Milena Danilović

Porodica Danilović na okupu

22 Zabava

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

NASTUPOM DJ ARNO KOSTA

Spuštena zavjesa na sedmi Refresh

HOT! Iako su protekli dani donijeli malo osvježenja od ljetnjih vrućina, nećete dugo uživati u nižim temperaturama. Isabela Soncini ne dopušta da hladne glave gledate njene fotografije i ostanete pribranog uma. Kupaći kostim ovoj ljepotici stoji i više nego savršeno.

DRAGOLJUB ĐURIČIĆ

Nevrijeme nije razlog odlaganja Nakon odlaganja Cucke jeke i navođenja raznih razloga, iz nekoliko izvora, za neophodnost odlaganja manifestacije, od toga da su u pitanju vremenske neprilike, do priče da je događaj odložen zbog Royal music festa, naš poznati bubnjar Dragoljub Đuričić i dalje ne želi da komentariše razvoj događaja.

“Ne bih još komentarisao, mnogo toga sam saznao u me-

đuvremenu i jedno je sigurno: događaj nije odložen zbog najavljenog nevremena. Čini mi se da ćutanjem za sada govorim najviše”, bio je kratak Đuričić u izjavi za DN. Cucka jeka je odložena za narednu subotu, međutim, ostaje pitanje ko će se od najavljenih izvođača pojaviti. Za sada je poznato da je niška grupa Kerber otkazala nastup.

Fi.J.

Sedmi po redu Refresh festival koji je tokom prethodnog vikenda bio epicentar muzičkih dešavanja na crnogorskom primorju, završen je fenomenalnom žurkom i nastupom velike svjetske zvijezde di-džejinga Arno Kostom. Kotorska diskoteka “Maksimus” je baš kao i tokom prethodnih festivalskih večeri bila ispunjena do posljednjeg mjesta, tako da je gotovo dvije hiljade ljudi uživalo do zore. Program posljednjeg festivalskog dana obogatili su nastupima DJ Nigel i Big R, koji su napravili fantastičan uvod pred nastup Kosta. Iako je popularni di-džej nastupao na skoro svim važnijim di-džejing scenama svijeta, prisutnima je otkrio kako je imao tremu pred nastup u “Maksimusu”, s obzirom na to da su Anja Šnajder i DJ Hell prethodnih večeri postavili veoma visoke standarde sjajnim nastupima i uzavrelom atmosferom. Međutim, iako je strijepio od reakcije publike, to mu nije smetalo da dočekan ovacijama, prisutnima pruži ugođaj o kome će se dugo pričati. Mejn stejdž je nakon njegovog nastupa ugostio i dobro po-

znato ime domaće muzičke scene, Igora Lazića, koji je nastupio kao MC Nigor. Publika je sa oduševljenjem pozdravila Nigora, koji je sa prepoznatljivim “mash up” zvukom atmosferu doveo do vrhunca. Nedaleko od mejn stejdža, za atmosferu su na freš stejdžu bili zaduženi domaći di-džejevi.

Za dekovima su se smjenjivali DJ Cule, Gilerz i Be Good, a podršku su na oduševljenje prisutnih imali u liku DJ Hela, koji je od-

lučio da isprati festival do kraja.

Na kraju, utisci svih učesnika su više nego pozitivni, pa tako svjetske zvijezde nijesu krile oduševljenje atmosferom i brojem prisutnih tokom festivalskih nastupa. Prema riječima organizatora, Maksimusom je tokom tri dana festivalskog programa prodefilovalo preko pet hiljada ljudi, a novo druženje sa zvijezdama svjetske muzičke scene zakazano je za 2014.godinu.

D.B.

DJ CULE: Sjajna promocija domaćih di-džejeva Jedan od domaćih di-džejeva koji je nastupao na freš stejdžu bio je i Aleksandar Cuca, poznatiji kao DJ Cule, koji se publici predstavio sa kolegama iz “Beat At Joe’s” organizacije haus zvukom. Cule nam je kazao da je festival bio savršena prilika za promociju domaćih di-džejeva.

“Pokazali smo koliko smo dobri, a pod tim ne mislim samo na ‘Beat

At Joe’s’ ekipu, već na sve di-džejeve iz Crne Gore jer je ovo posebna prilika za mlađe generacije da naprave rani iskorak i na tome grade svoju karijeru”, istakao je DJ Cule.

RUČNI RAD - SARAJEVO

Žerin prvi solo projekat Croatia Records objavila je album “Ručni rad - Sarajevo” Dražena Žerića Žere i Narcisa Vučine. Saradnja dvojice umjetnika započela je pjesmama koje je Narcis napisao za Crvenu jabuku (Jazz. ba, Kletva, gigi@migi), a kulmini-

rala albumom “Ručni rad - Sarajevo” na kojem se nalazi 10 numera. Muziku i tekstove za sve pjesme na albumu potpisuje Narcis, osim za pjesmu “Zapis o zemlji”, autora Maka Dizdara, kao i dvije pjesme pjesnika Duška Trifu-

novića - “Albatros” i “Iz ove kože srce nemaš kuda”. Pjesme govore o lijepim sjećanjima, sretnom djetinjstvu, dragim ljudima, nezaboravnim krajevima. Prvi singl sa CD izdanja “Ručni rad - Sarajevo” je pjesma “Male stvari”.

SNIMANJE FILMA

Monika danas u Trebinju Slavna glumica Monika Beluči danas stiže u Trebinje gdje sa Emirom Kusturicom snima filma “Ljubav i rat”. Glumica dolazi sa i frizerkom, a kasnije će joj se, možda, pridružiti i suprug.

“Monika Beluči stiže danas u Trebinje. U Beograd neće dolaziti”, rekla je za srpske medije Dunja Kusturica koja je sa svojim ocem Emirom napisala scenario za film “Ljubav i rat”.

Kako saznajemo, glumica nije imala nikakve posebne zahtjeve. Ona je već sarađivala sa Kusturicom i najviše je zanima snimanje filma, a ne smještaj.

Sa svojom frizerkom i šminkerom biće smještena u hotelu “Platani” u Trebinju. U istom hotelu biće smješten i ostatak filmske ekipe.

Riječ je o hotelu koji se nalazi na sjajnom mestu, a koji je ljepotom opčinio i Zdravka Šotru, koji je upravo

u njemu snimao brojne scene u “Ranjenom orlu”.

Glumica će odmah po dolasku dobiti i svoje članove obezbjeđenja, ljude koji su bili uz nju i na Kustendorfu.

Očekuje se da je na setu posjeti i porodica, odnosno suprug Vinsent Kasel sa kćerkama, ali datum njihovog dolaska još nije potvrđen. Emir Kusturica će režirati film i tumačiti glavnu mušku ulogu.

Film će biti sastavljen iz tri priče.

Prva govori o vojniku u jednoj zemlji, u jednom ratu, čiji je zadatak da u selu nabavlja mlijeko i na magarcu ga doprema do svojih saboraca. U drugoj priči govori se o ženi koja je vojniku davala mlijeko. Ona je trebalo da se uda, ali na svadbu upada protivnička vojska i ubija sve svatove i goste.

U trećoj priči bivši vojnik je pustinjak i monah.

Zabava 23

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

ROYAL MUSIC FEST

Muzikom objedinili region

Sinoć održano finalno veče festivala, Van Gogh prvi put nastupao u prijestonici i oduševio publiku Filip Jovović, foto: Marija Kapa

Van Gogh

N

i kiša, koja je drugog dana poslijepodne padala nekoliko sati, nije uspjela da odloži drugo veče drugog Royal music festa. Program je počeo sa zakašnjenjem, ali to nije smetalo onima koji su došli na Ljetnju scenu ispod Orlovog krša jer su znali da će imati neponovljiv muzički doživljaj. Sinoć kasno održano je i finalno veče, a pričali smo sa finalistima o očekivanjima i nastupima na festivalu.

Takmičarki dio otvorio je bend iz Novog Mesta New Citizens, a prvo predstavljanje crnogorskoj publici započeli su numerom koju publika dobro zna, “Svetozara Markovića 39”. Ovu kompoziciju legende crnogorske muzike Miladina Šobića, kome je posvećen ovogodišnji Royal Music Fest, Slovenci su prilagodili svom muzičkom izražaju, pa je zvučala znatno drugačije od originala.

“Mnogo puta smo dolazili u Crnu Goru i uvijek nas je dočekala dobra atmosfera, dobrodošlica i organizacija na nivou. Nijesmo prošli u finale, ali moram priznati da je konkurencija bila odlična, sve grupe su perfekcionisti. Moram izdovjiti Dede Putra kao moje favorite”, rekao je basista New Citizens, Goran Gorki Bijelić za DN. Hrvatski sastav Sane oduševio je prisutne. Prva kompozicija koju su odsvirali bila je “Vila”, a onda su odlučili da publiku počaste i novim singlom za koji je Nikola objasnio da je nastao prije svega nekoliko nedjelja “Oprosti”. Za kraj su ostavili Miladinov “Hram ljubavi” koji je u njihovoj izvedbi izmamio aplauz čak i konkurencije.

“Oduševljeni smo festivalom, publikom i samim gradom. Prvi put smo ovdje i moram priznati da nam se dopada, tako da ćemo se sljedeće godine vidjeti ukoliko nas pozovu. Nastup Van Gogha je bio odličan, nijesam znao da tako zvuče uživo”, istakao je za naš medij bubnjar ovog benda Stjepan Krznarić.

Najveću podršku publike na Ljetnjoj sceni sinoć je imao Vanja Radovanović. Iako su pjesme sa njegovog prvijenca odavno hitovi, Radovanović je na RMF premijerno predstavio dvije - “Tvrđava” i “Svi životi moji”.

Vanja je odlučio da, ipak, kad je Šobićev autorski rad u pitanju, promijeni pjesmu, pa je umjesto “Prvi jutarnji” koja je isprva najavljena, sa bendom spremio čuVanja Radovanović

venu “Kad bi došla Marija”.

“Prošle godine sam bio član žirija, a ove godine sam rado prihvatio poziv organizatora. Bilo je malo nervoze prije nastupa jer smo gledali u nebo i nadali se da kiša neće pokvariti ugođaj. Čini mi se da je tokom izvođenja numere “Kad bi došla Marija” publika osjetila jaku emociju i drago mi je zbog toga”, kazao je Radovanović za DN, koji je pohvalio organizaciju i kvalitet bendova.

“Sva četiri benda koja su se predstavila publici su veoma kvalitetna i zasluženo su došli do finalne večeri. Kvalitet muzike i zvuka je zaista bio na zavidnom nivou”, istakao je Radovanović.

Po završetku takmičarskog dijela prograšeni su finalisti, a za nagradu od tri hiljade eura sinoć su se borili Dede Putra, Dark Sky, Sane i Vanja Radovanović.

Boris Vuksanović, frontmen podgoričke grupe Indigo pop, rekao nam je da je konkurencija bila velika.

“Ipak, teška je to riječ, nije ovo fudbal, ne doživljavamo muziku kao takmičenje. Kao favorite ističem grupu Sane, koji jednostavno moraju da pobijede”, rekao je on kroz smijeh.

Milan Kabašić, frontmen grupe Dark sky, finalista, priznao je da je zadovoljan organizacijom.

“Došli smo zbog druženja, nijesmo tu da se takmičimo. Atmosfera, novi kontakti i dobra svirka, to je ono što nas je motivisalo. Ne želim da komentarišem finale, šta bude-bude”, istakao je mladi pjevač benda iz Kosovske Mitrovice.

Na kraju, mlada pjevačica Dede putre, benda iz BiH, Iskra Abdihodžić, rekla nam je da je njihovom senzibiltetu odgovaral Šobićeva pjesma “Od druga do druga”, što je dokazala i publika koja je bila u delirijumu tokom njenog izvođenja.

“Organizacija je odlična, skupio se veliki broj dobrih bendova. Zadovoljni smo nastupom, a

vratićemo se sigurno ukoliko festivala bude sljedeće godine, a možda i ranije jer smo dobili pozive iz nekih lokala na Cetinju i Budvi za gostovanje”, rekla je ona za DN. Treba pomenuti i koncert grupe Van Gogh koja je u dugogodišnjoj karijeri prvi put nastupila prije dvije noći u crnogorskoj prijestonici, a koji će publika dugo pamtiti. Naime, Đule i ekipa još na početku poručili su: “Noćas, mi smo tu zbog vas”. Uz već dobro poznate hitove među kojima su “Da li zna”, “Klatno”, “Mama”, “Kiselina”, “Rođendan”, “Vrteška”, publika je uživala, ali i tražila jedan od najvećih hitova Van Goga “Neko te ima”, ali im je Đule kazao da tu pjesmu neće svirati zato što je publika zna. Kako je festival posvećen Šobiću, Đule je kao njegov veliki poštovalac izrecitovao čuvenu “Sunce tebi sunce meni”. Bodreći mlade da uživaju, u jednom momentu stvorila se gužva ispred bine zbog koje je reagovalo i obezbjeđenje, ali je Đule urgirao da “puste mlade da se zabavljaju”. Iako su planirali da se pola sata nakon ponoći pozdrave sa nekoliko hiljada fanova, članovima Van Gogha to nije pošlo za rukom, pa su se vratili na bis i otpjevali “Neko te ima”, “Spisak razloga”, dok su druženje završili numerom “Kolo”.

Dede putra

New Citizens

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

PonedjeljAK, 12. 8. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2476 sudoku 2013-07-24

Medium level

Teža

8

7

5

7

9

9

9

3 3

4

7

1

8

9 7

5

6

7

6

4

2 Play sudoku online at:

4

1

8

www.sudokukingdom.com

4

9

8

1

7

Daily Sudoku puzzle No. 2475

9

9

Lakša 2013-07-23

Medium level

7

7

8

5

3 1

9

9

2

8

3

5

1

1

4

6

8 2

5

Page 1/2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

9

1

8

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

4

2

ŠPANIJA

Zaboravili da stave lift u neboder

Puzzle solution:

su se povukle prije nekoliko sedmica, a radnici ne dobijaju plate mjesecima. Finansiranje projekta preuzela je banka “Sareb”, jedna od mnogobrojnih španskih problematičnih banaka. Završetak radova planiran je za decembar, a tek 35 odsto stanova je prodato.

7

Sudoku puzzle No. 2474 2013-07-22 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2473 2013-07-21 3

7

5

8

1

6

4

2

9

7

1

6

4

8

3

2

5

9

8

1

4

2

9

7

3

5

6

4

9

3

2

5

7

6

8

1

2

6

9

3

4

5

8

7

1

2

5

8

9

1

6

7

3

4

9

4

2

6

7

3

1

8

5

6

2

5

7

9

1

3

4

8

6

3

7

1

5

8

9

4

2

9

4

1

3

6

8

5

7

2

5

8

1

9

2

4

6

3

7

3

8

7

5

2

4

9

1

6

7

2

6

4

8

1

5

9

3

8

6

2

1

7

5

4

9

3

1

5

8

7

3

9

2

6

4

5

3

9

8

4

2

1

6

7

4

9

3

5

6

2

7

1

8

1

7

4

6

3

9

8

2

5

vicevi doda još 27 spratova. Španski list El pais navodi da je sada prekasno ispraviti grešku, jer u zgradi sa 269 stanova jednostavno nema mjesta. Inače, svi rokovi za gradnju su probijeni, a prvobitno je bilo planirano da objekat bude završen prije četiri godine.

Da problemi budu veći, arhitekte

9 1

Puzzle solution:

Došao Perica na ispit i izvlači pitanja. Prvo ne zna, drugo ne zna, Page 1/2 treće ne zna. Profesor mu upiše u indeks „majmun“.

Perica vidi šta je ovaj napisao i kaže: - Profesore, ovde je samo potpis, nema ocjene.

Kao simbol budućnosti i izlaska Španije iz recesije, u ljetovalištu Benidorm izgrađeni su tornjevi “In tempo”. Ipak, građevinari su se malo zbunili i zaboravili da stave lift koji ide do posljednjeg, 47. sprata! Objekat je prvo bio osmišljen da ima 20 spratova, ali je kasnije odlučeno da se

8

*** Tata: Koga voliš više? Mamu ili tatu?

Sin: Oboje.

Tata: Dobro, recimo ovako. Da ja odem u Pariz, a mama u Ameriku gdje bi ti otišao?

Sin: U Ameriku.

Tata: Zašto?

Sin: Jer je to super zemlja.

Tata: A da sam ja u Americi, a mama u Parizu gdje bi otišao?

Sin: U Pariz.

Tata (već iznerviran): Zašto?

Sin: Jer sam već bio u Americi. *** Sjede dva Crnogorca u hladu ispod smokve, kad jedan kaže: - Zamisli da nam sad obojici

padne po jedna smokva u usta!

Drugi će na to: - A ko bi je sažvakao? *** Perica jedno popodne sjedne sa majkom za sto i pita: - Mama, kako su nastali ljudi?

- Bog nas je stvorio.

- Ali tata mi je rekao da potičemo od majmuna.

- Sine ja ti pričam o mojima, a tata o svojima! *** Pita Bosanac Amerikanca: - Kol’ko ti zarađuješ?

- 5.000$ mjesečno.

- A kol’ko trošiš za život?

- Pola.

- A šta radiš s ostatkom?

- E, to se kod nas ne pita. A koliko ti zarađuješ?

- 300€ mjesečno.

- A koliko trošiš za život?

- 1.000€.

- Kako? Pa gdje nabaviš ostatak?

- E, to se kod nas ne pita! ***

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

NEZVANIČNO

Mi smo vam najbliži

Šta ću sad?

Nas ima najviše

Word Search Puzzle #I103QU

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

Q

C

H

S

I

F

R

A

T

S

P

O

T

S

H

M

A

R

A

T

H

O

N

S

G

P

A

R

S

E

L

N

Y

U

N

T

I

E

W

N

B

M

E

O

W

F

O

L

K

S

Y

L

S

A

I

E

D

O

I

P

U

Y

D

B

N

T

M

W

L

N

L

V

C

R

G

D

N

M

G

N

A

E

P

C

I

L

K

E

U

N

L

A

C

I

E

R

R

D

H

H

S

A

L

C

I

J

C

O

T

A

L

A

C

I

S

M

I

H

W

P

T

P

S

N

A

I

C

I

R

T

A

I

D

E

P

L

E

T

A

D

I

L

O

S

N

O

C

R

H

A

D

I

S

P

A

S

S

I

O

N

A

T

E

L

Y

C

E

V

S

W

E

N

I

T

N

E

L

A

V

D

Q

D

D

E

A

H

A

U

G

H

T

I

L

Y

N

P

L

I

A

N

T

A

G

O

N

I

S

M

S

A

C

V

H

W

J

N

I

N

T

H

T

R

A

E

H

ANTAGONISMS Antagonisms ANTIC Antic ASSET Asset BELLS Bells CANYON Canyon CHILDES Childes CLASH CLAWS Clash CONSOLIDATE Claws CRANKY Consolidate CRUSTED Cranky

CURIOS Dispassionately DISPASSIONATELY Evens EVENS Folks FOLKS Handy HANDY Haughtily HAUGHTILY Hearth HEARTH JADED Jaded JAMBS Jambs LACIER Lacier LIVEN Liven

LODGE Ninth MARATHONS Nymphs NINTH Parse NYMPHS Pediatricians PARSE Pliant PEDIATRICIANS Pointless PLIANT POINTLESS Realm REALM Romps ROMPS Shining SHINING Spots

Crusted

Lodge

Starfish

SPOTS Untie STARFISH Valentine STEAMS Views UNTIE Whimsical VALENTINE Wicks VIEWS Yapping WHIMSICAL WICKS YAPPING

Kamion eksplodirao 39 puta

Curios

Marathons

Steams

Copyright © Puzzle Baron August 11, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Kamion koji zapaljen stoji na autoputu, u samo sedam minuta, eksplodirao je nevjerovatnih 39 puta.

Pretpostavlja se da je kamion prevozio boce pod pritiskom s nekakvom vrstom plina zbog čega je dolazilo do uzastopnih eksplozija.

Na snimku, koji je objavljen na Jutjubu, krenule su žešće eksplozije, pa se vidi kako od mjesta nesreće bježi i vozač koji je stajao najbliže eksplozijama.

Snimak je objavljen, ali bez ikakvih dodatnih opisa, tako da nije poznato gdje i kako je došlo do nesreće.

Šta ste se svi zamislili? Reci Srbija!!!

Uzećemo u razmatranje sve, pa ćemo vidjeti

OVAN Izbjegavajte različite vidove poslovnog ucjenjivanja ili takmičarsku atmosferu, koju predlažu Vaši saradnici i pretpostavljeni. Nemojte dozvoliti da Vas neko obavezuje na servilnost ili poslovnu saradnju koja ne ispunjava Vaša očekivanja.

BIK Nečija priča na Vas ostavlja negativan utisak, ne vjerujete u velike riječi bez pokrića. U susretu sa saradnicima budite promišljeniji i skromniji nego obično. Zaboravite na velike ambicije koje Vas dovode u konfliktnu situaciju.

BLIZANCI Nepotrebno ulijećete u nečiju zamku i preuveličavate svoje intelektualne ili praktične sposobnosti. Na kraju, nema razloga da žalite za propuštenom prilikom ili za poslovno-finansijskim gubitkom.

Sačekajte na bolje uslove.

RAK Imate interesantne ideje i djelujete podsticajno na svoju okolinu.

Završavate jedan važan posao koji Vam uliva osjećaj samopouzdanja i dodatno utiče na Vašu materijalnu sigurnost. Nemojte oklijevati pred dobrom poslovnom prilikom.

LAV Ukoliko ste dovoljno iskreni ili odgovorni za ono što činite, nemojte dozvoliti da Vas pokoleba nečija čudna priča. Postupite po svojoj savjesti, važno je da ispoštujete zajednički dogovor ili utvrđena pravila u poslovnoj saradnji.

DJEVICA Ako Vam se ne dopada nečija uloga ili ponašanje, ne budite suviše nadmeni pred saradnicima. Sačuvajte prisebnost duha i strpljivo sačekajte da se smire negativne strasti koje postoje u Vašem okruženju.

VAGA Vaš entuzijazam ili pretjerana smjelost mogu da se protumače na različite načine. Stoga, pažljivije birajte riječi koje koristite u društvu poslovnih partnera ili u javnom životu. Nemojte sami sebi stvarati dodatne probleme.

ŠKORPIJA Završavate važan posao i imate velika očekivanja. Pažljivo procijenite redosled poteza u susretu sa saradnicima. Dobar glas daleko se čuje, tako da Vas očekuje dobra reklama i poslovno-finansijski dobitak.

STRIJELAC Nalazite se u sjajnoj prilici da uvećate svoje poslovno-finansijske rezultate, stoga nemojte dozvoliti da se neko upliće u Vašu koncepciju ili u planove koje sprovodite.

Odlučnost i upornost donose pozitivan efekat.

JARAC Jasno Vam je da neko ugrožava Vaše poslovno-finansijske interese, ali Vaš napor ne donosi pozitivan efekat. Morate da prihvatite nepovoljnu poziciju koju Vam nameću saradnici. Upotrijebite svoju inteligenciju ili neke skrivene adute.

VODOLIJA Ukoliko Vam nedostaju pouzdane informacije o poslovnim prilikama nemojte davati lakomislena obećanja, već zatražite nečiju intervenciju i posredovanje. Sve probleme je lakše rešavati uz nečije prisustvo.

RIBE Ukoliko neko kritikuje Vaše poslovne ideje, pokažite dovoljno sluha i prihvatite koristan savjet.

Važno je da poboljšate svoj poslovni rejting ili da se prilagođavate saradnicima, koji pozitivno utiču na Vaš društveni ugled.

26 Sport

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

DA LI STE ZNALI

Bolt ponovo šampion planete ATLETIKA

Da je samo šest igrača uspjelo da postigne više od 30 golova u jednoj sezoni Premijer Lige - Alan Širer, Endi Kol, Tijeri Anri, Robin van Persi, Kristijano Ronaldo i Kevin Filips

Jamajčanin potvrdio dominaciju - u finalu trke na 100 metara trčao 9,77 sekundi Miloš Pavićević

F

enomenalni Jamajčanin - Jusein Bolt je i u Moskvi pokazao da je najbrži sprinter na planeti. Čudo od čovjeka je trijumfovalo u finalu trke na 100 metara rezultatom 9,77 sekundi i tako se iskupio za veliki krah u finalu prošlog šampionata svijeta, održanog 2011. u Daeguu.

TIKET DANA RIJEKA OSIJEK TIP 1

KVOTA 1.40

BREST ISTRA TIP 1

KVOTA 2.10

ŠAFHAUZEN SERVETE TIP 3+

KVOTA 1.65

NALJČIK BALTIKA TIP 0 2

KVOTA 1.70

BEIRA MAR PORTO B TIP 1

KVOTA 2.10

OULU VIKINGIT TIP 1

KVOTA 1.80

Prije dvije godine, Bolt je bez problema stigao do finala, a onda ga je pogrešan start koštao diskvalifikacije.

Svjetski rekorder nije dozvolio da mu se to ponovo desi u borbi za medalju, već je od starta prilično dobro krenuo, zaostajavši, sada već uobičajeno, za onima koji imaju bolji ulazak u trku. Bio je to Amerikanac Džastin Getlin, koji se držao do otprilike polovine distance, a onda je Bolt uspio da ga prestigne i stigne do zlata, kao što je bio slučaj i prije četiri godine na Svjetskom prvenstvu u Berlinu, kada je postavio i sada važeći svjetski rekord - 9,58.

“Ispunio sam ono što sam i obećao - osvojio sam zlato. Kiša nas je sve malo omela da postignemo još bolje rezultate, ali ja iskreno moram biti zadovoljan. Ipak i dalje vjerujem da mogu postizati još bolji rezultat, a zlato u Moskvi biće mi motiv da radim još jače, jer želim da dugo budem na vrhu”, kazao je nakon trke Bolt. Iza Bolta (9,77) i Getlina (9,85) do medalje je stigao i Nesta Karter iz Jamajke (9,95), a ispod deset sekundi trčala su i dvojica njegovih sunarodnika Kemar Bejli-Kol i Nikel Ašmede, pa nema sumnje da će štafeta Jamajke na 4 x 100 biti glavni favorit za zlato, iako u Moskvi nema Johana Blejka,

Furtula u kvalifikacijama bacanja diska Crnogorski atletičar Danijel Furtula nastupiće danas u kvalifikacijama u bacanju diska na Svjetskom prvenstvu u Moskvi.

Furtula se nalazi u prvoj kvalifikacionoj grupi, u kojoj je 14 takmičara.

Početak kvalifikacija zakazan je za 19.40 po našem, odnosno dva sata kasnije, po lokalnom vremenu.

U kvalifikacijama bacanja diska nastupiće ukupno 29 bacača.

Na tehničkom sastanku odlučeno je da kvalifikaciona norma za plasman u finale iznosi 65 meta-

svjetskog prvaka na 100 metara sa prošlog šampionata svijeta.

●ŠPANOVIĆ DONIJELA PRVU MEDALJU SRBIJI Srpska atletičarka Ivana Španović osvojila je prvu medalju u istoriji za Srbiju na Svjetskom prvenstvu u atletici, koje se održava u Moskvi, skočivši 6,82 metara, što je bilo dovoljno za bronzano odličje. Ovim rezultatom oboren je i državni rekord Srbije u skoku udalj.

Zlatnu medalju osvojila je Amerikanka Britni Riz sa preskočenih 7,01 metara, dok je srebro pripalo Nigerijki Blesing Okagbare koja je preskočila 6,99 metara.

●SANDRA PRIGRABILA ZLATO Hrvatska kraljica diska u Moskvi je na Svjetskom prvenstvu ostvarila rezultat od 67,99 metara i tako osvojila titulu svjetske prvakinje, kojoj može dodati evropsku i olimpijsku titulu.

Sandri Perković nije smetala ni kiša koja se spustila usred finala diska, od šest je bacanja imala tri uspješna, što je bilo dovoljno za medalju koja je nedostajala u kolekciji. Preostala dva hica bacila je na daljinu od 67,52 i 67,80 m.

Drugo mjesto i srebrnu medalju uzela je Francuskinja Melina

ra, odnosno najboljih 12 na osnovu rezultata u kvalifikacijama. U kvalifikacijama se bacaju tri hica.

Furtulin najbolji rezultat iznosi 64 metra i 60 centimetara, koji je ostvario početkom marta na zimskom Kupu bacača Crne Gore u Baru.

“Sve ću dati od sebe da se nađem u finalu. To je moj cilj”, rekao je Furtula uoči kvalifikacija.

On bi, ukoliko izbori nastup među 12 najboljih, postao prvi crnogorski atletičar koji je izborio plasman u finale seniorskog prvenstva svijeta.

Robert Mičon s francuskim rekordom od 66,28 m, a treća je bila Kubanka Barrios, koja je bacila 64,96 m.

●ITON NAJBOLJI DESETOBOJAC Amerikanac Ašton Itonosvojio je zlatnu medalju u desetoboju, a takmičenje je završio sa 8.809 bodova.

Iton je na prethodnom Svjetskom prvenstvu u Daeguu 2011. godine osvojio srebrnu medalju.

Srebrna medalja pripala je Njemcu Mikaelu Šraderu sa 8.670, a bronza Kanađaninu Demijanu Vorneru sa 8.512 bodova.

Sport 27

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

PRIPREME ZA EP

Fina ruka u Baru Nakon dva slobodna dana naši košarkaši danas nastavljaju sa pripremama za Sloveniju

Ivković: Teo zaslužio da ga čekamo

SPORTSKI EKRAN 13:00 15:00 16:45 17:00 18:00 21:00 21.30 23.00 01:00

Hokej na ledu, Kazanj - Dinamo Riga Biciklizam, Eneco Tour Atletika SP ATP Masters Sinsinati Fudbal, Poljska liga Košarka, Srbija - Rusija Fudbal, Argentina - Bjelorusija Fudbal, Španija - Saudijska Arabija ATP Masters Sinsinati

Eurosport 2 Eurosport Eurosport Sport klub Eurosport 2 Arena sport 1 Eurosport 2 Eurosport 2 Sport klub

NE PROPUSTITE Atletika SP, 16.45 - Eurosport Kraljica sportova piše svoju 14. priču na Svjetskom prvenstvu... Ne propustite atletska dešavanja iz Moskve - prva zlata već su podijeljena, čekaju se i prvi rekordi...

Crna Gora će na predstojećem EP u Sloveniji biti bez najboljeg igrača - Nikole Pekovića, a po svemu sudjeći ista sudbina zadesiće i selekciju Srbije. Miloš Teodosić zbog povrede najvjerovatnije neće biti na raspolaganju selektoru Dušanu Ivkoviću koji je juče demantovao srpske medije da je Teo već otpisan za veliko takmičenje.

“Nikada se nijesam bavio spekulacijama, ali je možda moja greška što ne znam ko šta spekuliše. Ono što znam je da je Teodosić s nama u hotelu, da radi po posebnom programu i da ima želju da igra, i da on, zbog svega što je dao reprezentaciji i zbog svog kvaliteta, zaslužuje da ga čekamo do poslednjeg dana”, rekao je Ivković.

M.P.

Najteže je prošlo - mjesec dana napornog rada na Zlatiboru, gdje su izabranici Luke Pavićevića punili baterije za ono što ih očekuje na Evropskom prvenstvu u Sloveniji, uslijedio je zatim i prvi kontrolni meč protiv solidne Ukrajine (73:61) koji je samo potvrdio priču iz Šombetelja gdje su “crveni” protiv Austrije i Mađarske prikazali dobru košarku. Iako rezultat nije u prvom planu, tri pobjede u pripremnom periodu, ulivaju opmitizam pred nastavak priprema za šampionat u Sloveniji. Nakon dva slobodna dana naši najbolji košarkaši će se već danas okupiti u Baru, gdje će uslijediti takozvana “fina ruka”, a zatim će za tri dana “crveni” krenuti sa serijom kontrolnih mečeva.

●RADUJE POVRATAK MILKA I BLAGOTE “Imali smo odličnu provjeru protiv jakog protivnika kao što je Ukrajina, koja je u proteklih desetak dana radila u Kijevu, nakon što su se priključili igrači koji na početku priprema nijesu bili sa ostatkom tima.

Bila je evidentna želja Ukrajinaca da djeluju kao tim i bila je to veoma teška utakmica. Pokazali smo vrline, ali jasno je da moramo da radi-

mo na još mnogo stvari. Nedovoljno smo razvijeni u napadu u određenim situacijama, a moramo da budemo čvršći u odbrani. Poslije priprema na Zlatiboru, duelom protiv Ukrajine završili smo prvu fazu priprema i nakon dva dana odmora, nastavljamo sa pripremama u Baru. Velika je stvar što su se u tim vratili Milko Bjelica i Blagota Sekulić i što nam se priljučio Nikola Vučević, pa sada imamo dubinu koja je neophodna kako bi se igra razvijala na pravi način”, kazao je selektor Pavićević.

●SAMOPOUZDANJE NA NIVOU Nove provjere naši momci će imati u Dubrovniku 15.i 16 avgusta kada će gostovati selekciji Hrvatske.

“Poslije tri pobjede u dosadašnjem dijelu priprema, ne nedostaje nam samopouzdanja, a uskoro nas očekuju i dvije veoma jake provjere protiv Hrvatske u Dubrovniku. Imamo još dovoljno vremena da ispravimo određene nedostatke u našoj igri, da podignemo formu na još veći nivo i uigramo se na pravi način, kako bi ostvarili dobar rezultat u Sloveniji”,jasan je Sead Šehović.

M.P.

Kovinić u kvalifikacijama za US Open Najbolja crnogorska teniserka, Danka Kovinić učestvovaće u kvalifikacijama za US Open, koji će početi 20. avgusta, saopšteno je iz Teniskog saveza. Biće to prvo učešće crnogorske teniserke na nekom Gren slemu.

Prije nje samo je Goran Tošić igrao u kvalifikacijama na Australian openu.

U glavnom žrijebu fjučersa u Brčkom nalazi se Vladica Babić, dok će Milica Šljukić u drugom kolu kvalifikacija sjutra igrati sa Neli Ponomarevom iz Rusije.

U konkurenciji tenisera Ljubomir Čelebić biće u glavnom dijelu fjučersa u Čakovecu.

Na fjučersu u Novom Sadu, žrijeb je u kvalifikacijama u prvom kolu spojio braću Ivana i Igora Saveljića.

U drugo kolo plasirao se Igor, rezultatom 2:0(7:5 i 6:3). Naredni rival biće mu Patrik Fabian iz Slovačke.

M.P.

ŠAMPION SE POJAČAVA

Dvojac na probi u Lovćenu Gužva na poziciji srednjeg i lijevog beka u taboru Cetinjana S obzirom da je Vuk Lazović potpisao za Slovan, te da se čelnici kluba nijesu dogovorili sa reprezentativnim pivotom – Nemanjom Grbovićem oko produžetka saradnje, novi trener rukometaša Lovćena Kasim Kamenica odlučio da je da na probu dovede igrače iz domaće lige. Tako će se već u ponedjeljak na treningu pojaviti bivši kadetski i juniorski reprezentativac Stefan Čizmović koji je već tri godine standardan član Sutjeske. Mladi Nikšićanin ima iskustvo igranja u SEHA ligi, s obzirom da je bio prva opcija na crti tadašnjeg trenera

Zorana Kastratovića.

Osim Čizmovića u našu prijestonicu će danas doći i lijevi bek Đorđo Peruničić koji je protekla dva mjeseca boravio u Novom Sadu, odradio je pripreme sa Vojvodinom, ali nije dogovorio saradnju.

Peruničić je takođe prošao sve mlade selekcije nacionalnog tima, a do sada je nosio dres Cepelina i Budvanske rivijere.

Ukoliko Peruničić zadovolji Kamenicu, bivši naš selektor će morati da se zahvali nekom od igrača, s obzirom da je na poziciji lijevog i srednjeg beka velika gužva.

U ovom trenutku na tim pozicijama na raspolaganju su mu Drašković, Ačruk, Lasica, Vukićević, Latković, Nikolić, Stanković, Petričević i Nikočević. Ono što “crvene” u ovom trenutku treba da brine jeste da još uvijek nijesu riješili pitanje desnog beka. Prema našim informacijama obnovljeni su pregovovi sa bivšim bekom Borca i Savehova - Alenom Kulenovićem, s obzirom da je prva želja Kemnice, desni bek iz Živinica Emir Rahimić juče potpisao jednogodišnji ugovor sa prvoligašem iz Irana.

M.P.

RODŽERS KUP

Rafa Nadal osvojio Montreal Rodžers Kup u Montrealu ima novog kralja - Rafael Nadal treći put u karijeri osvojio je ATP turnir u Kanadi. Španac je u finalu bez mnogo uzbuđenja za nešto više od sat vremena savladao domaćeg idola - Miloša Raonića 2:0 (6:2, 6:2).

Rođeni Podgoričanin koji na-

stupa pod kanadskom zastavom, očigledno je svoju municiju potrošio do dolaska u finale pa je u najvećem meču svoje karijere brzo istakao bijelu zastavu.

Rafael Nadal je poslednji put Masters Kup osvojio 2005.godine.

M.P.

Od danas saigrači: Stefan Čizmović zaustavlja kapitena Lovćena - Igora Markovića

28 Sport

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

KOMJUNITI ŠILD

Nova era, stare navike Robin van Persi sa dva gola “uništio” latikse u meču za pehar Komjuniti šilda i svom novom menadžeru Dejvidu Mojesu donio prvi trofej u karijeri: Mančester junajted - Vigan 2:0 Ostrvo je i na startu nove sezone prošarano crvenim bojama. Novi trofej stiže na “Old Traford”, navijači Mančester junajteda ponovo “luduju”, Robin van Persi nastavlja da uništava protivničke odbrane...

Sve je, čini se, isto kao prošle sezone, ali... Novi pehar u slavnoj istoriji “đavola” poslije 27 godina nije djelo velikog - najvećeg - ser Aleksa Fergusona, novi pehar prvi je u karijeri njegovog nasljednika i zemljaka Dejvida Mojesa! Sezona u “kolijevci fudbala” juče je zvanično počela na “Vembliju”, u meču za trofej “Komjuniti šilda” (engleski Superkup) Mančester junajted je “sredio” senzacionalnog osvajača FA kup, danas

drugoligaša, ekipu Vigana - 2:0. Heroj “đavola”? Zna se - Robin “Vantastic” Van Persi, strijelac oba pogotka! Bio je to 20. trofej Mančester junajteda u ovom takmičenju, a “leteći Holanđanin” prvi gol je postigao “paklenim” udarcem glavom (šesti minut), dok je drugi sjajno “pospremio” lijevom nogom pedesetak minuta kasnije...

“Uvijek je lijepo kada se postigne gol, pogotovo na Vembliju. Prošle godine nijesam dao mnogo golova glavom, tako da to moram da popravim”, rekao je Van Persi nakon meča. “Imamo Vilfreda Zahu (Mančesterov supertalenat koji je juče ranije izašao zbog povrede), koji je odra-

SUPER LIGA SRBIJE, 1. KOLO

Javor šamarao Zvezdu, Kasalica strijelac Ono što je viđeno od nekadašnjeg beogradskog velikana u posljednjih nekoliko sezona, preslikano je već u prvom kolu nove priče Super lige Srbije. Crvena zvezda je gostovala Javoru u Ivanjici i vratila se crvenih obraza, pošto je od domaćeg tima primila četiri žestoka šamara - juče, Javor - Zvezda 4:2. Ono što je za nas dobra vijest sa ovog susreta je da je crnogorski napadač Filip Kasalica postigao jedan od dva gola i da je pružio dobru partiju pred gostovanje “hrabrih sokolova” u Bjelorusiji.

“Malo smo se poslije vođstva

uplašili i nekih 15 minuta igrali slabo. Drugo poluvrijeme smo odigrali fantastično. Čini mi se da je golman Bajković spasao Zvezdu da ne primi još koji gol”, bio je zadovoljan nakon meča trener Javora Bogić Bogićević.

Dan ranije mučio se i Zvezdin “vječiti” rival Partizan, ali su “crno-bijeli” uspjeli nekako da savladaju 11 (toliko ih je doputovalo na meč u Beograd!) heroja iz Novog Pazara - 4:3.

SEMAFOR: Javor - Crvena zvezda 4:2 (Milović 5, Onjilo 13, Đorđević 81, Dražić 85. - Kasalica 21, Pečnik 28.).

K.B.

PRED PRIJATELJSKI MEČ

Mihin spisak za Kolumbiju Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Siniša Mihajlović objavio je spisak od 23 igrača za prijateljsku utakmicu naših sjevernih susjeda protiv Kolumbije. Mihajlović je pozvao samo jednog debitanta, sedamnaestogodišnjeg golmana Jagodine Predraga Rajkovića, koji je nedavno sa omladinskom reprezentacijom Srbije osvojio Evropsko prvenstvo u Litvaniji. Srbija će protiv Kolumbije igati u srijedu 14. avgusta od 20 sati na “Miniestadiju” u Barseloni.

Pozvani igrači: Golmani: Damir Kahriman (Tavrija), Branimir Aleksić (Spartak) i Predrag Rajković (Jagodina).

Odbrambeni igrači: Antonio

Rukavina (Valjadolid), Branislav Ivanović (Čelsi), Neven Subotić (Borusija Dortmund), Milan Biševac (Lion), Slobodan Rajković (Hamburg), Aleksandar Kolarov (Mančester siti), Nenad Tomović (Fjorentina) i Dušan Basta (Udineze). Vezni fudbaleri: Aleksandar Ignjovski (Verder), Ivan Radovanović (Kijevo), Ljubomir Fejsa (Olimpijakos), Luka Milivojević (Anderleht), Radosav Petrović (Genčlerbirligi) Nenad Krstičić (Sampdorija), Dušan Tadić (Tvente) i Miralem Sulejmani (Benfika). Napadači: Filip Đuričić (Benfika), Lazar Marković (Benfika), Aleksandar Mitrović (Partizan) i Marko Šćepović (Partizan).

dio veoma dobar posao. Vjerujem u ovaj tim jer mi smo šampioni. Mislim da se tri tima izdvajaju kao favoriti za titulu, tako da ćemo se opet boriti do kraja”.

Koliko je Mančester junajted bio dominantan u ovom duelu najbolje govori podatak da njegov golman David de Hea nije imao nijednu intervenciju tokom utakmice, te da su momci, koje nakon odlaska Roberta Martineza u Everton trenira Oven Kojl, uputili samo jedan šut van okvira gola za cijelih 90 minuta.

Nova era, stare navike - Fergi više nije tu, ali trofeji i dalje stižu na “Teatar snova”...

K.B.

1

šut van okvira gola imali su igrači Vigana na meču protiv Mančester junajteda - u okvir nijedan

7

golova postigao je Robin van Persi na posljednjih šest mečeva protiv Vigana

BUNDESLIGA, 1. KOLO

Super nedjelja najavljuje ludu sezonu Bundeslige Kakav dan u Njemačkoj - sjajni Majnc sredio Štutgart (3:2), raspucali se i Šalke i Hamburger (3:3)

● KARIKATURA DANA

Kakva Herta, strašna Herta Bundesliga se vratila u glavni grad Njemačke i već na startu je viđen spektakl - ponos Berlina, ekipa Herte razmontirala je prošlogodišnji hit Ajntraht iz Frankfurta (6:1) i smješka se sa vrha Bundeslige.

Možda su Bajern Minhen i Borusija Dortmund svoje obaveze na startu nove sezone obavili ranije, ali da magiju imaju i drugi timovi Bundeslige - pokazao je jučerašnji superdan u Njemačkoj! Dva meča koja su izdvojena za nedjelju donijela su spektakularan fudbal, totalnu dramu i čak 11 golova... Najprije je Majnc, ko zna koji put u posljednjih nekoliko sezona, oduševio i na svojoj “Kofejs areni” sredio Štutgart (3:2), da bi nešto kasnije u jednom od klasika njemačkog fudbala, na “Veltins areni” Šalke i Hamburger “izgurali” paklen remi - 3:3.

“Nevjerovatno čudan meč, koji

smo odlično otvorili, da bismo na kraju morali da spasavamo bod”, bilo je prvo što je nakon meča rekao trener Šalkea Jens Keler.

A njegovi momci, nošeni kao i uvijek fanatičnom publikom, poveli su već u drugom minutu preko “ubice” Klasa Jana Huntelara, HSV je brzo okrenuo preko Rafaela van der Varta (iz penala) i Maksimilijana Bajstera, a onda je Huntelar ponovo vratio stvari na svoje mjesto (2:2). Lese Zobijeh je početkom nastavka goste ponovo doveo u vođstvo, da bi bod na otvaranju na “Veltins arenu” ostavio Adam Šalaji.

“Nakon svega moramo biti zado-

voljni”, dodao je Keler. “Sezona je tek počela, ali jasno je da moramo da popravimo igru u odbrani”.

Super Majnc je ponovo u modi - Nikolaj Miler je dva puta tresao mrežu “švaba” (golove za Štutgart postigli Vedad Ibišević i Martin Harnik), a sudbina je htjela da jedan od pogodaka bude djelo Šinjija Okazakija - momka koji je ovog ljeta napustio Štutgart nakon tri godine provedene na “Mercedes areni”.

SEMAFOR: Majnc - Štutgart 3:2 (Miler 14, 78, Okazaki 65. - Ibišević 16, Harnik 82), Šalke - Hamburger 3:3 (Huntelar 2, 45, Šalaji 72. - Van der Vart 12. pen, Bajster 24, Zobieh 49).

K.B.

Sport 29

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

Matri: Napoli je OK Kako pišu italijanski mediji, napadač Juventusa alesandro Matri spreman je da potpiše za Napoli. Torinski klub je već prihvatio ponudu Napolitanaca od 12 miliona eura, a povremenom italijanskom reprezentativcu je ponuđen petogodišnji ugovor po kome će zarađivati 2,7 miliona eura godišnje.

Matri je trenutno tek četvrti ili peti izbor u napadu “stare dame” i teško da će imati neku veću minutažu naredne sezone tako da je odlučio da pristane na transfer u tim prošlogodišnjeg viceprvaka Italije.

Medel u Kardifu za rekordan transfer Poslije dovođenja andreasa kornelijusa i stivena kolkera, čiji su transferi bili rekordni u istoriji Kardifa, Velšani su još jednom izdvojili rekordnu sumu za dovođenje fudbalera. Ovoga puta platili su Sevilji nešto više od 9 miliona eura za čileanskog reprezentativca garija Medela. Čileanac je karijeru započeo u Univerzidad de Katoliki, zatim je dvije godine nastupao za Boku juniors, a prvi evropski klub mu je bila Sevilja za koju je odigrao 76 utakmica i postigao 8 golova.

Redsi i Milan žele Sakoa Defanzivac Pari Sen Žermena, Mamadu sako, rekao je da želi da napusti klub i pređe u ekipu u kojoj će igrati redovno, kako bi izborio mjesto u reprezentaciji Francuske za Svjetsko prvenstvo 2014. godine koje se održava u Brazilu.

Njemu ugovor ističe sljedećeg ljeta, a uz već pominjani Liverpul, u trku za ovog igrača koji je ponikao u školi fudbala “svetaca” uključio se i Milan.

Samjuel Eto Vengerova želja Nakon Intera, Čelzija i Napolija, u trku za Samjuela Etoa uključili su se Arsenal i Los Anđeles Galaksi.

Predsednik Anžija Sulejman Kerimov objavio je ranije da će svi preplaćeni igrači biti prodati, te da će se budžet kluba svesti na 40-50 miliona eura na godišnjem nivou, a u taj plan se ne uklapa plata kamerunskog reprezentativca.

Pred Pakao u kvalifikacijama

Za povratak vjere u hrabre sokolove Crnogorski fudbaleri juče odradili prvi trening pred prijateljski meč sa Bjelorusijom u srijedu u Žodini - na okupljanju osam reprezentativaca Kosta Bošković

T

og 18. novembra 2009. bjelorusija je najavila svijetle dane za naš reprezentativni fudbal (prvi meč nakon neuspješnih kvalifikacija za Mundijal 2010.), “grande Capitano” Mirko vučinić se poigravao sa bivšim sovjetima (napravio “bezbroj” sjajnih akcija i postigao jedini gol na meču), a na neki način “crveno-zeleni” bi i ovog vrelog avgusta mogli da budu “glasnici” dobrih stvari za “hrabre sokole” poslije “noćne more” protiv ukrajine. velikih 4:0 još uvijek odzvanjaju u ušima svakog Crnogorca, ali nijesu nam srušili snove - nakon bjelorusije i prijateljskog meča u srijedu, naše momke čekaju tri najvažnija meča u kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo. Neka se naš san nastavi...

“Operacija” Bjelorusija počela je juče u našoj bazi na Starom aerodromu, a na prvom treningu selektor Branko Brnović i njegovi asistenti radili su sa osmoricom reprezentativaca - Mladen i Vladimir Božović, Elsad Zverotić, Fatos Bećiraj, Mitar Novaković, Miodrag Džudović, Luka Đorđević i Stevan Jovetić. Ostali se očekuju danas ili će crnogorsku ekspediciju čekati u Žodini, gradiću (u blizini prijestonice Minska) u kojem će odigrati meč između Bjelorusije i Crne Gore. Pred prvi trening u vreloj Podgorici medijima su se obratila dva majstora - jedan iz napada i jedan iz odbrane...

● Luka ĐorĐević: Pobjeda za samoPouzdanje

U danu kada je njegov novi klub Tvente “razmontirao” Fejenord usred Roterdama (1:4) crnogorski biser Luka Đorđević je, zajedno sa ostalim “sokolovima” krenuo u misiju povratka vjere u naš nacionalni tim.

“Sigurno da neće biti laka utakmica u Bjelorusiji, posebno jer se igra na njihovom terenu”, jasna je nova “devetka” Tventea. “Vjerujem da je svako od momaka spreman da poslije teškog poraza od Ukra-

jine pokaže da ljudi treba da vjeruju u ovu reprezentaciju. Potrudićemo se da pružimo dobru partiju i pobijedimo, što je najvažnije za samopouzdanje”.

Može li Bjelorusija da “glumi” Poljsku - našeg narednog rivala u kvalifikacijama. “Što se tiče neke čvrstine, pretpostavljam da može. Bjelorusija i Poljska su vjerovatno slične po tom pitanju, veoma su jake ekipe sa snažnim igračima. Međutim, naravno da je Poljska bolja reprezentacija, ali u svakom slučaju nam neće biti lako, moraćemo da se fokusiramo 100 odsto i pokušamo da odigramo isto tako kako bi odigrali protiv Poljske. Sjutra treba da ih gledamo na CD-u, ali vjerujem da je selektor sredio sve te taktičke situacije, a uskoro ćemo znati više o njima”.

● Miodrag džudović: Za dobru priču pred poljsku Nakon Luke sa novinarima je razgovarao i naš div iz odbrane Miodrag Džudović - crnogorski štoper vjeruje da će Bjelorusija biti idealan protivnik da se popravi slika nakon Ukrajine.

“Pokušaćemo da ispravimo situaciju u kojoj smo se našli poslije

teškog poraza protiv Ukrajine. Nastojaćemo da vratimo samopouzdanje i napravimo dobru uvodnu priču pred izuzetno tešku i važnu utakmicu u Poljskoj. Ova utakmica će nam biti neka provjera i povratak samopozdanja”, ocijenio je Džudovič.

Koliko poznajete ovu selekciju Bjelorusije?

“Znam dosta igrača koji igraju po Rusiji. Uglavnom, dobra su ekipa, mada i ovdje u Podgorici sam igrao protiv njih, tada su bili u podmlađenom sastavu. Igraju dobar fudbal, izuzetno su nezgodan protivnik i tokom svih kvalifikacija uvijek su pravili probleme boljim reprezentacijama”, jasan je štoper Spartak Naljćika.

Okrećemo se još jednom finišu kvalifikacija - naš defanzivac smatra da je ključna stvar što još uvijek sve zavisi od nas...

“Naša situacija je sada malo lošija, ali glavno je da je sve u našim rukama. Sve zavisi od nas. Isto kao što smo mogli da odemo u Ukraji-

nu i odigramo dobro, kao i protiv drugih dobrih reprezentacija, tako ćemo morati da se potrudimo da svoju sudbinu držimo u svojim rukama do kraja, do posljednjeg meča protiv Moldavije”, zaključio je Džudović.

Baša kasni zbog arkade Jučerašnji trening trebao je da odradi i sjajni štoper Lila Marko Baša, ali naš majstor nije ni doputovao u Podgoricu. Razlog?

Razbijena arkada na meču sa Lorijenom u subotu. Očekuje se da će se “doktor odbrane” reprezentaciji priključiti u Minsku, baš kao i Stevan Jovetić (koji danas treba da završio poslove oko radne dozvole), Nemanja Nikolić, Milorad Peković.

Srećan sam zbog odlaska u Tvente U razgovoru sa Lukom Đorđević bilo je prilike i da se priča o stvarima koje nijesu direktno vezane za reprezentaciju, o njegovom prelasku u jednu od Top liga (Holandsku) i o njegovom klubu Tventeu iz Enšadea.

“Otišao sam na pozajmicu u Tvente godinu dana, mislim da je to dobra situacija za mene i da ću u Holandiji imati više vremena za igru. Zadovoljan sam i srećan što

sam tamo”, istakao je Đorđević.

Nešto prije ovog treninga Tvente je “rasturio” veliki Fejenord (1:4) u Roterdamu - da li si gledao taj meč.

“Nijesam uspio da gledam, nijesam našao na TV-u, ali pratio sam rezultat, izgleda da im ne treba napadač”, našalio se crnogorski supertalenat, za kojeg ne sumnjamo da će napraviti veliku priču u zemlji “totalnog fudbala”.

30 Sport

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

FOTO: M. Danilović

MIRKO RADIŠIĆ

Gol? Tako se namjestilo Defanzivac sa njuhom za gol - štoper Mogrena donio trijumf žutima nad Grbljem u Radanovićima (1:0) - ne šepuri se egzekucijom, veliča kolektiv

Dejan Ognjanović hvali Japanca: Masato Fukui u duelu sa Aleksandrom Dubljevićem

DEJAN OGNJANOVIĆ

Jači smo nego prošle godine Sutjeska odradila Mornar (2:0) - iskusni defanzivac prezadovoljan trijumfom - nada se da može ponoviti uspjeh iz prošle sezone Premijera šampiona je bila šampionska - borbeni momci Dragana Radojičića su sa dva gola u mreži ispratili Mornar put Bara, a Sutjeska je ostala da slavi na terenu na kome je prošle godine u posljednjem kolu osvojena istorijska titula.

A, šampionska kruna im je dodijeljena upravo pred početak utakmice, pa smo pitali iskusnog Dejana Ognjanovića je li bilo emocija...

“Iskreno, to je već zaboravljeno. Napravili smo veliki uspjeh, ali sada gledamo naprijed. Poslije ispadanja od Šerifa iz kvalifikacija okrenuli smo se prvenstvu. Dobro smo startovali”, riječi su Ognjanovića koji daje primjer ostalim momcima iz plavo - bijelog jata...

“Samo treba iz utakmice u utakmicu da djelujemo dobro, jer tako možemo da ponovimo uspjeh od prošle godine. Naravno, biće teško, jer je prvenstvo ujednačenije nego ranije. Zato ponavljam: idemo od utakmice do utakmice”, provjerenom parolom vodi se Dejan.

Kako je bilo protiv Mornara? Barani su se lijepo pojačali, mogli bi da predstavljaju nagaznu minu. Eto, Sutjeska je lako zaobišla...

“Sasvim OK. Djelovali smo dobro. Treba samo da nastavimo sa sjajnim radom”. Šampioni države su uz Mogren favoriti za titulu, jer roster nije okrnjen u odnosu na prošlu godinu - nado-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

mjestili su se odlasci, došla su pojačanja...

“Već smo jednu godinu zajedno, tako da smo jači nego prošle sezone. Jači smo ako ne igrački, onda sigurno što se iskustva tiče”, jasan je Ognjanović, koji je dodao: “Igramo dobro, možda ljepše, djelujemo uigranije... Nadam se da je pred nama još jedna dobra godina”.

Simpatije nikšićke publike pokupio je jedan novajlija - Japanac Masato Fukui. Prvo: igrao je dobro, drugo: postigao je gol u 21. minutu za 2:0. Ognjanović koji je prošao dosta u karijeri (Budućnost, Partizan, Obilić, LKS Lođ...) je čovjek koji može da da ocjenu o Masatu...

“Dobar je igrač. Prvo poluvrijeme je odličan bio, drugo je malo pao. Sigurno je da će nam biti od velike koristi. Radi se o kvalitetnom fudbaleru, koji će iz utakmice u utakmicu djelovati bolje”, poručio nam je 35-godišnji Ognjanović.

Sutjeska je elegantano otvorila šampionsku trku, a sada nas je zanimalo kakva je atmosfera? Prošle godine je bila odlična - to znamo...

“Uvijek je atmosfera dobra kod nas. Šef sa stručnim štabom sve drži pod kontrolom, ne da nam da se opustimo. Kada se pobjeđuje, uvijek je super. Nadam se da ćemo kako vrijeme odmiče biti sve bolji i bolji”, rekao nam je na kraju Dejan Ognjanović.

B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

Opaki ofanzivci (za domaće prilike) su ljetos stigli u metropolu turizma (Goran Vujović, Milan Đurišić, Radivoje Golubović...), a umjesto njih posao je odradio stameni defanzivac - Mirko Radišić je potpisao premijerni trijumf Mogrena u sezoni 2013/2014 kada napadaju duplu krunu.

Pao je Grbalj - minimalno, teško, srećno, zasluženo...

“Otišli smo u komšiluk po trijumf i upisali smo ga. Bili smo bolji u prvom dijelu, poslije smo se malo povukli, ali trijumfovali smo uz dozu sreće i to je najbitnije”, poruka je meč vinera Radišića, koji je dodao.

“Teško je bilo igrati protiv Grblja, ali na kraju smo zasluženo slavili.

Pobjeda nam mnogo znači, jer nam slijedi teška serija u prvenstvu”, svjestan je Mirko da “majstori sa mora” sljedeće nedjelje dočekuju Budućnost, a onda idu na noge Rudaru, pa goste Zetu...

Kako to da od silnih egzekutora naprijed (počeli Goran i Nikola Vujović, te Đurišić, kasnije ušli Marko Đurović i Golubović) baš rođeni Cetinjanin presudi talentovanih komšijama...

“Tako se namjestilo. Stvarno smo se pojačali dobro, imamo sjajan napad, ali iz kolektiva sam sada ja iskočio, sljedeću utakmicu će neko drugi”, ne šepuri se pobjedničkim pogotkom štoper “žutih” iz Budve.

Realno, prvi ste favoriti za titulu, otvorili ste sezonu pobjedom što je dobro...

Bitan je kolektiv i trijumf: Štoper Mogrena Mirko Radišić u duelu sa sadašnjim saigračem Goranom Burzanovićem “Za naše prilike imamo drim tim, jasno je da ćemo napadati oba trofeja u godini koja je počela. Prioritet je titula, ali igraćemo jako na oba fronta. Međutim, otom - potom. Krenuli smo trijumfom, nadam se da ćemo nastaviti u istom ritmu”.

Za kraj - put do trofeja neće biti nimalo lako. Jer svako svakoga ovdje kod nas može da zakine...

“Nema šanse da će da nam bude lako. Liga je izjednačena, možda izjednačenija nego ikada ranije, a sigurno je najizjednačenija u regionu. Dobro se poznajemo međusobno, uvijek dođe do nekog iznenađenja. Zbog svega toga moramo da budemo maksimalno koncetrisani uvijek”, rekao nam je Mirko Radišić, bivši mladi reprezentativac Crne Gore.

B.T.

Vukovi: Rezultat je bolji od igre

Potpisao tri važna boda: Darko Zorić uvjerava da će Čelik ubuduće igrati bolje

DARKO ZORIĆ

Tri boda koja vrijede šest Čelik u Pljevljima sa igračem manje savladao Rudar - 2:1 - rezultat dobar, igra će biti bolja Rezultat je bio 1:1, Čelik je od 51. minuta igrao sa igračem manje (isključen Predrag Brnović), ali pozitivna serija se nastavila - družina Slavoljuba Bubanje je u sedmom meču protiv Rudara upisala petu pobjedu (uz dva remija).

A, za to je pored kolektiva najzaslužniji talentovani ofanzivac “metalurga” Darko Zorić koji je u finišu utakmice (83. minut) postavio konačnih 1:2...

“Drago mi je zbog gola. Daje mi podstrek za dalje”, rekao nam je juče Darko, koji je nastavio: “Bitno je da smo pobijedili, jer smo imali crveni karton, pa smo se branili. Srećom došla je ta kontra, iskoristio sam je... Na kraju je sve ispali kako treba”.

Međutim, jasno je svima da finalista Kupa od prošle sezone nije briljirao...

“Rezultatom moramo da budemo zadovoljni, jer je uvijek lijepo

kada pobijedite na startu. Ali, igra nam nije bila sjajna, možemo mnogo bolje. Međutim, pobjede u utakmicama koje ne odigrate dobro utiču na samopouzdanje - jačaju ga”, govori mladi reprezentativac Crne Gore, a onda u jednom dahu nastavlja...

“Iskreno, da nam je neko ponudi rezultat 1:1 kada smo imali igrača manje - prihvatili bi. Odreagovali smo kako treba, zato tri boda iz Pljevalja vrijede kao šest poena”.

Jasno je i zašto Čelik nije izgledao najbolje na terenu - mnogo je novih igrača u svlačionici, došli su u smiraj prelaznog roka, treba to posložiti...

“Još se uigravamo, to je definitivno. Vjerujem da će uskoro sve doći na svoje, vjerujem da ćemo iz utakmice u utakmicu djelovati sve bolje”, poručio je na kraju razgovora Darko Zorić, mladi majstor “metalurga” iz Nikšića...

B.T.

Miloš Radulović Zeta - Lovćen - domaćin je imao samo teren na svojoj strani što u Telekom 1. CFL ne znači mnogo, a gost je imao prednost u vidu igračkog kadra. Veliku prednost.

I na kraju je pobijedio domaćin - prvi šampion nezavisne Crne Gore je mimo svih prognoza golom Petra Orlandića srušio stogodišnjaka.

“Iza nas je jedna vrlo teška i vrlo tvrda utakmica. Najbitnije od svega je da smo upisali tri boda”, rekao nam je kapiten “vukova” Miloš Radulović.

Ipak, sa trijumfom ne dolazi uvijek - potpuno zadovoljstvo...

“Rezultat je dobar, ali ne možemo da budemo zadovoljni prikazanom igrom. Nijemo igrali najbolje što znamo, bilo je nekih propusta, moramo to da popravimo što prije. Nadam se da će već od narednog kola sve biti bolje”, rekao je desni bek Zete, koja u subotu gostuje Čeliku.

I još nešto iz svlačionice stacionirane u Golubovcima - Mladen Vukićević ostaje šef stručnog štaba uprkos tome što se mislilo da će zbog neslaganja sa upravom napustiti kormilo. Razmimoilaženje u stavovima jeste postojalo, ali Vukićević će nastaviti sa radom...

B.T.

Sport 31

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

TIM KOLA

Golman Gačević (Dečić)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. SUTJESKA

1

1

0

0

2:0

3

1

1

0

0

2:0

3

0

0

0

0

0:0

0

2. ČELIK

1

1

0

0

2:1

3

0

0

0

0

0:0

0

1

1

0

0

2:1

3

3. MOGREN

1

1

0

0

1:0

3

0

0

0

0

0:0

0

1

0

0

0

1:0

3

4. ZETA

1

1

0

0

1:0

3

1

1

0

0

1:0

3

0

0

0

0

0:0

0

5. DEČIĆ

1

0

1

0

0:0

1

0

0

0

0

0:0

0

1

0

1

0

0:0

1

6. PETROVAC

1

0

1

0

0:0

1

1

0

1

0

0:0

1

0

0

0

0

0:0

0

7. BUDUĆNOST

1

0

1

0

1:1

1

1

0

1

0

1:1

1

0

0

0

0

0:0

0

8. MLADOST

1

0

1

0

1:1

1

0

0

0

0

0:0

0

1

0

1

0

1:1

1

9. RUDAR

1

0

0

1

1:2

0

1

0

0

1

1:2

0

0

0

0

0

0:0

0

10. GRBALJ

1

0

0

1

0:1

0

1

0

0

1

0:1

0

0

0

0

0

0:0

0

11. LOVĆEN

1

0

0

1

0:1

0

0

0

0

0

0:0

0

1

0

0

1

0:1

0

12. MORNAR

1

0

0

1

0:2

0

0

0

0

0

0:0

0

1

0

0

1

0:2

0

Bečelić (Sutjeska) Novović (Dečić) Radišić (Mogren) Pejović (Mogren)

Vezni red Kaluđerović (Rudar) Fukui (Sutjeska) N. Vukčević (Budućnost) Ivanović (Čelik)

Napad Isidorović (Sutjeska) Orlandić (Zeta)

Trener

Mladen Vukićević

RADANOVIĆI - Stadion: Grblja. Gledalaca: oko 200. GOLOVI: 0:1 Radišić u 41. Sudija J. Kaluđerović (Cetinje) 6,5. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 6,5, Đ. Ražnatović (Cetinje) 6,5. Žuti kartoni: Radusinović, Janković, I. Bogdanović, Carević, Milojko, Ragipović (Grbalj), Marković, Pejović, Đurović (Mogren).

GRBALJ

MOGREN

0

Radulović 7, N. Bogdanović 6,5, Radusinović 6,5, Carević 6,5, I. Bogdanović 7, Milojko 5,5 (od 78.

Nikolić -), Ragipović 7, Petrović 5,5 (od 46. Agović 5,5), Janković 7, Ašćerić 6, Pepić 5,5 (od 70.

Međedović) Trener: Aleksandar Nedović 7

1 1

Todorović 6,5, Racković 6,5, Radišić 8, Kapisoda 6,5, Pejović 7, Lagator 6,5, Marković 7, Burzanović 6,5 (od 67. Đurović -), Đurišić 6 (od 80. Kalezić -), N. Vujović 6,5, G. Vujović 6 (od 75.

Golubović -) Trener: Branislav Milačić 7,5

SUTJESKA

2 2

Janjušević 7, Bečelić 6,5, Ognjanović 7, Ćuković 6,5, Stijepović 7, Stefanović 7, Pejović 7, Fukui 7,5 (od 80. Poček -), Stevović 7 (od 77. V. Karadžić -), Isidorović 7,5 (od 66. Jovović -), Radonjić 7 Trener: Dragan Radojičić 7,5

Igrač utakmice: Mirko Radišić

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 700. GOLOVI: 0:1 Ivanović, u 19, 1:1 Kaluđerović u 23, 1:2 Zorić u 83. Sudija: M. Novović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Pajović (Cetinje) 6,5, M. Asović (Berane) 6,5. Žuti kartoni: Kaluđerović, Mijušković, Šćepanović (Rudar), Vuković, Brnović (Čelik). Crveni karton: Predrag Brnović (Čelik) u 51. minutu.

RUDAR

ČELIK

1 1

Vukliš 6 (od 65. Radanović -), Jeknić 6,5, Mijušković 6, Šćepanović 5,5 (od 85. Gačević -), Nestorović - (od 28. Šljivančanin 6,5), Kaluđerović 7,5, Sekulić 6,5, Vlahović 7, Bambur 6,5, Jovanović 7, Ćosović 6,5 Trener: Mirko Marić 6,5

2 1

Aković 7, Nikolić 6,5, Vuković 7, Mujdragić 7, Videkanić 6,5, Hadžibulić 6,5, Adrović 7, Ivanović 7 (od 81. Bulatović -), Jovović - (od 11. Kalezić 6), Zorić 7,5, Đalac 7 Trener: Slavoljub Bubanja 7 Igrač utakmice: Darko Zorić

BUDVA - Stadion: “Lugovi”. Gledalaca: oko 50. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica) 6,5.

Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica) 6,5, V. Todorović (Nikšić) 6,5. Žuti kartoni: Mrvaljević, Grbović, Dragićević (Petrovac), Popović, Zlatičanin, Ljuljđuraj (Dečić).

PETROVAC

DEČIĆ

0

Popović 6,5, Ivanović 6, Mrvaljević 5,5, Grbović 6, Čelebić 6, Golubović 6 (od 70. Šofranac), Đukić 6, Dragićević 5,5 (od 63. Marković), Muhović 6, Pejaković 6, Jablan 5,5 (od 56. Leverda 5,5) Trener: Milorad Malovrazić 6,5

0

Gačević 7, Padović 6, Novović 6,5, Ramović 6, Vujačić 6 (od 90.

Ajković -), Zlatičanin 5,5, Popović 6,5, Pepić 6 (od 90. Lekić -), Ljujđuraj 6, Vučić 6 (od 85. Kuč -), Lazarević 6 Trener: Fuad Krkanović 6,5 Igrač utakmice: Novica Gačević

+ Plus

ZETA

Nijesu bili favoriti, a iznenadili su - Zeta je na Trešnjici pobijedila kvalitetniji sastav Lovćena rezultatom 1:0. Možda igra nije bila na visokom nivou (a bila je dobra), ali prvi šampion nezavisne Crne Gore je promovisao mladost...

Do sada gotovo anonimni Čolović, Klikovac, Dujković su sa ne tako starijim starosjediocima krenuli dobro u prvenstvo, krenuli po afirmaciju, a od svega bi koristi mogla da ima Zeta.

Ako u Golubovcima nastave sa pravim radom prvo će se gledati dobar fudbal, a onda će možda i na plejadi mladih igrača moći da zarade kada dođe vrijeme za transfer.

LISTA STRIJELACA

NIKŠIĆ - Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: oko 900. GOLOVI: 1:0 Isidorović u 19, 2:0 Masato u 21. Sudija: A. Marković (Cetinje) 7. Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje) 7, D. Mrgunović (Podgorica) 7. Žuti karton: Lakićević (Mornar).

MORNAR

0

Lakićević 6, Kajević 5,5, Dubljević 6, Petrović - (od 5. Radulović 5), Radovanović 5, Arsenijević 5,5, Obradović 5, Tomić 5 (od 78.

Jovović -), Mijušković 5,5 (od 90.

Vukmarković), Divanović 5,5, Živković 5 Trener: Obren Sarić 6,5 Igrač utakmice: Masato Fukui

GOLUBOVCI - Stadion: “Trešnjica”. Gledalaca: oko 300. GOLOVI: 1:0 Orlandić u 48. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica) 6,5. Pomoćnici: S. Korać (Bar) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Radulović, Cavnić (Zeta), Brnović (Lovćen).

ZETA

1 0 Ivanović 6,5, Radulović 6,5, Cavnić 7, Čolović 7, Klikovac 7, Dujković 7, Mojović 6 (od 46. St. Vukčević 6,5), Došljak 6,5 (od 89. Sa. Vukčević -), Vlaisavljević 7, Boljević 7 (od 90.

Kukuličić -), Orlandić 7,5 Trener: Mladen Vukićević 7,5

LOVĆEN

0

Dragojević 6,5, Radunović 6, Tatar 6,5, Vujović 6, Martinović 6 (od 80.

Kosović -), Mirković 6, Vušurović 6,5, Brnović 6 (od 62. Bogdanović -), Halilović 6,5, Merdović 6 (od 62.

N. Draganić -), Stojanović 5,5 Trener: Mojaš Radonjić 6,5 Igrač utakmice: Petar Orlandić

846

dana je bilo potrebno Mogrenu da nađe pobjedničku formulu protiv Grblja! U tom intervalu komšijski rivali su odigrali sedam utakmica, Grbalj je slavio na tri, isti broj mečeva je završen remijem, a žuti su tek u subotu slavili golom Mirka Radišića...

- Minus

LOVĆEN

Cetinjani nijesu upisali minus pored svog grba zato što su izgubili od Zete, već zato što su odigrali očajno - pojačana ekipa izgledala je veoma loše na terenu, čemu svjedoče riječi trenera Lovćena Mojaša Radonjića...

“Svih 14 momaka koji su istrčali igrali su loše, nije bilo trčanja, zalaganja...

Bili smo očajni”, kritičan je bio Radonjić.

I Lovćen takav odnos mora odmah da promijeni kako im se kojim slučajem ne bi dogodila prošla ili pretprošla sezona kada su u smiraj prvenstva spašavali živu glavu...

1

- Isidorović, Fukui (Sutjeska), N. Vukčević (Budućnost), Mugoša (Mladost), Ivanović, Zorić (Čelik), Kaluđerović (Rudar), Orlandić (Zeta), Radišić (Mogren)

7

utakmica odigrali su međusobno Rudar - Čelik, a Pljevljaci još ne znaju šta je pobjeda kada se sudare sa “metalurzima”.

Družina Slavoljuba Bubanje je do sada slavila pet puta, dok su dvije utakmice završene neriješenim rezultatom...

1

gol postigao je Japanac Masato Fukui na utakmici Sutjeska - Mornar (2:0). Tako je novi vezista Sutjeske ušao u istoriju kao prvi igrač iz zemlje izlazećeg sunca koji je tresao mrežu u elitnoj konkurenciji Crne Gore...

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA

2. KOLO - 17. avgust Dečić - Lovćen Čelik - Zeta Mladost - Rudar Mogren - Budućnost Mornar - Grbalj Petrovac - Sutjeska

Foto: Dejan Lopičić

Stefan Mugoša u zagrljaju saigrača iz Mladosti pored razočaranih defanzivaca Budućnosti

UZBUDLJIV GRADSKI DERBI

Mugoša ukrao šou svojima Pomiješana osjećanja - Dječurlija Budućnosti imala sve u svojim rukama, Stefan Mugoša poentirao za remi, na kraju Batioha promašio neviđeni zicer za totalni preokret

G

ledali smo ga u mnogim boljim izdanjima, nije ga lopta baš slušala na stadionu na kojem je fudbalski porastao, ali je nekako moglo da se nasluti da će baš on biti igrač o kojem će se pričati - Stefan Mugoša, dijete Budućnosti golom u 88. minutu ukrao je šou igračima sa kojima je do juče dijelio svlačionicu, na debiju u crvenom dresu Mladosti donio zlatni bod svom novom timu i spriječio prvu veliku radost dječurlije Nenada Vukčevića: u prvom gradskom derbiju u istoriji u kojem je gost bio papirnati favorit Budućnost - Mladost 1:1.

A nije sve moralo da bude tako - totalno renovirana Budućnost je protiv evropske Mladosti igrala svoju igru dobrim dijelom meča, imala vođstvo, ali je zahvaljujući neiskustvu, činjenici da je klupa tanka i suvom kvalitetu pojedinaca Mladosti sav trud prosula u finišu.

Na kraju - oba tima imaju za čim da žale: Budućnost jer je propustila da preko Kažića zatvori meč, a Mladost zbog činjenice da je Ba-

tioha promašio neviđeni zicer za preokret nakon centaršuta Kneževića u dubokoj nadoknadi drugog dijela... ● GOL VUKČEVIĆA ZA PAMĆENJE Pred praznim tribinama i slabo popunjenom ložom gradski rivali prezentovali su dva potpuno različita poluvremena - u prvom je

PODGORICA - Stadion: Pod Goricom: Igrano bez prisustva publike. Strijelci: 1:0 Nikola Vukčević u 10, 1:1 Mugoša u 88. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) 6. Pomoćnici: Danijel Dević (Bar) 5, Jovica Tatar (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Hočko, Raspopović (Budućnost), Takaja, Radulović (Mladost).

BUDUĆNOST

1

Agović 6, Raspopović 6, Boris Kopitović 6,5, Tomković 6,5, Radunović 6, N. Vukčević 7,5, Hočko 6 - Kažić 5,5, Ćetković 6,5 (od 76. Bojan Kopitović -), A. Vukčević 7 (od 70. Ilinčić - ) - Nikač 6,5 (od 81. Asanović - ).

Trener: Nenad Vukčević 7

MLADOST

1

Marčelja 6,5, Nikolić 5,5 (od 46. Radulović 6,5), Petrović 6, Mitrović 6 (od 76. Pavićević 6), Novović 6, Takaja 6, Božović 5 (od 53. Knežević 6,5), Savićević 6, Batioha 5,5, Seratlić 6, Mugoša 7.

Trener: Nikola Rakojević 6,5 Igrač utakmice: Nikola Vukčević

Budućnost imala više od igre, Mladost nije mogla da poveže dva pasa, u drugom su uloge zamijenjene.

Plavi su od starta prepustili gostima sredinu terena, ali su akcije romantičara bile toliko spore i predvidljive da se samo čekalo da pukne kontra. I to se desilo već u 10. minutu - Balša Božović je prodao loptu na tridesetak metara od gola Budućnosti, Nikač je vukao dobrih tridesetak metara, proslijedio je do kapitena Nikole Điđa Vukčevića, a onda je sijevnula paklena ljevica: kakav je to gol bio, prepričavaće se dugo, dugo... ● PLAVIMA PONIŠTENO DUPLO VOĐSTVO Mladost se još nije oporavila od šoka, a Budućnost je trebala da duplira vođstvo - plavi su u suštini i stigli do 2:0 golom Nikača, ali je pomoćni sudija Danijel Dević vidio nešto što niko nije: ruku napadača Budućnosti pošto se lopta od stative nakon udarca odličnog debitanta Andrije Vukčevića odbila u polje.

“Ne želim da komentarišem suđenje, ali ne bi bilo dobro ako je sudija pogriješio. Ne zato što je to uradio namjerno, već zato što bi mi bilo žao mojih igrača koji su dali sve za pobjedu”, istakao je nakon meča trener Budućnosti Nenad Vukćević. ● PROMAŠAJ KAŽIĆA, UBOD MUGOŠE I OČAJ BATIOHE Romantičarima je dugo trebalo da pronađu pravu formulu (do tada su pokušavali preko Mugoše i Božovića iz daljine, ali prilično bezopasno), tražili su igru

dobrih pola sata nakon vođstva Budućnosti i pronašli je najviše zahvaljujući činjenici da je domaćinu polako nestajalo goriva. Nije baš da je gol visio u vazduhu, da su to bili neki uraganski napadi, ali je defanziva Budućnosti počela da se povija. Igra na sve ili ništa isplatila se u finišu - prvo je Kažić propustio idealnu priliku da stavi tačku na meč, da bi u narednom napadu stiglo izjednačenje: Milan Radulović je bacio dugi aut, Knežević prebacio loptu glavom, a Mugoša poluvolejom iz okreta poentirao.

“Više od 60 minuta smo igrali dobro taktički i tehnički, a onda nas je savladao umor. Mladost je promijenila taktiku, morali smo se da se branimo od dugih lopti, a tu su oni mnogo jači od nas jer imaju visoke napadače. Ne mogu da kažem da sam nezadovoljan, jer je ovo mlada ekipa, a neki igrači prvi put igraju

elitu”, istakao je Vukčević.

Nije to međutim bilo sve od Mladosti - gosti su u dubokoj nadoknadi mogli do cijelog plijena - Knežević je ukrao loptu Raspopoviću, zavrnuo, a Ekvadorac Batioha sa šest-sedam metara promašio prazan gol.

“Zadovoljan sam bodom. Obično se poslije ovakvog rezultata kaže da je remi pravedan, ali vidjeli ste da su na kraju oba tima mogla do pobjede. Mislim da smo opet pokazali kvalitet, iako smo ovu promijenjenu ekipu uigravali svega pola sata na posljednjem treningu. Takođe, Budućnost je odigrala dobro, dokazala da i ove godine može da bude kandidat za vrh, nije nam dala da uradimo ono što smo zamislili. Kasnije smo rizikovali, igrali sa tri igrača u odbrani i trojicom napadača i taj rizik se isplatio”, poruka je trenera Mladosti Nikole Peca Rakojevića.

KUPON 17

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Miloš Antić

ponedjeljaK, 12. 8. 2013. broj 610 GoDINA II

33 žENA ZDRAVO

Sjajan napitak pun vitamina Čudotvorni napitak osiguraće vam sve potrebne nutritivne vrijednosti i zdrava vlakna koja su neophodna u vrelim ljetnjim danima. Za pripremu vam je porebno svega desetak minuta, a navedene količine biće dovoljne za četiri čaše.

Sastojci: 1/2 šolja vode 1 šolja zelenog grožđa 1 pomorandža, oguljena, prepolovljena 1/2 zrela kruška viljamovka, bez koštica, prepolovljena 1 mala do srednje velika banana, oguljena 1 šoljica kelja 2 šoljice leda u kocki

Priprema: Sve sastojke stavite u blender navedenim redosljedom.Krenite od najmanje brzine i polako pojačavajte do najjače. Miksajte 45 sekundi ili do željene gustoće.

Uživajte.

KOZMETIKA

Barberi šminka koja osvaja

MODNI SAVJETI

Bronzani ten ističu detalji Marija Ivanović

M

odni dodaci za ljeto razlikuju se od onih koje nosimo zimi, a na to najviše utiče boja tena. Kako ljeti većinom dobijemo tamniju boju kože, red je da tada ten što više istaknemo. U tome će vam najbolje pomoći odjeća u pastelnim bojama i dodaci poput nakita i neobičnih sunčanih naočara.

Donosimo vam nekoliko modnih predloga kako na najbolji način detaljima i gaderobom da istaknete preplanuli ten.

Odjeća u pastelnim tonovima Bronzani ten najčešće ističemo odjećom u pastelnim tonovima i, naravno, nezaobilaznoj bijeloj boji. Haljine, bluze i košulje u boji pijeska, puder rozoj, bronzanoj i naravno bijeloj najbolje ističu taman ten. Bijela boja je neprevaziđena kada potamnite, zato obavezno nabavite ljetnju bijelu haljinu sa kojim ćete uvijek izgledati lijepo, u svakoj prilici. Isto tako i pastelne nijanse poput bež, boje bijeska, puder roze, boja breskve, bronzane ili boje starog zlata sjajno ističu preplanuli ten, pa ih ovog ljeta iskoristite maksimalno. Ove boje jednako dobro pristaju i crnkama i plavušama, ali i crvenokosim damama.

Safari look je ljeti uvijek aktuelan zbog kombinacije boja koje ga odra-

žavaju, pa neka bude vaš modni vodič ovih mjeseci.

Nakit sa tirkiznim i koralnim detaljima Uz nabrojane boje garderobe najefektnije će izgledati nakit sa koralnim i tirkiznim kamenjem. Upravo ove dvije boje zajedno, ali i odvojeno, čine savršen spoj kolorita koji najbolje ističe preplanuli ten. Tirkizne ogrlice, minđuše i narukvice uklapaju se se sa skoro svim bojama i nijansama garderobe. Uz to ova upečatljiva boja osim što podiže autfit na viši nivo sjajno će uticati i na vaše raspoloženje. Nakit sa koralnim elementima kombinujete sa bijelom bluzom ili haljinom, ali i sa maslinastozelenom, bež i bojom starog zlata. Tirkizna i koralna savšeno se slažu, što predlažemo svim smjelim damama koje njeguju autentičan i poseban stil. Ako do sada nijeste nabavili narukvicu

ili minđuše u ovim bojama, obavezno to učinite.

Glomazne zlatne narukvice Nakit u boji zlata sjajan je način da istaknete svoj preplanuli ten. Narukvice sa neobičnim radom, ali i one jednostavne sa čistim linijama u stilu grčkih boginja pokazatelj su dobrog stila. Bitno je samo da su upečatljive i velike i bićete zadovoljni uz koji god autfit da ih kombinujete.

Naočare sa uzorcima kornjače i tigra Brendovi poput Miu Miu, Stela Mekartni, Prada, Seline i ostalih ove ljetnje sezone lansirali su naočare sa uzorcima kornjače. Kombinacije boja na okviru naočara oduševile su brojne zvijezde koje su već nabavile sebi neki od najnovijih modela. Miranda Ker, Kejt Mos i mnoge druge selebriti ličnosti često se mogu vidjeti sa naočarima za sunce koje su sa nekim od ovih uzoraka. Tigrasti uzorci već su klasika koja ne izlazi iz mode i oni će uvijek biti aktuelni, kako kod mlađih, tako i kod starijih pripadnica nježnijeg pola.

Ovi dezeni sjajno ističu boju tena, a ukoliko poželite naočare sa nekim od ova dva uzorka, preporučujemo vam da isprobate nekoliko nijanski dok ne nađete onu savršenu za vas.

Najnovija kolekcija make-up-a luksuzne britanske modne kuće Burberry naziva “Summer Splash” obećava živahne nijanse, savršene čak i za odlazak na plažu. Inspirisani dugim, sunčanim danima britanskog ljeta, predmeti nove kolekcije kreirani su da stvore ljepotu bez mnogo truda.

Krenite na plažu sa smjelom šminkom na očima, naglasite ih bojama iz palete vodootpornih sjenki ograničenog izdanja.

Kolekcija sadrži i Fresh Glow puder, sa svetlucajućom tečnom bazom, zlatne sjajeve

MODA I FILM

za usne raznih nijansi i druge make-up predmete koji čine savršenu harmoniju u ovoj kolekciji.

Sjenke su kremaste i mat vodootporne u paleti su boja od bronzane, braon, bež do tirkiz plave i zagasito ljubičaste.

Svjetlucavi Burberry sjaj za usne dodaje naglasak boje za svježu, hidriranu i pojačanu prirodnu reflekciju. Formula sjajeva koristi hranjiva ulja i keramide koji usne čine svježim i prirodno lijepim. Takođe, on usne štiti i hidrira sa hidrantnim elementima i ekstraktima divlje ruže.

Armani kreirao kostime za film Italijanski modni dizajner Đorđo Armani kreirao je seriju futurističkih kostima koje je poznata glumica nosila u filmskom ostvarenju “Elysium” u kom glavnu ulogu tumači Džodi Foster. U ovom filmu Džodi nosi kostime sa potpisom modnog majstora koji je poznat po rafiniranim i klasičnim modelima sa prizvukom futurizma.

Fosterova glumi uz Met Dejmona, a radnja filma je smještena u 2154. i prati grupu imućnih ljudi koji bježe sa ruinirane planete Zemlje na svemirsku stanicu. Armani je za ovaj projekat rekao da mu je bila prava privilegija i zadovoljstvo što je imao priliku da radi na njemu. Jedan od razloga što je prihvatio ovaj projekat je i prijateljstvo sa Džodi Foster, pa mu je, kako kaže, bio izazov dizajnirati za nju.

Inače, Armani je izgleda riješio da osvoji Holivud svojim kreacijama, pa je osim ovog ostvarenja potpisao kostime i za triler “Paranoia”, sa Geri Oldmanom, Amber Hard i Harison Fordom.

34 Žena

Razdvojeni kreveti spašavaju vezu

Spavanje u odvojenim krevetima možda ne zvuči najbolje, ali novo istraživanje je pronašlo da može imati pozitivne rezultate na partnere i doprinijeti boljem zdravlju pojedinca.

Sudeći prema rezultatima studije Univerziteta Rajerson u Torontu, između 30 i 40 odsto parova spava noću u odvojenim krevetima, a eksperti napominju da to više može pomoći, nego odmoći parovima.

“Svi će vam reći da ljepše spavaju zajedno, ali mi smo zapravo pratili rad njihovih mozgova i oni su se momentalno budili i reagovali na najmanji pokret. To je stvaralo mnogo problema”, rekla je Kolen Karni, jedna od autorki studije.

Koristeći skener mozga, istraživači su pronašli da parovi koji spavaju zajedno ne dosežu do dubokih stanja sna. Karnijeva se takođe osvrnula da predrasudu parova da je odvojeno spavanje nešto loše.

“Ljudi mogu imati veoma dobru i zadovoljavajuću vezu iako spavaju odvojeno. Neki ljudi misle da to vodi do razvoda. Ipak, kada probaju da spavaju odvojeno onda nađu novi način da se povežu”.

Dok se neki odlučuju samo na razdvojene krevete, drugi se odlučuju na odvojene sobe. Risa i Lans Li iz Kanade spavaju odvojeno već 14 godina.

“Ranije bih puzala po podu samo da ga ne probudim, što je suludo”, rekla je Risa dodajući da su i nakon 14 godina podjednako srećni.

“Da smo mislili da se razvedemo, vjerujte mi to bi bilo dok smo bili u istoj sobi prije 14 godina”.

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

ZDRAVLJE

Male promjene za duži život T

eško je napraviti velike životne promjene. Obično je potrebno uložiti puno truda i žrtvovati mnogo toga što volite. To je, ujedno, jedan od razloga zbog kojeg tako mnogo ljudi pati od raznih zdravstvenih problema. Međutim, ako zauzmete drugačiji stav, sve će vam izgledati mnogo drugačije. Umjesto da pravite radikalne rezove u životu, napravite više manjih promjena, koje znatno mogu pomoći u prevenciji mnogih bolesti, ali vam i olakšati postojeće.

Predstavljamo vam 20 malih savjeta koji vam mogu promijeniti život.

Jedite ribu jednom nedjeljno Ako budete jeli jednu porciju ribe nedjeljno, možete smanjiti rizik od iznenadnog, fatalnog srčanog udara. Tajna je u omega tri masnim kiselinama, a losos i tuna ih imaju u izobilju. Čistite zube suvom četkicom Suvo četkanje zuba smanjuje stvaranje naslaga za 60 odsto i rizik od krvarenja desni za polovinu. Koristite meku, suvu četkicu i temeljno iščetkajte sve zube.

Isperite, ispljunite, pa tek onda operite vodom i pastom za zube.

Nikad ne preskačite doručak Istraživanje koje je obuhvatilo više od 2.000 ljudi koji su izgubili u prosjeku 30 kilograma i nijesu se poslije toga gojili barem pet godina, pokazala je da 78 odsto njih doručkuje svakog dana.

Jedite više paradajza

Spasite brak Nesrećan brak uvećava šansu od dobijanja neke hronične bolesti za 35 odsto i skraćuje očekivano trajanje života za četiri godine.

Vježba tera depresiju Poslije 40-minutnog vježbanja stres se povlači. Štaviše, studije su pokazale da redovna fizička aktivnost može biti podjednako efikasna kao antidepresivi.

Spavajte ljepše uz višnje Višnje i sok od višanja prepuni su melatonina, jednog od važnih činilaca dobrog sna.

Stavite knjigu na jastuk Ako stavite neku knjigu na jastuk, možete ocijeniti da li vaši vrat i glava dobijaju od njega dovoljno podrške. Presavijte jastuk na pola i preko stavite knjigu. Ako se jastuk odmah vrati u početni položaj, znači da je dovoljno dobar.

Protiv jutarnjeg umora Ako se probudite neobično rano i osjećate se umorno, a ne možete ponovo da zaspite, pokvasite peškir hladnom vodom i lagano izbrišite ruke, noge i torzo, a zatim se vratite u krevet. Naime, dešava se, naročito tokom ljeta, da se tijelo pregrije tokom REM faze sna.

OTKRIJTE

SAZNAJTE

Muškarci koji nijesu za veze Pažljivo upoznajte muškarca prije nego što odlučite da ga vežete za sebe.

Narcis Čuvajte se muškarca koji neprestano govori o sebi, previše drži do svog izgleda i radi na tome da se izgradi, ali samo kad su u pitanju površne stvari. On ne želi obavezu jer je previše zaokupljen samim sobom.

Ponaša se kao tinejdžer Budimo potpuno otvoreni: muškarci nikad u potpunosti ne odrastu. Neki muškarci ne uspijevaju da prikriju koliko su detinjasti. Da biste se smirili i vezali, potrebna je doza zrelosti. Zato nemojte da mislite da će se muškarci koji su hronično nezreli naglo promijeniti.

Dvije do četiri porcije sosa od paradajza nedjeljno može smanjiti rizik od raka prostate za čak 34 odsto.

Gledajte u kontaktna sočiva Ishrana puna masti, proteina ili alkohola slabi sposobnost vaših suza da blokiraju holesterol na putu do kontaktnih. Zbog toga će vaša sočiva biti zamućena. Ako vaša ishrana uništava sočiva, zamislite šta radi vašim arterijama.

Dekorišite tanjir Jedna 14-godišnja studija pokazala je da muškarci koji jedu više voća i povrća imaju 70 odsto manji rizik od dobijanja raka digestivnog trakta. Kako biste podigli unos “zeleniša”, nikada ne jedite obrok koji ne sadrži voće ili povrće. (Pomfrit se ne računa).

Zaštitite seksualni život borovnicama One sadrže sastojke koji poboljšavaju cirkulaciju i prepune

su rastvorljivih vlakana korisnih za arterije. Jedite svježe ili zamrznute borovnice barem tri puta nedjeljno.

Tražite čileansko crno Kako biste smanjili rizik od kancera, pijte crveno vino iz Čilea. Čileanski cabernet sauvignon je 38 odsto bogatiji flavonoidima u odnosu na francuska vina, što znači da se intenzivnije bori protiv slobodnih radikala u vašem organizmu.

Pomozite Muškarci koji se bave dobrotvornim radom barem jednom nedjeljno imaju upola manju smrtnost od onih koji to ne čine.

Trbušnjacima protiv bola u leđima Čak 75 odsto problema sa donjim dijelom leđa može biti spriječeno jačanjem mišića abdomena. Zato radite trbušnjake svakog dana.

Jedite picu s tanjom korom Pica s tankom korom može imati i za trećinu manje kalorija od one sa izdašnom podlogom. Uklonite i malo sira, kako biste još više smanjili kalorijski unos.

Preskočite drugu šolju kafe Kofein iz dvije šolje kafe ubrzava vaš rad srca za 16 otkucaja po minuti.

Čudni muškarci Ovaj lik se ne može skrasiti.

Rezultat je da stalno ima osjećaj da još nešto treba da uradi prije nego što se veže za nekoga. U njegovom mozgu postoji svijetlo na kraju tunela, a kad do njega dođe, skrasiće se uz ženu koju voli. Jedini je problem što je to jako, jako dug tunel.

Ne zarađuje dovoljno Mnogi muškarci ne žele da se skrase dok nijesu finansijski obezbijeđeni. Vezivanje za njih znači godišnjice i poklone, a moraju i da se potrude za prsten, na kraju krajeva. Kad je riječ o finansijama, muškarci su vrlo praktični i oprezni. Neki su čak toliko oprezni da će pravu ljubav odložiti dok se ne sredi finansijska situacija.

Koliko traje ženski orgazam Zahvaljujući vrijednim naučnicima s Univerziteta Rutgers iz Nju Džersija i njihovim skenerima sada znamo da su talasi zadovoljstva koji preplavljuju žensko tijelo tokom orgazma toliko jaki da se pojedini djelovi nervnog sistema, posebno oni zaduženi za bol, sami isključuju. U eksperimentu su stručnjaci zatražili od žena da se samozadovoljavaju i da podignu ruku svaki put kada dožive orgazam. Ispostavilo se da ženski orgazam u prosjeku traje petnaestak sekundi, što je višestruko duže nego trajanje orgazma kod muškaraca.

Neke od ispitanica dizale su ruku nekoliko puta u toku jedne sesije i to samo nekoliko sekundi pošto su već doživjele vrhunac. “Orgazam utiče na 30 različitih djelova ženskog mozga, među kojima su i oni odgovorni za emocije, dodir, užitak. Rezultati pokazuju da kod dama orgazam traje poprilično dugo i da ih one mogu doživjeti nekoliko u toku jednog seksualnog odnosa”, rekao je profesor Beri Komisaruk koji je vodio istraživanje.

Žena 35

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

LJETNJI NEPRIJATELJI

Zašto vas komarci ujedaju Ukoliko vam i ovoga ljeta komarci zagorčavaju život i čini vam se da će, ma gdje da se nalazite, onaj jedan najuporniji baš vas pronaći, znajte da postoji više razloga za to.

Krvna grupa Rezultati najnovijeg istraživanja naučnika iz američkog Instituta za kontrolu insekata i glodara pokazuju da komarce najviše privlače osobe sa nultom krvnom grupom i u stanju su da ih nepogrešivo otkriju.

Ugljen-dioksid Komarce privlači ugljen-dioksid iz ljudskog zadaha koji detektuju na udaljenosti od 164 metra. Kod gojaznih osoba stepen razmjene kise-

onika i ugljen-dioksida je veći nego kod osoba normalne težine, stoga su im one privlačnije. Nažalost, ovo pravilo važi i za trudnice, pa su i one često žrtve komaraca.

Holesterol Povedite računa o zdravoj i uravnoteženoj ishrani jer je povišen holesterol u vašoj krvi jedan od mogućih razloga što vam komarci ne daju da spavate.

Mlječna kisjelina Posle intenzivne fizičke aktivnosti u mišićima se stvara mliječna kiselina čiji miris takođe privlači komarce, kao, uostalom, i povišena temperatura tijela zbog fizičkog

napora, koju komarci tumače kao jasan poziv na ručak.

Bakterije na koži Ako se pitate zašto vas ovi dosadni insekti najčešće ujedaju po nogama, naročito u predjelu nožnih zglobova, znajte da su za to krive bakterije koje žive na vašoj koži, naročito na donjim ekstremitetima.

Alkohol Ni osvježenje u obliku krigle piva ne može vas spasiti od uboda komarca. Naprotiv, još više će ga privući. Međutim, naučnici još nijesu ustanovili da li je to zbog mirisa etanola ili činjenice da alkohol podiže temperaturu tijela.

SAVJETI

Kako se hraniti prije i poslije vježbanja

N

ćete vježbati napolju duže od sat vremena, popijte dodatnih pola litra sportskog napitka ili pijte 100 ml na svakih 15 minuta, ali tu količinu povećavajte ako namjeravate da povećavate i intenzitet vježbanja. * Istraživanja su pokazala da će, ako nemate dovoljno energije kada trčite na duge staze, malo glukoze biti od velike pomoći.

Pojedite ili popijte od 30-60 grama ugljenih hidrata na svakih sat vremena. Koristite sportske grickalice. * Važno je da sebi poslije kompletnog obroka date pauzu od dva sata prije nego što krenete na dužu trku. Toliko vremena je potrebno da se krv preusmjeri iz sistema za varenje u mišiće.

JABUKE, ORASI, PASULJ

ZA DO K JE

PROMIJENITE NAVIKE

TO RA

P I TA

Snabdijevanje tijela odgovarajućom hranom i tečnošću prije napornog trčanja od presudnog je značaja za zdravlje i postizanje najboljih rezultata od vježbanja.

Stoga Suzan Bovermen, pomoćnica direktora Centra za ljudsku ishranu pri kalifornijskom univerzitetu UCLA, savjetuje sljedeće: * Kada znate da ćete trčati oko sat vremena, pojedite užinu od 100-200 kalorija bogatu ugljenim hidratima (tost ili bananu). * Četiri sata prije vježbanja, popijte 350 ml tečnosti. Ako urin ima boju soka od jabuke ili je nešto tamniji, dva sata prije vježbanja popijte još toliko vode, ali ne više. A kada znate da

Poštovani, Zbog čestih terenskih poslova, a i zbog izuzetnog straha od vađenja, moji zubi su u lošem stanju. U posljednje dvije godine došlo je i do pojave paradentopatije. Pošto sam poslije jedne nesreće slomio šest zuba, sada ih je potrebno izvaditi. Kako sam već napomenuo, imam izuzetan strah od vađenja zbog trauma iz djetinjstva jer sam imao stomatologa koji nije bio prijatan. Takođe, anestezije mi skoro i ne djeluju.

Interesuje me da li postoji mogućnost vađenja zuba pod totalnom anestezijom? Ako postoji, koliko zuba se smije najviše vaditi odjednom? Pominjem i da mi je potrebno hitno vađenje svih polomljenih zuba?

Poštovani, Moguće je uraditi vrlo ektenzivne zahvate u ustima, pa samim tim i te koje pominjete, putem anestezije koju navodite. Imamo višegodišnje iskustvo i mnogo zadovoljnih pacijenata koji su prije toga isto tako imali problema zbog straha od bola.

Dakle, problem je moguće riješiti. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Povrćem izgorite suvišne masti

Pravilna ishrana redukuje holesterol Pravilna ishrana je najbolji način za smanjivanje masnoća u krvi i to prije svega holesterola, tvrde nutricionisti. Da bi se to postiglo, preporučuju pet ključnih namirnica.

Jabuke loš holesterol mogu da snize za čak 38 odsto, tvrde istraživači. Da bi se ovo postiglo, neophodno je da se redovno konzumiraju ili pije njihov sok. Orasi obezbjeđuju najveći procenat zaštitnog (HDL) holesterola. Naučnici su to nedavno otkrili, a povod su im bili Francuzi, gdje je kod većine dobar holesterol prisutan u zavidnoj količini. Traga-

jući u čemu je tajna, otkrili su da Francuzi obožavaju da grickaju orahe. Pasulj se zbog prisustva obilja vlakana takođe uspješno bori sa holesterolom. Za samo mjesec i po u stanju je da smanji holesterol za šest odsto.

Ovsene pahuljice su takođe bogate vlaknastim materijama i poznati neprijatelji lošeg holesterola. Bijeli luk u dnevnoj dozi od samo pet miligrama u tabletama, uspijeva da skine 11 procenata holesterola, pokazala su istraživanja. A da bi poboljšali cirkulaciju, dovoljno je u toku dana pojesti jedan čen.

PSIHOLOGIJA

U sezoni izvanredne ponude raznog povrća mogu da se prave jednostavna i ukusna dijetalna jela, koja će na lakši način doprinijeti postizanju željene linije. Uz ponudu pet najatraktivnijih namirnica bogatih biljnim vlaknima, francuski nutricionisti ističu da povrće treba samo obariti i preliti maslinovim uljem.

Spanać Spanać sadrži četiri važna antioksidansa - vitamine C i E, kao i minerale selen i cink. Tu su i četiri miligrama beta-karotena, inače preporučena dnevna doza, kalijum i linoleinska kiselina, neophodna za pravilno funkcionisanje imunološkog sistema. Zbog svega navedenog treba jesti sirov spanać, da bi se iskoristili svi dragocjeni antioksidansi.

Tikvice Tikvice su zbog izuzetnog obilja vode i kalijuma fantastičan čistač toksina u organizmu. Važan su i izvor vitamina B9, koji učestvuje u sintezi bjelančevina i gvožđa. Sadrže i rastvorljiva biljna vlakna, zbog čega se lako vare i usporavaju apsorbovanje masti. Za njih je važno da se ne čuvaju duže od 48 sati u frižideru jer poslije toga gube sve dra-

gocjene sastojke.

Boranija Boranija je riznica minerala kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, gvožđa, selena, cinka, fluora. Vrlo brzo dovodi do stanja sitosti jer sadrži dosta biljnih vlakana, glicida i bjelančevina. Obiluje beta-karotenom i vitaminima C, E i B6. Da bi se sačuvali svi vitamini, kalcijum i kalijum, treba je što kraće bariti.

Brokoli Brokoli sadrže istu količinu vitamina C kao pomorandža. Imaju mnogo i vitamina E, koji je antioksidans, sumpora, koji štiti od infekcija, kalcijuma, koji učvršćuje kosti, ali i gvožđa i kalijuma. Zbog uravnoteženog sadržaja glicida i bjelančevina, vrlo brzo stvara osjećaj sitosti. Ali, da bi se sačuvao vitamin C, ovo povrće kuvajte na pari i nemojte dugo da ga držite u frižideru.

Patlidžan Lakosvarljivi plavi patlidžan sadrži rastvorljiv pektin, koji sprečava apsorbovanje masti. Sadrži i kalijum, koji reguliše nivo tečnosti u ćelijama, magnezijum neophodan za psihičku ravnotežu i gvožđe koje ublažava osjećaj umora. Uz to, nabavite manje plodove - lakše se vare jer imaju manje sjemenki.

Optimizam čuva zdravlje Istraživači sa Univerziteta Konkordija tvrde da, za razliku od pesimista, nivo hormona stresa kod ljudi koji razmišljaju optimistično, ostaje stabilan čak i kada se suoče sa stresnim situacijama.

Kada su izloženi stresu, pesimisti imaju problem da “spuste” nivo kortizola, hormona stresa, zbog čega se lošije od optimista snalaze u takvim situacijama. U studiji je učestvovalo 135 ljudi čije je ponašanje praćeno šest godina. Tokom 12 dana u ovom periodu, istraživači su uzimali uzorke njihove pljuvačke pet puta dnevno, kako bi izmjerili nivo kortizola. Takođe su pitali učesnike koliko puta u toku dana su se našli u stresnim situacijama, koliko su bile stresne za njih, kao i da li sebe smatraju optimistima ili pesimistima. Zatim je upoređen nivo hormona stresa svih učesnika posebno sa prosječnim nivoom tog hormona koje su imali u prethodnom periodu, kako bi se vidjelo koliko nivo kortizola varira kada su pod stresom. Rezultati su pokazali da je nivo ovog hor-

mona kod optimista bio tek malo veći u odnosu na prosječan nivo, dok je kod pesimista bio mnogo veći od njhovog prosječnog nivoa. Rezultati studije sugerišu da su ljudi koji uvijek razmišljaju pozitivno skloniji fizičkim aktivnostima, zdravoj hrani, kao i da dovoljno spavaju. Pored toga, stručnjaci tvrde da optimizam održava i normalan krvni pritisak, da ojačava imuni sistem, da se optimisti brže oporavljaju od trauma, kao i da duže žive.

36 Žena

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013.

OPREZ

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Tart sa kajsijama

SASTOJCI:

crvena paprika 4 kašičice mas linovog ulja 100 g badema 200 g bosiljka 250 g fete 300 g špargle isj ečene na komade 125 g crnih mas lina lepinja

Ramstek sa palentom SASTOJCI:

Grčka salata Zagrijte roštilj ili teflonski tiganj. Pecite papriku isječenu na četvrtine dok gornja strana ne potamni. Isjecite je na trake i ostavite na stranu. Sve sastojke za preliv stavite u malu posudu i dobro protresite. U tiganju zagrijte kašiku maslinovog ulja, dodajte bademe i pržite dok ne potamne. Sve sastojke stavite u činiju za salatu, prelijte i služite uz lepinju. Umjesto bosiljka možete upotrijebiti svjež spanać, brokoli ili zelenu salatu.

Desert

1 čen bijelog lu ka 350 ml bujona 120 g palente 400 g junetine za ramstek 4 kašike marga rina ili putera 150 g sitnijeg lu ka ili ljutike 500 g paradajz a 4 kašicice balzam iko sirćeta 30 g putera kašika maslinov og ulja so, biber

Bijeli luk nasjeckajte, umiješajte u bujon, stavite na vatru da provri pa izmiksujte. Umiješajte palentu i prema uputstvu na pakovanju na laganoj vatri miješajte dok palenta ne bude kuvana.

Ramstek pržite na puteru sa svake strane po 4-5 minuta, posolite i pobiberite. Luk isjecite na kriške, pržite sa mesom poslednjih 5 minuta. Nakon što izvadite meso, umiješajte paradajz i sirće, stavite na vatru da provri, po potrebi posolite i pobiberite. Umiješajte hladan puter na listiće da se sos poveže. Palentu dodatno začinite solju, biberom i maslinovim uljem.

Služite uz ramstek i sos sa lukom.

Ne jedite halapljivo

Brašno izručiti na radnu površinu, dodati malo soli i 100 g šećera. Napraviti udubljenje u sredini brašna i u njega dodati isjeckani hladni maslac. Dodati 1 jaje i oko 3 kašike mlake vode, pa sve izmijesiti brzo da ne počne da se lijepi od maslaca koji se topi. Uviti tijesto u foliju i držati u frižideru 30 minuta. Zagrijati rernu na 200 stepeni. Sir izmješati sa 100 g šećera, malo soli, slatkom pavlakom, gustinom, 4 jajeta i korom limuna. Razviti tijesto između dvije providne folije. Obložiti nauljen pleh za tart i podići ivice. Sipati preko tijesta krem od sira, poređati kajsije i staviti u rernu da se peče oko 40–45 minuta.

SASTOJCI:

250 g brašna so 190 g šećera 125 g maslaca 5 jaja 1 kg kajsija (mož e i iz konzerve) 500 g sremskog sira 200 ml neutraln e pavlake 1 kašika gustin a 1 kašičica rend ane kore limuna šećer u prahu

Veoma mali broj ljudi zna šta je to meteorizam ili aerofagija. Riječ je o nadutosti stomaka kao posljedici halapljivog konzumiranja hrane, jer se na taj način, pri svakom zalogaju ili gutljaju, proguta i dosta vazduha.

Meteorizam je vrlo neprijatan simptom koji nastaje nakupljanjem velike količine gasova u crijevima, a najčešći uzrok ovog simptoma je aerofagija, halapljivo konzumiranje hrane. Ukoliko i vi patite od meteorizma i često se zbog toga osjećate vrlo neprijatno, prije svega morate da promenite neke loše navike.

1.Ne proždirite hranu, jedite sporo i svaki zalogaj dobro prožvaćite, jer kad jedete u žurbi gutate i mnogo vazduha.

2.Ne govorite punih usta. To ne samo da je nepristojno, već može da pogorša simptome meteorizma.

3.I psihička napetost može da bude jedan od uzroka nadutosti. Stoga naučite da se uz vježbe disanja ili jogu što više opustite i oslobodi-

te stresa.

4.Bilo bi dobro kada biste se poslije obilnog jela makar malo prošetali i na taj način olakšali varenje hrane.

5.Pušenje ne samo da je pogubno za sveukupno zdravlje, već i sa uvlačenjem dima iz cigarete uvećavate nakupljanje vazduha u stomaku. Zato što prije ostavite pušenja.

6.Što češće jedite svježe jagode, borovnice, jabuke, kruške, nar, jer ove vrste voća posjeduju određena svojstva koja vam mogu pomoći da se izborite sa ovim neprijatnim simptomom. Jagode su bogate mineralima i vitaminima B, C, E i djeluju kao prirodni diuretik i laksativ. Jabuka sadrži pektin, vlakno koje štiti crijeva. Pored pektina kruška sadrži i druga vlakna koja stvaraju osjećaj sitosti i stimulišu kretanje hrane kroz crijeva. Borovnica sprječava fermentaciju hrane u crijevima, a nar podstiče rad lijenih crijeva.

RUZMARIN

Omiljeni začin ljetnje kuhinje

SPECIJALITET

Svinjski file u tijestu Iako izgleda komplikovano, priprema ovog jela pogodnog za svečane trpeze, izuzetno je laka.

Sastojci: 1 pakovanje lisnatog tijesta 800 g svinjskog fileta 3 kašike masti so, biber 150 g svinjskog vrata 125 ml slatke pavlake 1 kašičica majoneza 1 rendani muskatni oraščić 1 kašičica rendane kore limuna 1 jaje Priprema:

Meso ispržiti na masti sa svih strana, na jakoj vatri. Kad se prohladi, posoliti i pobiberiti. Za paštetu samljeti svinjski vrat i pomiješati ga sa slatkom pavlakom, majoneza, muskatnim oraščićem i korom. Pobiberiti. Zagrijati rernu na 180 stepeni. Razdvojiti žumance i bjelance.

Razviti tijesto u pravougaonik 20 x 35 cm. Premazati ivice bjelancetom. Polovinu paštete filovati preko tijesta, pa staviti odozgo file, pa opet preći paštetom i napraviti rolat. Premazati žumancetom i peći 25 minuta.

Intezivan miris ruzmarina mnoge asocira na dobru hranu, no jednako tako ruzmarin može biti i asocijacija na dobro zdravlje. Ova biljka sadrži vitamine koji stimulišu naš imunitet, popravljaju cirkulaciju i probavu. Ruzmarin djeluje i protivupalno te je zato koristan u ublažavanju jakih napada astme. Istraživanja su pokazala kako je ruzmarin zaslužan i za pojačanu cirkulaciju krvi u mozak te bolju koncentraciju. Ruzmarin je dobar izvor željeza i kalcijuma. Svježi ruzmarin sadrži 25 odsto više mangana nego sušeni, ali i 40 odsto manje kalcijuma i željeza, vjerovatno zbog većeg sadržaja vode.

Svježi ili sušeni ruzmarin?

Kada god je to moguće, birajte svježi ruzmarin umjesto sušenog jer je bogatiji ukusom i aromom.

Prije samog kuvanja, ruzmarin isperite pod mlazom vode i tapkajući osušite. U većini recepata potrebne su iglice ruzmarina koje možete jednostavnim potezom ruke odstraniti s grančice. Ali, isto tako i cijelu grančicu možete dodati supama i mesnim jelima, bilo pri kuvanju ili dekoraciji. S kojim jelima se ruzmarin odlično slaže? Možete ga dodati omletima, ružmarin je odličan kao začin piletini, a ukusom i

mirisom doprinjeće i sosu ili čorbi od rajčice. Takođe, svježe iglice ruzmarina možete usitniti i pomiješati s maslinovim uljem te u sos umakati komadiće hljeba. Ruzmarin takođe sadrži šest spojeva koji sprječa-

vaju poremećaje acetilkolina. Zanimljivo je da i aromaterapeuti preporučuju upotrebu ruzmarinovog ulja za liječenje Alchajmerove bolesti. U istu svrhu oni često koriste ulja metvice, koromača i kadulje.

37

PONEDJELJAK, 12. 8. 2013

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica - Zabrđe sa ekrtra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik. Tel.067/850510 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan iza mljekare, prizemlje sa baštom.

Tel.069/300-775

PRODAJA

Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Blok IX, 40m2/I, 45000e, nov Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 M.brdo, 60m2+2lođe/priz., 63000e, renov.

V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Maksim, 82m2/IV, odličan Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa

garaž.

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

IZDAVANJE

V. most, 42m2/I, namj., 250e, dobar Maksim, 45m2/V, namj., 330e Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Beogradska, 130m2/III, namj., 1000e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

I Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767

Prodaja

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking, 180 eura.

Tel.020/270-025 U Budvi izdajem dvosoban komforan stan, sve novo, od 1. septembra do 1. jula. Cijena po dogovoru. Tel.067/408-225

1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem namještenu kuću u Zagoriču na duže vrijeme, 250 eura.

Tel.067/518-228

P

Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e.

Tel.067/666-966 Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 e.Tel.067/321-777

U Baru izdaje se poslovni prostor 38m2 iza CKB-a. Tel069/474-559 Prodajem idealan poslovni prostor za salon ljepote, apoteku ili predstavništvo, 81m2, kvalitetan, uređen, u Podgorici. Tel.069/871-574

PLACEVI Prodajem plac u Kolašinu od 400 m2, udaljen 2 km od centra grada, cijena 5.000 eura.

Tel.069/889-508

Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323 Potrebna namještena garsonjera u Podgorici do 160 eura.

Tel.067/390-767 SOBE Izdajem namještenu sobu u Ulici kralja Nikole, Zabjelo. Cijena po dogovoru. Tel.020/647-266, 067/301-452 POSLOVNI PROSTOR Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 6.000m2, Donja Gorica.

Tel.067/643-397

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem audi 100, 93. godište, automat, stranac, 600e.

Tel.069/016-465 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

38

ponedjeljak, 12. 8. 2013

MALI OGLASI

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 200 eura.

Tel.067/249-299

POSAO

RAZNO Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem gusanu peć na drva. Korišćena jednu zimu. Tel.067/314659

Golf 6, metalik crni, TDI, 105KS, novembar 2012, 1.904 km. Registrovan, kasko, ful. Tel.067/9263410 USLUGE

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Prodajem, jedan komad, nekorišćen zapakovan sprej “pfeffer ko fog” za odbranu od pasa i manijaka. Domet 5 metara. Njemački.

Tel.068/471-143

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori.

Profesionalno. Tel.068/222-188 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073

Potrebne frizerke i kozmetičarke salonu na Starom aerodromu.

Tel.067/242-947 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime, svi modeli, split, multi, kasete, parapatne inverteri, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

Hitno prodajem pokretni štand zatvorenog tipa, 350e, u Herceg Novom.

Tel.067/827-764 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Ako imate probleme u ljubavi, braku, nesloga, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem polovne knjige od prvog do petog razreda. Komplet je 25 eura. Nikšić. Knjige su kao nove. Tel.068/519-846 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Prodajem knjige za 6. razred, očuvane, 20 e. Tel.067/244-166

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ponedjeljak, 12. 8. 2013

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:45 Serija :V.I.P./r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Serija:Ranjeno srce/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Film:Moj div/r 14:00 Serija:V.I.P./r 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Nikita/r 16:00 Serija:Ranjeno srce 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Nikita 21:00 Serija:Dama bez blama 21:30 Film:Najbliži rođak 23:15 Nesreće u vazduhu 00:00 Exkluziv/r 00:15 Serija:Dama bez blama/r

PRVA Exploziv 18.15

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 14.00 14.05 15.30 16.05 17.15 18.10 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.30 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Hronika kotorskog festivala/r Vijesti Crtana serija : Štrumpfovi Vijesti Strani dok. program Dnevnik 1 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve/r Serija: Djevojački institut Više od ljeta Dnevnik 2 Sport Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve Strani dok. program Dnevnik 3 Više od ljeta Igrani serijal: Očajni roditelji Vijesti

RTCG 1 Crtana serija :Štrumpfovi 12.25

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:30 23:00 23:10 00:30 00:45

City kid’s Dobro jutro Moja velika svadba City Tačno u podne Serija: Zvezdara/r City Serija: Naslednici Serija: Simar Teen pleme City Serija: Premijer Serija:Neželjene Serija:Mješoviti brak Info Monte Kuvanje i muvanje Serija:Mala nevjesta Serija:Zvezdara Akademci Grand Teen pleme Balkanske prevare City Film:Let 93

PINK Info Monte 18.00

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Suze Bosfora/r 11:07 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:15 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Serija: Asi/r 14:40 Serija: Kad lišće pada 16:00 Boje jutra, specijal 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 16:55 Serija.

Silikonske ljepotice 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Serija.

Suze Bosfora 19:35 Serija:Asi 20:10 ATP Masters Sinsinati 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Tihi svjedok 23:20 ATP Masters Sinsinati

VIJESTI Serija:Silikonske ljepotice

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 12:00 Večera kod Džaje/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 Ljetopis 18:00 Forum 18:30 Film: Dobra djevojka 20:30 Film: Dobročinitelji 22:30 Forum 23:00 Ljetopis/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji:Summer dj

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA NAJBLIŽI ROĐAK Prva 21.30

Truman Gejts se seli iz Kentakija u Čikago, u traganju za boljim poslom, a na taj potez nagovara i mlađeg brata Džeralda, koji je ostao bez posla kada je zatvoren lokalni rudnik uglja.

Džerald u Čikagu vrlo brzo postaje vozač kamiona, ali i dolazi u sukob s pripadnicima mafije koji mu otimaju vozilo. U tuči ga ubija Džoi Roselini, rođak mafijaškog Dona.

Truman odlazi u Kentaki na sahranu, a njegov stariji brat Brajar zahtijeva krvnu osvetu.

08.30 Serija:Savana 09.15 Dok. program:Šabrol/r 12.00 Vijesti 12.30 Fudbal 1cfl: Budućnost-Mladost/r 16.00 Više od ljeta/r 17.00 Serija: Izlog strasti 18.05 Serija:Krtice 19.00 Crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija:Mjesto zločina 21.00 Serija:Nova mod 21.50 Serija: Harperovo ostrvo 22.35 Dok. program: Slike koje liječe/r 23.25 Film: Neodoljiva glupača

RTCG 2 Dnevnik 2 19.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se...

12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje

777 Dogodilo se... 10.45

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:00 Na točkovima 14:30 Interfejs/r 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 20:25 Tajne i ljepote Kine 21:00 Dejan Tadić – Finansijsko tržište 23:30 Aljazeera

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Otvorena vrata” 09.40 Gastronomad 09.55 Vesti 10.00 Lov iribolov 10.30 Eko karavan 11.00 Vesti 11.05 Tragom Karađorđa 11.35 Kamerom kroz Srbiju 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Stop sport 12.45 Serija: “Mesto zločina” 13.30 Evronet 13.35 Film 15.10 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Policajac s Petlovog brda” 16.50 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.25 Beogradska hronika 18.25 Moja lepa Srbija 18.56 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik -20.05 Serija: “Policajac s Petlovog brda” 21.05 Film: “Predmet lepote” 22.55 Oko 11 23.25 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.30 Film: “Slagalica strave” RTS 2 08.23 Pink Panter, animirana serija 08.35 Novo groblje u Beogradu 09.01 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 09.26 Mansarda 10.06 Vrele gume 10.36 Knjiga utisaka 11.16 Klinika vet 12.08 Veče kompozitora Ivana Je ića 12.31 Emisija iz

ekologije 13.00 Trezor 14.05 Novo groblje u Beogradu 14.31 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 15.00 SAT 15.45 Sve boje života 16.15 Serija: “Heroji” 17.00 Atletika, SP 20.00 Naučni program 20.35 Pojmovnik ranog hrišćanstva 20.50 Košarka: Srbija - Rusija 22.45 Serija: “Heroji” 23.30 Dobro je znati: Magnetna rezonanca 00.00 Evropa i Srbi: Divna Vuksanović 00.30 Verski mozaik Srbije 00.45 SAT 00.50 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 09.25 Jutarnji program 10.00 Vijesti 11.32 Preurediti ili se preseliti 12.00 Dnevnik 12.12 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.25 Dr Oz 14.45 Film: “Marta, Rut i Edi” 16.25 Dokumentarni film 17.00 Vesti 17.15 Hrvatska uživo 18.15 Serija: “Hartlend” 19.30 Dnevnik 20.05 TV bingo 20.30 Nulta tačka 21.35 Serija: “Dauntaun Ebi” 22.25 Dnevnik 23.02 Splitsko leto 01.32 Dr Oz HRT 2 10.02 Serija: “Dolina sunca” 12.00 Šaptač psima 13.15 Serija: “Doktor Hu” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Život s

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Zelena patrola /r.

11:32 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani filmMumijevi 12:35 Dok.Program 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije/r.

19:30 Crtani film /r.

20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske Paralele /r. gost: Radovan Radonjic 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

DANAS U GRADU cvećem 15.30 Letnjikovci 16.40 Atletika, snimak 17.00 Atletika, prenos 19.00 Kriške sira 20.00 Serija: “Gli” 20.50 Konzerva 21.00 Film: “48 sati” 22.35 Serija: “Braća i sestre” 23.20 Serija: “Dva i po muškarca” 23.40 Serija: “Ubistvo” 00.40 Serija: “Ludnica u Klivlendu” HBO 11.50 Film: “Porodični dan zahvalnosti” 13.15 Film: “Fil Spektor” 14.45 Film: “Sumrak saga - Praskozorje” 16.40 Film: “Neko kao ti” 18.15 Film: “Tom Sojer” 20.05 Serija: “Redakcija” 21.05 Film: “Ljudi u crnom 3” 22.50 Serija: “Na istok i dole” 23.45 Film: “Tatin sin” 01.40 Film: “Totalni opoziv” FOX LIFE 11.40 Serija: “Knjižarka” 12.30 Zatrpani đubretom 13.20 Porodično blago Džina Simonsa 14.10 Majke plesača 15.00 Sudije za stil 15.30 Serija: “Škola za parove” 18.05 Serija: “Očajne domaćice” 20.55 Serija. “Grad kuguara” 21.50 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 22.40 Serija: “Uvod u anatomiju” 23.40 Serija. “Grad kuguara” 00.30 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku”

FOX CRIME 09.15 Serija: “Trbosekova ulica” 13.15 Serija: “Transporter” 14.10 Serija: “Kraljevi bekstva” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Bostonski advokati” 20.00 Serija: “Most”, tri epizode 22.45 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Brojevi” 00.30 Serija: “Nepouzdani agenti” ARENA SPORT 11.00 -Fudbal: Vilhelmshaven - Borusija Dortmund 13.00 Fudbal: Porto - Malaga -15.00 Fudbal, Arsenal TV 18.00 Fudbal UEFA: Classic Matches Ep20 18.30 Fudbal UEFA: Classic Matches Ep20 19.00 Fudbal, italijanski rivali 19.30 Dnevne vesti: Džoe Frezier 20.00 Fudbal, pregled Kopa Sudamerikana 20.45 Fudbal: Preston - Blekpul -22.45 Fudbal, Arena klasik 23.00 Fudbal Golden Moments of European Football Ep 01 00.00 Poker 01.00 Fudbal: Reden - Bajern Minhen SPORT KLUB 09.45 Tenis: VTA Toronto, finale 11.45 Tenis: ATP Montreal, finale 13.45 Fudbal: Galatasaraj - Fenerbahč 15.30 Tenis: ATP Montreal, pregled 16.30 Program iz studija 17.00 Tenis: ATP Sinsinati, prenos 22.30 Pregled belgijske lige 23.30 Pregled Čempionšipa 00.00 Premijer liga - najava sezone 01.00 Tenis: ATP Sinsinati, prenos

CINEPLEXX

Va t re n a t r k a 1 9 : 4 5 ; 2 1 : 4 5 ; Štrumpfovi 3D 15:00; 17:00; 18:00; 19:15; 20:30; Štrumpfovi 16:00; 20:30; Red 2 17:45; 22:30; Vulverin 3D 20:00; 22:20; Vulverin 18:15; Napad na Bijelu kuću 19:30; 22:00; Bitka za pacifik 3D 17:15; Žestoke djevojke 20:15; Usamljeni rendzer 16:45; Velika iluzija 21:15; 22:40;