Dnevne novine 23-24. jun 2018. by Dnevne Novine

KLIN I PLOČA ■ 4 5

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018. BROJ 2101 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Bečić: EU nas je podržala i ne vraćamo se; Han: Debata mora biti u parlamentu

INTERVJU: DAMIR ŠEHOVIĆ, MINISTAR PROSVJETE ■ 8 9

Bolje će se snaći odličan kuvar, nego loš pravnik

■ Ne upisuju se srednje škole i fakulteti fakulteta radi, već sa jasnim ciljem. A kad to svi budemo razumjeli, nećemo imati problema u povezivanju obrazovanja sa tržištem rada ISPOVIJEST BILJANE LUČIĆ

Zaboravite internet, slušajte ljekare i živite

■ Prva okosnica upisne politike na fakultete jeste da kvalitetno znanje treba da bude dostupno, bez obzira na materijalne mogućnosti. To smo postigli uvođenjem besplatnih osnovnih i master studija

■ 18 19

RETROVIZOR ■ 3

Dvojac bez kormilara

■ 10 11

normalno

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

JUČE U CRNOJ GORI 67.000 TURISTA

Faliće kreveta u julu

+382 77 300 104

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

Foto: Dejan Lopičić

Čuvaj ti prste, ne gledaj odmah šta ćeš da kupiš!

Makaze su sterilisane, pa iako se posječe mi smo iz Maroka doveli doktora.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Nadam se da nam nećete srušti ove šatore jer su bespravno podignuti.

Da se oće ovo završavat da gledam onu utakmicu.

Legalizacija traje do 15. jula pa imate vremena.

Foto: Dejan Lopičić

Evo ovdje ministre možete i da prezalogajite i to besplatno.

Znaš kakve sam narukvice vidjela prije, nema takvi ni u Delti.

SJAJNI REZULTATI KARTING VOZAČA DVANAESTOGODIŠNJE JOVANE I ČETRNAESTOGODIŠNJEG KRISTIJANA

Veliki mali šampioni - ne plaše se brzine, ne plaše se ničega

U prošloj godini 14 policajaca odgovaralo zbog zlostavljanja Sagledavajući broj premeta koje je tužilaštvo pokrenulo protiv pripadnika organa za sprovođenje zakona zbog prekomjerne upotrebe sile nad pritvorenim ili zatvorenim licima, primjetno je da je znatno više takvih predmeta formirano protiv zaposlenih koji djeluju u policijskim prostorijama, nego onih koji rade u zatvorima

Četrnaestogodišnji Nikšićanin Kristijan Bojić do sada je osvojio preko trideset pehara i medalja vozeći karting, a trenutno se priprema za takmičenje u Jagodini. Isto tako uspješna, dvije godine mlađa, Jovana Boljević iz Podgorice zbog povrede neće ići u Jagodinu, ali već u septembru karting će voziti na takmičenju u Italiji.

Rast BDP-a u prvom kvartalu treći u Evropi

● 30-31.

SUBOTA

NEDJELJA

● 16-17

● 12-13

Pod cetinjskim nebom uvijek postoji motiv više “Ljeto u prijestonici” počinje idućeg utorka (21 čas, park 13. jul) i to u znaku promocije albuma i knjige poezije “Džep sa tajnama” Momčila Zekovića Zeka. Pod cetinjskim komadom neba, Zeko će predstaviti sve ono što mu je Dolina bogova servirala kao inspiraciju u posljednjih 30 godina stvaralaštva.

● 46-47

U ranim jutarnjim satima uglavnom, ponegdje se očekuju padavine. Tokom dana u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Vjetar povremeno umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana će mjestimično oslabiti. Jutarnja temperatura vazduha 6 do 21, najviša dnevna 14 do 29 stepeni.

Promjenljivo oblačno, na jugu sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar uglavnom u jutarnjim i noćnim satima, mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 5 do 20, najviša dnevna 15 do 29 stepeni.

Pozorišni đir oko svijeta kreće sa kotorskog trga Osim pozorišnog programa, gledaoci će uživati u brojnim programima na više lokacija u gradu. Moto je ‘Put oko svijeta’ - tokom 12 festivalskih dana publika će moći da stoji u Kotoru, a da se svijet vrti oko nje, kazao je Petar Pejaković.

● 36-37

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

RETROVIZOR

Ovako je sinoć izgledala Gradska kafana hotela Mogren

GORAN POPOVIĆ

DVOJAC BEZ KORMILARA

INVESTICIJA VRIJEDNA 1,1 MILION EURA

NOVI IZGLED GRADSKE KAFANE HOTELA ,,MOGRENª Promocija novog izgleda Gradske kafane hotela ,,Mogren“ sinoć je bila povod okupljanja velikog broja prijatelja kompanije, privrednika, poslovnih partnera grupe Budvanska rivijera i predstavnika medija. Mediteranski zvuk obojio je veče uz muziku Zorice Kondže i klape Kambi, čiji koncert je bilo moguće pratiti putem video bima lociranog na terasi hotela ,,Mogren“. Investicija vrijedna 1,1 milion eura bila je usmjerena na adaptaciju Gradske kafane sa terasom, recepcije i lobija, kao i atrijuma sa fontanom, što za rezultat ima novu sliku sa savremenim dizajnerskim rješenjima. Tokom adaptacije, koja je završena za 70 dana, posebna pažnja je posvećena i ugostiteljskom dijelu kroz dodat-

Među gostima bio i premijer Marković

na ulaganja u zamjenu dotrajalih instalacija i modernizaciju kuhinje. Kako je hotel ,,Mogren“ otvoren tokom cijele godine, HP Budvanska rivijera je koncipirala novi program Gradske ka-

fane, uz gostovanja muzičara i ambijent klupske atmosfere. Jun, inače, u HG Budvanska rivijera protiče u znaku dobre popunjenosti hotela u kojima trenutno boravi 3.267 turista iz Evrope. N. K.

Zorica Kondža

Aleksa Bečić i Dritan Abazović su bili u Briselu. Da još jednom čuju komesara Hana koji im kaže da se vrate u parlament kako bi realizovali svoj „Plan“. Oni su i nakon novog Hanovog apela potencirali “kategoriju uslovnosti povratka Demokrata i URE u parlament”, tvrdeći da “nema dolaska na plenum” dok se njihovi zahtjevi ne ispune. Kad se razgrnu ove političke floskule mlađanih političara, (Koča Pavlović je, iz nekog razloga, ustvrdio da “jesu mladi, ali nijesu lijepi”), moglo bi se zaključiti da će se Aleksa i Dritan zapravo vratiti u parlament, ali na sporedni ulaz. Da ih niko ne vidi. Ali oni imaju “plan”. Čija je osnovna politička platforma da Aleksa bude „na čelu vlade koja će uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju“. Šta će biti Dritan u toj vladi, nije precizirano. U svakom slučaju, mladi politički dvojac ni nakon posjete Briselu nije našao kormilara, pa i dalje besciljno, sa kravatama, ali bez kompasa, plovi crnogorskom političkom pučinom, stalno ređajući izborne poraze i stalno tražeći neke nove izbore. Sad ih je otpisao i ostatak opozicije. Knežević, koji se vratio iz Spuža, saopštio je kako su “Boro i Ramiz” htjeli da unište DF i da su sad “kastrirani od američke ambasade”, a profesor Radulović je rekao da je Bečićev gradonačelnik Krapović “najveće zlo koje je snašlo Budvu”. Iako su tamo u koaliciji?! Aleksa i Dritan se poslije povratka iz Brisela stigli da se pridruže protestnom skupu na kojem su dali podršku smijenjenom direktoru Televizije Crne Gore Vladanu Mićunoviću. Bili su ranije i na skupu podrške smijenjenoj direktorici RTCG Andrijani Kadiji, zajedno sa Rankom Krivokapićem i Miodragom Lekićem. Da se, svi zajedno, nijesu pojavljivali i podržavali Kadiju i Mićunovića možda bi ovo dvoje preteklo na funkcijama u Javnom servisu. No, koga podržavaju Aleksa, Dritan, Ranko, Ćaki, uz asistenciju “zvijezda granTa” i vlasnika “džuboks medija”, pukla mu je pogibija. Zanimljivo je da Ranko, iz nekog razloga, nije došao da podržava Mićunovića. Lekić je opet bio. Najavljuje li to neki novi politički razlaz, vrijeme će pokazati. Ranije je Lekić napustio DF, a Ranko savez sa SDP. Onda su se udružili, pa zajedno nijesu prešli cenzus u Podgorici… Ali su prekinuli bojkot i vratili se u skupštinske klupe. U parlamentu je sada baš zanimljivo. Medojević je, na primjer, izjavio kako “ima pouzdane informacije o tome šta se priča na Glavnom odboru DPS, a Koča Pavlović je konstatovao da je Crna Gora “lešina od države”. Po toj logici, on bi mogao da bude “lešinar” jer je od te države samo za posljednje dvije godine uzeo nekoliko desetina hiljada eura… Ozbiljno su se opozicionari u Skupštini zabrinuli i zbog “migrantske krize” u Crnoj Gori. Njihove opservacije o eventualnoj katastrofi koju bi donio “talas migranata” krunisane su vizijom Crne Gore kao evropskog Gvantanama. U toj teoriji “evropske zavjere protiv Crne Gore”, međutim, nedostaju još samo – migranti.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

ŠTA NAM PORUČUJU DEMOKRATE I GP URA, A ŠTA

BEČIĆ: EVROPSKA UNIJA NAS JE PODRŽALA I NE VRAĆAMO SE U SKUPŠTINU

Bečić

⌦ Mili Prelević

fanziva Demokrata i GP URA u promovisanju podrške EU njihovom “Planu izbornih reformi” posljednjih dana poprima elemente političke euforije zasnovane na pogrešnom tumačenju izjava evropskih zvaničnika, kojima se daje funkcija vrhunskog sudije koji će presuditi da, mimo rezultata uzbora i volje građana, vlast bude promijenjena.

Kako drugačije tumačiti posljednju izjavu Demokrata da je Plan izbornih reformi, u kojem je jasno naznačena kategorija uslovnosti njihovog povratka u parlament, dobio nepodijeljenu podršku Evropske unije iako je Johanes Han, komesar za proširenje Evropske unije, i pored načelne podrške rekao da je uslov svega povratak u parlament. Pomoćnik direktora Demokratske Crne Gore Momo Leković kazao je da je planom Demokrata i URA-e predviđeno i u njemu upisano da u plenum povratka nema, dok se ne ispune svi uslovi predočeni tim Planom. “Ključna je, dakle, kategorija uslovnosti. Ako se uslovi o povratku ispune, Demokrate i GP URA su spremne da učestvu-

ju i glasaju u plenumu, ako se ne ispune nijesu”, zaključio je Leković. I tu nije kraj. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić i predsjednik GP URA Dritan Abazović sastali su se u Briselu sa Dejvidom Martinom i saopštili nakon sastanka da, “neće prisustvovati sjednicama Plenuma i redovnih radnih tijela, već će u parlamenarnom “ad hoc” odboru koje se formira na njihov predlog raditi na implementaciji Plana koji je nedvosmisleno podržala EU”. Na drugoj strani, Johanes Han je prilikom prvog susreta podržao plan Demokrata i GP URA, sasvim očekivano, jer je skoro nemoguće da Evropska unija ne podrži iznalaženje održi-

Bečić i Abazović sa Martinom vih rješenja u vezi sa Sudskim savjetom, zakonske izmjene u vezi sa javnim emiterom i izborom novog Savjeta RTCG, sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, izmjenu seta medijskih zakona, pa čak i potvrđivanje datuma parlamentarnih

izbora i dogovor o datumu održavanja opštih lokalnih izbora kao nove kategorije u izbornom zakonodavstvu. I naravno, kako je Han i rekao, za to je potrebno vrijeme i demokratski dijalog. Koliko je bilo nemoguće da to ne podrži, isto toliko je nevjero-

vatno da je Johanes Han podržao nastavak bojkota parlamenta od strane ove dvije partije. I nije podržao. “Smatram da svi politički subjekti u demokratskim institucijama moraju da se angažuju u konstruktivnoj debati, a debata

Rakočević: Nijesu očekivali sugestije o povratku Poslanik DPS, Nikola Rakočević ocjenjuje da lideri Demokrata i URA-e, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, nijesu očekivali da će im tokom posjete Briselu, predstavnici Evropske unije suge-

risati da se vrate u parlament. „Sugestije iz Brisela su ozbiljne i jasne: da se vrate obavezama koje ih čekaju u parlamentu, za koje su plaćeni i da učestvuju u institucionalnom dijalogu“, kazao je Rakočević agenciji MINA.

Kako je naveo, pitanje je da li Abazović i Bečić odbijaju da se vrate u parlament zbog straha od sučeljavanja argumenata u Skupštini sa poslanicima DPSa ili sa koalicionim partnerima iz Demokratskog fronta. Rakočević je kazao da je DPS

otvoren za dijalog i za kompromis na bazi novog političkog razumijevanja, ali isključivo u Skupštini. „Podrazumijeva se, bez besmislenih i teatralnih uslovljavanja i ucjenjivanja“, naglasio je Rakočević.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

5 6

A EVROPSKA UNIJA

HAN: CRNOJ GORI TREBA DEBATA KOJA MORA DA SE ODVIJA U PARLAMENTU Han

“SMATRAM DA SVI POLITIČKI SUBJEKTI U DEMOKRATSKIM INSTITUCIJAMA MORAJU DA SE ANGAŽUJU U KONSTRUKTIVNOJ DEBATI, A DEBATA MORA DA SE ODVIJA U PARLAMENTU”, KAZAO JE DEMOKRATAMA I GP URA JOHANES HAN mora da se odvija u parlamentu. Imali smo odličan razgovor sa liderima stranaka o procesu koji nas očekuje, biće tu mnogo izazova, ali imaćemo konsktruktivan fokus na ovu temu, a progres je, kao i uvijek u životu, moguć”, kazao je Johanes Han Bečiću i Abazoviću. I sada se otvara pitanje zašto Bečić i dalje čvrsto ostaje na stanovištu da se neće vraćati u parlament, odnosno da li je Han stvarno podržao njihov bojkot, ili se, opet, radi o izjavama Demokrata za jednokratnu domaću upotrebu. U svakom slučaju, Han bi to morao da objasni i da spriječi dalje politikantstvo na temu bojkota pParlamenta. Bečić i Abazović, su, međutim, i juče potvrdili da se neće vraćati u Skupštinu sve dok se ne realiziju tačke iz Plana, i to su saopštili nakon sastanka u Briselu sa Tomasom Majer Hartingom, generalnim direktorom Odsjeka za Evropu i Centralnu Aziju u Ministarstvu inostranih poslova i odbrane Evropske unije. Na čelu ovog ministarstva

Očekuju da predvode Vladu Izjavu zvaničnika EU Johanesa Hana Demokrate su pročitale onako kako su željele i sada smatraju da čak i Vladu treba da vode, zanemarujući rezultate nedavnih izbora na kojima su ubjedljivo poraženi. “Smatramo da proces ulaska Crne Gore u EU mogu dovesti do kraja samo novi, nekompromitovani i čisti pojedinci koji nemaju teret prošlosti, koji ne zavise od neformalnih centara moći i koji su spremni da se uhvati u koštac sa problemima i sprovedu nužne i neophodne reforme, kako bi obezbijedili evropsku perspektivu Crnoj Gori i njenim građanima. Spremni smo da budemo predvodnici reformske Vlade koja će uvesti Crnu Goru u

EU”, naveo je lider Demokrata Aleksa Bečić. Na drugoj strani, predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović je kazao prije dva dana da ovu partiju neće pokolebati opskurne optužbe koje ovih dana stižu sa različitih adresa o, navodnom, antievropejstvu stranke. “Oni su uvijek spremni da svoju savijenu kičmu ponude katkad Beogradu, katkad Moskvi, katkad zapadnim adresama. Kome god je nudili, ta kičma je beznadežno savijena. Toj kičmi nije problem da bude savijena jer se te glave još nijesu identifikovale sa Crnom Gorom i našim osjećajem dostojanstva”, naglasio je lider DPS-a.

nalazi se visoka predstavnica za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku EU Federika Mogerini. Bečić i Abazović upoznali su Majer Hartinga sa ukupnom političkom situacijom u Crnoj Gori, kao i sa institucionalnim i političkim stanjem u Crnoj Gori. “Lideri Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA su Majer Hartingu predstavili Plan sveobuhvatnih izbornih reformi, koji je pozdravila Evropska komisija, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i Ambasada SAD u Podgorici”, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.

Bečić i Abazović predočili su detaljnu razradu pomenutog Plana na 35 strana, u kojoj su ponuđena konkretna rješenja za implementaciju pomenutog Plana. “Oni su naglasili da će dati sve od sebe da se sprovedu u djelo sve tačke pomenutog Plana, te naglasili da se neće vraćati u redovan rad Skupštine Crne Gore sve dok se ne realiziju navedene tačke iz Plana, kao i dok se ne potvrdi datum parlamentarnih i dogovori datum opštih lokalnih izbora u Crnoj Gori, kako je u konačnom i definisano Planom”, zaključije se u saopštenju.

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

El Malki u zvaničnoj posjeti Predsjednik Predstavničkog doma Maroka Habib El Malki boraviće u ponedjeljak u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića. Iz kabineta predsjednika Skupštine je saopšteno da je posjeta El Malkija prva zvanična posjeta marokanskog državnika Crnoj Gori. Maroko je, kako se navodi, među prvim državama koja je priznala Crnu Goru. “Maroko ima Napred-

ni status sa Evropskom unijom, dok sa NATO-om uspješno sarađuje u okviru Mediteranskog dijaloga”, navodi se u saopšenju. Protokolom o parlamentarnoj saradnji između Skupštine Crne Gore i Predstavničkog doma Maroka, biće stvorene osnove za jačanje parlamentrane dimenzije bilateralnih odnosa uključujući saradnju između parlamentarnih radnih tijela, grupa prijateljstva, kao i stručnih službi dva zakonodavna doma. A.N.

El Malki

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada 6. jula Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada na kojoj će biti potvrđeni mandati odbornicima i izabran predsjednik lokalnog parlamenta, održaće se 6. jula. Zakonom je predviđeno da prvom sjednicom novoizabrane Skupštine, do izbora predsjednika Skupštine, predsjedava najstariji odbornik. Lista “Za dobro građana Podgorice. Pobjednička koalicija - Milo Đukanović” osvojila je 48.047 glasova i 32 mandata, “Aleksa Bečić - Dri-

tan Abazović - Podgorica za 21. vijek- Demokrate – URA” 26.032 glasa i 17 mandata, dok su Demokratski front i Socijalistička narodna partija “Sve za moj grad” dobili povjerenje 12.291 birača, odnosno, osam mandata. Socijaldemokrate Ivana Brajovića će u lokalnom parlamentu imati tri predstavnika. U raspodjeli mandata afirmativnom akcijom učestvuje i Albanska alternativa, koja je , osvojila jedan mandat.

Ekspertska misija za vanjske granice dolazi u Crnu Goru Ekspertska misija EU za vanjske granice boraviće u Crnoj Gori naredne sedmice, a predvodiće je nezavisni ekspert iz Finske. Eksperti će, kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, razgovarati sa predstavnicima MUP-a i Sektora granične policije. Cilj tih razgovora je procjena napretka koji je Crna Gora ostvarila na usklađivanja s

pravnom tekovinom EU u dijelu integrisanog upravljanja granicom, a sve u kontekstu ispunjavanja privremenih mjerila u toj oblasti. “U svijetlu nedavnih migratornih kretanja i mogućih bezbjednosnih izazova, tokom misije će biti organizovane i posjete graničnim prelazima sa Albanijom, BiHi Kosovom”, saopštili su iz Vlade. A.N.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

pozitivan izvještaj državne revizorske institucije

DPS PoSlovala u SklaDu Sa zakonom

Državna revizorska institucija dala je pozitivno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj Demokratske partije socijalista i na usklađenost poslovanja te stranke sa zakonskom regulativom. DRI je objavila Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja DPS-a za prošlu godinu. „Nadležni kolegijum u sastavu senatora Nikole Kovačevića i Branislava Radulovića izrazio je pozitivno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i pozitivno mišljenje na usklađenost poslovanja sa zakonskom regulativom“, saopšteno je iz DRI. Finansijskom revizijom je, kako se navodi, utvrđeno da je Godišnji finansijski izvještaj DPS-a za prošlu godinu u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja. Vladajuća stranka je prošle godine iz državnog budžeta dobila oko 1,7 miliona, od čega za finansiranja redovnog rada partije 1,58 miliona, a za finansiranja rada poslaničkog kluba 132.600. Iz budžeta lokalnih samouprava dobila je 888.000, od priloga 94.800, članarina 132.000 eura, dok je od zakupa zaradila 38.700 eura, a od ostalih poslovnih i finansijskih prihoda više od

Ilustracija

Gubitak preko 2.000 eura Revizijom pravilnosti utvrđeno je da je subjekt revizije finansijske i druge radnje uskladio u svim bitno materijalnim aspektima sa zakonskim i drugim propisima koji su identifikovani kao kriterijumi za predmetnu reviziju. DPS je prošle godine prihodovala 2.913.384 eura, rashoda je imala 2.916.083 eura, što znači da finansijski gubitak iznosi 2.699 eura. Iskazani gubitak tekuće godine uvećan je za 2.790 po osnovu plaćenih poreskih obaveza na prihode ostvarene od drugih djelatnosti partije, tako da je ukupni gubitak u konsolidovanom bilansu iznosio oko 5.500. 490.000. Od ukupno iskazanih prihoda, na prihode za redovno poslovanje odnosi se iznos od 2,77 miliona eura, a na prihode za finansiranje izbornih kampanja 137.700. Na žiro račun DPS-a je iz državnog budžeta uplaćeno više od 70.000 eura, koje je partija shodno koalicionom sporazumu o saradnji i aneksu sporazuma prenijela Liberalnoj partiji, i to po osnovu osvojenog posla-

ničkog mandata 45.200 eura i po osnovu finansiranja zaposlenih u poslaničkom klubu 25.000 eura. Revizijom je utvrđeno da su u Glavnoj knjizi Državnog trezora, osim prihoda za finansiranje redovnog rada DPS-a i i finansiranje zaposlenih u poslaničkom klubu, evidentirani i prihodi naplaćeni od opština preko Uprave za imovinu shodno ugovorima o cesiji u iznosu od 155.600 eura, koji su u poslovnim knjigama DPS-a evidentirani kao prihodi iz budžeta lokalnih samouprava. Evidentirano je i 2.100 eura prihoda po osnovu refundacije zarade od Fonda za zdravstveno osiguranje po osnovu bolovanja dužeg od 60 dana, kao i 32.400 eura prihodi od članarina. Ostali prihodi, od 490.000 eura, odnose se na prihode od refundacija zarada od Fonda za zdravstveno osiguranje po osnovu bolovanja dužeg od 60 dana (10.200 eura), po osnovu otpisa obaveza iz ranijeg perioda (30.100 eura), od prodaje imovine (1.37 hiljada eura) i na prihode od kamate na oročena sredstva na žiro računima (449.800 eura). DPS je prošle godine utrošila 2.916.083 eura, od čega na troškove režijskog, kancelarijskog i ostalog materijala 88.400, na gorivo i električnu energiju 182.800, na vodu i komunalne usluge više od hiljadu. (MINA)

Marković i Kandić

premijer duško marković saopštio

Učinićemo sve da Inicijativa za REKOM zaživi u regionu Crna Gora podržava Inicijativu za REKOM i učiniće sve da ona zaživi u cijelom regionu, poručio je premijer Duško Marković. On je juče razgovarao sa delegacijom Inicijative za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje Savezne Federativne Republike Jugoslavije od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM), koju je predvodila koordinatorka Nataša Kandić. Marković je, kako je saopšteno iz Vlade, rekao da Crna Gora podržava inicijativu, čiji je cilj stvara-

nje međudržavne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratova vođenih nakon raspada Jugoslavije. Premijer je ocijenio da je civilni sektor na ovom planu učinio mnogo, ali da je sada neophodno uključivanje državnih institucija u cijelom regionu kako bi proces bio uspješno doveden do kraja. “Crna Gora želi da ova inicijativa dobije podršku svih država regiona kako bi iz tog procesa generacije koje dolaze imale sliku o ružnom dijelu naše prošlosti, da je nikada ne ponove. Mi ćemo učiniti sve što je do nas da Inicijativa zaživi”, rekao je premijer. A.N.

treba spriječiti blokadu sudskog savjeta

Venecijanska komisija podržala predlog Vlade Venecijanska komisija, kao najviši evropski autoritet za oblast ustavnog prava, podržala je na jučerašnjoj sjednici pravno rješenje koje je Vlada Crne Gore predložila u cilju sprečavanja blokade Sudskog savjeta, kao ključnog garanta nezavisnosti pravosuđa, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin. “Drago mi je da i Venecijanska komisija u svom mišljenju opominje da visok stepen prava i nadležnosti koja u okviru našeg ustavnog i parlamentarnog sistema pripadaju opoziciji podrazumijevaju i jasnu odgovornost da se data prava ne zloupotrijebe”, rekao je Pažin. On je istakao kako je mišljenje Venecijanske komisije jasna potvrda ustavno-pravne i demokratske utemeljenosti pravnog rješenja koje je pred-

ložila Vlada. “Izražavam očekivanje da će vraćanjem opozicije u Skupštinu biti stvoreni uslovi da novi članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika budu uskoro izabrani uz propisanu kvalifikovanu većinu glasova i vlasti i opozicije”, ocijenio je on. Venecijanska komisija je saopštila da dijeli zabrinutost vlasti u Crnoj Gori da iz razloga kašnjenja u izboru članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, novi sastav Sudskog savjeta ne može početi sa radom u predviđenom roku, dok četvorogodišnji mandat prethodnom sastavu ističe. “Produženje mandata članova prethodnog sastava Sudskog savjeta je rješenje koje su usvojile pojedine evropske države i Venecijanska komisija ga preporučuje,“ navodi se u mišljenju VK. L.H.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Predsjedništvo dPs dalo saglasnost na Predlog oo Žabljak

VukićeVić i Tomčić opeT na čelu opšTine

Predsjedništvo je odlučilo da predloži Glavnom odboru raspuštanje odbora u Plavu, kako bi se stvorili uslovi za temeljnu reformu opštinske organizacije DPS

Vukićević

Tomčić

Predsjedništvo DPS je, na jučerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik DPS Milo Đukanović, dalo saglasnost na odluku Opštinskog odbora DPS Žabljak da kandidat za predsjednika Opštine bude Veselin Vukićević, koji je tu dužnost obavljao i u prethodnom mandatu. “Na sjednici Predsjedništva je analiziran način funckionisanja lokalne vlasti u Tivtu i ocijenjeno da je nakon ubjedljive pobjede i ogromne podrške koju su Tivćani ukazali DPS-u bilo objektivno očekivanje birača da se kvalitet vršenja vlasti i realizacija kapitalnih investicija, od kojih su neke i državnog značaja, podignu na još viši nivo. Predsjedništvo je naložilo Opštinskom odboru DPS Tivat da preduzme konkretne mjere koje će omogućiti efikasniji način funkcionisanja lokalne vlasti i dati dodatni podsticaj realizaciji izbornog programa”, navodi se u saopštenju. Takođe, analizirajući političku situaciju nakon lokalnih izbora u Plavu, predsjedništvo je odlučilo da predloži Glavnom odboru

raspuštanje odbomandatu predra u tom gradu, sjednik Skupkako bi se stvoštine opštine Ocijenjeno je da rili uslovi za bude Vidoje je ovo najveća temeljnu reTomčić, i i najubjedljivija formu opštinzatražio poizborna pobjeda na ske organizadršku PredŽabljaku od uvođenja cije DPS. sjedništva višestranačkog “PredsjednišDPS za takosistema tvo je ocijenilo da đe jednoglasni predlog da je loš izborni rezulVeselin Vukićević tat djelimično uzrokovan opstrukcijom koju je opet bude predsjednik Opkreiralo prethodno opštin- štine Žabljak. sko rukovodstvo DPS. Sagla“Ocijenjeno je da je ovo sno Statutu DPS, Predsjed- najveća i najubjedljivija izništvo će Glavnom odboru borna pobjeda na Žabljaku uputiti predlog i drugih mje- od uvođenja višestranačkog ra koje treba da dovedu do sistema. Pobjednička koalibolje organizacije partije i cija je na ovim izborima dokvalitetnije realizacije poli- bila 272 glasa više nego drutika, kako bi DPS Plava već gi učesnici zajedno, odnona narednim izborima po- sno impozantnih 55,80 odstala vodeća politička sna- sto”, navodi se u saopštenju. ga”, kazali su iz DPS. Član Predsjedništva DPS i Predsjedništvo je pozdra- koordinator za Žabljak Mivilo pozitivne ocjene DRI o lan Roćen je zahvalio gragodišnjem finansijskom po- đanima na izuzetnoj podršslovanju DPS, bez primjedbi ci i ukazanom povjerenju, i i preporuka. između ostalog istakao da je Ranije juče, opštinski od- to dodatni stimulans i obabor DPS Žabljak razmotrio veza lokalne vlasti da još je, na sjednici analizu lokal- energičnije uđe u nove pronih izbora održanih 27. ma- jekte za razvoj i unapređeja. Opštinski odbor je jedno- nje Žabljaka, i za podizanje glasno predložio da i u na- kvaliteta života svih građaE.H. rednom četvorogodišnjem na.

aMbasadorka keMP Za Pink M

Crna Gora kao bastion slobode Uzajamno prijateljstvo Crne Gore i Velike Britanije izdržalo je test vremena, pa sad svjedočimo uspješnom bilateralnom odnosu sa mnogo mogućnosti za saradnju i investiranje, kazala je u razgovoru za PINK M ambasadorka Velike Britanije u Podgorici Alison Kemp. Kako je navela, o našoj zemlji se, kako prije 140 godina kada je nje-

na država priznala Crnu Goru kao nezavisnu, tako i danas govori sa ponosom i najljepšim utiscima. “Već više od 140 godina, Crna Gora ostavlja jak i dugotrajan utisak na Ujedinjeno Kraljevstvo. Više od 140 godina vaša zemlja je prepoznata u britanskom parlamentu i medijima kao bastion slobode, slavljena zbog sna-

ge karaktera i ljepote”, kazala je Kemp. Od Kongresa u Berlinu kada su velike sile, uključujući UK priznale crnogorsku nezavisnost u julu 1878. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo među prvima je uspostavilo diplomatske odnose sa Crnom Gorom, na šta su posebno ponosni, istikla je Kemp. Mnogo toga se promije-

Kemp

nilo od davne 1878, pa mnogi, kako kaže ambasadorka, ne bi prepoznali ni današnju Britaniju ni današnju Crnu Goru. Neke stvari, međutim, one najvažnije su, ističe, ostale iste. “Bivši britanski premijer Gledston Crnu Goru je nazvao čudom, putopisac Rebeka Vest opisala je kao magičnu zemlju, a Lord Bajron oduševljen je bio darovima koje je priroda dala ovoj zemlji.“ Danas, dodaje Kemp, vidi uspješan bilateralni odnos sa mnogo mogućnosti za saradnju i investiranje.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

INTERVJU: DAMIR ŠEHOVIĆ, MINISTAR PROSVJETE

BOLJE ĆE SE SNAĆI ODLI KUVAR, NEGO LOŠ PRAV

⌦ Vesna Šofranac

“Ne upisuju se srednje škole i fakulteti fakulteta radi, već sa jasnim ciljem. A kad to svi budemo razumjeli, nećemo imati nikakvih problema u povezivanju obrazovnog sistema sa tržištem rada”, kaže u razgovoru za Vikend novine ministar prosvjete Damir Šehović. Šehović ističe da su rezultati započete reforme obrazovanja, godinu od usvajanja seta novih zakona i početka njihove primjene, dobri, naglašavajući da je jedan od najvećih iskoraka napravljen osnivanjem Fonda za kvalitet i telente, preko kojeg su javnosti poslali poruku da su krenuli u borbu za promociju pravih vrijednosti. VN: Jeste li zadovoljni interesovanjem polumaturanata za srednje stručne škole? Kakva je, generalno, Vaša ocjena prvog upisnog roka? ŠEHOVIĆ: Rano je davati konačne ocjene, ali sigurno je da interesovanje za srednje stručne škole kontinuirano raste. Što je još važnije, stručne škole su predmet in-

teresovanja najboljih đaka, te polako ali sigurno idemo u mijenjanje svijesti mladih i roditelja po tom pitanju. Ovogodišnji trend rasta u upisu na programe trećeg stepena za oko dvadeset procenata, te dvostruko veći broj djece i poslodavaca u dualnom obrazovanju od septembra, daje nam za pravo da kažemo smo u ovoj oblasti napravili ogromne pomake. VN: Ministarstvo na čijem ste čelu je puno uložilo i ulaže u afirmaciju i promociju proizvodnih zanimanja i razvijanje logike biznisa kod mladih. Što je najveći izazov na tom planu - predrasude, strah od neuspjeha, problemi na tržištu... ŠEHOVIĆ: Veliku ulogu u izboru škole imale su predrasude, koje smo kampanjom za upis u srednje stručne škole pokušali da srušimo. Često ponavljamo da nema dobrog i lošeg zanimanja, već je svako zanimanje dobro ili loše onoliko koliko se dobro ili loše bavimo njime. Dakle, natprosječan kuvar biće srećniji i bolje će se snaći na tržištu od

Strah od neuspjeha u sopstvenom biznisu takođe smo pokušali da srušimo kroz povezivanje obrazovnog sistema sa poslodavcima. Oni sada zajedno sa ministarstvom daju stipendije za deficitarna zanimanja, ali i učestvuju intenzivno u dualnom obrazovanju, kao vidu edukacije koji podrazumijeva paralelno učenje i rad kod poslodavca uz naknadu

prosječnog ili ispodprosječnog pravnika ili ekonomiste. Strah od neuspjeha u sopstvenom biznisu takođe smo pokušali da srušimo kroz povezivanje obrazovnog sistema sa poslodavcima. Oni sada zajedno sa ministarstvom daju stipendije za deficitarna zanimanja, ali i učestvuju intenzivno u dualnom obrazovanju, kao vidu edukacije koji podrazumijeva paralelno učenje i rad kod poslodavca uz naknadu. Posebno mi je pak drago da su nas u ovoj priči mediji

Borba za promovisanje pravih vrijednosti VN: Rekli ste da ideja osnivanja Fonda za talente nije bila samo u finansijskoj podršci najboljima, nego i skretanje pažnje javnosti na najbolje… ŠEHOVIĆ: Cijenim da smo za svega godinu ipo dana talente stavili u fokus javnosti i interesovanja medija. Znate i sami da sam i prije ustanovljenja Fonda imao praksu da se srijećem sa svim dobitnicima nagrada na relevantnim međunarodnim takmičenjima, kako bih im uručio poklone i porazgovarao o njihovim iskustvima. Zaista je privilegija čuti od te djece sve o njihovom trudu i motivaciji za

takve uspjehe, te kao svoju obavezu vidim da im pomognemo da tu motivaciju i održe. Znate i da smo organizovali dodjele nagrada najboljoj djeci u dualnom sistemu obrazovanja, upravo kako bismo im poručili da brinemo o njima na isti način. Dok djecu koja su ove godine osvojila neko od prva tri mjesta na državnom takmičenju u znanju čekaju takođe vrijedne nagrade iz Fonda. Sve to dovoljno govori da smo, među tolikom površnim sadržajima koji se djeci serviraju, krenuli u borbu za promovisanje pravih vrijednosti.

bezrezervno podržali, pokazujući, takođe, da razumiju da naša kampanja nije imala za cilj promociju samo zanatskih zanimanja, koja su zapravo samo mali dio ukupne ponude srednjih stručnih škola.

VN: Počinje i upis na fakultete Univerziteta Crne Gore. Što čini okosnicu upisne politike na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori? ŠEHOVIĆ: Prva okosnica upisne politike na fakultete jeste da kvalitetno znanje treba da bude dostupno, bez obzira na materijalne mogućnosti. To smo postigli uvođenjem besplatnih osnovnih i master studija za sve studente državnog univerziteta. Za besplatni master od 2020. godine smo pak uveli prijemni ispit, kao još jednu potvrdu da će master diplomu o državnom trošku moći steći samo naj-

bolji. Za pravo nam daje i Tracer studija koju smo radili, a koja je pokazala da je jedan od glavnih razloga zbog koga studenti nijesu nastavljali studije nedostatak novca za školovanje. Druga okosnica jeste da kroz inpute od poslodavca,

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

IČAN VNIK

dajemo podršku Univerzitetu da kreira upisnu politiku koja podržava strateške grane razvoja Crne Gore, prepoznajući pritom potrebe tržišta tj. deficitarna i suficitarna zanimanja. A takvo opredjeljenje podržava i praksa koju smo uveli na sve fakultete u obimu od 25 procenata. I u srednjem i u visokom obrazovanju smo dakle prioritet dali politici koja prepoznaje potrebe tržišta. VN: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u inauguracionom govoru posebnu pažnju usmjerio na obrazovanje i konkurentnost. Da li se aktuelnom refor-

AKTUELNO

Činimo sve da poboljšamo položaj prosvjetnih radnika

VN: Šta Ministarstvo radi na unapređenju statusa nastavnika? Svjedoci smo da su nezadovoljni platama, pozicijom u društvu, odnosom vlasti prema ovoj profesiji... Vaš komentar? ŠEHOVIĆ: Prosvjetni radnici su temelj ovog društva, zbog čega u saradnji sa sindikatom, a u granicama realnih mogućnosti, činimo sve

da zauzmu prestižno mjesto koje im pripada, ali i da poboljšamo njihov položaj. Za rješavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika za tri godine opredijeljeno je 1,8 miliona eura. Preciznije, izdvajanja za stambene potrebe povećana su sa 450.000 na 600. 000 eura godišnje. Učinili smo i sve da obrazovna reforma, ko-

ja je u fokusu imala učenika, ne ugrozi radna mjesta prosvjetnih radnika, i bilo je kako smo i obećali. Uz stalne projekte sa zadrugom Solidarno, zaista činimo sve da se prosvjetnim radnicima zahvalimo na najvećem doprinosu koji može da se da jednom društvu: znanju. Moramo pak imati u vidu da u obrazovnom sistemu

ima čak 13 000 zaposlenih i promjene u tako glomaznom sistemu zahtijevaju vrijeme. Mi smo u njih krenuli odlučno i sa puno ambicija, ali promišljenih, a ne avanturističkih i zasnovanih na praznim obećanjima. Vjerujem da još konkretniji iskoraci, kada je riječ o položaju prosvjetnih radnika, tek predstoje.

Mladi moraju osjetiti da se brine o njima i njihovim potrebama VN: Razvijanje pripadnosti državi kod mladih je dijelom i obaveza obrazovnog sistema. Takođe i kada se radi o identitetskim pitanjima. Kako Vi vidite ulogu školstva u ovom dijelu? ŠEHOVIĆ: Sistem obrazovanja, osim što što predmom stvaraju uslovi za kadrovski potencijal koji može da odgovori zahtjevima vremena i potrebama Crne Gore? ŠEHOVIĆ: Vlada Crne Gore je stavila akcenat na obrazovanje, i to nimalo deklarativno. Budžet Univerziteta ove godine je 19,3 miliona eura, najveći u njegovoj istoriji. Budžet Ministarstva povećan je za oko tri miliona. Investicije u obrazovnu infrastrukturu mogu biti razlog za zadovoljstvo Ministarstva, ali i Vlade Crne Gore, jer je samo u 2017. godini u infrastrukturu uloženo 1,7 miliona eura, a budžet za investicije u okviru Budžeta Ministarstva za 2018. je povećan za oko 20%. Bez takvog podstreka ne bismo mogli ni da pomislimo da uđemo u obrazovnu reformu u kakvu smo ušli prošle godine. U svim segmentima u kojima je moguće vidjeti efekte za svega godinu dana, ti efekti su bili više nego dobri. Tu mislim na uvođenje obavezne prakse na fakultete u obimu od 25 procenata, dualno obrazovanje koje je zaživjelo nakon 10-tak godina, uvođenje engleskog jezika u vrtiće, ali i u sve osnovne škole

stavlja važnu pretpostavku za privredni i ukupan društveni razvoj Crne Gore, mora biti i važan faktor očuvanja kulturnih i nacionalnih specifičnosti, ali i razvoja nacionalnog identiteta i osjećaja pripadnosti sopstvenoj državi.

Ali ništa manje važnu ulogu u tom procesu nemaju ni roditelji, mediji kao i ukupno okruženje kojem su naša djeca izložena. Naravno, razvijanje osjećaja pripadnosti državi mora se odvijati prvenstveno spontanim kreiranjem

od prvog razreda, te riješen problem asistenata u nastavi, ali i povećanje obuhvata predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem. Da budem precizan, prema ranijim istraživanjima obuhvat djece preko tri godine predškolskim vaspitanjem bio je na nešto preko 50 procenata, da bi prema posljednjim istraživanjima došao na skoro 70 procenata. Sve to, uz nastavak primjene reformi u onim oblastima koje traže veće vrijeme, poput primjene koncepta nastave i učenja koji imaju za cilj funkcionalno znanje, naš su pravac za budućnost.

rali raspisivanje konkursa za dodjelu nagrada, koji će pratiti i intenzivna medijska kampanja, dok je dodjela nagrada planirana za novembar. I ovim Fondom naravno dajemo nemale nagrade najboljima koje će ići i do 2.000 eura, ali što je još važnije, šaljemo poruku najboljima u obrazovanju da država brine o njima.

VN: Da li se već može govoriti o efektima Fonda za kvalitet i talente? ŠEHOVIĆ: Fond za kvalitet i talente je jedan od najvećih iskoraka koji smo načinili reformom. Njime se po prvi put sistemski, a ne ad hoc, bavimo talentima i to na jedan vrlo transparentan način. Naime, biće formirana komisija, koja će biti sačinjena od predstavnika iz obrazovanja, uključujući sindikat, i koja će vrlo pažljivo voditi čitav proces. Riječ je o osjetljivoj oblasti, i uvijek, posebno kada je riječ o dodjeli stipendija, upisima i sl. insistiram na maksimalnoj otvorenosti. Svako dijete mora imati jednak tretman i sa time nema kompromisa. U septembru smo plani-

VN: Poslodavci često znaju da kažu kako iz našeg obrazovnog sistema ne dobijaju kadrove sa potrebnim znanjima… S druge strane, veliki broj mladih ljudi bude zapažen u nekim drugim sredinama mimo Crne Gore… ŠEHOVIĆ: Mislim da ovdje govorimo o dvije stvari. Jedna je akademsko usavršavanje mladih ljudi gdje se bez sumnje potvrđuju kao najbolji u svijetu. Tu tezu podr-

Fond za kvalitet i talente je jedan od najvećih iskoraka koji smo načinili reformom. Njime se po prvi put sistemski, a ne ad hoc, bavimo talentima i to na jedan vrlo transparentan način. Naime, biće formirana komisija, koja će biti sačinjena od predstavnika iz obrazovanja, uključujući sindikat, i koja će vrlo pažljivo voditi čitav proces

atmosfere u kojoj mladi osjećaju da se brine o njima i njihovim potrebama, a nikako propagandistički. Slično je i sa identitetskim pitanjima. Ona su nešto čime se ne smije manipulisati, da ne bi postala ubojito oruđe dnevne politike. žava i moj posljednji sastanak sa studentima Pravnog fakulteta koji su ušli u finale jednog od naprestižnijh takmičenja pravnika u Londonu, zajedno sa Velikom Britanijom i Francuskom, Nina Bošković koja je primljena na Oksford sa još 20-ak najboljih studenata svijeta i mnogi drugi. Takva potvrda znanja u svijetu ne može se, dakle, dovesti u pitanje. Potpuno druga tema je usmjeravanje mladih na tržište rada. Mi ne možemo drastično i agresivno uticati na želju mladih da upisuju one smjerove ili fakultete koji tržištu nijesu potrebni, jer se u konačnom ne školuju samo za naše, nego i za šire – evropsko i svjetsko tržište. No, možemo uticati na to pomjeranjima u upisnoj politici i promjenom svijesti kroz slanje poruke da se školjuu da bi se sjutra zaposlili i profesionalno ostvarili, a ne da bi imali papir. To smo i činili kampanjom za upis u srednje stručne škole i čitavom pričom oko dualnog obrazovanja, za koju svaki poslodavac sada ima samo riječi hvale, baš kao i za djecu koja se kod njega obučavaju. Dakle, ako postoji problem sa našim poslodavcima, to je uglavnom bio jaz između kadrova koji se proizvode i koji se traže, kao i potreba za dodatnim praktičnim znanjima, i oba problema smo krenuli vrlo uspješno da prevazilazimo.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

TURISTIČKE ORGANIZACIJE PRIMORSKIH GRADOVA ZADOVOLJNE POČETKOM SEZONE

FALIĆE KREVETA U JULU

z Nacionalne turističke organizacije rečeno je Vikend novinama da je, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori na jučerašnji dan boravilo oko 67.000 turista, ili osam odsto više u odnosu na 2017.

U šest opština na primorju s nestrpljenjem očekuju prve dane jula, kada turisti u značajno većem broju počinju da dolaze u Crnu Goru, pa ih špicu sezone samo u jednom danu bude tri puta više. Prema najavama turističkih poslenika i radnika, pred nama je ljeto čiji rezultati bi trebalo da premaše sve do sada zabilježene, kako po broju posjetilaca, tako i po prihodima. Tome u prilog, kako su istakli, idu dosadašnji odlični podaci o posjećenosti

svih krajeva naše zemlje. Kako je rečeno Vikend novinama iz Nacionalne turističke organizacije, podaci lokalnih turističkih organizacija pokazuju da je u Crnoj Gori na jučerašnji dan boravilo oko 67.000 turista, što je osam odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

■ HERCEG NOVI Najveći porast broja prijavljenih gostiju bilježe u Herceg Novom. Tamošnja turistička organizacija navodi da je u tom gradu juče registrovano 14.080 gostiju, što je za čak 23 dosto više nego prije godinu. „Među 14.080 turista, uveliko prednjače stranci kojih je 13.598. Većina gostiju, njih 8.738 boravi u privatnom smještaju, od čega su 8.722 strani turi-

sti“, preciziraju iz TO Herceg Novi. Kada je u pitanju kolektivni smještaj, odnosno hoteli, hosteli i slični objekti, u njima su trenutno 5.343 gosta. I tu većinu čine strani državljani - njih 4.876. Nesumnjivo da su porastu tog broja doprinijeli prvi turisti u nekadašnjem hotelu Rivijera u Njivicama, koji sad pripada španskom lancu Iberostar. Dodatnoj atraktivnosti tog dijela obale svakako će doprinijeti ekskluzivni rizort Porto Novi s marinom, čiji će prvi stanari stići tokom ove godine.

■ KOTOR Dvocifreni rast broja gostiju bilježe i u Kotoru. U različitim smještajnim objektima boravi 3.728 turista, što je 15 odsto više u odnosu

Gužve na putevima već počele

Tokom sezone, nema grada na Crnogorskom primorju u kojem se mogu izbjeći saobraćajne gužve. U ovom trenutku, ovaj problem je najviše izražen u Tivtu, a iz turističke organizacije ovog grada objašnjavaju da su razlozi višestruki. Naime, saobraćajnica koja prolazi kroz Tivat je opterećena i kao gradska ulica, ali i kao nacionalna, regionalna i međunardona saobraćajnica. Problem predstavljaju i vozila koja sa magistrale često skreću u sporedne ulice koje vode ka gradu. Rješenje su dva kružna toka koje su planirana: u centru grada kod stare zgrade Opštine i na skretanju ka naselju Gradiošnica.

na prošlu godinu. Zvanični podaci Monstata pokazuju da su u prva četiri mjeseca 2018. u kolektivnom smještaju tog bokeljskog grada boravilo 36 odsto više gostiju, konkretno 5.091, koji su ostvarili 45 odsto više noćenja, odnosno 10.991. Kako je najavljeno sredinom prošle godine, broj kruzera koji uplovljavaju u jedini fjord na Sredozemnom moru, do početka juna smanjen je sa prošlogodišnjih 98 na 82 ove godine, pa je i broj putnika bio za 15 odsto manji - 95.964 gostiju. Ipak, to nije uticalo na pad broja posjetilaca ovog drevnog grada, naprotiv. Do kraja maja je broj izletnika porastao, takođe za 15 odsto, odnosno na 129.608, spram 112.427 u istom periodu 2017. godine.

■ TIVAT U odnosu na isti period protekle godine,

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

23 ODSTO VIŠE TURISTA BORAVI U HERCEG NOVOM U ODNOSU NA ISTI PERIOD PROŠLE GODINE

na tivatskoj rivijeri se odmara deset odsto više gostiju. Prema podacima Turističke organizacije Tivta, tu borave 3.743 gosta, od kojih 3.735 stranih i osam domaćih. Privatni smještaj koristi 2.940, u hotelima je smješteno 743, odmaralištima 41, a u kampovima 19 turista. „Kada je kvalitet u pitanju, ističemo ponudu u privatnom smještaju. Ove godine je posebno izraženo interesovanje privatnih izdavaoca za registraciju smještaja. Prema posljednjem presjeku, u opštini ima više od 3.050 ležaja, dok je u hotelima taj broj znatno manji i kreće se oko 1.300 ležaja“, rekla je direktorka lokalne turističke organizacije Gabrijela Glavočić. I u Tivtu će rezultati narednih godina

biti sve bolji, a tome će doprinijeti početak radova na izgradnji hotela na nekadašnjoj lokaciji hotela Mimoza najavljen za ovu godinu, te skora otvaranja hotela Čedi u kompleksu Luštica Bay, i Sofija u centru grada.

■ ULCINJ Najjužniji grad crnogorske obale na jučerašnji dan ima ukupno 7.568 gostiju. To je 11 odsto više nego u istom periodu 2017, a najveći rast zabilježen je u segmentu kolektivnog smještaja. „U hotelima sada borave 3.112 gosta, što je čak 28 odsto više nego prošle godine. U kampovima je njih 390, ili sedam odsto više, u odmaralištima 31 gost, a u privatnom smještaju 4.035, odnosno dva odsto više nego u istom periodu prošle godine“, rečeno

Podaci lokalnih turističkih organizacija pokazuju da je u Crnoj Gori na jučerašnji dan boravilo oko 67.000 turista, što je osam odsto više u odnosu na isti period prošle godine

Cijene na prošlogodišnjem nivou Turistički poslenici iz primorskih opština najavljuju da će cijene usluga u ugostiteljskim i smještajnim objektima ostati na prošlogodišnjem nivou.

„U hotelima nisu najavili povećanje cijena smještaja, već su potvrdili da će biti iste kao prije godinu dana. Zato očekujemo da će više turista boraviti u našem gradu“,

je Dnevnim novinama iz Turističke organizacije Ulcinj. I ova opština može se pohvaliti novim smještajnim kapacitetima, nakon što je hotelska grupacija Karisma zakupila hotele Belvi i Olimpik, te od njih napravila prvu fazu turističkog naselja Holiday Village Montenegro u kome već borave gosti koji su iz Zapadne Evrope stigli posredstvom čuvenog turoperatora TUI.

2017. godine, a od toga su 134 gosta iz Crne Gore. U kampovima je registrovan 61 turista, u odmaralištima 160, hostelima 246, dok su vlasnici privatnog smještaja prijavili 11.771 gosta ili tri odsto više nego prošle godine, od kojih 139 s crnogorskim pasošem.

■ BUDVA Prijestonica crnogorskog turizma – Budva, može se pohvaliti najvećim brojem registrovanih turista. „Na budvanskoj rivijeri ukupno borave 24.923 gosta, što je tri odsto više nego prošle godine. Od toga, samo je 273 domaćih turista“, rekla nam je Tijana Kotarac, menadžerka u Turističkoj organizaciji Budva. Prema njihovim podacima, u hotelima je 12.685 gostiju, ili jedan odsto više nego

■ BAR Na području barske opštine, na jučerašnji dan je boravilo 9.124 turista, što je dva odsto više nego u istom periodu prošle godine. Pozitivne rezultate svakako očekuju i u nastavku sezone, tim

ističu iz Turističke organizacije Ulcinj. Takođe dodaju da su zakupci kupališta odučili da ne mijenjaju cijene plažnog mobilijara. prije što su cijene u hotelskom i privatnom smještaju na prošlogodišnjem nivou. „Turistička organizacija Bar realizacijom brojnih aktivnosti u kontinuitetu promoviše barsku opštinu, kako na morskoj, tako i na jezerskoj obali. Nastojimo da ponudu obogatimo novim sadržajima, prateći trendove na turističkom tržištu, kako bi zadovoljili ukuse savremenog turiste“, zaključuje novoizabrana direktorica Turističke organizacije Bar, Sanja Mitrović. Ekipa Vikend novina

130 HILJADA IZLETNIKA POSJETILO JE KOTOR TOKOM PRVIH PET MJESECI

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ OCIJENIO DA JE

RAST BDP-A U P KVARTALU TREĆ NEDJELJNI IZVJEŠTAJ SA MONTENEGROBERZE

NAJVIŠE SE TRGOVALO AKCIJAMA JUGOPETROLA Na Montenegroberzi je u protekloj sedmici ostvareno 116.693 eura prometa, kroz 60 zaključenih transakcija, a najviše se trgovalo akcijama Jugopetrola. Trgovinom akcija Jugopetrola ostvaren je promet u iznosu od 48.599 eura, a akcijama Instituta “Simo Milošević” 30.638 erura. Među prve tri kompanije čijim se akcijama najviše trgovalo našla se i Elektroprivreda, sa prometom od 14.623 eura. “Indeks MNSE10 je u prethodnoj nedjelji zabilježio rast vrijednosti od 5,91 odsto i u petak se našao na nivou od 780,73 poena”, rečeno je Vikend novinama u Montenegroberzi. Kada su u pitanju kom-

panije čijim se akcijama trgovano, najveći rast cijene u iznosu od 22,48 odsto zabilježile su dionice Poslovno Logističkog Centra Morača. Najveći pad cijene u iznosu od 8,26 odsto imale su akcije Port of Adria. Index MONEX je u prethodnoj nedjelji zabilježio rast vrijednosti od 4,31 odsto i posljednjeg dana trgovanja našao se na nivou od 10.008,88 poena. Kada su u pitanju fondovi, trgovalo se akcijama Zatvorenog investicionog fonda Trend, Zatvorenog investicionog fonda Euro-fond, akcijama Otvorenog investicionog fonda Trend, kao i akcijama Otvorenog investicionog fonda HLT. Bo.D.

BDP je, prema podacima Monstata, porastao 4,5 odsto i iznosio je 832,6 miliona eura

Realna stopa rasta crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu ove godine iznosila je 4,5 odsto, pokazali su preliminarni podaci Monstata. Treća stopa rasta u Evropi, prema ocjeni premijera Duška Markovića, predstavlja dobar rezultat i obavezu za Vladu da nastavi da podstiče sopstvenu administraciju na brzo donošenje zakonitih odluka i na odgovornu realizaciju Vladinih ekonomskih politika. “Ako se sjetimo stope rasta u 2017. godini koja je iznosila 4,4 odsto i ove stope rasta u I kvartalu 2018. godine mogu sa zadovoljstvom konstatovati da Crna Gora ulazi u dinamičan ekonomski razvoj i rast ekonomije koji će obezbijediti nova radna mjesta i veći standard za građane”, rekao je Marković. Prema podacima Monstata, BDP Crne Gore u prvom kvartalu ove godine iznosio je 832,6 miliona eura, dok je u istom prošlogodišnjem periodu bio

777,3 miliona. Nominalna stopa rasta BDP-a je u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 7,1 odsto. Zahvalivši se svima koji su doprinijeli takvom trendu rasta crnogorske ekonomije Marković je poručio da će Vlada nastaviti da radi na isti način. “Uvjeravam vas da će ovaj trend rasta naše ekonomije predstavljati obavezu Vlade da nastavimo da na isti način obezbjeđujemo uslove za valorizaciju naših nespornih resursa u sektorima koji doprino-

UVJERAVAM VAS DA ĆE OVAJ TREND RASTA NAŠE EKONOMIJE PREDSTAVLJATI OBAVEZU VLADE DA NASTAVIMO DA NA ISTI NAČIN OBEZBJEĐUJEMO USLOVE ZA VALORIZACIJU NAŠIH NESPORNIH RESURSA U SEKTORIMA KOJI DOPRINOSE RAZVOJU ZEMLJE U CJELINI

se razvoju zemlje u cjelini. Prije svega, realizaciji kapitalnog budžeta na planu razvoja infrastrukture, ali i svih drugih projekata na prostoru cijele zemlje. Ovo će biti obaveza i podsticaj da Vlada nastavi da podstiče sopstvenu administraciju na brzo donošenje odluka zasnovanih na zakonu, ali i na punu odgovornost za realizaciju ekonomskih politika iza kojih stoji Vlada”, poručio je predsjednik Vlade u izjavi za javnost. On je naglasio da će Vlada uraditi sve da obezbijedi što više stranih investicija i da domaći investitori ulažu više nego što ulažu danas. “Razumjećemo sve njihove prigovore i zahtjeve i odgovoriti tim interesima kako bi zemlja n a -

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

E POSTIGNUT DOBAR REZULTAT

PRVOM ĆI U EVROPI stavila da se razvija na dinamičan način kako to pokazuju podaci u prvom kvartalu ove godine”, zaključio je Marković. Obračun kvartalnog BDPa po potrošnoj metodi zasniva se na podacima sistema zvanične statistike Crne Gore. Osnovne komponente BDP-a po potrošnoj metodi su, kako je objašnjeno, lična potrošnja domaćinstava, potrošnja države, bruto investicije u osnovna sred-

stva, promjene u zalihama i saldo izvoza i uvoza roba i usluga. Bo.D.

AKTUELNO

POSLANICI ZAVRŠILI RASPRAVU O PREDLOŽENOJ IZMJENI ZAKONA

Inspektori mogu trajno povući robu sa tržišta To nijesu prehrambeni, već proizvodi u opštoj upotrebi, kazala je ministarka Dragica Sekulić tokom rasprave

Crnogorski poslanici završili su u petak raspravu o Predlogu izmjene Zakona o nadzoru proizvoda na tržištu, kojom se inspektorima daje mogućnost da nalože trajno povlačenje nebezbjednih proizvoda sa tržišta. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštila je da se predloženom izmjenom obezbjeđuje usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom i da se njom daje mogućnost inspektorima da

nalože trajno povlačenje sa tržišta proizvoda koji su u suprotnosti sa Zakonom o opštoj bezbjednosti proizvoda. “To nijesu prehrambeni proizvodi, već proizvodi u opštoj upotrebi”, kazala je Sekulić na sjednici Skupštine. Poslanica DF Branka Bošnjak smatra da je problem u Crnoj Gori to što inspekcijske službe “ne rade posao kako treba” i što se zakoni primjenjuju selektivno. Ona je upozorila na problem deklaraci-

ja na proizvodima u velikim marketima koji posluju u Crnoj Gori, za koje tvrdi da su odštampane sitnim slovima i u velikom broju slučajeva namjerno zalijepljene preko datuma isteka roka proizvoda. Poslanik DPS Nikola Rakočević kazao je da je cilj predložene izmjene Zakona usaglašavanje sa zakonodavstvom EU, kako bi se obezbijedilo zatvaranje poglavlja koje se odnosi na zaštitu potrošača. R.E.

Ministarka Sekulić sa saradnicima u Skupštini

Dobri rezultati NLB banke JEDNA OD VODEĆIH AGENCIJA ZA NEKRETNINE

Remax ozvaničio početak rada kancelarije u Crnoj Gori Agencija za nekretnine Remax, prisutna u više od 100 zemalja svijeta, počela je rad i u Crnoj Gori. Izvršni direktor kompanije Remax Malta i osnivač Remax Montenegro Kevin Buttigieg, prepoznao je potencijal crnogorskog tržišta i odlučio da dovede u Crnu Goru jedan od najprepoznatljivih brendova u svijetu. “Kada sam osnovao Remax na Malti plan je bio da imamo samo par kancelarija, a danas ih imamo 29 i upravo potpisujemo ugovor sa još par njih. Male države, kao što su Malta i Crna Gora, imaju potencijal koji prevazilazi njihovu veličinu i zbog toga smo odlučili da otvorimo kancela-

29 KANCELARIJA OTVORIO JE REMAX NA MALTI

rije i u Budvi, Kotoru, Tivtu i Baru jer vjerujemo u uspjeh i mogućnosti crnogorskog tržišta”, rekao je Buttigieg, na svečanosti povodom otvaranja kancelarije u Podgorici. R.E.

NLB banka ostvarila je odlične rezultate u prošloj godini i prvom kvartalu ove, čime je nastavljen trend stabilnog poslovanja, ocijenjeno je na sjednici Skupštine akcionara. Banka je završila godinu sa neto profitom od šest miliona eura, uz rezultat prije rezervacija od 9,8 miliona. “Dobre rezultate banka je potvrdila isplatom redovne i vanredne dividende u ukupnom iznosu od 16 miliona. Koeficijent adekvatnosti kapitala, i pored isplate dividende, ostao je značajno iznad zakonskog minimuma i na kraju prošle godine iznosio je 14,9 odsto”, saopšteno je iz banke. R.E.

SASTANAK MINISTARA CRNE GORE I MAROKA

Uskoro sporazum o vazdušnom saobraćaju

Tekst Sporazuma o saradnji u oblasti vazdušnog saobraćaja između Crne Gore i Maroka je usaglašen i biće potpisan u predstojećem periodu poslije internih vladinih procedura obje države, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković sastao se sa ministrom turizma, vazdušnog saobraćaja, domaće radinosti i socijalne ekonomije Maroka Mohammedom Sajidom, koji boravi u Crnoj Gori. “Sastanak je znak kontinuirane saradnje između dvije države, a imao je za cilj dalju konkretizaciju aktivnosti vezanih za Sporazum o saradnji u oblasti vazdušnog saobraćaja između Crne Gore i Maroka”, navodi se u saopštenju.

Od posljednjeg razgovora sa Sajidom koji je održan 18. septembra 2017. godine do sada, operativni timovi iz oblasti vazdušnog saobraćaja su aktivno radili na usaglašavanju teksta Sporazuma. “Oba ministra su naglasila posvećenost saradnika ovom zadatku, ističući zadovoljstvo što je tekst Sporazuma usaglašen. Poslije internih Vladinih procedura obje države u predstojećem periodu, Sporazum će biti potpisan”, rekli su iz Ministarstva. Nurković je sa Sajidom podijelio i utiske sa Crans Montana Foruma koji je organizovan pod pokroviteljstvom kralja Muhameda VI u Dakhli, od 15. do 20. marta, kao i sa bilateralnog sastanka održanog u Rabatu. R.E.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

U opštoj bolnici U barU preminUla beba

Ne zna se uzrok smrti novorođenčeta

U Opštoj bolnici u Baru u srijedu je preminulo novorođenče ženskog pola koje je na svijet donijela maloljetna Š.A., a Više državno tužilaštvo u Podgorici je povodom tog slučaja formiralo predmet. Uzrok smrti bebe još uvijek nije poznat. Nakon što su ljekari utvrdili da je beba preminula, obavijestili su policiju koja je nakon dobijenih informacija obavije-

stila i Više državno tužilaštvo u Podgorici. Pokrenuta je istraga jer je navodno beba preminula pod sumnjivim okolnostima koje bi tek trebalo da se utvrde. Direktor Opšte bolnice u Baru dr Dragoslav Tomanović saopštio je kako je neonatolog, tzv. Apgar skor (ocjenu stanja novorođončeta) označio sa devet do deset, što znači da je dijete bilo potpuno zdravo. Sve vrijeme

hospitalizacije je bilo zdravo i kao takvo je sa majkom otpušteno kući. Sjutradan su ga donijeli u bolnicu takoreći bez vitalnih znakova, sa krvarenjem na nos, usta i čmar, a reanimacija nažalost nije uspjela. On je kazao da su potom slučaj preuzeli policija i sud, a zatražena je sudska medicinska obdukcija. Nakon toga biće sačinjen izvještaj i objavljeni rezultati. L.H.

Bolnica u Baru

slUžbenici policije cb cetinje Uhapsili F.K i m.r

Policija spriječila ubistvo Cetinjanina ilustracija

U DanilovgraDU Uhapšen poDgoričanin

Falsifikovao ljekarsko uvjerenje za vozačku Danilovgradska policija uhapsila je O.P. (40) iz Podgorice zbog sumnje da je falsifikovao ljekarsko uvjerenje, koje mu je bilo neophodno za izdavanje vozačke dozvole. “Službenici OB Danilovgrad su, 20. juna, obaviješteni od Direktorata za građanska stanja i lične isprave – Filijala Danilovgrad da je dan prije toga O.P. podnio zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, kojom prilikom je uz taj zahtjev priložio i dokaz o zdravstvenoj sposobnosti – ljekarsko uvjerenje, a u čiju su autentičnost službenici Filijale posumnjali”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Policija je došla do sazna-

Policija je došla do saznanja da se radi o lažnoj ispravi koju je Podgoričanin priložio kao pravu.

nja da se radi o lažnoj ispravi koju je Podgoričanin priložio kao pravu. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici kojem je ovo lice privedeno zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprave. L.H.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su, nakon višenedjeljnih aktivnosti koje su bile usmjerene na spriječavanje vršenja teškog krivičnog djela iz oblasti krvnih delikata, a koje su sprovedene u sadejstvu sa službenicima Sektora kriminalističke policije, locirali stan, koji je, kako se sumnja, korišćen prilikom priprema za izvršenje ovog teškog krivičnog djela koje je bilo planirano da bude izvršeno u Cetinju. Tom prilikom pronađena je veća količina oružja, kokain, lažna brada i eksplozivna sredstva. U stanu su zatečeni Filip Knežević (29) i Marinko Rajkovića (27) sa Cetinja koji su lišeni slobode. Policija na osnovu operativnih saznanja sumnja da su osumnjičeni izvršili određena teška krivična djela te da su planirali izvršenje novih teških krivičnih djela. Nakon višenedjeljnih aktivnosti došlo se do saznanja o lokaciji pomenutog stana, vlasništvo S.B. iz Cetinja, za koji su postojala saznanja da se u njemu nalaze sredstva za izvršenje teškog krivičnog djela. Službenici OB Cetinje su, u sadejstvu sa SKP, pribavili naredbu za pretres od sudije za istragu

Osnovnog suda u Cetinju nakon čega su izvršili pretres ovog stana. Tom prilikom slobode su lišeni F.K. (29) i M.R. (27) iz Cetinja, za koje se sumnja da su posjedovali sredstva za izvršenje krivičnog djela koja su ovom prilikom pronađena i oduzeta. Pretresom su pronađeni i oduzeti pištolj „CZ“ sa okvirom u kojem se nalazilo 11 metaka u ilegalnom posjedu, rezervni okvir sa 11 me-

taka, još dva rezervna okvira, korice od pištolja, PVC kutija od pištolja „CZ“, 35 metaka za automatsku pušku, 43 komada metaka i 18 detonatorskih kapisli. Osim toga, pronađeno je i oduzeto sedam mobilnih telefona sa SIM karticama, PVC zamotuljak sa sadržinom praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je opojna droga kokain i lažna brada za lice.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

aktuelno

15 Foto: Iva Mandic

NakoN Nekoliko daNa potrage

Uhapšen Željko RadUlović

Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo je preksinoć Željka Radulovića (18), sina nikšićkog biznismena Ranka Radulovića(58), koji je takođe uhapšen prije nekoliko dana. Željku Raduloviću pritvor je određen istog dana kad i ostalima, iako se nalazio u bjekstvu. Nezvanično, policija provjerava da li on ima veze sa grupom svoga oca koja je uhapšena u okviru velike istrage SDTa, a za koju se navodno sum-

nja da je pripremala nekoliko likvidacija. Podsjetimo, Ranku Raduloviću, Stefanu Raduloviću (22), Luki Raduloviću (24), Ratku Martinoviću (38), Darku Vickoviću (38), Nikoli Mandiću (20) i državljanima Bosne i Hercegovine, Nenadu Luburi (52), Radošu Petrušiću, i Radoju Preradoviću (54) je nakon saslušanja kod istražnog sudije Miroslava Bašovića određen pritvor do

Privođenje Željka Radulovića 30 dana. Njima se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, teško ubistvo u pokušaju u vezi sa djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Zahvalju-

jući operativnim saznanjima specijalni tim je došao do podatka da se planira likividacija trojice nikšićkih inspektora, kao i jedne bezbjednosno-interesantne osobe iz Podgorice, i da je za te namjene oformljena kriminalna grupa od više članova. Prema riječima jed-

nog od osumnjičenih, Dejana Vujovića, imena policijskih službenika na crnoj listi našla su se isključivo zbog toga što su osujećivali kriminalno djelovanje grupe koja se uglavnom bavi švercom narkotika i povezana je sa međunarodnim narko kartelima. L.H.

odložeNo suđeNje za pokušaj terorističkog Napada

Okrivljeni Dušić tražiO prOmjenu aDvOkata

u beogradskom Naselju izrešetaN crNogorski državljaNiN

nikšićanin Ubijen iz škoRpiona Nikšićanin Savo Stevović (45) ubijen je u četvrtak kasno uveče, u beogradskom naselju Žarkovo, u Ulici Milana Jovanovića, pišu srpski mediji. Na njega je pucano iz vozila u pokretu, iz automatskog oružja, najvjerovatnije škorpiona, a prema prvim informacijama ispaljeno je oko 20 metaka. Stevović je bio na mjestu vozača “Mini kantrimen” švajcarskih registarskih tablica i preminuo je na mjestu. Ekipa Hitne koja je izašla na teren, samo je konstatovala smrt. Kako pričaju očevici na-

padač se kretao u smjeru ka Banovom brdu. Ispred zgrade kod koje se desilo ubistvo bio je se i sin preminulog koji je prvo razgovarao sa policijom, a onda i ušao sa njima u obližnju zgradu za koju se pretpostavlja da u njoj živi. Ubijeni Stevović, kako saznaju Novosti, ima kriminalni dosije. Nedavno se vratio u zemlju nakon služenja zatvorske kazne u inostranstvu. Samo 15 minuta nakon pucnjave pronađen je zapaljeni “BMW”, sa lažnim tablicama, iz kojeg je vjerovatno počinjeno ubistvo.

Suđenje za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine odloženo je jer je optuženi Milan Dušić otkazao punomoćje advokatu Branku Anđeliću. Dušić je na početku jučerašnjeg ročišta saopštio da želi drugog advokata, jer Anđelić koji juče nije doašo na suđenje, ne poštuje njihov dogovor te da “Saglasan sam da me dans zastupa advokat Vaso Bečanović , ali u daljem toku postupka ne želim Anđelića kao mog advokata. Danas kaže jedno sjutra kaže drugo, ne poštuje naš dogovordanas nije došao kad treba da me brani. Više tako ne može. Tražim drugog branioca. Danas pristajem da ispoštujem ove ljude što su došli iz Srbije ali od sljedećeg suđenja ovako više ne može’’, kazao je Dušić. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da po ZKP-u ne postoje uslovi da se održi suđenje. ‘’Optuženi je otkazao

svom braniocu i on više ne postoji pa ga ne može mijenjati ni advokat Bečanović. Ne može se dati punomoćje nekom ko ne postoji. Da je to uradio optuženi na kraju pretresa to bi bilo ok ali ovako nemamo

branioca, nema odbrane, ne zna se ko će postavljati pitanja’’, kazao je Katnić. Imajući u vidu izjašnjenje optuženog Dušića i njegov stav, sudsko vijeće je odlučilo da se pretres odloži. N.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

U prošloj godini 14 pol odgovaralo zbog zlost

prekomjerna upotreba sile u zatvorima i polici

Sagledavajući broj premeta koje je tužilaštvo pokrenulo protiv pripadnika organa za sprovođenje zakona zbog prekomjerne upotrebe sile nad pritvorenim ili zatvorenim licima, primjetno je da je znatno više takvih predmeta formirano protiv zaposlenih koji djeluju u policijskim prostorijama, nego onih koji rade u zatvorima. Što znači da policajci češće prekoračavaju ovlašćenja od kolega iz ZIKS-a. U takvim slučajevima tužioci ne reaguju samo na osnovu formalnih prijava, već i na osnovu usmenih obavještenja i saznanja, što potvrđuju predmeti koje su formirali na svoju inicijativu. Za prva tri mjeseca ove godine formirano je šest predmeta zbog prekomjerne upotrebe sile policijskih službenika nad pritvorenim licima u prostorijama policije, od kojih je četiri tužilac samoinicijativno formirao, dok su preostala dva formirana na osnovu prijava oštećenih. U jednom predmetu podignut je optužni predlog protiv jednog službenika policije, a ostali su u fazi izviđaja i preduzimaju se dokazne radnje, navodi se u Trećem periodičnom izvještaju Crne Gore Komitetu protiv torture. Podaci pokazuju da je od

sedam predmeta zbog prekomjerne upotrebe sile zatvorskog osoblja prema pritvorenicima ili zatvorenicima formirano je od 2014. godine do kraja prošle godine

2014. godine do kraja prošle godine formirano ukupno sedam predmeta prekomjerne upotrebe sile zatvorskog osoblja prema pritvorenicima ili zatvorenicima, znatno manje nego što je to bilo u policijskim prostorijama.

met je okončan, a protiv optuženog donijeta je presuda na osnovu sporazuma o priznanju krivice - rad u javnom interesu 180 sati za šest mjeseci”, podaci su za prošlu godinu. Jedno lice je osuđeno uslovno, u jednom predmetu protiv tri lica donijeto je rješenje kojim se prihvata sporazum o priznanju krivice dok su u ostalim predmetima postupci u toku. U 2017. godini formiran je U 2014. godini bilo je najma21 predmet, od čega su tri na nje formiranih predmeta zbog osnovu prijave policije, jeprekomjerne upotrebe sile dan na osnovu prijau policijskim prostove ZIKS-a, osam rijama – ukupno je tužilac sadevet, dok je u 2015. godini moinicijativJedan predmet Je okontaj broj bio no formiduplo veći, rao, a devet čan, a protiv optužea u 2016. je je formiranog doniJeta Je presuda u radu bilo no na osnona osnovu sporazuma o 12 predmevu prijava priznanJu krivice - rad u oštećenih. ta protiv poJavnom interesu 180 sati “U predlicajaca zbog za šest mJeseci metima je bipomenutog lo 33 oštećedjela. nih, od kojih je U Izvještaju se jedna žena, a četvonavodi da od 2014. goro su maloljetnici. Nakon dine do sada nije bilo slusprovedenih izviđaja u osam čajeva mučenja i zlostavljanja predmeta protiv 14 lica podnipritvorenih lica koje su prijajeto je optuženje, jedan predvili ljekari prilikom njihovog

U 2017. osam optUženja

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

AKTUELNO

IJSKIM PROSTORIJAMA

LICAJACA TAVLJANJA

zdravstvenog pregleda.

KAZNE, SUSPENZIJE “U 2014. nije bilo registrovanih slučajeva u kojima su javni službenici pod istragom suspendovani sa dužnosti zbog mučenja i zlostavljanja. U 2015. su dva policijska službenika udaljena sa rada do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka. U 2016. jedan je slučaj po navedenom osnovu. U 2017., nakon pravosnažne oslobađajuće presude, obustavljen je postupak udaljenja sa rada za dva policijska službenika”, navodi se u Izvještaju. U posljednje četiri godine pet policijskih službenika je udaljeno sa rada zbog mučenja i zlostavljanja. Zbog teže

povrede službene dužnosti, u disciplinskom postupku, shodno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, izrečena je jedna disciplinska mjera raspoređivanje na drugo radno mjesto za koje je predviđeno neposredno niže zvanje, na vrijeme od dvije godine. “Naime, 1. januara 2015. godine povodom incidenta koji se dogodio između zatvorenika iz Kazneno popravnog doma Podgorica i dva zatvorska službenika raspoređena na poslovima sprovođenja lica lišenih slobode, u disciplinskom postupku utvrđena je odgovornost službenika i izrečena im je disciplinska mjera novčana kazna i to - jednom novčana kazna u trajanju od tri mjeseca u iznosu od 20 odsto od zarade, a drugom službeniku novčana kazna u trajanju od šest

mjeseca u iznosu od 30 odsto od zarade, a protiv istog službenika je u krivičnom postupku izrečena i kazna zatvora u trajanju od pet mjeseci koju je službenik izdržao”, pojašnjeno je u Izvještaju. U drugom disciplinskom postupku protiv jednog službenika u avgustu 2017. godine utvrđena je disciplinska odgovornost i izrečena mu je mjera novčana kazna u trajanju od tri mjeseca u iznosu od 30 odsto od zarade.

DOVOLJNO USMENO SAZNANJE U cilju borbe protiv nekažnjivosti, Državno tužilaštvo preduzima sve mjere kako bi se istražili svi slučajevi mučenja i zlostavljanja u zatvorskim i policijskim prostorijma, istaknuto je u Izvještaju.

“Za tužioce nije neophodno postojanje formalne prijave ili žalbe oštećenog, već tužilac reaguje kad ima i usmena obavještenja i saznanja o mogućem mučenju i zlostavljanju. Takođe, tužilac reaguje i u situacijama kada pritvoreno ili zatvoreno lice dođe sa vidnim

60 PREDMETA ZBOG PREKOMJERNE UPOTREBE SILE SLUŽBENIKA POLICIJE U POLICIJSKIM PROSTORIJAMA PREMA PRITVORENICIMA FORMIRANO JE OD 2014. GODINE DO KRAJA PROŠLE GODINE

povredama kod tužioca, kojom prilikom se istražuje da li je bilo mučenja i zlostavljanja i na koji način su nastale povrede kod pritvorenika ili zatvorenika. Kao dokaz proaktivnog djelovanja tužilaca je broj predmeta koje tužilac samoinicijativno formira zbog postojanja osnova sumnje da je bilo zlostavljanja ili mučenja”, precizirano je u dokumentu. U Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija i Pravilniku o načinu vršenja službe obezbjeđenja jasno su definisana ovlašćenja službenika obezbjeđenja kao i uslovi i način primjene sredstava prinude. Svaki slučaj upotrebe bilo kog sredstva prinude, u propisanoj proceduri podliježe ocjeni opravdanosti od načelnika organizacione jedinice, a potom i direktora Zavoda. Kada se u propisanoj proceduri utvrdi da je službenik prekoračio ili zloupotrijebio ovlašćenje, protiv njega se vodi disciplinksi postupak i utvrđuje se odgovornost. Službenici ZIKS-a u prethodnim godinama prošli su nekoliko obuka u cilju poštovanja domaćih i međunarodnih propisa, a koje se odnose se na teme “Uvođenje u posao”, “Vršenje službe obezbjeđenja - Uputstvo o postupanju u vanrednim i incidentnim situacijama i upotrebe sredstava prinude” i “Izgradnja i jačanje kapaciteta službenika Zavoda u cilju efikasnije upotrebe domaćih i međunarodnih propisa za sprečavanje torture”. Bo.B.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Vaspitačica Biljana lučić za Vn otkriVa kako se Već osam godin

Radulović: Zbog bolesti sam promijenila navike i okrenula se sebi Nažalost, Biljana nije vala da mi gledaju. Uvijek jedina u kolektivu vrtića kažem koleginicama kada „Pčelica“ kojoj je dijagno- se ovako nešto desi, glavu stifikovan tumor na dojci. gore, što je tu je, što si poMedicinska sestra zapo- zitivniji bolje je za sve. Saslena u ovoj ustanovi Vida da imam osjećaj kao da se Radulović saznala je da je sve mimo mene dešavalo“, bolesna prije dvije godine. kaže Radulović. „Slučajno sam krajem Ni uklanjanje dojke joj, jula, primijetila promjenu kako kaže, nije teško pana dojci i onda sam se javi- lo, jer nije htjela da rizikula na Onkologiju gdje me je je da joj se tumor proširi. pogledao dr Vladimir Vu„Nosim protezu i navikla sam se na nju. Ječelić. Uradila sam dino kod kuće ne mamografinosim, kada je ju, biopsiju i vruće“, kazadobila sam nalaz kola je Raduloji je pović koja tvrkazao da di da joj je čak bolest imam pomogla invanda promjezivni tuni loše namor. Odvike i da više mah sam se operisapazi na sebe. la, tražila sam „Dosta sam veRadulović da mi se ukloni cizana za porodicu i sve jela dojka“, priča Radulović sam preuzimala na sebe. svoje iskustvo. Sada sam to promijenila i Iako je zadovoljna kako okrenula se sebi. Shvatije sve prošlo, nije joj bilo la- la sam da sam dosta toga ko. Ipak, nije se predavala i propustila i sada težim da nije dozvolila da joj bilo ko nadoknadim. Provodim viosim ljekara gleda nalaze. še vremena sa društvom, „Sve sam to sama odra- izlazim, šetam na Gorici, dila, nadala sam se najbo- Tološkoj šumi. Mora čoljem. Nisam klonula du- vjek sebi da se okrene i da hom. Svi su bili uz mene, se ne preda u potpunosti“, ali nalaze nisam dozvolja- poručuje Radulović. Biljana kaže da joj rad sa djecom pomaže da zaboravi na bol

Zaboravite inte ljekare i živite

⌦ Marina Ilić

oliko god da smo jaki, psihički i fizički, saznanje da bolujemo od teške bolesti nas može poremetiti. Svako se na svoj način bori sa tim. Međutim, vaspitačica podgoričkog vrtića „Pčelica“ Biljana Lučić, kojoj je prije osam godina otkriven maligni tumor na dojci, poručuje da, ukoliko se opteretimo, teško da možemo da ozdravimo, bez obzira o kojoj bolesti je riječ. Lučić kaže da nikada nije klonula duhom, redovno je išla na terapije i kontrole, nastavila je da radi posao koji voli, a pored toga igra folklor, pjeva u horu, slika, svira, često šeta. Svojim pozitivnim stavom plijeni, u šta smo se i sami uvjerili, a ljudima koji prolaze kroz slične ili iste situacije, nesebično pruža podršku. Kako joj sve to polazi za rukom, na koji način je prihvatila činjenicu da je bolesna i kako se sa bolešću borila sve ove godine, otkriva u razgovoru za Vikend novine. „Dijagnozu da imam maligni tumor sam dobila 2010. godine. Godinu prije toga, imali smo pregled preko našeg sindikata i tada je ljekar rekao, vama je sve u redu, ali morate da uradite mamografiju. Meni je to tada djelovalo kao neko strašno zračenje i ja zbog toga nijesam pošla. Poslije godinu, ja sam na dojci napipala ne-

što tvrdo i to me je zaboljelo, ali ja ni tog trenutka nijesam pomislila da imam nešto. Ljekari su mi kazali da je to maligni tumor“, priča Biljana koja je sada predsjednica Sindikata ustanove u kojoj radi i svojim koleginicama organizuje grupne preglede. „To je bolje nego da idemo na neko putovanje. Svi mi zbog stra-

Rekla sam sebi, vidi, lijepa si i bez kose. poslije tRi godine ja sam se ponovo ošišala do glave, ali tada mi je to već bilo noRmalno. tako da nije važno što će vam kosa opasti, važno da su nalazi dobRi ha šta će nam reći, odlažemo pregled. Eto, tu negdje ja pomognem, a kada se već nekome desi, i tada dam podršku. S tim što sam shvatila da je to sve u glavi i da vi morate sami sa sobom da se izborite“, naglasila je Lučić.

■ Lijepa si i bez kose Govoreći o svom iskustvu, ona kaže, da se u početku nije uspaničila. Samo saznanje da ima tumor je nije potreslo, jer to, kako kaže, nije shvatila ozbiljno. Najteže joj je palo tek kada je počela kosa da joj opada. „Nijesam zaplakala kad su mi rekli od čega bolujem, ni kad sam se operisala, ni kad sam primala hemioterapiju, ali kada je počela kosa malo da mi opada jedno veče, ja sam vjerujte, dva dana plakala, zbog toga što sam morala da se podšišam. Kad sam bila u Beogradu kupila sam i neku periku, baš lijepu. Svi su me pitali kad sam stavila pramenove, jer sam ih nekad nosila. Onda kad sam, poslije dva dana borbe sa samom

sobom, pošla kod frizera, on me je ošišao do glave, uzela sam tu periku i od toga momenta ja sam se bolje osjećala. Rekla sam sebi, vidi, lijepa si i bez kose. Poslije tri godine ja sam se ponovo ošišala do glave, ali tada mi je to već bilo normalno. Tako da, nije važno što će vam kosa opasti, važno da su nalazi dobri“, ističe Lučić.

■ Ništa Nijesam

htjeLa da zNam

Ono što joj je, možda najviše pomoglo da prebrodi teške momente je to što se o bolesti nikada nije informisala putem interneta, već se isključivo oslanjala na stručnost ljekara. „Čak i kad sam se operisala, pa kad me je neko pitao kakav mi je patološki nalaz, ja nisam znala. Vjerujte da sam ja skoro saznala koji tip tumora imam, ništa o tome nijesam htjela da znam. Ni slučajno internet nisam otvorila. Kako sam se ja ponašala? Primala sam terapiju. Kad dobijem nalaze ultrazvuka, skenera itd., ja to složim u fasciklu i pri kontroli, ja to dam doktoru. On to sve pogleda i kaže mi šta mi je. Zašto bih se ja prije toga nervirala i opterećivala? Mislim da mi je takav pristup pomogao da sve lakše prebrodim“, vjeruje Lučić. Ona smatra da je pogrešno i što ljudi na internetu čitaju šta treba da jedu. „Lično smatram da treba da se prima ova terapija, a to nešto alternativno treba dodatno koristiti. Meni je sve to pomoglo u smislu da imam dobar imunitet, da se dobro osjećam. Vjerujem samo ovome što primam. Neki režim ishrane postoji, ali ništa drastično. Ne možemo mi da jedemo samo prijesnu hranu. Mislim da je dodatni atak na organizam a i na našu psihu kad moramo da jedemo nešto što nam se ne jede, samo zato što smo pročitali negdje na internetu da to tako treba“, predočila je Lučić.

■ imamo NajsavremeNije terapije

Ona napominje da vjeruje u medicinu koja se u Crnoj Gori primjenjuje. Išla je, kaže, na skenere u Istambul, Novi Sad, na operaci-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Aktuelno

na Bori sa malignim tumorom i kako je postala uzor mnogima

ernet, slušajte e normalno Koleginica o Biljani:

Komatina

Lučić

Ona je žena inspiracija O tome koliko je Biljana jaka i kolika je inspiracija svima, potvrdila nam je i njena koleginica Danijela Komatina. „Sa Biljanom radim već tri godine, a znala sam je i prije, tako da znam cijeli njen put od kada je saznala za njenu bolest. Mi smo se u kolektivu nekoliko puta organizovali da joj pomognemo, ali ona je takva da ona pomaže svima nama, na taj način što je ona žena inspiracija. Kada dođe na

ju u Beograd, bila je u bolnici u Banja Luci, te je na osnovu svog iskustva i razgovora sa drugim pacijentima zaključila da se kod nas primjenjuju najsavremenije terapije u liječenju tumora. „Takođe, kad sam išla na operaciju u Beograd, mene su tamo pitali zašto sam dolazila i plaćala toliko novca, dizala kredit, kad mi u Crnoj Gori imamo vrhunske grudne hirurge. Nama se čini da je sve drugo bolje, a i tamo se ljudi isto žale. Nikome ne bih preporučila da daje toliki novac, kad može i u Crnoj Gori da se operiše. Oni čak nemaju terapije koje mi ovdje imamo, a koje naš Fond zdravstva pokriva“, kaže Lučić. Osim otga, ističe da je veoma

Sklanjala je pogled sa Klinike, a onda je ukrasila slikama Premda je nekada sklanjala pogled kada prođe pored Onkologije, Lučić danas ima potpuno drugačiji utisak, a za to krivi predrasude. „Ranije kada bih čula da je neka žena operisala dojku od tumora, ja bih na to gledala kao da joj nema spasa, već bih je sažaljevala. Isto, kada sam ranije prolazila autobusom pored onkologije, uvijek bih okretala glavu, stavljala bih ruku preko očiju da je ne vidim. Međutim, kada se meni to dogodilo, onkologija mi više nije to što sam ja tada mislila. To su predrasude koje

smo stvorili na osnovu onoga šta smo slušali“, objašnjava Lučić. Kako bi promijenila sliku o ovoj klinici, oplemenila je njene zidove svojim radovima. „Kada sam bila u bolnici u Banja Luci, vidjela sam da na zidovima imaju umjetničke fotografije. Pošto volim da radim tehniku slikanja, onda sam ja na onkologiji, dolje, gdje su pacijenti, poklonila tri rada. Ti radovi sada krase hodnik. Vi sada ne mislite da ste na onkologiji i da ko tu dođe, gotovo je“, kazala je Lučić.

zadovoljna tretmanom osoblja sa Klinike za onkologiju Kliničkog centra. „Kad dođete kod sestre i predate uput, ona je uvijek raspoložena da vam sve objasni, nasmijana. Nijesu nepristupačni nego vas uvijek ohrabre, ljekari takođe. Nije lako biti ljekar na onkologiji. On vam daje volju, objasni sve što vam treba. Mislim da imaju dobar pristup sa pacijentima. Većinom su mladi, ali su veoma stručni. Kada nešto nijesu sigurni, uvijek pozovu prof. dr Vladimira Todorovića, da se s njim konsultuju. Mislim da, ko dođe tamo, njemu se ljekar u potpunosti posveti“, rekla je Lučić.

■ Nije mi muka, dobro je dok mogu da se liječim

Iako je od 2010. godine konstanstno pod terapijama, tvrdi da joj nikada nije svega bilo preko glave, već je srećna što uopšte može da se liječi. „Sada se samo plašim kada ne budem mogla primati terapiju šta ću da radim. Kad završim sa terapijom, meni bude dobro, ali poslije godinu, on se pojavi nedje drugo. Sad primam biološku terapiju. Od nje nemam nuspojave, nije mi loše, nije mi muka“, kaže Lučić. A nije joj muka ni od posla. Naprotiv, poslije terapija jedva čeka da se vrati djeci sa ko-

posao, ona je puna volje za radom, poletna i posvećena djeci. Uvijek ima osmjeh na licu. Mislili smo da mi treba da joj pružamo podršku i volju za životom, ali ona je toga prepuna. Ona nas na neki način tješi, pomaže, poklanja. Pored nje, ja ne mogu ni da pomislim da se požalim“, rekla je Komatina. Kako ističe, Biljana je primjer kako čovjek u životu treba da bude realan, pribran, borben, da živi taj trenutak. jom radi, jer joj to pomaže da zaboravi na bol. „Primim terapiju, sada je to zometa, to traje pola sata, i poslije toga dođem na posao, u grupi gdje je na primjer 30 djece. Bila sam možda na bolovanju samo dva, tri mjeseca, kada sam primala hemioterapiju, a sve ostalo sam radila. Imala sam prilike da čujem, „kad bih opet morala da primim terapiju, ja bih skočila s mosta“. Ja sam tri puta za sedam godina primila hemioterapiju i to sam dobro podnosila. Kad dođem kući nikada nijesam legla, nijesam se zarobila u sobi. Uvijek sam se bavila nekim fizičkim aktivnostima, igrala folklor, putovala, šetala. Znači, sve je u glavi“, poručila je Lučić koja ne planira skoro da ide u penziju. „Sa ovim godinama, i sa ovom bolešću ja bih mogla da idem u penziju, ali ja bih tek onda bila u depresiji. Volim svoj posao, i ko god da je bolestan ne treba da napušta posao i da ide na bolovanja, jedino ako ima jake bolove. Uvijek imam neki bol jer imam metastazu na grudnoj kosti, ali kad sviram, igram, pjevam, slikam ili bilo šta radim, ja taj bol nemam. S druge strane, kad ništa ne radim ili kad sam tužna, meni je taj bol tu. Ako samo mislite o tome teško da ćete ozdraviti, bilo šta da imate“, zaključuje Lučić.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

OMBUDSMANU KCCG OD POČETKA GODINE STIGLO 611 PRIGOVORA

PACIJENTI SE NAJVIŠE ŽALILI NA DUŽINU ČEKANJA NA PREGLED

Zaključno sa majem, Zaštitniku prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) pristiglo je 611 prigovore, dok ih je tokom prošle godine stiglo ukupno 1.090, saopštila je Dnevnim novinama Ombudsman pacijenata KCCG Gorana Bubanja. “Kliničkom centru Crne Gore se u periodu od 1. januara 2017. do 1. januara 2018. godine obratilo se 1.090 pacijenata ili članova njihove porodice, Zaštitniku prava pacijenata ili Direktoru ustanove. Zaključno sa majom mjesecom ove godine broj podnesenih prigovora je 611”, navela je Bubanja. Najveći broj prigovora upućenih Zaštitniku prava pacijenata odnosi se, kako je istakla, na najopterećenije klinike (Klinika za bolesti srca, Klinika za očne bolesti, Interna klinika), na dužinu čekanja najčešće na kontrolni pregled. “Manji dio prigovora se odnosio na postupak zdravstvenih radnika i kvalitet pružene zdravstvene usluge. Navedeni problemi svakako se javljaju zbog opterećenosti naše ustanove koja pruža zdravstvene usluge građanima na sekundarnom i tercijarnom nivou, objektivne teškoće kao što su nedostatak kadra, ne-

Najveći broj prigovora upućenih Zaštitniku prava pacijenata odnosi se, kako je istakla, na najopterećenije klinike (Klinika za bolesti srca, Klinika za očne bolesti, Interna klinika), na dužinu čekanja najčešće na kontrolni pregled

dovoljan prostor, privremeni zastoj u radu opreme, nabavci potrošnog medicinskog materijala, i slično”, predočila je Bubanja. Zaštitnik prava pacijenata je po svakom prigovoru, bilo usmenom ili u pisanoj formi, preduzeo sve neophodne aktivnosti za rje[avanje istog u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata. “U toku procesuiranja samog prigovora gdje je god utvrdjeno da je učenjena neka od povrede prava pacijenta, nastojalo se da se pribjegne adekvatnom rješenju, shodno važećim zakonskim

propisima. Svakom prigovoru se pristupa po predviđenoj procedure, a podnosilac se obavještava o preduzetim radnjama za njegovo rješavanje. Shodno pomenutom, Zakon o pravima pacijenata propisuje rok od tri dana za odgovor po prigovoru, te se propisano i nastoji poštovati, osim u izuzetnim slučajevima o čemu obavještavamo podnosioca. Kliničkom centru, kao najvećoj zdravstvenoj ustanovi se često upućuju prigovori koji pripadaju drugim ustanovama zdravstvenog sisitema i taj broj je u porastu, te dajemo savjete

za rješavanje upućujući podnosioca na zdravstvenu ustanovu koja je obavezna pristupiti rješavanju”, objasnila je Bubanja. Zaštitnik prava pacijenta, kao i Direktor javne zdravstvene ustanove su Ministarstvu zdravlja dužni dostaviti kvartalni izvještaj o broju podnesenih prigovora, kao i preduzetnim aktivnostima za rješavanje, a isti su dostupni na sajtu ovog državnog organa. “Klinički centar kao najveća zdravstvena ustanova nastoji da adaptacijom prostora koji je izveden u ovoj i

prošloj godini, nabavkom nove medicinske opreme, te različitih vidova edukacije svojih zaposlenih, pruži kavlitet zdravstvene usluge koji će zadovoljiti i najstrožije standarde, a koji naši pacijentu zaslužuju. Svi pacijenti, članovi njihovih porodica ili gra] ani uopšte, mogu se obratiti Zaštitniku prava pacijenata KCCG u pisanoj formi dostavljanjem dopisa u arhivi naše ustanove ili putem e-maila: zpp@kccg.me. Usmenim putem mogu se obratiti lično ili pozovom na telefon 020 412 243, 069 157 924 svakog radnog dana”, dodaje Bubanja. M.I. Foto: Vedran Ilic

POSLAO ZAHVALNICU ZORICI KOVAČEVIĆ

Sin pacijenta zahvalio zaposlenima KCCG na tretmanu Zadovoljan tretmanom koji je pružen njegovom ocu, naš sugrađanin Nemanja Đukanović poslao je direktorici Kliničkog centra Zorici Kovačević zahvalnicu u koju su Vikend novine imale uvid. “Vama i Vašoj instituciji želim da izrazim najiskreniju zahvalnost na svemu što ste uradili za moju porodicu. Naime, moj roditelj,

Budimir Đukanović, tretiran je na Klinici za bolesti srca u prethodnih duže od mjesec, gdje su mu ugrađeni dva stenta i tri bajpasa. U toku trajanja cjelokupnog tretmana, kompletna ekipa osoblja i menadžmenta u Kliničkom centru zadovoljila je najviše standarde, kako ljudskog, tako i profesionalnog odnosa prema pacijentu”, istakao je Đukanović

u svojoj zahvalnici. Posebnu zahvalnost, kako je naglasio, ova porodica duguje ljekarima na Kardiologiji dr Vuloviću i dr Šćepanović, koji su uradili prvi zahvat (koronarografiju), kao i kardiohirurgu dr Saši Radoviću, “čiji odnos prema pacijentu može biti primjer ljekarima na svim klinikama u svijetu”. “Takođe, kompletna postava medicinskog osoblja u

Klinički centar Crne Gore Klinici za bolesti srca, na čelu sa dr Nebojšom Bulatovićem, može biti ponosna na svoj rad, uprkos svim izazovima sa kojima se susrijećete u svakodnevnom radu. Ovo posebno naglašavam jer sam svjestan svih negativnih pojava u našem društvu i spremnosti da kritikujemo bilo čiji rad, ne uzimajući u obzir teške (objektivne) okolnosti koje bitno utiču na ishod

svakog posla. Pritom često zaboravljamo da iskažemo zahvalnost profesionalcima koji, časno i odgovorno izvršavaju svoje zadatke i dužnosti. Vama lično i kompletnom Kliničkom centru Crne Gore želim puno sreće i zadovoljstva na privatnom i profesionalnom planu uz želju da imate sve manje posla i sve više uspjeha”, naveo je Đukanović. M.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

AKTUELNO

UGOVOR O VMŠ U PRIPREMI

Nastava će se odvijati u Univerzitetskom centru

VRIJEĐALI LGBT OSOBE

Milačić i Dajković saslušani zbog govora mržnje Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić i generalni sekretar te partije Vladislav Dajković, saslušani su u Centru bezbjednosti Podgorica, zbog navodnog govora mržnje prema gej osobama. Prijavu je podnijela LGBT organizacija “Progres”. Dajković se tereti zbog izjave u televizijskoj emisiji, u kojoj je gej osobe nazvao ”pederima”, a Milačić, zbog pres konferencije u kojoj je istakao da ”gej osobe u Crnoj Gori ne mogu usvajati djecu.” Milačić smatra da nijesu počinili nikakav prekršaj, i dodaje da je dužnost svakog građanina Crne Gore da očuvaju zdravu porodicu kao temeljni stub društva. “Naročito je to dužnost

imajući u vidu da su sada na meti i djeca i da ovaj antiporodični zakon koji se priprema predstavlja direktan napad i ugrožavanje djece koju bi podizali istopolni partneri u svojim zajednicama. To je ne samo neustavno, jer se time stvara surogat braka, već je i svojevrsna društvena patologija. Dijete da bi se potpuno i zdravo razvijalo treba da živi u zajednici sa ocem i majkom i to je jedini način kako moramo, sada i za vijek vjekova, razvijati ovo društvo. Naravno, uz puno poštovanje različitosti”, poručio je on. Milačić ističe da je pobuna protiv zakona o registrovanju istopolnih zajednica, najelementarniji vid patriotizma i poziva političke partije da se izjasne o ovom

zakonu. Njegov kolega, Vladislav Dajković kazao je da je tačno, da je tokom gostovanja na jednoj emisiji, u jednom trenutku koristio riječ “peder”. “Takođe sam istakao da poštujem prava i slobodu svih grupa ljudi počev od etničkih, nacionalnih pa sve do LGBT populacije. Čak imam i poznanstva koja pripadaju LGBT populaciji. Protiv gej populacije nemam ništa, ali se duboko ne slažem sa načinom na koji promovišu njihove vrijednosti, a pogotovo se ne slažem sa homoseksualnim brakovima i usvajanjem djece. To je moje slobodno mišljenje, a kao građanin imam pravo na to”, dodao je on.

POČINJE UPIS NA UNIVERZITETU DONJA GORICA

Dokumenta se podnose u ponedjeljak i utorak Upis na fakultetske jedinice Univerziteta Donja Gorica (UDG) počinje u ponedjeljak, 25. juna i trajaće do srijede, 27. juna, saopšteno je iz ove obrazovne ustanove. Dokumentacija za upis u I godinu studija se podnosi u prostorijama UDG, od 10 do 14 časova, na pultu Studentske službe. Detaljne informacije o konkursu možete naći na

site-u: www.udg.edu.me Upis na Univerzitet Donja Gorica (UDG) biće organizovan na fakultetskim jedinicama: Dobitnici diploma Luča I i Luča II imaju besplatnu školarinu. Visina školarine za drugo dijete iz porodice koje upisuje UDG je 20 odsto niža. Treće i svako sljedeće dijete iz porodice ne plaća školarinu. M.I.

Univerzitet Donja Gorica

U pripremnoj fazi je skla- imala dugu istoriju, za njih i panje ugovora Opštine Bera- definitivno završena. ne s Ministarstvom prosvjete “Bilo koja ideja u smislu preo preuzimanju dijela Univer- ispsitivanja postojećeg zaključzitetskog centra, u kojem će bi- ka Vlade u ovom trenutku ne ti smještena Visoka medicin- bi naišla na naše odobravanje, ska škola. kao što bi ista mogla proizvesti “Valja napomenuti da posto- ozbiljne negativne posljedice, je svi uslovi za nesmetano od- uz korištenje svih demokratvijanje nastave, kao što postoje skih sredstava sa naše strane, i obezbijeđeni smještajni eventualni naš poziv grakapaciteti za studenđanima na blokadu te uz prateće posaobraćaja pa čak trebne prostoi dovođenje u pirije i sale, što tanje dalje sapodrazumiradnje sa pojeva da će se jedinim državnaredna nanim institucijama. Jednom stavna godina odvijati u proriječju, spremni storijama Unismo ovaj eventuverzitetskog cenalni problem poditra”, saopšteno je Visoka medicinska škola ći na najviši moiz opštine. gući nivo, a sve u pravcu zaPrema njihovim riječima, štite interesa našeg grada”, istiimajući u vidu činjenicu da još ču oni. u pojedinim krugovima MediJasno poručuju - Opština cinskog fakulteta postoji odre- Berane će i dalje davati makđena, njima potpuno neshvat- simalni doprinos kako bi grad ljiva želja, za eventualnim pre- i u prosvjetno- obrazovnom ispitivanjem Vladine odluke, smislu ostao centar ovog regioni u ime lokalne uprave izno- ona, što podrazumijeva i skose svoj konačan i nepromije- rije otvaranje novih studijskih njen stav da je ta priča, koja je programa.

MEĐUNARODNA LJETNJA ŠKOLA U BUDVI

Stručnjaci o neracionalnom trošenju u zdravstvu Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija (ECPD), međunarodna obrazovna i naučnoistraživačka organizacija iz akademskog sistema OUN, organizovaće od ponedjeljka u Budvi međunarodnu ljetnju školu Menadžment zdravstvenih institucija. Svečano otvaranje Škole zakazano je za ponedjeljak, a otvoriće je ministar zdravlja Kenan Hrapović. Glavna tema škole, koja traje do 29. juna, biće neracionalno trošenje u zdravstvu i moguća rješenja. Direktor ovogodišnjeg programa je predsjednik Crvenog krsta Slovenije i raniji slovenački ministar zdravlja Dušan Keber, a kodirektori su šef katedre zdrav-

stvene ekonomije na Univerzitetu u Berlinu, Klaus-Dirk Henke, prorektor Međunarodnog univerziteta Libertas iz Zagreba, Ana Stavljenić-Rukavina, kao i profesor Jeffrey Levett iz Nacionalne škole javnog zdravl j a G r č ke. M.I.

Hrapović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

PODGORICA: NEPROPISNO PARKIRANJE I DALJE VELIKI PROBLE

ZA POLA GODINE IZDATO 8.000 PREKRŠAJNIH NA

Saobraćajna kultura u glavnom gradu veoma je niska, što potvrđuje i broj prekršajnih naloga izdatih od Komunalne policije, koji su gotovo identični kao i na prošlogodišnjem nivou. Komunalna policija svakodnevno patrolira ulicama glavnog grada i sankcioniše vozače koji ostavljaju vozila na biciklističkim stazama, trotoarima ili bulevarima. Ipak, problem nepropisnog parkiranja je evidentan i naročito izražen u užem centru grada i na najprometnijim saobraćajnicama, odnosno bulevarima, gdje su često nepropisno parkirane kolone automobila. Za nešto više od pola godine izdato je skoro osam hiljada (7.900) prekršajnih naloga zbog nepropisnog parkiranja na teritoriji Podgorice, dok je zbog neplaćanja parkinga na javnim parkiralištima izdato 3.520 prekršajnih naloga.

SAOBRAĆAJNA NEKULTURA Načelnik Komunalne policije Goran Janković kazao je Dnevnim novinama da uvođenje komunalnog reda u oblasti nepropisnog

Zaveden red u auto-taksi prevozu na aerodromu

Prioritet podgoričke Komunalne policije u ovoj godini bio je i zavođenje komunalnog reda u oblasti auto-taksi prevoza na lokaciji Aerodroma Podgorica. Sprovođenje komunalnih nadzora, kako navodi Janković, rezultiralo je podizanjem komunalnog reda u navedenoj oblasti na zadovoljavajući nivo. “U prilog navedenom govori i činjenica da je početkom parkiranja spada u prioritete, što govori i broj sprovedenih nadzora. “Glavni grad ima veliki broj uređenih zelenih površina i aktivnosti Komunalne policije su bile na zaštiti tih površina od nepropisnog parkiranja na istim. Vršeći komunalni nadzor komunalni policajci su izdali 237 prekršajnih naloga primjenjujući odredbe Zakona o komunalnim djelatnostima”, istakao je Janković. Komunalna policija je u prethodnim godinama prepoznala i određene lokacije, na kojima je izražen problem u odvijanju saobraćaja, pa je i pojačana kontrola. “Analizirajući stanje komunalnog reda u Glavnom

tekuće godine bilo 13 slučajeva stranih državljana koji obavljaju taksi usluge, koji su u zakonski propisanoj proceduri sankcionisani, da bi sad već bilo evidentno da je nestala prethodno pomenuta i ranije ustaljena praksa”, kazao je Janković. Ispostava komunalne policije dobila je krajem prošle godine svoje prostorije na Aerodromu Podgorica sa ciljem

ZZAHTJEVA, AHTJEVA, U 2018. GODINI, PODNIJETA SU ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA PROTIV SUBJEKATA KOJI SU VRŠILI NELEGALNU EKSPLOATACIJU ŠLJUNKA IZ KORITA RIJEKA MORAČE I CIJEVNE

potpunog suzbijanja nelegalnog taksi prevoza. Prisustvo stranih državljana, naročito Albanaca, koji nelegalno nude taksi usluge na Aerodromu Podgorica je bilo veliko, što govore i 33 podnijeta prekršajna naloga protiv stranih državljana u 2017. godini. U prvoj polovini 2018. godine, izvršena su 823 komunalna nadzora, u sklopu kojih

gradu uočene su određene lokacije (TC Gintaš, Delta, Bulevari, Moskovska ulica…) na kojima je bilo neophodno pojačati komunalni nadzor. Uvođenjem pozorničkih reona, redovnim dežurstvima uspjeli smo da odgovorimo zadatku i uvedemo komunalni red”, navodi Janković.

NELEGALNA TRGOVINA Primjenjujući odredbe Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini i Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, Komunalni policajci su u 2018. godini zbog prekoračenja dozvoljenog nivoa buke subjektima nadzora ukupno izdali 76 prekršajnih naloga. Ipak, građani koji prijavljuju

Janković

je izdato dvadeset i pet prekršajnih naloga radi kršenja materijalnih propisa iz oblasti auto-taksi prevoza i dva vozila su privremeno isključena iz saobraćaja zbog navedenog prekršaja. Komunalni policajci svakodnevno, u sklopu redovnih radnih aktivnosti, u kontinuitetu sprovode komunalne nadzore na obezbjeđivanju komunalnog reda u oblasti auto-taksi prevoza. prekoračenje buke negoduju zbog lošeg sprovođenja zakona, ističući da su prijave često uzaludne, jer vlasnici kafića, kada uoče službenike komunalne policije, smanjuju muziku, a nakon toga pojačavaju. Komunal-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

EM U GLAVNOM GRADU

O SKORO ALOGA na policija je u tom slučaju nemoćna, a posao je na taj način znatno otežan. I u ovoj godini je nastavljeno rješavanje višegodišnjeg problema - vanpijačne prodaje, koja se, kako kaže Janković, suzbija konstantnim dežuranjima, ponajviše kod TC “Gintaš” gdje su u prethodnoj godini napravljeni odlični rezultati i gdje je suzbijena direktna prodaja. Vršeći komunalni nadzor na zaštiti javnih površina od lica koja se bave nelegalnom trgovinom komunalni policajci su izdali 14 prekršajnih naloga. “Preduzetim mjerama i radnjama od strane komunalnih policajaca, redovnim dežurstvima na najkritičnijim lokacijama, uticali smo da se prodaja van prodajnih mjesta, kao i uzurpacija javnih površina od lica koja se bave vanpijačnom prodajom znatno suzbije”, kazao je Janković. Tokom prošle godine, službenici Komunalne policije su oduzeli više od tonu i po robe, koja se nelegalno prodavala, većinom na ulici pored podgoričkih tržnih centara. Komunalna policija, u skladu sa moratorijumom koji je uvela Vlada, skoro godinu i po dana ima ovlašćenje da kontroliše eksploatacije šljunka u korita-

Za nešto više od pola godine izdato je skoro osam hiljada (7.900) prekršajnih naloga zbog nepropisnog parkiranja na teritoriji Podgorice, dok je zbog neplaćanja parkinga na javnim parkiralištima izdato 3.520 prekršajnih naloga

AKTUELNO

7.9 237

HILJADA PREKRŠAJNIH NALOGA JE IZDATO U OVOJ GODINI ZBOG NEPROPISNOG PARKIRANJA NA TERITORIJI PODGORICE, DOK JE ZBOG NEPLAĆANJA PARKINGA NA JAVNIM PARKIRALIŠTIMA IZDATO 3.520 PREKRŠAJNIH NALOGA

PREKRŠAJNIH NALOGA, U OVOJ GODINI, IZDATO JE ZBOG (NEPROPISNOG) PARKIRANJA NA ZELENIM POVRŠINAMA

ma rijeka. Kontrola se vrši od prvog kvartala 2017. godine, tokom koje su izvršene 172 kontrole rijeke Morače i Cijevne, gdje su iskontrolisana 44 lica i podnijeto šest zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog nelegalne eksploatacije šljunka. U vršenju komunalnog nadzora na obezbjeđivanju komunalnog reda, tokom prvih šest mjeseci ove godine, podnijeta su četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv subjekata koji su vršili nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita rijeka Morače i Cijevne. Procedura donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji je u toku, ali Janković navodi da za sada neće biti noviteta u radu ove službe. MLADEN MEDENICA

ZAHTJEVA, U 2018. GODINI, PODNIJETA SU ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA PROTIV SUBJEKATA KOJI SU VRŠILI NELEGALNU EKSPLOATACIJU ŠLJUNKA IZ KORITA RIJEKA MORAČE I CIJEVNE

Komunalna policija na biciklima

aktuelno

Kotor: ProjeKat ª Zajedno aKtivniº

Od primaoca usluga do kreativnih stvaralaca

Nevladina organizacija „Evropske demokratske inicijative“ uspješno je završila implementaciju prve faze projekta “Zajedno aktivni”, koji je fokusiran na poboljšanje kvaliteta života starijih osoba i ispunjavanje njihovog slobodnog vremena različitim aktivnostima kroz umjetničke i kreativne programe koji podstiču aktivnu participaciju starijih lica, uz efikasno korišćenje postojećih programa. Projekat “Zajedno aktivni” je dio projekta „Inicijativa za socijalno uključivanje starijih osoba“ koji finansira Evropska unija, Austrijska agencija za razvoj, Austrijski Crveni krst i Crveni krst Crne Gore. Projekat se realizuje u pet zemalja regiona i za cilj ima jačanje kapaciteta 50 organizacija civilnog društva u podizanju svijesti i uticaju na procese donošenja odluka vezanih za socijalnu inkluziju starijih osoba u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Makedoniji. Uz podršku i razumijevanje direktora Srđana Dragomanovića, projekat se sprovodi u Domu starih „Grabovac“ u Risnu, a ciljna grupa su starije osobe oba pola iznad 65/67 godina starosti koji borave u Domu starih. “Kroz pohađanje umjetničkih radionica, tokom dosadašnjeg rada NVO ‘Evropske demokratske inicijative’, kroz ovaj projekat su podstakli starija lica na kreativnost kroz autentičan slikarski i vajarski rad da izraze sebe, stvaralačke sposobnosti koje su dugo vremena bile potisnute. Tokom dosadašnjeg rada, u posljednja tri mjeseca kroz implementaciju projekta ‘Zajedno aktivni’, NVO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Danilovgradske “lučonoše” sa predsjednikom Opštine Branislavom Đuranovićem

Ovo značajno doprinosi poboljšanju njihovog mentalnog zdravlja, razvijanju i jačanje sposobnosti izražavanja likovnim i vajarskim izrazom, postizanje subjektivnog osjećaja zadovoljstva životom, održavanje samopoštovanja, razvijanje i njegovanje drugarstva

‘Evropske demokratske inicijative’ uspjeli su da doprinesu ostvarenju projektnog cilja, da starija lica koja borave u Domu starih u Risnu ne budu više samo primaoci usluga, već da postanu stvaraoci. Ovo značajno doprinosi poboljšanju njihovog mentalnog zdravlja, razvijanju i jačanje sposobnosti izražavanja likovnim i vajarskim izrazom, postizanje subjektivnog osjećaja zadovoljstva životom, održavanje samopoštovanja, razvijanje i njegovanje drugarstva, održavanje mentalne i fizičke aktivnosti, omogućavanje veće autonomije, kontinuiteta života i zadovoljstva životom uspješno starenje”, saopšteno je iz ove NVO. Implementaciju projekta “Zajedno aktivni” koordinira Ljiljana Jovović, direktor nevladine organizacije „Evropske demokratske incijative“. Asistent na projektu je diplomirani pravnik, Anka Perović, a stručni saradnik i koordinator umjetničko - kreativnih radionica je akademski slikar Zoran Petrušić koji je ove godine predstavio Crnu Goru na međunarodnom Bijenalu savremene umjetnosti u Mantovi u Italiji. I.K.

Iz Doma starih „Grabovac“ u Risnu

DanilovgraD: PrijeM doBitn

NagrađeNi Na daNilovgrad P redsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović i predsjednik Skupštine opštine Danilovgrad dr Miodrag Đurović, sa saradnicima, organizovali su juče prijem za dobitnike diplome „Luča“ danilovgradskih osnovnih škola i Gimnazije

Najbolji učenici OŠ „Vuko Jovović“ Danilovgrad, OŠ „Njegoš“ Spuž, kao i Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“, na opštinskom prijemu su nagrađeni knjigom i novčanim iznosom od po 100 eura, dok je đak generacije Gimnazije Bojana Šolaja nagrađena knjigom i iznosom od 150 eura. Predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović je istakao da je najljepši dan za Opštinu kada se mladi i uspješni ljudi nagrađuju za postignute rezultate. Naglasio je da je prosvjeta ponos grada, uspješne osnovce i gimnazijalce je pozvao da i u daljem školovanju budu odgovorni i uporni, dok je direktorima obrazovnih ustanova i profesorima iskazao zahvalnost za predan rad sa generacijama učenika. Takođe

je iskazao i uvjerenje da će dobitnici diplome „Luča“ postati i stipendisti lokalne uprave, ugledajući se na dosadašnje stipendiste koji i su danas uspješni ljudi, ostvareni u profesijama, od kojih su mnogi učestvovali u projektima lokalne uprave. Uz čestitke učenicima

U ime nagrađenih gimnazijalaca obratila se bojana Šolaja, koja se zahvalila opŠtini DanilovgraD na poDrŠci kojU prUža mlaDim ljUDima željnim znanja i Uspjeha i na tome Što je tokom goDina Uspjela Da vreDnUje njihove Uspjehe i inicijative, Što je prepoznala njihov raD i na krajU ga nagraDila

za njihove rezultate, rad i zalaganje, istakao je da će Opština Danilovgrad i dalje podržavati mlade ljude i vrednovati njihove uspjehe. U ime nagrađenih učenika osnovnih škola obratila se Anja Pavićević, učenica OŠ „Vuko Jovović“, koja se zahvalila upravi škole, učiteljicama, nastavnicima, Opštini Danilovgrad i predsjedniku Opštine Branislavu Đuranoviću na podršci koju pruža talentovanim učenicima. Istakla je da će se truditi da i u daljem školovanju, uz vrijedan rad, nastave da postižu dobre rezultate kojima će se ponositi njihove porodice i Danilovgrad. U ime nagrađenih gimnazijalaca obratila se Bojana Šolaja, koja se zahvalila Opštini Danilovgrad na podršci koju pruža mladim ljudima željnim znanja i uspjeha i na tome što je tokom godina uspjela da vrednuje njihove uspjehe i inicijative, što je prepoznala njihov rad i na kraju ga nagradila. Šolaja

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

aktuelno

Podgorica: Saradnja glavnog grada i crvenog krSta

Poboljšanje gradskog servisa podrške starijim građanima

nika diPloMe ¹ luČaª

ajbolji dski đaci je naglasila da je Gimnazija pomogla učenicima da nađu životni put kojim će koračati u godinama koje dolaze i zahvalila se profesorima koji su im pomogli da prepoznaju sopstvene sposobnosti i kvalitete. Istakla da će nagrada koju je Opština dodijelila dobitnicima diplome „Luča“ biti podsticaj za dalje uspjehe. Spisak nagrađenih učenika, dobitnika diplome „Luča“:

■ OŠ „VukO JOVOVić“ DanilOVgraD

Jelica Vasiljević, Andrija Barović, Ivan Šćepanović, Maša Brajović, Danijela Damjanović, Đorđije Jovanović, Vasilije Lalićević, Tijana Nikolić, Ivan Orbović, Anja Pavićević, Nemanja Baucal, Sara Janjić i Vladimir Jovanović.

■ OŠ „nJegOŠ“ Spuž Matija Kalezić, Saša Komarica, Danijela Otašević, Milica Radeč, Milica Žarić, Darija Bajović, Pavle Jovović, Stefan Popović,

Zamjenik gradonačelnika Boris Mugoša i sekretar Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Ivan Terzić, razgovarali su sa generalnom sekretarkom Crvenog krsta Crne Gore Jelenom Dubak oko zajedničkih aktivnosti na pružanju kvalitetnijih usluga starijim građanima Podgorice. Na sastanku je dogovoreno da se obučeni volonteri Crvenog krsta Crne Gore pridruže geronto-domaćicama kako bi obogatili usluge koje one pružaju starijim građanima. Tako će korisnici ovog servisa koji finansira Glavni grad, pored redovnih usluga koje dobijaju od geronto-domaćica, kroz druženja sa volonterima Crvenog krsta imati priliku prvenstveno da rade na primjeni koncepta zdravog starenja. Volonteri će starijim građanima davati savjete kako adekvatnije da se hrane, koje vježbe da rade, kako da preveniraju određene povrede i bolesti, kako bi njihovo starenje bilo zdravije i kvalitetnije. Pored toga, oni će se

družiti sa njima i pokušati u ih u što većoj mjeri uključe u društvene aktivnosti. Zamjenik gradonačelnika Boris Mugoša je na sastanku naveo da je i ovo poboljšanje postojećeg servisa nastavak aktivne brige Glavnog grada o starijim građanima. Podsjetio je i da je broj korisnika servisa Pomoć i njega u kući starim licima ove godine povećan za 30 odsto i da se za tu namjenu godišnje u budžetu izdvaja 100.000 eura. ”Vjerujem da će saradnja sa Crvenim krstom kad je briga o starijoj populaciji u pitanju biti uspješna, kao i dosadašnje koje smo realizovali za druge ciljne grupe”, naveo je Mugoša. On je istakao da će se Glavni grad, u saradnji sa partnerima, i u budućnosti truditi da starijim osobama učini starenje ljepšim i kvalitetnijim. “Sigurna sam da će druženja naših volontera i korisnika servisa “Pomoć i njega u kući” biti obostrano korisna, jer i volonteri mogu mnogo toga da nauče od naših sta-

rijih i iskusnijih sugrađana. Drago nam je što ćemo koncept zdravog starenja realizovati i u Podgorici. Sigurna sam da ćemo kroz uspješnu saradnju sa Glavnim gradom i u narednom periodu unapređivati servise podrške za starije građane Podgorice”, navela je generalna sekretarka Jelena Dubak. Sekretar Sekretarijata Ivan Terzić je podsjetio da u Glavnom gradu geronto-domaćice vode brigu oko 120 starijih sugrađanki i sugrađana, koji se nalaze u lošijoj socijalnoj situaciji. Ovaj servis podrške obuhvata nabavku hrane, pripremu obroka i pomoć pri hranjenju, pomoć pri kretanju, pomoć pri održavanju higijene i higijene prostora, pomoć pri nabavci štampe i knjiga i plaćanju računa za električnu energiju, telefon, komunalije i slično, posredovanje u obezbjeđivanju različitih vrsta usluga za održavanje stana i uređaja za domaćinstvo, nabavku i uzimanje ljekova i odvođenje na ljekarske preglede.

Matija Žarić, Sanja Marinković, Miljana Nedović i Maša Stajović

■ gimnaziJa „petar i petrOVić nJegOŠ“ DanilOVgraD

Anđela Jovović, Marija Perović, Teodora Perović, Iva Šaletić, Bojana Šolaja, Milica Dragović, Andreja Milačić, Tamara Đžarić, Katarina Popović, Predrag Žunjić, Marija Iković, Ksenija Vukadinović, Milena Jovanović, Vuk Domazetović, Ana Jareduić, Staša Jolić, Isidora Jovović, Mina Koturović, Isidora Lakić, Marija Mališić, Ivana Smolović, Stanišić Jovana, Đuro Masoničić, Stefan Mirković, Ljubica Radulović, Filip Bajković, Balša Ljumović, Sara Perović, Anđela Žarić, Milena Nenezić, Balša Pejović, Rade Veljović, Ivana Pavićević, Maša Babović, Rade Filipović, Maksim Vojvodić, Kristina Knežević, Tijana Laušević, Lazar Mašulović, Maša Milatović, Bojana Mugoša, Luka Mugoša i Anastasija Cimbaljević.

Sa sastanka predstavnika Glavnog grada i Crvenog krsta

Budva: jP MorSko doBro

Do neDjelje nova ograDa ka Mogrenu

Javno preduzeće za upravljanjem Morskim dobrom Crne Gore privodi kraju radove na sanaciji ograde na stazi koja vodi ka budvanskoj plaži Mogren. Izvođač radova na postavljanju novih polja ograde, koja su obrušena usljed velikog nevremena minule zime je firma Montal d.o.o. iz Podgorice. Radovi

će biti kompletirani u nedjelju, a za ovaj posao izdvojeno je 4.200 eura. Javno preduzeće gotovo svake godine planira sredstva za obnavljanje zaštitne ograde na stazi do popularne plaže, s obzirom da je ovo područje izloženo udarima jakih talasa koji kontinuirano ugrožavju tamošnju obalnu infrastruktru.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Foto: Veri Veroza

tivat: Po Prvi Put u skloPu festivala Purgatorije

Počeo festival klasične muzike Mediteranske note Koncertom Baibe Skride iz Letonije, Olega Kaskiga iz Ukrajine, Ivana Vukčevića iz Švajcarske, Roberta Lakatosa iz Srbije i Pabla de Naverana iz Španije na novootvorenoj sceni Sinhro u Porto Montenegru, počeo je prvi Festival klasične muzike Mediteranske note, koji će, u sklopu festivala Purgatorije, trajati do 28. juna. Otvarajući festival predsjednica Opštine Snežana Matijević kazala je da

će klasičari iz cijele Evrope narednih nekoliko dana širiti najvrednije tradicije i kvalitete muzičkog stvaralaštva, i uz Crnogorski simfonijski orkestar učiniti da Tivat, u dijelu koncertne umjetnosti, ukupnu kulturnu ponudu izdigne na respektabilni nivo. Predsjednica Odbora direktora festivala Ana Đukanović izrazila je nadu da će ovaj festival postati tradicionalan, kao i da su rije-

Predsjednica Odbora direktora festivala Ana Đukanović

či bezvrijedne u odnosu na moć muzike. “Imamo čast da živimo ljepotu i vrlinu duha. Ovo nije veče govora, riječi ili pojave. Muzika je jasna, veličanstvena istina uz koju ćemo zastati i uživati”, kazala je Đukanović. Ona je istakla kako je upravo muzika veličanstvena istina uz koju ćemo ovih dana zastati i uživati. „Upravo to ćemo da proživimo ovih večeri. Staće moć muzike i ljepote Tivta, Porto Montenegra iznad nas, da nas liječi onako kako je to bilo od postojanja ljudskog roda, kad se čovjek nađe blizu umjetnosti i ljepote. Moja i naša Crna Gora spojiće se sa svijetom, tonovima vrhunskih muzičara, uhvatiće neuhvatljive veze među nama, napraviti veći sklad neba, zemlje i nas, povešće je muzika. Muzika je jasna, veličanstvena istina uz koju ćemo da zastanemo i uživamo. Zastanimo uz zvuk“, kazala je Ana Đukanović. Večeras će od 21.30 sati na Ljetnjoj pozornici nastupiti Crnogorski simfonijski orkestrar. Solističke dionice tumačiće Baiba Skride. Organizator festivala je Centar za kulturu Tivat, uz podršku kompanije Adriatic Marinas, Ministarstva kulture, kao i Porto Montenegra. Z.K.

Na osnovu članova 24 i 29 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. List RCG“, br. 80/05 i „Sl. List CG“, br. 40/10, 73/10, 40/11 i 27/13) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Opštine Bar

OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU JAVNOST Da je preduzeću „B.H. BAUUNTERNEHMUNGS“ iz Bara donijeto Rješenje br. 14-353/18-UPI-74 od 13.06.2018. god. kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekta B.H.HOTEl4* koji se planira graditi na urbanističkoj parceli broj 86, zona „B“, podzona „B1“ blok 4, DUP “Veliki pijesak“, opština Bar. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekta B.H. HOTEL4* koji se planira graditi na urbanističkoj parceli broj 86, zona „B“, podzona „B1“ blok 4, DUP „Veliki pijesak“, opština Bar urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza nosiocu projekta B.H. HOTEL4* koji se planira graditi na urbanističkoj parceli broj 86, zona „B“, podzona „B1“ blok 4, DUP „Veliki pijesak“, opština Bar da realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koji se odnose na: - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja radova, u toku funkcionisanja projekta i u slučaju akcidneta i - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu. U vezi sa navedenim možete izvršiti uvid u gore navedeno Rješenje u prostorijama Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 227/B, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Gavnom Administratoru Opštine Bar u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Žalba se ulaže preko ovog Sekretarijata.

Prijem u Dvorcu Petrovića

Hotel Regent najavio atraktivna dešavanja Hotel Regent Porto Montenegro u Dvorcu Petrovića u Podgorici najavio je atraktivna ljetnja dešavanja, saopštili su iz menadžmenta hotela. Događaj je okupio predstavnike diplomatskog kora, medijskih kuća, državnih institucija i korporativne partnere koji su u proteklom periodu sarađivali sa hotelom Regent. „Zadovoljstvo mi je ugostiti vas i ovdje u srcu Podgorice u impresivnom zdanju Dvorca Petrovića. Uskoro hotel Regent obilježava četvrtu godišnjicu rada te izvanredni rezultati koji samo u korporativnom segmentu bilježe stabilan rast od 15 % ne bi bili mogući bez vaše podrške. Zahvaljujem vam na povjerenju iskazanom do sada i radujem se budućim projektima i saradnji“, rekao je Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela Regent. Prisutni su izrazili interesovanje za bogat kalendar ljetnjih događaja koje je predstavio menadžment hotela Regent i predstavnici Porto Montenegra. „Radujemo se što ste nam se pridružili u ovolikom broju te nam omogućili da kroz događaj najavimo sjajnu atmosferu koja će vladati u hotelu Regent i nautičkom naselju Porto Montenegra ovog ljeta koja je garantovana odličnim kalendarima događaja. Poseban sjaj toplim danima koji slijede daće brojna vrhunska gastro-

Uskoro hotel Regent obilježava četvrtu godišnjicu rada te izvanredni rezultati koji samo u korporativnom segmentu bilježe stabilan rast od 15 % ne bi bili mogući bez vaše podrške

nomska dešavanja u našem Murano restoranu, te muzička pa čak i operska izvođenja koje toplo preporučujemo vašoj pažnji ovog ljeta“, kazao je Roko Palmic, direktor prodaje i marketinga hotela Regent. „Drago nam je da sa svima vama aktivno sarađujemo, unapređujemo kompanije i učimo jedni od drugih. Zahvalni smo na povjerenju koji ste nam ukazali te tokom protekle četiri godine u hotelu Regent organizovali preko 200 korporativnih događaja. Posebno nas raduju rezultati koje zajednički postižemo na pozicioniranju Crne Gore ne samo kao atraktivne i luksuzne destinacije za odmor, nego i idealne za razne vidove poslovnog turizma koji je ključan za produženje sezone i potvrde da je Crna Gora destinacija za svih 365 dana“, zaključila je Jelena Čabarkapa, menadžerka za poslovni turizam i putovanja u svrhu odmora. Z.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

aktuelno

Herceg Novi: Direktorica ª Čistoćeº milica kostić oDgovara Na kritike

Slijedi čišćenje grada, stižu novi kamioni

ercegnovsko preduzeće „Čistoća“ proteklih dana je na udaru javnosti i kritika prema kojima je grad prljav, kao i da kamioni ne odvoze otpad. Sa druge strane direktorica “Čistoće” Milica Kostić tvrdi da je zbog nedostatka mehanizacije grad bio u problemu, te da za desetak dana stižu dva nova vozila. Kako kaže Kostić, preduzeće Čistoća jeste u malim problemima isključivo zbog mehanizacije, ne toliko zbog kontejnera nego, kako tvrdi, isključivo zbog mehanizacije koja je stara preko 20 godina. “Mi smo sproveli procedure javne nabavke, tako da ovih dana očekujemo jako kvalitetno vozilo koje bi riješilo pitanje pogotovo Rivijere, šetališta i uskih ulica, tako da će jako brzo biti prevaziđen taj problem. Kontejnere

smo obezbijedili, imamo dovoljan broj kontejnera, bazirali smo se na plastične koje smo postavili na šetalištu i na Rivijeri. Mislimo da su uklopljeni u ambijent, tako da tu neće biti problema. Nabavili smo i kante, a u Igalu je postavljeno njih 20 koje su raspoređene na novom trotoaru, u Omladinskom parku od Galeba prema Toploj tako da završavamo jednu po jednu mjesnu zajednicu. Kamioni će da stignu za 10 dana, dva

Direktorica Kostić tvrdi da je obezbijeđen dovoljan broj kontejnera kamiona su u pitanju tako da smatram da će sezona proteći kako treba“, smatra Kostić. Na pitanje kako komentariše kritike koje su upućene na račun preduzeća “Čistoća”, da je grad prljav, Kostić kaže da se čistoća grada vidi svakodnevno. “Građani su tu da to primijete i ocijene, doduše mi više vidimo kad je nešto loše, a ne dobro. Mi jesmo ovih dana zaista imali problem sa mehanizacijom, od sedam vozila

za tri dana pokvarilo se njih pet. Imali smo probleme koji su otklonjeni, tako da će sve biti kako treba. Smatram da su kritike dobronamjerne koje su nas ubrzale da rješavamo te probleme“, rekla je Kostić. Na pitanje da li preduzeće ima finansijske probleme, Kostić ističe da ih imaju. “Tih problema ne fali. Doduše, naplata je prilično dobra za razliku od prošle godine, bolja je 36 posto. Radili smo reviziju nekih ugovora

od pređašnjih godina tako da smo tu povećali naš budžet, ali uvijek je naplata problem“, ističe Kostić. Ona je saopštila i da se dnevno odveze 70 tona smeća što je mnogo više nego prošle godine kada je bilo 60 tona. “Turisti sigurno dolaze. Ovo je period kada mi sređujemo svoja dvorišta, a i mi kao građani mnogo više otpada sada izbacujemo nego što to radimo u zimskom periodu“, zaključila je Kostić. S.M.

Herceg Novi: PojaČaNe komuNalNe koNtrole

TereNSkim radom do boljeg komuNalNog reda Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević i saradnici obišli su tokom jučerašnjeg dana trasu od “Yachting” kluba do Meljina, a danas i naselje Zelenika, gdje su nadležne službe vršile kontrolu komunalnog reda. U Zelenici je, kako je na terenu ustanovljeno, potrebno očistiti nekoliko manjih plaža, u narednom periodu bi trebalo i izmjestiti određeni broj kontejnera, a na nekim lokacijama i ograditi ih

zidom. Na više lokacija je utvrđeno da je potrebno potkresati zelenilo, a Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora će odgovornom pravnom licu naložiti uklanjanje mulja i čišćenje potoka Opačica. Razgovarano je i o mogućnosti turističke valorizacije starog željezničkog mosta, dok je za Džorov most dogovorena pomoć Opštine građanima kada se budu izvodili radovi na iz-

gradnji 30 metarskog zida, ali i finansijska pomoć mještanima Kuta u budućim asfalterskim radovima u tom naselju. Tokom obilaska, evidentirana je velika količina otpada u kontejnerima na više lokacija, što opravdano građane i goste našeg grada čini nezadovoljnim. Takvi obilasci, koje je u praksu uvela aktuelna lokalna uprava, nastaviće se i u narednom periodu, i to pojačanim intenzitetom, kazao je potpredsjednik Konjević. Sa potpredsjednikom Konjevićem, u obilasku terena bili su i direktorica Komunalno stambenog preduzeća Jasmina Konjević, sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandar Kovačević, kao i Vasilije Seferović ispred Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora. S.M.

Herceg Novi: uDarNiČka akcija voDovoDa

Novi cjevovod u Sutorini

Hercegnovsko preduzeće Vodovod i kanalizacija izgradilo je cjevovod u dužini od 550 metara u Sutorini, na zahtjev mjesnih zajednica Sutorina i Mojdež. “Radni tim Vodovoda i kanalizacije d.o.o. radio je udarničkim tempom u dvije smjene, po otežanim radnim uslovima zbog visokih temperatura, ali zbog potrebe da mještani u što kraćem roku dobiju vodu. Cjevovod je prečnika 50 mm, sa ugrađenih 11 priključnih šahtova i dva podzemna hidranta”,

saopštili su iz novskog Vodovoda. Radovi su obavljeni fazno, po ubrzanoj dinamici, sa angažovanjem šest vodoinstalatera, 10 kopača, dva majstora bravarske struke i četiri radnika građevinske grupe, sa poslovođom Slavomirom Porobićem i šefom na mreži, Mićom Bekom. Po završetku posla u cjevovodu je izmjeren pritisak od četiri atmosfere, što zadovoljava kriterijume za redovno i uredno snabdijevanje potrošača na ovom području. S.M.

MArketing

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA Skupštini akcionara Invest banke Montenegro AD, Podgorica Izveštaj o finansijskim iskazima Izvršili smo reviziju priloženih finansijskih iskaza Invest banke Montenegro AD, Podgorica (u daljem tekstu „Banka“), koji obuhvataju bilans stanja na dan 31. decembra 2017. godine, bilans uspjeha, iskaz o promjenama na kapitalu i iskaz o tokovima gotovine za godinu koja se završava na taj dan, kao i pregled značajnih računovodstvenih politika i napomene uz finansijske iskaze. Odgovornost rukovodstva za finansijske iskaze Rukovodstvo Banke je odgovorno za sastavljanje i istinito prikazivanje ovih finansijskih iskaza u skladu sa računovodstvenim propisima važećim u Crnoj Gori, zasnovanim na Zakonu o računovodstvu („Službeni list Crne Gore“, br. 52/2016) i propisima Centralne banke Crne Gore koji regulišu finansijsko izvještavanje banaka, kao i za one interne kontrole koje rukovodstvo odredi kao neophodne u pripremi finansijskih iskaza koji ne sadrže materijalno značajne pogrešne iskaze, nastale usled kriminalne radnje ili greške. Odgovornost revizora Naša odgovornost je da izrazimo mišljenje o ovim finansijskim iskazima na osnovu izvršene revizije. Reviziju smo izvršili u skladu sa Zakonom o računovodstvu važećim u Crnoj Gori i Međunarodnim standardima revizije. Ovi standardi nalažu da se pridržavamo etičkih zahtjeva i da reviziju planiramo i izvršimo na način koji omogućava da se, u razumnoj mjeri, uvjerimo da finansijski iskazi ne sadrže materijalno značajne pogrešne iskaze. Revizija uključuje sprovođenje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objelodanjivanjima u finansijskim iskazima. Odabrani postupci su zasnovani na revizorskom prosuđivanju, uključujući procjenu rizika postojanja materijalno značajnih pogrešnih iskaza u finansijskim iskazima, nastalih usled kriminalne radnje ili greške. Prilikom procjene rizika, revizor sagledava interne kontrole relevantne za sastavljanje i istinito prikazivanje finansijskih iskaza radi osmišljavanja revizijskih postupaka koji su odgovarajući u datim okolnostima, ali ne u cilju izražavanja mišljenja o djelotvornosti internih kontrola pravnog lica. Revizija takođe uključuje ocjenu adekvatnosti primjenjenih računovodstvenih politika i opravdanost računovodstvenih procjena izvršenih od strane rukovodstva, kao i ocjenu opšte prezentacije finansijskih iskaza. Smatramo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i odgovarajući i da obezbjeđuju osnovu za izražavanje našeg mišljenja sa rezervom. Osnove za mišljenje sa rezervom Kao što je objelodanjeno u Napomeni 16. uz finansijske iskaze na dan 31. decembra 2017. godine ukupni bruto krediti i potraživanja od klijenata iznose EUR 23,521 hiljada. Banka je procijenila i obračunala rezervacije za potencijalne gubitke prema Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama („Službeni list Crne Gore“, br. 022/12, 055/12, 057/13), kao i ispravke vrijednosti za stavke bilansne aktive i rezervisanja za vanbilansne stavke u iznosu od EUR 5,065 hiljada, odnosno EUR 202 hiljade. Banka je pod 1. januarom 2018. godine, evidentirala dodatnu ispravku na ukupne bruto kredite i potraživanja od klijenata u iznosu od EUR 4,932 hiljade na bruto kreditima u skladu sa efektima prve primene MSFI 9 „Finansijski instrumenti“. Na dan 31. decembra 2017. godine, po našem mišljenju, baziranom na sprovedenim revizorskim procedurama na reprezentativnom uzorku kredita i rizičnih vanbilansnih izloženosti, ispravka vrijednosti za stavke bilansne aktive i rezervisanja za vanbilansne stavke potcijenjeni su najmanje za iznos od EUR 4,432 hiljade, a rezultat tekuće godine i kapital Banke precijenjeni su u istom iznosu. BDO d.o.o. Podgorica; Registarski broj 5-0600769 u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici; Matični broj 02828235 PIB 02828235; PDV 30/31-10388-5; Poslovni račun; 540-0000000004377-12 kod Erste banke a.d. Podgorica Upisani i uplaćeni osnivački kapital Društva 10.000,00 EUR BDO d.o.o. Podgorica, privredno društvo osnovano u Crnoj Gori, je članica BDO International Limited kompanije sa ograničenom odgovornošču sa sjedištem u Velikoj Britaniji i dio je međunarodne BDO mreže firmi članica. BDO je brend ime za BDO mrežu i za svaku BDO firmu članicu. BDO d.o.o. Podgorica, a limited liability company incorporated in Montenegro, is a member of BDO International Limited, a UK company limited by guarantee, and forms part of the international BDO netvvork of independent member firms. BDO is the brand name for the BDO netvvork and for each of the BDO member firms. IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA Skupštini akcionara Invest banke Montenegro AD, Podgorica (Nastavak) Izveštaj o finansijskim iskazima (Nastavak) Osnove za mišljenje sa rezervom (Nastavak) Navedena procijenjena dodatna ispravka vrijednosti za stavke finansijske imovine imala bi značajan uticaj i na obračun sopstvenih sredstava Banke i na iznose ostalih pokazatelja propisanih Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne banke Crne Gore, koji su objelodanjeni u Napomeni 27. uz finansijske iskaze. Naše mišljenje na finansijske iskaze Banke za prethodnu godinu je takođe bilo modifikovano po ovom osnovu. Kao što je objelodanjeno u Napomenama 17c. i 17d. uz finansijske iskaze, na dan 31. decembra 2017. godine, investicije u pridružena preduzeća i zajedničke poduhvate po metodi kapitala i investicije u zavisna preduzeća, iznose EUR 9,340 hiljada i revalorizacione rezerve iznose EUR 993 hiljade. Investicije u pridružena preduzeća i zajedničke poduhvate po metodi kapitala kao i revalorizacione rezerve se u cjelosti odnose na učešća u kapitalu Atlas banke AD Podgorica u iznosu od EUR 7,340 hiljada, dok se investicije u zavisna preduzeća u iznosu od EUR 2,000 hiljada u cjelosti odnose na ulog u preduzeću Global Carbon d.o.o. Podgorica (i predstavljaju 100% odbitnu stavku sopstvenih sredstava tako da nema negativan uticaj na kapital Banke). Banka nije obračunala i evidentirala eventualne gubitke po osnovu obezvređenja navedenih investicija u 2017. godini, ali je pod 1. januarom 2018. godine proknjižila efekat prve primjene MSFI 9 „Finansijski instrumenti“ za Global Carbon do.o. Podgorica u iznosu od EUR 2,000 hiljade. Pored toga, akcije Atlas banke AD Podgorica su vrednovane po cijeni od EUR 1,787 po akciji, koja predstavlja poslednju promjenu vrijednosti ovih akcija na Montenegroberzi od 26. decembra 2011. godine. Nominalna vrednost akcija Atlas banke na dan 31. decembra 2017. godine iznosi EUR 500, dok knjigovodstvena vrijednost akcije iznosi EUR 537. S obzirom na napred navedeno postoje indikatori da je

vrijednost navedenih akcija obezvrijeđena, a uzimajući i u obzir da Banka nije radila test obezvrijeđenja akcija, kao i da se navedenim akcijama nije trgovalo u poslednjih nekoliko godina, nismo bili u mogućnosti da se na bazi raspoložive dokumentacije uvjerimo u adekvatnost vrijednovanja navedenih hartija od vrijednosti na dan 31. decembra 2017. godine, kao i efekte koje ovo pitanje može imati na priložene finansijske iskaze, pa samim tim i na pokazatelje propisane Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne banke Crne Gore koji su objelodanjeni u Napomeni 27. uz pojedinačne finansijske iskaze. Naše mišljenje na finansijske iskaze Banke za prethodnu godinu je takođe bilo modifikovano po ovom osnovu. Kao što je objelodanjeno u Napomeni 20. uz finansijske iskaze na dan 31. decembra 2017. godine ukupna ostala finansijska potraživanja iznose EUR 2,542 hiljade bruto, odnosno EUR 2,333 hiljada neto. Najveći delom ova potraživanja se odnose na potraživanja za kupovinu udela u pravnom licu i to po osnovu konzorcijuma između povezanih lica u iznosu od EUR 2,333 hiljada bruto, odnosno EUR 2,196 hiljada neto, a koje je dospijelo je na naplatu 31. decembra 2017. godine. Za navedeno potraživanje je na dan 01. januara 2018. godine, primjenom MSFI 9 kreirano obezvrijeđenje u iznosu od EUR 509 hiljada. S obzirom na nerešena pravna pitanja vezana za kupovinu ovog udela, a samim tim i potraživanja Banke nismo bili u mogućnosti da se na bazi raspoložive dokumentacije uvjerimo u adekvatnost vrednovanja navedenih potraživanja na dan 31. decembra 2017. godine, kao i efekte koje ovo pitanja može imati na priložene finansijske iskaze, pa samim tim i na pokazatelje propisane Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne banke Crne Gore koji su objelodanjeni u Napomeni 27. uz pojedinačne finansijske iskaze. Naše mišljenje na finansijske iskaze Banke za prethodnu godinu je takođe bilo modifikovano po ovom osnovu. Kao što je objelodanjeno u Napomeni 21. uz finansijske iskaze, na dan 31. decembra 2017. godine, sredstva stečena po osnovu naplate potraživanja iznose EUR 1,957 hiljada i evidentirana su u vrijednosti neotplaćene glavnice i pripadajućih kamata i drugih naknada u momentu sticanja prava. Banka je na dan 31. decembra 2017. godine je evidentirala ispravku vrijednosti u svojim finansijskim iskazima za stečenu aktivu u iznosu od EUR 157 hiljada. 3 IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA Skupštini akcionara Invest banke Montenegro AD, Podgorica (Nastavak) Izveštaj o finansijskim iskazima (Nastavak) Osnove za mišljenje sa rezervom (Nastavak) Banka je u toku 2018. godine, evidentirala dodatno obezvrijeđenje u iznosu od EUR 118 hiljada. U skladu sa zahtjevima MRS 36 – „Umanjenje vrijednosti imovine“, kod pojedinih sredstava identifikovani su imparitetni gubici u iznosu od EUR 200 hiljade, odnosno fer vrijednost tih sredstava umanjena za troškove prodaje je niža od knjigovodstvene vrijednosti, te su shodno tome, stečena aktiva i sredstva namijenjena prodaji i rezultat poslovanja Banke za 2017. godinu precijenjeni za navedeni iznos. Rukovodstvo Banke ulaže napore za realizaciju ovih sredstava i u toku 2017. i početkom 2018. godine je došlo do prodaje stečenih nekretnina u iznosu EUR 220 hiljada po vrijednosti približnoj vrijednosti iskazanoj u poslovnim knjigama Banke, a očekuje se i dalja realizacija. Naše mišljenje na finansijske iskaze Banke za prethodnu godinu je takođe bilo modifikovano po ovom osnovu. Kao što je objelodanjeno u Napomeni 2.3. uz finansijske iskaze, rukovodstvo Banke smatra da je načelo stalnosti poslovanja odgovarajuće za sastavljanje priloženih finansijskih izveštaja, iako se Banka u svom poslovanju suočava sa nekoliko materijalnih neizvjesnosti. Za godinu završenu 31. decembra 2017. godine iskazan je neto gubitak od EUR 772 hiljade, ukupan kapital Banke na isti dan iznosi EUR 13,606 hiljada, dok sopstvena sredstva iznose EUR 5,229 hiljada, a koeficijent sloventnosti je 13.90%. Ukupni efekti prve primene MSFI 9 „Finansijski instrumenti“ iznose EUR 8,044 hiljada i prema proceni Banke neće ugroziti poslovanje Banke, niti će uticati na pokazatelje propisane Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne banke Crne Gore obzirom na to da je Centralna banka Crne Gore predvidela da se u osnovne elemente sopstvenih sredstava Banke uključuje iznos kojim se ublažavaju negativni efekti na sopstvena sredstva Banke zbog prelaska na vrijednovanje stavki aktive primjenom MSFI 9. Ovaj iznos se utvrđuje u periodu od 2018. do zaključno sa 2022. godinom. Pored toga, u toku 2018. godine došlo je do rasta baze klijenata i deponenata Banke. U finansijskim iskazima ove informacije nisu u potpunosti obelodanjene, kao ni efekti koji mogu nastati usled nesposobnosti Banke da nastavi da posluje u skladu sa načelom stalnosti poslovanja. Mišljenje sa rezervom Prema našem mišljenju, osim za efekte korekcija objelodanjenih u Osnovama za mišljenje sa rezervom, finansijski iskazi prikazuju istinito i objektivno, po svim materijalno značajnim pitanjima, finansijsku poziciju Banke na dan 31. decembra 2017. godine, kao i rezultate njenog poslovanja i tokove gotovine za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa računovodstvenim propisima važećim u Crnoj Gori i propisima Centralne banke Crne Gore koji regulišu finansijsko izvještavanje banaka. Skretanje pažnje Kao što je objelodanjeno u Napomeni 32. uz finansijske iskaze, Banka je dužna da obim svog poslovanja uskladi sa propisanim pokazateljima, odnosno da obim i strukturu svojih rizičnih plasmana uskladi sa Zakonom o bankama i propisima Centralne banke Crne Gore. Na dan 31. decembra 2017. godine, pokazatelj izloženosti Banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica nije bio usaglašen sa propisanim limitima Centralne banke Crne Gore. Rukovodstvo Banke preduzima sve neophodne aktivnosti kako bi se pokazatelj doveo u zakonski definisani okvir u najkraćem mogućem roku. Naše mišljenje nije modifikovano po navedenom pitanju. IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA Skupštini akcionara Invest banke Montenegro AD, Podgorica (Nastavak) Izvještaj o drugim regulatornim zahtevima Rukovodstvo Banke je odgovorno za sastavljanje i tačnost godišnjeg izvještaja menadžmenta u skladu sa zahtjevima Zakona o računovodstvu („Službeni list Crne Gore“, br. 052/16). Naša odgovornost je da izrazimo mišljenje o usklađenosti godišnjeg izvještaja menadžmenta Banke za 2017. godinu sa finansijskim iskazima za tu poslovnu godinu i da li je izvještaj menadžmenta sastavljen u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Naši postupci u tom pogledu su obavljeni u skladu sa Međunarodnim standardom revizije 720 “Odgovornost revizora u vezi sa ostalim informacijama u dokumentima koji sadrže finansijske izvještaje koji su bili predmet revizije” iograničeni su samo na ocjenu usaglašenosti godišnjeg izvještaja menadžmenta sa revidiranim finansijskim iskazima. Po našem mišljenju, godišnji izvještaj menadžmenta Banke za 2017. godinu, po svim materijalno značajnim pitanjima, usklađen je sa revidiranim finansijskim iskazima Banke za 2017. godinu i sastavljen je u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Podgorica, 19. jun 2018. godine Milovan Popović Ovlašćeni revizor

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018. INVEST BANKA MONTENEGRO AD, PODGORICA BILANS USPJEHA U periodu od 1. januara do 31. decembra 2017. godine (u hiljadama EUR) Prihodi od kamata Rashodi kamata Neto prihodi od kamata Prihodi od dividendi Troškovi obezvrjeđenja Troškovi rezervisanja Prihodi od naknada Rashodi naknada Neto prihodi od naknada Neto dobici od finansijskih instrumenata koji se drže za trgovinu Neto dobici/(gubici) od investicionih hartija od vrijednosti Neto gubici od kursnih razlika Troškovi zaposlenih Opšti i administrativni troškovi Troškovi amortizacije Ostali rashodi Ostali prihodi OPERATIVNI PROFIT/GUBITAK Porez na dobit NETO PROFIT

2017. 1,743 (1,116) 626 1 (163) (31) 298 (286) 12

3.1., 6b 3.6., 7a 3.6., 7b 3.1.,8a 3.1.,8b

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU Srednja mješovita škola „Mladost” Tivat, oglašava

Napomene

3.2

MArketing

9 11 12

3.3.,13

2016. 1,758 (1,153) 605 4 (191) (6) 251 (244) 7

(27) (3) (694) (359) (127) (83) 34 (772) (0) (772)

(41) 2 (688) (418) (126) (15) 57 (751) (0) (751)

Napomene na narednim stranama čine sastavni dio ovih finansijskih iskaza. Ovi finansijski iskazi su odobreni od strane rukovodstva Invest banke Montenegro AD, Podgorica 24. januara 2018. godine u Podgorici. Odobreno od strane i potpisano u ime Invest banka Montenegro AD, Podgorica

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i zamjena spoljašnje stolarije ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 175.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1752 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.06.2018. godine. Lice za davanje informacija: Branka Terzić, telefon: 068/787-031, e-mail: jusms.mladost@t-com.me.

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list RCG“,br.80/05 i „Sl.list CG“,br.40/10, 73/10, 40/11, 27/13, 52/16), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Lukač Bernard iz Nedakusa, opština Bijelo Polje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta ( Su+P+1), ukupne površine P=1400m2, na dijelu kat.parcela br. 82/15 i 82/16 KO Nedakusi , u naselju Nedakusi, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 9 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list RCG“,br.80/05 i „Sl.list CG“,br.40/10, 73/10, 40/11, 27/13,52/16), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost BILANS STANJA na dan 31. decembra 2017. godine (U hiljadama EUR) INVEST BANKA MONTENEGRO AD, PODGORICA Napomene

31. decembra 2017.

31. decembra 2016.

3,008

3,181

SREDSTVA Novčana sredstva i računi depozita kod depozitnih institucija Krediti i potraživanja od banaka Krediti i potraživanja od klijenata Finansijska sredstva koja se drže za trgovanje Investicione hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju - koje se drže do dospijeća Investicije u pridružena preduzeća i zajedničke poduhvate po metodi kapitala Investicije u zavisna preduzeća Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna sredstva Ostala finansijska potraživanja Ostala poslovna potraživanja UKUPNA SREDSTVA OBAVEZE Depoziti banaka Depoziti klijenata Pozajmljena sredstva od banaka Pozajmljena sredstva od ostalih klijenata Rezerve Odložene poreske obaveze Ostale obaveze UKUPNE OBAVEZE KAPITAL Akcijski capital Emisione premije Neraspoređena dobit Dobit tekuće godine Ostale rezerve UKUPAN KAPITAL UKUPNI KAPITAL I OBAVEZE VANBILANSNA EVIDENCIJA Napomene na narednim stranama čine sastavni dio ovih finansijskih iskaza.

1,619

1,061

3.5.,16

23,319

24,724

2,088

2,116

17a 1 7b

1 7c

7,340

1 7d 18 19 20 21

2,000 1,228 164 2,333 2,160 45,310

2,000 1,260 179 2,328 2,049 46,288

22 23 23 24

26,164 5,017 29 7

24,099 5,548 1 7

487 31,704

2,255 31,910

13,844

2 (751) (772) 1,283 13,606 45,310 102,057

2 (751) 1,283 14,378 46,288 122,389

da je DOO „Farma Franca“ iz Bijelog polja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju poljoprivrednog objekta-farme za tov junadi sa pratećim sadržajima, na djelovima kat.parcela br. 700, 701, 702, 703 i 706/2 KO Gubavač, u Gubavču, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 9 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list RCG“,br.80/05 i „Sl.list CG“,br.40/10, 73/10, 40/11, 27/13,52/16), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je DOO „Selektor“ iz Bijelog polja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta, na dijelu kat.parcele br. 107 KO Nedakusi, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 9 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac „Luka Kotor” A.D. Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka pontona sa ugradnjom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50.000,00 € (slovima: pedesethiljadaeura sa uračunatim PDV-om). Tenderska dokumentacija broj 0306-1526/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 26.06.2018. godine. Lice za davanje informacija Bojan Konjević , telefon: 032/325-573, e-mail: bojan.konjevic@portofkotor.co.me.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

SJAJNI REZULTATI KARTING VOZAČA DVANAESTOGODI

VELIKI MALI ŠAMPIONI - NE PLAŠE SE BRZINE, NE PLAŠE SE NIČEGA

etrnaestogodišnji Nikšićanin Kristijan Bojić do sada je osvojio preko trideset pehara i medalja vozeći karting, a trenutno se priprema za takmičenje u Jagodini. Isto tako uspješna dvije godine mlađa Jovana Boljević iz Podgorice zbog povrede neće ići u Jagodinu, ali već u septembru karting će voziti na takmičenju u Italiji.

Brzinu vožnju, adrenalin i izazov da budeš prvi Kristijan je prvi put „okusio“ sa samo pet godina, kada uz podršku oca Brajana počinje da se bavi vožnjom kartinga. Iako previše mali i nezreo, Kristijan je na samom početku pokazao veliku želju, trud i upornost, a kasnije i talenat koji se iz godine u godinu nadograđivao. „Tata me je vodio da gledam brdske auto trke i meni se to baš svidjelo. Na moje insistiranje kupio mi je karting i počeo sam da vozim. Tata mi je pomagao da naučim da vozim. A prvi put sam javno vozio karting kada sam otvorio brdsku auto trke na Glavi Zete 2009. godine. Tada sam i dobio, meni najdraži, pehar kao najmlađi učesnik u trkama“, kaže Kristijan.

| POČELI DA SE

NIŽU USPJESI

Nakon Glave Zete, Kristijan počinje sa takmičenjima, prvo je bilo u Podgorici sa nepunih šest godina.

„Od tada pa do danas idemo sa takmičenja koja se održavaju kod nas i okruženju. Osvojio sam do sada preko trideset medalja i pehara, kao i par diploma. Prezadovoljan sam, obožavam da vozim karting. Ne umijem da objasnim šta je tu toliko posebno, možda taj adrenalin, brzina. Sve se to meni sviđa“, kaže Kristijan. Sljedeće sedmice sada već iskusni vozač kartinga oprobaće se i na takmičenju u Jagodini. „To je otvoreno prvenstvo. Sada sam prešao u kategoriju junior KF3 Rotaks kup. Sa pripremama sam već počeo. Pripreme obavljam u Podgorici preko puta Delte i tamo mi je zaista lijepo, jer u Nikšiću nema uslova za treniranje“, ističe Kristijan. Iako zna da će imati ozbiljnu konkurenciju, Kristijan očekuje dobar plasman. „Mislim da ću biti u prva tri za Srbiju, a što se tiče Crne Gore očekujem prvo mjesto“, rekao je Kristijan. Za mlađanog Nikšićanina

Od tada pa do danas idemo na takmičenja koja se održavaju kod nas i okruženju. Osvojio sam do sada preko trideset medalja i pehara, kao i par diploma. Prezadovoljan sam, obožavam da vozim karting. Ne umijem da objasnim šta je tu toliko posebno, možda taj adrenalin, brzina. Sve se to meni sviđa

nije izaziv ni da vozi po kiši, pa mu je posebno drago što se dobro pokazao i na takmičenju u Beogradu kada je kiša predstavljala otežavajuću okolnost i mnogo iskusnijim takmičarima. „Nema straha. Znam da sam siguran i da ne može ništa da se desi. Vozimo i do 150, ali na takmičenjima do 90 km na sat“, ističe Kristijan.

| PODRŠKA

PORODICE

Za Kristijanove uspjehe zaslužna je i porodica. Otac Brajan koji ga je i uveo u svijet kartinga, majka Katarina koja ne prati nijed-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

REPORTAŽE

DIŠNJE JOVANE I ČETRNAESTOGODIŠNJEG KRISTIJANA

Jedina djevojčica u Crnoj Gori koja vozi karting

no takmičenje, ali sa ogromnom majčinskom željom i strepnjom isčekuje rezultate i brat Viktor koji bez mnogo priče daje podršku. „Ja ga podržavam i ponosan sam na njega, ali mene ta vrsta sporta uopšte ne zanima. Karting me ne privlači. Ja volim raču-

nare i druge sportove“, kaže Viktor. Iako su ponosni na Kristijanove uspjehe, Bojići se suočavaju i sa velikim izazovima. Majkina strepnja za Kristijanovu bezbjednost i pored svih uvjeravanja da je maksimalno zaštićen ista je kao i prvog dana, a očeva borba

Dvanaestogodišnja Jovana Boljević jedina je djevojčica u Crnoj Gori koja već profesionalno vozi karting i postiže zapažene rezultate. Jovanin otac Vlado Boljević kaže da je Jovana počela da vozi karting sa samo četiri godine. „Tu ljubav prema vožnji naslijedila je od mene i mog brata koji je bio prvak Crne Gore u brdskim kružnim trkama. Sama je pitala može li da proba da vozi pa smo kupili prvi karting, kasnije drugi i sada već prelazimo iz klase u klasu. Trenutno je u klasi juniora“, istakao je Boljević. Jovanini talenat i ljubav prema kartingu potvrđuju brojne medalje i pehari. „Prošle godine je u mini klasi bila šampion Crne Gore. Vozimo sport stil kup SSC koji se boduje za evropsko prvenstvo. Takođe, prošle godine je bila treća u Italiji. Međutim, zbog velikih troškova nijesmo bili u mogućnosti da takmičenje ispratimo do kraja“, kaže Jovanin otac. Nažalost, Jovana iako se pripremala za takmičenje u Jagodini neće moći da ide jer je slomila ruku. „Dvadeset jedan dan je bila u karantinu zbog ruke i sada mjesec treba da ide na fizikalne terapije. Povreda će nas spriječiti

da učestvujemo na takmičenju u Jagodini, ali se nadamo da ćemo već u septembru biti na takmičenju u Italiji“, kaže Boljević. To što je djevojčica i što voli pravi muški sport za Jovaninog tatu nije ništa neobično, jer kaže da njegova kćerka uživa u tome i posjeduje veliki talenat. „Ona je nevjerovatna. Ne plaši se brzine, ne boji se ničega. Ona je jedina djevojčica iz Crne Gore koja vozi karting i to veoma uspješno. Ponosni smo na nju“, kaže Boljević. Sve dok Jovana bude željela da se bavi kartingom, imaće podršku porodice, a planovi za dalje već se „kuju“. „Nastavićemo da vozimo sport stil i da idemo na takmičenja, koliko nam to budu dozvoljavale finansije jer je ovo veoma skup sport. Nadamo se da će pokrenuti neke stvari i da ćemo imati zvanično crnogorsko prvenstvo. Nadamo se da će se, prije svega, oformiti zvanični karting savez koji će nas podržati. Imamo stazu na kojoj može da se organizuje evropsko prvenstvo, ali je neophodna podrška države da se sve to realizuje. Nepostojanje zaničnog saveza obeshrabruje i sponzore koji neće da pomognu kada nemamo zvanični savez“, naglašava Boljević.

Dvadeset jedan dan je bila u karantinu zbog ruke i sada mjesec treba da ide na fizikalne terapije. Povreda će nas spriječiti da učestvujemo na takmičenju u Jagodini, ali se nadamo da ćemo već u septembru biti na takmičenju u Italiji

da mu obezbijedi sve što je neophodno da bi postizao dobre rezultate traje iz dana u dan. „Sve ovo ne bi smo mogli postići da nijesmo imali sponzore. Par mojih prijatelja od početka prati Kristijana i uvijek se sami sjete da nam pomognu da uradimo servis, kupimo gume i opremu. Da nije toga ne bi uspjeli. Nažalost, zbog nedostatka sredstava Kristijan nije u mogućnosti da ide na takmičenja po Evropi, gdje bi siguran sam isto postizao dobre rezultate. Imao je pozive za Italiju, međutim to su veliki izdaci za koje treba obezbijediti veće sponzore. Nadam se da će ljudi koji vole ovaj sport uvidjeti značaj i da će nam se javiti“, naglasio je Bojić.

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Na osnovu člana 98 Zakona o visokom obrazovanju („Sl. list CG“, br. 44/2014, 52/2014 – ispr., 47/2015, 40/2016, 42/2017 i 71/2017)

Cetinje, 22.06.2018 LJETO U PRIJESTONICI 2018

Fakultet za crnogorski jezik i književnost Ulica vladike Petra I bb, Cetinje 041/241-244 • 069/542-189 www.fcjk.me • info@fcjk.me raspisuje

KONKURS za upis na prvu godinu osnovnih akademskih četvorogodišnjih studija (240 ETCS) za studijsku 2018/2019. godinu Pravo prijave na konkurs za upis imaju kandidati sa završenim četvorogodišnjim srednjim obrazovanjem. Uz prijavu za upis kandidati podnose ova dokumenta: -

originalna svjedočanstva o završenome 1, 2, 3. i 4. razredu srednjega obrazovanja originalnu diplomu o položenome maturskom/stručnom ispitu koji se polaže eksterno ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih ovjerenu kopiju diplome „Luča“ ili njoj ekvivalentne diplome, ako je kandidat pośeduje.

Prijave za konkurs podnose se 25, 26. i 27. juna 2018. godine od 10 h do 14 h u prostorijama Fakulteta. Kandidati koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz Crnogorskoga – srpskoga, bosanskoga i hrvatskoga jezika i književnosti te iz stranoga jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandidati koji su stručni ispit polagali eksterno. Polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biće održano 28. juna 2018. godine. U junskome upisnom roku biće upisano 40 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Rezultati konkursa biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta 29. juna 2018. godine. Upis kandidata koji su stekli pravo na upis izvršiće se 4. jula 2018. godine.

E V S A Z POJAS

Pojas je važan i na zadnjem sjedištu

U Crnoj Gori ne postoje tačni statistički podaci o korišćenju pojasa. Prema nekim istraživanjima u regionu, zastupljenost korišćenja sigurnosnog pojasa od strane vozača motornih vozila je 61%, a putnika na prednjem sjedištu (suvozača) 50%. Kod putnika na zadnjem sjedištu, bilježi se izuzetno mala zastupljenost korišćenja pojasa (svega 3%). U zemljama koje su uspostavile efikasan i održiv sistem upravljanja bezbjednošću saobraćaja (Švedska, Velika Britanija, Holandija, Njemačka, Australija, SAD i dr.) bilježi se vrlo visok procenat korišćenja sigurnosnih pojaseva (preko 90%). Takođe, kod pojedinih razvijenih zemalja (Njemačka, Velika Britanija, Australija) procenat korišćenja sigurnosnih pojaseva na zadnjim sjedištima kreće se i do 90%. Veoma je važno korišćenje sigurnosnih pojaseva i na zadnjim sjedištima, jer u slučaju udara vozila o prepreku dolazi do nekontrolisanog kretanja putnika na zadnjem sjedištu, što može izazvati kako njihovo povređivanje ili ispadanje iz vozila, tako i povređivanje vozača ili suvozača njihovim tijelima usled nastale inercije. Budući da je korišćenje sigurnosnih pojaseva jedna od najznačajnijih mjera politike unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja u svim razvijenim državama svijeta, neophodno je u budućem periodu preduzeti niz aktivnosti kojima će se uticati na svijest vozača i putnika, u cilju povećanja stepena korišćenja sigurnosnih pojaseva, posebno na zadnjim sjedištima.

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA CRNE GORE

NACIONALNI BIRO OSIGURAVAČA CRNE GORE

Prijestonica i Turistička organizacija Prijestonice Cetinje Vas pozivaju na otvaranje kulturno-umjetničkog programa «Lejto u Prjestonici 2018» Tromjesečni program počinje 26.06. sa početkom u 21h promocijom albuma i knjige « Džep sa Tajnama « koja će se održati u parku 13.jul. U okviru manifestacije nastupiće KIC POP HOR I orkestar ALLEGRO VIVOModerator progarama je i crnogorski basista i član cetinjskog sastava Perper, Momčilo Zeković Zeko Kontakt osoba: Marko Vujanović, mob. tel. 067 807 334.

Na osnovu člana 40. Zakona o privrednim društvima (Sl.list RCG broj 06/02,17/07,80/08,40/10,73/10,36/11,40/11) i člana 40. Statuta Drustva za upravljanje Atlas Mont ad, Odbor direktora Društva saziva:

Četvrtu redovnu sjednicu Skupštine akcionara Zatvorenog investicionog fonda Atlas Mont ad Podgorica za dan 23.07.2018. godine, sa početkom u 11.00 časova, u kongresnoj Sali Atlas Banke ad, ul. Stanka Dragojevića br. 4 sa sledećim Dnevnim redom Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: Predsjedavajućeg sjednice Skupštine; verifikacione komisije; zapisničara; ovjerivača zapisnika; Donošenje Odluke o usvajanju Zapisnika sa treće vanredne sjednice Skupštine akcionara Zatvorenog investicionog fonda Atlas Mont ad Podgorica, održane 21.03.2018. god. 2. Donošenje Odluke o usvajanju Godišnjeg izvještaja o poslovanju Zatvorenog investicionog fonda Atlas Mont ad Podgorica, za 2017. godinu; 3. Donošenje Odluke o usvajanju Godišnjeg finansijskog izvještaja Zatvorenog investicionog fonda Atlas Mont ad Podgorica sa Izvještajem nezavisnog Revizora za 2017 godinu; 4. Donošenje Odluke izboru nezavisnog Revizora Zatvorenog investicionog fonda Atlas Mont ad Podgorica za 2018. godinu; 5. Donošenje Odluke o imenovanju Revizorskog odbora 6. Donošenje Odluke o razrješenju članova Nadzornog odbora Zatvorenog investicionog fonda Atlas Mont ad Podgorica; 7. Donošenje Odluke o imenovanju članova Nadzornog odbora Zatvorenog investicionog fonda Atlas Mont ad Podgorica; Materijal za skupštinu akcionara biće na raspolaganju akcionarima Fonda, u zakonski predviđenom roku u poslovnim prostorijama Društva, ulica Stanka Dragojevića br. 4, u Podgorici, svakog radnog dana od 9.00 do 14.00 časova, kao i na internet stranici Fonda (www.atlasmont. com). Smatraće se da za održavanje skupštine postoji kvorum, ukoliko na skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni lično, zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke zakonom propisanom većinom glasova prisutnih, zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, uzimajući u obzir propisana pravila utvrđivanja kvoruma i ograničenja glasanja pojedinačnih akcionara. Punomoćje za Skupštinu akcionara Fonda mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom. U cilju bolje organizacije rada Skupštine, lica koja žele da prisustvuju sjednici, kao i zakonski zastupnici ili punomoćnici akcionara se mole da se prijave najkasnije dva radna dana, prije održavanja Skupštine, radi evidencije i identifikacije u sjedište Društva. Pred sjed nik Odbora direk tora DZU Atlas Mo nt ad Aleksandra Jovović 1.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

KULTURA

Direktorka galerije Buća najavila planove za nareDni perioD

Bogate umjetničke zbirke izlaze na svjetlost dana

Studija “Milovan Đilas u međuratnoj književnosti” je drugo izdanje magistarskog rada Vladimira Vo jinovića. Magistarska teza je plod autorovog inte resovanja za crnogorsku književnost prve polovine XX vijeka i crnogorski pokret socijalne literature. Studija obuhvata književnoistorijsku, teorijsku i kritičku analizu, kao i strukturalne i kompozicione osobenosti djela Milovana Đilasa.

repertoar DANAS 23.6.2018.

FILM CoeXister

16.30 / 20.20 h

Režija: Fabris Ebue Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 24.6.2018.

FILM Moj lažni muž 20.30 / 22.30 h

Režija: Bob Fišer, Rob Grinberg Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

⌦ Zora Krstović

o kraja oktobra u prostoru ljetnjikovca Buća planirano je 40 izložbi. U planu je rekonstrukcija galerije, kako bi publici bilo predstavljeno što više radova koji se nalaze u depoima. U galerijskom prostoru ljetnikovca Buća-Luković izložbe će se do kraja oktobra postavljati na svakih sedam dana. Ove godine planirano je otvaranje 40 postavki, od kojih je polovina već realizovana, kazala je u razgovoru za Dnevne novine v.d. direktora Javne ustanove “Muzej i galerija Tivat” Jelena Bujišić. U tivatskoj galeriji, navodi Bujišić, trude se da se pokriju sve umjetničke grane - od fotografija do ulja na platnu i skulptura, te u skladu sa takvim planom, publika trenutno na drugom spratu izložbenog prostora može da pogleda izložbu portreta mladog umjetnika Vladimira Jovićevića, koji trenutno radi u Italiji, a na prvom spratu skulpture Vlatke Vujošević. Naredne sedmice ljubitelje likovnog izraza očekuje izložba radova kanadske umjetnice Heder Kjuston, koju će otvoriti ambasadorke Kanade u Crnoj Go-

Publika trenutno na drugom spratu izložbenog prostora može da pogleda izložbu portreta mladog umjetnika Vladimira Jovićevića, koji trenutno radi u Italiji, a na prvom spratu skulpture Vlatke Vujošević

ri Keti Čaba. Bujišić podsjeća da je u Noći muzeja otvoreno sedam izložbi, da je postignuta zavidna saradnja sa tivatskim školama, a u planu je objavljivanje publikacija o kulturnoj baštini Tivta. “Dušica Kovačević je uradila publikaciju o crkvama na području opštine, nekoliko njenih projekta je bilo kataloški propraćeno, a sada je inicijator priče vezane za

baštinu. Imamo mnogo ideja, planiramo da do kraja godine uradimo još dvije izložbe poput ove o Svetom Antunu, zaštitniku grada, koja izaziva veliko interesovanje Tivćana i turista”, najavila je Bujišić. U planu je da se na trećem nivou realizuje stalna postavka kolekcije slika i fotografija “Dizeldorf Tivtu”, koju je svom gradu poklonio slikar Ivica Aranđus. Bujišić ističe da se u depoima galerije nalazi više od 150 radova umjetnika iz cijelog svijeta i da je u planu priprema tri izložbe, koje bi se smjenjivale na svaka dva mjeseca. “Izložbe će pratiti katalozi, kako bi se ljubitelji likovne umjetnosti upoznali sa radovima koje posjedujemo. Jedan dio te kolekcije izložen je u januaru ove godine, ali smatram da je naša ustanova u obavezi da taj poklon ima kao stalnu postavku”, kazala je Bujišić, naglasivši da je Aranđus darovao gradu izuzetno vrijedna djela, što je rijedak slučaj u današnjem vremenu. Tivatskoj galeriji neophodna je i rekonstrukcija, kaže Bujišić. Zato su u budžetu za ovu godinu predviđena sredstva u iznosu od 20. 000 eura.

Koncert hora Montenegro u Podgorici

Koncert hora “Montenegro” Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Zagreba biće upriličen u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u ponedjeljak od 20 sati, u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Pod upravom Edina Džaferagića oko tridesetak članova horu, osnovanog 2000. godine, biće izveden repertoar sačinjen od tradicionalnih crnogorskih pjesama, kao iz pjesama iz Hrvatske i država regiona. Istaknute solistkinje hora su Viktorija Božičević i Jadranka Šincek. Hor bilježi veliki broj nastupa kako u Zagrebu, tako i u nizu gradova Hrvatske, Slovenije, a nastupali su i na “Festivalu ruže” u Češkoj. Organizatori gostovanja su Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada. S.I.

Otisak duše u Kotoru Izložba fotografija Marije Drašković naslovljena “Otisak duše” biće otvorena u Galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru, u ponedjeljak od 20 sati. Drašković je rođena u Nikšiću 1983. godine. Fotografijom se bavi posljednjih desetak godina. Prvu samostalnu izložbu je imala prije četiri godine u Nikšiću u okviru festivala “Nikšićko proljeće”. “Kroz rad se trudi da posmatraču prenese energiju koja poziva na život, na stvaranje. U svakoj od ovih fotografija je i dio nje same, dio njenog života, emocije i ljubavi”, stoji u najavi. S.I.

KULTURA

PROGRAM U CRNOGORSKOM CENTRU

Predstavljanje Komune i izložba u Lovćencu Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Komuna biće predstavljen u Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu večeras od 19 sati. Program prati i otvaranje izložbe dosadašjih Komuninih naslovnica. Tim povodom, govoriće direktor Direktorata za medije Željko Rutović, direk-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Sa konferencije za novinare

tor Komune Amer Ramusović i publicista i istraživač crnogorske dijaspore Nenad Stevović. Moderator programa je Lukijana Popović. U okviru programa nastupiće i recitatorke Jana Krivokapić i Jelena Čičarević, u pratnji violiniste Andraša Tota i gitaristkinje Barbare Bede. S.I.

ČASOPIS ZA ISTRAŽIVANJE MEDIJA

Manjine u fokusu novog broja Medijskih dijaloga

KOTORSKI FESTIVAL POZORIŠTA ZA

POZORIŠNI ĐIR O KREĆE SA KOTOR

⌦ Ivana Komnenić

sim pozorišnog programa, gledaoci će uživati u brojnim programima na više lokacija u gradu. Moto je ‘Put oko svijeta’ - tokom 12 festivalskih dana publika će moći da stoji u Kotoru, a da se svijet vrti oko nje, kazao je Petar Pejaković.

Nedavno je iz štampe izašao novi, 31. broj Časopisa za istraživanje medija i društva Medijski dijalozi, koji je ovog puta objedinio radove istaknutih stručnjaka iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske i Crne Gore. Novi broj otvara tekst Gorana i Ljiljane Bulatović na temu “Multikulturalnost i interkulturalnost u medijskom javnom servisu Vojvodine”, nakon kojeg slijedi rad Meri Maretić, Josipa Caktaša i Zvonimira Mimice o kulturnom djelovanju nacionalnih manjina na lokalnom nivou. Slijede tekstovi Mihajla Manića i Dejana Labovića (“Predstavljanje manjina i promovisanje različitosti u

medijima”), Stanimira Đukića (“Efekti privatizacije u Srbiji i informisanje medija na jezicima nacionalnih manjina”), Srđana Vukadinovića (“Mediji i nacionalne manjine u crnogorskom društvu”), Radomira Đurđića (“Manjine i obrasce medijske proizvodnje svijeta”). Za novi broj pišu i Tatjana Vulić, Ana Đurković, Vojislav Todorović, Slobodan Vuletić, Đorđe Živanović, Sanjin Handžar, Ma Amne Mehmedović, Semina Ajvaz, Dobrivoje Stanojević i mnogi drugi. Novi broj donosi i prikaze knjiga Željka Rutovića, Sava V. Mikića, Slobodana Vukanovića i Radovana V. Pejanovića. S.I.

Igranjem predstave “Pepeljuga”, u produkciji Pozorišta Boško Buha iz Srbije, u nedjelju, 1. jula od 21 čas na Ljetnjoj pozornici, biće otvoren 26. Kotorski festival pozorišta za djecu, najavljeno je na konferenciji za novinare. Pod sloganom “Put oko svijeta”, do 12. jula nastupiće 1279 učesnika iz čak 29 zemalja. U okviru pozorišnog programa biće izvedeno 18 predstava, književni program čine predstavljanja djela Dejana Đonovića, Jasminke Petrović, Nataše Nelević i Uroša Petrovića, planirane su glumačke, muzičke i umjetničke radionice, psihološke radionice za roditelje, kao i predstavljanja dječijeg scenskog stvaralaštva.

Takođe, u saradnji sa Festivalom gudača biće priređeno sedam koncerata, likovni program čini izložba 10 instalacija, a svakog dana biće priređivani razgovori o predstavama. O nagradama će ove godine odlučivati stručni žiri koji čine glumica Kristina Obradović, pozorišna rediteljka Lidija Dedovič i pozorišna kritičarka Nataša Nelević, žiri grada Kotora i Dječiji žiri. Tokom festivala bide angažovano 120 volontera.

■ GRAD DJETETA Sekretarka za kulturu Opštine Kotor Jelena Vukasović istakla je da je festival pozorišta za djecu na ponos osni-

vaču Opštini Kotor i da je Opština spremna da pruži vjetar u leđa tako značajnoj manifestaciji koja se i ove godine realizuje u sklopu Međunarodnog festivala KotorArt čije se parole poklapaju - “Stavi prst u more i bićeš spojen sa cijelim svijetom” i “Put oko svijeta”. “Opština će ove godine izdvojiti 140. 000 eura za KFPD što je do sada najveći iznos koji je opredijeljen od Opštine za ovu manifestaciju”, kazala je Vukasović. Direktorka TO Kotor Ana Nives Radović navela je da je TO Kotor osim dosadašnje podrške, ove godine odlučila i finansijski da podrži Festival i postane zlatni sponzor, između ostalog, zbog rekordnog broja umjetnika i zemalja iz kojih dolaze, kao i da će podrška u narednim godinama rasti, jer je ovo početak ozbiljne i dugoročne saradnje. “TO Kotor prepoznaje potencijal grada Kotora da postane Grad djeteta, a ovaj fe-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

KULTURA

PREDSTAVA OLIVERA FRLJIĆA IZVEDENA NA BARSKOM LJETOPISU

DJECU OD 1. DO 12. JULA

OKO SVIJETA RSKOG TRGA POD SLOGANOM “PUT OKO SVIJETA”, DO 12. JULA NASTUPIĆE 1279 UČESNIKA IZ ČAK 29 ZEMALJA stival je osnova i oslonac za dobijanje takvog statusa”, kazala je Radović. Direktorka Kulturnog centra “Nikola Đurković” Marija Bernard kazala je da KC stavlja sve ljudske i prostorne kapacitete u cilju što bolje i kvalitetnije realizacije svih programa festivala.

■ BUDŽET

200. 000 EURA

“Uloženo je 100. 000 eura u rekonstrukciju Ljetnje pozornice i napokon će djeca moći da uživaju u novom i modernom gledalištu i rekonstruisanoj sceni. Izuzetno raduje što će KFPD biti zatvoren predstavom ‘Cvrčak i mrav’, koprodukcijom našeg centra”, kazala je Bernard.

Direktor Fondacije Kotorski festival pozorišta za djecu Petar Pejaković istakao je da je i ovogodišnje selekcija kvalitetna, naročito kada govorimo o komadima iz regiona. “Osim pozorišnog programa gledaoci će uživati u brojnim programima po trgovima i pjacama. Moto je ‘Put oko svijeta’ - tokom 12 festivalskih dana publika će moći da stoji u Kotoru, a da se svijet vrti oko nje. Ove godine imamo 29 zemalja učesnica od Kine i Japana, preko Izraela i Irana, kroz cijelu Evropu, pa sve do Južne Amerike”, - kazao je Pejaković. Pejaković je najavio da će ovaj festival biti ujedno i okidač za početak kampanje da Kotor pod pokroviteljstvom UNICEFA dobije status Grada prijatelja djeteta. Pokrovitelji ovog izdanja su Opština Kotor i Ministarstvo kulture Crne Gore, zlatni sponzor je TO Kotor, a suorganizator Kulturni centar “Nikola Đurković”. Budžet festivala je 200. 000 eura.

Scena iz predstave

Predstava “Šest likova traži autora”, rađena u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba, izvedena je u okviru 31. Barskog ljetopisa. Komad, koji je prvi put izveden u našoj zemlji, po istoimenoj drami Luiđija Pirandela režirao je Oliver Frljić. Dramu je Pirandelo napisao 1921. godine, prije dolaska Benita Musolinija na vlast u Italiji, ali uspijeva da ukaže na ubrzanu “fašizaciju” društva. U Frljićevoj adaptaciji i interpretaciji to društvo je hrvatsko, u čijim se kretanjima sudaraju, ali i trajno razilaze, fašizam i humor. Jedno od mnogih pitanja koje se, mehanizmima ironije i satire, postavlja ovim komadom je pitanje pripadnosti, odnosno identiteta, za kojim se opsesivno traga. Slika tog problema data je samim prikazom šest likova koji traže svog autora. “Predstava se bavi najnižim osjećanjima pripadnosti. Pitamo se da li je taj naš lik dio predstave, dio porodice ili nečeg drugog. To su pitanja identiteta. Ako ste lik bez autora, morate saznati ko ste, čiji ste, odakle ste. Na našim prostorima vas prvo pitaju kako se prezivate. To je prva stvar koja se mora znati. U mnogim situacijama sami se ne pozivate na pretke, već vas neko proziva. Dakle, ti se moraš stavit

na taj najbanalniji identitet. Ako to ne znaš, onda, brajko, ništa ne znaš. Sa tim sve počinje i mogu reć, završava. Jer nakon pitanja odakle si ništa više nije važno”, kazao je glumac Jerko Marčić. Komad takođe rasvjetljava borbu komedije i tragedije, odnosa reditelja i glumca, realnosti i njene pozorišne interpretacije, dodaje Marčić. “Kada je riječ o odnosu reditelj – glumac, uvijek je tu pitanje žrtve i agresora, odnosno superiornije i inferiornije pozicije. Da li je reditelj superioran pred glumcem, i ako jeste, pred kim je inferioran? U našoj predstavi taj reditelj uopšte nije reditelj, predstava nije predstava koju je on režirao, nego je to proba koju publika gleda kao predstavu. Zanimljivo je da svi sve znamo, svi

znamo tu u publici da smo mi glumci koji igramo predstavu. Međutim, to se pitanje iznova može postavljati. Na taj način se ironizuje i samo pozorište”, dodao je Marčić. Uloge tumače i Vilim Matula, Branka Trlin, Linda Begonja, Damir Poljičak, Roko Sikavica... Večeras će od 22 sata na platou ispred Dvorca kralja Nikole nastupiti zvijezde operskih scena - sopran Federika Vitali, bariton Florin Estefan i tenor Remus Alazaroaie. Sjutra veče publiku očekuju predstavljanje knjige “Pastorak” slovenačkog autora Jurija Hudolina, od 21 čas na platou ispred Knjaževe bašte, kao i Veče ljubavne poezije, u kafeu Gvardija od 22 sata, u sklopu koje će se predstaviti Rajko Joličić i Božidar Nikolić Čarli.

Foto: Studio Petović

Društvo u kojem se humor i fašizam trajno razilaze

marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO ZDRAVLJA Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama (“Službeni list CG“, br.39/11 i 37/17), a u vezi sa Odlukom outvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2018. godini (“Službeni list CG“, br. 83/17) i Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, br.14/18) Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija Ministarstva zdravlja, objavljuje

JAVNI KONKURS

za prijavu projekata/programa „Podrška programima prevencije zloupotrebe droga među ključnim populacijama“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija za: 1. Projekte/programe usmjerene na prevenciju zloupotrebe droga međudjecom i mladima od 7 do 18 godina, rizičnim grupama mladih od 19 do 27 godina, roditeljima – porodicom, odraslim koji rade sa mladima idruštvenom zajednicom. Pozivaju se nevladine organizacije koje imaju kapacitete i iskustvo da prijave projekte/programe na ovaj konkurs kojim mogu doprinijeti realizaciji prioriteta utvrđenih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Nacionalnom strategijom za sprečavanje zloupotrebe droga 2013-2020 Opšti cilj Poziva: • Podrška prevenciji zloupotrebe droga među ključnim populacijama Posebni ciljevi Poziva: - Podizanje svijesti zajednice o problemu zloupotrebe droga i o potrebi za njenim sprečavanjem, kao i o potrebi afirmacije zdravih navika življenja; - Podizanje svijesti i unapređenje vještina svih uključenih subjekata koji se bave prevencijom zloupotrebe droga, liječenjem i rehabilitacijom zavisnika/ca od droga, kao i mjerama i programima orijentisanim ka smanjenju štete; - Podsticati razvoj i primjenu preventivnih aktivnosti u ovoj oblasti i različite programe orijentisane ka smanjenju potražnje za drogama, a posebno aktivnosti u pogledu pojave i širenja novih psihoaktivnih supstanci. Ciljne grupe su djeca i mladi od 7 do 18 godina, rizične grupe mladih od 19 do 27 godina, roditelji – porodica, odrasli koji rade sa mladima, društvena zajednica, a njihove prepoznate potrebe suda se omogući usvajanje znanja o štetnim uticajima droga, ali i ostalih psihoaktivnih supstanci na tjelesno, duševno i socijalno zdravlje, kao i podstakne razvoj specifičnih životnih vještina, koje su protektivni faktori za bolesti zavisnosti (primarna prevencija). Takođe, postoji potreba za afirmacijom zdravih stilova života i jačanjem inicijative mladih, ali i uvjerenja da upotreba droge nije »obavezni dio kulture mladih«. Navedene aktivnosti moraju biti dostupne djeci i mladima koji, zbog različitih razloga, nijesu obuhvaćeni sistemom obrazovanja (npr. djeca u institucijama,romska populacija, mladi i odrasli u zatvorima, itd.) Dosadašnja iskustva ukazuju na nedovoljnu informisanost roditelja o ovom problemu (neprepoznavanje – dug period identifikacije narkomanije u porodici), čime se smanjuje njihovo efikasnije učešće u prevenciji, pa postoji potreba za boljom informisanošću.

Bodovanje projekata, odnosno programa prema navedenim kriterijumima, vršiće se prema mjerilima i na način utvrđen Uredbom o finansiranju projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa (“Službeni list CG“, br.13/18), na obrascu koji utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici Ministarstvo javne uprave, a svaki projekat će bodovati po dva nezavisna procjenjivača, koji moraju obrazložiti dodijeljene bodove po svakom mjerilu. Rok za podnošenje prijava na ovaj konkurs je 30 dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 23. julom 2018. godine.

Prijava projekta/programa dostavlja se isključivo na obrascu propisanom Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, br.14/18), a koji je dostupan i na internet stranici Ministarstva finansija Uz prijavu na ovaj konkurs, nevladine organizacije su dužne dostaviti: • izjava o istinitosti podataka u prijavi; • fotokopiju rješenja o upisu u registar NVO; • fotokopiju dijela statuta u kome su definisani ciljevi i djelatnost, odnosno oblast djelovanja NVO; • fotokopiju akta o podnesenoj prijavi za prethodnu fiskalnu godinu poreskom organu (bilans stanja i bilans uspjeha).

• dokaz o realizovanim projektima u oblasti prevencije zloupotrebe droga u jednoj od tri

godine koje prethode godini objavljivanja ovog konkursa (2015, 2016 ili 2017 godina) npr. ugovor/rješenje o realizaciji projekta/donacije, izvještaj o realizaciji projekta, press cliping);

• izjavu o nepostojanju višestrukog finansiranja; • izjavu o partnerstvu (ukoliko se radi o partnerstvu); • budžet programa/projekta;

Aktivnosti nevladine organizacije koje će doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva i zadovoljenju potreba ciljnih grupa („prihvatljive aktivnosti za finansiranje“) su aktivnosti koje omogućavaju prevenciju zloupotrebe droga, definisane strateškim dokumentima.

Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu neophodno je dostaviti u dva (2) primjerka u štampanoj verziji i jedan (1) primjerak u elektronskoj formi na CD-u u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku.

Ukupan iznossredstava koja se mogu raspodijeliti nevladinim organizacijama za navedene projekte planiran budžetom Ministarstva zdravlja na poziciji „Transferi nevladinim organizacijama“ je 50.000 eura.

Prijavu sa potrebnom dokumentacijom, uključujući i CD treba poslati isključivo poštom na sljedeću adresu:

Najnižiji iznos sredstava koji se može dodijelitije 5.000 eura, a najviši 10.000 eura po jednom projektu. Na ovaj konkurs nevladina organizacija može prijaviti najvišejedan projekat, i mogu joj se dodijeliti sredstva zanajviše jedan projekat u okviru ovog javnog konkursa. Prijavu projekta/programa na ovaj konkurs može podnijeti nevladina organizacija koja je: a) upisana u Registar nevladinih organizacija; b) kroz ciljeve i djelatnosti u Statutu, definisala oblast od javnog interesa iz ovog konkursa kao oblast svog djelovanja; c) realizovala projekte u oblasti prevencije zloupotrebe droga, ili čiji su članovi ili osnivači realizovali ili učestvovali u realizaciji projekata u oblasti prevencije zloupotrebe droga u jednoj od tri godine koje prethode godini objavljivanja ovog konkursa (2015, 2016 ili 2017 godina); d) predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha). Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: 1) doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti; 2) kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa; 3) kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnosno program; 4) transparentnost rada nevladine organizacije.

Ministarstvo zdravlja, Rimski trg 46, 81000 Podgorica, Crna Gora, sa napomenom:NE OTVARATI - prijava na JAVNI KONKURS br 51-417/2018-2 „Podrška programima prevencije zloupotrebe droga među ključnim populacijama za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija“ U razmatranje će biti uzeti samo projekti/programi koji su dostavljeni na propisanom obrascu, sa potrebnom dokumentacijom i u roku, odnosno koji zadovoljavaju uslove propisane ovim konkursom. Pitanja u vezi ovog konkursa mogu se postaviti elektronskim putem na adresu: larisa. redzepagic@mzd.gov.me, najkasnije do 02 jula 2018. godine. KomisijaMinistarstva zdravlja će u roku ne dužem od 15 dana od dana završetka ovog konkursa, na internet stranici Ministarstvawww.mzdravlja.gov.mei portalu e-uprave objaviti listu nevladinih organizacija koje nijesu dostavile urednu i potpunu prijavu, uz ukazivanje na utvrđene nedostatke koji se odnose na prijavu, odnosno potrebnu dokumentaciju. Nevladina organizacija sa pomenute liste je, u roku od pet dana od dana objavljivanja liste, dužna da otkloni utvrđene nedostatke, a u slučaju da se utvrđeni nedostaci ne otklone u propisanom roku, prijava se odbacuje. Broj: 51-417/2018-2 Podgorica, 22.06.2018.godine

PREDSJEDNIK KOMISIJE dr Miro Knežević

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

SVIJET

ODGOVOR NA EKONOMSKE MJERE DONALDA TRAMPA

EU uvela carine na američku robu Evropska unija uvela je carine na američku robu kao odgovor na odluku Vašingtona da se nametnu takse na uvoz aluminijuma i čelika iz Evrope. Uvođenje tih carina Evropska unija je prijavila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Komesarka za trgovinu Sesilija Malstrom rekla je da Unija nije željela da dođe do takve situacije, ali da jednostrana i neopravdana odluka Vašingtona nije ostavila drugu mogućnost. Evropski

odgovor Americi podrazumjeva tarife na američke proizvode u vrijednosti od oko 2,8 milijardi eura. Spisak je dug, a pored čelika, među artiklima su moto cikli, s okovi, viski, džins odjeća, različiti poljoprivredni proizvodi. Većini američke robe će sada biti nametnuta carina od 25 odsto a čak 50 pro-

cenata za obuću, neku odjeću i mašine za veš. U Briselu smatraju da je Vašington prekršio pravila fer trgovine. “Trgovina u koju mi vjerujemo zasnovana je na pravilima – povjerenju, pouzdanom partnerstvu. Odluka Amerike o uvođenju carina na evropske proizvoda je pro-

tivna svakoj logici i istoriji. Naš odgovor je jasan i odmjeren – radimo ono što moramo da bismo zaštitili naše proizvođače. Tragaćemo za novim partnerstvima sa kompanijama koje slično razmišljaju. To za nas ima smisla kao i za evropsku pri-

vredu”, rekao je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker. Administracija Donalda Trampa je ranije uvela carine od 25 odsto na čelik i 10 odsto na aluminijum koji se uvoze u Ameriku, a stupile su na snagu početkom mjeseca pogodivši, osim Unije, Kanadu, Meksiko i druge američke saveznike, kao što je Indija. Zbog toga su carine na američke proizvode najavile Kanada, Meksiko i druge zemlje.

PREMIJER MAKEDONIJE OPTIMISTIČAN PO PITANJU INTEGRACIJA

ZAEV SLJEDEĆE NEDJELJE OČEKUJE DATUM POČETKA PREGOVORA S EU Makedonski premijer Zoran Zaev izjavio je da očekuje da Makedonija naredne sedmice dobije datum za početak pregovora s Evropskom unijom. On je novinarima rekao da se nada da će koraci koje preduzima Makedonija ubijediti sve koji još imaju rezerve oko proširivanja EU, odgovarajući na pitanje u vezi uzdržanosti Francuske za određivanje datuma za početak pregovora. “Nadam se da nijedna od zemalja EU neće ostati ravnodušnja na prijateljstvo i evropske manire koje je Makedonija pokazala, a što je toliko potrebno cijelom Balkanu i cijeloj Evropi”, rekao je Zaev novinarima na obilježavanju početka izgradnje puta Rankovce - Kriva Palanka na sjeveroistoku zemlje. Makedonski premijer je rekao da je parlament Holandije, zemlje koje je prethodnih mjeseci zajedno s Francuskom imala rezerve, odlučio da Makedonija treba da dobije datum za početak pregovora. “Nadam se da će Francu-

HEMIJSKI NAPADI U SIRIJI

Moskva: SAD se oslanjale na falsifikovane dokaze ska i druge zemlje, ako imaju rezerve, prelomiti pošto se reforme u EU mogu praviti paralelno dok Makedonija pregovora za članstvo”, rekao je Zaev. Pristupni pregovori će, dodao je, trajati godinama, a Makedonija unapređujući se kao država može da pomogne i u una-

pređivanju Evrope dok napreduje u pregovaračkom procesu. “Nadam se da će da omekša i srce predsjednika Francuske Makrona. Razumijem unutrašnje debate koje se otvaraju u Francuskoj, ali Francuska je naš veliki prijatelj”, rekao je Zaev.

Moskva tvrdi da su se Sjedinjene Američke Države i njene saveznice oslanjale na falsifikovane dokaze kako bi optužile sirijsku vladu za hemijski napad protiv civila. Ruska ministarstva spoljnih poslova i odbrane smatraju da Organizacija za zabranu hemijskog oružja nije objektivno istražila navodne hemijske napade i da je izložena političkoj kontroli. General-major Igor Kirilov, šef ruske vojne jedinice za zaštitu od radijacije, hemijskog i bio-

loškog oružja, izjavio je da istražitelji Organizacija za zabranu hemijskog oružja, nisu posjetili mjesta na kojima je navodno sirijska vojska upotrijebila sarin i hlor, ističući da su se oslanjali na falsifikovane dokaze koje su iznijeli aktivisti. Prema njegovim riječima, “bijeli šlemovi” koji djeluju u oblastima pod kontrolom pobunjenika, falsifikovali su uzorke i eksplozivom napravili kratere koji su izgledali kao da su nastali zbog bombi.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

DOJČE VELE: ”SOLOMONSKO RJEŠENJE” EVROPSKIH POLITIČARA: CEN

ALBANIJA SPAŠAVA AN

lbanija bi mogla bude centralna zemlja za prihvatanje izbjeglica: nalazi se u Evropi, a van je Evropske unije. To je još uvek samo glasina, ali zvuči kao zlatno rješenje – i za Angelu Merkel i za Evropsku uniju, piše njemački Dojče vele.

hvataju u velikom broju. A Evropska unija i Njemačka žele da se otarase onih kojima nije odobren azil. Kakve to ima veze sa Albanijom?

Ovo je samo teza, za sada ne više od toga. Albanija bi mogla da postane centralna zemlja za privremeno prihvatanje izbeglica. Predsjednik Savjeta EU Donald Tusk i austrijski kancelar Sebastijan Kurc, prvi su predstavili ideju o formiranju centara za potražioce azila u Evropi, ali izvan EU. U razgovoru za Dojče ve-

■ PREDNOST

NEKE IZBJEGLICE PRIČAJU, RECIMO, DA SU IH ŠVERCERI I KRIMINALCI NAMJERNO STAVILI NA OLUPINE, ZA KOJE SU BILI SIGURNI DA MOGU POTONUTI NA OTVORENOM MORU, A UZ PREPORUKU DA VIČU I TRAŽE POMOĆ OD PRVOG (EVROPSKOG) BRODA NA KOJI NAIĐU. ON ĆE IH ONDA SIGURNO DOVESTI TAMO GDJE ŽELE – DO EVROPSKE UNIJE.

le (DW) na albanskom jeziku, portparol bečke vlade Peter Launski-Tifental potvrdio je da se trenutno i sa Albanijom razgovara o formiranju takvog centra. Endri Fuga, direktor za komunikacije i savjetnik albanskog premijera, kaže međutim za DW da nema nikakvog zahtjeva niti diskusije o tom pitanju. Opozicija u Albaniji to vidi drugačije. Ona čak optužuje vladu da izbjegličkim centrima kupuje brže pristupanje EU. Balkanska ruta koja ide preko Albanije i dalje se koristi. Izbjeglice dolaze uglavn o m p r e ko Sred o z e mnog mora, ali Italija, Malta ili Grčka više ne žele da ih pri-

ALBANIJE

Mala balkanska država leži duž izbjegličke rute i na Sredozemnom moru, odakle dolazi već ina izbjeglica koje u Evropu kreću brodovima. Luka Drač ima dovoljno kapaciteta da primi veće kontigente izbjeglica. Brodovi sa izbjeglicama koje bi pratili brodovi Fronteksa, mogli bi da pristanu u Draču, a izbjeglice bi potom bile re gistrovane na albanskom tlu. Ako se ispostavi da nemaju pravo na azil, bili bi direktno vraćeni u svoje

Kako se može čuti, u Evropskoj uniji postoji čitav niz zemalja koje nisu protiv ideje o formiranju prihvatnih centara pred vratima EU. I to nije samo Italija, već i Francuska. Neke su oduševljene tom idejom, poput Danske. Evropska komisija već vodi razgovore sa UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), koje bi imale svoje predstavnike u takvim prihvatilištima. Ipak, iako je sastanak na vrhu EU blizu, dan kada bi takav plan mogao da stupi na snagu – još uvijek je daleko.

zemlje, a potencijalni azilanti mogli bi da budu distribuirani u EU. Posebno atraktivno za zemlje EU: Albanija nije dio Unije. U njoj ne važe propisi EU, kao što su Šengenski sporazum ili Dablinski ugovor. Međutim, Albanija je članica NATO i stoga je usidrena u bezbjednosnom savezu zapadnih država. U Albaniji trenutno nastaje anti-teroristički centar Alijanse. Pored toga, na sjeveru Albanije nalaze se visoke p l a n i n e, što znači

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

SVIJET

NTRE ZA IZBJEGLICE FORMIRATI U EVROPI, ALI VAN EVROPSKE UNIJE

NGELU MERKEL Brodovi sa izbjeglicama koje bi pratili brodovi Fronteksa, mogli bi da pristanu u Draču, a izbjeglice bi potom bile registrovane na albanskom tlu. Ako se ispostavi da nemaju pravo na azil, bili bi direktno vraćeni u svoje zemlje, a potencijalni azilanti mogli bi da budu distribuirani u EU.

dodatnu, prirodnu sigurnost granica.

■ DA LI JE ALBANIJA SPREMNA?

Albanija ima puno iskustva u zbrinjavanju izbjeglica: 1998/99 je primila i do milion stanovnika Kosova. Osim toga, u zemljama Zapadnog Balkana je tokom izbjegličke krize 2015. izgrađen značajan ka-

pacitet za prijem migranata. Ti prijemni centri su do sada praktično neiskorišteni, u albanskim medijima cirkulišu brojke o samo nekoliko hiljada ljudi. Portparol UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu Neven Crvenković potvrdio je za DW da je Albanija od 2017. udvostručila svoje kapacitete. U međuvremenu, ministar unutrašnjih poslova Fatmir Ksafaj vodi niz bilateralnih razgovora u evropskim prijestonicama, a u četvrtak je bio u Berlinu. Tema razgovora je bila i migracija.

■ ŠTA BI EU IMALA OD TOGA?

Za razliku od Libije, Albanija je sigurna zemlja na evropskom tlu, ali na vratima EU. Albanija takođe želi da postane članica EU i stoga je spremna da se pridržava standarda Unije, poput ljudskih prava. UNHCR potvrđuje da Albanija dobro tretira izbjeglice. To su sve tačke koje Libija, o kojoj se raspravlja kao alternativi – ne ispunjava.

Prije svega, EU tamo ne može da djeluje kao regulatorna vlast. Libija je država bez strukture i lidera.

■ ŠTA BI OD TOGA IMALA ANGELA MERKEL?

Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer je na svom posljednjem sastanku s austrijskim kancelarom rekao da podržava ideju o migracionim centrima van EU. Portparol Njemačke Vlade Štefen Zajbert, s druge strane, to u srijedu nije želio da komentariše – zbog specijalnog samita EU koji se održava u nedjelju u Briselu. Moguć i “albanski dil” imao bi ogroman značaj za opuštanje u sporu unutar Njemačke: Albanija bi bila “humano” rješenje. I bezbjednosni zahtjevi Zehofera bili bi ispunjeni: kontrolisani postupci za provjeru izbeglica pod nadzorom EU, ali izvan EU. Horst Zehofer bi mogao da bude zadovoljan i to da proda kao uspjeh tokom predstoje-

Kako uopšte do azila? Uprkos žestokim polemikama o “rješenju” koje podrazumjeva prihvatne centre van EU, a što je spomenuto u jednom predlogu zaključaka predstojećeg sastanka na vrhu EU, to još uvijek više izgleda samo kao pokušaj da se premosti duboki jaz koji Evropsku uniju dijeli po pitanju izbeglica. Samo naizgled, to je rješenje koje bi moglo da zadovolji i one jastrebove u EU koji ne žele nikakve izbjeglice i one koji traže neko humano rješenje. Prema predlogu zaključka sastanka na vrhu EU, u koji je uvid imao njemački javni servis ARD, prije svega bi trebalo napraviti razliku između “ekonomskih migranata i onih koji uživaju međunarodnu će izborne kampanje u Bavarskoj. Kriza savezne njemačke vlade faktički bi bila okončana. “Albansko rješenje” moglo bi da bude korisno i za Albaniju: socijalistička vlada u Tirani pod pritiskom je konzervativnih krugova u Njemačkoj, posebno CDU. Preporuka za samit EU o otvaranju pregovora o pridruživanju sa Albanijom dovedena je u pitanje zbog stvari koje se

zaštitu”. A u idealnom slučaju, ta provjera se uopšte ne bi obavljala na teritoriji Evropske unije. Već to otvara čitav niz pitanja i pravnih nedoumica: Evropska unija naravno postoji, ali ne kao nekakav subjekt koji daje azil. Ako neko želi da zatraži azil u Njemačkoj, on to jedino može da uradi na tlu te zemlje. Drugim riječima, a prema mišljenju šefice poslaničke grupe Zelenih u Bundestagu Ske Keler, taj propis bi značio da se na mala vrata “sahranjuje” već i sama mogućnost da neko zatraži azil: “Suština je u tome da se ljudi potrpaju u logore i to u trećim zemljama, kao što su Libija i slično, tamo gdje uopšte ne mogu da se brane od bilo kakve odluke.” tiču pravne države. Albanija bi tu mogla da profitira od sporazuma o izbjeglicama, jer bi zemlje EU bile spremne da se zahvale Tirani za takvo rješenje migracione krize. Sve u svemu, bilo bi to solomonsko rješenje u duhu balkanske poslovice: “I vuk sit i ovce na broju”. Ono bi bilo prihvatljivo za sve: za Evropsku uniju, za Albaniju, ali i za Angelu Merkel i Horsta Zehofera.

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

DJEVOJČICA IZ PODGORICE NATAŠA ŠĆEKIĆ MIS SVIJETA U JUNIORSKOJ KONKURENCIJI, ZA VN:

Modeling mi je samo hobi, škola na prvom mjestu Foto: Đorđe Živaljević

INTERVJU: MOMČILO ZEKOVIĆ ZEKO ZA VN PRED PROMOCIJU ª DŽEPA SA TAJNAMAº

Ispod cetinjskog neba uvijek postoji motiv više

46-47

SEA DANCE DOPUNIO LISTU IZVOĐAČA

Alice Merton, Hladno pivo i Vojko V, za svakog ponešto

48-49

ZABAVA 44 DJEVOJČICA IZ PODGORICE NATAŠA ŠĆEKIĆ MIS SVIJETA U J SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

MODE SAMO HO NA PRVO

U početku nije bilo velikih očekivanja, ali uz sav trud očekivanja su rasla. Ove titule su potvrda da sam u najboljem svijetlu predstavila sebe i svoju zemlju, kazala je VN Šćekić ⌦ Marija Roganović Trinaestogodišnja Podgoričanka Nataša Šćekić, na nedavno održanom svjetskom takmičenju “Miss and Mister World 2018” u turskom Bodrumu okitila se laskavim titulama “Miss World Junior”(mis svijeta u juniorskoj konkurenciji) kao i “Best of the Best” (najbolja od najboljih). Nataša, koja je titulom i zvanično najljepša djevojčica svijeta, u razgovoru za VN otkriva nam više o samom takmičenju i narednim angažmanima, dok njena najveća podrška, otac Đorđe, priča o tome kako on kao roditelj gleda na ove vidove takmičenja, koliko stresno je to za djevojčicu, ali i koliko finansijski iziskuju manifestacije tog tipa. Pobjedom na domaćem takmičenju “Mis i mister Crne Gore 2018” u organizaciji modne agencije Top 3 Models Montenegro u saradnji sa vlasnikom licence Aleksandrom Dadom Jovanović, Nataša je najprije postala princeza Crne Gore, ali i miss talenta i miss beauty Montenegro 2018.

■ DO USPJEHA UZ TRUD, NADU I UPORNOST

Odatle, sve je krenulo uzlaznom pitanjom. Trijumf u Bodrumu je svakako najbolji pokazatelj. “Takmičenje je trajalo 10 dana i zahtijevalo je trud, energiju i naporan rad. U početku nije bilo velikih očekivanja, ali uz sav trud očekivanja su rasla. Naravno, do svakog uspjeha vodi trud, nada i upornost. Na finalnoj večeri osvojila sam titule miss world junior kao i Best of the Best. Ove titule su potvrda da sam u najboljem svijetlu predstavila sebe i svoju”, ističe trinaestogodišnja miss svijeta

u juniorskoj konkurenciji. S druge strane, njeni roditelji nijesu bili previse upućeni u to koliko u stvari daleko može da se dogura na takmičenjima tog tipa. Ali već na pripremama se dalo naslutiti da je riječ o ozbiljnoj organizaciji. “Nataša se samo u početku bavila modelingom i nismo ni mi sami imali predstavu koliko ima kvaliteta i koliko daleko može da dogura na ovako prestižnim takmičenjima i osvaja velike titule. Pripreme su unaprijed trajale šest mjeseci i morala je da bude kompletna. Pored ljepote su se ocjenjivali talenat i njena elokventnost, a takođe je morala predstaviti nošnju, kulturu i tradiciju naše zemlje”, pojašnjava njen otac Đorđe.

■ ŠKOLA UVIJEK NA PRVOM MJESTU

Najveća podrška trinaestogodišnjoj Podškola će uvijek goričanki, pobiti na prvom red porodice, bio mjestu. je dizajner Alek“Tek sam počela da se takmisandar Dado Jovanović, kojem je, ka- Nataša sa roditeljima čim na ovako ko kaže, neizmjerno zaprestižnim takmičenjihvalna i sa kojim će izvjesno ma, a sigurna sam da će ih binastaviti saradnju. Modelin- ti još mnogo, a ako se ukaže gom će, naravno, nastaviti da prilika neću se dvoumiti da se bavi i niže nove uspjehe, ali ispunim snove. Modeling mi

je samo hobi, a škola je na prvom mjestu, takmičenja me neće omesti u daljem obrazovanju. Nastavnici su naravno bili prezadovoljni i ponosni mojim postignutim uspjehom”, pohvalila nam se ona. Što se obrazovanja tiče, ono je i roditeljima na prvom mjestu i usklađivanje školskih obaveza sa manekenstvom

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

JUNIORSKOJ KONKURENCIJI, ZA VN:

eling Mi je obi, škola oM Mjestu Nataša u crnogorskoj narodnoj nošnji

zabava

DIZAJNERKA SALMA DEBBAGH U PODGORICI

Predstavljena kolekcija kaftana “Shine and Last Forever”

U okviru Podgoričkog kulturnog ljeta i Marokanske nedjelje zanatlija, talentovana marokanska dizajnerka, Salma Debbagh predstavila je kolekciju kaftana “Shine and Last Forever” kao glavnu atrakciju ceremonije otvaranja. Šarolika kolekcija dugačkih haljina ukrašena tradicionalnim marokanskim ornamentima, bogatim minđušama i tijarama, izmamila je aplauze prisutnih na Trgu nezavisnosti. Podsjećanja radi, u okviru prve “Marokanske nedjelje zanatlija”, koja će trajati do 28. juna u Podgorici, majstori koje predstavljaju različita područja marokanskog zanatstva crnogorskim građanima demonstriraće hiljadugodišnje vješti-

ne. Tradicionalni muzički bend čitavog događaja predstaviće raznovrsnu muziku, a marokanski kuvari će svakodnevno pripremati najbolju marokansku kuhinju. Organizacija ove manifestacije ima za cilj zbližavanje Maroka i Crne Gore i promovisanje imidža kraljevstva kao zemlje dugotrajne istorije, milenijumskih vještina, etničke i vjerske raznolikosti i tolerancije. Manfestaciju su organizovali Ministarstvo turizma, vazdušnog saobraćaja, domaće radinosti i socijalne ekonomije Kraljevine Maroko, koje zastupa La Maison de l’Artisan, i Marokanska ambasada u Beogradu, uz podršku Glavnog grada. M.Rog.

je prioritet, potvrdio nam je njen otac.

■ NATAŠA TAKMI-

ČENJE SHVATILA KAO IGRU

Nataša će nastaviti da slijedi svoje snove baveći se modelingom, očekuju je revije i mnogobrojna slikanja za razne brendove. Finansijski troškovi nisu mali, ali kada je u pitanju vaše dijete i njegovi snovi ništa nije teško ni veliko, potvrđuje Natašin otac Đorđe

Međutim, ovi vidovi takmičenja mogu i te kako da izlože djecu stresu, pa nas je zanimalo koliko su, prema Đorđevoj procjeni učešće na “Miss and Mister World 2018”, ali i same pripreme bile stresne po Natašu, ali i njene vršnjake. “Mi kao roditelji smatramo da sva djeca trebaju ova takmičenja shvatiti kao igru u kojoj je kao i u svakoj važno učestvovati i biti zadovoljan svojim postignutim uspjehom. Nataša je ovo kao shvatila kao igru u kojoj je uživala upoznavavajući i družeći se sa svom tom djecom iz raznih zemalja svijeta”, otkriva on, dodajući da uprkos neznatnim finansijskim troškovima, njegovo dijete će nastaviti da slijedi snove, jer to je najbitnija stvar koju roditelj može da uradi za dijete. “Nataša će nastaviti da slijedi svoje snove baveći se modelingom, očekuju je revije i mnogobrojna slikanja za razne brendove. Finansijski troškovi nisu mali, ali kada je u pitanju vaše dijete i njegovi snovi ništa nije teško ni veliko”, cijeni ponosni roditelj.

Debbagh sa svojim modelima

ª GOTTIº IMA 0% NA ROTTEN TOMATOES

Film Džon Travolte najgori svih vremena? Posljednji film Džona Travolte o šefu mafije Džonu Gotiju dobio je ocjenu 0 na sajtu filmskom sajtu Rotten Tomatoes. Film “Gotti” u kome Džon igra glavnu ulogu, nije dobro prošao kod publike koja ga je pogledala, te je ocjena 0 dobijena na osnovu 23 kritike, koliko je imalo na sajtu u trenutku pisanja teksta. Inače, “Rotten Tomatoes” ocjenjuje filmove pod nazivom pokvareni ili svježi, u zavisnosti od kritika, ali oce-

na nula je veoma rijetka, piše Sbs.com S druge strane, na sajtu MetaCritic film je “zaradio” jadnih 27/100, što je ipak bolje od nule, dok na IMDb-u ima 5,5 od 10. Međutim, kada se prisjetimo da je nedavno prošlogodišnje ostvarenje “Get Out” od “trulog paradajza” proglašeno najboljim hororom u istoriji, valja porazmisliti do koje mjere internet “kritika” diktira trendove i zašto. M.Rog.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

KONCERT NA PROGRAMU 27. JUNA

Pod okriljem manifestacije “Podgoričko kulturno ljeto 2018”, u Velikoj sali KICa “Budo Tomović” 27. juna (21 čas) očekuje nas koncert Eda Abdovića i prijatelja. “Poznati crnogorski izvođač nastupiće u pratnji ansambla, u čijem sastavu su: Stanislav Nikičević (bubanj), Boban Aleksić (bas gitara), Dario Maršić (klavijatura), Miško Obradović (buzuki i gitara), Milo Đekić (violina), Nikola Medojević (harmonika), Renata Perazić (vokal) i Vjera Nikolić (vokal). Gosti koncerta su Vladimir Maraš, Milorad Šule Jovović, Pero Stefanović, KIC Pop hor i Esad Merulić”, navode organizatori, uz podsjećanje da se besplatne ulaznice mogu preuzeti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a od 9 do 20 časova. Abdović je rođen u Podgorici, dugo je radio i stvarao kao bubnjar i klavijaturista, da bi nakon toga osnovao bend “Kiss me goodbye”, kroz koji su prošla brojna, velika imena današnje muzičke scene, kao što su Željko Joksimović, Maraš i mnogi drugi, dodaju organizatori. “Album ‘Istina’ snimio je 1994, a do danas su opstali hitovi: ‘Ja ću i dalje da ti pišem pjesme’, ‘Čežnja’, ‘Čudna že-

Foto: Dejan Lopičić

Edo Abdović okupljA INTERVJU: MOMČILO ZEKOVIĆ Z prijAtEljE u kiC-u

Edo Abdović na bješe Vera’... Sljedeću pjesmu je snimio za svoj grad današnju himnu ‘Budućnosti’ i navijačke grupe Varvari. Nastupio je na Budvanskom festivalu sa pjesmom ‘Uzmi sve’, a potom je 1997. snimio album sa Aleksandrom Milićem Milijem i Marinom Tucaković. Nakon duže pauze i estradnog mirovanja, za potrebe filma ‘Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa’ reditelja Nikole Vukčevića obradio je pjesmu ‘Ne brini’. Najnovija pjesma ‘Moja ili ničija’, snimljena sa sjajnom sarajevskom ekipom, najavljuje novi povratak Abdovića”, zaključuju domaćini koncerta. D.B.

GORAN KARAN ŽELI ª U ČETIRI OKAº

zašto Diramo ekrane umjesto jeDni Druge

Hrvatski muzički vuk Go- da najljepši trenuci najduran Karan pohvalio se no- že traju i najbolje se čuvaju vim singlom i spotom - “U ako se dijele samo s osobom četiri oka”. Karan potpisuje s kojom se i doživljavaju. Nastihove, a za aranžman je ravno, danas je veliki izazov zadužen Nikša Bratoš. Spot to što živimo u uzbudljivom je neobično bitan za razu- vremenu društvenih mreža i mijevanje poente numere - ogromnih mogućnosti komuŽeljko Petreš slikonikacije. Kakvo iskuvito je prikazao šenje za našu ljutmurnu sliku bav. Onu ljubav svakodnevikoja je stvarna, ce, u kojoj iznježnost i pomeđu nekoljubac koji su liko parova nam nadostoji tehnohvat. Diramo logija i zbog ekrane umjenje imaju sve sto jedni druge. Mislim da manje vremena jedni za drunije mudro davaKaran ge, pa je prinuđen ti na javnu procjenu da im oduzme “gedžete”. ono što je nam je najdrago“Ovo je muzička poruka cjenije”, mudro će Karan. D.B.

Pod cetin uvijek Pos ⌦ Danilo Brajković

jeto u prijestonici počinje idućeg utorka (21 čas, park 13. jul) i to u znaku promocije albuma i knjige poezije “Džep sa tajnama” Momčila Zekovića Zeka. Pod cetinjskim komadom neba, Zeko će predstaviti sve ono što mu je Dolina bogova servirala kao inspiraciju u posljednjih 30 godina stvaralaštva.

Tromjesečni kulturnoumjetnički program “Ljeto u prijestonici 2018”, zahvaljujući prijestonici, Turističkoj organizaciji Cetinje i Momčilu Zekoviću Zeku idućeg utorka u park 13. jul dovodi Kic Pop hor i orkestar Allegro Vivo, a spona svih pomenutih aktera je “Džep sa tajnama”, album i knjiga poezije kojom je Zeko minule godine obilježio tri decenije stvaralaštva. Cetinjski susret stiže osam mjeseci nakon podgoričke premijere u CNP-u, kada su uz Zeka, osim navedenih gostiju, bili i Zvonimir Đukić Đule iz Van Gogha, Neno Belan, postava Perpera i brojni drugi, a publika ih je srdačno nagradila i aplauzom i pozitivnim kritikama. Kompozitor, tekstopisac i dugogodišnji basista Perpera u intervjuu Vikend novinama ističe da je spreman da zamisao i poentu “Smotane pjesme”, “Feniksa”, “Zastava” i drugih numera, te cjelokupnog “Džepa” sada približi onima koje svakodnevno gleda u komšiluku pod cetinjskim komadom neba. VN: Osam mjeseci poslije premijere u Podgorici, vrijeme je da tajne iz džepa budu otkrivene i Cetinjanima – nedaleko od mjesta na kom su, vjerujem, pjesme većinski i nastale. Pošto su javni nastupi na domaćem terenu često i najodgovorniji – sa kakvim emocijama se susrijećete ovih dana, “ćakula” li se na Cetinju o promociji?

ZEKOVIĆ: Turistička organizacija Cetinja i prijestonica Cetinje su odlučili da “Cetinjsko kulturno ljeto” započne promocijom knjige i diska “Džep sa tajnama” i osjećam to kao veliku povlasticu, ali i dodatnu odgovornost da pjesme koje su nastajale u najvećoj mjeri pod cetinjskim komadom neba predstavim svim zainteresovanim. Za predstavljanje u svom gradu - uvijek postoji i motiv više. VN: KIC Pop hor i orkestar Allegro Vivo najavljeni su kao gosti. Zašto baš oni? Hoće li biti još imena i da li

će koncepcija premijere biti slična onoj kojoj smo prisustvovali u CNP-u? ZEKOVIĆ: Promocija “Džepa sa tajnama” će biti nešto drugačija nego u nacionalnom teatru prije nekoliko mjeseci, ali radi se o istom materijalu i ispričaću ga na malo drugačiji način i uz sličnu koncepciju. Nadam se, opet, na lijep način i da će publika i svi izvođači otići kući zadovoljni.

VN: Koliko je Cetinje “kumovalo” materijalu koji se nalazi u “Džepu sa tajnama” i da li je, upravo, toliko puta opjevana Dolina bogova idealan ambijent za prihvatanje emocije koju ste ponudili čitaocima i slušaocima? ZEKOVIĆ: Svaki stvaralac kaže da mu podneblje u kom stvara daje neku dodatnu energiju, da uz njenu pomoć provocira ono što je sakriveno negdje unutra. Cetinje se nalazi ispod komada neba koje ser-

U jUlU promocija novog projekta na Skalinama

VN: Nedavno ste bili dio zanimljivog i zasad tajanstvenog projekta, koji je okupio dosta poznatih domaćih muzičkih lica, poput Bojana Marovića, Bojana Delića... prilikom dijela realizacije na Skalinama. Ukoliko nije potpuno pod velom tajne – o kakvoj ideji je riječ, utisak je da nam pripremate emotivnu priču? ZEKOVIĆ: Posljednjih godina radim na više projekata, koji, takođe, na svoj način moraju naći mjesto. Poklopilo se da je upravo u ovom periodu aktuelno šest ili sedam projekata, na kojima sam učestvovao na različite načine. Usko-

ro očekujem ekranizaciju više muzičkih spotova za nekoliko dragih ljudi koji su pjevali moja slova i note. Jedan od projekata je i ono što pominjete i već narednog mjeseca ćete imati priliku da prisustvujete promociji u sklopu “Podgoričkog kulturnog ljeta” - na novoj ljetnjoj sceni iznad Skalina. ‘Ajmo da taj dio ostavimo za novu priliku i neke odgovore koje ću bolje moći da vam saopštim kada i sve detalje budem znao bolje. Uglavnom ste dobro primjetili, snimljen je i video-spot, uz novu pjesmu koju ćemo promovisati tim povodom.

zabava

ZEKO ZA VN PRED PROMOCIJU ª DŽEPA SA TAJNAMAº

njskim nebom stoji motiv više Svaki Stvaralac kaže da mu podneblje u kom Stvara daje neku dodatnu energiju, da uz njenu pomoć provocira ono što je Sakriveno negdje unutra. cetinje Se nalazi iSpod komada neba koje Servira mnogo toga što daje inSpiraciju, pa ako tome dodamo određeni talenat Sa kojim Se rodimo i veliki rad - kao umjetnik prepoznaš i ugrabiš trenutak da to pretvoriS u riječi i note

vira mnogo toga što daje inspiraciju, pa ako tome dodamo određeni talenat sa kojim se rodimo i veliki rad - kao umjetnik prepoznaš i ugrabiš trenutak da to pretvoris u riječi i note. VN: Je li bilo u međuvremenu bojazni da poziv sa Cetinja neće stići tako brzo, pošto znam da je situacija sa Perperom daleko od idealne? ZEKOVIĆ: Imam već dosta iskustva i ne postoji više ta vrsta bojazni. Ako se kockice poklope i prave osobe prepoznaju da njihov sugrađanin može biti neko ko će na kvalitetan način započeti ljetnju umjetničku priču - onda su riječi suvišne. Poziv je stigao, a računam da će ih biti i kada je riječ o Perperu. VN: Pamtim riječi iz Podgorice nakon premijere, kada ste rekli da je “noć pokazala da se treba vratiti prijateljstvima”. U prethodnih osam mjeseci, u šta Vas je još uvjerila knjiga? Odjekuju li i dalje njene poruke, reakcije ljudi koji su je “zagrlli”? ZEKOVIĆ: Ne bih volio da čitaoci pročitaju nešto izgovoreno sa moje strane kao neskromno,

Foto: Đorđe Živaljević

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

ali moram priznati da prijaju komentari koje je “Džep sa tajnama” izazvao kod čitalaca i slušalaca. Očigledno je koncept izdanja bio veliko iznenađenje i mogu reći da ima mnogo razloga da nastavim da se bavim onim što najbolje znam. Pisanje i muzika su moj bijeg na neka skrivena mjesta, za koja i ne znam da postoje u mojoj glavi. Neka bude prilike da i u narednom periodu, ako zdravlje posluži, dopustim slovima i notama da izlaze na način koji će se svidjeti uvijek nekoj novoj publici i naravno - svima onima koji moje stvaralaštvo poznaju već tri decenije. Godina proizvodnje uslovljava da uvijek budeš neko novi, da ispričaš priče koje nijesu izgovorene u ranijem periodu. Uostalom, da “odrastamo” i budemo drugačiji u svakom novom momentu.

VN: Za sada, fokusirani ste na promocije na domaćem terenu. Ima li snage i volje da se “Džep sa tajnama” preseli i na regionalni teren? ZEKOVIĆ: Da bi takav materijal zaživio, prvo se mora predstaviti domaćoj javnosti. Nakon nekoliko mjeseci, počeli su da stižu pozivi koji prijaju i kako budem uspijevao da ekranizujem neku novu pjesmu, sa prijateljima koji su učestvovali na “Džepu sa tajnama” dolaziće i prilike da promotivne aktivnosti radim i u njihovim sredinama. Ne bih žurio sa najavama tog tipa, ali svakako da se oko toga već dosta toga kuva, vidjećemo šta će reći nekoliko izdavača koji su zainteresovani za objavljivanje na njihovoj teritoriji, ali stići će i vijesti oko gostovanja u Skoplju, Splitu, Ljubljani i Beogradu. Za sve moraš imati i dobru podršku, a sam to ne mogu uraditi sve. Strpljenje će donijeti i rezultate koje očekujem. Naučio sam da se do cilja stiže najbrže ako ideš polako.

Momčilo Zeković Zeko

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

BEDEM POJAČAVA IZBOR ŽANROVA

CYBER HATE I SERGIO LOUNGE NOVA IMENA

Metal skupina iz Zadra Cyber Hate nastupiće na ovogodišnjem Bedem festu koji se u Nikšiću održava od 3. do 5. avgusta pod sloganom “Tvoj grad”, a uz njih, nikšićani su najavili i pobjednike Bunt festivala, specifične i posebne Sergio Lounge. “Metal bend sa jakim performansom i jako uigranom sviračkom postavom, predstavnici HGF”, kažu iz organizacije Be-

dema za Cyber Hate. Prve večeri, devetog po redu festivala, nastupiće Massimo Savić i Električni orgazam, a druge, uz makedonku Kaliopi bina će biti rezervisana za Beogradski sindikat i Nipplepeople. Zorica Kondža, Smoke Mardeljano i alternativni sastav Repetitor nastupiće završne večeri Bedem festa, uz novosadske pankere Obojeni Program. Fi.J.

SEA DANCE DOPUNIO LISTU IZVOĐAČA

ALICE MERTON, HLADNO PIVO I VOJKO V, ZA SVAKOG PONEŠTO

⌦ Fi.J.

vjetska muzička zvijezda Alice Merton 1. septembra dolazi na glavnu binu Sea Dance-a. Na jubilarno, peto izdanje festivala stižu i Hladno pivo, Van Gogh, Marko Louis,Sajsi MC, Krešo Bengalka i Vojko V i domaći dvojac Who See.

Jedna od najprepoznatljivijih svjetskih muzičkih zvijezda nove generacije Alice Merton, nakon hedlajnerskog nastupa na glavnoj bini zvanično najboljeg evropskog festivala, dolazi 1. septembra i na glavnu binu Sea Dancea. Na jubilarno, peto izdanje festivala konačno stižu i regionalni bendovi, među kojima su Hladno pivo, grupa koja sa lakoćom puni Arene, a uz njih stiže i jedan od najpoznatijih balkanskih bendova Van Gogh. Da razgali publiku na tirkiznom biseru Jadrana stiže i beogradski soulmen i pje-

vač Marko Louis. Na Sea Dance dolazi i balkanska hip-hop “keva” Sajsi MC sa novim albumom i pratećim bendom, a sa njom stiže i hip-hop zvuk repera sa Jadrana, splitski genijalci Krešo Bengalka i Vojko V. Njima će ovo biti prvi put zvanični nastupi u Crnoj Gori, a njihove zasebne nastupe dodatno će začiniti dvojac domaćina Sea Dance festivala, Who See. Nakon što je sa mega-hitom “No Roots” pokorila top liste, Alice dobija i European Border Breakers Award, nagradu koja se dodjeljuje naj-

boljim novim zvijezdama, a koju su prije nje osvojili Adele, Dua Lipa i druga najveća svjetska imena. “No Roots” jedan je od apsolutnih svjetskih muzičkih hitova koji ne samo što je unio svježinu na indirok scenu, već je prerastao u svojevrsnu himnu nove generacije koja je danas povezana sa cijelim svijetom. O inspiraciji i muzici sama Alice kaže: “Nakon života u Njemačkoj, Americi, Engleskoj i Kanadi, osjećala sam kao da ne pripadam nijednoj zemlji, da sam stanovnik cijele planete” i dodaje “želim da budem

Nakon što je sa mega-hitom “No Roots” pokorila top liste, Alice dobija i European Border Breakers Award, nagradu koja se dodjeljuje najboljim novim zvijezdama, a koju su prije nje osvojili Adele, Dua Lipa i druga najveća svjetska imena iskrena kroz muziku i pričam o istini, da budem ono što zaista jesam”. I njen novi hit singl “Lash Out” ovih dana se ne skida sa radio stanica širom svijeta, a nastup ove kanadsko-njemačko-engleske zvi-

jezde već su osigurali vodeći svjetski festivali. Nakon nastupa u Crnoj Gori, Alice čeka i velika američka turneja. Članovi sastava Hladno pivo, Mile, Zoki, Suba, Deda i Šoki svojim fanovima na Sea Dance-u prirediće koncert za pamćenje, i to zahvaljujući uvijek kao singerica tačnom i uvijek furiozno energičnom nastupu, uz kapitalne hitove “Mojoj majici”, “Ezoterija”, “Pitala si me”, “Nije sve tako sivo”, “Samo za taj osjećaj”, “Pjevajte nešto ljubavno” i desetine drugih. Kako to rade uživo Van Gogh, dvostru-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

zabava

PRIČU PIŠE DVOSTRUKI DOBITNIK PULICERA

Život Majkla DŽeksona Mjuzikl na BroDveju

Mjuzikl inspirisan životom preminulog kralja popa Majkla Džeksona biće postavljen na Brodveju u vidu mjuzikla, prenose inostrani portali. Priču, koja još nema zvaničan naslov, napisaće Lin Notedž, dobitnik dvije Pulicerove nagrade, istakli su saradnici preminule pop ikone. “Najavljeni mjuzikl će u svom sadržaju imati sve najveće hitove koje je kralj popa objavio tokom dugogodišnje karijere. Publika će moći da čuje numere ‘Thriller’, ‘Smooth Criminal’, ‘Beat It’ i ‘Don’t Stop

‘Til You Get Enough’”, istakao je Notedž. Za koreografije novog mjuzikla biće zadužen dvostruki dobitnik nagrade Tony, zvijezda baleta Kristofer Vildon, koji se proslavio svojim radom na ostvarenju “An American in Paris”. Kompletan scenario najavljenog mjuzikla još nije poznat, a ovo nije prvi put da muzičke ikone postaju inspiracija za stvaranje mjuzikla na Brodveju. Ranijih godina predstavljena su ostvarenja o bendu Jersey Boys i kultnom sastavu Temptations.

Vojko V

Sajsi MC

Alice Merton ki dobitnici MTV nagrade i jedan od istinski velikih rok bendova u regionu, poznato je sad već milionima ljudi koji su ih do danas slušali uživo od Vardara do Triglava. Od objavljivanja prvog albuma 1991. godine, pa do danas, Van Gogh je održao energiju i i prepoznatljivi zvuk koji se može ukratko opisati kao čisti rokenrol. Beogradski kantautor Marko Louis stiže na Sea Dance sa numerama sa novog albuma pod nazivom “Beskraj”, na kome se nalazi jedanaest sjajnih numera prožetih uticajima balkanske i orijentalne muzike sa primjesama dže-

za, fanka, popa i regea. Krešo Bengalka na budvansku rivijeru donosi splitske priče s ulice, a Vojko V, Vojko Fau ili Vojko Vrućina, objavio je nedavno debitantsko solo studijsko izdanje na kome se nalaze hitovi poput “Zovi čovika” i veliki regionalni hit “Pasta Italiana”. Dvojicu Splićana ugostiće domaćini Sea Dance-a, bokeški duo Who See, a ovu udarnu ekipu predvodi jedna je od najzapaženijih reperki na Balkanu Sajsi MC, prepoznatljiva po angažovanim stihovima i direktnom obrađivanju nekih od društvenih fenomena.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

FOTO UBOD

Sjedinjene sa prirodom, kuće na kineskom ostrvu Šengšan Meda se rasteže

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2958

8 3

8 2

6 2

3 4

Sudoku puzzle No. 3080 2015-03-20 1

9Puzzle 6 7 solution: 3 1 4 6 2 4 9 7 3

Daily Sudoku puzzle No. 2959

2 9 2

2014-11-19

2 9

5 9

5 1

1 1

8 9

Medium level

7 4 3 8 1 5 6 9 2 Sudoku puzzle No. 3081 2015-03-21

8 5

Play sudoku online at:

6 3 8 9 5 2 4 7 www.sudokukingdom.com

2 8

Medium level

1 1

2014-11-18

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

FOTO UBOD

Model na nedjelji mode u Londonu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Dotle je došlo

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2959

LAKŠA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2014-11-19

Daily Sudoku puzzle No. 1988

Medium level

2012-03-23

Medium level

Sudoku puzzle No. 2958 2014-11-18

2 9

5 9

1 1

6 7

6 3

2Play 8 sudoku 3 9 4online 7 1 at:5 4 5 6 1 7 2 8 9

7 9 1 8 5 2 4 6 3 www.sudokukingdom.com

8 9

9Puzzle 2 4 solution: 6 3 5

5 6 3 9 7 1 8 2 4 Sudoku puzzle No. 1988 2012-03-23 8

4 3

3 1

6 3

6 9

9 4

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni pica majstor, pomoćni pica majstor sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na telefon 067/613-707

KUĆE/STANOVI Izdajem lux opremljen jednosoban stan i lux opremljenu garsonjeru u City kvartu. Telefon 067/591-950

U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem stambeno-poslovne prostore od 15m2 do 40m2 Uknjiženi 1/1 i prenosivi na kupca. 069/030-426; 069/364-806

VOZILA/AUTO DJELOVI

APARATI/OPREMA

Hitno, povoljno, Bar Audi A4 98.g, 1.8, servisiran, sve osim kože, ekstra stanje, 92kW, ispod 9l gradske, bez centa ulaganja, registrovan. Tel.068/166-405, na vajber 069/934-750

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

USLUGE

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefon 069/020-997, 067/172-598

SOBE Izdajem sobe (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta i Palade. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555065, 069/305-363

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, povoljno! 29 km od Nikšića, papiri 1/1. Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel.067/898-614

GRAĐEVINSKEUSLUGE

RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Tel.068/455-388, 067/002-021 Kompletna numerološka analiza i prognoza. Savjetodavni tarot i psihološka pomoć. Tel.069/946-041

LIČNO Tražim slobodnu stariju gospođu za zajednički život u Kotoru. Tel. 069/597-539

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije širina puta visina: x 65 mm 220 € x 34 mm 110 € x 65 mm 110 € x 34 mm 55 € x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

81 81 38 38 38

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Kreće juriš crvenih na “mediteranske” medalje

62-63

Dukić

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

BRAVO CRNA GORA - NAŠI VATERPOLISTI U POLUFINALU SVJETSKE LIGE U BUDIMPEŠTI SAVLADALI ŠPANIJU 10:8

62-63

AJKULE SA MAĐARIMA ZA ZLATO GRUPA E SRBIJA PORAZOM OD ŠVAJCARSKE ŠANSE ZA NOKAUT FAZU SVELA NA MINIMUM, POTREBAN TRIJUMF NAD BRAZILOM

Džaka i Šaćiri prizemljili orlove Tako je to obično u fudbalu - povedeš, imaš šanse da priču oko prolaska u narednu rundu završiš i pošalješ sajdžije kući, a onda se sve okrene: Srbija je poražena u drugom meču na Mundijalu od Švajcarske i sada ako želi dalje mora - ni manje ni više nego - da savlada veliki Brazil. Put do sanjane nokaut faze posut je trnjem... “Glupo, da ne može gluplje. Igrali smo kao muve bez glave. Razočaran sam. Glave gore međutim, znamo šta nam treba protiv Brazila. Pokušaćemo”, procijedio je kroz zube nakon meča Aleksandar Mitrović, strijelac gola za Srbiju. Tim Mladena Krstajića perfektno je otvorio meč - Tadić je zavrnuo na peterac, a robusni Mitrović raznio direktnog čuvara i spakovao loptu iza leđa Zomera. Umjesto da im rani

GRUPA E 1.Brazil 2 2.Švajcarska 2 3.Srbija 2 4.Kostarika 2

1 1 1 0

1 1 0 0

0 0 1 2

3:1 3:2 2:2 0:3

4 4 3 0

1 2

SRBIJA Mitrović 5’

gol da snagu, orlovi su već tada zaigrali kalkulantski i previše se povukli u krilo Stojkoviću. Švajcarci su prijetili, imali više od igre, bili fizički nadmoćniji i kako je vrijeme odmicalo vidjelo se da će orlovi imati velikih problema. A u junake Švajcarske pretvorili su se momci čiji korijeni vuku sa prostora Srbi-

Arbitar Feliks Briht možda je propustio da dosudi penal za Srbiju, kada je Mitrović bio u sendviču Šera i Lihštajnera. Njemac je dosudio faul u napadu, a mogao je možda da konsultuje video tehnologiju.

je - Granit Džaka (roditelji iz Kuršumlije) je odapeo strijelu u gol Stojkovića za 1:1, a u samom finišu Đerdan Šaćiri (rođen u Gnjilanu) bio je neuhvatljiv za očajno postavljenu odbranu orlova. O tome kako su proslavili golove nećemo, jer ovo su strane posvećene sportu - ali ovaj tandem, uz Hrvata Dejana Lovrena oči-

ŠVAJCARSKA Džaka 52’, Šaćiri 90’

Zomer Stojković Lihtštajner Ivanović Akanđi Milenković Šer Tošić Rodrigez Kolarov Džaka Matić Behrami Milivojević Šaćiri (80’ Radonjić) Džemaili Tadić (73’ Embolo) Milinković Savić Zuber Kostić (90+3’ Drmić) (64’ Ljajić) Seferović Mitrović (46’ Gavranović) Selektor: Mla- Selektor: Vladimir Petković den Krstajić KALININJGRAD - Stadion: Kalininjgrad. Gledalaca: 35.212 Sudija: Feliks Brih (Nemačka). Pomoćnici: Mark Borš (Njemačka), Stefan Lup (Njemačka).

gledno vodi bitke i na nekom drugom, ne samo fudbalskom terenu. M.A.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

RUSIJA 2018 DA LI STE ZNALI? Frensis Uzoho sa 19 godina i 237 dana postao je drugi najmlađi golman u istoriji Mundijala koji je sačuvao mrežu - mlađi od njega bio je Li-Čan Mijong čuvar mreže Sjeverne Koreje koji je odolio Italiji 1966. godine

GOLOVA POSTIGAO JE NEJMAR ZA BRAZIL I NALAZI SE NA TREĆEM MJESTU VJEČNE LISTE STRIJELACA - IZA RONALDA (62) I PELEA (77)

BLJESAK BRAZILA Super orao Musa za slavu Nigerije i novu nadu Mesija NADOKNA

GRUPA E KUTINJO PREKINUO MU

Tačka na meč: Musa postiže drugi gol nakon solo akcije

GRUPA D

1. Hrvatska 2 2. Nigerija 2 3. Island 2 4. Argentina 2

2 1 0 0

0 0 1 1

0 1 1 1

5:0 6 2:2 3 1:3 1 1:4 1

NIGERIJCI POSPREMILI ISLAND ZA KOMPLIKACIJE U GRUPI D

Heroj Argentine nije Lionel Mesi, već - Ahmed Musa! Brzonogi napadač Nigerije sa dva gola srušio je Island, ostavio gaučose u životu, ali što je za njega važnije - svoje super orlove doveo na prag osmine finala. Nigerijcima je u posljednjoj rundi dovoljan i bod baš protiv Argentine - ali ono što je najvažnije - sudbinu Mundijala drže u svojim rukama. “Bili smo sjajni. Ostaje još jedan meč - na život i smrt”, rekao je Musa nakon što je u gradu heroja (Volgogradu) izrastao u heroja. Island je diktirao ritam u prvom poluvremenu, možda i zasluživao vođstvo, ali

se nakon odmora razgoropadila Nigerija. Bolje reći Ahmed Musa. Prvo je u 47. minutu zalijepio loptu nakon ubacivanja Mozesa i katapultirao je u mrežu Islanda, da bi se u 75. nakon ubitačne kontre poigrao sa čuvarima i golmanom Islanda, spakovao loptu u gol i postao prvi Nigerijac u istoriji koji je poentirao na dva Mundijala (u Brazilu je dva gola postigao u porazu od Argentine 2:3). Ostrvljani su možda i mogli da učine finiš uzbudljivijim, ali je najbolji igrač Gilfi Sigurdson sa penala prebacio gol. “Čudno je da smo i dalje u igri. Ali treba samo da dobi-

Kalkulacije pred rundu odluke Argentina prolazi - ako dobije Nigeriju, a Island ne savlada Hrvate, ili ako dobiju Nigeriju sa dva gola većom razlikom od pobjede Islanda nad Hrvatskom Nigerija prolazi - ako dobije

ili remizira bez obzira na rezultat meča Hrvatska-Island Island prolazi - Ako savlada Hrvate, a Argentinci dobiju Nigeriju sa manje od dva gola razlike.

jemo Hrvatsku i idemo dalje - jasno je da je to mnogo lakše reći nego uraditi”, riječi su selektora Islanda Hejmira Halgrimsona. M.A.

2 0

NIGERIJA

ISLAND

Musa 49’, 75’

Uzoho Trust-Ekong Balogun Omeru Mozes Endidi Mikel Etebo (90’ Ivobi) Idovu (46’ Ebuehi) Ihenačo (85’ Igalo) Musa Selektor: Gernot Ror

Haldorson Sevarson Arnason R. Sigurdson (65’ Ingason) Magnuson Gunarson (87’ Skulason) G. Sigurdson Bjarnason Gilason Bodvarson (71’ Sigurdarson) Finbogason Selektor: Hejmir Halgrimson

VOLGOGRAD - Volgograd Arena. Gledalaca: 45.000. Sudija: Metju Konger (Novi Zeland)

K AU ADI

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

SPORT

JUNAK DANA

Ahmed MUSA Svi su ih otpisali, ali Nigerija je itekako živa! Zahvaljujući jednom čovjeku - napadaču Lestera koji je patosirao Island, a sada prijeti Argentini.Ples dvadesetpetogodišnjaka opio je Ostrvljane, hoće li gaučosi naći rješenje za njega.

UČENJE BRAZILA, KOSTARIKA ZAVRŠILA MISIJU

KOLUMNA: MOJ I MUNDIJAL I

⌦ Miloš Antić Blijedo, bezidejno, nemoćno i prije svega nervozno! Devedeset minuta se Brazil mučio protiv Kostarike, udarao glavom u zid, ali je u nadoknadi vremena uspio da dođe do prvog trijumfa na ruskom tlu. Bljesak Kutinja, pa potpis i suze Nejmara i “karioke” su na korak od nokaut faze. Daleko je to međutim od onog prepoznatljivog plesa na koji nas je Titeov tim navikao prije dolaska u Rusiju ... “Prvo poluvrijeme je bilo loše, ali u drugom smo uradili sve, nemoguće je napraviti više. Patili smo u ova dva meča, ali to je Svjetsko prvenstvo”, poruka je brazilskog selektora Titea koji je pokidao vlakna mišića tokom spektakularnog slavlja nakon gola Kutinja. A bili smo tako blizu prvog rezultata 0:0 u mundijalske 24 utakmice. Kostarika je imala plan da ugrožava rivala iz kontre (u prvom dijelu dobra šansa Borhesa), ali se brzo ograničila samo na čuvanje svog gola. Kejlor Navas je bio inspirisan, pa su udarci Nejmara, Marsela, Kutinja i Kazemira završavali u njegovom naručju, a jednom je nakon pokušaja Žezusa prečka bila saveznik Los Tikosa. Sve do tog kobnog 91. minuta - Nejmar je centrirao, Firmino glavom spustio loptu, Žezus zagradio čuvara, a Kutinjo iz drugog plana naletio i

2 0

BRAZIL

KOSTARIKA

Kutinjo 90+1’, Nejmar 90+6’

Alison Vagner Tijago Silva Miranda Marselo Kazemiro Paulinjo (68’ Firmino) Vilijan (46’ Daglas Kosta) Kutinjo Nejmar Gabrijel Žezus (93’ Fernandinjo)

Nikola RADUNOVIĆ, politikolog

Navas Gamboa (74’ Kalvo) Akosta Gonzales Duarte Ovijedo Venegas Guzman (82’ Teheda) Borhes Ruiz Urenja (55’ Bolanjos)

SANKT PETERBURG - Stadion: Sankt Peterburg. Gledalaca: 64.468. Sudija: Bjorn Kujpers. Pomoćnici: Sander van Rekel (Holandija), Ervin Zejnstra (Holandija).

poslao je kroz noge Navasa u mrežu Kostarikanaca. Snage za kontra ofanzivu nije bilo, pa su “karioke” u posljednjem minutu dugačke nadoknade stavili tačku na meč i popravili gol razliku - Daglas Kosta je uposlio Nejmara kojem nije bilo teško da je sprovede iza leđa Navasa. Simpatični - ali ništa više toga - Latinoamerikanci mogu da pakuju kofere... “Njihove izmjene su promijenile meč. Nismo mogli da ih ispratimo”, rekao je Oskar Ramirez selektor Kostarike.

takmičarskih mečeva od kada je selektor Tite, Brazil nema poraz - “karioke” su upisale 11 pobjeda i tri remija. Tite Brazilce vodi ukupno 23 utakmice i poražen je samo od Argentine (0:1) u prijateljskom susretu uz 18 pobjeda i četiri remija

ONI NISU TREĆI SVIJET Drugi petak u Rusiji protekao, manje-više, kako se i očekivalo. Brazil je, iako ’’na jedvite jade’’, ugurao dva gola protiv Kostarike i definitivno pokazao da se njegovi reprezentativci igraju fudbala. Samo je pitanje da li je takav pristup ovoj igri u današnje vrijeme dovoljan za veće domete. U drugoj utakmici, na moje razočaranje, Island je totalno nadigran od Nigerije i time sebi značajno otežao prolaz u nokaut fazu, a borbu za drugo mjesto u grupi učinio dodatno zanimljivom. Konačno, u potonjoj utakmici, prepunoj bespotrebnih tenzija, posebno van terena, Srbija je sebi zagorčala život i imaće veoma težak posao u trećem kolu, iako sam siguran da bismo svi više željeli da je, isto kao i Hrvatska, stvar završila još sinoć. Kada se sve sabere, Svjetsko prvenstvo je do sada pružilo jako zanimljive utakmice, dosta golova i u potpunosti opravdava ulogu najznačajnijeg sportskog događaja ove godine. Iako ima toliko interesantnih detalja na terenu, ne mogu da se otrgnem utisku da primijetim određene događaje mimo njega. Do sada jedan od najpozitivnijih primjera ponašanja popularno nazvanog ’’12. igrača’’, jesu najvatreniji fanovi reprezentacije Senegala. Navijači ove afričke zemlje, nakon trijumfa svojih pulena protiv favorizovane Poljske, počistili su tribine na kojima su bili

smješteni i onda napustili stadion. Zamislite, stanovnici zemlje koju većina razvijenih država, ’’od milošte’’ svrstava u ’’treći svijet’’, pokazali su toliki nivo civilizacijske kulture, skromnosti ili možda zahvalnosti na prilici da prisustvuju ovom spektaklu i svojim činom, postavili standard ponašanja ostalim navijačima. Dobro, možda je ljepše, u zanosu euforije ili revoltu zbog lošeg rezultata, polomiti inventar stadiona ili, još bolje, potući se sa protivničkim fanovima. Što se tiče onih manje lijepih primjera, poželio bih samo jedno - s obzirom na to da VAR tehnologija pokazuje svoje prednosti, iskreno se nadam da će, ako ne prije, od idućeg prvenstva, domaćin manifestacije uspjeti da patentira nešto slično VAR tehnologiji, sa posebnim senzorom za svaki oblik (pokušaja) unošenja političke dimenzije u ovu sportsku disciplinu. U prevodu, kada god neko, bilo da je igrač ili navijač u pitanju, uputi bilo kakav uzvik, gestikulaciju ili komentar u čijoj pozadini stoji politička konotacija, senzor isto registruje i taj neko bude trajno udaljen sa terena, uz rigoroznu kaznu. Možda na taj način sačuvamo sport od političkih previranja, iako će mnogi reći da je to nemoguće. P.S. Čestitam crnogorskim vaterpolistima plasman u finale Svjetske lige. Ajkule, ovo je vaše ljeto!

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Švedska je na SP 2006. eliminisana u osmini od Njemačke, a nakon toga nije uspjela da se plasira na dva sljedeća Mundijala - sve do Rusije 2018.

Minut ćutanja na TV Argentina

Motor Meksika: Ektor Erera na meču sa Njemačkom

GRUPA F MEKSIKO KOREJA, SUBOTA 17H

Argentinci su ludi za fudbalom, ali sramnu igru svoje reprezentacije ne praštaju. Tako su nakon poraza gaučosa o Hrvatske voditelji i gosti na televiziji koja prenosi Mundijal u ovoj zemlji održali minut ćutanja za svoju selekciju. Da li su prerano “sahranili” svoje igrače biće jasno nakon posljednjeg kola i šanse koje su Mesi i društvo dobili od Nigerije. K.B.

LETEĆI MEKSIKO ZAVRŠAVA POSAO? Leteća selekcija koja je pokazala najviše u prvom kolu, protiv neubjedljivog, ali uvijek nezgodnog rivala... Rostov na Donu biće domaćin još jednog meča “na život i smrt” - Meksiko protiv Južne Koreje od 17 sati. Sombrerosi pobjedom završavaju priču oko plasmana u osminu finala, dok bi poraz za Južnu Koreju značio i eliminaciju. “Veoma smo uzbuđeni zbog svega, zbog učešća na Mundijalu, ali i zbog naše igre u prvom kolu. Ipak, moramo se spustiti na zemlju, jer još ništa nismo obezbijedili”, jasan je selektor Meksika Huan Karlos Osorio. “Snaga Južne Koreje je polivalentnost igrača, a naša igra sa krilnim igračima. Pokušaćemo to da iskoristimo”. Južna Koreja potpuno je razočarala u prvom kolu protiv Švedske, a selektora Južne Koreje osim igre brinu i vremenski uslovi... “Moglo bi da bude problema ukoliko bude vrućina u Rostovu”, smatra Taejong

J. KOREJA (4-3-3)

Čo Jong Li Jang J.G. Kim Park Jae-Sung Li Ki Ko Hvang S.V. Kim Son Selektor: Tejong Šin.

MEKSIKO (4-2-3-1)

Oćoa Salsedo Ajala Moreno Galjardo Erera Gvardado Lajun Vela Lozano Ćićarito Selektor: Huan Karlos Osorio.

ROSTOV NA DONU - Rostov arena. Kapacitet: 43.472. Sudija: Milorad Mažić (Srbija). Pomoćnici: Milovan Ristić, Dalibor Đurđević (Srbija) Početak: Subota, 17.00h.

Šin. “Logično to bi više odgovaralo Meksikancima, jer su navikli da igraju u takvim uslovima”. K.B.

GRUPA F ŠVEĐANI ZA NOVU SENZACIJU

LALE, AZURI... DOŠAO I ŠAMP

⌦ Kosta Bošković

Zbog hladnokrvnih majstora iz Švedske Mundijal u Rusiji ostao je bez dva giganta, a ukoliko Skandinavci i danas pobijede Svjetsko prvenstvo će već nakon dva kola ostati i bez svog šampiona. Nakon što su u kvalifikacijama eliminisali Holandiju (bili ispred nje u grupi) i Italiju (u baražu) Šveđani su se naoštrili za još jedan skalp - i to kakav! Na predivnom “Fišt” sta-

NJEMAČKA

ŠVEDSKA

Nojer Kimih Boateng Humels Hektor Kros Gindogan Miler Ozil Draksler (Rojs) Verner Selektor: Joakim Lev

Olsen Lustig Grankvist Lindelof Augustinson Klaeson Larson Ekdal Forsberg Berg Toivonen Selektor: Jane Anderson

(4-2-3-1)

(4-4-2)

SOČI - Fišt stadion. Kapacitet: 44.287. Sudija: Šimon Marcinijak (Poljska). Pomoćnici: Pavel Sokolnicki, Tomaš Listkijevic (Poljska). Početak: Subota, 20.00h.

Skoro dva miliona uz TV Pobjedu Hrvatske nad Argentinom (3:0) na drugom programu Hrvatske radio televizije pratilo je 1.759.747 gledalaca, objavio je HRT. U prevodu 73,6 odsto stanovnika ove zemlje koji su bili pred malim ekranima gledali su fudbal iz Rusije - ili svaki sedmi od deset gledalaca koji su bili pred TV ekranima. K.B.

Lev

dionu u Sočiju večeras (subota, 20h) sudariće se selekcija “tri krune” i Njemačka. Poraz “elfa” značio bi i njegov definitivan oproštaj od Boginje. Njemačka je žestoko uzdrmana porazom od Meksika u prvom kolu, uzdrmana je i ranije atmosferom koju su pokvarili Mesut Ozil i Ilkaj Gundogan nazvavši Redžepa Erdogana svojim predsjednikom. Ipak, s elektor svjetskog šampiona Joakim Lev izgleda potpuno opušteno pred meč

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

Šveđani Njemcima kupili kartu za povratak kući Šala švedskog novinara nije mnogo uzbudila Njemce. Novinar “Ekspresena” uručio je njemačkom vezisti Samiju Kediri kartu za povratak kući. Na njoj je pisalo: “Od Svjetskog prvenstva do odmora. Vrijeme polaska - subota 23 časa”. Kedira je sve šmekerski shvatio, zahvalio se i rekao da im karta neće trebati. K.B.

JU, NJEMCI ZA ŽIVOT, SUBOTA 20.00H

JE LI NA RED PION SVIJETA? istine - foto-reporteri u Sočiju se zabavljaju slikajući ga kako džogira na plaži pored Crnog mora. “Iskreno nismo bili srećni nakon poraza od Meksika”, rekao je Lev. “Pokušavali smo, ali nismo uspjeli da uspostavimo našu igru kratkih pasova, dok je u odbrani bilo mnogo prostora za rivala. Međutim, mi uvijek gledamo prema naprijed, prošlost ostavljamo iza nas. Moramo da pobijedimo ovu utakmicu, bez diskusije”. Selektor Njemačke između redova je kritikovao nastup Mesuta Ozila na prvom meču, ali je i najavio da neće ništa mijenjati u odnosu na utakmicu sa Lužnjikija. Šveđani su čeličnom odbranom stigli do Rusije, a kada se zna koje selekcije su ostavili van Mundijala onda i ne čude sljedeće riječi švedskog lijevog beka. “Nema sumnje da svi koji igraju protiv nas osjećaju veliku dozu respekta prema svemu što smo do sada uradili. Siguran sam da je tako i sa Njemcima”, bez dileme je Ludvig Augu-

stinson, inače momak koji igra u njemačkom Verderu. “Da su slavili u prvom kolu vjerovatno bi bili mnogo

DA LI STE ZNALI? Samo jednom u istoriji selekcija koja je izgubila prvi meč na SP kasnije je bila šampion - uspjela je to Španija 2010.

opušteniji protiv nas, a ovako je sigurno veliki pritisak na njima - što će biti naša velika šansa”. Jedan od najvažnijih dana Mundijala je pred nama - u pitanju je sudbina svjetskog vladara.

Grankvist

Majstor Azar na treningu sa legendom i pomoćnim trenerom Belgije Anrijem

GRUPA H BELGIJA U MOSKVI PROTIV TUNISA, SUBOTA 14.00H

Đavoli igraju svoju igru, Tunis za arapski narod To što imaju nešto lakšu grupu i što na startu igraju sa autsajderima Belgijanci bi već danas mogli da “naplate”. Nakon laganog trijumfa protiv Paname u prvom kolu “đavoli” bi pobjedom protiv Tunisa već mogli da čekiraju kartu za osminu finala i da na miru čekaju posljednje kolo i derbi sa Engleskom. Ipak, selektor Belgije Roberto Martinez ne smatra da će sve biti tako lako u Moskvi... “Tunis je mnogo napredovao posljednjih godina, iznenadili su mnoge selekcije, radi se o fleksibilnoj ekipi i vjerovatno najdinamičnijoj protiv koje ćemo igrati”, smatra španski stručnjak. “Nadam se da ćemo igrati svoju igru i onda ne sumnjam da će sve biti u redu”.

BELGIJA (3-4-2-1)

Kurtoa Vertongen Bojata Alderwejreld Vitsel De Brujne Karasko Munije Mertens Azar Lukaku Selektor: Roberto Martinez.

TUNIS (4--3-3)

Ben Mustafa Meria S. Ben Jusef Bron Hadadi Širi Badri Saši F. Ben Jusef Kazri Sliti Selektor: Nabil Malul

MOSKVA - Stadion Spartaka. Kapacitet: 44.190. Sudija: Džeir Marufo (SAD). Pomoćnici: Kori Rokvel (SAD) i Huan Zumba (El Salvador). Početak: Subota, 14.00h.

Selekcije iz arapskog dijela planete su razočarale u dosadašnjem dijelu Mundijala, pa Tunis ostaje posljednja nada... U svemu tome selektor ove zemlje Nabil Malul vidi šansu da motiviše svoje momke. “Znamo da će oči cijelog arapskog svijeta biti okrenute ka nama, znamo da smo mi njihova nada. Naravno, osjećamo pritisak zbog toga, ali i veliki motiv da pobijedimo”, poručio je Malul. Tri međusobna meča do sada su odigrali Belgija i Tunis, obje selekcije upisale su po pobjedu, dok je jedan duel završio neriješeno. Utakmica bez pobjednika ujedno je i njihov jedini okršaj na Svjetskom prvenstvu - 1:1, 2002. u Japanu i Južnoj Koreji. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

26 UTAKMICA ZAREDOM NA SVJETSKOM PRVENSTVU U RUSIJI REZULTAT NIJE BIO 0:0, ČIME JE IZJEDNAČEN REKORD STAR 64 GODINE - SA MUNDIJALA 1954

GRUPA H JAPAN I SENEGAL U MEĐUSOBNOM DUELU ODLUČUJU U 1/8 FINALA NEDJELJA, 17.00

PONOS SAMURAJA ILI KRIK LAVOVA

Japan sanja 2002. i 2010. godinu kada je ostvario najveći rezultat plasiravši se u 1/8 finala, a Senegal takođe priziva Japan i Južnu Koreju kada su se domogli istorijskog 1/4 finala Mundijala. Predstavnik azijskog i afričkog fudbala će se sastati u Jekaterinburgu, u gradu koji je smješten na azijskoj strani planine Ural, u 2. kolu grupe H. Oba tima imaju po šest bodova, pa je računica jasna: ko pobijedi - plasiraće se u 1/8 finala. “Samuraji” su upornošću i čašću došli do trijumfa nad Kolumbijom (2:1), a recept je - isti. “Senegal je fizički jaka ekipa i dobro je organizovan tim. Možda je naša reprezentacija slabija što se tiče pojedinaca, ali je fudbal kolektivna igra. Želimo da se pokažemo u najboljem svijetlu i da prođemo dalje”, rekao je selektor

JAPAN

Japanci tipuju na disciplinu u igri Japana, 63-godišnji Akira Nišino, koji je zemlju izlazećeg sunca preuzeo od Vahida Halilhodžića nakon što je izboren plasman u Rusiju. “Lavovi” su u pobjedi nad Poljskom (2:1) pokazali disciplinu, taktičku zrelost,

kvalitet... “Igrali smo sjajno. To je naša igra i tako treba da se ponašamo protiv Japana. Vjerujemo jedan u drugoga i to je najbitnije. Nadam se trijumfu”, rekao je 26-godišnji kapiten Senegala Sadio Ma-

ne, koji je objasnio situaciju oko “trake”. “Kujate je naš kapiten, kada je ušao protiv Poljske htio sam da mu dam traku, ali me zamolio da je zadržim do kraja. Kujate je skroman momak”, poručio je superstar

SENEGAL

4-2-3-1 4-4-2 Kavašima Ndiaje Sakai Vag Jošida Sane Šođi Kulibali Nagatomo Sabali Šibasaki Gej Hasebe Kujate Haraguči Sar Inui Mane Kagava Niang Okazaki Sou Selektor: Akira Selektor: Ali Nišino Sise JEKATERINBURG - Stadion: Jekaterinburg. Kapacitet: 33.061. Sudija: Đanluka Roki (Italija). Pomoćnici: Elenito di Liberatore (Italija), Mauro Tonolini (Italija). Početak: nedjelja, 17.00.

Liverpula. Čast Samuraja ili krik lavova? B.T.

GRUPA G RAZIGRANA ENGLESKA NAPADA PANAMU U 30. MEČU NA TURNIRU NEDJELJA, 14.00

ENGLESKA

PANAMA

3-5-2 4-5-1 Pikford Penedo Voker Muriljo Stons Tores Megvajer Eskobar Tripije Dejvis Jang Gomez Henderson Kuper Loftus Čik (Ali) Godoj Lingard Barsenas Sterling Rodrigez Kejn Peres Selektor: Geret Selektor: ErSautgejt nan Dario NIŽNJI NOVGOROD Gomez - Stadion: Nižnji Novgorod. Kapacitet: 43.319. Sudija: Gehad Griša (Egipat). Pomoćnici: Reduan Ačik (Maroko), Valid Ahmed (Sudan). Početak: nedjelja, 14.00.

Albion iz grada Maksima Gorkog vidi nokaut fazu Da li će neka nova Engleska obezbijediti plasman u 1/8 finala ili će simpatična Panama sačuvati nadu u plasman među 16 najboljih - odgovor nam krije grad velikog sovjetskog pisca Maksima Gorkog, Nižnji Novgorod, koji se od 1932. do 1990. zvao Gorki. “Gordi Albion” napada debitante u 2. kolu grupe G u nedjelju (14.00)! Razigrana družina Gereta Sautgejta je zahvaljujući Heriju Kejnu odradila Tunis

(2:1), a sa nova tri boda bi čekirala prolaz. “Panama je fizički jaka reprezentacija, ali favoriti smo i to treba da iskoristimo. Protivnični igrači će vjerovatno pokušati da nas zaustave na sredini terena prekršajima”, rekao je 47-godišnji Sautgejt, koji još ne zna da li će moći da računa na vezistu Delea Alija, koji ima problema sa butinom... “Najvažnije od svega je što smo kvalitetniji od Paname”, nadovezao se nekadašnji de-

Engleze brine Ali, a ne Panama: Geret Sautgejt sa ekipom fanzivac Kristal Palasa, Aston Vile i Midlzbroa. “Crvena plima” je dugo odolijevala Belgiji, ali je uništena pod naletima “crvenih đavola” (3:0). Međutim, Blas Perez se ne predaje. “Engleska je favorit, ali

potrudićemo se da im otežamo posao. Još nismo ispali sa turnira, tako da ćemo uraditi sve da obradujemo naš narod”, poručio je 37-godišnji napadač Paname pred 30. meč na šampionatu. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

ARTJOM DZJUBA

Želim da se javno zahvalim crnogorskom treneru Miodragu Grofu Božoviću i gubernatoru Tulske oblasti Alekseju Djuminu, jer su vjerovali u mene i pomogli mi daostavrim snove - igram u dresu Rusije na Mundijalu u svojoj zemlji

KOLUMBIJA

Dresovi natopljeni kokainom

Na suprotnim stranama traže trijumf: Robert Levandovski i Hames Rodrigez

GRUPA H POLJSKA KOLUMBIJA NEDJELJA, 20.00

A SAD - JURIŠ... Na papiru su izgledali moćno, bili favoriti iz sjenke, ali veliki snovi su se srušili kao kula od karata... Sada je sve stalo u 90 minuta na Kazanj areni u Kazanju - Poljska i Kolumbija se sastaju u 2. kolu grupe H i odlučuju o sopstvenoj sudbini u međusobnom duelu. Ko pobijedi - zadržaće šanse da se plasira među 16. Ko izgubi - spakovaće stvari i vratiće se kući. “Bjelo - crveni” su razočarali protiv Senegala (poraz 2:1)... “To ne smije više da nam se dešava”, samokritičan je kapiten Robert Levandovski, koji je ubijeđen da je osvajač trećeg mjesta iz 1974. i 1982. izvukao pouke. “Vjerujem u naše drugo lice protiv Kolumbije. Nalazimo se u teškoj situaciji, ali sudbinu još držimo u našim rukama. Biće teško, ali cilj je jasan: to su tri boda”, rekao je 29-godišnji napadač Bajerna iz Minhena. I “kafeterosi” su odigrali ispod nivoa, a to je iskoristio Japan (2:1)... “Sami smo krivi za sve. Ali, najbitnije od svega je da imamo motiva i šansu da ispravi-

Policija Kolumbije je na međunarodnom aerodromu u Bogoti pronašla 14 replika dresova fudbalske reprezentacije Kolumbije, natopljenih sa ukupno pet kilograma kokaina. Istražitelji su naveli da su agenti odsjeka za borbu protiv narkotika posumnjali kada su vidjeli da se paket sa dresovima šalje u Holandiju. Šverceri ponekad koriste odjeću natopljenu drogom, a zatim osušenu za transport narkotika. B.T.

MARK VAN BOMEL

POLJSKA

KOLUMBIJA

4-2-3-1 4-2-3-1 Šćešni Ospina Pišček Arijas Cionek Sančez Pazdan Mina Ribus Mohika Krihovjak Lerma Zjelinski Barios Lineti Rodrigez Grosicki Kintero Milik Kvadrado Levandovski Falkao Selektor: Selektor: Hoze Adam Navalka Pekerman KAZANJ - Stadion: Kazanj arena. Kapacitet: 42.873. Sudija: Sesar Ramos (Meksiko). Pomoćnici: Marvin Torentera (Meksiko), Migel Ernandez (Meksiko).

mo stvari. Vjerujte u našu selekciju”, poručio je 26-godišnji ofanzivac Kolumbije, Hames Rodrigez, koji neće imati pomoć suspendovanog Karlosa Sančeza. Poljska i Kolumbija su jedini meč odigrali 30. maja 2006. godine - bila je to prijateljska utakmice i “kafeterosi” su slavili sa 2:1. Sada je bitan samo juriš na tri boda... B.T.

Iz Australije u svoj PSV

Mundijal u Rusiji još nije gotov za Australiju, ali se Holanđanin već “vratio kući” - Mark van Bomel, pomoćnik selektora “kengura” Berta van Marvijka, novi je trener holandskog PSV-a. Van Bomel se tako vraća u svoju zemlju, gde je završio igračku karijeru 2013. godine noseći dres PSV-a. Bivši igrač Fortune, PSV-a, Barselone, Bajerna i Milana je tako uplovio u trenerske vode, pošto je do sada bio samo pomoćnik. Van Bomel će ostati do kraja SP uz Australiju, a onda će sjesti na klupu PSV gdje je zamijenio Filipa Kokua koji je prešao u Fenerbahče. B.T.

ZAŠTO SPONZORI BJEŽE OD RAFE MARKEZA

SAD: Stop za rekordera Rafael Markez je živa legenda latinoameričkog fudbala - 39-godišnji štoper Meksika je u trijumfu protiv Njemačke (1:0) odigrao 15 minuta i postao je član odabranog kluba ljudi koji su igrali na pet Svjetskih prvenstava. Tu su još Rafin zemljak Antonio Karbahal i Njemac Lotar Mateus... A razlog zašto legendarni “sombrero” nije dizan u nebesa je - kriminal! Kako javlja američki portal “Jahu Sports”, Rafa se našao u nebranom grožđu zahvaljujući starom pajtosu Raulu Floresu Ernandezu. Ernandez, po zanimanju “biznismen” iz Gvadalahare, je prije godinu dana uhapšen u Americi i sumnja se da je aktivan učesnik u švercu kokaina iz Meksika. Amer i č ke v l a s t i tvrde da su Markez i Ernandez “više od prijatelja”, pa je samim tim fudbaler dospio na zvaničnu “crnu listu” američkog ministarstva finansija. Šta to znači? To znači da nijedna firma koja posluje u Americi ne smije da bude viđena ni blizu Rafe, inače će ih vlasti udariti po džepu. Istraživanje Njujork tajmsa govori da čak i slučajno plasiranje brenda u istom kadru sa Markezom košta milion i po dolara, dok bi se Markez neko brendira-

ŠTA MARKEZ NE SMIJE...

*Markez ne pije brendiranu vodu koju njegovi saigrači piju na treninzima *Kloni se svih bilborda i reklama tokom treninga i utakmice *Ne odsjeda u hotelima koji su bilo kako povezani sa Amerikom *Njegova trening majica je bez ijednog sponzora *FIFA je “savjetovala” televizije da ga ne intervjuišu sa bilo kakvim brendom u kadru *Ukoliko nekako bude izglasan za igrača utakmice, Badvajzer, sponzor te nagrade, nekako ‘e morati da nađe načina da mu izbjegne uručivanje iste nje sa namjerom kaznilo sa deset miliona dolara i trideset godina zatvora! Markez je demantovao da ima bilo kakve veze sa Ernandezom, ali to teško da mu je popravilo imidž kod američke finansijske policije, a Rafino prisustvo u meksičkoj reprezentaciji je prava noćna mora za svakog sponzora. Međutim, nije baš svako odustao od nekadašnjeg igrača Barselone. Rafin dugogodišnji sponor Puma mu je ponosno čestitao na petom mundijalskom nastupu. A pošto je Puma njemačka firma, njih SAD ne mogu da sankcionišu. B.T.

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

SL - AJKULE PRESKOČILE ŠPANIJU, DA

Radović pot

Dio crnogorske eskpedicije prije jučerašnjeg otvaranja

OTVORENE MI, DANAS I SJUTRA NAŠI TAKMIČARI NA TERENIMA

Lavovi, Lavice, aNa Drašković, Dukić...

Spektakularnom manifestacijom sinoć su u Taragoni otvorene XVIII Mediteranske igre, a od danas kreću borbe za medalje. Od crnogorskih takmičara danas će na terene rukometašice, rukometaši, karatistkinja Ana Drašković, jedriličar Milirukometaša je otputovalo u Tavoj Dukić. Izabranice Pera Johan- ragonu - Igor Radojević, Marko sona će na otvaranju tur- Čampar, Milan Popović, Mile Mijušković, Aleksandar Bakić, Vanira od 10 sati igrati protiv silije Kaluđerović, Božidar LekoSrbije. Biće ovo sjajna privić, Stefan Jokić, Danilo Mihalika da se mlade “lavice” ljević, Luka Radović, Matija Pijoš jednom dokažu Stažurica i Admir Pelidija rom kontinentu. Za sju-

Otvaranje XVIII Mediteranskih igara

tra je zakazan duel protiv Turske. Oslabljeni i povredama osakaćeni rukometaši su u izmijenjenom sastavu otputovali u Kataloniju. Bez četiri igrača koja su igrala baraž protiv Hrvatske “lavovi” će danas igrati protiv Slovenije (12h). Drašković će u kategoriji do 55 kilograma na tatami od devet sati. Jedriličar Milivoj Dukić u kategoriji laser 10 u plovidbu kreće danas (14h). A.K.

⌦ Alen Kasmić Nevjerovatna borba, žestoki dueli po cijelom bazenu, a na kraju još jedna pobjeda “ajkula”. Vaterpolisti Crne Gore savladali su Španiju (10:8) i plasirali se u finale završnog turnira Svjetske lige u Budimpešti. Biće ovo treće finale za naše najbolje vaterpoliste - u Podgorici 2009. su savladali Hrvatsku za titulu, a godinu kasnije izgubili od Srbije (14:10) nakon penala u Nišu. Za drugi trofej u istoriji Mlađan Janović i drugovi će igrati večeras (19.45h) protiv Mađarske koja je uz dosta muke savladala Japan. Većinom prvog poluvremena viđen je pravi rat u bazenu i tvrda igra. “Ajkule” su nakon prvih osam minuta imali 3:2, a minimalnu prednost zadržali su i na velikom odmoru (5:4). Meč je prelomljen u trećoj dionici. Fenomenalni Đuro Radović je početkom tog period pogodio za 6:4, a nakon dvije sjaj-

ne odbrane Dejana Lazovića i novog gola Radovića Crna Gora je otišla na 7:4. Tada se mirnije disalo, sve je išlo lakše. Aleksandar Ivović je uoči odlučujuće četvrtine pogodio za 8:5, a odbrana crnogorske selekcije je bila odlična, iako je “furija” često imala igrača više. “Igrači su stvarno bili fantastični od samog početka, vidjelo se da žele uspjeh ovdje i ovo je njihova pobjeda. Nije bilo lako, igra se peti dan zaredom tako da je trebalo dosta snage. Imali smo nekih grešaka u prvoj četvrtini, ali je poslije sve bilo mnogo bolje. Možemo biti zadovoljni ulaskom u finale”, rekao je se-

Vaterpolisti Crne Gore i Mađarske će se druGi put sastati na zaVršnoM turniru sVjetske liGe - u Grupi je bilo 12:9 za “ajkule”

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 6. 2018.

ZLATIČANIN IZGUBIO OD RAMIRESA

ANAS ZA TITULU PROTIV MAĐARSKE

TOPIO FURIJU

Sjajna partija i četiri gola za finale: Đuro Radović

CRNA GORA - ŠPANIJA 10:8 (3:2, 2:2, 3:1, 2:3) BUDIMPEŠTA - Bazen: Dunav arena. Sudije: Vojvodin (Rusija), Aleksandresku (Rumunija). Igrač više: Crna Gora 8 (4), Španija 12 (4). Peterci: Crna Gora 1 (1), Španija 1 (1)

Lazović, Draško Brguljan, Banićević, Petković, Vidović, Đuro Radović 4, Mlađan Janović 2, Đurđić 2, Ivović 2, Mišić, Drašković, Spaić, Kandić. Selektor: Vladimir Gojković

lektor Gojković nakon meča i osvrnuo se na finale. “Očekujemo pune tribine, tako da neće biti lako. Ostaje nam da odmorimo igrače koji su bili pod većim teretom, koliko je to moguće. Ali, znajući sve njih - kad se igra finale zaboravlja se umor.” Sa dva vezana gola Španija je zaprijetila i na 1:34 do kraja prišla na 9:8, ali to je bilo sve. Već u sljedećem napadu Bogdan Đurđić je bio precizan za 10:8 i finale. Najefikasniji u redovima Crne Gore bio je Đuro Radović sa četiri gola iz isto toli-

Pinedo, Munariz 2, Granados, Del, Kabanjas 1, Larumbe, Fernandez, Espanjol, Taul 1, Perone 3, Maljark 1, Bustos, Behar. Selektor: David Martin

SEMAFOR Polufinale Mađarska - Japan Crna Gora - Španija

19.45h 18.15h

11:9 10:8

Subota Finale Crna Gora - Mađarska Za treće mjesto Japan - Španija

ko šuteva, dok su se po dva puta u listu strijelaca upisali Janović, Ivović i Đurđić. Na drugoj strani najbolji je bio Felipe Perone sa tri pogotka.

SPORT

Žestok poraz koji brine

NBA DRAFT

Dončić u Dalasu, Musa u Bruklinu Toliko čekan NBA draft održan je u noći između četvrtka i petka u Barklis centru u Njujorku, a nakon “izvlačenja” nije bilo iznenađenja. Finiks je opravdao očekivanja košarkaške javnosti i kao prvog pika izabrao krilnog centra Arizone Deandrea Ejtona. Drugi pik je Marvin Begli koji ide u Sakramento, dok je treći bio najbolji igrač Evrope Luka Dončić. Slovenca je izabrala Atlanta, ali ga je odmah trejdovala u Dalas u zamjenu za Traea Janga i budućeg pika druge runde. Takođe, Džanan Musa iz Cedevite je izabran kao 29. pik prve runde i karijeru će nastaviti u Bruklinu. Naravno, sve oči su bile uprte u superstara Real Madrida. Košarkaški kritičari ističu da Dončić nije mogao da dobiju bolju sredinu za napredak pošto franšizu iz Teksasa već dvije decenije predvodi Dirk Novicki. Legenda magične igre će sigurno biti odličan mentor mladom Dončiću koji će takođe sarađivati sa jednim od najboljih trenera u NBA ligi. “Jako smo zadovoljni. Luka je igrač koga smo ciljali. U jednom trenutku smo pomislili da bismo mogli da ga uzmemo direktno, ali shvatili smo brzo da od toga nema ništa pošto je bio previše dobar”, rekao je Rik Karlajl i osvrnuo se na trejd sa Atlantom. “Napravili smo dobar dogovor, otišli smo korak naprijed. Atlanta je dobila odličnog igrača, a mi momka za koga vjerujemo da ima kvalitet da nosi ovu franšizu u budućnosti”. A.K.

RIK KARLAJL, (trener Dalasa)

Jako smo zadovoljni. Luka je igrač koga smo ciljali. U jednom trenutku smo pomislili da bismo mogli da ga uzmemo direktno, ali shvatili smo da od toga nema ništa pošto

je bio previše dobar

Očekivala se pobjeda kojom bi se vratio na veliku scenu i krenuo ka novom osvajanju šampionskog pojasa. Umjesto toga, bolan poraz koji će ostaviti posljedice - Dejan Zlatičanin izgubio je u Njujorku od Roberta Ramiresa iz Meksika prekidom u drugoj rundi. Popularni “dinamit” je borbu završio sa slomljenim nosom i vilicom. Meksikanac je dva puta obarao Zlatičanina, a sudija je nakon druge serije udaraca odlučio da prekine duel. “Možda je taj poraz od Garsije poremetio Dejana više nego što smo mislili”, rekao je Zlatičaninov promoter Lu Dibela nakon duela. Zlatičanin je od početka borbe bio u problemu, već u prvoj rundi dobio je žestok udarac u bradu. Izgledalo je da može da reaguje, kada je sa dva krošea uzdrmao i umalo oborio Ramire-

PORAZA (DRUGI PROTIV RAMIRESA) DOŽIVIO JE DEJAN ZLATIČANIN U KARIJERI, A IMA 23 POBJEDE sa, koji se, međutim, brzo sabrao, krenuo silovito naprijed i primorao sudiju da prekine meč. “Sada sam zabrinut za njegovo ozdravljenje i oporavak. Bio je to prilično žestok poraz, nakon koga samo želite da se fizički oporavi, pa tek onda da razmišljate o drugim stvarima”, zaključio je Dibela. A.K.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me , Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Alen Kasmić

SUBOTA

RTCG 1 HD 14.00h 16.50h 19.50h

19.50h 10.00h 13.00h 14.05h 16.00h 17.30h 20.30h 04.10h

ATP Hale, tenis WTA Birmingem, tenis ATP Kvins, tenis Profi boks

SPORTKLUB 3

Jedan od derbija drugog kola Svjetskog prvenstva Poljska Kolumbija RTCG 1 HD, 19.50h

ARENASPORT 2 20.00h 21.00h 22.00h

09.40h Australija - Argentina, odbojka 12.10h Brazil - Poljska, odbojka 22.00h 15.00h Ekstremni sportovi 20.00h Profi boks 21.45h

SPORTKLUB 4

13.30h 16.00h

SPORTKLUB 6

Belgija - Tunis, fudbal 12.45h Švajcarska - Njemačka, fudbal J. Koreja - Meksiko, fudbal na pijesku Njemačka - Švedska, fudbal 14.00h Portugal - Francuska, fudbal pijesku RTCG 2 15.15h Italija - Ukrajina,na fudbal na Njemačka - Švedska, fudbal pijesku Bjelorusija - Azerbejdžan, SPORTKLUB 1 16.30h fudbal na pijesku Japan - Srbija, odbojka ARENASPORT 1 F1 Francuska, trening ATP Hale, ATP Kvins, tenis 11.10h Formula 3 F1 Francuska, kvalifikacije 15.15h Svjetska liga, vaterpolo SAD - Rusija, odbojka Svjetska liga, vaterpolo Italija - Francuska, odbojka 16.45h Svjetska liga, vaterpolo Brazil - Argentina, odbojka 18.15h 19.45h Svjetska liga, vaterpolo

SPORTKLUB 2

11.30h 12.30h 14.00h 20.30h

● NE PROPUSTITE

Moto sport Iran - Bugarska, odbojka 19.00h

SPORTKLUB 5

Košarka 3 na 3 Košarka 3 na 3 Košarka 3 na 3

ARENASPORT 3 St. Louis - Milvoki, bejzbol

ARENASPORT 4 Argentina - Škotska, ragbi

NEDJELJA

EUROSPORT Spidvej

EUROSPORT 2

20.00h 13.30h Njemačka - J. Koreja, odbojka 23.00h

● NE PROPUSTITE

Superbajk MLS, fudbal

RTCG 1 HD 14.50h 17.00h 19.50h

WTA Istburn, tenis

SPORTKLUB 6

12.45h Ukrajina - Njemačka, fudbal na pijesku 14.00h Bjelorusija - Francuska, fudbal Poljska - Kolumbija, fudbal na pijesku 15.15h Italija - Švajcarska, fudbal na SPORTKLUB 1 pijesku Australija - Poljska, odbojka 16.30h Azerbejdžan - Portugal, fudbal na pijesku Japan - Kanada, odbojka Kina - Srbija, odbojka F1 Francuska, trka ARENASPORT 1 Italija - SAD, odbojka 10.15h Formula 3 13.00h Red Bul Air force SPORTKLUB 2 15.00h Red Bul Air force Formula 3 WTA Istburn, tenis 16.15h Indikar ATP Hale, tenis 19.10h WTA Birmingem, ATP Hale, tenis EUROSPORT ATP Kvins, WTA Birmingem, Auto trke tenis 13.45h 16.30h Auto trke 17.45h Auto trke SPORTKLUB 3 22.45h Superbajk

RTCG 2

19.50h

07.10h 10.00h 13.30h 16.10h 20.30h

12.00h 13.00h 14.30h 15.30h

Aktuelni vladar planete nema prava na kiks Njemačka - Švedska RTCG 1 HD, 19.50h

Engleska - Panama, fudbal 13.00h Japan - Senegal, fudbal Poljska - Kolumbija, fudbal

SPORTKLUB 5

13.30h Bugarska - J. Koreja, odbojka 16.00h Iran - Njemačka, odbojka 17.30h Francuska - Rusija, odbojka 12.30h 21.00h Naskar 23.00h

EUROSPORT 2 Biciklizam MLS, fudbal

GLAVNI GRAD PODGORICA

PREDLOG LOKALNOG AKCIONOG PLANA ZA POSTIZANJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI U GLAVNOM GRADU ZA PERIOD 2019. 2020. GODINE

Rodna ravnopravnost podrazumijeva ravnopravno učešće žena i muškaraca, kao i lica drukčijih rodnih identiteta u svim oblastima javnog i privatnog sektora, jednak položaj i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i sloboda i korišćenje ličnih znanja i sposobnosti za razvoj društva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada. Rod je društveno uspostavljena uloga žena i muškaraca u javnom i privatnom životu koja se razvila na biološkoj razlici polova. Pol predstavlja biološku karakteristiku po kojoj se razlikuju ljudska bića na muška i ženska. Jednake mogućnosti podrazumijevaju nepostojanje ograničenja po osnovu pola za učešće muškaraca i žena u političkoj, ekonomskoj, društvenoj, kulturnoj i drugim oblastima života, čime se obezbjeđuje ostvarivanje njihovih prava i sloboda. Nasilje po osnovu pola je djelo kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, mentalna, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelom koja ozbiljno sputava lice da uživa u svojim pravima i slobodama u javnom ili privatnom životu, uključujući porodično nasilje, incest, silovanje i trgovinu ljudima, u skladu sa posebnim zakonom; Rodna ravnopravnost se bazira na jednostavnom principu jednakog prava svih ljudskih bića da razvijaju svoje sposobnosti, usavršavaju lične kapacitete, učestvuju u izgradnji i obogaćivanju društvenih dobara, kontrolišu i podjednako koriste resurse zajednice čiji su članovi/ice. Istovremeno, to znači i priznavanje prava na jednakost i prava na različitost, što konceptu rodne ravnopravnosti daje širinu u osvjetljavanju različitih uloga i odnosa muškaraca i žena u svakom pojedinačnom društvu, te afirmisanje svih pozitivnih vrijednosti koje nastaju različitim potrebama, težnjama i znanjima pojedinaca/ki, kao i specifičnostima koje potiču od bioloških razlika. Jednaka prava muškaraca i žena i zaštita njihovih ljudskih prava su neophodni za mir, održivu demokratiju, ekonomski razvoj, a shodno tome i za bezbjednost i stabilnost. Ravnopravnost muškaraca i žena utemeljena je međunarodnim i nacionalnim pravnim izvorima. Akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu za period 2019.-2020. godine (u daljem tekstu: Plan) je razvojni dokument na nivou Glavnog grada za implementaciju politike rodne ravnopravnosti. Plan se oslanja na tri osnovna činioca: normativni kontekst –međunarodni i domaći; kontekst strateških planskih dokumenata koji se donose na državnom nivou; socijalni kontekst u Glavnom gradu. Plan je zasnovan na međunarodnim i domaćim pravnim izvorima koji tretiraju problematiku rodne ravnopravnosti. Dokumenta usvojena od strane UN su: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948. godine), Konvencija o zabrani svih oblika diskriminacije žena (1979. godine) i Opcionog Protokola kao pravnog sredstva za sprovođenje Konvencije, Pekinške deklaracije i Platforme za akciju (1995. godine). Među najvažnijim dokumentima usvojenim od strane Savjeta Evrope su: Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda; Evropska socijalna povelja, te niz Preporuka - o uravnoteženom učešću muškaraca i žena u javnom i političkom odlučivanju; o integrisanju rodnog principa u javnu politiku; o pomirenju radnog i porodičnog života; o zaštiti žena od nasilja; o standardima i mehanizmima za postizanje rodne ravnopravnosti; rodno budžetiranje kao sredstvo za očuvanje ženskog zdravlja, zatim Rezolucija 176 (2004.) o uvođenju načela rodne ravnopravnosti na regionalni i lokalni nivo; Priručnik – rodno budžetiranje praktična implementacija CDEG (2008.)15; Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbul, maj 2011.), čija je među prvima potpisnicama i Crna Gora. Među dokumentima OEBS-a su: Moskovski dokument, OSCE Akcioni plan za promovisanje rodne ravnopravnosti, Odluka Ministarskog savjeta (MS) 14/05 o ženama i sprječavanju konflikta, kriznim situacijama i post-konfliktnom oporavku, Odluka MS 15/05 o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, Odluka MS 7/09 o učešću žena u javnom i političkom životu. Međunarodna organizacija rada usvojila je više konvencija, od kojih treba istaći: Konvencija 100 o jednakim zaradama za rad jednake vrijednosti, Konvencija 111 o sprječavanju diskriminacije u pogledu zapošljavanja i zanimanja, Konvencija 156 o jednakim mogućnostima i jednakom tretmanu radnika i radnica, Konvencija 183 o zaštiti materinstva (2000). Dokumenta Evropske unije su: Amsterdamski ugovor, te mnogobrojne direktive - 75/117/EEZ o primjeni principa jednakog tretmana za žene i muškarce u odnosu na dostupnost zaposlenja, profesionalnu obuku, napredovanje na radnom mjestu (76/2007/EEZ, 79/7/EEZ, 86/378/EEZ), dok posebnu zaštitu za radnice trudnice, materinstvo i roditeljsko odsustvo utvrđuju sledeće direktive: 86/613/EEZ, 92/85/EEZ, 96/34/EEZ. Značajne su i Direktiva 76/207/EEZ koja se tiče jednakog tretmana za žene i muškarce u odnosu na pristup zaposlenju, profesionalne obuke, napredovanje na poslu, kao i na uslove rada, poznata kao direktiva jednakog tretmana, kao i Direktiva 2002/73/EZ koja je dopuna direktive jednakog tretmana i po prvi put jasno definiše seksualno uznemiravanje na radnom mjestu. Takođe, Direktiva 2006/54/EZ objedinjuje 6 direktiva i odnosi se na primjenu principa jednakih mogućnosti i jednakog tretmana žena i muškaraca u odnosu na zaposlenje i zanimanje. Značajna je i Povelja o osnovnim pravima 2000, kao i Strategija za ravnopravnost žena i muškaraca 2010. – 2015. (koji predstavlja radni program za rodnu ravnopravnost EK), zatim Evropa 2020 – Strategija razvoja. Nacionalni pravni izvori koji se odnose na oblast rodne ravnopravnosti pored Ustava Crne Gore, koji garantuje ravnopravnost žena i muškaraca i obavezuje državu da na polju rodne ravnopravnosti vodi politiku jednakih mogućnosti, kao i da preduzima posebne mjere kako bi se one stvorile, čine još zakoni, kao i drugi pravni dokumenti. Pored Zakona o rodnoj ravnopravnosti, u Crnoj Gori donijeto je više antidiskriminacionih zakona: Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i druge, a u mnoge zakone iz različitih oblasti unesene su norme antidiskriminacionog karaktera, odnosno norme kojima se obezbjeđuje ravnopravnost žena i muškaraca (Zakon o radu, Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, Zakon o izboru od-

bornika i poslanika, Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, Zakon o Državnom tužilaštvu, Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o strancima i dr.), što je sve od uticaja na položaj žena u crnogorskom društvu.

1. NAČELA Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou ističe sljedeća načela kao fundamentalna na polju rodne ravnopravnosti: • Ravnopravnost žena i muškaraca je fundamentalno pravo - Lokalne i regionalne uprave moraju ovo pravo sprovoditi u svim domenima svoje odgovornosti, uključujući obavezu da eliminišu sve oblike diskriminacije, bila ona direktna ili indirektna; • Da bi rodna ravnopravnost bila zagarantovana, moraju se rješavati pitanja višestruke diskriminacije i hendikepa - Višestruka diskriminacija i hendikep bazirani na, osim rodnim, razlikama u rasi, boji, etničkoj i društvenoj pripadnosti, genetskim karakteristikama, jeziku, vjeri ili vjerovanju, političkom ili drugom mišljenju, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovini, rođenju, invaliditetu, starosti, seksualnoj orjentaciji ili društveno-ekonomskom statusu, moraju takođe biti uzeti u obzir prilikom rješavanja pitanja ravnopravnosti između žena i muškaraca; • Podjednako učešće žena i muškaraca u procesima odlučivanja je preduslov za demokratsko društvo - Pravo na ravnopravnost žena i muškaraca zahtijeva da lokalne i regionalne vlasti preduzmu sve odgovarajuće mere i usvoje sve potrebne strategije u cilju promovisanja podjednake zastupljenosti i učešća žena i muškaraca u svim sferama uprave; • Eliminisanje rodnih stereotipa je fundamentalno za postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca - Lokalne i regionalne vlasti moraju podsticati eliminaciju stereotipa i prepreka na kojima se temelje nejednakosti u pogledu statusa i položaja žena i koji povećavaju nejednako vrednovanje uloga žena i muškaraca u političkom, ekonomskom, društvenom i kulturnom smislu; • Uvršćivanje rodnih stavova u sve aktivnosti lokalne i regionalne uprave je neophodno u procesu poboljšanja ravnopravnosti između žena i muškaraca - Stanovišta rodne ravnopravnosti moraju biti uzeta u obzir prilikom sastavljanja strategija, metoda i instrumenata koji utiču na svakodnevni život lokalnog stanovnišva. Iskustvo žena na lokalnom nivou, uključujući i njihove životne i radne uslove, moraju biti analizirani i uzeti u obzir; • Pravilno obezbjeđivanje resursa za akcioni plan i program je neophodan alat u unaprjeđivanju rodne ravnopravnosti - Lokalne i regionalne uprave moraju sastaviti akcioni plan i program ravnopravnosti, koji obuhvata dovoljno finansijskih i ljudskih resursa koji su potrebni za njegovo sprovođenje.

2. METODOLOGIJA Plan je urađen u skladu sa : Zakonom o rodnoj ravnopravnosti („Službeni list RCG“, broj: 46/07 i „Službeni list Crne Gore“ broj: 73/10, 40/11 i 35/15), kojim je propisana dužnost državnih organa, organa državne uprave i lokalne samouprave, javnih ustanova, javnih preduzeća i drugih pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja da, radi postizanja rodne ravnopravnosti, u svim fazama planiranja, donošenja i sprovođenja odluka, kao i preduzimanja aktivnosti iz svoje nadležnosti ocjenjuju i vrednuju uticaj tih odluka i aktivnosti na položaj žena i muškaraca. Takođe, propisano je da opštine, Glavni grad i Prijestonica u okviru svojih nadležnosti, podstiču i ostvaruju rodnu ravnopravnost, odnosno preduzimaju mjere i aktivnosti od značaja za ostvarivanje rodne ravnopravnosti; Planom aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori 2017-2021, koji je Vlada Crne Gore usvojila u martu 2017. godine, koji predstavlja razvojni dokument za implementaciju politika rodne ravnopravnosti, zasnovanog na međunarodnim i domaćim pravnim izvorima koji tretiraju problematiku rodne ravnopravnosti, čiji je cilj, između ostalog, i pružanje institucionalnih mehanizama za sprovođenje rodne ravnopravnosti u svim lokalnim samoupravama; Odlukom o ostvarivanju rodne ravnopravnosti („Službeni list Crne Gore-opštinski propisi“, broj: 11/14, 26/17), propisano je da se princip ravnopravnosti obezbjeđuje donošenjem i realizacijom lokalnih planova djelovanja; Deklaracijom o ravnopravnosti polova („Službeni list RCG-opštinski propisi“, broj: 04/04) propisano je da je preduslov za uključivanje što većeg broja žena u sferu javnog života, njihovo osnaženje, kroz edukativne programe i statističke studije o muškarcima i ženama u rodnoj perspektivi; Memorandumom o saradnji potpisanim 28. novembra 2014. godine, između Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Ministarstva za ljudska i manjinska prava - Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti i Glavnog grada, koji ima za cilj uspostavljanje principa po kojima će se vršiti međusobne konsultacije, razmjenjivati informacije i zajednički raditi na realizaciji aktivnosti koje imaju za cilj uspostavljanje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou. Memorandumom je, kao jedna od aktivnosti definisana i obaveza Skupštine Glavnog grada da usvoji Lokalni akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti. Za potrebe izrade Nacrta Plana, gradonačelnik je formirao Radnu grupu koju su sačinjavali predstavnici: • Službe Skupštine Glavnog grada; • Sekretarijata za rada, mlade i socijalno starnje; • Sekretarijata za finasije;

• Sekretarijata za kulturu i sport; • Službe gradonačelnika; • JU Centra za socijalni rad za Glavni grad – Podgorica, opštine u okviru Glavnog grada- Golubovci i Tuzi ; • Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore. U postupku izrade ovog Plana prikupljani su podaci od relevantnih državnih institucija. Krajem 2017. godine Glavni grad je započeo sa aktivnostima na izradi Predloga lokalnog akcionog plana za rodnu ravnopravnost u Glavnom gradu. S tim u vezi raspisan je Javni poziv nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti za učešće u radu Radne grupe na izradi Predloga lokalnog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu. Javni poziv nevladinim organizacijama za saradnju i partnerstvo, broj: 06-032/17-4331 od 27. oktobra 2017. godine objavljen je u dnevnim listovima i na sajtu Glavnog grada, trajao je 15 dana i na isti se nije prijavila niti jedna nevladina organizacija. Nakon toga, gradonačelnik je donio Rješenje o obrazovanju Radne grupe, broj: 01031/17-8536 od 22. novembra 2017. godine.

3. OPIS STANJA Prema podacima dobijenim iz Monstata, u aprilu 2018. godine, u Crnoj Gori živi 618 500 stanovnika, od čega je u Glavnom gradu Podgorici 184 600 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika u Podgorici, 90 300 je muškog pola, a 94 300 žena. U Podgorici je zaposleno 87 000 stanovnika, od čega 46 300 muškaraca i 40 600 žena. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na dan 31. januar 2018. godine nalazilo se ukupno 48.580 nezaposlenih lica (od čega 28.531 žena), dok je na teritoriji Glavnog grada Podgorica bilo 11050 nezaposlenih lica, od kojih je 6895 (62.4℅) žena. Prema podacima Ministarstva prosvjete Crne Gore iz februara 2018. godine, u Glavnom gradu -Podgorica nalazi se 45 obrazovno-vaspitnih ustanova (2 predškolske ustanove, 2 resursna centra, 30 osnovnih škola i 11 srednjih škola), u kojima je 4029 zaposlenih, od kojih 714 muškaraca (17,7℅) i 3315 žena (82,3℅). Od 45 direktora/ica, 20 (44,4℅) su muškarci, a 25 (55,6℅) žena. Na teritoriji Glavnog grada Podgorice, sjedište ima 6 zdravstvenih ustanova: Dom zdravlja Podgorica, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, Klinički centar Crne Gore, Institut za javno zdravlje i ZU Apoteke Crne Gore –Montefarm. U navedenim ustanovama, ukupno je 3726 zaposlenih, od čega je 2777 (74,53℅) žena i 949 (25,47℅) muškaraca. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore, u JU „Centar za djecu i mlade“ Ljubović, ukupno je 39 zaposlenih, od kojih su 23 žene (58,9%), a 16 muškarci (41,1%), a na rukovodećem mjestu je žena; u JU Zavod „Komanski most“ Podgorica, ukupno je 83 zaposlenih, od kojih je 70 žena (84,3%), a 13 muškaraca (15,6%), a na rukovodećem mjestu je muškarac; u Centru za socijalni rad Podgorica ukupno je 100 zaposlenih, od kojih je 85 žena (85%) i 15 muškaraca (15%), a na rukovodećem mjestu je žena; u Zavodu za socijalnu i dječju zaštitu, ukupno je 16 zaposlenih, od kojih je 12 žena (75%) i 4 muškarca (25%), a na rukovodećem mjestu je muškarac. Prema podacima Ministarstva kulture Crne Gore u javnim ustanovama kulture na teritoriji Glavnog grada, ukupno je 295 zaposlenih, od kojih je 144 muškarca (48,81℅) i 151 žena (51,19℅). Na rukovodećim mjestima je 30 zaposlenih, od kojih je 15 muškaraca i 15 žena. Prema podacima Sekretarijata za lokalnu samoupravu, iz januara 2018. godine, u Glavnom gradu ( organima uprave, stručnim i posebnim službama i javnim službama čiji je osnivač Glavni grad), ukupno je 2880 zaposlenih. Na mjestima gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika su muškarci, a na mjestu glavnog administratora žena. U Skupštini Glavnog grada Podgorica predsjednik i sekretar su muškarci. U organima uprave Glavnog grada, stručnim i posebnim službama ukupno je 703 zaposlenih, od čega je 368 žena, i 335 muškarca. Na rukovodećim mjestima u organima/službama Glavnog grada su 4 žene (Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Sekretarijat za kulturu i sport, Služba gradonačelnika i Služba glavnog administratora) i 15 muškaraca (Sekretarijat za finansije, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj, Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje, Služba Skupštine, Služba za zajedničke poslove, Uprava lokalnih javnih prihoda, Direkcija za imovinu, Komunalna policija, Komunalna inspekcija, Služba zaštite, Centar za informacioni sistem, Služba za unutrašnju reviziju, Služba menadžera i Služba za javne nabavke). U javnim službama čiji je osnivač Glavni grad, ukupno je 2361 zaposlenih, od čega je 745 žena i 1616 muškarca. Na rukovodećim mjestima izvršnog direktora/ke ili direktora/ke u okviru 20 javnih službi čiji je osnivač Glavni grad (društva sa ograničenom odgovornošću i javne ustanove) je 7 žena (“Čistoća” d.o.o., “Zelenilo” d.o.o., “Putevi” d.o.o., JU “Gradsko pozorište”, JU Kulturno-informativni centar “Budo Tomović”, JU Kulturno-informativni centar “Zeta” Golubovci, JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju) i 14 muškaraca (“Vodovod i kanalizacija” d.o.o., “Komunalne usluge” d.o.o., “Pogrebne usluge” d.o.o., “Sportski objekti” d.o.o., “Tržnice i pijace” d.o.o., “Deponija” d.o.o., “Parking servis Podgorica” d.o.o., Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o., Agencija za stanovanje d.o.o., JU Narodna biblioteka “Radosav Ljumović”, JU “Muzeji i galerije”, JU Kulturno-informativni centar “Malesija” Tuzi, JU “Dječji savez” i JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci).

Organi upravljanja društvima sa ograničenom odgovornošću - odbori direktora se sastoje od 5 članova. Od ukupno 55 članova/ica odbora direktora, 14 su pripadnice ženskog pola (25,45 %), a pripadnika muškog pola je 41 (74,55 %). U jednom odboru direktora (“Deponija” d.o.o.) nijesu zastupljene pripadnice ženskog pola. Od 11 odbora direktora d.o.o. u jednom odboru direktora (“Pogrebne usluge”) predsjednica je pripadnica ženskog pola. Glavni grad je osnivač 9 javnih ustanova (Narodna biblioteka “Radosav Ljumović”, “Muzeji i galerije”, “Gradsko pozorište”, Kulturno-informativni centar “Budo Tomović”, Kulturno-informativni centar “Zeta” Golubovci, Kulturno-informativni centar “Malesija” Tuzi, Javna ustanova za brigu o djeci “Dječji savez”, Javna ustanova za smještaj rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci i Javna ustanova Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju). Organi upravljanja u javnim ustanovama – savjeti i upravni odbori se sastoje od 5 članova, a jedan upravni odbor ima 3 člana. Od ukupno 43 člana savjeta i upravnih odbora, 19 su pripadnice ženskog pola (44,19 %), a pripadnika muškog pola je 24 (55,81 %). U jednom Savjetu (KIC “Malesija” Tuzi) nijesu zastupljene pripadnice ženskog pola. Od 9 savjeta i upravnih odbora javnih ustanova, u jednom Savjetu (KIC “Budo Tomović”) i u jednom upravnom odboru (JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju) predsjednice su pripadnice ženskog pola. Dakle, od ukupno 98 članova/ica organa upravljanja d.o.o. i javnih ustanova, 33 su pripadnice ženskog pola (33,67 %), a pripadnika muškog pola je 65 (66,33 %). Od ukupno 20 organa upravljanja d.o.o. i javnih ustanova u tri su predsjednice pripadnice ženskog pola. Od ukupno 59 odbornika/ca, u Skupštini Glavnog grada, je 21 (35,59 %) odbornica, i 38 (64,40 %) odbornika. Skupština Glavnog grada kao stalna radna tijela obrazovala je 5 odbora i 3 savjeta, a svi odbori imaju predsjednika i po osam članova. U Odboru za Statut i propise zastupljene su 4 pripadnice ženskog pola, a u Odboru za izbor i imenovanja zastupljene su 3 pripadnice ženskog pola (jedan član Odbora nije imenovan). U Odboru za finansije, privredu i razvoj zastupljene su 2 pripadnice ženskog pola, a u Odboru za društvene djelatnosti, međuopštinsku i međunarodnu saradnju zastupljeno je 5 pripadnica ženskog pola. U Odboru za planiranje i uređenje prostora, komunalno-stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine zastupljena je jedna pripadnica ženskog pola. Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova ima predsjednika i 12 članova, od kojih su 3 pripadnice ženskog pola. Savjet za pitanja lica sa invaliditetom ima predsjednika i 12 članova, od kojih je 6 pripadnica ženskog pola (jedan član Savjeta nije imenovan). Savjet za prevenciju narkomanije ima predsjednika i 8 članova, od kojih su 4 pripadnice ženskog pola. Dakle, od ukupno 78 članova stalnih radnih tijela Skupštine Glavnog grada, 28 su pripadnice ženskog pola (35,89 %), a pripadnika muškog pola je 50 (64,10 %). Od 44 člana 5 odbora, 15 je pripadnica ženskog pola, a od 34 člana 3 Savjeta 13 je pripadnica ženskog pola. U stalnim radnim tijelima Skupštine Glavnog grada, na mjestu predsjednice radnog tijela zastupljene su tri pripadnice ženskog pola (Odbor za izbor i imenovanja, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova i Savjet za prevenciju narkomanije).

4. PRIORITETNE OBLASTI • Planom je predviđeno sedam prioritetnih oblasti i to: • unapređenje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti; • rodno osjetljivo vaspitanje i obrazovanje; • rodna ravnopravnost u ekonomiji; • rodno zasnovano nasilje; • rodno osjetljiva zdravstvena zaštita; • mediji i kultura; • ravnopravnost u procesu odlučivanja u političkom i javnom životu.

5.STRATEŠKI CILJEVI Planom su, kroz sedam prioritetnih oblasti, definisani strateški i konkretni ciljevi, kako slijedi: • Unapređenje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti Strateški cilj: Uspostavljanje društva jednakih mogućnosti i eliminisanje svih oblika diskriminacije po osnovu pola Cilj 1.1. Načelo rodne ravnopravnosti integrisano u izradu i primjenu svih lokalnih dokumenata i djelovanja lokalnih tijela Cilj 1.2. Sprovođenje međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava žena Cilj 1.3. Promocija antidiskriminacionog zakonodavstva

• Rodna ravnopravnost u obrazovanju Strateški cilj: Uvođenje rodno osjetljivog obrazovanja i vaspitanja Cilj 2.1. Promovisati učešće žena u obrazovnim programima Cilj 2.2. Unaprijeđena rodna ravnopravnost u sportu • Rodna ravnopravnost u ekonomiji Strateški cilj: Povećati zaposlenost žena i ukloniti diskriminaciju žena na tržištu rada Cilj 3.1. Povećana zapošljivost žena, posebno teže zapošljivih kategorija Cilj 3.2. Podsticati žensko preduzetništvo i samozapošljavanje Cilj 3.3. Postignut visok stepen usklađenosti radnih i porodičnih obaveza žena i muškaraca Cilj 3.4. Promocija antidiskriminacionog zakonodavstva u oblasti prava na rad • Rodno zasnovano nasilje Strateški cilj: Suzbiti sve oblike nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te unaprijediti položaj i zaštitu prava žrtava svih oblika nasilja Cilj 4.1 . Promovisanje mehanizama za borbu protiv trgovine ljudima Cilj 4.2. Ojačan sistem socijalne i druge podrške i zaštite žrtava nasilja u porodici Cilj 4.3. Povećan nivo informisanosti i znanja javnosti o posljedicama rodno zasnovanog nasilja i zakonskoj zaštitnoj regulativi • Rodno osjetljiva zdravstvena zaštita Strateški cilj: Obezbijediti kvalitetnu i dostupnu rodno osjetljivu zdravstvenu zaštitu Cilj 5.1. Unaprijeđene mjere za očuvanje reproduktivnog zdravlja žena i obezbijeđena kvalitetnija dostupnost zdravstvene zaštite Cilj 5.2. Poboljšan rad savjetovališta u preventivnoj zdravstvenoj zaštiti • Mediji i kultura Strateški cilj: Suzbijati rodne stereotipe i uvesti politike rodne ravnopravnosti u medije i kulturu Cilj 6.1. Povećana medijska vidljivost primjene politika rodne ravnopravnosti. Cilj 6.2. Unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u oblasti kulture Cilj 6.3. Podstaći publikovanje i unaprijediti medijsku promociju djela i građana/ki koji /e promovišu rodnu ravnopravnost • Ravnopravnost u procesu odlučivanja u političkom i javnom životu Strateški cilj: Ravnopravno učešće žena i muškaraca na svim nivoima odlučivanja Cilj 7.1. Postignuta uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na lokalnom nivou vlasti Cilj 7.2. Povećan broja žena pripadnica manjiskih grupa, posebno pripadnica nacionalnih manjina, RE, kao i OSI populacije u političkom životu

4. RESURSI ZA REALIZACIJU PLANA • Sredstva za realizaciju aktivnosti iz Plana obezbijediće se iz: • Budžeta Glavnog grada • Donacija • Korišćenjem domaćih i međunarodnih fondova • Obezbjeđenjem sponzorstava od strane privatnih firmi i kompanija ili ostvarivanjem partnerstava sa firmama/kompanijama koje imaju razvijene programe društveno-odgovornog poslovanja. Sredstva za realizaciju aktivnosti biće planirana Budžetom Glavnog grada.

5. PLAN PRAĆENJA, SPROVOĐENJA I PROCJENE USPJEŠNOSTI Koordinatrka za rodnu ravnopravnost sprovodiće i pratiti realizaciju Plana. Uspješnost realizacije Plana biće praćena pomoću definisanih indikatora za pojedinačne aktivnosti. Skupština Glavnog grada će razmatrati izvještaj o realizaciji Plana/finalna evaluacija tj. procjena uspješnosti čitavog Plana biće urađena na kraju perioda određenog za realizaciju aktivnosti.

6. PLAN KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠČU Cilj komunikacije sa javnošću je da se obezbijedi vidljivost Plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu za period 2019. – 2020. godine, odnosno planiranih aktivnosti.

• Plan komunikacije sa javnošću uključuje sljedeće: • Objavljivanje Plana na sajtu Glavnog grada; • Štampanje i distribucija Plana; • Obavještavanje nadležnog tijela na nacionalnom nivou o usvojenom Planu; • Obavještavanje relevantnih institucija na lokalnom nivou o usvojenom Planu; • Informisanje medija na lokalnom i nacionalnom nivou o usvojenom Planu odnosno realizaciji planiranih aktivnosti;

1.Strateški cilj: Uspostavljanje društva jednakih mogućnosti i eliminisanje svih oblika diskriminacije po osnovu pola Aktivnosti

Nosioci aktivnosti i partneri

Vremenski okvir

Indikatori

Potrebna finansijska sredstva

Cilj 1. 1: Načelo rodne ravnopravnosti integrisano u izradu i primjenu svih lokalnih dokumenata i djelovanja lokalnih tijela 1.1.1. Prilikom izrade i primjene svih lokalnih dokumenata uključiti rodno senzitivan pristup uz obavezu upotrebe rodno senzitivnog jezika u tim dokumentima

Glavni grad

period 2019-2020

- Broj lokalnih dokumenata u čiju izradu je uključen rodno senzitivan pristup i imaju orodnjene indikatore

Resursi Glavnog grada

Cilj 1. 2. Sprovođenje međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava žena 1.2.1. Organizovati promociju ženskih ljudskih prava i istorije ženskog pokreta

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

- Broj i vrsta događaja organizovanih u cilju promocije

Resursi Glavnog grada

NVO sektor Međunarodne organizacije Cilj 1.3: Promocija antidiskriminacionog zakonodavstva 1.3.1. Organizovati lokalnu kampanju upoznavanja javnosti sa mehanizmima zaštite od diskriminacije po osnovu pola ili bilo kog oblika diskriminacije

Glavni grad

period

- Organizovana kampanja

Resursi Glavnog grada

Relevantne institucije

2019-2020

- Broj događaja

Donacije

- Vrsta i broj distribuiranog materijala

NVO sektor Međunarodne organizacije

2. RODNA RAVNOPRAVNOST U OBRAZOVANJU Strateški cilj: Uvođenje rodno osjetljivog obrazovanja i vaspitanja Aktivnosti

Nosioci aktivnosti i partneri

Vremenski okvir

Indikatori

Potrebna finansijska sredstva

- Broj organizovanih događaja

Resursi Glavnog grada

Cilj 2.1.Promovisati učešće žena u obrazovnim programima 2.1.1. Podrška ženama (sa posebnim osvrtom na žene sa invaliditetom, samohrane majke , djecu i mlade sa invaliditetom RE populacije, žene žrtve nasilja, žene srednjih godina koje su ostale bez posla, žene starije dobi, itd.) za učešće u obrazovnim programima.

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

NVO sektor Međunarodne organizacije

- Broj polaznika/ca - Broj medijskih nastupa

Donacije

2.1.2. Oragizovati likovni/ literarni konkurs za osnovne škole sa teritorije Glavnog grada na temu „Rodna ravnopravnost u mom gradu“

Glavni grad

period

-Organizovan događaj

Resursi Glavnog grada

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj učesnika

Donacije

-Medijska promocija

NVO sektor

Cilj 2.2. Unaprijeđena rodna ravnopravnost u sportu 2.2.1. Održati festival ženskog sporta

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

-Održan festival

Resursi Glavnog grada Donacije

NVO sektor 3. RODNA RAVNOPRAVNOST U EKONOMIJI Strateški cilj: Povećati zaposlenost žena i ukloniti diskriminaciju žena na tržištu rada Aktivnosti

Nosioci aktivnosti i partneri

Vremenski okvir

Indikatori

Potrebna finansijska sredstva

Cilj 3.1. Povećana zapošljivost žena, posebno teže zapošljivih kategorija 3.1.1. Kreiranje i sprovođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, posebno teže zapošljivih kategorija žena

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj i vrsta kreiranih i sprovedenih mjera aktivne politike zapošljavanja

Resursi Glavnog grada Donacije

-Broj žena uključenih u mjere aktivne politike zapošljavanja

NVO sektor Međunarodne organizacije

Cilj 3.2.Podsticati žensko preduzetništvo i samozapošljavanje 3.2.1. U periodu 20192020 unapređenje povoljnijih kreditnih linija za žene

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

NVO sektor Međunarodne organizacije

-Broj uspostavljenih kreditnih linija -Broj odobrenih kredita za žene u okviru postojećih kreditnih linija pod povoljnijim uslovima

Resursi Glavnog grada Donacije

3.2.2. Sprovoditi programe obuke i seminare za žene koje otpočinju privatni biznis ili su vlasnice MSP, uz posebne obuke za žene iz teže zapošljivih kategorija

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

3.2.3. Finansijska podrška poljoprivrednih aktivnosti žena i finansiranje projekata gdje su nosioci žene sa sela

Glavni grad

3.2.4. Organizovati obuke za specifična zanimanja za teže zapošljive kategorije žena

Glavni grad

period

-Broj obuka

Resursi Glavnog grada

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj učesnika/ca uključenih u mjere aktivne politike

Donacije

NVO sektor

- Broj sprovedenih Resursi Glavnog grada programa obuke i seminari Donacije za žene koje otpočinju privatni biznis ili su vlasnice MSP

Međunarodne organizacije

-Broj žena obuhvaćenih programom period 2019-2020

NVO sektor Međunarodne organizacije

Broj žena-preduzetnica u ruralnom području

Resursi Glavnog grada

-Odobrena kreditna sredstva ženama sa ruralnog područja

zapošljavanja

Cilj 3.3.Postignut visok stepen usklađenosti radnih i porodičnih obaveza žena i muškaraca 3.3.1. Proširenje postojećih kapaciteta i usluga ustanova za brigu o djeci

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

NVO sektor Međunarodne organizacije

3.3.2. Organizovanje kampanje o ravnomjernoj raspodjeli kućnih i porodičnih obaveza

-Broj novootvorenih ustanova za brigu o djeci -Broj i vrsta usluga i djece obuhvaćenih uslugama

Budžet Crne Gore Resursi Glavnog Grada Donacije

Glavni grad

period

-Organizovana kampanja

Budžet Crne Gore

Relevantne institucije

2019-2020

- Broj saopštenja za javnost

Resursi Glavnog Grada

NVO sektor

-Press clipping

Donacije

Međunarodne organizacije 3.3.3. Proširenje sistema usluga za brigu o starima

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj i vrsta usluga za stara lica

Budžet Crne Gore Resursi Glavnog Grada Donacije

NVO sektor Međunarodne organizacije Cilj 3.4. Promocija antidiskriminacionog zakonodavstva u oblasti prava na rad 3.4.1.Organizovati okrugle stolove, konferencije u cilju razmjene dobrih praksi i primjene međunarodnog i nacionalnog antidiskriminacionog zakonodavstva u oblasti prava na rad.

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

-Organizovani okrugli stolovi -Broj učesnika/ca

NVO sektor

Budžet Crne Gore Resursi Glavnog grada Donacije

Međunarodne organizacije

3.4.2.Promocija i podsticaj Glavni grad za prelazak tržišnih učesnika Relevantne iz neformalnih (rad na crno i institucije siva ekonomija) u formalne tokove (registrovani privredni subjekti)

period

3.4.3.Suzbijanje rada na crno

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

-Organizovana promocija

2019-2020

Resursi Glavnog grada donacije

-Organizovati kampanju

Resursi Glavnog grada donacije

4.RODNO ZASNOVANO NASILJE Strateški cilj: Suzbiti sve oblike nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te unaprijediti položaj i zaštitu prava žrtava svih oblika nasilja Aktivnosti

Nosioci aktivnosti i partneri

Vremenski okvir

Indikatori

Potrebna finansijska sredstva

Cilj 4.1 . Promovisanje mehanizama za borbu protiv trgovine ljudima 4.1.1. Organizovati javne tribine, konferencije, predavanja o nasilju nad ženama žrtvama trgovine ljudima

Glavni grad

period

-Organizovan događaj

Resursi Glavnog grada

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj učesnika/ca

Donacije

Glavni grad

period

Resursi Glavnog grada

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj realizovanih programa

NVO sektor Međunarodne organizacije

4.1.2. Uspostaviti program podrške (program reintegracije za žene žrtve trafikinga i dugogodišnjeg nasilja)

-Broj učesnika

Donacije

NVO sektor Međunarodne organizacije

Cilj 4.2.Ojačan sistem socijalne i druge podrške i zaštite žrtava nasilja u porodici 4.2.1. Uspostaviti Glavni grad programe podrške za Relevantne žrtve nasilja (programe institucije samopodrške, osnaživanja) NVO sektor

period 2019-2020

-Broj realizovanih programa -Broj učesnika/ca

Resursi Glavnog grada Donacije

Međunarodne organizacije Cilj 4.3. Povećan nivo informisanosti i znanja javnosti o posljedicama rodno zasnovanog nasilja i zakonskoj zaštitnoj regulativi 4.3.1.Sprovoditi edukaciju u cilju senzibilizacije javnosti o problemu nasilja u porodici, sa akcentom na kampanju 16 dana aktivizma borbe protiv nasilja nad ženama

Glavni grad

period

-Organizovane edukacije

Resursi Glavnog grada

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj učesnika/ca

Donacije

4.3.2. Organizovati kampanju u romskim naseljima o problemu nasilja nad ženama i prisilnim brakovima RE djevojčica

Glavni grad

period

- Organizovana edukacija

Resursi Glavnog grada

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj učesnika/ca

Donacije

period

-Izrađen i publikovan materijal

Resursi Glavnog grada

-Broj medijskih izvještaja

NVO sektor

4.3.3.Izraditi edukativni Glavni grad materijal o svim oblicima nasilja i načinu suzbijanja

2019-2020

5.RODNO OSJETLJIVA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Strateški cilj: Obezbijediti kvalitetnu i dostupnu rodno osjetljivu zdravstvenu zaštitu Aktivnosti

Nosioci aktivnosti i partneri

Vremenski okvir

Indikatori

Potrebna finansijska sredstva

Cilj 5.1. Unaprijeđene mjere za očuvanje reproduktivnog zdravlja žena i obezbijeđena kvalitetnija dostupnost zdravstvene zaštite 5.1.1. Sprovoditi programe prevencije (specijalističke kontrole reproduktivnog zdravlja, ranog otkrivanja malignih oboljenja, smanjivanje rizičnih faktora, razvijanje zdravih stilova života, razvijanje lične odgovornosti osobe za zdravlje)

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

5.1.2. Sprovoditi programe obuke mladih i žena o mogućnostima planiranja porodice i primjene kontracepcije, sa posebnim akcentom na ranjive grupe

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

NVO

-Sprovedeni preventivni programi -Štampani – distribuirani letci i brošure

Resursi Glavnog grada Donacije

-Broj pregleda

Međunarodne organizacije

-Broj sprovedenih programa -Broj polaznika/ca

Resursi Glavnog grada Donacije

NVO Međunarodne organizacije

Cilj 5.2. Poboljšan rad savjetovališta u preventivnoj zdravstvenoj zaštiti 5.2.1. Organizovati edukaciju RE populacije o postupku izbora svog ljekara

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

-Organizovana obuka

Resursi Glavnog grada

- Broj i vrsta realizovanih aktivnosti i informisanih građana/ki

Resursi Glavnog grada

NVO 5.2.2. Sprovoditi program prevencije PPB (usklađen sa kompatibilnim programima prevencije HIV/AIDS, infektivnih bolesti i sl.)

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

Donacije

NVO sektor Međunarodne organizacije

6.MEDIJI I KULTURA Strateški cilj: Suzbijati rodne stereotipe i uvesti politike rodne ravnopravnosti u medije i kulturu Aktivnosti

Nosioci aktivnosti i Vremenski partneri okvir

Indikatori

Potrebna finansijska sredstva

Cilj 6.1. Povećana medijska vidljivost primjene politika rodne ravnopravnosti 6.1.1. Redovno informisanje javnosti o aktivnostima na polju postizanja rodne ravnopravnosti

Glavni grad

period

Mediji

2019-2020

-Tematske emisije sa sagovornicima/ cama na teme rodne ravnopravnosti -Spot za promovisanje rodne ravnopravnosti

Resursi Glavnog grada Donacije

Cilj 6.2. Unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u oblasti kulture 6.2.1. Sufinansiranje kulturno-umjetničkih programa i projekata koji afirmišu rodnu ravnopravnost

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

- Broj realizovanih programa - Broj učesnika/ca

Resursi Glavnog grada Donacije

NVO sektor Međunarodne organizacije

6.2.2. Organizovati Nedjelju ženskog kulturnog stvaralaštva (ŽENES)

Glavni grad

period

Relevantne institucije

2019-2020

-Organizovana Nedjelja ženskog kulturnog stvaralaštva

Resursi Glavnog grada Donacije

- Broj učesnika/ca

NVO sektor Međunarodne organizacije

Cilj 6.3. Podstaći publikovanje i unaprijediti medijsku promociju djela i građana/ki koji /e promovišu rodnu ravnopravnost 6.3.1.Medijska promocija znamenitih žena Glavnog grada kroz istoriju

Glavni grad

period

Resursi Glavnog grada

2019-2020

-Broj emisija na televizijama, radio stanicama i kolumna u pisanim medijima

Relevantne institucije

6.3.2.Podrška za objavljivanje djela koja promovišu rodnu ravnopravnost

Glavni grad

period

-Broj objavljenih djela

Resursi Glavnog grada

NVO sektor 2019-2020

Donacije

7.RAVNOPRAVNOST U PROCESU ODLUČIVANJA U POLITIČKOM I JAVNOM ŽIVOTU Strateški cilj: Ravnopravno učešće žena i muškaraca na svim nivoima odlučivanja Aktivnosti

Nosioci aktivnosti i partneri

Vremenski okvir

Indikatori

Potrebna finansijska sredstva

Cilj 7.1. Postignuta uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na lokalnom nivou vlasti 7.1.1. Ustanoviti bazu podataka o zastupljenosti žena u organima i službama lokalne uprave Glavnog grada i Službi Skupštine i na rukovodećim mjestima u Glavnom gradu

Glavni grad

7.1.2. Ustanoviti bazu Glavni grad podataka o broju žena odbornica u Skupštini Glavnog grada i u radnim tijelima Skupštine Glavnog grada

period 2019-2020

-Formirana baza podatka i njeno redovno ažuriranje

Resursi Glavnog grada

-Formirana baza podatka i njeno redovno ažuriranje

Resursi Glavnog grada

7.1.3. Ustanoviti bazu podataka o broju žena u organima upravljanja javnih službi čiji je osnivač Glavni grad (društva sa ograničenom odgovornošću i javnih ustanova)

Glavni grad

period 2019-2020

-Formirana baza podatka i njeno redovno ažuriranje

Resursi Glavnog grada

Cilj 7.2. Povećan broja žena pripadnica manjiskih grupa, posebno pripadnica nacionalnih manjina, RE, kao i OSI populacije u političkom životu 7.2.1.Organizovati obuku za pripadnice manjinskih grupa kako bi se osnažile za bavljenje politikom

Glavni grad

period

-Broj obuka

Resursi Glavnog grada

Relevantne institucije

2019-2020

-Broj učesnika/ca

Donacije

NVO sektor Međunarodne organizacije

EVALUACIONI LISTIĆ za ocjenjivanje Javne rasprave Uspješnost javne rasprave građani i drugi učesnici ocjenjuju u odnosu na pitanja: - informisanosti (putem web - sajta Glavnog grada, dnevne štampe) o predstojećoj javnoj raspravi, sadržini dokumenta i mogućnostima učešća na javnoj raspravi, - dostupnosti dokumenta koji je predmet javne rasprave, - načina organizacije javne rasprave, - zainteresovanosti za učešće u javnoj raspravi, - kvaliteta javne rasprave, - mogućnosti dobijanja povratnih informacija o podnijetim predlozima, primjedbama i sugestijama. Prema navedenim elementima, javnu raspravu povodom Nacrta Akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu za period 2019.-2020. godine, ocjenjujem sljedećom ocjenom (zaokružiti numerički izraženu ocjenu): a) Kvalitet javne rasprave: 1. 2. 3. 4. 5. b) Uspješnost javne rasprave: 1. 2. 3. 4. 5.

CRNA GORA Glavni grad Podgorica GRADONAČELNIK Broj: 01-031/18-4557 Pogorica, 21. jun 2018. godine Na osnovu člana 74 stav 7 Statuta Glavnog grada („Službeni list RCG - opštinski propisi“, broj: 28/06 i „Službeni list Crne Gore-opštinski propisi“, broj: 39/10, 18/12 i 38/17) a u skladu sa Odlukom o učešću lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova („Službeni list Crne Gore-opštinski propisi“, broj: 37/11, 30/12 i 08/17), gradonačelnik Glavnog grada donio je

Z A K L J U Č A K 1. Utvrđuje se Nacrt Akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosd u Glavnom gradu za period 2019.-2020. godine, u tekstu koji je pripremila Radna grupa za izradu Predloga nacrta Akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu za period 2019.-2020. godine, obrazovana Rješenjem gradonačelnika, broj: 01031/17-8535 od 22. novembra 2017. godine. 2. Nacrt plana iz tačke 1 ovog zaključka stavlja se na Javnu raspravu počev od 22. juna 2018. godine zaključno sa 07. julom 2018. godine. 3. Javnu raspravu organizovaće radna grupa za pripremu Predloga Akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu za period 2019.-2020. godine u skladu sa Programom javne rasprave koji je sastavni dio ovog Zaključka. 4. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.

Gradonačelnik Glavnog grada Podgorice je Zaključkom broj: 01-031/18-4557 od 21. juna 2018. godine utvrdio Nacrt Akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu za period 2019.-2020. godine. Nacrt Plana se stavlja se na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, počev od 22. juna 2018. godine i zaključno sa 07. julom 2018. godine.

PROGRAM JAVNE RASPRAVE Nacrt Plana objaviće se: -kao podlistak u dnevnom listu »Dnevne novine«, -na sajtu Glavnog grada Podgorice . Nacrt Plana će se po završetku Javne rasprave dostaviti: -Skupštini Glavnog grada Podgorice; -državnim institucijama; -organima uprave Glavnog grada, stručnim i posebnim službama i javnim službama čiji je osnivač Glavni grad; -nevladinom sektoru preko CRNVO-a. Javna rasprava održaće se u elektronskoj, pisanoj i usmenoj formi. Javna rasprava u elektronskoj formi organizuje se putem dostavljanja elektronskih primjedbi, predloga i sugestija građana i drugih učesnika na email adresu: edina.serhatlic@podgorica.me u toku cjelokupnog perioda predviđenog za javnu raspravu, a njena uspješnost i kvalitet ocjenjuju se putem evaluacionih listića koji su takođe objavljeni na internet sajtu Glavnog gradaPodgorice. Javna rasprava u pisanoj formi organizuje se putem dostavljanja pisanih primjedbi, predloga i sugestija građana i drugih učesnika na adresu: Glavni grad Podgorica, Trg Nezavisnosti bb, Podgorica sa naznakom: za Radnu grupu za rodnu ravnopravnost, zaključno sa danom okončanja javne rasprave. Pisano izjašnjenje sadrži i ocjenu uspješnosti i kvaliteta javne rasprave koja se daje na evaluacionom listiću objavljenom u podlistku dnevnog lista »Dnevne novine«, odnosno na internet sajtu. Centralna javna rasprava u usmenoj formi održaće se u zgradi Parlamenta Glavnog grada Podgorice, dana 10. jula 2018. godine sa početkom u 12:00 časova. Ocjenjivanje uspješnosti i kvaliteta usmene javne rasprave izvršiće se na evaluacionim listićima koji će učesnicima biti podijeljeni na licu mjesta. Javnu raspravu sprovešće Radna grupa za pripremu predloga Akcionog plana za postizanje i ostvarivanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu koji će, po okončanju iste, sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi sa primjedbama, predlozima i sugestijama učesnika u svim fazama donošenja akta, razlozima njihovog eventualnog neprihvatanja, prosječnom ocjenom o kvalitetu i uspješnosti javne rasprave i isti objaviti na web sajtu Glavnog grada u roku od tri dana od dana izrade.