Dnevne novine 30.06 - 01.07.2018. by Dnevne Novine

DANAS

KOŠARKAŠKI KLUB

MORNAR BAR SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018. BROJ 2107 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SPECIJALNI DODATAK

MILO ĐUKANOVIĆ

U Podgorici, kao INTERVJU: POČASNI KONZUL CG U bilo gdje u EU, SLOVENIJI VOJISLAV KOVAČ ■ 8 9 vlast se osvaja na izborima

■ 4 5

TUNELI NA AUTO PUTU

Proboj ■12 13 Vjeternika u julu, Mateševa idućeg marta DANILO BURZAN

Plaža Labud je bila “zakon” za Mogren i Sutomore ■30 31

Njegoš i Prešern vjesnici slobode naša dva naroda ■Spomenik ■ Spomenik velikom slovenačkom pjesniku France Prešernu i Prešernov park otkriveni su ove sedmice u Podgorici, povodom Dana nezavisnosti Slovenije ■Građanima ■ Građanima našeg Glavnog grada spomenik i park darovao je počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač, zahvaljujući kojem se od 2014. godine u centru Ljubljane, u Njegoševoj ulici, nalazi spomenik Petru II Petroviću Njegošu

RETROVIZOR ■ 3

Plenarno suđenje

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

●NEZVANIČNO

Moj Milane jabuko sa grane, to što o meni misliš neka se DPS-u ostvari!

Ajde vas dva, gori ste od Hanovih Bora i Ramiza

Foto: Dejan Lopičić

nek je zdravo ovaj Medo, ali ga ja više neću robijat za njega i njegovu partiju od četiri člana

Oće li ovi Hanovi puleni ulećet na teren ili će i dalje sa tribina da ubjeđuju sve nas da su najbolji

Foto: Dejan Lopičić

Jesmo li ti i ja makar njihove rezerve? Lijepo bi bilo da nas se sjete pa makar da nas ubace u 90 minutu.

PRIČA O KOLAŠINSKOM PROFESORU KOJI JE ČUVAO RUSKI MUZEJ OD BOLJŠEVIKA, A CRNOGORSKU ISTORIJU OD OTIMAČINE

O profesoru sa puškom, za odbranu muzeja

Sa 21 inspektorom do katuna i etno sela

Drugi blok TE Pljevlja gradiće se u skladu s evropskim direktivama

Profesor Mirko Mikov Medenica zasigurno će ostati upisan na stranicama istorije Kolašina kao čovjek koji je dao veliki doprinos na polju obrazovanja i očuvanja kulturne baštine grada na Tari, Morače, ali i Crne Gore. Ipak, o njemu se i danas vrlo malo zna...

● 48-49.

SUBOTA

NEDJELJA

Prioriteti turističke inspekcije ove godine su: nadzor plovnih objekata na Skadarskom jezeru i na moru, nadzor subjekata koji nelegalno obavljaju poslove turističkih agencija i nadzor privremenih objekata u zoni morskog dobra

● 16-17

● 10-11

Nakon ove Skupštine ništa više neće biti isto Potpredsjednica Opštine Kotor Ljilja Moškov (URA) kazala je juče, nakon sjednice SO Kotor za VN, “da joj se čini da je koaliciona vlast u Kotoru danas završila mandat, te da je izgubila svaki smisao”.

● 28-29

Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene jeste sa razlogom najzahtjevnije i najskuplje u procesu evropskih integracija, te Ministarstvo održivog razvoja i turizma veoma posvećeno radi na ispunjenju obaveza definisanih kroz pregovaračku poziciju i Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ističe u intervjuu Vikend novinama državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i pregovarač za ovo poglavlje Saša Radulović

U južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a poslijepodne i u večernjim satima, uglavnom u kontinentalnim predjelima, mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom. Na sjeveru više oblaka, uz povremenu kišu moguće i grmljavinu, naročito u drugom dijelu dana. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, na sjeveru povremeno umjeren do pojačan, sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha 9 do 20, najviša dnevna 18 do 30 stepeni.

Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru tokom jutra po kotlinama magla, a poslijepodne promjenljivo oblačno i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 9 do 22, najviša dnevna 21 do 32 stepena. Podgorica: Sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 21, najviša dnevna do 32 stepena.

Škola polako gubi bitku sa idolima Način odrastanja u virtuelnom, nametnutom takmičarskom mikrouniverzumu, sa lošim uzorima, uz roditeljski aranžman koji podsjeća na “All inclusive” teško može dati dobar krajnji rezultat. Dječji psiholog Zorice Minić dotakla se gotovo svih tema utiču na razvoj djeteta i tinejdžera u današnjici.

● 59-61.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

EVROPSKI IZVJESTILAC ČARLS TANOK ZA VIKEND NOVINE

Poziv za članstvo u EU, čim budu zatvorena poglavlja Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Čarls Tanok nastaviće da poziva našu zemlju da se pridruži EU čim završi pregovarački proces zatvaranja svih poglavlja, bez obzira na datum. “Nikada ne govorim nikad, ali ne želim previše da podižem očekivanja s obzirom na trenutnu političku klimu širom EU. Evropska komisija je jasno stavila do znanja da je perspektiva ulaska u 2025. godina, ali je ambiciozna. Nastaviću pozivati Crnu Goru da se pridruži EU čim završi pregovarački proces zatvaranja svih poglavlja, bez obzira na datum”, kazao je Tanok za Vikend novine. On je ponovio stav od prije godinu, da politiku treba voditi u parlamentu. “Poslanici su izabrani da preuzmu svoja mjesta i obavljaju svoje dužnosti. Opozicija treba da bude u parlamentu, razmatra i kritikuje vlast, to je od vitalnog značaja. Ovo je jedan od osnovnih principa na kojima se gradi demokratija”, kazao je Tanok. Evropski izvjestilac smatra da je očigledno da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donosi puno iskustva i da je dugo godina posvećen crnogorskom evropskom programu. “Ovo je, naravno, dobrodošlo iako je vrijedno

naglasiti da će proces pridruživanja Crne Gore biti usmjeren na rezultate i napredak u inkorporiranju postignutog, a ne na bilo šta drugo”, kazao je Tanok. Podsjetimo, Crna Gora je prije nekoliko dana, na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, otvorila pregovaračko poglavlje 17 - Ekonomska i monetarna unija. Od početka pregovora sa EU, Crna Gora je otvorila 31 od ukupno 33 poglavlja, dok je privremeno zatvorila tri poglavlja. Evropski komesar za pregovore o proširenju Johanes Han je ocijenio da otvaranje pregovora u poglavlju 17 predstavlja još jedan važan korak napred na evropskom putu, izrazivši očekivanje da će Crna Gora nastaviti da uspešno ispunjava obaveze sa evropske agende. E.Hamzić

ZBOG PRIMJENE PRAVILNIKA O ZAHTJEVIMA ZA EKODIZAJN

Od 1. jula samo sijalice ispod 100 vati

Ilustracija

Stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti snage 100 vati i veće neće biti dozvoljeno nakon 1. jula, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Razlog je, kako su objasnili, primjena Pravilnika o zahtjevima za ekodizajn neusmjerenih sijalica za domaćinstva. “Pravilnikom se zabranjuje stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti od 100 vati i veće, ali ne i prodaja onih koje su se do datuma primjene Pravilnika već našle na tržištu. Na taj način, distributerima je omogućeno da prodaju zalihe sijalica koje su uvezli do nedjelje, a zabranjuje se uvoz, odnosno stavljanje na tržište ove vrste sijalica”, kazali su iz Ministarstva. D.J.

NEDJELJNI PROMET NA MONTENEGROBERZI

NAJVIŠE TRGOVANO AKCIJAMA GENERALI OSIGURANJA Ostvareni promet na Montenegroberzi prošle sedmice je, kroz 45 zaključenih transakcija, iznosio 3.493.594 eura, saopšteno je Vikend novinama iz Montenegroberze. Najveći dio prometa, u iznosu od 3.090.559 eura, ostvaren je trgovinom akcijama kompanije Delta Generali Osiguranje Montenegro. Slijedi 353.706 eura akcija Jugopoetrola i 13.900 eura akcija pljevaljske firme Proljeće Komerc. “Kada su u pitanju kompanije čijim je akcijama trgovano, najveći rast cijene u iznosu od 450 posto zabilježile su akcije Prekookeanske Plovidbe”, navodi se u podacima Montenegroberze. D.J.

Najveći dio prometa, u iznosu od 3.090.559 eura, ostvaren je trgovinom akcijama kompanije Delta Generali

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

PLENARNO SUĐENJE I „ŽRTVE REŽIMA“ Minula neđelja bila je „švedski sto“ za kolumniste. Oglasila se tako, pored ostalih, i Dubravka Stojanović sa visprenim ogledom o sindromu hronične autoviktimizacije Srba, opet aktuelizovanom povodom obilježavanja Vidovdana i istorijskog poraza na Kosovu 1389. godine. „Pozicija žrtve”, piše Dubravka, “ moralno pere sve naredne postupke, ona je besplatna indulgencija za budućnost. Poraz je politički daleko unosniji od pobede, čist benefit…” Upravo na takvoj, gubitničkoj političkoj mantri, Demokratski front je juče u crnogorskom parlamentu, iskoristivši prisustvo Stankovića i Katnića, pokušao da se nanovo predstavi “žrtvom režima”, ne bi li tako opravdao sva nepočinstva protiv države Crne Gore i rapidan pad političkog rejtinga. Nekolicina poslanika bez imuniteta, zvanično optuženih za najteža krivična, koji su na slobodi samo zahvaljujući “obavezujućem uputstvu” i izuzetnoj privrženosti vrhodnog državnog tužioca Ivice Stankovića poštovanju prezumpcije nevinosti, besprizornim klevetama, uvredama i čak otvorenim prijetnjama, pokušali su da zamijene uloge i plenum parlamenta pretvore u sudnicu u kojoj su “optuženi” baš njihov dobrotvor Stanković i specijalni tužilac Katnić. Kad nijesu uspjeli da sa optuženičke klupe kod sutkinje Suzane Mugoše naprave “demokratsku” parlamentarnu atmosferu, skupštinski plenum su zloupotrijebili da se dodatno promovišu kao “žrtve režima” i organizuju “plenarno suđenje” tužiocima. Na sreću, bezuspješno. Autoviktimizacija medijskog koncerna “Vijesti” skoro da je dobila biblijske razmjere kao boj na Kosovu. To se najbolje ovaplotilo u njihovom komentaru odluke Suda u Strazburu, koji je potvrdio presude crnogorskih sudova o tome da su neosnovano klevetali tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i da im je dobro odmjerena kazna od 10.00 eura. Kažu u Vijestima: Ali, Sud u Strazburu nije uzeo u obzir da je Željko Ivanović to rekao kao žrtva?! Da je pozicija žrtve “besplatna induglencija za budućnost” i “čist benefit” potvrđuje slučaj ranjene Olivere Lakić. Nalaz ombudsmanke “Vijesti” Pauline Petričević unikatan je primjer pogrešne dedukcije profesionalne odgovornosti u medijima. Ona, naime, na žalbu novinarki naše redakcije Nataše Pajović i Kristine Jerkov odgovara da “Vijesti” jesu prekršile novinarski kodeks, ali i da je objavljivanje trača “bilo u javnom interesu”. Hoćemo li opet u Strazbur? Još jedna “žrtva” oglasila se, za divno čudo opet preko jedne platforme medijskog koncerna “Vijesti”. Đorđe Pinjatić, bivši poslanik DPS i pravosnažno osuđeni kriminalac, u “ekskluzivnom” intervjuu Petru Komneniću na TV “Vijesti” saopštio je kako je jednom ponio 300.000 eura Svetozaru Maroviću. Đe je tu ekskluziva? I Pinjatić i Marović su pred crnogorskim sudovima osuđeni za tamo neke finansijske malverzacije u Budvi. Ostaje, međutim, zagonetno zašto Komnenić nije dozvolio svom sagovorniku, kao “žrtvi režima”, da u njegovoj emisiji kaže ko mu je za otkup snimka o navodnom dogovoru o milion i po koruptivnih eura, za koji sam Pinjatić kaže da nikad nije realizovan, tražio 200.000 eura. Tako da nijesmo načisto u vezi s tim.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

ĐUKANOVIĆ OTVORIO KONFERENCIJU EU INTEGRACIJE ZAPADNOG BALKANA

U PODGORICI, KAO BILO GDJE U EU, VLAST SE OSVAJA NA IZBORIMA

⌦ Elhana Hamzić

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio da Crnu Goru niko i ništa neće skrenuti sa evropskog puta, i da ti koji to žele očigledno ne shvataju ili brzo zaboravljaju događaje iz ranije ili skorije istorije ovog regiona. “Želimo da poručimo da nas niko i ništa neće skrenuti sa evropskog puta. Ti centri, strukture ili pojedinci očigledno ne shvataju ili brzo zaboravljaju događaje iz ranije ili skorije istorije ovog regiona. Svima bi i danas moralo biti jasno: onaj ko usporava Crnu Goru, usporiće, možda i zaustaviti evropeizaciju Zapadnog Balkana. Ako ostavlja Zapadni Balkan na vanevropskom kolosijeku, limitira stabilnost, razvoj i konkurentnost Evrope u cjelini. Mi znamo da put ka Evropskoj uniji neće biti ni malo lak, niti lišen izazova. Kao što nije bio ni do sada. Ali mi u ovaj proces nijesmo ušli zato što očekujemo nagradu u vidu članstva u EU. Ne, mi prije svega želimo usvajanje evropskih standarda i evropskih vrijednosti, i kreiranje boljeg života i sigurni-

je budućnosti za naše građane. To je naš prevashodni cilj”, kazao je Đukanović, otvarajući regionalnu konferenciju EU integracije Zapadnog Balkana koja je juče počela u Podgorici.

■ POTREBNO OBJEDI-

NJAVANJE RESURSA

Potrebno je, kako je naveo predsjednik, objedinjavanje svih naših resursa, partija na vlasti i opozicije, i javnih institucija i civilnog društva, s ciljem da se pravila i standardi EU što prije implementiraju u našim zemljama. “Samo takvim zajedništvom možemo doći do rezultata na brži i efikasniji način. Mi u Crnoj Gori smo toga odavno svjesni. Pokazali smo to i 2013. kada smo zajedno sa opozicijom usaglasili reformu ustavnog sistema. Otvoreni smo za saradnju sa svim društvenim subjektima da reforme dovedemo do kraja. Zato je izuzetno važno prisustvo civilnog društva u svim segmentima rada naših javnih institucija”, kazao je predsjednik Crne Gore. Da politika otvorenosti nije samo deklarativna, kako je naveo Đukanović, ubjedljivo su pokazali još 2012. kada su napravili pionir-

EU prirodni ambijent za cijeli Zapadni Balkan “Naučio sam da volim Balkan bez potrebe da se njime ponosim, a ni da se stidim”, citirao je predsjednik Crne Gore dio iz antologijskog djela „Imaginarni Balkan“ Bugarke Marije Todorove. Prema riječima Đukanovića, u tom citatu je sva suština procesa evropske integracije Zapadnog Balkana. “Nijesmo ni bolji ni gori od drugih. Imamo sve vrline i mane kao i ostali evropski narodi. Jedina, ali drastična razlika je u tome, što smo mi imali nesrećni istorijski

ski potez i prvi put u istoriji pregovora sa EU, uključili preko 300 predstavnika civilnog društva u rad radnih grupa Vlade za vođenje pregovora sa EU. “Usvajanjem stotina ideja i preporuka koji su nam došli iz nevladinog sektora pokazali smo da smo otvoreni za sve dobre inicijative i ideje civilnog društva, bilo da dolaze iz nevladinih organizacija, sindikata, akademskih krugova ili medija. Posebno kada

usud da naš ekonomski razvoj i razvoj naših institucija bude otežan vjekovnim sukobima, ratnom i tranzicionom devastacijom. Vjerujem da smo danas svi svjesni težine tog bremena prošlosti, i da želimo što prije da hvatamo korak u ekonomskom i demokratskom razvoju sa razvijenim okruženjem. Zato sve svoje snage i djelovanje usmjeravamo ka procesu evropske integracije, jer je to drugo ime za stabilnost našeg regiona. EU je prirodni ambijent za cijeli Zapadni Balkan”, kazao je Đukanović. kroz kritički osvrt na rad javnih institucija daju inovativna rješenja za sprovođenje reformi u našem društvu. Razumljivo, kao što to nije moguće ni u evropskim demokratskim društvima, ni u Crnoj Gori nemamo razumijevanja za namjeru pojedinih nevladinih organizacija da pod tim imenom djeluju kao parapolitičke organizacije, da nelegitimno učestvuju u vršenju vlasti, preuzimajući ulogu državnih institucija, najčešće

u cilju ostvarivanja svojih materijalnih, političkih i drugih interesa. Za njih, kao i za njihove mentore, poruka je jedna: u Podgorici, isto kao i u Berlinu, Briselu, ili Ljubljani, ili bilo kom drugom evropskom gradu, vlast se osvaja na izborima”, poručio je predsjednik.

■ AUTENTIČNOM CIVIL-

NOM SEKTORU VRATA OTVORENA

S druge strane, za onu, kako je kazao, ogromnu, autentičnu većinu u civilnom sektoru, koja rad sagledava na kritički, argumento-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Mala Crna Gora je i u mnogo težim uslovima znala da opstane na evropskom kursu, često držeći u svojim rukama ključ za rješavanje problema od regionalnog značaja.

van i principijelan način, vrata su bila i uvijek će biti otvorena. Predsjednik smatra da je i Deklaracija „Glas Balkana“ važan dokumenat i inicijativa koja vodi ka standardizaciji i unapređenju odnosa javnog i civilnog sektora u cijelom regionu. Đukanović je posebno istakao da ga je za učešće dodatno inspirisao naziv ove završne konferencije: „Zapadni Balkan i Evropska unija – kuda idemo odavde?“. “Sazrelo je vrijeme da užurbano, ali promišljeno i ozbiljno, počnemo da radimo na traženju odgovora na ovo pitanje. Ranijih

AKTUELNO

Nije bitno koliko ste veliki, već koliko ste odlučni Naše crnogorsko, istorijsko i praktično političko iskustvo pokazuje, kako je naveo predsjednik, da za osjećaj straha ili hrabrosti ni među ljudima ni među državama, veličina i brojnost nikada nijesu predstavljali značajan faktor. “Riječju, nije bitno koliko ste veliki, već da li znate šta hoćete, i koliko ste odlučni i sposobni da to i ostvarite. Takav pristup je presudno uticao da se uspješno suprotstavimo Miloševićevoj politici ‘90ih; da učvrstimo mir i međuetnički sklad u Crnoj Gori u vrijeme raspada Jugoslavije; da sačuvamo godina smo pokazivali razumijevanje i uvažavali potrebu da EU počne da rješava svoje funkcionalne i institucionalne probleme. Čini se da smo time, nažalost, nenamjerno doprinosili evidentnom usporavanju politike proširenja, a samim tim i tempa pregovora i napretka zemalja Zapadnog Balkana prema EU. U međuvremenu, vidjeli smo i vidimo kuda to vodi. Tačnije, gdje nas opet može odvesti”, kazao je Đukanović i dodao da je ilustrativan primjer za to Makedonija. “Izgubljeno je mnogo vremena, ali je važno da je nedavno ipak postignut dogovor Skoplja i Atine, što će imati pozitivne reperkusije po region u cjelini. Isto tako kao opominjući mogli bi navesti i primjer Crne Gore, dešavanja tokom izbornog procesa 2016. Mi pozdravljamo uslovni datum za otpočinjanje pregovora sa Makedonijom i Albanijom. Ali smatramo da bi bilo daleko bolje da su ti pregovori počeli danas. Znamo to iz našeg iskustva. Jer, sve reforme na kojima EU insistira, sprovode se mnogo kvalitetnije i efikasnije kroz pregovarački proces, u saradnji sa EU partnerima”, ocijenio je crnogorski predsjednik.

■ ŠTO PRIJE ZAPOČETI PREGOVORE

Zbog toga bi, kako smatra, bi-

zemlju od bombardovanja ‘99; da održimo i razvijamo prijateljske odnose sa svim susjedima; da kao najmanja država Zapadnog Balkana postanemo lider u procesu evropskih integracija; da od jedne od najsiromašnijih republika u bivšoj Jugoslaviji postanemo država sa najvećim bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnikau regionu... Zato smatram da sve evropske države moraju hrabrije i odlučnije da krenu u rješavanje aktuelnih problema sa kojima se suočavaju. Isto važi i za institucije EU”, poručio je prvi čovjek Crne Gore. lo dobro u što skorijem vremenu započeti formalne pregovore sa svim zemljama Zapadnog Balkana. “Samo ti procesi mogu doprinijeti boljem ispunjavanju ciljeva koji su navedeni i u Strategiji 2025. i u Sofijskoj deklaraciji, kao i u izvještajima o napretku i drugim dokumentima koji se odnose pojedinačno nasve zemlje regiona. Crna Gora smatra da bi se u pregovaračkom procesu svih naših zemalja razvio takmičarski duh i uz istovremenu razmjenu iskustava dodatno podstakao proces integracije. U tome i jeste esencija ideje evropskog ujedinjenja u cjelini. S druge strane, čini se da upravo strah od posljedica dugo trajućih kriza i od neizvjesnosti, kao i posustalost vizije ujedinjenja u jednom broju zemalja članica EU snaži politike nenaklonjene daljem dinamičnom proširenju Unije, što po mom viđenju aktuelno i dugoročno limitira njenu konkurentnost na globalnoj sceni. Kao Evropljanin, vjerujem da Evropa mora učvršćenom vizijom ujedinjenja i nepokolebljivom odlučnošću političkih elita prevazići sopstvene strahove,brže i dugoročno održivo rješavati aktuelne probleme i time čuvati istorijski zasluženi globalni prestiž kao važan faktor napretka čovječanstva u cjelini”, kazao je Đukanović. Nažalost, kako kaže, primjetno je da iz određenih političkih centara ima pokušaja prenaglašavanja postojećih problema, ‘’ili vještačkog kreiranja novih, kako bi se stvorila percepcija da Crna Gora možda i ne želi ostvarenje evropskog cilja, s namjerom da se naša zemlja usporava ili čak blokira na daljem putu ka članstvu u EU”. Ambasador Mađarske u Crnoj Gori Kristijan Poša kazao je da EU ne može biti potpuna bez Zapadnog Balkana, “Stabilnost Zapadnog Balkana ne dolazi sama od sebe. Evropska Unija predstavlja mogućnost ekonomskog rasta i rasta životnog standarda”, kazao je Poša.

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

Stvoriti uslove za potpuni prekid bojkota parlamenta

Premijer Duško Marković i evropski komesar za proširenje Johanes Han saglasni su da je važno da Skupština funkcioniše u punom kapacitetu i da se stvaraju uslovi za potpuni prekid bojkota. Kako je objavljeno na Tviter nalogu Vlade, Marković i Han su u telefonskom razgovoru razmijenili mišljenja o aktuelnim te-

mama u Crnoj Gori i procesu evropskih integracija. “Komesar je zahvalio premijeru na konstruktivnoj ulozi u podršci dijalogu u okviru parlamenta o glavnim reformskim pitanjima važnim i za Crnu Goru i za Evropsku uniju”, saopšteno je na Tviter nalogu Vlade poslije telefonskog razgovora dvojice zvaničnika. A.N.

Han i Marković

DODATNA SREDSTVA EU ZA UJEDNAČENE REFORME Dodatna sredstva Evropske unije rezultiraće ujednačenim kvalitetom sprovođenja reformi na Zapadnom Balkanu u ključnim oblastima, među kojima su vladavina prava, dobrosusjedski odnosi i bezbjednost i migracije, ocijenjeno je na koordinacionom sastanku Višekorisničkog programa Ipe u Skoplju. Na sastanku su učestvovali predstavnici država Zapadnog Balkana, Turske i Evropske komisije, a u ime Crne Gore predstavnici Kancelarije za evropske integracije.

“Učesnici skupa su razgovarali o akcijama koje su predložene za finansiranje u okviru Višekorisničkog programa Ipe za 2019. i 2020. za koji je EU opredijelila 745 miliona eura”, navodi se u saopštenju. Akcije se, kako navode, odnose na vodeće inicijative EU u oblastima vladavine prava, bezbjednosti i migracija, društveno-ekonomskog razvoja, osnaživanja povezanosti, digitalne agende i dobrosusjedskih odnosa. A.N.

745

MILIONA EURA OPREDIJELILA JE EU ZA AKCIJE U OKVIRU VIŠEKORISNIČKOG PROGRAMA IPE ZA 2019. I 2020.

JAKIĆ NA ČELU SO ŠAVNIK

Novi predsjednik Skupštine Opštine (SO) Šavnik je Jugoslav Jakić, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici. Na sjednici je verifikovana odbornička lista, a novi saziv SO Šavnik čine partije “Za dobro građana ŠavnikaPobjednički!DPS Milo Đukanović i SD” sa 19 odbornika, koalicija SNP-DF sa osam odbornika i De-

mokrate koje su zastupljene sa tri odbornika. Kako je saopšteno iz Opštinskog odbora DPS, Jakić je završio Pravni fakultet. Do sada je obavljao poslove sekretara radnih tijela Skupštine opštine Šavnik, v.d. načelnika komunalne policije i potpredsjednika opštine Šavnik. Član je Izvršnog i Opštinskog odbora DPS-a Šavnik. A.N.

AKTUELNO

PREDSJEDNIK DIK A BUDIMIR ŠARANOVIĆ

PRECIZNIJE REGULISATI ODREĐENE PROCEDURE Državna izborna komisija (DIK) saglasna je sa nalazom Posmatračke misije OEBS/ ODIHIR da je potrebno preciznije regulisati određene procedure, poput postupka verifikacije potpisa podrške predsjedničkim kandidatima, rekao je predsjednik Komisije Budimir Šaranović, komentarišući opšte ocjene Finalnog izvještaja Posmatračke misije OEBS o načinu sprovođenja predsjedničkih izbora. “Važeća procedura prikupljanja potpisa i nemogućnost DIK-a da provjeri autentičnost potpisa ostavila je prostor za sumnje da je u određenim slučajevima bilo zloupoŠaranović

treba”, kazao je Šaranović agenciji MINA. Šaranović je podsjetio da je osnovna konstatacija misije da su tokom izbornog procesa poštovane temeljne slobode, da su kandidati mogli slobodno da vode kampanju i da zakonodavni okvir obezbjeđuje dobru osnovu za sprovođenje demokratskih izbora. On je naveo da je konstatovano da su sjednice DIK bile redovne i da su uglavnom ispunjeni svi zakonski rokovi, ali da je ukazano na značajne oblasti u kojima je potrebno unaprijedi nivo transparentnosti u sprovođenju izbornih procedura. A.N.

SARADNJA CRNOGORSKE I HRVATSKE SKUPŠTINE

POTPISALI PROTOKOL O SARADNJI DVA ODBORA

Sa potpisivanja sporazuma Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore Adrijan Vuksanović i predsjednik Odbora za evropske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milošević potpisali su juče u Zagrebu potpisali Protokol o saradnji. “Protokol predviđa snažniji međuinstitucionalni dijalog i razmjenu informacija i stavova s ciljem zajedničkog djelovanja dva parlamenta na evropskom nivou, prenos stručnih iskustava iz procesa pristupanja EU i sprovođenja evropskog zakonodavstva, kao i promovisanje važnosti uloge nacionalnih parlamenata u procesu evropskih integracija”, saopštili su iz Skupštine. Delegacija Odbora se susrela i sa članicom Odbora za evropske poslove i nekadaš-

njom predsjednicom Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju EU Vesnom Pusić, koja je predstavila funkcionisanje nekadašnjeg radnog tijela zaduženog za kontrolu procesa pristupanja Hrvatske, te iskustva saradnje i komunikacije u pretpristupnom periodu. Na kraju posjete, delegaciju je primila potpredsjednica Vlade i ministarka vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Marija Pejčinović-Burić, koja je naglasila odlične bilateralne odnose dvije države, te pozvala na jačanje privredne i energetske saradnje. Na sastanku je potvrđeno da će Hrvatska i dalje podržavati evropski put Crne Gore, kroz diplomatske napore i stručnu i tehničku pomoć. A.N.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

PARLAMENTARNA VEĆINA O PLAN

ČEKAMO U SKUP KOJI ŽELE DA RAZ

⌦ Elhana Hamzić Amra Nikočević

Pismo lidera Demokrata i GP URA, Alekse Bečića i Dritana Abazovića upućeno predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću u kojem su zatražili da se hitno formira parlamentarno radno tijelo, sa ciljem pronalaženja rješenja za implementaciju Plana sveobuhvatnih izbornih i drugih reformi, većina poslanika vladajuće koalicije je shvatilo kao dobar način da se i njihovih deset poslanika konačno vrate u skupštinske klupe. Poslanik DPS Nikola Rakočević za Vikend novine kaže da poslanici većine u parlamentu čekaju sve one koji žele razgovor i demokratski dijalog. “Svakako je dobro da se većina poslanika opozicije vratila u poslančke klupe. Naravno, ostaje žal za tim što Skupština još Rakočević nije u punom sastavu. Nadamo se da će se to desiti, mi onoga što je interes građana Cr- ke da je parlament najbolje orusmo otvoreni za dijalog i kompro- ne Gore odlučimo o svim budu- đe koje može da ima jedna polimise, međutim isključivo u insti- ćim aktivnostima u Skupštitička stranka. “Tu je srž demokratituciji sistema, odnosno u parla- ni i u političkom životu”, mentu, bez prethodnih bilo ka- kazao je Rakočević. je. Dobar dio opozicikvih ucjena. Naravno, jasno je je je to uvažio i vrada svi mi u politici i u životu ima- ■ PARLAMENT tili su se u poslaničmo želje, ali su te želje nekad rake klupe. Znam i SRŽ DEMOcionalne, nekad ipak iracionalda gospoda Bečić i KRATIJE ne, nekad su utemeljene u logici, Abazović podržavanekad ipak nisu. Poslanici većine Od zvaničnika EU, ju da Crna Gora bude su u parlamentu, čekaju sve one kako je kazao za naš dio EU, pa će vrlo vjeDrešević koji žele razvogovor, da otvorimo list poslanik BS Nedžad rovatno, uzimajući u obdemokratski dijalog i da na bazi Drešević, često imamo poruzir tu činjenicu, dodatno raz-

Demokrate i URA da slijede ostatak opozicije Portparol SD Stefan Šušter smatra da je pozitivno što su Demokrate i URA počele komunikaciju sa Skupštinom. “Kao sto je i predsjednik Ivan Brajović već kazao, dobro je što su Demokrate i URA konačno počele da komuniciraju sa Skupštinom, koja je, kako smo to sve vrijeme ponavljali, jedino relevantno mjesto za politički dijalog. Skupština će se svakako, kao i uvijek do sada, profesionalno odnijeti prema ovakvom njihovom predlogu i

donijeti adekvatnu odluku. Međutim, mi u SD-u zaista očekujemo da i poslanici te dvije partije slijede primjer svih ostalih kolega i konačno uzmu učešće u radu parlamenta, s obzirom da su rezultati nedavno završenih i predsjedničkih i lokalnih izbora nedvosmisleno ukazali na nikad manje povjerenje građana u politiku i djelovanje parlamentarne opozicije, što je svakako dominantno uzrokovano njihovom odlukom da “bojkotuju” parlament”, kazao je Šušter.

Šušter

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

aktuelno

nu demokata i gp ura

Sa konferencije u Londonu Foto: Dejan Lopičić

pštini one zgovaraju

Da li će se svi poslanici opozicije vratiti u poslaničke klupe? motriti ovo pitanje. Dobar dio opozicije je sad prisutan, rasprava je živa i mislim da im ostanak van skupštinske sale neće donijeti ništa dobro. No, ostaje da vidimo kako će se stvari odvijati u budućem periodu”, kazao je Drešević.

vanje stavova”, kazao je Vuksanović za Vikend novine. Poslanik Liberalne partije Andrija Popović vjeruje da će svi formirani poslanički klubovi u Skupštini Crne Gore podržati osnivanje parlamentarnog radnog tijela koje će sebaviti ■ dalji bojkot Vuksanović reformom izbornog zaštetan konodavstva, kao što je to bilo Poslanik HGI Adrijan Vuk- i u ranijim sazivima. “Kako se o reformi izbornog sanović kaže da je parlament zakonodavstva, shodno Zakojedino mesto za razgovor. “Rezultati posljednjih nu i Poslovniku Skupštiizbornih utakmica done Crne Gore odlučuje veli su do stabilizadvotrećinskom većicije prilika na crnonom ukupnog brogorskoj političkoj ja poslanika, procedura njegovog sceni, jer su izmeusvajanja je veođu ostalog, potvrma složena i prodili sav besmisao bojkota rada Skupsto nema mjesta ništine, a što je vladajukakvom uslovljavaPopović ća većina tvrdila od sanju ni ucjenama”, smamoga početka. Dalje insistitra Popović. On je podsjetio da je to pitaranje na ne izvršavanju svojih radnih obaveza je štetno nje već bilo na dnevnom redu za protagoniste takve ideje, a Skupštine krajem prošle godipokazatelj je i straha od argu- ne, uz potpunu saglasnost vlamentovane rasprave i sučelja- dajuće koalicije.

potpredsjednik skupštine gvozdenović u londonu

Samit u Londonu rezime ostvarenog napretka Važno je da samit u Londonu rezultira konkretnim dogovorima koji će doprinijeti jačanju regionalne saradnje i obezbijediti da se prevaziđu politički izazovi koji koče progres regiona, kazao je potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović. Prema njegovim riječima, “rad na razvoju infrastrukture i ekonomije nije po automatizmu doveo do unaprjeđenja saradnje u regionu kad je riječ o bezbjednosti, vladavini prava, rješavanju bilateralnih pitanja i pitanja pomirenja, koji predstavljaju temeljne pro-

bleme regiona”. On je to rekao na konferenciji o Zapadnom Balkanu, koja je održana u susret Samitu EU i Zapadnog Balkana, koji će se održati u Londonu 9. i 10. jula. “Imajući u vidu da je Crna Gora prepoznata kao zemlja sa jako dobrim susjedskim odnosima, te da nemamo otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, naš interes je da finansiranje infrastrukturnih projekata ostane u fokusu i na samitu u Londonu i da se definišu nova finansiranja”, kazao je Gvozdenović. Gvozdenović je naglasio

da ovogodišnji samit EU Zapadni Balkan treba da obezbijedi rezime ostvarenog napretka u protekle četiri godine i da odgovor na pitanje koliko i u kojim segmentima je proces unaprijedio regionalnu saradnju Zapadnog Balkana. Kako je podsjetio, najviše konkretnih projekata i inicijativa pokrenuto je u ekonomskoj dimenziji povezivanja i to u oblasti povezivanja saobraćajniih i energetskih infrastruktura, a prošle godine u Trstu i u oblasti digitalizacije i saradnje u nauci. A.N.

dps o presudi evropskog suda za ljudska prava

Slobodom izražavanja ne smiju se ugroziti druga prava Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kojom je država dobila spor u predmetu Željko Ivanović i Daily Press protiv Crne Gore, predstavlja potvrdu profesionalnosti crnogorskih sudova, ocijenjeno je iz Demokratske partije socijalista (DPS). Kako navode iz DPS, presuda je i upozorenje da pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno, te da se njegovim ostvarivanjem ne smiju kršiti druga prava garantovana Konvencijom o ljudskim pravima. “Sud je utvrdio da djelovi novinarskih tekstova objavljenih u dnevnim novinama „Vi-

jesti“, a kojim se predsjednik DPS Milo Đukanovic, bivši premijer, a sadašnji predsjednik Crne Gore, na brutalan način optužuje za izvršenje teških krivičnih dijela, nijesu nikakvi vrijednosni sudovi, već navodi koji prethodno nijesu provjeravani ni dokazani, a imali su za cilj da diskredituju ne samo Đukanovića već i njegovu porodicu”, navodi se u saopštenju DPS. Evropski sud, kako su kazali, smatra da su optužbe u tekstu objavljenom u Vijestima bile naročito ozbiljne, a da podnosioci predstavke, Željko Ivanović i Daily Press nijesu ničim te

navode potkrijepili. “Izostalo je prihvatanje greške ili javno izvinjenje a Ivanović je bio “istrajan u vrijeđanju reputacije tužioca”, navodi Sud. U DPS-u se nadaju da će ovakva presuda ugledne međunarodne institucije kakav je Evropski sud za ljudska prava doprinijeti uspostavljanju i poštovanju standarda profesionalnog novinarstva. “I da će stav da se prava drugih ljudi ne smiju kršiti pod izgovorom da se radi o slobodi izražavanja postati temeljni princip rada medijskih poslenika u Crnoj Gori”, zaključuju u DPS. A.N.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

INTERVJU: PočasNI koNzUl CRNE GoRE U sloVEN

Funkciju konzula ob počasno, a vjerujem

⌦ Sonja Ičević

ast mi je što angažmanom mogu da pomognem svojoj državi i da je predstavim u najboljem mogućem svijetlu. Drago bi mi bilo, ako bi ovakvi projekti uspjeli da podstaknu ljude dobre volje i zdravih ambicija da zajedno rade za dobrobit naših građana. Spomenik velikom slovenačkom pjesniku France Prešernu i Prešernov park otkriveni su ove sedmice u Podgorici, povodom Dana nezavisnosti Slovenije. Građanima našeg glavnog grada spomenik i park darovao je počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač, zahvaljujući kojem se od 2014. godine u centru Ljubljane, u Njegoševoj ulici, nalazi spomenik Petru II Petroviću Njegošu. Vojislav Kovač slovenačkoj javnosti postao je poznat najprije kao vrhunski sportista, a potom i kao jedan od najuspješnijih biznismena u zemlji. Uz aktivno učešće u privrednom i društvenom životu u Republici Sloveniji Vojislav Kovač se sve vrijeme zalagao za jačanje svih oblika saradnje između Slovenije i Crne Gore, te je, nakon više od dvije deceniježivota u Slo-

Ako zA kogA člAnstvo u Evropskoj uniji imA vEliku prEdnost, to jE ondA zA mAlE držAvE. prijE svEgA, vjErujEm dA EvropskA unijA bEz grAnicA nAjvišE donosi mlAdimA, omogućAvAjući im školovAnjE i sticAnjE iskustvA nA rAzličitim tržištimA unutAr Eu.

veniji, 2012. godine u starom urbanom jezgru Kranja, zakupio vrijedno arhitektonsko zdanje u kom se danas nalazi Konzulat Crne Gore. U razgovoru za Vikend novine Kovač govori o spomenicima Njegošu i Prešernu, političkim i kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije, Fondaciji “Vera Kovač”, ali i evropskom putu Crne Gore, prostoru za investicije, značaju ulaska zemlje u Evropsku uniju. VN: Nakon spomenika Petru II Petroviću Njegošu u Ljubljani, koji je svečano otvoren 2014. godine, našem glavnom gradu poklonili ste spomenik Francu Prešernu, značajnom slovenačkom pjesniku i Prešernov park. Zašto ste se odlučili za ove dvije značajne ličnosti iz naših istorija? KOVAČ: Riječ je o ličnostima koji predstavljaju dva svojevrsna simbola nacionalnog dostojanstva država

Crne Gore i Slovenije. Njegoš i Prešern, duhovna braća, ako ih mogu tako nazvati, dijelili su isti ideal, želju za slobodom, narodni preporod i kulturne veze dva naroda. Dok su u prvoj polovini 19. vijeka svojim nenadmašivim stihovima bili vjesnici budućih sloboda naših naroda, danas, na osnovu te donacije, imaju spomenike u nezavisnim državama Sloveniji i Crnoj Gori, na što sam veoma ponosan. VN: Šta vas je navelo, podstaklo na ovaj rijedak gest? KOVAČ: Podstakla me je lična, građanska i ljudska motivacija, kao i shvatanje diplomatske misije koju obavljam u funkciji počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji. Takvi gestovi su možda za sada neubičajni, ali su svakako za razvoj društva i razvoj građanske svijesti potrebni. Ideju za tako obiman pro-

Sa otkrivanja spomenika Francu Prešernu u Podgorici

Iz aviona se vidi da naša zemlja ima potencijala za razvoj VN: Gdje vidite prostora za dalji ekonomski napredak Crne Gore i prostor za investicije? Koliko je i zašto naša zemlja privlačna stranim investitorima i šta je najbolje što možemo da pružimo? KOVAČ: Ako dozvolite, našaliću se – to se vidi iz aviona. Imamo odličan potencijal za turizam i održiv razvoj. Naši potencijali su tu neprocjenjivi. Crna Gora bi trebalo da se ugleda na Sloveniju koja želi i radi na svom razvoju kao zelena takozvana butična destinacija - bez masovnog turizma. Na taj način privlači dobrostojećeg, individualnog gosta kojem za to što dobije nije žao da namijeni novac. Vjerujem da bismo u tom pravcu imali mnogo šta da ponudimo, ali i da sami razvijamo.

jekat sam dobio još prije pet godina, kada sam krenuo sa pripremama, što se poklopilo i sa jubilejom – 200 godina rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Srećom, obje države mogu da se pohvale velikanima čije su ideje prevazišle granice država i naroda. Želio sam da spomenici i vrijednosti tih pjesnika ostanu kao prisjećanje i zalog budućim generacijama pri očuvanju nacionalnih i kulturnih vrijednosti crnogorskog i slovenačkog naroda. VN: Vaš poduhvat svjedoči o istorijskim, kulturnim, političkim i ekonomskim vezama Crne Gore i Slovenije. Kada govorimo o politici, kakve su veze naše dvije države danas? KOVAČ: Sve vrijeme postoji kontinuitet političkog dijaloga na najvišem nivou, zato slobodno mogu reći da su odnosi Crne Gore i Slovenije otvoreni i i prijateljski. Republika Slovenija pruža Crnoj Gori veoma važnu stručnu pomoć tokom integracionih procesa. Slovenija generalno daje značajnu podršku Crnoj Gori na njenom putu u evropske integracije. VN: Imate li podatke o tome koliko u Sloveniji živi Crnogoraca i da li su oni spremni da pokrenu sopstveni biznis? Primjećujete li trend rasta naših studenata i učenika? KOVAČ: Nešto oko 15% odsto građana Slovenije dolazi sa prostora bivše Jugoslavije i lojalni su slovenačkom društvu. Nezvanična procjena je da je u Sloveniji oko pet hiljada ljudi iz Crne Gore, najviše ih je u Kranju gdje se i nalazi Konzulat. Raduje me da se broj studenata i učenika koji borave u Sloveniji, povećava iz godine u godinu, tako ih trenutno oko sedamdesetak studira u Ljubljani,

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

aktuelno

NIJI VoJIslaV koVač

bavljam m i časno Mariboru i Kopru. Taj broj je unazad nekoliko godina bio neznatan. VN: Šta je Vaš motiv i koje su Vaše želje i očekivanja od pozicije počasnog konzula? KOVAČ: Funkciju počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji obavljam počasno, a vjerujem i časno, bez bilo kakvih finansijskih nadoknada. Sve aktivnosti koje proizilaze iz te funkcije plaćam iz svog džepa. Kako se godinama bavim privatnim preduzetništvom, srećom, imam mogućnost da finansiram određene projekte. Zato je za mene čast da angažmanom mogu da pomognem svojoj državi i da je predstavim u najboljem mogućem svijetlu. Drago bi mi bilo, ako bi ovakvi projekti uspjeli makar malo da podstaknu sve ljude dobre volje i zdravih ambicija da zajedno rade za dobrobit građana Crne Gore. VN: Jedan od značajnijih datuma u našoj novijoj istoriji, ako ne i najznačajniji, svakako je 21. maj 2006. godine. Kako komentarišete razvojni put naše zemlje od tog datuma? KOVAČ: Na svijetu postoji više hiljada naroda, a samo nas oko dvije stotine ima svoju državu. To je velika čast, ali i obaveza. Sa ovim datumom obnove državnosti postali smo suvereni međunarodni subjekat, što nam je omogućilo da budemo u grupi izabranih naroda svjetske istorije. Dvanaest godina je puno, ali i malo vremena za realizaciju svih očekivanja. Kao država koja promoviše dijalog i toleranciju važan smo faktor stabilnosti u regionu. Svakako nijesmo riješili sve probleme, zato se nadam da ćemo do punoljetstva države biti zadovoljniji sa svime

što je postignuto. Vjerujem da država Crna Gora ima perspektivnu i lijepu budućnost. VN: Proteklih 12 godina proteklo je u znaku evropskih integracija naše zemlje... KOVAČ: Ako za koga članstvo u Evropskoj uniji ima veliku prednost, to je onda za male države. Posljednjih godina u Sloveniji skoro da nije bilo većeg javnog projekta koji je bio realizovan bez evropskih sredstava. Članstvo je važno i zbog odaziva na globalne izazove te usklađenoj politici na području terorizma, nezaposlenosti i zaštite životne sredine. Prije svega vjerujem da Evropska unija bez granica najviše donosi mladima, omogućavajući im školovanje i sticanje iskustva na različitim tržištima unutar EU.

Na svijetu postoji više hiljada naroda, a samo nas oko dvije stotine ima svoju državu. To je velika čast, ali i obaveza. Sa ovim datumom obnove državnosti postali smo suvereni međunarodni subjekat, što nam je omogućilo da budemo u grupi izabranih naroda svjetske istorije

Prenosimo poruku da se kod nas cijeni ulaganje u obrazovanje i razvoj nauke VN: Moramo se osvrnuti i na Fondaciju “Vera Kovač” i vašu pomoć crnogorskim studentima psihologije. KOVAČ: Nevladina Fondacija “Vera Kovač” svake godine nagrađuje posebnom novčanom nagradom studenta Filozofskog fakulteta iz Nikšića, koji studij-

sku godinu završi u redovnom roku sa svim položenim ispitima i sa najvišom prosječnom ocjenom. Fondacija je osnovana u znak sjećanja na moju, prerano preminulu sestru, koja je bila predavač na tom fakultetu. Osnivanjem Fondacije nastojimo da prenesemo po-

ruku mladim generacijama, da se u savremenom crnogorskom društvu cijeni njihovo ulaganje u obrazovanje i razvoj nauke. Nadam se da takvom nagradom najboljem studentu, osim dodatne motivacije, olakšavam i životne uslove za dalji studijski rad i razvoj.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Glavna turistička inspektorka svetlana Šljivančan

Sa 21 inSpektorom do katuna i etno Sela

rioriteti turističke inspekcije ove godine su: nadzor plovnih objekata na Skadarskom jezeru i na moru, nadzor subjekata koji nelegalno obavljaju poslove turističkih agencija i nadzor privremenih objekata u zoni morskog dobra.

Foto:Vedran Ilić

Uprava za inspekcijske poslove, počela je prije tri sedmice pojačani nadzor u turističkim centrima, kako na primorju, tako i na planinama, uz angažman 70 inspektora na terenu, od kojih je 21 pripadnik Turističke inspekcije. Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin u intervjuu za Vikend novine ističe da će i u ovoj ljetnjoj sezoni „svojim radnim angažovanjem doprinositi zaštiti svakog korisnika turističkih usluga“. Time žele, na prvom mjestu, da utiču na stvaranje zdrave tržišne konkurencije, ali i na kvalitet usluga u kojima mogu da uživaju gosti u Crnoj Gori. VN: Koji su ovogodišnji prioriteti inspekcijskih timova koji se formiraju zajedno sa lokalnim inspekcijama? ŠLJIVANČANIN: Prioritet u radu ove inspekcije je suzbijanje takozvane „sive ekonomije“ u oblasti turizma i ugostiteljstva. Ana-

Inspekcija u službi turista

Prioriteti turističke inspekcije su nadzor plovnih objekata na Skadarskom jezeru i na moru, nadzor subjekata koji nelegalno obavljaju poslove turističkih agencija i nadzor privremenih objekata u zoni morskog dobra

lizirajući situaciju na terenu, ove godine su određeni sljedeći prioriteti: nadzor plovnih objekata na Skadarskom jezeru i na moru, nadzor subjekata koji nelegalno obavljaju poslove turističkih agencija i nadzor privremenih objekata u zoni morskog dobra. VN: U kom terminu će biti sprovođene intenzivne kontrole turističke inspekcije? ŠLJIVANČANIN: Pojačani inspekcijski nadzor je počeo 1. maja i sprovodiće se do 1. septembra. Uz to, radne ak-

Kontrola privatnog smještaja u rukama lokalnih inspekcija VN: Registrovani izdavaoci privatnog smještaja često navode da ih inspekcije temeljno kontrolišu, za razliku od nelegalnih izdavalaca. Na koji način će se proširiti opseg kontrole smještaja koji nije registrovan ni prijavljen zbog nelegalnog poslovanja? ŠLJIVANČANIN: Nadzor privatnog smještaja, shodno no-

vom Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu koji je stupio na snagu početkom ove godine godine, vrši inspekcija koja djeluje u okviru lokalne uprave. Ova vrsta nadzora nosi sobom niz poteškoća, kako u samom načinu sprovođenju inspekcijskog pregleda, tako i u dokaznom postupku. Zato smo početkom ove sezone, u cilju pre-

nošenja našeg iskustva i našeg načina rada inspektorima iz lokalnih uprava, organizovali u primorskim opštinama zajedničke obilaske objekata privatnog smještaja koji nisu imali odobrenje za rad, odnosno prijavu obavljanja djelatnosti, a reklamiraju se na onlajn rezervacionoj platformi Booking.com.

tivnosti ove inspekcije odvijaju pojačano i tokom zimske turističke sezone, kao i u vrijeme realizovanja đačkih ekskurzija, te novogodišnjih i božićnih praznika. VN: Na koji način će se kontrolisati davanje usluga u seoskim domaćinstvima, katunima i etno selima? ŠLJIVANČANIN: Ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu kontrolisaće takođe inspektori lokalne uprave, dok će na katunima i etno selima za to biti angažovani turistički inspektori. VN: Da li će ugostiteljski objekti na primorju moći da određuju posebne cijene hrane i pića za različite kategorije gostiju, kao što su prošle godine pojedini davali popuste za domaće goste? ŠLJIVANČANIN: Turistička inspekcija nema informacije da pojedini ugostiteljski objekti daju popuste domaćim gostima. VN: Da li Turistička inspekcija ima mogućnost da utiče na realizaciju prekršajnih naloga koje je izdala, te na pokretanje prekršajnih postupaka? ŠLJIVANČANIN: Inspek-

tori, nakon utvrđenih nepravilnosti, izdaju prekršajni nalog odgovornom licu, ako ono prihvata odgovornost za učinjeni prekršaj. U suprotnom, odgovorno lice podnosi zahtjev za sudsko odlučivanje. U ovom slučaju sud donosi rješenje kojim se lice oglašava krivim ili oslobađa odgovornosti. Ako inspektor nije zadovoljan krajnjim ishodom ovakvih sudskih postupaka, on ima mogućnost žalbe Višem sudu. Takođe, inspektori podnose zahtjeve Centralnoj banci Crne Gore, kao krovnoj finansijskoj instituciji, te drugim poslovnim bankama

60 odsto novčanih kazni čiji je ukupan iznos 758.000 eura, naplaćeno je za prošlu godinu

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

AKTUELNO

NIN ZA VIKEND NOVINE Naplaćeno 60 odsto prošlogodišnjih novčanih kazni

VN: Koliki je ukupan iznos sredstava za koje je inspekcija prošle godine izdala prekršajne naloge i koji je procenat realizacije? ŠLJIVANČANIN: Turistička inspekcija je tokom 2017. godine izdala 2.178 prekršajnih naloga. Ukupan iznos novčanih kazni bio je 758.000 eura, a od toga je naplaćeno 60 odsto.

TURISTIČKI INSPEKTOR KONTROLISAĆE OVOG LJETA STANJE U TURISTIČKIM CENTRIMA ŠIROM CRNE GORE

za prinudnu naplatu novčanih sredstava. VN: Koliko turističkih inspektora će biti angažovano ovog ljeta i da li je to dovoljan broj za obim posla koji ih očekuje? ŠLJIVANČANIN: Ovog ljeta će biti angažovano 17 turističkih inspektora u primorskim opštinama, jedan u Podgorici i tri na sjeveru. Ovaj broj inspektora je usklađen sa brojem predviđenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave za inspekcijske poslove. Međutim, uprkos toj činjenici, svako ljeto za Turističku inspekciju predstavlja poseban izazov, imajući u vidu da se broj turističko-ugostiteljskih usluga značajno povećava u toku ljeta. Ipak u odnosu na prethodne godine, turističkim inspektorima je znatno olakšano vršenje nadzora. Naime, novim Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, jedan broj nadležnosti koji se odnosi na oblast privatnog smještaja - takozvane „dilere soba“, sportsko-rekreativne aktivnosti, rent-a-car agencije i slično, prenijet je inspektorima lokalne uprave. VN: Koji su najveći izazovi turističke inspekcije i da li njeni pripadnici imaju dovoljno mogućnosti da svojim radom utiču na poboljšanje poslovnog ambijenta?

Š L J I VA N Č A NIN: I u ovoj ljetnjoj turističkoj sezoni ćemo svojim radnim angažovanjem doprinositi zaštiti svakog korisnika turističkih usluga i tako uticati na stvaranje zdrave tržišne konkurencije u ovoj oblasti poslovanja. Zakonodavni okvir u oblasti turističko-ugo stiteljske djelatnosti se mijenja u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, stvaranja jednakih uslova za sve poslovne subjekte, kao i stvaranja uslova za adekvatan odgovor sve zahtjevnijim korisnicima mnogobrojnih turističkih usluga. Turistički inspektori svojim radom - kontrolom primjene zakonskih propisa utiču na poslodavce da svoje poslovanje usklade sa zakonskim odredbama i inovativnim zahtjevima tržišta, pa samim tim utiču i na kvalitet usluge koja se pruža gostu. K.J.

Ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu kontrolisaće takođe inspektori lokalne uprave, dok će na katunima i etno selima za to biti angažovani turistički inspektori.

Svetlana Šljivančanin

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

VN DONOSE PRESJEK PROBIJENIH TUNELA NA AUTO PUTU

PROBOJ VJETERNIKA SREDINOM JULA, MATEŠEVA U MARTU ⌦ Bojana Despotović

sam od ukupno 16 tunela na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare probijeno je od početka realizacije najvažnijeg građevinskog projekta u crnogorskoj istoriji. Vikend novine vam donose posljednji presjek stanja na terenu kada su u pitanju tuneli, u čiji je proboj, osim kineskog CRBCa kao glavnog izvođača radova, direktno uključena i domaća kompanija Bemax. Proboj desne cijevi tunela Vežesnik, duge 2,5 kilometra, završen 26. juna posljednji je veliki poduhvat radnika angažovanih na izgradnji prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare. Od aprila prošle godine Vežesnik, koji je drugi tunel na dionici Smokovac-Uvač-Mateševo, je probijan uporedo sa južne i sjeverne strane, a očeku-

je se da će njegov potpuni proboj Bemax završiti u avgustu. Prije proboja lijeve cijevi Vežesnika, očekuje se proboj Vjeternika, najdužeg i najkompleksnijeg tunela na auto-putu. Kroz njega bi radnici CRBC-a i Bemax-a, prema informacijama koje su predstavnici kineske kompanije dostavili Vikend novinama, trebalo do prođu sredinom jula. Radovi na proboju Vjeternika, dugog 5.891 metar, zvanično traju već više od dvije godine, Kinezi su probili dvije cijevi tunela sa južne strane, dok sa sjeverne strane taj posao još odrađuje Bemax. “Na tunelu Vežešnik je još ostalo u lijevoj cijevi dva puta po 150 metara, dok je na tunelu Vjeternik

ostalo u obije cijevi po 35 metara da se probije. Imajući u vidu trenutne geološke uslove, naša procjena je da ćemo za 15 dana probiti tunel Vjeternik, a do kraja jula završiti sve

5 4

2 VEŽESNIK

proboj se očekuje u avgustu 2018. dužina lijeve cijevi 2.474m dužina desne cijevi 2.414m

3 MRKE

BIOČE

SMOKOVAC

TUNELA PROBIJENO JE DO SADA NA PRIORITETNOJ DIONICI AUTO-PUTA

Vilac, Mala trava, Pajkov vir, Suka i Preslo. Na svim tunelima paralelno se izvode betonski i armirano-betonski radovi na unutrašnjoj oblozi.

probijen 20. decembra 2017. dužina lijeve cijevi 839m dužina desne cijevi 804m

radove na njegovom proboju”, kažu u Bemaxu. U septembru se očekuje proboj tunela Zecka, a mjesec kasnije i Mrkog krša, Đurilovca i Kosmana. U novembru bi trebalo da budu probijene Vitanovice, dok će posljednji probijeni tunel na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare biti Mateševo, u martu iduće godine. Do sada su probijeni tuneli Jabučki krš, Klopot, Mrke,

1 SUKA

probijen 6. juna 2018. dužina lijeve cijevi 720m dužina desne cijevi 604m

4 KLOPOT

probijen 31. oktobra 2017. dužina lijeve cijevi 985m dužina desne cijevi 815m

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

13 12

MATEŠEVO

8 ĐURILOVAC

5 VILAC

probijen 27. decembra 2017. dužina lijeve cijevi 815m dužina desne cijevi 950m

6 VJETERNIK

probijanje se očekuje sredinom jula 2018. dužina lijeve cijevi 3.039m dužina desne cijevi 2.852m

7 MRKI KRŠ

probijanje se očekuje u oktobru 2018. dužina lijeve cijevi 717m dužina desne cijevi 592m

probijanje se očekuje u oktobru 2018. dužina lijeve cijevi 499m dužina desne cijevi 390m

9 KOSMAN

probijanje se očekuje u oktobru 2018. dužina lijeve cijevi 2.662m dužina desne cijevi 2.507m

10 MALA TRAVA

probijen 1. aprila 2018. dužina lijeve cijevi 1.873m dužina desne cijevi 1.902m

11 VITANOVICE

probijanje se očekuje u novembru 2018. dužina lijeve cijevi 130m dužina desne cijevi 150m

JABUKA

12 ZECKA

15 PRESLO

probijanje se očekuje u septembru 2018. dužina lijeve cijevi 690m dužina desne cijevi 667m

probijen 13. juna 2018. dužina lijeve cijevi 495m dužina desne cijevi 400m

PAJKOV VIR

probijen 27. maja 2018. dužina lijeve cijevi 365m dužina desne cijevi 205m

14 JABUČKI KRŠ

probijen 2. septembra 2017. dužina lijeve cijevi 1.455m dužina desne cijevi 1.360m

MATEŠEVO

probijanje se očekuje u martu 2019. dužina lijeve cijevi 552m dužina desne cijevi 560m

AKTUELNO

NA SKUPŠTINI DIONIČARA ODLUČENO

AKCIONARI PLANTAŽA DIJELE 600.000 EURA Akcionarima Plantaža će, od prošlogodišnje neto dobiti od 2,4 miliona, na ime dividende biti isplaćeno ukupno 600.000 eura, odlučila je Skupština dioničara. Preostali dio dobiti biće akumuliran. Akcionari su usvojili finansijske iskaze sa prošlogodišnjim izvještajem o poslovanju, prema kojem je kompanija ostvarila neto profit skoro pet odsto veći u odnosu na 2016. “Prihodi na domaćem tržištu iznosili su 15,9 miliona eura i 16 odsto su veći u odnosu

na 2016. Prihodi od prodaje na stranom tržištu iznosili su 14,6 miliona, što je četiri odsto manje, najviše zbog zastoja izvoza proizvoda Plantaža u Rusiju i finansijske krize u okviru Agrokor grupe”, kazala je izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš. Rashodi su u prošloj godini iznosili 30,2 miliona, četiri odsto više, a povećani su zbog veće proizvodnje flaširanih proizvoda. Prosječna neto zarada za stalno zaposlenog radnika u Plantažama bila je 649,73 eura. R.E.

Verica Maraš i Veselin Vukotić

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Prosječna zarada 512 eura

Ilustracija Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u maju je iznosila 512 eura, što je 0,4 odsto više nego u aprilu, pokazuju podaci Monstata. Prosječna bruto zarada bila je 768 eura. “Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju u odnosu na april zabilježile rast od 0,3 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu porasle 0,1 odsto”, naveli su u Monstatu. U odnosu na isti mjesec prošle godine, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u maju je porasla 0,2 odsto. R.E.

MINISTARKA EKONOMIJE DRAGICA SEKULIĆ

Digitalna transformacija je prilika za Crnu Goru

Digitalna transformacija velika je prilika za Crnu Goru, jer nudi šansu malim i pametnim sistemima da u kratkom vremenu riješe probleme u funkcionisanju i postanu konkurentni na globalnom nivou, ocijenila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Otvarajući radionicu za predstavnike državnih institucija, na temu “Digitalna Crna Gora - šanse i izazovi”, ona je kazala da je digitalna transformacija višedimenzionalni proces koji se mora odvijati harm o nizovano i

kontinuirano. “Informacionog društva i digitalne ekonomije nema bez moćne infrastrukture, savremenih telekomunikacionih i IT mreža”, rekla je Sekulić. Predsjednik i vlasnik kompanije New Frontier Group Branislav Vujović naveo je da je digitalna revolucija tek na početku i da će promjene koje će se dešavati u narednom periodu biti sve brže. R.E.

Poštovani korisnici Audi / Volkswagen / SEAT vozila, Prema redovnoj provjeri proizvoda objavljenih na Rapex sistemu ( sajtu za brzu razmjenu informacija o opasnim proizvodima ), ustanovili smo da se u istome nalaze i vozila iz prodajnog programa Audi / Volkswgen / SEAT čiji smo mi ovlašćeni zastupnici na teritoriji CG u skladu sa članom 19 Pravilnika o tehničkim zahtjevima za proizvode koji se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori. Obavještavamo Vas da ukoliko ste vlasnici jednog od sledećih modela:

DOO Sava Car Podgorica raspisuje

Audi:

OGLAS za prijem u radni odnos KONTROLORA NA LINIJI TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA – 2 izvršioca I ŠEFA TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA – 1 izvršilac Sa mjestom rada u Podgorici Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme, uz obavezan probni rad. Zainteresovani kandidati moraju ispunjavati sljedeće uslove:  Stečena srednja stručna sprema - Saobraćajni ili mašinski tehničar – 240 kredita CSPK - Automehaničar – 240 kredita CSPK  Posjedovanje licence za rad na tehničkom pregledu  Poznavanje rada na računaru  Položen vozački ispit (B kategorija) Svoju biografiju možete dostaviti lično ili putem pošte na adresu Dr Vukašina Markovića 184, Podgorica ili slanjem na e-mail posaosavacar@sava.co.me Rok za dostavljanje prijava je 10 dana od dana objavljivanja oglasa. Na intervju će biti pozvani samo kandidati koji ispunjavaju sve navedene uslove. DOO SAVA CAR PODGORICA

Audi Q3 koji je proizveden u periodu između septembra i novembra 2016 godine; Audi A3 koji je proizveden u periodu između marta i avgusta 2011 godine; Audi Q2, A3, A4, A5 koji su proizvedeni 29.08.2017 godine; Audi A4, A5 koji su proizvedeni od oktobra 2015 do oktobra 2017 godine.

Volkswagen: VW Arteon, Golf, Passat, Tiguan koji je proizveden u periodu između 19.01.2018 godine – 14.02.2018 godine; VW različiti modeli ( Golf, Golf Cabrio, Passat, Polo, Sharan, Golf Plus, Scirocco, Passat CC, Eos, Touran, Golf Variant, Jetta, Beetle, Beetle Cabrio, Tiguan ) koji su proizvedeni u periodu između marta i jula 2011 godine; VW Amarok koji je proizveden između 19.12.2015 – 24.11.2017 godine; VW Crafter koji je proizveden između 05.12.2016 – 07.09.2017 godine; VW Sharan, Volkswagen CC koji je proizveden između 13.09.2016 godine – 07.11.2016 godine; VW T6 koji je proizveden između 28.11.2016 – 11.01.2017 godine. SEAT:

SEAT Ateca koji je proizveden u periodu između 24-29 avgusta 2017 godine; SEAT različiti modeli ( Altea, Leon, Ibiza i Alhambra ) koji su proizvedeni u periodu između 18.03 – 28.05.2011 godine; SEAT Mii koji je proizveden između 18.05.2017 – 12.10.2017 godine; SEAT Alhambra koji je proizveden između 13.09.2016 – 02.11.2018 godine; SEAT Leon koji je proizveden između 19.09.2014 – 06.10.2014 godine

kontaktirate službu postprodaje u Rokšped Auto Centru na broj tel. 020 445 571 ili 572 kako biste provjerili da li na Vašem vozilu postoji opasan dio iz RAPEX prijave kako bi Vam isti zamijenili bez troškova. Žao nam je ukoliko će ovaj neplanirani boravak u radionici da Vam stvori neugodnosti, ali se nadamo Vašem razumijevanju i podršci u sprovođenju ovih preventivnih mjera. Cijenimo Vaše povjerenje u marku Audi / Volkswagen / SEAT i zahvaljujemo se na Vašoj lojalnosti. S poštovanjem, Odjeljenje Brige o kupcu Rokšped Auto Centar d.o.o

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

AKTUELNO

NA OKRUGLOM STOLU PREDSTAVLJENE IZMJENE U ZAKONU O JAVNIM NABAVKAMA

U slučaju kršenja odredbi tendera, privredni subjekat će biti isključen

Turista u maju više za 19 odsto

Isključenje slijedi zbog kršenja zaštite životne sredine, socijalnog i radnog prava Novi zakonodavni okvir, koji podstiče održive javne nabavke, omogućiće naručiocu tenderske dokumentacije isključenje privrednog subjekta koji je prekršio obaveze propisane tom dokumentacijom, kazao je direktor Uprave za javne nabavke Crne Gore Mersad Mujević. Kako je objasnio, riječ je o takozvanoj horizontalnoj klauzuli. “To znači da naručilac tenderskom dokumentacijom može predvidjeti isključenje određenog privrednog subjekta iz postupka javne nabavke, ako utvrdi da je prekršio obaveze zaštite životne sredine, socijalnog i radnog prava, ali i uključujući obaveze po osnovu kolektivnih ugovora”, ukazao je Mujević na okruglom stolu o održivim nabavkama i njihovoj ulozi i standardu u postižanju održivog razvoja. Predstavnica Uprave za javne nabavke Bojana Ačković navela je da je novina u zakonu i to da je naručilac, u slučaju da predvidi norme osiguranja kvaliteta ili upravljanja životnom sredinom, u obavezi da sve

Sa okruglog stola privredne subjekte uputi na odgovarajuće propise. “To dalje znači da je u obavezi da prihvati sve one propise koji su ekvivalentni mjerama koje traži, a sve u svrhu kvaliteta”, istakla je Ačković. U zakonskom rješenju, kako je dodala, naznačen je i kriterijum o ekonomski najpovoljnijoj ponudi. “Ona se određuje skladno odabiru ili odnosa cijene i kvaliteta, ili cijena i troška životnog ciklusa. Zakon či-

ni i jedan izuzetak, a to je da naručilac, robe i usluge, čija je cijena utvrđena zakonom ili drugim propisom, ne smije koristiti u tenderskoj dokumentaciji prilikom vrednovanja”, navela je Ačković. Na okruglom stolu predstavljen je i standard MEST ISO 20.400 koji ima za cilj povećanje produktivnosti, optimizaciju troškova i podsticanje inovacija na tržištu. “Riječ je o jednom od najvažnijih dokumenata koji se odnose na održive nabavke.

On definiše principe održivih nabavki, uključuje transparentnost, odgovornost, poštovanje ljudskih prava i etičnost, što je bitno za moderno poslovanje”, kazao je pomoćnik direktora u Institutu za standardizaciju Marko Šaranović. Predsjednica Tehničkog komiteta društvene odgovornosti Bosiljka Vuković-Simonović ukazala je da je MEST ISO prvi globalni međunarodni standard za održive nabavke. D.J.

U Crnoj Gori u maju je u kolektivnom smještaju boravilo 109.890 turista, 18,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Monstata. Broj ostvarenih noćenja iznosio je 362.880 i veći je 23,2 odsto nego u istom periodu prošle godine. “Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 87,6 odsto ostvarili su strani, a 12,4 odsto domaći turisti”, navodi se u podacima. U strukturi noćenja stranih turista u maju najviše su ostvarili gosti iz Francuske, slijede Njemci, Srbi, Britanci, Rusi, Austrijanci, Bosanci i Izraelci. D.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

SAŠA RADULOVIĆ, DRŽAVNI SEKRETAR U MORT I PREGOVARAČ ZA P

DRUGI BLOK TE PLJEVLJA GRADIĆ U SKLADU S EVROPSKIM DIREKTI Crna Gora je već uradila veliki posao: našu pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 prihvatila je i EK, te sa optimizmom očekujemo da će se trend „zelenog svijetla“ zemalja članica EU nastaviti, što bi za krajnji rezultat trebalo da ima otvaranje pregovaračkog poglavlja do kraja godine

⌦ Kristina Jerkov Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene jeste sa razlogom najzahtjevnije i najskuplje u procesu evropskih integracija, te Ministarstvo održivog razvoja i turizma veoma posvećeno radi na ispunjenju obaveza definisanih kroz pregovaračku poziciju i Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ističe u intervjuu Vikend novinama državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i pregovarač za ovo poglavlje Saša Radulović. On je proteklih dana boravio u Briselu odakle nosi, kako ističe, ohrabrujuće zaključke sa sastanka Pododbora za transport, energetiku, životnu sredinu i regionalnu politiku, što je u skladu sa posljednjem izvještajem EK u kome je evidentiran određeni napredak u usklađivanju zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. VN: Do kraja godine trebalo bi da bude otvoreno izuzetno bitno Poglavlje 27 - Životna sredina, za koje se u posljednjem Izvještaju EK navodi da su potrebni dodatni napori kada je riječ o kvatlitetu vode, zaštiti prirode i upravljanju otpadom. Iz ugla glavnog pregovarača sa crnogorske strane, koji su najveći izazovi ovog poglavlja?

RADULOVIĆ: Svjesni smo da su najveća ulaganja - kako u izgradnju infrastrukture, tako i unapređenju na ekspertskom, institucionalnom i legislativnom nivou - locirana u ovim aspektima pregovaračkog poglavlja. Podsjetiću vas da je investicija od 1,429 milijarde eura do 2035. godine procijenjena kao neophodna za ispunjenje svih obaveza, a implementacija vodnih direktiva na nešto više od 840.000 eura. Vjerujem da ovi podaci svjedoče o ozbiljnosti izazova koji je pred nama. Za Crnu Goru je otvaranje odnosno zatvaranje Poglavlja 27 daleko veće pitanje od ostvarenja napretka u pregovaračkom procesu. Suština procesa je unapređenje kvaliteta života građana, očuvanje naše lijepe zemlje, zaštita ekosistema, biodiverziteta, kvaliteta voda, vazduha, smanjenje svih negativnih uticaja po životnu sredinu - obezbjeđivanju održivog razvoja. Posmatrano iz tog ugla, investicija

840 MILIONA EURA NEOPHODNO JE ULOŽITI ZA IMPLEMENTACIJU EVROPSKIH VODNIH DIREKTIVA

DRUGI BLOK TE PLJEVLJA IMAĆE PROJEKTOVANU OPREMU ZA SMANJENJE EMISIJA ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA U VAZDUH, NEOPHODNU ZA DOBIJANJE INTEGRISANE DOZVOLE. TAKOĐE, VEĆA ENERGETSKA EFIKASNOST NOVOG BLOKA DOPRINIJEĆE SMANJENJU EMISIJA GASOVA SA EFEKTOM STAKLENE BAŠTE, UZ PRIMJENU „NAJBOLJE DOSTUPNE TEHNOLOGIJE“ (BAT) PROPISANE EVROPSKIM REFERENTNIM DOKUMENTIMA – BREF. za zatvaranje ovog poglavlja je investicija za budućnost Crne Gore i predstavlja apsolutni prioritet za sve nosioce odgovornosti, kako iz javnog, tako i iz civilnog sektora, i svih građana Crne Gore. Crna Gora je već uradila veliki posao: našu pregovaračku poziciju prihvatila je i EK, te sa optimizmom očekujemo da će se trend „zelenog svijetla“ zemalja članica EU nastaviti, što bi za krajnji rezultat trebalo da ima otvaranje pregovaračkog poglavlja do kraja godine. VN: Različitom regulativom u više navrata je ograničavana upotreba plastičnih kesa. Či-

Evropa će finansijski pomoći zaštitu Solane

VN: Ulcinjska solana, kojom sada upravljaju Nacionalni parkovi Crne Gore, i dalje je na vrhu liste prioriteta u zaštiti i očuvanju. Kolika površina naše zemlje je pod nekim vidom zaštite i po čemu je ovaj lokalitet specifičan? RADULOVIĆ: Pitanje zaštite Ulcinjske solane je u fokusu domaće i međunarodne javnosti zbog globalnog značaja koje ima za životnu sredinu, sa aspekta zaštite ptica i njihovog migratornog staništa. S druge strane, postoje važna pitanja

oko vlasništva i menadžmenta Solane, zbog kojih se vode odgovarajuće procedure u Privrednom sudu, a gdje MORT nije nadležno. U cilju zašite ove potencijalne lokacije sa liste Natura 2000, država je od maja 2015. do kraja 2017. uložila oko 720.000 eura za očuvanje i zaštitu ekosistema i restauraciju infrastrukture, te uspostavila upravljanje kroz NPCG. Od januara do avgusta ove godine za te svrhe biće dodatno alocirano 208.900 eura. Na Pododboru u Briselu, postignuta

je saglasnost da je neophodno aktivnije učešće EK, naročito za finansiranje optimalnog scenarija iz studija koju su uradili evropski eksperti. Svaki od prezentovanih scenarija podrazumijeva pokretanje određenog nivoa proizvodnje - što generiše veliki godišnji gubitak u smislu operativnih troškova - kao i višemilionsku direktnu investiciju. U tom smislu načelno je dobijena saglasnost o participaciji evropskih struktura u zaštiti Solane i funkcionisanju projektovanih modela.

njenica je da su one, uz ostalu plastičnu ambalažu, i dalje široko rasprostranjene te predstavljaju najvidljiviji oblik zagađenja. Na koji način će se rješavati ovi problemi? RADULOVIĆ: Iako svjesni negativnog uticaja koje generisanje otpada predstavlja za životnu sredinu, važno je napomenuti da postojeće zakonodavstvo EU o ambalažnom otpadu ne predviđa konkretne mjere za zabranu upotrebe laganih plastičnih kesa. Dopunom Direktive iz 2015, utvrđeni su načini smanjenja upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje, uključujući uvođenje naknada ili maksimalne potrošnje na nacionalnoj osnovi. Za Crnu Goru je trenutno najprihvatljivije da one ne budu besplatne. VN: Iako se kontinuirano radi na kontroli odlaganja otpada, nelegalne deponije građevinskog materijala i drugog otpada, sve su češće. Kakve su preporuke Evrope u ovakvim slučajevima? RADULOVIĆ: Zakonom o upravljanju otpadom i podzakonskim aktima jasno su definisane lokacije za odlaganje otpada, a svakako i mjere za sve one koji rade suprotno. Za Podgoricu, te Bar i Ulcinj koji su izgradili sanitarne deponije, te Danilovgrad, Cetinje, Budva, Tivat i Kotor koji koriste usluge ovih deponija, jasno je da svaka pojava drugačijeg odlaganja otpada suprotna Zakonu, te nadležni inspekcijski organi moraju reagovati. To se odnosi na opštine koje ne koriste ove usluge, ali su iskoristile zakonsku mogućnost određivanja privremenih lokacija za skladištenje otpada do iz- Saša Radulović

gradnje infrastrukture. Ista je situacija sa građevinskim otpadom, gdje opštine određuju privremene lokacije. U ovim situacijama preporuke EU su jednostavne - primijeniti zakon bez izuzetaka. VN: Otpadne vode navode se u izvještaju EK kao glavni zagađivači svih vodotoka u zemlji. Osim najavljene izgradnje više postrojenja za njihovo prečišćavanje, šta su najzahtjevniji zadaci u ovoj oblasti? RADULOVIĆ: U ovoj oblasti potrebni su veliki napori da bi se unaprijedilo stanje. Usvajanjem strateških dokumenata za kanalizaciju i otpadne vode iz 2005. godine, definisane su obaveze izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) i kanalizacione mreže u svim

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

AKTUELNO

POGLAVLJE 27

17 Sa sastanka u Briselu

ĆE SE IVAMA opštinama. Njima su planirana ulaganja od 560 miliona eura za period od 2005. do 2029. godine, a do danas je realizovano više od polovine. U skladu sa Zakonom o upravljanju komunalnim otpadnim vodama iz prošle godine i podzakonskim aktima, unaprijeđena je legislativa u ovoj oblasti utvrđenjem granica aglomeracija, uspostavljenjem rokova izgradnje PPOV i kanalizacione mreže, te uspostavljen monitoring rada PPOV. Puna primjena ovih akata očekuje se u 2019. godini. Sama činjenica da je u većini država EU direktiva o komunalnim otpadnim vodama bila najskuplja za implementaciju u poglavlju koje se odnosi na životnu sredinu, ukazuje da će Crnoj Gori, bez obzira na velika dosadašnja ulaganja, biti potrebna velika finansijska sredstva za punu implementaciju. I na samim opštinama leži obaveza u dijelu njene implementacije, počev od obezbjeđenja prostorno-planskih pretpostavki, eksproprijacije zemljišta, izrade projektne dokumentacije, do održavanja, monitoringa i vođenja brige o postrojenjima za tretman otpadnih voda. Gledajući sa duže vremenske distance, Crna Gora je u oblasti otpadnih voda za kratko vrijeme ostvarila bitan napredak, ali puna implementacija direktiva E U

svakako predstavlja izazov. I ovdje s pravom računamo, kako na finansijsku, tako i na ekspertsku asistenciju naših evropskih partnera. VN: Crna Gora prihvatila je Klimatski sporazum iz Pariza, ali iz EK smatraju da je potrebna što skorija implementacija nacionalne strategije i zakonske regulative sektoru energetike i transporta. Da li je eventualna izgradnja Drugog bloka termoelektrane u Pljevljima u suprotnosti sa Sporazumom? RADULOVIĆ: Crna Gora je mali emiter gasova i njeno učešće u ukupnim globalnim emisijama iznosi svega 0,009 odsto. Međutim, dijeleći globalne vrijednosti, Crna Gora je iskazala ambiciozan cilj smanjenja svojih emisija od 30 odsto do 2030, u odnosu na baznu 1990. godinu. Cilj smanjenja je rezultat urađene Socio-ekonomske analize investicija za potvrđivanje Pariskog sporazuma, koja pruža projektovanu vrijednost planiranih investicija iz državnog budžeta i privatnog sektora. Ekspertska analiza je uzela u obzir planirani rast ekonomije od 2017. do 2030. godine, baziran na prioritetnim razvojnim projektima energetike, saobraćaja, industrije - posebno metalne, turizma i poljoprivrede. Prilikom definisanja namjeravanog doprinosa Crne Gore globalnom smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, posebno je uzeta u obzir izgradnja Drugog bloka TE Pljevlja, kao i očekivano ograničenje rada postojećeg na 20.000 radnih časova od 2018. do 2023. godina. Drugi blok TE Pljevlja imaće projektovanu opremu za smanjenje emisija zagađujućih materija u vazduh, neophodnu za dobijanje integrisane dozvole. Takođe, veća energetska efikasnost novog bloka doprinijeće smanjenju emisija gasova sa efektom

Ukrupnjavaće se i komunalna preduzeća

VN: Kakve impresije nosite sa sastanka Pododbora Evropske komisije? RADULOVIĆ: Imao sam privilegiju da budem na čelu delegacije MORT. Ukupna atmosfera je bila više nego prijateljska, uz otvoren dijalog u kome je demonstrirana puna posvećenost rješavanju izazova. EK su prezentovani budući koraci u reformi vodnog sektora, pored ostalog - ukrupnjava-

DOPUNOM DIREKTIVE IZ 2015, UTVRĐENI SU NAČINI SMANJENJA UPOTREBE LAGANIH PLASTIČNIH KESA ZA NOŠENJE, UKLJUČUJUĆI UVOĐENJE NAKNADA ILI MAKSIMALNE POTROŠNJE NA NACIONALNOJ OSNOVI. ZA CRNU GORU JE TRENUTNO NAJPRIHVATLJIVIJE DA ONE NE BUDU BESPLATNE.

209

HILJADA EURA BIĆE IZDVOJENO OD JANUARA DO AVGUSTA OVE GODINE ZA OČUVANJE, ZAŠTITE I RESTAURACIJE INFRASTRUKTURE SOLANE U ULCINJU

CRNA GORA JE U OBLASTI OTPADNIH VODA ZA KRATKO VRIJEME OSTVARILA BITAN NAPREDAK, ALI PUNA IMPLEMENTACIJA DIREKTIVA EU SVAKAKO PREDSTAVLJA IZAZOV. I OVDJE S PRAVOM RAČUNAMO, KAKO NA FINANSIJSKU, TAKO I NA EKSPERTSKU ASISTENCIJU NAŠIH EVROPSKIH PARTNERA.

nja u oblasti vodosnabdijevanja - što je naišlo na značajnu podršku EK. Za realizaciju ove ideje zajedničkim naporima će biti napravljen projekat, finansijski podržan kroz instrumente EK. U okviru poboljšanja upravljanja otpadom, iz EK je sugerisano da se počne ukrupnjavanje komunalne privrede na isti način kao što je to učinjeno s vodoprivredom. Dugogodišnje iskustvo u

staklene bašte, uz primjenu „najbolje dostupne tehnologije“ (BAT) propisane evropskim referentnim dokumentima – BREF. Dakle, preuzetu obavezu Crna Gora će realizovati kroz opšte povećanje energetske efikasnosti, povećanim udjelom u obnovljivim izvorima energije, modernizacijom u energetskom sektoru i razvojem industrijske tehnologije, što ujedno predstavlja i put Crne Gore ka niskokarbonskom društvu. Treba napomenuti da sva dosadašnja istraživanja i analize govore o tome da najveće zagađenje vazduha u Pljevljima dolazi od tzv. individualnih ložišta. U vezi sa tim, MORT je uspostavilo saradnju sa ekspertom, koji je na teritoriji Lombardije uspješno implementirao projekat supstitucije postojećih individualnih - prihvatljivim ekološkim ložištima. Očekuje se njegova posjeta i terenska istraživanja tokom septembra i oktobra, koja bi rezultirala jasnim smjernicama i kvantifikacijom finansijskih sredstava potrebnih za trajno i kvalitetno rješavanje tog izuzetno važnog problema, upravo kako je to urađeno u toj razvijenoj regiji Italije. VN: Kako bi se standardi u zaštiti životne sredine koje preporučuje EU zaista primjenjivali, neophodno je da građani shvate njihov doprinos poboljšanju uslova života. Ko nosi najveću odgovornost za uspješno sprovođenje ovakvog vida edukacije - država, lokalne samouprave ili obra-

javnom i privatnom sektoru mi govori da je na razvojnom putu - poput ovog evropskih integracija - odsustvo izazova pokazatelj nedostatka potencijala za rast. Duboko sam uvjeren da je Crna Gora svjesna izazova sa kojima je suočena i zato dodatno motivisana da sinergetskom akcijom na nivou institucija i društva u cjelini, ostvari ciljeve i dosegne kvalitet života kome teži.

zovni sistem u cjelini? RADULOVIĆ: Pored sistemskih rješenja i implementacije direktiva EU, u zaštiti životne sredine je velika uloga svakog pojedinca. Od toga da li ćemo sa dužnom pažnjom i posvećenošću koristiti ovaj resurs, sigurno će zavisiti budućnost naše djece. Zato edukacija o važnosti očuvanja životne sredine mora početi od najranijeg uzrasta, pa obrazovni sistem igra ključnu ulogu. Posebno ističem značaj razvijanja svijesti javnosti i odgovornog ponašanja prema prirodi i zajednici, ali i edukacije mladih o održivom razvoju u širem smislu – preduzetništvu, zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, smanjenju karbonskog otiska, zagađenja i otpada, te selekciji otpada i drugim aspektima procesa, čija uspješnost počiva na udruženoj akciji svih građana. Vjerujem da država određuje strateški pravac i daje smjernice za održivi razvoj, ali se promjena dešava na lokalnom nivou, voljom pojedinaca da, za dobrobit zajednice, naprave određene promjene u navikama. To je put koje su prošle brojne razvijene zemlje i predstavlja jasan vodič za dalji razvoj Crne Gore. Konačno, možemo reći da je nešto više od 12 odsto teritorije naše zemlje pod određenom vrstom zaštite. Upravo u okviru Poglavlja 27, aktivno se radi na uspostavljanju Nature 2000, koja predstavlja najveću koordinisanu mrežu zaštićenih područja na svijetu i kao takva, objedinjava najvrednije i najugroženije vrste i staništa u Evropi. K.J.

Hronika

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

prenosili dva kila C4 eksploziva

Boljeviću i Rakočeviću pritvor do 30 dana

suđenje optuženima za pokušaj terorizma 16. oktobra 2016.

Advokati odbrane smatraju da su diskriminisani i oštećeni Primjećujem da je Dikić napravio fotografije ispred Skupštine i Vlade Crne Gore, koje je kasnije poslao Sinđeliću. Ovakve fotografije nijesu turističkog tipa, namjenski su fotografisane, a osoba koja ih je fotografisala imala je tačno definisan plan djelovanja

Dikić imao česte kontakte i komunikaciju sa optuženima u ovom slučaju. “Naročito sa svjedokom saradnikom Sinđelićem. I primjećuje se da je Dikić bio upućen u njegove radnje. Jasno je da se dobro poznaju, iz komunikacije se primjećuje i da je Dikić prvi Sinđeliću pomenuo ime ‘Niko-

Odbijeni predlOzi za ukidanje pritvOra Sud je juče odbio predloge advokata odbrane za ukidanje pritvora optuženima Bratislavu Dikiću, Draganu Maksiću i Slavoljubu Đorđeviću, jer kako je navela predsjednica vijeća, sutkinja Suzana Mugoša, i dalje stoje razlozi zbog kojih je pritvor određen i produžavan, a posebno imajući u vidu

da će naredne sedmice dosaviti vanraspravnom vijeću adrese na kojima bi optuženi boravili ukoliko dođe do ukidanja pritvora. Odbrana je takođe poslala zahtjev i vanraspravnom vijeću za ukidanje pritvora ovim okrivljenima, navodeći da je prekršeno načelo srazmjernosti propisano Ustavom.

la’. I to u vrijeme kad su on i Kristina Hristić boravili u Crnoj Gori. Primjećujem da je Dikić napravio fotografije ispred Skupštine i Vlade Crne Gore, koje je kasnije poslao Sinđeliću. Ovakve fotografije nijesu turističkog tipa, namjenski su fotografisane, a osoba koja ih je fotografisala imala je tačno definisan plan djelovanja”, naveo je, između ostalog, Katnić. Katnić je primijetio i da je optuženi Dikić u jednoj od komunikacija naveo da “misli da karambol može biti u Crnoj Gori, oko 16. oktobra, zbog protesta”, te dodao da riječ “karambol” se može tumačiti kao neredi velikog obima. Glavni specijalni tužilac primijetio da se na osnovu komunikacije između korisnika “odeski partizan” i “srpski vukovi” može zaključiti da je Sinđelić komunicirao sa osobom iz Rusije. Specijalni tužilac Saša Čađenović primijetio je da se iz telefonske komunikacije optužene Branke Milić sa vojvodom Kekićem, može vidjeti da se ne radi ni o kakvoj promociji knjige, već o četničkim akcijama koje Milić često pominje, što kako je kazao, potvrđuje poruka koju je ona poslala 11. oktobra “Pomaže bog dobili smo istorijski zadatak koji za vikend treba završit ako smo Srbi, četnici, braća i sestre”. Suđenje se nastavlja 6. jula u 8.30 sati. Bo.B.

nja da su Boljević i Rakočević, eksplozivom koji su prevozili, navodno planirali da likvidiraju jednu osobu iz Podgorice. Napravu je nakon pregleda vozila deaktivirao antidiverzantski tim, a nakon što su krim-tehničari završili uviđaj na mjestu događaja, auto je paukom prevezeno u Forenzički centar Crne Gore u Danilovgradu. Boljević je izlazio iz dvorišne strane zgrada, namjeravajući da se uključi u saobraćaj u Ulicu kralja Nikole, i tu je uhapšen. Inače, Boljević i Rakočević poznati su policiji od ranije kao osobe sklone izvršenju krivičnih djela, zbog čega se, između ostalog, u evidencijama policije vode kao bezbjednosno interesantna lica. Bo.B. Foto: Iva Mandić

U nastavku dokaznog postupka pred Višim sudom u Podgorici, u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, tužioci su se dodatno izjasnili o dokazima ranije prikazanim, jer su se na prethodnom ročištu izjasnili samo na iznošenje vještaka Marka Lakića i na njegove odgovore. Na to su advokati odbrane imali zamjerke, smatrajući da su oštećeni i diskriminisani jer su, prema njihovim riječima, tužioci dva puta imali priliku da se izjasne o telefonskim komunikacijam optuženih koje su prikazane ranije tokom dokaznog postupka. Poručili su da ovim postupcima tužilaštvo brani svjedoka saradnika Sašu Sinđelića, kao i da je Tužilaštvo iskoristilo priliku da da završnu riječ. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić naveo da je

Sudija za istrage podgoričkog Osnovnog suda odredio je pritvor do 30 dana Podgoričanima Marku Boljeviću i Danilu Rakočeviću, koji se sumnjiče za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Razlozi određivanja pritvora su opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke. Oni su uhapšeni u srijedu veče u podgoričkom naselju Zabjelo u Ulici kralja Nikole, tokom pojačane kontrole pripadnika Interventne jedinice, koja je zaustavila “fiat punto” sive boje kojim je upravljao Boljević, i detaljnim pretresom ispod sjedišta suvozača pronašli i oduzeli oko dva kilograma plastičnog eksploziva C4. Prema nezvaničnim saznanjima, nakon višečasovnog uviđaja istraga sumBoljević

Granični prelaz deleuša

Poginula Poljakinja Turistkinja iz Poljske poginula je prekjuče na graničnom prelazu Deleuša, kod Bileće, na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nesreća se dogodila kada je porodica iz Poljske parkirala automobil na saobraćajnu traku pored prelaza Deleuša kako bi potražili lične dokumente. Žena je u jednom trenutku izašla iz automobila da otvori prtljažnik, dok su suprug i dvoje djece ostali u automobilu. “Tada je, iz za sada neu-

tvrđenih razloga, jedan od kamiona koji su stajali u blizini udario u automobil i usmrtio nesrećnu ženu”, piše Srna. Međutim, za to vrijeme, vozač kamiona nije se nalazio u njemu, već je bio u prostorijama za kontrolu prelaska granice. Zbog nesreće je saobraćaj preko ovog prelaza neko vrijeme bio obustavljen. Muž i dvoje djece nastradale Poljakinje su povrijeđeni, i odmah su transportovani u Bolnicu Trebinje. L.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

AKTUELNO

NA RASPRAVI O RADU TUĹ˝ILAÄ&#x152;KOG SAVJETA I TUĹ˝ILAĹ TVA, KATNIÄ&#x2020; KAZAO:

PROCESUIRANO 15 KRIMINALNIH GRUPA Pred pravosudnim organima Crne Gore procesuirano je 15 organizovnih kriminalnih grupa iz drĹžave i okruĹženja, kazao je juÄ?e u parlamentu glavni specijalni tuĹžilac Milivoje KatniÄ&#x2021;, tokom skupĹĄtinske rasprave o radu TuĹžilaÄ?kog savjeta i DrĹžavnog tuĹžilaĹĄtva u proĹĄloj godini. Specijalno tuĹžilaĹĄtvo u godini za nama imalo je 1.299 predmeta, od kojih su 744 rijeĹĄena, dok je nerijeĹĄeno ostalo 555, dok je u 29 kriviÄ?nih predmeta donijelo naredbu o sprovoÄ&#x2018;enju istrage, od kojih 11 za kriviÄ?na djela organizovanog kriminala, 13 za visoku korupciju i Ä?etiri za pranje novca. â&#x20AC;&#x153;U odnosu na 2016. godinu broj pokrenutih istraga veÄ&#x2021;i je za 61 odsto, a u odnosu na 2015. za 222 odsto. TuĹžilaĹĄtvo je podiglo optuĹžnicu u 22 predmeta od Ä?ega sedam za organizovani kriminal, pet za visoku korupciju, po jedan za ratni zlo-

Ä?in, pranje novca i pokuĹĄaj terorizam, tri za visoku korupcija, dva za djela protiv izvornih pravaâ&#x20AC;?, istakao je KatniÄ&#x2021;. Vrhovni drĹžavni tuĹžilac Ivica StankoviÄ&#x2021; naveo je da se kontinuirano unapreÄ&#x2018;uje kvalitet obuka drĹžavnih tuĹžilaca i rukovodilaca drĹžavnih tuĹžilaĹĄtava. â&#x20AC;&#x153;Nastavljen je trend poveÄ&#x2021;anja broja potvrÄ&#x2018;enih optuĹžnica. Specijalno drĹžavno tuĹžilaĹĄtvo (SDT) je proĹĄle godine pokrenulo finansijsku istragu u 19 predmeta protiv 116 pojedinaca i Ä?etiri kompanijeâ&#x20AC;?, precizirao je StankoviÄ&#x2021;. Da je TuĹžilaĹĄtvo protiv Demokratskog fronta kazao je poslanik te partije Milan KneĹževiÄ&#x2021;, i upitao StankoviÄ&#x2021;a da li Ä&#x2021;e uhapsiti Mila Ä?ukanoviÄ&#x2021;a, Igora LukĹĄiÄ&#x2021;a i Svetozara MaroviÄ&#x2021;a, jer su prema tvrdnjama bivĹĄeg poslanika DPS Ä?orÄ&#x2018;ija PinjatiÄ&#x2021;a znali da je od jednog ruskog finansijera uzeto 300

hiljada eura za nezakonito finansiranje politiÄ?ke kampanje vldajuÄ&#x2021;e partije. Predsjednik SkupĹĄtinskog Odbora za politiÄ?ki sistem pravosuÄ&#x2018;e i upravu Ĺ˝eljko AprcoviÄ&#x2021; AprcoviÄ&#x2021;,, kazao je da se pooĹĄtravanjem kaznene politike moĹže postiÄ&#x2021;i svrha kaĹžnjavanja. Odbor za politiÄ?ki sistem, kako je naveo, smatra da treba ojaÄ?ati specijalni tim, poveÄ&#x2021;ati broj neposrednih izvrĹĄioca, kako bi dosli do kvalitetnog korpusa dokaza. â&#x20AC;&#x153;Smatram da Ä&#x2021;e SDT u narednom periodu imati bolje odnose sa javnoĹĄcu u smislu transparentnosti svog radaâ&#x20AC;?, naveo je AprcoviÄ&#x2021;. Poslanik DF Predrag BulatoviÄ&#x2021; kazao je da KatniÄ&#x2021; nije odgovarao na pitanja Fronta i da je â&#x20AC;&#x153;bjeĹžao od polemikeâ&#x20AC;?. KatniÄ&#x2021; je odgovorio da ne postoji moguÄ&#x2021;nost da tuĹžilac odgovara za rad osobama protiv kojih je podnio optuĹžnicu, i

dodao da â&#x20AC;&#x153;na svaka vrata pravda zakucati, i neÄ&#x2021;e djelovati ni prema pripadnicima politiÄ?kih partija, vjerskim organizacijama, liÄ?nostima, veÄ&#x2021; samo prema poÄ?iniocima kriviÄ?nih djelaâ&#x20AC;?.

KatniÄ&#x2021;

POHVALE NUHODĹ˝IÄ&#x2020;U OD SAVJETA ZA GRAÄ?ANSKU KONTROLU

MUP unaprijedio aktivnosti na spreÄ?avanju krivolova Ilustracija

NA PUTU RISAN KOTOR

Poginula Ĺženska osoba U saobraÄ&#x2021;ajnoj nesreÄ&#x2021;i koja se dogodila sinoÄ&#x2021; oko 20.30 sati poginula je Ĺženska osoba, Ä?iji identitet nije saopĹĄten do zakljuÄ?ena lista. Prema nezvaniÄ?nom saznanju portala Mondo, do nesreÄ&#x2021;e je doĹĄlo kada je vozilo marke â&#x20AC;&#x153;seatâ&#x20AC;?, pod-

goriÄ?kih registarskih oznaka, sletjelo sa puta niz liticu u more. Nije poznato ni da li je u trenutku nesreÄ&#x2021;e bila sama u vozilu. Na lice mjesta izaĹĄli su sluĹžbenici policije, a uviÄ&#x2018;aj Ä&#x2021;e utvrditi ĹĄta je uzrok nesreÄ&#x2021;e.

Savjet za graÄ&#x2018;ansku kontrolu rada policije javno je pohvalio ministra unutraĹĄnjih poslova Mevludina NuhodĹžiÄ&#x2021;a, zbog ostvarenog napretka MUP-a u suzbijanju krivolova u Crnoj Gori. Oni su analizirali aktivnosti Uprave policije i Ministarstva unutraĹĄnjih poslova (MUP) Crne Gore u vezi sa upotrebom eksplozivnih i elektriÄ?nih naprava pri ulovu ribe u periodu od juna 2017. do juna 2018. godine. Konstatovano je da su u proteklih godinu znaÄ?ajno intenzivirane i unaprijeÄ&#x2018;ene aktivnosti i rezultati policije na suzbijanju i procesuiranju nezakonitog ribolova. Savjet je ocijenio da je od kljuÄ?ne vaĹžnosti da se nastavi sa izgradnjom kvalitetne komunikacije policije sa graÄ&#x2018;anima i zato treba nastaviti sa aktivnostima koji

NuhodĹžiÄ&#x2021;

doprinose jaÄ?anju povjerenja i prevazilaĹženju uvjerenja, u javnosti, o postojanju veza odreÄ&#x2018;enih policijskih struktura sa licima koja se bave nezakonitim radnjama u ribolovu i da policija navodno toleriĹĄe nezakoniti izlov ribe. Oni pozivaju MUP Crne Gore da kod Vlade Crne Go-

re i Uprave za inspekcijske poslove inicira inoviranje vladinog portala kako bi se omoguÄ&#x2021;ila prijava prekrĹĄaja u ribolovu i krivolovu on line putem kako bi graÄ&#x2018;ani mogli anonimno opisati prekrĹĄaj, poslati podatke o registarskoj oznaci ili imenu plovila te poslati sliku i video snimak. L.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

POLA GODINE PRIMJENJUJE SE IZVRŠENJE KAZNE U P

SEDAM OSUĐENIKA PREKR KUĆNOG ZATVORA I ZAVR

⌦ Lejla Hadžimuhović

Početkom ove godine u Crnoj Gori počela je primjena izvršenja kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, u svom stanu ili kući, noseći uređaj za praćenje njegovog kretanja, tzv. nanogicu. Trenutno se na izvršenju kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje nalaze 23 lica. Krivični zakonik Crne Gore, kao što je slučaj i kod kazne rada u javnom interesu, ne propisuje konkretna krivična djela za koja se ova kazna može izreći. “Krivični zakonik u članu 36a propisuje da ako učiniocu krivičnog djela izrekne kaznu zatvora do šest mjeseci, sud može istovremeno odrediti da će se ova kazna izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se, s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje poslije učinjenog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo učinio, može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja”, saopštili su Vikend novinama iz Ministarstva pravde.

■ OD POČETKA

GODINE 65 OSOBA BILO U KUĆNOM ZATVORU

U Crnoj Gori od početka 2018. godine ukupno 65 lica je završilo sa izvršenjem kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje. Međutim, kako su nam iz navedenog Ministarstva objasnili, postoje situacije kada osuđeni ne poštuje pravila izvršenja kućnog zatvora, pa zato ostatak kazne bude zamijenjem zatvorskom kaznom. Takvih je lica do sada bilo sedam. Uređaji za praćenje se instaliraju u prostorijama za

stanovanje gdje osuđeno lice treba da izvršava ovu kaznu i omogućava im da kaznu ne izdržavaju u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, već kući, naravno u zavisnosti od težine krivičnog djela, stepena krivice i drugih okolnosti vezanih za okrivljenog. Kada se donese pravosnažna sudska odluka kojom se određuje kazna kućnog zatvora, sud koji je donio takvu odluku dostavlja je Jedinici za uslovnu slobodu, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti te odluke. “Nakon toga Jedinica za uslovnu slobodu: poziva osuđenog radi obavljanja razgovora i sačinjavanja programa izvršenja kazne, informiše osuđenog o pravima i obavezama i upozorava ga o posljedicama nepoštovanja obaveza, instalira uređaj za praćenje osuđenog i daje detaljna uputstva o radu uređaja, vrši kontrolu izvršenja kazne i rukuje uređajem kojim se prati kretanje osuđenog i njegov položaj u prostoru, vrši uvid u dokumentaciju o osuđenom (sudska odluka, nalazi i mišljenja doktora medicine i drugih stručnih lica, izvještaji centra za socijalni rad i dr.) i prikuplja druge potrebne podatke o osuđenom od drugih organa, institucija i organizacija”, navodi se u Zakonu o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti.

■ OSUĐENICI

MOGU I NAPUŠTATI PROSTORIJE

Osuđeni koji izvršava kaznu zatvora u prostorijama u kojima stanuje ima pravo da boravi jedan čas dnevno van prostorija u kojima stanuje. Iako su u kućnom pritvoru, ukoliko je osuđenik zaposlen, onda će on redovno odlaziti na posao, ukoliko krivično djelo za koje je osuđen

OSOBA NIJE POŠTOVALO PRAVILA IZVRŠENJA KUĆNOG ZATVORA PA IM JE ZATO OSTATAK KAZNE ZAMIJENJEM ZATVORSKOM KAZNOM

nije u vezi sa radom. Prostorije u kojima stanuje osuđenik može napustiti i ukoliko mora kod ljekara ili je njegovom članu familije neophodno pružanje medicinske pomoći. Takođe, ukoliko osuđenik ima obavezu staranja prema nekom članu porodice, on u skladu sa zakonom može da napusti prostorije u kojima obavlja kaznu, u slučaju da obavezu o staranju navedenog licaa ne može da obavlja niko drugi. Isto tako, ukoliko se školuje, zakonom mu je omogućeno da redovno pohađa nastavu i polaže ispite. Ukoliko osuđenik tokom trajanja kazne odluči da stupi u bračnu zajednicu, zakonom mu je i

u tom slučaju omogućeno da izađe iz kućnog pritvora kako bi se vjenčao. Prije svega ovoga, osuđenik ili član njegove uže porodice, Ministarstvu treba da dostavi zahtjev za napuštanje prostorija u kojima stanuje. Uz taj zahtjev, takođe je neophodno priložiti dokumentaciju u vezi sa razlozima zbog kojih se traži napuštanje prostorija. “U slučaju kad Ministarstvo odobri osuđenom da napusti prostorije u kojima stanuje, vrijeme koje osuđeni provede van prostorija u kojima stanuje uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora. Izuzetno, osuđeni kome je potrebna hit-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

AKTUELNO

PROSTORIJAMA ZA STANOVANJE

RŠILO PRAVILA RŠILO U ZIKS-U Uređaji za praćenje se instaliraju u prostorijama za stanovanje gdje osuđeno lice treba da izvršava ovu kaznu i omogućava im da kaznu ne izdržavaju u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, već kući, naravno u zavisnosti od težine krivičnog djela, stepena krivice i drugih okolnosti vezanih za okrivljenog. Kada se donese pravosnažna sudska odluka kojom se određuje kazna kućnog zatvora, sud koji je donio takvu odluku dostavlja je Jedinici za uslovnu slobodu, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti te odluke. U slučaju kad Ministarstvo odobri osuđenom da napusti prostorije u kojima stanuje, vrijeme koje osuđeni provede van prostorija u kojima stanuje uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora. Izuzetno, osuđeni kome je potrebna hitna medicinska pomoć može napustiti prostorije u kojima stanuje i bez podnošenja zahtjeva, o čemu je dužan da, u roku od 24 časa, obavijesti Jedinicu za uslovnu slobodu i dostavi izvještaj zdravstvene ustanove o zdravstvenom stanju. Vrijeme provedeno na bolničkom liječenju uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora

na medicinska pomoć može napustiti prostorije u kojima stanuje i bez podnošenja zahtjeva, o čemu je dužan da, u roku od 24 časa, obavijesti Jedinicu za uslovnu slobodu i dostavi izvještaj zdravstvene ustanove o zdravstvenom stanju. Vrijeme provedeno na bolničkom liječenju uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora. Ako osuđeni bez opravdanog razloga ne obavijesti Jedinicu za uslovnu slobodu o razlozima napuštanja prostorija u kojima stanuje, smatraće se da je samovoljno napustio svoju kuću ili stan i to vrijeme se neće uračunati u vrijeme izvršenja kazne zatvora”, navodi se

u zakonu. Svim osuđenicima striktno je zabranjeno samovoljno napuštanje stana ili kuće. Osuđenom za krivično djelo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ili porodičnoj zajednici ne može odrediti izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima stanuje. Kućni zatvor, za razliku od pritvora, vrsta je sankcije, koja se izriče sudskom presudom.

■ NA “NANOGICU” ČEKA 117 LICA

Na izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje čeka 117 lica. U tim predmetima se preduzimaju radnje predviđene zakonom, kako bi u narednom periodu i u nji-

Zoran Vujičić

Postoji bojazan od zloupotreba ovog instituta Prema mišljenju Zorana Vujičića iz Građanske alijanse, ovo je model koji može biti uspješan jer iskustva iz prethodnog perioda nam govore da su lica završavala u zatvoru zbog minornih krivičnih djela čime su se zatvorski kapaciteti dodatno opterećivali, troškovi povećavali, smanjivao stepen resocijalizacije, a što je najbitnije lice na koje je realizovana kazna zatvora nije ostvarena svrha kažnjavanja. Na ovaj način uz adekvatnu primjenu se može postići svrha

ma započelo izvršenje ove alternativne krivične sankcije. Do sada su najčešće lica osuđena na ovu kaznu zbog krivičnog djela krađa, nedavanje izdržavanja, nasilničko ponašanje, laka tjelesna povreda, ugrožavanje javnog saobraćaja, nedozvoljeno držanje oružja, ugrožavanje sigurnosti, teška tjelesna povreda. Kako su iz ministarstva pravde saopštili, do sada nije bilo problema kada je u pitanju sistem za elektronski monitoring osuđenih lica. Što se tiče samovoljnog napuštanja prostorija u kojma se izvršava ova alternativna krivična sankcija, evidentirano je više takvih slučajeva. Takođe, u praksi se dešavalo da osuđenici samovoljno pokušaju ukloniti takozvanu “nanogicu” ili isključiti prijemnik. Naravno, sistem je sve te prekršaje registrovao i od strane službenika Ministarstva pravde su preduzete radnje predviđene zakonom. Upravo zbog samovoljnog napuštanja prostorija, ali i drugih prekršaja, u više slučajeva je izvrše-

kažnjavanja. “Međutim, još je rano govoriti o uspješnosti zbog kratkog roka primjene, ali uvijek postoji bojazan od zloupotreba ovog instituta, posebno ako se ima u vidu da je u pojedinim opstinama na sjeveru Crne Gore od usvajanja ovog zakonskog rješenja, a mnogo prije i naznaka za primjenu istog bilo dosta presuda da se kazna zatvora izvršava u prostorijama za stanovanje što je praktično značilo da se ne može primijeniti”, zaključio je Vujičić.

23 LICA TRENUTNO ČEKAJU NA IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA U PROSTORIJAMA U KOJIMA STANUJU

nje kazne prekinuto, a predmeti poslati sudu na dalju nadležnost. Nanogica je konstantno postavljena na osuđeno lice, jer na taj način se i prati da li to lice u prostoru za stanovanje. Ona je u potpunosti zaštićena i eventualno određenih agresivnih pokušaja i skidanja ili određenih mehaničkih. Inače, ovaj vid kazne odavno se praktikuju svijetu, u Americi od početka osamdesetih, u nekim evropskim državama od druge polovine devedesetih godina.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

ANKETA CRNOGORCI NEPOVJERLJIVI PREMA PRAVNOM REGULI

BRANKO JEGDIĆ “Sve zavisi od povjerenja između muškarca i žene, ako postoji povjerenje ne treba ni da postoji predbračni ugovor. Svašta se može desiti u braku, to vam je mač sa dvije oštrice. U nekom slučaju može biti dobro, a u nekome loše.”

DANOJLA PAUNOVIĆ “Ja sam uvijek za to da se napravi predbračni ugovor. U današnje vrijeme se ljudi uzimaju ne zbog ljubavi, već zbog novčanika. Nije kao u moje vrijeme prije 40 godina, kada sam se ja udala kao student. Ljubav i porodica su tada bili osnov. Danas ako nema dobro auto i ako je nije dobro obezbijedio, uzeti ga neće.”

U CRNOJ GORI SKLO 50 PREDBRAČNIH ⌦ Jelena Vujošević

a Crnogorci prije stupanja u brak ne razmišljaju o potpisivanju predbračnih ugovora pokazuju dostupni podaci prema kojima ih je u cijeloj državi sklopljeno svega 50. Stručnjaci, pak, upozoravaju da je riječ o korisnom pravnom dokumentu, imajući u vidu da se parovi pri razvodu najviše spore oko imovine. Stoga poručuju da je u današnje vrijeme kada riječ više nema istu težinu kao ranije, predbračni ugovor mudra stvar.

ključenja bračnih ugovora nije zaživjela u Crnoj Gori u pravoj mjeri i da se i dalje na pomen mogućnosti zaključenja ta-

Sklapanje predbračnih ugovora davnašnja je praksa. Jevreji su sklapali predbračne ugovore još prije dvije hiljade godina, a oni koji danas postoje u Americi, zaključivali su se u Engleskoj još u 14. vijeku. Crnogorci, međutim, još ne prate svjetski trend kada su ovakvi ugovori u pitanju. Prema riječima notara Tanje Čupić, u Crnoj Gori se još sa nevjericom gleda na sklapanje ugovora ovog tipa.

■ NAJVIŠE RAZVODA ZBOG IMOVINE

VANJA MAŠKOVIĆ “Ja jesam za predbračne ugovore, smatram da je to dobra stvar, pogotovo kada su javne ličnosti ili kada ulaze u brak sa većim kapitalom i imovinom. Smatram da se partneri osjećaju sigurnije i iskrenije kada znaju da onaj drugi nije sa njima zbog koristi”.

Ona je u razgovoru za Vikend novine kazala da je u porodičnom Zakonu Crne Gore od 2007. godine definisano postojanje, u narodu poznato kao termin predbračni, a u stvari je pravni institut bračnog ugovora. Prema njenim riječima, od uvođenja ovog zakona pa sve do danas Crnogorci su sklopili svega 50 bračnih ugovora. “Postoje informacije da je od dana uvođenja ovog instituta u pravni sistem Crne Gore, zaključeno oko 50 ugovora, ali svakako ovaj podatak nije precizan te mogu konstatovati da zakonska mogućnost za-

kvog ugovora reaguje sa nevjericom”, izjavila je ona. Čupić je kazala da joj je dugogodišnja praksa, prije svega u advokaturi, pokazala da je bračni ugovor koristan pravni institut i dodala da se parovi pri razvodu najviše spore oko imovine. “Naime, tokom rada u advokaturi, baveći se i porodičnim pravom, odnosima i sporovima, primijetila sam da se

najveći broj spornih pitanja iz oblasti porodičnog prava odnosio upravo na pitanje di-

obe bračne imovine nakon razvoda braka. Prednje ima za posljedicu vođenje parničnih postupaka koji nerijetko traju godinama i koji su sami po sebi komplikovani, emocionalno iscrpljujući, a svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da su u pitanju postupci koji su povezani sa znatnim troškovima za stranke”, kazala je ona. Kako je Čupić kazala VN,

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

AKTUELNO

LISANJU ODNOSA I IMOVINE PRIJE STUPANJA U BRAČNU ZAJEDNICU

LOPLJENO OKO H UGOVORA TAJ UGOVOR NIJE SAMO PODJELA IMOVINE, ON ZNAČI DOGOVOR ALI PISANI O SVEMU ŠTO ĆE SE DEŠAVATI U SLUČAJU DA BRAČNA ZAJEDNICA NE OPSTANE I NE POTRAJE ZAUVIJEK. TAJ UGOVOR BI TREBALO DA BUDE DOGOVOR O NAČINU FUNKCIONISANJA U KOLIKO BRAČNA ZAJEDNICA NE OPSTANE predmet predbračnog ugovora isključivo uređuje imovinske odnose supružnika tokom trajanja braka ili prije zaključenja braka. “Bračnim ugovorom supružnici mijenjaju pravila zakonskog režima zajedničke imovine, koji polazi od pretpostavke da su udjeli bračnih drugova u sticanju zajedničke imovine jednaki, i njime mogu urediti, na način kako njima odgovara, svoje odnose na cjelokupnoj imovini a takođe mogu urediti i pitanje upravljanja i raspolaganja zajedničkom imovinom”, kaže ona.

■ MUDRA STVAR Čest je slučaj da se pri sklapanju predbračnog ugovora kod partnera koji nije inicirao isti, pojavi sumnja da je druga strana unaprijed planirala razvod kao i da postoji nedostatak povjerenja. Da je ovo povjerenje nekada bilo mnogo veće i da se sve zasnivalo na datoj riječi, bez pisanog dokumenta, smatra psihološkinja Radmila Stupar-Đuričić. Ona je u razgovoru za VN kazala da je u današnje vrijeme kada riječ više nema istu težinu kao ranije, predbračni ugovor mudra stvar.

“Nekada, prije 100 godina brakovi su se dogovarali i tada je riječ bila jača od bilo čega. Dogovaralo se poštovanje, podjela, dogovarala se briga jednog o drugome. U današnje vrijeme, riječ više toliko ne važi. Brakovi se više ne ugovaraju već mladi sami odlučuju. Te odluke donose uglavnom zaljubljeni, nošeni nekom drugom energijom, ne razmišljajući da ljubav nekada može prestati, da nesreća može zakucati na vrata, da se i ružne stvari mogu desiti. Tako da u ovom savremenom dobu, kada riječ više ne vrijedi, a ljubav može prestati, predbračni ugovor je mudra stvar“, kazala je ona. Kako navodi Stupar-Đurišić, ovaj ugovor bi trebalo bude dogovor o načinu funkcionisanja ukoliko bračna zajednica ne opstane. „Kod nas je uglavnom ekonomski aspekt taj zbog kojeg se čine predbračni ugovori. Kada se kaže predbračni ugovor u našem narodu se uglavnom misli na imovinu koju neko posjeduje i šta će se sa tom imovinom dešavati kasnije u koliko ona bude uvećana. Međutim, prava,

psihološka komponenta predbračnog ugovora je nešto drugo i ja se nadam da ćemo mi to prepoznati. Taj ugovor nije samo podjela imovine, on znači dogovor ali pisani o svemu što će se dešavati u slučaju da bračna zajednica ne opstane i ne potraje zauvijek. Taj ugovor bi trebalo da bude dogovor o načinu funkcionisanja u koliko bračna zajednica ne opstane“, kaže ona. Procedura je da predbračni ugovor sastavlja advokat, pročita ga budućim mladencima, i taj dokument dalje overava notar, dok je ranije tu proceduru obavljao sudija.

KAKO JE NEKAD BILO Stupar-Đurišić smatra da je razlog zbog kojeg se mladi ljudi u današnje vrijeme u sve većem broju odlučuju na razvod braka, između ostalog, velika podrška koju im porodica pruža u toj namjeri. ”Dozvoljeno je od strane porodice da se brakovi razvedu. Do prije stotinjak godina, porodica nije tako olako davala dozvolu svojoj djeci da razvedu brak. Vi imate bračne parove koji su podržani od strane svojih roditelja - „Vrati se kući, mi ćemo te podržati“. Imate podršku roditelja da se bračna zajednica prekine. Jer dijete je uvijek dijete, može imati 40 godina, dok god ima živog roditelja, slušaće šta mu on kaže, odnosno kako ga podržava“, kazala je ona VN. Pošto su se ovakvi ugovori ranije sklapali kroz datu riječ gdje pisana nije bila potrebna, Stupar-Đurišić smatra da je to vrijeme bilo zdravije od ovog današnjeg, savremenog doba. Kako kaže, neke stvari su se podrazumijevale, i dodaje da su ugovori ovog tipa precizirali šta se od budućih supružnika očekuje.

„Predbračni ugovor nije ništa čudno, uvijek je postojao. Samo je postojao u vidu riječi- „dajem ti riječ da ću brinuti o našoj djeci, da ćeš imati, da ćeš biti obezbijeđena. To se nekad podrazumijevalo. Kad date djevojku, kad djevojka ode, ako to ne bude kako treba, ko će se brinuti o potomstvu. Djevojke su išle uz miraz. Nijesi mogao da udaš ćerku ako ona nema miraz, ako ona ne zna da hekla, da šije, ako ona ne donese sa sobom imanje. Znalo se za šta služi taj miraz i šta je muž dužan njoj da obezbijedi. Takođe, ako ona ne bude dobra, na koji način je vraća. Gdje ostaju djeca, kome idu muška a kome ženska. Šta ako ona ne rodi, šta ako umre, itd“, zaključuje ona. Stupar-Đurišić je mišljenja da su ti ugovori, kako tada, tako i danas, sklapani na štetu žene. “Često su ti ugovori bili na štetu žena. Uglavnom se obezbjeđivao muškarac. Tako da vjerujem da se i danas u predbračnim ugovorima, ovim pisanim, uglavnom obezbjeđuju muškarci od žena koje hoće da im uzmu imetak“, zaključuje ona.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

FOTOGRAFIJE ĆE BITI OBJAVLJENE U MAGAZINU ª ALPINEº

Vidikovci Lovćena ostavljaju bez daha

Njemački novinar obišao sve naše nacionalne parkove Njemački turistički novinari fotograf Torsten Broner završio je turu biciklom kroz pet nacionalnih parkova Crne Gore, a njegove fotografije će biti objavljene u magazinu “Alpine”, koji čita oko 800.000 ljudi. Iako su vremenski uslovi često bili nepovoljni, fotograf je uspio da uradi mnoge impresivne fotografije prirode zaštićenih područja. „Nesumnjivo je da će fotografije prirode naših nacionalnih parkova i promotivni tekstovi novinara Bronnera u Alpine Magazinu koji redovno čita više od 800.000 čitalaca uglavnom u Njemačkoj i Austriji, doprinijeti promociji turističke ponude crnogorskih nacionalnih parkova na tim tržištima,“ kazao je direktor Nacionalnih markova Crne Gore Elvir Klica. Kako su kazali iz NP, pove-

zati svih pet nacionalnih parkova u jednu biciklističko-pješačku rutu kojom će se promovisati turistička ponuda zaštićenih područja zasnovana na prirodi i aktivnom odmoru, jedna je od ključnih preporuka iskusnog novinara koji je, između ostalog, objavio 19 turističkih knjiga i promovisao najinteresantnije turističke proizvode svijeta, te više puta boravio i pisao o turističkoj ponudi Crne Gore. “Imajući u vidu značaj promocije, Nacionalni parkovi Crne Gore podržali su posjetu novinara i fotografa koji je na svom dvotočkašu obišao svih pet nacionalnih parkova, te imao priliku da razgovara sa predstavnicima NPCG i informiše se o turističkoj ponudi i njihovim potencijalima”, saopšteno je iz Nacionalih parkova. J.V.

PRVI CRNOGORSKI PORTAL ZA DJECU RELEVANTAN IZVOR INFORMACIJA

U FOKUSU MALIŠANI I NJIHOVA INTERESOVANJA Više od 700 djece informisano je o prvom crnogorskom dječijem portalu www.portalzadjecu.me, koji može poslužiti kao adekvatan izvor informacija na razne teme koje su od interesa za tu populaciju, saopštili su iz nevladinog udruženja (NVU) Zinak. Direktorica NVU Zinak Nikoleta Strugar-Bošković kazala je da ta platforma sadrži kategorije koje se tiču aktivnosti koje u fokusu imaju djecu i najbolji dječiji interes. “Na samom portalu kategorisane su razne zanimljivosti, avanture u prirodi, dječije manifestacije, festivali i maskenbali, program koji se nudi za djecu u bioskopima i pozorištima”, saopštila je Strugar Bošković. Prema njenim riječima, više od 700 djece je informisano o postojanju portala za

djecu, zahvaljujući saradnji sa osnovnim školama, uz saglasnost Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo Crne Gore. Ona je kazala da je više od 30 nastavnika i nastavnog kadra informisano o postojanju portala, kao i šira javnost, uključujući vrtiće, roditelje, i dodala da je interesovanje za portal veliko. „Pozivamo na saradnju stručni kadar kako bismo mogli da koristimo njihova mišljenja i tekstove u rubrici Savjeti, gdje bi se sa profesionalne strane moglo ko-

700

DJECE JE INFORMISANO O PRVOM CRNOGORSKOM DJEČIJEM PORTALU WWW.PORTALZADJECU.ME

mentarisati na različite teme. Pozivamo i dobrovoljce i djecu da učestvuju u radu portala“, rekla je Strugar Bošković. Ona je navela da su ostvarili saradnju sa Crnogorskim narodnim pozorištem, KIC-om „Budo Tomović“, bioskopom i Gradskim pozorištem. Strugar-Bošković je kazala je da projekat portal za djecu podržao Crnogorski Telekom, kroz program Za svako dobro. Nastavnica informatike u Osnovnoj školi „Štampar Makarije“ i volonterka na projektu Biljana Popović smatra da bi se portal mogao naći kao preporuka u nastavnom planu i programu u dijelu kad se djeca upućujuju da istraže neki sadržaj na internetu. Ona je ocijenila da sadržaj portala u potpunosti prikladan dječijim godinama. J.V.

RAZLOG DUG ZDRAVSTVENOG SISTEMA

Sindikat doktora traži smjenu Hrapovića Sindikat doktora medicine zatražio je hitnu smjenu ministra zdravlja Kenana Hrapovića zbog, kako su istakli, duga zdravstvenog sistema koji “trenutno iznosi oko 32 miliona eura”. “Dug zdravstvenog sistema Crne Gore trenutno iznosi oko 32 miliona eura. Dug za ljekove narastao je na oko 10 miliona. Ministar Kenan Hrapović je na čelu resora Ministarstva zdravlja dvije i po godine”, navodi se na Fejsbuk stra-

nici Sindikata doktora medicine. Podsjećaju da su u više navrata postavljali pitanje da li je dug od 70 miliona u Fondu za zdravstveno osiguranje preporuka Hrapoviću da bude imenovan za Ministra zdravlja. “Pozivajući se na obećanja Premijera Duška Markovića data 2016. godine pri konstitusanju Vlade da će biti vrlo kritičan, objektivan u evaluaciji rada ministara u svojoj Vladi tražimo hitnu smjenu Ministra Hrapovića”, navodi se na stranici Sindikata. J.V.

Foto: Iva Mandić

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

POTPISAN UGOVOR IZMEĐU REGIONALNOG I ULCINJSKOG VODOVODA

Od danas RV isporučuje vodu svim opštinama na Crnogorskom primorju Regionalni vodovod Crno“Izražavam zadovoljstvo gorsko primorje potpisao je što je Nrekić, kao novi predjuče ugovor sa vodovodnim sjednik Opštine, ovo postapreduzećem u Ulcinju o kon- vio kao poslovni prioritet, kao tinuiranom snabdijevanju i Hadžibeti koji je tek prije dva vodom najjužnije crnogor- dana izabran za v.d. direktoske opštine od 1. jula, čime je ra ulcinjskog Vodovoda”, kariješen dugogodišnji problem zao je Jevrić. urednog snabdijevanja kvaliNrekić je istakao da je ovo tetnom vodom u vrijeme tu- “početak saradnje Opštine Ulrističke sezone. cinj i JP Vodovod Ulcinj sa ReUgovor su potpisali di- gionalnim vodovodom, te da rektor RV Goran Jevrić, će u narednom periodu biti predsjednik ulcinjpartneri. ske opštine Ljo“Opština Ulcinj ro Nrekić i dipartner je sa rektor VodoVladom CrPRIJE DESETAK DANA POTPISAvoda u Ulne Gore, taLI SMO ISTI OVAKAV UGOVOR SA DIREKTORICOM HERCEGNOVSKOG cinju Fuad ko da radiVODOVODA OLIVEROM DOKLESIĆ. mo za doHadžibeti. POTPISIVANJEM UGOVORA SA bro građa“Prije deOPŠTINOM ULCINJ, POKRILI SMO na. Ugovor setak daČITAVO CRNOGORSKO PRIMORJE je potpisan na potpiI SVI ZAJEDNO STVORILI USLOVE DA SPREMNO DOČEKAMO GLAVna šest mjesali smo isti NU TURISTIČKU SEZONU ovakav ugoseci, sa težnom vor sa direktorida bude produžen com hercegnovskog na godinu, što ćemo imati prilike sigurno za nevodovoda Oliverom Doklesić. Potpisivanjem ugovora sa kih 10 - 15 dana. Stvorili smo Opštinom Ulcinj, pokrili smo uslove da dočekamo goste kačitavo Crnogorsko primorje i ko treba, ali i strane investitosvi zajedno stvorili uslove da re. A Ulcinj je krenuo sa velispremno dočekamo glavnu kim investicijama. Vratićemo turističku sezonu”, kazao je sjaj Ulcinju”, poručio je Nrekić juče Jevrić. V.d. direktor Vodovoda UlPodsjetio je da je Ulcinj cinj kaže da je ugovor sa RV 2012. godine spojen na regio- od velikog značaja za stabilnost vodovodnog sistenalni vodovod i da je u taj projekat Vlada Crne Gore uložila ma, naročito u toku turističoko 18 miliona eura, ali da je ke sezone. “U julu ćemo uzimati 25l u bilo izvjesnih problema i nedoumica sa lokalnim vodo- sekundi, dok ćemo u avgustu vodnim preduzećem koje su uzeti 40l novih količina vode. prevaziđene, tako da će gra- Nadam se dobroj saradnji sa đani imati vodu visokog kva- Regionalnim vodovodom”, liteta tokom tokom 24 sata. poručio je Hadžibeti.

AKTUELNO

KAKO JE TRAČ POSTAO ª JAVNI INTERESº

O Vijestima je sve rekao Sud u Strazburu

Dnevne novine juče su objavile odluku Ombudsmana ND Vijesti Paule Petričević, o djelimičnom usvajanju žalbi novinarki Dnevnih novina, Nataše Pajović i Kristine Jerkov, povodom teksta: ”Trebalo je u glavu”, objavljenog u Vijestima 16. maja ove godine, kojim su, naše novinarke dovedene u vezu sa ranjavanjem Olivere Lakić. ND Vijesti su na naslovnoj strani objavile fotografije Pajović i Jerkov, zajedno sa fotografijom Lakić i mjesta na kojem je napadnuta, čime su, potpuno svjesno, poslali monstruoznu poruku da naše novinarke imaju neke veze sa napadom na Lakić, ugrožavajući njihovu ličnu, profesionalnu reputaciju i njihovu bezbjednost. Tekst pod naslovom: “Trebalo je u glavu”, objavljen je na osnovu neprovjerenih kuloarskih priča koje je neko navodno čuo u prostorijama Dnevnih novina i prenio Oliveri Lakić. Ombudsmanka je prihvatila da je prekršen Kodeks novinara Crne Gore u jednom dijelu, ali je podržala stav uredništva ND Vijesti, da pomenutim tekstom nije ugrožena reputacija naših novinarki, kamoli bezbjednost. “Smatram da cilj objavljivanja teksta koje podnositeljke žalbe smatraju spornim nije bila povreda njihovog dostojanstva i ugleda, već objavljivanje informacija od javnog interesa, pa tako nije došlo do kršenja smjernice 1.1 Opšti standardi KNCG na koje u žalbi upućuju”, navodi se u odgovoru Ombudsmana. U obrazloženju odluke, Petričević je citirala stav uredništva ND Vijesti, koji jasno pokazuje da su potpuno svjesno prekršili osnovna novinarska pravila i da im je namjera bila da novinarke DN, a preko njih i čitav medij, povežu sa napadom na Oliveru Lakić. Kako drugačije, osim kao namjeru, protimačiti odgovor uredništva da drugu stranu nijesu kontaktirali zato što je “postoja-

la mogućnost”, da se o njihovoj temi “objave priče na televizijama i portalima koji su dio propagandne režimske mašinerije, gdje bi iskrivili činjenice i suštinu onoga što je prijavljeno i što smo objavili i onoga što je bio cilj članka”. A što je bio cilj članka? U odluci se ne navodi cilj, ali navodi “suština članka”. A suština je, po njima, da je “Olivera Lakić prijavila tužilaštvu saznanja za koja ima dokaze”?! A “dokazi” su, kuloarske priče da jedna od naših novinarki, kako tvrde Vijesti u spornom tekstu, navodno znala da je “Lakić pucala u sebe u dogovoru s nekim”, da iz tog razloga “opravdavaju napad na nju”, kao i da je jedna od njih dvije tvrdila da je “trebalo u glavu a ne u nogu”. Svi ovi “dokazi” su nastali tako što je jedna osoba navodno prenijela razgovor u prostorijama DN. “Cilj objavljenih osnovanih optužbi u članku nije ‘da ugrozi reputaciju tih osoba’, već da počne javno demaskiranje organizovanih priča da su gotovo sve napade na svoju redakciju, ljude i imovinu, ‘Vijesti’ same režirale kako bi se predstavile žrtvom ili naudile

vlasti ili jednom njenom dijelu. Dodatno, uredništvo je zahtijevalo i da se kao sastavni dio odgovora tretira i stav urednika objavljen u tekstu ”Zašto ne pišem Hanu?” Nema ni potrebe da piše, jer je evropski komesar za proširenje Johanes Han lično došao da se uvjeri šta se dogodilo novinarki Lakić. Gospodin Han je posjetio Vijesti i njihovu novinarku 11. maja, a pet dana kasnije su na naslovnici ND Vijesti osvanule fotografije novinarki Dnevnih novina, Lakićke i mjesta napada na nju, uz naslov: Trebalo je u glavu”. Zamislite da smo poput Vijesti, posegnuli za nagađanjima, kuloarskim pričama, pa posjetu visokog evropskog zvaničnika doveli u vezu sa spornim tekstom kojim je nanijeta šteta novinarkama DN i našem mediju. A, obzirom da smo pisali Hanu i na odgovor čekali dvije nedjelje, možda nam se ne bi moglo ni zamjeriti na takvom povezivanju događaja. Ali, nije nam bilo ni na kraj pameti da na ovaj način spinujemo javnost, jer mi nijesmo Vijesti. O njima je sve rekao Evropski sud za ljudska prava. V.Š.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

OSNOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO FO

SAOPŠTENJE JP MORSKO DOBRO

Vujičić nelegalno zida ponton i devastira obalu

JP Morsko dobro, kao pravni subjekt koji upravlja lukama od lokalnog značaja i ostalim objektima obalne infrastrukture, sprovodi javno nadmetanje za ustupanje na korišćenje pristaništa i privezišta duž crnogorske obale sa ciljem obezbjeđivanjanja preduslova za njihovo zakonito funkcionisanje, stoji u saopštenju JP Morsko dobro. U saopštenju se ističe da je cilj stvaranje uslova za izdavanje odobrenja za organizovanje pristaništa i privezišta i izdavanje odobrenja za njihov rad od strane nadležnih organa. Pri sprovođenju javnih poziva JP Morsko dobro postupa isključivo poštujući Zakon o morskom dobru, Zakon o državnoj imovini i Uredbu o prodaji i davanju u zakup nepokretnosti, te svim pozitivno pravnim propisima države Crne Gore. „Petog aprila 2018. godine raspisan je Javni poziv za javno nadmetanje za zakup pristaništa i privezišta, a među ponuđenim lokacijama bila je i lokacija – privezište Brdište. U javnom pozivu je vrlo precizno navedeno da se ‘Ugovori zaključuju za tekuću godinu računajući od dana zaključenja ugovora do 31. decembra 2018. godine’, do kada i važi Plan objekata privremenog karaktera. Navedeni uslovi zakupa bili su jasni svim učesnicima tendera i potencijalnim zakupcima pristaništa i privezišta, što su svojom cijenom pristupa licitaciji i potvrdili“, stoji u saopštenju Morskog dobra. Radi objektivnog informisanja javnosti iz Morskog dobra su naveli da posjeduju

dokumentaciju kao dokaz da gospodin Nenad Vujičić nekoliko godina unazad nezakonito koristi lokaciju u zoni Morskog dobra, odnosno državnu imovinu u Brdištima. O tome govore zapisnici JP Morsko dobro iz 2016. i 2017. godine, inicijative mještana Brdišta, prijave Udruženja marikulturista Crne Gore “MAREFARM” i brojnih drugih subjekata, kao i prijava od strane JP Morsko dobro. Iz JP Morsko dobro naglašavaju da ih ne čudi reakcija Vujičića koji je do sada bez validnih dokumenta obavljao djelatnost u komercijalne svrhe. „U strogo formalnom postupku koji sprovodi JP Morsko dobro, preduzeće ne razmatra bilo kakve zahtjeve za izmjenu tenderskih uslova niti jednog učesnika u javnom nadmetanju, stoga ni zahtjev za umanjenje izlicitirane cijene zakupa koju je sam ponudio Nenad Vujičić“. Iz budvanskog preduzeća ističu da, nasuprot činjenici da Nenad Vujičić nije zaključio ugovor sa JP Morsko dobro nakon završene tenderske procedure, „evidentno je da on na terenu sprovodi devastaciju obale, nasipanjem materijala i postavljanju pontona na predmetnoj lokaciji bez saglasnosti i jednog državnog organa“, ističe se u saopštenju koje je uslijedilo nakon što je Vujičić optužio Morsko dobro za korupciju i prevaru. Iz JP su naveli da je Služba kontrole Morskog dobra zapisnički konstatovala i slučaj proslijedila nadležnim inspekcijskim službama. Z.K.

DOKTOR PRE DOK JE BIO

Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet u slučaju navodne zloupotrebe bolovanja od ljekara Kliničkog centra Crne Gore Predraga Bajića i on je u fazi izviđaja, saopšteno je Vikend novinama iz te institucije, bez obrazloženja dokle se došlo u istrazi. Prije 10 mjeseci, tačnije 1.9.2017. godine, u anonimnoj prijavi tadašnjem direktoru policije piše da su dr Predrag Bajić i dr Zorica Ljumović za vrijeme bolovanja mjesecima radili na brodovima. “Želim da ispitate kako je moguće da neki ljekari i medicinske sestre već godinama plove na brodovima, a ostali treba da rade za njih. Još otvore bolovanje i bolesni plove na brodovima, zgrću silne pare, a mi radimo za njih kao budale za sitne novce. Dr Predrag Bajić, dr Zorica Ljumović, neki doktori iz dječje klinike već godinama uzimaju bolovanje po nekoliko mjeseci i putuju smijući se svima u lice, jer je to javna tajna. Riješite to što prije. Ako

Nije poznato da li je prijava za navodnu zloupotrebu bolovanja učinila to da dr Bajić koji je istovremeno i predsjednik Skupštine Sindikata doktora medicine, nekoliko mjeseci poslije hvalospjeva zdravstvenom sistemu i ministru bude jedan od najagilnijih u kritici tog sistema

ne riješite, sljedeće moje obraća- lovanje produži do 2. septembra nje će biti u medijima kroz ano- 2017. godine. nimnu predstavku, pa će oni otI u prethodnoj 2016. godini, kriti sve”, piše u dopisu direkto- dr Bajić je bio “bolestan” pa je na bolovanju bio mjeru policije. Uvidom u dokusec i po i to od 4. mamentaciju vidi ja do 20. juna 2016. se da je dr Bajić godine. bio na bolovaPrvostepena ljekarska nju od 28. fekomisija kobruara 2017. ja je odobrado 26. marta vala bolovaiste godine, nja dr Bajiću nakon čega bila je u razlije, prema dostupnim inforčitim sastavima. macijama radio Interesantno je cijeli mjesec da bi da je dr Bajić nakon dr Predrag Bajić od 31. maja ponovo podolaska na posao sa bošao na bolovanje koje je zaklju- lovanja, u oktobru (od 16. do 27.) čio 17. jula 2017. godine. Doktor boravio u najstarijoj turskoj bolBajić je bio zdrav samo jedan nici „Numune“ u Ankari u okvidan jer je prvostepena ljekar- ru edukativnog programa. ska komisija odlučila da mu boBajić je tada sa neskrivenim

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

AKTUELNO

ORMIRALO PREDMET O NAVODNOJ ZLOUPOTREBI BOLOVANJA

EDRAG BAJIĆ PLOVIO O NA BOLOVANJU? oduševljenjem na sastanku sa ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem i ambasadorom Turske u Crnoj Gori, Serhatom Galipom govorio o pozivitnim utiscima sa desetodnevne edukacije. Predrag Bajić je, uz zahvalnost ministru zdravlja i ambasadoru Turske, istakao značaj projekta i naglasio da bi savremena laparoskopska hirurgija, kakva se primjenjuje u Turskoj, dugoročno donijela značajne benefite za crnogorski zdravstveni sistem i njene građane. Boravak ljekara u Turskoj dio je projekta “Kontinuirane medicinske edukacije”, za koji je država u prošloj godini izdvojila 700.000 eura. Nije poznato da li je prijava za navodnu zloupotrebu

TUČA NA POLJANI U BIJELIM MANTILIMA

Dr Predrag Bajić je javnosti postao poznat još u septembru 2011. nakon tuče na poljani KCCG kada se sa pesnicama obračunavao sa doktorom Srđanom Dedićem. Nesvakidašnjem prizoru svjedočile su njihove kolege, građani koji su se zatekli u krugu bolnice, ali i brojni pacijenti koji su sa balkona bolničkih soba gledali ljekare u bijelim mantilima kako se tuku i vrijeđaju jedan drugog. Svjedoci obračuna ispričali su mediji-

ma da su letjele i kamenice. Sve je, kako su nezvanično pisali mediji tada, počelo u ljekarskim prostorijama na drugom spratu bolnice. Dvojica kolega su se, navodno, posvađali oko toga ko od njih dvojice više zaslužuje da ide na neku medicinsku edukaciju. Prema jednoj verziji, dr Dedić je, iscrpivši sve argumente, pozvao kolegu Bajića da izađe napolje i da se “potuku na fer”. Njegov kolega je to džentlmenski prihvatio.

bolovanja učinila to da dr Bajić koji je istovremeno i predsjednik Skupštine Sindikata doktora medicine, nekoliko mjeseci poslije hvalospjeva zdravstvenom sistemu i ministru bude jedan od najagilnijih u kritici tog sistema. Doktoru tada nije smetala bolest i nije bio na bolovanju, kada je nakon nedavne zamjene beba u KCCG i smjene direktora klinike za ginekologiju i akušerstvo Vojislava Miketića i načelnice Odjeljenja za terminsku novorođenčad Azre Begović te glavne sestre Anđelke Dujović, sa protesta poručio da za svaki

propust u zdravstvu objektivna odgovornost mora da ide sa vrha sistema. “Moramo da prekinemo sa praksom da su uvijek krivi ljekar i osoblje. Mi smatramo da je najveća odgovornost na ministru zdravija i direktoru KCCG, pa onda na ljekarima i osoblju”, rekao je Bajić tražeći “hitnu smjenu ministra Hrapovića za kog se vezuju brojni skandali, a koji nisu bili povod njegove smjene”. Dr Bajić nije odgovorio na pitanja Vikend novina da prokomentariše informaciju o izviđaju Tužilaštva u vezi sa navodnim zloupotrebama bolovanja.

Foto: Dejan Lopičić

Želim da ispitate kako je moguće da neki ljekari i medicinske sestre već godinama plove na brodovima, a ostali treba da rade za njih. Još otvore bolovanje i bolesni plove na brodovima, zgrću silne pare, a mi radimo za njih kao budale za sitne novce

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

TIVAT: PREKINUT PROTEST KRTOLJANA

Počinje asfaltiranje puta od kružnog toka do Radovića

Nakon organizovanog protesta 80 mještana Krtola i Krašića, koji su juče prije podne ušli u zgradu opštine Tivat i čekali predsjednicu opštine Snežanu Matijević tražeći da potpiše ugovor o asfaltiranju puta od kružnog toka do Radovića, postignut je dogovor sa Opštinom o konačnom asfaltiranju. Mještani su se na taj potez odlučili nakon zbora koji su održali ranije, na kome su se dogovorili da od opštinskog rukovodstva traže da im riješe problem puta do Radovića. Oni su insistirali da se najka-

snije do ponedjeljka, 2. jula mora početi sa asfaltiranjem saobraćajnice nakon postavljanja trase novog cjevovoda prema Krtolima ili će preduzeti radikalne mjere. U multimedijalnoj sali primio ih je potpredsjednik Siniša Kusovac koji je zadužen za opštinske investicije. S obzirom da je predsjednica Matijević bila u Podgorici, mještani su je čekali da se vrati i potpiše ugovor. Nakon što je stigla i saopštila im da je potpisala ugovor sa Lušticom development o asfaltiranju puta od kružnog toka, mještani Krtola

su prekinuli protest. „Potpisali smo ugovor koji još treba da potpiše direktor kompanije Luštica Development, Daren Gibson sa kojim smo tim povodom kontaktirali“, navela je Matijević uz izvinjenjenje mještanima, jer je sve predugo trajalo, iako nije bilo samo do Opštine Tivat. Dogovoreno je da se tokom asfaltiranja, asfaltira i oko 300 metara prilaznog puta od dionice MR1 ka Đuraševićima, što su mještani Đuraševića i ranije tražili od rukovodstva Opštine. Z.K.

NIKŠIĆ: INVESTICIJA VRIJEDNA 700.000 EURA

Otvorena Craft pivara “Mammut” Grad piva i čelika dobio je još jednu pivaru. U taverni hotela Onogošt otvorena je Craft pivara „Mammut“. Pivaru, koja je urađena po najsavremenijim standardima, otvorila je kompanija “ SL Montenegro” Srđana Jovovića. Prema riječima Jovovića, za realizaciju projekta trebalo je puno vremena, truda i rada, a piva koje će se prozvoditi u pivari “Mammut” prave se od najkvalitetnijih sirovina na osnovu najboljih tehnologija. “Kao takvo, ponudićemo ga prvenstveno na domaće, a kasnije i na svjetsko tržište. Moram reći da smo pivaru napravili po najvišim svjetskim standardima, koja se može nositi rame uz rame sa najboljim craft pivarama svijeta“, naglasio je Jovović dodajući da je vri-

jednost investicije oko 700.000 eura. U ponudi novootvorene pivare je pet vrsta piva: Prime, Pilsner, Mozaic, Indian Pale Ale i Stout, a za početak je planiran kapacitet od 1.000 litara na dan. Kompanija , „SL Montenegro“ osnovana je 2010. godine kao Društvo za trgovinu pićima na veliko i malo. Za sada, firma zapošljava oko 40 radnika. M.R.

U ponudi novootvorene pivare je pet vrsta piva: Prime, Pilsner, Mozaic, Indian Pale Ale i Stout, a za početak je planiran kapacitet od 1.000 litara na dan

KOTOR: NA POMOLU RASKID

⌦ Ivana Komnenić

otpredsjednica Opštine Kotor Ljilja Moškov (URA) kazala je juče nakon sjednice SO Kotor za DN “da joj se čini da je koaliciona vlast u Kotoru danas završila svoj mandat, te da je izgubila svaki smisao”. Naime, u nastavku do sada nekoliko puta odlagane i prekidane 16. Sjednice SO Kotor, juče nakon duže i burne diskusije, nije usvojena Odluka o kupovini nepokretnosti u vlasništvu Privrednog društva “Jugopterol” AD Kotor. Ova odluka je jedno od nekoliko spornih pitanja među koalicionim partnerima u Kotoru, o čemu su DN ranije pisale. Odluka o kupovini imovine Jugopetrola, našla se na dnevnom redu još u novembru prošle godine, ali je nekoliko puta povlačena, upravo zbog toga jer koalicioni partneri nijesu mogli da se usaglase oko ovog pitanja. Protiv ove odluke juče su glasali SDP, dva odbornika DF, dok su preostala dva bila za. Za odluku su bili URA, Demokrate, SNP i LP, dok su DPS, SD I HGI bili uzdržani. Nakon što odluka nije izglasana, na zahtjev odborničkog kluba Demokrata sjednica je prekinuta. Prije toga odbornica URE i potpredsjednica Ljilja Moškov napustile su sjednicu. “Kao što sam i rekla tokom

diskusije, nakon ovog danas biće promijenjene stvari. Neko od kolega me prozvao da li je ovo prijetnja. Ne, nije prijetnja, što se nas tiče, ova koaliciona vlast čini mi se da je danas završila svoj mandat. Jer mi da sjedimo ovdje radi protokolarnog dijela, da idemo da otvaramo festivale i slično, a da kada su u pitanju kapitalne investicije poput ove ne možemo da se dogovorimo, ova vlast je izgubila svaki smisao”, kazala je Moškov. Na pitanje novinara da li će URA pokrenuti proceduru raskida koalicije, Moškov je kazala da je sada rano o tome govoriti. “Ja sam da kažem na nekoj prekretnici bila već nekoliko puta do sada vezano za neke odluke oko kojih je bilo neslaganja, jer u ovu vlast nisam ušla radi karijere ili zbog nekog ličnog interesa. Ušla sam ovdje kao građanka Kotora da nešto uradim za ovaj grad. Pružila nam se šansa koja ne vjerujem da će se u narednom periodu ikada više pružiti Kotoru. Za prolivenim mlijekom nema

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

AKTUELNO

KOALICIONE VLASTI, POTPREDSJEDNICA SO MOŠKOV POPOVIĆ TVRDI

NAKON OVE SKUPŠTINE NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO

Odbornici SDP plakanja, ali se iskreno nadam da građani Kotora ovo neće zaboraviti danas, i da će i te kako znati da se opredijele kada budu glasali na čini mi se vrlo brzim ponovnim izborima i da će zaista znati da kazne ovako danas sramno donesenu odluku, tj. neizglasavanje ove odluke”, kazala je Moškov. Ona je dodala da je u skupštinskom obraćanju vezano za ovu odluku sve rekla sa kompletnom argumentacijom o zakonitosti i opravdanost kupovine. “Ovo što su danas uradili od-

bornici glasajući protiv ove odluke, a i ovi što su bili uzdržani, pokazali su samo kakva im je odgovornost prema ovom gradu. Mislim da im birači nijesu dali mandat da ovako glasaju danas jer ova odluka je kao što ste vidjeli iz njihovih diskusija ni u jednom dijelu nije osporovana ni što se tiče opravdanosti, ni zakonitosti, tako da je ovo danas bilo politikantski neodgovoran odnos odbornika kojima građani sigurno nisu dali mandat da ovako glasaju”, kazala je Moškov. Nakon usvajanja seta odlu-

ka iz imovinsko-pravne oblasti, sjednicu je obilježila burna diskusija, ponajviše između Moškov i odbornika SDP. Moškov je u uvodnom izlaganju istakla da je riječ o kapitalnoj investiciji, odluci koja strateški otvara grad i njegov razvoj, te da kupovinom zemljišta i imovine AD „Jugopetrol“ Kotor u Škaljarima i Industrijskoj zoni, prvi put opština nastoji da uveća svoju imovinu i obezbijedi adekvatan prostor za rad preduzeća čiji je osnivač lokalna uprava, poput Vodovoda, Komunal-

Ja sam, da kažem, na nekoj prekretnici bila već nekoliko puta do sada vezano za neke odluke oko kojih je bilo neslaganja, jer u ovu vlast nisam ušla radi karijere ili zbog nekog ličnog interesa. Ušla sam ovdje kao građanka Kotora da nešto uradim za ovaj grad. Pružila nam se šansa koja ne vjerujem da će se u narednom periodu ikada više pružiti Kotoru nog preduzeća pa i kotorske Vatrogasnice. Obje nekretnine bi koštale budžet kotorske opštine 2.650.000 eura za dvije nekretnine, što je kako je kazala, 12% niža cijena od one koju je „Jugopetrol“ ponudio. Ona je kazala da je prijedlog kupovine ukupne imovine „Jugopetrola“ pratila sva potrebna dokumentacija uz elaborat o opravdanosti i zakonitosti. “Neurbanizovani placevi po metru kvadratnom imaju znatno veće cijene u odnosu na ovu koja je imovina Jugopetrola i potpuno je privedena namjeni. Uspjeli smo da oborimo cijenu metra kvadratnog koja je sada 57 eura po kvadratu”, rekla je Moškov. Bruna Lončarević iz SDPa je kazala da SDP nema ništa protiv kupovine „Jugopetrolovog“ vlasništva u Škaljarima, ali je njoj priključena i ova u Industrijskoj zoni, koja bi se, eventualno, nakon sticaja vlasništva od strane opštine zamijenila za 8.000 kvadrata vlasništva CESID-a na Tabačini. Lončarević tvrdi da je to mnogo novca za nešto što se ne zna da li će se realizovati. Tena Božović (SDP) je kazala da je SDP tražila od predsjednika opštine da se pravno definiše pitanje ulaza u posjed opštine Kotor u kontakt

zonu na Tabačini. Ona je istakla da ovaj prijedlog CESID-a nije konkretan, te da nemaju mišljenje i saglasnost Upravnog odbora kompanije, kao ni Vlade. Moškov- Popović je konstatovala da obrazloženja SDP nijesu valjana, tvrdeći da je ovu odluku donijelo Predsjedništvo SDP u Podgorici, u koju je ona imala lični uvid, a prethodno su, kako je kazala, mjesecima zajedno radili na njenom usaglašavanju. “Mi smo u tu priču ušli jer je postojao koalicioni dogovor. Vi niste ponudili nikakvu alternativu i niste riječ rekli kada se usvajao kapitalni budžet opštine. Moj kolega, potpredsjnik Opštine i predsjednik SDP Kotor Branko Nedović od početka je u ovoj priči i radili smo zajedno na ovome. On je danas odsutan jer ga je bilo sramota da dođe i da pogleda u oči svoje odbornike”, kazala je Moškov. Lončarević je uzvratila da je “ovo danas sramno izlaganje potpredsjednice Moškov i odbornici SDP ne žele da ovakvim uvredama koje je izgovorila potpredsjednica Moškov javno prisustvuju”. Moškov je odgovorila da u mlitavim diskusijama odbornika SDP nije dokazano ništa, te da nakon današnje skupštine ništa više neće biti isto.

aktuelno

odgorica je grad koji može da se pohvali brojnim riječnim plažama, ali koje su nedovoljno iskorišćene, iako se neke od njih nalaze na svega stotinjak metara od centra grada uz najuže gradsko jezgro.

Ipak, stariji Podgoričani pamte i vremena kada se na gradskim plažama tražilo mjesto više. Publicista i nekadašnji novinar, Staropodgoričanin Danilo Burzan, prisjeća se za Vikend novine kako su izgledale podgoričke plaže unazad pola vijeka i više. “Obale Morače i Ribnice su bile pune sve dok nije izgrađena pruga Podgorica - Bar i dok nije počeo da se razvija turizam na primorju. Čak i nakon toga mnogi Podgoričani, među kojima i ja, nijesu bili u mogućnosti da odu na primorje. Dugo je Morača bila glavni centar tokom ljetnjih mjeseci. Plaže Morače su često korišćene i za zabavu”, priča Burzan. Turizam je u to vrijeme, kako kaže, bio nepoznanica i sredinom prošlog vijeka rijetko je ko išao, i uopšte mogao da priušti sebi odlazak na more. “Na svim budvanskim plažama zajedno nije bilo ni 100 ljudi. Tu su bili samo mještani. Pu-

Na svim budvaNskim plažama zajedNo Nije bilo Ni 100 ljudi. Tu su bili samo mješTaNi. puNija je bila plaža labud od NajpozNaTijih primorskih plaza u budvi ili suTomoru. To su bila Takva vremeNa

Nijagara

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

nija je bila plaža Labud od najpoznatijih primorskih plaza u Budvi ili Sutomoru. To su bila takva vremena”, kaže Burzan.

tih godina sagrađena je i ploča oko sto kvadratnih metara, koja postoji i danas, a koja je služila za igranke. “Najpoznatija podgorička plaža je Labud, koji ■ MORAČA mnogi PodgoričaVećina aktivni pogrešno zonosti i zabavu Galeb, zbog ve odvijala se istoimenog na plaži Laobjekta kobud, gdje je izji se nalazi na građen objeovoj plaži. Nekat Galeb, koji kad je ova plaje služio za okuža bila toliko popljanje građana, sjećena da se traBurzan ali je prvenstveno žilo mjesto više, a koristio za potrebe Kabila je i znatno prostrajakaškog kluba “Jablan”, ko- nija od današnje. Jednako poji je bio jedan od najznačajni- sjećena bila je i plaža kod Vejih sportskih klubova Crne Go- zirovog mosta, na lijevoj obare u to vrijeme. Krajem pedese- li Morače, poznatija kao PločiVranjičke njive

Publicista Danilo burzan o P

Plaža l bila “z za Mog SutoMo

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

PoDgoričkim Plažama za Vn

aktuelno

1960.

godine u Podgorici, na lijevoj obali Morače, iznad Plaže “labud”, izgrađen je objekat “galeb” – kao Plažni bar i za Potrebe kajakaškog kluba. Projektant je bio arhitekta vukota tuPa vukotić, a za taj Projekat je dobio i Povelju Saveza arhitekata jugoSlavije.

najPoznatija Podgorička Plaža je labud, koji Mnogi Podgoričani Pogrešno zovu galeb, zbog iStoiMenog objekta koji Se nalazi na ovoj Plaži. nekad je ova Plaža bila toliko PoSjećena da Se tražilo MjeSto više, a bila je i znatno ProStranija od današnje

gi zovu Skaline. Sastavci danas predstavljaju jedan od zaštitnih znakova Podgorice, a arhitekta Rajo Knežević je prilikom gradnje bio osporavan i građani, pa čak i njegove kolege, protivili su se toj ideji”, kaže Burzan. Plaža koju danas najviše koriste Podgoričani, poznata kao Vranjičke njive, jedina je koja podsjeća na neka davna vremena i nalazi se nedaleko od ušća Zete u Moraču.

■ RIBNICA Ono što je interesantno, ali i neshvatljivo za mlađe generacije, jeste i to što su Podgoričani koristili gotovo cijeli tok rijeka Morače i Ribnice za kupanje. “Kupali smo se često na Moraču i na Zlatici, kod izvora ili kod mostina (ostaci starog rimskog mosta), gdje je bio izvor i gdje su se okupljali brojni Podgoričani. I prema jugu su bile brojne plaže koje su koristili Lješkopoljci i ostali građani iz

labud je 1951. zakon” gren i ore ce, dok je na desnoj obali bila Momiška plaža. Veoma popularna bila je plaža na ušću rijeke Ribnice u Moraču - Sastavcima, mjesto koje danas mno-

godine, 14. jula, u titogradu, na Morači, Priređeno je Prvo gradSko takMičenje u Plivanju. iStog dana, na kuPalištu Pločice, Priređena je Prva vaterPolo utakMica na rijeci u crnoj gori.

Pećine kao skloništa i čista voda Morače i Ribnice Pećine rijeke Morače, kao i Ribnice, nose posebnu priču. Tokom bombardovanja služile su kao atomska skloništa za skrivanje građana, a onda i tokom ljeta za stoku. Jedna od njih je dobila ime kravljača, upravo zbog držanja krava u njoj. Osim toga, građani su tokom ljeta provodili dobar dio dana u njima,

bježeći od gradske vreline, pa se i u njima tražilo mjesto više. Burzan ističe da je voda u Morači i Ribnici bila toliko čista da su gotovo svi pili vodu iz rijeke. “Mogli smo da pijemo vodu iz Morače i Ribnice bez ikakvih posljedica. Zaronimo i pijemo vodu, što je danas nezamislivo”, kaže Burzan.

prigradskih naselja prema Zeti”, navodi Burzan. Među Podgoričanima je izuzetno popularna bila i rijeka Ribnica, koja ranije nije presušivala. Plaža Crne rape bila je najpopularnija među Podgoričanima, a nalazi se na teritoriji Ibričevine, na oko 100 metara uzvodno od ušća Savinog potoka u Ribnicu. Tu su se zbog pećina, odnosno nešto veće dubine, organizovali i skokovi u vodu. “Zanimljiva i posjećena plaža bila je i kod mosta Kapadžića, gdje je južno od mosta bila podignuta brana, odakle je voda išla u mlinove, koja je čuvala nivo vode i ljeti, pa su se i tu okupljali, većinom Starovarošani i Dračani. Gdje je god bilo mjesta da se sjedne Podgoričani su koristili za kupanje”, kaže Burzan. Kod Vezirovog mosta su održane i prve sportske igre u plivanju i vaterpolu, uopšte u Crnoj Gori. I u to vrijeme organizovani su skokovi u vodu i to sa dvije stijene, koje su se zvale Podgorički i Momiški. Jedan od najpoznatijih skakača bio je Coka Ćerić, koji je između dva rata bio poznat i kao cikotić.

■ CIJEVNA Trenutno su u Podgorici najpoznatije plaže na rijeci Cijevni. Nijagarini vodopadi ne nude najljepše plaže, ali je ovaj dio kanjona Cijevne sigurno najprivlačniji za sve kupače. Od mosta na Dinoši do drugog na Trgajama, rijeka Cijevna ima nekoliko pjeskovitih plaža, koje okupljaju veliki broj kupača. Plaže na Cijevni su udaljene oko desetak kilometara od Podgorice i za mnogobrojne građane Glavnog grada je ovo spas od tropskih julskih i avgustovskih vrućina. Osim “nijagare” veliki broj kupača svakodnevno se tokom ljetnjih mjeseci kupa i na Trgaji. Nema mnogo gradova koji leže na pet rijeka, ali građani nemaju mnogo prednosti i koristi od njih. Imamo rijeke, ali čemu nam služe i zašto ih koristimo...? M. Medenica

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Predsjednik OPštine Petnjica samir agOvić O POsjeti kini, razvOjn

Put do Berana gotov za 300 dana, saoBraćaj će se odvijati Preko Bioča ⌦ Aldijana Novalić

Samir Agović, predsjednik opštine Petnjica

redsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je u razgovoru za Vikend novine rekao da je nedavno posjetio Kinu i grad Ninbou u ime Zajednice opština Crne Gore odakle je, kako kaže, pokupio iskustva koja se mogu primijeniti i ovoj mladoj opštini. On je takođe govorio i o velikim i značajnim projektima za ovaj bihorski centar. “Čast mi je što sam u ime zajednica opština Crne Gore predstavljao državu. To je takođe i svojevrsno priznanje Opštini Petnjica i meni lično. Bilo je zadovoljstvo upoznati tu kulturu, naciju i njihov uspjeh. To je dobro iskustvo jer me ohrabrilo i navelo na razmišljanje da i Petnjica ima perspektivu“, kazao je Agović. On kaže da se od Kine može naučiti i preuzeti dosta toga, ali najprije njihov odnos prema radu. „Iz svake pozitivne prakse može se nešto izvući, tako da se od njih može naučiti kako biti odgovoran prema poslu koji obavljaš, posebno u oblasti poljoprivrede. U Petnjici imamo ogroman potencijal u poljoprivredi koji nije dovoljno valorizovan. U Kini to nije slučaj, jer je svaki pedalj zemlje iskorišćen. Upoznao sam se sa radom i životom ljudi na

20 hiljada eura je obezbijedila opština petnjica za nastavak radova na izgradnji vodovoda Murovsko vrelo. Ministarstvo je obezbijedilo iznos od 80.000 eura

I ovog ljeta nas očekuje bogat kulturni sadržaj koji će, nadam se, okupiti veliki broj ljudi. Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je obećao podršku u realizaciji projekata. Svaka pohvala za uspješno organizovanje i realizovanje ide JU Centru za kulturu i zaposlenima u toj ustanovi. selu, u ribarstvu. Njihovo radno vrijeme nije određeno. Radi se dok se ne završi posao koji je planiran“, saopštio je utiske Agović. Pored upoznavanja sa kulturom, boravak u Kini je iskoristio je za biznis kontak i predstavljanje države, kao i Opštine. „Ovo je bila prilika da se predstavi država i Opština i potencijali sa kojima raspolažemo. Kinezi su zainteresovani za sve što se dešava u Crnoj Gori. Gotovo da me je iznenadilo to koliko znaju o našoj državi. Govorio sam o prisutnosti njihove kompanije koja je zadužena za izvođenje radova na auto-putu, a posebno su zainteresovani za turizam, hidroenergiju, infrastrukturu, gdje su spremni da budu izvođači jer imaju vodeće inženjere. Ono što postižu je primjer za sve države“, dodao je Agović. Agović se osvrnuo i na projekte u petnjičkoj opštini, a posebno na nastavak radova na putnom pravcu Podvade

– Berane. „Radovi na dionici su započeti, a izvodi ih firma Bemax i očekujemo da se u dogovorenom roku završe radovi. Ugovorom o izvođenju radova je definisano da se radovi završe za 300 radnih dana od trenutka potpisivanja ugovora i izlaska mehanizacije na trasu. Rok nas ne opterećuje jer je ova firma odgovorna, pa se očekuje da i ovu fazu završe na vrijeme. Pretpostavljam da ćemo zimu dočekati sa završenim radovima na dionici Podvade – Polica. Ovo je nešto što treba da obraduje i ohrabri naše građane, jer će se modernizovati najlošija dionica na ovom putu od Podvada do Duljkove stanice, što će uticati na bezbjednost i uštedu vremena za putovanje. Sredstva za putni pravac obezbijedila je Vlada Crne Gore preko Direkcije za saobraćaj. Moderna saobraćajnica je šansa da privučemo investitore da ulažu u Petnjicu, jer bez razvojne putne infrastrukture nema ni in-

teresovanja investitora. Očekujemo da će na ovoj dionici biti manje problema i odrona. Nemoguće je predvidjeti gdje je zemlja podložna za odronjavanje. Bemax će postojeće odrone na putu Podvade – Petnjica otkloniti. Sa čovjekom koji vodi projekat iz Direkcije, Nikolom Arnautom sam često u kontaktu. Dok budu trajali radovi saobraćaj će se preusmjeriti na putni pravac Bioče – Petnjica. Tražio sam da se ugradi 300 tona asfalta na tom putnom pravcu, kako bi se sanirale udarne rupe, jer će frekvencija saobraćaja biti veća“, rekao je Agović.

■ REKONSTRUKCIJA CENTRA PETNJICE

Pored radova na putu, planira se rekonstrukcija centra Petnjice koji, iako najavljeni, nijesu još počeli. „Izvođač radova u ovom dijelu nije bio odgovoran prema obavezi. Zbog toga smo uputili žalbu Direkciji javnih radova.

Na tabli je naznačen početak radova, ali još nije ništa urađeno, pa je na Direkciji javnih radova da odredi kako će postupati prema tome. Jedino što je izvjesno je to da ako izabrani izvođač radova ne počne sko-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

reportaže

nim PrOjektima i idejama za rješavanje kanalizacije, vOdOvOda... Slovenci će pomoći rješavanje kanalizacije predsjednik opštine Samir agović je rekao da veliki problem grada predstavljaju kanalizacioni odvodi koji su sprovedeni do popče. “U pregovorima smo sa ministarstvom održivog razvoja i slovenačkom vladom za izgradnju projektne dokumentacije za kanalizacionu mrežu i kolektore. imamo dobru šansu da ovaj projekat finansira slovenačka vlada kao što je to slučaj u pljevljima. To je najteža priča, ali i obaveza zbog zaštite životne sredine“, rekao je agović.

ca nema veze sa izgrađenim objektima i legalizacijom koja traje do 15. jula. I sada apelujem na građane da prijave objekte za legalizaciju kako bi nadležni organ u opštini mogao da razmatra dokumentaciju. Ovo je obaveza svih nas, jer stanje je neodrživo. Mora se krenuti sa urbanizacijom. Kada je u pitanju višenamjenski objekat, intenzitet radova je dobar. Uz završetak zgrade i sanacijom Koraćkog potoka, Petnjica će dobiti novi izgled“, rekao je Agović.

■ USKORO NASTAVAK RADOVA NA VODOVODU “MUROVSKO VRELO”

ro sa poslom, Direkcija ponudi drugorangiranog izvođača. Direkcija je dužna da riješi problem jer ulice treba što bržu da rekonstruišu. To nije mali novac, riječ je o 300.000 eura. Takođe, rekonstrikcija uli-

Od radova koji se očekuju ove godine Agović je pomenuo one koji su već započeti, a i neke koji tek treba da počnu. „Vrlo brzo se očekuju izvođači radova na sportskom poligonu u Godočelju, nastavak radova na vodovodu Murovsko vrelo, a firma D.O.O ‘Nikola’ će obezbijediti cijevi u iznosu od 100.000 eura, Ministarstvo 80.000 eura, a Opština 20.000 eura. Očekuje se nastavak radova na vodovodu u Sa-

vinom boru. Tu imamo problema sa projektnom dokumentacijom, a sredstva je obezbijedila lokalna uprava. Ove godine očekujem da Moderna saobraćajnica je ćemo moderšansa da privučeMo invenizovati 1500 stitore da ulažu u petnjimetara putecu, jer bez razvojne putva u opštini, ne infrastrukture neMa ni a nastavićeinteresovanja investitora. će, ali ćemo da radmo očekujeMo da će na ovoj mo angana nasipanju dionici biti Manje probleMa žovati više puteva i prilai odrona ljudi u opza ka katunima. Ovih dana radištini“, kazao je mo prema Korijenu i Agović. Turjaku, dok ćemo sljedeće sedmice biti na drugom dije- ■ BIHORSKO lu prema Agovskim barama i KULTURNO LJETO Tikovima, kao i prema katunima ka Savinom boru, DaGovoreći o predstojećem ščoj rijeci i Kruščici, Vreševu i „Bihorskom kulturnom ljetu“, Azanama. Imaćemo još dosta predsjednik opštine je rekao toga da radimo na sređivanju da je to manifestacija koja je centra Petnjice, postavljanju Petnjicu pozicionirala na kulkontejnera na drugim mje- turnoj mapi Crne Gore. stima, kao i uljepšanju gra“I ovog ljeta nas očekuje boda. Želimo da pravimo i dječ- gat kulturni sadržaj koji će naje igralište, a planirana loka- dam se okupiti veliki broj ljucija je pored Lovačkog doma. di. Ministar kulture AleksanStručna ekipa iz Podgorice će dar Bogdanović je obećao poobići lokalitet klisure Dobro- dršku u realizaciji projekata. dolskog potoka za koji smo Svaka pohvala za uspješno orzaključili da je najpogodnije ganizovanje i realizovanje ide mjesto za deponiju. Tako bi JU Centru za kulturu i zaposlesmanjili troškove koje izdva- nima u toj ustanovi“, kazao je jamo za rožajsko preduze- Agović.

Sprovode se radovi na uređenju prilaza Bratiminom viru, kao i radovi na lokalitetu Torine u Radmanskoj klisuri. „Javna politika Opštine Petnjica jasno se odredila za kulturu i kulturno nasljeđe. Naša je obaveza da radimo na afirmaciji, zaštiti i stvaranju novih kulturnih sadržaja. Valorizacija ovih lokaliteta je mnogo značajna za opštinu kao turističkih atrakcija. Legenda o dva brata može da se valorizuje i da se privuku turisti. Kada je u pitanju lokalitet Torine, zahvalan sam Peđi Lutovcu koji sa entuzijazmom radi sa ekipom na afirmaciji. Naredne godine ćemo dio sadržaja iz Bihorskog kulturnog ljeta realizovati u ovoj pećini. Pored ovih radova, radili smo i na uređenju prilaza do pećine Hodrovica, neistraženom dragulju u Petnjici“, kazao je Agović.

Say hello to your celebration.

RECITE SUDBONOSNO „DA” NA PRAVOM MJESTU Naš kongresni centar Millennium, sa kapacitetom do 260 ljudi, idealan je za vjenčanja sa velikim brojem zvanica. Ako tražite mjesto gdje ćete izgovoriti sudbonosno „da”, nemojte previše razmišljati. Millennium je pravi izbor. Samo rezervišite datum na vrijeme. Naš tim će se pobrinuti da vaše vjenčanje bude iznad svih očekivanja. Hotel Ramada Podgorica vas očekuje. info@ramadapodgorica.me

+382 20 622 623

www.ramadapodgorica.me

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Priča o kolašinskom Profesoru koji je čuvao ruski muZe

O prOfesOru sa puškOm

⌦ Zorica Bulatović

rofesor Mirko Mikov Medenica zasigurno će ostati upisan na stranicama istorije Kolašina kao čovjek koji je dao veliki doprinos na polju obrazovanja i očuvanja kulturne baštine grada na Tari, Morače, ali i Crne Gore. Ipak, o njemu se i danas vrlo malo zna...

Mirko Mikov Medenica je rođen 1897. godine. Osnovnu školu završio je u Kolašinu, a onda i upisao Duhovnu akademiju u Sankt Petersburgu. U Rusiji je radio je u Muzeju u Sankt Petersburgu čuvajući, između ostalih, mnogobrojne eksponate iz Morače, Kolašina i Crne Gore koje mu je sakupljao i slao brat Jovo. Njegovo ime se pojavljuje 1920. godine, kao profesor iz Kolašina i kandidat na Nezavisnoj listi u vrijeme parlamentarnih izbora. Radio je i u Državnom mu-

zeju na Cetinju i tokom cijelog svog života zalagao se za očuvanje nasleđa, tradicije i kulturne baštine Crne Gore. Milovan Đilas opisao je Mirka i njegovu ženu Varvaru, koja je bila Ruskinja, u svom književnom djelu “Besudna zemlja”, upravo iz razloga jer je bio fasciniran načinom života koji je vodio u maloj varošici ispod planina. Direktor kolašinskog Centra za kulturu Branislav Jeknić koji već godinama sakuplja i čuva dokumenta svih značajnih ličnosti gra-

O pOrOdici i stradanju Mirko potiče iz ugledne porodice Medenica, njegov djed Radovan Ivanov je bio stotinaš i istaknuti morački junak. Prema tadašnjem zvanju važio je za harambašu i sa svojom družinom učestvovao u svim borbama sa Turcima oko Kolašina. Radovan je imao četiri sina, Radula, Novicu, Milana i Mika, a zemlju i imanje u Nježinom lugu u mjestu Pčinja na samoj granici prema tada turskom utvrđenom gradu Kolašinu. “U iznenadnom napadu u januaru 1878. godine na kuću u Pčinji, u toku noći, Turci su iz osvete ubili Radovana i njegova tri sina Radu-

Stari Kolašin

la, Novicu i Mila, kao i unuka Radojicu, brata Mirkovog. Napad je preživio Mirkov otac i stariji brat Jovo. Potvrdu ovih podataka za Radovana Ivanova i ove događaje imamo i kod mitropolita crnogorskog Mitrofana Bana koji u svojim memoarima opisjuje pogibiju Medenica u Pčinji 1878. godine. Prilikom boja na Lipovu 1872. godine Mitrofan je u nekoliko navrata boravio i spavao u kući Radovana Medenice, a kao što je poznato Mitrofan je rukopoložen za mitropolita crnogorskog u Rusiji, pa je i to možda doprinijelo da se Mirko uputi na školovanje u Rusiji“, objasnio je Jeknić.

Mirko je stajao sa puškom u rukama i stražario na vratima muzeja i branio ulazak bosonogih boljševika u zgradu muzeja

da na Tari, kazao je da je ova priča samo mali doprinos Mirkovoj biografiji, nastala u vrijeme kada je aktuelizovana tema o “čuvanju ekponata“ u Državnom muzeju. Jeknić, ipak, kaže da nažalost još uspio da sazna kada i gdje je sahranjen Mirko, ali i da se nada da će i to saznati u narednom periodu i sačuvati od zaborava. Prema Jeknićevim riječima, Mirka je odmah po rođenju krstio Milun Medenica, koji će nešto kasnije postati arhimadrit Miron u Manastiru Morača. “O njegovom školovanju, životu i radu u Rusiji se malo zna. Jako je bitan podatak da je radio u Muzeju u Sankt Petersburgu i da su se u tom muzeju čuvali brojni i znatni eksponati iz Morače, Kolašina i Crne Gore, koje je Mirku prikupljao i slao brat Jovo. U toku boljševičke revolucije u Rusiji, on se istakao u odbrani muzeja i eksponata. “Mirko je stajao sa puškom u rukama i stražario na vratima muzeja i branio ula-

Mirko Mikov Medenica

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

REPORTAŽE

ej od boljševika, a crnogorsku istoriju od otimačine

m, za Odbranu muzeja zak bosonogih boljševika u zgradu muzeja“, objasnio je Jeknić. Jeknić priča i da se Mirko se nakon Oktobarske revolucije vratio u Kolašin. Prvi put se pominje u vrijeme parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 1920. godine, kao profesor iz Kolašina, upisan na Nezavisnoj kandidatskoj listi. “Listu su sačinjavali, nezavisni intelektualci koji su smatrali da su se usljed partijske zagriženosti zanemarila velika narodna pitanja. Ova lista rukovođena je jedino željom za opštim dobrom, a nosilac liste bio je Spasoje Piletić ministar na raspolaganju sa Cetinja. Mirko Medenica je 1923. godine zamijenio Nikolu Keslera na mjestu direktora kolašinske gimnazije koja je u tom vremenu imala šest razreda. U tom periodu u gradu na Tari boravio je veliki broj Rusa bjelogardejaca, profesora, doktora, apotekara koji su u Kolašin došli, vjerovatno, upravo zahvaljujući Mirku“, kaže Jeknić. Uz to, Jeknić raspolaže i podacima iz knjige “Besudna zemlj”a, u kojoj autor Milovan Đilas opisuje taj period iz Mirkovog života. „Njegova žena Varvara, Varja, bila je Ruskinja. Imali su kćerku Mariju. On i žena uvijek su govorili ruski, a svijet je mislio da to čine jer je gospotkinja. Mirko je inače imao mnogo manira koje je čaršija držala za ruske: boljim dama je ljubio ruke, uvijek ih propuštao naprijed, nosio Varvari mantil i dozvoljavao joj da se šeta oko varoši s ruskim emigrantima. Iako je govorio lijepo našim jezikom, omicao bi mu se i poneki ruski izraz. Varvara Medenica je bila ne samo jedina Ruskinja, nego i jedina evropska i na evropski način dotjerana i lijepa žena. I svi oni koji su u ovom naselju, zabačenom u planinama, sanjali o nečem ljepšem ili se sjećali jednog kulturnijeg života, bili su u nju zaljubljeni“, priča Jeknić.

Radio je u muzeju i tokom rata, iako je bio izložen maltretiranju od strane okupatora. Italijanski i njemački oficiri su tokom 1942. i 1943. godine odnijeli na desetine kamiona eksponata. Mirko je u rubrici ‘Napomena’ pažljivo unosio ime svakog pljačkaša pored rednog broja eksponata i istu primjedbu ovjeravao potpisom i pečatom

On objašnjava i da se tokom 1927. godine Mirko Medenica se pominje kao profesor sa Cetinja, a onda 1932. kao direktor Državnog muzeja, da bi se u jednom dokumentu iz 1940. godine bio pomenut kao zastupnik predsjednika opštine Cetinje. “Mirko je izabran za direktora Muzeja na Cetinju pošto je dotadašnji direktor Dušan Vuksan 17. jula 1932. godine bio smijenjen, a u isto vrijeme i penzionisan. O tome Đuro Batrićević je zapisao: “Za vrijeme svog upravljanja Državnim muzejom Mirko je neobično savjesno, može se reći fantastično, čuvao muzejske objekte i energično se suprotstavljao odnošenju kulturnog blaga Crne Gore za Beograd. Čak i po ci-

Jovo Mikov Medenica, brat Mirkov jenu opstanka u službi, nije dozvolio da se iz Državnog muzeja na Cetinju odnese nijedan eksponat. Radio je u muzeju i tokom rata, iako je bio izložen maltretiranju od strane okupatora. Italijanski i njemački oficiri su tokom 1942. i 1943. godine odnijeli na desetine kamiona eksponata. Mirko je u rubrici ‘Napomena’

pažljivo unosio ime svakog pljačkaša pored rednog broja eksponata i istu primjedbu ovjeravao potpisom i pečatom. U tom periodu Mirko se vratio muzejskoj djelatnosti i nastavio svoj rad započet u Rusiji, na očuvanju nasljeđa, tradicije i kulturne baštine Crne Gore“, zaključio je Jeknić.

Zapisi o Mirkovom ocu Miku Medenici Poslije ovih tragičnih događaja Crnogorska vojska je ušla u Kolašin 1878. godine na osnovu Berlinskog kongresa, a u periodu do 1886. godine novodobijena zemlja je podijeljena svim učesnicima u ratovima sa Turcima. Bili su to, takozvani, vojnički djelovi. “Po tom osnovu porodica Mika Medenice dobila je zemlje u varoši Kolašin. Kuća se nalazila u podgrađu stare varoši i u na-

rodu je poznata kao kuća Jova Mikova. Po tom osnovu i porodica Mika Medenice dobila je dio zemlje u varoši Kolašin. Stariji Mirkov brat Jovo bio je komandir Donjomoračkog bataljona Kolašinske brigade. Učestvovao je u ratu 1912-1913. godine, u srpsko-bugarskom ratu 1913. godine i svjetskom ratu 19141916. godine. Po oslobođenju je kratko bio načelnik moračkorovački. Umro je u Peći 14. av-

gusta 1926. godine. U jednom dokumentu iz 1906. godine, komandir Jovo, brat Mirkov je dao izjavu brigadiru Jovu Martinoviću: ‘Dana 16. avgusta 1906. po dobijenom od Vas odsustvu pošao sam rano u Podgoricu da ispratim brata za Rusiju, a mjesto sebe to jest komadanta bataljona, ostavio sam oficira Jakova Drljevića kojemu sam 14. avgusta dao usmeno sve nužne naputke“, ispričao je Jeknić VN.

KULTURA

ZAVRŠETAK FESTIVALA ª ODAKLE ZOVEMº

O Žilnikovim filmovima i prevodima djela Danila Kiša Poznati reditelj Želimir Žil- kov razgovaraće Marinko Vornik i francuska prevoditelji- gić, dok će od 23 sata biti prireca Paskal Depleš gostovaće đena projekcija filma “Bruklin ovog vikenda u sklopu 10. Me- - Gusinje”. đunarodnog književnog festiProgram posljednjeg davala “Odakle zovem - Podgori- na jubilarnog izdanja festivala “Odakle zovem” počinje u 11 ca 2018”. sati u Sportsko-kulturProgram počinje u 11 sati, projekcijom Žilnom centru, projeknikovog filma “Srcijom Žilnikovog bistan”, u Sportostvarenja “Jedna sko-kulturnom žena - jedan vek”, centru Univernakon čega će biziteta Crne Gore, ti priređen razgovor o filmu. Omaž nakon čega će biti priređeno predavaMladenu Lompanje. U istom terminu, ru biće priređen od Žilnik 18 sati, a u programu na platou ispred knjižaučestvuju Božo Koprivica, re Karver Paskal Delpeš, supruga Danila Kiša, održaće ra- Aleksandar Čilikov i Varja Đudionicu za prevodioce sa fran- kić. Slijedi razgovor o djelu Slocuskog jezika, a u od 19.30 sati bodana Šabeljića od 19 sati, sa biće riječi o prevodima Kišovih kojim će razgovarati Vanja Vudjela na francuski jezik. Mode- kićević-Garić i Zoran Rakočeratorka razgovora je Snežana vić. Ovogodišnji festival biće zaNikčević. Od 21.30 sati, u okvi- vršen programom “San ulice”, u ru programa “Bez velikih rije- kojem učestvuju Božo Kopriviči, molim!” sa Želimirom Žilni- ca i gost iznenađenja. S.I.

VIŠE PROGRAMA NA BARSKOM LJETOPISU

Hadžialićev roman, veče poezije i izložba mozaika

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Sa prve festivalske večeri

OTVARANJEM MEĐUNARODNOG FESTIVAL

PREPLITANJE NOT U BAROKNOM P ⌦ Sonja Ičević

roz revijalni, takmičarski, naučnoistraživački i izdavački rad festival je posvećen očuvanju i promociji klapskog pjevanja i predstavlja svijetao primjer brige za naše vrijedno kulturno nasljeđe.

Književni klub “Poenta poetika” iz Nikšića biće predstavljen na šetalištu ispred kafea Gvardija večeras od 21 čas. u okviru 31. Barskog ljetopisa. U programu učestvuju članovi kluba Đurko Gutović, Damir Gegić, Anđela Backović, Sava Radulović i Rada Draganić, a moderator razgovora je Goran Radojičić. Sjutra će od 20.30 sati u amfiteatru u Starom Baru svečano biti otvorena izložba radova polaznika škole mozaika Petra Vujoševića, dok će sat kasnije na platou ispred

Knjaževe bašte biti predstavljena knjiga “Raskršće svjetova” bosansko-hercegovačkog autora Sabahudina Hadžialića. Tim povodom, o prvom dijelu trilogije “Kutija života”, sa autorom će razgovarati Gordana Leković. Hadžialić je rođen 1960. godine u Mostaru. Glavni i odgovorni urednik je elektronskog i štampanog magazina “DIOGEN pro kultura” i glavni i odgovorni urednik magazina “MaxMinus” iz Sarajeva. Do sada je objavio trinaest knjiga poezije i proze. S.I.

Nastupom više klapa i himnom festivala “Slava Perastu” na Pjaci svetog Nikole svečano je otvoren 17. Međunarodni festival klapa, čime je počeo ovogodišnji KotorArt. Kroz revijalni, takmičarski, naučno-istraživački i izdavački rad festival je posvećen očuvanju i promociji klapskog pjevanja i predstavlja svijetao primjer brige za naše vrijedno kulturno nasljeđe. Prve festivalske večeri nastupile su klape Kaše iz Dubrovnika, Praska iz Podstrane, Peružini sa Paga, Maris iz Kotora i O’Dive Belcanto iz Berana kao i svirač lijerice Đorđe Begu, najmlađa klapa Kotorski gardelini, mladi recitatori kotorskog Festivala pozorišta za djecu, kvartet flauta Talija i gudački kvartet Unique.

■ NOVE IDEJE “Njegovanje kulturne baštine Perasta, težnja i želja da se uključimo u nove aktivnosti i ideje sa Društvom prijatelja Perasta i Mjesnom zajednicom, pruža nam neprocijenjiva inspiracija – sami vječni Perast, a mi iz uprave Festivala, prolaznici sadašnjeg vremena, trudimo se da svake godine iznesemo nove ideje i pjesme, kao i nov pristup realizaciji programa. Ostaje mnogo posla i budućeg istraživanja u ovoj našoj moći vječitog držanja pažnje pjesmom i pričom, preplitanjem nota i slova”, kazala je na otvaranju predsjednica Međunarodnog festivala klapa Perast Tina Braić-Ugrinić.

Potpredsjednica Opštine Ljilja Popović-Moškov istakla je da su “klapa i klapsko pjevanje neraskidiv dio naroda sa ovog područja i dio njegove duše”. Ona je zahvalila organizatorima što čuvaju tradiciju već 17 godina zaredom.

■ OČUVANJE BAŠTINE Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je pismom iz Bahreina, gdje se nalazi u službenoj posjeti, na 42. sjednici UNESCO Komiteta svjetske baštine, poželio uspješan cjelokupni festival, dok je ministar kulture Aleksandar Bogdanović, u pismu podrške saopštio da “sa duž-

OSTAJE MNOGO POSLA I BUDUĆEG ISTRAŽIVANJA U OVOJ NAŠOJ MOĆI VJEČITOG DRŽANJA PAŽNJE PJESMOM I PRIČOM, PREPLITANJEM NOTA I SLOVA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

KULTURA

U PONEDJELJAK POČINJE 32. FESTIVAL BUDVA GRAD TEATAR

Duh mediteranske kulture i stihovi iz Lorkine drame

Komadi koje će publika biti u prilici da pogleda u skladu su sa ovogodišnjim konceptom – klasika u pozorištu danas

LA KLAPA POČEO KOTORART

TA I SLOVA PERASTU nim poštovanjem prema naporima koje Festival ulaže u promovisanje, zaštitu i njegu klapske muzike upućuje srdačne čestitke povodom svečanog početka”. Večeras će nastupiti sedam muških klapa – četiri iz Hrvatske po jedna iz Bosne i Hercegovine i Assa voce iz Crne Gore. Među njima su dobitnici najvećih nagrada iz Omiša, Praska, Porat sa Korčule, zatim Valdibora iz Rovinja, Grga i nekoliko izvrsnih klapa. Festival klapa Perast jedan je

od četiri segmenta Međunarodnog festivala KotorArt i trajaće do 30 juna. Nakon njega, od 1. do 12. jula slijedi Festival pozorišta za djecu te od 13. jula do 13. avgusta Don Brankovi dani muzike. Pjaca od filozofa je planirana od 24. do 27. jula. KotorArt je festival od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i odvija se pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Ministarstva kulture te brojnih sponzora, i ove godine traje od 28. juna do 13. avgusta.

Pepeljuga na otvaranju festivala pozorišta za djecu

Izvođenjem predstave “Pepeljuga” beogradskog Pozorišta Boško Buha, u režiji Ive Milošević, na Ljetnjoj pozornici sjutra veče od 21 sat počinje 26. Kotorski festival pozorišta za djecu. Do 12. jula pod sloganom “Put oko svijeta” biće izvedeno 18 pred-

stava za djecu, a pripremljen je i bogat književni, likovni, muzički i edukativni program. O nagradama će odlučivati stručni žiri koji čine glumica Kristina Obradović, pozorišna rediteljka Lidija Dedović i pozorišna kritičarka Nataša Nelević, žiri grada Kotora i dječiji žiri.

Sa konferencije za novinare Trideset drugo izdanje festivala Budva Grad teatar svečano će biti otvoreno u ponedjeljak, 2. jula na sceni između crkava u Starom gradu od 21 sat izvođenjem predstave “Romeo i Julija”, koprodukcije Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice i manifestacije “Zeničko proljeće”, najavljeno je na konferenciji za novinare. Prema tekstu Vilijama Šekspira, predstavu je režirala Selma Spahić. Do 20. avgusta, pod sloganom “Kad se pojavi mjesec...” na više scena u Starom gradu biće priređen 41 program. Koncept ovogodišnjeg pozorišnog programa orijentisan je ka iščitavanju djela klasične dramske književnosti, ističu organizatori. Vođeni konceptom, ali i činjenicom da festival već 32 godine njeguje i duh mediteranske kulture kojoj pripada, organizatori su za ovogodišnju koprodukciju odabrali tekst Federika Garsije Lorke ‘Krvave svadbe’, koji će režirati Igor Vuk Torbica. “Vuk Torbica jedan je od reditelja čiji je dosadašnji opus na tragu ideje o potrebi stalnog iščitavanja tekstova svjetske književne baštine. Premijera predstave je planirana za 9. avgust, a predstava se radi u koprodukciji sa Srpskim narodnim pozorištem iz Novog Sada, pri čemu je u podje-

li i 6 glumaca iz Crne Gore. I moto ovogodišnjeg festivala ‘Kad se pojavi mjesec...’ jeste stih iz Lorkine drame. Svih 14 dramskih ostvarenja pozorišnih kuća regiona, koje ćemo biti u prilici da vidimo u festivalskom programu, takođe su birane u skladu sa ovogodišnjim konceptom – klasika u pozorištu danas”, saopštili su organizatori. U sklopu dramskog programa, sa istaknutim pozorišnim djelatnicima, biće održan dvodnevni simpozijum “Hamlet po drugi put među Crnogorcima”, tokom kojeg će se promišljati izazovi iščitavanja dramske klasike i njihova savremena

pozorišna uprizorenja. Svi ostali festivalski programi - muzički, likovni i književni, na posredan i neposredan način tematizuju festivalski koncept. “Planirane su tri izložbe, sa pratećim razgovorom na temu ‘Ikona i likovna dekonstrukcija’, 12 književnih programa kao presjek žanrovskih raznolikosti na sceni regiona i 6 muzičkih programa, takođe raznolikih žanrova”, saopšteno je. Svi programi ove godine biće održavani na scenama u Starom gradu - na sceni između crkava, u crkvi Santa Marija i na Trgu pjesnika. Početak svih programa zakazan je za 21 čas. S.I.

Scena iz predstave “Romeo i Julija”

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

kultura

Gostovanje CrnoGorskoG narodnoG pozorišta u Makedoniji

Predstava Zimska bajka na Šekspir Bitola festivalu Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta “Zimska bajka”, koju je po tekstu Vilijama Šekspira režirao Dino Mustafić, biće izvedena večeras u Narodnom pozorištu Bitolj u sklopu Bitola Šekspir festivala. Šesti internacionalni Bitola Šekspir festival počeo je 23. juna, a završava se večeras. U sklopu festivala je izvedeno 11 predstava iz Hrvatske, Makedonije, Mađarske, Rumunije, Rusije i Crne Gore. Pored Crnogorskog narodnog pozorišta, na festivalu učestvuju Kazalište Gavela iz Zagreba, Teatro Verdi iz Zadra, Mađarski

Scena iz “Zimske bajke”

U sklopU festivala je izvedeno 11 predstava iz Hrvatske, Makedonije, Mađarske, rUMUnije, rUsije i Crne Gore narodni teatar Ciki Gereli, Punkart iz Bukurešta, Teatar za djecu i omladinu iz Skoplja, Albanski teatar Skoplje, Turski Teatar Skoplje, Narodni akademski ruski dramski teatar Maksim Gorki, internacionalni ansambl “Teatar vječnih vrijednosti” i Sojka i Krakov pjevači (Poljska).

Uloge u “Zimskoj bajci” tumače Zoran Vujović, Žana Gardašević-Bulatović, Slaviša Čurović, Srđan Grahovac, Jelena Nenezić-Rakočević, Dejan Ivanić, Aleksandar Gavranić, Andrea Mugoša, Ana Vučković... Dramaturškinja je Željka Udovičić-Pleština, scenograf Dragutin Broz, kostimografkinja Tijana Todorović, kompozitor Vjera Nikolić, a scenski pokret i koreografiju osmislila je Nada Vukčević. Muzički tim, uz Vjeru Nikolić čine Mladen Nikčević, Ivan Peković, Tatjana Krkeljić i Mladen Popović. S.I.

autor priče ª dječak i njeGov pasº

Preminuo poznati američki književnik Harlan Elison Američki pisac Harlan Elison, autor priče “Dječak i njegov pas”, koja prikazuje svijet uništen nuklearnim ratom i u kom se za prevlast bore bande, preminuo je u 85. godini. Tokom karijere duge više od pola vijeka, Elison je napisao oko 50 knjiga i više od 1.400 članaka, eseja, televizijskih scenarija i drama. Iako je najpoznatiji po naučnoj fantastici, za koju je dobio brojne nagrade “Nebula” i “Hugo”, Elisonov rad je pokrivao gotovo sve žanrove, od trilera i detek-

Elison

tivskih priča, preko stripova do kolumni u novinama. Majstor horora Stiven King je na Tviteru napisao da “u američkoj književnosti nije bilo niti će biti nekoga poput Harlana Elisona”. “Ljut, zabavan, elokventan, ekstremno talentovan. Ako postoji zagrobni život, Harlan već razbija i zapisuje imena”, naveo je King. Priča “Dječak i njegov pas” je nedavno proširena i kao roman pod nazivom “Blood’s a Rover” biće objavljena ovog mjeseca. S.I.

završen prvi festival klasične Muzike Mediteranske note

Naša dužnost je da stavimo Crnu Goru na muzičku mapu Evrope Koncertom Velikog seksteta u Muzičkoj školi u Tivtu završen je prvi festival klasične muzike “Mediteranske note”. Umjetnički direktor festivala Ivan Vukčević kazao je da će se potruditi da i naredne godine Tivat ugosti vrhunske muzičare. “U muzici ne postoji najbolje, najpozitivnije, najlošije, u muzici postoji samo napredak i kad izgleda da je najbolje može uvijek bolje. Ideja o festivalu se sasvim slučajno rodila. Porijeklom sam sa ovih prostora i bavim se klasičnom muzikom koja nije česta profesija u Crnoj Gori, izuzev Boke Kotorske koja ima dugu tradiciju,

od vremena baroka. Dužnost svih umjetnika, ne samo muzičara, je da promovišu državu kroz stvaralaštvo. Naša dužnost, bez obzira gdje živjeli, je da učinimo nešto da Crnu Goru stavimo na mapu klasične muzike u ovom dijelu Evrope i šire”, naglasio je Vukčević. Predsjednica Odbora direktora festivala Ana Đukanović zahvalila se umjetnicima i direktoru tivatskog Centra za kulturu Nevenu Staničiću. Podsjećajući na muzičku istoriju grada Staničić je kazao da je trebalo da prođe 126 godina od osnivanja prvog kamernog orkestra, da se Tivtu desi festival

klasične muzike koji je okupio vrhunske muzičare iz Zapadne Evrope i okruženja. “Tivat ima priliku, ideju, šansu i mogućnosti i nadam se da će ih iskoristiti jer muzika je ono što životu daje smisao, muzika je ono što nam ostaje kad ostanemo sami sa sobom i ono što najbolje karakteriše stanje naših duša i u tome zaista treba uživati i uz muziku vječno ostati mlad”, naglasio je Staničić, podsjetivši da Centar od 1979. godine nema klavir i izrazivši nadu da će već iduće godine uz razumijevanje grada, a možda i Ministarstva kulture i države, Centar dobiti klavir. Zora Krstović

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

pucnjava u redakciji lista u merilendu, u

Ubio petoro novina nije svidjelo šta pi P

presuda gruzijskog suda

Sakašvili oSuđen na šeSt godina zatvora Sud u Gruziji osudio je u odsustvu bivšeg predsjednika te zemlje Mihaila Sakašvilija na šest godina zatvora zbog zloupotrebe vlasti i pokušaja da prikrije dokaze o prebijanju jednog opozicionog člana parlamenta, dok je bio predsjednik. Pristalice Sakašvilija odbacile su presudu kao politički motivisanu, prenio je Rojters. “Veoma je važno reći da sud kategorički odbacuje bilo kakvu političku motivaciju iza pre-

sude”, rekao je sudija. Sud je odlučio da je Sakašvili kriv za zloupotrebu vlasti dok je bio predsjednik Gruzije, time što je pokušao da prikrije dokaze o prebijanju opozicionog poslanika Valerija Gelašvilija 2005. godine. Sakašvili negira sve optužbe protiv njega. On je u januaru osuđen na tri godine zatvora zbog pokušaja da prikrije dokaze o ubistvu jednog bankara iz Gruzije, podsjetio je Rojters.

novo ime makedonije

Protiv sPorazuma 62 odsto Grka Protiv sporazuma sa Makedonijom oko novog imena bivše jugoslovenske republike je 62 odsto Grka, pokazuju rezultati najnovije ankete. Prema anketi koju je agencija “Puls” uradila za tv stanicu Skaj, svaki šesti od 10 ispitanika ima negativan stav prema sporazumu Grčke sa Makedonijom, prenio je list “Katimerini”. Anketa je pokazala i da je konzervativna Nova demokratija povećala prednost u odnosu na ljevičar-

sku Sirizu na 12,5 odsto. Prema rezultatima ankete, ako bi sada bili održani izbori, Nova demokratija bi osvojila 34 odsto glasova, a Siriza 21,5 odsto. Pokret za promene i Zlatna zora bi osvojile osam odsto, a Komunistička partija šest. Nezavisni Grci, stranka koja je u vladajućoj koaliciji sa Sirizom, ne bi prošla cenzus od tri odsto za ulazak u parlament i, prema anketi, osvojila bi samo 1,5 odsto glasova.

et osoba je ubijeno, a nekoliko ranjeno u pucnjavi u zgradi redakcije lokalnog lista “Kapital gazet” u Anapolisu, u američkoj saveznoj državi Merilend.

Zvaničnici su potvrdili da je napadač, 38-godišnji Džared Ramos, uhapšen. Novinar “Kapital gazeta” Fil Dejvis tvitovao je da je napadač pucao na zaposlene kroz staklena vrata redakcije. “Ništa nije toliko užasavajuće kao kada čujete kako neko puca na ljude dok se krijete ispod stola, a zatim čujete kako napadač puni oružje”, naveo je Dejvis.

■ Godinama prijatio novinarima na tviteru

Redakciji je prije stravičnog pokolja bio upućen niz prijetnji na društvenim mrežama, a kao mogući motiv napada navodi se Ramosova tužba protiv lista za povredu časti i ugleda, koju je sud još 2012. godine odbacio.

Ubica je na svom Tviter profilu često objavljivao poruke upravo o listu i ljudima koji rade u njemu. Kako prenosi Jutarnji list, sve je počelo 2011. godine nakon što je u novinama izašao članak pod naslovom “Džarod želi biti tvoj prijatelj” u kojem je opisan slučaj za koji je Ramos priznao krivicu na sudu. Ramos je, naime, prijetio ženi koja je s njim išla u srednju školu. Mjesecima joj je slao vulgarne mejlove u kojima ju je prostački vrijeđao i poručivao joj da se ubije. U godinama nakon objave članka Ramos je tužio novinu, novinara koji je pisao članak, sudiju koji mu je presudio, kao i ženu koja je svjedočila protiv njega. Sve njegove tužbe bile su odbačene. Istovremeno s pravnom bitkom, Ramos je novinare “Kapital gazeta” počeo da na-

pada i na Tviteru. Pisao je kako bi volio da dočeka da list propadne, ali da bi mu bilo puno draže da dvoje novinara “prestanu da dišu”. U jednom od tvitova napao je Roba Hiasena, jednog od novinara kojeg je juče i lividirao. Žena kojoj je Ramos prijetio, za šta je na kraju i osuđen, lokalnoj je televiziji nakon pokolja u redakciji rekla kako je jednog bivšeg policajca prije nekoliko godina upozoravala na njegove namjere. “On je ludak! Rekla sam im da će on postati masovni ubica”, izjavila je. Tom Markvard, penzionisani urednik i novinar Kapitala, takođe je rekao kako su ga godinama zabrinjavale Ramosove prijetnje redakciji na društvenim mrežama. Policiju je na njegove namjere upozorio još 2013. godine. “Čak sam i svojoj ženi rekao da bismo trebali da se čuvamo od tog tipa”, rekao je on. Policija je juče objavila identitete i svih žrtava -

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

uhapšen 38-godišnji napadač

ara jer mU se išU o njemU ubijeni su Vendi Vinters (65), Rebeka Smit (34), Robert Hiasen (59), Džerald Fišmen (61) i Džon Meknamara (56).

■ Unakazio sebi

prste da ga ne bi identifikovali

Nakon što su upali u zgradu, policajci su Ramosa pronašli ispod stola. Ubica je nakon hapšenja odbijao da sarađuje sa policajcima, a s obzirom da sa sobom nije imao nikakvih dokumenata, kao i da je sebi, prema izvještajima američkih medija, unakazio prste ne bi li otežao svoju identifikaciju putem otisaka, utvrđivanje njegovog identiteta je potrajalo. “To je bio ciljani napad na Kapital gazet. Ta je osoba bila pripremljena da ubija ljude. Njegova namjera je bila da ih ubije”, rekao je čelnik lokalne policije Viliam Krampf na konferenciji za štampu. Iako su u napadu stradale njihove kolege, no-

vinari “Kapital gazeta” su tokom večeri nastavili da profesionalno izvještavaju o napadu. Opisali su kako su se krili ispod stolova i slušali ubicine korake i zastrašujuće pucnje dok je sijao smrt po redakciji. Guverner Merilenda Leri Hogan naveo je u saopštenju da je “očajan zbog tragedije”, a o pucnjavi je informisan i predsjednik SAD Donald Tramp. Iz predostrožnosti, pojačane su mjere bezbjednosti ispred većih medija u Baltimoru i Njujorku. Vlasnik lista

svijet

devet fregata vrijednih 26 milijardi dolara

Britanci prave novu ratnu flotu australiji

Britanska kompanija iz sektora vojne industrije “BAE Sistems” dobila je ugovor vrijedan 35 milijardi australijskih dolara (26 milijardi američkih dolara) za izgradnju nove australijske ratne flote od devet mornaričkih fregata, saopštila je vlada u Kanberi. “BAE Sistems” je za novu flotu odabrao model “Globalni borbeni brod Tip 26”, koji će zamijeniti osam starih fregata “anzak” klase,

koji su u upotrebi od 1996. godine, izvještava agencija AP. Nove brodove, koji će biti promovisani pod imenom “hanter klasa”, gradiće australijska državna kompanija “ASC Šipbilding” u južnom gradu Adelejd, a početak isporuka fregata, sa savremenim vođenim raketama, australijskoj mornarici očekuje se krajem 2020-ih. Premijer Australije Malkolm Turnbul je izjavio da će ovaj program otvoriti

5.000 direktnih radnih mjesta u zemlji, i još 10.000 indirektnih kroz nacionalni lanac snabdjevanja. “Grad Adelejd biće centar vojnopomorske brodogradnje u Australiji. On će biti jedan od glavnih brodograditeljskih centara u svijetu i u regionu”, dodao je Turnbul. BAE se u trci za dobijanje ovog posla nadmetao sa italijanskom kompanijom “Finkantijeri” i španskom “Navantija”.

Ilustracija

Ubica: Džared Ramos

preseljenje komandnog centra južno od glavnog grada

američki vojnici napuštaju seul nakon 70 godina Sjedinjene Američke Države zvanično povlače svoje vojnike iz južnokorejske

prijestonice Seula posle više od 70 godina prisustva u tom gradu. Komandni cen-

tar SAD biće pomjeren dalje od granice sa Sjevernom Korejom, a juče je održana ceremonija otvaranja novog komandnog centra koji se nalazi južno od Seula, prenio je AP. Američki vojnici bili su stacionirani u Seulu još od 1945. godine, nakon okončanja Drugog svjetskog rata. Agencija dodaje da je vojno prisustvo SAD u Seulu simbol savezništva SAD i Južne Koreje, koje za cilj ima da odvrati agresiju Sjeverne Koreje. Premještaj je prvobitno trebalo da bude sproveden 2008. godine, međutim, odlagan je nekoliko puta, dodala je američka agencija.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

BRISEL: NAKON CJELONOĆNE RASPRAVE POSTIGNUT KOM

LIDERI EU SE KONAČNO DOGOVORILI O PITANJU MIGRANATA

elnici 28 država članica Evropske unije postigli su u petak u ranim jutarnjim satima, nakon cjelonoćne rasprave, kompromis oko pitanja migracija, dogovorivši uspostavljanje zajedničkih centara za obradu zahtjeva za azilom na dobrovoljnoj bazi te ograničavanje kretanja migranata unutar EU.

Tim kompromisom prevladano je protivljenje Italije, koja je blokirala usvajanje svih zaključaka ako se ne postigne dogovor o migracijama. O pitanju koje je prijetilo Evropskoj uniji, zoni slobodne trgovine pa čak i opstanku njemačke vla-

de kancelarke Angele Merkel pao je dogovor u Briselu tokom radne večere koja je trajala skoro 10 sati. U dokumentu usvojenom na samitu, Evropski savjet poziva da Savjet i Evropska komisija ubrzano istraže koncept regionalnih platformi

SANKCIJE RUSIJI BIĆE PRODUŽENE ZA JOŠ ŠEST MJESECI

Lideri članica EU donijeli su odluku o produženju ekonomskih sankcija Rusiji, kazao je za agenciju Tas jedan od članova u Savjetu EU na marginama samita tog bloka. “Imali smo kratku diskusiju o Rusiji, Ukrajini i sporazumu iz Minska i donijeta je odluka da se Rusiji pro-

duže političke sankcije za još šest mjeseci”, naveo je izvor. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron kratko su obavijestili lidere EU o realizaciji sporazuma u Minsku, a koji je povezan sa sankcijama Rusiji. “Rečeno je da nema promjena, pa se sankcije pro-

dužavaju i režim restrikcija ostaje nepromijenjen”, istakao je izvor. Odluka će, kako navodi Rojters, biti i zvanično potvrđena u narednih nekoliko dana. Sankcije EU protiv Rusije uključuju vizna ograničenja, ekonomske sankcije protiv ruskih državljana, kompanija u oblasti naftnog, fi-

nansijskog i odbrambenog sektora. Sve ove mjere poduzete su 2014. godine i produžavaju se svakih šest mjeseci. Na samitu EU takođe se govorilo i o istrazi leta MH-17 u Ukrajini. Putnički avion Boing, u vlasništvu kompanije Malezija Erlajnz, srušio se 17.

jula 2014. godine na putu od Amsterdama do Kuala Lumpura u istočnoj Ukrajini, region Donjeck, pri čemu je poginulo 298 osoba. Rusiji je upućen poziv da prihvati odgovornost za obaranje aviona MH17 te poziv na saradnju u ovom slučaju kako bi bile otkrivene sve činjenice.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

SVIJET

MPROMIS O NAJIZAZOVNIJEM PROBLEMU EVROPSKE UNIJE Kod Libije se utopilo 100 migranata za iskrcavanje, u bliskoj saradnji sa relevantnim trećim EVROPA ĆE MORATI DA ŽIVI S zemljama, kao i PRITISKOM MIGRANTSKE KRIsa Visokim koZE DUGO VREMENA. MORAMO mesarijatom SE IZBORITI SA TIM IZAZOVOM, UN za izbjeglice A DA NE NAPUSTIMO NAŠE (UNHCR) i MeđuEVROPSKE VRIJEDNOSTI, REKAO narodnom orgaJE FRANCUSKI PREDSJEDNIK nizacijom za miEMANUEL MAKRON. gracije (IOM). “Takve platforme bi trebalo da funkcionišu na način da prave razliku između individualnih situacija, uz puno poštovanje međunarodnog prava i bez stvaranja faktora privlačenja (migranata u određenu državu EU)”, navodi se u zaključcima. U zaključcima se navodi da bi migranti koji su spašeni na moru u skladu s međunarodnim pravom trebali biti primljeni “u kontrolirane centre u državama članicama”.

PRIHVAT MIGRANATA NA DOBROVOLJNOJ OSNOVI Dogovor podrazumjeva i saglasnost Italije i Grčke o formiranju centara za migrante na njihovim teritorijama, na dobrovoljnoj osnovi. U tim centrima bi se odlučivalo o zahtjevima za azil.

ITALIJA JE ZADOVOLJNA SPORAZUMOM. SAMI ĆEMO KASNIJE ODLUČITI DA LI ĆEMO USPOSTAVITI CENTRE ZA MIGRANTE NA NAŠOJ TERITORIJI. VLADA ĆE DONIJETI TU ODLUKU, ALI BEZ ŽURBE. OD DANAS ITALIJA VIŠE NIJE SAMA, A TO JE REZULTAT MARATONSKIH PREGOVORA, REKAO JE PREMIJER ITALIJE ĐUZEPE KONTE

“Italija je zadovoljna sporazumom. Sami ćemo kasnije odlučiti da li ćemo uspostaviti centre za migrante na našoj teritoriji. Vlada će donijeti tu odluku, ali bez žurbe. Od danas Italija više nije sama, a to je rezultat maratonskih pregovora”, rekao je premijer Italije Đuzepe Konte. U Briselu je zaključeno i da je preduslov za funkcionalnu politiku Unije efikasnija kontrola spoljnih granica Unije. Zemlje Evropske unije su odlučne da spriječe

Libijska Obalska straža saopštila je da se 100 migranata vode kao nestali i da se strahuje da su mrtvi, nakon što se njihov brod prevrnuo nadomak obale Libije, javila je agencija AP. Portparol Obalske straže kazao je da je spaseno 14 migranata,

dodajući da nema podatke o tačnom broju migranata koji su se nalazili na brodu i njihovim nacionalnostima. Brod se prevrnuo istočno od Tripolija. Portparol je dodao da za sada nije jasno kada su migranti krenuli put Evrope, ni odakle su isplovili. Prema

da se ponovi 2015. godina ka- Dablinskih propisa. da se dogodio nekontrolisani priliv migranata i da se doZA TURSKU NOVIH datno onemogući ilegalna TRI MILIJARDE EURA migracija i krijumčarenje ljudi na svim postojećim i novim migrantskim rutama. Lideri EU su postigli do“Poslije intenzivnih razgo- govor o migrantima i o jačavora o najizazovnijoj temi za nju spoljnih granica i davaEvropsku uniju – migracija- nju većih finansijskih sredma, dobar je signal da smo stava Turskoj, Maroku i se dogovorili o zajedničkom drugim sjevernoafričkim zetekstu. Ali, i dalje imamo do- mljama sa ciljem sprječavasta posla da bismo prebrodili nja ilegalnih migracija prerazličite stavove zemalja čla- ma Evropi. Rojters prenosi nica”, navela je njeda se u zaključcima samačka kancemita navodi da su larka Ange“u vezi s Istočla Merkel. nom sredozeLIDERI EU SU PORUČILI SU KAPredsjedmnom rutom nik Franpotrebni doKO PODRŽAVAJU DOGOVOR I c u s k e datni napori PRONALAŽENJE RJEŠENJA IZEmanuel za punu priMEĐU MAKEDONIJE I GRČKE VEMakron mjenu IzjaZANO ZA SPOR OKO IMENA TE ve EU-Turje istakao KAKO JE ODOBRENA ZAVRŠska (o zada teško NA DEKLARACIJA SAVJETA ZA ustavljanju OPŠTE POSLOVE VEZANO ZA migrantskog PROŠIRENJE. talasa iz 2016), sprječavanju novih prelazaka iz Turske i obuzdavanje priliva”. “Dodatni napori su hitno potrebni da bi se osigurao brz povratak migranata i spriječio razvoj novih morskih ili kopnenih ruta. U svijetlu nedavnog povećanja priliva u zapadnom dijelu Sredozemlja, EU će finansijski i na druge načine podržati sve napore država članica, posebno Španije, i zemalja porijekla i tranzita, kako bi se spriječila ilegalna postignuti dogovor o migra- migracija”, piše u dokumenciji pokazuje da je evropska tu usvojenom na samitu EU. saradnja nadvladala nacioU njemu se navodi i da se nalne interese. “Evropski savjet usaglasio o “Evropa će morati da živi pokretanju druge tranše (od s pritiskom migrantske kri- tri milijarde eura, 2016. ukuze dugo vremena. Moramo pno dogovoreno šest milijarse izboriti sa tim izazovom, a di uvra) pomoći za izbjeglida ne napustimo naše evrop- ce u Turskoj, a istovremeno ske vrijednosti”, rekao je Ma- i o prebacivanju 500 miliona kron. Bilo je riječi i o novom eura iz 11. rezerve Evropskog zajedničkom evropskom si- fonda za razvoj (EDF) u EU stemu azila, pošto se posto- Trust fond za Afriku”. jeći mora reformisati. Iako je “Suočavanje sa problepostignut napredak još ne- mom migracije u njegovom ma saglasnosti o promjeni jezgru zahtjeva partnerstvo

podacima Ujedinjenih nacija, na opasnoj migrantskoj ruti u Sredozemnom moru ove godine život je izgubilo najmanje 785 migranata. Libijska mornarica tvrdi da je prošle godine spasila blizu 16.000 migranata na toj ruti.

s Afrikom sa ciljem značajne socio-ekonomske transformacije afričkog kontinenta”, stoji u zaključcima.

JAČA SARADNJA EU I NATO Postignuti kompromis ne uključuje dogovor oko sistema azila, o čemu nema saglasnosti među članicama EU, ali predstavlja ključni, iako nepotpuni odgovor na pitanje koje u ovom trenutku najviše dijeli Uniju. Sve zemlje zemlje članice EU trebaju snažno da štite spoljne granice te da aktivnije rade na vraćanju ilegalnih migranata. Lideri EU poručili su kako Unija mora preuzeti više odgovornosti za vlastitu bezbjednost, te u tome da bude pouzdan odbrambeni partner. U tom kontekstu je naglašeno kako je potrebno produbljivanje saradnje između EU i NATO. Upućen je i poziv za jačanje funkcioniranja Svjetske trgovinske organizacije, a posebno se zahtjeva popunjavanje praznina u pregovorima. Naglašeno je kako podrška u trgovini, razvoj, efikasne i transparentne sankcije trebaju biti ažurirane unutar strukturama WTO-a.

Poslije intenzivnih razgovora o najizazovnijoj temi za Evropsku uniju – migracijama, dobar je signal da smo se dogovorili o zajedničkom tekstu. Ali, i dalje imamo dosta posla da bismo prebrodili različite stavove zemalja članica, navela je njemačka kancelarka Angela Merkel

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

o čemu će razgovarati predsjednici rusije i sad u helsinkiju

Tema Sirije će dominiraTi na SamiTu PuTina i TramPa Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je u juče da će ruski predsjednik i njegov američki kolega Donald Tramp, tokom sastanka u Helsinkiju 16. jula razgovarati o brojnim složenim pitanjima. Prema njegovim riječima, u toku su temeljne pripreme oko samita u Finskoj. Na pitanje o rasporedu tokom samita, Peskov je rekao kako je još rano o tome govoriti, ali da rad na tome napreduje, prenio je Tanjug rusku agenciju Tas. Putinov portparol je rekao da je prijestonica Finske odabrana za lokaciju predstojećag samita dvojice predsjednika iz logističkih razloga. On je naveo da će Putin i Tramp razgovarati sveobuhvatno o Siriji.

Si-En-En je u četvrtak izvijestio kako se Tramp nada da će postići dogovor s Putinom, koji će mu omogućiti brzo povlačenje američkih trupa iz Sirije. “Ne znam na temelju čega je baziran izvještaj Si-EnEn-a, postoji li zaista nešto iza ovog izvještaja. Oni kažu da će Tramp razgovarati o toj temi. Mi ne znamo o čemu će Tramp govoriti. Nema sumnje da će se o Sirji razgovarati sveobuhvatno”, rekao je Peskov. Kremlj i Bijela kuća su prethodno, u sinhroniziranim saopštenjima u četvrtak, potvrdili kako će se Tramp i Putin sastati 16. jula u glavnom gradu Finske. Tramp je novinarima kazao da će sa Putinom razgovarati o ratu u Siriji i situaciji u Ukrajini. Ame-

rički predsjednik je već naglasio da želi bolje odnose s Rusijom, a s Putinom se posljednji put sastao na maginama azijsko-pacifičkog samita u Vijetnamu, u novembru prošle godine. Tramp se i prošlog ljeta sastao dva puta s Putinom na samitu Grupe 20 u Hamburgu. Bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov rekao je kako bi, ukoliko Putin i Tramp načine korake prema saradnji, njihov susret mogao ostati upisan u istoriji kao veliki trenutak. On je istakao kako je Helsinki savršeno mjesto za taj sastanak, prenijele su agencije. Agencija AP podsjetila je kako se Gorbačov sastao upravo u Helsinkiju 1990. godine s tadašnjim američkim predsjednikom Džordžom Bušom starijim.

47 STRUČNJACI ZA VN O ODLUCI MINISTARSTVA

Podržaćemo đake, moda je svuda oko nas 50-51

Zabava

IZAZOVI ODRASTANJA UZ LOŠE SADRŽAJE, MUZIČKA TAKMIČENJA I PREVELIKA OČEKIVANJA RODITELJA, SAGOVORNICA VN PSIHOLOG ZORICA MINIĆ:

ŠKOLA POLAKO GUBI BITKU SA IDOLIMA N Filip Jovović

ačin odrastanja u virtuelnom, nametnutom takmičarskom mikrouniverzumu, sa lošim uzorima, uz roditeljski aranžman koji podsjeća na “All inclusive” teško može dati dobar krajnji rezultat. Dječji psiholog Zorice Minić dotakla se gotovo svih tema utiču na razvoj djeteta i tinejdžera u današnjici. Dizajnerka Sanja Bobar

ULAZNICE

Počela Sea Dance akcija 4+1

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Za neke roditelje riječ takmičenje je neprihvatljiva. Ne samo što takmičenje pravi pritisak kod djece da budu najbolji, već im stvara nepotreban stres i ostavlja ih razočarane, ako ne postignu željene rezultate. Sa potpuno druge strane, imamo

i one koji takmičenje posmatraju kao obaveznu formu, koju djetetu nameću od najranijeg uzrasta, što se često nastavi i u periodu kada je već formirana individua. Način odrastanja u virtuelnom, nametnutom takmičarskom mikrouniverzumu, sa lošim uzorima, uz roditeljski aranžman koji podsjeća na “All inclusive” teško može dati dobar krajnji rezultat. Dječji psiholog Zorice Minić dotakla se gotovo svih tema utiču na razvoj djeteta i tinejdžera u današnjici.

■ ŠOU PROGRAMI

SU EKSPLOATACIJA DJECE

Djeca sve mlađa, pa čak i predškolskog uzrasta, učestvuju na raznim pjevačkim ta-

kmičenjima pred velikim auditorijumom i stručnim žirijem. Posljedice koje može ostaviti izlaganje ovakvom pritisku još neformirane individue mogu biti velike i trajne. “Masovna, bezobzirna, potrošačka kultura komercijalizuje čak i djetinjstvo. Roditelji vuku djecu da što prije odrastu i da im donesu dobit - materijalnu ili nematerijalnu - često prividnu. Liberalna ideologija poznaje samo tržište i komercijalne efekte, nju ne zanima sudbina mladih osoba, niti starosna granica. Učešće maljoletne djece u spektaklima je neprimjereno i moglo bi se tretirati kao kršenje dječijih prava. Korist ovdje ima produkcija i eventualno roditelji, a nikako dijete, te

smatram da učešće u šou programima može spadati u eksploataciju djece. Sredina u kojoj su djeca okružena kamerama najveći dio vremena čini, i onako velike izazove odrastanja, čine još težim. Pored toga, u takmičarskim emisijama, kod djece su prisutni i dodatni pritisak i osjećanje odbačenosti kada stvari ne teku po planu. To je frustrirajuće i krajnje stresno za mlade osobe, koje ne mogu da se adekvatno nose sa nastalim okolnostima i uspjehom”, kaže Minić i objašnjava da televizija upravo ovakve programe koristi kako bi privukla pažnju djece kao ciljne grupe.

52-53

Numerologija

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

NASTAVAK SA PRETHODNE STRANE

Dječje pjesme nisu na repertoaru, možda i zato što u žiriju nisu djeca, već popularne folk i pop zvijezde, čije pjesme, nerijetko vrlo lascivnih stihova, najmlađi takmičari i pjevaju. Problem je i to što ne postoje savremene kompozicije za djecu stariju od deset godina

■ MLADI TAKMIČARI GUBE POJAM PROSJEČNOSTI

“Djeca u tome ne vide problem, jer vrlo često takve programe doživljavaju na način da će biti važni, poznati i uspješni ako se u njima pojave, ne razmišljajući o mogućim posljedicama. Kad dijete postane dio medijskih sadržaja, roditelji više nemaju kontrolu nad onim što će se kasnije događati, a pitanje je i koliko se gubi kontinuitet u školovanju. Šou programi snimaju se po nekoliko sati, djeca koja u njima učestvuju dolaze iz različitih krajeva bivše Jugoslavije i prelaze na hiljade kilometara. Kada se intenzivira šou nastupa se na nedjeljnom ili dvonedjeljnom niovu, zatim šou iziskuje pripremu pjesme, koreografije, stajlinga, uvježbavanja, probe i sl. Sama djeca navode da imaju “podršku” roditelja, učitelja i škole i da im se “tolerišu izostanci”, što se ne problematizuje. Uspjesi maljoljetnih djeluju frustrirajuće i na njihove vršnjake koji nemaju takav uspjeh. Gubi se pojam prosječnosti, normalnosti, postupnosti i strpljenja”, objašnjava naša sagovornica. Kao jedan od glavnih problema, naš psiholog prepoznaje i to što u posljednjoj deceniji gotovo nisu stvarane dječje pjesme.

■ NE PIŠU SE NOVE DJEČJE PJESME

“U aktuelnoj ponudi televizijskih muzičkih emisija u kojima se takmiče djeca, često se zapjeva i ono što najmlađima ne priliči. Dječje pjesme nisu na reperto-

aru, možda i zato što u žiriju nisu djeca, već popularne folk i pop zvijezde, čije pjesme, nerijetko vrlo lascivnih stihova, najmlađi takmičari i pjevaju. Problem je i to što ne postoje savremene kompozicije za djecu stariju od deset godina. Oni su prevazišli dječje numere, a nema novih pjesama komponovanih baš za njih, kao ni pravih festivala i interesovanja medija”, mišljenja je Minić. Svjedoci smo, makar prema statiskama, da su rijaliti programi i raznorazna muzička takmičenja “lakih” nota

prvi izbor većine crnogorskih porodica.

■ TURBO-FOLK ZVI-

JEZDE ZASJENILE PRAVE UZORE

Ipak, malo se svodi računa o tome koliko za razvoj djeteta može biti poguban razvoj ovakvih programskih sadržaja. “Nekada su mediji obrazovali ljude, danas im se udvaraju. Kriminalci se fotografišu kao najveće zvijezde. Pokazuju da imaju skupa odijela, da imaju novac, bogate advokate i slike su im non-stop u no-

vinama i na televiziji. Djecu uopšte ne osuđujem što biraju ovakve uzore, jer im se prezentuje da je takvo ponašanje poželjno, ‘kul’. Mladi žele da žive ljepši, luksuzniji, zanimljiviji, uzbudljiviji život od onog banalnog, dosadnog koji stvarno žive. Ljudi sa pravim vrijednostima uopšte ne mogu da dođu na vidjelo od raznih turbo-folk ‘zvijezda’, starleta, revolveraša, batinaša i ostalih. Upravo, pogrešni uzori, kao i uopšte nestabilan sistem vrijednosti, gdje kvalitet nije zasnovan na obrazovanju, znanju i talentu, praved-

nom i objektivnom nagrađivanju kvaliteta ne može, jasno, da vodi društvo u progres”, objasnila je naša sagovornica, dodajući da ponašanje ljudi u emisijama i rijaliti programima i te kako može uticati na ponašanje djeteta, tj. njegovu potrebu da oponaša ono što je vidjelo na televiziji.

■ POZNATI SA-

MO PO SVOJOJ “POZNATOSTI”

“Medijske zvijezde predstavljaju uzore mladima, ikone savremenog doba.

Učešće maljoletne djece u spektaklima je neprimjereno i moglo bi se tretirati kao kršenje dječijih prava. Korist ovdje ima produkcija i eventualno roditelji, a nikako dijete, te smatram da učešće u šou programima može spadati u eksploataciju djece

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

ZABAVA

Kako bi trebalo da izgleda dan jednog osnovca i tinejdžera Počeo je školski raspust, vrijeme koje većina djece željno iščekuje tokom cijele školske godine. Ono što je učenicima najdragocjenije za vrijeme raspusta je mogućnost zadovoljenja svih onih želja koje su im bile uskraćene radi školskih obaveza: odspavati koliko žele, pogledati sve filmove i crtaće, izlaziti i provoditi vrijeme s društvom - raditi sve ono što nijesu mogli tokom godine. I to im treba dozvoliti – da u potpunosti osjete slobodu koja im nedostaje, da uživaju jer ne moraju razmišljati o školi. Slobodno vrijeme nam omogućava da sa svojom djecom, unutar porodice, razvijamo povjerenje, bliskost i pove-

Kad dijete postane dio medijskih sadržaja, roditelji više nemaju kontrolu nad onim što će se kasnije događati, a pitanje je i koliko se gubi kontinuitet u školovanju. Šou programi snimaju se po nekoliko sati, djeca koja u njima učestvuju dolaze iz različitih krajeva bivše Jugoslavije i prelaze na hiljade kilometara. Kada se intenzivira šou nastupa se na nedjeljnom ili dvonedjeljnom niovu, zatim šou iziskuje pripremu pjesme, koreografije, stajlinga, uvježbavanja, probe i sl.

Sam naziv ‘zvijezde’ nam sugeriše da se radi o nekom dalekom, nedostižnom, ‘nebeskom’. Njihovi posteri se drže na zidovima kao ikone. Medijske ličnosti, zvijezde popularne kulture zamijenile su bogove, mitološke junake, naučnike, sportiste... O svakom koraku slavnih izvještavaju mediji, privatni život zvijezda je u potpunosti izložen javnosti. U savremenom potrošačkom društvu, informacije o zvijezdama imaju veliki medijski potencijal. Orijentisani ka zabavi i senzacionalizmu, tabloidizovani mediji promovišu ličnosti koje su ‘poznate po svojoj poznatosti’. Ovakve zvijezde predstavljaju idealnu robu za medije koji slijede diktat tržišta i povlađuju ukusu publike, umjesto da ga formiraju”, kaže Minić. Ona ističe da trenutna

zanost koji su temelj zajedništva, ljubavi i podrške za kojim teži svaki roditelj i svako dijete. Vrlo često nam se desi da smo odsutni za vrijeme igre i druženja sa djetetom. Radimo nekoliko stvari u isto vrijeme (gledamo TV i igramo neku društvenu igru, telefoniramo i gledamo crtež koji nam je dijete upravo nacrtalo i kojim nas želi impresionirati...) i mislimo da nas djeca neće “provaliti”. Međutim, naša djeca vrlo dobro čitaju naše ponašanje i osjećaju kad nijesmo s njima u potpunosti. Lošija varijanta provođenja slobodnog vremena je prekomjerno gledanje televizije (uprkos Svjetskom prvenstvu u fudpopularnost zvijezda rijalitija na brojne načine oslikava današnje društvo i položaj kulture, ali i odnos medija prema slavi i onima koji je zaslužuju. “Od senzacionalističkog pisanja članaka i pravljenja trač TV emisija o zvijezdama može se dobro živjeti, u šta nas svakodnevno uvjerava produkcija tabloidne štampe i kreiranje brojnih TV kanala. Ono što može uticati na razvoj djece jeste učenje modela ljepote i uspjeha. Lijepo je zadato izgledom tih ‘zvijezda’ i ako si takav obećava ti se uspjeh i lagodan život”, objašnjava sagovornica Vikend novina.

■ ZA SISTEM VRED-

NOVANJA KRIVI RODITELJI, DRUŠTVO I MEDIJI

Na kraju, cjelokupna situacija pogrešnog “konzumiranja” interneta, televizije i neprimjerenih sadržaja, pogrešnih idola, definitivno je uticala i na pogrešne tren-

balu) i provođenje vremena za kompjuterom, o čemu takođe treba razgovarati u smislu dogovora što se gleda na televiziji i koliko je dnevno vremena primjereno provesti za kompjuterom. Umjesto boravka uz kompjuter, organizujte porodične izlete, putovanja na more, na selo, tamo gdje vam se sviđa i gdje će te se osjećati ugodno. Kad idete na godišnji odmor organizujte ga tako da možete povesti sa sobom svoju djecu, nemojte ih ostavljati na čuvanje bakama i/ili tetama. Djeca su dio porodice i kao takve ih od malena uključite u porodična putovanja. Čitajte svom djetetu. Od

najranijeg uzrasta (već i prije navršene prve godine života) čitajte djetetu ili neka čita ono vama, razgovarajte o pročitanom, prepričavajte priče i uživajte u prisnosti koja se na taj način postiže između vas i vašeg djeteta. Osmislite igre pogađanja, mozgalice, zagonetke. Pričajte mu o svom djetinjstvu i podsjetite se igara koje ste vi igrali. Među njima će se naći mnoge kreativne, edukativne i igre za razvijanje koordinacije čula i mišića šake (npr. petkaši ili piljci). Posjetite rođake, prijatelje, kolege koji imaju djecu. Na taj način bogatite socijalna isku-

Zorica Minić, psiholog

dove na maturskim i polumaturskim večerima. Po fotografijama je veoma teško razlučiti da li se radi o osnovnoj ili srednjoj školi. “Sve više roditelja pridaje veliki značaj spoljašnjem izgledu i odjeći koju će dijete da obuče. Vjeruje se da je dječja odjeća u direktoj vezi sa statusom porodice, ukusom roditelja, posebno maj-

“Orijentisani ka zabavi i senzacionalizmu, tabloidizovani mediji promovišu ličnosti koje su ‘poznate po svojoj poznatosti’”

ke koja je kroz garderobu djeteta pokazivala koliko brine o njemu. Moda, konstantna izloženost reklamama i upoređivanje sa drugima, stimulišu ovaj trend rasta, uz rizik da dijete više nije dijete nego odrasli malog rasta. Za narušeni sistem vrednovanja današnje djece, podjednaku odgovornost trebalo bi da snose roditelji, društveni si-

stva svoje i njihove djece, a i vi ćete se osjećati bolje. Družeći se sa bakama i dekama, tetkama, ujacima i drugim bližim i daljim rođacima dijete shvata da pripada većoj zajednici, da porodicu ne čine samo mama i tata. To saznanje uliva sigurnost djetetu i pomaže mu u odrastanju. Jer, svaki od rođaka djetetu pruža nove radosti i otkrića. Uživajte u godišnjem odmoru i provedite ga negdje gdje nema TV, igrica, kompjutera i ostalih čuda tehnike. Organizujte izlete i porodične igre, budite jedni s drugima i posvetite vrijeme stvaranju zajedništva u porodici. stem i mediji. Druženja, pa i mature, velike i male, svode se na sujetu, samodokazivanje i dokazivanje drugima da smo “drugačiji” i “bolji” . Kada u to gurnemo i djecu koja nemaju izgrađenu svijest o vrijednostima, onda ne mogu ona biti kriva za svoje ponašanje. Mi smo izabrali da se ugledamo na zapadnjački, pohlepni, prisvajački i ego način života, ubili smo građanski sitem vrijednosti”, objašnjava Minić i ističe da na pijedestalu uzora mladih suvereno vladaju zvijezde šou programa koje promovišu mediji. “Najveći broj djece mašta da će kada poraste da se smjesti na stranice magazina koji bajkovito izvještavaju o životu na visokoj nozi. Najčešće smatraju da znanje nije viza za željenu budućnost i žele da bez mnogo truda završe formalno obrazovanje. Idoli mladih su one osobe koje im se nude u medijima i o kojima njihova porodica ima visoko mišljenje. Škola gubi bitku sa tim idolima”, zaključila je naša sagovornica.

ZABAVA

LANCÔME PREDSTAVIO OVOGODIŠNJE NOVITETE

Trudimo se da proizvodi učine žene srećnim

Takođe, izdvojila bih L’Absolu Lacquer postojani sjaj, kao i našu Hypnose maskara u novom ruhu, ali s istom formulom”, kazala je VN nacionalna mejk ap artistkinja brenda za Jugostičnu Evropu, Ivana Lisak, dodajući da je Lancome ove godine odlučio da istupi sa jedinstvenom porukom. “Ove godine odlučili smo da objavljujemo sreću i to je najvažnija poruka danas. Budi srećna, zadovoljna sobom, u svojoj koži, nađi stvari koji ti odgovaraju, a mi smo tu sa našim proizvodima da se osjećate tako”, poručuju iz Lancoma. Druženju ovog brenda prisustvovale su brojne zvanice iz crnogorskog javnog života, a bitno je napomenuti da se svi gorenavedeni proizvodu mogu naći u Bar-kod Shop parfimerijama. M.Rog.

Foto: Iva Mandić

U hotelu CentreVille upriličen je događaj popularnog Lancôme brenda, na kojem su gosti bili u prilici da pogledaju ovogodišnje novitete ovog brenda, ali i uživaju u novim mirisnim notama. “Imamo La Vie est Belle L’Éclat toaletnu vodu, koja ima predivan miris, prozračan, vrckav, uz dodat cvijet narandže, koja je malo drugačija od klasičnog La Vie est Belle. One žene kojima La Vie est Belle nije bio prvi izbor bi trebalo da probaju ovaj. Tu je i Génifique, naš najbolji, najprodavaniji i najnagrađivaniji serum, kao i sensitive varijanta, koja nije smo za žene osjetljive kože, već za ublažavanje posljedica stresa koji naša koža u određenim periodima trpi. Skin Feels Good nova generacija pudera nudi osjećaj bejbi kreme i njege...

Lisak na događaju

ULAZNICE NA POKLON SAMO ZA NAJBRŽE!

POČELA OMILJENA SEA DANCE AKCIJA 4+1 larno izdanje Sea Dance festivala održaće se od četvrtka, 30. avgusta do subote, 1. septembra u tirkiznoj uvali, na novoj plaži Buljarica. Apsolutni lideri današnje svjetske elektronske scene Paul Kalkbrenner i Nina Kraviz, dolaze prvi put u Crnu Goru, a premijerni nastup u okviru Sea Dance-a imaće i vlasnica mega hita “No Roots”, Alice Merton. Na festival ovog ljeta stižu i vodeći muzičari regiona kao što sdu Hladno pivo, Van Gogh, Marko Louis, Sajsi MC, Krešo Bengalka, Vojko V, ali i domaći rezidenti - Who See. M.Rog.

MODNI DIZAJN U SREDNJIM STRUČNI

MODI JE MJ KLUPAMA, P ⌦ Danilo Brajković

eđu 15 modernizovanih programa, koje Ministarstvo prosvjete, u okviru sistema dualnog obrazovanja, od septembra uvodi u srednje stručne škole, jeste i - Modni dizajner. Istaknuta crnogorska dizajnerka Sanja Bobar i direktor Nacionalne modne komore Srđan Lubarda podržavaju odluku Ministarstva prosvjete i vjeruju da će unaprijediti domaću modnu scenu. Sistem dualnog obrazovanja od septembra biće primijenjen u oko 25 škola, a u odnosu na završenu školsku godinu, u kojoj je počela primjena 10 modernizovanih obrazovnih programa, biće uvedeno još 15 takvih, ranije je saopštio ministar prosvjete Damir Šehović. Među njima je i Modni dizajner, što naročito raduje poklonike mode u Crnoj Gori. Imajući u vidu da je riječ o oblasti koja postaje sastavni dio naše svakodnevice i da raste popularnost mode i dizajna među mladim naraštajima u Crnoj Gori - ne čudi što su brojni domaći dizajneri i dugogodišnji modni entuzijasti glasno pozdravili odluku Ministarstva prosvjete. Sanja Bobar, crnogorska dizajnerka koja posljednjih Foto: Iva Mandić

Na zahtjev brojnih fanova festivala, Sea Dance je pokrenuo akciju pod nazivom “4+1”, tokom koje uz kupljene četiri ulaznice za Sea Dance, fanovi festivala petu dobijaju na poklon. Ulaznice po promotivnoj cijeni od 24,99 eura, sa čak 40% popusta u odnosu na finalnu cijenu, mogu se nabaviti posredstvom Gigstix prodajne mreže, na 54 prodajna mjesta u 23 grada Crne Gore. Više informacija može se naći na zvaničnom sajtu Sea Dance Festivala www.seadancefestival.me. Podsjećanja radi, peto jubi-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Srđan Lubarda

godina niže uspjehe i na domaćoj i na internacionalnoj sceni, Vikend novinama poručuje da ćemo se u ispravnost pomenute odluke uvjeriti narednih godina. “Moda je postala sastavni dio života svakog od nas, takoreći naša svakodnevica, bilo da idemo na posao, prijem, vjenčanje, maturske večeri ili druge svečanosti. Moda je svuda oko nas. U ranom dobu počinjemo da iskazujemo sopstveni stil, ličnu kreativnost. Smatram da je uvođenje predmeta i upoznavanje srednjoškolaca sa modnim svijetom i te kako značajno za njihov napredak i veoma je ispravna odluka koju je Ministarstvo prosvjete donijelo”, ističe Bobar. Direktor Nacionalne modne komore Srđan Lubarda, koji je na čelu Crnogorske nedjelje mode, najprepoznatljivije domaće modne manifestacije, s oduševljenjem je dočekao odluku Ministarstva prosvjete. “Naravno da podržavamo ovu odluku na svaki način i vijest nas je veoma obradovala. Smatramo da se u srednjim školama djeca usmjeravaju kao nečemu što će dalje u životu biti njihova uža specijalnost u poslu. Svakako smo za ovu ideju”, navodi Lubarda za Vikend novine.

■ POKRETANJE

MODNE INDUSTRIJE

Na osnovu dosadašnjeg bogatog iskustva, Bobar predlaže da učenici postepeno zalaze u svijet mode i kreativnosti. “Prvo sa čime ih predavači moraju upoznati jeste da kreativnost i talenat pretoče u vizuelne forme, koje će u isto vrijeme imati i umjetničku vrijednost i primjenu u modnoj industriji i njenom širokom spektru djelovanja. Zatim, treba da razumiju izazov i inspiraciju, spajajući umjetničke, tehničke i teorijske elemente i realističan pristup modnoj industriji”, objašnjava Bobar. Nema dileme da su mnogi zaljubljenici u dizajn, poput naše sagovornice, prethodnih godina na neki način bili prinuđeni da se daleko od Crne Gore usavršavaju i prošire vidike. Makar na početnom nivou interesovanja, stiče se utisak da će mladi sada moći da budu svoji na svome – može li to biti snažan vjetar u leđa za potencijalni razvoj domaće dizajnerske scene u budućnosti? “Savremeni dizajn prikazuje nova strujanja i razvoj domaće modne scene i predstavlja proizvode usmjerene prema budućnosti. Smatram da je naša modna scena bogata i skoro u rangu sa svjetskim modnim scenama, ali ono što nedostaje jeste prepoznavanje i podrška od države. Smatram da država ne prepoznaje potencijal domaće modne industrije i njen kvalitet, nama kao jedinkama je mnogo teško da odemo na svjetsku scenu i stanemo rame uz rame sa dizajnerima iz cijelog sveta”, primjećuje Bobar, dok Lubarda očekuje da pomenuta odluka bude okidač promjena nabolje. “Može doprinijeti da se pokrene modna industrija u Cr-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

ZABAVA

IM ŠKOLAMA NA SKENERU SANJE BOBAR I SRĐANA LUBARDE

JESTO U ŠKOLSKIM PODRŽAĆEMO ĐAKE Sanja Bobar: Moda je postala sastavni dio života svakog od nas, takoreći naša svakodnevica, bilo da idemo na posao, prijem, vjenčanje, maturske večeri ili druge svečanosti. Moda je svuda oko nas. U ranom dobu počinjemo da iskazujemo sopstveni stil, ličnu kreativnost

noj Gori. Takođe, trebalo bi da bude više škola koje će uvrstiti ove predmete, čak i da to učine fakulteti”, smatra Lubarda.

■ PODRŽAĆEMO

SVE KOJI SE BAVE MODOM

Po ocjeni mnogih đaka/studenata, praktičan rad je ono što nedostaje mladima nakon stečenog obrazovanja. Ovim sistemom je predviđeno da, recimo, modni dizajner radi u modnim salonima, konfekcijskim i tekstilnim preduzećima... Dakle, primjetan je pomak. “Mislim da praksa 80 odsto doprinosi znanju i upoznavanju sa materijalima, proizvodima, ručnim detaljima... Kod nas nema adekvatnih radionica koje imaju uslove, gdje učenici mogu pomoći svakom od nas i ujedno se upoznati sa izradom modela od tačke A do tačke B i učestvovati u izradi naših kolekcija”, kaže Bobar. Komora iza koje stoji Lubarda uvijek će otvoriti vrata zainteresovanim đacima. “Tu smo da podržimo

sve one koji se bave modom i kojima je to životna preokupacija. Podržaćemo učenike i studente. Mi već sarađujemo sa Fakultetom za dizajn na Univerzitetu Donja Gorica i uvijek smo za to da mladi dijazneri kroz naše manifestacije stiču razna iskustva i malo bolje upoznaju modni svijet kroz ono što radimo”, napominje Lubarda. O ukusima ne vrijedi raspravljati, ali mnogi će se složiti da dobar dio omladine danas ne korača pravim putem kada je riječ o pomenutoj kulturi odijevanja, što je jasno vidljivo i svakodnevno i kada počne sezona (polu)matura. Da li je krajnje vrijeme da mladi pređu na pravi kolosijek? “Moda je danas veoma popularna i postaje sve značajnija, vidljivija i izraženija na generalnom nivou. Slobodno mogu reći da je oblast mode najrazvijenija, ali i najzahtjevnija grana svjetske industrije. Veoma mi je drago da je danas želja da se izgleda elegantno opet u modi. Za mene, stil je važniji od kratkih modnih trendova”, zaključuje Bobar.

Sanja Bobar

numerologija

Mjesečni broj devet

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Prognoza za ju OD BIORITAM

Jul je u znaku broja devet, što na opštem planu donosi završetke bilo koje vrste, kraj odnosa, veze, posla, bilo čega što mora i što je dobro da se narednih dana okonča. Ovo će biti i karmički mjesec, gdje će se mnogo sudbinskih stvari dešavati, čak i onih za koje smo mislili da se nikada ne bi mogle dogoditi. Slušajte šta vam govori vaš unutrašnji glas, vodite računa o potrebama svojih bližnjih i budite otvorenog i širokog uma. Svako od nas će se naći u mjesecu svog bioritamskog broja, gdje će se karakteristike istog dodatno pojačati. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 21. februara izračunava se na sljedeći način: 21+2=23=2+3=5. Bioritamski broj 1: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao,

nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji će se od vas tražiti. Bioritamski broj 2: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer će se neke stvari sporo odvijati. Bioritamski broj 3: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu ve-

zu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 4: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već u septembru. Bioritamski broj 5: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim biznisom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni

uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost. Bioritamski broj 6: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Moguće su i porodične svađe, stoga se potrudite da ih na vrijeme izbjegnete. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

NUMEROLOGIJA

ul u zavisnosti MSKOG BROJA

Numerolog Jana Luković, autorka današnjeg teksta

Brojevi od sedam do devet Bioritamski broj 7: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu nego u društvu drugih ljudi. To vrijeme iskoristite na najbolji način tako što ćete preispitati prioritete u svom životu. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Bioritamski broj 8: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru orga-

nizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticjem dobrih aspekata. Igre na sreću vam mogu donijeti novac pod uslovom da i u tome budete umjereni. Bioritamski broj 9: Osobama sa bioritamskim brojem 9 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas.

Svikojisunašlizanimljive informacijeutekstu,sve detaljeoizradinatalnekarte inumerološkeanalizemogu dobitislanjemporukeuinboks Fejsbukstranice“Astrološka inumerološkaanaliza”,kaoi slanjemporukenai-mejladresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com.

54 LAKŠA

ENIGMATIKA STAROEGIPATSKO BOŽANSTVO

METALNO OJAČANJE

JEDAN OD ENGLESKI OZNAKA NAZIVA SUSJEDNA GLUMAC ZA SLOVA ZA (MUĆKE) AMPER BOKVICU

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

GRČKO SLOVO

ZAGREZIMSKE BAČKI OLIMPIJKLIZAČKI SKE IGRE SAVEZ (SKR.) SJAJNA, BLJEŠTAVA

SNOB

JEDRILIČARSKI KLUB POK.AM. GLUMAC. BEN

AORIST (SKR.) INDIJANSKI ŠATORI

Stolice se savršeno uklapaju u sto

OGRAĐEN PROSTOR ZA STOKU (MN.) CRNA GROZNICA DIO BILJKE

IZRADA TKANINE NA RAZBOJU

VRSTA MINERALA, STEATIT POKAZNA ZAMJENICA CELZIJUS

ŽENA KOJA JE IZVRŠILA OBNOVU NEČEGA NAILAŽENJE (MN.) RAZRED

OKRUGLO SLOVO

FOTO UBOD

NAPRAVA ZA SIJANJE BRAŠNA

MALI KRST

OPAŽATI SLUHOM SUSJEDNA SLOVA POGODAK U KOŠARCI

KOJI IMA OBLIK BRAZDE MUŽ ŽENINE SESTRE (TUR.) POND

NORVEŠKA

UNUTRA SPORTSKI KLUB

MOGUĆNOST OPOREZIVANJA KOJI SE TIČE KAJAKAŠA NAMRGOĐENOST

RIMSKI BROJ 5

STRONCIJUM POZORIŠNI PROSTOR ZA ODM. PUBLIKE

INDUSTRIJA MOTORA I VOZILA (SKR.) KRAĆI NAZIV ZA TRANSFORMATOR

Favela u Karakasu, Venecuela

MEMBRANA LIČNA ZAMJENICA BRITANS. PJEVAČ

ENIGMATSKI KLUB

PORTUGALIJA UDRUŽENJE TAKSISTA

PERUANSKI PISAC, MARIO VARGAS KINESKA ŠAHISTKINJA,BIV. SVJETSKA PRVAKINJ.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LIJEPO RAZVIJEN ČOVJEK

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: OBAD, DŽAMBAS, ŠIROKA ULICA, TC, DESTILAT, RIKO, TOTEMI, OKR, ŽIRATAR, OLA ĆINKVETI, KITA, BEA, IC, OSK, DI, CRĆI, TELIB, R, ČOLE, OTAKAR, MIRAZ, AVATAR, NAPORI, ATEROM.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3004

6 3 7 5 1

5 4

8 1 4 2 5 7 6 3 9 Sudoku puzzle No. 3447 2016-03-21

3 5 9Puzzle 8 1 solution: 6 7 4 2

Sudoku puzzle No. 3448 2016-03-22

www.sudokukingdom.com 4 3 8 1 6 9 5 2

Medium level

2015-01-03

8 1

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3005

5 9

1 7

8 7

2 5 4

Medium level

2 5

2015-01-04

8 3

8 1

5 9

FOTO UBOD

ŽENA KOJA ČUVA KRAVE

VRSTA NARODNOG VEZA

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

ŽENSKO IME

STRANO ŽENSKO IME

PLANINSKI LOGIČKA ENGLESKI VRH KOD AUTOR: VRSTA TEŠKOĆA GLUMAC ZLETOVA JABUKE BANE (MUĆKE) U MAKE(GRČ.) DONIJI BIVŠI ENGLESKI FUDBALER ŠIRER ISTOK

SLIKATI HRVATOBLIK VODENOM SKA BUDIZMA BOJOM GLUMICA (TAL.)

KOPIRATI PISANJEM

Fontana sa izgledom broda koji tone, Dubai Cvjetna litica u Irskoj

VILICA, ČELJUST (POKR.)

KRAJ MOLITVE

MANASTIR NA SVETOJ GORI

RUPA U ZEMLJI

NAROD U ŠRI LANKI I INDIJI

LISTOPADNO DRVO (MN.)

ARIJEVAC

LIJEVA PRITOKA RONE

GRUDNI DIO OKLOPA (FRANC.)

SPARINA FILM KOSTE GAVRASA

SIMBOL KALCIJUMA

LITAR

LIČNA NEZAVISNOST

UMIVAONICI

UTVRĐEN FEUDALNI DVORAC VRSTA MINERALA

OSIJEČKA FABRIKA JASTUKA PERIKE (MAĐ.)

JEDAN PRIJEDLOG NOVAC SVIH IGRAČA U KARTAMA 27-17

RIMSKI BROJ 50

OD OVOG MJESTA

BLAGOSLOV (HEBR.) POSEBAN, SPECIJALAN

Play sudoku online at: DEKORACIJA (MN.)

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

BEZBOŽNIK (GRČ.)

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: POMODAR, ZKS, TKANJE, OBORI, AOR, JK, LIST, VIGVAMI, TO, O, NAILASCI, BRAZDAST, ĆČ, N, BADŽANAK, U, OPOREZIVOST, V, KAJAKAŠKI, IMV, SR, TRAFO, EK, ONO, LJOSA, P, KSI JUN, ATLETA.

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3359

Play sudoku online at:

2015-12-24

Medium level Sudoku puzzle No. 3004 2015-01-03

4 9

5 8

2 9

4 4

5 7

Daily Sudoku puzzle No. 3360

2015-12-25

Puzzle solution: 4 1 8 5 3 7 2 9 6

7 6 2 9 4 1 8 5 3 Sudoku puzzle No. 3005 2015-01-04

www.sudokukingdom.com 5 8 3 7 2 4 9 6

9 6

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2 9

4 5

9 8

Medium level

3 1

5 7

1 4

5 6

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7.2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni pica majstor, pomoćni pica majstor sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na telefon 067/613-707 ART GLORIA doo zapošljava: Higijeničarku za održavanje ulaza stambenih zgrada - stalni radni odnos, odmor, osiguranje, vikendi slobodni... 067/263-092 Potrebna kuvarica za rad u etno selu. Telefon 067/800-588

U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem stambeno-poslovne prostore od 15m2 do 40m2 Uknjiženi 1/1 i prenosivi na kupca. 069/030-426; 069/364-806

VOZILA/AUTO DJELOVI

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Hitno, povoljno, Bar - Audi A4 98.g, 1.8, servisiran, sve osim kože, ekstra stanje, 92kW, ispod 9l gradske, bez centa ulaganja, registrovan. Tel.068/166-405, na vajber 069/934-750

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

USLUGE

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 70 kvadrata, Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Povoljno. Tel.067/898-614

APARATI/OPREMA

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Tel.068/455-388, 067/002-021 Kompletna numerološka analiza i prognoza. Savjetodavni tarot i psihološka pomoć. Tel.069/946-041 Napomena: Oglasi poslati u dane vikenda, putem SMS-a, biće objavljeni u utorak

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 1. 7.2018. SUBOTA I NEDJELJA, 30.30. 6. I6. 1.I 7.2018.

57 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Plave dame sa Mecom, Odenzeom i Larvikom

Jauković

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

MEDITERANSKE IGRE U TARAGONI NAŠE RUKOMETAŠICE I VATERPOLISTI PROTIV ŠPANIJE JURE SLAVU

MUNDIJALSKI SUPER VIKEND

Lavice za zlato, ajkule za bronzu

KANTE JE “FLASTER” ZA LIONELA MESIJA

URUGVAJSKI ZID ČEKA RONALDA MOŽE LI DOMAĆIN DA ŠOKIRA FURIJU? HRVATI ILI DANCI PRIZIVAJU 1998. 60-63 KADETSKA KOŠARKAŠKA REPREZENTACIJA CRNE GORE NA SVJETSKOM PRVENSTVU U ARGENTINI - PRVI IZAZOV PROTIV KANADE

KLINCI, obradujte nas ponovo

66-67

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

215

MILIONA GLEDALACA JE PUTEM TV PRENOSA PRATILO PORAZ NJEMAČKE OD MEKSIKA (0:1) 17. JUNA - TO JE PREMA PODACIMA FIFE NAJGLEDANIJI MEČ MUNDIJALA - DO SADA

PORTUGAL NAPADA URUGVAJ SUBOTA, 20H RTCG HD

Hapse li Urusi i Ronalda? Na jednoj strani prva odbrambena sila Mundijala, na drugoj zvanični prvak Evrope predvođen čovjekom koji je sposoban sam da probije taj defanzivni bedem. Urugvaj protiv Portugala, Godin i Himenez protiv Kristijana Ronalda u madridskom derbiju na obali Crnog mora, prgavi Suarez i Pepe oči u oči kao nekada u najčuvenijem el klasiku. Soči će podrhtavati, a kladioničari su uvjereni

“PONOS JE ONO ŠTO OSJEĆAMO, JER ZNAMO DA VIŠE OD TRI MILIONA LJUDI SANJA SA NAMA. ŽELIMO SVE DA VAS USREĆIMO”, PATRIOTSKU JE PORUKU POSLAO NAPADAČ URUGVAJA EDISON KAVANI.

meč sa malo golova i doslovno - tuču na terenu. “Spremni smo! Ogroman respekt za sve što je Urugvaj uradio, izuzetno su snažni, ali se nadam se da ćemo pronaći rješenje za njihovu sjajno organizovanu odbranu i otići dalje”, kaže selektor Portugala Fernando Santoš. I dok su Portugalci uvjereni u rušenje urugvajskog zida, iskusni vuk Oskar Tabarez kojem je ovo četvrti put da Urugvajce vodi u osmini finala (dva puta je poražen, jednom je prošao dalje) sprema taktiku za - prolaz. “Moramo biti fokusirani, jer ako na trenutak zaspemo - Ronaldo će to iskoristi. Ne možemo ga čuvati “jedan na jedan”, već isključivo pomaganjem. Kolektivnom igrom, kao što smo i do sada moramo djelovati. Znam da moji mom-

URUGVAJ (4-4-2)

Muslera Kaseres Himenez Godin Laksalt Nandez Vesino Toreira Bentankur Suarez Kavani Selektor: Oskar Tabarez

VRIJEME ZA NOKAUT FAZU GALSKI PJ

PORTUGAL (4-1-4-1)

Patrisio Sedrik Pepe Fonte Gereiro Vilijam Ad. Silva Mario Kvarežma Ronaldo Guedeš Selektor: Fernando Santoš

SOČI - Stadion: Fišt. Kapacitet: 44.287. Sudija: C. Ramos. Pomoćnici: M. Torentera, M. Hernandez (svi iz Meksika). Početak: 20h.

ci to mogu”, ističe nekadašnji učitelj u Montevideu, koji se uzda i u napadačku klasu tandema Suarez-Kavani.

FRANCUSKI VANZEMALJ

⌦ Miloš Antić

an pauze nakon ludog rasporeda u proteklih 15 dana i kreće “novi Mundijal”. Nokaut faza. Kraj svih kalkulacija, popravnog više nema - opstaju samo oni najjači.

Prvi derbi zakazan je na predivnoj Kazanj areni, gdje se sudaraju Argentina i Francuska. Ni jedna ni druga nije blistala u grupnoj fazi, s tom razlikom što su “gaučosi” bili očajni, a “galski pjetlovi” praktično i nisu imali ozbiljan meč na ruskom tlu. A jedan Argentinac je predmet svake diskusije i pitanja francuskih novinara - pogađa-

te naravno o kome se radi. Lionel Mesi, noćna je mora Didijea Dešana, još od one večeri kada su “gaučosi” uspjeli da prežive Nigeriju. “Pitate me koje su dvije specifične stvari za Argentince? Njihov temperament i Mesi. Ostaje nam da se potrudimo da zaustavimo čovjeka koji nije sa ove planete. Ako uspijemo na

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

SPORT

NOVA LOPTA ZA NOKAUT FAZU

Prvi put u istoriji Mundijala, u nokaut fazi će se igrati sa drugačijom loptom u odnosu na grupnu fazu. Adidas je dosadašnju Telstar 18 zamijenio redizajniranom loptom po imenu - Telstar Mechta. Jedina razlika je u boji - umjesto crnih tonova, dominiraju jarki crveni. Ime lopte Mechta na ruskom je u stvari Mečta i znači “snovi”.

JETLOVI PROTIV GAUČOSA SUBOTA, 16H RTCG HD

FRANCUSKA

ARGENTINA

Ljoris Pavard Varan Umtiti Hernandez Matuidi Kante Pogba Mbape Grizman Žiru Selektor: Didije Dešan

Armani Merkado Otamendi Roho Taljafiko Banega Maskerano Perez Di Maria Mesi Iguain Selektor: Horhe Sampaoli

(4-2-3-1)

(4-3-2-1)

KAZANJ - Kazanj arena. Kapacitet: 42.873. Sudija: A. Fagani. Pomoćnici: R. Sokandan, M. Mansuri (svi iz Irana). Početak: 16h.

STRAH OD JCA MESIJA pola smo puta do četvrtfinala”, istakao je Dešan, koji prema navodima medija u zemlji Gala, sprema flaster za argentinskog vanzemaljca u liku N’Gola Kantea. “Uzbudljivi smo jer sada počinje ono pravo. Argentina je veliki protivnik, fudbalska nacija, sa mnogo navijača ovdje. Ipak i mi smo ovdje došli da pobijedimo”, riječi su neumornog veziste Čelsija. Tim Horhea Sampaolija (mada je to najmanje njegov tim) nabildovao je samopouzdanje nakon onakve pobjede nad Nigerijom, ali će morati

da ispegla sve mane ako želi među osam. “Igraćemo sa nožem između zuba i to će nas odvesti u četvrtfinale”, slikovito je objasnio Sampaoli. “Imamo grupu ponosnih igrača, koji igraju srcem za svoju naciju i to je ono što nas čini opasnim za svakog protivnika”, istakao je Sampaoli uz opasku novinarima “da samo on sastavlja tim, te da je komunikacija na terenu sa Mesijem tokom duela sa Nigerijom sasvim normalna stvar”. Vezista Ever Banega uvjeren je da meč rješava - Lionel

DIDIJE DEŠAN Pitate me koje su dvije specifične stvari za Argentince? Njihov temperament i Mesi. Ostaje nam da se potrudimo da zaustavimo čovjeka koji nije sa ove planete. Mesi, koji - usput rečeno - nikada u karijeri nije postigao gol u nokaut fazi Mundijala. “On je naš kapiten, lider, čovjek na koga se ugledamo. Veoma je važno da odigra na vrhunskom nivou, jer to i nama daje samopouzdanje i tjera nas da damo maksimum”, poručio je Banega. Samo dva puta su se sastali u istoriji Mundijala - 1930. bilo je 1:0 za gaučose, a 1978. 2:1 za Argentince koji su kasnije stali svjetski prvaci. Kazanj arena je spremna za spektakl - prvi od osam na “novom Mundijlau”.

KOLUMNA: MOJ I MUNDIJAL I

Nikola RADUNOVIĆ, politikolog

FER PLEJ?

Eto nas. Prva faza takmičenja je završena. Napravljen je presjek nakon svih odigranih utakmica u grupnoj fazi. Ekipe koje su osvojile najviše bodova plasirale su se među 16 najboljih trenutno na svijetu, dok je isto toliko reprezentacija spakovalo kofere i pošlo doma. Kada se sve uzme u obzir, grupna faza je donijela mnogo uzbudljivih utakmica, neizvjesnih završetaka, fantastičnih golova. Ono što svakako predstavlja udarnu vijest jeste ispadanje Njemačke sa takmičenja, te činjenica da neprolazak grupe svjetskih prvaka polako postaje tradicija. Donekle je iznenađenje ispadanje i Poljske, ali za oba tima se može reći da, izdanjima, takav ishod su i zaslužili. Međutim, ima i onih reprezentacija koje se nezasluženo nalaze u jednoj ili drugoj ’’šesnaestorci’’. Ukoliko govorimo o onima koje ćemo imati priliku da još najmanje jednom gledamo na terenu, onda smatram da se nezasluženo među njima našla reprezentacija Japana. Azijski predstavnik u ’’elitnoj’’ grupi, na osnovu manje žutih kartona, prošao je dalje i na taj način kući poslao najboljeg afričkog predstavnika, reprezentaciju Senegala. Niti sam kompetentan da govorim o pravilima FIFA-e, niti smatram da je taj kriterijum, kao krajnje rješenje, pogrešan. Međutim, za kvalitet fudbala, jako je pogrešno ukoliko u toku utakmice igrači, konkretno ove reprezentacije, shvate ili dobiju instrukciju da ih manje žutih kartona vodi dalje, pa svoju igru kreiraju kao amateri kad razmjenjuju pasove prije počet-

ka termina u nekom od lokalnih ’’balona’’. Još im to, svojim pristupom, ’’poferma’’ protivnik, odnosno reprezentacija Poljske. Dakle, čuveni fer plej je u ovoj situaciji ’’poslao’’ među 16 reprezentaciju koja je demonstrirala klasični anti-fer plej. ’’Zahvaljujući’’ ovome, konstatujem da je potpuno nezasluženo da je Senegal pošao kući. Žao mi je što nećemo imati mogućnost da više gledamo njihove fantastične navijače. Takođe, jako mi je žao što se Japanci nijesu ugledali na svoje komšije, Južnu Koreju. Iako bez ikakvih šansi da prođu dalje, posljednju utakmicu protiv aktuelnog svjetskog šampiona odigrali su pošteno i veoma dobro i osvojili tri najčasnija boda u dosadašnjem takmičenju. Tri boda koja su poslala Njemačku kući, a Meksiko u drugu fazu. Nadam se da ovaj sportski rezultat neće imati nikakvih političkih posljedica, liše one pozitivne, koju su diplomatskom predstavniku Južne Koreje u Meksiku priredili tamošnji navijači, u znak zahvalnosti na častan pristup fudbalera iz njegove države. Predstoji onaj najzanimljiviji dio. Faza u kojoj niko nema prava na loš dan. Što se mene tiče, očekujem da će dogurati daleko Hrvatska i Engleska, reprezentacija Švedske može biti iznenađenje, a prolaz grupe ’’kroz drače’’ za Argentinu možda bude dodatni podstrek, pa i oni budu išli do kraja. Samo da Mesi sastavi ekipu Sampaoliju kako treba i da Maradona ruke drži u džepove za vrijeme utakmice. Možda tako ne dođe u iskušenje da gestikulira onako kako ne dolikuje fudbalskoj legendi.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

RUSIJA 2018

2700

TESTOVA ZA DOPING JE URAĐENO U RUSIJI U GRUPNOJ FAZI TAKMIČENJA, SVAKI IGRAČ JE TESTIRAN BAR JEDNOM, MINIMUM ČETIRI FUDBALERA JE TESTIRANO NA SVAKOM MEČU, A DO SADA NEMA KRŠENJA DOPINGA

HRVATSKA PROTIV DANSKE U NIŽNJEM NOVGORODU NEDJELJA, 20H RTCG HD

Da pričaju o nama, a ne o timu iz 1998.

Injesta i Isko su spremni da “zavrte” glavu zbornaji

RUSIJA ZA SLAVU, ŠPANIJA ŽELI DO KRAJA NEDJELJA, 16H RTCG HD Hrvatska će uraditi sve za 1/4 finale Mundijala Lepršava Hrvatska ili čvrsta Danska - grad vanvremenskog pisca Maksima Gorkog, Nižnji Novgorod, krije tajnu ko će pobijediti u 1/8 finala (nedjelja, 20.00). I “vatreni” i “vikinzi” vjeruju u trijumf i prizivaju Mundijal iz Francuske kada su ispisali najbolji rezultat u istoriji - Hrvati su prije 20 godina osvojili bronzu, a Danci su igrali 1/4 finale. Družina Zlatka Dalića može da bude opasna sa svih strana (Ante Rebić, Ivan Perišić, Mario Mandžukić, Ivan Rakitić...), ali sve kreće od Luke Modrića. “Danska je ozbiljna selekcija, igrači znaju kako da se postave, u napadu imaju brze i neugodne fudbalere. Danci su fizički jaki, biće zahtjevna utakmica”, rekao je Barselonin 30-godišnji vezista, koji je imao jasnu poruku... “Generacija iz ‘98 nam je pokazala put, oni su naši idoli, ali moramo ih zaboraviti i njihov rezultat nam ne smije biti teret. Želimo da za 20 godina pričaju o našoj generaciji, a ne više o generaciji ‘98”, jasan je Rakitić. Danska Agea Hareidea zavisi od Kristijana Eriksena. A svi ostali “rade” za 26-godišnjeg plejmejkera

HRVATSKA

DANSKA

Subašić Vrsaljko Lovren Vida Strinić Brozović Rakitić Modrić Rebić Perišić Mandžukić Selektor: Zlatko Dalić

Šmajhel Dalsgard Kjer Kristensen Larsen Dilejni Šone Poulsen Sisto Eriksen Jorgensen Selektor: Age Hareide

(4-2-3-1)

(5-4-1)

NIŽNJI NOVGOROD - Stadion: Nižnji Novgorod. Kapacitet: 43.319. Sudija: Nestor Pitana (Argentina). Pomoćnici: Ernan Majdana (Argentina), Huan Pablo Belati (Argentina). Početak: nedjelja, 20.00.

Totenhema. To zajedništvo je vezalo 18 utakmica bez poraza - Dansku je posljednji put savladala Crna Gora 11. oktobra 2016. u Kopenhagenu u kvalifikacijama za Mundijal. “Hrvatska je ozbiljan selekcija, Modrić prednjači kao jedan od najboljih vezista na planeti. Na meni je veliki pritisak, ali sam navikao na to. Nadam se da ću da riješim meč. Želimo da prođemo dalje”, rekao je Eriksen. B.T.

Furija je iskusan bokser, ali možemo da ga nokautiramo

Biće to borba boksera. Prvak je iskusan, a izazivač mlad. Međutim, izazivač često nokautira šampiona - tako je napadač Rusije, Artjom Dzjuba, najavio utakmicu protiv Španije. “Zbornaja” i “furija” će odmjeriti snage u 1/8 finala u Moksvi, na stadionu Lužnjiki, u nedjelju od 16.00 časova. Rusija je prvi put prošla grupu na svjetskim prvenstvima, ekipa Stanislava Čerčesova igra solidno, a najveća snaga “zbornaje” je - publika i domaći teren. “Srećni smo što smo dio Mundijala, naročito jer se igra u našoj državi. Svi smo mi sanjali o tome kada smo počinjali da igramo fudbal”, rekao je 29-godišnji robusni centarfor, koga je Miodrag Grof Božović vratio u život u Arsenalu iz Tule. “Zbornaja” se šest puta susrela sa “furijom” (tri prijateljska meča, tri puta na EP), upisala je dva remija (oba u prijateljskom meču) i četiri poraza. “Samo kada igraš protiv najboljih, možeš da vidiš koliko vrijediš. Uzbuđen sam zbog

ŠPANIJA (4-2-3-1)

De Hea Karvahal Ramos Pike Alba Buskets Alkantara Silva Injesta Isko Kosta Selektor: Fernando Jero

RUSIJA (4-2-3-1)

Akinfeev Fernandes Kutepov Ignaševič Žirkov Zobnin Gazinski Golovin Samedov Čerišev Dzjuba Selektor: Stanislav Čerčesov

MOSKVA - Stadion: Lužnjiki. Kapacitet: 78.011. Sudija: Bjorn Kujpers (Holandija). Pomoćnici: Sander van Rekel (Holandija), Ervin Zejnstra (Holandija).

duela sa Pikeom i Ramosom. Pred nama je životna prilika da se plasiramo u 1/4 finale, vjerujem da ćemo u tome da uspijemo”, poručio je Dzjuba, koji neće imati pomoć saigrača Smoljnikova zbog crvenog kartona. Španija Fernanda Jera nije oduševila u grupnoj fazi,

Artjom Dzjuba ali Andres Injesta i drugovi imaju još rezerve u svojim nogama. “Iskreno, razočaraću se ako ne prođemo među osam najboljih”, jasan je 27-godišnji Tijago Alkantara, koji smatra da ne potcjenjuje Rusiju. “Rusija je domaćin, igra možda najbolji fudbal u svojoj istoriji, ali mi smo došli da idemo do kraja. Volimo fudbal i težimo da pobjedimo u svakom meču”, poručio je vezista Bajerna iz Minhena. Domaća Rusija igra za slavu ili šampion iz 2010. da dokaže da može da ponovi uspjeh iz Juže Afrike... B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Romantika na jednom mjestu: Legenda jugoslovenskog i crnogorskog fudbala Dejan Savićević sa legendom brazilskog loptanja Ronaldom na Svjetskom prvenstvu u Rusiji

KOLUMBIJA

Rodrigez preskače Engleze

Rodrigez Kolumbija u utorak (20.00) igra protiv Engleske u 1/8 finala Svjetskog prvenstva, a utakmicu u Moskvi bi mogao da preskoči jedan od najvažnijih igrača “kafeterosa” - Hames Rodrigez. Sjajni plejmejker Bajerna iz Minhena se povrijedio u pobjedi nad Senegalom (1:0) u 31. minutu, a prognoze nisu najbolje. “Nije nam ugodno, ne znam na čemu smo”, rekao je selektor Kolumbije, Hose Pekerman. B.T.

KOLINA

Sudije u pravu 99,3 posto Prvi čovjek Sudijske komisije FIFA, čuveni Italijan Pjerluiđi Kolina, rekao je da je upotreba VAR-a na Mundijalu pravi potez. “Imali smo 335 situacija tokom 48 mečeva. Sudije su bez pomoći VAR donijele dobro odluke u 95 odsto slučajeva, a uz pomoć video tehnologije taj procenat je porastao na čak 99,3 odsto. Mi nismo bogovi da bismo bili bezgrešni”, izjavio je Kolina. A ugledna italijanska Gazeta delo sport tvrdi da su na SP bila dva propusta - penal za Srbiju protiv Švajcarske i crveni karton za Njemca Žeroma Boatenga protiv Švedske. B.T.

1/2 finala

1/2 finala Pobjednik ČET1

10. jul - 20h

15. jul - 17h

11. jul - 20h Pobjednik ČET3

FINALE

Pobjednik ČET2

Pobjednik ČET4

1/4 finala ČET1

ČET2

Pobjednik OSM1

6. jul - 16h

Pobjednik OSM2

Pobjednik OSM3

7. jul - 20h

Pobjednik OSM4

Pobjednik OSM5

6. jul - 20h

Pobjednik OSM6

Pobjednik OSM7

7. jul - 16h

Pobjednik OSM8

ČET3

ČET4

1/8 finala OSM1

URUGVAJ Prvi iz grupe A

30. jun - 20h

PORTUGAL Drugi iz grupe B

BRAZIL Prvi iz grupe E

2. jul - 16h

OSM5 MEKSIKO Drugi iz grupe F

OSM2

FRANCUSKA Prvi iz grupe C

30. jun - 16h

ARGENTINA Drugi iz grupe D

BELGIJA Prvi iz grupe G

2. jul - 20h

JAPAN OSM6 Drugi iz grupe H

OSM3

ŠPANIJA Prvi iz grupe B

1. jul - 16h

RUSIJA Drugi iz grupe A

ŠVEDSKA Prvi iz grupe F

3. jul - 16h

OSM7 ŠVAJCARSKA Drugi iz grupe E

OSM4

HRVATSKA Prvi iz grupe D

1. jul - 20h

DANSKA Drugi iz grupe C

KOLUMBIJA Prvi iz grupe H

3. jul - 20h

OSM8 ENGLESKA Drugi iz grupe G

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

GRBALJ

Milić novi desni bek

Prošle godine je stigao na “krov”, sada je na meti Budućnosti: Mihailo Perović na predstavljanju u Voždovcu

BUDUĆNOST TRAGA ZA NAPADAČEM NEKADAŠNJI ĐAK U FOKUSU UPRAVE KLUBA

PEROVIĆ PRVI PIK PLAVIH

Budućnost formu brusi na Zlatiboru, novi šef stručnog štaba Zoran Govedarica uigrava ekipu za Trenčin i 1. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope (12. jula u Podgorici, 19. jula u Trenčinu), a sportski sektor kluba radi na dolasku novih igrača. “Plavima” su neophodna pojačanja u veznom redu (Ilija Tučević vraćen na poziciju lijevog beka) i napadu, a u prvi plan je izbio centarfor Mihailo Perović!

TITOGRAD

Divanović romantičar Nakon Branka Ojdanića, Pjetera Ljuljđuraja, Vaska Kalezića, Balše Banovića i Ivice Jovanovića, OFK Titograd je angažovao šesto pojačanje to je Zaim Divanović. Divanović je vezista, a u Podgoricu je stigao iz Ulcinja, gdje je sa uspjehom nastupao za Otrant Olimpik. Novi igrač “romantičara” ima 17 godina, igra za omladinsku reprezentataciju Crne Gore, a Titograd je dovođenjem Divanovića nastavio praksu forsiranja mladih fudbalera. B.T.

43 UTAKMICE JE ODIGRAO MIHAILO PAVIĆEVIĆ ZA UJPEŠT I VOŽDOVAC U PRETHODNE ČETIRI SEZONE, POSTIGAO JE 12 GOLOVA

Dvadesetjednogodišnji Podgoričanin je u pregovorima sa vicešampio-

nom države, traži ga i pljevaljski Rudar, ali se njemu vraća u klub gdje je fudbalski prohodao. Ukoliko Perović i Budućnost pronađu zajednički jezik, nekadašnji mladi reprezentativac bi se vratio pod Goricu nakon četiri godine, a došao bi iz redova Voždovca. Perović je tokom ljeta 2014. godine, kao tek navršeni 18-godišnjak, potpisao ugovor sa mađarskim Ujpeštom, ali se u Budimpešti za tri godine nije naigrao upisao je 37 nastupa i po-

Radnički i Vojvodina zovu Grbića Petar Grbić se ističe na pripremama Budućnosti na Zlatiboru, postigao je dva gola u remiju protiv Vojvodine (2:2) u prijateljskom meču, ali “plavi” bi mogli da ostanu bez jednog od najboljih igrača - za 30-godišnjeg ofanzivca interesuju se Vojvodina i Radnički iz Niša, javlja Sportski žurnal. Nišlije sa trenerom Nenadom Lalatovićem su ga već kontaktirale, a Voša se ozbiljno raspituje nakon što im je sa mjesta napadača, gdje ga vidi trener Zoran

Govedarica, postigao dva pogotka. Navodno, i Radnički i Vojvodina očajnički žele bivšeg reprezentativca Crne Gore (sedam utakmica), ali Budućnost nema namjeru da ga pusti. “Niko me zvanično nije kontaktirao iz Vojvodine. Jedinu konkretnu ponudu koju sam imao što se tiče srpskog fubala je bila iz Radničkog. Međutim, moj klub se nije dogovorio sa njima”, rekao je Grbić. Nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore se Foto:

Grbalj je u sezonu 2018/19. ušao sa novim ljudima - Nenad Maslovar je predsjednik, Branko Bošković je sportski direktor, a Vesko Stešević trener. A prvo pojačanje nove garniture je desni bek Aleksandar Milić! Devetnaestogodišnji defanzivac je stigao iz Koma koji je ispao iz elite, ali je Milić bio jedan od najboljih i najstandardnijih sa 29 nastupa. Talentovani Milić je mladi reprezentativac Crne Gore, ponikao je u Mladosti, a prethodne dvije sezone je proveo na Zlatici, gdje je sarađivao sa Steševićem, dok je 52-godišnji stručnjak kratko vodio Kom. Milić je došao kao alternativa za Dragana Grivića koji je pojačao Sutjesku, a “trikolore” je napustio još samo Ivan Vuković (Krabi, Tajland). Prije Milića, Nikola Ivanović (Otrant Olimpik), Predrag Kašćelan, Luka Maraš i Lazar Pajović (Bokelj) su stigli na probu. B.T.

prije pola godine vratio u klub gdje je ponikao, ali tokom proljeća nije oduševio na 17 utakmica prevashodno zbog povrede, zbog koje je rizikovao i karijeru kada je ušao u polufinalu Kupa protiv Mladosti i kada je asistencijom omogućio “plavima” da odu na penale. Naravno, najveća greška uprave koja luta - trener Vladimir Verzemović - je birao loše penaldžije (uglavnom defanzivce), pa Budućnost nije otišla u finale masovnijeg takmičenja... B.T.

stigao 10 golova. Potraga za minutažom ga je natjerala da prošlo ljeto dogovori saradnju sa beogradskim Voždovcem, ali Perović ni na “krovu” nije bio zapažen tek sedam utakmica i dva postignuta gola. Talenat momka koji je napadač, ali koji se odlično snalazi i na krilnim pozicijama nije sporan, ali potreban mu je kontinuitet. Budućnost ga želi, a Perović želi u Budućnost. Čini se da ništa ne stoji na putu transfera... B.T.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

ŽRIJEB ZA RUKOMETNU LIGU ŠAMPIONA

Cilj je glavna runda i da rastemo iz meča u meč

Foto: zrkb.me plasman u glavnu rundu kao i prošle sezone. Idemo korak po korak”. Za mladi tim od izuzetnog značaja je da igra protiv najkvalitetnijih protivnika, pa su dueli protiv Meca, Odenzea i Larvika veliki izazov i prilika da ekipa napreduje kako sezona bude odmicala, kao što je to bio slučaj i u prethodnoj. “Moja želja je možda atipična, a to je da od starta igramo protiv najkvalitetnijih protivnika i da imamo što više međusobnih duela protiv jakih timova. Prošle sezone smo odmjerili snage gotovo protiv svih timova i to je bilo dragocjeno iskustvo za nas”, jasan je trofejni stručnjak i dodaje. “Odigrali smo veliki broj mečeva protiv Vardara, kao i protiv šampiona Evrope Đera i nema sumnje da se najviše dobija iz takvih mečeva. Želimo da rastemo kao tim”, zaključio je Dragan Adžić. Početak grupne faze elitnog takmičenja je zakazan je u periodu od 5. do 7. oktobra. Plasman u glavnu rundu izboriće po tri prvoplasirana tima iz svih grupa, a u glavnoj rundi ukrštaju se prve tri ekipe iz grupa A i B, odnosno C i D. A.K.

GRUPA A

GRUPA B

Budućnost Mec Odenze Larvik

Rostov Kopenhagen Savehof Brest

GRUPA C

GRUPA D

Đer Tiringer Krim Pobjednik drugog kvalifikacionog turnira (Krajova, Podravka, Muratpaša, Jagodina)

Bukurešt Vajpers FTC Pobjednik prvog kvalifikacionog turnira (Bitinghajm, Lublin, Salerno, Bera Bera)

JEDRENJE

Dukić razočaran Od 20 takmičara on je završio 13 - Milivoj Dukić, jedini crnogorski jedriličar u Taragoni je tako završio učešće na MI, a nakon trke priznao je da je razočaran. “Očekivao sam više, ne bez razloga. Sa ovim momcima treniram i takmičim se, znam koliko mogu. Bio sam jedini takmičar bez trenera, što je veliki hendikep”, rekao je Dukić. A.K.

ATLETIKA

Kukuličić 12. u finalu

Crnogorski atletičar Ivan Kukuličić je nastup u finalu bacanja diska na Mediteranskim igrama završio kao 12. On je u finalnoj seriji ostvario rezultat 53 metra i devet centimetara. Prije dva dana u kvalifikacijama je bacio 50,77. U istoj discplini Kristina Rakočević je juče bila osma u finalu sa rezultatom 56 metara i 20 centimetara. A.K.

DŽUDO

RUKOMET: CRNA GORA - SLOVENIJA 26:23

Lavice i Španija za tron u taragoni TARAGONA - Dvorana: Palata sportova. Gledalaca: 100. Sudije: Navaro i Mateo (Španija). Sedmerci: Crna Gora 9 (7), Slovenija 4 (3). Isključenja: Crna Gora 12, Slovenija 14 minuta. CRNA GORA: Bulatović, Konatar, Godeč 2, Jauković 1, Marinović, Agović, Nenezić (14 odbrana + sedmerac), Knežević, Vukčević, Ujkić 4, Premović 8 (7), Muratović, Pavićević 3, Despotović 6, Grbić 2. SLOVENIJA: Korenic, Ahlin 1, Korataj, Kodele 1, Zrimsek, Krajnc, Pitikuji 1,

Stnako 8, Abina 1, Mavsar 5, Hrovatić, Ljepoja 1, Zulić 1, Vršček, Beganović 4, Amon. Rukometašice Crne Gore su u finalu Mediteranskih igara. Izabranice Pera Johansona su nastavile sa pobjedama u Taragoni, posljednja žrtva bila je Slovenija (26:23), pa će se za zlato boriti protiv Španije koja je bila bolja od Makedonije. U sedmom minutu drugog poluvremena “lavice” su gubile 14:17, ali su se probudile, za šest minuta preokrenule na 20:17 i do kraja meča sačuvale prednost. A.K.

VATERPOLO: CRNA GORA - FRANCUSKA 11:6

ajkuLe za bronzu

Pantić stao u repesažu

Bez medalje za Danila Pantića. Crnogorski džudista je u kategoriji do 100 kilograma stao u repesažu. Na startu takmičenja je pobijedio Španca Pedra Himenesa, ali je u čevrtfinalu poražen od Italijana Đulijana Loporkija. Italijanski borac ga je plasmanom u finale povukao u repesaž i omogućio mu nastavak borbe za medalju. U repesažu poražen je od Miloša Mandića iz Bosne i Hercegovine. A.K.

TARAGONA - Bazen: Akvatik centar. Gledalaca: 20. Sudije: Injesta (Španija), Turkan (Turska). Isključenja: Crna Gora 5 (1), Francuska 5 (2). Peterci: Crna Gora 3 (1). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 1:1, 4:2, 4:2. CRNA GORA: Kandić, Brguljan, Sarić, Petković, Đ. Radović 1, A. Radović 2, Drašković 1, Đurđić 1, Popadić 2, Klikovac, Čučković 1, Murišić 3, Šćepanović (10 odrana). FRANCUSKA: Garsau, Sudadije 1, Kanon 1, Pot 1,

Foto: wpolo.me

Francuski Mec, danski Odenze i norveški Larvik to su protivnici rukometašica Budućnosti u grupi A Lige šampiona sljedeće sezone, odlučeno je na žrijebu u Beču. Iz drugog šešira došao je možda i najjači protivnik. Mec godinama bilježi sjajne rezultate u najelitnijem evropskom takmičenju, ali izabranice Dragana Adžića mogu igrati sa svima. “Prvaci su Francuske, a znamo da je njihova reprezentacija aktuelni prvak svijeta i dominantna u ovom trenutku. Odenze sa iskusnim trenerom Janom Pitlikom ima odličan sastav, a imajući u vidu sistem igre koji on forsira, znamo da će biti veoma zahtjevan protivnik. Larvik je tim koji je dobro poznat i nama i našoj javnosti, u sličnoj su situaciji kao i mi jer su u procesu podmlađivanja i oslanjaju se na mlade igračice. Ipak, znamo da je to norveška škola rukometa i biće jednako neugodan protivnik”, rekao je Adžić nakon žrijeba. “Već od danas se bavimo analizom protivnika, kako bi se što kvalitetnije spremili i bili na željenom nivou na početku grupne faze. Cilj je da izborimo

sport

Kaz 1, Verno, Kruzija 2, Izdinski, Dino, Van Peperstret, Lepon, Fontani (5 odbrana i 2 peterca). Vaterpolisti Crne Gore upisali su drugu pobjedu u Taragoni protiv Francuske (11:6) i izborile meč za bronzanu medalju protiv domaće Španije (sjutra). “Ajkule” su mlako ušle u meč, borbeni Francuzi koje vodi Nenad Vukanić su se dugo držale. Pri rezultatu 5:4 naši vaterpolisti su serijom 5:0 otišli na 10:4 i riješili meč. A.K.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

ZVEZDAN MITROVIĆ O PROLASKU U DRUGI KRUG I S

POČINJE SVJETSKO PRVENSTVO ZA KADETE

Srebrni dječaci spremni za bljesak u Argentini Obradovali su naciju osvajanjem evropskog srebra prošle godine, a ista generacija spremna je da i ovog ljeta zapleše i opije cijelu zemlju - kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore večeras (20.15h) igra sa Kanadom u prvom meču na Svjetskom prvenstvu u Argentini. U grupi koja se igra Rozariju su još Novi Zeland i Egipat. Na papiru se čini da bi izabranici Mladena Ostojića mogli u drugi krug, ali se o tome ne misli, već se ide od utakmice do utakmice. Ono što je dobro za “crvene” je činjenica da su odradili analizu svakog protivnika, a na startu ih čeka najjači. Kanađani su trenutno drugi na Fiba listi za mlađe kategorije, odmah iza SAD. U sastavu imaju mnogo talentovanih klinaca kojima se predviđa blistava NBA karijera, ali to je plaši naše momke. “Naporno smo radili,

JOvAN KLJAJIć Ne očekujemo ništa veliko, grupa je teška. Razmišljamo samo o mečevima sa Kanadom i Novim Zelandom i samo se za te susrete sada pripremamo. Imamo mnogo pritiska, znamo što smo postigli i imamo za cilj da pokažemo u najboljem svijetlu

raspored

20.15h

1. kolo (subota) Crna Gora - Kanada

21.00h

2. kolo (nedjelja) Crna Gora - Novi Zeland

21.00h

3. kolo (utorak) Crna Gora - Egipat

spremali se za prve utakmice koje nas očekuju, počev od Kanade. Spremni smo da iznesemo taj teret. Veliki je pritisak na nama, jer prvi put jedna crnogorska košarkaška selekcija igra na Svjetskom prvenstvu. Daćemo sve od sebe da opravdamo očekivanja. Dosta dobro smo upoznati sa protivnicima, urađen je skauting svake ekipe i spremni smo za svaku utakmici”, jasno je poručio Viktor Vujisić. Ono što ide na ruku crnogorske selekcije je sjajan timski duh koji se gradio na putu osvajanja evropskog srebra. Momci se dobro poznaju, sistem igre je isti, pa je to olakšalo pripreme. “O s j e ć a m o s e s j a j no, radili smo naporno da stignemo ovdje. Spremali smo se mjesec dana i borićemo se za medalju”, samouvjeren je Haris Karamanaga. “Ima pritiska, ovo je istorijsko takmičenje za nas. Potrudićemo se da se predstavimo u što bolje svijetlu”. Istorijski momenat koji je Crna Gora dugo čekala je stigao. Momci, srećno i obradujte naciju još jednom... A.K.

Nije bilo NaivNo, SloveNije idemo r ⌦ Alen Kasmić

Veoma zahtjevan meč protiv kvalitetne selekcije koja je mučila Španiju i dobila Sloveniju, malo mučenja tokom prvog poluvremena, ali onda pobjeda kojom je cilj ispunjen. Košarkaši Crne Gore su se trijumfom protiv Bjelorusije plasirali u drugi krug kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, pa sjutrašnji duel protiv Slovenije u Ljubljani (20h) dočekuju apsolutno rasterećeni. Jedan od presudnih faktora da meč u Nikšiću ode na stranu naših momaka je taj što se Nikola Ivanović i ostali odlično poznaju. Godinama čine okosnicu nacionalnog tima, a mnogi su igrali ili još igraju zajedno u klubovima. “Došli su na vrijeme 18. juna, počeli pripreme i pokazali profesionalizam i ozbiljan rad. Očekivali smo, ali se nažalost nijesu pojavili, igrači koji igraju Evroligu i NBA. Nijesmo mogli računati ni na Zorana Nikolića, Aleksu Ilića, Petra Popovića, pa je ovo bila još slabija ekipa u odnosu na prethodne prozore”, rekao nam je juče selektor Zvezdan Mitrović. “Bjelorusija je došla u jačem sastavu nego prije. Igrati protiv ekipe koja je dobila Sloveniju, dok joj je protiv Španije oteta pobjeda uz pomoć sudija nije nimalo naivno, iako ljudi smatraju da jeste.” Nešto slabiji ulaz u meč, problemi tokom prvog dijela, ali je sve došlo na svoje u trećoj četvrtini kada je meč prelomljen. “Kako je vrijeme odmicalo odbrana je rasla i iz toga dosta lakih poena iz tranzicije. Bjelica je preuzeo odgovornost, Nidam donio dosta energije, Ivanović odigrao odlično, Aleksa Popović na povratku u repre-

grupa a 18.30h 20.00h 1. Španija 2. Slovenija 3. Crna Gora 4. Bjelorusija

Sjutra Španija - Bjelorusija Slovenija - Crna Gora 5 5 5 5

5 2 2 1

0 3 3 4

10 7 7 6

Rasterećeno protiv šampiona Evrope: Nikola Ivanović na prvom meču u Podgorici zentaciju veoma dobro. Svi su dali svoj doprinos u pobjedi”, jasan je Mitrović. Slijedi gostovanje šampionu Evrope. Kakva su očekivanja? “Gledao sam meč protiv Špa-

nije. Sjajna atmosfera, veoma dobra utakmica. Jaka Blažić i Klemen Prepelić vode tu ekipu. Visok ritam, dobra defanziva, dosta trčanja. Gledajući našu i tu utakmicu vidi se razlika

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

SJUTRAŠNJEM DUELU U LJUBLJANI

Foto: Iva Mandić

, A PROTIV RASTEREĆENO

okreću novoj strategiji. Ideja je da se okupe talentovani mladi igrači uz neke starije koji će moći da se odazovu za drugu fazu. Dodatan problem je učešće Budućnosti u Evroligi, pa članovi šampiona ABA lige neće moći pomoći. “Teško je vidjeti ko će biti u mogućnosti da se odazove. Provjerićemo te mlade momke koje ovog ljeta očekuju prvenstva. Kadeti u Argentini na Svjetskom prvenstvu, ostali na EP. Da im damo šansu, to je neka ideja. Naravno, uz neke iskusnije koji će moći da se odazovu. Tako mora, jer ovaj sistem Fibe ne dozvoljava duže pripreme”, zaključio je Zvezdan Mitrović.

ZVEZDAN MITROVIĆ

u intenzitetu i brzini. Nemamo mnogo vremena za pripremu, idemo rasterećeno”, priča novi trener Asvela. Nakon duela u Ljubljani, Mitrović i njegovi saradnici se

“Kralj” je slobodan igrač

Ovaj sistem? Idemo ka amaterskom nivou

Prvi krug kvalifikacija za Mundobasket završava se u ponedjeljak, ali ono što je prisutno od samog početka su zamjerke svih košarkaških radnika. Fiba i Evroliga se ne zaustavljaju, obje strane tjeraju po svom, a ispašta magična igra. “To je neki inat Fibe, jer je Evroliga pokupila sve najbolje u klupskom dijelu. Ne razumijem ovaj sistem. Ovo nije sportski pristup. Da su se pitali treneri i ljudi iz košarke niko normalan ne bi pristao na ovo. Definitivno ispašta košarka i ide se ka amaterskom nivou”, rekao je Mitrović.

Bjelorusija je došla u jačem sastavu nego prije. Igrati protiv ekipe koja je dobila Sloveniju, dok joj je protiv Španije oteta pobjeda uz pomoć sudija nije nimalo naivno, iako ljudi smatraju da jeste

SPORT

Ekipa crnogorskih veterana u Mariboru

KOŠARKA EP ZA VETERANE U MARIBORU

Jedan od najboljih košarkaša u istoriji od juče je slobodan igrač, odnosno odabrao je opciju da ne produži ugovor sa Klivlendom i sada može da bira sljedeći klub. Među klubovima čiji bi dres mogao da obuče najviše su se pominjali Los Anđeles Lejkersi koji na titulu čeka predugih osam godina. Postoji i interesovanje Hjustona, San Antonija, dok se na Istoku pominje Filadelfija, koja i nije baš realna opcija u ovom trenutku. Zvanično - popularni “kralj” može da počne pregovore sa zainteresovanim ekipama 1. jula, a od 6. jula može i da stavi paraf na sradnju. Kako pišu američki mediji Klivlend može da mu ponudi petogodišnju saradnju vrijednu 205 miliona dolara ukoliko odluči da ostane, a ostali timovi četiri godine ukupne vrijednosti 152 miliona američkih novčanica. Lebron je posljednji put bio slobodan igrač u ljeto 2014. godine kada se iz Majamija vratio u Klivlend kako bi pomogao “kavalirsima” da osvoje šampionski prsten. A.K.

205 MILIONA DOLARA ZA PET GODINA MOŽE PONUDITI KLIVLEND LEBRONU DŽEJMSU UKOLIKO ODLUČI DA OSTANE

Za zlato protiv Italije Osvojili su Svjetsko prvenstvo prošle godine, a sada imaju priliku za novo evropsko zlato. Crnogorska reprezentacija košarkaških veterana Montenegro (45+) će danas u finalu šampionata Starog kontinenta u Mariboru igrati protiv Italije. Stari asovi su Evropsko prvenstvo do sada osvajali tri puta. Reprezentacija crnogorskih veterana je do borbe za zlatno odličje redom rušila Litvaniju (88:79), Mađarsku (96:72) i Njemačku (96:76). Za veteransku selekciju u Sloveniji igraju - Goran Bošković, Zoran Vujičić, Miomir M. Mugoša, Predrag Doderović, Zoran Marojević, Nebojša Bogavac,

3 Dragan Vukčević, Nikola Bulatović, Zoran Nišavić i Radoje Božović. Selektor je Maksim Gegović. A.K.

PUTA SU CRNOGORSKI VETERANI OSVAJALI EVROPSKO PRVENSTVO

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Alen Kasmić

SUBOTA

● NE PROPUSTITE

RTCG 1 HD 15.50h 19.50h

Argentina - Francuska, fudbal Urugvaj - Portugal, fudbal

RTCG 2 19.50h

“Crveni” u posljednjem kolu prvog kruga kvalifikacija za SP gostuju aktuelnom šampionu Evrope Slovenija Crna Gora RTCG 2, 19.50h

Urugvaj - Portugal, fudbal

SPORTKLUB HD 13.30h 15.30h

WTA Istburn, tenis Tenis London

SPORTKLUB 1 09.00h 12.00h 15.00h 16.00h 20.00h

Brazil - Turska, odbojka (ž) F1 Austrija, trening F1 Austrija, kvalifikacije ATP Istburn, tenis Dijamantska liga Pariz, atletika

NEDJELJA

SPORTKLUB 2 13.45h 17.00h 20.30h

SAD - Kina, odbojka (ž) SBB Vukovi - Inđija, američki fudbal Profi boks

SPORTKLUB 3 09.00h 09.55h 10.55h 12.35h 13.30h 14.10h 15.05h 16.30h 19.00h

Moto GP Asen, moto 3 Moto GP Asen, moto GP Moto GP Asen, moto 2 Moto GP Asen, moto 3 Moto GP Asen, moto GP Moto GP Asen, moto GP Moto GP Asen, moto 2 Moto GP Asen, ruki kup Spidvej

SPORTKLUB 4 16.15h 18.40h 20.25h

Gliseri Dijamantska liga Pariz, atletika Dijamantska liga Pariz, atletika

ARENASPORT 1 19.00h

MMA

EUROSPORT 20.05h 22.45h

● NE PROPUSTITE

15.50h 19.50h

Konjički sportovi MLS, fudbal

Španija - Rusija, fudbal Hrvatska - Danska, fudbal

RTCG 2 19.50h

Slovenija - Crna Gora, košarka

SPORTKLUB 1 09.00h 11.00h 12.20h 14.00h 15.10h 18.00h 20.00h

Liga nacija za treće mjesto, odbojka (ž) Moto GP Asen, moto 3 Moto GP Asen, moto 2 Moto GP Asen, moto GP F1 Austrija, trka Rumunija - Hrvatska, košarka Mađarska - Litvanija, košarka

SPORTKLUB 2 13.00h 20.30h

Detroit - Toronto, bejzbol

ARENASPORT 2 18.00h

RTCG 1 HD

Liga nacija finale, odbojka (ž) Naskar

SPORTKLUB 3 08.40h 09.10h 09.40h 15.30h 17.00h

Moto GP Asen, moto 3 Moto GP Asen, moto 2 Moto GP Asen, moto GP Moto GP ruki kup Turska - Švedska, košarka

SPORTKLUB 4 15.00h

Gliseri

EUROSPORT Jedan od derbija osmine finala Mundijala u Rusiji Argentina - Francuska RTCG 1 HD, 15.50h

12.00h 13.00h 17.00h

Auto trke Biciklizam Biciklizam

EUROSPORT 2 07.00h 08.00h 10.00h 11.00h 22.45h

Motokros Motokros Motokros Motokros MLS, fudbal

ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ: Ovo je početak berbe trofeja SPECIJALNI DODATAK

KOŠARKAŠKI KLUB

MORNAR BAR

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6 I 1. 7. 2018. RIJEČ ŠEFA STRUKE MIHAILA PAVIĆEVIĆA

Ekipa za ponos Bara i Crne Gore 6

IZ UGLA NAVIJAČA

MORNAR JE ŠAMPION KLICALO SE U KRCATOJ TOPOLICI

Istorija se pisala zlatnim slovima

MORNAR JE ŽIVOT

Igor Lukšić: Titula je kruna kontinuiteta vrijednog rada

2 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Lazar Pavićević - plejmejker -

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar

Marko Ćalić

Strahinja Mićović

- krilni centar -

- krilo -

106 84,3

koševa postigao je Mornar u pobjedi protiv MZT-a, najviše na jednom meču ove sezone u ABA ligi

Radoje Vujošević - centar -

poena prosječno postizao je Mornar u istorijskoj sezoni u regionalnom takmičenju

Marko Mugoša - bek -

SEZONA ZA

Crna Gora i Evropa polak

Plasman u četvrtfinale FIBA Evropa Kupa, finale nacionalnog Kupa, polufinale ABA lige i za kraj kao najljepša poslastica - pehar šampiona Crne Gore! Sezona 2017/2018 ostaće urezana u sjećanja svih kojima je plava boja u srcu - Mornar je ispisao najljepše stranice istorije. Klub osnovan 1974. godine kroz istoriju pamti vedre dane (igranje u eliti jake Jugoslavije), frenetičnu atmosferu u dvorani Osnovne škole “Jugoslavija”, ali i one kada su se iznad Rumije nadvijali tmurni oblaci (godine neizvjesnosti i

Brendis Reli Ros - bek -

3 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

PAMĆENJE

ih pamti, a ko upoznaje

Derek Nidam

Marko Mijović

- plejmejker -

lutanja, promjena imena kluba). Uspjeh koji je napravljen ove sezone, ali i rezultati iz prethodnih nekoliko, kao i ambiciozni planovi vezani za budućnost, dokaz su da se košarka u Bar vratila na velika vrata. Ili kako je naslov zvanične himne barskog ponosa, djelo lokalnog rok benda Akademia “Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar”. Za početak dodatka koji je sportska redakcija Dnevnih novina odradila u saradnji sa Mornarom predstavljamo vam one koji su donijeli prestižni pehar u Bar. M.A.

- bek -

- krilni centar -

blokada na 22 meča zabilježio je Uroš Luković

Nemanja Vranješ

Vukota Pavić

uhvaćenu loptu po meču upisali su košarkaši iz lučkog grada u regionalnom takmičenju

Boris Bakić

- plejmejker -

Uroš Luković - centar -

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar

4 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

Naš stil igre je isključivo - napadački. To je neka filozofija koju forsiramo - mnogo je ljepši rezultat 110:108, nego 55:51. U ovom prvom slučaju imate pune tribine, u drugom 200300 gledalaca.

KAKO SE KOVALA TITULA ĐORĐIJE ĐOKO PAVIĆEVIĆ, IDEJNI TVORAC JAKOG MORNARA

Puno će mi biti srce ako i za 20 godina Mornar bude kao danas L

⌦ Miloš Antić, Alen Kasmić agana šetnja kroz Bar, neobavezna komunikacija sa ª običnimº građanima, pominjanje košarkaškog kluba Mornar i jasna, prva asocijacija - Đorđije Đoko Pavićević. Sinonim za košarku pod Rumijom.

Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar

Direktor kluba, menadžer, glavni finansijer - alfa i omega. Najzaslužniji za eksploziju Mornara, za košarkaški talas optimizma koji je nakon osvojene titule, prve u istoriji, zapljusnuo obale lučkog grada. “Taj 31. maj pamtiće se zauvijek. Titula, ambijent kao nikada, slavlje nakon toga - sve je bilo zaista perfektno. Ej, dobili smo zasluženog šampiona ABA lige, velika je to stvar, ogromna satisfakcija za sve u klubu”, priča nam Đorđije Pavićević, koji nas je ugostio u svom prelijepom lokalu “Kraljevska plaža” u Baru. “Bar je nekada bio grad košarke, imao publiku sa kojom su možda mogli da se pohvale još samo Čačak i Šibenik. Bili smo tada sirovi da napravimo nešto veliko, ali smo bili poštovan centar”. A kako je počelo stvaranje

novog, jakog Mornara? Praktično - iz inata i prkosa - od prosječnog, lokalnog kluba za kratak period Mornar je postao uvažavan i u Crnoj Gori i u regionu, ali i u Evropi. “Pazite - jedini smo klub koji je od sticanja nezavisnosti Crne Gore forsirao mlade igrače. Mnogi sada imaju ozbiljne uloge u drugim klubovima, napravili su fine karijere. Teško je, međutim, praviti i rezultat i stvarati igrače, bez ikakvih benefita. E, onda sam prelomio i rekao - sada ćete da vidite da i mi znamo šta je košarka. Odlučio sam da u kratkom periodu napravim ozbiljnu ekipu, da budemo konkurentni. Brzo su počeli da stižu rezultati godina bez poraza na domaćim parketima, pa finale Kupa, onako uz to i klupski autobus, oprema - da izgledamo kako dolikuje,

pa učešće u Balkanskoj ligi”, priča Pavićević. Svi ti mečevi na domaćoj i ino sceni oblikovali su Mornar - jačali klub svakodnevno. ABA liga je bila neki normalan slijed događaja. “Zahvaljujući rezultatima Budućnosti i Sutjeske, koji su jačali koeficijent naše košarke i obezbijedili dva mjesta za Crnu Goru, dobili smo priliku i iskoristili je. E, sad - kad uđeš u to društvo, sve je nepoznanica. Još je te sezone bilo turbulencija, nije se znalo da li će se uopšte Liga igrati i mi smo onako na brzinu, bez pravog plana i strategije - sklopili tim. Zbog toga se i desila borba za opstanak - uspjeli smo, srećom da savladamo Krku u Novom Mestu u direktnom meču za goli život i tada sam znao da nas čeka mnogo vedrija sezona koja slijedi”.

ZA 120 SEKUNDI

Đorđije Pavićević

ANEGDOTA Kada sam kao selektor kadetske reprezentacije priključio pripremama tri godine mlađeg Nikolu Ivanovića, direktor reprezentacije Danilo Mitrović me zove i pita “Koja ti je rodbina ovaj Ivanović što si ga doveo”. Odgovorio sam mu “Vidjećete sami za nekoliko godina je li to pravi potez”.

Žao mi je što osvajanje titule i ovakvu proslavu nijesu doživjeli Vanja Vujadinović, Nebojša Milošević i Ljubo Vujačić. To je zlatna generacija Mornara koja je napravila čudo 80-ih i koja je podigla košarku u Baru na visok nivo.

10 Ni najoptimističniji navijači Mornara, međutim, nisu mogli da pretpostave da stiže - istorijska. “Na vrijeme smo se pojačali. Nidam, Luković, Mićović, Ros, Vranješ - sve provjereni igrači. Planirali smo da budemo četvrti ili peti. Jedina nepoznanica bio je Partizan, njihova snaga. Ostale smo znali. Bili smo na kraju četvrti, igrali majstoricu protiv Zvezde i danas tvrdim da je igrao Luković igrao bi u Mornar finalu ABA lige”. Malo je trenera i čelnika klubova koji odstupaju od šablona - u tandemu sa starijim bratom Mihailom, Đorđije je jedan od takvih. Ne krije se iza učestalih izjava “čeka nas težak protivnik, biće teško, daćemo

sve od sebe”... “Mnogo je alibi trenera, ali ne krivim ih - jednostavno ovaj naš posao se malo cijeni, a o trenerima odlučuju polupismeni ljudi. Kod nas će, međutim, uvijek biti i uvijek je bilo od kada se bavimo ovim poslom - ako imamo bolju ekipu, favoriti smo, ne bježimo od toga i ne dozvoljavamo da drugi i pomisle da mogu da nas pobijede. U startu smo u prednosti. Evo sad vam kažem - kakvu god da sklopimo ekipu za narednu sezonu nijedan tim neće biti favorit u našoj Topolici”. Kakav je plan za narednu sezonu? “Očekujemo najjaču ABA ligu od nastanka. Cedevita dovodi španskg trenera, Olimpija se pojačala, Zvezda

Jesu li šampionske majice bile spemne i za treći duel plej-of serije kada se igralo u Morači? “Jesu. Niko nije znao bez ja i čovjek koji ih je štampao. Zamalo i u Podgorici da slavimo, ali ovako je ljepše bilo - u Baru je sa tim majicama, šalovima i kačketima baš sve moćno izgledalo”. Ima li sin Lazar protekciju, s obzirom da mu je otac alfa i omega kluba, a stric trener? “Ma kakva protekcija, njemu je najgore. Tu je uz ekipu, došao je iz Amerike prije četvrtog kola ABA lige, tada je počeo naš uspon. Bio je taličan. Imao je određenu minutažu u domaćem šampionatu, ako bude slušao i radio, može da bude solidan igrač”. Da li biste pristali da vodite Partizan, a da na drugoj strani u Zvezdi bude Vaš brat Mihailo? “Zašto da ne, trčeći. Trenirati te ekipe, Budućnost, Cedevitu, Cibonu je privilegija. Ako znaš košarku - imaš prolaz za dalje. Ako ne znaš, džabe ti je sve”. Igrate li danas basket? “Ne. Dosta je bilo. Bio sam svestrani sportista, uz košarku i odličan atletičar, ali sve ima svoje vrijeme. Takođe, ne želim da “ubijam” volju ostalima, kao na jednom “šuterskom” treningu kada su se Nidam i Ros čudili kada “namjestim” ruku”.

utakmcija odigrali su Mornar i Budućnost u sezoni 2017/18. - pet puta je slavio Mornar (tri pobjede u finalnoj seriji i po jedna u ABA ligi i Superligi), a pet puta budućnost

i Partizan će sigurno to uraditi, Budućnost pravi konkurentan tim i za Evroligu... ABA liga raste, a to i zaslužuje. Pa košarka sa ovih prostora je stvorila i špansku i grčku i tursku košarku. Mornar, naravno, želi da bude dio gornjeg doma, ali prije toga moramo da napravimo kostur finansiranja. Potreban nam je budžet između 800.000 i 1.200.000, da budemo standardni ABAligaši narednih 10-20 godina - da naredne generacije Mornara postaju igrači nastupajući u najjačem takmičenju. Tada bi mi srce bilo puno, kao što i je sada”.

5 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

6 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar

Marko Mijović Atmosfera je bila sjajna, što je preduslov za rezultat. Disali smo kao jedan, družili se i van terena. Sjajna grupa momaka

MARKO MIJOVIĆ O TITULI I ATMOSFERI ZA PAMĆENJE

Neopisiv je osjećaj podići pehar pred svojim ljudima

Dugo će svi u Crnoj Gori pamtiti 31. maj 2018. godine kada je Mornar prekinuo dominaciju Budućnosti i osvojio istorijsku titulu šampiona države. Čast da kao kapiten ekipe podigne pehar imao je Marko Mijović. Iskusni plejmejker je ove sezone bio dobra alternativa Dereku Nidama kada je Amerikancu bio potreban odmor, a u finalnoj seriji najbolji je bio u trećem meču. Tada su on i Radoje Vujošević pokrenuli već čuvenu seriju 19:0. Marko, mjesec dana je prošlo od osvajanja istorijske titule. Kako ti sa ove dis-

Ono što se posebno ističe kao jedan od glavnih razloga za ovakve rezultate je sjajna atmosfera. “Bila je sjajna, što je preduslov za rezultat. Disali smo kao jedan, družili se i van terena. Sjajna grupa momaka”, potencira 30-godišnji organizator igre. Je li bilo teško održati vrhunski nivo igre u finalnoj seriji? Bio je kraj iscrpljujuće sezone... “Bilo je oscilacija, ali to je sasvim normalno jer putovanja, zgusnut raspored uzimaju svoj dana. Međutim, prevazišli smo sve. Finalna serija je bila teška, kako fizički, tako i psihič-

poena (tri trojke) ubacio je Marko Mijović u trećem meču finalne serije protiv Budućnosti u “Morači”

tance sve to izgleda? “Ova godina je bila zaista posebna, igrali smo na četiri fronta. Plasirali smo se u dva finala (Erste liga i Kup) i jedno polufinale (plej-of ABA lige). Zaista istorijska i sezona za pamćenje. I ne samo za klub, već i za grad. Osjećam se ponosno što sam bio dio tog kolektiva”, rekao je Mijović za naš specijalni dodatak. Kakav je osjećaj biti kapiten ekipe koja će zlatnim slovima biti upisana u istoriji crnogorske košarke? “Velika čast, ali i obaveza. Neopisiv je osjećaj podići pehar u svom gradu, među porodicom, prijateljima i sugrađanima”, ističe Mijović. “Svi smo sanjali o krunisanju sezone na ovaj način. Taj san nam se ostvario”.

ki. Želja za pobjedom je bila veća”, jasan je Mijović. Kada ste osjetili da titula pehar može završiti u Baru? Poslije brejka u Podgorici ili nakon 2:0 u Baru? “Išli smo meč po meč i tako se pripremali. Sve utakmice su bile iscrpljujuće. Pokazali smo tokom sezone da možemo igrati sa njima i svaka pobjeda je bit-

na. Ne bih isticao nijednu”, iskren je kapiten čete iz lučkog grada. Na kraju razgovora Marko se osvrnuo i na sjajnu atmosferu tokom cijele sezone u “Topolici”. “Fenomenalan je osjećaj igrati pred punom dvoranom. Ne samo u finalnoj seriji, nego i čitave sezone. Bili su naša podrška, a mi smo im vratili na pravi način. Šampionski pehar je u našem gradu”, poentirao je Marko Mijović. A.K.

ZA ŠAMPIONSKI SAS

JEDA JE PR ⌦ Alen Kasmić

Dugo godina je radio u inostranstvu, put ga je vodio od Beograda, preko Finske, Kipra i Kine, ali kada je stigao bratski poziv da se vrati u rodni grad, bude sa porodicom i pomogne u razvoju matičnog kluba, nije se razmišljao ni sekunde. Odmah je spakovao kofere, napustio Liaoning sa kojim je igrao finale plej-ofa i zaputio se ka lučkom gradu. I mnogi su taj odlazak iz obećavajuće zemlje koja je u košarkaškom procvatu dočekali sa čuđenjem. Iako je mogao imati izuzetne ugovore što se tiče finansija, Pajo je izabrao svoj grad i svoj klub. U prve dvije sezone je bio pomoćnik, ali je vodio treninge, pripremao utakmice i bilo je jasno da se čeka trenutak kada će zamijeniti Đorđija na klupi. Odlučeno je da to bude prethodna sezona i ta odluka bila je pun pogodak. Jer je ona po svemu istorijska. “Mi smo kao jedan i to nosimo iz porodice koja nam je svetinja. Iz tog odnosa nastala je i ova priča”,

7 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

STAV BILA JE POTREBNA FINA TRENERSKA RUKA MIHAILO PAJO PAVIĆEVIĆ

AN POZIV KOJI ROMIJENIO SVE rekao je Pavićević. Braća Pavićević su prije skoro tri decenije bili udarne igle Mornara kada se borio za ulazak u elitno društvo. Đorđije je bio plejmejker, dok je Mihailo igrao na poziciji beka šutera i redovno ubacivao preko 30 poena. I danas kao trener prepoznatljiv je po toj filozofiji, iako se taj sistem ne praktikuje na ovim prostorima. Zbog toga Mornar sa mno-

Posao trenera je jednostavan - treba postaviti odgovarajući sistem u skladu sa profilom igrača kojima raspolažeš. Mi smo uspjeli u tome

go šuteva za tri poena podsjeća na američke timove. “Na početku karijere sam se opredijelio za tranzicijsku brzu košarku sa mnogo šutiranja za tri poena. To je danas dominantna košarka, pravac koji je poprimio još veću dimenziju pojavom Golden Stejta i Stefona Karija. Danas praktično u timu imate pet spoljnih igrača, čak i ti krilni centri su neupotrebljivi ako ne mogu da pogode trojku. Sistem u kojem se pomalo gubi uloga centra”, priča Pavićević i dodaje. “Atraktivna košarka koju svi vole, ali je i rizična za koju treba imati i hrabrosti. Treba biti obazriv jer je tanka linija između brze i ulične igre. Mi tu držimo kontrolu da se uvijek zna šta radimo ma koliko brza igra bila. Ali, igrači znaju moj princip - ako si sam i ne šutneš ideš na klupu”. U protekloj sezoni mnogo mečeva je šampion Crne Gore dobio zahvaljujući trojkama, ali kada one nijesu išle uvijek je bilo alternative. Pravi sistem je davao rezultate.

Na početku karijere sam se opredijelio za tranzicijsku brzu košarku sa mnogo šutiranja za tri poena. To je danas dominantna košarka, pravac koji je poprimio još veću dimenziju pojavom Golden Stejta i Stefona Karija “Posao trenera je jednostavan - treba postaviti odgovarajući sistem u skladu sa profilom igrača kojima raspolažeš. Mi smo uspjeli u tome. Na početku smo bili simpatični, onda iznenađenje, a sada se te naše predstave tretiraju kao normalne”, jasan je stariji Pavićević. Porodična atmosfera, bratska

Ko je bolji trener od braće Pavićević? Braća Mihailo i Đorđije Pavićević igračke su i trenerske legende Mornara. Na pitanje ko je bolji trener, mlađi Đorđije jasno odgovara. “Mihailo bez dileme. Imam neki urođeni košarkaški osjećaj, vidim nešto kod igrača iz aviona, a on je 24 sata posvećen košarci, što ja zbog privatnog biznisa ne mogu. Znam kakav je trener, bio je zapostavljen i u Crnoj Gori i u regionu, sada se dokazao - ko zna koji put”. Mihailo je po osvajanju titule rekao da je titula - vaša? “Evidentno je da je projekat moj. Da nijesam bio toliko uporan, ne bi do ovoga došlo. Takođe, profesionalno pomoć ljudi iz kluba - Igora, Đura, pa familijarna atmosfera - sve je to uticalo na rezultate”. Dakle - bratski u nove pobjede? “(osmijeh) Vidjećemo. Mihailo ima ozblijne ponude, nagovaram ga da ih prihvati, iako mnogo voli Bar, i ako ode - ja nastupam. Da pokažem svima da ovaj posao nije neki bauk”, objašnjava Đorđije. povezanost i saradnja, atraktivni stil igre - neki od brojnih razloga zašto su Mihailo Pavićević i Mornar omiljeni u regionu...

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar

8 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

Mislim da je dugoročno najveći efekat ove istorijske titule upravo to što se djeca masovno interesuju ponovo za košarku i sport uopšte

Predsjednik kluba Igor Lukšić sa braćom Pavićević znao da je proslavi titulu prvaka države

RIJEČ IGORA LUKŠIĆA PONOSNOG PREDSJEDNIKA KLUBA

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

Titula je kruna vrijednog rada Igor Lukšić se u oktobru 2015. godine (nakon sedam godina) vratio na mjesto predsjednika Mornara tri godine kasnije od onoga što je na promociji najavio (plasman u ABA ligu, te bitna uloga u domaćim okvirima) ostvareno je mnogo više. Mornar je šampion Crne Gore, polufinalista ABA lige i budući učesnik Evrokupa. “Osvajanje titule je kruna kontinuiteta vrijednog rada svih ovih godina. Iskreno, ne mogu reći da je za nas u klubu to bilo iznenađenje. Polovinom prošle godine na prvoj pres konferenciji pred sezonu 2017/18 kazao sam da je pored nastupa u ABA ligi i Evropi naša namjera osvajanje jednog crnogorskog trofeja. U Kupu smo bili blizu, ali su se

Srzentić: Identitet i jedinstvo Bara

Predsjednik Opštine Bar Zoran Srzentić, ponosan je na uspjehe Mornara. “Pored sportskog uspjeha rezultati Mornara su i svojevrsna promocija grada, kako u sportskom, tako i u turističkom smislu. Preko 30 odigranih međunarodnih i domaćih utakmica u Baru i rezultatski uspjesi bili su dovoljan razlog da sala na svakoj utakmici bude ispunjena. Na taj način stvaran je sportski identitet i jedinstvo Bara gdje su mladi i stari navijali za svoj klub i svoj grad”, kazao je Srzentić za Dnevne novine.

Đuro Ostojić i Igor Lukšić na predstavljanju 2015. godine

definitivno u prvenstvu kockice složile. Motiv je bio veliki, ali i obaveza prema vjernim navijacima”, kaže Lukšić za Dnevne novine. Da li je puna “Topolica” i atmosfera u Baru na velikim mečevima dokaz da je napravljen ogroman korak u popularizaciji košarke i sporta uopšte u Baru i okolini? “Apsolutno! Istovremeno je i velika obaveza. Mislim da je zapravo dugoročno najveći efekat upravo to što se djeca masovno interesuju ponovo za košarku i sport uopšte. Poslije više godina nastupali smo sa selekcijama u svim kategorijama i imali solidne rezultate koji će vjerujem vremenom biti i bolji. Bar je još od polovine 70-tih godina prošlog vijeka prepoznat kao snažno košarkaško uporište i rasadnik talenata i nema razloga da tako ne nastavimo. Imamo jako dobru saradnju sa školama košarke i to je formula koju treba i dalje primjenjivati”. Kako gledate na budućnost Mornara - šta očekujete da će se dešavati sa barskim ponosom u godinama koje dolaze? “Uspjesi i takmičenja koja slijede nameću nove obaveze i u sportskom, ali i organizacionom smislu. To je dobro jer nas brusi, a istovremeno postavlja standarde. Dodatno

Igor Lukšić

Potrebna nam je podrška. Ne može se klub ovakvih rezultata oslanjati na entuzijazam nekoliko pojedinaca. To može da traje neko vrijeme, ali nije održivo. treba imati u vidu i novi Zakon o sportu koji predviđa ozbiljne obaveze. Nedavno smo na UO kluba razgovarali da se krene u analizu i primjenu novih rješenja. Ipak, treba imati u vidu da je potrebna podrška. Ne može se klub ovakvih rezultata oslanjati na entuzijazam nekoliko pojedinaca. To može da traje neko vrijeme, ali nije održivo. Bez podrške Vlade u prethodne dvije sezone, lokalne privredne zajednice i sponzora sa strane i određene podrške Opštine Bar ne bismo se uspjeli održati. Tako, međutim, “ad hoc” stvari ne mogu dalje ići. Podrska bi trebalo da bude izvjesnija i stabilnija, prije svega u Baru. Grad ima sasvim dovoljan potencijal da podrži sport u cjelini kako klupsko funkcionisanje, tako i u pogledu infrastrukture i to je potrebno iskoristiti. To je, između ostalog, razvojni potencijal. Neće se titule svake godine osvajati, ali je bitno da je okruženje stabilno kako bismo u svakoj generaciji mogli prepoznati i pomoći nove talente”, zaključio je prvi čovjek Mornara. M.A.

pobjeda upisao je Mornar ove sezone u svim takmičenjima 15 u ABA ligi (jedan u polufinalu plej-ofa), devet u Fiba Evropa kupu, osam u domaćoj Superligi i pet u plej-ofu Erste lige

ĐURO OSTOJIĆ I DRAGO SPIČANOVIĆ DALI SU VELIKI DOPRINOS TITULI

Bar živi za Mornar - to je naš najveći dobitak

Đorđije Pavićević je tvorac velikog uspjeha ekipe iz lučkog grada, njegov brat Mihailo je odlično posložio ekipu na terenu, a oni su zaduženi da sve funkcioniše kako treba kada je u pitanju administracija, ali da daju dodatnu energiju sa klupe -potpredsjednik kluba Đuro Ostojić i sportski direktor Drago Spičanović su za naš specijalni dodatak rezimirali minulu sezonu, pričali o šampionskom peharu, ali i daljem razvoju ponosa ličkog grada.

TITULA PODSTREK ZA BUDUĆNOST Dugo godina je Đuro Ostojić bio igrač Mornara i upravo je iz Bara krenula njegova bogata karijera. Sada je, u nekoj drugoj ulozi, uz braću Pavićević jedan od najzaslužnijih za uspon Barana. “Napravili smo veliku stvar i ne samo ove sezone. U posljednjih nekoliko godina smo uspjeli da podignemo klub na visok nivo, da uđemo među 40-ak najboljih timova u Evropi učešćem u Evrokupu”, rekao nam je Ostojić. “Kruna dosadašnjeg rada je osvajanje titule. U finalu smo pobijedili izvanrednu Budućnost, prvaka ABA lige, što peharu daje dodatnu draž”. Možete li uporediti ono što je Mornar nekad bio sa trenutnim stanjem? “Druga su vremena bila i teško je porediti. I u to vrijeme smo pravili odlične rezultate. S tim i ovim današnjim pokazali smo da u Baru postoji tradicija. Da narod voli košarku i živi za nju”,

jasan je nekadašnji centar Budućnosti, Lovćena, Partizana, PAOK-a, Gravelina koji ističe još jednu pozitivnu stranu osvojene titule. “U gradu se, pogotovo kod mlađih, podiglo interesovanje za košarku i sport, što je veliki uspjeh. Nadam se da je ovo rezultat koji će nam pomoći da nastavimo sa izgradnjom košarkaškog centra u Baru. Neće biti lako, Budućnost je trenutno glavni košarkaški klub u našoj zemlji, ali ćemo nastaviti da se trudimo. Ne želimo da se takmičimo ni s kim, već je naša želja da klub raste iz dana u dan”, zaključio je Ostojić.

Ostojić potencira tradiciju barske košarke i popularizaciju kod najmlađih, dok Spičanović u prvi plan stavlja izvanrednu atmosferu u ekipi kao temelj za velike rezultate

ZAJEDNIŠTVO I HEMIJA Baš kao Ostojić, i Spičanović je živio sa ekipom deset mjeseci. “Ozbiljnost koja je krunisana ovom titulom pokazali smo na početku. Okupili smo se 1. avgusta i u istom sastavu završili sezonu. Deset mjeseci smo zajedno funkcionisali, disali kao jedan i stigao je ovaj trofej. Zajedništvo i hemija u timu su i te kako imali uticaja na ove rezultate”, jasan je Spičanović. Bili ste uz ekipu na svakom treningu, na svakom meču. Kada ste vidjeli da mogu ići do kraja? “U polufinalu plej-ofa ABA lige kada smo u trećem meču bili u egalu protiv Zvezde - tada smo osjetili da možemo još više i da nam to nije zadnja riječ”, ističe sportski direktor Mornara. “Onda i u polufinalu Erste lige i dva ubjedljiva trijumfa protiv Sutjeske koja nas je mučila u Superligi. Prva utakmica finala i brejk

u Podgorici je to samo potvrdio”. Već nakon drugog meča Mornar je imao 2:0. Kako su reagovali igrači? “Mislim da nakon tog meča nije bilo osobe koja nije vjerovala da ćemo osvojiti. Svima je bilo jasno da smo kadri da sve iznesemo na pravi način. Pričao sam sa igračima u nekim prijateljskim razgovorima i osjetio kod njih optimizam i energiju koju ništa nije moglo da poremeti. Oni su svi potajno priželjkivali trofej. I iz ovog ugla - najbolje je što smo titulu proslavili u Baru pred našim navijačima. Puna dvorana, djeca, stari ljudi, svi su klicali Mornaru - to je još jedan dobitak”, poentirao je za kraj Drago Spičanović. A.K.

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

Pravi tim: Stručni štab Mornara

Đuro Ostojić

Drago Spičanović

- potpredsjednik -

- sportski direktor -

U gradu se, pogotovo kod mlađih, podiglo interesovanje za košarku i sport, što je veliki uspjeh. Nadam se da je ovo rezultat koji će nam pomoći da nastavimo sa izgradnjom košarkaškog centra u Baru

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

U polufinalu plej-ofa ABA lige kada smo u trećem meču bili u egalu protiv Zvezde - tada smo osjetili da možemo još više i da nam to nije posljednja riječ

Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar

10 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

HRAM BARSKE KOŠARKE UZAVRELA ATMOSFERA U ª TOPOLICIº JE N

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

I publika raste uz k ⌦ Miloš Antić

tvorena je 2009. godine i u svojoj istoriji bila domaćin velikih mečeva ženske i muške rukometne reprezentacije Crne Gore, nezaboravnih odbojkaških utakmica, košarkaškog evropskog prvenstva za kadete, ali emocije u krcatoj “Topolici” kada igra KK Mornar ne mogu da se porede ni sa čim.

Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar

U ovoj istorijskoj sezoni, atmosfera u barskoj ljepotici domu šampiona Crne Gore - bila je više od usijane. Navijači su znali često, u trenucima kada se lome mečevi, da iznesu ekipu do trijumfa. “Nije to ništa novo”, počinje priču za Dnevne novine Mladen Stojović, poznati novinar iz Bara, koji je ispratio većinu Mornarovih mečeva ove sezone. “Bar je osamdesetih godina prošlog vijeka živio za košarku, mečeve u sali OŠ Jugoslavija, koja je bila predviđena za 600 mjesta, pratilo je često i po 2.000 Barana. Po toj “ludačkoj” atmosferi grad je bio poznat u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, praktično nepobjediv kao domaćin. Uslijedile su godine nekog zatišja, ali opet je ovo grad košarke, zahvaljujući prije svih Đorđiju Pavićeviću, koji je najzaslužniji za košarkašku renesansu u Baru, ali i za atmosferu

sve većih očekivanja”. Naš sagovornik posebno ističe atmosferu na utakmicama protiv.... “Budućnost je od strane Barana prepoznata kao glavni rival, pa je logično da je sve utakmice protiv Podgoričana u Topolici obilježila sjajna atmosfera. Najatraktivnija je bila naravno u ova dva okršaja finala domaćeg prvenstva. Uz te utakmice, pamtiće se i ambijent u polufinalu ABA lige protiv Crvene zvezde. Ono što je mnogo bitnije je činjenica da ni na jednom meču nije bilo incidenta”, ističe Stojović. Na klubu je sada - nakon prvog trofeja - da nastavi da raste u svakom smislu. I da populariše ime Mornar na svakom koraku. I u Baru i šire. “Bar je specifičan po tome što u njegovom urbanom jezgru živi tek 30 odsto stanovništva opštine koja je prilično velika, tako da nije lako napuniti halu od 3.200 sjedjećih mjesta. Da bi bila konstantno puna potrebno je održavati takmičarsku tenziju. Bar je minule dvije godine bio prepoznatljiv po dobroj posjeti, ali sada će biti na ispitu jer su i ambicije navijača porasle. Očekuje se makar isti kvalitet košarke, a uz adekvatna pojačanja (Barani su se pokazali kao publika koja voli i odana je igračima koji u igru unose notu spektakla) i zadržavanje nosilaca igre iz istorijske

3.500

navijača bilo je u Topolici na posljednjem meču finalne serije plej-ofa između Mornara i Budućnosti, što je rekord od kada je izgrađena barska ljepotica

Fenomenalna atmosfera u Baru nije ništa novo - grad je i u osamdesetim godinama prošlog vijeka živio za košarku. Tada u sali OŠ „Jugoslavija”, a sada u Topolici ispisuju se najljepše stranice ponosa grada

SVETISLAV MARKOVIĆ NAJPOZNATIJI NAVIJAČ KLUBA

Odlazak na mečeve Mornara je ritual

NAJVEĆI DOBITAK

klub

Možda nije najveći navijač Mornara, jer tu veličinu, odanost i ljubav prema klubu nemoguće je izmjeriti, ali je svakako najpoznatiji - bez Svetislava Markovića ne može da prođe nijedan meč barskog ponosa. I tako već 30 i kusur godina. Prvo u sali Osnovne škole “Jugoslavija”, sada u “Topolici” posebno mjesto tik do terena da “zapali” publiku i bude onaj koji vrši najveći pritisak na sudije - rezervisano je za popularnog Śara. Za hodajuću ikonu Mornara. “To za sudije je istina - uvijek sam tu uz teren, znaju me svi, ima tu vikanja, svega, ali nikada vrijeđanja. Korektno, uz pozdrav i prije, ali i na kraju utakmice”, priča za Dnevne novine ovaj temperamentni pedesetdevetogodišnjak. Poznati barski ugostitelj na svakoj utakmici ima svoj šou. Priznaje da je ispred svega fudbalski fanatik, ali da je godina-

Svetislav Marković

Omiljeni košarkaš? Vujošević, bio je stidljiv kada je došao, previše povučen na parketu, a nakon povrede Lukovića je eksplodirao, odigrao muški. Takođe Vranješ - znao sam da je odličan igrač, da nije dobio pravu priliku u Budućnosti i sada je kod nas to dokazao. Svaka im čast, oduševili su me.

ma (bolje reći decenijama) unazad zaljubljen i u košarku. “Ljubav prema Mornaru zaista je ogromna. Ne propuštam mečeve u ‘Topolici’, a često sam uz tim i na gostovanjima. Taj odlazak na utakmice za mene je neka vrsta rituala. Problemi? Ne, nisam ih imao na gostovanjima, jer me obično svi znaju, a i nisam neko ko provocira. Jednostavno, bodrim svoj klub bez vrijeđanja protivnika”. Kada je košarkaški klub u pitanju, navijački san je ispunio ove sezone. “Stigla je titula, grad je zaista tih dana živio za Mornar i to je ono što me raduje. Puna ‘Topolica’, navijanje, uz to je stigao i pehar, prvi u dugoj istoriji kluba. Zaista sjajna slka”. Ostalo je još da mu fudbaleri ispune san i - dovedu Evropu na Madžaricu. “Eh da još to doživim”, uz osmjeh poručuje Marković. Čovjek koji daje sve za Mornar. M.A.

11 SUBOTA I NEDJELJA, 30. 6. I 1. 7. 2018.

KK MORNAR ŠAMPION CRNE GORE

MLADEN STOJOVIĆ - novinar -

Mornar je tačka koja u Baru prekida sve političke, nacionalne, vjerske podjele i vodič u izgradnji savremenog indentiteta našeg grada. Ovaj klub spaja sve različitosti bara. sezone, dobra posjeta je zagarantovana”, objašnjava Stopjović i za kraj poentira: “S obzirom da je KK Mornar prepoznat kao najvrjedniji brend grada očekuje se da se šampionska atmosfera iz posljednje utakmice sezone prenese i na rukovodeće strukture i privrednike grada koji treba, kako se to stručno kaže, “malo više da se otvore”. Mornar, puna Topolica, publika koja je odana klubu i gradu - priča koja će sigurno dobiti nove epizode u istorijskim almanasima.

Izdavač: Dnevne novine

Direktor: Nenad Amidžić

Odgovorni urednik: Vesna Šofranac Urednik dodatka: Miloš Antić Novinar: Alen Kasmić Dizajn: Adi Kerović

Lektura: Snježana Avramović Svetlana Baošić Foto: KK Mornar, Anto Baković, Sergej Zabijako Obrada fotografija: Nikola Bečanović

Košarka je super stvar kada igra Mornar Bar

Kako su naĹĄi i mediji u regionu pisali o tituli Mornara Dnevne novine

BLIC kosarka.me

Mozzartsport B92

CDM

Sportski Ĺ˝urnal Index

Jedro

Novosti