Dnevne novine 13,14-15. jul 2018.

PREDSJEDNIK PARLAMENTA URUÄŒIO TRINAESTOJULSKE NAGRADE

â– 26 27

VRIJEME JE DA SE CRNA GORA OKRENE SEBI

UZ PRAZNIÄŒNI TROBROJ SPECIJALNI DODACI

13. jul

DAN DRĹ˝AVNOSTI PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018. BROJ 2117 GODINA VII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

CETINJE: SVEÄŒANI PRIJEM PREDSJEDNIKA Ä?UKANOVIĆA POVODOM 13. JULA â– 2 3

Datum koji je do vjeÄ?nosti uzdigao crnogorsko drĹžavno ime

13 GODINA tunela

Sozina i gradnja

AUTO-PUTA

10 GODINA

OD ZLATA U MALAGI 13. JUL 2008 13. JUL 2018.

PRVI ÄŒOVJEK GRUPE KERBER ZA DN â– 52

Pripadamo svim generacijama, vrijeme nam je jedini sudija Ĺ EKI RADONÄŒIĆ SASLUĹ AN PO PRIJAVI NOVINARKE VIJESTI, I PORUÄŒIO

MEDIJSKA MAFIJA PRITISKA TUŽILAŠTVO, HOĆU POLIGRAF ZA MENE I LAKIĆEVU ■21 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

POLITIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

CETINJE: PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ PRIREDIO SVEČANI PRIJEM PO

DATUM KOJI JE DO VJEČNOSTI UZDIGAO CRNOGORSKO DRŽAVNO I NACIONALNO IME

blika koja je tokom raspada Jugoslavije sačuvala mir, učvrstiredsjednik Crne Gore Milo Đukanović priredio je sinoć sve- la stabilnost i multietnički sklad. čani prijem povodom Dana državnosti, koji je održan u Pla- Država koja je nakon 11 godina vom dvorcu na Cetinju. od sticanja nezavisnosti postala punopravna članica NATO, zemlja predvodnica u pregovaračPredsjednik je kazao da Cr- ne i tuđe greške. kom procesu za članstvo na Gora Dan državnosti – 13. jul “Mi slavimo svoje u EU. Važan faktor regionalne staobilježava s ponosom i velikom istorijske podvige bilnosti, bez nadom u doglednu bolju evrop- i poštujemo slootvorenih pisku budućnost. bodarsku tratanja sa su“Igrom istorijske sudbine, to je diciju. Ali vos j e d i m a”, datum koji je do vječnosti uzdi- dimo državkazao je gao crnogorsko državno i nacio- nu politiku u nalno ime. Ovo je godina u kojoj duhu savreĐukanović. je naš državni praznik u znaku menog doNa nedavvelikih jubileja. Navršava se 140 ba, okrenunim predsjedničkim godina od 13. jula 1878. kada je na tu budućnosti. i lokalnim izBerlinskom kongresu potvrđena Nekada ratničborima građanezavisnost Crne Gore i priznat ka zemlja, 90-ih Svečani prijem ni Crne Gore, kanjen međunarodno-pravni su- je bila jedina repubjektivitet. Opštenarodni ustanak 13. jula 1941. godine trasirao je pravac modernog razvoja Crne Gore i porobljenoj Evropi ulio nadu u mogućnost pobjede nad fašizmom. Navršava se i vijek od nelegalnih i nelegitimnih odluka Podgoričke skupštine 1918, kojima je Crna Gora kao zemlja saNovi premijer Španije Pe- tnera Alijanse, bila je posvećeveznica u Velikom ratu izbrisadro Sančez spreman je za us- na bezbjednosti u regionu Crna sa mape svijeta. Osjećaj te dupostavljanje ličnih kontaka- nog mora, kao i napretku u reboke istorijske nepravde, koju je ta i najavio punu podršku Cr- formama i saradnji sa NATO podržala tadašnja međunarodnoj Gori i zemljama Zapadnog ove dvije zemlje”, navodi se u na zajednica, bio je dodatni moBalkana na putu integracija, saopštenju. tiv crnogorskom narodu za posaopšteno je iz Kabineta crnoĐukanović je imao niz susredizanje antifašističkog ustanka gorskog predsjednika Mila Đu- ta tokom Samita sa šefovima po masovnosti jedinstvenog u kanovića koji prisustvuje NA- država i vlada zemalja članica.

Evropi”, kazao je Đukanović.

Predsjednik je hrvatskoj TO Samitu u Briselu.

Istorija se, kako je naveo predDrugog dana Samita u Bri- predsjednici Kolindi Grabarsjednik, postarala da današnje selu, Đukanović je učestvovao Kitarović čestitao pobjedu generacije 21. maja 2006. obnona sastanku NAC sa Ukrajinom fudbalske reprezentacije i povom državnosti Crne Gore, miri Gruzijom. želio uspjeh u finalu Svjetskog nim putem na demokratskom “Sesija sa ova dva važna par- prvenstva u fudbalu u nedjelju. referendumu, isprave i sopstve-

⌦ Elhana Hamzić, foto: Dejan Lopičić

P

PODRŠKA ŠPANIJE NA PUTU KA UNIJI

Predsjednik Đukanović sa suprugom Lidijom ko je naveo Đukanović, još jednom su ubjedljivo podržali evroatlantski kurs i njenu evropsku perspektivu.

“Ti rezultati su nagovijestili da naša zemlja ulazi u mirnije političke vode, što stvara uslove za veću fokusiranost Vlade i svih državnih institucija i društvenih subjekata na dinamiziranje ekonomskog i demokratskog razvoja, na jačanje institucija i izgradnju društva vladavine prava. To je najbolji okvir za neophodne reforme i dostizanje evropskog kvaliteta života za naše građa-

ne, što je osnovni smisao našeg ukupnog političkog djelovanja”, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je nepovratno na putu evropske integracije.

“Mi vjerujemo u ideju ujedinjene Evrope i u snagu EU da nađe odgovore na savremene izazove. Vjerujemo da je politika proširenja na Zapadni Balkan važan dio vizije evropske budućnosti. Epoha mira koju su evropskim narodima obezbijedili najveći politički i intelektualni umovi dvadesetog vijeka

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

OVODOM 13. JULA DANA DRŽAVNOSTI

POLITIKA

3

ČESTITKE IZ SVIH KRAJEVA SVIJETA

Tramp: Zahvalni smo za naše transatlantsko prijateljstvo

Đukanović i Tramp na Samitu NATO u Briselu

Obraćanje predsjednika Đukanovića mora biti nastavljena i u promijenjenom međunarodnom kontekstu, u vremenu burnih tehnoloških, političkih i kulturoloških promjena”, kazao je Đukanović.

Predsjednik se prisjetio riječi jednog od tvoraca nove Evrope Vaclava Havela koji je 90ih upozoravao da ne mogu mir, stabilnost i blagostanje cvasti u jednom dijelu Evrope, ne vodeći računa šta se dešava u njenom drugom kraju.

“Evropa mora da zna, ako sebi želi dobro, da Balkan ne smije ostati van Evrope. Mi kao Evropljani želimo da budemo dio rješenja, a ne vječito predvorje evropske civilizacije, ili eksperimentalna politička radionica njene birokratije. Hoćemo da kroz partnerski odnos uzajamnog uvažavanja usvajamo evropske standarde koji će nas učiniti dijelom savremene evropske civilizacije. Današnje generacije u Crnoj Gori, i pokoljenja koja dolaze, za evropski slobodarski duh imaju snažno uporište i inspiraciju u prelomnim istorijskim opštenarodnim uzletima kao što je bio naš ustanak protiv fašizma 13. jula 1941. Nek’ je vječna Crna Gora”, zaključio je Đukanović.

Prijemu su prisustvovali premijer Duško Marković, crnogorski ministri, bivši predsjednik Filip Vujanović sa suprugom Svetlanom, predsjednik Skupštine Ivan Brajović, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora, kao i zvanice iz javnog i kulturnog života Crne Gore.

Marković: Crna Gora opet doprinosi Evropi i svijetu Predsjednik Vlade Duško Marković čestitao je u ime Vlade i u svoje ime građanima Crne Gore 13. jul – Dan državnosti.

“Jul je već vijek i po mjesec radosti i podsjećanja na Crnu Goru, njeno trajanje i njenu herojsku istoriju. U XIX vijeku on je, kao priznanje naše vjekovne borbe za slobodu, došao od Evrope i svijeta.

U XX vijeku, kad je Evropa bila na koljenima, naš 13. jul poslao je slobodarsku poruku iz male i nepokorne Crne Gore, i to kroz prvi svenarodni ustanak u porobljenoj Evropi. Danas Crna Gora ponovo dopri-

nosi Evropi i svijetu svojim jasnim opredjeljenjima mira i stabilnosti. Iza njih stoji naš unutrašnji multivjerski i višenacionalni sklad, iskazan kroz potrebu i volju naših građana da sami odlučujemo o svojim interesima“, navodi se u čestitki premijera Markovića.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović poručio je da je u vremenima globalnih demokratskih, geopolitičkih i ekonomskih izazova, Crna Gora kao nikada do sada u burnoj prošlosti, odoljela dilemama i zabludama i ostala pribrana i posvećena evroatlantskom i evropskom putu.

Bračni par Vujanović, Marković, Brajović...

Čestitke povodom 13. jula, Dana državnosti predsjedniku Milu Đukanoviću i građanima Crne Gore uputili su brojni svjetski zvaničnici.

Među prvima je čestitku uputio predsjednik SAD Donald Tramp.

“Poštovani gospodine Predsjedniče, američki narod i ja upućujemo srdačne čestitke narodu Crne Gore povodom vašeg Dana državnosti, 13. jula. Danas, godinu dana nakon vašeg učlanjenja u NATO alijansu, Sjedinjene Države ostaju posvećene podršci naporima Crne Gore u evropskim integracijama. Mi aplaudiramo Crnoj Gori zbog ozbiljnog pristupa regionalnoj i NATO kolektivnoj bezbjednosti, upućivanjem trupa u Avganistan i učešćem u koaliciji za borbu protiv ISIL-a. Crna Gora nastavlja da pokazuje da je posvećena saveznica. Zahvalni smo za naše transatlantsko prijateljstvo, i na vašem doprinosu da Evropu činite jakom i slobodnom“, naveo je u čestitki Tramp.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je nadu da će saradnjom i jačanjem bilateralnih odnosa naših zemalja doprinositi miru i stabilnosti političkih prilika u regionu i njegovom ekonomskom razvoju.

Predsjednik Italije Serđo Matarela kazao je da su izuzetni bilateralni odnosi dvije istorijski povezane zemlje prerasli u čvrsto prijateljstvo.

Predsjednik Mađarske Janoš Ader u čestitki navodi da je Crna Gora od obnove državnosti ostvarila značajan napredak i da ti rezultati mogu poslužiti kao primjer ostalim državama Zapadnog Balkana.

Predsjednik Koreje Mun

Džae-In izrazio je zadovoljstvo izgradnjom bliskih odnosa prijateljstva i saradnje u širokom spektru oblasti koje su Crna Gora i Koreja ostvarile tokom minulih godina. Čestitke su uputili i kralj Holandije Vilem Aleksander, kralj Švedske Karl XVI Gustaf, kralj Belgije Filip, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Kalifa bin Zajed al Nahjan, potpredsjednik i predsjednik Vlade UAE šeik Muhamed bin Rašid al Maktum i krunisani princ Abu Dabija šeik Muhamed bin Zajed al Nahjan, generalna guvernerka Kanade Žuli Pajet. Čestitke su takođe uputili lider LP Andrija Popović, predsjednik Skupštine Opštine Bar Mićo Orlandić, predsjednik GP URA Dritan Abazović, lider Demokratska Aleksa Bečić, predsjednici Opštine i Skupštine Herceg Novi, Stevan Katić i Miloš Bigović, kao i predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović. Čestitke su uputili iz SNP i Ujedinjene Crne Gore.

E.Hamzić

DANAS, GODINU DANA NAKON VAŠEG UČLANJENJA U NATO ALIJANSU, SJEDINJENE DRŽAVE OSTAJU POSVEĆENE PODRŠCI NAPORIMA CRNE GORE U EVROPSKIM INTEGRACIJAMA. MI APLAUDIRAMO CRNOJ GORI ZBOG OZBILJNOG PRISTUPA REGIONALNOJ I NATO KOLEKTIVNOJ BEZBJEDNOSTI, UPUĆIVANJEM TRUPA U AVGANISTAN I UČEŠĆEM U KOALICIJI ZA BORBU PROTIV ISIL-A, KAZAO JE TRAMP

4

POLITIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

BUDVANSKA VLAST NA KORAK OD DOGOVORA SA DIJELOM OPOZICIJE

Sjednica u utorak 17. jula, Crnogorska ulazi u vlast?

P

redstavnici koalicije na vlasti u Budvi i Crnogorske su na korak od dogovora, a već se govori da bi sjednica Skupštine opštine mogla biti održana u utorak 17. jula, što bi značilo kraj krize vlasti u ovom gradu, saznaju Dnevne novine iz više pouzdanih izvora.

I predsjednik Opštinskog odbora Crnogorske u Budvi, Miodrag Čučka, potvrdio je da je juče održan sastanak predstavnika koalicije na vlasti u Budvi sa predstavnicima Crnogorske, na kom se razgovaralo o načinima rješavanja krize budvanske vlasti.

On je kazao da Crnogorska svakom pitanju, kako u budvanskoj tako i u crnogorskoj politici, pristupa transparentno, precizno i da se u ovom slučaju ponaša na isti takav način.

“Razgovaramo o tri grupe pitanja. Osnovnu i prvu grupu pitanja čini mogućnost dogovora o političkim

pretpostavkama za rješavanje krize ove vlasti. Drugo, svaki dogovor, što se tiče Crnogorske, mora da obuhvati i saglasnost oko programskih načela zajedničkog dje-

U vladajućoj koaliciji su sigurni da su obezbijedili većinu, a očekuju da se na sjednici pojavi i nezavisni odbornik Stevan Džaković

lovanja. I, naravno, postoje posebna pitanja koja se tiču niza pojedinačnih stvari, o kojima je takođe potrebno postići saglasnost”, zaključio je Čučka.

Na drugoj strani, kada je transparentnost u pitanju, mnogo toga je vjerovatno dogovoreno a da javnost o tome nije obaviještena. Prema nezvaničnim informacijama Crnogorska ulazi u vlast, iako je sjednica Opštinskog odbora na kojoj će se o tome razgovarati zakazana za večeras za 19 sati.

Ova partija će dobiti mjesto direktora Turističke organizacije Budva, Komunalnog preduzeća i potpredsjednika Skupštine, kao što su Dnevne novine već pisale. Još se ne zna ko će biti direktor Komunalnog, kao moguća direktorica TOBa pominje se Danica Gregović, a kao potpredsjedni-

Predsjednik opštinskog odbora Crnogorske u Budvi, Miodrag Čučka

ca Skupštine predsjednica Odborničkog kluba Crnogorske u SO Budva Anđela Ivanović.

U vladajućoj koaliciji su sigurni da su obezbijedili većinu, a očekuju da se na sjednici pojavi i nezavisni odbornik Stevan Džaković, pa bi sadašnja vlast mirno mogla da dočeka nove lokalne izbore 2020. godine.

U slučaju dogovora i ako većina članova OO Crnogor-

ske večeras potvrdi ono što su njihovi predstavnici dogovorili, biće izbjegnuto i uvođenje prinudne uprave u Opštini Budva.

Podsjetimo, Vlada je prije sedam dana upozorila Skupštinu opštine Budva da u roku 15 dana održi sjednicu radi izvršavanja zakonskih obaveza. Sjednice SO Budva nijesu održavane od 30. decembra prošle godine.

M. Prelević

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

POLITIKA

5

ODRŽANA SJEDNICA SAVJETA ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST

Aktivno praćenje ilegalne migracije

U

Podgorici je juče održana prva sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost u novom sazivu, kojom je predsjedavao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a u radu su učestvovali članovi Savjeta predsjednik Skupštine Ivan Brajović i predsjednik Vlade Duško Marković.

Savjet za odbranu i bezbjednost je na jučerašnjoj sjednici, na predlog ministra odbrane, na dužnost načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore postavio brigadnog generala Dragutina Dakića.

Dosadašnji vršilac dužnosti načelnika, brigadni general Ilija Daković imenovan je za izaslanika odbrane Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sa jučerašnje sjednice

“Na sjednici je razmotren Izvještaj o uticaju nove migrantske rute iz Albanije i Grčke koja vodi ka Evropskoj uniji na bezbjednost Crne Gore. Utvrđeno je da je stanje bezbjednosti zadovoljavajuće i da se preduzimaju sve potrebne radnje na aktivnom praćenju i reakciji na ilegalne migracije. Savjet je donio odluku o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore

radi podrške organu uprave nadležnom za poslove policije u zaštiti državne granice od ilegalnih migranata do kraja 2018. godine”, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je navedeno, nakon razmatranja donesena je Odluka o učešću štabnih oficira i jedinice Vojske Crne Gore do ranga čete na obuci i vježbama u okviru NATO aktivnosti “Pojačano istureno prisustvo (enhanced Forward Presence-eFP)” do kraja 2019. godine.

“Vojska Crne Gore uputiće jednog štabnog oficra i pješadijsko izviđačko odjeljenje u okviru kontingenta Oruža-

nih snaga Republike Slovenije pod komandom Oružanih snaga Kanade (borbena grupa stacionirana u Letoniji). Savjet je razmotrio i druga pitanja iz svoje nadležnosti. Na sjednici Savjeta su, po pozivu, učestvovali ministar odbrane Predrag Bošković, ministar vanjskih poslova prof. dr Srđan Darmanović, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, vršilac dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Ilija Daković i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović”, zaključuje se u saopštenju. M.P.

Drljević

Crna Gora prednjači ka EU Crna Gora je lider u ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji i jedna od zemalja koje prednjače u ostvarivanju ciljeva iz Agende održivog razvoja do 2030, ocijenjeno je na sastanku glavnog pregovarača Crne Gore sa EU Aleksandra Drljevića sa stalnom koordinatorkom sistema UN u Crnoj Gori Fionom Mekluni.

“Spremni smo da pređemo u novu fazu pregovora i počnemo sa zatvaranjem poglavlja, svjesni da dinamika, u skladu sa novim pristupom u pregovaranju, zavisi od rezultata u svim poglavljima, a naročito u poglavljima 23 i 24, koji predstavljaju temelj ovog procesa“, istakao je Drljević..

Mekluni je istakla spremnost sistema UN za nastavak saradnje sa Kancelarijom za evropske integracije, ukazujući na jasnu povezanost Ciljeva održivog razvoja iz Agende 2030 i obaveza iz procesa pristupanja EU, posebno u oblastima životne sredine, socijalne politke i zapošljavanja i pravosuđa i temeljnih prava.

E.H.

6

politika

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

predsjednik skupštine nakon učešća na ps oeBs-a u Berlinu

Brajović: Njemačka nam je snažna podrška na putu ka EU ⌦ Mili Prelević

P

redsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kaže da je na 27. godišnjem zasijedanju Parlamentarne skupštine OEBS-a u Berlinu konstatovano da su jake institucije čuvari demokratije i da se dijalog vraća tamo gdje mu je i jedino mjesto - u Skupštinu.

Brajović je u razgovoru za Dnevne novine, povodom učešća delegacije Skupštine koju je on poredvodio na zasijedanju Parlamentarne skupštine OEBS-a, istakao da je veoma značajan susret bio i sa predsjednikom Bundestaga Volfgangom Šojbleom, sa kojim je u dužem razgovoru razmijenio mišljenja o brojnim pitanjima od interesa za budućnost Crne Gore i Evropske unije. Bilo je riječi o jačanju bilateralne saradnje s akcentom na ulozi parlamenata u diplomatskim i ekonomskim odnosima Njemačke i Crne Gore.

“Podsjetio sam na dostignuća Crne Gore od mog prvog susreta sa predsjednikom Šojbleom prije devet godina, kada smo obojica bili ministri unutrašnjih poslova u svojim državama. Saopštio sam da ćemo

još intenzivnije nastaviti sa reformskim procesima nakon završenog izbornog ciklusa čiji su rezultati potvrdili većinsku opredijeljenost građana za evropski put Crne Gore”, kaže Brajović.

On ističe da je njegov njemački kolega Volfgang Šojble naglasio da je susret bio da razgovaraju i o pitanjima koja se postavljaju na putu članstva Crne Gore u EU. “Imao sam priliku da podijelim zajedničko zadovoljstvo dobrim odnosnom naših parlamenata. Važno je da podižemo intenzitet naših odnosa, a uspostavljanjem grupe prijateljstva, stvorili smo za to osnovne pretpostavke. Siguran sam da ćemo u nastavku našeg evropskog puta, u Njemačkoj imati snažnu podršku kao što smo je imali tokom procesa NATO integracija.

Takođe se nadam da ćemo

Ogroman napredak izbornog ambijenta U Berlinu predsjednik crnogorskog parlamenta je razgovarao i sa predsjednikom PS OEBS-a Džordžom Ceretelijem koji mu je rekao da Parlamentarna skupština želi da radi više na Balkanu, da bude aktivnija, što se naravno odnosi i na Crnu Goru koja je značajno naprednija od drugih zemalja kao članica NATO-a i kao kandidat za Evropsku uniju. Slični tonovi podrške čuli su se i u razzajedno proslaviti trenutak kada Crna Gora postane prva sljedeća članica Evropske unije”, kaže Brajović.

Povodom PS OEBS-a koja zasijeda na temu „Implementacija obaveza OEBSa: uloga parlamenata” Brajović je naglasio da parlamenti imaju važnu ulogu u promociji i sprovođenju temeljnih civilizacijskih vrijednosti.

“Upravo su parlamenti institucije u kojima treba da se razmatraju, debatuju i rješavaju sva pitanja od krucijalnog značaja za državu. Jake institucije su čuvari de-

govoru sa generalnim sekretarom PS OEBS-a Robertom Montelom.

Protekli izbori i dalje unapređenje izbornog procesa bili su tema razgovora predsjednika Skupštine sa direktorkom ODIHR-a Ingeborg Solrun Gisladotir, koja je konstatovala da je vidljiv ogroman napredak izbornog ambijenta u Crnoj Gori kao i namjera državnih organa Crne Gore da se sa time i nastavi, mokratije. Zato, njihovom snaženju kao i jačanju povjerenja građana u njihov rad, moramo svi kontinuirano biti posvećeni. Parlamenti moraju konstantno unapređivati zakonodavnu i kontrolnu ulogu i na taj način u potpunosti opravdati legitimitet koji proizilazi iz neposrednog izbora od građana”, kaže predsjednik Skupštine.

Govoreći o Crnoj Gori, Brajović ističe da se pravac koji je Crna Gora trasirala u proteklih 12 godina od obnove državnosti, zasniva upravo na vrijednostima solidarnosti, dijaloga, poštovanja različitosti koje čine najveće bogatstvo građanske, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore. “Raduje činjenica da konačno svi akteri političke scene u Crnoj Gori postaju svjesni odgovornosti prema biračima, kao i da se dijalog vraća tamo gdje mu je i jedino mjesto - u Skupštinu”, kaže on.

što nije slučaj u svim državama.

Predsjednik Skupštine se sastao i sa zamjenikom ministra vanjskih poslova i međunarodne saradnje u novoj Vladi Italije Guljermom Pikijem, koji je potvrdio snažnu podršku Italije evropskoj integraciji Crne Gore.

Delegacija Skupštine Crne Gore je prisustvovala prijemu čiji je domaćin bio predsjednik SR Njemačke Frank Valter Štajnmajer.

Inače, Parlamentarna skupština postala je jedna od najvažnijih institucija OEBS-a, preuzimajući sve veću ulogu u oblasti demokratskog razvoja i praćenja izbora. Kao jedinstveni forum parlamentarne diplomatije, PS OEBS okuplja više od 300 parlamentarca iz 56 zemalja učesnica, podstiče jačanje međunarodne saradnje u cilju ispunjavanja obaveza OEBS-a u sveobuhvatnom konceptu bezbjednosti koga sačinjavaju političko-vojna, ekonomsko-ekološka, i ljudska dimenzija.

“Dugujemo zahvalnost na dosadašnjoj podršci ODIHR-a u svim fazama izbornog procesa i očekujem da ta podrška neće izostati ni u narednom periodu. Naravno, Skupština Crne Gore će nastaviti rad na unapređenju izbornog zakonodavstva do narednih parlamentarnih izbora 2020. godine”, zaključuje Brajović.

ŠOjble: RazgOvOR O putu CRne gORe u eu

Ivan Brajović i Vofgang Šojble

“Bio je to dobar susret dva predsjednika, a sastali smo se povodom zasijedanja Parlamentarne Skupstine OEBSa. Bila je to dobra prilika da nastavimo bilateralne odnose izmedju naša dva parlamenta. Imali smo intenzivan razgovor ne samo o situaci-

ji u našim zemljama, već naročito o pitanjima koja se postavljaju na putu članstva Crne Gore u EU. Zahvalan sam na ovoj prilici i mislim da je ovo bio dobar razgovor”, kazao je predsjednik Bundestaga Volfgang Šojble, nakon susreta sa Brajovićem.

8

POLITIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

PREDSJEDNIK OPŠTINSKOG ODBORA SUBNOR A

VELIKI JE BEZOBRAZLU IZJEDNAČAVATI PART Savo Brković je 11. jula došao ovdje na Strelički krš i tu je donešena odluka o dizanju ustanka

⌦ Samir Rastoder Za predsjednika opštinskog odbora SUBNOR-a Kolašin, devedesetjednogodišnjeg Gojka Vlahovića 13. jul je najvažniji datum u godišnjem ali i u vjekovnom kalendaru. U kancelariji na drugom spratu spomen doma u Kolašinu, ovaj vitalni starac provodi dane i bori se za Crnu Goru, baš onako kako se borio i 1941, 1948, 1991, 2006... Ne razumije nikako one koji negiraju Crnu Goru, a bezobrazlukom i kriminalom smatra pokušaje izjednačavanja partizana i četnika. Za njega 13. jul objedinjava dvije velike i trajne crnogorske ideje - slobodarstvo u antifašizam.

DN: Prošlo je 77 godina od ustanka 13. jula 1941. godine. Čega se sjećate iz tog vremena, gdje ste bili tada?

Vlahović: Bio sam na neki način prisutan u svim tim događajima i sve sam to preživljavao prvo kao dječak, pa poslije kao omladinac, skojevac i član partije. Teški su to dani bili za Kolašin. Možemo pričat šta hoćemo ali se niđe nije ratovalo kao u Kolašinu. Pa vidite, 23 puta je Kolašin prelazio iz ruke u ruku. To govori o krvavim borbama. Tu su se mijenjali četnici, Njemci, Talijani... Na kraju su se ipak najviše zadržali partizani. Dobro se sjećam momenta kapitulacije Jugoslavije jer mi je kuća blizu kasarne. Odmah je narod pošao da razvaljuje magacine. Oni koji su bili patriotski orijentisani uzimali su oružje, a oni koji su bili da se najedu i napiju uzimali su hranu,

brašno i ostalo. KPJ, odnosno mjesni komitet Kolašina je kao glavni zadatak u tom vremenu kapitulacije postavio da se zadrži oružje i da se ono ne predaje neprijatelju u ruke, nego da se ponese kući. Prije ustanka, iskreno rečeno bilo je dosta oružja, dovoljno da se digne masovni ustanak. Samo to što je dvije hiljada ustanika bilo kompletno naoružano lakim naoružanjem, govori da je bilo dosta oružja. Logično, nijesu mogli imati artiljeriju ili avijaciju i tenkove već lako, pješadijsko naoružanje. Bilo je i dovoljno municije. Ja sam jedan od onih koji su uskočili u magacin napuštene kasarne bivše jugoslovenske vojske. Uzeo sam mitraljez “brno”, novi, koji metka palio nije. Sakrio sam ga, ali me je neko od ovih mojih vidio i ukrao mi ga. Međutim, nijesam žalio, jer ga je ukrao ustanik, komunista, jedan Bulatović iz Trebaljeva koji ga je upotrijebio za ono što sam i ja htio.

DN: Kako je izgledao ulazak okupatora u Kolašin?

Vlahović: To je bilo jezivo.

Narod je bio utučen, obezvoljen. To se moglo vidjeti na licima svih. Njemci su samo prošli kroz Kolašin pa su došli Talijani, fašisti sa crnim uniformama. Djelovali su osorno, grubo. Sama uniforma bila je odvratna i zastrašujuća. Poslije su došli ovi obični vojnici pješadinci. U Kolašinu su vršene velike pripreme za ustanak, jer je radila jaka partijska organizacija na čelu sa Vukmanom Kruščićem, narodnim herojem, diplomiranim pravnikom i sudijom. Imao je veli-

ki autoritet, bio je pametan i impozantan kao pojava, a posebno je bio rječit i govorima je plijenio mase. Niko mu se nije mogao suprotstaviti i biti konkurent. Te prireme su bile dobre i blagovremene. Na terenu su bile formirane udarne grupe. Svaki teren je imao svoju grupu. Imao sam dovoljno godina da učestvujem u svim tim radnjama, jer sam 1928. godište, a bio sam nemirnog duha i svuda ste me mogli vidjeti.

Savo Brković je 11. jula došao ovdje na Strelički krš i tu je donešena odluka o dizanju ustanka. Međutim, u Kolašinu je prva puška opaljena od Sjerogorišta dalje tri-četiri kilometra. Tu su ustaničke jedinice zaustavile italijanski kamion. Nijesu napravili prepreke, kako bi kamion bio zaustavljen, nego su mislili da će ga onesposobiti plotunima. Niko od ustanika nije gađao u gume već u vojnike, pa je poginulo šest Talijana, a nekoliko njih je bilo ranjeno. Vozač je uspio da pobjegne sa mrtvim i ranjenim za Kolašin. To je bilo 14. jula, negdje oko 8 sati ujutro. Poslije toga su Talijani bili oprezniji i drugačije su se ponašali.

Kasnije, 16, 17. i 18. jula je opasadiran Kolašin. Potom smo se povukli nekoliko dana, pa smo opet 21. jula napravili opsadu i traži-

li predaju Talijana. Odbili su to i uslovili nas tako što su rekli da će se predati ako mi opalimo topovsku granatu na njih, a znali su da mi nemamo top.

Doduše bio je jedan, pokvaren i van upotrebe u Andrijevici.

Prebacili smo ga sa zapregama. Nije imao udarnu iglu. Imali smo tada jednog artiljerijskog kapetana prve klase Raduna Medenicu koji je napravio provizornu udarnu iglu da

POLITIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

9

KOLAŠIN GOJKO VLAHOVIĆ ZA DN

UK I KRIMINAL TIZANE I ČETNIKE top može opaliti samo nekoliko plotuna. Na tom topu nije bilo ni nišanskih sprava niti je radio daljinar. Ipak je Radun uspio da opali iz njega. Prva granata je bila neprecizna, a druga je udarila u zid u zgradu gdje su bili smješteni Talijani. Odmah su digli bijelu zastavu i predali se. Nijesu oni znali koliko mi imamo granata. Oružje smo podijelili udarnim ustaničkim grupama.

DN: Ko je od boraca na Vas ostavio najveći utisak?

Vlahović: Kada je u pitanje znanje i pojava, nesumnivo je to Veljko Vlahović. Milina ga je bilo slušati.

Bio si počašćen ako si s a

njim imao priliku da razgovaraš. Razgovarao sam s njim poslije rata, jer je ljetovao na Biogradskom jezeru. To je bio tako skroman čovjek da nemam riječi.

A i svi ostali su bili veliki ljudi. Ne može tu čovjek da odvoji nekog. Poznavao sam Janka Ćirovića, Sava Drljevića... Ove druge manje. Janko Ćirović je bio gorostas, ljudeskara. Ovdje su mu napravili bistu tako da mu je glava pognuta. To nema veze s njim, jer je bio džin od čovjeka. Nijesam imao para, a htio sam drugu da izradim.

Napravio sam bistu Savu Drljeviću, ali sam uslovio vajara.

Dao sam mu dvije fotografije i rekao mu da ako ga ne budem prepoznao neću mu dinara dati.

DN: U posljednje vrijeme često se priča o pomirenju partizana i četnika, te rehabilitaciji određenih četničkih komandanata. Šta mislite o tome?

Vlahović: To me toliko vrijeđa i toliko je to nemoralno.

Malo se tu upetljala i SPC i to mnogo šteti. Nije problem pomirenje kad bi njihovi potomci poštovali istorijske činjenice. Ne bi im zaboravili, ali bi se pomirili.

Ono što su četnici radili u Crnoj Gori, a posebno u Kolašinu to je za nevjerovati. Evo ovdje u Bare Kraljske su ubili više od 40 ljudi i to mladih, elitnih momaka pa one Kolašince u Lubnicama. O tom pomirenju mi možemo da pričamo sa potomcima, jer nijesu krivi što su im roditelji zalutali, ali moraju biti objektivni i poštovati istoriju. Ne mogu oni da kažu da su partizani bili dželati, a oni žrtve.

Bilo je obratno jer su četnici zajedno sa Njemcima i Talijanima ubijali svoj narod. To dokazuje partizansko spomen groblje što je zlodjelo Pavla Đurišića i njegovih četnika.

DN: Da li danas ima fašizma u Crnoj Gori?

Vlahović: Po meni ima.

Pritajen, prije svega u pojedinim opozicionim strankama.

Pa znate i sami da u opozicionim strankama ima četničkih vojvoda i šta se onda od njih može očekivati osim fašizam.

I svi oni koji su sa njim i njima su na neki način podržavaoci fašizma. Nema šta da krijemo. To je to!

To što sada izvrću činjenice i predstavljaju se kao oslobodioci, a partizane označavaju kao dželate nema smisla i krajnji je bezobrazluk.

DN: U ratu se znalo kako se boriti protiv fašizma, a kako to sada raditi?

Vlahović: Naši su zakoni za-

Ono što su četnici radili u Crnoj Gori, a posebno u Kolašinu to je za nevjerovati. Evo ovdje u Bare Kraljske su ubili više od 40 ljudi i to mladih, elitnih momaka pa one Kolašince u Lubnicama. O tom pomirenju mi možemo da pričamo sa potomcima, jer nijesu krivi što su im roditelji zalutali, ali moraju biti objektivni i poštovati istoriju. Ne mogu oni da kažu da su partizani bili dželati, a oni žrtve

ista tu dosta liberalni. Ma i više od toga. Danas svako može da te psuje kleveće... Ranije se za kletve kažnjavalo i zatvorom, a danas nešto malo novčano i to je to. Znači, ja mogu dati penziju i blatiti koga god hoću. A brate to ne može. Ali najgore mi je što pričaju neistinu, jer jednom ili dva puta izrečena laž postaje istina. Mada zaista nijesam nikom ostao dužan. Sa mojih 91 godinu niko na mene ne smije da nasrne. Evo kako me vidiš kakav sam, niko ne smije ni pomisliti da me opsuje, a ne da krene na mene.

DN: Tako je mislio i Jovo Kapičić pa je u Beogradu pretučen.

Vlahović: Taj ga meni više živio ne bi. Ne bi, života mi. To je naša nesreća, ljude zaslužne za novu Crnu Goru, one koji su iznijeli revoluciju, na čijim temeljima živimo, ne poštuju. Pa i Turci su znali da poštuje neke stvari, a četnici ne. Nema toga što bi me natjeralo da nekoga tako zvjerski ubijem ili zakoljem. Pa kako to može bilo ko da uradi. Najviše poštujem onog Trebinjca Srđu Aleksića koji je branio komšije muslimane. To je čojstvo. Divim mu se i svaki put se dignem kad ga pomenem. Ne mogu da shvatim da neko može nekoga da mrzi jer je druge vjere. Mi smo ljudi kukala nam majka. Bitan je čovjek, a ne nacija, vjera...

Kad imam čovjeka pred sobom imam sve.

DN: Kako gledate na često negiranje Crne Gore, njene državnosti i istorije?

Vlahović: Svi oni koji omalovažavu Crnu Goru i njenu prošlost su neznaveni ljudi, bolesnici. Ja ne znam kako drugačije to da opišem. Nemam druge riječi i kvalifikacije.

10

EKONOMIJA

Societe ponovo najbolja banka Internacionalni magazin Euromoney ponovo je proglasio Societe Generale banku Montenegro najboljom u Crnoj Gori.

Euromoney je četvrti put Societe Generale banci dodijelio nagradu za izuzetnost, što je deveto međunarodno priznanje za tu finansijsku instituciju u posljednjih šest godina. Iz banke su saopštili da je nagrada još jedna potvrda kontinuirano dobrih rezultata koje ostvaruju.

“Fokusirani smo na potrebe klijenata, zadovoljstvo zaposlenih i razvoj zajednice u kojoj poslujemo. Vjerujem da nas to čini posebnim i izuzetnim”, kazao je predsjednik Odbora direktora banke Milorad Katnić. Euromoney je skoro 50 godina vodeća publikacija koja prati rast međunarodnih finansijskih tržišta, a Nagrada za izuzetnost jedna je od najuvaženijih u svijetu bankarstva. Bo.D.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

INTERVJU: IZVRŠNI DIREKTOR TERMOELEKTR

POSTOJEĆI BLOK IMA ZNATNO VEĆE KAPACITETE OD PREDVIĐENIH Kada se posmatra takva vrsta opreme nikada se ne gleda njegova starost već radni sati koje je oprema odradila. U našem slučaju to znači da smo daleko od krajnjih mogućnosti, kaže Šestović

Prihvaćeno osam aplikacija Ministarstvo ekonomije odobrilo je osam aplikacija u okviru javnog poziva za učešće u Programu podsticanja razvoja klastera u Crnoj Gori za ovu godinu. Na javni poziv, aplikacije je dostavilo 16 klastera.

“Od toga je osam odbijeno, dok je osam aplikacija ispunilo sve uslove za dodjelu subvencije”, kazali su u Ministarstvu.

Klasteri čiji su projektni predlozi odobreni su NVO Udruženje drvoprerađivača Berane, NVO Probaj domaće Podgorica, NVO Agroturistički klaster Župa Nikšić, NVO Klaster drvoprerade Rožaje, NVO Agro Me Podgorica, NVO Udruženje drvoprerađivača Plav, NVO Udruženje drvoprerađivača Andrijevica i NVO Klaster drvoprerade Žabljak.

Ministarstvo će za podršku razvoja klastera izdvojiti 150.000 eura, a maksimalan iznos subvencije po projektu je do 15.000.

Bo.D.

⌦ Danica Janković Prvi proračuni urađeni nakon potpisivanja ugovora sa njemačkom firmom Steag energy services, za izradu idejnog projekta ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pokazali su da postojeći blok ima znatno veći kapacitet od predviđenog, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama direktor pljevaljske kompanije Vladimir Šestović.

On ističe da je Termoelektrana u posljednjih 36 godina odradila oko 190.000 radnih sati, te da je to dovoljan osnov da ovaj blok bude u narednim decenijama glavni oslonac elektroenergetskog sistema Crne Gore.

“To sam uvijek isticao, že-

lim to i sada da uradim, kada se posmatra ovakva vrsta opreme nikada se ne gleda njegova starost već radni sati koje je oprema odradila.

U našem slučaju to znači da smo daleko od krajnjih mogućnosti ove opreme”, poručio je Šestović.

DN: Koju količinu električne energije je proizvela Termoelektrana Pljevlja u prvoj polovini godine? Šestović: Termoelektrana je u prvoj polovini godine proizvela 620.349,11 megavat časova (MWh) električne energije. Od toga u mrežu je predato 569.518,96 MWh, a 50.830,15 MWh se odnosi na energiju utrošenu za rad opreme i uređaja tehnološkog lanca potreb-

190

HILJADA RADNIH SATI ODRADILA JE TERMOELEKTRANA PLJEVLJA U POSLJEDNJIH 36 GODINA

nog za njenu proizvodnju.

Posmatrajući navedeni period, Termoelektrana Pljevlja je proizvela šest odsto više od plana.

DN: Šta je sve urađeno u Termoelektrani tokom prva dva kvartala, osim redovnog godišnjeg remonta? Šestović: U proteklih pola godine, izuzev radova na redovnom godišnjem remontu, rađeni su poslovi na pripremi obimne tehničke dokumentacije za potrebe Projektovanja ekološke rekonstrukcije.

Termoelektrana Pljevlja je posljednjih 36 godina odradila oko 190.000 radnih sati. To je za ovu vrstu opreme i rekonstrukcije koje su rađene dovoljan osnov da ovaj blok ima svu pažnju koja je potrebna i bude u narednim decenijama glavni oslonac elektroenergetskog sistema naše države. To sam uvijek isticao, želim to i sada da uradim, kada se posmatra ovakva vrsta opreme nikada se ne gleda njegova starost već radni sati koje je oprema odradila. U našem slu-

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

EKONOMIJA

11

RANE PLJEVLJA VLADIMIR ŠESTOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE Termoelektrana Pljevlja

U okviru redovnog godišnjeg remonta jedna od obimnijih aktivnosti je bila izrada on-line monitoringa položaja vatre u kotlu. U toku intenzivne aktivnosti na izradi idejnog projekta za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane.

čaju to znači da smo daleko od krajnjih mogućnosti ove opreme.

Kao glavni inženjer za održavanje kotla i kasnije kao tehnički rukovodilac, iznosio sam stručno mišljenje da ovaj blok ima mogućnost znatno većeg kapaciteta nego što je sada.

Potpisivanjem ugovora sa renomiranom evropskom kućom Steag energy services iz Njemačke za izradu Idejnog projekta ekološke rekonstrukcije Termoelektrane posle prvih proračuna došlo se do saznanja da ovaj blok ima znatno veći kapacitet od predviđenog.

DN: Remontnim radovima je obuhvaćen i online monitoring? Šta je njime postignuto i koja je njegova funkcija? Šestović: U okviru redovnog godišnjeg remonta jedna od obimnijih aktivnosti je bila izrada on-line monitoringa položaja vatre u kotlu. Ranije sam rekao da su u toku intenzivne aktivnosti na izradi idejnog projekta za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane, tako da je projekat bitan sa više aspekata. Prvi je da smo postigli vizuelizaciju procesa sagorijevanja u kotlu i samim tim sve ono što se dobije proračunima u sklopu projektovanja ekološke re-

Postupak preuzimanja akcija RUP-a još nije završen, uz podsjećanje da se radi o preuzimanju vlasništva akcija RUP-a.

Nakon završetka procesa preuzimanja akcija, rudnik postaje dio EPCG grupe konstrukcije kotlovskog postrojenja moći će se uporediti sa stvarnim stanjem.

Ovo nam daje sigurnost da sve eventualne greške koje nastanu projektovanjem će biti na vrijeme uočene i ispravljene.

Druga bitna stvar je da sada kad imamo sliku sagorijevanja možemo da utičemo na taj proces tako da ga poboljšamo, a samim tim manje trošimo uglja. Treća stvar je da će ovaj projekat omogućiti potpunu automatizaciju rada kotlovskog postrojenja i bitan aspekt je da ovaj projekat omogućuje i osnovni preduslov za primjenu savremenih rješenja po pitanju ekoloških standarda.

DN: Koliko je EPCG otkupila uglja za proizvodnju

struje u Termoelektrani od početka godine? Šestović: EPCG je u proteklih pola godine za potrebe kupila 550.866,42 tone uglja od Rudnika uglja u Pljevljima i 28.931,69 tona od Rudnika uglja u Beranama.

D N : Ka ko ć e u l a z a k EPCG u vlasničku strukturu RUP-a uticati na proizvodnju električne energije i rad Termoelektrane Pljevlja? Šestović: Postupak preuzimanja akcija RUP-a još nije završen, uz podsjećanje da se radi o preuzimanju vlasništva akcija RUPa. Nakon završetka procesa preuzimanja akcija, rudnik postaje dio EPCG grupe, a u budućem periodu EPCG će sagledati najbolji mogući oblik organizovanja rada kompleksa, primjenjujući najbolja iskustva iz domena organizovanja rada termoenergetskih kompleksa. Jedan od glavnih ciljeva integrisanja RUP-a u EPCG grupu je sigurnije, pravovremeno i neprekidno snabdijevanja ugljem, što će u proizvodnom i finansijskom smislu dovesti do ušteda, usljed smanjenja troškova i sigurnog sinergetskog efekta, te povećanja kompanijske vrijednosti i ublažavanje rizika budućih poslovanja.

12

EKONOMIJA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

PRISTIGLO 30.000 PRIJAVA GRAĐANA

OBEZBIJEĐEN MODEL ZA NOVI PROGRAM

Turizam će biti osnova crnogorske ekonomije Projektom Podrška procjeni makroekonomskog uticaja strukturnih reformi obezbijediće se model za rad na narednom programu ekonomskih reformi, koji je dominantno zasnovan na uslužnoj djelatnosti i sektoru turizma, kao ključnoj strateškoj grani razvoja, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Generalna direktorica Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu Iva Vuković kazala je na završnoj konferenciji projekta

Iva Vuković

da se njime dobio nadograđeni makroekonomski model i modul za procjenu uticaja strukturnih reformi na ekonomski rast.

“To je izuzetno važno u dijelu vođenja ekonomske politike jer nam daje dobar alat za praćenje efekata i kretanja u našoj ekonomiji. Sa ovim projektom obučili smo službenike za rad na ovom modelu, unaprijedili postojeći i dobili novi modul”, rekla je Vuković.

Projekat je finansirala EU. R.E.

Zahtjevi za legalizaciju mogu se slati i poštom

Bulatović

Bulatović predsjednik borda

Za novog predsjednika Odbora direktora kompanije Aerodromi Crne Gore izabran je Dragoljub Bulatović.

On je dužnost preuzeo na jučerašnjoj konstitutivnoj sjednici Odbora, nakon što je Vlada prošle sedmice imenovala novi Odbor direktora, jer je prethodnom istekao mandat.

“Bulatović je na toj poziciji naslijedio Božidara Vuksanovića”, kazali su iz kompanije.

Ostali članovi odbora su Vladimir Beratović, Zdravko Mitrović, Vlastimir Ristić i Dževat Redžematović.

R.E.

Ukupno 30.165 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata predato je do juče lokalnim samoupravama u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Radi se samo o zahtjevima koji su pristigli direktno u nadležne sekretarijate, bez onih koji su poslati poštom. Najviše zahtjeva podnijeto je u Podgorici, gdje je za legalizaciju prijavljeno 6.200 bespravnih objekata.

“Slijede Bar sa

Radulović

6.000, Herceg Novi sa 3.542 zahtjeva, Budva sa 2.130 i Kotor sa 1.783 zahtjeva. U Nikšiću je podnijeto 1.752 zahtjeva, Ulcinju 1.502, Tivtu 1.390, Danilovgradu 905, Pljevljima 900, Cetinju 774, dok je u Bijelom Polju podnijeto 739 zahtjeva”, naveli su u resoru Pavla Radulovića.

Radulovića Oni su istakli da se zahtjevi za legalizaciju tokom praznika mogu slati i preporučenom poštom.

Posljednji dan zakonom propisanog roka za predaju zahtjeva za legalizaciju objekata je ponedjeljak, 16. jul 2018. R.E.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

EKONOMIJA

13

VELETEX PRIMJER USPJEŠNOG PORODIČNOG POSLA

OD KANCELARIJE U KUĆI DO MILIONSKIH PRIHODA

O

d skromnog početnog kapitala i kancelarije u porodičnoj kući, podgorička kompanija Veletex prešla je put do jednog od najuspješnijih preduzeća u Crnoj Gori, sa 120 zaposlenih i godišnjim prihodima većim od 10 miliona eura.

Danas firmu koju je sa suprug om Nevenkom osnovao aktuelni predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović uspješno vodi njihov sin Miloš.

“U pitanju je porodično preduzeće koje se tokom 27 godina postojanja postepeno razvijalo i raslo, prateći sve relevantne promjene u zemlji i okruženju, a kojih je od tada zaista bilo mnogo”, kaže Miloš Golubović.

Početni kapital kojim je Veletex osnovan bio je, što se moglo očekivati počet-

kom 90-ih, veoma skroman. Vlastimir i Nevenka Golubović, kao prvi zaposleni, dominantno su ulagali sopstveni rad i to sa prvom kancelarijom u porodičnoj kući.

“Oboje su prije toga imali značajno radno iskustvo na raznim pozicijama u, tada velikim, državnim firmama. Njihova odluka da počnu sopstveni biznis i svojevoljno napuste radna mjesta u državnim preduzećima u to vrijeme smatrala se veoma rizičnom i inicijalno

Veletex i IRF imaju veoma uspješnu višegodišnju saradnju i to na većem broju projekata i kroz različite kreditne proizvode. Veletex je bio korisnik usluga faktoringa kod IRFa, kao i kreditnih linija za trajna obrtna sredstva i investicije

nije naišla na odobravanje kod velikog broja prijatelja i rođaka. Kao što se sada može vidjeti, odluka je bila ispravna i potvrđuje premisu da bez rizika nema d o b i t k a”, navodi Golubović, dodajući da je kompanija uspjela da zadrži osnovne postu-

Miloš Golubović

U SKORIJE VRIJEME, GLAVNI PROBLEM KOJI POGAĐA NAŠU KOMPANIJU JE PRVENSTVENO NEDOSTATAK KVALITETNOG KADRA, KAKO U BROJU TAKO I U STRUKTURI. OVAJ PROBLEM IDENTIFIKUJEM I KAO NAJVEĆI RIZIK BUDUĆEG POSLOVANJA VELIKOG DIJELA NAŠE PRIVREDE late porodičnog biznisa, iako je danas “nezamislivo veća nego što je bila početna vizija osnivača”.

Kapital Veletex-a na kraju prethodne fiskalne godine bio je 6.129.000 eura, a osnovnu djelatnost preduzeće obavlja kroz četiri sektora. Kako bi mogao da se razvija na pravi način Veletex je više puta sarađivao sa IRF-om, od kojeg je 2014. dobio pola miliona eura kreditnih sredstava za izgradnju Vrtnog centra Kalia u Bijelom Polju.

Prošle godine IRF je finansirao i njihov posljednji veliki projekat.

“Tokom 2017. potpisali smo ugovor kojim je finansiran naš projekat ku-

Razvojni planovi i investicije Govoreći o planovima Veletex-a za naredni period, Golubović navodi da je, pored proširenja površine voćnjaka u okviru kćerke kompanije “Naše voće” koja rukovodi projektom, predviđena i izgradnja specijalizovane ULO hladnjače za skladištenje jabuke.

“Procijenjena vrijednost ove investicije je 1,5 miliona eura i trebalo bi da bude okončana do kraja 2020. godine”, precizira naš sagovornik.

U okviru matične firme, u sred-

njeročnom planu je proširenje logističkih i skladišnih kapaciteta, kao i nastavak širenja maloprodajne mreže Vrtnih centara Kalia.

“Važno je pomenuti i razvojne planove rizorta Ruža vjetrova, čiji je Veletex suvlasnik. Tokom prethodnih deset godina u rekonstrukciju i proširenje kapaciteta i sadržaja Ruže vjetrova uloženo je oko deset miliona eura, a usvojeni su i planovi za dalje proširenje kapaciteta”, kaže Golubović.

Voćnjak u Župi

povine i opremanja 44 hektara poljoprivrednog zemljišta u nikšićkoj Župi u vrijednosti od 750.000 eura. Ovim aranžmanom, po veoma povoljnim uslovima, započeli smo jedan od najvećih projekata u sektoru poljoprivrede u Crnoj Gori - podizanje modernog voćnjaka jabuke i trešnje”, ukazuje Golubović.

Početkom ove godine oni su u Župi posadili oko četiri hektara jabuke u sortama zlatni delišes i greni smit, a tokom naredne tri godine očekuje ih proširenje zasada na više od 30 hektara površine sa vrijednošću investicije od oko 1,5 milion eura.

“Veletex i IRF imaju uspješnu višegodišnju saradnju i to na većem broju projekata i kroz različite kreditne proizvode.

Veletex je bio korisnik usluga faktoringa kod IRF-a, kao i kreditnih linija za trajna obrtna sredstva i investicije”, istakao je Golubović, koji je pozvao sve investitore da ne zaobilaze IRF u istraživanju kreditnih potreba.

Kao rezultat projekata finansiranih preko IRF-a, Veletex je zaposlio je više od 10 radnika, a taj broj će, prema riječima Golubovića, intenzivno rasti kako se projekat voćnjaka bude razvijao.

“Na današnji dan Veletex ima 120 zaposlenih u četiri osnovna sektora. Među njima je polovina sa visokom stručnom spremom, a od toga oko 40 su agronomi. Članova uže porodice je troje, a šire desetak.

Broj zaposlenih još od prvih godina poslovanja ima trend rasta, a proširenje maloprodajne mreže vrtnih centara Kalia znatno doprinosi povećanju broja radnih mjesta”, zaključuje Golubović.

Bo.D.

14

tuRIZAM

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

dobri rezultati Najveće crNogorske hotelske grupacije

U hotelima Budvanske rivijere svakog dana 3.000 gostiju Početak visoke turističke sezone u Hotelskoj grupi Budvanska rivijera protiče u znaku dobre popunjenosti hotela sa više od 3.000 turista na dnevnom nivou.

Kako ističu iz ove grupacije, gosti sa različitih tržišta Evrope i šire, koji su došli posredstvom turoperatora ili samoinicijativno - kreirajući sopstveni aranžman, ovih dana uživaju u različitostima sadržaja turističke ponude njihovih hotela. „U predstojećim prazničnim danima hoteli grupacije Budvanska rivijera imaće dobru popunjenost i takva tendencija se očekuje do kraja glavne turističke sezone“, kazala je za Dnevne novine Vesna Lagator iz PR službe naše najveće turističko-ugostiteljske kompanije.

Turistička godina 2018, podsjeća ona, kao i svaka prethodna predstavlja poseban izazov, naročito ako se uzme u obzir da je prošlogodišnja sezona imala briljantne rezultate koji su postavili visoke kriterijume turističkim radnicima za ovu sezonu.

Podaci kojima raspolažu u kompaniji Budvanska rivijera, pokazuju izuzetnu popunjenost hotela na polugodišnjem nivou tokom kojeg je, sa gotovo 164.000 noćenja, ostvareno povećanje prometa za osam od-

81

Brojni strani gosti u Slovenskoj plaži

odsTo više noćenja osTvarili sU domaći TUrisTi Koji sU U proTeKlih pola godine boravili U hoTelU palas U peTrovcU

podaci lokalNe turistiČke orgaNizacije

U Tivtu 17 odsto više turista Turistička organizacija Tivat otvorila je novi punkt za prijavu boravka plovnih objekata, u dijelu takozvanog carinskog terminala Porto Montenegra.

Kako je saopšteno, ova lokacija je privremeno rješenje koje je za ovu namjenu ustupila Pogranična policija pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, i tu će se nalaziti do postavljanja posebnog objekta koji će u buduće koristiti predstavnici TO Tivat. Naime, osposobljavanje te prostorije planirano je za početak sljedećeg mjeseca, a završiće je predstavnici Porto

Montenegro kompanije.

Iz TO Tivat takođe su saopštili nove podatke o broju turista u tom bokeljskom gradu. „U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri boravi 6.198 gostiju ili 17 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima, među turistima je 6.101 gost iz inostranstva i njih 97 iz Crne Gore“, precizirali su.

Najviše turista - njih 5.182 odmara u privatnom smještaju. U hotelima je 839, u odmaralištima 127, a u kampovima boravi 50 gostiju.

K.J.

sto u odnosu na prošlu godinu, još je jedna potvrda dobre pripremljenosti hotela za sezonu.

Tokom svih šest mjeseci ostvareno je značajno povećanje broja noćenja, gdje je zvanični početak ljetnje sezone koja je u grupaciji imala start u aprilu i kada je broj dolazaka povećan za 15 odsto. Uslijedili su povećani pokazatelji i u maju, i to za 19 odsto.

Najevidentnije povećanje broja dolazaka u prethodnih šest mjeseci bilo je sa emitivnih tržišta Engleske - 48 odsto i Danske 44 odsto, zatim Švedske 39 odsto, Francuske 30 i Finske 23 odsto.

Uz to, sa tržišta Njemačke broj turista je čak dva puta veći u odnosu na prošlu godinu. „S obzirom na - po prvi put - cjelogodišnji rad hotela Palas u Petrovcu, koji je kroz prodaju atraktivnih paket-aranžmana privukao veliki broj domaćih turista, broj dolazaka sa domaćeg tržišta do sada ima povećanje za čak 81 odsto“, dodala je Lagator.

Hotelska grupa Budvanska rivijera raspolaže sa više od 3.600 kreveta u turističkom naselju Slovenska plaža i hotelima Aleksandar i Mogren u Budvi, te hotelima Palas i Castelastva u Petrovcu.

K.J.

JUL

13 Kalendar

Događaja ■20 h DUO MIRAN BEGIĆ I PREDRAG JANKOVIĆ Dvorski trg Cetinje

■Od 21h DRAGOLJUB ĐURIČIĆ & BALKANSKA LAVINA Đenovići

■Od 22h VIVA VOX LJETO SA ZVIJEZDAMA Šetalište kralja Nikole Bar

■Do 20. jula DANI MALINE Andrijevica

■Do 14. avgusta KATUNSKE SPORTSKE IGRE Danilovgrad

■14. jul OTVARANJE NJEGOŠEVE ŠKOLE Topla Herceg Novi BOKEŠKA MASLINA Trg magnolija Tivat

Porto Montenegro

■Od 15. jula do 10. avgusta 11. ESPRESSIVO Vladin dom Cetinje

18

hronika

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

U prvoj polovini godine 167 osUđenika bilo n

Primjenom društve od 2014. ušteđeno

Od početka ove godine u našoj zemlji je ukupno 167 osuđenika bilo na izvršenju kazne rada u javnom interesu. Od tog broja, njih 66 još uvijek je na izvršenju, dok je za 101 lice kazna završena.

Zakon o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu počeo je da se primjenjuje sredinom 2014. godine i od tada pa do danas, uzimajući prosječne troškove za jedan dan koji osuđeno lice provede u zatvoru, kao i vrijednosti radova koji su obavljeni kroz ovu kaznu, država je uštedjela oko 850.000 eura. Jačanjem trenda izricanja alternativnih sankcija i smanjenjem izricanja zatvorskih kazni, smanjuje se broj lica koji su lišeni slobode, a samim tim se i poboljšavaju zatvorski uslovi. Ove kazne izvršavaju se na teritoriji cijele države po mjestu prebivališta. Poslodavac omogućava uslove rada i neposredno nadgleda rad osuđenog, dok povjerenik Ministarstva pravde vrši nadzor nad osuđenim licem i o svemu važnom obavještava nadležni sud. Takođe, treba naglasiti da je kazna rada u javnom interesu dobrovoljna, a dešava se da osuđenici ne žele da pristanu na istu ili da su nedostupni službenicima Direkcije za uslovnu slobodu. Ta lica radije biraju izvršenje kazne u ZIKS-u.

“Robijaju” u CRvenom kRstu, dRžavnoj aRhivi...

Iz Ministarstva pravde Dnevnim novinama je saopšteno kako oni imaju potpisane sporazume sa Ministarstvom prosvjete, Mini-

starstvom zdravlja, ali i sa glavnim gradom, prijestonicom i svim opštinama u Crnoj Gori. Na taj način stvoreni su uslovi da se ova alternativna krivična sankcija izvršava u svim vaspitnoobrazovnim, zdravstvenim ustanovama, ali i u pravnim licima u lokalnim samoupravama. Pored već navedenih, Ministarstvo pravde ima potpisane sporazume o izvršenju kazne rada u javnom interesu i sa Crvenim krstom Crne Gore, Javnim preduzećem Nacionalni parkovi Crne Gore, Lovačkim savezom Crne Gore, Državnim arhivom, Regionalnim parkom “Piva”, Regionalnim vodovodom “Crnogorsko primorje”, ali i sa nekim nevla-

dinim organizacijama čija djelatnost je vezana za humanitarne, ekološke i druge slične aktivnosti i sa kojima imamo zaključene sporazume o saradnji.

Kako je i zakonom propisano, kazna rada u javnom interesu izvršava se kod pravnog lica koje se bavi djelatnošću od javnog interesa, kao što su humanitarna, socijalna, komunalna, zdravstvena, ekološka ili druga slična djelatnost.

Ministarstvo pravde za svaki pojedinačni slučaj izvršenja kazne rada u javnom interesu zaključuje poseban ugovor sa pravnim licem u koje se osuđeno lice upućuje radi izvršenja te kazne, kojim se utvrđuju međusobna

Sticanje SvijeSti o pravilnom ponašanju

Kako je u izjavi za DN kazao advokat Miloš Vuksanović, društveno korisni rad, koji se u poslednje vrijeme sve češće primjenjuje kao kazna za počinioce lakših krivičnih djela, a naročito prema učiniocima koji u svojoj prošlosti nijesu pokazivali sklonost ka kriminalnom ponašanju, efikasan je posebno u odnosu na mlađe osuđenike.

“Na taj način izbjegava se kazna efektivnog zatvora i služi kao šansa osuđenim licima da bez odlaska u zatvor poprave svoje ponašanje. Vrlo je efikasna prema mlađim licima da kroz koristan rad steknu svijest o pravilnom načinu ponašanja i budućem izbjegavanju vršenja krivičnih djela, te da istovremeno izbjegnu u tim godinama po-

nekad kontraproduktivan boravak u zatvoru”, istakao je Vuksanović.

Kako je dodao, na ovaj način doprinosi se društvenoj zajednici i smanjuju troškovi koje država trpi finansirajući nečiji boravak u zatvoru. “Što je i za državu i za osuđeno lice dobitna opcija. Za državu ubiranje korisnog rada i smanjenje troškova a za počinioca izbjegavanje kazne efektivnog zatvora”, zaključio je on.

prava i obaveze. Osuđeno lice koje izvršava kaznu rada u javnom interesu nema pravo na naknadu za rad, niti druga prava po osnovu rada, osim prava na zaštitu na radu. Pošto ne mogu svi osuđenici obavljati društveno korisni rad u istom trenutku, mnogi od njih i dalje čekaju na izvršenje kazne.

“Predmeti u kojima su osuđena lica pozvana kako bi sa njima službenici Ministarstva pravde obavili razgovor i predmeti u kojima su ti razgovori već obavljeni trenutno čekaju na izvršenje ove alternativne krivične sankcije. U ovom trenutku imamo 102 takva predmeta i izvršenje tih kazni će započeti u roku koji je zakonom predviđen. Pored toga, u nekim predmetima osuđena lica su trenutno nedostupna za obavljanje razgovora, pa se preduzimaju mjere za obezbjeđenje njihovog prisustva ili se pak zbog drugih krivičnih djela ta lica nalaze u zatvoru, pa se čeka da prvo odsluže zatvorske kazne”, saopštili su iz Ministarstva pravde.

u dva slučaja pRekinuto izvRšenje kazne Rad u javnom interesu izvršava se na način koji, prije svega, obezbjeđuje poštovanje ljudskog dostojanstva, osnovnih prava i sloboda i privatnost osuđenog lica. Kako zakon o izvršenju krivičnih sankcija nalaže, on ne smije biti upućen na teške, rizične ili poslove za koje je potrebna posebna stručna kvalifikacija koju osuđeno lice nema.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

hronika

19

na izvršenjU kazne rada U javnom interesU

eno korisnog rada oko 850.000 eura Krivični zakonik Crne Gore propisuje da se rad u javnom interesu može izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili zatvor do pet godina

Međutim, dešava se da osuđenik ne ispunjava radne obaveze ili ih grubo zanemaruje. U tom slučaju, poslodavac je dužan da u roku od tri dana o tome obavijesti Odsijek za uslovnu slobodu. Ukoliko se to pokaže kao istinito, oni su dužni sa osuđenikom obaviti razgovor i upozoriti ga na eventualne posljedice njegovog ponašanja. Ako osuđenik i nakon obavljenog razgovora nastavi da se isto ponaša, u smislu da zanemaruje obavljanje zadataka za koje je određen, Odsijek za uslovnu slobodu bez odlaganja o tome mora obavijestiti sud koji je izrekao presudu u prvom stepenu.

Pod grubim zanemarivanjem radnih obaveza podrazumijeva se: nepoštovanje radne discipline i radnog vremena, dolazak na posao pod dejstvom alkohola ili opojnih droga, oštećenje sredstava za rad ili prouzrokovanje druge štete poslodavcu, zaposlenima ili korisnicima usluga poslodavca, nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema zaposlenima ili korisnicima usluga poslodavca.

Kako su kazali iz Ministarstva pravde, u najvećem broju slučajeva osuđena lica

su se pridržavala individualnog programa radnih aktivnosti, što je utvrđeno kroz izvještaje koje dostavljaju pravna lica, ali i čestim neposrednim kontrolama izvršenja kazne rada u javnom interesu. “Osuđena lica koja se nisu pridržavala obaveza iz ugovora o izvršenju kazne rada u javnom interesu su zapisnički opomenuta, a u dva slučaja je izvršenje kazne prekinuto i predmeti su poslati sudu na dalju nadležnost. Pet predmeta u kojima su lica odbila potpisivanje ugovora ili su bila nedostupna Ministarstvu pravde su takođe poslati sudu na dalju nadležnost”, dodali su oni.

Krađa, nasilničKo ponašanje ...

Krivični zakonik Crne Gore u članu 41 propisuje da se rad u javnom interesu može izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili zatvor do pet godina. Do sada su najčešće lica osuđena zbog krivičnog djela krađa, nedavanje izdržavanja, nasilničko ponašanje, laka tjelesna povreda, ugrožavanje javnog saobraćaja, nedozvoljeno držanje oružja, nasilje u porodici, građenje objekta bez građevinske dozvole, ugrožavanje sigurnosti, teška tjelesna povreda, šumska krađa.

Procedura vezana za obavljanje društveno korisnog rada uređena je zakonom. Poslovi sprovođenja kazne rada u javnom interesu, kontrole i pomoći licu kome je izrečena kazna rada u javnom interesu obuhvataju: upućivanje na izvršenje

te kazne, pozivanje i obavljanje razgovora sa osuđenim licem, izradu individualnog programa radnih aktivnosti, vršenje uvida u spise i prikupljanje potrebnih podataka od drugih institucija, nadgledanje obavljanja radnih aktivnosti, sačinjavanje redovnih izvještaja i, po potrebi, izvještaja o izvršenju kazne rada u javnom interesu i dostavljanje tih izvještaja sudu koji je donio presudu u prvom stepenu.

Kao u svakom poslu, obje strane potpisnice ugovora imaju prava i obaveze. Tako i osuđenici prilikom obavljanja društveno korisnog rada imaju određena prava.

Na primjer u slučaju njegove bolesti, iznenadne teške bolesti ili smrti člana uže porodice, potrebe obavljanja radova izazvanih elementarnom nepogodom usljed čega bi nastala znatna materijalna šteta, a nema drugog radno sposobnog lica u užoj porodici osuđenog, on može ministru pravde podnijeti molbu, potkrijepljenu dokazima da mu se privremeno, najduže do 30 dana prekine izvršenje kazne rada u javnom interesu.

Zakonski, ministar o molbi mora donijeti odluku u roku od 24 časa od njenog prijema.

L.H.

5

lica odbila su potpisivanje ugovora ili su bila nedostupna Ministarstvu pravde pa su poslati sudu na dalju nadležnost

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

HRONIKA

21

ŠEKI RADONČIĆ NAKON SASLUŠANJA U VDT U PO PRIJAVI NOVINARKE VIJESTI, KAZAO:

Medijska mafija pritiska tužilaštvo, tražim poligraf za mene i Lakićevu Nov ina r i publici sta Šemsudin Šeki Radončić saslušan je juče u Višem državnom tužilaštu po prijavi novinarke “Vijesti” Olivere Lakić zbog intervjua koji je 14. maja dao Dnevnim novinama u vezi sa napadom na nju. Radončić je u intervjuu, između ostalog, komentarišući kome najviše odgovara sve ovo što se dešava oko ranjavanja Olivere Lakić, rekao da ako događaje posmatra hladno i analitički, sasvim razumno je zaključiti da Milu Đukanoviću i vladajućoj DPS-u ponajmanje odgovara bilo kakva nestabilnost u Crnoj Gori, posebno uoči izbora u Podgorici i drugim opštinama širom Crne Gore. U intervjuu je naglasio i da se ozbiljno treba uzeti u obzir veza između ovog napada i specijalnog rata koji se već duže vrijeme vodi protiv Crne Gore.

On je nakon jučerašnjeg saslušanja u tužilaštvu rekao da se radi klasičnom mobingu medijske mafije, odnosno koncerna Vijesti nad Tužilaštvom i na pravosuđem, te da i dalje ne zna zbog čega je pozvan na saslušanje.

“Ovo je zlopotreba prava

i pravosuđa kako bi se svi kritičari medijske mafije kriminalizovali i biografije svojih novinara i svoje biografije otimača akcija, utajivača poreza i reketaša prikačile Šekiju Radončiću. Ovo je samo nastavak osmogodišnje hajke medijske mafije protiv mene, da sam ja baš kao i dvije novinarke Dnevnih novina ovdje saslušavan po spiskovima Miodraga Perovića, šefa medijske mafije u Crnoj Gori” kazao je Radončić.

On je tužiteljku Milić pitao da li je došao kao optuženi, te da li je protiv njega podnešena prijava. Onda mu je, kako kaže, rečeno da je pozvan u svojstvu svjedoka.

“Nikada nijesam bio prijatelj sa Oliverom Lakić, niti sam se kretao u okruženju raznih klanova, niti sam pisao za crnu hroniku, niti sam prisustvovao tom napadu na nju, i jednostavno se pitam kako ja mogu biti svjedok.

Naravno, ja sam dao izjav u da, niti sam Radončić

tome prisustvovao niti s tim imam veze. Kompletna priča se svodila na to da sam na saslušanje pozvan zbog toga što sam u intervjuu iznio samo mišljenje i pretpostavke o tom događaju, a na osnovu malog kalibra i vrlo ciljanog projektila iz kojeg je pucano”, objasnio je on.

Radončić je dodao kako je do svojih pretpostavki došao i na osnovu razgovora sa

misijom OEBS - koja je posjetila Lakić, kojima je ona rekla da joj je napadač prišao, sagnuo se i pucao, te da su mu rekli da se radi o veoma malom kalibru.

Do ovih pretpostavki došao je i nakon razgovora s a ljekar ima Kliničkog centra čija imena nije saopštio tužilašt v u, dok je ljude iz OEBS-a imenovao.

Radončić je na jučerašnjem saslušanju tužilaštvu predložio da nje-

TEŠKA SAOBRAĆAJKA U NASELJU ZABJELO

NASTRADAO MARKO JOKETIĆ

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se preksinoć - dvadesetak minuta do ponoći, dogodila u podgoričkom naselju Zabjelo, poginuo je Podgoričanin Marko Joketić (20).

On se nalazio na mjestu suvozača u vozilu “golf 4”, kojim je upravljao Jovan Vučić (22), a koji se zbog povreda opasnih po život nalazi u Jedinici intenzivne njege KCCG. U udesu, koji se dogodio na raskrsnici ulica - 27. marta i 4. jula, učestvovalo je i vozilo “BMW X5”, kojim je upravljao Bojan Banjević (20) iz Podgorice, koji je

prošao bez povreda. Njega je policija privela, a osnovni državni tužilac nakon saslušanja naložio je da mu se odredi zadržavanje do 72 časa.

Kako je u jučerašnjoj izjavi kazala portparolka KCCG Gorica Soković, Vučić je primljen sa teškim povredama glave i grudnog koša.

“Mladić je u saobraćajnoj nesreći zadobio teške povrede glave i grudnog koša. Zadobijene povrede su opasne po život. On je trenutno smješten na Odjeljenje centralne intenzivne terapije”, navela je Soković.

Uviđaj će pokazati šta je

ga i, kako je kazao, novinarku crne hronike žutog tabloida Vijesti, stave na poligraf i da oboje odgovaraju na sva pitanja vezana za taj napad. “Čak sam i javno ponudio da to bude pred TV kamerama, jer ja tražeći da idemo na poligraf, tražim u stvari da se otkrije istina ko je pucao na Oliveru Lakić. Što se nje tiče, mogu reći da sam njenu prijavu nazvao običnom bedastoćom jer nisam mogao da upotrijebim drugačiji izraz. Pozivam je da javno kaže sve što zna o napadu na nju, koliko je to vezano za njeno pisanje i koliko je to vezano za ono što zna, a nije objavila. Takođe da objasni zašto je odbila da sarađuje sa policijom i to u ključnim momentima, da recimo da opis napadača na nju, da se odradi foto-robot i da se što prije stigne do napadača i nalogodavaca”, zaključio je Radončić.

Podsjetimo, i urednica crne hronike Dnevnih novina Nataša Pajović, nedavno je saslušana u Višem državnom tužilaštvu, takođe po prijavi Olivere Lakić.

L.H.

Sa mjesta nesreće

uzrok udesa i ko je od vozača izazvao tragediju. Prema nezvaničnim informacijama, “golf” se kretao Bulevarom iz pravca kafića “Ogi” na

Tuškom putu i ušavši u raskrsnicu namjeravao je da skrene lijevo ka veleprodaji “Panonka”. Na njega je tada iz Ulice 27. marta naletio

“BMW X5”, koji je prema riječima izvora bliskog istrazi, direktno udario u vrata suvozača koji je na mjestu ostao mrtav.

Bo.B.

24

DRUŠTVO

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

UCG: DVA PUTA TRAŽILI IZJAŠNJENJE, ZA NAS SLUČAJ NE ZASTARIJEVA

Kad neće Ekonomski, Senat uzima stvar u svoje ruke Iako je Osnovno državno tužilaštvo konstatovalo da je u slučaju krivične prijave protiv šefa Demokrata Alekse Bečića, za krivično djelo povreda moralnih prava autora i interpretatora, nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, na Univerzitetu ne misle tako. Naime, oni su juče saopštili da predmeti ovakve vrste, “što se njih tiče ne zastarijevaju”. Stoga će, kako su poručili preuzeti sve potrebne mjere u cilju razjašnjenja ovog pitanja. Iz Univerziteta su saopštili da su u više navrata tražili izjašnjenje Ekonomskog fakulteta na kome je Bečić magistrirao 2014, te da ih obavijeste ukoliko se utvrde određene nepravilnosti. Ekonomski fakultet, međutim, tvrde iz Univerziteta nije se izjasnio o samom sadržaju magistarskog rada. Konstatovali su da u slučaju procedura sprovedenih prilikom kontrole i odbrane rada nijesu utvrđene nepravilnosti.

“Univerzitet je u skladu sa važećom pravnom regulativom i u granicama nadležnosti svojih organa započeo odgovarajući postupak utvrđi- Bečić

vanja nepravilnosti u magistarskom radu mr Alekse Bečića. Cjelokupni postupak, od prijave teze do odbrane rada 2014. ,sproveden je na Ekonomskom fakultetu, pred komisijom i mentorom koji su imenovani od strane Vijeća tog Fakulteta. Univerzitet je već dva puta upućivao zahtjev Ekonomskom fakultetu da se njegovi organi izjasne o proceduri i sadržaju ovog magistarskog rada, te da nas obavijeste ukoliko se utvrde određene nepravilnosti. Vijeće Ekonomskog fakulteta smatra da u odnosu na procedure sprovedene prilikom kontrole i odbrane rada nijesu konstatovane nepravilnosti.

Kako se Vijeće Ekonomskog fakulteta nije izjasnilo po pitanju sadržaja ovog magistarskog rada, u cilju zaštite integri-

teta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta će preuzeti sve potrebne mjere u cilju razjašnjenja ovog i sličnih pitanja. Što se tiče Univerziteta, predmeti ove vrste ne zastarijevaju”, saopštili su iz Univerziteta.

Podsjetimo, nakon rješenja tužilaštva koje je dostavljeno Centru za akademski integritet koji je i podnio prijavu protiv Bečića, bivši predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Vladimir Pešić kazao je da tako važna stvar, kao što je optužba za plagiranje, zaslužuje odgovor, te da je Univerzitet rad Bečića mogao da provjeri za dva dana.

Iz Univerziteta su podsjetili da je monitoring magistarskih studija od sredine 2015. godine ustanovljen kao jedna od nadležnosti Odbora u okviru Centra za studije i kontrolu kvaliteta na Univerzitetu Crne Gore, tako da ovaj organ, kao ni drugi organi Univerziteta, shodno tada važećoj pravnoj legislativi, nije bio nadležan ni po jednoj fazi ovog postupka.

Podsjetimo, NVO Centar za akademski integritet je prije nekoliko mjeseci podnio krivičnu prijavu protiv Bečića, tvrdeći da je autentičnost magistarskog rada lidera Bečića sporna, što je on demantovao”.

J.V.

OSNOVNI SUD U NIKŠIĆ

VOJVODIĆ N OČEKUJE OS

Nikšićki osnovni sud usvojio je tužbeni zahtjev Radmile Vojvodić i presudom poništio odluku Upravnog odbora Univerziteta na čijem je čelu Duško Bjelica o smjeni Vojvodić sa mjesta rektora.

Ovakvu odluku sud pravda činjenicom da je Upravni odbor donio odluku o smjeni Vojvodić sa mjesta rektora bez izjašnjenja Senata, što je suprotno procedurama.

“Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice, pa se poništava Odluka Upravnog odbora Univerziteta o razrješenju rektora Univerziteta od 03.10.2017.

Obavezuje se tuženi da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 264,68 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je traženo da se obaveže tuženi da u roku od osam dana od pravosnažnosti ove presude uspostavi stanje koje je bilo prije donošenja Odluke o razrješenju rektora Univerziteta od 3.10.2017. kao neosnovan”, piše u presudi.

■ BIVŠA REKTORKA

OČEKUJE OSTAVKE UO

ATLAS BANKA AD PODGORICA, sa adresom sjedišta Vaka Đurovića bb, Podgorica u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. 505130000000207844 od 25.02.2016. godine, Anex I Ugovora o dugoročnom kreditu br. 505130000000207844 od 14.03.2016. godine, Anex II Ugovora o dugoročnom kreditu br. 505130000000207844 od 02.06.2017. godine, Ugovora o kratkoročnom revolving kreditu br. 505130000000208717 od 28.03.2016. godine, Anex I Ugovora o kratkoročnom revolving kreditu br. 505130000000208717 od 02.06.2017. godine, Ugovora o dugoročnom kreditu br. 505130000000220551 od 02.06.2017. godine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se: - Dužnik HIDROCOP DOO PODGORICA, sa poslednjom poznatom adresom Bracana Bracanovića br.68, Podgorica, Obavještenje o početku namirenja br. 01-3-6743 od 15.06.2018. godine i Obavještenje o početku namirenja br. 01-3-6744 od 15.06.2018.godine - Hipotekarni dužnici HIDROCOP DOO PODGORICA, sa poslednjom poznatom adresom Bracana Bracanovića br.68, Podgorica i PODGORICA GRADNJA DOO PODGORICA, sa poslednjom poznatom adresom Ul. II Crnogoroskog bataljona br.2/8, Podgorica, Obavještenje o početku namirenja br. 01-3-6743 od 15.06.2018. godine i Obavještenje o početku namirenja br. 01-3-6744 od 15.06.2018.godine.

Pozivaju se dužnik i hipotekarni dužnici radi preuzimanja obavještenja o početku namirenja br.01-3-6743 i br. 01-3-6744 u roku od 3 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja – „Dnevne novine “, u ATLAS BANCI AD PODGORICA, na adresi Vaka Đurovića bb, Podgorica, (sjeverna tribina stadiona „Budućnosti) kako bi im se uručilo naprijed pomenuto obavještenje, a imajući u vidu da im se ista nisu mogla uručiti na posljednjoj poznatoj adresi.

Upozoravaju se dužnik i hipotekarni dužnik da, ukoliko se u ostavljenom roku ne jave Hipotekarnom povjeriocu Atlas banci AD Podgorica, smatraće se da im je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava oba obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posljedice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastpna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i smatraće se da je uredno dostavljeno dužniku, nakon isteka roka od osam dana od dana objavljivanja.

Podgorica, dana 12.07.2018.godine ATLAS BANKA AD Kontakt tel. 020 415 389

Bivša rektorka Radmila Vojvodić kazala je da je zajedno sa advokatom Nikolom Martinovićem štitila integritet institucije koju je branila od totalitarističko – fašizoidnog postupanja Upravnog odbora i Vlade prema ustavno zaštićenoj kategoriji – autonomiji UCG. “Tu je, dakle, satisfakcija! Dijelim je sa svim mojim saradnicima i brojnim kolegama koji su stali u zaštitu autonomije i hrabro je javno podržavali uprkos prijetnjama, političkim pritiscima i revanšizmu koji im je prijetio i dalje prijeti, kako nažalost svjedoči i javnost”, kazala je ona portalu Analitika.

Kako je dodala, svaku satisfakciju nadmašuje porazna svijest o šteti koju je ta odluka donijela UCG i prokazala državnu instituciju visokog obrazovanja kao pravni provizorijum patritokratskog društva, a od već le-

DRUŠTVO

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

25

ĆU PONIŠTIO ODLUKU O RAZRJEŠENJU BIVŠE REKTORKE

NEZAKONITO SMIJENJENA, STAVKU UPRAVNOG ODBORA UCG: ŽALIĆEMO SE NA PRESUDU

Univerzitet Crne Gore (UCG) i pored odluke nikšićkog Osnovnog suda tvrde da je odluka o razrješenju Radmile Vojvodić zakonita i opravdana, te najavljuju podnošenje žalbe.

“Punomoćniku Univerziteta Crne Gore 11. jula uručena presuda Osnovnog suda u Nikšiću po tužbi bivše rektorke, prof. Radmile Vojvodić. Tužbom je traženo da se poništi odluka Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore o razrešenju Vojvodić sa funkcije rektora, kao

i da se Univerzitet obaveže da uspostavi stanje koje je bilo prije donošenja ove odluke Upravnog odbora. Radi jasnoće, drugim dijelom tužbenog zahtjeva je suštinski traženo da Vojvodić bude ponovo rektor. Sud je prihvatio zahtjev u dijelu u kojem je tražen poništaj odluke o razrešenju. Međutim, sud je nedvosmisleno odbio kao neosnovan zahtjev kojim je traženo da Univerzitet uspostavi stanje kakvo je bilo prije donošenja odluke Upravnog odbora, u su-

gendarne beranske medicinske škole načinila obrazovni provizorijum uprkos činjenici jedne evropski zaštićene regulisane profesije.

“Branili smo autonomiju, ali i trogodišnje reforme koje sam, sa ogromnim zalaganjem na stotine nastavnika i saradnika beskompromisno i uz velike pritiske i unutar i izvan UCG izborila - što je bila, smatram, moja bazična odgovornost na funkciji rektora”, navela je ona.

Kako je dodala, očekuje da ova sudska odluka doprinese jedinom korisnom i zdravom ishodu za integritet UCG - ostavci Upravnog odbora UCG - dakle, najvišeg upravnog tijela UCG koji se sramno služio silničkim političkim manipulacijama krašeći i zakon i akademske etičke norme i čineći grubu povredu autonomije naše institucije.

■ SUD SE BAVIO I

PROCEDUROM I SUŠTINOM

Univerzitet Crne Gore najavio žalbu na presudu

štini zahtjev da prof. Radmila Vojvodić ponovo bude rektor. I ovog puta Univerzitet Crne Gore zauzima principijelan stav da ne komentariše odluke državnih organa tako da neće komentarisati ni ovu odluku.

S obzirom da smo na Univerzitetu Crne Gore uvjereni da je odluka o razrješenju prof. Radmile Vojvodić zakonita i opravdana, Univerzitet Crne Gore će izjaviti žalbu u zakonskom roku”, piše u reagovanju Univerziteta na odluku suda. sali u tužbi, rekli su da smo u pravu. Od toga da nijesu imali prava da bez odluke Senata donesu odluku, do toga da smo se bavili činjenicama da ne postoje uslovi za razrješenje, dakle ne postoje ni uslovi, a nijesu postojali ni razlozi za razrješenje. Sud se bavio i procedurom i suštinom”, kazao je Martinović.

Sud je procijenio u konkretnom slučaju nijesu bile ispunjene procesno-formalne pretpostavke za odlučivanje o razrješenju rektora Univerziteta, ovdje tužiteljice, od strane Upravnog odbora. ‘’Utvrđujući spornu činjenicu među strankama da li je bilo neophodno izjašnjenje Senat a U C G, ovaj sud je mišljenja da je Upravni odbor mogao da razmotri inicijativu i donese odlu-

Advokat Vojvodićeve Nikola Martinović kazao je Dnevnim novinama da se sud bavio procedurom i suštinom, te da donesena presuda zapravo pokazuje da su u pravu za sve što su napisali u tužbi.

Vojvodić “Sve što smo napi-

ku o razrješenju rektora bez prethodnog izjašnjenja Senata, ali samo u slučaju nezakazivanja sjednice Senata u razumnom roku, što u konkretnom slučaju nije bio slučaj...

Dolazi se do zaključka da se o inicijativi za razrješenje rektora moraju izjasniti i Senat i UO UCG, što u konkretnom nije učinjeno. U krajnjem, nijesu bile ispunjene procesnoformalne pretpostavke za odlučivanje o razrješenju rektora UCG, ovdje tužiteljice, od strane UO UCG”, navedeno je u obrazloženju presude.

■ SPOR OKO VMŠ Nadalje, u obrazloženju piše da u Odluci o razrješenju Vojvodić, nije navedeno u čemu se ogledaju razlozi za razrješenje, kao ni vremenski okvir u kojem ista nije izvršavala obaveze predviđene zakonom i Statutom UCG. Takođe, piše i da je Vojvodić, odluke u vezi sa Visokom medicinskom školom u Beranama (VMŠ), izvršavala u skladu sa obavezama propisanim Statutom UCG. Podsjetimo, Radmila Vojvodić je razriješena u oktobru nakon sporenja oko statusa Visoke mediicnske škole u Beranama, i to na inicijativu članova Upravnog odbora UCG koji zastupaju interese Vlade.

Bivša rektorka i Vlada nijesu se saglasili u vezi sa sjedištem Visoke medicinske škole iz Berana. Vojvodićeva je smatrala da školu treba preseliti u Podgoricu radi boljih uslova za praksu u Kliničkom centru, dok su iz Vlade ocjenjivali da je neophodan ravnomjeran razvoj svih crnogorskih regija.

Bo.P.-J.V.

26

društvo

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

TRINAESTOJULSKE NAGRADE: PREDSJEDNIK PARLAMENTA URUČI

Vrijeme je da se Crn ⌦ Jelena Vujošević

P

ut i oblik Crne Gore uvijek su zavisili od vizije njenih prvaka, kako iz političkog, tako i iz svih sfera društvenog života, saopštio je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović prilikom uručenja Trinaestojulske nagrade ovogodišnjim laureatima - Krstu Andrijaševiću, Aleksi Asanoviću i Adnanu Čirgiću, te Vukiću Puleviću za životno djelo.

Ovogodišnji dobitnici Trinaestojulske nagrade su kroz naučni, društveni i umjetnički rukopis ostavili duboku identitetsku boru u baštini Crne Gore, poručio je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.

On je juče, na svečanosti u Vili Gorica, uručio nagradu za životno djelo profesoru Vukiću Puleviću i ovogodišnje Trinaestojulske nagrade vajaru Krstu Andrijaševiću, violončelisti Aleksi Asanoviću i profesoru Adnanu Čirgiću.

Andrijaševiću je priznanje uručeno za izložbu “Lice ogledalo” i štampanje monografije “Krsto Andrijašević”, Asanoviću za ostvarenja u prethodne dvije godine, a Čirgiću za knjige “Dijalektologija crnogorskog jezika” i “Crnogorska usmena tužbalica”.

Za predsjednika parlamenta 13. jul predstavlja personifikaciju crnogorskog pregnuća za slobodom i državom. Nakon uručenja nagrada, istakao je da je Crna Gora “oduvijek bila usijano željezo na nakovanju prošlosti,

koje se kovalo pod udarima budućnosti”.

“Kao što nema kamena koji ne pamti neku žrtvu za slobodu u Crnoj Gori, a ako ičega – kamenja imamo odviše, tako gotovo da ne postoji datum koji ne bi mogao biti imendan Dana državnosti Crne Gore. Ali, kao što se neki ljudi i djela ističu, tako se i 13.jul izdiže nad ostalim datumima, kao personifikacija crnogorskog pregnuća za slobodom iznad svega, a državom prije svega”, naveo je Brajović.

Kazao je i da je Crna Gora preživjela, ustala i uspravila se, riješena da sudbinu drži u svojim rukama i sa najrazvijenijim demokratijama trči civilizacijski put.

On je kazao da su zavjetnici 13. jula, kao i dobitnici Trinaestojulske nagrade, osta-

vili dubok i neizbrisiv trag u prošlom i našem vremenu. Čirgić se u ime dobitnika zahvalio žiriju na ovogodišnjem izboru, naglasivši da nagrada koja nosi ime najsvjetlijeg praznika u preko hiljadugodišnjoj crnogorskoj istoriji, obavezuje i žiri i dobitnike. “Činjenica da je žiri ove godine tu nagradu dodijelio onima čija je posvećenost Crnoj Gori i antifašističkoj tradiciji neupitna, daje nam osnova da se nadamo da je država Crna Gora zakoračila u novo doba, u kojem će cijeniti sebe i sopstvene vrijednosti po kojima je odavno prepoznata u svijetu”, kazao je Čirgić.

Kako je rekao, ugled priznanja i značaj datuma povodom kojega se dodjeljuje “mora biti jemstvo dobitnika

društvo

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

27

io ovogodišnjim laureatima najviša drŽavna Priznanja

na Gora okrene sebi

Brajović i Todorović sa ovogodišnjim laureatima

da će istrajno i pošteno raditi na duhovnom i kulturnom razvitku Crne Gore”.

Dobitnik nagrade za životno djelo, Vukić Pulević kazao je da ga nagrada koju je dobio, “sada kada je ušao u ozbiljne godine, čini izuzetno raspoloženim”.

“Naziv nagrade i cijela prigoda i ceremonijal, kao i datum u čiju čast se daje ova nagrada, čine me izuzetno raspoloženim. Ostaje mi da se zahvalim svima koji su razumjeli i ocijenili to što sam radio i dali tome pozitivnu ocjenu. Naročito sada kada sam ušao u ozbiljne godine i sve ovo mi produžava elan i raspoloženje”, rekao je Pulević po uručenju najvećeg državnog priznanja.

Violončelista i osnivač škole za muzičke talente An-

Kao što nema Kamena Koji ne pamti neKu žrtvu za slobodu u Crnoj Gori, a aKo ičeGa – Kamenja imamo odviše, taKo Gotovo da ne postoji datum Koji ne bi moGao biti imendan dana državnosti Crne Gore. dre Navar, Aleksa Asanović, kazao je da je školu otvorio u najteže vrijeme i da je ova nagrada priznanje za sve profesore ove škole kao i za državu.

“Ovo je nagrada jednoj viziji, jer je škola otvorena u najgore vrijeme, kad je bio rat i haos u ovoj zemlji, kad su ljudi bježali sa ovih prostora a ne otvarali škole. To je nagrada profesorima ko-

ji su timski radili, to je veoma važno da je to jedan tim dobrih profesora i talentima koji su osvajali nagrade. Takođe, ovo je nagrada državi koja je prepoznala te ljude i podržala”, kazao je Asanović.

Za vajara Krsta Andrijaševića svaka nagrada je dobra, a posebno ova koja donosi najveće priznanje.

“Ja bih se zahvalio svima onima koji su doprinijeli da dobijem ovu prestižnu nagradu. Svaka nagrada je lijepa i dobra, a posebno ova najveća u Crnoj Gori. Bilo bi glupo reći da sam zahvalan jer sam i više nego zahvalan”, rekao je Andrijašević.

Predsjednik žirija za izbor ovogodišnjih laureta bio je Rajko Todorović Todor, a članovi Ilija Vujošević, Igor Lakić, Miomir Vojinović i Asim Dizdarević.

ª Putovanje za drugeº trojice humanista

Poljaci biciklom kroz crnu Goru za humanitarni cilj

Od Poljske, preko Slovačke, Mađarske, Srbije, Crne Gore i Albanije do Makedonije – to je humanitarni put trojice zaljubljenika u biciklizam, u sklopu humanitarne akcije “Putovanje za druge”, koja za cilj ima prikupljanje sredstava za liječenje 24-godišnjeg momka i sedmogodišnje djevojčice iz zemlje odakle je sve i krenulo. Sedmodnevna vožnja kroz sedam zemalja realizuje se u okviru projekta Fondacije DHL, a ovi entuzijastični biciklisti velikog srca juče su prošli i kroz Crnu Goru.

“Krenuli smo iz Poljske 7. jula, išli smo preko Slovačke, Mađarske, Srbije i došli u Crnu Goru. Zaista smo oduševljeni ljepotom vaše zemlje, pa slobodno mogu reći da je ovo bio najljepši dio puta, ali ujedno i najteži, jer smo poželjeli da na više mjesta zastanemo i uživamo u pogledu. Moram napomenuti da nam je dionica kroz kanjon Marače bila posebno izazovna zbog velikog uspona, ali smo uživali u svakom pređenom kilometru”, ka-

Blok Pet, nova varoš, konik, tuzi i zeta

Zahvaljujući “Putovanju za druge” do sada je prikupljeno više od 20.000 eura zao je Edvin Osiecki, jedan od trojice biciklista, koji je inače komercijalni direktor u kompaniji DHL za Poljsku.

Pored njega, u humanoj misiji na dvotočkašima su i Pawel Matciyunski i Stetsek Wojtanek. Takve vožnje prethodnih nekoliko godina organizuju u svojoj zemlji, a sada su prvi put akciju proširili izvan granica Poljske.

“Naš cilj je da pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija i ovo je jedan od načina na koji možemo da pružimo

naš doprinos. Za ovu dugu rutu važna je priprema, planiranje u najsitnije detalje, obezbjeđivanje rezervnih djelova, a najljepši dio svega je što uživamo u vožnji i što znamo zašto ovo radimo”, objasnio je Edvin.

Edvin, Pavel i Staszek uputili su se ka Albaniji i Makedoniji. Ukupno će preći 14.000 kilometara, a sve to učiniće da pomognu liječenje momka koji se zove Kube i djevojčice Natali.

Zahvaljujući “Putovanju za druge” do sada je prikupljeno više od 20.000 eura.

J.V.

Dežurne ambulante u Podgorici i za praznike U Domu zdravlja u Podgorici za vrijeme praznika građanima će se pružati zdravstvena zaštita u Bloku pet, Novoj varoši, na Koniku, u Tuzima i Zeti.

Kako je saopšteno, izabrani doktori za odrasle radiće u zdravstevnim objektima Blok pet, Nova varoš i Konik, od 7 do 21 sat, dok će izabrani doktori za djecu raditi u zdravstvenom objektu Nova varoš 24 sata dnevno.

Tokom prazničnih dana, u zdravstvenim objektima Tuzi i Zeta zdravstvena zaštita pružaće se u vremenu

od 7 do 15 sati.

Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok pet radiće od 7 do 21 sat.

“Jedinica za patronažu radiće po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik, u vremenu od 7 do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana takođe od 7 do 19 sati”, saopštili su iz podgoričkog Doma zdravlja.

J.V.

30

CRNA GORA

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 20.07.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Restorana Durmitor, u ul. Rakonja bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 1045, KO Bijelo Polje, Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje i to: - katastarska parcela br. 1811/2, plan 13, skica 219, potes Volodjina, ukupne površine 746 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 72 m2, dvorište površine 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 84 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 2, površine 90 m2 - susvojina (sukorišćenje) Jovančević Momčila u idealnom dijelu od 2/5 i Jovančević Radosava u idealnom dijelu od 3/5; - i porodična stambena zgrada, broj zgrade 2 koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 1811/2, spratnost P2, u osnovi površine 90 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja poslovni prostor u vanprivredi, spratnost P, površine 72 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 72 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P2, površine 72 m2 – svojina Jovančević Momčila.

Početna kupoprodajna cijena na XXXI prodaji iznosi 44.766,05 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovančević Momčilo koji obavlja privrednu djelatnost- Ormont - Bijelo Polje na dan 25.09.2015. godine iznosi 34.835,13 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.07.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 20.07.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Jovović Nikole, upisana u listu nepokretnosti br. 2438 KO Budva Uprave za nekretnine PJ Budva i to: stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 2 na katastarskoj parceli br. 1682/1, PD 39, spratnost PN, površine 37 m2.

Početna kupoprodajna cijena na XXII prodaji iznosi 45.000,00 € Ukupan iznos preostalog duga dužnika AG Plus DOO Budva na dan 08.02.2016. godine iznosi 43.467,26 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.07.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-5600124, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

REAGOVANJE ODBORA DPS GLAVNOG GRADA NA OPTUŽBE ZDENKE POPOVIĆ

DVOSTRUKI ARŠNI POSLANICE DEMOKRATA

I

z odbora DPS Glavnog grada saopštili su da poslanica Demokrata u Skupštini Crne Gore Zdenka Popović očigledno ima problem sa istinom, ali i dvostrukim aršinima, pa jedan primjenjuje u opštinama u kojima vrše vlast, a drugi u Podgorici.

“Zato iznosi niz neistina na račun zaposlenih u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada, ali ne komentariše istu situaciju npr. u Herceg Novom? Kada govori o cijenama legalizacije, misli li na naknade u opštinama u kojima su ih određivale upravo Demokrate i koje su među skupljima u Crnoj Gori?

Radi javnosti još jednom ponavljamo, svi kapaciteti u Sekretarijatu su maksimalno posvećeni ovom poslu. Zaposleni rade i poslije radnog vremena, vikendom i za praznike”, navodi se u saopštenju.

Popovićevu prozivaju i za to da se za ovu problematiku nije interesovala, osim na ni-

vou populizma i podsjećaju je da se zahtjevi za legalizaciju primaju na šalteru Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, koji se nalazi na Trgu nezavisnosti i u prostorijama Sekretarijata - Ulica Vuka Karadžića broj 41, u kojem je veći broj službenika zadužen da radi samo ovaj postupak. Zahtjevi se mogu poslati i poštom.

Sekretarijat je, kako se navodi u saopštenju, odgovorno i organizovano pristupio prijemu zahtjeva i pristupio davanju informacija strankama koje su zainteresovane za legalizaciju.

“Ovo potvrđuje činjenica da je od 1. do 12. jula primljeno i zavedeno 4.572 zahtjeva,

a ukupno od početka legalizacije do danas 6.200 zahtjeva. Posao ovog obima, svakako, nije mogao biti izvršen od strane jednog lica, kako navodi Popovićeva. Dakle, ovo najbolje govori o tome koliko ljudi radi na ovom zahtjevnom procesu, i kolika je posvećenost svih zaposlenih u ovom sekretarijatu. Tvrdnje Popovićeve da sve ovo može samo jedna osoba, kose se sa realnošću”, kaže se u saopštenju.

Iz PG biroa su kazali da je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine odgovorno i organizovano pristupio prijemu zahtjeva i pristupio davanju informacija strankama koje su zainteresovane za legalizaciju.

“Ovo potvrđuje činjenica da je od 1. do 12. jula primljeno i zavedeno 4.572 zahtjeva, a ukupno od početka legalizacije do danas 6.200 zahtjeva”, kazali su iz Glavnog grada.

BIJELO POLJE: PRIJEM ZA DOBITNIKE DIPLOME ª LUČAº

Nagrađeni najbolji učenici Na skromnoj svečanosti u Centru za djelatnosti kulture Opština Bijelo Polje nagradila je najbolje učenike lokalnih srednjih i osnovnih škola - dobitnike diplome ‘’Luča’’ i osvajače nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Nagrade su uručili predsjednik Opštine Petar Smolo-

vić i sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Saida Čikić. Smolović je kazao da iza svakog velikog uspjeha stoji talenat, ali i rad i odricanje.

“Priznanja koja će vam danas biti uručena trebalo bi da predstavljaju najavu vaše svijetle budućnosti i blistavih karijera. Morate biti svjesni

Najbolji učenici na dodjeli nagrada

opasnosti ranog uspjeha, jer uspjeh može da vas zavara i uspava. Treba da znate, da su vaše znanje i talenat beskrajna bašta koju morate uređivati i zalivati. Samo trudom i svakodnevnim naporom ćete opravdati svoje, ali i nade svih nas, koji na vaše uspjehe gledamo sa beskrajanom ljubavlju i pijetetom. Neka ovaj najljepši dan bude samo prvi stepenik u lancu sjajnih budućih rezultata i priznanja”, istakao je prvi čovjek opštine.

Ukupno je nagrađeno 226 učenika. Za školsku 2017/18. godinu bila su ukupno 24 đaka generacije, kod srednjih škola 24 ‘’Luča A’’ i 30 ‘’Luča B’’ nagrada, kod osnovnih škola 85 dobitnika ‘’Luča’’ nagrade, dok je ukupno nagrađena 63 učenika.

B.Č.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

crna gora

31

Zaposleni u bolnici Meljine od nadležnih traže rješavanje statusa ustanove

Od ponedjeljka svakodnevni protesti

Zaposleni u Opštoj bolnici Meljine juče su, povodom teške situacije u kojoj se ta ustanova nalazi već duže vrijeme, pozvali ministra zdravlja, predsjednika Vlade, predsjednika države i odgovorne u Atlas grupi na hitan sastanak sa zaposlenima u cilju hitnog rješavanja statusa te ustanove.

Kako su naveli, riječ je od “posljednjem apelu za rješavanje statusa bolnice Meljine”.

“U toku je sudski postupak za raskid ugovora Vlade sa konzorcijumom na čelu sa Atlas grupom, formalnim vlasnikom bolnice, koji može dugo potrajati. U međuvremenu se nagomilavaju problemi u funkcionisanju bolnice, prije svega finansijski i kadrovski, koji postepeno vode potpunom prestanku rada bolnice, što bi imalo nesagledive posljedice za građane i mnogobrojne turiste”, navode u saopštenju i podsjećaju da je bolnica Meljine jedina zdravstvena ustanova sekundarnog nivoa za područje Herceg Novog.

Bolnica Meljine

danilovgrad: obišli spoMen-doM ¹ MartiniĆka bitkaº

Sa ovogodišnje biciklijade

vijenci na obelisku palim crnogorcima

cetinje: održana biciklijada

Prijestonica poklonila bicikla učesnicima Više od 70 predstavnika diplomatskog kora i građana Cetinja učestvovalo je u manifestaciji „Biciklijada“ koju su organizovali Prijestonica Cetinje i TO Prijestonice. Predvođeni gradonačelnikom Prijestonice Aleksandrom Kašćelanom, učesnici su prošli stazom od Dvorskog trga kroz istorijsko jezgro grada do Vinske kuće, u Njegoševom parku, gdje je upriličena degustacija domaćih specijaliteta i vina crnogorskih proizvođača.

Cilj manifestacije bila je promocija zdravih stilova života i zaštite životne sredine,

U organizaciji sindikata, zaposleni bolnice Meljine su zakazali protestna okupljanja počev od 16. jula, koje mi ljekari bolnice podržavamo, a koja će se svakodnevno održavati do konačnog rješenja statusa bolnice. “Sindikat zaposlenih u bolnici u Meljinama protest će organizovati u ponedjeljak od 14.45 do 15.45 ispred Centra za rehabilitaciju”, kazala je predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak dodajući da se neće zaustaviti na tome, već planiraju i druge vidove protesta, vjerovatno i sa građanima.

U bolnici u Meljinama trenutno je 144 zaposlenih, zajedno sa radnicima angažovanim tokom turističke sezone. Podsjećanja radi, Vlada je početkom prošle godine pokrenula sudski postupak za raskid ugovora o kupovini, na inicijativu SO Herceg Novi.

Povod je i u činjenici da je od 120 miliona eura predviđenih ugovorom novi vlasnik realizovao samo tri i to za nabavku medicinske opreme. S.M.

posebno u kontekstu skorog otvaranja Poglavlja 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promjene. Poseban akcenat je stavljen na mapiranje Cetinja kao kulturnog i istorijskog i turističkog centra. U znak zahvalnosti za doprinos održavanju „Biciklijade”, Prijestonica Cetinje je ambasadorima, njihovim zamjenicima, ali i partnerima grada poklonila bicikla koja su koristili u manifestaciji. Biciklo je dodijeljeno i Ani Petrović Njegoš, unuci Ljuba Petrovića koji je 1903. godine donio prvo biciklo u Crnu Goru.

U Spomen-domu „Martinićka bitka”, na obelisku podignutom u slavu poginulih Crnogoraca u Martinićkoj bici, 11. jula položen je vijenac.

Vijenac su položili predsjednik opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, komandant kasarne „Milovan Šaranović“ potpukovnik Enes Murić i član predsjedništva Udruženja boraca i antifašista Danilovgrada Slobodan Žarić.

Prema riječima predsjednika organizacionog odbora za obilježavanje ovog značajnog istorijskog datuma dr Đoka Jočića, ova slavna bitka bila je značajna ne samo za opstanak tadašnje Crne Gore, nego je njome udaren čvrst temelj sadašnjoj savremenoj i samostalnoj državi.

“Samostalna i nezavi-

sna, vječna Crna Gora danas čvrsto stoji na granitnim temeljima u koje su ugradili živote crnogorski junaci. Bez mača i oružja posljednju bitku dobila je mudra politika i iskaza-

na volja građana koji svoju domovinu nose u srcu, ponosni na slavnu istoriju jer su stranice zlatnim slovima ispisali vitezovi sa Martinićke bitke”, kazao je Jočić.

32

crna gora

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

TivaT: PosjeTa novinara iZ regiona

Tri dana puna uživanja

ŽaBljak: Telekom PodrŽao inicijaTivu

kabinet za logopediju na žabljaku dobio novu opremu Jedanaestoro djece sa Žabljaka dobilo je neophodnu podršku zahvaljujući radu sa stručnim licima i instrumentima kojim je obogaćen logopedski kabinet u tom gradu, u okviru inicijative Udruženja roditelja, djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Nova nada“ koju je podržao Crnogorski Telekom.

Riječ je o projektu koji je nagrađen na donatorskom konkursu „Za svako dobro“.

Prvobitno je nabavljen digitalni logopedski set – Beringerov set, a ove godine je logopedski kabinet, koji funkcioniše u prostorijama

Udruženja, obogaćen dodatnom opremom čime su stvoreni uslovi za bolji rad sa djecom.

Kako je saopšteno iz Udruženja, glavni cilj projekta je nastavak procesa socijalizacije djece i mladih sa smetnjama u razvoju i djece sa govorno-jezičkim teškoćama u lokalnoj zajednici.

“Donacijom Crnogorskog Telekoma znatno smo unaprijedili višegodišnji rad sa djecom i mladima sa smetnjama u razvoju i djecom sa govorno-jezičkim teškoćama. Osim što smo obezbijedili neophodnu opremu za

rad, projekat nam je omogućio da prvi put za sedam godina koliko radimo, obezbijedimo kontinuitet u radu sa djecom, što nam je veoma važno“, izjavila je Ljeposava Miljić, koordinator stručnog tima u Udruženju.

Udruženje „Nova nada“ sa Žabljaka dobilo je podršku na konkursu “Za svako dobro” dvije godine zaredom.

“Za svako dobro” je Telekomova dugoročna inicijativa u oblasti društvene odgovornosti kroz koju su do sada podržana 23 projekta od posebne važnosti za zajednicu, u ukupnoj vrijednosti od oko 120.000 eura.

Da je ovog ljeta Tivat hit destinacija, kako glasi digitalna kampanja LTO za ovu sezonu, saglasni su vodeći predstavnici medija i izdavačkih kuća iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koji su posjetili Crnu Goru u okviru trodnevne studijske posjete koju je, uz podršku Porto Montenegra i partnera, organizovala TO Tivat. Novinari su prvog dana boravka prisustvovali koncertu Viva Vox ansambla na sinhro sceni u nautičkom naselju, a najupečatljiviji utisak ostavila je na njih vožnja kvadovima panoramskom rutom Luštice. Spoj tradicije i modernog – kao tema ovogodišnje studijske grupe novinara regiona, na vrlo zanimljiv način novinari su imali prilike iskusiti i uz Luštičanina Iliju Morica, koji je gostima pokazao proces proizvodnje i način degustacije maslinovog ulja uz predstavljanje i svog etno-sela, koje je često domaćin i brojnim grupama iz drugih gradova i regiona. Posjeta ljetnjikovcu Buća i otvaranje izložbe grafika kanadske umjetnice kao i cijela etnografska zbirka tivatskog muzeja, bilo je jedinstveno iskustvo novinarima, a muzejska tura je završena posjetom Zbirke pomorskog nasljeđa i pod-

mornici „Heroj“. Odlazak na Super Wine 6.0 i posjeta superjahti „Riana“ investitora Romija Havata koji je gostima predstavio svoj dom u Crnoj Gori i njegove impresije zemljom kao njegovom drugom kućom obilježile su drugi dan posjete.

Nakon festivala hrane u Porto Montenegru, gosti su na Trgu Magnolija posljednjeg, trećeg dana, uz zvuke benda „Divanhana“ uživali razgledajući suvenire izložene na Sajmu starih zanata i suvenira. Krajem ovog mjeseca očekuje se i grupa hrvatskih novinara, kao i jedne poznate kineske blogerke koja će takođe posjetiti Tivat, najavljuju iz TO Tivat.

Z.K.

⌦----------------------------------------------------------------NoviNari su prvog daNa boravka prisustvovali koNcertu viva vox aNsambla Na siNhro sceNi u Nautičkom Naselju, a Najupečatljiviji utisak ostavila je Na Njih vožNja kvadovima paNoramskom rutom luštice.

-----------------------------------------------------------------⌦

300 godina ToPaljske oPšTine

CenTralna svečanosT ProsTor za rekreaCiju i odmor održaće se 14. jula

Podgorica: Završena iZgradnja novog Parka u Bloku v

ProsTire se na 2.795 kvadraTa Gradsko preduzeće Zelenilo završilo je radove na izgradnji parka u Bloku V ukupne površine 2.795 kvadrata. Vrijednost ove investicije je 32.000 eura, a na novosagrađenoj parkovskoj površini nalaze se staze i platoi površine 456 kvadrata, kao i travnjaci površine 2.339 kvadrata. Zasađene su 83 sadnice drveća, 629 sadnica žive ograde i žbunja kao i 600 sadnica sezonskog cvijeća. U parku je ugrađeno 14 parkovskih klupa, a čitava parkovska površina je po-

krivena sistemom za navodnjavanje. Izgradnjom parka u Bloku V građani ovog dije-

Uređeni park u Bloku 5

la grada dobili su još jedan uređen i oplemenjen prostor za odmor i rekreaciju.

Centralna svečanost povodom jubilarne 300 godišnjice osnivanja Topaljske komunitadi, preteče današnje savremene Opštine Herceg Novi, biće upriličena 14. jula.

U devet sati će biti služena Sveta Arhijerejska Liturgija u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, u kojem je bilo središte uprave Topaljske komunitadi. Nakon toga, u 11 sati će biti otvoren muzej „Njegoševa škola“. Istog dana u 19 sati održaće se svečana Akademija u Bijeloj, u porti Hrama Polaganja rize Presvete Bogorodice, a od 21 sat će na Kanli-kuli nastupiti grupa Balkanika. Topaljska gradska

opština – komunitad osnovana je 14. jula 1718. godine dukalom mletačkog dužda Đovanija (Jovana) Kornera.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

Polustrvo Luštica

HeRceg novi: bolje napajanje elekTRoeneRgijom

Trafostanica Klinci puštena u probni rad

Trafostanica Klinci, koja se nalazi na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica i čija je izgradnja i uklapanje u završnoj fazi, puštena je u probni rad prije dvije sedmice, a do sada nijesu evidentirani problemi u njenom funkcionisanju, saopšteno je iz CEDIS-a.

U gradnju objekta, napojnog kabla i uzemljenje neutralne tačke uložio oko 2,3 miliona eura.

“Gradnja ovog objekta je neophodan infrastrukturni preduslov za turističku valorizaciju poluostrva, dok je direkno poboljšanje kvaliteta u

napajanju električnom energijom već evidentno za oko 900 korisnika sa područja Luštice”, navodi se u saopštenju.

Glavni inženjer za vođenje projekta u Regionu 5, Milorad Samardžić, kazao je da je trafostanica Klinci objekat od presudnog značaja za turistički razvoj Luštice i kvalitetnije napajanje korisnika opštine Herceg Novi. Trafostanica Klinci je opremljena lokalnom SCADA jedinicom, što omogućava lokalno upravljanje, dok će u perspektivi biti moguće i daljinsko upravljanje iz dispečerskog centra. Izvo-

đač radova na trafostanici je kompanija Eurozox, dok je priključni 35 kV kabl gradila kompanija Electroteam iz Budve.

Samardžić je saopštio da je uspješno završeno uklapanje trafostanice, a pod napon je pušteno svih pet dalekovoda, čime su završena isključenja većih područja Opštine Herceg Novi, koja su bila aktuelna krajem prošle sedmice.

CEDIS je na Luštici realizovao projekte rekonstrukcije trafostanica Pržno i izgradnje trafostanice Klinci sa napojnim 35 kV kablom, vrijedne oko 3,3 miliona eura.

crna gora

35

TivaT: URa bRine za pješake

Pješački prelaz dotjerati prije nego se desi nesreća Stanovnici i gosti tivatskog naselja Dumidran koji koriste pješački prelaz kod benzinske stanice u tom mjestu svjedoče nasilju vozača nad pješacima koji uredno koriste pješački prelaz, istakli su danas iz Građanskog pokreta URA Tivat.

Oni podsjećaju da je rekonstrukcija saobraćajnice i znakova na ovom dijelu puta rađena za potrebe obližnje benzinske stanice i da je signalizacija i regulisanje raskrsnice urađeno katastrofalno.

“Gotovo svaki dan na ovom pješačkom prelazu dešavaju se saobraćajni udesi i do sada je zabilježeno desetak saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovali automobili i pješaci”, navode u tivatskom odboru URA i upućuju apel nadležnima da riješe problem “prije nego dođe do tragedije”.

“GP URA Tivat predlaže da eksperti za saobraćaj izađu što prije na lice mjesta i procijene stepen vidljivosti zebre, zatim da postave semafor sa žutim treptajućim svjetlom kao znak upozorenja i da postave displej sa radarom koji će vozačima konstantno pokazivati kojom se brzinom kreću i upozoriti ih da smanje brzinu kretanja ako je ista veća od 50 km. Na asfaltnoj podlozi 100 metara prije prelaza treba iscrtati upozorenja na slabo vidljiv pješački prelaz i postaviti svjetleće katadioptere sa crvenim ili bijelim svjetlima”, predlažu oni.

“Ako se situacija ne popravi u roku od 7-10 dana GP URA će podnijeti krivičnu prijavu protiv direktora Direkcije za saobraćaj i nadležnima u Opštini Tivat”, kažu u saopštenju. Z.K.

HeRceg novi: dUg nobelovcU

Otvara se Andrićeva kuća

podgoRica: U posjeTi glavnom gRadU

Mladi folkloristi priredili spektakl Predsjednik Skupštine dr Đorđe Suhih na prijemu učesnika manifestacije „Skoči kolo da skočimo”, kazao je da su ovakva zajednička druženja u djetinjstvu značajna kako za razvoj ličnosti pojedinca, tako i za buduće međudržavne odnose i saradnju, saopšteno je iz PG biroa.

Edina Bulić, glavni administrator Glavnog grada istakla je da su manifestacije ovoga tipa odličan način edukacije, vaspitanja i socijalizacije mladih naraštaja koji predstavljaju naš ulog za budućnost. „Ispred uprave Glavnog grada, ovdje smo da vam zahvalimo što ste našim građanima i posjetiocima Grada

priredili pravi spektakl“, zaključila je Bulić.

Emin Đečević, koorinator manifestacije, zahvalio je upravi Grada što je prepoznala značaj ove manifestacije, kao i njen doprinos kulturnoj i turističkoj ponudi Grada, naglašavajući da je u programu

učestvovalo preko 300 djece kako iz Crne Gore, tako i grupe iz Češke, Bugarske, folklorno-umjetničkog društva Boka iz Tivta, KUD Kolovođa iz Pljevalja, te ansambl Montefolk, koji funkcioniše u sklopu KUD-a “Budo Tomović” iz Podgorice.

Sa konferencije za novinare Kuća nobelovca Iva Andrića na Toploj biće otvorena 16. jula izložbom “Ivo Andrić pisac i/ili diplomata”. Član ekspertskog tima koji je radio na projektu revitalizacije kuće.

Dr Vladimir Roganović kazao je da se ove godine navršava 50 godina od kada je posljednji put Andrić boravio u gradu, a otvaranjem kuće nobelovca simbolično počinje njegov povratak u našu sredinu kroz sjećanja na piščevo djelo i na njegove hercegnovske godine. Predsjednik opštine Stevan Katić kazao je da će ove godine u gradu biti samo započeta procedura otvaranja kuće Iva Andrića, a kuća

će u punom sjaju biti otvorena 2020. godine kada budu završili sve ono što imaju kroz obavezu kroz međunarodni projekat kojim je Opština Herceg Novi aplicirala kod IPA fondova.

“Naša namjera je bila da Herceg Novi treba da se oduži Andriću čovjeku koji je izabrao Herceg Novi kao svoje mjesto gdje je nastavio život sa suprugom Milicom. Namjeravamo da tokom ove godine zaokružimo tzv. Topaljsku turu i kulturu kada je riječ o turizmu, tako da ćemo 14. jula imati otvaranje Muzeja posvećenom Njegoševoj školi. Pored otvaranja kuće Iva Andrića, otvorićemo muzej Mirka Komnenića”, kazao je Katić. S.M.

40

kultura

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

Počinju Don Brankovi Dani muzike

INTERVJU: anastazija mirano Kompozicija Ramba Amadeusa za početak

Tradicionalnim koncertom za Dan državnosti 13. jul, koji će ispred Katedrale Svetog Tripuna biti upriličen večeras od 22 sata, biće otvoreni 17. KotorArt Don Brankovi dani muzike.

Na svečanom otvaranju premijerno će biti izvedena kompozicija “Pasija po Steli” koju je, kao porudžbinu festivala, napisao Antonije Pušić, javnosti poznatiji kao Rambo Amadeus. Ovim djelom, za sopran, naratora i orkestar, KotorArt otvara niz pitanja kojima će se tokom trajanja festivala, do 13. avgusta, baviti muzičari i stručnjaci iz oblasti ekologije, ukazujući na stepen zagađenosti okoline i, samim tim, Bokokotorskog zaliva. Dionicu soprana

u Rambovoj kompoziciji tumačiće naša umjetnica Natalija Radić, dok će festivalskim orkestrom KotorArta dirigovati Premil Petrović.

Pored toga, publika će se podsjetiti i jednе ranijе porudžbinе, djelа “Iskra besamrtna” koju je za KotorArt ranije napisao naš kompozitor Ivan Marović. Muzički događaj upotpuniće premijerno prikazivanje dokumentarnog filma reditelja Dušana Vulekovića.

U okviru ovogodišnjih KotorArt Don Brankovih dana muzike, pod sloganom “Stavi prst u more i bićeš povezan sa cijelim svijetom”, biće priređena 22 glavna programa i više od 150 pratećih, uz učešće brojnih umjetnika iz regiona i svijeta.

S.I.

Sa prošlogodišnjeg izdanja

PreDstava Barufe na GraDu teatru

Spektakularna komedija o malom čovjeku

Na sceni Terase izme- Gorica), i igraju se na tri jeziđu crkava, večeras u 21 sat, ka i i nekoliko varijeteta dipred budvansku publiku sti- jalekata Istre, Krasa i Trsta. že predstava “Barufe”, u re- U furioznoj, spektakularnoj žiji Vita Taufera, slovenač- Tauferovoj komedij i o “makog reditelja koji je obilje- lom čovjeku” uloge tumače žio jugoslovensko pozorište Gojmir Lešnjak Gojc, Maosamdesetih godina, a i da- ša Grošelj, Rok Matek, Igor nas se smatra jednim od naj- Štamulak... uzbudljivijih i najanga“Predstava se dožovanijih dramskih slovno ne odnosi na stvaralaca u regidnevno-političku onu. “Barufe” su situaciju, više je to metafora nastale po Golmultietničkodonijevim “Riga i multikulbarskim svaturalnog svijeđama”, u adaptaciji genijalta, u kojem vlast nog feralovca iskorištava maloPredraga Lucića, ga čovjeka, čovjeka Scena iz predstave a koproducirale su na rubu, marginaliih tri države (Slovezovanog i pauperinija, Italija, Hrvatska), četiri zovanog ribara, s kojim vlast teatra (Gledališče Koper, Slo- manipuliše kao kmetom na vensko gledališče Trst, Grad- političkoj šahovskoj tabli”, zasko pozorište Pula, SNG Nova pisao je Taufer.

Za svoje “pa morate se s ⌦ Sonja Ičević

N

eizmjerno je važno podsjećati se vlastite istorije, prošlosti, kulturne baštine, tradicije i svega onog što čini naše identitetsko biće, redefinišući stavove, preispitujući, ali ne zaboravljajući, praveći “zdravu” distancu zarad novih čitanja.

Stanje u Narodnom muzeju kompleksno je i zahtijeva predani rad po svim osnovama, ali djelovanjem na više frontova moguće je stvoriti preduslove da rad ove institucije profunkcioniše po uzusima zakona i struke, ističe u razgovoru za Dnevne novine novoizabrana direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović.

Iako ključnih problema ima više, muzej je u proteklom periodu bio u fokusu interesovanja javnosti zbog objavljivanja vijesti da u fondovima nedostaje veliki broj eksponata, nakon čega je osnovana Državna komisija za praćenje revizionih procesa unutar Narodnog muzeja, sa zadatkom da vrši monitoring nad radom internih revizionih komisija. “’Kada se ‘podvuče crta’ i konačno saznamo sa čime raspolažemo i šta čuvamo i prezentiramo, moći ćemo o tome i adekvatno da se brinemo i njime upravljamo. Nedavno je Vladi podnešen prvi polugodišnji Izvještaj komisije. Iako zvanično nisam dobila Izvješaj, načelno sam sa njime upoznata i uzevši u obzir okolnosti, mislim da su stavovi komisije iznijeti u datom Izvještaju, objektivni i sljedstveni realnom stanju. Narodni muzej će po dobijanju zaključaka Vlade, shodno Izvještaju Državne komisije, postupati sljedstveno istim”, precizira Miranović.

Komentarišući zatečeno stanje u Narodnom muzeju, na čijem se čelu nalazi od kraja maja, ona ističe da je bila iznenađena lošim stanjem muzejskih objekata.

“Na primjer, unutrašnja stakla na objektu galerije ‘Miodrag Dado Đurić’ su popucala, a dio

plafona na Istorijskom muzeju se obrušavao. Urgentnim sam, pored sanacije i prevazilaženja datih problema, smatrala obezbjeđivanje stručnih nalaza o stanju objekata. Isto smo u rekordnom roku dobili zahvaljujući profesionalizmu ekspertskog tima Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice.

Dakle, moji ‘prvi koraci’, po preuzimanju funkcije direktorice Narodnog muzeja, bili su uslovljeni sticajem datih okolnosti, onih infrastrukturne prirode, preko preduzimanja aktivnosti na izradi Plana zaštite obavezno štićenih objekata, sprovođenja odgovarajućih radnji na sanaciji Centralnog depoa i indirektnog uključivanja u revizione procese, pa do realizacije započetih i planiranih programskih sadržaja heterogenih radnih jedinica Narodnog muzeja”, pojašnjava direktorica muzeja.

■ ETNOGRAFSKI MU-

ZEJ DOBIJA PRVU STALNU POSTAVKU

Govoreći o nedavnim aktivnostima u Narodnom muzeju, Miranović izdvaja otvaranje internacionalne izložbe “Zašto nema velikih muških umjetnika”, u okviru projekta “Percepcije”, koju je muzej realizovao u saradnji sa Britanskim savjetom i Ambasadom Velike Britanije u Crnoj Gori. Već narednih dana, slijedi realizacija novih aktivnosti, te će 16. juna biti otvorena prva stalna postavka Etnografskog muzeja. “’Probudio se’ Narodni muzej. Povodom obilježavanja Dana državnosti, ministar kulture Aleksandar Bogdanović

otvoriće prvu stalnu postavku Etnografskog muzeja. Činjenica da se Etnografski muzej, od svog osnivanja 1951. godine, prvi put zvanično predstavlja stalnom postavkom može govoriti štošta o Narodnom muzeju i dosadašnjoj organizaciji rada. Stručno-tehnički kadar ove radne jedinice muzeja je profesionalno odradio posao i vjerujem da će stalna postavka privući pažnju. Način života, običaji, kultura materijalnog i nematerijalnog nasljeđa naroda Crne Gore, dati u istorijskom hronološkom slijedu od sredine 19. do prve polovine 20. vijeka tema su postavke, u sklopu koje će publika moći da vidi karakteristične predmete koji se vežu za određenu privrednu djelatnost, a biće predstavljeni i fragmenti enterijera ruralnih i gradskih kuća u Crnoj Gori. Nezaobilazan i atraktivan dio postavke predstavljaće narodne nošnje raznih krajeva države, uz karakterističan nakit i oružje, koji su bili neodvojiv ‘aksesoar’ nošnji i javnog eksponiranja”, najavljuje Miranović.

■ NA STRANI

PRAVDE I SLOBODE

U sklopu proslave Dana državnosti Istorijski muzej priprema i otvaranje izložbe “Na strani pravde i slobode” iz Legata Veljka Vlahovića.

“Izuzev odlikovanja Vlahovića koja su u stalnoj postavci Istorijskog muzeja, ostatak materijala koji se u legatu nalazi, zbog nedostatka prostora, nije do sada bio izlagan. Izložba svjedoči o važnijim periodima života Veljka Vlahovića, njegovom političkom angažmanu, partijskom i državničkom radu i približava nas Veljku, čovjeku, stvaraocu i misliocu. Koncipirana hronološki i tematski, izložba osvjetljava Veljkovu izuzetnu ličnost. Materijal sa izložbe svjedoči o svemu što je Veljko bio, što je činio i doprinosio, kao borac za ide-

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

KULTURA

41

OVIĆ, DIREKTORICA NARODNOG MUZEJA

ARČE KULTURE” SAMI IZBORITI SLOBODARSKI DUH KAO KOHEZIVNI FAKTOR Komentarišući značaj 13. jula za današnje generacije, Miranović kaže da su esencijalne vrijednosti Crnogoraca, njegovane vjekovima, sublimirane trinaestojulskim datumima – onim iz 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu, ponovo u novijoj istoriji, priznata kao samostalna država i viteškim narodnim je i ideale, za ostvarenje vizija. Čineći dostupnim građu i predmete široj javnosti i mlađim generacijama, izložba je dobar podsjetnik na one koji su borbom i radom zadužili našu zemlju, a Veljko Vlahović se, bez sumnje, ubraja u takve”, kaže Miranović.

Sumirajući dešavanja i promjene na kulturnoj sceni Crne Gore od obnavljanja državne nezavisnosti, Miranović kaže da se u tom segmentu stvari sporo kvalitativno pomjeraju, ali da je onima kojima je kultura bila važna i ranije, značajna i danas, s tim da su se vrijednosni kriterijumi znatno promijenili na uštrb kvalitetnih sadržaja kulture, a u korist mas/instant kulture, mas medija,

Vrijednosni kriterijumi znatno su se promijenili na uštrb kvalitetnih sadržaja kulture, a u korist mas/instant kulture, mas medija, komercijalizacije, eferemnih vrijednosti svijeta selfija i spektakla. Mediji determinišu društvene politike, ni kultura nije imuna

ustankom 1941. godine.

“Hrabrost, čojstvo, junaštvo, borbenost ‘predvođeni’ i motivisani slobodarskim duhom krucijalne su vrijednosti, koje su kohezioni faktor i današnjeg bića Crne Gore i Crnogoraca. To su snažne, značajne vrijednosnoznačenjske poruke mladim generacijama”, smatra Miranović. komercijalizacije, eferemnih vrijednosti svijeta selfija i spektakla.

“Mediji umnogome determinišu raznorazne društvene politike, pa ni kultura nije imuna njihovim izazovima i diktatima. Za svoje ‘parče kulture’ morate se sami izboriti”, smatra ona.

Na kraju, ona se osvrnula i na naš odnos prema nacionalnom identitetu.

“Identiteti su promjenljive kategorije i tako im treba prilaziti. Njihova delikatnost i osjetljivost na ‘spoljne uticaje’, može da doprinese povođenju globalnim uticajima, koji u određenim momentima mogu ugroziti temeljne vrijednosti onoga što smatramo crnogorskim identitetom.

Skloni smo kao narod zaboravljanju. Zbog toga je od neizmjernog značaja prisjećati se vlastite istorije, prošlosti, kulturne baštine, tradicije i svega onog što čini naše identitetsko biće, redefinišući stavove, preispitujući, ali ne zaboravljajući, praveći ‘zdravu’ distancu zarad novih čitanja.

Kontinuirana edukacija je neophodna u tom smislu i treba da se provodi permanentno od najmlađih uzrasta, tokom redovnog školovanja, ali i drugih prijemčivih produkcija, a osim neophodnih znanja i saznajnih procesa, ništa manje nisu značajni načini na koja se ta znanja plasiraju i čine dostupnim, pa se na tome sistemski treba više raditi”, zaključila je Miranović.

Miranović

svijet 42 i pored žestokih kritika na račun ostalih članic PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

Spor poStoji, ali potp

O

štar ton kojim je američki predsjednik Donald Tramp razgovarao sa saveznicima prvog dana samita NATO-a u Briselu nije se promenio ni juče. Ipak, novinarima je poslije samita rekao da SAD ostaju čvrsto posvećene NATO-u, iako je “izuzetno nesrećan” zbog toga što zemlje članice ne sprovode dogovoreno.

Donald Tramp je saveznike i u petak ponovo napao zbog malih izdvajanja za odbranu i evropske trgovinske prakse. Tokom zatvorene sjednice drugog dana samita NATO-a, američki predsjednik je povisio ton, a posebno je kao “neplatiše” izdvojio Njemačku, Španiju i Belgiju, rekli su izvori agenciji Rojters. Zbog toga su lideri NATO-a zatražili od zemalja koje nisu članice Alijanse, Ukrajine i Gruzije, da napuste sastanak.

U jednom trenutku, Tramp se, kršeći diplomatski protokol, njemačkoj kancelarki obratio po imenu, rekavši: “Angela, moraš nešto da uradiš po tom pitanju”, prenio je neimenovani izvor.

■ Tramp: SaD plaća-

ju 90 oDSTo Troškova NaTo

Tramp je na konferenciji za novinare poslije sastanka rekao da SAD ostaju čvrsto posvećene NATO-u iako je “izuzetno nesrećan” zbog toga što zemlje članice ne ispunjavaju obećanje u vezi sa izdvajanjima za odbranu.

Američki predsjednik je istakao

da je svojim saveznicima rekao da će biti “veoma nesrećan” ako članice ne povećaju izdvajanja, prenijela je agencija AP. SAD vjerovatno plaćaju 90 odsto troškova NATO-a, naglasio je Tramp.

Istakao je i da su se članice saveza obavezale da će povećati svoju potrošnju za odbranu, prenio je Bi-Bi-Si. Tramp tvrdi da su zemlje NATO-a najavile izdvajanja veća od dva odsto BDP-a na budžet za odbranu.

Upitan na konferenciji za novinare da li i ostaje pri prijetnjama o povlačenju iz NATO-a i da li bi to mogao da učini bez odluke Kongresa, Tramp je odgovorio: “Mislim da bih vjerovatno mogao, ali to nije potrebno”, prenio je AP. Pojedini mediji su prethodno javili da je Tramp tokom drugog dana samita NATO-a priprijetio da će se SAD povući iz vojne alijanse zbog spora oko ulaganja u odbranu. Tramp je na konferenciji za novinare prokomentarisao i odnose SAD sa Iranom. Američki predsjednik je rekao kako je uvjeren da će jednog dana tenzije popustiti i kaže da očekuje poziv iz Teherana. Oci-

jenio je da se Teheran sada prema Vašingtonu odnosi sa mnogo više poštovanja, otkad su se SAD povukle iz nuklearnog sporazuma, prenio je Rojters. Dodao je i da zna da Iran ima puno problema i da im se ekonomija urušava. Na kraju, američki predsjednik je ovogodišnji samit NATO saveza proglasio za svoju “ličnu pobjedu” zato što je saveznike natJerao da se obavežu na veća izdvajanja za odbranu.

■ komeNTari SavezNika

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je novinarima poslije sastanka da su na samitu sve članice iskazale potpunu posvećenost Alijansi.

Potvrdila je da je Donald Tramp ponovo pokrenuo pitanje bolje raspodjele tereta među zemljama članicama i da su svi

Makedonija i formalno dobila poziv za članstvo u NATO

Čelnici NATO-a i formalno su, na samitu u Briselu, pozvali Makedoniju da počne pregovore o članstvu u Alijansi, uz upozorenje da se proces pridruživanja ne može završiti dok se pitanje imena te države ne riješi do kraja.

“Rješenje pitanja imena je uslov za uspješno zaključenje procesa pristupanja”, saopštio je NATO, a prenio AP. Poziv, formalno upućen u saopštenju na

briselskom samitu, otvara put za pridruživanje Makedonije, kao 30. članice, Sjevernoatlantskoj alijansi.

Makedonski premijer Zoran Zaev napisao je na Tviteru: “Raduj se Makedonijo! Naši partneri i prijatelji odali su nam veliko priznanje. Prepoznali su veliku posvećenost i ispunjenje svih kriterijuma. Danas je veliki, istorijski dan za Makedoniju”.

stavili do znanja da su “na tom putu”.

“Ovaj samit je bio veoma intenzivan”, prokomentarisala je njemačka kancelarka. Francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je da će Francuska ispuniti dogovoreno, da se dva odsto BDP-a troši na odbranu do

U jednom trenUtkU, tramp se, kršeći diplomatski protokol, njemačkoj kancelarki obratio po imenU, rekavši: “angela, moraš nešto da Uradiš po tom pitanjU (finansijkom izdvajanjU za odbranU)”, prenio je neimenovani izvor.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

svijet

43

ca, predsjednik sad ostaje posvećen nato savezu

punog razdora nema

2024. godine. Makron je naglasio da je kohezija u okviru NATO-a moguća jedino ako se teret podijeli “pošteno”, prenijela je agencija Rojters. Ovim izjavama Makron i Merkelova su praktično demantovali Trampovo saopštenje da je postignut dogovor o većim izdvajanjima ostalih članica NATo saveza. “Postoji saopštenje objavljeno juče (u srijedu).

U njemu se potvrđuje cilj od dva odsto do 2024. To je sve”, rekao je Makron.

Pored SAD, koje troše oko 3,5 odsto BDP-a na odbranu, jedino su Velika Britanija, Poljska, Grčka i Estonija ispunile postavljeni cilj o izdvajanjima za odbranu. Francuska za odbranu izdvaja oko 1,8 odsto BDP-a.

Predsjednica Litvanije Darija Gribauskajte rekla je novinarima da Tramp nijednog trenutka nije zaprijetio da će SAD napustiti NATO. Upitana da li je nešto što je Tramp rekao moglo biti protumačeno kao nagovještaj istupanja iz Alijanse, Gribauskajte je odgovorila: “Ne bih to tako protumačila.” Pored veoma oštrog tona tokom oba dana samita, američki predsjednik je, u svom stilu, saveznike iz Alijanse napao i na “Tviteru”.

“Na kraju krajeva, Njemačka upravo plaća Rusiji, zemlji od koje traže zaštitu, milijarde dolara za novi ruski gasovod koji će riješiti njihove energetske po-

Tramp: Ja sam veoma stabilni genije Američki predsjednik rekao je za sebe da je dosljedan i “veoma stabilni genije”, a zatim je proglasio “ličnu pobjedu” na upravo završenom NATO samitu. Rojters navodi da je Tramp proglašenje pobjede obrazložio time da su saveznici u NATO-u obećali veća izdvajanja za odbranu nakon što je on svojom “tiradom” isprovocirao održavanje vanredne sesije u okviru samita.

“Rekao sam ljudima da bih bio veoma nezadovoljan ukoliko oni ne bi ispunjavali svoje obaveze. Stavio sam im do znanja da sam veoma nezadovoljan. Sve se na kraju sklopilo.

Bilo je nezgodno neko kratko vrijeme”, rekao je Tramp. trebe. Neprihvatljivo! Sve NATO članice moraju ispuniti ne dosadašnjih dva odsto BDP-a za odbranu, već 4 odsto BDP-a”, napisao je Tramp. Upitan da prokomentariše Trampove komentare na Tviteru, Emanuel Makron je rekao: “Debate su imale drugačiji ton. Bile su održane uz poštovanje”, prenijela je agencija Rojters.

■ PotPisana zajed-

nička deklaracija

Američki predsjednik iz Brisela je juče otputovao za London, u posjetu Ujedinjenom Kraljevstvu.

Britanska premijerka Tereza Mej je novinarima u Briselu rekla da njen novi predlog o Bregzitu ispunjava ono za šta su Britanci glasali.

Mejova je tako reagovala na Trampovu izjavu da nije siguran da li je britanska premijerka krenula drugačijim putem od onoga što želi narod, prenio je Rojters.

“Mi sada ispunjavamo ono što je britanski narod izglasao. To je ono što čini naš predlog”, rekla je Mejova novinarima zamoljena da prokomentariše Trampo-

vu ocjenu. Dojče vele ocjenio je da je poslije prvog dana samita NATO u Briselu postalo jasno da je spora bilo, ali da potpunog razdora nema. Nakon ljutitog govora predsjednika SAD Trampa, učesnici samita postigli su dogovor o zajedničkoj završnoj deklaraciji, navodi njemačka medijska mreža.

“Bilo je diskusije, bilo je razmimoilaženja mišljenja”, rekao je po završetku samita generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. On je ocijenio da je toga u istoriji Alijanse uvijek bilo i da je najvažnije da se na kraju postigne rješenje. To što je dogovoreno, u velikoj mjeri odgovora zaključcima samita u Velsu 2014. godine. Diplomate NATO nedje-

ljama su pažljivo pripremale zajedničku deklaraciju. Šefovi vlada zemalja-članica potvrdili su da su odlični u tome da u narednih pet godina ostvare cilj o izdvajanju dva procenta bruto nacionalnog proizvoda za odbranu. Dodatnih obećanja nije bilo.

Djeluje kao da se za samo jedan dan američki predsjednik na samitu NATO vratio na normalnu temperaturu. Prije podne je divlje napadao i optuživao – kasnije je njegov nastup bio u okvirima očekivanog. Razdor između EU i SAD je izostao, čega su se pribojavali mnogi. Evropa je preživjela NATO samit, sada preostaje da preživi susret Trampa i Putina koji se održava 16. jula u Helsinkiju.

44

SVIJET

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

KAKO SU TAJLANDSKI DJEČACI USPJELI DA PREŽIVE DEVET DANA U PEĆINI

PREŽIVLJAVANJE UZ KAPI VODE, JEDAN KOLAČ I MEDITACIJU

Grupa od 12 tajlandskih dječaka i njihov trener proveli su, prije dolaska spasilačkih timova, devet dana u tami pećine, pijući kapi vode sa zidova pećine, jedući komadiće rođendanskog kolača koji je neko od njih ponio sa sobom i uz meditaciju preživljavali uz nadu da će biti pronađeni i spaseni. Napor njihovog trenera, Akapola Čantavonga, čiji je nadimak Ake, jeste ono što ih je održalo jakim i smirenim tokom 17 dana provedenih u poplavljenoj tajlandskoj pećini, piše Bi-Bi-Si. Ake je bivši budistički monah, te je u pećini učio dječake meditaciji kako bi se izborili sa stresnom situacijom.

Komandant tajlandskih “Foka”, kontraadmiral Arpakorn Jukongkaev, navodi da je Ake tehnike meditacije koristio ne samo da umiri dječake već i da oni “što je manje moguće” koriste vaz-

Prve fotografije spašenih dječaka koji se oporavljaju u bolnici u gradu Čijang Raj na Tajlandu duh u pećini.

Komandant “Foka” ispričao je da je “nada postala realnost” kada je krenulo uspješno spasavanje 12 dječaka i trenera iz pećine Tam Luang.

“Imali smo malu nadu da su možda živi, ali smo to morali da uradimo, jednostavno smo morali da idemo naprijed”, rekao je kontraadmiral.

Dodao je da je misija bila

Napor njihovog trenera, Akapola Čantavonga, čiji je nadimak Ake, jeste ono što ih je održalo jakim i smirenim tokom 17 dana provedenih u poplavljenoj tajlandskoj pećini, piše Bi-Bi-Si. Ake (25) je bivši budistički monah, te je u pećini učio dječake meditaciji kako bi se izborili sa stresnom situacijom.

veoma rizična jer je ronjenje bilo u uslovima koje niko ranije nije vidio. Kontraadmiral je govorio i o Samanu Gunanu, roniocu koji je u akciji spasavanja izgubio život. Bio je u mornarici, ali je penzionisan nekoliko godina. Za spasilačku misiju prijavio se dobrovoljno.

“Ljudi na Tajlandu, a i širom svijeta ga veoma poštuju. Mi nismo heroji. Radimo samo ono što je u našoj moći, ali jedna stvar koju ne možemo da uradimo je da iznevjerimo ljude”, zaključio je Arpakorn Jukongkaev.

U trodnevnoj akciji spasavanja, najprije su u nedjelju izvučena napolje četiri dječaka, potom u ponedeljak četiri i na kraju, u utorak, preostala četiri dječaka i njihov trener. Svih 13 preživelih nalazi se u bolnici u gradu Čijang Raj pod nadzorom tima ljekara i uspješno se oporavljaju.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

49

ZABAVA

ZORICA KONDŽA, LA DIVA JUGOSLOVENSKE MUZIČKE SCENE, ZA DN:

SVIJET JE OVAKAV JER SE NAVIKAVAMO NA LOŠE Foto: Filip Popović

⌦ Danilo Brajković

Hroničari dešavanja u gradu pod Trebjesom posljednjih godina posebna poglavlja almanaha posvećuju dolasku istinskih muzičkih gromada na tvrđavu Bedem, povodom nastupa na istoimenom festivalu. Ostaće zapisano u istoriji Bedema da su strme stepenice, između ostalih, osvajale ili će to tek učiniti i dame čija djela obavezuju da se o njima lijepo piše. Prve među jednakima, bez previše dvoumljenja, jesu Bisera Veletanlić, čiji je “Zlatni dan” prošlog ljeta osvanuo u Nikšiću, i Zorica Kondža, čiji će “Svijet” 5. avgusta postati upravo grad piva i čelika. Hrvatska pjevačica zabavne muzike, koja je to zvanje stekla dok mu još nije naudio zub vremena, status “La dive”, kako su 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka odavali čast besprekornim pjevačicama, zaslužila je prvenstveno radom u grupi Stijene i začinila ga sa tri albuma, da bi kasnije odabrala solo karijeru. Rođena Splićanka, kako to nažalost biva posljednjih sezona, sada rijetko gostuje u Crnoj Gori, za razliku od mnogih komercijalnih “kolega”, koji nam maltene “iskaču iz frižidera”. Ipak, istančan sluh direktora Bedema Petra Šundića i koncepcija festivala pružili su šansu Nikšićanima i njihovim gostima da se prvi put domaćinski uvjere zašto je Kondžin vokal i dalje netaknut. Za praznično izdanje Dnevnih novina, prva dama ovogodišnjeg Bedema priznaje da ju je iznenadio poziv organizatora, mada primjećuje da su njeni generacijski saborci i dalje poželjni gosti sličnih okupljanja.

■ DOĐITE DA SE VIDIMO, KO ZNA...

■ MOJA GENERACIJA JOŠ JE POŽELJNA

“Dugo smo se dogovarali oko termina, jer je vrijeme nezgodno, ljeti puno nastupam. Ipak, uspjeli smo i baš se radujem. S obzirom na to da dugo nijesam radila tamo, baš sam se pitala - da li me se ljudi još sjećaju (smijeh). Drago mi je što će generacije, koje su me slušale dok sam još bila u Stijenama, doći da se prisjetimo šta smo ono tada slušali, kakva je to vrsta muzike bila. I u Hrvatskoj

je primjetno, čak često i razgovaramo o tome, da su pjevači moje generacije još poželjni. Zapravo, češće ih zovu nego ove mlađe generacije. Kao da su se uželjeli te naše vrste muzike, dobre svirke i dobrih pjevača, melodija i tekstova. Ili im je previše današnje muzike i elektronike. Nešto pozitivno se dešava. Nadam se da će ljudi biti zadovoljni, da će tako raspoloženi otići sa koncerta i da će im ostati u lijepom sjećanju. A mi ćemo dati sve od sebe da to bude stvarno lijepo. Biće to dobra sinergija Nikšića i Zorice Kondže sa bendom, biće to pun pogodak”, u dahu priča Kondža, ne skrivajući da je spremna za sve epiloge - kada je riječ o odnosu publike prema njoj, mada slutimo da neće biti problema.

Zorica Kondža

O BEDEM FESTU: Dugo smo se dogovarali oko termina, jer je vrijeme nezgodno, ljeti puno nastupam. Ipak, uspjeli smo i baš se radujem. S obzirom na to da dugo nijesam radila tamo, baš sam se pitala da li me se ljudi još sjećaju (smijeh). Drago mi je što će generacije, koje su me slušale dok sam još bila u Stijenama, doći da se prisjetimo šta smo ono tada slušali, kakva je to vrsta muzike bila

“Ne mogu zamisliti kako će biti, ali osjećam da ćemo biti dobro prihvaćeni. Možda će ljudi biti suzdržani. Početak je takav.

Onda opipam puls ljudi, oni opipaju moj, žele me ispitati pogledima, ali to se poslije prve-druge pjesme ‘razbije’. Razumjećemo se, jer muzika govori sve jezike. Od publike zavisi koncert.

Da nije nje, ne bih mogla funkcionisati. Dođite da se vidimo, ko zna hoće li biti još prilika”, apeluje Kondža.

A da li se zaista poštovaoci Bedema sjećaju Kondže? Dovoljno je pročitati bar komentar sa zvanične Fejsbuk stranice festivala - legendarni glas odjekivaće Nikšićem, pritom i legendarne pjesme.

“Hajde da se prisjetimo pjesama koje sam pjevala sa 20, 30 godina. Nadam se tom dijelu publike koji je bio mlad i koji se zaljubljivao uz te pjesme, koji se držao za ruke kada je pao prvi poljupac - možda uz ‘Sve je neobično ako te volim’, ‘Ima jedan svijet’... Možda će biti i pjesama koje vaši ljudi nijesu čuli, ali pokušaću da se nametnem i tim novim repertoarom. Ima tu mediteranske muzike, jer ne mogu pobjeći od sebe, ipak sam Dalmatinka”, podvlači Kondža.

(Nastavak na sljedećoj strani)

50

ZABAVA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

Karijeru Kondže, ako se usmjeravamo prema statistici i ne računajući neprevaziđenu “Ima jedan svijet”, kao da su oblikovali festivali. Nekadašnji jugoslovenski bastioni lijepe muzike i dobrog druženja “namamili” su Kondžu ko zna koliko puta, a često ih je napuštala bogatija za neko priznanje, poput onih sa Splitskog, Zadarskog, Opatijskog... Još ne blijede sjećanja.

NASTAVAK SA PRETHODNE STRANE

■ FESTIVALI? VELIKA ČAST, NAGRADA

“U vrijeme kada smo mi počinjali, bila je velika čast popeti se na meni najbližu binu, a to je bio Splitski festival. S obzirom na to da živim u Splitu, odmalena smo ga pratili, bio je veoma važan. Osobi koja se popenje na te daske bio je garantovan bar početak karijere. Bio je veoma praćen, iz svih republika su dolazi gosti, novinari, bili ste na televiziji, u svim medijima. O vama se pričalo. Pjesma koju ste otpjevali - bila je hit. Ako ste bili dobri, ako ste još dobili i nagradu, pa to vam je, na neki način, bila odskočna daska da zaradite karijeru. Zato sam često gostovala na festivalima”, premotava film Kondža.

Danas, nema Jugoslavije, nema ni toliko kvalitetnih festivala. Slučajno ili ne - 90 odsto preživjelih je kompjuterizovano, a dobar procenat njihovih izvođača odjeven je nedolično. Kondža zna i zašto je tako.

Drago mi je da čujem komentare kako me publika poslije toliko godina pamti po dobroj muzici i poučnim tekstovima, a ne po skandalima i da sam ljudima ostala u takvom sjećanju

“Ima jedan svijet” Kada je pjesma nastala, bilo je, takođe, ljudi koji su radili jedno, a pričali drugo. To je jednostavno nešto u ljudima i biće ga dok je svijeta. Kada ste mladi i kada krećete u svijet koji je veliki, stičete iskustva, upoznajete puno ljudi, idealizujete sve, a poslije toga doživljavate neka razočaranja i normalno da vam tako nešto pada na pamet

■ NEKADA ZVUK, DA-

NAS NOGE I DEKOLTE

Zorica Kondža

“Mnogo su nam tada značili festivali jer smo imali orkestar, pjevalo se uživo, vodilo se računa o tekstu, aranžmanu, interpretaciji. Kriterijumi su bili strogi, niko nije mogao doći na binu tek tako i nije bilo važno da li imate trup, duge noge, dubok dekolte, da ne budem vulgarnija. Ono što je nekad bilo vulgarno - danas je sasvim normalno. Polugoli možete

doći i to vam niko ne zamjera.

Dalje, divili smo se gitaristi koji ima solo, bubnjaru... Danas su to semplirani tonovi, zvukovi, ritmovi. Uopšte ne morate biti profesionalac, što nije pošteno prema ljudima koji su završili škole i vježbali godinama. No, bože moj, tehnologija je takva i moramo je prihvatiti. Neću sad kazati da ništa ne valja danas, ali bilo je drugačije”, nastavlja Kondža i dodaje dio razgovora sa njenim sinom kako bi nam još vjerodostojnije približila zašto se osamdesete i danas veličaju.

“Potvrda da ovo što govorim nije baš bezvredno - moj sin, koji ima 30 godina i bubnjar je u našem bendu, iako inače svira gitaru, nama je 100 puta rekao – mama, zašto se nijesam rodio i svirao osamdesetih godina? Koju ste vi muziku slušali, kako je to bilo dobro. I on se osvrće na to što smo radili. Mislim da se ta muzika često spominje i te godine su bile najbolje za dobru, kvalitetnu muziku. ‘Ima jedan svijet’ je nastala 1982, a danas se pjeva. ‘Pokora’ 1985, ‘Zar je voljeti grijeh’... Ostale su i zvuče dobro kao da su sad napravljene. Nije ni žanr bitan više. I ljudi i muzika mogu biti samo dobri ili zli. Ostao je, nažalost, samo je-

5.

AVGUSTA ZORICA KONDŽA NASTUPIĆE NA BEDEM FESTU U NIKŠIĆU

KRITERIJUMI SU BILI STROGI, NIKO NIJE MOGAO DOĆI NA BINU TEK TAKO I NIJE BILO VAŽNO DA LI IMATE TRUP, DUGE NOGE, DUBOK DEKOLTE, DA NE BUDEM VULGARNIJA. ONO ŠTO JE NEKAD BILO VULGARNO DANAS JE SASVIM NORMALNO. POLUGOLI MOŽETE DOĆI I TO VAM NIKO NE ZAMJERA dan, Splitski festival, zbog prelijepog ambijenta, živog orkestra, bogu hvala. Ali, odumiru.

Koliko para - toliko muzike. To su skupi projekti. Najlakše je uključiti struju i hajde...”, djelimično razočarano konstatuje Kondža.

■ I KOMPJUTERI ĆE SLUŠATI DOBRU MUZIKU

A nezavisno od toga da li ima struje ili smo u mraku, “Ja sam more, ti si rijeka”, “Zbog tvoje ljubavi”, “Ti si moj san”, “Sreća je tamo gdje si ti” i brojne druge Kondžine numere i vrhunska muzika uvijek će naći mjesto pod suncem. Ipak, problematično je na koji način će do toga doći, pošto su mlađe generacije zaslijepljene kičom i šundom, praktično se “dave” u poplavi svega i svačega što se smatra muzikom. Da su akteri toliko pominjanih 80-ih znali šta nas danas očekuje, vjerovatno bi rekli - od blata ćete praviti i nas i našu muziku.

Opet, Kondža zna da je kvalitet osuđen da traje.

“Biće ljudi koji će čuvati vrhunsku muziku od zaborava.

Uvijek. Zapravo, pošto je kvalitetna, muzika će sama po sebi opstati i sama sebe će sačuvati.

Recimo, ‘Moj galebe’ ili ‘Magdalena’, ovo što nam je Oliver Dragojević otpjevao, da ne spominjem sebe, to vrijeme neće pregaziti. Kada je nastao ‘My Way’ od Frenka Sinatre?

Nijesmo mi lijeni, samo uživamo u životu...

Uspjeh fudbalske reprezentacije Hrvatske na Svjetskom prvenstvu veliča se ovih dana u Crnoj Gori, što se lijepo nadovezuje na inače dobro prijateljstvo sa našim komšijama. Kondžu su uvijek radovala gostovanja na našem terenu, a s osmijehom ocjenjuje da nas osim granice, ne dijeli puno toga.

“Mi uvijek kažemo - nema problema. To nam je tehnička rečenica, bilo šta da treba. Ne-

davno smo dolazili u Budvu, a na granici sa Crnom Gorom sve je bilo vrlo lako. Nema problema, sad ćemo ovo-ono (smijeh). Ljubaznost. Dobro, nećemo govoriti o lijenosti, koja nam je isto zajednička. Ne lijenost nego ‘fjaka’ - za nas Dalmatince kažu lijeni, a ja dodajem ‘fjaka’, jer uživamo lijepo u trenucima, životu.

Duhoviti smo, nijesmo daleko svakako jedni od drugih”, smatra Kondža.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

zabava

51

1982. godine zorica je objavila numeru “ima jedan svijet” sa legendarnom grupom stijene

Recite, kada je danas čujete, da li ćete promijeniti stanicu?

I reći - ovo je grozno? Čovjek mora biti totalno lud da bi to učinio. Ne bojim se, jer dobra muzika ostaje za sva vremena. Ne bojim se ni budućnosti ni kompjutera. Ako oni zavladaju, i oni će slušati ‘My Way’, ‘Galeba’ ili nešto tako. Ono što je hit jedno ljeto - nestaće brzo, normalno je da nestane ako nastane preko noći. Prave pjesme će ostati”, ubijeđena je naša sagovornica.

■ Riječ je bila djelo, a danas je bezvRijedna

Za muzičara, nezavisno od žanra kom pripada, nema većeg priznanja nego kada pjesma uđe u narod. A teško se koja može pohvaliti da je to učinila u stilu hita “Ima jedan svijet”. Čak 36 godina nakon objavljivanja, sija. Štaviše, teško je prevaliti dan, a da nije na listi muzičkih urednika televizijskih i radijskih stanica, jednako je vole i mladi i stari, čak je i klinci sve češće pjevaju pokušavajući da obezbijede kartu za neku narednu fazu takmičenja. A ne bismo je smjeli analizirati samo sa muzičkog aspekta, pošto je tekstualna ravan jednako bitna.

“Ima jedan svijet, gdje živjet’ bih htjela, ima jedan svijet, gdje riječi su djela, u tom svijetu živi čovjek od soli, sja-

jem sunca rođen, kamen kojeg volim. Iz njega čujem glas bez riječi, ćutim snagu golog tijela, ja slaba, svakodnevna, kroz igru riječi sve bih htjela...”

Jesu li i dalje riječi najbolja djela?

“Kada je pjesma nastala, bilo je, takođe, ljudi koji su radili jedno, a pričali drugo. To je jednostavno nešto u ljudima i biće ga dok je svijeta. Kada ste mladi i kada krećete u svijet koji je veliki, stičete iskustva, upoznajete puno ljudi, idealizujete sve, a poslije toga do-

življavate neka razočaranja i normalno da vam tako nešto pada na pamet. Nekada je riječ bila djelo. To je bila čovječnost. Kada se nešto reklo, tako je i bilo. Najveća sramota je bila kada ne održite riječ, napravite nekome nešto loše.

Danas je to bezvredno”, konstatuje Kondža, primjećujući da smo, govoreći o emocijama, kao društvo dogurali i do potpisivanja predbračnih ugovora.

“To je bilo meni strašno.

Rekla sam – nikada se ne bih udala za čovjeka ako traži da

potpišemo ugovor. Ako je on milijarder, a ja nijesam, pa kaže - volim te najviše na svijetu, ali isto mi potpiši ugovor ako se razvedemo, da mi nećeš uzeti polovinu... Nikada to ne bih potpisala. Spadam među one koji nikada ne bi potpisali emociju. Ipak, ovo je realnost i tako moramo živjeti nažalost. A svakog čuda tri dana je dosta. Najgore od svega je što se navikavamo na loša djela, ne želimo ih izbjeći i nastavljamo dalje. Zato je danas svijet takav kakav jeste”, upozorava Kondža.

Biće ljudi koji će čuvati vrhunsku muziku od zaborava. Uvijek. Zapravo, pošto je kvalitetna, muzika će sama po sebi opstati i sama sebe će sačuvati. Recimo, ‘Moj galebe’ ili ‘Magdalena’, ovo što nam je Oliver Dragojević otpjevao, da ne spominjem sebe, to vrijeme neće pregaziti

■ nijesam koRistila finte, zato tRajem

Očaranost muzikom nije napustila Kondžu ni decenijama nakon početka karijere. Pritom, nikada karijeru nije gradila na krilima vanmuzičkih trikova, pa je sasvim normalno što su joj skandali nepoznati. I danas bi, sigurna je, učinila isto da može opet okrenuti igricu.

“Drago mi je da čujem komentare kako me publika poslije toliko godina pamti po dobroj muzici i poučnim tekstovima, a ne po skandalima i da sam ljudima ostala u takvom sjećanju. Ovu karijeru, koja traje toliko godina, nijesam postigla nikakvim fintama, nego sam vodila računa da to bude kvalitetno. Trudila sam se da doprem do ljudi sa interpretacijom. To je formula za uspjeh, ako se tako može reći. Nikada možda nijesam bila zvijezda takvih razmjera kao oni koje baš tako zovemo. Dobro, za nas je poimanje zvijezde nešto drugo. Nekim mojim koleginicama i meni daju prefiks ‘La diva’ i to je lijepo. To što smo opstali toliko godina, valjda dovoljno sve govori. Da nijesmo vodile računa da to bude kvalitetna muzika – ugasili bismo se. Hvala bogu, cijela familija radi zajedno. Svi živimo od muzike i srećni smo što se bavimo poslom koji jako volimo”, zaključuje Kondža, ‘La diva’ Bedem festa.

52

ZABAVA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

PRVI ČOVJEK LEGENDARNOG KERBERA GORAN ŠEP

PRIPADAMO SVIM GEN VRIJEME NAM JE JEDIN ⌦ Marija Roganović

Da li je frontmen jedne od najboljih ex Yu rok grupa svih vremena Kerbera, Goran Šepa - Gale “u svojoj kosi sakrio zvijezde” ili samo već 37 godina neprolazni i upečatljivi vokal, ostaće nepoznanica, ali sasvim je izvjesno da je prethodnog vikenda u Podgorici priredio jedan od najboljih rokenrol koncerata svih vremena.

Ne tako česti gosti glavnog grada, popularni niški rokeri, finalnim koncertom u Njegoševoj ulici objedinili su mini turneju u sklopu “Party Busa”, koji je prethodno obišao Plužine i Bar. U razgovoru za DN, popularni Gale, podijelio je utiske sa koncerata po Crnoj Gori, pričao o nadolazećem albumu, ali i neprolaznim n um erama Kerbera ko j i vole sve generacije...

foto: Dejan Lopičić

SAMO ME DOBRE US POMENE VEŽU ZA PODGORICU

“Nijesmo često u Podgorici, menadžeri sve to ugovaraju, a meni je i kad prođem ovuda nekako fino. Samo me dobre uspomene vežu za Podgoricu. Sada imamo priliku da budemo tu, ovaj Party Bus je strašno lijepa priča, turistički opravdana i koncertno aktivna i mislim da će to prerasti u tradiciju, mnogo veću nego što je sad u ovom trenutku. Čast nam je da smo bili jedni od učesnika u Plužinama, Baru i Podgorici.

U Crnoj Gori je uvijek lijepa atmosfera, a sa druge strane Kerber je potpuno spreman, uigran, usviran i uvijek spreman da se podruži sa publikom koja nas sluša”, prenosi nam utiske frontmen Kerbera, koji se može podičiti činjenicom da na njihove nastupe dolaze sve generacije i podjednako uživaju.

A sa druge strane, oni kao da sve ovo vrijeme žive “između jave i sna”, zastali u 1981. i fizički (nezaboravna kožna jakna, zaštitni znak - duga kosa), i tehnički, jer i dalje zvuče besprekorno.

“Pripadamo svim generacijama, jer smo vanvremenski i po tekstovima i po tome što radimo svih ovih godina. Ja kažem, puno puta treba imati vremensku distancu, pa ti ona kaže ko si. Ti možeš sve najbolje da misliš o sebi, da si čudo itd (smijeh), ali vrijeme je jedini sudija u svemu tome.

Vrijeme su ljudi koji se rađaju i poslije tih pjesama koje su tada stvorene, ako te pjesme mogu toliko godina da

Goran Šepa - Gale nakon razgovora sa novinarkom DN u Podgorici

prežive, onda su one potvrda toga da je Kerber uradio dovoljno”, ističe Šepa.

NA JESEN ALBUM NA KON 22 GODINE STU DIJSKE PAUZE Posljednji objavljeni album “Zapis”, datira iz 1996. a novi je već duže u pripremi, iz razloga što primat uvijek ima živa svirka.

“Radi se, radi, malo ga potiskujemo u ovom trenutku jer nam je živo sviranje prioritet.

Imamo puno angažovanja i čekamo jesen za takvu priču.

Na jesen će biti završen. Pola materijala je urađeno kompletno, remiksovano i sređeno, nema više izmjena, jer su one to što nas koči, jer mi stalno nešto mijenjamo. Tehnološke mogućnosti su problem za muzičare i uvijek nam se čini da to uvijek može bolje i onda se gubi puno vremena u svemu tome”, pojasnio nam je roker, koji je inače vrlo zadovoljan novim numerama, od kojih je tri imala priliku da čuje i podgorička publika. A kao i uvijek, glavni adut su dobri tekstovi.

Pripadamo svim generacijama, jer smo vanvremenski i po tekstovima i po tome što radimo svih ovih godina. Ja kažem, puno puta treba imati vremensku distancu, pa ti ona kaže ko si. Ti možeš sve najbolje da misliš o sebi, da si čudo itd (smijeh), ali vrijeme je jedini sudija u svemu tome. Vrijeme su ljudi koji se rađaju i poslije tih pjesama koje su tada stvorene, ako te pjesme mogu toliko godina da prežive, onda su one potvrda toga da je Kerber uradio dovoljno

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

zabava

53

PA - GALE, ZA DN, NAKON KONCERTA U PODGORICI

neracijama, ni sudija TEMATIKA NAŠIH PJESAMA PREVAZILAZI VRIJEME

“Numere su uživo fantastične, dobri su tekstovi, vodimo računa o tome. Pokušavamo opet da napravimo pjesme koje će trajati, a ne numere koje će izaći samo da bi mi opet bili aktuelni mjesec, dva ili tri. Kerber nikada nije vodio računa na tu temu, na taj način. Sve pjesme koje smo radili, razmišljali smo da traju i da ostave otisak tog vremena u kome mi živimo, a očigledno da tematika tih pjesama prevazilazi i vrijeme, jednostavno svim generacijama je ista”, kaže on i dodaje: “Možemo mi da mijenjamo i granice i čuda i sve živo, ali čovjek je čovjek, intuitivno, bez jezika može da se gleda u oči i da razumije o čemu pričam.

Mi pokušavamo riječima da dođemo do te priče da postajemo intuicija, znači komunikacija muzičara i publike mora biti čista, nema granice, nema ničeg lošeg, samo neka dobra energija”.

Numere kao što su “Bolje da sam druge ljubio”, “Kad ljubav izda”, “Na raskršću”, “Ratne igre”, “Hajde da se volimo”, “Medena”, “Seobe” “Poslednja”, “Još samo ovu noć mi daj” i mnoge druge zlatnim slovima upisane su u muzičku antologiju ovih prostora. U današnje vrijeme sve je prolazno, osim života, ponajviše muzika. Problem u tome Gale vidi u brzom načinu života, ali i nedostatku želje i istrajnosti da se stvara kvalitetna muzika.

“Pričate o jakim tekstovima, emocijama, jer to je ono što sve naše numere imaju zajedničko. Danas se brzo živi, tako da bendovi nemaju mnogo vremena da rizikuju, pokušavaju ‘vaćaroški’, na neki trik da dođu do

Mi smo samo radnici Kerbera i to je to. Rokenrol je u krvi, bez toga si kao nijem, kao sakat, kao čovjek neispunjen. Ako ne uđem u kola makar tri, četiri dana poslije zadnjeg koncerta osjećam se potpuno usamljeno. To je kvalitet tog života, ta putovanja, ta huka-buka, a uvijek na kraju ostaneš sam, kao u pjesmi ‘sam sam, sam, od zemlje do neba’, ali to je prokletstvo naše koje slijedi, ali dok traje neka traje, poslije ‘zvona zvone tužnije’ uspjeha. Mi nijesmo uopšte ni počeli da sviramo da bi bili trik bend, već smo se u početku kockali sa životima. Ako neko ima hrabrosti da se kocka, neka proba, pa onda neka kaže o čemu se radi”, prisjeća se popularni muzičar, za kojeg je rokenrol bio i ostao način života, što je publika i te kako znala da prepozna.

EPILOG SVEGA JE IMATI PUBLIKU KAKVU MI IMAMO “Mi smo, na sreću našu, izašli u ovaj bend koji danas punim plućima živi, a moglo je biti obrnuto. Bili smo spremni da damo sve za rokenrol, i ostali smo mu dosljedni, publici, ljudima koji nas prate i razumiju naše tekstove i toliko smo ponosni da ja nemam riječi. Epilog svega je imati publiku koju mi imamo. Sve što si uradio u životu imaš potvrdu u publici koja te kompletno razumije i kompletno zna u tvojim tekstovima šta smo htjeli da kažemo. To je onda pravi put, koji makar ja znam”, priča on.

Definiciju uspjeha ne-

ma, ali zna koji su elementi istog i odbacuje sve one koji se muzikom bave iz drugačijih pobuda.

“Najbitnije je vjerovanje u ono što radiš, a ako si dosljedan sebi, mislim da na kraju mora doći do uspjeha. Jer ti ćeš to znati da preneseš, način da kažeš i onda treba da prođe to vrijeme koje će ti objasniti da li si bio u pravu ili nijesi. Znači, da sumiramo, dosljedan, istrajan, uporan i tehnički savršen po svaku cijenu.

Odbacujem sve ljude koje se muzikom bave radi trika i profita, manipulacije tog tipa u rokenrolu ne prepoznajem i ne želim da s takvim ljudima pričam, niti ih nešto savjetujem...”, izričit je Goran.

BEZ ROKENROLA SAM NIJEM, KAO SAKAT, NEISPUNJEN...

Uzimajući sve u vidu potpuno su zadovoljni postignutim u karijeri, a iako postoje već punih 37 godina, broje svega nekih 17, 18, jer je zadnji album mjerilo svega, iako se i dalje aktivno pjeva.

Ipak, ostaje žal za albumom

PARAMPAŠČAD ODLIČNO SVIRAJU, PODSJEĆAJU ME NA NAS U MLADOSTI

Nakon trodnevnog druženja sa spuškim rokenrol uzdanicama iz sastava Parampaščad, prekaljeni frontmen nije štedio riječi hvale za mlađe kolege, uprkos neslavnoj situaciji na regionalnoj muzičkoj sceni.

“Poznajem momke koji žive rokenrol, ne znam doduše koliko će tako moći, jer prije svega nemaju scenu da bi mogli da se iskažu. Ja bih evo vama skrenuo pažnju na Parampaščad, ova tri dana se družimo, fantastični momci, koji, čini mi se, žive taj život, i baš nešto prepoznajem i nas u početku. Njihova šala spontana, bendovsko zezanje, bez ikakve sujete, otvoreni ljudi, nemaju nikakvu mržnju koliko sam primijetio. Imaju poštovanje prema muzici, lju“Zapis”, iz više razloga. “’Zapis’ nije ni odsviran niti saslušan dovoljno dobro. To je vrijeme krize kada to nije ni došlo do svih slušalaca. Prodalo se u prvoj turi, nije bilo ni velike reklame i onda je malo taj album zapostavljen, a ja tvrdim da je on isto izvanredan. To su pjesme kao ‘Poslednja’ itd, puno ih je.

Treba ih poslušati, publika je svemu tome najbolji sudija”, mišljenja je prvi čovjek Kerbera, koji je po ko zna koji put potvrdio da mu je rokenrol u krvi.

dima, prema svemu što rade.

Mislim da je to pravi put”, otkrio nam je Šepa, koji je izrazio želju da njima i njima sličnima pomogne koliko može, jer momci to zaslužuju.

“Volio bih da imaju jako uspješnu karijeru, jer imaju osnove za to, muzički, jako su fini, jako dobro sviraju.

Eto da ih malo pohvalim na licu mjesta. Momci to odlično rade. Pozvani su da dođu u Leskovac na jedan festival, tu će malo moj basista da im pomogne oko nekih tehničkih stvari. Zašto da ne, uvijek smo tu, možemo samo da poguramo nekog ko se stvarno time bavi.

Onima ko se ovim bavi kao trikom, ne želimo da mu pomažemo jer samo smeta u komunikaciji sa publikom”, odlučan je frontmen Kerbera.

“Mi smo samo radnici Kerbera i to je to. Rokenrol je u krvi, bez toga si kao nijem, kao sakat, kao čovjek neispunjen. Ako ne uđem u kola makar tri, četiri dana poslije zadnjeg koncerta osjećam se potpuno usamljeno.

To je kvalitet tog života, ta putovanja, ta huka-buka, a uvijek na kraju ostaneš sam, kao u pjesmi ‘sam sam, sam, od zemlje do neba’, ali to je prokletstvo naše koje slijedi, ali dok traje neka traje, poslije ‘zvona zvone tužnije’”, poentira za kraj neponovljivi Gale.

Detalj sa koncerta u Podgorici

aSTROLOGIJa

Tranzitni Merkur u Lavu

54

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

Ako želite lju govorite s lju

Riječ ima magičnu moć. To najbolje zna Merkur u Lavu.

Njome možete podići čovjeka do nebesa, da mu ta riječ promijeni život i način razmišljanja za njegovo veliko dobro. Komplimenti, pohvale, zahvaljivanje, svaka vaša misao ide u svemir i vraća vam se nazad. A još više svaka vaša riječ. Zato bi bilo jako pametno govoriti sam ono što želite da se vama vrati. Jednostavno i istinito. Veliki čovjek pokazuje svoju veličinu, na način kako razgovara s ljudima.

Ako želite ljubav, govorite s ljubavlju. Ako želite novac, govorite velikodušno. Ako želite zdravlje, govorite zdravo.

Ako želite priliku, govorite kreativno.

Tranzitni Merkur ušao je u znak Lava 29. juka i u istom će se zadržati do 6. septembra 2018. godine. Merkur (gla-

snik) u Lavu (hrabrost i ljubav) - ubjedljiv je, topao, strastven i ima otvoreno srce. Ne plaši se da kaže šta misli i stoji hrabro iza svojih riječi. Ego je jako izražen, pa eto nama dana u kojima ćemo svaku priču počinjati sa “Ja” – ja, ja i ja...

Povoljno je, da za vrijeme ovog tranzita, promovišete neki svoj posao ili ideju. Što više reklamirate i govorite o svojim idejama, veće su šanse da one pronađu put do ostvarenja. Budite spontani, budite vođa, budite hrabri. Hvalićete sebe sigurno, ali hvalite i druge, posebno djecu. Otvorite svoje srce, pokažite harizmu, budite ubjedljivi i zabavni, igrajte se, smijte se, pokažite ljubav.

Ovo je vrijeme kada će estrada posebno biti predmet priče, ali i sport, politika, zabava, odmori. Promovisaćete svoje ideje, stavove, biti pono-

sni i govoriti glasno, ubjedljivo, spontano, sve začiniti harizmom i dostojanstvenim stavom, i hrabro iznositi ono što vam je na srcu. Čuvajte se samo da ne pretjerate u hvaljenju sebe i čuvanju samo svoga stava. Potrudite se da budete objektivniji i da saslušate i mišljenje sagovornika.

Merkur u Lavu donosi energiju entuzijazma, volje, snage i izdržljivosti, ali ljubav je ipak njegova glavna težnja.

Sve ono što radite s ljubavlju i što proživljavate s ljubavlju izbiće u prvi plan.

U ovom periodu doći će do promjene u komunikaciji, koja biva drugačija. Merkur je, još nekoliko dana, u zagrljaju sa Venerom koja sve uljepšava, a ovoga puta to su razgovori, komunikacija koja je obojena osjećanjem ljubavi, dopadanja, divljenja. Ljubav-

ne izjave, romantika i udvaranja u ovom periodu su nezaboravna, jer su sada riječi kao pozlaćene.

Eto prilike da se zaljubimo u nečije riječi, nečiji stil i nastup. Ko ne doživi ljubavnu romansu, sigurno će doživjeti lijepa iskustva na putovanju, doći će do lijepog druženja i zabave na ljetovanju.

Merkur osvaja pričom, a Lav je prostor gdje vlada zabava – kafići, restorani, klubovi, kockarnice, sportske sale, pa prijatni susreti i razgovori sa suprotnim polom očekuju vas upravo na ovakvim mjestima.

Aspekt opozicije Merkura i Marsa smo imali 5. jula, ali se njegova energija i dalje osjeća kroz kroz jako neugodnu komunikaciju, posebno sa muškim polom. Prisutna je i razdražljivost, nemotivisanost za rad, a potreban je

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

aSTROLOGIJa

55

Planovi se mijenjaju

Jovanka Blagojević, astrolog i autorka današnjeg teksta

ubAv, ubAvlju dodatni oprez u saobraćaju kao i u rukovođenju oštrim predmetima. Birajte svoje riječi, jer se izgovrena riječ ne može vratiti.

9. jula, Merkur će biti u egzaktnom kvadratu sa Jupiterom u Škorpiji. Ovo je simbolika pretjerivanja i odsustva tolerancije prilikom razgovora. Ne obećavajte ono što ne možete ispuniti, pokušajte da budete tolerantniji kada sagovornik ne dijeli vaše mišljenje. Neka pravna pitanja sada mogu doći do izražaja, pa se savjetuje dodatni oprez prilikom potpisivanja i donošenja odluka, jer će vam se stvari učiniti mnogo boljim nego što će se kasnije ispostaviti. Budite obazrivi sa rashodima i ulaganjima.

Merkur će biti retrogradan od 26.7 do 19.8. Ovo će biti drugi put u 2018. godini da

se Merkur kreće “unazad”, a isto nas očekuje opet od 17.

11. do 7. 12. Šta treba znati i imati na umu kada se Merkur kreće unazad?

Sve što nijeste riješili i ostavili ste za neke druge dane, sada će vam signalizirati da su ti dani došli.

Za laike malo pojašnjenje - Merkur se ne kreće zaista unazad. To je samo iluzija “naopakog” kretanja, jer se Zemlja od Merkura rotira drugačijim tempom. Ta energija zaista utiče na nas i obično mnoge stvari krenu po “zlu”.

Kako je Merkur vladalac komunikacije, saobraćaja, papira, tehnike, kupovine, prodaje, učenja, obrazovanja, itd. najviše će se osjetiti u komunikaciji sa drugim ljudima i ostalim navedenim sferama.

Zbunjivaće nas, praviti problem u komunikaciji, stvarati nesporazume, haos u mislima, riječima, govoru.

U vrijeme retrogradnog Merkura planovi se mijenjaju, putovanja odlažu, tehnika kvari, vreba opasnost u saobraćaju, gužve u pošti, greške na papirima, problematični ugovori, kašnjenja, zaboravljanja, nerazumijevanje...

Više puta provjerite i pročitajte sve što potpisujete. Ako baš ne morate, ne započinjite ništa novo. Nigdje ne žurite!

Dobro obratite pažnju na sms poruke, mailove, fb komunikaciju, viber i ostalo, da poruka ne bi otišla u “pogrešne ruke”. Snimite bitna dokumenta na cd, jer su moguća kvarenja kompjutera i ostalih sredstava komunikacije. Nije poželjno u ovom periodu kupovati mobilne telefone i ostalu tehniku, kao ni automobile, jer će se ispostaviti da nešto sa istim nije u redu. Čuvajte lične stvari, jer su moguća gubljenja ključeva, telefona, novčanika, dokumenata.

Ništa ne uzimajte zdravo za gotovo, svaku informaciju pro-

vjerite više puta, ne vjerujte u sve što vam se kaže.

Sve što je dugo odlagano, sada je pravo vrijeme da se riješi. Uz retrogradnog Marsa u znaku Vodolije, u ovom periodu ćete opet stupiti u kontakt sa ljudima iz prošlosti, pa će sve nedorečeno doći na red.

Oni na koje ovaj tranzit neće mnogo uticati su oni koji su rođeni sa retrogradnim Merkurom (koji u svojoj natalnoj karti imaju ovu postavku ). Oni sa izvrnutim umom žive cijeli život. Šalu na stranu, neko od njih će započeti novi posao ili krenuti na put.

Ne zaboravimo da je ovo Merkur u Lavu koji traži aplauze i pažnju. Ko visoko leti, nisko pada, a posebno onaj ko nije dorastao visinama. Ne precjenjujte svoje mogućnosti, jer biste se poput Ikara mogli sunovratiti. Ipak, uspenje će doživjeti svi oni koji su mnogo vremena i truda uložili u nešto što konačno prezentuju javnosti.

Dobiće gromoglasan aplauz.

Ako lijepe riječi upućene biljkama pomažu njihovom rastu, zamislite šta sve lijepe riječi upućene ljudima mogu učiniti!

DOO Sava Car Podgorica raspisuje OGLAS za prijem u radni odnos KONTROLORA NA LINIJI TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA – 2 izvršioca I ŠEFA TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA – 1 izvršilac Sa mjestom rada u Podgorici Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme, uz obavezan probni rad.

Zainteresovani kandidati moraju ispunjavati sljedeće uslove:  Stečena srednja stručna sprema - Saobraćajni ili mašinski tehničar – 240 kredita CSPK - Automehaničar – 240 kredita CSPK

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com.

 Posjedovanje licence za rad na tehničkom pregledu  Poznavanje rada na računaru  Položen vozački ispit (B kategorija) Svoju biografiju možete dostaviti lično ili putem pošte na adresu Dr Vukašina Markovića 184, Podgorica ili slanjem na e-mail posaosavacar@sava.co.me Rok za dostavljanje prijava je 10 dana od dana objavljivanja oglasa.

Na intervju će biti pozvani samo kandidati koji ispunjavaju sve navedene uslove.

DOO SAVA CAR PODGORICA

58

ZAPOŠLJAVANJE

Petak, Subota i nedjelja, 13, 14. i 15. 7. 2018.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu I da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti

✆

PODGORICA

020/406-800, 020/406-801

CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM PODGORICA Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 18 Tel.: 067-636-727,020-414-765 Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČAR/KA ZA GRAĐEVINSKO ODRŽAVANJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Građevinski tehničar (IV SSS) IV stepen, sa radnim iskustvom od 36 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -radno iskustvo u struci i otežani uslovi rada 2. INŽENJER/KA ZA ODRŽAVANJE TRAFOSTANICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Vozački ispit za “B” kategoriju, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -otežani uslovi rada 3. OPERATOR/KA PRENOSNOG SISTEMA, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana

DODING DOO Adresa: MAJEVIČKA 18 Tel.: 020-262-277 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI RADNIK/CA U STOLARSKOM POGONU, 2 izvršioca, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

ČELEBIĆ DOO Adresa: KRALJA NIKOLE 27 Tel.: 020-444-412,068-271-798 Oglašava potrebu za:

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: * Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore * Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), * Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta * Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena pro-

1. RADNIK/CA NA GRADILIŠTU, 1 izvršilac, na određeno od 1 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

TELEVEX DOO Adresa: 4 JUL 109/7 Tel.: 020-624-956 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI RADNIK/CA U SLUŽBI TELEKOMUNIKACIJA, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

FARMEGRA DOO Adresa: KRITSKOG ODREDA 4/1 Tel.: 067-635-295 Oglašava potrebu za: 1. STRUČNI SARADNIK/CA ZA KLINIČKA ISPITIVANJA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS) VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -prijave slati na e-mail adresu:posao@farmegra.com

TABACCO SHOP DOO PODGORICA Adresa: CETINJSKI PUT B.B. Tel.: 020-260-730 Oglašava potrebu za: 1. KONTROLOR/KA, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SSS opšteg, tehničkog ili društvenog smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

MYWORLD DOO Adresa: ULICA SLOBODE 2- BIZNIS CENTAR HILTON Tel.: 020-219-910 Oglašava potrebu za:

sječna ocjena u toku školovanja) * Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). * Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da

1. MERCHANT MANAGER/KA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista VII1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

VODOVOD I KANALIZACIJA PODGORICA DOO Adresa: ZETSKIH VLADARA B.B. Tel.: 020-440-341 Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, bez radnog iskustva, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 7 dana Napomena: -elektro smjer 2. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, bez radnog iskustva, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 7 dana

GI GROUP OUTSOURCING DOO Adresa: UL.SERDARA JOLA PILETIĆA B.B. Tel.: 020-223-500 Oglašava potrebu za: 1. DEKLARANT/ICA ROBE U CONOPS ODJELJENJU, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

UNIVERZITET CRNE GORE ARHITEKTONSKI FAKULTET U PODGORICI Bul. Džordža Vašingtona bb.

Na osnovu člana 74. I 75. Zakona o visokom obrazovanju i člana 104. Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici raspisuje KONKURS I Za izbor saradnika/ce u nastavi na određeno vrijeme od jedne do tri godine, 1 izvršilac za oblast Arhitektonsko projektovanje na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici.

Uslovi: Visoko obrazovanje odgovara-

priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

jućeg studijskog programa-doktor nauka, student doktorskih ili magistarskih studija, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije potrebna.

Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore.

Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae (CV), - Uvjerenje o državljanstvu, - Fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, veđ ovjerebnu kopiju biometrijske lične karte), - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa podnose se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Arhitektonski fakultet u Podgorici, Bulevar Džordža Vašingtona bb, 81000 Podgorica.

Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

Kontakt podaci poslodavca Telefon: 020 269 262 Faks: 020 269 317 E-mail: arhitektura@ac.me

UNIVERZITET CRNE GORE ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET u Podgorici Džordža Vašingtona bb, 81000 Podgorica Tel: 020/245-839 raspisuje OGLAS I Za izbor istraživača/ice za rad na projektu ‘6TiSCH Open Data Action’ (SODA) na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, na odredjeno vrijeme od 12 mjeseci, 1 izvršilac.

Uslovi: Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrdjenih Zakonom o radu, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove: da je stekao doktorat nauka u oblasti informatike, da posjeduje iskustvo u radu sa 6TiSCH mrežama i evaluacijom performansi bežičnih mreža,

Petak, Subota i nedjelja, 13, 14. i 15. 7. 2018. iskustvo na istraživačkim projektima iz oblasti softverskog testiranja, da ima objavljene naučne radove u relevantnim medjunarodnim časopisima. Odlično poznavanje programskih jezika Python, C/C++, kao i engleskog jezika, je neophodno.

II Za izbor softver inženjera/ke za rad na projektu ‘6TiSCH Open Data Action’ (SODA) na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, na odredjeno vrijeme od 12 mjeseci, 1 izvršilac.

Uslovi: Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrdjenih Zakonom o radu, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove: da je stekao diplomu Spec. Sci u oblasti elektrotehnike i računarskih nauka, da posjeduje iskustvo u radu na istraživačkim projektima iz oblasti info-komunikacionih tehnologija, iskustvo u radu na razvoju web sistema kao “full-stack” programer i odlično poznavanje web tehnologija Laravel i Vue.js, odlično poznavanje rada sa relacionim bazama podataka. Poznavanje engleskog jezika i JAVA programskog jezika je neophodno, dok je poželjno i poznavanje programskih jezika Python i C/C++.

Prijave na oglas sa dokazima o ispunjavanju uslova oglasa podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu: Elektrotehnički fakultet Podgorica, Džordža Vašingtona bb, 81000 Podgorica.

JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 6 Tel.: 020-481-905 Oglašava potrebu za: 1. VISOKA MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKA SESTRA ZA RAD U TIMU IZABRANOG DOKTORA ZA ODRASLE, 4 izvršioca, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Medicinska sestra IV stepen, Bachelor primjenjenih studija visoke medicinske škole VII-1 stepen, Bachelor primjenjenih studija Visoke škole sestrinstva VII-1 stepen, položen stručni pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -probni rad 3 mjeseca; -potrebna dokumentacija:ovjerene fotokopije Diplome/Uvjerenja o završenom nivou/vrsti obrazovanja,lične karte,Uvjerenja o položenom stručnom,ljekarsko uvjerenje.

-svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR MALESIJA Adresa: TUZI B.B. Tel.: 020-875-143 Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNO-TEHNIČKI SEKRETAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

DANILOVGRAD

✆✆ 020/812-864

“SANITACIJA” DOO SPUŽ Adresa: SPUŽ BB Tel.: 068/739-334; 068/439-751 Oglašava potrebu za: 1. ZASTITAR BILJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno

Uslovi: Stepen bachelor - biljna proizvodnja VII-1 stepen, Stepen specijaliste - Zaštita bilja VII-1 stepen, Stepen magistra – Zaštita bilja VII-2 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 10 dana

CETINJE

✆✆ 041/236-064, 041/236-065 JADRAN LINE DOO Adresa: Humci 48 Tel.: 068-744-448 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ AUTOBUSA U MEĐUNARODNOM SAOBRAĆAJU, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Vozač autobusa IV stepen, sa radnim iskustvom od 24 mjeseci, Vozački ispit za “D” kategoriju, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI CETINJE Adresa: BAJOVA 5 Tel.: 041-231-460 Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi od 11.07.2018 godine, za radno mjesto: Saradnik/ca u nastavi za oblast Scenario. Ispravka se vrši u dijelu ZANIMANJA i glasi: Master dramski i audiovizuelni umjetnik. Sve ostalo u oglasu ostaje isto.

BAR

✆✆ 030/313-048

SEKERUŠ MIRJANA KOJA OBAVLJA PRIVREDNU DJELATNOST ŠTAND “MARGO” BAR Adresa: DOBRA VODA BB Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 2 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

‘’LUKA BAR’’ AD Adresa: OBALA 13 JULA b.b.

Tel.: 030/300-467 Oglašava potrebu za: 1. ČISTAČICA, 1 izvršilac, na određeno od 2 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsen 4 razred) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 2 dana

DOO CD.M Adresa: RISTA LEKIĆA BB Tel.: 030/311-626 Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

DOO VTN-ELEKTRO Adresa: ILINO BB Tel.: 069/549-772 Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI RADNIK/ICA, 1 izvršilac, invalid od 3 mjeseci, radno vrijeme puno

ZAPOŠLJAVANJE

Uslovi: SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

DOO IMI Adresa: M.BOŠKOVIĆA BR.H-7 Tel.: 068/810-535 Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/ICA KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 30 dana

DOO GI GROUP OUTSOURCING Adresa: ul. SERDARA JOLA PILETIĆA bb PODGORICA Tel.: 020/223-500 Oglašava potrebu za: 1. AGENT/ICA DIREKTNE PRODAJE, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 2. VOĐA SEKTORA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

DOO’’VODOVOD I KANALIZACIJA’’ Adresa: BRANKA ČALOVIĆA BR.13 Tel.: 030/312-938 Oglašava potrebu za: 1. ELEKTROTEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Elektromehaničar (III SSS i KV) III stepen, Elektrotehničar energetike (IV SSS) IV stepen, Elektroenergetičar specijalista (V SSS i VKV) V stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prijave na oglas sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se na adresu: DOO “Vodovod i kanalizacije” Bar,Ul.B Čalovića 13,Službi administracije.

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA OPŠTINE BAR I ULCINJ Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE B.B. BAR Tel.: 030/303-492 Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA-PRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Bachelor prava VII-1 stepen, bez radnog iskustva Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

DOO HEMINGWAY COMPANY Adresa: ŠUŠANJ BB Tel.: 030/311-626 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno od 2 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

DOO MINA DE ORO Adresa: MAKEDONSKA A-2/25 Tel.: 069/660-841 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 2. POMOĆNI RADNIK/ICA, 2 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan 3. ŠANKR/ICA, 2 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

DOO ARMAN MONTENEGRO Adresa: ŠUŠANJ BB Tel.: 030/311-626 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ICA, 2 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SSS opšteg smjera IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

59

PZU DR ZEJNILOVIĆ Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA BR 14 Tel.: 068/140-366 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Medicinska sestra IV stepen, sa radnim iskustvom, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: Potrebno radno iskustvo 5 godina 069/358-577

✆✆

BUDVA

033/402-556

DOO KOMUNALNO BUDVA Adresa: TRG SUNCA 1 Tel.: 033/452-512,452-562 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT ZA ADMINISTRATIVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

2. REFERENT ZA INVESTICIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: VŠS VI-1 stepen, VSS VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, Poznavanje rada na računaru, provjera radnihsposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

3. SLUŽBA ZA JAVNE NABAVKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: VSS VII-1 stepen, sa radnim

60

ZAPOŠLJAVANJE

iskustvom od 12 mjeseci, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

4. ADMINISTRATIVNI RADNIK U RJ JAVNA RASVJETA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

5. AUTOELEKTRIČAR, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Autoelektričar III stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, Vozački ispit za “C” kategoriju, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

6. POSLOVOĐA U ČISTOĆI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, Vozački ispit za “C” kategoriju, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

7. INKASANT, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

8. REFERENT ZA SAOBRAĆAJ, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, Vozački ispit za “C” kategoriju, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

ULCINJ

✆✆ 030/412-213

DOO GRAĐACOMERC Adresa: BUL. BRATSTVA JEDINSTVA B.B Tel.: 413-330 Oglašava potrebu za: 1. POM.RADNIK/CA U TRGOVINI, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) III stepen, bez obzira na radno iskustvo Trajanje oglasa: 1 dan

DOO REAL ESTATE & CO Adresa: 26 NOVEMBAR B.B. Tel.: 421-457, 421-612 Oglašava potrebu za: 1. SOBARICA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Sobarica II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac

Petak, Subota i nedjelja, 13, 14. i 15. 7. 2018.

Trajanje oglasa: 8 dana

JP VODOVOD I KANALIZACIJA ULCINJ Adresa: MAJKE TEREZE BB Tel.: 030-425-004 Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA PREDUZEĆA, 1 izvršilac, na određeno od 48 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) VII-1 stepen, Diplomirani ekonomista VII-1 stepen, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 36 mjeseci Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Osim pomenutih uslova treba da ima radne ,stručne i organizatorske sposobnosti i da se protiv kandidata ne vodi istraga.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom slati na adresu JP”Vodovod i kanalizacija “ Ulcinj -ul.Majka Tereza bb.,sa naznakom “konkurs za direktora”

JP “KOMUNALNE DJELATNOSTI” ULCINJ Adresa: MAJKE TEREZE BB Tel.: 030-425-003 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ČIŠĆENJU JAVNIH POVRŠINA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) I stepen, bez obzira na radno iskustvo Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: shodno Programu “neka bude čisto” 2. RADNIK ČISTOĆE-METLAR /KA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) I stepen, bez obzira na radno iskustvo Trajanje oglasa: 1 dan

✆✆

HERCEG NOVI

031/323-711

OPŠTINA H.NOVI - KABINET PREDSJEDNIKA OPŠTINE ZA SLUŽBU KOMUNALNE POLICIJE I INSPEKCIJSKOG NADZORA Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI Tel.: 031/321-052 Oglašava potrebu za: 1. KOMUNALNI/A INSPEKTOR/KA III, 1 izvršilac, na određeno od 84 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: VSS VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Posebni uslovi: VSS-VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja (240 CSPK), 1 godina radnog iskustva, položen stručni ispit za rad u državnim organima, poznavanje rada na računaru.

Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV, -Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), -Fotokopija lične karte, -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci), -Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, -Uvjerenje nadležnog Suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (ne stari-

je od 6 mjeseci), -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, -Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži,.

Potvrda o poznavanju rada na računaru.

Sva dokumentacija mora biti dostavljena u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, ne starije od 6 mjeseci.

Vrši se izmjena oglasa, oglašenog 22.06.2018.g. za radno mjesto komunalni/a ispektor/ka III. Izmjena se odnosi na dužinu trajanja radnog odnosa, umjesto 12 mjeseci dužina trajanja radnog odnosa je 7 godina (84 mjeseca). Ostali uslovi ostaju neizmijenjeni.

INSTITUT DR. SIMO MILOŠEVIĆ AD Adresa: SAVA ILIĆA 5, IGALO Tel.: 031/659-019 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/ICA NA TRANSPORTU I DISTRIBUCIJI BLATA, 1 izvršilac, sezonski rad od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana

TIMICOM DOO Adresa: SUTORINA BB, IGALO Tel.: 031/670-077, 031/670-107 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Magacioner III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

SBS MARKOVIĆ DOO Adresa: BRAĆE PEDIŠIĆA 35, MELJINE Tel.: 031/347-048, 068/030-136 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A UGOSTITELJ/KA, 1 izvršilac, sezonski rad od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. PRIPREMAČ/ICA PICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Pripremač pica II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

JEDINICA DAMJANOVIĆ DOO Adresa: OBALA 40, BAOŠIĆI Tel.: 031/674-521, 063-200-020 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/NA ŠANKER/KA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Ugostiteljsko - turistički manipulant I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

ARICOM DOO Adresa: X HERCEGOVAČKE 27 Tel.: 067-030-067 Oglašava potrebu za: 1. TOČILAC/TELJKA GORIVA, 1 izvršilac, sezonski rad od 2 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Prodavac naftnih derivata i gasa IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana

DESTIZ DOO Adresa: BRAĆE GRAKALIĆA 7 Tel.: 031/350-305, 069/666-266 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Pomoćni kuvar II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

ROLE INŽENJERING II DOO Adresa: 29.DECEMBAR BR.16, HERCEG NOVI Tel.: 031/321-594, 031/350-893 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A GRAĐEVINSKI/A RADNIK/ICA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Građevinski manipulant I stepen, bez obzira na radno iskustvo Trajanje oglasa: 1 dan

PIZZAROTTI MONTENEGRO DOO Adresa: PRIZRENSKA 19 IGALO H.NOVI Tel.: 031/340-632 Oglašava potrebu za: 1. GEOMETAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Geometar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

OPORTUNITET DOO Adresa: SAVA ILIĆA 20 Tel.: 068/776-585 Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Kuvar jednostavnih jela III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

M&M CONSTRUCTIONS DOO Adresa: BAJKOVINA BB Tel.: 068/723-673 Oglašava potrebu za: 1. ZIDAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad od 1 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Zidar III stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

LAZURE MONTENEGRO DOO Adresa: BRAĆE PEDEŠIĆA BB Tel.: 069/232-104, 031/348-049 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A UGOSTITELJ/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Konobar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

“BAN COMPANY” DOO Adresa: UL. NIKOLE LJUBIBRATIĆA BR.72 Tel.: 067/422-222, 067/850-477 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/NA UGOSTITELJ/KA, 1 izvršilac, sezonski rad od 6 mjeseci, radno vrijeme puno

Petak, Subota i nedjelja, 13, 14. i 15. 7. 2018.

Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. POMOĆNI/A UGOSTITELJ/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

2. PEDIJATRIJSKA SESTRA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Pedijatrijska sestra IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

DESK YAPI TAAHHUT SANAYI VE TICARET ANONIM SIRKETI

Adresa: PARK SLOBODE 1, KOTOR Tel.: 032/325-573 Obnavlja potrebu za: 1. RADNIK/CA NA KONTROLI KORIŠĆENJA PRIVREDNIH VEZOVA I NAPLATU NAKNADE ZA UKRCAJ PUTNIKA, 1 izvršilac, privremeni i povremeni poslovi od 4 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, bez obzira na radno iskustvo, Poznavanje engleskog jezika, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Priložiti:potvrdu da lice nije osuđivano;ljekarsko uvjerenje;dokaz o CG državljanstvu;dokaz o stručnoj spremi.

Adresa: PRIZRENSKA 19, IGALO Tel.: 067-493-203, 067-542-513 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/NA ELEKTOMONTER/KA, 4 izvršioca, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni - priučeni elektromonter (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. DIPL. INŽENJER/KA ELEKTROTEHNIKE, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 99 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 3. BRAVAR/KA, 1 izvršilac, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Univerzalni bravar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 4. SERVISNI/A MEHANIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Servisni mašinski mehaničar IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

ČISTOĆA DOO Adresa: I BOKEŠKE BRIGADE BB, HERCEG NOVI Tel.: 031/345-755 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA KAMIONA, 3 izvršioca, sezonski rad od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Vozač teretnjaka III stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 3 dana

MELJINE PZU OPŠTA BOLNICA Adresa: BRAĆE GRAKALIĆA 94-100, MELJINE Tel.: 031/640-976 Oglašava potrebu za: 1. ŠEF/ICA PRAVNE SLUŽBE, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 24 mjeseci, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

“BIMEDICA PLUS” ZU SPECIJALISTIČKA AMBULANTA IZ PEDIJATRIJE Adresa: X HERCEGOVAČKE BRIGADE BR.4 Tel.: 068/222-889, 068/825-601 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Medicinska sestra IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 8 dana

KOTOR

✆✆ 032/325-732

LUKA KOTOR AD

✆✆

TIVAT

032/674-585

ADRIATIC MARINAS DOO Adresa: OBALA BB- TIVAT Tel.: 032/674-660, 660-701 Oglašava potrebu za: 1. KOORDINATOR/KA , 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: VSS VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: Koordinator/ka za poslove pejzažne arhitekture

PLATINIUM GROUP DOO Adresa: Njegoševa br.8 Tel.: 067/883-737;067/301-539 Oglašava potrebu za: 1. HOSTESA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 2. POMOĆNI/A KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Pomoćni PTT radnik (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan 3. POMOĆNI/A KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Pomoćni PTT radnik (II SSS i PK) II stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

DOM ZDRAVLJA TIVAT JU Adresa: PARK BB- TIVAT Tel.: 032/671-242, 032/671-982 Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI DOKTOR ZA DJECU, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

ZAPOŠLJAVANJE

PLAV

✆✆ 051/255-060

ZU APOTEKE CRNE GORE MONTEFARM PODGORICA Adresa: LJUBLJANSKA B.B. Tel.: 020-405-920 Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI FARMACEUT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno od 6 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 9 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prijavu sa dokazima o ispunjavanju opštih i posebnih uslova dostaviti na adresu Ljubljanska, b.b. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati, za potrebe apoteke “Gusinje”.

ANDRIJEVICA

✆✆ 051/230-660

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: UL, VAKA ĐUROVIĆA B.B. PODGORICA Tel.: 020 226 081 Vrši ispravku oglasa objavljenog 11/07/2018 godine, za radon mjesto DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno od 1 mjeseci, radno vrijeme puno. Ispravka se odnosi na dužinu trajanja oglasa i glasi, oglas važi 8 dana, a ne 2 dana kako je greškom bilo objavljeno. Sve ostalo u oglasu ostaje isto.

BIJELO POLJE

✆✆ 050/432-422

JU CENTAR ZA DJECU I MLADE SA SMETNJAMA U RAZVOJU “TISA” Adresa: Ul. Medanovići Tel.: 050/ 486-248 Oglašava potrebu za: 1. FIZIOTERAPEUT/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Fizioterapeut VI-1 stepen, Bachelor primjenjene fizioterapije VII1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad 6 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Posebni uslovi: -VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja- Fakultet primijenjene fizioterapije - 1 godina radnog iskustva SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI. Uz traženu dokumentaciju potrebno je dostaviti CV, ovjerenu fotokopiju lične karte i ovjerenu diplomu.

2. SARADNIK/CA NA USLUGAMA U USTANOVI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: VŠS VI-1 stepen, VSS VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Posebni uslovi: -VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja- Fakultet društvenih nauka - 1 godina radnog iskustva SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI. Uz traženu dokumentaciju potrebno

61

je dostaviti CV, ovjerenu fotokopiju lične karte i ovjerenu diplomu.

3. NEGOVATELJ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 6 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 6 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Posebni uslovi: -III ili IV nivo kvalifikacija obrazovanja - 6 mjeseci radnog iskustva SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI. Uz traženu dokumentaciju potrebno je dostaviti CV, ovjerenu fotokopiju lične karte i ovjerenu diplomu.

✆✆

NIKŠIĆ

040/214-162

JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ Adresa: NIKCA OD ROVINA BB Tel.: 040/231-111 objavljuje oglas Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 1 godine: 1. DOKTOR MEDICINE -2 izvršioca; Uslovi koje kandidati treba da ispunjavju: Visoko obrazovanje u obimu od 360 (CSPK) kredita, VII 1 nivo kvalif.obrazovanja - Medicinski fakultet (doktor medicine). Položen stručni ispit. Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena.

Kandidati su uz molbu dužni da prilože dokaz o stručnoj spremi (Diplomu o završenom medicinskom fakultetu, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori);, licencu za rad, kopiju biometrijske lične karte, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje.

2. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR-PEDIJATRIJSKI SMJER, ZA RAD NA ODJELJENJU PEDIJATRIJE-1 IZVRŠILAC; Uslovi koje kandidati treba da ispunjavju su : Srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita, IV nivo kvalifikacije obrazovanja. Medicinska škola-pedijatrijski smjer. Položeni stručni ispit, bez obzira na radno iskustvo. Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena.

Kandidati su uz molbu dužni da prilože dokaz o stručnoj spremi, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, kopiju biometrijske lične karte, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje.

3. RUKOVODILAC PARNIH KOTLOVALOŽAČ , 1 izvršilac Uslovi koje kandidati treba da ispunjavju su : srednje stručno obrazovanje u obimu od 180 ili 240 (CSPK)kredita, III ili IV nivo kvalifikacije obrazovanja ili KV,VKV . Položeni stručni ispit za rukovanje kotlovskim postrojenjima, bez obzira na radno iskustvo. Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena.

Kandidati su uz molbu dužni da prilože: dokaz o stručnoj spremi, uvjerenje o položenom stručnom ispitu radne osposobljenosti za rukovanje kotlovskim postrojenjima , kopiju biometrijske lične karte, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje.

Svi dokumenti se dostavljaju u originalu ili ovjernoj kopiji.

Prijave sa dokazima slati na adresu JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb., Nikšić, u roku od 8 dana od dana objave.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

petak,

62

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni kuvar, pica majstor, pomoćni pica majstor sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na telefon 067/613-707

U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem stambeno-poslovne prostore od 15m2 do 40m2 Uknjiženi 1/1 i prenosivi na kupca.

069/030-426; 069/364-806

USLUGE

APARATI/OPREMA

KUĆE/STANOVI Izdajem lux opremljen jednosoban stan u City kvartu. Tel. 067/591-950

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 70 kvadrata 29 km od Nikšića. Donja Brezna, selo BajovoPolje! Povoljno!

Tel.067/898-614

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Mali oglasi do 20 riječi - 1 dan 1 €

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Tel.069/019-698, 067/455-713

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

3 DOBIJAŠ 5 PLATIŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Telefon 069/020-997, 067/172-598

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

63 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Po š t o v a n i k o r i s n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

66

SPORT

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

Foto: Facebook

BUDUĆNOST NAKON PORAZA OD TRENČINA ŠANSE ZA PROL

Roganović i Miličković na jučerašnjem meču

EVROPA NE PRA TOLIKO PROMA

REMI TITOGRADA NA FARSKIM OSTRVIMA

Hence činio čuda, odluka u Podgorici Terenska inicijativa tokom cijelog duela, veliki broj promašenih šansi i na kraju remi - fudbaleri OFK Titograda nijesu uspjeli da probiju defanzivni blok ekipe B36, pa će odluka pasti u revanšu za nedjelju dana u Podgorici. Sinoć u Toršavnu, na Gundadalur stadionu, u prvom kolu kvalfikacija Lige Evrope - 0:0.

Izabranici Aleksandra Miljenovića su protiv predstavnika Farskih ostrva dominirali od početka do kraja, stvarali šanse, ali je nezaustavljiv bio golman domaćina Roj Merk Hence.

Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo šansi, Zoran Petrović i drugovi su krenuli po gol koji bi ih pogurao ka drugoj rundi kvalifikacije. Podgoričani su za tri minuta (od 65. do 68.) stvorili čak tri velike šanse, ali Pjeter Ljuljđuraj, Marko Roganović i Vasko Kalezić nijesu uspjeli da zatresu mrežu. Činilo se u tim trenucima da je samo pitanje minuta kada će naš predstavnik promijeniti rezultat na semaforu, ali je nevjerovatni 18-godišnji čuvar mreže B36 bio na visini zadatka.

Ljuljđuraj je sjajno šutirao u 72. minutu, ali je ostalo 0:0.

DA LI STE ZNALI? Da Mladost nije primila gol na posljednje četiri gostujuće utakmice u Evropi, uz pet postignutih.

B36 TORŠAVN (4-2-3-1)

OFK TITOGRAD (4-3-3)

0 0

Hence Samuelsen Petersen Fero Melemgard Jakobsen Nilsen Olsen Kislevič Magnuson (od 69’ Hajnesen) Sag Trener: Jakub Borg

Ljuljanović Roganović Ojdanić Radulović Novović Miličković Nikolić Ljuljđuraj Petrović (od 62’ Pavlović) Jovanović (od 71’ Raičević) Kalezić Trener: Aleksandar Miljenović

TORŠAVN - Stadion: Gundadalur.

Gledalaca: 1.500. Sudija: Aleksandrs Anufrijevs (Litvanija). Pomoćnici: Valdis Koritko i Denis Ševčenko (Litvanija).

Do kraja duela OFK Titograd je pokušavao, imao još nekoliko prilika, ali se rezultat nije mijenjao.

“U većem dijelu utakmice bili smo konkretnija ekipa. Imali smo svoje prilike, ali ipak nismo postigli gol.

Nadamo se da ćemo u revanšu bolje koristiti prilike i opravdati ulogu favorita”, rekao je nakon meča Ljuljđuraj.

Aleksandar Miljenović može biti zadovoljan urađenim u prvom duelu protiv slabašnog protivnika, ali realizacija se do revanša mora popraviti kako bi “romantičari” zakazali dvomeč sa Bešiktašem...

A.K.

Miljan Vlaisavljević se nije naigrao u duelima sa Nigerijcem Jemom

T

ri zicera (Sekulić, Ivanović i Perović), stativa Ivanovića, dobar pokušaj Mijića i super šansa mladog Vukčevića. Budućnost je stvorila najviše velikih prilika od kada igra evro kupove, sve ih prokockala, a slovački Trenčin naravno - kako to i rade evropski timovi - sve debelo naplatio i imaće ogroman kapital pred revanš.

Slovaci su, može se reći kada se analizira kompletan meč, čak i rutinski osvojili Podgoricu, izigrali se, često krili loptu u pojedinim trenucima razbijenoj plavoj družini - u praksi pokazali razliku između taktički i tehnički spremne i nespremne ekipe. Iako je Trenčin daleko od nekog ozbiljnog evropskog nivoa. A možete da zamislite gdje je onda Budućnost.

“Protivnik je izuzetno ozbiljan tim, pun kvalitetnih stra-

Trenčin je daleko od ozbiljnog evropskog kluba, pokazale su to brojne šanse koje je stvorila Budućnost. Isto kao što je i Budućnost daleko od bilo kakve pozitivne evropske priče kada od takvog Trenčina gubi glatko 2:0. naca, kaznio je sve naše promašaje, a bilo ih je zaista mnogo. To ne smije da nam se dešava”, rekao je nakon meča

Zoran Govedarica, trener plavih.

Plavi su od starta, što se tiče posjeda, bili u podređenom položaju, gosti su diktirali ritam i preko prebrzih, neuhvatljivih Zubairua i Azanga stvarali ogromne probleme odbrani Podgoričana. I dok se Budućnost orijentisala na kontranapade i suvu klasu Igora Ivanovića, Slovaci su počeli ozblijno da prijete. Na super šansu Lovrensa (odbranio Mijatović), promašejm je odgovorio Vukčević, da bi uslijedio blic-krig gostiju. Za dva minuta - dva gola. Ljevica Čatakovića u stilu Hamesa Rodrigeza (ni dva golmana to ne brane), pa gol iz gužve igrača čuvenog prezimena - Man-

Neredi na Zapadu, suzavac i bježanija iz sektora F Prije početka meča manji obračun Varvara sa policijom na Trgu Argentina, a na stadionu nešto veća frka nakon drugog gola Trenčina. Dio navijača Budućnosti smještenih u dnu sektora F tražio je

obračun sa obezbjeđenjem, brzo je stigla policija i kada se činilo da je situacija mirna - počela je bježanija. Jedan od policajaca u želji da smiri najratobornije pristalice upotrijebio je suzavac (biber

sprej) koji se raširio na sektore F i E koji su brzo ispražnjeni, pa je u jednom trenutku bilo i panike.

Za vinovnike incidenta meč je bio završen, policija ih je brzo udaljila sa stadiona.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14, I 15. 7. 2018.

LAZ SVELA NA MINIMUM

AŠTA AŠAJA

RUDAR (4-3-3)

Čataković 27’, Mance 30’ Šemrinec Jem Šulek Lorens (od 84’ Van Arnhem) Žulijen Čataković El Mahdui Zubairu Sligers Mance (od 59’ Umeh) Azango Trener: Rikardo Moniz

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 4.000. Sudije: Mete Kalkavan (Turska). Pomoćnici: Čejhun Sesigezel (Turska), Esat Sančaktar (Turska).

cea i evropska priča plavih počela je da liči na one na koje smo godinama navikli. Meč je praktično tu zaključan, iako su plavi mogli (i morali) makar do jednog gola. I to do odmora. Sekulić je loše reagovao u duelu jedan na jedan sa golmanom Šemrinecom, a Ivanović promašio nemoguće. Sa dva metra je prebacio otvoren gol.

Kada je isti igrač, svojom ljevicom uzdrmao stativu na otvaranju drugog dijela, bilo je jasno da Budućnost jednostavno - sudbina je tako htjela - neće postići gol na premijeri pod Goricom. Gosti su imali sigurno nekih 80% loptu u posjedu tokom kompletnog drugog poluvremena, diktirali ritam, a da su ubacili u brzinu više vjerovatno su mogli dodatno da kazne propuste u defanzivi plavih...

Nisu, međutim, imali previše ambicija, na kraju su mogli biti kažnjeni da je Perović, nakon što je sebi lijepo stvorio prostor, bolje šutirao...

“Zašto da ne pokušamo da prođemo dalje? Mislim da smo na dobrom putu što se igre tiče, moramo, međutim, popraviti realizaciju”, istakao je Govedarica. Šanse su, međutim, realno - minimalne.

M.A.

PARTIZAN (4-4-2)

0 3

Jevtović 44’ (p), Suma 50’, Gomeš 57’

Radović Sekulić Mitrović Pešukić Živković Sopo Golubović (od 74’ Macanović) Kuč (od 61’ Vuković) Bošnjak Zečević Đalović (od 74’ Janketić) Trener: Vuko Bogavac

TRENČIN (4-3-3)

0 2

Mijatović Đurišić Milić Adžić Tučević Mirković Mijić (od 87’ Bakić) Vukčević (od 48’ Roganović) Ivanović Vlaisavljević Sekulić (od 79’ Perović) Trener: Zoran Govedarica

Golubović napada Sumu na sinoćnjem duelu u Nikšiću

Foto: partizan.rs

BUDUĆNOST (4-3-2-1)

67

SPORT

Stojković Valijente (od 77’ Miletić) Marković Enake Šehović Jevtović (od 72’ Janković) Zdjelar Pantić Suma Nikolić (od 64’ Kosović) Rikardo Trener: Miroslav Đukić

NIKŠIĆ - Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 4.000. Sudija: Stjuart Etvel (Engleska). Pomoćnici: Hari Lenard i Danijel Ričard Kuk (Engleska).

LIGA EVROPE, 1. KOLO KVALIFIKACIJA RUDAR BEZ ŠANSI PORED BISTRICE

PARTIZAN PROTUNJAO KROZ “SVOJ” NIKŠIĆ Obično je domaći teren prednost, osim kada se radi praktično o većini crnogorskih timova. Rudar je u Nikšiću dočekao Partizan u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope i u atmosferi kao da se igra u beogradskoj Humskoj 1 nije imao šansi - 3:0 za crno-bijele. Pitanje oko toga ko nastavlja evropske avanture tako je riješeno već sinoć.

“Partizan je bio bolji i zasluženo je pobijedio, a možda je mogao i ubjedljivije. Ipak, moram da budem zadovoljan kako je moja ekipa odigrala prvo poluvrijeme. Svjesno smo prepustili inicijativu, stali u blok i sve je to dobro funkcionisalo do finiša prvog dijela, kada smo napravili dvije kardinalne greške”, rekao je trener Rudara Vuko Bogavac.

“Upozorio sam igrače na poluvremenu da ne smijemo da pravimo individualne greške u opasnoj zoni, a mi smo ih upravo tu napravili i Partizan ih je iskoristio i lagano utakmicu priveo kraju. Nama ostaje da

Crnogorci u 1. kolu kvalifikacija

Ventspils našeg stručnjaka Dejana Vukićevića razbio je Luftetari iz Albanije sa 5:0.

Bojan Kaljević (Balzan) postiga gol u pobjedi od 4:1 nad Kešlom.

Miloš Bakrač (Željezničar) slavio u gostima sa 2:0 nad Narvom.

Vukan Savićević (Slovan) pobjeda ovog tima u gostima

MIROSLAV ĐUKIĆ Veoma sam zadovoljan, jer nije lako pobijediti u Evropi, pogotovo u gostima. Pokazali smo čvrstinu i ozbiljnost svih 90 minuta. Rezultat govori da je bilo lako, ali nije bilo nimalo. Tek kada smo otvorili utakmicu golom bilo je lakše. Protivnik nam je prepustio inicijativu, ali iz nje nismo uspjeli da stvorimo veliki broj šansi

protiv Milsamija (4:2).

Bojan Sanković (Ujpešt) poraz od Nefčija u gostima 3:1.

Milan Vušurović (Riga) - poraz od CSKA 1:0.

Andrija Vukčević (Spartak) remi na svom terenu protiv Korelajna - 1:1.

Petar Grbić (Radnički Niš) lagana pobjeda Nišlija nad Gzirom 4:0. odigramo revanš u Beogradu i da se pripremimo za prvenstvo Crne Gore.”

Pljevljaci su se držali samo četrdesetak minuta, u tom periodu bili nešto i opasniji, ali je ih je onda sasjekao naivan penal koji je skrivio Radule Živković. Siguran sa bijele tačke za Partizan bio je Marko Jevtović.

Priču oko pobjednika u ovom meču Partizan je riješio već početkom nastavka - Sejduba Suma je u 50. pogodio za 2:0, a sedam minuta kasnije tačku na ovaj duel stavio je Rikardo Gomeš.

VUKO BOGAVAC

Partizan je bio bolji i zasluženo je pobijedio, a možda je mogao i ubjedljivije. Ipak, moram da budem zadovoljan kako je moja ekipa odigrala prvo poluvrijeme. Svjesno smo prepustili inicijativu, stali u blok i sve je to dobro funkcionisalo do finiša prvog dijela, kada smo napravili dvije kardinalne greške U drugom poluvremenu u ekipi Partizana igrali su i naši reprezentativci Nebojša Kosović i Marko Janković, a vicešampion Srbije sa “pola gasa” je nastavio da dominira terenom i rutinski je meč priveo kraju.

Rudar se tako praktično već oprostio od Evrope, ali će u revanšu morati mnogo bolje inače bi na nekadašnjem stadionu JNA moga da doživi katastrofu. K.B.

68

SPORT

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

RUSIJA 2018

VJEROVALI ILI NE

Inter od 1982. godine u finalu svakog Svjetskog prvenstva do danas ima makar jednog predstavnika. Bergomi i Oriali (Italija) igrali su 1982, Rumenige (Zapadna Njemačka), 1986, Breme, Klinsman i Mateus (Zapadna Njemačka) 1990, Đorkaef (Francuska) i Ronaldo (Brazil) 1998, Ronaldo (Brazil) 2002, Materaci (Italija) 2006, Snajder (Holandija) 2010, Palasio (Argentina) 2014, a u Rusiji imaju u finalu dva Hrvata - Perišića i Brozovića.

FINALE SVJETSKOG PRVENSTVA: FRANCUSKA HRVATS

ZA VJEČNOST I BES ⌦ Aleksandar Popović

K

ucnuo je čas. Moskva sija, a Lužnjiki se nasmijano sprema za spektakl. Francuska ili Hrvatska? Grizman ili Mandžukić? Mbape ili Perišić? Pogba ili Modrić? Dešam ili Dalić?

Druga zlatna boginja ili prva u istorijski cijelog balkanskog fudbala? Odgovori nas čekaju u nedjelju od 17 sati.

Dvije reprezentacije 20 godina čekaju na novi veliki susret, sa mirisom vječnosti. Ali, krenimo od komšija. Ako ništa, zbog blizine. Ovo što je napravila Hrvatska u Rusiji jednostavno je čudesno. Cijeli svijet priča o “vatrenima”, koji su plasmanom u finale Svjetskog prvenstva nadmašili slavnu generaciju iz 1998, koja je na Mundijalu u Fran-

cuskoj osvojila bronzu. Ipak, ostao je dug Davora Šukera, Zvonimira Bobana, Roberta Prosinečkog i društva koji Luka Modrić, Mario Mandžukić, Ivan Rakitić i ostatak orkestra žele da vrate - sa kamatom. Francuzi su prije 20 godina pobijedili Hrvate preokretom (2:1) uz dva praktično slučajna gola Lilijana Turama (jedina dva u reprezen-

tativnoj karijeri) i srušili snove protivniku koji će se vođen osvetom probuditi u nedjelju.

“I prije prvenstva sam rekao da su Francuzi jedna od najboljih selekcija u Rusiji, što se i pokazalo kao tačno. Malo smo iscrpljeni poslije Engleske, ali imamo motiv do neba da postanemo šampioni svijeta i utakmicu ćemo dočekati maksimalno spremni. Jer, ovakva utakmica se igra jednom u životu. A mi želimo do titule, to je od starta bio cilj, samo smo išli korak po korak”, naglašava selektor i čudo-

Belgijanci i Englezi za čast Subota (16h) rezervisana je Belgiju i Englesku, koje će se sudariti u borbi za treće mjesto u Sankt Peterburgu i napraviti veliku uvertiru za finale. S obzirom da se radi o mladim ekipama pobjeda i bronza sigurno bi bili lijep poklon nakon odličnog prvenstva koje su odigrale. Dvije selekcije srele su se u tvorac Hrvatske Zlatko Dalić, od čijeg dolaska je krenula renesansa.

grupi, a slavili su 1:0 “crveni đavoli” prelijepim golom Adnana Januzaja, a predstavnici “gordog albiona” su nakon meča izjavljivali da su namjerno izgubili kako bi otišli u lakši dio žrijeba. Međutim, u subotu će motivi biti isti, podići se nakon bolnih poraza u polufinalu i trijumfom se oprostiti od Rusije.

Hrvatska je u Rusiji odigrala šest utakmica i nije doživjela nijedan poraz. Ostvarila je

71.

UTAKMICU U SEZONI ODIGRAĆE UKUPNO IVAN RAKITIĆ U FINALU. NIJEDAN DRUGI IGRAČ NIJE NASTUPIO U VIŠE MEČEVA OVE SEZONE.

TRADICIJA PROTIV HRVATSKE Francuska i Hrvatska do sada su pet puta igrali međusobno.

“Vatreni” nikada nisu pobijedili “trikolore”, uz tri poraza i dva remija. Od toga je najboljniji poraz bio u polufinalu Mundijala.

Međutim, ono što hrabri Hrvate jeste da nisu posljednja tri duela izgubili protiv Francuza.

1998. SP: Francuska - Hrvatska 2:1 1999. PR: Francuska - Hrvatska 3:0 2000. PR: Hrvatska - Francuska 0:2 2004. EP: Hrvatska - Francuska 2:2 2011. PR: Francuska - Hrvatska 0:0 2018. SP: Francuska - Hrvatska ???

SKA NEDJELJA, 17H RTCG 1 HD

SMRTNOST

ARGENTINAC NESTOR PITANA SUDIĆE FINALE MUNDIJALA. ON JE SUDIO HRVATSKOJ PROTIV DANSKE TE FRANCUSKOJ PROTIV URUGVAJA. MEČ ZA TREĆE MJESTO IZMEĐU BELGIJE I ENGLESKE SUDIĆE IRANAC ALIREZA FAGANI. sve tri pobjede u grupi (Nigerija 2:0, Argentina 3:0 i Island 2:1), nakon toga je u osmini pala Danska (1:1) nakon pe-

69

SPORT

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

nala (3:2), u četvrtfinalu domaćin (2:2) poslije penal ruleta (4:3), a u polufinalu je poslije produžetaka pala Engleska (2:1)...

“Didije Dešam je već kao igrač i kapiten osvojio Mundijal 1998, zato sam ja motivisaniji jer želim da doživim to zajedno sa svojim momcima. Dešam je legenda, njegova ekipa strašna, ali borićemo se za naš narod i čast”, obećava Dalić.

Na drugoj strani, upravo je Dešam bio vođa tima koji je prije 20 godina srušio hrvatske snove na Sen-Deniju...

“Sjećam se te utakmice, naravno. To nam je bio možda i najteži meč na prvenstvu. Bili smo u nokdaunu, ali smo preokrenuli zahvaljujući Turamu i izdržali sa igračem manje do kraja”, prisjeća se Dešam, pa okreće ploču na veliko finale...

“Od početka sam znao da je Hrvatska zapravo skriveni favorit jer ima fantastične igrače, zajedništvo, timski duh i nikad ne odustaje. Imaju puno samopouzdanja, baš kao i mi. Sigurno da nas čeka prava bitka vrijedna finala. Eto, izgubio sam finale Eura od Portugala, koje dan-danas ne mogu prežaliti, ali se nadam da će ovog puta biti drugačije”, naglašava Dešam, čija je reprezentacija u grupi pobijedila Australiju (2:1), Peru (1:0), te remizirala bez golova sa Danskom, a onda su redom padali Argentina (4:3), Urugvaj (2:0) i Belgija (1:0).

Puno pitanja lebdi u moskovskom vazduhu, a samo je jedan odgovor - na terenu.

FRANCUSKA (4-2-3-1)

Ljoris (k) Pavar Umtiti Varan Ernandez Kante Matuidi Pogba Grizman Mbape Žiru

HRVATSKA (4-2-3-1)

Subašić Vrsaljko Lovren Vida Strinić Brozović Rakitić Modrić (k) Rebić Perišić Mandžukić

Selektor: Didije Selektor: ZlatDešam ko Dalić MOSKVA - Stadion: Lužnjiki. Kapacitet: 81.000. Sudija: Nestor Pitana (Argentina). Pomoćnici: Ernan Maidana i Huan Belati. Početak: Nedjelja, 17h, RTCG 1 HD

8 RAZLIČITIH IGRAČA POSTIGLO JE GOLOVE DO SADA ZA HRVATSKU (MODRIĆ, PERIŠIĆ I MANDŽUKIĆ PO DVA, TE RAKITIĆ, REBIĆ, KRAMARIĆ, BADELJ I VIDA PO JEDAN).

KOLUMNA: MOJ I MUNDIJAL I

Željko VUKMIROVIĆ, novinar

MANGUPSKA POSLA Priča o tome kako čak i na velikim takmičenjima, u sred kalkulativnog opredjeljenja i ziheraške opreznosti, u jednom trenutku morate zaigrati fudbal, vjerovatno je lekcija na koju će Hrvati još za dugo polagati apsolutni legalitet.

Jer, fudbal je, zaista, igra za mangupe.

Moraš znati kad da staneš na loptu, kad da padneš, kad da kreneš.

To je ta vještina. Nema tu velikog otkrića. Svi ti „namazani“ timovi koji su se kao igle provlačili kroz prve faze takmičenja, a onda u jednom trenutku shvatili da te i te večeri moraju da se skinu u gaćice, istrče na teren i bore kao da to čine za goli život, znaju o čemu pričam.

Od onog prvenstva svijeta u fudbalu odigranog 1982. godine kada je reprezentacija Italije na sto jada prošla grupnu fa-

zu, gnjaveći cijelu planetu svojim “katenaćom”, a onda ‘ladno izašla na crtu i izbacila Argentinu i Brazil, svijet je spoznao naročita mangupska posla i posebne čari ove igre.

Hrvati su preživjeli pakao od dva puta po 120 minuta i penale – za infarkt. Sada imaju taj doktorat, znaju sve o tim srčanim problemima, znaju da zaigraju, a znaju i da pobijede.

Moj omiljeni tim za ovo Svjetsko prvenstvo, reprezentacija Japana, tu lekciju ima još da uči. Oni su igrali srcem. Skroz samurajski. I tako, sve do harakirija. U stvari, praktično iz kontre su izgubili dobijenu utakmicu.

Jer, moraš znati kad da staneš na loptu, kad da padneš, kad da kreneš. To je ta vještina.

Mangupska posla, definitivno.

70

SPORT

SJUTRA FINALE U KONKURENCIJI DAMA

SERENA I KERBER ZA KRUNU U LONDONU

Samo deset mjeseci je prošlo od njenog porođaja, već ima 36 godina, ali i dalje pokazuje da je jedna od najboljih u istoriji.

Serena Vilijams lagano je preskočila Juliju Gergeš (6:2, 6:4) i sjutra (15h) će protiv Anđelike Kerber igrati za 24. Gren slem titulu, osmu na Vimbldonu. Gergeš protiv Amerikanke nije imala šanse u prvom setu, dok je u drugom zaprijetila pri rezultatu 5:3 kada je napravila brejk. Međutim, Serena je uzvratila u narednom i bez izgubljenog poena proslavila pobjedu.

“Nisam znala da mogu da igram na ovom nivou, tačnije nisam očekivala. Ali, rekla sam sebi da stvarno nemam šta da izgubim, da je ovo turnir kojem mogu da pristupim

rasterećeno i to je ono što pravi razliku. Jer, ne pamtim kada sam tako razmišljala u karijeri. To što sam sada u finalu baš i nije normalno, zato želim da uživam u svakom trenutku”, rekla je Serena nakon meča.

U drugom polufinalu, Kerber je takođe rutinski odradila Jelenu Ostapenku (6:3, 6:3). Šampionka US opena 2016. godine će drugi put u karijeri igrati za titulu na najvećem teniskom turniru.

Te 2016. je izgubila upravo od Vilijams.

“Jedva čekam finale i da opet izađem na Centralni teren. Pokušaću da ostanem fokusirana na svoju igru. Ako ponovim neke partije s Vimbldona mislim da mogu do trofeja”, istakla je Njemica. A.K.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

CRNA GORA PROTIV LITVANIJE OTVARA EP ZA IGRAČE DO 20 GODINA

Opstanak je cilj i imperativ Više od mjesec priprema, jake provjere protiv kvalitetnih protivnika su iza njih, sada ih očekuje ono što su dugo čekali. Mlada košarkaška reprezentacija sjutra protiv Litvanije (18h) otvara Evropsko prvenstvo koje se igra u njemačkom Kemnicu. Igrači do 20 godina koje vodi Dušan Dubljević su spremni da ostvare cilj - opstanak u A diviziji.

“Maksimalno spremni i zdravi krećemo na EP. Ostali smo bez desetak igrača koji bi sigurno konkurisali za mjesto u timu, ali ekipa koja ide je trenutno najbolje što Crna Gora može da ponudi.

Napravili smo dobru hemiju i pozitivnu energiju i borićemo se do kraja. Opstanak je imperativ”, jasno je poručio

RASPORED 18.00h 13.30h 13.30h

Subota Litvanija - Crna Gora Nedjelja Crna Gora - V. Britanija Ponedjeljak Crna Gora - Turska

Dubljević.

“Crveni” su posljednje provjere imali na prestižnom turniru u Istanbulu. Igrali su protiv Turske, Litvanije, Srbije, Italije i Francuske - selekcija koje važe za favorite na predstojećem šampionatu Starog kontinenta.

“Vidjeli smo da možemo da pariramo favoritima na papiru. Jako bitno je da igrači ostanu fokusirani na ostvarenje primarnog cilja. Ukoliko se ukaže prilika da uradimo nešto više zgrabićemo je sa obje ruke. Moramo da budemo svjesni da je opstanak od vitalnog značaja za buduć-

SPISAK Vuk Popović Milan Hajduković Pavle Jovićević Radule Raspopović Milić Starovlah Andrija Slavković Marko Simonović Vladan Kaluđerović Nikola Parača Bogosav Božović Miloš Popović Matija Jokić

nost košarke u Crnoj Gori jer se tako i narednoj generaciji pruža mogućnost da igra sa najboljim selekcijama Evrope i da napreduje”, poentirao je Dubljević.

A.K.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

71

SPORT

POZNAT SPISAK VATERPOLISTA ZA EP

Trinaestorica koji će predstavljati Crnu Goru na EP

Gojković je odabrao, ajkule lete po medalju

najveću dilemu Gojković je imao na centarskoj poziciji, gdje se na kraju odlučio za Sašu Mišića i Vladana Spaića, dok u Kataloniju neće putovati Nikola Murišić

Najteži dio zadatka, kako je i sam istakao, za ovo ljeto Vladimir Gojković je odradio. Selektor vaterpolista Crne Gore nakon dugih priprema morao je da se odluči za “odbranih 13” koji će našu zemlju predstavljati na Evropskom prvenstvu u Barseloni, koji za ajkule počinje u ponedjeljak. Možda i najveću dilemu Gojković je imao na centarskoj poziciji, gdje se na kraju odlučio za Sašu Mišića i Vladana Spaića, dok u Kataloniju neće putovati Nikola Murišić. Spaić će ujedno biti i

jedan od dva debitanta u našoj selekciji na velikim takmičenjima - drugi je vaterpolista Marseja Bogdan Đurđić.

Crna Gora će na EP igrati protiv Francuske, Malte i Španije, a naši momci na put za Barselonu polijeću u subotu.

SPISAK ZA EP: Dejan Lazović, Miloš Šćepanović, Draško Brguljan, Uroš Čučković, Marko Petković, Đuro Radović, Aleksandar Radović, Mlađan Janović, Bogdan Đurđić, Aleksandar Ivović, Saša Mišić, Dragan Drašković i Vladan Spaić.

K.B.

CRVENA ZVEZDA

Milan Tomić mijenja Topića

Prva pobjeda na ovogodišnjem Turu: Danijel Martin

TUR 6. ETAPA TRIJUMF IRSKOG VOZAČA

Martinu etapa, bez promjena na vrhu

Danijel Martin pobjednik je šeste etape Tur de Fransa koja je vožena od Bresta do Mur de Bretanja u dužini od 181 kilometra. Vozač UAE ekipe je bio najizdržljiviji na kratkom usponu i zasluženo je došao do trijumfa na najprestižnijoj biciklističkoj trci na svijetu. Drugi kroz cilj prošao je Pjer Latur, dok je treći bio Alehandro Valverde. Isto vrijeme kao i Španac imali su Žulijen Alafilip, Rafal Majka, Adam Jejts, Bauke Molema, Peter Sagan, Gerant Tomas, Primož Roglič... U ovoj grupi vozača nije bio aktuelni šampion Tura Kristofer Frum koji je na cilj stigao sa osam sekundi lošijim vremenom.

“Nevjerovatan je osjećaj osvojiti etapu na Turu. Bio sam nervozan zbog vjetra, ali sam morao probati. Noge su me slušale, što je najbitni-

je. Ova pobjeda čini ovogodišnji Tur uspješnim za mene”, rekao je Martin nakon trke.

U generalnom plasmanu nije bilo mnogo promjena Greg Van Avermet je zadržao žutu majicu sa tri sekunde boljim vremenom od Geranta Tomasa i pet od Ti Džej Van Garderena. Sedma etapa na programu je danas od Fožereao do Šatrea u dužini od 231 kilometra.

A.K.

DANIJEL MARTIN NEVJEROVATAN JE OSJEĆAJ OSVOJITI ETAPU NA TURU. BIO SAM NERVOZAN ZBOG VJETRA, ALI SAM MORAO PROBATI. NOGE SU ME SLUŠALE, ŠTO JE NAJBITNIJE. OVA POBJEDA ČINI OVOGODIŠNJI TUR USPJEŠNIM ZA MENE

Milenko Topić je, prema svemu, sudeći bivši - novi trener Crvene zvezde će biti Milan Tomić, pišu mediji u Srbiji. Tomić je legenda Olimpijakosa, a u stručnom štabu “crveno-bijelih” iz Atine je od 2008. godine. Kao prvi trener je radio privremeno 2014. nakon odlaska Jorgosa Barcokasa. Tomić je u klubu iz Pireja igrao od 1991. do 2004. godine, a 1997. osvojio je Evroligu sa Olimpijakosom. A.K.

PANATINAIKOS

Lengford stiže u Atinu

AMERIKANAC IZ REPREZENTACIJE STIŽE U BAR

Grin na korak od Mornara

Mornar u narednu sezonu ulazi sa velikim ambicijama, želi da sklopi ekipu koja će biti konkurentna u Evrokupu i ABA ligi, a prvi transfer je veoma blizu - Džavont Grin na pragu je potpisa sa crnogorskim šampionom. U pitanju je Amerikanac koji igra na

poziciji krila, a crnogorskoj javnosti je poznat po partijama u reprezentaciji.

On je proteklu sezonu igrao u Trstu sa kojim je izborio plasman u prvu ligu Italije.

Grin je dvije sezone igrao u Italiji i prosječno je bilježio 18 poena i sedam skokova. A.K.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Atina je na nogama, stiže ogromno pojačanje - Kit Lengford je dogovorio sve uslove sa Panatinaikosom!

Jedan od najboljih strijelaca u istoriji Evrolige bio je ponuđen “zelenima” prije nekoliko dana, a grčka Gazeta javlja da će saradnja biti ozvaničena u narednim danima. PAO je dugo tražio iskusnog šutera, a izbor je pao na najboljeg strijelca najjačeg takmičenja u Evropi 2014. i 2017. godine, kao i Evrokupa 2016. A.K.

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Alen Kasmić

PETAK

RTCG 1 HD 14.00h 16.00h

Anderson - Izner, tenis Nadal - Đoković, tenis

Utješno finale na Svjetskom prvenstvu u Rusiji Belgija - Engleska (RTCG 1 HD, 16.00h)

RTCG 1 HD 17.00h

15.00h

Vimbldon, tenis

14.00h

Vimbldon, tenis

15.00h 19.00h

Vimbldon, tenis Dijamantska liga, atletika Moto GP Njemačka moto 3, trening 1 Moto GP Njemačka moto GP, trening 1 Moto GP Njemačka moto 2, trening 1 Moto GP Njemačka moto 3, trening 2 Moto GP Njemačka moto GP, trening 2 Moto GP Njemačka moto 2, trening 2 Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 4 12.30h 12.20h 20.20h 21.25h

Vimbldon, tenis Dijamantska liga, atletika Dijamantska liga, atletika

SPORTKLUB 6 12.00h 20.05h 20.30h

Vimbldon, tenis Dijamantska liga, atletika Dijamantska liga, atletika

ARENASPORT 1 08.30h 17.00h 20.00h

SP U20, atletika RB Salzburg - Utreht, fudbal Bazel - Fejnord, fudbal

ARENASPORT 2 16.30h

SP U20, atletika

EUROSPORT 12.00h

Vimbldon, tenis Vimbldon, tenis

● NE PROPUSTITE

12.00h

15.50h

Belgija - Engleska, fudbal

RTCG 2 14.50h

Kerber - S. Vilijams, tenis

SPORTKLUB HD 12.00h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 1 15.00h 17.00h

Kerber - S. Vilijams, tenis Vimbldon, tenis

08.40h Moto GP Njemačka moto 3, zagrijavanje 09.10h Moto GP Njemačka moto 2, zagrijavanje 09.40h Moto GP Njemačka moto GP, zagrijavanje 11.00h Moto GP Njemačka moto 3, trka 12.20h Moto GP Njemačka moto 2, trka 14.00h Moto GP Njemačka moto GP, trka

SPORTKLUB 5 14.00h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 3 09.00h 09.55h 10.55h 12.35h 13.30h 14.10h 15.50h 20.00h

Moto GP Njemačka moto 3, trening 3 Moto GP Njemačka moto GP, trening 3 Moto GP Njemačka moto 2, trening 3 Moto GP Njemačka moto 3, kvalifikacije Moto GP Njemačka moto GP, trening 4 Moto GP Njemačka moto GP, kvalifikacije Moto GP Njemačka moto 2, kvalifikacije Bornmut - Sevilja, fudbal

SPORTKLUB 5 12.00h

12.00h

12.00h

Vimbldon, tenis

ARENASPORT 1 08.30h 12.20h 16.00h 19.00h

SP U20, atletika SP U20, atletika Buri - Liverpul, fudbal Rapid Beč - Hamburger, fudbal

Vimbldon, tenis

ARENASPORT 1 10.05h 12.30h 17.00h

Formula E SP U20, atletika Bešiktaš - CSKA, fudbal

ARENASPORT 4 21.40h

Indikar

EUROSPORT 11.15h 12.30h 17.00h 21.00h

Auto trke Tur de Frans, biciklizam Formula E Formula E

EUROSPORT 2

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 6

Norčeping - Haken, fudbal

SPORTKLUB 6

SPORTKLUB 2 12.00h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 3

RTCG 1 HD

Tur de Frans, biciklizam

EUROSPORT 2 14.00h 16.30h

SUBOTA

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 5

Vimbldon finale, tenis Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 2

SPORTKLUB 3 09.00h 09.55h 10.55h 13.10h 14.05h 15.05h 16.05h

Vendsisel - Odenze, fudbal

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 2 12.00h 21.00h

Vimbldon finale, tenis

SPORTKLUB HD

SPORTKLUB 1 12.30h

Hrvatska - Francuska, fudbal

RTCG 2

SPORTKLUB HD 12.00h

NEDJELJA

● NE PROPUSTITE

15.00h 20.15h

Vimbldon finale, tenis MLS, fudbal

● NE PROPUSTITE

ARENASPORT 3 14.00h

St. Galen - Brajton, fudbal

EUROSPORT Sudar titana u polufinalu najprestižnijeg teniskog turnira Rafael Nadal - Novak Đoković (RTCG 1 HD, 16.00h)

11.30h 21.10h

Tur de Frans, biciklizam Formula E

EUROSPORT 2 15.00h

Kerber - S. Vilijams, tenis

Najveća fudbalska utakmica u godini - finale Mundijala Hrvatska - Francuska (RTCG 1 HD, 17.00h)

13. JUL

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

Berlinski kongres od 13. juna do 13. jula 1878. godine

CRNA GORA postala NEZAVISNA i međunarodno priznata država

13.

JUL ISTORIJSKA

VERTIKALA CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI Crnogorski 13. jul – vojni i politički fenomen Drugog svjetskog rata

PRVIOPŠTENARODNI USTANAK PROTIV FAŠIZMA U EVROPI

INTERVJU: Aleksandar Bogdanović, ministar kulture

Crnogorcima je 13. jul dio slobodarskog k k da kda

2 U

pozorištu, pred prijekim fašističkim sudom, Ljuba Čupića nije branio, branio se sobom i odbranio se jedinim raspoloživim oružjem - osmijehom. To je bila, vjerovatno, najveća premijera žrtvovanja za slobodu, koja se ikad odigrala u pozorištu bez glume i glumaca s fašističkim scenarijem i rediteljima.

Spomenik narodnom heroju Čedomiru Ljubu Čupić, naslovljen “Heroj na Korzu”, svečano će danas u podne, na renoviranom, centralnom nikšićkom Trgu slobode otkriti predsjednik države Milo Đukanović. Djelo u bronzi rad je poznatog umjetnika Zlatka Glamočaka, prema ideji Mihaila Radojičića, a čitav projekat finansirao je nikšićki preduzetnik Dušan J. Đurović.

U razgovoru za Dnevne novine, Radojičić govori o spomeniku, liku Ljuba Čupića, ali i značaju 13. jula.

DN: Spomenik Ljubu Čupiću svečano će biti otkriven na renoviranom, centralnom nikšićkom Trgu Slobode 13. jula, tačno u podne... Spomenik je Vaša zamisao. Za početak, kažite za DN, kako ste došli na ideju o postavljanju spomenika?

RADOJIČIĆ: “Heroj na Korzu” će biti otkriven 13. jula, tačno u podne! To je vijest, a sve ostalo, što ide uz ovaj datum, je povijest. Trinaesti jul je više puta bio presudan za Crnu Goru i evropsku istoriju. Za nas su najbitnija dva 13. jula - Berlinski kongres 1878. i 13. jul 1941. godine. Velike sile su, od 1918. do 1941. godine “zaboravile” na svoju odluku da je Crne Gora suverena.

Onda su ih Crnogorci opomenuli za njihovu “ličnu” grešku. Ustali su, jedini, ispred cijele Evrope protiv fašizma. Tu činjenicu upisuje, francuski filozof Žan Pol Sartr, u evropski ratni kalendar za 1941. godinu. Među ustanicima, jedan od prvaka, bio je Čedomir Ljubo Čupić Čupić.. Za manje od godinu dana postaće simbol pokreta otpora za Crnu Goru i za sva vremena. Osudili su ga na smrt fašisti.

Čupić

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

Strijeljali su ga četnici 9. maja 1942. godine. No, nijesu uspjeli da ga ubiju. Od Ljuba Čupića kreće realizacija parole “Smrt fašizmu sloboda narodu!”. Ljubo je danas na svojoj adresi na Korzu, šetač kao i svi ostali. Zbog te adrese sam, u idejnom projektu, insistirao da spomenik bude na tom mjestu i tu je ideju prvi prihvatio ktitor spomenika Dušan J. Đurović, a potom i vajar Zlatko Glamočak koga sam predložio. Na kraju, sve je to prihvatila uprava grada i primijenila. Zaslužuju poštovanje i zahvalnost.

DN: Rad je, kao što ste već kazali, djelo našeg istaknutog vajara Zlatka Glamočaka... Čime ste gospodin Glamočak i Vi bili vođeni pri osmišljavanju krajnjeg “proizvoda” i koji su sve motivi “utkani” u spomenik koji će krasiti glavni nikšićki trg?

RADOJIČIĆ: U vezi sa spomenikom sreli smo se Glamočak i ja u Baru tokom juna prošle godine. Onda smo se kasnije sastali u Gradskoj kafani, na Trgu Slobode u Nikšiću. Pitao me je za suštinu idejnog projekta, koji još nije bio registrovan i zaštićen kod državnog Zavoda za intlektualnu svojinu. Izložio sam mu koncept sa posebnim akcentom da skulptura bude “Heroj na Korzu”, šetač, kao bilo ko od nas. Odgovorio je kratko: “Onda ja to radim”. Dvije decenije sam pokušavao da nađem “pristalicu” za tako nešto, ali niko nije imao hrabrosti da se uhvati u koštac sa herojem.

Glamočak se jedini usudio. Dao je, prema svom iskustvu, svoj nacrt ugovora za realizaciju, koji je mecena odmah prihvatio.

Predložio je svoju cijenu realizacije, za sebe i za livca, što je gospodin Đurović takođe prihvatio. Potpisan je ugovor kod notara i realizacija je krenula u oktobru prošle godine. Zamolili smo vajara, ukoliko može prihvatiti rok, da spomenik bude gotov za Dan državnost i 140. godišnjicu Berlinskog kongresa.

Odgovorio je potvrdno. Otišao je u Pariz i kreacija “Heroja na Korzu” je počela. U Ugovoru, član 3. spomenik je definisan kao šetač - “Skulptura neće imati postament kako bi se izazvala impresija da je on (Čupić) jedan od nas sa korzoa”. Uz sugestije, naručioca, mecene spomenika, Dušana J. Đurovića, insistirao sam, u ateljeu u Parizu, na detaljima iz idejnog projekta, a u njemu piše da se “autor spomenika, va-

Spomenik je djelo vajara Zlatka Glamočaka

MIHAILO RADOJIČIĆ: 13. jul je Svje prvenstvo za slobodu i nezavisno

Ljubo Čupi simbol pok otpora za s vremena

etsko ost Crne Gore

pić je kreta sva

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

jar, prema ovom konceptu mora strogo držati fotografije, dakle njene vjerodostojnosti koju treba pretočiti u skulpturu. Osmijeh, stav tijela i izraz lica moraju odražavati sve elemente koji fotografiju čine specifičnom i originalnom”. Bilo je kasnije dilema koje prate sve ozbiljne projekate, na primjer, da li ostaviti dva katanca ili jedan, jer oni ovjeravaju nemilosrdnost smrtne presude, pa je nađen kompromis da se zadrži samo jedan katanac. Već u februaru ove godine, usvojena je konačna verzija u fazi gline, sa svim sugestijama i predloženim rješenjima. Ljubo je tako prema idejnom projektu bio “živ”. Nakon toga skulptura iz Pariza je odvezena livcu u Smederevo i sa navedenim detaljima je izlivena u bronzi. Danas je na korzu!

DN: Zbog čega je još značajno da spomenik Ljubu Čupiću bude postavljen baš na korzu? Zašto je neophodno da iznova o njemu govorimo?

RADOJIČIĆ: Korzo je Ljubova zvanična adresa. Korzo je njegovo šetalište na pragu od kuće. Na korzu je bilo i pozorište u kome mu je presuđeno životu. Korzo je adresa njegovog herojstva. Na korzu se oprostio sa svojim gradom i sugrađanima. Sa korza je u lancima pozdravio svoju majku, osmijehom. Sa korza je odveden na gubilište... Pa onda gdje drugo, ako imate obraza,smjestiti tog junaka nikšićkog korza, za sva vremena? Današnje generacije, čini mi se, poznaju Ljubovu sliku, ali ne i Ljuba. U pozorištu, pred prijekim fašističkim sudom, niko ga nije branio, branio se sobom i odbranio se jedinim raspoloživim oružjem, osmijehom. To je bila, vjerovatno, najveća premijera žrtvovanja za slobodu, koja se ikad odigrala u pozorištu bez glume i glumaca s fašističkim scenarijem i rediteljima. Tako je u pokorenom gradu Ljubo strijeljan, ali ne i ubijen. Svojim stavom i držanjem pokorio je svoje ubice. Osmijehom kao da je amnestirao i dželate, njihov zločin i zločince. Čak je, po nekim svjedočenjima, prvi streljački stroj, četnika, odustao. Nijesu imali hrabrosti. Tek druga postava je postigla cilj. Već sam govorio i uvijek ću ponavljati da je Čedomir Ljubo Čupić najveći junak “Gorskog vijenca” u dvadesetom vijeku. Ovjerio je Njegoša i Crnogorce kao malo ko iz ovoga naroda - “Mrite slavno kad mrijet morate!” Ljubo nam je neophodan ne toliko zbog onih koji ljube svoju slobodu, već zbog onih koji ljube tuđu... A tuđa sloboda u tvojoj zemlji uvijek znači robiju.

DN: Šta još, kao društvo, možemo da uradimo kako bismo mu se odužili?

RADOJIČIĆ: Lakše se razdužiti sa ličnostima, koje vam grade identitet, time što će te ih zapostaviti, nego sebe zadužiti da im gradite spomenik. Ali ovo je Crna Gora u kojoj je zaborav duži od pamćenja, a to nije baš bilo u tradiciji Crnogoraca.

Ako nam je za sveca, Svetog Petra Cetinjskog, trebalo dva vijeka da mu damo ulicu i spomenik koliko će se tek drugi načekati. U Crnoj Gori se podižu plemenski, a ne državni spomenici, otuda može i doći da

3

Radojičić

plemenski duh ojača a državni oslabi, pa se to i vidi na više mjesta u državi. Da se, makar ko, Čupića sjećao, makar jednom godišnje da mu se oduži, od njegovog strijeljanja do danas, sjetili bi se 76 puta, jer je prošlo toliko godina zaborava.

DN: Spomenik će svečano otkriti predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

RADOJIČIĆ: Ako imate motiv za postavljanje spomenika i cilj njegovog otkrivanja onda je po sebi sve jasno. Vidjećemo ko će ga otkriti, ali važno je učestvovati. Taman posla da otkrivanju spomenika jednoj takvoj ličnosti slobode, kao što je Čupić, ne prisustvuje sam vrh države.

Mislim da se sam Đukanović na to odlučio jer znam, kakvi smo… Inače, nikoga ne bi presjeklo u krstima, od truda, da nekoga na to podsjeti. Više nam je u naravi zatvaranje, no otvaranje. Evo, na primjer, na otvaranju spomenika Prešernu predsjednik je bio prisutan, iako nije govorio.

Tada su mi, neki prijatelji dobronamjerno napomenuli, kako su čuli da od spome-

SVOJIM STAVOM I DRŽANJEM POKORIO JE SVOJE UBICE. OSMIJEHOM KAO DA JE AMNESTIRAO I DŽELATE, NJIHOV ZLOČIN I ZLOČINCE. ČAK JE, PO NEKIM SVJEDOČENJIMA, PRVI STRELJAČKI STROJ, ČETNIKA, ODUSTAO. NIJESU IMALI HRABROSTI. TEK DRUGA POSTAVA JE POSTIGLA CILJ

Današnje generacije, čini mi se, poznaju Ljubovu sliku, ali ne i Ljuba nika Čupiću nema ništa, te da je to prazna priča, bezmalo reklama. Međutim, ja koji na tome radim sa gospodinom Đurovićem odavno, pratio sam svakoga dana učinak na spomeniku, pa kad sam tu intrigu čuo, nije me ni dotakla. Skulptura je već bila u fazi livenja u bronzi, a kao što vidite sve je stiglo po planu i to ne u dan već u minut. Čak smo vodili računa da na isti datum, 10. jul, kada je Čedomir Ljubo Čupić 1953. godine proglašen narodnim herojem, njegov spomenik stupi na tlo Nikšića. Inače u Crnoj Gori se radije ometa nego radi.

DN: Šta sve datum 13. jul simbolizuje i zašto je važan za današnju Crnu Goru? Takođe, zašto je značajan za buduće generacije?

RADOJIČIĆ: Na ovo pitanje mislim da sam Vam i nepitan odgovorio na početku.

A ukoliko neko misli da 13. jul nije važan za njegovu genaraciju, to je kraj te generacije, ali ne i Crne Gore. Ona se vazda ima na šta osloniti, a pregaoci će uvijek imati u rukama polugu da posrnulu isprave, jer u fundamentu Crne Gore je poluga od milenijuma državnosti. A ako baš mlađim generacijama nije jasno šta znači Dan državnosti, pokušaću da im to približim!? 13. jul je svjetsko prvenstvo za slobodu i nezavisnost Crne Gore!

4

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

Intervju: Aleksandar Bogdanović, ministar kulture u Vladi Crne Gor

Crnogorcima je 13. jul dio slobodarskog kod

M

⌦ Mili Prelević

inistar kulture u Vladi Crne Gore Aleksandar Bogdanović kaže da 13. jul sažima najčistije slobodarske težnje crnogorskog naroda, jer se kroz spontanost i masovnost ovog velikog istorijskog događaja pokazalo koliko je kult slobode duboko upisan u kolektivnoj svijesti Crnogoraca.

On je u intervjuu za Dnevne novine istakao da je taj kult vremenom postao svojevrsni slobodarski kod koji će u najvećoj mjeri odrediti ono po čemu je Crna Gora prepoznatljiva u svijetu.

“To je istorija koja bilježi otpor svakom osvajaču, a koja ne bilježi osvajanje tuđeg. Ujedno to nasljeđe smo dužni da čuvamo i da ga na pravi način štitimo za generacije koje dolaze”, kaže Bogdanović.

DN: Šta 13. jul znači za Crnu Goru i njene građane?

BOGDANOVIĆ: To što su u crnogorskoj istoriji 13. jula upisana dva tako velika događaja, kakvi su priznavanje Crne Gore kao nezavisne države na Berlinskom kongresu i opštenarodni ustanak protiv okupatora 1941, dovoljan je razlog da se prema tom datumu svi odnosimo sa posebnim pijetetom. Veličina Trinaestog jula vidi se u istorijskim podacima koji nam pokazuju koliku je cijenu Crna Gora platila do 1878. godine, kada su velike sile ozvaničile njenu nezavisnost. Trinaestog jula 1941. crnogorski se narod masovno digao protiv okupatora, dok su kasnije kod većine naroda Evrope otpor iskazivali pojedinci ili male organizovane grupe.

DN: Crna Gora baštini antifašizam. Da li je on, u ovom trenutku, ugrožen djelovanjem raznih nacionalnih i nacionalističkih pokreta, u Crnoj Gori, ali i u čitavom regionu?

BOGDANOVIĆ: Skoro da može-

mo reći kako živimo u vremenu u kojem je cio svijet skrenuo udesno.

Sa tim problemom nosi se danas i onaj dio svijeta koji je platio tako visoku cijenu u oslobađanju od fašističke pošati i koji je antifašizam ugradio u temelje svog razvoja.

Ono što je za Crnu Goru bitno, jeste činjenica koja pokazuje da antifašizam u njenom savremenom političkom životu nijednog momenta nije bio upitan. Naprotiv, u ideološkom postamentu Vlade Crne Gore antifašizam zauzima ključno mjesto, što često nije slučaj sa našim okruženjem, iako su ti narodi najveći stepen emancipacije ostvarili upravo u državi nastaloj na antifašističkoj borbi. To kratko pamćenje, okriljeno revizionističkim interpretacijama istorije koje su nedopustivo prisutne u našem regionu, ključni je uzrok za jačanje ultradesnih i klero-nacionalističkih snaga u političkom životu većine država nastalih na prostoru socijalističke Jugoslavije. No, čini mi se da još na potpun način nijesmo valorizovali naše antifašističko nasljeđe, jer vjerujem da ne postoji ništa tako čisto u našoj isto-

7

GODINA ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ BIO GRADONAČELNIK CETINJA

riji kao taj antifašizam. Mnoge savremene, značajno veće države bi nam na takvoj istoriji pozavidjele pa mislim da moramo još raditi na njegovoj potpunoj manifestaciji.

DN: U posljednje vrijeme se sve više govori o crnogorskom identitetu. On je stvaran vjekovima, ali je, izgleda, ponovo na ispitu.

Velike mogućnosti Cetinja DN: Sjedište vašeg ministarstva je na Cetinju - gradu heroju, a i vi ste Cetinjanin. Da li ste zadovoljni položajem prijestoinice u crnogorskom društvu?

BOGDANOVIĆ: Sve navedeno, ali i činjenica da sam tokom proteklih sedam godina obavljao funkciju gradonačelnika, jako me veže za Cetinje. Iz tog razloga, mogu reći da sam posebno zadovoljan što vidim da primjena odredbi novog Zakona o prijestonici ide po planu – upravo onako kako sam to i zamišljao dok smo kreirali taj akt. Smatram da pomenuti dokument pruža mnoge razvojne mogućnosti Cetinju, da je riječ o snažnom podsticajnom mehanizmu za naš grad, pa smo iz tog razloga bili istrajni i uporni. Podsjetiću kako je radna verzija tog dokumenta godinama

bila pred poslanicima u Skupštini Crne Gore, da smo svojevremeno nailazili i na brojne otpore, ali je prošle godine najzad stvorena mogućnost da on bude usvojen. Zaista sam ponosan što smo uspjeli u tome – i siguran sam da će, kako godine budu odmicale, efekti primjene Zakona o prijestonici biti sve očitiji. Sa druge strane, sasvim je jasno kako proces pozicioniranja Cetinja u društvenim tokovima, odnosno jačanje njegove uloge, podrazumijeva kontinuitet i snažan rad različitih činilaca. Među tim činiocima, jedna od ključnih uloga pripada upravo Ministarstvu kulture i brojnim institucijama kulture – jer i oni su neraskidivo vezani za Cetinje. Upravo iz tog razloga, vjerujem da ću i angažmanom na ovoj poziciji nastaviti da doprinosim mom gradu.

Kako vi to komentarišete?

BOGDANOVIĆ: Ne bih se složio da je crnogorski identitet na nekom posebnom ispitu danas. U ustavnim i institucionalnim okvirima naše države nekadašnja neuralgična pitanja vezana za identitet su riješena. Ono što je bitno, a može se ticati identitetskih pitanja, jeste ubrzanje procesa dostizanja standarda visokorazvijenog svijeta, čime ta velika priča identiteta postaje sve stabilnija. U takvim uslovima identitet se čuva razrađenim institucionalnim mehanizmima same države. Kao što sam na početku rekao, naša država već funkcioniše tako, a za stabilno održavanje takvog stanja neophodno je da svako radi svoj posao.

Napomenuo bih da u korpusu tih poslova, koji najvećim dijelom pripadaju izvršnoj vlasti, posebnu ulogu imaju resori kulture i prosvjete.

DN: Šta vaše ministarstvo čini i šta može da uradi na afirmaciji crnogorskog identiteta?

B O G DANOV I Ć : Neke od najvažnijih obaveza resora kulture u izvršnoj vlasti su - da brine o našem kulturnom nasljeđu i ključnim državnim institucijama kulture, kakve su Nacionalna biblioteka, Narodni muzej, Državni arhiv, ali i da nalazi nove modele za afirmaciju našeg umjetničkog

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

re

ul da

stvaralaštva i njegovu promociju u svijetu. Već ispunjenjem tih obavezujućih zadataka, Ministars t vo ku l t u r e č i n i mnogo za afirmaciju crnogorskog identiteta.

Mora se ipak reći da je Ministarstvo kulture u obavezi da poka-

že dodatni angažman, onaj koji prevazilazi strateška dokumenta razvoja kulture, jer je mnogo faktora, pa time i onih na koje se ne može računati prilikom rada na pomenutim dokumentima, koji utiču na stanje u kulturi.

Tu, prije svega, mislim na one uticaje koje donose današnji ubrzani tehnološki razvoj i globalistički procesi. Složiće-

“ČINI MI SE DA JOŠ NA POTPUN NAČIN NIJESMO VALORIZOVALI NAŠE ANTIFAŠISTIČKO NASLJEĐE, JER VJERUJEM DA NE POSTOJI NIŠTA TAKO ČISTO U NAŠOJ ISTORIJI KAO TAJ ANTIFAŠIZAM”, KAŽE BOGDANOVIĆ mo se da mnogi od tih uticaja otvaraju cio registar novih izazova kulturnoj autentičnosti i identitetskim obilježjima, prije svega onim državama koje imaju skromniji demografski potencijal i ograničeniju ekonomsku logistiku. Kako naša država pripada toj grupi, svaka dodatna intervencija u njenoj kulturnoj strategiji, a njih ovo vrijeme svakodnevno nameće, mora biti dobro osmišljena i pravilno izbalansirana između potrebe za integracijama u razvijeni svijet i očuvanja kulturne i identitetske autentičnosti.

DN: Prošlo je 12 godina od obnavljanja crnogorske nezavisnosti. Koliko smo za ovo vrijeme uspjeli da afirmišemo crnogorsku kulturu i da li smo uspjeli da ukažemo na kvalitet naših kulturnih radnika, obzirom da smo „zatrpani“ uvezenom kulturom?

BOGDANOVIĆ: Taj problem takođe nameće pitanje već pomenute izbalansiranosti. Crna Gora jeste i mora biti otvorena za druge kulture, na koncu njen istorijski razvoj je umnogome obilježen multikulturalnošću, kao što ona i danas predstavlja primjer multikulturalnosti. S druge strane, afirmacija sopstvenih kulturnih vrijednosti umnogome zavisi od same produkcije tih vrijednosti. Mnogi naši

5

umjetnici ostvarili su zavidne internacionalne karijere. Zato uloga države i njene kulturne politike mora biti fokusirana na stvaranje što boljih uslova svim, kako kažete, radnicima u kulturi. Istina je da mnogi od njih stvaraju u uslovima egzistencijalnog dovijanja, kao što je i istina da njihov rad često nema adekvatnu podršku i promociju, zato se upravo na tom planu mora raditi više, čemu će Ministarstvo kulture u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju. Podrška Ministarstva kulture umjetničkom stvaralaštvu kroz konkurse, ustanovljenje statusa istaknuti kulturni stvaralac, otvaranje novih institucija kakvi su filmski ili muzički centar, a uskoro i Muzej savremene umjetnosti, neke su od realizovanih aktivnosti u cilju pospješivanja kulturnog i umjetničkog života u Crnoj Gori, čime se i samim umjetnicima olakšava rad i proširuju mogućnosti.

DN: Kakva je saradnja vašeg ministarstva sa ministarstvima kulture iz regiona i da li postoji mogućnost zajedničkog nastupa prema institucijama EU? BOGDANOVIĆ: Tokom proteklog perioda, naše Ministarstvo ostvarilo je odličnu saradnju sa ministarstvima kulture iz zemalja regije. U tom kontekstu, prije svega bih pomenuo već dogovorenu saradnju na polju kulture sa Hrvatskom, Slovenijom, Makedonijom, Albanijom i Srbijom, sa čijim sam ministrima kulture nedavno imao sadržajne razgovore. Upravo zajednički nastup ka institucijama EU, odnosno projekti koje ćemo predati za sredstva iz evropskih fondova, bili su neki od ključnih aspekata tih razgovora. Rezultati su već vidljivi – a ovom ću prilikom pomenuti započete projekte koji se tiče kulturne baštine na području Skadarskog jezera i Bihorske oblasti kao i projekat od posebnog značaja za razvoj kadrovskih kapaciteta, ali i unapređenje stanja u muzejima u Crnoj Gori, u koje smo ušli zajedno sa partnerima iz Republike Albanije i Republike Italije.

Mnoge savremene, značajno veće države bi nam na istoriji pozavidjele pa mislim da moramo još raditi na njegovoj potpunoj manifestaciji

6

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

Špiro Muguoša je prvi iz Crne Gore proglašen za narodnog heroja

Oni su pokazali izuzetno junaštvo u antifašističkoj borbi

Crna Gora se diči sa 253 narodna heroja vanje Narodnog heroja Jugoslavije uspostavio je Vrhovni štab Narodnooslobodilačke partizanske i dobrovoljačke vojske Jugoslavije, krajem 1941. godine. U „Biltenu Vrhovnog štaba NOP i DVJ“ broj 12-13 (za decembar 1941. i januar 1942) objavljeno je uspostavljanje zvanja Narodnog heroja - „kao najveće priznanje za borce, komandire, komandante i političke komesare, koji se svojim junaštvom i požrtvovanošću u Narodnooslobodilačkoj borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika naročito istaknu“. Crna Gora je imala 253 narodna heroja. Sudskim presudama oduzeti su ordeni Narodnog heroja Savu Stanojeviću iz Nikšića 1951. godine, prvom koji je ovaj orden dobio za života i Milovanu Đilasu iz Mojkovca 1957. godine. Dnevne novine objavljuju imena svih narodnih heroja iz Crne Gore.

1. Veljko Aleksić, Podvrš - Nikšić 2. Niko Anđus, Tudorovići - Budva 3. Mirko Arsenijević, Prisoja - Berane 4. Muharem Asović - Nikšić 5. Radomir Babić, Sige - Danilovgrad 6. Aleksa Backović, Drenovštica - Nikšić 7. Krsto Bajić - Berane 8. Filip Bajković, Kairo - Egipat 9. Mitar Bakić - Podgorica 10. Ljubomir Bakoč, Polja - Kolašin 11. Marko Baletić, Broćanac - Nikšić 12. Simo Barović, Bandići - Danilovgrad 13. Vojislav Biljanović - Cetinje 14. Miloš Bobičić, Vučica - Danilovgrad 15. Dragoslav Bogavac, Veliđe - Berane 16. Danilo Bojović, Kuta - Nikšić 17. Dušan Bojović, Kuta - Nikšić 18. Stevo Boljević, Stijena - Podgorica 19. Milo Bošković, Gornji Brčeli - Bar 20. Božo Božović, Rogami - Podgorica 21. Radomir Božović, Stijena - Podgorica 22. Radoslav Božović, Zagreda - Podgorica 23. Vlado Božović - Podgorica 24. Vukosav Božović, Velje Brdo - Podgorica 25. Petar Brajović, Rijeka Crnojevića - Cetinje 26. Mašo Brguljan, Škaljari - Kotor 27. Savo Brković, Velje Brdo - Podgorica

28. Uroš Bulatović, Liješnje - Kolašin 29. Rifat Burdžović - Bijelo Polje 30. Savo Burić, Zagreda - Danilovgrad 31. Stanko Burić, Zagreda - Danilovgrad 32. Dragan Cerović - Nikšić 33. Komnen Cerović, Tušnja - Šavnik 34. Đuro Čagorović, Martinići - Danilovgrad 35. Milovan Čelebić, Štitari - Cetinje 36. Čedomir-Ljubo Čupić - Nikšić 37. Jelena Ćetković - Cetinje 38. Pero Ćetković , Mužovići - Cetinje 39. Vlado Ćetković, Crnci - Podgorica 40. Janko Ćirović, Manastir Morača - Kolašin 41. Jovan Ćorović, Vrtoč Polje - Žabljak 42. Radoje Dakić, Crna Gora - Žabljak 43. Peko Dapčević, Ljubotinj - Cetinje 44. Boško Dedejić, Štitarica - Mojkovac 45. Branko Deletić, Gračanica - Andrijevica 46. Spasoje Dragović, Vojkovići - Kolašin 47. Vojin Dragović, Grbe - Danilovgrad 48. Spaso Drakić, Mojanovići - Podgorica 49. Savo Drljević - Kolašin 50. Živko Džuver, Ograđenica - Pljevlja 51. Aleksa Đilas, Podbišće - Mojkovac 52. Branko Đonović, Tomići - Bar 53. Šćepan Đukić, Lopate - Podgorica 54. Vuksan Đukić - Mojkovac

JELICA MAŠKOVIĆ NAJMLAĐA bi, kao i cijela njena porodica, roditelji i

Najmlađi narodni heroj je Jelica Mašković koja je rođena 1. decembra 1924. godine u selu Plana, kod Kolašina, u siromašnoj seljačkoj porodici. Jelica je, kao učenik Domaćičke škole, postala član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) 1939. godine. Uoči rata, izabrana je za člana opštinskog rukovodstva SKOJ-a u bivšoj lipovskoj opštini. U pripremama za Trinaestojulski ustanak, veoma je politički angažovana u radu s omladinom u svome mjestu. Od 13. jula 1941. aktivno učestvuje u Narodnooslobodilačkoj bor-

braća bili su u jedinicama Komskog partizanskog odreda. Krajem 1941. postala je član Komunističke partije Jugoslavije.

Prilikom formiranja Četvrte proleterske crnogorske udarne brigade, postaje borac Prve čete Četvrtog bataljona. U istoj jedinici postala je desetar i jedan od istaknutih boraca. Pokazala je veliku neustrašivost u svim borbama koje je njena jedinica vodila od Gornjeg Vakufa i Bugojna do herojske pogibije na Kupresu 13. avgusta 1942. godine.

55. Vladan Đuranović, Martinići - Danilovgrad 56. Boško Đuričković, Gornji Zagarač - Danilovgrad 57. Nikola Đurković, Risan - Kotor 58. Marko Đurović, Krivače - Danilovgrad 59. Milinko Đurović, Zagrad - Nikšić 60. Milisav Đurović, Župa - Nikšić 61. Vasilije Đokov Đurović, Momišići - Podgorica 62. Vasilije Spasojev Đurović - Danilovgrad 63. Veselin Đurović, Veleta - Danilovgrad 64. Vidoje Đurović, Veleta - Danilovgrad 65. Strahinja Eraković, Selište - Prokuplje, Srbija 66. Radovan Gardašević, Ubli - Cetinje 67. Miloš Gilić, Vilac - Podgorica 68. Pero Giljan, Mokra Njiva - Nikšić 69. Danilo Grbović, Pošćenje - Šavnik 70. Jevrem Grbović, Pošćenski kraj - Žabljak 71. Milutin Grozdanić, Povraće - Danilovgrad 72. Vojislav Grujić, Pelev Brijeg - Podgorica 73. Savo Ilić, Ledenice - Kotor 74. Dragiša Ivanović, Sjenice - Podgorica

75. Milun Ivanović, Bukovica - Berane 76. Velimir Jakić, Dobra Sela - Šavnik 77. Blažo Janković, Drušići - Cetinje 78. Boško Janković, Žirci - Kolašin 79. Filip Janković, Jankov krš - Cetinje 80. Veljko Janković - Podgorica 81. Obren Janjušević, Ozrinići - Nikšić 82. Danilo Jauković, Jezera - Šavnik 83. Mašo Jelić, Bare - Šavnik 84. Milovan Jelić, Bliškovo - Bijelo Polje 85. Radule Jevrić, Jošanica - Andrijevica 86. Savo Joksimović, Buče - Berane 87. Milorad Jovančević, Dolac - Berane 88. Blažo Jovanović, Velje Brdo - Podgorica 89. Božidar Jovanović - Nikšić 90. Petar Jovanović, Jugovića župa - Nikšić 91. Radoje Jovanović, Komani - Podgorica 92. Pavle Jovićević, Šinđon - Cetinje 93. Petar Jovićević, Rijeka Crnojevića - Cetinje 94. Radisav Jugović, Kosić - Danilovgrad 95. Savo Kadović, Šobajići - Danilovgrad 96. Jovo Kapičić, Gaeta - Italija 97. Vojin Katnić, Klikovače - Danilovgrad 98. Milić Keljanović, Dulipolje - Andrijevica 99. Milo Kilibarda , Velimlje - Nikšić 100. Vladimir Knežević, Vaškovo - Pljevlja 101. Vuk Knežević, Studenca - Žabljak 102. Miloš Komatina, Donja Ržanica - Berane 103. Radoje Kontić, Tikava - Pljevlja

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

104. Vasilije Koprivica, Koprivice - Nikšić 105. Ilija Kostić, Rvaši - Cetinje 106. Bogdan Kotlica, Timar - Šavnik 107. Branko Kovačević, Prijevor - Budva 108. Miloš Kovačević, Grahovo - Nikšić 109. Mirko Kovačević, Grahovo - Nikšić 110. Mitar Kovačević, Grahovo - Nikšić 111. Radovan Kovačević, Crkvice - Nikšić 112. Sava Kovačević, Nudo - Nikšić 113. Vasilije Kovačević, Grahovo - Nikšić 114. Veljko Kovačević Grahovo Nikšić 115. Vojin Kovačević, Dolovi - Danilovgrad 116. Vojo Kovačević, Grahovo - Nikšić 117. Vukman Kruščić, Polja - Mojkovac 118. Gojko Kruška - Cetinje 119. Milan Kuč, Police - Berane 120. Marko Kulić, Prisojni orah - Plužine 121. Milorad Labudović, Orah - Andrijevica 122. Vojislav Lakčević - Ulcinj 123. Milutin Lakićević, Bare - Kolašin 124. Božo Lazarević, Piperi - Podgorica 125. Danilo Lekić, Kralje - Andrijevica 126. Risto Lekić, Donji Seoci - Bar 127. Đuro Lončarević - Gusinje 128. Lazar Lopičić, Gornji Ceklin - Cetinje 129. Mirko Lučić, Kupinovo - Danilovgrad 130. Nikola Lješković, Bogetići - Nikšić 131. Aleksa Maksimović, Gornje Polje - Nikšić 132. Miloš Mališić, Pešca - Berane 133. Gligorije Mandić, Kameno - Herceg Novi 134. Aleksa Markišić, Ljubotinj - Cetinje 135. Blažo Martinović, Bajice - Cetinje 136. Marko Martinović, Bajice - Cetinje 137. Nikola Martinović, Bajice - Cetinje 138. Stanko Martinović, Bajice - Cetinje 139. Vojmir Maslovarić, Dragosava - Berane 140. Jelica Mašković, Plana - Kolašin 141. Savo Mašković, Osreci - Kolašin 142. Mirko Matković, Podi Herceg Novi 143. Blagota Mićunović, Velestovo - Cetinje 144. Veljko Mićunović, Velestovo - Cetinje 145. Vukosava Mićunović, Velestovo - Cetinje 146. Veljko Milatović - Nikšić 147. Dušan Milutinović, Velje Brdo - Podgorica

TRI BRATA, TRI JUNAKA U Crnoj Gori su i tri rođena braća proglašeni narodnim herojima Kovačević Vasilije-Čile, Vojo i Mirko. Bili su sinovi serdara Petra Kovačevića iz Grahova u nikšićkoj opštini. Petar je imao devetoro djece i čitava porodica je učestvovala u Narodnooslobodilačkoj borbi.

Vasilije Kovačević

Vojo Kovačević

Mirko Kovačević

148. Ivan Milutinović, Cerovice - Podgorica 149. Radomir Mitrović, Bioče - Podgorica 150. Vukica Mitrović, Sveti Stefan - Budva 151. Blažo Mraković, Zagarač - Danilovgrad 152. Andrija Mugoša, Donja Gorica - Podgorica 153. Dušan Mugoša, Lješkopolje - Podgorica 154. Rako Mugoša, Lješkopolje - Podgorica 155. Špiro Mugoša, Lješkopolje - Podgorica 156. Dragomir Nenadović, Goražde - Berane 157. Radojica Nenezić, Broćanac - Nikšić 158. Radisav Nikčević, Stubica - Nikšić 159. Vojin Nikolić, Miločani - Nikšić 160. Mirko Novović, Cecuni - Andrijevica 161. Dušan Obradović, Tepačko Polje - Žabljak 162. Dobrila Ojdanić, Lubnice - Berane 163. Blažo Jokov Orlandić, Gornja Seoca - Bar 164. Blažo Jošov Orlandić, Gornja Seoca - Bar 165. Jakov Ostojić, Đurđevića Tara - Žabljak 166. Đoko Pajković, Lužac - Berane 167. Đoko Pavićević, Dol Pješivački - Nikšić 168. Miladin Pavličić, Gorica - Danilovgrad 169. Andrija Pejović, Gornji Ceklin - Cetinje 170. Vasilije Pejović, Miljkovac - Nikšić 171. Puniša Perović, Šobajići - Podgorica 172. Đuro Petrović, Građani - Cetinje 173. Radovan Petrović, Bioče - Podgorica 174. Blažo Popivoda, Bjelice - Cetinje 175. Krsto Popivoda, Bjelice - Cetinje 176. Ljubica Popović, Medun - Podgorica 177. Miladin Popović, Lopate - Podgorica 178. Nikola Popović, Lipa - Cetinje 179. Radosav Popović, Blizna - Podgorica 180. Sekula Popović, Lužac - Berane 181. Vladimir Popović, Brčeli - Bar 182. Bojo Prelević, Stravče - Podgorica 183. Đoko Prelević, Boljev Do - Podgorica 184. Đorđe Premović, Bogetići - Nikšić 185. Rudolf Primorac, Sutomore - Bar 186. Petar Prlja - Cetinje 187. Petar Radević, Rogami - Podgorica 188. Velimir Radičević, Goričani - Podgorica 189. Lazar Radojević, Rudine - Nikšić 190. Gojko Radović - Podgorica 191. Jovo Radulović, Rijeka Crnojevića - Cetinje 192. Milosav Radulović, Novo Selo - Danilovgrad 193. Radule Radulović - Podgorica 194. Veljko Radulović, Milojevići - Nikšić 195. Mitar Radusinović, Spuž - Danilovgrad 196. Vlado Raičević, Lješkopolje - Podgorica 197. Nenad Rakočević, Štitarica - Mojkovac 198. Radomir Rakočević, Štitarica - Mojkovac 199. Milan Raspopović, Podglavice - Danilovgrad 200. Milija Rašović, Fundina - Podgorica 201. Niko Rolović, Gornji Brčeli - Bar 202. Vladimir Rolović, Brčeli - Bar 203. Bajo Sekulić, Sekulići - Danilovgrad 204. Marko Stanišić, Maine - Budva 205. Velizar Stanković, Gotovuša - Pljevlja 206. Jovan Stojanović, Sotonići - Bar 207. Mihajlo Stojanović, Lužac - Berane 208. Dušan Strugar, Rvaši - Cetinje 209. Đuro Strugar, Meterizi - Cetinje 210. Niko Strugar , Gornji Ceklin - Cetinje 211. Milovan Šaranović, Potkraj - Danilovgrad 212. Vladimir Šćekić, Polica - Berane 213. Jefto Šćepanović, Donji Zagarač - Danilovgrad 214. Peko Tepavčević, Kazanci - Nikšić 215. Veljko Todorović, Orah - Nikšić

7 216. Vojin Todorović, Mrke - Podgorica 217. Vlado Tomanović, Velimlje - Nikšić 218. Budimir Tomović - Cetinje 219. Veljko Vlahović, Rovca - Kolašin 220. Dimitrije Vojvodić, Konjusi - Andrijevica 221. Đoko Vojvodić, Građani - Cetinje 222. Petar Vojvodić, Građani - Cetinje 223. Đina Vrbica - Podgorica 224. Luka Vučinić - Podgorica 225. Milica Vučinić, Pješivci - Nikšić 226. Jovan Vučković, Prekornica - Cetinje 227. Ljubo Vučković, Ljubotinj - Cetinje 228. Miloš Vučković - Ulcinj 229. Dušan Vujačić, Riđani - Nikšić 230. Vasilije Vujačić, Grahovo - Nikšić 231. Bogdan Vujošević, Doljani - Podgorica 232. Dušan Vujošević, Lješnica - Berane 233. Radoje Vujošević, Bjelice - Cetinje 234. Zarija Vujošević, Mataguži - Podgorica 235. Dušan Vujović, Lukovo - Nikšić 236. Đuro Vujović, Donji Ljubotinj - Cetinje 237. Ratko Vujović - Nikšić 238. Špiro Vujović, Udbina - Cetinje 239. Vukadin Vukadinović, Polica - Berane 240. Jovan Vukanović, Rogami - Podgorica 241. Radovan Vukanović, Rogami - Podgorica 242. Đoko Vukićević, Boguti - Cetinje 243. Svetozar Vukmanović, Podgor - Cetinje 244. Boro Vukmirović, Breganov - Bugarska 245. Jovan Vukotić, Kočane - Nikšić 246. Dušan Vuković, Golubovci - Podgorica 247. Veljko Zeković - Nikšić 248. Vujadin Zogović - Andrijevica 249. Jovo Zvicer, Trešnjevo - Cetinje 250. Živko Živković, Buče - Berane 251. Tomaš Žižić, Polja - Kolašin 252. Batrić Žugić, Novakovići - Žabljak 253. Komnen Žugić, Novakovići - Žabljak

NAJSTARIJI NARODNI HEROJ ĐOKO PAVIĆEVIĆ Đoko Pavićević (Do Pješivački, kod Nikšića, 6. maj 1872 — Nikšić, SR Crna Gora, 4. jun 1970) je bio veteran balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, narodni heroj iz Crne Gore i vjerovatno najstariji partizanski borac Jugoslavije (imao je više od sedamdeset godina tokom Narodnooslobodilačke borbe).

Umro je 1970. godine u 98. godini.

Jelica Mašković

8

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

Berlinski kongres od 13. juna do 13. jula 1878. godine

CRNA GORA postala NE i međunarodno priznat O dlukama Berlinskog kongresa samo je potvrđena već odavno postojeća crnogorska nezavisnost, s napomenom da tu nezavisnost od sada priznaje i Osmansko carstvo, kao i one zemlje koje to ranije nijesu učinile

Od 13. juna do 13. jula 1878. godine održan je u Berlinu kongres evropskih sila, sa ciljem da se urede prilike na Balkanu poslije ratova Rusije, Crne Gore i Srbije protiv Osmanskog carstva (1876-1878). Na Kongresu su učestvovali predstavnici Rusije, Austro-Ugarske, Osmanskog carstva (Turske), Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije. Kongres je, u suštini, trebalo da revidira odluke Sanstefanskog mirovnog ugovora, koji je, marta 1878. godine, potpisan između Rusije i Osmanskog carstva.

Ovim ugovorom Rusija je, nakon pobjede u ratu protiv Osmanskog carstva, uredila

Balkan po svojoj želji. Zahvaljujući ruskom diktatu u San Stefanu, Crna Gora, Srbija i Bugarska dobile su ogromno teritorijalno proširenje, a Osmanskom carstvu su nametnute obaveze koje su ga dovele u neizvjesnu poziciju.

na nezavisnost, već je samo konstatovano da tu nezavisnost priznaju i one zemlje koje je do tada nijesu priznavale. No, s druge strane, nesporno da je ovim činom svih evropskih sila crnogorska nezavisnost po prvi put zvanično priznata.

■ BERLINSKI UGOVOR

■ TERITORIJALNE

Berlinski ugovor, potpisan 13.jula 1878. godine imao je 64 člana. Članovi 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32 i 33 odnose se na Crnu Goru.

Dvadesetšestim članom definiše se međunarodno-pravni položaj Crne Gore: “Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje to dosad nijesu učinile”.

Prema tome, ovim je članom samo potvrđena već odavno postojeća crnogorska nezavisnost, s napomenom da tu nezavisnost od sada priznaje i Osmansko carstvo, kao i one zemlje koje to ranije nijesu učinile. Dakle, ovim Crnoj Gori nije data držav-

Nakon teritorijalnih kompenzacija koje su poslije Berlinskog kongresa izvršene, površina Crne Gore iznosila je 9.475 kvadrratnih kilometara. Crnoj Gori je pripao dio Hercegovine sa Nikšićkim krajem i okolnim plemenskim oblastima (Drobnjak, Piva, Uskoci, Šaranci, Jezera), te Duga i Oputna Rudina, zatim Kolašinski kraj i dio Gornjih Vasojevića, Zeta s Podgoricom, Spuž, Žabljak, priobalje Skadarskog jezera, od Godinja do ostrva Tophala, odnosno masiv planine Rumije, i primorje od Bojane do rijeke Željeznice. Iako preci-

KOMPENZACIJE

znih podataka nema, pretpostavlja se da je sa ovim novim oblastima broj stanovnika Crne Gore, od blizu 140.000 neposredno pred rat 1876. godine , porastao za otprilike trideset hiljada. To znači da su stanovnici novopripojenih oblasti mogli činiti nešto preko 20 odsto crnogorske populacije. Nakon Berlinskog kongresa i regulisanja svih ovih pitanja došlo je do najkrupnijih promjena u novovjekovnoj istoriji Crne Gore.

Crna Gora je, najprije, bila više nego dvostruko uvećana, a zatim dobila je stanovništvo koje se po mnogo čemu - i po svijesti, kulturi, vjeri - razlikovalo od onoga koje je do tada u njoj živjelo. Uz to, došlo je i do kurpnih promjena u njenoj ekonomskoj fizionomiji.

Crna Gora je dobila je izlaz na more, nekoliko gradova sa razvijenom zanatsko-trgovačkom djelatnošću i mnoge plodne oblasti, u kojima je inače oskudijevala. Za državu će to biti podsticaj da veću pažnju posveti privrednim djelatnostima, razvoju komuni-

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

9

Djelovi ugovora koje se odnose na Crnu Goru

EZAVISNA ta država kacija, obrazovanju, ali i stvaranju “neratničke” svijesti svojih podanika. Bio je to definitivni početak kraja “herojske”, plemensko-patrijarhalne Crne Gore. Onaj istorijski okvir, zahvaljujući kojemu se bila izgradila njena epska prepoznatljivost, njena socijalna i duhovna osobenost, prestao je da postoji. Počeo je njen “izlazak” iz epa.

■ UKINUTA „RATNIČKA DRŽAVA“

Berlinski kongres nije samo “ukinuo” Crnu Goru kao “ratničku državu”. Njegovim odlukama, tj. odlukama evropskih sila, “ukinuta” je i Crna Gora kao vjerski homogena, odnosno, Crna Gora kao nacionalna država. Naime, poslije 1878. godine državni podanici Crne Gore postali su u većem broju i nepravoslavci - katolici i muslimani. Bez obzira što je njihova svijest o identitetu mogla imati i slovenskih tonova, konfesionalna posebnost i

svijest koja se na tome zasnivala, bila je dominantna u njihovom samoodređivanju. Time se izgubila još jedna od važnih osobenosti crnogorskog društva koja je do 1878. godine postojala i bila uočljiva.

■ SUBJEKT MEĐUNARODNOG PRAVA

Odlukama Berlinskog kongresa Crna Gora je definitivno prestala da figurira kao, formalno-pravno, odmetnuti dio Osmanskog carstva. Odlukom evropskih sila na Berlinskom kongresu ona je postala subjekt međunarodnog prava, što do tada, bez obzira na neformalno uvažavanje njene državne nezavisnosti od strane nekih zemalja, ona nije bila. U prvom redu, stekla je jus legationis - pravo primanja i slanja diplomatskih predstavnika. No, pored stečenih prava, Crna Gora je dobila i određene obaveze, što se ogledalo

- kako u uvažavanju državnog subjektiviteta članica međunarodne zajednice, tako i u poštovanju svih principa međunarodnog prava. Zbog takve njene nove pozicije, i zbog nametnute obaveze uvažavanja državnog subjektiviteta drugih zemalja, nacionalno-političku djelatnost u okruženju, odnosno “izvoz revolucije”, ona više nije mogla sprovoditi sa stepenom neobaveznosti sa kojim je to mogla raditi prije 1878. godine.

(U tekstu korišćena istorijska faktografija i komentari prof.dr.Živka Andrijaševića)

ČLAN 26.

Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje to dosad nijesu učinile. ČLAN 27.

Visoke ugovorne strane saglasne su u sledećim odredbama: u Crnoj Gori razlike u vjeri i vjeroispovijesti neće moći da budu smetnja da neko iz tog razloga bude isključen ili spriječen da uživa svoja građanska i politička prava, da ne bude primljen u javne službe, na položaje, i da mu se ukazuju počasti ili da ne obavlja razne zanate i zanimanja, ma u kome mjestu to bilo. Sloboda i javno vršenje svih crkvenih obreda biće osigurani svim žiteljima Crne Gore, kao i strancima, i nikakve smetnje neće se moći praviti bilo hijerarhijskom uređenju raznih vjeroispovijesti ili njihovim odnosima sa svojim duhovnim starješinama. ČLAN 28.

Nove granice Crne Gore utvrđene su ovako: linija koja polazi od Ilijinog brda, sjeverno od Klobuka, spušta se na Trebišnjicu kod Grančareva, koje ostaje Hercegovini, potom nastavlja tokom ove rijeke od tačke koja se nalazi 1 km nizvodno od ušća Čepelice, a odatle se, najkraćim putem, opet sastaje sa visovima koji oivičavaju Trebišnjicu. Zatim produžuju ka Pilatovcima, prepuštajući to selo Crnoj Gori, onda nastavlja visovima u pravcu sjevera i drži se, koliko je to moguće, na rastojanju od 6 km od puta Bileće-Korita-Gacko do klanca koji se nalazi između planine Somine i brda Kurila, odakle ide na istok prema Vratkoviću, ostavljajući to selo Hercegovini, do brda Orline. Polazeći od ove tačke i ostavljajući Ravno Crnoj Gori, granica ide naprijed pravcem sjever – sjeveroistok, prelazeći vrhove Lebršnik i Volujak, potom se najkraćom linijom spušta u Pivu, koju prelazi i pridružuje se Tari u prolazu između Crkvice i Nedvine. Odatle se penju uz Taru do Mojkovca, zatim ide grebenom ogranka do Šiškog jezera.

Od ovog mjesta ona se spaja sa starom granicom sve do sela Šekulara. Odatle se nova granica pruža vrhovima planine Mokre, tako što selo Mokro ostaje Crnoj Gori, potom se penje do tačke 2166 na karti austrijskog generalštaba, sledeći glavni lanac i vododelnicu između Lima s jedne strane i Drima, kao i Cijevne, s druge strane. Ona se potom spaja sa sadašnjom granicom između plemena Kuči –Drekalovići, s jedne strane, i Kučka-Krajina i plemena Klementi i Grude, s druge strane, i ide do Podgoričke ravnice odakle se upućuje prema Plavnici, ostavljajući Albaniji plemena Klemente, Grude i Hote. Ovde nova granica prelazi jezero kod ostrva Gorica –Tophale i počev od toga mjesta penje se pravo do visova grebena, odakle prati vododelnicu između Međurečja i Kalimana, ostavljajući Mrkovice Crnoj Gori i izbijajući na Jadransko more u uvali Kruči. Na sjeverozapadu granica će biti povučena linijom koja prelazi tačku između sela Šušnja i Zubaca i dopire do krajnje jugoistočne tačke sadašnje granice Crne Gore na planini Vrsuti.

10

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

Crnogorski 13. jul – vojni i politički fenomen Drugog svjetskog rata

PRVIOPŠTENARODNI USTANAK PROTIV FAŠIZMA U EVROPI

U

stanak protiv okupatora počeo je u ranim jutarnjim satima 13. jula 1941. godine, napadom na Virpazar, kao i napadima na italijanske posade u Mišićima, Čevu, Buljarici, Reževićima, Petrovcu, Sutormanu Njemačkim bombardovanjem Beograda, 6. aprila 1941. godine, i napadom njemačkih, italijanskih i mađarskih snaga, Jugoslavija je ušla u rat. Poraz jugoslovenske vojske bio je brz i potpun. Kralj Petar Karađorđević i vlada napustili su zemlju 15. aprila, a kapitulacija jugoslovenske vojske potpisana je dva dana kasnije.

Teritoriju Crne Gore zauzele su italijanske trupe i pod njihovim okriljem bila je formirana okupatorska vlast. Jedan dio Crne Gore – Ulcinj sa okolinom, Malesija, Plav, Gusinje i Rožaje, okupator je priključio novostvorenoj “Velikoj Albaniji”, dok je Boka Kotorska, 20. maja 1941. godine bila izuzeta iz Crne Gore i pripojena Italiji. Za kratko vrijeme, prostor od Pljevalja do Bijelog Polja bio je priključen NDH. MN: Pripreme za oružani otpor Dok je italijanski okupator uspostavljao marionetski režim, crnogorski komunisti su počeli pripreme za oružanu borbu. Početkom maja 1941. rukovodstvo KPJ je održalo konferenciju u Zagrebu, na kojoj je odlučeno da se krene u pripreme za oružanu borbu protiv okupatora. Tu su zadatke dobili i crnogorski komunisti. Njihova obaveza je bile da mobilišu narod protiv

italijanskog okupatora, da suzbijaju djelovanje federalista i štite narod od nasilja, ali i da brinu o njegovim životnim potrebama. No, i prije konferencije u Zagrebu, crnogorski komunisti su donijeli odluku o prikupljanju oružja i bojkotu svih aktivnosti koje preduzimaju okupator i njegove pristalice. Za kratko vrijeme, komunisti su na prostoru Crne Gore prikupili više od 12.000 pušaka i oko tri miliona metaka.

Krajem maja uslijedila je nova nared-

ba vođstva jugoslovenskih komunista o formiranju oružanih udarnih grupa od 10 do 30 boraca, uglavnom sastavljenih od članova partije, SKOJ-a i njihovih simpatizera. Na prostoru Crne Gore komunisti su uspjeli da formiraju oko 280 udarnih grupa, sa 6.200 boraca, od kojih su 1.800 bili članovi partije. Svi ovi podaci ukazuju da su u Crnoj Gori sprovedene temeljite pripreme za podizanje oružanog ustanka protiv okupatora. Glavni organizato-

ri ovih aktivnosti bili su čelni ljudi crnogorskih komunista Blažo Jovanović, Mitar Bakić, Savo Brković, Jefto Šćepanović, Božo Ljumović, Budo Tomović...

■ ODLUKA U STIJENI PIPERSKOJ

Rukovodstvo KPJ donijelo je 4. jula odluku o dizanju oružanog ustanka protiv okupatora, a 10. jula 1941. godine, na sa-

13. jul

dan državnosti PETAK, SUBOTA I NEDJELJA 13, 14. I 15. 7.2018.

skog rata. Nadasve, bio je to prvi opštenarodni ustanak u Evropi protiv okupatora.

Poslije gušenja ustanka, Italijani su na prostoru Crne Gore zadržali dosta jake snage – oko 100.000 vojnika, pod komandom generala Birolija.. Krahom ustanka dolazi i do reorganizacije vojnih formacija koje su bile pod rukovodstvom KPJ. Početkom septembra 1941. godine formiran je Štab narodnooslobodilačkih gerilskih odreda za Crnu Goru, Boku i Sandžak, kao i gerilske čete i bataljoni koji su mu bili podređeni. Ubrzo je naziv “gerilski” zamijenjen sa “partizanski”. Partizanske jedinice na prostoru Crne Gore podijeljene su u četiri odreda: Lovćenski, Zetski, Durmitorski i Komski. Ukupno su imali oko 4.500 boraca.

■ PRVI OPŠTENARODNI USTANAK U EVROPI

Impozantni su bili rezultati Trinaestojulskog ustanka: za desetak dana oslobođena je teritorija Crne Gore na kojoj je živjelo oko 280.000 stanovnika, dok je pod okupatorskom vlašću ostao prostor gdje je živjelo oko 130.000 ljudi. I gubici neprijatelja bili su veliki - oko 730 poginulih, 1.200 ranjenih, 3.000 zarobljenih. Na strani ustanika poginula su 72 borca, a ranjena su 53. Trinaestojulski ustanak bio je i po svom toku, i po svojim rezultatima, vojni i politički fenomen Drugog svjet-

■ PONIŠENE ODLUKE PODGORIČKE SKUPŠTINE

Uporedo s razvojem vojnih snaga i vođenja rata, KPJ je od 1941. godine radila i na stvaranju uslova za promjenu političkog sistema u Jugoslaviji i formiranje no-

ve vlasti. U tim komunističkim vizijama političke budućnosti Crne Gore i Jugoslavije, postojao je model federativne države, koju bi trebalo da čine ravnopravne federalne jedinice i ravnopravni narodi. Crna Gora je trebalo da bude jedna od članica jugoslovenske federacije, a Crnogorci, kao narod, njen ravnopravni činilac.

Krajem 1942. godine KPJ je formirala i najviše političko i predstavničko tijelo narodne vlasti na prostoru čitave zemlje – Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije - AVNOJ. Na drugom zasijedanju, održanom 29. novembra 1943. godine u Jajcu, odlučeno da se AVNOJ konstituiše u vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo naroda Jugoslavije, a da se izbjegličkoj vladi u Londonu oduzme pravo da predstavlja Jugoslaviju. AVNOJ je odlučio i da

Razumije se, organi nove vlasti i njenih predstavničkih tijela, poput ZAVNO i CASNO, nijesu birani na neposrednim izborima ili na demokratski način, već ih je birala Partija koja je bila na čelu antifašističkog pokreta. Takav način formiranja i osvajanja vlasti, zove se - revolucijom.

Dokumenta o radu ZAVNO i CASNO, ukazuju na opredjeljenje KPJ da nakon završetka rata Crna Gora bude ravnopravna federativna jedinica nove Jugoslavije. Primjetno je i da se u mnogim proklamacijama navodi da nova vlast, sa KPJ na čelu, želi da priznavanjem prava Crne Gore na ravnopravnost u Jugoslaviji, poništi odluke Podgoričke skupštine i ispravi nepravdu koja joj je tada nanijeta.

(U tekstu korišćeni istoriografska faktografija i komnetari prof.dr Živka Andrijaševića)

DRŽAVNOSTI

vodstvom KPJ, i uglavnom sa komunistima i njihovim simpatizerima u borbenim redovima, ustanak je dobio opštenarodni karakter.

se, nakon oslobođenja zemlje, Jugoslavija uredi kao demokratska i federativna državna zajednica ravnopravnih naroda.

U donošenju odluka Drugog zasijedanja AVNOJ-a, učestvovali su i predstavnici Crne Gore, koje je izabrala skupština Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (skraćeno: ZAVNO). ZAVNO je bio najviši predstavnički organ nove vlasti na prostoru Crne Gore, a formiran je u Kolašinu, novembra 1943. godine. Na narednoj skupštini, održanoj (opet) 13. jula 1944. godine, ZAVNO je preimenovan u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja (CASNO), koja je postala najviše izvršno i zakonodavno tijelo buduće ravnopravne republike u demokratskoj i federativnoj Jugoslaviji. Tako su odlukama Ostroške skupštine, skupštine ZAVNO i CASNO, udareni temelji nove vlasti u Crnoj Gori.

■ OBNOVA

stanku u selu Stijena Piperska, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru napravio je plan oružanih dejstava. Crnogorski komunisti su na čitavom prostoru Crne Gore formirali okružne komitete, koji su imali zadatak da ustanove gerilske odrede i rukovode oružanim akcijama. U ime vođstva KPJ, u Crnu Goru je poslat jedan od čelnih ljudi Partije - Milovan Đilas.

Ustanak protiv okupatora počeo je u ranim jutarnjim satima 13. jula 1941. godine, napadom na Virpazar, kao i napadima na italijanske posade u Mišićima, Čevu, Buljarici, Reževićima, Petrovcu, Sutormanu. Borbe su nastavljene tokom dana, napadom na italijanske kolone kod Kufina, na Pavlovoj strani, na putu Cetinje-Budva, na Košćelama, u rejonu Careva Laza.

Italijani su pretrpjeli velike gubitke, a zaplijenjene su velike količine ratnog materijala. Istog dana oslobođena je Rijeka Crnojevića, a razoružane su žandarmerijske stanice na Ljubotinju, Brajićima, Žabljaku Crnojevića...

Narednog dana ustanak je zahvatio i druge krajeve Crne Gore - Bjelopavliće, Nikšić, Pipere, okolinu Podgorice. Ustanici su 15. jula izvojevali veliku pobjedu na Košćelama. Istog dana ustanički odredi oslobodili su Mojkovac, Spuž, Mateševo, Manastir Moraču, Lijevu Rijeku, a tokom narednih dana Šahoviće, Andrijevicu, Berane, Danilovgrad, Kolašin, Bijelo Polje, Žabljak, Grahovo. Ustaničkom jezgru ubrzo se priključuje veliki broj stanovnika Crne Gore, tako da je broj ustanika bio veći od 30.000. Započet pod ruko-

11

Od danas u Nikšiću

Heroj na Korzu

Izdavač: Dnevne novine

Direktor: Nenad Amidžić Odgovorni urednik: Vesna Šofranac Urednik dodatka: Goran Popović Novinar: Mili Prelević, Sonja Ičević Dizajn: Dejan Popović

Lektura: Snježana Avramović, Svetlana Baošić Foto: Dejan Lopičić Obrada fotografija: Nikola Bečanović

Porobić: Kako je stvarana istorija 4

10 GODINA

OD ZLATA U MALAGI 13. JUL 2008 - 13. JUL 2018.

VRELO VEČE ZA PAMĆENJE

VELJKO USKOKOVIĆ

Ponosni kapiten

6

IZ NAVIJAČKOG UGLA

Noć za sva vremena 11

ĐURO RADOVIĆ

Plakao sam od sreće 8

Nikola Vukčević: Gol koji je obilježio karijeru 5

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

10 GODINA

2

OD ZLATA U MALAGI 13. JUL 2008. - 13. JUL 2018.

KOSTA BOŠKOVIĆ novinar

13. JUL da ćemo dobiti širu bazu za vaterpolo, bolju infrastrukturu... Ali...

Deset godina nakon nezaboravnog dočeka u Kotoru, realnost je da grad vaterpola sada nema ni onaj oronuli bazen u kojem su rođeni mnogi vaterpolo majstori. Primorac i Kataro su podstanari, klinci koji sanjaju novu Malagu više su u autobusima nego u bazenu. I Budva pokušava da preživi teške trenutke, dok se još jedino “drži” Jadran, ali pitanje i koliko će on moći da izdrži bez prave državne strategije za vaterpolo.

Od obećanih pet bazena samo u Podgorici deset godina kasnije dobili smo dva - jedan u glavnom gradu i jedan u Nikšiću.

Deset godina je prošlo, a uslovi za vaterpolo u zemlji koja je gigant u ovom sportu, gori su nego te 2008.

Ako tada nismo iskoristili pravi trenutak da vaterpolo dobije status kakav zaslužuje, onda su nas momci koji sada nose kapicu sa crnogorskim grbom nedavno u Budimpešti podsjetili na to.

Vrijeme je! A onda će se prepričavati neke nove Malage.

CRNA GO MALAGA: Bazen - Centro akvatiko. Gledalaca: 2.000. Sudije: Salino (Italija) i Tulga (Turska). Isključenja: Crna Gora 13( 4), Srbija 17 (3).

PUT DO ZLATA

Bilo je to vrelo ljeto kada su mnogi od nas više od dešavanja u bazenu zaljubljeno gledali u ono Montenegro koje se konačno pojavilo u direktnim prenosima. Bio je to još jedan 13. jul koji ćemo dugo pamtiti...

Znala je Evropa gdje je Crna Gora i 13. jula 1878, još više joj se divila na isti datum 1941, a onda 67 godina nakon herojskog ustanka naša zemlja je ponovo ustala. Ovog puta zbog najljepše stvari modernog doba, zbog sporta, zbog vaterpola.

U Pikasovom gradu, na jugu Španije, nastala je nova slika malenog i ponosnog naroda... Naroda koji je ponovo zadivio Evropu. Na prvom takmičenju na kojem se nakon obnove nezavisnosti pojavila Crna Gora je stigla do pobjede, do vrha, Crna Gora je bila šampion Evrope. I sada, deset godina kasnije, zvuči pomalo nestvarno.

Gorjela je naša zemlja tada, slavilo se u svim gradovima, a slike iz drevnog Kotora na dočeku heroja iz Malage ostaju za sva vremena.

Bili smo ponosni tada, činilo se da kreće vaterpolo renesansa u Crnoj Gori, očekivalo se da će taj trenutak pokrenuti sve,

6. jul

7:8 5. jul

ŠPANIJA - CRNA GORA

CRNA GORA - GRČKA

11:10

14

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

golova postigao je Mlađan Janović na Evropskom prvenstvu u Malagi i on je bio najboji strijelac Crne Gore na turniru.

Ukupno najbolji “tobdžija” bio je reprezentativac Srbije Aleksandar Šapić sa 22 pogotka

Finale koje će prepričavati generacije Kakvo je to finale bilo... Dvije selekcije koje se u dušu poznaju “oči u oči”, a ulog ogroman - evropsko zlato. Crna Gora ili Srbija?

Ajkule su tada odlično otvorile meč, nakon prve četvrtine golovima Vladimira Gojkovića i Mlađana Janovića vodile 2:1, a onda su važnost meča, istorijski trenutak, možda i umor, ali i težak rival učinili da cijela Crna Gora drhti. Nikola Rađen,

Golove za Crnu Goru u velikom finalu postigli su Vladimir Gojković, Mlađan Janović, Predrag Jokić, Milan Tičić i Nikola Vukčević

Branko Peković i Aleksandar Šapić odveli su Srbiju na poluvrijeme sa 4:2. Taj rezultat stajao je skoro do kraja treće četvrtine, kad su u svega dva minuta Predrag Jokić i Milan Tičić izjednačili rezultat - 4:4. U posljednjem periodu Damjan Danilović je pogodio za 5:4, ali je Duško Pijetlović na minut i 15 sekundi finale odveo u produžetke - 5:5.

A tamo je pao samo jedan gol - jedan od najvrednijih u istoriji našeg sporta. U prvom produžetku pogodio je centar Nikola Vukčević - iz svog prvog šuta na utakmici. Srbija je imala posljednji udarac na utakmici, uputio ga je legendarni Vladimir Vujasinović, ali je Miloš Šćepanović tada bio u ludoj formi. Istorija je ispisana.

GORA - SRBIJA 6:5 CRNA GORA: Šćepanović, Brguljan, Pasković, Vukčević 1, N. Janović, Tičić 1, M. Janović 1, Danilović 1, Ivović, Zloković, Gojković 1, Jokić 1, Radić.

Selektor: Petar Porobić.

SRBIJA: Šefik, Prlainović, Rađen 1, V. Udovičić, Savić, D. Pijetlović 2, Nikić, Filipović, Ćirić, Šapić 1, Vujasinović, Peković 1, Soro.

Selektor: Dejan Udovičić.

3

Osvajači zlata iz 2008. na prijemu u Vladi CG povodom deset godina od Malage

Gdje su danas zlatni iz Malage Zdravko Radić (24. jun 1979) - završio karijeru Draško Brguljan (27. decembar 1984) - nastupa za OSC Vjekoslav Pasković (23. mart 1985) - nastupa za Brešu Nikola Vukčević (14. novembar 1985) - nastupa za Brešu Nikola Janović (22. mart 1980) - ministar sporta u Vladi CG Milan Tičić (14. avgust 1979) - završio karijeru Mlađan Janović (11. jun 1984) - nastupa za Brešu Veljko Uskoković (29. mart 1971) - selektor u mlađim selekcijama CG Aleksandar Ivović (24. februar 1986) - nastupa za Pro Reko Boris Zloković (16. mart 1983) - završio karijeru Vladimir Gojković (29. januar 1981) - selektor Crne Gore Predrag Jokić (3. februar 1983) - nastupa sa WASPO Hanover Miloš Šćepanović (9. oktobar 1982) - nastupa za Marsej Damjan Danilović (1. april 1982) - prošlu sezonu proveo u Kataniji (Sa ekipom su u Malagi trenirali i Aleksandar Radović i Filip Trajković) Selektor: Petar Porobić (trenutno selektor Kine). Trener: Mirko Blažević (u stručnom štabu Barselonete). Pomoćni trener: Zoran Ivanovski (u stručnom štabu Vladimira Gojkovića)

8. jul

9:10 7. jul

MAĐARSKA - CRNA GORA

SLOVAČKA - CRNA GORA

4:13

FINALE, 13. jul

7:9 Polufinale, 11. jul

HRVATSKA - CRNA GORA

CRNA GORA - SRBIJA

6:5

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

10 GODINA

4

OD ZLATA U MALAGI 13. JUL 2008 - 13. JUL 2018.

KAKO SE KOVALO EVROPSKO ZLATO - SELEKTOR PETAR POROBIĆ

Put od 2006. do Malage za anale vaterpola

2

zlatne medalje osvojio je Petar Porobić kao selektor - 2005. svjetsko zlato sa SCG i 2008. evropsko za Crnom Gorom Već je iza sebe imao imao najveće uspjehe sa selekcijom Srbije i Crne Gore, postao je važno ime u svijetu vaterpola, ali onda se odlučio za put u nepoznato... Period od obnove nezavisnosti do Evropskog prvenstva u Malagi bio je pun neizvjesnosti, ali put u nepoznato odveo je i njega i Crnu Goru do vrha Starog kontinenta. Deset godina kasnije selektor zlatne generacije Petar Porobić sjetio se upravo perioda prije puta u Andaluziju.

“Kada se sjetim tog vremena moram da pomenem da u prvom momentu niko nije razmišljao o takmičarskom rezultatu, jer je došlo do dosta nejasne pravne situacije”, počeo je Porobić razgovor za DN. “Nakon osvajanja Svjetskog kupa u Budimpešti došlo je do razdvajanja tadašnje ekipe SCG i nisu bila definisana pitanja našeg zajedničkog nastupa na EP u Beogradu”.

Zbog svega...

“Zbog svega odlučili smo da ne nastavimo pripreme već da pokušamo da napravimo reprezentaciju Crne Gore”.

I istorija je krenula...

Od Mančestera do Malage

U kakvom stanju su ajkule bile u tom periodu neizvjesnosti Porobić je još jednom podsjetio...

“U tom trenutku nismo ni znali da li ćemo dobiti pravo da se kvalifikujemo na naredna takmičenja i da li ćemo uopšte ući u kvalifikacioni proces za Olimpijske igre u Pekingu.

Tri mjeseca smo bili u potpunoj neizvjesnosti”.

Ipak, napokon su stigle sjajne vijesti...

“A onda su nam omogućili da

Ova generac Iskusnog stručnjaka smo pitali i da li bi uskoro neka nova generacija mogla da ponovi Malagu?

“Prema dosadašnjim igrama i rezultatima jasno je da naša reprezentacija ima kvalitet da se bori za medalju, a kada se uđe u taj sami vrh i bor-

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

Petar POROBIĆ Ni sanjali nismo da će se sve tako brzo desiti. U februaru 2007. igrali smo kvalifikacije za B prvenstvo Evrope, a već u julu 2008. postali prvaci Starog kontinenta

najprije nastupimo u kvalifikacijama za B prvenstvo Evrope, pa na samom B prvenstvu u Mančesteru, a tek onda smo stekli pravo za A Evropsko prvenstvo. Zbog svega nismo mogli da razmišljamo o rezultatu koji je kasnije stigao”, istakao je Porobić.

Zbog svega uspjeh u Malagi ostaje veliko iznenađenje i za tadašnjeg selektora Crne Gore.

“Naravno, taj put će ostati u analima vaterpola... U februaru 2007. smo krenuli sa kvalifikacijama za B prvenstvo, a 13. jula naredne godine bili šampioni Evrope. Ni sanjali nismo da će se sve tako brzo odvijati”, iskren je Porobić.

Kad vam neko pruži takvu šansu Šta je to što je ta ekipa u Malagi imala u odnosu na ostale - šta je na kraju bilo presudno da se Crna Gora popne na

vrh Evrope?

“Rekao bih upravo taj cijeli put koji sam opisao. On je homogenizovao ekipu, jer se bio pojavio i strah kod igrača da zbog odluke da igramo za Crnu Goru ne dođe do problema u njihovim karijerama, jer se moglo desiti da naredne dvije godine ne igraju ništa”, objasnio je stručnjak iz Kotora i dodao. “I sam taj osjećaj kada vam neko da takvu šansu stvorio je veliku energiju, posebno jer smo u jednom periodu izgubili i motiv jer se nije naziralo kako bismo nastupili”. Čini li Vam se da taj momenat iz Malage nije iskorišćen na pravi način?

“Ne mogu da kažem da se nije iskoristio, ali možda su nas brzo osvojeno zlato, a onda zamalo i medalja na OI u Pekingu, pomalo i ispraznili. Možda i zbog toga što nismo imali takmičarskog iskustva, pa možemo da žalimo što na narednim takmičenjima nismo osvojili još neku medalju”, zaključio je Porobić.

cija ima kvalitet za medalje bu onda su sve karte otvorene”, smatra Porobić. “Gledajući druge selekcije ponekad nismo baš ravnopravni, prije svega jer se određene pojačavaju strancima i to podiže njihov kvalitet. A ovo što se radi u Crnoj Gori, iz male baze i sa malim brojem klubova, kao da se dovoljno ne res-

pektuje. Iz svega toga stvaraju se kvalitetne mlade selekcije za nastavak uspjeha”.

Ipak...

“Brine me loš status klubova i njihovi problemi, ali u ostalim stvarima misim da smo u prednosti u odnosu na konkurenciju”, dodao je Porobić.

5

NAŠ SJAJNI CENTAR SAVLADAO ŠEFIKA I DONIO AJKULAMA ZLATO

Vukčević: Naravno, najdraži gol karijere Te večeri u Malagi defanzive su bile perfektne. Jake odbrane kao zaštitini znak i jednog i drugog selektora - Petra Porobića i Dejana Udovičića - dovele su nas do meča sa malim brojem golova. Na kraju regularnog toka 5:5 i znalo se da će u produžecima odlučiti jedan gol.

Sredinom prvog nastavka Mlađan Janović je uspio da doda loptu za centra na četiri metra, a tada dvadesetdvogodišnji sidraš ajkula Nikola Vukčević dobio je duel sa imenjakom u kapici Srbije Rađenom, šutirao i lopta se zakoprcala u mreži Šefika.

Pobjednički stisnuta pesnica nakon što je izronio iz vode - opet smo u prednosti.

“Nisam mogao ni da pretpostavim da će to biti posljednji gol na utakmici”, priča za Dnevne novine Vukčević deset godina nakon najčuvenijeg pogotka u istoriji našeg vaterpola. “Bilo je još dosta da se igra, tako da sam isključivo razmišljao da ostanem fokusiran do kraja utakmice”.

Ispostavilo se da je što se golova tiče - to sve za

Nikola VUKČEVIĆ S obzirom da centri nemaju previše prilika da šutiraju, to je bio moj prvi i jedini šut te večeri. Naravno da sam presrećan kada znam da nam je baš taj gol donio zlato

tu noć. Kako danas gleda na kompletnu akciju koja je krunisana zlatnim pogotkom...

“Ekipe su bile preumorne, igrali su se produžeci, obje selekcije ‘razvučene’ po terenu. Primio sam loptu na jedno četiri metra od gola, što za centra i nije baš preblizu. Međutim, imao sam vremena, nije bilo protivničkih igrača da pomognu igraču koji me je čuvao. Šutirao sam i moram da budem iskren imao i dosta sreće, jer je šut bio dosta mlak, ali je nekako prošao ispod Šefika”, sjeća se Vukčević, koji nema dilemu da je to gol njegove karijere: “Sigurno. Najljepši trenutak karijere i uvijek ga se rado sjetim”, poentirao Vukčević.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

10 GODINA

6

OD ZLATA U MALAGI 13. JUL 2008 - 13. JUL 2018.

VOĐA ZLATNIH AJKULA KAPITEN CRNE GORE U MALAGI VELJKO USKOKOVIĆ

Damjan Danilović

DAMJAN DANILOVIĆ - KAKO SAM (DO)ČEKAO ŠANSU

Od sreće nijesmo znali gdje udaramo Kapiten Veljko Uskoković zbog povrede nije mogao da nastupi u velikom finalu, ali je zamjena bila spremna - Damjan Danilović je čekao svoju šansu tokom cijelog šampionata.

Dočekao je i - iskoristio.

“Disao sam sa ekipom, bili smo non-stop zajedno, funkcionisali kao prava porodica i zaista mi nije bilo teško čak i u tako bitnom meču - da uđem u igru.

Imao sam podršku saigrača i na kraju je sve ispalo kako treba”, sjeća se Danilović za DN. Kotorska ljevica probušila je mrežu Denisa Šefika (sa svoje pozicije, spoljnog igrača, lopta

Damjan DANILOVIĆ Trenutak kada je krenula naša himna tokom ceremonije proglašenja pobjednika ne može se opisati i teško da nešto drugo može biti tako emotivno. Tamo negdje, u nekoj Malagi, gdje su i Španci počeli da navijaju za nas - svi su čuli za Crnu Goru.

je završila u bliži ugao) za 5:4 sredinom posljednje četvrtine. Taj, izuzetno bitan gol, mu je i obilježio karijeru.

“Sigurno najdraži gol u karijeri. Nije bilo lako naravno preuzeti odgovornost, ali bio sam siguran u sebe. Trebalo je biti koncentrisan, imali smo igrača više, otvorila se mala rupa i uspio sam. Naravno gol je plod igre kompletnog tima, jer sam u pravom trenutku dobio loptu i kompletna akcija je bila perfektna.

Srbija je međutim izjednačila, a dramatičan produžetak završen je po željama ajkula. Od te noći - heroja nacije.

“Zaista nezaboravni trenuci. Nakon posljednjeg napada Srbije, eksplodirali smo, poskakali u bazen, nismo znali gdje udaramo praktično. Od sreće smo zaboravili i na ceremoniju, morali su nekoliko puta da nas zovu da izađemo iz bazena. Nakon dodjele medalja i pehara imali smo emotivne trenutke i sa našim navijačima u Malagi, da ne govorim o dočeku u Crnoj Gori. Zaista je bilo lijepo biti dio svega toga”, priča Danilović.

Zlatna slova istorije Imao je već oko vrata medalje sa Olimpijskih igara, svjestkih i evropskih prvenstava, Lige šampiona, mislio je da su snovi (bar kada je reprezentativna karijera u pitanju) ostvareni, a onda se sve promijenilo... U zenitu karijere postao je kapiten svoje Crne Gore, a onda je “zagrizao” i posebnu medalju - zlatnu iz Malage. Pehar nakon nezaboravnog finala sa Srbijom visoko je podigao Veljko Uskoković.

“Zaista tada smo se s pra-

vom zajedno sa građanima Crne Gore radovali zlatnoj medalji, koja je ujedno i prva u kolektivnim sportovima za našu zemlju i stvarno ostaće zlatnim slovima urezana u istoriji i našim srcima”, istakao je Uskoković za DN.

Za 10 godina ćemo biti svjesni Kako se danas, deset godina nakon Malage, lje-

3

reprezentativne kapice je nosio Veljko Uskoković i u svakoj je stigao do zlatne medalje na EP. Sa SFRJ 1991. u Atini, sa SRJ 2001. u Budimpešti i sa Crnom Gorom 2008. u Malagi

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

7 Veljko Uskoković sa peharom iz Malage

Veljko USKOKOVIĆ Vjerovali ili ne odmah poslije Malage sam rekao da ćemo tek za deset godina biti svjesni veličine tog rezultata. voruki majstor sjeća nezaboravnog vrelog jula 2008?

“Vjerovali ili ne, ali odmah poslije Malage sam rekao da ćemo tek za deset godina biti svjesni veličine tog rezultata”, prisjetio se Uskoković. “I evo baš nakon deset godina primjećujemo da Crna Gora još nije postigla tako zapažen rezultat”.

Već smo pomenuli da je mnogo medalja oko njegovog vrata, ali...

“Svaka medalja je vrijedna, međutim ova je nekako specifična posebno za mene pošto sam u bivšoj državi reprezentativnu karijeru završio 2001. Mislio sam da je to to, osvojio sam sve sa reprezentacijom”, objasnio je Uskoković.

Ipak, jedan poziv promijenio je sve...

“Kada se ukazala prilika da se veoma brzo nađemo na velikim takmičenjima nisam mogao da odbijem poziv selektora Porobića i da ne pokušam da uradim nešto veliko sa Crnom Gorom. Pod stare dane sam vratio i sve je zaista bilo impresivno”, rekao je Uskoković. “Jednostavno, vjerovao sam da ćemo na jednom od dva takmičenja tog ljeta napraviti dobar rezultat”.

Pehar u rukama i adrenalin Trenutak kada je pehar namijenjen najboljima na kontinentu završio u njegovim rukama ne treba posebno opisivati...

“Bio je to momenat nevjerovatnog adrenalina i slavlja - sve se spojilo u jednom trenutku. Teško je opisati, iako sam ih preživljavao i u prethodnom periodu, ali taj trenutak je bio specifičan. Jednostavno, odigrao sam to takmičenje sa svojom zemljom”, bio je jasan Uskoković.

Deset godina Crna Gora čeka na novo evropsko zlato...

“Svi uvijek očekujemo najviše od vaterpolista i vjerovatno je moglo više u narednih deset godina nakon Malage, ali eto... Spletom različitih okolnosti tu smo gdje smo”.

Ipak...

“Mislim da je sazrelo vrijeme da se nakon tačno deset godina, ponovo u Španiji, Crna Gora popne na evropski tron”, zaključio je naš legendarni vaterpolista.

Teško je opisati osjećaj poslije podizanja pehara. Nevjerovatan momenat, jedan od najljepših u mojoj karijeri

BEZ VATERPOLA U KOTORU NEĆE BITI VATERPOLA NI U CRNOJ GORI Jednu stvar Veljko Uskoković nakon Malage nije mogao da zamisli ni u najgorim snovima, a to je da njegov Kotor deset godina kasnije neće imati svoj bazen.

“Nisam nikako to mogao da zamislim, već sam se nadao

da ćemo proširiti bazu, da ćemo mnogo brže dobite bazene u Nikšiću, Podgorici i možda još nekom gradu. Ali ni na kraj pameti mi nije bilo da za deset godina Kotor neće imati svoj bazen”, razočaran je Uskoković. “Dva kluba iz gra-

da su više od godinu podstanari, a ta priča će se nastaviti najmanje još 12 mjeseci. Apelovao sam na sve da se sve pomjeri sa mrtve tačke, jer ako nema vaterpola u Kotoru neće ga biti ni u Crnoj Gori”.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

10 GODINA

8

OD ZLATA U MALAGI 13. JUL 2008 - 13. JUL 2018.

NAJMLAĐI REPREZENTATIVAC ĐURO RADOVIĆ IMAO JE DEVET GODINA KADA JE PISANA ISTORIJA

Navijao kao lud, plakao i zaljubio se u broj 9

Đuro Radović kao devetogodišnjak (foto: privatna arhiva)

Sada će biti jedan od naših aduta na Evropskom prvenstvu u Barseloni, biće uz rame sa pojedinim igračima koji su pisali istoriju u Malagi, a te 2008. kao dječak bio je vatreni navijač “ajkula”, preživljavao je dramu i sreću sa juga Španije... Kako je nezaboravno ljeto izgledalo u očima tada devetogodišnjeg Đura Radovića...

“Gledao sam kući sa tatom sve utakmice naše reprezentacije, navijao sam kao lud, čak sam često i plakao kada bismo gubili”, prisjetio se mladi ljevoruki majstor reprezentacije Crne Gore u razgovoru za DN. I nije samo Crna Gora izvlačila emocije iz devetogodišnjeg Radovića...

“Par puta sam znao da zaplačem i kada Leka (Aleksandar Ivović, prim. aut) ne postigne gol, pa ‘poludim’, jer eto da se nadovežem, zbog njega sam kao mali počeo da nosim broj 9, igrao u početku beka”, obasnio je mladić iz Herceg Novog. “Sve zbog toga što mi je bio idol, a i dalje mi je uzor.

Sada i igram sa njim i mogu da kažem da su snovi počeli da se ostvaruju”.

A kako se finalnog meča sjeća najmlađi član Gojkovićeve selekcije?

“Ne mogu tačno svega da se sjetim, ali pamtim dobro gol Nikole Vukčevica sa pozicije centra koji je digao cijelu naciju na noge - slavio sam mnogo”.

Aleksandar Ivović, Draško Brguljan, Miloš Šćepanović i selektor Vladimir Gojković tada su bili u bazenu u Malagi. Sada će svi oni, zajedno sa Đurom Radovićem, juriti novo zlato u Kataloniji.

“Velika je čast i ponos igrati sa tim momcima. Jako dobro su prihvatili nas mlađe, tu su za nas kad god treba - kao prava porodica smo.

Mnogo toga sam naučio od njih i još ću da učim - i van bazena i u bazenu”, jasan je Radović.

Može li na olimpijskom brdu Monžuik u Barseloni deset godina kasnije da se ponovi Malaga?

“Iskreno, kakav bih čovjek bio da ne očekujem i da ne vjerujem da će se Malaga ponoviti. Jako vjerujem i što je važnije još više i želim to!

Molim se svaku noć za takvo nešto”, u pravom tonu je zaključio Radović.

MLAĐAN JANOVIĆ

Neka se ponovi Malaga Glavna uzdanica u napadu Crne Gore za par dana u Barseloni biće Mlađan Janović, a i prije deset godina na jugu Španije mnogi golovi zavisili su baš od “sedmice” ajkula. Uostalom, bio je i naš najefikasniji igrač na turniru sa 14 golova. Španija prije deset godina bila je zlatna, bila je za Mlađana to i 2003. kada je trijumfovao sa selekcijom SCG, a posljednji put vaterpolista Breše u Španiji je sa reprezentacijom bio 2013. kada su ajkule osvojile srebro.

“Ispada da nam ta Španija odgovara svima. Sva ta atmosfera i prije nego što odemo nam prija”, rekao je Mlađan za RTCG. “Dolazimo pred prvenstvo puni samopouzdanja i spremni smo da se borimo za medalju”.

Naravno, Mlađan se prisjetio i zlatne Malage...

“Sada ponovo igramo u Španiji nakon deset godina od Malage. Volio bih da se ponove neki mečevi i atmosfera iz Andaluzije.

Ako tako bude onda imamo velike šanse da ponovimo zlato”, bez dileme je Mlađan Janović.

Đuro Radović na nedavnoj utakmici protiv Srbije u Svjetskoj ligi

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

10 GODINA

10

OD ZLATA U MALAGI 13. JUL 2008 - 13. JUL 2018.

U istom gradu rođeni (Herceg Novi), ali su u Malagi igrali jedan protiv drugog: Duel Aleksandra Ivovića i Andrije Prlainovića u velikom finalu

LEGENDARNI KOMENTATOR TVCG MILORAD DUGO ĐURKOVIĆ PRENOSIO JE VELIKO FINALE

Dogodilo se nešto što teško može da se ponovi u bilo kom sportu Crna Gora - Srbija 6:5. Posljednji napad Srbije. Sedam sekundi do kraja. Šest.

Pet. Četiri. Igrač više za Srbiju. Dvije sekunde su samo još preostale. Dvije sekunde. Šampioni. Šampioni. Šampioniiiii Evrope! Crna Gora je šampion Evrope!

Prepoznatljivi glas našeg legendarnog komentatora Milorada Đurkovića iz Centra akvatik u srcu Andaluzije odzvanjaće dugo u ušima svih kojima je Crna Gora u srcu. Emocije kakve naš sport ne pamti...

“Ostaje zaista to prvenstvo nekako posebno, čak i

za mene koji sam toliko godina u sportu”, kaže popularni Dugo na početku razgovora za DN ravno deceniju nakon Malage. “Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka ‘osvojio’ sam sva velika takmičenja sa reprezentacijom Jugoslavije, to je bila povoljna okolnost kada je novinarsko iskustvo u pitanju, ali ovo je bilo baš specifično takmičenje i neopisiv osjećaj. U krajnjem - jedno od najtežih prvenstava u mojoj karijeri”.

To ne pamti svijet, debitanti su postali zlatni - rekli ste u prenosu prije početka cere-

Milorad ĐURKOVIĆ Za mene je to prvenstvo u Malagi nekako posebno, iako sam toliko godina u sportu.

Svakako jedno od najtežih u mojoj novinarskoj karijeri

monije proglašenja pobjednika i dodjela medalje.

“Otišli smo tamo bez nekih naglašenih ambicija, kao selekcija u povoju, stvaranju praktično. Malo ko je mogao da pomisli da ćemo biti na podijumu, a dogodilo se nešto što teško može da se ponovi u bilo kom sportu. Da selekcija koja prvi put učestvuje na prvenstvu, bude zlatna”, objašnjava doaejen crnogorskog novinarstva.

U nadolazećoj deceniji nakon epskog uspjeha vaterpolo je donio još mnogo radosti Crnoj Gori - nikada međutim ajkule nisu bile zlatne

kao tog vrelog španskog ljeta.

“Nismo baš uspjeli da valorizujemo Malagu. Bilo je medalja i naravno da su to sve veliki uspjesi, ali sistematski smo radili pogrešno. Morali smo mnogo više da uradimo u bazi, da stvorimo bolje uslove za našu djecu, samim tim i više igrača, da afirmišemo vaterpolo kao jedini sport koji na svakom takmičenju može da nam donese rezultat. Kada kažem rezultat - mislim na medalju”, završava Đurković, čovjek koji je je od 1966. godine profesionalno vezan za sport.

KAKO SU DOMAĆI I REGIONALNI MEDIJI IZVJEŠTAVALI O USPJEHU CRNOGORSKIH VATERPOLISTA Radio slobodna Evropa

Jutarnji.hr Arena

Rtl.hr

Politika.rs

400

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 13, 14. I 15. 7. 2018.

navijača bodrilo je Crnu Goru tokom finala na bazenu u Malagi

11

EMOCIJE, ADRENALIN, TRANS - NEZABORAVNA FEŠTA NA TRIBINAMA BAZENA U MALAGI TOG 13. JULA 2008. GODINE

Izgubljen dodir sa realnošću Iz navijačkog ugla

PIŠE: VUK PEJOVIĆ Deset godina je prošlo, a kao da je bilo juče. Svaki trenutak ostao je urezan u sjećanju, taj što bi Englezi rekli “melting pot” emocija sabijen u tijelu jednog dječaka i dalje je tu.

Decenija je prošla, ali osjećaj ostaje za sva vremena. U dva dana prošli smo sve što sport i emocije u njemu nude. Od uzbuđenja da krećemo na završnicu Evropskog prvenstva gdje imamo šansu da uzmemo prvo zlato u istoriji naše zemlje, preko nestrpljenja da sletimo, nade i straha da li ćemo moći i na kraju do neopisivog osjećaja kada slušate himnu svoje zemlje kao šampiona Evrope. Nego, krenimo redom.

Potpisnik ovih redova taman je završio studije i počeo da radi u lokalnom hotelu. Prvi posao, prvo rad-

no mjesto, i sve što ide uz to.

Dok su se obavljali svakodnevni zadaci zazvonio je telefon. Sa druge strane linije Didi sa kratkim pitanjem “Imaš li vizu u pasoš” – za mlađe koji ne znaju, nezamislivo je tada bilo otici bilo gdje ako nijeste imali vizu. “Imam” rekoh.

“E srećniče jedan, ajde pakuj se ideš za Malagu!”, kao grom iz vedra neba pogodio me njegov glas. Nastavio je dalje “viđi ima li još ko da ima vizu, mi smo većina bez nje” . Odmah sam utrčao u kancelariju direktora i rekao da moram da dobijem slobodne dane. Jednostavno moram.

Bez razmisljanja direktor je odobrio, a ja sam uzeo telefon i počeo da zovem redom. “Imaš li vizu” bila je rečenica koju sam ponavljao iznova i iznova dok nijesam prošao cijeli imenik.

Noć uoči meča krenuli smo kombijem za Tiranu.

Sitni sati, ali nikome nije

Vuk Pejović sa Vladimirom Gojkovićem i Aleksandrom Ivovićem na putu od Malage do Podgorice

Izdavač: Dnevne novine

bilo do spavanja. Malaga je svima bila u mislima. Došli smo u Malagu rano ujutro.

Jako sunce na samom jugu Andaluzije nije nam smetalo. Manjak sna još manje. Adrenalin je pumpao toliko jako da smo bili isključeni iz realnog svijeta. U tom trenutku za nas je postojalo samo finale. Ništa drugo nije bilo važno. Ušli smo na bazen dok se igrao meč za treće mjesto. Hrvati i Mađari su se borili za bronzu, a mi smo zauzimali pozicije za veliko finale.

“Locos Montenegrinos” grupa dobro poznatih momaka koja je u Malagi bila od početka, a nadimak zadužila od lokalnog stanovništva nas je dočekala na tribini i navijački šou je mogao da počne.

Utakmicu smo gledali u polutransu, gol Nikole Vukčevića sam morao da gledam na snimku, jer su emocije bile toliko jake da ga se sa bazena skoro i ne sjećam, a da ne pričam o trenutku kada se meč završio i kada smo niko ne zna kako - sa vrha tribine pojurili preko trideset redova španskih gledalaca i stigli do ograde. To su oni trenuci kada se ne sjećate ničega, kada je trans toliko jak da nijeste ni svjesni šta radite. Već u sljedećem trenutku pehar je bio u rukama navijača. Držao sam pehar prvaka Evrope na kojem je bilo još stotine dlanova naših navijača, mojih zemljaka, drugova sa tribine.

Crna Gora je prvak Evrope. I mi smo tu na licu mjesta. Dio te istorijske priče koja nikad neće biti zabo-

Od običnog, neobaveznog - “Imaš li vizu” do scena iz bajke - kako su protekli dani navijača na putu do Malage i nazad ravljena. Fešta se odužila do kasno u noć, a tokom večeri na plažnim barovima Malage pridružili su nam se i nasi igrači. Bili smo tu svi kao jedan, vjerovatno nesvjesni uspjeha koji je napravljen. Vidjelo se to i na licima igrača koji su redom dobijali poruke iz Crne Gore i snimke kako slave gradovi širom države.

“Ne vjerujem da se ovo radi po Crnoj Gori, je li moguce”, pitao je u nevjerici Vjeko Pasković gledajući snimke.

Noć u Malagi nije zasluzivala odlazak na spavanje.

Dočekali smo jutro u Andaluziji i otišli do hotela da se pakujemo za odlazak. Po-

Direktor: Nenad Amidžić Odgovorni urednik: Vesna Šofranac Urednik dodatka: Miloš Antić Novinar: Kosta Bošković

vratak u Crnu Goru - u avionu sa šampionima Evrope.

Sve je djelovalo kao bajka koja se neće završiti. Pehar se šetao po avionu od navijača do navijača, svi smo se grabili za sliku koja će se pokazivati potomcima. Medalje su u jednom trenutku većinom bile oko vrata navijača. Atmosfera na letu bila je nevjerovatna.

Doček na aerodromu u Tivtu, zatim Kotor, pa Podgorica. Usput stajanje u svim gradovima koji su na toj putanji. Umor koji smo osjetili tek nekoliko dana kasnije progutao je adrenalin i osjećaj koji se doživljava možda samo jednom u zivotu. Bakljada sa Trga od oružja nastavila se na Trgu u Podgorici. Trenutak kada se gubi dodir sa realnošću, kada svakodnevni problemi postaju nebitni, kada ne postoji sjutra. Trenutak za koji svi želimo da se nikad ne zavrsi.

Malaga 13.jul 2008. godine. Dan za sva vremena.

Dizajn: Adi Kerović Lektura: Svetlana Baošić Obrada fotografija: Nikola Bečanović

SPECblALNI DODATAK MINISTAR SAOBRACAJA OSMAN NURKOVIC

Kvalitet.~~ • • Кinezima

isplaceno 439,2

miliona еига

РЮЈЕ 13 GODINAZAVRSEN JEDAN OD

NAJVECIН INFRASTRUКТURNIН PROJEКATA

Tunel Sozina donio prihod od96,65 miliona eura

• •

Рroпliјепјепа

rasvjeta, uskoronovi

sistemza upravljanje

• •

Uvjjek spremniza intervenciju

2 I NEDJEUA,

13.14. ' 15.

JUL l018 .

Р

.

IZGRADNJ MINISTAR SAOBRACAJA OSMAN 1\ ро

т.

пЈа

Izvod.lu tldOVI IПЈIПI· гаlo na dostjednom

ро!tоvапјu

u90-

yornJh odrtdbl, tt dostjedлЈоЈ

primJtnl f'ttf'Vlntlh domКih r wl"II9skih propls.. procedura

I stюd,rN, llJ. poznavМl)e Је u polйtnom peflodu гe,UzкJ· Је ОУСМј proJII«I za nJlh ЫО рМ­ UZ.n Iz.uov, .Ito Је u od~ noj UtJOCМO na tImPO rWi, 15 ос! topmeмdfmtntl САВе .. kontulr.no dobljamo uvjenvanJ. CN t..,.mvatl $w POt8ICJ~ је dI radove иvrie u UI)OYOI'enom roku, obja.snlo Ј. mlnlSUlr.

projeJrtova-

I kзsnlје

ро.

slJedltno па l1:vodeпје radova па terenu. mada od strзne јор menadt.menta koтpanlје CRВC konUnulranodobl]amo иУјеrзуапја da

re. апiЗf.ovatl sve гaspoIШi.ve resu~ па natln ko]1 re. 051ииrзјl reallzactJu projekta u ugovorenom roku~ оЬЈмпlо Је

Nurkovlt.

Pods]etlo је da }е produи­ пје roka reallzaclje Infmtruktumlh рrojekзlаdanasaotovo uoЫаjena ројаvз I kod proje-

kata mJ'lOlO тап]е vт1jedno­

stI, kako и Cmoj Gorl, Iako I u

svljetu.jerse primamo u Vktu l та пјlhova kзрјlаЈпа

Na.kon Atosu Ispunjeni od-

govamjutl zakonski rugovorpredus]oV1 kзо datum ро­

пl

tetka radova па prlorltetnoj dlonlcl od Smokovca do Ма­ teWrci auto-puta Вar-Вoljare odreden Је lL таЈ 2015. godIne оо kada poёIпЈе da tete ugovoгепl rok za reallzadJu od 48 mjesecl u koте}е l2:voda~ radova du!an da uradJ Glav-

pro)ekat.lZvtde radove. па­ bavi I иarэd' роtгeЬпи opremu I Instaladje. Znat:I. рмт Idlomelrlma auto-puta u crпl

noj Gorl Ы treballodasevozimo sljedete, 2019. godine. i svi subjekt1 па паЮј stranl Icao!n· vesШоra,

kao I па stranl Izvo-

data radova. ulэ1u makslmalne naроге za ostvarenje ovog

dlJa, геkзо је mJnlstar sзоЬга­ ЬЈа IpomorstvaQsmanNur-

kovi(: Dnevnim oovinama, 0<1govаrзЈиtl па рјtanје da Ii

re.

prioritetna dlonka autQ-рuta ЬJt1 zзvrSena u ugovorenom roku, 5 obz1rom па znаајПО

vrijed-

nost I znаtзј, · Ukoliko Ы I d~lo do produtenla ugovorenog roka za realizaclju рм dlonlce autoputa и Стој Gori, zbograzloga па stranl [zvodaca Гcldova. kojl treba da budu potvrdenl kroz odgovaГclјиСе икоvoге­ ne prooedure, to svakaIrD пе­

re. bIti па шtrb kvallteta, \)е. zbjedn05ti I duaotгa]nosti rз­ dova kote postavljamo kao ар-

11'' ~Ргета izvod'аёu I radova inslstlraLo па doslJednom postovanju ugovornih odredbl, kao ј па dosLjednjoj primjeni retevantih domacih i evropskih propisa, procedura I stanclarda I

I

proIоl\ifranје ~ гctdova.

1stakao)e da је od pOCetlca realJzadje proJekta posebna ршја poklanJana strucn]m

sotutnl priorllet ~ istakaa Је mlnlstar.

тl$lјеп]lmа. ·Ргета

Izvodatu radova Iп­

slstlralo па dosIJednom роМо>­ Уапји ugowm!h odredbI, kao 1па dosIledn}oj prlmJenl relevantlh domatth I evropsklh proplsa, proc:edura I standarda. t.I)e poznаvзпЈе је u pOCetпот petiodu realiz.adje OYI:Ig projekta Ыо prilitan Izazov sa kojlm 5еsuotavзo tzvod.al I'З­ dova. kao пov па evropskom trtI!tu u lот trenutku, а ~to }е svakako u odredenoj тје­ rllma10 I svoJ иllсаЈ па (ет-

odgovoran posao kako bismo muttldlэdрilпаmo sagla-

dall pr1premne akt1vnostl reaiJzactje I ostallh dtonlca ovog projekla, tedefinlsali optlmalne uslove. то­ dele I procedure reallza-

dje u skladu sa naјbolјот medunarodnom рraksoтn. OSIanjajuCise kзо 1dosada prioritetno па mWJenla.slaYOVe I prepoтuke struIce. Prepoznall

smo i znaсаЈ reaionаlпog па ­

stupa 1radimo па SЗ&!edаva­ nju mogutn05tl zajednl&og nastupa sa kolegama Iz ае­ pubIlke Srblle budutt da аи­ [о-ри! ваг-Воlјare predstavlJa dlo auto-puta 8eoirad-Jutnl Jadran poznaЈog kao Кorldor llpa6emo u lomdlju uskoro potplsatl "Mernorandum о га­ zumljevanlu I 5ёU'adпЈ! па reз­ lizadji Inl'rastruktumih projekata tzmedu VladeCme Gorel VJade RepuЬJlke Srbije· U тзrtu ove godlne М l пl ­ starstvo saobгat.aja I pomorstva јеsз kompanijom СћЈпа Road and Br1dge СоrJЮгаtl ­ оп (CRВC) potplsalo ·Мето­ randum о razumljevanj u I saradnjl za рroјеkз! Izgradпје auto-puta Ваг- ВоIjare па prtnctplma pr1vamo-javnog раr1nегstvа", сlте

kompanlja

саве пјЈе пl -

tlm dovedena u роvlаШпl роlоtзј. То је

samokompaпlја koја је рт­

va izrзzllа Interesovanje za те­ alizactju I ostallh dionica

.."".

PRIМARNADIONICAAUТO-PUТABI

Kvalitet, Ь~ idugotraj] apsolutni

3, ONEVNEnovlne РПДЈ(.

SUBOTA I NEDJELJA, 13,1<1 . 115.

JUL 2018.

риТА RKOVIC ОСЕКИЈЕ DA СЕ ZAVRSENA UUGOVORENOM ROKU

,zbjednost LOStSU

)rioriteti

auto-puta Ваг-Воlјате. §to је 1

lа Је radlla revlzi ји IdejnOj projekta dlonice

projektuащо-puta Bar-ВoIjate.

Smokovac-Matdevo је. kao preporuku, пауеЈа da Је ро­

SvI

zalnteгesovanl

sub]ek-

I1su pozvaпl da lspolje svole Interesovanle i predlm:e svoје uslove I modеlе za геаllы­ dju ostallh dlonlca aulo-pu ta I21'-Воlјаге. па prinapima рrtvatпо-јаvпОј partnerstva, па

bazi пајbolје medunarodne

pг.tkse.1 uz ~пје рrind­ ра lмпakog: tretmana,sIobod· ое konkurenclje 1nediskr1mlпаСlје. U 101 utakmlc\ net:e ы­ tl роvlаШпlh liJ<!ta. adjena I гokovl, {е kvalllet rзdз. isku·

stvo i re(f:!'entnost6e biti ;edine pn!poruke Iroje remod)eni-

ti kзо Investltor.

I!ШКakosedesllоdаpetJlа

za u1a2aknaauto-putna Вјо.

ko]а oeostat:l kol1atno rje-

Komlslja ko-

razumlllvo Јег Је ista vet рп­ sutna па doта6ет trf:Шu. па

trebno uradltl prikljufak (dlo petlje Smokovac) u sklopu Izrade Glavnog projekta оуе dlonlCC!. Ekspertskl Јlт koll је radlo па izradl Projektnog zadatka zalzradu Сlаупов: рroјеХlа dlonlce Smokova.cMat~vo је. Imajut1 u vldu prelhodno navedenu preporuku, ukljul:io u оЫт posla i projektovanje реЩе Smoko· Уас. Юiko Ы se ostvarila potрипа saobratajno tehnll:ka funkcionalnost auto-puta Ilzbjegle privremene пе­ иаЈIУпе posljedlce оуе ејаре radova.

Projektn]m :zadalkom :za tzradu Сlаvnog projekla је рlа­ nlranOda se реЩа pro]ektuje

~лјеt

ukasnijlm fazama геа­

IlzaciјеаuЮ-puta Ваг-ВОЈјаге kroж naredne dlonJce. Alюselmaјu

u vidu navede-

пе t1njenlce, sadrtaj ииоvoга I uoЬJtajene FtDIC procedure.

ne mO:Ze se u ыlo kom sluёaju I kontekstu govor1U da se rзdl о .рropustlma·'.лedostacima­ UgoVOГ<l, Ш .zabol<lvljenlm га­ dovima", .neznanји· ОЈ .neod· КQYOmOStI" kakDse naYOdllo u

ројООIПlт medlJlma.

fazno.~o је nespoта оЬаует Izvodat.a Iшdа је rijel:o projek-

'ovanји. da bt da se kroz I fazu отoguдlo kvalitetлo тј~пЈе

te O+OQ01cm Iza реЩе Smoko-

prikl]u&a па OIIUdlonlcu аи­ Io-puta аа,...Воlјаге.

Prva fa:za пе predVlda izgradnји аtзУе petljeSmokovac ~samo tzgradnju prikljutka па иgovoгепи рriоritеtлu dio-

УаС. tako da реЩа Smokovac nlje ЫЈа sastavnl dlo JdejnOj

пјси Smokovac-Mat~au­ јо-риtз BM-ВОIЈаге. Pnstирт·

proJekta

опю auto-puta kojase realizuјеod mag\strэlrюg риtз М2, ы­

као potencijalno тје­

~пlе veze novoizaradenoв dlЈеlа

auto-puta I magtstralnoa

рща М2,

razmotralo se 1рп ­ po6etku

уrerпепо тj~1e па

t.e saobгa6i!.jnica dtd.lne 01<0 1,5

km. kao 1t'aza ukuPf10l projektnog ~пја peUjeSmoIcovac.

I!ШI Оа 11 Је projektovaпје

elektro i vodoinstalaci-

~

lek ob!kuJemo da zalnleresoуапе komрапlје IspoIJe svole Iпteresovэпје.

.JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO ~~.~~~!:~;~~;;~::,~; :,,;;n~. ~

§~~1E~~~~~~

~

. Vjerv-

same trase. па slJtan natln па kDllsu J15!vane veze tzgrncieпlћ d;etova auto-pula па posto;etestanje t u zem!)amaoknJ"tenja. od паvedеnoи; se odusta10. zbog tinjeniOe da Ы se zboe ognnltenog proslon dobI10 nebezb;edno тj~nje, skromпlћ еlетепаја, koje Ы predstavljalo tatku па koјој Ы se stVarala potenciJalna za~· пја u saobrat.aju.

jemo оо te џ

nostovflu

ff!OlizociJe рroјеМсо ро-

sebno bltJ vo.tno priwponlјо, јег rosteI<omI пр· stvo evropsl<ih

hOIIO ,nterescnronje

]о! jNnOm pozlvomo sw" zoInlt'ft'SOYOrК' l<omponiJe оо ispol~

inleresovon)e. pri lemu

Ј! ne podrozuml}evoјu pre(erlrorno modollteteno1<0-

vo /(mjitлo zodtJlenJo I

proјеМо!. ~=====~obezbJedenjO • gorof"IClJo. ddovnih

ovajp!Jlem IlO ovim

О

d " ,... ~.U~­ (IЈе projekta odLu· ke 5U bIleUlsnov/Iпе

prloritemo па

milljenjlma I т­ VO\Ilma struke I sд ~ayom mo-

!emo mi da Је ОУО medUNrodпl

projekat· izv06acl SII

Кiпе­

zl, пашог vrie FгаrкшЈ i Jtal]јапј, а

kao podizvodace lтата kom~nlJe izSrblJe, Hrvitske,

510'lепlје •••

Ват- БоЈјаге u okviru Monteputa.

Od potetka геа]ј­ zacije projekta i ра­

slovnog odnosa sa kineskim та ,

Ыlе

medunarodni projekat - izvo-

daci su

Кiпе ­

zl, nadzor y~e Francuzi Iltali-

kao podizvodate Јmа­ kompanije Ј:!: Srbije, Нг­ vatske, S!ovenije ..

- Ako те pitate da lј Јта Izazova. odgovorlo bIh: zar јап!, а

то

zasno -

sniji gradevinski projekat kojl se realizuje u пОУlјој istoriji Сгпе Gore, i kao ta kav pгedstavlja izazov za sve nas koji pratimo njegovu те­

alizaclju, а]ј је islovremeno i sjajna pnllka za slicanje по­ ујћ

znanja, iskustava, pred-

stav lja dobru osno vu za ге ­ аJi:zэсiјu drugih dionica аи ­ to-puta Ваг-Воlјаге, ОСlјепјо је Goran УијоуЈё, direktor poslovne jedinice Аијо-ри!

nisu neizostavnl ргаН­ svake ljudske эktivпо ­ sti. Reali:zacija kapitalnih infrastrukturnih projekaја је testo ргасепа razlitlОСЈ

Кinezima јврlасепо 439.

Do sada је qIдVnOm ~Џ гadovа kompaniji CRВC J~e­

је proJeItta.

IldcIto је ukupno 28 Ql'adevin-

no439,2тЮonaеџга. Тakode

skih dozvota (18 za Qr~nske

uvrijedProjeka\ <Iuto-puta 8(1Г­ Воlјаге j esle najkomplek-

оп!

раппегЈ ­

navodi, odlu-

ke su

ОУО

;.

kojl~

гadoYe.

deVetza odIaQaIl~ta yj~­

ka materij3la il јskopa i јedna za

instalar:IJe I sa. opremu za ciJelu tгasu); pгobiJeoo 11 оо elekttoma~nske

obrэtaјnu sЏaallOOjџ!

lб n.neIa.lskop u Il.J'IeIima I iZ'Iedroa ргјтата podgrada u dufini оо З2.5km (гаdl poreOenЈа гоа IТ1f'eE dr!avnih pџteva џ ((поЈ 60ri po!itoji 159 tunela ukupne d\dine оо 2З,5Iun); ilvedeпа ~тa obIoqa u dutini ос! 14km; raclovl se izvode па 19 оо 20 mostova. NaJvi~ гadovа

se !zvodi na na~ajnijlm I naj-

zahtjevnijim mostovima: most

ti m natln!ma sagledavan j a ! tumatenla paled! n!h pitaпја, p ro!za~l!h kaa posljedlса komp]eksnostl samih рro­ jeka ta, аll se sve 'о гj e~aya kroz џ аоуогпе mehani zm e, 1 ле па u ~trb kvaНteta - kate Vujovl t.

Reatlzaclja projekla t e Сг­ пџ Goru utinitl prepoznatlj iујј о т ра neklm od klj ut nih objekata, kao~to је most Мо­ ratica! tu л е l Vjetern lk, tije su оЬје с!јеУl ргоЫје п е оујћ d ana, Tunel Vje ternl k , zajed no sa m os tonl Morat ica, predstavlla jeda n od klju tnih objekat a па dlon!ci 5то­ kovac - Uvat - Mate~vo, odnosno naj dutl lune! па оуо; dlonlcl auto-puta. Vjeternik је dvoc i jevni (цпе l , ргј t e-

mПiопа euгa Мor~ic.J (dlЉna

960m, ~rina

ZЗ,4m,

vlSina 17Sm, ре! StIbOуа, makslmalnl г.аsporl ~ stubov.a 19Om) I most Jabuka (dufina S8Om. vlsina 29m. ~rIne 9,9m,~lnIr.aspon IzmeCiJ stubol!.a z9m); r4doYi I'\д otvoft'nOj trasll4~ 5Oodsto.

N4 auto-putu је iInQoUovano

З.БЗ8г~odfeqa2.з89Кi1"IE'l4, 218 dOrn,)tIh ГЮlika, 48 strilПih dI1.Jo.1j4na 1983 r4Chka ko;e5U~~~i.

U toku је l'@atizadјаб.8mili­

ona e\.Fa bezpovratnih sfedst.}.

Yaobe2!)Г,edeniћod яtiII"IE' lr1Ye-

stkionoq okvIr.al4 z4padni ВaI­ k4n l4 pripremu dokunentacije za r.areate dlonlce.

11f-----, 5, ргаvoт тојето гесl cia је ovo medunarodni projek,' - izvodali 5u Кinezi, n<ld:r:orvrR Fr,ncuzi i ItiIli~ni. iI kH podilV'Odale јтато kompanije i:r: Srblje, Hrv,tske,SloYenije...

• тџ

dutlna 'ц п еl а sa portalп l m pozlclla rn a lznosl 2852 meta ra п а desnoj ( га с ! аџ 10-Р Ulа , dok је d utlna па 11јеуој Iгасј3039 теј а га. Siriпа kolovozn lh tra ka, sa ivitп ј т tr akama u оЬје ј џ п е! ­ ske с ј јеуј је ј 5 1а i Iznosi 7,7 metara. Nl ve leta u (џпеЈџ је u usponu, sa podutn im па­ ајЬоm od 2,5 odSlo. Jutnl po r ta! 1 1 Ј еуе tra ke auto-puta Је па kotl896 т е­ (а га nadmorske vlslne, а desn i пп koti 897 metara nadmorske vis lne. SJevernl ро г­ (аlЩеуе trake auto-put a је па kotl 972, а desnl па koti 968 mејага nad m o r ske visine.

- Obzlrom па duti nu ovog ( џпеlа proJek tova ne 5Џ ра­ pretne veze za komu n i kaсјјџ vozila па medusobnom razmaku od 1 500т, kao i proJazl za pje~ke п а udatjenosti оо 250т . Projektom su takocte pr edvldene I park!ng пЈ~е па rastojanJu od сса 500 mel ara - о ы ~пlауаa Vujovit.

РЕТАК.

SUBOTA

I NEDJEUA. 13 .14.115.JUL

.-

7 DNEV NEnovlne РЕТДК,

suaOTA I NEDJEUA. 13.14.115.

JUL 2018.

,

•

10 DNEVNEnovlne PETAI'i,SUBOTA INEDJEUA. lЭ. 14115 JUL2018

13 GODINA OVE GODINE U OKOLINI TUNELA .

I ZGRADENO NIZ NOVIH РМТЕСI,

Prornijenje rasvjeta, uskorono SLUZBA ZAZASТITU OD POZARANA TUNELU SOZINA POSJEDUJE DVA VATROGASNO-SРАSlLAёКА VOZl LA

UVIJEK SPREMNI ZA t< RukovodllCIc Slutbe za и­

lobezbledeпје objekata па tunelu Sozlna

~Шu оо potaт

Mirko Nikilovit naveo }eda па lипеЈи Sozina vatrogascl

rade

neprestano 24 sata, З6S dana ugodlnl, .и svakoJ smjeni је trI vэ.tI'O­ gasca-spasloca koj! su u sva\сот moтепш za moraju bltl spremnl za intervenciju', kazaojeNlkJtovit. Оп Је пауео da Monteput posjedujedva vatтogasno-spa­

sllatka wzlla.

.Iedno specijalno vDzllo. !соЈе [та slstem za rad u zadl· тlјепlт ш10ујта 1Jedno ZlJo za gШпје ma/ih po'Zarn", predzlrao је NikilOVit.

vo-

on Је dodaoda u lunetu i па

pr1lawlm saobraQtjnicama svakodnevno јта nekih ..511пјћ"

intervencija.

.J(ada se dese potaп па vozШmа,

primijete Јћ operaterl u

koma ndnom centru u najrnпlјој razl takoda se p<r!ari odтаћ

IokaJizuju. malleneu ро­

tetnol [Ш.lтаli smo nekoll· ko potдГc! U unulmnjosti (и ­ пеlа, gdje su valrogasci jzМIl za vПјеmеmапјеod tri mlnu101 i gdje su

uspj~no

lokalizo-

vali po1ar", lstakao је NlkJtovlt

. If-----.

Pofarl u tuneLlma najopasn iji I telko mogu da produ Ь.: irtava, ako se пе prlmijet. па vriJeme

• slstemza

upravljaJ

on је upozor1o da su рои­ ri u tunelima najopasniji i I~­ ko mogu da produ ьez trtava.

akose takvi ро1ап пе рпmЈје­ le па vПјеmе. .Јег svaka Inlervencija koja Ы kasnlla dcset mlпща ј viSe, Ыlа Ы vno rizl~na ро utesnlke u saobrataju, korisnike luпеlа I ро vatrogasc~r, zakljuOo је

Nikitovit.

s..P.

Pomocnik IzvrSnog dlreklora Monlepula I dlreklorsektora za upravlianje I oortavanje tunela Sozina i pr1]aznlh 530' Ьгаtзјпlса Andrej Mi hai]ovit objasnlo ј е da је komandni cenlar obavezan objekat koj l prall svaki lunel dufl оо jedпов kllometra.

• Komandni centar lunela Sozina nalazi se Пд 400 те­ lага оо s..amog lunelCI. Na 100 metaгaOO tunela lтато оЬје­ kal naplatnog cenlra I kutlce za naplalu pularine. odnosno naplatne гатре, а oko zgrade komandnogcentra Јтато по­ volzgradene objekte gara1e za vozlla I т~lпе koje lтато I koje korislimo u odrtavanju lune]a I prllaznih s..aobratajnlca.objekal arhive, тавасlп I spreml~te za 50. r1zlu. naftu I zapaljlve te~nostl·. пауео је Mtha!lovlt. Оп је s..aop~tlo da seklor za upravljanje i odrfavanje tuпеlа So:zlnCI [ prlla:znlh saoЬгаtзјпЈса Јта Јјеtl 70 do 80 zзposlепlh.

.Veelna radnika radl па па· plali pularine, [тато valrogasnu slu fbu sa 15 zaposlenlh,

komandnoJ soЫ, kojl24 sala dnevno prate sзоЬгаСај i геа­ guju u incldentnlm stuadjama Ilтато slutbu OOrfavanja u kojoj јтато dvadesetak radnlka", preclzlгao је MJhaJlovit.

Tokom godl ne lтаmо рго· агат redovnog OOrfavanja I kao i ргоаrзm Investlcionog oortavanja . .Оуе godlne smo zavr~i1I вага1и za vozlla i objekle arhive I spreml~ta·. rekao је Mihailovlt.

l'

LED RASVIETA

Prema пјеВОУlт rijetigOOlne је OOraden је­ dan vellkl projekat. а 10 јеzз­ тјепа rasvjete u tunelima Sozina. Ra~ I па prllaz n im та оуе

530ЬrзtзјпЈсата.

.Ugradlll smo sljallce koje rade 24 s..ata dne vno. U щпеН­ та i па prilaznlm sзоЬгаtзј­ п[сата vlSe nljesu sllalice па­ lrijum visokog pritiska певоје tu sada mOOema led rasvjela. koја је u skladu s..a evropskim standardlma za za~liIu tivolпе sredl ne I za u~tedu elek-

lтато реl opera_"~':':"=:t:':":n:':'~n~'.":'~"~·':':b~'_"_n:':':":::Ј

)ZINA

--

•

\11

., •

u

;' . "$

! "I :

••

I

Mihailovit. Оп је dadaoda su рготЈје­ пјеле ј парЈате kutice. kole su Ы!е stare \з godlna.

.PostavlJene 5\1 угетепЈје

пауе.

sa-

kucice, koje ото­

gutavaju radnicima Ьоlјј komfor i Ьоlје uslove za rad", izjavio је Mihailovit. ОП је пауео da је u toku ргЈргета za raspisivanje jednog velikog tendera. "najznatajnijjeg kojeg Ы Monteput оуе godlne realizovao', .u pitanju јеzзтјепа sistemaza upravljanje i sistema za detekciju

incidenala u tunellта

SOZina

ј Ra~. ТО

su sisteml kojisustari vee 13 godina i kojl su tada kad su ugradeni su ЬШ najmoderПIЈI, аН

OPERATERA U ко­ MANDOJ 80 ВI 24

SATA DNEV-

ЫО

PRATE SAOBRACA J 1 REAGUЈи

u lNCIDENTNIM

SIТUACIJAMA

u meduvreme-

пи ih је vrijeme dobro pregazllo. Iako ovi sisleт! rade sad felimo da umjesto пјјћ ugradl-

naglaslo је МјћаНоујс. podsjetio da је do sз ­ da Montepul anagatovao га­ znе speeijalizovane Пnnе za оЬауlјапје poslova па odrtaуапји objekata tunela i рпlа­ znih saobratajnica. Оуе godine kompanijaMonleput се sama obavljati (е poslove. .Киријето та~јпи za ег­ tanje horizontalne signa1iтејје, kao i та~јпи za tl~e­ пје kanala spoljдlinje odvod nje i ivitnih kanala i (ипеН­ та Sozina i Rдli. Kиpl~eтo 1 kameru za snimanje (јћ ka паЈа, tako da Сето do kraja оуе goctine !matl sve mдlilne koje su polrebne za odгta ­ уапје jednog ovakvog infrastruktumog objekta". istakao те",

Оп је

је Mihailovi~.

Monteput u bIlzlnl naplatdodao jo~ jednu traku koja se koristi za рro­ laz vangabaritnih vozila. .оргетШ smo је sa svlm slstemlma za naplattl putaппе I u slutaju Ijetnjih gutvi i ye~e!: dolaska turista то­ сl сето da је dQdamo, ра се­ то u odnosu па dosada~njih ~est јта!! sedam traka koje се тосј Istovremeno da га­ de", rekao је Мјћаilоуlс. S.P. пјћ гатрј