Izdanje 16. decmbar 2013.

Page 1

BROJ DANA

ce 30 nt i

1.400

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

abortusa se godišnje obavi u Crnoj Gori, prema podacima Instituta za javno zdravlje

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013. BROJ 715/ GODINA III

ZAKON O RADU ● 9

Otkaz neradniku nemoguća misija ISTRAŽUJEMO:

●2

Ne morate plaćati kazne za parking

DISKRIMINACIJA JOŠ NEROĐENE DJECE

Na pet beba jedan abortus

UNUTRAŠNJA KONTROLA ● 11

Sastanak u kampu na Odboru i Savjetu

●Sagovornici DN traže od zdravstvenih vlasti da pooštre kontrole privatnih ustanova MOJMIR MRAK ● 7

Uvedite biznis u legalne tokove

ZABLUDE ● 15

ODLUKA ● 3

ŠTA MORAMO● 5

Glamur ili nazad u devedesete

Novim institucijama protiv kriminala

NAPADAČI ● 10

Nasrću na Kolašince i lome im automobile KOŠARKA ● 26

NATO ● 4

A

man rizorts dobijao je priznanja da je najbolji hotelski lanac u SAD, ali zato u crnogorskom parlamentu, sudeći prema raspravi, neće dobiti podršku za kompenzaciju za štetu ko-

Poraz Budućnosti sadaddas asd u Pioniru

ju je pretrpio u Crnoj Gori. Ukoliko crnogorska Skupština ove sedmice ne odobri aneks ugovora za Sveti Stefan, poslanici će biti odgovorni što će biser crnogorskog turizma biti vraćen na nivo iz 90-ih godina proš-

LIGA ŠAMPIONA● 30

log vijeka. Uz to, neusvajanje aneksa je poruka i ostalim svjetskim brendovima u turizmu, kao što su Azmont iIi Oraskom, da dobro razmisle da li da razvijaju dalje svoj biznis ili da jednostavno odu iz Crne Gore.

Makedonija koči ulazak Crne Gore u Alijansu

ŽENA ZANA MARJANOVIĆ● 23

Kuglice Anđelina spajaju je moja najbolje prijateljica


EDITORIJAL

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

ELEMENTARNA PRISTOJNOST

Ako postavite sebi pitanje odakle uopšte ideja Vladi Crne Gore da saopšti novi model oporezivanja građana, a onda i iščekivanje podrške od svog koalicionog partnera za tu ideju, zasigurno nećete naći odgovor. Bar ne pristojan. Naravno, ne samo zato što to baš i nije shvatljivo, niti ima ikakve veze sa bilo kojom kulturom življenja, već zato što takve ideje stvarno znaju da uplaše čovjeka. Posebno kada ta ideja do javnosti stigne od inovatora i stručnjaka koji je tako precizno pojasnio “efekat četiri glasa”, pa se još poslije čudio šta tu ima sporno. A nije sporna ni građanska nemoć, jer računi uredno stižu, neplaćanje vodi ka ukidanju, ukidanje ka uskraćivanju elementarnih sloboda, počevši od komunikacije. Oporezivanje korisnika mobilnih telefona je samo prečica za to. Tek da malo utihnemo i da ne pričamo puno. Jer, zaista, kada vam neko ponudi takvu ideju, pošten čovjek može samo da ućuti, eventualno da se prekrsti, ne shvatajući nečiju aroganciju, niti nalazeći ijedan smislen razlog za takvu ideju. Osim zamisli da neko po svaku cijenu želi da ojadi građane sopstvene zemlje. Uz to, još neshvatljivija je upornost vladajuće partije na insistiranju oporezivanja građana. Posebno nakon utvrđivanja milionske štete zbog loših ugovora, ali ne i odgovornosti. Građani nijesu pravili te ugovore. Oni, bar kako sada izgleda život u Crnoj Gori, samo rade kako bi plaćali sve veće račune. O nekom pristojnom životu na ovom podneblju zaista ne možemo pričati. No, cilje te nove ideje je izgleda upravo ućutkivanje građana. Nema mnogo priče, sve nejasnoće tim povodom se brišu. Piše se samo račun. A i plaća. Ćutljivo i obavezujuće pristojno. Mada, sam izbor cifre nakon koje slijedi oporezivanje korisnika mobilne telefonije, stvarno je interesantan. Jer taj iznos možete da potrošite samo na slanje poruka parking servisu u roku od mjesec. Parkiraš se tu, parkiraš tamo, moraš da platiš. Čak i kad se parkiraš u naselju u kojem živiš. Tek tamo ima da platiš. Svakako, to što nigdje u crnogorskom Ustavu ne piše da je posjedovanje mobilnih telefona obavezno, nije nešto oko čega bi građani morali da cijepaju glavu. Oni samo moraju da plate. A kad već toliko plaćaju, moraju da budu i oporezovani. Uostalom, odakle im tolike pare da plaćaju sve račune? Zato, biće da je bolje da ćutimo. I biće da nam je bolje bez para. A i mobilnih telefona. A naročito nam je bolje bez one pravde i slobode iz poglavlja 24. Šta će nam to u životu? Na kraju, šta tu ima još da se kaže? Posebno zbog elementarne pristojnosti.

Meteo 07:03 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar promjenljivog smjera, slab, a na jugoistoku umjeren do pojačan istočni i sjeveroistočni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

3 4 6 6 7 -3 -6 -10 -6 -5

SJUTRA

13 13 15 16 15 9 5 1 4 3

min oC max oC

1 3 5 4 4 -5 -7 -9 -7 -6

14 14 15 16 16 12 8 5 6 5

Na sjeveru jutarnja magla ili niska oblačnost. Jutro na sjeveru maglovito. Tokom dana Na jugu i u centralnim predjelima sunčano sunčano i u većem dijelu države toplo. sa slabim do umjerenim sjevernim vjetrom. Biće uslova za temperaturne inverzije.

U Crnoj Gori prošle godine rođeno je 7.459 beba

ZABRINJAVAJUĆE

Na pet beba jedan abortus “Neka je živo i zdravo i da je muško!”, uzrečica je koja, izgleda, još uvijek vrijedi prilikom rođenja djeteta u Crnoj Gori. Na sumnju da se u našoj zemlji vrše selektivni abortusi zbog pola ukazuje statistika, po kojoj se rađa 100 djevojčica na 110 dječaka, dok je prirodni prosjek 100 naprema 102 do 104. Relevatna globalna istraživanja svrstala su Crnu Goru među zemlje sa najvišom stopom poremećaja odnosa polova kod novorođene djece. To je pojedine međunarodne organizacije navelo na sumnju da je riječ o zloupotrebama medicinskih metoda. U Crnoj Gori ne postoji pouzdana statistika o broju abortusa.Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori godišnje se obavi oko 1.400 abortusa. U našoj državi 2012. rođeno je 7.459 mališana. Kada se uporede ovi podaci dolazimo do zaključka da svaka peta trudnoća završi abortusom. Sagovornici Dnevnih novina osuđuju selektivne abortuse, poručujući da ukoliko postoji ijedan takav slučaj, da je za brigu, jer se oduzima život bebi u majčinoj utrobi samo zbog toga što je neželjenog pola.

Traže i od zdravstvenih vlasti da pooštre kontrole privatnih ustanova. Ginekolog Lahira Čikić poručila je da se selekcija pola ne bi smjela vršiti u smislu prvenstveno izbora muškog pola. “Moja poruka, kao ginekologa akušera, budućim majkama kada me pitaju za pol je da nose finu bebu. Pojedine kolege daju sebi za pravo da gledaju pol ultrazvukom i da čak upišu da je muško ili žensko, što je potuno nedopustivo. Gledanje pola ultrazvukom je čisto gatanje. Mi nijesmo gatari nego doktori. Sve će teže biti dolaziti do zdravog potomstva s obzirom na uticaj spoljnih faktora u svakom pogledu (radijacija, ishrana, zagađenost...)”, izjavila je za Dnevne novine Čikić. Da se u Crnoj Gori vrše selektivni abortusi, uvjerena je psiholog Nataša Vuković. Ona smatra da je zabrinjavajuće ako postoji ijedan slučaj selektivnog abortusa zbog pola djeteta. “Nijesam za to da dijete osuđujemo da ne živi iz tog razloga što je pola koji mi ne želimo a to je obično ženski. To je strašna diskriminacija. Treba da se u rješavanje tog problema uključe Ministarstvo zdrav-

lja i sve ostale institucije i da se uradi kontrola privatnih ambulanti, ali i da se vidi šta se u KCCG-u radi”, poručila je Vuković. Ispred Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ocjenjuje da selektivnih abortusa ima u Crnoj Gori, ali i da ne možemo biti sigurni da li baš u tolikoj mjeri da bi to bio jedini razlog aktuelnog odnosa između novorođenih dječaka i djevojčica. “Ljekari kažu da se na to roditelji sve rjeđe odlučuju. Svakako i da je nekoliko slučajeva zabrinjavajuće. Parovi koji se odluče na ranu provjeru pola i selektivni abortus to najčešće rade u inostranstvu tako da je moguće da naši ljekari nemaju ni potpunu informaciju. Danas smo imali priliku da pročitamo da žene rađaju djecu sve dok ne dobiju muškog potomka, što je takođe problematično, jer dijete je dijete i naše je, bilo muškog ili ženskog pola, to je valjda najmanje bitno. Te diskriminacije ćemo se teško u skorije vrijeme osloboditi. Nije da je nema u razvijenijim kulturama od naše, ali zasigurno da nije baš u tako velikoj mjeri zastupljena kao kod nas”, upozorila je Mihailović. M.M.K.

Najlošiji način planiranja porodice Specijalista ginekologije i akušerstva u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) Nebojša Jokmanović poručio je da je utvrđivanje pola da bi se prekinula trudnoća najlošiji mogući oblik planiranja porodice. Jokmanović je kazao DN da nema uvida u to da li su u većoj mjeri povećane intervencije tokom trudnoće vezane za pol.

“Što se tiče podataka, ja nemam uvida da su intervencije baš u tolikoj mjeri vezane za pol. Čak nije povećan ni broj abortusa prema našim informacijama”, izjavio je za DN Jokmanović. On opravdava analize u ranom periodu trudnoće zbog genetskih anomalija ili isključivanja određe-

nih bolesti, a ni u kom slučaju zbog pola. “Najvažnije je da se rodi zdravo dijete bez obzira na pol. Mislim da nije stanje takvo da bi bi zabrinjavalo. Uvijek je bilo ne samo u našoj zemlji nego i u drugim da ima pojedinaca koji žele da planiraju porodicu na taj način”, kaže Jokmanović.

MERKATOR

Nova ª Rodaº u Beranama U Beranama će danas biti otvoren treći Roda market. Novi objekat koji kupcima nudi više od tri hiljade artikala, nalazi se u Ulici 29. Novembra bb, na površini od 253 metara kvadratnih. “U duhu praznika koji su pred nama, dan otvaranja rezervisan je za poklone i popuste. Na svaku kupo-

vinu omogućen je popust od deset odsto, a prvih 100 potrošača koji budu trgovali u novoj Rodi očekuje poklon. Narednog dana svaka kupovina preko deset eura biće nagrađena poklon paketom trgovačke marke, a 18. decembra svaki korisnik Pika kartice biće nagrađen duplim bodovima”, saopšteno je iz Merkato-

ra Crna Gora. Ovo je 80. objekat u lancu Roda marketa, u kojem će biti zaposleno 20 radnikam a iz kompanije su poručili da će potrošače i u narednom periodu očekivati brojne pogodnosti kao što su akcije, promotivne cijene proizvoda trgovačke marke, domaćih i drugih dobavljača.


AKTUELNO 3

ponedjeljak, 16. 12. 2013.

ODLUKA

Lonli Planet svrstao je Sveti Stefan na listu deset najglamuroznijih mjesta na svijetu

Novak Uskoković

a

man rizorts dobijao je priznanja da je najbolji hotelski lanac u sad, ali zato u crnogorskom parlamentu, sudeći prema raspravi, neće dobiti podršku za kompenzaciju za štetu koju je pretrpio u crnoj gori. ukoliko crnogorska skupština ove sedmice ne odobri aneks ugovora za sveti stefan, poslanici će biti odgovorni što će biser crnogorskog turizma biti vraćen na nivo iz 90-tih godina prošlog vijeka. uz to, neusvajanje aneksa je poruka i ostalim svjetskim brendovima u turizmu, kao što su azmont iii oraskom, da dobro razmisle da li da razvijaju dalje svoj biznis ili da jednostavno odu iz crne gore.

Najčuveniji svjetski turistički vodič Lonli Planet svrstao je Sveti Stefan na listu deset najglamuroznijih mjesta na svijetu. Sa njim u društvu su Ibica, Azurna obala, Sent Bart na Karibima, Vakaja na Fidžiju, “Golden aj rizort” na Jamajci, Saut bič u Majamiju, Gštad u Švajcarskoj i Hemptoni i Telurid u SAD. Međutim, nakon završene rasprave u crnogorskom parlamentu prošle sedmice o aneksu ugovora za zakup Svetog Stefana stekao bi se utisak da je pred poslanicima bila diskusija o nekom odmaralištu iz 80. godina prošlog vijeka.

● Vladini argumenti Upravo je možda to i najbolja komparacija. Vlada je uputila u Skupštinu aneks ugovora koji predviđa da se grčkom Adriatik propertisu i Amanu produži za 12 godina zakup Svetog Stefana, smanji kirija sa 1,6 na oko 1,2 miliona. Predlog Vlade je da se produži zakup za Kraljičinu plažu sa 30 na 99 godina. Motiv Vlade na izmjene ugovora bilo je upravo to što nijesu državne službe i lokalna samouprava realizovale preuzete obaveze, zbog čega su predložene izmjene kako bi se u partnerstvu dogovorila saradanja sa svjestkim priznatim brendom. Čini se da je logika Vlade jasna. Adriatik propertis je uprkos neviđenim opstrukcijama uspio da za manje od šest godina uloži 52 miliona eura, kao i da vrati Sveti Stefan na poziciju koju je zauzimao nekada. Ma koliko boljelo kritičare tog aranžmana, Sveti Stefan je danas još aktuelnija, zanimlji-

2,6

Foto: Vedran Ilić

Želimo li glamur ili povratak u devedesete miliona eura je Adriatik propertis uložio u radove na poboljšanju infrastrukture, uređenju terena, instalacije, vodovodne i kanalizacione mreže

vija lokacija na svjetskoj turističkoj mapi nego 80. godina kada se pročulo za njega, uprkos mnogo jačoj konkurenciji na tržištu.

● inVestitor ili

nacionalizacija

Iako bi slične rasprave u parlamentima mnogih država praktično prošle bez glasa protiv, u Crnoj Gori to neće biti slučaj. Nijesu pomogle poslanicima opozicije i dijela SDP-a ni to što je zakupac uložio više nego što je bilo planirano (ukupno uloženo 52 miliona), skoro dva puta više od dogovorenog. Tako su u svojim kritikama poslanici sumnjali u to ko je stvarni zakupac, ali smeta im i to što se aneksom smanjuje kirija. Regionalno je poznato da poslanici u crnogorskom parlamentu teško znaju da izmjere određene kategorije, jer da znaju ne bi im bila problematična odluka o nižoj kiriji. Punu kiriju od 1,6 miliona eura zakupac je morao da plaća u periodu ekonomske krize čak i za objekat na kojem ništa nije mogao da radi zbog neusvajanja planske dokumentacije. I dok je trend na svjestkim tržištima bila niža cijena zakupnina, u Crnoj Gori se to nije dogodilo. Posebno je problematično što pojedini poslanici nijesu ni detaljno protumačili aneks i ugovore. Pa je tako Borislav Banović iz SDP-a bio spreman da posumnja da li će zemljište preći u trajno vlasništvo grčkog investitora, što ne predviđa nijedan član ni ugovora ni aneksa. Nebojša Medojević je kazao da je dobio

informacije iz bezbjednosnih službi da iza Svetog Stefana stoji “premijer Milo Đukanović i biznismen iz Srbije Stanko Subotić, a da je Restis samo paravan”. Do sada nijedno slično saznanje Medojevica nije potvrđeno, a demantiji su stizali i sa najviših evropskih i regionalnih adresa. Najkonstruktivniji pristup raspravi čini se ima SNP jer ta partija traži odgovornost onih zbog ko-

jih nije usvojena dokumentacija. U suštini, što i i sam ministar turizma Branimir Gvozdenović kaže, nije se čuo nijedan valjan argument zbog čega ne bi trebalo prihvatiti aneks ugovora za zakup Svetog Stefana. Kada nema ekonomskih i realnih argumenata, jasno je da su onda čisto politički motivi u igri. Ono što je opasnost, ako politika nadvalada ekonomiju, je što će se

trajno izgubiti pozicija na tržištu koju ima Sveti Stefan, a to će biti još jedan ozbiljan igrač kojem Crna Gora zatvara vrata. U ekonomiji je jedna stvar makar jasna, kada jednom izgubite tržište, povratak je praktično nemoguć. Dakle, izbor je jednostavan, želimo li destinaciju koja će i dalje biti na listi deset najglamuroznijih ili hoćemo povratak u sredinu devedesetih.

AMAN je najbolji za Zagat, ali nama smeta Protivnici ovog brenda nikad nijesu shvatili da su u Crnu Goru zahvaljujući tim i takvim investitorima koje nazivaju “kockari” došli milioni poreza, zakupa, plata i turista. Zahvaljujući njima, stigao je brend kao što je AMAN za koji većina, ili možda baš i svi od njih uključujući “dobro” informisane populističke medije, nijesu nikad ni čuli. I po onoj staroj - mi mrzimo sve što ne poznajemo jer ga se bojimo. A šta je AMAN, vrijedi podsjetiti zbog građana koji se redovno filuju politički motivisanim dezinformacijama.

Aman je po Zagatu bio najbolji lanac hotela u Americi u 2009 i 2010. godini. Šta je Zagat? Zagat je Američki servis koji se bavi procjenom kvaliteta usluga hotela, restorana kafića i sličnih. Koliko je “beznačajan” vidi se i iz činjenice da ga je nedavno kupio u milionskoj akviziciji Google i postavio ga kao dio svoje palete servisa. Zagat AMAN, u 2009 i 2010 AMAN kategoriše kao broj lanac sa deset + soba i stavlja ga ispred Four seasons i Ritz Carltona. Travel and lesure, jedan od najpo-

pularnijih svjetskih magazina stavlja AMAN za drugi svjetski hotelski brend za 2013 godinu. Ako krenete da se pretplatite na ovaj magazin, vidjećete da je i formular za pretplatu ilustrovan fotografijom Svetog Stefana. I najmanje uporni će ako na Googlu potraže “Montenego luxury” (prevedeno - Crna Gora luksuz) prvo dobiti AMAN. Međutim, mi se bavimo drugim stvarima. Kako skratiti gostoprimstvo AMAN-u. Kako otjerati gosta i prepasti investitora.

POLJOPRIVREDA

Kako bi se prijavljeni učesnici detaljno upoznali sa tehnologijom koja će se koristiti tokom drugog Hakatona, Logate i Digitalizuj.me su juče organizovali radionicu za prijavljene učesnike u prostorijama kompanije “doMEn”. Kako je saopšteno, svim zainteresovanim učesnicima pojašnjene su tehnologije za razvijanje aplikacije za Extra TV platformu, koja među svojim servisima pruža mogućnost prikazivanja web sadržaja, odnosno web aplikacija na zasebnim TV kanalima. Takmičari će tokom Hakatona, koji će se održati 21. i 22. decembra, imati priliku da svoje ideje testiraju na Extra TV-u. Crnogorski telekom, koji je ujedno i glavni sponzor, pobjednika Hakatona nagradiće sa 1.000 eura, a može se očekivati i aktivacija najboljih ideja na Extra TV platformi. Prijavljivanje učesnika Hakatona otvoreno je do 17. decembra.

Ivanović: Biće personalnih promjena Ministar poljoprivrede Petar Ivanović najavio je da će u narednom periodu biti personalnih promjena. Ako koalicioni partneri predlažu pojedine ljude za određene pozicije, onda mislim da treba da vode računa da to budu oni koji su dobri stručnjaci, a ako ih nemaju u svojim redovima, možda mogu da predlože nezavisne kandidate, kazao je ministar poljoprivrede Petar Ivanović na konferenciji za novinare, a zatim jasno poručio: “Da, biće personalnih promjena”. On je prilično otvoreno priznao da jedan od problema sa kojim se suočava jeste da se nekada ne mogu na pozicije postavljati ljudi koji su dobri stručnjaci ili dobri menadžeri iz razloga što postoji koaliciona vlast u kojoj je potrebno otvoriti prostor za koalicione partnere. “Ali nekako moramo da živimo sa tim”, objasnio je Ivanović. On je dodao da ono što on u tom segmentu može da učini jeste da opominje da neko treba da snosi odgovornost. Ivanović je saopštio

Petar Ivanović

da ne može da prihvati da te pozicije služe samo za zadovoljavanje političkih ambicija, a da konsekvence pripadaju ministru i Ministarstvu poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede i ru-

Foto: Mirko Savović

upoznali se sa tehnologijom

Film će biti dostavljen ministrima Na konferencija za novinare predstavljen je i dokumentarni film koji promoviše uspješne poljoprivredne proizvođače. U njemu korisnici MIDAS-a pričaju o svojim iskustvima i podvizima. On, kako je rekao ministar poljoprivrede, pokazuje da postoje uspješni proizvođači koji prepoznaju priliku i na domaćem tržištu i razmišljaju o tome kako da budu konkurentni i kako da izvoze.

ralnog razvoja završilo je Agrobudžet koji će biti veći za 1.450.000 eura u odnosu na ovogodišnji. Jedan od razloga za njegovo povećanje je, kako je rekao Ivanovic, pozicioniranje Agencije za plaćanje. “Detalje ću iznijeti na sljedećoj konferenciji za novinare koja će biti sredinom januara. Što se tiče direktnih plaćanja, kao segment Agrobudžeta ona su nešto malo povećana i na nivou su od 8,4 miliona. To

Na pitanje da li će film biti dostavljen i članovima Vlade koji su nedavno kritikovali stanje u poljoprivredi, Ivanovic je potvrdno odgovorio i dodao da će dokumentarac biti dostvaljen i ambasadorima u Crnoj Gori, ali i mnogim drugim organima. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević nedavno je kazao da on “nije sposobnosti kao ministar Ivanović, zato nam je poljoprivreda tu gdje jeste”. doživljavam na način da se i u Vladi prepoznaju napori Ministarstva poljoprivrede koji su učinjeni ove godine”, rekao je Ivanović, pozvavši sve poljoprivredne proizvođaće da do 30. juna šalju predloge za Agrobudžet za 2015. godinu. On je naglasio da u narednom periodu planiraju da podstaknu proizvođače da bolje i kvalitetnije proizvode, ali i da usvoje mjere koje ove godine nijesu uspljeli. N.U.


4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

NATO

Makedonija koči ulazak Crne Gore u Alijansu Crna Gora neće biti primljena u NATO savez ni naredne godine, a razlog je što Alijansa planira da našoj državi otvori svoja vrata u paketu sa Makedonijom, koja očigledno još nije spremna za ovaj korak, potvrđeno je Dnevnim novinama iz NATO izvora. Alijansa insistira na prijemu Makedonije iz političkih razloga, jer ova država ima previše problema koji bi mogli da ugroze i stabilnost regiona, a prijem u NATO bi znatno doprinio da se oni riješe. “Iako je Crna Gora ispunila većinu zadataka, a ostao je samo - jača podrška građana, ona neće biti primljena u Alijansu dok Makedonija ne bude spremna na to”, kaže naš izvor. Inače, naredni NATO samit biće održan 4. i 5. septembra u Velikoj Britaniji. I pored naših čekivanja na Samitu neće biti priče o ulasku Crne Gore, već će se članice Alijanse baviti zaključkom ISAF misije u Avganistanu, kao i novom fazom angažovanja NATO trupa u ovoj državi. Ipak, o Crnoj Gori će se govoriti na neformalnoj večeri ministara inostranih poslova NATO, ali će zaključak otprilike biti isti, a cilj je samo dalje ohrabrivanje Crne Gore i Makedonije za ulazak u alijansu. Inače, to je stara praksa NATO administracije da se o nekim temama važnim za pojedine zemlje govori na neformalnim sastancima i večerama, jer je izvjesno da oko tih pitanja još nema konsenzusa. Informacija da je za dvije države spreman paket aranžman je, ipak,

zabrinjavajuća za Crnu Goru. Neizvjesno je, naime, kada će Makedonija ispuniti sve uslove. Poslije dvogodišnjeg diplomatsko-političkog rada i obećanja Makedoniji da će 2008. godine biti primljena u NATO, čelnici Alijanse u Briselu su odlučili da Skoplju predoče obaveze koje takav epilog njihove zajedničke misije čini neizvodljivim. Državnom vrhu Makedonije je predata lista obaveza koje moraju da budu ispunjene. Na listi je osam tačaka i tada je

izgledalo da je Makedonija potpuno spremna. Međutim, međuetnički odnosi su sada na najnižem nivou poslije oružanog konflikta 2001. godine. Antagonizam između najvećih partija gotovo je nepremostiv, a sloboda medija je na veoma niskoj razini. Nepopustljivost Atine u zahtjevu da Makedonija bezuslovno mora da promijeni svoje ustavno ime, te da će, u protivnom, vetom blokirati njen prijem u NATO i EU i nepristajanje Skoplja na takvu ucjenu, ne mogu se smatrati dobro-

susjedskim odnosima. U Alijansi smatraju da je veliki uspjeh što se podrška građana pristupanju Crne Gore NATO-u popela na skoro 38 odsto. Podsjećaju na primjer hrvatske koja je imala podršku oko 27 odsto do trenutka kada je NATO pozvao ovu državu. Taj procenat je odmah skočio na 57 odsto i Hrvatska je primljena. Smatra se da su svi oni koji su se dvoumili ili bili neopredijeljeni konačno dali podršku za ulazak. Očekuje se da tako bude i u Crnoj Gori. M. Prelević

RADUNOVIĆ DEMANTUJE ISTINOMJER

Povučen predlog zbog naknadne pameti DPS-a Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović nije ispunio obećanja da će to skupštinsko tijelo vrlo brzo pripremiti dokument kojim će biti precizirana njegova uloga u pregovorima, pokazala je analiza projekta Istinomjer. Radunović međutim smatra da takva ocjena nije na mjestu jer je on pripremio pomenuti dokument i to pod nazivom “Amandman na Rezoluciju o Evropskoj uniji”, koji je, kako kaže, definisao sve ono je Odbor planirao. Problem je, kako ističe Radunović, nastao kada je Demo-

kratska partija socijalista, alarmirana od vrha partije, odlučila da povuče predlog. “Kod DPS se pojavila naknadna pamet jer su bili alarmirani od vrha stranke i povukli predlog, a Miodrag Vuković zaprijetio je da će povući potpise ako amandman prođe. Tako da za neispunjenje obećanja nijesam kriv ja nego DPS”, objasnio je Radunović. On smatra da su u ovoj partiji shvatili da bi ukoliko pomenuti predlog prođe, Skupština dobila previše nadležnosti i pojačanu nadzornu funkci-

ju, što im, kako Radunović kaže, ne odgovara jer žele što lagodniji posao u tom procesu. Iz CDT-a podsjećaju da je Radunović u decembru prošle godine kazao da će insistirati da se donese dokument kojim bi se jasno uredio odnos između Odbora za evropske integracije i Vlade i osiguralo da se sprovode preporuke ovog skupštinskog tijela. Na pitanje kada će biti pripremljen i usvojen najavljeni dokument, Radunović je kazao da je u međuvremenu odlučeno da se Rezolucija o EU inte-

gracijama proširi i na ovu temu, umjesto da se, kako je naveo, radi poseban dokument. “Ni Rezolucija o EU integracijama, kao širi dokument, još nije usvojena, a poslanici od 2011. godine odlažu definisanje uloge Skupštine u procesu pregovora”, pakazala je analiza Istinomjera. Na taj način, kako se dodaje, parlamentarci su izgubili dragocjeno vrijeme, a parlament je propustio šansu da od početka bude aktivan akter u procesu integracija. J.Đ.

Pozitivna i u Pljevljima Pozitivna Crna Gora otvorila je u Pljevljima novu kancelariju. Građanima su iz te partije uputili poziv da u razgovorima sa predstavnicima i članovima Pozitivne ukažu na svoje probleme, daju predloge i time omoguće što uspješniju saradnju sa novom strankom na političkoj sceni Crne Gore. “Predstavnici Pozitivne u Pljevljima će kroz svoj rad u prvi plan staviti interese građana i čvrsto i istrajno se boriti za bolji život svih građana, poboljšanje životnog standarda, zapošljavanje ogromnog broja nezaposlenih u našoj opštini, a posebno mladih sugrađana”, saopšteno je iz Pozitivne. Navode da sljedeće godine građane Pljevalja očekuju lokalni izbori. “Nadamo se da će na tim izborima građani znati da marginalizuju one partije koje su im davale lažna obećanja o boljem životu dok je evidentno da Pljevlja sve više propadaju, da je sve više nezaposlenih, siromašnih i bolesnih i da je prisutan sve veći trend iseljavanja građana, a životna sredina sve zagađenija.”, navode iz Pozitivne.

Podizanje standarda za bolje novinarstvo “Samoregulacija medija je nužnost, obaveza i odgovornost prema građanima, javnom interesu i demokratizaciji društva”, zaključeno je na jučerašnjoj konferenciji “Samoregulacija medija, od teorije do prakse”, koja je održana u Baru. Na konferenciji su učestvovali predstavnici šesnaest lokalnih i periodičnih štampanih medija i časopisa koji su bili u prilici da čuju izlaganja medijskih eksperata i univerzitetskih profesora sa katedri žurnalistike iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i eminentnih novinara sa prostora bivše SFRJ.

BUDVA

Opozicija opet jača Rađenovića Predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović iz još jedne provjere povjerenja odbornika izašao je još jači. Od 32 odbornika u SO Budva za njega su glasala 23, a svega devet opozicionih glasova je bilo protiv. Ovakvim rezultatom, naravno, najzadovoljnija je Demokratska partija socijalista, koja je saopštila da se pokazalo da u redovima njihovih političkih neistomišljenika već dugo nema saglasja o najvažnijim političkim stavovima. “Sa druge strane jedinstveni, eksplicitno izrečeni stavovi naših koalicionih partnera Socijaldemokratske partije i Liberalne partije i njihovo glasanje protiv razrješenja predsjednika Rađenovića dokazuju njihovo povjerenje u njegov rad i program razvoja grada, koji Demokratska partija socijalista, zajedno sa njima, uspješno realizuje tokom posljednje dvije godine”, saopštio je Opštinski odbor DPS Budva. Kako navode u saopštenju dostavljenom Dnevnim novinama,

dogodio se još jedan neuspio pokušaj budvanske opozicije da “zatalasa” političku situaciju u Budvi i još jednom je potvrđen izbor predsjednika Lazara Rađenovića, čija pozicija svakim ponovnim izborom postaje sve jača ne samo među odbornicima, već i građanstvom. Opozicija je, kako ističu u DPS-u Budve, “iskoristila zakonsku mogućnost, a mi smo još jednom pokazali svoju slogu i snagu. Usljed nemogućnosti da ukažu na suštinske, sve vrijeme pokušavaju da ukažu na formalne nedostatke, poput administrativnih prepreka i dugih rokova”. “Vaše namjere i pokušaji destabilizacije čvrsto uspostavljenog sistema budvanske lokalne samouprave nikada vas neće dovesti do rezultata koji očekujete, poruka je koju svojim opozicionim kolegama upućujemo na kraju 2013”, navodi se u saopštenju OO DPS Budva. Ml. P.


POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

šta nakon otvaranja poglavlja 23 i 24

Novim zakonima protiv kriminala i korupcije J.Đurišić

N

akon otvaranja poglavlja 23 i 24 Crna Gora će dobiti nova zakonska rješenja, ali i nove institucije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, smatraju sagovornici Dnevnih novina. U Tužilaštvu će, prema njihovim riječima, biti formiran poseban informacioni sistem koji će služiti za uspostavljanje baze podataka i sigurnog kanala komunikacije sa sudom, policijom i drugim organima odgovornim za sprovođenje zakona.

Ako je suditi po ocjenama potpredsjednika Vlade Duška Markovića i ambasadora Evropske unije, potpuno je izvjesno da će Crna Gora već 18. decembra otvoriti najteža poglavlja u pregovorima sa EU, a koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije i kriminala. Glavni pregovarač Crne Gore sa EU ambasador Aleksandar Andrija Pejović kazao je za DN da nakon otvaranja 23. i 24. poglavlja, za koje smo ispunili početna mjerila pripremom kvalitetnih akcionih planova za oblast vladavine prava, Crnu Goru čeka nastavak reformi u ovim oblastima. “Prije svega, očekuje nas rad na sprovođenju mjera i aktivnosti koje smo definisali u oba akciona plana. Dakle, kroz samu primjenu mjera i sprovođenje aktivnosti

bićemo u prilici da djelujemo na zakonodavnom i administrativnom nivou. Predviđeno je donošenje novih zakonskih rješenja, ali i osnivanje novih institucija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala kao jačanje kapaciteta postojećih”, kazao je Pejović. Ambasador Pejović ističe da, osim sprovođenja akcionih planova, slijedi i otvaranje onih poglavlja za koja nijesmo dobili mjerila, kao i održavanje dobrog tempa u sprovođenju reformi, što će stvoriti preduslove za otvaranje pregovora i u ostalim oblastima u narednom periodu. “Vjerujem da nas čeka veoma intenzivna i dinamična pregovaračka 2014. godina”, ističe Pejović. On napominje da je Crna Gora je u prethodnom periodu uloži-

23. Pravosuđe i temeljna prava

Evropski standardi u ovom poglavlju odnose se na jačanje nezavisnosti, nepristranosti i profesionalnosti u pravosuđu, sprovođenje mjera prevencije i borbe protiv korupcije, te očuvanje visokih standarda zaštite ljudskih prava i prava manjina. Osnovni cilj realizacije preporuka iz ovog poglavlja je smanjenje broja neriješenih predmeta, ubrzanje vremena postupanja, jačanje pravne sigurnosti građana, osiguranje pristupa pravosuđu i poboljšanje funkcionalne organizacije u pogledu trajanja postupka. la ogromne napore u postizanje mjerljivih rezultata u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, što je prepoznato i od strane EU. Korak dalje u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije biće i formiranje posebnog specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. Pejović dodaje da se planira i uspostavljanje posebnog informacionog sistem u Tužilaštvu ko-

begoviĆ o saslUšanjU kandidata

Besmislena pitanja za zadovoljavanje forme Konsultativna saslušanja kandidata za članove Sudskog i Tužilačkog savjeta, pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu, ne garantuju ozbiljnu selekciju prilikom biranja sastava tih organa, smatra advokat Zdravko Begović. On je naveo da su saslušanja kandidata, koje je Odbor ranije organizovao, ličila na puku formu, ocjenjujući da su pitanja članova tog radnog tijela parlamenta bila na nižem niovu komunikacije. “Pitati nekog šta bi uradio ako bi bio tužilac, odnosno da li bi krivično gonio funkcionere Vlade ukoliko bi za to imao osnova, besmisleno je, jer normalno je da će svi odgovoriti da će se boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala”, rekao je Begović agenciji Mina. Saslušanja su, smatra on, bila previše formalna a ne suštinska, kakva bi trebalo da budu. “Potrebno je da se napravi selekcija među kandidatima, ali ne na strogo formalan način, samo da bi se zadovoljila puka forma”, rekao je

Begović. On je naveo da moraju postojati kriterijumi za kandidate, koji treba da imaju dobru profesionalnu biografiju. “Kandidati moraju zadovoljavati formalne uslove koji se odnose na dužinu staža u organima u kojima su radili, bavljenje pravnom materijom duži period, i da su prepoznati kao istinski stručnjaci”, precizirao je Begović. On je ocijenio da saslušanja Odbora ne garantuju ozbiljnu selekciju kandidata za članove najviših pravosudnih organa. “Kandidati moraju da izlože programe sa predlozima i viđenjima načina rada organa za koje se kandiduju, i nakon kvalitetne rasprave treba donijeti konačnu odluku”, kazao je on. Begović je dodao da ne postoji zemlja u kojoj politika ne utiče na izbor nosilaca pravosudnih funkcija, ali da je najvažnije da politika ima što manji uticaj u izboru osoba na čelne funkcije crnogorskog pravosuđa. J.Đ.

ji će služiti za uspostavljanje baze podataka i sigurnog kanala komunikacije sa sudom, policijom i drugim organima odgovornim za sprovođenje zakona. “Do kraja godine se očekuje potpisivanje sporazuma o operativnoj saradnji s Europolom, koji će doprinijeti unapređenju zajedničkih aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminala i našoj boljoj uvezanosti u evropski sistem razmjene podataka i borbe protiv organizovanog kriminala”, zaključio je Pejović. Bivša ministarka evropskih integracija, profesorica Gordana Đurović, ističe da je Crna Gora uradila dobar posao sa ispunjavanjem mjerila za otvaranje poglavlja vladavine prava. Taj cjelokupni 18-mjesečni posao bio je pretpostavka zakazivanja prve međuvladine konferencije kojom će se zvanično otvoriti ova dva pregovaračka poglavlja narednih dana u Briselu, smatra Đurović. Upravo ta međuvladina konferencija predstavljaće svojevrsno priznanje Crnoj Gori koja je prihvatila obavezu usklađivanja sa evropskim propisima u ovoj oblasti, kao i sa praksom državnih institucija i pravosuđa u državama članicama EU u sprovo-

24. Pravda, sloboda i bezbjednost

Ovo poglavlje sadrži više podoblasti: pravda se odnosi na pravosudnu saradnju u krivičnim i građanskim stvarima, sloboda podrazumijeva kretanje ljudi, tj. viznu politiku, upravljanje migracijama, azil, upravljanje granicama, primjenu Šengenskog sporazuma. Bezbjednost se odnosi na saradnju u oblasti borbe protiv trgovine drogama, borbu protiv terorizma, policijsku i carinsku saradnju i borbu protiv organizovanog kriminala, kao i borbu protiv trgovine ljudima.

đenju navedenih politika, istakla je Đurović. “Stoga, sama međuvladina konferencija treba da konstatuje taj ostvareni progres, što je osnova za buduće polugodišnje praćenje rezultata iz akcionih planova. Crna Gora je prva zemlja preostalog ‘zapadnog Balkana’ koja pregovara po novim pregovaračkim pravilima i ovo iskustvo biće dragocjeno i za Srbiju i ostale zemlje regiona”, kazala je Đurović.

bezbijednost

Slabljenje državnih organa Otvaranje poglavlja 23 i 24 znatno će podići nivo odgovornosti za preuzete obaveze, a proces pregovora doprinijeće tome da se državni organi počnu oslobađati neprimjerenog političkog uticaja, smatra Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje. Upitan koje su to oblasti iz preporuka i Deklaracije u kojima će Crna Gora prvo morati da da rezultate, Marić je kazao da će izborni proces ostati na udaru sve dok se ne dođe do fer i slobodnih izbora, što, kako je dodao, samo po sebi podrazumijeva oslobađanje državnih organa od političkog uticaja i njihove zloupotrebe u političke svrhe. “Da bismo došli do toga, Vrhovni državni tužilac (VDT) će morati da procesuira državne funkcionere za koje se dokaže da su zloupotrebljavali ili zloupotrebljavaju položaj za pribavljanje partijske ili lične koristi, to će samo po sebi mijenjati odnose u partijama sa akcentom na

Veliki ministarski forum u Crnoj Gori U okviru litvanskog predsjedavanja Evropskom unijom, ove nedjelje će u Crnoj Gori biti održan Ministarski forum Evropska unija - zapadni Balkan na kojem će biti razmijenjena mišljenja o aktuelnim pitanjima iz oblasti unutrašnjih poslova, saznaju Dnevne novine. Ministarski forum za pravdu i unutrašnje poslove Evropska unija – zapadni Balkan okupiće ministre pravde i unutrašnjih poslova regiona, kao i predstavnike Evropske komisije i Savjeta Evrope. Ovaj Forum, sa Ministarstvom pravde i Ministarstvom unutrašnjih poslova naše zemlje, suorganizuje Litvansko predsjedavanje Savjetu EU. Lista zvaničnika koji su potvrdili učešće još nije konačna, ali je izvijesno da će u Crnoj Gori boraviti Sesilija Malmstrom, komesarka EU za unutrašnje poslove. Dnevnim novinama je potvrđeno u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu pravde da će teme koje će okupiti ministre regi-

ona iz domena unutrašnjih poslova biti mehanizmi praćenja postvizne liberalizacije i dijalog vizne liberalizacije, borba protiv terorizma i bezbijednost, nelegalne migracije preko regiona zapadnog Balkana, jačanje saradnje u oblasti borbe protiv narkotika. Kada je domen pravde u pitanju, govoriće se o borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa – izazovima, pravosudnoj saradnji u krivičnim i građanskim stvarima, integracijama i pravima Roma. Posebna pažnja Ministarskog foruma biće posvećena sprovođenju obaveza u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja i sagledavanju ažurnih informacija i ostvarenog napretka u oblasti vizne liberalizacije, odnosno analizi rezultata u oblastima bezbjednosti putnih i identifikacionih isprava, migracija - odnosno sprovođenju sporazuma o readmisiji, upravljanja granicom i azila, osnovnih sloboda i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.


6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

ŠKODA PRAHA

STAV

Spremni da grade i zaposle domaću radnu snagu

Novi “crash” se sprema?

TE Tušmice

FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

P

olitika upumpavanja jeftinog novca koju već duže praktikuju centralne banke širom svijeta, pri čemu snižavaju kamatne stope i masovno kupuju hartije od vrijednosti, od početka je na udaru kritike (bilansna suma centralnih banaka Amerike, Evrope, Japana i Velike Britanije porasla je od 2008. godine za 150 odsto). Iako navedena politika ima cilj da ubrza ekonomski oporavak, kritičari joj prebacuju produbljivanje jaza između najbogatijeg i najsiromašnijeg dijela stanovništva. Zaduživanje je postalo veoma jeftino, te su stoga kamatne stope na štednju rekordno niske, što dalje čini da se ušteđevina prošječnog građanina, imajući u vidu godišnju inflaciju, topi, tj. njegova usteđevina gubi na vrijednosti. No, sada su optužbe postale mnogo ozbiljnije - pojedini ekonomisti tvrde da nije pitanje da li će politika jeftinog novca izazvati novu ekonomsku krizu, već da je pitanje kada će se to desiti. prkos jeftinom novcu koji je već duže na raspolaganju, banke zbog duboke ekonomske krize i dalje vode restriktivnu kreditnu politiku, štednja se takođe ne isplati, pa stoga novac koji je u principu namijenjen realnom sektoru ekonomije, u najvećem dijelu završava na tržištu akcija, sirovina i tzv. zlata od betona (nekretnina). Tačnije, završi u domenu visokorizičnog špekulativnog poslovanja, čime se širom svijeta stvaraju novi spekulativni baloni čije bi pucanje izazvalo katastrofalne posljedice po svjetsku ekonomiju, a što bi bilo pogubno po ekonomije koje se još nijesu oporavile od aktuelne krize, kao što je, primjera radi, naša. A da je situacija više nego ozbiljna, potvrđuju konkretni podaci. Od 2009. godine vrijednost nekretnina u kineskim gradovima porasla je za 38 odsto, od 2010. u pojedinim djelovima Njemačke za 25 odsto, u Londonu i San Francisku od 2012. za 13 i 27 odsto, a u Rio de Žaneiru od 2008. za čak 230 odsto. Identična situacija je i na tržištu akcija, te berzanski indeks američkih tehnoloških kompanija bilježi od 2012. godine rast od čak 55 odsto, što veoma podsjeća na New-Economy balon sa početka ovog vijeka. Tako se, primjera radi, vrijednost akcije Amazona u roku od dvije godine duplirala, a kompanije Tesla je porasla za 300 odsto. Štaviše, to nije sve, jer se na globalnom nivou spekuliše i sa drugim objektima – od virtuelnog novca nazvanog bitcoin, cija se vrijednost u roku od samo dva mjeseca pet puta povećala, pa do umjetničkih slika, koje dostižu vrijednost od nekoliko desetina miliona dolara. No, najveću opasnost predstavlja i dalje ukorijenjena ubijeđenost spekulanata da su u stanju da minimiziraju rizike spekulisanja uz pomoć stvaranja rafiniranih finansijskih produkata. A koliko su u stanju da to urade, pokazala je kriza iz 2007. godine. eđutim, uprkos ogromnim rizicima, aktuelna politika jeftinog novca centralnih banaka nema alternativu, riječima Roberta Šilera, nobelovca koji je predvidio posljednja dva kraha- New-Economy balon i finansijsku krizu iz 2007. godine. A to je ključni problem svjetske ekonomije.

U

M

Šloda Praha ima više od 500 zaposlenih inženjera i može da isporuči blok termoelektrane kakav Crna Gora i investitor zahtijevaju, kazao je zamjenik komercijalnog direktora ovog društva Richard Kuba tokom posjete crnogorskih novinara termoelektrani Tušimice na sjeverozapadu Češke. On je najavio i zapošljavanje domaće radne snage ukoliko dobiju zeleno svijetlo za gradnju drugog bloka TE u Pljevljima, jer je to “privlačnija opcija od dovođenja ljudi iz Češke”. Ono što će najviše obradovati Pljevljake jeste obećanje češke kompanije da će smanjiti zagađenost vazduha. Crnogorski novinari su, na poziv Škode Praha, najvećeg češkog inžinjersko-dobavljačkog društva, boravili tri dana u Pragu. Kompanija je predstavila ponudu za gradnju drugog bloka termoelektrane Pljevlja, a novinari su tom prilikom posjeti-

CENTAR IGALO

Povećali gubitak Centar za odmor rekreaciju i liječenje Igalo završio je treći kvartal sa dobitkom od 254.700 eura, što je dva i po odsto više nego u prošlogodišnjem periodu. Prema podacima iz izvještaja o poslovanju koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, poslovni prihodi preduzeća su na kraju septembra iznosili su 1,79 miliona eura i bili su 7,1 odsto veći nego u uporednom periodu, prenosi agancija Mina-biznis.

Poslovni rashodi su na kraju trećeg tromjesečja porasli 7,9 odsto na 1,54 miliona eura. Troškovi materijala iznosili su 416.490 eura, zarada, naknada i ostali lični rashodi 592.990 eura, a amortizacije i rezervisanja 112.500 eura. Ostali poslovni rashodi su na kraju septembra dostigli 327.280 eura. Ukupna aktiva preduzeća vrijedjela je na kraju trećeg tromjesečja 8,67 miliona eura i bila je neznatno veća nego u uporednom periodu.

MORSKO DOBRO

Obala ne može biti privatna Novi Zakon o morskom dobru, koji je Vlada nedavno usvojila, zamijeniće važeći koji je donešen još 1992. godine. Donošenje je bilo neophodno najviše zbog rješava nejasnoće po pitanju obuhvata morskog dobra, odnosno morske obale. “U odnosu na dosadašnji zakon promijenjen je obuhvat morskog dobra: morska obala je pojas kopna ograničen linijom do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najvećeg vremena, kao i dio kopna širok šest metara, horizontalno udaljen od linije do koje dopiru najveći talasi. Ovo je značajno jer morska obala predstavlja prirodnu bogatstvo i u isključivoj je državnoj svojini”, glavne su novine zakona. Izvan morske obale je morsko dobro koje čini kopno koje po svo-

joj prirodi ili namjeni obezbjeđuje pristup obali i moru i služi neposrednom, odnosno uobičajenom korišćenju mora i rijeke Bojane. Ovaj dio morskog dobra može biti u privatnoj svojini. “Morsko dobro je u državnoj svojini, ako za pojedine djelove nije drukčije određeno. Morska obala je prirodno bogatstvo, a dio morskog dobra koje po svojoj prirodi ili namjeni obezbjeđuje pristup obali ili moru i služi neposrednom, odnosno uobičajenom korišćenju mora i rijeke Bojane može biti predmet privatne svojine i drugih stvarnih prava. Obale rijeke Bojane na teritoriji Crne Gore su u državnoj svojini.”, suština je novog zakona kojim će Vlada pokušati da uvede red u ovoj oblasti. I.C.

li termoelektranu Tušimice u neposrednoj blizini starog grada Kadanj na sjeverozapadu Češke, prenosi portal CDM. Elektroprivreda Crne Gore odlučiće ove sedmice koje kompanije će ući u najuži izbor za dobijanje posla gradnje termoelektrane u Pljevljima. U konkurenciji je i Škoda Praha, koja je dio akcionarskog društva Čeh, a pripremila je dvije ponude. Jedna se odnosi na izgradnju drugog bloka termoelektrane, što je traženo tenderom, a druga je okrenuta ekološkoj sanaciji postojećeg bloka TE. “Ponudili smo 250 megavati MW blok. Visina kotlarskog postrojenja nije puno veća od starog bloka. Prilagodili smo se terenu i zauzimanju zemljišta, kako je predviđeno planom i projektom. Nemamo vlastitog proizvođača opreme, ali biramo najbolju koja se nalazi na tržištu”, kazao je

Kuba, koji je inače glavni projektant. U Škodi Praha garantuju da se neće pogoršati ekološke prilike u Pljevljima, već naprotiv. Zdravijem životu u ovom gradu doprinijeće princip odsumporavanja kakav se primjenjuje u TE Tušimice. TE Tušimice nema veliki odžak jer se odsumporavanje uglja i obrada gasova vrši u elektrofilterskom sistemu . Prema njegovim riječima, češki kompaniju do EPCG-a dovode i uslužne baze koje su smještene blizu, kao i logističko rješenje u hitnim situacijama, ali i smanjenje vazdušnog zagađivanja zbog postojanja jakog efekta razhlađujućeg tornja. Kuba napominje da još nijesu dobili od Elektroprivrede biznis plan za period eksploatacije elektrane, koji bi utvrdio način vraćanja kredita za gradnju drugog bloka termoelektrane.

Sa sastanka Ivanovića sa privrednicima

Premijer danas u PKCG Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović sastaće se danas sa crnogorskim privrednicima. Premijer će, kako je saopšteno iz Privredene komore Crne Gore, koja je organizator sastanka, sa privrednicima razgovrati na temu - Crnogorska privreda 2013. godine - stanje, izazovi, ograničenja i preporuke. Privredna komora Crne Gore je ove godine izradila i godišnju analizu u vezi sa ovom tematikom.

Zajedno do zaposlenja Okrugli sto Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori, u organizaciji Unije poslodavaca, održaće se danas u Podgorici. Unija će, kako je saopšteno, predstaviti izvještaj koji je pripremila u okviru projekta podržanog od Međunarodne organizacije rada. Cilj UPCG je da prezentovanjem sadržaja izvještaja i diskusijom učesnika pruži doprinos kreatorima politika i donosiocima odluka, socijalnim partnerima, privatnom i civilnom sektoru u zajedničkim naporima na eliminisanju prepoznatih problema i izgradnji poslovnog ambijenta u kome će svi građani imati mogućnost za stalno i stabilno zaposlenje.

IVANOVIĆ OBEĆAO

Poboljšaćemo uslove za rad Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nastaviće da u direktnom kontaktu sa crnogorskim poljoprivrednicima iz raznih sektora, kao i predstavnicima lokalnih samouprava, radi na stvaranju uslova potrebnih da bi poljoprivrednici povećavali konkurentnost, dostizali standarde i bili spremniji za tržište Evropske unije, saopšteno je nakon sastanka ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Petra Ivanovića sa poljoprivrednim proizvođačima, uspješnim korisnicima MIDAS projekta. Kako je saopšteno iz Ministarstva, na sastanku je bilo je riječi o uvezivanju direktne podrške sa mjerama ruralnog razvoja, posebno u dijelu vodosnabdijevanja seoskih područja. “Poljoprivrednici su pozvani da svoje predloge za agrobudžet za 2015. godinu dostave Ministarstvu do 30. juna naredne godine, kako bi se budžet za podršku poljoprivrednim proizvođačima, prvi put, usvo-

jio krajem tekuće za narednu godinu”, navodi se u saopštenju. Mjere podrške poljoprivrednicima, predviđene agrobudžetom za narednu godinu, kako je saopšteno, bili su glavna tema tokom radnog ručka koji je sa poljoprivrednim proizvođačima iz više crnogorskih opština organizovalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uspješni poljoprivrednici su i glavni akteri filma o MIDAS-u, koji je uradilo Ministarstvo, kako bi javnost upoznalo sa njihovim dostignućima pomognutim kroz ovaj projekat. Riječ je o proizvođačima mlijeka, sira, vina i rakije, povrća, voća, pastrmke, školjki, šampinjona i drugih proizvoda koji se na domaćem tržištu bore sa konkurencijom proizvoda iste vrste iz uvoza. Dio iskustva u korišćenju MIDAS-a, ovi poljoprivrednici podijelili su i sa medijima na jučerašnjoj konferenciji za novinare ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, na kojoj je prikazana kraća verzija filma. I.B.


EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

7

KREDITI

Ukoliko se smanji siva ekonomija, to će znatno uticati na privredni rast: Mojmir Mrak

Porasle kamate Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u oktobru je u odnosu na septembar porasla 0,02 procentna poena na 9,33 odsto, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG). “Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u oktobru je na mjesečnom nivou porasla 0,01 procentni poen na 8,7 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG. Rast su u oktobru zabilježile i kamatne stope na novoodobrene kre-

dite, pa je efektivna ojačala 1,08 procentnih poena na 10,75 odsto, a nominalna 0,96 procentnih bodova na 9,53 odsto. Efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u oktobru je pala 0,16 procentnih poena na 26,69 odsto, dok je nominalna porasla 0,15 procentnih bodova na 20,43 odsto. Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u oktobru su pale, efektivna 0,56 procentnih poena na 26,57 odsto, a nominalna 0,44 procentna boda na 21,78 odsto.

Foto: Iva Mandić

ADMINISTRATIVNI ODBOR

MOJMIR MRAK:

Uvedite biznis u legalne tokove Ivana Cimbaljević

N

ivo sive ekonomije nije dobar element za privredni rast i on se mora smanjiti, ocijenio je profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani Mojmir Mrak. On je za Dnevne novine kazao da za našu ekonomiju nije problem nivo javnog duga koliko njegova dinamika rasta. Ovo su dvije ključne oblasti koje treba da budu prioriteti za naredni period.

Zbog stope sive ekonomije, koja se kod nas i u regionu kreće oko 20 odsto BDP-a, država godišnje gubi nekoliko desetina miliona eura. Siva ekonomija predstavlja jednu od najvećih biznis barijera i zbog toga je treba smanjiti. Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani Mojmir Mrak poručuje da će Evropa tražiti da se biznis u Crnoj Gori uvede u legalne tokove. “Ukoliko se smanji siva ekonomija, to će znatno uticati na privredni rast jer je to ono što ga upravo slabi”, objašnjava profesor Mrak. Možda ovo trenutno nije toliko vidljivo, ali, prema riječima profesora Mraka, na dugi rok siva ekonomija pravi veliku štetu.

“Na dugi rok siva ekonomija može imati znatno negativan uticaj na sada nužno potreban privredni rast”, smatra profesor Mrak. A Crnoj Gori je potreban rast ekonomije, kako zbog dugova koje treba vratiti, tako i zbog razvoja. Vlada je prepoznala sivu ekonomiju kao jednu od ključnih biznis barijera, koja ne samo da šteti državnom budžetu, već i stvara nelojalnu konkurenciju i uništava biznis preduzeća koja posluju u formalnoj zoni. Zbog toga je i formirana Komisija za suzbijanje sive ekonomije, koja već izvjesno vrijeme pokušava da napravi red u ovoj oblasti. Da sve to daje rezultate govori i podatak da je državni budžet ove godine puniji za oko 100 milio-

na eura više nego prethodne godine. Međutim, pored povećanja poreskih prihoda, u posljednje vrijeme došlo je i do zavođenja reda i unapređenja poreske discipline. Što se tiče javnog duga, koji je trenutno u Crnoj Gori na nivou od oko 55 odsto, a koji će se sljedeće godine primaći Mastrihtskoj granici (60 odsto BDP-a), profesor Mrak kaže da naša država ne treba da brine zbog njegovog nivoa, već zbog dinamike. “Mastrihtske kriterijume treba gledati samo kao neki opšti okvir, tako da neće biti nikakvih drastičnih promjena ukoliko on pređe tih 60 odsto. Međutim, problem je dinamika javnog duga. On je posljednjih godina znatno porastao”, navodi profesor Mrak. Mnogi stručnjaci i predstavnici međunarodnih finansijskih institucija više puta su isticali da je najveći problem naše zemlje javni dug koji se približio nivou od 60 odsto BDPa. Svjetska banka nedavno je izračunala da ukoliko se u obzir uzmu i izdate garancije, on dostiže više od 67 odsto i najveći je u regionu.

Saslušavaju kandidate Administrativni odbor Skupštine Crne Gore danas će održati konsultativno saslušanje kandidata koji su dostavili dokumentaciju za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI). Na posljednji konkurs, koji je završen 6. decembra, prijavilo se devet kandidata - Zarija Pejović, Neli Ćuković, Žarko Đurišić, Branko Bulatović, Mirko Jovović, Radule Žurić, Milan Radović, Ruždija Kalač i Sonja Smolović. Od ovih kandidara, samo su se Kalač i

Smolović prvi put prijavili, dok je ostalima ovo druga, treća ili četvrta kandidatura za posao u DRI. Na prošlom konkursu u drugi krug su prošli Radović i Pejović, međutim, nijedan nije uspio da dobije sedam glasova. Za Pejovića je glasala opozicija, a za Radovića DPS. Senat DRI radi bez petog člana više od tri godine. Trenutno su u senatu predsjednik Milan Dabović i članovi Branislav Radulović, Dragiša Pešić i Nikola Kovačević, koji je ljetos izabran. I.C.

ODBOR ZA EKONOMIJU

Danas o planovima za narednu godinu Odbor za ekonomiju razmatraće danas predloge finansijskih planova sa planom rada pet crnogorskih agencija, Centralne banke Crne Gore i Komisije za nadzor osiguranja. Članovi odbora raspravljaće o planovima agencija za energetiku, za ljekove i medicinska sredstva, za nadzor osiguranja, za elektronske medije, kao i agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Na dnevnom redu je i predlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o igrama na sreću, koji je podnio poslanik Branko Radulović po skraćenom postupku. Ovo skupštinsko

tijelo razmatraće i šest amandmana na predlog zakona o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze, koje su podnijeli poslanici SNP-a Srđan Milić, Velizar Kaluđerović i Aleksandar Damjanović. Na predlog zakona o dopuni zakona o porezu na dobit pravnih lica, poslanici DPS-a Zoran Jelić, Zoran Vukčević, Rešid Adrović, Filip Vuković, Zorica Kovačević i Marta Šćepanović podnijeli su pet amandmana. Odbor će razmatrati i dva amandmana predlagača na predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na premije osiguranja, koji je podnio poslanik Damjanović.


8 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

Pravilnik o medicini

Alternativa na čekanju Dok su razvijene države brinući o zdravlju građana i državnoj kasi odavno uvele alternativne grane medicine, u Crnoj Gori ova oblast još nije ozakonjena. Pravilnik o primjeni alternativne medicine je urađen, a na potpis prvog čovjeka zdravstva Miodraga Radunovića čeka već 15 mjeseci. I dok nedostaje samo jedan potpis do primjene ovog podzakonskog akta, štetu trpe građani, budžet, a propadaju nam i projekti iz ove oblasti u koje su stranci zainteresovani da ulažu. Predsjednik Društva narodne medicine Mileta Joksimović ocijenio je za Dnevne novine da zbog nedostatka pravilnika štetu trpi država i građani jer su pojedine grane alternativne i komplementarne medicine jeftinije od zvanične i za neke intervencije djelotvornije. Joksimoviću je čudno što pravilnik koji je urađen još u septembru 2012. godine nije potpisao ministar, te smatra da on očigledno nema volje za to. Nedostatak ovog pravilnika primorao je mnoge stručnjake iz oblasti alternativne medicine u Crnoj Gori da rade na “crno”, dok budžet trpi štetu jer ne plaćaju poreze. S druge strane, i ne manje bitno, trpe i građani kojima bi neki vidovi alternativne medicine više pomogli nego zvanični oblici liječenja. “Izgleda kao da se nekakav lobi spremio protiv pravilnika. Srbija je donijela kasnije zakon od nas, ali su oni prije nas donijeli Pravilnik o alternativnoj medicini. Ni manjeg pravilnika, ni više zavrzlama nije bilo od ovoga ni u kojoj oblasti. Zaista je veoma čudno što se čeka ovoliko. Mi u alternativnoj medicini na ovim prostorima imamo i magistara, doktora nauka, kao i praktičara koji su išli u Kinu na obuku”, istakao je Joksimović. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji mogućnost za razvoj grana alternativne medicine poput homeopatije, aromaterapije, duhovne medicine... Međutim, kako upozorava, stručnjaci su u tim granama sada prinuđeni da rade na “crno” jer nema adekvatnog podzakonskog akta kojim je dozvoljena ta vrsta liječenja. Mileta Joksimović dodaje da su se investitori iz Kine, preko naše ambasade u toj zemlji, interesovali za projekte koji se tiču alternativne medicine. “Zbog pravilnika trpe projekti jer bi

Od ministra ni pismo

15

Distanca prema Romima Etnička distanca u Crnoj Gori najizraženija je prema Romima, što posebno zabrinjava ako se zna da je to jedina manjina u državi koja nikada nije bila akter nijednog vjerskog, nacionalnog, teritorijalnog ili nekog drugog sukoba, smatraju u Centru za romske inicijative (CRI). Najnovije istraživanje CEDEM-a pokazuje da je etnička distanca u odnosu na pripadnike određenih etničkih skupina, naročito romske populacije, i dalje zabrinjavajuća. Izvršna koordinatorka CRI Fana Delija pojasnila je da je etnička distanca usko povezana sa predrasudama, koje su u Crnoj Gori najbrojnije prema romskoj manjini. “I dalje je veoma rašireno mišljenje da su Romi prljavi, lijeni, skloni prošnji, gatanju, krađi, preovladava stav da nemaju nijednu pozitivnu osobinu i stiče se utisak da su nepotreban teret za društvo u kojem žive”, kazala je Delija agenciji Mima.

mjeseci se čeka da ministar zdravlja Miodrag Radunović stavi potpis na Pravilnik o primjeni alternativne medicine kako bi taj vid liječenja mogao da zaživi i u Crnoj Gori

Rješenjem ministra zdravlja Miodraga Radunovića 2010. godine formirana je Radna grupa za izradu Pravilnika alternativne medicine, koji je izrađen u septembu 2012. godine. Od tada do sada ne zna se šta je bilo sa tim podzakonskim aktom. Jedino je poznato da on nije u primjeni. “Prije 15 mjeseci utvrđeno je da bi on mogao ići na potpis. Pisao sam ministru zdravlja u februaru ove godine i upoznao sam ga da su građani uskraćeni za taj dopunski vid liječenja koji pruža alternativna i komplementarna medicina. U našoj zemlji postoje ljudi koji imaju sertifikate za pojedine alternativne grane. Kod njih i dijela građana raste nezadovoljstvo zbog nepostojanja tog akta koji bi regulisao rad u toj oblasti. Na moje pismo ministar nije dogovorao. Zbog neodgovaranja prinuđen sam bio da se obratim skupštinskom Odboru za rad, zdravstvo i socijalno staranje. Odbor je zasijedao u novembru i podržao moju incijativu i uputio dopis Ministrastvu zdravlja da ih obavijesti šta je sa pravilnikom”, dodao je Joksimović. Uprkos svemu, Joksimović se nada da će ministar ipak pokazati dobru volju i uskoro potpisati pravilnik. “Ako ne donesemo pravilnik, velika će biti šteta. Najbolja je ona zdravstvena zaštita koja je spoj zvanične i alternativne medicine”, zaključuje Joksimović. Kinezi da ulažu u grane alternativne medicine kod nas. Očekivali smo da će pravilnik biti donijet kao i u svakoj normalnoj zemlji. Kinezi su se interesovali za projekte otkupa ljekovitog bilja, kao i gradnju fabrika prirodnih ljekova. Oni bi mogli da nam pruže značajnu pomoć kada je u pitanju alternativna i komplementarna medicina”, dodao je Joksimović. M.M.K.

Savjeti za roditelje

Alternativna medicina je za neke bolesti djelotvornija od zvanične

SScG

Rastoder: Mnogo je jada, a nema plata Rastoder

Predsjednica Sindikalne or- je trebalo da se održi sastanak sa ganizacije Stručne službe Save- njiim, međutim, on je poslao zeza sindikata (SSCG) Senka Ra- mjenika Vidaka Đuranovića. Mi stoder najavila je da će u danas nijesmo prihvatili da održimo sauputiti pisani dopis gestanak sa Đuranovićem neralnom sekretaru te jer je on bio saradnik i radničke organizacibivšeg generalnog seje Marku Nikčeviću kretara”, poručila je u kojim će zatražiti da izjavi za DN Rastoder. upriliči sastanak radSenka Rastoder očenika sa njim. Rastokuje da će Marko Nikder je objasnila da će Radnici Stručne čević zakazati sastanak tokom nedjelje i uputiti pisani dopis jer službe, njih 47, traporučila da neće da Nikčević nije došao u že sastanak sa Nikpetak na zakazani sa- čevićem oko dugorazgovaraju sa njegostanak na kojem je tre- va za zarade i doprivim zamjenicima s obbalo da se razmatraju nose. Takođe, neki zirom na dugogodišaktuelni problemi ve- od njih žele i da ga nje negativno iskustvo zani za dugovanja za upoznaju lično jer sa bivšim šefom. zarade i doprinose. “Mnogo je jada. Ljusu ga vidjeli samo u Radnicima SS CG novinama ili na TV-u di su očajni. Duguje im uprava duguje šest zase šest zarada, dok im rada i 17 doprinosa. nije uplaćeno 17 do“Radnici Stručne prinosa. Radnici su u službe, njih 47, traže teškoj situaciji već dusastanak sa Nikčevićem oko du- ži niz godina od kada su primanja gova za zarade i doprinose. Tako- neredovna. Imaju rate za kredite i đe, neki od njih žele i da ga upo- druge obaveze, a kako da ih izmiznaju lično jer su ga vidjeli samo ruju kada ne primaju plate”, pita u novinama ili na TV-u. U petak se Rastoder. M.M.K.

Glavna sestra u jedinici za novorođenčad Klinike za ginekologiju i akušerstvo (GAK) Kliničkog centra Crne Gore Milica Dukić razgovaraće danas u Savjetovalištu za roditelje “Roditeljski kutak” sa budućim i sadašnjim mamama i njihovim partnerima. O periodu nakon porođaja, vremenu koje će provesti na GAK-u, ali i dojenju i njezi novorođenčeta i svemu što ih čeka nakon izlaska iz porodilišta, roditelji će imati priliku da pitaju sestru Milicu i sa njom porazgovaraju od 18 sati u Donatorovoj prodavnici Kidsland na Starom Aerodromu u Podgorici, gdje Udruženje “Roditelji” jednom mjesečno organizuje okupljanja. “Na druženje u Roditeljskom kutku su, osim trudnica i porodilja iz družionice za mame, koja je nedavno okupljena, pozvani svi zainteresovani roditelji koji žele da prisustvuju. Kompanija Donator je partner Udruženju “Roditelji” u organizaciji Roditeljskog kutka, koja je ustupila sopstveni prostor za okupljanja sa roditeljima. ”, saopšteno je iz Udruženja. M.M.K.

Dvije nagrade idu u Rumuniju Rumunski reporter Vlad Odobescu osvojio je prvu nagradu na konkursu za Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost 2013. Kako je saopštila Balkanska istraživačka mreža (BIRN), Odobescu je opisao umiješanost političara iz svoje zemlje u istrage o korupciji. Drugu nagradu je osvojio Dino Jahić, bosanski reporter koji je istraživao korupciju u okviru obrazovnog sistema, dok je treću poziciju zauzela Elena Stancu, rumunska reporterka koja je ispitivala korupciju na tržištu rada za ljekare. M.M.K.


DRUŠTVO 9

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

POSLODAVCIMA KOMPLIKOVANE PROCEDURE

Otkaz kao nemoguća misija Mitrović uvjerava da od tri do pet odsto zaposlenih pravi problem kompletnom sistemu Milica Krgović

K

omplikovane procedure za davanje otkaza zaposlenima sa rješenjima za stalno, koje najčešće završavaju sudskim postupcima, zadaju goleme probleme crnogorskim poslodavcima. Pred sudovima im, kako kažu u Uniji poslodavaca (UP), ne pomažu svi mogući dokazi jer sudije “drže stranu radnicima”. Kako bi se riješili, kako kažu, “šah mat” pozicije u sporovima sa zaposlenima, UP je inicirala izmjene aktuelnog Zakona o radu.

Predsjednik Unije poslodavaca (UP) Predrag Mitrović izjavio je za Dnevne novine da većina poslodavaca prihvata da radnici dobiju rješenja na neodređeno vrijeme, ali uz uslov, kakav je u svijetu, “da poslodavac zaposlenom može dati otkaz usled konkretnih dokaza za povredu radne discipline ili drugih razloga”. Davanje otkaza neradnicima čini se, kako se žale poslodavci, da je nemoguća misija. “Suština je u tome da svaki poslodavac koji bi htio da da otkaz zbog razloga koji su objektivni, on to ne može uraditi ni malo lako. Vrlo je komplikovana procedura koja nema ishod i koja se uglavnom završava na sudu. Naši sudovi do sada imaju praksu koja je ostala od starih vremena, da su uvijek na strani zaposlenog i da prihvataju razloge koji on navede, te dovode poslodavca u vrlo nezgodnu situaciju”, upozorio je Mitrović. Alkoholizam zaposlenog, kako objašnjava Mitrović, teško je dokazati i ti procesi su na kraju vrlo teški i skupi za poslodavce. “To obeshrabruje ne samo domaće, nego i posladvce koji su strani investitori. Mora se odvojiti rad od nerada. Mislim da i sami zaposleni koji su dobri radnici shvataju taj problem. Od tri do pet dosto zaposlenih pravi problem kompletnom sistemu i njihovi taoci su poslodavci i dobri zaposleni”, smatra Mitrović. On upozorava da neradnici vrše zloupotrebe u radnom procesu, te da pribjegavaju i lažnim bolovanjima. “Tokom procesa sud uglavnom u ogromnom procentu, ako ne i 100 odsto, vraća zaposlene na isto radno mjesto. Tako da očekujemo i od Vlade i sindikata razumijevanje prema poslodavcu i da oni ne žele da ugroze nikome radno mjesto. Samo se neradnici plaše promjene Zakona o radu jer to je njihova zona konfornog rada, odnosno nerada. Oni su ti koji insistira-

ju da ne može doći do otpuštanja”, naglasio je Mitrović.

●U NERAVNOPRAVNOM POLOŽAJU Kod otkaza ugovora o radu nije sporno, kako objašnjava pravni savjetnik u UP Branislav Begović, kada to čini zaposleni, već kada to pokrene

poslodavac. “U pitanju otkaza koncept Zakona o radu ne tretira poslodavce i zaposlene ravnopravno. Ne samo zbog procedura koje su date na teret poslodavcu (izrada programa ostvarivanja prava radnika za čijim radom je prestala potreba, obavještavanje sindikata i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za davanje mišljenja u vezi sa programima, vezivanje početka prestanka radnog

odnosa danom izvršene isplate, otpremnine) nasuprot pojednostavljenoj proceduri kada otkaz daje zaposleni. U svemu ovom ne treba zanemariti znatan utrošak vremena i sredstava”, istakao je Begović. Prema njegovim riječima, za poslodavce je sporna kod davanja otkaza komplikovana procedura za njegovo sprovođenje i stalna prijetnja da neznatnom povredom postupka pada čitava procedura i suština davanja otkaza od strane poslodavca.

Žele svjetsku praksu Poslodavci, članovi UP, kako tvrdi Branislav Begović, žele da Zakon o radu bude na nivou zakona EU i pozitivne prakse u svijetu, što izvijesno znači raskid svjesti i ponašanja onih aktera koji su još pod dejstvom ranijih stereotipa kada je u pitanju trajanje ugovora o radu. “Samo pitanje otkaza ugovora o radu treba urediti zakonom, a ne prepuštati slučajevima i mogućim ucjenama od strane bilo kog socijalnog partne-

ra. Kontekst primjene Zakona o radu ne može slijediti izvan konteksta stanja i uslova privređivanja u Crnoj Gori. Prilike u tom pravcu su dobro poznate: pad privrednih aktivnosti, nekonkurentnost, niska produktivnost, poremećeni dužničko-povjerilački odnosi, učestali stečaji, visoka potrošnja, olako kreditno zaduživanje... Uslovi privređivanja opominju da su učestali otkazi od strane poslodavaca upravo njihov odraz posljedica”, zaključio je Begović.

●PROBLEM SAMO OJAČAO

la su korektno ponuđena rješenja od strane UPCG. Rezultat svega ovoga je ne samo prestanak pravne važnosti Opšteg kolektivnog ugovora, već i jačanje problema otkaza ugovora o radu od strane poslodavaca, s obzirom na realne privredne tokove u Crnoj Gori”, naveo je Begović. Članovi UP insistiraju suštinski na promjeni poslovne svijesti svih aktera realnog privrednog poslovanja. “To pojednostavljeno znači povećanje proizvodnje ukidanjem evidentnih biznis barijera, što će uzrokovati smanjenje potrebe za otkazima od strane poslodavaca budući da će se širiti polje zaposlenosti, a istovremeno smanjivati polje izmišljenih poslova koje uzrokuje nerad i neefikasnost, što je dosta prisutno, ne samo u privrednim društvima realnog sektora, već i u privrednim društvima sa većinskim nacionalnim, kapitalom. Stvaraće se, dakle, šanse da se dalje ne može lični interes ostvarivati na tuđi račun, kakva je često sada situacija budući da troškovi poslovanja rastu jer veći broj zaposlenih proizvodi istu ili manju količinu roba ili usluga. Gubitak jednog posla ne može biti smatran i završetkom radne karijere. Naprotiv, fleksibilnijim postupkom otkazivanjem ugovora o radu istovremeno se stvaraju prostori za ponovno i lakše zapošljavanjem koje ima pretpostavke ekonomske racionalnosti”, ocijenio je Begović.

Begović dodaje da su članovi UP blagovremeno alarmirali predmetni problem u uvjerenju da će, bilo ponudom novih rješenja u samom Zakonu o radu ili pak kroz izradu novog Opšteg kolektivnog ugovora “relaksirati” slučajeve

i procedure davanja otkaza od strane poslodavca. “Uprkos postignutoj saglasnosti socijalnih partnera (naknadnim povlačenjem od strane jedne nacionalne sindikalne centrale izosta-


10 HRONIKA SAOBRAĆAJNA NEZGODA

Dvojica Bjelopoljaca dobila lakše povrede Bjelopoljci Aleksandar Španjević (21) i Stojan Madžgalj (18) povrijeđeni su u saobraćajnoj nezgodi koji se preksinoć dogodio u naselju Malo Polje. Povrijeđenima je prva pomoć ukazana u hitnoj službi, nakon čega su prebačeni u Urgentni blok bjelopoljske Opšte bolnice. Načelnik hirurškog odjeljenja Duško Miladinović kazao je da mladići nijesu teže povrijeđeni, ali da su radi predostrožnosti zadržani na odjeljenju. Kako Dnevne novine saznaju, do nezgode je došlo kada je Španjević vozeći “golf 2” (BP AN 943)u pravcu naselja Rakonje iz nepoznatih razloga prešao na suprotnu stranu i najprije

Španjevićev “golf” završio na krovu

MASKIRANI NAPADAČI

Nasrću na Kolašince i lome im automobile

Tokom jedne noći u Kolašinu palicama polomljena stakla na tri auta

udario u metalni stub javne rasvjete, nakon čega je vozilo sletjelo niz strminu dugu 20 metara i završilo na krovu na putu koji vodi prema Malom polju. Uviđaj su obavili službenici saobraćajne policije sa tehničarom za uviđaje. B.Č.

REDOVNE KONTROLE

Saobraćajci dnevno sprovode više akcija

Saobraćajna policija pojačala je kontole na ulicama glavnog grada. Tako je na najprometnijim ulicama u Podgorici moguće vidjeti više patrola koje obezbjeđuju odvijanje saobraćaja na što bezbjedniji način. Ovim akcijama oni ne kontrolišu samo vozače automobila, već i motocikliste, ali i pješake. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, saobraćajni policajci, u smjenama, dnevno sprovedu i po nekoliko akcija. One koje se stalno ponavljaju su kontrola poštovanja propisane brzine, akcija “Pojas” ko-

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

jom se kažnjavaju oni koji tokom vožnje ne vežu bezbjednosne pojaseve, kao i propuštanje pješaka na prelazima i upotreba mobilnih telefona prilikom vožnje. Osim toga, saobraćajci kontrolišu i da li vozači motocikala posjeduju propisanu opremu, prije svega zaštitne kacige. Pod budnim okom saobraćajne policije redovno su i pješaci na najprometnijim ulicama u Podgorici. Tako policajci kontrolišu da li oni ulice prelaze na pješačkim prelazima, kao i da li poštuju semafore. M.V.P.

U noći između subote i nedjelje, tačnije jedan sat nakon ponoći, tri maskirana mladića uništila su tri automobila u različim djelovima teritorije Kolašina. Prvi nemili događaj se desio u samom centru grada, a kako je izvor Dnevnih novina iz kolašinskog MUP-a naveo, maskirani napadači napali su sa bejzbol palicama Kolašinca Gorana Vlahovića, koji je tom prilikom išao prema svom automobilu. Kako bi “izvukao živu glavu”, Kolašinac se dao u bjekstvo, ali napadači nijesu odustali. Kada su vidjeli da ne mogu da ga sustignu, oni su se vratili do njegovog automobila i uništili ga drvenim palicama. Ipak, njihovim razbijačkim pohodima tu nije bio kraj. Pošto su slomili Vlahovićev automobil, otišli su u mjesto Smailaića Polje, koje je od centra ovog grada udaljeno svega desetak minuta. Tamo im se na meti našao auto mještanke Danijele Vukićević, na kojem su palicama polomili sva stakla. Njena majka Nada za DN je kazala da je Danijelin automobil bio parki-

Slomljena stakla na automobilu Danijele Vukićević

ran kod komšije, kao i obično. “Ne znam kada se desilo, ali komšija nas je ujutru oko 8.00 časova obavijestio da su sva stakla polomljena. Isto se desilo i na par stotina metara odavde. Voju Bulatoviću su na isti način polomili stakla na džipu. Ne znam ko bi to mogao biti, jer moja kćerka nikom ništa nije učinila. Ovo je očigledno nečiji hir”, kazala je Nada.

Iz kolašinske policije DN nezvanično je rečeno da je istraga u toku, te da će zvanični podaci biti danas objavljeni. Ovo je drugi napad maskiranih napadača u posljednje vrijeme. Prvi put su napali Kolašinca Zlatka Vrhovca usred bijela dana, o čemu su DN pisale. Stanovnici Kolašina istakli su da se ne osjećaju bezbjedno zbog brojnih tuča koje su učestale u gradu. Z.B.

LAKŠE POVRIJEĐEN

Automobilom udario pješaka

Pješak Munjiz Alilović (48) povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi koja se sinoć oko 18 sati dogodila kod prodavnice boja i lakova u naselju Kaliman na Jadranskoj

magistrali kroz Tivat. Do nezgode je došlo kada je Vitomir Papić (71) iz Tivta, koji je upravljao autom “mercedes”, budvanskih registarskih oznaka, udario Alilovića,

koji je prelazio magistralu na pješačkom prelazu. Pomoć Aliloviću, koji je zadobio lakše tjelesne povrede, ukazala je tivatska hitna pomoć. Z.K.


HRONIKA 11

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

PLJEVLJA

Odbor za bezbjednost i odbranu (arhivski snimak)

U svađi mladići aktivirali bombu Vršeći istragu o oštećenom automobilu u Kozaračkoj ulici, u naselju Balibegovo brdo, pljevaljska policija otkrila je da je šteta posljedica detonacije ručne bombe, saznaju Dnevne novine. Policija je izuzela dokaze i drugi materijal sa lica mjesta, a saslušala je i više osoba u nastojanjima da otkrije ko je pretprošle noći aktivirao ručnu bombu – kašikaru u ovoj ulici.

Prema nezvaničnim informacijama DN, bomba je aktivirana u jutarnjim satima, oko 3.30 časova, nakon svađe i rasprave dvije grupe mladića. Prilikom eksplozije niko nije povrijeđen, ali je oštećen automobil koje je bilo povod izlaska policije na lice mjesta. U samoj ulici niko od mještana nije bio spreman da bilo šta kaže javno. D.K.

UHAPŠEN PODGORIČANIN

Od Italijanke ukrao više slika PRIORITETNA TEMA

Skup u kampu na sjednicama Odbora i Savjeta Nalaz Unutrašnje kontrole dostavljen Odboru za bezbjednost i odbranu i Savjetu za građansku kontrolu rada policije

I

zvještaj Unutrašnje kontrole, kojim je utvrđeno da je na sastanku u kampu elitnih policijskih jedinica u naselju Zlatica Veselin Veljović, koji je organizovao skup, osim o NATO integracijama, govorio i o izborima koji su tada prethodili u Mojkovcu, dostavljen je u petak i skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu, kao i Savjetu za kontrolu rada policije. Tog dana, nalaz Unutrašnje kontrole dostavljen je i Tužilaštvu, koje će ocijeniti da li je u održavanju ovog skupa evidenta Veljovićeva ili nečija drugo krivična odgovornost.

Kako je ovaj izvještaj dostavljen u petak, brojni članovi Odbora nijesu ga pročitali jer su bili u Strazburu, gdje je održana sjednica Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP). Član Odbora, poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović, za Dnevne novine je kazao da očekuje da će jedno od prioritetnih pitanja koje će Odbor staviti na dnevni red biti upravo izvještaj o sastanku u kampu na Zlatici. “Iz nalaza je evidentno da je u slučaju održavanja sastanka u tom kampu pao politički sistem kada je u pitanju bezbjednosni sektor i da je pogažen ustavni sistem depolitizacije službenika”, kazao je Kaluđerović. On je rekao da je nalazom nesumnjivo utvrđeno da je sastanak neovlašćeno organizovan uz brojne propuste rukovodilaca, počevši od direktora policije Slavka Stojanovića. “Omogućen je politički skup uoči izbora u Mojkovcu, na kojem se jedan broj ljudi motivisao da radi i angažuje u korist DPS-a. Očigledno je da se ovdje postupalo nezakonito i nedozvoljeno i da je došlo do upotrebe bezbjednosne strukture zbog koristi političke partije”, tvrdi Kaluđerović, dodajući da vjeruje da su Veljović i drugi organizatori sastanka u zoni krivično-pravne odgovornosti zbog održavanja ovog sastanka. Iako je naglasio da će ova partija imati konkretne predloge koje će po ovom pitanju uputiti Odboru, nije želio da govori o čemu se konkretno radi, uz obrazloženje da je za to potrebna detaljna analiza svih članova.

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Jovan Poleksić za DN je rekao da je iz izvješaja koji je pročitao evidentno da je Unutrašnja kontrola u ovom slučaju korektno odradila posao. Savjet će o ovom događaju dati mišljenje i predloge ministru unutrašnjih poslova, ali pošto se svi članovi upoznaju sa sadržajem spornog nalaza i iznesu svoja mišljenja na sjednici. Prije toga, sagledaće ovaj predmet iz svih uglova, pa će možda dodatne informacije zatražiti od drugih subjekata i onih koji su prisustvovali sastanku. “Mi smo u petak imali sjednicu, ali na njoj nije bilo rasprave o ovom pitanju jer je izvještaj tek poslije do-

stavljen. Naša naredna sjednica zakazana je za januar, ali nije isključeno da nećemo organizovati vanrednu zbog ovog pitanja”, naveo je Poleksić. On je objasnio da je Unutrašnja kontrola u detaljnom izvještaju na 18 strana obrazložila da je prilikom organizovanja ovog sastanka bilo izvjesnih propusta zbog kojih su predložili da se pokrene disciplinski postupak protiv Mladena Markovića, rukovodioca Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Kako je naveo, u nalazu su “prepoznati i određeni propusti” direktora policije. Zbog organizovanja skupa u kampu na Zlatici do sada je suspendovan komandant SAJ-a Marković, jer je u izveštaju Unutrašnje kontrole konstatovano da je, suprotno propisima, omogućio Veljoviću da u kampu specijalne jedinice održi ovaj sastanak. Ni predsjednik države Filip Vujanović nije ovaj događaj posmatrao skrštenih ruku, već je povukao savjetnika Veselina Veljovića sa funkcije svog predstavnika u Savjetu za članstvo u NATO. M.V.P.

Više dokaza da na sastanku nije bilo riječi samo NATO-u Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Jovan Poleksić kazao je da Unutrašnja kontrola nije samo na osnovu izjava učesnika sastanka zaključila da taj skup nije bio samo predavanje o NATO integracijama. “Unutrašnja kontrola je utvrdila da na sastanku nije podijeljen tematski materijal niti bilo kakvi drugi papiri koji su karakteristični za takva predavanja. Takođe, sastanak je trajao prilično kratko 30-40 minuta, što nije uobičajeno za takvu vrstu predavanja. Takođe, iako je sastanku prisustvovala šarolika struktura ljudi, za sve njih zajednička je samo veza s Mojkovcem”, istakao je Poleksić. On je naveo i da je u izvještaju Unutrašnje kontrole kao problematično

Jovan Poleksić

konstatovano i što Veljović nije htio da preda spisak učesnika skupa i o cijelom događaju je dao samo pisanu izjavu.

Ilustracija

Dvadesetosmogodišnji Podgoričanin Srđan Janketić uhapšen je zbog sumnje da je od Italijanke koja je nastanjena u Podgorici ukrao nekoliko umjetničkih slika i skulpturu. Janketić se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjiči da se u noći između 9. i 10. decembra ove godine preko spoljne fasade popeo do terase stana Italijanke R.D.D. koji se nalazi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici. Pošto je polomio balkolnsko staklo na stanu, Podgoričanin je ukrao osam umjetničkih slika - dvije

autora Ratka Odalovića, dvije Dragana Dragaša, tri Svetlane Dragojević, jednu sa potpisom autora Milena, kao i skulpturu vajara Željka Reljića. Vrijednost ukradenih umjetnina procijenjena je na oko 10.000 eura. Pošto je pokupio plijen, Janketić je prebrisao tragove sa predmeta koje je prilikom krađe dodirivao, ali su podgorički policajci ipak uspjeli da ga identifikuju i uhapse. Nakon krađe razgovarao slike je prodao dvijema osobama i policija je uspjela da ih pronađe i vrati vlasnici. M.V.P.

DJEVOJKA OTPUŠTENA KUĆI

Napadači još nepoznati Podgorički policajci i dalje tragaju za napadačima koji su petak, u Aerodromskoj ulici u naselju Stari aerodrom u Podgorici, pretukli Sanelu Hodžić- Abazović na ulazu u zgradu u kojoj stanuje. Izvor DN blizak istrazi kazao je da uprkos svim preduzetim aktivnostima policajci nijesu uspjeli da identifikuju dvojicu mladića koji su tog dana oko 17.00 časova pokušali da otmu torbu ovoj

Podgoričanki. Kako u tome nijesu uspjeli počeli su da je udaraju rukama i nogama. Kada su se uplašili da ih neko od prolaznika ne vidi, pobjegli su iz zgrade. Djevojka je od brojih udaraca zadobila više povreda u vidu nekoliko modrica na tijelu i tešku povredu oka. Nakon incidenta je zadržana na liječenju, ali je kasnije otpuštena kuća, nezvanično saznaju DN. M.V.P.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11 i 27/13 ) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću „Castellana“ d.o.o. Podgorica, Tuzi bb, donijeto Rješenje, broj: 02 - UPI – 1366/17 od 12.12.2013.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju benzinske pumpe, na urbanističkoj parceli broj 26, u okviru urbanističke zone B – podzona 3, u zahvatu DUP – a „Ulcinjsko polje“ Opština Ulcinj, koji je uradio Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu - Zavod za ekologiju iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju benzinske pumpe urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da izgradnju benzinske pumpe realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja radova, eksploatacije i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.“


12 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

oCJena

Kotoru je potrebna strategija razvoja KOTOR - S obzirom na specifičnost i originalnost Kotora kao turističke destinacije, ali i njegovo mjesto u ukupnom turističkom proizvodu Crne Gore u budućnosti, nametnula se neophodnost koncipiranja strategije razvoja turizma Kotora, ocijenio je profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi i Fakulteta za menadžment u Herceg Novom Ivo Županović. Takav dokument bi, prema riječima Županovića, trebalo da uobliči integrisani turistički proizvod Kotora, kao i da definiše mjesto stra-

tegije razvoja turizma Kotora u odnosu na Strategiju razvoja turizma Crne Gore. “Strategija bi trebalo da definiše prioritete pri gradaciji aktuelnih vidova turizma koji se razvijaju, kao i vidove turizma koji se potencijalno mogu razvijati, a za koje nedostaje receptivna infrastruktura. Treba utvrditi trenutnu i perspektivnu konkurentnost turističke destinacije Kotor putem egzaktnih metoda, kao što su benchmarking, dijamant konkurentnosti, index konkurentnosti, a potrebno je definisati i

Strategija bi trebalo da definiše prioritete pri gradaciji aktuelnih vidova turizma: Kotor

adekvatne marketing strategije u odnosu na potencijal integrisanog turističkog proizvoda Kotora”, kazao je Županović. On je dodao da bi strategija trebalo da definiše i model maksimalne nosivosti destinacije u odnosu na ekološku, ekonomsku i socijalnu dimenziju destinacije, a trebalo bi definisati i način formiranja baze podataka za investitore. “Predloženi model bi obezbjeđivao da sve relevantne informacije za investitore budu na jednom mjestu”, zaključio je Županović. Mr.Ž.

za veĆe UČeŠĆe

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 232 KO DUČICE, označene kao:

Osnovan Forum žena Bjelopoljske partije

katastarska parcela br. 409, po kulturi pašnjak 2.klase, površine 1655 m2; katastarska parcela br. 409, po kulturi dvorište, površine 500 m2; katastarska parcela br. 409, po kulturi poslovni objekat, površine 730 m2. SVOJINA: Zemljoradnička zadruga ,,ŽUPA’’ Nikšić, u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 232 KO DUČICE, označenih kao katastarska parcela br. 409, po kulturi pašnjak 2.klase, površine 1655 m2 i katastarska parcela br. 409, po kulturi dvorište, površine 500 m2 iznosi 10.045,00 eura. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 232 KO DUČICE, označenih kao katastarska parcela br. 409, po kulturi poslovni objekat, površine 730 m2, iznosi 202.226,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Zemljoradnička zadruga ,,ŽUPA’’ Nikšić, na dan 15.08.2013. godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 961-92-9 od 24.07.2007.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 12.10.2010.godine, iznosi 145.688,34 €, kao i iznos od 2.052,71 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 27.12.2013.godine, u prostorijama ugostiteljskog objekta ’’MEX’’, Nikšić, sa početkom u 11.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

BIJELO POLJE - Na osnivačkoj skuštini Foruma žena Bjelopoljske partije za predsjednicu jednoglasno je izabrana Šejla Hoti, studentkinja Filozofskog fakulteta. Vođeni preporukama OEBS-a i Savjeta Evrope o većem učešću žena u političkom životu, Rezoluciji Evropskog parlamenta o statusu žena na našim prostorima, kao i po obavezujućim preporukama Komiteta UN za zabranu diskriminacije žena, predsjednik Bjelopoljske partije Mersudin Međedović kazao je da su odlučni da nađu mehanizme i načine kako da se poveća učešće žena u političkom životu, odnosno njihovu sigurnu participaciju u bjelopoljskom lokalnom parlamentu.

Hoti je navela da veoma mali broj Bjelopoljki uzima učešće u političkim životu. “Iako sugrađanke čine nešto više od polovine populacije i predstavljaju veći dio glasačkog tijela, procenat njihovog učešća u predstavničkim tijelima i na mjestima odlučivanja je veoma mali. Stoga je Bjelopoljska partija osnovala Forum žena koji se sastoji od članica i simpatizerki partije koje mogu da budu dio izborne liste i to na visoko rangiranim pozicijama. U svom autonomnom radu i odlučivanju, Forum žena između ostalog odabraće svoje predstavnice koje će se naći na izbornim listama Bjelopoljske partije”, istakla je Hoti. B.Č.

za ª plave horizonteº

HTP ª Primorjeº isplatilo Opštini milion eura TIVAT - Za skidanje tereta zabrane otuđenja i opterećenja, koje je u ime lokalne uprave bilo upisano na oko 43.000 kvadrata zemljišta u kompleksu “Plavi horizonti”, hotelsko preduzeće “Primorje” je Opštini Tivat isplatilo oko milion eura. “Plave horizonte” je prije nekoliko godina “Primorje” prodalo kompaniji “Qatari Diar”. Uplatom je riješen dio spornih imovinsko-pravnih odnosa u kompleksu “Plavi horizonti”, što je razlog kašnjenja realizacije projekta vrijednog oko 250 miliona eura, koji će Katarci realizovati u uvali Pržna. Međutim, i pored te uplate na “Plavim horizontima” je ostalo da se riješi status još nekoliko hiljada kvadrata privatnog zemljišta mještana Krtola, koji ne pristaju da ga prodaju po cijeni od 100 eura po kvadratu. Čekajući da se riješe imovinskopravni odnosi Katarci su u međuvremenu izvršili izmjene privobit-

nih investicionih planova, po kojima će se, po sistemu kondo hotela, tamo graditi manji hotel i više vila za prodaju. Saglasnost za transakciju sa “Primorjem” Skupština Tivta dala je u martu prošle godine, na osnovu koje je “Primorje” Opštini trebalo da plati 964.750 eura za zemlju koju je preduzeće koristilo, a čiji formalni vlasnik u suštini nikada nije postalo. Radi se o više katastarskih parcela u KO Nikovići, koje su prodate kompaniji “Qatari Diar”, a koja ih želi uknjižiti na sebe sa ciljem nastavka realizacije posla započetog rušenjem starog hotela “Plavi horizonti”. Na lokaciji starog kompleksa predviđena je izgradnja luksuznog hotela i turističkog resorta ranga pet zvjezdica. Kompleks površine od 250 hiljada kvadrata “Primorje” je katarskoj kompaniji prodalo za oko 25 miliona eura. Z.Krstović


CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

SVE SPREMNO ZA SEZONU

Još samo da padne snijeg Zorica Bulatović

Z

imska turistička sezona u Ski-centru Kolašin 1450 u subotu je zvanično otvorena, te je ove godine počela mnogo ranije nego prethodnih. Uz mnogo povoljnosti, prvenstveno za domaće goste, iz LTO poručuju da će zbog kampanje koju su sproveli i ukoliko ih vrijeme posluži ova zimska turistička sezona biti jedna od najuspješnijih do sada.

KOLAŠIN – Skijalište je, ipak, otvoreno sa smanjenim kapacitetom zbog nedovoljnog snijega, pa su za sada u funkciji ski-lift Jezerine i bebi lift, odnosno radi onaj dio skijališta koji mogu pokriti vještačkim snijegom. Kako je kazao direktor Skijališta Boban Šćepanović, ostale žičare će biti u funkciji tek kada napada dovoljno snijega. Po sadašnjim najavama, sniježne padavine mogu se očekivati oko 20. decembra, kada se očekuje i da Ski-centar radi punim kapacitetom. “Sve dok sve žičare ne budu u funkciji, cijene ski-pasa će biti deset eura za odrasle i pet eura za djecu. Nakon pokretanja ostalih žičara, vraćaju se standardne cijene. Sve informacije gosti mogu pronaći na našem sajtu, od temperature, do visine sniježnog pokrivača”, kazao je Šćepanović. Direktor LTO Kolašin Nikola Medenica kazao je da turistički kapaciteti, koji su bili raspoloživi u ovom periodu, prethodna dva vikenda su bili prilično dobro popunjeni, a čak su u jednom momentu kapaciteti hotela “Bianca” bili 100 odsto popunjeni.

“Ono što je novo u turističkoj ponudi Kolašina je javni prevoz organizovan iz centra grada prema skijalištu, koji će biti pogodan za ljude koji u Kolašin ne dolaze svojim automobilom. Interesovanje za boravak u gradu za novogodišnje praznike je prilično veliko, a ukoliko se nastavi ovakvom dinamikom, do 31. decembra će svi smještajni kapaciteti kako u privatnom smještaju, tako i u hotelima biti do 100 odsto popunjeni”, kazao je Medenica. Prema njegovim riječima, započeta je kampanja za pruduženje zimske turističke sezone, gdje su u ponudi izvanredno povoljni paketi za boravak i skijanje u februaru i martu mjesecu. “Podsjećam da je najjeftinija ponuda od 23 eura po osobi za odrasle, a za djecu je još povoljnija, u zavisnosti od cjenovnika usluga. Cijena povratne karte za autobus će biti dva eura po osobi od grada do skijališta i nazad, imaćemo najmanje dva polaska i dva dolaska sa ski-centra. Sa ovom ponudom se kreće odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika”, najavo je Medenica.

Radnici odustali od blokade Ovakve najave umalo je pokvarila blokada puta prema skijalištu na Bjelasici, koju su zaposleni u Ski-centru najavili zbog otkaza koji je dobio njihov kolega Ratko Čogurić. Ipak, od blokade su odustali, a zašto, juče niko od zaposlenih nije želio da odgovori. Čogurić, koji je dobio otkaz uz obrazloženje da je zloupotrijebio bolovanje, tvrdi da to nije razlog, već prijave koje je slao Inspekciji rada i Poreskoj upravi, sve u cilju da njegov poslodavac, kako kaže, nauči da mora da poštuje zakon i da radnici nijesu robovi. “Kriminalne radnje oko uvođenja stečajnog postupka u Ski-centar, otimanje imovine od manjinskih vlasni-

ka, napumpavanje računa kako bi preko povrata PDV-a izvuklo što više novca čekaju nekog novog tužioca koji će htjeti da radi svoj posao. Ovaj postupak mog poslodavca je pritisak bande novih tobožnjih bogataša, koji na principu klasične mafije svojom ekonomskom snagom vrše pritisak, kako bih doveden na ivicu egzistencije zaćutao o njihovim kriminalnim radnjama. Kao i prošli put, kada sam dobio nezakoniti otkaz, i ovog puta im poručujem: No pasaran”, kazao je Čogurić, kojeg je podržala reprezentativna sindikalna organizacija Ski-resort Kolašin 1450, koja traži od poslodavca da poništi nezakoniti otkaz Čoguriću.

Sa druge strane, direktor Ski-centra Boban Šćepanović tvrdi da je postupio u skladu sa Zakonom o radu. “Činjenica je da je Čogurić zloubotrijebio svoja prava propisana Zakonom o radu, a na način kako je to obrazloženo u rješenju o prestanku radnog odnosa. Naime, Čogurić je od prvog dana protivnik prodaje imovine Ski-centra i osnivanja novog drustva, jer je time izgubio pravo da radi samo četiri mjeseca, dok ostalih osam gotovo ne dolazi na posao, već ih koristi za druge aktivnosti. Sve to vrijeme su njegove kolege radile na pripremama sezone na ski-centru, te ih je svojim postupcima doveo u nezavidan položaj”, kazao je Šćepanović.

ALFA CENTAR

Slave 7. rođendan

VUČJE

Cijene kao prošle godine NIKŠIĆ - Iako na Vučju još nema dovoljno snijega, zimska turistička sezona zvanično je otvorena proteklog vikenda, kada je uz brojne domaće i strane posjetioce predstavljena bogata ponuda tog turističkog centra. Domaćini Vučja naveli su da vjeruju da će ove zime biti više posjetilaca nego prethodne, ističući da će to biti ne samo crnogorski, već i gosti iz susjedne Hrvatske, BiH i Albanije. Kako je objasnio vlasnik Komkomerc kompanije, u okviru koje posluje turistički kompleks Vučje, Ranko Jovović, potrudili su se da zadrže prošlogodišne cijene, ali i da unaprijede ponudu, pa se ove sezone očekuje znatno više skijaša, i to iz Dubrovnika, Trebinja i Skadra.

“Sezonu otvaramo seminarom za učitelje skijanja i snouborda, gdje će predavači biti eminentni stručnjaci iz te oblasti u regionu, među kojima su predavači iz Hrvatske. Ove godine smo se organizovali sa Željeznicom Crne Gore, pa ćemo imati takozvani ski-voz, koji će obuhvatati prevoz iz Podgorice, iz Nikšića, ski– pas i potrebnu opremu, i sve to po cijeni od 20 eura. Takođe, kupili smo i opremu za nordijsko skijanje i pripremili stazu dugu tri kilometra”, kazao je Jovović. On je objasnio da su iz Vučja mislili i na skijaše koji uživaju u ekstremnijim dsciplinama, pa će od ove godine stratovati skitaksi, koji će one malo zahtjevnije goste prevoziti do Žurima i Lukavice. Osim toga, nastavlja se popularna snoubord pri-

ča, organizacija velikog međunarodnog kupa koji se realizuje krajem februara ili početkom marta. Jovović je poručio da vjeruje da će Ministarstvo prosvjete prepoznati značaj skijanja, kako bi taj sport bio kvalitetnije zastupljen u školama. Pomoćnica ministra turizma i održivog razvoja Željka RadakKukavičić pozdravila je otvaranje sezone na Vučju, dodajući da su prihodi od turizma u našoj zemlji za prethodnih devet mjeseci iznosili 711 miliona ili 2,9 odstvo više nego lani. “Nastavljamo pozitivne trendove, ali važno je da pojačamo konkurentnost naših zimskih centara, a ove godine biće u funkciji i četvrto skijalište, a to su Lokve kod Berana”, objasnila je Radak-Kukavičić. J.Lasica

NIKŠIĆ - Nevladina organizacija Alfa centar iz Nikšića ove nedjelje proslavlja sedam godina uspješnog rada. U sklopu brojnih decembarskih aktivnosti Alfa Centar priprema magazin za srednjoškolce “Moja zemlja, bezbjedna zemlja”, koji sadrži fotografije i eseje na temu čiji su autori upravo srednjoškolci iz Crne Gore. Iz te NVO objasnili su da je u toku takmičenje nikšićkih srednjoškolaca i osnovaca u selektivnom prikupljanja otpada u okviru projekta “Reciklaža nije blamaža”, a pored toga planirana je i novogodišnja humanitarna akcija. Kako je saopšteno iz Alfa centra, povodom sedmogodišnjice rada 18. decembra u Nikšiću biće priređen koktel za partnere i prijatelje koji su svojim radom, znanjem, vremenom i voljom doprinijeli kvalitetu njihovog rada. Prema riječima izvršnog direktora Aleksandra Dedovića, ta organizacija je stekla po-

vjerenje večlikog broja partnera, ali i građana. “Naša ideja da u Nikšiću pripremamo i realizujemo aktivnosti, čiji je cilj konkretno poboljšanje kvaliteta života građana, podrazumijeva i određene teškoće, a sa druge strane ljepotu izazova i radost svakodnevnog čestitanja i podrške. Iskreno uvjereni u ispravnost i svrsishodnost naše misije, iz dana u dan smo sve čvršći u namjeri da nastavimo putem kojim smo i do sada išli. Na to nas obavezuje povjerenje velikog broja partnera i građana”, kazao je Dedović. NVO Alfa Centar je osnovana 2006. godine, a glavni ciljevi formiranja organizacije su promovisanje i zastupanje stava da svi građani imaju pravo na miran, bezbjedan i dostojanstven život, bez obzira na pol, uzrast, rasnu i političku pripadnost, nivo obrazovanja, profesiju i ostale razlike. J.L.

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: MAŠINSKOG TEHNIČARA (2 OSOBE ZA TU POZICIJU) POTREBNI USLOVI: SSS POZELJNO: RADNO ISKUSTVO , PREDNOST IMAJU KANDIDATI SA ZNANJEM ENGLESKOG JEZIKA; OPIS POSLA: UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE TERMO-TEHNIČKIH INSTALACIJA ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON: + 382 67 343 574


14 CRNA GORA VIJEK OD OSLOBOĐENJA

Promovisana knjiga o Grančarevu

BIJELO POLJE - U galeriji Centra za kulturu promovisana je knjiga “Grančarevo i Grančarevci” autora Rajka Medojevića i Sava Babića. Knjiga sadrži 980 strana sa 1.015 fotografija i kopija dokumenata, kao i 20 tematskih cjelina sa podacima o 50 bratstava, odnosno porodica koje su nastanjivale, živjele ili žive u selu Grančarevu u prethodnih 100 godina. Kako je sopšteno na promociji, knjiga je štampana sa namjerom da se obilježi vijek od oslobođenja od tuđinske vlasti na ovim prostorima i sačuva od zaborava život plemenitih ljudi i njihovih djela u vremenu i borbi da se održe na visini, uprkos mnogim izazovima i iskušenjima. Osim autora, o knjizi su govorili rukovodilac promocije

Edin Smailović, te profesor Rade Knežević i Petko Bošković, dok su odlomke govorili glumci bjelopoljskog pozorišta Slađana Bubanja i Predrag Vukojević. B.Č.

ZAVALA

U junu prvi stanari Cijene kvadrata su ostale nepromijenjene, u rasponu od 6.000 do 8.000 eura

Sa promocije

KOMUNALNA POLICIJA

Kontrola manje deset odsto nego u oktobru HERCEG NOVI - Tokom prošlog mjeseca komunalni policajci obavili su 378 inspekcijskih kontrola, od čega je 114 rezultiralo donošenjem odgovarajućih rješenja. Napisano je 89 službenih zabilješki i 15 dopisa. Od ukupnog broja donešenih rješenja - izvršeno je 110, saopšteno je u Izvještaju o radu Komunalne policije. U odnosu na oktobar za 10 odsto je obavljeno manje kontrola, ali je povaćan broj izvršenih u od-

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

nosu na donešena rješenja. Svega četiri rješenja su ostala neriješena. U periodu od prvog do 30. novembra ukupno je izrečeno 136 prekršajnih naloga u iznosu od 10.840 eura, od čega je do sada realizovano svega 4,53 odsto. Putem kol-centra registrovano je 90 prijava građana, što je 50 odsto manje u odnosu na oktobar. Preko građanskog biroa u Opštini Herceg Novi dobili su 17 prijava građana. S.M.

BUDVA – Prvi stanari “Dukljanskih vrtova” na Zavali ući će u svoje vile u junu naredne godine, kada će i biti završeno 60 odsto vila koje će funkcionisati kao jedinstveni kompleks, zajedno sa restoranom i plažom. Na Zavali je trenutno veliki broj radnika koji su angažovani 24 sata dnevno, a radovi na gradilištu se odvijaju u dvije faze. Prva faza se, prema riječima portparola kompanije “Montera” Milene Spahić, završava upravo u junu, kada se okonča građevinske sezona, kada će se useliti i prvi stanari. Za prodaju je, kako dodaje, interesovanje veće. “Kako odmiču radovi, odnosno kako privodimo kraju projekat, interesovanje je sve veće. Imamo i klijente sa nekih novih tržišta, i to Azerbejdžana, Rusije, Ujedinjenih Emirata, čak i Amerike. Nadamo se da će se prodaja nastaviti ovim tempom”, kaže Spahić. Cijene kvadrata su ostale nepromijenjene, u rasponu od 6.000 do 8.000 eura, koliko je cijena kvadrata u pentahausu. Riječ je o apartmanima na posljednjim spratovima vila, povr-

šine oko 250 kvadrata, sa smart haus konceptom i luksuznim paketom namještaja. Nakon što budu završene izmjene i dopune planskog dokumenta urbanistički projekat “Turistički kompleks Zavala”, plan je da se izgradi butik hotel. Ta procedura je u toku i to je administrativnog karaktera, a u “Monteri” vjeruju da će biti novih pomaka u tom smislu. Grupa kupaca okupljena oko Udruženja AMIA 2011. godine preuzela je cijeli posao na Zavali. Otkupili su dug prema “Monteri”, čiji su radnici još 2009. godine napustili gradilište zbog dugova. Novi vlasnici zvanično su postali kupovinom firme “Slav in”, većinskog akcionara u “Zavali invest”, na koju je uknjižen projekat. Kompleks od 40 vila sa više od 120 apartmana, apartmansko naselje poznato kao veliki projekat pod imenom “Astra Montenegro”, grupa ruskih biznismena okupljenih u Udruženja kupaca vila AMIA preimenovala je u “Dukljanski vrtovi”. N.L.

Posadili 1.000 sadnica

PODGORICA - Fondacija “Naša Podgorica” organizovala je akciju pošumljavanja brda Gorica pod pokroviteljstvom kompanije “Zetagradnja”. Akciji je prisustvovao veliki broj građana Podgorice, koji su se rado odazvali pozivu i zajedno sa zaposlenima “Zetagradnje” i aktivistima fondacije posadili 1.000 sadnica alepskog bora, košćele, čempresa i hrasta medunca. “Izuzetno sam zadovoljna odzivom i radujem se što akcija pošumljavanja polako postaje tradicionalna akcija fondacije”, kazala je Maja Vukčević iz fondacije i zahvalila svima koji su podržali akciju sadnje. Ona je istakla da će se fondacije i ubuduće truditi da doprinese poboljšanju kvaliteta života građana Podgorice i očuvanju kulturno-istorijske baštine glavnog grada. Mr.Ž.


CRNA GORA 15

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

NIJE PO ZAKONU?

Ne plaćati kazne za parking M. Živaljević

V

ozači koji su do sada platili kazne za parking, a napisao ih je Parking servis Podgorica vjerovatno su bacili pare, a za očekivati je da od danas više niko to ne radi, što bi moglo prouzrokovati potpuni kolaps sistema naplate parkinga u Podgorici. Pravnici tvrde da Parking servis nema ovlašćenje da naplaćuje kazne jer za to ne postoje odgovarajući akti. Građani koji redovno plaćaju parking mjesto pitaju se da li to znači da su i oni bacili svoj novac.

PODGORICA - Mnogi su već znali da Parking servis nema načina da naplati kazne zbog neplaćenog parkiranja, pa veliki dio građana već neko vrijeme kazne koje im se uredno okače o brisače samo baci i zaboravi na njih. Ako kaznu nije napisala Komunalna policija, neće vas obaveza plaćanja sačekati ni prilikom preuzimanja vozačke dozvole, tako da je sve vrijeme ova obaveza zapravo neprimjenljiva. Koliko kazni je Parking servis do sada naplatio, a koliko kazni čeka da bude plaćeno, Dnevnim novinama nije saopšteno. Ipak, ono što napominju u tom preduzeću je da Parking servis ne piše kazne, već doplatne karte. “A to iz razloga što za isto nema ovlašćenja utemeljena na zakonu. Pretpostavljamo da je u pitanju zabuna, te da ste kad ste pominjali kazne mislili na doplatne karte koje se izdaju korisnicima naših usluga koji ne plate usluge parkiranja na neki od načina propisanih Odlukom o javnim parkiralištima na teritoriji glavnog grada – Podgorica. Napominjemo da doplatna karta nije ni osmišljena kao kazna, a njeno izdavanje i naplata vrše se u svemu po osnovu odredbi važećih zakona, te opštinskih akata usklađenih sa istim, što je i potvrđeno odlukom Ustavnog suda Crne Gore”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Parking servisa. Navodno, cijeli posao je krenuo naopako jer je tender raspisan prije nego li se Glavni grad konsultovao sa operatorima čiji su uslovi za njih kasnije bili iznenađujući. Operatorima je na osnovu cjenovnika, koji je inače odobrila i Agencija za telekomunikacije, ostajalo više nego što je predviđena zarada kompanije koja je dobila posao na tenderu. Kasnije su zbog lošijeg poslovanja i znatno smanjili broj zaposleniih, odnosno iznose njihovih zarada. Da Parking servis Podgorica nema ovlašćenja da naplaćuje kazne zbog neplaćenog parkiranja, odnosno da na vozilu ostavlja naloge i prijeti prinudnim mjerama, smatra advokat Veselin Radulović, koji kaže da za to ne postoje odgovarajući pravni akti. On je agenciji Mina-biznis kazao da se radi o lokalnoj komunalnoj taksi koju uvodi lokal-

na samouprava, ali takvu odluku ona nije donijela. “Skupština Glavnog grada Podgorice je donijela samo Odluku o javnim parkiralištima na teritoriji glavnog grada kojom uređuje način naplate, ali odluka kojom je uvedena ova taksa ne postoji”, objasnio je Radulović. Osim toga, kako je dodao, Parking servis ne donosi nikakav pravni akt na koji stranka mora da ima pravo žalbe, već nezakonito odlučuje o pravima i interesima osoba kojima na vozilu ostavlja naloge i prijeti prinudnim mjerama ako se po njima ne postupi. Stanari u Njegoševoj ulici u centru grada koji, kao i mnogi građani Podgorice koji žive u dijelu gdje su postavljene zone parkiranja, mjesečno plaćaju parking prostor, smatraju da su prevareni i da nikada nije trebalo da plaćaju parking mjesto. “Oni nama kradu pare za parking. To znači da od januara 2010,

otkad su uvedene zone, nijesam morao da plaćam parking, nego sam mogao kao i ovi ostali da cijepam kazne i uštedim 120 eura godišnje”, kazao je jedan od stanara iz Njegoševe ulice. Oni kažu da su bili zadovoljni kada je Glavni grad počeo da naplaćuje parking mjesta u centru, jer su očekivali da će u svakom trenutku imati mjesto za svoj auto. “Prve godine je to bilo tako. Međutim, kasnije su i drugi, ne samo stanari ovog dijela grada, preko ko zna kakvih veza dolazili do karte za parking. Osim toga, tu su i vlasnici i radnici kafića i butika koji koriste parking mjesta. Zauzmu mjesto od osam do četiri, iako ne bi smjeli duže od sat, a momka koji naplaćuje kazne zamole da im ne piše kaznu. Sada zbog prebukiranosti ne možemo da nađemo mjesto”, kažu stanari iz Njegoševe ulice. Tvrde da baš zbog toga što kazne ne mogu da se naplate ljudi se parkiraju i cijepaju kazne. “Jedno vrijeme sam gledao automobil na koji je po pet-šest kazni bilo zakačeno, očigledno džabe. Nemaju način to da naplate jer se kazna ne tretira kao saobraćajni prekršaj. U Parking servisu su toga sigurno svjesni, ali neće nikoga da tuže zbog kazne od 20 eura, jer sudski troškovi su mnogo veći”, tvrde stanari.

U PArking servisu kažu da doplatna karta nije ni osmišljena kao kazna, a njeno izdavanje i naplata vrši se po osnovu odredbi važećih zakona

Hakija Bajrama Frljučkić 14. decembra 2013. Sahrana je obavljena 15. decembra u 15 časova na groblju Cijevna. Kuća žalosti Karabuško polje bb.

Milosava Milena Mirka Kovačević rođena Spremo, 14. decembra 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 15. decembra u 14 časova na groblju Brdište u Tivtu.

Veliša Njaka Radovanov Ivanović 14. decembra 2013. u 65. godini. Sahrana je obavljena 15. decembra na groblju Vasiljevac – Masline. Kuća žalosti Vasa Bracanova 2, Masline.

Sava Mara Novičina Delić rođena Radović, 14. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 15. decembra u Borkovićima.

Vukola Radovana Krgović 14. decembra 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 15. decembra u 14 časova na groblju u Vranštici – Tomaševo.

Stojna Tomice Femić rođena Bugarin, 14. decembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 15. decembra u 14 časova na groblju u Brzavi.

Stanka Anta Pavlović rođena Kovačević, u 91. godini. Sahrana je obavljena 15. decembra 2013. na groblju u Ivanju u 14 časova.

Vukosava Ašanin

Nevzeta Ferhana Trubljanin 13. decembra 2013. u 46. godini. Sahrana je obavljena 14. decembra u 14 časova na novom groblju na Jasikovcu.

Marinko Krsmanov Despotović 1943, 13. decembra 2013. Sahrana je obavljena 14. decembra u 12 časova na groblju Ravni u Pljevljima.

Milena Buca Branislava Tmušić rođena Vujisić, 13. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 14. decembra u 13 časova u selu Reševo – Pljevlja.

Milijanka Jovića Nedović rođena Šćekić, 13. decembra 2013. u 95. godini. Sahrana je obavljena 14. decembra u 14 časova na groblju u Prijelozima – Zakom

Anđelija Bula Đurović 13. decembra 2013. Sahrana je obavljena 14. decembra u 14 časova na groblju Jelenak – Danilovgrad.

Đurđica Đurđa Miloradova Maliković rođena Rebrić, 12. decembra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 14. decembra u Danilovgradu.

Dobrica Dobra Zdravka Garčević rođena Komatina, 12. decembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 14. decembra u 14 časova na Mašničkom groblju.

Stevo Kakariđ Sahranjen u San Francisku.

rođena Bajčeta, učiteljica u penziji, 13. decembra 2013. Sahrana je obavljena 15. decembra na groblju Čepurci. e-mail: sotiroski@t-com.me

Veljko Iva Ljubatović

BERANSELCI PORUČILI

Nijedan kamion neće proći BERANE - Mještani Beransela donijeli su odluku na jučerašnjem zboru da započnu novu blokadu divljeg smetlišta na Vasovim vodama i poručili svim nadležnim da od danas nijedan kamion neće proći do Vasovih voda. Zboru građana prisustvovalo je više od 200 stanovnika Beransela, a prvi put je bio i predstavnik Opštine Jovica Zečević.

PREMINULI

“Ukoliko pošaljete policiju i nastavite primjenu sile, moraćete da uhapsite sve mještane Beransela, a ne selektivno i po slobodnom odabiru. Našu odluku dostavićemo područnoj jedinici policije u Beranama, Komunalnoj policiji, lokalnoj samoupravi Berana, a i svim nadležnim organima koji je ne pročitaju u sredstvima javnog informisanja. Nikakav eko-

nomski i drugi interes ne moze se podrediti zdravlju ljudi”, navodi se u odluci koju je pročitao član Koordinacionog odbora Tiho Bogavac. Mještani Beransela već tri godine protive se odlaganju otpada na Vasovim vodama, a do sada su organizovali 15 blokada i svaka je okončana primjenom sile i uz asistenciju policije. M.T.

u 67. godini. Sahrana je obavljena 15. decembra 2013. u Nalježićima – Gornji Grbalj pred Crkvom Sv. Vasilije.

Branko Miloša Vukšić 13. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 15. decembra na groblju Sv. Varvare u Sutvari.

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 regioN

ponedjeljak, 16. 12. 2013.

incident

Nasukanim Hrvatima ponestaje hrane i vode

Granični prelaz Jarinje

KOSOVO

Počela naplata robe iz Srbije Počela je naplata prometa robe i kapitala koji iz Srbije idu na Kosovo na prelazima Jarinje i Brnjak. Kako su i Kosovo i Srbija potpisnici sporazuma CEFTA-e o slobodnoj trgovini, naplate carine neće biti. Naplaćivaće se PDV i trošarine. Bilo je i nezadovoljnih, koji su zbog nove regulative blokirali promet nedaleko od prelaza Jarinje. Putnički promet nije bio zaustavljen. Prvi kamioni Jarinje i Brnjak uspjeli su proći još jutros. Od danas, roba namijenjena Leposaviću neće se morati upućivati na terminal u južnom dijelu Mitrovice, već će se sve trošarine i PDV

plaćati na samom prelazu. Lulzim Rafuna, generalni direktor Carine Kosova, objašnjava koristi od ovog postupka. “Do sada smo izgubili milione eura jer nijesmo bili prisutni na ta dva granična prelaza, a od danas ćemo dobiti milione od kontrole koju vršimo. Ako se referišemo podacima u posljednje dvije godine, onda možemo očekivati da ćemo prikupiti dažbine u vrijednosti do 18 miliona eura”. Prema briselskom sporazumu, sredstva prikupljena na prijelazima ići će u Fond za razvoj sjevera kojeg nadzire Evropska unija.

Teretni brod Neivi Vind (Nawi wind), kojim upravlja kapetan Pero Metković iz Hrvatske, ostao je zaglavljen u kanadskom zalivu Placentija nakon snažnog nevremena 4. decembra, a posadi, koju čine mornari iz Hrvatske, Grčke i Slovenije, ponestaje hrane i vode, pišu hrvatski mediji. Oni su, kako se navodi, srećni da su do sada uopšte preživjeli zahvaljući prije svega dobrim ljudima koji im pomažu. Snažno olujno nevrijeme početkom decembra oštetilo je brod egipatske kompanije, a jedanaestočlana posada je ostala nasukana u Placentiji, tvrdi Metković, koji kaže da nikada nije vidio takvo nevrijeme iako je cijeli život proveo na moru. Posada, kako se navodi, preživljava zahvaljujući pomoći Crvenog krsta, a vlasnik broda, inače Egipćanin, najav-

Nasukani brod sa hrvatskim mornarima

ljuje da će u Kanadu doći naredne sedmice. On priznaje da nema novac potreban za isplatu zaosta-

lih plata, prijeko potrebnog novca koji bi mornarima omogućio povratak kućama.

BUGARSKA

Srušio kuću pod hipotekom i istovario je ispred banke Jedan Bugarin, vjerovali ili ne, dao je posljednja sredstva kojima je raspolagao da bi srušio svoju kuću u kojoj živi s porodicom. Kuća je bila pod hipotekom i familija nije imala sredstava da plaća kredit. Zemljište na kojem je objekat bio izgrađen nije bilo uključeno u hipoteku, pa je porodica odlučila da sruši

kuću i preda je banci. Kada su razrušili kuću, sav otpad i građevinski materijal su utovarili u kamion i prevezli kuću u rasutom stanju u Teteven, gdje je na kuću stavljena hipoteka. Na kraju su još odlučili da se narugaju bankarima, pa su ušli u banku plačući i moleći da im ne uzimaju kuću i da naprave izuzetak. Direk-

tor banke je bio kategoričan rekavši im kako za nikoga ne može da pravi ustupke. Zamislite kakvo mu je bilo lice kada je čovjek izašao iz banke i viknuo: “Zete, ne daju ustupke... Istovaraj!” Zet, koji je bio vozač kamiona, “istovario” je kuću pred banku i zatrubio za pozdrav direktoru banke.


SVIJET 17

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

Stop za Ukrajinu KIJEV

E

vropska unija je juče saopštila da obustavlja rad na Sporazumu o pridruživanju sa Ukrajinom, navodeći da argumenti vlade u Kijevu “nemaju realnog osnova”.

Komesar EU za proširenje Štefan File napisao je na svom Tviter nalogu da je prvom zamjeniku ukrajinskog premijera Serhiju Arbuzovu rekao prošle nedjelje da je uslov za nastavak razgovora o trgovinskom sporazumu sa Ukrajinom da se Kijev obaveže da će ga potpisati, ali da nije dobio odgovor ukrajinske vlade. Kao rezultat toga, rad na sporazumu je “na čekanju”, rekao je File. U Kijevu se i danas okupilo najmanje 200.000 ljudi na demonstracijama koje je organizovala opozi-

cija zbog odluke ukrajinske vlade da ne potpiše Sporazum o pridruživanju sa EU, a nešto kasnije očekuje se i početak mitinga pristalica predsjednika Viktora Janukoviča. Američki senator Džon Mekejn se danas na glavnom kijevskom Trgu nezavisnosti obratio hiljadama proevropski orjentisanih demonstranata, poručivši da je sudbina Ukrajine da bude u Evropi i da će to učiniti “stari kontinent” boljim. “Ovdje smo da podržimo opravdan razlog zbog kojeg protestuje-

Kličko i Mekejn

te, suvereno pravo Ukrajine da slobodno i nezavisno odlučuje o svojoj sudbini. A vaša sudbina je da budete u Evropi”, istakao je vodeći republikanski senator u američkom Senatu. Mekejn je poručio Ukrajincima da SAD stoji uz njih. On se danas takođe sastao sa kćerkom utamničene bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko, Jevgenijom, saopštila je stranka Timošenkove “Batkivščina”. Na sajtu stranke je saopšteno i da je Mekejn pomenuo mogućnost uvođenja “ličnih sankcija” protiv viših zvaničnika režima predsjednika Janukoviča, uključujući one koji su učestvovali u politički motivisanom progonu i zatvaranju Julije Timošenko.

SJEVERNA KOREJA

Ostaje na vlasti tetka Kim Džong-una Uticajna tetka sjevernokorejskog lidera Kim Džong-una, Kim Kjonghui, zadržala je poziciju u užem krugu vlasti i nakon prošlonedjeljnog pogubljenja njenog muža. Čak zvanični Pjongjang je imenovao Kimovu 67-godišnju tetku - kćerku sjevernokorejskog “oca nacije” Kim Il-sunga, za članicu komisije za sahrane članova vladajuće Korejske radničke partije (KRP), što se smatra prestižnom pozicijom. Prema japanskim medijima, čije izvje-

štaje prenosi ruska agencija, Kim koja je i član Politbiroa Centralnog komiteta KRP, prikazana je u jednom od dokumentarnih filmova koji slave dostignuća aktuelnog lidera. Ta činjenica omogućava da se sa određenom dozom sigurnosti kaže da pogubljenje Džanga ubrzo poslije presude u četvrtak 12. decembra nije uticalo na položaj njegove supruge, koja se takođe smatra jednom od najuticajnijih sjevernokorejskih funkcionera.

Kim Kjong-hui

Tajms Skver, Njujork

SAD

Sniježna oluja pravi haos Sniježno nevrijeme pogodilo je američki srednji zapad i istočnu obalu, što je izazvalo haos u saobraćaju i odlaganje ili otkazivanje letova. Snijeg je prekrio prostor od 2.540 kilometara. Zbog sniježne oluje otkazano je ili odloženo skoro hiljadu letova

sa aerodroma u Čikagu, Vašingtonu, Njujorku, Njuarku, Nju Džersiju. Sniježna oluja pogodila je oblast od Misurija do Mejna, dok kiša pada u jugoistočnim državama, prenijela je agencija Rojters. U večernjim satima snijeg će početi da pada i u sjevernim dje-

lovima zemlje i očekuje se da će svakog sata pasti između dva i po i pet centimetara snijega. Najobimnije padavine očekuju se u centralnoj Pensilvaniji, državi Njujork i Novoj Engleskoj, gdje se očekuje do 20 centimetara snijega.

JAR

Sahranjen Mendela Mendela je sahranjen u selu Kjunuu

SIRIJA

Poginulo osmoro djece

Sa ruševina u gradu Alepu

Najmanje 15 osoba, među kojima osmoro djece, ubijeno je u vazdušnim napadima na oblast pobunjenika u Alepu, gradu na sjeveru Sirije, saopštila je sirijska organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Britaniji. Medija centar Alepo, mreža aktivista koji prikupljaju informacije na terenu, javio je da je nekoliko helikoptera napalo pobunjeničke oblasti u Alepu. Navodi se takođe i da je najmanje 28 osoba ubijeno u Adri, na sjeveroistoku Damaska, od srijede kada su pobunjenici pokrenuli ofanzivu. Više od 126.000 ljudi je poginulo u Siriji od izbijanja sukoba u martu 2011. godine, a više miliona je napustilo domove.

Bivši južnoafrički predsjednik i legendarni borac protiv aparthejda Nelson Mendela sahranjen je juče u selu Kjunuu, u južnoafričkoj provinciji Ist Kejp, 700 kilometara južno od Johanesburga. Vrhovni državni lideri i članovi porodice prisustvovali su sahrani i odali mu posljednju zvaničnu počast. “Okončalo se izvanredno putova-

nje koje je započelo prije 95 godina. Bilo je to 95 slavnih godina borca za slobodu, posvećenog skromnog sluge južnoafričkog naroda”, rekao je predsjednik Južnoafričke Republike Jakob Zuma. “Tvoj dug put ka slobodi završio je u fizičkom smislu. Naše putovanje se nastavlja i mi moramo nastaviti graditi društvo koje si ti mukotrpno uspostavio”, rekao je Zuma.


18 KULTURA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

PREMIJERA

Barske priče

ª To ludo srceº u KIC-u Dugometražni dokumentarni film “To ludo srce” autora Momira Matovića biće prikazan premijerno večeras u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 časova. Prema riječima reditelja Matovića ovim filmom, u trajanju od 90 minuta, podsjetiće one starije, a mlađe gledaoce upoznati sa Titogradom 60ih godina. “To su godine kada se slušala muzika Bitlsa. Osnivaju se tada mnogobrojni vokalno-instrumentalni sastavi od kojih su VIS “Entuzijasti” u okviru Doma omladine inspiratori i mjesto titogradske rok scene. To je film o jednom skromnom, ali lijepom životu, film pun muzike tih vremena... film o titogradskim gitarijadama... film prelijepih sjećanja sada vremešnih aktera... film za sve nas... i danas”, navodi Matović. Premijeru će pratiti tematska foto izložba. Ulaz je besplatan.

FILM

Rimejk slavnog klasika Kompanija 20th Century Fox kupila je filmska prava na kriminalistički klasik slavne Agate Kristi “Ubistvo u Orijent ekspresu”, a legendarni reditelj Ridli Skot (Gladijator, Blade Runner, Alien, Prometej) biće koproducent ovog filmskog rimejka. Sa Skotom će na filmu raditi i

Sajmon Kinberg i Mark Gordon, a trenutno se traži scenarista, prenosi Holivud Riporter. Podsjetimo, Skotov posljednji redateljski rad je triler Savjetnik, s Majklom Fasbinderom, Kameron Dijaz, Havijerom Bardemom, Penelopom Kruz i Bredom Pitom na čelu glumačke ekipe.

KONCERT

Simfoničari odaju počast Muliću Nastup CSO i predstavljanje knjige “Njegoš i muzika” večeras u nacionalnom teatru Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra sa pijanistkinjom Vesnom Đokić, kao i promocija knjige “Njegoš i muzika”, biće priređeni večeras u Crnogorskom narodnom pozorištu. CSO, kojim će dirigovati Radovan Papović, nastupiće na Velikoj sceni od 20 časova. Program prvog dijela večeri čine poznata djela “Noć na golom brdu” Modesta Musorgskog i “Slovenski marš” Petra Iljiča Čajkovskog. Drugi dio koncerta posvećen je crnogorskoj premijeri Druge simfonije Kosovska Redža Mulića,

u kome će solističku dionicu interpretirati mlada crnogorska pijanistkinja Vesna Đokić. Izvođenjem ovog djela, Crnogorski simfonijski orkestar odaje počast istaknutom jugoslovenskom kompozitoru koji je rođen i sahranjen u Gusinju. Koncertu će prethoditi promocija novog naslova u izdanju Muzičkog centra Crne Gore, u Pres sali CNP-a od 19 časova. “Njegoš i muzika”, koju potpisuje muzikološkinja dr Branka Radović, podgoričkoj publici će predstaviti dr Sonja Marinković, Žarko Mirković i sama autorka.

Knjiga “Barske priče” Milana Vujovića biće predstavljena večeras u 19 sati u Sali Zata hotela “Premijer” u Podgorici. O knjizi će govoriti Miodrag Lekić, Dragan Koprivica, Balša Brković i autor. Moderatorka je Milica Kralj. U programu će učestvovati i muzičari: Zoran Vojvodić, Omer Hodžić i Džaja Beharović. Milan Vujović je do sada objavio romane “Agnostik ili kako je Jagoš završio pravo” i “Ništa se nije promijenilo”, kao i knjigu zapisa “Život i ostalo”. Četvrt vijeka je bio dopisnik beogradske Politike iz Bara. Radi kao novinar i urednik u Radio Baru. Član je Udruženja književnika Crne Gore.

Hipertenzija na DEUS-u Predstava “Hipertenzija” biće izvedena u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena sjutra u Velikoj sali KIC-a, sa početkom u 20 časova. Tekst i režiju za predstavu je uradio Svetislav Basara, a u njoj igraju Predrag Ejdus i Branislav Trifunović. U predstavi Ejdus igra pravovjernog patriotu, a Trifunović podmladak. Kada se “podgriju” čašicom alkohola, ovaj sukob gradira u pravi mali građanski rat, naravno obojen nezaobilaznim, zdravim humorom.


Kultura 19

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

PrePOrUČUje

Zločinci koji se slave kao heroji : Film “Čin ubistva”

Lovac u žitu, Dž. D. SeLinDžer Izdavač: Lom, Beograd, 2010, CIjeNa: 10,00 eUra selindžeru je trebalo gotovo deset godina da napiše ovo djelo, koje je izrazilo seksualne konflikte i egzistencijalne strepnje mlade generacije u poslijeratnoj americi, kao i bunt protiv licemjerja i laži u svijetu kome pripada glavni junak. U jednom intervjuu autor je rekao da u knjizi ima mnogo toga autobiografskog, odnosno da je odrastanje Holdena kolfilda dosta slično njegovom. čim se pojavio, 1951. godine, roman je odmah dospio u vrh liste bestselera, a Holden kolfild postao gotovo mitska ličnost. vremenom, Lovac u žitu je postao sastavni dio lektire u srednjim školama širom svijeta, a njegova popularnost i dalje se ne smanjuje - u proteklih pedeset godina, samo u americi štampano je preko stotinu izdanja, u ukupnom tiražu od oko deset miliona primjeraka.

Kapetanova Kći, aLeKSanDar pušKin Izdavač: reč I mIsao, Beograd, 1999, CIjeNa: 3,75 eUra

MANIFESTACIJE

ª Čin ubistvaº na otvaranju Festival filma o ljudskim pravima “Ubrzaj” u CNP-u Jelena Boljević

D

okumentarac “Čin ubistva” u režiji Džošue Openhajmera, čiji je izvršni producent kultni njemački reditelj Vorner Hercog, otvoriće sjutra na Velikoj sceni nacionalnog teatra 4. izdanje festivala filma o ljudskim pravima “Ubrzaj”. Publici u Crnogorskom narodnom pozorištu putem video linka obratiće se autor ovog višestruko nagrađivanog ostvarenja, a tokom četiri dana festivala biće prikazano deset filmova.

Film “Čin ubistva”, kojim će biti otvoreno ovogodišnje izdanje festivala “Ubrzaj”, čiji je domaćin NVO Centar za građansko obrazovanje, važi za jedan od najšokantnijih dokumentaraca svih vremena. Reditelj Džošua Openhajmer proveo je desetak godina u Indoneziji radeći na priči o odredima smrti koji su harali za vrijeme i poslije državnog udara generala Suharta. Prema njegovim riječima, cilj filma bio je “da osvijetli jedno od najtamnijih poglavlja u indonežanskoj, ali i globalnoj istoriji čovječanstva”. Rezultat je šokantan i uznemirujući film u kojem su akteri zločinci i kreatori istorije koji kroz svoju imaginaciju pričaju o dešavanjima tokom 1965-1966. godine čiji su bili učesnici. Kroz filmsku priču gledaoce vodi Anvar, nacionalni heroj – bivši učesnik u genocidu od million lju-

di, koji je izazvan da dramatizuje svoja sjećanja na masakre. “Ratne zločine definišu pobjednici. Ja sam pobjednik, tako da mogu napraviti svoju definiciju”, tvrdi Anvar u filmu. Ostvarenje nastalo u dansko-norveško-britanskoj produkciji nije samo portret ratnog zločinca, već i portret indonežanskog društva ogrezlog u korupciju i kriminal, u kojem zločinci imaju ravnopravan tretman u političkom životu… Razvijajući ovu filmsku priču, autor pokušava da objasni kako to ekstremno nasilje postaje rutina i dovodi do ogromnog broja besmislenih smrti i još nepojmljivijeg uzdizanja ubica, jer indonežanski zločinci nijesu procesuirani već su postali nacionalni heroji. Film je osvojio više od 30 najprestižnijih nagrada, među kojima je i 2013

European Film Academy Awards - nagrada za najbolji evropski dokumentarac. Tokom festivala “Ubrzaj” do 20. decembra u CNP-u biće prikazano deset filmova. U srijedu, 18. decembra, na repertoaru su ostvarenja “Albertov put” u režiji Predraga Bambića, “Obrana i zaštita” Boba Jelčića i “Halimin put” Arsena Antona Ostojića. Narednog dana biće prikazani filmovi “Više od meda” u režiji Markusa Imhofa, “Gulabi banda” reditelja Nishtha Jaina i “Epizoda u životu berača željeza” Danisa Tanovića. Posljednjeg dana festivala, u petak, 20. decembra, na repertoaru su ostvarenja “Ja kada sam bila klinac, bila sam klinka” Ivane Todorović, “Pussy Riot – pank molitva” u režiji Majka Lernera i Maksima Pozdorovkina i dobitnik Zlatne palme “Plavo je najtoplija boja” Abdelatifa Kešiša. Pored filmskog programa, planirana je i jedna novina. CGO će organizovati dvije panel diskusije, gdje će ljubitelji filma imati priliku da se susretnu sa autorima i učesnicima na realizaciji prikazanih filmova. Festival “Ubrzaj” organizuje CGO u saradnji sa CNP-om, Меđunarodnim festivalom dokumentarnog filma “Beldocs”, RTV Crne Gore i portalom Vijesti, uz podršku Ambasade Kanade. Manifestaciju podr-

BOŽIĆNI PROGRAM

Početak svetkovine u Baru Povodom predstojećih praznika u dvorani Zavičajnog muzeja priređen je tradicionalni Božićni koncert na kojem su nastupili sjajna ženska klapa “Bodulke” sa Hvara i mandolinski orkestar “Tripo Tomas” iz Kotora. Program koncerta činila su tri segmenta, a u prvom dijelu mlade Hvaranke su pokazale izuzetno pjevačko umijeće, tako što su bez pratnje instrumenata (“a capella”) otpjevale nekoliko tradicionalnih dalmatinskih napjeva. Nakon toga, uslijedile su jednako dobre kompozicije savremenih autora (Oliver Dragojević, Zlatan Stipišić Gibonni, Hari Rončević) uz klavirsku pratnju vo-

ditelja klape prof. Tomija Domančića. Na kraju, klapa je skupa sa mandolinskim orkestrom izvela nekoliko tradicionalnih božićnih pjesama, dok je posljednju kompoziciju, nezvaničnu božićnu himnu “U se vrijeme godišta” uz izvođače otpjevala i publika, koja je gotovo svaku kompoziciju ispratila velikim, a na kraju i gromoglasnim aplauzom. Koncertu je prethodila promocija luksuzne Monografije Hrvatskog građanskog društva Crne Gore od 2001. do 2012. godine, u kojoj je hronološki obuhvaćeno više stotina izuzetno kvalitetnih kulturnih programa koje je realizovala ova naj-

veća i najplodnija NVO sa hrvatskim predznakom. O knjizi su govorili autor monografije Dario Musić i članovi Predsjedništva HGD CG Dijana Milošević i Tripo Schubert iz Kotora. Ujedno, obilježeno je deset godina od formiranja podružnice HGD CG u Baru, koja je tom prilikom štampala prigodnu brošuru sa više od 50 programa iz oblasti kulture u protekloj deceniji. Organizatori se nadaju da će sljedeći, jubilarni, 15. koncert biti održan u novoj konkatedrali Svetog Petra u Baru koja će biti svečano otvorena u junu naredne godine. A.B - A. LJ.

Poslije 170 godina, kapetanova kći čita se kao da je danas pisana. Neprevaziđeni Puškinov stil i živo pripovijedanje, uz galeriju nezaboravnih likova čine ovo djelo jednim od najboljih u svjetskoj literaturi. Puškin svog glavnog junaka Petra andrejiča grinjeva pušta da nam vlastitim riječima opiše avanturu koju je doživio kao sedamnaestogodišnji mladić, u vrijeme kad je kao mladi oficir započinjao vojnu karijeru u ruskoj provinciji.

SLiKa Dorijana Greja, oSKar vajLD Izdavač: LegeNda, 2006, CIjeNa: 8,50 eUra roman u kome su napisane najljepše stranice o mladosti i dati jednostavni opisi londonskog života, povezanih u jednu sentimentalnu ljubavnu prièu... ovaj vajldov roman pojavio se 1890. godine. U njemu su tražene senzacije izvjesnog tajnog čulnog otkrića, međutim, taj roman je smjesa najljepših stranica koje su napisane o mladosti i jednostavnih opisa niskih zakutaka, povezanih u jednu sentimentalnu ljubavnu priču, po čestom običaju engleskih novelista. I zato će ovaj roman za svakoga biti doživljaj. jer na kraju, kada ga proèitate i zaboravite sve ličnosti i događaje u njemu, ostaæe vam još dugo u duši neko drhtanje puno tajanstvene ljepote ove knjige.

iGraj iGraj iGraj, HaruKi MuraKaMi Izdavač : geoPoetIka, Beograd, 2012, CIjeNa: 9,10 eUra U ovom romanu, jedan od najoriginalnijih savremenih svjetskih pisaca ujedinjuje naučnu fantastiku, triler i satiru. glavni junak, neprilagođeni usamljenik upušta se u sasvim neobičnu avanturu. U potrazi za misteriozno nestalom bivšom devojkom, susreće čudnovate likove sa ove ili one strane granice realnosti. murakamijev junak živi u svijetu visoke tehnologije i modernih dostignuća gdje sve stare vrednosti pod najezdom novih nestaju i polako umiru. Igraj Igraj Igraj je napeto, ubrzano i zabavno putovanje kroz moderni japan.

Fani i aLeKSanDer, inGMar BerGMan Izdavač: geoPoetIka, Beograd, 2012, CIjeNa: 8,80 eUra kao i u njegovim prethodnim romanima, Najbolje namere (geopoetika, 2010), rođeni u nedelju (geopoetika, 2011) i razgovori u četiri oka (geopoetika, 2012), središte Bergmanovog interesovanja je porodica. autor se bavi odrastanjem, zaljubljivanjem, zajedništvom, fizičkom privlačnošću na jednoj strani i starenjem, bolešću i smrću na drugoj. kod Bergmana, međutim, nema sukoba generacija i ideja, njegov svijet prikazan je preko suprotnosti koje čine život. ono što njegov stil krasi jeste neposrednost s kojom ovim temama pristupa. duhovi, bračne prevare i teške bolesti pripadaju svakodnevici na isti način kao i parče hleba sa džemom.


20 DRUGI MEDIJI

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

Hong Kong umire Prenaseljen, preskup: kvalitet života u “biseru Orijenta” ubrzano opada, dok cijene nekretnina neizdrživo rastu, a stanovništvo i radna snaga stare. Stručnjaci za imigraciona pitanja objašnjavaju kako su se ljudi u prošlosti selili iz grada jer je imovina gubila vrijednost, a da se danas sele jer je život postao preskup. Hong Kong je među 300 najnepovoljnijih gradova za stanovanje na svijetu. Demografski podaci su alarmantni i vlada je svjesna da im populacija rapidno stari, a mjere promocije rađanja djece nikako da urode plodom; ne pomažu ni finansijska pomoć ni druge olakšice. Državna komisija zadužena za pitanja populacije priznaje da je situacija zabrinjavajuća – uprkos tome što je očekivan životni vijek stanovnika Hong Konga trenutno tre-

ći po dužini na svijetu (iza Japana i Švajcarske – po statistici UN-a), niska stopa nataliteta projektovana do 2041. godine kaže da će od svakih 1.000 stanovnika ovog grada, 712 biti stariji građani. Grad koji puca po šavovima od prenaseljenosti suočava se i sa sve starijom radnom snagom; sve je manje mjesta za život i školovanje, a dolazak turista i imigranata (najviše iz unutrašnjosti Kine) sve više uznemirava domaće stanovništvo. Međutim, Hong Kong je trenutno na vrhuncu moći, a vlada priziva i nove bebe i imigrante sa visokom stručnom spremom. Zašto? Jer uprkos tome što se broj stanovnika u gradu povećava, on neminovno umire. Kvalitet demografije važniji je od kvantiteta. Prodavci nekretnina imaju samo jedan savjet: prodajte dok su cijene još visoke.

Bitcoin ± valuta Od kancera umrlo 8,2 miliona budućnosti sve vrednija

Coinbase, firma koja je osmislila novac budućnosti, već je sakupila 25 miliona američkih dolara (11 miliona eura) za svoj projekat Bitcoin - virtuelnu valutu čija je vrijednost nedavno premašila 1.000 dolara. Međutim, ovu valutu ne kontrolišu regularotna tijela, pa je Evropska Bankarska Uprava (EBA) upozorila na moguće rizike pri upotrebi platforme za razmjenu novca i podsjetila na činjenicu da se virtuelni novac ne čuva u bankama kao depozit. EBA dodaje da u EU ne postoje zakoni koji bi korisnike zaštitili od gubitka novca u slučaju kvara platforme ili propadanja firme. No, to ne brine njihove američke kolege koji su na sastanku Senata u oktobru izrazili puno povjerenje u Bitcoin, nazvavši ga “legitimnom finansijskom uslugom”. Iako Coinbase tvrdi da će njihov virtuelni novac donijeti jednu od najvažnijih promjena u globalnoj ekonomiji našeg vremena, druga po veličini privreda na svijetu – Kina – zabranila je svojim bankama da se bave Bitcoin transakcijama. Coinbase kaže da se trenutno 600.000 korisnika služi njihovim “virtuelnim novčanikom”, te da ova brojka raste za 10.000 svakog dana i da već postoji 16.000 radnji širom svijeta koje primaju plaćanje Bitcoinom. Firma kaže da njihov izum olakšava potrošačima da kupuju, a vlasnicima da prodaju robu.

● KAKO FUNKCIONIŠE? Vrijednost Bitcoin novca se, kao u svim ostalim valutama, određuje po tome koliki iznos su ljudi voljni da razmijene za nju. Da bi se procesirala Bitcoin transakcija, mora se desiti procedura poznata kao “miniranje” (eng. mining), koja podrazumijeva kompjutersko rješavanje teškog matematičkog problma sa rješenjem od 64 cifre. Za svaki riješen zadatak, procesira se jedan blok bitkoina. Onaj ko “minira” bude nagrađen novim bitkoinima. Ovo podstiče ljude da povećavaju procesorsku moć računara da rješava probleme, a kako bi nadomjestili rastuću moć kompjuterskih procesora, težina zadataka se podešava tako da rezultira sa samo 3.600 novih bitkoina na dan. Trenutno postoji 11 miliona bitkoina. Da bi dobio bitkoin, korisnik mora imati Bitcoin adresu (niz od 27 do 34 slova i broja) koja služi kao virtuelno potansko sanduče u koje se šalju bitkoini. Pošto ne postoji registar ovih adresa, korisnici mogu zaštititi svoju anonimnost pri transakcijama. Zato se adrese čuvaju u bitcoin “novčanicima” preko kojih možete upravljati svojim novcem, štedjeti ga ili trošiti. Novčanici imaju ulogu lično vođenih “bankarskih računa”, s time da ako izgubite sve podatke – ostajete i bez novca.

Broj smrtnih slučajeva širom svijeta u toku 2012. godine dostigao je užasavajuću brojku od 8,2 miliona sa naglim porastom slučajeva raka dojke. Smrti od kancera porasle su osam posto, sa 7,6 miliona zabilježenih 2008. godine, dok je rak dojke prethodne godine ubio 522.000 žena, sa povećanjem od 14 posto u odnosu na pomenuti period – navodi Internacionalna Agencija za Istraživanje Kancera (IARC) u okviru Svjetske zdravstvene organizacije. Dejvid Forman, šef IARC službe za prikupljanje podataka o kanceru iz cijelog svijeta, navodi da su žene u manje razvijenim zemljama posebno rizične zbog usvajanja “zapadnjačkih stilova života”, te činjenice da neophodna medicinska pomoć prosto ne doseže do izolovanih mjesta gdje one žive. Procjenjuje se da je u toku 1012. godine 14,1 milion ljudi dobilo neki oblik kancera, što je znatno povećanje u odnosu na 12,7 miliona iz 2008. Takođe, kod 1,7 milion žena prošle je godine ustanovnjen rak dojke, što je više nego 20 posto u odnosu na brojke iz 2008. godine. Izvještaj koji je IARC objavio pod nazivom GLOBOCAN 2012 sadrži naj-

ažurnije procjene za 28 različitih vrsta kancera u 184 zemlje i nudi pregled globalnog problema kancera. Izvještaj kaže da su najčešći kancera kod žena i muškaraca u plućima, na grudima i u predjelu debelog crijeva; najučestalija smrt rezultat je raka na plućima, raka jetre ili stomaka. ● OBESHRABRUJUĆA PREDVIĐANJA IARC kaže da se očekuje “značajan porast” u broju slučajeva kancera širom svijeta, sa novim dijagnozama koje bi do 2025. godine narasle do 19,3 novih slučajeva godišnje, jer će globalna populacija biti starija. Istraživanja pokazuju da zemlje u razvoju posebno pate zbog ubrzanih socijalno-ekonomskih i promjena u načinu života vode do porasta kancera vezanih za reprodukciju, ishranu i hormone. IARC kaže da broj slučajeva raka raste u cijelom svijetu, ali da se i dalje vi-

de “ogromne nejednakosti” između bogatih i siromašnih zemalja. Iako je broj novonastalih slučajeva i dalje najveći u razvijenijim regionima, stopa smrtnosti je mnogo veća u manje razvijenim zemljama jer tumori često nijesu otkriveni na vrijeme ili tretmani nijesu odgovarajući. Najilustrativniji primjer ove nejednakosti jeste rak grlića materice koji svake godine u Africi ubije stotine hiljada žena, a koji se može izbjeći vakcinom ili uspješno izliječiti ukoliko se na vrijeme otkrije. Direktor IARC Kristofer Vajld napominje da se problem može po četi rješavati samo ako se “urgentno razvije efikasan i pristupačan sistem za rano otkrivanje, dijagnozu i liječenje raka”, posebno raka dojke za žene koje žive u nerazvijenijim zemljama. Vajld je apelovao na hitno obezbjeđivanje alata koji su već poznati medicini, a koji su prosto nedostupni u nekim zemljama. (Reuters)


REPORTAŽE 21

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

FOLKLOR

Ko voli igru i pjesmu, ne može biti loš čovjek

Jovana Lasica

U

mjetnički centar “Korak” iz Nikšića tokom pet godina postojanja uspješno njeguje folklor i sve igre Crne Gore, od našeg tradicionalnog crnogroskog ora, pa do igara sa sjevera zemlje, iz Gusinja, Berana i Rožaja, te plesova iz Boke Kotorske.

Članovi ovog nikšićkog folklornog ansambla do sada su uzeli učešće na brojim evropskim festivalima na kojima su predstavljali našu državu, gdje su se mogli upoznati i sa kulturama i običajima drugih zemalja, poput Toga, Meksika,Tajlanda i Indije. Umjetnički centar “Korak” broji 140 članova, među kojima ima svih uzrasnih grupa, od “pilića” pa do prve postave, reprezentacije koja nastupa na koncertima i festivalima. “Volim da kažem da imamo članove od tri do 103 godine.To su ‘pilići’, pa mala djeca, srednja grupa, potom prva postava i rekreativci, odnosno veterani koji su nekada igrali, pa se sada rekreativno bave folklorom, mada i oni nastupaju na manje zahtjevnim festivalima. Naš najmlađi član ima samo dvije i po godine, ne računajući moju jednogodišnju kćerkicu koja često prisustvuje probama”, kroz smijeh objašnjava umjetnički direktor Borivoje Raičević, čija je žena Žana rukovodilac i iskusni, dugogodišnji koreograf “Koraka”. Borivoje ističe da njihovo udruženje njeguje crnogorski folklor, igre iz stare Crne Gore i sa primorja, a pored toga čuva i tradiciju igara sa prostora bivše

Jugoslavije, zapravo Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Kako je kazao, festivali folklora rijetko su takmičarski, u pitanju su revijalni festivali na kojima se reprezentuje jedna zemlja i njena tradicija, na kojima preovladava pjesma i igra, ali ponajviše druženje. Do sada su imali zapažene nastupe tokom 11 turneja po evropskim državama među kojima su Poljska, Češka, Francuska, Holandija, Austrija, Makedonija i Italija. Iako je svaka turneja bila značajan i poseban događaj, Borivoje ističe da je festival “Poljsko ljeto folklora 2011”, u Krakovu, bilo nazjanimljivije iskustvo jer je učestvovalo 11 nacija sa tri kontineta. “Pored nas na festivalu su učestvovali ansabmli iz Kolumbije, Meksika, Tajlanda, Francuske, Makedonije, Ukrajine, Poljske, Ukrajine, Toga i Indije. Bio je zaista interesantan susret svih tih nacija na jednom mjestu. Svi zajedno smo bili smješteni u jednom studentskom domu, što je bilo neizmjerno iskustvo, pogotovu za mlade ljude koji su naši članovi. Bili smo prilično daleko od kuće, na nekih 2.400 kilometara, ali bio je to veliki događaj za sve nas. Ustaneš ujutru, pa piješ kafu sa Tajlanđaninom,

pa probaš nacionalno piće Meksika. Obaveza je da na tim susretima svako ponese nešto iz svoje države, od suvenira i hrane, pa se vrši razmjena. Mi uvijek ponesemo nikšićko pivo, naše vino i rakiju, a Meksikanci su se oduševili kada su probali naš domaći skorup, ali i lozu. Ti susreti su divni i pored igre i pjesme, te upoznavanja sa različitim kulturama, ostvaraju se i značajni kontakti i postoji velika vjerovatnoća da ćemo početkom ljeta dovesti ansamble iz Meksika, Ukrajine i Poljske i napraviti velike koncerte u Nikšiću i Pogdorici”, kaže Borivoje, dodajući da je meksički folklor atraktivan, sa dosta šarenila i veselom muzikom koja brzo ulazi u uši. “Naša nošnja ipak je daleko najljepša i najbogatija,iz jedne male Crne Gore, tome se uvijek poklanjala pažnja, pa redovno dobijamo pohvale na taj račun. Nošnja ima više slojeva, pa ljeti zna da bude zaista teško jer treba igrati folklor na plus 40 obučen u nošnju. Kada odemo na turneju, uvijek nas dočeka gradonačelnik tog mjesta, održi se defile kroz grad i svaki ansambl nosi zastavu svoje zemlje. To su prelijepa druženja, jer kada se neko bavi pjesmom i igrom, mora biti vesela i pozitivna osoba i onda nema veze sa kog meridijana dolazi. Ipak, mislim da smo mi sa prostora bivše Jugoslavije nenadmašivi, nama je to nekako ukorijenjeno, uvijek smo raspoloženi za veselje i pjesmu”, prenosi Borivoje svoja iskustva. “Korak” je aktivan član relativno nove organizacije Udruženja folklornih

ansambala Crne gore UFA, koja radi na očuvanju tradicije, pjesme, igre i nošnje, odnosno svega onoga što nosi folklor jedne države. “Što se tiče svjetskih organizacija, već tri godine smo članovi CIOFF-a, Svjetske organizacije folklornih festivala, koje je najjače moguće udruženje na globalnom nivou”, naveo je Raičević, dodajući da nije lako dobiti članstvo u toj organizaciji, jer postoji posebna komisija koja pregleda koncerte i ocjenjuje kvalitet igre, nakon čega odlučuje o članstvu. “Oni imaju precizna pravila i propise koja uključuju tačnu satnicu, od ustajanja u sedam sati, vremena za ručak, večeru, odlaska na koncert i slič-

no. Mi smo na festivalu u Novom mjestu 2011. godine od organizatora dobili posebnu plaketu za najorganizovaniji ansambal, pored Njemaca, Slovena, Bugara, Turaka i Rumuna. To je za nas ogroman plus jer se šalju izvještaji komisije drugim festivalima, pa ukoliko se ispoštuju sva pravila CIOFF-a, lakše se dobijaju pozivi za učešće na ostalim festivalima”, objasnio je Borivoje. “Korak” je na dosadašnjim festivalima u regionu i Evropi imao veoma uspješne nastupe na kojima su dobijali brojna priznanja, dok su na onim takmičarskim poput festivala “Vesele Kuripovske” u Poljskoj osvojili prvo mjesto, a državni su prvaci u više različitih kategorija.


22 ZABAVA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

BRITANSKI X FAKTOR

TVOJE LICE ZVUČI POZNATO

Sara konačno pobijedila

Nikol Šrezinger zasjenila takmičare Po ko zna koji put popularna pjevačica Nikol Šrezinger privukla je pažnju svjetske javnosti fenomenalnim izgledom i kreacijama koje nosi. Iako je bilo predviđeno da sve oči britanske javnosti budu uprte u finaliste takmičenja “X faktor” Nikolasa Mekdonalda, Luka Frenda i Sem Bejli, slavu im je ukrala seksepilna pjevačica koja se pred punim tribinama londonske “Vembli” arene pojavila u glamuroznoj crvenoj haljini. Njenu toaletu za prvo finalno veče programa specijalno je kreirao jedan od najboljih dizajnera svijeta Ziad Nakad, a 35-godišnja pjevačica je izgledala spektakularno. Kolege iz žirija tokom čitave večeri nijesu skidale pogled sa Nikol, dok je bivša članica grupe “Pussicat Dolls” ocjenjivala nastupe finalista. Da sve izgleda još glamuroznije, prije nego što je sa jednim od takmičara na sceni otpjevala duetsku numeru “And I Am Telling You” američ-

kog mjuzikla “Dreamgirls”, Nikol se presvukla u novu haljinu zlatne boje koja je naglasila njene obline i savršeno izvajano tijelo. Za razliku od nekih prethodnih pojavljivanja na sceni, Šrezinger je ovog puta zaslužila pozitivne kritike stroge britanske javnosti. E.Z.

MUZIKA

Novi singl Vranjkovića Nikola Vranjković, doskorašnji gitarista, kompozitor i tekstopisac grupe Block Out, objavio je EP i DVD izdanje sa pet pjesama uživo odsviranih u beogradskom studiju Underground Sound Factory. Audio snimak moguće je preslušati i preuzeti na Bandcamp profilu izdavačke kuće Black Pla-

net Records pod čijom etiketom su objavljena izdanja. Vranjković je sa svojim novoformiranim bendom nedavno održao dva uspješna koncerta u Nikšiću i Podgorici. U najavi je i novi singl “Ispod tvoga oka” koji će se početkom marta pojaviti sa još tri nove pjesme. E.Z.

Deset epizoda, deset različitih pobjednika. To je bilans prvog takmičarskog ciklusa šou programa “Tvoje lice zvuči poznato” koji je trijumfom zaključila mlada pjevačica Sara Jovanović imitirajući svjetsku zvijezdu Keti Peri. Ona je, viseći sa plafona, “skinula” atraktivan nastup sa ovogodišnje dodjele MTV EMA nagrada u Amsterdamu tokom kojeg je Keti pjevala nekoliko metara iznad bine obmotana šarenim trakama. Sjajno je Sara otpjevala pop baladu “Unconditionally” i zaslužila titulu pobjednika, kojoj se potajno nadala od prve emisije. “Generalno se plašim visine, tako da mi je trebalo malo vremena da se opustim, ali mi je bilo veoma zabavno, zaista”, kazala je pobjednica, koja je nagradu od hiljadu eura poklonila Mileni Miljušević, djevojci koja ima 22 godine, a prije osam mjeseci joj je ot-

kriven tumor na butnoj kosti i karlici. Dobar provod u posljednjoj epizodi prvog takmičarskog ciklusa upotpunili su i ostali VIP-ovci, ali i gost žirija, pjevač Haris Džinović koji je sa oduševljenjem posmatrao nastupe, a nije odolio iskušenju da zapjeva hit numeru “Muštuluk” na radost prisutnih. Kralj meraka pohvalio je i Nenada Kneževića Kneza u ulozi Zvonka Bogdana, dok je maksimalnih 12 poena dodijelio Aleksi Jeliću za imitaciju Roja Šnjadera u duetskoj numeri “Bye bye love” sa Anom Kokić u ulozi Bena Verina iz filma “Sav taj džez”. Emisiju je otvorila Tamara Dragičević koja nije štedjela ni glas ni tijelo izvodeći Ruslanin “divlji ples” sa Evrovizije. Poznati narodnjački duet “K’o na grani jabuka” izveli su Skaj Vikler kao Željko Šašić i Šašić kao Ceca. “Željko, daj da vidimo opet taj ‘kuč-

ka’ pogled”, šaljivo je istakla Katarina, a Šašić joj pokazao Cecino mrštenje koje je uvježbao. Super Sneki bila je super Šer, sa pjesmom “Turn back time” i kostimom koji više otkriva nego što pokriva. “Neviđeno si seksi, bolja si od Šer”, bio je utisak žirija. Goca Tržan je pjevala Knezovu pjesmu “Da l’ si ikada mene voljela”. “Goco, ludilo, obožavam te”, kazao je Knez koji je umirao od smijeha sve vrijeme dok je pjevala. Šou je zatvorio Boris Milivojević kao Željko Joksimović sa pjesmom “Ludak kao ja”. Koliko je bio dobar, svjedoči i reakcija Željka Joksimovića na Tviteru. “Boris objasnio! Iskrene čestitke”, napisao je Željko. U sljedećoj epizodi, osim žirija i takmičara, priliku da ocjenjuje nastupe imaće i gledaoci kraj malih ekrana. D.B.


ZABAVA 23

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

INTERVJU

Anđelina je moja prijateljica s kojom pričam o svemu Zana Marjanović oduševljena Podgoricom i ističe da su ljudi iz glavnog grada izuzetno ljubazni Žana sa Barakom Obamom i Anđelinom Džoli

Filip Jovanović

Z

ana Marjanović, tridesetogodišnja glumica iz Bosne i Hercegovine, živi američki san. Svjetsku slavu je za kratak period stekla zahvaljujući filmu “U zemlji krvi i meda“ glumice i rediteljke Anđeline Džoli. Ova talentovana i harizmatična Sarajka, osnivač kabarea “Magacin”, kaže da je popularnost nije promijenila, te da je ostala ona ista Zana s početka karijere. Sa Anđelinom se sprijateljila, a nedavno je držala govor u njenu čast na dodjeli Oskara za humanitarni rad u Americi. Za Dnevne novine Zana je pričala o prijateljstvu sa slavnom glumicom, Podgorici, poslu, ali i ljubavi sa rediteljem Emirom Kapetanovićem.

Prije dva dana gostovali ste u Podgorci gdje ste igrali predstavu “Ljupaf”. Kako je reagovala podgorička publika? Reakcije u bile odlične. Ovu predstavu nijesmo do večeras igrali van Bosne i Hervcegovine. Zanimalo me je kako će reagovati ljudi koji nijesu iz iste zemlje kao mi, a u stvari svi imamo iste probleme. I vidim da su je odlično prihvatili. Već imamo zakazana gostovanja za Novu godinu u Sloveniji, a poslije toga i u drugim zemljama regiona. Prvi put ste u Podgorici. Iako nijeste imali prilike da duže boravite, za tih nekoliko sati, koliko ste bili u našem gradu, kakve ste impresije stekli? Prvi put sam došla, iako mama kaže da sam bila jednom kao dijete, ali se toga ne sjećam. Bilo mi je divno ovih nekoliko sati u Podgorici. Kada smo došli, sjeli smo u Duhovni centar gdje smo jeli i uživali. Ne samo jer je izvanredna hrana, već i zato što su bili divni ljudi koju su nas lijepo dočekali. Stvarno sam uživala i iako nijesam dugo boravila, imam utisak da su Podgoričani veoma ljubazni, dragi i topli ljudi. Prije tri godine ste osnovali Magacin kabare. Uskoro se iz vaše “kuhinje” sprema nešto novo iza čega će stati i fondacija Anđeline Džoli. Moamer Kasimović i ja smo sa još nekoliko prijatelja osnovili prije tri godine “Magacin” kabare i ponosni smo što ovih dana slavimo rođendan i to što smo se održali kao mala nezavisna trupa koja se bavila kabareom u pozorišnom smislu. Dodatno smo sretni što smo snimili našu prvu igranu web seriju koja ima sedam epizoda, a koju podržava Jolie-Pitt fondacija koja se bori protiv diskriminacije. Ovo je jedan vrlo duhovit humurističan projekat. Mislim da je danas takvo vrijeme u kojem je egistencija ugrožena svim recesijama, političkim situacijama, pa je najbolje da stvari razumijemo kroz humor. “Magacin” je pečat nove generacije. Da li ste očekivali da će postati pečat kulture Sarajeva? Kada imate potrebu da nešto

uradite, onda ne razmišljate kakve će posljedice imati, u smislu šta će značiti za kulturni život. Uradili smo nešto za šta smo imali potrebu, da se izrazimo, da podijelimo nešto što je važno za nas. Imali smo potrebu da odgovorimo na situacije koje se dešavaju u datom momentu, a kabare je jedina forma koja dozvoljava da odreaguješ brzo i adekvatno na određenu stvar. Npr. ako se nešto desi danas, mi već to sjutra možemo uključiti u naš kabare, jer on dozvoljava tu vrstu improvizacije, interakcije sa publikom i zapravo nikada ne znaš šta će se na kraju desiti u jednoj predstavi. Da li je teško voditi kabare? Jeste teško, ali olakšavajuća okolnost je što mi funkcionišemo kao udruženje. Imam divnu ekipu koja voli to što radi i onda stvaramo super stvari. Ja vjerujem u timski rad. No, ipak publika Vas više prepoznaje po filmu “U zemlji krvi i meda” Anđeline Džoli. Da li ste očekivali Vas Anđelina izabere za glavnu ulogu? Definitivno nijesam očekivala poziv, ali s druge strane nadala sam mu se. Pročitala sam nekoliko scena na audiciji i odmah sam shvatila da je riječ o izvanrednom filmu, odnosno scenariju. On je temeljito napisan, autentičan, iskren... Nedavno je dodijeljen Oskar za humanitarni rad u Americi. Da li ste imali tremu pred tako važan medijski događaj gdje je trebalo na pravi način predstaviti Anđelinu Džoli, odnosno onako kako je Vi doživljavate? Imala sam tremu zapravo noć prije, kada su nam ponudili mogućnost da je predstavimo, što je stvarno izvanredna čast. Trema je preovladavala u trenutku kada sam pisala, jer sam imala potrebu da kažem sve ono što mislim i osjećam prema njoj i prekrasne stvari koje je ona za mene uradila. Ali to je zapravo nemoguće uraditi u pet minuta. U onom trenutku kada sam izašla na scenu i vidjela nju riječi su same od sebe tekle. I kakva je Anđelina Džoli kao osoba?

Srećna sam jer imam najboljeg momka Kada ste bili najponosniji na sebe? Ne znam. Nijesam osoba koja gleda retrogradno na stvari koje napravi, pa ih analizira, kao ni to šta će biti sjutra. Gledam samo ono što je trenutno. A to je sada da radim ono što volim, da su oko mene ljude koji me podržavaju, da imam prekrasne ro-

ditelje koji su mi podrška u svemu, da je kraj mene najbolji partner, tako da sam ja srećna osoba. Znači, ljubav je za Vas glavni pokretač? Najvažnija stvar. Mislim da je blagoslov kada možeš raditi i voljeti u isto vrijeme. Da možeš raditi sa ljudima koje najviše voliš.

Družimo se jer je ona vrlo važna osoba u mom životu i vrlo drag prijatelj i fenomenalan umjetnik. Jasno je iz svega onog šta je ona uradila kak v a je zapravo osoba. Ona je jedna topla, ga i midral a osoba. Postal e ste bliske prijateljice. Pričate o svim žens k i m stvarima? Radi-

mo sve što rade dvije prijateljice zajedno. Pričamo o svim stvarima koje se tiču njenog i mog života, posla, rada, shvatanja. Rad je ono što nas je zbližilo, ali ne samo kao posao, već rad kao poziv. Mislim da je to bila iskra koja nas je spojila, ali sve ono što smo zajedno radile kroz film, ali i kroz zajedničko druženje je produbilo naše prijateljstvo. Da li je teško danas baviti se glumom? Kada nešto voliš, onda ti zapravo ništa nije teško. Ne postoje prepreke, samo način kako da postigneš ono što želiš i imaš potrebu da napraviš. Teško je. Moja šala da ću napisati sama sebi ulogu, zapravo je poruka svim mladim glumcima, umjetnicima, da ne mogu sjedjeti kući i čekati da ih

neko pozove i da dobijeu ulogu. Moraju se boriti sami za nju. Ako je nema, neka je stvore. Da li priželjkujete neku ulogu? Bavim se pisanjem i produkcijom. Ako ne dođe do toga da radim neku ulogu koja bi bila stvorena za mene, napisaću je sama. Podgorička publika je imala prilike da vidi komediju. Uspjeli ste da ih nasmijete. Takav je slučaj i sa kabareom, gdje uglavnom uveseljavate publiku. Da li je teško nasmijati ljude? Kada si iskren i kada su ti sva čula otvorena, kada slušaš šta ljudi govore, šta osjećaju, onda nema bojazi da znaš šta je dobar humor, da ih oraspoložiš, kako da ih obraduješ. Scena iz filma “U zemlji krvi i meda”


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SloboDno vrijeme

ponedjeljak, 16. 12. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1932 sudoku 2012-01-27

Medium level

Teža

7

5

1

2

9

4

3

9

7

5

4

2 7

2

2

6

6

9

8

9 Play sudoku online at:

4

2

1

9

www.sudokukingdom.com

6 9

4

5

8

7

Daily Sudoku puzzle No. 1828

Lakša 2011-10-15

2 8

Medium level

9

8

7

5

1

8

3 5

6

7

1

6

8

Page 1/2

2

7 3

7

Play sudoku online at:

5

1

4 Play sudoku online at:

9

8

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6 4

MALTA

Malta je nedavno stavila na sto impresivnu ponudu – možete da kupite državljanstvo ove zemlje i time pasoš Evropske unije za “samo” 650.000 eura. Ipak, zbog protivljenja opozicije, ta mogućnost trenutno je “na čekanju”. Međutim, ona nije jedina. Karipske opcije su najjeftinije – 100.000 dolara za “instant” državljanstvo Dominikane,

odnosno 250.000 za Sent Kits, ali je Austrija zato paprena. U toj zemlji državljanstvo će vas koštati čak 10 miliona američkih dolara. Velika Britanija brine se zbog ovog trenda, zbog neproduktivnih imigranata Evropske unije koji ulaze u tržište rada, ali možda samo žali zbog toga što ima slabiju ponudu od Malte – samo prebivalište u Britaniji ko-

šta čak 1,6 miliona dolara. Prodaja boravišnih viza u Evropi postala je moćna industrija zbog svjetske finansijske krize, jer na taj način zemlje pokušavaju da privuku strani kapital. Kipar tako igra na sljedeću kartu – svako ko je izgubio više od tri ili više miliona evra u tamošnjim bankama, može dobiti trajno boravište.

5 6

Puzzle solution:

Puzzle solution:

5

Sudoku puzzle No. 1865 2011-11-21 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1927 2012-01-22 4

9

2

5

3

8

1

7

6

7

3

6

5

9

2

8

4

1

8

1

6

7

4

2

9

3

5

1

5

8

3

4

7

2

9

6

3

5

7

1

9

6

2

4

8

4

9

2

8

1

6

5

3

7

5

2

8

9

6

3

7

1

4

6

1

7

4

8

3

9

2

5

9

6

3

4

1

7

5

8

2

2

8

9

1

6

5

4

7

3

1

7

4

2

8

5

3

6

9

5

4

3

7

2

9

1

6

8

6

3

9

8

5

1

4

2

7

9

2

5

6

3

8

7

1

4

2

8

5

3

7

4

6

9

1

8

6

1

2

7

4

3

5

9

7

4

1

6

2

9

8

5

3

3

7

4

9

5

1

6

8

2

vicevi

Državljanstvo za 650. 000

8

Kupio Mujo frižider. Dolazi Haso u posjetu i pita ga: Page 1/2 - Ša ti je, ba, to? - To ti je frižider. - A čemu ti to služi? - Pa, kad kupiš nešto od hrane, da t’ se ne pokvari. Ovdje se stavlja meso. Ovo je za piće… - A kakve su ti ovo rupice? - To t’ je za jaja, al’ vjeruj, mnogo boli kad se zatvore vrata. *** Nakon dugog vremena sretnu se dvije debeljuškaste prijateljice. - Nikako da izađem na kraj s tim kilogramima, – požali se jedna. - Ma, šta sve nisam pokušala: gladovanje, akupunktura, dijete… - Meni su preporučili jahanje, – kaže druga. - Ma nemoj, je li uspjelo? - I te kako. Kobila koju sam jahala smršala je 20 kg. *** Kaže Mujo Hasi: - Mislim da su konji pametniji od ljudi. Haso:

- Otkud ti to? Na to će Mujo: - Izvedi deset konja na hipodrom pa će hiljadu ljudi doći da ih gledaju. A, recimo, ako staviš deset ljudi da se trkaju na hipodromu, nijedan konj neće doći da ih gleda. *** Mujo polagao testove na vozačkom ispitu. Član komisije čita rezultate: - Mujo, niste položili ispit. Imate 28 grešaka. - Kako je to moguće? Pa odgovorio sam na sva pitanja! - Da, ali pogrešno. Zaokružili ste sve odgovore pod B! - Pa ja za B i polažem! *** Snimili Ameri film o Crnogorcu. Cijeli film ništa ne radi, samo sjedi ispod drveta u hladovini. I film postao hit. Snimaju oni tako nastavak, a reditelj će Crnogorcu: - De se malo pomakni da bude ipak neka radnja. A na to će mu Crnogorac: - Pa nijesam ti ja kaskader!


SLOBODNO VRIJEME 25

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

NEZVANIČNO

I mi bi da popijemo par piva. Može i loza, konjak, vinjak...

Ja sam tražio tri piva a on mi donio bocu loze. Šta bi mu ti uradio?

Je li ti, barem, donio “nikšićko”?

Ja bih mu ta piva nabio na glavu.

A što ću ja da pijem, teško meni?

Word Search Puzzle #Y900CPOSMOSMJERKA

HOROSKOP

R

A

S

P

S

T

C

A

S

N

A

R

T

O

A

D

E

I

F

I

E

S

H

T

N

O

M

E

G

C

I

L

S

C

C

D

P

R

O

O

M

S

U

A

R

K

L

O

S

O

A

M

X

O

D

P

S

M

A

E

T

A

N

Z

U

U

A

U

L

A

O

E

R

X

I

L

B

G

B

T

N

R

U

L

L

L

O

P

T

S

G

Y

O

C

P

T

C

E

I

M

P

E

L

I

M

B

E

R

S

O

X

R

D

T

M

L

E

D

G

E

S

L

P

U

S

S

X

E

E

S

S

R

E

K

C

O

L

N

L

T

E

X

T

R

A

P

O

L

A

T

I

O

N

S

N

E

N

L

R

P

D

E

C

O

Y

I

V

I

N

B

O

L

O

U

S

Y

J

Y

T

G

L

W

A

H

C

A

E

B

T

B

I

S

C

U

I

T

ANNEX BEACH Annex BISCUIT Beach BOLTED Biscuit BUXOM Bolted CAMEL Buxom COALS Camel CONTEMPORARIES Coals CRAMPS Contemporaries CYCLE DAUNT Cramps

DECOY DEIFIES Deifies DUNCE Dunce EXPELS Expels EXTRAPOLATIONS Extrapolations EXULT Exult IMPEL Impel JOINS Joins LEAKS Leaks LEDGES LIMBERS Ledges

LOCKER LOUSY Months MONTHS Muggiest MUGGIEST Outpost OUTPOST Prognosis PROGNOSIS Rasps RASPS Relapse RELAPSE Rooms ROOMS Solid SOLID SPASM Spasm

Cycle

Limbers

Stint

Daunt

Locker

Stool

Decoy

Lousy

Sugar

STINT STOOLTitles SUGAR Transact TITLESTurret TRANSACT Twists TURRET Volleyball TWISTS VOLLEYBALL

Crvi produžuju životni vijek Ljudi će možda u budućnosti moći da žive i do 500 godiCopyright © Puzzle Baron December 14, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! na, ako nauka uspije da primijeni život dugovječnih crva na čovjeka, piše Hafington post. Američki istraživači su ispitivali dva genetska puta kod malih laboratorijskih crva Caenorhabditis elegans i uspjeli da produže njihov život. Ovo istraživanje otvara mogućnost da će se starost “liječiti” genetskim intervencijama, kažu oni. “Riječ je o gotovo petostru- tuta Bak za proučavanje sta- nih tkiva i produžila im životkom produžetku životnog vi- renja u Kaliforniji. ni vijek, tako da su crvi dočejeka”, kaže vođa studije dokDvije mutacije izazvale su kali starost koja je ekvivalent tor Pankadž Kapahi sa Insti- pozitivnu reakciju specifič- 400 do 500 ljudskih godina.

OVAN Izbjegavajte zaoštreni sukob sa saradnicima ili sa osobom koja Vas obavezuje na određene uslove. Ne možete svima da ugodite, ali ne treba da zanemarite pozitivnu stranu partnerstva ili ulogu koju imaju određeni saradnici.

BIK Mimo svoje volje upetljali ste se u različite poslovne situacije, a sada tražite dobar izlaz ili neko praktično rešenje. Sačuvajte prisebnost duha, svaki problem ima potencijalno dobro rešenje pod uslovom da prihvatite nečiji savjet.

BLIZANCI Vaša poslovna strategija ne ostavlja dovoljno ubjedljiv utisak na određene saradnike ili na jednu »uticajnu« osobu. Preostaje Vam da prihvatite neko kompromisno rešenje. Postupite po svojoj savjesti. Nema razloga da prikrivate svoje neraspoloženje.

RAK Dogovor sa jednom osobom Vas obavezuje na određenu diskreciju. Međutim Vi imate drugačije ideje, tako da odbijate sporednu ulogu u poslovno-finansijskoj saradnji. Dobro razmislite prije nego što povučete novi potez.

LAV Ponekad je teško priznati lični poraz pred saradnicima, ali na takav način dobijate novu priliku da ostvarite svoje namjere. Vaše ideje možda ne mogu da zažive u stvarnosti, bez nečijeg praktičnog usmjeravanja i podrške.

DJEVICA Ukoliko se previše uživljavate u ulogu »dežurnog kritičara«, potrebno je da se suočite i sa nekim negativnim reakcijama koje stižu od Vaših saradnika. Ne možete uvijek da utičete na nečije mišljenje ili ponašanje, prihvatite realne mogućnosti.

VAGA U susretu sa saradnicima djelujete promišljeno i tražite praktičnija rešenja za zajedničke dileme. Ne budite suviše nametljivi, prepustite drugima da govore o Vašim sposobnostima ili u Vašu korist.

ŠKORPIJA Ukoliko se Vaša osjećanja nalaze ispred glasa razuma, sigurno da za to postoji i neki dobar razlog. Kontaktirajte osobu koja Vas podstiče na kreativno izražavanje ili na dobro raspoloženje, udružite svoje poslovne interese.

STRIJELAC Nemojte dozvoliti da Vas neko opterećuje svojim pogrešnim idejama ili da ograničava Vaš poslovni i društveni uticaj. Na Vama je da svojim saradnicima predložite novo ili korisno rešenje, koje treba da zadovolji različite interese.

JARAC Trenutak je da ubrzate neke poslovno-finansijske dogovore. Nepotrebno odlažete situaciju koja počinje da remeti nastavak poslovne saradnje. Postoje događaji na koje nemate veliki uticaj, neko drugi ima izvršnu moć i određuje pravila.

VODOLIJA Važno je da ostanete dosledni u svojim namjerama, okolina ima dovoljno interesovanja da podrži Vaše poslovne ideje. Potrudite se da predstavite svoje sposobnosti u odabranom društvu i na neki odgovarajući način.

RIBE Nema potrebe da se ponašate lakomisleno u poslovnim susretima, jer informacije i obećanja koja dobijate ne predstavljaju garanciju za dobitak. Ukoliko imate dobre ideje, provjerite njihov odjek u krugu saradnika.


26 SPORT

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

Dragan Milosavljević prolazi pored Suada Šehovića sinoć u Pioniru

DA LI STE ZNALI

ABA LIGA 12. KOLO

Da su Brazilci postigli najviše het-trikova u Ligi šampiona. To su uspjeli Romario, Rivaldo, Ronaldo, Adriano, Ronaldinjo, Kaka, Žadson, Grafite, Luiz Adriano i Nejmar.

Previše praznih minuta osudilo plave na poraz Budućnost Voli propustila priliku da slavi u Pioniru - Partizan slavio 72:65 Miloš Antić

B

ez ideje u napadu, sa previše praznih minuta u igri i mnogo loših rješenja u trenucima kada se lomi utakmica osudilo je Budućnost na novi poraz u regionalnom takmičenju - plavi su, po navici, poraženi u Pioniru od Partizana, u meču koji je mogao da se okrene i na drugu stranu. Izabranici Igora Jovovića imali su šansu da u Pioniru iskopaju dva boda protiv vidno istrošenog rivala, ali nije se dalo...

TIKET DANA MILAN ROMA TIP X VALJADOLID

KVOTA 3.30

SELTA TIP 1 VISLA

KVOTA 2.40

POGON Š. TIP 1 TRABZONSPOR

KVOTA 1.80

BURSASPOR TIP 1 MINHEN 1860 ST. PAULI TIP 1 BRASOV PANDURI TIP 2

KVOTA 2.00

KVOTA 2.20

KVOTA 2.30

“Pokušali smo da iskoristimo umor i emotivno pražnjenje Partizana nakon evroligaškog duela sa Fenerbahčeom, cijeli meč smo odigrali praktično u egalu, ali nijesmo uspjeli da iskontrolišemo dominaciju Partizana u skoku, što nas je odvelo u poraz. Da smo pogodili ba-

canja i otvorene šuteve, mogli smo Partizanu da zakomplikujemo život. Ostaje žal, ali idemo dalje”, rekao je nakon meča Jovović. Budućnost je napadački očajno otvorila meč, ali je u defanzivi bila na svom prepoznatljivom nivou, pa se Partizan nije “odlijepio” - pla-

Partizan Budućnost VOLI BEOGRAD - Dvorana: Pionir. Gledalaca: 5.500. Sudije: Radović (Hrvatska), Dožaj (Slovenija), Jeršan (Slovenija). Rezultat po četvrtinama: 16:12, 19:21, 19:22, 18:10. Slobodna bacanja: Partizan 8/14, Budućnost 17/23. Šut za dva: Partizan 29/49. Budućnost 15/28. Šut za tri: Partizan 2/13, Budućnost 6/20. Skokovi: Partizan 34, Budućnost 26. Asistencije: Partizan 16, Budućnost 13. Greške: Partizan 11, Budućnost

72 65

12. Blokade: Partizan 2, Budućnost -. Faulovi: Partizan 23, Budućnost 21. PARTIZAN: Aranitović, Lovernj 15, Dalo, Milutinov 5, Milosavljević 15, Bogdanović 6, Gagić 5, Musli 10, Šalić, Andrić, Kinzi 16, Bezbradica. BUDUĆNOST VOLI: Šehović 15, Mihailović 13, M. Popović, Subotić, Komatina, Mugoša, Novosel, Vitkovac, A.Popović 7, Akindele 13, Ivanović 3, Kolmen 9.

vi su bez koša iz igre bili punih pet minuta (samo bacanja Akindelea), sve dok Mihailović nije ukrao loptu Gagiću i zakucao za 6:4. Izabranici Igora Jovovića konstantno su jurili Partizan i do prve prednosti stigli u 12. minutu (18:19) nakon bacanja Amerikanca Vilijama Kolmena. Česta smjenjivanja u vođstvu, bez pravljenja razlike koja bi brinula protivničkog trenera obilježili su kompletan tok meča, dok se nije ušlo u koliko-toliko neizvjesnu završnicu. Umorne crno-bijele predvodio je Kinzi, pridruživali su mu se Milosavljević, Lovernj i Musli, dok je Budućnost, koju su držali budnom Šehović i Akindele, do savršenstva dovela odbranu na najboljem igraču ABA lige Bogdanu Bogdanoviću. Plavi su u posljednju dionicu ušli sa minimalnom prednošću (54:55), ali je Partizan na krilima Kinzija i Milosavljevića brzo preuzeo stvari u svoje ruke. Nošeni probuđenim navijačima koji su posebno uzeli na zub Akindelea, “crno-bijeli” su pojačali odbranu, uzeli dvije lopte u prenosu i serijom 13:5 stekli najveću prednost na meču (67:60 u 35. minutu). Budućnost je odgovorila trojkom Alekse Popovića, pokazala da će biti živa do kraja, ali su neiskorišćeni zicer Vitkovca (pri rezultatu 68:65), kao i promašena bacanja Akindelea, uz činjenicu da posljednja tri minuta nije postignut koš iz igre, poslali plave u novi poraz u regionalnom takmičenju. “Znali smo da će biti teško, jer je Budućnost kvalitetan tim, pažljivo

ABA LIGA Igokea - Cedevita Cibona - Široki Krka - Olimpija Zadar - Radnički Mega Vizura - Solnok MZT - Crvena zvezda Partizan - Budućnost VOLI

96:89 91:80 67:63 89:76 95:89 65:58 72:65

1. C. Zvezda 12 2. Partizan 12 3. Cibona 12 4. Cedevita 12 5. Igokea 12 6. Budućnost VOLI 12 7. Mega Vizura 12 8. MZT Skoplje 12 9. Krka 12 10. Zadar 12 11. Radnički 12 12. Solnok 12 13. Olimpija 12 14. Široki 12

3 3 4 4 4 5 6 7 7 7 8 8 9 9

9 9 8 8 8 7 6 5 5 5 4 4 3 3

21 21 20 20 20 19 18 17 17 17 16 16 15 15

Naredno kolo (21, 22. i 23. decembar): Solnok - Krka, Radnički MZT, Budućnost Voli - Mega Vizura, Olimpija - Zadar, Cedevita - Partizan, Široki - Igokea, Crvena zvezda - Cibona. selektiran godinama unazad. Osjetio im se nedostatak Aleksandra Ćapina. Hvala mojim igračima, koji su pokazali karakter i hrabrost, jer su igrali povrijeđeni i pod bolovima”, istakao je strateg crno-bijelih Duško Vujošević.


SPORT 27

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

SPEKTAKL U BARU

Ragbisti za istoriju i ukuse navijača Pred više stotina gledalaca, među kojima je bila i navijačka grupa Partizana - popularnih Grobara, u subotu su u Baru na pomoćnom terenu Madžarice odigrane tri ragbi utakmice - jedna zvanična i dvije revijalne. U odlučujućem meču za titu-

lu jesenjeg šampiona prvenstva Crne Gore, ragbisti „Arsenala“ iz Tivta savladali su podgoričku Budućnost sa 42:5, čime su izborili nastup u Jadranskoj ligi naredne godine. U prijateljskom meču juniorske reprezentacije Crne Gore i be-

NBA

SPORTSKI EKRAN 10:30 12:00 12:00 12:00 13:00 13:00 14:00 18:00 18:00 18:00 20:15 20:30 20:45 22:00 01:00

Bijatlon Liga šampiona, žrijeb Liga šampiona, žrijeb Bijatlon Liga Evrope, žrijeb Liga Evrope, žrijeb Nordijska kombinacija Turov - Lokomotiva, košarka Nordijska kombinacija Visla - Pogon, fudbal Minhen 1860 - St. Pauli, fudbal Pezaro - E. Armani, košarka Milan - Roma, fudbal Valjadolid - Selta, fudbal Toronto - Pitsburg, hokej

ogradskog “Partizana”, čiji je tim najbolji u Srbiji, a zanimljivo je da se takmiči u rumunskoj ligi (!), Beograđani su bili bolji - 33:5, dok su u drugom prijateljskom susretu između ženskih ekipe Arsenala i Budućnosti, Tivćanke bile bolje 5:0.

Eurosport Arenasport1 Eurosport Eurosport2 Arenasport1 Eurosport Eurosport SK1 Eurosport Eurosport2 Eurosport2 SK1 Arenasport4 SK3 Arenasport2

Ludi Portland, Lejkersi dobili sa Brajantom Davne 1996. godine otvoren je “Vels Fargo Centar” - dom Filadelfije iz kojeg su rivali nekada nosili cijeli plijen, a i pognute glave napuštali parket. Ipak, ono što je u noći između subote i nedje-

NE PROPUSTITE Žrijeb Lige šampiona (RTCG2, Eurosport 12:00 sati) Grupna faza najelitnijeg klupskog takmičenja je gotova. Sada kreće ono pravo - u Nionu je sve spremno za izvlačenje timova.

KAJAK

Slavenu Raspopoviću dva pehara Pehar za najboljeg kajakaša 2013. godine otišao je u ruke Slavena Raspopovića, koji je ujedno proglašen i najboljim kajakašem u kategoriji seniora, dok je najmlađi nagrađeni kajakaš Balša Vujošević, odlučio je Upravni odbor Kajakaškog kluba “Morača”. Zbog izuzetnog doprinosa klubu, posebnu zahvalnicu dobio je bivši ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović, koji je danas predsjednik Vazduhoplovnog saveza Crne Gore. “Atmosfera u vašem klubu je veoma pozitivna i sjajna. Volio bih da

Vazduhoplovni savez bar malo liči na vas”, kazao je kroz osmijeh Kalamperović i obećao da će nastaviti da daje svoj doprinos podgoričkim kajakašima. Osim njega, zahvalnice su dobili Milenko Vujošević, Gerasimos Hristatos - ataše za kulturu u Ambasadi Grčke, LTO Podgorica i Miro Perović, Goran Vujovic iz Monteputa i Sekretarijat za razvoj preduzetništva u glavnom gradu. Pored Raspopovića i Vujoševića, pehare su dobili Mia Bulatović, Vladimir Vlahović, Andrea

Perović, Pava Savićević, Danilo Orović i Ivana Bulatović. Diplome za uspjeh u kajakaštvu dobili su Đorđe Marković, Ksenija Mrđenović, Vanja Potpara, Sanja Marković, Bojana Dabović, Emir Radončić, Fatih Akyuz, Milena Boričić, Ammar al Kašić, Nikola Marković, Stevan Savović, Miloš Pavićević, Tijana Bojović i Milena Boričić. Juče je održana i prva izborna skupština KK “Morača”, na kojoj su izabrani članovi radnog predsjedništva. Mr.Ž.

lje napravio Portland pamtiće se dovijeka - “Blejzersi” su na gostovanju pobijedili “Filu” rezultatom 105:139 i postali prva ekipa koja je ubacila toliki broj poenau Pensilvaniji! Lider Zapadne konferenci-

je je igrao sjajno, pogodio 21 trojku, a najviše su se isticali Lamarkus Oldridž (20p,16 sk), Nikolas Batum (17p,9 as) i Demijan Lilard (16p). “Bila je to veoma zabavna utakmica”, zadovoljno je poručio trener pobjedničkog tima Teri Stots. A, konačno su proradili i Lejkersi, koji su ostvarili prvu pobjedu od povratka svoje prve zvijezde Kobija Brajanta. Upravo je popularna “crna mamba” vodila tim iz “grada anđela” do pobjede nad Šarlotom (88:85) postigavši 21 poen. Kada već pominjemo Los Anđeles, veliku pažnju je zaslužio i plejmejker Klipersa - fenomenalni Kris Pol je u trijumfu svog tima protiv Vašingtona (97:113) imao skor od 38 poena, 12 asistencija i čak 78 odsto uspješnih šuteva (11/14). SEMAFOR: Šarlot - Lejkersi 85:88, Vašington - Klipersi 97:113, Majami - Klivlend 114:107, Njujork - Atlanta 111:106, Čikago - Toronto 77:99, Filadelfija - Portland 105:139, Dalas - Milvoki 106:93, Juta - San Antonio 84:100. U.R.


28 SPORT

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

SERIJA A, 16. KOLO

Super ponedjeljak u srcu Lombardije Nefudbalski dan za fudbalsku poslasticu - večeras (20.45) se na “San Siru” igra klasik, Milan protiv Rome Nova klasik priča, novi super meč drma Apenine! Ponedjeljak veče nije vrijeme kada Italijani uživaju uz fudbal, ali ovog puta svi će biti ili na kultnom “San Siru” ili “zakucani” pored TV ekrana! Derbi 16. kola serije A igraju Milan i Roma. “Rosoneri” za korak bliže mjestu kojem pripadaju (gornjem dijelu tabele), “vučica” za nastavak šampionskih snova i potjeru za Juventusom.

zagrijava, da sve bude još “užarenije” pobrinuo se Totijev nasljednik u “vječnom gradu” Danijele De Rosi. “Da li se plašim Balotelijevog Milana? Ne! Ni ja niti bilo koji igrač Rome”, jasan je De Rosi. “Naravno i ovaj Milan ima sjajan tim, Baloteli je odličan igrač, ali ja sam igrao protiv onog velikog Milana, tima koji je harao Evropom, za koji su igrali Sedorf, Pirlo, Nesta i Maldini i nijesam se ni tada plašio.”

ra”, a sada je pravo vrijeme da velikan iz Lombardije krene sa velikim pobjedama... “Milanu je u krvi da uvijek napada pobjedu, tako da ćemo ići na tri boda i sada protiv Rome, ali i za vikend protiv Intera”, jasan je trener Milana Masimiljano Alegri. Milan - Roma, nakon paklenog vikenda vrijeme je za još jednu fudbalsku poslasticu.

● DE ROSI: NE PLAŠIM SE

● ALEGRI: DOBIĆEMO I

● SJAJNI TEVEZ I VIOLA,

Milan ne blista ove sezone, mnogo je bodova prosuto iza “rosone-

Hladna nedjelja na Apeninima donijela je nekoliko sjajnih utakmica, pamtiće se super pobjede Fiorentine (protiv Bolonje 3:0) i lidera Juventusa (Sasuolo 4:0), het-trik Karlosa Teveza za “staru damu”, ali i lijep jubilej jednog od kultnih timova Italije. Fudbalski klub Parma juče je proslavio 100. rođendan (dan prije zvaničnog datuma osnivanja) na Tardiniju protiv Kaljarija (0:0). I dok su u Emilija-Romanji slavili, u Toskani je Fiorentina upisala super važan trijumf koji je ostavlja u trci za Ligu šampiona. “Veoma važna pobjeda, cijeli tim je bio fantastičan, zajedno smo napadali i zajedno se branili. Bolonja je već arhivirana, okrećemo se Sasuolu i idemo na još jednu pobjedu”, rekao je nakon meča Stefan Savić, naš majstor iz Fiorentine. SEMAFOR: Kjevo - Sampdorija 0:1 (Eder 16.), Fiorentina - Bolonja 3:0 (Iličić 13, Valero 29, Rosi 64.), Đenova - Atalanta 1:1 (Bertolaći 72. - De Luka 90.), Lacio - Livorno 2:0 (Klose 19, 26.), Parma - Kaljari 0:0, Udineze - Torino 0:2 (Farnerud 48, Imobile 75.), Juventus - Sasuolo 4:0 (Tevez 15, 45, 68, Peluzo 28.), Napoli - Inter (sinoć). Večeras: Milan - Roma (20.45). K.B.

BALOTELIJEVOG MILANA

I dok se atmosfera pred novi rat prijestonice i Lombardije sve više

ROMU I MILAN

LIGUE 1 18. KOLO

Šou Baše i Kalua “Mastifi” su ostali na vrhu u trci sa premoćnim PSŽ-om i Monakom - Lil je na svom terenu uspio da savlada nezgodnu Bastiju (2:1) i tako nabilduje samopouzdanje pred sljedeći vikend i derbi protiv prvoplasiranih Parižana. A, u meču sa gostima sa Korzike najbolji pojedinci su bili dvostruki strijelac Salomon Kalu i štoper naše reprezentacije Marko Baša. Crnogorski defanzivac je kod

drugog gola Lila povukao loptu sa svoje polovine, nanizao 4-5 igrača i servirao loptu golgeteru iz Obale Slonovače koji je sinoć bio neumoljiv. Prvoplasirani PSŽ ima 43 boda, slijedi Monako sa dva poena manje, a onda dobri Lil, koji ima 39 bodova. SEMAFOR: Bordo - Valensijen 2:1 (Žusi (pen.) 58, MaurisBelaj 73 - T. Dumbija 55.), Lil Bastija 2:1 (Kalu 17, 22 - Ženeset 3.). U.R.

SKI SKOKOVI

Kamil Štoh pretelio jug Njemačke Majstor iz Zakopana letio je juče jugom Njemačke i skokovima od 142,5 i 138,5 metara (za koje je dobio 300,7 bodova) stigao do svoje osme pobjede u Svjetskom kupu skijaških skokova. On je Poljak Kamil Štoh, a do velikog trijumfa u TitisNojštatu došao je ispred legendi ovog sporta - Simona Amana na drugom i Norijakija Kasajia na trećem mjestu. Trenutni lider Svjetskog kupa Gregor Šlirencauer morao se zadovoljiti osmom pozicijom. Inače, jučerašnji dan obilježio je težak pad u prvoj seriji Austrijanca Tomasa Morgenšterna. Nakon šest održanih takmičenja vodeći u generalnom plasmanu Svjetskog kupa je Gregor Šli-

rencauer sa 298 bodova, drugi je Zeverin Frojnd (256), dok bod manje ima trećeplasirani Taku Takeuči iz Japana. K.B.

100 GODINA PARME

ALPSKO SKIJANJE

Veteran iz Tirola princ Savoje Kultno mjesto za skijanje, francuski Val d’Izer, juče je bio domaćin drugog slaloma sezone, a nakon dvije nezaboravne trke slavio je austrijski veteran, 34-godišnji Mario Mat. Drugo mjesto u bajkovitoj Savoji, sa zaostatkom od 53 stotinke, zauzeo je Šveđanin Matijas Hargin, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našao Patrik Taler iz Italije. Šok dana takođe stiže iz austrijskog tabora - aktuelni šampion Marsel Hiršer, samo dan nakon trijumfa u veleslalomu, nije uspio ni da “namiriše” finale slaloma. “Konačno mogu da se malo radujem, mnogo je prošlo od moje posljednje pobjede u Svjetskom kupu (mart 2011)”, rekao je Mat nakon trke. “Istina je da sam uvijek blizu, ali nijesam upisao mnogo pobjeda. Zato sam danas nevjerovatno srećan”. U generalnom plasmanu trenuto vodi legendarni Norvežanin Aksel Lund Svindal sa 360 bodova, ispred Hiršera (335), dok je u poretku slaloma prvi Mat (180), a prate ga Hargin (125) i Hiršer (100). K.B.

Tesa Vorli perfektna u Sankt Moricu Sankt Moric, zimski Monte Karlo, mjesto gdje se okuplju svjetski “džetset” još jednom se poklonio šarmu Francuskinje Tese Vorli. Djevojka koja je u ovom čuvenom švajcarskom skijalištu trijumfovala i 2010. godine, ju-

če je ponovo pokazala klasu pobjedom u veleslalomu. Šveđanka Džesika Lindel-Vikarbi imala je drugo vrijeme, sa 37 stotinki zaostatka, dok je Tina Maze iz Slovenije na trećem mjestu bi-

la osam desetinki iza jučerašnje pobjednice. Švajcarkinja Lara Gut trenutno je vodeća u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 482 boda, ispred čuvene Njemice Marije Hefl-Riš (461).


SPORT 29

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

PREMIJER LIGA, 16. KOLO

Hajduk se izvukao, dinamo jesenji prvak Derbi posljednjeg 20. kola prvog dijela hrvatskog šampionata između Hajduka i Rijeke završio se neriješenim ishodom (2:2). Bitku za Dalmaciju sjajno je otvorila Rijeka preko Leona Benka i Andreja Kramarića, ali su srčani “bili” uspjeli u posljednjih 15 minuta, uz dva penala, da osvoje bod zahvaljujući preciznim Filipu Bradariću, odnosno Mariju Maloči. Remi Dalmatinaca iskoristio je zagrebački Dinamo - “modri” su sa svog “Maksimira” rutinski ispratili Zadar (3:1), čime su se, uz meč manje, odvojili od Hajduka na pet bodova razlike i postali jesenji prvaci. “Zadovoljni smo polusezonom, iako smo tek pred kraj uspostavili kontrolu nad prvenstvom. To nam je stvarno izuzetno bitno prije odmora”, naglašava trener Dinama Zoran Mamić, za čiji su tim golove postigli dvostruki strijelac Duje Čop (od 64. minuta ga je zamijenio Fatos Bećiraj) i El Sudani. A.P.

eredivizija: šou pSV-a Jedna od najgorih sezona u istoriji kluba, još poslije eliminacije iz Lige Evrope, na čas je zaboravljena - PSV Ajndhoven je demolirao Utreht (5:1) u gostima, a naročito su briljirali dvostruki strijelci Adam Maher i Memfis Depaj, čiji tim drži tek 9. mjesto u prvenstvu. Na drugoj strani, aktuelni šampion Ajaks je golom Devija Klasena u sudijskoj nadoknadi slomio Kambur (2:1) i ostao na -2 od vodećeg Vitesea. Tim sa Rajne je savladao Bredu (3:2) i ostao na čelu lige, dok je Fejnord golom Gracijana Pelea srušio Groningen. A.P.

Totenhem Suarez 15:17, Totenhem Liverpul 0:5 DA LI STE ZNALI?

Da je Džon Flanagan (20), momak rođen u Liverpulu i igrač koji je od malih nogu dio istoimenog kluba iz “grada Bitlsa”, juče postigao prvi gol u karijeri u dresu najdražeg kluba

Crveno razbijanje - monstruozni Liverpul razmontirao Totenhem u gostima (0:5), Luis Suarez stigao do 17. gola (na 11. meču) u sezoni Kosta Bošković

M

ogu da ga optužuju da je “ljudožder”, problematičan momak, njegov Liverpul da godinama nije u velikim pričama, ali niko ne može da im oduzme - ni njemu, ni redsima - šmek pobjednika, velikana... Luis Suarez se ne zaustavlja, a kada je tako, i Liverpul “melje”! El Pistolero nova dva pogotka, “redsi” ukupno pet - Totehnem je posramljen u svojoj kući, “sparsi” su razbijeni sa 5:0. Kakvu sezonu ima Suarez najbolje govori podatak da je sam postigao više golova od kompletnog Totenhema (17:15) i sve to nakon što je prvih pet kola Premijer lige propustio zbog kazne FA Engleske.

i moje je da dajem golove, ali danas je najvažnija bila partija cijele ekipe, svi smo igrali dobro i ovo je dobro za samopouzdanje”, istakao je urugvajski mađioničar nakon meča. “Traka oko ruke? Zna se, kapiten je samo jedan, a to je Stiven Džerard. Dobra igra je važnija od toga ko je nosio traku.”

Paulinjo zbog karate udarca nad Suarezom. “Mislim da je isključenje pomalo nepravedno, žuti karton je bio odgovarajuća kazna. Bio je to prelomni momenat utakmice”, rekao je Viljaš Boaš.

● da li je odzVonilo

Nešto prije vatrometa na “Vajt Hart Lejnu” na Ostrvu se igrao i jedan od klasika engleskog fudbala između Aston Vile i Mančester junajteda. Meč na “Vila parku” donio je i konačno prave “đavole”, koji su na krilima Denija Velbeka (dva gola) i Toma Kleverlija, uz sjajnu igru Adnana Januzaja, protutnjali Birmingemom (0:3). SEMAFOR: Aston Vila - Man. junajted 0:3 (Velbek 15, 18, Kleverli 52.), Norič - Svonsi 1:1 (Huper 45. Dajer 12.), Totenhem - Liverpul 0:5 (Suarez 18, 84, Henderson 40, Flenagan 75, Sterling 85.).

Viljaš boašu?

Super sezonu svog majstora prate i svi igrači Liverpula, pa se na rijeci Mersi poslije mnogo vremena, u trenutku kada je to malo ko očekivao, sanjaju šampionski snovi. Vrijeme prolazi, a “redsi” su na samo dva boda od vrha (od Arsenala), “redsi” uz Mančester siti prezentuju najefikasniji fudbal na Ostrvu. Osim Luisa Suareza, juče su mrežu tresli i Džordan Henderson, Džon Flanagan i Rahim Sterling.

● Kapiten Suarez: Važna je Samo pobjeda

Naravno, Suarez je ponovo bio centralna figura meča, kako zbog dva gola i dvije asistencije za gol, tako i zbog činjenice da je prvi put u karijeri (zbog odsustva Džerarda i Agera) nosio kapitensku traku Liverpula. “Dajem sve od sebe, napadač sam

Totenhem je ponovo dotakao dno, nakon šestice od Mančester sitija, ugledom “sparsa” poigrao se i Liverpul. Menadžer Andre Viljaš Boaš dobio je sjajne igrače, sanjala se Liga šampiona, potajno i titula, a od svega portugalski stručnjak je, nakon pomenutih blamaža i očajne igre, najbliži da “popije” otkaz od gazda sa “Vajt Hart Lejna”. Ipak, poslije meča žalio se na sudije i potpuno opravdani crveni karton koji je (kod 0:2) zaradio

● junajted Konačno praVi

BUNDESLIGA (16. KOLO)

PRIMERA (16. KOLO)

Apotekareº zaboljela glava Eksplozija baskijske ªAjntraht iz Frankfurta šokirao Bajer Leverkuzen (1:0) na “Baj Areni” petarde pod Betisom Šalke riješio Frajburg (2:0) Sosijedad razmontirao Betis (5:1) - Sevilja i Bilbao režirali remi (1:1) San Sebastijan je prisustvovao fešti, a Baskija se poklonila Real Sosijedadu koji je razmontirao “fenjeraša” Betis (5:1)! Na pogon Imanola Agirečea i Antoina Grizmana “plavo-bijeli” su “petardom” ispratili Andalužane, koji polako ali sigurno tonu prema nižem rangu takmičenja. “Ovo je bila jedna fantastična partija sa naše strane. Zna se da smo kod kuće sjajni, a to smo dokazali ovom pobjedom, kojom nastavljamo pohod prema četvrtom mjestu”, ističe trener Sosijedada Jagoba Arasate. Mini derbi nedjeljnog programa remijem (1:1) su okončali Sevilja i Atletik Bilbao. Alberto Moreno je u uvodu utakmice doveo svoj tim u vođstvo, ali je konačnu riječ rekao samo tri minuta kasnije Mar-

kel Susaeta, postavivši konačan rezultat. SEMAFOR: Almerija - Espanjol 0:0, Real Sosijedad - Real Betis 5:1 (Agireče 6’, 68’, Ansotegi 55’, Grizman 62’, Prijeto 85’ - Molina 19’), Sevilja - Atletik Bilbao 1:1 (Moreno 4’ - Susaeta 7’). A.P.

Dva njemačka velikana i učesnika osmine finala Lige šampiona Bajer Leverkuzen i Šalke zatvorili su 16. kolo Bundeslige. I dok su “rudari” savladali u Gelzenkirhenu tim Frajburga (2:0), Bajer Leverkuzen je doživio “hladan tuš” u svom dvorištu. Ajntraht iz Frakfurta je, golom Marka Rusa u 61. minutu izazvao glavobolju popularnim “apotekarima”. “Naravno da smo razočarani. U prvom poluvremenu smo igrali jako loše, dok smo se u drugom poboljšali, stvarali šanse ... Ali, primili smo gol, koji nas je presjekao i nijesmo mogli da izbjegnemo poraz”, konstatuje trener Leverkuzena Sami Hipija, čiji tim sada kaska za vodećim Bajern Minhenom sedam bodova. A, na drugoj Šalke je savladao Frajburg, koji je praktično sam sebe pobijedio. Prvo je Nikolas Hofler postigao autogol u 44. minutu, dok je tačku na i stavio Džeferson Farfan, ali iz penala koji su skrivi-

Trenutak kada je Marko Rus matirao Leverkuzen li gosti. “Srećom, pobijedili smo. Ali, nije to bila uopšte dobra igra. Međutim,

imali smo sreće i sada sa tri boda u džepu idemo dalje”, zaključuje strateg Šalkea Jens Keler. A.P.


30 SPORT

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

ŽRIJEB LIGE ŠAMPIONA

Svi se boje ª građanaº Ples kuglica u Nionu (12.00, RTCG) režiraće parove osmine finala Lige šampiona - Siti nepoželjan iz drugog šešira, dok je Junajted među poželjnijim nosiocima

najboljih klubova Evrope čekaju danas žrijeb za osminu finala Lige šampiona i to na 16. decembar.

Trener Sitija: Manuel Pelegrini Kao i svakog decembra, zapad Švajcarske postaje epicentar elitnog loptanja. Naravno, u pitanju je žrijeb osmine finala Lige šampiona, koji će se danas (12.00) održati u Nionu, sjedištu evropske kuće fudbala (UEFA). Ko sa kim, ko na koga - pitaju se fudbalski fanatici širom planete pred tradicionalni ples kuglica, čiji će vrtlog spojiti nespojivo, odnosno upariti najboljih 16 ekipa najjačeg klupskog takmičenja. Generalni sekretari UEFA-e Đani Infantino i Dejvid Tejlor vodiće, kao i uvijek, program izvlačenja, uz slavne goste i njihovo asistiranje prilikom tog zlokobnog žrijeba. Prvoplasirani timovi u prvom šeširu Mančester junajted, Real Madrid, PSŽ, Bajern Minhen, Čelsi, Borusija Dortmund, Atletiko Madrid i Barselona čekaju protivnike iz drugog šešira - Bajer Leverkuzen, Galatasaraj, Olimpijakos, Mančester siti, Šalke, Arsenal, Zenit i Milan. Međutim, najopasniji rival po nosioce biće “građani” i “tobdžije”, koji neće moći da se sastanu u osmini finala sa Englezima (Junajtedom i Čelsijem), kao ni sa timovima sa kojima su bili u grupi, kao i svi ostali. A, toga je svjestan i trener Reala Karlo Anćeloti, koji ima samo jednu želju. “Mislim da je Mančester siti najopasnija ekipa od svih koje će završiti kao drugoplasirane u grupama i samo želim da izbjegnemo tog rivala sada”, priznaje Karleto, koji sa pravom strahuje od ekipe Stevana Jovetića, jedinog crnogorskog fudbalera u ovoj fazi takmičenja. Žoze Murinjo želi da Čelsi izvuče Galatasaraj i “njegovog” Didijea Drogbu, a golman Milana Kristijan Abijati priželjkuje Atletiko Madrid, dok većina drugoplasiranih ne bi imala ništa protiv da se sastane sa Mančester junajtedom. U prvim mečevima osmine finala (18. i 19. februara, odnosno 25. i 26. februara), pobjednici grupa će biti gosti, a revanš utakmice su 11. i 12. marta, odnosno 18. i 19. marta.

PRVI ŠEŠIR ● MANČESTER JUNAJTED Aktuelni šampion Engleske mogao bi da igra protiv Galatasara-

16

ja, Olimpijakosa, Šalkea, Zenita ili Milana. Vodeći strijelci Junajteda ove sezone u LŠ su Vejn Runi i Antonio Valensija sa po dva gola. “Crveni đavoli” su slavili u grupi A, ostvarivši četiri pobjede i dva remija, a završili su ispred Bajer Leverkuzena, Šahtjora i Real Sosijedada.

● REAL MADRID Devetostruki prvak Evrope može da izvuče Bajer Leverkuzen, Mančester siti, Šalke, Arsenal, Zenit ili Milan. Najbolji strijelac tima i cijele dosadašnje LŠ jeste Kristijano Ronaldo sa devet golova. “Merengesi” su pokorili grupu B, uz pet trijumfa i jednim remijem, ostavivši iza sebe Galatasaraj, Juventus i Kopenhagen.

● BORUSIJA DORTMUND Vicešampion Evrope bi mogao da se sudari sa Galatasarajem, Olimpijakosom, Mančester sitijem, Zenitom ili Milanom. Vodeći strijelac ekipe je Robert Levandovski sa četiri gola. “Milioneri” su na kraju završili kao prvi u paklu grupe F (četiri trijumfa i dva poraza) ispred Arsenala, Napolija i Marseja.

● ATLETIKO MADRID Nezaustavljivi Španci će igrati protiv Bajer Leverkuzena, Galatasaraja, Olimpijakosa, Mančester sitija, Šalkea, Arsenala ili Mi-

Klub sa “Baj Arene” može da igra sa Real Madridom, Pari Sen Žermenom, Česijem, Atletiko Madridom ili Barselonom. Najbolji strijelac je Simon Rolfs sa tri gola. “Apotekari” su završili na drugom mjesto grupe A (tri pobjede, jedan remi i dva poraza) iza Mančester junajteda, a ispred Šahtjora i Real Sosijedada.

● OLIMPIJAKOS

● BAJERN MINHEN

Bajer Leverkuzen, Galatasaraj, Olimpijakos, Zenit ili Milan - to su mogući rivali sastava sa “Stemford Bridža”. Po dva gola za Čelsi u eliti postigli su Demba Ba, Samuel Eto, Ramirez i Fernando Tores. “Plavci” su osvojili grupu E (četiri pobjede i dva poraza), ispred Šalkea, Bazela i Steaue Bukurešt.

● BAJER LEVERKUZEN

Jedini predstavnik Turske može da izvuče Mančester junajted, Pari Sen Žermen, Bajern Minhen, Čelsi, Borusiju Dortmund, Atletiko Madrid ili Barselonu. Najviše golova dao je Umut Bulut (3). “Lavovi” su prigrabili drugu poziciju grupe B (dvije pobjede, jedan remi i tri poraza), iza Real Madrida, odnosno ispred Juventusa i Kopenhagena.

Vladar Francuske i njen jedini predstavnik za potencijalne protivnike ima Bajer Leverkuzen, Galatasaraj, Mančester siti, Šalke, Arsenal, Zenit ili Milan. Prvi strijelac ekipe je Zlatan Ibrahimović sa osam golova. “Sveci” su osvojili prvo grupe C, sa četiri pobjede, jednim remijem i jednim porazom, ispred Olimpijakosa Benfike i Anderlehta.

● ČELSI

DRUGI ŠEŠIR

● GALATASARAJ

● PARI SEN ŽERMEN

Trenutni gazda Evrope i Njemačke može da izvuče Galatasaraj, Olimpijakos, Arsenal, Zenit ili Milan. Nekoliko igrača postiglo je po tri gola u grupnoj fazi (Mario Gece, Tomas Miler, Frenk Riberi i Arjen Roben). Bavarci su potvrdi primat u grupi D, uz pet pobjeda i poraz, u odnosu na Mančester siti, Viktoriju Plzen i CSKA Moskvu.

pno 0:7). Barselona je četiri puta bila prvak Evrope (1992, 2006, 2009. i 2011.).

lana. Golgeter ekipe je Dijego Kosta sa četiri gola u LŠ. “Kolčonerosi” su se prošetali grupom G (pet pobjeda i jedan remi), pored Zenita, Porta i bečke Austrije.

● BARSELONA Aktuelni šampion Španije može izvući Bajer Leverkuzen, Galatasaraj, Olimpijakos, Mančester siti, Šalke, Arsenal ili Zenit. Najbolji strijelac ekipe je Lionel Mesi sa šest golova. Prošle sezone Barsa je ispala u polufinalu od Bajerna (ubjedljivo, uku-

Ponos Grčke čeka Mančester junajted, Pari Sen Žermen, Bajern Minhen, Čelsi, Borusiju Dortmund, Atletiko Madrid ili Barselonu. Sjajni Konstantinos Mitroglu je prvi strijelac tima sa tri gola. “Crveno-bijeli” su završili u grupi C iza PSŽ-a sa tri trijumfa, jednim remijem i dva poraza, a ostavili su iza sebe Benfiku i Anderleht.

● MANČESTER SITI Najnepoželjniji tim iz drugog šešira mogao bi da se sastane sa Real Madridom, Pari Sen Žermenom, Borusijom Dortmund, Atletiko Madridom ili Barselonom. Vodeći golgeter ekipe je Serhio Agero sa šest golova. “Građani” su u grupi D završili iza Bajerna (lošiji međusobni duel) sa pet pobjeda i porazom, a iza njih su završili Viktorija Plzen i CSKA Moskva.

● ŠALKE

Drugi njemački predstavnik iz drugog šešira mogao bi da se sretne sa Mančester junajtedom, Real Madridom, Pari Sen Žermenom, Atletiko Madridom ili Barselonom. Supertalentovani Julijan Draksler je dao najviše golova (3). “Rudari iz Gelzenkirhena” su zauzeli drugo mjesto u grupi E, iza Čelsija, a ispred Bazela i Steaue, sa tri pobjede, jednim remijem i dva poraza.

● ARSENAL Lider Premijer lige može da izvuče Real Madrid, Pari Sen Žermen, Bajern Minhen, Atletiko Madrid ili Barselonu. Po dva gola su postigli Olivije Žiru, Aron Ramzi i Džek Vilšir. “Tobdžije” su iz grotla grupe F izašli kao drugi (četiri pobjede i dva remija), iza Borusije Dortmund, a ispred Napolija i Marseja.

● ZENIT Jedini ruski tim u osmini finala čekaće nekog od sljedećih protivnika - Mančester junajted, Real Madrid, Pari Sen Žermen, Bajern Minhen, Čelsi, Borusija Dortmund ili Barselona. Brazilac Hulk i Aleksandar Keržakov su po dva puta tresli mreže rivala. “Nebeskoplavi” su stigli do druge pozicije u grupi G (iza Atletiko Madrida) sa samo jednom pobjedom, tri remija i dva poraza. Ipak, i to je bilo bolje od Porta i bečke Austrije.

● MILAN Italijanski ponos u Evropi i sedmostruki šampion Starog kontinenta igraće sa Mančester junajtedom, Real Madridom, Pari Sen Žermenom, Bajern Minhenom, Čelsijem, Borusijom Dortmund ili Atletiko Madridom. Najbolji strijelac je Mario Baloteli sa dva gola. “Rossoneri” su u grupi H završili iza Barselone, a ispred Ajaksa i Seltika, uz učinak od dvije pobjede, tri remija i jednog poraza. Aleksandar Popović


SPORT 31

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

DN PREDSTAVLJAJU IVAN JANJUŠEVIĆ SUTJESKA NAJBOLJI GOLMAN CFL

Cilj nam je da budemo šampioni

Lična karta Ime i prezime: Ivan Janjušević Godina rođenja: 11. jul 1987. godine Pozicija: Golman Visina: 194 cm Karijera: Sutjeska (20042007), Mogren (20072011), Vašaš (2011), Sutjeska (2012) Reprezentacija: Jedan meč (Crna Gora - Kazahstan)

8

IZ DRUGOG UGLA - sa odličnim čuvarom mreže jesenjeg prvaka našeg šampionata o prvom mjestu, snovima o tituli, najboljim golmanima u Crnoj Gori i svijetu

Najbolji golman po tvom ukusu u crnogorskom šampionatu? “Čuvar mreže Grblja - Mileta RaNa toliko utakmica se u dulović. On je odličan.” jednom trenutku nije tresla Trenutno, najbolji golman na mreža Ivana Janjuševića. svijetu? To je bilo u periodu od 22. septembra do 9. novembra. “Bez premca Đanluiđi Bufon.” Čuvar mreže Sutjeske tada Sportisti imaju rituale pred nije primio golove protiv Zete, takmičenja ili utakmice. Da li ti radiš nešto posebno? Lovćena, Čelika, Mladosti, Mogrena, Mornara, Petrovca “Ne, nikada ništa. Sasvim normalno se spremam za utakmii Dečića. cu, najbitnije mi je da sam zdrav. Maksimalno se koncentrišem.” Protiv kojeg napadača najmanje voliš da igraš, odnosno, ko ti je najbolji napadač u Crnoj Gori? “Uz našeg Srđana Radonjića, najnezgodniji je Stefan Mugoša. Kvalitetan je igrač i veoma nezgodan.” Reprezentacija? Bio su u mladoj, a što se tiče seniorskog tima jednom si stao među stative. Nadaš li se da ćeš nekada biti prvi golman? “Poziv je san svakog igrača. Nekada sam tu, nekada nijesam. Uglavnom, svaki put mi je drago i ponosan sam kada me selektor pozove za nacionalni tim. Za sada, imamo dva veoma dobra golmana Mladena Božovića i Vukašina Poleksića, a na meni je da dobro treniram. Nadam se da ću dobiti šansu.”

Uroš Radulović

T

vrdo, zrelo i istorijski Sutjeska je postala prva ekipa u našem loptanju koja je uspjela da odbrani makar titulu jesenjeg dijela šampionata. Trener Nikšićana Dragan Radojičić je opet odradio dobar posao, a produžena ruka na terenu je bio kapiten i golman “plavo-bijelih” Ivan Janjušević. Sa samo sedam primljenih golova, popularni Janjo je zaslužio titulu najboljeg golmana jeseni i tako ko zna koji put dokazao svoj nesporni kvalitet.

Ivane, dobra jesen kako za tebe tako i za cijeli klub. Poslije 17 kola imate 34 boda - držite lidersku poziciju, sa dva boda prednosti u odnosu na Čelik. Da li si se nadao ovakvoj polusezoni? “Iskreno, očekivao sam da budemo prvi. Jači smo nego prošle sezone i mnogo zreliji, što se dalo primijetiti na nekim utakmicama. Takođe, dobili smo veliko pojačanje u vidu Srđana Radonjića - on je sjajan igrač, a i veoma je važan čovjek u svlačionici.” Još je rano pričati o šampionskom lovoru, ima dosta da se igra. Ali, šta misliš - možete li ti i saigrači da ispišete istoriju i postanete prvi klub u Crnoj Gori koji je odbranio titulu? “Tek smo odigrali prvo poluvrijeme. Sve zavisi šta će se dešavati u ovoj pauzi. Potrebno je da se dobro spremimo, a vidjećemo i šta će uprava napraviti - možda bude odlazaka, možda bude još pojačanja. Sve u svemu, cilj nam je da budemo šampioni.”

A, sada malo da se okrenemo tvojim uspjesima. Sutjeska je za sada primila devet golova, a ti si sedam puta vadio loptu iz mreže, što te čini po statistici najboljim čuvarom mreže. Kako to komentarišeš? “Igrali smo tvrdo. Odbrana je odradila veoma dobar posao. Ispred sebe imam iskusnog Dejana Ognjanovića - on i ja komandujemo defanzivom. Takođe, tu je mladi Igor Ćuković, koji sve sluša, i odlični bekovi Srđan Bečelić i Nikola Stijepović, kao i još jedan štoper Nenad Đurović. Imamo najbolje štopere, a samim tim možda i najbolju odbranu. Do sada sam veoma dobro radio sa trenerom Srđanom Kljajevićem, što se i pokazalo na terenu.”

Za 60 sekundi

Ve oma si poznat našoj javnosti. Imao si brilijatnih partija, a što se tiče godina za golmana, još si mlad. Da li ćeš po drugi put napustiti Crnu Goru? “Ne znam. Ponuda ima, ali odlučio sam da sve to prepustim klubu. Neka oni odluče kako i šta.” Gledajući utakmice, kako na televiziji tako i uživo, sigurno je da su golmani posebni u fudbalu. Zašto je to tako? “Pozicija čuvara mreže je najodgovornija u timu. Fudbaler kada promaši nekoliko šansi, uvijek ima priliku da se ispravi postigne gol i onda svi to pamte. Kod golmana je totalno drugačije - mnogo je veći pritisak. Kod nas se više pamti neuspjeh nego uspjeh.”

MOGUĆI TRANSFER SNOVA

Janković na meti Verdera Bundesligaš veoma zainteresovan - tim iz Bremena će možda dovesti vezistu Grblja i našeg mladog reprezentativca Branislava Jankovića

Bundesliga bi bila sjajna: Branislav Janković u duelu sa fudbalerom Dortmunda Jonasom Hofmanom

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Iz Crne Gore se može “uplivati” u Evropu i to, kako bi se reklo, napraviti sjajan posao i otići u veoma dobar klub. Dokazali su to do sada transferi Petra Grbića u Olimpijakos, Marka Bakića u Torino, Luke Đrođevića u Zenit, Ermina Alića u Viljareal. A na pragu je novo prijatno iznenađenje, prelazak Branislava Jankovića iz Grblja u Verder Bremen! Član “trikolora” je u crno-

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

gorskom šampionatu sigurno jedan od boljih vezista, a njegov kvalitet je isplivao na mečevima mlade reprezentacije, pogotovo u duelu sa Njemačkom (1:1), kada je 21-godišnji fudbaler vodio totalno ravnopravnu bitku sa igračima Bundeslige, takmičenja koje bi moglo da mu bude nova kuća. Prema saznanjima našeg lista, šanse za realizaciju su

velike, jer je Verder direktno stupio u kontakt sa klubom iz Radanovića, koji će sigurno izaći u susret Jankoviću, a samim tim zaraditi i novac od transfera. Takođe, pominje se i druga solucija kako bi vezista Grblja mogao biti prodat agenciji iz Švajcarske koja bi radila na transferu u Verder. Kako god, pred Jankovićem je vrlo interesantan zimski prelazni rok u kojem bi mogao prijatno da iznenadi cijelu crnogorsku javnost. Svojim veoma dobrim partijama je zaslužio da osjeti ukus Bundeslige. U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)


SVJETSKO PRVENSTVO ZA RUKOMETAŠICE (SRBIJA, 6-22. DECEMBAR)

Ukleta osmina finala

U Brazilu prije dvije godine nas je eliminisala Španija, sada je kobna bila Danska Crna Gora u meču bez prava na grešku poražena od Dankinja 22:21

Iz Beograda Miloš Pavićević

Š

ampionke Evrope i vicešampionke sa Olimpijskih igara – rukometašice Crne Gorre mnogo ranije nego što se očekivalo se vraćaju kući sa Svjetskog prvenstva u Srbiji. Na istom mjestu gdje su protekle godine u ovo vrijeme proslavile zlato naše „lavice“ su kapitulirale sinoć u osmini finala protiv Danske (22:21) i tako iznenadile čitav rukometni svijet.

Izabranice Dragana Adžića su ovog puta za rivala imale ekipu Danske sa motivom do neba, koja je odigrala najbolji meč u posljednjih nekoliko godina. Na drugoj strani „crvene“ i nijesu imale baš najbolje veče, naši golmani su odbranili svega šest lopti što je za ovaj nivo takmičenja zaista malo, dok je bilo dosta mučenja i u napadu. Međutim i pored činjenice da

Izjave Katarina Bulatović: Mislim da smo počele utakmicu nešto lošije, primile smo četiri gola u malo slabijem vraćanju i zakazala na je odbrana. Takođe ni u napada nije bilo sjajno čitavo prvenstvo, ali smo nekako večeras bili spori i nijesmo pomogli golmanima. Mislim da treba da nam bude žao, ali smo ipak dale svoj maksimum, u ovom trenutku je Danska bila bolja. Milena Knežević: Teško je pričati nakon ovog poraza. Definitivno nijesmo zaslužile pobjedu. Igrale smo, borile smo se, ali to nije bilo dovoljno za prolaz. Ostaje žal, jer ponovo nijesmo uspjele da prođemo dalje od osmine finala na Svjetskom prvenstvu.

se ponos nacije – naša ženska rukometna reprezentacija ovog puta neće boriti za medalju u Srbiji, te da je postignuti rezultat realno neuspjeh, ne treba stavljati ove djevojke na stub srama. Utakmicu za sve ukuse su mnogo bolje otvorile naše dame – Milena Knežević i Anđela Bulatović su najavile lijepo veče u „Kombank Areni“, već u 5.minutu preko Katarine Bulatović Crna Gora dolazi do plus dva (3:1), da bi se Dankinje preko Jorgensen i Burgard vratile u igru (3:3). Od tog trenutka se igrao gol za gol, odbrane su dominirale, a Crna Gora je u vođstvu bila sve do 22.minuta kada Holmsgard pogađa za prvo vođstvo sastava koji vodi Jan Pitlik (9:8). Rada i Kaća u naredna dva napada vraćaju prednost „lavica-

Semafor Njemačka – Angola 29:21 Francuska – Japan 27:19 Poljska – Rumunija 31:29 Crna Gora – Danska 21:22

Večeras 17:30 18:00 20:15 20:45

- Mađarska - Španija - Brazil - Holandija - Norveška - Češka - Južna Koreja - Srbija

ma“ (10:9), a kapiten Marija Jovanović u poslednjoj sekundi prvog dijela pogađa mrežu odlične Greve za 12:11. Selektor Adžić je u nastavku napravio rokadu – umjesto povrijeđene Petrović u igru ulazi Jovanka Radičević, na gol staje Marina Vukčević. Katarina dovodi ponovo „crvene“ do plus dva (13:11), ali se ta prednost brzo istopila, Norgard pogađa za novo vođstvo Danske u 40.minutu, a Adžić reaguje i na gol vraća Sonju Barjaktarović. Samo dva minuta kasnije Dankinje dolaze do 18:16, a Biljana Pavićević i odlična Jovanka Radičević (koja krade dvije lopte) vraćaju „lavice“ u život (18:18), iako je Adžić već imao zeleni karton u ruci (tajm aut). Norgard i Burgard ponovo plešu po terenu i u 53. minutu priređuju hladan tuš našim navijačima za 20:18, ali se šampionke

Crna Gora – Danska 21:22 (12:11) Beograd – Dvorana „Kombank Arena“. Gledalaca: oko 1.000. Sudije: Garsija i Marin Ljorente (oba iz Španije). Sedmerci: Crna Gora 3(3), Danska 2(2). Isključenja: Crna Gora 6, Danska 8 minuta. Crna Gora: Barjaktarović (5odbrana), M.Vukčević (1 odbra na), Milenković, Petrović 2, Pavićević1, Radičević 2, Đokić 1, Despotović, Jovanović

1, A.Bulatović 3 , Klikovac, S.Vukčević, Lazović, K.Bulatović 7, Mehmedović, Knežević 4. Danska: Greve (15 odbrana), Šumaher 3, Kvisgard, Torsgard, Fisker 1, Hansen 1, Gravholt, Bonde, Holmsgard 1, Jorgensen, Paulsen, Kristiansen 1, Norgard 5, Jensen 2, Burgard 6, Jorgensen 2.

Vojtaš odvela Poljsku dalje i poništila sjajno veče Kristine Neagu Veliko iznenađenje priredila je Poljska u Novom Sadu protiv Rumunije u četvrtfinale idu Kinga Bizdra i drugarice, a do plasmana među osam najboljih došle su nakon velikog preokreta koji je režirala rukometašica Lublina Alina Vojtaš sa devet golova (Bizdra se nije upisala u strijelce). Još jedna igračica Budućnosti – Kristina Evrope nijesu predavale i preko Anđele Bulatović i Milene Knežević dolaze do izjednačenja (20:20) u 28.minutu. Crna Gora juče jednostavno nije imala rješenja za desnog beka Luise Burgard koja preko Ane Đokić postiže dva vezana gola i Dan-

Neagu je na drugoj strani bila najefikasnija sa čak 10 golova, ali to nije bilo dovoljno da Rumunke izbore plasman dalje. Poljska će u srijedu u Novom Sadu za polufinale igrati sa Francuskom, koja je lako izašla na kraj sa Japanom. Plasman dalje obezbijedila je i Njemačka koja je bila bolja od šampiona Afrike – Angole 29:21. ska na minut prije kraja dolazi do 22:21. Imale su „crvene“ šansu da izjednače, ali je uslijedila tehnička greška, da bi Dankinje potom ishitreno šutirale, ostalo je svega 15 sekundi za napad Crne Gore, a Katarina Bulatović je za djelić sekunde zakasnila da postigne gol.


PONEDJELJAK, 16. 12. 2013. broj 715 GoDINA III

33 ŽENA GLAMUROZNO

ª Pin-apº stil šminkanja Šminkanje u “pin-ap” stilu, sredinom prošlog vijeka u Holivudu asociralo je na glamurozan život. Oči zavodnice, prozračan ten i izrazito naglašene usne, osnovne su karakteristike. Iako lice dobija notu sofisticiranosti i glamura, nije rezervisan samo za veče i svečane prilike. Može da bude vaš izbor i za dan, kao i za svakodnevne situacije. Za “pin-ap” stil podloga je veoma bitna. Ispod očiju i na vrh jagodica nanesite “hajlajter” (osvjetljivač tena), a podočnjake prikrijte odgovarajućim korektorom. Za svježiji pogled uz ivicu donjih trepavica nanesite bijelu olovku sa sedefom i

blago je razamažite prstom. Lice osvježite tečnim puderom u boji tena, a preko nanesite transparentni u kamenu ili prahu. Na jagodice stavite malo ružičastog rumenila. Na oči prvo stavite podlogu za sjenku. Ajlajnerom ili olovkom izvucite liniju uz ivicu gornjeg kapka. Potom duž gornjeg kapka stavite mat bijelu senku, na spoljni ugao oka braon, a maskaru nanesite u dva do tri sloja. Olovkom prvo uokvirite usne, a potom popunite i sredinu usana. Na kraju namažite crveni ruž koji može da bude i u tamnijoj nijansi.

MALI TRIKOVI

Kako istaći oči

NAŠ IZBOR ODJEĆE I OBUĆE

Budite trendi ove sezone Priredila: E.Z.

K

ad je odjeća u pitanju, gotovo svaka žena želi da izgleda dotjerano i da bude u trendu. Međutim, istovremeno je važno i da se u odjevnim kombinacijama osjeća udobno i nesputano. A da bi sve to ostvarila, mora da pazi na izbor odjeće i obuće. Predstavljamo vam nekoliko odjevnih komada koji su uvijek u trendu.

Ovo su neki odjevni komadi koji pružaju i udobnost i moderan look i koji će vam pomoći da u svakom trenutku izgledate trendi, čak i onda kada nemate previše vremena ni volje za sastavljanje odevne kombinacije. Stoga ih morate imati u svom garderoberu. Kožne helanke Nakon trenerke, helanke važe za najudobniji komad garderobe. Međutim, za nošenje van kuće prihvatljive su ako su izrađene od posebnog materijala. Lažne “kožne” helanke su idealan izbor. U kombinaciji s običnom majicom i kratkom jaknom, bićete potpuno u trendu. Od glave do pete u crnom Nosite li helanke ili pantalone? Košulju ili majicu? Majicu s kapuljačom ili sportsku jaknu? Ostali to neće baš primjećivati, jer je svaki komad odjeće crne boje. Platforme Izdužiće vam noge, a dobićete i na visini. Osim toga, u njima je mnogo lakše hodati nego u štiklama. Obična majica i uske pantalone s elastinom

u kombinaciji sa cipelama na platformu vinuće vas u visine. Crveni ruž Ako obučete farmerice, majicu i patike, šaljete poruku da ste bili previše lijenji za oblačenje i dotjerivanje. Ali, ako toj kombinaciji dodate crveni ruž, poslaćete poruku da su patike provokacija, a da je takva kombinacija modni izraz koji je poseban i nije za svakoga. Čizme na petu Budući da je zglob siguran, čizme su definitivno udobnije od salonki. Osim toga, na čizme možete nositi i deblje čarape s nekim zabavnim printom. Kožna jakna Svejedno da li se radi o pravoj ili vještačkoj, koža uvijek izgleda dobro. Ostavićete utisak da ste se potrudili oko oblačenja i izgleda. Ogrlica Vaša majica na V izrez neće djelovati tako, jednostavno i beživotno ako dodate upadljivu ogrlicu. Zvonaste farmerice sa elastinom

Možda će vam zvučati čudno, ali razmislite. Sjetite se kako zanosno izgleda Viktorija Bekam u super farmericama u zvono. Imitirajte taj izgled – ali samo ako se radi o pantalonama s elastinom. Bijela košulja Ovaj komad odjeće može izgledati jako seksi, posebno ako odaberete više muški kroj koji nije jako strukiran. Kupite kvalitetnu i jednostavnu bijelu košulju. Zašto je važno da bude kvalitetna? Zato što je bijela i češće ćete je prati, možda i na višim temperaturama, pa je bitno da bude od dobrog materijala. Crne cipele na štiklu S njima nikada neće pogriješiti, a upitno je samo volite li jako visoku štiklu, otvorene prste ili neku treću varijantu. Ukoliko nijeste sigurni koji model odabrati, probajte naći cipele koje su naprijed malo zaobljene, dakle nijesu okrugle, ali ne idu u špic. Karirana košulja Kako sva garderoba ne bi bila suviše ozbiljna, savjetujemo i nabavku karirane košulje, čiji su različiti modeli uvijek u modi. Dakle, ograničenja nema, samo odaberite nijanse prema vlastitim preferencijama. Isprano tamne traperice Dakle traperice u nešto svjetlijoj nijansi od crne biće hit u godišnjem dobu koje je upravo nastupilo. Za dnevne aktivnosti ili večernji izlazak, s dobrim primjerkom ovakvih hlača nećete pogriješiti.

Nijansu sjenke treba pažljivo izabrati, jer kada je u skladu sa bojom očiju mogu se primijeniti različiti stilovi šminkanja. Zelenim očima najbolje stoji ljubičasta sjenka, posebno nježna. Sjenka ističe boju očiju Da bi šminka maksimalno istakala vašu ljepotu, važno je da napravite pravi izbor, posebno kada je u pitanju nijansa sjenke. Kada je u skladu sa bojom očiju, možete da primijeni-

te i različite stilove šminkanja. Braon Tople smeđe oči najbolje ističu roze, ljubičaste, plave i zelene sjenke. Za večernje prilike odaberite svjetlucave, metalik zlatne, bakarne i srebrne nijanse. Plave Najljepše izgledaju uz šminku tamnoplave nijanse, dok bi dame sa plavim očima trebalo da izbjegavaju jarke i svjetloplave tonove. Takođe, stručnjaci savjetuju da isprobate i zemljane, narandžaste, ljubičaste i srebrne boje sjenke, a uz njih obavezno kombinujte rumenilo u boji breskve. Zelene Očima zelene boje, bez obzira na to kakva je nijansa u pitanju, najbolje stoji ljubičasta sjenka, posebno nježna poput lavande. Za specijalne prilike i večernje izlaske, pravi izbor je kombinacija tamnih i svijetlih ljubičastih tonova, kao i siva, zlatna, maslinasta boja. (novosti)

ISTRAŽIVANJE

Idealan tretman u frizerskom salonu

Žene obožavaju da odlaze na manikir, pedikir i sve ostale tretmane ljepote, ali odlazak kod frizera za njih ima posebne čari. Sve dame, kada bi mogle da biraju, išle bi kod frizera svakih devet dana, s obzirom na to da je dokazano da im ovaj tretman podiže samopouzdanje. Istraživanje sprovedeno nad 2.000 žena pokazalo je kako 83 odsto vrlo rado ide u frizerski salon, a prema njihovom mišljenju, idealan tretman traje sat vremena. Pored pranja kose, šišanja i feniranja, kompletan ugođaj podrazumijeva i kaficu, tračarenje, masažu glave i prelistavanje najnovijih

časopisa. Izgleda da pripadnicama nježnijeg pola odlazak u frizeraj prije svega služi za opuštanje i odmaranje, uz minimalne promjene, s obzirom na to da većina majstoru zanata dozvoli da im skrati maksimum pet santimetara kose. Istovremeno su i vrlo praktične kada biraju kada će da se šišaju, pa uglavnom zakazuju frizuru vikendom, po mogućnosti u subotu prije podne i to u svom kraju. Što se tiče tema o kojima se priča sa frizerkama, tačnije tračari, tu su lokalni događaji, TV emisije, poznati, frajeri, djeca, veze, filmovi, knjige, sport, ali i zajednički poznanici. (moda.hr)


34 ŽENA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

Kako da pridobijete svekrvu Budite u kontaktu Sjajan način da uspostavite dobru vezu sa svekrvom je da redovno budete u kontaktu. Možete da je zovete, šaljete joj poruke ili je povremeno posjetite. Ne zaboravite da je pitate da li joj treba pomoć oko nečega. Oduševiće je vaša briga. Tražite joj neki recept Kada od svekrve tražite recept omiljenog jela vašeg muža, udarićete dvije muve jednim udarcem. Učinićete muža srećnim, a svekrva će se osjećati uključenom i važnom i cijeniće saznanje da njen sin i dalje voli njenu hranu. Kažite joj da lijepo izgleda Laskanje i upućivanje pohvala na račun njenog izgleda ili održavanja kuće će vašoj svekrvi dosta značiti. Na kraju krajeva, ko ne voli da prima komplimente. Fokusirajte se na njenu pozitivnu stranu Ne osuđujte svekrvu prije nego što je dobro upoznate. Fokusirajte se na njenu pozitivnu stranu i tražite da vas posavjetuje. Obraćajte se ljubazno svekrvi i mužu, naročito kada je ona u blizini. Ako dajete ljubav, sigurno ćete je i dobiti. Izbjegavajte rasprave Ukoliko vam se ne sviđaju neki pristupi vaše svekrve, razgovarajte sa njom o tome. Možda joj se vaš komentar neće svidjeti, ali će sigurno cijeniti iskrenost. Ne pričajte mužu nešto loše o njegovoj mami, jer postoji mogućnost da će on sa njom o tome da priča pa će se odnos između vas dvije pogoršati. (Super žena)

DIJETE I BREND

Kako razviti samopoštovanje

D

a li je istina da se mladi osjećaju bolje i da više poštuju sebe ako su obučeni u odjeću velikih modnih kuća, ako imaju najskuplje telefone ili putuju na najluksuznija mjesta? Da li standard njihovih roditelja utiče na njihovo samopoštovanje i kako je do takve situacije došlo?

Brendiranje odjeće za najmlađe započelo je davne 1967.godine kada je Elizabet Tejlor poželjela da ona i njena kćerka imaju identične haljine. Veoma brzo modna kuća “Dior” je i ispunila ovu želju slavne glumice. Danas se brendirana dječja garderoba može naći i u “Dolče&Gabana”, “Versaće”, “Barberi” i mnogim drugim, više ili manje poznatim, buticima širom svijeta. Činjenica da je ova odjeća sasvim kratko nosiva, jer je djeca brzo prerastu, ne umanjuje cijenu. Ono što ovu odjeću prodaje je, zapravo, etiketa, tačnije brend. Ne ulazeći u analizu ko u vrijeme svjetske kri-

HLADNI DANI

ODNOSI

Zablude o braku Brak nije mrak, ukoliko se potrudite da napravite kvalitetnu priču između vas i vašeg partnera. Mnogi ljudi nakon ulaska u bračne vode smatraju da je sve svršeno. Međutim, upravo u tome leži krucijalna greška mnogih parova. Nikada više nećete osetiti leptiriće u stomaku Iako su prvi poljubac, prvi izlazak i prvi seks s partnerom u nama izazivali nevjerovatno moćne emocije, to ne znači da sličan osećaj propraćen leptirićima u stomaku više nikada nećete doživjeti. Život je prepun uspona i padova, a upravo u trenucima kada nam je najteže, kada osjetite partnerovu ljubav, zagrljaj i poljubac, taj moćan osjećaj biće prisutan. Isto važi i za srećne trenutke.

ze može da odvoji stotine eura za komad odjeće koji će dijete nositi, možda samo mjesec dana, ni ne znajući pri tom da na sebi ima nešto brendirano ili skupocjeno, zapravo je pitanje: ima li smisla djeci kupovati brendiranu odjeću, igračke, obuću? Dijete i brendovi U predškolskom uzrastu dijete ne poznaje vrijednost novca niti pojam nekog brenda osim ukoliko roditelji na tome ne insistiraju. Važnije od toga da ima brendiranu odjeću u ovom uzrastu jeste da osamostalite dijete da u što većoj mjeri, primjereno uzrastu i mo-

Žene postaju domaćice i dadilje Kuvanje i čišćenje sastavni su dio samostalnog života, daleko od roditelja. Međutim, to ne znači da žena treba i mora po cio dan da sjedi kod kuće i kuva ručak. Zajednički život znači i zajedničke obaveze, odnosno dijeljenje odgovornosti napola. Sve se može postaviti na svoje mjesto, samo ako među partnerima postoji zdrava komunikacija. Moraću da se odreknem prijatelja Brak ne znači da je vaš izabranik ili izabranica vaš jedini prijatelj. S obzirom na to da ćete najviše vremena provoditi sa mužem ili ženom, potrudite se da imate i svoje aktivnosti bez njega ili nje. Naravno, ne uvijek, ali parče vremena isključivo za sebe morate uvijek da imate ne bi li ste ostali normalni. (Telegraf.rs)

gućnostima o odjeći samostalno brine (da umije da je ostavi na svoje mjesto, odloži prljave stvari, itd.). Takođe, za igračku je važnije da ispunjava kriterijume dobre igračke, odnosno, da istovremeno bude edukativna, zabavna, kreativna, dugotrajna (kvalitetne izrade) nego da bude od čuvenog proizvođača. Naime, čuvene etikete mogu garantovati kvalitet ali i ne moraju. Posljedice naviknutosti na brend: *Manje zabave. Kada je dijete opterećeno činjenicom da ima skupocjenu odjeću ili igračke, ono se pod uticajem roditelja prema tim stvarima ponaša sa većim poštovanjem i obazrivošću nego prema svojim potrebama. Ono je svjesno da ste vi to skupo platili i počinje da pazi da se ne isprlja ili da igračku ne polomi. Naime, mnoga djeca koja iskuse silinu mamine ljutnje jer su isprljali neku sku-

pocjenu majicu ili polomili neku igračku nauče ovu gorku lekciju pa se u sljedećim situacijama koje nose slične rizike ni ne upuštaju u igru sa vršnjacima. *Stav da je brend kriterijum za procjenu osobe. Ukoliko kroz materijalni aspekt (na primjer, marku odjeće, telefona, tehničkih uređaja...) dijete počne da procjenjuje svoje vršnjake sasvim je sigurno da neće imati prilike da razvije odgovarajuće socijalne odnose. Naime, bez obzira na to koliko materijalni status roditelja bio visok, to i dalje na garantuje da su djeca ovih roditelja dobre osobe i odgovarajuće društvo za vaše dijete. Opasnost predstavlja i kada je percepcija samog sebe uslovljena materijalnim, pa ono što dijete ima na sebi, ono što je vidljivo svima, postaje presudan razlog za njegovo dobro ili loše raspoloženje i unutrašnji doživljaj sebe. (Lovesensa)

Toplina uz poljupce i muziku Ledeni dani donose prehladu, bol u grlu, upalu sinusa, a kada je iminutet oslabljen, napadaju ga virusi i bakterije. Vitamini nijesu jedini način da se organizam odbrani od bolesti, isprobajte nekoliko “trikova”, koji garantovano podižu imunitet. Ljubite se - Ako vam je nos zapušen, ljubljenje olakšava disanje, a što duže traje, odbrambena moć organizma je jača. I tjelesna temperatura se povećava, pa je zaljubljenima često vrućina i ne osjećaju da im mraz “reže” ruke i obraze. Slušajte muziku - Dan počnite omiljenim melodijama, koje će vam dati jaku dozu pozitivne energije i ublažiti stresan dan. Muzika smiruje, poboljšava pamćenje i koncentraciju. Šetajte - Niko ne voli da izlazi napolje kada je “minus”, ali neprekidan boravak u zatvorenim, toplim prostorijama je mnogo opasniji po zdravlje. Svakodnevno bi trebalo da prošetate na svježem vazduhu najmanje 20-30 minuta, dobro se utoplite i “naoružaje” prijatnim mislima koje će vam zagrijati dušu.


ŽENA 35

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

DA LI STE ZNALI

Proporcije utiču na zdravlje

N

ZA DO K JE

zala je studija kanadskog Dnevnika medicinskog udruženja. Objašnjenje je da je masno tkivo u grudima hormonski osjetljivo, te utiče na nastanak insulinske rezistencije. Dijabetes se može spriječiti održavanjem zdrave težine, uravnoteženom ishranom i fizičkom aktivnošću. Dužina nogu Ljudi koji imaju kraće noge trebalo bi da vode više računa o stanju svoje jetre, savjetuju britanski stručnjaci. Oni su otkrili da žene čije su noge duge od 50 do 73 cm u prosjeku imaju veće vrijednosti jetrenih enzima koji upućuju na bolesti jetre. One mogu da se spriječe smanjenjem unosa alkohola i drugih toksina. Čulo mirisa Nakon što pređu pedesetu godi-

nu, ljudi sa oslabljenim čulom mirisa koji ne mogu da identifikuju miris lavande, cimeta, banana i sličnih namirnica, imaju pet puta veći rizik od Parkinsonove bolesti, pokazala je studija časopisa Anali neurologije. Naučnici vjeruju da se taj rizik može umanjiti ishranom bogatom ribom, kao i uzimanjem dodataka omega 3 masnih kisjelina. Veličina listova Iako to zvuči kontradiktorno, žene sa tanjim listovima, obima manjeg od 33 centimetra, imaju i veći rizik od taloženja masnoća na zidovima krvnih sudova, te srčanog udara. Jedan od razloga je taj što potkožno masno tkivo u listovima može da povuče masne kisjeline iz krvotoka i da ih tamo skladištiti, pa one prestaju da budu rizičan faktor. Nabori na ušnoj resici Više studija je pokazalo da ljudi koji na jednoj ušnoj resici imaju nabor imaju i 33 odsto veći rizik od bolesti krvnih sudova, dok nabori na obje ušne rese povećavaju taj rizik za 77 odsto. Jedini način sprečavanja srčanog i moždanog udara su redovne kontrole i zdrav način života. Obim struka Žene sa strukom širim od 82 cm, kao i muškarci sa strukom obima većeg od 94 cm imaju 3,6 puta veći rizik od demencije u starijim godinama. Generalno, masnoća na trbuhu je opasnija nego na bilo kojem drugom dijelu tijela, a smanjuje se mediteranskim tipom ishrane i fizičkom aktivnošću. (24 sata)

ČAJ OD KOPRIVE

TO RA

P I TA

Dužina nogu, opseg ruku, obim struka kao i druge karakteristike tijela mogu da se dovedu u vezu sa određenim bolestima. Dužina prstiju Žene koje imaju kažiprst kraći od domalog prsta dvostruko su sklonije nastanku osteoartritisa u starijem dobu. Taj odnos dužine prstiju čest je kod muškaraca, a kod žena otkriva niže nivoe estrogena koji uslovljavaju nastanak koštanih oboljenja. Da bi to spriječile, trebalo bi da redovno vježbaju i unose preporučene doze kalcijuma. Veličina grudnjaka Žene koje sa 20 godina nose grudnjak sa korpom veličine D imaju jedan i po put veću vjerovatnoću da će oboljeti od dijabetesa tipa 2 od onih koje imaju manje grudi, poka-

Poštovani, Sa nekih pet-šest godina sam imao operaciju vsd-a na srcu, i sve je prošlo bez komplikacija. Poslije nekoliko godina kontrole sada živim normalan život. Pitanje koje imam je, koliko sam ograničen po pitanju aktivnosti? Trenutno imam 16 godina, i lično ne mogu zamisliti život bez aktivnosti i sporta. Poštovani, Vsd (ventrikularni septalni defekt) je najčešća urođena srčana mana. Kako ste vi operisani na vrijeme, a prvih desetak godina poslije operacije nema novih momenata, najvjerovatnije da će sve biti u redu u kasnijem periodu vašeg života. Ali, niko nema dovoljno iskustva sa takvim operacijama da bi preporučio vrhunski sport ili težak režim treninga, jer svaki takav rad opterećuje srčani mišić, vjerovatno i šavove, i teorijski može dovesti do nepotrebnih incidenata i to je razlog za ovakvo mišljenje doktora. Vi sada živite normalno, kao svi vaši vršnjaci, i to je već korist koja se samo poželjeti može. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Stimuliše rad organa za varenje

POKUŠAJTE

Probudite se sa osmjehom na licu Evo par savjeta kako da se probudite poletni i puni elana za predstojeće radne dane. Idite u krevet u približno isto vrijeme Ukoliko na spavanje krenete svakog dana u isto vrijeme, nakon nekog vremena će vam postati sve manje teško da ustanete kad treba. Vaše tijelo voli ustaljen ritam, pa se zato držite određenog rasporeda i kada je reč o spavanju. Odmorite oči Bilo bi dobro da steknete naviku da barem pola sata prije odlaska u krevet ugasite kompjuter, televizor i odložite

svoj pametni telefon. Takođe, izbjegavajte prejako osvetljenje, jer ono predstavlja smetnju za vaš mozak. Pred spavanje čitajte knjigu. Vježbajte Fizički umor je najbolji način da svoje tijelo pripremite za spavanje. Postarajte se da vježbate sat ili dva prije spavanja. Isto tako, nije loše ni ako više volite jutarnju gimnastiku ili džoging. Istuširajte se Tuširanje je najbolji način da započnete svoj dan. Na taj način aktivirate svoj nervni sistem, a tokom cijelog dana ćete biti puni energije. (Klix)

NAUČNICI TVRDE

Gojazni su nervozni Nesrećni i nezadovoljni ljudi uglavnom imaju veću tjelesnu težinu, tvrde stručnjaci sa Univerziteta u Mičigenu. Do ovog zaključka došli su prateći život i navike u ishrani više od 100 djece, od ranog djetinjstva do punoljetstva. Naučnici su konstatovali da i gojazni mališani, kao i oni koji imaju vitak stas ali rastu uz odrasle osobe sa viškom kilograma, imaju određene psihičke smetnje. One su najčešće izražene kroz nervozu, grickanje noktiju, mucanje, a pojedinci unose i prevelike količine hrane kada su napeti i ta-

ko nesvjesno “hrane” svoje frustracije, što se odražava na njihov izgled, pa se problemi “vrte ukrug”. U istraživanju je ustanovljeno i da djeca nalaze najčešće utjehu u čokoladi ili torti sa šlagom, a kasnije, kao odrasli, slatkiše zamijenjuju pićem. Zanimljivo je da iste psihičke smetnje imaju i osobe koje su izgubile voljenu osobu, raskinule dugu vezu ili brak ili su nezadovoljne u emotivnom odnosu, ali nervoza je kod njih prisutna samo u prvim nedjeljama ili mesjecima, a zatim polako iščezava. (Večernje)

KONAČNO IMAMO RJEŠENJE

Brzo i lako oljuštite nar

Kopriva je jedna od najljekovitijih biljaka. Za ublažavanje različitih tegoba koriste se njeni listovi ili korijen. Sadrži niz vitamina i minerala, a između ostalih B2, B5, K, C, provitamin A, zatim kalcijum, magnezijum, fosfor, histamin... Kao narodni lijek, kopriva ima dugu istoriju. Odavno je ustanovljeno da stimuliše rad organa za varenje, jetre, pankreasa, smanjuje bolove u želucu, pročišćava krv, pojačava izlučivanja tečnosti iz organizma, jača imunitet, ubrzava metabolizam, djelotvorna je u slučaju jakih migrena jer opušta mišiće, pomaže pri izbacivanju negativnih bakterija iz organizma. Koristi se za liječenje reumatskih bolova, ima antibakterijsko, antivirusno i protivupalno dejstvo. Zbog toga što je bogata kal-

cijumom, dobra je za zdravlje zuba i kostiju. Čaj od koprive koristi se za zaustavljanje krvarenja, čišćenje krvnih sudova, u borbi protiv anemije, smanjuje rizik od dijabetesa i nivo šećera i holesterola u krvi. Veoma ga je lako pripremiti. Čajnu kašičicu čaja prelijte vrelom vodom, poklopite i sačekajte 5 do 10 minuta, pa procijedite. Ako nemate ozbiljnije zdravstvene probleme već čaj pijete preventivno, da biste ojačali organizam, konzumirajte ga jednom dnevno da se ne bi dogodilo da iziritirate želudac. Takođe, čaj se ne preporučuje ni djeci mlađoj od dvije godine. Ali, ako se liječite, onda je preporučena doza od dvije do najviše tri šoljice u toku dana. (Novosti)

Nar se odlikuje intenzivno crvenom bojom i divnim, slatkim ukusom i smatra se jednim od najbogatijih izvora blagotvornih antioksidansa. Međutim, mnogi od njega odustanu jer tokom čišćenja njegova sočnost umije da završi na našoj odjeći, radnoj ploči u kuhinji i zidovima. Kako ga čistiti? Metoda uranjanjem u vodu Sječenjem kore nara nožem dobijene četvrtine uronimo u dublju posudu napunjenu vodom i potiscima odvajamo zrna, no ne moramo da budemo toliko oprezni jer će voda spriječiti pucanje. Ljuske će isplivati na površinu posude, a zrna je potrebno procijediti kroz cjediljku. Iako nema prskanja, mana ove tehnike čišćenja je određeni gubitak soka, ali i ukusa. Tehnika udaranjem Druga metoda je tehnika udaranjem koja je ujedno i najbrža. Početni postupak dobijanja četvrtina je isti kao u prvoj metodi. Zatim uzimamo u ruku jednu po jednu četvrtinu, postavljamo je iznad šire posude i udaramo drvenom varjačom ili kuhinjskom špatulom po strani ko-

re dok je strana sa zrncima usmjerena prema posudi. Udaranjem zrna sama ispadaju bez njihovog pretjeranog uništavanja ili curenja soka. Naučnim istraživanjem dokazano je da konzumiranje nara umanjuje faktore rizika od srčanih bolesti, a samo 100 grama ovog voća sadrži čak 16 odsto potrebne dnevne količine vitamina C za odraslu osobu. (Mondo)


36 ŽENA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

UKUSNO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Minjoni

SASTOJCI:

1 praziluk 250 g kisjele pa vlake 1 l supe od povr ća 3 kašike masla ca 2 kašike brašna 1 kašika zrna se nfa 3 kašike jačeg se nfa 2 kašike slatkog senfa 2 kašičice šeće ra zrna bibera svježe začinsko bilje so

Desert

Pile sa bademima

U jednoj posudi pomiješajte šećer, brašno i prašak za pecivo, a u drugoj vodu, ulje i ekstrakt vanile, pa tečne sastojke sjedinite sa suvima i miješajte da dobijete homogenu smjesu. Dobijenu masu podijelite na dva dijela. U jedan dio dodajte kakao u prahu i energično promiješajte. Korpice od papira za minjone naizmjenično punite s malo smjese od vanile. Odozgo nanesite smjesu sa kakaom. Korpice ređajte u pleh i pecite 20 minuta u zagrijanoj rerni na 180 stepeni. Minjone ohladite i prelijte čokoladom koju ste otopili na pari. Ukrasite po želji.

Kolači sa piškotama

SASTOJCI:

Čorba sa senfom Očistiti praziluk, oprati, ocijediti od vode i iseći tanke prstenove. Ostaviti nekoliko za garniranje. Na zagrijanom maslacu izdinstati praziluk, posuti brašnom, kratko propržiti i preliti supom. Kad proključa supu kuvati 10 minuta na tihoj vatri. Zrna senfa kuvati 10 minuta u 100 ml kjučale vode, pa ocijediti. Kisjelu pavlaku i sve vrste senfa umiješati u čorbu. Posuti šećerom i posoliti. Čorbu sipati u duboke tanjire i garnirati je zrnima bibera, ostavljenim prazilukom i svježim začinskim biljem po ukusu.

4 pileća bataka i karabataka 4 kašike pinjol a 100 g badema 1 file slanog inću na 150 ml bijelog vi na kašika listića ruzmarina 1 kašika origan a 2 lista žalfije kašičica maslin ovog ulja so biber

Bademe obariti i skinuti im kožicu, pinjole po želji propržiti. Filet inćuna operemo od soli i sitno nasjeckamo, začinsko bilje takođe usitniti. U zagrijanoj posudi debljeg dna propržimo piletinu bez ulja, okrećući je da se ne zalijepi. Kad je uhvatila koricu i pustila sok, posolimo je, dodamo začinsko bilje, maslinovo ulje i zalijemo vinom. Smanjimo vatru i poklopljeno dinstamo na najtišoj vatri, povremeno okrećući. Pred kraj pobiberiti i posoliti po želji.

POSLASTICA

SASTOJCI:

250 g brašna 160 g šećera 2 kašičice praš ka za pecivo 250 ml vode 30 g ulja malo ekstrakta vanile kašika kakaoa u prahu 100 g čokolade za kuvanje

Ako priželjkujete neku sočnu poslasticu, sa dosta voća, preporučujemo vam torte i kolače od piškota. Potrebno je malo truda, a zadovoljstvo neće sigurno izostati. BRZI TIRAMISU POTREBNO JE: 250 g maskarpone sira kesica vanilin šećera 3 kašike ruma 100 ml jake instant kafe 150 ml slatke pavlake 100 g šećera u prahu manja kutija piškota kakao PRIPREMA: U sir dodajte vanilin šećer, dvije kašike ohlađene kafe i kašiku ruma, pa sve dobro izmiješajte. U odvojenoj posudi umutite slatku pavlaku sa šećerom u prahu, ali tako da pavlaka ostane malo ređa, da se sliva sa kašike, pa je sjedinite sa umućenim sirom. U čaše sipajte po malo krema, preko stavite sloj piškota umočenih u kafu, a odozgo opet sipajte krem. Stavite čaše na pola sata u frižider, a prije posluživanja obilno pospite kakaom, pa ukrasite piškotama i listićima nane. MINI MARKIZA POTREBNO JE: manja kutija piškota

125 g maslaca 4 jajeta 125 g šećera 150 g čokolade pola šolje mlijeka kašičica ekstrakta vanile 2 kesice burbon vanilin šećera 250 ml slatke pavlake PRIPREMA: Manju posudu u kojoj ćete spremati tortu premažite maslacem. Mlijeko sipajte u duboki tanjir i pomiješajte ga s ekstratom vanile, pa umačite piškote koje ste prethodno nožem isjekli na visinu posude. Odvojite žumanca od bjelanaca, pa pjenasto umutite maslac i žumanca. U to polako dodajte otopljenu čokoladu i miješajte mikserom da se masa ujednači. Čvrsto ulupajte bjelanca sa šećerom i laganim pokretima ih umiješajte u prvi dio fila. Polovinu mase sipajte u pripremljenu posudu i po njoj naslažite preostale komadiće piškota koje ste prethodno umočili u mlijeko. Sipajte ostatak fila i markizu stavite u zamrzivač. Sat prije služenja izvadite posudu, kratko je uronite u toplu vodu, pa okrenite na tanjir, a potom preklopite drugim tanjirom i opet okrenite, tako da zaobljeni dio piškota bude gore.

PREPORUKA

Šarlota sa voćem Dvije slane posne đakonije POTREBNO JE: kutija piškota pakovanje zamrznutog šumskog voća pakovanje zamrznutih malina ZA I DIO FILA : 250 ml mlijeka 2 žumanceta 60 g šećera 2 kesice vanilin šećera kesica želatina čašica višnjevače ZA II DIO FILA: 350 ml slatke pavlake 150 ml šlaga 60 g šećera ZA SIRUP: 100 g šećera 100 ml vode 2 limuna PRIPREMA: Pomiješajte smrznuto voće, pa polovinu vratite u zamrzivač, a ostatak odledite i ostavite da se dobro ocijedi. U 100 ml mlijeka umiješajte žumanca, šećer, vanil šećer i želatin. Preostalo mlijeko stavite na tihu vatru, a kad prostruji dodajte masu razmućenu u mlijeku. Dobro izmiješajte i kuvajte još tri minuta, pa sklonite s vatre i ostavite da se ohladi. U ohlađeno dodajte šlag umućen sa šećerom i umućenu pavlaku, pa sve lagano izmiješajte varjačom da se sje-

dini. U gotov krem umiješajte odmrznuto i ocijeđeno voće. Kalup za torte obložite providnom folijom i u krug ređajte piškote. Pripremljen krem sipajte u kalup i stavite u zamrzivač da se stegne. U šerpicu stavite šećer, vodu i iscijeđen sok od dva limuna, pa kad provri kuvajte pet minuta, prohladite sirup i stavite u frižider. Sat prije posluživanja izvadite šarlotu iz zamrzivača, skinite obruč kalupa i providnu foliju, pa prebacite na tanjir za posluživanje. Pospite zamrznutim voćem i prelijte sve hladnim sirupom.

NAMAZ OD PLAVOG PATLIDŽANA Potrebno je: 500 g plavog patlidžana 2 čena bijelog luka 5 kašika maslinovog ulja 3 kašike limunovog soka 2 kašike sjeckanih badema kašičica sjeckanog peršuna kašičica sjeckanog vlašca so i biber Priprema: Patlidžan isjecite na kolutove, pa ih ispecite u tiganju na malo vrelog ulja. Pečene kolutove patlidžana ohladite i izmiksajte zajedno sa bijelim lukom, vlašcem i peršunom. Posolite, pobiberite, preručite u činiju, dodajte sjeckani badem i, neprekidno miješajući, dodajte pomalo maslinovog ulja i limunovog soka, da dobijete kremastu masu. Služite kao namaz sa kriškama prepečenog hljeba. KROMPIR PUNJEN PEČURKAMA Potrebno je: 4 veća krompira 500 g pečurki iz konzerve kriška bajatog hljeba veza peršuna kašika dvije brašna glavica luka 2 čena bijelog luka so i biber

Za sos: 250 g komadića pradajza iz konzerve veća glavica luka 3 kašike mješavine zamrznutog povrća dva lista lorbera biber u zrnu 2 čena bijelog luka so pola kašičice sušenog origana i ulje Priprema: Krompir dobro operite i u ljusci kuvajte 20 minuta u ključaloj vodi, pa ocijedite, malo ohladite i oljuštite. Dok se kuva, na dvije kašike vrelog ulja is-

pržite sjeckani luk za sos, dodajte zamrznuto povrće, paradajz iz konzerve i sjeckani beli luk. Prelijte sa 2 dl vode, začinite i kuvajte pet minuta, pa sklonite sa ringle. Pečurke iz konzerve ocijedite, isjeckajte, dodajte hljeb koji ste prethodno umočili u vodu, iscijedili i izgnječili, sjeckani peršun, luk i bijeli luk. Dodajte brašno, posolite i sve promiješajte. Ohlađen i oljušten krompir izdubite i punite pripremljenom mješavinom od pečuraka, pa ih ređajte u pleh u koji ste sipali malo vode. Poprskajte s malo ulja i pecite 35 minuta u zagrijanoj rerni na 180 stepeni. Služite toplo, preliveno pripremljenim sosom.


37

PONEDJELJAK, 16. 12. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću 129m2 na placu 1070m2, kod osnovne škole na Zlatici - Podgorica. Tel.067/406-450

Prodajem kuću u Podgorici - Donja Gorica, 140 m2 na placu od 500 m2. Povoljno. Tel.067/311-600 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni gruIzdajem luksuzno namje- bi radovi. Cijena 45.000 štenu garsonjeru, 32m2, eura. Tel.067/611-115, Ulica mainski put, iznad 069/611-115 autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 PLACEVI

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena po- Izdajem apartman na Ža- Izdajem jednosoban nebljaku. Tel.069/598-077 voljna! Tel.069/069-148 namješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Prodajem odličan dvoso- Izdajem dvosoban stan na T e l . 0 6 7 / 5 6 7 - 6 2 4 , ban namješten stan, 53m2, Starom aerodromu preko 067/381-071 u Moskovskoj ulici, 1.500/ puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Izdajem mini garsonjeru m2. Tel.067/321-777 Morače. Tel.069/370-629 u potkrovlju kuće sa struProdajem kuću, 115m2, jom, vodom i internetom na placu 400m2, Masline Izdajem jednosoban namje- i odvojenom mini kuhiili mijenjam za dva jedno- šten stan. Stari aerodrom, njom. Cijena 160 eura. sobna stana. Moguć do- iza Volija. Tel. 069/993-992 Tel.067/801-021 govor. Tel.067/430-660 Izdajem jednosoban naProdajem stan na Ma- mješten stan u Ulici kralja POSLOVNI PROSTOR lom brdu, polupotkrovlje, Nikole. Tel.069/607-537 namješten, sa velikom Budva - Izdajem poterasom. Cijena 32.000. Izdajem namješten stan u slovni prostor idealan centru Podgorice. Cijena Tel.067/744-446 350 eura. Tel.067/244-616 za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor. I Izdajem manji jednoso- Tel.069/765-663 Izdajem stan iza Šar- ban stan, bez balkona, 6. garepe. Namješten. Sa sprat, pogodan za studen- Na teritoriji opštine Podavlijom i terasom. 200 te, 28m2, iza Maše, 250 gorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, eura. Tel.068/305-993, eura. Tel.067/666-966 da ima prilaz za kom068/538-228 Izdajem namještenu gar- bi ili kamion. Poželjno Izdajem sprat kuće, sonjeru ženskoj osobi, sve da se u sklopu magadvosoban namješten zasebno, klimatizovana, cinskog prostora može kancelarija. Tel.067/675- formirati stan, Donja Gorica. Masline. Tel.067/450-720 909, 020/612-291 Tel.067/245-066 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove Prodaje se (može kom- ili dogovor sa investitopenzacija za stan) rom. Tel.067-249-299 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, Prodajem plac na Žabljaselo Grlić-Danilovgrad. ku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, Tel.069/073-331 struja, voda, telefon, 50 Prodajem plac na Veruši, eura m2. Tel.069/362400m2, ili mijenjam za 471, 069/953-814 automobil. Cijena 6.500 Prodajem 2.000m2 zemlje, eura. Tel.067/390-767 Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, Prodajem plac, 724m2, na Crkvinama. Tel.069/438-504 struja, put. Tel.069/204-051

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine


38 VOZILA/AUTO DJELOVI

ponedjeljak, 16. 12. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI sablje, bajonete, ćeme(PUTNIČKO I TERETNO) re, umjetničke slike, knjiPenzionerima na rate ge, razglednice, poštanske marke, gramofonske (3, 6 ili 12 mjeseci) ploče, srebrne predmeTel. 068 326 549 te, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, Otčepljenje kanalizaci- 067/455-713 je električnom sajlom wc šolja, sudopera, šah- Veliki popust - 60% na ti, umivaonika i osta- svu robu u butiku “Alilog. Dolazim odmah da”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i drupo pozivu. Povoljno!!! ga garderoba. (ZgraVukčević. Tel.069/655- da iza bivše mljekare). 444, 067/589-073, Tel.069/021-056 068/654-474 Zbog selidbe povoljno Moleraj-gletovanje-taprodajem trosjed na razpeti (krečenje ΄jupolom΄, vlačenje, fotelju, dvokrilni povoljno). ormar i veću TV vitrinu. Prodajem ladu 112, 2003. Tel.069/459-110 Tel.067/640-366 godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam Lijek za polipe, čvoriza dizela uz moju doplatu. GRAĐEVINSKE USLUGE će i zadebljanja glaTel. 069/370-629 Malim bagerima kopanje snih žica proizveden kanala, temelja, septič- na bazi bilja i meda. Reno senik 1.9 DCI, kih jama, ravnanje pla- Sto posto provjereno. 130 KS, kraj 2006, ceva-čišćenje, proboj Tel.067/237-563 131.000km, urađen veliki puteva, miniranje, rezaservis, nove gume... Odli- nje-bušenje betona, pika- Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želičan. Tel.067/265-605 mer, vibro žaba, prevoz. te znati budućnost, treba vam talisman, c.magija Kupujem fiću u bilo kakvom Tel.069/297-222 vas uništava. Pozovite na stanju. Tel.067/833-411 Radim grobnice od be- 068/563-851 Prodajem opel vek- tonskog bloka i fugukamene zidove. Prodajem majstorske viotru, 97. godište, 1.6 jem Tel.067/524-393 line. Tel.069/617-231 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Prodajem dva polovna kaPOSAO Tel.067/652-972 uča. Tel.069/506-394 Potreban serviser Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vra- za mobilne telefone. ta, registrovan godi- Tel.067/912-0490 nu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 KUĆNI LJUBIMCI mladunčad Prodajem BMW 118D, kraj Prodajem 2006. Prešao 161.000 kilo- maltezera staru 2 mjesemetara. Cijena 9.000 eura. ca. Tel.067/231-111 Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708 APARATI/OPREMA

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novi h cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne. Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501209, 068/501-209. www. klimescepanovic.com DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

ponedjeljak, 16. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

06:30 Exploziv/r 07:00 Exkluziv/r 07:20 Paklena kuhinja 08:10 Serija:Karma/r 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Volim prirodu/r 10:00 Film:Gospodar Prstenova - Dvije kule/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Okrug Oranž/r 14:45 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija:Karma 21:15 Serija:Sinđelići 22:20 Film:Dan obuke 00:30 Exkluziv/r

PRVA Exkluziv 18.30

06.30 09.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 14.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Naučno – obrazovni program Vijesti Fudbal, liga šampiona Vijesti Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni/r Otvoreno Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red Odjeljenje za specijalne žrtve Vijesti Otvoreno/r

RTCG 1 Otvoreno 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Magazin in/r 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uživo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Akademci specijal 21:30 Farma uživo 21:45 Grand narod pita 00:00 Farma uživo 02:45 City

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Hrana i zdravlje 14:15 Extra lifestyle 14:25 Serija: Suze Bosfora 15:05 Serija: Asi 15:40 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora Dubrovačka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:55 Extra lifestyle 21:10 Bez granica 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Bez granica 00:30 Extra lifestyle

PINK Farma – pregled dana 20.00

VIJESTI Serija: Zora Dubrovačka 19.00

07:00 10:00 10:30 10:45 11:00 11:45 15:45 16:00 17:15 18:15 19:00 19:45 20:15 20:30 21:15

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se... Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Žestoko Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin - uživo Ekstremno Nindža Ratnici/r Texas Holdem Poker Na Domaćem Terenu/r Ekstremno Nindža Ratnici Gušteranje – premijerno 22:45 Smijeh kao Lijek 23:00 Zabavni magazin/r

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30

777 Smijeh kao Lijek 22.45

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart Business Exclusive Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Jedinstveni Leland Forum U raljama života Film: Mi više ne živimo ovdje Forum 5 do 5/r U raljama života/r

ATLAS Film: Mi više ne živimo ovdje 21.15

TV PREPORUKA DAN OBUKA Prva 22.20

Na američkim ulicama se svakodnevno vodi rat između građana i dilera drogom. U tom ratu ima i ranjenika, a jedan od njih je i detektiv policijske uprave Los Anđelesa, Alonso Haris (Denzel Vašington). On je veteran u odeljenju za narkotike, čije metode rada zamagljuju granicu između zakona i korupcije. Rad na ulici naučio ga je da nije uvIJek dobro držati se zakona. Film prati Alonsa i “žutokljunca” u redovima policije - Džejka Hojta (Itan Houk), koji ima samo jedan jedini dan da se dokaže svom harizmatičnom šefu. Za tih 24 sata, životi će im se potpuno promijeniti.

08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.00 Strani dok. program 10.00 SAT TV: Energetska turneja u školama/r 11.00 Zapis: Festival vina i ukjleve/r 12.00 Vijesti 12.05 Serija:Univerzum/r 12.50 Film/r 14.30 Magazin LŠ 15.30 Art magazin/r 16.00 Serija: Sestra Tereza 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Crnogorske teme: Borozan Đorđije, istoričar/r 19.30 Dnevnik 2 21.00 Dok. program: Majstor starog kova/r 23.00 Radni dan/r

RTCG 2 Magazin LŠ 14.30

13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Osma ofanziva 10:05 Vesti RTS 10:09 Lov i ribolov 10:41 Eko karavan 11:10 Vesti RTS 11:13 Svedoci vekova 11:50 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Ubistvo 13:34 Šou svih vremena 15:15 Ovo je Srbija 16:00 Bela lađa 16:52 Tv zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:05 Potraga 21:55 Potera za Srećkom 23:40 Dnevnik RTS 23:55 Mesto zločina 00:40 Evronet RTS 2 09:05 Životna raskrsnica 09:35 Uključi me - razumeću: Čemu služi škola 10:00 Sednica Narodne skupštine Republike Srbije 10:01 Internest 10:17 Vrele gume 10:45 Knjiga utisaka 11:23 Klinika Vet 11:55 Bemus: Russian Brass kvintet 12:30 Kontekst 21 13:00 Trezor 14:00 Izaberi svoju knjigu 14:13 Životna raskrsnica 14:40 Uključi me - razumeću: Čemu služi škola 15:07 Internest 15:23 Verski mozaik Srbije 16:00 SAT 16:54 Sve boje života 17:26 Rukomet - Svetsko prvenstvo (ž) 18:00 Rukomet - Svetsko prvenstvo (ž) 19:28 29.

Beogradski džez festival 20:10 Rukomet - Svetsko prvenstvo (ž) 20:45 Rukomet - Svetsko prvenstvo (ž) 22:15 Šta su sve tehnologije uradile za nas 22:43 Vreme netrpeljivih: San avangarde o lepom 23:15 Nauka 2013: Ekstrasolarne planete 23:30 Rockovnik 23:45 Niš 2013 00:31 Art zona HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:14 Na vodenome putu 11:00 Što vas žulja? 11:44 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:22 TV kalendar 13:21 Glas domovine 13:46 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:21 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:43 Navrh jezika 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:18 Hrvatska uživo 18:08 I to je Hrvatska 18:22 Potrošački kod 18:55 Smogovci 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:02 Vrijeme 20:07 TV Bingo 20:29 Let nad Hrvatskom 21:03 Fokus 22:02 Snivaj, zlato moje 22:56 Dnevnik 23:16 Sport 23:19 Vrijeme 23:21 Vijesti iz kulture HRT 2 08:06 Životinje iz kutije 08:31 Zvjerinjak na kraju sela 09:00 Školski sat 09:30 Inkubator 09:45 Ton i ton 10:01 Briljanteen 10:45 Dr. Oz 11:25 Obrtnik i partner 11:57 Hotel dvorac Orth 12:44 Kriške sira 13:09

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 15:02 16:50 17:30 18:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Dok. program Civilizacije Dok.program /r. Životinjske lakrdije/r. Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina /r. Film: Dodir divljih konja 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Crtani film - Mumijevi 19.30

DANAS U GRADU Tuđa žena 14:36 Glazba, glazba... 14:47 Degrassi: Novi naraštaj 15:11 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:31 Školski sat 17:00 Inkubator 17:18 Dok vas nije bilo... 18:01 Kuhajmo zajedno 18:06 Svaki dan, dobar dan 18:49 Dr. Oz 19:30 Mala TV 19:31 TV vrtić 19:42 Čarobna ploča 20:00 Roditelji i djeca 20:47 Top Gear 21:42 Mildred Pierce 22:51 CSI: Las Vegas 23:37 Fringe 00:21 Seks i grad HBO 10:55 Jako glasno i neverovatno blizu 13:00 Filmovi i zvezde 13:25 Pet legendi 15:00 Recept za zaljubljivanje 16:25 Sparkl 18:20 Izgubljen u Sibiru 20:05 Carstvo poroka 21:05 Carstvo poroka 22:05 Zdravo, dame ep. 1 22:35 Devojke 23:05 Pol 00:50 Atlas Oblaka 03:40 Gospođa Sofel FOX LIFE 09:49 Seks i grad 10:20 Seks i grad 10:55 Džejmijeva jela s ribom 11:49 Sudije za stil 12:16 Sudije za stil 12:44 Zatrpani đubretom 13:35 Princeze: Long Ajlend 14:30 Tori i Din: Bajkovita venčanja 15:25 Najbolji kuvar 18:10 Jednom davno 19:05 Uvod u anatomiju 19:59 Uvod u anatomiju 20:55 Kugar Taun 21:22 Kugar Taun 21:50 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:16 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:42 Seks

i grad 23:16 Seks i grad 23:55 Kugar Taun 00:21 Kugar Taun 00:44 Ne veruj komšinici iz stana 23 FOX CRIME 09:30 Prevaranti 10:30 Prevaranti 11:30 Operativci 12:35 Novi stari slučajevi 13:45 Mornarički istražitelji 14:45 Ubrzana istraga 15:45 Slučajni partneri 16:45 Jedinica 17:45 Jedinica 18:45 Jedinica 19:45 Smrt u raju 20:55 Mornarički istražitelji 21:50 Zločinački umovi 22:50 King 23:50 Zločinački umovi 00:50 Imitator 01:50 Milosrdna Grejs 02:40 Ubrzana istraga ARENA SPORT 12:30 Magazin Lige šampiona 13:00 Žreb Lige Evrope 13:30 Pregled Copa Sudamericane 14:00 Greatest Club Teams: Real Madrid 14:30 Greatest Club Teams: Crvena zvezda 90s 15:00 Arsenal TV 18:00 Pregled italijanske lige 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled Bundeslige 20:00 U obruču 21:00 Partizan - Budućnost 00:00 Professional Poker Tour SPORT KLUB 13:20 Astana - VEF 15:00 Na današnji dan 22:15 Na današnji dan 22:30 Euroleague Magazin 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Pregled Premier League 00:30 Pregled španske lige 01:30 Pregled holandske lige 02:00 Na današnji dan

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, šmaugovo pustošenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, šmaugovo pustošenje 18:15; 21:45; Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15; KIC Budo Tomović To ludo srce 20.00


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.