Izdanje 3-4. avgust 2013.

Media Nea d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao Podgorica, Kralja Nikole bb

SUBOTA I NEDJELJA, 3 I 4. 8. 2013. BROJ 603/ GODINA II

www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

VELIKA NAGRADNA IGRA str.10

TELEFONI, PUTOVANJA, TELEVIZORI, FRIĹ˝IDERI, VAUÄŒERI ZA KUPOVINU...

OPSEŽNA AKCIJA ORGANA REDA CRNE GORE � 12 13

Policija kreće u lov na kamataťe

� Kamataťke organizovane grupe i pojedinci, koji godinama zgrću novac od ugroŞenih, uskoro će se naći na udaru planske policijske akcije.

REVOLT â—? 6

Maťinovođe opet najavile ťtrajk zbog zarada

â—? “Policija će preduzeti aktivnosti na identifikovanju eventualnih drugih kriviÄ?nih djelaâ€?, stoji u odgovorima policije upućenim Vikend novinama.

ALI PAĹ INI IZVORI â—? 17

DruĹženje 20.000 posjetilaca

UloĹženo 80 miliona, a rezultata joĹĄ nema

INTERVJU â—? 11

Vulević: Krupne investicije za oporavak

N

ajveće i vjerovatno najljepĹĄe ledniÄ?ko vrelo u Evropi ispod Prokletija, Ä?ija voda ispod Vezirove brade vri na sve strane, pohodile su rijeke ljudi koji uglas istiÄ?u da â€œĹžive za ove dane i druĹženje kraj starinskih zapuĹĄtenih vodenicaâ€?. Izvori, nekad nazivani Vrulja, pa Vrela, pa Savini izvori, kasnije Gusinjski i najzad Ali-paĹĄini izvori i ove godine bili su mjesto vaĹĄara, zaviÄ?ajnih susreta, ali i ugovaranja brakova ljudi iz plavo-gusinjskog kraja, od kojih je većina prevalila hiljade kilometara kako ne bi propustila da ovih dana bude u zaviÄ?aju. U noćnim satima u centru Gusinja prireÄ‘en je spektakl u reĹžiji pjevaÄ?a Ĺ aka Polumente, Asima Bajrića, Sejo Boja i Ä?uste Vuljaj. U prekrasnom pejzaĹžu Prokletija, nadaleko poznatim Ali-paĹĄinim izvorima, uĹživali su juÄ?e iseljenici iz svih krajeva svijeta, a neki su se tu na izvorima sreli poslije viĹĄe godina. Vrela su se nekada drugaÄ?ije zvala, ali posljednje ime dobila su po Ä?uvenom Ali-paĹĄi Ĺ abanagiću Gusinjskom.

KREDITIâ—? 7

NAGRADNI KUPON

ANTIKORUPCIJA â—? 5

Obaveze za kamate veće od novih investicija VATERPOLO � 30-31

INTERVJU â—? 34

Finale sadaddas za sva asd vremena

Obogatite Şivot i diťite punim plućima

NEDJELJA DOJENJA â—? 15

MajÄ?ino mlijeko je najbolje za bebe

2

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2013.

●NEZVANIČNO

Da li je ovo naša voda?

Sa vašeg Glavnog odbora “naša” ili naša?

Pitajmo Evropsku komisiju.

Zakunimo se svi da to nije “naša” voda.

Moram hitno kod frizera.

● SADRŽAJ BIHOR 2013 Osuđenici iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu angažovali su advokatski tim koji će u njihovo ime pisati žalbu Ustavnom sudu na izglasani predlog Zakona o amnestiji kojim pravo na ovu milost države ne mogu dobiti pravosnažno osuđene teške ubice, narkodileri i članovi organizovanih kriminalnih grupa. Sagovornici Vikend novina iz ZIKS-a kazali su da su angažovali iste one advokate koji su pripremali predlog Zakona o amnestiji.

BIJELO POLJE

Razvodi iz interesa U posljednje dvije i po godine u Bijelom Polju sklopljena su 832 braka, dok ih je 239 razvedeno. Sagovornici Vikend novina objašnjavaju da je najčešći uzrok razvoda loše materijalno stanje supružnika, dok je u znatno manjem broju slučajeva razvod uslijedio zbog preljube.

● 19

● 14

Zavičajne staze za promociju opštine Petnjica

● 17

OPTUŽBE

Ćapin: Dovode lažnog direktora ● 19 NOVI TALAS

Temperature na granici rekordnih ● 14

BERANE

Vujanović, Dačić, Dodik i Irinej na proslavi velikog jubileja ● 14 Meteo

SUBOTA, 03.08.2013 .

05:34 20:04

Ustavnim izmjenama koje predviđaju da se sudije Ustavnog suda biraju u parlamentu dvotrećinskom većinom gubi se samostalnost i nezavisnost tog suda i on se stavlja pod direktan uticaj Skupštine. To smatra sudija Ustavnog suda Miodrag Latković.

Ustavnim izmjenama koje su usvojene u parlamentu predviđeno je da Ustavni sud ima sedam sudija, koji se biraju na period od 12 godina.

●4

ALEKSANDAR VUČIĆ

Raskrstiti sa prošlošću ● 21

25 24 25 25 24 17 12 10 12 14

39 37 34 35 36 34 30 28 32 34

05:35 20:03

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 26 stepeni.

Skupština izvršila atentat na Ustavni sud

Sunčano i veoma toplo.

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

More malo, na otvorenom ponegdje umjereno talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjevernih smjerova.

● 20

MIODRAG LATKOVIĆ

NEDJELJA, 04.08.2013.

Sunčano i veoma toplo.

JADRAN:

Iako je juče rečeno da je smanjen broj požara na teritoriji glavnog grada, tokom poslijepodnevnih časova broj intervencija se uvećao. Intervenisalo se na više od petnaest lokacija, uglavnom je bilo riječi o požarima slabijeg intenziteta. Gorjelo je u Zeti, Tološima, Donjoj Gorici, kod fabrike “Radoje Dakić”, kao i u blizini Medicinske škole i KBC-a gdje je vatra ušla u dvorište.

Ovo je, prema riječima vatrogasaca, koji su na vrijeme ugasili buknulu vatru, već treći put u posljednjih nekoliko dana da intervenišu na tom mjestu. Gorjeli su trava, sitno rastinje i granje.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

25 24 25 24 23 18 13 11 13 14

40 38 35 37 38 35 32 29 33 36

JADRAN:

More malo, na otvorenom do umjereno talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, povremeno umjeren do pojačan.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 26 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2013.

3

OPŠTINA VRBAS

Ustupaju prostorije crnogorskom konzulatu MILI PRELEVIĆ

Opština Vrbas spremna je da ustupi prostorije za otvaranje konzulata Crne Gore u ovom gradu, kazao je Vikend novinama pomoćnik predsjednika opštine i predsjednik Udruženja crnogoraca Vrbasa Ljubiša Simović.

Naš sagovornik smatra da je ovo odlična ideja jer u Vojvodini živi veliki broj Crnogoraca, oko 22.000, a samo u Vrbasu ih ima više od 7.000.

Simović smatra da je ovo jedan od načina da odnosi Crne Gore i Srbije dosegnu najveći nivo.

“Imamo potrebu da našoj djeci i potomcima prezentiramo Crnu Goru u najboljem svijetlu. Naši korijeni su u Crnoj Gori, zato nam je to dužnost i za nas to ima poseban značaj”, kazao je Simović. Naš sagovornik je potvrdio su

spremni da o ovom pitanju razgovaraju sa zvaničnicima u Crnoj Gori, u nadi da će kroz zajedničko djelovanje u bliskoj budućnosti u Vrbasu početi sa radom konzularno odjeljenje Crne Gore.

Da podsjetimo, u Centru za fizičku kulturu “Drago Jovović” u Vrbasu 15. juna je održana osnivačka skupština i konstituisano “Udruženje Crnogoraca Vrbasa”. Za predsjednika Udruženja izabran je Ljubiša Simović, a za potpredsjednike Siniša Nedić i Dragomir Todorović. Na skupu je jednoglasno zaključeno da će novoformirano udruženje podsticati saradnju, zbližavanje i razvijanje kolektivnog osjećaja pripadnosti sa ostalim organizacijama koje okupljaju Crnogorce u Vrbasu i okruženju i koja dijele slična programska i

EDITORIJAL

urednik

organizaciona načela.

“Na taj način, najbolje će se afirmisati interesi Crnogoraca koji žive na ovim prostorima”, saopšteno je iz Udruženja. Predložen je i niz aktivnosti i događaja koje će Udruženje organizovati u narednom periodu u skladu sa osnovnim načelima i ciljevima koji su usaglašeni i dogovoreni na ovom skupu.

Akcenat će biti na prikupljanju potpisa za formiranje crnogorskog Nacionalnog savjeta čiji su izbori u redovnoj proceduri sljedeće godine. Skupu su pored predstavnika lokalne samouprave i medija prisustvovali i predstavnici zavičajnih udruženja, Saveza Udruženja Crnogoraca Srbije i pripadajućih organizacija iz Vojvodine.

M.D.

PROFIL

Odan MBA

Zoran Vulević je rođen na Cetinju 1950. godine. Završio je Ekonomski fakultet, smjer Preduzetnička ekonomija. Radio je na rukovodećim mjestima u Opštini i privredi grada Cetinja, zatim kao inspektor u tadašnjoj Upravi društvenih prihoda, bio je sekretar Sekretarijata za privredu u opštini Cetinje. Takođe je bio i generalni direktor i stečajni upravnik tadašnje IMO ‘’Košuta’’, te član upravnih odbora, predsjedništava, komisija itd. Bio je član Komisije za koncesije Vlade Crne Gore na predlog Montenegro biznis alijanse i Privredne komore Crne Gore, kao predstavnik poslodavaca.

Dugo godina je zaposlen u Montenegro biznis alijansi u Podgorici kao ekonomski savjetnik, a odnedavno je i izvršni direktor te privredne asocijacije.

Predsjednik je Odbora za ener-

getiku u toj poslovnoj asocijaciji i koautor atudije o izgradnji mikro elektrana u Crnoj Gori urađenoj uz podršku USAID-a.

Angažovan je u stručnoj i književnoj djelatnosti, objavljuje stručne radove, priče i publicističke članke.

Odlaganje rješenja

Zbog rebalansa nije pala Vlada, jer rebalans nije ni stigao na Skupštinu, što ne znači da Vlada neće pasti. Dobila je malo na vremenu.

Otvara se pitanje šta Milo Đukanović, njegova Demokratska partija socijalista i Vlada mogu da urade u dobijenom vremenu.

Pored brojnih ekonomskih problema koji mu, u svakom slučaju, smanjuju rejting, Đukanović, kako i sam reče, mora konačno da uredi i koalicione odnose sa SDP-om.

Na drugoj strani, partija Ranka Krivokapića je, pametnom političkom igrom, uspjela da pridobije znatan dio crnogorskih građana. Njeno opoziciono djelovanje unutar vlasti više sada liči na kontrolu, nego, što je ranije bio slučaj, trgovinu sa DPS-om.

I ovo Đukanovićevo odlaganje rješenja ide u prilog SDP-u. Popravljajući svoj rejting SDP popravlja i svoju pregovaračku poziciju i biće u prilici ubuduće da, osim partijskih interesa, isposluje i ono što je od interesa građana. Savez SDP-a i DPS-a im je donio mnoge političke pobjede.

Trenutno, pobjede nosi samo jedna članica saveza, pa u najjačoj crnogorskoj partiji sve češće, s pravom, postavljaju sebi pitanje da li je došlo vrijeme razlaza.

U ovom trenutku razlaz bi doveo do toga da obje partije budu same na nekim, za mnoge već viđenim, vanrednim izborima. SDP-u je teško da uđe u koaliciju sa bilo kojom opozicionom partijom, a ruku na srce, skoro ni jedna članica opozicije ne želi da uđe u bilo kakav dil sa Đukanovićem.

Ova činjenica je, u stvari, nova tačka spajanja DPS-a i SDP-a. To može dovesti do toga da spetembarsko-oktobarski rebalans bude po mjeri Socijaldemokratske partije, što bi bilo definitivno prepuštanje rukovođenja koalicijom manjem partneru.

Odlaganje problema dokazuje da je DPS doveden do zida, jer se ne može govoriti o dobrom političkom potezu, već iznuđenom očajničkom manevru. I ako ovo vrijeme dobro iskoristi i raščisti odnose u koaliciji, Đukanoviću ostaje ekonomsko breme.

To raščišćavanje će teže ići, jer se ekonomija ne rješava razgovorom dva lidera, već treba uložiti dodatne napore i anulirati sve bumerange koji su bačeni i prije nekoliko godina, a sada se vraćaju jedan po jedan. Ekonomsko raščišćavanje neće ići lako i ako Vlada bude rekonstruisana.

Za to je potreban novac, a novac trenutno, nažalost, donose samo investitori. A trenutne brojke pokazuju da ćemo u ovoj godini više novca izdvojiti za plaćanje kamata, nego što ćemo ga dobiti od direktnih stranih investicija.

Možda je, zbog svega ovoga, DPS trebalo i ranije da uđe u raščišćavanje odnosa, jer ako u ovakvom ritmu dočeka izbore, problema više neće biti.

Preseliće se u opoziciju.

NAKON DESET GODINA

Milo Đukanović u zvaničnoj posjeti Beogradu u septembru Premijer Crne Gore Milo Đukanović će oko 20. septembra boraviti u zvaničnoj posjeti Beogradu, prvoj nakon deset godina, saznaju Dnevne novine. Kako je i ranije najavljeno, posjeta će uslijediti nakon što, kako je planirano, srpski premijer dođe u zvaničnu posjetu Crnu Goru početkom septembra. Đukanović će se u Beogradu sastati sa predsjednikom Tomislavom Nikolićem, premijerom Ivicom Dačićem i prvim potpredsjednikom Vlade Aleksandrom Vučićem. Crnogorski premijer nije bio u zvaničnoj posjeti Beogradu od sahrane ubijenog premi-

jera Zorana Đinđića 2003. godine.

Dakle, Đukanović u Beograd ide nakon što je to krajem maja obavio šef diplomatije Crne Gore Igor Lukšić.

Ministar Lukšić je nakon razgovora sa srpskim zvaničnicima kazao da Crna Gora snažno podržava evropski put Srbije, ocjenjujući da je odluka Beograda da prihvati sporazum sa Prištinom pozitivno uticala na situaciju u regionu. Napredak Srbije na evropskom putu bio bi koristan za cio region, istakao je Lukšić u razgovoru sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem. Lukšić je kazao da je potrebno da Srbija i Cr-

na Gora jedna drugu podržavaju u procesu evrointegracija i poželio Srbiji da u junu dobije datum otpočinjanja pristupnih pregovora sa EU. Predsjednik Srbije je rekao da Srbija ima interes da sarađuje sa svim državama na Balkanu, a posebno sa Crnom Gorom u kojoj živi izuzetno brojna srpska zajednica.

Jedan od ključnih prioriteta za Srbiju jeste stabilnost u regionu, naglasio je predsjednik Nikolić.

Predsjednik Srbije je upoznao gosta sa konkretnim koracima koje Srbija preduzima kako bi riješila problem ekonomske krize. M.D.

4

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

SUDIJA MIODRAG LATKOVIĆ NEZADOVOLJAN

Latković

Skupština izvršila atentat na Ustavni sud Ustavnim izmjenama koje predviđaju da se sudije Ustavnog suda biraju u parlamentu dvotrećinskom većinom gubi se samostalnost i nezavisnost tog suda i on se stavlja pod direktan uticaj Skupštine. To smatra sudija Ustavnog suda Miodrag Latković.

Ustavnim izmjenama koje su usvojene u parlamentu predviđeno je da Ustavni sud ima sedam sudija, koji se biraju na period od 12 godina.

Njih, kako je predviđeno, bira i razrješava parlament - dvoje sudija na predlog predsjednika Crne Gore, a pet na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu koji predlagači sprovode.

“U Skupštini Crne Gore izvršen je atentat na Ustavni sud. Egzekucija je izvršena javno, a egzekutori su poslanici, uz saučesništvo pojedinih specijalizovanih, domaćih i stranih organizovanih kriminalnih grupa”, kaže se u saopštenju Latkovića, dostavljenom agenciji MINA. Prema njegovim riječima, stepen svijesti izvršilaca kretao se od uračunljivosti, preko smanjene uračunljivosti, do potpune neuračunljivosti.

“Djelo je izvršeno s umišljajem, eventualnim umišljajem, iz nehata, a većina poslanika postupala je u krajnjoj nuždi i samoodbrani.

Atentat nije nikog iznenadio jer

SNP: Počeo da teče rok za pakovanje kofera sudija Osnovni cilj sudija Ustavnog suda je bio da, ukoliko do ustavih promjena ne dođe, ukinu srpski jezik i sačuvaju svoje funkcije, ocijenjeno je iz SNP. “Gospodo iz Ustavnog suda, jasni su nam Vaši razlozi za nervozu jer znamo s kim ste se dogovarali i šta Vam je obećano. Vaši zajednički ciljevi su bili da do ustavnih promjena ne dođe, da ukinete srpski jezik i da sačuvate svoje funkcije. Bezuspješno jer vas je SNP u tome onemogućio”, ističe se u saopštenju SNP-a.

Oni navode da je usvajanjem je duže vremena pripreman i najavljivan. Prijetnjama predsjednika Skupštine i njegovih trabanata, atakovanjem na dignitet i kredibilitet sudija, neprimjerenim komentarima na odluke Suda, lijepljenjem potjernica sa fotografijama sudija, raznim performansima i drugim. Sve to rađeno je u namjeri stvaranja percepcije u javnosti o nužnosti i opravdanosti “atentata””, smatra Latković.

Latković je ocijenio da su “atentatori” krivično neodgovorni – “oni

ustavnih promjena počeo da, kako su ocijenili, teče rok za pakovanje kofera sudija Ustavnog suda.

“Mnogo je razloga za nervozu i Vas i Vašeg nalogodavca. Vašem nalogodavcu smeta što su izmjene Ustava usvojene, a srpski jezik amandmanom SNP-a vraćen u škole, a Vama – sada već bivše sudije Ustavnog suda, što ste usvajanjem ustavnih promjena ostali bez funkcija. Zbog ličnih ciljeva i interesa kopali ste jamu Crnoj Gori, ali, kako to obično biva, sami ste u nju upali”, zaključuju u ovoj partiji. neuračunljivi zbog neuračunljivosti, a ovi drugi zbog imuniteta koji ih oslobađa krivičnog gonjenja”.

“Motiva za “atentat” je više, ali očit je, osnovni, gubljenje samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda i njegovo stavljanje pod direktan uticaj Skupštine, a evidentan je i slabljenje pozicije predsjednika Crne Gore, kojeg bi ubuduće Skupština, uvijek kada to procijeni, preko svog amandmanskog Ustavnog suda, bila u mogućnosti da razriješi”, ukazao je on.

Prema riječima Latkovića, kao kolateralna šteta “atentata” derogirana je odredba člana 154 Ustava, koja je, kako je dodao, propisivanjem uslova za prestanak funkcije predsjedniku i sudiji Ustavnog suda, garant njihove samostalnosti i nezavisnosti, a time i vladavine prava u svim demokratskim državama.

“Tragedija je veća što je ova ustavna odredba derogirana članom 5 stav 2 Ustavnog zakona za sprovođenje Amandmana I – XVI Ustava Crne Gore. Samo pravnim neznalicama nije jasno da se ustavne norme ne mogu derogirati sprovodbenim ustavnim zakonima”, rekao je Latković.

On smatra da se usvajanjem

Ustavnog zakona, kojim je propisano da će javni poziv za izbor sudija Ustvanog suda biti raspisan u roku od 30 dana, od dana usklađivanja propisa iz stava 1 tog člana, Skupština izdigla iznad Ustava.

“Propisujući prestanak funkcije aktuelnog predsjednika i sudija Ustavnog suda mimo uslova koji su garantovani i propisani Ustavom Crne Gore. Zato, ovakav odnos i ponašanje poslanika u Skupštini prema aktuelnim sudijama Ustvanog suda predstavlja svojevrsno pravno nasilje, neprimjereno praksi savremenih demokratskih država, narušava princip vladavine prava, pa je kao takvo nedopustivo”, kazao je Latković.

N.Đ.

KALUĐEROVIĆ

Biće još promjena Ustava Crne Gore Usvajanje ustavnih promjena 31. jula ove godine predstavlja jednu od pretpostavki za toliko nužne promjene na bolje u crnogorskom društvu, ocijenio je poslanik Socijalističke narodne partije SNP Velizar Kaluđerović.

On navodi da su ustavne promjene osnova za temeljnu reformu pravosuđa što je, ističe, ključna pretpostavka za izgradnju Crne Gore kao države vladavine prava.

“Time se stvara najpoželjniji društveni ambijent sveukupnog napretka, čiju dobrobit treba rav-

nopravno da uživaju svi građani Crne Gore”, smatra on.

Prema njegovim riječima, SNP je glasanjem za ustavne promjene, preuzela na sebe odgovornost koja ‘u ovako važnim događajima, pripada opoziciji’.

“Posljedice neusvajanja pokrenutih ustavih promjena bile bi više nego dramatične po budući društveni napredak i put Crne Gore ka članstvu u EU. Nastupila bi ustavna zabrana od najmanje godinu za ponovno pokretanje postupka promjena Ustava, što praktično

REAGOVANJA

U opoziciji nema ucjena Funkcioner Demokratskog fronta Goran Danilović kazao je da se nada da će kolege iz Pozitivne Crne Gore, kako je rekao, umiriti potrebu funkcionera Pravedne Rada Bojovića da disciplinuje najjači opozicioni savez, navodeći da javnost očekuje da opozicione partije sarađuju bez ucjenjivanja.

Bojović, koji je predsjednik Izvršnog odbora Pravedne Crne Gore, potvrdio je da taj politički klub pregovara sa Pozitivnom Crnom Gorom o zajedničkom nastupu na Cetinju, navodeći i da očekuje formiranje novog “državotvorno-reformatorskog saveza”.

Danilović smatra da Bojović ni njegova opcija na bilo koji način ne mogu ugroziti DF. “Nedavno je bilo prilike da svi na nepravednim izborima pokažemo snagu, ipak vjerujem da će i kolege iz Pozitivne umiriti tu neku vrstu potrebe Bojovića da disciplinuje najjači opozicioni savez i najveću alternativu vlasti”, kazao je Danilović za agenciju MINA. Danilović je naveo da Pozitivna sama bira svoj put.

“Ja znam samo da javnost od opozicionih partija očekuje da takve i ostanu i da međusobno sarađuju

bez ucjenjivanja”, ukazao je on.

Danilović je rekao da ne vjeruje da će politički pametni ljudi sebi više dozvoljvati, kako je naveo, bilo kakve avanture u kojima će se podjednako odnositi prema vladajućoj koaliciji “i dominantnoj DPS, ali i opoziciji i dominatnom Frontu”.

“To su nepojmljive stvari. Onaj ko nas drži u istom košu je neko ko ne misli skorije da mijenja Crnu Go-

ru i njenu izvršnu vlast. Ubijeđen sam da je izvučen nauk iz različitih avantura od ranije u kojima se htio disciplinovati DF”, kazao je on.

Danilović smatra da će zreli političari znati da procijene da, kako je kazao, drugačije Crne Gore nema bez snažno organizovanog DF, koji je po istraživanjima javnog mnijenja već na magičnoj granici povjerenja od 30 odsto.

M.D.

znači da bi se nužne kadrovske i druge reforme u pravosuđu odložile za oko dvije godine”, objasnio je Kaluđerović.

To, navodi on, znači i da bi aktuelna vlast postojeću parlamentarnu većinu lako efektuirala u odluke da se na ključna kadrovska mjesta u pravosuđu zadrže stari kadrovi.

“Svima u Crnoj Gori lako je shvatljivo da je neusvajanje ustavnih amandmana i cementiranje postojećeg stanja u pravosuđu, varijanta koja potpuno odgovara vladajućoj vrhuški u Crnoj Gori,

predvođenom Milom Đukanovićem. Odbijanjem svih prijedloga SNP za poboljšanje pojedinih rješenja u Prijedlogu amandmama na Ustav, oni su takav ishod željeli.

Očigledno, Ustavni sud je, realizujući politički nalog zainterosvanih moćnih pojedinaca da ustavne promjene ne prođu, u takvom scenariju prepoznao i lični interes sudija Ustavnog suda, koji jedino padom ustavnih amandmana, nastavljaju da obavljaju funkciju do isteka devetogodišnjeg mandata”, istakao je Kaluđerović.

M.D.

CUNGU ODGOVORIO

Resulbegović zloupotrijebio položaj Prvi čovjek Ulcinja Nazif Cungu, optužio je bivšeg potpredsjednika Opštine Selima Resulbegovića, da je zloupotrebljavao funkciju zarad ostvarivanja ličnih interesa. Cungu je reagovao, nakon što je ulcinjski SDP sasuo pregršt optužbi na račun njegovog rada.

Kako je naveo, bivši potpredsjednik je progovorio tek nakon što je razriješen sa funkcije.

“Razriješenje sa funkcije je posljedica njegovog permanentnog zalaganja da kroz djelovanje kao potpredsjenika Opštine, odnosno zloupotrebom funkcije, neovlašćenim kontaktima i uticajima ostvaraju lične interese. Karakter takvog djelovanja može imati negativne posljedice po interese građana i investitore, te je moj postupak, između ostalog, bilo usmjereno i sprječavanje takvih uticaja”, istakao je Cungu u reagovanju.

Kako je kazao, njegova obaveza kao predsjednika Opštine je, da zaštiti interese građana i zakoni-

tost rada organa lokalne uprave.

Cungu je poručio da će neovlašćeno djelovanje, koje pobuđuje sumnje u koruptivne aktivnosti, bilo kog funkcionera lokalne uprave, imati za posljedicu razriješenje sa funkcije. Cungu je dodao da će prilikom obrazlaganja razriješenja Resulbegovića, na sjednici Skupštine opštine, detaljno upoznati odbornike i građane o načinu njegovog djelovanja .S.G.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

BORBA PROTIV KORUPCIJE

Uloženo 80 miliona, ali ipak rezultata nema Miraš Dušević

n

ema u Crnoj Gori ozbiljne političke volje u centrima moći odnosno onih koji donose odluke da se adekvatno riješi problem korupcije, kaže za Vikend novine izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević.

Tvrdi da je u posljednjih pet godina u suzbijanje korupcije i kriminala uloženo najmanje 80 miliona eura, a rezultate još pod lupom tražimo. Nešto se mora mijenjati, jasno je.

Vlada planira da osnuje agenciju za antikorupciju. Nova agencija predstavlja dio Vladinih planova za obradu pristupnih poglavlja EU broj 23 i 24, koja obuhvataju pravosudna pitanja, antikorupcijske napore i osnovna ljudska prava. Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević za Vikend novine kaže da je osnivanje agencije za antikorupciju važno za pregovarački proces Crne Gore.

“Bitno je da Crna Gora kao država pokaže da ima profesionalne institucije, sa kapacitetom da poslove iz svog mandata obavljaju na kvalitetan način koji proizvodi mjerljive rezultate. U tom dijelu, osnivanje jedne nove institucije – antikorupcijske agencije, koja bi centralizovala najveći dio pitanja u borbi protiv korupcije može značajno pomoći u dijelu efikasnosti, pod uslovom da to bude institucija koja će imati profesionalan i stručan kadar, sa nesemnjivim integritetom, a ne biti još jedna od partijski zarobljenih institucija čijim se postojanjem pokušava maskirati suštinsko odsustvo odlučnosti da se izvede borba protiv korupcije”. No, Uljarević tvrdi da u Crnoj Gori nema ozbiljne političke volje u centrima moći odnosno onih koji donose odluke da se ovaj veliki problem adekvatno rješava. Ali, bez obzira na njihovu nevoljnost, to je neumitan proces.

“Podsjetiću vas da je istraživanje Centra za građansko obrazo-

vanje (CGO) “Koliko je uloženo u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori i da li su rezultati u tom smjeru vidljivi?” pokazalo da je u Crnoj Gori od 2007. do 2012, kroz finansijsku pomoć dobijenu kroz Instrument pretpristupne pomoći, kao i direktna izdvajanja iz Budžeta Crne Gore u ključne organe nadležne za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uloženo za projektne aktivnosti u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala 36.582 698.93 eura. I to samo u 11 analiziranih organa, a što ne uključuje plate i slične prateće troškove u tim institucijama. Kada se tome dodaju sredstva iz regionalnih IPA programa, individualne donacije do država članica, ali i SAD, Norveške, dolazimo do najmanje 80 miliona eura uloženih direktno u ovu oblast za aktivnosti u posljednjih pet godina, a rezultate svi još lupom tražimo. Upravo disproporcija između uloženih sredstava i vidljivih rezultata posljedica je mnogih faktora, a posebno nedostatka političke volje”, jasna je Uljarević.

●U fokUsU EU Da podsjetimo, korupcija i organizovani kriminal postali su značajan fokus zemalja EU nakon lekcija naučenih iz prethodnih proširenja. Rumunija i Bugarska pridružile su se EU 2007. godine, ali obje su još pod mehanizmom za saradnju i verifikaci-

POZITIVNA CRNA GORA

Cvetković šef cetinjskog odbora Dragan Ćiro Cvetković izabran je za predsjednika Opštinskog odbora Pozitivne na Cetinju, odlučeno je na sjednici Opštinskog odbora Pozitivne Crne Gore Cetinje.

Cvetković je magistrirao na Univerzitetu “La Sapienza” u Rimu, Italija, na Prvom arhitektonskom fakultetu “Ludovico Quaroni” i ima veliko iskustvo u vođenju velikih međunarodnih projekata.

Iz Pozitivne su naglasili da je pored izbora Cvetkovića na Odboru konstatovano da će Pozitivna na Cetinju nakon izbora biti vlast i da će biti u prilici da sprovede projekte sa kojima će Cetinjanke i Cetinjani biti upoznati tokom kampanje za lokalne izbore.

“Potencirano je da je aktuelno stanje na Cetinju dramatično loše i da su nužne promjene koje će otvoriti nova radna mjesta na održivim osnovama i pokretanje projekata koji bi omogućili istinske potencijale Cetinja koji su potpuno

marginalizovani, jer je aktuelna vlast izgubila vezu sa realnošću i forsira megalomanske projekte za koje i sama zna da ih ne može dovrštiti, ali žele da marketinški poentiraju”, ističu iz Pozitivne.

Podsjećamo da su pored Cvetkovića članovi Opštinskog odbora i proslavljeni rukometaš Ratko Đurković, ugledni hirug dr Mihailo Babović, pravnik Radmila Drašković, konzervator Zorica Martinović, novinar Krsto Mijanović, dramaturg Jelena Lela Milošević, preduzetnici Ivan Marković i Žarko Janković, filolog Žana Tassan i Petar Pero Borozan.

Na narednoj sjednici opštinskog odbora biće izabrano i predsjedništvo Odbora.

“Na taj način Pozitivna na Cetinju će jačati infrastrukturu, djelovanje i rad u cjelini kako bi ostvarila još bolji rezultat na predstojećim izborima”, zaključili su iz Pozitivne.

M.D.

5 Uljarević

ju Evropske komisije, koji za cilj ima da osigura njihovo ispunjavanje pravosudnih i antikorupcijskih standarda EU. Brisel zemljama-kandidatkinjama naglašava da su za preduzimanje preventivnih mjera protiv korupcije potrebne jake institucije sa nadležnostima u vršenju obuke, realizaciji planova integriteta, kontrole prihoda i praćenja javnih zvaničnika koji postupaju u sukobu interesa. Svaka zemljakandidatkinja mora pronaći najbolje rješenje i odlučiti koliko će institucija imati za pokrivanje tih nadležnosti.

●AgEncijA stArtUjE 2016.

Osnivanje Agencije za antikorupciju predstavlja najoptimalnije rješenje kojim će se objediniti kapaciteti i sadašnje nadležnosti Uprave za antikorupcijsku inicijativu, Nacionalne komisije za antikorupciju i sadašnje i planirane nadležnosti Komisije za sprečavanje sukoba interesa i Državne izborne komisije u dijelu nadležnosti kontrola finansiranja političkih partija i izbornih kampanja, kažu za Vikend novine iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Tvrde da je Akcionim planom za 23. poglavlje planirano da Agencija počne da radi početkom 2016. Prije toga je potrebno obezbijediti finansijska, kadrovska i tehnička sredstva za rad i usvojiti Zakon o Agenciji za antikorupciju.

“Posebno će biti značajna nadležnost Agencije u preventivnom dijelu borbe protiv korupcije, gdje će ova institucija biti zadužena za sprovođenje obuka, planova integriteta, kontrole prihoda javnih funkcionera i djelovaće u sprečavanju sukoba interesa”.

Iz MVPEI poručuju da je Crna Gora u proteklom periodu uložila ogromne napore za ostvariva-

nje dobrih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije. Oni se, prije svega, ogledaju u smanjenju broja zaostalih predmeta, unapređenju sistema saradnje tužilaštva i policije uvođenjem instituta Tužilačke istrage.

“Takođe se konstantno radi na unapređenju tehničke opremljenosti i adekvatne obučenosti kadro-

va koji rade na poslovima suzbijanja korupcije. Rezultati koje je Crna Gora ostvarila na ovom polju su prepoznati od EU što je predstavljalo osnov za početak pregovora o pristupanju. Ono što Brisel očekuje od Crne Gore i čemu smo mi apsolutno posvećeni jeste da nastavimo istim tempom da radimo na postizanju što boljih rezultata”.

6

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

Rudnik u minusu 4,5 miliona eura

REVOLT

Mašinovođe opet najavile štrajk Sindikalna organizacija mašinovođa ponovo je najavila da će organizovati štrajk, jer smatraju da je nedopustivo da im zarade umanje od 20 odsto i upozorila da će organizovati štrajk ukoliko nadležni ne riješe taj problem. Mašinovođa bile najavile štrajk za 22. jul, koji su odložili zbog, kako su kazali, pristiska menadžmenta da odustaju od učešća na štrajku.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković kazao je, da će pokušati da steknu formalno pravne uslove za štrajk ukoliko Ministarstvo saobraćaja i pomorstva prećuti sve navode iz pisma upućenog ministru Ivanu Brajoviću. U pismu su, kako je kazao Keković, sadržani svi razlozi zbog kojih u sindikalnoj organizaciji mašinovođa smatraju da je nedopustivo smanjivati zarade 20 odsto.

“Ako institucije sistema ne budu postupile i ne budu rekle da li su tačne sve indicije koje su tu navedene u tom slučaju ćemo sigurno pokušati da ispunimo uslove za štrajk”, poručio je Keković. On je dodao da je zbog toga bilo teško okupiti više od pola zaposlenih u ŽPCG što je bio jedan od uslova da se štrajk organizuje.

Predsjednik Sindikalne organizacije Prevoza mašinovođa Crne Gore, Milan Vuković kazao je da je odluka o smanjenju zarada veliki udar na egzistenciju zaposlenih.

“Pokušali smo da ukažemo menadžmentu da je to veoma mala svota novca u odnosu na neke druge stvari na kojima bi se moglo uštedjeti, da se novac ne mora izdvajati od radnika”, kazao je Vuković. On je dodao da su menadžmentu ŽPCG ukazali na neracionalno trošenje budžetskih sredstava u toj kompaniji, ali da na njihove navode niko nije reagovao.

Foto: Mirko Savović

Ne pristaju na smanjenje zarada od 20 odsto i traže od nadležnih da riješe problem Juče sa konferencije za novinare: Vuković i Keković

Rudnik uglja Pljevlja završio je prvu polovinu godine sa gubitkom od skoro 4,5 miliona eura, 30 odsto većim nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, poslovni prihodi Rudnika uglja na kraju juna iznosili su 16,99 miliona eura i bili su deset odsto manji nego u uporednom periodu.

Poslovni rashodi kompanije su na kraju drugog kvartala pali 3,6 odsto na 19,77 miliona eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 7,98 miliona eura, materijala 5,33 miliona, a amortizacije i rezervisanja nešto preko tri miliona eura. Ostali poslovni rashodi iznosili su 3,44 miliona eura. Ukupna aktiva Rudnika uglja na kraju prve polovine godine vrijedila je 85,39 miliona eura, što je 15,1 odsto manje nego u uporednom periodu. Neraspoređeni gubitak dostigao je 25,63 miliona eura, dugoročna rezervisanja i obaveze 34,86 miliona, a kratkoročna 36,76 miliona eura. Država posjeduje 31,11 odsto udjela u Rudniku uglja, italijanska kompanija A2A 39,49 odsto, biznismen Aco Đukanović 11,52 odsto, a Radoslav Tomić iz Beograda 1,06 odsto. Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto udjela u kompaniji.

BUDVA

Od boravišne takse prihodovali 100.000 eura Prihodi od naplate boravišne takse u opštini Budva veći su 100.000 nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Sekretarijata za privredu i finansije.

Predstavnici Sekretarijata su agenciji Mina-biznis kazali da su zadovoljni dosadašnjim prihodima od naplate boravišne takse.

“Zanimljivo je da je znatno po-

MIJUŠKOVIĆ

Njemački investitori uložili u Crnu Goru oko 180 miliona eura Crna Gora treba da usmjeri pažnju na zadobijanje povjerenja njemačkih turista i podsticanje njihovih kompanija da osnivaju mješovita preduzeća kroz razne oblike saradnje, zbog stimulativnog poslovnog ambijenta i kvalitetne radne snage, ocijenio je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković. On je u intervjuu magazinu CorD, koji je posvećen crnogorsko-njemačkoj ekonomskoj saradnji, saopštio da Crna Gora i Njemačka nijesu po veličini ekonomije koje se mogu uporediti, ali da postoji prostor za bolju ekonomsku saradnju.

“To bi se moglo postići u smislu prepoznavanja Crne Gore i njenih proizvoda i usluga koji zavre-

đuju pažnju njemačke privrede ili krajnjih potrošača. Obim robne razmjene realizovan tokom prethodnih godina je ispod realnih mogućnosti, pa je potrebno u najskorijoj budućnosti iskoristiti prostor za njeno povećanje”, smatra Mijušković.

Prema njegovim riječima, izuzetan prostor za saradnju postoji kroz mogućnost koju nude crnogorski potencijali za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

“To je polje gdje je Njemačka daleko ispred mnogih razvijenih evropskih zemalja, kako u pogledu znanja, tako i realizacije. Činjenica da je Crna Gora normativno potpuno uredila ovu oblast olakšava nama u PKCG

promovisanje tog potencijala, a i mogućim investitorima da se opredijele za ulaganja”, rekao je Mijušković.

Osim toga, kako je dodao, razvoj metalske industrije na nivou malih i srednjih preduzeća mogao bi mogao biti razvijen u Crnoj Gori u saradnji sa njemačkim kompanijama.

“Stimulativan poslovni ambijent, kvalitetna radna snaga i druge prednosti, trebalo bi da u budućnosti opredijele brojne strane partnere na saradnju sa Crnom Gorom”, kazao je Mijušković.

On je saopštio da su u prethodnih deset godina njemački investitori uložili u Crnu Goru 179,2 miliona eura.

većan iznos naplate od pojedinaca koji je 60.000 eura veći nego u istom periodu prošle godine”, naveli su iz Sekretarijata.

Do znatno bolje naplate borvišne takse, kako su objasnili, došlo je zbog povećanog broja registrovanih ležaja u privatnom smještaju, ali i zbog više kontrola izdavaoca soba.

“O tome govori podatak da je

do kraja jula obavljeno blizu tri hiljade kontrola, od 11 ekipa inspektora koji svakodnevno obave 110 kontrola, odnosno deset po inspektoru”, rekli su predstavnici Sekretarijata.

Oni su podsjetili da je prošle sezone obavljeno preko pet hiljada kontrola privatnog smještaja, dok će ove napraviti oko šest hiljada kontrola izdavaoca soba.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

Kamate prestigle investicije

7

KREDITI

Milijardu moramo da vratimo za četiri godine Crna Gora će ove i naredne tri godine morati da vrati više od 905 miliona eura, odnosno više od milijardu eura kada se dodaju i 102 miliona eura dražavnih garancija, koje su nedavno aktivirale ruska državna banka VT i mađarska OTP, datih Kombinatu aluminijuma. U ovih milijardu eura nijesu uključeni krediti koje Vlada planira da uzme ove i na-

rednih godina. A kada se tome doda planirano zaduženje od 220 miliona, na kredite ćemo u naredne četiri godine dati skoro čitav državni budžet koji iznosi oko 1,25 milijarde eura.

Naredne godine biće vraćeno oko 137,50 miliona eura. Oko 340 miliona moraćemo da vratimo 2015. godina, a više od 300 miliona eura moraćemo da platimo 2016. godine.

64,42

5,8

miliona eura je novac koji je ovogodišenjim budžetom planiran za plaćanje kamata na kredite stranim kreditorima

miliona eura po osnovu kamata biće isplaćeno domaćim kreditorima

Ove godine bez kamata i rata za garancije Ove godine Crna Gora daće više od 70 miliona eura samo na kamate, što je mnogo više novca od iznosa koji je namijenjen za izgradnju škola, vrtića ili recimo bolnica Ivana Cimbaljević

C

rna gora će ove godine samo po osnovu kamata na kredite vratiti više od 70 miliona eura, saopšteno je vikend novinama iz ministarstva finansija. već sada je iznos koji se iz budžeta opredjeljuje za kamate prestigao iznos koji je namijenjen za kapitalni budžet. u ovaj iznos nijesu uključene kamate za kredite koji će biti zaključeni ove godine, kao ni kamate na kredite za garacije izdate kombinatu aluminijuma.

Oko 157 miliona eura iz ovogodišnjeg budžete otići će za plaćanje rata za kredite. Od tog iznosa, samo po osnovu kamata na ranije kredite Crna Gora platićemo oko 70 miliona eura. Već sada je iznos za kamate prestigao kapitalni budžet, odnosno novac namijenjen izgradnji škola, bolnica, puteva i slično, koji je projektovan na nivou od oko 65 miliona eura. U ovaj iznos nijesu uključene kamate na kredite koji su zakonom o budžetu planirani da se zaključe ove godine, kao ni kamate za kredite koji će se zaključiti kako bi se platile garancije date Kombinatu aluminijuma Podgorica.

“Zakonom o budžetu za 2013. godinu, planirana je otplata kredita nerezidentima, u ukupnom iznosu od 127,12 miliona eura, od čega za kamate u visini od 64,42 miliona eura i za glavnicu u visini od 62,7 miliona eura”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva finansija.

Tokom 2013. godine planira se servisiranje obaveza prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), Pariskom klubu povjerilaca, Međunarodnoj finansijskoj instituciji (IFC), Razvojnoj banci Savjeta Evrope, Evropskoj

investicionoj banci (EIB), Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), Evropskoj Uniji i Međunaradnom udruženju za razvoj (IDA).

“Pored obaveza prema pobrojanim međunarodnim finansijskim institucijama, tokom 2013. godine servisiraće se i sljedeće obaveze: mađarski kredit, poljski kredit, kredit Societe Generale banke, Kreditnoj agenciji za obnovu (KfW), Austrijski kredit, češka Exim banka, Vlada Francuske, Eurofima, Credit Suisse, Erste bank, Steirmarkische und Sparkassen, Vlada Španije Instituto de Credito Oficial, mađarska Exim banka”, kazali su iz Ministarstva finansija.

Takođe, budžetom za ovu godinu je predviđeno i servisiranje obaveze po osnovu transfernih zajmova, odnosno zajmova koje je Vlada Crne Gore primila od drugog zajmodavca radi davanja krajnjim korisnicima, kao i kamata po osnovu emisije euroobveznica. ●Domaćim kreDitorima oko 30 miliona Pored stranih kredita, stranim bankama i finansijskim organizacijama duguje se u ukupnom izno-

1.07 milijardi eura Crna Gora će morati da vrati u naredne četiri godine. U ovu sumu uračunata su i 102 miliona eura dražavnih garancija, koje su nedavno aktivirale ruska državna banka VT i mađarska OTP, datih Kombinatu aluminijuma. U ovih milijardu eura nijesu uključeni krediti koje Vlada planira da uzme ove i narednih godina. A kada se tome doda planirano zaduženje od 220 miliona, na kredite ćemo u naredne četiri godine dati skoro čitav državni budžet koji iznosi oko 1,25 milijarde eura.

su od 29,6 miliona eura.

“I to 5,8 miliona eura po osnovu kamata i 23,8 miliona eura po osnovu glavnice rezidentima”, kazali su iz Ministarstva finansija.

Novac će biti iskorišten za vraćanje kredita koje je Vlada potpisala sa domaćim bankama, za isplatu neisplaćenih potraživanja zaposlenih za čijim je radom prestala, kao i otplatu kamate na državne zapise, projektovana kamata na kratkoročne kredite za tekuću likvidnost budžeta i za otplata obaveza iz prethodnog perioda. ●Stara Devizna šteDnja Za otplatu obaveza iz prethodnih godina, predviđen je iznos od 30,1 milion eura i odnosi se ispla-

Iz Ministarstva finansija navode sa tokom 2013. godine neće biti otplata kamata po osnovu aktiviranja garancije VT banke u iznosu od oko 60 miliona eura, s obzirom da je sa Dojče i Erste bankom zaključen aranžman sa grejs periodom u trajanju od 18 mjeseci. Grejs period za kredit u iznosu od 42,5 miliona eura koji će Vlada tu desete rate stare devizne štednje na i sedme rate devizne štednje po osnovu Zakona o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Crne Gore u skladu sa Uredbom o konverziji devizne štednje građana u obveznice i na osnovu Zakona o isplati deviznih sredstava građana položenih kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne privrede DD Podgorica položenih preko preduzeća Jugoskandik DD Beograd.

“Planirani iznos uključuje otplatu redovne rate za restituciju u iznosu od 2,5 miliona eura. Takođe na ovoj poziciji planirana su sredstva za otplatu preuzetog duga od elektronskih medija-emitera u iznosu od 0,8 miliona eura, kao i iznos od 13,5 miliona eura za projektovanu sudsku naplatu”, kazali su iz Ministarstva finansija. ●zabrinuta i SvjetSka banka Nivo javnog duga, ali i dinamika rasta zabrinjava i eksperte Svjetske banke. Oni su nedavno upozorili da je nivo plaćanja kamata de facto već sada pojeo ukupne kapitalne investicije. Zbog veličine javnog duga, koji već prelazi 50 odsto bruto domaćeg proizvoda, u Svjetskoj banci su izračunali da je svake godine tri odsto BDP-a potrošeno na plaćanje kamata. Takođe, prema računici Svjetske banke, kada se državnom dugu koji je na kraju prošle godine iznosio 50 odsto BDP-a doda i iznos garancija i nepodmirenih obaveza, onda se brojka penje na više od 67 odsto BDP-a.

zaključiti sa Crnogorskom komercijalnom bankeko trajaže do kraja godine, kada počinje otplata kredita u jednakim tromjesečnim ratama, do posljednjeg dana otplate 30. juna 2016. godine.

“Kamatna stopa jednaka je zbiru margine od 6,5 odsto godišnje i tromjesečnog EURIBOR-a”, kazali su iz Ministarstva finansija.

●Prošle goDine oDužili 223,6, a zaDužili 329,4 miliona eura Za otplatu dugova 2012. godine Crna Gora je izdvojila 223,6 miliona eura, dok smo se u istom periodu zadužili 329,4 miliona eura. Državni dugna kraju 2012. iznosio je 1.699,5 miliona eura ili 50,9 odsto bruto domadeg proizvoda. Unutrašnji dug, kako se navodi u Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2013. do 2016. godine, iznosio je 404,5 miliona eura ili 12,1 odsto BDPa, dok spoljni dug iznosi 1.295,0 miliona eura ili 38,8 odsto BDP-a.

“U odnosu na stanje duga na kraju 2011. godine, nivo državnog duga na kraju 2012. godine bio je veći 14,3 odsto 2012. godine jer je na naplatu dospjelo 23,5 miliona eura garancija za Kombinat aluminijuma Podgorica”, navodi se u Smjernicama.

8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

ĐUROVIĆ

RAE radi za EPCG Grupa građana, Daliborka Uljarević, Stevo Muk i Goran Đurović podnijeli su tužbu za poništenje odluke o utvrđivanju iznosa korekcije naknade za snabdijevanje i iznosa cijene korekcije aktivne električne energije koju je donijela Regulatorna agencija za energetiku (RAE) 5. jula ove godine.

“Tužbom se traži pobijanje odluke zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrede pravila postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Umjesto da cijena struje bude snižena, ona je povećana, čime se ko zna koji put do sad štite interesi EPCG a ne građana Crne Gore”, kazao je Đurović u ime predstavnika grupe građana.

On je kazao da se upoređivanjem podataka iz pobijane odluke sa podacima iz odluke o odobravanju regulatorno dozvoljenog prihoda EPCG za javnog snabdjevača za period od 1. avgusta 2012. do 31. jula 2015. godine vidi da je prethodni obračun rađen samo za dio energije koja je isporučena distributivnim potrošačima dok je ispušten dio koji se odnosio na direktne kupce (KAP, Željezara, Željeznica) iako za to nema nikakvog utemeljenja u propisima.

“Iako direktni potrošači od 1.

Na budvanskoj rivijeri u svim vrstama smještaja ukupno boravi oko 56.390 registrovanih gostiju, što je jedan odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu, saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).

Od ukupnog broja gostiju, stranaca je 94 odsto.

Najposjećeniji je privatni smještaj, gdje je registrovano 41.350 gostiju ili dva odsto manje nego u uporednom periodu.

U hotelima boravi oko 14.000 turista, što je na prošlogodišnjem nivou.

U kampovima je 609 gostiju, što je 22 odsto više, a u odmaralištima 320 ili tri odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Povećanje cijene struje izazavalo reakcije građana januara 2013. više nijesu tarifni kupci, pa im se višak naplaćenih sredstava ne može vratiti kroz umanjenje tarifa za narednu godinu, na osnovu Metodologije koja govori samo o ukupnim veličinama za prethodnu regulatornu godinu, RAE je morala prilikom obračuna uzeti u obzir samo ukupne planirane odnosno isporučene količine energije. To znači da se kupcima koji ostaju tarifni kupci treba vratiti ukupna razlika koju su oni ostvarili zajedno sa direktnim kupcima”, kazao je Đurović.

On je dodao da nema nijedne odredbe koja upućuje da višak prihoda naplaćen od direktnih potrošača treba da ostane EPCG-u.

Konferencija o ženskom preduzetništvu Regionalna konferencija, čiji je cilj podrška učenju, umrežavanju i unapređenju mogućnosti zarade žena preduzetnica, biće održana u oktobru u Makedoniji. Konferencija će se održati od 17. do 19. oktobra u Strugi, u okviru projekta Invest for the Future (IFTF), koji finansira američko ministarstvo vanjskih poslova.

Zainteresovani za učešće na konferenciji prijave mogu dostavljati onlajn do 30. avgusta. Više informacija o konferenciji, uključujući instrukcije za prijavljivanje, može se dobiti na sajtu www.investforthefuture.biz.

“Ova konferencija je osmišljena da izgradi veze kroz razmjenu talenata, jačanje mreža kontakata i kreiranje foruma za ujedinjenje žena oko preduzetništva”, navodi se u saopštenju američke ambasade u Podgorici.

Konferencija će okupiti učesnike sa sličnim poslovnim interesovanjima kako bi ohrabrila razmjenu znanja i obezbijedila višestruke mogućnosti povezivanja sa ciljem izgradnje snažnijih poslovnih veza u regionu.

ISTRAŽIVANJE NAFTE

Najviše interesovanja iz Velike Britanije i SAD Za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika, u okviru tendera za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, koji je Vlada nedavno objavila, najveće interesovanje su pokazale kompanije iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država.

U izvještaju o aktivnostima na realizaciji projekta istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore za drugi kvartal, koji je Vlada razmatrala na sjednici u četvrtak, navodi se i da je 19 kompanija posjetilo sobu sa podacima (data room).

Ministarstvo ekonomije objavilo je 26. jula na sajtu tender za istraživanje nafte i gasa

u crnogorskom podmorju, koji će biti otvoren do februara naredne godine.

Javni poziv za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika će trajati sedam mjeseci.

Vlada je donijela odluku o raspisivanju tendera za 13 blokova u crnogorskom podmorju, a radi se o površini od oko tri hiljade kilometara kvadratnih.

Vlada je definisala fiskalnu politiku u toj oblasti. Zahvat će biti državni do 70 odsto neto profita koji ostvaruju naftne kompanije, pri čemu će se definisati šta je to što ulazi u obračun troškova.

BOKSITI

Ni zarada ni proizvodnje U Sindikatu očekuju da će predstavnici uprave preduzeća i Vlade naći najpovoljnije rješenje za opstanak radnika u Rudnicima Iako su maksimalnim angažovanjem i dobrom organizacijom posla uspjeli da proizvedu rudu koja se po ugovoru isporučuje kupcu iz Mađarske, radnici Boksita nijesu dobili zaradu, a donešena je i odluka o obustavi proizvodnje.

“Nezadovoljstvo radnika Rudnika boksita je ogromno zbog prekida proizvodnje i neisplaćene zarade, koju su trebali dobiti oko 20. u mjesecu”, kaže se u saopštenju sindikata Rudnika boksita U sindikatu smatraju da bi se zbog proizvodnje koja se donedavno odvijala ubrzanim tempom i prodajom rude koja se nalazi na

lageru mogle isplatiti nekolike zarade za zaposlene.

“Tražili smo sastanak sa izvršnim direktorom Miloradom Đurovićem, koji nas je obavijestio da je za ponedjeljak zakazan sastanak u Zvorniku, kome će prisustvovati i predstavnici mađarske kompanije Vagon inpeks, nakon čega će biti jasna slika o isplati zarada i pokretanju proizvodnje”, kažu u sindikatu.

Pomoć u rješavanju situacije u korist radnika i opstanka preduzeća u sindikatu očekuju i od Vlade.

“S obzirom da su se Vladini predstavnici u Odboru direktora Boksi-

ta maksimalno angažovali u prevazilaženju trenutno teške situacije u Boksitima, nadamo se da će se naći najpovoljnije rješenje za budućnost firme. Tim prije, jer su potencijalni kupci najavili pregovore sredinom avgusta o kupovini izvjesnih količina rude, ali i zbog zainteresovanosti inostranih kompanija za ulaganje u Rudnike boksita”, naglašavaju u Sindikatu Boksita.

U nikšićkim Rudnicima boksita trenutno je zaposleno 314 radnika kojima se duguje sedam plata, kao i tri zarade iz ljeta 2010. godine. Proizvodnja rude ponovo je obustavljena prije desetak dana.

M.R.

VEKTRA JAKIĆ

Ili pare ili bankrot Radnici kojima se duguje oko milion eura za zarade i doprinose ne prihvataju predlog Brkovića da prodaju potraživanja i izgube pravo glasa Radnici Vektre Jakić kojima se duguje oko milion eura zaostalih zarada i doprinosa glasaće za bankrot u toj kompaniji ukoliko im se do 8. avgusta ne izmire dugovanja. Kako je Dnevnim novinama objasnio predstavnik radnika Željko Vučetić, vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković je ponudio radnicima da umjesto višemjesečnog čekanja i u pravcu što bržeg izmirenja potraživanja ista prodaju kompaniji Vektra Nord iz Kolašina. Radnici su to protumačili kao pokušaj da im se oduzme pravo glasa 14. avgusta u Privrednom sudu i na taj način izglasa reprogramirani stečaj, a ne bankrot, čime bi se još jednom “otegla” njihova naplata.

“Dali smo vlasniku još jedan rok da nam uplati novac, do osmog avgusta. Ukoliko to ne učini, spremni smo da 14. avgusta glasamo za bankrot u fabrici i čekamo njenu prodaju kako bismo se naplatili”, kazao je Vučetić.

On je podsjetio da je Brković nedavno poslao dopis radnicima Vektre Jakić, objašnjavajući da je u toku realizacija kredita kojim će radnicima biti isplaćene zaostale zarade, a samim tim biće omogućen i nastavak proizvodnje.

“Od Brkovića smo dobili dopis u kojem se traži da odložimo štrajk

Radnici poručili Brkoviću, da će glasati za bankrot u Vektri Jakić, ukoliko im ne uplati obećani novac, Dragan Brković

do 2. avgusta i da će nam do tada biti isplaćena dugovanja. Kako je objašnjeno u dopisu, Brković će naći pare jer je u toku realizacija nekog kredita. Kao što znate, to se nije desilo i mi ćemo učiniti jedino što nam ostaje”, poručio je Vučetić.

Na posljednjem zboru radnika Vektre Jakić dogovoreno je da se nastave dežurstva na lageru oblovine na Ciglani kako bi zabrani-

li njen odvoz.

Za oko 240 radnika, kojima se duguju zarade godinu od uvođenja stečaja u firmu, ovo nijesu prijatne vijesti. Iako pokušavaju da u svojim namjerama istraju, nemaju svi istu energiju i volju.

Na prošlom zboru radnici su najavili masovan dolazak, ali je samo polovina ispoštovala dogovoreno.

I.B.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

9

Kovanice nepoznanice Oni koji posjećuju zemlje Evropske unije nijesu iznenađani praksom da im prodavci vraćaju kusur u apoenima od jedan, dva ili pet centi.

Podgoričanka Ana Marković ispričala nam je da je tokom boravka u Italiji svakodnevno dobijala sitan kusur, kao i da je to podrazumijevano ponašanje svakog trgovca.

“U početku sam bila iznenađena i pitala sam se gdje ću sa svom tom sitninom, ali sam odmah shvatila da i prodavci uzimaju novac. Dakle, kod njih je normalno da im, ukoliko nemate recimo deset centi, date deset kovanica od po cent”, objašnjava Ana. Nasuprot tome, kada je iz Italije došla u Crnu Goru i u prodavnici izvadila šaku sitnog novca, prodavačica joj je kazala da ne zna da li smije “to” da primi.

Šta sve možete kupiti za kusur razmislite

Svakodnevnim čuvanjem kusura od po nekoliko centi, koji vam prodavci obično ne vraćaju, na kraju nedjelje možete kupiti više proizvoda široke potrošnje Ivana Boljević

A

ko svakog dana kupujete, bar jednom dnevno ćete doći u situaciju da zbog nedostatka apoena od jednog ili dva centa prepustite prodavcu kusur. Vikend novine istražuju šta biste sve mogli da kupite na kraju jedne sedmice ukoliko biste sakupljali propušteni kusur.

Gotovo da ne postoji neko ko dnevno ne ostavi prodavcu po nekoliko centi prilikom svake kupovine. Iako je naizgled nepristojno tražiti, a u većini slučajeva oni i nemaju da vam vrate sitne novčiće, na kraju sedmice za taj novac, vjerovali ili ne, možete kupiti bar nekoliko proizvoda široke potrošnje poput, hljeba, litra mlijeka, sapuna, 100 grama neke salame, sira i slično. Vikend novine izračunale su da na nedjeljnom nivou aktivni kupac može “oprostiti” iznos do čak dva eura, ne razmišljajući. Lakše je pobrojati šta za dva eu-

ra od artikala koje svakodnevno nabavljate, možete kupiti, nego ono na šta ste ih izgubili. Kada bi vam neko na kraju sedmice dao besplatno hljeb ili dva litra kisjelog mlijeka, četiri toaletna sapuna ili 200 grama salame, pola kilograma sira i nekoliko kilograma sezonskog voća, situacija bi bila znatno jasnija. Prosječan crnogorski građanin u nabavku za dnevne potrepštine ide na nekoliko mjesta. Hljeb, novine, cigarete i ako se još po nešto zaboravi, tek što češće idete u prodavnicu, vjerovatnoća da ćete više centi “izgubiti” je veća.

“Dnevno mi se desi i po nekoliko puta da odem u prodavnicu. Nikada nijesam računala koliko novca ostavim, uvijek računam samo ono što platim i uvijek zaokružim to sitno po dva-tri centa. Da ih skupljam, nakupilo bi se”, kazala nam je Podgoričanka Slavka.

I da samo po jedan cent ostavite u prodavnici na mjesečnom nivou to je trideset centi. Za trideset centi možete, recimo, kupiti bar pola kilograma soli, što je nekome mjesečna potrošnja. Za samo jedan cent kusura koji ne uzmete dnevno, na mjesečnom nivou lišavate se pola kilograma voća, lubenice ili pipuna. Za isti iznos možete kupiti čašicu jogurta ili tri kesice praška za pecivo, bibera, vanilinog šećera. Za svaku cijenu proizvoda koja je određena na recimo 1,43 eura, sigurno je da ćete prodavcu ostaviti dva centa. Prodavac mnogo češće nema da vrati ta dva centa, nego što će

mONteNeGrO erlaJNs

PreDUzetNiŠtVO

Montenegro erlajns je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario znatno bolji rezultat i smanjio gubitke u odnosu na isti period prošle, konstatovao je Odbor direktora te kompanije.

Na sjednici Odbora održanoj u petak usvojen je Izvještaj o poslovanju za prvih šest mjeseci, kao i plan poslovanja do kraja godine.

“Konstatovano je da je za prvih šest mjeseci ove godine ostvaren znatno bolji rezultat u odnosu na isti period prošle. Gubitak kompanije je smanjen u odnosu na isti period prošle godine”, kaže se u saopštenju.

Odbor je, na osnovu ovih rezultata, konstatovao da je kompa-

Banke moraju imati više sluha za razvoj i podršku preduzetnicima u Crnoj Gori, ocijenio je direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Aleksandar Pavićević.

On je dodao da je žensko preduzetništvo nešto što mora da zaživi u našoj državi. “Što se tiče Direkcije, fokus je na podršci malim i srednjim preduzećima, pogotovo početnicima. Jedina budućnost preduzetništva u Crnoj Gori je otvaranje novih preduzeća i stvaranje novih radnih mjesta i ako ne napravimo neke kreditne linije, možemo samo razmišljati da unaprijedimo mali i srednji biznis u Crnoj Gori”, kazao je Pavićević portalu Analitika.

On ističe da je problem nedostatak sluha od strane banaka za podršku

Odgovara im da nema apoena U crnogorskim prodavnicama gotovo da nema apoena od jedan i dva centa. Popularno “zaokruživanje” sitnih iznosa donosi im dobar novac. Danas je uobičajena praksa da se recimo odjevni predmeti u butiku cijene sa 99 centi. Prodavci su navikli da niko od nas ne traži cent ku-

se kupcu desiti da nema da plati cijeli iznos. Vrlo često, u nedostatku sitnine, prodavci će vam za recimo pet centi ponuditi kompenzaciju u vidu krem bananice ili nekog sličnog jeftinog slatkiša. Ta praksa zaživjela je mnogo brže nego vraćanje novčane vrijednosti kusura. Zbog ovoga na domaćem tržištu razvila se cijela filozofija moderne prodaje. Domaći trgovci nerijetko cijene formiraju upravo tako, računajući na “ostatke” koje će

sura. Na kupljena tri, odnosno četiri proizvoda, garantovanih četiri centa dobiti. Ukoliko bi svako od nas u prodavnicu išao tri puta dnevno i ostavio bar po tri-četiri centa, to je na dnevnom nivou devet do dvanaest centi. Ovaj iznos na mjesečnom nivou je 3,6 eura. im potrošači ostaviti.

“Kada vidim da, recimo, nešto košta 3,99 eura, ustvari ne doživljavam da sam to platio četiri eura, već je u mojoj glavi ostala cifra od tri eura”, priča nam svoje iskustvo potrošač Miloš iz Podgorice.

Na ovaj način razmišlja većina kupaca u Crnoj Gori. U prodavnici u kojoj su cijene većinom formirane na takav način, jedan cent je zapravo čista dobit.

Popravili rezultate Banke da imaju više sluha nija na pravom putu da do kraja godine ostvari zacrtani plan koji podrazumijeva još veće smanjenje troškova i povećanje prihoda kompanije.

“Odbor je odlučio da se maksimalno smanje troškovi po osnovu sponzorstava i donacija, usljed potrebe dalje konsolidacije u kompaniji, i dok traje taj proces pridržavaće se odluke da naročito pomaže bolesnim osobama koja ostvaruju zdravstvenu zaštitu preko Fonda zdravstva”, navodi se u saopštenju.

Iz Montenegro erlajnsa su poručili da onog trenutka kada se okolnosti promijene, podrška te kompanije neće izostati za sve kreativne ideje i pojedince. I.B.

preduzetnicima.

“Ono što meni smeta u tom pravcu jeste nedostatak sluha od strane banaka i finansijskih institucija u Crnoj Gori za preduzetnike, koje su nedobronamjerno orijentisane, sa visokim kamatnim stopama i malim ili nikakvim grejs periodima, a mislim da banke moraju imati mnogo osjećaja za biznis u Crnoj Gori i ako one ne stanu na stranu preduzetnika, onda smo u velikom problemu”, precizirao je Pavićević.

On je pohvalio podršku Investiciono-razvojnog fonda malim i srednjim preduzećima.

“Investiciono-razvojni fond je dobra podrška malim i srednjim preduzećima i oni su sad preuzeli sve moguće finansijske podrške. Dobro to ra-

de i imamo dobru saradnju sa njima i već od septembra cijenim da ćemo imati neke zajedničke projekte kojima ćemo promovisati neke zajedničke aktivnosti”, naglasio je Pavićević.

On dodaje da žensko preduzetništvo mora da zaživi u Crnoj Gori, jer je u odnosu na kompletan region, u Crnoj Gori trenutno najmanje žena u biznisu. “Žensko preduzetništvo je nešto što mora da zaživi u Crnoj Gori. Ubjedljivo je najmanji broj trenutno žena u biznisu u Crnoj Gori u odnosu na kompletan region, a dovoljan je podatak da prvo što smo uzeli da radimo jeste da pišemo strategiju ženskog preduzetništva. Za to će biti nadležna Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća.”, kazao je Pavićević.

10 Aktuelno

Top lista crnogorskih univerziteta

SVJETSKA TOP LISTA

UCG napredovao za 5.700 mjesta

Univerzitet Crne Gore, prema analizi najveće španske istraživačke organizacije “Webometrics Ranking of World Universities”, u julskom rangiranju ove godine zauzeo je 4193. mjesto na svjetskoj listi univerziteta, dok je prema istom izvoru zauzeo prvo mjesto na nacionalnom nivou, ispred Univerziteta Mediteran (9865. mjesto) i Univerziteta Donja Gorica (17031. mjesto).

Komentarišući rezultate istraživanja, predsjednik UO UCG, prof. dr Duško Bjelica je istakao da je Univerzitet Crne Gore u julu 2012. godine zauzimao oko 9800. mjesto, dok je u januaru 2013. bio rangiran na 5853. mjestu, što predstavlja znatan pomak za samo godinu dana.

“Napredak je ostvaren za skoro 5.700 mjesta, uz očekivanje da će i u narednom periodu kretanje biti u pozitivnom smjeru’’, kazao je Bjelica.

“Webometrics Ranking of World Universities” predstavlja inicijati-

vu “Cybermetrics Lab”, istraživačke grupe koja pripada “Consejo Superior de Investigaciones Científicas (CSIC)” tj. najvećem istraživačkom tijelu u Španiji. SCIC funkcioniše u okviru resornog ministarstva prosvjete i ima za cilj da promoviše naučno-istraživački rad kako bi se ubrzao razvoj naučnog i tehnološkog nivoa zemlje i poboljšalo blagostanje građana.

“Cybermetrics Lab” je dio CSIC i posvećena je kvantitativnim analizama interneta i veb-sadržaja, posebno onima koji su u vezi sa procesima proizvodnje i širenjem naučnog znanja. Ovo je disciplina u nastajanju koja je nazvana “Cybermetrics” ili “Webometrics”, a rezultate publikuje još od 1997. kroz besplatni elektronski časopis “Cybermetrics”.

Između ostalog, “Cybermetrics Lab” dva puta godišnje (januar i jul) analizira i rangira visokoškolske institucije po različitim osnovama.

B.R.

MEđunArOdnA cErEMOnIJA

Dodjela Ruske nagrade 10. avgusta

Treća po redu Svečana međunarodna ceremonija Ruska nagrada biće održana 10. avgusta u hotelu “Splendid” u Budvi.

“Prva je predstavljala početak, temelj, a druga potvrdu pravilnog izbora onoga što smo započeli.

Treća ceremonija je trenutak kada već možemo da donesemo izvjesne zaključke o svojoj djelatnosti”, istakao je izvršni direktor Ruske nagrade Dmitri Verhovski.

Ukoliko ovaj projekat živi tri godine, to znači, kako je kazao, da je on potreban, važan i dragocjen. “Želio bih da istaknem da se u ovaj projekat uključuju ne samo ruske kompanije, već i crnogorske koje nastupaju u ulozi sponzora, partnera i saradnika. Ovo potvrđuje ideju da je ova manifestacija potrebna i ona nije potrebna samo stanovnicima Rusije, već Crnoj Gori i Crnogorcima. Za tri godine, ceremonija je stekla određenu tradiciju”, precizirao je on.

Kreativni direktor “Duklja garden” Anton Korkin naveo je da u Crnoj Gori živi od 2009. godine i da je imao prilike da posmatra nekoliko faza u odnosu između Rusije i naše zemlje.

“Nijesmo očekivali da postoji

takva zemlja i takvi ljudi koji nas toliko vole i svi ruski turisti koji su odlazili odavde govorili su da nijesu znali da postoji zemlja u kojoj se osjećaju kao kod kuće”, naveo je Korkin.

PR Montenegro stars hotel grupe Maja Vukićević zahvalila je Verhovskom koji je u hotelu “Splendid” prepoznao izvanrednog partnera.

“Rekla bih da je to partnerstvo bilo vrlo logično, s obzirom na činjenicu da kompanija Montenegro stars u okviru koje posluje hotel “Splendid” od starta svojim radom nastoji da doprinese poboljšanju međudržavnih, odnosno rusko-crnogorskih odnosa u svim sferama, ne samo turizma i ekonomije, već i obrazovanja, diplomatije i kulture”, kazala je Vukićević.

Prema riječima rukovodiloca Kulturnog centra Moskva u Podgorici Elene Kotlaje velika je čast što drugi put učestvuju u tako velikoj manifestaciji.

“Doduše, mi smo više kao posrednik u kulturnim zbivanjima.

U našem Kultrunom centru Moskve dešavaju se različiti susreti”, istakla je ona.

N.L.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

INTERVJU IZVRŠNI DIREKTOR MONTENEGRO BIZNIS ALIJANSE ZORAN VULEVIĆ

Nema oporavka bez krupne investicije Biznisu treba svjež novac, a početak izgradnje auto-puta bi bio dobar podsticaj jer bi obezbijedio upošljavanje građevinskog, turističkog, poljoprivrednog i uslužnog sektora Ivana Cimbaljević

D

o bržeg i značajnijeg oporavka naše ekonomije može doći tek kad otpočne neka krupna investicija koja će sve to pokrenuti, ocijenio je izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA). On je u intervjuu Vikend novinama kazao da bi gradnja auto-puta bila snažan podsticaj, jer će obezbijediti upošljavanje znatnog dijela domaće privrede, posebno građevinskog, turističkog, poljoprivrednog i uslužnog sektora. Vulević navodi i da privreda nije zadovoljna kreditnom podrškom banaka, koje su važan faktor za prevazilaženje krize, a čija je podrška izostala.

DN: Da li ste zadovoljni kreditnom podrškom banaka?

Ne vjerujem da ima mnogo privrednika koji bi potvrdno odgovorili na ovo Vaše pitanje. U svakoj ekonomskoj krizi banke su veoma važan faktor za njeno prevazilaženje. Čini se da je njihova takva uloga u našem slučaju, uglavnom, izostala.

DN: Kako komentarišete kašnjenje u rješavanju problema loših kredita u Crnoj Gori i koje posljedice privreda trpi zbog toga?

Svakako da kašnjenje u rješavanju problema loših kredita nije dobro za bilo koju privredu, pa i našu. To je jedan od problema koji, s jedne strane, znatno opterećuju poslovanje samog bankarskog sektora, a sa druge strane usložnjava problem likvidnosti

koji opterećuje našu privredu već duže vrijeme. Smanjenje kreditne sposobnosti banaka, posebno u postojećim uslovima, ima izrazito negativan efekat na privredu kojoj je neophodan svjež novac.

DN: Ko je je glavni krivac zbog čega se u Crnoj Gori još nije počelo sa rješavanjem ovog problema?

Ne bismo rekli da se nije radilo na rješavanju svih ovih problema, ali efekti zaista nijesu na nivou očekivanih. Problemi i dalje ostaju, manje-više, jednako opterećujući za ljude iz biznisa. A, razvijeni biznis je jedina naša objektivna šansa za lagani izlazak iz krize. Biznisu treba pomoći, neprestano raditi na stvaranju uslova za njegov brži razvoj.

Mi u MBA često ponavljamo, i ponavljaćemo, da su aktivnosti

Auto-put bi pokrenuo stvari na bolje

usmjerene na razvoj biznisa, jedini pravi, objektivni pravac djelovanja svih relevantnih subjekata, ako želimo brži oporavak naše ekonomije.

DN: Šta bi nadležni trebalo da urade radi ozdravljanja privrede i smanjenju nelikvidnosti?

Država je, mora se reći, svih ovih godina dosta toga uradila na stvaranju što pogodnijeg ambijenta za razvoj biznisa u Crnoj Gori. To mi, kao poslovna asocijacija zadužena da pruži svoj doprinos ostvarenju tog cilja, veoma dobro znamo. Treba se samo prisjetiti kako je poslovni ambijent izgledao prije desetak godina. Međutim, to je kontinuirani proces koji praktično nema kraja. Naša je ocjena da ima i te kako prostora da se nastave i intenziviraju aktivnosti na tom planu, kroz dalje eliminisanje biznis barijera, naročito na lokalnom nivou. Činjenica da je biznisu, za nje-

gov oporavak, neophodan svjež novac, nedvosmisleno ukazuje na neophodnost angažovanja svih relevantnih subjekata kako bi se stvorili što bolji uslovi, prije svega kroz atraktivan poslovni ambijent, koji će podsticati strana ulaganja. Jer, sasvim je jasno d a

bez većih investicija ne možemo očekivati brži ekonomski rast.

Ulaganja u putnu infrastrukturu su takođe neophodna ako želimo da to ostvarimo. Naravno, treba biti optimista, ali realni optimista. A za tako nešto zaista ima osnova. Solidnija turistička sezona i početak neke veće investicije su veoma značajne pretpostavke za brži oporavak naše ekonomije.

DN: Kakva su Vasa očekivanja za naredni period i kada očekujete da će crnogorska privreda stati na noge?

Dobar dio odgovora na ovo pitanje je sadržan u drugom dijelu odgovora na prethodno pitanje.

Naravno, ne može se zanemariti uticaj ekonomske krize na globalnom nivou i na našu ekonomiju, što ne znači da mi, u okviru našeg dvorišta, ne treba da uradimo sve kako bi se stvari promijenile na bolje. Dakle, neophodno je povećati produktivnost i konkurentnost malih i srednjih preduzeća, nastaviti i intenzivirati aktivnosti na smanjenju sive ekonomije, odnosno nastaviti i pojačati aktivnosti na stvaranju što povoljnijeg poslovnog ambijenta za strane investitore.

Naša skromna procjena je da do bržeg i značajnijeg oporavka naše ekonomije može doći tek kad počne neka krupna investicija koja će sve to pokrenuti.

Početak gradnje autoputa bi, u tom smislu, bio snažan podsticaj, zbog multiplikativnih efekata koji pri svakom većem investicionom poduhvatu neminovno slijede. Tako nešto jednostavno obezbjeđuje upošljavanje značajnog dijela domaće privrede, posebno građevinskog, turističkog, poljoprivrednog i uslužnog sektora. Naravno, u svim ovim aktivnostima učešće bankarskog sektora se prosto podrazumijeva. Da li on, u ovom trenutku, može odigrati tako važnu ulogu je pitanje koje se nameće.

Zoran Vulević

12 Hronika

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

Policija kreće u lov na kamataše I ONI DOLAZE NA RED

Inspektori kriminalističke policije uskoro počinju provjere dokaza o imovini osoba za koje se sumnja da nezakonito pozajmljuju novac uz visoke kamate Svetlana Kumburovic

K

amataške organizovane grupe i pojedinci koji godinama unazad nezakonito, ali ipak javno, zgrću novac od ugroženih, uskoro će se naći na udaru planske policijske akcije. Nezvanično, policija, koja uglavnom zna imena većine vinovika zelenaških poslova, ulazi u opsežnu istragu koja bi trebalo da potraje duži vremenski period, a kao rezultat se očekuju brojna hapšenja, kako zbog kamatašenja, tako i zbog drugih krivičnih djela, saznanju Vikend novine.

Protivzakonito pozajmljivanje novca na kamatu, ili zelenašenje, sve je češći kratkoročan način rješavanja finansijskih problema.

Ipak, ovaj vid pozajmica, naročito prepoznat u zemljama sa posljedicama ekonomske krize, gdje banke sve teže odobravaju kredite, umjesto da riješi problem, najčešće ga donosi: ljudi gube sve što imaju, a nerijetko strahuju i za sopstveni život. Nakon višegodišnje tihe i do sada neuspješne borbe protiv ovog zla, policija je, kako nezvanično saznanju Vi-

kend novine, odlučila da kamatašima, kojih samo u Glavnom gradu ima na desetine, stane na put. U toku je akcija koja bi trebalo da rezultira hapšenjem članova više kriminalnih grupa koji se, pored drugih kriminalnih djelatnosti poput šverca droge ili pranja novca, bave zelenašenjem.

“Zelenašenje je potencijalni vid sporedne kriminalne aktivnosti koje policija registruje kod određenog broja kriminalnih grupa. U slučajevima zelenštva postoji potreba preduzimanja policijskih aktivnosti na identifikovanju eventualno drugih krivičnih djela, kao što su pranje novca, krijumčarenje narkotika i slično. Zbog aktivnosti koje policija preduzima, nijesmo u mogućnosti da u

ovom dijelu saopštimo detaljnije podatke”, stoji u odgovorima policije upućenim Vikend novinama.

Jedan od načina dokazivanja zelenaša, kako su pojasnili u policiji, jeste analiziranje ugovora koje potencijalni kamataši sklapaju kod suda ili notara.

“Kod praćenja pojava zelenaštva, poseban akcenat se stavlja na prikupljanju podataka o ovjerama kupoprodajnih ugovora kod suda ili notara od strane određenih grupacija. Takođe, prikupljalju se saznanja o vlasničkim promjenama u njihovim listovima nepokretnosti jer ugovori u ovakvim situacijama nijesu ništa drugo do zelenaška zaštita za vraćanje zajma”, naveli su iz policije.

Iako je riječ o krivičnom djelu za koje je predviđena višegodišnja zatvorska kazna, svakodnevno se u dnevnoj štampi mogu pročitati oglasi u kojima se nudi pozajmica uz određenu kamatu, a kao garancija se traže nekretnine ili automobil. Oni koji nude “novac na zajam uz obaveznu garanciju”, određuju vrijednost zaloge i kamate u zavisnosti od visine pozajmice. Što je veća pozajmica, manja je kamata. Primjera radi, na 500 eura

Teško dokazati naivnost Zelenaštvu se teško ulazi u trag, ali ako se pojave dokazi da se ovo krivično djelo desilo počinioci će morati da plate novčanu kaznu ili odleže nekoliko godina u zatvoru. U zakonu se navodi da će se za davanje novca na zajam nekom licu, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje, kazniti od novčane kazne, pa do osam godina zatvora, zavisno od posljedica nastalih kod

zajmoprimca, kao i iznosa imovinske koristi koju je zelenaš tim poslom pribavio.

“S obzirom na to da je zelenaštvo teško dokazivo krivično djelo, gdje je u najvećem broju slučajeva potrebna i saradnja oštećene strane sa policijskim službenicima, Uprava policije je nadležnim državnim organima uputila predloge i mišljenje radi predlaganja izmjena i dopuna zakonskih rješenja u ovoj oblasti”, saopštili su iz policije.

Iako nijesu naveli koje su izmje-

ne zakonskih rješenja predložili nadležnima, dosadašnja praksa je pokazala da problem nastaje u dokazivanju aspekta nužde, lakomislenosti ili nedovoljne sposobnosti za rasuđivanjem kod osobe koja je novac pozajmila. Zelenaštvu se teško ulazi u trag, ali ako se pojave dokazi da se ovo krivično djelo desilo počinioci će morati da plate novčanu kaznu

mjesečna kamata je 25 odsto, odnosno vraća se mjesečno 150 eura na ime kamate. S druge strane, na zajam od 2.000 eura, kamata iznosi od 10 do 15 odsto, odnosno dodatnih 200-300 eura na mjesečnom nivou.

Svako kašnjenje obračunava se po principu kamata na kamatu, pa su česte situacije da onaj koji je pozajmio novac nije u stanju da ga vrati. Iz policije su kazali da “operativni podaci ukazuju na to da su češći slučajevi većih novčanih pozajmica u desetinama hiljada eura”.

Krivično djelo “zelenašenje” prati izuzetno komplikovano dokazivanje. Proces nerijetko ne odmakne dalje od tužilaštva, a Upravi policije su, u toku prošle godine, prijavljena tek tri ovakva slučaja.

Policija je o prijavama obavijestila nadležno tužilaštvo, koje u njima nije našlo elemente krivičnog djela. Stoga su podnosioci prijava, kako su objasnili iz policije, upućeni da svoje pravo ostvare u sudskom postupku pred nadležnim sudom.

U praksi, ipak, samoinicijativnog pokretanja postupka od strane žrtve gotovo da nema jer se zbog ozbiljnih prijetnji koje dobijaju ne usuđuju da pokrenu slučaj.

Ni crnogorski sudovi se tokom prethodne tri godine nijesu umorili utvrđujući da li je bilo zelenašenja. Prema zvaničnim podacima, tim slučajevima bavili su se svega devet puta, od čega su samo dva postupka rezurtirala osuđujućim presudom - jedna osoba je kažnjena na godinu zatvora, a

i l i o dleže nekoliko godina u zatvoru. U zakonu se navodi da će se za davanje novca na zajam nekom licu, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje, kazniti u najboljem slučaju novčanom kaznom a ona može ići sve do tri godine zatvora. Ako su usled toga nastupile teške posledice za onoga koji pozajmljuje novac ili je zelenaš pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, zakon predviđa zatvor-

druga na tri mjeseca uslovno. Nedavno je Osnovni sud u Podgorici, usled nedostatka dokaza, oslobodio Miladina Baraća koji je bio potužen za krivično djelo zelenašenje, na štetu Milivoja Mugoše.

Baraću se stavljalo na teret da je 27. aprila 2004. godine za sebe ugovorio nezrazmjernu imovinsku korist iskorišćavajući pritom teške prilike i nuždu oštećenog. On je navodno, preko posrednika, obećao Mugoši pozajmicu od 25.000 eura, uz mjesečnu kamatu od šest odsto.

Za uzvrat je Mugoša trebalo da potpiše ugovor o fiducionom prenosu prava na kuću od 148 kvadarata u Donjoj Gorici. Na to je, kako je stajalo u optužnici, pristao, jer mu je sin bio bolestan, a pare su mu bile neophodne za liječenje. Sporni ugovor po kojem je kuća prodata za 25.000 eura je ovjeren u Osnovnom sudu u Podgorici, a prema optužnici, prava vrijednost tog objekta je 81.400 eura. Ovakva presuda je samo jedna u nizu za krivično djelo zelenašenje koje je ostalo nedokazano. Sud u Nikšiću je jedno lice osudio na godinu zatvora zbog zelenašenja, dok je u kotorskom sudu izrečena uslovna kazna od tri mjeseca. Ostali su ili oslobođeni ili je postupak obustavljen.

ski kaznu od polovine pa do pet godina zatvora. Ako je pak pribavljena imovinska korist čiji iznos prelazi trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

“S obzirom na to da je zelenaštvo teško dokazivo krivično djelo, gdje je u najvećem broju slučajeva potrebna i saradnja oštećene strane sa policijskim službenicima, Uprava policije je nadležnim državnim organima uputila predloge i mišljenje radi predlaganja izmjena i dopuna zakonskih rješenja u ovoj oblasti”, saopštili su iz policije.

Iako nijesu naveli koje su izmjene zakonskih rješenja predložili nadležnima, dosadašnja praksa je pokazala da problem nastaje u dokazivanju aspekta nužde, lakomislenosti ili nedovoljne sposobnosti za rasuđivanjem kod osobe koja je novac pozajmila.

Hronika 13

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

NAKON VIŠEDNEVNE POTRAGE

Uhapšen potencijalni ubica Nikole Bojovića

Prema pisanju srbijanskog Blica, sinoć je u Kragujevcu uhapšen muškarac za koga policija sumnja da je direktni izvršilac ubistva Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića, vođe Zemunskog klana. Navodno je riječ o muškarcu iz Novog Sada, za kojim se tragalo 10 dana nakon hapšenja Slobodana Šaranovića, osumnjičenog da je naložio i organizovao Bojovićevo ubistvo. Šaranović je uhapšen u Sutomoru prije desetak dana, tačnije 24. jula, dok su njegovom sugrađaninu Ratku Koljenšić (36), stavljene lisice na ruke istog dana u danilovgradskom naselju Ždrebaonik.

Oni su uhapšeni u akciji srpske i crnogorske policije, po crvenoj Interpolovoj potjernici, zbog sumnje da su sa Beograđaninom Milošem Delibašićem organizovali i izveli

Sa policijskog uviđaja nakon Bojovićevog ubistva u Beogradu

Bojovićevo ubistvo, ali i planirali niz likvidacija u Crnoj Gori i Srbiji. Sudija im je nakon saslušanja odredio ekstradicioni pritvor budući da su osumnjičeni za krivično djelo “kriminalno udruživanje” i “teško ubistvo” počinjeno u Beogradu.

Srpska i crnogorska policija vje-

ruju da je Šaranović okupio Koljenšića i Delibašića i organizovao Bojovićevo ubistvo, kako bi se osvetio za smrt svog brata Branislava Brana Šaranovića, koji je ubijen u oktobru 2009. godine u Beogradu.

Nikola Bojović ubijen je sredinom maja u centru Beograda.

ZLATICA

Djeci prijetio gasnim pištoljem

Podgorička policija privela je sudiji za prekršaje M.Đ. (59) iz Podgorice zbog sumnje da je u više navrata svojim komšijama iz podgoričkog naselja Zlatica prijetio oružjem, saznaju Dnevne novine. Prvi incident prijavljen je tokom prošle nedjelje kada su građani policiji kazali da je njihov komšija M.Đ., u neosvijetljenoj ulici, u večernjim satima, pištoljem prijetio njohovoj djeci, nakon čega je otišao kući.

Interventna jedinica odmah po prijemu prijave otišla je u kuću osumnjičenog koja se nalazi u Ulici Vladike Vasilija Petrovića u Zlatici, gdje su M.Đ. našli zaključanog na terasi. Policajci su, kako je naveo izvor Dnevnih novina iz

policije, oko 40 minuta pregovarali sa njim, kada su ga ubijedili da se preda.

Nakon toga, osumnjičeni je priveden kod Osnovnog državnog tužioca koji se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela, te ga je pustio na slobodu. Policija ga je zatim privela sudiji za prekršaje.

Nova prijava protiv M.Đ. stigla je prije tri dana, 31. jula. Njegove komšije prijavile su da im je ovaj Podgoričanin ponovo prijetio u istoj ulici u podgoričkom naselju Zlatica. On je ponovo priveden kod sudije za prekršaje koji mu je odredio zadržavanje. Prilikom hapšenja od Podgoričanina je oduzet gasni pištolj i imitacija pištolj-upaljač.

M.V.P.

Ilustracija

ZATVORENICI

Spremaju ustavnu žalbu Osuđenici iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu angažovali su advokatski tim koji će u njihovo ime pisati žalbu Ustavnom sudu na izglasani predlog Zakona o amnestiji kojim pravo na ovu milost države ne mogu dobiti pravosnažno osuđene teške ubice, narkodileri i članovi organizovanih kriminalnih grupa. Sagovornici Vikend novina iz ZIKS-a kazali su da su angažovali iste one advokate koji su pripremali predlog Zakona o amnestiji.

Taj advokatski tim kazao je da su iznenađeni načinom izglasavanja ovog zakona u Skupštini i da su uvjereni da su amandmani poslanika Aleksandra Damjanovića i Pozitivne Crne Gore prošli samo zbog jakog medijskog pritiska.

Advokat Branko Anđelić koji zastupa interese osuđenika u ovom slučaju, kazao je da je začuđen, ali i iznenađen odlukom poslanika. On je naveo da su 20.000 potpisa za peticiju o ovom predlogu zakona skupili upravo oni osuđenici koji neće biti obuhvaćeni amnestijom.

“Prema našem mišljenju, pod snažnim medijskim pritiskom, ali i zloupotrebom i zarad određenih političkih poena izglasani su određeni amandmani koji nemaju nikakvo ni pravno ni životno utemeljenje. Kako predlog zakona ne bi ostao mrtvo slovo na papiru u narednom periodu ćemo pokrenuti postupak u kojem će relevantnim institucijama dokazati kakav diskriminatorski zakon je izglasan i

IGALO

Krao torbe kupačima

ZIKS Spuž kako se njime krše osnovna ljudska prava”, kazao je Anđelić.

On je dodao i da je ovo pitanje zahtijevalo detaljniju raspravu u Skupštini.

“Prevashodno raspravu u Skupštini, a ne ispred nje, uključujući relevantne eksperte po ovom pitanju, nacionalnu praksu i praksu zemalja u okruženju, jer je ovakav zakon donio mnogo više štete nego koristi”, naveo je Anđelić.

Peticiju za predlog zakona o amnestiji potpisalo je više od 20.000 građana. Skupštinskom odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu uputio ga je Damjanović, koji je na njega uložio dva amandmana. On je predložio da osuđeni za teška ubistva ne mogu biti amnestirani, kao i oni koji su već jednom dobili milost države. Odbor je

prihvatio predlog zakona s amandmanima. Vlada je prihvatila predlog zakona, tražeći da pravosnažno osuđene teške ubice dobiju pravo na amnestiju, kako ne bi bili diskriminisani u odnosu na druge osuđene za krivična djela protiv života i tijela.

Ipak, na Plenumu je odnijen ovaj Vladin predlog, a prihvaćen je i amandman poslanika Pozitivne Crne Gore da se iz Zakona o amnestiji izuzmu i zatvorenici osuđeni za krivična djela iz oblasti zloupotrebe droga, kao i oni koji su osuđeni za organizovani kriminal. Tvrdeći da su diskriminisani Damjanovićevim amandmanima, osuđenici su stupili u štrajk glađu koji je trajao 12 dana, odnosno sve dok Vlada nije dala pozitivno mišljenje da teške ubice budu amnestirane.

M.V.P.

Pripadnici hercegnovske policije uhapsili su bosanskog državljanina Z.A. (43) iz Trebinja zbog sumnje da je počinio više krađa na plažama na području Herceg Novog, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Nakon višednevne opsežne akcije hercegnovske policije na rasvjetljavanja krađa na plažama u tom gradu, uhapšen je Z.A. iz Republike Srpske. Prilkom hapšenja, kod njega je pronađena torba sa dva mobilna telefona, tuđim ličnim dokumentima, neseserom, novcem za koji je policija posumnjala da je neposredno prije toga ukrao.

On se sumnjiči da je prethodno počinio još pet gotovo istovjetnih

krađa na hercegnovskoj obali. Čekao bi žrtvu dok odluči da se okupa u moru, a potom bi joj ukrao torbu, neseser sa novcem, mobilni telefon i druge lične stvari.

Protiv Z.A. je podnijeta dopuna krivične prijave zbog sumnje da je počinio šest krivičnih djela krađa.

Veći dio stvari koje je Z.A., kako se sumnja, ukrao, pronađene su i uz potvrdu oduzete, radi vraćanja vlasnicima od kojih su prethodno ukradene, saopštili su iz policije.

Nakon njegovog hapšenja, Z.A. je, uz izvještaj, u zakonskom roku, predat Zamjeniku osnovnog državnog tužioca u tom gradu, koji je donio rješenje o zadržavanju, saopštili su iz Uprave policije. S.K. Šukovicev zapaljeni automobil

MEMORANDUM

OEBS će podučavati MUP

Valdemar Figaj i Raško Konjevic prilikom potpisivanja memoranduma

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Valdemar Figaj potpisali su juče memorandum o razumijevanju kojim je definisano da će se saradnja ostvarivati kroz pružanje stručne, tehničke i finansijske podrške Misije OEBS-a MUP-u u oblastima iz njegove nadležnosti, saopšteno je juče iz ovog Vladinog resora.

OEBS će naročito podržati aktivnosti MUP-a koje se odnose na bezbjednosne i upravne poslove, unapređenje rada policije, vanredne situacije, saradnju sa NVO, u oblasti upravljanja granicom, informacione tehnologije. Saradnja će se, kako su saopštili iz Ministarstva pravde, ostvarivati kroz pružanje ekspertske pomoći i savjeta, organizovanje seminara i radionica, izradu projektnih predloga i obezbjeđenje finansijskih sredstava za njihovu implementaciju. S.K.

BIJELO POLJE

Službeniku zatvora zapaljen automobil “Golf 3” (BP AH882), čiji je vlasnik službenik bjelopoljskog zatvora Petar Šuković, zapaljen je u noći između četvrtka i petka, na parkingu Ulice Nedjeljka Merdovića, u bjelopoljskom naselju Nikoljac. Automobil je bio parkiran u blizini zatvora, gdje je Šuković te noći bio u smjeni.

Prema nezvaničnim informacijama, zatvorski službenici su odmah

po izbijanju požara počeli da gase vatru nakon čega su pristigli vatrogasci. Zbog brze intervencije, automobil nije potpuno izgorio. Uviđaj su obavili službenici Područne jedinice policije, a istraga koja slijedi, uz učešće vještaka autoelektričara Huska Burdžovića, nastojaće da odgonetne šta je požar uzrokovalo.

B.Č.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

MANASTIR ĐURĐEVI STUPOVI

Vujanović, Dačić i Dodik na proslavi velikog jubileja Poziv da prisustvuju svečanosti upućen je Vladi Crne Gore i premijeru

NOVI TOPLOTNI TALAS

Temperature na granici rekordnih Novi toplotni talas sa sjeverozapada Afrike zahvatio je Crnu Goru, pa su temperature na granici rekordnih za ovo doba godine. Načelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrologiju i seizmologiju Branko Micev istakao je da će temperature u najtoplim oblastima dostizati 40 stepeni Celzijusove skale.

“U prvoj dekadi avgusta temperature su u proteklom periodu dostizala 40 stepeni.

Visoke temperature povoljne su za turizam. Negativno je to što je i dalje na snazi visok stepen opasnosti od požara.

Na širem području Podgorice i Danilovgrada ekstremno je visok indeks opasnosti od požara”, upozorio je Micev, navodeći da se serija visokih temperatura očekuje do 9. avgusta.

Prema riječima Miceva, početkom sljedeće sedmice biće veoma toplo vrijeme.

“U najtoplijim oblastima temperatura će dostizati 40

stepeni Celzijusovih, a na području Danilovgrada i Podgorice moguće da će preći i 40. podiok. Inače, tropski talas je ovih dana kako kod nas, tako i na području Španije i Francuske uslovio veoma visoke temperature”, objasnio je Micev.

Poručuje da su veoma visoke temperature tipične za Podgoricu tokom ovog mjeseca.

“Do sada se u avgustu dešavalo 36 puta za više od pola vijeka da u Podgorici temperatura dostiže 40 stepeni, pa nije ništa strašno ukoliko se to desi i sada”, podsjetio je Micev.

Micev je naglasio da je važno znati da u ovakvim vremenskim uslovima postoji visok, a u pojedinim oblastima ekstremno visok indeks opasnosti od požara.

“Naravno, ovakve vremenske prilike su vrlo povoljne sa aspekta turističke privrede, kako za primorje tako i za planinske turističke centre“, zaključio je Micev. M.M.K.

Predsjednici Crne Gore i Republike Srpske Filip Vujanović i Milorad Dodik i srpski premijer Ivica Dačić prisustvovaće večeras svečanoj akademiji povodom 800 godina postojanja Manastira Đurđevi stupovi u Beranama. Dvodnevom obilježavanju osam vjekova ove svetinje prisustvovaće i srpski patrijarh Irinej, potvrđeno je Dnevnim novinama u pres-službi Organiozacionog odbora za proslavu 800 godina postojanja hrama. Filip Vujanović je, inače, predsjednik Organizacionog odbora za proslavu ovog jubileja.

“Poziv da prisustvuju svečanosti upućen je Vladi Crne Gore i premijeru Milu Đukanoviću. Na svečanosti očekujemo episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC) i goste iz ruske pravoslavne crkve. Na svečanoj akademiji svoju besjedu imaće akademik Matija Bećković”, saopšteno nam je iz pres-službe.

Pomenutom događaju neće se odazvati predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i potpredsjednik srpske Vlade Aleksandar Vučić jer su, naknadno, kako saznajemo, otkazali posjetu.

“Poziv za prisustvo proslavi upućen je i predsjednicima Crnogorske akademija nauka i umjetnosti i Srpske akademije nauka i umjetnosti”, kažu u pres-službi.

Svečana akademija povodom 800 godina postojanja Manastira Đurđevi stupovi održaće se ve-

Manastir Đurđevi Stupovi

čeras sa početkom u 21 sat, dok je za nedjelju, 4. avgusta, u devet časova zakazana sveta arhijerejska liturgija.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije nedavno je kazao da je hram Đurđevi stupovi jedan od najznačajnijih istorijskih zname-

RANJIVE GRUPE

Stati na kraj stigmi

PLJEVLJA DONACIJA

Paraplegičarima 300 kilograma hrane Nevladina organizacija Banka hrane donirala je 300 kilograma hrane i higijenskih sredstava za 30 članova Udruženja paraplegičara Pljevlja, saopšteno je iz te organizacije.

Kako su kazali iz tog Udruženja, donaciju osnovnih namirnica i higijenskih sredstava (brašna, šećera, ulja, pirinča, tjestenine i deterdženta) Banka hrane realizovala je u saradnji sa kom-

panijom Maksi u Crnoj Gori.

“Zahvaljujemo se Banci hrane na iskazanoj spremnosti, kao i pažnji koja i ovog puta usmjerena na socijalno ugrožene članove društva”, navodi se u saopštenju Udruženja paraplegičara Pljevlja.

Iz Udruženja podsjetili su da društvo i država ne smiju zaboraviti socijalno ugrožene osobe.

B.R.

Djeca sa smetnjama u razvoju i zajednice u kojima žive bile bi na dobitku ukoliko bi se društvo usmjerilo na ono što ti mališani mogu postići, umjesto na ono što ne mogu učiniti, navodi se u UNICEFovom godišnjem izvještaju “Stanje djece u svijetu” (SDS).

“Kada je ono što prvo primijetite smetnja u razvoju, a ne samo dijete, to ne samo da je pogrešno za dijete, već lišava društvo od svega što dijete ima da ponudi”, rekao je izvršni direktor UNICEF-a Entoni Lejk (Anthony Lake).

Za veliki broj djece sa smetnjama u razvoju isključivanje iz društva počinje u prvim danima života, kada se ne registruje njihovo rođenje.

“Da bi mogli da računamo na djecu sa smetnjama u razvoju, moramo znati njihov broj, na rođenju, u školi, u životu”, istakao je izvršni direktor UNICEF-a Entoni Lejk.

Važno je napomenuti da se stopa smrtnosti djece u Crnoj Gori smanjila za dva i po puta od 1990. godine. U trenutnom rangiranju prema stopi smrtnosti djece, naša država je ispred Bosne i Hercegovine i Makedonije, a u nivou smo sa Srbijom

i iza Hrvatske.

Djeca sa smetnjama u razvoju doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i deprivatizacije, uključujući i ograničen pristup zdravstvenim uslugama i obrazovanju, ali i izloženost većem riziku od nasilja, eksploatacije, zanemarivanja i zlostavljanja.

“U izvještaju “Stanje djece u svijetu” zaključuje se da su djeca sa smetnjama u razvoju u svijetu jedna od najviše nevidljivih i ranjivih grupa, nevidljiva u politikama, podacima i društvu. Potrebno je da se posvetimo rješavanju problema i propusta u registrovanju djece sa smetnjama u razvoju. U Crnoj Gori potrebni su nam sistemi za ranu detekciju i procjenu još u ranom razvoju djece sa smetnjama u razvoju. Takođe su nam potrebne inkluzivne škole, dnevni centri i usluge socijalne zaštite, ali potrebno je i stati na kraj stigmi kako bi djeca sa smetnjama u razvoju mogla da uživaju u svojim pravima poput svih ostalih mališana”, izjavio je šef predstavništva UNICEFa u Crnoj Gori, Bendžamin Perks..

M.M.K.

nja koji je odigrao sudbinsku ulogu na prostorima sjeverne Crne Gore, te da sudbinski povezuje “naše prostore i naš narod, a obnavljajući se obnavlja duhovni i moralni lik našeg naroda”. Od 2001. godine, manastir je sjedište Eparhije budimljansko-nikšićke.

M.M.K.-M.T.

Kampanja ` ` Adaptiraj se' ' Crveni krst Crne Gore od 26. jula do 1. avgusta realizovao je prvi dio informativne kampanje o toplotnim talasima pod nazivom “Adaptiraj se”. Volonteri Crvenog krsta sugrađanima su dijelili flajere i lepeze sa preporukama kako se ponašati u periodima visokih temperatura, trudeći se da poruke i savjeti dođu do što većeg broja građana, prije svega do najugroženijih kategorija. Takođe, volonteri iz Bara, Budve i Podgorice su 29. i 30. jula organizovali i pokazne vježbe u pružanju prve pomoći, koje se odnose na demonstraciju postupaka koje treba preduzeti u slučajevima toplotnih udara, sunčanice... Drugi dio kampanje će biti realizovan od 4. do 8. avgusta. Cilj kampanje je podizanje nivoa svijesti stanovništva o opasnostima po zdravlje, koji mogu nastati usljed toplotnih talasa. Crveni krst ovu kampanju sprovodi u saradnji sa partnerskim institucijama - Institutom za javno zdravlje, Zavodom za hidrologiju i seizmologiju, uz finansijsku podršku Njemačke organizacije za tehničku saradnju GIZ. M.M.K.

Rastoder zamrzla štrajk Predsjednica Sindikalne organizacije Stručne službe Saveza sindikata (SSCG) Senka Rastoder zamrzla je štrajk glađu.

Senka Rastoder štrajkovala je od 1. jula tražeći isplatu zaostalih plata i uplatu doprinosa.

M.M.K.

Aktuelno 15

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

Nedjelja dojeNja

Majčino mlijeko najbolji početak života Svjetska nedjelja dojenja ove godine obilježava se pod sloganom “Uz podršku do uspješnog dojenja” Jelena Vađon Đurišić

u

Crnoj gori ne postoje podaci koliko majki isključivo doji novorođenčad. istraživanje, koje je prije nekoliko godina sproveo unicef, pokazalo je da se kod nas svaka peta beba do šest mjeseci i svaka četvrta do tri mjeseca hrani isključivo majčinim mlijekom. direktorka instituta za bolesti djece pedijatar neonatolog dr danojla dakić za vikend novine kaže da Crna gora ima tradiciju dojenja i da ne odstupamo od okruženja i svijeta uopšte.

Milica Pejović iz Herceg Novog, svoju jedinicu Saru dojila je do prve godine, a da nije ostala bez mlijeka nastavila bi dojenje i dalje.

“Kada sam rodila Saru, starije žene i komšinice su me ubjeđivale da je dohranjujem, jer kako su tvrdile, nemam dovoljno mlijeka ili ono nije dobro pa je ona gladna i često plače. Bila sam uporna i nisam htjela da je dohranjujem. Doktorica mi je rekla da je dojim na svaki njen zahtjev, kad god zaplače, a ne na svaka tri sata i uspjele smo. Saru sam isključivo dojila do osmog mjeseca, a uz kašice do godinu”, priča ponosno ova samohrana majka.

Sam čin dojenja je, kaže, poseban momenat između majke i bebe, ali je i finansijski isplativiji.

“U početku me je bilo sramota da je dojim u prirodi, kad izađemo da prošetamo, ali poslije nije”, priča Milica koja svakoj ženi savjetuje da bude uporna u dojenju i ne odustaje.

Priče da žena sa malim grudima ili bradavicama ne može da ima dovoljno mlijeka za bebu nije tačna jer je, kako kaže, ona pravi primjer za to.

“Imam male grudi, a mlijeka sam imala toliko da sam mogla nahraniti tri bebe, a ne samo Saru”, istakla je Milica.

Sa sličnim problemima suočila se i 32-godišnja Danilovgrađanka Danijela Drašković, majka troje djece. Sina Mihaila, koji sada ima devet godina, nije dojila, jer su je, kako kaže, babice ubijedile da ima male bradavice i ne može.

“Najteže mi je bilo kada smo došli kući stalno mi je tražio da sisa, a ja nisam imala mlijeka da mu dam”, priča Danijela koja je probleme sa bolnim grudima i upalama imala dva i po mjeseca, nakon čega je završila na injekcijama zbog temperature preko 40 stepeni.

Sa kćerkom, sedmogodišnjom Magdalenom, bila je druga priča.

“Iako su mi babice ponovo rekle da uzmem adaptiranu formulu i odustanem od dojenja, ja sam pošla kod doktorice da joj kažem kako mi je to jako važno i kako uprkos malim bradavicama želim da dojim. Doktorica me pitala ko mi je rekao da ne mogu da dojim i da imam male bradavice,

Lejk: Dojenje najzdravije “Sva djeca zaslužuju zdrav početak života i ne postoji bolji način od dojenja da se to postigne”, poručio je povodom Svjetske nedjelje dojenja izvršni direktor UNICEF-a Entoni Lejk.

Iako je sve je veći broj vlada koje dojenje stavljaju u centar svojih programa za ishranu dece, a broj zemalja u kojima stopa dojenja stalno raste je svakog dana sve veći isuviše je, upozorio je on, veliki broj odojčadi u cijelom svijetu koja još ne uživaju prednosti dojenja.

“Svjetska zdravstvena skupština postavila je ambiciozan cilj da do 2025. godine poveća procenat dje-

ce koja se isključivo doje na najmanje 50 odsto. Edukacija i savjetovanje o procesu dojenja pružaju velike mogućnosti i pomažu nam da ostvarimo taj cilj”, kazao je Lejk.

Nedavni UNICEF-ov prikaz stanja u šest zemalja je pokazao da je pravilna kombinacija podsticajnih državnih politika, sveobuhvatnih programa za ishranu u djetinjstvu, obučenih zdravstvenih radnika i rada na terenu, istakao je Lejk, značajno povećala stope dojenja, pogotovu u zajednicama sa najnižom stopom dostupne zdravstvene zaštite i onih koji žive u najsiromašnijim i najudaljenijim zajednicama.

i poslala istu babicu da me nauči kako u tome da uspijem”, priča Danijela, koja je uz malo muke godinu i po dojila Magdalenu.

Sa najmlađom, 18-mjesečnom Marinom nije imala nikakvih problema i još je doji.

“Dojenje je najveće blago za majku, to je samo naše vrijeme u kojem se stvara bliskost između nas”, kaže Danijela.

Ona svim majkama savjetuje da budu uporne.

“Početak nije lak, ali se upornost isplati. Samo da majke ne odustaju”, poručila je ona.

● Skandinavke najviše doje U zemljama razvijene ekonomije i dobro organizovane zdrastvene zaštite procenat majki dojilja je visok.

U tome prednjače skandinavske zemlje koje su nizom mjera države i organizacije zdrastvene zaštite pozitivno promovisale dojenje i porodicu 70-ih godina.

U Švedskoj 97 odsto majki doji djecu nakon porođaja, u Brazilu 93 odsto, njemačkoj 90 odsto, Kini 77 odsto, Sjedinjenim Američkim Državama 70 odsto, a Francuskoj 50 odsto. U okruženju vodi Crna Gora sa 19 odsto, u Srbiji 13,7 odsto majki podoji bebu nakon porođaja, a u Hrvatskoj svega 13 odsto.

● ne odStupamo ni od regiona ni od Svijeta Iako ne postoje precizni podaci o tome koliko majki u Crnoj Gori ekskluzivno doji svoje bebe, direktorka Instituta za bolesti djece dr Danojla Dakić ocijenila je za DN da kod nas postoji tradicija dojenja i da ne odstupamo naročito od regiona, pa ni svijeta uopšte.

“Mislim da trud i edukacija majki o potrebi dojenja polako povećava broj majki koje doje svoje bebe”, kazala je Dakić i istakla da problem leži u zabludama o dojenju koje se odnose na nedovoljnu informisanost majki o značaju dojenja, nedovoljnom znanju o tehnici dojenja, nedostataku samopuzdanja i podrške okoline.

Takođe, dodaje ona, postoje brojne predrasude i o kvalitetu majčinog mlijeka, različitim preporukama zdravstvenih radnika kao i ekspanziji reklamiranja zamjena za

Milica sa Sarom

majčino mlijeko.

Ipak, smatra Dakić, broj majki koje doje djecu u Crnoj Gori može se povećati.

“Edukacija mladih žena o značaju dojenja, prirodne ishrane i njenim prednostima će svakako uticati na povećanje broja mladih žena koje će u odgajanju svoje djece dati prioritet prirodnoj ishrani”, smatra Dakić.

“Hormon oksitocin koji se luči tokom dojenja, izaziva kontrakcije materice i smanjuje krvarenje poslije porođaja, majke brže povrate tjelesnu težinu, imaju rjeđe anemiju i postporođajnu depresiju”, rekla je Dakić i naglasila da dojenje predstavlja prirodnu zaštitu od trudnoće, štiti majku od raka dojke, jajnika i osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi.

● BeBe treBa dojiti dok god majka ima mlijeka

● Crna gora ponovo na mapi organizatora

Na osnovu preporuka relevantnih pedijatrijskih udruženja, kao što su Američka pedijatrijska akademija, UNICEF i Evropska akademija za pedijatriju, ističe Dakić, bebu treba dojiti sve dok majka ima mlijeka, a isključivo dojenje se preporučuje do 6 mjeseci.

“Majčino mlijeko je prirodna, idealna hrana za zrelo novorođenče u prvim mjesecima života. Prilagođeno je digestivnim i svim ostalim, još nezrelim sistemima novorođenčeta.

Ono sadrži antibakterijska antitijela kao i žive imunokompetentne ćelije, pruža bebi zaštitu od crijevnih infekcija zbog velike koncentracije IgA, lizozima, laktoferina i bifidus faktora”, kazala je Dakić.

Ona naglašava da dojena djeca imaju manji rizik od alergija, šećerne bolesti, gojaznosti, celijakije, koronarnih bolesti u kasnijem periodu.

“Dojena djeca imaju bolji psihosocijalni, intelektualni i emocionalni razvoj, imaju veći stepen inteligencije, te 10 do 15 puta manji rizik od smrtnog ishoda”, ističe Dakić.

Majke koje doje, dodaje, brže se oporavljaju poslije porođaja.

Zahvaljujući Udruženju roditelji Crna Gora se, drugu godinu zaredom, nalazi na mapi organizatora Svjetske nedjelje dojenja.

Na prvom spratu Tržnog centra Mall of Montenegro, danas u podne Udruženje Roditelji će otvoriti Kutak za dojenje u kojem će dojilje moći da u prijatnoj atmosferi podoje svoju djecu, pogledaju materijal Udruženja o dojenju i saznaju na koji način mogu zatražiti podršku i pomoć drugih mama sa iskustvom u dojenju.

U Dječijem parku na Kruševcu u srijedu 7. avgusta, u 18 sati, najavljeno je iz Udruženja, biće organizovano okupljanje na kojem će predstavnice Udruženja razgovarati sa gostima i prisutnim majkama o glavnim temama ovogodišnje Svjetske nedjelje dojenja, a pripremili su i postere i flajere sa porukama gdje i kako zatražiti pomoć o dojenju, kao i sa prikazom proračuna koliko je novca potrebno tokom prve godine bebinog života ukoliko se ona hrani vještačkim mlijekom. Posteri će biti dostavljeni svim crnogorskim porodilištima kako bi bili dostupni što većem broju porodilja”, kazala je Vujnović.

16 Crna Gora

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

Foto: Iva Mandić

CETINJE

Danas otvaraju teren

CETINJE - U okviru akcije “Neka igra počne” danas će biti otvoren košarkaški teren u gradskom parku “13. jul”.

“Riječ je o prvom od tri terena na gradskom području koji će biti obnovljeni kroz akciju “Neka igra počne”, koju realizuju Prijestonica Cetinje i Savjet mladih Prijestonice Cetinje.

Povodom otvaranja, na terenu u parku “13. jul” danas će biti održan turnir u basketu, kao i takmičenje u trojkama, navodi se u saopštenju Prijestonice.

Događaju, koji će početi u 10.00 časova, između ostalih, prisustvovaće gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović i koordinator mlađih selekcija u Košarkaškom savezu Crne Gore Vlado Šćepanović.

M.O.

GORJELO NA VIŠE LOKACIJA

Za vatrogasce nema ni dana odmora PODGORICA - Iako je juče rečeno da je smanjen broj požara na teritoriji glavnog grada, tokom poslijepodnevnih časova broj intervencija se uvećao. Intervenisalo se na više od petnaest lokacija, uglavnom je bilo riječi o požarima slabijeg intenziteta. Gorjelo je u Zeti, Tološima, Donjoj Gorici, kod fabrike “Radoje Dakić”, kao i u blizini Medicinske škole i KBC-a gdje je vatra ušla u dvorište.

Ovo je, prema riječima vatrogasa-

ca, koji su na vrijeme ugasili buknulu vatru, već treći put u posljednjih nekoliko dana da intervenišu na tom mjestu. Gorjeli su trava, sitno rastinje i granje. Vatrogasci su na teren izašli sa jednim vozilom i za desetak minuta ugasili vatru koja, zahvaljujući brzoj reakciji, nije ugrozila objekte u blizini. “Često ovdje gori, ne znamo da li je neko podmetnuo požar, brzo smo intervenisali i ugasili vatru koja je za-

hvatila rastinje. Nije bilo opasnosti za ljude i objekte”, saopštili su iz Službe zaštite i spašavanja.

Mještani koje smo zatekli na licu mjesta nijesu bili uplašeni za svoju imovinu, jer je ovo česta pojava u njihovom komšiluku.

“Ovo se često dešava, ne znamo ko podmeće požar, vatrogasci uvijek intervenišu na vrijeme”, rekao je jedan od mještana ovog dijela grada.

Osim ovog požara, ranije je gorje-

lo i na teritoriji gradske opštine Tuzi, vatra je zahvatila travu pa veće štete nije ni bilo. Ovih dana su aktuelni požari, za nedjelju dana pripadnici Službe zaštite i spašavanja imali su više od pedeset intervencija koje su ugašene u najkraćem mogućem roku. Apeluju na građane da izbjegavaju paljenje vatre na otvorenom kako bi zaštitili svoju imovinu i smanjili broj požara na najmanju moguću mjeru.

A.G.

MOJKOVAC

Novo ime, a iste obaveze MOJKOVAC – Javno komunalno preduzeće Gradac ubuduće će se zvati Komunalne usluge – Gradac, čiji je osnivač Skupština opštine Mojkovac. Gradac će obavljati poslove vodosnabdijevanja – sakupljanja, prečišćavanja i distribucije vode, održavanja čistoće u gradu i naseljima, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda sa teritorije opštine Mojkovac i izgradnje, održavanja i korišćenja deponija. Ovo preduzeće bavi-

BJELOPOLJSKO MORE

će se uređivanjem i održavanjem parkova, javnih zelenih i rekreacionih površina.

Takođe, radnici preduzeća biće zaduženi za održavanje ulica, saobraćajnica i drugih javnih površina u gradu i drugim naseljima i javne rasvjete kao i izgradnja, održavanje i korišćenje lokalnih puteva, održavanje grobalja i sahranjivanje, dimnjačarske usluge, održavanje javnih WC- a, kafilerija, javnih prostora za parkira-

nje, održavanje pijaca i pružanje usluga nad njima i druge komunalne usluge kojima se doprinosi potpunijem iskorišćavanju kapaciteta i dopunjanju djelatnosti upisanih u sudski registar Sadašnji direktor Miroslav Medojević će ostati na dužnosti do izbora novog, što će biti obaveza novog upravnog odbora, koji mora biti imenovan od SO u roku od 30 dana od dana stupanja odluke na snagu.

V.B.

AZMONT INVESTMENTS

Spas od vrućina u Limu Stručnjaci BIJElO POlJE - Uređenje i otvaranje plaže na obali Lima u mjestu Vidojevine, Bjelopoljci smatraju kao pun pogodak jer veliki broj građana spas od vrućina traži na ovoj plaži. Šef Kancelarije za mlade Vladan Čampar kazao je da je izvorna ideja potekla od predsjednika Opštine Aleksandra Žurića.

“Gradonačelnik je inicirao da se počne projekat opremanja i uređenja plaže na Limu u mjestu Vidojevine koja je svih ovih godina jedna od najboljih i najposjećenijih. Puni doprinos dala je naša Kancelarija u saradnji sa opštinskom Službom za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, te je plaža proširena i izgrađen je odbojkaški teren.

Prostor je opremljen i adekvatnim mobilijarom, ležaljkama i suncobranima. Organizovane su dnevne žurke i evidentno je da veliki broj građana posjećuje ovo mjesto”, kazao je Čampar.

On je pozvao sugrađane i sve zaljubljenike rijeka da dođu i ove sparne dane provedu na ovoj plaži.

“Osigurana je bezbjednost kupača jer su angažovana trojica licen-

istražuju Kumbor

ciranih spasilaca koji vode računa da ne dođe do neželjenih posljedica.

Skrećemo pažnju roditeljima da povedu računa o svojoj djeci, a mi smo tu da učinimo sve što je do nas, iako je plaža sa tog aspekta dosta bezbjedna”, kazao je Čampar.

Svrha projekta je, kako je naveo, da se i sa ekološkog aspekta sačuva rijeka.

“Ni lokalna uprava niti nadležne službe ne mogu ništa sami učiniti ako svi ne budemo dali puni doprinos da naš Lim bude ljepši i kao što sugrađani vole da kažu ovih dana “to je naše more”. Nadamo da će se u dogledno vrijeme slijediti primjer Vidojevina, te da će se urediti i druge gradske plaže”, istakao je Čampar B.Č.

HERCEG NOVI - Kompanija Azmon Investments danas dovodi tim iz Velike Britanije, čijih će 10 stručnjaka obaviti izviđanje terena i mora u Kumboru, kako bi utvrdili eventualno prisustvo neeksplodiranih ubojitih naprava. Cjelokupna aktivnost, koja je u skladu sa dinamikom izgradnje kojom je predvidjeno da se sa rušenjem i gradjevinskim radovima počne 15. avgusta, obavlja se u tijesnoj saradnji sa ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova i bivšim vojnim ekspertima iz Crne Gore. Kako je saopšteno iz Azmonta, RPS ima ogromno iskustvo kada je riječ o ostacima eksplozivnih naprava iz rata i izvanredan tim koji je dobro obučen za različite uslove životne sredine, kao i za pružanje konsultantskih usluga kada je riječ o ostacima eksplozivnih naprava iz rata, zdravlju i bezbjednosti. RSP blisko sarađuje i sa vojnim stručnjacima kako bi što kvalitetnije obavilo osnovno izviđanje terena, nastojeći da

pritom uključi i lokalne stručnjake, a istovremeno promoviše razmjenu znanja i iskustva kao i izgradnju kapaciteta u našoj zemlji. S obzirom na to da je lokalitet u Kumboru, na kojem Azmont planira izgradnju turističkog rizorta, prethodno bio vojna teritorija, jedno od prvih pitanja koje je postavljeno Vladi Crne Gore je pitanje bezbjednosti ovog izuzetno osjetljivog područja. Od samog početka Azmont Investments je dobio uvjeravanja, koja nikada nijesu dovedena u pitanje, da će Crna Gora na korišćenje dati dogovoreni dio i kopna i mora, poštujući pritom sve elemente bezbjednosti, a Azmont će nastojati da im u tome pomogne u najvećoj mogućoj mjeri. Podsjećamo, kompanija Azmont Investments planira da uloži 500 miliona eura u projekat u Kumboru, a najavili su izgradnju prestižne turističke destinacije, koja će predstavljati konkurenciju najpoznatijim svjetskim rizortima.

S.M.

Crna Gora 17

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

DAN OSLOBOĐENJA GUSINJA

Oko 20.000 ljudi prošetalo do Ali-pašinih izvora Tradicionalnom šetnjom kroz gusinjsku čaršiju obilježen 2. avgust, Dan oslobođenja Gusinja

Rekordna posjeta

Adel Omeragić

N

ajveće i vjerovatno najljepše ledničko vrelo u Evropi ispod Prokletija, čija voda ispod Vezirove brade vri na sve strane, pohodile su rijeke ljudi koji uglas ističu da “žive za ove dane i druženje kraj starinskih zapuštenih vodenica”. Izvori, nekad nazivani Vrulja, pa Vrela, pa Savini izvori, kasnije Gusinjski i najzad Ali-pašini izvori i ove godine bili su mjesto vašara, zavičajnih susreta, ali i ugovaranja brakova ljudi iz plavogusinjskog kraja, od kojih je većina prevalila hiljade kilometara kako ne bi propustila da ovih dana bude u zavičaju. U noćnim satima u centru Gusinja priređen je spektakl u režiji pjevača Šaka Polumente, Asima Bajrića, Sejo Boja i Đuste Vuljaj.

GUSINJE - U prekrasnom pejzažu Prokletija, nadaleko poznatim Ali-pašinim izvorima, uživali su juče iseljenici iz svih krajeva svijeta, a neki su se tu na izvorima sreli poslije više godina. Predsjednik MZ 2. avgust Gusinje Rusmin Laličić kaže da su susreti na Ali-pašinim izvorima tradicionalni. Vrela su se nekada drugačije zvala, ali posljednje ime dobila su po čuvenom Ali-paši Šabanagiću Gusinjskom, koji je bio posljednji potomak čuvene familije Šabanagić.

“Završio je visoke vojne škole u Istanbulu, a kada se vratio u rodno Gusinje polovinom 19. vijeka, postao je kajmakam Gusinja, gdje je uživao veliki autoritet.

Da bi mu se odužili, Gusinjani su ova naša vrela nazvali po njemu, a i on ih je mnogo volio. Ovdje su se odvajkada pravili vašari i narodna veselja, ali od 1960. godine 2. avgust je kao Dan oslobođenja Gusinja izabran za dan vašara i zavičajnih susreta”, ispričao je Laličič. “Ali-pašini izvori su zaštitni znak Gusinja. A ovo je dan za koji svi živimo i kojem se svake godine radujemo.”

Admir Deljanin je jedan od mnogih Gusinjana koji su trbuhom za kruhom otišli u svijet. Ovo ljeto provodi u Gusinju sa svoje tri kćeri. Kaže da je tokom cijele godine maštao i sa nestrpljenjem

Predsjednik TO Plav Huso Brdakić kazao je za Vikend novine da su zadovoljni posjetom i sezonom generalno.

“Prema nekim procjenama, Gusinje je 31. jula, 1. i 2. avgusta posjetilo preko 20.000 turista. Buduća opština Gusinje ima nevjerovatne potencijale, a vjerujem da ćemo ih na pravi način i valorizovati“, kazao je Brdakić.

Sezona će u Gusinju trajati do 15. avgusta, a novo druženje zakazano je za 8. avgust, kada će biti upriličeno Bajramsko veče, povodom muslimanskog praznika Bajrama.

čekao 2. avgust.

“Kada pomenemo 2. avgust, odmah nas to asocira na Ali-pašine izvore i Gusinje. Ja sam ovo ljeto na odmoru u svom rodnom kraju sa kćerima.

Nadam se da ću moći svake godine da dolazim, jer ma gdje mi bili, Gusinje je nama uvijek u srcu”, kaže Deljanin, koji sada živi u Njujorku.

Sa njim su u centru Gusinja bili i njegov brat Izet i snaha Nakšija, koji takođe žive preko okeana.

“Zadovoljstvo je ovih dana biti stanovnik Gusinja. Ovaj osjećaj nije lako opisati i ispričati, to treba osjetiti”, kaže Izet Deljanin. ● Sklopi Se i do 40 brakova Posebna dimenzija zavičajnih susreta u dolini ispod Vezirove brade je i upoznavanje omladine koja je rasuta svuda po svijetu, ali i ugovaranje brakova između uglednih gusinjskih porodica.

Sjedeći po livadama i kršu oko starih vodenica okruženi hladnim vrelom bistre i pitke vode ove dane su mnogi, osim druženja, iskoristili i za upoznavanje mlađih naraštaja i tradicionalno ugovaranje brakova.

Procjene su Gusinjana da se 2. avgusta sklopi i do 40 brakova, a da se nakon toga prave ve-

like svadbe.

Kolone automobila, čije su tablice mahom iz inostranstva, cijelog dana su se od Gusinja kretale ka izvorima. Na ulici i livadi ispod glavnog šatora smjenjivali su se oni koji nijesu žalili novac da se samo za njih svira tradicionalno kolo “Halaturko” ili gusinjske pjesme “Mejra šeta mermernim sokakom”, “Udala se Nusreta”, “Ali-pašini izvori”.

Deljanin sa kćerkama

BIHOR 2013.

Zavičajne staze promovišu Petnjicu Festival okuplja autore iz Crne Gore i regiona Festival priče Zavičajne staze Bihor 2013. počeće danas, a na konkurs su se prijavili autori iz Crne Gore i regiona, rekao je predsjednik Savjeta manifestacije Mirsad Rastoder. Na konkurs je prijavljeno 35 priča inspirisanih Bihorom, a žiri je odabrao osam. Prema riječima Rastodera, prvo veče festivala nosi naziv Književnost i dijaspora, u okviru kojeg će biti riječi o odnosu matice prema piscima iz dijaspore i odnosu pisaca prema državama iz kojih potiču.

“Gost festivala prve večeri biće pisac Refik Ličina koji godinama živi u Švedskoj i prevodi savremenu švedsku poeziju na naš jezik”, rekao je Rastoder.

On je najavio da će iste večeri govoriti cetinjski pisac Milorad Popović, književnik iz Novog Pazara Šaban Šarenkapić i književni kritičar Bogić

Rakočević.

Imena nagrađenih biće poznata sjutra, a uručenje nagrada biće 10. avgusta.

“Nagrade čine plaketa i novčani dio”, rekao je Rastoder.

On je naveo da će se drugi dio festivala, pod nazivom Susret kod Ćamilove česme, održati u rodnom mjestu Ćamila Sijarića Dobre vode u Šipovicama nadomak Bijelog Polja.

Program će, najavio je Rastoder, početi u nedjelju, kada će biti organizovan susret književnika i poštovalaca Ćamilovog stvaralaštva povodom 100 godina njegovog rođenja.

Besjedu Ćamilovog stvaralaštva govoriće književnici Miraš Martinović iz Herceg Novog i Faruk Dizdarević iz Priboja, koji je jedan od najboljih poznavalaca Sijarićevog književnog opusa.

NP SkADARSkO JEzERO

Kontrola nelegalnih aktivnosti Na osnovu izvještaja Službe zaštite Nacionalnog parka “Skadarsko jezero” u toku jula na ovom prostoru podnešeno je devet prijava za pokretanje sudskog postupka, protiv dvanaest lica zatečenih u nelegalnom ribolovu.

Privremeno je oduzeto 45 mreža, četiri plovna sredstva, četiri VBM, dvije podvodne puške, jedan agregat, dva ronilačka odijela, tri komada peraja, tri disaljke,

tri maske, tri komada tegova, jedna sonda i 36 kilograma ribe.

U narednom mjesecu iz Službe zaštite NP “Skadarsko jezero” najaviljeno je intenziviranje kontrole vršenja nelegalnih aktivnosti koje će se sprovoditi u saradnji sa pripadnicima Granično plovne policije i nadležnim inspekcijskim organima zaduženim za kontrolu nelegalnog ribolova, prevoza turista, nelegalne gradnje, eksploata-

cije pijeska i drugih vidova devastacije ovog prostora.

“Pored Izvještaja o rezultatima rada Službe zaštite, naglašavamo da je broj prodatih ulaznica u NP Skadarsko jezero, za period od 01. do 30. jula 2013. godine u odnosu na isti period prošle godine veći za 38,6 odsto, pa je po tom osnovu prihod ostvaren od prodaje ulaznica veći za 39,8 procenata”, saopšteno je iz PR službe NPCG. A.G.

18 Crna Gora ETNO MANIFESTACIJA

Smotra pjesme i folklora BIJELO POLJE - Turistička organizacija Bijelo Polje, Etno selo Vuković kod Tomaševa i KUD “Tekstilac” preksinoć su organizovali drugi Internacionalni festival folklora, koji je okupio ansamble iz Bijelog Polja, Tivta i Smedereva. Otvarajući manifestaciju u prelijepom ambijentu Etno sela, predsjednik KUD-a “Tekstilac” Tomislav Timotijević istakao je da je folklor odani čuvar tradicije i istorije, duša i srce naroda.

“To je najbolji način da se izgrađuju mostovi prijateljstva i drugarstva, mostovi što spajaju ljude i prostore, vjere i nacije, istoriju i tradiciju”, istakao je Timotijević.

Predstavnik lokalne turističke organizacije Samedin Agović kazao je da je cilj festivala promovisanje i očuvanje tradicije folklora, koji zauzima značajno mjesto u kulturi jedne zemlje.

“I mi želimo da na ovaj način doprinesemo tome”, kazao je Agović.

Kako je istakao, turistička organizacija je prepoznala važnost festivala u promociji prirodnih ljepota ne samo bjelopoljske opštine nego i cijelog sjevera.

Manifestaciju su uljepšali virtuoz na klarinetu Božidar Boki Milošević i zvezda Granda, Jadranka Barjaktarević. B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 3.I 4. 8.2013.

Potpisi za Ćapin: Predstavljaju skraćenje lažnog direktora mandata OPTUŽBE

JU Muzej i galerija Herceg Novi

IN MEMORIAM

U Nikšiću sahranjen Slobodan Nikčević NIKŠIĆ- Juče u Nikšiću sahranjen je humanista i nekadašnji predsjednik opštine Nikšić dr Slobodan Nikčević. Povodom smrti Nikčevića u sali opštine održana je komemorativna sjednica, a o njegovom životu i djelu govorio je potpredsjednik opštine Milorad Jovanović.

“Malo je ljudi u Nikšiću i Crnoj Gori koji su dali toliki doprinos kao Slobo Nikčević. Ugradio je sebe u temelje moderne Crne Gore. Na mladim ljudima je da je učine boljom i ljepšom, dajući joj bar mali dio onoga što je dao on”, kazao je Jovanović.

Nikčević je u svojoj dugogodišnjoj karijeri bio predsjednik Društva ljekara Crne Gore i potpredsjednik Društva ljekara Jugoslavije. Bio je i predsjednik organizacije Crvenog krsta Nikšića i Crne Gore, kao i odbornik u tri saziva u Skupštini opštine Nikšić i poslanik u četiri saziva u Skupštini Crne Gore. Obavljao je funkciju predsjednika opštine Nikšić od 1985. do 1988. godine i dao, ako je istakao Jovanović, pun doprinos razvoju grada. Nikčević je iza sebe ostavio suprugu Mariju i dvoje djece, Jasminu i Vladimira.

M.R

HERCEG NOVI - Saopštenjem za javnost juče se ponovo oglasila v.d. direktor JU Muzej i Galerija Herceg Novi Radmila Ćapin koja je istakla da su kroz zgrade JU Zavičajni muzej i Umjetnička galerija “Josip-Bepo Benković” prošetali sekretar sekretarijata za društvene djelatnosti Vladimir Žutković i potencijalni kandidat za direktora te ustanove Nataša Tatalović kako bi, kako je kazala Ćapin, lažno predstavili “novog v.d. direktora”, zbunili zaposlene i pregledali prostorije. Ćapin ističe da su najavili zaposlenima da će “novi v.d. direktor” doći sa novim pečatom i računom kao i da će promijeniti bravu na kancelariji sa dokumentacijom.

Ona je dodala da je izrada pečata znači samo dublje ukopavanje u kriminal, tako da je tokom godiš-

njeg odmora, Opštinskom državnom tužilaštvu i policiji podnijela još jednu krivičnu prijavu protiv Žutković i Tatalović. Ćapin je optužila i Obrada Gojkovića koji je, po njenim riječima, glavni organizator partijskog nasilja nad kulturom, koji zloupotrebljava položaj poslanika, odbornika i šefa partije, javno podržava nasilje i insistira na kršenju zakona.

“Ustanova kulture nije dužna da trpi panična udomljavanja Gojkovićevih partijskih kadrova bez diplome po isteku godinu dana primanja plate kući, niti će račun ustanove služiti za vraćanje nečijih privatnih kredita. Ni ovaj akt nasilja neće proizvesti nikakve pravne posledice, nego će samo još više uniziti ionako poniženi Herceg Novi”, zaključila je Ćapin.

S.Milović

HERCEG NOVI - Udruženje građana “Izbor” počelo je sa prikupljanjem potpisa za inicijativu za sazivanje Skupštine opštine Herceg Novi o skraćenju mandata odbornicima lokalnog parlamenta. U obrazloženju inicijative navodi se da je uslijedila ne samo na osnovu nesumnjive opšte prihvaćene ocjene da su društvene prilike u Herceg Novom nezadovoljavajuće, sa stalnom tendencijom pogoršanja, nego i što nadležni opštinski organi ne preduzimaju ništa da se problemi riješe.

Građani inicijativu mogu podržati u Igalu u Omladinskom parku, Herceg Novom na Trgu Nikole Đurkovića, u Zelenici i Bijeloj.

Podsjetićemo,udruženje građana “Izbor” prije nekoliko dana sprovelo je anketu koja je pokazala da su Novljani nezadovoljni u svim oblastima života i rada u Herceg Novom. Tada je 71,31 odsto izjavilo da ne vjeruje u lokalnu vlast, a 76,47 odsto reklo je da lokalna vlast ne donosi odluke u korist građana.

S.M.

Crna Gora 19

SUBOTA i NEDJELJA, 3.i 4. 8.2013.

BIJELO POLJE

Najčešći razvodi zbog interesa Beća Čoković

U

posljednje dvije i po godine u Bijelom Polju sklopljena su 832 bra ka, dok ih je 239 razvedeno. Sagovornici Dnevnih novina objašnjavaju da je najčešći uzrok razvoda loše materijalno stanje supružnika, dok je u znatno manjem broju slučajeva razvod uslijedio zbog preljube.

Od 2010. godine zaključno sa prošlom godinom sklopljena 733 braka, pokazuje statistika u bjelopoljskim matičnim knjigama, dok je u proteklih šest mjeseci ove godine sudbonosno “da” izgovorilo 99 parova.

Sa druge stane, statistika pokazuje da se ovom periodu, razvedeno 226 brakova, dok je tokom ove godine 13 bračnih parova je raskinulo vezu.

Najčešći uzrok razvoda je, prema mišljenju stučnjaka, koji se bave tom problematikom, loše materijalno stanje, odsustvo tolerancije i porodična neusaglašenost sa primjesama nasilja. U znatno manjem broju slučajeva razvod je uslijedio zbog preljube i bolesti supružnika, što je najčešći uzrok razvoda starijih osoba.

Podaci ukazuju da je oko 40 odsto razvedenih parova bilo u braku između jedne i šest godina bez potomstva, ili sa jednim, eventualno sa dvoje, odnosno troje djece.

Razlog povećanja razvoda u posljednjoj deceniji je, kako ističe sagovornik iz lokalne administracije i sporazumni raskid, odnosno razvod iz interesa radi obezbjeđenja papira za odlazak u inostranstvo. Poznata je činjenica da je još u “modi” zaključivanje “fiktivnih”, odnosno formalnih brakova radi ostvarivanja ličnog interesa i da takvi brakovi u znatnom broju slučajeva sobom nose i prevaru.

Interesantan je slučaj od prije nekoliko godina kada je četrdesetogodišnji Bjelopoljac, u nadi da će mu se život posrećiti, sklopio “fiktivni brak” sa tada pedesetpetogodišnjakinjom iz jednog mjesta na sjeveru Crne Gore koja duže vremena živi u Americi, a koja je iza sebe imala nekoliko propalih brakova.

“Jedna prijateljica, koja je i sama sklona prevari, povezala me sa tom ženom govoreći o njoj u superlativima. Nijesam ni slutio da ću nakon izgovorenog sudbonosnog “da” i skromnog svadbenog ručka doživjeti razočarenje. Nakon prve bračne noći i još dva-tri dana, moja životna saputnica otputovala je za Ameriku, uz obećanje da će mi poslati papi-

re. Prolazili su dani, mjeseci i godine, a od mog bračnog druga ni traga ni glasa. Zaista ne znam šta da radim. Interesovao sam se o proceduri za razvod i advokat mi je kazao da će me taj postupak koštati nekoliko stotina eura. Toliko novac zaista nemam, a i plašim se da “moja supruga” sa mojim prezimenom negdje ne učini neku glupost, odnosno krivično djelo, sklona je tome da nekog ojadi, te mi time nanese još veći šamar”, ispričao nam je Bjelopoljac.

Advokat, koji je htio da ostane anoniman, a koji je prisustvovao “fiktivnom razvodu braka”, smatra da “ojađeni” Bjelopoljac ima interesa da pokrene brakorazvodnu parnicu.

“To iz razloga što bi pod pretpostavkom da mu se “ne daj bože nešto desi” tužena supruga shodno

Zakonu o nasljeđivanju dokazom izvodom iz knjige vjenčanih, uz članove uže porodice imala pravo da naslijedi njegovu pokretnu i nepokretnu imovinu. U konkretnom slučaju, pitanje je da li bi fiktivni brak proizveo nasljeđivanje, te bi i nadležni državni organi imali pravni interes da zatraže poništaj takvog braka, a samim tim i zaštitu prava”, objasnio je ovaj adovkat.

Poznati bjelopoljski advokat Obrad Rade Pavićević potvrdio je Dnevnim novinama, da je ranije bilo slučajeva sklapanja “fiktivnih brakova”.

On smatra da se u posljednje vrijeme brakovi uglavnom razvode zbog poremećenih odnosa uzrokovanih lošom materijalnom situacijom.

“Ukoliko muški supružnik nije u stanju da familiji obezbijedi uslove za egzistenciju, to uglavnom i doprinosi “pucanju” bračne zajednice. Ranije je bilo slučajeva, da su se brakovi sklapali i razvodili sa stranim državljanima radi pribavljanja papirologije za odlazak u inostranstvo i pribavljanje radne dozvole, ali toga je sve manje”, kazao je Pavićević.

Bjelopoljac se ženio 21 put Vremešni Bjelopoljac koji slovi za “starog vuka” kada je u pitanju ženidba, zvanično se ženio 13, a nezvanično devet puta, smatra da su žene ranije znale da cijene muža a time i bračnu zajednicu.

“Uvodjenjem demokratije u bračnu zajednicu automatski se poremetila ta harmonija koja kulminira nesuglasicama i razvodima. Današnja mladež, a posebno nevjeste imaju sasvim drugačije shvatanje bračnih obaveza i zahtijevaju da im se priušti ono što supružnik ne može da im udovolji. Uvodjenjem ravnopravnosti među supružnicima “nježniji bračni drug” se osjeća dominatnijim ali,ne u onim momentima kada svojim radnim angažmanom i finansijama treba da izdržava porodicu”, ispričao nam je ovaj Bjelopoljac.

Prim. dr Slobodan Lukin Nikčević prvog avgusta 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 3. avgusta u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Gospava Đurova Stevović prvog avgusta 2013. u 62. godini. Sahrana će se obaviti 3. avgusta na gradskom groblju Brdišta.

Mihailo Musa Markov Pavićević prvog avgusta 2013. u 72. godini. Sahrana će se obaviti 3. avgusta u 15 časova u Dolu Pješivačkom.

Senka Dušana Drešić rođena Vučević, 1. avgusta 2013. u 66. godini. Sahrana će se obaviti 3. avgusta na seoskom groblju u Gluhom Dolu u 14 časova.

Nevenka Budova Ivančević rođena Đurišić, 1. avgusta 2013. u 58. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na Čepurcima.

Jovana Nenadova Ivović prvog avgusta 2013. u 19. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na Čepurcima. Kuća žalosti Ulica Nikole Tesle 9, Podgorica.

Radovan Blažov Vuković prvog avgusta 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na mjesnom groblju Istaće – Cerovica, Rovca u 15 časova. Kuća žalosti Kakaricka gora bb.

Mara Đorđija Kovač rođena Koprivica, 1. avgusta 2013. u 102. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na mjesnom groblju Petrovići.

Ilustracija

Smeća najviše u Starom gradu teško odgonetnuti koji građani i ugostiteljski objekti ne poštuju ovu odluku i iznose smeće.

On je podsjetio da se do čistoće grada ne može bez dobre saradnje Javnog komunalnog preduzeća, opštinske Komunalne policije i građana, te da zbog nedostatka materijalnih sredstava i radne snage, nije moguće održavati čistoću u gradu i okolini na visokom nivou.

Na teritoriji Opštine Kotor sakupljeno 11.415 tona komunalnog otpada. Prihod od 282.000 eura ostvaren je od održavanja čistoće na javnim površinama, prikupljanja kabastog otpada, pranja

Milanka Miloša Prelević rođena Miranović, 1. avgusta 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na groblju u Zagoriču.

KOTOR

KOTOR - Odluka o održavanju čistoće na području Opštine Kotor se često ne poštuje, kazao je direktor opštinskog Javnog komunalnog preduzeća Zoran Mrdak. Prema njegovim riječima, smeća najviše ima u Starom gradu.

“Ova odluka se često ne poštuje, posebno u Starom gradu. Da li Javno komunalno preduzeće treba da preuzme odgovornost čak i zbog toga što nesavjesno ponašanje pojedninih građana dovodi do velike nečistoće u turističkoj sezoni”, kazao je za Mrdak.

Ovakva situacija se ponavlja iz dana u dan, a kako je kazao, nije

PREMINULI

Vinka Novice Pejović rođena Tomčić, 1. avgusta 2013. u 64. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta u 14 časova na Čepurcima.

Savo Pavlov Kovačević 31. jula 2013. u 85. godini.

Sahrana je obavljena 2. avgusta na groblju Ždrebaonik.

gradskih trgova i ulica.

Korisnici usluga sa područja Starog grada i gradske tržnice su dužni da otpad iz domaćin-

stava i poslovnih prostora iznose od pet do sedam i od 16 do 17 sati i odlože na lokacijama predviđenim planom.

M.O.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

ODLUKA MILORADA VELJOVIĆA

Dikićev zamjenik novi šef Žandarmerije BEOGRAD - Milenko Božović, doskorašnji zamjenik Bratislava Dikića, postavljen je za novog komandanta sprske Žandarmerije.

Božović je inače komandovao jedinicom od trenutka kada je Dikić, sredinom jula, na zahtjev direktora policije Milorada Veljovića, smijenjen s dužnosti komandanta Žandarmerije.

“Božović će u narednih godinu dana obavljati tu dužnost na moj predlog”, rekao je direktor policije Milorad Veljović na konferenciji

za novinare, navodeći da ima potpuno povjerenje u Božovića, koji je do sada bio zamjenik komandanta Žandarmerije.

Veljović je kazao da je taj predlog juče iznio premijeru i ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačiću, koji se s tim saglasio. On je naveo da ima poverenje u Božovića i da smatra da može da rukovodi tom jedinicom. Direktor policije je objasnio da je predložio Božovića za komandanta Žandarmerije na godinu dana jer je potrebno uraditi nje-

nu detaljnu sistematizaciju. On je rekao da je shodno reformama koje se u policiji sprovode, u toku i izrada sistematizacije Direkcije policije, a u okviru toga i sistematizacija Žandarmerije. On je naveo da je bitno da se skinu neke anateme koje su se odnosile na Žandarmeriju i kroz medije, prije svega, ali i na druge načine. Veljović je poručio da Žandarmerija nijesu ni pojedinci, niti dio ljudi, već ozbiljan sistem i jedinica koja ima njegovu potpunu podršku.

SMRTNE KAZNE U TEKSASU

Nemaju više čime da ubijaju osuđenike OSTIN - Američkoj saveznoj državi Teksas, koja je najaktivnija u Sjedinjenim Američkim Državama kada je u pitanju izvršenje smrtnih kazni nad osuđenicima na smrt, ponestaje hemikalije koja se koristi za njihovo pogubljenje, saopštio je juče tamošnji Odbor za krivično-pravne sankcije. U saopštenju se navodi da Teksas ima zalihe pentobarbitala, smrtonosnog sedativa koji se koristi za pogubljenje osuđenika, samo do septembra i da nije pronađeno alternativno rješenje, prenijela je agencija AP. U Teksasu je od početka godine smrtna kazna izvršena nad 11 osuđenika, a za narednih nekoliko mjeseci se planira još najmanje sedam izvršenja. Za sada nije poznato da li će biti odgođeno pogubljenje dva osuđenika, planirano za ovaj mjesec. Vlasti ove savezne države su prošle godine prešle na korišćenje pentobar-

bitala, sedativa čija je jedna doza dovoljna da izazove smrt, nakon što su iscrpljene zalihe jedne od tri hemikalije koje su se ranije zajedno koristile u tu svrhu. Druge američke države u kojima se izvršava smrtna kazna su imale

slične probleme, nakon što su neke farmaceutske kompanije zabranile upotrebu tih hemikalija ili su, pod pritiskom protivnika smrtne kazne, odbile da proizvode i prodaju hemikalije koje se koriste za egzekuciju.

ª MUKEº BIVŠEG PREMIJERA ITALIJE

U koji će ª zatvorº Berluskoni RIM - Silvio Berluskoni (76), osuđen na godinu zatvora zbog utaje poreza, vjerovatno će kaznu služiti u kućnom pritvoru u jednoj od svojih velelepnih vila. Italijanski zakon pruža mogućnost osuđenicima starijim od 70 godina da im, umjesto zatvorske kazne, bude određen kućni pritvor ili društveno koristan rad, a Berluskoni je ranije izjavio da ne želi da se bavi društveno korisnim radom “kao običan kriminalac”, tako da mu, po svoj prilici, sleduje kućni pritvor.

Pošto raspolaže mnogobrojnim luksuznim vilama, bivši premijer će moći da bira u kojoj od njih će izdržavati svoju kaznu, prenio je AFP. Njegov kompleks “Čertoza”, koji se prostire na površini od 120 hektara na čarobnoj plaži Smeralda na Sardiniji, sačinjen je od čak tri vile i sedam bazena. U parku kompleksa nalazi se amfiteatar u grčkom stilu, jezero, hiljade kaktusa i palmi, maslinjaci i tajne podzemne pećine ukrašene mozaikom sa likom boga mora i tunelom koji vodi do mora. Prebogati medijski magnat je čak izgradio i vještački vulkan na brdu, u parku, sa “erupcijama” u obliku vatrometa, efektima izlivanja lave i vještačkim potresima za vriVila “Torno”

jeme žurki kojima su u prošlosti prisustvovale visoke zvanice poput Vladimira Putina i Tonija Blera. Berluskonijevo vlasništvo je i vila “San Martino”, nekadašnji benediktinski manastir u Arkoreu nedaleko od Milana, koja je okružena ogromnim ergelama, a sadrži biblioteku sa preko 3.000 antičkih knjiga i umjetničku galeriju. U ovom zdanju iz 18. vijeka, koje ima i nekoliko bazena, nalazi se i mermerni mauzolej u faraonskom stilu težak 10 tona, sa 36 pogrebnih prostorija, koji je Berluskoni izgradio za svoju porodicu i prijatelje. Medijski tajkun je na sjeveru Italije prošle godine kupio vilu “Torno”, koja je koštala 21 milion eura i ima 30 soba, a trenutno je podvrgnuta restauraciji. U prostranom parku koji okružuje “Torno” nalaze se još četiri vile, od kojih svaka ima sopstveni privatni pristup jezeru i terasama sa predivnim pogledom, kao i teniski teren i poljanu za kuglanje, a među slavnim susjedima u ovoj bogatoj oblasti je i glumac Džordž Kluni, poznat po tome što pravi bučne žurke pored jezera.

Kako su prenijeli italijanski mediji, Berluskoni je nekada u to područje, kao dječak, rado putovao zaprežnim

IVO JOSIPOVIĆ U INTERVJUU ZA NOVOSTI:

Shvatam srpsko viđenje ª Olujeº BEOGRAD - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ocijenio je da odnose Zagreba i Beograda u ovom trenutku najviše opterećuje prošlost, ali i da od svog prvog zvaničnog sastanka sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, koji se očekuje na jesen, očekuje da pruži “novi podsticaj” razvoju bilateralnih odnosa.

“Predstojeću posjetu Beogradu vidim više kao novi impuls nego kao novi početak. Kada imamo u vidu tešku prošlost i nedavni rat, unazad tričetiri godine mnoga su se pitanja pokrenula, odnosi su se otopili...”, rekao je Josipović u intervjuu za Novosti.

On je kazao da Srbiju i Hrvatsku “najviše opterećuje prošlost - ratna saradnja, sudbina nestalih, izbjeglice, sukcesija bivše države, stambeno zbrinjavanje, penzije iz doba rata...”

“Mislim da bi pojedina pitanja mogli brzo da riješimo, ali u dobrosusjedskoj atmosferi to ne bi trebalo da bude preveliki teret”, rekao je šef hrvatske države.

On je napomenuo da Srbija i Hrvatska imaju još mnogo otvorenih pitanja od velike važnosti za naše države i građane, prije svih “problem nestalih osoba, njih oko 1.700, oteto kulturno blago koje Srbija još nije vratila, pitanje izbjeglica, Srba iz Hrvatske, ali i Hrvata iz Srbije, brojne imovinske probleme...”

“Tu je i sukcesija bivše Jugoslavije, kao i pitanje granice na Dunavu. Uz to, moramo da unaprijedimo saradnju u ekonomiji, progonu ratnih zločina i u borbi protiv organizovanog kriminala”, podsjetio je Josipović.

On je rekao da u Hrvatskoj nije bilo rezervi prema Nikoliću i da su prvi susreti s predsjednikom Srbije ohrabrujući.

Na pitanje da li planove za dalje razvijanje odnosa sa Srbijom može da pokvari dolazeća godišnjica “Oluje”, koju Beograd i Zagreb gledaju različitim dioptrijama, Josipović je odgovorio da se nada da neće jer je za

Vila “Čertoza”

kolima iz Milana.

“Palaco Gracioli”, rezidencija iz 16. vijeka koja se uzdiže u istorijskom centru Rima, imala je niz izuzetno uglednih vlasnika, među kojima je i jedna španska princeza, a njen sadašnji vlasnik je upravo - Berluskoni. U toj palati on ima svoj televizijski studio, iz koga upućuje poruke naciji. Sobe u ovoj vili izgrađenoj u baroknom stilu dekorisane su zlatom, a jedna od raskošnih spavaćih soba ima ogroman krevet sa baldahinom koji je Berluskoniju poklonio Putin, navodi francuska agencija.

Bivši italijanski premijer posjeduje i mnogo drugih objekata širom zemlje, kao i u inostranstvu, uključujući vilu na majušnom ostrvu Lampeduza u blizini Tunisa, ali teško da će mu biti dozvoljeno da svoju kaznu u vidu kućnog pritvora izdržava van zemlje.

On je ranije izjavio da bi radije otišao na izdržavanje zatvorske kazne umjesto da odsluži kaznu radom u nekoj javnoj službi, kao i da neće iskoristiti mogućnost italijanskog zakona da kaznu izdržava u kućnom pritvoru, ali ukoliko se ipak opredijeli za ovu posljednju opciju, imaće gdje da je izdržava.

“Palaco Gracioli”

Rezidencija “San Martino”

“Hrvatsku ‘Oluja’ bila nužna oslobodilačka akcija kojom je završen rat” i bez te vojno-policijske akcije “Hrvatska ne bi bila slobodna i nezavisna”. “Činjenica o stradanju većeg broja Srba u toj akciji daje srpskoj strani pravo na drugačiji pogled. Iako ćemo se, vjerovatno, morati primiriti sa tim da na neke istorijske događaje gledamo različito, očekujem i da Srbi s razumijevanjem prihvate značaj ‘Oluje’ za slobodu hrvatske države. S druge strane, Hrvatska treba s dužnim pijetetom da se odnosi prema svim žrtvama, da kazni zločine i da svima koji žele da se vrate to i omogući”, poručio je hrvatski predsjednik.

Josipović je kazao da bi volio da pregovori EU sa Srbijom počnu što prije i da se “što skorije završe” i ističe da iskustvo Hrvatske govori da se “napor isplati”.

“Ima mnogo sličnosti između naših društava i sigurno je da će naša iskustva biti korisna za Srbiju. Spremni smo da pružimo svu pomoć ne samo Beogradu, već i drugim komšijama, i da naša iskustva podijelimo sa njima”, rekao je predsjednik Hrvatske.

Aktuelno 21

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

ALEKSANDAR VUČIĆ U INTERVJUU ZA AVAZ:

Vrijeme da se raskrsti sa prošlošću

S

ARAJEVO - Aleksandar Vučić ocijenio je za sarajevski Dnevni avaz da je vrijeme da se priznaju greške iz prošlosti i da se vrati povjerenje između naroda Srbije i BiH. “Došlo je dobro vrijeme za sve nas koji smo griješili u prošlosti i ne stidimo se da priznamo svoje političke greške, nemam nikakav problem s tim, i da me ne pitate, želim o tome da govorim, da stvari postavimo bez pretjerane ljubavi na racionalan nivo i racionalan kolosijek”, rekao je Vučić za sarajevski list.

“Mislim da u Srbiji danas, i to vam otvoreno kažem, ne postoji nikakva, ni najmanja mržnja prema Bošnjacima. Nikakva”, rekao je Aleksandar Vučić.

On je objasnio da to govori kao neko “ko dobro zna obje strane Srbije, i onu nacionalnu ili nacionalističku, kako god hoćete, i onu građansku Srbiju”. On je dodao da bi volio da je tako i da nema mržnje u BiH, ali nije siguran, i da bi volio da je isto tako i u Republici Srpskoj.

“Postavljanje stvari u racionalnu ravan, razmišljanje o ekonomiji, o budućnosti, razmišljanje o tome šta je to što možemo da uradimo zajednički, koji su to međunarodni tenderi na kojima možemo zajedno da

učestvujemo, koji su zajednički projekti koje možemo da uradimo, jer mislim da možemo, to je put kojim treba da idemo”, poručio je Vučić.

On je dodao da je uvjeren da će među ljudima na našim prostorima rasti međusobno povjerenje. Na pitanje da li namjerava da ode u Srebrenicu, Vučić je odgovorio da to nije problem, ali da prije toga želi da razgovara sa ljudima. Ne želi, kaže, da se njegov odlazak tamo shvati kao provokacija s bilo čije strane. On, međutim, misli da je ključna stvar za sve da se prije svega razmišlja o budućnosti.

“Jer, dokle god mi budemo pričali o prošlosti, mi o budućnosti nećemo razmišljati. Da ne bude zabune,

ne želim da se skrivam iza bilo koga ko je lažno, u ime naroda kojem pripadam, počinio taj stravični zločin.

Stravični, jezivi zločin, toliko strašan da vas je sramota što neko ko je u tome učestvovao pripada vašem narodu”, naveo je prvi potpredsjednik Vlade.

On je istakao da mu nije teško da kaže i ujedno se zapitao da li su Srbi takvi zbog toga što se dogodilo u Srebrenici i da li su Bošnjaci takvi zbog toga što se dogodilo na nekim drugim mjestima, na Ozrenu npr., gdje su nekim Srbima glave odsijecane, u manjem obimu, u manjem broju.

“Ne, nijesu. Već ti koji su odgovorni za te strašne zločine moraju da odgovaraju, a nama drugima će, nažalost, trebati mnogo, mnogo vremena da izgradimo međusobno povjerenje.” Vučić je dodao da je to njegova suštinska poruka i da misli da će sa svim tim biti saglasna većina – i svi Srbi i svi Bošnjaci, ko god bude pročitao to što on govori.

“To je jedini put. Ako mislite da mi treba da produbljujemo naše razlike i da ih uvijek ističemo u prvi plan, ja

mislim da ne treba”, uvjeren je on i napominje da želi da razgovara i sa rukovdostvom u Sarajevu i sa zvaničnicima u Banjaluci o tome šta je to što treba da se uradi da bi gradili povjerenje između dva naroda. Upitan šta bi savjetovao političarima u BiH kako bi ta država što prije dobila datum za početak pregovora o priključenju EU, Vučić je rekao da jedino zna da će BiH biti teško kao i Srbiji, ako ne i teže.

“Mi smo uspjeli da to izguramo, nekako na silu. Da ste razmišljali o ocjeni svega i svakog poteza, nikada to ne biste izgurali, ali smo rekli narodu ‘ovo je sve teško i užasno za nas, zažmurite, mi ćemo da progutamo te žabe u vaše ime, probudite se poslije šest mjeseci i imaćemo neki rezultat’. I tako smo uradili”, iskren je Vučić.

On je kazao i da mu je bilo teško da ode u Kosovsku Mitrovicu, tamo gdje su ga, kako kaže, nekada dočekivali kao heroja, a sada su ga dočekali povicima da je izdajnik.

“Ali kao što znate, otišao sam tamo, preživio to i u lice im rekao sve

što mislim, da je taj sporazum u Briselu dobar za njih, za cijelu Srbiju i njenu budućnost i za naše odnose sa Albancima”, kazao je on.

Kad je riječ o odnosima sa BiH i o odnosima u BiH, Vučić je istakao da takođe nema problem da kaže da za Srbiju postoji država BiH i postoji Republika Srpska u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

“Kakav bih ja to čovjek i političar bio da sada govorim da BiH ne postoji? Kao što vidite, ja isti rječnik koristim pred vama i pred gospodinom Miloradom Dodikom. Iste stvari govorim u Moskvi, Vašingtonu, Briselu, Beogradu i Kosovskoj Mitrovici. I zato mi ljudi vjeruju, zato što ja nemam dvije različite priče”, naveo je on.

Na pitanje da li je srpski narod isti sa jedne i sa druge strane Drine, Vučić je odgovorio: “Pa to je nesumnjivo. Zbog porijekla, smatram sebe Srbinom sa zapadne strane Drine. To je isti narod, ali to ne znači da isti narod treba da živi u jednoj državi. Ovdje imamo dvije države. Imamo Srbiju i Bosnu i Hercegovinu”.

22 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

ESSPRESIVO

Vladimir Viardo na Cetinju Čuveni pijanista predstaviće svoju verziju Debisijevih klavirskih Preludijuma

DON BRANKOVI DANI MUZIKE

Resital Simona Trpčeskog Makedonski pijanista Simon Trpčeski održaće resital sjutra u kotorskoj Crkvi Sv. Duha sa početkom od 21 sat. Na koncertu, koji je nazvan Pijanistički vatromet, pijanista će izvesti Tri intermeca i Varijacije i fugu na Hendlovu temu Johanesa Bramsa, potom Večeri u Beču i drugu Mađarsku rapsodiju Franca Lista.

Pijanista Simon Trpčeski nastupiće i u ponedjeljak, 5. avgusta sa našim proslavljenim violinistom Romanom Simovićem, takođe u Crkvi Sv. Duha od 21 sat, u okviru koncerta Gromovi u helijumu.

Prvi snimak Lučana Pavarotija biće objavljen 50 godina nakon što je čuveni italijanski tenor debitovao na britanskoj televiziji. Ariju iz Pučinijevih “Boema” pronašla je Pavarotijeva udovica i remasterizovala je. Pavaroti je debitovao pred britanskom publikom 1963. godine. Ovaj snimak naći će se na albumu koji će u izdanju “Decca Records” biti objavljen u oktobru. Na albumu će se naći Pavarotijevih 50 najboljih izvođenja uključujući i ariju “Nesun dorma”. Pored toga, album će sadržati duete sa zvijezdama kao što su Frenk Sinatra, Bono i Erik Klepton.

Lučano Pavaroti (19352007) jedan je od najznačajnijih tenora 20. vijeka. Pored Hosea Karerasa i Plasida Dominga pripada čuvenoj pjevačkoj trojci: “tri tenora”.

Trpčeski važi za umjetnika besprijekorne tehnike i delikatne izražajnosti. Diplomirao je klavir u klasi prof. B. Romanova na Fakultetu muzičke umjetnosti u Skoplju.

Dobitnik je više prvih nagrada na međunarodnim takmičenjima, kao i priznanja: “Mladi umjetnik” Kraljevskog filharmonijskog društva (Velika Britanija), Predsjednički orden zasluga za Makedoniju i Nacionalni umjetnik Makedonije. Širom svijeta održava resitale, nastupa s orkestrima i kao član kamernih ansambala.

Saksofonska improvizacija Koncert Saksofonska improvizacija, u organizaciji Muzičke škole Tivat, biće održan večeras u 21 sat na platou ispred Zbirke pomorskog nasljeđa. Prof. Bojan Vukelić sa učesnicima XI međunarodne radionice za duvačke instrumente izvešće kompozicije na saksofonu, ali i svojim nastupom na svojevrstan način publici prezentovati ovaj instrument. Rad sa saksofonistima XI međunarodne radionice za duvačke instrumente u organizaciji Muzičke škole Tivat i NVO Ars praesentia Boke Kotorske označio je početak ovogodišnjeg skupa mladih muzičara, a biće nastavljen od 19. do 25. avgusta. Radionica će, kao i prethodnih godina, okupiti đake osnovnih i srednjih muzičkih škola i studente muzičkih akademija, a sa njima će raditi ugledni profesori iz Slovenije i Srbije.

Z.K.

Svjetski priznat pedagog i pijanista Vladimir Viardo održaće koncert večeras u 21 sat u Ministarstvu kulture na Cetinju, u okviru festivala Esspresivo. Viardo će publici na Cetinju predstaviti svoju verziju Debisijevih klavirskih Preludijuma, a poseban dio programa čine uvodni tekstovi koje je za posljednju redakciju Debisijevih djela napisao Viardo i koji će uz program koncerta biti podijeljeni publici.

Vladimir Viardo rođen je 1949. u Kavkazu na području bivšeg SSSRa. Već u samim počecima bavljenja muzikom prepoznat je njegov talenat, pa je selektovan za rad sa najznamenitijim Ruskim pijanističkim pedagozima. Za vrijeme studija Viardo dobija poziciju soliste Moskovske Filharmonije, a po završetku školovanja na Moskovskom Konzervatoriju na istoj instituciji ostaje kao asistent profesora Naumova. Viardova pijanistička karijera počinje vrtoglavi uspon nakon njegovih uspjeha na velikim takmičenjima. Uspjesi na takmičenjima rezultiraju mnogobrojnim angažmanima na najvećim pozornicama svijeta. U svom punom zamahu, Viardova međunarodna karijera je naglo prekinuta nakon što mu se zbog nejasnih političkih ra-

zloga ukida putnička viza. Viardo sljedećih 13 godina provodi u Rusiji, gdje uz profesorsku poziciju na Moskovskom konzervatoriju i dalje neprekidno usavršava svoj umjetnički i pijanistički talent. Nakon političke reforme bivšeg SSSR-a 1987. godine (Perestrojka) Viardova vrata u svijet ponovno se otvaraju. Predstavljajuči sebe kao sada već zrelog umjetnika on ostvaruje brilijantne nastupe u dvoranama Karnegi Hola, Linkoln i Kenedi Centra, Bečkog Musikvereina. Svirao je na gotovo

svim kontinentima svijeta i surađivao sa nekim od najistaknutijih dirigenata našeg vremena (Lorin Mazel, Zubin Mehta, Kiril Kondrašin).

Svoje brojne muzičke zapise Viardo ostvaruje sa izdavačkim kućama kao što su Melodija, Pro Arte i Sony. Poslijednjih dvadesetak godina predaje na University of North Texas u SAD-u. Njegovi pedagoški uspjesi poznati su širom Amerike i svijeta pa se tako njegovo ime navodi i u knjizi “Najznamenitiji pijanistički pedagozi SAD-a”.

TEATAR

Košmar dominantne nepravde Predstava “San na Božić” Lidije Dedović premijerno izvedena na KotorArtu

ARHITEKTURA

Kinezi protiv Zahe Hadid

Nakon što je futuristički projekat Galaxy Soho nagrađen nagradom Kraljevskog instituta britanskih arhitekata (Royal Institute of British Architects - International RIBA Award 2013) te nakon nominacije za nagradu RIBA Lubetkin, arhitektica Zaha Hadid suočila se s oštrim kritikama Pekinškog centra za zaštitu kulturne baštine. Iz centra smatraju da je odluka o nagradi i nominacija projekta Zahe Hadid šokantna.

“Gradnjom centra Galaxy Soho prekršeni su brojni zakoni o zaštiti kulturne baštine. Proje-

kat je nanio štetu starom gradskom jezgru Pekinga, originalnom urbanističkom planu i tradicionalnim hutong četvrtima.

Mnogi stanovnici Pekinga zbog toga su vrlo razočarani i uvrijeđeni’, stoji u pismu centra.

Iz studija Zaha Hadid Architects saopšteno je da je prije početka gradnje provjereno je li sve u skladu sa kineskim zakonima zaključivši da je projekat samo pomogao privrednom razvoju te četvrti.

Galaxy Soho futuristički je kompleks koji se prostire na 300.000 kvadratnih metara i nalazi se u centru Pekinga.

Predstava “San na Božić” temelji se na istoimenoj Njegoševoj prozi

Predstava “San na Božić”, autorski projekat Lidije Dedović, premijerno je izvedena na Mostu na Tabačini, u okviru festivala KotorArt. Polazeći od kratke, mladalačke Njegoševe proze “San na Božić”, istoimena predstava pokušava da se bavi univerzalnim temama pravde i nepravde, uz stav da u današnjem, kao i u nekadašnjem svijetu caruje nepravda, dok je pravda samo mutni zračak nade za koji svako mora individualno da se izbori. Težeći metaforičkim značenjima prostora u kojima se predstava odvija i interpoliranju života grada u izvedbu, ona se, nakon nekoliko vizuelno atraktivnih scena u eksterijeru kotorske Tabačine i ulica Starog grada (4. avgust) seli u prostor diskoteke Maksimus (5. avgust), gdje se dominatnoj nepravdi navlači maska frivolne zabave. Nakon premijere rediteljka se osvrnula na činjenicu da je prvih nekoliko scena predstave većini publike bilo negledljivo: “Očekujem da publika shvati kako mi to iskreno radimo i da možda dođu da pogledaju predstavu nekoliko puta”.

Ipak, ona je naglasila da težnja autorskog tima nije bila da publiku zbuni, nego da dočaraju košmar.

“Svjesna sam da gledaoci ne vide i ne čuju dobro u svakom trenutku, ali to je bila čak i namjera, na neki način, jer san je sasvim poseban žanr, nepredvidiva kategorija. Sav taj haos je precizan, brižljivo organizovan, i nepredvidivost treba da zatekne i glumce zajedno sa publikom”, kazala je Lidija Dedović.

Dramaturškinja Jelena Milošević o suštini predstave rekla je da su pokušavali da se, kroz pojedinačne slučajeve bave nepravdama, implicirajući kako pravde suštinski nema.

“Cilj je da svaki pojedinac osvijesti da nema pravo da se štiti sistemom ili moćnim nadređenim koji mu naredi da učini neku nepravdu, nego sam treba da osvijesti šta je pravda i da odbija da čini nepravdu bez obzira na sve”, objasnila je Milošević. Ona je dodala da, ako bi svako od nas polazio od sebe i činio manje nepravde, i na globalnom ni-

vou pravda bi se vratila među ljude. Što se raštrkanosti scena i ne(vidljivosti) predstave tiče, Milošević smatra da će se taj problem riješiti pri narednim igranjima, a naročito kada predstava pređe u Zetski dom.

“Bez obzira na to, imam utisak da je publika sve shvatila, da osjeća šta smo htjeli reći”, zaključila je Milošević.

Na razmatranja o čarobnosti ambijenta i Kotoru kao gradu prirodnih pozorišnih kulisa, radi kojih je ipak važnije da su scene u predstavi atraktivne, nego da ih publika vidi, nadovezao se i kostimograf Leo Kulaš. Shodno tome, Kulaš je iznio pohvale na račun uklapanja rediteljkinog koncepta u prostor diskoteke, energičnosti mladih glumaca, likovnosti predstave, muzike, i iznad svega izuzetnosti festivala KotorArt, koji “svakog ljeta nudi izuzetne pozorišne događaje”.

On je istakao da u pozorišnom radu mora da se “održava pozitivan stav, i traži put da se nađe zajednički jezik, jer pozorište je kolektivna umjetnost”.

Kultura 23

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

ª Filomena Marturanoº u Tivtu

Intervju

Lako je biti reditelj Dobitnik nagrade za režiju u Kanu i nosilac najvećih ruskih filmskih priznanja Pavel Lungin

Predstava “Filomena Marturano”, koju je po tekstu Eduarda de Filipea režirao Jagoš Marković, biće izvedena sjutra u 21.30 sati u Atrijumu ljetnjikovca Buća. Riječ je o koprodukcijskom projektu tivatskog Centra za kulturu i Gradskog pozorišta Podgorica, a premijerno je izvedena krajem juna ove godine. Nova interpretacija teksta Jagoša Markovića pršti od strasti, emocija i humora koji obavija intimnu dramu dvoje ljudi… Likovi u predstavi kreću se između humora, satire, cinizma i duboke i istinske drame.

U predstavi igraju Anita Mančić, Branimir Bane Popović, Jelisaveta Seka Sablić, Vlastimir Đuza Stojiljković, Momčilo Otašević, Emir Ćatović, Božidar Zuber, Marija Bergam, Simo Trebješanin i Andrea Mugoša.

Tri nastavka ª Avataraº Režiser Džejms Kameron snimiće tri nastavka filma “Avatar” koji će biti pušteni u bioskope u periodu od 2016. do 2018. godine, najavio je Foks studio. “Avatar” iz 2009. je film sa najvećom zaradom ikada od 2,8 milijardi dolara.

“U pisanju novih filmova shvatio sam da su “Avatarov svijet, priča, likovi postali bogatiji nego što sam predvidio i bilo je jasno da planirana dva filma neće biti dovoljna da ispričaju sve što želim”, naveo je Kameron.

Tri nastavka biće snimljena istovremeno, a snimanje počinje 2014. godine. Premijere su najavljene za decembar 2016, 2017. i 2018. godine.

Kameron, koji je sam napisao “Titanik” i “Avatar”, za ovaj projekat unajmio je scenariste Džosa Fridmana (Rat svetova), Rika Džafa i Amandu Silver (novi nastavak Planete majmuna) i Šejn Salerno (Armagedon, Divljaci).

Zvuk boja u Kotoru Multimedijalna manifestacija susreta umjetnika iz Crne Gore i inostranstva “Artist” u organizaciji NVO “Drum”, NVO “Pedagoški klub Tivat” i NVO “Andromeda Pictures” biće održana sjutra na Pjaci od Kina u Kotoru. Manifestacija čiji je moto “Zvuk boja”, predstavlja susret oko trideset stvaralaca iz različitih sfera umjetnosti iz Finske, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Velike Britanije. U okviru manifestacije biće priređeni muzički i likovni program, kao i razni performansi i projekcije kratkih filmova, video radova i muzičkih spotova.

Multimedijalna manifestacija “Artist” biće održana pod pokroviteljstvom i inicijativom gospodina Helmuta Seegera (Astarte nova, Štutgart) i NVO “DRUM” iz Nikšića. Specijalni gost je svjetski poznati hang muzičar Daniel Waples.

Film Ostrvo nagrađen je sa šest nagrada Zlatni orao

Vuk Perović

N

agrađivani ruski reditelj Pavel Lungin u Crnoj Gori, u Ulcinju, prikuplja energiju za jedan od najvećih izazova u karijeri, film “Pikova dama”, po pripovijetki Aleksandra Puškina. Iako iza sebe ima brojna priznanja, to će biti njegovo prvo ostvarenje na engleskom jeziku, pa mu se zbog toga čini da je još jednom na početku. “Kao ponovni odlazak u školu”, kaže Lungin.

Početak karijere kakav je imao Pavel Lungin, poželio bi svaki reditelj. Za njegov debitantski film “Taksi bluz” dobio je nagradu za režiju 1990. na Kanskom filmskom festivalu. To je bio prvi film “nove Rusije”, jednog sasvim drugačijeg vremena poslije pada Berlinskog zida. Poslije Kana, njegov život se sasvim promjenio, Francuska ga je prihvatila otvorenih ruku, a o njegovom statusu u toj zemlji govori i to što je nosilac ordena Legije časti. Ipak, filmove je snimao u Rusiji. Lungin je tek sa 38 godina sjeo u rediteljsku stolicu. Do tada je bio scenarista. Strpljivo je čekao svoju šansu koju su uslovljavale političke okolnosti u Sovjetskom Savezu.

“Za mene nije bilo mjesta u zvaničnom, ideološkom sistemu Sovjetskog Saveza i vrlo dobro sam to shvatao. Mogao sam da pišem scenarija, ali reditelj je ipak mali šef.

Nijesam bio pogodan da budem čak ni mali šef u Sovjetskom Savezu”, kaže Pavel Lungin u razgovoru za Dnevne novine u njegovom domu u Ulcinju.

“Taksi bluz” je bio jako važan za mene jer sam otkrio ko sam. Do tada sam napisao oko desetak scena-

rija za dugometražne filmove, ali nijesam bio zadovoljan. Ipak, ne volim pisanje”, kaže Lungin. “Na kraju, kada sam počeo da režiram shvatio sam da je to izuzetno lako. Mnogi će vam reći da je biti reditelj, užasno teško. Ne vjerujte im. Lako je”.

U karijeri nije bježao od kontroverznih tema, a rusku javnost je uzburkao filmovima “Tajkun” baziran na životnim okolnostima tajkuna Borisa Berezovskog, zatim “Ostrvo” film o vjeri, iskupljenju i praštanju i “Car” o Ivanu Groznom. Svaki od tih filmova je Lunginu donio uspjeh, ali i burne reakcije pojedinaca koji nijesu bili zadovoljni zadiranjem u teme o kojima se u ruskom društvu nerado govori. Lungin sad sa osmijehom kaže da je “Tajkun” bio prvi i posljednji politčki triler u Rusiji, a da mu je “Car” bio veliki izazov jer govori o tome šta je to moć i zašto vlast u Rusiji “uvijek mora da se igra boga”.

“U Rusiji moć niko ne smije da dira. Čak su mi prijetili. Zvali bi me telefonom i vikali: “Ko si ti da diraš našeg cara?”, prisjeća se ruski reditelj.

Za film “Ostrvo” dobio je šest nagrada Zaltni orao, što je ruski pan-

Otvoreni filmski studio Siguran sam da je Crna Gora otvoreni studio. Razgovarao sam sa mojim prijateljem Branislavom Mićunovićem, ministrom kulture i rekao mi je da želi da napravi studio na Cetinju i siguran sam da je dovoljno tvrdoglav da to i uradi.

Pričali smo i o mogućnostima neke koprodukcije između Crne Gore, Rusije, možda Francuske. Ono što

Crnoj Gori nedostaje su filmski profesionalci. Priroda je divna, istorijski spomenici su tu, vrijeme je odllično, ali profesionalna filmska ekipa je vrlo važna. Svakako, ne možete biti Holivud, jer osim lijepog vremena potreban je veliki novac i hiljade profesionalaca. Ali dobar vazduh, dobra hrana i otvoreni ljudi otvaraju vam mnoge mogućnosti.

Uvijek tragajte za duhom vremena, Pavel Lungin

dan Oskaru, ipak, kaže, i pored takvog uspjeha na Zapadu ga nijesu dobro razumjeli: “Ostrvo” je postao kultni film jer je to bilo prvo ostvarenje, ne toliko o religiji, iako govori u ludom svešteniku koji živi na ostrvu, već film o krivici, iskupljenju, nečemu što je vrlo duboko usađeno u rusko društvo. Na Zapadu se se tada nosili sa drugim problemima”.

Za tek nešto više od dvadeset godine režirao je deset dugometražnih filmova, što je izuzetan broj, a našao je vremena i inspiracije za rad i na televiziji.

“Ja sam kao ajkula. Ajkula kada ne pliva gotova je. Nikada nijesam zadovoljan. U životu uvijek morate da idete naprijed. Film je završen i idete dalje. Imate nešto u sebi, nekog malog demona koji vas uvijek pita šta ćete da radite sljedeće. I danas u ovom raju, a nekada je previše raja u Crnoj Gori, morate da radite i uvijek budete spremni”, kaže Lungin, uživajući u pogledu sa terase kuće u Ulcinju.

Uveliko su u toku pripreme za “Pikovu damu” u kom bi trebalo da glume Endrju Garfild i Helena Bonam Karter.

“Moj novi film je drugačiji. Krećem se u drugom prostoru, iako

sam vezan za rusku kulturu pošto je film baziran na operi Petra Iliča Čajkovskog i pripovijetki Aleksandra Puškina, “Pikova dama”. Ali to će biti moderan film. Tema je taj osjećaj velikog broja mladih ljudi danas koji se osjećaju ugušenim.

Nije im jasno zašto su siromašni, zašto nijesu poznati, zašto ti stari bogati ljudi žive tako lijepim životima”, kaže Lungin.

Svi njegovi filmovi su bili zapaženi, ali kaže da nema recept za uspjeh jer ga nema niko. Ali, ima savjet.

“U kinematografiji je jako važno da budete na pravom mjestu u pravo vrijeme. Morate da osjetite šta je važno u tom trenutku. Rad na filmu traje godinu i po do dvije, tako da morate da budete ispred vremena. Niti previše, niti premalo. Uvijek tragajte za duhom vremena”.

Lungin trenutno vrijeme provodi u Ulcinju koji mu je prirastao srcu.

Voli Stari grad, miris istorije, uske ulice, to što nema velikih hotela i taj “način života kao prije 100 godina”.

“Ulcinj je poetsko mjesto za mene, prihvatio me je i biću mu vjeran”, objašnjava Pavel Lungin svoje veze sa Crnom Gorom u kojoj provodi dobar dio svog vremena.

24 Zanimljivosti

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

ŠKOTSKA

Džejms Bond paket

LAS VEGAS

Sjajna investicija Endi Filds (49) iznenadio se kada su mu stručnjaci rekli da je jedna od pregršt neidentifikovanih skica koje je kupio u Las Vegasu, za samo četiri i po dolara, najvjerovatnije do sada nepoznata slika Endi Vorhola i to iz doba kada mu je bilo samo 10 ili 11 godina.

Skica napravljena olovkom i grafitom datira iz kasnih ‘30-ih godina, a zvanično je procijenjena na dva miliona dolara, dok Filds tvrdi da mu je rečeno da vrijedi i deset puta više. Ukoliko se radi o originalu, crtež glumca i pjevača Rudi Valija pomjerio bi rođenje pop arta za dvije decenije ranije.

Odbor za autorizaciju Vorhola nije zvanično označio skicu kao Vorholov rad. No, stručnja-

ci iz aukcijskih kuća “Bonhams” i “Sotheby’s” smatraju da se radi o originalu, ali ne žele javno da se izjasne bez odobrenja odbora.

Djelo je potpisano sa “Andy Warhol”, a on je svoje ime promijenio iz Andrew Warhol tek 1949. godine. Filds smatra da je umjetnik potpisao djelo mnogo godina nakon što ga je nacrtao.

“Stručnjaci objašnjavaju kako Vorhol nikada nije potpisivao svoje rane radove. Kada je nekome, mnogo godina kasnije, davao djelo, vjerovatno su ga zamolili da potpiše”, kaže Filds.

On je djelo kupio od čovjeka koji mu je rekao kako je njegova tetka bila prijateljica i njegovateljica mladog i bolesnog Vorhola.

Ukoliko ste oduvijek željeli da ljetujete u stilu najčuvenijeg tajnog agenta, vaše želje mogle bi da se ostvare u škotskom hotelu “Isle of Eriska” koji ispunjava sve 007 fantazije.

Hotel je nedavno predstavio svoju 007 ponudu na zapadnoj obali Škotske ne bi li obilježio pola vijeka od prvog filma o Bondu, prenosi Dejli telegraf.

Oni koji se odluče za “Džejms Bond paket” prve nezaboravne trenutke doživjeće već na aerodromu u Edinburgu. Tu će im biti uručeni ključevi Aston Martin DB9 automobila, sa mapom preporučenih puteva kojim bi trebalo da se kreću do lokacije iz posljednjeg 007 filma “Skyfall”.

Kada se prijavite u hotel, na raspolaganju imate brod ili jahtu, koji će vas, kada to vi poželite, odvesti na obližnje ostrvo.

Tokom večeri gostima se prvo služi martini koktel masterklas,

nakon čega slijedi večera uz obavezna odijela i crne leptir-mašne.

U pauzama služenja vrhunskih kulinarskih čarolija gosti će krenuti na svojevrsno putovanje kroz “Istoriju po Bondu”, upoznajući se sa detaljima iz knjiga i filmova o 007 agentu.

Sljedeći dan rezervisan je za neki od izleta koji uključuje posjete lokacijama na kojima su snimani

filmovi “Iz Rusije s ljubavlju” i “Špijun koji me je volio”.

Oni koji pak ne žele da obiđu pomenute lokacije, na raspolaganju imaju spa tretmane, kao i terene za golf uz instruktore za početnike u tom sportu.

Iz hotela navode da je ovo najbolji način za provođenje vikenda u Škotskoj, a cijena “Džejms Bond paketa” iznosi 1.500 funti po osobi.

RUSIJA

Strah od migracija i vanzemaljaca Stanovnici Rusije strahuju od vanzemaljaca i nekontrolisanih migracija.

Prema podacima istraživanja Sveruskog centra za proučavanje javnog mnijenja, većina Rusa plaši se doseljavanja pripadnika drugih nacionalnosti. Rusi strahuju i od ekoloških katastrofa, presušiva-

nja zaliha nafte i gasa i izumiranja stanovništva zbog niskog nataliteta. Čak 28 odsto anketiranih strahuje od napada vanzemaljaca - taj strah je veći i od bojazni da bi teroristi mogli da izvrše napade u Rusiji?! Rusi ne strahuju od spoljašnjih prijetnji, niti od revolucija unutar zemlje.

Reportaže 25

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

Katun Potoci

Do Potoka dva putića a i jedna prečica Odlazak do katuna Potoci ljeti nudi posebne čari i zasigurno se može smatrati jednom sasvim privlačnom avanturom Zorica Bulatović

N

edjeljno sunčano jutro bilo je i te kako povoljno za put prema planini Bjelasici i posjetu katunu Potoci, udaljenom od Kolašina 13 i po kilometara. Prema planu četvoročlane “ekipe” spremne da ovaj nedjeljni dan provede u prirodi, trebalo je oko dva sata do katuna. Polazak je organizovan sa Bašenjeg brda, sa imanja porodice Dragović, vlasnika škole jahanja.

Dočekali su nas naši “vodiči” Bobana i Žarko Dragović. Uslijedio je izbor konja, a i Žarkovo upoznavanje sa pravilima koja bi jahač morao da zna dok je u sedlu. Nekima se baš i nije tog trenutka dopala ideja o jahanju, pa su se zagovarali ideju da je pješačenje veoma zdravo i da će tako najbolje razgledati prirodu.

Zato... neki na konjima, a neki pješke - mali karavan je krenuo. Prva stanica za odmor bio je ski-centar “Jezerine” koji je sasvim drugačije izgledao nego u zimskim uslovima, ali svakako ne i manje privlačno.

Veliki broj stranih turista, baš kao i mi, na ovom mjestu su pravili pauzu na svom putu ka planini Bjelasica do koje su kao prevozno sredstvo izabrali džipove. Zapravo, to su one popularne safari džip ture za koje očigledno vlada veliko interesovanje. Englezi su, pak, poznati kao ljubitelji pješačenja, pa se grupica od njih desetak sa ovog mjesta uputila ka Ključu. Žarko i Bobana odlučili su da nas upoznaju sa dijelom Bjelasice koji je pod šumom, pa smo krenuli dužim, odnosno okolnim putem, od ukupno 15 kilometara. Pješaci su sa malo manjim oduševljenjem ipak krenuli ovom zaobilaznicom, dok su oni u sedlu uživali u prirodi.

Katun Potoci nalazi se u jednoj uvali, okružen šumom, a do njega smo stigli nakon pet sati jahanja i pješačenja.

U ovaj katun izdižu porodice Dulović, Popović, Lakićević i Danilović.

Naš domaćini bili su Lakićevići.

U kolibi staroj 22 godine domaćica Branka već je spremala trpezu, vidno zabrinuta gdje smo do tada, a nakon objašnjenja zašto nam je toliko drugo trebalo da stignemo samo se slatko nasmijala. Na šporetu je pripremala tradicionalno jelo gotovac, poznatije pod nazivom cicvara. A objasnila nam je i proceduru pripremanja.

“Stavi se da uzavri voda i kajmak, nakon čega se dodaje kukuruzno ili pšenično brašno, kako ko voli, i miješa se dok smjesa ne počne da se okreće za kašikom” bila je jasna naša domaćica.

Nakon što smo se dobro okrijepili uz gotovac i razne mliječne proizvode zabrinuli smo se samo kako će ova jaka hrana na vrelom danu uticati na naše zdravlje, no Branka je kroz smijeh objasnila: “Treba da radite kao mi i ništa se ne bojte, pješaci će potrošiti tokom hodanja, a i jahačima ce dobro doći”. Najbolji napitak nakon gotovca je, bez dvoumljenja, šolja domaćeg kisjelog mlijeka.

Branka nam je ispričala da izdiže na ovaj katun krajem maja i ostaje ovdje do početka oktobra. Pored nekoliko krava, ovaca i svinja, prioritet su joj dvadesetak koza, a pravljenje kozijeg, pored čuvenog lisnatog sira, je nešto čime se bavi već dvije godine. Kako nam je objasnila pravljenje kozijeg sira je sasvim drugačije od kravljeg.

Katun Potoci: Stara koliba i novo društvo

Naša domaćica Branka Lakićević, pored kace sa kajmakom “Nakon muže mlijeko se procijedi i usiri, kad prođe određeno vrijeme, ono se kupi u cjedilo, 24 sata se cijedi pod pritiskom velike kamene ploče, nakon čega se stavlja u kace”.

Kako nam je ispričala, velika je i razlika u kvalitetu mliječnog proizvoda iz razloga što je koza veoma izbirljiva, ne pase, već brsti i to ne cijelu travku, već najkvalitetnije cvjetove, pa je poznato da kozije mlijeko čisti disajne organe i veoma je korisno za imuni sistem čovjeka.

Da nimalo lak nije život na katunu govore podaci da našoj domaćici dan počinje zorom, odnosno u pet sati, nakon loženja vatre, kada se umijesi hljeb, počinje muža koza i do podne radi se isključivo na mliječnim proizvodima.

“U podne je muža krava, mlijeko se nakon toga grije i stavlja u sudove, popodne je vrijeme ručka i nema odmora, uveče opet muža, gdje se kravlje mlijeko stavlja za sjutri dan, a kozije se odmah siri. U jedanaest sati se može otići na odmor”, opisala nam je Branka svoj radni dan na katunu. A saznali smo i da jedan kilogram kozijeg sira košta od osam do deset eura.

Na katunu je sa suprugom, kćerkom i 16-godišnjim sinom koji je zadužen za čuvanje koza. Branka kaže da su njihove koze vukovi prije dvije godine napali, jednu zaklali, a četiri ranili.

“Tada smo puštali stoku da sama pase i vrati se uveče. Tako smo i koze pustili da idu same i brste. Uveče, kad su se vratile u katun, četiri su bile isklane i krvave oko vrata i falila je jedna. Moj suprug je onda otišao više, gore i tamo našao tu jednu rastrgnutu, tako da ih više ne puštamo same, već ih moj sin čuva”, kazala je Branka.

U posjetu im ove godine, kako je ispričala, svakodnevno dolazi jedan medvjed, a sve je počelo nakon što

Nije Dok Holidej: Reporterka Vikend novina na putu ka katunu Potoci

je na ivici šume jedan konj uginuo, pa je on nanjušio strvinu i pojeo je.

I nakon toga nastavio je da dolazi.

No, Branka se tome nasmijala, rekavši da im medvjed ne predstavlja opasnost.

Otkrili smo i da je naša domaćica korisnica MIDAS projekta, pa je, kako kaže, u aprilu konkurisala za nekoliko poljoprivrednih mašina, što bi im bilo od velike pomoći za bavljanje poljoprivredom.

“Taj kredit je veoma povoljan jer bih platila 50 odsto, a toliko bi platila država, što je više nego povoljno”, kazala je ona na kraju razgovora.

U zimskom periodu katuni su

prazni. Ipak, naši domaćini su nas podsjetili da je za vrijeme kralja Nikole i po tadašnjem zakonu svaka koliba zimi bila otključana, a u njoj se moralo ostaviti pola kace sira, boca rakije i spremna drva, kako bi se oni koji se nađu u prolazu mogli okrijepiti.

Danas se od tog “zakona”, kako je Branka objasnila, poštuje jedino otključana koliba i ništa više jer se nerijetko dešava da čak i suđe koje se ostavi u kolibi do narednog dolaska bude pokradeno.

Sa popodnevnim časovima došlo je vrijeme za povratak, pa su nam domaćini pokazali put kojim se za

nepuna četiri kilometra dolazi do asfaltnog puta koji vodi sa ski-centra ka Kolašinu. Ovo je, naravno, bio podatak za oduševljenje našeg malog karavana. U svakom slučaju, oni koji krenu pješke ili na konjima u jednu ovakvu avanturu moraju fizički biti potpuno spremni. Jahači su shvatili da život u sedlu Doka Holideja nije ni malo bio lak, pa su pješaci, na kraju, bolje prošli. Obavezno od opreme morate imati majicu dugih rukava, poželjno je da bude svijetle boje i kapu jer je planinsko sunce veoma jako, pa ako ne želite da budete “reš pečeni” kao neki iz ove priče, držite se pravila.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

● KARIKATURA DANA

Dolazak Gereta Bejla u Real Madrid je izvjestan! Sjajni Velšanin se dogovorio sa “kraljevskim klubom”, a sada je potrebno da ruku jedan drugom pruže Florentino Perez i Danijel Levi - pitanje je samo koliko će predsjednik Totenhema tražiti para predsjedniku Reala...

DA LI STE ZNALI

Ronaldo čeka Bejla NOVA ULOGA

Kristijano Ronaldo protiv Los Anđeles Galaksija (pobjeda 3:1) igrao nešto povučenije nego ranije - definitivno se sprema za dolazak Gereta Bejla Bojan Topalović

N

ajtrofejniji fudbalski klub na planeti se nalazi na turneji po Sjedinjenim Američkim Državama - superzvijezde Real Madrida se malo druže sa fanovima, malo igraju utakmice, malo uživaju... Prvi protivnik im je bio Los Anđeles Galaksi - riješili su lako meč sa 3:1 - ali izvještači su primjetili da je Kristijano Ronaldo igrao nešto povučenije u odnosu na prethodne mečeve - djelovao je kao neki polušpic koji ima punu slobodu.

Da je legendarni Majkl Džordan odigrao ukupno 35 mečeva u NBA finalima i nijednom nije postigao manje od 20 poena. Majstor!

VIKEND TIKET LOKEREN MONS TIP 1

KVOTA 1.70

KPR ŠEVILD V. TIP 1

KVOTA 1.90

HERENVEN AZ ALKMAR TIP 2 3 ŠTURM RAPID TIP 2 ZAGLEBJE LEH TIP 2 AMKAR SAMARA TIP 1

KVOTA 1.90

KVOTA 2.20

KVOTA 2.10

KVOTA 2.00

I to je najnovija vijest, pošto se poslije “čudne” uloge Kristijana Ronalda došlo do pitanja da li se Portugalac sprema za dolazak Ge-

reta Bejla? Šef “kraljevskog kluba” Karlo Anćeloti je “samo” potvrdio da su pregovori oko dolaska zvijezde To-

tenhema u Madrid - u punom jeku.

“Nadam se da je klub u pregovorima u kojem će pronaći pravo rješenje, pa ćemo vidjeti šta će biti. Ne mogu da pričam o igračima koji nijesu dio mog tima i to ne bi bilo u redu da radim. Dakle, Bejl nije igrač Reala u ovom trenutku i ne mogu ništa da kažem o njemu”, rekao je Anćeloti.

Zašto je Ronaldo promijenio poziciju?

“Kristijano će igrati na poziciji na kojoj želi. On želi da ima malo slobodniju ulogu i on će sam odabra-

● DAME I SPORT

Melisa voli San Dijego Kalifornija i Los Anđeles - mnogi kažu raj na zemlji. Idealna klima, prelijepe plaže Pacifika, uz fascinantan podatak da je to prema procjenama najbogatija država na svijetu. I kao takva je izuzetno privlačna lijepim ženama - Melisa Rizo je samo jedna u tom akvarijumu. Atraktivni model rodom iz San Dijega, nastanjena je u gradu anđela, ali navijačko opredjeljenje nije mijenjala - ostala je privržena svojim majstorima američkog fudbala - San Dijego Čardžersima.

ti koja će biti njegova pozicija u timu. Neću se protiviti toj odluci ako je on zadovoljan tim izborom”, rekao je Anćeloti poslije utakmice u kojoj su strijelci bili Anhel Di Marija u 15. minutu, te dva puta Karim Benzema (u 51. u 74. minutu).

Italijan je na kraju pričao o eventualnim odlascima...

“Za sada sve funkcioniše besprekorno i neće biti odlazaka. Ako mislite da će Luka Modrić otići - neće. On je važan igrač u našem timu i biće dio ekipe Real Madrida sledeće sezone”, jasan je bio Anćeloti.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

SERIJAL SPORTSKE LEGENDE 14 KARL LUIS

Sin vjetra, kralj kraljice sportova Atletika - kraljica sportova uvijek je znala da nas oduševi raznovrsnim izborom koji je pružala zahvaljujući takmičarima.

Ali, davne 1961. godine u Alabami nije ni bila svjesna da je dobila svog “najboljeg sina” - Karla Luisa.

Luis nije bio sprinter, nije bio skakač, nije trčao štafete - sada već 52-godišnjeg Amerikanca nijesu smatrali atletičarem, već - superatletičarem. Elegantnim pokretima Majkla Džeksona, odrazom Majkla Džordana i inteligencijom Roberta Bađa, junak priče je očaravao publiku, nadmašio ljudske mogućnosti i postao, kako ga zovu “sin vjetra”, ukrašen sa devet zlatnih i jednom srebrnom olimpijskom medaljom. ● MOĆ Prvo je sa svojim najsjajnijim odličjima sa OI ponovio uspjeh koji je postavio Pavo Nurmi osvojiviši devet medalja, zatim se izjednačio sa legendarnim Džesijem Ovensom slavivši na trkama od 100 i 200 metara, odnosno pobjedama u skoku u dalje i štafeti 4 puta po 100 metara. Onda je na red došao zemljak Alfred Oerter koji je na četiri OI zaredom slavio u bacanju diska, Luis je to napravio u konkurenciji skoka u dalj i poslije toga niko nije uspio da to ponovi barem dva puta.

A, rezultati dosta govore - Luis je postao prvi atletičar koji je prepreku od 100 metara uspio da isprinta ispod 10 sekundi, te 200 ispod 20, a ostao je i ostaće sigurno još dugo sportista sa najviše skokova u dalj preko 8,50 metara.

Da bude najveći među najvećima ispriječio se čuveni hladni rat i zategnuti odnosno između Amerike i Rusije što se odrazilo da 1980. godine u Moskvi ne bude američkih sportista zbog bojkota. Upravo je ta stavka Karla Luisa omela da sjedne na najvisočiji prestol atletike, jer u Rusiji bi od dvije konkurencije za koje se prijavio (4 x 100 metara i skok u dalj) uzeo jednu zlatnu medalju.

Ovako, nalazi se na petom mjestu liste vječitih iza Majkla Felpsa, Larise Latinine, Nurmija i Marka Špica. Majkl se izdvaja sa 10 zlata, a ostala četvorka ima po 9. ● DOPING PROBLEMI Godine 2003. uspjesi atletičara su mogli da padnu u vodu i okarakterišu ga prevarantom - doktor Vejd Eksum iz Olimpijskog odbora SAD-a objavio je kopi-

Lična karta Ime i prezime: Karlton Frederik Luis Datum i mjesto rođenja: 1. jul 1961, Alabama, SAD Nadimak: Sin vjetra Medalje: 1983. - SP, 3 zlatne medalje, 1984. - OI Los Anđeles, 4 zlatne medalje,1987. - SP, 3 zlatne medalje,1988. - OI Seul, 2 zlatne medalje, 1 srebrna, 1991. - SP, 2 zlatne medalje, 1 srebrna,1992.

- OI Barselona, 2 zlatne medalje, 1993. - SP, 1 bronzana medalja, 1996. - OI Atlanta, 1 zlatna Lični rekordi: 100 m - 9,86 sec (1991., tada svjetski rekord), 200 m - 19,75 sec (1983.), skok u dalj 8m 87cm (1991.); u dvorani: 8m 79cm (1984., važeći svjetski dvoranski rekord), Štafeta 4x100m: 37,40 sec (1992., tada svjetski rekord) je dokumenata sa imenom 100 američkih sportista koje je nacionalni savez otkrio u dopingu.

Među njima je bilo ime Karla Luisa.Pokazalo se da je Luis tokom 1988. godine tri puta navodno bio otkriven u korištenju nedozvoljenih sredstava i to prilikom izbornih takmičenja za sastav reprezentacije SAD-a na OI, pa je dobio zabranu nastupa. Ipak, takmičenje mu je dozvoljeno nakon njegove tvrdnje da je sporne preparate dobio ne znajući za njih.

Odbojka: juniori za 7. mjesto na Balkanijadi Muška juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore igraće za sedmo mjesto na Balkanskom prvenstvu u Kladovu. Crnogorski odbojkaši poraženi su u razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta od Makedonije 3:2 (17:25, 25:18, 25:23, 23:25 i 15:11).

Makedonija je do pobjede i meča za peto mjesto došla nakon 114 minuta igre.

Crna Gora, koja je doživjela treći uzastopni poraz na šampionatu, u meču za sedmo mjesto igraće sjutra sa Grčkom, koja je poražena od Bosne i Hercegovine 3:1 (25:19, 24:26, 25:20 i 25:14). Duel za sedmo mjesto počeće u 14 sati.

Federer otkazao Montreal “Rodžers kup” u Montrealu koji počinje u ponedjeljak suočava se sa ogromnim problemima nakon otkazivanja Mardija Fiša, Gaela Monfisa, suspenzija Viktora Troickog i Marina Čilića, organizatore prestižnog ATP turnira juče je razočarao najbolji teniser u istoriji ove igre Rodžer Federer. Švajcarac je zbog povrede leđa bio primoran da otkaže učešće.

“Razočaran sam što neću igrati u Montrealu. To je veliki turnir sa nevjerovatnim navijačima. Radujem se učešću na tom turniru u narednim sezonama”, rekao je Federer koji je dva puta podizao pehar u Kanadi - 2004. i 2006. godine.

Rodžers kup će međutim i pored toga biti super zanimljiv imena krupnih riba Novaka Đokovića, Rafe Nadala, Endija Marija, kao i nadolazećih zvijezda Nišikorija, domaćeg idola Raonića, Dimitrova i Janovica govore u prilog tome.

Lohte plivao do zlata

●NAJPRLJAVIJE RIVALSTVO OI 1988. godine u Seulu, trka na 100 metara. Karl Luis i Ben Džonson prsa u prsa. Kanadski atletičar je u autobigrafiji “Seoul to Soul” potvrdio kako ima snimljeno priznanje Andrea Džeksona koji mu je u Koreji otrovao piće zbog čega je Džonson pao na doping testu. To vjerovatno ne bi bio najveći skandal svih vremena da u svu priču Džonson nije umiješao Luisa - Kanađanin tvri da je “trovač” Džekson bio kućni prijatelj sa Luisom koji je na toj trci osvojio prvo mjesto.

Džonson je rekao za Dejli Telegraf da je Džekson i njemu i advokatu priznao da ga je otrovao, te da je u piće ubacio stanozolol koji je bio jak dovoljno da “ubije kravu”. Ipak, prema pravilniku IAAF-a, doping slučajevi nakon osam godina se tretiraju kao zastreli dokumenti, što znači da Džonsonove teorije zavjere neće doći na dnevni red.U.R. U narednom Vikend izdanju: Franc Bekenbauer

Američki plivač Rajan Lohte osvojio je zlatnu medalju na 200 metara leđnim stilom na Svjetskom prvenstvu u Barseloni.

Lohte, kome je ovo treće uzastopno svjetsko zlatno odličje, je dionicu preplivao za jedan minut, 53 sekunde i 79 stotinki, a u finalu je pobijedio olimpijskog šampiona i druga iz reprezentacije Tajlera Klerija.

Srebrnu medalju osvojio je Poljak Radoslav Kavecki, dok je Kleriju pripala bronza.

SPORTSKI EKRAN 10:00 12:00 13:00 13:15 15:00 15:30 15:45 16:00 16:00 16:20 17:00 17:20 17:30 17:55 18:15 18:45 19:30 19:45 19:55 20:00 20:00 20:30 20:30 21:00 22:15 23:00 23:10 23:30 01:30

SUBOTA Plivanje Vegalta - Kavasaki, fudbal ATP Kicbil Barnli - Bolton, fudbal Galatasaraj - Porto, fudbal Vilemšvahen - Borusija D, fudbal Španija - Njemačka, fudbal na pijesku KPR - Šefild V, fudbal Superbajk Hrvatska - Italija, vaterpolo Rusija - Rumunija, fudbal na pijesku Arsenal - Napoli, fudbal Trka kroz Poljsku, biciklizam Plivanje Seltik - Ros Kaunti, fudbal Den Hag - PSV, fudbal Ski skokovi St. Galen - Bazel, fudbal Sport Spidvej Ski skokovi Srbija - Češka, vaterpolo Karlsrue - Volfsburg, fudbal ATP Vašington Crna Gora - Mađarska, vaterpolo VTA San Diego Tigre - Velez, fudbal Kruzeiro - Koritiba, fudbal DC Junajted - Montreal, fudbal

Eurosport Eurosport2 Arena2 SportKlub Arena1 Arena3 SK Prime SportKlub Eurosport2 RTCG1 SK Prime Arena1 Eurosport2 RTCG2 SportKlub+ SportKlub Eurosport2 SK Prime RTCG2 SportKlub+ Eurosport Arena1 Arena2 SportKlub RTCG1 SportKlub SportKlub+ Arena3 Arena1

10:00 11:30 13:00 14:00 14:15 14:30 14:30 14:30 15:00 15:45 16:30 17:00 17:00 17:00 17:20 17:30 17:55 18:00 18:00 18:30 19:00 20:00 20:30 20:30 21:00 21:00 21:00 23:00 23:30 01:30

NEDJELJA Plivanje Rubin - CSKA, fudbal Superbajk FIA, Argenitna Hibernijan - Madervel, fudbal Supersport Gent - Mehelen, fudbal Sarbriken - Verder, fudbal Napoli - Porto, fudbal Rumunija - Njemačka, fudbal na pijesku Superbajk Derbi - Blekburn, fudbal Danska liga, kombinovani prenos Rusija - Španija, fudbal na pijesku Arsenal - Galatasaraj, fudbal Superstok Plivanje Plivanje Ukrajinska liga, kombinovani prenos Kubanj - Spartak, fudbal FIA, Argentina Nacional - Atletiko Madrid, fudbal Černomorets - Metalurg D, fudbal Srbija - Portoriko, odbojka FIA, Argentina ATP Vašington Flamengo - Atletiko M, fudbal VTA San Diego Gremio - Internacional, fudbal Nju Ingland - Toronto, fudbal

Eurosport SportKlub+ Eurosport Eurosport SportKlub Eurosport SportKlub+ Arena3 Arena1 SK Prime Eurosport SportKlub SportKlub+ SK Prime Arena1 Eurosport2 RTCG2 Eurosport SportKlub+ SK Prime Eurosport2 SportKlub SK Prime Arena1 Eurosport SportKlub+ Arena3 SportKlub Arena3 Arena1

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

Žuta podmornica drži pol poziciju CFL JOŠ SEDAM DANA

Crnogorsko prvenstvo startuje 10. avgusta - Mogren je definitivno prvi kandidat za šampionski lovor menadžer Igor Gluščević se slaže sa tim, raduje ga orjentacija na mlađe snage Bojan Topalović

J

oš sedam dana - ne previše grandiozna, ali zanimljiva pozornica crnogorskog loptanja širom otvara vrata 10. avgusta - tada startuje osmi šampionat samostalne Crne Gore... Prošlost je donosila neizvjesnost, iznenađenja, čuda, ludnicu, a sadašnjost i budućnost ne bi trebalo da budu mnogo različiti jer startuje prvenstvo gdje svako svakoga može da pobijedi. Bez obzira na kvalitet...

Ništa ne može da se sakrije kada je napisano crno na bijelo, pa tako papir jasno poručuje: Mogren je ubjedljivo najveći favorit za osvajanje titule! Pogledajte im samo pojačanja...

“Majstori sa mora” su se prošle godine poigravali sa renomeom kluba (imaju dvije titule, te jedan Kup) igranjem baraža, pa su odlučili da odriješe kesu, a mega pojačanjima “žute podmornice” pokušaće da pariraju Sutjeska, Mladost, pa tek onda Budućnost...

Sastav aktuelnog šampiona malene balkanske ljepotice je ostao gotovo neokrnjen, “romantičari” su se sjajno organizovali u transfer periodu, dok se podgorička svetinja okrenula - mlađoj gardi. ●MOGREN DEFINITIVNO! Trku još mogu da začine rekonstruisani Čelik, te gotovo netaknuti talentovani Grbalj, ali re-

alnost je jasna: Mogren sa fudbalskim gurmanom Branislavom Milačićem na klupi ima pol poziciju u trci koja traje dugo, dugo, dugo... “ R e a l n o, vidim Mogren kao glavnog kandidata za titulu”, rekao nam je juče menadžer Igor Gluščević, koga gotovo uvijek možete zateći na stadionu kako prati talentovane klince koji pikaju loptu kako u mlađim kategorijama, tako u prvom timu...

“Tražiće se šampion između njih, Sutjeske, Budućnosti, Mladosti... To su timovi koji sa sobom nose rejting, a i dobro su se pojačali tokom prelaznog roka”.

Tokom sedam godina nagledali smo se svega - od dobrog do lošeg fudbala, od prelijepih do presramnih scena na tribinama - sljedeća godina Telekom 1. CFL koja zvanično startuje 10. avgusta biće...

1. KOLO (10. AVGUST) Petrovac - Dečić Sutjeska - Mornar Grbalj - Mogren Budućnost - Mladost Rudar - Čelik Zeta - Lovćen “Interesantnija. Vjerovatno. Sve manje novca ulazi u klupski crnogorski fudbal, pa se naši klubovi orjentišu na forsiranje mladih igrača.

I to je ispravan put”, riječi su nekadašnjeg internacionalca u Španiji, Grčkoj, Holandiji...

“Gledao sam prije par dana utakmicu PSV - Varegem (2:0), a prosjek godina ekipe iz Ajndhovena je negdje oko 20. Sve su to mladi momci. Talentovani klinci su realnost, a mi smo naopakim putem to shvatili”, zna Gluščević da su prvoligaši često žrtvovali talente zbog starijih igrača. ●I USPJEH I PROFIT Samo uspjeh je jedno vrijeme zanimao prvoligaše sa domaće scene - potpisivani su istrošeni igrači, nije vođena briga o mlađim kategorijama... Sada duvaju neki novi vjetrovi.

“Sve je rađeno zbog uspjeha, ali sada timovi mogu da naprave uspjeh, a mogu i da zarade. I to je potpuno zdravo razmišljanje. Imamo sjajne mlađe kategorije, uvijek je u Crnoj Gori bilo talenata, uvijek će ih biti.

To mora da njegujemo”, jasna je poruka čovjeka koji je radio kao skaut Liverpula dok je na klupi slavnog ti-

Trebovanje za utakmicu sa Engleskom Fudbalski savez Crne Gore obavještava sva zainteresovana pravna i fizička lica da od 1. do 25. avgusta 2013. godine mogu rezervisati karte za kvalifikacioni meč sa Engleskom.

Cijene ulaznice za meč, koji se 11. oktobra igra na “Vembliju” u Londoma iz grada Bitlsa sjedio Španac Rafael Benitez.

Budućnost ima jasnu ideju (povjerenje mladima), Mogren će uz iskusne forsirati djecu (omladinci su im prvaci države), slično će se ponašati Rudar, Grbalj voli klince.

Ali, da nijesmo malo zakasnili...

“Nijesmo, zašto!? Nigdje ne žurimo, ali sada moramo biti realni, moramo postaviti stvari na pravo mjesto. Infrastruktura je mnogo bolja u odnosu na početak naše lige, treneri su stručniji, usavršavaju se... Sve je dignuto na veći nivo”.

nu, za navijače iz Crne Gore iznosi 45 funti (52 eura).

Zahtjev za nabavku ulaznica, koji mora sadržati lične i kontakt podatke naručioca (telefon i e-mail), treba poslati faksom na broj: +382-20-445-601. ●CRNA GORA JE INTERESANTNA Ali, potrebno je da se taj nivo održi, da se unaprijedi kako bi budućnost bila - mnogo svjetlija...

“Gotovo nijedan tim sa Balkana nije stabilan. Dinamo iz Zagreba je dobro organizovan, možda Maribor i Partizan. Ostali klubovi imaju tradiciju, ali nemaju jasan izvor finansiranja”, riječi su Gluščevića.

Najpopularnija sporedna stvar na planeti je definitivno pretvorena u najveći biznis. Zato se problem finansiranja klubova

BILANS LJETNJEG PRELAZNOG ROKA - PIJACA JE OTVORENA DO NEDJELJE U PONOĆ SUTJESKA

Došli: Srđan Radonjić (Budućnost), Nenad Đurović (Niređhaza), Igor Nedeljković (Čukarički), Masato Fukui (Hom junajted) Otišli: Đorđije Ćetković (bez kluba), Nemanja Kosović (Čelik)

BUDUĆNOST

Došli: Marko Ćetković (Podbeskidze), Deni Hočko (Lovćen) Otišli: Admir Adrović (Panduri), Flavio (Inter Baku), Radivoje Golubović (Mogren), Srđan Radonjić (Sutjeska), Danilo Rađenović (Polonija Varšava, Poljska), Miloš Kalezić (Mogren), Mitar Peković (bez kluba), Radenko Kamberović (bez kluba), Marko Vukčević (bez kluba), Stefan Mugoša (bez kluba)

ČELIK

Došli: Zoran Aković, Bojan Kalezić (Jedinstvo), Milovan Nikolić (Igalo), Ljubo Baranin, Ahmed Mujdragić (Novi Pazar), Semir Hadžibulić (Doksa Dramas), Predrag Brnović (Rudar), Miloš Đalac (Grbalj), Nemanja Kosović (Sutjeska), Nebojša Prtenjak (Voždovac)

Otišli: Zoran Banović (završio karijeru, trener golmana Budućnost), Dilijan Kolev (Lokomotiva), Ilija Radović (Spartak Subotica), Boris Bulajić (Kečkemet), Đorđije Đikanović (Al Muaidar, Katar), Semir Agović (Grbalj), Aleksandar Dubljević (Mornar), Luka Bakoč (bez kluba), Marko Kasalica (bez kluba), Nikola Simić (bez kluba), Bratislav Ristić (bez kluba), Rodoljub Marjanović (bez kluba)

GRBALJ

Došli: Semir Agović (Čelik), Miloš Petrović (Jedinstvo), Nenad Đukanović (Bratstvo) Otišli: Miloš Đalac (Čelik), Luka Merdović (Lovćen), Stevan Luković (Crvena zvezda)

RUDAR

Došli: trener Mirko Marić, Nemanja Mijušković (Sarajevo), Vladan Gordić (Jedinstvo), Miloš Radanović (Mornar), Nemanja Ćosović (Hajduk), Miroslav Kovačević (Zeta), Ognjen Šinik (Mladost Lučani), Kohu (internacionalac iz Japana), Nikola Gačević (Mornar) Otišli: trener Nikola Rakojević (Mladost), Blažo Igumanović (Astana), Ermin Alić (Viljareal), Đorđe Kr-

keljić (Napredok), Predrag Brnović (Čelik), Gavrilo Petrović (Mladost), Nenad Stojanović, Dejan Damjanović (Lovćen), Miloš Popović (Bokelj), Boris Lakićević (Mornar), Milenko Nerić (bez kluba)

MLADOST

Došli: Miroslav Vujadinović (Vlaznija), Ivan Novović, Balša Božović, Vuk Radović (Zeta), Gavrilo Petrović (Rudar), Stefan Nikolić (Vojvodina), Augusto Batioha (OFK Beograd), Kavanabe Takaja (Jurmala, Letonija), Željko Krstović (Mornar) Otišli: Danilo Tomić (Mornar), Taku Išihara (Aue), Marko Šćepanović (Persopolis)

PETROVAC

Došli: Bojan Ivanović (Mogren), Vladimir Vujović (Šenijang Šenbei), Zdravko Dragičević (bez kluba) Otišli: Rijad Pepić, Nikola Mihailović (Dečić), Marko Radulović (Sarajevo), Blažo Perutović (Lovćen)

ZETA

Došli: Marko Strugar (Dečić), Vladimir Radinović (Bratstvo),

Miloš Dujković (Sloga Doboj), Nikola Mojović (Sutjeska Foča) Otišli: Balša Božović, Ivan Novović, Vuk Radović (Mladost), Miroslav Kaluđerović, Goran Burzanović (Mogren), Nenad Brnović (Lovćen), Žarko Korać (Hapoel Haifa)

LOVĆEN

Došli: Nenad Brnović (Zeta), Luka Merdović (Grbalj), Dejan Damjanović, Nenad Stojanović (Rudar), Blažo Perutović (Petrovac), Srđa Kosović (Igalo) Otišli: Milan Đurišić, Darko Marković, Goran Vujović (Mogren), Deni Hočko (Budućnost)

MOGREN

Došli: Milan Đurišić, Goran Vujović, Darko Marković (Lovćen), Goran Burzanović, Miroslav Kaluđerović (Zeta), Luka Pejović (Jagjelonija), Radivoje Golubović, Miloš Kalezić (Budućnost) Otišli: Bojan Ivanović (Petrovac), Ivan Mijušković (Mornar), Zarija Peličić (bez kluba), Velimir Lončar (bez kluba), Bracan Popović (ima ugovor, klub ne računa na njega), Veselin Bojić (ima ugovor,

klub ne računa na njega)

MORNAR

Došli: Danil o To m i ć ( M o r nar), Boris Lakićević (Rudar), Mihailo Petrović (Jedinstvo), Ivan Mijušković (Mogren), Aleksandar Dubljević (Čelik) Otišli: Marko Rašović, Nenad Matić (Bratstvo), Miloš Radanović (Rudar), Željko Krstović (Mladost), Đorđe Vojvodić, Saša Jovović (OPS Oulu, Finska), Andrija Simunović (bez kluba), Danilo Ćulafić (bez kluba), Bogdan Bogdanović (bez kluba), Luka Rotković (bez kluba), Dejan Jovančov (bez kluba), Mustafa Metović (bez kluba), Benjamin Kacić (bez kluba)

DEČIĆ

Došli: Rijad Pe p i ć , N i k o l a Mihailović (Pet ro v a c ) , N o v i c a Gačević, Darko Vučić, Milan Vučković, Dražen Ajković (Bratstvo), Edvin Kuč (Ibar) Otišli: Božo Milić, Edis Jasavić (Jezero)

Sport 29

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

LIGA EVROPE

Eh, da smo imali malo više snage... Štoper Mladosti Filip Mitrović pričao o utiscima iz Andaluzije - smatra da je za bolji rezultat protiv Sevilje (3:0) nedostajala trunka sreće Vrućina iznad 35 stepeni, dobro popunjen “Sančez Pichuan” (30.000 ljudi), 80. minut, a na semaforu samo 1:0!

Navijači nervozni, trener Sevilje Unai Emeri sve vrijeme na nogama - “gurao” je izabranike prema naprijed, a oni su tek u posljednjim trenucima utakmice uspjeli da probiju zid Mladosti, zid kluba koji svoje ime, ime države i domaćeg loptanja nije obrukao u 3. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. ●OdličnO dO 82. minuta

što prije mora riješiti...

“Postoji nekoliko načina. Može opština da stane uz klub, može profit da se napravi igranjem u Evropi ili makar kvalifikacijama što nas je zaintrigaralo posljednje dvije godine, može neko da donese novac...”, Igor Gluščević je upoznat sa funkcionisanjem klubova u Evropi...

“Ponavljam: nema novca u Crnoj Gori, ali bitna je strategija, dobar rad u svakom trenutku. Uspjehom reprezentacije popravljena je infrastruktura, pojavili su se mladi dobri stručnjaci, imamo talenata. Vjerujem da ćemo krenuti naprijed”.

Za kraj - nekadašnji centarfor sada u ulozi menadžera je prošle godine odradio transfer Marka Bakića u Torino (sada je u Fiorentini), ranije je odveo Luku Đorđevića u Zenit, Petra Grbića u Olimpijakos. Prije mjesec dogovorio se sa Viljarealom oko Ermina Alića - pitali smo ga: Da li je Crna Gora interesantna Starom kontinentu?

“Mnogo interesantna”, sa dvije upečatljive riječi poentirao je Gluščević.

Budućnost: Simon je preskup Disciplinska komisija FSCG ukinula je suspenziju FK Budućnost oko registracije igrača, pa će novi momci (deni Hočko i marko Ćetković) sigurno igrati za “plave” sljedeće sezone.

A Budućnost nema namjeru da se zaustavi na dva pojačanja - interesantni su im defanzivac nikola vukčević, te reprezentativni vezista Simon vukčević.

Dok bi Nikola vrlo lako mogao da zaigra (opet) pod Goricom, pitanje je šta će biti sa Simonom, pošto ljevonogi fudbaler od Budućnosti traži veliku platu, dok ga sa strane zove Vojvodina...

Sevilja - Mladost 0:3, Andalužani su poslije 18. minuta preko Karlosa Bake otvorili “romantičare” koji nijesu poklekli nakon rano primljenog gola, nijesu primili “sedam komada”...

“Protiv jedne ekipe kao što je Sevilja igrati do 82. minuta sa golom zaostatka je odličan uspjeh.

Ali nedostajalo nam je malo sreće da tim rezultatom privedemo utakmicu kraju, jer bi bilo mnogo ljepše u revanšu. Mada, isto tako, moglo je da bude i gore da je protivnik iskoristio neke svoje šanse”, rekao nam je nadareni štoper “crvenih” Filip Mitrović.

Pitali smo 19-godišnjeg defanzivca kakav je bio osjećaj igrati na prelijepom “Sančez Pichuanu”.

Mada, možete i sami da predpostavite šta je za njega i saigrače značilo 90 minuta u dvorištu dvostrukog osvajača Lige Evrope (2005/2006, 2006/2007)...

“Suvišno je to komentarisati.

Doživljaj je bio nevjerovatan! Sama činjenica da igrate pred 30.000 ljudi govori o tome kako nam je bilo na terenu”, kratka i jasna je bila Filipova poruka. ●Razlika u kvalitetu Zeta je “pukla” od PSV-a u Holandiji (9:0), ista muka je snašla Čelik nedavno protiv Honveda. I Mladost su na putu ka Sevi-

Dobro se nosio sa ofanzivicma Sevilje: Filip Mitrović na “Sančez Pichuanu” lji gledali kao vreću za napucavanje. Ali, poraz od 3:0 nije strašan - “crveni” su uspjeli nekoliko puta ozbiljno da priprijete moćnim Špancima.

“Razlike u kvalitetu ima dosta, to pokazuje i rezultat. Iskreno, da smo bili malo bolje fizički spremni mislim da bi još više mogli da pariramo Sevilji, nego što je to bio sada slučaj. Pri kraju nam je definitvno trebalo snage”, poruka je Mitrovića koji ne krije da su se on i saigrači dosta istrošili u teškim utakmicama sa Videotonom i Senicom.

Pored poraza i (ne)zvaničnog opraštaja od Evrope - Mladost je zaslužila veliko bravo. Sigurno je da su “romantičari” zaslužili da im se u revanšu protiv španskog predstavnika pruži ogromna podrška pod Goricom u četvrtak veče, jer će uložiti maksimum da to vrate na terenu. Kao što su uradili protiv Videotona i Senice...

“Biće teško u revanšu, ali se nadam da ćemo pred publikom u

Mitrović na oku Herte Prije starta utakmice na “Sančez Pichuanu” Dnevne novine su dobile infromaciju da je Filip mitrović na oku berlinske Herte!

Novi (stari) Bundesligaš već duže vrijeme prati talenotvanog štopera, ali ga vjerovatno neće kupiti u ovom prelaznom roku.

Opcija je sljedeća - postoje velike mogućnosti da Mitrović pojača neki manji klub (čitajte: ode na kaljenje u Drugu ligu), a onda bi kroz godinu dana ako zadovolji zakoračio na velika vrata tima iz Berlina.

Podgorici odigrati mnogo bolje.

Takođe, dobro bi bilo kada bismo uspjeli da ostvarimo i bolji rezultat”, završio je Mitrović.

U.R.

PRAVO POJAČANJE

Batioha potpisao za Mladost Ekvadorski napadač iz OFK Beograd došao među “romantičare”, stižu još Japanac Kavanabe Takaja i mladi desni bek Stefan Nikolić

I Kalezić u Mogrenu Odradili su veliki posao u prelaznom roku (potpisani Goran Burzanović, Miroslav Kaluđerović, Darko Marković, Milan Đurišić, Goran Vujović, Radivoje Golubović), a pri samom kraju su ga začinili sa još jednim dobrim igračem

- Mogrenu je dogovorio saradnju sa dosadašnjim vezistom Budućnosti - Milošem Kalezićem!

Popularni Kaleza će danas potpisati ugovor sa žutima, a u Budvu stiže kao slobodan igrač, pošto mu je istekao ugovor...

Pored toga što je Evropa rezultatski gotova (ostao je spektakl 8.avgusta pod Goricom), uprava Mladosti nastavlja da radi punom parom. Na vrata svlačionice “romanitčara” pokucala su tri pojačanja i to ne bilo koja. Prvo i najveće do sada je Augusto Batioha. Napadač iz Ekvadora koji se dokazao u dresu OFK Beograd je prava transfer bomba na Starom aerodromu i osvježenje za crnogorski fudbal. Karijeru je počeo u klubu iz rodnog grada LDU Gvajakil, da bi se 2007. godine preselio u Mantu gdje je dvije godine igrao elitno loptanje Ekvadora. Onda je krenula avantura po Srbiji - prije OFK Beograda nosio je dresove Novog Sada i Inđije. Sada je beogradsku romantiku zamijenio podgoričkom.

Tu je i još jedan napadač, novi Japanac nakon što je Taku Išihara ostavio pečat - riječ je o Kavanabeu Takaji koji dolazi iz letonskog prvoligaša Jurmale. Pored baltičkog fudbala 24-godišnji Japanac je igrao u Tanjog Pagaru iz Indonezije, a tri godine je bio član Omije -

tima iz japanske Džej lige.

Treće pojačanje je iz omladinskog pogona Vojvodine - riječ je o Stefan Nikoliću koji je rođen 1994. godine i pokriva poziciju desnog beka.

Sa ovim i prethodnim pojača-

njima (Novović, Petrović, Božović) jedno je sigurno - Mladost se ne šali. Čelnici “romantičara” su svjesni šta se prošle godine desilo Zeti nakon Evrope, tako da su pojačali roster i to sa veoma kvalitetnim igračima za naše prilike.

U.R.

30 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

Zakoračite u istoriju SvjetSko prvenStvo, finale

Srce sve jače udara, planeta podrhtava, “ajkule” napadaju svjetski tron - vrijeme je za veliko finale Svjetskog prvenstva, večeras od 22.15 Crna Gora ili Mađarska Kosta Bošković

m

editeranska ljepotica Španija ponovo je prošarana crvenim i zlatnim nijansama, kroz vazduh se osjeća miris istorije, vrelo srce udara u grudima trinaest crnogorskih heroja dok u tišini legendarnog olimpijskog brda Monžujik čekaju da zakorače ka besmrtnosti, ka mjestu gdje žive legende, koje razdvaja velike šampione od onih drugih... Finalno odbrojavanje je krenulo, do vaterpolo Olimpa dijeli nas još samo jedan korak, korak preko najveće vaterpolo nacije. Vrijeme je za (toliko čekano) veliko finale Svjetskog prvenstva, vrijeme je za atomski vaterpolo između Crne Gore i Mađarske - večeras od 22.15 gorjeće naša domovina, nacija će disati za svoje vaterpoliste.

Cijelo ljeto, godina, decenija, cijele vaše karijere staju u ovih 32 minuta - ajkule “zgromite” Mađare, upišite vaša imena zlatnim slovima u istoriju Crne Gore... Biće teško, ali baš tada se i rađaju najljepše sportske priče, baš tada znamo da će i vi biti pravi. Jer ovaj meč, ovakvu priliku ste davno zaslužili! Sve što od vas želimo je da i večeras radite ono što najbolje znate - igrajte se vaterpola, a onda vam ni jedna Mađarska ne može ništa!

● Perović: Najlakši meč Mnogo toga je prošao sa svojom Crnom Gorom, vratio je u vrh, doživio da mu se mnogi naslađuju tragedijom u Londonu, da ga “prežale” već poslije prvog kola u Barseloni i poraza od Grčke... Ali i sada, baš kao što je to uradio sa Primorcem, Ranko Perović je došao na svoje - sada svi drhte pred malenom Crnom Gorom. Zbog svega i ne čudi što legendarni Čapro nakon svega poručuje...

“Utakmica za zlato je vjerovatno i

Porobić: Ne razmišljamo da stanemo Prije pet godina u Malagi on je sa “ajkulama” (na Evropskom prvenstvu) pisao istoriju, sada vjeruje da je došlo vrijeme za novo zlato crnogorskog vaterpola - Petar Porobić, danas predsjednik Stručnog savjeta za vaterpolo, pred veliko finale je rekao.

“Kad smo došli do finala, uz sve prednosti koje imamo, niko ni ne razmišlja da stane. Pokušaćemo da napravimo još jedan korak, koji je izgledao nestvaran, i da dođemo do zlata”, jasan je bivši selektor Crne Gore.

DA LI STE ZNALI? - Da su na posljednja dva velika takmičenja (EP u Ajndhovenu i OI u Londonu) vaterpolisti Crne Gore savladali Mađarsku (14:13 u polufinalu EP i 11:10 u grupnoj fazi OI) - Da su Mađari na velikom takmičenju posljednji put pobijedili Crnu Goru 18. jula 2011. na SP u Šangaju (11:10) - Da je Mađarska prije tačno deset godina (2003.) baš u Barseloni postala šampion svijeta - u finalu bila bolja od Italije (11:9) - Da su uz trijumf iz 2003. samo još jednom bili šampioni svijeta i to daleke 1973. godine - Da su Nikola Janović, Predrag Jokić i Zdravko Radić 2005. godine u Montrealu kao članovi reprezentacije Srbije i Crne Gore u finalu SP savladali Mađarsku (8:7) najlakša moguća, jedva čekamo da počne”, jasan je naš selektor. “Jasno je da su i Mađari, baš kao i mi, iznenađenje u finalu, ali u jednom ovakvom meču sve će biti otvoreno”.

● GraNde caPitaNo: motiv do Neba Znali smo da je jedan od najkompletnijih vaterpolista na planeti, da za Crnu Goru uvijek “daje život” u bazenu, ali naš veliki kapiten Nikola Janović je svojoj igri u Barseloni dodao neku novu posebnu notu - njegovo hrabro srce vodilo nas je do finala.

32

gola primila je Crna Gora u dosadašnjem dijelu Svjetskog prvenstva - najmanje od svih reprezentacija

“Znamo ko je Mađarska, ali kada smo izašli na kraj sa Srbijom i Italijom izaći ćemo nekako i sa njima”, siguran je stariji Janović. “Imamo veliki motiv, nije isto biti prvi ili drugi, osvojiti zlatnu ili srebrnu medalju. U svakom slučaju donijećemo Crnoj Gori prvo svjetsko odličje u kolektivnim sportovima”.

Recept za finale je jasan - ponoviti partije iz četvrtfinala, protiv evropskog i (sada već bivšeg) svjetskog šampiona.

“Smatram da ukoliko ponovimo igre protiv Srbije i Italije, iako će to biti teško, da će to biti dovoljno za pobjedu protiv Mađarske”, jasan je kapiten “ajkula”.

● draško: valjda je više vrijeme...

Onaj koji možda i najbolje poznaje naše večerašnje rivale, ali i onaj koji protiv njih redovno pruža fantastične partije, bez sumnje je naš super borbeni majstor Draško Br-

Sport 31

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

guljan - član velikana iz Budimpešte Vašaša.

“Mađari su se ponovo vratili u sam vrh svjetskog vaterpola, u polufinalu su dobili olimpijskog šampiona i to sigurno nije mala stvar. “Očekujem zlatnu medalju, valjda je više vrijeme da dođe”, smatra naša legendarna “dvojka”.

● Petrović: Da se Mađari ne rasPucaju Jedan od najtežih poslova večeras, ali posao koji on tako dobro radi, imaće Antonio Petrović zaustaviti mađarsku “artiljeriju” ispred gola Miloša Šćepanovića.

“Mađari su napadačka ekipa, sa dosta dobrih šutera. Ne smijemo da dozvolimo da se raspucaju i moramo odigrati na što manji broj golova. Ako to ispunimo, onda bi rezultat išao u našu korist i naravno osvojili bi titulu prvaka svijeta, što bi bio nevjerovatan uspjeh”, poručio je čuveni Toni.

● “el MataDor” Mlađan: Finale se ne gubi Na super nivou, kao uostalom i na svim ranijim takmičenjima, ponovo je i Mlađan Janović. Fenomenalnoj igri u napadu u Barseloni je dodao i nevjerovatnu igru u defanzivi, odlično se snalazi i na poziciji centra... Ako i večeras bude njgova noć - Mađarima se ne piše dobro!

“U finale se ulazi sa mislima da se velika utakmica ne izgubi”, smatra naš “El Matador”, kako ga je zbog “paklenih” igara u Barse-

7

golova postigao je draško Brguljan, inače član mađarskog Vašaša, na posljednja dva susreta protiv našeg večerašnjeg rivala - četiri na finalnom turniru Svjetske lige u Čeljabinsku ovog ljeta i tri na OI u Londonu 2012.

8

Riječ mađaRske ikone

Čudan je osjećaj kada na obje strane igraju prijatelji Legenda mađarskog vaterpola Gergelj Kiš za Vikend novine o velikom finalu Svjetskog prvenstva u Barseloni

puta je Mađarska igrala u finalu Svjetskog prvenstva - dva puta je slavila (1973. i 2003), dok je šest finala izgubila (1975, 1978, 1982, 1998, 2005, 2007) loni nazvao kolega sa RTCG Maksim Živaljević. “Jeste da je medalja već oko vrata, ali idemo da osvojimo zlato. Sa ogromnom željom! Mislim da će biti izvanredna utakmica, siguran sam da nas čeka lijep vaterpolo i naravno nadam se našoj pobjedi.”

Još jedan korak do besmtrnosti, do istorije... Zlatni momci, ‘ajde zajedno da sanjamo! Neka Crna Gora i 3. avgusta 2013. “gori” kao tog svetog 13. jula 2008. Jer mi to možemo, jer mi smo mala, ali neustrašiva Crna Gora!

Doček (ipak) na Trgu Republike Iako je prvobitno najavljeno da će svečani doček naših vaterpolista biti organizovan na podgoričkom Stadionu malih sportova (nedjelja od 20 sati) u organizaciji Crnogorske kulturne mreže, juče je medijima stiglo obavještenje da će dočeka biti, ali na Trgu Republike u našem glavnom gradu. Organizatori manifestacije, čiji je početak planiran u nedjelju od 21 sat, su Vlada Crne Gore, Crnogorski olimpijski komitet, Glavni grad i Vaterpolo i plivački savez Crne Gore. Najavljeno je da će biti priređen i bogat kulturno-zabavni program.

Vrelo katalonsko ljeto, za razliku od mnogih ranijih turnira, uskraćeno je za jedan dio vaterpolo magije, za čuvene “projektile” legendarne mađarske ljevice (mnogi će reći dobro po nas), za sportsku ikonu predivne panonske zemlje... Gergelj Kiš više ne nosi mađarsku kapicu sa brojem sedam, sada vaterpolo “laku konjicu” predvode neki novi majstori, ali veliki sportista je bez sumnje idealan sagovornik kada je u pitanju finale Svjetskog prvenstva između njegove Mađarske, ali i dobrim dijelom “njegove” Crne Gore. Kao i ranije, trostruki olimpijski šampion je i ovog puta sa zadovoljstvom prihvatio da o meču godine u svijetu vaterpola govori za Vikend novine.

Vaterpolo majstor je neko ko je spojio dvije veterpolo super nacije (dobro je poznato da je sa Primorcem 2009. pokorio Evropu), tako da će ovo finale bez sumnje biti više nego posebno za njega...

“Baš sam u noći poslije polufinalnih mečeva razmišljao o Crnoj Gori, o tome kako u reprezentaciji igra pola igrača iz Primorca, kako su oba trenera iz Kotora i sigurno da bi bilo posebno igrati u finalu, ali i ovako će mi biti malo čudan osjećaj da gledam prijatelje iz Kotora i Mađarske u međusobnom duelu za medalju”, počeo je razgovor za naš list Gergelj Kiš i nastavio. “Međutim, ja sam Mađar, igrao sam osamnaest godina za reprezentaciju i naravno da navijam za Mađarsku u finalu,

kao i da bude jedna lijepa utakmica. Čestitao bih i jednoj i drugoj selekciji na dobroj igri na prvenstvu”. ●Benedek će doBro analizirati Crnu Goru U velikom finalu teško da ima favorita, ali šta mislite koja selekcija je bliža svjetskoj kruni?

“Mislim da su šanse 50:50 odsto.

Siguran sam da će selektor Benedek dobro analizirati Crnu Goru, a s druge strane smo vidjeli da četiripet igrača Crne Gore igraju mnogo na svim utakmicama i pitanje je da li će oni biti umorni. S druge strane Mađarska više koristi igrače sa klupe... Finale je uvijek finale. To je potpuno drugačija utakmica od svih ostalih, svaki vaterpolista igra svom snagom za pobjedu, biće sigurno lijep meč, ali teško je reći ko će dobiti. Eto neka bude 50,50:49,50 za Mađarsku”, istakao je Kiš, koji je prije tačno deset godina baš u Barseloni, u bazenu zajedno sa današnjim selektorom Tiborom Bendekom, osvojio Svjetsko prvenstvo (u finalu savladali Italiju 11:9). ●nije Crna Gora samo odBrana, niti mađarska samo napad Koje su to prednosti Crne Gore, a koje Mađarske? “Ajkule” imaju čeličnu odbranu, Mađari atomski napad...

“Crna Gora je uvijek imala dobru odbranu, ali je od ove godine i novi selektor Mađarske Benedek počeo

mnogo da radi na odbrani. Vidjelo se to na meču protiv Grčke, gdje smo primili samo tri gola (9:3), ali i u polufinalu gdje smo dosta dobro igrali odbranu - jeste da je Mađarska primila deset golova, ali je čak 17 puta imala igrača manje. Nije više kao prije, da Mađarska ima super napad, a Crna Gora super odbranu - sada i jedni i drugi sjajno igraju i napad i odbranu”, jasan je majstor iz Budimpešte. ●uvijek imam svježe novosti iz Crne Gore Pomenuli ste da više od pola reprezentacije Crne Gore čine igrači iz Kotora, da su oba trenera (Ranko Perović i Vido Lompar) sarađivala sa Vama u Primorcu - da li ste se čuli sa nekim od njih nakon uspjeha u Barseloni?

“Nijesam htio da im smetam”, skroman je kao i uvijek veliki mađarski sportista. “Imaju oni sad mnogo posla, pred sobom svoje ciljeve, ali kako planiram da sljedeće godine ponovo dođem tamo na ljetovanje, sigurno ćemo se družiti i biće prilike da o svemu razgovarmo. Uostalom, i oni sa svojim timovima često dolaze u Mađarsku, pa se i tako vidimo, a znate da i u Budimpešti igra Draško Brguljan tako da uvijek imam svježe novosti iz Crne Gore, da čujem sve o svojim prijateljima iz Kotora”, zaključio je Gergelj Kiš, čovjek kojeg će navijači Primorca, a i mnogi drugi iz Crne Gore, vječito nositi u srcu. K. Bošković

Riječ mađaRskog selektoRa

Tibor Bendek: Biće spektakl Čuveni Deneš Kemenji je već dio istorije mađarskog vaterpola, na njegovo mjestu i to u trenutku kada je ova nacija polako silazila sa velike scene, sjeo je Tibor Benedek i odmah napravio “bum” - Mađari

su ponovo u finalu.

“Niko nije očekivao da ćemo baš u Barseloni stići do finala, pogotovo ako se zna da smo izvršili smjenu generacije. Ali sada smo tu, ubijeđen sam da će biti spektakularna

utakmica protiv Crne Gore. Poznajem odlično njene igrače, protiv većine sam odigrao mnogo mečeva, tako da iznenađenja ne bi trebalo da bude”, najavio je večerašnje super finale selektor Mađarske.

Neka bude kao u Malagi - zlato!

VATERPOLO JURIŠ NA VRH PLANETE

● Nikola Janović, kapiten ajkula: Odbranu igramo fenomenalno i ona je naš zaštitni znak. Ako ponovimo partije iz četvrtfinala i polufinala, zlato je naše. ● Petar Porobić, zlatni selektor iz Malage: Došli smo do posljednjeg stepenika i ne razmišljamo da stanemo ● Gergelj Kiš, legenda mađarskog vaterpola i Primorca: Čudan je osjećaj kada na obje strane igraju prijatelji.

Minimalnu prednost dajem mojoj Mađarskoj.

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Talična Španija - Crna Gora večeras (22:15h) protiv Mađarske u finalu prvenstva svijeta u Barseloni

sUbota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2013. broj 603 GoDiNA ii

33 žENA MODA

Svilena bluza, uvijek i svuda Svilene bluze na bretele neophodan su odjevni komad koji jednostavno morate imati u svom garderoberu. Iako se ovakav model majice nosio kao gornji dio kompleta za spavanje dizajneri su uvidjeli da svilena majica na bratele može biti mnogo korisnija. Ove godine jako je moderan “pidžama stil”, te su stoga i svilene bluze dobile na popularnosti. Jako su korisne jer se mogu kombinovati sa svim odjevnim komadima, prikladne svakom stilu i nadasve praktične.

1. Danju je nosite uz kratku suknju A kroja, a može vam poslužiti i kao odlično rješenje sa ležernim pantalonama. Mlađe djevojke mogu je nositi sa šorcem od bilo kog materijala, ali i sa farmerkama.

2. Za posao svilenu bluzu kombinujete sa sakoom ili uz kimono bluzom.

3. Za večernje varijante svilena bliza biće vam odličan saveznik jer unosi dozu elegancije i glamura.

Nosite je sa uzanom čipkanom suknjom do koljena. Ukoliko ste ljubiteljka mini suknji ova bluza i sa njima odlično se uklapa. Ne zaboravite efektan nakit i visoke štikle. I spremne ste.

Ma. I.

KORISNO

Prirodnim putem se riješite opekotina

MODNI SAVJET

Pretvorite mane u prednosti

Dame sa manjim grudima trebalo bi da izbjegavaju haljine na preklop, a da nose svjetlije boje i bluze sa karnerima

Ma.I.

I

mati bujne grudi san je svake dame, a najviše onih koje imaju izrazito male grudi. U svakodnevnom životu male grudi često znaju biti problem mnogim ženama, dok su u modnom svijetu upravo najtraženiji modeli sa malim obimom grudi. Male grudi imaju mnogo prednosti jer vam omogućavaju igru s bojama, dezenima i krojevima, bez bojazni da ćete izgledati vulgarno.

Preokrenite svoje mane u prednosti i uz dobar odabir boja, dezena i krojeve istaknite grudi. Donosimo vam nekoliko savjeta koju garderoba i dezeni mogu vizuelno učini vaše grudi bujnijim.

Nosite modle sa većim okovratnikom Dublji izrezi privlače pažnju na male grudi dok viši okovratnici čak i dodaju na volumenu. Dok će ih dame sa većim poprsjem izbjegavati, vi ih ponosno ponesite.

Naglasite ramena i ruke Neka vaša odjeća stavlja akcenat na ruke i ramena, umjesto na grudi.

Na primjer, majica sa okruglim izrezom i kratkim rukavima je jedan od načina da to uradite. Cilj je privući pažnju na gornji dio tijela, ali tako da fokus ne bude na grudima.

Naglasite struk Naglasite obline noseći odjeću koja se pripija uz najtanji dio vašeg struka. Svako “stezanje” struka pomaže da grudi izgledaju veće.

Izbjegavajte haljine na preklop Izbjegavajte haljine ili topove koji sa većim grudima.

Zaobiđite sportske grudnjake se vezuju na preklop, jer oni ne odgoIzbjegavajte sportske i grudnjake varaju uvijek malim grudima. Naprotiv, za njih je uglavnom potrebno pu- bez bretela koji će spljoštiti vaše grudi. nije poprsje i preporučuju se ženama Investirajte u grudnjak po vašoj mjeri.

Nosite šire stvari Ako nosite šire lepršave košulje ili pantalone, skrenućete fokus sa grudi.

Svjetlije boje Svjetlije i jarke boje mogu da učiniti da vam grudi izgledaju veće. Zato iskoristite trend sezone i ponesite bijelo i neon.

Nabavite haljinu “bez leđa” Nosite majice, topove i haljine bez leđa. Dok dame sa većim grudima moraju da brinu o grudnjaku i jakoj podršci za grudi, vi sa malim grudima to što možete i bez brushaltera.

Karneri i nabori su za vas Nosite gornje dijelove sa karnerima, nekim radom ili ukrasima oko grudi. To će dodati volumen bez pretjerivanja.

Uski mantili i kaputi strogog kroja su idealni Žene sa malim grudima imaju mnogo više opcija sa jaknama i kaputima. Nema mučenja sa zakopčavanjem kao kod većih grudi.

Iskoristite to.

Nosite šarene stvari Često nam kažu da nošenje šarenih stvari privlači pažnju i povećava dijelove tijela. Za male grudi to je odlična stvar! Šareno, na tufne ili sa cvjetovima, vama sve savršeno odgovara.

Sezona kupanja i sunčanja sa sobom može donijeti i neprijatnosti kao što su opekotine od sunca. Opekotine od pretjeranog izlaganja suncu mogu biti veoma bolne i nezgodne, a u nekim slučajevima (u zavisnosti od stepena opekotina) i pogubne za kožu. Ako ste i vi pretjerali sa sunčanjem napravite sami sprej protiv opekotina na kojem će vam koža biti zahvalna.

Sastojci: - ¼ šoljice ružine vode (ili obične destilovane vode) - ¼ šoljice aloa vera gela - 1 kašika cvjetne vode hamamelisa - 5 kapi prirodnog eteričnog ulja lavande Priprema:

U staklenu bocu uljite vodu i dodajte sve sastojke. Zatvorite bocu, a zatim sve dobro promućkajte. Mješavinu ulijte u bocu s raspršivačem i poprskajte kožu koja je zahvaćena opekotinama. Postupak ponovite nekoliko puta dnevno, po želji i potrebi. Šta je hamamelis ?

Hamamelis je destilovana voda dobijena iz ove biljke u širokoj je upotrebi budući da smiruje i ublažava crvenilo kože.

Cvjetna vodica hamamelisa je vjerojatno najjači antioksidans.

Djeluje adstrigentno, antibakterijski, regenerativno, protuupalno, smanjuje crvenilo, osip, svrab, otekline i ljuštenje kože, a kupiti se može u svim boljim biljnim apotekama.

SVE ZA LJEPOTU

Puževi protiv bora i starenja

Sluz puževa već dugo se koristi u kozmetičkim preparatima kao sastojak za regeneraciju i pomlađivanje kože. Jedan kozmetičkih salona u Tokiju otišao je korak dalje, pa je u svoju ponudu uvrstio tretman puževima. Tokijski kozmetički salon nudi svojim klijentkinjama jedinstvenu priliku da puževu sluz lice upije direktno i jedini je salon za sada koji to pruža.

Tijekom tretmana nazvanog “celebrity escargot”, po vrsti jestivih puževa, lice klijentkinje se očisti, a potom se na njega nježno stave puževi i to na obraze i čelo. Puže-

vi ispuštaju sluz pet minuta, a potom se stavlja maska za lice. Cijeli tretman traje sat vremena i sastoji se od masaža i maski za lice na bazi puževe sluzi. Pet minuta puževog tretmana košta 85 eura.

Puževa sluz inače se sastoji od proteina, antioksidansa i hijaluronske kiseline, sastojaka koje sve anti-age kreme kao i one bogatije za hranjenje kože, sadrže. Ovi sastojci pomažu koži u zadržavanju prirodne vlage, smanjuju upale, uklanjaju mrtve čestice kože i ubrzavaju proces zarastanja uslijed opekotina i osipa.

34 Zabava

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

INTERVJU

Život morate obogatiti da biste ga živjeli punim plućima

Ambasador Aleksandar Andrija Pejović za Vikend novine priča o privatnom životu Filip Jovanović, foto: privatna arhiva

A

mbasador Aleksandar Andrija Pejović rođen je u Kotoru, osnovnu i srednju školu je završio u Herceg Novom, fakultet engleskog jezika i književnosti u Novom Sadu, a magistrirao je na Fakultetu državne uprave i političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu Grčke u Atini. Trenutno obavlja funkciju državnog sekretara glavnog pregovorača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (od decembra 2011) i nacionalnog koordinatora za pretpristupne fondove podrške Evropske unije Crnoj Gori. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem i vajarstvom. Za Vikend novine ambasador Pejović govori o privatnom životu, kako voli da provodi slobodno vrijeme, koje su mu omiljene destinacije, kako se opušta, šta ga čini srećnim.

Prvo ime Aleksandar mi je dao stric, a drugo ime je odraz poštovanja prema mom ocu Andriji i na neki način je i nastavljanje tradicije. Manje-više oba imena vuku grčke korijene i imaju slično značenje.

Rođeni ste u Kotoru, a osnovnu i srednju školu završili ste u Herceg Novom.

Ja sam Novljanin, ali tada u Novom nije bilo porodilišta, pa su se djeca rađala u Dubrovniku ili Kotoru. Mnogi misle da sam Kotoranin, ali sam zapravo Kumboranin i u Herceg Novom sam završio osnovnu i srednju školu.

Fakultet ste završili u Novom Sadu, a magistarske u Grčkoj.

Koliko Vam je tokom školovanja nedostajao Vaš grad, mentalitet ovdašnjeg naroda?

Kad je mentalitet u pitanju, Novi Sad je civilizacijski sličan Herceg Novom. Boravak tamo, kulturno i po načinu života i odnosu sa ljudima je dosta sličan Herceg Novom, pa za mene nije bila velika promjena. To je značilo odsustvo mora, obale i osjećaja da ste blizu vode. S druge strane, odlazak u Atinu je nešto drugo. Čitajući negdje Aleksandrijski kvartet, dobio sam želju da studiram na istočnom Mediteranu i zato sam se odlučio za Grčku. Atina je, sa jedne strane, primorski grad, jer je na moru, a sa druge kontinentalni. Centar Atine leži nekih sat od Pirejske luke i to je za život zanimljiva kombinacija.

No, sam način života i stil su mediteranski. Cijela Evropa je protkana sličnim stvarima, kulturnim strujama. Uvijek možete naći nešto što vam je slično. Crna Gora je tako mali prostor, a prelamaju se utiSa sestrićima

caji Istoka i Zapada, a opet ima nešto mediteransko i balkansko. Mislim da se čovjek sa ovih prostora dosta dobro adaptira na zapadni i istočni svijet zato što smo na tromeđi. Meni je bilo mnogo lakše da se adaptiram u Atini nego Belgijancu ili Britancu.

Kakve uspomene nosite iz tog perioda? Da li biste se vratili u Grčku?

Vratio bih se rado jednog dana.

Cijela Grčka je zemlja koja je kolijevka naše civilizacije zapadne i istočne, u smislu nekih osnovnih postulata i principa koji i danas važe. Iako nosim lijepa sjećanja, ovu zemlju sam zavolio po povratku sa studija. Nekako tek tada sam postao svjestan koliko mi je ta zemlja dala. Ako govorimo o Grčkoj, i Solun je jednako lijep grad, iako je malo više balkanski, a manje egejski.

Zahvaljujući poslu kojim se bavite, imali ste prilike da obiđete razne države. U kojoj od njih biste mogli da provedete ostatak života?

Da, to je nekad prednost diplomatskog posla, imao sam prilku da upoznam mnoge države. Indija je za mene nešto posebno, gotovo čarobno sjećanje, Australija je potpuno drugi kraj planete, Island ima svoj posebni šarm. Mada, meni je najbliži sredozemni krug, bilo da se radi o zapadnom ili istočnom Mediteranu. Želio bih da to bude po mogućnosti neki veći grad sa bržim tempom života, a opet uz mediteranski pristup, koji možda nemate u sjevernoj Evropi, posebno taj odnos prema slobodnom vremenu i kako ga utrošiti. Mnogo veća

Na Islandu

društvenost, pokretljivost. Na Mediteranu je pored toga klima jedna od najboljih, hrana je najzdravija.

Možda se zato mnogo Evropljana po završetku radnog angažmana doseljava na Mediteran. Na kraju, presudnu ulogu u tome bi imalo i to što sam sam s Jadrana.

Radno ste u Briselu proveli više od dvije godine. Što Vam je to-

kom tog perioda najviše nedostajalo iz Crne Gore?

Bio sam u kontinuitetu dvije i po godine šef Misije pri EU. Brisel je čudan grad, mnogi bi rekli administrativni, ali grad koji ima šta da ponudi. Belgija je država po kojoj možemo da zamišljamo zapadnjake, po načinu životu i odnosu prema stvarima i ljudima. To je grad koji je dugo bio španski i koji nosi dosta katoličkog-španskog drugačijeg odnosa prema životu nego što je holandski ili njemački protestantski pristup. S druge strane, taj grad je pun međunarodnih zvaničnika i službenika pa nemate utisak da je belgijski grad. On je multikulturalan, s toliko različitih predgrađa. Ne postoji sličan kvart jedan drugom. Meni je tamo možda najviše nedostajao produženi dan u smislu života na ulici, dužeg radnog vremena i onog na što smo navikli ovdje. I sada živim tamo trećinu vremena. Meni je život podijeljen na trećinu u Podgorici, trećinu u Briselu i trećinu po evropskim glavnim gradovima, jer su oni sad adrese na kojima se razgovara i dogovara o budućem toku pregovora.

To zna da prija, jer se osjećate da imate dom svuda, ali ipak nekad nedostaje i onaj pravi, u Kumboru.

Koliko ste imali prilike da steknete u Briselu prijatelja i da Vam oni budu istinski prijatelji?

Brisel je mjesto koje je dosta prohodno. Tamo možete brzo steći prijatelje, ali isto tako mnogi i odlaze. Imam dosta prijatelja u Briselu koje sam stekao ranije, kroz posao, razne obuke. Mnogo prijatelja koji

su sa mnom studirali na magistarskim u Atini, sada je u Briselu. Gotovo svi koji smo studirali o Evropskoj uniji na kraju završimo u Briselu. Ta poznanstva kasnije prerastu u prijateljstva. Možda je tamo ritam brži i zahtjevniji kada je u pitanju posao. Imate manje vremena za druženje. Ali ta prijateljstva vam mnogo znače u Komisiji, Savjetu, Evropskom parlamentu, ali i među članicama da mnogo bolje radite svoj posao. Diplomatija je i pored svih novih komunikacijskih mehanizama i dalje zasnovana na ličnom kontaktu i na onom što možete zajednički ostvariti preko poznanika ili prijatelja. Kako sam živio na dosta mjesta, imam prijatelja svuda.

Kako prijatelji odavde reaguju što možda ne možete u potpunosti da se posvetite njima, pa ih na neki način rjeđe gledate?

Mislim da smo danas svi mobilniji. Sada kada imamo direktnu liniju prema Briselu, sve je postalo mnogo privlačnije. Dođu takođe prijatelji iz Skoplja i Ljubljane. I ja sam mobilan, pa sam u mogućnosti da posjetim prijatelje koje znam dugo. Svaki vikend koji ovdje provodim iskoristimo na najbolji način. Odemo na sjever ili sebi organizujemo neki izlet. Prošli vikend sam proveo u Plavu i Gusinju, s prijateljima. To je bilo otkrivanje jedne nove Crne Gore koja za mene do sada nije postojala. Ono što sam vidio u Alpima, nije bilo ni blizu toj ljepoti koju imamo u Plavu i Prokletijama, koje su nevjerovatne. Mislim da ni mi u Crnoj Gori nismo svjesni koje ljepote imamo. Često svjetski putnici obiđu mnoge destinacije, a svoju državu nekako zapostave. Da li je to slučaj i sa Vama?

Ne možete cijeniti kulturu i istoriju druge države, ako ne poznajete svoju. Nastojim da svaki slobodan trenutak ovdje provedem upoznajući predjele koje nisam imao priliku da vidim. To je naročito važno, jer je dio predstavljanja prve naredne članice pred članicama EU. Dešava se nekad da ljudi ne poznaju dovoljno svoju državu, Misija diplomatija jeste takva da pomažete svojoj državi iz inostranstva, ali morate i poznavati svoju zemlju da bi je na najbolji način promovisali. Mislim da je važno da upoznate zemlju u kojoj ste da biste mogli da napravite što više kontakata sa zemljom iz koje dolazite. Kroz ovaj posao i pregovore, sve potrebnije je da se upozna cijela Crna Gora.

Objavili ste jedan roman, a bavite se i vajarstvom.

Pisanjem i vajanjem sam se bavio od malih nogu. Doduše, tada sam više vajao u glini i plastelinu.

Vajanje je odličan kreativni ventil, odušak za sav pritisak koji skupljate na poslu. To je za mene najkreativnija umjetnosti. To je možda najbliži kontakt s onim što je praiskonsko, što je zemlja. Ona je tonska, najstarija. Uzimate zemlju u ruke i od nje nešto pravite. Moja vajarka Nada Kažić, kod koje idem u studio, kaže da sam bolji vajar nego pisac (Smijeh). S druge strane, pisanje je nešto što je oduvijek bila moja usmjerenost. Sada manje pišem zbog ogromne količine tekstova koje pogledam u toku radnog dana. Pregovori podrazumijevaju i mnogo papira, a pa nije lako opet sjesti za kompjuter i pisati. Roman koji sam uspio da objavim prije odlaska u Brisel, jedna je vrsta bedekera - kompilacije putničkog roma-

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8.2013.

na i života i odnosa prema ljubavi.

Roman u kojem se bavim modernim temama modernog čovjeka.

Snalaženje u brzom tempu života i onoga šta očekujete od njega. Da li ćete ga proživjeti kao pasivni posmatrač ili ga uzeti u svoje ruke i napraviti od njega što želite.

Da li ćete se modernim načinom življenja baviti i u drugom romanu?

Drugi roman je, nažalost, u početnoj fazi. Vezan je za moderno, ali je malo više izmješten iz realnog svijeta. Nadam se da ću ga ipak u neko dogledno vrijeme završiti.

S obzirom na to da ste sa Primorja, znači li to da Vas najviše može opustiti boravak pored obale ili ipak više volite užurbani način življenja?

Ja volim kombinaciju. Mislim da nam je trenutno obala takva da nudi različite ugođaje. Meni prija da odem u Kumbor kod svojih, gdje imam omiljen kafić pored mora, omiljenu plažu, društvo od djetinjstva, rodbinu i to je jedna vrsta opuštanja, odmora. Vrijeme koje provedem s prijateljima iz djetinjstva Bojanom, Gordanom, Lazarom, Jasnom ili Dejanom je neprocjenljivo. Naravno, uvijek se trudim naći vremena da čitam knjige. U ovo novo doba nekako smo zamijenili knjige internetom pa se sve manje čita. Volim da čitam i već neko vrijeme pratim francusku modernu književnost. Ono što je najvažnije kada je priroda u pitanju i opuštanje i čemu više težim je otkrivanje planinske Crne Gore. Šta Vas opušta?

Najviše me opušta priroda. Naravno, vrijeme provedeno sa društvom koje nije iz oblasti kojom se bavite dodatno me opušta. Potpuno me isključi iz priče o nevjerovatno tehničkim detaljima, kakav je pregovarački proces. Osim toga, može da me smiri vježbanje joge i tai či koje su istočnjačke tehnike relaksacije. Naravno, mogućnost da se bavim sportom dodatno opušta.

Smatram ako život pretvorite samo u posao ili u gledanje TV to nije ono za što se vrijedi boriti. Život morate obogatiti da biste ga živjeli punim plućima i naravno imati energije za to.

Iskreno, prosječnom Crnogorcu nijesu svojstvene tehnike kao što su joga i tai či.

Mislim da je to otvaranje Crne Gore i prihvatanje na neki način integracija. Kada govorimo o integrisanju, obično mislimo na politički nivo i na vladavinu prava. Ne radimo na tome da Crnu Goru politički uvedemo u Uniju, nego da se integrišemo sa onim što su tekovine modernog društva, sve što vam nudi taj svijet. S druge strane,

od kada su ukinute vize i od kad se počelo više putovati, ljudi su počeli da donose ta saznanja iz inostranstva. Po red toga, brojni turisti koji dolaze svake godine kod nas donose svoje ideje i običaje.

Kako i na koji način znate da iznenadite voljenu osobu?

Nadam se da sam kreativan (smijeh). Kad ste kreativni u jednom momentu ne možete to iskoristiti ponovo. Morate uvijek biti iznova kreativni. Time što iznenađujete neku osobu, znači nije se očekivalo od vas i to je možda jedna od najljepših stvari, posebno ako je to dvosmjeran proces. Šta Vas može najviše da iznenadi?

Mene nekad iznenade proste sitne stvari. Rijetko se kada dešavalo da me iznenadi veliki poklon. Obično iznenadi i gane nešto što je neočekivano iz čega shvatite u stvari da je ta neka druga osoba mislila o vama i u momentu kada nijeste pomišljali da je neko drugi primijetio.

Reklo biste da ste veliki perfekcionista. Pa da li ste?

Ovaj posao je nešto što vas tjera na perfekcionizam. To sigurno nije prijatno za moje saradnike, ali kako smo zajedno u jednom dosta kompleksnom poslu, od kojeg često zavisi i naš integrcijski napreVajarski rad gospodina Pejovića

dak, svjesni smo da je sve što radimo pod lupom i greške gotovo da nijesu dozvoljene. Možda sam upravo to prenio i to mi je postalo stil života. Šta slušate od muzike, da li gledate filmove, pozorišne predstave?

Nastojim da često gledam filmove i pozorišne predstave. Trudim se da ispratim ono što je vrijedno i kvalitetno. Kad je u pitanju muzika, dosta dugo sam slušao fado, portugalsku muziku, kada sam izučavao portugalski jezik. Možda sada kada sam stariji više slušam klasiku, ali pokušavam slušati onu koja nije komercijalna. Dosta slušam grčku muziku i makedonsku. Moja omiljena kompilacija je kao i moj život. Gdje sam sve bio i što sam sve spoznao.

Koliko Vam je bitan sam stajling?

U principu je bitan, jer dolazimo iz jedne nacije kojoj je to aksiom. Generacijama su Crnogorci okrenuti vanjskom izgledu, i tome kako će se prikazati. Ako pogledate našu narodnu nošnju i kako su dali posljednju paru da bi je imali, sve vam je jasno. Svi smo na neki način time opterećeni, mnogo više nego što su ljudi na Zapadu. Pitanje stila u diplomatiji je više izraženije s obzirom na to da je jedan prezentativni posao. A, posebno sada kada sam dosta u javnosti, to iziskuje posebnu brigu o oblačenju.

Ipak, nastojim da to prilagodim svom temperament i najlagodnije se osjećam kad se ležerno obučem.

Gdje onda kupujete garderobu?

Dosta kupujem u Briselu, jer znam gdje šta mogu naći jer sam tamo živio, a i nerijetko kupujem na rasprodajama. Isto tako i u Podgorici, ali i kad putujem, postoji mogućnost da svuda nešto kupim.

Da li ciljeve zacrtavate u privatnom životu?

Moji prijatelji kažu da sam sav od ciljeva. Uvijek imam neki cilj i tako funkcionišem. Što sebi postavljate viši cilj, više ćete uspjeti, bar ja tako vjerujem. Šta Vas čini srećnim?

Sve zavisi u kojem segmentu života. Ja sam sretan kada je osoba koju volim sretna i pored mene i kada ispunjavamo jedno dugo. Sretan sam kada vidim da stvari idu u poslu kako treba. Najviše me možda čini sretnim ljudska dobrota koja vas iznenadi u momentu kada nijeste očekivali. Ona čista dobrota koja postoji kod ljudi, kojeg je zbog vremena u kojem živimo sve manje. To je ono što gane svakog čovjeka, a posebno ako je neočekivana.

RefResh pRoMo žURKe

Danas zabava na Kamenovu Promo zabava Refresh festivala biće održana danas u “La Capitale” na plaži Kamenovo u 15 časova, gdje će publika uživati u undergroove DJ setu koji će za njih zavrtjeti DJ Simon i DJ Big R. “Festivalska fešta imaće svoj intro. Samo dan pred početak festivala na plažnom baru ‘BayWatch’ u Kotoru, održaće se još jedna promo žurka Refresh festivala. Domaćin će biti Big R. Početak je zakazan za 15 sati, a provod će trajati tokom cijelog dana, a možda i do ranih jutarnjih sati”, stoji u saopštenju organizatora.

Oni napominju, da će do srijede 7. avgusta, na Fejsbukovoj zvaničnoj stranici festivala (www.facebook.com/refreshfestival) trajati Refresh nagradna igra koju će organizatori festivala upriličiti u sa-

radnji sa BECK’S pivo.

“Svi ljubitelji Refresh festivala treba da u naznačenom periodu okače fotografiju ili možda neki interesantni crtež na zadatu temu: Kako se rashlađujete u ovim vrelim tropskim danima? Ili istu fotku postave na svom twitter nalogu sa tagom (@refreshfestival). Najmaštovitiji autori dobijaju sjajne nagrade. Prvoplasirani dobija VIP Becks paket koji podrazumijeva: Dva kompleta ulaznica za sva tri dana festivala + šolju Refresh festivala + litre Becks piva srazmjerno težini dobitnika.

Drugoplasiraniće osvojiti dva kompleta i dvije Refresh šolje, dok će trećeplasirani morati da se zadovolji sa ulaznicom za festival i šoljom”.

E.Z.

MAJKL DAGLAs I KeTRIN ZITA DžoNs

Razvod vrijedan 300 miliona dolara Nakon 13 godina čini se da je definitivno došao kraj bračne zajednice Majkla Daglasa i njegove dvadeset pet godina mlađe supruge Ketrin Zite Džons.

Američki časopis Star na naslovnoj strani broja koji je u prodaji od 12. avgusta donosi bombastičnu priču o njihovom 300 miliona dolara vrijednom razvodu.

Prema pisanju ovog časopisa za razvod je kriv bipolarni poremećaj uspješne glumice, s kojim Majkl navodno više ne može da se nosi. Glumac je već angažovao advokata kako bi što prije okončao svoj bračni pakao, on se već iselio iz porodičnog doma i sve je spremno za početak mučne brakorazvodne parnice.

MUZIKA

Džibonijev album preslušajte na MTV sajtu Novi album najpopularnijeg hrvatskog kantautora Džibonija, možete preslušati na sajtu mtv. rs. “Album ‘20th Century Man’ je u potpunosti otpjevan na englskom jeziku i predstavlja Džibonijev iskorak na inostranu muzičku scenu, a MTV vam pruža mogućnost da ga prvo u potpunosti preslušate prije nego što ga kupite”, stoji u saopštenju MTV-ja.

Oni dodaju da se na albumu nalazi osam potpuno novih Džibonijevih numera, plus dvije obrade pjesama sa posljednjeg albuma “Toleranca”.

“Album se odnedavno nalazi u prodaji zajedno sa albumom ‘Live’ na kojem se nalaze Džibonijevi najveći hitovi snimljeni na koncertima u okviru ‘Mirakul’ turneje (2003) u Zagrebu i ‘Toleranca’ turneje (2010) u Puli, Zagrebu i Novom Sadu (2011). Ovaj dupli album su izdali Terra Divina, zastupnika

i distributera vina u Srbiji, i regionalni MTV kanal”, zaključuju u saopštenju.

E.Z.

36 Zabava

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8. 2013

Teodora STojadinović, vokal benda vi čulo

Srećni smo što ćemo pjevati Šobićevu pjesmu Teodora Stojadinović, vokal benda VI čulo za Vikend novine, kaže da su se odlučili da Royal Music festivalu najviše zbog druženja sa bendovima i radi predstavljanja njihovog autorskog rada crnogorskoj i široj publici.

“Onog momenta kada smo čitali o festivalu i vidjeli da je festival posvećen Miladinu Šobiću koji je moj omiljeni kantautor, gdje sam godinama pokušavala da saznam nešto više o njemu i radi istog putovala ljeti u Herceg Novi i svirala na ulici umjetnika kako bi negdje osjetila duh njegove muzike jer je u Srbiji bila priča da je viđen skoro u Novom kako svira, odmah smo rado odazvali”, kaže Teodra.

S obzirom na to da na svirkama radite i obrade, hoćete li Miladinovu pjesmu sa Royal Music festa uvrstiti u repertoar?

Pjesma koju sviramo od Miladina Šobića je ‘Ne pokušavaj mijenjat me’. Jako smo srećni što izvodimo baš tu numeru. Nju pjevamo na vrlo emotivan način, u našem šansonijersko -rok-ciganskom stilu. Koliko smo upoznati sa radom ovog izvanrednog čovjeka, a onda i umjetnika, govori to da je on odavno uvršćen u naš repertoar i izvođen na svim prikladnim mjestima gdje bi ih i on izvodio.

Pošto je spisak takmičara za RMF objavljen, jeste li se informisali kakva vam je konkurencija?

O konkurenciji smo se informisali i poslušali njihov autorski rad. Sa nekim od muzičara se i poznajemo i jako poštujemo (bili smo zajedno na festivalima). Sviđa nam se raznolikost svih učesnika. Publika će moći da uživa u različitim zvucima i emocijama.

Učestvovali ste na mnogim slič-

nim festivalima. Kakva su vam očekivanja kad je RMF u pitanju?

Mediji su nam u posljednje vreme više naklonjeni zbog skorašnje pobjede na novosadskom “Takt” festivalu, na kom je nagrada snimanje našeg prvog spota za pjesmu “Bajka”. Na radijima se vrti najviše pjesma “Bluz”.

Bili ste pregrupa Zaz u Novom Sadu. Kakva iskustva nosite sa tog do-

gađaja i kako je uopšte došlo do toga da vi nastupite prije Zaz? Utisci sa Petrovaradina: Divna energija, osjećaj da si predgrupa nekome ko se kroz muziku bori za isto ono što i ti je jedan od najlepših osjećaja! Njeni tekstovi su, nalik našim da kažemo “društveno angažovani”, za prevazilaženje otuđenosti kod ljudi, za prirodu, ljepotu, ljubav...

E.Z.

CeCa na ToP Hillu

Za prva četiri čitaoca karta

Koncert Svetlane Cece Ražnatović biće održan u nedjelju veče u diskoteci “Top Hill”. Ljubitelji muzike ove folk umjetnice imaće prilike da još jednom uživo čuju hitove sa prethodnih albuma, ali i aktuelnog sa kojeg su se izdvojile numere “Poziv”, “Da raskinem sa njom”, “Udaće se suze moje”, “Brat” i “Pet minuta”. Kako su kazali organizatori ulaznice za kon-

cert se mogu kupiti u ekskluzivnoj pretprodaji u buticima “XYZ Fashion Store” u Budvi i Podgorici i na veče samog koncerta na biletarnici Top Hilla.

Za čitaoce Vikend izdanja organizatori dijele četiri ulaznice. Prva četiri čitaoca koja budu pozvala broj redakcije Zabava 077/ 300- 112 u nedjelju u 13 časova dobiće ulaznice za Cecin koncert.

E.Z.

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8. 2013

Djetetu ne treba uskratiti dojenje savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Marijana Zlopaša o roDiTEljSTVU

Pjevačica Marijana Zlopaša uživala je u svakom trenutku dojenja znajući koliko to znači njenoj bebi kako za fizički razvoj, kao hrana i lijek, tako i za emotivno-psihološki.

Kaže da nije imala nikakvih problema dok je dojila, a mislila je i misli i dalje da ta prirodna veza i potreba za majkom i majčinim mlijekom ne bi smjela biti uskraćena djetetu osim zbog razloga zdravstvene prirode.

Marijana je svoje prvo dijete dojila pola godine, a nada se da će svoju sljedeću bebu, koju očekuje za dva mjeseca, dojiti mnogo duže.

“I pored moje velike želje i volje za što dužim dojenjem nijesam imala dovoljno mlijeka da bih je samo dojila. Moja želja i volja da je dojim je toliko bila jaka i mislim da sam i toliko uspjela zahvaljujući mojoj upornosti i vjerovanju da ću moći i imati što duže mlijeka”, kazala je ona portalu Roditelji.

Radila je sve što je čula i pročitala u vezi sa povećanjem količine mlijeka - pila prirodne tablete od hmelja, morača i još nekih biljaka koje pomažu laktaciji, kuvala ovas u zrnu i jela u ogromnim količinama. Marijana smata da joj je sve to zajedno pomoglo da što duže ima mlijeka.

Sve to joj nije bilo teško da radi za svoje dijete, ali vjeruje da je najljepše kada majka ima dovoljno mlijeka i možete da doji što duže.

Marijani je jako žao što nije mogla i

mnogo duže da doji i zbog toga ne podržava dobrovoljno uskraćivanje djeteta od blaga kao što je majčino mlijeko.

Za nju je dojenje prirodna veza i potreba majke i bebe koja stvara siguran i zdrav temelj za fizičko i emotivno napredovanje djeteta.

“Jednostavno, to je priroda tako namjestila i ne bi je trebalo remetiti. Isto kao što čovjek misli da je jači i pametniji od prirode, pa eto kako nam ona sada vraća”, dodala je Marijana.

Njoj je žao što se sve veći broj žena odlučuje da doje jako kratko ili da uopšte ne doje jer to, kako kažu, remeti i uskraćuje njihovu slobodu, društveni život, karijeru ili iz estetskih razloga, što je vrlo čest slučaj.

Marijana misli da je to velika greška, ali da nije njeno da sudi jer svako ima pravo na svoj stav, mišljenje i razloge.

Uz komentar da možda ide predaleko, ona je ocijenila da je dojenje jako bitna stavka čovječanstva jer se u prvim godinama života formiraju mnogo bitne ljudske osobine i karakter i da baš dojenje i ta posvećenost, nježnost i briga doprinose stvaranju mnogo mirnijih, sigurnijih, nježnijih, osjećajnijih, saosjećajnijih, brižljivijih ljudi.

Ona se nada da će buduće majke biti posvećene djeci kao nekada i da ih neće uskraćivati njihove prisutnosti, posvećenosti, ljubavi i pažnje i propuštati i prepustati njihova odrastanja drugima, jer je jako važna činjenica da je “jedna majka”!

SaVjET pEDijaTra

TrošaK SKoro 200 EUra

Koliko vode pije beba

Šta nosi nedojenje Sigurno ste se zapitali, posebno sada dok su vrućine, da li je vašoj bebi potrebna voda i koliku količinu da joj ponudite. Pitali smo pedijatra Vjeru Janković za savjet, a ona nam je rekla da bebi do 6. mjeseca, kada se počinje sa uvođenjem čvrste hrane, nije potreb-

na voda, naročito ako doji, jer u majčinom mlijeku ima sve, pa i vodu. Ako je na formuli, ni tada nije potrebna voda jer se obrok pravi od vode i suve materije. Ako su prevelike vrućine ili su roditelji sa bebom na putu, mogu ponuditi bebi vodu onoliko koliko želi da popije.

Majčino mlijeko je najzdravija hrana za bebu i po svom je sastavu jedinstvena i nemoguće ju je iskopirati. Ona je i hrana, ali i prva vakcina za vašu bebu i zaštita od mnogobrojnih bolesti. Osim toga je i najjeftiniji način ishrane, jer je potpuno besplatno.

Ovo su troškovi u prvoj godini djetetovog života ako se hrani na vještačkom mlijeku, koje je po svom sastavu daleko od majčinog i nikada mu neće moći biti adekvatna zamjena za adaptirano mlijeko.

A postoje i troškovi na koje možda

nekad zaboravimo ili ih jednostavno svi nemaju: • Sterilizator za flašice – 50 eura • Flašica i cucla (po 1 kom.) tokom svaka dva mjeseca što je maksimum korišćenja – 6 x 12 eura – 72 eura • Četka za čišćenje flašica – 5 eura • Grijač za flašice – 40 eura • Dozer za adaptirano mlijeko – 5 eura • Termos torba za flašice – 10 eura Dakle, još 182 eura za jednokratne troškove čime se ukupni troškovi 1.024 €.

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

TRIKOVI

Seks kakav ona dugo neće moći da zaboravi

A fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

ko već duže uživate u seksu, postoji velika šansa da mislite da ste već isprobali sve moguće poze koje postoje. Činjenica je da najvjerovatnije nijeste. Ako već poznatim i uigranim pozama dodate nekoliko promjena i modifikacija, partnerka će vam sigurno biti jako zahvalna.

Dogi stil s podignutom nogom Idući put kada partnerka poželi seks u dogi stilu, iznenadite je malim trikom. Jednostavno podignite njenu jednu nogu i čvrsto je držite naslonjenu na svoje bedro.

Na takav način penetracija će biti još dublja, a testisi će lagano u ritmu dodirivati njezin klitoris. Za dodatnu stimulaciju možete koristiti i svoju slobodnu ruku kako biste joj dirali klitoris i potpuno je izludjeli.

Misionarska poza s jastucima Neka partnerka legne na krevet savijenih koljena, nogu položenih na krevet. Ispod nje stavite nekoliko jastuka. To ne samo da će omogućiti da prodrete dublje u nju, već će imati intenzivnu stimulaciju klitorisa, a postizanje simultanog orgazma nikada neće biti lakše.

Trik s pozom kašike Super stvar kod poze ‘kašika’ je ta da partnerica ima osjećaj da ste nevjerojatno nježni. Osim toga,

ova poza pruža odličan pristup cijelom njenom tijelu. Idući put kada se odlučite za ovu pozu, malo je okrenite tako da imate pristup njenim grudima, a zatim podignite jednu njenu nogu prema gore ili je pokušajte staviti iza sebe.

Poza kada je ona gore

Umjesto da se ona na tipičan način nalazi na vama, kleknite i stražnjicu naslonite na pete. Partnerka neka vam okrene leđa te se postavi u čučanj. Ako joj noge nijesu dovoljno jake za ovu pozu, moraće se osloniti na ruke, što je zanimljivo jer ćete imati jako dobar pogled.

Na stojećki Idući put kad se odlučite na seks stojećki, rutini dodajte malo ritma.

Neka se partnerka nagne tako da joj tijelo bude pod uglom od 90 stepeni, a noge što je moguće ravnije.

Vi stanite iza nje i priuštite joj ne-

koliko ludih pokreta, rotirajte kukove, a penetracija neka bude što polaganija. Gledajte joj tijelo i ne ustručavajte se da joj zvukovima pokažete koliko uživate.

Poza 69 + 1 Prva asocijacija na pozu 69 jeste oralni seks, a ovom slučaju, umjesto da mijenjate položaj, promijenite tehniku. Za početak, umjesto da ležite jedno na drugome, legnite jedno uz drugo jer tako dobijate više manevarskog područja. Osim jezikom, poslužite se i prstima, dodirujte joj klitoris i potpuno je izludite.

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8.2013.

UPOZORENJE

Najotrovnije vrste cvijeća u vašem domu Iako vrlo atraktivnog izgleda, mnoge biljke u našim vrtovima, na balkonima i u domovima zapravo imaju otrovna svojstva. Ukoliko nijeste sigurni što se sve nalazi u vašem domu, proučite listu od deset najotrovnijih vrsta cvijeća.

HORTENZIJA Hortenzija je grm s drvenastim stabljikama na kojima rastu nazubljeni ovalni listovi i veliki loptasti cvjetovi koji mogu biti bijeli, ružičasti i raznih nijansi crvene boje. Može da naraste i do četiri i po metra visine. Iako cvijet hortenzije djeluje bajkovito, poput kakvog velikog pamučnog balona, on može da izazove bol u stomaku čak i nekoliko sati nakon što ga pojedete.

Osim toga, česti simptomi su povraćanje, svrab kože, slabost i znojenje. ĐURĐEVAK Ovo tako slatko cvijeće je otrovno, od svojih zvonolikih bijelih cvjetova pa sve do stabljike. Iako đurđevak neće nanijeti mnogo štete, ukoliko pojedete veću količinu vjerovatno ćete osjetiti mučninu, povraćanje, bol u ustima i stomaku, proliv i grčeve. Otkucaji srca mogu da se uspore i da postanu nepravilni.

HRIZANTEMA Rastu nisko uz zemlju, a lako mogu da se pretvore u grmlje. Baštovani često sade ovu biljku kako bi spriječili zečeve da unište vrt, a oni je izbjegavaju u širokom luku. Hrizantemin otrov izaziva svrab kože i otoke.

KORISNO ZA DOMAĆICE

Izbijelite veš limunom

FIKUS Poznat i pod nazivom Benjaminovo drvo, fikus je vrlo česta ukrasna biljka, ali u svom lišću ima mliječni sok koji je otrovan.

Postoji oko 800 podvrsta fikusa, a gotovo sve vrste u dodiru s kožom izazivaju oticanje i svrab. Dođe li do trovanja, potrebno je posjetiti ljekara koji će propisati nešto za alergije i upale.

RODODENDRON Rododendron i grmovi azaleja imaju halucinogeno i laksativno djelovanje. Izgleda sjajno u dvori-

štu kada dođe proljeće, ali su listovi otrovni, kao i med napravljen od nektara iz njegovog cvijeća.

Simptomi trovanja su povraćanje, osip na koži, glavobolja, zamagljen vid i slabost u mišićima.

NARCIS Ovo veselo žuto i bijelo cvijeće blago je otrovno u slučaju da se u većoj količini pojedu lukovice. Progutate li veću količinu lukovica narcisa, imaćete grčeve, proljiv i povraćanje. Popratni simptomi su glavobolja, mišićna slabost i zamućen vid, a narcisov otrov utiče i na rad srca.

DOKAZANO

Ko rano rani, srećniji je

Poznato je da limun ima veliku primjenu u kozmetici, da izbjeljuje fleke na koži, a o tome koliko može da vas osvježi ako ga stavite u piće ili njime začinite salatu i da ne govorimo.

Međutim, limunov sok možete da iskoristite i za prirodno izbjeljivanje veša koji ste isflekali ili je vremenom dobio žutu boju.

Jednostavno, dodajte četvrtinu ili pola šolje limunovog soka u mašinu za veš, u dio sa

praškom, i bićete zadovoljni rezultatom.

Ili potopite bijeli veš u lavor sa vrelom vodom u koju ste takođe dodali limun, odnosno nekoliko kriški.

Poslije dva sata stajanja veš operite uobičajeno i ponovo očekujte da vidite fantastičan rezultat.

U slučaju da je veš veoma zamrljan, ostavite ga da cijelu noć odstoji u vodi sa kriškama limuna.

MODA

Žene skupim cipelama tjeraju konkurenciju Kupovinom skupih torbi i cipela, dame sprečavaju druge žene da flertuju sa njihovim partnerima, pokazalo je istraživanje. Prema ovoj studiji, žene ne kupuju skupu garderobu, nakit, cipele i ostalu “opremu” da bi zavele pripadnike “jačeg” pola, već da bi spriječile svoje suparnice da im preotmu partnera. Navodno, skupe stvari koje nose dame pokazuju da one imaju partnera koji im je posvećen, što ostalim ženama poručuje da ne pokušavaju ništa sa njim. Rezultati studije su otkrili da pripadnice “nježnijeg” po-

la uglavnom pretpostavljaju da djevojke stvari sa etiketama poznatih dizajnera dobijaju od partnera, što ih tjera da pomisle da kod takvog muškarca nemaju šanse jer je on privržen svojoj djevojci. Kada su ispitali kupovne navike 650 žena, istraživači su otkrili da dame najviše kupuju luksuzne stvari kada misle da je njihova veza na neki način ugrožena. Dizajnerska torba i nekoliko skupih cipela izgleda, u životima nekih djevojaka imaju i ulogu štita kojim one brane svog muškarca od konkurencije.

DIJETA

Zaboravite daljinski i izležavanje na krevetu

Ljudi koji ustaju rano su srećniji i zadovoljniji od onih koji ipak vole malo duže da odspavaju.

Rezultati novog istraživanja pokazuju i da ljudi s godinama ustaju sve ranije, a ova promjena je takođe povezana sa većim osjećanjem sreće.

Istraživači sa Univerziteta u Torontu sproveli su anketu na 700 ispitanika o tome koje im je omiljeno doba dana i koliko se osećaju zdravo i srećno. Onda su uporedili odgovore u grupi mlađih osoba starosti od 17 do 38 godina sa od-

govorima starijih osoba uzrasta od 59 do 79.

Rezultati su pokazali da je samo oko sedam odsto mladih jutarnji tip dok do 60. godine većina ljudi radije ustaje čim svane. Samo sedam odsto najstarijih ispitanika sebe je opisalo kao noćni tip.

“Otkrili smo da su stariji ispitanici pozitivniji od mlađih i da je većina njih onaj pravi jutarnji tip osobe koja ustaje čim svane”, kaže naučnica Rene Bis. Jutarnji tipovi se takođe osjećaju

zdravije nego oni koji ustaju kasnije, a naučnici ističu da bi objašnjenje za to moglo biti to što se njihov raspored spavanja uklapa sa društvenim očekivanjima da ustaju rano.

“Noćne ptice su nesrećnije jer njihov biološki sat nije sinhronizovan sa društvenim. Očekivanja društva su organizovana po rasporedu jednog jutarnjeg tipa osobe”, kaže Bis, pojašnjavajući da su večernji tipovi nezadovoljni jer moraju da ustaju ranije nego što bi željeli.

Mršavljenje ne mora da bude toliko teško, ako na vrijeme shvatite da treba da bacite daljinski i pomjerite se sa kauča.

Ako ustanete sa kauča, sigurno ćete jesti manje nezdrave, brze hrane koja goji, tvrde američki naučnici.

“Ljudi mogu da promijene svoj nezdrav način ishrane tako što će se fokusirati na dvije stvari - povećati unos voća i povrća i manje vremena provoditi ispred ekrana”, tvrdi autor studije Boni Spring.

Direktor Centra za preneciju na Jejlu David Kac kazao je da dugo izležavanje na kauču stvara idealan ambijent za nezdrav život.

Po njegovim riječima, dok sjede na kauču, ljudi ne vježbaju dovoljno, već na televiziji gledaju reklame za hranu koju ne bi trebalo da jedu.

Kac je naveo da ljudi više jedu dok gledaju televiziju i uopšte ne registruju kad su siti jer u tom momentu ne razmišljaju o hrani koju unose u sebe.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 3.I 4. 8.2013.

Ribizla na načina Sočna ribizla je bogata vitaminom C i pomaže u liječenju raznih infekcija, bubrežnih tegoba, pospješuje rad crijeva i podstiče izlučivanje štetnih materija iz krvi

ČEŠKI KOLAČ SA CRNIM RIBIZLAMA

● super desert

Menta je biljka koju su cjenili još i stari Rimljani. Intenzivnog je, ali delikatnog ukusa, te se nikada ne koristi u velikim količinama.

Najčešće se koristi kod pripreme umaka, variva i supa, a zbog specifičnog ukusa mješa se sa peršinom kako bi se dobio ugodniji ukus.

Za tijesto: 3 jaja, 150 g kristal šećera, 120 g oštrog brašna, 1 kašika vode, 1 kašika kakao praha, 1 kašičica-ravna praška za pecivo, malo soli, 1/2 limuna-sok za prskanje pečenog tijesta Za krem: 3 žumanca, 120 g kristal šećera, 3 prepune kašike oštrog brašna, 3 dl mlijeka, 120 g margarina, 60 g šećera u prahu, 300 g crnih ribizli, 1 kašika šećera u prahu Za pjenu: 3 bjelanca, 150 g kristal šećera, malo soli, malo limuntusa PRIPREMA Tijesto: Bjelanca mikserom umutiti sa malo soli u čvrst snijeg. Umućenim bjelancima dodati šećer i vodu i dobro umutiti.

Dodati jedno po jedno žumance uz stalno mućenje. Na kraju dodati mješavinu brašna, kakao praha i praška za pecivo i dobro umutiti. Tepsiju unutrašnjih mjera 17x30cm premazati sa svih strana margarinom, staviti papir za pečenje kojega isto premazati margarinom i posuti prezlama.

Gotovu smjesu za tijesto sipati u tepsiju.

Tepsiju sa tijestom stavite u zagrijanu rernu na 190 stepeni i pecite 15 minuta.

Pečeno tijesto odmah prevrnite na tacnu koju ste posipali prezlama (da se tijesto ne bi lijepilo) i pustite da se ohladi.

Krem: Žumanca sa šećerom mikserom dobro umutite. Brašno pomiješajte sa 1 dl mlijeka i umutite u smjesu žumanaca i še-

ćera. Ostalo mlijeko (2 dl) stavite da se kuva i kuvano mlijeko ulijte u smjesu od žumanaca, te prelijte nazad u posudu u kojoj se kuvalo mlijeko i kuvajte 10 minuta uz miješanje dok se ne zgusne, te ostavite da se ohladi.

Margarin sa prah šećerom pjenasto umutite i dodajte mu ohlađen krem i mikserom dobro umutite. Krem podijelite na 2 dijela. Ohlađeno tijesto poprskajte sokom od limuna i premažite polovinom krema.

Crne ribizle uvaljajte u 1 kašiku prah šećera i lagano varjačom izmiješajte. Krem sa crnim ribizlama premažite preko žutog krema.

Pjena: Bjelanca sa malo soli umutite mikserom u čvrst snijeg, dodajte šećer i malo limuntusa i dobro umutite. Stavite na paru i na pari mutite mikserom 10 minuta. Gotovu pjenu premažite preko kolača.

SIRUP OD CRNE RIBIZLE I MALINE

5 kg crne ribizle, 1 kg maline, 50 g limuntosa, 4 l vode, šećer PRIPREMA Ribizle i maline isitniti u električnoj sjeckalici, dodati vodu i limuntos i ostaviti da stoji 48 sati na hladnom mjestu. Kada ostoji, masu staviti na šporet i zagrijevati da bude vruće a ne da proključa (kada je topla masa sok se bolje cijedi). Procijediti sok na gusto sito, i na svaki litar dobijene tečnosti stavimo kg šećera. Ne

kuvamo odjednom cijelu količinu (kad je manja količina ostane bolja boja soka), sve stavimo u posudu 2 l soka i 2 kg šećera, kuvamo samo da baci 2-3 ključa i toplo pakujemo u tople flaše.

SLATKO OD RIBIZLI

1 kg očišćenih ribizli, 1,5 kg kristal šećera, 2 kesice vanilinog šećera, ½ kesice limuntusa PRIPREMA Očišćene ribizle (odvojene od grančica) operite i stavite u đevđir. Šećer prelijte sa malo vode – da ogrezne. Šerpu sa šećerom stavite na ringlu i drmajte šećer sve dok se ne dobije gustina rjeđeg meda. Skinite šerpu za trenutak “da se ključ spusti” i lagano izručite ribizle. Vratite na ringlu i kuvajte do 15 minuta na tihoj vatri. Pred kraj dodajte vanilin šećer i limuntus. Skinite pjenu ako je ima. Pokrijte mokrom krpom i sipajte sjutradan u tegle.

PITA OD RIBIZLI

Umak: 300 g ribizla, 80 g smeđeg šećera, 200 ml vode, na vrh kašike cimeta, na vrh kašike pimenta, na vrh kašike đumbira, 2 kašike gustina Tijesto: 160 g brašna, od pola limuna naribana korica, 75 g omekšalog maslaca, na vrh kašike soli, na vrh kašike đumbira, 5 kašika vode Umak od ribizla Vodu i šećer zagrijte na srednjoj vatri

dok se šećer ne istopi. Dodajte ribizle, piment, đumbir i cimet i kad zavri kuvajte još 10 minuta. Dodajte 2 kašike gustina, miješajte dok ne zavrije i onda još malo do željene gustoće. Stavite sa strane da se ohladi.

Tijesto Od navedenih sastojaka umijesite glatko tijesto, s tim da vodu dodate posljednju, kašiku po kašiku.

Razvaljajte odmah tijesto u krug promjera 28 cm tako da rubovi vise sa strane, kako bi je mogli “zamotati”. Pobrašnite pleh i stavite tijesto.

Nadjev usipajte u tijesto, a tijesto koje visi “motajte” na jednu stranu do kraja kruga, tako da prstima “uštipnete” mali dio tijesta i prebacite na desnu stranu. Pecite na 180 stepeni 40-ak minuta.

ŽELE OD RIBIZLI

2 kg ribizla, 400 ml vode, 0,5-1 kg šećera, 2 vrećice od 25 g želentina Operite ribizle, uklonite peteljke. Bobice kuvajte u loncu s vodom dok ne popucaju.

Procijedite ribizle preko gaze i istisnite što više soka (možete i pasirati). Sok kuvajte, dodajte želentina prema uputstvu proizvođača i šećer prema ukusu. Kuvajte 3 minute i skidajte pjenu.

Punite u tople tegle i odmah zatvorite.

Okrenite naopako, nakon 5 minuta okrenite i više ne dirajte dok se ne ohladi.

Teletina sa sosom od suvog voća Sastojci 600 g teletine 3 kašike maslinovog ulja 20 g putera 40 g brašna 200 ml obranog mlijeka 80 g suvih kajsija 80 g suvih brusnica 30 g prepečenih oraha muskatni oraščić kari 100 g paprike so biber 400 g barenog pirinča

Priprema Teletinu isjeći na trake i propržiti na ulju. Puter i ulje zagrijati, upržiti brašno, naliti mlijeko i stalno miješati pazeći da se ne zgrudva. Dodati isjeckane suve kajsije i brusnice, isjeckane prepečene orahe, začiniti i promiješati. Kuvati sos dok se ne zgusne. Na ulju propržiti papriku isječenu konkase, dodati pirinač i začine. Teletinu servirati na tanjir, preliti slatkim sosom od suvog voća i poslužiti uz prilog od pirinča sa paprikom.

Kako bi pirinač bio jestiv, mora se termički obraditi, najčešće kuvanjem.

Pirinač se kuva u ključaloj posoljenoj vodi, pri čemu bi odnos između količine pirinča i vode trebalo da bude 1:4. Vrijeme kuvanja zavisi od vrste, pri čemu zrna moraju zadržati oblik i jednako nabubriti, bez međusobnog sljepljivanja.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 3.I 4. 8.2013.

● RECEPT POZNATIH

Tiramisu

● POSEBNI NAPICI

Koktel ª Pinacoladaº

RECEPT MAJSTORA

Piletina u gorgonzola sosu

Crnogorska pjevačica Vladana Vučinić za Vikend novine kaže da obožava slatkiše, pa tokom ljeta najviše jede tiramisu. Osim slatkiša, obožava laganu hranu, kao što su morski specijaliteti.

Potrebno: - 4 žumanca - 100 grama šećera u prahu - pakovanje posnog sira od 450 grama sa 0 posto masti - 400 ml slatke pavlake - malo pakovanje piškota - crna kafa - aroma ruma - malo kakao praha Priprema Kada ste nabavili sve sastojke, za početak odvojite žumanca od bjelanaca. Žumanca termički obradite najmanje 20 minuta na pari. To vam se radi tako što u veći lonac sipate vodu i to stavite na ringlu, zatim dodati žumance i pola količine šećera u prahu.

Mutite bar 20 minuta.

U drugoj činiji umutite slatku pavlaku sa preostalom količinom šećera.

Kada se žumanca ohlade, dodajte ih u slatku pavlaku. Dodajte sir i sve dobro sjedinite mikserom.

Skuvajte jaku kafu u šerpi, a kada se ohladi dodajte, dvije kašike arome ruma.

U tepsiju prvo sipajte pola količine umućene smjese, pa onda preko toga poređajte piškote koje ste prije toga umočili u kafu. Kada cijelu površinu pokrijete piškotama, sipajte preko preostalu količinu smjese.

Na kraju uz pomoć cjedilice za čaj pospite malo kakao praha i stavite u frižider.

Restoran “Sempre”,

Kuvarica Dejana Leković Sastojci: 250 grama piletine 200 ml pavlake za kuvanje (Gran Cucina) 150 grama gorgonzola sira Priprema: Piletinu istanjiti i začiniti po ukusu, zatim izgrilujete sa jedne i druge strane po pet minuta, na blagoj vatri. Kad ispržite piletinu, treba da napravite gorgonzola sos, sa kojim ćete na kraju da prelijete piletinu.

Priprema za gongonzola sos je Sastojci - 1/2 l punomasnog mlijeka - 200 g kokosa - 400 g šećera - 100 ml alkohola od 70% - 100 ml ruma - 150 ml soka od ananasa Priprema: Mlijeko i kokos zagrijati do vre-

nja, skloniti sa ringle, dodati šećer, alkohol i rum. Sve dobro izmiješati da se rastopi šećer i ohlađeno procijediti kroz sterilnu gazu. Dodati sok od ananasa i sipati u staklenu flašu.

Ostaviti nekoliko sati u frižideru da se ohladi.

Ukus je gotovo identičan sa ukusom originalne “Pinacolade”.

Preporuka

Ledena fantazija Sastojci 3 jaja 6 kašika šećera 5 kašika mljevenih oraha 7-8 kašika mljevene plazme (ili nekog drugog mljevenog keksa) 14 puslica 150 ml mlijeka 1 šlag pjena Priprema: Odvojiti bjelanca od žumanaca. Bjelanca umutiti sa tri kašike šećera. Na

pari umutiti žumanca i tri kašike šećera. Sjediniti, pa dodati mljevene orahe, mljeveni keks i mljevene puslice.

Posebno umutiti šlag i mlijeko, pa sve sjediniti i izmiješati. Smjesu sipati u kalup, obložen folijom, pa posuti sa malo mljevene plazme. Zalediti. Kad se stegne istresti na tacnu, pa rezati na parčad.

Napomene: Po želji poslužiti sa topljenom čokoladom ili dekorisati šlagom!

jednostavna uzmete 200 ml pavlake za kuvanje(Gran Cucina) i staviti u jednu šerpicu i sačekati da se pavlaka prokuva, kada se pavlaka prokuva staviti 150 grama golgonzola sira da se sos zgusne ii sačekati da se sir rastopi. Preko piletine takođe

Engleski umak Čorba od bundeve sa renom Sastojci: 50 g korijena rena, 200 ml slatke pavlake, bijeli biber u zrnu, so Priprema Korijen rena dobro oprati, ostrugati i narendati. U narendan ren umiješati so i svježe mljeveni bijeli biber. Slatku pavlaku umutiti u gustu pjenu, pa postepeno dodavati pripremljen ren, miješajući odozdo prema gore.

Sastojci: 1 kg bundeve glavica crnog luka 3 čena bijelog luka 3 srednja krompira 1 struk praziluka 1 kocka za supu nekoliko kašika maslinovog ulja biber malo peršuna malo bosiljka čaša neutralne pavlake dvije-tri kriške hljeba Priprema Skuvajte bundevu u dubljoj poklopljenoj šerpi, sa vrlo malo vode, posutu šećerom. Kada je kuvana, oguliti koru i isjeći meso bundeve na parčad. Na maslinovom ulju propržiti sjeckan crni luk, dodati bijeli luk, praziluk isječen na kolutove, krompir isječen na parčad, dodati kocku za supu i zaliti vodom toliko da prekrije povrće. Kuvati oko pola sata. Pri kraju kuvanja dodati bundevu da se spoje svi ukusi i kuvati još nekoliko minuta.

Prebaciti smjesu u blender (do sada bi trebalo da dosta vode ispari) i dobro umiksati. Dodati začine po želji - so, biber, bosiljak, mirođiju, peršun.

Na samom kraju dodati malo neutralne pavlake, pola čaše ili cijelu čašu. Ako nemate ovu pavlaku, možete korisititi i jogurt. Vratite supu u šerpu i služite sa prepečenim kockicama hljeba, ukrasite peršunovim listom i kisjelom pavlakom.

možete staviti i svježe sjeckani peršun, uz ovo jelo se servira i riža. Iz restoran sempre uz ovo jelo preporučuju konzumaciju bijelog vina “Pošip Grgić”.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8. 2013.

Uspješna i na trkama MAZDA 6 SKYACTIV-D

AUtomobili

predstavljamo, savjeti...

Mazda 6 Skyactiv-D je na takmičenju održanom na stazi Indianapolis Motor Speedway dokazala da dizel automobil i te kako može da bude uspješan na trkama.

Bilo je ovo prvo pojavljivanje dizelaša na ovoj legendarnoj stazi još od vremena kada je Cummins Diesel Special učestvovao na trci Indianapolis 500 davne 1952. godine. Mazda je bila odlučna da testira svoju tehnologiju u najtežim uslovima i pokazala da štedljiv motor može da znači razliku između pobjede i poraza u trkama izdržljivosti, zbog rjeđih posjeta boksu. Ovaj model Mazde pobijedio je na četiri trke i dva puta je bio druga u klasi Grand-Am Gx. Pod haubom takmičarskog automobila je 2.2 Skaactiv-G četvorocilindarski turbodizelaš sa 400 KS i 602 Nm.

PREDSTAVLJEN BMW

Najbolji električni automobil

BMW je predstavio svoj električni automobil i3. Koliku važnost pridaju tom projektu, pokazuje simultana prezentacija u Londonu, Njujorku i Pekingu. BMW i3 je automobil dimenzija 400 x 177,5 x 158 cm, uz razmjerno velik međuosni razmak od 257 cm. Napravljen je najsavremenijom tehnologijom, s karoserijom od aluminijuma i zaštitnim kavezom od polimerne mreže ojačane ugljeničnim vlaknima. Pokreće se hibridnim sinhronim elektromotorom snage 125 kW,

iz paketa litijum jonskih baterija mase 230 kg i kapaciteta 22 kWh. Uz razmjerno malu masu, izvrsnu aerodinamiku i gume 155/70 R niskog otpora kotrljanja postižu se izvrsne performanse - ubrzanje do stotke je 7,2 sekunde, a najveća je brzina, radi štednje, ograničena na 150 km/h. Sve to osigurava autonomiju od 130 do 160 km. Baterije se pune iz kućne mreže šest sati ili za jedan sat brzim punjačem, ali do 80 posto kapaciteta.

Njemački stručnjaci su osmislili i mo-

gućnost povećanja dosega. Elektroautomobil cijene 34.950 eura, uz doplatu od 4.500 eura, dakle za ukupnih 39.450 eura, oprema se dodatnim 2-cilindarskim benzinskim motorom snage 650 ccm i snage 34 KS, koji pokreće električni generator. Proizvedenom strujom napaja akumulator, odnosno elektromotor. Uz rezervoar goriva od devet litara i pune baterije snaga se povećava na 300 km.

Prvi se primjerci na evropskom tržištu očekuju krajem oktobra.

SuZuKI GSX-R750

Specijalna Yoshimura verzija

Suzuki je saopštio da će uskoro početi proizvodnju ograničene verzije crnog GSX-R750 sa Yoshimura paketom opreme.

Riječ je o vrlo ograničenoj seriji, jer će biti proizvedena u svega 25 primjeraka.

Svaki od modela će imati specijalne komponente, uključujući i R11 izduvni sistem visokih performansi, uz već pomenute dodatne sa potpisom Yoshimure.

Iako paket donosi komponente u vrijednosti od blizu 1.500 eura, cijena ove specijalne verzije će biti oko 900 eura viša od regularne cijene motocikla GSX-R750.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2013.

INTERNET

Tako se lako tvitne ili okači Instagram fotka u trenutku zanosa, a onda trećina korisnika prije ili kasnije zažali zbog tih objava. Sve veći broj korisnika društvenih mreža briše svoje statuse, objave, fotografije i druge sadržaje koji se objavljuju u trenucima kada su opušteniji ili posebno raspoloženi. Razlog za tako nešto leži u činjenici da im se takvo ponašanje na internetu kasnije vrati kao bumerang. Bumerang koji može da im ugrozi ne samo posao i karijeru, nego i dotadašnji način života. Portal FindLaw.com sproveo je istraživanje o uticaju loših objava na društvenim mrežama na život Amerikanaca starosti od 18 do 64 godine. Istraživanjem su obuhvaćene najpopularnije društvene mreže, poput Fejsbuka, Tvitera, Instagrama, Tumblra, Pinteresta i drugih.

Rezultati istraživanja pokazali su da je čak 29 odsto korisnika društvenih mreža starosti između 18 do 34 godine bilo zabrinuto ili je zažalilo zbog nedolične ili škakljive objave na nekoj od mreža ili postavljene fotografije. Još zanimljiviji je podatak da je čak 74 odsto korisnika pomenute starosne gru-

pe uklonilo neki sadržaj za koji misli da bi mogao da im naudi u daljem životu ili karijeri. Kako se starosna granica podiže tako, prema ovom istraživanju, opada zabrinutost zbog objava nastalih u trenutku pojačane opuštenosti.

Podaci pokazuju da je tek trećina korisnika starosti od 35 do 64 godine obrisala objavu ili fotografiju koja bi mogla da bude opasna po njih. Na portalu savjetuju korisnike da prije objavljivanja sadržaja na društvenim mrežama, ipak, dva puta razmisle. Korisnici koji baš ne mogu da se kontrolišu po pitanju objavljivanja sadržaja i slobodnih misli trebalo bi da ograniče njihovu vidljivost i povećaju privatnost svojih naloga. U FindLawu posebno upozoravaju na činjenicu da korisnici “nijesu bezbjedni” čak ni nakon brisanja statusa ili nekog drugog sadržaja sa društvenih mreža, jer oni još neko vrijeme ostaju zapamćeni “tamo negdje” i onaj ko to želi lako može da ih vidi ili pronađe (recimo, preko keširanih strana u pretraživačima). Da li ste vi zažalili zbog neke svoje objave ili obrisali neku “nedoličnu” fotku ili sadržaj?

NOVI AJFON

EPL OTKRIVA

Razmišljao o telefonu još 1984. govom mišljenju, kompanija raditi na usavršavanju najboljih proizvoda.

“Epl je kao BMW, a BMW se ne takmiči sa brendovima koji nude proizvode po niskoj cijeni. Vjerujem da će Epl sasvim dobro funkcionisati. Ne smatram da će biti neki veliki korak kreativnosti u industriji pametnih telefona jer ta industrija sazrijeva i stabilizuje se, ali siguran sam da ćemo vidjeti kreativno rješenje od Epla, bilo da pričamo o televizorima ili nosivim gedžetima”.

OD 4. AVGUSTA

Jutjub organizuje ª Nedjelju štreberaº Jutjub organizuje poseban događaj za sve one koji žele da saznaju nešto više o igrama, IT-ju, kompjuterima, gedžetima, nauci, matematici, jednačinama i drugim temama, koje i nijesu baš bliske većini gledalaca svakodnevnih Jutjub sadržaja.

Recimo, gejmere očekuje “Gejmerska srijeda”, a u utorak se organizuje “žurka” za pametnjakoviće. Teme će se smjenjivati svakog dana, a od 4. do 10. avgusta biće pokrenuto više od 100 novih Jutjub kanala posvećenih pomenutim temama, počeće sa prikazivanjem nove YT serije, organizovaće se digitalne učionice u kojima će se smišljati novi izumi, tražiti objašnjenja kako nešto i zašto radi i mnoge druge kul stvari.

Otključavaće se otiskom prsta Programeri koji su vidjeli rane verzije sljedećeg Eplovog operativnog sistema tvrde da su vidjeli i dio koji se odnosi na “čitač” otisaka prstiju za Ajfon, piše Washington Post. Čitač bi trebalo da očitava otisak palca na vašem pametnom telefonu pa bi putem njega otključavali Ajfon. Spekulacije o ugrađivanju čitača otisaka prstiju pojavile su se od kada je

Epl kupio kompaniju koja se bavi sigurnošću mobilnih uređaja AuthenTec prošlog jula. Čitač otisaka prstiju mogao bi se pojaviti ili na Ajfonu 5S ili na Ajfonu 6. Mogao bi se koristili za otključavanje, ali i za potvrdu kupovine u App Storeu. Bio bi pogodan za zaštitu od krađe, jer ga lopov nikako ne bi mogao otključati i čitati vaše poruke i doći do drugih ličnih podataka.

KINA I INTERNET

Cenzurisano više od 4.000 pojmova Cenzurisanje Interneta u Kini grupa naučnika pratila je kroz godinu i po dana, uglavnom komunicirajući Sajpom i na mikrobloging kineskom servisu SinaWeibo.

Rezultati su, zapravo, pomalo iznenađujući, jer brojka od preko 4.000 jedinstevnih riječi koje su blokirane u Kini impozantna je sama za sebe. Iako mnogi cenzuru vezuju uglavnom uz političke strukture, odnose prema vladi ili među vladama pojedinih zemalja, Kina je u posljednjih godinu i po cenzurisala 20 odsto pojmo-

va koji se odnose na tehnologiju. Tu su pojmovi poput “Kineska Vikipedija” (prvi puta blokirana prije deset godina, na godišnjicu okupljanja na Tianmanen trgu), “Google Blogger”, ali i određeni URL-ovi, pojmovi vezani uz spyware i tehniku.

Naravno, veb stranice posvećene otvorenom curenju informacija takođe su cenzurisane, standardno cenzurisane riječi i pojmovi su “Internet”, “čat”, “World Wide Web”, “kineske osobe”. Ali, u posljed-

nje vrijeme i generički pojmovi sistem, administrator ili karakteristike sistema završili su na “crnoj listi”, a naučnici smatraju kako su kineski provajderi i vlast na taj način htjeli zaštititi SinaWeibo servis, kako hakeri ne bi preuzeli vlast nad sistemom i korisničkim nalozima. Ovakva je zaštita poprilično rijetka, ali ostaje činjenica kako je Kina jedna od zemalja s najvećim brojem cenzurisanih riječi na Internetu.

telefoni, računari, igrice...

U vrijeme kada se radilo punom parom na Macintoshu Stiv Džobs razmišljao je i o telefonu pod markom Epl, istakao je Džon Skuli, bivši direktor ove firme koji je obavljao tu dužnost punih 10 godina.

“Sjećam se da smo radili na Mac telefonima još 1984.

Stiv je razmišljao o takvim stvarima u to vrijeme”, rekao je Skuli za CNBC i dodao: “znao je reći da su najvažnije stvari ne samo one koje se izrade, već i one koje se ne izrade. Bio je rigorozan što se tiče jednostavnosti”.

Skuli takođe smatra kako Epl neće ući na tržište jeftinijih telefona, onih do 100 dolara, već će, prema nje-

TEHNOLOGIJA

Jedna trećina se kaje zbog objava

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2167 sudoku 2012-09-18

Medium level

Lakša

Teža

2

1

6

3

7

7 8

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8. 2013

6

1

2

9

1

7 5 2

6

6

9

7

Play sudoku online at:

4

9

1

www.sudokukingdom.com

6

7

7

1

8

2

Daily Sudoku puzzle No. 1802

4

2011-09-19

3 Medium level

Lakša

6

2

5

3

5

8

7

6

4

9 9

8 9

2

8

5

6

4

6

4 Page 1/2 3

3

1

Play sudoku online at:

1 www.sudokukingdom.com 1

5

4 3

6

3

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2468 2013-07-16 7

2

6

1

4

5

8

3

9

1

5

8

6

9

3

2

7

4

4

9

3

7

2

8

5

6

1

3

4

7

9

5

1

6

8

2

9

1

5

2

8

6

3

4

7

Sudoku puzzle No. 2467 2013-07-15

6

8

2

4

3

7

9

1

5

4

3

7

2

9

6

1

8

5

8

3

4

5

7

2

1

9

6

1

8

6

5

3

7

4

2

9

2

6

9

8

1

4

7

5

3

9

5

2

8

4

1

7

6

3

5

7

1

3

6

9

4

2

8

7

6

1

9

5

2

3

4

8

3

9

4

6

1

8

5

7

2

5

2

8

3

7

4

9

1

6

2

7

5

1

6

9

8

3

4

8

4

3

7

2

5

6

9

1

6

1

9

4

8

3

2

5

7

vicevi

Razgovaraju dva pijanca: - Čega bi se lakše odrekao – žena ili vina?

- Zavisi od godišta! *** Sjedjeli Mujo i Haso u parku, pričali i pili rakiju. Pričaju oni kako alkohol škodi i odjednom kaže Mujo: - E, Haso, ba, ‘vako ćemo. Ako ne pogodiš u kojoj ruci mi je rakija nikad više nećemo piti, a ako pogodiš, nastavljamo! Je l’ važi?

- Važi, Mujo.

Stavi Mujo ruke iza leđa i kaže: - Pogađaj!

Haso se misli, pa kaže: - Desna!

A Mujo mu na to odgovori: - Daj, Haso, bolan, koncentriši se malo!

*** Nastavnik opominje učenika: - Ti ne osjećaš nikakvu ljubav prema gramatici!

- Osjećam ja, samo nemam sreće u ljubavi! *** Ušla dva miša u videoteku i počeli da jedu filmsku traku. Pita prvi miš drugog: - Je’l dobar film?

- Dobar, dobar… Samo je knjiga bolja. *** Razgovaraju dva prijatelja.

- Čovječe, ne mogu da spavam, dugujem na deset mjesta.

- Ja, od kako sam uzeo kredit spavam kao beba – reče ovaj drugi.

- Pa kako čoveče? – upita prvi.

- Budim se na svakih sat vremena i plačem.

ZANiMLJivosTi

Page 1/2

Puzzle solution:

Smanjili troškove

Let odložen za 86 godina Niskobudžetna avio-kompanija EasyJet otkazala je jedan let, a zatim rekla putnicima da moraju da čekaju 86 godina na zamjenu leta.

Nakon što su čekali na odloženo polijetanje iz Ženeve, 130 putnika koji su rezervisali karte za EasyJet let 8485 dobili su mejl da moraju ostati prizemljeni duže od osam decenija.

Poruka koju su dobili glasi: “Želimo da vas obavijestimo da ćete letjeti avionom 9485 u 11 časova po lokalnom vremenu 29. 7. 2099. godine”.

Avio-kompanija se izvinila zbog “velike neprijatnosti” i izrazila nadu da će joj putnici “dati još jednu šansu u budućnosti”.

U saopštenju te firme stoji da je

za ovo odlaganje leta krivo “loše vrijeme”, što znači da putnici nemaju pravo na kompenzaciju, ali zato imaju pravo na hranu, prenoćište u hotelu i dva međunarodna poziva svakog dana tokom odlaganja. Da nije riječ o grešci, EasyJet bi prema pravilima trebalo da u tu svrhu isplati sedam miliona funti po putniku samo u tu svrhu.

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 8. 2013

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Sve ide u rok službe, pa i problemi koji se iz dana u dan nagomilavaju.

To vas maksimalno opterećuje, ali i podstiče na rad. Osjećate se iscrpljeno, jer ste se preforsirali. Nova veza je na pomolu. Riječ je o osobi stvorenoj za vas.

Bik Ili ste ozbiljno bolesni ili zdravi. Sredine nema. Važno je da znate kojoj kategoriji pripadate i da se shodno tome ponašate. Škorpija može ovih dana biti aktuelna. Prelazite preko svih njenih mana, posebno preko ljubomore.

BLizAnCi Ukoliko pretjerate sa zadovoljstvima, zdravlje može biti na udaru. Sklonost ka holesterolu i ostalim zdravstvenim problemima može se kontrolisati. Ljubomorne scene predstavljaju sastavni dio ljubavne igre. Nije vam dosadno.

rAk Preosjetljivost i nervoza mogu se pojaviti kao posljedica premora i pretrpljenog stresa. Mogući su problemi sa organima za varenje. Partner očekuje podršku i poštovanje.

Imate naklonost kolege, još ako je Blizanac ili Djevica.

LAV Oni koji su bili zdravi mogu narednih dana imati problema, i obrnuto. Slabe tačke organizma su srce i jetra. Puno lijepih i nezaboravnih trenutaka provodite sa Strijelcem.

U stanju ste prave euforije. Prosto da ne povjerujete.

DjEViCA

DA Li sTE znALi

U slobodno vrijeme postaje Supermen

Čuvajte se povreda i ožiljaka. Mogući su napadi glavobolje, kao reakcija na premor i vremenske oscilacije. Sa partnerom ste u čvrstoj i stabilnoj vezi. Niko vas ne može razdvojiti. Puno strasti i izazova nudi vam vatreni Ovan.

Od svih avanturista o kojima ste do sada imali prilike da čitate, ovaj 54-godišnak koji se može igrati Supermena bez sumnje jedan je od najvećih frajera.

“Imao sam priliku da letim samo nekoliko metara od aviona B-17. To je fenomenalno! Trebamo živjeti samo zbog ovakog osjećaja i takvog doživljaja sreće”, ushićeno je pričao novinarima Yves Rosi.

Yvesa četiri motora dižu čak tri i po kilometra u vazduh.

Godinama je bio pilot putničkog i vojnog aviona, što nije loše, ali njemu sada taj posao izgleda kao kancelarijski posao kazao je on. Rosi para “jetpackom” sa samo dva najosnovnija instrumenta koji mu služe da se ne zaigra previše i ne ostane bez goriva.

“Ovo je čisti užitak, zabava i potpuna sloboda jer nemate nikakvih granica kad možete letjeti u sve tri dimenzije. Ako poželim da letim još više, nema problema, sa-

mo krenem”, objašnjava popularni Džetmen.

On se prvi put svojim “jetwingom” u vazduh vinuo prije sedam godina u rodnoj Švajcarskoja ove sedmice će letjeti i na velikom aeromitingu u Americi.

On najavljuje da će podučiti još nekoga da mu se pridruži u letu.

Ali do tada još malo uživa kao neko kome svi drugi svjetski tragači za adrenalinom mogu - samo zavidjeti.

- Da sve venecijanske gondole u Italiji moraju da budu ofarbane u crno, osim ako pripadaju nekom državnom zvaničniku?

- Da je najbrža riba lepezasta sabljarka, koja dostiže brzinu od 109 km/h?

- Da je prvi šampanjac napravio francuski monah Dom Perinjon?

- Da je litar morske vode u prosjeku za 25 grama teži od iste količine slatke vode?

- Da je prvu skicu padobrana na-

VAGA Sklonost ka uzimanju sedativa, cigareta i alkohola - može štetno da djeluje. Neke Vage će imati problema sa bubrezima i mokraćnim putevima. Svađa može dovesti u pitanje vezu. Ne igrajte se partnerovim strpljenjem - nije on od kamena.

ŠkorpijA Odlučujete se za nov put kojim trasirate budućnost. Želite da uspijete ne birajući sredstva. Odličan period za započinjanje novih poslova.

Ukoliko se bavite trgovinom, zarada će biti velika. Zdravstveni problemi su za vama.

sTrijELAC Naredna nedjelja je u znaku ambicije, upornosti, ali i melanholije. Biće od svega po malo, a dosade najmanje. Vlastitim zalaganjem ostvarićete zapanjujući uspjeh. Nudi vam se unapređenje. Novčani dobitak.

jArAC Ovih dana se ponašate u svom stilu. Dopada vam se nešto što druge čini ravnodušnim. Inertni ste, skloni da više pričate nego što radite. Jedan od razloga je taj što vam se posao kojim se bavite ne dopada. Razočarenja i depresivno ponašanje.

VoDoLijA U fazi ste ekspanzije na svim poljima. Jedino strah od gubitka može pokvariti dobro raspoloženje.

Nerviraju vas kolege, nemar i aljkavost saradnika. Na nov način pristupate ljubavi. Ne opterećujete se glupostima.

riBE Trenutno vam je najpotrebniji provod. Nudi vam se privlačno zaposlenje, lijepo i unosno. Prosto nevjerovatno da to postoji. Za sada ste još u fazi planiranja i pregovora. Ništa konkretno. Mogući su problemi vezani za ishranu.

pravio Leonardo da Vinči, 1514. godine?

- Da je Rolan Garos pilot koji je prvi preletio Sredozemno more?

- Da se bolesna opsjednutost čačkanjem nosa stručno zove rinotileksomanija?

- Da je mačka jedina domaća životinja koja se ne pominje u Bibliji?

- Da je ostrvska republika Nauru jedina država na svetu koja nema glavni grad?

46

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:20 Film: Anđeo osvete/r 10:00 Serija:Dva i po muškarca 12:15 Serija:Nikita/r 15:30 Paklena kuhinja/r 16:15 Radna akcija/r 17:00 Serija:Dama bez blama/r 17:30 Film: Najtraženiji/r 19:00 Vijesti Prve 19:23 Galileo 20:10 Film: Prevaranti 22:10 Film: Crveni ugao 00:15 Sami u tami/r 01:00 Dosije/r 01:45 Film: Prevaranti/r

PRVA Film:Prevaranti 20.10

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Film:Čiča Tomina koliba 10.00 Vijesti 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. program:Jedan dan u planini/r 13.00 Više od ljeta/r 15.30 Dnevnik 1 16.20 Zapis:Dani gljiva i borovnica 16.50 Muzika 17.00 Serija: Hispan/r 18.10 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program: Međunarodni terorizam 21.00 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Više od ljeta 23.30 Film : Pod lažnim imenom 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 07.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Vikend vizija 11:40 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzicki magazin 14:30 City 15:00 Domaći film: Ispravi se delfina 16:30 Serija: Mala nevjesta/r 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Savršen dan 21:00 Zvijezde granda 23:00 Film: Hrabro srce 02:15 City 02:30 Film: Point blank

PINK Magazin in 18.30

07:00 Crtana serija:Škola monstruma 07:15 100 navećih otkrića/r 08:00 Lud, zbunjen, normalan/r 08:30 Svi smo jedan tim/r 08:45 Serija:Suze Bosfora/r 09:30 Surfuj pametno/r 09:40 Serija:Titova kuhinja/r 11:10 Dok.serija:Život sa morem/r 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film:Ćao inspektore/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Showbizz/r 14:40 Serija:SFRJ za početnike 15:20 Dva smo svijeta različita/r 16:30 Vijesti u pola 5 17:05 Serija:Vratiće se rode/r 17:55 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Serija:Suze Bosfora 19:35 Serija:Asi 20:10 Film:Glasnik 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Serija:Posjetioci iz praiskona 23:15 Film:Ponovo rodjena 00:50 Film:Izvorni kod/r

VIJESTI Serija:Suze Bosfora 19.05

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 12:30 Živa istina/r 14:00 Bez uputa 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS Bez uputa 14.00

TV PREPORUKA CRVENI UGAO Prva 22.10

Ričard Gir je Džek Mur, savjetnik velikog medijskog konglomerata koji traži način da otvori trgovinsku vezu sa Kinom, stvarajući tako mogućnost da se američki TV program emituje na najvećem netaknutom tržištu na svijetu.

Tokom boravka u Kini, Džek se posle jednog večernjeg izlaska vraća kući sa prelijepom manekenkom.

Međutim, kada se probudi sledećeg jutra, on u svom krevetu otkriva tijelo mrtve djevojke. Ne njegovo zaprepašćenje, upravo on je optužen za ubistvo manekenke za koju se ispostavlja da je kćerka uticajnog generala.

08.00 Serija: Naša ljeta/r 10.45 Više od ljeta/r 11.45 Plivanje – svjetsko prvenstvo/r 13.45 Film: Zaljubljen u Leu 15.30 Dok. program/r 16.00 Više od ljeta/r 17.00 Program za djecu 17.35 Top mobil 17.55 Plivanje – svjetsko prvenstvo 20.20 Vikend serija: Igra 20.45 Vaterpolo – svjetsko prvenstvo, III mjesto 22.15 Vaterpolo – svjetsko prvenstvo, finale 00.15 Vikend serija: Igra/r 00.40 Plivanje – svjetsko prvenstvo/r

RTCG 2 Vaterpolo 22.15

09:55 Dogodilo se…

11:00 Info Tip 12:15 Trijaža 12:45 Svijet sporta 14:00 Smiješna Top Lista 15:15 Fudbal.me 17:30 Retrospektiva 19:00 Toto Klub 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smiješna top lista

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Neki novi klinci tv serija 12:30 Sazvežđe belog duda 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Trag 14:00 Gastronomad 14:15 Ekskluzivno: Srpski kauboji 14:50 Vesti 15:00 TV lica: Aleksandar Berček 15:47 Vesti 15:50 Selo gori a baba se češlja tv serija 16:50 Senke ljubavi engleski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Policajac sa Petlovog brda tv serija 20:55 Odmetnice francusko-meksički film 22:35 Vesti 22:40 Film film 00:35 Ekskluzivno: Srpski kauboji RTS 2 08:15 Sirene animirana serija 08:35 Bernard animirana serija 08:39 Kukuriku šou 08:58 Ana Dobrić animirana serija 09:06 Zujalica 09:32 Verski kalendar 09:42 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti,

leti pesmo moja mila 14:25 Savremeni svetski pisci 15:05 Šljivik: Majstori pevači 16:00 Naučni kafe: Radioaktivnost 16:50 Vrele gume 17:20 Medalje zauvek 17:40 Sportska budućnost Srbije 18:00 Plivanje - SP, prenos 20:25 Istinite priče: Spasavanje redova Rajana 21:15 Potrošački savetnik 21:40 Horizont: Čudesan lek 22:30 Koncert grupe “Frajle HRT 1 07:35 Suvremenici: Đuro Seder dokumentarni film ® 08:02 Hrvatska kronika BiH 08:20 Deset odmetnika 09:40 Faust Vrančić: San o strojevima - Vatra10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 HAK - promet info 10:20 Kućni ljubimci 11:00 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:35 Prizma multinacionalni magazin 13:20 UNHCROSCE regionalni program stambenog zbrinjavanja ® 13:40 Ekumena: Religijski pluralizam u hrvatskom društvu? ® 14:10 Prvi grijeh ® 15:4 Reporteri: Odmotana riba - što jedemo 16:30 Selo pokraj Kupe emisija pučke i predajne kulture 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Kulturna baština 17:30 Pod Suncem dokumentarni film 18:00 Lijepom našom: Virovitica 2

07:15 Svježi u dan 10:00 Pet Show 11:45 Životinjske lakrdije/r.

12:30 Lili Pez 14:10 Dok. program /r.

15:15 Majstor kuhinje /r.

16:00 Prolog /r.

17:00 Koncert 19:00 Raport iz Bara 19:45 Autoshop/r.

21:00 Info 21:35 Putopisi 22:00 Film: Superpandur 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Lili Pez 12.30

DANAS U GRADU 65’05 19:10 Ezopovo kazalište, epizoda 18. crtani film 19:2 Dim, dam, dum, epizoda 18. crtani film 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 20:10 Junaci u kamionima, epizoda 4. dokumentarna serija 21:00 Pokvareni trgovac britanski film 22:45 Dnevnik 3 23:05 Vijesti iz kulture 23:16 Vrijeme sutra 23:18 HAK promet info 23:25 Zločinci u odijelim HRT 2 08:15 Moj mali planet 08:20 Wot wot’s 08:30 Matkova čudovišta 08:42 Rimske tajne, ® 09:40 Teletubbies 10:05 Majstori svirači: Hrvatski puhački orkestar - Gradska glazba Imotski,10:35 Sportske igre mladih10:50 Mumindolci u potrazi za kometom finsko-britansko-poljski animirani film za djecu ® 12:05 Glazba, glazba... novi singleovi 12:20 Emma14:00 Evergreen, 15:50 Briljanteen 16:30 Top Gear 1717:25 Taekwondo, SP Meksiko 2013. reportaža 17:45 Osijek: EP u streljaštvu reportaža 18:00 Barcelona: Plivanje, SP 20:15 Glee 2 20:55 Ivo Gamulin Gianni i Gloria Gaynor u Pulskoj areni, snimka koncerta 22:15 Vaterpolo, SP finale prijenos HBO 07:55 Uredništvo 08:55 Flicka 2:

Prijatelji zauvijek 10:30 Zagrizi život 12:05 Filmovi i zvijezde 12:30 Preobražaj 14:05 Laurina zvijezda i čudovišta iz snova 15:10 Beskonačna priča 2 16:40 Praskozorje - 1. dio 18:35 Kaubojke i anđeli 20:05 Na kraju puta 21:50 Total recall: potpuno sjećanje 23:45 Razgolićeni 00:15 U tami 02:40 žena u crnom ARENA SPORT 07:00 Boks KOTV Classics Ep 99. 08:00 Fudbal italian rivals: Ep 36 08:30 Fudbal foot brazil 09:00 Košarka aba liga: Season Review Cibona - Partizan 11:00 Fudbal francuska liga: best off Marseille - Lorient 13:00 Fudbal liga sampiona: best off Real Madrid - Manchester UTD 15:00 uživo Fudbal emirates cup: Galatasaray - Porto 17:00 Fudbal Arena Classic 17:20 uživo Fudbal emirates cup: Arsenal - Napoli 19:30 Fudbal Copa Suadamerciana 20:00 Dnevne vesti magazin - sport quest: Ep 05 20:30 uživo Odbojka grand prix: Srbija - Ceska Republika 22:30 Tenis ATP 250 Kitzbuhel Bet-at-home: Finale 00:30 Fudbal: mls liga: Highlights 01:30 uživo Fudbal MLS LIGA: DC United Montreal 03:30 Fudbal nemacki kup: Wilhelmshaven - Borussia Dortmund

CINEPLEXX

Štrumpfovi 3D 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; 18:00; 19:15; Štrumpfovi 12:00; 14:00; 16:00; Posljednja večera 22:30; Red 2 17:45; 20:15; 22:40; Vulverin 18:15; 20:00; 22:20; Vulverin 21:30; Napad na Bijelu kuću 19:30; 22:00; Panduri za mrtvake 19:45; Bitka za Pacifik 3D 17:15; Žestoke djevojke 15:45; 20:30; Usamljeni rendzer 16:45; Velika iluzija 21:15; Mlađi referenti 15:30; Univerzitet za monstrume 3D 14:15; 15:15; Univerzitet za monstrume 13:15; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 13:45; Kruds 3D 13:30;

47

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:20 Film: Najtraženiji/r 10:10 Serija:Dva i po muškarca/r 11:30 Film: Prevaranti/r 13:30 Film:Lov na muža/r 15:00 Film:Miris love/r 16:30 Film:Crveni ugao/r 18:30 Exkluziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Pevaj brate/r 20:15 Serija:Pevaj brate/r 21:00 Serija:Pevaj brate 21:30 Film:Hulk 00:00 Film:Utvare 01:30 Exkluziv The Best Of/r 02:00 Dosije/r

PRVA Film:Hulk 21.30

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Film:Bagdadski lopov 12.00 Vijesti 13.00 Više od ljeta/r 15.30 Dnevnik 1 15.50 Mostovi: A đe idemo – Sabahudin Sapko Delić 16.30 Film:Mama, fudbalski mag 18.00 Strani dok. program: Međunarodni terorizam/r 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Hronika kotorskog festivala 20.30 Serija:Hispan 22.00 Dnevnik 3 22.40 Hronika filmskog festivala 23.10 Film: Zemlja žena 00.00 Vijesti

RTCG 1 Film:Mama, fudbalski mag 16.30

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Film: Noć u muzeju 12:15 City 12:30 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal/r 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 19:15 Kursadžije 20:00 Serija: To toplo ljeto 21:00 Film 23.00 Vip room 00:30 Trenutak istine 01:40 City 02:00 Film: Šelou Hol 03:45 Film: Duhovi

PINK Ja to tako 15.00

07:00 Crtana serija:Škola monstruma 07:10 Film:Pozdrav iz Londona/r 09:20 Film:Horizon 10:10 Serija: Titova kuhinja 10:40 Loptanje 11:10 100 najvećih otkrića 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film:Glasnik/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Film:Revolucija gospodje Retklif/r 15:40 Dok.serija:Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Svi smo jedan tim 16:55 Lud, zbunjen, normalan 17:30 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Serija:Vratiće se rode 19:50 Dva smo svijeta različita 20:30 Film:Čudo neviđeno 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Film:Nešto pozajmljeno 00:15 Serija:Posjetioci iz praiskona/r

VIJESTI Film:Horizon 09.20

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film/r 13:30 I Love My Car 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Večera kod Džaje 20:00 Showroom 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji:Summer dj

ATLAS I Love My Car 13.30

TV PREPORUKA ČUDO NEVIĐENO Vijesti 20.30

Ova tragikomedija se događa u maloj ribarskoj naseobini, na obali jezera, gdje se oduvijek živjelo na sličan način: žene love ribu, rade i druge teške poslove, dok njihovi muževi sjede u kafiću, udvaraju se konobarici, piju, mudruju i sanjaju novi i bolji život. Nasuprot njima, Šćepan, prvi čovjek u kraju, želi da od tog mjesta stvori raj na zemlji i ljudima pokaže nešto što nikad nisu vidjeli!

08.00 Crtani film: Sali Bolivud/r 09.30 Program za djecu: Iščašene bajke Snežana i sedam patuljaka 10.05 Top mobil/r 10.25 Plivanje – svjetsko prvenstvo/r 16.20 Film:Pod lažnim imenom 17.55 Plivanje – svjetsko prvenstvo 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija:Djevojački institut/r 22.45 Reportaža 23.15 Vikend film:Razvod 01.00 Vikend serija:Igra/r

RTCG 2 Plivanje 17.55

08:00 10:00 11:45 13:00 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00 20:30 22:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Gušteranje Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker Nindža ratnici Grad koji volim

777 Dogodilo se... 14.00

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 21:00 Interfejs 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmMumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r.

12:30 Lili Pez/r.

13:45 Film: Dodir divljih konja 15:03 Raport iz Bara /r.

15:30 Planet Croatia /r.

17:00 Koncert 19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi 20:30 Planet Croatia /r.

21:00 Koncert 22:00 Film: Sluga 00:00 Koncert

MBC Plodovi zemlje 14.30

MONTENA Crtani film-Mumijevi 09.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Kukuriku šou 11:16 Korak do sna 11:44 Priđi bliže tv serija 12:33 Sejšeli 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:1 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Policajac sa petlovog brda tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 17:40 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Policajac sa petlovog brda tv serija 20:55 Film film 22:35 Ubistvo danska serija 23:40 Dnevnik 00:40 Lud, zbunjen, normalan RTS 2 09:00 Sirene animirana serija 09:20 Bila jednom zemlja animirana serija 09:45 Zdravo Kino animirana serija 09:55 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Kopaonik i podkopaoničke priče 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici: Legende o trubi 14:20 Libela: Muzej televizi-

je 14:50 TV feljton: Muzeji Njujorka 15:15 Igrale se delije na sred zemlje Srbije 16:05 Naučni kafe: Popularizacija nauke 17:00 Vikend Evronet 17:30 Ja, mi i drugi 18:00 Plivanje - SP, prenos 20:25 Istinite priče: Čovek zvani hrabrost 21:15 Andersonvil - Logor smrti tv film 23:00 Sat 23:50 Plivanje - SP ® 02:10 Andersonvil Logor smrti tv film HRT 1 09:30 Novi Dubrovnik Nikole Dobrovića ® 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 HAK - promet info 10:16 Najmoćnije žene svijeta: Indira Gandhi 11:10 Ubojstvo, napisala je 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Ruševine modernog doba: Kolmanskop - Napušteni rudnik dijamanata u Namibiji® 15:05 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu 16:30 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Rat i mir® 18:57 Crtani film 19:10 Ezopovo kazalište, 19:20 Dim, dam, dum, epizoda 19. crtani film 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 6/45 20:10 Vjerujem u anđele 20:55 Večera s idiotom 22:20 Dnevnik 3 22:40 Vijesti iz kulture 22:51 Vrijeme sutra

DANAS U GRADU 22:53 HAK - promet info 22:55 Zločinci u odijelima HRT 2 09:17 Animanijaci 09:37 Feliksova pisma,10:00 Pripovjedač, 10:25 Priče u slikama 10:40 Biblija 10:50 Portret Crkve i mjesta 11:00 Knin: Misa prijenos 12:05 Gracien izbor ® 13:40 Život ide dalje 14:25 Život ide dalje 2 15:20 Svjetski atletski prvaci: Daegu 2011 dokumentarna serija 16:15 Sinjska alka emisija 16:30 Sinjska alka prijenos 19:30 Sinjska alka emisija 19:40 Barcelona: Plivanje, SP prijenos 20:30 Dresden 23:00 Poison ® 00:25 Barcelona: Plivanje, SP snimka 01:25 4th Blues Challenge, snimka koncerta HBO 07:50 Ledeni gusari 09:25 Batman: godina prva 10:30 Na kraju puta 12:15 Španjolski engleski 14:25 Oduzeto dijete: priča o tiffany rubin 15:55 Tom sawyer 17:45 Hollywood: Na snimanju 18:15 Ljudi u crnom 3 20:05 Ledeno doba 4: zemlja se trese 21:30 Koji je tvoj broj? 23:15 Okus krvi 6 00:10 Istina o muškarcima 01:55 25 karata 03:20 Pelikanova krv 04:55 Draga, volim te

FOX CRIME 12:20 Nepogrešivi instinkt 1 13:10 Nepogrešivi instinkt 1 14:00 Nepogrešivi instinkt 14:50 Navy CIS 1 15:40 Transporter 16:35 Transporter 17:25 Transporter 18:20 Most 19:10 Imitator 1 20:05 Imitator21:00 Kraljevi bijega 21:55 Kraljevi bijega 22:50 Kraljevi bijega 23:45 Zločinački umovi 00:35 Zločinački umovi 6, 01:25 Medij 02:10 Medij 02:55 Medij 03:40 Šahmat 04:25 Doyleova republika ARENA SPORT 11:00 Fudbal Bh telekom premijer liga: Celik - Olimpic 13:00 Fudbal francuski super kup: psg - Bordeaux 15:00 uživo Fudbal emirates cup: Napoli - Porto 17:00 Fudbal Arena Classic 17:20 uživo Fudbal emirates cup: Arsenal - Galatasaray 19:30 Fudbal italian rivals: Ep 36 20:00 Dnevne vesti magazin - sport quest: Ep 06 20:30 uživo Odbojka GRAND PRIX: Srbija - Portoriko 22:30 Fudbal nemacki kup: 1. FC Saarbrücken - Werder Bremen 00:30 Fudbal The Football Review 01:00 Fudbal Copa Suadamerciana 01:30 uživo Fudbal MLS LIGA: New England - Toronto 03:30 fudbal-brazilska liga

CINEPLEXX

Štrumpfovi 3D 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; 18:00; 19:15; Štrumpfovi 12:00; 14:00; 16:00; Posljednja večera 22:30; Red 2 17:45; 20:15; 22:40; Vulverin 18:15; 20:00; 22:20; Vulverin 21:30; Napad na Bijelu kuću 19:30; 22:00; Panduri za mrtvake 19:45; Bitka za Pacifik 3D 17:15; Žestoke djevojke 15:45; 20:30; Usamljeni rendzer 16:45; Velika iluzija 21:15; Mlađi referenti 15:30; Univerzitet za monstrume 3D 14:15; 15:15; Univerzitet za monstrume 13:15; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 13:45; Kruds 3D 13:30;

48

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1.

Tel.068/839-686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan iza mljekare, prizemlje sa baštom.

Tel.069/300-775 Podgorica - Donja Gorica, kuća 400m2 na placu 500m2. Lokacija izvanredna. Plaćanje kešom sa mogućnošću djelimične kompenzacije. Tel.067/824-411 Prodajem kuću, 250 m2 na placu 800 m2, u Kotoru, Dobrota. Dozvoljena nadogradnja trećeg nivoa.

Tel.069/657-104 Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadrži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana) ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 500m2, plac, ulična rasvjeta.

Tel.063/239-981 Prodajem stan 85m2 u zgradi Maxim, I sprat, i stan 80m2 iza Hrama potkrovlje, IV sprat.

Tel.068/723-177 Prodajem stan od 68m2 u Andrijevici ili mijenjam za odgovarajući u Podgorici uz doplatu.

Tel.068/854-524 Prodajem prizemlje kuće + 500m2 bašte i dvorišta u Dalmatinskoj preko puta hrama. Po urbanističkom planu ucrtana gradnja zgrade.

Tel.067/281-006

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

PRODAJA

Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Blok IX, 40m2/I, 45000e, nov Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 M.brdo, 60m2+2lođe/priz., 63000e, renov.

V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Maksim, 82m2/IV, odličan Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa

garaž.

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

IZDAVANJE

V. most, 42m2/I, namj., 250e, dobar Maksim, 45m2/V, namj., 330e Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Beogradska, 130m2/III, namj., 1000e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

RENT-APARTMAN

od 20 do 40€.

Na dobrim lokacijama.

Wireless, extra TV, parking. Mail:

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

info@rentapartment-montenegro.com

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Iznajmljujem turistima stan u centru Žabljaka. Tel.069/430-935

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370629

Izdajem nov, namješten, jednosoban i klimatizovan stan u Tološima kod Albone. Sprat nove kuće, komforan, 180 eura. Tel.067/173459 ili 067/400-113

068 069 234

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e.

Tel.067/666-966

Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica - Zabrđe sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik. Tel.067/850-510

Izdajem jednosoban namješten stan u novogradnji, kraj Dalmatinske. Tel.067/180-014

Prodajem jednosoban stan 57 m2, zgrada Šofranca na Zabjelu, 42.000e. Tel.067/269-270 Povoljno prodajem nekoliko nekretnina blizu Danilovgrada.

Tel.069/877-344

Ulcinj, prodajem ili mijenjam za Podgoricu, garsonjeru 30m2 + 16 m2 terase u stambenoj zgradi, I 500m od plaže, cijena 30.000 e.

Izdajem jednosoban namješten Tel.067/206-028 stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Nikšić, blizu centra povoljno prodajem Tel. 069/993-992 trosoban stan 100m2+2 podruma.

Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, Izdajem kompletno opremljen na 1. spratu. Moguća kompenzacija za luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045 manji uz doplatu. Tel.067/272-015

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ●

Izdaje se namještena garsonjera, centar, mjesečno plaćanje.

Tel.069/080-691 Izdajem dvosoban, komforan, namješten stan. Donja Gorica, Podgorica. Tel.069/029-060

Izdajem namještenu kuću u Zagoriču, klimatizovanu, sa dvorištem, fiksno 250 eura. Tel.067/518-228 Izdajem namještenu garsonjeru kod Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Tel.069/505-258, 020/624239 Izdje se nenamješten dvosoban stan u strogom centru grada (Ulica Njegoševa) 200eura.

Tel.068/889-811 Izdajem namješten dvosoban stan u blizini Gintaša. Tel.067/540-520

Izdajem manju kuću (soba, kupatilo, kuhinja) u blizini Tehničkog fakulteta (Ulica radnička). Idealno za studente -jedno ili dvoje. Cijena povoljna! Tel.069/132-482

Izdajem garsonjeru u centru grada (suteren).

Tel.069/402-354

Izdajem jednosoban, namješten stan studentima, najmanje dva.

Masline, kod Pošte. 60e po studentu. Tel.068/461-669

Izdajem komforan jednosoban stan u mirnom ambijentu. Klima, total TV, terasa, parking.

Dalmatinska ulica u Podgorici.

Tel.069/014-643 i 069/939-080

49

subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2013.

MALI OGLASI

Izdajem luks namješten jednosoban stan, preko puta hotela City PG. Cijena 330eura. Tel.067/309494

Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 6.000m2, Donja Gorica.

Tel.067/643-397

Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077

Prodajem poslovni prostor (apoteka) 81m2, u Podgorici. Tel.069/871574

Izdajem komfornu namještenu garsonjeru u zasebnom dijelu kuće u blizini OŠ "21 maj ". Povoljno! Tel. 067/201-915 Za ljetovanje izdajem komforan stan sa 4 ležaja u starom gradu Kotoru - jedan dan gratis.

Tel.067/267-075

Potražnja Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period.

Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325323

Kupovina Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346

Zamjena Mijenjam garsonjeru u Podgorici, 20m2, zgrada Čelebić, kod suda Preko Morače, za odgovarajuću u Budvi. Tel.069/504-645

PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Podgorica - Donja Gorica, placevi od 750-3.350m2. Sve je urbanizovano od 4-6 urbanizovanih placeva.

Lokacija odlična. Cijene povoljne.

Tel.067/824-411 Bigova, 2 placa po 420 m2 blizu mora, jeftino. Tel.068/713-288, 068/299-144 Prodaje se imanje, 5.200m2 (može u placevima) idealno po svim segmentima - obavezno pogledati -13km starog puta PG-DG - povoljno! Tel.069/091-668 VOZILA/AUTO DJELOVI

SOBE

Izdajem sobe (kuhinja, kupatilo, sve namješteno) za studente blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta.

Tel.069/305-363 Izdajem sobu sa tri ležaja, upotrebom kuhinje i kupatila, sve zasebno, blizu plaže u Bijeloj.

Tel.069/210-770 POSLOVNI PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god.

Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 200 eura. Tel.067/249-299 Golf 6, metalik crni, TDI, 105KS, novembar 2012, 1.904 km. Registrovan, kasko, ful. Tel.067/9263410 Prodajem audi 100, 1992, automat, stranac, 800 e. Tel.069/016465 Prodajem opel kadet, suza 1.4, benzin, 90. god, registrovan do kraja godine, 400 e. Tel.067/189-194

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Suzuki swift 1.0 , 98 god. 5v, 5b, 1 vlasnik, potrošnja 5l/100km, nove gume, registrovan do 11.2013. godine. Tel.067/594-405 Prodajem pežo 107, benzinac, crvene boje, 2008.g. Prešao 49.000, ABS, airbagx2, Mp3, serv. knjižica, prvi vlasnik.

Registrovan do februara 2014, PG. Tel.067/260-265 USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju.

Brzo, efikasno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809806 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim na primorje.

Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 Servis računara, instalacija operativnog sistema, antivirusna zaštita, prodaja računara. Tel.069/017-319

Izdajem posuđe za razne namjene. Tel.067/219-322 Hit - mikro kamere u privesku, u hemijskoj olovci, upaljaču... Prisluskivači... Detektivske usluge, ugradnja video nadzora, obezbjeđenje, info centar 0-24h.

Tel.067/594-405 Tepih servis, klasično pranje, dolazak po pozivu.

Tel.067/631-727 Tepih servis Orkan. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan.

Kvalitetno i povoljno.

Tel.067/389-585

50 NASTAVA

subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2013.

MALI OGLASI Ako ima starija, ozbiljna, usamljena dama za vezu ili brak neka se javi starijem čovjeku.

Tel.068/752-399 Zgodan 43g. Tražim diskretnu damu iz NK, PG... SMS na 068/294-813

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188

Vasojevku sa G.Polimlja starosti 55-60g, usamljenu, bez obaveza, želi upoznati osoba koja živi na C.primorju. Situiran, bez obave- Prodajem usisivač na vodu doza, isključivo za zajednički život. bro očuvan, cijena 25eura.

Sve ostalo tel.kontaktom i viđe- Tel.067/459-837 njem. Tel.069/468-488. Na poruke ne odgovaram.

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati buBivši sportista prijatnog izgleda dućnost, treba vam talisman, uredan, posjeduje stan u PG vo- c.magija vas uništava. Pozovite lio bi da mu se javi fina uredna na 068/563-851 djevojka dama. Tel.069/631-306 POSAO

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime, svi modeli, split, multi, kasete, parapatne inverteri, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebna kućna pomoćnica za njegu ženske osobe. Stan i hrana obezbijeđeni. Tel.069/262-547, 069/285-148 KUĆNI LJUBIMCI

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana.

Na poklon i sterilizacija.

Tel.067/909-2479 LIČNO

Oženjen muškarac, 30 godina, želi da upozna damu ili mamu za strogo diskretno druženje. Samo iz PG i da je ozbiljna i strogo diskretna.

Tel.069/893-192 Ozbiljan razveden traži ozbiljnu razvedenu damu ili djevojku do 40g. Samo ozbiljne ponude.

Za upoznavanje, vezu itd. Prednost BA, BP, PG. Prvo poziv.

Tel.069/601-880 Momak 37g. traži razvedenu damu opuštenu mastovitu, radi druženja i dopisivanja. Može b.par. Diskrecija, ozbiljnost. Prednost ba.bp.pg. Stop gej i dopune.

Tel.069/406-350

Prodajem kiosk (trafiku) 8m2, modernog oblika sa mermernim pultom, staklenim policama, univer fiokama, laminat podom, tegola krov, plus zamrzivač za sladoedl.

Tel.069/041-263 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda.

Sto posto provjereno.

Tel.067/237-563

Prodajem bosanski ćilim, ručni rad, mustra surak dimenziKlime fujitsu, midea, vivax, aux, je 320 x210, star 60 godina. obične, inverteri, multi. Prodaja, Tel.069/157-892 montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, Smršajte zdravo uz svjetski priznat herbalife šejk za mršavljenje.

067/911-2598 Tel.069/116-522 RAZNO

Melemom biljnim uspješno saniram spondilozu - okoštaProdajem Scholl ženske cipele, vanje: vratnih pršljenova, lumbroj 40, neraspakovane, kupljene balnog dijela, koljena kao i u Engleskoj, po nabavnoj cijeni reumatski artritis napicima.

50 eura. Tel.069/959-505 Tel.068/124-660 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Povoljno prodajem knjige za prvi, drugi i četvrti razred gimnazije.

Tel.068/839-724 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - "Portret starog Crnogorca" (Filipa Vukmirovića) ulje na platnu. Tel.069/490723 Prodajem, jedan komad, nekorišćen zapakovan sprej "pfeffer ko fog" za odbranu od pasa i sl. Domet 5 metara. Tel.068/471-143

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

vozovi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240, fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Radno vrijeme poslovnice na aerodromudvasataprijeleta.Telefoni020/653051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

03 10.08.

10.8.2013.

10.8.

10.8.

10.8.

27 10.8.

2710.8.

10.8.

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama