Izdanje 9-10. februar 2013. by Dnevne Novine

SUBOTA I NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013. BROJ 461/ GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

Vujica Lalević, Predrag Vasojević i Marijana Vasojević

VELIKA nagradna igra

6.feb - 9.apr

pravila na strani

VLASNIK FIRME KOM ELOKSIR PRISILJAVAO ZAPOSLENE DA POTPIŠU PETICIJU DA JE NAŠ LIST OBJAVIO NEISTINE

VIŠE OD 30 GODINA ● 6

Radnici dobili otkaz zbog izjava Dnevnim novinama

● Istina je da smo bili u štrajku i da su nam dali

dvije zarade u ponedjeljak popodne, a platu za januar u srijedu, kad je izašao članak u DN, rekli su otpušteni radnici.

SUMMA POLITICA ● 4-5

Predsjednički izbori u Crnoj Gori - Defacto

NAGRADNI KUPON

MILOŠ BEŠIĆ

Bošnjaci i pozitivci odlučuju hoće li biti drugog kruga STEVAN JOVETIĆ ZA DNEVNE NOVINE ● 32

Sve za trijumf nad Juventusom

vrijedna nagrada

● Prošle godine dva radnika su napustila firmu

zbog neisplaćenih zarada. Vlasnik ih je ucijenio, a kada su došli na posao, sve je izveo ispred firme, a njima dvojici naredio da rade sklekove.

INTERVJU SVETOZAR MAROVIĆ ● 10-11

Osnovni sud u zgradi bez upotrebne dozvole PAŽNJA ● 15

Naljepnice za sumnjive rokove trajanja

Treba nam crkva koja neće nositi ime samo srpskog naroda DNEVNE NOVINE U ANTALIJI ● 26

Klinci Budućnosti u Turskoj

NAJČEŠĆE MODNE GREŠKE CRNOGORKI ● 33-52

Garderoba za kuću nije i za napolje

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

●NEZVANIČNO Ja vas ovako molim da se konačno jednom složite oko nečega.

Ne znam što ih moliš. Oni to nikad neće moći.

A nije tako. Slažu se oni dobro recimo oko plata, dnevnica, raznoraznih apanaža.

Ništa ja ove ljude ne razumijem. Pričaju s nama kao da smo iz DPS-a.

Sigurno nijesu na mene mislili. Ja sem ono nekoliko spratova što sam dogradio na kuću, ništa nijesam loše uradio

Možda oni ne vide iz one daljine. A da im se približimo?

● SADRŽAJ KONCESIJE I PRIVATIZACIJA

Iako Crna Gora ima specijalna vijeća sudija kao i specijalno odjeljenje tužilaštva koje se bavi predmetima organizovanog kiminala i korupcije, to očigledno nije dovoljno da zadovolji evropske standarde. Nezadovoljan konkretnim rezultatima u ovoj oblasti, ministar inostranih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, nedavno je u ime EU sugerisao Crnoj Gori da uvede specijalni sud i tužilaštvo koji bi se bavili isključivo tim pitanjima.

DRAGOLJUB RAŠA TODOSIJEVIĆ

Čovjek od integriteta nije poželjan uzor Dragoljub Raša Todosijević je među osam umjetnika koji su prihvatili poziv likovnog kritičara Petra Ćukovića da u okviru kolekcije Podgorica daruju svoja djela sarajevskom Muzeju Ars Aevi. Jedna od najmarkantnijih figura eks-jugoslovenske umjetničke scene, Todosijević je sa Marinom Abramović i još nekoliko “prevratnika” postavio temelje konceptualne

● 33

Raskinuti prvi ugovori, Vlada više ne prašta

● 12

TAJNI PROGRAM

I balkanske zemlje pomagale nezakonite akcije CIA ● 21 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Povećaće zapošljavanje domaće radne snage ● 14-15

●6

JADRANSKO BRODOGRADILIŠTE

● 37

NEDJELJA, 10.2.2013.

Oblačno i hladno na primorju sa kišom a u ostalim predjelima susnježica i snijeg. U drugom dijelu dana i tokom noći jače padavine.

06:47 17:08

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Pretežno oblačno, na primorju sa kišom u drugim predjelima snijeg. U drugom dijelu dana na jugu prestanak padavina i djelimično razvedravanje.

2 4 3 4 3 -4 -6 -9 -5 -4

5 6 7 8 6 1 -3 -6 -1 -1

06:45 17:10

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Sigurno znate da se u Crnoj Gori pčele gaje vjekovima i da se kod nas pčelarstvo smatralo isključivo muškim poslom, kao i da u Crnoj Gori i danas važi staro pravilo da svaki domaćin koji drži do sebe treba da ima uljanik (pčelinjak). A da li ste znali da danas u Crnoj Gori ima gotovo 30 uspješnih pčelarki, među kojima ima jedna trinaestogodišnja djevojčica sa osmogodišnjim iskustvom u pčelarstvu? Razgovarali smo sa nekima od njih. I sve su zaljubljene u pčelarenje.

● 36

SUBOTA, 9.2.2013 .

More umjereno talasasto. Vjetar umjeren istočni zatim zapadnih smjerova.

Pčelarke bez mane i straha

Djeci trebaju toplina, zagrljaj i sigurnost

● 19

JADRAN:

● 17

REPORTAŽA

RODITELJI

Radnici bez ugovora ocrnjeni za 1.500 eura Meteo

Krajem marta svi radovi na mostu Port Milena biće gotovi, najavio je juče ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović, koji je boravio u radnoj posjeti opštini Ulcinj. Sada se rade prilazni putevi, izgradnja kružnog toka je privedena kraju, dok je većina poslova na samom mostu završena. Brajović je podsjetio da je most na Port Milena najznačajnija investicija, koja se radi iz resora pomorstva i saobraća, te da je vrijedna 13.900.000 eura.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

0 2 3 3 2 -3 -7 -10 -4 -3

5 6 7 7 6 0 -3 -6 -2 -1

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar zapadni i sjeverozapadni, umjeren. Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

POZITIVNA

BAHATO

Pritisaka ima i/ili nema

Franović sve ignoriše i ne vraća novac Bivši predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Zarija Franović još nije vratio 5.500, koliko je dobio kao bonus, kao ni više od 8.000 za članstvo u raznim radnim tijelima, saopšteno je za Dnevne novine. “Bivši predsjednik Odbora direktora Zarija Franović nije vratio bonus i naknade za članstvo u radnim tijelima”, saopšteno je u odgovorima iz Željezničke infrastrukture. Vlada je još sredinom decembra pozvala sve one koji su isplatili bonuse, među kojima je i Franović, da vrate taj novac. Osim što je ignorisao taj poziv Vlade, Franović se na taj način odnosi i prema kompaniji na čijem čelu je bio više od četiri godine. Bord direktora Željezničke infrastrukture pozvao je sredinom januara Franovića da vrati nepropisno isplaćen novac. Posebno je zanimljivo da je Franović u toku ljeta, kada je donio odluku o isplati bonusa, novac na njegov račun bio uplaćen samo nekoliko sati nakon toga, dok sada odugovlači. On je nakon poziva Borda direktora Željezničke infrastrukture medijima najavio da će vratiti bonus. Upravo bonusi i nepropisne isplate bili su jedan od razloga zbog kojih je krajem godine smijenjen sa funkcije predsjednika Borda. Franović je sebi prošle godine mimo plate isplatio dodatnih 13.478 eura. Od bonusa mu je isplaćeno 5.447

eura, što je 12 prosječnih zarada u kompaniji. Osim bonusa, on je kroz članstvo u raznim tijelima “zaradio” uz platu još 8.031 eura. Ostali predstavnici državnog kapitala u Bordu direktora su prije ili kasnije vratili novac. Član Borda Ljubomir Sošić vratio je bonus u decembru. Ranije je član Borda Spaso Popović odbio da mu se uplati jedna prosječna zarada od 440 eura koja mu pripada kao bonus, dok je član tog tijela Marko Rakočević, nakon što mu je novac uplaćen, vrlo brzo (septembar) vratio bonus u iznosu od jedne plate. Željeznička infrastruktura je na polovini godine imala gubitak od preko 1,6 miliona eura. Prošle godine prijavljen je profit od milion i po eura, ali je skoro polovina te dobiti sporna. Željeznička infrastruktura obuhvata donji i gornji stroj pruge, objekte na pruzi, stanične kolosijeke, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna, elektrovučna, elektroenergetska i ostala postrojenja i uređaje. Ta kompanija zapošljava više od 800 radnika.

PROFIL SVETOZAR MAROVIĆ

Guru DPS-a

Svetozar Marović, rođen 31. marta 1955. godine u Kotoru, od oca Jova i majke Ivane, rođene Pavić. Diplomirani pravnik. Jedan od osnivača DPS-a i tvorac imena te partije 1991. godine. Uz to, autor je i čuvene sintagme “rat za mir”, kojom se kasnije opravdavala vojna akcija na Hrvatsku. Bio je predsjednik Skupštine Crne Gore, tri puta uzastopno, kao i predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora. U javnosti, smatra se filozofom po vokaciji. Prema tome, olakšava život analitičarima, pa se njegove izjave upotrebljavaju kao pretpostavke za buduće definicije. Tome u prilog ide i jedna od posljednjih izrečenih, prošlog decembra, koja glasi: “Crkva treba da ima osjećaj za vrijeme, sluha za novu realnost i potrebe svoje države”. Autor je knjige “Vrijeme iskušenja”.

Opštinski odbor Pozitivne Crne Gore Nikšić saopštio je juče da su pojedini rukovodioci opštinskih institucija pred nove lokalne izbore počeli da vrše pritisak na birače Pozitivne. Iz DPS kategorično odbacuju ove navode. Pozitivna je pozvala rukovodioce državnih i lokalnih institucija u Nikšiću da prestanu da vrše pritiske na članove Pozitivne. “Upozoravamo rukovodioce državnih i lokalnih institucija u Nikšiću da prestanu da vrše pritisak na članove Pozitivne Crne Gore koji rade u ovim institucijama. Neki rukovodioci su i pred nove lokalne izbore počeli sa pritiscima i otvorenim ucjenama na birače Pozitivne Crne Gore. Ovakvi postupci vladajuće strukture ili pojedinaca iz istih redova pokazuju još jednom da je demokratija u ovom gradu pritisnuta nezakonitim metodama, a da se pritisci i ucjene događaju u državnim i lokalnim institucijama i službama”, navodi se u saopštenju Pozitivne. Oni su naveli da su iz političkih razloga i za vrijeme prethodne kampanje članovi Pozitivne bili izloženi velikom pritisku. Ove navode odbacuju u Demokratskoj partiji socijalista. “Kategorički odbacujem optužbe Pozitivne Crne Gore da neko od rukovodilaca koji je član DPS vrši bilo kakav pritisak na glasače Pozitivne”, kaže predsjednik OO DPS Nikšić Radivoje Nikčević. On naglašava da DPS vodi fer i čistu kampanju, bez ikakvih pritisaka ili ucjena. A.O.

SUKOB NA KOSOVU

Bomba u Mitrovici, Manastir Dečani pod opsadom Lijepa prošla vremena

kosovske policije i pripadnika KFORa zbog prijetnji lokalne zajednice, koja se protivi odluci Vrhovnog suda Kosova o povratku imovine manastiru. Ekstremne grupe i opštinske vlasti bore se protiv odluke suda, a za juče je bio

zakazan protest u kom se tražilo odbacivanje sudske odluke po kojoj manastiru pripada 23 hektara zemljišta kojim se trenutno koriste dvije kosovske firme. “Imajući sve u vidu, riječ je o vladavini terora u ovoj opštini”, re-

kao je iguman manastira, arhimandrit Sava Janjić. On je ocijenio i da sada pokušavaju da se protjeraju i posljednji preostali Srbi, jer su svi drugi srpski stanovnici Dečana protjerani odmah nakon rata.

HIT NEDJELJE

BEOGRAD - Snažna eksplozija odjeknula je juče u ranim jutarnjim časovima u Kosovskoj Mitrovici, a čula se na području cijelog grada. Eksplozivna naprava bila je podmetnuta pod automobil u vlasništvu kosovskog Srbina D. J., a komadi automobila pronađeni su i do 50 metara daleko od mjesta eksplozije. Izazvana su i oštećenja na susjednim zgradama. D. J. je već prije bio izložen napadima, kada je nepoznati počinitelj paljbom iz automatskog oružja mecima izrešetao njegovu radnju sa “Forneti” pecivima. Ovo je već treći bombaški napad u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice u posljednjih nekoliko dana. Prije nekoliko dana bačena je bomba u naselju Tri solitera, koja je počinila veliku materijalnu štetu, a u naknadnom napadu u Bošnjačkoj mahali povrijeđeno je i dvoje srpske djece. Kosovska policija za sada nije riješila nijedan od ovih slučajeva. U međuvremenu, pravoslavni Manastir Visoki Dečani nalazio se juče pod opsadom, pa je zatvorio svoja vrata posjetiocima prvi put u 13 godina. Manastir je čuvao jak kordon snaga

Šaleta Đurović predsjednik Savjeta agencije za elektronske komunikacije “Zaposleni kod regulatora ima samo platu i ništa više. I ništa više. Zaposleni u državnoj upravi ima raznih mogućnosti za ja to dobro znam, bio sam u 15 upravnih odbora, evo da kažem ovdje, do sad u 15 upravnih odbora i tri skupštine. Evo znači dajem primjer na sebi”, rekao je predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Bošnjaci i pozitivci odlučuju hoće li biti drugog kruga

SUMMA POLITICA

Predsjednički izbori u Crnoj Gori - Defacto MILOŠ BEŠIĆ

ilj ove kolumne sastoji se u tome da se početne predikcije vezane za predsedničke izbore, podrže empirijskim podacima. Pokušaćemo, prema tome, da naša argumentacija i analiza bude utemeljena na poslednjem istraživanju koje je realizovala agencija Defacto. Istraživanje je obuhvatilo 1007 ispitanika, uzorak je bio slučajan, a obuhvaćeno je 20 opština. Standardna greška merenja je +/-3,1% za pojave sa incidencom od 50% i intervalom poverenja od 95%. Istraživanje je krenulo u realizaciju pre nego je G-din Bojović najavio svoju kandidaturu i pre nego je G-Pajović odustao od kandidature, te prema tome sam rejting kandidata nećemo prikazivati. No, svakako, prezentovaćemo propratne indikatore koji eventualno mogu da pojasne šta će se dešavati sa glasačima Pozitivne. Najpre, ako analiziramo rejting partija (Graf 1), može se primetiti da DPS ima veću podršku nego uoči samih parlamentarnih izbora, a ova činjenica je više nego poznata na osnovu komparativnog iskustva postizbornih istraživanja, naime, uvek partija koja pobedi na izborima, neposredno nakon samih izbora dobija veću podršku nego što je imala pre tih iz- činjava oko 13% Bošnjaka, uz či- 33,6% najnižih ocena. gdin Krivobora. Kada je reč o tri partije SNP, njenicu da je ova partija pokaza- kapić ima preko 10% najviših oceNOVA i PZP, valja reći da se birač- la kapacitet da profesionalizuje na i interesantno je primetiti da je ko telo ovih partija dobrim delom svoje delovanje a pritom je i par- ovaj procenat značajno viši od sa‘preklapa’ i da veliki broj glasača tija u vlasti. mog rejtinga partije (SDP), i čitarelativno lako menjaju opciju na Kada je reč o liderskom poten- vih 41,9% najnižih ocena. Konačnačin da se opredeljuju za jednu cijalu, najpre, u Tabeli 1 su prika- no, predsednički kandidat gdin od ove tri partije u zavisnosti od zani rezultati ocenjivanja političa- Lekić ima 13,4% najviših ocena i Filip Vujanović Milo ĐukanovićMiodrag Miodrag Lekić31.2% Ranko Krivokapić Filip faktora. Vujanović Milo Đukanović Lekić Krivokapić situacionih Rejting Pozira. Građani su u istraživanju sva- Ranko najnižih ocena. Ovo je pre41.9 18.4 31.2 33.6 tivne1je1na nivou izbornog rezulkom pojedinom političaru davali ma tome prvi indikator na osno41.9 18.4 31.2 33.6 tata, dok SDP beleži pad podrške ocene od 1 do 5, pri čemu je 1 naj- vu koga zaključujemo da u duelu 13.4 12.8 15.2 2 10.3 13.4– Lekić, aktuelni Pred12.8plaća cena koali- 10.3 15.2 niža a 5 najviša ocena. kojim2se prosto Vujanović 14.1 No ako upo18.9sa DPS-om na 8.5Podatak 3 18.9 8.5 cionog ukazuje da 15.4 aktuel- sednik14.1 ima prednost. 15.4 3 aranžmana od građana dobi- redimo prosečnu prethodnim izborima. Bošnjačka ni Predsednik ocenu gdina Vu12.7 14.0 13.7 4 12.8 12.7 14.0 stabilizovala na 12.8 4 se očito stranka ja čak 30% najviših13.7 ocena i samo janovića i gdina Lekića u septem10.2 istraživanju 30.0 13.4 10.2 30.0 13.4 5 5podrške oko 3% ukupnog birač- 29.0 18%29.0 najnižih ocena. Interesanbarskom i aktuelnom kog tela tno je primetiti da gdin Đukano(Graf 2). Može se jasno uočiti po7.7 6.06.0da je razumno 5.8 11.0 / / i mislim 7.7 11.0 5.8 očekivati njeno dalje jačanje ob- vić ima gotovo identičan broj naj- zitivan trend kod gdina Lekića (a zirom da ukupno biračko telo sa- viših ocena, ali zbog toga čitavih ovo usled njegove liderske pozici-

POLITIČAR

1. Ocjene za političare od 1 do 5

OCJENA U %

1. Ocjene

Filip Vujanović 18.4 1 12.8 2 18.9 3 14.0 4 30.0 5 6.0 od 1 do za /političare

POLITIČAR

1. Ocjene za političare od 1 do 5

Milo Đukanović 33.6 10.3 8.5 12.8 29.0 5.8

Miodrag Lekić 31.2 15.2 15.4 13.7 13.4 11.0

je na parlamentarnim izborima), dok kod gdina Vujanovića imamo blagi pad (ovo opet usled relativne neprisutnosti na parlamentarnim izborima). Prema tome, ako se usled kampanje ovaj trend nastavi izbori mogu imati neizvestan ishod. Obzirom da Pozitivna neće imati kandidata na izborima, ključno je pitanje: kako će se opredeljivati glasači Pozitivne? U tabeli 2 mogu se videti prosečne ocene predsedničkim kandidatima od strane pristalica svih političkih partija. Glasači Pozitivne su dali identičnu prosečnu ocenu obojici predsedničkih kandidata, te je razumno očekivati da će se ovi glasovi manje-više jednako raspodeliti na oba kandidata, ili eventualno deo tih glasača može otići u apstinenciju, što ne menja odnos snaga dva ključna kandidata. Obzirom da je gotovo svaki peti glasač pripadnik nacionalnih manjina, veoma je važno analizirati ko i u kolikoj meri ima prednost u ovom delu biračkog tela (Graf 3). Podaci ukazuju da osim kod onih koji se nacionalno identifikuju kao Srbi (oko 1/3 ukupnog biračkog tela), gdin Vujanović ima prednost kod pripadnika svih ostalih nacionalnih skupina. Po mom ličnom sudu, ovaj podatak može biti presudan na predstojećim izborima i LEKIĆotvara mogućnost VUJANOVIĆ da G-din Vujanović eventualno može dobiti izbore i u prvom izbornom krugu. Konačno, kada je reč o procenama konkretnih osobina kandidata, 1.29 u istraživanju su ocenama od -3 do

Ranko Krivokapić 41.9 13.4 14.1 12.7 10.2 7.7 3 ispitanici ocenjivali oba kandidata po osobinama. U grafikonu 4 (srednja vrednost svih ocena) može se videti da gdin Vujanović ima prednost kada je reč o svakoj pojedinoj osobini koja je bila predmet merenja. Dakle, i na osnovu ovog indikatora možemo dati prednost aktuelnom predsedniku. Prema tome, da rezimiramo i pokušamo da osvetlimo podatke i sa šireg političkog stanovišta. Realna je procena, kako sada stvari stoje, da će gdin Vujanoviće pobediti na predstojećim predsedničkim izborima, a otvorena je mogućnost da se to čak dogodi u prvom izbornom krugu. Najveći problem gdina Lekića, u smislu podrške, jesu ograničenja koja proističu iz podrške partija koje je gdin Lekić predstavljao na prethodnim izborima. Najkrupnije ograničenje u ovom smislu jeste mali stepen penetracije u biračko telo nacionalnih manjina, uz potpunu nemoć penetracije u biračko telo DPS-a koje će u celini glasati gdina Vujanovića. Sa druge strane, dve najveće prednosti gdina Vujanovića jesu podrška DPSa i dobar rejting kod manjinskih glasača. No, valja reći još nekoliko stvari. Prvo, nije sigurno koliki je trenutni rejting gdina Bojovića, i može li i on mobilisati glasače Pozitivne Crne Gore, eventualno glasače SDPa, te predstavnike manjina. Ovo ćemo znati blagovremeno na osnovu istraživanja koja slede, ali trenutno je to nepoznanica. Takođe, pitanje 3.41 je u kojoj meri i na koji način će SDP

OCJENA U %

2. Grafički rejting političkih partija

2. Grafi čki rejting političkih partija 2. Grafi čki rejting političkih partija

3. Prosječna ocjena kandidata po nacionalnoj pripadnosti

ALBANAC

3. Prosječna ocjena kandidata po nacionalnoj pripadnosti LEKIĆ

ALBANAC

ALBANAC BOŠNJAK SRBIN BOŠNJAK

VUJANOVIĆ

1.82

BOŠNJAK LEKIĆ VUJANOVIĆ 1.29

1.82

SRBIN 1.29

CRNOGORAC 2.24 1.82

2.27

CRNOGORAC SRBIN

2.24 2.27

CRNOGORAC 4. Osobine kandidata

LEKIĆ VUJANOVIĆ 4. Osobine kandidata

3.67 5. Prosječna ocjena za predsjedničke kandidate (septembar / januar) 3.60

3.41 3.67 3.60 3.80

3.41

2.24 2.27

JANUAR 2013

SEPTEMBAR 2012

3.80

3.67 3.60 3.80

Miodrag Lekić Filip Vujanović

4. Osobine kandidata LEKIĆ

VUJANOVIĆ

2,58 2,39 3,26 3,33

OCJENA U

2 3 4 5 /

12.8 18.9 14.0 30.0 6.0

13.4 14.1 12.7 10.2 7.7

15.2 15.4 13.7 13.4 11.0

10.3 8.5 12.8 29.0 5.8

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Aktuelno

2. Grafički rejting političkih partija

3. Prosječna ocjena kandidata po nacionalnoj pripadnosti LEKIĆ

VUJANOVIĆ 1.29

ALBANAC

3.41

1.82

BOŠNJAK

3.67

SRBIN

3.60

2.24 2.27

CRNOGORAC

3.80

4. Osobine kandidata LEKIĆ

VUJANOVIĆ

0,29

Dobro izgleda

1,18

0,32

Iskren

1,04 0,48

Uporan

1.11 0,89

Obrazovan

1.61

0,62

Dobro govori Hrabar

1.19

0,53

1,03

0,51

Odlučan

1,02

0,45

Perspektivan

1,10

0,39

Dosljedan

1,12

0,40

Energičan

0,98 0,98

Inteligentan 0,47

Pošten

1,53 1,26

u drugom krugu Nikolić pobedio 5. Prosječna ocjena za predsjedničke kandidate Tadića. Sve se ovo dešava iz razloga što predsednički izbori znače (septembar / januar) opredeljivanje za pojedinca a ne

nastaviti u toku same kampanje da kih izbora nisu se retko dešavala se protivi kandidaturi gdina Vuja- iznenađenja. Setimo se npr. 1981. novića, što može biti prilično nepri- godine i predsedničkih izbora u jatno obzirom da SDP jeste stranka Francuskoj, kada je nakon 23 gou vlasti sa partijom koju predstav- dine suverenog vladanja desnice, lja gdin Vujanović. Konačno, nije is- 2013 kao levičarski kandidat François JANUAR SEPTEMBAR 2012 ključeno ni da gdin Pajović pozove Mitterrand neočekivano na izboglasače Pozitivne da se opredele za rima pobedio Giscard d’Estaingjednog od tri kandidata. a. Ili npr. čuvenih izbora u USA 2,58 ishod Na kraju, ishod izbora zaista za- 1960. godine na kojima je 2,39 visi od takozvanih strukturalnih izbora preokrenut u korist Kenevarijabli (to su ove o kojima smo dija a na štetu Nixona nakon prgovorili), ali zavisi i od čitavog ni- ve TV debate u istoriji predsedza faktora koji su sastavni deo sa- ničkih izbora. Setimo se jednako mog izbornog procesa. Prema to- Stipe Mesića koji je neočekivano me, ostaje još nekoliko otvorenih i uz podršku manjih partija pobepitanja o kojima treba razgovara- dio favorizovanog SDP kandidati. Prvo, to je pitanje same pred- ta 2000. godine. Konačno, i primer sedničke kampanje. Iz kompara- nedavno održanih izbora u Srbiji tivne prakse i istorije predsednič- na kojima je uprkos očekivanjima

Miodrag Lekić

Filip Vujanović

za partije i ova činjenica u dobroj meri može da nulifikuje strukturalne faktore. Uistinu, u svim gore pomenutim primerima političke, ekonomske, socijalne pa i kulturne razlika između zemalja o kojima je reč i Crne Gore su evi3,26 No, izbori uvek sa sobom dentne. 3,33 nose neizvesnost. Trka nikada nije završena dok se ne izbroje glasovi, a kandidati, njihovi nastupi, debate, i posebno javno mnjenje koje nekada reaguje na naizgled nevažne stvari, čine svake predsedničke izbore neizvesnim, ili makar interesantnim.

6. Prosječna ocjena za predsjedničkie kandidate od strane pristalica različitih partija

Miodrag Lekić Filip Vujanović

DPS SDP SNP NOVA 4.35 3.02 2.01 1.94 1.76 2.05 3.56 4.10

PZP POZITIVNA BS 2.40 2.70 3.32 3.86 2.70 1.91

SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJAMA

Traže odlaganje primjene zakona

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama podržao je predlog direktora te institucije Bojana Obrenovića da se od Vlade zatraži odlaganje početka primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Agencija će u ponedjeljak uputiti inicijativu Vladi i nadležnim ministarstvima kako bi izvršna vlast pokrenula postupak za odlaganje početka primjene Zakona za četiri mjeseca, a koja je inače trebalo da počne 18. februara. Predsjednik Savjeta Agencije Šefko Crnovršanin rekao je u izjavi Dnevnim novinama da su glavni razlozi koji su rezultirali zahtjevom da se primjena Zakona odloži nedovoljan broj zaposlenih i nedostatak informacionog sistema. U stvari, ono što sprečava Agenciju da obavlja posao punim kapacitetom jeste nedostatak novca. Crnovršanin je naveo da još nije usvojen ni pravilnik o sadržaju i načinu vođenja informacionog sistema, što je po Zakonu bilo zaduženje Ministarstva unutrašnjih poslova. Međutim, predsjednik Savjeta Agencije je kazao da je to manji problem jer su ih predstavnici MUP-a obavijestili da će taj pravilnik biti gotov do 18. februara. Vođenje informacionog sistema je, inače, jedna od značajnijih nadležnosti Agencije koja je propisana Zakonom, jer se njime obezbjeđuje baza podataka o organima vlasti, zahtjevima za pristup informacijama, aktima organa vlasti, žalbama na akte itd. No, to nije jedina nadležnost i zadatak Agencije. Ova institucija je dužna da po žalbi na akt o zahtjevu za pristup informacijama donese rješenje i dostavi ga u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. Crnovršanin je saopštio da Savjet Agencije smatra da su rokovi za odlučivanje kratki, a problem je i to što nema dovoljno zaposlenih koji bi se bavili upravo žalbama u drugostepenom postupku. Konkurs za nova radna mjesta nije još raspisan jer Administrativni odbor parlamenta nije dao saglasnost za Statut i pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji Agencije. “Bilo je mišljenja da Agencija ne može u kratkom roku odlučivati po žalbama i da ne znamo koliki će biti priliv predmeta odnosno koliko će biti žalbi na drugostepene organe. Agencija podliježe i kaznama ako ne odluči u blagovremenom roku i ne dostavi rješenje, a upravo će dostava biti jedan od značajnih problema. Mišljenje je da postoji rizik da Agencija ne može primijeniti

Obrenović

Zakon kako treba i kako on nalaže”, poručio je Crnovršanin. Nedostatak zaposlenih koči Agenciju da kontroliše da li su organi vlasti donijeli vodiče za slobodan pristup informacijama, te da li ih ažuriraju jednom godišnje, u suprotnom slijede kazne. Prema Crnovršaninovim riječima, rad Agencije dodatno otežava to što nemaju podatake koliko je državnih i organa lokalne samouprave ispunilo ovu zakonom propisanu obavezu, ali “da misle da bi morali da upute ogroman broj prekršaja”. Odlaganje početka primjene zakona o slobodnom pristupu informacijama, po riječima koordinatora u Građanskoj alijansi Milana Radovića poslaće poruku da Crna Gora još nije zrela da se odgovorno odnosi prema preuzetim obevazema, ali i da joj ljudska prava nijesu važna. On je u izjavi za DN napomenuo da ta NVO godinama ukazuje na trend dodjele nedovoljnih budžetskih sredstava institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava. “Zaštita privatnosti kod nas je tek u razvoju i nedovoljan budžet će svakako uticati na efikasnost ove institucije. Takođe, imajući u vidu da će Agencija odlučivati i o slobodnom pristupu informacijama, onda zasigurno taj posao sa nedovoljnim budžetom i nedovoljnim kapacitetima ne može odraditi kvalitetno”, poručio je Radović. Neshvatljivo je, po njegovim riječima, budžetsko odlučivanje vlasti u trenutku kada je zaštita ljudskih prava na tapetu EU, “kada je Crna Gora postala članica Savjeta za ljudska prava i kada je neophodno dovesti do pune nezavisnosti institucije četvrte grane vlasti ombudsmana i Agencije”. Za Agenciju je 18. februar važan i iz razloga što je za tada zakazana sjednica Administrativnog odbora koji bi trebalo da da saglasnost na Statut i pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji. V.K.

KOALICIJA

NS i SSR zajedno na izborima u Andrijevici Narodna stranka i Stranka srpskih radikala nastupiće zajedno na lokalnim izborima, u Andrijevici koji su zakazani za 9. mart. Kako je saopšteno iz NS, te dvije partije nastupiće pod nazivom “Zajedno za Vasojeviće - Vujica Mitrović”. Koalicioni sporazum između Opštinskog odbora NS Andrijevica i Opštinskog odbora SSR potpisan je juče u Andrijevici. “Izlazak ovog saveza u Andrijevici, građani ovog grada, dobili su svoju alternativu, koju čine stranke koje u prethodnom periodu nijesu učestvovale u političkoj ujdurmi u Andrijevici, u kojoj su učestvovale sve ostale stran-

ke, a koja je dobila i sudski epilog”, navodi se u saopštenju NS. U toj partiji kažu da ostaju otvoreni za saradnju i sa ostalim subjektima sa područja Andrijevice. “Politički savez Zajedno za Vasojeviće-Vujica Mitrović imao je namjeru da na lokalnim izborima nastupi u savezu i sa ostalim opozicionim strankama, ali nijesmo naišli na razumijevanje kod njih. U očekivanju odluke Upravnog suda, bez pretenzija da bilo šta sugerišemo, mišljenja smo da postojeća situacija u Andrijevici može biti riješena isključivo na izborima, bez obzira na pravni osnov njihovog raspisivanja”, poručeno je iz NS.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

EVROPSKI STANDARDI

Slovački model protiv korupcije Crnoj Gori preporučeno da osnuje specijalni sud i tužilaštvo koji bi se bavili isključivo ovim pitanjima Miraš Dušević, Svetlana Kumburović

ako Crna Gora ima specijalna vijeća sudija kao i specijalno odjeljenje tužilaštva koje se bavi predmetima organizovanog kiminala i korupcije, to očigledno nije dovoljno da zadovolji evropske standarde. Nezadovoljan konkretnim rezultatima u ovoj oblasti, ministar inostranih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, nedavno je u ime EU sugerisao Crnoj Gori da uvede specijalni sud i tužilaštvo koji bi se bavili isključivo tim pitanjima.

Najavljujući za jesen otvaranje poglavlja 23 i 24, Lajčak je kazao da ne sumnja u političku volju Crne Gore u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, ali da u tom smislu treba dodatno ojačati institucije sistema. “Samo snažna odlučnost može riješiti sve izazove u ovoj oblasti. Potreban je dobar zakonski okvir koji će biti u skladu sa evropskim standardima kao i snažne i ojačane institucije sistema.Trebalo bi osnovati Specijalno tužilaštvo i Specijalni sud koji će se baviti slučajevima krupnog kriminala i korupcije”, kazao je tada Lajčak, navodeći da je uz to neophodno i stručno osposobljavanje tužilaca, sudija, policijskih službenika. U Ministarstvu pravde ne isključuju mogućnost formiranja specijalnog suda i tužilaštva ali navode

da je od velikog značaja prethodno ocijeniti troškove i održivost takvog projekta. “Ideja o osnivanju specijalnog suda i tužilaštva koji bi se isključivo bavili organizovanim kriminalom i korupcijom nije nova i nije neprihvatljiva, ali da je trenutno u fazi promišljanja. Ovdje ne bismo govorili na nivou potreba u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije jer se one mogu zadovoljiti na više načina i različitim pravosudnim modelima, već prije o onom modelu koji bi se u crnogorskim prilikama pokazao kao optimalan i to ne samo iz perspektive učinka, već i troškova i održivosti”, navodi se u odgovorima koje potpisuje PR Ministarstva pravde Ana Radusinović. František Lipka, ambasador Slovačke u Crnoj Gori, kazao je za

Dnevne novine da probleme sa korupcijom i kriminalom imaju sve zemlje svijeta, te da ih svaka rješava na svoj način. “Postoji više načina kako se zemlje suočavaju sa tim problemom. Neke od njih imaju specijalno tužilaštvo, specijalni sud, dok je kod nekih drugih to pitanje drugačije riješeno kroz institute specijalnih tužilaca, odjeljenja. Za koji model ćete se odlučiti zavisi od vas, a ono što je bitno je da taj model funkcioniše”, kazao je Lipka, u nastavku prezentirajući primjer svoje zemlje. “Slovačka ima specijalni sud i specijalno tužilaštvo i to zaista dobro funkcioniše. Smatrali smo da je to dobro, i tako se i pokazalo. Kod nas su specijalno tužilaštvo i sud smješteni u bivšoj kasarni koja je preuređena za njihove potrebe. Tužioci i sudije imaju veće plate nego ostali jer snose određeni rizik. Ne mogu da kažem šta je potrebno Crnoj Gori u tom smislu, ali ako gledamo slovačko iskustvo, onda smatram da bi i za vas bilo dobro da imate ovakvu instituciju”, kazao je Lipka. Za funkcionera DPS Miodraga Vukovića ideja o specijalnom sudu i tužilaštvu je interesantna i prihvatljiva. “Formirati poseban sud i

Ima li političke volje? Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, koji se nalazi na čelu Odbora za evropske integracije, kaže da sudovi imaju formalni kapacitet da mogu da se bave borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali da nema političke volje i hrabrosti za takvo nešto. “Nemamo problem sa nazivom institucije koja bi se bavila organizovanim kriminalom i korupcijom već sa političkom nespremnošću vlasti u Crnoj Gori. Kad kažem vlast mislim i na pravosudnu i izvršnu granu”, rekao je Radunović, dodavši da “šminkanje i uljepšavanje institucija”, neće donijeti novine. Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Rifat Rastoder podsjetio je da se ipak sve mora raditi unutar sistema. “To je pitanje za Vladu, Ministarstvo pravde i sudstvo. Oni bi trebalo da izuče tu ideju, nakon čega bi to došlo Skupštini”, kazao je Rastoder. On smatra da prihvatanje razmatranja te inicijative ne bi trebalo doživjeti kao priznanje slabosti ovdašnjih institucija, već je posmatrati kao eventuani način unapređenja aktivnosti na tom polju. tužilaštvo za specijalne predmete bilo bi korisno. Rasteretilo bi tužilačku organizaciju zahtjevnog posla pa bi se posvećenije bavili redov-

nim obavezama. Ideja je zanimljiva, a s obzirom na to sa koje adrese je došla, smatram da je dobronamjerna”, kazao je Vuković.

Ponovo se pojavili birači fantomi

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Filip Vujanović ispunio kvotu Aktuelni predsjednik Filip Vujanović prikupio je dovoljan broj potpisa da formalizuje kandidaturu za novu predsjedničku trku, potvrđeno nam je iz DPS. Potrebno je da kandidati prikupe potpise najmanje 7.710 birača, a Državna izborna komisija je upozorila izborne štabove da se potpisi za podršku mogu prikupljati samo u opštinskim izbornim komisijama. Građanin može da potpiše podršku samo jednom predsjedničkom kandidatu, a kad

se prikupi dovoljan broj potpisa, izvještaj o tome se šalje DIK-u, nakon čega slijedi razmatranje i odluka o verifikaciji kandidature za predsjednika Crne Gore. Predsjednički izbori su zakazani za 7. april, a trci za prvog čovjeka države, osim aktuelnog predsjednika su i Rade Bojović i Miodrag Lekić. Ostaje da se vidi da li će se u borbu uključiti i prva dama, potpredsjednica Demokratske srpske stranke Simonida Kordić. M.D.

U SNP su upozorili nadležne državne organe i organe lokalne uprave da se brisanje nekog lica iz biračkog spiska zbog činjenice da ne postoji podatak o crnogorskom državljanstvu, ili da ima državljanstvo Republike Srbije, može izvršiti samo u zakoni propisanom postupku. U suprotnom, ističu u toj partiji, krše se sloboda i prava građana i dovodi u pitanje zakonitost predstojećih izbora.

Janko Vučinić nosilac liste DF-a Bivši sindikalni lider Janko Vučinić biće nosilac odborničke liste Demokratskog fronta (DF) na predstojećim lokalnim izborima u Nikšiću 9. marta. Nosilac liste na prethodnim izborima u Nikšiću, održanim 14. oktobra, bio je Strahinja Bulajić. Na lokalnim izborima u Nikšiću sa DF-om nastupiće i neki članovi Liberalnog saveza Crne Gore. DF, Pozitivna Crna Gora i Socijalistička narodna partija nastupiće samostalno na izborima u Nikšiću.

Gvozdenović

OEBS-a. Aderholt je boravio u Crnoj Gori prošle godine, zajedno sa senatorom Ajnhofom, te kongresmenima Majkom Dojlom, Dejnom Rohabaherom i Frenkom Volfom.

MVPEI

Novi nerezidentni ambasadori Vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za bilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Željko Perović biće novi ambasador na nerezidentnoj osnovi u Španiji i Portugalu, saznaje portal Analitika. Bivša ambasadorka u Parizu Irena Radović će biti i nerezidentni ambasador u Andori, bivši ambasador u Sarajevu Ramiz Bašić u Letoniji, Estoniji i Litvaniji, a funkcioner MVPEI Miroslav Šćepanović u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj i Danskoj. Milan Begović će biti nerezidentni ambasador u Rumuniji i Moldaviji, a Milomir Mihaljević u Bugarskoj.

Ljubomir Mišurović će biti nerezidentni ambasador u Ukrajini, Gruziji i Jermeniji, a Zoran Jocović u Bjelorusiji i Kazahstanu. Vlada Crne Gore bi na današnjoj sjednici trebalo da utvrdi predlog MVPEI-a za imenovanje ovih ambasadora na nerezidentnoj osnovi. Ministarstvo vanjskih poslova planira da pojača diplomatsku zastupljenost na nerezidentnoj osnovi u zemljama EU imajući u vidu potencijale za intenziviranje saradnje u oblasti ekonomije, saobraćaja, turizma i kulture, kao i stratešku ulogu ovih zemalje na planu ispunjenja naših spoljnopolitičkih prioriteta – članstva u EU i NATO.

FOTO: vedran ilić

VašINGTON

Ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Branimir Gvozdenović je tokom Nacionalnog molitvenog doručka u Vašingtonu imao više susreta sa američkim kongresmenima i svjetskim liderima, sa kojima je razgovarao o investicionim mogućnostima koje pruža Crna Gora. On je sa američkim zakonodavcima razgovarao i o daljem napretku u evropskim i evroatlantskim integracijama Crne Gore. Gvozdenović je imao bilateralne sastanke sa senatorima Tomom Koburnom, Džimom Ajnhofom i Džonom Vozniakom, kao i sa senatorom Rikom Santorumom iz Pensilvanije, koji je bio u trci za predsjedničkog kandidata republikanaca prošle godine. On se u Kapitolu susreo i sa kongresmenom Robertom Aderholtom, koji je ujedno i potpredsjednik Parlamentarne skupštine

EU će stopirati pregovore ukoliko se ne usvoje reforme pravosuđa: Sjednica Odbora za evropske integracije

PORuKa

Bez vladavine prava neće biti pregovora sa EU

NIKšIć

Podrška Crnoj Gori u integracijma

U SNP podsjećaju da zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, donesen u septembru 2011. godine, sadrži određenje da lice koje je upisano u birački spisak, a bez podataka o državljanstvu ili mu je upisano državljanstvo neke od republika bivše SFRJ, ostaje u biračkom spisku ako do 31. decembra 2012. godine dostavi dokaz o crnogorskom državljanstvu. Napominje da su nakon posljednjeg dana decembra pošle godine, nadležni državni i organi lokalne uprave ažurirali podatke za određeni broj birača za koje u biračkom spisku nije bilo navedeno državljanstvo. “Tako da se na dan 6. 2. 2013. u biračkom spisku nalazilo 9.086 lica bez podataka o državljanstvu, kao i 5.635 lica koja imaju državljanstvo Srbije, dok se dana 8. 2. 2013.godine u biračkom spisku nalazilo 8.128 lica bez podataka o državljanstvu, kao i 5.573 lica sa državljanstvom Republike Srbije”, rekao je potpredsjednik SNP Neven Gošović.

Ne insistiraju na broju uhapšenih EU ne insistira na hapšenju određenog broja ljudi, ali ukoliko postoje slučajevi, treba ih procesuirati. Procjenu stanja o korupciji Brisel dobija na osnovu izvještaja koje šalje Crna Gora, iskustva stranih investitora, ali i stranih istražnih organa, kazao je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič, gostujući u emisiji “Živa istina” na TV Atlas. “To su ti osnovi za tvrdnju da je korupcija i organizovani kriminal još prisutan u Crnoj Gori”, istakao je Drobnič. Na konstataciju novinara da li to znači da imena tih ljudi koje dobija od evropskih izvora ipak postoje, Drobnič je odgovorio da bi se takvi slučajevi sigurno objelodanili, te da su za njih to samo indicije. “Kad se nama šalju obavještenja tamo stoje i imena, to je za nas samo indikacija, samo znak da takvi slučajevi postoje”, istakao je Drobnič. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori kaže i da evropske instucije prate kako u tim slučajevima postupa crnogorsko pravosuđe, ali je i uvjeren da u našoj zemlji postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Odlaganje otvaranja poglavlja 23 i 24, kao i suočavanja sa problemima organizovanog kriminala i korupcije dovešće do zaustavljanja pregovaračkog procesa, poručio je šef delegacije EK u Podgorici Mitja Drobinič. On je na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za evropske integracije, koji je razmatrao dosadašnji tok pregovora, saopštio da je potrebno da crnogorske institucije, a prije svega Vlada, izgrade kredibilitet, a da se to može postići jedino implementacijom propisa i konkretnim faktima, a ne pukom formom. “Poglavlja 23 i 24 su krv u organizmu, i ako ta krv ne cirkuliše, određeni djelovi tijela ne mogu da funkcionišu. Bez vladavine prava nema demokratije i tržišne privrede, zato Unija pridaje toliki značaj tim poglavljima”, podvukao je šef Delegacije EK u Podgorici. No, Drobinič nije želio da komentariše konkretne afere i pored toga što ga je poslanik Pozitivne Dritan Abazović upitao kako gleda na nova dešavanja u aferi Telekom. Odgovor je bio da Delegacija ne komentariše pojedinačne slučajeve te da države kandidate ocjenjuje na osnovu konkretnih rezultata. On je, međutim, dodao da “neke lekcije treba da uradite kod kuće”. Lider SNP Srđan Milić je kazao da su za njega, kada je pregovarački proces u pitanju, umjesto pohvala mnogo značajnije kritike, podsjetivši da je EU Srbiji dostavila 24 slučaja sumnjivih privatizacija koje ta država mora da riješi kako bi dobila datum pregovora: “Mislim da bismo u Crnoj Gori vrlo lako došli do 24 sumnjive privatizacije”. Drobinič je, sa druge strane, kao jedan od presudnih koraka za otvaranje poglavlja 23 i 24, istakao reformu Ustava u dijelu pravosuđa, dodajući da u EU vjeruju da nezavisnost sudske grane vlasti mora biti uređena najvišim pravnim aktom. Na Odboru je dosta priče i diskusije bilo vezano za ulogu tog skupštinskog tijela u procesu pregovora. Dok su partije na vlasti bile mišljenja da je parlament znatno involviran u pregovarački proces, u opoziciji su, pak, stvari vidjeli drugačije. Predsjednik Odbora i poslanik DF

Šarić skinuo osmijehe sa lica DPS-a Poslanik DF Predrag Bulatović je napomenuo da brojne afere u Crnoj Gori nijesu dobile svoj epilog i požalio se da Vlada nije ispunila pojedine preporuke EU koje se konkretno tiču rada Antikorupcijskog odbora, na čijem se čelu nalazi. Bulatović je pobrojao razne afere i pomenuo aferu “Šarić”, rekavši i da ih EK nije pomenula, ali da ih on pominje, što je izazvalo smijeh poslanika DPS Sekulića i Martinovića. Bulatović je zatim rukom pokazao prema njima i rekao: “Ovo je, gospodo iz Delegacije, odnos prema problemima Crne Gore. Šarić je sarađivao sa nekim ljudima iz crnogorske, a kako sada vidimo, i iz srbijanske vlasti”, maknuvši osmijeh sa lica poslanika DPS. Slaven Radunović podsjetio je da pozicija tog tijela u procesu pregovora još nije utvrđena te da partije rade na zajedničkoj rezoluciji kojom bi se definisao odnos između Odbora i izvršne vlasti. On je kazao da je želja odbora da se što prije upozna sa pregovaračkom pozicijom Vlade kako bi davali predloge. “Najbolji tajming bi bio nakon završetka procesa skrininga, da nam Izvještaj predstavi pregovarački tim i da mi damo mišljenje o tome”, rekao je poslanik Fronta, dodajući da bi isključivanje Odbora bilo loše za građane, koji treba da budu upoznati sa procesom. Sa njim je bio saglasan i poslanik Abazović, koji je ocijenio da Vlada, kao nosilac procesa pregovora, ne ispunjava obaveze iz rezolucija koje su zajednički prozvod evropskih i crnogorskih parlamentaraca. Šef SNP je poručio da će pozicija parlamenta u pregovorima zavisiti, prije svega, od samih parlamentaraca. “Ako budemo inferiorni u odnosu na druge dvije grane vlasti, onda ćemo biti smješteni onamo gdje oni hoće”, naveo je Milić. V.K.

Radunović: Demokratija za vas nemoguća stvar Poslanici DPS Predrag Sekulić i Aleksandar Martinović smatrali su da je uloga parlamenta u pregovorima zadovoljavajuća te da je uloga zakonodavnog doma da donosi zakone a ne da pretenduje da bude izvršna vlast. Sekulić je otišao čak dotle da je ustvrdio da su crnogorski građani dobro informisani o EU, jer već 10 godina glasaju za koaliciju Evropska Crna Gora. Radunović je podsjetio da su u slučajevima Islanda, Slovenije i Hrvatske odbori imali značajnu ulogu u pregovaračkom procesu te da su čak donosili odluke o pregovaračkim pozicijama. No, kako je pojasnio, radi se o razvijenim demokratijama: “To su za vas stvari koje su, gledano iz vašeg ugla, iz kojeg svakodnevno gledate, potpuno nemoguće. Ne pobjeđujete vi zbog evropskog imena, već zbog metoda koji su bliži centralnoj Africi”.

FOTO: balša rakOčević

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Aktuelno FORENZIČARI

TUŽILAČKI SAVJET

Disciplinski postupak protiv tužiteljke

Tužilački savjet Crne Gore pokrenuo je disciplinski postupak protiv zamjenice Osnovnog državnog tužioca u Podgorici Romine Vlahović, koja je u decembru prošle godine uhvaćena u krađi u radnji “Kozmetiks market” u Podgorici. Osim toga, savjet je donio i odluku o razrješenju tužioca Vlahović kao i odluku o privremenom udaljenju do okončanja postupka razrješenja sa funkcije zamjenika državnog tužioca. Na prvoj sjednici Tužilačkog

savjeta u ovoj godini, kako navode u saopštenju, pored ovog, razmatran je i zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Baru, zbog disciplinske povrede iz člana 41 stav 2 tačka 1 Zakona o državnom tužilaštvu. “Predlozi su ocijenjeni kao osnovani i biće dostavljeni Disciplinskom vijeću na dalji postupak i odlučivanje”, piše u saopštenju Tužilačkog savjeta koji potpisuje predsjednik Veselin Vučković. M.V.P.

INTERPOL

Na graničnom prelazu uhapšena Beograđanka Crnogorski policajci su, postupajući po međunarodnoj Interpolovoj potjernici Beograda, uhapsili Rahimu I. Mutatović (35) iz Beograda zbog krađe, saopšteno je iz Uprave policije. Mutatović je uhapšena 5. februara na Graničnom prelazu Dračenovac, prilikom pokušaja ulaska u Crnu Goru, objasnili su iz policije. Srpske vlasti potražuju Muratović radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora od osam mjeseci, zbog počinjne krađe. Istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju odredio je Mutatović ekstradicioni pritvor, dodali su iz policije. B.R.

UHVAĆENI

Koristili nestanak struje za krađe bakra Pljevaljski policajci uhapsili su prekjuče sugrađane Nikolu Lečića (22), Živka Sokovića (22) i Slobodana Miličića (25), zbog sumnje da su počinili dvije teške krađe. Krivična prijava podnijeta je i protiv Danila Sokovića (24) iz Pljevalja, koji se sumnjiči da je bio saizvršilac u pomenutim krivičnim djelima, a koji se iza zatvorskih rešetaka ranije našao zbog prethodno počinjenih prekršaja, saopšteno je iz Uprave policije. Sumnja se da su Lečić, Miličić i Sokovići u noći između 2. i 3. februara, po dolasku u pljevaljsko selo Vidre, iskoristivši nestanak električne energije, presjekli i ukrali visokonaponski kabl za napajanje električnom energijom, dok su sa dalekovoda demontirali transformator, iz kojeg su otuđili bakarnu žicu i hidraulično ulje čime su Elektroprivredu Crne Gore oštetili za 4.626 eura. “Ukradeni bakar su, sumnja se, prodali otpadu sekundarnih sirovina”, kazali su iz policije. Po istom scenariju,

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Lečić, Miličić i Sokovići su kori-

Na pronađenom nožu nema otisaka optužene za ubistvo Vještak je objasnio da, ukoliko je dlan optužene bio znojav, nijesu mogli ostati tragovi na sječivu Saslušanjem vještaka juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Mariji Milić (19), optuženoj za ubistvo direktora FK “Rudar” Radmila Mitrovića (49). Vještaci su ocijenili da je ubistvo izvršeno najvjerovatnije nožem nađenim na licu mjesta kao i da na njemu nema tragova optužene. Ipak, po riječima vještaka daktiloskopa Jelene Janković “ukoliko su prsti ili dlan bili previše znojavi i snažno stiskali površinu, to je moglo da onemogući identifikaciju”. “Ako bi se uzela u obzir i činjenica, koju smo čuli danas, da je prilikom upotrebe noža došlo do prodiranja sječiva kroz meko i tvrdo tkivo može se reći da to u značajnoj mjeri doprinosi da ruka kliza po dršci noža i onemogućava pravilne tragove”, rekla je Janković. Milić je, prema navodima optužnice, 29. aprila prošle godine, nakon prepirke i svađe koja se dogodila u Mitrovićevom stanu u podgoričkom naselju Zagorič, kuhinjskim nožem nasrnula na njega i usmrtila ga. Vještak sudske medicine Nemanja Radojević, koji je radio obdukciju tijela stradalog Mitrovića na jučerašnjem suđenju je kazao da je smrtonosna povreda nanijeta najvjerovatnije nožem sa jednom oštricom koji odgovara onom nađenom na licu mjesta, ali nije isključio mogućnost da je upotrijebljen i neki drugi nož. On je u nastavku kazao da su rane u predjelu vrata bila srednje jakog intenziteta, ali nije mogao odgovoriti na pitanje advokata Marije Milić, Ratka Pantovića, da li je Milić, s obzirom da joj je nađen alkohol u krvi, mogla imati dovoljno jak zamah. Vještak je pojasnio da je to nemoguće utvrditi, jer je optuženoj analiza krvi rađena na osnovu uzorka uzetog pet sati nakon kritičnog događaja.

Marija Milić (arhivski snimak)

Na insistiranje advokata u nastavku je objasnio da je Mitrović po zadobijanju povreda, neko vrijeme mogao normalno funkcionisati. “Proces iskrvavljenja je trajao 1520 minuta. Za to vrijeme, on je postepeno krvario, a mogao je da se kreće. Dakle, mogao je da izađe i da se vrati u stan”, kazao je vještak, isključujući mogućnost da se ubistvo dogodilo van stana. Za potrebe vještačenja nađenog

noža, po riječima vještaka forenzičke genetike, uzimani su uzorci sa sječiva i prednjeg dijela haljine, ne i sa drške noža. Takvim analizama nijesu nađeni tragovi optužene. Na pitanje suda zašto u obzir nije uzeta drška noža, vještak Sandra Kovačević je odgovorila da naredba suda u tom smislu nije bila precizna u nastavku, pojašnjavajući da se vještačenje drške noža ne može ponoviti. S.K.

ISTRAGA

steći nestanak struje sa brente u pljevaljskom selu Odžak, vlasništvo K.Č. sa transformatora elektro-mreže ukrali bakarnu žicu, koju su kasnije prodali, a vlasnika oštetili za 6.000 eura. Policajci su o događajima obavijestili Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, a nakon hapšenja osumnjičeni mladići su predati nadležnom državnom tužiocu. B.R.

Uhvaćeni Šarić se odnedavno lopovi u krije u Švajcarskoj Beranama Odbjegli narko bos iz Pljevalja, prema podacima istražnih organa Srbije, sada je u Cirihu, gdje se nalazio kada je počela akcija “Balkanski ratnik”

Darko Šarić, odbjegli narko bos iz Pljevalja, prema posljednjim podacima istražnih organa Srbije, krije se u Cirihu, u Švajcarskoj, gdje ga je zatekao i početak akcije “Balkanski ratnik”, prenose srbijanski mediji. Rekonstrukcija Šarićevog kretanja pokazuje da se krajem decembra prošle godine prebacio u Evropu. Južnu Afriku, gdje se prije toga krio, morao je napustiti jer mu je, kako pišu mediji, tamo postalo rizično. Navodno, Veselin Vesko Laganin, Somborac koji živi u Južnoafričkoj Republici i glavni je snabdijevač Australije kokainom, odbjegli Rodoljub Radulović i treći, javnosti nepoznat šef mafije, morali su da se odreknu Šarića kako da ne bi došli u situaciju da budu protjerani iz JAR ili uhapšeni. “Darko Šarić je jednom priveden, pa je pušten, uz objašnjenje da to nije on. To je, međutim, bila igranka lokalne policije i mafije, kao upozorenje da nije bezbjedan i da se skloni. Čak su se oglasili i predstavnici policije sa podacima da se sumnja da je čovjek koji je lociran Šarić, a onda je sve demantovano”, pišu sr-

Šarić

bjanski mediji. Odbjegli Pljevljak, koga uz srpsku policiju i službe, prati i američka Agencija za borbu protiv narkotika, DEA, kao i najmoćnije svjetske obavještajne agencije je, na putu do Švajcarske koristio je lažni slovački pasoš, jer više nije mogao da koristi falsifikovanu putnu ispravu Južnoafričke Republike, sa imenom Bur Jan van Husel. M.V.P.

Policajci u Beranama podnijeli su juče krivične prijave protiv D.D. (20) iz Berana, zbog sumnje da je počinio dvije teške krađe i nedozvoljeno držao oružje i eksplozivnih materija i protiv M.T. (26) i M.P. (17) iz Berana, koji se sumnjiče da su počinili po jednu tešku krađu, saopšteno je iz Uprave policije. Sumnja se, da su D.D. i M.T., u noći između 11. i 12. januara uz kuće koja se nalazi u Beranselu ukrali više predmeta iz pokućstva. “Pretresom stanova i drugih prostorija u Beranselu koje koriste D.D. i M.T. policajci su uspjeli da pronađu dio ukradenih predmeta, koji su vraćeni oštećenom vlasniku”, kazali su iz policije. Takođe, oni sumnjaju da je njihov sugrađanin D.D. u noći između 14. i 15. januara iz stana koji se nalazi u Ulici 29. novembra u Beranama ukrao više predmeta, koje su policajci kasnije pronašli i vratili vlasniku. “Prilikom pretresa stana D.D., policajci su pronašli 70 komada municije od automatskog oružja, koje su uz potvrdu oduzeli”, naveli su iz policije. Beranac M.P. se sumnjiči, da je tokom januara iz kioska koji se nalazi u Polimskoj ulici u Beranama, vlasništvo firme “Rokšped” ukrao veću količinu cigareta vrijednosti oko 2.000 eura. B.R.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

OSNOVNI SUD

Tri decenije bez upotrebne dozvole

Zgrada Osnovnog suda u Podgorici

Pristojne uslove za održavanje suđenja ima samo nekoliko sudnica u Crnoj Gori, najneuslovniji Privredni sud u Podgorici Marija Palibrk

kučene prostorije od svega nekoliko kvadrata, stari, trošni namještaj, manjak stolova, stranke u sporovima koje nemaju gdje sjesti, redovna je slika sudnica u crnogorskim sudovima koji bi, kako spolja tako i iznutra, trebalo da budu oličenje autoriteta i ozbiljnosti. Zbog ovakvih neuslova, otežan je rad kako advokata i tužioca tako i sudija. Nezadovoljstvo često iskazuju i okrivljeni koji, ukoliko ih više ima na optuženičkoj klupi, nerijetko jedva imaju mjesta za sjedjenje. Takođe, i javnost, bilo novinari ili rodbina i prijatelji optuženih, često ne mogu pratiti suđenje jer za njih u sudnici nema mjesta ili ako uđu moraju da stoje.

Da ironija bude još veća, upućeni izvori tvrde čak da zgrada Osnovnog suda u Podgorici nema upotrebnu dozvolu i da nije građena u svrhe suda. Međutim, kako je izgrađena prije oko 30 godina, te podatke bilo je teško provjeriti. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma tvrde da kod njih ne postoji podatak o izdatoj građevinskoj i upotrebnoj dozvoli za zgradu Osnovnog suda u Podgorici, te su naveli da bi to pitanje trebalo proslijediti nadležnom sekretarijatu Glavnog grada. Nakon toga, iz PG biroa kazali su da je utvrđivanje ovih navoda veoma teško jer se u arhivama čuvaju podaci stari 20 do 25 godina, a zgrada podgoričkog Osnovnog suda građena je prije toga. Od ukupno 22 suda, koliko ih ima u Crnoj Gori, pojedini advokati naglašavaju da u svega dva-tri, mimo Upravnog, postoji po jedna sudnica u kojoj su donekle pristojni uslovi za rad. Kako su naveli, teško je izdvojiti sud koji ima najlošije uslove, jer su maltene svi osnovni sudovi u jako lošem stanju. Kao najveće nedostatke, advokati izdvajaju male sud-

nice, nedostatak mjesta, kao i to što veoma često nemaju gdje da spuste torbu i spise premeta već sve drže na krilu i tako improvizuju sto na kojem zapisuju. Advokat iz Podgorice Slobodan Smolović navodi Upravni sud u Podgorici kao jedini u crnogorskom pravosuđu koji ima apsolutno sve potrebne kvalitete. “Upravni sud je daleko najbolji po pitanju uslova i primjer je kako bi i ostali sudovi trebalo da izgledaju, počevši od samih sudnica, prostora, inventara, poštovanja kućnog reda, odnosa prema advokatima, strankama. Ovaj sud je jedini svijetli primjer u crnogorskom pravosuđu”, kazao je Smolović. Kako je istakao, po njemu, najneuslovniji je Privredni sud u Podgorici, a malo bolji od njega su osnovni sudovi. “Sudnice u osnovnim sudovima su male, većinom imaju stari namještaj, prostor ne dozvoljava da u sudnici istovremeno boravi veći broj stranaka. Dešava se, iako rijetko, da nema mjesta za advokata, te da tokom suđenja mora da stoji. U

Sudnica- Osnovni sud u Podgorici

Rješenje: Izgradnja Palate pravde

Najbolje i najpraktičnie rješenje za ove probleme, prema tvrdnjama advokata, bila bi izgradnja Palate pravde, kada bi svi sudovi bili pod jednim sporom. “Mislim da bi ovo bilo izvodljivo, iako je u toku kriza. Samo u Podgorici zgrade svih sudova su na jako atraktivnim lokacijama, te bi ukoliko se prodaju, od tih sredstava bilo moguće dosta toga uraditi”, kazao je advokat Smolović. Kako je objasnio, na ovaj način smanjili bi se i troškovi rada i održavanja sudova. Osnovom sudu u Podgorici nešto bolji uslovi su nakon renoviranja prizemlja i tu praksu treba i ostali da slijede”, dodao je Smolović. Nešto bolja situacija je, po njegovom mišljenju, u višim sudovima, ali i tamo takođe ima dosta nedostataka. Advokat Goran Rodić kazao je da je u potpunosti saglasan sa izvještajem američkog Stejt dipartmenta u kojem navode kako su sudnice primitivne, odnosno kako su uslovi za rad jako loši. “Najveći broj suđenja je u improvizovanim kancelarijama sudija, koje su potpuno neadekvatne da bi Sudnica- Viši sud u Podgorici

se zadovoljile sve procesne potrebe za suđenje. U sudnicama u Crnoj Gori, što sam ja vidio, postoji velika sudnica u Bijelom Polju koja ispunjava uslove za korektan rad. Takve su djelimično i velike sudnice u Višem i Osnovnom sudu u Podgorici. Čak, i velika sudnica u Višem sudu u Podgorici je neuslovna ukoliko ima više od pet okrivljenih i advokata”, kazao je Rodić. Kako je naglasio, gotovo da ne postoji sudnica u kojoj advokat može da sjedi pored branjenika i da se nesmetano konsultuju tokom postupka. “Osim toga što advokati najčešće nemaju sto da spuste predmete, veliki nedostatak naših sudova je i što zbog neuslova javnost je često isključena sa njih. Često ni rodbina ni novinari nemaju mjesta da prisustvuju nekom suđenju”, rekao je Rodić. Da ništa bolja situacija nije na sjeveru potvrdio je advokat iz Bije-

log Polja Stanko Jelić. “Osnovni sudovi na sjeveru su takođe su dosta neopremljeni. Sudi se u kancelarijama u kojim nema uslova za rad advokata i tužioca. Često, posebno kad je više okrivljenih, spise držimo na koljenu i tako pišemo. Nešto bolja situacija je u Višem sudu u Bijelom Polju. Imamo jednu veliku sudnicu koja je prilično opremljena”, kazao je Jelić. Uslovima u sudovima nezadovoljne su i sudije. U nezvaničnim razgovorima prije suđenja, često komentarišu kako i njima smeta što su sudnice male, te veliki broj ljudi stoji, te što je stari namještaj. Takođe, nerijetko, u zimskom periodu, prije suđenja, a nekada i tokom, sudija ili neko od saradnika, zgužvanim papirima popunjava rupe oko prozora kada vjetar duva. Ništa bolje nije ni ljeti, kada sudije u Osnovnom sudu u Podgorici lijepe novine po prozorima, da bi se zaštitili od prekomjerne jačine svjetlosti.

U sudovima stranke ne poštuju osnovni kućni red U velikom broju sudova u Crnoj Gori ne poštuje se osnovni kućni red. Tako, nije iznenađujuće vidjeti ljude koji u hodnicima ispred sudnica puše, iako je to strogo zabranjeno. Takođe, u pojedinim sudovima dešava se da osobe koje ulaze u te zgrade ne poštuju kodeks oblačenja. Ovo posebno važi za pripadnice ljepšeg pola koje naročito ljeti dolaze u kratkim suknjama, otvorenim sandalama ili papučama i majicama bez rukava. Privredni sud u Podgorici- hodnik ispred sudnica

Sudnica, Privredni sud u Podgorici

Zbog loših uslova česta odlaganja suđenja Dešavalo se da zbog loših uslova u sudovima advokati i stranke u postupku traže odlaganje suđenja. Ovo posebno u podgoričkim sudovima i to tokom ljeta, kada su visoke temperature. Improvizovane sudnice na prozorima nemaju nikakvu zaštitu od sunčevih zraka, pa kada se u njima nalazi više osoba, kako zbog vrućine spolja tako i zbog zagušljivosti unutra, neophodno je, ako ne odlaganje, onda makar pauza tokom suđenja.

APARAT ZA PRERADU VOSKA

Nikšićanin uzeo 50.000 eura za lažnu opremu Podgorički inspektori za privredni kriminal podnijeli su u srijedu krivičnu prijavu protiv Nikšićanina Nikole Ćipranić (34) nastanjenog u Podgorici zbog sumnje da je radi sticanja protivpravne imovinske koristi od 49.900 počinio prevaru na štetu CHF International i Mi-

nistarstva poljoprivrede Crne Gore, saopšteno je iz Uprave policije. Ćipranić je u svojstvu direktora i vlasnika firme “Nik Com” iz Nikšića, 10. maja prošle godine umjesto opreme za preradu voska proizvođača “Bernhard Rietsche GmbH”, koju je ponudio na javnom tenderu, a

za koju je sa CHF International potpisao ugovor o isporuci i za koju je njegovoj firmi uplaćen novac u navedenom iznosu, oštećenoj strani isporučio drugu opremu. “Ćipranić je kupcu isporučio opremu nepoznatog proizvođača, čiji naziv nije ugovorom preciziran i koja ne zadovo-

ljava potrebe kvaliteta obavljanja poslova za koje je nabavljena. CHF International i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore su izvršili nabavku i plaćanje opreme za preradu voska namijenjenoj Savezu pčelara Crne Gore”, objasnili su iz policije. Angažovanjem vještaka odgovarajuće

struke, čiji je nalaz u vezi sa proizvođačem, kvalitetom i drugim svojstvima opreme pokazao da se radi o plagijatu čime su sumnje zaposlenih u CHF Internationalu da su prevareni potvrđene. Menadžment CHF Internationala je uz nalaz vještaka Ćipranićevu prevaru prijavio policiji. B.R.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Treba nam crkva koja neće nositi ime samo srpskog naroda INTERVJU SVETOZAR MAROVIĆ

otpredsjednik Demokratske partije socijalista Svetozar Marović ne sumnja u pobjedu predsjedničkog kandidata te stranke na predsjedničkim izborima bez obzira na izostanak podrške SDP-a. Ni on ni ostali partijski drugovi ne misli da za ustavnost kandidature Vujanovića treba konsultovati Venecijansku komisiju, jer je primjena prava u nadležnosti “unutrašnje vlasti”. Marović je u intervjuu jasno saopštio da Crnoj Gori treba crkva koja će služiti svojoj državi Crnoj Gori i čija imovina neće biti knjižena u zemljišne knjige najbližih, ali ipak drugih država. Potpredsjednik DPS-a kaže da demokratija nije moguća bez slobodne štampe, i zato slobodna štampa koja vjeruje u demokratiju pobjeđuje s vremenom i na medijskom tržištu. I u Crnoj Gori neki jačaju, a neki slabe. Slučaj Dnevnih novina, čiji tiraž raste, pokazuje vaš uporni i sve očigledniji ugled u društvu.

● Da li je kandidatura Filipa Vujanovića u skladu sa važećim zakonima i Ustavom Crne Gore? Moje mišljenje, kao i druga pojedinačna mišljenja su manje važna. Važna je pravna istina. Tu istinu utvrđuju institucije nadležne za “čuvanje prava”. Ono što ja znam i što znaju svi u Crnoj Gori je da je na referendumu 2006. godine Crna Gora postala nezavisna država, da je 2007. Crna Gora donijela Ustav nove, suverene države, po kojem je utvrđeno da niko ne može biti biran za Predsjednika Crne Gore više od dva puta. Po tom Ustavu suverene i nezavisne Crne Gore, održani su do sada samo jedanput izbori za Predsjednika Crne Gore, 2008. godine. Ove, 2013. godine biće organizovani drugi predsjednički izbori u Crnoj Gori. To znači da će nakon ovih izbora Crna Gora dobiti predsjednika koji se drugi put bira u suverenoj Crnoj Gori i da po važećem Ustavu, do sada niko nije mogao biti biran dva ili više puta za pred-

sjednika Crne Gore, ako su ovo tek drugi izbori; govorimo o nezavisnoj i suverenoj Crnoj Gori, ne o Crnoj Gori koja je “stanovala” u istorijski prolaznim, ideološkim i pravnim statusima, uskraćena na punopravnu samostalnost. ● Koliko će odsustvo podrške SDP-a ugroziti pobjedu kandidata DPS-a? Kandidat DPS-a će pobijediti. To potvrđuju sva ozbiljno urađena istraživanja. Mi očekujemo podršku Vladine koalicije i stranaka koje je čine, ili najvećeg broja njih. Za našeg kandidata glasaće većina Crnogoraca, Bošnjaka, Muslimana, Albanaca, Hrvata i veliki broj građana koji se osjećaju kao Srbi; slobodni građani koji iskreno vjeruju u građansku Crnu Goru. ● Da li ta razlika u stavovima može ugroziti koaliciju? Odnosi u koaliciji podrazumijevaju strpljenje, navikavanje na ra-

zliku, život u konkurenciji predloga koji neće ugroziti temeljne prioritete napretka Crne Gore. To je kultura političke trpeljivosti u kojoj niko ne želi da pobijedi nikoga, nikome da odmogne, ako ne može pomoći. Svi mi trebamo jedni drugima i onda kada se razlikujemo.

● Nekoliko godina Vas nije bilo na državničkim funkcijama. Djelovalo je kao da Vas je DPS stavio u zapećak. Da li je to bila lična odluka ili nešto drugo? Kada ste dio tima, onda vaše odluke ne zavise samo od vašeg mišljenja, kao što nijedna lična odluka nije moguća bez sopstvenog izbora. Mislim da danas kao koordinator političkih aktivnosti DPS-a mogu najviše pomoći afirmaciji njenih političkih ciljeva. Zahvalan sam svima u DPS-u na svim visokim, brojnim i različitim državnim poslovima kojim sam se bavio, kao što sam i danas zahvalan na tom trajućem povjerenju i podršci u Partiji. ● Kako pitanje crkve u Crnoj Gori može da se riješi? Bolje je vjerovati u Boga nego pričati o crkvi. Crkva je u službi dobra i okupljanja, a ne podjela i udaljavanja najbližih. Tako bi trebalo biti. Takva je crkva kojoj sam naklonjen, kojoj vjerujem. Pravoslavni narod u Crnoj Gori trebalo bi da se okuplja u vjeri božjoj, ako po svom izboru nijesu ateisti, a ne crkvu dijeliti na nacionalnu pripadnost ili ugrožavati temeljna ljudska prava slobode vjeroispovi-

Rast tiraža Dnevnih novina dokaz da je vaš ugled sve veći ● Bez slobodnih medija nema ni razvoja društva. Koliko smo blizu ili daleko od toga? Povodom Vašeg pitanja sjetio sam se jedne rečenice iz “Canonns of journalism” Američkog društva novinskih urednika iz 1992. godine, u kojemu piše: “Povjerenje između novinara i čitalaca jeste temelj dobrog novinarstva. Moraju se uložiti svi napori da bi se osiguralo da sadržaj vijesti bude tačan, slobodan od predrasuda i da su sve strane pravično predstavljene. Komentari uredništva, analitički članci treba da se drže istih standarda kao i izvještaj u vijestima. Značajne greške u pogledu činjenica ili izostavljanje treba ispraviti odmah i upadljivo”. To bi trebalo da bude sloboda štampe, vjerujem, i u Crnoj Gori. Da je istinita, pravična, i da se neistinitosti na očiglednom mjestu ispravljaju. Znam da je to teško postići, a znam i da se baš u trci za osvajanjem tržišta i zaborave neka od ovih načela. Slobodna štampa ne bi trebalo da zavisi od bilo kakve moći: moći vlasti, moći drugih političkih centara, finansijske moći. No, da li je u to naivno vjerovati? Ne znam. Znam da se treba boriti za taj ideal I da treba podržati slobodu štampe i onda kada ona, možda i nesvjesno, želi da postane moć nad društvom, ili kada na njenim stranicama više pratite senzaciju nego tražite istinu. Demokratija nije moguća bez slobodne štampe, I zato slobodna štampa koja vjeruje u demokratiju pobjeđuje s vremenom i na medijskom tržištu. I u Crnoj Gori neki jačaju, a neki slabe. Zato što se jedni svrstavaju na jednu stranu, a drugi vode računa o svima. Teško je biti sudija sa monopolom u ruci. I teško je zamisliti politički život slobodnih društava bez kritike koja ograničava moć. Kada vam čitaoci vjeruju, ugled novina raste. Možda i sa manjim tiražom. Ili kao što rast tiraža, kao u slučaju vaših novina, nesumnjivo govori da taj ugled uporno i sve očiglednije biva sve veći.

jesti. Crnoj Gori treba pravoslavna crkva otvorenih vrata, i za Crnogorce i za Srbe; crkva koja neće nositi ime samo jednog, srpskog naroda, a vjernike Crnogorce činiti “gostima” u sopstvenoj kući; crkva koja će služiti svojoj državi Crnoj Gori i čija imovina neće biti knjižena u zemljišne knjige najbližih, ali ipak drugih država. Crkva koja treba Crnoj Gori je pomiriteljska, koja svoje sjedište ima na Cetinju, a svoju duhovnu braću svugdje gdje se vjeruje u Hrista i ekumenizam i suživot sa ljudima druge vjere; crkva na čelu sa mitropolitom koji osjeća Crnu Goru, moli se za nju i koji se ne stidi da kaže da je Crnogorac, kao i Srbin, ali prije svega prvi monah pravoslavnog zajedništva u Crnoj Gori. Neka mi Bog oprosti ako griješim.

● Optužbe za političku korupciju na račun DPS-a ne stižu samo od strane opozicionih stranaka. Za političku korupciju otvoreno Vas je u Podgorici optužio manji koalicioni partner SDP, koji tvrdi da je završio u opoziciji zbog navodnih mahinacija gradonačelnika Miomira Mugoše. Kako to objašnjavate? Crna Gora će učiniti sve da se primijeni najviši iskustveni standard moderne Evrope radi zaštite vrijednosti, pravno sigurne zemlje, u kojoj je zakon iznad svih, jednak za sve. Crna Gora je privržena tom cilju do kraja bez atmosfere “lova”; ugrožavanja temelj-

nog principa nevinosti, hapšenja uz TV prenose suprotno odlukama Evropskog suda za ljudska prava, selektivnim istragama ili krivicama. Borba protiv korupcije je borba za dosljednu vladavinu prava, ne borba protiv ljudi, već za sigurnost svakog građanina; da nevini neće biti kažnjen, niti krivi oslobođen.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

● Je li korupcija koju opozicija nameće kao glavnu temu najveće iskušenje naše države? To je svakako jedno od pitanja kojem Crna Gora mora, kao i sve zemlje, posvetiti najozbiljniju, odlučnu i konkretnu pažnju. ● Da li se moglo izbjeći uvođenje kriznog poreza? Sve vlade preuzimaju slične mjere. Ovo vrijeme svjetske krize je izazov za čitavo čovječanstvo. U Sloveniji i Hrvatskoj, koje su članice EU, u primjeni je progresivni način oporezivanja, a stope se kreću od 16% do 41%, odnosno od 15% do 45%. Moramo se ujediniti u naporima da sačuvamo stabilnost javnih finansija. Treba pobijediti krizu da kriza ne bi pobijedila nas. Pobjeda je stvaranje novog, kvalitativnog i višeg. Otvaranje radova na auto-putu, aerodroma u Beranama, novih institucija u turizmu su koraci ka pobjedi, djelima, a ne riječima. Treba iskoristiti vrijeme najbrže što se može, a da se ne pogriješi. To je put da trpljenjem budemo spašeni, posebno od iskušenja kroz koje prolaze nekada razvijenije, stabilnije i snažnije demokratske zemlje Evrope.

● Pojedini partijski funkcioneri su nepropisno uzeli bonuse, da li im partija i dalje vjeruje? Ne znam na koje funkcionere mislite. Ali nikome nije dopušteno da radi protiv zakona. Zakon obavezuje i članove i funkcionere DPS-a i sve građane Crne Gore. Ako ljudi rade suprotno zakonu, onda oni sami čine da im se manje vjeruje. Ako ljudi poštuju i afirmišu zakon, onda njima vjeruje i Partija i javnost. ● Da li ste Vi za to da Budva ima solitere? Ja nijesam urbanista. Ja sam laik, ali mi se, kao i građanima koji putuju poslom ili drugim povodom, dopadaju gradovi kao što su i Kan i Marbelja i Monte Karlo. A to su najprestižnija turistička mjesta moderne Evrope. Tamo dolaze najčuveniji gosti iz cijelog svijeta i svima njima očigledno ne smetaju soliteri kojih tamo ima. Ja bih volio da Budvu vidim u takvom društvu, društvu najelitnijih turističkih destinacija. Sa ili bez solitera. Ali sa nesumnjivim turističkim brendom koji je, srećom, već prepoznat u široj regiji jadranskog i mediteranskog tu-

rističkog prostora. Mislim da se čovjek ljepše osjeća kada se bori za nešto. Biti stalno protiv iscrpljuje one kvalitete koje svako u sebi nosi. Kao što je jedan teolog, filozof, rekao - čak i kada ima zla, zlo se ne pobjeđuje borbom protiv zla, već izgradnjom dobra. Kada je dobra više, manje je zla i manje lošeg. Samir Rastoder

Primjena prava je naša stvar ● Da li se ovim pitanjem trebalo baviti ranije i konsultovati međunarodne organizacije i tek onda donijeti odluku o kandidaturi? Sve o čemu govorimo je, po mom skromnom znanju, u nadležnosti “domaćeg prava” i institucija koje su po Ustavu suverene Crne Gore nadležne da odlučuju o nekom pravnom pitanju koje se otvara u ovom ili nekom drugom pravnom predmetu. Uloga međunarodnih institucija je dragocjena u postupku “izgradnje”, “pravljenja” prava, Ustava, zakona i njihovi savjeti su korisni i dobrodošli sa poštovanjem i mjerom koja zahtijeva i uvažavanje specifičnih okolnosti, pravne tradicije i dobra Crne Gore. No, primjena prava je u nadležnosti “unutrašnje vlasti” koja slijedi najveće pravne i demokratske standarde, osim u nekim posebnim slučajevima predviđenim međunarodnim konvencijama i usvojenim od Crne Gore.

12 Ekonomija

Spornih pitanja za dalju realizaciju projekta izgradnje podmorskog interkonektivnog kabla između Crne Gore i Italije nema, saopšteno je na sastanku ministara finansija i ekonomije Radoja Žugića i Vladimira Kavarića sa predstavnicima italijanske kompanije “Terna”. “Razmatrane su dosadašnje aktivnosti i definisani budući pravci saradnje na realizaciji projekta izgradnje podmorskog interkonektivnog kabla između Crne Gore i Italije”, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Projekat izgradnje podmorskog interkonektivnog kabla između Crne Gore i Italije i s njim povezanih infrastruktura i strateško partnerstvo Crnogorskog elektroprenosnog sistema i italijanske kompanije “Terna”, kako je saopšteno iz ministarstva, pozicioniraće Crnu Goru kao energetsko čvorište u regionu.

Pljevljima odobren novi kredit Vlada je na jučerašnjoj sjednici dala saglasnosti na novo kreditno zaduženje Opštine Pljevlja, u iznosu od 840 hiljada eura, kao nastavak podrške finansijskom restrukturiranju. U Informaciji o davanju saglasnosti za kreditno zaduženje navedeno je da se Opština Pljevlja dopisom od 9. januara ove godine obratila Ministarstvu finansija sa zahtjevom za saglasnost Vlade za novo kreditno zaduženje od 840 hiljada EUR, u cilju nastavka finansijskog restrukturiranja. Skupština Opštine Pljevlja je, na sjednicama krajem decembra prošle godine, donijela Odluku o dugoročnom zaduženju kod komercijalne banke, a sredstvo obezbjeđenja kredita je Egalizacioni fond, odnosno Ugovor o cesiji između Ministarstva finansija, banke i Opštine.

KONCESIJE I PRIVATIZACIJA

Raskinuti prvi ugovori, Vlada više ne prašta

Odlučno u raskid ugovora; Milo Đukanović

Ako je početak godine karakterisalo uvođenje kriznih mjera, proljeće mogli bi obilježiti raskidi ugovora sa nesavjesnim ulagačima Novak Uskoković

lada Crne Gore raskinula je prve ugovore sa koncesionarima u sektoru energetike, a uskoro će to biti urađeno i za dio onih koji su imali pravo na eksploataciju šuma, vode i kamena. Iako se činilo da se to neće skoro desiti ovaj put je Vlada presjekla i prvi koraci se već preduzimaju. Nije isključeno da se na spisku ugovora nađe i neki privatizacioni ugovor, a prvi sektor koji je pod lupom je turizam.

Premijer Milo Đukanović u ekspozeu 4. decembra saopštio je da će u svim slučajevima u kojima se pokaže da partneri nijesu ispunili svoje investicione obaveze prema zaposlenima, tehnološkim viškovima ili druge važne ugovorne klauzule, bez oklijevanja te ugovore raskinuti. “Takođe, u svim slučajevima kada je partner dobio određena koncesiona prava na neko državno dobro, a to pravo neracionalno koristi, takve koncesije treba oduzeti”, poruka je Đukanovića iz decembra. Ove riječi Đukanovića pojedini su komentarisali kao “već viđeno” ili kao populističku priču. Ipak, samo dva mjeseca nakon ekspozea, raskinuti su prvi ugovori, a evidentno je da će toga biti još. ● KONCESIJE Vlada je na jučerašnjoj sjedinici odlučila da raskine ugovore sa kompanijama Kroling, Elektrotehna Radijus i M Hidro CG koje su imale pravo da grade male hidroelektrane, ali tu obavezu nijesu do sada ispunile. Međutim, to neće biti jedine kompanije sa kojima se raskida ugovor. Ministarstvo ekonomije je dobilo zadatak da raskine ugovore i sa firmama Tehnomont, Progres i Mermer “Pejović” koji su imali pravo da eksploatišu ka-

men. Za deset kompanija se traži da podnesu zahtjev za realizaciju koncesija, imajući u vidu da je u toku izrada prostorno-urbanističkih planova. Državne uprave i agencije su dobile zadatak da u roku od mjesec informišu Vladu o ugovorima o koncesiji za šume, vode. Biće raskinuti ugovori sa firmama Akva plus iz Rožaja, Sports man-first production, koji su dobili pravo za flaširanje vode. Do kraja februara, znaće se šta će biti sa koncesijama za vodu koje imaju firme Novus Montenegro, Vektra Montenegro, Đekić export-import i Bast. Iz Vlade je za Dnevne novine saopšteno da će ugovori u narednom periodu biti raskinuti ili produženi. “Nije cilj po svaku cijenu raskinuti ugovor, jer to nije korisno ni za koga. Nema dileme da će neki biti raskinuti, ali postoje i objektivni razlozi zbog kojeg nije realizovana investicija. Onamo gdje se utvrdi da postoji mogućnost za kraj ulaganja, neće se ići u raskid, ali će biti definisani jasni i precizni rokovi”, dodali su iz Vlade. ● PRIVATIZACIJA Na tapetu neće samo biti koncesioni ugovori, već i oni o privatizaciji. Tako je recimo kompanijama HTP

KAP

Menadžment i Vlada se nijesu još ništa dogovorili Menadžment KAP- a ranije juče saopštio je da u skladu sa odlukom Odbora direktora neće isplaćivati stimulanse za neangažovane radnike

Između akcionara Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) nije postignut nikakav dogovor u vezi sa zaradama, naknadama i optimizaciji broja zaposlenih, saopštio je sinoć predstavnik Vlade u Odboru direktora kompanije, Nebojša Dožić. “Izjava koja je data nije tačna. Nije došlo ni do kakvog dogovora između akcionara KAP-a”, rekao je Dožić. On je dodao da je bilo razgovora između glavnih akcionara KAP-a o ukupnom restrukturiranju fabrike, ali još nije postignut bilo kakav konačan dogovor.

Foto: Darko Jovanović

Nema spornih pitanja

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013.

Menadžment Kombinata aluminijuma (KAP) ranije juče saopštio je da će isplatiti zaposlenima januarsku zaradu u dosadašnjem iznosu, dok se stimulansi za radno neangažovane, u skladu sa odlukom Odbora direktora KAP-a, od polovine februara neće obračunavati. Iako je menadžment KAP-a nedavno predlagao da broj zaposlenih kojima će stimulansi biti ukinuti bude 300, akcionari kompanije su postigli dogovor da to bude 700 zaposlenih, uz stav da ukupan broj radnika na nivou KAP-a u narednom periodu bude optimizovan na 500.

“U cilju realizacije dogovora dioničara, menadžment KAP-a preduzeo je više aktivnosti, a u toku je sačinjavanje spiska zaposlenih na nivou čitave kompanije, u skladu sa razrađenim kriterijumima. Ranije je saopšteno i da će dio zaposlenih biće izdvojen iz proizvodnje u ponedjeljak, 18. februara. Posebno naglašavamo da je rukovodstvo KAP-a bilo protiv toga da se zarade umanje svim zaposlenima, jer smatramo da svi koji su bili angažovani punim kapacitetom treba da prime i punu zaradu”, objasnili su iz menadžmenta Kombinata aluminijuma.

Do kraja godine pet mHE

Miodrag Čanović

Projekti izgradnje malih hidroelektrana (mHE) realizuju se na osnovu 13 ugovora o koncesiji, a očekuje se da će ove godine u rad biti pušteno najmanje pet, saopštio je juče pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović. On je kazao da se projekti izgradnje malih HE realizuju na osnovu 13 ugovora o koncesiji koji su zaključeni nakon sprovedena dva javna nadmetanja i tri ugovora o koncesiji na osnovu izdatih energetskih dozvola. “Do sada smo izdali devet građevinskih dozvola za HE, tako da bi ove godine trebalo da se realizuju. Mislimo da će najmanje pet biti realizovano”, rekao je Čanović. Primorje, HM Durmitor, HLT ostavljeno da do kraja naredne sedmice usaglase sa Vladom nove anekse ugovora do kada moraju startovati sa ulaganjima u hotele Planinka, Jezera, Žabljak kao i Centra za odmor, rekreaciju i liječenje. Prema saznanjima Dnevnih novina, ti aneksi će biti usaglašeni u tom roku. Ukoliko ne bude dogovoreno, Vlada će pokrenuti raskid ugovora sa zahtjevom za nadoknadu štete. Ne prašta se ni viđenijim biznismenima i investitorima. Tako se do kraja februara mora predložiti rješenje za hotele Vektra Boka u Herceg Novom i hotel As u Perazića Dolu čiji je investitor firma

Nega turs. Do kraja marta Vladi mora biti dostavljen izvještaj o ispunjavanju ugovora za UTIP “Crna Gora” (vlasništvo firme Normal kompani), Jadran Perast i Vektra Boka. Vlada je do sada što se tiče kontrole ugovora i poštovanje obaveza bila prilično pasivna. Možda je na to uticalo i saznanje da je u pojednim slučajevima bilo evidentno kašnjenje državnih i lokalnih organa, ali očigledno je premijer odlučio da to presiječe. Tako ukoliko je početak godine startovao sa kriznim, za neke bolnim mjerama, proljeće može karakterisati raskid ugovora sa ulagačima koji nijesu ispunili obaveze.

Izlazak radnika KAP-a

Ekonomija 13

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

BORBA PROTIV SIVE

Prikupite i sačuvajte sve račune bez obračunatog PDV-a Traži se pravni osnov da se građanima koji donesu ovakav račun refundira iznos ili im se isplati dio novčane kazne naplaćene od prekršioca Na sastanku radne grupe za suzbijanje sive ekonomije, održanom juče, dogovoreno je da se iznađe način, odnosno pravni osnov kako bi se svim građanima koji donesu neispravni fiskalni račun obezbijedila njegova refundacija ili isplata dijela novčane kazne koja bude naplaćena od prekršioca. “Motivisanje građana da daju svoj doprinos borbi protiv sive ekonomije i unapređenje fiskalne discipline i odgovornosti osnovni su ciljevi ovog predloga”, saopšteno je iz Ministarstva finansija. U pravcu sproveđenja ove ideje biće formiran radni tim koji će pripremiti pravni akt kojim će se omogućiti donosiocu nevalidnog fiskalnog računa da dobije novčani stimulans kao “nagradu” za svoj doprinos suzbijanju sive ekonomije. Ovaj radni tim detaljno će razmotriti pitanje da li će taj novčani stimulans biti u vidu refundacije računa ili isplate dijela naplaćene novčane kazne, pri čemu će se, svakako, postaviti i određeni limiti kada je riječ o refundaciji, odnosno novčanoj isplati. Komisija za suzbijanje sive ekonomije usvojila je u srijedu predlog urgentnih mjera, kao dijela ukupnog akcionog plana koji će Ministarstvo finansija pripremiti do kraja prvog kvartala, a dogovoreno je i uvođenje strožih novčanih kazni. U ovoj namjeri Ministarstvu finansija stigla je podrška domaćih privrednika. “Raduje nas činjenica da su predlozi Komisije za suzbijanje sive ekonomije za pooštrenje kaznenih odredbi i povećanje visine kazni za nepoštovanje propisa naišli na odobravanje kod privrednika. Ovo će značiti dodatni doprinos kvalite-

Vektri Jakić prepolovljene obaveze?

Dragan Brković Na skupštinskom zasijedanju SO Pljevlja juče je usvojena odluka kojom se za 50 odsto smanjiuje porez na nepokretnosti za preduzeća u stečaju i u kojima su usvojeni planovi reorganizacije. Ova odluka, između ostalih, obradovaće i Vektru Jakić kojoj će godišnje obaveze novom odlukom takođe biti prepolovljene. U Vektri Jakić stečaj je uveden zbog duga od 73,65 miliona eura. Povjerioci kompanije Vektra Jakić iz Pljevalja usvojili su plan reorganizacije koji je podnio vlasnik te firme Dragan Brković. Za uvođenje plana glasale su četiri formirane klase povjerilaca, dok je OTP banka bila protiv. D.K

TURIZAM

SOCAR preuzeo Kumbor

Od neizdatih fiskalnih računa naplaćeno više od 240.000 eura U toku prošle godine Poreska uprava je za neizdavanje fiskalnih računa naplatila 388 naloga u iznosu više od 240.000 eura. Kod 748 naloga pokrenut je zahtjev za sudsko odlučivanje, saopšteno je CdM-u iz Poreske uprave. U javnosti se spekuliše da trgovci izdaju fiskalne račune u određenim intervalima, a u preostalom dijelu radnog vremena prosto je nemoguće dobiti račun sa istaknutim PDV-om. U Ministarstvu ističu da je problem neizdavanja fiskalnih računa označen kao jedna od najrizičnijih oblasti s aspekta neregularnog poslovanja. tu i snazi u zajedničkoj borbi protiv sive ekonomije, koja negativno utiče kako na javne finansije, tako i na poslovni ambijent i konkurentnost i održivost realnog sektora”, kazali su iz Ministarstva. Oni su naglasili da su stavovi Ministarstva, kada je riječ o sivoj ekonomiji, na liniji preporuka Unije

poslodavaca Crne Gore. “Opredjeljenje za nultu stopu tolerancije, što je jednoglasno prihvaćeno od svih članova Komisije, jeste iz razloga što zona sive ekonomije podriva ne samo fiskalnu stabilnost, odnosno održivost, već i zdravi dio ekonomije zbog nelojalne konkurencije”, kazali su iz Ministarstva.I.B.

AUTOPUT

Pregovaraće se i sa Indijcima Brajović: U najoptimističnijoj varijanti radovi će početi u drugoj polovini godine Gradnja autoputa neće biti prepuštena slučaju, a u pravcu njegove što skorije i kvalitetnije realizacije, Vlada pregovara sa svim zainteresovanim kompanijama, kazao je juče ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović. On je rekao da uskoro slijede prergovori i sa kompanijom iz Indije. “Razgovarao sam i sa poljskim parnerima, sa partnerima iz Velike Britanije, a čekam i partnere iz Indije”, kazao je Brajović. Prema njegovim riječima, “u najoptimističnijoj varijanti” radovi na realizaciji tog projekta počeće u drugoj polovini godine. “Do tada radimo sve da ispred Ministarstva predložimo Vladi donošenje odluke, i da ta odluka bude zasnovana na argumentima i na najkvalitetnijem mogućem sagledavanju problema sa svih strana”, kazao je Brajović. Brajović je podsjetio da je izgradnja autoputa počela sa hrvatskim Konstruktorom, ali su se u međuvremenu vodili mnogi pregovori sa raznim potencijalnim investitorima, od kojih su se ipak izdvojili najozbiljniji. “U tom smislu postoje tri najozbiljnija partnera za dalju ralizaciju projekta, na projektnoj dokumentaciju i samoj izgradnji. To su Evropska investiciona banka, tursko-američki konzorcijum EnkaBehtel, i naši kineski partneri”, ka-

Ivan Brajović

Azerbejdžanska kompanija SOCAR od juče je zvanično preuzela nekadašnju kasarnu “Orjenski bataljon” u Kumboru, saznaju Dnevne novine u Vladi. Na taj način i zvanično SOCAR može da počne sa izgradnjom hotelsko-stambenog kompleksa. Iako je SOCAR posao dobio još prošle godine, zbog procesa pred sudovima, ta firma nikako nije mogla da preuzme lokaciju. Drugorangirani na tenderu konzorcijum kojeg vodi američki NCH žalila se Upravnom sudu, ali je njihov prigovor odbijen jer nije dostavljen u propisanom roku. Iz američkog NCH su tvrdili da je SOCAR naknadno nalijepio bankarsku garanciju Sosiete ženeral banke, čiji je original uručen vice-

U Crnoj Gori boravi oko 2.810 turista, što je 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije. Našu zemlju, prema podacima Monstata, u 11 mjeseci prošle godine posjetilo je 1,42 miliona turista, 4,9 odsto više nego u istom periodu 2011. godine. Do decembra prošle godine ostvareno je 9,1 miliona noćenja, 4,3 odsto više nego u istom periodu 2011. Od ukupnog broja noćenja, 89,1 odsto odnosi se na strane turiste. U strukturi noćenja, najviše su bili zastupljeni gosti iz Srbije 25,8 odsto, Rusije 21,8 odsto, Bosne i Hercegovine 7,4 odsto, Ukrajine 3,9 odsto, Poljske 2,2 odsto i Češke 1,9 odsto.

admiralu Draganu Samardžiću, te da nije otkupio tendersku dokumentaciju. Njegove tvrdnje su okarakterisali kao neosnovane predstavnici SOKAR-a. NCH je ponudio godišnju zakupninu od dva eura za svaki od 304.500 kvadrata zemljišta i varijabilnu zakupninu od 5,1 odsto godišnjeg prihoda, dok SOKAR daje euro po kvadratu i pet procenata varijabile. SOKAR je ponudio 258 miliona eura investicija, a NCH više od 200 miliona. Lokacija u Kumboru, koja se priprema za početak gradnje, predviđena je za četiri manja hotela ili dva veća, marinu, stambeni kompleks, a ostavljeno je da se sa investitorom dogovaraju objekti koji se mogu uklopiti.

Agonija se nastavlja Radnici nikšićkog hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Onogošt, koji u prostorijama hotela protestuju od 24. decembra prošle godine i juče su nastavili štrajk glađu i kako kažu, tako će i ostati dok im se ne ispune zahtjevi. Prema njihovim tvrdnjama situacija u hotelu za sada je nepromijenjena i rješenje se ne nazire. “Jedan dio radnika je predao svoje radne knjižice, jedan dio je otišao na biro. Trenutna stanje je vrlo teško, ne znamo šta će se dalje dogoditi. I među radnicima je napeta situacija i lako dolazi do svađe”, rekao je jedan od zaposlenih Miloš Gvozdenović. Kako on dalje tvrdi, niko od nadležnih ih nije obišao, jer ne nalaze vremena, ali ni načina da shvate njihove probleme. Njima su bitnije neke druge stvari stvari nego ovo 82 radnika koji su ostali bez posla i koji se nalaze u ovako teškom položaju, dodao je Gvozdenović. Radnici koji danonožno borave u hotelu zahtijevaju da im se isplate otpremnine od po 5.600 eura, decembarska plata, naknada za devet dana januara, kao i povezivanje radnog staža. J.L.

MESSER

Zahtijevaju uslove za odlazak kao u Željezari

zao je Brajović, dodavši da svakodnevno prima na razgovor sve zainteresovane. Kako je kazao, to radi, kako ne bi došao u situaciju, da se pojavi neko i kaže i mi smo nešto htjeli da radimo, a vi nijeste htjeli da razgovarate s nama. Priča sa pomenuta tri partnera, prema njegovim riječima, jeste i te kako odmakla, te su u završnim fazama pregovora. Brajović je ponovio da je autoput glavni i najznačajniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori, i od tog projekta se u nijednom trenutku nije odustalo. S.G.

Radnici firme Messer, nekadašnjeg pogona nikšićke Željezare, okupili su se juče ispred zgrade Opštine zahtijevajući isplatu otpremnina i uslove za odlazak po socijalnom programu, koji je važio za zaposlene u toj fabrici prije ulaska turskog Tosčelika. Radi se o 20 nekadašnjih radnika Željezare koji su po ugovoru o preuzimanju 2009. godine prešli u njemačku firmu Messer, koja je na 30 godina bila zakupila Centar tehničkih gasova Željezare. Ugovor sa Messerom raskinut je nakon što je Tosčelik kupio Željezaru Nikšić, a radnici su, kako tvrde, ostali bez posla, otpremnina i penzija, koje bi ostvarili uz priznavanje beneficiranog radnog staža. Radnici će, kako su najavili, pred Opštinom protestovati svakodnevno,

a ukoliko im ne ispune zahtjeve, počeće naredne sedmice i štrajk glađu, a pomoć tražiti i od međunarodnih institucija. Jedan od okupljenih, Miloš Marić, agenciji Mina-biznis kazao je da će im radni odnos u Messeru trajati još mjesec, nakon čega će na Biro rada, a ta njemačka firma, kako im je obećano, isplatiće im otpremnine po 13.000 eura. “Tražimo samo ista prava koja su ostvarili i ostali radnici Željezare i njenih nekadašnjih pogona Radventa, Tehnostila i Livnice, kojima je kao i nama gazdovao neki drugi vlasnik”, rekao je Marić. Okupljeni su ocijenili da Crna Gora od kako je dolaskom Tosčelika “izbačen” Messer, nema proizvođača kiseonika, medicinskih i tehničkih gasova.

14 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013.

Ozon pozvao građane da pomognu kampanju

KONVENcIJA

Zaustaviti nasilje Članovi Odbora za rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Odbor je na sjednici, kao zainteresovana strana razmatrao usvajanje tog dokumenta, a pozitivno mišljenje proslijediće matičnom Odboru za međunarodne odnose. Predsjednica tog skupštinskog tijela Nada Drobnjak kazala je da bi Crna Gora bila četvrta država koja će potvrditi taj dokument, koji je potpisan u Istanbulu u maju prošle godine. Ona je pojasnila da će njegovim prihvatanjem Crna Gora biti obavezna da primijeni mnogo mjera i standarda koji će ojačati borbu za zaštitu ljud-

skih prava, s ciljem sprečavanja svih oblika nasilja, posebno nad ženama. Drobnjak je podsjetila da istraživanja pokazuju da svaka treća žena u svijetu tokom života doživi neki vid nasilja, i da je to najčešće fizička tortura. “Treba podići glas protiv nasilja nad ženama. Svi se moramo uključiti, podsticati institucije da jače rade na tom polju i kontzrolisati ih. Imamo problem u primjeni Zakona o porodičnom nasilju, mnoge institucije se tu ne pronalaze, a ne sprovode se i mnogi memorandumi”, rekla je ona. Članovi Odbora saglasili su se da u Crnoj Gori postoje već mehanimi čija bi primjena mogla poboljšati stanje u oblasti borbe protiv nasilja u porodici. B.B.

INSTITUT zA JAVNO zdRAVlJE

Održana obuka o promjeni pola Zdravstveni sistem Crne Gore stiče prva iskustva u vezi sa rodnom konfirmacijom, a izgradnja kapaciteta u tom pravcu predstavlja osnovni korak koji se preduzima u saradnji sa britanskom ambasadom u Podgorici i LGBT zajednicom, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Promjena pola - dijagnostika i tretman transseksualnosti, tema je obuke koja je juče održana u Institutu za javno zdravlje, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, LGBT Foruma Progres i britanske ambasade.

Nakon višemjesečne kampanje nevladine organizacije “LGBT Forum Progres” Vlada Crne Gore je inicirala, a Skupština Crne Gore usvojila izmjene i dopune Zakona o zdrastvenom osiguranju. Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju promjena pola iz medicinskih razloga postao je dio prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranjana. Odredbama tog Zakona 80 odsto od cijene zdravstvene usluge za promjenu pola pada na teret države. B.B.

Javna rasprava za Studije procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju hidroelektrana “Buk Bijela” i “Foča” na rijeci Drini, održaće se u utorak 12. februara, u prostorijama Opštine Plužine, sa početkom u 12 časova. Ekološki pokret “Ozon” pozvao je sve zainteresovane građane kojima je potreban prevoz do Plužina i nazad, da se jave na e-mail adresu info@ozon.org.me ili putem Fejsbuka. “Takođe, pozivamo vas da svojom kreativnošću pomognete kampanju “Odbrana od brana” koju smo pokrenuli sa ciljem da zaštitimo javni i interes generacija koji dolaze”, poručili su iz te organizacije. B.B.

USVOJENA STRATEGIJA

Put ka čistijem vazduhu Vlada je juče usvojila Nacionalnu strategiju upravljanja kvalitetom vazduha, kao i akcioni plan za njenu realizaciju u naredne četiri godine, kojim su predviđene 54 mjere za poboljšanje stanja u toj oblasti. Sekretar Ministarstva turizma i održivog razvoja Zoran Tomić kazao je da je cilj Strategije poboljšanje kvaliteta vazduha i da će u njenu realizaciju biti uključeni brojni eksperti. Tomić je pojasnio da se ukupna teritorija Crne Gore, sa stanovišta kvaliteta vazduha, može podijeliti na sjevernu zonu koja obuhvata opštine Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, i južnu u kojoj su opštine Podgo-

rica, Nikšić, Cetinje i Bar. U obje zone je, kako je naveo, neophodno poboljšati kvalitet vazduha. “Najveća zagađenja su krupna industrijska postrojenja kao što su Kombinat aluminijuma, Željezara, Termoelektrana Pljevlja”, rekao je Tomić. On je kazao da se kao značajni izvori zagađenja javljaju i saobraćaj i poljoprivreda. Prema njegovim riječima, Strategijom je predviđeno da privredni subjekti treba da ulože od 80.000 do 100.000 eura da bi se poboljšao kvalietet vazduha u Crnoj Gori, dok su iz budžeta planirana ulaganja od 187.000, a predviđeno je i milion eu-

ra donacija od kojih je dio obezbjeđen.Najvažnije mjere predviđene Akcionim planom za realizaciju Strategije su toplifikacija Pljevalja, sanacija bazena crvenog mulja kod Kombinata aluminijuma, remont filterskog postrojenja i sanacija deponije pepela Termoelektrane Pljevlja i puštanje u rad nove peći u nikšićkoj Željezari koja ima ugrađen sistem za otprašivanje. Vlada je usvojila i Predlog zakona o zaštiti od nejonizirajućeg zračenja, kojim se uređuje zaštita života i zdravlja osoba koje rade sa izvorima tog zračenja, kao i zaštita drugih osoba koje su izložena tom zračenju. B.B.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

OPREZ

Naljepnice za sumnjive rokove trajanja Proizvođači suhomesnatih proizvoda koriste samoljepljive etikete umjesto nepromjenljivih oznaka Jelena Kovačević

eporteri Dnevnih novina juče su u nekoliko prehrambenih prodavnica kupili više suhomesnatih proizvoda kako bi provjerili “sumnjive” rokove trajanja. Naime, ispostavilo se da pojedini proizvođači nerijetko umjesto utisnutog datuma nalijepe naljepnice sa rokom do kojeg je upotrebljiva, što otvara mogućnost manipulisanja, jer je naljepnice vrlo lako ukloniti i zamijeniti novom sa dužim rokom trajanja.

Na omotu jedne od dvije kupljene mini šunke u crijevu, istog proizvođača, rok trajanja je ugraviran na omotaču štambiljem, a na drugoj, oznaka se nalazi na naljepnici, koju je vrlo lako zamijeniti, čime se dovodi u pitanje zakonska stavka da deklaracija mora biti nepromjenjiva. Još veću sumnju izaziva to što je na šunki sa žigom rok važenja pola godine, dok je na onoj sa naljepnicom tri mjeseca. Pritom, naljepnicu je veoma lako ukloniti, a to je naročito jednostavno bilo učiniti na vakumiranoj “njeguškoj pečenici” manje poznatog proizvođača, kupljenoj u maloj prodavnici Preko Morače gdje je deklaracija već do pola bila odlijepljena. Tako, pri kupovini suhomesnatih proizvoda potrošači ostaju u nedoumici ko i kada stavlja rok trajanja, kada i kako se zamjenjuju, a samim tim koliko su ti proizvodi bezbjedni po zdravlje. Dok u Upravi za inspekcijske poslove objašnjavaju da na deklaraciji mora da se navede informacija gdje je i na koji način utisnut rok upotrebe, sa suhomesnatim

proizvodima koje smo kupili u više prodavnica u Podgorici situacija je bila drugačija. “Deklaracija na proizvodima mora biti jasno uočljiva, čitka, nepromjenljiva i ne može biti prekrivena drugim riječima ili oznakama”, navode iz Uprave. Oni su kazali da u prethodnom periodu nijesu imali pritužbi na rokove trajanja, ali da će Zdravstveno-sanitarna inspekcija svakako pojačati nadzor. Nekoliko većih crnogorskih proizvođača mesnih proizvoda kazali do sada nijesu imali nijednu žalbu. “Nijesmo imali nijednu jedinu pritužbu na rok trajanja. Mi stavljamo datum na metalnu klipsu koja se nalazi na vrhu salame”, kazali su u Industriji mesa “Goranović”. Međutim, na proizvodima nekih proizvođača koje smo kupili, na metalnoj klipsi piše samo godina proizvodnje, dok je na naljepnici preciziran datum - tri mjeseca. U prodavnicama kažu da se roba vraća proizvođaču čim se približi rok isteka.

Različite oznake rokova trajanja na istoj vrsti proizvoda “Kod robe kojoj je istekao rok upotrebe, u ugovoru je detaljno precizirano da se ta roba vraća dobavljaču”, tvrde u prodavnicama. Proizvođači, s druge strane, kažu da nema razloga za brigu jer to što na mesnom proizvodu piše da je upotrebljivo do određenog datuma, ne znači da proizvod više nije jestiv. “Može da se desi da nakon tog datuma popusti ambalaža, ošteti se pri transortu i dese se neke druge promjene koje ne utiču na kvalitet i upotrebljivost proizvoda”, objašnjavaju u mesnoj industriji “Martinović” i dodaju da je ta procedura propisana Hasapom (HACCP), međunarodnim standardom za proizvodnju bezbjedne hrane. Bez obzira na stvarnu valjanost hrane, proizvođači su dužni po zakonu da povuku s polica hranu kojoj je prošao rok trajanja. No, je li ona neškodljiva i nakon tog roka, zavisi od sastava, tehnološkog postupka proizvodnje, postupcima sterilizacije, prehrambenim aditivima, pakovanju. “Kada nam se vrati roba kojoj

Dok je nekada davno rok na tim proizvodima bio ugraviran u omotač, kasnije su se pojavili pečati sa datumima, a danas se rok nalazi na naljepnici. se približio rok upotrebe, analizu i procjenu da li je došlo do organoleptičke promjene, odnosno boja, miris i ukus. Ukoliko jeste, proizvod se proglašava neupotrebljivim i uništava se, a ukoli-

ko do promjene nije došlo, vraća se u proizvodnju”, objašnjavaju u “Martinoviću”. Bilo kako bilo, malo opreza pri svakoj kupovini suhomesnatih proizvoda ne može da škodi.

Ustajalu robu vraćaju na police Prodavačica u manjoj prodavnici u centru Podgorice, ispričala je za DN kakvu domišljatost prodavači koriste, ali nije željela da joj se objavi ime, kako ne bi napravila problem sebi i poslodavcu. “Robu koja je djelimično ustajala, poput nekih kobasica i slanine koje malo potamne na primjer, operemo, premažemo uljem i začinskom paprikom, pa izložimo u vitrinama kao svježu. Dešava se i da takvu robu iznosimo u manjim količinama tokom popodneva kada se ne očekuje “posjeta” inspektora”, tvrdi ona, ali pravda taj postupak objašnjenjem da istek roka ne znači i neupotrebljivost robe.

POVUČENI SA TRŽIŠTA

ZZZCG

Zaposliće više Toksični produkti buđi u domaćih radnika mlijeku ª Dukatº i ª Vindijaº Povećanje broja domaćih radnika na sezonskim poslovima jedan je od načina da se ekonomska kriza brže i uspješnije prebrodi i smanji zavisnost od uvoza radne snage, ocijenila je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) Vukica Jelić. Zavod je, kako je kazala, zbog toga pokrenuo projekat Zapošljavanje domaće radne snage na sezonskim poslovima čiji je cilj podsticanje poslodavaca da povećaju učešće radnika iz Crne Gore u svojim firmama. “Inicijativa Zavoda za prioritetnim zapošljavanjem domaćih nezaposlenih, đaka, studenata, proizvod je kontinuiranih aktivnosti čiji je osnovni cilj aktivacija, priprema i zapošljavanje domaće radne snage u mnogo većem obimu u odnosu na strance, bez namjere zatvaranja tržišta rada i ugrožavanja poslovanja privrednika”, rekla je Jelić. U ovoj sezoni, kako je najavila,

biće smanjen broj radnih dozvola za strance i povećaće se zapošljavanje domaće radne snage. Iz ZZZ je saopšteno da je u prošloj godini strancima izdato 20.000 radnih dozvola, dok će ove godine njihov broj biti smanjen na 16.000. “Tržište rada za strance neće se zatvarati, ali će se oni zapošljavati samo tamo gdje je to neophodno, gdje nema domaće radne snage ili ne žele da rade određene poslove”, precizirala je Jelić. Program zapošljavanja domaće radne snage realizuje se svake godine, a ove godine počinje ranije zbog, kako je objasnila, primjedbi poslodavaca da im je potrebna pripremljena radna snaga. Jelić je najavila i program subvencioniranja poslodavaca koji se realizuje već treću godinu. Svaki poslodavac koji zaposli mladog čovjeka bez radnog iskusta dobiće mjesečno od 80 do 100 eura, za šta je opredijeljeno oko 300.000 eura. B.B.

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je potrošače da se povlače pojedine serije mlijeka Dukat i Vindija, zbog sumnje na povećanu koncentraciju aflatoksina M1, piše Jutarnji list. Pomenuti proizvođači mlijeka su prisutni i na crnogorskom tržištu. “Ispitivanjem uzoraka na Hrvatskom veterinarskom institutu utvrđena su manja odstupanja od dozvoljenih. Takođe, uzorci su poslani u Referentni laboratorij u Beč radi dodatne potvrde nalaza. Isti će biti poznati sredinom februara”, prenosi Jutarnji list. Sporni su proizvodi Vindije i to trajno mlijeko, 2,8 odsto mliječne masti, sa rokovima trajanja 12.06, 13.06, 19.06, 20.06, 23.06, 24.06, 25.06. i 26.06.2013., zatim trajno mlijeko 0,9 odsto mliječne masti sa rokom trajanja 25.06.2013., kao i homogenizirano i sterilizirano mlijeko 2,8 odsto mliječne masti, sa rokom trajanja 24. i 31.05.2013. Od Dukatovih proizvoda povučeni su trajno mlijeko 2,8 odsto mliječne masti, sa rokom trajanja

25.04.2013, kao i trajno mlijeko “Lagano jutro” sa rokom trajanja 20.06.2013. Aflatoksini su toksični produkti buđi, koji mogu biti prisutni u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hra-

ne. Iz Uprave za inspekcijske poslove nezvanično je saopšteno da nijesu upoznati sa takvom odlukom u Hrvatskoj, te da će u narednim danima reagovati inspekcijski organi i o tome obavijestiti javnost. B.B.

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

MALTRETIRANJE

Pod prijetnjama istjerani s posla Bivši radnici “KOM - ELOKSIR” dobili otkaz jer nijesu htjeli da demantuju navode DN o štrajku u njihovom preduzeću Miki Tmušić, Mila Nenezić

adnici privatne firme za proizvodnju eloksirane bravarije “Kom eloksir” iz Berana, Vujica Lalević, Predrag Vasojević i Marijana Vasojević, u srijedu su istjerani sa posla zbog optužbe da su za Dnevne novine dali informacije o štrajku koji je počeo u ponedjeljak u toj firmi, a o čemu je naš list pisao i objavio članak 6. februara. Njima je prijećeno da se ne smiju pojaviti u firmi, u suprotnom će policija, ali i “njihovi ljudi” “završiti” sa ovim radnicima.

BERANE - Istog dana kada je objavljen članak u Dnevnim novinama o štrajku radnika u beranskoj firmi “Kom - eloksir”, troje zaposlenih primilo je telefonski poziv vlasnika firme Aleksija Lekića koji je već duže vrijeme u Las Vegasu, a koji ih je telefonskim putem obavijestio da narednog dana ne dolaze na posao, jer su našem listu iznijeli, kako je rekao Lekić, netačne i lažne podatke o štrajku. Lekić im je poručio, da ukoliko se pojave u firmi - “policija i moji ljudi će završiti sa vama”. Ucjeni koja je nastupila onog dana kada je izašao članak u DN o štrajku, nijesu svi podlegli. “U srijedu ujutru gazda je naredio da potpišu svi radnici peticiju, da ono što ste vi u vašim novinama objavili nije istina. Mi nismo htjeli to da potpišemo, jer je sve što ste napisali istina. Istina je da smo bili u štrajku, istina je da su nam da-

li dvije zarade u ponedjeljak popodne, a platu za januar u srijedu ujutru kad je ovaj članak izašao”, istakli su otpušteni radnici. U razgovoru koji smo obavili sa otpuštenim radnicima, saznali smo da radnici prilikom potpisivanja ugovora, potpisuju blanko otkaz koji se čuva u firmi, a koji u svakom trenutku može biti aktiviran. Pritom, primjerak ugovora ne smiju da zadrže. “Ne smijemo da tražimo i nemamo četvrti primjerak ugovora koji nas sljeduje, jer ako to tražimo on onda prijeti kaznama. U ugovoru ne znamo šta piše, jer nam ne daju da ga pročitamo, a kad njega potpišemo, dobijemo prazan papir koji smo opet obavezni da potpišemo ako mislimo dobiti posao, kao i otkaz”, kazao je za naš list Vujica Lalević. Radnici ove firme kažu da ne smiju da koriste odmore koji ih po

zakonu sljeduju. Nemaju slobodan vikend, niti prekovremene sate, a nemaju ni slobodne praznike, koji im zakonski pripadaju. Ukoliko se desi da i slučajno traže sve ovo, kako napominju, vlasnik prijeti otpuštanjima i sankcijama. “Mi smo svi porodični ljudi. Imam dvoje djece, Marijana je samohrana majka, a pritom je i bolesna, ima tumor. Ona kupuje osam tableta za 60 eura koje mora da pije, Vujica ima dvoje djece. Poput nas, i svi zapošljeni u toj firmi su porodični ljudi. Imamo kredite, moramo da ih vraćamo, i ako bi bilo šta od onog što nas sljeduje tražili on bi prijetio otkazima, njegovim ljudima i policijom. Jedno-

stavno bili smo prinuđeni da radimo kako on kaže”, ističe Predrag Vasojević. Ispričali su nam da je bilo i ranije štrajkova, da je čak došlo i do pucnjave prije nekoliko godina, kada je čovjek koji je radio u ovoj firmi istjeran jer je tražio da mu se isplate dugovanja. Tada mu je vlasnik prijetio, a bivši radnik uzeo pištolj sa namjerom da ih pobije, i tom prilikom ranio nekoliko ljudi.

“Niko ne zna šta radnici ove firme trpe. Radimo i po 20 sati, pogotovo radnici monteri. Nas dvojica smo bili monteri. Ustaješ u četiri ujutru, a kući se vraćaš u jedan iza ponoći. Da mu tražimo da nam isplati prekovremene - nismo smjeli. Nekom će ovo izgledati kao nemoguće, i kad je tako, pitaće zašto nismo napustili posao. Nismo, jer djeca moraju da jedu”, rekao je Lalević, koji

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

KOM ELOKSIR

Otpušten je samo jedan

Na brojne pozive naše redakcije, direktorica firme “Kom - eloksir” Danijela Lekić nije odgovarala. Umjesto nje, pozvao nas je pravnik Milan Dašić, koji je u ime firme izjavio da nijesu tačne izjave da su proteklih dana otpuštena tri radnika, već samo jedan. “Protiv jednog radnika, Predraga Vasojevića, vodi se disciplinski postupak zbog fizičkog nasrtaja na menadžera Miloja Marsenića. Dvoje drugih radnika dobiće na kućnu adresu obavještenje, u kojem se navodi da se jave u firmu i vrate na svoju dužnost. Oni nijesu otpušteni, nego su se zbog obustave rada, solidarisali sa nekolicinom kolega”, rekao je Dašić, navodeći da je to bilo kratkotrajno i da je proizvodnja odmah nastavljena. Inače, iz firme su tokom sedmice negirali navode da je u toku štrajk radnika zbog neisplaćene tri plate, zaključno sa januarskom, kao i doprinosa od maja 2012. godine. Radnici su, pojašnjava Dašić, zahtijevali da im se isplati određeni iznos dugavanja koji su oni, kako je rekao, proizvoljno sastavili. “Kao član uprave firme, a ni lično nikome nijesam uputio ni riječ. Jednostavno, ljudi juče (u četvrtak) nijesu došli na posao. Možda će vam oni to bolje reći i objasniti. Radnici svoja prava mogu da ostvare pred Osnovnim sudom u Beranama, ako misle da su zakinuti”, poručio je Dašić, koji inače sa vlasnikom firme sarađuje oko godinu. Na pitanje da li je tačno da radnici nijesu mogli da koriste godišnji odmor, on je istakao da bez problema to mogu da urade kad god zatraže, te da su svoje odmore iskoristili. Inače, Dašić, nije upućen u razgovor vlasnika “Kom - eloksira” i otpuštenih radnika, tako da nije mogao dati komentar. je dodao da je uz njih vlasnik otpustio i Veselina Gudovića, kojeg je sjutradan vratio na posao. Kasnije su, kaže Lalević, saznali je Gudović otpušten ne bi li vlasnik saznao kakve su njihove namjere, što mu je, kako tvrdi, Gudović i ispričao. Vlasnik je, pričaju otpušteni radnici, kršio zakon i na način, što im je preko banke uplaćivo minimalac, a onda na ruke u firmi isplaćivao ostatak novca, i tako “zakidao” državu. U Poreskoj upravi smo saznali da im od aprila prošle godine nijesu uplaćivani doprinosi. “Skoro tri godine preko banke nam je uplaćivo minimalac, a ostatak u firmi na ruke. Tu je kršio zakon i zakidao državu. Djeci nismo mogli da ovjerimo knjižice na Zavodu. Onda bi direktorica Danijela Lekić zvala Zavod i nekako dogovarala sa njima da nam ovjere knjižice. Znam da je sve ovo što govorim istina i samo istina. Meni je

savjest čista, i ako treba, jedno dijete ću da založim ispred ovih riječi koje izgovaram, a to je da ništa nažao nismo uradili niti firmi niti vlasniku, a mnogo suza sam prolila u toj firmi i zbog te firme”, kaže potrešena Marijana Vasojević kojoj su doktori zabranili zbog teškog zdravstvenog stanja i najmanji vid stresa. Tužiće vlasnika, ne daju obraz Najavili su tužbe protiv vlasnika ove firme, a pridružiće im se i još nekoliko bivših radnika, jer neće da dozvole da im se neko igra sa obrazom i istakli da se nikada ni za kakve pare više u tu firmu ne bi vratili. “Niko se neće igrati sa našim obrazima, niti ćemo dozvoliti da nam bilo ko prlja na ovakav način imena, a znamo da smo i pred Bogom i ljudima potpuno čisti, a samo radnici ove firme znaju u kakvom paklu rade, a prinuđeni su

na to”, poručuju nepravedno otpušteni radnici. Ponižavali radnike, Tjerali ih da rade sklekove Ispričali su nam još jedan detalj, kako rekoše, iživljavanja vlasnika nad radnicima. “Prošle godine dva radnika su napustila opet zbog neisplaćenih zarada. Uslovio ih je da se vrate, a kada su došli na posao, sve nas radnike je izveo ispred firme, a njima dvojici naredio da rade sklekove da bi mogli da uđu u firmu. Zamislite vi poniženje za čovjeka od 60 godina da radi sklekove, a da se ostali tome smiju”, kaže Lalević. Pošiljka Tokom jučerašnjeg dana, direktorica Danijela Lekić, otpuštene radnike je obavijestila putem telefona da im je poštom upućeno obrazloženje o prestanku radnog odnosa, i da im je vlasnik poručio da postupe po njemu.

PORT MILENA

Preko mosta krajem marta ULCINJ - Krajem marta svi radovi na mostu Port Milena biće gotovi, najavio je juče ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović, koji je boravio u radnoj posjeti opštini Ulcinj. Sada se rade prilazni putevi, izgradnja kružnog toka je privedena kraju, dok je većina poslova na samom mostu završena. Brajović je podsjetio da je most na Port Milena najznačajnija investicija, koja se radi iz resora pomorstva i saobraća, te da je vrijedna 13.900.000 eura. Ukupna dužina zahvata projekta je 920 metara, od kojih je sam most 350 metara, ukupna širina je 20,3 metra. Most ima četiri trake, razdjelni pojas i pješačke trake. Njegova posebna specifičnost je, što će se most otvarati u širini od 56 metara. “Kada se obezbijedi plovnost kanala Port Milena, kako čamci, tako jedrilice i brodovi iz više nivoa moći će da prođu”, kazao je Brajović. S tim što, kako je istakao, u ovom momentu tu hidrauliku neće dovesti do kraja, jer bi njeno održavanje bilo skupo. To će biti urađeno tek kada se obezbijedi Port Milena za plovni saobraćaj. Kako je kazao, sve pretpostavke za to su već napravljene.

PREMINULI Leković (Vladislava) Vasilija rođena Tomašević preminula poslije duže bolesti 8. februara 2013. godine u 82. godini. Sahrana će se obaviti 9. februara 2013. godine u 14 časova na Đapanovom Grobu. Saučešće primamo u kapeli na Đapanovom Grobu. Ožalošćeni: suprug Vladislav-Zele, sin Mileta, kćerke Zorica, Miruna, Milojka i Javorka, snaha Vera, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina.

Momčilo-Murat (Jova) Jelić preminuo 7.2.2013. u 74. godini. Saučešće primamo u kapeli Ozrinići 8. i 9.2.2013. godine. Sahrana će se obaviti 9.2.2013. u 15 časova na mjesnom groblju u Ozrinićima. Po želji pokojnika cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sin Goran, sestra Zorka, sestrična Božidarka, sestrić Božidar, brat od strica Milorad-Bato, snahe, unuk Viktor i ostala porodica Jelić.

Nada (Milete) Rakočević preminula poslije kraće bolesti 8.2.2013. godine u 70. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 8. i 9.2.2013. godine do 12.30 časova. Sahrana će se obaviti 9.2.2013. godine u 14 časova na groblju u Štitarici. Ožalošćeni: braća Relja, Rakoč i Radun, sestra Radojka, sestra od strica Ljubinka i ostala rodbina.

Nenad (Vasov) Đuranović

preminuo 8.2.2013. godine poslije kratke i teške bolesti u 50. godini. Saučešće primamo u kući žalosti u naselju Haj Nehaj - Sutomore 8. i 9.2.2013. godine do 13 časova, kada se kreće sa posmrtnim ostacima za Gluhi Do gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: majka Vidosava, braća Veselin i Ivo, sestra Nevenka sa porodicom, strina, braća i sestre od strica, tetka Milosava, ujak Milorad sa porodicom i ostala rodbina.

Dragiša-Zeko (Jovanov) Zečević preminuo 8. februara 2013. godine u 62. godini. Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Nikšiću 8. februara od 11 do 16 i 9. februara od 11 do 13 časova kada se polazi za Počekoviće gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: brat Milivoje, sestre Desanka, Branka i Vidosava, snahe Radmila i Nevena, sinovac Aleksandar, sinovica Milica, sestrići Branko, Veselin, Dragan i Dragan, sestrične Vesna, Sonja, Snežana, Svetlana i Marina i ostala mnogobrojna rodbina.

Vidosava (Radovanova) Bulajić umrla 7.2.2013. godine u 17.30 u 79. godini. Saučešće primamo u kapeli kod Nikoljske crkve u Grahovu 8.2.2013. od 10 do 16 i 9.2.2013. od 10 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana. Ožalošćeni: kćerka Jovana, brat Simo, bratanići Željko i Radovan sa porodicama, bratanična Biljana sa porodicom, brat od strica Novak sa porodicom, sestre od strica Danica i Senka sa porodicama i ostala rodbina Bulajić “Ništa nije važno ako nije u funkciji lagodnijeg života, normalnijeg odvijanja saobraćaja i mislim da smo na ovaj način napravili pravu stvar, jer će se bulevar koji ide od Ulcinja nastaviti na ovaj most i dalje usmjeriti saobraćaj ka Štoju i Bojani. Tu su bile nezamislive gužve u sezoni, koje će ovim potezom, kad se dalje nastavi bulevar ka Štoju, potpuno preduprijediti i imaćemo jedan od najljepših prilaza u Ulcinju”, kazao je Brajović. Kada će biti obezbijeđena plovnost kanala Port Milena i izgradnja marine, nije definisano. Pred-

sjednik opštine Ulcinj Nazif Cungu ocijenio je da se bez mosta na Port Mileni, nije mogao zamisliti razvoj turizma na Velikoj plaži. Cungu je kazao da druga faza predviđa nastavak izgradnje Bulevara na Velikoj plaži. Cungu je kazao Dnevnim novinama da je sa ministrom dogovoreno da kad Opština riješi problem eksproprijacije, Ministarstvo će i tu pristupnu saobraćajnicu uraditi. On očekuje da ovog ljeta sve bude završeno. Kašnjenje izgradnje mosta, uslovio je stečaj firme Primorje iz Ajdovščine, koja je izvodila radove. S.G.

Pogrebno ,,NARCIS'' Nikšić Bulevar Vuka Mićunovića Tel. 040/214-941, 069/503-144

CVJEĆARA ª MAJAº

NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC 050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973

i NOVOOTVORENO Pogrebno ,,NARCIS'' Danilovgrad preko puta Gradske kapele Tel. 020/818-040, 069/343-535 Nudi komplet pogrebnu robu sa uslugama: - prevoz u zemlji i inostranstvu - spremanje pokojnika - sahrane - otvaranje i čišćenje grobnih mjesta - slanje čitulja

Radno vrijeme 0-24 časa

18 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Radnici bez ugovora ocrnjeni za 1.500 eura JADRANSKO BRODOGRADILIŠTE

Radili u Brodogradilištu na “crno”, tvrde da ih je za plate izigrao Dragan Kaluđerović koji ih je angažovao Sanja Milović

ikšićanin Tomaš Damjanović i Novljani Igor Popović i Aleksandar Sujić tvrde da su obmanuti od strane kooperanta Jadranskog brodogradilišta Bijela Dragana Kaluđerovića, zbog neisplaćene tri plate u iznosu od 1.500 eura u periodu od septembra do novembra 2011. godine. Težak posao obavljali su bez potpisanog ugovora o radu i za nižu satnicu. Pomoć od Inspekcije nisu dobili, jer im je rečeno da su to trebali učiniti dok su bili radno angažovani.

HERCEG NOVI - Kako urađen posao može s pravom nazvan “Sizifovski”, primjer je trojice radnika Brodogradilišta u Bijeloj, koji su “na crno” tri mjeseca obavljali teške poslove, a zbog nepostojanja ugovora o radu, ostali i bez krvavo zarađene plate. Tomaš Damjanović, koji živi u Igalu, u svoje i ime svojih kolega, obratio se medijima za pomoć. “S obzirom da je riječ o velikoj firmi, smatrali smo da ćemo biti ispoštovani”, rekao je Damjanović, koji je juče kazao da je preko firme Fri stajler, čiji je vlasnik Dragan Kaluđerović, bio angažovan u Brodogradilištu od početka septembra do 15. novembra 2011. godine. On i još dva Novljanina radili su

najteže poslove, poput čiščenja tankova od mazuta, i to po najnižoj satnici, koja je iznosila 1,60 eura. Za dva i po mjeseca poslodavac je bio u obavezi da im isplati oko 1.500 eura. “Radili smo i noću, nekada i do četiri ujutru, iako nam je satnica bila možda i najniža, jer drugi kooperanti plaćaju radnike preko dva eura. Kada smo prvi put tražili naše plate, Kaluđerović je rekao da čeka isplatu iz Brodogradilišta. Nakon dva i po mjeseca, kada sam vidio da ne dobijam novac koji sam zaradio, napustio sam posao. Nekoliko puta smo pokušavali da stupimo u kontakt sa Kaluđerovićem, koji je stalno mijenjao brojeve telefona, a posljed-

Sa Kaluđerovićem kontaktiraju samo kad on dođe Rukovodilac službe kooperacije rekao je da trenutno nema broj telefona Dragana Kaluđerovića, jer ih, kako tvrdi Žmukić, stalno mijenja. Jedini kontakt sa Kaluđerovićem imaju samo kada on dolazi u Brodogradilište. Novinari su pokušali da stupe u kontakt sa Kaluđerovićem, ali firma Fri stajler nema registrovan broj telefona.

nji put kada smo uspjeli, rekao nam je da nas nikada neće isplatiti. Obratili smo se i Inspekciji rada, iz koje su nam saopštili da je sada kasno da bilo šta preduzmu, jer smo ga trebali prijaviti dok smo bili angažovani”. Damjanović tvrdi da nijesu jedini koji su oštećeni i da bi inspekcija mogla reagovati tokom angažovanja drugih lica koja takođe rade bez ugovora. U razgovoru sa Damjanovićem čuli smo i podatak da poslodavci na razne načine izbjegavaju plaćanje radnika, pogotovu iz regiona. “Kada poslodavac treba da isplati plate, dešava se da prijavi radnike da nemaju radnu dozvolu i prijavljeno boravište, kako bi ih deportovali iz zemlje, a on na taj način izbjegao plaćanje za obavljen posao”. Damjanović je prvi put bio angažovan u Brodogradilištu ali, kako je rekao, da je znao, nikada ne bi prihvatio posao. Dodaje da mu nije prvi put da radi bez ugovora, ali su ga dosadašnji poslodavci uvijek ispoštovali i isplaćivali zarađen novac.

FK RUDAR

Psi uništili fudbalski teren PLJEVLJA - Rasni psi, koje vlasnici i pored toga što su za to predviđene visoke novčane kazne, šetaju bez povodca i korpe gradskim parkom, napravili su štetu od nekoliko hiljada eura na pomoćnom terenu sa vještačkom travom pored gradskog stadiona. Na sredini igrališta iskopana je rupa od dvadesetak santimetara, a psi su izgrizli i bijele linije igrališta i takozvanu “bijelu tačku” za izvođenje jedanesteraca.

Pokidana je i mreža na golovima, a prolaznici su juče novinarima kazali da nerijetko gazde rasnih pasa tu oštre zube njihovih ljubimaca. Oštećen teren prvi su primijetili fudbaleri FK Pjevlja koji su počeli pripreme za nastavak sezone. Čuvari na gradskom stadinu rekli su da su nekoliko puta pokušali da spriječe vlasnike opasnih pasa za koje sumnjaju da su pit bul terijeri, da uđu na teren, ali su im oni zaprijetili da će pse pustiti na njih.

Brodogradilašte se ograđuje Prema riječima rukovodioca službe kooperacije u Jadranskom brodogradilštu Bijela Jefta Žmukića, Brodogradište ima uredan ugovor sa firmom Fri stajler, koja je u vlasništvu Kaluđerovića. “On ima konstantno pet do šest radnika. Brodogradilište Kaluđeroviću plaća po utvrđenoj satnici koja važi i za druge kooperante i koja iznosi 2,70 eura, a on plaća svoje radnike 1,60 eura. Na današnji dan mi njemu dugujemo 112 eura, a oko 3.000 eura koje on još ima zarađene nijesu obračunate. Mi nemamo ništa sa ljudima koje on angažuje. Njihovi poslovi čišćenja su vrlo kratki. Običnu traju dva-tri dana, pa nakon izvjesnog vremena ponovo dva-tri dana. Mi se trudimo i njima sugerišamo da oni prijave te ljude, ali zato što ti poslovi nijesu u kontinuitetu, otežana je i prijava. Ko god radi u Brodogradilištu, podliježe našim mjerama zaštite na radu”, tvrdi Žmukić.

Tomaš Damjanović

Ilustracija

“Skupi ih se desetak, dok psi grizu gumu oni bacaju opuške po terenu i svojim komandama podstiču pse da grizu teren”, kazao nam je jedan od radnika Centra za sport i rekreaciju. Komunalna policija podnijela je nekoliko prijava protiv vlasnika pasa, ali oni i dalje rade isto, pa se postavlja pitanje, da li postoji način da se ovi nasilnici spriječe da uništavaju imovinu vrijednu nekoliko stotina hiljada eura. D.K.

TUŽBA

Luketići traže svoje nazad

Potomci budvanskog dobrotvora kompletnu imovinu žele da vrate na zakladu

BUDVA – Potomci budvanskog dobrotvora Toma Luketića, koji je kompletnu svoju imovinu ostavio kao zakladu za školovanje djece Paštrovića i Budve, pokrenuli su upravni postupak za vraćanje kompletne imovine ponovo na zakladu. Dio zaklade je i parcela na kojoj je nekada bio market “Roda” u strogom centru grada, na kojoj su u toku pripremni radovi za izgradnju jedanaestospratnog poslovno-stambenog kompleksa, pa će investitor, ruska kompanija “MCG Montenegro”, po svoj prilici, morati zbog uprav-

nog postupka da zaustavi dalju realizaciju projekta. Nakon smrti 1927. godine Tomo Luketić je testamentom cjelokupnu imovinu od 40.000 kvadrata u strogom centru grada ostavio kao zakladu za školovanje budvanske i djece iz Paštrovića. Zaklada je u katastru pod nazivom “Zaklada Toma i njegove žene Stane za školovanje djece iz Budve i Paštrovića” bila uknjižena kao vlasnik te imovine. Imovina je u međuvremenu prešla na opštinu, a potom je u većem dijelu rasprodana. Nakon što je opština ruskoj kom-

paniji izdala dozvolu za rušenje, objekat “Rode” je srušen te nastavljeni pripremni radovi za izgradnju jedanaestospratnice koja bi, prema planu, trebalo da bude završena za 18 mjeseci. Rusi su preuzeli hipoteku banke, koja je bila upisana na lokaciji u vlasništvu “Pantomarketa”, u visini od tri miliona eura, a zatim su preko svoje firme “MCG Montenegro”, registrovane u Budvi, dokupili za pola miliona eura 540 kvadrata opštinske zemlje, odmah pored te lokacije, kako bi formirali zemljišni kompleks od 1.350 kvadrata.N.L.

Crna Gora 19

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

PLJEVLJA

Ako i ne bude studenata, fakultet će opet raditi Lokalna uprava će brzo objaviti oglas za organizovanje novih studijskih programa u Akademskom centru u čiju je gradnju i opremanje uložila oko 1,6 miliona eura Tomaš Damjanović

PLJEVLJA - Sa samo jednim uzdržanim glasom, i to odbornika DPS, pljevaljski parlament obezbijedio je juče usvajanjem tri zaključka preduslove da već od iduće akademske godine u tom gradu zaživi više studijskih programa. Time su demantovane glasine i napisi u pojedinim medijima o zatvaranju odjeljenja Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore koje u Pljevljima radi od 2008. godine. Pljevaljska lokalna uprava će vrlo brzo objaviti oglas za organizovanje novih studijskih programa u Akademskom centru u čiju je gradnju i opremanje uložila oko 1,6 mi-

liona eura. Ovaj zaključak usvojen je uprkos izraženoj bojazni da li će uopšte biti zainteresovanih fakulteta za organizovanje nastave u Pljevljima, ali i da li je prekasno za objavljivanje oglasa čiji će se uslovi definisati naknadno, ali je već sada jasno da će, u skladu sa drugim zaključkom, pljevaljski AC morati da ima ravnopravan status sa visokoobrazovnim centrima u drugim gradovima. S obzirom da je izgrađen na zemljištu Ministarstva odbrane koje je opštini dato na privremeno korišćenje, parlament je zadužio izvršnu vlast da sa Vladom nastavi raz-

govore o statusu prostora dijela Kasarne gdje se AC nalazi i da riješi imovinsko-pravne odnose. Skoro jednoglasnom usvajanju zaključaka prethodila je na momente žučna rasprava i međusobne optužbe DPS i koalicije Bolja Pljevlja o (ne)zatvaranju Mašinskog fakulteta. DPS je tvrdio da lokalna uprava želi da zatvori fakultet jer je to uspjeh ranije gradske vlasti koju je imala ta partija, ali je od nove lokalne uprave dobio packe da to ustvari radi Vlada, a ne opština koja uprkos praznoj kasi već pet godina obezbjeđuje pare i uslove za Mašinski fakultet i Akademiju kulinarstva koja, takođe, izvodi nastavu u AC. Svi studenti koji su počeli studiranje dobiće diplome mašinskog inžinjera u Pljevljima, obećala je sekretarka za društvene djelatnosti Slavica Krstajić, što znači da će opština još najmanje četiri godine finansirati rad fakulteta, iako je tvrdi Vladislav Bojović Vlada jedino nadležna da finansira visoko školstvo. On je precizirao da je riječ o oko 180.000 eura na godišnjem nivou, te da nema opravdanja da opština nastavi to i ubuduće da čini jer time oštećuje sopstveni budžet za taj iznos.”Moramo izaći iz sadašnje situacije uvažavajući studente i kroz razgovore sa njima, ministarstvom i Univerzitetom doći do rješenja koje će biti manje finansijsko opterećenje za opštinu”, kazao je Bojović. D.K.

KOLAŠIN

Ustrijelili kapitalca KOLAŠIN – Članovi Lovačkog društva “Rovca” organizovali su šestu akciju hajke na vukove, prilikom koje su ustrijeljena dva vuka. Kako je kazao predsjednik Lovačkog društva i organizator ove hajke Miličko Bulatović, imajući u vidu da je bio radni dan, u ovoj akciji učestvovalo je sedam lovaca. Vukovi su ubijeni na teritoriji Cerovice u Rovcima. “Lovačko društvo već godinu dana prati i organizuje hajke na

vukove. Tokom prošle godine vukovi su napravili velike štete na ovom području, kada je poklano nešto više od 70 koza i ovaca, a na terenu smo u prošloj hajci naišli na dva strva od srneće divljači. Čopor od pet vukova je stalno prisutan na našem terenu, ali smo u četvrtak imali sreće da odstrijelimo ova dva vuka, jednog vuka kapitalca teškog 70 kilograma, kojeg ćemo preparirati, jer je to vrlo važan trofej, i vučicu 35 kilograma”, kazao je Bulatović. Z.B.

20 Globus

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013.

NEOBIČNA OTMICA

Herman Van Rompej

Zlatna skulptura keksa u zamjenu za 52.000 pakovanja slatkiša Nesvakidašnja kriminalistička priča zabavlja njemačku javnost HANOVER - Sve je počelo 21. januara kada je primijećeno da na skulpturi dvojice muškaraca ispred sjedišta kompanije “Lejbnic” u Hanoveru, nedostaje zaštitni znak firme - pozlaćeni keks veličine 50 sa 40 centimetara. Vrlo brzo lopov se javio sa zahtjevom. U poruci, napravljenoj od riječi izrezanih iz novina, otimač kaže da će vratiti keks ako proizvođač tokom februara pokloni Lejbnic keks svoj djeci u tamošnjim bolnicama, i to: “Ne sa tamnom čokoladom i ne bez čokolade. One sa mliječnom čokoladom”. Pored toga lopov ili lopovi “zamolili” su kompaniju da donira 1.000 eura prihvatilištu za napuštene životinja. Otmičar(i) su kao dokaz priložili sliku na kojoj osoba obučena u kostim Kuki Manstera iz serijala “Ulica Sezam” gricka ukradeni keks. Iz koncerna Bahlsen potom su obećali da će bolesnoj djeci pokloniti 52.000 pakovanja Lejbnic keksa ako dobiju natrag svoj zaštitni znak. U ponedjeljak je keks osvanuo obješen na skulpturu konja ispred Univerziteta u Hanoveru. Kuki Manster ga je još i uljepšao crve-

PREGOVORI URODILI PLODOM

Postignut dogovor o budžetu Unije Prema okvirnom sporazumu, gornji limit na budžetsku potrošnju od 2014. do 2020. biće postavljen na 960 milijardi eura

nom mašnicom. Keks je odnesen u laboratoriju pokrajinske policije koja je željela da utvrdi da li je počinitelj ostavio neki trag: pramen kose, otisak ili bilo šta slično.

Ipak, ljubitelji Lejbnic keksa traže da se odustane od potrage i hapšenja Kuki Manstera čiji je kostim postao najtraženija roba za predsotjeći karneval u Hannoveru.

SUDNICA

Miškovićima određeno novih 30 dana pritvora BEOGRAD - Specijalni sud u Beogradu produžio je juče za još 30 dana pritvor vlasniku “Delta holdinga” Miroslavu Miškoviću, njegovom sinu Marku, vlasniku “Nibens grupe” Milu Đuraškoviću, rekla je portparolka suda Maja Kovačević. Predsjedniku Skupštine dioničara PZP “Niš” Dejanu Jevtiću pritvor je ukinut i on će biti pušten da se brani sa slobode. Miškovićima i Đuraškoviću pritvor je produžen zbog opasnosti od bjekstva, bojazni da će tokom istrage uticati na svjedoke, kao i zbog uznemiravanja javnosti, precizira-

la je ona. Miškovići, Đurašković i Jevtić uhapšeni su 12. marta sa još šest osumnjičenih da su zlou-

potrebom položaja izvlačili novac iz putarskih preduzeća i tim radnjama sebi pribavili korist od oko 30 miliona eura. Osim njih, ostali osumnjičeni se brane sa slobode. Jučerašnja odluka je posljednja o produženju pritvora u okviru istražnih radnji, što znači da bi za sljedeću eventualnu odluku o pritvoru morala da bude podignuta optužnica, ali o novim mjerama može odlučivati i Apelacioni sud, uz mogućnost donošenja i nekih drugih mjera, poput kućnog pritvora. Optužnica mora da bude podignuta šest mjeseci od datuma hapšenja.

BRISEL - Čelnici Evropske unije (EU) su, nakon teških pregovora koji su trajali cijelu noć, juče uspjeli da postignu dogovor o višegodišnjem budžetu EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompej juče popodne objavio je poruku na svom Tviter profilu koja glasi “dogovor postignut!”. Van Rompej je ranije predložio da će Unija gornji limit na budžetsku potrošnju u navedenom periodu postaviti na 960 milijardi eura. To je za 13 milijardi eura manje od predloga iz novembra prošle godine. Prvi predlog Evropske komisije iznosio je 1.025 milijardi eura. “Prilično smo uvjereni da imamo okvir za sporazum”, izjavio je ranije juče jedan zvaničnik Unije, zahtijevajući da ostane anoniman. “Dogovor još nije finalizovan, ali sigurni smo da će to biti gotovo tokom dana”, dodao je. Gaj Verhofstad, belgijski čelnik Evropske liberalne stranke, ranije je kazao kako ne misli da većina u Parlamentu odobrava budžet, “jer je to zastarjeli budžet, s deficitom od više od 50 milijardi”. “Rezovi su napravljeni uglavnom u istraživanjima, inovacijama, infrastrukturi, internetu ... I treće, nema nikakvih novih vlastitih resursa u predlogu”, rekao je on. Samit EU posvećen višegodišnjem budžetskom okviru EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje počeo je u četvrtak uveče sa više od pet i po sati zakašnjenja. U razgovorima o višegodišnjem budžetskom okviru, zemlje članice tradicional-

Pravo veta Svaka od 27 zemalja članica EU ima pravo veta na budžet, što pregovore čini izrazito teškima. Britanski premijer Dejvid Kameron na početku pregovora postavio se tvrdo i rekao da sporazuma neće biti ukoliko ne dođe do dodatnih rezanja troškova u odnosu na predlog Evropske komisije. S druge strane, predvodnik protivnika rezanja budžeta je francuski predsjednik Fransoa Oland. Na britansku stranu stali su Danska, Holandija i Švedska, a na francusku Italija, Španija i Poljska, javio je Rojters. Njemačka je ostala u sredini. no su podijeljene u dvije grupe - one koje u evropski budžet uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prva grupa, koja se neformalno naziva “prijatelji boljeg trošenja”, a neki ih nazivaju i “klub škrtih”, traži da u vremenima štednje i budžetskih rezova ni evropski budžet ne može biti izuzetak. Druga grupa, tzv. “prijatelji kohezije,” nastoji da se izbori da mjere štednje u budžetu EU ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se finansiraju projekti namijenjeni za smanjivanje razlike između bogatih i siromašnih regija u Uniji.

● FOTO priča

Miting i kontramiting

Janšini protivnici

LJUBLJANA - Treći takozvani slovenački narodni ustanak okupio je nekoliko hiljada ljudi na Kongresnom trgu u centru prijestonice Ljubljane, koji su juče protestovali zahtijevajući ostavku Vlade aktuelnog premijera Janeza Janše, poslanika u parlamentu i prijevremene izbore. Ranije u petak, prije početka pomenutog protesta, na trgu se okupilo 12.000 pristalica premijera Janeza Janše i članova njegove Slovenačke demokratske stranke (SDS), koji su stigli iz svih djelova Slovenije. Okupljanje je organizovano simbolično na državni praznik Dana kulture, kojim Slovenija obilježava godišnjicu smrti najpoznatijeg pjesnika Franca Prešerna. Učesnicima protesta se videoporukom obratio Janša direktno iz Brisela, gdje učestvuje na samitu lidera Evropske unije (EU). On je zahvalio svima koji su došli i “tako pokazali da im je stalo do njihove domovine”.

Janšine pristalice

Globus 21

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013.

TAJNI PROGRAM

I balkanske zemlje pomagale protivzakonite akcije CIA Među 54 države koje su pomagale CIA da osumnjičene teroriste strpa u tajne zatvore su i Hrvatska, Makedonija i BiH

JUJORK - U tajnom programu američke Centralne informativne agencije (CIA) u kojem su, nakon napada na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001, osumnjičeni teroristi protivzakonito otimani, prebacivani u zatvore u drugim zemljama i tamo ispitivani uz mučenje, na različite su načine učestvovale 54 zemlje, piše u izvještaju američke humanitarne organizacije “Open Society Justice Initiative” (OSJI), koji je objavljen prije nekoliko dana. U izvještaju se na 213 stranica detaljno objašnjava da je cijeli taj program bio protivzakonit i da mu je bila namjera da ispitivanje zatvorenika i njihov boravak u zatvoru ostanu izvan domašaja zakona.

Nema sumnje, tvrdi se u izvještaju, da su visokopozicionirani zvaničnici administracije Džordža V. Buša odgovorni za odobrenje kršenja ljudskih prava, ali se naglašava da odgovornost ide dalje od Vlade SAD, jer se protivzakonite otmice, tajna prebacivanja u zatvore i ispitivanja uz mučenje ne bi mogla dogoditi bez znanja i pristanka vlada drugih zemalja. Napominjući kako će puni opseg i tačan broj osoba koje su bile podvrgnute takvoj praksi, ali i zemalja u kojima se sprovodila postati poznat tek kad SAD i druge zemlje otkriju podatke koje i dalje brižljivo skrivaju, navodi se da je ovo prvi izvještaj u

kojem se spominje broj dosad poznatih slučajeva žrtava programa CIA i zemalja koje su u njemu učestvovale. “Na osnovu vjerodostojnih javnih izvora i informacija dobijenih od uglednih organizacija za zaštitu ljudskih prava, ovaj izvještaj je najsveobuhvatniji katalog ponašanja naspram 136 osoba, koje su navodno bile podvrgnute takvom odnosu. Možda je takvih osoba mnogo više, ali će njihov ukupni broj ostati nepoznat dok SAD i njihovi partneri ne dopuste javnosti pristup toj informaciji”, stoji u izvještaju. “Čak 54 zemlje su učestvovale u tim operacijama na različite načine

Protesti protiv mučenja zatvorenika CIA-e održavaju se širom Amerike i svijeta

Gvantanamo: Jedan od najozloglašenijih političkih zatvora na svijetu

- omogućavanjem prostora za tajne zatvore na svojoj teritoriji, zatvaranjem, ispitivanjem, mučenjem ili zlostavljanjem osoba, pomaganjem u hvatanju i prebacivanju uhapšenih, dopuštanjem upotrebe svog vazdušnog prostora i aerodroma za tajne letove kojima su prebacivani uhapšeni, davanjem obavještajnih podataka koji su pomogli pri tajnom zatvaranju i prebacivanju uhapšenih, kao i ispitivanjem osoba koje su tajno boravile u zatvorima u drugim zemljama.” Te se zemlje nalaze na gotovo svim kontinentima - u Africi, Americi, Australiji, Aziji i Evropi, a pojedinačno se navode Avganistan, Albanija, Alžir, Australija, Austrija, Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kipar, Češka, Danska, Džibuti, Egipat, Etiopija, Finska, Gambija, Grčka, Gruzija, Hong Kong, Hrvatska, Island, Indonezija, Iran, Irska, Italija, Jemen, Jordan, Južnoafrička Republika, Kanada, Kenija, Libija, Litvanija, Makedonija, Malavi, Malezija, Maro-

ko, Mauritanija, Njemačka, Pakistan, Poljska, Portugal, Rumunija, Saudijska Arabija, Sirija, Somalija, Španija, Šri Lanka, Švedska, Tajland, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Uzbekistan i Zimbabve. Svojim ponašanjem sve ove zemlje prekršile su vlastite i međunarodne zakone, a uz sve to služile su se mučenjem - ne samo protivzakonitom i nemoralnom nego i krajnje nedjelotvornom metodom za dobijanje vjerodostojnih informacija. Možda je najbolji primjer, kako se navodi u izvještaju, slučaj protivzakonitog prebacivanja Ibna al-Šeik al-Libija, koji je imao “katastrofalne posljedice”. Pod prijetnjom mučenja u Egiptu, gdje je nezakonito prebačen iz SAD, Al-Libi je izmislio informacije koje su govorile o tome kako Irak obučava pripadnike Al-kaide u korišćenju hemijskog i biološkog oružja. Tadašnji američki državni sekretar Kolin Pauel oslonio se na te izmišljene informacije u svom govoru u Ujedinje-

nim nacijama, koji je bio okidač za rat protiv Iraka. Uprkos strašnim nivoima mučenja zatvorenika i kršenja drugih ljudskih prava, SAD i većina njihovih partnera nijesu sproveli djelotvorne istrage o operacijama protivzakonitog tajnog zatvaranja i ispitivanja osoba osumnjičenih za terorizam. Italija je i dalje jedina zemlja u kojoj je sud krivično progonio i osudio zvaničnike za učešće u takvim operacijama. Kanada je jedina objavila službeno izvinjenje jednoj žrtvi protivzakonitog tajnog prebacivanja i mučenja u Siriji, a osim Kanade samo su još Australija, Švedska i Velika Britanija žrtvama takvih djela dale određenu materijalnu odštetu. Na kraju izvještaja pozivaju se Sjedinjene Američke Države i sve zemlje koje su učestvovale u tom programu da objave sve podatke o tome, tumačeći kako će im to biti bolje nego da se istina otkrije drugim kanalima i da zbog toga budu dodatno osramoćene. Al Džazira balkans

SJAJ I BIJEDA VELIKE KINE

Kavezi, najjeftinije nekretnine Hong Konga Za oko sto eura mjesečno, najsiromašniji stanovnici iznajmljuju prostor za život, dimenzija 180 sa 60 centimetara

HONG KONG - Iako Hong Kong važi za jedno od najbogatijih mjesta na planeti, desetine hiljada njegovih najsiromašnijih stanovnika živi u kavezima, boreći se da dočekaju bolje sutra. Ne postoji takvo mjesto kao što je dom, rekli bi mnogi. Međutim, za veliki broj stanovnika Hong Konga dom je trošni metalni kavez, noćna mora iz koje bi

najradije pobegli. Leung Čo-jin ima šezdeset sedam godina i mjesečno plaća nešto više od sto eura da bi iznajmio mjesto za život – kavez dimenzija 180 sa 60 centimetara On je samo jedan od hiljade njih koji su, uslijed nemaštine, primorani da žive u ovakvim uslovima, prenijela je agencija AP.

Da bi se zaštitili od brojnih insekata koji ih neprestano napadaju, Leung i njegove komšije koriste raznorazne trske od bambusa i parčad linoleuma ne bi li prekrili pod. “Ujele su me toliko puta da sam se već i navikao”, izjavio je ovaj šezdesetogodišnjak. “Ne možete mnogo toga da promjenite. Ovdje živim i moram da naučim kako da preživim.” Iz Centra za socijalnu brigu i staranje tvrde da su kavezi bili jedino moguće rješenje za veliki broj socijalno ugroženog stanovništva. U dvije “prostorije” koje dobijaju

smješteno je nekoliko dasaka prekrivenih prostirkom, dok je krov izgrađen od metalnih ploča. “Mnoge porodice primorane su da žive u ovakvim uslovima, a neki su se čak preselili i u frabričke magacine”, dodao je Leung. Uprkos stalnim obećanjima gradskih vlasti da će pomoći najugroženijima, Leung je prestao da se nada, jer kako kaže, od velikih izjava prošlo je mnogo vremena, a ništa se nije promijenilo. Sa svega sedmogodišnjim obrazovanjem nije u mogućnosti da nađe stalan posao, ali tvrdi da ne

bježi od rada, pa prihvata kojekakve posliće ne bi li preživio. Uz državnu pomoć i plaćanje stanarine za kavez, ostaje mu oko dvjesta pedeset eura mjesečno, što je za uslove u Hong Kongu veoma malo. Kinesko tržište nekretnina posljednjih godina doživljava nevjerovatan bum, pa su cijene stanova vrtoglavo porasle. Samo u prvih deset mjeseci prošle godine cijene stanova porasle su za oko dvadeset odsto. Zbog toga je veliki broj stanovništva bio primoran da napusti svoje domove i preseli se u ovakve kaveze.

22 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

reCenzija

Dramsko stvaralaštvo

Afirmacija pisma za mlade

Muke po Abrahamu

Assitej i institucije pozivaju autore da do 15. juna pošalju tekstove

Linkoln (Lincoln) Stiven Spilberg Danijel Dej Luis, Seli Fild, Tomi Li Džons Vuk Perović Već smo dobro navikli na ta dva lica Stivena Spilberga. Jedno, koje umije dobro da zabavi, prestraši, pa i u srce da dirne publiku, i drugo, koje voli da se bavi velikim istorijskim temama i događajima. Ovo drugo, može se sada već reći nažalost, mnogo više voli Američka akademija za film. Ista ta Akademija je godinama nepravedno ignorisala ono prvo lice. Spilberg pasionirano radi filmove, a velike, istinite priče su kao stvorene za takav pristup. “Linkoln” naravno nije klasični biografski film. Sve se vrti oko kraja građanskog rata i borbe za glasove u korist 13. amandamana, to jest ukidanja ropstva u Americi. Osim bitke koja otvara film, podsjetivši tako svakoga i na ipak pompezniji početak “Spašavanja redova Rajana”, sve ostalo je politika. I to ona koja je prvo promjenila Ameriku, a tako i cijeli svijet. Spilberg se ne bavi prvi put ropstvom. Već je to činio u “Amistadu”, prije nešto više od 15 godina, ali se i sada odlučio za sličan rediteljski pristup. Poznat po izuzetnim akcionim scenama, izvanredno slikanim eksterijerima, dinamičnoj režiji, Spilberg je dešavanja u “Linkolnu”, dosta neobično za njega, većinom smjestio u zatvoreni prostor. Dio u Bijelu kuću, dio u Senat. Tek s vremena na vrijeme, posjeti bojište, i to i tada, njegovo zaleđe. Tih ključnih, posljednjih mjeseci života, američkog predsjednika su mučile i porodične stvari. I to supruga koja nikako nije preboljela smrt jednog sina, dok drugi tvrdoglavo želi da se prijavi u vojsku i ode na bojište. Iako na toj strani ima izvanrednu Seli Fild, ali i ne tako ubjedljivog Džozefa Gordona Luita, Spilbergu mnogo bolje ide politička strana priče. Danijel Dej Luis je na oba polja fascinantan, ali u državničkim poslovima ima bolje, ali i veće glumačko društvo. Prije svih Tomija Li Džonsa, koji mu je sasvim ravnopravan, a kao pravi raskošan glumac, koliko god prostora da ima, učini ga svojim. Da glavna uloga nije otišla Danijelu Dej Luisu, vjerovatno da bi to učinio i sa cijelim filmom. Inače izuzetno brojan glumački ansambl, od Dejvida Straterna do Džareda Harisa, besprekoran je. Spilberg je ponovo sarađivao sa Tonijem Kušnerom (pozorišni komad i odlična mini serija “Anđeli u Americi” i scenario za film “Minhen”), a ovdje je preovladala njegova teatarska strana. A sa tim nije uspio da se izbori ni Spilberg, čija su ostvarenja do sada uvijek bila tako daleko od pozorišta. Ipak, on u rukama opet ima tehnički precizno izvedeno ostvarenje, a kao i uvijek, nije mu bilo teško da doda toliko neophodne emocije, shodno temi, i one naglašeno patriotske.

Crnogorski ogranak “Assiteja”, najveće mreže teatarskih kuća, u saradnji sa festivalom “Kotor art” (Kotorskim festivalom pozorišta za djecu) i Gradskim pozorištem iz Podgorice, raspisao je juče konkurs za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade. Pravo učešća imaju autori koji su državljani Crne Gore ili imaju status trajno naseljenog stranca u Crnoj Gori, a konkurs se organizuje bijenalno. “Uspostavljanje ove bijenalne nagrade ima za cilj da podstakne razvoj crnogorske dramske literature za pozorište za dječiju i mladu publiku. To je jedan od instrumenata podrške savremenoj dječijoj dramaturgiji, ali i kulturi koja je već dugo u marginalizovanoj zoni”, istakla je Maja Mrđenović, predsjednica IO Assitej za Crnu Goru. Reditelj Petar Pejaković iz direkcije festivala pozorišta za djecu i jedan od osnivača crnogorskog “Assiteja” istakao je juče prednost ovakve inicijative u Crnoj Gori i malim državama uopšte. “Uvjeren sam da će odziv biti veliki i da ćemo se gledati svake dvije godine istim povodom”, kazao je Pejaković. Podršku projektu pružila je i Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, a konkurs će trajati do 15. juna ove godine. Tekstovi koji uđu u najuži izbor biće preporučeni za izvođenje i dalju afirmaciju, a javno čitanje i promocija nagrađenog teksta biće organizovani u okviru festivala “Ko-

tor art”, te početkom naredne pozorišne sezone Gradskog pozorišta u Podgorici. Tekstove potpisane šifrom u tri štampana primjerka (sa obaveznom naznakom da li je tekst namijenjen za djecu do 12 godina ili za mlade starije od 12 godina, te da li je napisan za dramsko ili lutkarsko pozorište), uz CD sa kopijom nepotpisanog teksta, označenog šifrom (u PDF formatu), treba dostaviti poštom. Uz potrebne podatke autora, treba dostaviti i izjavu o saglasnosti da “Assitej centar Crna Gora”, “Kotor art” (Kotorski festival pozorišta za djecu) i Gradsko pozorište Podgorica imaju pravo na objavljivanje i

praizvedbu djela. Nagradu čini novčani iznos od 3.000 eura, praizvedba u koprodukciji Gradskog pozorišta iz Podgorice i Kotorskog festivala pozorišta za djecu u pozorišnoj sezoni 2013/14. godine, kao i prevod na engleski jezik. Žiri nagrade čine: dramski pisac Igor Bojović, glumica i producentkinja Ivana Mrvaljević i pozorišna kritičarka i teatrološkinja Maja Mrđenović. Oni će saopštiti rezultate konkursa 15. jula ove godine. Pravo učešća imaju samo originalni, neobjavljeni i neizvođeni dramski tekstovi. Žiri zadržava pravo da ne dodijeli nagradu. Kontakt za dodatne informacije je: assitejcrnagora@gmail.com

PerCePCija

Kako je Hičkok vidio ª Psihoº U nedavno otkrivenom intervjuu iz 1964. godine, reditelj Alfred Hičkok kazao je da je bio “užasnut” kada su gledaoci ozbiljno shvatili njegov film “Psiho”. U intervjuu otkrivenom u arhivama Bi-Bi-Sija, reditelj je rekao da je namjeravao da “Psiho”, koji se smatra jednim od najboljih horor filmova u istoriji kinematografije, bude ironična crna komedija. Scenario za film, u kome su glavne uloge igrali Entoni Perkins, Vira Majls, Džon Gavin i Dženet Li, zasnovan je na istoimenom romanu Roberta Bloka iz 1959. godine o serijskom ubici Edu Ginu. Film je nominovan za Oskara za režiju, sporednu glumicu (Li), scenografiju i fotografiju. U intervjuu za TV emisiju “Monitor” Hičkok je, četiri godine nakon premijere filma, rekao: “Snimio sam jednom film, sa priličnom dozom ironije, nazvan ‘Psiho’. Smatrao sam da je sadržaj vrlo zabavan i da je riječ o velikoj šali. Bio sam užasnut kad su

Previranja

POGLED U KOMŠILUK

Predstava “Dobro drvo” Gradskog pozorišta

Bura u hrvatskom pozorištu

ga neki ljudi shvatili ozbiljno”. On je naveo da je “Psiho” trebalo da natjera ljude da vrište i viču kao pri vožnji rolerkosterom. “Kao čovjek zadužen za konstrukciju, pitao sam se koliko strm smije da bude taj prvi ‘sunovrat’. Ako

je previše strm, ljudi će se uplašiti i vrištati i nakon što se kolica zaustave. Tako da ne smijete pretjerati jer ne želite da vaši gledaoci pobjegnu sa rolerkostera, već da se kikoću od zadovoljstva”, kazao je Hičkok. Intervju je dio nedavno objavljene audio knjige “Alfred Hičkok: Njegovim riječima”. “O Hičkokovim pravim namjerama iza ‘Psiha’ raspravlja se još od šezdesetih”, kazao je PR izdavačke kuće AudioGo britanskom Telegrafu. “Ovaj fascinantni intervju nagovještava da je Hičkok oduvijek želio da ‘Psiho’ bude komedija a ne horor.” Hičkok je tokom karijere nominovan za šest Oskara, a 1968. Američka akademija za film nagradila ga je Specijalnom nagradom “Irving G. Talberg”. Audio knjiga objavljena je povodom britanske premijere filma “Hičkok” u kome Entoni Hopkins tumači naslovnu ulogu.

Afera “Plakat” pokrenula lavinu: Oliver Frljić

Afera “plakat” uvod u “sumrak ocvale industrije” Zatišje, a onda odjednom rat na nekoliko frontova, tako hrvatski mediji sažimaju ono što se s hrvatskim teatrom i u njemu događa u posljednjih mjesec dana. Ljudi skloniji teorijama zavjere pomislili bi da aferu “plakat” nije slučajno slijedila baš i prepiska jednog reditelja i jednog glumca. Skoro kao uvertira u izmjene Zakona o teatrima, a sve da bi se riješio slučaj zagrebačkog HNK. Vjerovatnije je ipak da nije istina to da su i povici negodovanja na nedavnoj premijeri “Aide” u HNK-u i cenzurisanje plakata u Dramskom pozorištu “Gavela” baš tako povezani. “Tematski bar nijesu, a ka-

drovski tek onoliko koliko je u incestuozno malenoj sredini sve povezano. Simptomatski pak, među njima postoji veza, jer sve to dosta jasno govori o stanju ne samo u domaćem teatru”, pišu hrvatski mediji, uz opis da hrvatski teatar danas izgleda kao “sumrak ocvale industrije”. “Njegovo stanje opisuje ne samo ‘slučaj plakat’, nego i stražnje dvorište SC-a i repertoar manjih HNK-ova koji nose časno ime, ali ga više nemaju čime obući, jer onih nekoliko premijernih naslova uglavnom ne igraju”. Hrvatski T-portal navodi da je uzdanje u umjetničke slobode ili umjetničku kreaciju kojoj bi ta sloboda trebala samo je-

dan vid “kalkulantske slike” koja najprije ne zadovoljava ni samu sebe, pa onda teško da može da zadovoljiti svoju publiku. “Predstave se proizvode kao na pokretnoj vrpci uz pomoć javnih sredstava ili u umješnijoj varijanti iz evropskih fondova. Ovo posljednje se pritom proglašava velikim producentskim, a posljedično i umjetničkim uspjehom. No takve predstave ne služe tome da ubodu ili zagolicaju, nego tek da umire i uljuljkaju u prepoznatljivosti i prepoznavanju, jer ili je na pozornici glumac poznat s malih ekrana ili je lik kojeg igra ‘isti susjed’”. Treća mogućnost toliko je rijetka da je gotovo zanemar-

ljiva”, smatraju poznavaoci prilika u hrvatskom teatru. “Stvarnost zaista nudi teme domaćem teatru, ali ono ne želi da ih iskoristi, čak i kad se njima igra, poput pokojeg navodno angažovanog naslova koji zbilju karikira ili maskira, pokušavajući prodati ili uspješno prodajući svoju

provokativnost, drukčijost i hrabrost. O strukturi se više ne razmišlja, o njenoj promjeni još manje”. Afera “plakat” i sve njene posljedice, uključujući prepisku Olivera Frljića i Siniše Ružića, može se stoga čitati kao sukob institucionalnog i izvaninstitucionalnog, onih iznutra i onih spolja.

Kultura 23

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Imenovan žiri Njegoševe nagrade Sedmočlani međunarodni žiri za dodjelu Njegoševe nagrade, imenovan je na jučerašnjoj sjednici Vlade Crne Gore. Osim akademika Sretena Perovića u žiriju su akademik Zdenko Lešić iz Bosne i Hercegovine, profesor Svetlozar Igov iz Bugarske, akademik Katica Ćulavkova iz Makedonije, profesor Aleš Debeljak iz Slovenije, profesor Filip David iz Srbije i profesor Vlaho Bogišić iz Hrvatske. Vlada je žiri imenovala na predlog Ministarstva kulture, na osnovu člana 23 Zakona o državnim nagradama. Imenovanje žirija odnosi se na period od četiri godine.

ª Don Žuanº u CNP-u

UMJETNOST

Radovi Raše Todosijevića

Čovjek od integriteta nije poželjan uzor Kolekcionari, galeristi i kustosi traže prosječnog, ne mnogo bistrog, materijalno nesigurnog umjetnika, a pride ne bi bilo zgoreg da je takva provincijska vrdolama i zabavno čeljade koje umije da zapjeva, kaže za DN poznati konceptualni umjetnik Raša Todosijević

Predstava “Don Žuan”, koju je po tekstu Žana Batista Poklena Molijera režirala i adaptirala Ana Vukotić, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. U predstavi igraju: Dragan Mićanović, Simo Trebješanin, Jelena Minić, Stevan Radusinović, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Branimir Popović, Nada Vukčević, Žaklina Oštir i Dejan Ivanić. Kostime je osmislio Leo Kulaš, scenski pokret Tamara Vujošević Mandić, autor muzike je Ivan Marović. Jezičku adaptaciju teksta potpisuje Ljubomir Đurković, saradnik na scenografiji je Aleksandar Vukotić, saradnik na dramaturgiji Dragana Tripković, lektor Dijana Diklić. Predstava je rađena u koprodukciji sa Međunarodnim festivalom KotorArt.

ª Kavezº Daliborke KordićBrajović

Mulimedijalna prezentacija pod nazivom “Kavez” akademske slikarke Daliborke KordićBrajović biće otvorena večeras u 19 sati u Gradskoj galeriji Kotor. Daliborka Kordić-Brajović rođena je 1972. godine u Kotoru. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, Odsijek slikarstvo, u klasi profesora Dragana Karadžića. Imala je više grupnih i samostalnih izložbi. Dobitnik je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2007. godine. Učestvovala je na 41. i 43. Hercegnovskom likovnom salonu.

“Majka na prodaju”, Raša Todosijević (Beograd, 2009.)

Jelena Boljević

ragoljub Raša Todosijević je među osam umjetnika koji su prihvatili poziv likovnog kritičara Petra Ćukovića da u okviru kolekcije Podgorica daruju svoja djela sarajevskom Muzeju Ars Aevi. Jedna od najmarkantnijih figura eks-jugoslovenske umjetničke scene, Todosijević je sa Marinom Abramović i još nekoliko “prevratnika” postavio temelje konceptualne umjetnosti u Beogradu. U razgovoru za Dnevne novine on ocjenjuje da se prilike u “zagušljivoj palanci” od tada do danas nijesu promijenile. Njegovom slobodnom duhu najviše smeta “nepojmljivi ugled poluobrazovanih ljudi i razmahana sujeta dojučerašnjih sjecikesa”.

Jedan ste od pionira konceptualne umjetnosti u nezaobilaznom beogradskom SKC. Kako Vam sada izgledaju ti počeci? Mit o Studentskom kulturnom centru u Beogradu i njegovoj avangardi treba svesti na njegovu stvarnu mjeru. Kad je riječ o njenoj prevratničkoj ulozi, tu moramo uzeti u obzir isključivo šačicu mladih umjetnika okupljenih oko galerije Studentskog kulturnog centra, a potom, nešto kasnije, i muzičku redakciju. Ostale redakcije nijesu donosile ništa novo niti je onovremenim urednicima padalo na pamet da se bilo čime izdižu iznad prihvatljivih i bezličnih socijalističkih klišea. Radeći u kulturnoj izopštenosti uz silno omalovažavanje stručnjaka, a bogami i one obrazovanije publike, osjećali smo se kao da smo na nekoj beogradskoj Sierra Maestri. Bili smo zagrijana mladež, umjetnici s nekim našim apostolatima i već tada vrlo sigurni da donosimo novo i da smo daleko ispred vremena u kome su se još kulturni uspjesi računali drvenim abakusom francuske tradicije. Da li je, po Vašem mišljenju, ta “umjetnička revolucija” na pravi način proučena i vrednovana? Gledano iz mog ugla i sa mojim iskustvom, to sada nije mnogo važno. Ja ne mislim na karijeru, već na umjetnost. Ukratko, Beograd je uporno i temeljno, sa elanom zagušljive palanke, gradio i još gradi energični otpor prema novim pojavama u umjetnosti tražeći neki umišljeni modus vivendi “između lokalnog i univerzalnog”, neki eklektično-hemijski sklad sklepan od žaba i baba ili, reci-

mo, umirujućih pastorala i sleđenih fresaka vizantijskog porijekla. Ideologije su se mijenjale, ali odnos vlasti prema umjetnicima ostajao je isti? Tačno je da su se bunde, kaputi, prsluci, mantili, šeširi, simboli i šinjeli neminovno s vremenom mijenjali, ali je ispod tog površinskog, zapravo modnog sloja, ispod te varljive prolaznosti, suština ostajala i ostaje ista. Jedni su naučili engleski, drugi ruski, ali im to nije pomoglo da sa sebe otaru gust nanos palanačke skrame, zavičajni, rodovski, plemenski i familijarni nepotizam, arhaizam, seljoberizam... Šta reći kad vidite da milioni hipnotisanih ljudi marširaju naprijed u prošlost. U našoj sredini je često da umjetnik koji je dobio priznanja vani tek tada osvaja lovorike kod kuće. Vi ste, međutim, izuzetak. Zašto je tako? Ja sam self-made man. U konzervativnim sredinama gdje se mjerila vrijednosti uglavnom određuju štakama, palčevima i laktovima, čovjek od integriteta nije željeni uzor. Njegove vrline nijesu prednost jer ono njegovo izraženo JA sobom nužno remeti poodavno sklepanu kulturnu scenografiju-iluziju iza koje nema ničeg do prašine, čamotinje, nagvaždanja, sujete, magluštine, blebetanja, tame i Ereba. A kad je već tako, ti vaši uspjesi, gospodine Todosijeviću, te vaše nagrade, ti bjelosvjetski muzeji, te vaše čizme od sedam milja ovdje ne vrijede ni pet para. Kao što se dobro zna, taj bijeli svijet, to vaše široko more, puno je laži, ispraznog pomodarstva

i smicalica a pride sve ajkule, svi delfini i grozne sabljarke mrze Srbe i njihovu neprolaznu umjetnost naslijeđenu iz praistorije, od Ramzesa VII ili možda u pravoj liniji od Lepenskog Vira. Tako je bilo i sa Vašom nagradom na posljednjem Venecijanskom bijenalu? Vijest da sam dobio novoustanovljenu Unicreditovu nagradu na Venecijanskom bijenalu u Beogradu je izazvala bijes, zlovolju i zaprepašćenje i ako je to prva nagrada dodijeljena u našem paviljonu od 1938. godine. Da li je to normalno? Ovdašnje parajlije, umišljene veličine, kolekcionari, galeristi, kustosi, direkto-

ri ovoga i savjetnici onoga, ljubitelji umjetnosti, crnoberzijanci i, uglavnom, gomila lokalnih kaputokradica, traže prosječnog, ne mnogo bistrog, materijalno nesigurnog umjetnika, a pride ne bi bilo zgoreg da je takva provincijska vrdolama i zabavno čeljade koje umije lijepo da zapjeva, da ogovara, da denuncira i kome je baš slatko dobaciti neku crkavicu ako se na slici prepoznaje portret, krajolik, neki lik, neka prilika il’ rodni proplanak… Ako o tom i takvom umjetniku neki književnik, neko piskaralo, neki akademik, svojim vješto zašiljenim percetom i tužnom Beletrom u prikrajku, sroči kakvu velelepnu glupost, veselju nikad kraja.

Marina Abramović ili propagandni zamotuljak Kako Vi vidite projekat MACCOC centra na Cetinju? Naravno da Marina ima moj stostruki glas kada je riječ o “Marina Abramović Community Centar Obod Cetinje”. Ona to dobro zna. Međutim, stvari nijesu ni tako jednostavne a ni jednosmjerne. Neće tu biti dovoljna samo Marinina upornost, njena posvećenost i nesebična darovitost već i zrelost kulturnih i političkih krugova da s marom zalegnu da jedan lijep san postane stvarnost. Ako neko u tome vidi isključivo zgodnu priliku da se naokolo i onako badava rasijava dobar glas o Crnoj Gori, dakle propagandni zamotuljak a ne i suštinu Marininog predloga, onda ni Bog ne spašava od prizemne demagogije i čiste propasti.

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Reportaže 25

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

zanimanje

Pčelarke bez mane i straha Žene se u Crnoj Gori podjednako dobro kao i muškarci bave pčelarstvom Vesna Knežević uživa u radu oko svojih pčela

Slavko Raspopović

igurno znate da se u Crnoj Gori pčele gaje vjekovima i da se kod nas pčelarstvo smatralo isključivo muškim poslom, kao i da u Crnoj Gori i danas važi staro pravilo da svaki domaćin koji drži do sebe treba da ima uljanik (pčelinjak). A da li ste znali da danas u Crnoj Gori ima gotovo 30 uspješnih pčelarki, među kojima ima jedna trinaestogodišnja djevojčica sa osmogodišnjim iskustvom u pčelarstvu? Razgovarali smo sa nekima od njih. I sve su zaljubljene u pčelarenje.

Pčelarenje u Crnoj Gori više nije isključivo muško zanimanje. Među pčelarima ima i tridesetak vrijednih pčelarki na Cetinju, u Baru, Nikšiću, Beranama, Podgorici, Plavu… U pčelarskim udruženjima ne kriju zadovoljstvo što u svojim redovima imaju žene pčelarke, koje ih kako u rekordnim prinosima meda, tako i po uređenim pčelinjacima dostojno reprezentuju. Konsultujući uporedne podatke, dolazimo do zanimljivih brojki. Tako je na 20.000 stanovnika 1880. godine u Crnoj Gori bilo 15.000 košnica, a 1948. oko 380.000 stanovnika i svega 40.600 pčelinjih zajednica. U tim podacima se nigdje ne pominju žene pčelarke, jer ih nije ni bilo. Danas imamo otprilike isti broj košnica kao 1948. na duplo više stanovnika, oko pet hiljada pčela, ali i tridesetak pčelarki. Godišnje se u Crnoj Gori proizvede oko 400.000 kilograma meda. A crnogorski med spada u najkvalitetniji na svijetu, prije svega zato što je pčelama na raspolaganju više od hiljadu vrsta medonosnih biljaka, dok u cijeloj Engleskoj ima oko 300 biljaka sa nektarom.

● AnAstAsijA hoće u novinAre Priču počinjemo na sjeveru Crne Gore. Ispod Komova, na nadmorskoj visini od 820 metara, u Andrijevici, pored glavnog puta, nalazi se omanji pčelinjak trinaestogodišnje Anastasije Đurković, koji se idealno uklapa u potkomovske i polimske prirodne ljepote. Učenica sedmog razreda Osnovne škole “Bajo Jojić”, Anastasija je sigurno jedna od najmlađih pčelarki u Crnoj Gori. Od pete godine uključena je u pčelarenje uz pomoć oca Dragana. “Pomagala sam tati kao mala u pčelinjaku i poželjela da imam svoju pčelu. Prije tri godine on mi je dao tri roja da ja sama radim oko njih. Pažljivo sam slušala njegove savjete i sa puno ljubavi otkrivala tajne pčelarenja. Pčelinjak se uvećavao, pa danas broji oko desetak društava”, zadovoljno kaže Anastasija. Prema njenoj priči, pčelaranje joj ne oduzima mnogo vremena, pa uspijeva da bude i odličan učenik, ali i dobar ljevoruki bek u pionirskoj rukometnoj selekciji Andrijevice. “Tata mi još pomaže, ali meni se čini da sam ja njemu puno više od pomoći u njegovim pčelinjacima, pogotovo od kada su mi stariji brat i sestra otišli na studije. Pomažem ocu čak i u proizvodnji selektivnih matica”, kaže Anastasija. Ona dodaje da planira da pčelinjak proširi do petnaestak društava. “Ipak, posebnu pažnju moram pokloniti školi, jer mi je želja da se bavim novinarstvom kada porastem”, kaže ljupka mala pčelarka ispod Komova. Valja napomenuti da crnogorske pčelarke redovno učestvuje na svim pčelarskim sajmovima, a gotovo uvijek su zapažene po maštovito uređenim štandovima koji privlače pažnju brojnih posjetilaca.

● BAr prednjAči po Broju pčelArki Barska opština ima najviše pčelarki. Eva Vujović iz Tuđemila je rekorderka po broju društava. Njen uljanik broji oko sedamdeset košnica, a pčelarenjem se zanima od

1997. godine. Počela je u Lovćencu, kod djeda i oca, kao djevojka. Pčele iz Lovćenca preselila je u Bar poslije očeve smrti, povećavajući iz godine u godinu broj pčelinjih društava. Ona napominje da u Vojvodini biljke nijesu raznovrsne kao u Crnoj Gori, ali je zato unos nektara mnogo izdašniji. “Sjećam se godine kada smo tamo čak i po pet puta godišnje vrcali med, ili oko 90 kilograma po košnici. Od 1990. godine pčelarim u Baru, što je za mene bila novost, jer je tehnika pčelarenja drugačija. Ali je i paša mnogo raznovrsnijeg sastava”, kaže ona. Njene pčele su smještene na tri lokacije Sutormana i Rumije, na zdravom prostoru bez ikakvih zagađenja, i tako dobija ekološki najčistiji med. Eva kaže da joj u pčelarenju pomažu suprug i kćerka. Pčelarenje je za nju, kako kaže, najveća ljubav poslije porodice. Svaki dan se iznova divim vrijednoj, nenadmašnoj pčeli. Ipak, ona kaže da med zna da bude i te kako gorak, jer pčele traže punu posvećenost, ogroman rad i trud. “Nažalost, godine sustižu, a priroda se mijenja, sve je manje unosa meda, a i više troškova. Ali ja se neću nikada odvojiti od pčela”, kategorična je Eva. Baranka Đurđa Kuzmanović u Šušnju ima dvadesetak pčelinjih društava. Došla je u Bar, tačnije u Šušanj, iz Slovenije, iz Našica, sa porodicom prije dvanaest godina. Njena komšinica Stana Vukić, inače veoma iskusna pčelarka, nagovorila je da pčelari. Počela je uz njenu pomoć sa dvije košnice. Osim meda, prodaje i mala pakovanja propolisa i polena. Ona napominje da je Crna Gora pčelarski raj i da od kada pčelari podno Rumije, nikada nije upotrijebila nijedan lijek za pčele iz apoteke. “Sve ljekove pravim isključivo od prirodnih preparata”, kaže ona. Na pitanje koliko proda meda godišnje, Đurđa kaže da prinos dijeli po prioritetima. “Prvo ostavim pčelama da se hrane, zatim ostavim dovoljno za porodicu i prijatelje, a samo ostatak prodam”, kaže ona.

● svetlAnA nAstAvilA porodičnu trAdiciju Pčelarsko društvo Cetinje ima pčelarku koja po svom brojnom i uzornom pčelinjaku i rezultatima koje postiže spada među bolje u tom kraju. To je Svetlana Jovanović. “U selu Bjelice se 1983. godine u listru naše drvene kućice uselio pče-

Eva Vujović iz Bara

linji roj i tu je boravio nekoliko godina, nakon čega je prebačen u našu prvu košnicu. Tako je pčelarstvo kao nova djelatnost ušlo u naš dom”, priča ona. Kada joj je 2004. godine umro muž, ona se svesrdno trudila da sačuva pčelinjak. Tada je on brojao oko 15 društava, a sada ona brine o čak sedamdeset košnica. Na pitanje da li joj se pčelarenje isplati, Svetlana kaže: “Svaki posao koji se odgovorno radi, ako ste posvećeni, a uz to postoji i ljubav prema tom poslu, naravno da se isplati”. Iako ima dva sina, ona sama obavlja sve poslove u pčelinjaku, jer oni zbog svojih poslovnih obaveza nijesu u mogućnosti da joj pomognu. Od septembra do maja oko pčela radi u svom rodnom mjestu Bobija u blizini Skadarskog jezera. Nakon toga sa pčelama se vraća u Bjelice, koje su udaljene od Cetinja tridesetak kilometara. Kako nam je rekla, jedno pčelinje društvo može da proizvede oko 15 kilograma meda, “ali vrhunskog i nadasve prirodnog i ekološki čistog meda”, kaže ona, podsjećajući da prinosi meda ne zavise samo od ljubavi prema ovom poslu. Vesna Knežević iz sela Budimlja kod Berana godinama prije nego je počela da se bavi pčelarenjem divila se pčelarima. “Tada sam poželjela da osjetim harmoniju koja vlada unutar košnice kao i da doživim to gotovo neobjašnjivo prijateljstvo između pčelara i pčela. Imala sam sreću da od kuma dobijem nekoliko košnica i počnem da pčelarim. Prva znanja sam stekla iz literature i sa interneta, a pčelarim već osam godina. Uljanik nam se nalazi u Budimlji, pa pčele ljeti selimo na svoju planinu Džakovicu. U radu mi svi pomažu - suprug, djeca, a i

Svetlana Jovanović ozbiljno prilazi poslu oko pčela

Anastasija nadgleda pčelinjak i u hladnim zimskim mjesecima

prijatelji kad ih treba seliti. Do sada je meda bilo za kuću i prijatelje, jer smo išli na umnožavanje i stigli do pedesetak. Prije dvije godine sam imala gubitak, većina je ‘iščezla’ u novembru. Daće bog da opet dođu bolje godine. Kada sam prvi put med izvrcala, bila sam pre-

srećna. Žuta zlatna kap je potekla sa toliko hrane i lijeka u sebi. Pčelarstvo je bajka i treba svako da je sanja”, kaže ona, ne zaboravljajući da favorizuje žene i ističe: “Žena - pčela, žena majka - matica, žena - radilica, samo je mužjak ili otac - trut”.

Pčelarki sve više

Kako kažu i u Udruženju pčelarstvo nije više isključivo u rukama muškaraca, a o tome svjedoče i imena nekih od crnogorskih pčelarki. Lidija Martinović je poznata cetinjska pčelarka. Hajka Sutović uspješno pčelari u Rožajama, Vesna Perić u Podgorici, Ivona Šibalić u Danilovgradu. Nastavnica biologije u penziji Vinka Dašić, iz Brezojevice kod Plava, u svom pčelinjaku ima tridesetak pčelinjih zajednica. Ipak, Bar je posebna pčelarska priča. Stana Vukić iz Bara ima skoro sedamdesetogodišnji pčelarski staž. Dr Ana Kalamperović pčelari u Dobroj Vodi sa desetak košnica, Jelena Isidorović sa 45 košnica, Božidarka Marjanović sa desetak. Među vrijednim barskim pčelarkama su i Darinka Čarapić, Branka Nikotić, Marica Jovanović… I nikšićka opština ima nekoliko pčelarki. Ljubica Miljanić rođena je u poznatoj banjskoj pčelarskoj porodici Špira Ognjenovića. Naslijedila je uljanik od supruga. Iako u godinama – još ne namjerava da se odvoji od dvadesetak društava koja brižno pazi. Božidarka Stanišić pčelari u Trepčama, kod Nikšića. Pčelari su joj, kako kaže, bili i po majci i po ocu. Pčelari u Nikšiću i Zorica Varagić, a Milka Mijajlović ima uljanik na Glavi Zete.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

JVL, 12. KOLO

Primorac do trijumfa na Sutićev pogon Super odbranom i projektilima Nikole Sutića Primorac u derbiju savladao Jadran (8:5)

DA LI STE ZNALI...

Da je Bajern Minhen u Bundesligi ove sezone (odigrano 20. kola) primio samo sedam golova. Zanimljivo - šest od sedam pogodaka primili su na svojoj Alijanc Areni...

25 hiljada poena postigao je košarkaš Bostona Kevin Garnet u NBA ligi. Do te cifre KG je došao na utakmici protiv LA Lejkersa (Boston slavio 11&:95) na kojoj je postigao 15 poena. Garnet je ušao u odabrano društvo - postao je 16. igrač u NBA ligi koji je prebacio magičnu cifru od 25.000.

TIKET DANA TOTENHEM NUKASL TIP 1 KVOTA 1.75 SAUTEMPTON MANČESTER S. TIP 2 KVOTA 1.70 JUVENTUS FIORENTINA TIP X KVOTA 1.80 LA KORUNJA GRANADA TIP 1 KVOTA 2.10 LION LIL TIP 1

KVOTA 2.00

KALJARI MILAN TIP 2 KVOTA 1.80

Nije to bio super derbi kao nekada, daleko od toga, nije bilo ni paklene atmosfere na tribinama kao prije nekoliko sezona, ali će pobjeda iz najvećeg crnogorskog derbija mnogo značiti momcima iz Kotora i veoma zamisliti sve u Herceg Novom... Sinoć u Kotoru, u 12. kolu Jadranske lige, Primorac je na krilima sjajnog Hrvata Nikole Sutića, sredio vječitog rivala Jadran 8:5. Iako poslije prve četvrtine ništa nije slutilo takav ishod... Jer u prvih osam minuta vidjeli smo žestok vaterpolo, golove na obje strane i prednost momaka Vladimira Gojkovića od 2:3. A onda, početkom drugog perioda, crnogorski klasik je donio “ludu” odbranu Primorca, koju je predvodio reprezentativac Miljan Popović i više nego čudnu igru Jadrana u napadu, gotovo bez ideje, agresivnosti i želje... Kotorani su zatvorili gotovo sve prilaze svom golu, a ukoliko bi nešto i prošlo, tu je bio sjajni golman Primorca Boris Krivokapić (branio umjesto nedovoljno oporavljenjog Aleksandra Kralja), pa su igrači Veljka Uskokovića u naredna 24 minuta dozvolili rivalu da postigne svega dva gola. S druge strane, u napadu je proradio majstor Sutić i nakon što su početkom druge četvrtine Popović i Nikola Murišić preokrenuli rezultat (4:3), bivši igrač dubrovačkog Juga je svojom serijom od četiri gola završio priču u “drevnom gradu”... Uz “bombardera” Primorca, odličan u napadu domaćeg tima bio je i centar Murišić (dva gola), kao i Nikola Marković (gol i izborio peterac) - s druge strane, Jadra-

Poslije Hrvatske, sjajan i protiv Jadrana: Miljan Popović reprezentativac iz Primorca

Primorac 8:5 Jadran KOTOR - Bazen “Nikša Bućin”. Gledalaca: 300. Sudije: Periš, Prančić (Split). Igrač više: Primorac 6 (1), Jadran 10 (3). Peterci: Primorac 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 2:3, 3:0, 2:1, 1:1 PRIMORAC: B. Krivokapić (osam odbrana), Đurović, Marković 1, Gopčević, Bulatović, Fanfani, Radonjić, M. Brguljan, Sutić 4, Paunović, Popović 1, Murišić 2, U. Brguljan, Mačić. Trener: Veljko Uskoković JADRAN: Šćepanović (13 odbrana), Ćirović, Giga 1, Tešanović, Vidović, Vuksanović, M. Porobić, Sarić 1, Latinović 1, I. Porobić, Pasuljević, Tomašević, Popadić, Krizman 2. Trener: Vladimir Gojković nu je bio malo sjajni Miloš Šćepanović (13 odbrana). Inače, ovo je druga pobjeda Primorca u re-

gionalnoj ligi, sada ima devet bodova, četiri manje od osmoplasiranog Jadrana. K.B.

DERBI

Plavi spremni za podvig

Budućnost večeras (19) u sali Medicinske škole dočekuje B. rivijeru U stihovima pjesme “sve je isto samo njega nema” odbojkaši naša dva najbolja tima dočekuju derbi meč 9. kola prve crnogorske lige. Ono čega nema kao nekada jeste kvalitet, s obzirom da se oba tima nalaze u ne baš najboljoj situaciji, ali je zato neizvjesnost kao nekada, tačnije ako se imena oba tima stave na papir poslije duže vremena je Budućnost možda i favorit. “Plavi” su prije dvadesetak dana u Budvi namučili šampiona države, koji je na iskustvo osvojio bodove (3:2), a ako se zna da sada “narandžasti” pored igrača kojima su istekli ugovori (Veljku Petkoviću, Nemanji Dukiću, Oliveru Venou) ne mogu računati na najiskunijeg Milana Markovića (koji još nije produžio ugovor), te Luku Šuljagića koji je prije dva dana povrijedio skočni zglob, onda je jasno da domaći tim mora jurišati na bodove, jer oni u glavni grad mogu doći nikad lakše.

● BITNO JE OTVORITI DO BRO MEČ “Očekujem još jedan uzbudljiv meč. Teško je prognozirati rezultat, jer su u ovom trenutku obje ekipe približnog kvaliteta, ali mogu reći da će mnogo toga zavisiti od činjenice kako ćemo otvoriti utakmicu. Veoma je bitno da budemo maksimalno koncentrisani i odgovorni, jer iako nekoliko igrača nedostaje Budvanima oni su mnogo iskusniji od nas tako da će manje griješiti, dok mi manjak iskustva moramo nadoknaditi borbenošću i hrabrošću”, kazao je za naš list Zoran Vukčević, strateg Budućnosti, koji neće moći da računa na mladog Marka Vukašinovića koji je dobio slobodno zbog ispita u Beogradu.

● KOMBINOVANI TIM Prvi put od kako je u Budvi libero Ivan Rašović će večeras biti prinuđen da igra na poziciji primača, dok će Papović na njegovo mjesto. S obzirom da je Šuljagić u proteklim mečevima igrao korektora, a ne blokera (što mu je inače prirodna pozicija) u sali Medicinske škole mjesto ubojitog napadača popuniće Božidar Ćuk. “Imamo dosta kadrovskih pro-

blema, tako da ćemo igrati u izmijenjenom sastavu, što svakako ide na ruku rivalu. Ipak, to nas ne smije obeshrabriti, već ćemo nastojati da zbijemo redove i odigramo najbolje što možemo. Budućnost je večeras možda poslije duže vremena u blagoj prednosti što se uloge favorita tiče, ali ipak vjerujem da i u ovom sastavu možemo napraviti dobar rezultat”, poručio je Ivan Rašović. M.Pavićević

Budva danas (17.30) gostuje POŠK-u Momci iz Budve, našeg najboljeg tima ove sezone u Jadranskoj ligi, u bazen će danas - i to na splitskom “Poljudu” protiv nekadašnjeg hrvatskog velikana POŠK-a. Biće to zapravo jedan od derbija (po mjestima na tabeli) 12. kola regionalnog takmičenja i borba za četvrto mjesto, na kojem se trenutno nalaze igrači Draga Pejakovića i koje na kraju vodi na fajnal-for. Inače, Budva je do sada upisala sedam pobjeda, jedan remi i tri poraza.

Peruničić i Ćaćić najbolji u protekloj godini

Primači sevisa Budućnost Zetatransa, odnosno Budvanske rivijere, Dragana Peruničić i Vojin Ćaćić najbolji su odbojkašica i odbojkaš u 2012. godini, saopšteno je iz Odbojkaškog saveza Crne Gore. Njih dvoje su dobili najveći broj glasova klubova, a ovaj izbor potvrdilo je i predsjedništvo Odbojkaškog saveza Crne Gore. Peruničić je bila jedna od najzaslužnijih za osvajanje titule u prošloj sezoni, prve u istoriji podgoričkog kluba. “Srećna sam zbog nagrade, to je priznanje za naporan rad i trud, ali, naravno i podstrijek da i dalje naporno radim”, kazala je Peruničić. Ćaćić sa Budvanima osvajač duple krune, a prošle sezone bio je najbolji igrač Budvana u Ligi šampiona. “Veliko mi je zadovoljstvo što sam baš ja izabran za najboljeg. Zahvalio bi se svima koji su glasali za mene, a naravno najviše mom klubu koji mi pruža savršene uslove za razvoj, koji je uvijek stajao iza mene i pružao mi punu podršku”, rekao je Ćaćić. M.P.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

SPORTSKI EKRAN

Momenat sa prošlogodišnjeg meča između Budućnosti i Sutjeske u Podgorici

KUP CRNE GORE

Očekivano finale Košarkaši Budućnosti i Sutjeske igraće večeras (18) za pehar namijenjen osvajaču Kupa Miloš Pavićević

rugu godinu zaredom košarkaši Budućnosti i Sutjeske boriće se za trofej namijenjen osvajaču nacionalnog Kupa. Ljubitelji ovog sporta u Tivtu imali su juče priliku da uživaju u košarci koju su prikazala sva četiri tima. Kvaliteta i neizvjesnosti nije falilo - prvo su Nikšićani u uzbudljivoj završnici savladali Ulcinj (76:70), da bi zatim domaći Teodo i najbolja ekipa u državi Budućnost odigrali meč koji je zadovoljio i najveće kritičare.

Iznenađenje je ovoga puta izostalo, ali za malo, jer je ekipa Slobodana Savovića u 35. minutu prišla na 62:61, ali nije imala snage za senzaciju. Podgoričani su istina vodili tokom čitavog meča, ali jedna od najboljih ekipa u ABA ligi nije uspijevala da se rezultatski odlijepi. Već nakon prve četvrtine kada su iskusni Savo Đikanović i drugovi u koš “plavih” ubacili 23 poena bilo je ja-

sno da će Tivćani skupo prodati svoju kožu, ali su Marko Popović, Vitkovac i Bost ipak držali konce igre i rezultat u svojim rukama. Da su iskustvo i kvalitet na strani izabranika Dejana Radonjića vidjelo se u samoj završnici kada je bilo i najvažnije - odigrali su “plavi” smireno, angažovano i došli do velikog trijumfa, s obzirom da su košarkaši Teoda u krcatoj “Župi” ostavili posljednji atom snage na terenu.

Teodo - Budućnost 68:77 Tivat - Dvorana „Župa”. Gledalaca: 750. Sudije: Jokić, Šundić (Podgorica), Kićović (Bar). Rezultat po četvrtinama: 23:23, 14:17, 16:17, 15:20. Teodo: Fatić, Tepavčević 6, Radulović 7, Pekić, Mijović 18, Subotić 3, Džonson, Kunjić 3, Kandić, Perović 3, Đikanović 28, Lučić. Budućnost Voli: Novosel, Mihailović 7, M. Popović 18, Radunović, S. Milošević 2, Mugoša, Vitkovac 13, Bunić 3, A. Popović 6, Ivanović 8, Nikolić 6, Bost 14.

Ulcinj 70 Sutjeska 76 Tivat - Dvorana “Župa”. Gledalaca: oko 200. Sudije: Igor Radojević (Podgorica), Radoš Savović (Podgorica), Boris Raičević (Bijelo Polje). Rezultat po četvrtinama: 16:25, 20:14, 18:20, 16:17. Ulcinj: Latković 6, Taflaj, Ivanović 3, Markašević, Simonović 14, Osmajić 8, Unkašević 2, Đoković 9, Milović 3, Klikovac, Jovanović 7, Milošević 18. Sutjeska: Pavlićević 16, Zarubica, Pejović 4, Kovač 2, Lalić, Čalić 14, Vujošević 10, Vujačić 3, Kuveljić 4, Popović, Đurović, Žižić 23. Košarkaši Sutjeske su opravdali ulogu favorita u meču sa Ulcinjem i zasluženo se plasirali u finale Kupa. Tim Dušana Dubljevića je od starta krenuo silovito napravili su Nikšićani plus devet (16:25) nakon prve četvrtine, zatim su u nastavku izabranici Nikole Milatovića odigrali mnogo bolje i do poluvremena smanjili na (36:39), ali su Žižić i drugovi odigrali fenomenalno u završnicu i prvi prošli kroz cilj.

● DAME I SPORT

Avion zbog aviona Nekadašnji šampion Formule 1 Luis Hamilton ne može dugo bez svoje devojke Nikol Šercinger i to je potvrdio još jednom. Kako bi mogao da provodi što više vremena sa njom kupio je avion! Britanac je trenutno u Monte Karlu, gdje se priprema za novu sezonu, dok prelijepa Nikol, pjevačica grupe Pusiket Dols, boravi u Los Anđelesu. Kako bi lakše mogao da je obilazi i provodi što više vremena sa njom, Hamilton je odlučio da iskešira čak 23 miliona eura za luksuzni CL-600, koji pored velikog bračnog kreveta ima nekoliko televizora, kuhinju, mini-bar... Kada je vidite, priznaćete, to i nije tako mnogo novca. Barem ne za Hamiltona.

Subota 10.00 Umjetničko klizanje 10.45 Alpsko skijanje, SP Šladming 13.00 Fudbal, Invernes - Seltik 13.30 Tenis, ATP Monpelje 13.45 Fudbal, Totenhem - Njukasl 14.15 Ski skokovi, Vilingen 15.00 Tenis, Zagrep open 15.30 Ragbi, Šest nacija: Škotkska - Italija 15.30 Fudbal, Dortmund - HSV 16.00 Fudbal, Čelzi - Vigan 16.00 Fudbal, Majorka - Osasuna 17.00 Košarka, Kup Srbije 17.30 Odbojka, Modena - Peruđa 17.50 Košarka (m) – KUP CG, finale 18.00 Fudbal, Selta - Valensija 18.00 Ragbi, Šest nacija: Francuska - Vels 18.00 Fudbal, Juventus - Fiorentina 18.30 Fudbal, Sautempton - Man. Siti 18.30 Fudbal, Bajern - Šalke 18.45 Fudbal, Mali - Gana 19.00 Košarka, Kup Srbije 19.50 Sport 20.00 Fudbal, Levante - Malaga 20.00 Fudbal, Nica - Lorijen 20.45 Fudbal, Vitese - PSV 20.45 Fudbal, Lacio - Napoli 21.30 Košarka, Kup kralja, polufinale 22.00 Fudbal, Real - Sevilja 22.00 Fudbal, Deportivo - Granada 22.50 Sport 23 23.15 Fudbal, Boka juniors - Kilmeš 23.30 Sportska subota 23.30 Tenis, VTR open Nedjelja 10.45 Alpsko skijanje, SP Šladming 12.00 Fudbal, Barselona - Hetafe 12.30 Fudbal, Parma - Đenova 13.30 Fudbal, Sandhauzen - St. Pauli 13.45 Ski skokovi, Vilingen 14.00 ATP Monpelje 14.00 Fudbal, Evijan - Marsej 14.30 Fudbal, Ajaks - Roda 14.30 Fudbal, Aston Vila - Vest Hem 15.00 Fudbal, Sampdorija - Roma 15.00 Fudbal, Udineze - Torino 15.00 Fudbal, Kaljari - Milan 15.30 Fudbal, Augsburg - Majnc 16.00 Ragbi, Šest nacija: Irska - Engleska 16.00 Fudbal, Bazel - Sion 17.00 Fudba, Man. Jun. - Everton 17.00 Fudbal, Saragosa - Sosijedad 17.00 Tenis, Zagreb open, finale 17.30 Fudbal, Frajburg - Fortuna 18.00 Fudbal, Beveren - Anderleht 18.30 Fudbal, Panatinaikos - Skanti 18.30 NHL, Detroit - Los Anđeles 19.00 Fudbal, Nacional - Benfika 19.00 Fudbal, Atl. Bilbao - Espanjol 19.00 Rukomet, Budućnost - Larvik 19.00 Košarka, Kup kralja, finale 19.00 Fudbal, Nigerija - Burkina Faso 19.50 Sport 20.45 Fudbal, Inter - Kjevo 21.00 Fudbal, Rajo V. - Atl. Madrid 21.00 Košarka, Kup Srbije, finale 21.00 Fudbal, Lion - Lil 21.15 Fudbal, Porto – Olhanense 21.30 NBA, Majami - LA Lejkers 22.00 Tenis, VTR open, finale 22.50 Sport 23

Eurosport 2 Eurosport SK Prime Sport klub + Sport klub Eurosport Arena sport 4 Arena sport 2 Eurosport 2 Sport klub SK Prime Arena sport 1 Sport klub + RTCG 2 SK Prime Arena sport 2 Arena sport 3 Sport klub Eurosport 2 Eurosport Arena sport 1 RTCG 1 SK Prime Arena sport 3 Arena sport 4 Arena sport 2 Sport klub SK Prime TV Vijesti Sport klub + RTCG 2 Arena sport 2

Eurosport Sport klub Arena sport 4 Eurosport 2 Eurosport Sport klub Arena sport 2 Sport klub + SK Prime Arena sport 1 Arena sport 3 Arena sport 4 Eurosport 2 Arena sport 2 Sport klub + Sport klub SK Prime Arena sport 1 Eurosport 2 Sport klub + Arena sport 3 Arena sport 4 Sport klub SK Prime Arena sport 1 Arena sport 2 Eurosport RTCG 1 Arena sport 3 SK Prime Arena sport 1 Arena sport 4 Sport klub + Sport klub Arena sport 2 TV Vijesti

KARATE

Anja Jović šampionka Evrope Podgoričanka osvojila zlato u Turskoj Crnogorska kadetska karate reprezentativka Anja Jović nova je šampionka Evrope. Članica karate kluba Omladinac je sinoć u turskom gradu Konja, u finalnom meču kategorije do 47 kilograma, savladala Njemicu 5:0. “Više sam nego zadovoljan uspjehom i osvajanjem zlata mlade Anje. Efektno i dominantno je

došla do zlata. Svakako da je ovo dokaz rada u njenom klubu (KK Omladinac) i karate savezu Crne Gore koji nastavlja kontinuitet osvajanja najvećih takmičenja”, rekao je selektor Radoslav Vukićević. Članica podgoričkog kluba na putu do finala bila je bolja od predstavnica Engleske (5:0), Turske (6:0) i Škotske (8:1). M.P.

28 Sport

Zlato za Hefl-Riš Njemica Marija Hefl-Riš osvojila je zlatnu medalju u superkombinaciji na Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju u Šladmingu. Druga je Slovenka Tina Maze, dok je bronzana medalja pripala Austrijanki Nikol Hosp. Šampionat u Šladmingu nastavlja se danas spustom skijaša.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Liga šampiona

Klasik koji život znači U meču koji će odrediti sudbinu “plavih” u glavnoj rundi Lige šampiona rukometašice Budućnosti u nedjelju veče (19.00) dočekuju Larvik

Naredni mečevi test za pojačanja

Garnet probio granicu od 25.000 poena Veliki klasik NBA lige pripao je “keltima” - Boston je razbio Lejkerse, ali će noć između četvrtka i petka ostati u pamćenjju Kevina Garneta - legendarni krilni centar kelta (nekada Minesote) sa 15 poena probio je granicu od 25.000 poena u karijeri. Kada se zna da mu je ovo 18. sezona u najjačem karavanu i da ima i više od 10.000 skokova, 5.000 asistencija, 1.500 blokada, 1.500 ukradenih lopti - zna se da je riječ o velikanu, jer takav učinak nema niko u najjačoj ligi na svijetu. U trijumfu Kelta istakao se i Pol Pirs sa 24 poena, sedam skokova i šest asistencija, dok je kod “jezeraša” Kobi Brajant postigao 27. Denver je u fenomenalnoj seriji - Nagetsi su upisali 15. pobjedu u posljendjih 18. mečeva, u Pepsi centru stradao je Čikago. Najbolji je bio rezervista Vilson Čendler sa 24 poena, dok je odličnu partiju pružio i startni plej Taj Louson sa 16 poena i 12 asistencija. Kod gostiju ruki Dekvan Kuk je upisao 19 poena, a Karlos Buzer 18. Semafor: Denver - Čikago 128:96, Boston - LA Lejkers 116:95.

Sjekloća se naoštrio da prebije Biku Crnogorski bokser Nikola Sjekloća boriće se 16. februara u Atlantik sitiju protiv Australijanca porijeklom iz Kameruna Sakia Bike za titulu privremenog svjetskog šampiona u WBC verziji. “Dobro sam se pripremio, zdrav sam i spreman da pružim maksimum. Očekujem pobjedu”, rekao je Sjekloća, koji je u profesionalnoj karijeri boksovao 25 mečeva i ostvario sve pobjede, od kojih sedam nokautom. Bika je boksovao na 37 mečeva i zabilježio 30 pobjeda, 21 nokautom, a pretrpio je pet poraza i imao dvije nerešene borbe. Sjekloća je istakao da je kao malo koji put u karijeri mislio samo na boks. “U prošlosti sam imao problema sa pripremama, ali to sada nije bio slučaj, jer sam potpisao za promotersku kuću ‘Golden boj’ i imali smo obezbijeđena finansijska sredstva. Pripreme za ovaj meč se razlikuju od ostalih pošto se borim za svjetsku titulu”, rekao je Sjekloća. Pobjednik ovog meča boksovaće za titulu svjetskog šampiona u supersrednjoj kategoriji u WBC verziji 25. maja protiv Andrea Vorda. Sjekloća je prvi na listi izazivača WBC verzije, a Bika na drugom mjestu. Meč organizuje promoterska kuća “Golden boj”, a prenosiće ga kablovska televizija HBO. Cijene ulaznica su od 25 do 250 dolara.

Da li je po vašem mišljenju Francuskinja Klod Mendi opravdala epitet pojačanja? “Svakom igraču po dolasku u novu sredinu treba malo više vremena za adaptaciju, a utakmice koje sad igramo su bitne ne samo za nju nego i za sve igračice koje su došle, da vidimo koji je njihov nivo protiv najjačih ekipa. Nakon završetka igranja Lige šampiona napravićemo analizu i procijeniti ko od ovih djevojaka može i dalje biti dio Budućnosti”, kazao je Adžić.

Grupa 1 - 11. februar

19.00 - Budućnost - Larvik 19.00 - Randers - Đer

Grupa 2 - 10. februar

“Plave” će konačno biti kompletne: Majda Mehmedović ponovo u timu nakon dvomjesečne pauze

17.00 - Ferencvaroš - Zvezda 19.30 - Krim - Olkim

Miloš Pavićević

akon skoro tromjesečne pauze, naš glavni grad ponovo drma rukometna groznica - razlog je jasan - u Podgoricu dolazi Larvik - šampion Evrope iz sezone 2010/11. i tim koji ove sezone melje sve pred sobom, koji je prvi favorit za osvajanje najkvalitetnijeg rukometnog takmičenja i koji u svojim redovima ima fenomenalne igračice poput MVPa sa EP u Srbiji Anje Edin, zatim Gro Hamerseng, Sesilije Leganger, Lin Suland, Tonje Larsen, Izabel Blanko...

Kakva će samo norveška mašinerija stati na crtu “plavih” djevojaka, koje su, istina, odigrale ispod očekivanja u Đeru na startu glavne runde Lige šampiona, ali nije tako davno bilo kada su i u ovom sastavu prkosile superjakim timovima, poput Zvezde iz Zvenigoroda, te Viborga. ● Biti ili ne Biti Ipak, meč sa Norvežankama je nešto sasvim drugo, jer bi Podgoričanke u slučaju poraza bile u teškoj situaciji, a pritom je to posljednjih godina postao rukometni klasik kako na klupskom, tako i na reprezentativnom

Edin: U Podgorici je uvijek teško Norveški mediji su sa oduševljenjem dočekali debakl naših dama u Mađarskoj i napisali da su aktuelne šampionke Evrope daleko od prošlogodišnje forme. Ipak, zvanično najbolja igračica na proteklom Evropskom prvenstvu u Srbiji Anja Edin ne misli tako. “Tačno je da sada u Budućnosti nema onih najiskusnijih, ali ne bih rekla da je to loša ekipa. Posjeduju kvalitet, a pogotovo će protiv njih biti teško igrati u Podgorici, gdje se zna kakva je atmosfera. U njihovoj dvorani sigurno da će to biti potpuno drugi tim u odnosu na meč koji su odigrale u Đeru”, poručila je Edin.

nivou. Htjeli to mnogi da priznaju ili ne, najbolji ženski rukomet se upravo igra u Norveškoj i Crnoj Gori, dakle rukometni praznik je u nedjelju zagarantovan u našem glavnom gradu. “Igračice su nakon poraza u Đeru izvukle pouke i vjerujem da će u drugom meču ući na drugi način i sa drugim samopouzdanjem. Poznavajući kako igra Larvik, uradićemo sve da im se suprotstavimo onako kako to mi možemo i kako smo pokazali posljednjih godina, jer način kako igra Larvik je isti koji igra i reprezentacija Norveške”, kazao je trener “plavih” Dragan Adžić.

Voltering: Na svom terenu smo opasne Kapiten “plavog” tima Klara Voltering vjeruje da će Budućnost u nedjelju odigrati mnogo bolje nego u Đeru. “Ne možemo biti zadovoljni igrom koju smo pružili u Đeru, ali to se zaboravlja i sada razmišljamo samo o Larviku. Analizirali smo naše greške, radili smo dobro na treningu i nadam se da ćemo na ovom meču pokazati kolika je naša snaga. Larvik je odlična ekipa, mnogo bolja nego prošle godine. Igraju brz rukomet, kontra je njihovo najjače oružje i ako ne uspijemo da ih zaustavimo u tom segmentu igre, onda ćemo primiti dosta lakih golova”. Njemica takođe zna šta za njih znači krcata “Morača”. “Imamo kvalitet i vjerujem da ćemo uz podršku navijača pružiti dobru partiju i uraditi sve da trijumfujemo u ovom meču. Pritisak postoji kada igrate bilo koju utakmicu u Ligi šampiona, ali ove sezone mi nijesmo favoriti jer ima nekoliko boljih ekipa, tako da bih rekla da je pritisak na strani rivala”, poručila je Voltering.

● SveSti larvik na 20 golova Čovjek koji odlično zna kako spremiti ekipu za Norvežanke smatra da njegov tim mora biti angažovaniji u oba pravca u odnosu na prvo kolo. “Na tome smo radili i vjerujem da će biti puno bolje nego u Đeru. Odigrali smo loše u napadu, ali ni odbrana nije bila na svom nivou. Očekujem puno više od svojih igračica. Nadam se da će kroz dobru odbranu i napad imati više samopouzdanja. Bez obzira na ogroman kvalitet Larvika, vjerujem da i ova generacija Budućnosti sa ogromnom energijom može da ih svede na 20 golova”. Ono što raduje jeste da je Majda Mehmedović protekle nedjelje počela da trenira sa ekipom, te da će biti u kombinaciji za duel sa Larvikom. “Ona je tek počela da radi sa ekipom, protiv Larvika biće prisutna samo u nekim segmentima, a već protiv Randersa imaće zapaženiju minutažu”, rekao je Adžić. ● naučile lekciju u Đeru Najiskusnija u redovima Budućnosti Anđela Bulatović je umjereni optimista pred sjutrašnji susret. “Svi znamo koliko je Larvik dobra ekipa, a pritom su ove sezone još pojačani sa dvije odlične ruko-

Larvik prvi favorit za titulu

Koliko “plave” u nedjelju imaju ozbiljnog protivnika najbolje govori činjenica da su po mišljenju stratega Budućnosti upravo Norvežanke najveći favoriti za titulu. “Po stabilnosti i funkcionisanju mislim da je prvi favorit Larvik, a zatim Đer. Onda slijede Olkim i Krim, koji može biti i te kako opasan. Koliki je kvalitet glavne runde najbolje govori činjenica da je jedan Olkim koji je toliko uložio u tim kod kuće izgubio od Ferencvaroša”, kazao je Adžić.

metašice Gro Hamerseng i Anjom Edin, tako da će izuzetno biti teško. Protiv Đera je bilo dosta stvari koje nijesu funkcionisale, ali ove nedjelje smo naporno radili i nastojali da te stvari popravimo, a iskreno se nadam da će u nedjelju veče naša igra biti mnogo bolja. Iz svakog poraza treba izvući pouke, a mislim da smo mi u Đeru naučile lekciju”, kazala je Bulatović.

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Evropski fudbalski vikend Subota 13.45 Totenhem - Njukasl 16.00 Čelzi - Vigan 16.00 Norič - Fulam 16.00 Stouk - Reding 16.00 Sanderlend - Arsenal 16.00 Svonsi - KPR 18.30 Sautempton - Man. Siti Nedjelja 14.30 Aston Vila - Vest Hem 17.00 Man. Junajted - Everton Ponedjeljak 21.00 Liverpul - VBA

Subota 15.30 Dortmund - Hamburger 15.30 Štutgart - Verder 15.30 Hanover - Hofenhajm 15.30 Borusija M. - Leverkuzen 15.30 Grojter Firt - Volfsburg 15.30 Ajntraht - Nirnberg 18.30 Bajern - Šalke Nedjelja 15.30 Augsburg - Majnc 17.30 Frajburg - Fortuna Subota 16.00 Majorka - Osasuna

18.00 Selta - Valensija 20.00 Levante - Malaga 22.00 Deportivo - Granada 22.00 Real M. - Sevilja Nedjelja 12.00 Barselona - Hetafe 17.00 Saragosa - Sosijedad 19.00 Atl. Bilbao - Espanjol 21.00 Rajo V. - Atl. Madrid Ponedjeljak 21.30 Betis - Valjadolid

Subota 17.00 Sent Etjen - Monpelje 20.00 Ažaksjo - Bordo 20.00 Nansi - Rems 20.00 Nica - Lorijen 20.00 Troa - Sošo 20.00 Valensijen - Brest Nedjelja 14.00 Evijan - Marsej 17.00 Ren - Tuluz 21.00 Lion - Lil

Super orlovi ili super senzacija AFRIČKI KUP NACIJA

Još žešće u finalu: Golman Burkine Faso Abdulaj Soulama i napadač Nigerije Ahmed Musa na meču grupne faze (1:1)

Afrika dobija novog vladara: Nigerija ili Burkina Faso, veliko finale na programu je u nedjelju od 19 sati

Finale AKN

Kosta Bošković

NIGERIJA - BURKINA FASO

ajbolji fudbal na jugu Afrike igrali su majstori sa zapada - jedni od kojih smo to navikli da rade, čuveni super orlovi iz Nigerije i drugi za koje je planeta čula tek ove godine, super senzacija Burkina Faso! Sada je vrijeme za konačni obračun, afrička kruna čeka novog kralja - da li će “orlovi” poletjeti visoko kao 1980. i 1994. ili će “Les Etalons” (kraljevski konji) i ovu prepreku preskočiti u laganom kasu, pokazaće posljednjih 90 (možda i više u slučaju produžetaka) minuta 29. priče Afričkog kupa nacija...

A odluka o novom kralju Afrike pašće na istom mjestu gdje je krunisan i planetarni vladar Španija prije dvije i po godine, na sada već legendarnom “Soker siti” stadionu u Johanezburgu. Zanimljivo, osim krune pobjednik velikog finala predstavljaće i svoj kontinent u junu na Kupu Konfederacija u Brazilu - mini Mundijalu, genaralnoj probi za Svjetsko prvenstvo 2014. godine. ● ENJEAMA: JEDANAEST KAPITENA Nekada su zeleni dres Nigerije proslavljali Nvanko Kanu, Džej Džej Okoča, Danijel Amokači, a danas su tu neki novi klinci selektora Stefena Kešija, poput Viktora Mozesa i Džona Obi Mikela (Čelzi), Emanuela Emenikea (Spartak Moskva, sa četiri gola prvi strijelac AKN), Uvea Ečiđilea (Braga), Brauna Idejea (Dinamo Kijev), uz domaće zvijezde Gadrija Oboabone i Sandeja Mbae... “Riječima se ne može opisati naša sreća zbog plasmana u finale, sve što nam ostaje je da zahvalimo bogu na ovom daru. U našem timu ne postoji jedan kapiten, svi smo kapiteni i svi jedni druge bodrimo, savjetujemo,

motivišemo”, rekao je golman Nigerije Vensan Enjeama. “Kada pogledam sve ove momke, znam da ćemo i u finalu biti pravi.” ● PUT: ZA NAROD BURKINE FASO Svoju bajku na jugu Afrike preživljava malena Burkina Faso, zemlja kojoj je najveći (i jedini ikada) uspjeh u istoriji bilo četvrto mjesto na Afričkom kupu nacija, koje je organizovala 1998. godine. Sada je u finalu, a majstori kao Džonatan Pitrojipa (kome je poništen prestrogi crveni karton iz polufinala), Alan Traore (Lorijen, strijelac tri gola na AKN), Bakari Kone (Lion) i ostali obećavaju žestoku borbu i u finalu. “Vjerujem u ove momke. Da nijesam vjerovao od početka, ne bismo bili tu gdje jesmo”, jasan je selektor Burkine Faso Belgijanac Pol Put. “Nevjerovatno smo srećni, ali ta sreća je mnogo veća kada pomislimo na narod Burkine Faso i to koliko sve ovo njima znači. Finale ćemo igrati samo za njih”. Nedjelja od 19 sati, stadion “Soker siti” u Johaneszburgu - Afrika dobija novog kralja!

Soker siti, Johanesburg, Južna Afrika Selektor MEÐUSOBNI DUELI Stiven Keši Nigerija Neriješeno Kapiten 7 4 Josef Jobo Najbolji rezultat DVA POSLJEDNJA MEČA Prvaci 1980, 1 2013 Nigerija 1-1 Burkina Faso 994 1998 Burkina Faso 0-0 Nigerija 2012: Nijesu učestvovali PUT DO FINALA 1. kolo 1-1 Burkina Faso Nigerija Drugi u Zambija 2. kolo 1-1 Etiopija Grupi C Etiopija 3. kolo 2-0 Zambija O. Slonovače 2-1 1/4 finala Togo Mali 1/2 finala 4-1 Gana Najbooji strijelac Emanuel Emenike, 4 1996 1998 2000 2002 2004

Selektor Pol Put Kapiten Moumouni Dagano Najbolji Rezultat: 4. mjesto 1998. 2012: Grupna faza 1-1 Pobjednik 4-0 Grupe C 0-0 1-0 (AET) 1-1 (3-2 pens)

Posljednih 9 osvajača AKN Južna Afrika Egipat Kamerun Kamerun Tunis

Najbolji strijelac Alan Traore, 3

2006 Egipat 2008 Egipat 2010 Egipat 2012 Zambija Najviše titula: Egipat, 7

Soker Siti stadion, domaćin finala Mundijala 2010. godine

PREDSTAVLJAMO ŠKOLA FUDBALA KOSMOS EXTRA TIME

Mi pravimo igrače, ostali neka jure rezultat čemu insistiraju zaposleni u Kosmos Extra time-u je pravilno razvijanje djece - i u fudbalskom i u intelektualnom smislu. “Učimo ih da loptu što duže čuvaju u svom posjedu i ako iz takvog odnosa izađu kao pojedninci, sigurno će biti prezadovoljni - kako oni, tako i mi. Ono što je veoma bitno - radimo sve da utičemo na njihov psiho-fizički razvoj, uključujemo u rad specijaliste za socijologiju, psihologiju, koordinaciju i tehniku što dovoljno govori o ozbiljnosti škole. Cilj je jasan - da iz škole izađe što više obučenih dječaka koji će kasnije na najbolji način reprezentovati našu školu, kako u sportu, tako i u životu.” Dojučerašnji šef stručnog štaba danilovgradske Iskre koji je zajedno sa Nebojšom Jovovićem osnovao ovu školu zna da u radu sa djecom treneri moraju biti i pedagozi. “Učimo ih šta znači fudbal, da

Foto: Darko Jovanović

Već šestu godinu balon sala na Starom aerodromu tik do Osnovne škole “Pavle Rovinski” na meti je mališana - oko 120-tak klinaca rođenih 2001. godine i kasnije u trenerkama škole fudbala Kosmos Extra-time pod budnim okom Željka Tomaševića uči prve fudbalske korake. Puni želje, volje, dječačkog elana i neizostavnog osmjeha klinci treniraju tri puta nedjeljno, priporemajučći se za vikend kada ih očekuje takmičenje - sa vršnjacima iz ostalih klubova u okviru Đetić lige. “Učesnici smo Đetić lige kako bi prezentovali ono što radimo na treninzima i vidjeli kako se djeca ponašaju kada naspram sebe imau protivnika. Uopšte ne razmišljamo o rezultatu, ne zanima nas tabela, bitno je da djeca igraju i da kroz igru zadovoljni i nasmijani idu kući”, priča za Dnevne novine trener Željko Tomašević. Uz zadovoljstvo djece ono na

shvate da je ovo kolektivni sport, u kojem učestvuju svi koji su na terenu, a ne da zavise od pojedinca kao što je slučaj u neki drugim školama. Jedino tako oni najuporniji na kraju mogu izrasti u prave igrače”, pri-

ča Tomašević. Može li se u ovim godinama već nasluti da će neko postati igrač? “Ima zaista nadarene djece, mislim da će neki od njih biti vrhun-

ski igrači, ali realnbo - još je rano o tome pričati. Treba dosta stvari da se pokopi da bi neko postao igrač”, ističe Tomašević kome u radu pomaže sekretar škole Rade Joković. M. Obradović

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

EL DORADO

PROMJENA PRAVCA

Romantičar Ivanović Bio je na pripremama Stromgodseta, očekivao se transfer u Norvešku, ali je umjesto Skandinavije završio u Srbiji - Igor Ivanović je novi igrač OFK Beograda! Sada već bivši lucidni vezista Rudara povećaće koloniju Crnogoraca u dresu romantičara i pridružiti se Vladanu Adžiću, Nemanji Nikoliću, Petru Grbiću i Draganu Bogavcu. “Čast mi je da dolazim u klub sa renomeom kakav imaju “romantičari”. OFK Beograd ima klimu koja je dobra za mlade igrače i smatram da sam donio dobru odluku, kada sam se odlučio za plavo bijeli dres. Mislim da ću se lako uklopiti, jer već poznajem pojedine igra-

če sa kojima sam igrao, poput Adžića, Jovanovića i Grbića. Želeo bih sa OFK Beogradom da osvojim trofej kupa i da zaigram u Evropi”, izjavio je popularni Prcko nakon potpisivanja ugovora u prostorijama kluba. Na zvaničnom sajtu plavobijelih sa Karaburme Ivanović, koji će se danas pridružiti novoj ekipi na pripremama u Antaliji, predstavljen je kao “polivalentan fudbaler, koji može da igra na više pozicija u napadu, ali se najbolje snalazi na mjestu polušpica”. Navodi se da je “stigao i kao zamjena za iskusnog Dragana Bogavca za koga je nakon povrede Ahilove tetive sezona završena”. M.A.

Lovćen sjajan Cetinjani su odigrali drugi meč u dva dana (u četvrtak remizirali sa Javorom 1:1) i upisali su sjajan rezultat - Lovćen je u sparing utakmici demolirao Metalac rezultatom 4:0! Golove za tim iz prijestonice postigli su Milan Đurišić (dva), Balša Radović, te napadač Goran Vujović koji bi uskoro mogao da se dogovori oko uslova sa Lovćenom, što su Dnevne novine već objavile... “Odigrali smo odlično, pogotovo u drugom poluvremenu kada smo postigli sve golove. Stvarno smo djelovali jako dobro”, rekao nam je juče golman Andrija Dragojević, koji će na proljeće biti veliko pojačanje za Cetinjane. B.T.

FK ČELIK

Antalija - planeta fudbala Priča se samo o najpopularnijoj fudbalskoj stvari na svijetu - Dnevne novine vas upoznaju sa mondenskim turskim ljetovalištem Cijela priča počinje sa aerodoroma grada smještenog na jugozapadu Turske - napustite avion, pokupite prtljag, a onda se pitate: “Pa, gdje su ti velelepni hoteli u kojem boravi “mali milion” ekipa? E, pa polako - prvo treba automobilom jedno dobrih 45 minuta da se vozite kako bi stigli na željeno mjesto. A, u putu sve vam to nekako djeluje nestvarno, jer prolazite kroz poprilično siromašan kraj, u kojem preovladavaju loši stambeni uslovi, plastenici, bašte, njive. Kao na selu. I onda odjednom “bum” - kreće lanac “ljepotica” - prvo vas “pozdrave” Top Kapi, Kremlin Palas, Saturn, a na kraju obale su smješteni Riksos, Kalista hoteli u kojima cijena noćenja dostiže do 700 eura. Suština je sljedeća - kako zalazite u sve dublje i dublje krajeve čeka vas prostranstvo golf terena, sve lukzusniji i lukszuniji hoteli... Šta ima u njima? E, tu je prava planeta fudbala. U prosjeku 4 do 7 ekipa se nalazi u jednoj bazi, dominiraju trenerke raznih boja, a mi onako zainteresovani gledamo koji grb nose na grudima. Da vam nekako bliže dočaramo - Antalija je pravi El Dorado najvažnije sporedne stvari na svijetu. Igrači se okupljaju za trening, igraju stoni tenis, bilijar, šah, šetaju prelijepim i ogromnim dvorištima hotela, sve izgleda tako bajkovito... Prosto ne vjerujete da u jednom trenutku prolazi toliko sportskih radnika.

IC Santai - hotel u kome je smještena Budućnost

Nego, Antalija nije samo odlična stvar za kvalitetne pripreme mondensko odmaralište je bukvalno “švedski sto” za menadžere i skaute. Ima ih mnogo - od lokalnih iz Turske koji pokušavaju da “uvale” nekog svog igrača, do onih iz Rusije, većeg dijela Evrope, cijele Azije, Srbije... Na tren pomislite da ste na fudbalskoj pijaci - igrači samo ulaze sa koferima, za njima idu agenti, priča se u lobiju, padaju dogovori oko ugovora... Zbog svega toga “ludila” neki hoteli su dobili nadimke “autobuska stanica”, a iskusniji menadže-

Stigao Bratislav Ristić Igrao je za Briž, Metalurg Donjeck, Malagu, Kuban Krasnodar, Čikago, ima deset nastupa za reprezentaciju Jugoslavije, a juče je zvanično pristupio Čeliku - 33-godišnji Bratislav Ristić će biti veliko pojačanje u vezi za četu Slavoljuba Bubanje... “Odradio je prvi trening, odmah se vidi da je pravi profesionalac. Mladi momci će imati od koga da uče. Ristić neće biti samo pojačanje za Čelik, već će biti osvježenje za crnogorski klupski fudbal”, rekao nam je juče Bubanja, koji je dodao: “Imponuje nam kao klubu da

Selektor skenira i trenira

je Ristić odabrao nas, a igrao je u jakim timovima. Pa, ne može svako da nastupa za Briž, Metalurg, da uz Fredija Ljungberga bude oslonac Čikaga. Doveli smo veliko pojačanje”, jasan je najbolji trener naše lige za sezonu 2011/2012. “Metalurzi” su prije Ristića potpisali Đorđija Đikanovića i Rodoljuba Marjanovića, a kvartet će uskoro napustiti klub - Milovan Nikolić, Semir Agović, Marko Kasalica i Filip Jaredić su višak - neko će dobiti papire, neko će negdje na dvojnu... B.T.

KAKO SE UBIJA DOSADA

Miloš Kalezić uzeo Antalija open Miloš Kalezić majstor stonog tenisa - pospremio Rista Radunovića i Radenka Kamberovića

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

ri često znaju da kažu: “Šta je ovo, baciš krš u Antaliju i ubiješ fudbalskog agenta”. Sve je podređeno fudbalu, pa tako i tereni - o njima je suvišno govoriti, to jednostavno nijesu igrališta, već “zeleni tepisi”. Na svakom od njih redovno radi po desetak ljudi, svaki hotel ima svoj teren koji se održava, valja, prska, popravlja... Kada se sve sabere i oduzme Antalija je čudo za fudbal, to se riječima ne može opisati. To se mora vidjeti. I doživjeti. Pravi raj za fudbalere, trenere, menadžere, novinare... Iz Antalije, Uroš Radulović

Kada prolazite kroz hol prelijepog “IC Santai”-a, a plavi fudbaleri imaju slobodno vrijeme, teško se može desiti da Miloš Kalezić nije sa reketom - vezista Budućnosti ne samo da ima ubitačan udarac desnom nogom, već ubitačno igra i stoni tenis! Kaleza od šale razbija rivale, a sinoć je u društvu Rista Radunovića i Radenka Kamberovića organizovao “plavi trijangonale”. Prvo je “stradao” iskusni desni bek - Kamber nije mogao da se nosi sa majstorom ping - ponga, koji je tokom fenomenalnih poena često uzvikivao “Idemo, Rodžer Federer”, a u pojedinim momentima je imitirao ponašanje najboljeg tenisera svih vremena. Nakon što je bez problema pospremio jednog defanzivca, na red

je došao drugi - Radunović je takođe prošao kao “bos po trnju” i kolege iz odbrane su morale čestitati boljem. Risto i Radenko su poslije analizirali meč, shvatili su da su njihovi problemi neiznuđene greške, te da će se do kraja priprema odužiti za ubjedljive i bolne poraze od Kaleze. Pobjednik “Antalija Opena” se poslije osvojenog turnira obratio Dnevnim novinama - Kalezić je “pecnuo” saigrače. “Nijesam očekivao da ću imati lak posao, naročito protiv dva beka. Neka još malo uče”, poručio je Kaleza, koji se uputio ka sobi sa ostatkom ekipe, jer je sat pokazivao 23.00 vrijeme za koje je trener Radisav Dragićević odredio da bude povečerje i kada svi igrači moraju biti u krevetu.

Reprezentacija Crne Gore ima mladog, talentovanog selektora, ali na licu mjesta u Antaliji smo se uvjerili da “crveni” imaju vjerovatno i najspremnijeg vođu - Branko Brnović doputovao je u Tursku kako bi skenirao Moldaviju: posao je obavio kako treba, a nakon toga se “bacio” na svoju svakodnevicu - trening. Kada Budućnost izađe na teren i Brna je tu - navuče šuškavac ili trenerku i na trčanje uz koje redovno “padne” koja serija trbušnjaka, istezanja, sklekova... U opuštenom razgovoru sa selektorom saznali smo da ga malo muči tetiva zbog promjene podloge, a onda nam je dao do znaja da novinari imaju samo još jednu šansu protiv FSCG na velikom terenu na Starom aerodromu - do sada su zaposleni u FSCG dva puta lako savladali “sedmu silu”, dok je jednom bilo tijesno... Brnović će u Antaliji ostati do 10. februara kada slijedi povratak u Podgoricu i lagano kovanje plana za utakmicu u Kišinjevu protiv Moldavije.

Sport 31

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013.

fleš iz AntAlije

Kvartet igra zing

Prvi Put u AntAliji

Sve je lakše uz iskusnije momke

Miloš Raičković, Aleksandar Milošević i Vladislav Rogošić govorili o pripremama u Turskoj, imaju pomoć starijih

Centar hotela “IC Santai” je prometan - ima sedam ekipa, ima turista koji su došli iz Njemačke... Ali, jedna ekipa je stalno tu - Srđan Radonjić, Nikola Vukčević, Dragan Bošković i Mihailo Tomković su uvijek sa desne strane šanka i igraju karte. Pretežno je to zing u kojem mlađi pokušavaju da nadmudre starije. Pišemo pokušavaju, jer kada smo došli da pitamo ko je bolji popularni Bole nam je odgovorio: “To je glupo pitati, zna se”, pecnuo je mlađe Bošković. Nijesmo mogli da odolimo, a da ne “opalimo” jednu fot-

ku - Điđo Vukčević je kao kapiten okrenuo glavu, dok iskusni Radža nije imao problema sa tim, nasmijao se i rekao: “Slikaj slobodno”. Ponekad se desi da se u prijatnoj atmosferi čuje glasan smijeh iz tog ugla, ili prodoran glas napadača Radonjića koji govori: “Dobro to prati”, “Lijepo to dijeli”, “Zezaš li se to sa mnom”... I tako, kartanje je aktivno od večere pa do 23 časa - zapisuju se poeni, pije čaj, mlijeko, gricka se pomorandža bez koje ofanzivac Bošković ne može da zamisli dan od kada je stigao u Tursku.

Kamber voli kikiriki

Glava na u Antaliji mjestu UROŠ RADULOVIĆ

iša, vjetar, sivi gusti oblaci koji su se spustli na fudbalski “El Dorado” malo su “paralisali” plavu armiju što se tiče slobodnih aktivnosti. Napolje se nije moglo, šetnja je otpala, pa su se gotovo svi fudbaleri Budućnosti “ugnijezdili” u lobi hotela. Dnevne novine su za jednim stolom zatekle Miloša Raičkovića, Vladislava Rogošića i Aleksandra Miloševića koji su se dosađivali, pa smo odlučili da ih “rastrijeznimo” opuštenim intervjuom.

Miloš Raičković i Vladislav Rogošić su u prvom dijelu sezone debitovali za Budućnost, a Aleksandar Milošević marljivo radi kako bi ostvario san - debitovao za Budućnost. Međutim, jedno im je zajedničko - Rai, Rogo i Mika su prvi put doputovali u tursko mondensko ljetovalište. “Antalija je za nas veliki izazov. Dobro se radi, trener nam daje savjete koje svakodnevno upijamo, pokušavamo da otklonimo neke mane. Tu su stariji koji nam puno pomažu u svakom smislu. Uvijek su tu. Napredujemo iz dana u dan”, rekao nam je Raičković.

mo osvojiti titulu, ali neće biti lako doći do nje”. Treninzi su dobri, ali naporni Budućnost izlazi dva puta dnevno na teren, plave majice su uvijek dobro natopljene znojem. “Dosta je naporno, ali trudim se najviše što mogu. Rad nije isti kao u omladincima. To se osjeća. Jače i brže se igra u A timu. Kada završimo, svi jedva čekamo odmor, jer je to ponekad važnije nego trening. Uglavnom, za sada se odlično osjećam“, rekao nam je nadareni lijevi bek Milošević, koji se u mlađim kategorijama izdvajao od vršnjaka, pa je Radisav Dragićević odlučio da ga “gurne u vatru”.

● Radimo dobRo

● Plavi dRes nam mnogo znači

Rogošić vjeruje da je dolazak u Tursku pun pogodak, gdje “plavi” traže formu za naporno proljeće - svi iz Ulice Vaka Đurovića su svjesni da ih čeka velika borba za titulu sa Sutjeskom, Rudarom, Čelikom... “Radimo stvarno dobro. Cijela ekipa. Što se mene tiče pružam maksimum. Pripreme u Antaliji će mi mnogo pomoći u budućem radu. Ove pripreme su odlična stvar, spremićemo se dobro za proljeće. Vjerujem da će-

A, sada malo retrospektive - Raičković nikada neće zaboraviti meč Budućnost - Mornar u Baru. Podgoričani su lako došli do bodova (4:1), a Miloš je ušao sa klupe i upisao se u listu strijelca! “Nikada neću zaboraviti 13. oktobar. Osjećaj je bio fenomenalan, bila je velika čast dati gol. Već u trećoj utakmici sam došao do pogotka i suvišno je govoriti šta znači kada sa 18 godina date gol u dresu Budućnosti. To je enormno uticalo na moje samopuzdanje”,

Na kraju razgovora sa “klincima” Budućnosti razgovarali smo o temi koja je “progutala” mnogo talenata u Crnoj Gori. Pitali smo ih: Gdje se gubi sva ta nadarenost njihovih vršnjaka kada zakorače u svlačionicu prvog tima? Da li je problem u glavi? Miloš Raičković je odgovorio za svu trojicu... “Barijera je prelazak iz omladinaca u prvi tim. Pojedinci kada to dožive hvata ih neka vrsta grča, izgube se, ne mogu da pruže maksimum. Naravno da ima i onih koji misle da su dotakli zvjezdano nebo kada dijele svlačionicu sa najstarijima. Mi nijesmo jedni od tih”, rekao je kroz smijeh Raičković.

prisjeća se momenta sa Topolice. Rogo nije pocijepao mrežu protivnika tokom jeseni, ali je u prvom činu CFL-a sakupio nekoliko minuta u plavom dresu. “Dres i majica Budućnosti mi mnogo znače. Zadovoljan sam ulogom koju sam imao u prvom dijelu prvenstva. Sada ću nastojati da to opravdam i dobijem još više povjerenja kod trenera”, jasan je 18-godišnji Rogošić.

Oboroci u IC Santaiju su perfketni, nađe se za svaćiji ukus ponešto, ali kikiriki je zakon za Radenka Kamberovića i ekipu. Iskusni desni bek, ili kako ga igrači zovu “tata” gaji veliku ljubav prema grickalicama - kada se spusti u lobi, samo se primakne konobaru i kaže “peanuts”. Nije bitno vrijeme, prije ili poslije obroka, fudbaler Budućnosti uvijek može da jede kikiriki. A kada Kamber krene, primaknu se Stefan Mugoša, Miloš Asanović, Damir Ljuljanović, Miloš Raičković...

Uz grickanje, laganu priču defanzivac daje savjete “klincima” kako da odolijevaju svim čarima života, sjeća se odličnog gola i prodora protiv Crvene zvezde dok je nosio dres Slobode, transfera u Partizan... “Vrijeme leti, pa evo ja ću brzo 30 godina”, govori Kamber, na šta mlađa garda kratko odgovara: Ma, ćuti bre - izgledaš kao dječak”. Raspoloženi Kamber uzvraća prepoznatljivim osmjehom i kreće po novu turu obožavanog kikirikija.

Prijateljski razgovor

● debi je želja, ali Polako Svako ima svoje želje, a mladom Miloševiću je najveća da se nametne tokom rada u Antaliji gdje živi i trenira sa prvotimcima. Volio bi da bude tu uz A tim kada se vrati u Podgoricu, dok bi eventualni debi bio šlag na torti. “Momci koji su u prvom timu mi pomažu, sve mi lakše pada uz njih. Nemam nikakvu tremu, dajem sve od sebe, vjerujem da će me trener tokom sezone uvrstiti u treninge sa prvotimcima. Sigurno da mi je jedna od želja i da debitujem... Ali polako, na meni je da se dokažem”, skroman je Mika.

Kako je čudan fudbalski svijet - Miodrag Radulović koji je sa “plavima” osvojio titulu, nakon toga bio u Kuvajtu, a sada je angažovan u Kazahstanu (Atirau), u Antaliji dijeli hotel sa ekipom Budućnosti. Mija smo zatekli u lobiju sa nekadašnjim pomoćnikom, sada prvim trenerom Podgoričana Radisavom Dragićevićem kako komunicira o “plavima”, novom klubu, igračima i stan-

dardnim problemima trenera. Njima dvojici se nešto kasnije priključila Radulovićeva “desna ruka” iz Srbije Milić Ćurčić, tako da su trojica stručnjaka jedno dobra dva - tri sata pričali o svemu. Rajo je bio zadovljan kako “plava vojska” radi na pripremama, a i Radulović je imao dosta pozitivnih riječi o novoj sredini - s toga dobro raspoloženje i osmijesi na fotografiji.

VRELI DERBI

Bestseler: Joveta, Mirko, mržnja navijača...

SERIJ A A, 2 4. S UBOT KOLO 18.00 A J u - Fiore ventus n t i n a 20.45 Lacio - Napo li N 12.30 EDJELJA P a rma 15.00 Đ 15.00 Atalanta - K enova K a l jari - M atanija 15.00 i P a l e rmo - lan 15.00 P esc S a mpdo 15.00 ria - R ara B o om l o nja - S 15.00 ijena a U d i n e 20.45 z Inter e - Torino - Kijev o

Juventus u Torinu dočekuje (18 h) velikog rivala Fiorentinu - Stevan Jovetić za Dnevne novine pričao o velikom rivalitetu, očekivanjima od utakmice, ciljevima Fiorentine

uventus vs Fiorentina - fudbalski bestseler! Ne zbog rivaliteta na terenu (Juve je mnogo uspješniji), koliko zbog navijača - Torino mrzi Firencu, Firenca mrzi Torino. Vulkan netrpeljivosti tinja bar 40 godina. Zbog nekih razmirica iz prošlosti, zbog transfera elegantnog Roberta Bađa koji je imao status božanstva u Toskani, a onda je 1990. godine prebjegao na sjever Italije... Ta “izdaja” boli “ljubičaste”!

Baš zbog tog rivaliteta Apeninsko poluostrvo podrhtava - “stara dama” Mirka Vučinića (počinje utakmicu od starta) na glamuroznom Juventus stadionu igra (18.00) sa Fiorentinom Stevana Jovetića, koga tifozi vole kao nekada Roberta Bađa. Možda i više... “Netrpeljivost je stvarno velika. Mislim da se najviše mrze u Italiji. Iz više razloga, a najviše zbog Bađa. Taj meč navijačima mnogo znači. To je za njih svetinja. Ako se dobije, od toga žive jako dugo”, rekao je Joveta Dnevnim novinama uoči okršaja sa Juventusom. Šta očekuješ? Prvi meč je završen 0:0, ali ste ih na Artemio Frankiju “razmontirali” igrom - promašili ste pet dobrih prilika, pogodio si prečku... “Pred nama je važna utakmica. Juve je najbolji tim u Italiji, uigrani su, imaju nevjerovatne pojedince. Lijepo je igrati sa njima. Biće teško ostvariti dobar rezultat, ali potrudićemo se zbog nas, zbog navijača... Imamo kvalitet da im pariramo, trebaće nam sreće, jer je sreća veoma važan faktor”. ● VOLIO BIH DA DAM GOL JUVEU Crnogorski dijamant se u sezoni 2011/12. fenomenalno vratio na

veliku scenu svjetskog loptanja poslije teške povrede - Stevan je bio glavni igrač “viole”, cijepao je mreže velikana Milana, Juventusa, Rome. Samo mu je Inter izmakao. Sanjaš li novi gol u mreži najboljeg golmana svih vremena - Điđija Bufona? “Volio bih da pogodim, jer gol na utakmici sa Juventusom mnogo dobija na značaju. Međutim, ne opterećujem se”, ostao je dosljedan sebi momak rođen 2. novembra 1989. godine. Maestro sa brojem 8 na leđima je napravio podlogu pred Juve - prije šest dana je sa Lukom Tonijem presudio Parmi (2:0), postigao je prvi gol poslije četiri meča odmora... “Sve je lakše poslije pogotka. Došao je u pravom trenutku. Za napadača je najbitnije da postiže golove. Srećan sam, ali najsrećniji sam što smo protiv Parme osvarili pobjedu poslije više od mjesec dana”, zna lider Fiorentine da su se Toskanci posljednji put radovali još u 2012. godini - 22. decembra savladali su Palermo 3:0. Kada smo već kod egzekucija - prošlu sezonu si završio na koti 14, sada si došao do 9 golova. Koliko potpisa u Seriji A da očekujemo

od Stevana Jovetića? “Iskreno, nadam se što više. Ulazim u svaku utakmicu sa nadom da ću poentirati. Što ih više bude, to bolje”. ● CILJ JE EVROPA, NAPOLI MOŽE DA IZNENADI Viola je rezultatski apstinirala do duela sa Parmom, a glavni razlog je bio Stevanov izostanak zbog problema sa mišićem. Sada je opet na terenu, pravi prevagu, a “ljubičasti” se nalaze samo na bod od Lige Evrope (Inter drži poziciju broj 5), te četiri od Lige šampiona (Lacijo je treći)... “Cilj je Evropa. Od nas zavisi da li će to biti LE ili LŠ ili nećemo ništa obezbijediti. Iskreno, imamo kvalitet za LŠ, samo treba da pronađemo kontinuitet”. Fiorentina ne može da puca na titulu. Realno: družina Antonija Kontea gdje je glavni čovjek Mirko Vučinić i Napoli su jedini kandidati za Skudeto - ko će biti šampion? “Oba tima imaju obaveze u Evropi, s tim da Juve igra ozbiljnije takmičenje. Znam po sebi kada smo igrali Ligu šampiona, Kup Italije, prvenstvo”, sjeća se Joveta sezone 2009/10. kada je srušio slavni Liverpul... “Igrali smo na tri fronta, a nijesmo imali veliki fond igrača. Bilo je jako teško. Na kraju smo ispali iz LŠ, Kupa, a prvenstvo smo završili na 11. poziciji. Juventus ima širok igrački kadar, ali neće im biti lako igrati tri takmičenja na proljeće. Imaće padova, tako da Napoli tu može da traži svoju šansu”.

Arsenal i Siti daju bogatstvo za Jovetu: Znam šta je Manćini rekao Menadžer Mančester sitija Roberto Manćini je otvoreno rekao da će “građani” pokušati da dovedu Stevana Jovetića na ljeto, a juče je osvanula nova informacija - Arsenal će Fio-

rentini ponuditi 30 miliona eura za Jovetu! To bi bio rekordan transfer “tobdžija”, ako se uopšte desi... “Čuo sam šta je Manćini izjavio, drago mi je. Interesovanje

velikog kluba uvijek godi. Ali, skoncentrisan sam na igre u Fiorentini. Ne obazirem se na neke druge priče”, rekao nam je Stevan, koji je ugovorom za “violu” vezan do ljeta 2016. godine.

Reprezentacija? Da budemo pravi

Nezaobilazna tema kada razgovaramo sa reprezentativcem Crne Gore je - A selekcija! Crveni su prvi u grupi H, mart je jako blizu, a tada igramo dvije važne utakmice: 22. gostujemo u Kišinjevu Moldaviji, 26. dočekujemo Englesku pod Goricom... “O reprezentaciji uvijek mislim. Non - stop mi je u podsvijesti. Spremam se polako. Važno je samo da mi budemo pravi, da damo sve od sebe. Nadam se da će sve biti kako treba”, riječi su crnogorskog maestra Stevana Jovetića.

Fergi pita za Mirka Nije samo Stevan Jovetić (Arsenal, Mančester siti) interesantan Englezima - kapiten Crne Gore Mirko Vučinić se nalazi na meti Mančester junajteda! To su juče objavili engleski mediji - Aleks Ferguson baš cijeni majstora iz Nikšića. A, priču je potvrdio Mirkov menadžer - Alesandro Luci... “Nikakvo iznenađenje ne predstavlja njihovo interesovanje. Mirko je glavni igrač Juventusa, Antonio Konte je to više puta rekao. Međutim, ako Mirko ode Juve će naći dostojnu zamjenu za njega. Veliki je to klub”, rekao je Luci. Da podsjetimo - Ferguson je pokušao da potpiše Vučinića prije godinu i po, ali je on otišao u Torino. A, može li “stara dama” sa padovima početi na Juventus areni - već danas?

“Nadam se. Bilo bi idealno”, sa osmijehom je završio Stevan Jovetić intervju Dnevnim novinama.

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Bojan Topalović

sUbOTa I nedjelja, 9. I 10. 2. 2013. broj 461 GoDINA II

33 žEna bjuti

Greške u šminkanju Vrstu šminke, ali i tehnike nanošenja treba prilagoditi godinama. Tako se 20-godišnjakinje neće libiti da svoje oči ukrase šljokicama, što nipošto ne preporučujemo ako ste u kasnim tridesetim ili stariji. Takođe, zrelijim damama se preporučuju mat nijanse koje mlađe djevojke mogu učiniti starijim. Previše pudera Mlada koža je dobro hidrirana i elastična – može izgledati lijepo, zato je šteta da je prekrijete debelim slojem pudera ispod kog ne može da diše. Sitne bubuljice, crvenilo oko nosa i na bradi i sitne ožiljke možete prekriti lakšim i prozračnijim tečnim puderom ili hidratantnom kremom u boji. U ovom slučaju važi pravilo: manje je više. Pogrešna nijansa pudera Osnova šminke jednako je važna kao i završna tačka pa samim tim nijansa pudera može upropastiti vaš izgled ako nije pametno odabrana. Presvetli puder naglasiće bore i borice, a pretaman neće izgledati nimalo prirodno na vašem licu i učiniće vas starijim. Nijansu

pudera isprobajte na vilici, a ne na nadlanici, jer ćete jedino tako moći da odaberete pravu boju koja vam odgovara. Prenaglašene trepavice Debeli sloj maskare na trepavicama dopušten je jedino za noćni izlazak, a ako ste u godinama, nemojte maskaru staviti na donje trepavice. Osim što nećete izgledati prirodno, maskara na donjim trepavicama privući će pažnju na borice oko očiju. Takođe pripazite da se maskara ne nakuplja u grudicama i tako spaja trepavice. Raščešljajte ih prije i nakon nanošenja maskare. Izbegavajte jako iscrtane oči Baš kao i s maskarom, olovku za oči ili alajner nanosite dozirano i na pravo mjesto. Ako uokvirujete cijelo oko, ono će izgledati manje, a gruba crta će vam dati stroži izgled i učiniće vas starijim. Olovku umekšajte četkicom ili štapićem za čišćenje ušiju s pamučnim vrhom kako biste ublažili njen trag. Takođe, možete nanijeti tamno-sivu ili crnu sjenku umjesto olovke ili alajnera.

ŠtiKLE

Vole kada su na više od 15 centimetara

razgovor

Dobar ukus nema veze sa trendom O modnim promašajima Crnogorki za DN govori dizajnerka Ivana Murišić Ma.Ivanović

ako Crnogorke uveliko prate svjetske modne trendove, pa se na našim ulicima mogu vidjeti najnovije kolekcije sa potpisima poznatih brendova, ipak greške su očigledne. Popularne čizme UGG, koje su na Zapadu bile aktuelne prije nekoliko godina, na ulicama Podgorice su se pojaviletek prošle godine, pa su skoro neizbježne u svim odjevnim kominacijama. Tako ih mlade trendseterke nose sa farmerkama, ali i trenerkama. Ima i onih koje ih kombinuju sa elegantnim tašnama, ali i bermudama. O modnim promašajima nam je pričala diplomirana dizajnerka tekstila Ivana Murišić.

Ludilo koje su izazvele uggsice kada su stigle kod nas izgleda da još ne jenjava iako su već odavno OUT. Nije problem u njima samima već kako i sa čime ih kombinuju djevojke kod nas. Ove jako udobne čizme zbog svoje popularnosti dobili su i kopije kao i uostalom sve što se nametne kao trenutni trend od D&G tašni,YSL majica do čizmi Đuzepea Zanotija. Plišane Juicy Couture trenerke, pretjerano napadne bunde, plastične Armani tašne, dugi nokti i napadna šminka samo su neki od modnih zločina koji nerijetko možemo vidjeti na djevojkama iz Crne Gore. Da li je to odraz stila? Ne, nikako!! Umjesto praćenja domaćih zvjezdica kada je modni izraz u pitanju, Ivana Murišić savjetuje svim djevojkama da pogledaju neke od najpoznatijih svijetskih blogova koji na jednostavan a u isto vrijeme ekskluzivan način daju primjer kako izgledati sofisticirano i šik. “Dobar ukus i lični stil nemaju puno dodirnih tačaka sa trendom i novcem. Za razliku od žena koje žive u svjetskim metropo-

lama, čiji način života ne dozvoljava pretjerano sređivanje, naše cure uvijek izgledaju ‘tip-top’, što je za svaku pohvalu”, kaže na početku Ivana. “Ono što primjećujem u velikom broju, na ulicama naših gradova su patike Isabel Marant, nazvane ‘’Beckett’’ (patike sa petom). Zbog njihove jako visoke cijene, vrlo brzo su počele da se proizvode kopije, ali bez obzira na to, i one u originalu su jako demode. Patike na petu, koje su nešto između elegantnog i sportskog stila, čine vaše gležnjeve debljim i nijesu izazovne ni privlačne. Kada smo kod obuće tu su još Crocs papuče, koje možete nositi po bašti, ali ih nemojte nositi kao dio modne kombinacije”, savjetuje mlada dizajnerka koja se smatra da su samo Crnogorke uniformisane, već da je to generalno problem današnje mode. “’Uggs’ obuća u kombinaciji sa haljinama, suknjama, a posebno sa trenerkama me ‘‘užasavaju’. Ove tople zimske čizme, koje su jako brzo postale veoma popularne, nedavno su proglašene za modni promašaj.

Ja dijelim isto mišljenje, a ubjedljivo stojim iza toga kad je u pitanju kombinacija ‘uggs’ čizama sa šljokicama u florescentnim bojama, sa plišanim trenerkama sa cirkonima”, rekla je Ivana. Ona dodaje da modnim greškama Crnogorki smatra pretjerano isticanje golog stomaka, kao i farmerice niskog struka, koje čak i mršavice čine debljim nego što jesu. “Džins jeste vječan, ali pod tim podrazumijevam Levis 501, a ne jeftine farmerke, gdje se rupe i pocijepani šavovi prostiru duž nogu. Vidim da je sličan problem i sa helankama. Njih tretiram kao pidžamu za vani. Nositi helanke kao odjevni predmet, koji je sam sebi dovoljan, je nepristojno. One i na najzgodnijim ženama, izgledaju neukusno”, smatra Murišićeva koja savjetuje sve djevojke da se ne ugledaju ni na koga. Ono na šta se ponovo osvrnula kada je u pitanju modni izraz Crnogorki, a definitivno je out su glomazne alke i torbe sa previše detalja, nitni i alkica. “Izbjegavajte tašne sa velikim natpisima, kopije i imitacije. Bolje imati jednu, kvalitetnu tašnu od prave kože, koja vam može poslužiti u raznim prilikama”, kaže Ivana, dodajući da bi dame trebalo voditi računa i o šminanju. “Trebalo bi skrenuti pažnju na to kako se šminkati preko dana, a kako noću. Uz sve ovo dodala bih jako napadan manikir i preduge nokte, sa raznoraznim dodacima, koje bi takođe svrstala u modu prošlosti”, kaže ona.

Za ženski stas, stav i samopouzdanje visoke potpetice mogu učiniti čuda, a djeluju i na ženski libido, jer je položaj stopala u njima isti kao za vrijeme orgazma. Kada stojite na 15 centimetara visokim štiklama, vaša stopala su u istom položaju kao za vrijeme najvećeg seksualnog uživanja. Tako tvrdi tvorac najpoželjnijih vrtoglavih potpetica na svijetu Kristijan Lubutin, kome je to rekla jedna od njegovih vjerna klijentkinja. Upravo je 15 centimetara najpoželjnija visina potpetice koju pripadnice ljepšeg pola obožavaju jer izdužuje tijelo i noge, i podiže zadnjicu. Nijesu samo Lubutinke one koje plijene najviše pažnje. I drugi svjetski brendovi ko-

je srećemo na crvenom tepihu kao što je Lanvin, Džimi Ču i trenutno vrlo trendi Šarlot Olimpija ističu ženstvenost i seksepil visokim potpeticama. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji govori kako žene vole udobnost i nikada se neće odreći ravnih cipela i čizmi, ali svaka u svom ormaru skriva bar jedan par štikli od 15 centimetara ili više u kojima se osjeća najpoželjnije.

SavjEtujEmo

Budite uvijek lijepo obučeni Svi znamo da neko ko je atraktivan uvijek privlači pažnju. Prvi utisak o vama kreira upravo vaša pojava, te pročitajte nekoliko razloga zašto je važno da uvijek budete lijepo obučeni… Činite sebi uslugu Kada ste dotjerani to znači da sebi činite uslugu. Adekvatna odjeća i niz aksesoara činiće da vam samopouzdanje raste. Isto to samopouzdanje oslikava se na vašem licu. Upravo zbog toga svi će vas gledati s poštovanjem, a samim tim će željeti i da započnu konverzaciju sa vama. Srećan dan Nikad se ne zna koga možete sresti – a sigurno ne želite da naletite na ljubav iz srednje škole šljampavo obučeni i nesređeni. Svaki dan je najbolji dan Mnogi od nas kupuju haljine i ljepšu garderobu za posebne dane. Morate svaki dan tretirati kao da je poseban i činiti ga najlepšim u životu. Lijepo oblačenje je ključ za to. To ne znači da se morate oblačiti ekstravagantno, ali jednostavno nosite nešto u čemu se osjećate fantastično i što vam stavlja osmjeh na lice.

Budite drugačiji Ono što nosite prikazuje ko ste. Ukoliko se pojavljujete u farmerkama svaki dan, nakon nekog vremena niko vas neće ni primjećivati. Mala izmjena u stilu učiniće veliku razliku. Nemojte se puno brinuti o prilici i nosite ono što se prvenstveno vama dopada. Par štikli ili velika torba takođe mogu igrati veliku ulogu. Isprobavajte različite stvari shodno svom karakteru i izdvojite se iz mase. Nemojte pogrešno shvatiti da se slijepo morate držati modnih trendova, kreirajte sopstveni stil – jer moda je ono što usvajate kada ne znate ko ste.

34 Zabava

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013.

RAZGOVOR

Privilegija je biti sa pametnim ljudima Potpredsjednica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić priča o privatnom životu Filip Jovanović, foto: Mirko Savović

ekoliko kilometara od Podgorice u Tuzima, u prijatnoj porodičnoj kući, potpredsjednica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić dočekala je ekipu Dnevnih novina. Gostoljubiva političarka nam je pokazala raskošnu kuću urađenu po najsavremenijim metodama. Toplina Azrinog doma i njena otvorena priča pokazali su da je za opremanje kuće uložila mnogo truda, kreativnosti, te da je o svakom detalju vodila računa. Razgovor smo započeli u prijatnom dnevnom boravku, da bi nam gospođa Jasavić zatim pokazala svoja omiljena mjesta u kući- galeriju, biblioteku i radnu sobu.

Iako je bila prepoznatljiva kao jedna od najtraženijih advokatica u Crnoj Gori, Azra Jasavić je, ipak, odlučila da se prije nekoliko mjeseci aktivno politički angažuje, kao potpredsjednica najmlađe političke partije, Pozitivne Crne Gore i tako stavi pečat na advokaturu. Jasavićeva kaže za Vikend izdanje da postoji veza između ova dva zanimanja, a to je rad sa ljudima. Međutim, u advokaturi, kako napominje, prije svega radite za sebe i one koji vas angažuju, te nalazite satisfakciju u pravu građana koje zastupate, a u politici se bavite opštim interesima ljudi. “Advokatura mi je za 13 godina pružala ličnu i profesionalnu satisfakciju. No, kada ste zaokružili jednu priču, postoje izazovi koji vas motivišu na jedan novi krug, gdje ćete moći da date veći doprinos ljudima sa kojima se svakodnevno srećete. Advokatura mi je omogućavala da pomognem drugima i sebi, da obezbijedim materijalnu satisfakciju, ali je politika ono što mi omogućava da pomognem svima”, kaže Jasavićeva, kojoj je cilj da svi oko nje budu zadovoljni, napominjujući da, ukoliko ljudi oko vas nijesu srećni, onda ni vaše zadovoljstvo nije potpuno. SUPRUG JOJ JE VELIKA PODRŠKA Iako je jedna od rijetkih dama u Crnoj Gori koja je odlučila da se bavi politikom, Jasavićeva je veliku podršku imala od porodice, naročito supruga. “Veoma važno u bilo kom poslu je da žena ima podrušku u svojoj porodcii. Bez nje, veoma teško može da uspije u društvu i profesiji ko-

BIOGRAFIJA

Azra Jasavić rođena je 1968. godine u Rožajama. Osnovnu i srednju školu završila je u Podgorici. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici 1990. godine. Od 1992. godine radno iskustvo sticala u sljedećim institucijama: Ministarstvo pravde Crne Gore, Osnovni sud Podgorica, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, da bi 2001. godine počela da radi u svojoj advokatskoj kancelariji, čije su osnovne djelatnosti građansko i privredno pravo i ljudska prava. Bila je prva predsjednica Upravnog odbora NVO “Forum Bošnjaka” od njenog osnivanja. Sarađivala sa NVO “MANS”, “Centar za pravnu pomoć”, “SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja”. Ministarka pravde je u NVO “Ženska Vlada”. Radila kao koordinatorka za pravnu pomoć NVO “Inicijativa mladih za ljudska prava – YIHR” i kao kordinatorka Pravnog programa NVO „Forum 2010”. Potpredsjednica je Pozitivne Crne Gore i poslanica u Skupštini Crne Gore.

jom se bavi. Ono što je bila olakšavajuća okolnost za moju odluku da se bavim politikom je činjenica da sam 13 godina bila individualac u advokaturi i ekonomska samostalnost davala mi je slobodu da samostalno donosim odluke da se politički angažujem. Moj suprug je takođe profesionalac, vrlo uspješan u svom poslu i jedan od dragocjenih emancipovanih građana Crne Gore koji je na pravi način razumio moj angažman u advokaturi pa i u politici. Pravilo u našoj kući je da se ja ne miješam u njegov posao i on u moj”, kaže Jasovićeva, koja napominje da je u advokaturi radila i po 12 sati, dok joj politika uzime i do 20 sati. ZBOG KARIJERE NAPRAVILA RAZMAK IZMEĐU DJECE Iako je u osnivanju partije učestvovala kada je imala dijete od dvije godine, Jasavićeva kaže da činjenica da je majka, nije bila olakšavajuća okolnost. Osim sina od četiri godine, Azra još ima dvije kćerke, jednu od 22 godine i drugu od 18. Zašto je napravila razliku između kćerki i sina, odgovara: “Zbog karijere. Advokatski posao je zahtjevan, dinamičan, intenzivan. Treće dijete sam dobila sa 40 godina i vjerovali ili ne, moje trudničko bolovanje je trajalo svega 12 dana. Išla sam na suđenja, bila na licu mjesta kada se nešto desi. Ali svega toga ne bi bilo da nijesam imala podršku porodice, majke, sestara, prijatelja i prije svega supruga, koji je razumijevao težinu advokatskog posla. Imala sam veliku pomoć oko podizanja djece od njega u onoj količini koliko je mogao da ima vremena zbog obima i

zahtjevnosti svog posla”, kaže Jasavićeva, koja kroz osmijeh saopštava da je starija kćerka bila fascinirana rođenjem brata, što se ne bi reklo i za mlađu. “Mlađa je u tom trenutku bila razočarana. Vjerovatno je to uzrokovalo da je status najmlađe preuzeo brat. To je sada prevaziđeno. Kada se on rodio, ona je imala 14 godina, ali sve se to promijenilo, i moram priznati da je ona preuzela u potpunosti ulogu mame. Žalosno je što to kaže, ali zbog čestog odlaska van kuće zarad poslovnih angažmana, moja mlađa kćerka je maksimalno posvećena bratu. Pored nje, kao i pored mene, mu ništa ne nedostaje. Emocionalna veza između njih poslije tog nastupa ljubomore nakon njegovog rođenja prevaziđena je i sada su usklađeni do granice divno- nevjerovatnog”, priča Jasavićeva. SIN POSTAVLJA TEŠKA PITANJA Ona naglašava da je brat vezan za sestre. “Starija kćerka studira u inostranstvu, a i mlađa će uskoro poći. Jedna od njegovih rečenica apropo toga je bila: ‘Ako mi sestre već od-

laze, zašto mi nijesi rodila još dvije koje su isto ovako dobre da budem sa njima’”, otkriva Azra koja u sinu vidi veliki potencijal, ali otkriva detalje vezane za njega. “Kada su igrale lavice utakmicu sa Norveškom u kući je bilo zaista napeto, preplavljeni emocijama, ja sam u jednom trenutku zaplakala od sreće kada su pobijedile. Moj sin me je zatečen gledao i pitao: ‘Mama, zašto plačeš?’. Rekla sam mu da je to od sreće. Umirio se, ali poslije tri sada je opet došao da me pita isto. Tada sam mu pojasnila da ljudi znaju da od sreće nekada zaplaču isto kao i od tuge i da je to normalna emotivna reakcija. Onda me je on pitao: “Pa šta ako pukne srce”? I tada je došlo do promjene reakcija. Sada sam ga ja zatečeno pogledala i nijesam mogla da vjerujem da dječak od četiri godine to može da pita. Odgovorila sam da se to neće desiti, a iako dođe do toga, onda ljudi mogu biti privilegovani jer su poznavali ljude sa toplim divnim srcem. Tada je on izgovorio sljedeće: ‘Ja ipak, mama, volim malo lednije srce, zaledi srce da ti duže traje”’. Kasnije sam shvatila da je on morao zbog mog čestog odlaženja na poslovne oba-

veze da svoje srce malo zaledi da bi mu duže trajalo”, kaže Jasavićeva, koja dodaje da osjeća dozu nelagode jer nije u onoj mjeri sa sinom s kojim bi voljela da bude. “Ali, mislim da radim posao koji donosi sreću drugim sinovima, kćerkama”, ističe ona. ENTERIJER KUĆE SMIŠLJALA TRI GODINE Iako je živjela u raznim predjelima Podgorice, Jasavićeva je toplinu porodičnog doma, okružena svježim vazduhom i plavetnilom neba, pronašla u Tuzima. U osmišljavanju enterijera pomogla joj je njena sestra, doktorica arhitekture Igbala Šabović- Škerović, pa se tako može primijetiti da je svaki kutak kuće urađen po arhitektonskim pravilima, iskoristivši svaki djelić prostora. Biblioteka sa galerijom ostavlja poseban dojam, ali i dnevni boravka sa kaminom, te kuhinja urađena po mediteranskom duhu. Mješavina tradicionalnog sa savremnim prožima se u svakom dijelu kuće. “Sestra je skoro tri godine osluškivala moje želje u saglasnost moje majke koja je uložila novac u izgradnju ove kuće. Igbala je napravila ambijent u kojem sada uživam, zahvaljujući mom ‘šaptanju’ kako bi trebalo da izgleda biblioteka, galerija, kamin koji je centralni u svoj ovoj priči, te šta treba da posjeduje sauna u kojoj bi željela da budem. Kada je počela da se gradi kuća, a kasnije i kada je napravljena, zapitala se da li je ovo sve pretjerano. No, mislim da nije. Možda je previše zahtjevna za sređivanje, ali u njoj se osjećam zaista opušteno”, kaže Jasavićeva, koja je ogradu za sobna stepeništa ukrasila kovanom ogradom na kojoj se nalazi ugravirana kompozicija - “Oda radosti”. “Tu ideju mi je predložila sestra koja je internista, rekavši da bi to donijelo posebnu draž ovom prostoru. Tada sam pitala majstora koji radi kovanu ogradu da li bi mogao to da napravi. Dobila sam potvrdan odgovor i moja kćerka, koja je završila srednju muzičku školu, mu je koordinirala u izgradnji. To je kompozicija sa kojom sam oduševljena kao i sa knjigama koje trenutno čitam. “Galerija sa bibliotekom je jedno od mojih omiljenih mjesta u kući.

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013.

sEVErIna

Slabost su mi luzeri

Tada sjednem i uzmem da čitam knjige ‘Lovac na zmajeve’, ‘Kaluđer koji je prodao svoj ferari’, ali i mnogim drugima”, kaže Jasovićeva. NAJBOLJE SE OSJEĆA U SVOM DOMU Iskrena i uvijek nasmijana Jasovićeva, kaže da joj snalaženje u kućanskim poslovima i kuhinji nije jača strana, ali da se dosta dobro snalazi. “Pošto je ovo mamina kuća, a u njoj trenutno ne živi, ja sam zadužena za njeno sređivanje. Sa svojim kćerkama, prijateljicama, kada imamo vremena, ide generalno čišćenje. Umorimo se, ali kada se sve završi uživam i nadahnuta sam svakim kutkom ove kuće”, priča Jasavićeva, koja voli sa prijateljima da organizuje okupljanja. “Žene u zreloj životnoj dobi od 40 i više u svojim porodičnim kućama okupljaju prijatelje. U tim godinam se najbolje osjećaju na nekom mirnom mjestu. Svi mi smo u 20- tim godinama konzumirali najdinamičniji život i nikada nijesam pomišljala da bih mogla doći da živim na selu. Ali kako sam zakoračila u petu deceniju, sve se to pro-

mijenilo. Sada hoću mirnu atmosferu sa prijateljima, da mogu da vodim razgovore u prijatnom ambijentu a to mi svakako omogućava moja kuća”, kaže ona, dodajući da se van kuće u Podgorici najbolje osjeća na mjestima koje je posjećivala kada je bila djevojka- Hotel Crna Gora, Podgorica, Siti. ODUŠEVLJENA PLANINAMA Zbog političkog angažmana, Jasavićeva ima vrlo malo slobodnog vremena. “Vrlo sam socijalna osoba sa velikim krugom prijatelja koji me čine sretnim. Prijatelje sam sticala još i prije politike, pa zbog mojih sadašnjih obaveza imaju razumijevanja. Svaki slobodni trenutak provodim sa sinom i on mi je svet. Pokušavam da vrijeme učinim kvalitetnim i osmislim ga da mojoj porodici bude najljepši koji će im se urezati u sjećanje”, kaže Jasavićeva, koja je velika ljubiteljka prirode. “Fascinirana sam šumom u području Hajle, dolini Ibra. Veliki ljubitelj sam Ade Bojane, pa sam najsrećnija kada mogu da je posjetim u maju, septembru i oktobru kada

nema previše ljudi i možete da uživate u svim njenim čarima. Iskreno, najviše volim ruralni ambijet, ljude koji izvedu stoku na katune, pa sa njima dosta vremena provodim, berući razne čajeve i borovnice”, iskrena je ona, naglasivši da voli i Plav. KONSTRUKTIVNA KRITIKA DOBRA Jasovićeva, poznata kao neko ko voli druženje sa ljudima, te je u stalnom kontaktu sa njima, kaže da je dobro nešto što se kao ciklični krug širi. “Moramo prepoznavati u sebi najbolje i od drugih najbolje. Napraviti sistem koji omogućava da vrline budu prepoznate i promovisane kao prave vrijednosti. Ako hoćete da nešto mijenjate oko sebe, morate promijeniti prvo sebe. Morate biti okruženi sa ljudima koji su konstruktivni i prihvatiti konstruktivnu kritiku. Biti okružen sa pametnijim od sebe je privilegija malog broja ljudi koji moraju da prihvate konstuktivnu kritiku kao savjet. Oni koji nas kritikuju su naši najveći prijatelji ukoliko to čine dobronamjerno. To treba znati i poštovati”, kaže Jasavićeva.

Gostujući u emisiji na “T portalu” hrvatska pevačica Severina je otkrila da ne mrzi ovih dana svog trenera i koje vježbe radi da bi imala savršenu guzu. Između ostalog, Sevka je rekla da su joj slabost luzeri, da je psa Pikasa poklonila svom menadžeru i da je njen sin prohodao. Nazdravljajući rakijom sa voditeljkama Petrom Nižetić i Marijanom Batinić koju im je donosio domaćin zagrebačke kafane Katran u kojem se snima emisija, Severina je na pitanje koja je njena slabost kao iz topa izgovorila: “Luzeri! O stalih slab o sti nemam”. Kad je već spomenula momke, Seve je odgovorila na pitanje gde se nalazi pas kojeg joj je poklonio bivši dečko Slavko Šajinović. “Pikasa sam udomila kod mog menadžera i dobrog prijatelja Tomice. Ja imam stan, a on ima ku-

ću pa mu je tamo mnogo zgodnije. Kada su je voditeljke emisije pitale kako uspijeva da održi vitku liniju i da ima lijepu guzu, Seve se nije ustručavala, pa je ustala i pokazala kako radi čučnjeve. Otkrila je i da ne mrzi svog trenera i da može sebi da priušti da pojede dva tanjira gulaša. “Uradim 100 čučnjeva dnevno i to je dobro za moju guzu. Nijesam ja tip koji može da se zadovolji salatom. Jedem sve, baš juče sam pojela dva tanjira gulaša”. Kada se malo opustila uz rakiju, pjevačica je povjerila da joj je sin Aleksandar prohodao i da je presrećna zbog toga. Severina je istakla da je teže kada nekog ostavljaš, nego kada te ostavljaju. “Mislim da je teže kada ostavljaš, mada to znači da ti nije dovoljno stalo, a kada si ostavljen onda ti baš bude teško”.

saradnja

Arsen i Mišo će da snimaju duet Pjevači legende, kako ih publika širom regiona zove, Arsen Dedić i Mišo Kovač privode kraju pripreme za snimanje zajedničke numere pod nazivom “Mi smo lišće s iste grane”. Zanimljivo je da se Arsen i Mišo poznaju skoro pola vijeka jer su rođeni u istom gradu - Šibeniku, a čak su i iz iste ulice! “Napisao sam stihove, muziku i aranžman za pjesmu. Mišo i ja se o duetu već dugo dogovaramo, sugrađani smo, komšije i uz sve svoje pjevačke različitosti imamo i puno šibenske sličnosti. Pristao sam, napokon, na to da snimimo zajedničku pjesmu, ali pritom ćemo obojica zadržati svak svoju prirodu”, ispričao je Arsen za hrvatske medije. On je dodao da se savjetovao sa suprugom Gabi Novak da u stvaranje kompozicije uvrste klape ili da uključe i djecu, Mišovu kćer Ivanu i njegovog sina Matiju kada već, pjesnički objašnjava 74-godišnji Dedić, pjevaju o lišću s iste grane. O svom tri godine mlađem kolegi Kovaču, kantautor ima samo lijepe riječi:

“Pratim Mišov rad, uvažavam ga i koliko god smo različiti kao muzičari, u mnogo čemu mi je blizak. Nakon što “odrade posao” u muzičkom studiju, pjevači planiraju da snime i video spot koji će, kako kaže Dedić, možda biti i posljednji u njegovoj karijeri, šaleći se na račun svoje starosti. Z.Š.

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

Djeci treba toplina, zagrljaj i sigurnost RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: MARIJANA KADIĆ BOJANIĆ

Marijana Kadić-Bojanić, majka je troje djece, sinova Davida i Nikše, i šestomjesečne kćerkice Iskre. Za DN nam priča o svojim trudnoćama, iskustvima koje je proživjela tokom trudnoća i koje sada proživljava u odgoju i vaspitavanju djece ali i o tome na koji način uklapa da bude uzoran roditelj i uspješna poslovna žena. Marijana je pomoćnica direktora TV Vijesti a novinarstvom se bavi od 1999. godine. Koliko Vas je uloga majke promijenila kao osobu? Sve životne situacije nas, neminovno, mijenjaju- pa tako i majčinstvo. I to je prirodno. Ipak, ne bih rekla da su to velike promjene koje donose neke posebne zaokrete u načinu života ili ponašanja, makar kod mene. Sa djecom dolazi veća odgovornost jer su to mala bića o kojima se treba brinuti na najbolji mogući način. Meni je majčinstvo donijelo i potrebu za još intenzivnijim društvenim aktivizmom jer želim da ova zemlja bude bolje mjesto za život moje djece. Postala sam empatičnija, osjetljivija na tuđu nevolju i spremnija da priskočim u pomoć. Da li ste tokom trudnoće pazili šta jedete i da se ne ugojite? Uživam u dobroj hrani i ne mogu da zamislim život bez svih onih poslastica koje obožavam. Tako sam i tokom sve tri trudnoće jela sve ono što volim s tim što sam dodatno, zbog beba, forsirala zdravu hranu. Nikada ne razmišljam o kilogramima i vjerujem da zato i nemam problema sa njima. Tokom sve tri trudnoće sam puno radila i bila aktivna tako da nisam ni imala vremena za strah od gojenja. Kako ste se njegovali tokom trudnoća? Nijesam baš prava sagovornica na ovu temu. U šali dajem savjete da je najbolje njegovati se iznutra– slasnom hranom i dobrim knjigama. Mislim da je u Crnoj Gori, posebno posljednjih godina, prenaglašen taj trend svojevrsnog utrkivanja žena da

izgledaju što njegovanije, što stilizovanije, što modernije. Treba biti uredan i pristojan, odmjeren sa dozom posebnosti. Trudnoća je vrijeme kada u ženi buja i raste novi život i kada se ona sprema za materinstvo a ne za modnu pistu. Pretpostavljam da ste imali određen strah tokom sve tri trudnoće? Trudnoća i porođaj su najdivnija iskustva. Taj čin rađanja novog života je nešto najfascinantnije što se može doživjeti. Strahovi postoje i to je normalno. Da li je sa bebom sve u redu, da li će na porođaju proći sve kako treba, da li ću uspjeti da dojim i tako svojoj bebi omogućiti najzdraviji mogući početak. Pitanja je puno. Kada sam, prije 11 godina bila prvi put trudna, nijesam se oslanjala na “narodna predanja” već sam, što je tada bilo kod nas vrlo neobično, trudnoću, porođaj, probleme oko dojenja i nedoumice oko njege bebe proživljavala zajedno sa ženama sa hrvatskog internet foruma “Mame i bebe” na kojem su se okupile mame sa našeg govornog područja iz mnogih krajeva svijeta sa kojima, i dan danas, svakodnevno razmjenjujem iskustva. Da li djeci kupujete odjeću poznatih brendova i da li Vam je to važno? Moj stav o brendiranom životu savremene crnogorske porodice sam vam već objasnila. Ne, ne robujemo brendovima. Djeci garderobu kupujemo u inostranstvu zato što se u evropskim metroplama, za pristojan novac, može naći izuzetno kvalitetna i lijepa dječja garderoba koja će ostati i drugoj djeci. Dječaci sada već sami biraju garderobu i imaju svoj stil. Raduje me što ne robuju uniformisanom stilu i ne povode se za diktatom većine. Iskra je još mala ali ima više brendirane garderobe nego svi mi ostali u porodici zajedno. To je zato što je moje prijateljice zasipaju predivnim haljinicama i drugim modnim ludorijama. Na koji način vaspitavate djecu, imate li svoje metode ili se vodite savjeti-

ma stručnjaka? Pobornik sam “attachment parenting”a ili povezujućeg roditeljstva. Ne dopadaju mi se, i ne praktikujem, tradicionalne načine vaspitavanja djece koje često srijećem kod nas. Djetetu treba toplina, zagrljaj, osjećaj sigurnosti i brige. Iako puno radim i aktivna sam od prvog dana nakon porođaja, djecu dojim bez ikakve dohrane do pola godine života, ne odvajam ih u zasebnu sobu dok dovoljno ne porastu, vodim ih sa sobom gdje god mogu, nikada ne putujemo bez njih nigdje koliko god da su mali i koliko god daleko idemo. Koliko troje djece utiče na Vaš rad, raspored Vam je sigurno veoma zgusnut? Raspored ne postoji, zapravo. Ja sam on– line 24 časa. I uvijek se nasmijem kada me neko nazove i pita da li me je probudio. Ne, nikada me niko nije probudio. Vjerovatno su svo troje povukli na mene pa se ni njima ne spava. Raspored je sada podređen še-

stomjesečnoj Iskri i dječacima. Trudim se da što više radim od kuće, da idem samo na najvažnije sastanke, da što više poslova završavam mejlom i telefonom. Koliko Vam suprug pomaže oko odgoja i podizanja djece? Puno. Nikada ne bih mogla ovoliko da radim i da imam troje djece da nemam njegovu podršku i pomoć. Tu je i moja majka koja nam, takođe, puno pomaže i bez čije pomoći bi ova moja misija bila neostvariva. Boris Šarančić

ISHRANA

Kako nahraniti dijete koje neće da jede Izbirljivost u ishrani je jedna od najčešćih roditeljskih pritužbi na račun djeteta, a mnogi sa zavišću gledaju majke koje ponosno izjavljuju da njihovo dijete pojede sve što se pred njega stavi. Ipak, treba znati da većina djece neku hranu smatraju neukusnom. Obično se radi o hranljivim namirnicama, a istovremeno su im neodoljive nezdrave grickalice i slatkiši. To ne treba da čudi s obzirom da se ukusni pupoljci razvijaju s djetetom pa je normalno da dijete sve više i jače osjeća ono što mu se sviđa, od onoga što mu ne pričinjava zadovoljstvo prilikom jela. Nažalost, prisiljavanje ne daje baš dobre rezultate i često je kontraproduktivno. Metoda “ne ustaj od stola dok ne počistiš tanjir“ je stresna, kako za roditelja, tako i za dijete, upozorava dječiji psiholog specijalizovana za tjeskobu Rejčel Busman. Sve dok je dijete zdravo i jede raznoliko, ne upuštajte se u rat oko baš svakog komada povrća. PROŠIRITE JELOVNIK Umjesto toga, kaže Busman, treba se koncentrisati na ono što dijete voli i pri tom treba pokušati proširiti jelovnik, ponuditi mu nove stvari. U avanturi isprobavanja nove hrane roditelj treba da bude uzor. “Sastavite spisak nove hrane koju ćete isprobati u sljedećih nedjelju dana i od toga napravite porodičnu igru. Napravite lutriju od kuhinje“, savjetuje Busman. Uz to hrani koja dete nije oduševila “na prvu“ treba dati i drugu priliku. Ponekad je dovoljno drugi put probati ili primijeni-

ti novi recept kako bi se otkrilo da je nešto baš dobro i ukusno. Pokušajte i sami da pojedete nešto što u prošlosti nijeste voljeli kako biste djetetu pokazali da se ukus mijenja, baš kao i ljudi sami. GRANICE Kada dijete kaže da mu se ne sviđa ručak, roditelj osjeti potrebu za tim da mu pripremi drugi obrok. To pak uspostavlja loše navike i obeshrabruje djete u isprobavanju novih stvari. “Ja kažem da ne pružam 24/7 uslugu kuvanja“, kaže psiholog. Umjesto toga predlaže jednostavniju rezervnu varijantu poput činije salate ili muslija za slučajeve kada dete baš nikako ne može da pojede ponuđeno. Takva standardna alternativa olakšava pritisak koji osjećaju roditelji i djeca. Naravno, ovu strategiju ne treba zloupotrebljavati, čak ni kada dijete želi baš svako veče činiju hranljivih žitarica. Takođe, djeci treba pokazati da cio obrok nije “kontaminiran“ ako je u njemu nekoliko omraženih šargarepica. Neka djete skloni parčiće koji mu se ne sviđaju na ivicu tanjira. To je možda teško sprovesti kod neke djece, ali daje im važnu lekciju u kojoj roditelj, opet, može da im bude uzor. METODA “URADI SAM” Najbolji način za rješavanje probirljivosti za stolom jeste da dijete angažujete u pripremi hrane. Dobar način je da zajedno obavljate kupovinu namirnica. Busman preporučuje da prepustite djetetu da samo odabere neke namirnice koje želi da proba. Ono će tako možda otkriti

da mu prija ukus dimljene hrane ili da više voli kisjele umjesto slatkih jabuka, piše Roditeljski info. Zajedničko kuvanje je takođe dobar način. Zajedno izaberite recepte, posebno one koje i dijete može da izvede. Inter-

net je pun kulinarskih servisa koje možete pretraživati po namirnicama. Nađite nešto što vama i djetetu izgleda dobro i zajedno pripremite taj recept. Djeca su puno spremnija na isprobavanje hrane koju su sama skuvala.

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013.

TEMA

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Iz skloništa u porodilište U podgoričkom porodilištu je u proteklih 13 godina rođeno više od 130 beba čije su majke otišle na porođaj Iz Skloništa za žene i djecu žrtve naselja, a prema podacima nevladine organizacije (NVO) Sigurna ženska kuća, veliki broj tih žena i djevojaka bio je izložen nasilju i tokom trudnoće. Direktorka Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević kazala je za portal Roditelji da je od 1999. godine, od kada postoji Sklonište, bježeći od porodičnog nasilja u njemu utočište potražilo oko 3,5 hiljada žena i djece. Prema njenim riječima, iz Skloništa su za to vrijeme na porođaj otišle 134 žene, od kojih se posljednja porodila prije šest dana. „Od ukupnog broja njih, 68 bile su maloljetnice i majke vanbračne djece, koje su dolazile kod nas zbog velikog nerazumijevanja u porodici, a u mnogim slučajevima i ekstremnog nasilja. Bile su izbacivane iz kuće, omalovažavane, pa čak i prebijane, i niko nije htio da zna za njih“, kazala je Raičević. Ona je naglasila da je poražavajući podatak da je većina tih žena i djevojaka bilo izloženo nasilju za vrijeme trudnoće, što se vidi iz upitnika koje popunjavaju pri prijemu u Sklonište. Dešavalo se da žena koja je u braku trpi nasilje čak i zbog toga što se ustanovilo da nosi djevojčicu. Raičević je kazala da žene koje su bile u Skloništu uglavnom zadrže djecu, ali se mali broj njih ipak odlučuje da dijete da u dom. „Najveći broj njih odluči da zadrži dijete, i smatramo da je to tako upravo zahvaljući tome što su dosta dugo kod nas. Mi razgovaramo sa njima, pomažemo im, ostaju kod nas od pola godine do godinu poslije porođaja, a neke su ostajale i po

godinu i po. Kad osjetimo da žena može sama da se brine o djetetu, počinjemo da joj tražimo neki smještaj i posao. Jer od ovog što država daje, teško se može preživjeti“, navela je Raičević. Od svih trudnica koje su prošle kroz Sklonište, samo pet ili šest njih odlučilo da dijete da u dom. To u Skloništu tumače kao veliki uspjeh, jer su sve svoje snage i znanje usmjerili na to da majke odluče da zadrže djecu. Objašnjavaju im da nema tih uslova i tog doma koji može zamijeniti majčin zagrljaj i blizinu, a to je velika odgovornost,

DJECA

posebno kada je maloljetnica u pitanju. U Skloništu su trenutno dvije trudnice, i za jednu sigurno znaju da će dati dijete u dom, jer je uvjerena da nije sama sposobna da ga izdržava i ne vidi perspektivu sa sitnom pomoći koju daju institucije, a bez mogućnosti da nađe neki siguran posao. „Ona se nada da je to samo na neko kraće vrijeme dok ‘stane na noge’, ali je naše iskustvo pokazalo da se one rijetko vraćaju toj djeci, naročito ako su mlade i razmišljaju o tome da zasnuju neku vezu i da se udaju“, pojasnila je Raičević. Ona je naglasila da se mnogo toga pro-

mijenilo nabolje u odnosu na period kad je Sklonište počelo da radi. „Sve manje imamo djevojaka i žena koje zbog nasilja u porodici, a trudne su, dolaze kod nas, jer to rješavamo nekim mirnim sporovima. U Sigurnoj ženskoj kući imamo bračno i predbračno savjetovalište koje je posljednih godina znatno napredovalo, i više od 400 osoba je prošlo groz njega. Međutim, mnoge žene su neupućene, bilo da ne znaju da imaju tu mogućnost, ili su sa sela, pa u nekoj poodmakloj trudnoći odlaze od kuće da ne bi dobijale batine“, kazala je Raičević.

ISHRANA

Autizam se javlja u ranom djetinjstvu

Autizam je pervarzivni razvojni poremećaj koji se ogleda u nemogućnosti razvoja komunikacije i socijalne interakcije, javlja se u ranom djetinjstvu i traje do kraja života. Smatra se da nastaje kao posljedica poremećaja funkcije mozga usljed dejstva različitih činilaca: nasljednih ili nastalih tokom trudnoće, porođaja ili ranog razvoja djeteta. Trenutno nije „izlječiv“ i akcenat je na ranoj rehabilitaciji i edukaciji kad je u pitanju tretman djece sa autizmom. Pojedina djeca koriste i medikamentoznu terapiju i stroge dijete kako bi se ublažili psihotični simptomi. Tretman podrazumijeva organizaciju prostora i aktivnosti, kao i strategije za razvoj komunikacije, kognitivnih sposobnosti, socijalnih vještina i igre. Veliki značaj ima porodica, informisanje roditelja, edukacija i rad sa djetetom i kod kuće. Broj djece raste iz godine u godinu, trenutno je u odnosu na 2000. godinu za 78% veći broj djece sa autizmom. U

2001. godini 1 od 250 djece imalo je autizam, 2007. godine 1 od 120 djece, a danas je to 1 od 88 djece. Simptomi autizma: Obično se javlja između 18 i 36 mjeseci života. Najraniji znaci mogu da se uoče ponekad i u prvim mjesecima života kad beba na dodir reaguje grčenjem, ne reaguje na majčin glas, ima poremećaje spavanja, ishrane i sl. Obično tokom prve godine dijete ne prati pogledom osobe i objekte, ne uspostavlja kontakt očima, ne traži roditelje i ne reaguje ako su odsutni. Ne pokazuje predmete prstom i uočljivo je odsustvo „brbljanja“. Praktično nije zainteresovano za okruženje i ponekad djeluje kao da ne razlikuje roditelje od drugih. Ne odaziva se na svoje ime i ne reaguje na verbalne zahtjeve. Ne primjećuje ostalu djecu, preferira stereotipne, ponavljajuće i usamljeničke aktivnosti. Uočljivo je odsustvo simboličke igre, i često se vezuje za jednu igračku, a prilikom pokušaja oduzimanja burno reaguje.

Treba li bebu buditi tokom noći da sisa Često novorođenče može biti toliko pospano da se ne budi dovoljno često da bi jelo i ne dobija dovoljnu količinu hrane. To može da postane začarani krug – što je beba manje hranjena, postaje pospanija. U prvih šest sedmica života novorođenče treba da ima 8 do 12 podoja dnevno. U to vrijeme je vrlo važno pratiti znakove gladi. Ako beba preko dana puno spava, treba je staviti u

svoju blizinu, baviti se dnevnim aktivnostima i ne stvarati idealne uslove za spavanje. Kad se beba počne pomjerati, vrijeme je za obrok. Ponekad su roditelji, u potrebi za odmorom nakon porođaja, zahvalni što beba ne plače puno i nije prezahtjevna. Obično ne shvataju da postoji problem sve dok prvi put ne odu na pregled i ljekar zaključi da beba dobija premalo na težini.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10.2, 2013.

ŽIVOT

Savjeti za zabavljanje sa momkom koji ima dijete

koliko ste u romansi sa nekim ko ima dijete, a prvi put ste u toj situaciji evo nekoliko ljubavnih savjeta. Psiholozi napominju da za sve treba vremena, ali i pažnje, pa nemojte biti nekada napadni. Postarajte se da dijete osjeti da ste prijateljski nastrojeni, te se nemojte takmičiti sa njegovom majkom.

1. Pouzdanost Najbitnija stvar za svako dijete je da ono osjeti da je sigurno. Zato je ovo i najbitniji savjet za vas. Neka to dijete osjeti da ste vi stabilna osoba, pored koje će se osjetiti sigurno i zastićeno. 2. Nemojte upoznavati dijete ukoliko veza nije veoma ozbiljna Odluka o upoznavanju djeteta treba da bude dobro razmotrena od strane oba partnera. Ukoliko postoji i tračak sumnje sa vaše strane o budućno-

sti vaše veze, nemojte upoznavati dijete. Prvo se dobro presaberite da li je to ono što vi želite, jer djeca nisu kriva i ne treba ih suočavati sa dodatnim stresnim situacijama. 3. Borba za pažnju Česta greška u ovakvim vezama je upravo takmičenje ko će da dobije veću pažnju - dijete ili vi. Ovo je fatalna greška i može da rasturi vezu, a i nije zrelo ponašanje sa vaše strane, jer tu nema poređenja - djeca su uvijek na prvom mjestu!

4. Nemojte biti napadni Ne morate da se pretvorite u djetetovu najbolju drugaricu da biste osigurali vašu romansu. Najbolje je da se držite na odstojanju, a dete će vam onda samo prići. Pustite ga da samo stekne povjerenje u vas. 5. Ne takmičite se sa mamom Najveća greška koju bi mogli da napravite je da se takmičite sa djetetovom mamom. To nikada nije pravo rješenje i ako vam je stalo do veze sa tim čovjekom to vam neće ni pasti na pamet. Izgledaće lažno i djetetu i njemu. 6. Poštovanje Postarajte se da na početku steknete pravi status, donošenjem ispravnih odluka odnosno da vas dijete poštuje, a samim tim i njegova mama. Ovo je veoma bitno za dalji tok va-

še romanse. 7. Posjete Postarajte se da vaš dečko redovno ispunjava roditeljske obaveze i da provodi vrijeme sa svojim djetetom. Vi ne znate u kakvim su oni odnosima bili ranije i koliko su se često viđali, ali ako dođe do situacije gdje će morati da bira između viđanja sa djetetom ili sa vama, dajte prednost djetetu! Tako ćete samo porasti u njegovim očima i steći poštovanje kod bivše. 8. Bez žurbe Dozirajte vaš aganžman oko djeteta. Niko ne želi da pomisli da ste odmah preuzeli ulogu drugog roditelja. To nije dobro ni za jednu stranu, jer ukoliko veza ne potraje biće više povrijeđenih strana uključujući i to dijete koje nije krivo!

SAVJETI

Održite savršenu liniju vašeg tijela

Dotjerali ste liniju do savršenstva i pitate se kako dalje? Ukoliko se držite navedenih pravila u ishrani, neće vam biti teško da zadržite liniju. Nemojte piti gazirano Izbjegavajte zaslađena i gazirana pića na dnevnoj bazi. Unos pića igra ključnu ulogu u održavanju figure. Izbjegavajte pića koja mogu ostaviti posljedice na vašem tijelu. Umjesto toga, konzumirajte vodu i čajeve kako biste hidrirali tijelo. Izbjegavajte grickanje Ukoliko mislite da je moguće da grickate nešto cio dan, a da se ne ugojite - onda razmislite ponovo. Cjelodnevno grickanje znači da ćete nabaciti određenu kilažu. Najbolje je da imate tri obroka dnevno. Nikako ne jedite brzu hranu Brza hrana je visokokalorična hrana. Ona usporava vaš metabolizam i utiče na broj kilograma.

Proteini Oni vam pomažu da izgradite normalan metabolizam, a u isto vrijeme obezbjeđuju energiju. Pomažu vam i da izgradite mišićnu masu. Jaja i mliječni proizvodi su prihvatljivi i poželjno je da budu uključeni u ishranu. Jedite hranu bogatu vlaknima Veoma je bitno da uključite hranu bogatu vlaknima u ishranu, jer vam ona pomaže da uspostavite normalan digestivni sistem. Takođe vam poboljšava metabolizam, što je ključno za održavanje vitke linije. Vlakna možete pronaći u brokoliju, kupusu i integralnim žitaricama. Dnevno vježbanje Kako biste održali vitku liniju, važno je da vježbate. Bilo koja forma vježbanja je dobra za održavanje vaše težine. Hodanje i džogiranje takođe može pomoći da se zadrži idealna težina uz samo malo discpline.

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10.2, 2013.

MARIJA MIĆOVIĆ,

fitnes instruktor

(Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me) Da li se treningom može pospješite skidanje celulita? Naravno, trening i jeste neophodan dio procesa uklanjanja celulita koji jeste učestali problem kod djevojaka. Ukoliko zaista želite da se posvetite tom problemu i riješite ga, neophodno je da se pravilno hranite, unosite dovoljno vode u organizam, trenirate i uključite program anticelulit masaža. Aerobni treninzi izuzetno pomažu uklanjanju celulita, trčanje, plivanje, vožnja bicikla, krosera, rad na steper mašini, pohađanje aerobika kao grupnog programa (step erobik, kombinovani aerobik, VK1 aerobik ). Aerobni treninzi poboljšavaju cirkulaciju, pospješuju znojenje i samim tim pomažu bržem uklanjanju toksina tj. celulita iz organizma. Iz ishrane morate izbaciti masnu hranu, suhomesnate proizvode, šećer-slatkiši, previše slanu hranu, sokove, gazirane tečnosti, a unositi više biljnih vlakana-voće, povrće i obavezno voditi računa o unošenju dovoljno vode u organizam. Dakle, trening ne samo da pomaže u uklanjanju celulita već je to prvi korak u borbi sa celulitom. Trening, pravilna ishrana, anticelulit masaže i do ljeta celulit će biti prošlost. Samo naprijed i bez odustajanja. Koliko vremena je dovoljno trenirati kako bi se postigli rezultati? Svakako to zavisi od više faktora:da li ste se već bavili sportom ili ne, godine, visina, težina, postotak masnoće u organizmu, učestalost treninga. S obzirom da nemam te podatke, govorićemo više uopšteno, pod pretpostavkom da ste početnik i da trenirate tri puta nedjeljno. U tom slučaju prve rezultate možete očekivati za tri mjeseca a ozbiljniji napredak za šest mjeseci. Zapamtite samo da je u svemu ovome mnogo bitan kontinuitet tj. ritam treniranja bez pauza. U tom slučaju rezultati će svakako biti vidni. Kako trening utiče na rad srca i uopšte na zdravlje? Trening je važan način prevencije kardiovaskularnih bolesti. Neaktivnost je upravo jedan od faktora rizika koji utiču na razvoj bolesti srca. U svim studijama na ovu temu, sve više ističu značaj umjerene redovne fizičke aktivnosti na očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja čovjeka. U studijama ističu da osobe sa dobrom fizičkom kondicijom imaju dva puta manji rizik da obole od kardiovaskularnih bolesti. Trening poboljšava imunitet i utiče na redovno izbacivanje

toksina iz našeg organizma. Svjesni smo da se ritam i uopšte način života u odnosu na prije 50-ak godina znatno promijenio, da je više sjedeći, neaktivan i to moramo nečim nadomjestiti a redovan trening, tj. redovna fizička aktivnost je pravo rješenje, ukoliko želimo da spriječimo brže starenje i sačuvamo naše fizičko i mentalno zdravlje.

KORISNO

Šta sa starim stvarima Živimo u vrijeme kada je recikliranje, odnosno prerađivanje stvari i njihova višestruka upotreba od izuzetne važnosti za očuvanje okoline. Počnite od svoje kuće u kojoj svašta može da se reciklira i korisno upotrijebi. Osim što ćete praviti manje đubreta, uštedjećete i shvatiti koliko je reciklaža praktična. KARTONSKE KUTIJE OD JAJA I PAPIRNE KESE Iskoristite ih za potpaljivanje vatre u peći ili kaminu. Kutije od jaja iskidajte na manje komade, a kese zarolajte. VIZIT KARTE Iskoristite ih za označavanje sadržaja u posudama i kutijama. Na drugu stranu podsjetnice napišite šta je u posudi, pričvrstite je selotejpom na poklopac ili sa strane kutije kako biste na prvi pogled vidjeli šta se nalazi u njoj. ISKORIŠĆENE KOVERTE Odsijecite ugao koverte i stavite ga na ugao stranice knjige na kojoj ste stali sa čitanjem i dobićete marker za knjige. Možete ih koristiti i za pisanje spiska za kupovinu, stvari koje morate obaviti, staviti u njih sjemenke bilja. OMOTAČ OD PUTERA Kada potrošite puter ili ga premjestite u neku posudu, zaštitni omotač u kom je maslac bio upakovan stavite u plastičnu posudicu ili kesicu i sačuvajte ga u frižideru. Koristite ga za premazivanje tiganja ili pleha za pečenje. K U T I J E O D PA P I R N I H MARAMICA Kada se isprazne, u njih možete staviti plastične kese za kupovinu namirnica. Tako ćete moži da ih uredno vadite jednu po jednu i reciklirate ih prije bacanja u smeće. PLASTIČNE KESICE Podstavite njima kante za smeće,

koristite ih kao zaštitu protiv mrlja od boje prilikom krečenja zidova i farbanja, za spremanje i pakovanje stvari. NOVINE Obložite njima kutiju u kojoj mačka vrši nuždu, za lakše čišćenje, i zatim pospite pijesak po novinama; zaštitite radne površine od boje i lijepka; koristite ih za pakovanje stvari kada se selite ili šaljete neki osjetljivi predmet poštom. BOCE SA RASPRŠIVAČEM Kada se isprazne obavezno ih prije dobro operite i očistite, a zatim napunite sredstvima za čišćenje ko-

je ste sami napravili ili običnom vodom za špricanje biljaka. VALJKASTI KARTONI OD PAPIRNIH UBRUSA Na njih možete namotati ostatke tkanine i novogodišnje lampice koje se na taj način neće zamrsiti, piše Zadovoljna. KORA OD LIMUNA Napravite sredstva za čišćenje na bazi limuna, a koricu možete i da zamrznete i koristite po potrebi kao dodatak kolačima ili začin. Kora od limuna i narandže može vam pomoći i da vaš dom odiše finim, svježim mirisom. Jednostavno ih stavite pored ili na topli radijator.

SAME NA DAN ZALJUBLJENIH?

Savjetujemo kako da se osjećate bolje

Iako ste možda slobodni svojom voljom, Dan zaljubljenih umije da bude depresivan za one koji nemaju partnera. Teško je izbjeći crvene i roze čestitke i ignorisati reklame o posebnim poklonima i večerama, a da se ne osjetite usamljeno ili napušteno. Postoji način kako da izbjegnete negativna osjećanja ako ste sami za Dan zaljubljenih, samo slijedite ovih nekoliko savjeta: 1. Mislite na to da je Dan zaljubljenih stvoren primarno da bi se razne kompanije obogatile prodajom čokoladica i čestitki koje se brzo zaboravljaju. Ako ništa drugo, to što ste bez partnera pomoći će vam da sačuvate novac i potrošite ga na nešto pametnije. 2. Saznajte gdje se održavaju zabave za samce toga dana. Udruživanjem s osobama koje su protiv Dana zaljubljenih može vam pomoći da izbjegnete

svu tu romantiku i zabavite se. 3. Razmotrite i tu činjenicu da, iako ste bez pratnera, nijeste sami. Okruženi ste sa minimalno nekoliko desetina miliona drugih koji su sami širom svijeta na taj dan. I oni vjerovatno razmišljaju kako je to samo komercijalizovani praznik. 4. Na taj dan izbjegavajte osobe koje vole da se hvale kako kupuju ili primaju skupe romantične poklone. Okrenite se ljudima koji misle da Dan zaljubljenih nije ništa bitno, ili koji su slobodni poput vas. 5. Provedite neko vrijeme razmišljajući o tome koje su koristi od toga što ste slobodni. Imate svoj prostor, možete da planirate prema sebi i svojim željama, ne morate nikome da podnosite račune o tome šta radite, slobodni ste da se družite s različitim ljudima i prije ili kasnije ćete se sigurno zaljubiti u nekoga.

On i njegova mačka On i njegova sasvim crna mačka. Mačka koju nije htio, koja ga je zadesila odvratno slučajno, kao sve one stvari u životu na koje ne možemo uticati. Isprva je to bilo samo mače, živo i pitomo ispred PIŠE: BLUE njegove detektivske sum(Ime autora poznato redakciji) njičavosti. Istraživao je njene mane, samo mane, jednako pomno koliko je ona istraživala taj novi svijet u koji je zakoračila nošena jednim drugim rukama. Oduvijek su bili proporcionalni, njih dvoje; kako je mače raslo, tako je i njegova ljubav rasla za nju. On danas ponosno zna da je to Njegova mačka, kao što je ona to znala vjerovatno od samoga početka. To nije bilo mače koje je prve noći u nepoznatom stanu do iznemoglosti dozivalo svoje poznate. To je mače mirno zaspalo, na svome. Ujutro mu je tražilo hranu kao da je to oduvijek njegova obaveza. Njegovu nešto kasnije razvijenu ljubav za mače nije bilo teško uočiti: u dugim rečenicama oduševljeno je ljudima pričao o svojoj ljubimici, onako kako roditelji hvale svoje dijete i kad uradi najbeznačajnije stvari. Govorio bi kako je posebna, ljepša od svih drugih, najpametnija i sa čovjekolikim osobinama. Tepao bi joj toplim zvucima maženja, puštao je da mu se umiljava, da ga sasvim pridobije. Vrlo je brzo ta mačka postala popularna među rođacima i poznanicima, i svi su znali da će pri prvoj posjeti željeti da je upoznaju. Pridobila je čak i komšije i bez napora sebi osigurala nove nadimke i njihovu hranu. U međuvremenu, nesvjesna svoje popularnosti, mačka je zadovoljno prela, topla; sklupčana u njegovom naručju ili sasvim rastegnuta preko njegovog tijela u najnevjerovatnijim pozama koje bi vas tjerale na oduševljeni smijeh. Sigurna u sebe. Nikad se nije ni plašila da pokaže koliko ga voli; nesputana ljudskim definicijama ljubomore, posesivnim izrazom lica zauzimala je svaki mogući prostor između njega i njegovih drugih ljubavi. Ubacivala bi svoje gipko tijelo u preciznu sredinu svakog zagrljaja i ustoličeno vladala tim svojim omiljenim mjestom, tik uz njegovo tijelo – svoje odmorište za poslijepodnevnu dremku. Ta sasvim crna mačka.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013

Gambori na načina Gambori se mogu pripremati kuvanjem, dinstanjem, grilovanjem ili na pari. U svakom slučaju, sami po sebi su dekorativni, preliveni jednostavnim sosom i prilogom, predstavljaju pravu kulinarsku poslasticu. Mogu se kupiti u bolje snabdjevenim prodavnicama i ribarnicama očišćeni, zamrznuti ili svježi. Lako i brzo se pripremaju, a jelu daju slatkast ukus. Ne zaboravite da i pored male energetske vrijednosti imaju znatnu količinu holesterola. Njoke u pesto sosu s gamborima Na maslinovom ulju kratko propržiti 200 g gambora. Dodati tri tikvice isječene na kockice i sitno isjeckan bijeli luk. Propržiti, dodati pesto sos i biljnu pavlaku. Zatim dodati 500 g obarenih njoka, promiješati, servirati i ukrasiti mirođijom.

Gambori iavokado

Flambiranje je postupak kojem se jelo izlaže otvorenom plamenu, nakon što smo u njega dodali neko alkoholno piće – konjak, viski, džin, rum ili liker. Na taj način se postiže da jelo zadrži samo aromatične sastojke pića a da veći dio alkohola pritom ispari.Na zagrijanom ulju kratko propržiti 600 g gambora, a zatim ih preliti konjakom i flambirati. Kad alkohol ispari, dodati isjeckan bijeli luk, preliti sa 60 ml vina i 100 g paradajz sosa i kuvati oko pet minuta. Na kraju dodati barene njoke i na polovine isječen čeri paradajz. Promiješati, posoliti, pobiberiti i posuti peršunovim listom. Servirati flambirane gambore sa njokama i poslužiti.

Biftek špikovan gamborima

Biftek (600 g) isjeći na komade, posoliti, pobiberiti i našpikova-

Lisnati paketići sa lososom i gamborima

Lisnati paketići sa lososom i gamborima Barene gambore (200 g) pomiješati sa dimljenim lososom isječenim na sitnije komade, pa sve posoliti, pobiberiti i preliti sokom od limuna. Kore za pitu (250 g)

isjeći na kvadrate, premazati otopljenim puterom, staviti gambore i losos i pakovati drugom korom tako da se krajevi pritiskom slijepe. Peći 15 minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni C. U šerpi ukuvati 100 ml vina, dodati 200 ml kisjele pavlake, promiješati, posuti mirođijom i začiniti. Lisnate paketiće od lososa i gambora servirati uz pripremljeni sos od vina i mirođije.

Dobrotska torta ● super desert

Kardamom se koristi u arapskim zemljama kao dodatak riži, voću, pekarskim proizvodima, različitim poslasticama, kafi, likerima, vinu, a takođe i mesu, marinadama i kobasicama. Gotovo limunski ukus daje osobnost ne samo slatkim, već i slanim jelima. Upotrebljava se za pripremu začinske mješavine garam masale, kod slanih jela poput curryja, pilava, brojnih poslastica poput kulfija, bogatog sladoleda od pistacija i badema, kao i kod pripreme čaja.

Na maslinovom ulju propržiti 400 g gambora, dodati isjeckan čen bijelog luka, posoliti i pobiberiti. Avokado (dva komada) rasjeći na pola, izvaditi košticu, premazati limunovim sokom i napuniti pripremljenim gamborima. Jogurt, kečap i nasjeckan čen bijelog luka pomiješati u činiji. Punjene polutke avokada servirati na tanjir i preliti mješavinom jogurta (200 ml) i (50 ml) kečapa. Uz predjelo poslužiti (200 g) barenog pirinča.

Flambirani gambori

ti gamborima. Biftek peći na zagrijanom ulju oko 2-3 minuta sa svake strane. U istom tiganju kratko propržiti isjeckan bijeli luk, dodati 100 g gambora, preliti pavlakom za kuvanje, začiniti i kuvati nekoliko minuta dok se sos ne zgusne. Bareni krompir (600 g) isjeći na kolutove i izgrilovati. Servirati špikovani biftek i grilovani krompir i preliti sosom od gambora

Dobrotska torta se kao poslastica tradicionalo sprema u regionu Boke Kotorske vjekovima. Da bi imali doživljaj kakav dolikuje, kada je napravite ispod nje stavite salvetu koja liči na čipku. Za tijesto je potrebno: 4 žumanca, 5 dkg masti, 5 dkg maslaca, 4 kašike šećera, vanilin šećer, kašika ruma i oko 20 dkg brašna. Za fil je potrebno: 8 bjelanaca, 40 dkg šećera, 50 dkg badema, 1- 2 kašike prezle, 1 - 2 kašike maraskina. Priprema: Od svih sastojaka umijesiti tijesto pazeći da ostane mekano. Od tijesta ostaviti jednu trećinu, a ostatak razvući u modlu za tortu. Tijestom pokriti i trećinu visine stranice modle. Ostatak tijesta sačuvati za izradu traka koje se postavljaju preko fila. Izrada fila: Umutiti bjelanca sa šećerom, pa lagano dodati mljevene bademe i prezlu. Pažljivo sjediniti sastojke pa dodati maraskino (obavezno). Fil sipati na tijesto, a preko fila napraviti mrežu od traka koje ste načinili od trećine sačuvanog tijesta. Peći oko 40 minuta, a pečenu tortu posuti sitnim šećerom. Preporučujemo da ovu tortu napravite dan-dva ranije.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

● PREPORUKA

● POSEBNI NAPICI

Rolnice sa suvim šljivama

Chateauneuf du Pap Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

Dolina Rhone smještena je na jugoistoku Francuske iz koje se izdvajaju dvije apelacije, jedna po svojoj specifičnosti (Chateauneuf du Pap), oblast je dobila ime po zamku Pape Jovana XXll. Većina vinograda leži na kamenitom zemljištu, koje se danju zagrijava, a noću ispušta toplotu, grije čokote i grožđe sazrijeva. Vina Chateauneuf du Pape odlikuje visok procenat alkohola. Na tržištu se pojavljuje u originalnim bocama sa ugraviranim papskim grbom. Sorte grožđa: Zakonski je dozvoljeno 13 vrsta grožđa, a proizvođači uglavnom koriste 3-4 vrste, od kojih najčešće Grenache, Syrah, Mourverde, Bourbolenc. Vino je intenzivne crvene boje sa purpurnim nijansama, djeluje meko i vrlo voćno sa različitim aromama, a odležani Chateauneuf du Pape (Šatonef di Pap), po pravilu, ima boju tamnog rubina i izražene mirisne začine. Preporučuje se za konzumiranje na 16-18 stepeni, a najbolje se slaže sa crvenim mesom, divljači, jagnjetinom i polumekim sirom. naziv....Chateauneuf du Pape proiz...LOUIS MAXBurgundija Francuska alk......15/ vol berba..2010 g0d pak..0,75 lit cijena oko 25 eura

RECEPT MAJSTORA

Igor Vukanić kuvar restorana “Bahus”

Bejlis ajskafa

Bejlis je piće prefinjenog ukusa. I bez bellisa ajskafa je veoma ukusna, a tek sa dodatkom ovog likera dobija na punoći ukusa i arome. Napravite je i uživajte u ukusu koji vam budi čula! Potrebni sastojci: 3 kašike bejlisa 3 kašike konjaka 1 kugla sladoleda od vanile 150 ml jake hladne kafe Bejlis i konjak pomiješati i sipati u odgovarajuću čašu, dodati sladoled i preliti kafom. Ako želite, možete i šlag preko da stavite, a odozgo rendanu čokoladu ili kakao. Možete da ukrasite ovaj bejlis-kafa koktel puštajući mašti da radi za vas. Prepustite se čarima ovog slatkog napitka. Prijatno!

Mesne rolnice ukombinovane sa povrćem poželjne su na svakoj trpezi. Specijalitet koji dolazi iz mediteranskih krajeva, teleće rolnice ovoga puta kombinuje sa suvim šljivama, koje su inače veoma popularne kao element koji učini raskošnijim ukus.

EKSTRA OBROK SALATE Ako volite šareno u tanjiru i svjesni ste blagodeti kombinacije kuvanog sa svježim povrćem, ako brzo živite a htjeli biste sporo da se hranite, da se to brzo i lako spremi a bude zdravo, predlažemo:

Salata od šparoga

Jedna od najomiljenijih proljećnih namirnica - šparoga - mora se svakako što češće naći na vašem tanjiru. Ona, naime, sadrži veliku količinu folne kisjelina, esencijalnog vitamina iz B skupine koji pomaže regeneriranju stanica. Sastojci: 1 pakovanje penne tjestenine, 10 divljih šparoga (može i više po želji), 1-2 režnja bijelog luka, 4 šnite tanke pančete, zelene masline po želji, feta sir narezan na kockice, maslinovo ulje, so i bibar, peršun za dekoraciju. Priprema: U vreloj vodi malo prokuvajte šparoge da omekšaju. Ocijedite ih i narežite na željenu dužinu i prodinstajte na vrućem maslinovom ulju. Kada su mekane, dodajte na trakice narezanu pančetu i malo naribanog bijelog luka. Na brzinu promiješajte, tek toliko da pančeta pusti aromu. Umiješajte šparoge i pančetu s kuvanom paštom, dodajte zelene masline, so, biber te feta sir narezan na kockice. Na kraju zalijte maslinovim uljem i promiješajte. Stavite u odgovarajuću posudu i dekorišite peršunom.

Salata sa pasuljem Za ovu obrok salatu potrebno vam je 250 g crvenog pasulja, 250 g kukuruza šećerca (i pasulj i kukuruz mogu iz konzerve), veza mladog luka, 2-3 pečene paprike, 2 veće šargarepe,wso, biber, te maslinovo ulje i limun. Ako kuvate pasulj i kukuruz, odvojeno ih skuvati i dobro ocijediti i ohladiti. Ako koristite iz konzerve, samo ocijedite od tečnosti. Sipati u činiju, dodati sjeckan luk, na parčad isječene pečene paprike, šargarepu sjeckanu na kockice ili krupno rendanu. Posoliti i pobiberiti po ukusu i preliti maslinovim uljem i limunovim sokom. Ostaviti u frižderu da se ohladi. Ova salata može biti i prilog i glavno jelo i užina. Daje nam onaj neophodni osjećaj sitosti i ujedno odlično osvježava. Uživajte!

Za jednu porciju potrebno je izdvojiti oko 300 grama telećeg kotleta koji će biti podijeljen na tri jednaka dijela, odnosno šnicle. Na svaku od njih staviti oko 30 grama mocarele i isto toliko tikvice, a sve to isjeckano na tanke štapiće. Začiniti. Urolati i peći prvo sa strane gdje je spojeno meso, a potom okretati. Na jakoj vatri rolnice pržiti od pet do sedam minuta. U međuvremenu, isjeckati povrće na nepravilne kriške. Paprike, patlidžan, šampinjone i tikvice začiniti biberom, soli i majčinom dušicom i izgrilovati. Za sos od suvih šljiva potrebna je oko 50 grama suvih šljiva, oko 30 grama badema i jedan crveni luk. Na tavi propržiti luk, dodati sjeckane bademe, pa šljive. Kad se proprže preliti sa jednim decilitrom neutralne pavlake i prokuvati na srednjoj vatri. Kada se sos zgusne začiniti mirođijom. Grilovano povrće servirati u list radiča koji je idealan kao dekorativa. Položiti rolnice i preliti sosom. Kao desert može se pojesti voćni tart.

42 Automobili

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

4MOTION

AUTOMOBILI

predstavljamo, savjeti...

Biće predstavljena nova verzija golfa

Volkswagen proširuje svoj novi opseg golf modela: nakon modela sa pogonom na prednje točkove koji je predstavljen krajem prošle godine, sada su predstavljene verzije sa 4MOTION sistemom pogona na sva četiri točka. Volkswagen nastavlja dugu tradiciju Golf modela sa pogonom

na sva četiri točka, obzirom da je prvi takav model predstavljen još 1986. godine. Novi sistem pogona na sva četiri točka za Golf je jedan od najmodernijih i efikasnijih svoje vrste na svijetu. U najnovijoj generaciji Volkswagen koristi sistem pogona na sva četiri točka sa unaprijeđenom

peto verzijom Hladex spojnice. Inteligentno kontrolisani 4MOTION sistem pogona je za 1.4kg lakši od prethodnog sistema, ne zahteva aktuator pritiska i reaguje ekstremno brzo. Rezultat je unaprijeđena aktivna bezbjednost i unaprijeđeno upravljanje, uz 15% smanjenu

potrošnju goriva. Volksagen nudi novi Golf 4MOTION u Evropi u tri nivoa specifikacija, Trendline, Comfortline i Highline i sa dva turbo dizel motora koji obezbjeđuju visoki obrtni momenat i odličnu efikasnost potrošnje goriva.

MCLAREN P1

Rasprodat i prije izlaska na tržište Pritisak u gumama važan

Predstojeći sajam automobila u Ženevi, koji se održava u martu, donijeće nam proizvodnu verziju novog McLarenovog hiper automobila P1, u konceptnoj formi predstavljenog u Parizu prošle godine. Kako stvari sada stoje, britanski proizvođač automobila je sti-

gao do trenutka kada više ne prima porudžbine za novi model, jer, uprkos činjenici da njegove specifikacije nisu poznate, P1 je već rasprodat. Štaviše, ni oni koji su uplatili depozit za ovaj automobil, nemaju potpune informacije o modelu koji su naručili. Ipak, mo-

gu da budu sigurni da će automobil biti dostojan nasljednik kultnog F1. Još nije poznato kada će kompanija iz Vokinga ponovo početi da prima narudžbine za P1, ali do tada možemo da uživamo u njegovim fotografijama.

Pritisak vazduha u gumama utiče na potrošnju goriva, životni vijek same gume, ali u velikoj mjeri i na ponašanje automobile. Vozači uglavnom potcjenjuju značaj ispravnog pritiska vazduha u gumama, iako se često naglašava koliko je on važan. Savjetuje se i da se pritisak projerava svake dvije nedjelje ili bar jednom mjesečno, ali ni ova „operacija“ najčešće ne stigne na red dok se golim okom ne uoči da je pneumatik „legao“. Ukoliko je pritisak vazduha manji nego što bi trebalo, povećaće se potrošnja goriva. Kada je pritisak manji od propisanog, guma se deformiše i gazeći sloje ne naleže na asfalt kao što bi trebalo. Tako dobijamo težu kontrolu vozila, naročito u kritičnim situacijama, kada njegove reakcije mogu postati neočekivane. Sa druge strane, previsok pritisak dovodi do većeg trošenja sredine gazećeg sloja i lošije udobnosti. Istina, blago povećanje pritiska od 0.2 do 0.3 bara gotovo da neće imati negativnog uticaja, osim na udobnost.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

JOSIP FRANJKOVIĆ

Josip Franjković, osamnaestogodišnji student prve godine Američke visoke škole za menadžment i tehnologiju na smjeru Informacione tehnologije, u nekoliko je navrata otkrio greške u sigurnosnim sistemima Googlea i Faceboka. Obije kompanije su Josipu dodijelile vrijedne novčane nagrade u ukupnom iznosu od 4.274 dolara a njegovo ime nalazi se na popisima Google Hall of Fame i Facebokovim listamaWhiteHat. U 2010. godini Google je pokrenuo program Vulnerability Reward s ciljem povećanja nivoa sigurnosti na domenama *.google.com, *.youtube.com, *.blogger.com i *.orkut.com prenosi t-portal. Osobama koje prijave grešku u sigurnosnom sistemu koji mogu ugroziti tajnost i integritet korisničkih podataka Google osigurava novčanu nagradu i njihovo ime bilježi u svojoj Hall of Fame. Facebook je svoj program nagrađivanja unapređenja sigurnosti pokrenuo sredinom 2011. a funkcinoše na istom principu. Franjković je Googleu prijavio tri greške u sigurnosnom sistemu Cross site scripting (XSS) i otkrio jedan Auth BYPASS, koji mu je omogućio da briše rezultate anketa koje je za druge velike kompanije provodio Google. Osim toga, prijavio je dva Cross site scripting (XSS) na YouTubeu. Facebook je u svojim stranicama namijenjenim ulagačima imao grešku koji je Josipu omogućio da vidi privatne po-

datke osoba koje ne bi smio vidjeti. Nakon Josipove intervencije, Facebook je otkrio grešku u svom caching sistemu. Nadam se da ću se zaposliti u sektoru

za sigurnost. Ako se u Hrvatskoj ništa ne promijeni u sljedećih nekoliko godina, vjerovatno će posao potražiti u inostranstvu. “Trenutno s kolegama s fakulteta pla-

niram pokrenuti kompaniju koja će nuditi usluge testiranja web stranica, otkrivanje grešaka u sistemima te izradu web stranica “ rekao je Josip.

BIL GEJTS

DRUŠTVENE MREŽE

Trinaest simptoma koji pokazuju da li ste zavisni

tips tricks

ili neki drugi -ville od ljudi koje nikad u životu niste vidjeli. 6. Provjerite što ima novo prije jutarnje kafe, nakon što legnete u krevet, a ponekad i usred noći. 7. Izgovorili ste frazu: “Ne mogu, trenutno sam na Fejsbuku”. 8. Rečenice u “stvarnom” životu započinjete s: “E, znaš što se dogodilo na Fejsbuku…?”. 9. Svojim pravim prijateljima rođendane ne čestitate uživo ili preko telefona nego porukom na zidu. 10. Nakon što nekog upoznate, odmah sve o njemu provjerite na Fesjbuku. 11. Kad ste na Fejsbuku, više vremena provodite igrajući igrice nego komunicirajući s ljudima. 12. U isto ste vrijeme provjerili što ima novo na Fejsbuku i na računaru i na smartphoneu. 13. Postanete nemirni ako niste u mogućnosti provjeriti što se događa na vašoj omiljenoj društvenoj mreži.

Termin “guglati” je nedavno uvršten u oksfordski riječnik engleskog jezika, ali i pored superiornosti na ovom tržištu, kompanija stalno uvodi nove zanimljivosti. Znate li šta se dogodi ukoliko ukucate elgoog.

Kćerke osnivača Majkrosofta Bila Gejtsa, mobilne telefone dobile su tek sa 13 godina, iako današnja djeca svoje telefone imaju već u osmoj godini. Iako istraživanja pokazuju da većina današnje djece dobija mobilne telefone između osme i dvanaeste godine, osnivač “Majkrosofta” i otac troje djece Bil Gejtsa kaže da su njegove dvije ćerke Dženifer i Rori mobilne telefone dobile tek sa punih 13 godina, dok će najmlađa Fibi (11) na svoj morati da čeka još

im (google odnatraške) u pretraživač. Dobićete, ni manje ni više, nego sliku Google home pagea u ogledalu baš kao i buduće rezultate, prenosi Smedia.rs. Isprobajte, zanimljivo je. Jeste li narcisoidni? Ukoliko jeste, evo prave

dvije godine. Naime, prema jednom britanskom istraživanju polovina tinejdžera šalje više od 50 poruka dnevno, što znači, 1.500 mjesečno. Jedno od troje pošalje više od 100 poruka dnevno ili 3.000 mjesečno. Ipak, milioner Bill Gates nije naročito popustljiv prema djeci. Ranije je sa suprugom Melindom u intervjuima objašnjavao da želi da njegova djeca normalno odrastaju. Njegove kćerke čak spremaju cijelu kuću.

stvari za vas. Otkucajte funnygoogle i potom kliknite na prvi rezultat koji ste dobili. U novom Gugl izgledu, ukucajte vaše ime i sabmitujte, pa ćete imati zanimljiv izgled vašeg pretraživača.

telefoni, računari, igrice...

Društvena mreža Marka Zuckerberga mnogima je postala puno više od povremene zabave ili sredstva za opuštanje prije spavanja, postala je način života. Jeste li od onih koji svaku misao pretvaraju u novi status i više se ne možete zabaviti ako tu istu zabavu niste i snimili pa objavili na Fejsu? Stranica Parent Society na jednom je mjestu sakupila sve simptome koji ukazuju na to da možda imate problem koji je izmakao kontroli: ako sa “da” možete odgovoriti na više od pola ovih konstatacija, zapitajte se je li došlo vrijeme za obnovu odnosa uživo. 1. Većinu razgovora s prijateljima koji žive u vašoj blizini obavljate preko Fesjbuka. 2. Pravite fotografije samo kako biste mogli promijeniti profilnu sliku. 3. Sve što radite objavljujete na Fesjbuku: Svaki je vaš obrok nova fotografija. 4. Vaša porodica bitne stvari o vama saznaje preko Fejsbuka. 5. Imate brdo poziva za Farmville, Cityville

Ne kupujte djeci mobilne telefone

TEHNOLOGIJA

Hrvat otkrio ª rupeº u Guglu i Fejsbuku

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1801 sudoku 2011-09-18

Medium level

Lakša LAKŠA

Teža

ONO ŠTO JE POTVRĐENO, FAKAT

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013

FRANCUSKI PISAC, KLOD

PRIJEPODNEVNA PREDSTAVA

ČAMOVINA

POZNATI NAUČNO FANTASTIČNI FILM KIJANU RIVSA

3 9

OZNAKA ZA ELEKTRON

KOJA PRIPADA VRANI NATRIJUM

RUSKA NEGACIJA

USPORAV. HEMIJSKE REAKCIJE PRIJEMN. SLIKE PLEME IZ OGNJENE ZEMLJE JEDNA NOTA

LJEKOVITA BILJKA

KAZEINSKA VUNA (TRG.) PRODAVAC KOTARICA

Play sudoku online at:

DRUGE, OSTALE

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 1917

2012-01-12

DVA VOKALA CRKVENO PROKLETSTVO

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

SIMBOL AKTINIJUMA

POKRAJINA U JUŽNOJ AFRICI

Lakša

RIJEČKI FUDBAL. STADION OBAVIJESTI

AUTO OZNAKA CETINJA

VAZDUŠNI (GRČ.)

Medium level

JAKA ONAJ KOJI PRODUKTI IMI- TOPOVSKA SE STARA PALJBA O NEKOM TACIJE

MALA DRAMA (GRČ.) 29. I 12. SLOVO

PRKOS

MUŠKO IME

OZNAKA ZA TONU

OZNAKA BRAZIL- PRATILAC, ZA SKA MA- SAPUTNIK METAR NEKENKA (MN.)

KRTO MESO

KOTAO (MN.)

5 7

9 1

6 9

Page 1/2

OPERATIVNI CENTAR

BEZ PRISUSTVA DRUGIH OSOBA

Play sudoku online at:

6 5 www.sudokukingdom.com

ŽITELJ ASIRIJE

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: AFERIM, IGLU, S, FERID, R, B, PREPOLOVITI, RAKA, IMELAR, EST, BLIZINA, PATRICIJAT, RONA, TIRANA, AR, ČARLI ŠIN, ŠEPATI, AĐANI, PIZ, ČS, OVISAN, PATINE, ONJEGIN, VALJANO.

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 1801 2011-09-18 1

Sudoku puzzle No. 1916 2012-01-11

Stoje životinje u redu ujutro pred pekarom. Dolazi zeko i gura se: - Pustite me da prođem. A medo ga udari šakom i kaže: - Zeko, stani u red. Ustaje zeko opet: - Ma šta vam je, pustite me da prođem. Međutim, medo ga opet odalami. Zec uporan po treći put ustaje i kaže: - Sklonite se da prođem. Medo već nanerviran izudara zeku i kad je zeku krv oblila, onako krvav ustaje i kaže: - Je*em vam sve, neću vam sad ni otvoriti pekaru. *** Razgovaraju dva policajca i pita jedan drugog:

Puzzle solution:

- Gdje si ti rođen? - Kod kuće, a ti? - Ja sam u bolnici. - A što u bolnici, šta ti je bilo? *** Tuširaju se dvije plavuše i jedna zamoli drugu: - Dodaj mi onaj šampon! - Pa imaš šampon pored sebe. - Da, ali na ovom piše da je za suvu kosu, a meni je kosa mokra. *** Žali se Fata komšinici: - Mujo postao 300% impotentan. - Kako 300% bona, juče si rekla 100%? - Pao sinoć niz stepenice, slomio prste i još se ujeo za jezik!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

vicevi

MJERA ZA TEŽINU SITAN NOVAC U INDIJI

MJESTO U ARGENTINI

U PROTIVNOM

OZNAKA ZA REOMIR

Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 2. 2013

Teža

TEŽA

PLANINSKI MASIV U ITALIJI

NIZ, KOLONA

SPOJITI IGLOM I KONCEM

JEDNA NOTA

SIMBOL AZOTA

BRAZILODLOMSKI ŽITELJ RADNIK U OBAVITI SUPER- LJENI DIO KRAPINE LABORA- VALJANJE, NEČEGA MODEL TORIJI IZVALJATI SA SLIKE

oVAn

ŠTIT ZA GRUDI KOD VITEZOVA

NAJVIŠI VRH BELASICE RIBONUKLEINSKA KISELINA

MAĐARSKI PJESNIK, ENDRE MJESTO U ALBANIJI ŽENA PODSTANAR

Bik

OBRTANJE SATELITA OKO SVOJE OSE DVA VOKALA SLUŽBA DRUŠTVENOG KNJIGOVODSTVA

Oporavljate se od napornog rada, ali oporavak ide veoma sporo. Nude vam se nove poslovne mogućnosti, vezane za inostranstvo. Na sreću, finansijska situacija se popravlja. Sa partnerom ostvarujete vezu snova.

NIJE BOLESNA BILIJARSKI ŠTAP

MANJA NAPRAVA ZA KUVANJE

OZNAKA ZA NORVEŠKU

horoskop

MALI PAKETI

VRSTA FOTOGR. OBJEKTIVA (MN.) UPISATI U KARTU LJEPOTAN (ŽARG.) NAŠ KOMPOZITOR, ŽARKO

JEDNOCIFREN BROJ

Racionalno ste ispitali sve varijante, ali ne možete da nađete pravo rješenje. Poslovna situacija nije tako loša kao što mislite. Samo treba biti strpljiv i novac će pristići. Zasad se morate zadovoljiti uobičajenom zaradom. Čuvajte se prehlada.

DRŽAVA KOJOM VLADA EMIR KOMPJUTER

BLizAnCi OZNAKA ŠVEDSKE REMENI, OPASAČI

AUTO OZNAKA CETINJA

JEDAN VEZNIK

FINA RASTEGLJIVA TKANINA ŽENSKA VUNENA MARAMA (POKR.)

rAk

GUSTA CRNA TEČNOST, TER

Nešto morate da promijenite ako želite da iz situacije izađete spokojni i zadovoljni. Teško uočavate sopstvene greške. Iscrpljeni ste, pa je naredna nedjelja povoljna za prikupljanje snage za nove radne zadatke. Izvjesni poslovi vas opterećuju.

BIVŠI FUDBALER VOJVODINE, BRANISLAV MANJE NASELJE (MN.)

LAV

NJEMAČKI PISAC, BRUNO

Razmišljate o selidbi ili adaptaciji životnog prostora. Ukoliko postoje šanse da to odložite do proljeća, strpite se. Umor je posljedica napornog rada koji vas je energetski istrošio, ali i signal da posao treba svesti na razumnu mjeru.

RADNO TIJELO (MN.) SLUČAJNO NAVRATITI

Osjećate potrebu za unutrašnjim mirom. Izvjesna situacija čini da razmišljate o svojoj superiornosti. Čuvajte se povreda usljed mogućih padova, jer lako može doći i do preloma kostiju.

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

RJEŠENJE LAKŠE: ČAM, MATRIKS, INAT, DRAMAT, NJET, VRANINA, E, INHIBITOR, NANA, JAMANA, INE, LANITAL, CT, KANTRIDA, AERO, AI, AC, NATAL, KAZANI, R, GRAM, TALITA, INAČE, NASAMO, ASIRAC.

DjEViCA

Razmišljate o slavljima. Da li ste centralni učesnik ili prisustvujete, svejedno je. Volite ono čime se bavite, pa na tekuće probleme gledate bez panike. Blago ste se zapustili, pa se savjetuje korekcija ponašanja.

VAGA Nalazite se u fazi promjena. Još uvek niste prešli sa riječi na djela. Na poslu vješto manipulišete. Sa minimumom napora ostvarujete maksimalne rezultate. Zdravstvenu situaciju držite pod kontrolom. Nastavite da uzimate vitamine.

ŠkorpijA Narednih dana nastupa predah. Osjećate olakšanje, jer ste gomilu problema koji su vas opterećivali ostavili po strani. Ukoliko ste hiperaktivni, bolovi u nogama upozoravaju da treba usporiti tempo. Ništa alarmantno!

sTrijELAC Pred vama su novi počeci. Odluka da stavite tačku na ono što vas opterećuje postaje definitivna. Poslovi zahtijevaju dodatno angažovanje. U prvom planu su kreativne sposobnosti.

jArAC Zapljusnuo vas je talas novih početaka. Nastojte da promjene prihvatite kao normalan slijed događaja. Opsednuti ste poslom i poboljšanjem finansijske situacije. Više šetnje i fizičkih aktivnosti pomaže da se stabilizujete.

VoDoLijA Dolazite do rješenja koja vam ranije nisu padala na pamet. Čuvajte se upletenosti u intrige. Razne priče kolaju oko vašeg imena. Dajete nepromišljene izjave, pa vam je kriv đavo ako zbog njih snosite posljedice.

riBE Zapljusnuo vas je talas optimizma. Zahvaljujući skladu na nivou ličnosti, očekuje vas odličan period. Ukoliko ste planirali hiruršku intervenciju, pokušajte da je odložite. Ima vremena i za to.

Mozak brzo stvara veze između motoričkih i auditivnih područja izgled kodira i reflektuje predstave za specifične radnje. To bi nam moglo omogućiti shvatanje motoričkih funkcija pri posmatranju ili slušanju, bez potrebe za posebnim eksplicitnim objašnjavanjem. Studija takođe sugeriše da su funkcije sistema neurona – ogledala, koje su povezane sa zvukom, možda razvijene u svrhu preživljavanja, omogućavajući nam da shvatimo neke akcije čak i kad ih ne možemo videti, kao kad na primjer čujemo korake u tami. NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije „težak“ ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem! Evo kako glasi zadatak: Podijelite broj 10 na dva takva broja čiji je zbir kvadrata 58. NAGRADA: Dva primjerka knjige Razgovor malo košta, autora Haris i Haris, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd. Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rešenje zadatka iz prošlog broja: a) 111 – 11 = 100; b) 5 x 5 x 5 – 5 x 5 =100; c) 33 x 3 + 3 : 3 = 100 DOBITNICI IZ PROŠLOG BROJA: Milorad Brajaktaervić (Berane) i Vuk Perkin (Kotor)

DA Li sTE znALi

Nova studija koja stiže iz Britanije je pokazala kako prilikom učenja nove radnje povezane sa zvukovima, mozak brzo stvara veze među djelovima odgovornim za izvršavanje dotične radnje i onih sa zvukom. Ova otkrića bi mogla doprinijeti razumijevanju načina na koji učimo (strani) jezik i kako nas određeni zvukovi podsjećaju na određene radnje, izjavili su autori studije s neurološkog instituta medicinskog centra na Harvardu. “Otkrića imaju implikacije za razumijevanje složenih procesa kao što su govor i muzikalne sposobnosti”, izjavio je Robert Zatore, predstavnik audio-kognitivne naučne laboratorije univerziteta McGill, “i mogli bi podstaknuti istraživanja u smjeru razvijanja strategija rehabilitacije pomoću audio-pokretnih zadataka.” Autori takođe naglašavaju da njihova otkrića pružaju dokaz za postojanje ogledalnog neuronskog sistema kod ljudi. Neuroni - ogledala, koji su prvobitno pronađeni i opisani kod majmuna, aktivni su ne samo dok majmun vrši neku radnju, već i kad gleda druge kako vrše istu radnju, ili kad čuje zvuk povezan s tom radnjom. Naučnici sada raspravljaju o postojanju takvih neurona kod ljudi. Mreža neurona – ogledala na-

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic. com

- Da je nemoguće polizati svoj lakat? - Da kvakanje patke ne pravi eho ali niko ne zna zbog čega? - Da se prosječna osoba smije 15 puta dnevno? - Da su naše oči od rođenja uvijek istih dimenzija ali da nos i uši ne prestaju da rastu? - Da je nojevo oko veće od njegovog mozga?

- Da leptiri osjećaju ukus preko svojih nogu? - Da jedna šargarepa sadrži preko 200% preporučljive dnevne doze vitamina A? - Da 84% jabuke čini voda? - Da je kod čovjeka dužina od ručnog zgloba do lakta jednaka dužini stopala?

SUBOTA

FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 10:15 Serija: Dva i po muškarca/r 11:40 Serija:Vampirski dnevnici/r 13:00 Tačno 1 14:00 Radna akcija/r 15:00 Talk Show-Žene 16:10 Film:Žena Mačka/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Dva i po muškarca 20:00 Serija: Vampirski dnevnici 21:00 Film: Replikant 22:40 Film: Iznad zakona/r 00:20 Dosije/r 01:10 Serija:Dva i po muškarca/r 01:55 Galileo/r 02:45 Serija: Tri Hil/r

PRVA Film:Replikant 21.00

Film na Pinku: Sam protiv svih 2: izdaja Agent Nejl Šou vraća se u nastavku akcione pustolovine u kojoj ne postoje pravila. Zbog ubistva njegovog dugogodišnjeg mentora borilačkih vještina, pozvan je da se povuče iz penzionerskog života, za vrijeme kog je radio kao holivudski filmski savjetnik. Bivši vladin agent i majstor borilačkih vještina, naćiće se u srcu Vašingtonskih intriga kada otkrije zavjeru čiji je cilj ubistvo nekolicine vodećih senatora.

06.00 07.00 08.00 08.00 09.45 10.00 10.25 12.00 12.05 13.05 14.00 14.05 14.50 15.30 16.10 16.40 17.30 18.10 19.30 19.55 20.05 20.40 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Radio Crne Gore - budilnik Život-dok. serijal Vijesti Dobro jutro Crna Goro Uvijek subotom - Mihailo Radoičić Vijesti Film: Grdosija Vijesti Tv arhiv Strani dok. program Vijesti Mozaiku Spotovi Dnevnik 1 Zapis Više od igre Svoja i šik, magazin za žene Serija: Bordžije/r Dnevnik 2 Sport Dok. serija:Dinastija Petrović Muzika (etno) Pazarni dan Dnevnik 3 Profil Film Vijesti

RTCG 1 Pazarni dan 21.00

07.30 08.00 11.15 12.30 13.40 14.10 14.40 15.10 16.00 17.35 17.55 20.05 20.30 22.00 23.00 23.30 00.00 00.30

VOA – glas Amerike/r Serija:Porodična proslava/r Robin Hud/r Vaterpolo: Primorac – Jadran/r Sav taj sport/r Stil/r Mikrofonija/r Dokumentarni program/r Film Top mobil Košarka (m) – KUP CG,finale Vikend serija: Igra Vikend film Serija: Mjesto zločina Dok. program Sportska subota VOA – glas Amerike Vikend serija: Igra

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Vikend vizija 11:45 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzicki magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 15:30 Domaći film: Razvod na određeno vrijeme 17:00 Serija: Mala nevjesta/r 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Kursadžije 21:00 Zvijezde granda 23:00 Film: Sam protiv svih 2: Izdaja 00:45 City 01:00 Film: Pokidana nit 03:00 Film: Sam protiv svih 2:Izdaja/r

07:50 Dizni serija: 101 dalmatinac 09:00 Dizni serija: Mala sirena 09:20 Serija:Krv nije voda/r 10:05 Serija: Larin izbor/r 10:45 Kuhar i pol 11:30 Film:Već viđeno 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film:Pušća bistra 13:30 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:07 Kuhar i pol 14:10 Ja imam talenat/r 16:00 Showbizz/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Kuhar i pol serija 17:00 Na putu za Montevideo/r 17:50 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Film:Tragač 22:00 Sport vikend 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Serija:Istražitelji iz Majamija 23:30 Film:Nužno ubistvo 00:50 Film:Zvijer/r

PINK Film: Sam protiv svih 2: Izdaja 23.00

09:55 Dogodilo se 10:00 Mini fudbal Prva liga/r 11:00 Info Tip/r 12:00 Toto Vijesti 12:15 Trijaža/r 13:30 Jakanje 15:00 Toto Vijesti 15:30 Na domaćem terenu 18:00 Toto Vijesti 18:45 Texas Holdem Poker 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža r atnici 21:00 Toto vijesti 22:00 Grad koji volim

TV PROGRAM

SUBOTA I NEDJELJA, 9 I 10.2. 2013.

VIJESTI Film:Nužno ubistvo 23.30

08:30 Aljazeera- informativni talk-show 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija:Tajne avanture Žil Verna 10:30 Aljazeeradok. program 11:00 Aljazeera 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Sportsart fitness 15:00 Top shop 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 19:30 Oglasi 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Bet + 11.30 Svet na dlanu 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 Film: Most sudbine 17:00 Dokumentarni program 18:00 Forum 18:30 Akcija 18:45 Film: Veliki povratak 21:00 Serija: S vjetrom u leđa 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chik Peek 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Urbanizam 00.30

07:35 09:15 10:00 12:30 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show Lili Pez Životinjske lakrdije -insekti Mkanal/r Majstor kuhinje /r. Prolog /r. Tekstura /r Životinjske lakrdije-i nsekti /r. Raport iz Bara Crtani film /r. Autoshop Info Putopisi Film: Naša zemlja 1dio Ponoćni Info

Uloge: Vesli Snajps, Lohlin Manro, Atena Karkanis, Rejčel Hejvord, Skot Hajndl

RTCG 2 Košarka (m) – KUP CG,finale 17.55

777 Ekstremno 19.30

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RT5 1

06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Gastronomad 13:45 Tenis-FED kup: SrbijaSlovečka, prenos 17:00 Vesti 17:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bolji život tv serija 20:50 Lice sa ožiljkom američki film 23:50 Vesti 23:55 Američki film 01:35 Tenis-FED kup: Srbija-Slovečka ® 02:00 Vesti (03.00, 04.00,05.00)

Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Pružimo im ruku 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 13:55 Leti, leti, pesmo moja mila 14:25 Kao mehur od sapunice 15:10 Koncert povodom dodele Nobelove nagrade za mir 15:55 Odbojka(ž)Kup Srbije: Vizura-Tent, prenos 17:30 Vrele gume 18:00 Medalje zauvek 18:30 Muzički program 19:00 Zašto siromaštvo 20:00 Potrošački savetnik 20:30 Košarka: Kup Radivoja Koraća, polufinale 1, snimak 22:00 Svet sporta 22:30 Košarka-Kup Radivoja Koraća, polufinale 2, snimak 00:00 Antisemitizam i Srbi 00:25 Warriors dance festival: Prodigy 01:05 Vrele gume

07:15 TV lica...kao sav normalan svet 08:25 Bernard animirana serija 08:30 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:50 Ritam džungle animirana serija 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00

07:20 iza ekrana ® 07:55 hrvatska kronika bih 08:15 40 guns to apache pass američki film 09:45 savski ribar dokumentarni film 10:15 hak - promet info 10:20 kućni ljubimci 10:50 vijesti iz kulture ® 11:05 normalan život emisija o obitelji 12:00 dnevnik 1 12:15

RTS 2

HRT 1

MONTENA Auto shop 19.55

DANAS U GRADU sport 12:18 vrijeme 12:20 tv kalendar ® 12:35 veterani mira emisija za branitelje 13:20 duhovni izazovi popularna znanost 13:50 prizma multinacionalni magazin 14:35 eko zona 15:05 reporteri: rat ruža 16:00 čudesna hrvatska: zagreb, epizoda 3. dokumentarna serija ® 17:00 tv kalendar HBO

06:00 batman: godina prva film 07:05 pee-weejeva velika avantura film 08:35 ples malog pingvina 2 film 10:10 scott pilgrim protiv svijeta (12) film 12:00 veliki izazov film 13:25 all-star superman (12) film 14:40 djevojka sa zimovanja film 16:15 kako se snimao gorući grm (12) film 16:45 željezna lady film 18:25 ples malog pingvina 2 film 20:05 margaret (15) film 22:30 eksperiment (18) film 00:05 junfer u četrdeset prvoj (18) film 01:25 engleska pita film 03:00 margaret (15) film SPORT KLUB

09:30 NBA: Miami - LA Clippers 11:15 SK STUDIO DIREKTNO 13:00 NBA

Weekly 13:45 Premier League: Tottenham - Newcastle (DIREKTNO) 16:00 Premier League: Chelsea - Wigan DIREKTNO 18:00 Na današnji dan 18:30 Premier League: Southampton - Manchester City DIREKTNO 20:30 NBA Live 20:45 NBA Action 21:15 ATP UNCOVERED 22:00 Španska liga: Real Madrid - Sevilla DIREKTNO 00:00 Premier Legaue: Sunderland - Arsenal 02:00 NBA Live 02:10 Premier League, golovi 02:30 Škotska liga: Inverness CT Celtic 04:15 Sportski Vremeplov 04:45 Premier League Magazin ARENA SPORT

08:30 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Teams - Russia 09:00 Košarka SPANSKI KUP: Gran Canaria Bilbao 11:00 Fudbal FRANCUSKA LIGA: PSG - Bastia 13:00 NHL Anaheim - Dallas 15:00 FUDBAL: LIGA ŠAMPIONA: Magazin 15:30 Fudbal The Football Review 16:00 AUTO-MOTO: Mundial: Magazin 16:30 uživo Košarka KRK: EMISIJA 17:00 uživo Košarka KUP

Ivica i Marica, lovci na vještice 16:30; 19:30; 21:30 Vrela srca 15:20; 19:00 Posljednja bitka 18:20; 20:20; 22:20 Gangsterski odred 17:30; 19:40; 22:10 Film 43 15:10; 17:40; 20:10 Ana Karenjina 17:20; 20:00; 22:00 Koko i duhovi 12:00; 13:50 Đangova osveta 17:00; 21:00 Kralj pingvina 3D 11:40; 13:30 Semijeva velika avantura 2 3D 11:10; 12:30 Haos u u kući, matorci dolaze 13:20; 15:40 Pijev život 3D 15:00; 22:30 Zvončica 3D 11:20; 12:50; 14:40 Hobbit 3D 15:50 Pet legendi 11:30 Hrabra merida 13:40

CNP Žan Batist Poklen Molijer :Don Žuan 20.00

NEDJELJA

SUBOTA I NEDJELJA, 9 I 10. 2. 2013.

FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:35 Serija: Dva i po muškarca/r 11:20 Serija: Vampirski dnevnici/r 14:05 Film: Krvavi dijamant/r 16:20 Talk show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 18:05 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Folk/r 20:10 Serija:Drug Crni u NOB-u/r 21:00 Serija:Drug Crni u NOB-u 21:50 Film:Ubojite namjere 23:30 Exkluziv The Best Of/r 00:00 Film:Povratak Supermena 02:30 Exploziv The Best Of/r 03:00 Serija: Tri Hil/r

PRVA Film:Ubojite namjere 21.50

Film na Prvoj: Ubojite namjere Legendarni rendžer Nejtan Vest (Džekson) odvodi šest kadeta na specijalnu vježbu u panamskim prašumama, gdje bijesni oluja. Međutim, u akciji spasavanja pronađena su samo dvojica vojnika, od kojih je jedan teško ranjen. Odmah se pokreće istraga, ali već na samom početku ispitivanja vojnici jasno daju do znanja da će razgovarati samo sa drugim rendžerom. Zapovjednik poziva u pomoć rendžera i sadašnjeg agenta Agencije za narkotike, Toma Hardija (Travolta), koji je upravo suspendovan zbog optužbe da je primio mito. Njegova prisilna partnerka iz vojne policije, Džulija Ozborn, još više se protivi njegovom angažmanu kada sazna da Hardi mrzi Vesta, svog nekadašnjeg nadređenog, gotovo jednako kao i današnji “gušteri”. Obojica preživjelih kadeta potvrđuju da su Vest i ostali mrtvi, ali u svim drugim činjenicama njihova priča se razlikuje.

06.00 08.05 10.00 10.05 11.00 12.00 12.05 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 15.50 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 19.55 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Radio Crne Gore - budilnik Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Agrosaznanje Profil/r Vijesti Abs, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan/r Dnevnik 1 Obrazovna emisija/r Nvo sektor Stižu bebe Dok. serija:Dinastija Petrović/r Crtani film:Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Okvir Serija : Bordžije Dnevnik 3 Art magazin Film Vijesti

RTCG 1 ABS 12.05

08.00 10.05 10.25 11.30 12.00 12.30 14.35 17.00 19.05 19.30 20.05 20.30 22.00 22.45 23.30 00.00 01.05

Crtani film: Štrumfovi/r Top mobil/r Košarka (m) – KUP CG/r Sportska subota/r Magazin Lige šampiona Serija:Izlog strasti/r Film Dječiji tv arhiv – Mali veliki: Mašta kao bajka nosi malog Marka Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 Vikend serija:Igra Vikend film Serija: Mjesto zločina Heroina u sjenci muževa Magazin Lige šampiona/r Svoja i šik, magazin za žene/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Magazin Lige šampiona 12.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Film: Čovjek u sedlu 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Domaći film: Orlovi rano lete 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami g show 21:00 Film: Maksimalni rizik 23.00 Vip room 23:40 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Džoni je bio 03:00 Film: Ukrštene pruge

PINK Ja to tako 15.00

09:45 Dobitnici/r 11:00 Ekstremno 11:20 Loto izvještaji 11:25 Top 10 11:55 Dogodilo se... 12:00 Toto vijesti 12:15 Konzilijum/r 15:00 Toto vijesti 15:45 Žestoko 16:50 Dobitnici 18:00 Toto vijesti 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 22:00 Grad koji volim

777 Dogodilo se... 11.55

07:00 08:25 09:40 10:00 10:50 11:55 12:00 12:07 14:00 14:07 14:10 14:45 15:05 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:05 21:00 22:50 23:05 23:15 00:05

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: 101 dalmatinac Dizni serija: Mala sirena Krv nije voda/r Serija:Larin izbor/r Kuhar i pol Vijesti u 12 Film:Visoki čovjek/r Vijesti u 2 Kuhar i pol Serija:Istražitelji iz Majamija/r Organska - hrana 21. Vijeka/r Prave riječi/r Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija:Krv nije voda Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Na putu za Montevideo Ja imam talenat Vijesti Sport vikend Serija: Torčvud Serija: Dekster/r

VIJESTI Dizni serija: Mala sirena 09.40

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serijski program: Tajne avanture Žil Verna Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

06:00 Vesti 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 11:45 TenisFED kup: Srbija-Slovačka, prenos 16:00 Vesti 16:03 Na putu za Montevideo tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 17:35 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Na putu za Montevideo serija 21:00 Ja imam talenat 23:00 Dnevnik 23:15 Bermudski trougao američki film 00:40 Tenis-FED kup: Srbija-Slovačka ® 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) RTS 2

07:45 Datum 07:50 Verski kalendar 08:00 Dozvolite... 09:00 Sirene animirana serija 09:25 Bernard animirana serija 09:30 Poštar Pat animirana serija 09:45 Zanimanje - dete 10:00 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubi-

mac 11:00 Brazde 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 TRAG U PROSTORU HRT 1

07:01 ROKO I NJEGOVA BRAĆA talijanski film 09:51 HAK - Promet info 09:55 ni DA ni NE: Učeničko odlučivanje obrazovanje 10:46 Vijesti iz kulture ® 10:56 Ubojstvo, napisala je 9, epizoda 6. serija 11:42 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro religijske emisije 15:37 Divlji u srcu 4, epizoda 6. serija 16:27 Vrtlarica 16:56 TV kalendar ® 17:08 HAK - Promet info 17:11 UNTER GEIERN hrvatsko-talijanskonjemačko-francuski film 18:45 Vaše more, naše more dokumentarni film 19:08 HBO

06:00 cinema verite film 07:30 na slobodi film 08:50 muppeti film 10:30 odgoj za početnike 3, epizoda

TV PROGRAM Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Akcija+Verbalisti 11.30 Svet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 13:30 Tragovi divljine 14:00 1 na 1 15:00 Film: Veliki povratak 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Trg pet mjeseca 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

ATLAS I love my car 13.00

07:35 09:15 09:35 10:00 12:30 13:45 15:05 15:30 16:00 17:00 18:30 19:00 19:30 20:30 21:00 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r Lili Pez/r. Film: Crveni orao 2dio Raport iz Bara /r. Planet Croatia /r. Tean eye Muzički program Životinjske lakrdijeinsekti /r. Muzicki program Crtani filmovi Planet Croatia Mkanal Film:Otmica Dejvida Belforda 2dio Koncert

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU 1. (12) not indecent, but not quite decent enough proposal 10:55 clash of the titans film 12:50 paris express film 14:25 pingvini gospodina poppera film 16:00 planet majmuna: postanak film 17:45 hollywood: na snimanju 10, epizoda 6. hollywood: na snimanju x 18:10 cinema verite film 19:40 odgoj za početnike 3, epizoda 1. (12) not indecent, but not quite decent enough proposal 20:05 dečko, dama, kralj, špijun film 22:15 protuudar 2, epizoda 1. (15) protuudar ii 23:05 ceremonija (15) film 00:35 žena u crnom film 02:15 greben film 03:45 dečko, dama, kralj, špijun film SPORT KLUB

09:15 ATP Montpellier 1/2 Fianle 11:45 Sportski Vremeplov 12:00 Španska liga: Barcelona - Getafe DIREKTNO 14:00 ATP Montpellier FINALE DIREKTNO 16:00 SK STUDIO DIREKTNO 17:00 Premier League: Manchester United - Everton (DIREKTNO) 19:00 Portugalska liga: Nacional

- Benfica DIREKTNO 21:00 Na današnji dan 21:10 NBA Live 21:30 NBA: Miami - LA Lakers DIREKTNO 00:00 Španska liga: Rayo Vallecano - Atletico Madrid 01:45 Premier League: Aston Villa - West Ham 03:30 Belgijska liga: Standard - Mons 05:30 Premier Legue Golovi ARENA SPORT

11:00 Ragbi SIX NATIONS: Scotland Italy 13:00 Tenis VTR OPEN: Polufinale 2 14:30 FUDBAL - ITALIJANSKA LIGA: Preview 15:00 uživo Fudbal ITALIJANSKA LIGA: Sampdoria - Roma 17:00 uživo Tenis ZAGREB OPEN: Finale 18:45 uživo Košarka KRK: EMISIJA 19:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Buducnost - Larvik 20:45 uživo Košarka KRK: EMISIJA 21:00 uživo Košarka KUP RADIVOJA KORACA: Finale 23:00 uživo Košarka KRK: EMISIJA 23:30 Košarka SPANSKI KUP: Finale 01:30 AUTO-MOTO: Mundial: Magazin 02:00 Ragbi SIX NATIONS: Ireland England

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

MALI OGLASI

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Sutomore, Zagrađe kuća u

Izdajem prazan dvoso-

ban stan kod Gintaša. 45.000e. www.PG-GARAGE.me OGLASITE SEizgradnji U 120m2, NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI Tel.069/069-148, 068/706-776

K

18023

Kupujem stan u Baru do 58.000e. Tel.068/317-210 17746

P Prodajem jednosoban stan 50m2 (54.000 eura) i trosoban 80m2 (81.000 eura), preko puta stovarišta ΄Djurović΄. Tel.068/064-446 17744

Prodajem stan od 62m2. Drugi sprat, novogradnja, uknjižen, vlasnik 1/1, blizina škole, vrtića, pijace... Pobrežje. Tel.067/639-969 i 069/485-235 17803

Prodajem stan na Tuškom putu, 71 kvadrat, adaptiran, u ekstra stanju. Tel.069/023344, 069/055-877 17850

Prodajem dobar trosoban stan blizu centra u Nikšiću ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.068/108-000 17919

Prodajem stan pent haus u Podgorici 193m2. Ekstra urađen. Tel.067/287-308 17958

Beograd-Vračar. Prodajem jednosoban stan 53m2, namješten, odmah useljiv, ekstra, novogradnja. Tel.069/325-340, 067/609141 17967

Prodajem stan u centru Igala u soliteru, renoviran dvosobana stan sa dvije terase. Pogled na more, 42m2, povoljno. Tel.068/824-488 17982

Prodajem skoro nov jednosoban stan u Bijelom Polju, širi centar, 41m2, cijena 31.000, može zamjena za manji stan u Podgorici. Tel.067/345-050 18071

Prodajem kuću u Donjoj Gorici 140m2, plus pomoćni objekta 50m2, na placu od 500m2. Cijena:85.000. Tel.067/311-600 18083

Prodajem kuću, 70m2, u Nikšiću plus pomoćni objekti na placu od 600m2. Tel.069/527-955

- Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.700€ - Nisan Qashqai 1.5 dci 2007.god. panorama, senzori, 10.900€ - Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel Zafira 2.0dti 101ks 2001.god. 7 sjedišta, klima 3.900€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Škoda Octavia 1.9tdi 110ks 2001. limuzina, klima, cd, asr, 4.700€

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

Budva. Prodajem namješten dvoiposoban stan 69 m2. Odmah useljiv. Tel.069/694-330 18150

18084

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 18085

Prodajem dio kuće na Draču kod poreske, 46m2 - 23.000 eura. Tel.067/207-388 18088

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

18103

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan 69m2/III+lođa-105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 18124

I

18137

17972

Izdajem namješten jednosoban stan u strogom centru, idealan za studente. Tel.067/224-668 17974

Izdajem jednosoban nenamješten stan, klimatizovan, Ulica kralja Nikole 296, IV sprat, Zabjelo. Tel.067/517154 18031

Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540

Izdajem lux trosoban stan 100m2, Krivi most, pogled prema Morači. Zgrada Modis tepisi. Centralno grijanje, 2 terase, komolet lux opremljen. Tel.067/831-770 18082

17841

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 18101

Izdajem dvosoban namješen stan na Trgu Vektre. Info 069/012-205, 069/539-539 17736

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače, Moskovska ulica. Tel.067/284-597 17745

Izdajemo kuću na Murtovini, 100m2, nenamještena, cijena 200 eura. Tel.069/313-206 17796

Izdajem prazan jednosoban stan na Starom aerodromu blizu Tojote. Tel.067/415-868 17800

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333 17844

Izdajem namješten jednosoban stan u Staroj varoši 160 eura. Tel.068/754-703 17845

Izdajemo dvoiposoban prazan stan u Bloku 6, Ulica Đoka Miraševića, 4. sprat. Tel.067/927-8400 17852

Izdajem trosoban namješten stan u Donjoj Gorici - Podgorica. Novogradnja. Pogodan i za studente na UDG-u. Povoljno. Tel.067/672-569 17901

Kuća na prodaju, 280m2 sa dva trosobna i jedanim jednosobanim stanom, sve zasebno, osigurana, asfalt, ulična rasvjeta, ograđeno, 1/1. Moguća zamjena. Tel.063/239-981

Tel.067/810-900

Izdajem jednosoban namješten stan u kući, sve zasebno. Besplatni internet i kablovska. Stari aerodrom kod škole, 230e. Odličan za samce ili mlađi bračni par. Tel.069/338-892 17805

Izdajem jednosoban, nenamješten stan, prizemni dio kuće, klimatizovan. Kod Dak petrol pumpe na Zabjelu, 160. Tel.068/722-826, 020/641-875 17905

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 18106

Izdajem prazan jednosoban satan i praznu garsonjeru u zgradi. Zagorič, novogradnja, klima, parking. Tel.067/439702 18129

Izdajem dvosoban namješten stan u Ulici Vuka Mićunovića b.b. (kod bolnice) Nikšić. Tel. 067/348-150 18131

Izdajem namješten stan 53m2 preko puta Delte - City kvart. Tel.069/316-980 18134

Izdajem komforan namješten jednosoban stan u Bloku VI. Tel.069/304-974 18139

Izdajem manji jednosoban stan namješten. Prizemlje. Naselje 4.jul - Cetinje. Tel.067/911-4231 18140

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 2. 2013.

MALI OGLASI Izdajem jednosoban namješten stan u zgradi iza škole na Starom aerodromu. Tel.067/509-005 18145

Izdajem veći dvosoban stan u kući na Zabjelu, 220 eura. Tel.063/222-080 18149

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

18105

SOBE

Renta sobe dan dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking obezbijeđen. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193 17731

PLACEVI

Žabljak - placevi, centar i ekstra lokacije u Tepačkom Polju po krajnje povoljnim cijenama. Tel.067/285-403 17860

Nacionalni park Lovćen prodaje se 12.000m2 zemljišta. Cijena po dogovoru. Tel.067/379-132 17906

Prodajem plac 521 m2. Dajbabe. Tel.067/439-503

Prodajem poslovni prostor 45m2 Herceg Novi, blizu centra grada jedinsvena rijetka prilika. Tel.068/317852 18077

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545 18141

I Izdaje se magacin od 300m2 i komora od 76m2. Režim hlađenja +5 stepeni. Bulevar Šarla de Gola. Kontakt: 069/312-161. Zvati od 08 do 14h radnim danima 17719

17795

Izdajem kancelarijskostambeni prostor 200m2 u Zagoriču sa parkingom, kancelarije 100m2, trosoban stan 100m2. Ukupno 650 eura, 1 kirija gratis za godinu unaprijed. Tel.067/530-853 17807

Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 74, površine 24m2. Tel.067/200-818 18017

18081

18025

Prodajem placeve na Bioču, 10 km od Podgorice, od 1.000 do 2.500 m2. Voda, struja, put. Tel.069/430-782 18027

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288 18086

Hitno prodajem plac 5.000m2 za 20.000 eura, 9 km od Podgorice uz rijeku Zetu. Pogodan za sve namjene, papiri uredni. Tel.068/827-790 18089

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

18104

Imanje u srcu Morakova (Nikšićka župa) 7.000m2. Voda, struja, voćnjak, obradivo zemljište i izvor na imanju. Tel.067/564-649 18126

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381

Izdajem poslovni prostor na NK-CT semaforima u Podgorici od 50 do 200m2. Pogodan za više djelatnosti (trgovina, zanatstvo, usluga...) Povoljno. Tel.069/787-104

Prodaje se poslovni prostor (15m2) u Podgorici (zgrada Čelebić) kod Vezirovog mosta, 16.000e. Tel.067/877-739

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

Izdajem poslovni prostor 42m2 u Ulici kralja Nikole. Tel.069/504-667 18095

Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄). Pogodan za sve namjene. Tel.069/055-856

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com

069 559-555 069 997-992

PRODAJEM BMW 530D

18032

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

18130

VOZILA/AUTO DJELOVI

Golf 4 1.9 dizel, 99.god, klima, registrovan, servisiran, zimske i ljetnje gume, ekstra stanje. 3.600e. Tel.068/872168 17729

Prodajem citroen AX11 TGE, 1991.god, metalik sivi, 4 vrata, u odličnom stanju. Garažiran, nove gume, registrovan. Jedan vlasnik. Tel.067/415-868 17902

18144

Radim portrete uljanom tehnikom. Tel.069/490-723 18155

NASTAVA

Dječja igraonica. Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542 18078

Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.067/389-585 18091

067 24 99 11 Peugeot 307 1.4 HDI karavan 2003. godište. Siva boja, sve osim kože, zimske gume u odličnom stanju. Cijena 4.200e. Tel.067/595-057 17977

Fiat punto, 2002, metalik sivi, centralna brava, el. podizači, klima, četvoro vrata, 1.2 benzin. U odličnom stanju. Nikšić. Tel.069/771-122 18068

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

18099

Električar: popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, postavljanje elektroinstalacije, zamjena tabli, postavljanje plafonjerki, indikatora. Tel.069/541-103 18092

Profi majstor keramike i kamena 15-godišnje iskustvo u Njemačkoj. Kvalitet iznad svega. Tel.068/697-671 18094

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 18108

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 18121

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

18100

Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886

18102

18107

Izdajem bivše prostorije ordinacije Natal ispod Gorice, 52+25m2, pogodne za ordinacije, biroe i kancelarije. Tel.020/232-196

Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost... 100 posto profesionalno, uspješno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite 067/927-2006

18021

18093

18146

POSLOVNI PROSTOR

MNE-CAR

FORD MONDEO

Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 65, 67m2. Tel.067/831-770

Prodajem plac u Podgorici, 165m2, Tološi, 6.500. Tel.068/378-566

RENT-A-CAR

Povoljno prodajem

Izdajem poslovni prostor (32m2) u centru grada. Pogodan za kancelarije. Tel.069/703-301

17971

Besplatna usluga registracije djelatnosti za one koji će da koriste naše računovodstvene usluga. Najpovoljnije cijene računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 18120

Atletika za 10 eura mjesečno. Licencirani atletski trener vrši upis u atletsku školu. Rad sa svim uzrastima. Kondicioni treninzi. Tel.068/572-472 Povoljno i kvalitetno malterisanje zidanje, šalovanje, adaptacija krovova, lokala, stanova. Podgorica. Tel.067/400-099

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

18122

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www. artgloria.me Tel.067/631-328 18123

17921

Dajem časove engleskog i italijanskog jezika. Povoljno! Tel.067/371-633 17802

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placevačišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

18125

17794

17857

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188

Radim grobnice - blok betonski, radovi sa mojim materijalom i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 18132

Oštrim kvalitetno makaze za rezidbu voća i sve alate za kalemljenje. Tel.069/081507 18135

Časovi matematike za sve uzraste. Povoljno. Tel.067/724-524 17979

POSAO

Kompanije luksuznih putničkih brodova potražuju osoblje raznih zanimanja sa znanjem engleskog jezika. Tel.069/885-077 17911

Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke i iskustvo. Tel.067/838-792, 069/961-186 17957

subota i nedjelja, 9. i 10. 2. 2013.

MALI OGLASI

Izdajem radno mjesto u frizerskom salonu u Podgorici. Tel.068/673-878 17970

Diplomirani farmaceut sa iskustvom traži posao. Tel.069/716-525, 067/828-454 17984

Potrebni saradnici za prodaju na terenu. Tel.069/882571, 067/264-220 18096

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 18109

Inostrana kompanije traži saradnike!!! Specijalna akcija do 1. aprila!!! Odlična zarada!!! Tel.068/547-096 18136

ApArAti/OpremA

KućNi ljubimci

Prodajem štenad labradora od 2 mjeseca. Crni 100e i čokoladni 200e, Stari aerodrom - Podgorica. Tel.067/624-432 17738

ličNO

Momak od 28 godina upoznao bi iskrenu curu za ozbiljnu vezu. Moguć i brak. Tel.068/399-979 17853

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova. Ukrajina, Srbija, Rusija. 040/213-013 i 068/132-785 17913

Momak od 34 godine upoznao bi gospođu-đicu za povremena druženja. Tel.069/531-444 17920

Prodajem toxic auto pojačalo 2x500w i 2 subwoofera sal 15 inča, po 180w. Povoljno! Tel.068/503-567 17741

Prodajem laptop 100 eura. Otkupljujem i servisiram ispravne i neispravne laptopove. Tel.063/236-311 17791

Prodajem pasterizator ΄san marko΄ 120 l. Proizvodnja Italija, kao nov, 6.000e. Pogodan za mljekare i poslastičarnice. Tel.069/342-950 17855

Prodajem stabilizator napona i UPS ujedno, star mjesec dana sa novom baterijom. U perfektnom stanju. Cijena 90e. Tel.068/439-626 17900

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 18033

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 18143

Momak od 29 godina upoznao bi gospođu-đicu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 17978

Momak 42 godine, visok, sportski građen, živi na moru, upoznao bi damu do 45 godina, sa mora ili okoline, za povremena, diskretna druženja. Tel.067/919-8176

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

18147

HrANA/piće

Domaća lozova rakija i vino - prvi kvalitet. Povoljno. Tel.067/615-491 17955

rAzNO

Kapi za sinuse na biljnoj bazi 100 posto uspješne. Tel.067/209-052 17801

Prodajem cijepana drva. Telefon 069/813-005 17856

Mlad i ambiciozan dječko traži investitora ili pozajmicu za pokretanje biznisa i izgradnju farme. Tel.068/355-744 17910

Prodajem 4 trokrilna drvena prozora. 800e. Tel.068/874-875 17981

NAmještAj

Namještaj Tošić. Izrada namještaja po mjeri, restauracija stilskog i klasičnog namještaja. 20 godina iskustva. Namještaj za buduća vremena. Podgorica. Tel.069/273852 17976

Prodajem polovne kuhinjske elemente, sudoperu, veliki trepezarijski sto i sto za dnevni boravak. Povoljno. Podgorica. Tel.067/312-683 18151

pOljOprivredA

Vršim usluge rezidbe voća i vinove loze. Tel.069/462929, 067/513-461 18128

Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20e, tablete 4kom/15e, man-king, na biljnoj bazi 50e/10 kom. Tel.067/852-451 18026

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 18065

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001 18066

Prodajem igračke iz kinder jaja. Tel.069/490-723 18153

Prodajem mašinu za pletenje. Tel.069/490-723 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 18090

Otvorite svoje tarot karte i saznajte kojim putem ići. Pomozite sebi kako bi pomogli onima koji su vam bitni u životu! Tel.069/946-041 18133

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 18138

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

18110

Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice ΄Portret starog Crnogorca, ulje na platnu. Tel.069/490723 18142

Valjak za peglanje, njemački, kratko korišćen u domaćinstvu, kao nov, povoljno. Tel.069/420-435 18148

K U PU J EM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Subota i nedjelja, 9. i 10. 2. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

-20%

BESPLATNA DOSTAVA NA TERITORIJI CG

______ KUPON

Uz sve kupone možete da uštedite do 175€

Z A SV E N A R U D Ž B E VEĆE OD 85€!!!

PRODAJA I SERVIS RAČUNARA, BIJELA TEHNIKA, GRAFIČKI I WEB DIZAJN, WEB HOSTING, PRODAJA GOTOVIH WEB SAJTOVA, LEGALIZACIJA PROGRAMA, TONERI, SVE TO NAJJEFTINIJE U CRNOJ GORI!!!

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama