Dnevne novine 27. april 2020.

Page 1

ŠEFICA KANCELARIJE SZO MINA BRAJOVIĆ OCIJENILA ■ 3

PRIORITET VLADE OTKUP, SKLADIŠTENJE I PLASIRANJE CRNOGORSKIH PROIZVODA

U Crnoj Gori preduzete su prave mjere u pravo vrijeme

DOMAĆE, PRIJE SVEGA!

■10 11

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020. BROJ 2666 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

MINISTARSTVO PROSVJETE■ 4

IJZ: NEMA NOVIH SLUČAJEVA COVID 19

Pacijent od 83 godine sedma žrtva sa korona virusom

■ 2 3

Za #UčiDoma pripremljeno više od 1.500 sadržaja

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE:

Pandemija dezinformacija opasnija od pandemije virusa

DIREKTORKA FESTIVALA KSENIJA POPOVIĆ O 33. IZDANJU

NIKOLA RADUNOVIĆ POPAJ ZA DN

Dosta je tugovanja uz “Goro moja”, radujmo se malo

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 16 17

■ 24 25

■ 23

marketing@dnovine.me

Barski ljetopis prilagodićemo okolnostima

+382 20 252 900


2

AKTUELNO

U SRIJEDU PREMIJERSKI SAT

Markovića će najviše pitati o COVID-19 Premijer Duško Marković odgovaraće u srijedu u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, a poslanike najviše interesuje aktuelna situacija u vezi sa korona virisom. Predstavnik kluba poslanika Demokratske partije socijalista i potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović pitaće premijera koliko je građana, a koliko privrednih subjekata obuhvaćeno dosadašnjim mjerama za dio socio-ekonomske sanacije projektovanih posljedica korona virusa. “Cijenim da je posebno važno da date ocjenu reakcije države, posebno zdravstvenih institucija, na pojavu epidemije korona virusa u Crnoj Gori, kao i da iskažete očekivanje do kada će epidemija korona virusa biti prijetnja za svakodnevno funkcionisanje crnogorskog društva”, navodi se u pitanju Gvozdenovića. Poslanika Demokratskog fronta Andriju Mandića interesuje zašto premijer nije prihvatio i učinio javnim set urgentnih mjera koje je predložio taj politički savez, a koje uključuju finansijsku pomoć svakom građaninu. Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pitaće kako Vlada planira da pomogne najugroženije kategorije stanovništva - 36.000 nezaposlenih i skoro 40.000 penzionera sa primanjima ispod 200 eura. Predstavnika Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesuje kada će biti definisan paket dugoročnih mjera za podršku privredi i da li je urađena i određena projekcija neophodnih sredstava u

Foto: Dejan Lopičić

Marković

ovoj godini za realizaciju svih mjera. “U pitanju je neizmjerno važan paket mjera, koji treba da bude usmjeren na oporavak crnogorske privrede, njen dugoročno održiv razvoj, sa posebnim fokusom na potrebu jačanja realnog sektora, odnosno znatno intenzivnijeg razvoja domaće proizvodnje”, navodi se u obrazloženju Mugoše. Predsjednik Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović pitaće premijera koji su razlozi ozbiljnog kašnjenja u realizaciji projekta auto-puta i kada će biti završen, imajući u vidu da je prvobitni rok bio maj 2019. godine. Predstavnik kluba Socijalističke narodne partije i Demosa Neđeljko Rudović pitaće da li je Vlada preduzela mjere za poništenje odluka Komisije za stambena pitanja u slučajevima kada nije poštovana Odluka o kriterijumima i koje sankcije će snositi članovi Komisije za donošenje nezakonitih odluka. “Koliko je stanova za službene potrebe u državnoj svojini? Kolika je njihova ukupna kvadratura i procijenjena vrijednost?”, pitaće, između ostalog, Rudović. Predstavnik kluba poslanika manjinskih partija Ervih Ibrahimović pitaće da li Vlada namjerava da nastavi započete kapitalne objekte na sjeveru Crne Gore. “Smatram da je nastavak svih započetih kapitalnih projekata, a posebno onih na sjeveru Crne Gore jedan od primarnih uslova u pravcu zaštite privrede i uslova života naših građana”, naveo je Ibrahimović. R.P.

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

Klinički centar Crne Gore

IJZ: NEMA NOVIH SLUČAJEVA COVID-19, OD 4. MAJA

PACIJENT STAR 83 SEDMA ŽRTVA KOR

Pacijent, star 83 godine, koji je bio pozitivan na korona virus, preminuo je u Internoj klinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). On je sedma žrtva korona virusa, a kako je saopšteno, imao je teška hronična oboljenja. “U Kliničkom centru liječen je od 23. marta, ali i pored svih preduzetih mjera liječenja i napora ljekara, zbog njegovih hroničnih oboljenja, nastupio je smrtni ishod”, kaže se u saopštenju. U KCCG trenutno se liječi 12 pacijenata od COVID -19, od kojih su dva životno ugrožena. Institut za javno zdravlje analizirao juče 214 uzoraka, među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije korona virusom. Iz Instituta podsjećaju da je u subotu Vojska Crne Gore evakuisala jednog službenika Ministarstva odbrane iz Prištine, koji je bio pozitivan na SARS-CoV-2 i vodiće se kao importovan slučaj. “Samim tim ukupan broj inficranih od početka dešavanja sa novim korona virusom u Flag of Montenegro je

321”, navode iz IJZ.

■■ SVE VIŠE ONIH KOJI

NEMAJU SIMPTOME

Kako bi se spriječilo širenje korona virusa, građani Crne Gore će od 4. maja u zatvorenom javnom prostoru morati da nose maske, ili marame kojima će prekriti nos i usta. Naime, kako je juče saopšteno iz Instituta, sa porastom znanja o novom korona virusu, njima prilagođava cio svijet. Kako su naveli, kada su mislili da bolest mogu širiti samo oni sa simptomima, preporuka je bila jasna - da no-

Ilustracija

se maske. “Tako ćemo od 4. maja svi biti obavezni da maskom, maramom – pamučnom ili nekom drugom, prekrivamo usta i nos kada god smo u javnom zatvorenom prostoru - u prodavnicama, bankama, poštama, frizerskim i kozmetičkim salonima”, kaže se u saopštenju. Iz Instituta su kazali da će građani jedino na taj način zaštititi druge od sebe i spriječiti kontaminiranje prostora i površina. “Iako nije obavezno, snažna preporuka Instituta je da se uvijek i svuda - pa i na otvore-


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

AKTUELNO

3

ŠEFICA KANCELARIJE SZO MINA BRAJOVIĆ OCIJENILA

U Crnoj Gori su preduzete prave mjere u pravo vrijeme Brajović

OBAVEZNE MASKE U ZATVORENOM

3 GODINE RONA VIRUSA nom, prekrivaju nos i usta”, poručili su iz IJZ.

■■ OD 4. RADIĆE

TAKSISTI, FRIZERI, STOMATOLOZI

Podsjećamo, kako je predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović u subotu najavio, od 4. maja omogućiće se rad prodavnica, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola, rent-a-car usluga, muzeja i galerija. Takođe, omogućiće se odlazak do vikendica u drugim opštinama. “Dozvoliće se gradski taksi prevoz, kao i lokalni javni gradski prevoz u opštinama u koji-

Tako ćemo od 4. maja svi biti obavezni da maskom, maramom – pamučnom ili nekom drugom, prekrivamo usta i nos kada god smo u javnom zatvorenom prostoru - u prodavnicama, bankama, poštama, frizerskim i kozmetičkim salonima

ma nijesu registrovani slučajevi zaraze”, pojasnio je Simović. Ako se uspješno savlada druga faza, treća faza počeće 18. maja i obuhvatiće otvaranje restorana, kafića, hotelskih terasa, plažnih barova, plaža i tržnih centara. “Ukoliko se ponovo uspješno savlada treća faza četvrta faza počela bi 1. juna i u njoj bi bio uspostavljen drumski, željeznički i plovni gradski i međugradski saobraćaj uz odgovarajuće mjere zaštite”, najavio je Simović. Ipak, kako je dodao, postizanje postavljenih ciljeva i ublažavanje mjera zavisiće od rezultata cijelog crnogorskog društva u ispunjavanju šest ključnih kriterijuma: da širenje infekcije držimo pod kontrolom; dalje značajno testiranje, praćenje izolacije i kontakata; dalja posebna pažnja i briga o zdravstvenim ustanovama i domovima za stare i drugim ranjivim kategorijma; uspostavljanje jasno propisanih preventivnih mjera na svakom radnom mjestu; maksimalno smanjivanje rizika od unosa virusa iz drugih država; puno uključivanje i angažovanje građana. M.I.

Dinamika i magnituda obolijevanja i umiranja u Crnoj Gori potvrđuju da su preduzete prave mjere, kazala je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović, dodajući da je uslov za njihovo ublažavanje održavanje epidemiološke situacije pod kontrolom. Ona je rekla da je sproveden paket sveobuhvatnih javno-zdravstvenih i socijalnih mjera, uključujući ograničavanje kretanja, saobraćaja, karantin, zatvaranje škola, obustavljanje privrednih aktivnosti. “Dinamika i magnituda obolijevanja i umiranja potvrđuju da su preduzete prave mjere u pravo vrijeme. Ali isto tako činjenica je da je virus tu, pored nas i tako će biti još dugo”, kazala je Brajović agenciji Mina. Ona je pozdravila pristup i opredijeljenost Crne Gore da vodi računa o šest osnovnih uslova, koje je predstavio predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović. U tom pravcu, kako je kazala Brajović, uslov svih uslova je postojanje nedvosmislenih dokaza da je epidemiološka situacija pod kontrolom. Kako je navela, treba imati na umu da će sa popuštanjem mjera postojati i realni rizik ponovnog obolijevanja. “Ali će biti pod kontrolom ukoliko okosnicu tranzicije čine funkcionalni kapacite-

Dinamika i magnituda obolijevanja i umiranja potvrđuju da su preduzete prave mjere u pravo vrijeme. Ali isto tako činjenica je da je virus tu, pored nas i tako će biti još dugo

ti da se detektuje virus, izoluju oboljeli, testira i isprate kontakti i stave u karantin, ukoliko rizik obolijevanja u domovima za stare ili drugim sličnim ustanovama zatvorenog tipa bude sveden na minimum”, kazala je Brajović. Ona je dodala da će epidemija biti pod kontrolom ako se na radnim mjestima uvedu i dosljedno praktikuju mjere higijene ruku, respiratorne higijene i fizičke distance, ukoliko je rizik od importovanja virusa pod kontrolom i ako su zajednica i građani uključeni u proces tranzicije. Ona je navela da je prema procjenama, u državama koje su najviše pogođene pandemijom zaraženo svega dva do tri odsto populacije. “To ukazuje da je veliki broj stanovnika i dalje ranjiv, jer nema razvijen imunitet na SARS CoV 2 virus i da je povratak epidemije na scenu jedan sasvim realan scenario”, dodala je Brajović.

Prema njenim riječima, iako je još nepoznato kako i u kom pravcu će se pandemija dalje razvijati, moguća su tri scenarija - potpuni prekid prenošenja infekcije sa čovjeka na čovjeka, vraćanje infekcije u obliku “epidemijskog talasa”, manjeg ili većeg obima. Na pitanje da li se može predvidjeti da li će se virus ponašati drugačije u različitim sezonama ili temperaturnim uslovima, Brajović je odgovorila da postoje određene studije koje ukazuju na to da SARS CoV2 ima “preference” i da mu za širenje više pogoduju zimski uslovi, kao što su niža temperatura i suv vazduh. “To bi moglo upućivati na to da bi taj virus mogao da dobije etiketu sezonskog virusa, poput drugih respiratornih virusa i da će nestati sa dolaskom toplijeg vremena”, dodala je Brajović. Kako je navela, drugi procjenjuju da je izvjesno da će transmisija virusa biti efikasnija u zimskim u odnosu na ljetnje mjesece, ali da razlika u nivou transmisije između zimskih i ljetnjih mjeseci neće biti dovoljna da dođe do prekida transmisije. “Stav SZO je da je virus prisutan na različitim meridijanima, odnosno hladnim i suvim, toplim i vlažnim vremenskim uslovima i iz tog razloga SZO preporučuje iste mjere predostrožnosti bez obzira na mjesto življenja”, navela je Brajović. R.D.


4

AKTUELNO

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

MINISTARSTVO PROSVJETE

U okviru #UčiDoma pripremljeno više od 1.500 sadržaja U okviru projekta “Uči doma” do sada je pripremljeno više od 1.500 nastavnih sadržaja. Iz Ministarstva prosvjete objašnjavaju da su se potrudili da svi učenici imaju pristup gradivu, a profesori koji učestvuju u projektu navode da se prosvjetna zajednica pokazala kao dobar tim.

“Na taj način se bilježi oko 300.000 posjeta od 82.000 korisnika nastavnog sadržaja. Evidentirano je da je u ovom periodu pripremljeno više od 1.500 nastavnih jedinica, a samu aplikaciju ‘Uči doma’ na svojim uređajima instaliralo je oko 7.000 korisnika”, kazao je sekretar u Ministar-

EVIDENTIRANO JE DA JE U OVOM PERIODU PRIPREMLJENO VIŠE OD 1.500 NASTAVNIH JEDINICA, A SAMU APLIKACIJU ‘UČI DOMA’ NA SVOJIM UREĐAJIMA INSTALIRALO JE OKO 7.000 KORISNIKA

stvu prosvjete Aleksandar Mirković za RTCG. On objašnjava da nije bilo važno samo pripremiti nastavni sadržaj. “Pripremljeni su i testovi i sadržaj za vježbanje kako bi se provjerilo ono znanje koje je savladano tokom nastave ‘Uči doma’, dodao je

Mirković. Profesori koji su uključeni u projekat “Uči doma” su saglasni da je ovo bio veliki izazov, prije svega zbog širokog auditorijuma koji svakodnevno prati njihova predavanja, a takođe kažu i da je neobično držati časove pred praznom učionicom. R.D.

PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA BORIS VUKIĆEVIĆ

Nema sumnje da će pandemija uticati na međunarodne odnose

IZRAELSKI KONZUL DONIRAO 4.000 TESTOVA

Mugoša: Izvanredna saradnja dvije zemlje

Počasni konzul Crne Gore u Izraelu Nimrod Rinot i izraelska kompanija Elbit Sistemi donirali su crnogorskom zdravstvenom sistemu četiri hiljade testova za utvrđivanje korona virusa COVID-19. Počasni konzul Rinot je izjavio da je odnos Crne Gore i Izraela jači nego ikad i da mora biti još jači u ovim teškim vremenima za obje države. “Osjećam veliku privilegiju i posvećenost da učinim sve što mogu da pomognem svom drugom domu-Crnoj Gori”, po-

ručio je konzul Rinot. Zahvaljujući se na vrijednoj donaciji i ukazanom prijateljstvu i privrženosti, direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša je podsjetio da je počasni konzul Rinot i ranije vrijednim donacijama pomagao crnogorskom zdravstvenom sistemu i doprinosio unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga. I ova donacija je, prema riječima prof. dr Mugoše, potvrda izvanredne saradnje dvije zemlje.

Prorektor Univerziteta Crne Gore i profesor Fakulteta političkih nauka prof. dr Boris Vukićević, koji je ujedno i predsjednik Etičkog odbora UCG, kaže kako nema sumnje da će pandemija, kao i njom uslovljena ekonomska kriza i njene druge posljedice, uticati na međunarodne odnose i svjetsku politiku u godinama i decenijama koje su pred nama. “Vidimo da se mijenja dinamika odnosa između velikih zemalja, a da isto tako, bar naizgled, slabe međunarodne organizacije i integracije. I fizičko zatvaranje granica i mentalno nas vraća u tzv. vestfalski sistem u kojem su države izrazito izdvojene iznad svih ostalih subjekata, a princip suvereniteta vodi države ka konfliktu i zatvaranju umjesto ka integraciji i koheziji”, navodi Vukićević. On ističe da se, poput ranijih teških perioda za svijet, naročito vremena svjetskih ratova, pandemije španske groznice i Veli-

Vukićević

ke depresije, otvara prostor za nacionalizam, ksenofobiju, snaženje autoritarizma pod krinkom efikasnosti i stabilnosti. “Ali isto tako, nasuprot tome, za jačanje potrebe za solidarnošću, ravnomjernijom raspodjelom bogatstva, većim okretanjem zdravijem načinu života, ulaganjem u medicinu, ekologiju, itd. I nastavnici i saradnici, kao i studenti, promišljaju o ovim pitanjima, o

njima se razgovara na onlajn nastavi, a uskoro će to biti tema i diplomskih, magistarskih radova, naučnih članaka, konferencija”, kaže Vukićević. Navodi kako je ova pandemija upravo stavila nauku u prvi plan, a prema njegovim riječima, brojna pitanja koja su otvorena su takođe izazovna za naučnike koji se bave političkim sistemima i međunarodnim odnosima. R.D.


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

5

IJZ I UNICEF PORUČILI RODITELJIMA

Joksimović

Djeca da prime rutinske vakcine i da poštuju mjere

EPIDEMIOLOG INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE MILKO JOKSIMOVIĆ

U RATU PROTIV KORONA VIRUSA NEMA PRIMIRJA U ratu protiv korona virusa nema primirja, jer nas svako opuštanje može skupo koštati, zato svi moramo da budemo budni i jako oprezni, kako bismo održali sve što smo do sada dobro uradili. To je u intervjuu za PR Centar kazao epidemiolog u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Milko Joksimović, navodeći da su zaposleni u Institutu za javno zdravlje (IJZ) od kraja januara u konstantnoj pripravnosti. „Dok se kod nas činilo da je sve mirno, mi nikako nismo bili mirni. Pratili smo šta se dešava u svijetu, predosjećali i pripremali se za dolazak virusa u Crnu Goru. Zato smo radili mnogo i prije nego što se pojavio prvi slučaj“, rekao je Joksimović. U ovom trenutku se čini da je epidemija pod kontrolom, ali Joksimović smatra da to može biti varljivo. „Jako smo oprezni kada to govorimo. Mi ovo doživljavamo kao rat protiv zarazne bolesti, protiv pandemije, odnosno epidemije. To je rat, u kojem smo svjesni da nema primirja. Moramo ga dovesti do kraja, jer nas svako opuštanje, ili „primirje“ može mnogo koštati. U ovom trenutku čini se da držimo epidemiju pod kontrolom. Međutim, veoma smo svjesni da za nekoliko dana stvari mogu da izgledaju potpuno drugačije. Tako da apsolutno nismo opušteni, ni najmanje“, kazao je Joksimović. Zdravstveni radnici širom Crne Gore ponosni su, kako nam je rekao, jedni na druge i

AKTUELNO

Jedan tim uradi prosječno 30 uzoraka dnevno Laboratorijska tehničarka u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, Nikolina Martinović, navela je da se svakoga dana radi mnogo uzorkovanja, da postoje timovi, da je mnogo ljudi na terenu i da jedan tim prosječno uzme 30-ak uzoraka dnevno. Kada idu na teren ona i njena koleginica Irena Joksimović trude se da budu vedre,

nasmijane, da pruže utjehu. „Nastojimo da naš dolazak ne stvara paniku, da budemo prijatne, ljubazne, nasmijane. Kada dođemo, porazgovaramo sa ljudima, trudimo se da ih nekako utješimo, jer su uplašeni, zabrinuti, dajemo im prave informacije. I njima tako bude lakše“, ispričala je Nikolina.

Martinović i Joksimović na ono što su do sada uradili. „S druge strane to nas poziva na odgovornost i budnost da ostanemo takvi do kraja, dok ne pobijedimo u ovoj borbi. Jako je bitno i da građani budu svjesni da ne smiju da se opuštaju i da se sada, kada dolazi lijepo vrijeme i kada su izazovi da se ostane u kući još veći, psihički, i na svaki drugi način, pripreme da izdrže. Da izdržimo još nekoliko sedmica, ili određeno vrijeme, da nika-

ko ne popustimo i da stanemo na kraj ovoj epidemiji“, rekao je Joksimović. Sve i da se dogodi da u Crnoj Gori epidemija bude potpuno zaustavljena i da nema više nijednog oboljelog, Joksimović smatra da ništa nije urađeno, ako u okruženju postoje velika žarišta. „Ovo je pandemija, to znači, globalna epidemija i ona zahtijeva dobar globalni odgovor. Bez toga nema mira“, zaključio je Joksimović. R.D.

Institut za javno zdravlje Crne Gore i UNICEF pozvali su roditelje da se postaraju da njihova djeca prime rutinske vakcine, uz poštovanje mjera uvedenih zbog epidemije COVID-19 poput održavanja fizičke distance, čestog pranja ruku i vođenja računa o higijeni. „Zaštita od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom osnovno je pravo svakog djeteta i naša je dužnost da omogućimo ostvarivanje tog prava svakom dječaku i djevojčici u Crnoj Gori. UNICEF poziva na vakcinaciju sve djece u skladu sa propisanim kalendarom kako bi izbjegli nove krize sa zaraznim bolestima koje se zahvaljujući vakcinama mogu spriječiti“, poručio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali. Kako su kazali, globalna pandemija COVID-19 podsjetnik je na to kako brzo može doći do epidemije kada ne postoji vakcina koja štiti ljude i zajednice. “Hitna potreba za vakcinom protiv COVID-19 ukazuje na presudnu ulogu imunizacije u zaštiti života i ekonomije. Dok naučnici širom svijeta rade na razvoju vakcine protiv novog korona virusa i dok su zdrav-

UNICEF POZIVA NA VAKCINACIJU SVE DJECE U SKLADU SA PROPISANIM KALENDAROM KAKO BI IZBJEGLI NOVE KRIZE SA ZARAZNIM BOLESTIMA KOJE SE ZAHVALJUJUĆI VAKCINAMA MOGU SPRIJEČITI stveni sistemi suočeni s ogromnim pritiskom usljed odgovora na COVID-19, nacionalni programi rutinske imunizacije su važniji nego ikada”, poručuju iz Instituta. Epidemiolog i pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić kaže da epidemija COVID-19 otkriva kako svijet izgleda kada nemamo vakcinu protiv zarazne bolesti. “Vakcine za COVID-19 još uvijek nema, ali posjedujemo efikasne i bezbjedne vakcine za druge ozbiljne i veoma zarazne bolesti, poput malih boginja. Dok preduzimamo odgovarajuće mjere da spriječimo širenje COVID-19, moramo uložiti dodatne napore da osiguramo da sva djeca budu vakcinisana prema propisanom kalendaru vakcinacije“, poručuje on. R.D.


6

AKTUELNO

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

ONI NAS LIJEČE: DOKTORICA ZLATA KOVAČEVIĆ

Sa specijalističkih studija u borbu protiv korone Doktorica Zlata Kovačević ove godine završila je specijalističke studije interne medicine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Odmah po povratku kući dočekala je korona kriza. “Za mene je ovo neko vatreno krštenje i sigurna sam da će mi mnogo značiti u budućem radu”, kaže Kovačević odgovarajući na pitanje o tome kako je odmah na početku karijere suočiti se sa najvećom epidemijom u novijoj istoriji planete. Kaže da se rad sada značajno razlikuje od rada prije krize. “Sama bolest protiv koje se bore je nepoznanica, pa je mladim ljekarima veoma važna podrška

iskusnih, kao i angažovanje menadžmenta najveće crnogorske zdravstvene ustanove, koji je obezbijedio da bude dovoljno ljekova, svega drugog neophodnog za terapije, kao i lične zaštitne opreme za medicinske radnike”, ističe ona. Bez te opreme se ne može, ali otežava rad. “Kada se obuče zaštitno odijelo umnogome su limitirani pokreti, disanje je otežano pod maskom, koristimo naočare koje ponekad mogu da zamagle. Uprkos svim tim otežanim okolnostima trudimo se i dajemo maksimum”, opisuje Kovačević kako funkcionišu na Klinici ljekari i medicinsko osoblje. Doktorica Kovačević radi u jedinici Intenzivnog

liječenja Interne klinike, na mjestu na kojem se liječe najteži kovid pacijenti. Timski se radi, kaže. To znači angažovanje ljekara raznih specijalnosti, ali i medicinskih sestara i tehničara. “Posebno bih istakla rad srednjeg medicinskog kadra – sestara i tehničara koji su, svakodnevno, u smjenama od osam do dvanaest sati, pod kompletnom zaštitom opremom, neposredno uz pacijente, njegujući ih”, objašnjava Kovačević. Kaže kako uprkos teškim situacijama i ozbiljnim izazovima, ona i njene kolege nastoje da sačuvaju zdrav duh i pozitivne misle, kako bi uz punu koncentraciju i mnogo znanja dali najbolje

pacijentima. Kako se skače u vatru demonstrirala je i savladavajući nelagodu od kamere – puna koncentracija, širok osmjeh i preskočila je sve prepreke koje stoje pred nekim ko se školovao da spašava živote, a ne da se „slika“ i daje izjave. “Među zaposlenima na Internoj klinici vlada dobro raspoloženje. Uprkos obavezama, radimo posao i trudimo se da pacijentima pomognemo i profesionalno i ljudski. Pored terapije, njima jako znači naša psihološka potpora i mi se trudimo da im je omogućimo”, navodi Kovačević. Kada završi rad na Klinici, doktorica Zlata, uprkos epidemiji, ide kući, vodeći

računa o mjerama zaštite. Tamo je, pored supruga, čekaju šestogodišnja Nađa i desetogodišnji Andrija. Oni svojim drugarima, s pravom, mogu da kažu da njihova mama, zajedno sa koleginicama i kolegama, ispisuje istoriju crnogorske medicine. M.I.

POSEBNO BIH ISTAKLA RAD SREDNJEG MEDICINSKOG KADRA – SESTARA I TEHNIČARA KOJI SU, SVAKODNEVNO, U SMJENAMA OD OSAM DO DVANAEST SATI, POD KOMPLETNOM ZAŠTITOM OPREMOM, NEPOSREDNO UZ PACIJENTE, NJEGUJUĆI IH


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

aktuelno

7

Kolašin: OTZS prihvatio zahtjev ugostitelja

Dozvolili renoviranje lokala, uz nadzor gradske službe sticaj kako bi opstali u ovim teškim ekonomskim vremenima. Opštinski tim za zaštitu i spasavanje nijednom odlukom nije diskriminisao ni jednog građanina Kolašina, niti bilo koju djelatnost u našem gradu. Imali smo kvalitetnu i kompletnu saradnju sa građanima u primjeni donesenih mjera, na čemu smo im zahvalni. Sve je to rezultiralo najprije uspjehom građana, a onda i nas iz institucija da Kolašin još uvijek nema inficiranih korona virusom. To nas naravno ne smije opustiti već samo još više obavezati da disciplinom i odgovornošću, odbranimo naš grad od korona virusa”, navodi se u saopštenju opštinskog tima za zaštitu i spasavanje. Iz lokalnog operativnog tima na nivou Crne Gore, koji koordinirano prati situaci-

ju u svim opštinama, kako se dalje navodi, potvrđeno je da nijesu izdavali dozvole za renoviranje lokala. Ako je bilo takvih primjera, to su bili, kako kažu, sporadični slučajevi kojima su zapravo kršene donesene mjere. Čak su u gradovima gdje postoje Agencije za stanovanje, one organizovale spoljašnje građevinske radove i nijesu ulazili u unutrašnjost zgrada. “Vjerujemo da će ugostitelji, koji su i brojem i kvalitetom, prepoznatljivost našeg grada, na pravi način iskoristiti vrijeme do 18. maja kada je najavljeno otvaranje ugostiteljskih objekata. Da ih u mogućoj mjeri urede i pripreme za rad i da na taj način budu akteri naše zajedničke bitke da sačuvamo ekonomsku supstancu našeg grada”, stoji u saopštenju. Z.B.

Kolašin

Nikšić: Narodna kuhinja nastavlja da pomaže

Podijelili oko 16.000 obroka

U Narodnoj kuhinji u Nikšiću od početka izbijanja epidemije spremljeno je oko 16.000 obroka za sve korisnike koji su pokucali na njihova vrata. Konstantina Vojinović iz Narodne kuhinje kazala je da posljednjih dana broj korisnika ne raste. “Obroke i dalje spremamo za sve one koji su se javili i tako ćemo raditi sve do potpunog ukidanja vanrednih mjera, jer se radi o licima iz rizičnih grupacija”, kazala je Vojinović za portal Onogošt. Zadovoljna je podrškom koja stiže kako od sugra-

đana, tako i privrednika širom Crne Gore i dijaspore, bez koje ne bi mogli obezbijediti toliki broj obroka, čija je vrijednost više od 32.000 eura za prethodni period. “Ono što je posebno drago jeste to da smo se bazirali na donacije u namirnicama ili vaučerima za trgovinu”, objašnjava Vojinović. Sav trud i zalaganje Narodne kuhinje, kako kaže, prepoznali su iz fondacije “Hemiias”, koji su pružili pomoć, kao i Vlada Crne Gore i Nacionalno koordinaciono tijelo koji su donirali 10.000 eura.

Prema njenim riječima, od početka epidemije podijeljeno je oko 550 humanitarnih paketa u nikšićkoj opstini i oko 400 u drugim opštinama u saradnji sa Crvenim krstom, vodeći računa o spiskovima kako bi svi dobili potrebnu pomoć. Narednih mjesec, kako kaže, biće spreman iftar za korisnike islamske vjeroispovijesti koji su na postu. “Obrok ćemo dijeliti u 18 časova u čemu će nam podršku pružiti Heroji iz komšiluka koji su uvijek uz nas sa volonterima”, kazala je Vojinović.

Radnici Službe zaštite tihi heroji

Lakše je raditi posao kada znate da spašavate život Od proglašenja epidemije korona virusa zaposleni u gradskim službama i preduzećima radili su posvećeno i odgovorno posao, a posebno priznanje zaslužuju oni čiji se rad odvijao na terenu, navode iz Glavnog grada. Svi oni, kako kažu, dali su doprinos da naš grad izgleda čisto, bezbjedno i uređeno bez obzira na specifične uslove rada. Iz Glavnog grada predstavili su komandira Odjeljenja u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada – Podgorica Predraga Anđušića, koji je dio ovog tima već više od dvije decenije. Ističe da je posao vatrogascaspasioca jedan od poslova koji se rade sa ljubavlju i požrtvovanjem. “U službi sam od 1997. godine, počev od poslova vatrogasca-spasioca, a kasnije sam unaprijeđen u komandira odjeljenja. Posao vatrogasca spasioca je složen, odgovoran, iziskuje velike napore i požrtvovanje ali nije preveliki teret kada znate da radom spašavate ljudski život i materijana dobra”, priča Anđušić. Prema njegovim riječima, rad u ovoj službi zahtijeva mnoga odricanja, ali da motiva ne nedostaje. “Naš posao je kolegijalan, timski se radi, ali uvijek imate motiv kada znate da predstavljate Glavni grad

i državu, a da vaš posao ima humani smisao”, poručuje Anđušić. I pripadnici Službe zaštite i spašavanja bili su dio velikog tima koji je svakodnevno nastojao da sačuva i zaštiti zdravlje naših sugrađana. Iako teško, pripadnicima ove službe, koji svakodnevno obavljaju visokorizične zadatke, ni nova zaduženja nijesu teško pala. “Između ostalog, od kako je proglašena epidemija i od kako je NKT izdalo saopštenje o postupanju u ovoj situaciji, Služba zaštite u punom kapacitetu stavila se na rasp olaga nje i ovom državnom tijelu i operativnom timu grada. Naše aktivnosti su bile usmjerene na dezinfekciju javih površina, odnosno prilazima domovima zdralja, karantinima. Takođe smo obilazili javne površine sa molbom građanima da drže distancu i da se ne grupišu”, kazao je Anđušić. Ovaj posao, kako kaže, sa sobom je nosio posebnu težinu, jer su i vatrogasci spasioci imali veliko razumijevanje za građane, ali ih je ohrabrilo i to što su građani shvatali da se sve radi u njihovu korist. “Cilj je bio da što prije prebrodimo i ovu krizu sa što manje posljedica. Mislim da smo dali puni doprinos tome, što se i pokazalo”, zaključuje Anđušić.

⌦------------------------------------------Naše aktivnosti su bile usmjerene na dezinfekciju javih površina. Takođe smo obilazili javne površine sa molbom građanima da drže distancu

⌦-------------------------------------------

Opštinski tim za zaštitu i spasavanje Kolašin odobrio je sve zahtjeve ugostitelja za renoviranjem lokala. Odobrenje je izdato u petak 24. aprila, nakon sagledavanja nove epidemiološke situacije i nakon konsultacija sa nadležnim organima. Radovi na renoviranju lokala biće nadgledani od Komunalne policije i pripadnika OB Kolašin. Iz Opštinskog tima navode da razumiju situaciju u koju su se zbog ekonomskih posljedica našle sve uslužne djelatnosti pa i ugostitelji. “Paket ekonomskih mjera koje će donijeti lokalna uprava, takođe će podrškom obuhvatiti ugostitelje i njihovu djelatnost. Sigurni smo da će i u ekonomskim mjerama koje je donijela i koje će donijeti Vlada Crne Gore, ugostitelji i ostale uslužne djelatnosti naći prostore za pod-


8

POLITIKA

POVODI

Bezrezervna podrška poljoprivrednicima

Piše: Mihailo Anđušić Novim setom mjera podrške poljoprivredi i ribarstvu koju je predstavila Vlada, obezbjeđuju se preduslovi da poljoprivreda u predstojećem, izazovnom periodu za crnogorsku ekonomiju, bude jedan od ključnih faktora njenog oporavka. Početkom godine Vlada je predstavila izdašni Agrobudžet za 2020. godinu koji predstavlja nastavak snažne podrške poljoprivrednim proizvođačima i koji kroz iznos veći od 61 milion eura stvara uslove za nikad dinamičniji razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori. Posljedice epidemije korona virusa, kao i u ostalim sektorima privrede, nanijele su ozbiljne štete sektoru poljoprivrede i prouzrokovale značajne probleme poljoprivrednim proizvođačima širom Crne Gore. Poseban paket mjera podrške poljoprivredi i ribarstvu vrijedan više od 17 miliona eura

zasigurno predstavlja nemjerljivu pomoć poljoprivrednim proizvođačima, gazdinstvima, ribarstvu, domaćoj prozvodnji. Otkup viškova proizvoda i pomoć u plasmanu, kroz ustupanje proizvoda javnim ustanovama predstavlja kreativnu mjeru koja u mnogome reguliše novonastali problem viškova proizvoda i za tu inicijativu izdvojeno je više od tri miliona eura. Ono što će u narednom periodu predstavljati jednu od ključnih aktivnosti oporavka privrede jeste popularizacija otkupa domaćih proizvoda. Raduje činjenica što je Vlada tu potrebu prepoznala već u ovoj fazi i u tom cilju predložila niz kvalitetnih mjera. Krediti poljoprivrednim proizvođačima po nikad povoljnijim uslovima na tržištu, mjere plaćanja doprinosa osiguranicima, podrška korisnicima staračkih naknada, jednokratne pomoći i niz drugih mjera koje je Vlada predložila, predstavljaju pomoć od više od 60 miliona eura i pored moćnog Agrobudžeta i 100 miliona već pokrenutih i realizovanih investicija, predstavljaju ključnu prvrednu injekciju procesu oporavka ekonomije koji nam predstoji, kao i još jedan dokaz bezrezervne posvećenosti Vlade tom sektoru. (Autor je poslanik DPS)

BORIS RAONIĆ OCIJENIO

Korona je samo usporila proces EU integracija

Pandemija korona virusa ne može zaustaviti integracioni proces Crne Gore u EU, ali će ga značajno usporiti, prvenstveno jer će se dosta vremena potrošiti na njeno zaustavljanje i okončanje, a onda i borbi protiv njenih ekonomskih posljedica koje će biti ogromne, ocijenio je za CdM predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić. Raonić kaže da je problem u našem dvorištu, jer unutar EU imamo čitav niz konkretnih signala i odluka da će se proširenje nastaviti, dok sada mi treba da ojačamo institucije i ono što će biti veli-

ki izazov nakon krize, ispunimo ekonoske kriterijume za članstvo. “Raduje i novi pristup u kome će ključne odluke donositi politika, a ne nesposobna birokratija. Već sada ovo treba postaviti polako na dnevni red, jer nam nakon virusa, dolazi izborna utakmica, pa će integracija biti u ovoj godini samo na nivou parola. Mi kao društvo još uvijek nemamo drugu opciju za reformski pogon, od same EU, koja je opet u Crnoj Gori zadnje skoro četiri godine, bila bez rezultata”, navodi Raonić. R.P.

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

MINSTAR VANJSKIH POSLOVA SRĐAN DARMANOVIĆ

I NAKON PANDEMIJE BALKAN JE INTERES BRISELA

E

vropska unija, iako suočena sa posljedicama pandemije novog korona virusa koje neće biti nimalo lake, neće izgubiti iz vida važnost politike proširenja, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je u intervjuu agenciji MINA rekao da će uloga Sjedinjenih Američkih Država i nakon pandemije, kao i uvijek, biti značajna za dugoročnu stabilnost Zapadnog Balkana, kao i za njegov ekonomski oporavak od krize. Darmanović je kazao da je EU u toku krize smogla snage da donese dugo isčekivanu odluku o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, što je veliki korak naprijed za region i što je Crna Gora svesrdno pozdravila. “Ta odluka je pokazala da je EU kadra da strateški promišlja i u doba pandemije, i da je Brisel jasno demonstrirao geo-politički interes u odnosu na Zapadni Balkan. To je ohrabrujuća poruka”, smatra Darmanović.

■ NASTAVITI SA

ISPUNJAVANJEM OBAVEZA

Prema njegovim riječima, aktuelno hrvatsko predsjedavanje je snažan promoter crnogorskih napora u okviru evropske agende. “Iako i sama suočena sa pandemijom i drugim izazovima u prethodnom periodu, Hrvatska je

ostala posvećena ciljevima svog predsjedavanja i politici proširenja. Vjerujem da će do kraja hrvatskog predsjedavanja biti još dobrih vijesti kada je u pitanju crnogorski pregovarački proces”, rekao je Darmanović. On je rekao da zadatak Crne Gore ostaje da nastavi s obavezama u postizanju evropskih standarda i unutrašnjih reformi koje državu približavaju najvažnijem preostalom spoljno-političkom cilju - članstvu u EU. “Vidjeli smo da je, uprkos izuzetno teškoj situaciji u pojedinim državama člancama, tj. krizom nezapamćenom poslije Drugog svjetskog rata, EU pokazala solidarnost i partnerski odnos, razmatrajući više mogućnosti za pomoć Zapadnom Balkanu”, kazao je Darmanović. Kako je istakao, donacija EU od tri miliona eura za nabavku medicinske opreme, kao i još 50 miliona eura za dugoročni program ubjedljivo je najveća koju je Crna Gora u ovom periodu dobila. Darmanović ocjenjuje da je pored toga Evropska komisija solidarnost demonstrirala i nedavnom odlukom da prihvati inicijativu šefova diplomatija Zapadnog Balkana da se naš region izuzme iz restrikcija EU koje se tiču izvo-

za medicinskih proizvoda za ličnu zaštitu. “I Crna Gora se još jednom pokazala kao zreo i pouzdan partner EU angažujući sve kapacitete da dâ puni doprinos u doba jednog teškog i po mnogo čemu nepoznatog izazova. Vjerujem da je to prepoznato od naših partnera”, kazao je Darmanović.

■ SAD OSTAJE

STRATEŠKI PARTNER

Darmanović je rekao da, uprkos tome što su snažno pogođene pandemijom COVID-19, SAD zahvaljujući ogromnom naučnoistraživačkom potencijalu, predvode međunarodne napore u traženju adekvatnog odgovora na pandemiju korona virusa. On je kazao da su i za države Zapadnog Balkana opredijeljena značajna sredstva, od čega za Crnu Goru 300.000 američkih dolara, kako bi se opremili institucionalni kapaciteti za borbu protiv COVID-19, Darmanović je rekao da SAD ostaju strateški saveznik i partner Crne Gore i zemlja sa pojedinačno najvećim uticajem na oblikovanje globalnih političkih i ekonomskih tokova. Na pitanje kako vidi ulogu Kine, Darmanović je odgovorio da je ta država jedna od zemalja kojoj je Crna Gora zahvalna zbog pomoći u ovom periodu kao i da su njihova iskustva u borbi sa pandemijom u pokrajini Hubei


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

POLITIKA

9

PREDSJEDNICA SDP DRAGINJA VUKSANOVIĆ PORUČILA

POLITIKA OKO PROSVJETE DA POSTIGNE KONSENZUS

Posvećeni dobrosusjedskim odnosima sa Srbijom

Govoreći o odnosima sa Srbijom, Darmanović je rekao da je pandemija korona virusa došla u periodu kada su se odnosi sa tom državom, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i događaja koji su zatim uslijedili, nalazili na jednoj od tačaka sa najviše izazova i neizvjesnosti još od proglašenja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. “Uprkos tome, tokom borbe sa pandemijom, ostvarena je uspješna saradnja sa Srbijom po raznim osnovama, ali prvenstveno na planu repatrijacije građana dvije države u svoje matične zemlje, i ona je tekla nesmetano i bez ikakvih zastoja”, ocijenio je Darmanović. Kako je rekao, takva saradnja bila dragocjena. Darmanović je kazao da je u Crnu Goru proteklih mjesec drumskim i avio-saobraćajem vraćeno više od deset hiljada crnogorskih državljana i podsjetio da je u tu svrhu Montenegro airlines sproveo 22 besplatna humanitarna leta, dok je jedan broj građana vraćen komercijalnim, humanitarnim letovima avio-kompanija iz Poljske, Rusije, SAD, Sjeverne Makedonije i Turske. On je ocijenio da su ogromnu ulogu odigrala diplomatsko-konzularna predstavništva, te da

je ostvarena i sa ostalim susjedima i prijateljima iz regiona, što je potvrda kontinuiranog rada Crne Gore na stalnom razvoju i jačanju dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje. Darmanović je poručio da će Crna Gora ostati posvećena izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom. “Na to nas upućuje objektivna potreba građana dvije zemlje za saradnjom, kao i zajednički spoljnopolitički interes – članstvo u EU. Za dobrosusjedske odnose je neophodan uslov nemiješanje u unutrašnje stvari drugih i uzajamno poštovanje državnosti i suverenih odluka svake zemlje”, ocijenio je Darmanović. su dragocjenu pomoć i podršku imali i od počasnih konzula u zemljama u kojima Crna Gora nema ambasade. Darmanović je naveo da je MVP na žiro-račun NKT-a, prvo uplatilo 109.000 eura, a zatim i dodatnih 6.400 eura. Slijedeći preporuku Vlade, javni funkcioneri MVP-a i šefovi diplomatsko-konzularnih predstavništava uplatili su po pola mjesečnih primanja, a određenu sumu od zarada, u skladu sa mogućnostima, izdvojile su i diplomate i službenici zaposleni u zemlji ili DKP-ima. R.P.

Ekonomsko socijalna kriza sa kojom ćemo biti suočeni nikako ne smije da bude razlog ili izgovor da ponovo zaboravimo na prosvjetu što je, gotovo uvijek do sada, nažalost bila redovna praksa, saopštila je predsjednica SDP-a, Draginja Vuksanović-Stanković. Obaveza na svima u društvu, smatra ona, da se obezbijedi adekvatan društveni i materijalni status prosvjeti. “Kulturni model koji nažalost dominira u Crnoj Gori, a koji prati takođe pogrešan ekonomsko-socijalni model, je svih ovih godina one ključne i temeljne segmente društva, u koje spada i prosvjetni sistem, permanentno gurao na socijalne margine ugrožavajući na taj način supstancu društva i njegovu sposobnost da se bori sa izazovima modernog vremena”, piše u saopštenju Vuksanović-Stanković. Ona vjeruje da će aktuelna teška situacija biti dobra pouka da temeljno mijenjamo ovakve pristupe, stavove i odnos prema osnovnim funkcijama koje svaka država mora da obavlja.

“I prosvjetari se, kao uostalom i ostali građani, gotovo svakodnevno suočavaju sa brojnim nepravdama i devijacijama sistema u kojem rade. Ipak, to ih nije spriječilo da daju maksimum i pedagoški odnos prema našoj djeci koja zajedno sa profesorima i roditeljima odgovaraju zadacima i u ovako izazovnom i teškom trenut-

ku za sve nas”, zaključuje Vuksanović-Stanković. Zato je obaveza na svima u društvu da definitivno obezbijedimo adekvatan društveni i materijalni status prosvjeti, koji ona ugledom i značajem funkcije koju obavlja definitivno zavređuje. Nadam se da politika, makar oko ovog pitanja, može postići apsolutni konsenzus.

POSLANIK DEMOSA NEĐELJKO RUDOVIĆ

Nema uslova za održavanje regularnih izbora U Crnoj Gori nema uslova za održavanje regularnih izbora i ne može se očekivati da opozicija u partijama na vlasti ima korektnog sagovornika na tu temu, ocijenio je poslanik Demosa Neđeljko Rudović. Upitan da li ima dovoljno vremena kako bi se sve pripremilo da izbori budu fer i korektni, naveo da je odavno kasno za to, ako je zakonski rok za njihovo održavanje oktobar ove godine. “Međutim, ako se stvari budu odvijale na način da Demokratska partija soci-

jalista bude primorana na ustupke i ako bude opcija odlaganje izbora, te održavanje istovremenih parlamentarnih i izbora u svim opštinama, onda je situacija bitno drugačija”, kazao je Rudović agenciji MINA, dodajući da aktivno učešće međunarodnog faktora podrazumijeva se ako se želi uspjeh. On smatra da nema uslova za održavanje regularnih izbora i da se ne može očekivati da u partijama vlasti imaju korektnog sagovornika na tu temu. Prema riječima Rudovi-

ća, to se pokazalo sabotažom pregovora o fer izborima prošle jeseni i odbijanjem da opozicija i nevladine organizacije učestvuju u odlukama o dodjeli socijalne pomoći iz budžetske rezerve. “To pokazuju tvrdoglavim držanjem Javnog servisa, Tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije kao svojih sluga, to se vidi po generalnoj politici vlasti da nastave sa pogubnom praksom da Crna Gora služi njima, a ne obratno“, kazao je Rudović. R.P.


10

EKONOMIJA

INVESTICIONO-RAZVOJNI FOND

IRF odobrio 118 kredita za ugrožena preduzeća Investiciono-razvojni fond je na zahtjev Vlade formirao novu kreditnu liniju sa minimalnim kamatnim stopama i potrebnim kolateralom za mala i mikro preduzeća čije je poslovanje najviše ugroženo zbog korona virusa. Od 720 pristiglih zahtjeva 118 je obobreno, a 138 u proceduri. Direktor IRF-a Zoran Vukčević kazao je da je ova kreditna linija samo jedna dopunska djelatnost koja je prije svega usmjerena da IRF u okviru ukupnih kreditnih linija dodatno pomogne crnogorske preduzetnike u situaciji u kojoj su se našli. Iznosi odobrenih kredita kreću se od 1.200 eura, koliko je iznos najnižeg, pa do 1.200.000 eura. Kamatna stopa kaze Vukčevic, u najvecem dijelu je 1,5

odsto, ali ima i onih kreditnih zahtjeva gdje je kamatna stopa nešto veća i kreće se oko 2,5 odsto. Nešto veće kamatne stope, pojašnjava Vukčević, su za one preduzetnike koji nisu stekli uslove da kroz ovu kreditnu liniju riješe probleme nelikvidnosti. Njima je omogućeno da kroz postojeće kreditne linije IRF-a dođu do potrebnih sredstava. “Tu je, prije svega, riječ o preduzećima koja nisu mogla da obezbijede potreban kolateral i njima je ponuđeno da kroz programe garantnih šema koje IRF realizuje u okviru programa KOZMA u saradnji sa Evropskim investicionim fondom riješe problem nedostajućih sredstava”, objašnjava on.

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

PRIORITET MJERA - OTKUP, SKLA

DOMAĆE, PRIJ

⌦⌦ Nemanja Lacman

V

lada je prepoznala poljoprivredu i ribarstvo kao snažan zamajac koji će pomoći oporavku crnogorske ekonomije i za ovaj sektor opredijelila 17 miliona eura pomoći za oporavak od posljedica epidemije korona virusa. Otkup, skladištenje i plasiranje domaćih proizvoda jedan je od ključnih ciljeva pomenutih mjera. Poljoprivrednici ne moraju da brinu o viškovima, jer je Vlada, kroz novi paket mjere odlučila da ih otkupljuje i skladišti, a kasnije i plasira.

sti hrane i smanjenog negativnog uticaja na životnu sredinu. “Preporučuje se i ostalim naručiocima da svoje nabavke usklade sa ovim principima”, navedeno je u Vladinom dokumentu. Domaćim proizvođačima će mnogo prije biti isplaćivan i novac za proizvode. Umjesto dosadašnjih nekoliko mjeseci, plaćanje mora biti obavljeno u roku od 15 dana. “U cilju skraćenja rokova plaćanja, Vlada će obavezati Investiciono razvojni fond (IRF) da obezbijedi kreditnu podršku trgovinskim lancima, uz obavezu plaćanja domaćim proizvođačima u

■■DOMAĆE

PRIORITET

Vukčević

MINISTAR VANJSKIH POSLOVA

Interesovanje za ekonomsko državljanstvo i dalje veliko Prijem aplikacija za Program ekonomskog državljanstva realizuje se smanjenom dinamikom, ali je za očekivati da se nakon popuštanja mjera donešenih u cilju zaštite od korona virusa njegovo realizovanje nastavi u većem obimu, saopštio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović

On je kazao da je epidemija izazvana korona virusom uticala dijelom i na taj Program, kao i na sve ostale segmente ekonomije. “Međutim, kako su Vladu informisali licencirani agenti za posredovanje, interesovanje za Program je i dalje veliko”, rekao je Darmanović agenciji Mina-business.

Od svih budžetskih potrošača se očekuje da daju prioritet domaćim proizvodima i to kroz obaveznost kraćih lanaca snabdijevanja koji podrazumijevaju kraće i brže transporte, a sve u cilju kvaliteta i bezbjedno-

DOMAĆIM PROIZVOĐAČIMA ĆE MNOGO PRIJE BITI ISPLAĆIVAN I NOVAC ZA PROIZVODE. UMJESTO DOSADAŠNJIH NEKOLIKO MJESECI, PLAĆANJE MORA BITI OBAVLJENO U ROKU OD 15 DAMA

roku ne dužem od 15 dana”, objašnjeno je u dokumentu. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja će platiti sve doprinose osiguranika poljoprivrednika, kako onih koji padaju na teret budžeta, tako i doprinosa koji padaju na teret osiguranika za period od šest mjeseci. Ovom podrškom će biti obuhvaćeno 529 osiguranika koji redovno uplaćuju doprinose.

■■POVOLJNI KREDITI

IRF će kreirati novu kreditnu liniju za podršku registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima, privrednim ribarima i nosiocima dozvola za akvakulturu/marikulturu. IRF već u svom portfelju ima četiri kreditne linije namijenjene poljoprivredi, koje su investicionog karaktera i koje služe za predfinansiranje IPARD-a, mjera iz Agrobudžeta, kao i za otkup poljoprivrednih proizvoda, pa je ova kredit-


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

EKONOMIJA

11

ADIŠTENJE I PLASIRANJE CRNOGORSKIH PROIZVODA

JE SVEGA!

17

na linija namijenjena registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima, privrednim ribarima i nosiocima dozvola za akvakulturu/marikulturu u cilju ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom korona virusa, kroz nabavku potrebnih obrtnih sredstava za nesmetanu proizvodnju. “IRF je već omogućio moratorijum na rate za postojeće kredite na period od tri mjeseca. Uslovi kreditiranja za nabavku obrtnih sredstava: Maksimalni iznos do 20.000 eura, zatim kamatna stopa iznosi 1,50 odsto na godišnjem

MILIONA EURA IZNOSI VLADIN PAKET POMOĆI CRNOGORSKM POLJOPRIVREDNICIMA I RIBARIMA

nivou uz proporcionalan način obračuna kamata, rok otplate do dvije godine (uključujući grejs period) i grejs period do godinu”, ističe se u dokumentu. Takođe, Ministarstvo poljoprivrede je odlučilo da subvencioniše kamate za novu kreditnu liniju IRF-a namijenjenu poljoprivredi i ribarstvu. “Za sve korisnike nove kreditne linije IRF-a za podršku poljoprivredi i ribar-

POMOĆ POLJOPRIVREDNICIMA I RIBARIMA OBUHVATA:

● Intervencija na tržištu, kako bi se ublažile posljedice krize izazvane korona virusom ● Otkup, skladištenje i plasiranje viškova proizvoda od crnogorskih poljoprivrednika i ribara ● Ustupanje viškova proizvoda javnim ustanovama (bolnice, centri socijalnog stanovanja i dr.), Crvenom krstu i drugima, uz nadoknadu proizvođačima od 100% tržišne vrijednosti tih proizvoda ● Podrška poljoprivrednim proizvođačima, ribarima, uzgajivačima ribe i prerađivačima usljed poremećaja na tržištu nastalih značajnim padom cijena, a u cilju održavanja stabilnosti cijena i stabilnosti dohotka. ● Podrška kupovini domaćih proizvoda - Budžetski potrošači daće prioritet nabavci doma-

stvu, subvencionisaće se kamate za vrijeme trajanja grejs perioda”, dodaje se u dokumentu.

■■RIBARSTVO U Crnoj Gori privredni ribolov obavljaju 184 ribara sa važećom dozvolom. Zatvaranjem

ćih proizvoda kroz obaveznost kraćih lanaca snabdijevanja koji podrazumijevaju kraće i brže transporte ● Plaćanje doprinosa osiguranicima po osnovu poljoprivrede. Ovom podrškom će biti obuhvaćeno 529 osiguranika kojima će biti plaćeni ukupni doprinosi osiguranja u trajanju od šest mjeseci ● Jednokratna podrška za 3.200 korisnika staračkih naknada u iznosu od 64 eura za šta je opredijeljeno 225.000 eura ● Jednokratna pomoć za 184 ribara sa važećom dozvolom za šta je opredijeljeno 200.000 eura ● U cilju skraćenja rokova plaćanja, IRF će kreirati novu kreditnu liniju kojom će se omogućiti trgovinskim lancima da

ugostiteljskih objekata, i smanjenim intenzitetom rada zelenih pijaca egzistencija privrednih ribara, njihovih zaposlenih i njihovih porodica je u velikoj mjeri ugrožena. Stoga je predlažena podrška u vidu jednokratne pomoći svim privrednim ribarima koji su no-

plate proizvode domaćim proizvođačima u roku od 15 dana ● Povoljni krediti za nabavku obrtnih sredstava registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima, i ribarima. Krediti će se odobravati do maksimalnog iznosa od 20.000 eura, uz kamatu 1,5 odsto, rok otplate do dvije godine i grejs period do jedne godine ● Za korisnike ovih kredita Vlada će platiti kamatu u grejs periodu za šta će biti obezbijeđeno oko 150.000 eura ● Avansna isplata 80 odsto ukupne podrške za premije po grlu u govedarstvu, ovčarstvu kozarstvu i svinjarstvu, i po hektaru obradive površine na osnovu spiskova za isplatu iz 2019. godine i podataka u relevantnim registrima ministarstva

sioci važeće dozvole za privredni ribolov. Visina ove podrške odrediće se na osnovu unijetih dnevnika ulova u Ribarski informacioni sistem za 2019. godinu. Uz ovu podršku nastavlja se realizacija raspisanih javnih poziva u okviru Agrobudžeta.




14

HRONIKA

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

APELACIONI SUD ODBIO ŽALBU ODBRANE

POTVRĐENO RJEŠENJE O PRODUŽENJU PRITVORA MARIJU MILOŠEVIĆU Foto: Dejan Lopičić

Sa privođenja Miloševića Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu odbrane okrivljenog Marija Miloševića u predmetu za ubistvo Radomira Đuričkovića na Cetinju 2016. godine, na rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je produžen pritvor ovom okrivljenom za dva mjeseca. Pritvor mu je produžen zbog opasnosti od bjekstva i opasnosti ponavljanja krivičnog djela. U ovom predmetu VDT-a Igor Mašanović se tereti da je direktni egzekutor, dok se Miloševiću i Vukanu Vujačiću stavlja na teret saučesništvo u ubistvu Đuričkovića na Cetinju. Kako se navodi u rješenju Apelacionog suda, iz prikupljenih dokaza proizilazi osnovana sumnja da su okrivljeni Milošević i Vujačić bitno doprinijeli izvršenju predmetnog krivičnog djela, tako što je okrivljeni Milošević dao novac okrivljenom Vujačiću za kupovinu putničkog motornog vozila, koje će biti korišćeno u izvršenju predmetnog krivičnog djela. Okrivljeni Vujačić je, dodaje se, tim novcem od D.J. kupio vozilo po cijeni od 2.100 eura dok su okrivljeni Vujačić i Mašanović to vozilo koristili u vrijeme izvršenja predmetog krivičnog djela. “Tako što je okrivljeni V.V. upravljao istim, a okrivlje-

Iz Izvještaja o DNK vještačenju proizilazi da rezultat DNK analize daje ograničenu podršku hipotezi da je okrivljeni M.M. jedan od donora biološkog materijala na jednoj novčanici u apoenu od 500 eura

ni M. bio u istom vozilu na sjedištu suvozača, odakle je pucao u oštećenog iz automatske puške. Ovakav zaključak proizilazi iz iskaza svjedoka J.D. koji u svom iskazu između ostalog navodi da je 1.10.2016. godine oglasio na prodaju svoje vozilo po cijeni od 2.200 eura, da je 9.10.2016. oko 14 časova dobio poziv kojim prilikom mu je to lice reklo da je iz B. i da radi kao taksista i pitalo ga za cijenu vozila… Tog dana svjedok J.D. sreo se sa ovim licem”, navodi se u rješenju I dodaje, da je to lice kupilo vozilo za 2.100 eura, od čega su tri novčanice bile po 500, jedna novčanica od 200 i četiri novčanice od 100 eura. Od ovog svjedoka privremeno je oduzet novac u

iznosu od 2.000 eura 11. oktobra 2016., radi vještačenja. “Iz Izvještaja o DNK vještačenju proizilazi da rezultat DNK analize daje ograničenu podršku hipotezi da je okrivljeni M.M. jedan od donora biološkog materijala na jednoj novčanici u apoenu od 500 eura, umjereno jaku podršku hipotezi da je jedan od donora biološkog materijala na drugoj novčanici u apoenu od 500 eura, umjerenu podršku hipotezi da je jedan od donora biološkog materijala na novčanici u apoenu od 200 eura...”, navodi se između ostalog u rješenju suda. Inače, Milošević je saslušan početkom decembra prošle godine kao osumnjičeni u ovom slučaju, i tom prilikom negirao optužbe za umiješanost u ubistvo. Kazao je da je Đuričkovića poznavao ‘zdravo za zdravo’, te da nisu imali nikakvih poslova nisu imali niti nešto dobro niti loše. Milošević je 5. novembra prošle godine izručen Crnoj Gori, a prethodno je bio u zatvoru u Prištini, gdje je uhapšen zbog nedozvoljenog oružja. Lisice na ruke stavljene su mu 18. jula 2018. godine, u vrijeme kada je za njim bila raspisana potjernica od podgoričkog Interpola. Takođe na Kosovu lišeni su slobode i Mašanović i Vujačić. Bo.B.

IZVJEŠTAJ O RADU OSNOVNO DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA U P

U VASPITN USTANOVE UPUĆENA Č MALOLJETN

Tokom 2019. godine Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima podnio je krivične prijave protiv deset maloljetnih lica, od kojih je šest starijih i četiri mlađa maloljetnika. Presude su donijete za deset maloljetnika, od kojih se za četiri lica radi o posebnim obavezama, jednom maloljetniku je pojačan nadzor od strane zakona, jednom starateljski nadzor, dok su četiri maloljetnika upućena u vaspitnu ustanovu vanzavodskog tipa. Prema Izvještaju o radu za prošlu godinu, jedan maloljetnik se pojavljuje kao povratnik i izvršilac u tri krivična djela: dva puta za sitnu krađu, utaju i prevaru i jednom za uništenje i oštećenje tuđe stvari. Uprava policije je tokom prošle godime podnijela ODT Pljevlja krivične prijave protiv dva mlađa maloljetnika zbog krivičnog djela laka tjelesna povreda, prema kojima je stavljen predlog za izricanje kri-

U PROŠLOJ GODINI SU IZREČENE I DVIJE VASPITNE MJERE I TO ZA JEDNO LICE POJAČAN NADZOR OD STRANE ZAKONA I ZA JEDNO LICE POSEBNE OBAVEZE. IZJAVLJENA JE ŽALBA IZ DRUGIH RAZLOGA ZA JEDNO LICE KOJA JE ODBIJENA

vičnih sankcija. „U prošloj godini su izrečene i dvije vaspitne mjere i to za jedno lice pojačan nadzor od strane zakona i za jedno lice posebne obaveze. Izjavljena je žalba iz drugih razloga za jedno lice koja je odbijena“, navodi se u Izvještaju. Za krivično djelo teška krađa Uprava policije je podnijela prijavu protiv starijeg maloljetnika, kome je stavljena naredba za pripremni postupak i izircanje krivičnih sankcija. Policija je podnijela krivičnu prijavu i zbog krivičnog djela razbojništvo protiv starijeg maloljetnika, dok je za krivično djelo sitna krađa, utaja i prevara protiv tri starija maloljetnika podnijeta krivična prijava. „Stavljena je naredba za pripremni postupak protiv tri lica. Za njih je stavljen predlog za izricanje krivičnih sankcija. Primljene su odluka suda za i to: za jedno lice posebna obaveza i za dva lica upućivanje u vaspitnu ustanovu vanzavodskog tipa“, navodi se u Izvještaju. Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima podnijeta je krivična prijava protiv mlađeg maloljetnika zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava. „Stavljena je naredba za pripremni postupak i predlog za


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

Foto: Vedran Ilić

OG PLJEVLJIMA

NE E ČETIRI NIKA

U JAMI U REONU GORNJA TREPČA

NAĐENO TIJELO VASILIJA PEJOVIĆA

Tijelo Vasilija Pejovića (76) pronađeno je juče u reonu Gornja Trepča, saopšteno je na Facebook stranici Gorske službe spasavanja. “Pregledom terena u jami dubine oko 70 metara pronađeno je beživotno tijelo Vasilija Pejovića, za kojim se tragalo posljednjih dana. Tjelo preminulog predato je Upravi policije na dalje postupanje”, naveli su iz Gorske službe spasavanja. U akciji, koja je izvedena na poziv Uprave policije CB Nikšić, učestvovalo je osam pripadnika Gorske službe spasavanja.

PODACI UPRAVE POLICIJE ZA SUBOTU

Pljevlja Foto: PV portal

izricanje krivičnih sankcija. Izrečena je vaspitna mjera pojačan nadzor od strane organa starateljstva“, navodi se u Izvještaju. Jedna krivična prijava podnijeta je protiv malojetnika zbog krivičnog djela razbojništvo, dok je za krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari Uprava polivije podnijela krivičnu prijavu protiv dva lica, jednog starijeg i jednog mlađeg maloljetnika. „Za jedno lice odbačena je krivična prijava iz drugih razloga. Stavljena je naredba za pripremni postupak za jedno lice, dok je za drugo lice stavljen predlog za izricanje krivičnih sankcija. Izrečena je vaspitna mjera upućivanja u vaspitnu ustanovu vanzavodskog tipa“, navodi se u Izvještaju. E.H.K.

KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV 283 OSOBE

Tokom 2019. godine ODT Pljevlja za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti ukupno je prijavljeno 271 poznatih punoljetnih lica, i krivične prijave protiv 12 odgovornih lica u pravnim licima, te je u radu bilo krivičnih prijava protiv 283 lica. „U 2018. godini bilo je prijavljeno 243 lica. Dakle u izvještaj-

15

HRONIKA

noj godini, više je prijavljeno 40 lica ili 16,46%. Iz prethodne godine preneseno je neriješenih prijava na 13 punoljetnih lica i neriješenih prijava na dva odgovorna lica u pravnim licima tako da je u radu bilo ukupno krivičnih prijava protiv 298 lica. Ovom broju treba dodati i krivične prijave protiv deset maloljetnih lica i krivične prijave

protiv šest pravnih lica, tako da je ukupno u radu bilo prijava protiv 314 lica. Protiv NN izvršilaca bilo je 28 krivičnih prijava, a iz ranijeg perioda gdje je izvršilac ostao nepoznat 302 krivične prijave, što ukupno čini 330. Na kraju izvještajne godine ostalo je neriješenih krivičnih prijava protiv 13 lica“, navodi se u Izvještaju.

ZBOG KRŠENJA MJERA 28 PRIJAVA

Krivične prijave zbog kršenja mjera o sprečavanju širenja korona virusa podnijete su protiv 28 osoba, objavljeno je na tviter nalogu Uprave policije. “Nadležnim tužilaštvima tokom jučerašnjeg dana prijave su podnijete protiv šest osoba u Nikšiću, po pet u Beranama i Tivtu, Baru protiv četiri osobe, protiv tri osobe u Podgorici kao i u Kotoru i protiv dvije osobe u Ulcinju”,

saopšteno je juče iz Uprave policije. Kako je precizirano, tokom subote mjeru zabrane putničkog međugradskog saobraćaja kršilo je 18 osoba. “Policija je od početka primjene mjera o sprječavanju širenja koronavirusa nadležnim tužilaštvima podnijela prijave protiv 136 osoba koje su zatečene u kršenju ove mjere”, navodi se na tviter nalogu Uprave policije. Bo.B.

18

OSOBA JE U SUBOTU PREKRŠILO MJERU ZABRANE PUTNIČKOG MEĐUGRADSKOG SAOBRAĆAJA


16

FOKUS

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE:

PANDEMIJA DEZINFORMACIJA OPASNIJA OD PANDEMIJE VIRUSA

⌦ Marina Ilić

Pandemija dezinformacija opasnija je od pandemije virusa, jer ćemo se sa virusom izboriti, a pandemija dezinfomacija će se nastaviti, pogotovo, kako se budemo približavali izborima, kazao je u intervjuu za Dnevne novine ministar odbrane Predrag Bošković. “Međutim, i na to ćemo imati odgovor, kao i do sada i iz ovoga izaći kao pobjednici, jer već imamo značajno iskustvo u borbi sa dezinformacijama i određene alate da se borimo protiv istih”, naglasio je Bošković. Prema njegovim riječima,

Vojska Crne Gore će nastaviti da pruža pomoć građanima i državi u suzbijanju epidemije korona virusa. Komentarišući navode da je angažovanje Vojske za vrijeme epidemije bilo suvišno, ministar je podsjetio da je jedna od misija VCG pružanje pomoći civilnim institucijama, te da se pokazalo od prvog dana da je njeno angažovanje u takvim momentima potpuno opravdano. DN: Sa kojim se sve izazovima suočavala VCG od početka dešavanja sa korona virusom u Crnoj Gori? Bošković: Vojska Crne Gore

uvijek je bila u službi građana, pa je tako i u ovoj teškoj i izazovnoj situaciji. Naši pripadnici su bez prestanka na terenu od uvođenja prvih mjera, od kada su Odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost angažovani u borbi protiv širenja COVID19. I kao što i dolikuje vojsci jedne države, jasno i odlučno smo odgovorili izazovu, zajedno sa drugim institucijama. Prioritet su građani i njihovo očuvanje zdravlja, o čemu prvenstveno brinu zdravstveni radnici, kojima bi svi trebalo da budemo zahvalni. Imamo dobro obučenu vojsku, koja je spremna i opremljena da odgovori mnogim izazo-

vima. Na tome godinama intenzivno radimo, ulažemo u obuku pripadnika, opremu, infrastrukturu. Koliko je to važno, posebno je jasno u kriznim situacijama, poput ove sa kojom se suočavamo. Sada, na primjer, imamo helikoptersku eskadrilu koja u punom kapacitetu može da izvodi medicinsku evakuaciju, uz poštovanje svih procedura za održavanje pacijenata u životu. I takvih akcija je bilo u proteklim danima. Kada je riječ o čuvanju karantina, moram istaći da između ljudi koji se tamo nalaze i vojnika vlada obostrano poštovanje. DN: U koje sve aktivnosti je Vojska uključena? Koja su sredstva bila korišćena? Koliko pripadnika VCG je učestvovalo u aktivnostima? Bošković: Dvjesta momaka i djevojaka, pripadnika Vojske Crne Gore svakodnevno je raspoređeno na različitim zadacima koji se tiču borbe protiv širenja korona virusa. Širok je raspon obaveza, od fizičkog obezbjeđivanja karantina, gerontoloških centara, dekontaminacije vozila, objekata, ljudi, do helikopterskog transporta ugroženih, medicinske opreme, kao i dostavljanja pomoći stanovništvu u saradnji sa Crvenim krstom. Posebno značajan je rad službe za hemijsko, biološko, radiološko, nuklearnu odbranu (HBRNO), koja je formirala tri stacionarne stanice za dekontaminaciju u Danilovgradu, Baru i Igalu. Aktivni su i mo-

bilni timovi za dekontaminaciju koji obilaze mnoge opštine. Kao što ste mogli i da vidite, oni vode računa o zdravstvenim ustanovama, kasarnama, ali i javnim ustanovama, poput Komanskog mosta. Timovi su svakodnevno na terenu, predano rade svoj posao, kako bi smanjili mogućnost infekcije. Koliko su aktivni, govori podatak da je do sada dekontaminirano gotovo 665 različitih vrsta transportnih sredstava, autobusa, kombi, putničkih i teretnih vozila i helikoptera, kao i 410.000m2 različitih površina. DN: Kako komentarišete ocjene koje su se mogle čuti sa pojedinih adresa da angažovanje VCG nije bilo potrebno u ovoj situacji, s obzirom da nije bilo proglašeno vanredno stanje? Koliko je značajna uloga VCG u suzbijanju širenja korona virusa? Bošković: Vojska je i ranije bila angažovana kada je bila ne-


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

Foto: Iva Mandić Bošković

17

NATO saveznice pokazale visok stepen solidarnosti DN: Kako ocjenjujete pomoć koju je NATO uputio Crnoj Gori u cilju suočavanja sa epidemijom korona virusa? Kako generalno ocjenjujete kooperaciju NATO saveznica u borbi protiv pandemije? Bošković: Kako je kazao generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg, NATO je stvoren da odgovori na krize. Doduše, nikada kriza nije bila ovako globalna, ali i ovog puta Alijansa je pokazala da ostaje posvećena temeljnim vrijednostima, odnosno zaštiti stanovništva. Od kada je u cijelom svijetu nastupila COVID19 kriza, pokazan je visok stepen jedinstva i solidarnosti saveznica. To je konstatovano i na nedavno održanom (putem video linka) sastanku ministara odbrane članica NATO. Alijansa je na raspolaganje stavila svoje kapacitete kako bi pružila podršku pri transportu neophodnog materijala i opreme, kao i oko koordinacije vojne pomoći među saveznicima. Takođe, aktivno se radi na iznalaževanje VCG potpuno opravdano u takvim momentima.

ophodna pomoć civilnim institucijama i bez proglašenja vanrednog stanja. Sjetimo se požara 2017, zatim obezbjeđenja granice od nekontrolisanog priliva migranata itd. Upravo je pomoć civilnim institucijama i stanovništvu jedna od tri misije Vojske Crne Gore. Iako glavni teret borbe protiv korona virusa nose zdravstvene institucije, uloga VCG izuzetno je značajna u suzbijanju njegovog širenja, prije svega aktivnostima specijalizovanih formacija, kao što je Služba HBRNO (hemijsko, biološko, radiološko, nuklearna odbrana) koja je zadužena za dekontaminacije ili helikopterska eskadrila, čiji su kapaciteti za medicinski i drugi transport najbolji u zemlji. Vojska Crne Gore je institucija koja je dobro organizovana i čiji su pripadnici obučeni da brzo i efikasno odgovore izazovima koje i ova situacija stavlja pred njih, što se pokazalo od prvog dana, tako da je angažo-

FOKUS

DN: Pandemija korona virusa bila je još jedna tema koja je u dijelu medija, društvenih mreža, iskorišćena za širenje dezinformacija. Crnoj Gori je spočitavano da krije podatke o broju zaraženih i umrlih, pokušavali da diskredituju podršku NATO-a… Vaš komentar? Bošković: Crna Gora u kontinuitetu je već duži niz godina na udaru raznih dezinformacionih kampanja, tako da se nije moglo očekivati da u ovoj situaciji budemo izuzeti od toga. Početkom godine to je posebno bilo izraženo kada je bio aktuelan Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je iskorišćen za obračun sa Crnom Gorom kao građanskom državom i njenom evropskom budućnošću. Sada je pažnju javnosti zaokupirala aktu-

nju najboljih rješenja na suzbijanju pandemije kroz sveobuhvatan pristup i saradnju sa međunarodnim partnerima, u prvom redu UN i EU. Još jednom moram da istaknem da je solidarnost saveznika NATO-a od izuzetne važnosti u djelovanju protiv bilo kojeg oblika krize, što se pokazalo i u ovoj situaciji. Više savezničkih zemalja Crnoj Gori je ponudilo pomoć ili obezbijedilo vrijedne donacije, kako u medicinskoj opremi i sredstvima, tako i kroz transportne kapacitete. Jedan od primjera solidarnosti je i činjenica da nam je Hrvatska izašla u susret organizujući transport naših vojnika iz Avganistana. Takođe, značajna je pomoć SAD, Holandije, Turske, Velike Britanije… Ukoliko bude bilo potrebe za većom podrškom NATO, tražićemo je, ali se iskreno nadam da do toga nećemo doći, jer opet kažem, pravovremeno smo sproveli mjere, koje daju rezultate. elna pandemija, koja je najveći izazov koje je čovječanstvo pogodilo u zadnjih 75 godina. I naravno da je plodno tlo za razne teorije zavjera ili kampanje dezinformacija koje su usmjerene na to da se diskredituju državni organi i institucije, kako bi se Crna Gora predstavila kao nesposobna i nejaka da se suoči sa takvim izazovom. Najbolji demantiji toga su rezultati mjera koje je preduzela Vlada Crne Gore kao odgovor na pandemiju. Na kraju, svakako će se pokazati da je pandemija dezinformacija opasnija od pandemije virusa, jer ćemo se sa virusom izboriti, a pandemija dezinformacija će se nastaviti, pogotovo, kako se budemo približavali izborima. Međutim, i na to ćemo imati odgovor, kao i do sada i iz ovoga izaći kao pobjednici, jer već imamo značajno iskustvo u borbi sa dezinfor-

SADA JE PAŽNJU JAVNOSTI ZAOKUPIRALA AKTUELNA PANDEMIJA, KOJA JE NAJVEĆI IZAZOV KOJE JE ČOVJEČANSTVO POGODILO U ZADNJIH 75 GODINA. I NARAVNO DA JE PLODNO TLO ZA RAZNE TEORIJE ZAVJERA ILI KAMPANJE DEZINFORMACIJA KOJE SU USMJERENE NA TO DA SE DISKREDITUJU DRŽAVNI ORGANI I INSTITUCIJE, KAKO BI SE CRNA GORA PREDSTAVILA KAO NESPOSOBNA I NEJAKA DA SE SUOČI SA TAKVIM IZAZOVOM. NAJBOLJI DEMANTIJI TOGA SU REZULTATI MJERA KOJE JE PREDUZELA VLADA CRNE GORE macijama i određene alate da se borimo protiv istih. Danas paralelno sa ovom infodemijom, svi se intenzivnije bave raskrinkavanjem lažnih vijesti, što ohrabruje. Ono što je, takođe, pozitivno je da su se društvene mreže, koje su jedan od glavnih kanala za njihovo širenje, uključile u tu borbu. Zato, kao i do sada, borićemo se sa tim i uvjeren sam, izaći kao pobjednici. DN: U kojim će sve aktivnostima VCG učestvovati u narednom periodu? Bošković: Vojska će nasta-

viti, kao i do sada, da pruža podršku drugim institucijama redovnim dekontaminacijama, obezbjeđivanjem karantina, transportnim kapacitetima i slično. Ne treba zaboraviti da naši pripadnici redovno učestvuju u dostavljanju pomoći stanovništvu koje se nalazi u nepristupačnim područjima, kao i da su plovila Mornarice u pripravnosti za slučaj da treba doći do naših građana vodenim putem. Naravno, ukoliko bude potrebe, Vojska Crne Gore će se još obimnije angažovati kako bi pomogla građanima i državi u borbi protiv korona virusa. DN: Kakve su aktivnosti u planu kada je riječ o misijama NATO? Da li je planiran povratak naših vojnika u Avganistan i Letoniju? Bošković: Pandemija korona virusa ne utiče negativno na rad kontingenata Vojske Crne Gore u misiji “Odlučna podrška” u Avganistanu i NATO aktivnosti „Isturenog pojačanog prisustva’’ u Letoniji. Svi njihovi zadaci realizuju se prema smjernicama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kao i onima koje su izradile NATO komande. Naravno, razvoj situacije u svijetu koja se tiče pandemije korona virusa pomno se prati, tako da će se i buduće odluke o angažovanju naših pripadnika u međunarodnim operacijama donositi u skladu s tim.

Jedan službenik Ministarstva odbrane pozitivan na Covid-19 DN: Da li je među pripadnicima VCG ili Vašeg resora bilo zaraženih korona virusom? Kakvo je zdravstveno stanje naših vojnika u međunarodnim misijama? Bošković: U Vojsci Crne Gore nema zaraženih i to je od izuzetnog značaja za nas. Vojska je među prvima na liniji fronta, momci i djevojke su izloženi riziku, ali odolijevaju

zahvaljujući znanju i predostrožnosti. Određeni broj njih bio je u karantinu, dakle oni koji su došli iz inostranstva, sa službenih zadataka, iz misija i slično. Sada je situacija takva da imamo dva pripadnika u samoizolaciji i jednog u karantinu. Pripadnici VCG koji se nalaze u međunarodnim misijama i aktivnostima dobrog su zdrav-

stvenog stanja, i među njima nema zarazenih. Jednom oficiru VCG, koji je angažovan kao štabni oficir u misiji “Atalanta”, određen je boravak u karantinu u Španiji radi predostrožnosti, jer je njegov kolega iz stranih oružanih snaga, koji je bio dio štaba, bio pozitivan na korona virus. Ipak, testiranjem je utvrđeno da je naš oficir negativan

na korona virus i nastaviće sa zadacima u toj misiji. Jedan službenik Ministarstva odbrane, koji se nalazi u misiji KFOR, u petak je pozitivno testiran na prisustvo aktuelnog virusa, ali je bez simptoma. U subotu je u našoj organizaciji evakuisan u Crnu Goru i nalazi se u karantinu predviđenom za takve slučajeve i dobrog je zdravstvenog stanja.


18

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

SEKRETARKA ZA KULTURU

Nikčević: Tivat zaslužuje da dobije gradsko pozorište Nikčević

Ako neki grad u Crnoj Gori zaslužuje da ima svoje samostalno pozorište onda je to Tivat, kazala je sekretarka opštinskog Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević. Za to, kako je naglasila, postoje kadrovski i prostornotehnički kapaciteti i finansijska podrška lokalne uprave. Tivat do Gradskog pozorišta stiže institucionalnom reorganizacijom Javne ustanove Centar za kulturu, što se radi na osnovu Zakona o pozorišnoj i bibliotečkoj djelatnosti i u skladu sa Strateškim planom kulture Opštine Tivat, usvojenim 2015. godine. “I do sada je Centar za kulturu imao pozorišnu produkciju, a sad idemo korak dalje ka formiranju samostalne ustanove Gradsko pozorište, koje podrazumijeva kontinuitet u produkciji i njen kvalitet, do sada potvrđivan i brojnim nagradama. Iz tog razloga radna grupa koju je formirala Opština i koju čine predstavnici Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, Ministarstva kulture i Centra za kulturu je uradila Elaborat o reorganizaciji Centra za kulturu i osnivanju Gradskog pozorišta i Gradske biblioteke”, kazala je Nikčević, naglašavajući da se sa ovom reorganizacijom, uz JU Muzej i galerija, zaokružuje cjelina javnih ustanova kulture u Tivtu. Elaborat o Gradskom pozorištu, navela je Nikčević, urađen je kvalitetno i sada se očekuje da na njega Ministarstvo kulture da saglasnost. “U elaboratu su navedeni

I DO SADA JE CENTAR ZA KULTURU IMAO POZORIŠNU PRODUKCIJU, A SAD IDEMO KORAK DALJE KA FORMIRANJU SAMOSTALNE USTANOVE GRADSKO POZORIŠTE, KOJE PODRAZUMIJEVA KONTINUITET U PRODUKCIJI I NJEN KVALITET, DO SADA POTVRĐIVAN I BROJNIM NAGRADAMA razlozi koji su nas naveli na reorganizaciju ove ustanove, koja je to ispunjenost uslova za obavljenje djelatnosti kako bibliotečke tako i pozorišne. Naveli smo projekciju novog organizacionog oblika, način obezbjeđivanja sredstava za rad i predlog mjera administrativnih i pravnih, koje kao Opština moramo da sprovedemo da bismo i u pravnom smislu konstituisali javnu ustanovu”, objasnila je Nikčević, naglasivši i da je ova reorganizacija potvrda da se Strategija razvoja kulture nije donijela samo deklarativno, već da se realizuje u velikom obimu. Ove sedmice, najavila je Nikčević, znaće se rezultati konkursa za izdavačku djelatnost na koji je prispjelo pet projekata za koje je iz budžeta Sekretarijata opredjeljeno 5.000 eura. Na konkurs su se mogli prijaviti fizička i pravna lica te NVO, ali ne i javne ustanove i subjekti čiji se rad već finansira iz državnog ili opštinskog budžeta, kao ni one NVO kojima su za iste projkete odobrena sredstva iz državnog i opštinskog budžeta.

PODGORICA: OTEŽANA REKONSTRUKCIJ

SAOBRAĆAJ ĆE B PRIJE KOMPLETNO

P

andemija korona virusa u Crnoj Gori nije zaustavila radove na realizaciji infrastrukturnih projekata, ali je usporila određene projekte zbog otežanih uslova nabavke i uvoza materijala iz inostranstva.

Rekonstrukcija Ulice Vuka Karadžića u centru Podgorice neće biti završena u planiranom roku, jer je aktuelna situacija otežala realizaciju projekta. Zbog takve situacije iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice ni ne mogu predvidjeti kada će kompletni radovi biti završeni.

■■ NEDOSTAJE KAMENA

“Planirani inovirani rok završetka radova na rekonstrukciji Ulice Vuka Karadžića je bio početak aprila ove godine. Zbog aktuelne situacije sa epidemijom korona virusa, otežani su uslovi nabavke i uvoza kamena koji je predviđen za popločavanje pješačkih površina u Ulici Vuka Karadžića. S obzirom da izvođač radova nije do sada uvezao svu

potrebnu količinu kamena, nijesmo u mogućnosti precizirati rok završetka radova na ovoj saobraćajnici”, kazali su Dnevnim novinama iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Ističu da će, uprkos tome, saobraćaj duž ulice biti u funkciji, dok traju radovi na popločavanju trotoara. Do sada su, kako kažu, završeni radovi na svim podzemnim infrastrukturnim instalacijama. “Završeni su radovi na atmosferskoj kanalizaciji, zamjeni i ugradnji novog vodovoda i prespajanje svih potrošača na isti, sa rekonstrukcijom postojećih čvorova i ugradnjom novih fazonskih komada i armatura, radovi na cjevovodu za zalivanje zelenila, kao i radovi na rekonstrukciji okana fekalne kanalizacije. Postavljena je nova ulična rasvjeta, izgrađena kablovska kanalizacija za postojeće i buduće elektroenergetske vodove, zaštita 10kV kablova, kao i svi radovi na novoj TK kanalizaciji. Takođe su završeni radovi na izgradnji parkinga od behaton elemenata, betonska podloga za popločavanje pješačkih površina, sadnja zelenila. Prvi sloj asfalta urađen

Formiran drvored kamfora je na kompletnoj saobraćajnici. Preostala je ugradnja završnog sloja asfalta i izrada saobraćajne signalizacije, kao i popločavanje pješačkih površina i postavljanje urbanog mobilijara (zaštitni stubići od inox-a, korpe za otpatke, zaštitne ograde za drveće...)”, navode iz Agencije. Oni objašnjavaju da je na nešto sporiju dinamiku izvođenja radova uticalo više faktora. “Radovi su izvođeni fazno, na način da se što manje remeti kolski i pješački saobraćaj na predmetnoj lokaciji, pa izvođaču nije stvoren široki front za izvođenje radova. Prvo je rekonstruisan dio od Balšićeve ulice do Ulice Marka Miljano-


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

CRNA GORA

19

NAJMLAĐI STANOVNICI ZAGORIČA DOBILI NOVO IGRALIŠTE

U OVOJ GODINI ĆE BITI IZGRAĐENO 17 IGRALIŠTA

Glavni grad Podgorica, odnosno gradsko preduzeće “Zelenilo”, prošle godine započelo je sa akcijom izgradnje i rekonstrukcije dječjih igrališta širom grada. Građani su, kako kažu, iskazali posebno zadovoljstvo ovom akcijom, pa su odlučili da u 2020. godini posebnu pažnju posvete ovoj vrsti infrastrukture i izgrade ukupno 17 dječjih igrališta u svim djelovima grada. “Ove godine, dječja igrališta izgrađena su u Bloku N, Maslinama, na Starom aerdoro-

mu, i novo, u Zagoriču i do sada smo za ove namjene utrošili oko 86.000 eura, a sve sa željom da za mališane Podgorice stvorimo bezbjedna i prijatna mjesta za igru i druženje. Na površini koja do sada nije imala konkretnu namjenu, a na zahtjev građana Zagoriča, u Ulici Nikole Tesle, izgradili smo novo dječje igralište, koje će, nadamo se, mališanima ovog naselja biti omiljeno mjesto za igru. Smješteno u hladovni drveća ovo igralište opremljeno

je: duplom ljuljaškom, dvije njihalice, toboganom sa kulom, klackalicom i vrteškom, a osim sprava, ugrađene su i parkovske klupe i korpe za otpatke”, navode iz Glavnog grada. Izgrađene su staze od rizle i formiran travnjak, a kako bi mališanima bila obezbijeđena bezbrižna igra, ovo dječije igralište ograđeno je zaštitnom ogradom na kojoj se nalaze veseli motivi – emotikoni, koji cijelom igralištu daju savremenu notu.

Ulica Vuka Karadžića

JA ULICE VUKA KARADŽIĆA

BITI PUŠTEN OG UREĐENJA va, i taj dio je odmah nakon završetka podzemnih instalacija i ugradnje prvog sloja asfalta pušten u saobraćaj. U drugoj fazi je zatvoren dio od Balšićeve ulice do prolaza kod zgrade Tužilaštva, pa tek naknadno i do Ulice slobode. Kišni period u novembru na samom početku radova i u decembru ometali su izvođenje radova na objektu. Pored toka, novogodišnji, božićni, a sada i uskršnji praznici, djelimično su uticali na dinamiku radova”, navode iz Agencije.

■■ ZAHTJEVI STANARA Osim toga, u toku rekonstrukcije, kako kažu, naišlo se

na podzemne instalacije koje nijesu bile registrovane u katastrima postojećih instalacija koje izdaju nadležne institucije, što je izazvalo i naknadne radove koji nijesu mogli biti predviđeni projektom. “Pored toga radilo se na poboljšanju prije svega postojeće hidrotehničke infrastrukture, rješavanju odvodnjavanja olučnih vertikala objekata uz Ulicu Vuka Karadžića, oblaganju sokle Karađorđevog parka u cilju izgradnje reprezentativne javne površine i slično. Takođe, imamo zahtjeve stanara zgrada uz Karađorđevu ulicu da se na dijelu prelasku fasade zgrade na trotoar uradi hidroizolacija prije popločavanja, sa čim je saglasan i projektant, s obzirom da da bi kasnije izvođenje hidroizolacije na zgradama prouzrokovalo rušenje dijela trotoara i prouzrokovalo nemogućnost vraćanja kamenom popločanih površina u prvobitno stanje”, kazali su nam iz Agencije. Vrijednost ugovorenih radova je 852.417 sa uračunatim pdv-om, a finansijska konstrukcija će u potpunosti biti ispoštovana. M.M.

TIVAT: INVESTICIJA VRIJEDNA 305.000 EURA

Završena izgradnja kružnog toka kod stare zgrade opštine Izgradnja kružnog toka kod zgrade stare tivatske opštine završena je krajem prošle sedmice. Posljednji izvedeni radovi bili su obilježavanje horizontalne signalizacije. Investicija je vrijedna 305.000 eura. Izgradnja kružnog toka kod bivšeg Doma vojske na Seljanovu takođe je u završnoj fazi. Na lijevoj strani kružnog toka, iz pravca Tivta, odnosno dijelu saobraćajnice i kružnog toka prema Ulici Blaža Jovanovića potrebno je postaviti završni sloj asfalta. Na navedenom dijelu saobraćajnice urađene su nove instalacije vodovoda, jake i slabe struje kao i instalacije atmosferske kanalizacije u dužini od 135 metara. Postavljeno je 130 meta-

ra ivičnjaka i 120 kvadratnih metara behaton elemenata. Na površini od 1.900 kvadrata ugrađena su i dva sloja nosećeg asfalta. Stepen završenosti investicije je 85 odsto. Ukupna vrijednost inve-

sticije je 294.000 eura sa PDV –om. Na ovom dijelu saobraćajnice ugrađeno je i 110 metara cjevovoda za potrebe Regionalnog vodovoda za opštinu Herceg Novi. Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj krajem prošle godine usvojila informaciju o zajedničkoj realizaciji gradnje bulevara i cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema na dionici od Jaza do Aerodroma Tivat, vrijednog 25 miliona eura. Iz Vladine Službe za odnose sa javnošću je saopšteno da će realizacija tog projekta poboljšati putnu infrastrukturu između Aerodroma Tivat i glavnih turističkih destinacija u zemlji. Z.K.


20

SVIJET

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

ANALIZA NJUJORK TAJMSA O BORBI PROTIV KORONA V

NAUKA MOGLA DA SPRIJEČI PANDEMIJU, FARMACEUTI KALKULISALI

„Njujork tajms“ je objavio opširnu analizu borbe naučnika protiv pandemije korona virusa iz koje se mogu izvući tri osnovna zaključka. Prvi je pozitivan i ohrabrujuć: Armija naučnika neumorno radi kako bi pronašla lijek za kovid-19. Drugi je veoma negativan i gotovo paničan: Čovječanstvu prijeti neslućen broj opasnosti poput aktuelne, sa možda još razornijim posljedicama. Treći zaključak ih sublimira: Rješenje za pandemiju koronavirusa već je moglo biti pronađeno, ali to jednostavno – nije bilo isplativo. Priča počinje jednog hladnog jutra u februaru 2018 godine, kada se u sedištu Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi okupila grupa od 30 najboljih svjetskih mikrobiologa, zoologa i stručnjaka za javno zdravlje kako bi napravili spisak najopasnijih virusa na planeti, za koje ne postoji lijek ili vakcina. Došlo se do konsenzusa: Uz sve raširenije putovanje s kraja na kraj Zemlje i uz sve veće prodiranje civilizacije u dosad divlje prostore, postalo je praktično neizbježno da zaraze koje su dosad bile lokalnog karaktera (poput SARS-a i Ebole) postanu globalne katastrofe. Na konačnom spisku, na kojem su bili i SARS i MERS, našalo se i nešto što je označeno misterioznim imenom „Bolest X“. Riječ je zajedničkom imenu za sve nepoznate patogene koji bi tek trebalo da se pojave. Piter Dasak, direktor Eko-helt alijanse, organizacije za sprečavanje pandemija i predsjedavajući Foruma za mikrobiološke prijetnje američke

Akademije nauka, kaže za „Njujork tajms“ da je kovid-19 upravo bolest kakvu su oni imali na umu kada su govorili o Bolesti X. Riječ je o novom, veoma zaraznom korona virusu sa visokom stopom smrtnosti i bez postojeće prevencije ili liječenja. Prema Dasakovim riječima, prevencija je bila moguća, ali su vlade najmoćnijih zemalja smatrale da je ona preskupa, a najveće svjetske farmaceutske kompanije na njima nisu mogle ništa da zarade. SZO, s druge strane, nije imala dovoljno novca ni moći da nametne globalnu saradnju koja je neophodna kako bi prevencija bila uspješna. Dasak tvrdi da su propušteni svi pozivi na uzbunu: Ebola, MERS, Zika…U vrijeme kada medicina bilježi zapanjujući tehnološki napredak (kompjuterska hi-

Dasak otkriva i jedan poražavajući detalj. Naime, on i njegove kolege su najbližeg „rođaka“ aktuelnog korona virusa pronašli u Kini još 2013. godine. „Sekvencionirali smo dio genoma i zamrzli ga. Pošto nije ličio na SARS, mislili smo da je rizik manji. Da je tada postojao projekat Virome, mogli smo da sekvencionišemo cio genom, otkrili bismo da se vezuje za ćelije i rizik bi bio označen kao veći. Možda smo onda, kada smo pravili vakcine za SARS mogli da targetiramo i ovaj, pa bismo sada u zamrzivaču imali nešto što je spremno da ide u proizvodnju“, objašnjava Dasak.

rurgija, imunoterapije, primjena vještačke inteligencije…), kako je moguće da je cio svijet u pandemiji koronavirusa ostao tako nemoćan? Jedan od odgovora mogao je da se čuje na potkastu „This Week In Virology“, u kojem je infektolog Mark Denison sa Univerziteta Vanderbilt predstavio panvirusni lijek remdesivir, na kojem je radio sa svojim timom. Ovaj lijek mogao bi da se primijeni na širokom spektru virusnih familija, pa bi njime mogle da se liječe Ebola, grip, korona virus, kao i hepatitis C, ali je njihovo razvijanje daleko složenije i skuplje. Voditelj potkasta Vinsent Rakanijelo došao je do poražavajućeg zaključka: „Ovakav lijek smo mogli odavno da imamo, još od pojave SARS-a 2003. godine. Tako bismo ukrotili epidemiju u Kini i prije nego što se raširila. A jedi-

ni razlog zašto se to nije desilo je taj što nije bilo dovoljno finansijske podrške“.

■ LIJEKA NEMA JER JE – NEISPLATIV

Sada se otvara prostor za razvoj moćnih panvirusnih vakcina, poput iRNK vakcina, koja eksploatiše RNK prenosioca, kako bi se pokrenuo imunološki odgovor organizma na virus. Prednosti ove vakcine su ogromne, jer može brzo da se napravi (mjesec dana umjesto šest mjeseci) i to u ogromnim količinama (milijarde doza, nasuprot 100.000, koliko je bilo potrebno za epidemiju Ebole). Vakcine iRNK još uvijek nisu dobile dozvolu američkih regulatora, ali je gotovo izvjesno da će kovid-19 to promijeniti, piše „Njujork tajms“. Rakanijelo zaključuje da je glavna prepreka u razvoju panvirusnih ljekova od početka to što niko nije bio spreman da plati za njihov razvoj. Za farmaceutske kompanije, ove vakcine su prosto loš biznis model: Moraš da potrošiš milione dolara za injekciju koju će ljudi koristiti jednom godišnje u najboljem slučaju, a u godinama u kojima nema nikakvih zaraza ni toliko. I razvoj panvirusnih ljekova je podjenako neisplativ. Liječenje traje kratko, najčešće samo nekoliko nedjelja, dok kod hroničnih bolesti poput dijabetesa i povišenog krvnog pritiska pacijenti uzimaju i po nekoliko tableta dnevno, pa tako godinama. Tako se kompaniji „Gilead“ desilo da im vrednost akcija na berzi padnu nakon


SVIJET

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

21

VIRUSA I GREŠKAMA KOJE SU UČINJENE U PROŠLOSTI ra prepustila naučnicima sa Univerziteta Vanderbilt i Univerziteta Sjeverne Karoline.

■ SVIJETU PRIJETE MILIONI OPASNIH VIRUSA

što su proizveli revolucionarni lijek za hepatitis C: Terapija je potpuno izliječila pacijente, pa se potražnja na tržišto rapidno smanjila, a kompanija je na kraju bila u gubicima.

■ SLIČNO RAZMIŠLJAJU I DRŽAVE

„Sjećate se kad je Obama dao pet milijardi dolara Zapadnoj Africi za borbu protiv Ebole, a američka vojska se iskrcala da bi riješila problem? To je bio herojski čin. Koliko je herojski, tri godine prije Ebole reći: ’Finansiraćemo ogromni program pomoći Zapadnoj Africi da bi siromašne zemlje mogle da se pripreme za slučaj epidemije?’ Svi bi mu se smijali“, objašnjava Dasak. U taj brisan prostor zatim su ušle neprofitne organizacije poput Fondacije Gejts, koja je finansirala globalnu borbu protiv HIVa, tuberkuloze i malarije. Među takve organizacije spada i CEPI

(Koalicija za inovacije u slučaju epidemije), koja je osnovana 2017. sa idejom da koordiniše i finansira razvoj novih vakcina za bolesti koje bi mogle da dovedu do pandemije. CEPI povezuje autore najnaprednijih naučnih istraživanja u ovoj oblasti sa farmaceutskom industrijom i državnim resursima, kako bi se izdvojili nizovi „kandidata za vakcine“ kroz početna klinička ispitivanja. Cilj je da se stvore zalihe mogućih ljekova za poznate korona viruse, hemoragične groznice i druge globalne prijetnje koji bi brzo mogli da uđu u proizvodnju u slučaju pandemije. Fondaciji Gejts i CEPI-ju trebalo bi dodati i AD3C, državni univezitetski kolektiv nastao 2014. u SAD, sa ciljem razvoja ljekova za grip, flavi viruse (među kojima je virus Zapadnog Nila), korona viruse i alfa viruse. AD3C takođe sarađuje s farmacetskim kompanijama, pa je tako kompanija Gilead razvoj remdesivi-

Stručnjak za pandemije sa Univerziteta Džons Hopkins Ameš Adaldža kaže da je upravo ovaj pristup ključan u mjesecima i godinama nakon pandemije kovid-19. Uprkos ovim naporima, mi zapravo veoma malo znamo o svim virusnim prijetnjama kojima je čovječanstvo izloženo. Virusi čine dvije trećine svih novootkrivenih humanih patogena, mnogo više nego bakterije i gljivice. Tokom evolucije, ljudi su toliko bili izloženi raznim virusima, da oko 8 odsto ljudskog genoma čine retrovirusne sekvence DNK, često na našu dobrobit. Primjera radi, smatra se da je za razvoj ljudske placente odgovoran jedan drijevni virus. Tu su, međutim, i najopasniji virusi, koji prelaze sa životinja na ljude, što je slučaj sa kovidom-19. To se desilo, između ostalog, zbog toga što je bolest nova, pa naš imuni sistem nije ni imao šansu da stvori antitjela. Drugi faktor je to što nepoznati virusi često naše imunološke sisteme preopterećuju, što može da dovede i do smrtnog ishoda. Evo u čemu je glavni problem: Na svijetu postoje doslovno milioni virusa koje bi trebalo analizirati. Prema jednom naučnom radu koji je nedavno objavljen, na svijetu ima oko 1,6 miliona potencijalno zoonozičnih virusa. Samo jedan odsto je dosad identifikovano. Grip i korona virusi su već poznati izvori pandemije, ali daleko od toga da su jedini; tu su i virusi Nipa i Hendra, koji potiču sa slijepih miševa; Marburg je smrtonosna groznica nalik Eboli, ali za koju nema vakcine ili lijeka… Jedan od argumenata protiv ovakvih istraživanja bio je da je rizik od pandemije od pojedinačnih virusa mali. Većina virusa jednostavno nije u stanju da „skoči“ sa životinja na ljude, a i kada uspiju, nisu u stanju da se repliciraju na nivou koji može da postane opasan za ljude ili da se prenosi sa čovjeka na čovjeka. Problem nastaje, napominje Dasak, kada se šansa od 10 miliona prema jedan pomnoži sa ukupnim brojem ljudsko-životinjskih kontakata: Vjerovatnoća prenošenja odjednom postaje neuporedivo veća. Prema njegovim riječima, lako je otpisati mogućnost prenosa kao malu. Primjera radi, HIV je prvobitno bio prisutan kod primata, a na ljude je tokom jednog vijeka prenijet ukupno 10 puta; svaki put, virus je brzo umirao – sve dok jednom nije.

■ ZAPANJUJUĆE OTKRIĆE IZ KINE

Dasak je nedavno putovao u ruralne djelove kineske provincije Junan, kako bi došao do pouzdanije procjene o tome koji virusi bi mogli biti nova prijetnja čovečanstvu. Tamo je pregledao uzorke krvi lokalnog stanovništva u potrazi za antitjelima, koji pokazuju koliko su često bili izloženi korona virusima. Otkrio je da je čak tri odsto ukupne populacije bilo izloženo korona virusu, što je bio dokaz da virus prelazi sa životinja na ljude nevjerovatnom brzinom i učestalošću, do mjere da je to postalo dio svakodnevice u ruralnoj Kini. U praksi, to znači da između milion i sedam miliona ljudi u Jugoistočnoj Aziji zahvati korona virus svake godine. Kod većine njih, to ne izaziva bolest, pa je moguće da neke ranije epdimije nisu ni registrovane, ili da su smrtni slučajevi pripisivani gripu. „Ali, ovo je ogroman postotak prelaska virusa. Nije teško zamisliti da jedna od tih infekcija samo malo mutira i postane kovid-19“, upozorava Dasak. Praćenje ovih virusa mukotrpan je posao. Program američke vlade PREDICT je metodom biološkog nadzora to-

kom 10 godina došao do cifre od više od 1.000 novih potencijalnih virusa koji mogu da pređu sa životinje na čovjeka. Šišmiši, koji nose i po 500 različitih koronavirusa, rijetko prenose viruse direktno na ljude; mnogo češće bivaju zaražene druge životinje, koje onda zaraze nas. Tokom 1990-ih došlo je do epidemije u Australiji, kada su se slijepi miševi nastanili u štalama u kojima su boravili konji, koji su zatim zarazili ljude koji su ih obučavali. Nipa virus je poharao Maleziju kada je na ljude sa svinja prešao virus u oblasti u kojoj su bili prisutni i slijepi miševi. „Slijepi miševi čine više od petine svih sisara na svijetu. Rasprostranjeni su po cijeloj planeti. Mi toga možda nismo dovoljno svjesni, jer lete noću. Ali, oni su tu, kako gdje stignu, baš kao što to rade jeleni ili ptice, samo što mi to ne vidimo“, kaže Dasak. Zbog svega ovoga, Dasak je s grupom naučnika pokrenuo ambiciozni projekat pod nazivom Global Virome Project, čiji je cilj da identifikuje 70 odsto od 1,6 miliona potencijalno prenosivih virusa tokom narednih 10 godina. Cijena projekta je procijenjena na 1,6 miliona dolara. (Njujork Tajms, Nova S)


U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

kultura

23

DIREKTORKA FESTIVALA KSENIJA POPOVIĆ O 33. IZDANJU

Format Barskog ljetopisa prilagodićemo okolnostima Selekcije festivala su zaokružene, a da li će se održati u predviđenom terminu zavisiće od situacije u zemlji

⌦⌦ Marija Roganović Jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u zemlji, Barski ljetopis, traje više od tri decenije. Iako je program Zimske scene naglo prekinut u martu, usljed pandemije Covida 19, direktorka Ljetopisa, Ksenija Popović, ističe da kada je riječ o održavanju predstojećeg, 33. izdanja, jedino izvjesno u ovom trenutku je da će organizatori naći način da održe kontinuitet festivala. “Trideset treće izdanje Barskog ljetopisa planirano je za period od 4. jula do 16. avgusta. Naše selekcije su skoro potpuno zaokružene još prije dva mjeseca, što znači da smo teoretski spremni da održimo festival u predviđenom terminu i ponašamo se u skladu sa time. Postavlja se pitanje koliko je realno da se do tada steknu uslovi za njegovo nesmetano održavanje, a to su dozvola javnog okupljanja i međunarodnog saobraćaja, ali i stabilizacija situacije u zemljama iz kojih naši gostujući programi pristižu”, ističe za Dnevne novine Popović. Bez toga, pojašnjava ona, na raspolaganju organizatorima su opcije odlaganja za jesen, održavanje redukovanog festivala sa domaćim snagama, ili u najgorem

Kultura je jos jednom pokazala da je najtoplije utočište za naš um. Vjerujemo da je i u ovom periodu imala nemjerljiv uticaj na sve nas i da nam je pomogla da lakše prebrodimo ovu izazovnu situaciju

slučaju njegova digitalizacija. Još jedno važno pitanje su ekonomski kapaciteti Opštine koja najvećim dijelom finansira festival, jer je ovo nesvakidašnje stanje u kojem socijalna pomoć mora da ima prioritet, a nedostatak turizma ugrožava ostvarenje budžeta. Sveobuhvatni program Ljetopisa uključuje pozorišne, muzičke, likovne i književne segmente, i podijeljen je u dva komplementarna dijela – Večernju scenu, koja je tradicionalnog tipa, i Prateći program, koji ima za cilj da vrati umjetnost među ljude kroz sadržaje “koji traže publiku umjesto da publika traži njih”. Nažalost, u trenutnoj si-

tuaciji, postavlja se pitanje da li će uopšte biti sačuvana srž Ljetopisa - simbioza publike i umjetnosti. “Jedino što će biti sačuvano po svaku cijenu je samo postojanje ove manifestacije, dok će se format prilagođavati novonastaloj situaciji u skladu sa organizacionim i ekonomskim mogućnostima. Čim se život u Crnoj Gori i okruženju stabilizuje, vratićemo se uobičajenim formatima, ali ih vjerovatno i obogatiti novostečenim iskustvima i načinima komunikacije sa publikom”, pojašnjava direktorka festivala. U vrijeme pandemije Covida 19 pokazala se prava vrijednost kulture, pa je ta-

VIŠESTRUKI DOPRINOS MINISTARSTVA KULTURE Ksenija Popović željno iščekuje povratak u normalne tokove života i u sva ona mjesta koja su tradicionalno rezervisana za održavanje i prezentaciju kulturno-umjetničkih sadržaja, ali se ujedno i nada da ćemo zadržati stepen dostupnosti kulture na internetu, televiziji i radiju.

ko umjetnost postala jedini način da makar nakratko pobjegnete od surove realnosti bez napuštanja svog doma. A nevidljivim nitima najčvršće smo povezani… “Kultura je jos jednom pokazala da je najtoplije utočište za naš um. Vjerujemo da je i u ovom periodu imala nemjerljiv uticaj na sve

“Ministarstvo kulture je, svakako, u cijelom procesu digitalizacije pružilo višestruki doprinos zahvaljujući brojnim projektima kojim su kulturu približili većem broju stanovnika, ujedno podstičući umjetnike da stvaraju neke nove i alternativne forme”, zaključuje Popović. nas i da nam je pomogla da lakše prebrodimo ovu izazovnu situaciju. U izmijenjenim i otežanim okolnostima, kultura je pokazala svoju snagu, pa smo zahvaljujući digitalnim tehnologijama uspjeli da uživamo u brojnim virtuelnim izložbama, predstavama i koncertima”, potvrđuje Popović.


24

ZABAVA

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

NIKOLA RADUNOVIĆ ZA DN O SNAZI PERPEROVOG MUZIČKOG FE

DOSTA JE TUGOVANJA UZ “GORO MOJA”, RADUJMO SE MALO

Kažu - “postoji hiljadu pjesama za radovanje, ali samo ‘Goro moja’ za tugovanje”, pa sam izabrao optimističnije ruho jer u ovom teškom trenutku ono ima smisla i daje pozitivnu vibraciju, ističe Radunović

“I nemoj, ne, tugovati, novo jutro će svanuti, novi dan u hiljadu boja, goro moja” - refren legendarne pjesme “Goro moja” cetinjskog Perpera, snimljene još krajem devedesetih godina prošlog vijeka, dakle tokom prve decenije postojanja benda kojim se Crna Gora s razlogom ponosi i van njenih okvira, u doba pandemije korona virusa često se pjeva u karantinu, samoizolaciji, na balkonima, da ne pominjemo objave na društvenim mrežama, a njime brojni “izvođači” prizivaju neko bolje i vedrije sjutra. I nije to prvi put da u pomenutoj pjesmi tražimo slamku spasa - između ostalog, sjetimo se samo prohladne novembarske večeri 2011, kada su fudbaleri Crne Gore u baražu za odlazak na Evropsko prvenstvo 2012. po-

raženi od Češke, a prije posljednjeg sudijskog zvižduka na Stadionu pod Goricom nekoliko hiljada grla horski je otpjevalo u znak podrške “hrabrim sokolima”. Snimak koji i danas ostavlja bez daha. A nešto manje od devet godina nakon te večeri,

na terenu se borimo protiv samo jednog protivnika, ali opasnijeg nego ikada. Prepoznao je to i Nikola Radunović, vokal i jedan od simbola Perpera. Prije dvije večeri predstavio je novu verziju pomenute numere. Već u opisu pjesme na Jutjubu Ra-

Foto:Marko Ristić

⌦ Danilo Brajković

Sa nastupa Perpera na Lake festu 2018.

dunović je svima stavio do znanja da će, za razliku od originala, publika sada moći da čuje optimističnije vokalne varijacije, bez upliva instrumenata, u skladu sa potrebom za veselijim notama, a za Dnevne novine objašnjava da je na ovaj na-

čin u ime Perpera poručio svima da ih bend ni ovog puta nije zaboravio.

■ DRUGAČIJE RUHO “Svi su intenzivnije počeli da rade tokom ovog perioda kada su aktuelne mjere nadležnih. Imao sam nekoliko ponuda da učestvujem u nekim pjesmama koje su se u međuvremenu pojavile, ali nije mi to ‘leglo’. Nisam osjetio u pravoj mjeri da mogu to iznijeti i da tako pomognem ljudima čije su, eto, neke lijepe ideje na kraju i ugledale svjetlost dana. S druge strane, gledajući televizijski program češće nego što to radim u normalnim okolnostima, jer smo bili u kući, vidio sam da baš mnogo ljudi snima, obrađuje, izvodi javno baš pjesmu ‘Goro moja’. Kao da su osjećali dodatnu energi-


ENOMENA U NOVOM RUHU:

25

ZABAVA

1991.

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

Foto:Dejan Lopičić

GODINE GRUPA PERPER OSNOVANA JE NA CETINJU

orkestri. Postoje razne varijante njenog izvođenja, a nama je uvijek bilo zanimljivo da čujemo kako je to oni doživljavaju. A najzanimljivije je što je ta pjesma zaista inspiracija mnogima, što je neuobičajeno, jer nije tako davno nastala, a već je sigurno doživjela sedam-osam obrada koje su se pojavile na ozbiljnim festivalima, manifestacijama. Nisam želio da upropastim osnovnu emociju pjesme, već da joj dam novu dimenziju za drugi trenutak. Poigrao sam se sa harmonijama. Ljudi koji se bave muzikom i čuju to što se radi znaće da je prvi dio numere harmonijski isti kao original, dok je drugi dio potpuno promijenjen. Drugačije je muzički upakovano zbog pomenute optimistične note. Mislim da to u ovom trenutku ima smisla i daje pozitivnu vibraciju”, vjeruje Radunović.

■ OD RECITACIJE DO FENOMENA

Nikola Radunović ju, nadu i crpili optimizam baš iz te pjesme. Radio sam dosta u kući, pa povremeno pogledam i neke inostrane programe, a tako sam čuo Bobija Mekferina i legendarnu pjesmu ‘Don’t Worry Be Happy’, koja je, takođe, snimljena samo uz glas, kao što sam i ja sada uradio. I to me je nekako podstaklo. Rekoh, hajde da probam da napravim neku drugačiju verziju, da je upakujem u drugo ruho, čisto da ljudima stavim do znanja da smo tu za njih i uz njih, da postoji optimizam u cijeloj situaciji. Spustio sam se u studio, malo se bavio time. Kada sam završio muzički dio, učinilo mi se da je zanimljivo i odlučio sam da napravim video i ‘pustim’ ljudima da dopre do njih u ovim danima”, prisjeća se Radunović. Naslušali smo se ovih dana obrada mnogih domaćih, regionalnih i svjetskih vanvremenskih numera i u 90 odsto slučajeva autori su uspjeli da oskrnave originalnu verziju. Vrijeme je majstorsko rešeto, ali čini se da je Radunović vješto izbjegao pomenutu zamku, iako nije imao pravo na grešku.

“Ni ja ne volim obrade. Mislim da su uvijek ili skoro uvijek originali bolji. Naviknemo se na emociju, jednu vrstu nečega. Naravno, ima zanimljivih obrada, naročito legendarnih pjesama Boba Dilana, Bitlsa... Ipak, u originalu se osjeća iskonska emocija koja je neku numeru učinila legendarnom. To je slučaj i sa ‘Goro moja’. Puno ljudi zove Ljuba Jovovića, koji je autor njenog teksta i pokretač ideje o nastanku, i mene kako bi nam rekli da žele da je obrade. Rade to klape, simfonijski orkestar, razni horovi, drugi

Domaća muzička scena posljednjih godina zaslugom mnogih aktera često je podložna kritikama. Nažalost, Crnogorci su usavršili vještinu da neosnovano kritikuju i onda kada takvom stavu nije ni vrijeme ni mjesto, tako da smo svi selektori, doktori, profesori, muzički stručnjaci... Ipak, “Goro moja” je neokrznuta sve ove godine i definitivno pripada grupi rijetkih pjesama koje odolijevaju zubu vremena uprkos svemu. “’Goro moja’ je fenomen. Nedavno je muzički urednik TVCG kontaktirao sa mnom i zamolio me da snimimo spot, kazavši da je potpuno nevjerovatno da nije ekranizovana sve ove godine.

SUŠTINA, A NE PAPIR

Radunović na slikovit način objašnjava da smo svjedoci trenutka u kom mnoge stvari konačno izlaze na površinu, ali ne smijemo se zadovoljiti time, naročito u umjetničkom smislu. Vrijeme je, kaže, za promjenu kursa. “Sada ljudi shvataju da imamo doktore, ljude koji vrijede. Tu šansu dajmo i drugima. Nekada me zabri-

njava što vidim da institucije, nažalost, još dijele umjetnike. Misle da je neko umjetnik samo ako je završio akademiju. A mnogo je značajnijih umjetnika od njih. Okrenimo se onome što ljudi nose u sebi, bez obzira na to jesu li školovani ili nisu, a ne samo papiru. I u regionu i kod nas, on je sve više bezvrijedan”, poruka je Radunovića.

NISAM ŽELIO DA UPROPASTIM OSNOVNU EMOCIJU PJESME, VEĆ DA JOJ DAM NOVU DIMENZIJU ZA DRUGI TRENUTAK. POIGRAO SAM SE SA HARMONIJAMA. LJUDI KOJI SE BAVE MUZIKOM I ČUJU TO ŠTO SE RADI ZNAĆE DA JE PRVI DIO NUMERE HARMONIJSKI ISTI KAO ORIGINAL, DOK JE DRUGI DIO POTPUNO PROMIJENJEN. DRUGAČIJE JE MUZIČKI UPAKOVANO ZBOG POMENUTE OPTIMISTIČNE NOTE S druge strane, pogledajte kako su je ljudi doživjeli. Sjetim se poziva prijatelja nakon utakmice koju ste pomenuli, kada mi je rekao da je čitav stadion pjeva, da se jasno čuje u potpuno drugom dijelu grada. To je fascinantno. Ljubo mi je tada rekao Nikola, postoji hiljadu pjesama za radovanje, ali samo jedna za tugovanje. I to je u ovim danima bio izazov, da napravim verziju koja nije tako tužna, da može da se izvodi i u veselim prilikama. Dosta smo uz nju tugovali, sad malo da se radujemo. Pritom, pjesma je to koju niko ne forsira, nikada niko ne diriguje masom kako bi je pjevala, dakle nije korišćena u neke dnevno-političke svrhe. Neobjašnjivo je to, naročito jer kada je stvarate nikada ne znate kako će izgledati”, nastavlja vokal Perpera, pritom napominjući da je za sve zaslužna čista emocija, o čemu svjedoči sljedeća anegdota. “Tajna je u tome što je Ljubo napisao nevjerovatno iskren tekst, dao je ideju i kako treba da izgleda muzički dio. Sjećam se kao da je prije sat bio taj susret naš u Crnogorskom narodnom pozorištu. Prišao mi je i rekao - napravio sam pjesmu, ovo samo vi možete da pjevate. Vjerovatno je osjetio da mu treba neko ko će iskreno i bez proračuna snimiti, ko osjeća ono što je htio da prenese. Recitovao mi je pjesmu, a ja sam pošao u Dom studenata, pozajmio neku gitaru i brzo je dobila svoj oblik. Ključ je, dakle, što je iskreno snimljena. To se osjeća sigurno. U njoj nema ni trunke nečega što nije čista umjetnost i emocija. U nekim pjesmama

to dobijete, u nekim ne...”, ističe Radunović.

■ TEŠKO JE, ALI I

INSPIRATIVNO

Teški su dani pred svijetom. Stručnjaci glasno poručuju da, uprkos sve boljim rezultatima u borbi protiv korona virusa, nema govora o opuštanju, iako su mnogi već počeli da kuju planove u vezi sa povratkom uobičajenoj svakodnevici. Muzičari će morati da sačekaju neka ljepša vremena za povratak na binu, ali Radunović konstatuje da bi uprkos nezavidnoj situaciji njegove kolege mogle da se okrenu rijetkim pozitivnim stvarima, iako je činjenica da je mnogima ugrožena egzistencija. “Vidim ovo čak kao neku šansu za ljude koji se bave muzikom, naročito popularnom, da probaju malo da se koncentrišu i da naprave svoja djela. Svi smo mi u muzici saglasni da je najljepši dio razmjena energije na sceni, ta interakcija s publikom, momenat kada vidiš da nekome znači tvoja pjesma, kada ga malo pomjeri, promijeni to što radi. Naša scena, iako vjerujem da ne postoji u pravom smislu te riječi, zaslužuje mnogo više izdanja, pjesama. Znam da nije lako, nemaju svi uslove. Treba ti studio, novac za spot... Ali, treba i promijeniti svijest malo”, tvrdi Radunović, misleći i na pristup medija. “Možda je ovo prilika da naši muzički urednici u medijima počnu da se bave ljudima koji su ovdje, koji pokušavaju da su u muzici, slikarstvu, svejedno. Da im se da prostor. Pogledajte velike i normalne kulture, svi se oni dosta bave pomenutim akterima, daju im prostor. Njihovi umjetnici mogu da žive normalno od toga. Kod nas je to veoma komplikovano. Svi mi prinuđeni smo da radimo neke druge stvari. Brojni ovdašnji muzičari su živjeli od nastupa, a to je sada upitno. Žao mi je što ne mogu da zarađuju od onoga čime se bave i što vole da rade. Opet, možda dio njih koji ima dovoljno kreativnosti pokuša sada da izbaci novu pjesmu, napravi skicu nečega što će uskoro objaviti. Težak je momenat, ali vjerujem da kreativni ne osjećaju ugroženost, osim ako im je to jedini izvor prihoda”, zaključuje Radunović.


26

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

FOTO UBOD

Plavi leptiri

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Statistika je kao bikini

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3099

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Play sudoku online at:

2015-04-08

Daily Sudoku puzzle No. 3100

Medium level

2015-04-09

Medium level

Sudoku puzzle No. 3361 2015-12-26

3

5

4

www.sudokukingdom.com 8 2 9 4 1 6 5 7

4

5

1 4 8

6 2

3

2

9

3

2 7

8

1

8

5 6

7

5

8

3

4

9

7

2

8

1

6

1

7

6

3

8

5

2

4

9

9

4

2

8

6

1

3

5

7

6

8

1

5

3

7

9

2

4

3

5

7

2

4

9

6

8

1

7

1

8Puzzle 6 5 solution: 3 4 9

2

2

6

5

8

1

9

4

7

3

4 9 3 7 2 8 1 6 5 Sudoku puzzle No. 3362 2015-12-27

3 9

5

6

3

5

9

2

2

7

4

3

5

9

1

6

8

9

1

5

8

2

6

7

3

4

6

8

3

4

7

1

5

9

2

3

9

6

7

1

4

8

2

5

4

2

8

5

9

3

6

7

1

7

5

1

2

6

8

3

4

9

5

3

9

1

4

7

2

8

6

8

6

2

9

3

5

4

1

7

1

4

7

6

8

2

9

5

3

7

5

8 5

9

3

1

1 8

4

8

1

6

3 5

7 1 9

1

9

9

2

2

8

8

3

6 7

1

6


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

Word Search Puzzle #Z128NJ

I

D

B

O

G

F

I

N

E

S

L

L

A

M

M

A

E

T

H

D

K

B

R

M

I

G

A

U

M

T

S

A

E

L

I

A

L

H

Y

T

O

L

O

E

E

N

T

R

L

G

E

O

R

Z

N

C

B

S

T

K

T

P

N

R

N

I

C

O

N

H

I

A

S

S

O

I

B

F

X

I

D

K

I

E

L

E

G

P

C

S

E

O

G

N

T

G

S

D

E

N

G

A

A

T

M

O

E

S

H

Y

E

P

A

D

P

D

A

S

U

T

S

E

V

R

A

H

P

S

E

N

U

D

S

H

R

K

Z

I

S

W

E

U

E

B

S

R

E

I

E

A

N

O

H

W

D

S

L

L

I

S

D

L

V

T

I

I

O

M

E

U

S

S

I

G

I

L

O

E

N

S

R

B

D

R

I

V

E

N

T

U

R

E

D

G

E

B

Passive Poplars Matrix Pulse Mulched Raise Seashore Overs Senate Sills Pacing Takes Paint Tanks Passive Tendon Tides Poplars Ventured Whine Pulse

Angst Angst Bemused Bemused Besets Blocks Besets Booze Blocks Brinks Dates Booze Dental Brinks Dignity Driven Dates Drudge Dental Dunes Enzyme Dignity Fines Driven Foothill

Ghetto Enzyme

Gibed FinesHarvest Herbs Foothill Higher Ghetto Immobile GibedIssue Leaped Harvest Least HerbsMalls Matrix Higher Mulched Overs Immobile IssuePacing Paint

Malls

Leaped

Seashore

Dunes

Least

Senate

Drudge

Sills Takes

27

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

BIK Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

BLIZANCI Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

VAGA Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

ŠKORPIJA Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

STRIJELAC Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

Tanks Tendon Tides Ventured Whine

Raise

RAK Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

JARAC Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron June 9, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Ja stalno žestoka

Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

VODOLIJA Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.

RIBE Pred nama su dani kada moramo svi, bez rezerve, slijediti savjete struke i putokaze koji jasno ukazuju da nije vrijeme za opuštanje, da nije vrijeme za vraćanje uobičajenim navikama.


28

Mali oglasi

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Mali oglasi 1 dan 1 euro

USLUGE Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel: 069/747-204, 069/429-203 i 067/473-367

GRAĐEVINSKE UsluGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: 067/898-614 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući. Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke. Tel: 069/678-618 Prodajem imanje 17 ha u Studenca, 30km od Žabljaka. Tel: 069/678-618 Profesor francuskog daje časove osnovcima I srednjoškolcima,kao I latinskog jezika za srednjoškolce. Sve vrste prevoda. Tel: 068/391-168

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Aprilski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

29 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


30

PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

PISMO ZA 22.000 NAVIJAČA VALJADOLIDA OD VELIKOG BRAZILCA RONALDA

?

DA LI STE ZNALI

Trenutno se na planeti igraju samo tri fudbalske lige - u Bjelorusiji, Turkmenistanu i Nikaragvi. Juče je zbog porasta broja zaraženih virusom “Covid-19” zaustavljen i šampionat Tadžikistana.

i

IZJAVA DANA

Franćesko Toti je najbolji fudbaler kojeg sam vidio, ali nije samo to, jer se radi savršenom čovjeku. Ima sjajne osobine, veliki je prijatelj, kulturan... Nekoliko puta sam mu u šali rekao da nije moguće da je tako savršen - mora da ima neku manu. Rekao sam mu - sigurno te žena vara, nešto mora da nije u redu kod tebe. DANIJEL OSVALDO, o nekadašnjem saigraču u Romi.

Meni su rekli da neću hodati, i iz ovog ćemo izaći još jači Fudbal je sa njim bio posebna dimenzija, fudbalu je dao mnogo i uvijek će biti jedan od najvećih ove igre - iako je dva puta morao da prekida karijeru zbog teške povrede koljena. Nije teško pogoditi da se radi o Brazilcu Ronaldu, “Il fenomenu”, koji je krajem prošlog i početkom novog milenijuma bio najveći majstor u svijetu fudbala. Danas je Ronaldo većinski vlasnik i predsjednik Valjadolida, člana španske Primere, a kao neko koje bio jači i od pomenutih povreda imao je sjajnu poruku za navijače kluba sa “Zorilje” u trenutku kada se svijet bori sa pandemijom virusa “Covid-19”. Najbolji igrač Svjetskog prvenstva 2002. odlučio je da pošalje pisma na adresu 22.000 ljudi koji imaju godišnje ulaznice, a madridska Marka je prenijela pismo. “Fudbal me naučio mnogim stvarima, a možda i najviše kako da nadvladate probleme. Nakon jedne od teških povreda koljena, govorili su mi da nikad više neću moći da igram, pa čak da neću ni hodati. Osjećao sam se kao da su mi oduzeli cijeli život”, počeo je između ostalog “Il fenomeno”. Nije bilo lako, ali Ronaldo je i tim trenucima pokazao zbog čega je rođeni šampion. “Iskreno, razmišljao sam tada da li je stvarno kraj, ali borio sam se da svima dokažem kako i dalje mogu da radim ono što najviše želim. Bile su to tri teške godine rehabilitacije, a na koje me motivisala želja da ponovno osjetim ono što

Jedan do najtužnijih trenutaka u istroriji fudbala, ali i povreda od koje je Ronaldo bio jači

A ONDA SAM SA BRAZILOM NASTUPIO NA MUNDIJALU 2002. IGRALI SMO DOBRO, POSTIGAO SAM DVA GOLA U FINALU PROTIV NJEMAČKE... ZA MOJU ZEMLJU, ZA PETU KRUNU BRAZILA I ZA MENE - TO JE BILA PORUKA MOG POVRATKA. sam mogao samo na zelenom terenu - sa loptom u nogama”, dodao je Ronaldo. Iako je u svakom trenutku

svoje karijere igrao nestvaran fudbal, prava potvrda stigla je tog ljeta u Japanu i Južnoj Koreji. “Na kraju je došao taj trenutak, možda i najznačajniji u mojoj karijeri - 2002. sam sa Brazilom nastupio na Mundijalu, igrali smo dobro, postigao sam dva gola u finalu protiv Njemačke... Za moju zemlju, za petu krunu Brazila i za mene - to je bila poruka mog povratka”. Na kraju, još jednom se obratio direktno navijačima Valjadolida. “Siguran sam kada se osvr-

nete da ćete se i vi sjetiti koliko ste puta ustali, dobili izgubljenu bitku, nemoguće učinili mogućim i postali ono što ste danas. I ja sam poput vas pun strasti, zato sam i izabrao ovaj klub - radujem se povratku našoj kući, stadionu. I sada van terena želim da budem jači od svih prepreka. Ostanite veseli - u ovome smo zajedno i izaći ćemo još jači. Vidimo se uskoro”, poručio je Ronaldo. U trenutku prekida Valjadolid se nalazio na 15. mjestu Primere, sa četiri boda više od Majorke koja je u zoni ispadanja. K.B.

FOTO PRIČA

STADION BORUSIJE NEĆE BITI PRAZAN Nastavak Bundeslige nakon prekida zbog pandemije virusa “Covid-19” sve je izvjesniji, ali je i jasno da će se utakmice igrati bez prisustva publike. Ipak, navijači Borusije Menhegladbah našli su način da budu uz klub i u ovim trenucima. Za 19 eura mogu da dobiju kartonske figure sa svojim likom u prirodnoj veličini koje će biti postavljene na tribinama. Na tribinama “Borusija parka” već se nalazi oko 6.000 “kartonskih navijača”. K.B.


PONEDJELJAK, 27. 4. 2020.

31

SPORT

P

Juri d

Ekipa Sutjeske iz sezone 1971/1972

KK SUTJESKA SE DOPISOM OBRATILA VODEĆIM LJUDIMA ABA LIGE

NOSTALGIJA - SJEĆANJE NA NOSTALGIJA - SJEĆANJE NA LEGENDARNE EKIPE (SUTJESKA 1971/72) CRNOGORSKE EKIPE (SUTJESKA 1971/72)

Podržavamo proširenje ABA Zlatna sezona lige, ali na terenu, preko F4 zlatne generacije Sudbina prekinute sezone u košarkaškoj ABA ligi i dalje je “u magli”, još nije poznato kada će (ni da li će) se nastaviti, ali kao jedan od mogućih predloga je da ispadanja neće biti, kao i da će liga biti proširena sa dva tima iz Druge ABA lige. Ta dva tima bila bi Borac i Split zbog pozicija na tabeli, iako su ih čekala polufinala plejofa. A rival tim iz Čačka trebalo bi da bude Sutjeska iz Nikšića, kojoj bi usvajanje pomenutog predloga “ukralo” priliku zasluženu na terenu da se bori za mjesto u ABA ligi. Zbog svega iz Nikšića su reagovali dopisom upućenim ABA ligi, koji prenosimo u cjelosti. “Prije svega nadamo se da ste dobro i sigurno, kao i vaše porodice, u ovim teškim vremenima koja su pogodila svijet. Obraćamo vam se po-

vodom saopštenja za javnost ABA lige, kao i natpisa u medijima širom regiona, a u vezi sa okončanjem ABA i ABA 2 lige za sezonu 2019/20. U pomenutim saopštenjima - napisima, najčešće se govori o proširenju ABA 1 lige sa dva tima iz ABA 2 lige, što Košarkaški klub Sutjeska podržava. Kao tim koji je obezbijedio mjesto u doigravanju za ABA ligu, KK Sutjeska smatra da je jedino ispravno da se za dva mjesta bore četiri kluba koja su izborila plej-of Druge ABA lige. S obzirom na situaciju vezanu sa pandemijom korona virusa, čije je trajanje i dalje nepoznato, naš stav je da je odigravanje fajnal-fora jedino rješenje koje bi bilo fer i sportsko, s obzirom na to da se Druga ABA liga, za razliku od ABA lige, okončala, te da imamo definitivan raspo-

red na tabeli. Podsjećamo vas i da je KK Sutjeska bolja u međusobnom skoru od svih protivnika u ABA 2 ligi, uključujući i Split i MZT Skoplje, izuzev Borca iz Čačka. Takođe, ne želimo da uskratimo šansu publici u Nikšiću i cijeloj Crnoj Gori da se naš predstavnik i ponos grada, a bivši učesnik ABA lige, ne bori za ono što je na terenu zaslužio - sportsku šansu da obezbijedi mjesto u eliti regionalne košarkaške lige. KK Sutjeska ima organizacione i logističke kapacitete da učestvuje u ABA ligi, podršku Opštine Nikšić i Vlade Crne Gore u toj želji, te ponavljamo da je naš stav da je odigravanje fajnl-fora jedini realan način na koji treba odlučiti koja će dva tima ući u ABA ligu”, stoji u saopštenju Sutjeske. K.B.

Klub kojikoji je osnovan 1927. Klub je osnoivan koji je1927. nakoni Drugog koji jesvjetnaskog dobio svjetskog ime po hekon rata Drugog rojima (fudbalerima) koji su rata dobio ime po hedali život u bici na Sutjesci, rojima (fudbalerima) prvi dio Prve lige kojiput sujedali život u velibici ke naJugoslavije Sutjesci,postao prvi kao putprje vak dioDruge Prve lige lige- grupa velikeIstok Juugoslavije sezoni 1963/64. postao kao prIpak, u Nikšiću posebvak Druge ligese - grupa no pamti generacija koja je Istok u sezoni 1963/64. u sezoni elituse vratiIpak, 1971/72 u Nikšiću pola u gradpamti piva i čelika. U pasebno generacija klenoj Nikšikoja jekonkurenciji u sezoni 1971/72. ćani te sezone za jedno elitusuvratila u grad pimjesto izboriliU opstanak, pa va i čelika. paklenoj se tadašnje utakmice i danas konkurenciji Nikšićaprepričavaju. ni su te sezone za jedje u narednom penoČesto mjesto izborili opriodu (do raspada stanak, pa seJugoslavitadašje) Sutjeska ispadala i ulazinje utakmice i danas la u elitu, prepričavaju. ali ono što bilo jaČesto je je u uvijek narednom sno jeste da(do je, uz Budućnost, periodu raspada Jubila jedini pravi predstavnik goslavije) Sutjeska is-

Crne Gore u najjačem rangu padala i ulazila u elitu, jedne odšto najjačih liga Evroali ono je uvijek bipe jasno u tom vremenu. lo jeste da je, uz Na slici su igrači su u Budućnost, bila koji jedini sezonipredstavnik 1971/72 ispisali jedpravi Crne nu odunajljepših stranica Gore najjačem ranguu istoriji od najjačih liga jedne nikšićkog kluba: Evrope u tom vremenu. GORNJI RED: Ađanski, Na slici su igrači koji Stanišić, Gardun, Međedosu u sezoni 1971/72. isvić, Grahovac, Đurović. pisali jednu od najljepRED:u KovačešihDONJI stranica istoriji vić, Bokan, Tibljaš, nikšićkog kluba:Zeković, Stamatović. GORNJI RED: AđanBila je to sezona za pamski, Stanišić, Gardun, ćenje, sezona neviđene naMeđedović, Grahovac, vijačke groznice u gradu pod Đurović. Trebjesom. M.A. DONJI RED: Kovačević, Bokan, Tibljaš, Zeković, Stamatović. Bila je to sezona za U NIKŠIĆU SEsezona POSEBNOneviPAMpamćenje, đene navijačke TI GENERACIJA KOJAgrozniJE U SEce u gradu ZONI 1971/72 pod ELITUTrebjeVRATILA som. U GRAD PIVA I M.A. ČELIKA- K.B.

SJAJAN GEST NJEMAČKOG TENISERA DOK TRAJE PANDEMIJA

Prvak Rolan Garosa radi za 450 eura

Zbog pandemije virusa “Covid-19” sportisti širom svijeta neplanirano su dobili mnogo slobodnog vremena, a njemački teniser i aktuelni šampion Rolan Garosa u dublu Kevin Kravic želio je da ga iskoristi na pravi način. Momak koji je u paru sa Andreasom Milerom trijumfovao na “svetoj” šljaci Pariza počeo je da radi u jednom supermarketu u Minhenu - za platu od 450 eura. “Tokom života sam imao

luksuz da svoj hobi pretvorim u posao, sada želim da radim nešto ‘normalno’. Korona virus mi je dao priliku da to i ostvarim”, istakao je Kravic. “Moje pojedine kolege ustaju u pet ujutro i u supermarketu su do pola šest kako bi napunili police. Na ovaj način učim da imam više empatije”. Inače, Kravic i Miler su prošle godine podijelili nagradu od 590.000 eura za trijumf na Rolan Garosu. K.B.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

NENAD AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

(desk@dnovine.me)

Kevin Kravic na novom radnom mjestu

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

CRN

A

Fud no u e je ram nim ma. A guraj je Ne rijera zivca zeml na sv sport Isk za pe še još di Ile stupa će 14 liko f Njujo “Če nedje la. Pr klub van. navij lis gr NFL, Ovim steka nam Na kvali nosu ne, In 2013. svoje šeg i je dru obzir ne bi


Novo u ponudi Obezbijedite svoj primjerak pdf verzije Dnevnih novina

10€ Mjesečna pretplata

Svakog jutra dobićete na vašu mejl adresu cjelokupan sadržaj Dnevnih novina!

Minimalni period pretplate je 30 dana

Prijave na brojeve: 068/890-286 ili 067/642-212 ili mail: marketing@dnovine.me *Akcija traje do prestanka privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti

#ostani doma i čitaj Dnevne novine


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.