Izdanje 24. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

798

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

eura iznosila je minimalna potrošačka korpa u decembru

PETAK, 24. 1. 2014. BROJ 746/ GODINA III

●7 VRHOVNI SUD PODNIO INICIJATIVU ZA OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA O ZAŠTITI DRŽAVNIH INTERESA JER SMATRA DA SE SKUPŠTINA DIREKTNO MIJEŠA U NADLEŽNOST SUDA

Medenica ispituje zakon o KAP-u PROMJENA ● 9

KULTURA ● 19

Ples u ritmu filmske muzike

Sudbina Zakona o radu u rukama EK

GRAĐANSKI SAVJET ● 10

Veljović politički uticao na policiju

UNIŠTENE OSTAVKE ● 5

Nepoželjni uklonjeni, ostali mogu biti mirni

PROTEST NOVINARA ● 9

Tišinom protiv neslobode riječi

U JAVNOM INTERESU● 13

V

ećina filmova koji su obilježili ovu sezonu nagrada imaju vrlo zanimljivu muziku, bilo da je pisana za film, bilo da su pažljivo birane pjesme. Od zlatnih dana američkog folka, preko Toma Džon-

KOŠARKA ● 27

Real pao u Moskvi

sa, pa sve do legendarnog Džona Vilijamsa koji već im čak pet Oskara iili Tomasa Njumana kome ni 12 nominacija nije bilo dovoljno za bar jednu zlatnu statuetu. Filmska 2013. nam je donijela dosta dobre muzike.

U opštini Herceg Novi će raditi 13 osuđenika FUDBAL ● 29

D

ruštvo koje godinama njeguje tradiciju nekažnjivosti napada na novinare je društvo koje ima veliki problem, i koje nikako i nipošto ne može u Evropsku uniju (EU), poruče-

no je sa protesta zaposlenih u medijima koji je juče održan u Podgorici. Protest je organizovao Sindikat medija Crne Gore, a prisustvovalo mu je, prema procjeni organizatora, oko 200 ljudi.

ŽENA IVONA ČOVIĆ ● 23

Bundes Serija po sadaddas asd liga opet mom liku bi na meniju bila duhovita

2 AKTUELNO

PETAK, 24. 1. 2014.

EDITORIJAL

NAPRSNUĆE ŠINA

Kvar zaustavio vozove na dva sata

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

SAPUNICA

Dobro, svi znamo da se medijski razapinju sve moguće koalicije i poput suve drenovine cijede opcije novih udruživanja ili zajednica koje će već nekako da se spakuju u bračnu.

Ipak, samo jedan razvod zaista pobuđuje konstantno interesovanje i predstavlja odrednicu za sve zamislive kalkulacije.

Novinski naslov objavljen još prošle godine glasio je malo dosadnjikavo i prozaično – “DPS i SDP pred razvodom?”

Jeste, sa sve znakom pitanja, klasična tabloidno i tendenciozno formulisana neizvjesnost, plus sličica na kojoj Ranko Krivokapić gleda na sat, a Milo Đukanović briše znoj sa čela. Nije stvarno loša slika, ali samo za naivčine.

Uostalom, naša politička stvarnost je poodavno preuzela prerogative televizijske sapunice, snimljene za male pare. Sa taman toliko dramatičnosti da mnogi rado zastaju da odgledaju novu epizodu. Znate već ono, ko je s kim, kako i protiv koga.

Mada, razvod uopšte nije komplikovana stvar. Činjenično, sve može da se dogovorno sredi već na prvom ročištu. Ali obično potraje od dva do četiri mjeseca. Znači, bar u ovom slučaju, a i u skladu sa predstojećim izborima, isplativo zakašnjenje. U stvarnom životu, a ako ste baš zapeli, viđeni ste u razvodu koji zna da traje i godinama.

To je već efekat približniji našoj stvarnosti, a i upućuje na činjenicu da su bračni partneri prošli apsolutno sve faze ljubavi i nesuglasica, kao i da se čak i eventualni razvod nameće kao – “početak jednog divnog prijateljstva”.

No, kada bi sve kalkulacije na političkoj sceni Crne Gore bile zaista ozbiljne i političarima neophodne, rješavale bi se istog časa. Mediji uopšte ne bi bili tretirani.

Doduše, podsjećanje na prvobitni SDP prigovor o programskom prestrojavanju DPS-a, a sada već uz nastalo i poodmaklo vrijeme, te DPS ponude i pomirenja, nameće se kao nova realnost. A preljuba, za oba partnera, kao već viđena stvar. Bez skandala, bez spektakla.

No, presudna je potraga za izlazom. To je teži i razumniji dio priče. Zato, valjda, mnogo više volim vjenčanja. Lično, bio sam na mnogim. Osim na jednom. Ali to je već stvar izbora, okolnosti, niza potreba, pristajanja na odricanja ili proračuna dobiti. Sasvim realan izlaz. Posebno primjenljiv u našoj svakodnevici.

Nego, vjerujem da ste primijetili da se narod u ovoj priči nije niti jednom pomenuo. Čak ni kao svatovi. Čak ni kao radoznale komšije od mlade. Čak ni kao nijemi i zatečeni prolaznici koji se osvrću na automobilske sirene.

I to bi bila suština priče. Koji crni narod?

Crno, pa se ne vidi.

A i ova sapunica zna da upadne u oči.

Meteo 07:03 16:47

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto do jače talasasto. Vjetar umjeren do Nikšić jak, sa udarima i preko 40 čvoro- Kolašin va, južni i jugoistočni. Žabljak Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Danas

Sjutra

min oC max oC

7 9 11 10 9 3 1 -1 1 3

10 12 13 13 12 6 6 2 7 8

SJUTRA

min oC max oC

7 7 9 8 8 2 -3 -5 -4 -1

9 11 13 12 12 4 1 -2 1 2

Povremeno kiša, pljuskovi, na jugu i grmlja- Pretežno oblačno sa padavinama, na jugu vina, a u višim planinskim predjelima susnje- popodne prestanak padavina i djelimično žica i snijeg. razvedravanje. Duvaće jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Pucanje šina u tunelu Sozina koje se juče ujutro dogodilo u 9.45 časova zaustavilo je željeznički saobraćaj od Podgorice do Bara na dva sata. Otklanjanje kvara lokalni voz iz Bara za Podgoricu sa polaskom u 10.20 sati čekao je u stanici Sutomore 95 minuta. Ista sudbina zadesila je i putnike iz Nikšića koji su putovali lokalom sa polaskom iz tog grada u 8.40 časova, a koji su vraćanje pruge u normalno stanje u Virpazaru čekali 10 munuta manje.

Direktor Sektora za lokalni prevoz putnika Milovan Janković kazao je Dnevnim novinama da se nakon otklanjanja kvara željeznički prevoz odvija po ustaljenom redu vožnje.

“Odmah po dojavi ekipe Željezničke instrastukture (ŽICG) su izašle na lice mjesta i pristupile zamjeni iste. U 12.02 časova pruga Virpazar- Sutomore osposobljena je za redovan saobraćaj. Usled prolazaka vozova sa teretom i putnicima događa se habanje i oštećenje šina i kolosijeka. Naši čuvari pruge i op-

hodari svakodnevno obilaze dionice i budno prate da sva oštećenja na vrijeme registruju i na odmah pozovu ekipe koje u najkraćem roku po dojavi isto otklone”, saopšteno je iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG).

U Željezničkoj Infrastrukturi objašnjavaju da je naprsnuće šina

uobičajen kvar koji se povremeno dešava i da ga njihove obučene ekipe brzo saniraju. U ovom preduzeću pojašnjava da nema razloga za zabrinutost.

“Pruga je bezbjedna i saobraćaj se odvija normalnim tokom”, uvjeravaju u Željezničkoj Infrastrukturi.

M.M.K.

Novinari da budu službena lica

HERCEG NOVI

Nagrade najboljim službenicima Boke Načelnik hercegnovskog centra bezbjednosti Miloš Vučinić nagradio je najbolje službenike iz Boke.

Nagrađeni su Nikola Janičić,Danilo Mališić ,Milan Mijajlović,Jakša Bulatović,Novak Ćeranić i Nebojša Popović.Svečanosti su prisustvovali predsjednici tivatske opštine Miodrag Kankaraš,kotorske Maja Ćatović i podpredsjednik hercegnovske Stevan Katić Načelnik hercegnovskog centra bezbjednosti Miloš Vučinić kazao je da su gradonačelnici Herceg Novog,Tivta i Kotora imali veliko razumijevanje za Centar bezbjednosti Herceg Novi.“Iza nas je uspješan i period i nadam se da će takav biti i u narednom periodu .Da sagledamo ono što je bilo dobro i ono što nije dogradimo,da uvažimo i da u tom dijelu angažujemo sve svoje kapacitete da poboljšamo svoj rad-

ni angažman“istakao je Vučinić .On je dodao da su rezultati na nivoaima Centra bezbjednosti mnogo bolji nego predhodnih godina.“U Herceg Novom imamo smanjenje javnog reda i mira za 27%,za 47% smanjenje saobraćajnih nezgoda ,a lakše i teže povrijeđenih lica za 17 % i 9%.Poginulih lica u saobraćajnim nezgodama je manji za 66%“zaključio je Vučinić .Nagrađeni službenik hercegnovskog centra bezbjednosti DaniloMališić koji je u ovoj službi je od početka svoje radne karijere kazao je za DN da će u budućem radu i angažovanju dati sve od sebe da bi poboljšao stanje bezbjednosti uHerceg Novom i stao na stranu zaštite građana i njihove imovine .Najboljim radnicima hercegnovskog Centra i odjeljenja bezbjednosti u Kotoru i Tivtu nagrade se dodjeljuju svake godine.

Socijalistička narodna partija (SNP), čestitala je juče Dan novinara, poručujući da podržava ideju da poslenici javne riječi dobiju status službenih lica.

Navodi se da sloboda medija, objektivno i nezavisno informisanje, za SNP predstavljaju jednu od okosnica demokratskog i razvijenog društva, uz pravo svih graðana da budu pravovremeno i objektivno informisani.

“Nažalost, činjenično stanje u Crnoj Gori pokazuje da nema konkretnih rezultata u istragama brojnih dosadašnjih napada i zločina nad slobodom medija, čime se samo ohrabruju njihovi inspiratori i nalogodavci i time u kontinuitetu stvara atmosfera straha, nepovjerenja, neravnopravnosti i antidemokratije”, kaže se u saopštenju.

Ocjenjuje se da ovakvo stanje predstavlja prijetnju daljem evropskom putu Crne Gore, a odgovornost aktuelne vlasti je najviša.

SNP CG ukazuje na značaj slobodnog novinarstva preko kojeg se odslikavaju ukupne građanske slobode svake zemlje. “Sloboda novinarstva je temelj demokratije, a sloboda i hrabrost idu zajedno”.

“I ovaj 23. januar, će proteći u podsjećanju na to koliko su mediji bitni za održavanje demokratije, razvoj društva i poštovanje ljudskih prava, ali i podsećanje na sve svijetle likove novinara, koji su za slobodnu riječ u Crnoj Gori dali mnogo, pa i najviše što se može priložiti u temelje jedne profesije”, kaže se u saopštenju.

HRVATSKA

Prodaje bubreg da bi preživio Penzionisani hrvatski branitelj i invalid Zvonko Čulin (49) prinuđen je da prodaje bubreg da bi preživio, piše zagrebački Večernji list. Čulin je, kako se navodi, bio policajac i već je štrajkovao glađu, a sada je, kaže, potpuno satjeran u ćošak i jedino rješenje je da za svoje i potrebe svoje porodice prodaje djelove vlastitog tijela.

Za spas ovog bivšeg pripadnika policije apel su uputili Udruženje hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91 i Hrvatska zora stranka naroda.

“Ovakav socijalni položaj jednog neokaljanog i uglednog branitelja, kome su hrvatske institucije posljednjih 13 godina samo obećavale krajnje je sramotan,” ističe se u apelu, prenio je Večernji list.

Međutim, ovo nije prvi slučaj da neko u Hrvatskoj prodaje svoj organ jer se takvi oglasi često mogu pročitati u oglasima.

“Prodajem bubreg za 50.000 eura, 41 godina, zdrav, nepušač, krvna grupa 0, antialkoholičar…”, samo je jedan u nizu oglasa u kojima ljudi s osječkog, karlovačkog i zagorskog područja pokušavaju pronaći kupce za svoje organe.

AKTUELNO 3

PETAK, 24. 1. 2014.

BrAnko rADuloVIĆ

Povlačim se iz politike ako sam pričao laži o KAP-u

AVDAGIĆ o crnoGorskom putu kA AlIjAnsI

Nećete dobiti poziv u NATO

P

roširenja u NATO paktu na predstojećem samitu u septembru neće biti, kazao je u intervjuu za portal CdM direktor portala nato.hr i hrvatski vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoje dvije prepreke za članstvo u Alijansi, a to su dezinformacije i neistine o NATO paktu i bombardovanje SRJ.

Kako biste “običnom” crnogorskom građaninu objasnili zašto je dobro za Crnu Goru da uđe u NATO? Vjerujem da su građani Crne Gore kao i Hrvatske i drugih zemalja regije dovoljno toga proživjeli da znaju i te kako misliti svojom glavom. Ne treba potcjenjivati mudrost takozvanih “običnih ljudi” koji su na svojoj koži dobro osjetili posljednjih nekoliko decenija. Toj mudrosti treba samo pridodati opšte poznate činjenice koje se nažalost zanemaruju i isto tako potcjenjuju. Ukoliko imamo priliku da biramo društvo u kojem ćemo se nalaziti, uvijek ćemo pokušati, ako zdravorazumski razmišljamo, da izaberemo ono najbolje. Na koji god način posmatramo zajednicu koju čini NATO vidjećemo da je to ono najbolje, bilo da gledamo to kao društvo demokratije, razvijenosti, ekonomske ili vojne snage, ono je jednostavno najbolje što ovaj svijet ima za ponuditi. Time nikako ne želim reći da nema uspješnih zemalja ili dobrih partnera i u drugim zemlja-

ma, ali upravo u tome i jeste poenta, zemlje koje čine NATO trenutno i imaju najširi krug partnera i prijatelja među drugim zemljama.

Kakve Crna Gora može imati koristi od NATO-a kada je posrijedi turizam, energetika, ekonomija...? Što se turizma tiče, ali mislim da je dovoljno reći što se Evrope tiče: Italija, Francuska, Španija, Hrvatska, Grčka - sve članice NATO-a, sve od reda jako uspješne turističke destinacije. Ipak ću dodati da ne treba NATO direktno vezati uz bilo koje od navedenih područja. Veza sigurno postoji, ali bez, kao što sam već rekao, sposobnih pojedinaca ili firmi imate samo dobru početnu poziciju, školski rečeno dvojku. Za trojku ili peticu treba uložiti dodatni napor. Građani znaju da danas ništa nije na gotovo i besplatno, za sve se treba potruditi.

Treba gledati prema najboljem i tome težiti, to nam svima treba biti cilj, i samo članstvo u NATO-u zato nije samo po sebi cilj, treba ga iskoristiti i ići dalje.

Kako biste ocijenili Vladinu promociju NATO-a u Crnoj Gori? Šta je za Vas, u ovom slučaju nezavisnog posmatrača, ključna stvar koja dovodi NATO do građana? Čuo sam brojne dezinformacije i neistine o NATO-u tokom svakog od svojih boravaka u Crnoj Gori.

Znate onu poznatu: “hiljadu puta izgovorena laž – postaje istina”, a to je jedna od prepreka u komunikaciji s građanima. Druga prepreka je “bombardovanje SRJ” koje se uglavnom prikazuje na prilično jednostran i površan način.

Vaš utisak, sprema li nam se poziv, i ako ga ne dobijemo - da li će to biti što ga ne zaslužujemo ili što priče o proširenju još nema?

S jedne strane, posljednje informacije koje sam čuo su pozitivnije, a s druge tokom svog posljednjeg boravka u NATO-u od vrha rukovodstva našeg Saveza na moje direktno pitanje sam dobio jasnu informaciju kako proširenja na ovom samitu neće biti. Mislim da je za početak dobro to što će se samit održati u septembru što ostavlja nešto vremena za promjenu situacije. Znam da je hrvatska Vlada veliki pobornik crnogorskog članstva u NATO-u kao i u EU, a i dosta drugih zemalja su vaši prijatelji i zagovornici.

zAhtjeV

Miroslav Mišković traži pasoš Vlasnik “Delta Holdinga” Miroslav Mišković podnio je danas zahtjev sudu u Beogradu da mu se trajno vrati pasoš i ukine mjera zabrane napuštanja boravišta kako bi mogao da radi, a sud bi o tom zahtjevu trebalo da odlučuje sjutra.

Miškovićeva odbrana smatra da je jemstvo od 12 miliona eura u kešu, koje je ljetos položio sudu, dovoljna garancija da će se odazivati na sve pozive suda.

U nastavku suđenja u Specijalnom sudu sudija Vladimir Vučinić saopštio je da će sud o tom zahtjevu odlučiti sjutra. Za tu odluku potrebno je da konsultuje tužioca za orga-

nizovani kriminal.

Mišković je u kratkom obraćanju rekao da je zbog nedavnog odbijanja suda da mu vrati paoš kako bi išao u Holandiju na službeni put pretrpio ozbiljne probleme u poslu.

“Ustav mi garantuje da mogu da putujem, a moje osnovno sredstvo za rad je pasoš. Ja sam izuzetak u ovom procesu, a ne želim to da budem, samo želim svoja prava”, rekao je Mišković kome je danas nastavljeno suđenje zbog optužbi da je sa saradnicima oštetio putarska preduzeća za 16.95 miliona dinara, a budžet Srbije za 472 miliona dinara.

Potpredsjednik Skupštine Branko Radulović, pozvao je nadležne da ga podvrgnu poligrafu u vezi sa navodima o kompaniji TLM Šibenik, navodeći da će se, ukoliko se ispostavi da ne govori istinu, povući iz javnog i političkog života.

Radulović je reagujući na izjavu kompanije TLM, u kojoj se navodi da oni nijesu učestvovali na tenderu za prodaju imovine Kombinata Aluminijuma Podgorica (KAP) jer im, kako su saopštili, uslovi tendera nijesu bili komercijalno prihvatljivi, kazao da je još više uvjeren da je takva prodaja najveća prevara do sad u Crnoj Gori.

On je u srijedu kazao da su predstavnici kompanije TLM iz Šibenika bili najviše zainteresovani za KAP i da je mislio da će se javiti na tender za prodaju njegove imovine.

“Sve što sam saopštio u srijedu javnosti je istina i to tvrdim pod punom moralnom, profesionalnom i politièkom odgovornošću”, kazao je Radulović.

On je još jednom pozivao Vrhovno državno tužilaštvo da pokrene postupak preispitivanje zakonitosti procesa i tačnosti njegovih navoda.

“Zahtijevam da me pozove kao prvog na saslušanje i podvrgne poligrafu, kako bi utvrdili da li govorim istinu ili ne. Javno sada pred crnogorskom javnošću saopštavam, da ukoliko se ispostavi da ne govorim istinu, da ću se

povući iz javnog i političkog života i neka mi odrede najveću kaznu zbog obmane javnosti”, poručio je Radulović.

On je kazao da je sa vlasnikom kompanije TLM Šibenik Markom Pejčinovskim razgovarao lično 15. i 21. januara preko njegovog kabineta.

“U prvom razgovoru mi je saopštio da nije učestvovao na oglasu iz dva razloga, prvi da njegovi pravni savjetnici smatraju da je besmisleno se javljati na ovakav oglas, gdje ne postoji garancija države, a drugi da mu je savjetovano da se ne miješa u već dogovorene poslove”, precizirao je Radulović.

U drugom razgovoru, dodao je, kako bi još jednom provjerio da se sve zaista ovako dešavalo, naveo je da je dobio identičan odgovor uz elaboraciju da je to savjetovanje bila u stvari prijetnja.

Radulović je rekao da je njegova misija i obaveza prema Crnoj Gori sasvim drugačija.

“A što se tiče uličarskog žargona vlasnika Uniproma i njegovo pozivanje na krađu čokolada i vrijednosti Ðukanovićeve (Milo) ruke, istina je u onoj narodnoj “jednom lopov-vazda lopov“, „jednom sluga- vazda sluga”, kazao je on.

Radulović je rekao da iza svega toga stoji, kako je naveo, njegov nalogodavac Ðukanović poručujući mu “da se vrati salati i čokoladama, i da se ostavi spašavanja Crne Gore i njenog najznačajnijeg resursa”.

InDIjA

Strašna ª pravdaº nad ženama Nad jednom djevojkom u indijskom selu Subalpur izvršeno je grupno silovanje po naređenju Seoskog savjeta zato što se zaljubila u muškarca drugačije vjeroispovijesti.

Iz policije indijske džave Zapadni Bengal, u kojoj se to dogodilo, saopšteno je da je 13 muškaraca uhapšeno povodom tog događaja.

Silovana djevojka policiji je rekla da joj je Seoski savjet naredio da plati novčanu kaznu zbog afere sa muškarcem, ali pošto njena porodica nije imala novac jer su siromašni, naredili su grupno silovanje.

Prema riječima zvaničnika policije, djevojka je poslije silovanja kazala policajcima da nije uspjela ni da izbroji koliko ju je muškaraca silovalo tokom cijele noći između ponedjeljka i utorka.

Djevojka je bila u bolnici u oblasti Birbum, a doktori su izjavili da je primljena u veoma teškom stanju.

Kako prenose agencije, ovo grupno silovanje dogodilo se u selu Subalpur, koje se nalazi na oko 180 kilometara sjeverno od Kalute, glavnog grada indijske države Zapadni Bengal. Seoski savjeti nijesu pravno obavezujući u Indiji, ali su shvaćeni kao predstavnici volje lokalnih zajednica i čine ih najstariji stanovnici sela.

Kolektivno silovanje 23-godišnje djevojke u Nju Delhiju u decembru 2012. godine, koje se završilo njenim ubistvom, izazvalo je bijes i proteste širom Indije zbog učestalog seksualnog nasilja u toj zemlji i neuspjeha Vlade u zaštiti žena.

Bijes javnosti nakon tog događaja podstakao je Vladu da usvoji strože zakone kojima je do tada predviđena zatvorska kazna za silovanje od 10 godina povećana na 20, a kao krivično djelo definisani su voajerizam, proganjanje, napadi kisjelinom i trgovina ženama.

4 POLITIKA

PETAK, 24. 1. 2014.

RADNA GRUPA

SNP

DPS sluša kad Evropa zaprijeti Ulcinju Eksperti iz Brisela danas će kao i prethodnih dana razgovarati sa predstavnicima radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces.

Za razliku od ostalih sastanaka, današnji bi trebalo da donese konačno mišljenje eksperata o radu ovog tijela.

Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović kazao je za RSE da su visoki predstavnici EU nedavno vrlo precizno rekli da su očekivali da će se do kraja 2013. usvojiti izborno zakonodavstvo, jer je to dato kao čvrsto obećanje, a što je bilo važno za nedavno otvaranje poglavlja 23 i 24. “Čini mi se da niko nije krio ozbiljno razočaranje time što je neko i pokušao da prevari međunarodnu zajednicu. To je bio jedan paket u kojem je stiglo jedno obećanje, a potom se ovdje nije uradilo ništa. Vrlo sam otvoreno rekao predstavnicima DPS-a da smo to znali i da smo im u radnoj grupi to saopštavali potpuno javno i jasno, a oni su se sve do prije 10 dana izrugivali tome i izmišljali različite načine da izbjegnu usvajanje novog izbornog zakonodavstva.

E, to je i njima sada rečeno u lice. EU ne može drugačije prihvatiti neusvajanje izbornog zakonodavstva izuzev kao nečiju namjeru da opstruira rad. Uzalud smo im mi to ponavljali nekoliko puta, trebalo je da im to kažu predstavnici EU”.

Otezanje vladajuće Demokratske partije socijalista sa usvajanjem novog izbornog zakonodavstva Goran

potrebna nova vlast

Kolegijum Skupštine na sastanku sa Drobničem

Danilović tumači kao pokušaj dobijanja na vremenu koje DPS želi da iskoristi za pobjedu na predstojećim lokalnim izborima po starim zakonima.

Međutim, funkcioner DPS Predrag Sekulić kaže da njegova partija ni u kom slučaju ne može biti kriva za posao koji radna grupa nije završila jer je DPS, navodno, odbila da prihvati samo ona rješenja koja bi u budućnosti mogla da dovedu u pitanje izborni proces.

Sekulić nije zabrinut ni za dina-

miku evrointegracionog procesa Crne Gore kao ni za njenu poziciju u regionu.

“Nijesu tačne ocjene koje se čuju a koje pojedini analitičari plasiraju u Crnoj Gori da navodno zbog neispunjavanja obaveza gubimo lidersku poziciju u regionu. Sa druge strane, veoma je važno da postoji pozitivno rivalstvo kada je region u pitanju između svih država koje žele da budu članice EU. Da ponovim, ispunjavamo bez ikakvih problema sve ono što je lista evropskih agendi kada je

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozivala je građane Ulcinja da u nedjelju masovno izađu na izbore i, kako navode u saopštenju, svojim glasom odluče o vlasti koja će u naredne četiri godine upravljati tom opštinom.

“Ulcinju je potrebna vlast prisna i posvećena svom gradu. Vlast koja će uvažiti suprotnosti i njegovati suživot na ovim prostorima. Vlast koja će te vrijednosti skladno uklopiti u raskošne resurse i ljepote koje nam je priroda podarila”, poručuju iz SNP-a.

Navode da Ulcinj zaslužuje vlast koja će gradu vratiti stari sjaj i učiniti sve da ta opština bude nezaobilazna destinacija na turističkoj mapi.

“Zato je potrebno promijeniti vlast u Ulcinju! Našem gradu potrebna je nova vlast koja će da stvara i radi za bolji Ulcinj, a ne da bude servis državne vlasti i ličnih interesa. Ulcinj zaslužuje više, Ulcinj zaslužuje bolje!”, navodi se u saopštenju SNP-a.

A.O.

Crna Gora u pitanju”, ističe Sekulić.

Izborni proces u Crnoj Gori, čiji je kredibilitet znatno narušen aferom “Snimak”, kao i nikad realizovano, a mnogo puta zvanično iskazano, očekivanje Evropske komisije da će crnogorska vlada iskreno i beskompromisno ući u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito na visokom nivou, sasvim su izvjesno doprinijeli utisku i sve konkretnijim ocjenama evropskih zvaničnika da Crna Gora u procesu priključenja EU - stagnira.

J.Đ.

KOLEGIJUM SKUPŠTINE

Završen zakon o izboru odbornika i poslanika

Bojanić

Kolegijum predsjednika Skupštine završio je rad na Zakonu o izboru odbornika i poslanika, a ostalo je još da do naredne sjednice u ponedjeljak, budu normirane završne odredbe tog akta, kazao je poslanik Pozitivne Mladen Bojanić.

On je, nakon sjednice Kolegijuma, rekao da će ostatati amandmani Bošnjačke stranke, Socijalističke narodne partije, zajednički amandman Pozitivne i Socijaldemokratske partije. “Što se tiče Pozitivne, mi smo otvoreni na Kolegijumu i ne uslovljavamo usvajanje zakona time da li će proći naši amandmani ili ne”,

DUŠKO MARKOVIĆ

Milo Đukanović, kao ni ja, ne priča stvari napamet Ministar pravde Duško Marković kazao je da premijer Milo Đukanović nije prije dvije noći u Ulcinju pričao napamet kada je rekao da su za posljednje napade na novinare krivi iznajmljeni kriminalci, te da su oni u vezi sa određenim strukturama u vlasti. Ministar kaže

da je premijer do toga saznanja došao u razgovoru sa onima koji istražuju ovaj slučaj.

“Predsjednik Đukanović ništa ne saopštava napamet. Vjerujem da je u tim razgovorima koje je imao sa ljudima koje se bave tim slučajevima možda došao do nekih saznanja

koja tu njegovu formulaciju osnažuju. Sa predsjednikom na tu temu nijesam razgovarao. Ali takođe svakom ko je u politici i ko ima analitičku sposobnost jasno je da ovo ne mogu biti slučajni incidenti i incidenti pojedinca kome je palo na pamet da postavi eksploziv na zgradu Vijesti i to tačno pod prozor glavnog i odgovornog urednika”, rekao je Marković u emisiji “Načisto” na TV Vijesti.

On je ponovio i da je afera “Crne trojke” iskonstruisana i da joj je cilj bila kompromitacija državnih organa.

Na pitanje na šta je konkretno mislio kada je u oktobru izjavio da zna da postoji makar jedan pouzdan dokaz ko stoji iza afere “Crne trojke” i kako je ta čitava priča inspirisana, Marković je rekao da odgovor na to treba da da Tužilaštvo.

“Ja to nijesam rekao napamet i kao rezultat mog operativnog iskustva i istraživačkog rada kao ministra pravde. To je bilo na osnovu dokumentacije u koju sam imao uvid, koju je pripremila policija i ustupila Tužilaštvu. Taj dokument govori o nekim ljudima i njihovim interesima da toj aferi daju takav značaj“, rekao je Marković.

J.Đ.

rekao je Bojanić.

Kako je kazao, u ponedjeljak će biti nastavljen rad Kolegijuma sa Zakonom o biračkim spiskovima, navodeći da će taj akt raditi u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.

Prema riječima Bojanića, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, koji je juče prisustvovao sjednici, ponovio je da u tom resoru, ne mogu da garantuju primjenu odrebi Zakona koje se tiču baze podataka i identifikacije birača u roku kraćem od godine.

“Ostalo je još da u roku od 24 sata stranački vidimo da li je taj rok pri-

hvatljiv. Ne vidim neki veliki prostor da tu ne to možemo da mijenjamo”, naveo je on.

Bojanić je kazao da će na narednim lokalnim izborima biti primijenjene ostale norme Zakona o biračkim spiskovima, i da njih neće uslovljavati odredbama koje se tiču biračkih spiskova i identifikacije birača.

“Povjerenje u izborni proces će ostati na nižem nivou nego što bi bilo da smo kompletan sistem sproveli do kraja i da smo na narednim izborima imali sve zakone usaglašene, ali u ovom momentu se ne može bolje” , zaključio je Bojanić. J.Đ.

RAKČEVIĆ POZVAO SNP

Milić dobrodošao u državotvorni blok Lider Foruma 2010 Žarko Rakčević kazao je da nije nemoguće da i Socijalistička narodna partija bude pozvana da bude dio državotvornog bloka. On je, gostujući u emisiji “U centar” na RTCG, kazao da je jedan od kordinatora njegove organizacije već obavio razgovor sa predsjednikom SNP Srđanom Milićem i da neće zazirati od saradnje sa ovom partijom.

“Ne smatram da SNP ne bi mogla biti dio državotvornog bloka na nivou glavnog grada. Potrebno je da se razgovara sa njima, da se nađe najbolji modalitet za građane. Već je obavljeno nekoliko razgovora, i biće ih još jer su ljudi kao što su Velizar Kaluđerović, Neven Gošović časni ljudi koji vole Crnu Goru i ne sumnjam u njihove opzicione kapacitete i profesionalizam, tako da SNP nećemo zaobići”, kazao je Rakčević. On je istakao da Forum 2010 po prirodi stvari ne mora učestvovati na izborima.

“Možda ćemo podržati savez Socijaldemokratske partije i Pozitivne a možda će biti takva odluka da nekoliko ljudi iz Foruma bude na listama sa SDP i Pozitivnom. Vidjećemo narednih nedjelja. Naše je da pomognemo proces, a pojava Foru-

ma doprinijela je tome”, objasnio je Rakčević, dodajući da poslije 23 godine treba da dođe do promjene vlasti. Za Rakčevića, mješovita koalicija u kojoj bi se našao dio vlasti i dio opozicije nije problematična.

“Tako funkcioniše vlast u Podgorici. Ako je neko spreman da promijeni politički program i djeluje slično nama, ne vidim razlog zbog kojeg ne bi bio dobrodošao”, rekao je lider Foruma napominjući da je kao dugogodišnji član SDP najprirodnije da prvo sa njima razgovara. On je kazao i da je veći problem Crne Gore propast privrede, intenzivno zaduživanje, kriminal i korupcija nego što je opasnost od veliko srpskog bauka kojim se, kako kaže, zastrašuju građani Crne Gore i pominju nove podjele.

J.Đ.

POLITIKA 5

PETAK, 24. 1. 2014.

Sa jedne od predhodnih sjednica Vlade

DiPLoMatiJa

Ambasada se seli na Trg Nikole Pašića Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija već neko vrijeme radi na odgovarajućim rješenjima po pitanju smještaja naše ambasade u Beogradu. U tom kontekstu postoji aranžman sa Savezom sindikata da se iskoristi prostor koji se nalazi na Trgu Nikole Pašića, pa su pripreme uveliko u toku da se ambasada preseli u taj objekat, rekao je ministar MVPEI Igor Lukšić, nakon sastanka sa albanskim kolegom Ditmirom Bušatijem.

●SVE BOLJI ODNOSI

kovertirane ostavke

Nepoželjni otišli, ostali su mirni Vasilj Karadžić

V

lada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici odlučila da uništi kovertirane ostavke. Iza opozicije su poručili da su kovertirane ostavke ionako predstavljele marketinški trik koji nije imao uporište u zakonu. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović je kazao da su kovertirane ostavke još jednom potvrdile nedemokratski karakter vladavine premijera Mila Đukanovića.

Kovertirane ostavke su samo pokazale nedemokratski karakter vladanja premijera Mila Đukanovića i njegove Demokratske partije sociujalista (DPS). To je ocijenio visoki funkcioner i poslanik SNP Velizar Kaluđerović koji je naveo da je sistem kovertiranih ostavki bio nezakonit.

“SNP je istog trenutka kada je Đukanović tražio od rukovodilaca u državnoj administraciji da tako kažem u najširem smislu da mu podnesu ostavke, dakle da kovertiraju ostavke, ukazao da je to ne samo nezakonito nego prvenstveno neprihvatljivo, nedemokratski čin kojem je Đukanović pribjegao”, rekao je Kaluđerović.

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici odlučila da uništi one kovertirane ostavke koje nijesu iskorišćene.

“Nemam sad tačan broj koliko kadra se odazvalo tom pozivu, za nas je u ovom trenutku mnogo značajnije da su, priliku koju su ministri imali, iskoristilii, da je kadrovsko ekipiranje završeno, da su te ostavke uništene i to smo pitanje adaptirali”, kazao je nakon sjednice Vlade ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. Inače, Đukanović je još kao mandatar donio odluku kojom su svi javni funkcioneri pomoćnici ministara, direktori javnih preduzeća i članovi Upravih odbora koje kontroliše država bili obavezni da krajem 2012. godine kovertiraju ostavke, kako bi

U 25 godina vladavine DPS niko nije smijenjen zbog neodgovornog obavljanja javnog posla.

Aktuelni premijer je uveo neodgovornost kao sistem rada svih ovih godina i poltronstvo kao mjeru uspjeha, kazao je Abazović budućim ministrima u novoj Vladi bilo omogućeno da biraju svoje saradnike.

Sa druge strane, Kaluđerović je poručio da je predsjednik DPS-a u trenutku kada je zatražio kovertirane ostavke znao da nema zakonsko uporište da tako nešto čini.

“Ali u uslovima njegove despotske vladavine znao je da će tako izvršiti politički pritisak i te ljude tom vrstom pritiska, stavljajući jasno do znanja da onaj koji nije direktno njemu privržen i koji nije spreman da bude poslušan u odnosu na njegove naloge

Mitrović i Marinović bili su nepoželjni Najzvučnija imena, koja su “stradala” od kovertiranih ostavki su direktori Poreske i Uprave za sprečavanje pranja novca, Dejan Marinović i Predrag Mitrović.

Te dvije Uprave nalaze se pod ingerencijom Ministarstva finansija u kojem je došlo do promjena

na mjestima pomoćnika ministra.

Umjesto Biljane Šćekić koja je pokrivala funkciju pomoćnika ministra za poreski i carinski sistem došla je Marina Perović, a umjesto Nemanje Pavličića imenovan je Nikola Vukićević iz Državne revizorske institucije.

makar oni bili nezakoniti i nedemokratski, da ne može računati na Đukanovićevu podršku na značajnijim mjestima u kadrovskoj strukturi državne administracije. Dakle, to što se poslije svega ispostavilo da se nijesu kovertirane ostavke koristile, i da to ne samo da nije bilo zakonito nego nije bilo ni nužno, to potvrđuje i još jednim primjerom pokazuje nedemokratski karakter vladanja Đukanovića i njegovog DPS-a”, rekao je Kaluđerović.

Za poslanika Pozitivne Crne Gore Dritana Abazovića kovertirane ostavke su bile marketinški trik čija je sudbina bila unaprijed poznata.

“U 25 godina vladavine DPS niko nije smijenjen zbog neodgovornog obavljanja javnog posla. Aktuelni premijer je uveo neodgovornost kao sistem rada svih ovih godina i poltronstvo kao mjeru uspjeha, pa se samo usljed naraslih kritika dosjetio ideje o ostavkama koje niko nije ni kovertirao”, rekao je on.

U Centru za građansko obrazovanje pozdravili su odluku Vlade da uništi kovertirane ostavke jer je insitiranje na njima preraslo u politički skandal koji je čak dospio i u Izvještaj o napretku u kojem je EK izrazila zabrinutost zbog takve prakse. Koordinator u CGO Nikola Đonović rekao je da u toj NVO cijene da su prošla vremena u kojima je Đukanović mogao samovoljno donositi odluke koje su u suprotnosti sa principima vladavine prava, profesionalizacije i depolitizacije državne uprave, kao i zloupotrebe državnih institucija u partijske svrhe.

“Stoga ‘grube greške’, kako je premijer Đukanović ishitreno nazvao opravdane zahtjeve Brisela, nijesu na strani Brisela nego upravo Podgorice, a Đukanović je u 2014. godini konačno doveden u poziciju da mora priznavati svoje greške i iste ispravljati. To je veliki pomak kojem doprinosi proces evropskih integracija, koji polako ali sigurno počinje da ograničava postojeće monopole moći”, ocijenio je Đonović.

On se nada da će sve ovo biti naučena lekcija i smjernica u daljem poštovanju principa razvoja državne uprave kao profesionalnog aparata koji mora imati kapaciteta da odgovori na predstojeće izazove u demokratizaciji društva.

“Efikasna administracija se ne gradi kroz partijsko zapošljavanje, već kroz zapošljavanje stručnog kadra, u transparentnoj i na zaslugama zasnovanoj proceduri”, zaključuje Đonović.

Na sastanku između Lukšića i Bušatija zaključeno je da su odnosi Crne Gore i Albanije sjajni, te da bi dobra politička saradnja trebalo bi da se prenese i u oblast ekonomije “Odnosi naših država su sjajni i postoji čitav niz projekata u bilateralnoj ravni oko kojih možemo i dalje sarađivati, kako bi odlične političke odnose materijalizovali i kroz ekonomske u korist naših građana”, kazao je Lukšić.

On je saopštio da je sa albanskim kolegom dogovoreno i skoro potpisivanje Sporazuma o saradnji u oblasti EU intergacija.

“Mi visoko vrednujemo napore koje Albanija ulaže kako bi postakla saradnju u regionu”, poručio je Lukšić. Albanski ministar je podsjetio da je ovo godina u kojoj Albanija obilježava pet godina članstva u NATO-u.

On je poručio da će Albanija u NATO-u podržati politiku otvorenih vlada, kao i pristupanje Crne Gore Alijansi.

Lukšić je na pitanja novinara odgovorio i da se uskoro nada rješavanju pitanja statusa opštine Tuzi. Ministar je saopštio i da Vlada već neko vrijeme traži prostor za ambasadu u Srbiji, nakon što je Vila “Crnogorka”, u kojoj je smještena ambasada Crne Gore u Beogradu, zvanično vraćena kneginji Jelisaveti Karađorđević.

●NEma zatVaraNJa amBaSaDE Albanski ministar vanjskih poslova Ditmir Bušati demantovao je navode da će biti zatvorena Ambasada te države u Podgorici zbog smanjenja troškova, navodeći da je cilj Albanije da jača odnose sa Crnom Gorom na svakom polju.

“Ne samo da nije istina, već je istina nešto suprotno. Naš je interes da ojačamo odnose sa Crnom Gorom i sa svim državama regiona u službi regionalnih interesa”, kazao je Bušati.

Bušati je naveo da odnosi Crne Gore i Albanije predstavljaju tačke kontakta, a ne zidove.

“Pitanje o zatvaranju Ambasade Albanije me podsjetilo na izreku Loša vijest je uvijek vijest, a dobra vijest nikad nije prava vijest. Dodao bih i da loša vijest prelazi državne granice”, rekao je Bušati.

A.O.

6 EKONOMIJA

PETAK, 24. 1. 2014.

Kombinat aluminijuma Podgorica

ZAKON O RADU

MBA: Želimo da otpustimo neradnike CGES I TERNA

Blizu dogovora o vraćanju struje Crnogorski i italijanski akcionari u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu i dalje pregovaraju o raspodjeli dividende, od čijeg novca bi trebalo da bude vraćena struja Evropskoj interkonekcijskoj mreži i blizu su dogovora, saznaju Dnevne novine. Da bi Crna Gora platila dug od oko četiri miliona eura Evropskoj interkonekciji, potrebna je saglasnost italijanske kompanije Terna, koja ima oko 22 odsto akcija u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu. Sa zajedničkim stavom, odnosno predlogom odluke o raspodjeli, Terna i CGES, nakon što to potvrdi Bord direktora komanije, trebalo bi da izađu na Skupštinu akcionara. Saglasnost akcionara je takođe potreba jer će se novcem od divende vraćati struja koju je Kombinat aluminijuma mjesecima neovlašćeno trošio.

“Pregovori se bliže kraju i blizu smo toga da se usaglasimo”, saopštio je Dnevnim novinama izvor iz

4

miliona eura duga biće plaćeno od ostvarene dobiti CGS, predvidjela je Vlada budžetom za ovu godinu CGES-a.

Vlada je budžetom predvidjela da dug po osnovu neovlašćenog preuzimanja struje iz Evropske interkonekcije (ENTSO) koju je Kombinat aluminijuma mjesecima koristio,

plati Crnogorski elektroprenosni sistem. Oko četiri miliona eura biće plaćeno od ostvarene dobiti Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

Najveći akcionar u CGES-u je država i ona raspolaže dobiti koja joj pripada od profita CGES-a, i može taj novac trošiti onako kako misli da treba da ga troši. Međutim, iz CGES-a ponavljaju da sav trošak koji je nastao po osnovu neovlašćenog preuzimanja energije od Kombinata aluminijuma, s obzirom na to da oni nemaju pravo da bilo koga snabdijavaju električnom energijom, ne bi trebalo da plate. Ali, država se uključila u rješavanje ovog problema i odlučila da to bude riješeno na način kako je to definisano u budžetu.

Kombinat aluminijuma je mjesecima nelegalno preuzimao struju iz Evropske interkonekcije, što je rezultiralo upozorenjem da će Crna Gora biti izbačena iz ovog sistema, a u javnosti je to okarakterisano kao međunarodna blamaža.

I.C.

Interesi poslodavaca se kada je riječ o Zakonu o radu najbolje mogu zaštititi ukoliko im se omogući da nespremne za odgovoran odnos prema poslu bez problema otpuste, poručili su iz Montenegro biznis alijanse.

“Prošla su vremena da se dobijanjem rješenja na neodređeno vrijeme doživotno rješava poslovni status. Tako nešto nijedna snažna i napredna ekonomija ne poznaje”, navode iz MBA. U MBA smatraju da je pitanje da li neko ima ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme manje interesantno od donošenja zakonskih rješenja koja bi poslodavcima omogućila da zadrže na radu one ljude koji se zaista odgovorno odnose prema svojim obavezama.

“Jer, nepobitna je činjenica da se nijedan poslodavac neće lako liši-

ti usluga odgovornog i kvalitetnog radnika. Posebno će ovo dolaziti do izražaja kroz jačanje privatnog sektora i njegovog sve rafiniranijeg odnosa kada je, recimo, društveno odgovorno poslovanje u pitanju”, kazali su iz MBA. Njih zanima čemu onda strah od toga da se poslodavcima omogući da pribjegnu krajnjim mjerama, ma koliko one bile nepopularne i neprijatne i za same poslodavce, i otpuste onoga koji ne ispunjava radne obaveze. “Konačno, zašto bi poslodavac više brinuo o radnoj sudbini zaposlenog od njega samog. Svaki pojedinac, svako od nas, mora shvatiti i prihvatiti da od kvaliteta urađenog posla koji mu je povjeren zavisi naš ukupan poslovni uspjeh.

Treba shvatiti da nema sigurnog posla”, zaključuje se u saopštenju MBA. I.C.

mONSTAT

Potrošačka korpa iznosi 797,9 eura Minimalna potrošačka korpa u decembru je bila vrijedna 797,9 eura, 0,2 odsto više nego u novembru, saopšteno je iz Monstata. Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u decembru je u odnosu na isti mjesec 2012. godine smanjena 0,2 odsto.

Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe u decembru na hranu i bezalkoholna pića odnosilo se 245,8 eura, na neprehrambene proizvode i

usluge 353,6 eura, dok je imputirana renta iznosila 198,5 eura.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića u decembru je u odnosu na novembar porasla 0,5 odsto.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za neprehrambene proizvode i usluge je u odnosu na novembar ostala nepromijenjena, dok je vrijednost imputirane rente porasla 0,2 odsto.

EKONOMIJA

PETAK, 24. 1. 2014.

7

VRHOVNI SUD

Medenica ruši zakon o KAP-u

Novak Uskoković

V

rhovni sud Crne Gore podnio je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti kojom će tražiti da se ponište odredbe Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom kompleksu. Zakonom je definisano da Skupština daje saglasnost na odluku stečajne uprave za prodaju imovine Kombinata aluminijuma. Prema saznanjima lista, Vrhovni sud smatra da se tim propisom Skupština direktno miješa u nadležnost sudskih organa, što je suprotno Ustavu Crne Gore.

Konačnu riječ o kontroverznom Zakonu o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji je Skupština usvojila krajem novembra, daće Ustavni sud. Vrhovni sud, kako saznaju DN, dostavio je Ustavnom sudu inicijativu, jer smatra da se Zakonom o zaštiti državnih interesa Skupština direktno miješa u nadležnost sudskih organa. Odredbama tog zakona, koji je u Skupštini usvojen glasovima opozicije i manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije, propisano je da stečajni sudija i upravnik ne mogu zaključiti ugovor o prodaji imovine Kombinata aluminijuma Podgorica dok ne dobije saglasnost parlamenta. U Vrhovnom sudu smatraju da je ta odredba suprotna članovima 11. i 118. Ustava Crne Gore. Članom 11. Ustava propisano je da je “vlast uređena po načelu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu vlast vrši Vlada, a sudsku sud”. Vrhovni sud smatra da Zakon o zaštiti državnih in-

teresa u rudarsko-metalurškom sektoru ruši i član 118. Ustava Crne Gore. Tim članom definisano je da je “Sud samostalan i nezavisan. Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora. Zabranjeno je osnivanje prijekih i vanrednih sudova”, odredbe su člana 118.

Još od usvajanja tog propisa traju sporenja da li je u saglasju sa Ustavom. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odbio je početkom decembra da potpiše Zakon o zaštiti državnih interesa i vratio ga Skupštini na ponovno odlučivanje. Tada je iz Kabineta predsjednika saopšteno da je Vujanović procijenio da Zakon ima očiglednu koliziju.

“Na temelju takvog propisa Skupština direktno odlučuje o ishodu stečaja preuzimajući nadležnost stečajnog suda koja isključivo i imperativno pripada sudskoj vlasti, čime zakon ima jasnu unutrašnju koliziju”, saopšteno je tada iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Skupština je nakon toga opet izgla-

sala Zakon, ne mijenjajući njegove odredbe. Taj zakon je nakon toga potpisao Vujanović, jer je tako predviđeno propisima.

I među pravnicima vlada slično mišljenje. Prema mišljenju profesora Blagote Mitrića, Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarskometalurškom sektoru protivan je opštepoznatim i opšteprihvaćenim pravnim postulatima, pa predstavlja knjiški primjer neustavnosti.

Advokat Nikola Martinović, koji je član Odbora direktora EPCG, predložen za tu poziciju u ime SDP-a, kazao je prije mjesec da ni zakonodavna, ni izvršna vlast nemaju pravo da se miješaju u rad treće grane vlasti. “Čim imate takav zakon, onda znači da sistem nije dobar, odnosno da sistem ne vrši zaštitu interesa kako je to predviđeno, sistemski”, objasnio je tada Martinović.

Vlada takođe dostavlja inicijativu Vlada Crne Gore takođe će tražiti ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti državnih interesa. Kako je za DN nezvanično saopšteno, Vlada će uskoro dostaviti inicijativu.

Prema mišljenju Vlade, pojedine odredbe teksta zakona su u suprotnosti sa Zakonom o stečaju i ciljevima stečajnog postupka, uz napomenu da su i ranije dostavljeni aman-

dmani u suprotnosti sa Zakonom o stečaju, zbog odredbi koje podrazumijevaju miješanje u nadležnosti suda i stečajnog sudije u pogledu uvođenja odredbe da u toku stečajnog postupka stečajni sudija donosi odluku o prodaji fabrike strateškom investitoru i zaključuje ugovor o prodaji nakon prethodno pribavljene saglasnosti Skupštine.

SNP RUSIJA CRNA GORA

Energetika i saobraćaj prostor za dalju saradnju Između Crne Gore i Rusije postoji prostor za unapređenje ekonomske saradnje, posebno u kontekstu realizacije projekata iz oblasti energetike i saobraćaja, ocijenjeno je na sastanku predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandra Damjanovića i ambasadora te države Andreja Njesterenka.

Damjanović, koji je i predsjednik Kluba poslanika SNP u Skupštini, ocijenio je da ekonomski odnosi i spoljnotrgovinska razmjena dvije države moraju biti na mnogo višem nivou nego što je dosadašnji.

“Posebno imajući u vidu da neke zemlje iz regiona koje su članice EU imaju sa Rusijom zavidnu spoljnotrgovinsku razmjenu”, navodi se u saopštenju SNP. Učesnici sastanka su razgovarali i o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori, sa akcentom na unaprijeđenju ekonomske saradnje i ukupnih bilateralnih odnosa dvije države.

Damjanović se, kako se dodaje u saopštenju, posebno osvrnuo na značaj transparentnih i nediskriminatorskih procedura za projekte gradnje drugog bloka Termoelek-

trane “Pljevlja” i za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika, gdje bi zainteresovani strani partneri morali da imaju ravnopravan tretman.

Razgovoru je prisustvovao i savjetnik za ekonomska pitanja u Ambasadi Rusije u Podgorici Aleksandar Kulešov.

I.B.

ARBITRAŽA KAP

Podsticaji za proizvođače energije

Tim za pomoć protiv CEAC-a

Vlada je juče donijela uredbu o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, kojom se uređuje bliži način obračunavanja proporcionalnog udjela snabdjevača i kvalifikovanog kupca. “Uredbom se uređuje i bliži način obračunavanja proporcionalnog udjela snabdjevača i kvalifikovanog kupca – samosnabdjevača u kupovini električne energije od povlašćenih proizvođača”, navodi se u saopštenju.

Navodi se da će uredbom biti omogućeno funkcionisanje sistema podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije i stvaranje povoljnijeg ambijenta za investiranje u toj oblasti.

Juče na sjednici je usvojena i Informacija o realizaciji zaključaka Vlade sa sjednice od 27. decembra 2012. godine, kojima je Vlada zadužila nadležne ministre da pokrenu postupak izbora starješina organa uprave, odnosno da donesu odluke o raspisivanju javnog konkursa na osnovu Zakona o državnoj upravi i Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Vlada je formirala radnu grupu čiji će zadatak biti da u saradnji sa pravnim zastupnikom Vlade Crne Gore prati sudski proces i koordinira aktivnosti logističke podrške advokatskom timu u sporu koji su CEAC i En plus grupa vode protiv Fonda za razvoj Crne Gore, Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Države Crne Gore, Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita Nikšić.

Predsjednik radne grupe je direktor Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović. Ostali članovi grupe su generalni direktor u Ministarstvu ekonomije, Dragan Kujović, sekretar u Ministarstvu pravde Nataša Pešič, savjetnik predsjednika Vlade Aleksandar Tičić, pomoćnik sekretara u Sekretarijatu za razvojne projekte Biserka Dragićević, načelnik u Ministarstvu finansija Dragan Darmanović, načelnik u Ministarstvu ekonomije Goran Nikolić, samostalni savjetnik u Ministarstvu ekonomije Tanja Markoč i samostalni savjetnik u Ministarstvu Svetlana Stijepović.

Predsjednik radne grupe može mijenjati sastav radne grupe, u za-

visnosti od prioriteta definisanih planom rada tog tijela.

Radna grupa će po potrebi i na zahtjev Vlade dostavljati izvještaj o tome kako se sudski proces odvija i eventualno predlagati dodatne aktivnosti u cilju boljeg pozicioniranja Crne Gore i ostvarivanja njenih interesa u tom postupku.

Ministarstvo ekonomije je 21. novembra primilo od advokata iz kancelarije “Graf von Vestflalen” iz Njemačke obavještenje o arbitraži kojim su CEAC i En plus grupa počeli arbitražni postupak protiv Crne Gore na osnovu ugovora o poravnanju koji je zaključen 16. novembra 2009. godine.

U skladu sa ugovorom o poravnanju, za ovaj arbitražni postupak nadležna je ad hoc arbitraža, u vijeću od tri arbitra, sa sjedištem u Beču, pri čemu se postupak vodi na engleskom jeziku.

Očekuje se imenovanje jednog arbitra od strane Crne Gore, što je prema pravilima trebalo obaviti do 17.1.2014. godine, s tim što je zatražen produžetak tog roka do 17. februara. Predlog je da Crna Gora u ovom arbitražnom postupku za arbitra imenuje profesora Tibora Varadija.

I.B.

8 DRUŠRVO

PETAK, 24. 1. 2014.

PROTEST NOVINARA

Tišinom protiv neslobode javne riječi Sa jučerašnjeg protesta

Komisija “ušla u proceduru objavljivanja” Na jučerašnjem protestu predstavnici Sindikata medija su podsjetili da su od Vlade tražili da podrži njihov zahtjev za dodatnom zaštitom novinara kroz izmjene krivičnog zakonika, i da što prije stvori uslove za rad Komisije za praćenje istraga o slučajevima napada

Društvo koje godinama njeguje tradiciju nekažnjivosti napada na novinare je društvo koje ima veliki problem, i koje nikako i nipošto ne može u Evropsku uniju (EU), poručeno je sa protesta zaposlenih u medijima koji je juče

održan u Podgorici. Protest je organizovao Sindikat medija Crne Gore, a prisustvovalo mu je, prema procjeni organizatora, oko 200 ljudi. Skupu su prisustvovali predstavnici svih crnogorskih medija, kao i nevladinih organizacija. Me-

đu okupljenima su bili i poslanici Demokratskog fronta, Pozitivne Crne Gore i Socijalističke narodne partije.

Predstavnici Sindikata medija pred okupljenima su se pojavili sa flasterom preko usta koji, kako su

pojasnili, predstavlja poruku. Član Glavnog odbora Sindikata Darko Ivanović, kazao je da je do srži oštećeno društvo koje novinarima ne dozvoljava da rade svoj posao, koje zastrašuje novinare i država koja nije sistemski uredila da im se omogući pravo na rad.

“Ovo je protest za sve ono što će se desiti, jer ne vjerujemo da sve ono što se desilo ima pravni ishod, da će se počinioci naći i da će se bilo šta riješiti. Tako da ovaj flaster preko naših usta znači da smo ujedinjeni u ćutanju, mi kažemo gromoglasnom, jer nam je jedino to preostalo”, pojasnio je on.

A onda, kako je naveo, da svi građani vide kako je to kad ćute oni koji u ime svih njih prenose vijesti, i prave savjest društva.

On je, pokazujući zgradu Vlade, kazao da “tamo sjede oni koji juče nijesu htjeli ili smjeli da daju amin za Komisiju koja treba da se bavi napadima na novinare”.

na novinare.

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević je na pitanje kad će odluka o formiranju Komisije biti objavljena u Službenom listu, kazao da je ona juče ujutru upućena generalnom sekretarijatu Vlade, i da je “ušla u proceduru objavljivanja”.

Njegova koleginica Duška Pejović kazala je da je riječ o osjećaju pravne nesigurnosti i bezvrijednosti novinara i njihovih prava.

Riječ je, kako je navela, o tome da se može izvršiti krivično djelo bez kazne, i da je ovo vrijeme kada riječi ne postaju djela, kada se obećava bez rezultata, kada se čeka pravo i pravda, a opasnost ne prolazi.

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević kazao je da je napadima na medijske poslenike i njihovu imovinu, u političkoj ravni, nanijeta ozbiljna šteta Vladi i vladajućoj koaliciji.

On je novinarima nakon sjednice Vlade, komentarišući jučerašnji protest zaposlenih u medijima, kazao da to dodatno obavezuje nadležne državne organe da “pokažu snagu države”.

Prema njegovim riječima, ukoliko se u razumnom roku ne pokaže adekvatna funkcionalnost i efikasnost nadležnih institucija da rješavaju takve stvari, sagledaće se i druga rješenja.

NAPREDAK

RTCG

Inkluzivno obrazovanje podržava 80 odsto građana

Poziv za predlaganje kandidata za Savjet

Inkluzivno obrazovanje u Crnoj Gori podržava 80 odsto građana, pokazalo je najnovije istraživanje sprovedeno u decembru prošle godine u okvoru kampanje “Govorimo o mogućnostima”. Iz UNICEF-a su ocijenili da prema o ovom istraživanju o znanju, stavovima i ponašanju građana prema djeci sa smetnjama u razvoju, Crna Gora vidno napreduje na putu da postane in-

Administrativni odbor uputio je juče javni poziv ovlašćenim predlagačima da kandiduju članove za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Javni poziv upućen je šest mjeseci prije isteka mandata sadašnjeg sastava Savjeta, na osnovu Zakona o javnim radiodifuznim servisima Crne Gore.

Savjet Radio - televizije Crne

kluzivno društvo. “Želim da čestitam našim partnerima na uspjehu koji smo postigli do sada i da ih pozovem da podrže dalje napore ka izgrađivanju inkluzivnog društva u Crnoj Gori”, izjavio je šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks.

Prema istraživanju, procenat građana Crne Gore kojima je neprihvatljivo da dijete sa smetnjama u razvo-

ju ide u isto odjeljenje sa njihovim smanjio se sa 64 u avgustu 2010. na 20 odsto u decembru 2013. godine.

“Takođe, svaki drugi građanin sada prihvata da dijete sa smetnjama u razvoju može biti najbolji prijatelj njegovog djeteta. Procenat onih kojima je to neprihvatljivo smanjio se sa 77 odsto u avgustu 2010. na 49 odsto u decembru 2013”, saopštili su iz UNICEF-a.

M.M.K.

Gore ima devet članova.

Kandidat za člana Savjeta Radio - televizije Crne Gore može biti afirmisani stručnjak iz oblasti koja je relevatna za obavljanje djelatnosti Radio - televizije Crne Gore, koji ima prebivalište u Crnoj Gori i visoku stručnu spremu.

Rok za predlaganje kandidata je 45 dana.

Bo.P.

DRUŠTVO 9

PETAK, 24. 1. 2014.

POD LUPOM RADNO ZAKONODAVSTVO

Sudbina Zakona o radu u rukama EK Milica Krgović

D

a li će doći do izmjena i dopuna Zakona o radu zavisiće od izvještaja Evropske komsije (EK) sa skrininga za Pregovaračko poglavlje 19.

Radno zakonodavstvo je pod lupom nadležnih koji žele, kako uvjeravaju, da donesu propis o radu koji će nagraditi radnika, a kazniti neradnika.

Izmjene radnog zakonodavstva najviše bi obradovale poslodavce koji mjesecima čekaju sudbinu njihove inicijative na koju im vlasti još nijesu odgovorile.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazali su DN da taj resor radi na unapređenju radnog zakonodavstva, te da je njihov, kao i cilj socijalnih partnera, da stvore Zakon o radu koji će omogućiti najbolji ekonomski ambijent za biznis, s jedne strane i zaštitu prava radnika s druge strane, kako ne bi došli u situaciju da ovaj propis bude prepreka za obavljanje biznisa u Crnoj Gori. “Želimo da donesemo zakon koji će nagraditi radnika, a kazniti neradnika. Zakon o radu je predmet analiza već duži period i nakon izvještaja EK sa skrininga za Pregovaračko poglavlje 19 vidjećemo koji će biti naši sljedeći koraci. Ako i kada krenemo sa procedurom izmjena Zakona socijalni partneri - sinidikati i poslodavci će biti uključeni u aktivnosti koje se tiču ove oblasti”, uvjeravaju iz Ministarstva.

Unija poslodavaca inicirala je krajem aprila 2013. godine izmjene Zakona o radu, tražeći da im se omogući lakša procedura kod davanja otkaza.

“To znači da je konačna odluka o tome da li će inicijativa UPCG za izmjene Zakona o radu biti prihvaćena, u ovom trenutku, u rukama socijalnih partnera – sindikata i Vlade”, kazali su DN iz Unije poslodavaca (UPCG).

Predsjednik UPCG Predrag Mitrović izjavio je ranije DN da većina poslodavaca prihvata da radnici dobiju rješenja na neodređeno vrijeme, ali uz uslov, kakav je u svijetu, “da poslodavac zaposlenom može dati otkaz usljed konkretnih dokaza za povredu radne discipline ili drugih razloga”. Davanje otkaza neradnicima čini se, kako se žale poslodavci, da je nemoguća misija.

Sindikati su u nekoliko navrata ponavljani da neće podržati izmjene Zakona o radu. Sporenja su nastala zbog stupanja na snagu odredbe Zakona o radu kojom se ugovori o radu nakon dvije godina rada na određeno trasformišu na ne o dre đeno. Po slo davac ima još jednu mogućnost da u tom slučaju da otkaz ili ponovo angažuje zaposlenog preko agencija za posredovanje prilikom zapošljavanja. Ova odredba stupila je na snagu 22. decembra prošle godine, a procijenjeno je da će se ona odnositi na oko 30.000 radnika u Crnoj Gori.

● POSLODAVCI ČEKAJU

ODGOVOR U Uniji poslodavaca kažu da je javnost upoznata iz medijskih nastupa i izjava predstavnika Ministarstva da je Zakon o radu predmet analiza tog Vladinog resora.

“Iako za sada nijesmo čuli njihovo eksplicitno izjašnjenje o tome da li su za ili protiv inicijative UPCG, navedenu proceduru tumačimo kao dobar signal i spremnost resornog Ministarstva, kao i Vlade, da kao odgovoran socijalni partner podrži inicijativu koju je Unija poslodavaca podnijela po pitanju pristupanja izmjenama Zakona o radu”, rekli su iz Unije.

Poslodavci očekuju da će Socijalni savjet u što kraćem roku biti u prilici da saopšti konačan stav povodom predmetne inicijative

UPCG. “To je neminovnost na koju upućuje potreba dodatnog usaglašavanja sa EU zakonodavstvom i pozitivna praksa u svijetu, a posebno slabosti postojećeg zakonskog rješenja, kao i dobro poznate ekonomske prilike u zemlji”, objasnili su u Uniji.

poziva sindikat i Vladu da još jednom sagledaju slabosti postojećeg zakonskog rješenja, ali i dobro poznate ekonomske prilike u zemlji, a zatim pokažu odgovornost i partnerski odnos u iznalaženju rješenja koji će biti od interesa i za radnike i za poslodavce”, ističu u UPCG.

● PREPOZNALI SLABOSTI

● O INICIJATIVI UP IDUĆE

U Uniji poslodavaca napominju da su u dosadašnjoj primjeni predmetne regulative prepoznala niz slabosti koje se evidentiraju kroz nefleksibilnost i prenormiranost pojedinih odredbi, odnosno njihovu nepreciznost i neodređenost, što u praksi povlači ne mali broj nedoumica i problema.

“Stoga, UPCG i ovom prilikom

U Uniji slobodnih sindikata (USSCG) očekuju iduće sedmice sjednicu Socijalnog savjeta Crne Gore. Predstavnik ove radničke organizacije Zvonko Pavićević izjavio je DN da je informisan da će jedna od tema ove sjednice biti inicijativa Unije poslodavaca oko izmjena Zakona o radu.

SEDMICE

PREPUCAVANJE

Nikčević proziva Konjevića da krši propise

Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG) i predsjednik Sindikata policije Marko Nikčević optužio je u izjavi za Dnevne novine ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića da krši Zakon o radu jer oko 400 službenika MUP-a radi na određeno duže od dvije godine. Nikčević upozorava da su shodno odredbi pomenutog propisa koja je stupila na snagu 22. decembra prošle godine pripadnici ovog resora trebali da dobiju ugovore o radu na neodređeno, ali da se to još nije desilo.

“I to neki radnici rade čak pet i 12 godina po ugovorima na određeno vrijeme”, tvrdi Nikčević.

Nikčević suspenziju iz policijske službe od strane ministra Konjevića doživljala kao pritisak na Sindikat i želju prvog čovjeka cr-

nogorske policije da tu centralu pocijepa.

On smatra da Konjević želi da preko svojih eksponenata upravlja dijelom radničke organizacije.

Marko Nikčević je suspendovan nakon što je Unutrašnja kontrola MUP-a utvrdila da je uporedo sa obavljanjem policijske dužnosti suvlasnik u dvije privatne firme. Rješenje o suspenziji je potpisao ministar Konjević. Međutim, Nikčević negira da je suvlasnik dvije firme, te da to nije već šest godina.

“Konjević ima dosta razloga da preistita svoje stavove. A što se tiče priče oko firmi, posljednje vlasništvo u firmi prodao sam još 2008. godine. Te godine sam posljednji put zabilježen kao vlasnik neke firme. To što je na nekim papirima možda ostalo moje

ime i papirologija nije ažurirana uzima se kao glavni argument kako se ne bi odgovorilo na pitanja koja sam ministru postavio. On time sebi uzima vjerovatno dodatno vrijeme da razmisli šta da radi i kako da opravda činjenicu da 400 ljudi sjedi u MUP-u bez rješenja na neodređeno čime on krši Zakon”, istakao je Nikčević, navodeći da ministar želi da time skrene priču o primjeni Zakona o radu, optužujući prvog čovjeka SSCG. On se pita kako je moguće da ga ministar suspenduje pet dana nakon što je izabran za generalnog sekretara SSCG. “Zašto to nije uradio kada je saznao navodno za informacije koje o meni iznosi. Ja se bavim interesima zaposlenih. Kabineti me ne interesuju.

Potpuno sam relaksiran kada je ova priča u pitanju”, uvjerava Nikčević.

Poručuje Konjeviću da mora da vo-

Statut ne zabranjuje vlasništvo u firmama P re d s j e d n i k sindikalnog p o v j e re ništva Glavnog grada SSCG Goran

Dragović kazao je u izjavi DN da po Statutu ne postoji ograničenje kada je u pitanju izbor generalnog sekretara, te da on ne zabranjuje vlasništvo u firmama. Dragović kaže da je njegovo lično mišljenje da generalni sekretar ne treba da bude vlasnik firme, te da ukoliko je to tačno Nikčević treba da se zarad pozicije prvog sindikalca odrekne vlasništva u kompanijama.

Od 1. marta svi na neodređeno Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević iznenađen je, kako je kazao nakon jučerašnje sjednice Vlade, nastupom sindikata policije.

“Ne bih rekao da nema dijaloga sa sindikatom policije, već naprotiv. Upravo smo direktor Uprave policije i ja krenuli u regulisanje statusa zaposlenih lica, i ta procedura je pri kraju. Do 1. mardi računa o interesu svojih radnika.

“Nije valjda da je Sindikat pozvan da štiti interese, a šef resora da ih narušava”, pita se Nikčević, navodeći da je očekivao manipulacije u pokušaju diskreditacije njega i njegovih saradnika.

DN su prekjuče objavile da je interna istraga protiv Nikčevića pokrenuta na osnovu saznanja da je on ovlašćeni zastupnik u firmama “Speededu” i “Expert Edu”, te da je kontrolom utvrđeno da se on bavi poslovima koji su nespojivi sa službenom dužno-

ta neće biti niko u Upravi policije koji neće imati definisan status na neodređeno vrijeme”, kazao je Konjević.

On je kazao i da je Vlada dala saglasnost MUP-u da se u Herceg Novom realizuje projekat izgradnje stambenih objekata za pripadnike policije. U planu je realizacija istog i u Podgorici. šću zbog čega je 21. novembra privremeno udaljen iz službe.

M.M.K.

10 HRONIKA uHapŠen nikŠiĆanin

Ukrao tri ª golfaº J. D. iz Nikšića.

Policija Ristića tereti i da je tokom decembra prošle godine počinio krađu na štetu M. A. iz Nikšića, od koga je ukrao “golf 3”, takođe nikšićkih registarskih oznaka.

Iz Uprave policije je saopšteno da je o ovim događajima obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, a da su ukradena vozila pronađena i vraćena vlasnicima.

K.P.

Nikšićka policija uhapsila je prije tri dana Vladana Ristića (23) iz Nikšića zbog sumnje da je počinio tri teške krađe na štetu svojih sugrađana.

Ristić se tereti da je 15. januara ukrao “golf 2” sa parkinga ispred zgrade u kojoj oštećeni I. A. živi.

Prije toga, u noći između 12. i 13. januara navodno je ukrao automobil iste marke, nikšićkih registarskih oznaka, koji je vlasništvo

Foto: Iva Manidć

PETAK, 24. 1. 2014.

uprava carina

Foto: Uprava carina

Oduzeta roba od 7.000 eura Zaplijenjena roba

Veljović nakon predaje izvještaja Unutrašnjoj kontroli o sastanku na Zlatici

Savjet za kontrolu rada policije:

Veljović vršio politički pritisak na policiju

Carinici Putničkog terminala Bar zaplijenili su neprijavljenu tekstilnu robu i galanteriju engleske marke “Juicy Coture”, ukupne vrijednosti 7.000 eura. Oduzeta roba pronađena je prekjuče, prilikom detaljnog pregleda prikolice barskih registarskih oznaka, koja je u luku Bar pristigla brodom “Sve-

ti Stefan II” iz Barija. Iz Uprave carina je saopšteno da je riječ o devet paketa, odnosno 137 komada različitih odjevnih predmeta i galanterije.

Carinski službenici oduzeli su neprijavljenu robu, a odgovornim licima izdali prekršajne naloge i izrekli novčane kazne.

K.P.

Savjet za građansku kontrolu rada policije zaključio je da je ukupan sistem policije i njenih službenika pod snažnim političkim pritiskom “u cilju pridobijanja i zloupotreba u političke svrhe”. Ovakva ocjena Savjeta nastupila je pošto su njegovi članovi prekjuče razmotrili nalaz Unutrašnje kontorole MUP-a u slučaju predavanja koje je bivši šef policije Veselin Veljović održao policajcima iz Mojkovca u novembru prošle godine u kampu na Zlatici.

Prema ocjeni Savjeta na čijem je čelu advokat Jovan Poleksić, ovo nije izolovani, već još jedan u nizu slučajeva, kada policijski službenici preuzimaju stranačke aktivnosti.

“Savjet je u više navrata, prethodnih godine bavio ovim pitanjem (Slučaj direktora policije - Iz-

borni štab u Mojkovcu; Slučaj profesionalne i politične neutralnosti policije kao i promotivnog skupa u Tivtu), kada je ukazivao i utvrdio da je došlo do zloupotrebe pripadnika policije u političke svrhe”, saopšteno je iz tog tijela.

Ta činjenica, kako se navodi u saopštenju Savjeta, naročito imajući u vidu predstojeće izborne procese, od najodogovornijih u policiji zahtijeva punu profesionalnu pažnju i odgovornost da se takve pojave ne smiju ponoviti. Iz Savjeta su apelovali i na sve političke strukture da se uzdrže od bilo “kakvih aktivnosti koje bi značile pritisak na policijske strukture i njene pripadnike”.

U cilju utvrđivanja odgovornosti pojedinih pripadnika policije, Savjet je od ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića zatra-

žio dodatne informacije o ovom slučaju.

Unutrašnja kontrola ocijenila je krajem prošle godine da je na sastanku u kampu elitnih policijskih jedinica aktuelni savjetnik predsjednika države i bivši šef policije Veselin Veljović, koji je organizovao skup, osim o NATO integracijama, govorio i o tada predstojećim izborima u Mojkovcu.

Navodno, vršio je politički pitisak na policijske službenike koji imaju određenu vezu sa Mojkovcem, da na izborima glasaju za DPS. Takav nalaz, osim Savjetu za građansku kontrolu rada policije predat je i nadležnom Supštinskom odboru i predsjedniku države Filipu Vujanoviću koji je istog dana Veljovića povukao iz Savjeta za NATO, ali ne i sa funkcije savjetnika za bezbjednost.

S.K.

predMet uStupljen crnoj gori

MarkoviĆ poručio:

Foto: Iva Manidć

Rožajac prodavao Poslanici, odogovorno i promišljeno do novog VDT-a drogu u Austriji Ministar pravde i potpredsjednik Vlade Duško Marković poručio je skupštinskim poslanicima da treba da budu odgovorni prema izboru Vrhovnog državnog tužioca (VDT), naročito zbog obaveza koje predstoje toj instituciji ove godine.

“Izbor VDT-a je ključna stvar i oni koji o tome odlučuju treba da to razumiju i odgovorno pristupe njegovom izboru”, rekao je Marković nakon svečanog polaganja zakletve javnih izvršitelja.

Po njegovim riječima, neizbor Vrhovnog državnog tužioca ugrožava funkcionisanje te institucije iako zakon predviđa mogućnost da do izbora tužioca taj posao obavlja vršilac dužnosti.

Procedura izbora Vrhovnog državnog tužioca otpočela je krajem prošle godine, kada se, na predlog Tužilačkog savjeta, pred nadležnim skupštinskim odborima našao sudija Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković. On ipak nije zadovoljio kriterijume opozicionih političara pa će odbornici krajem januara ponoviti glasanje u odnosu na ostale predložene kandidate od Tužilačkog savjeta.

Marković se osvrnuo i na novoimenovani Tužilački savjet koji je predsjednik Filip Vujanović pro-

Branko Vučković, kandidat Tužilačkog savjeta za VDT, koji na skupštinskom odbroru nije zadovoljio kriterijume opozicionih političara

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podiglo je optužnicu za šverc droge protiv Adnana Kurtagića (35), zvanog Nančo iz Rožaja. Ova optužnica uslijedila je nakon ustupanja predmeta Crnoj Gori od strane pravosudnih organa Austrije, zato što se Kurtagić već nalazi u bjelopoljskom zatvoru i sudi mu se za drugo djelo – ubistvo.

Prema optužnici, Kurtagić, sarađujući sa E.M. i prikrivenim saradnikom Savezne službe za borbu protiv kriminala Aus-

trije, dogovorio da za 30.000 eura neovlašćeno proda dva kilograma i 101 gram heroina. Droga je bila upakovana u dva crna plastična paketa i smještena u gepek auta marke “škoda oktavija’’, slovačkih registarskih oznaka, kojom je upravljao S.B. Kad su krenuli prema Beču policija je krenula da ih hapsi, ali je Kurtagić uspio da pobjegne, a droga pronađena.

On je kasnije zbog drugog djela uhapšen i ekstradiran vlastima u Crnoj Gori.

B.Č.

prevozio MariHuanu

Podignuta optužnica protiv Kolašinca glasio iako nema zakonom predviđen broj članova.

“Na sreću, predsjednik države proglasio je Tužilački savjet, koji nije u punom sastavu, ali ima većinu neophodnu za odlučivanje”, ka-

zao je Marković.

On je dodao da nema prepreka da na čelu Tužilačkog savjeta do izbora Vrhovnog državnog tužioca bude vršilac dužnosti na toj poziciji Veselin Vučković.

S.K.

Zamjenica višeg državnog tužioca Milica Rmandić podigla je optužnicu protiv Đoka Drljevića (23) iz Kolašina zbog sumnje da se bavio preprodajom marihuane.

Drljević je, kako piše u optužnici, 23. novembra prošle godine u Kolašinu u torbici radi prodaje držao 1,56 grama marihuane.

Droga je bila upakovana u ručno napravljeni zamotuljak od papira. Kad je policija zaustavila ,,Audi A6’’ kojim je upravljao njegov sugrađanin, drogu je sakrio ispod suvozačevog sjedišta.

U ovom predmetu sudiće vijeće sudija kojim će predsjedavati sudija Šefkija Đešević u Višem sudu u Bijelom Polju.

B.Č.

HRONIKA 11

PETAK, 24. 1. 2014.

DA PRAVDA NE KASNI

j

avni izvršitelji, koji treba da pravosudni sistem rasterete neizvršenih pravosnažnih presuda, svečano su juče položili zakletvu pred ministrom pravde i potpredsjednikom Vlade Duškom Markovićem.

Marković je kazao da polaganje zakletve javnih izvršitelja zaslužuje mjesto u kalendaru važnih događaja za crnogorsko pravosuđe, navodeći da je to prva zanačajna aktivnost na planu reforme pravosuđa nakon otvaranja poglavlja vladavine prava.

“Možemo konstatovati da je Crna Gora danas ispunila jedna važan zadatak koji je sebi postavila”, naveo je Drobnič, objašnjavajući u nastavku važnost ovog instituta.

● Suština poStupka je u

U ime javnih izvršitelja, Aleksandar Konstantin Zloković kazao je da su javni izvršitelji diplomirani pravnici koji ispunjavaju zakonom propisane kriterijume i koje imenuje ministar pravde. Benefite od ove profesije, kako je naveo, imaće sudovi, strani investitori a najviše građani Crne Gore, kojima će dostupnost pravdi biti veća, a bržim i efikasnijim izvršni postupkom pravo na suđenje u razumnom roku biće lako ostvarivo.

On je dodao da su predrasude da su javni izvršitelji utjerivači dogova, “već su to ozbiljni ljudi, ovlašćeni od države”.

Javni izvršitelji počinju sa radom 60 dana od polaganja zakletve, odnosno sredinom marta.

Javni izvršitelji će, prema riječima Ljiljane Vladičić, koja je juče položila zakletvu, postupati po svim pravosnažnim presudama, osim onih koje se odnose na sporove iz

izvršenju

“Izvršenje presude je smisao cijelog postupka. Donijeti pravosudnu presudu a ne izvršiti je znači da pravda kasni, a zakašnjela pravda je uskraćena pravda”, istakao je ministar važnost sudskih izvršilaca.

Marković je kazao da su neizvršene sudske presude najveće opterećenje za crnogorski pravosudni sistem, navodeći da će preuzimanjem izvršenja od sudova doprinijeti njihovom rasterećenju, a time i jačanju efikasnosti.

Uz riječi podrške o njihovom daljem radu, Marković je naveo da posao izvršitelja nije lak, ali i da je zakon na njihovoj strani. Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič čestitao je Vladi i svim pravnim institucijama na imenovanju javnih izvršitelja.

● izvršitelji nijeSu utjerivači dugova

Uviđaj u ulici na kojoj su pronađeni tragovi krvi i čaura od metka

bIjElo PoljE

Još ne znaju otkud krv i čaura na ulici Inspektori bjelopoljske policije sprovode operativne radnje u vezi sa incidentom koji se preksinoć oko 23 sata dogodio na početku Ulice Voja Lješnjaka u blizini zgrade “Tri ćulafa” u centru Bijelog Polja.

Sagovornik iz policije kazao je za Dnevne novine da se sklapa mozaik događaja kako bi se došlo do vinovnika incidenta koji je uznemirio tamošnje mještane.

Kako DN nezvanično saznaju, preksinoć je prvo došlo do svađe i tuče grupe mladića, nakon čega se čuo i pucanj iz vatrenog oružja. Epilog događaja je pronađena čaura od ispaljenog hica iz pištolja, vjerovatno kalibra sedam milimetara i tragovi krvi na trotoaru.

Na svečanom polaganju zakletve govorili su ministar pravde Duško Marković, ambasador EU Mitja Drobnič i predstavnik javnih izvršitelja Aleksandar Konstantin Zloković

Foto: Iva Mandić

Zakletvu položili prvi javni izvršitelji

Policija je za vrlo kratko vrijeme stigla na mjesto događaja i dok je trajao uviđaj blokirani su svi izlazi iz grada i izvršena provjera ugostiteljskih objekata i gradskih ulica.

Prema nezvaničnim saznanjima, uoči incidenta je primijećena grupa mladića kako se žučno prepire blizu kritičnog mjesta. Stanar obližnje zgrade kazao je da ga je hitac probudio iz sna, navodeći da se često dešavaju svađe i tuče, s obzirom na veliki broj ugostiteljskih objekata u blizini.

Iz bjelopoljskih zdravstvenih ustanova juče je saopšteno da se niko nije javljao da traži pomoć usljed zadobijenih povreda u tom incidentu.

B.Č.

radnog odnosa i izdržavanja.

Po njenim riječima, u početku njihovog rada, izvršitelji će preuzeti slučajeve koji su u nadležnosti sudova, a kasnije, kako je najavila, može se očekivati da će postupati i na inicijativu građana.

I njena kolegenica Aleksandra Tomković-Vukoslavčević kazala je da sudovi ostaju nadležni sa-

mo u nekoliko slučajeva, kao što su oduzimanje djeteta i njegovo povjeravanje drugom roditelju kao i vraćanje zaposlenog na rad, a da u svim ostalim slučajevima izvršenje presude preuzimaju javni izvršitelji.

“Ako postoji dug za struju koji je mali, logično je da će se prvo pokušati naplata preko blokade računa

dužnika. Kad ne uspije to, može da se obrati poslodavcu dužnika i traži da on uplaćuje najviše polovinu zarade dužnika na račun javnog izvršitelja, a ako ni to ne uspije, isključivo ako je povjerilac zainteresovann ide se na ekstremnija sredstva naplate, kao što je prodaja nepokretnosti”, pojasnila je Tomković-Vukoslavčević.

S.K.

zlouPotREbA SlužbENog PoložAjA

MANS podnosi krivičnu prijavu protiv Abaza Džafića Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) najavila je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv direktora Agencije za elektronske medije Abaza Džafića, tvrdeći da je pokazao da je službeni položaj stavio u zaštitu interesa Lutrije Crne Gore, odnosno biznismena koji kontrolišu Lutriju, Branislava Mićunovića i Save Džigija Grbovića.

“Džafić je odbio prigovor MANSa i zahtjev da Televiziji 777 oduzme odobrenje za emitovanje. U rješenju koje je donio Džafić nema ocjene nijednog navoda iz prigovora MANS-a, već se ponovo pokušava prikriti nezakonit rad Agencije i njenog direktora u postupku davanja i produženja odobrenja Lutriji”, rekao je advokat MANS-a Branislav Radulović.

Prema njegovim riječima, Džafić ponavlja da je Lutrija dopunila zahtjev i dostavila dokumentaciju koja je neophodna, ali nikako da dokaže kada je to Lutrija uradila i koju je dokumentaciju dostavila.

“Nakon što je MANS otkrio da je u izdavanju odobrenja nezakonito postupano u interesu Lutrije, odnosno Branislava Mićunovića i Save Džigija Grbovića, Džafić sada očekuje da vjerujemo njemu i Lutriji na riječ da su postupali zakonito”, ističe Radulović.

On je kazao i da je Džafić pričao neistine tvrdeći da je Lutrija zakonito mijenjala programsku šemu i Agenciji dostavljala podatke o tome.

“Nesporno je da Lutrija nikada nije Agenciji dostavila detalj-

Abaz Džafić

nu dnevnu, nedjeljnu i mjesečnu programsku šemu, odnosno glavne elemente programske šeme koja se morala definisati u smislu sadržaja, trajanja i predloženih termina emitovanja, zajedno sa naznakama vezanim za planirane izmjene i vrijeme njihovog uvođenja”, rekao je Radulović.

Osim toga, MANS direktora Agencije za elektronske medije optužuju i da ignoriše i činjenicu da Lutrija nije dostavila opis planirane strukture programa iz sopstvene produkcije, ovlašćenja za reemitovanje i/ili odloženo emitovanje tuđeg programa, da TV 777 si-

stematski promoviše osnivače Lutrije Crne Gore i udruženje kojem Lutrija pripada- NVO UPIS. Iz MANS-a navode i da Džafić ignoriše i činjenice da se u programu TV 777 konstantno krše načela objektivnosti, nepristrasnosti i pravilo druge strane.

“Manipuliše se izjavama i saopštenjima, a slikama, tonom i sadržajem se iskrivljuje osnovni smisao saopštenog, uz svakodnevne jednostrane napade na ličnosti, vođenje dugotrajnih i ponavljanih kampanja u vezi sa pojedinim ličnostima i društvenim grupama”, rekao je Radulović.

Prema njegovim riječima, Džafić toleriše i odobrava da se kroz reklame na TV 777, ali i informativne emisije u kojima se “analiziraju” navodno dobitni tiketi igre Loto predstavlja i ohrabruje kockanje “kao preporučljivi stil života i to u terminima kada je očigledno da će takav program pratiti i maloljetnici”.

“Primitivne uvrede, klevete, uličarski i polupismeni navodi iz saopštenja NVO UPIS, koje je čak i Medijski savjet za samoregulaciju nazvao uvredljivim i uličarskim nivoom, za Džafića su izgleda prihvatljivi i njegovom okruženju svojstveni način komunikacije”, ističe Radulović.

On navodi da Džafić ignoriše i nespornu činjenicu da je Lutrija pola godine kasnila za zahtjevom za produženje odobrenja i da joj je Agencija to nezakonito tolerisala.

M.V.P.

12 cRna goRa

PEtak, 24. 1. 2014.

NakNaDE & oBRaČUN

MN 011

Projekat kontrole Rasprava o komunalijama kvaliteta stručnog osposobljavanja Naplata komunalija nikog ne ostavlja ravnodušnim

U Centru za obrazovanje i trening – ZOPT održan je sastanak sa ekspertima zaduženim za realizaciju projekta “MN 011”, koji se realizuje na osnovu sporazuma vlada Luksemburga i Crne Gore. Nacionalni partner je Centar za stručno obrazovanje Ministarstva prosvjete.

“Kroz tu saradnju inicirana je pomoć u oblasti razvoja stručnog osposobljavanja, a cilj je zaustavljanje migracija stanovništva i veća zaposlenost, posebno na sjeveru Crne Gore”, kazala je glavna savjetnica projekta Sibil Hilše, istakavši da je posjeta Tivtu organizovana sa ciljem utvrđivanja kvaliteta stručnog

osposobljavanja.

“Strani eksperti su tu da sagledaju činjenično stanje, utvrde način rada i ocijene metodologiju u obrazovanju odraslih”, kazala je direktorka ZOPT-a,Milena Ćipranić, istakavši da se konstantno radi na poboljšanju kvaliteta.

Ona je navela da je Tivat odabran kao primjer podrške lokalne uprave. ZOPT i Opština, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, prate potrebe tržišta, što potvrđuju i 22 licence koje posjeduju u Centru. Ćipranić je istakla da su aplicirali za još šest. Iz Centra su pozvali zainteresovane da se jave i informišu o onome što im se nudi od obuka, koje su besplatne. Z.K.

Mojkovac

Počinje gradnja nove opštinske zgrade MOJKOVAC – Sadašnja zgrade Opštine Mojkovac najvjerovatnije će biti u toku ljeta srušena do temelja, a na njenom mjestu biće izgrađena nova. Očekuje se da nova zgrada bude završena 2015. Gradnja će se finansirati iz državnog budžeta, preko Direkcije javnih radova Crne Gore sa 430.000 eura, kazali su u lokalnoj upravi.

Nova zgrada će imati bruto površinu od 1.271, 96 kvadratnih me-

tara, sa prizemljem, spratom i potkrovljem. Ispred nove zgrade biće osam parking mjesta. U zgradi će biti lift za osobe sa invaliditetom, bife, sala sa 50 mjesta, prostrani hol, a kabinet predsjednika opštine biće na prvom spratu. Do izgradnje nove zgrade, služba lokalne uprave radiće u objektima bivšeg trgovinskog preduzeća “Bojna njiva”, koje je kupila, kao i u Turističko-informativnom centru. V.B.

TIVAT - Na okruglom stolu, koji je organizovan o nacrtu opštinske odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, najviše polemike otvorila su pitanja zoniranja gradskog građevinskog zemljišta, na osnovu čega su određeni različiti koeficijenti za obračun nadoknade za opremanje zemljišta, koje podrazumijeva ulaganja u vodovod, kanalizaciju, putnu infrastrukturu i eksproprijaciju.

Kompletan prostor opštine koji je pokriven urbanističkim planovima, prema toj odluci, podijeljen je u šest zona, a u skladu s tim određeni su i koeficijenti za svaku zonu, a oni se kreću od 0,35 do 1,70, a sa kojima će se množiti prosječni trošak komunalnog opremanja građevinskog zemljišta koji je proračunat na iznos od 172,3 eura po metru kvadratnom. Tako će komunalije u zoni Ia iznositi 293 eura po kvadratu novog objekta, u zoni I 224 eura, zoni II 155, zoni III 120, zoni IV 86 eura, a

u najmanje atraktivnoj i za investotore interesantnoj - zoni V komunalije po kvadratnom metru plaćaće se 60 eura. Previđeno je da se iznosi mogu plaćati i na rate sa maksimalnim rokom do tri godine, što mogu iskoristiti investitori stambenih objekata za koji ukupna naknada za opremanje građevinskog zemljišta prelazi 200.000 eura. Osim toga, na tu naknadu su predviđeni i popusti, koji se kreću od 20 odsto za nove proizvodne objekte do čak 70 odsto za stambene objekte površine do 200 kvadrata kojima investitor rješava svoje stambeno pitanje.

Predviđeno je da se kroz razna smanjenja naknada stimulišu investitori koji u svoje objekte budu ugrađivali solarne panele i kolektore radi smanjenja potrošnje električne energije.

Ivan Starčević, stanovnik Krtola, ukazao je na činjenicu da je kompletan prostor Krašića i Đuraševića svrstan u zonu 1a, za koju je pred-

viđen najviši koeficijent za obračun nadoknade. Sekretar Sekretarijata za uređenje i zaštitu prostora Tanja Jelić je objasnila da se za ovu zonu predviđaju najviše nadoknade zbog cijene ulaganja u infrastrukturu tog područja, kao i nužnost znatnih ulaganja u eksproprijaciju, kao pripremnu fazu za pristupanje opremanju zemljišta.

U ime Udruženja preduzetnika Tivta, stavove je iznijela Biljana Matijević, koja je između ostalog rekla da se, osim za objekte za koje je predviđena ugradnja solarnih panela, povlastice u smislu naplate nadoknade za opremanje zemljišta trebaju predvidjeti i za one sa energetski efikasnim fasadama.

Javna rasprava o nacrtu odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta otvorena je do 1. februara, nakon čega će zapisnik sa javne rasprave biti dostupan na veb stranicama Opštine Tivat.

Z.K.

crNa gora 13

PETAK, 24. 1. 2014.

Neko nam podmeće sve ovo MITING LD ª DR ZORAN KESLERº

Jovana Lasica

o

ko stotinjak članova Lovačkog društva “Dr Zoran Kesler” juče je ispred svojih prostorija održalo protestni miting kako bi na taj način apelovali na javnost, ali i na državne organe da što prije preduzmu sve neophodne mjere i radnje u cilju razotkrivanja počinilaca nedavnog pokolja srna na Goliji.

Oni su objasnili da zbor lovaca nije organizovan u cilju kritikovanja, već molbe nadležnim institucijama da ubrzaju postupak i što prije riješe slučaj pomenutog krivičnog djela.

Predsjednik Lovačkog društva koje gazduje lovištem Golije, Radoman Jokić objasnio je da je do okupljanja došlo na insistiranje većine članova, pa je Upravni odbor postupio po njihovom zahtjevu.

● Svake tri godine moramo mijenjati zabran

“Mogu reći da neke radnje idu sporo, već je prošlo mjesec od kada se desilo krivično djelo i mi samo želimo da se krivci što prije pronađu jer je to u interesu lovaca. Hoćemo da apelujemo na državne organe, od policije do tužilaštva, da se što je prije moguće riješi ovaj slučaj.

Ne želimo da utičemo na tok istrage i na to nemamo pravo, ali imamo pravo da ih sa ovog mjesta zamoli-

mo da požure sa svim potrebnim mjerama kako bi se razotkrilo ovo krivično djelo i tako se svima nama olakšalo”, poručio je juče Jokić.

Navodeći da je policijska istraga u toku, Jokić je kazao da su na saslušanje privođena sva lica koja su u kritičnim danima bila na terenu, kao i da je na informativne razgovore pozvano nekoliko njihovih članova, ali da tačan broj kao i druge detalje ne zna.

On se osvrnuo i na nedavne prijedloge Golijana da se na određen period zabrani lov na tom lokalitetu, ističući da je u Goliji u posljednjih deset godina, skoro sedam godina bio zabran lova.

“Ne znam da li je bilo punih sedam godina, ali tri godine je bio zabran sa lijeve strane puta, a sljedeće tri i po godine bio je zabran između dva puta, puta za Gacko i puta Nikšić-Plužine. To znači da svake tri godine moramo mijenjati zabran. To ima svoju svrhu jer ukoliko u tom periodu napreduje plemenita div-

Ne znam šta time pokušavaju Povodom okupljanja lovaca iz lovačkog društva “Dr Zoran Kesler”, na molbu DN svoj komentar dao je i Veselin Vujačić, šef mjesne kancelarije Krstac u Goliji.

“Ne znam ja što su to oni mitingovali i šta time pokušavaju. Imam saznanja da tih kritičnih dana niko od mještana Golije nije bio na tom loljač, za isti taj period može se reći da brže napreduju predatori, koji su njihovi najveći neprijatelji. Tako da ne smiju biti dugi zabrani. Na primjer, za vukove je po nekoj statistici dovoljan jedan na 2.000 hektara, a da ne bi pravio štete. U suprotnom već postaju ugroženi i divljač i stočni fond”, objasnio je Jokić.

● bušili gume,

podmetali oStri

Predsjedavajući Skupštine te organizacije Zoran Rončević naveo je da su samo četiri lovca sa predjela Golije platili članarinu u Lovačkom društvu.

“Prema nekim nezvaničnim informacijama, saznali smo da u Goliji ima 300 pušaka, a samo četiri člana, dakle dajem neki signal

kalitetu, a sam lovočuvar je prepoznao i vidio 35 lovaca iz Nikšića koji su evindentirani. Godinama iz Lovačkog društva ‘Dr Zoran Kesler’ pokušavaju da optuže nas mještane, da ocrne ove poštene ljude odavde. Pitam se i zašto su zvali na infromativni razgovor nas koji nikada nijesmo bili lovci i koji se nikada u životu nijeza razmišljanje svima nama. Tamo ima časnih ljudi, ali ima ljudi koji nam podmeću sve ovo, pa može biti i da mještani sami vrše krivolov. Ne bih rekao da sumnjam konkretno na nekog, ali sa druge strane nama se gore dešavalo da nam buše gume, pušte lovce da uđu na teren pa nam postave ostri. Jednog dana je bilo probušeno čak devet guma. Oni su davali izjave da se gore pucalo automatima, ali tamo se nalaze pogranične jedinice policije i svi dobro znamo da bi oni morali čuti te automate i da bi vjerovatno reagovali na to”, kazao je Rončević, dodajući da ta organizacija dobro radi i da su za dobre i časne građane koji žele da uđu u organizaciju njhova vrata uvijek otvorena.

Rončević je rekao da se lovci vrlo

smo bavili lovom. Na razgovor u policiju su zvali mene i još tri mještana.

Prošle godine kada su na Goliji ubili košutu optužiili su nas mještane za to djelo, da bi se poslije otkrilo da je to uradio njihov lovac. Mogu da kažem samo da nije prvi put da na nas prebacaju krivicu i da optužuju Golijane za djela koja su sami uradili”. dobro razumiju u plemenitu divljač koja se javlja u krdima i da je ne čuvaju ne bi je toliko imali.

“Očekujemo izvještaj veterinarskih inspektora, ali mi se vrlo dobro razumijemo, pa možemo da kažemo su žućkasto-kafene kože sigurno donešene iz ljetnjeg perioda, a glava koja ima plavo oko je sigurno donešena iz zamrzivača, smrznuta je. Sve te stvari nas navode na sumnju da je nama podmetnuto, a volio bih da zbog našeg ogromnog članstva od 524 osobe, najbrojnijeg u Crnoj Gori, da to nije uradio niijedan naš član. Ako bude krivac neko od naših članova, biće strogo kažnjen. Unutar organizacije imamo Disciplinski sud i ta osoba će automatski biti isključena iz organizacije”, tvrdi Rončević.

TURIZAM

Šansa u održivom razvoju posebnih namjena TIVAT - U okviru projekta SUDSIT “Održivi turizam posebnih namjena”, koji se sprovodi kroz IPA program prekogranične saradnje Crna Gora - Hrvatska, juče je u multimedijalnoj sali Opštine, održana prezentacija elaborata “Procjena potencijala za razvoj turizma posebnih interesa u prekograničnoj regiji”.

Projekat, čija vrijednost prelazi 360.000 eura, prošle godine u septembru pokrenuli su partneri iz Crne Gore i Hrvatske – Opština Tivat sa crnogorske starne, a sa hrvatske UHPA (Udruga hrvatskih putničkih agencija), Asocijacija “Agroturizam Konavle” i DUNEA - Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije. Elaborat je jedan je od prvih koraka u implementaciji projekta u čiju su implementaciju

pored Opštine, uključeni i Turistička organizacija i tivatsko Komunalno preduzeće.

“Pod posebnim interesima svrstavaju se svi oni vidovi turizma gdje dobra usluga i smještajni kapaciteti predstavljaju samo osnovni dio ponude zbog koje se turisti odlučuju za određenu destinaciju,” kazala je autorka elaborata dr Romana Lekić, profesorka na Univerzitetu VERN u Zagrebu, navodeći da tu spadaju ruralni turizam, geoturizam, gastroturizam, eko-turizam, kulturni, nautički, edukativni, kreativni, vjerski i drugi noviji vidovi turizma.

“Za razvoj turizma posebnih namjena prekogranično područje Boke Kotorske i Dubrovačko-neretvanske županije ima izuzetne potencijale, a ono što su prvi koraci

za njegov razvoj je podizanje svijesti stanovništva o vrijednosti sopstvenog identiteta, prirodnih bogatstava, te baštinjenje kulturnih i drugih vrijednosti”, istakla je Lekić, naglašavajući da su najveći potencijali kulturni, ruralni turizam i eko-turizam. Tu spada i nautički turizam, “ali njegov drugačiji vid – onaj koji komunicira sa pomorskom istorijom, tradicijom, kulturom, izumima, znamenitim ličnostima”, objasnila je Lekić, poseban akcenat stavljajući na mogućnost korištenja tradicije, kao turističkog proizvoda jer Boka Kotorska i Konavle imaju izuzetne mogućnosti za razvoj ogromnog broja specifičnih turističkih aktivnosti i ponude koja spadaju u kategoriju turizma posebnih interesa.

Z.K.

Tivat: Izuzetne mogućnosti za razvoj specifičnih turističkih aktivnosti

14 CRNA GORA

PETAK, 24. 1. 2014.

PROTEST

Bivši radnici blokirali “Puteve”

Bar: Neophodno ulaganje u vodovodni sistem

PROBLEM

Dotrajao i vodovodni i kanalizacioni sistem BAR - Pored toga što se radi o veoma složenom sistemu koji funkcioniše u dva izražena režima rada – zimskom i ljetnjem, osnovni problemi vodovodnog sistema u Baru se ogledaju i u zastarjelosti distributivne mreže, neadekvatnom razvoju i formiranju mreže po visinskim zonama, nedostatku rezervoarskog prostora, ekstremnim gubicima u sistemu, zastarjelosti opreme i nedovoljnoj opremljenosti preduzeća, tvrdi direktor barskog Vodovoda Zdravko Gvozdenović.

O kakvom se problemu radi najbolje govori podatak, kako kaže Gvozdenović, da je u cilju snimanja postojećeg stanja i definisanja koncepta budućeg razvoja vodovodnog sistema Bara još 1989. urađeno generalno rješenje dugoročnog razvoja sistema. Od tada, ništa se nije preduzimalo sve do 2012. godine, kada je obnovljena revizija istog rješenja.

“Ovom dokumentacijom data je dijagnoza postojećeg stanja sistema sa predlogom hitnih mjera na poboljšanju stanja, te definisan jasan koncept i dinamika realizacije koncepta budućeg rješenja do 2030. godine.”

Gvozdenović ističe da u zimskom periodu sistem daleko preva-

zilazi potrebe potrošača u vodovodnom sistemu koji pokrivaju izvori u priobalnom dijelu barske opštine: Zaljevo, Kajnak, Brca, Sustaš, Turčini i Vrelo, dok u ljetnjem periodu, zbog velikog smanjenja izdašnosti izvorišta u primorskom dijelu opštine i povećanog broja potrošača, a samim tim i potrebe u vodi, u vodovodni sistem se uključuju dodatne količine iz izvorišta u zaleđu Velje oko i Orahovo polje, a od juna 2011. godine i iz regionalnog vodovoda.

Potreba za dodatnim količinama vode iz ovih izvorišta zavisi od zahtjeva potrošnje i smanjenja izdašnosti priobalnih izvorišta i kreće se od 50 litara u sekundi, u početnom periodu, do 190 litara u sekundi, koliko je i maksimalni kapacitet pod-

sistema Crmničko polje – Bar. Poseban segment vodovodnog sistema Bara čini vodovod Virpazar, kapaciteta 15 litara u sekundi.

Ukupno, vodovodni sistem čini 11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata na njima, 17 crpnih stanica na izvorištima ukupne instalacione snage 931 kilovat, 13 prepumpnih stanica za više zone vodosnabdijevanja ukupne instalacione snage 387 kilovata, 12 distributivnih rezervoara ukupne zapremine 5.223 kubika, distributivna mreža profila 50 do 500 mm, dužine oko 468 kilometara.

“Broj vodomjera za individualnu potrošnju je 19.893, za pravna lica 2.001, što ukupno iznosi 21.894”, kaže Gvozdenović.

On naglašava da su, kada je u pitanju kanalizacioni sistem, osnovni nedostaci neizgrađenost i zastarjelost postojeće mreže, kao i nedostatak pojedinih primarnih objekata.

“Rekonstrukcijom kanalizacionog sistema u zoni zahvata DUP-a Topolica 1 razdvojene su fekalna i atmosferska kanalizacija, čime je postignuta zadovoljavajuća funkcionalna sposobnost ovog sistema.

Ova investicija je primjer za dalji razvoj kanalizacione mreže na području grada i prigradskih naselja”, kaže Gvozdenović.

A.Ljuca

Opština Žabljak, na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj svojini („Sl.list CG“, br. 21/09, 40/11), člana 30 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini,(Sl.list CG, br. 44/10), člana 15 Odluke o postavljanju i izgradnji montažnih objekata privremenog karaktera na teritoriji opštine Žabljak („Sl.list CG – opštinski propisi“, br. 18/09), Planom javnih nabavki za 2014. godinu („Sl.list CG“ – opštinski propisi“, br 2/14), objavljuje

JAVNI POZIV za prikupljenje ponuda za davanje u zakup građevinskog zemljišta Daje su u zakup građevinsko zemljište na lokaciji 8.1, u ulici Svetog Save, na dijelovima katastarskih parcela br.

3985 i 3986 KO Žabljak I, predviđeno Planom o postavljanju i izgradnji montažnoh objekata privremenog karaktera na teritoriji opštine Žabljak za 2014. godinu.

Početna cijena zakupa predmetne parcele iznosi 2,30 €/m2 - mjesečno.

Visina depozita iznosi 10 % vrijednosti ponuđene cijene na godišnjem nivou, odnosno 33,12 € i uplaćuje se na žiro račun opštine Žabljak broj 505-9158-48, sa naznakom „Učešće na javnom pozivu“ Ponuđači dostavljanju ponude u zatvorenoj koverti, sa naznakom „ Ne otvarati prije sjednice komisije za sprovođenje postupka davanja u zakup građevinskog zemljišta“, na pisarnicu opštine Žabljak neposredno (kancelarija broj 10 u staroj zgradi opštine) ili putem pošte – preporučeno, na adresu Trg Durmitorskih ratnika br 1. Ponude se dostavljaju počev od 24.01.2014. do zaključno sa 31.01.2014. godine u 11:30 časova.

Javni poziv je objavljen na oglasnoj tabli i sajtu opštine Žabljak i u dnevnom listu „Dnevne novine“.

Pravo učešća na nadmetanju imaju fizička i pravna lica.

Rok za podnošenje prigovora je 5 (pet) dana od dana prijem odluke o davanju u zakup.

Učesnici javnog nadmetanja će biti obavješteni o ishodu istog, najkasnije tri dana od dana otvaranja ponuda.

Javno otvaranje ponuda biće održano 31.01.2014. godine u 12 časova, u Sali Skupštine opštine Žabljak.

Broj: 360/14-01- 68 Žabljak, 23.01.2014. godine KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

PODGORICA - Dio bivših radnika preduzeća “Putevi”, koji su juče ujutro blokirali Servisno-skladišnu zonu na Zabjelu i nijesu dozvolili normalan rad, onemogućavaju kompaniju da, kako su naveli njeni predstavnici, obavlja svoju djelatnost i mjere utvrđene planom reorganizacije.

Iz preduzeća “Putevi” su saopštili da su nezadovoljni bivši radnici radikalizovali protest i u ranim jutarnjim satima blokirali Servisno-skladišnu zonu na Zabjelu.

Dio bivših radnika “Puteva” nezadovoljan je zbog činjenice da nije vraćen na posao nakon otvaranja stečaja 28. februara prošle godine.

Takođe su još više revoltirani zbog još nepovezanog radnog staža za 2010, 2011, 2012. godinu, kao i za prva dva mjeseca prošle godine, zbog čega povremeno organizuju proteste okupljanjem na lokacijama gdje se nalaze pojedini djelovi ovog preduzeća, navodi se u saopštenju “Puteva”.

Na ovaj način, bivši radnici “Putevima” nanose ogromnu štetu.

Oni najavljuju i dalju blokadu, čime preduzeće dovode u vrlo nezgodnu situaciju, u kojoj preduzeće ne može da radi i ostvaruje prihode, a zbog toga ni da izmiruje svoje obaveze u skladu sa planom otplate duga kojim su hronološki utvrđene klase povjerilaca i isplatni

redovi, objasnili su iz kompanije.

“Putevi”, koji se sada nalaze u reorganizaciji i prije rokova utvrđenih planom reorganizacije, a čiji je sastavni dio i plan otplate dugova, počeli su da ispunjavaju obaveze.

I bivšim i sadašnjim radnicima izmirena je zaostala februarska zarada, osobama koje su ostvarile pravo na starosnu penziju izmirena je otpremnina po tom osnovu, a izmirene su naknade po osnovu povreda na radu, naknade u vidu pomoći za smrtne slučajeve u porodici, kao i zaostale jubilarne nagrade, to je isplaćeno prije planiranog roka, odnosno prije primjene usvojenog plana reorganizacije, precizirali su iz “Puteva”.

Te obaveze su, kako su podsjetili, planom reorganizacije predviđene za realizaciju tek u četvrtom kvartalu ove godine. Što se tiče obaveza, odnosno dugovanja koja se odnose na neisplaćene poreze i doprinose na zarade i druga lična primanja i obaveze, ne odnose se samo na bivše radnike, već i na radnike koji su zadržani na radu nakon otvaranja stečaja u “Putevima”, navodi se u saopštenju.

Putevi i Glavni grad, kako se zaključuje, preduzeli su sve što je u njihovoj nadležnosti, a dalji postupak i odlučivanje su u nadležnosti Vlade, odnosno resornog ministarstva.

IZGRADNJA

“Milenijum” ulazi u posao 27. januara HERCEG NOVI - Beogradska firma Milenijum koja će biti angažovana na izgradnji kolektora u hercegnovskoj opštini na gradilištima će se pojaviti u ponedjeljak, dogovoreno je na sastanku predstavnika opštine i turske firme Ćeltićoglu.

Predstavnik izvođača radova turske firme Ćeltićoglu Dragan Marković kazao je da su novogodišnje praznike i posljednjih desetak iskoristili da naprave inovirani dinamički plan vezan za količinu preostalih radova.

“Na bazi toga smo dimenzionisali radnu snagu i opremu koja treba da dođe na gradilišta. Predložili smo i jedan inovirani rok do kada to može da se završi, a to će biti 1. jul. Da li će to tako i biti, vidjećemo, to zavisi od investitora i nadzora, a mi smo vodili računa da sve to završimo bez obzira na okolnosti, prije turističke sezone, kako bi omogućili da grad tokom

sezone može normalno poslovati, živjeti i raditi.”

Marković je 27. januara očekuju ulazak opreme podizvođača firme Milenijum i njegovog ljudstva, te da računaju da će 30. januara na terenu biti i nikšićka firma Semper i Milenijum u punom sastavu i sa potpunom radnom snagom.

“Oba izvođača imaće oko 140 jedinica mehanizacije i oko 200 proizvodnih radnika koji će obavljati posao. Računamo da će to biti dovoljno, a tamo gdje to ne bude angažovaće se još. Vremenski uslovi i obilne kiše nam ne idu na ruku, jer su ovo pogubni uslovi koji usporavaju radove”, kazao je Marković. Projekt menadžer Ćeltićoglua Zoran Marasović, kazao je da je zbog obilnih padavina aktivno šest gradilišta, te da će do 31. januara biti aktivno 10 gradilišta, a od 1. februara biće otvorena sva gradilišta duž trase.

S.M.

CRNA GORA 15

PETAK, 24. 1. 2014.

PREMINULI Milorad Tadiše Radović 23. januara 2014. u 72. godini.

Sahrana će se obaviti 24. januara u 14 sati na groblju u selu Gornje Jabučno.

Marica Maša Gavrila Ivanović rođena Šundić, 22. januara 2014.

Sahrana će se obaviti 24. januara u 14 časova na groblju Liverovići – Župa.

Vojislav Milošev Mučalica 22. januara 2014. Sahrana će se obaviti 24. januara u 14 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Dimitrije Bećo Lukin Mijović 22. januara 2014. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 24. januara u 14 časova na seoskom groblju Kosor.

Čedomir Rada Pavićević

DRUŠTVENO KORISTAN

Za 13 osuđenika rad u javnom interesu Sanja Milović

P

redsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić sastao se sa stručnjakom Tvining programa Francom Klobisom kako bi se dogovorili o implementaciji programa izvršavanja kazne rada u javnom interesu.

HERCEG NOVI - Program će se se relizovati u JKSP, JP Čistoća, Agenciji za upravljanje Orjenom, JP Parking servis i Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju. U ovim preduzećima radiće isključivo osobe koje po ocjenama suda nisu opasne po društvo.

Predsjednik opštine Dejan Mandić kazao je da je Herceg Novi potpisao Sporazum jer je Osnovni sud izrekao najveći broj presuda izvršavanja kazni rada u javnom interesu.

Mandić je kazao da su predstavnici Ministarstva pravde, obavili razgovore sa 13 lica.

“Mi smo kao Opština ocijenili da je ova institucija jako dobra, kako za grad tako i za naše sugrađane koji jedino mogu da budu uključeni u ovaj sistem izdržavanja kazne, uz dva uslova, da su iz Herceg Novog i da kaznu služe u Herceg Novom.

Smatramo da ovu dobru praksu koja je došla iz EU treba ne samo podržati nego i promovisati, tim prije što je riječ o visoko demokratskom iskoraku u zaštiti integriteta ličnosti. Kazne određuje sud u konkretnom slučaju, ali je zakonom propisano da za kazne do pet godina zatvora, sud može, ali ne mora izreći

kaznu rada u javnom interesu i to najmanje 60, a najviše 360 časova”, rekao je Mandić.

Franc Klobis koji pomaže Crnoj Gori u implementaciji ovog programa, objasno je da je zbog želje Evropske Komisije da Crna Gora postigne isti nivo kao i ostale članice EU po pitanju alternativnih izvršenja krivičnih sankcija, program i počeo sa namjerom da se proširi i na ostale crnogorske opštine.

“U ovaj projekat uključeni su stručnjaci iz holandske probacione službe, kao i njemački stručnjaci koji obučavaju radnike Ministarstva pravde Crne Gore u dijelu zakona i podzakonskih akata, odnosno usklađivanja istih sa zakonima EU”.

Klobis je istakao da su svjesni činjenice prenatrpanosti zatvora, dodavši da je njegov posao da praktično obuči zaposlene u Ministarstvu pravde, a posebno u dijelu rada u

javnom interesu. “Vjerujemo da je to najbrži način rješavanja problema prenatrpanosti zatvora, koji istovremeno donosi korist čitavoj zajednici, jer ova vrsta sankcija najmanje košta državu, odnosno poreske obveznike. Istovremeno, kažnjenici svojim radom donose korist društvu. Ono što je najvažnije je činjenica da se na ovakav način smanjuje broj povratnika, jer je riječ o delikatnoj ravnoteži između kazne i satisfakcije, gdje se kazna doživljava kao stimulacija”, zaključio je Klobis. Podsjećamo, sporazum o izvršenju kazne rada u javnom interesu, koji predviđa da osuđene osobe za lakša krivična djela, umjesto kazne zatvora obavljaju društveno koristan rad, potpisali su u novembru ministar pravde i potpredsjednik Vlade Duško Marković sa gradonačelnicima Podgorice, Cetinja, Kotora, Herceg Novog i Danilovgrada.

dr specijalista radiolog, 22. januara 2014. u 68. godini. Sahrana je obavljena 23. januara u 14 časova u selu Frutak.

Slavka Veljkova Pejović rođena Ostojić, 22. januara 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 23. januara u 14 časova na groblju u Dobrom Nuglu.

Danica Ilije Kljajić rođena Bijelić, 22. januara 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 23. januara u 14 časova u selu Raško – Manastir Morača.

Pavle Dimitrija Jovanović 22. januara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 23. januara u 14 časova u selu Potrk, Tomaševo.

Velimir Rajko Dušanov Bijelić 22. januara 2014. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 23. januara u 14.30 na gradskom groblju Čepurci.

Kuća žalosti Naselje KP Dom –Spuž bb.

Milisav Radivoja Kalezić 22. januara 2014. u 65. godini.

Sahrana je obavljena 23. januara u Brijestovu u 15 časova.

Olga B. Vulić

STUDIJA

Toplana kao impuls razvoju grada

PRIPREMA

Očuvanje maslinjaka HERCEG NOVI - U Društvu maslinara Boke Kotorske, pored intenzivnih priprema za Sajam masline i vina, koji će se održati drugog vikenda u februaru, u toku je akcija nabavke i distribucije opreme i sadnog materijala za članove Društva.

Riječ je o mrežama za berbu maslinana, makazama za rezidbu kao i o određenom broju sadnica koje će, kao i opremu, članovi dobiti pod

posebno povoljnim uslovima, a dio opreme dijelićemo besplatno. Pošto se akcija bliži kraju, završetak je planiran za početak februara, kazala je izvršni direktor Društva Vesna Đukić.

Ona je pozvala članove da se što prije jave kako bi pod povoljnim uslovima obezbijedili sadni materijal i neophodnu opremu za svoje maslinjake.

S.M.

KOLAŠIN - U lokalnoj upravi su spremni da počnu izradu studije izvodljivosti za izgradnju gradskog sistema daljinskog grijanja na bio masu. Taj projekat finansira EU preko Western Balkan investment fonda sa 300.000 eura, a realizovaće ga engleska konsultanska kuća “Mot MekDonlada”, odnosno tim sastavljen od stručnjaka iz različitih oblasti. Iz lokalne uprave, kako se čulo na jučerašnjoj konferenciji za novinare, očekuju da će na osnovu tih dokumenta biti dovoljno zainteresovanih donataora, koji bi finansirali izgradnju toplane u Kolašinu.

Studija izvodljivosti treba da odgovori na neka značajna pitanja na osnovu čega će se odrediti, tehnička i finansijska održivost. To se odnosi, prije svega, na opseg potrošača, izvor energije, a što je najvažnije da se odredi da li će to postrojenje proizvoditi, pored toplotne i električnu energiju.

“Ta mogućnost bi u našim prili-

kama uticala znatno na cijenu toplotne energije, to jest, u tom slučaju imaćemo jeftinije grijanje”, kazao je potpredsjednik Opštine Đorđije Živković.

Prema riječima Igora Golubovića koordinatora tima, studijom će biti analizirane alternative u kom obliku bi se masa skupljala, a potom i spaljivala.

On je kazao da će biti analizrano samo postrojenje, to jest mogućnosti da proizvodi i toplotnu i električnu energiju.

“Sve to u cilju smanjenja troškova ka građanima i privrednim subjektima koji će tu energiju koristiti. Studija će odgovoriti na to koliki će biti opseg projekta, a dobićemo i njegovu vrijednost sa preciznom dinamikom svake faze. Toplanom bi se u Kolašinu znatno podigao kvalitet života, unaprijedile komunalne usluge, a između ostalog, to bi dalo impuls razvoju grada i zaštiti životne sredine”, tvrdi Golubović. Z.K.

rođena Dragnić, 22. januara 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 23. januara u 15 časova na mjesnom groblju Carine – Župa.

Kosara Petrova Pejović 22. januara 2014. u 78. godini.

Sahrana je obavljena 23. januara u 14.30 ispred Crkve Sv. Đorđa.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

PETAK, 24. 1. 2014.

HAŠKI TRIBUNAL

Šainović uskoro na slobodi Šainoviću, Lukiću i Lazareviću smanjene prvobitne kazne zbog zločina na Kosovu 1999, Pavkoviću potvrđena pređašnja kazna od 22 godine zatvora

PRISTUPNI PREGOVORI SRBIJE

Otkrivanje pozadine Đinđićevog ubistva jedan od uslova EU BRISEL - Četiri poslanika Evropskog parlamenta traže da Evropska komisija u pregovore o članstvu sa Srbijom kao uslov unese rasvjetljavanje političke pozadine ubistva Zorana Đinđića.

Oni predlažu da se taj uslov unese u poglavlje Pravosuđe i temeljna prava. Pismo generalnom direktoru Direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji Kristijanu Danijelsonu uputili su izvjestilac za Srbiju u EP, poslanik liberala Jelko Kacin, poslanik Evropske narodne partije Arno Danžan, kao i poslanici socijalista i zelenih Marija Elena Kopa i Marije Kornelisen. Četvorica poslanika glavnih političkih grupa u EP su to zatražila naglašavajući da se vladavina prava u Srbiji neće moći učvrstiti

bez rasvjetljavanja zločina režima Slobodana Miloševića i potpune istrage ubistva Đinđića, “čiji su izvršioci iza rešetaka, a podstrekači i dalje na slobodi”. “Štaviše”, predočili su oni, “nedavne spekulacije da bi bivši šef Miloševićeve tajne policije mogao biti pušten iz zatvora ako sarađuje s tužilaštvom samo su dodatni uzrok našoj zabrinutosti da bi posebni interesi, skovani pod Miloševićevim režimom, mogli biti dovoljno žilavi da zaustave ili uspore i oslabe reforme sadašnje vlade” u Srbiji. Oni su podvukli da su pregovori EU sa Srbijom od istorijske važnosti i da zato reforme za istinsku vladavinu prava imaju značaj za cijeli region, koji “i dalje trpi posljedice ratova iz ‘90-ih i u teškoj je ekonomskoj i finansijskoj krizi”.

HAG - Žalbeno vijeće Haškog tribunala izreklo je juče pravosnažne presude bivšem potpredsjedniku Vlade SR Jugoslavije Nikoli Šainoviću, generalima vojske i policije Nebojši Pavkoviću, Sretenu Lukiću i Vladimiru Lazareviću, optuženim za zločine počinjene nad kosovskim Albancima 1999. godine. Oni su kao visoki zvaničnici vlasti, vojske i policije tadašnje SRJ osuđeni po zapovjednoj odgovornosti po pet tačaka optužnice na visoke kazne zatvora zbog zločina nad kosovskim Albancima 1999. godine, koji uključuju deportacije, progon, ubistva... Bivšem potpredsjedniku Vlade SRJ Nikoli Šainoviću prvobitno izrečena kazna od 22 godine zatvora smanjena je na 18 godina. Bivšem načelniku štaba Prištinskog korpusa VJ Vladimiru Lazareviću kazna je sa 15 godina smanjena na 14 godina zatvora. Sretenu Lukiću, bivšem načelniku štaba MUP-a na Kosovu, prvobitno izrečena kazna od 22 godine zatvora smanjena je na 20 godina. Samo je bivšem komandantu Treće armije Vojske Jugoslavije Nebojši Pavkoviću potvrđena prvostepena presuda od 22 godine zatvora. Šainović i Lukić, prema pravosnažnoj presudi kojom su djelimično usvojene njihove žalbe, nijesu odgovorni za ubistva Albanaca u Suvoj Rijeci i selima Mala Kruša i Meja, za koja su u prvostepenom postupku bili osuđeni. Bez obzira na to, Šainović, Lukić i Pavković proglašeni su, kao i prvostepenom presudom, krivim po svih pet tačaka optužnice - za prisilno premještanje, deportacije, ubistva i progon albanskog stanovništva sa Kosova. Ta djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i

Nikola Šainović, juče nakon izricanja presude u sudnici Haškog tribunala

kršenje zakona i običaja rata. Žalbeno vijeće Tribunala potvrdilo je nalaz iz prvostepene presude da su Šainović, Pavković i Lukić ključni učesnici “u udruženom zločinačkom poduhvatu” nasilnog protjerivanja “najmanje 700.000” albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999. čiji je cilj bila “promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole” nad Pokrajinom.

Odbrana generala Nebojše Pavkovića najavila je da će pokušati da zatraži vanrednu reviziju jučerašnje pravosnažne presude. Branilac Nikole Šainovića, advokat Toma Fila, zadovoljan je presudom i vjeruje da će njegov klijent dogodine biti kod kuće.

“Ipak, to ne znači da mislim da je on kriv niti da to prihvatam”, rekao je Fila Tanjugu i istakao i da je sudija Tudž Muh Ahmedov izdvojio mišljenje da Šainović nije kriv. Fila je naveo i da bi svi oni bili oslobođeni i kod kuće da je vijeće koje im je sudilo imalo isti stav kao i sudsko vijeće na suđenju generalu Momčilu Perišiću. Brani-

lac Sretena Lukića, advokat Branko Lukić, rekao je da je nezadovoljan odlukom da se Sretenu Lukiću smanji kazna sa 22 na 20 godina zatvora.

“Nijesmo zadovoljni, očekivali smo bolji rezultat s obzirom na činjenično stanje u predmetu i ono što smo prezentovali sudu, mi kao odbrana u odnosu na tužilaštvo”, rekao je Lukić Tanjugu. Naveo je da bi Sreten Lukić mogao da se nađe na slobodi za nešto manje od šest godina, ukoliko bi se primijenio uslovni otpust poslije dvije trećine izdržane kazne, a s obzirom na vrijeme provedeno u pritvoru koje se uračunava u kaznu zatvora. Šainović je u pritvoru Tribunala od proljeća 2002, kada se dobrovoljno predao. Generali Pavković, Lazarević i Lukić dobrovoljno su se predali sudu 2005. Prema pravilima Tribunala, moći će da zatraže prijevremeno oslobađanje kada budu odslužili dvije trećine kazne. U skladu sa tom odredbom, Šainović i Lazarević ove godine stiču uslov za prijevremeno puštanje iz zatvora.

SVIJET 17

PETAK, 24. 1. 2014.

U UKRAJINI JUČE DOSTA MIRNIJE

Smirivanje strasti ili zatišje pred buru

k

IJEV - Nakon uličnog rata između demonstranata i snaga bezbjednosti u srijedu, situacija u glavnom gradu Ukrajine juče je bila znatno mirnija. Sporadični sukobi slabijeg intenziteta i juče su izbijali na različitim mjestima u Kijevu, ali su demonstranti odlučili da budu mirni dok traju razgovori između predstavnika opozicije i vlasti.

Kako je prenijela agencija Itar tas, centar ukrajinske prijestonice i juče je bio obavijen oblakom dima, jer su demonstranti nastavili da neprestano pale automobilske gume. Veliki požar gorio je u Ulici Gruševski ispred kordona policije koja je pokušavala da ugasi vatru vodenim topovima. Ipak, to im nije uspjelo, jer su demonstranti konstantno donosili nove gume sa Evropskog trga, istovoremeno gađajući policajce kamenicama. S vremena na vrijeme manji sukobi izbijali su na različitim mjestima u gradu, ali neuporedivo slabijeg intenziteta u odnosu na srijedu, kada je poginulo petoro ljudi i kada je Kijev više podsjećao na Siriju nego na jednu evropsku prijestonicu. Tokom noći između utorka i srijede demonstranti su učvrstili svoje barikade sa džakovima pijeska, a juče ujutro su bacali kamenice, dok im je policija uzvraćala šok-bombama.

Demonstranti su u srijedu postavili ultimatum predsjedniku Janukoviču da raspiše prijevremene izbore u roku od 24 sata ili će se suočiti sa još žešćim protestom.

Sa druge strane, predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič obećao je juče predsjedniku Evropske komisije Žozeu Manuelu Barozu da ne planira da uvede vanredno stanje zbog protesta koji se odvijaju u prijestonici Ukrajine. Dvojica zvaničnika razgovarala su telefonom i predsjednik Ukrajine je “obećao Barozu da ne namjerava da uvede vanredno stanje u Ukrajini”, izjavio je portparol EK Olivije Bejli. Janukovič čak djeluje i umjereno u odnosu na premijera Mikolu Azarova, koji je juče iz Dvosa, gdje boravi na Svjetskom ekonomskom forumu, optužio opoziciju da da želi da sprovede državni udar i odbacio mogućnost održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora.

●Neće biti vaNredNog staNja

●spoljNi faktori dolivaju ulje Na vatru

Lider ukrajinske opozicije, bivši bokserski šampion Vitalij Kličko, zatražio je prethodno od demonstranata da se pridržavaju osmočasovnog prekida sukoba sa snagama bezbjednosti pred razgovore sa predsjednikom Ukrajine Viktorom Janukovičem. “Obezbjeđujte barikade, ali budite mirni dok se razgovori ne završe”, poručio je lider opozicije demonstrantima.

U cjelokupnoj situaciji stiče se utisak da međunarodna zajednica opet djeluje kao katalizator nasilja, a ne kao stabilizacioni autoritet. Dim sa kijevskih ulica još se nije slegnuo, a nije razjašnjeno ko je popalio autobuse, zgrade, kao ni ko je pucao iz snajpera, ko je zasuo Vitalija Klička vatrogasnim šmrkom kad je pozivao demonstrante na smirivanje sukoba, a zapadne sile

Između dvije vatre: Pravoslavni sveštenici razdvajaju policijski kordon od demonstranata u pokušaju da smire sukobe, juče u Kijevu već su bez pogovora stale na stranu protestanata, koji, ipak, ne djeluju baš kao “demokratski nastrojeni aktivisti”, kako ih žele predstaviti zapadni mediji. SAD su odmah poručile da ukidaju vize ukrajinskim činovnicima koji su umiješani u represiju nad demonstrantima, EU je odmah dodala da ramišlja o nekom obliku sankcija, dok niko nije javio da će ukinuti vize paravojno organizovanim ultranacionalistima iz skupine Desni sektor koji su molotovljevim koktelima zasipali snage reda. Rusija za to vrijeme

želi da stvori utisak da se drži po strani, uz onu svoju poznatu mantru da se “Moskva ne miješa u unutrašnje poslove suverenih država”.

“Smatramo da nemamo pravo da se na bilo koji način miješamo u unutrašnja pitanja Ukrajine. U potpunosti je neprihvatljivo da se uplićemo u unutrašnja pitanja jedne zemlje”, rekao je Dmitrij Peskov u intervjuu objavljenom na sajtu Komsomolskaja Pravda.

Istina se ipak krije iza izjava političara, kako zapadnih, tako i ruskih. Naravno da Moskva u stvari

ima silan, najveći uticaj na odluke koje se donose u Kijevu, a naravno da ni zapad toliko ne zanima demokratija u Ukrajini, koliko njihovi sopstveni interesi u toj zemlji. Kad se novonastaloj situaciji “dva ovna na brvnu”, u kojoj ni ukrajinska vlast ni opozicija ne žele da popuste, doda ne baš pretjerana želja spoljnih faktora za smirivanjem situacije u toj zemlji, predviđanja pojedinih stručnjaka da se Ukrajina nalazi na rubu građanskog rata uopšte ne djeluju pretjerano.

NAKON 35 GODINA

Optuženi vinovnici čuvene pljačke sa Aerodroma ª Kenediº NJUJORK - Više od 30 godina poslije zločina, osumnjičeni mafijaš optužen je juče za spektakularnu krađu od šest miliona dolara na njujorškom aerodromu Kenedi. U opširnoj optužnici navedeni su Vinsent Asaro (78), njegov sin Džerom i još trojica kao odgovorni brojna krivična djela, uključujući ubistva, iznude i pomenutu pljačku, podmetanje požara a vremenski okvir tokom kojih su se dešavala pomenuta nedjela obuhvata period od 45 godina, od 1. januara 1968. do 30. juna 2013. godine. Asaro je optužen da je učestvovao u oružanoj pljački 11. decembra 1978. godine, koja se smatra jednom od najvećih u američkoj istoriji.

Svi optuženi su članovi mafijaške porodice Bonano, povezane s Koza Nostrom. Naoružani ljudi upali su u teretni terminal i iz aviona kompanije Lufthanza za samo jedan sat istovarili pet miliona dolara vraćenih iz Njemačke u SAD, kao i nakit vrijedan milion dolara. Ni novac ni nakit nikada nijesu pronađeni. Otac i sin Asaro takođe su zajedno optuženi da su 1984. ukrali zlato vrijednosti od 1,25 miliona dolara. Svih pet optuženih je u pritvoru i juče su izvedeni pred sud u Bruklinu. Desetak ljudi umiješanih na neki način u

Ova pljačka ovjekovječena je i u legendarnom flimu Martina Skorszesea “Dobri momci” iz 1990. godine. Džimi Berk, koji je bio saradnik kriminalne porodice Lučese, isplanirao je pljačku Lufthanzinog aviona, a bio je poznat po tome što je zakopavao žrtve mafijaških ubistava na poznatim mjestima. Berk je bio inspiracija za lik koji u Skorsezeovom filmu tumači glumac Robert de Niro. tu pljačku ubijeno je u mjesecima poslije nje. Čovjek za koga se vjeruje da je bio mozak operacije Džimi Berk iz mafijaške porodice Lučeze umro je od raka u zatvoru 1996. godine. Stariji Asaro je optužen i za ubistvo Pola Kaca, čiji su posmrt-

ni ostaci nađeni prošle godine kada je FBI prekopao okolinu kuće u kojoj je nekad živio Džejms Berk, zvani “Džimi gospodin”. U optužnici se navodi da je decembra 1969. Asaro zajedno sa drugima namjerno i sa predumišljajem ubio Pola Kaca.

U turskom parlamentu juče je došlo do žestoke tuče tokom debate o skandalu vezanom za korupciju u kojem se našla vlada premijera Redžepa Tajipa Erdogana. U tuči je jedan od opozicionih poslanika dobio udarac u lice i završio u bolnici, javio je AP. Do sukoba je došlo u trenutku kada se parlament pripre-

mao da nastavi debatu o kritikovanom nacrtu zakona kojim bi se pooštrila vladina kontrola nad sudstvom. Turska vlada je suočena sa istragom o korupciji i to je postala jedna od najozbiljnijih prijetnji Erdoganovoj vlasti. Opozicija tvrdi da će predložene mjere omogućiti Erdoganu da uguši istrage o korupciji.

18 KULTURA

PETAK, 24. 1. 2014.

LISTA

Sve Dalijeve bubice Povodom godišnjice smrti slavnog slikara, Telegraf podsjeća na neke bizarne detalje iz njegovog života

POZORIŠTE

ª Ribarske svađeº na Velikoj sceni CNP-a Komedija “Ribarske svađe”, koju je po tekstu Karla Goldonija režirala Ana Vukotić, biće večeras izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta od 20 časova.

Tekst italijanskog pisca preveo je Radoslav Rotković, dramaturg predstave je Ljubomir Đurković uz asistenciju Stele Mišković, lektor Smilja Đuranović, scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš u saradnji sa Milenom Đurđić, muziku je komponovao Ljupče Konstantinov, a koreografiju osmislila Sonja

Vukićević.

Za ovu koprodukciju festivala Grad Teatar Budva i nacionalnog teatra, producenti su direktori ovih institucija - Janko Ljumović i Merin Smailagić, dok je izvršni producent Marko Poček.

Uloge tumače Momčilo Pićurić, Ratka Mugoša, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Simo Trebješanin, Dragan Mićanović, Varja Đukić, Nada Vukčević, Bojana Malinovska, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović i Miloš Pejović.

Prije 25 godina preminuo je Salvador Dali, jedan od najpoznatijih predstavnika nadrealizma. Ostao je upamćen po ekstravagantnom izgledu i luckasto uvijenim dugim brkovima, ali i po čitavom nizu bizarnosti koje su pratile njegov život. Tako je, na primjer, uporno odbijao da isplati honorare svojim brojnim asistentkinjama. Umjesto toga, davao im je slike sa kojima one nisu mogle odmah platiti stanarinu, ali kasnije su im se višestruko isplatile. Cijelog života bio je inspirisan naučnim teorijama, a 1958. zainteresovao se za rad fizičara Vernera Hejzenberga. Danas već legendarni antijunak Valter Vajt, kojeg je glumio Brajan Kranston, preuzeo je nadimak Hejzenberg i to je postao njegov alter ego u svijetu kriminala i kuvanja metamfetamina. Dali je u jednom katalogu napisao: “Ja, koji sam se prethodno divio samo Daliju, odsad počinjem cijeniti Hejzenberga koji na mene liči.”

Umjetnik u usponu odbio je ispitivanje iz istorije umjetnosti na završnom ispitu, tvrdeći “da nijedan od profesora iz škole nema dovoljno kompetentnosti za procjenu njegove genijalnosti”. Njegov razlog bio je praktične prirode: želio je da otac nastavi da finansira njegovo školovanje pa je otputovao u Pariz.

Kada je 1955. godine dobio porudžbinu da napravi portret slavnog Lorensa Olivijea za plakat filma “Richard III”, u kojem je glumac igrao glavnu ulogu odbio je

da sliku radi u Engleskoj i tu zemlju nazvao “najneprijatnijim mjestom na svijetu”. Vratio se u Španiju da dovrši sliku, ali ona je zadržana na aerodromu u Barseloni jer je procijenjena kao previše vrijedna za transport. Reditelj filma Aleksandar Korda je pobjesnio, a Olivije dobio portret kao neočekivani poklon. Tokom londonske međunarodne izložbe nadrealizma 1936, u to doba na vrhuncu karijere, održao je predavanje obučen u staromodno ronilačko odijelo. Time je želio da pokaže kako egzistira na dnu mora podsvjesnog. Obožavaoci nijesu odmah uočili da se umjetnik davi unutar staklene kugle, već su mislili da je pretjerana gestikulacija dio njegovog performansa sve dok se nije gotovo onesvijestio, a pjesnik Dejvid Gaskon priskočio mu u pomoć, otvorivši kacigu matičnim ključem.

Strip u muzeju Velika izložba stripa koja je najavljena u Britaniji razbiće predrasude da je strip namijenjen samo dječacima. Naime, Britanska biblioteka upravo će otvoriti izložbu “Comics Unmasked: Art and Anarchy in the UK”, najveću izložbu o britanskom stripu u istoriji. Prošla su vremena kad se strip smatralo tek popularnim šundom i literaturom za ljude koji su lijeni da čitaju. U današnje doba otvaraju se specijalizovana univerzitetska odjeljenja za proučavanje stripova, a i u muzejima i bibliotekama sve češće se pojavljuju izložbe “devete umjetnosti”. Izložba pokriva široki vremenski period pa tako posjetioci mogu vidjeti viktorijanske stripove, novinske stripove iz 19. vijeka, kao i savremena djela.

Bredli Kuper čovjek slon Bredli Kuper se nakon osam godina vraća na Brodvej gdje će u predstavi “The Elephant Man” glumiti naslovnu ulogu čovjeka-slona.

Kuper, zvijezda filma Američke varalice, koji je prošle sedmice dobio nominaciju za Oskar, posljednji put glumio je na pozorišnim daskama 2006. uz Džuliju Roberts u komadu “Tri kišna dana”. Predstava The Elephant Man 1979. osvojila je nagradu Toni, a bila je inspiracija i Dejvidu Linču koji je 80-ih godina snimio filmsku verziju. Predstava je opet na reeprtoaru Brodveja bila od 2002. sa Bilijem Krudupom i Kejt Barton u naslovnim ulogama.

KULTURA 19

PETAK, 24. 1. 2014.

Note

U ritmu filmske muzike Džastin Timberlejk jedan je od muzičara koji su oživjeli zlatne godine američkog folka na velikom platnu

posveta krstu papiću

Debitantski dokumentarni film mladog hrvatskog reditelja Antona Papića “Bio jednom jedan čvor” o vinkovačkoj željezničkoj stanici posveta je filmu “Čvor” Krsta Papića. Poznati reditelj Krsto Papić, porijeklom iz Crne Gore, snimio je 1969. godine na vinkovačkoj željezničkoj stanici film koji je u samo 11 minuta na briljantan način oslikao sudbine tadašnjih putnika kojima je vinkovačka stanica bila dolazna ili odlazna stanica. U jednosatnom filmu snimljenom prošle godine na vinkovačkoj željezničkoj stanici, Anton Papić sažeo je sudbine petanestak putnika, slučajnih prolaznika, kao i željezničara i film posvetio starijem kolegi.

Vuk Perović

V

ećina filmova koji su obilježili ovu sezonu nagrada imaju vrlo zanimljivu muziku, bilo da je pisana za film, bilo da su pažljivo birane pjesme, od zlatnih dana američkog folka, preko Toma Džonsa, pa sve do legendarnog Džona Vilijamsa koji već im čak pet Oskara iili Tomasa Njumana kome ni 12 nominacija nije bilo dovoljno za bar jednu zlatnu statuetu. Filmska 2013. nam je donijela dosta dobre muzike.

Kompozitori filmske muzike često stignu do visokog broja nominacija, koji nikada nije u srazmjeru sa brojem dobijenih Oskara. Ta je kategorija skoro pa nepredvidiva.

Kakva je skoro možda čak i uvijek konkurencija možda najbolje govori 2002. kada Hans Zimer za muziku u “Padu crnog jastreba” nije bio nominovan, a među pet su se našle takve legende - Hauard Šor (pobjednik za “Gospodara prstenova), Džejms Horner (dva Oskara), Rendi Njumen (dva Oskara) i Džon Vilijams (pet) za dva filma. Džon Vilijams ukupno ima čak 49 nominacija za Oskara. Vilijams je posljedni put dobio Oskara 1996. za “Šindlerovu listu”, a samo od svog posljednjeg priznanja nominovan je još 12 puta.

Ove godine za “Kradljivicu knjiga”.

I opet ima ozbiljnu konkurenciju.

su koji je pisao muziku za “Gravitaciju”, a prije toga strpljivo pekao zanat saradnjim sa velikima, između ostalih upravo sa Hauardom Šorom na “Gospodarima prstenova”. Prajs je napravio grandioznu, dramatičnu i izuzetno funkcionalnu muziku za film Alfonsa Kuarona i zbog toga ne bi bilo izneneđenje da Oskara dobije za svoj prvi veliki samostalni projekat. Ipak, osim veterana Vilijamsa, tu su i iskusniji Tomas Njuman nominovan cijelih 12 puta (“Spašavajući gospodina Benksa”) i Tomas Despla (“Filomena”) koji ima šest nominacija. Ne bi trebalo puno očekivati od inače izuzetno zanimljive kombinacije Vilijama Tarnera iz benda Arcade Fire i kanadskog violiniste i kompozitora Endija Kojame, autora muzike za film Spajka Džonzija “Ona”.

● Ozbiljna kOnkurencija

● Pjesma

Najviše šansi za prvog Oskara u karijeri kritičari daju Stivenu Praj-

U konkurenciji najbolje pjesme najčešće pobijedi neka iz nekog

SFRJ

Svemirski program Slovensko-hrvatski dokumentarni film “Hjuston, imamo problem” reditelja Žige Virca jedna je od evropskih koprodukcija kojima je odobrena podrška Eurimaža za 2013. godinu. Film se pročuo kada je najavljen početkom 2012. na YouTubeu videoklipovima o navodnom jugoslovenskom svemirskom programu koji je Tito 1961. godine prodao Amerikancima, a koji su oni onda iskoristili za projekat slijetanja na Mjesec.

Scenarista i koproducent je Boštjan Virc (Studio Virc), a hrvatski koproducent Siniša Juričić (Nukleus film). Film je sufinansiran sredstvima Hrvatskog audiovizuelnog centra. Žiga Virc (Novo mesto, 1987.) studirao je režiju na Akademiji za

kazalište, radio, film i televiziju u Ljubljani. Najzapaženiji uspjeh do sada je postigao kratkometražnim filmom “Trst je naš” koji je 2010. bio uvršten među pet finalista u kategoriji najboljeg stranog filma na 37. dodjeli Studentskih nagrada Američke filmske akademije.

Na 133. zasjedanju Eurimaža u Beču krajem decembra Upravni odbor odobrio je zadnji ciklus podrške za 2013. godinu. Biće dodijeljeno više od 6 miliiona eura za 18 dugometražnih igranih, animiranih i dokumentarnih filmova, a ukupno je za prošlu godinu dodijeljeno preko 22 miliona eura za 72 projekta. “Hjuston, imamo problem” jedan je od samo osam dokumentarnih filmova koji su se našli na ovoj listi.

Putovanje kroz vrijeme Britanac Ričard Kertis majstor je emotivnih storija i romantičnih komedija i kao scenarista i kao reditelj (“Četiri vjenčanja i sahrana”, “Noting Hil”, “Zauvijek ljubav”). Takođe je majstor da sklopi izuzetnu kompilaciju za svoje filmove kao što je to bio slučaj sa “Zauvijek ljubav”.

Isto je učinio i ove godine. Iako neanimiranog filma. Izgleda da će to biti slučaj i ove godine pošto je blagi favorit “Let it go” iz “Zimskog kraljvstva”. Zlatni globus za pjesmu iz filma “Mandela: Long Walk to Freedom” u čijem stvaranju je učestvovala ekipa iz U2 bio je najveće iznenađenje ceremonije, pa je teško očekivati da će im isto poći za rukom u večeri dodjele Oskara. Iako vjerovatno bez šansi, u toj kategoriji se našla i Karen O iz benda Yeah, Yeah, Yeah za “Moon Song” iz filma “Ona”.

● KOmpilacije Dva možda najveća favorita za Oskara “Vuk sa Vol strita” Martina Skorseza i “Američke varalice” Dejvida O Rasela imaju izvanredno funkcionalne kompi-

● FOTO PRIČA

Pauza OD 40 gODiNa LONDON Glumica Anđela Lansberi na sceni londonskog Gilgud teatra gdje će ponovo stati na pozorišne daske poslije 4o godina pauze. Anđela Lansburi ima 88 godina. Ona je ove godine dobila i počasnog Oskara od Američke akademije za film. Ima čak pet prestižnih pozorišnih nagrada Toni i šest Zlatnih globusa. Za Oskara je bila nominovana tri, a za televizijske Emija čak 18 puta. Jedna je od najslavnijih britnaskih glumica, a imala je i zavidnu karijeru u Holivudu. Igrala je u filmovima “Slika Dorijana Greja” i “Mandžurijski kandidat”, poznata jei po seriji “Ubistvo, napisala je”.

pravdeno filmski podcjenjen, njegov “About Time” sigurno je jedno od boljih ostvarenja protekle godine, a muzika je pažljivo birana da bi dočarala romantično putovanje kroz vrijeme. Tako da se našlo mjesta za The Cure, Ejmi Vajnhaus, Groove Armadu i Nik Kejva i njegove Bad Seeds. lacije, uz zanimljivi pregled zlatnih godina folka braće Koen u “Inside Llevyn Davis” gdje se doduše našlo nekoliko originalnih pjesama. Kod pohlepnih Skorsezeovih brokera, muzika igra vrlo važnu ulogu, a uz par slavnih džez standarda našlo se mjesta i za Malkolma Meklarena i Bilija Džoela uz dodatak savremenog zvuka koji predstavlja Kanje Vest. I O Raselovi “Prevaranti” imaju slavne džezera, ali sedamdesete zvučno oslikavaju i Tom Džons, Bee Gees, Dona Samer i Elton Džon. Braća Koen su svojim filmom ponovo aktuelizovali američku folk scenu, ne samo sa neizbježnim Bobom Dilanom već i sa numerama koje su ponovo izvodili ili pisali za film Džastin Timberlejk, Markus Mamford i glumac Oskar Ajzak.

“ružno pače” u sali Dodest

Predstava “Ružno pače”, Gradskog pozorišta Podgorica, koju je po tekstu Igora Bojovića režirao Jaroslav Antonjuk, biće izvedena sjutra u 12 sati, u sali Dodesta, u KIC-u “Budo Tomović”. Riječ je o komadu Hansa Kristijana Andersena koji je dodatno prilagođen sazrijevanju djece u modernom vremenu. U predstavi igraju: Branko Ilić, Dijana Dragojević, Dejan Đonović, Katarina Krek i Pavle Ilić. Scenografkinja, kostimografkinja i kreatorka lutaka je Eva Farakašova, dramaturg i prevodilac Zoran Đerić, a kompozitor Bogdan Szezepanski. Asistent reditelja je Davor Dragojević, a inspicijent Slavka Nelević.

20 DRUGI MEDIJI

PEtak, 24. 1. 2014.

BBC

Davos 2014: Svjetski ekonomski forum ± služenje bogatih i poznatih

Industrija tenisa u brojkama Svijet elitnog tenisa na sceni je u Melburnu, dok Australijan Open upljovljava u dramatičnu završnicu. Ali kakve su brojke iza tenisera, proizvoda i događaja koji ovaj sport čine unosnom globalnom industrijom? Širom svijeta, 101 milion ljudi igra tenis. 2013. godine, najplaćeniji teniser bio je Rodžer Federer koji je zaradio 72 miliona dolara. To je više nego naredna tri najplaćenija tenisera zajedno. 90% Federerovie zarade dolazi od sponzorstava.

Maria Šarapova je najplaćenija teniserka. Ona je prošle go-

Svjetski Ekonomski Forum je, za većinu ljudi, ili važna arena u kojoj svjetski lideri razmjenjuju ideje koje oblikuju svijet, ili pričaonica za ljude u odijelima koji vole tapšanje po leđima.

Ali za hotel Belvedere, to znači preko 320 zabava u svega 5 dana, 126 soba punih izvršnih direktora, premijera i predsjednika, kao i 35% godinjeg prihoda.

To znači obezbjeđivanje preko 1.500 flaša šampanjca i proseka, 1.300 mili pereca i 1.350 jagoda umočenih u čokoladu. „Juče sam ugostio 70 visokih zvaničnika“, kaže Stefan Buhs, generalni menadžer. „I svima sam im dao broj svog mobilnog teelfona, za slučaj da im nešto zatreba.

Sad mi je pomalo krivo zbog toga“, našalio se. „Danas me čako to isto.“ Za njega organizovanje prevoza helikopterom nije ništa neobično.

U utorak je svoju kancelariju ustupio jednom poznatom Šeiku kojem je trebala soba za sastanak – a to je značilo mijenjanje tepiha, novo krečenje i nove umjetničke slike na zidovima. I to sve u 12 sati koliko su imali od trenutka kad su dobili zahtjev. ● Sudar delegacija Gospodinu Buhsu je ovo prva godina da vodi ovaj hotel u Davosu, prelijepom švajcarskom gradi-

ću poznatom po skijalištu. Posao je dobio u julu i već slijedeće sedmice počeo je pripreme za ovaj događaj.

Morao je da ugovori sastanke sa predstavnicima delegata koji će doći ove godine; do septembra je morao da uposli dodatnih 150 radnika a do novembra da počne sa planiranjem zabava. Ali koliko god bilo priprema, uvije će biti problema u-posljednjem-minutu. Ove godine, dolazak američke delegacije „sudario se“ sa drugom zemljom (previše je taktičan da bi rekao sa kojom).

Nije baš otvoreno priznao da je druga zemlja morala da izmijeni svoje planove, ali to je ipak bio slučaj. „Recimo samo da je sada sve u redu – nikome nije interes da dodje do takvog problema“, dodao je.

Buhs ističe da se uspjeh hotela pripisuje osoblju, koje je naučeno da ne traži autograme od mnogih zvaničnika i poznatih ličnosti koje će sresti. ● Pomama u kuhinji Pomoćnik glavnog kuvara priča kako su imali svega 20 minuta da spreme iznenadnu proslavu za 50 ljudi. Problem su riješili tako što su u kuhinju uveli 40 kuvara, od kojih je svaki spremio jelo za po pet osoba.

U utorak su cijelo veče uz pomoć koreanskog kuvara pripre-

mali hranu za koreansku zabavu, na kojoj su među zvanicama bili predsjednik Koreje, vrh menadžmenta Samsunga i sada internacionalno poznati pop pjevač Psy. U kuhinji su plesali uz njegov hit „Gangam stajl“.

Kako bi udovoljili svim gostima, kuhinja hotela Belvedere sprema košer hranu, hranu bez glutena, hranu bez laktoze i uvoze specijalne začine za potrebe egzotičnih kuhinja. ● klintonova ragbi žurka Čovjek koji je vjerovatno vidio najviše toga na Svjerskom Ekonomskom Forumu jeste hotelski tehničar zadužen za logistiku. Počeo je 1987. godine kada je dijelio čaše za zdravicu, i sjeća se da je Jaser Arafat šetao hotelom kao turista. „Nije bilo ograda, ni zatvorenih autobusa, ni ovoliko obezbjeđenja.

Ai sve se promijenilo nakon 9/11 terorističkih napada“, objasnio je.

Njegovi omiljeni gosti su Pele i Muhamed Ali, a jedan od najuzbudljivijih momenata spontana žurka koju je nekadašnji američki predsjednik, Bil Klinton, naprasno odlučio da održi povodom nacionalnog šampionata u ragbiju.

Beluliju je dao svega tri sata da je pripremi.

Za nagradu je dobio pismo zahvalnice lično od Bila Klintona.

Jabuka koja je stvorila Epl Apple Mac firma spektakularno se razvila od svog početka prije 30 godina. Ali vrsta jabuke po kojoj je ova svjetski poznata kompanija dobila ime ide u suprotnom pravcu.

Ove sedmice će biti tačno 30 godina otkako je Stiv Džobs noseći leptir mašnu izvadio svoj kockasti uređaj iz torbe. Stojeći na pozornici, praćen tematskom pjesmom iz britanskog filma „Chariots of Fire“ (Vatrene karuce), upoznao je svijet sa prvim Mekintoš kompjuterom.

Ono što je uslijedilo poslije toga temeljno je dokumentovano. Manje bitna je ostala sudbina McIntosh jabuke.

U biografiji koju je napisao Volter Ajzakson, Džobs je bio na voćnoj dijeti kada je posjetio jednu farmu jabuka, gdje mu je palo na pamet ime za firmu. MekIntoš je zvučalo „zabavno, duhovito i nezastrašujuće“ , rekao je Džobs. Činilo je da tehnologija izgleda kao nešto

što pripada nama a ne samo naučnicima. Ali trebalo je razraditi još mnogo detalja. Pisanje naziva izmijenjeno je u Mekintoš, jednu riječ, kako bi se izbjegli problemi sa autorskim pravi- ma, a trebalo je obezbijediti prava i za skraćenu verziju naziva. Tako je rođen „Mek“.

Sorta jabuke dobila je ime po Džonu MekIntošu, Nju Jorčaninu koji je imao farmu jabuka u Kanadi početkom 19. vijeka. On je otkrio

sjeme jabuke koje je rađalo ukusan, jarko crveni plod. Njegove jabuke postale su jako popularne do 1960. godine i sačinjavale su oko 40% kanadskog tržišta jabuka. Međutim od tada, ova vrsta nalazi se u blagom ali konstantnom opadanju potražnje. Iako je ostala važna sorta u Ontariju i Kanadi, MekIntoš više nije lider u svojoj kategoriji. Sa 39% udjela u kanadskom tržištu 1996. godine, do današnjih 28.

Stručnjaci tvrde da ova vrsta jabuke nije „zaživjela“ kod modernih, izbirljivijih mušterija jer nije dovoljno „hrskava“. Oni kažu da u doba skupe stomatologije, kupci jabuka žele dobar zagriz. Drugi problem je crvena boja koja ne sadrži žute šare kao kod vrste Gala koja je glavna na tržištu.

Ostaje nejasno da li je Džobs, koji je preminuo 2011. godine, bio zabrinut za propadanje ove vrste jabuke, ali današnja MekIntoš jabuka izgleda sasvim zrela za jednu od njegovih kampanja reinvencije.

dine zaradila 29 miliona dolara.

Više od svakog muškarca – sem Rodžera Federera.

Američka teniserska ekonomija procjenjuje se na 5.6 milijardi dolara. Svake godine proda se 3.4 miliona reketa i 127 miliona teniskih loptica.

U Velikoj Britaniji, teniska industrija vrijedi 2.5 milijardi dolara. Većina teniske opreme proizvodi se u Aziji, u državama poput Kine, Tajvana, Indonezije i Tajlanda. Australijan Open iskoristi 48.000 teniskih loptica i doprinosi 62 miliona dolara ekonomiji Australije.

Eurotunel zaradio milijardu eura

Grupa Eurotunel, operater voza i trajekta za prelaz La Manša, objavio je „rekordni“ prihod od preko milijardu eura zarađenih u 2013. Ukupni prihodi porasli su za 12% na 1.092 milijardu eura po prvi put u njegovoj istoriji.

Europorte, odjsjek firme sa teretnim vozovima osnovan 2008. godine, učestvovao je u ukupnom prihodu sa 238.5 miliona eura, što je povećanje od 16% u odnosu na 2012. godinu. Više pd 10 miliona putnika prevezlo se njihovim brzim vozovima u toku prošle godine.

Međutim, iako je broj automobila i autobusa koji koriste voz za prelaz između Britanije i Francuske porastao za 2% i 9%, broj kamiona koji koristi ovu uslugu opao je za 7% u toku cijele godine. Žak Gunon, predsjednik i glavni izvršni direktor ove kompanije, rekao je: „Eurotunel je imao rekordnu godinu i uprkos visoko konkurentskoj situaciji na tržištu, uspio je da donese prihode značajno veće od jedne milijarde eura.

Grupa je potvrdila svoju sposobnost da u potpunosti iskoristi najnoviji ekonomski razvoj u Evropi, a posebno u Britaniji.“

Problemi sa trajektima Eurotunelova nova firma, MyFerryLink, u toku godine je prihod od 7 miliona eura pretvorila u 74 miliona. Firma je nastala kada se raspao SeaFrance početkom 2012. godine, kada je Eurotunel kupio tri njihova trajekta i iznajmio ih nezavisnoj kompaniji SCOP SeaFrance.

Ovog mjeseca, Komisija za Konkurenciju je rekla da će razmotriti da li Eurotunelu treba zabraniti da vodi trajekte preko kanala, zbog nejasnih zakonskih regulativa i prijave od strane neimenovanog izvora. U junu 2013. godine, Komisija je rekla da Grupa više ne smije voditi trajekte iz Dovera, jer bi njihov visok udio na tržištu doveo do poskupljivanja cijena.

Međutim, Eurotunel se žalio na ovu odluku pa je Komisiji naređeno da je razmotri. Komisija sada kaže da će novu odluku donijeti do kraja aprila. Eurotunel ima dozvolu da vodi fiksnu željezničku liniju preko tunelom koji vodi ispod prelaza sve do 2086. godine.

Otkako su firmu otvorili 1994. godine, više od 325 miliona putnika vozilo se tunelom. Akcije firme Grupa Eurotunel porasle su 31% u prethodnih 52 sedmice.

PETAK, 24. 1. 2014.

MARKETING 21

Predmet: Saopštenje d.o.o. Uniprom kojim pojašnjava aktivnosti

oko kupovine KAP-a, polemiku koja se otvorila, a sve radi pravilnog informisanja javnosti

Preduzeće „Uniprom“ počelo je sa radom 1992. godine. Njegova osnovna djelatnost jeste sakupljanje, prerada i prodaja obojenih metala, sa izvoznom orijentacijom.

Osnovna djelatnost znači jeste otkup i prerada sekundarnih sirovina metala, prije svega, obojenih uz livnicu aluminijskih legura, kapaciteta cca 5.000 tona. Posle ovoliko godina, kavlitetom proizvoda, rokovima i poštovanjem preduzetih obaveza, nalazimo se u samom vrhu preduzeća kojima je ovo osnovna djelatnost na područjima bivše Jugoslavije, što je lako provjeriti. Posebno rigorozno poslovanje u ovoj djelatnosti je što ovaj rad zaviosi od berze metala, a ona radi isključivo na principu ponuda – potražnja, kvalitet i poštovanje rokova. Ovo preduzeće ubrzo proširuje svoju djelatnost i u zemlji, u regionu, kao i Italiji, Mađarskoj i Austriji.

Nakon pune decenije, proširujemo svoje aktivnosti, izgradnjom industrijske pekare i kupovinom lanca „Plus commmerce“, koji je imao 600 zaposlenih. Posle reorganizacije ovu kompaniju „Uniprom“, je 2007. Godine prodao, a pod njegovim imenom ostala je samo da radi industrijska pekara u Nikšiću, ali ne njegovo vlasništvo.

Sledeća je bila kupovina Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“ kod Pljevalja, u postupku privatizacije sa dirketnom investicijom od 30 miliona eura. Sa angažovanim stručnjacima iz ove oblasti, domaćim i inostranim, uz najsavremeniju tehnologiju za preradu rude u koncetrat olova i cinka, unapređujemo ovo privatno preduzeće. Ostvareni progres je izazvao veliko interesovanje više firmi iz inostranstva, a naš izbor je bio da za partnera prihvatimo i državnu poljsku kompaniju, jedan od vodećih u Evropi ZGH – Bolesav, koja je danas 100% vlasnik i upravlja ovim privrednim društvom, ostvaruje proizvodnju od 20.000 tona godišnje i zapošljava 150 ljudi domicilne radne snage. Ovo je bio jedini projekat u kom se poljsko državno preduzeće udružilo sa privrednim subjektom van granica Poljske, čiji je vlasnik fizičko lice.

Ponosn na ovaj rezultat, a dobitnici smo i zvaničnog priznanja vlasnika partnera.

Ukupan angažman „Uniprom“ sa timom domaćih i ino eksperata obezbjeđuje stalan rast i povećanu proizvodnju – kapitala ovog društva, a ono proširuje svoju djelatnost i fokusira se na sledeći način:

1. Prioritetan angažman „Uniproma“ jeste otkup, prerada i prodaja metala, u čemu je već deceniju „Uniprom“ najveći izvoznik u Crnoj Gori u ovoj djelatnosti posle KAP-a.

2. Istovremeno, rukovodeći se privrednom agendom Vlade Crne Gore, razvio je kompaniju investicijom u turizam, i u svojini izgrađuje tri hotela sa kapacitetom 1000 ležajeva, na ekskluzivnim lokacijama, kategorije 4-5 zvjezdica.

3. Zbog zahtjeva tržišta, ostvarenih kontakata, a posjedujući u svojim stručnim resursima i takvo znanje, ulaže u farmaceutsku djelatnost, kako u proizvodnju, tako i u lanac maloprodajnih objekata.

4. „Proizvodeći i trgujući, kako je predstavljeno pod tačkom 1, 2 i 3, značajno je da naglasimo, a na to nas je podsjetila ološ iz Pokreta za Promjene (Medojević i Radulović), da smo trgovali sa povrćem – salatom, izvozili za ino kupce u količinima i u vrijednosti koja je njima poznata. Dobit koja je ovim putem ostvarena nije u našim poslovnim knjigama, ali ova dvojica će sigurno i taj podatak, kao ljudi od časti i istine, brzo to saopštiti, jer su to i najavili.“.

Izuzimajući tačku 4. naprijed opisane aktivnosti preduzeća „Uniproma“, doveli su do iznosa vrijednosti njegovog kapitala od 110.069.810, 00 € (stodesetmilionašezdesetdevet hiljadaiosamstodeseteura), što podrazumijeva ukupan kapital “Uniproma” i privrednih društava gdje je on osnivač i vlasnik, a što je iskazano u završnom računu na dan 31.12.2012. godine.

Ovo naprijed nas čini ponosnim na ostvareni rezultat i reference koje su egzaktne, ali bez salate. Sa partnerima iz Turske i Poljske, o čemu su naša diplomatka predstavništva obavijestila Vladu Crne Gore, ušli smo u poslovni dogovor, a “Uniprom” je predvodio aktivnosti i bio na čelu da učestvujemo na tenderu i damo podnudu za kupovinu KAP-a u postupku stečaja. Dali smo je vaoma precizno i u pogledu cijene i visine investicija , i broj zaposlenih, a nakon detaljne analize i ekspertskih procjena i izjašnjenja. Sve su procjene i izjašnjenja bazirane i u direktnoj vezi sa berzom metala, na koju “Uniporm” ne može uticati.

Umjesto da uđemo u ovaj poduhat, na radost svih koji poštuju rad i ostvarene rezultate našeg društva, cijeneći makar i samu prijavu kao povećan procenat vjerovatnoće da KAP ima perspektivu i da neće doći do njegovog zatvaranja, proizveli smo potpuno suprotan efekat. “Uniporm” ima ozbiljnu štetu. “Unipormu” je poljuljan ugled na berzi gdje je pristuan 25 godina, jer je od gospode iz Pokreta za promjene označen kao privredno aktivan, isključivo na osnovu novca vlasništvo međunarodnog narko kartela. Automatski se to odrazilo i na odnose sa partnerima, a dovelo u pitanje odgovore koji su podrazumijevali zajedničko ulaganje od 80 miliona eura u budućnost KAP-a. Njihovo čvrsto obećanje, dato javno, da će čim postanu vlast oduzeti kupljenu imovinu, je samo doprinijelo saznanju da će se dalji razvoj događanja diktiran njihovim ponašanjima i izjavama, odvijati u dva pravca:

a)Partneri ostaju kod dogovora i nastavljaju aktivnosti za kupovinu KAP-a

b)“Uniporm” nastavlja sam tamo gdje je dao ponude i završena prodaja dva stečajna postupka.

Bilo a ili b, kompanija “Uniporm” i njen vlasnik neće pristati da izbor zavisi od laži i kleveta obične ološi, već će svoju ukupnu imovinu staviti u funkciju njihovog razobličavanja kao najevećih lažova u Crnoj Gori. Ovo, kako za dobrobit svoju, tako i građana Crne Gore, a pogotovo dijela koje je u jednom momentu bio sklon da im vjeruje.

U Nikšiću, 23.1.2014. g.

OVO JE PLAĆENI OGLAS I NE PREDSTAVLJA STAV ILI MIŠLIENJE REDAKCIJE DNEVNIH NOVINARA NITI SE MOŽE NA TAJ NAČIN TUMAČITI. DNEVNE NOVINE NE PREUZIMAJU NIKAKVU ODGOVORNOST ZA TAČNOST INFORMACIJA SADRŽANIH U OVOM ILI BILO KOJEM OBJAVLJENOM OGLASU.

22 ZABAVA

PETAK, 24. 1. 2014.

SKUPŠTINA SRBIJE

Soraja ide u poslanice Poslije Nevene Adžemović i Soraja je dobila želju da bude poslanica. Ekipa emisije “Glamur” snimila je starletu ispred Skupštine Srbije, gdje se ona izjasnila kao zainteresovana za politiku, pa je prokomentarisala da nije upućena u dešavanja, ali i da Evropska unija Hrvatskoj nije donijela ništa dobro.

“Nijesam upućena u sve naše zakone, ali mišljenja sam da Lidija Vukićević i Nevena Adžemović, kao veoma sposobne poslanice, mogu više da doprinesu u politici”, kaže prsata starleta.

Kamera “Hepi” televizije snimila je Soraju obučenu, baš kao buduću narodnu poslanicu, koja je na pitanje “šta misli o početku pregovora o ulasku u Evropsku uniju”, odgovorila: “Iskreno, nijesam ni znala da smo

● FOTO PRIČA

DoDijeljeni porno oskari GlUMiCe Briljirale Dodjela “AVN” nagrada (porno nagrada) umnogome podsjeća na dodjelu Oskara, s obzirom da postoje iste kategorije, poput onih za najboljeg glumca i glumicu, kao i za najbolju režiju.

Ove godine za najbolju porno glumicu proglašena je remi lakroks, dok je nagrada za najboljeg porno glumca pripala Tomiju pistolu.

Voditeljke dodjele su bile Šanel preston i samanta seint, koje su krajnje profesionalno odradile svoj posao.

dobili datum za početak pregovora, ali s obzirom na to da sam ja porijeklom iz Hrvatske, i oni su odavno u

Evropskoj uniji, moram da kažem da njima to ništa dobro nije donijelo”, rekla je Vučelić. (telegraf)

ŽANAmARI LALIć

Svi smo došli goli na svijet, tako ćemo i otići Pjevačica Žanamari Lalić je bila gost jednog hrvatskog muzičkog šoua, gdje je govorila o kontroverznom video spotu za pjesmu “Oči u oči”: “U našoj zemlji osjetljivo je objaviti bilo što neuobičajeno. Ali svi veliki umjetnici nijesu bili shvaćeni za života, tako da nije loše”, kroz smijeh je rekla Žanamari.

U video-spotu se svi članovi banda J’Animals, uključujući i Žanamari, te njenog vjerenika Marija Perčića, pojavljuju goli.

“Poanta nije u golotinji. Pjesma govori o susretu sa samim sobom i ogoljenju duše. Svi smo došli goli na svijet, a tako ćemo i otići”, izja-

vila je pjevačica.

U spotu se pojavljuje i broj 13 koji za Žanu ima posebnu simboliku: “Taj me broj prati i sve lijepe stvari koje su mi se dogodile u životu imale su u sebi taj broj. Zato će i idući velik datum u mom životu biti 13, moje vjenčanje”, ispričala je pjevačica.

Nije još htjela precizirati mjesec svadbe, ali je otkrila da će vjenčanje biti na proljeće ove godine, od aprila do juna, a što se odabira vjenčanice tiče, pjevačica je rekla da će njena biti jednostavna, i da prstenje još nisu odabrali.

ZABAVA 23

PETAK, 24. 1. 2014.

INTERVJU

Serija po mom liku bi bila duhovita i porodična Glumica Ivona Čović kaže da joj prijaju sve uloge u kojima pronalazi prostor za kreativnost F.J.

S

vojom duhovitošću crnogorska glumica Ivona Čović ne može nikog da ostavi ravnodušnim. Uvijek nasmijana ova mlada glumica, prvo nas je osvojila ulogom Nate u filmu “Opet pakujemo majmune”, a onda su počeli da se ređaju TV projekti u kojima Ivona svojom spontanošću gledaoce “mami” da prosto ne mogu a da ne zavole likove koje ona tumači. Već neko vrijeme osim predstava u Gradskom pozorištu, ljubitelji serija imaju prilike da je vide u “Budvi na pjenu od mora”. U razgovoru za Dnevne novine Ivona govori o ovoj seriji, ali i kaže kakva bi bila ona koja bi se radila po njenom liku.

Posljednjih nekoliko nedjelja gledaoci mogu da te vide kao Zoru u seriji “Budva na pjenu od mora”. Odmah si gledaoce “kupila” duhovitošću. Da li ti prijaju ovakve karakterne uloge?

Prijaju mi sve uloge u kojima pronalazim prostor za kreativnost i stvaranje novog profesionalnog iskustva.

S obzirom na to da se uloga vjerovatno razlikuje od tebe privatno, koliko je bilo teško ući u njen duh ili ne, s obzirom na to da si i ranije igrala slične uloge gdje je trebalo prenijeti karakter Podgoričanki?

Kada je glumac beskrajno posvećen svakom novom zadatku koji dobije, onda svakako ništa nije teško, naprotiv inspirativno je.

Koliko te ljudi zaustavljaju na ulicu, poistovjete te sa Zorom?

Postoji li neka anegdota za ovako kratak period?

Stvarno je kratak period za iskustva takve vrste. Šta Zori nijesu rekli, a željela bi da čuje? Čuće se u narednim epizodama.

Danas se ljudi često više bave tuđim životom nego svojim. Koliko je to uhvatilo maha i kako ti se suočavaš sa takvim situacijama?

Ko se bavi čijim životom ne znam, znam i razumijem samo jedno da od sopstvenog nemam vremena da razmišljm o toj vrsti ljudi, a ni najmanje da sebe i svoje

Kada je glumac beskrajno posvećen svakom novom zadatku koji dobije, onda svakako ništa nije teško, naprotiv inspirativno je dragocjeno vrijeme trošim na bilo kakve suvišne priče.

Već neko vrijeme aktuelne su hrvatske serije. Mnogi glumci iz Crne Gore uspjeli su da zaigraju u njima. Da li bi voljela da budeš dio te ekipe?

Voljela bih ja mnogo toga, kako je danas sve stvar kontakata, vjerujem da sam u posljednje vrijeme svoju pažnju usredsredila na neke druge stvari, a ne na kreiranje istih.

Da se po tvom ljubavnom životu snima serija, kakva bi ona bila?

Duhovita porodična serija.

MIlENa ĆERaNIĆ

Ne vjerujem da ću se ikada udati Folk pjevačica Milena Ćeranić odustala je od razmišljanja o braku jer, kako kaže, nema onog najvažnijeg.

“Kako da se udajem kad nema onog najvažnijeg. Vidim da je brak sada postao in, a ja ne ubacujem in i moderno u nešto što vrijedi više od čega. Tako da čisto sumnjam da ću se ikada udati”, rekla je Milena Ćeranić u emisiji Ekskluziv.

Milena je, inače, već nekoliko godina u turbulentnoj vezi sa crnogorskim košarkašem Vladimirom Dašićem, kome je i posvetila stihove pjesme “Pesma s posvetom”. U pjesmi Milena mu poručuje da nikada neće prestati da se bori za njihovu ljubav i pored brojnih nedaća koje su ih snašle.

Naime, Dašić je, kad je stupio u vezu s Milenom, bio u vanbračnoj zajednici s djevojkom iz Podgorice koja mu je nekoliko mjeseci kasnije rodila kćerku.

Spot za “Hurem” je najbolji POČECI

Kada je Severina prije tri mjeseca predstavila novu numeru “Hurem”, izazvala je različite komentare, od oduševljenja do podsmijeha, ali je činjenica je da spot za ovu pjesmu na Jutjubu ima više od sedam miliona pregleda.

“Pjesmu sam otpjevala jer moja mama obožava Sulejmana Veličanstvenog i, naravno, jer je dobra melodija i tekst. Srećna sam što se zajedno veselimo i radujem se novim koncertima. Mislim da za nju imamo najljepši spot ovih prostora”, napisala je hrvatska pjevačica uoči premijere video klipa za “Hurem”.

Slavni glumci koji su radili za siću U posljednje vrijeme se priča o honoraru koju je dobio mladi Džona Hil u filmu “Vuk sa Vol strita”.

On je pristao na sedmomjesečno snimanje za “samo” 45.000 eura.

Na svom Tviter profilu zahvalio je svima koji su ga podržali i pohvalio se svojim nominacijama za Oskara koje, kako kaže, nije očekivao. Ipak, Džona nije jedini koji je svoju glumačku karijeru počeo graditi s niskom platom i velikom željom da uspije.

Jedan od najpoznatijih glumaca

na svjetskom nivou, Bred Pit, na početku karijere, kada je trebalo da izgradi svoj imidž, imao ulogu u filmu “Thelma and Louise” (1991) za koju je dobio samo četiri hiljade eura.Još je jedan poznati ljepotan radio za ‘siću’. Film iz 2005. “Laku noć i srećno”, Džordž Kluni je sam režirao, pisao scenarijo i na kraju glumio u njemu, a donio mu je zaradu od 90.000 eura. Rajan Gosling srca obožavateljki osvojio je ulogom u filmu “Bilježnica”. U sljedećem filmu “Fracture” mladi Rajan je zaradio 130.000 eura. E.Z.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PETAK, 24. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 1857 SUDOKU 2011-11-13

Medium level

Teža

6 4

8

1

2

6

5 1

6

4

9

2

2

4

5 3

6

6

9

9 Play sudoku online at:

3

9

2

6

www.sudokukingdom.com

2

5

7

1

3

Daily Sudoku puzzle No. 1850

9

5

Lakša 2011-11-06

Medium level

6 8

3

4

9 1

8

1

3

7

9

9

7

2

4

6

8

Page 1/2

Play sudoku online at:

1

6

2

5 Play sudoku online at:

2

7

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6 4

TEŠKI I DO 650 KILOGRAMA

Bračni par Dag i Lin Sajs iz SAD već 40 godina treniraju medvjede za filmove. Ističu da je u pitanju velika ljubav, a ne materijalna dobit.

I dok drugi vlasnici timare i šetaju svoje kućne ljubimce, njih dvoje se sa svojim medvjedima od oko 650 kilograma valjaju po travi ili

ih uče raznim akrobatskim vještinama, pripremajući ih za neki blokbaster. Medvedi su se pojavljivali u brojnim serijama i filmovima, a neka od najpoznatijih ostvarenja su “Igra prijestola” i “Legenda o jeseni”.

Od svih medveda koje su odgajili, najviše se isticao Bart. On je pro-

šao specijalne treninge sa glumačkim veličinama Entonijem Hopkinsom i Bredom Pitom.

I dok je većini zastrašujuća pomisao da se na bilo koji način susretne sa medvjedom, hrabri supružnici Sies imaju mnogo povjerenja u svoje krznene mezimce.

4

Puzzle solution:

2

Sudoku puzzle No. 1812 2011-09-29 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1815 2011-10-02 8

5

3

2

4

9

1

6

7

4

1

9

2

5

7

6

3

8

6

1

7

8

3

5

4

9

2

3

7

6

8

1

4

9

5

2

2

9

4

6

7

1

8

3

5

8

5

2

6

9

3

1

7

4

5

2

9

1

6

7

3

4

8

2

6

7

5

8

1

3

4

9

7

4

1

5

8

3

9

2

6

9

3

4

7

2

6

5

8

1

3

8

6

9

2

4

5

7

1

5

8

1

3

4

9

7

2

6

4

3

8

7

5

2

6

1

9

1

9

5

4

7

2

8

6

3

9

6

2

4

1

8

7

5

3

7

4

3

1

6

8

2

9

5

1

7

5

3

9

6

2

8

4

6

2

8

9

3

5

4

1

7

VICEVI

Zvijeri spremaju za Holivud

3

Puzzle solution:

7

Dolazi čovjek u poštu na razgovor na posao. Dođe on na red i služPage 1/2 benik ga pita: - Jeste li već radili negjde?

- Da, pet godina u vojsci – odgovara on.

- Aha, imate li kakve beneficije? – upita ga službenik.

- Bio sam ranjen, odnio mi geler genitalije.

- U tom slučaju, primljeni ste!

Radno vrijeme je od 8 do 15h. Dođite sjutra u 10 sati – zadovoljno će službenik.

- Oprostite, ali rekli ste da radno vrijeme počinje u osam, zašto onda da dođem u 10?

- Vidite, ovo vam je državna služba, mi ujutru dva sata češkamo kosu, tako da nemate potrebe dolaziti prije 10h. *** Razgovaraju dvojica prijatelja u bolnici: - Kako si dobio te povrede na glavi?

- Nisam ženi htio kupiti auto. A kako si ti povrijeđen?

- Ja sam svojoj kupio! *** General primijeti da mu se jedan od vojnika čudno ponaša: sa zemlje diže svaki papirić na koji naleti, pogleda ga, namršti se i promrmlja: - Ne, nije to.

Stoga general odluči da ga pošalje na psihijatrijski pregled. Nakon par dana ustanove da je vojnik neuravnotežen i otpuste ga iz vojske. Vojnik uzme otpusni list, pogleda ga, nasmije se i promrmlja: - E, to je to! *** Odveo otac sina na hipodrom i ugleda sin konja kako trči pa pita: - Tata, šta je ono?

- To je konj sine.

- A ono što trči iza njega?

- To je njegova žena kobila?

- A ono malo iza njih, šta je to?

- To je njihov sin, ždrebe.

- Tata, a gdje je ždrebetu žena?

- Pa nema je sine, samo se konji žene.

SLOBODNO VRIJEME 25

PETAK, 24. 1. 2014.

NEZVANIČNO

Jedan, dva, tri... pet...sedam špijuna za sad

I brkove, i bradu, i sve ću da dam za slobodu izgovorene i napisane riječi, aj, aj, aj...

Viđi glista!

Word Search Puzzle #K021GM

Evo imam ja super lijepak, ha ha

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

F

A

C

T

U

A

L

L

Y

F

I

R

T

E

P

U

S

O

A

R

E

D

I

G

N

I

F

Y

T

P

M

S

W

F

R

E

S

N

O

E

H

T

Y

C

S

E

A

A

R

Z

V

I

T

L

F

R

E

E

D

I

D

S

R

O

N

G

E

E

O

P

A

L

L

O

R

P

S

D

Z

G

E

C

R

M

S

T

F

A

R

C

D

I

S

E

A

T

V

M

L

S

I

F

N

F

O

E

N

B

N

S

I

J

A

A

O

O

N

I

O

N

R

E

V

I

D

M

P

R

H

O

N

S

F

Y

V

E

X

H

W

B

S

H

R

T

B

A

B

R

E

E

H

I

F

T

I

L

C

I

H

M

L

R

Y

R

R

T

F

F

N

R

U

N

A

P

A

E

E

K

H

S

I

N

G

E

D

G

U

G

O

B

M

V

O

Y

I

D

I

K

E

S

S

R

E

P

O

R

P

W

M

O

Z

T

E

S

R

O

C

S

H

H

A

R

D

E

N

Assassin ASSASSIN Bamboos BAMBOOS Begging BEGGING Berry BERRY Birds BIRDS Carve CARVE Conversion CONVERSION Corset CORSET Cowards COWARDS Crafts CRAFTS Crisp CRISP Crunch CRUNCH

Dignify DIGNIFY Dikes DIKES Dithered DITHERED Diver DIVER Dozed DOZED Elects ELECTS Entwine ENTWINE Factually FACTUALLY Final FINAL Footings FOOTINGS Foyer FOYER Freed FREED

FROZEN Frozen Fumed FUMED Harden HARDEN Haven HAVEN Homey HOMEY Infix INFIX Intermarriages INTERMARRIAGES Lapsing LAPSING Oared OARED Onion ONION Ophthalmology OPHTHALMOLOGY Pallor PALLOR

PETRIFY Petrify Proper PROPER Rationale RATIONALE Rhyme RHYME Scythe SCYTHE Slugs SLUGS Smite SMITE Verbs VERBS

Copyright © Puzzle Baron January 22, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Bitlsi joj se uvukli pod kožu Ona je superobožavalac Bitlsa. Potrošila je više od 12.000 eura na ogromnu kolekciju predmeta posvećenih njenoj omiljenoj grupi. Pa, malo je reći omiljenoj. Jer, u čast svojih “bogova”, na 50-godišnjicu od osnivanja liverpulskog benda, otišla je u studio za tetoviranje i tražila da joj preko cijelih leđa naslikaju svojevrstan omaž.

Džen Mekormak, 29-godišnjakinja iz kanadskog Vankuvera, sjedela je nepomično ukupno 50 sati dok ogromna slika nije bila gotova.

Ho ho ho

Đe su vama trake za usta?

OVAN Obratite pažnju na nečiju primjedbu, nema razloga da se ponašate kao preveliki optimista u poslovnim susretima. Umjerenost u svakom pogledu predstavlja najbolje rešenje, zatražite na vrijeme nečiji savjet ili stručno mišljenje.

BIK Uporno zagovarate svoje profesionalne ciljeve i imate određene zahtjeve od kojih ne želite lako da odstupite. Sve se svodi na sposobnost dobre procjene i uspješnog djelovanja na različitim nivoima.

BLIZANCI Stalo Vam je da ostavite veliki utisak na svoju okolinu ili na jednu uticajnu osobu. Potrudite se da sačuvate pravu mjeru vrijednosti i dobre kriterijume u poslovnim pregovorima. Budite dovoljno promišljeni i uzdržani.

RAK Prate Vas dobre okolnosti i faktor sreće, očekuje Vas zapaženi uspjeh na različitim stranama. Važno je da se pravilno organizujete, postoje rezultati koji istovremeno potvrđuju Vaše intelektualne i praktične sposobnosti.

LAV Pomisao da se nalazite ispred drugih, odslikava Vašu potrebu za dominacijom ili potrebu da zavedete nova pravila poslovanja. Neprijatnost koja Vas očekuje predstavlja logičan sled događaja i reakciju na Vaše ponašanje.

DJEVICA Postoje iznenadni događaji na poslovnoj sceni koji Vas ometaju da u potpunosti ostvarite svoje namjere.

Potrebno je da pronađete neko zaobilazno rešenje. Položaj Meseca trenutno utiče na Vaše sentimentalno raspoloženje.

VAGA Uporno pokušavate da skrenete pažnju svoje okoline u pravcu koji najviše ispunjava Vaše potrebe.

Ispoštujte nečiju ulogu u poslovnoj saradnji, jer korisne informacije mogu da Vam obezbijede određene olakšice koje Vam nedostaju.

ŠKORPIJA Nema razloga da strogo forsirate svoje poslovno-finansijske planove, jer nova orijentacija u razmišljanju i djelovanju donosi bolju satisfakciju. Zatražite nečije stručno mišljenje ili praktičan savjet. Nepotrebno iskušavate patnerovo strpljenje.

STRIJELAC Djelujete neskromno u svojim poslovnim nastupima i ne dozvoljavate da se neko suprotstavlja Vašim zahtjevima. Zbog Vašeg autoritativnog ponašanja uslijediće različiti komentari i riječi kritike.

Slobodno vrijeme posvetite nekom omiljenom hobiju.

JARAC Vaš način razmišljanja u ovom trenutku predstavlja »pun pogodak«.

Poslovni stil koji zagovarate pozitivno utiče na Vašu popularnost u društvu saradnika. Potrebno je da se izjasnite o zajedničkim ciljevima.

VODOLIJA Vaš entuzijazam nailazi na izvjesno negodovanje u društvu saradnika, prati Vas nerazumijevanje sa jednom »uticajnom« osobom. Nema potrebe da rizikujete oko poslovno-finansijskih pregovora ili u situacijama, kada postoji neki vid zabrane.

RIBE Važno je da prihvatite sve nužne okolnosti u poslovno-finansijskoj saradnji, kao i da ispoštujete osnovni protokol u odnosu prema saradnicima. Ponekad djelujete previše sitničavo, nema potrebe da komplikujete zajednički dogovor.

26 SPORT

PETAK, 24. 1. 2014.

Sa Šuljagićem (5) će se razgovarati o produžetlku saradnje, Ćaćić ostaje, kao i Falaski kome se sviđa život u Budvi, dok je Ćulafiću dogovor o saradnji istekao: Sa meča u Belgorodu između Belogorja i Budvanske rivijere

DA LI STE ZNALI MISIJA KOMPLETIRANA

Dogodine još bolji Predsjednik Budvanske rivijere Miloš Marović za Dnevne novine sumira utiske nakon odlične sezone “narandžastih” u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona

Da pit-stop u Formuli 1 obuhvata preko 20 mehaničara.

Svi oni su angažovani kada bolid ode na punjenje goriva, zamjenu guma, ulja i slično.

TIKET DANA LIL REN TIP 1

KVOTA 1.50

SELTA BETIS TIP 1

KVOTA 2.00

LOKEREN STANDARD TIP 2

KVOTA 2.30

NOTINGEM F. PRESTON TIP 1

KVOTA 1.65

TRAPANI PADOVA TIP X

KVOTA 3.30

HERAKLES RKC TIP 1

KVOTA 1.70

Miloš Pavićević

M

alo je onih koji na velika vrata izađu iz najvećih bitki, onih koji su u borbu sa velikanima ušli sa skromnim budžetom i praktično anonimnom ekipom, zbog čega je prije početka takmičenja “prišivena” uloga autsajdera. Međutim, odbojkaši Budvanske rivijere su prijatno iznenadili crnogorsku naciju, ali prije svega i evropsku odbojkašku javnost.

Naš šampion je u paklenoj grupi u Ligi šampiona iza sebe ostavio Jihostroj i Pariz, dva puta je savladao Rešoviju i plasirao se među 12 najboljih ekipa na Starom kontinentu. Žrijeb nije milovao “narandžaste”, pa je preskakanje naredne prepreke Belogorja od starta osuđeno na nemoguću misiju.

Majstori sa mora su pružili dostojan otpor protivniku koji ravno ima 20 puta veći budžet od njih - čak su u prvom meču u metropoli našeg turizma Rusi bili na ivici senzacionalnog poraza. Čudo se nije dogodilo, ali recke protiv češkog Jihostroja i superjake poljske Rešovije iziskuju dubok naklon za budvansku četu kada je u pitanju ovogodišnje izdanje najkvalitetnijeg takmičenja.

“Ovo je zaista veliki uspjeh”, ispalio je u razgovoru za Dnevne novine predsjednik Budvana Miloš Marović. “Ne govorim to zbog toga što sam na čelu kluba, već zbog činjenice da smo iz uslova koje imamo, a koji su mnogo lošiji nego oni koje imaju naši rivali postigli fenomenalne rezultate. Čestitam igračima na dobrim partijama, pružili su maksimum i prije svega pokazali kvalitet. Niko se nije naigrao protiv Budvanske rivijera pa čak ni Belgorod koji ima sve zvijezde u ekipi.

Smatram da je ovoj ekipi mjesto među šest najboljih u Evropi, ali jednostavno nijesmo imali sreće u žrijebu kada smo izvukli Belgorod, koji je možda i glavni favorit za osvajanje Lige šampiona”.

Ostaju primači, libero i dizač, otvoren konkurs za korektora Prema našim informacijama, primači Vojin Ćaćić i Marko Bojić za sada sigurno ostaju i sljedeće sezone, vjerovatno će narandžasti dres nositi i libero Rašović, kao i dizač Falaski, kojem se sviđa život u Budvi. Ostaje samo pitanje da li će blokeri Šuljagić

i Marković produžiti ugovor, njihov mlađi kolega Ječmenica ima važeći ugovor, dok će morati da riješe pitanje korektora. Za sada je Slobodan Bojić jedini na raspolaganju Siniši Reljiću, jer je Milošu Ćulafiću završetkom Lige šampiona istekao ugovor.

OSCG: Bravo za Budvu, pomoć za Budućnost Budvanska rivijera je do druge faze Lige šampiona došla sa postavom sastavljenom od crnogorskih igrača - ne računajući italijanskog tehničara Falaskija, trener Siniša Reljić računao je na sve domaće snage. Velika stvar za crnogorsku odbojku, za budućnost crnogorske reprezentacije...

“Ponosni smo na rezultate Budvanske rivijere ove sezone”, rekao je za Dnevne novine Cvetko Pajković, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore. “To je klub koji funkcioniše odlično za naše prilike, a pritom postižu vrhunske rezultate koji teško mogu ostvariti i klubovi sa mnogo većim budžetima. Ono što nas raduje jeste da je ove sezone čak 90 posto reprezentativaca igralo u Budvanskoj rivijeri što će nam olakšati posao u kvalifikacijama za Evropsko prven-

●POMOGLI SMO REPREZENTACIJI Rezultat našeg šampiona na evropskoj sceni je od velike važnosti za crnogorsku odbojku, tačnije za reprezentaciju s obzirom da za “narandžaste” nastupaju sve sami reprezentativci naše zemlje, osim dizača Falaskija.

“Puno je ovim dobila crnogorska odbojka. Devedeset posto igrača iz naše reprezentacije igra u Budvanskoj rivijeri i sada će biti mnogo lakše tim igračima da igraju u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, gdje imaju šanse da naprave dobar rezultat”, poručio je Marović.

●IMAĆEMO JAK TIM Prvi čovjek Budvanske rivijere već godinama ulaže u klub u kojem

stvo u maju i Evropskoj ligi. Od CEVa smo dobili potvrdu da je ove sezone, što zbog rezultata koje je ostvarila reprezentacija, što zbog kluba, naša odbojka dobila puno na rejtingu u Evropi”, istakao je prvi čovjek OSCG, nekada trener Budvana.

Jasno je da su finansije u našem savezu problem kao i u većini klubova, ali će u OSCG nastojati da pruži pomoć Budućnosti i pomogne “plavom” klubu da izađe iz situacije u kojoj se našao.

“Mnogo mi je žao zbog svega što se događa u Budućnosti i nadam se da će što prije izaći iz takve situacije. Svi imamo obavezu da pomognemo tom klubu jer bez jake Budućnosti i Budvanske rivijere i crnogorska odbojka bi zapala u velike probleme”, ističe Pajković. je upravo i on igrao, a rezultat koji je napravljen ove godine će mu biti motiv više da “narandžasti” sljedeće sezone budu još jači.

“Nije lako trkati se sa klubovima koji imaju milionske budžete, međutim, nije sve ni u novcu. Treba napraviti kompaktnu ekipu, stvoriti željenu atmosferu u timu i vući prave poteze. Možda ne možemo da platimo za neke igrače kao naši protivnici, ali je jasno koliko igračima znači da nose dres Budvanske rivijere, te da igraju uvijek na velikoj sceni. Nastojaćemo da sljedeće sezone imamo još jači tim i da uz malo sreće probamo da se podignemo za stepenicu više. To će biti teško, ali nijesam neko ko unaprijed traži alibi i zaista vjerujem da će se i sljedeće sezone igrati kvalitetna odbojka u Budvi”, poručio je Marović.

SPORT 27

PETAK, 24. 1. 2014.

AUSTRALIJAN OPEN

Vavrinka čeka druga Fedeksa Pospremio i Tomaša Berdiha (3:1) Stanislas Vavrinka se plasirao u finale AO, Li i Cibulkova će se boriti za pehar kod dama

Rodžer Federer mi je ranije poslao poruku u kojoj je napisao da se nada da će dva Švajcarca biti u polufinalu. Rekao sam mu da je to za njega normalno, ali ne i za mene - poručio je Stanislas Vavrinka, čovjek koji je u vrućem Melburnu do sada ohladio sve tenisere.

Prvo je cijelu Australiju ostavio bez komentara kada je pospremio Novaka Đokovića, a juče je bez većih problema u polufinalu srušio Tomaša Berdiha rezultatom 3:1 (po setovima 6:3, 6:7, 7:6, 7:6).

●VAVRINKA: BEZ TEKSTA SAM Borba za ulazak u finale je samo na momente bila tijesna - poraženi Čeh čak nije ni imao više greški, a ostvario je samo tri direktna poena manje (57). Međutim, trud, želja i veća odlučnost u najvažnijim poenima bili su na strani Švajcarca koji je sjajnim rezultatom ostvario najveći uspjeh u karijeri - i to tek u 28. godini.

“Ne znam šta da kažem, bez teksta sam. Ovo je nevjerovatno. Nijesam očekivao da ću ikada igrati finale Gren slema, a to se sada dogodilo i stvarno sam srećan”, rekao je Vavrinka, koji je u pobjedi nad Berdihom napravio brejk u prvom setu i to je, vjerovali ili ne, bio jedini izgubljeni servis tokom cijelog meča.

● LI I CIBULKOVA ZA TRON U subotu od 9.30 sati za čast, prestiž i slavu u Melburnu boriće se sjajna Li Na i 20. nosilac turnira Dominika Cibulkova.

Gigantsko polufinale Danas (9.30 sati) je na programu spektakl - imaćemo priliku da uživamo u nadmetanju Rodžera Federera i Rafaela Nadala.

Dva teniska maga će se boriti za ulazak u finale Australijan opena gdje ih čeka Stanislas Vavrinka.

Većina priziva švajcarsko finale, ali mora se uzeti u obzir podatak da popularni Fedeks od 2007. godine nije uspio da pobijedi Rafu na Gren slem turniru - posljednji put ga je pobijedio na Vimbldonu 3:2 (po setovima 7-6, 4-6, 7-6, 2-6, 6-2).

Za fenomenalnu Kineskinju, koja je za ulazak u samu završnicu bez ikakvih problema preskočila Eženi Bušar (6:2, 6:4), ovo je treće finale Australijan opena - glad za peharom je vjerovatno veća nego ikada.

“Zadovoljna sam kako sam igrala u polufinalu. Sada slijedi finale, još jedan izazov - sigurno je da će to biti težak meč”, poručila je Li, šampionka Rolan Garosa iz 2011. godine.

Sa druge strane, Cibulkova u Australiji živi san sličan kao Vavrinka - vrlo nezgodna teniserka iz Slovačke je već u osmini finala pospremila Mariju Šarapovu, a za kartu finala borila se protiv Agnješke Radvanske koju je razbila rezultatom 6:1, 6:2.

U.R.

Pogodio dvije trojke kada se lomio rezultat: Vladimir Micov prolazi pored Rejesa, Ljulja i Salaha

Elizabet Gergl blistala u Kortini Elizabet Gergl je stigla do drugog trijumfa za manje od dvije nedjelje - prije 12 dana je bila najbolja u spustu u Cauhenzeu, a juče je slavila na superveleslalomu u italijanskoj Kortini d’Ampeco!

Austrijanka je do pobjede stigla u vremenu od 1:24.23 minuta, sa samo četiri stotinke prednosti u odnosu na Mariju HeflRiš iz Njemačke, dok je treće mjesto zauzela njena sunarodnica Nikol Hosp.

Elizabeti slavlje nije mnogo pomoglo što se tiče generalnog plasmana Svjetskog kupa i dalje vodi Hefl-Rišova sa 861 bodom, ispred Ane Feninger sa 754 i Tine Vajrater, koja ima 723 boda. Što se tiče superveleslaloma, prva je Švajcarkinja Lara Gut sa 248 bodova, dok drugoplasirana Ana Feninger ima tri boda manje.

Takmičenje u Kortini d’Ampeco nastavlja se u petak spustom, a tokom vikenda u tom ski-centru će biti voženi po još jedan spust i superveleslalom.

B.T.

Morgenšern: Nadam se ZOI u Sočiju Povrijedio se u teškom padu na treningu prije dvije nedjelje na letaonici Kulm, još leži u bolnici na rehabilitaciji, ali nada se će učestvovati na ZOI u Sočiju (7-23. februar) - austrijski ski skakač Tomas Morgenštern vjeruje da će povreda glave uskoro biti prošlost... “Želim da budem spreman za Soči. Nije mi bitno da li ću tamo osvojiti zlato, srebro ili bronzu, već samo da učestvujem”, rekao je popularni Morgenštern.

Popularni Morgi je otvoreno pričao o padu koji se desio 10. januara - tada je Tomas tokom leta u vazduhu izgubio ravnotežu i potom pao na leđa i glavu.

“Gledao sam snimak pada.

Važno mi je da znam kakvu sam grešku napravio, kako bih sveo strah na minimum”, rekao je Morgenštern.

Da podsjetimo - austrijski skakač je osvojio dvije olimpijske titule u individualnoj i timskoj konkurenciji na velikoj skakaonici u Torinu 2006, kao i zlato u ekipnoj konkurenciji u Vankuveru 2010.

B.T.

SPORTSKI EKRAN 08:30 09:30 10:15 16:45 17:00 17:45 18:20 19:15 20:00 20:30 20:30 20:45 20:50 21:00

Ski skokovi Nadal - Federer, tenis Alpsko skijanje Alpsko skijanje Lokomotiva - Žalgiris, košarka Boćanje Francuska - Španija, rukomet Efes - E. Armani, košarka Menhengladbah - Bajern M, fudbal Lil - Ren, fudbal Laboral Kuća - Olimpijakos, košarka Arsenal - Koventri, fudbal Danska - Hrvatska, rukomet Selta - Betis, fudbal

Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Eurosport SK 1 Eurosport RTCG 2 SK 3 Eurosport 2 Arenasport 1 SK 2 SK 1 RTCG 2 SK 1

NE PROPUSTITE Rafael Nadal - Rodžer Federer (Eurosport, 09:15) Spremite se za klasik u polufinalu Australijan opena - dugo smo čekali na novi obračun velikih majstora.

NBA

Grmljavina u Teksasu Oklahoma je u noći između utorka i srijede stigla u San Antonijo, a to je značilo samo jedno derbi večeri se igra u srcu Teksasa!

A, tamo su pucali gromovi “grmljavina” je na krilima Kevina Duranta (36 poena) koji je devetu utakmicu zaredom postigao 30+ koševa savladala nekompletni San Antonio (izostali Deni Grin i Tijago Spliter) rezultatom 111:105.

“Nije bilo nimalo lako. Čestitam saigračima, bili su sjajni”, rekao je Durantula, koji je imao pomoć Redžija Džeksona (27 poena), dok su “mamuze” disale zahvaljujući Toniju Parkeru (37 poena) i Timu Dankanu (14 po-

ena, 13 skokova).

Dobru utakmicu je odigrao Finiks (savladali su Indijanu 124:100), pa sada van svih očekivanja imaju skor 24-7 i zauzimaju sedmo mjesto na tabeli Zapada. Što se tiče Crnogoraca - Nikola Vučević je sa klupe gledao još jedan poraz Orlanda - izgubili su od Atlante 112:109.

SEMAFOR: Šarlot - Klipersi 95:91, Klivlend - Čikago 87:98, Orlando - Atlanta 109:112, Toronto Dalas 93:85, Vašington - Boston 111:113, Njujork - Finiks 106:110, Hjuston - Sakramento 119:98, Milvoki - Detroit 104:101, San Antonio Oklahoma 105:111, Finiks - Indijana 124:100.

B.T.

EVROLIGA TOP 16 FAZA 4. KOLO

Kralj pao prvi put u sezoni!

CSKA slomio Real Madrid, Crnogorac Rajs se poigravao sa Partizanom, prvi trijumf Obradovićevog Fenera Trideset i jedan meč nijesu znali šta znači poraz (16 u ACB ligi, 13 u Evroligi i dva u Superkupu Španije), niko nije pronalazio rješenje za njihovu košarku sa druge planete, a onda se dogodila Moskva - CSKA je postao prvi tim koji je očitao lekciju Real Madridu. Armejci su na krilima Nenada Krstića (18 poena), Vladimira Micova (14p) i Andreja Voronceviča (14p) držali konce igre u svojim rukama tokom svih 40 minuta igre, pa je kraljevski klub morao da se pomiri sa prvim porazom u sezoni.

“Moralo je i to da se desi. CSKA je bio bolji, a mi nijesmo igrali na dosadašnjem nivou”, rekao je Pablo Laso, strateg Madriđana, u čijim su redovima najefikasniji bili Serhio Rodrigez (19 poena), koji je zbog koškanja sa Teodosićem isključen u finišu, Serhio Ljulj sa 15 i Nikola Mirotić sa 13 poena.

Partizan je u Nokia areni imao raspoložene Bogdanovića i Kinzija (po 17 poena), ali je to bilo nedovoljno da se zaprijeti ponosu Izraela - Makabi je zahvaljujući crnogorskom reprezentativcu Tajri-

zu Rajsu (15 poena, 5 asistencija) i Aleksu Tijusu (16p, 9sk) lako odradio crno-bijele.

Prvi trijumf u Top 16 fazi dočekao je i Fenrbahče - tim Željka Obradovića u finišu je slomio otpor Panatinikosa, dok je Galatasaraj uzeo brejk u Minhenu.

Semafor: CSKA Moskva - Real Madrid 85:71, Fenerbahče - Panatinaikos, Bajern - Galatasaraj, Makabi - Partizan 88:67. Večeras: Lokomotiva Kubanj - Žalgiris (17h), Efes - Armani (19.15h), Laboral Kuća - Olimpijakos (20.30h).

M.A.

28 SPORT

PETAK, 24. 1. 2014.

Fudbal kroz novac

SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE (38)

Deveti put uzastopno Real Madrid je najbogatiji klub na svijetu, dok je Mančester junajted prvi put u ovom milenijumu skliznuo sa postolja - “crveni đavoli” nalaze se na 4. mjestu po zaradi u 2013. godini Zarada klubova (€ milioni) Real Madrid

Izvori zarade Na dan meča

TV prava

Reklame

23%

36%

41%

Trofeji 2012-13 518.9 482.6

Barselona 431.2

Bajern Minhen

423.8

Mančester J.

398.8

PSŽ

316.2

Mančester S.

303.4

Čelsi

Bajern je osvojio Ligu šampiona, Bundesligu i Kup Njemačke

284.3

Arsenal

272.4

Juventus

263.5

Milan

256.2

Borusija Dortmund

240.6

Liverpul

198.2

Šalke Totenhem

172

Inter

168.8

Galatasaraj

157

Hamburg

135.4

Fenerbahče

126.4

TOP 20 KLUBOVA

Engleska 6

Italija 4

1

Roma

124.4 Francuska

Atletiko Madrid

120

Turska

4 2

3 Španija Njemačka

Najbogatiji klub van Evrope: Korintijans(Brazil), 24. mjesto - 113,3 miliona eura Izvor: Deloitte

© GRAPHIC NEWS

● FOTO PRIČA

Rukometni Mocart

IVANO BALIĆ - najbolji rukometaš u istoriji ovog sporta Lična karta

Kosta Bošković

O

n nije bio od onih rukometaša čvrstih kao stijena, ali je uvijek znao da udari na njih. Njegova elegancija je opijala, njegovi golovi su se pamtili, čarobni potezi prepričavali. Naizgled miran kao Jadransko more, pored kojeg je kao klinac trčkarao, a na terenu zvijer i maestro u jednom! Zvanično je najbolji rukometaš u istoriji ovog sporta, kroz karijeru je “zagrizao” olimpijsko i svjetsko zlato, proslavio svoju Hrvatsku! On je za rukomet ono što je za košarku bio Dražen Petrović - Mocart. On je Ivano Balić, sportska legenda i više od toga.

I dok večeras njegovu Hrvatsku u Herningu čeka nova bitka u napadu na jedino zlato koje nedostaje Ivanu Baliću, ali i cijeloj naciji, “rukometni Mocart” polako, u malo poznatom njemačkom Vetclaru, piše posljednje strane svoje zlatne karijere.

Od “vatrenih” se, u 33. godini, oprostio još jednom medaljom u nizu (bronzanom) sa Olimpijskih igrara 2012. u Londonu.

I zaslužio je odmor od “kockastog” dresa - svojoj domovini Ivano je već mnogo dao!

● KOŠARKA ODREDILA SUDBINU

Ivano Balić je rođen u Dugopolju, blizu Splita, i u djetinjstvu vjerovatno nije ni sanjao da će jednog dana postati simbol rukometa. Kao neko ko je iz Splita, Ivano je bio zaljubljen u košarku i nekadašnjeg evropskog giganta Jugoplastiku (danas KK Split), pa je dugo kao klinac trenirao ovaj sport. Zanimljivo, danas često ističe da mu je upravo magična igra pod obručima mnogo pomogla da bude rukometni maestro.

“Košarkaški treninzi su mi jako koristili, pogotovo u poboljšanju rada nogu, pregleda igre i kontrole lopte. Sigurno da ne bih bio tako dobar rukometaš da nijesam trenirao i košarku”, jasan je Ivano.

I bez obzira što je zvanično u izboru IHF-a izabran za naj-

boljeg rukometaša svih vremena, Balić i danas žali za jednim snom.

“Sanjao sam žuti dres Splita, maštao o svom idolu Toniju Kukoču, ali život me odveo u drugom smjeru”, sa sjetom se često prisjeća hrvatski bog rukometa.

● ATINA I LISABON OD ZLATA

Nakon što se odlučio za rukomet, karijeru Ivana Balića u domovini obilježili su nastupi za RK Split i Metković, a onda je nakon što je 2003. eksplodirao, godinu dana kasnije napravio je transfer iz snova i prešao u tadašnji španski “drim tim” Portland San Antonio. Sa timom iz Navare osvajao je domaće prvenstvo, baš kao i sa Zagrebom, u koji je stigao 2008. Posljednji veliki tim za koji je igrao prije odlaska u Njemačku bio je Atletiko Madrid, ali ni sa njim, kao ni sa svim ostalim klubovima, nije dosanjao pehar Lige šampiona. Najbliži mu je bio 2006, kada je njegov Portland San Antonio u finalu izgubio od rivala iz Španije Sijudad Reala - zanimljivo tima koji je kasnije postao baš Atletiko Madrid.

Reprezentacija je, pak, potpuno druga priča u životu Ivana Balića. Legendarni kockasti “broj 4” svoju zemlju je doveo do neslućenih visina - do

Ime i prezime: Ivano Balić Datum i mjesto rođena: 1. april 1979. Split Pozicija: Srednji bek Klupska karijera: RK Split (1997 - 2001), RK Metković (2001 - 2004), Portland San Antonio (2004 - 2008), RK Zagreb (2008 - 2012), Atl. Madrid (2012 - 2013), Vetclar (2013 -).

Klupski uspjesi: Šampion Španije (2005), Superkup Španije (2005), Kup Španije (2013), Vicešampion Evrope (2006), Prvenstvo Hrvatske (2009, 2010, 2011, 2012), Kup Hrvatske (2002, 2009, 2010, 2011, 2012).

Reprezentativni uspjesi: Zlato na SP (Portugal 2003), zlato na OI (Atina 2004), srebro na SP (Tunis 2005), srebro na EP (Norveška 2008), srebro na SP (Hrvatska 2009), srebro na EP (Austrija 2010), bronza na OI (London 2012), bronza na EP (Srbija 2012). * Za Hrvatsku odigrao 130 mečeva, postigao 455 golova * Dva puta svjetski igrač godine - 2003. i 2006. * Najbolji rukometaš u istoriji po izboru IHF-a zlata na Olimpijskim igrama i Svjetskom prvenstvu. Najprije na Mundijalu 2003. u Portugalu kada su Hrvati u lisabonskom finalu, na krilima Mirze Džombe i heroja naše priče, savladali Njemačku (34:31), a onda i na najvećoj sceni - na Igrama u Atini godinu dana kasnije.

I ovog puta u finalu protiv Njemačke - 26:24.

Duga kosa, ne baš sređena brada i rukomet u malom prstu - Ivano Balić je jedinstvena pojava u istoriji ovog sporta, Ivano Balić će mnogo nedostajati ovoj igri! * Sljedećeg petka: Džeri Rajs (Američki fudbal)

Spremna pjesma za SP u Brazilu Kockice se polako slažu, učesnici su poznati, stadioni i gradovi spremni, a tu je i pjesma za predstojeće Svjetsko prvenstvo u Brazilu koje počinje na ljeto 2014. godine.

Numera će se zvati “We are one (Ole Ola)” a izvodiće je brazilska pjevačica Klaudija Leite, zajedno sa mega zvijezdama - popular-

nim reperom Pit Bulom, te pop divom Dženifer Lopez.

Izvođači himne Svjetskog prvenstva su se slikali na stadionu “Marakana” u Rio de Ženeiru zajedno sa legendardnim braziliskim fudbalerom Kafuom, nekadašnjim magom Bebetom, i čelnicima fudbalskog saveza Brazila.

PIJANI NAVIJAČ

Halo, dajte mi broj Aleksa Fergusona

Mančester junajted je u utakmici eliminisan od Sanderlenda u polufinalu Liga Kupa, tifozi su okrenuli leđa menadžeru Dejvidu Mojesu, koji ne bilježi dobre rezultate sa Junajtedom, a jedan pijani navijač je otišao korak dalje “potrudio” se da pozove legendarnog sera Aleksa Fergusona i popriča sa njim.

“Prethodne noći, otprilike oko 10.30, jedan čovjek iz okruga Krumsol, sjeverno od Mančestera, pozvao je 999 u pijanom stanju i tražio da ga centrala momentalno spoji sa serom Aleksom Fergusonom, kako bi njih dvojica popričali o sinoćnjem rezultatu”, navodi se u saopštenju policije izdatom juče.

“Očigledno, svjesni smo da može da

bude teško i deprimirajuće kada vaš tim izgubi utakmicu, ali želimo da vas podsjetimo da broj 999 služi samo za hitne pozive. Za bilo kakve druge informacije, koje nijesu iz domena hitnog, možete zvati 101”, dodaje se.

Policija je imala i savjet za navijače koji bi, u slučaju novih poraza, došli na istu ideju... “Ako biste poželjeli da razgovarate sa serom Aleksom o rezultatima Mančester junajteda, sve što mi u policijskoj upravi Mančestera možemo da vam predložimo je da okrenete broj telefona Junajteda, na Old Trafordu. Tako ćete vjerovatno imati veće šanse da dođete do broja telefona nego preko policije”.

B.T.

SPORT 29

PETAK, 24. 1. 2014.

BUNDESLIGA (18. KOLO)

Razgovor sa svojim budućim saigračima: Huan Mata ćaska sa Vejnom Runijem

Vladar u dvorištu “zelene” Borusije Bajern večeras (20.30) u Menhengladbahu otvara drugi dio sezone Nakon više od mjesec dana pauze vraća se Bundesliga, a sa njom i pregršt dobrog fudbala. Prvo kolo drugog dijela sezone, a 18. ukupno, otvoriće aktuelni šampion i lider Bajern Minhen, koji večeras (20.30) gostuje trećeplasiranoj Borusiji Menhengladbah.

“Moramo da nastavimo u istom ritmu, kao što smo odigrali prvi dio sezone. Međutim, svjesni smo da nas čeka vraški težak posao, jer su mi svi rekli da na terenu Menhengladbaha nikome nije lako. Arjen Roben će sigurno igrati, za Frenka Riberija nijesam siguran, dok će Bastijan Švajnštajger ostati kod kuće”, najavljuje trener Bavaraca Pep Gvardiola, čiji tim ima čak sedam bodova više od drugoplasiranog Bajer Leverkuzena.

A.P.

POTVRDA

KOLIKO PARA, TOLIKO MUZIKE

Najskuplji đavolji dragulji Huan Mata postao najvrednije pojačanje Mančester junajteda u njegovoj istoriji - donosimo vam priču o igračima koji su prije njega obarali rekorde kluba Aleksandar Popović

S

ada je već izvjesno da će Huan Mata postati novi član Mančester junajteda. Španski majstor je napustio Čelsi i obući će dres “crvenih đavola” za rekordnih 45 miliona eura, čime će i zvanično postati najplaćeniji igrač u istoriji giganta sa “Old Traforda”. Nestrpljivi navijači iz industrijskog grada, na sjeverozapadu Engleske, napokon su dočekali novog frajera na travnjaku, istinskog čarobnjaka fudbalske igre, čiji će zadatak biti da oplemeni sastav Dejvida Mojesa i ubrizga mu veliku količinu kreativnosti.

Sada već bivša “desetka” kluba iz Londona je na ljekarskim pregledima u Mančesteru, nakon čega će parafirati ugovor, prema kojem će primati 170.000 eura sedmično, duplo više nego što je to bio slučaj u redovima “plavaca”, gdje je zarađivao za sedam dana ukupno 85.000 eura. A, kao što smo napisali, Huan Mata je postao najskuplji fudbaler svog novog kluba, svrgnuvši sa vrha Dimitra Berbatova, koji je 2008. godine plaćen Totenhemu 37,5 miliona eura! Dakle, sada je Bugarin na drugom mjestu, dok je na trećem Rio Ferdinand. Tadašnji defanzivac Lidsa je 2002. go-

dine otišao na “Old Traford” za sumu od 35 miliona eura. Prije njega je Ser Aleks Ferguson doveo Huana Sebastijana Verona iz Lacija 2001. godine, a iskeširao je Rimljanima 34 miliona. Slijede Maruan Felaini (stigao prethodnog ljeta iz Evertona za 33,5 miliona), Vejn Runi (došao iz Evertona 2004. za 31 milion), Anderson (stigao iz Porta 2007. za 30 miliona) i Robin van Persi, koji je Arsenal 2012. zamijenio Junajtedom za 27 miliona eura. U najskupljih 11 su se ugurali i Luis Nani, David de Hea, Majk Kerik, Ešli Jang, Fil Džons, Antonio Valensija ...

Top 10 akvizicija Junajteda Huan Mata iz Čelsija 45 miliona Dimitar Berbatov iz Totenhema 37,5 mil.

Rio Ferdinand iz Lidsa 35 mil.

Huan Sebastijan Veron iz Lacija 34 mil.

Maruan Felaini iz Evertona 33,5 mil.

Vejn Runi iz Evertona 31 mil.

Anderson iz Porta 30 mil.

Robin van Persi iz Arsenala 27 mil.

Luis Nani iz Sportinga 25,5 mil.

Rud van Nistelroj iz PSV-a 23 mil.

Šteta: Falkao bez Mundijala

Crne slutnje su se obistinile - Radamel Falkao je pokidao ligamente koljena, pauziraće između šest i osam mjeseci, a propustiće i Svjetsko prvenstvo u Brazilu!

Sjajni napadač se teško povrijedio u Kup meču između Monaka i niželigaša Montsa, što je veliki udarac za “kneže”, Kolumbiju i cijeli fudbalski svijet.

“Izgubili smo ga. Ovo je jako ozbiljno i vijesti nijesu ohrabrujuće”, rekao je kapiten Monaka Žeremi Tulalan.

“El Tigre” je treći najbolji strijelac južnoameričkih kvalifikacija, sa devet postignutih golova, a njegova Kolumbija će bez

svoje najveće zvijezde nastupiti na Mundijalu i tražiti prolaz u konkurenciji sa Grčkom, Obalom Slonovače i Japanom. A.P.

LIVERPUL PORAŽEN

Čelsi “oteo” Salaha Deža vu - kao ljetos kada je Vilijan bio na pragu Totenhema i onda “skrenuo” ka “Stemford Bridžu”, sada će “plavce” pojačati Mohamed Salah, velika želja Liverpula! “Redsi” su za 21-godišnjeg Egipćanina ponudili 12 miliona eura Bazelu, a Čelsi je na to dodao još dva (14 miliona) i - odveo ga!

Podsjetimo, Salah je u četiri okršaja Čelsija i švajcarske ekipe tokom 2013. godine bio strijelac tri puta. U revanšu polufinala Lige Evrope dao je vodeći gol u Londonu, ali je domaćin preokrenuo na 3:1. Međutim, jesenas, u grupnoj fazi Lige šampiona, Ba-

zel je slavio i u gostima (2:1) i kod kuće (1:0), uz po jedan pogodak perspektivnog “faraona”, koji može da igra i u veznom redu. A.P.

ZVANIČNO

Rosel napustio Barselonu

Sandro Rosel i nasljednik Đordi Bartomeu

Slučaj Nejmar ozbiljno je uzdrmao Barselonu. Predsjednik jednog od najvećih klubova planete Sandro Rosel povukao se svoje pozicije, uručivši neopozivu ostavku.

Naravno, prvi čovjek “blaugrane” je takvu odluku donio zbog velikih pritisaka unutar kluba, pa španski mediji konstatuju da je praktično natjeran da ode. Sudija španskog redovnog suda Pablo Ruiz prihvatio je da razmotri tužbu koju je protiv Rosela podnio jedan naizgled običan navijač, sa članskom kartom kluba, sa-

mim tim i “socios”. Njegovo ime je Đordi Kases, koji je, kada je klupko počelo da se odmotava, dobio podršku velikog broja kolega sa pravom glasa na Skupštini kluba, ostalih “sociosa”. Klub će dalje voditi dosadašnji potpredsjednik Hoze Marija Bartomeu, a treba istaći da Roselov mandat ističe u junu 2016. godine.

Navijač Kases tvrdi je Barselona uveliko platila Nejmara 95 miliona eura, što ga čini najskupljim fudbalerom svih vremena, dok Rosel i dalje tvrdi da ta suma iznosi 57 milio-

na eura. A, ako se dokaže da je Barsa prekršila FIFA i UEFA pravila prilikom transfera Nejmara iz Santosa, klub bi mogao da bude izbačen iz Lige šampiona na dvije sezone i da mu budu oduzeta 22 boda u Primeri, dok bi Rosel mogao da odgovara pred redovnim sudom za zloupotrebu položaja, mahinacije prilikom poslovanja i utaju poreza.

Podsjetimo, Rosel je na čelo katalonskog ponosa došao pobjedom na izborima 13. juna 2010. godine, kada je naslijedio Đoana Laportu. A.P.

30 SPORT I.br.6309/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Bulatović B.Rajka i dr., koje zastupa punomoćnik Branislav Ćupić advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “Radoje Dakić” AD iz Podgorice, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 20.01.2014.godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1. univerzalni strug tip PA-22-YU, fabrički broj 1309, godina proizvodnje 1970., čija je tržišna vrijednost 506,00 eura 2. revelver struga NC, tip NDM 25/50 DDR, fabrički broj 32166, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 39.100,00 eura, 3. brusilica za brušenje žljebova, tip 3451/B, SSSR, fabrički broj 570, godina proizvodnje 1975., čija je tržišna vrijednost 3.700,00 eura, 4. glodalica za žljebove, tip PICO, proizvodjač Italija, fabrički broj 382, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 1.000,00 eura, 5. mašina za balansiranje, tip SB-1, YU, godina proizvodnje 1975., čija je tržišna vrijednost 385,00 eura, 6. mašina za balansiranje, tip SV-100, YU, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 540,00 eura, 7. pokretna bušilica, tip PB-30, YU, fabrički broj 35, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 340,00 eura, 8. bušilica za oštrenje gliz.glava, tip 3666, SSSR, fabrički broj 13, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 2.300,00 eura 9. brusilica za oštrenje cirkulara, tip 3692, SSSR, fabrički broj 78038/233, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 440,00 eura 10. brusilica za oštrenje alata, tip 3A64M, SSSR, fabrički broj 1926, godina proizvodnje 1962., čija je tržišna vrijednost 400,00 eura 11. brusilica za oštrenje igala, tip BU21S, proizvodjač Italija, fabrički broj 67, čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura 12. brusilica za oštrenje odvalnih glodala, tip 3662, čija je tržišna vrijednost 200,00 eura, 13. mašina za demagnetizaciju, tip 2500, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 8213697, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 660,00 eura, 14. modularna tocila za brušenje zubčanika sa i bez nosača (20 komada), cijena po komadu 50,00 eura, ukupno 1.000,00 eura, 15. mašinska testura cirkular, tip 8B-66, SSSR, godina proizvodnje 1968., čija je tržišna vrijednost 440,00 eura 16. komorna peć za otpuštanje, tip KPKC-70, CER Čačak, fabrički broj 35, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura 17. komorna peć za otpuštanje, tip KPKC-70, CER Čačak, fabrički broj 34, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura 18. komorna peć za kaljenje, tip KPK-70, CER Čačak, fabrički broj 33, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura 19. komorna peć za kaljenje, tip KPK-70, CER Čačak, fabrički broj 32, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura 20. komorna peć za kaljenje, tip KP-90, CER Čačak, fabrički broj 31, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 21. rotociona peć, tip QEPG-53, proizvodjač bbc, fabrički broj 40832, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 5.500,00 eura 22. komora peć za kaljenje, tip KPS-30, CER Čačak, fabrički broj 27, godina proizvodnje 1974., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura 23. postrojenje za pranje i kuva., tip VISPFL-SB11, CER Čačak, fabrički broj 3821, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 460,00 eura 24. kada za vodu, tip VISPFL-80, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 370,00 eura 25. kada, tip KKU-20, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 250,00 eura 26. kada sa vodom, tip KKV-45, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 270,00 eura 27. kada sa vodom, tip VISP 32, CER Čačak, fabrički broj 45, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 740,00 eura 28. kada, tip KKU-9, CER Čačak, fabrički broj 46, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura 29. kada sa vodom, tip KKV-20, CER Čačak, fabrički broj 47, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 630,00 eura 30. komorna peć za kaljenje, tip KP 45, CER Čačak, fabrički broj 49, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura 31. univerzalna peć sa stolom za postavljanje, tip UK-13, bbc, fabrički broj 40747, godina proizvodnje 1970., čija je tržišna vrijednost 2.700,00 eura 32. mašina za indukciono kaljenje, tip ADE-200, bbc, fabrički broj B398390-1, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 5.800,00 eura 33. mašina za indukciono kaljenje, tip GV-22, ČSSR, fabrički broj 64, godina proizvodnje 1968., čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura 34. mašina za indukcijsko kaljenje zuba, tip GV 80, ČSSR, fabrički broj 128, godina proizvodnje 1984., čija je tržišna vrijednost 4.600,00 eura 35. dizalica stubna (pneumatici) tip SK-910 Rijeka, fabrički broj 003, godina proizvodnje 1985., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura 36. dizalica 1 tona, tip 2101 C, PPT, godina proizvodnje 1970., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura 37. univerzalna električna kidalica, tip UMP 60, Schenk tr.rat., fabrički broj 620, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.400,00 eura 38. univerzalna hidraulična kidalica, tip ZIM 50, ZIM ARMANIR, fabrički broj 7856-55, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura 39. šarpijevo klatno, tip MK 30 A, ZIM ARMANIR, fabrički broj 784, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 40. univerzalni tvrdomer, tip 38532, Karl Frank, fabrički broj 16933, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 1.700,00 eura 41. univerzalni tvrdomer, tip VEB HP-250, Wpm-leipzig, fabrički broj 300-245, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 520,00 eura 42. univerzalni optički tvrdomer, tip VEB HPO-250, Wpm.leipzig, fabrički broj 308-155, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 1.050,00 eura 43. aparat za ispitivanje izvl.lima, tip M 125, Erichen Hemer, fabrički broj 710, godina proizvodnje 1974., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 44. viljuškar bočni, tip FFV 301, IRION, fabrički broj 11612, čija je tržišna vrijednost 570,00 eura 45. viljušak diz. 5 tona, bočni broj 20, tip DFO/L11, Čelik, fabrički broj 125, godina proizvodnje 1986., čija je tržišna vrijednost 1.800,00 eura 46. viljuškar 5 tona bočni broj 10, tip DFOS50/14, Čelik, fabrički broj 132, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 2.000,00 eura 47. viljuškar 3 tone bočni broj 11, tp FY301355, IRION, fabrički broj 11613, godina proizvodnje 1985., čija je tržišna vrijednost 800,00 eura 48. brusilica za ravno brušenje, tip BPH 20 NA, ČSSR, fabrički broj 501469, godina proizvodnje 1969., čija je tržišna vrijednost 1.200,00 eura 49. rendisaljka, tip 675, SSSR, fabrički broj 1327, godina proizvodnje 1962., čija je tržišna vrijednost 300,00 eura 50. testera, tip Pobjeda, fam.Pobeda, fabrički broj 0009, čija je tržišna vrijednost 150,00 eura 51. stona brusilica, tip OAT 200, Metal progres Zrenjanin, fabrički broj 1482, godina proizvodnje 1985., čija je tržišna vrijednost 200,00 eura 52. aparat za zavarivanje elektro, tip SA-500, Uljanik, fabrički broj 4410, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 260,00 eura 53. stubna dizalica, tip RD-250 SV, Radoje Dakić, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura 54. hidraulična dizalica, Institut Zaštite Banjaluka, godina proizvodnje 1979., čija je tržišna vrijednost 400,00 eura 55. mašina za ozubljenje, tip Fauter 5E32, 0039, fabrički broj 2863, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 1.300,00 eura 56. CO2 aparat za zavarivanje, tip SELKO ECO 310, 0028, čija je tržišna vrijednost 250,00 eura 57. uredjaj za zavarivanje, tip SA-500, čija je tržišna vrijednost 250,00 eura 58. bušilica stubna, tip FAM 1957, čija je tržišna vrijednost 150,00 eura 59. brusilica električna, tip LTH-BS-400, čija je tržišna vrijednost 100,00 eura 60. presa za demon.guma, tip HNS-15, Univerzal Banjaluka, fabrički broj 64, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 220,00 eura 61. električna brusilica za oštrenje, tip EBR-2028 Prvomajska, fabrički broj 88-69-1150, godina proizvodnje 1969., čija je tržišna vrijednost 150,00 eura 62. dizalica stubna elektro tip 2101 C, Litrostroj, fabrički broj 34137, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 200,00 eura 63., viljuškar dizel 5 tona, tip V5-TM, Litostroj, fabrički broj 67008/2 20, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 3.200,00 eura 64. sistem za otprašivanje, proizvodjač Gostol, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.000,00 eura

PETAK, 24. 1. 2014.

65. lonac livački 5 tona, tip S-5MP, Stroj, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 380,00 eura 66. lonac livački 3 tone, tip S-3MP, Stroj, fabrički broj Jul-80., godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 320,00 eura 67. lonac livački 1,7 tona, Radoje Dakić, fabrički broj 2, godina proizvodnje 1987., čija je tržišna vrijednost 240,00 eura 68. mokri filter, tip WNA560, Gisag, fabrički broj 4306, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 69. mokri filter, tip WNA560, Gisag, fabrički broj 4307, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 70. veliki kran 5.000 x 15, čija je tržišna vrijednost 4.500,00 eura 71. veliki kran 5.000 x 15, čija je tržišna vrijednost 5.900,00 eura 72. kran 5000 x 11,15, čija je tržišna vrijednost 3.400,00 eura 73. kran dvogr.8 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8846, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 11.500,00 eura 74. kran dvogr.8 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8847, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 11.500,00 eura 75. kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8821, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura 76. kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8822, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura 77. kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8670, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura 78. kran dv.12,5-22,5 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8716, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 6.800,00 eura.

79. kran dvogr.12,5 t-22 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8723, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.800,00 eura 80. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1727, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.800,00 eura 81. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1729, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 82. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1738, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 83. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1739, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 84. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1740, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 85. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1741, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 86. kran jednogr.5 t/17m, tip JF-1045 Fering, fabrički broj 357, godina proizvodnje 1991., čija je tržišna vrijednost 6.800,00 eura 87. kran jednogr.5 t/17 m, tip JF-1045 Fering, fabrički broj 356, godina proizvodnje 1991., čija je tržišna vrijednost 6.800,00 eura 88. konzolna dizalica od 1 tone, 3 Januar Bijelo Polje, fabrički broj 107, godina proizvodnje 1983., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura 89. konzolna dizalica od 1 tone, 3 Januar Bijelo Polje, fabrički broj 108, godina proizvodnje 1983., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura 90. mosni kran , tip KM2F12, 5x29 Bugarska, fabrički broj 8849, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 8.500,00 eura 91. pomoćni alati za gloda., bušenje i dr., 2 tone x 0,5 eur/kg, magacin 535, čija je tržišna vrijednost 1.000,00 eura 92. razni alati (strugarski noževi itd.),centralni magacin alata 431, čija je tržišna vrijednost 187.102,50 eura 93. 8 otkovaka zubčanika, 600 eur/komad, čija je tržišna vrijednost 4.800,00 eura 94. kašike za gradjenje mašine i dr., 9 komada, 600 eur/1.kom, čija je tržišna vrijednost 5.400,00 eura 95. gusjenice za gradjevinske mašine, 2 komada, 1.000 eur/1 kom., čija je tržišna vrijednost 2.000,00 eura 96. grede, pluge i drugo, 8 komada, 600 eur/kom., magacin 760, čija je tržišna vrijednost 4.800,00 eura 97. fi materijali i cijevi, 2 tone, 1 eur/kg, magacin, IRS-325, čija je tržišna vrijednost 2.000,00 eura 98. strug za metal, YU, godina proizvodnje 1961., čija je tržišna vrijednost 150,00 eura 99. uredjaj za pertlovanje cijevi, ERMETO, čija je tržišna vrijednost 500,00 eura 100. vaga 1.000 kg, Libela, čija je tržišna vrijednost 150,00 eura 101. vaga 500 kg, čija je tržišna vrijednost 100,00 eura 102. konvektor C-502-83, Clark, 5 komada, čija je tržišna vrijednost 5.000,00 eura (1.000 eur/ kom) 103. mjenjač C-4421-19, Clark, 5 komada, čija je tržišna vrijednost 5.000,00 eura (1.000 eur/kom) 104. kran 10 tona, 30 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 7.100,00 eura 105. kran 3 tone, 30 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 4.600,00 eura 106. kran 10 tona, 30 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 8.850,00 eura 107. kran 5 tona, 10 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 2.140,00 eura 108. kran 5 tona, 10 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 4.750,00 eura 109. kran 5 tona, 10 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 3.100,00 eura 110. kran 5 tona, 10 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 3.100,00 eura 111. konzolarna električna dizalica, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 112. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 113. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 114. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 115. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 116. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 117. konzolarna električna dizalica, tip 500 kp, RD 500 SV, čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 118. konzolarna električna dizalica, tip 500 kp, RD 500 SV, čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 119. konzolarna električna dizalica, tip 500 kp, RD 500 SV, čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 120. konzolarna električna dizalica, tip 500 kp, RD 500 SV, čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 121. kran 12,5 tona, Bugarska, fabrički broj 8848, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 18.000,00 eura 122. alat iz centralnog magacina 431, čija je ukupna tržišna vrijednost 187.102,50 eura a radi se o 2.602 alata

II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan_13.02.2014.godine sa početkom u 10,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici.

III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 13.02.2014.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka tačka 1 i 2 se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti bez ograničenja, uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca shodno čl.95 st.4 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju, dok se ostale mašine ne mogu prodati ispod utvrdjene vrijednost jer se u odnosu na njih održava prvo ročište za prodaju, a ovo shodno čl.95 st.1 ZIO. IV Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

V Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene.

VI

Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 24.01.2014.godine.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 20.01.2014.godine

IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.

Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivanović Ivana

SPORT 31

PETAK, 24. 1. 2014.

Mogren je neuspješna epizoda u mojoj karijeri - na svim poljima: Goran Vujović je slobodan igrač

Kordić povrijedio ukrštene ligamente Pregovara sa Zvezdom: Savo Pavićević

ŽELJA NIJE SPORNA

RAZLAZ

Mogrenu se ne može vjerovati Goran Vujović se preko arbitraže rastao sa žutima iz Budve - pregovara sa Sutjeskom Goran Vujović više nije fudbaler Mogrena - napadač je juče pred Arbitražnom komisijom FSCG dobio čiste papire zbog nagomilanih dugova koje žuti iz Budve imaju prema njemu...

“Presuda je završena”, rekao nam je juče napadač Vujović.

Na novi klub bivši mladi reprezentativac, te momak koji ima jedan nastup u A timu neće mnogo čekati...

“Konkretno dogovaram se sa Sutjeskom, a to je najrealnija opcija što se tiče Crne Gore. Zvali su me i ljudi iz Rudara, bili su korektni i konkretni, ali Sutjeska ima ozbiljnog trenera, ozbiljno stoje, a borba za titulu i Evropu me privlači”, rekao je centarfor, koji na stolu ima ponudu sa Kipra...

“Postoji ta priča, ali sa detaljima ugovora nijesam baš zadovoljan, tako da ne znam hoće li to uspjeti da se realizuje”, dodao je Vujović. Čim je završio na arbitraži jasno je da se nije u lijepom svijetlu oprostio od prvoligaša iz metropole turizma...

“Mogren je neuspješna epizoda u mojoj karijeri. Sve što sam mislio da će da bude, bilo je kontra. Ukapirao sam da se ljudima iz Budve ne može vjerovati. Kada pričaju sa tobom spremni su da obećaju sve i svašta, a poslije deset dana ne da ne možeš da ih vidiš i da popričaš sa njima, nego na telefon ne možeš da ih dobiješ”, kaže nam Goran, kome pitanja nijesu bila potrebna...

“Dešavalo se da treniramo iza tribine na Lugovima, jer nije bilo

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

goriva za autobus da odemo na Jaz. Jednostavno, ljudi iz Budve se ne libe da obećaju bilo šta, a na kraju ne ispoštuju. Nije im strano da uđu u svlačionicu, da pred dvadeset igrača garantuju kako će plata biti u roku od sedam dana, a na kraju se ne desi ništa”, iznosi probleme momak koji je pored Mogrena i Lovćena igrao još za Eger, Haladaš, Kečkemet, Videoton i Banat.

Za velika dugovanja kluba prema igračima zbog čega se špic i rastao sa Mogrenom, Goran ne krivi samo upravu...

“Ne snose samo oni krivicu, ima tu krivice igrača, jer su fudbaleri dozvolili da im se duguje po sedam, osam, deset plata... Vjerovatno su ljudi iz uprave razmišljali: Ako se igrači ne bune, nećemo im ni davati platu”.

Vujović dogovor od ljetos ima na papiru, tako da će kad - tad dobiti novac, a imaju je savjet budućim igračima Mogrena...

“Treba dobro da gledaju u šta će da povjeruju. Mogren će im sve obećati, tako da moraju da paze šta potpisuju. Ako igrači sve stave na papir što im obećaju, onda FSCG izlazi u susret”, rekao nam je na kraju Goran Vujović koji je zahvalio FSCG...

“Savez i Arbitražna komisija se postavljaju iza igrača, izašli su u susret svima nama. Hvala im na tome. Bili su maksimalno korektni”.

Pokušali smo da čujemo i drugu stranu, ali nam se sportski direktor “žutih” Ilija Rađenović nije javljao na telefon...

B.T.

Teška povreda i veliki maler zadesili su našeg golmana i omladinskog reprezentativca Crne Gore - čuvar mreže Vojvodine Marko Kordić doživio je nezgodnu povredu prednjih ukrštenih ligamenata.

Talentovani golman se povrijedio na pripremama Voše za proljećni dio sezone, a pošto je u pitanju jako teška povreda (jedna od najtežih u sportu) sezona za 18-godišnjaka je završena. “Čuo sam kako su popucali”, kratko je prokomentarisao Kordić, koji je, prema riječima očevidaca, uz jauk i veoma bolnu grimasu napustio trening “lala”.

Klub je mladog čuvara mreže odmah poslao na preglede u Klinički centar Vojvodine odakle su potvrđene loše vijesti. Našem omladinskom reprezentativcu predstoji pauza najmanje od šest mjeseci, a uskoro će biti podvrgnut hirurškoj intervenciji. Kordić ima veliku podršku prijatelja i saigrača kako iz Vojvodine tako i iz reprezentacije Crne Gore - posebno putem društvene mreže Fejsbuk.

Njegov klupski kolega i mladi reprezentativac Nebojša Kosović postavio je sliku talentovanog golmana na štakama uz poruku: “Izdrži, moj Džo Hart”. U.R.

Šofranac u Javoru

Mladost ostaje bez standardnog defanzivca - povremeni kapiten “romantičara” i nekadašnji mladi repzentativac Crne Gore Aleksandar Šofranac pojačao je redove Javora. Štoper koji ima 23 godine karijeru će nastaviti u Jelen Superligi, a tamo će sigurno imati društvo, jer boje tima iz Ivanjice brani desni bek mlade reprezentacije Nemanja Gojačanin. Šofranac je u dosadašnjoj karijeri nastupao samo za Mladost, a poslije veoma dobrih partija koje je pružao u kvalifikacijama za Ligu Evrope bilo je evidentno da se može oprobati u jačoj sredini. Odlaskom Šofranca u taboru “romantičara” je ostalo upražnjeno mjesto štopera, pa će uprava Podgoričana po svemu sudeći brzo reagovati.

U.R .

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Zvezda je izazov, ali sačekajmo...

Savo Pavićević priznao Dnevnim novinama da je uspostavio kontakt sa Crvenom zvezdom Mediji iz Srbiji su nagovijestili, a Dnevne novine odmah provjerile - istina je - Savo Pavićević može da postane novi član Crvene zvezde! Ali, sačekajmo...

Reprezentativac Crne Gore i član kiparskog Anortozisa imao je uspješnu polusezonu na Ostrvu, čelnici sa Marakane koje svaku noć spopadaju “noćne more” oko štopera su to primijetili, pa će dati sve od sebe dovedu Sava, te tako konačno zakrpe rupu u defanzivi.

Kontakt na relaciji Pavićević Zvezda je uspostavljen što nam je priznao 33-godišnji štoper/ desni bek. “Čuli smo se, u kontaktu sam sa Crvenom zvedom, ali zaista to je sve što za sada mogu da kažem. Još

je sve u vazduhu, ali klub je nagovijestio da me žele u njihovom timu”, rekao je Pavićević. Šampionat na Kipru je u toku Anortozis se bori za titulu, ali ta situacija može da se zanemari.

Savo bi Zvezdi donio iskustvo, a naš reprezentativac koji je prošao dosta toga u karijeri ne bježi od crveno-bijelog dresa.

“Imam još godinu i po ugovora i treba prvo da vidim šta će biti sa Anortozisom. Zato ne mogu ništa da obećam. Što se tiče želje, tu ništa nije sporno - Zvezda je veliki klub i čast mi je što su me kontaktirali. Ipak, ponavljam, još ništa ne obećavam. Sačekajmo”, poručio nam je Savo Pavićević sa Kipra.

U.R.

INTERESOVANJE

Mirko Vučinić na pragu Kneževine Monako traži zamjenu za Radamela Falkaa kapiten reprezentacije Crne Gore je prvi pik

Razbijač Radamel Falkao je izgubljen do kraja sezone (prednji ukršteni ligamenti lijeve noge), pa se superbogati Monako dao u potragu za centarforom - prvi pik šefa struke Klaudija Ranijerija je Mirko Vučinić!

Kapiten reprezentacije Crne Gore je nezadovoljan u Juventusu poslije propale trampe sa Interom (Mirko Vučinić za Fredija Guarina), a italijanski mister koji sjedi na klupi tima iz Kneževine ga izuzetno cijeni pošto su zajedno sarađavili u Romi

od 2009. do 2011. godine.

Priča o odlasku u Inter još nije gotova (“neroazuri” će sada tražiti Vučinu na pozajmicu), ali je prelazak u Monako trenutno izvjesnija opcija...

Ako majstor iz Nikšića ode u Monte Karlo kao zamjena za perfektnog Kolumbijca, jasno je da će imati minutažu (to nema u Juventusu), a “crveno-bijeli” će sa Svemirkom juriti ka tituli - poslije 21. kola zaostaju pet bodova za PSŽ-om (PSŽ 50, Monako 45)...

B.T.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)

EP U RUKOMETU DANSKA

Sudar svjetova u Herningu Vrijeme je za glamurozna polufinala: Francuska ili Španija (18.30h), Danska ili Hrvatska (21.00h) Kosta Bošković

P

odrhtavaće danas danska ostrva, čuvena Andersenova “Mala sirena” na obali spremna je za doček svojih heroja, baš kao i svijetla Ajfelovog tornja, zvona Zagrebačke katedrale, vrele španske Koride. Tri nacije sa šmekom Mediterana ili usamljeni “ledeni” Skandinavci - Herning je od danas centar svijeta. U gradu koji se nalazi u srcu Danske kreće konačan obračun! Polufinala Evropskog prvenstva u rukometu nijesu mogla biti glamuroznija - olimpijski šampion Francuska napada svjetskog Španiju, evropski prvak Danska naciju koja je uvijek u vrhu Hrvatsku. Za uživanje u predivnoj “kutiji” u Herningu, za veliko finale Starog kontinenta!

Ono najbolje što Evropa trenutno ima nalazi na njenom sjeveru - Francuska, Španija, Danska i Hrvatska godinama su krem svjetskog rukometa i zbog toga nema sumnje da je ovo prvenstvo jedno od najljepših - bez obzira što su pojedine zvijezde propustile turnir u Danskoj. Polufinalni šou otvoriće komšije sa zapada našeg kontinenta...

● OLIMPIJSKO I SVJETSKO ZLATO NA PARKETU “KUTIJE” Francuska ili Španija, kakav gigantski duel! Nikola Karabatić, Danijel Narcis, Luk Abalo, Tijeri Omejer i legendarni “galski pijetlovi” protiv Đoana Kaneljasa, Viktora Tomasa, Žule-

11

put od sticanja nezavisnosti hrvatski rukometaši igraće u polufinalu nekog od najvećih takmičenja (OI, SP, EP)

na Aginagaldea i paklene “furije”, olimpijski protiv svjetskog šampiona... Favorita je u ovakvom meču nemoguće tražiti!

“Ne treba trošiti riječi o Španiji”, smatra francuski legendarni golman Tijeri Omejer, koji je na ovo prvenstvo stigao nakon operacije ramena. “Bukvalno su pokriveni na svim pozicijama, svjetski šampioni. Vidjeli ste da smo ih jedva savladali i u četvrfinalu Olimpijskih igara u Londonu. Svjesni smo njihove snage, ali i naše. Zato vjerujem u još jedno finale za Francusku.”

S druge strane, Španci ulogu favorita, ipak, prepuštaju velikom rivalu...

“Biće to neizvjestan meč, ali ipak mislim da je Francuska favorit. Možda su 60:40 odsto jači od nas, ali nema predaje”, poručio je najbolji španski strijelac na ovom prvenstvu Đoan Kaneljas.

● MOGU LI “VATRENI” DA OHLADE HERNING? Večernji termin rezervisan je za okršaj leteće domaće nacije, zemlje koja brani titulu i Hrvatske koja će sve učiniti da umiri bučnu dvoranu “Jiske bank” u Herningu.

32 gola postigao je Španac Đoan Kaneljas u dosadašnjem dijelu Evropskog prvenstva i trenutno je najbolji strijelac od igrača koji su u polufinalu

“Ne vidim kako bi Hrvati mogli da pobijede u ovom meču”, puca od samopouzdanja legendarni 35-godišnji Danac Mihael Knudsen. “Sve je na našoj strani. Do sada smo to pokazali, puni smo samopouzdanja i ne vidim kako bismo mogli da izgubimo.”

Hrvati su uvijek u vrhu, medalje se nižu gotovo sa svih velikih prvenstava, ali zlato se u ovoj zemlji čeka još od Olimpijskih igara 2004.

DA LI STE ZNALI Da francuski Pari Sen Žermen ima najviše svojih igrača među polufinalistima Evropskog prvenstva - devet. To su Mikel Hansen (Dan), Marko Kopljar, Igor Vori, Jakov Gojun (Hrv), Antonio Garsija, Hose Manuel Sijera (Špa), Danijel Narcis, Samuel Onrubija i Luk Abalo (Fra) “Dosta je bilo bronzanih medalja, idemo na zlato”, poručio je hrvatski trener Slavko Goluža. “Želimo to finale i daćemo svaki atom snage da to i ostvarimo.

Znamo šta nas čeka”.

Evropsko prvenstvo je spremilo poslasticu u svojoj završnici prštaće sve večeras i u nedjelju u Herningu.

PETAK, 24. 1. 2014 BROJ 746 GODINA III

33 ŽENA SARADNJA

Majli na turneji u Kavalijevim modelima Majli Sajrus, pop pjevačica poznata po šokantnim nastupima, na predstojećoj turneji nosiće modele proslavljenog italijanskog dizajnera, Roberta Kavalija. Majli će tako na turneji “Bangerz” nositi veoma provokativnu garderobu koju je specijalno za nju dizajnirao Kavali. Dizajner i sam poznat po tome da voli seksepilne i modele koji više više otkrivaju nego sakrivaju, za Sajrus

je pripremio provokativne šortseve i providne kombinezone. Majli je trenutno lice Mark Džejkobs kampanje za proljeće/ljeto 2014. godine, a njeni obožavaoci nestrpljivo čekaju turneju na kojoj će zasijati u modelima italijanskog kreatora. Inače Kavali je već sarađivao sa Bijonse, Šeril Kol i Spice Girls, kreirajući ektravagantne kostime za njihova svjetska predstavljanja.

ŠMINKA

Zlatna sjenka

NEDJELJA VISOKE MODE III DIO

Elegancija koja osvaja Marija Ivanović

K

olekcije visoke mode za proljeće - ljeto 2014. godine prikazane u Parizu bile su sjajno mjesto da se okupe poznate ličnosti, dizajneri prikažu novine kada je visoka moda u pitanju i naravno ostvare saradnje sa zvijezdama koje su najbolji ambasadori njihovih modela. Šanel kao predvodnik visoke mode, ekcentrični Žan Pol Gotije i prefinjen Eli Sab ni ovog puta nisu razočari ni publiku ni kritiku svojim znanjem i umijećem.

Šanel prikazao nove trendove Revija koja se uvijek sa nestrpljem isčekuje jeste ona pariškog brenda Šanel. Pariz je i prije a tek nakon revije couture kolekcije za proljeće ljeto brujao o onome šta je viđeno. Na ovoj reviji Karl Lagerfeld prikazao je neke od budućih rednova a to su torbice koje se nose oko struka, kod nas poznatije kao pederuše, a li i patike od kože pitona čija je cijena 3000 eura. Kada je garderoba u pitanju viđene su visoko sječene jakne od tvida, suknje koje se noše uz uske korsete koji naglašavaju struk i naravno već pomenute patike.

Svjetlucave haljine ukrašene perjem, laticama od šifona, u bijeloj srebrnoj, pink, golubije sivoj vladale su pistom.

Sabova bajka na djelu Libanski dizajner Eli Sab uspio nas je ponovno oboriti s nogu, i to svojom vizijom visoke mode za proljećne dane koju je prikazao na nedjelji viskoke mode u Parizu. Fenomenalne bogate haljine sa bajkovitim punim suknjama maestralno su djelo ovog modnog vizionara. Eli nam je još jednom pokazao kako izgleda jed-

na prava bajka prikazavši modele u bijeloj, crvenoj, ljubičastoj, puder rozoj, zlatnoj, bebi plavoj i naravno crnoj boji. Haljine dostojne princeza, vjenčanice od kojih zastaje dah i luskuzni modeli koji prate liniju tijela samo su neki od fenomenalnih kreacija ovog dizajnera. Ne sumnjamo da ćemo neko model vidjeti i na dodjeli Oskara.

Giorgio Armani Privé Couture Spring 2014 etno kombinacija Dizajner Đorđo Armani prikazao je kolekciju nazvanu “Nomade” koja je objedinjavala nekoliko kultura u jednoj cjelini. Armani je o samoj kolekciji kazao da je egzotična i namijenjena “ženi koja putuje po svijetu i koja uzima ideje iz svega lijepog što vidi, bilo da je riječ o nekoj neobičnoj suknji ili nakitu koji može biti etnički ili pak ne. Ipak ono što se na prvi pogled dalo uočiti je da se Armani poigrao sa nekim etničnik elementima upakovavši ih i “Armani eleganciju”. Kolekcija obiluje sa indijskim, afričkim prizvukom, evropskom elegancijom koja se dala vidjeti

u ležernim pantalonama preko kojih je kombinovao žaketiće i svjetlucave marame koje su ovog puta bile vezane oko glave. Najbolje komentare dobili su mantili koji su izrađeni od najfinije svile. Žan Pol Gotije u znaku leptira Lucidni i nevjerovatno kreativni Žan Pol Gotije prikazao je kolekciju za koju je inspiraciju našao u leptiru.

Neobočni modeli i šeširi sa leptirima te burleska igračica Dita Von Tiz činili su Galijanov šou na sceni. Haljine sa lancima, mrežastte suknje sa karnerima,svjetlucavi kompleti, prenaglašene košulje činile su onaj luđi dio kolekcije. Onaj drugi bio je smireniji i nosiv a činila su ga savršeno skrojena odijela, seksipilne haljine koje je dizajner ukrasio sa nekim svojim otkačenim detaljem.

Rolan fasciniarao kritičare Stefan Rolan prikazao je kolekciju koja je dobila fantastične kriritike. Predimenzionirani volani zaštitni su znak dizajnera, pa nisu izostali ni u novoj kolekciji. Boje koje je dizajner koristio dosta su svedene a čine ih žuta, bijela boja, crna, krojevi su elegantni. Otvorena leđa bila su jedan od viđenijih momenata na Rolanovoj reviji ali i izbor gostiju u prvom redu. Starleta Kim Kardašian skrenula je pažnju javnosti dolaskom na njegovu reviju a modni kritičari osudili su uopšet dolazak rijaliti zvijezde koja je nebrojeno puta bila proglašavana najlošije odjebvenom osobom na svijetu.

Zlatna boja je kraljica metalik teksture: posvjetljuje oči i svakom tenu, od najsvetlijeg do tamnog daje osunčani sjaj. Ukoliko imate tamniji ten, idete na bronzane nijanse, a svjetlijoj puti će najbolje pristajati žućkasti tonovi.

Koristite zlatnu sjenku na kapcima kao bazu za crni aj-

lajner, kao što smo videli na reviji Dolce&Gabbana ili se razmašite sa zlatnim gliterom kao Džejson Vu. Za svedenije dame, svjetlucavi hajlajter će učiniti da ispratite trend, ali na diskretniji način. Ovaj vid šminkanja sjajan je za večernje varijante i možemo se složiti da se odlično uklapa uz sve vrste stajinga.

MODA ZA PROLJEĆE 2014.

Sportski look je ponovo u trendu

Sportski elementi poput ležernih pantalona, dukseva, šortseva viđeni su u kolekcijama poznatih brendova za predstojeće proljeće.

Modni velikani poput kuća Gucci, Emilo Pucci i Tom Ford, Balenciaga, Iceberg, Marni i Prade, prezentovali su neke od svojih sportski fantazija koje su odmah prihvaćene. Ono što je drugačije i svakako interesantnije od prave sportske odjeće je da su bo-

je, forme i materijali daleko luksuzniji i elegantniji, pa se modeli bolje uklapaju sa štiklama nego sa patikama.

Svila, tehnička mrežica i koža su poslužile za nove inkarnacije gimnastičkih šortseva, topova, majica i trenerki koje ćemo zasigurno ovog proljeće imati prilike da vidimo, kako na zvijezdama, tako i na ostalim zaljubljenicama u modne trendove.

34 ŽENA

PETAK, 24. 1. 2014.

Zašto beba plače?

Nije uvijek lako otkriti zbog čega beba plače, jer se ne oglašava samo kada je gladna.

Plač može da signalizira i da ima temperaturu, osip, upalu uha ili joj smetaju gasovi u stomaku.

Kada se beba smije, jasno je da je srećna. Ali, kako da saznate zbog čega plače? Kada naučite da prepoznajete simptome, brže ćete da joj pomognete.

Ako je beba suva i čista, najčešće plače kada je gladna.

Međutim, kada odbija hranu i plače, provjerite da nema temperaturu, probleme s disanjem ili osip.

Ukoliko plače dok je hranite ili se hvata za uvo dok plače, možda ima upalu uha. Kada se suze pojave poslije jela, vjerovatno joj smetaju gasovi u stomaku.

U tom slučaju, držite je uspravno da bi podrignula, stavite je preko koljena ili na rame.

Ponekad je beba uznemirena i jer se osjeća usamljeno, pa želi da je drže u naručju.

To ćete lako otkriti ako se odmah smiri, pošto je situ i presvučenu uzmete u naručje i nježno joj šapućete na uvo dok je ljuljuškate.

PSIHOLOGIJA

Da li je moguće vježbati saosjećanje

D

o skoro tema samo osoba posvećenih samorazvoju, saosjećanje danas zaokuplja pažnju psihologa, biznismena i stručnjaka različitih profila. Da li se saosjećanje može vježbati, pitanje je koje i dalje muči psihologe.

“Zaista verujem da saosjećanje predstavlja osnovu ljudskog preživljavanja, pravu vrijednost života. Ne možemo i sami biti srećni, ako ne razmišljamo o sreći drugih.”

Ove riječi dalaj lame moto su Centra za saosjećanje i altruizam koji je na Univerzitetu Stenford oformljen 2008. godine i čiji je cilj da pomogne ljudima da kultivišu saosjećanje.

Po riječima Margaret Kalen, porodične terapeutkinje i predavača na ovom Univerzi-

tetu, saosjećanje jeste kvalitet naše duše, ali isto tako i vještina koju možemo da kultivišemo. Što više vježbamo saosjećanje, više dolazimo u dodir sa našom spontanom i prirodnom željom da pomognemo drugima.

Saosjećanje, ljubav i empatija - impulsi su koji dolaze duboko iz srca, impulsi zbog kojih želimo da pomognemo drugima. To je svijest o patnji drugih praćena potrebom da ih te patnje oslobodimo.

● SAOSEĆANJE

POBOLJŠAVA I BIZNIS

U posljednjih nekoliko godina naučnici su postali zainteresovani za ovu jedinstvenu osobinu naše duše, jer bilo da ste onaj koji saosjeća ili onaj koji saosjećanje prihvata, taj osjećaj ima duboke i mjerljive efekte u našem tijelu. Smanjuje nivo hormona stresa i depresije i ubrzava oporavak nakon hirurških intervencija.Biološki me hanizam koji stoji iza saosjećanja je baš onakav kakav tvrde sve velike religije i duhovna učenja: kada pomažemo drugima u našem mozgu se aktiviraju djelovi zaslužni za osjećaj sreće i zadovoljstva. Međutim, iako nam je to prirodna osobina, nije uvijek

lako otvoriti svoje srce drugima posebno kada taj neko mnogo pati. Program uključuje tehnike meditacije, posebno prakse tibetanskog budizma gdje u određenoj meditaciji na primjer, zamišljamo da dišemo tako što udišemo tuđu patnju, a izdišemo ljubav i ljubaznost.

Ova tema danas toliko zaokuplja pažnju da će na Univerzitetu Stenford biti organizovana konferencija 30. aprila 2014. godine na temu “Saosjećanje i biznis”. Uz razne eksperte, posebno mjesto na ovoj konferenciji predviđeno je za predstavljanje ljudi iz svijeta biznisa koji uspješno koriste program saosjećanja u poslu kako bi poboljšali rad u svojim kompanijama i organizacionu kulturu.

PAŽLJIVO

PRVI SASTANAK

Sitnice koje mogu okončati brak Šta na sastanku može krenuti loše 1. Kašnjenje - sastanak se završio i prije nego što je počeo, jer on ne toleriše takav propust.

2. Izbila vam je velika bubuljica, a on je esteta kojeg vid sjajno služi. Šteta.

3. On priča i želi da razgovor bude samo o njemu. Nek ode kod mame, a vi hitno akciju potražite na drugom mjestu.

4. Idete na sudar s nekim ko je toliko prokleto dosadan da mu zaboravite ime čim dođete kući.

Možda je i bolje tako.

5. Uložite vrijeme i trud da se skockate za dejt, a on vam ne odgovara ni u jednom pogledu. Žali bože truda.

6. Spoj vam više nalikuje razgovoru za posao nego potencijalnoj ljubavnoj vezi. Zovite drugarice da vidite gdje one luduju,

dok veče nije skroz upropašteno.

7. Neugodna situacija oko podjele računa u restoranu ili kafiću. Škrtica je, šta će vam takav.

8. Na sudaru ste i želite biti tu... ali s nekim drugim. Vaša greška.

9. Potencijalni partner ne prestaje da priča o bivšim curama. Šteta što se mame nije sjetio, da uprska stvar do kraja.

10. Brkovi umočeni u paradajz čorbu koju, usput budi rečeno, srče tako da ‘para’ uši svima u restoranu. Bježite jer tu pomoći nema.

11. Nijeste se depilirali ni obrijali ispod pazuha je nijeste očekivali da ćete tako brzo na spoj. Hm, ovaj put je krivica na vama. Ako vam to istoleriše, znači da ni sam nije baš na ‘ti’ s higijenom.

1. Prekidate partnera u toku konverzacije Osim što je nepristojno, upadanje u riječ izraz je nepoštovanja. Jedno istraživanje pokazuje da je prekidanje partnera zapravo demonstracija moć i uništava intimnost koja postoji između nijh. Šta činiti?

Dva ili tri puta nedjeljno razgovarajte sa partnerom o stvarima koje su mu bitne. Podesite tajmer na satu i probajte da ne kažete jednu jedinu riječ tokom čitavih pet minuta.

2. Prevrtanje očima Ovakvo ponašanje je takođe izraz nepoštovanja. Istina, ne izgovaramo ništa, ne pravimo grimase, ali taj mali gest govori da omalovažavate partnera i može da uništi međusobno povjerenje. Šta raditi?

Ako primijetite to kod svog partnera obavezno mu recite. Takvo ponašanje postaje vremenom nesvjesno i ako mu ukažete na njega, trudiće se da to što manje čini.

3. Neuredni ste Ostavljate mokar peškir na podu kupatila, dok on ne diže dasku na wc šolji i ostavlja prljave čarape svuda po stanu? Te stvari vas sigurno izluđuju. Razmislite o svojim higijenskim navikama. Imate pravo da tjerate po svom, ali tako samo pogoršavate stvari. Šta uraditi?

Pitajte partnera koje su to tri navike koje mu najviše smetaju i izaberite da promijenite onu koja vam

najlakše pada.

4. Sitničavi ste Postoji više načina da se napuni mašina za pranje sudova, promijeni bebi pelena ili djetetu ispriča bajka za laku noć. Sitničavi ljudi vide samo jedan način i ne trpe ni najmanje odstupanje. Šta učiniti?

Kada sljedeći put osjetite potrebu da partneru kažete da šolje za kafu stoje na gornjoj polici, udahnite duboko i prećutite.

ŽENA 35

PETAK, 24. 1. 2014.

SAMOSTALNO

Masaža oči i sljepoočnica

N

JE

ZA DO K

Držite ih ispod mlaza nekoliko trenutaka. Opustite udove i duboko dišite pokušavajući rukama da pratiti udisaje i izdisaje. Dlanove položite na zatvorene oči tako da sredinji dio dlana bude na očnim šupljinama. Hladnim rukama osvježite lice i vrat.

Ostanite tako dok ne počnete da osjećate olakšanje. Laganim kruž-

nim pokretima masirajte područje oko nosa i sljepoočnica. Zadržite ruke na očima i lagano dišite. Ostanite tako nekoliko trenutaka.

Tokom masaže pustite CD sa laganom muzikom koja će vam pomoći da se opustite, to će poboljšati učinak masaže. Masaža koju predlažemo je izvrsna za rješavanje glavobolje.

Udobno se smjestite i opustite mišiće vrata i ruku. Jagodicama prstiju kružnim pokretima i lagano pritikajući masirajte područje sljepoočica, lagano istežući kožu.

Nastavljajući s kružnim pokretima, pomičite ruke do korijena lobanje te nekoliko minuta masirajte ovo područje.

Premještajući ruke s glave prema vratu, izmasirajte i potiljak.

Važno je da ni u jednom trenutku ne prekinete masažu s obje ruke.

Na isti način vratite se do čela i nastavite s masažom.

Provodite dosta vremena u bučnom prostoru punom ljudi i od toga vam glava puca od bolova? Pokušajte s masažom očiju. Osvježiće vam oči i ukloniti glavobolju.

Zatvorite oči i čvrsto ih stisnite.

Zatim ih naglo otvorite i zagledajte se u jednu tačku. Držeći glavu uspravno, podignite pogled najviše što možete te kružite očima dok se ne vratite na početnu točku. Ponovite, ali u suprotnom smjeru.

Ponovo zatvorite oči, naglo ih otvorite, a pogled usmjerite na desnu stranu i zadržite nekoliko sekundi. Ponovite, ali pogled ovaj put usmjerite na lijevu stranu.

ZDRAVLJE

TO RA

P I TA

Nezadovoljstvo nakupljeno tokom dana dovodi do nesnosnih glavobolja. Vid je važan i njega koristimo najviše, pa se tako na kraju dana događa da su očni kapci teški, a koncentracija sve slabija. Masaža će vam pomoći da se opustite i da napetost i bolovi nestanu. masaža Operite ruke hladnom vodom.

Poštovani, Idem na aerobik već dva mjeseca. Dešava mi se da mi puls skoči toliko da ne mogu da dišem, bukvalno ostajem bez daha i moram da napravim pauzu bar 2-3 minuta.

Pitala sam instruktorku i ona kaže da je to normalno i da odmorim pa da nastavim. Nisam primijetila da druge djevojke imaju taj problem pa sada ne znam šta treba da radim, da li da nastavim sa trenizima ili da promijenim nešto?

Poštovana, Povećanje pulsa je direktan pokazatelj intenziteta treninga. Problem kod svih grupno vođenih programa, u koje spada i aerobik, jeste što nema individualnog pristupa svakoj članici grupe već se program, pa samim tim i intenzitet treninga ne prilagođava nikome.

Ako ima 10 djevojaka u grupi onda je nemoguće svakoj od njih voditi posebno trening. Vaš problem je u nedovoljnoj fizičkoj pripremljenosti i neadekvatnom treningu. Ukoliko i dalje želite da nastavite sa aerobikom, moj savjet za Vas je da pronađete fitnes klub koji ima manje grupe. (Lepota i zdravlje) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Što treba da znate o snažnom kijanju

KORISNI SAVJETI

Dobrom hranom se borite protiv celulita

Vjerovatno ste se bezbroj puta pitali koje namirnice je poželjno jesti za uklanjanje nakupljene vode u organizmu te eliminaciju celulita?

Celulit je vjerojatno jedna od najomraženijih pojava s kojom se susreće većina žena. U nastanku celulita važnu ulogu igraju nepravilna ishrana, stres, nedostatak aktivnosti, pušenje, genetičke predispozicije i hormonski poremećajs. Kako bi se eliminirao celulit iz organizma potrebno je pozabaviti se svim činiocima, ipak, mnogi se stručnjaci slažu da ključ uspješne borbe protiv celulita, zapravo leži u pravilnim prehrambenim navikama.Prije svega, preporučljivo je povećati unos namirnica bogatih vitaminom C (obojeno voće i povrće, prirodni voćni sokovi), kalijum (banane, kajsije, breskve, pomorandže, pasulj, integralne žitarice, koštunjavi plo-

dovi) i sumporom (meso živine, riba, mlijeko, jaja) i na taj način pobijedite celulit iznutra. Dodatno, poželjno je povećati unos artičoka, kupusa, i ananasa jer djeluju kao prirodni diuretici pomažući izlučivanje suvišne tečnosti, a samim tim pomažu i detoksikaciju organizma.

Važan dio pravilnog pristupa celulitu uključuje unos dovoljno tečnosti (barem 2 litra dnevno) kako bi se pospješila izmjena stvari, a samim time i uklanjane toksina. Time se izričito misli na izvorsku vodu, ali i na biljne čajeve, od kojih se posebno ističu čaj od koprive, i peteljki trešanja.

Uz usvajanje pravilnih prehrambenih navika u borbi protiv celulita pomoći će i svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od minimalno 30 minuta, masaža kritičnih područja, nošenje konforne odjeće, te svakodnevno opuštanje. (vitamini.hr)

ŽENE POTVRDILE

Briga o biljkama opušta Svi smo manje ili više pod stresom, i svakome je nekad potrebno da se opusti. Različitim ljudima će pomoći različite stvari, a neke dame su otkrile da može jako da ih opusti to što se brinu o svojim biljkama u saksiji (ili u bašti, ako imaju baštu).

Ovaj metod neće pomoći onima koji biljku nabave i potom zaborave na nju, sjetivši je se tek kad vide da se osušila i uvenula i da jedino mogu da je bace. Ali, ako vam nije prenaporno da se sgetite biljaka, briga o njima može vas smiriti poslije napornog dana. Zalivanje, sklanjanje mrtvog lišća, okretanje saksije tako da i drugi dio biljke dobije sun-

čevu svietlost, prskanje lišća, skidanje prašine s lišća kada je to potrebno... Sve te radnje mogu da dieluju umirujuće; brinete se o živom biću i vidite kako to živo biće raste snažno i zeleno ili dobija cvijeće jarkih boja. Nije mali broj dama kojima je značajan faktor u gajenju sobnih biljaka i taj da biljke nikad ne gunđaju, ne zanovijetaju, ne zahtijevaju, da i ne spominjemo da neće ostavljati nered svuda unaokolo. Još jedna dobra strana brige o biljkama koju su neke dame otkrile jeste to da ne samo što ih to relaksira nego ih podseti i da malo uspore i da povedu računa i o sebi. (krstarica)

ŽIVOT Do kijanja dolazi zbog nadražaja u nosu. To uzrokuje snažno ispuštanje vazduha čija brzina može dostići i 150km/h. Jedno britansko istraživanje je pokazalo da ljudi kijaju i kad su seksualno uzbuđeni i kroz glavu im prolaze grešne misli. A da li ste znali da ne možemo kijati i držati oči otvorenim. Zanimljivo je da nije još uvijek otkriveno zašto je to tako. Smatra se da se radi o kontrakciji određenih mišića.

Ali i opšte poznati je mit da su oči zatvorene da nam ne bi ispale. Mišljenje je da način kijanja puno govori o osobi, pa će korektna osoba, koja poštuje ostale, obavezno staviti ruku na usta kad kine.

Osoba koja je podrška drugim ljudima kijaće u sebi, dakle vazduh će zaustaviti zatvaranjem usta. Dominantne osobe kijaju jako i glasno i to više puta zaredom. Aktivne i utrenirane osobe i kijajuu brzo i glasno.

Ako ne prekrijemo usta čestice pri kijanju mogu izletjeti i do metar i po. Bakterije koje tako izađu šire se još dalje. Pojedinim kijanjem

izbacujemo i do 40.000 kapljica.

Koje su posljedice ako to napravimo? Treba razlikovati nagon na kijanje i sam proces kijanja. Najbolje je kinuti ako imate tu potrebu. Ne preporučuje se da stiskanjem nosa ili zatvaranjem usta pokušate spriječiti kijanje.

Trljanje nosa, snažno disanje kroz nos ili pritiskanje gornje usne ispod nosa može odagnati potrebu za kijanjem, ali kada proces kijanja počne nije ga dobro zaustavljati.

Ako zaustavite kijanje, vjerojatno se ništa neće dogoditi, a eventualne ozljede bile bi povezane s nekim anatomskim anomalijama. Ako pak spadate u takve slučajeve onda su posljedice relativno ozbiljne.

Može doći do pucanja kapilara u očima te slabljenje krvnih žila u mozgu i pucanje zbog trenutnog povećanja pritiska. Isto tako, pokušate li zaustaviti kijanje može nastati ozljeda unutrašnjeg uva koje dovodi do vrtoglavice ili gubitka sluha. (zanosna.com)

Žene više vole slatkiše Ako kažete da slatkiše vole i muškarci i žene, nećete pogriješiti, ali se može postaviti pitanje ko ih voli više. Rezultati studija pokazuju da slatkiše više vole žene, i za to postoje i naučna objašnjenja.

Jedan od “krivaca” za žensku ljubav prema slatkišima je estradiol, ženski polni hormon.

U vrijeme menstruacije, kao što je vjerovatno svaka žena primijetila, potreba za slatkišima je povećana. Osim toga, žene su sklone posezanju za slatkišima i kao “sredstvu” za smanjenje stresa. Dešava se i da muškarci posegnu za većom količinom hrane kada su pod stresom, mada rjeđe, a i tada će prije posegnuti za bjelančevinama i masnom hranom.

Kada su pod stresom, žene

se ne hrane uravnoteženo, niti redovno - prije će izbjegavati obroke, a ono što pojedu neće imati dovoljno hranljivih sastojaka da ih održi sitim duže od dva-tri sata. Uzeće slatkiše. (krstarica)

36 ŽENA

PETAK, 24. 1. 2014.

SOČNO I UKUSNO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kifle sa džemom

SASTOJCI:

700 g patlidžan a 500 g crvene pa prike 3 kašike soka od limuna 3 kašike maslin ovog ulja 3 čena bijelog lu ka 1/2 kašičice soli

Ćufte u sosu SASTOJCI:

400 g mljeveno g mesa kriška starog hl jeba so, biber 2-3 čena bijelo g luka kašičica aleve paprike 1/2 veze sjeckan og peršuna jaje malo ulja Sos: 2 kašike ulja kašika brašna 1/2 l kuvanog paradajza

Salata s paprikama Patlidžane nasjecite na režnjeve debljine dva centimetara. Posolite i ostavite da odstoje 15 minuta, pa ih prosušite papirnim ubrusom. Poređajte ih na pleh i pecite u zagrijanoj rerni 15 minuta na 220 stepeni. Cijele paprike takođe ispecite u rerni, zavijte u najlonsku kesu, pa ostavite da se prohlade. Oljuštite ih, očistite od sjemena i narežite na trake. Pomiješajte patlidžan i papriku, dodajte sok od limuna, ulje i dosolite po ukusu. Dobro izmiješajte i stavite u frižider da se rashladi.

Natopite parče hljeba u vodu. U posudu stavite mljeveno meso i sjedinite s ocijeđenim hljebom. Očistite 2-3 čena bijelog luka, sitno isjeckajte i pomiješajte s mesom i hljebom, pa dodajte ostale začine (so, biber, alevu papriku, peršun). Na kraju stavite jaje i izmiješajte da se masa poveže.Pravite ćuftice i pržite ih na kašiki ulja. Okrećite ih sa svih strana i pecite 5-10 minuta. Kad dobiju koricu, spremne su za kuvanje.

Dok se ćuftice prže, napravite hladnu zapršku od ulja, brašna, paradajza i vode. Količina zavisi od toga koliko gust sos želite, pa mjere iz recepta možete i da promijenite.

Stavite da se kuva, sve vrijeme miješajte, i kad provri, ubacite pripremljene ćufte, posolite i stavite šećer.

Na laganoj vatri sve kuvajte oko sat i po vremena.

PREPORUKA

Slana pita sa kačkavaljem Napravite ukusnu pitu koja će oduševiti Vaše ukućane.

POTREBNO JE: Za tijesto: 500 g brašna 250 g margarina 10 kašika vode 1 kašičica soli Za nadjev: 5 jaja 150 g kačkavalja 150 g suvog vrata 1 pavlaka 2 dl mlijeka 3 kašike griza 1 kašika peršunovog lista 1/2 kašičice so malo bibera PRIPREMA: Umiješajte brašno, margarin i so, pa polako dosipajte hladnu vodu dok ne zamijesite glatko tijesto.

Uvijte tijesto u foliju i ostavite ga u frižideru da odstoji pola sata. Razvite tijesto oklagijom na debljinu oko pola centimetara. Stavite tijesto u podmazanu okruglu tepsiju tako da prelazi ivice tepsije. Za nadjev obarite dva jaja. Kačkavalj i suvi vrat isjecite na sitne kockice, a barena jaja izgnječite viljuškom. Preostala

Desert

jaja pjenasto umutite, dodajte pavlaku, mlijeko, griz, kačkavalj, suvi vrat, barena jaja, sitno isjeckan list peršuna, so i biber. Sve dobro promiješajte da se sastojci sjedine i naspite u tepsiju preko tijesta. Viškom tijesta, sa ivica, prekrijte dio fila tako da sredina ostane slobodna. Pitu pecite u rerni zagrijanoj na 220 stepeni oko pola sata. Isjecite na komade i poslužite toplo.

Pikantni rolati

Staviti kvasac u malo toplog mlijeka u koje je dodat šećer i malo brašna. Umijesiti tijesto od uskisjelog kvasca, brašna, mlijeka, soli i ulja. Brašno dodavati postepeno jer tijesto ne smije da bude ni suviše tvrdo, ali ni suviše meko. Ostaviti tijesto na toplom mjestu pola sata. Kada tijesto naraste, treba još jednom premijesiti, pa ga podijeliti na četiri lopte (ili 6 ako želite manje kiflice). Svaku loptu oklagijati na debljinu prsta i sjeći na 8 trouglova (krug prvo presjeći na polovinu, pa na četvrtine, pa svaku četvritinu još na pola). Svaki trougao nafilovati džemom, pa urolati u kiflicu. Kiflice peći na 220 stepeni dok ne porumene. Pečene kiflice uvaljati u prah šećer.

SASTOJCI:

1 kockica svježe g kvasca 1/2 l mlijeka oko 800 g brašna 2 dl ulja kašičica soli 2 kašičice šeće ra džem šećer u prahu

Ukusni sočni rolati su odličan izbor za posluženje gostiju, a ne zahtijevaju puno vremena za pripremu. Probajte naše predloge.

LJUTE ROLNICE POTREBNO JE: 4 tortilje 120 g krem sira 100 g trapista 100 g ljute papričice 3 mlada crna luka 2 paprike babure 50 g zelenih maslina PRIPREMA: Za nadjev za ljute rolnice pomiješajte krem sir sa narendanim trapistom, dodajte sitno isječene ljute papričice, paprike, mladi luk i masline. Sve dobro promiješajte i sjedinite. Tortilje blago zagrijte na tiganju sa obje strane, stavite ih u foliju da omekšaju, pa svaku nafilujte jednakom količinom nadjeva. Urolajte nafilovane tortilje, uvijte ih u foliju i ostavite u frižideru oko dva sata da odstoje. Isijecite rolnice na komade debljine dva centimetara i poslužite.

ROLAT SA SIROM POTREBNO JE: 300 g tost sira 100 g kačkavalja 150 g kisjelih krastavčića 150 g pavlake 1 kašičica sitno sjeckanog peršunovog lista 200 g suvog vrata PRIPREMA: Tepsiju obložite papirom za pečenje, složite listove tost sira tako da se malo preklapaju, pospite ravnomjerno rendanim kačkavaljem i prekrijte aluminijumskom folijom.

Kratko pecite sir u rerni zagrijanoj na 180 stepeni, samo da se sir istopi i spoji. Sitno narendajte kisjele krastavce, spojite ih sa pavlakom i peršunovim listom, pa dobro promiješajte. Sklonite foliju sa gotovog sira, složite preko sira suvi vrat isječen na tanke listove i preko premažite namazom sa kisjelim krastavčićima. Uz pomoć papira na kome se pekao sir uvijte rolat i ostavite da se ohladi. Kada se ohladi isjecite rolat na parčad i poslužite.

OKREPLJUJUĆE VARIVO

Minestrone sa njokama Ovo okrepljujuće varivo sa tjesteninom prepuno je hranljivih sastojaka i vitamina.

Sastojci: glavica crnog luka 400 g krompira 120 g šargarepe 250 g korijena celera 100 g praziluka 250 g tikvica 250 g paradajza 60 g slanine 4 kašike maslinovog ulja so, biber 100 g smrznute boranije 2 l supe od povrća (instant) 100 g njoka 60 g parmezana Priprema: Očistiti crni luk i isjeckati ga.

Oljuštiti krompir i oprati ga. Oprati šargarepu i celer. Oljuštiti ih i isjeckati. Oprati praziluk, tikvice i šargarepu i očistiti ih. Presjeći krompir na pola. Praziluk isjeći na tanke režnjeve. Zasjeći paradajz unakrst, preliti ga vrelom vodom i oljuštiti. Isjeckati i slaninu. Zagrijati u jednoj posudi dvije kašike maslinovog ulja. Na njemu staklasto prodinstati crni luk i slaninu. Dodati krompir, pripremljeno povrće i smrznutu boraniju. Naliti supom i pustiti da provri.

Posoliti, poklopiti i kuvati još oko pola sata. Izvaditi krompir iz supe i izgnječiti ga. Zatim ga ponovo vratiti u supu. Dodati tjesteninu i kuvati minestrone još oko 15 minuta bez poklopca. Sitno narendati parmezan. Dodati u supu dvi-

je kašike maslinovog ulja. Zatim dodati parmezan. Nakon toga začiniti supu solju i biberom po ukusu. Sipati minestrone supu u četiri duboka tanjira. Uz ovo jelo odlično ide italijanski bijeli hljeb ili baget. Ukrasiti po ukusu.

37

PETAK, 24, 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

Povoljno prodajem

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566716

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

P Prodajem kuću 129m2 na placu 1.070m2, kod supermarketa na Zlatici - Podgorica. Tel.067/406-450 Prodajem stan u centru Podgorice s pogledom na trg, 3. sprat u odličnom stanju idealan za kancelariju. Zvati do Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu 18h na 068/175-818 škole: centralno, total, interProdajem kuću u Podgori- net, klima, parking... Povoljno. ci - Zabjelo, 100m2 na placu Tel.067/563-811 od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fik- Izdajem dvosoban namješten sno 90.000 eura. Papiri 1/1. stan, sprat kuće, Donja Gorica. Tel.067/245-066 Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na Izdajem apartman na Žabljaplacu od 1.000m2 sa vino- ku. Tel.069/598-077 gradom i voćnjakom u naselju Izdajem jednosoban neMurtovina. Tel.069/883-220 namješten stan, Ulica kraSutomore - Zagrađe, kuća u iz- lja Nikole 296, Zabjelo. gradnji 120m2 prizemlje i sprat, Tel.067/517-154 useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena Izdajem dvosoban stan na povoljna! Tel.069/069-148 Starom aerodromu preko Prodajem - mijenjam za stan puta škole "Pavle Rovinski" ili poluzavršenu kuću 6km od mijenjam za Preko Morače. grada na placu 3.000m2. Mje- Tel.069/370-629 sto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, Izdajem jednosoban nastan.

Staamerički stil. Tel.067/744-430 mješten ri aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

I

Izdajem namješten stan od Izdajem jednosoban namje50m2 u Ulici slobode, Podgo- šten stan u Ulici kralja Nikole. rica. Cijena po dogovoru. Kon- Tel.069/607-537 takt telefon 067/655-777 Izdajem namješten Izdajem jednosoban stan i stan u centru Podgogarsonjeru u kući (sve zaseb- rice. Cijena 350 eura. no) u blizini OŠ "21. maj", Po- Tel.067/244-616 voljno. Tel.067/201-915 Izdajem manji jednosoIzdajem jednosoban namješten ban stan, bez balkona, 6. stan, Ulica dalmatinska, pre- sprat, pogodan za studente, ko puta Blika 5. Tel.256-160, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966 069/542-026, 067/462-017

067 24 99 11

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Izdajem jednosoban nena- Prodajem plac u Zagori- Tel.067/652-972 mješten stan. Ulica 4. jula, ču, 100 m od magistraPodgorica. Tel.067/567-624, le, 1.679m2, sa ucrtanim Prodajem reno clio 1.9D, 99.

067/381-071 objektom od 1.016m2. godište, četvoro vrata, regiMože zamjena za stanove strovan godinu. Cijena 2.100 Izdajem luks sređen stan na ili dogovor sa investitorom. fikslno. Tel.067/530-303 Starom aerodromu, zgrada Tel.067-249-299 Prodajem BMW 118D, kraj "Zetagradnje", plaćanje mje2006. Prešao 161.000 kilosečno. Tel.067/220-257 metara.

Cijena 9.000 eura.

VOZILA/AUTO DJELOVI Moguća kompenzacija.

SOBE Prodajem ladu 112, 2003. Tel.067/758-708 Izdajem dvije sobe, špajz i ku- godište, benzinac, prešla patilo u Ulici Buta Lekića 4, 100.000km, ili mijenjam za BMW X3, 2.0D, 2005. godište, dizela uz moju doplatu. Tel. 75.000km, odlično stanje, kao Podgorica. Tel.067/493-200 069/370-629 nov, manual. Tel.068/465-363 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777

OBAVJEŠTENJE

PLACEVI

Prodajem plac 1.650kv.

Zeta -Mahala, prije podvožnjaka (struja i voda) - 20kv.

Tel.069/015-998, 067/245-738 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38 ..

PETAK, 24, 1. 2014.

MALI OGLASI

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO - RAČUNOVODSTVO - REVIZIJA - CONSULTING - REGISTRACIJA PREDUZEĆA 067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549 Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene onalnije i najbrže. Tel.067/591950, 020/511-925, 067/210-340

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetGRAĐEVINSKE USLUGE ničke slike, knjige, razgledMalim bagerima kopanje ka- nice, poštanske marke, granala, temelja, septičkih jama, mofonske ploče, srebrne ravnanje placeva-čišćenje, predmete, od porculana i proboj puteva, miniranje, kristala.

Tel.069/019-698, rezanje-bušenje betona, pi- 067/455-713 kamer, vibro žaba, prevoz.

Prodajem nove patike (biTel.069/297-222 jele) broj 42, shape-ups Hidroizolacija betonskih skechers, samo 40 eura. ploča, krovova, terasa, ku- Bar. Tel.069/468-488, patila, bazena itd. Poro- 030/311-274 dična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Bato Bosanac pomoću gledaTel.067/809-806 nja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

POSAO Tel.068/504-029 Potreban serviser za mobilne Prodajem majstorske violine. telefone. Tel.067/912-0490 Tel.069/617-231 LIČNO

Momak, 30 godina, iz Podgorice poziva starije dame i mame koje su same da se jave radi erotskih masaža.

Tel.069/683-035

Par traži žensku osobu radi Registracija preduzeća. Ste- seksualnih druženja. Obavečaj i likvidacija. Knjigovod- zan poziv. Samo za ozbiljne. stvo. Boravak i radna dozvola Tel.068/247-510 stranaca. Upotrebne dozvole Momak 38g ozbiljan traza prostore. Povoljno i brzo. ži ozbiljan b.par ili ljubavTel.069/020-102 ni par, ili razvedenu damu, Vodoinstalateri, iskusni za druženje, dopisivanje, majstori, obavljaju sve koji su maštoviti. Diskrevrste adaptacija kupati- cija. Stop gej i dopune. la, sitnih popravki, otče- Tel.069/722-889 pljavanja, polaganja noAPARATI/OPREMA vih cijevi za kanalizaciju.

Brzo, kvalitetno, povoljno.

Klime - obične, inverteri, multi.

Tel.067/644-494 Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, Servis: klima, frižidera, za- montaža, čišćenje, dezinfekmrzivača, veš-sudo mašina, cija, popravke. Garancija do šporeta, bojlera. Tel.069/073- 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 264, 067/409-729

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

PETAK, 24, 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106

VOZOVI/TRAINS Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

AUTOBUSI/BUS

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES

BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 SMS.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 SMS.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 Crtana serija:Musti 06:25 Crtana serija:Hapeti 07:20 Paklena kuhinja 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:Ponor ljubavi/r 11:15 Film:Barb Vajer/r 13:00 Tačno 1 15:30 Crtana serija:Musti 15:35 Crtana serija:Hapeti 15:45 Exploziv 16:15 Serija:

Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:10 Talk Show-Živa istina 21:15 Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem 23:15 Film:

Obrtni momenat

PRVA Exkluziv 18.30

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.35 Muzika 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Monk 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Serija: Plesna akademija 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Mjesto zločina/r 14.10 Naučno – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Robin Hud 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija:

Mjesto zločina 00.00 Vijesti

RTCG 1 Robin Hud 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 X patrola 11:00 Akademci/r 11:50 City 12:00 Sve za ljubav/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuša 16:30 Film:

Mi nismo anđeli 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija:

Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand show 23:00 Dnk 23:45 City 00:00 Film: Udarac osvetnika 02:00 Film: Pomoćnik

06:45 Boje jutra 09:50 Lud, zbunjen, normalan/r 10:00 Vijesti u 10 10:30 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:40 Extra lifestyle 14:50 Serija: Larin izbor 15:35 Serija. Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:

Zora dubrovačka 19:55 Serija: Mezimica 20:45 Extra lifestyle 21:00 Serija:

Tihi svjedok 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Film: Opasne misli 02:15 Extra lifestyle

PINK Serija: Sila 20.00

VIJESTI Serija: Tihi svjedok 21.00

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 09:30 Kućni ljubimac/r 10:30 Ekstremno 10:45 Smijeh kao Lijek 11:00 Crtani film 11:10 Svijeće i Svijećice 12:45 Muzika 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na Domaćem Terenu

- premijerno 16:00 Zabavni Magazin - uživo 17:45 Smijeh kao lijek 18:45 Svijet Sporta

– premijerno 19:30 Loto - uživo 20:15 Zabava 20:30 Smijeh kao lijek 21:50 Dobitnici 22:45 Smijeh kao Lijek

13:10 Plodovi zemlje 14:30 Na točkovima 16:00 Bez recepta 16:30 Mbc muzika 17:30 Hrana i vino,

emisija za gurmane 19:10 Oglasi 19:20 Video katalog 19:30 Loto 20:00 Video katalog 20:10 Oglasi 20:30 Farma 21:00 Motorsport magazin 21:30 Aljazeera 22:10 Oglasi 22:20 Na točkovima 23:05 Aljazeera 00.00 Astro num caffe

777 Na Domaćem Terenu 15.45

MBC Loto 19.30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to

vole zorom 11:00 Italijanska kuhinja 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Znakovi

pored puta/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:10 Živa istina 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Živa istina/r

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA MI NISMO ANĐELI 1 Pink 16.30

Dvadesetogodišnji Nikola ima dva problema: redovnu jutarnju amneziju praćenu mamurlukom i buđenje u krevetima nepoznatih djevojaka. Nevolja počinje kada se u njegov život umiješaju trudnoća i ljubav. Naime, maturantkinja Marina, jedna od mnogih Nikolinih „jednokratnih“ avantura, zatrudni i pri tom se još i zaljubi u njega. Nažalost, Nikola se ne sjeća baš najbolje svih okolnosti. Marinina najbolja drugarica odluči da stvar uzme u svoje ruke. Pošto Marina odbija da prekine trudnoću, ona planira niz suludih strategija po ugledu na svoje omiljene romane sa srećnim završetkom, kako bi se „surovi ljubavnik“ Nikola zaljubio u Marinu...

09.00 Strani dok.program 10.00 Serija: Zakon i red 11.00 Mikrofonij/r 11.30 Dječiji program 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Univerzum 12.50 Film: Govor andjela 14.30 Program za djecu 15.00 Strani dok.program 16.00 Serija: Žozefina/r 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Muzika 18.20 Rukomet(m):-PE: polufinale 1 20.30 Studio rukomet 20.50 Rukomet(m):-PE:polufinale 2 22.30 Serija:

Zakon i red 23.15 Radni dan/r 00.15 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Vijesti 12.00

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 IT Networking /r.

11:20 Muzički program 11:30 Anegdota iz života 11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:40 Tragom prirode 13:20 Dzet set /r.

16:00 Dok. program 16:50 Dzet set 18:20 Životinjske lakrdije/r.

19:15 Anegdota iz života 19:25 IT Networking 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Auto Shop 22:30 RASKOVNIK-TV 777/ 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:01 Jutarnji program 09:01 Otpisani 09:01 Vesti RTS 10:01 Razglednica 10:01 Enciklopedija za radoznale 11:01 Evronet 11:01 Velikani 11:01 Kuća u bespuću: Đaci 11:01 Vesti RTS 12:01 Dnevnik RTS 12:01 Sport plus 12:01 Mesto zločina: Njujork 13:01 Kod zlatnog konja 13:01 Da ti kažem Kamenko 14:01 Ovo je Srbija 15:01 Bela lađa 16:01 Bela lađa 17:01 Šta radite, bre 17:01 Beogradska hronika 18:01 Oko 19:01 Dnevnik RTS 19:01 Slagalica 20:01 Vojna akademija 21:01 Legenda 22:01 Vesti RTS 22:01 Mesto zločina: Njujork RTS 2 09:01 Znakopis 09:01 Književnost stare i južne 10:01 Datum 10:01 Moj ljubimac 10:01 Mesto za nas 11:01 Bardovi teatra 12:01 Flauta fest 2007: D. Šnajder trio 12:01 Metropolis 13:01 Trezor 14:01 Znakopis 14:01 Književnost stare i južne

14:01 Zujalica 15:01 Ars praktika 15:01 Verski kalendar 16:01 Tehnologije 16:01 Emisija iz ekologije 17:01 Epizode 17:01 Link 18:01 Život i karijera: Ašhen Ataljanc 18:01 Plava ptica 19:01 Doba zrelosti - posle 10 godina 19:01 Zanimanje dete 19:01 Sirene 20:01 Lov i ribolov 21:01 Epizode 21:01 Kontekst 21 22:01 Vidik 23:01 Emisija iz kulture HRT 1 10:01 Vijesti 11:01 ni DA ni NE 11:01 Vijesti iz kulture 12:01 Znaj da te volim (2013) 12:01 TV kalendar 12:01 Sport 12:01 Dnevnik 13:01 Labirint 14:01 Riječ i život 14:01 Vrijeme 14:01 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:01 Vijesti iz kulture 14:01 Abeceda zdravlja 15:01 Dokumentarni film 15:01 Alpe Dunav Jadran 16:01 Heartland 17:01 Hrvatska uživo 17:01 Vijesti 18:01 Znanstveni krugovi 18:01 Iza ekrana 19:01 Sport 19:01 Dnevnik 20:01 Rat u Iraku 21:01

DANAS U GRADU Kenjac 22:01 Dnevnik 23:01 Sport 23:01 Vijesti iz kulture HRT 2 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Glazba, glazba... 11:30 Kitzbühel, Austrija: Superkombinacija, super...

12:30 Okusite Australiju s Lyndey Milan 12:55 Iznevjereno povjerenje 14:25 Glazba, glazba... 15:30 Degrassi: Novi naraštaj 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Glazba, glazba...

16:40 Kitzbühel, Austrija: Superkombinacija, slalom... 17:30 Briljanteen 18:10 Garaža 18:40 Večer na 8. katu 19:30 TV vrtić 19:42 Tajni dnevnik patke Matilde 20:00 Strani igrani film 21:45 Vera HBO 11:01 Deveruše 13:01 Holivud: Na snimanju 13:01 Tom i Džeri: Robin Hud i veseli miš 14:01 Podstanarka 16:01 Hop 17:01 Filmovi i zvezde 18:01 Rubi Sparks (2012) 20:01 Zdravo, dame 20:01 Devojke 21:01

Uzvratni udarac 21:01 Pritajeno zlo: Osveta 23:01 Brajton Rok FOX LIFE 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam?

13:55 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 14:45 Džejmijevi školski obroci 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Bibliotekarka 17:00 Bibliotekarka 17:25 Emili Ovens 18:15 Očajne domaćice 19:05 Očajne domaćice 20:00 Ljubavnice 20:55 Najlepše doba godine 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad FOX CRIME 11:50 Red i zakon 12:45 Slučajni partneri 13:40 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 14:30 Detektiv na Floridi 15:25 Bostonski advokati 16:15 Vajtčepel 17:05 Vajtčepel 18:00 Vajtčepel 18:55 Vajtčepel 19:55 Otac Braun 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Ubrzana istrag a 22:45 Bostonski advokati

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00 CNP

Ribarske svađe 20.00