Dnevne novine 17. i 18. oktobar, 2020.

IJZ: SEDMORO PREMINULIH, STIGLI REZULTATI IZ NJEMAČKE

UKUPNO JOŠ 609 NOVOOBOLJELIH OD KORONA VIRUSA ■ 15

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020. BROJ 2819 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DRŽAVA POMOGLA PRIVREDI SA 51 MILION EURA

RETROVIZOR ■ 3

SUBVENCIJE SAČUVALE MNOGA RADNA MJESTA ■ 9

PUT U BEZNAĐE

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA OD 2014. DO 2020.

U SJEVER ZA DVIJE GODINE ULOŽENO VIŠE OD 680 MILIONA EURA ■ 8 9

INTERVJU: PROF. DR ADNAN ČIRGIĆ

Nema nove vlade dok se ne oporavi gazda Amfilohije

■ 6 7

KANTAUTOR SA CETINJA LUKA RADOVIĆ ZA VN ■ 34 35

Iz ovog haosa će nići cvijet, poput ruže iz crnogorskog kamena ZA NAJBOLJE PONUDE:

AKUPUNKTURA SVE POPULARNIJA I KOD NAS

TRETMANI SU BEZBOLNI I EFIKASNI ■ 30 31

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

Savo Vujović

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

MANDATAR KRIVOKAPIĆ RAZGOVARAO SA HUSOVIĆEM

BS u nedjelju odlučuje da li će biti dio nove vlade

Bošnjačka stranka spremna je da sa svojim kadrovskim potencijalom participira na više mjesta u novoj vladi ako odluči da bude dio nove većine, saopštio je lider te partije Rafet Husović nakon razgovora sa mandatarom za sastav nove vlade Zdravkom Krivokapićem.

On je najavio da u u nedjelju zasijeda Glavni odbor Bošnjačke stranke, te da će tada donijeti konačnu odluku o tome hoće li biti dio nove vlade.

Husović je nakon sastanka novinarima kazao da je razgovor bio korektan, te da ih je mandatar upoznao sa temama za koje je smatrao da su bitne.

“Iznijeli smo naše stavove.

Između nas i određenih članica vladajuće većine postoje ideološke razlike i nadam se da mogu da se prevaziđu. Rekli smo da smo opredijeljeni za građanski koncept Crne Gore. Kovid kriza se pojačala, mnogo posla čeka novu vladu. Neće biti lako, ali im moramo dati šansu da vidimo kako misle da izađu iz krize”, kazao je Husović, koji je na pregovore došao sa savjetni-

Sa sastanka kom Admirom Adrovićem.

Krivokapić je kazao da je sastanak sa predstavnicima Bošnjačke stranke bio konstruktivan, te da je zaključeno da “povјerenje, poštovanje, razumijevanje i iskrenost treba da budu “mјera našeg budućeg djelovanja”.

“Različitost i tolerantnost su preduslov za izgradnju mostova koji će da nas spajaju, kako bi Crna Gora bila bolje mjesto za život. Svjesni smo da zajedničkim djelovanjem moramo prevazilaziti ekonomsku diskriminaciju, kako naši građani ne bi morali odlaziti sa svojih ognjišta”, napisao je Krivokapić na

Tviteru.

Ranije juče, Krivokapić se susreo sa reisom Islamske zajednice Rifatom Fejzićem, koji ga je, kako je kazao, osnažio u uvjerenju da će Crna Gora prevazići sve izazove.

“Vrlo sadržajan i ugodan razgovor sa reisom Rifatom ef. Fejzićem koji me iznova podsjetio na svu ljepotu raznolikosti naše države. U meni će muslimani uvijek imati sagovornika”, rekao je Krivokapić.

Krivokapić se prije dva dana sastao sa predstavnicima Albanske liste “Genci Nimanbegu – Nik Đeljošaj”. A.N.

OTVORENI DIJALOG KLJUČ UNAPREĐENJA ODNOSA

Foto:Igor Šljivančanin Sa sastanka

ABAZOVIĆ Ć SEKTOR BEZ K oalicija “Crno na bijelo” je čvrsta u namjeri da kontroliše sektor bezbjednosti u budućoj izvršnoj vlasti, pa je mandatar za sastav vlade Zdravko Krivokapić pripremio kompromisno rješenje, te je Dritanu Abazoviću ponudio potpredsjedničko mjesto za koordinaciju sektorom bezbjednosti, saznaju Vikend novine.

BEČIĆ RAZGOVARAO SA MASLENIKOVIM

Otvoreni dijalog, uz međusobno uvažavanje i poštovanje, vodi unapređenju odnosa, ocijenili su u jučerašnjem razgovoru predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i ambasador Rusije u Crnoj

NASTAVLJAJU SE LICITIRANJA O

Gori Vladislav Maslenikov.

Bečić i Maslenikov razmijenili su mišljenja o aktuelnim pitanjima crnogorskoruskih odnosa i naglasili spremnost za unapređenje bilateralne saradnje, uklju-

čujući međuparlamentarnu dimenziju.

Tokom susreta, Bečić je upoznao ambasadora sa političkim prilikama u našoj zemlji, ističući da je Crna Gora na nedavno održanim parlamentarnim izborima pokazala demokratsku zrelost i iskazao uvjerenje da će u normalizaciji međunarodnih odnosa doprinijeti i parlamentarna diplomatija.

Maslenikov je konstatovao da Crna Gora i Ruska Federacija zaslužuju bolje međudržavne odnose i potvrdio raspoloženje da zajedničkim naporima treba raditi na njihovom jačanju u obostranom interesu građana dvije zemlje.

A.N.

Prema našim saznanjima, Pokret za promjene bi mogao da dobije neku od značajnijih funkcija, a možda i mjesta ministra u MUP-u ili Ministarstvu odbrane.

Inače, kako saznajemo, Krivokapić očekuje da će definitivan dogovor sa koalicijama i partijama koje će participirati u budućoj izvršnoj vlasti postići tokom vikenda ili, najkasnije, početkom na-

redne nedjelje.

Abazović je nedavno izjavio da koalicija “Crno na bijelo” traži da na određenim funkcijama u budućoj vladi, naročito koje su tiču sektora bezbjednosti, budu ljudi koji su “stoprocentno lojalni državi”, dodajući da od toga neće odstupiti ni milimetar.

URA je u više navrata insistirala na tome da njeni kadrovi vo-

Demokrate nakon dogovora o vladi predlažu kadrove To da je nekadašnja novinarka RTCG-a Nevenka Bošković-Ćirović moguća kandidatkinja za ministarku kulture, Demokrate kažu da je spekulacija. Ističu da nijedan funkcioner te partije nije pomenut niti je njegovo ime razmatrano kao opcija za angažman u bilo kom resoru zato što će, kako su rekli u toj stranci, ta tema biti na dnevnom redu tek nakon raspodjele resora.

“Nijedan funkcioner partije niti je pomenut niti je njegovo ime razmatrano kao opcija za angažman u bilo kom resoru iz prostog razloga što će ta tema biti na dnevnom redu tek nakon raspo-

djele resora. Na to nas obavezuje prije svega Statut, odgovornost prema građanima Crne Gore, ali i poštovanje naših funkcionera, jer ne dozvoljavamo igranje imenima i sudbinama ljudi, jer ovo nije kviz ili licitacija za kupovinu vozila, već ozbiljan i odgovoran posao”, saopšteno je iz partije Alekse Bečića.

Kako su dodali, nakon dogovora o raspodjeli resora po demokratskim i utvrđenim principima, a shodno participaciji koalicije, odnosno Kluba poslanika u Skupštini Crne Gore, predložiće kandidate za funkcije koje pripadaju koaliciji.

ZASIJEDALO PREDSJEDNIŠTVO DEMOSA

Što kvalitetnije okonča Fazu konstituisanja nove vlasti potrebno je što brže i kvalitetnije okončati, saopštili su iz Predsjedništva Demosa, navodeći da će ta partija predložiti stručne kadrove na dogovorenim mjestima u državnim institucijama.

Iz Demosa su rekli da će nastaviti saradnju sa drugim subjektima pobjedničke većine na izborima 30. avgusta, posebno u okviru koalicije “Mir je naša nacija“, dosljedno se zalažući za

konstruktivni doprinos u daljim procesima.

“Pritom upozoravajući činioce nove političke većine da ozbiljnim i kompetentnim javnim djelovanjem budemo svi na potrebnom nivou vođenja državnih poslova i povjerenja koje je dobijeno od crnogorskih građana“, kaže se u saopštenju.

Demos će u narednom periodu izvršiti pripreme za održavanje Skupštine stranke koje će se prilagoditi uslovima epidemio-

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

O MJESTIMA U VLADI ZDRAVKA KRIVOKAPIĆA

ĆE KONTROLISATI ZBJEDNOSTI?

Abazović de sektor bezbjednosti, odnosno isticala da zahtjevi lidera DF-a po ovom pitanju nijesu ostvarivi.

“Nijesmo tražili sektore bezbjednosti za sebe nego za Crnu Goru. Mislim da ćemo zajedno sa mandatarom procijeniti šta je najbolje za zemlju”, kazao je nedavno Abazović.

Takođe, istakao je da je potpuno usaglašena koncepcija između njega i mandatara za sastav nove vlade Zdravka Krivokapića da na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Uprave policije budu

profesionalci.

“Dakle, ne ljudi koji su politički obojeni ili jasni politički pripadnici određenih grupacija.”

Tokom razgovora sa mandatarom za sastav nove vlade Zdravkom Krivokapićem sa jedne i Nikom Đeljošajem i Gencijem Nimanbeguom sa druge strane Albanskoj listi su, prije dva dana, ponuđeni resori za ljudska i manjinska prava i turizma, objavio je nezvaničnu informaciju portal CdM. Nimanbegu i Đeljošaj predali su mandataru dokument

sa svojim zahtjevima, a od njegovog odnosa prema tom aktu zavisiće nastavak razgovora o njihovom učešću u novoj vlasti. Đeljošaj je nakon sastanka rekao da će “Crna Gora biti više demokratska” ako se prihvate njihovi zahtjevi. Naglasio je da su njima najvažnija programska opredjeljenja i ono što su predstavili građanima, a posljednje o čemu će pričati su ministarstva i mjesta u vladi.

“Ako se saglasimo o programskim opredjeljenjima, to je za nas najvažnije”, poručio je Đeljošaj.

M.P.

ati fazu konstituisanja nove vlasti loške situacije i propisa, a zaključeno je da se u istom periodu održe izborne sjednice opštinskih odbora.

Predsjedništvo je zaključilo da među prioritetima rada stranke treba da budu i pripreme za izbore na opštinskom nivou, prioritetno u Nikšiću zbog, kako se navodi, redosljeda izbora i činjenice da je 30. avgusta opozicija ubjedljivo porazila jednopartijsku vlast u nikšićkoj opštini.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

PUT U BEZNAĐE Djelovao je minulih godina, ovdje kod nas, neki pokret nazvan „Otpor beznađu“. Zdušno su ga podržavale anticrnogorske političke grupacije, antidržavne nevladine organizacije i, naravno, Vijesti. Pomenuti činioci nijesu tada nazirali bilo kakvu nadu u tome što je nezavisna država Crna Gora otvorila sva pregovaračka poglavlja sa EU, što je bilježila rekordne procente rasta domaće ekonomije, turističke rekorde, što je postala članica NATO saveza i što je realizovala investicije istorijskog značaja... Bio je to za njih put beznađa.

Sad, kad smo nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta, po kazivanju istih tih činilaca, dočekali slobodu, još nam niko od oslobodilaca nije saopštio, makar u natruhama, kojim vizijama i projektima će to „beznađe“ pretvoriti u široka prostranstva nade za svakog nam građanina.

Iz javnih nastupa mandatara za sastavljanje nove vlade i njegovih koalicionih partnera moglo bi se zaključiti da se, u nastupajućem periodu nove vlasti, nadati može jedino Srpska pravoslavna crkva, koja će u Crnoj Gori zadržati otetu imovinu i kojoj će biti omogućen nastavak ilegalnog poslovanja. Njihovom stadu, takođe, definitivno ostaje nada u zagrobni život, gdje nijesu potrebni ni bruto domaći proizvod, ni NATO, ni EU, ni auto-put, ni plate, ni penzija...

Dovoljno je da ih Amfilohije ne prokune i eto ih u raju, sa cjelovito očuvanim živim mesom, naročito ako su učestvovali u litijama, cjelivali ruke popovima i podove u crkvama.

Osim ako, pošto ne vjeruje u Darvinovu evoluciju, budući nam premijer ne misli

da je „revolucija nade“ (Erih From) u tome što Crnu Goru već proglašava srpskom državom! To je valjda prečica za raj.

Rastrgnut između srpskog kleronacionalizma, čiji je nedvojbeno odani podanik, i političkog pragmatizma u krpljenju nove vlade, Krivokapić nas, uz svesrdnu podršku svog savjetničkog tima, iz dana u dan časti novim nebulozama sazdanim od otvorenog srbovanja i snishodljivog udvaranja manjinskim partijama i koalicionim partnerima.

U glumatanju važnih političkih faktora zdušno mu se pridružuje i politički poluproizvod zvani URA, pa udruženom ispraznom ekvilibristikom zamlaćuju javnost svojim evropeizmom i percepcijom reformi, istovremeno ne saopštavajući kako izgleda, makar u konceptu, ta nada koju ćemo dobiti njihovim dolaskom na vlast.

Niti mogu, jer nemaju šta da ponude. Osim jedni drugima ministarska mjesta, ali ni o tome, izgleda, ne mogu da se dogovore. Što bi rekao kolega Bursać: „Spremte se, spremte, eksperti“... To je najjezgrovitija i najtačnija definicija Krivokapićevog i Abazovićevog zamešateljstva o tome hoće li Zdravko i Amfilohije u zločinački NATO ili će Dritan i njegovi sponzori u „srpski svet“.

To je, očigledno, nemoguća misija i trasira nam, sasvim izvjesno, put u beznađe, gore od onoga s početka ovog teksta.

PS: Zašto sad nema otpora tom beznađu? Kao da je veliki dio naše intelektualne, medijske i NVO javnosti obolio od neke vrste autizma, pa samo gleda, čeka i ćuti. A V. Fokner lijepo kaže: „Ljudski um je kao padobran, radi samo kad je otvoren”.

4

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

ODRŽANA SJEDNICA SO TIVAT, KUSOVAC RAZRIJEŠEN

Željko Komnenović novi predsjednik opštine Tivat Nosilac koalicione liste grupe građana “Narod pobjeđuje“ Željko Komnenović na jučerašnjem drugom redovnom skupštinskom zasijedanju izabran je za novog predsjednika opštine Tivat.

Za Komnenovića su glasali odbornici liste “Narod pobjeđuje“, Bokeškog foruma i “Goran Božović - Časno i odgovorno za bolji Tivat“, a odlučujući glas dao je odbornik SDP-a Aleksandar Đurović. Odbornici DPS-a su bili protiv, a HGI i SD uzdržani.

Prije toga, većinom glasova dužnosti predsjednika opštine razriješen je Siniša Kusovac.

Nakon položene zakletve, Komnenović je zahvalio svima na podršci, a posebno građanima koji su “rekli ne jednoumlju i beznađu kad je to malo ko očekivao”.

“Dali su nam povjerenje i omogućili da sudbinu grada uzmemo u svoje ruke. Cilj je

da Tivat bude grad jednakih šansi za sve njegove građane.

Interes pojedinca ne smije biti iznad interesa grada”, rekao je Komnenović.

Sjednica Skupštine počela je intoniranjem instrumentala crnogorske himne, a nakon utvrđivanja dnevnog reda odbornica DPS-a Jovanka Laličić je kazala da su tačke o razrješenju i imenovanju predsjednika opštine i sekretara Skupštine protivzakonite i protivustavne, jer se navodi da stupaju na snagu danom donošenja, “a pa zakonu bi trebalo da stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja, a najkasnije danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore“.

S njom nije bio saglasan predsjednik Skupštine Andrija Petković, koji je istakao da nova koaliciona većina koristi primjere pozitivne prakse i da je prethodna vlast donijela više odluka koje su stupile na sna-

gu danom donošenja.

U obrazloženju je navedeno da se predlog za razrješenje, između ostalog, podnosi jer dr Siniša Kusovac nije podnio ostavku na funkciju predsjednika opštine.

“Kusovac je budžet Opštine oštetio za 5,6 miliona eura potpisivanjem ugovora kojim Opština odustaje od naplate duga po osnovu komunalnog opremanja zemljišta kompaniji Adriatic Marinas, nije pravovremeno sačuvao sredstva u iznosu od oko 1,9 miliona eura koja su zarobljena i izgubljena stečajem Atlasmont banke, enormnim zapošljavanjem i angažovanjem službenika i namještenika u Opštini bez stvarne potrebe, po partijskom ključu, prouzrokovao je štetu koja se mjeri milionskim iznosom na godišnjem nivou. Na skoro trideset projekata predviđenim Strateškim planom razvoja opštine

Komnenović

Tivat 2019-2022. nije učinjeno ništa u periodu implementacije. Kusovac nije obezbijedio uslove niti preduzeo sve moguće pravne radnje da se izvrši pravosnažna sudska odluka povrata sredstava u iznosu od 1,4 miliona eura u predmetu ’Dalmacija vino, Split““, navodi se u obrazloženju.

Tokom rasprave, Kusovac

je obavijestio o stanju 17 projekata predviđenih Strateškim planom razvoja opštine Tivat 2019-2022, a o predmetu “Dalmacija vino, Split” je naglasio da je Opština po tom predmetu preduzela sve pravne radnje. Kusovac je istakao da nije ništa protivzakonito uradio i da se sve može provjeriti kod SDT-a.

Z.Krstović

Mudra odluka CKB krediti za penzionere • Besplatna polisa životnog osiguranja • Do 12.000 EUR • Period otplate do 8 godina Više informacija: www.ckb.me CKB • Vjerujemo jedni drugima!

Reprezentativni primjer: Za kredit u iznosu od 12.000 EUR sa rokom otplate 96 mjeseci, po nominalnoj kamatnoj stopi (NKS) 9,79% (sa polisom životnog osiguranja), efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi 9,80%. U obračun EKS za ovaj primjer uključeni su troškovi: kamata za cijeli period (5.099,74 EUR), provizija za odobravanje 0% (0 EUR), trošak mjenice (2 EUR) i trošak upita u Regulatorni biro (3 EUR). Zbir iznosa kredita i iznosa troškova kredita je 17.104,74 EUR, a mjesečni anuitet iznosi 178,12 EUR. Reprezentativni primjer je iskazan na primjeru obračuna od 01.09.2020. godine. Ponuda se odnosi na nove korisnike CKB kredita za penzionere, kao i na postojeće uz posebne zahtjeve u skladu sa internim kriterijumima banke. Banka zadržava pravo da ne odobri kredit i da zatraži dodatna sredstva obezbjeđenja. *Prikazani kamatni uslovi se odnose na kredite sa besplatnom polisom životnog osiguranja u promotivnom periodu od 1. oktobra do 1. decembra 2020. godine. Za odobrenje kredita u iznosu većem od 12.000 EUR, potrebna je individualna polisa.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

aktuelno

5

U Matici crnogorskoj održan prvi Śednik četvrtkom

Jovović: Bez CPC ne može postojati ni crnogorska nacija

„Bez Crnogorske pravoslavne crkve ne može postojati ni crnogorska nacija, jer to bi bila nacija sa duplim identiteom, a kako takve tvorevine završavaju vidjeli smo kroz istoriju - gubitkom državne suverenosti“, kazao je naš istaknuti publicista mr Ivan Jovović u razgovoru sa novinarkom Tanjom Pavićević u okviru serijala tribina i rasprava koje organizuje Matica crnogorska pod nazivom “Śednik četvrtkom”.

Razgovor sa Jovovićem, kojim je otvoren serijal tribina Matice, bio je posvećen religijskom nasljeđu Crne Gore, sa osvrtom na aktuelne teme o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica, pravoslavnom crkvenom pitanju i narušavanju sekularnog karaktera našeg društva.

Sa tribine

■■ CPC je istorijska činjenica

“Crnogorska crkva je istorijska činjenica koju ni njeni najveći negatori ne mogu da ospore. Ne treba biti toliko istorijski obrazovan, već pročitati Ustav Knjaževine i Kraljevine Crne Gore. Svako ko neće da se složi sa tim članom Ustava ima problem sa elementarnom logikom“, poručio je Jovović.

Jovović je podsjetio da je devedesetih godina prošlog vijeka počeo proces ukupne crnogorske emancipacije i da je nemoguće zaokružiti sve atribute crnogorske nacije bez rješavanja pitanja autokefalnosti Crnogorske crkve.

“Ono što je jednoznačno za sve države sa većinskim pravoslavnim stanovništvom jeste autokefalna crkva i to treba da bude slučaj i sa CPC. Crnogorci pravoslavne vjere nijesu imali niti imaju mogućnost da iskažu svoja vjerska osjećanja, dok bogomolje, koje su zajedničko dobro svih pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori,

nijesu dostupne sveštenstvu CPC. Rješavanje ovog kompleksnog spora, a to vidimo najbolje na primjeru Makedonske pravoslavne crkve, neće trajati nekoliko godina i treba osmisliti načine na koje pravoslavni

Crnogorci mogu da zadovolje svoje duhovne potrebe.

Očigledno je da bez CPC ne može postojati ni crnogorska nacija, jer to bi bila nacija sa duplim identitetom, a vidjeli smo kako su takve tvorevine, počev od 1918, pa

Obrazovna, naučna i kulturna politika zatajila Jovović smatra da je prosvjetni sistem morao mnogo više da uradi, ali da je, ipak, dvije stvari zadržao – nije dozvolio reviziju istorije, prije svega istorije Drugog svjetskog rata, niti uvođenje vjerske nastave.

“Mehanizmi koji su se stvarali zadnjih 14 godina od obnove nezavisnosti nijesu dali adekvatne rezultate kada je u pitanju obrazovna, kulturna, naučna politika, zbog čega su nam se desile neke situacije koje su za zemlje zapadne demokratije neprimjerene. Da li će se nastaviti trend klerikalizacije

crnogorskog društva? Ja se samo bojim da klerikalizacija najveće vjerske zajednice ili njenih vjerika ne izazove klerikalizaciju unitar manjinskih naroda, jer svaka akcija ima i reakciju. Zato je velika odgovornost na građanskim opcijama u Crnoj Gori, na medijima... koji treba da promovišu vladajuću mantru svih struktura, a to su evropske integracije. Bez objedinjavanja građanskih snaga u Crnoj Gori koje će promovisati antifašističke i sekularne tradicije, klerikalizam će imati svoj ubrzani put”, oscijenio je Jovović.

do 1989. godine završavale gubitkom državne suverenosti“, rekao je Jovović.

■■ Konsolidacija crnogorske energije

Komentarišući pitanje o izjavi mandatara za sastav nove vlade prof. dr Zdravka Krivokapića o “dva kralja u dvije srpske države”, odnosno da je CG srpska država, Jovović je kazao da se radi o izjavi koja još uvijek spada u domen neobavezujućih, ali da pokazuje ideologiju koju novi mandatar predstavlja. „Sama činjenica da neko želi od Crne Gore da napravi sprsku državu, to je u suprotnosti sa Ustavom CG, kao što su u suprotnosti sa Ustavom bili i izlivi silnog klerikalizma i sastavljanje vlade na mjestu koje može biti pokloničko, hodočasničko, mjesto vjerskog pijeteta, a nikako mjesto gdje se sastavlja politička vlada. Tako da izjavu gospodina Krivokapića vidim kao kontinuitet ideologije koju on pred-

stavlja“, pojasnio je Jovović.

Na konstataciju Pavićević da su na posljednja dešavanja ostali nijemi civilni sektor, brojni intelektualci, te da su reagovali samo Matica crnogorska, FCJK, PEN centar i jako mali broj institucija, Jovović je kazao da se radi o neobjašnjivim stvarima. „To je pitanje za najviše državne adrese u Crnoj Gori, jer jednostavno je neobjašnjivo da se neke krovne naučne institucije u prelomnim istorijskim momentima ne obrate ni prostim saopštenjem, a kamoli da organizuju debate, tribine... Što je rekao Lenjin, najvažniji oblik svake politike je kadrovska politika, tako da za sadašnje neke promašaje, kada su u pitanju identitetska pitanja, prije svega trebamo tražiti slabosti u našim redovima, pa tek onda vidjeti zašto su ove druge snage dobile na zamahu. Ali, nadam se da su kratkoga daha jer računam u konsolidaciju crnogorske energije”, poručio je Jovović.

R.P.

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

INTERVJU: PROF. DR ADNAN ČIRGIĆ, DEKAN FAKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

NEMA NOVE VLADE DOK SE NE OPORAVI GAZDA AMFILOHIJE ⌦ Vesna Šofranac

„Ubijeđen sam da vođe velikosrpskoga pokreta nekoliko godina po referendumu iz 2006. ni u snu nijesu mogle zamisliti poželjniju sliku crnogorske društvene i političke scene od ove današnje: ključna državnička mjesta crtaju se u manastiru, zakoni se prilagođavaju po mjeri kriminalnih potreba jedne neregistrovane crkvene organizacije, prijeti se gašenjem medija, promoviše se fašizam, manipuliše se tradicijom, negira se slobodarska i antifašistička prošlost, a sve se to reklamira u uslužnim, nekad davno suverenističkim, Vijestima“, kaže u intervjuu Vikend novinama dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Adnan Čirgić, opisujući današnju političku i društvenu scenu u Crnoj Gori. Čirgić ističe da je na izborima 30. avgusta izvisio procrnogorski građanski blok, a da će tek „izvisiti oni koji su to sami odabrali – zavedeni glasači GP URA“. „Abazović nije previdio da su njegovi postizborni partneri u dosadašnjem političkom djelovanju osvjedočeni kao protivnici postojanja građanske Crne Gore, što se najbolje viđelo u njego-

vu nedavnome intervjuu Vijestima, nije on previdio svoju ulogu u stvaranju ,srpskoga sveta’. Ali je previdio da u tome ,svetu’ za Dritana Abazovića neće biti mjesta“, poručuje Čirgić.

VN: Glavna poruka nove vlasti bila je da nema revanšizma. Međutim, prvo što su uradili bio je napad na ljude koji iznose svoje lične stavove o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori, kao i pojedine medije. I Vi ste bili prozvani od strane jednog portala koji je u funkciji promocije srpskih interesa u Crnoj Gori. ČIRGIĆ: Ubijeđen sam da revanšizma nove vlasti neće biti.

VN: Neće? ČIRGIĆ: Da objasnim na kakav revanšizam mislim. Dosadašnja crnogorska vlast, to joj niko ne može osporiti, dovela je Crnu Goru do obnove državnoga suvereniteta, pokušala je oblikovati kao građansko društvo, uvela je u NATO, dovela je do praga EU i sl. Toj vlasti niko ne može osporiti ni „zasluge“ što je tolerisala antidržavni politički rad, što je dopuštila uplitanje religijskih vođa u politički život, prije svega vođa SPC u Crnoj Gori, što je njivila trule institucije poput CANU, ko-

ja jednako žali za odlazećom vlašću kao što žali za urušavanjem građanske Crne Gore itd. Kad bi se nova vlast htjela revanširati procrnogorskome bloku, to bi značilo da će ne samo tolerisati postojanje Crnogoraca, no da će šakom i kapom sipati u budžet procrnogorskih asocijacija kao što je odlazeća vlast sipala velikosrpskim udruženjima, da će nova vlast dozvoliti da se nekažnjeno prepišu kilometri kvadratnih metara državne zemlje u vlasništvo CPC kao što je prethodna dozvolila da se to uradi u korist SPC, da će nova vlast tolerisati da CANU postane crnogorska kao što je prethodna vlast tolerisala što je činjenjem i nečinjenjem bila anticrnogorska, da će nova vlast finansirati Fakultet za crnogorski jezik i književnost kao što je stara vlast finansirala Studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti. I tako dalje. Takvoga revanšizma, naravno, neće biti.

VN: Od ekspertske vlade očigledno nema ništa. Kako Vama izgleda postizborna kombinatorika? Ko je pravi gazda u novoj izvršnoj vlasti, ko će izvisiti? ČIRGIĆ: Ko se śeća kako su se prije koju godi-

nu odvijale stvari u Budvi, ne treba mu mnogo da se dośeti kakva će biti postizborna kombinatorika na državnome nivou. Sačekajmo da se Amfilohije oporavi od korone, pa ćemo se lako priśetiti ko je gazda. Do tada – ne zaboravimo đe je pobjednik ovih parlamentarnih izbora slavio svoju pobjedu. Na izborima je izvisio procrnogorski građanski blok. Nakon izbora izvisiće oni koji su to sami odabrali – zavedeni glasači GP URA.

VN: Budući premijer je izjavio da je najbolji stav kralja Nikole, koji je govorio da postoje „dva kralja koji žive u dvije srpske države”, da 80 odsto srpskog naroda živi na ovim prostorima... ČIRGIĆ: Kamo sreće da se novi mandatar umjesto politikom bavio pčelarstvom. U pčelarstvu bi kudikamo lakše mogao baratati maticama. A i manja bi bila učinjena šteta. S pozivom na sumnjive citate kralja Nikole, on zapravo pokazuje da mu treba vjerovati. Kad je već zacrtana Crna Gora kao država, neka i ta država postoji – ali ne kao crnogorska, još manje kao građanska, ona može postojati kao jedna od dvije srpske „kraljevine“.

Kad već postoji kao drža-

va, neka ima i predśednika i premijera i predśednika parlamenta, ali neka joj se nacionalna politika kreira u Cetinjskome manastiru spram potreba „srpskoga sveta“ – eufemistički preimenovane i nešto smanjene Velike Srbije. To ne vidi samo onaj koji neće da vidi.

VN: Abazović je od najomiljenijeg mladog lidera u Srbiji koji je „srušio Đukanovića” postao ponovo „albanski četnik“, „Šiptar”. Izgleda da mu to nimalo ne smeta... ČIRGIĆ: Vođen patološkim pobudama prema aktuelnome predśedniku Đukanoviću, a nesumnjivo i koječim drugim, Dritan je zanemario činjenicu da je i na ovim parlamentarnim izborima većina građana pokazala da stoji iza ideje građanske, multikulturne i sekularne Crne Gore. Umjesto da pomogne afirmaciju takve Crne Gore, Dritan je odabrao ulogu najznačajnije karike u stvaranju zacrtanoga „srpskog sveta“.

Umjesto da vlast formira s onima koji su iskreno i neukaljano doprinosili stvaranju građanskoga društva, a neće biti da u procrnogorskome bloku nema takvih, on je svjesno pružio ruku deklarisanim četničkim vojvo-

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

AKTUELNO

7

FCJK opravdao postojanje i pokazao kako treba raditi

dama i afirmatorima terorizma i genocida.

Dritan nije previdio da su njegovi postizborni partneri u dosadašnjem političkom djelovanju osvjedočeni kao protivnici postojanja građanske Crne Gore, što se najbolje viđelo u njegovu nedavnome intervjuu Vijestima, nije on previdio svoju ulogu u stvaranju „srpskoga sveta“. Ali je previdio da u tome „svetu“ za Dritana Abazovića neće biti mjesta.

VN: Izbori su završeni, režim je „srušen”, a kampanja iz Srbije ne prestaje. Tema je popis stanovništa koji, prema projekcijama srpskih vlasti, koje to i ne kriju, treba da pokaže da su Srbi većina u Crnoj Gori. Da li je popis novi referendum? ČIRGIĆ: Sad kad su nas ubijedili da je Đukanović diktator, iako je džentlmenski predao vlast postizbornoj koaliciji jedva skrpljenoj od teško izbrojivih političkih subjekata s nespojivim političkim programima, ostaje još da dobar dio građana Crne Gore ubijede da su Srbi. Kako su i ovi izbori pokazali da im u tu svrhu para neće faliti, na djelu su – kako je to slikovito rekao predśednik Crnogorskoga PEN-a Milenko Perović – kupovni Cr-

VN: Fakultet za crnogorski jezik obilježio je 10 godina rada. Šta je, iz Vašeg ugla, najveći doprinos FCJK? ČIRGIĆ: Pozvaću se na Njegoša da opravdam ono što ću reći: „Nije stidno pohvalit se pravo!“ Kad se uzme u obzir u kakvim je okolnostima i kakvim sredstvima FCJK raspolagao od osnivanja do danas, mogu bez zazora reći da je za ovih deset godina ta institucija ne samo opravdala razloge svoga osnivanja, no i pokazala kako treba raditi! Za svega deset godina FCJK je objavio skoro 200 izdanja iz jezičke, književne i kulturne montenegristike, održao je kontinuitet izlaženja jedinoga međunarodnoga filološkog časopisa u CG, pokrenuo desetak domaćih simpozijuma i okruglih stolova te međunarodni skup Cetinjski filološki dani, kakav Crna Gora nikad ranije nije organizovala, skup koji je okupio desetine stručnjaka iz cijeloga svijeta koji su pružili podršku afirmaciji crnogorskoga jezika i kulture.

nogorci. Popis će sigurno imati značaj novoga referenduma. Ali ne treba zaboraviti da kupovni Crnogorci nikad nijesu mogli uticati na dugoročnu sudbinu Crne Gore! Nijesu to mogli ni polovinom XIX vijeka, kad se odanost državi mjerila bagažom žita skadarskoga vezira, ni 1918, kad je u krvi anektirana Crna Gora, nijesu to mogli ni početkom devedesetih, kad se krvavo raspadala Jugoslavija.

VN: Vidjeli smo da se na društvenim mrežama organizuje potpisivanje Apela EU i SAD da podrže odlaganje popisa u CG dok se ne stvore uslovi za normalno izjašnjavanje bez pritiska... ČIRGIĆ: I sâm sam potpisao taj apel vjerujući da u ovim društveno-političkim uslovima popis stanovništva ne bi dao validne rezultate. Ako se budući premijer, i prije no je sio u premijersku fotelju, zalaže da Crna Gora bude srpska zemlja, ako glavni politički faktor u državi postaje Srpska crkva čiji čelni čovjek Crnogorce naziva kopiladima, volovima, Crnu Goru fildžan državom, musli-

Zahvaljujući djelovanju profesora FCJK i međunarodnoj podršci u kojoj se respektuje naš rad, crnogorski jezik danas je ravnopravan član u porodici slovenskih jezika, a enciklopedijska jedinica o njemu naći će se u svjetski prestižnoj Enciklopediji slovenskih jezika.

Od konkretnih projekata FCJK izdvojio bih dva koja držim za najznačajnije. Prvi je trotomna Istorija crnogorske književnosti autora Novaka Kilibarde, Radoslava Rotkovića i Milorada Nikčevića, a obuhvata periode od početaka pismenosti do aneksije Crne Gore 1918. U pripremi je i četvrti tom, koji obuhvata vrijeme od 1918. do naših dana. Drugi je projekt Bibliografija Crnogorski jezik autora Nade Drašković i Petra Krivokapića, koja je finalizovana ali, zbog nedostatka finansijskih sredstava, nije data u štampu. Ta bibliografija sadrži nekoliko hiljada jedinica o crnogorskome jeziku i, kad bude publikovana, biće najbolji odgovor na zlogu-

ke napade na crnogorski jezik.

Mimo knjiga i drugih projekata držim da se najveći uspjeh Fakulteta za crnogorski jezik i književnost ogleda u tome što se na njemu i oko njega formiralo montenegrističko jezgro kojemu je Crna Gora najviša vrijednost, a njeno građansko ustrojstvo i slobodarska tradicija primarni ideal. To se potvrđivalo u svim momentima kad je trebalo ukazati na devijantne pojave u društvu, na retrogradno djelovanje institucija – bile one pseudonaučne (poput CANU), bile pseudoreligijske (poput SPC u CG), to se potvrđivalo i kad je trebalo kritikovati odlazeću vlast, to se osobito potvrđuje danas kad većina naših institucija i intelektualaca ćuti dok nova vlast nemilice najavljuje rušenje onih vrijednosti za koje je i na potonjim izborima glasala većina crnogorskih građana. Osobito nam na ponos služi činjenica da su autori nekoliko antologijskih osvrta na savremenu crnogorsku druš-

mane ljudima lažne vjere, ako se svi takvi postupci relativizuju u novorežimskom glasilu Vijestima, a ne nailaze na osudu Ure kao političkoga pokreta koji je dobio podršku suverenističkih glasača, onda je jasno da rezultati toga popisa neće biti odraz stvarnoga stanja – i to u onome domenu koji je ključni za popis u Crnoj Gori.

barjačilo Crnom Gorom.

To je pokazatelj i uzalud potrošenih silnih miliona koji su potonjih dvadesetak godina utrošeni u Crnoj Gori posredstvom civilnoga sektora koji se navodno borio za uzdizanje građanske svijesti i promociju civilizacijskih vrijednosti savremenoga svijeta.

VN: Kako kao neko je posvećen obrazovanju mladih ljudi gledate na dešavanja u Baru, kada je javnost bila u prilici da vidi djecu koja kleče, klanjaju, leže na podu barske crkve, ljube krst, ruku i odoru popova? ČIRGIĆ: To je pokazatelj da je u Crnoj Gori đavo odnio šalu. To je pokazatelj nemoći odlazeće vlasti i rezultat nebrojenih besmislenih obrazovnih reformi u kojima se nikad nijesu reformisale glave prosvjetnih radnika. To je pokazatelj nerada onih institucija koje su zadužene za nadzor i provjeru kvaliteta obrazovanja. Nikad više formalno obrazovanih građana i nikad više agresivnoga neznanja nije

VN: Rezultat je... ČIRGIĆ: Rezultat je učiteljica koja vodi đecu da liježu po crkovnome podu jedno uz drugo usred nezapamćene epidemije smrtonosnoga virusa.

Rezultat je jednako tako i onaj političar iz Petnjice kojemu je za genocid u Bosni kriv Njegoš, koji je umro vijek i po prije toga genocida, i to po prilici krivlji od onih koji su izvršili genocid. Ujedno je to pokazatelj suštinske blagonaklonosti nove vlasti prema primatu pseudoduhovnoga nad sekularnim jer se upravo u toj novoosvojenoj slobodi nove vlasti pomenuta učiteljica ośetila slobodnom za svoja nepočinstva.

VN: Učiteljica je izjavila da je samo obavijesti-

tvenu zbilju diplomci našega fakulteta.

VN: Kako vidite funkcionisanje Fakulteta u novim okolnostima imajući u vidu da jedan od nastavnika na FCJK piše da je „pametniji otac Joil u guzicu nego svi pisci članaka u rubrici ,Stav’ na Anteni M sa FCJK zajedno u glavu”, dodajući da ste pogubljeni, da tonete kao Titanik, te da su vam ovo „potonja riganja otrova”? ČIRGIĆ: Što u kolektivu FCJK ima i takvih koji služe za uklin, poput toga kojega citirate, to ne umanjuje ocjenu rada FCJK. Bježeći svojevremeno od onih za koje sad radi, taj je nastavnik naišao na tradicionalno širom otvorena crnogorska vrata slobode ištućemu. Umjesto da se ostvari kao nastavnik i naučnik u uslovima koje mu je pružila jedna visokoškolska ustanova kao što je FCJK, ta je sirota odabrala poziv Fejsbuk manijaka i egzibicioniste. Rekao bih, na svoju sramotu.

la djecu o molebnu kao društvenom događaju, poput utakmice… Je li ovo normalan odgovor prosvjetnog radnika ili ruganje u lice i građanima i institucijama? ČIRGIĆ: Sudeći po blijedim i nemuštim reakcijama onih koji se spremaju da preuzmu vlast, nije nemoguće da nam i takvi postupci prosvjetnih radnika postanu „normalni“. Ćutnja i mlake društvene reakcije, osobito onih na koje smo koliko do juče bili navikli da reaguju na sve moguće društvene probleme – od pokvarenoga semafora, pregažene mačke do nepropisnoga parkiranja – pokazatelj su kakvo je vrijeme pred nama. Nasuprot ofanzivi političkih snaga koje promovišu prevaziđene pojave naše tradicije, koje negiraju osnovne vrijednosti savremenoga društva, koje podrivaju temelje građanske države – stoji ćutnja, nesnalaženje, strah i kalkulantstvo onih koji nemaju pravo da ćute jer niti imaju alternativnu domovinu niti im ova domovina ima alternativu građanskome ustrojstvu.

8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

STRATEGIJA REGIONALN UKUPNA ULAGANJA 2020.

PLANIRANA SU NA SKORO 812 MILIONA EURA ZA 769 PROJEKATA, ŠTO JE ZA OKO 11 MILIONA EURA VIŠE U ODNOSU NA SREDSTVA KOJA SU BILA PLANIRANA ZA PROTEKLU GODINU

U SJEVER GODINE UL OD 680 M

⌦⌦ Nemanja Lacman

Tokom protekle godine, u 571 projekat u Crnoj Gori uloženo je gotovo 700 miliona eura, navodi se u izvještaju o realizaciji Akcionog plana “Strategije regionalnog razvoja Crne Gore 2014-2020.” za 2019. godinu. Najviše novca protekle godine uloženo je u sjeverni region – 353,7 miliona eura ili 51,1 odsto. Tokom 2020. u sjever je planirano ulaganje od 335 miliona eura. Zbirno posmatrano, u sjever države će za dvije godine biti uloženo više od 680 miliona eura.

■■ AKCIONI PLAN Akcionim planom planirana je realizacija projekata ukupne vrijednosti 805 miliona eura. Realizovano je 86,5 odsto plana. U sjever je uloženo oko 354 miliona eura. Dominantan izvor finansiranja navedenih ulaganja predstavljaju kreditna sredstva, koja se najvećim dijelom odnose na ulaganja za realizaciju projekta izgradnje dionice Smokovac - Mataševo auto-puta Bar - Boljare, dakle na saobraćajnu infrastrukturu. Stoga, najviše sredstava realizovano je za održivi rast 59 odsto, zatim za pametan rast 38 odsto i tri odsto za inkluzivan rast.

U središnji region ulaganja su iznosila 253 miliona eura.

“Iznos ukupnih sredstava uložen za realizaciju aktivnosti u središnjem regionu u cilju posticanja pametnog, održivog i inkluzivnog rasta u 2019. godini je 252.881.073 eura. Procentualno učešće ulaganja prema pravcima razvoja razlikuje se u odnosu na ovu strukturu ulaganja u sjevernom regionu, jer je najviše sredstava uloženo za pametan rast 56 odsto, zatim za realizaciju projekata u okviru održivog rasta 32 odsto i najmanje za inkluzivan rast, 12 odsto”, navodi se u izvještaju.

Najmanje ulaganja je bilo u pri-

morskom regionu – 90 miliona eura.

“Kao i u slučaju središnjeg regiona, najviše sredstava i u primorskom regionu realizovano je za pametan rast, koja su 72 odsto bila veća u odnosu na plan. Prema raspoloživim podacima procentualno učešće ulaganja prema pravcima razvoja je: 54 odsto za održivi rast, zatim 37 odsto ulaganja realizovano je u cilju postizanja pametnog rasta i devet odsto za inkluzivan rast”, ističe se u izvještaju.

■■ ULAGANJA U 2020.

Vlada je usvojila i Akcioni plan za ulaganja u 2020. godini. Ukupna ulaganja su planirana na skoro 812 miliona eura za 769 projekata, što je za oko 11 miliona eura više u odnosu na sredstva koja su bila planirana u 2019. godini.

“U strukturi finansiranja nema značajnijih odstupanja, dominantna su kreditna sredstva – 54 odsto, pri čemu se u okviru ovih sredstava najveća investicija odnosi na nastavak izgradnje auto-puta Bar - Boljare, koja u 2020. godini iznosi ukupno 137.020.748 eura, od čega su 116.467.636 eura kreditna sredstva. Takođe, značajne su i kreditne aktivnosti Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore za koje je obezbijeđeno 200 miliona eura. Zatim, sa procentualnim učešćem od 20 odsto, sredstva za realizaciju aktivnosti biće obezbijeđena iz državnog budžeta, dok je procentulano učešće ulaganja privatnih investitora 10 odsto”, kaže se u izvještaju.

Prema navodima iz izvještaja, na sjeveru su predviđena ulaganja od 335.070.477 eura. Najviše ulaganja planirano je za aktivnosti u okviru Održivog rasta, gdje je projekat najveće vrijednosti nastavak izgradnje dionice Smokovac Mataševo auto-puta Bar - Boljare.

Ukupan iznos sredstava plani-

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

AKTUELNO

9

NOG RAZVOJA CRNE GORE 2014 2020.

ZA DVIJE LOŽENO VIŠE MILIONA EURA Rekapitulacija ulaganja na nivou Crne Gore u 2019. godini

Ilustracija

POMOĆ DRŽAVE PRIVREDI

SUBVENCIJE SAČUVALE MNOGA RADNA MJESTA

Od maja do septembra država je sa 51 miliona eura subvencionisala zarade 73.000 zaposlenih čija su preduzeća bila najpogođenija pandemijom korona virusa, saopšteno je za Dnevnik TVCG iz Ministarstva ekonomije. Poslodavci kažu da su im subvencije pomogle da prežive, dok sindikalci smatraju da su zahvaljujući njima sačuvana mnoga radna mjesta.

“Od 1. maja do danas isplaćen je 51 milion eura subvencija za zarade zaposlenih radi ublažavanja negativnih posljedica epidemije korona virusa. Subvencio-

nisano je 215.000 zarada za 73.000 zaposlenih u 15.555 privrednih subjekata”, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

No i pored Vladinih subvencija 15.000 radnika od marta do avgusta ostalo je bez posla, pokazuju podaci Monstata.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da bi taj broj bio znatno veći da nije bilo Vladinih subvencija. Ne spore da bi finansijska podrška države privredi mogla biti veća, ali smatraju da je u ovom momentu važnije što se redovno isplaćuje.

PODACI MONSTATA ZA AVGUST

Otkupljeno manje mlijeka ran za realizaciju investicija i aktivnosti u 2020. godini u središnjem regionu je 313.108.192 eura.

“Za razliku od prethodnih godina, kada su ulaganja u pametan rast bila dominantna u slu-

čaju ovog regiona, za 2020. godinu više sredstava planirano je za projekte i aktivnosti u okviru održivog rasta”, navodi se u izvještaju.

Za primorski region su planira-

na ulaganja u vrijednosti od oko 164 miliona eura. Dominantno u primorskom regionu ulaganja su planirana za projekte i programe u okviru održivog rasta, posebno za oblast zaštite životne sredine.

Rekapitulacija ulaganja na nivou Crne Gore u 2020. godini

Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u avgustu iznosila je 2,53 miliona litara, što je 3,5 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Iz Monstata su naveli da je u avgustu otkupljeno 0,1 odsto više mlijeka nego u julu.

“Sadržaj mliječne masti u avgustu je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec veći 6,3 odsto, a sadržaj proteina 1,5 odsto”, navodi se u saopštenju.

U poređenju sa prethodnim mje-

secom sadržaj mliječne masti bilježi rast od 5,1 odsto, dok je sadržaj proteina na nivou prethodnog mjeseca.

U avgustu je u odnosu na isti prošlogodišnji period zabilježeno povećanje proizvodnje fermentisanih mliječnih proizvoda 4,3 odsto, dok je smanjena proizvodnja konzumnog mlijeka 26,3 odsto, pavlake 28,6 odsto, kajmaka 18,2 odsto i sira 18,4 odsto.

Ilustracija

Poslovne Vijesti Grgurović na čelu EKIP-a Grgurović

10

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

MINISTARSTVO FINANSIJA O nalazu DRI

Izvještaj sastavljen na fer i objektivan način Prihodi i rashodi prikazani su, kako kažu u Ministarstvu, realno i objektivno u svim materijalno značajnim stavkama

Savjet Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost imenovao je Darka Grgurovića za izvršnog direktora Agencije.

“Darko Grgurović trenutno obavlja posao izvršnog direktora Agencije, u okviru mandata na koji je imenovan odlukom Savjeta Agencije iz 2016. godine. U Agenciji je zaposlen od 2006. godine.

Prije zaposlenja u Agenciji radio je u Telekomu Crne Gore i Radio-televiziji Crne Gore”, saopšteno je iz EKIP-a.

Pojašnjeno je da u skladu sa Zakonom o elektronskim

komunikacijama, izvršnog direktora Agencije imenuje Savjet Agencije na period od četiri godine, na osnovu javnog konkursa.

“Savjet Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je 22. septembra 2020. godine raspisao konkurs za imenovanje izvršnog direktora Agencije, koji je objavljen u dnevnom listu Pobjeda. U roku predviđenom za dostavu prijava, svoje prijave na javni konkurs dostavila su četiri kandidata”, zaključuje se u saopštenju.

Fazno primjenjivati Zakon o fiskalizaciji

Sa sastanka li je važno da se sa primjenom po svaku cijenu počne 1. januara 2021. Vrijeme nije idealno, ali i da jeste, implementacija ovog zakona je zahtjevan proces i nemamo pravo na grešku’’, rekao je direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović kazao je da poslovna zajednica u potpunosti podržava novi Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, jer on doprinosi povećanju poreskih prihoda, smanjenju sive ekonomije i fiskalnog opterećenja privrede.

izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave.

“Prihodi i rashodi prikazani su realno i objektivno u svim materijalno značajnim stavkama i ne sadrže materijalno značajne greške kod iskazivanja rezultata”, poručili su iz Ministarstva.

■■TAČNI PODACI

■■MIŠLJENJE

Iz Ministarstva su podsjetili da je DRI dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansijsku reviziju Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za prošlu godinu.

“Na taj način pokazano je da je završni račun budžeta sastavljen istinito i objektivno i da pokazuje da su podaci o svim finansijskim pokazateljima koji se u njemu nalaze prikazani tačno i transparentno”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Pozitivno mišljenje, kako su dodali, ukazuje da je Predlog zakona o završnom računu budžeta pripremljen u svim materijalno značajnim aspektima u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i Pravilnikom o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih

DRI je, takođe, uradila i reviziju pravilnosti Predloga zakona o završnom računu budžeta, kojom se vrši kontrola usklađenosti poslovnih aktivnosti i finansijskih transakcija korisnika budžeta sa zakonskim i podzakonskim aktima, i tu dala negativno

DRI je, kako navode iz Ministarstva, u rezimeu izvještaja konstatovala da u odnosu na prethodne godine postoje određena poboljšanja u usklađenosti sa propisima, ali da i dalje postoje oblasti u kojima se nepravilnosti ponavljaju i koje je neophodno unaprijediti

mišljenje.

Iz Ministarstva su kazali da uvažavaju mišljenje DRI kao jedine mjerodavne institucije da ocijeni da li su potrošačke jedinice u svim materijalno značajnim aspektima uskladile poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje u Crnoj Gori.

“Na osnovu preporuka i konstatacija u izvještaju, Ministarstvo smatra da je mišljenje DRI eventualno moglo biti umjerenije, imajući u vidu da su potrošačke jedinice budžeta u velikoj mjeri unaprijedile svoje finansijsko poslovanje, u odnosu na prethodni period, upravo zahvaljujući preporukama DRI”, dodali su iz Ministarstva.

DRI je, kako navode iz Ministarstva, u rezimeu izvještaja konstatovala da u odnosu na prethodne godine postoje određena poboljšanja u usklađenosti sa propisima, ali da i dalje postoje oblasti u kojima se nepravilnosti ponavljaju i koje je neophodno unaprijediti.

“U tom dijelu, Ministarstvo smatra da, kroz preporuke koje su date, veliki dio poslovnih aktivnosti može se uskladiti sa propisima u kratkom i srednjem roku”, naveli su iz tog resora.

Foto: Mara Babović

Crnogorski privrednici traže da se implementacija Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga sprovodi fazno te da pojedine kompanije budu izuzete iz njegove primjene, saopšteno je na sastanku predstavnika Ministarstva finansija, Poreske uprave i kompanija. ‘’Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga je najvažniji projekat u Crnoj Gori. Očekujemo značajne benefite od njegove implementacije, ali jednako dijelimo mišljenje predstavnika privrede da je potrebna zajednička procjena o tome da

Pozitivno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) na finansijsku reviziju Predloga zakona o završnom računu budžeta potvrda je da je Ministarstvo finansija izvještaj sastavilo fer i objektivno, u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja, saopšteno je iz tog resora.

Ministarstvo finansija

12

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

Kontrola optužnice protiv Mrvaljevića

Odbrana zatražila obustavu postupka

U podgoričkom Višem sudu juče je odbrana Zorana Mrvaljevića i njegove grupe zatražila obustavu postupka usljed nedostatka dokaza za stvaranje kriminalne organizacije i podstrekivanja na ubistvo Nemanje Zurovca.

Tokom kontrole optužnice advokati Milica Saveljić i Ognjen Radić ukazali su sudu da se optužnica temelji na iskazu svjedoka saradnika Milana Kankaraša koji nije, kako su naveli, logičan i provjerljiv.

“Zoran Mrvaljević je žrtva, a ne počinilac krivičnih djela za koje ga tereti tužilaštvo”, kazala je advokatica Saveljić, tražeći od suda da se postupak obustavi.

Obrazlažući predlog, Saveljić je navela da je na dan podizanja optužnice SDT protiv njenog branjenika obustavilo postupak za šverc droge iz razloga što se niko ne može optužiti na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika.

“Međutim, ostala djela stvaranje kriminalne organizacije i ubistvo putem podstrekivanja svode se na isti dokaz - iskaz Milana Kankaraša koji je kontradiktoran sam po sebi. Uz to iako je naredbom obustavljen postupak u optužnici SDTa se i dalje navodi da je Mrvaljević formirao kriminalnu organizaciju radi šverca droge, što ovaj akt tužilaštva čini kontradiktornim i

Mrvaljević

nezakonitim”, obrazložila je advokatica.

Prema njenim riječima, mjere tajnog nadzora iz 2016. godine se ne mogu koristiti kao dokaz uz optužnicu koja se odnosi na period iz 2019. Komentarišući sadržaj MTN, advokatica je navela da se radi o neformalnim razgovorima sa prijateljima i poznanicima, a koje SDT opisuje koristeći riječi “pretpostavlja”, “moguće je”, “ukazuje”, pa tvrdi da prisluškivani razgovori ne mogu biti dokaz i nijesu dovoljni da se nekom sudi.

Branilac Radić je naglasio da MTN smatra nezakonitim i da ne mogu biti primijenjene u krivičnom procesu s obzirom na djelo, period koji obuhvataju, ali i za djela koja se navode u optužnici.

Kako je naveo, nemoguće su i optužbe protiv Mrvaljevića za podstrekivanje na ubistvo.

“Imamo pištolj koji nemamo, a koji je obezbijeđen preko neidentifikovanog člana kriminalne organiza-

Zoran Mrvaljević je žrtva, a ne počinilac krivičnih djela za koje ga tereti tužilaštvo, kazala je advokatica Saveljić, tražeći od suda da se postupak obustavi

cije. Pištolj nepoznate marke i nepoznato je gdje se nalazi. Isto se odnosi i na prigušivač. Svjedok saradnik objasnio da je sve to otuđio za drogu koju konzumira, što govori o njegovom kredibilitetu. A šta je sa mecima koji su dobijeni a nijesu prodati. Sve ovo ukazuje da tog pištolja nije ni bilo”, kazao je advokat.

Pored Mrvaljevića, na optužnici se nalaze Krsto Vujić, Slobodan Vico, Zoran Žmukić i Jovan Rizić. Advokat Radić je od suda zatražio da usljed nedostatka valjanih dokaza obustavi postupak protiv Vica, Mrvaljevića i Vukića.

Branilac Žmukića, advokat Srđan Lješković, tražio je isto, navodeći da specijalni tužilac mora “biti čarobnjak da bi ove ljude spojio u jednu kriminalnu organizaciju”.

Podsjetimo, Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Zorana Mrvaljevića, koji se tereti da je oformio četvoročlanu kriminalnu organizaciju koja je planirala izvršenje više teških krivičnih djela.

Mrvaljević je prije nekoliko dana izručen Crnoj Gori iz Srbije, gdje je uhapšen 17. jula, po potjernici i nalazi se u pritvoru. Dva puta bio je meta napada – ranjen je prije pet godina, kada su na njega pucala trojica nepoznatih napadača. Na Mrvaljevića je pucano i 2017. godine. E.H.K.

SNIMAK IZAZVAO OŠTRE REAKCIJE

U Bijelom Polju pretučen mladić

U gradu pod Obrovom juče je jedna od aktuelnih tema koja je naišla na oštru reakciju građana bio snimak na društvenim mrežama, gdje se jasno vidi kako četvorica pripadnika romske populacije u centru grada brutalno prebijaju jednog mladića.

Dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Slavenko Smolović potvrdio je za Vikend novine da su upoznati sa predmetnim događajem. „Policija sprovodi operativne radnje i radi na prikupljanju dokaza protiv vinovnika ovog krivičnog djela. Oni su identifikovani i nakon sprovedenog izviđaja i prikupljenih podataka od strane policije, tužilaštvo će formirati predmet i kvalifikovati predmetno djelo“, kazao je tužilac Smolović.

Inače, na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem se vidi kako četvorica mlađih pripadnika romske populacije tuku bespomoćnog mladića, što je naišlo na oštru osudu i gnušanje od strane građana.

Ova događaj oštro je osudila i Mreža nevladinih organizacija sjevera, u čijem saopštenju se navodi da zbog učestalih incidenata i obračuna na ulicama Bijelog Polja, gdje uglavnom stradaju nedužni građani, ulice grada postaju arene za iživljavanje

obijesnih, pijanih i drogiranih nasilnika. „Izražavamo zabrinutost i istovremeno protestujemo zbog ovakve situacije i atmosfere u gradu. Činjenica je da su sve učestaliji incidenti koji su doveli do situacije da se građani osjećaju nezaštićeno i ugroženo, a da nadležni ne reaguju na pravi, zakonom predviđeni način izricanjem adekvatnih sankcija i sprečavanjem nasilja, tako da time direktno podstiču nasilnike da čine nova nasilja nad nedužnim građanima. Šta je ako ne korupcija razlog ovakvog neadekvatnog odgovora na vršenje nasilja i izazivanja osjećaja nesigurnosti, ugrožavanja mira i spokoja građana“, navodi se u saopštenju Mreže nevladinih organizacija sjevera.

Dodaje se da snimak brutalnog prebijanja građanina koji ima psihičkih smetnji i koji ni ujednom trenutku ne pruža otpor četvorici nasilnika, koji ga brutalno i krvnički tuku, treba da zabrine svakog normalnog stanovnika grada pod Obrovom. „Stoga tražimo hitnu i neodložnu reakciju državnih organa sa najvišeg nivoa. Ukoliko se ništa ne preduzme, iduće sedmice organizovaćemo protest građana ispred nadležnih institucija“, zaključuje se pored ostalog u saopštenju.

B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

AKTUELNO

13 Foto: Iva Mandić

SDT PREDLOŽIO DA LIDERI DF SVOJA SAZNANJA SAOPŠTE NADLEŽNIMA

KATNIĆ: NE POLEMIŠEM SA OKRIVLJENIMA

Nakon što su iz Demokratskog fronta kazali da je “Katniću dobro jasno da sitno broji do napuštanja funkcije GSTa, koju je toliko obezvrijedio i kriminalizovao”, reagovao je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

On je naveo da su “krivični postupci koji se vode protiv pojedinca-lidera političkog subjekta DF sprovedeni u zakonom određenom postupku, u kom su optužnice Specijalnog državnog tužilaštva potvrđene od strane suda, a neke su prvostepeno okončane osuđujućim presudama”.

“Bez namjere da Glavni specijalni tužilac polemiše sa okrivljenima putem medija, ukazuje da je odgovornost svakog lica pred zakonom osnovno načelo modernih država, tako i odgovornost lidera političkih partija kao fizičkih lica, tužilaca i sudija”, navodi se u reagovanju.

Za sprovođenje tih postupaka, kako dodaju iz SDT, postoje zakonom određeni nadležni državni organi.

“Mjesto za sprovođenje tih postupaka sigurno nijesu političke partije, a odgovornost ne utvrđuju lideri tih partija,

bez obzira jesu li na vlasti ili su u opoziciji. Stoga pisce saopštenja DF-a glavni specijalni tužilac upućuje da sva svoja saznanja, dokaze i podatke koje imaju predaju nadležnom organu radi utvrđivanja odgovornosti”, navodi se u saopštenju.

Kada je riječ o sudskom predmetu terorizam u pokušaju, Katnić “napominje da je taj postupak okončan prvostepenom presudom kojom su svi okrivljeni oglašeni krivim, uključujući i neke od lidera DF-a. Istovremeno podsjeća da je jedino mjesto

Katnić

Bez namjere da glavni specijalni tužilac polemiše sa okrivljenima putem medija, ukazuje da je odgovornost svakog lica osnovno načelo modernih država, tako i odgovornost lidera političkih partija kao fizičkih lica, tužilaca i sudija

na kom se može ‘napadati’ presuda - sudnica, a ne kroz paušalna i saopštenja puna neistina”.

“Upravo zato se lideri DFa pozivaju da iznesu sva svoja saznanja, ko i kada se interesovao kod glavnog specijalnog tužioca u vezi sa tom presudom, uz napomenu da glavni specijalni tužilac niti bilo koji drugi specijalni tužilac ne može znati, niti uticati na ishod postupka po žalbama lidera DF-a, koji je u toku pred Apelacionim sudom”, zaključuje se u saopštenju SDT-a.

E.H.K.

ODLOŽENO ZBOG BOLESTI ČLANA SUDSKOG VIJEĆA

Razmatranje žalbi na presudu za ubistvo Šćekića 3. novembra Razmatranje žalbi na presudu kojom su Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić osuđeni na po 30 godina robije za organizaciju ubistva policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića odgođeno je juče za 3. novembar zbog bolesti člana sudijskog vijeća.

Podsjetimo, Vrhovni sud je krajem prošle godine ukinuo presudu Apelacionog suda od 20. februara 2015. kojom su Boreta, Bigović, Vujadinović i Šćekić osuđenih na po 30 godina zatvora zbog ubistva Šćekića i predmet vratio na ponovno suđenje.

Ukidanju presude prethodila je odluka sudija Ustavnog suda koji su u junu prošle godine usvojili žalbu odbrane osuđenih, jer je ocijenjeno da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u dijelu koji se odnosi na pribavljanje i kvalitet korišćenog dokaza zaštićenog svje-

doka Zorana Vlaovića i prava na odbranu.

Optuženima je suđeno tri puta, ali je Apelacioni sud prve dvije presude Višeg suda oborio zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i brojnih grešaka.

Sudija Uskoković, koja je donijela posljednju presudu

2012. godine, u obrazloženju je navela da je na osnovu svih dokaza, prema stavu sudskog vijeća, nesumnjivo utvrđeno da su Boreta i Bigović podstakli Čilu Šćekića i Vujadinovića da iz koristoljublja ubiju inspektora Šćekića. Direktni egzekutor bio je Čila Šćekić.

E.H.K.

PODGORIČANIN UHAPŠEN U BERANAMA

Mašković u autu imao 298 grama heroina Podgoričanin Dragoljub Mašković (43) iz Podgorice uhapšen je u Beranama zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

“Pripadnici Jedinice za borbu protiv droge su na magistralnom putu Berane – Rožaje u mjestu Bu-

dimlja zaustavili vozilo marke ‘citroen’, kojim je upravljao D.M. Pregledom lica pronađen je zamotuljak u kojem se nalazilo oko 298 grama heroina”, saopšteno je iz Uprave policije. On će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

E.H.K.

14

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

Iz Osnovnog suda u Kotoru za VN pojasnili

Tužilaštvo odlučuje da li je sudija Bulatović kršio zakon Nakon što je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica dostavila predsjedniku Osnovnog suda Kotor Branku Vučkoviću pritužbu koju je potpisalo lice sa inicijalima B.J., koja se odnosi na sudiju Veljka Bulatovića, predsjednik ovog suda je pritužbu sa fotografijama dostavio na izjašnjenje sudiji Bulatoviću. Sudija Bulatović je u svom izjašnjenju negirao navode pritužbe i između ostalog naveo da je saglasan da se pritužba dostavi tužilaštvu radi ispitivanja navoda. „Predsjednik suda je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru dostavio pritužbu sa priloženim fotografijama, kao i izjavu sudije Bulatovića, radi provjere njenih navoda, da li u radnjama sudije Bulatovića ima elemenata nekog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Takođe, predsjednik ovog suda je dostavio Sudskom savjetu, Komisiji za etički kodeks sudija inicijativu za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede člana 7 Etičkog kodeksa sudija protiv sudije Bulatovića“, kazali su Vikend novinama iz kotorskog suda.

Podsjećamo, pojedini

mediji su objavili da je sudija Bulatović prijavljen za navodno nedostojno ponašanje.

Iz Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni centar osuđuju neetično postupanje medija zbog neprovjerenih i nepotvrđenih navoda kojima je sudija Bulatović targetiran kao nosilac javne funkcije i građanin Crne Gore. „Smatramo da ovakvo postupanje pomenutog portala predstavlja grubo krše-

Predsjednik ovog suda je dostavio Sudskom savjetu, Komisiji za etički kodeks sudija inicijativu za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede člana 7 Etičkog kodeksa sudija protiv sudije Bulatovića

Na granici sa Srbijom

Crnogorski državljanin švercovao narkotike i “magičnu“ gljivu Na Graničnom prelazu Špiljani, na granici Srbije sa Crnog Gorom, spriječen je pokušaj šverca narkotika među kojima je bila i psilocibinska gljiva, poznatija kao ‘’magična’’ pečurka, saopštila je Uprava carina Srbije.

Naime, kako su objasnili, slučaj je otkriven kada je na ulaznu stranu prela-

za pristigao automobil njemačkih registarskih oznaka kojim je upravljao crnogorski državljanin sa prebivalištem u Beogradu, koji je putovao u društvu njemačke državljanke.

U neseseru je bilo spakovano oko pet grama sasušene marihuane, metalna drobilica za marihuanu, tri pakovanja rizle, a u smo-

tuljku su se nalazili izdrobljeni ostaci i jedna sasušena halucinogena pečurka.

Ona se na srpskom jeziku predstavila kao studentkinja arheologije. O slučaju je odmah obaviješteno Opštinsko javno tužilaštvo u Novom Pazaru, a putnici i otkriveni narkotici predati su policiji u dalju nadležnost.

E.H.K.

nje Kodeksa novinara Crne Gore u članovima 2, 4 i 7, te iskazujemo bojazan da može doći do kršenja člana 9.

Osim što predstavlja povredu Kodeksa, navođenje nečije percipirane ili pretpostavljene seksualne orijentacije u negativnom i malicioznom kontekstu takođe predstavlja i povredu prava na privatnost i ličnosti pojedinca. Moramo da budemo svjesni da se u Crnoj Gori još uvijek vrši zloupotreba LGBTIQ zajednice ti-

me što se pojedinci ‘označavaju’ kao dio ove zajednice u pokušaju da se javno ‘diskredituju’, što je nedopustiva praksa kojom se krši niz zakona. Ne ulazeći u niti pretpostavljajući bilo koje lično svojstvo V.B., smatramo da se ovakvim navodima i njihovim iznošenjem na ovaj način ovom pojedincu pokušava ‘nacrtati meta’, čime se povređuju njegova brojna ljudska prava i dostojanstvo“, navodi se u saopštenju.

E.H.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

AKTUELNO

15

IJZ: SEDMORO PREMINULIH OD COVID 19, STIGLI I REZULTATI IZ NJEMAČKE

UKUPNO JOŠ 609 NOVOOBOLJELIH OD KORONA VIRUSA

U Crnoj Gori su proteklog dana od posljedica korona virusa preminule četiri osobe, a potvrđena su 273 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Navodi se da su laboratorije IJZ od posljednjeg presjeka završile analizu 874 uzorka na novi korona virus i da su u njima i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku ukupno registrovana 273 novopozitivna slučaja.

Uzorci novopozitivnih su upućeni na testiranje iz Podgorice 107, Ulcinja 25, Bara 21, Bijelog Polja 18, Kotora, Berana i Cetinja 15, Kolašina 14, Budve 11, Tivta osam, Herceg Novog sedam, Nikšića šest, Andrijevice i Mojkovca po četiri, Rožaja dva i Pljevalja jedan.

“Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda kod

COVID-19 pozitivnih pacijenata iz Bijelog Polja, Berana, Rožaja, Budve, Ulcinja i Podgorice rođenih 1952, 1958, 1947, 1972. i 1940. godine, a koje su prijavili Opšta bolnica (OB) Bijelo Polje, OB Berane, OB Bar i Zavod za hitnu medicinsku pomoć”, kazali su iz Instituta.

Navodi se da je od početka juna preminulo 219 osoba povezanih sa COVID-19 infekcijom, a od početka godine 228. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 214 pacijenta.

U KCCG 20 PACIJENATA ŽIVOTNO UGROŽENO

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) trenutno se liječe 52 pacijenta inficirana virusom COVID-19, od kojih je 20 životno ugroženo.

Kako je saopšteno iz te

■ IZ NJEMAČ-

KE STIGLA 864 REZULTATA

Iz IJZ-a kazali su da je tokom dana završena i statistička obrada rezultata uzoraka koji su poslati na laboratorijsku obradu u Njemačku.

Kako su naveli, ukupno su pristigla 864 rezulta-

Klinički centar Crne Gore

U četiri opštine stopa incidencije veća od 800 na 100.000 stanovnika U Kolašinu, Budvi, Pljevljima i Ulcinju, prema posljednjim podacima, stopa kumulativne incidencije je preko 800 na sto hiljada stanovnika.

U Budvi je, prema posljednjim podacima, stopa kumulativne incidencije 885, Pljevljima 874, Kolašinu 847, a u Ulcinju 843.

U opštinama u kojima je stopa incidencije između 800 i 1.199 zabranjen je rad ugostiteljskih objekata osim za goste hotela, kao i okupljanje u objektima stanovanja osoba-

zdravstvene ustanove, četiri pacijenta su intubirana i priključena na mehaničku ventilaciju. Iz KCCG su kazali da je 16 pacijenata na neinvazivnoj ventilaciji.

ma koje nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva. Škole u opštinama u kojima je kumulativna incidencija premašila 800 na 100.000 stanovnika prelaze na sistem učenja na daljinu.

U Podgorici je, prema posljednjim podacima, stopa kumulativne incidencije 792, a na Cetinju 786. U Nikšiću je, prema posljednjim podacima, stopa incidencije 653, Rožajama 505, Kotoru 496, Bijelom Polju 447, Baru 411.

U opštinama u kojima je stopa između 400 i 799, rad ugostiteljskih objekata ograničen je do 22 sata. Prema posljednjim podacima, u ostalim opštinama u Crnoj Gori stopa incidencije manja je od 400.

Kako su naglasili iz Instituta, očekuje se da stignu preostali rezultati iz Njemačke, koji će takođe biti uzeti u obzir prilikom računanja opštinskih stopa kumulativne incidencije, a konačne vrijednosti će biti saopštene danas.

ta, među kojima je otkriveno 336 novopozitivnih slučajeva koji su uzorkovani 12, 13. i 14. oktobra, te će se voditi kao novooboljeli i to 12. oktobra 86 novopozitivnih, 13. oktobra 152 i 14. oktobra 98 novozaraženih.

Oboljeli koji su laboratorijski dokazani u Njemačkoj su iz Podgorice 148, Nikšića 52, Budve 37, Kolašina 16, Ulcinja 14, Bara i Kotora po 12, Pljevalja 11, Bijelog Polja i Rožaja po osam, Tivta sedam, Cetinja pet, Herceg Novog tri, Žabljaka dva i Mojkovca jedan.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u

Crnoj Gori trenutno iznosi 4.484 Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 15.281.

■ U PODGORICI TRE-

NUTNO 1.625 AKTIVNIH SLUČAJEVA

U Podgorici je trenutno aktivno 1.625 slučajeva, u Nikšiću 582, Bijelom Polju 365, Beranama 282, Pljevljima 253, Baru 245, Budvi 210,Ulcinju 208, Cetinju 152, Kotoru 124, Rožajama i Kolašinu po 93, Tivtu 44, Mojkovcu 41, Danilovgradu i Žabljaku 39, Plavu 30.

U Herceg Novom je aktivan 21 slučaj, u Tuzima 17, Petnjici sedam, Andrijevici pet, Gusinju, Šavniku i Plužinama po tri.

U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na 10.000 stanovnika registrovan u Kolašinu, Žabljaku i Budvi.

U Kolašinu je registrovano 111 aktivno oboljelih od COVID-19 na deset hiljada stanovnika, na Žabljaku i Budvi po 109, Ulcinju 104, Cetinju 91, Podgorici 87, Beranama 83, Pljevljima 82, Nikšiću 80, Bijelom Polju 79, Baru 58, Kotoru 55, Mojkovcu 48.

U Rožajama je registrovano 40 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Tuzima 36, Tivtu 31, Plavu 23, Danilovgradu 21. U Šavniku je registrovano 14 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Petnjici 13, Andrijevici deset, Plužinama devet, a u Gusinju i Herceg Novom po sedam. M.I.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

DR SANJA LEKIĆ IZ INSTITUTA ZA ONKOLOGIJU KCCG ZA VIKEND NOVINE:

Registar oboljelih od karcinoma dojke biće gotov do kraja oktobra

Lekić

Svrha registra oboljelih od karcinoma dojke je objedinjavanje podataka o oboljelima na jednom mjestu, mogućnost preciznog praćenja stope obolijevanja, ishoda liječenja i stope umiranja, kako bi se stručnoj i široj javnosti prezentovali što tačniji podaci, kazala je Lekić ⌦ Marina Ilić Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) nedavno je najavljeno da ova zdravstvena ustanova pravi registar za karcinom dojke, a onkolog Instituta za onkologiju Sanja Lekić za Vikend novine kaže da je u planu da konačna verzija bude gotova do kraja mjeseca. „Na Institutu za onkologiju, u mjesecu koji se obilježava iz potrebe da se skrene pažnja javnosti na karcinom dojke, najčešći karcinom u žena, i

Ilustracija

mogućnosti ranog otkivanja istog, implementiran je registar oboljelih od ove maligne bolesti. Moje kolege i ja smo već nekoliko mjeseci radili na definisanju varijabli i konačnog izgleda registra koji se sada nalazi u testnoj fazi.

Očekujemo da ćemo do kraja mjeseca imati konačnu verziju registra koji će startovati sa radom. Planirano je da budu registrovane sve novooboljele pacijentkinje koje se prikažu Konzilijumu za dojku Instituta za onkologiju. Takođe se planira i uvođenje pa-

Imaćemo i jasne podatke o starosnoj distribuciji bolesti, što je od značaja s obzirom da stručna javnost referiše da je incidenca, odnosno broj novooboljelih u populaciji mladih žena u porastu

cijentkinja retrospektivno, za početak za tri godine unazad“, istakla je Lekić.

■ PREZENTOVAĆE

TAČNIJE PODATKE

Ona objašnjava da je svrha ovog registra objedinjavanje podataka o oboljelima na jednom mjestu, mogućnost preciznog praćenja stope obolijevanja, ishoda liječenja i stope umiranja, kako bismo stručnoj i široj javnosti prezentovali što tačnije podatke. „Svjesni smo činjenice da u zemljama u razvoju postoji porast stope mortaliteta upravo iz razloga jer se bolest otkriva u odmaklom stadijumu. Stoga, kroz podatke koje budemo prikupili, želimo da ukažemo jasno na udio pacijentkinja koje se otkrivaju u lokalno uznapredovalom i metastatskom stadijumu bolesti kako bismo sve više zdravstvenih resursa usmjerili ka što ranijem otkrivanju bolesti. Takođe ćemo imati i jasne podatke o starosnoj distribuciji bolesti, što je od značaja s obzirom da stručna javnost referiše da je incidenca, odnosno broj novooboljelih u populaciji mladih žena u porastu“, napominje Lekić.

■ DOSTUPNI INOVATIVNI LJEKOVI

U Crnoj Gori od karcinoma dojke godišnje oboli 450 žena, a Lekić ističe da je u Institutu za onkologiju za ovu vrstu maligne bolesti dostupna najsavremenija terapija. „Zahvaljujući dostupnosti inovativnih ljekova, prije svega za podtip HER 2 pozitivnog karcinoma dojke, a od početka godine i za najčešći podtip, hormon receptor pozitivni karcinom dojke, mi sada imamo pacijentkinje koje se u metastatskoj bolesti liječe duže i uspješnije“, navodi Lekić.

Sa druge strane, ističe ona, u Institutu imaju mogućnost da neke od tih ljekova daju i u fazi liječenja prije operacije kako bi ukupan ishod liječenja bio bolji. „Očekujemo da ćemo koristeći podatke iz registra u budućnosti vrlo jasno moći da kažemo koji je to procenat pacijentkinja koje su na ovakvu terapiju odgovorile takozvanim kompletnim patološkim odgovorom, odnosno potpunim odsustvom tumora na operaciji i koliko je to imalo uticaja na produženje perioda bez povratka bolesti“, dodaje Lekić.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

AKTUELNO

17

MINISTARSTVO PROSVJETE

Poslodavci oglasili više od 12.500 mjesta za stručno osposobljavanje Poslodavci su, u okviru Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, oglasili više od 12.500 mjesta, od čega je preko 60 odsto iz privatnog sektora. Prijave poslodavaca za Program su završene i obrađuju se, dok će prijavljivanje korisnika za učešće u 9. ciklusu Programa početi u ponedjeljak,

19. oktobra.

Prijavljivanje budućih korisnika Programa, elektonskim putem, preko portala www.euprava.me trajaće do 19. novembra.

Iz Ministarstva prosvjete podsjećaju da pravo na stručno osposobljavanje imaju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koja nemaju radno iskustvo u odre-

Ilustracija đenom nivou obrazovanja, odnosno sa visokim obrazovanjem i koja su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Stručno osposobljavanje korisnika traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za pola-

ganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

“Cilj Programa je da olakša prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada kroz pružanje mogućnosti za dodatno sticanje znanja, vještina i kompetencija.

UPRAVNI ODBOR UNIVERZITETA CRNE GORE

Još 20 mjesta na dvogodišnjim master i dva na doktorskim studijama

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) odobrio je na juče održanoj elektronskoj sjednici upis dodatnih 20 kandidata na master studijske programe UCG (obima 120 ECTS kredita), za studijsku 2020/21. godinu.

Predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica kazao je da je upis za dvogodišnje master studije odobren u skladu sa licencom, a da će ova odluka stupiti na snagu nakon dobijanja saglasnosti Vlade. „Odobren je upis još 14 kandidata za dvogodišnji master program Psihologija Filozofskog fakulteta u Nikšiću, kao i još šest kandidata na Biotehničkom fakultetu, na dvogodišnjim master programima Bezbjednost hrane (5) i Rasadničarstvo (1)“, naveo je Bjelica.

Dodatno, odobren je upis još jednog kandidata za jednogodišnji master studijski program Stočarstvo na Biotehničkom fakultetu UCG. Na inicijativu Centra za doktorske studije, dodao je on, dopunjena je odluka o broju studenata na doktorskim studijama i visini naknade za studiranje. Cijeneći značaj i postojanje zainteresovanih kandidata za interdisciplinar-

Program treba da doprinese i smanjenju nezaposlenosti mladih, sa kojim se suočava čitava Evropa, kao i da pruži smjernice ustanovama visokog obrazovanja u koncipiranju upisne politike”, kazali su u Ministarstvu prosvjete.

R.D.

Ilustracija

ODLUKA VLADE Sa jučerašnje sjednice UOUCG ni studijski program Zaštita životne sredine, koji realizuje Cetar za doktorske studije, utvrđena su dva mjesta. „Kada je riječ o visini naknade, stipendistima Ministarstva nauke koji su upisali doktorske studije u 2020/21. utvrđena je visina naknade za studiranje na godišnjem nivou. Studentima koji su saradnici u nastavi ili istraživanju utvrđuje se visina naknade

za studiranje u visini od jedne trećine od naknade utvrđene Odlukom Upravnog odbora UCG od 21. septembra 2020. godine“, saopštio je Bjelica.

Upravni odbor UCG je prihvatio i inicijativu Senata UCG i ovlastio rektora UCG Danila Nikolića da raspiše konkurs za upis na specijalističke studije Univerziteta Crne Gore za studijsku 2020/21. godinu u III upisnom roku.

R.D.

OD PONEDJELJKA DRUGI UPISNI ROK ZA DOKTORSKE STUDIJE Univerzitet Crne Gore raspisaće u ponedjeljak konkurs za drugi upisni rok za doktorske studije za studijsku 2020/21. godinu.

“Pravo prijave imaju kandidati koji su stekli diplomu

akademskog naziva magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 kredita”, kazali su iz UCG.

ZA DEZINFEKCIJU U VRTIĆIMA 46.000€

Za potrebe predškolskih ustanova biće nabavljena dezinfekciona i druga sredstva, kao i aparati za mjerenje tjelesne temperature u vrijednosti od 46.000 eura, predviđeno je informacijom koju je usvojila Vlada.

U skladu sa specifikacijom koju je dostavilo Ministarstvo prosvjete, Uprava za imovinu je u obavezi da obezbijedi 2.300 litara sredstava za dezinfekciju ruku na bazi alkohola, 2.357 litara alkohola min. 70 odsto, 2.645 litara tečnog sapuna sa dezificijensom, 2.405 litara asepsola, 360 komada montažnih dozera za sredstvo za dezinfekciju ruku, 1.936 litara dopuna za dozere i 500 zaštitnih vizira.

Institut za javno zdrav-

lje ranije je dostavio Ministarstvu prosvjete preporuke za zaštitu zdravlja učenika i zaposlenih u predškolskim ustanovama tokom trajanja pandemije korona virusa “Da bi se održala lična higijena tokom boravka u predškolskim ustanovama, neophodno je da polaznici i zaposleni koriste sredstva za pranje i dezinfekciju ruku i radnog prostora na bazi 70 odsto alkohola. Ministarstvo prosvjete je saglasno preporukama Instituta za javno zdravlje dostavilo Upravi za imovinu specifikaciju sa tabelom sredstava za dezinfekciju i opreme koju je neophodno obezbijediti”, navedeno je u informaciji Vlade.

R.D.

ZNAJU D DA USP A UPLAŠE, ALI AVLJUJ I U BEBE

su nam če za, a znamsto ‘ventil’ od ob pjevačk a grupa, tretiram o i da ukućane avesimazvana o’ ‘malvježba “Đude”, Konsta ne pod ntno ra njem u kući.

Vježbaj iže svo od dimo n p or u u ču ći j a sebi”, panj. Pa rad ju “Đud u kući tu kojim je e” žlji ženje Na rep o ojčice, ta vo selekdu, član svojila važnu n sa jom tako se pjesm ertoaru grupe n d đe ag ic alaze novne šk a uzrasta e prepala a grupe nasm ra- la se u to pobjeđuju, og iz većine skoh kra le o m sv crno je zivnim le, počine koji su oje komšije i u rt je ko Fejsb e da su pratioci daČlanice va, kao i iz re gorpro uka tra kuća- vi pred o tr ča gi se ži on radi pje bama. li desilo n li slanje h snimak upozna misleći d skim sn vanje “n eš ju sa te a. im a pularno to užasno. Velik a se sjajnim p a jer su se poka noorigina cima težeći da renri st uspa a za lik p li o o m la os b u vanke, sak ostav n zuk, a poseba jete sa ko- eba” ispričao je spavljivanja n anegdo Sedlare te koje uspava ile su revitaliza utivić i id n ci k u jom i, uz tu “Đ godina žbalica ude” magijsk nižu se i ra ih u se Spec u grupi formi. Trenu znih ijalna n spjesi. Osvaja tn a k o tivno d agrada vanje o valu bo ca: Nađ eset čl je za bredne a vokalne oču- skoj. N žićnih običaja cije, po na Ron i Jovana Jeknić anito agr u tr zaborav m prvo mjesto adi- nu jer su ada ima veli Polj- nica, dović, Katarin , Mileku a H n pobjedn i zajednički ko i ne- cijelog predstavljale n teži- Meden ristina Šuković Medere as , n ik dionicom a sa Vokalno cert vić kao giona. Tijana R ljeđe Tijan ica, Jelena Mila Marta a m d so ak R inov “B li a oč ra- on st ko Početkom istrik” Bilje line etn kinja pobjeđuje e- i Katarina čević, Aleksa ić, K rs ov ti ndra of n ć.

D e es a rljević, d godine d tu mlad osvajaju ra Crne n ek a ok ih je d vo ka prvo mje sjev im G sto na F jke nose i op ore. Posebno se e- smu zrel da treba “obojit poestišt i” o pjenagradom inskom godiš po- či i Dan šću u pomoć prisk ica njo za mlad e stvara m ko ih je n Šćepanović. Nek oa studija oce. gr ol im adovim a, ali se a u drugim priključe kad SR

šu kultu ru na muzi . To je ta pro pu čk je Sedla a istorija”, zak šterević. ljuču-

čević, k rekla – o h jom, ba risti se i ilust objašnja ajde da snim n ra nose k alizuje ljudsk ci- je da je va Rondović amo”, vrijem id oristeći e oda e stva i jarka sr no na iz kcenat preva oda- ličnih da uz pomoć ir shodsr m vo cjelovit onijski otklo ednaprav edstava za n “Nama đaču. e fabule n od ek im vid je Hamle kolege jalna k . Uz po e k o o je sa m t drž i in a moć će nešt stavlja saradnika, plijeni pisla, ali je on icio da sp predn o p oz koje ko euobičajeno naš ma a žnju ovo g što municir djelo p e st u ta ra lni izvo ali prep a mom g đ oznatlji svedenim, lu a vim jezi ja kvali mcu je subli č. U kom. m te gleskog tnog sadržaja aci■ OD SV humora i e EGA MO vim m izašla u nom ŽETE N zacije. O entima imp prrovivaj pro POZOR APRAVITI na prvo jekat je IŠTE is sn akcije k imanje, i mo pao A kako oje gled je ovu ne je uopšte do su a lac čuje reža nra”, isti šla na običnu , dio če ona. ideju?

“Neko snimali liko dana un ■ C a R sm za N d o za IH ve klip ove i ob nimljiSATIRAUMOR I javljivali n gramu a Insta. Ja sam S drug oduše e v lj R a ko č strane, p o j e d ena e v ić inim ja š n ja , p o filterim va a p ro je k , d a je sad m koa o naći na žete s n o o t ja s li društvenim v a sa d k a rž m re žama na koji a je i m mi je d p la n odrasta a je a pravim o. podlog “Naža e našem lost, u ke spo za muzičRakoče tove. U vić stvu im djetinjz sve to ali sm , tri te o nala, a levizijska ka li smo sadrža -

Prvo radno iskustvo steknite u Dnevnim novinama!

NAJMLAĐA REDAKCIJA U CRNOJ GORI NUDI MOGUĆNOST OBUKE I PODSTIČE NA USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ

crna g ora

e za Bij elu do 27. o- rt Sv. ktoBra

opust odlo lučki kompžio leks

IJ E D A ,

14 . 10 .

2020 .

Herceg Novi:

TRAŽIMO

Za uređe n do Kamen je obale od bij ele ara 140.0 A 00 eura

Žurnalista

gencija za izgra zvoj He dnju i ra rc vila je eg Novog obja tenders menta ku dok c uča rado iju za izbor iz v obale u a na uređenju vođaz nosno magistralni dijela put, od izgrad nju šeta Bijele d li o njena v Kamenara. šta od Procije rijedno 140.00 st posl a 0 jedničk eura, a riječ iznosi je o zao preduze m projektu Ja ća za up skim do ravljan vnog brom i je Opštine morNovi.

Herceg

ob Bjavlj en N ten Nder z a izvođ ača ra dova Crnogorski

jezik i književnost

Komunikolog

S R IJ E D

A , 14 . 1

0 . 2020

.

Politikolog

razrad a i izgrađ naseljske stru k ene ob ale па ture održiv “U okv ir u lučko g pleksa Projektn tr k žaje za eba planirati omobuhva o rješenje sa iz ke bro gradnju i po drd p partern ta radove na ne i izg ova sa jedne ravo Kako se ra st k ulturn m i hortin uređiva dnje, održav raa v o projektu d an n nju tereom uređe, projek i u Glavnom i, s drug ja jahti i meg ja i đ to en v je pje aja ano e ju ošte na: sanaciirodovim strane. Rado hšetališt šačke komun je urev ćenih d ik a u ćе ob a na ovom po i na va posto jelouz Jadra , koje obuhva acije – uhvata dručta Međun n jeć p sk otez ti, ali ne u magis ogranič p ra n e p arodn će d e tr užine 6 e tnog kaeg pab alu uku 3 enje, o ni na: pranje i9 i dan s od skre metara m z e id n bikova i čia o ta , , g počev p nja za M ri nje , bru k e, pričv u ču p B ju ljanje i ijelu, u ći uređ s ršćivan šep ro k v lj e o nje uje i zav nje me nih po ari taln vršina dijela slobod ferskih đenje atmossa rbanje”, ih djelova, k ra južne skrsn a n šetališ voda sa mskom avodi se u proo Bijelu, ice lokalnog strane ta p p zadatk u postoje a sve do mora uta za edstva potrebn . ću pješa , zatim DSL-a ja a čk za vodi d u sta izraiz b i dva p o rta Sv. Neđe zu koiznosiće udžeta Crne o lj Idejno rj okviru stojeća proši e, kao ešenje tr dsjeća 12.500 eura. ove tra renja u nja rad otoara U Pispuniti Prijavu za stručno Uosposobljavanje možete na sajtu odg se. i, Gore je NES CO Projektn žen 13. o orici je juče o , па sje Vlada o rješenje bil kto ta rado Uprave -a, zbog čeg dnici 2 mbra 2 o n ve na p 9. a su od buhvai dan sm bar - Međuna je- poplava 018. go za zašt a ti d d rt itu kult kulturn obara C ine, do ernom Odluku katastro anjenja rizi rod- je info , te dobijati na о rm ka od jn fa, koji sanaciju om uređenju i horkonzerv rne Gore prib urnih a privre dodjeli kongeneraln je, kako ne i na acije na dijelu te a d p k stojeće oštećenih dje rena: projekto atorske smje vljene dograd no korišćemetara o ne situa i direktor za va aže jezera odručju Skad B g parap lova po rnice za vanje. ilišne lu . a n ci et zi rs re je n b d G dog kam u MUP-u a, pri ke па u Bijele. lavni Mulić, nje potez uhvata uređe“Ovi p enog poruše P Mir p nje atm kupljanje i sp jela oba projekat uređ n о konce rihvaćen je je potreb rilika da se uka sad sistem odaci su neoph ro enja dile o magistraa uz jadransku šiti zid i, neophodno si u ran od že da tališta p sferskih vod vođena odgo magistr -šetališta uz a je ne Gore ji između n lu đ je a iz m , D vo ri a a k sa v ir ln o n o rn ao r- na re d a, ali i ektoratu e najave upra šekova is nje već p vodnje mjenom linij svih su ost gra- tu ri izrad i put Bijela - K uz tog kva kamenih blo riatic M i konzorciza vanre ostojeće i uređeed i mjest ske odru a b a št io ci je m li vu či arinas je je te k edn na obra a k MUP-a “R imičnim štanjem ta arhitek datne d.o.o. ding M ki dopri ako bismo zaje ta u ma za de, obli , boje, nai svim sl e tura” d ašović studio ke staze pješačkao na a št n ka i ve .o.o. H d u datno “l kroz postojeći ispu- šeta kontinualn vi, ko m U međ atschappij snosti o ijeli smanjenju nič- reaguju ite da na prav žb e rasv lišne st inijsko” zid, dolova pa jestima očuva ličine ing” ji je revidova erceg Nouvrem i je d a o “ž ”, o ze te p p is iv ze a o ra ta o (j ja le ra e n o d m k svjeta) avna i ve priro n ih djenjavan .o.o. Po dentnih ao je M nač “Sedam petnog odusta ” ograd drugih D u se zi u d je š it d o od gra u, o n d zi o g a postig ro nih i zbjedno m (fizič situaci ep na p orica kviru fo da, ta Od parap a za re ja k o ispred n R a s p o p o v vić sn Juče je ogoda. nuitet u ne jedinstve ko da nije luka o izboru . mont ja dstralno a barijera du a – be- potp eta na dijelu rmiranog k moći, vatroga (kola hitne A ić n n p hti cija opre održana preze sn postoje g a ž ornog zi prirode gencije za za kovanju materijalizaci konti- ka o onude, odn ajpovoljćeg za o i rampa i p o vozilo i sl.) oprem puta). Takođ magim n i d za ta a e . n o št ji p sn a T ”, it o i b a an arking EU pro navodi u životn štitu e obliništenju avljene o odlu dine za k OSI. skoj do je mjesto se nim m je adekvatnim tu je i renje ođe, planiran e k n k h po en u tende kumen - Trilate at - 3 WATCH roz istaka valio na don sre ob nija iz H o r- ku abavke don stupka javtaciji. od Ovo p a pe za o ilijarom (klu urba- sta, puta za pet pa je proši- d “Sve obrušen ralni m O olandij ijeće se od 30 zaštite: pe, za tpatke), e, rk je odel civ UT rak u k a predstavlja ciji i e žimu k odručje podli Pu on ranja p dana od dan u rois il uvođen kor- nog za potrebe prila ing mje- će love parapetn originalne o je ri že iz šć o a otvaazovi za tevi, instrumen ne nakon ev troli i analizi p ko nuda. za i nu je dorepotreb enja ob ustavlja og zida d ru čj n žrije i en n ti a Pon nja o vra aM ventnih biln i fa d tualnih no mje koji se sp ašu bezbje o kojih katastro ekipa u vozila interGore, a orskog dob og po- ti n ude se mog sto, pošt titi na izvordnost, ro v d u o ra e o u slučaju d p p lazi usl nu tehn i u okvir u osredn INTERR redava mjena k okoline obuhvatu za Crne ma je akciiku zid jući originalu o d E u pro A št vima g a granič G Programa p IPA ra na n lime i ljudskog pro nog i k (buffer zona) ićene sta gencije na Trg storijadje su p nja. Na djelo ne re ašem p fa ulturno ili prep Prirodarapetn odručju kto Italije, C saradnje izm koDron k -i oručen u Bellavidručja i zidovi . rne kom sa eđ o Kotora storijskog po o m povratn pošiljPredstav Gore i Alban u cija će p ji je dobila A , upisan - su stu svje ij gen ic o e. ljena je služiti om Ag og tske pri tivat: o zaštitu lu i pre oprem za ko rodne na Li- Rok encije, do 9. n na adrei sp v pštin baštine važenja ovemb ra, za m ašavanje od a za sko jeze enciju u NP S ntro iNa ra ra p k p o jerenje . ad na od o ro i NP L o Spis s de i za i ala kvalite ža- od veli tvaran nude je 60 da ovćen, a ar m ta ja. k konku de, kao jerenje protok vo- kontrol e pomoći i pri biće r i bespil likom e i anali a vos o plov – d ze ako d tni vazd opožare S e k re ron ođe do uhonih društv ta ri jat z a ku Genera .

Savjetn područja. en lt ik zamje ne Tiva e djelatnost u ru i biv saopštio lni direktor M n o g n ik p re i t a a u konkurs objavila je ju opšti- ne lištem na te šestruk da ovaj projek lić je lariji za govarača u K glav ri če T o a a nagrad za dodjelu stu Javni zeta ivat, koji su toriji opštizaštite značajan za si t vi- je Boja evropske inte nce e Opštin dentske postigli i g st k n n sp lj em u V u a sp u ša čn jo vanja, godinu e o sa 28 prinosi vić ista raci Kusova izuda proje podrazu jeh u studir je , u skla Tivat za 2020 . c sa pro k o r g jačanju a ktobro k odine. d anju, št mijeva du sa o . li nagrađ šlogodiš MUP-a m 2020 kapaci o- pređuju ti poput ovog o je o dlu da 24 iv njim do u .

Konku bitnicim nih i sred anju učenika kom o k re 0, 300, odnosn su ostvarire i pop odgovoru na teta i pravo ne samo adek una a požalave. On o d it a , i vremen ternet rs je objavlje vatno o 360 E postdip njih škola i st snov- š e b n a sv a st o reago je istak n C već i p ez orga udenata nom lomskih a v o ko m z TS (w w w.o ranici Opštin na inskog dje nizovanog i si o da ljudi i kazuju solid anje, av rstudija P ravo mu o st st u d ij sk o m arnost st in lo oglasn p st in a ti va t. m e Tivat p ro g ra varili p studen n a n a g ra d u . snog od vanja nema em- na gra stitucija bez oj tabli e ) n ro i u n ti sa pri sj n ef n go o a dodatn Opštin e č nu o e manju javljen im a ju ne i dru vora na elem ika- jekata ice, što je i svrh bzira e e cje od 9 S R IJ E D K im pre entarge n pro a sovani informacije . Za sve A , 14 . 1 - na onkurs je otv ,5. za se mog nične sa grama prek pro Direkto epogode.

0 . 2020 o d dan oren 15 u obrati intereta ogra radnje. ri ja . tu a objav meteoro r Zavoda za h ti Sekre za kult da- d “O p re lj id u lo iv m jela ru ro anica v giju i se anja, za Crne G izmolo - daji prisu a, čijoj primo - ili n tnosti u kance i društvene ladavin ore a telefo la saopštio Luka Mitro giju tan po stvujemo je ko pre om pra n 032 6 riji broj 12 kazatelj vić je da će se n 61-334. va m kako kro kre vezivan ovom o om una Z.K. nitorin prijediti sistem pre- okviru je ljudi i institu z po ga i pro p ci m re o k o gr cjene ri anične ja, u nje, mo zika od sa že vih rezu mo doći do o rad p ltata ko ji korist iplji e široj

prijetio džet eu

Ekonomista

Dizajner vizuelne komunikacije

Poslovni menadžer

639

Crna Go ra sp borbu p rotiv n

www.euprava.me/program-strucno-osposobljavanje

Dnevne novine

Nagrad a z a na j

svijet

23

22

bolje st

udente

svijet

kinesk i šef di ploma tije va ng

S R IJ E D

A , 14 . 1

0 . 2020

ji na tu r

.

20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

Iz Glavnog grada saopštili

Ne plaćati kartu ako je prevoznik ne izda pravilno

Glavni grad nagradio deset najboljih biznis ideja

Stara varoš dobija nove suvenirnice i galerije

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao je juče ugovore sa preduzetnicima čije biznis ideje su na konkursu za razvoj preduzetništva u Staroj varoši ocijenjene najboljim. On je izrazio veliko zadovoljstvo zbog činjenice da će ovi preduzetnici u narednih godinu dana realizovati nove inicijative i razvojne projekte u ovom dijelu grada.

“Glavni grad je opredijelio 50.000 eura i kao rezultat toga uskoro ćemo na ovom prostoru imati nove suvenirnice, galerije i razne sadržaje koji će sigurno upotpuniti sliku ovom istorijskom jezgru glavnog grada. Mi smo veoma posvećeni unapređenju ukupnog stanja u Staroj varoši cijeneći ono što je kulturno-istorijski, identitetski značaj ovog dijela grada za Podgoricu u cjelini. U tom cilju u protekle dvije godine realizovali smo cijeli niz investicija, uključujući i temeljnu rekonstrukciju rodne kuće Rista Stijovića i Ulicu braće Zlatičanina. Trenutno je u završnoj fazi rekonstrukcija Ulice Keše Đurovića, Predgrad i dijela Ulice Gojka Radonjića”, istakao je Vuković.

Gradonačelnik je podsjetio da je ideja Glavnog grada da kroz ove i slične projekte Staroj varoši bude vraćen autentični izgled, kaldrma i sve ono što će uljepšati i vratiti život ovom istorijskom gradskom jezgru.

“Isto tako smo svjesni da

to samo po sebi ne garantuje uspjeh ove naše inicijative. Uspjeh će doći jedino ako se život u mnogo većoj mjeri vrati u Staru varoš. Mislim da je ovo najbolji način, dakle da ponudimo ljudima finansijsku podršku da pokrenu svoje biznise i da se nadamo da ćemo u narednom periodu u različitim djelovima Stare varoši imati nove kreativne punktove, mjesta kreativne energije gdje će se ljudi okupljati i da ćemo na taj način uspjeti da zbilja oživimo ovaj pomalo uspavani biser Podgorice”, kazao je gradonačelnik.

Predstavnik dobitnika podrške za razvoj preduzetništva u Staroj varoši Zdravko Klikovac u ime svih dobitnika subvencije zahvalio je gradonačelniku Vukoviću i Glavnom gradu na izuzetno dobroj i korisnoj inicijativi, dodajući da ih sve skupa posebno raduju riječi gradona-

čelnika kada su u pitanju dalji planovi i ideje za razvoj i oživljavanje Stare varoši. “Što se tiče nas koji ovdje živimo, jedva smo čekali i dočekali revitalizaciju Stare varoši, što podrazumijeva i ovaj prelijepi objekat kuće Rista Stijovića koja je nedavno rekonstruisana, zatim Ulice braće Zlatičanina, kao i ulice čija je rekonstrukcija u toku, odnosno Predgrad i Keše Đurovića”, kazao je Klikovac. On je naglasio da su Starovarošani to dugo vremena čekali i sanjali, te da vjeruje da će nagrađeni preduzetnici opravdati povjerenje koje im je ukazano od Glavnog grada.

“Nadam se da se ovdje radi o nekom lijepom početku i da će u bliskoj budućnosti Stara varoš kao kultni dio grada biti dodatno interesantan i atraktivan i da će privući i zadržati mnogo više turista i posjetilaca nego do sada”, istakao je Klikovac.

Moguća izgradnja pješačkog mosta preko rijeke Morače Prema riječima gradonačelnika Vukovića, ovaj dio grada u narednom periodu očekuju mnogo veći projekti.

“Ukoliko finansijske mogućnosti dozvole, a vrlo je nezahvalno takve stvari pretpostavljati u vremenima korona krize, možda bismo već iduće godine ušli u realizaciju jednog kapitalnog infrastrukturnog projekta, a to je izgradnja

pješačkog mosta koji bi povezao Staru varoš sa platoom koji se nalazi u neposrednoj blizini hotela Podgorica i Sportskog centra. Na taj način bismo dodatno motivisali ljude da prolaze kroz Staru varoš, da tu ostaju i da, siguran sam kroz koju godinu, učine da se Podgorica u još većoj mjeri ponosi Starom varoši”, kazao je Vuković.

Glavni grad je obavijestio građane koji koriste javni gradski prevoz da nijesu u obavezi da plaćaju karte koje su izdate na nepropisan način, već da u skladu sa Ugovorom o uvođenju elektronske vozne karte na teritoriji glavnog grada od prevoznika moraju dobiti dnevnu kartu koju će koristiti za prevoz na teritoriji grada u toku cijelog dana.

Oni podsjećaju da je Odlukom o linijskom gradskom i prig r a d s ko m prevozu putnika na teritoriji glavnog grada definisano da se usluga javnog linijskog prevoza putnika plaća voznom kartom koja može biti papirna i elektronska, dok se prevoznik obavezuje da u prevoznom sredstvu prodaje karte odštampane preko uređaja za prodaju karata registrovanom u Sistemu za naplatu karata.

“Uvođenjem sistema elektronske karte stvaraju se mogućnosti povezivanja usluga, tako da sa jednom kupljenom voznom kartom možete koristiti više autobusa bez obzira da li se radi o različitim prevoznicima, naravno, u vremenskom intervalu za koji je karta kupljena. Zato je

i važno ukazati da korisnik koji kupi kartu za vremenski interval 100 minuta istu može iskoristiti za obavljanje svog dnevnog putovanja u naznačenom intervalu, što kupovinom ‘starih’ karata nije moguće”, navode iz Glavnog grada.

Ističu da su prevoznici dužni da svakom korisniku usluga linijskog gradskog i prigradskog prevoza izdaju isključivo elektronsku voznu kartu.

Takođe, prevoznici su, kako kažu iz Glavnog grada, upozoreni da su u obavezi da, ukoliko dođe do kvara aparata za validaciju i izdavanje voznih karata, o tome obavijeste Sekretarijat za saobraćaj elektronskim putem, kako bi preuzeli potrebne mjere u cilju obezbjeđenja funkcionisanja istog.

Komunalna policija i Komunalna inspekcija kontrolišu javni gradski prevoz, kako bi utvrdili da li postoje određene nepravilnosti.

Iz Glavnog grada pozivaju građane da ukoliko uoče nepravilnosti ili kršenje propisa reaguju tako što će prijaviti problem nadležnim službama koje će po prijavi postupiti u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima.

„MERMER“ a.d. Danilovgrad Ul. Druge Dalmatinske bb 81410 Danilovgrad Crna Gora, Danilovgrad, 08.10.2020. godine Na osnovu člana 149 Zakona o privrednim društvima i člana 26 Statuta „MERMER“ a.d. Danilovgrad, odbor direktora Društva „Mermer“ a.d.

Danilovgrad je dana 08.10.2020. godine, donio sledeću:

ODLUKU o sazivanju i održavanju vanredne skupštine „MERMER“ a.d. Danilovgrad Član 1 Saziva se skupština akcionara Društva „MERMER“ a.d. Danilovgrad za dan 16.11.2020.godine u 10:00 časova. Član 2 Skupština će se održati u prostorijama društva „MERMER“a.d.

Danilovgrad, na adresi Ul. Druge Dalmatinske bb 81410 Danilovgrad. Član 3 Za dnevni red skupštine predlažemo sledeće tačke: 1. Donošenje odluke o isknjižavanju neotplaćenih akcija po članu 8 Zakona o privatizaciji privrede, povlačenju akcija i smanjenju kapitala Društva po tom osnovu; 2.Razmatranje i usvajanje novog Statuta društva „MERMER“ a.d.

Danilovgrad; 3. Donošenje odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora. Član 4 Zadužuje se izvršni direktor — sekretar društva „MERMER“ a.d.

Danilovgrad da u skladu sa zakonom sprovede postupak objavljivanja oglasa sa neophodnim elementima koje oglas treba da sadrži.

Izvršni direktor je ovlašćen da u saradnji sa Komisijom za HOV definiše konačni dnevni red. Član 5 Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik Odbora direktora „MERMER“ a.d. Danilovgrad Sašo Radilović

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

AKTUELNO

21

RAIČEVIĆ OBIŠAO GRAD NAKON NEVREMENA

OPŠTINA BAR PRUŽIĆE POMOĆ U OKVIRU SVOJIH MOGUĆNOSTI

Opština Bar će, u okviru svojih mogućnosti, pružiti pomoć građanima i privrednicima čija je imovina oštećena tokom nezapamćenih padavina na području ove opštine, saopštio je predsjednik opštine Bar Dušan Raičević.

On je juče sa čelnicima opštinskih službi obišao djelove grada gdje je nevrijeme prouzrokovalo štetu.

“Svjedočili smo apokaliptičnim scenama u našem gradu. Obilna kiša je izazvala značajne probleme ne samo na saobraćajnicama, već i u stambenim objektima u gradu. Manje-više sve saobraćajnice su bile pod vodom. Sutormanski sliv je pokazao svu svoju moć i rijeka Željeznica se izlila iz svog korita poslije 10 godina. Do izlivanja Željeznice je doš-

lo u donjem slivu, u blizini ušća u Jadransko more, gdje je voda napravila značajnu štetu. Oštećen je pješački most na Šetalištu kralja Nikole, a pričinjena je i značajna šteta na ugostiteljskom objektu u blizini tog mosta. Bilo je nekoliko odrona na Jadranskoj magistrali, tako da su sve službe od 18 časova do duboko u noć bile na terenu”, kazao je Raičević.

On je istakao da ni stariji sugrađani ne pamte ovakvo nevrijeme u posljednjih desetak godina.

Juče su u prijepodnevnim časovima počeli radovi na uklanjanju nelegalno izgrađenog mosta na rijeci Željeznici, u naselju Šušanj, koji je doprinio izlivanju ove rijeke. Mještani ovog naselja i ranije su, u nekoliko na-

Sanacija pješačkog mosta na rijeci Željeznici vrata, apelovali na gradske vlasti da se most, građen bez dozvola, ukloni.

Podsjetimo, veliko nevrijeme koje je pogodilo Bar u četvrtak veče izazvalo je probleme u svim krajevima ove opštine, a jedna porodi-

SVJEDOČILI SMO APOKALIPTIČNIM SCENAMA U NAŠEM GRADU. OBILNA KIŠA JE IZAZVALA ZNAČAJNE PROBLEME NE SAMO NA SAOBRAĆAJNICAMA, VEĆ I U STAMBENIM OBJEKTIMA U GRADU

ca, u čijem je stambenom objektu voda dostigla visinu od jednog metra, evakuisana je.

Barske ulice preksinoć su bile pretvorene u “rijeke”, a kiša je za samo nekoliko minuta prodrla u više prizemnih kuća i ugostiteljske objekte.

Iz preduzeća Komunalne djelatnosti navode da je najproblematičnija bila komunikacija u saobraćaju, jer zbog ogromnih količina vode, njihova mehanizacija nije mogla da stigne do najkritičnijih tačaka. Pozivi su stizali i Komunalnoj policiji od građana kojima su bi-

le ugrožene kuće ili objekti.

Takođe, oštećeni objekat u zoni Morskog dobra juče su obišli predstavnici ove institucije, najavljujući da će najprije sprovesti hitne interventne mjere, kako bi učinili bezbjednim prolazak pješaka sa jedne na drugu stranu mosta, a zatim zajedno sa lokalnom upravom će napraviti operativni plan konkretnih radova na sanaciji kompletnih oštećenja.

Prema informacijama iz Hidrometeorološke stanice u Baru, palo je 86 litara po metru kvadratnom, a vjetar je dostizao brzinu od 17 kilometara na čas.

S.J.

PODGORICA: ODLUKA NA SJEDNICI

GLAVNI GRAD PRODAJE OBJEKAT BIVŠE ROBNE KUĆE “BEOGRAD”

PROMJENA U UPRAVNOM ODBORU

Dušan Raičević na čelu UO Zajednice opština

Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević novi je predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština Crne Gore, potvrđeno je na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora, koja je održano elektronski.

Raičević je dobio mandat na period od dvije godine.

Po Statutu Zajednice opšti-

na Crne Gore, Upravni odbor je organ koji upravlja radom Zajednice, a čine ga nosioci izvršne vlasti iz svih 25 članica Zajednice.

Funkciju predsjednika Upravnog odbora Zajednice u prethodnom mandatu obavljao je predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović.

Glavni grad je pripremio odluku za prodaju poslovne zgrade nekadašnjeg preduzeća Robna kuća “Beograd” u Ulici slobode, koja će se naći na dnevnom redu Gradskog parlamenta na sjednici zakazanoj za 29. i 30. oktobar tekuće godine.

Oni podsjećaju da je nakon konačne i pravosnažne presude Višeg suda u Podgorici Glavnom gradu pripala poslovna zgrada od 1.017 kvadrata sa svim pripadajućim posebnim djelovima, kao i zemljište uz vanprivrednu zgradu površine 117 kvadrata.

“Uprava Glavnog grada je odmah potom pokrenula postupak detaljne analize i procjene stanja objek-

ta u cilju donošenja odluke o budućoj namjeni i najboljem modelu revitalizacije tog prostora, imajući u obzir činjenicu da se radi o veoma vrijednoj imovini koja se nalazi u strogom centru Podgorice. S tim u vezi, od strane renomirane agencije urađena je detaljna studija u kojoj je konstatovano da se objekat nekadašnje Robne kuće nalazi u veoma lošem stanju i da je u njegovu rekonstrukciju i opremanje neophodno uložiti najmanje 10 miliona eura, zbog čega je gradska uprava odustala od prvobitne ideje da ovaj prostor bude savremena galerija”, navode iz Glavnog grada.

Takva stručna procjena, kako kažu, svakako da

je bila dodatna potvrda da je Glavni grad zbog neracionalnosti i neodrživosti odustao od rekonstrukcije i adaptacije ovog prostora, posebno uzimajući u obzir aktuelnu situaciju vezanu za korona virus, kada su sve privredne aktivnosti limitirane i kada je ugroženo poslovanje mnogih privrednih djelatnosti.

Stoga se Glavni grad i odlučio na korak da pokuša da u partnerskom odnosu sa zanteresovanim kompanijama ovom prostoru što prije vrati originalnu namjenu i u najkraćem roku stvori pretpostavke za nova zapošljavanja naših sugrađana, a samim tim i oživljavanja centra grada.

22

SVIJET

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju (Sl. List CG broj 1/11, 53/16, 32/18 i 62/18) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. br. 218/19 od 03. 07. 2019. godine stečajni upravnik „NITRO ENGINEERING“ DOO u stečaju Plav, nakon proglašenja bankrota i izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika

obavještava

Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje cjelokupne pokretne imovine „NITRO ENGINEERING“ DOO u stečaju Plav i na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, objavljuje četvrti OGLAS O PRODAJI CJELOKUPNE POKRETNE IMOVINE „NITRO ENGINEERING“ DOO U STEČAJU PLAV JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA Predmet prodaje je pokretna imovina stečajnog dužnika „NITRO ENGINEERING“ DOO u stečaju Plav i to: 1. Građevinski kran „LIEBHERR 120 HC“, godina proizvodnje 1984, dužina grane 50 m, nosivost: 8000 kg / 15,5 m, 2000 kg / 50 m, visina dizanja 46,9 m (Upisano založno pravo u korist Hipotekarne banke AD Podgorica. Kran se nalazi u Baru) – po početnoj cijeni od 6.200,00 eura; 2. Građevinski kran „ALFA A 694-5“, godina proizvodnje 2008, dužina grane 51m, nosivost: 2500 kg / 21 m, 1000 kg / 51 m, visina dizanja 41 m (Upisano založno pravo u korist Hipotekarne banke AD Podgorica. Kran se nalazi u Budvi, naselje Dubovica) – po početnoj cijeni od 12.200,00 eura; 3. Građevinski kran „ALFA A 622“, godina proizvodnje 2008, dužina grane 46 m, nosivost: 2500 kg / 20 m, 1000 kg / 46 m, visina dizanja 32 m (Upisano založno pravo u korist Hipotekarne banke AD Podgorica. Kabina i postolje krana nalaze se u skladištu „Primorka“ Bar) – po početnoj cijeni od 800,00 eura.

Prodaja pokretne imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih zatvorenih ponuda. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancije kupcu i bez prava kupca na naknadni prigovor ili reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajni upravnik ne odgovora za nedostatke na pokretnoj imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje.

Prodaja imovine dužnika vrši se javnim prikupljanjem ponuda koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu Privredni sud Crne Gore, Podgorica, ul. IV Proleterske br. 2, neposredno na arhivi suda, ili putem pošte preporučenom pošiljkom, sa naznakom St. br. 218/19 „NITRO ENGINEERING“ DOO u stečaju Plav – javno prikupljanje ponuda – ne otvaraj.

Rok za dostavljanje ponuda i uplatu depozita za prodaju imovine dužnika je 17. 09. 2020. godine do 10 časova. Otvaranje ponuda će se izvršiti 17. 09. 2020. godine u 12 časova u Privrednom sudu Crne Gore, kancelarija broj 26. Ponude otvara stečajni upravnik u prisustvu ponuđača ili njihovih ovlašćenih predstavnika.

Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju domaća i strana pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti i uplate depozit u iznosu od 10 % od početne cijene na stečajni račun dužnika broj 535 – 19030 – 25. Dokaz o uplati depozita prilaže se uz ponudu.

Ponuda za učešće na javnom prikupljanju ponuda treba da sadrži: tačan naziv predmeta prodaje i ponuđenu cijenu: za pravna lica: ponudu potpisanu od strane lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj, PDV broj, fotokopiju registracije i potvrdu o uplati depozita; za fizička lica: potpisanu ponudu, ime i prezime, adresu stanovanja, JMB, broj računa, fotokopiju lične karte i potvrdu o uplati depozita.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupovine, prodavac nema obavezu da sa drugoplasiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji. Stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca, a da za to ne snosi posljedice, što znači da ponuda učesnika javnog nadmetanja ne obavezuje.

Javno prikupljanje ponuda održaće se ako najmanje jedan ponuđač ispuni propisane uslove.

U slučaju da ima više istovjetnih ponuda za imovinu stečajnog dužnika, koja je predmet prodaje, ponuđačima će biti data mogućnost da na licu mjesta daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik najkasnije u roku od 5 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji, najkasnije u roku od 10 dana od dana pravosnažnosti odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključenja ugovora priloži dokaz o uplati cjelokupne kupoprodajne cijene, u protivnom smatraće se da je odustao od ponude i uplaćeni depozit se zadržava u korist stečajne mase.

Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita u roku od 15 dana, dok se depozit najpovoljnijeg ponuđača – kupca zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Porez i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca.

Imovina dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodnu najavu na telefon +382 69 043 622.

Plav, 15. 10. 2020. godine 218/2019-151020/1 Stečajni upravnik

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

ŠPANIJA NA UDARU KORONE

RAZLOG VELIKO BROJA OBOLJEL ŽIVOT U MALIM STANOVIMA

U

čitavoj Evropi se čude zašto Španija ima toliko žrtava korona-virusa. Razloga u stvari ima mnogo, ali jedan od važnijih je i prilično banalan: skupi i mali stanovi u kojima ljudi tamo žive.

Pablo Kerda je iz Čilea došao u Madrid da studira filmsku režiju. I odmah mu je jedna stvar upala u oči: „Ovdje svi žive na veoma malom prostoru.“ A kad je počeo da traži stan, brzo je shvatio da je to tako zbog visokih stanarina, ali i skučenih stanova.

Ima mnogo stanova s malim sobama, ponekad i bez prozora, a sve to u zgradama sa mnogo spratova. Poslije nekog vremena je shvatio da je problem to što malo ljudi ima stalan i siguran posao, a tu su još i došljaci koji često nemaju dozvolu boravka.

I mnogi Španci nemaju novca za luksuz velikog i udobnog stana. Eurostat procjenjuje da španska porodica s dvoje djece godišnje zarađuje u prosjeku oko 20.000 eura manje nego isto takva porodica u Njemačkoj. Pritom, kako piše časopis za stanovanje „Magazin“, španska porodica plaća tek nešto manju stanarinu nego njemačka.

■ 350 EVRA ZA ŠEST KVADRATA

Pablo iz Čilea je prošlog septembra, kada je došao u Madrid, gledao i stanove u centru grada – ali jednosoban bi tamo morao da plaća između 650 i

900 eura mesečno. Bez obzira na krize, stanovi u Španiji nisu pojeftinili. S obzirom na to da za centar nije imao novca, Pablo je iznajmio stan u radničkoj četvrtu Valesas. Pa i tamo je, prema evidencijama španskih portala za nekretnine, stanarina u protekle četiri godine povećana za petinu.

„Sviđa mi se tamošnja atmosfera“, kaže nam Kerda. On sad ne bi da se seli – ali to skupo plaća: vrijeme zabrane izlaska ovog proljeća proveo je u svojoj sobici od šest kvadratnih metara koju još uvijek plaća 350 evra mjesečno. „Uslovi života mijenjaju ljude, naročito u doba pandemije“, kaže Čileanac. Zabrane su u Španiji bile posebno stroge. A i sada su opet. I uprkos tome ima mnogo novozaraženih, jer se takve gusto naseljene četvrti brzo pretvaraju u žarišta. Povrh toga, tamo ma-

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

23

OG LIH M lo ima ljudi koji sebi mogu da priušte da rade kod kuće, pred računarom: to su ljudi koji rade fizičke poslove, negovatelji, konobari, čistačice. Mnogi rade na crno, pa ne mogu da odu kod lekara, niti mogu da se testiraju. A čak i da ostanu kod kuće, po pravilu je mnogo osoba koji žive u istom stanu.

■ NAJBOLJI STANOVI SU ZA TURISTE

Dodatni i veliki problem, pogotovo u atraktivnim gra-

dovima Španije, su stanovi koji se iznajmljuju turistima.

Vlada Katalonije je po tom pitanju uvela drastične mjere: samo u Barselonu je inače stizalo 30 miliona turista, ali ona je strogo ograničila broj stanova za izdavanje turistima. Sada je pokrajinska vlada uvela i ograničenje povećanja stanarina.

Pa ipak, u Barseloni je još uvek veliki problem doći do stana. To nam svjedoči i Holanđanin, Jasper van Doreštajn: „Nisu problem samo re-

lativno visoke stanarine, već i uslovi koji se traže od stanara.

Na primjer, uplata stanarine za nekoliko mjeseci kao kaucija – ali taj novac se ne vraća ako se odselite.“ Takva garancija inače služi samo ako je nastala šteta u stanu, ali kod stanodavaca iz Barselone važe drugačija pravila.

I tu pokrajinska vlada pokušava da uvede red, ali i Holanđanin kaže ovako: prilikom iznajmljivanja stana tu ste samo vi i vlasnik. Ako vi ne želite da prihvatite njegov uslove, na vratima već stoji neko ko hoće – legalno, nelegalno, svejedno. Gužva se ne smanjuje ni zbog pandemije.

Katalonija je ponovo teško pogođena, a hoteli ne smiju da primaju goste, restorani i kafane moraju da zatvore vrata sljedeće dvije nedjelje.

■ MNOŠTVO STANOVA – PRAZNO I PUSTO

Pedro Arabela sa Međunarodnog univerziteta u Madridu je stručnjak za tržište nekretnina. „Kod nas jednostavno škripi u samom sistemu“.

Proteklih decenija cijena građevinskog zemljišta u gradovima je eksplodirala. „Moralo bi da se gradi više socijalnih stanova, na praznom zemljištu koje je u vlasništvu opštine, kakvog ima gomila na periferijama gradova.“ Pored toga, prema mnogim procjenama u Španiji ima više od milion stanova koji su pra-

zni, ali nisu na prodaju. Veliki dio toga su nekretnine koje su dospele u vlasništvo banaka u doba krize, a nema sumnje kako će u ovo doba korone biti još mnogo takvih slučajeva zbog propasti građevinskih preduzimača. Među njima ima mnogo zgrada koje nikada nisu ni završene, ali ima i onih koje jesu.

Neki ljudi iz očaja neovlašteno ulaze u takve stano i okupiraju ih – pogotovo siromašni koji nemaju novca za stanarinu, ali i na stotine hiljada stranaca bez valjanih isprava koji zbog toga praktično uopšte i ne mogu da dođu do stana. „Kod iznajmljivanja uvijek neko mora da bude garant, neko ko ima uredan ugovor o radu. A onda taj neko mora da pazi da onaj za koga je garantovao redovno plaća stanarinu“, objašnjava Bugarka Ivanka Ivanova iz sopstvenog iskustva.

■ ŠTA ĆETE

IZABRATI...

Stanovi su u Španiji skupi, a život je podjednako skup kao i u Njemačkoj, pokazuju podaci Eurostata, statističke službe EU. Zato većina lju-

di ima novca za male stanove, a zbog skupog zemljišta grade se ogromne stambene zgrade. I to u stvar nije jasno ni samim Špancima: to je u stvari zemlja koja je gotovo na samom dnu po gustini stanovnika. Pa zašto se onda ne gradi u širinu? Pre svega zato što i u Španiji veliki broj ljudi odlazi sa sela u gradove. Španski kompozitor za film Manuel Viljalta ima svoju teoriju: „Mi se koncentrišemo i volimo gomile. Imati kuću kao ja, to je u Španiji izuzetak. Sada u pandemiji sam međutim srećan što živim na selu.“ Ali to ima i svoju cijenu: Španija ima oko 300 bolničkih kreveta na 100.000 stanovnika (Nemačka oko 800), ali gotovo sve te postelje su u velegradovima kao što su Madrid, Barselona, Bilbao... Ali ne i u Sijeri gdje živi Viljalta.

Pa šta onda odabrati: gužvu i male i skupe stanove, a time i opasnost od korone? Ili prostranstvo, ali bez ljekara? Čileanac Kerda se ipak tješi: „Mi u Madridu bar tu imamo neku prednost.“ (Dojče vele)

28

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

ANTIGONA 2.0 PRIKAZANA NA FESTIVALU U VALENSIJI

Dijalog o društvu, herojima i antijunacima današnjice Snimak predstave Antigona 2.0 prikazan je u četvrtak, 15. oktobra, u Gradskom centru za mlade Algiros u Valensiji (Španija) u okviru Međunarodnog festivala Mostra Viva del Mediterrani. Predstava je nastala u produkciji Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada i kruga ACM Montenegro, dio mreže Mediterranean Citizens’ Assembly Foundation FACM, sa glumačkom ekipom: Filip Ćuković, Nikolina Dobre, Vasilije Marunović, Savo Šćepanović, Irena Kandić i Miloš Smolović i u režiji profesora književnosti Miroslava Minića.

“Antigona 2.0 je projekat rađen tokom izolacije, kada je proces stvaranja ključan u pedagoškom radu. Ekipa - profesor i šest srednjoškolaca, kao šest Antigona sa svojih šest

životnih priča, nisu mogli biti u Valensiji zbog ograničenja kretanja usljed pandemije, ali su svoju kreativnost, iluzije i rad virtuelno podijelili s mladima i širom javnošću Valensije. Antigona 2.0 je edukativni projekt koji koristi pozorište s mladim učesnicima, dajući im prostor za razmišljanje o likovima i univerzalnim vrijednostima, stavljajući ih u sadašnjost i na taj način otvaren je zajednički dijalog o društvu kakvo oni žele, o herojima i antijunacima današnjice i univerzalnim vrijednostima koje oni brane”, rekao je Vicent Garcés, predsjednik Fondacije Mediterranean Citizens’ Assembly Foundation. Inače, FACM je suorganizator Mostra Viva del Mediterrani, festivala koji se održava svakog oktobra u Valensiji.

Prisutnima u Gradskom centru za mlade Algiros se obrazila Maria Colomer, predsjednica Festivala Mostra Viva del Mediterrani, koja je kazala da su umjetnost i kultura u Mostra Vivi osnovna alatka koja doprinosi zajedničkom dijalogu i razumijevanju različitih naroda i kultura Mediterana.

“Svaki projekat, a posebno Antigona 2.0, koji koristi pozorište kao cilj promocije socijalnog dijaloga, kohezije i inkluzije, su od važnosti za Mostra Viva del Mediterrani. U ovom projektu, proces, sve ono što tka u sebi i koji završava fantastičnim rezultatom izuzetno obogaćuje učesnike i publiku. Riječi momaka i djevojaka, njihova iskustva prerasla su u iskustvo lika koji je na sceni i pokazuju kako je Antigona, uprkos tome što je napi-

Stipendija za najbolje studente filmske produkcije

Grafike iz zbirke moderne egipatske umjetnosti ba. Umjetnici grafike -Hussein El Gebaly, Mahmoud Abdullah, Awad Al Shemy, Farouk Shehata, Magdy Qenawy, Said Heddaya, Mariam Abdel Aleem, Fathi Ahmed, Abdel Wahab Morsi i Sohair Abu Shadi najeminentniji su predstavnici grafičke umjetnost svoje zemlje 70-tih i 80-tih godina 20. vijeka. Većina njih su profesori grafike na Fakultetima lijepih umjetnosti. Njihove grafike se ističu munucioznošću i perfekcijom izvedbe, autentičnim likovnim poetikama i bogatstvom tema koje karakterišu ovu generaciju egipatskih stvaralaca.Kustoskinja izložbe, Anita Ćulafić je o izložbi zapisala:” Izložba se može pogledati do 15. novembra.

R.K.

građanske akcije koje pokreću demokratske vrijednosti slobode, mira i poštovanja različitosti, kao i ekološku odgovornost na Mediteranu; i sa prisustvom u 19 zemalja i 29 mediteranskih gradova kroz njihove krugove građana, uključujući Crnu Goru, ima među svojim prioritetima promociju i unapređenje kulturne raznolikosti mediteranskog prostora. Predstava Antigona 2.0 je premijerno izvedena 9. septembra, u KIC-u “Budo Tomović” u okviru FIATa. R.K.

U ZNAK SJEĆANJA NA PRODUCENTA

U CENTRU SAVREMENE UMJETNOSTI

Izložba “Grafika iz kolekcije moderne egipatske umjetnosti” od juče se može pogledati u Centru savremene umjetnosti Crne Gore, u Galeriji Klub. Riječ je o djelima iz bogatog fundusa CSUCG gdje kolekcija egipatske umjetnosti osim izuzetno vrijednih slika, skulptura i predmeta od keramike ima i sedamnaest djela umjetničke grafike.

“Djela oslikavaju period u umjetnosti Egipta 70-tih i 80tih godina 20. vijeka. Da bi se bolje razumjele okolnosti koje su doprinijele razvoju umjetnosti uopšte pa tako i umjetnosti grafike koja je u svim fazama razvoja egipatske moderne imala svoje markantne predstavnike, potrebno je upoznati se sa umjetničkim djelovanjem u istorijskim uslovima toga do-

sana prije 2500 godina, vrlo relevantna u vrijednostima o kojima nastavljamo raspravljati i stalno im se vraćamo, dekonstruišemo ih i gradimo iznova.

Za mlade je proces ovih karakteristika vrlo važan i temeljan.

Mladima treba prostor za govor, a naša odgovornost je dati im prostor u kojem će se osjećati ugodno i gdje će moći preuzeti pravo na glas u potpunoj slobodi izražavanja”, istakla je Maria Colomer.

FACM je organizacija koja promoviše dijalog, prijedloge i

BASISTA AC/DC

Odlazak Pola Metersa Bivši basista grupe AC/DC, Pol Meters, preminuo je 14. oktobra, navode strani mediji, a potvrdili su njegovi prijatelji.

Vijest o Polovoj smrti potvrdio je njegov nekadašnji blizak prijatelj Rod Veskomb, kao i biograf AC/DC Džesi Fink, autor knjige “Bon: Posljednji autoput”.

Uvijek je mogao da me nasmije. Izgubili smo kontakt kada se odselio, kao i mnogi drugi ljudi. Kako sam čuo, u poznim godinama je živio povučeno, pošto mu je zdravlje bilo narušeno usljed rokenrol stila života u mladosti - napisao je Rod. Pol Meters grupi AC/DC pridružio se 1975., nakon snimanja debitantskog albuma benda “High Voltage”. Nekoliko nedjelja kasnije otpustio ga je pjevač AC/DC, Bon Skot, a zamijenio ga je Mark Evans.

R.K.

Filmski centar Crne Gore ustanovio je stipendiju “Radomir Pule Milović”, u znak sjećanja na nedavno preminulog producenta koji je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj kinematografiji.

“Radomir Pule Milović je posljednje godine života proveo direktno doprinoseći podizanju profesionalnih kapaciteta i stvaranju boljih uslova u filmskoj industriji kroz rad sa studentima i kao predsjednik Savjeta Centra”, navode iz Filmskog centra.

Stipendija je namijenjena najboljim studentima četvrte i pete godine filmske produkcije na umjetničkim fakultetima u Crnoj Gori, u cilju daljeg unapređenja njihovih vještina

i znanja.

Najboljim studentima u smislu ove stipendije smatraće se oni koji posjeduju naročite sklonosti ka filmu i filmskoj produkciji, te koji su kroz svoje školovanje ostvarili značajne rezultate i nagrade iz ove oblasti.

Selekcija će se vršiti na osnovu ostvarenog uspjeha u prethodnom školovanju, pokazanih rezultata u oblasti filmske produkcije i motivacionog pisma.

Stipendija se dodjeljuje bez obaveze vraćanja, odobrava se za jednu studijsku godinu i isplaćuje u dvije jednake rate.

Rok za podnošenje dokumenata je 2. novembar 2020. godine.

R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

KULTURA

29

ODLUKOM ŽIRIJA FESTIVALA “FILMSKI SUSRETI” U NIŠU

Ćetkoviću Povelja za izuzetnu mušku ulogu u ostvarenju “Grudi” Glumac Vojin Ćetković nagrađen je Poveljom za izuzetnu mušku ulogu na 55. festivalu glumačkih ostvarenja “Filmski susreti Niš 2020”, za rolu u ostvarenju “Grudi” rediteljke Marije Perović.

Film je do sada dobio i Specijalno priznanje žirija na Filmskom festivalu “Seanema” u Ulcinju, kao i “Veliku povelju Leotara” na 8. Festivalu u Trebinju.

Prikazan je na filmskim festivalima u Kotbusu, Stokholmu, Parizu, Puli, Tirani, Bihaću, Vrnjačkoj Banji, Valjevu, Trebinju, Leskovcu, Herceg Novom, Ulcinju i Nišu. Nastao je po predlošku serije “Grudi”, koja je dobila prestižno Specijalno priznanje žirija na 14. Seoul International Drama Awards, a serija je bila u selekciji Internacionalnog festivala “Buenos Aires Series”, kao i u zvaničnoj

selekciji televizijskog festivala -SIMFEST u Rumuniji.

Ostvarenje “Grudi” biće prikazano u nedjelju, 18. oktobra na ovogodišnjem šestom izdanju Balkan Panorama Film Festivala u Izmiru, u okviru međunarodne takmičarske selekcije dugometražnih igranih filmova.

Podsjetimo, film je nastao po predlošku serije “Grudi” i predstavlja pravi zajednički regionalni projekat, uz učešće produkcionih kuća iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije - Open Box Studio, Meander Film, Mitropa, Visionary Thinking, kao i potporu Filmskog centra Crne Gore i Hrvatskog audio-vizuelnog centra. Scenario je napisala Vladislava Vojnović po ideji Marije Perović. Producentkinje filma su Marija Perović i Dubravka Drakić, direktor

U PONEDJELJAK U MODERNOJ GALERIJI

RADOVI STRIP CRTAČA I ILUSTRATORA IZ ITALIJE Izložba radova pod nazivom “Italijanski između riječi i slike: grafiti, ilustracije, stripovi” biće otvorena u ponedjeljak 19. oktobra u Modernoj galeriji, sa početkom u 18 časova.

Riječ je o postavci koja se realizuje u saradnji sa Ambasadom Italije u Podgorici, povodom Nedjelje italijanskog jezika u svijetu, međunarodne inicijative pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Italije.

Izložbu čine radovi savremenih italijanskih strip crtača i ilustratora, nastali u okviru italijanskog nacionalnog kon-

kursa za strip i crtež “Lucca Project”. Kao poseban segment biće predstavljeni i plakati prethodnih edicija Hercegnovskog strip festivala. Na izložbi će govoriti Luka Zelioli, ambasador Italije u Crnoj Gori, Ana Medigović, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport, Vučić Ćetković, direktor Muzeja i galerija Podgorice i Nebojša Mandić iz Hercegnovskog strip festivala.

Poštujući mjere u odnosu na pandemiju kovid19, otvaranju izložbe prisustvovaće samo organizatori izložbe i predstavnici medija.

R.K.

fotografije je Dušan Grubin, montažerka Nataša Pantić, scenografkinja Dragana Baćović, a kostimografkinja Tijana Todorović. Uloge tumače Marija Škaričić, Dubravka Drakić, Nada Šargin, Vojin Ćetković, Mira Banjac, Peđa Bijelac, Jelena Đukić, Danilo Lončarević, Branimir Popović, Bruna Bebić… R.K.

OSTVARENJE “GRUDI” BIĆE PRIKAZANO U NEDJELJU, 18.

OKTOBRA, NA OVOGODIŠNJEM ŠESTOM IZDANJU BALKAN PANORAMA FILM FESTIVALA U IZMIRU, U OKVIRU MEĐUNARODNE TAKMIČARSKE SELEKCIJE DUGOMETRAŽNIH IGRANIH FILMOVA

IZAŠAO 35. BROJ MEDIJSKIH DIJALOGA

PETNAEST AKADEMSKIH RADOVA IZ OBLASTI MEDIJSKE KULTURE

Trideset peti broj međunarodnog naučnog časopisa Medijski dijalozi, čiju redakciju čine eminentni naučnici devetnaest zemalja, izašao je iz štampe.

Sadržaj broja čini petnaest akademskih radova iz oblasti medijske kulture, komunikologije, politikologije, političkog marketinga i kulturologije.

Između ostalih izdvajaju se radovi Srđana Vukadinovića “Komunikacijsko podsticanje govora mržnje kroz religijske angažmane”, Vesne Baltezarević i Dragana Nikolića “Društveni mediji kao nova politička platforma”, Stanimira Đukića “Mediji i medijski kriminalitet”, rad Selene Tasić “Vladavina prava u onlajn sferi-načelo slobode izražavanja”, Nikoline Đurović “Pokazujem se, dakle postojim – savremena pokazivačka kao slavoljubiva

kultura”, i rad Stefana Ratkovića pod nazivom “Mediji kao saučesnici političkih izbornih procesa”.

Broj donosi i prikaze dr Mirka Jakovljevića, Željka Rutovića, Dragana Popadića povodom knjiga “Etika digitalnog doba-post novinarstvo” dr Vedade Baraković, “Pobjednici predrasuda” Zorana Boškovića i “Crnogorska teokratija” Radovana Radonjića.

Podsjetimo, časopis koji izlazi trinaest godina u kontinuitetu, pored organizacije redovne godišnje medijske konferencije, utemeljitelj je i prestižne regionalne nagrade “Dialogos”, koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz oblasti medija.

Sveukupne aktivnosti pozicionirale su Medijske dijaloge kao kredibilan naučni časopis zemalja Zapadnog Balkana.

R.K.

30

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

AKUPUNKTURA, DREVNA METODA LIJEČENJA, SVE POPULARNIJA I KOD N

Tretmani su bezbolni i efikasni ako ih izvodi dobro obučena osoba

Akupunktura je pojam ko- minje u Crnoj Gori. U Evroji je tek odnedavno popi se akupunktura javila zastao poznat široj crhvaljujući misionarima koji su tu drevnogorskoj javnonu metodu, staru sti. Ovu drevnu više od pet hiljametodu liječeda godina, doninja, koja korijeli sa Dalekog jene vuče sa istoka. AkupunDalekog istoka, prvi put ktura je u novije su na evropvrijeme doživjeskom tlu pola širu primjenu i menuli misiou Crnoj Gori. Ona je Vujović nari krajem 16. vipostala grana konvenjeka. Njena popularcionalne, ‘zapadne medicinost je, s obzirom na uspjeh u ne’, odnosno ravnopravno je liječenju koji se može postići, priznata i zastupljena kao meneprekidno rasla, a posljed- dicinska metoda koja se prinjih godina je sve popularni- mjenjuje u liječenju čovjeka”, ja i u Crnoj Gori. počinje razgovor za Vinend U razgovoru za Vikend novi- novine Vujović. ne specijalista primijenjene fizioterapije i akupunkturolog iz ■■ TERAPIJA STARA Bara Savo Vujović objašnjaPET VJEKOVA va šta je zapravo akupunktura, koja je razlika između klasične Akupunktura je već krajem i medicinske akupunkture i da 16. vijeka probudila interesoli je zaista ovakav vid liječenja, vanje tadašnje evropske mekoji podrazumijeva upotrebu dicinske zajednice, ističe naš tankih igala, bolan, što se na sagovornik. “prvu loptu” može pomisliti.

“Mnogi su se doktori u Evro“Pojam akupunkture se ne pi zainteresovali za taj vid lijebaš tako davno prvi put po- čenja pacijenata i njenoj pri-

mjeni u svojoj praksi. Poznato je da je jedan od najslavnijih francuskih internista i neurologa svog vremena Truso i sam primjenjivao akupunkturu. On je 1830. godine napisao: ‘Upotrebljavao sam akupunkturu u mnogo slučajeva liječenja mišićnih reumatizama, razne neurologije, hroničnih bolova i u većini slučajeva vidjeli smo nestanak ili smanjenje bola odmah poslije zabadanja igala’. Od tog doba do pojave Žorža Sulie de Moranta akupunktura na evropskom tlu proživljava svoje uspone i padove. On se smatra ocem akupunkture u Evro-

U Evropi se akupunktura javila zahvaljujući misionarima koji su tu drevnu metodu, staru više od pet hiljada godina, donijeli sa Dalekog istoka. Akupunktura je u novije vrijeme doživjela širu primjenu i u Crnoj Gori

Svjetska zdravstvena organizacija priznala ovaj metod liječenja 1979.

Akupunktura je dio tradicionalne kineske medicine, koju je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) priznala kao zvaničan metod liječenja 1979. godine i preporučila više od 50 bolesti za liječenje ovom metodom.

Bazira se na učenju da je čovjek, kao uostalom i sve živo, ispunjen životnom energijom Qi - chi (ki ili ći), koja kruži našim tijelom određenim putevima ili meridijanima.

To je vitalna energija koja cirkuliše organizmom. Nesmetani tok vitalne energije preduslov je energetske ravnoteže i psihofizičkog zdravlja organizma.

Tijelo svakog čovjeka je povezano energetskim kanalima sa svim vitalnim organima u samom tijelu, a na svakom od tih energetskih kanala nalaze se stotine akupunkturnih tačaka preko kojih protiče vi-

talna energija. Ukoliko dođe do prekida protoka energije u bilo kojoj od tih tačaka dolazi do raznih oboljenja težih ili lakših zavisno od broja tačaka u kojima je došlo do prekida protoka energije.

Akupunktura je sve više integralni dio savremene medicine. Ona je svojevrstan pristup medicinskoj problematici i veoma dragocjeno oružje u borbi za zdravlje čovjeka.

pi zbog izučavanja primjene i dostignuća u načinu i primjeni akupunkture, pa je od same Kine dobio najveća priznanja i zvanje akademika”, objašnjava naš sagovornik.

■■ OSNOVNA IDEJA OSTALA ISTA

On ističe da akupunktura, kao živa nauka, konstantno proživjava izmjene i dopune u načinu liječenja pacijenata, ali da osnovna ideja ostaje, naravno, ista.

“Zasnovana je na protoku energije QI. Smatra se da kroz tijelo protiče energija koja je

raspoređena u 12 meridijana, po šest sa jedne i šest sa druge strane. Ti meridijani se zovu glavni, a postoje i dva sporedna koja se nalaze po sredini tijela, označeno topografski.

Na tim meridijanima imamo 365 tačaka koje služe za plasiranje tankih iglica. Kroz tijelo kruže energije jin i jang, koje protiču meridijanima, a narušavanjem jedne od njih dolazi do nelagodnosti ili bola u organizmu”, precizira Vujović.

Danas je, kako priča Vujović, moguće razlikovati klasičnu i medicinsku akupunkturu. Osnovna razlika je u tome što se klasična, ona koja je pro-

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

REPORTAŽE

31

NAS

su te igle bile i deblje i podlijegale su višekratnoj upotrebi.

Sada su to izuzetno tanke igle debljine 0,25 milimetara koje prilikom primjene ne izazivaju bol”, tvrdi Vujović.

■ BENEFITI

TRETMANA BRZI

Na pitanje koliko je tretmana potrebno kako bi se osjetila promjena, Vujović isiče da to, prije svega, zavisi od stanja pacijenta i od toga u kojoj mjeri je zdravlje narušeno. Benefiti se, ističe, osjećaju već nakon prvog tretmana.

“Broj preporučenih tretmaistekla iz tradicionalne kineske medicine, zasniva na protoku energje, dok se medicinska akupunktura zasniva na dokazima, na znanjima iz anatomije, fiziologije i patologije.

Ona je, napominje Vujović, vezana za “zapadni”, konvencionalni pristup i shvatanje liječenja pacijenata.

■ NAJEFIKASNIJA

KOD GLAVOBOLJA, MUČNINA...

“Medicinska akupunktura se koristi samo kod dijagno-

za o kojima svjedoče naučni dokazi. Najviše dokaza da pomaže i djeluje dala je kod glavobolja, mučnina, hroničnih i akutnih bolova mišićno-koštano-zglobnog sistema, kao i u primjeni kod određenih tenzija i napetosti, lubalnog bolnog sindroma, cervikalnog sindroma... A klasična akupunktura ima znatno širu primjenu kod liječenja pacijenata, što ne znači i da ima manju efikasnost. Medicinska akupunktura dopunjava klasičnu svojim dokazima i dokumentacijom, pa samim

tim i boljim rezultatima u samoj primjeni”, ističe crnogorski akupunturolog.

Svjestan je, kaže, činjenice da je prva asocijacija na pomen akupunkture bol zbog nužne primjene igle. No, kako ističe, ukoliko tretman radi dobro obučena osoba, ovo je sigurna i bezbolna metoda liječenja.

“Svi znamo da se prilikom primjene akupunkture koriste male tanke iglice koje su u novije vrijeme izrađene od najplemenitijih metala, za razliku od prethodnih vremena, gdje

Medicinska akupunktura se koristi samo kod dijagnoza o kojima svjedoče naučni dokazi.

Najviše dokaza da pomaže i djeluje dala je kod glavobolja, mučnina, hroničnih i akutnih bolova mišićno-koštanozglobnog sistema

na je od sedam do 10 u jednoj seansi, ukoliko je potrebno još pravi se određena pauza. Tretmani se rade od dva do tri puta sedmično. Kada govorimo o rezultatima, najbolji pristup je integralni, što znači da više srodnih disciplina koristimo u liječenju kako bi i rezultat bio bolji. Pošto je ovo konzervativan način liječenja kroz medicinsku akupunkturu primjenjujemo jedan mali električni generator niske frekvence koji svoje strujne impulse prenosi preko igala duboko u tkivo i tako izaziva jaču stimulaciju, koja je kod određenih stanja i dijagnoza poželjna”, objašnjava Vujović.

Na kraju, kaže da “svi znamo da naš narod ide kod ljekara tek kad osjeti određene tegobe i bolove”, pa mu se uglavnom obraćaju ljudi kod kojih su se već razvili problemi.

“Pošto se srijećemo sa pacijentima koji su već u zdravstvenom deficitu, onda se trudimo da ih dovedemo u stanje preventive i nekog održavanja zdravstvenog stanja.

Svakako da bi trebalo raditi i preventivne terapije, kako ne bi došlo do narušavanja zdravlja”, zaključio je Vujović.

Sonja Jovanović

IZDAVAÄŒKI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA

Na kompletna izdanja Dnevnih novina dajemo 50% popusta. Akcija vaĹži do kraja oktobra.

POPUST

50 %

34

ZABAVA

Bend Dingospo Dali

3

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

NUMERE SA ALBUMA “O NEČEMU LEPOM” VEĆ JE EKRANIZOVAO BEND DINGOSPO DALI

DINGOSPO DALI JAČI ZA NOVI SPOT

“SRCE” KUCA U RITMU SNOVA Alternativni bend Dingospo Dali ne posustaje. Nakon što je beogradski rok sastav početkom godine objavio album “O nečemu lepom”, uslijedile su promocije pjesama u vidu spotova, pa su tako već mjesecima u etru “Slabost” (najava albuma) i “Teheran” (snimljen u samoizolaciji), a juče im se pridružilo “Srce”, navodi se u saopštenju promoterske i koncertne agencije Long play, koja je izdavač albuma. Pjevačica i autorka stihova Sandra Vidojević kaže da je “Srce” pjesma koja se zaštitnički odnosi prema snovima, željama i unutrašnjem svijetu.

“S obzirom na okolnosti i težak period za muziku, riješili smo da što je više moguće sami radimo na spotovima”, poruka je muzičara.

Spot “Srce” sniman je u beogradskom studiju “Sova”, uz pomoć Stefana Vacića i Simona Tsubote, a za montažu su bili zaduženi gitarista benda Nikola Mišić i njegov bivši bendovski kolega Miloš Kasalović. Podsjetimo, “O nečemu lepom” drugi je album benda Dingospo Dali. Sa debija “Sve dok mislim da je ovo drugi svet” (2017), poručuju izdavači, izdvojile su se naslovna i “Ne pitaj se”, “Pelin”, “Ona”, “Sa krova”, “U podzemlju”. D.B.

OSVRT LUKE RADOVIĆA NA AKTUELNI TRENUTAK KROZ VIZURU SVJEŽE AUTORSKE NUMERE

IZ OVOG HAOSA ĆE NIĆI CVIJET, POPUT RUŽE IZ CRNOGORSKOG KAMENA

⌦⌦ Danilo Brajković

D

io haosa u koji nas je uvukla pandemija korona virusa kantautor sa Cetinja Luka Radović opjevao je u istoimenom novom singlu. Iz tjeskobnog perioda, optimistično će Radović u osvrtu za Vikend novine, nići će najljepši cvijet, po uzoru na ružu iz crnogorskog kamena.

Luka Radović u izdavačkom smislu mirovao je od novembra prošle godine. Tada se u etru našla legendarna numera “Još ne sviće rujna zora”, sa njegovim vokalnim potpisom i uz sviračko umijeće muzičara kao što su Vladimir Maraš (klavir), Mihailo Miha Radonjić (gitara), Tanja Ševaljević Bogdanović (violina) i Maja Antić (violončelo). Činilo se da će se navršiti godina bez noviteta, ali sve se preokrenulo uz “Haos”, singl koji je od sredine sedmice dostupan na Jutjubu. Radović je bio vrijedan, pa je osim vokalnog dijela sam realizovao muziku, tekst i aranžman, a kroz četiri i po minuta slušaocima je ponudio svoje umijeće iz

nešto drugačijeg stvaralačkog ugla.

U uvodnom dijelu prvog ovogodišnjeg razgovora za Vikend novine Radović ne skriva zadovoljstvo. Objašnjava nam kako je to blagi zaokret urodio plodom, a o čemu svjedoče i reakcije slušalaca.

■■ ČEKANJE SE ISPLATILO “S obzirom na to kakva je situacija trenutno u vezi sa pandemijom korona virusa, nismo mogli da organizujemo promociju pred većim brojem ljudi. Zadovoljni smo i promocijom putem društvenih mreža. Još je sve svježe, ali su komentari dobri. Nisam još čuo lošu kritiku. Čak, čini mi se da

je ljudima prijalo to što je ‘Haos’ drugačiji od mojih ranijih radova. Dakle, neki mračni elektro-pop, sa primjesama rokenrola u refrenu. Iz mračne atmosfere dolazimo do graditivne emocije u refrenu. Uz pomoć medija pokušaću da što bolje promovišem novitet”, plan je Radovića.

“Haos” se, dodaje kantautor, gradio godinama. Po uzoru na ono - jutro je pametnije od noći, Radović je strpljivo čekao i na kraju - poentirao.

“Prije godinu sam imao gotovu muziku i postavljen aranžman. U hodu se snimala ritam sekcija i posljednji u nizu bio je taj tekstualni dio. Strofe su nastale u dahu, dok sam refren radio duže. Lako se pamti, pjevljiv je, ostavlja snažan utisak, pa je bilo potrebno napisati takav tekst, koji će se uklopiti sa prethodnom pričom, da ne bude samo sklapanje rima. Ne žalim što sam čekao, pošto primjećujem da ljudi već dvaput slušaju pjesmu, pjevuše refren, a to je veoma dobro”, konstatuje Radović.

Luka Radović

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

ZABAVA

35

SINGLOM “KILLED” NATAŠA GUBERINIĆ NAJAVILA ALBUM

Slijediću senzibilitet, a ne trendove

Nataša Guberinić - sa snimanja spota “Killed”

Cijenjena srbijanska pjevačica Nataša Guberinić, koju osim po dvadesetogodišnjoj saradnji sa mnogim grupama i bendovima (bila dio slavnog Tap 011), te učešću u raznim projektima, prepoznajemo i kao radijsku voditeljku, uveliko radi na debitantskom solo albumu “Humanlike”. Biće to plod višegodišnjeg angažmana u studiju, a na izdanju će se naći i numera “Killed”, koja je u formi spota objavljena minule srijede, saopšteno je iz tima Guberinić, uz napomenu da pjesma doživjela razne transformacije nakon nastanka prije više godina.

Guberinić otkriva da je sticajem okol-

nosti mogla da prati globalne trendove što se autorskog rada tiče, ali je odlučila da povuče konkretne i drugačije poteze.

“Na albumu apsolutno ne pratim muzičke trendove, ali pratim moj senzibilitet. Sadržaće pjesme različitih, ali potpuno srodnih žanrova, od bluza, preko roka, do soula. To su sve žanrovi u kojima se pronalazim, a koji su odoljeli testu vremena i uvijek imaju publiku koja ih doživljava kao aktuelne. Zbog prirode albuma, ne očekujem komercijalni uspjeh, ali se nadam da će pjesme doći do ljudi koji vole baš ovakav zvuk”, zaključuje Guberinić.

D.B.

ZABRANE NE DAJU REZULTAT

Haotično stanje nije zaobišlo ni muzičare. Štaviše, već nekoliko mjeseci trpe snažan udarac u vidu zabrane nastupa pred brojnijim auditorijumom, na svadbama, rođendanima... I to će bez dileme potrajati bar do kraja ove godine. Budućnost je maglovita, sadašnjost problematična, smatra Radović.

Ukazuje na pojedine nelogičnosti.

“Da, situacija je uslovila da muzičari imaju manjak prihoda. Uštedio sam nešto novca, ali svi mi u toj koži moramo biti solidarni sa kolegama kojima to nije pošlo za rukom. Postoje oni koji već duže ne rade bukvalno ništa, a žive od veselja i svad-

■■ SPOZNAJA SEBE

11 NUMERA LUKA RADOVIĆ VEĆ JE PRIPREMIO ZA DEBI ALBUM

Čekanje je, izgleda, učinilo svoje. No, teško da je prilikom stvaranja muzike Radović mogao i da nasluti u kakvom će ambijentu numeru lansirati u etar.

Uostalom, naslov je, čini se, idealan za opis ove 2020. Po završetku pjesme i nakon pažljive analize stihova, sigurno će se mnogi prikloniti onome što je posljednjih mjeseci i te kako popularno - preispitivanju ko smo, gdje smo, i da li ćemo, kao što se navodi u pjesmi, nakon svega naići na najljepši cvijet. Ili, pak, na korov.

“Zbog haosa koji nam se dešava, a tu prije svega mislim na nemogućnost normalnih i uobičajenih putovanja, druženja, izlaska iz zemlje, nastupa, svih ostalih elementarnih stvari, došlo je do potpuno poremećenog životnog ritma, da ne upotrijebim onu grublju riječ u vezi sa razumom. Preispitujemo se, posvetili smo se kreativnom radu, porodici...

Takođe, kroz neke momente otuđenosti upoznavali smo sebe, najdublje djelove bića. Tako najbolje sazrijevamo i rastemo, ali je to i veoma težak proces.

Na ličnom nivou, a opet pominjem spoznaju sebe, vjerujem da možemo izvući najljepši cvijet. Prosto, ne može gore od ovoga. Šta će se desiti na globalnom nivou, ne znam. Biću optimista. Neka nikne cvijet kao što ove naše ruže iz crnogorskog kamena rastu bez mnogo vode i zemlje. Uvijek nekako budemo jači

bi. I pored mjera NKT-a, broj zaraženih raste i mislim da tu nešto ne štima. Izopšteni su muzičari. Mjere se primjenuju parcijalno. Dozvoljeni su bili razni skupovi, poput političkih, patriotskih i vjerskih, a nakon toga muzičarima nije dozvoljeno da rade.

Najbolje bi bilo da pojedinac postane dovoljno svjestan situacije, da ne mora nijedna institucija da nas podsjeća na ono maska, ruke, distanca. Opet, treba ili pooštriti mjere ili ih ukinuti. Očito da ovako ne funkcioniše. Nisam ekspert, ali brojke i ono što imamo na snazi dovoljno govore”, upozorava Radović. od situacije oko nas”, ne gubi nadu naš sagovornik.

■■ ALBUM? NAKON PANDEMIJE “Haos” je već 11. recka u izdavačkoj karijeri Radovića, ne računajući gorepomenutu “Još ne sviće rujna zora”, koja je dio zasebne priče. Dakle, sasvim je dovoljno materijala na stolu za album, samo da svi oni propratni detalji, a nisu zanemarljivi, dobiju zeleno svijetlo.

“Definitivno, kada prođe pandemija i kada prikupim novac, potrebno je da sve to skupa bude na nosaču zvuka. Davno objavljene pjesme ‘Generacijo’, ‘Slušaj kišu’, ‘Teorija zavjere’ i ‘Zrno prašine’ moraću opet da otpjevam i snimim. Ipak mi je glas sazrio i bolje zvuči danas nego prije 10 godina, a neke elemente, poput aranžmana, moraću da doradim. Kada te četiri ‘ispeglam’, imam sve za CD. Tako će biti povezane. Ostaje želja da snimim prvi spot. Postojala je ideja da to bude za ‘Paniku’, pjesmu sa Ohridskog festivala lani, čak smo riješili pitanje glumaca, režisera... Ali, korona je učinila svoje, pa su ta sredstva usmjerena na egzistencijalna pitanja. O ekranizaciji ‘Haosa’ sam pričao sa koleginicom i sugrađankom Dušankom Beladom, ujedno i rediteljkom. Imamo skicu, zajedničke vizije kako bi mogao da izgleda - drugačiji od onog što inače danas gledamo”, zaključuje Radović.

RODITELJI-DJECA

ISPRAVAN ODABIR

36

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

Praktični vodič za k

1. Bezbjednost Prilikom kupovine igračke za dijete prije svega trebalo bi da razmišljate da li je bezbjedna za mališana. Igračka ne bi smjela biti lako zapaljiva, lomljiva ili toksična. Trebalo bi da je laka za održavanje, tačnije da može da se pere, da nema oštre ivice ili dugmiće, magnete i perlice koji se mogu lako otkinuti i mogu da dovedu do gušenja, a ne bi trebalo ni da je dizajnirana tako da dijete može da zaglavi prstiće ili da je suviše bučna. Bezbjednost u velikoj mjeri zavisi od uzrasta, pa ukoliko je mališan u fazi kada stavlja predmete u usta, razmišljajte da igračka ne bi smjela da bude malih dimenzija, da ne sadrži sitne djelove koji se mogu odvojiti, baterije koje se mogu otvoriti bez alata, a kod mekanih igračaka uvijek provjerite da li se oči, nos, usta mogu otkinuti. Takođe kanap igračaka na povlačenje ne bi smio biti duži od 30 cm. Nemojte misliti da su cijena ili proizvođač

100 odsto garant da je igračka bezbjedna, jer se tokom godine širom svijeta razne igračke povlače iz upotrebe, zbog toga što iz brojnih razloga nisu bezbjedne za dijete.

2. Birajte igračku prema uzrastu djeteta Veoma važno pitanje prilikom izbora igračke je uzrast mališana za koga kupujete. Najčešće je na pakovanju proizvođač naznačio za koji uzrast je igračka namijenjena ili je naglašeno da se ne preporučuje mališanima određenog uzrasta, pa je problem donekle riješen. Međutim, dobro bi bilo da sami procijenite ili se konsultujete sa prodavcem ako imate bilo kakve nedoumice ili dileme da li je neka igračka namijenjena detetu određenog uzrasta.

3. Izaberite kreativnu igračku Kreativnost je možda jedna od najkorisnijih i najpraktičnijih osobina koju čovjek može da ima, pa su igračke koje podsti-

ču maštu i kreativnost veoma korisne za djecu od najranijeg uzrasta. Mala je vjerovatnoća da možete pogriješiti u odabiru kreativne igračke, čak i kada niste sigurni da li dijete pokazuje veću zainteresovanost za neku oblasti, jer kreativnu igru nikako ne treba ograničiti na isključivo jednu kategoriju, već je veoma važno uvoditi različite aktivnosti i veštine. Najkorisnije su svakako kocke koje dijete može koristiti duži vremenski period, a kako mališan raste, postaju sve zanimljivije. U početku ih sklapa samo u visinu i u širinu i koristi svega nekoliko komada, a kasnije od njih pravi razne oblike i građevine. Takođe, igračke koje pomažu da mališani postanu kreativniji su olovke, bojice, blok za crtanje, ali i muzički instrumenti, gde djete može da pusti mašti na volju i uživa u stvaranju sopstvene muzike.

4. Izaberite igračke koje podstiču učenje

Igračke imaju za cilj da zabave i stimulišu um mališana, kao i da podstaknu interesovanje za razne oblasti: muziku, matematiku, umjetnost ili jezik. Igranje pomaže djetetu da razvija socijalne, intelektualne, emocionalne vještine, logiku; stoga su igračke namijenjene učenju važne za djecu svih uzrasta. Prve edukativne igračke su one uz pomoć kojih dijete uči vrste životinja, boja, oblike, slova i brojeve, a kako je dijete starije igračke postaju komplikovanije i predstavljaju veći izazov. Treba biti veoma oprezan prilikom kupovine ovih igračaka, jer one moraju biti namijenjene za tačno određeni uzrast. Činjenica je da će djeci brzo dosaditi igračka koja im ne predstavlja nikakav izazov i ne podstiče razvoj, ali mogu postati nezainteresovani, uzrujani ili čak frustrirani ako je namijenjena starijoj djeci pa ne mogu adekvatno i samostalno da se igraju. (Bebac.com)

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

RODITELJI-DJECA

37

kupovinu igračaka Prilikom kupovine igračke za dijete prije svega trebalo bi da razmišljate da li je bezbjedna za mališana

RODITELJI-DJECA

PRAVOVREMENA POMOĆ

38

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

SPRIJEČITE GASOVE KOD BEBA

Gasovi kod beba su vrlo česta pojava, što je potpuno normalan digestivni proces.

Ipak, previše gasova obično ukazuje da se u bebinom organizmu nešto dešava. Pogledajte kako da prepoznate znakove da beba ima problem i na koji način joj možete pomoći.

Zašto beba ima gasove?

Svi ljudi, bez obzira na uzrast, imaju gasove. Kako se hrana kreće kroz gastrointestinalni trakt, apsorbuju se sastojci koji su korisni za organizam. Bakterije u debelom crijevu ‘razbijaju’ te ostatke, pa na taj način oslobađaju hidrogen i ugljen-dioksid, što stvara balončiće gasova. Gasovi se, nekada, ne otpuste na vrijeme, skupljaju se u digestivnom traktu i dovode do nadimanja i neprijatnosti. Bebe su vrlo sklone ovome. Digestivni sistem kod novorođenčeta nije dovoljno razvijen, proizvodi veću količinu gasova, što je potpuno normalno. Uz to, bebe unose veću količinu vazduha dok jedu i plaču, što samim tim povećava količinu gasova. Gasovi kod beba su češći prilikom hranjenja na flašicu, ali ni bebe koje se doje nisu imune.

Imajte na umu da bebe imaju više gasova nego odrasli.

Ukoliko primijetite da beba ima češće gasove, nemojte se odmah brinuti. Nekada beba može biti malo nervoznija i plačljivija ukoliko ima gasove koji treba da se izbace. Kod njih se, svakako, neprijatnost i bolovi u najvećem broju slučaja ne dešavaju.

Znaci da beba ima

gasove Ukoliko sumnjate da je bebi neprijatno, da podiže nogice i da se grči, vrlo je vjerovatno da ima gasove sa kojima se bori da ih izbaci. Ako primijetite da je bebi mnogo bolje otkako je ispustila gasove, to znači da ne postoje drugi problemi.

Kako se liječe gasovi kod beba Ako beba ima ovaj problem, možete joj pomoći na nekoliko načina. Počnite sa okretanjem na stomak na ravnoj podlozi. Polako joj masirajte stomačić. Možete je okrenuti i na leđa, pa podizati nogice i kukove i praviti kružne pokrete, kao da vozi bicikl. Na ovaj način pomažete bebi da izbaci te gasove koji je muče. Možete probati da neprijatnost oslobodite toplom kupkom. Ukoliko beba i dalje nije vesela i osjeća neke neprijatnosti, vrijeme je da se konsultujete sa pedijatrom na koji način da pomognete djetetu.

Kako spriječiti gasove kod beba 1. Podrigivanje je važno Hranjenje bebe često je ispraćeno suzama i jecajima. Samim tim, beba će dok jede unijeti veću količinu vazduha, što će potom dovesti do podrigivanja i gasova. Neke bebe se tog vazduha oslobode brzo, a nekima je potrebno malo vremena. Probajte da budete malo uporniji kada je podrigivanje poslije jela u pitanju, kako bi bebi bilo mnogo lakše.

2. Spriječite balončiće u formuli Ako je formula u pitanju, nakon mućkanja pustite

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

da mlijeko malo stane, kako beba ne bi unijela veliku količinu balončića, a samim tim i vazduha koji izaziva gasove.

Prilagodite ugao dok hranite bebu Budite sigurni da je bebina glava iznad stomačića.

O b ra t i t e p a ž n j u n a namirnice Neka vrsta hrane može izazvati veću količinu gasova, te budite obazrivi. Ukoliko beba generalno često ima ovih problema, izbjegavajte hranu poput brokolija, kupusa, pasulja u bebinoj ishrani, ali i svojoj - ako dojite. (Yumama)

RODITELJI-DJECA

39

Posjeta ljekaru Kada neprijatnost, plakanje i generalno loš bebin osjećaj postanu previše česti i ne možete dijete da umirite, možda je u pitanju alergija ili intolerancija na hranu. Obratite pažnju na još neke pokazatelje, poput osipa po koži, dijareje, povraćanja ili pak krvi u stolici. Celijakija, ozbiljna intolerancija na gluten takođe može izazvati gasove. Izuzetno je važno da se obratite doktoru ukoliko posumnjate da vaše dijete ima drugi problem ili se ne smiruje ni nakon izbacivanja gasova.

Ispričajte ljekaru sve o bebinom ponašanju i simptomima, te ćete dobiti najbolje informacije o zdravlju djeteta.

Hranjenje bebe često je ispraćeno suzama i jecajima.

Samim tim, beba će dok jede unijeti veću količinu vazduha, što će potom dovesti do podrigivanja i gasova.

Neke bebe se tog vazduha oslobode brzo, a nekima je potrebno malo vremena

Neka vrsta hrane može izazvati veću količinu gasova, te budite obazrivi

40 LAKŠA

ENIGMATIKA I SLIČNO (SKR.)

DON KIHOTOV PRONAĆI KONJ

TEKST

GLUMAC IZ SERIJE 'TATE'

ČOVJEK BEZ SLOBODE TATARSKI HAN

JEDAN VEZNIK

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

AUTOR: ŽLIJEZDABRANISTI SLAV IZRAŠTAJ NIKIĆ (MED.) SITAN SREBRNI TURSKI NOVAC HRVATSKI PISAC

SIMBOL SELENA

FOTO UBOD

ITALIJANSKI FUDBALSKI KLUB

ZAREZANO MJESTO

MALI PAS

TROCIFRENI BROJ POZADI

KOJE VOLE LASKATI

IVO ANDRIĆ LITAR

ČUVENI FUDBALER BSK-A, ALEKSANDAR

PŠENICA

DRŽAVA U AZIJI ŽOAO AVELANŽ

BIVŠI FRANCUSKI TENISER

7. SLOVO DIV, GOROSTAS JUPITEROV MJESEC

GOVORNICI

TINA TARNER SIMBOL BORA

PRIPOVIJETKA DANILA KIŠA 1. I 4.

VOKAL GRAD U ARGENTINI

DRUŠTVO NARODNE TEHNIKE NJEMAČKI UMJETNIK, NORBERT POSREDNIK NA BERZI ODBOJKAŠKI KLUB VRSTA TROPSKE PALME

OZNAKA ZA AMPER

SIMBOL NIOBIJUMA

Ne vjerujte u sve što vidite

DRVENI DUVAČKI INSTRUMENT

RADIOAPARAT

UNIŠTENJE, RAZARANJE MUŠKARČINA (ENGL.) FUDBALSKI KLUB IZ VELIKE PLANE MELEM U MASTI BEZ VODE

Play sudoku online at:

ALAT ZA ZAKIVANJE EKSERA (MN.)

www.sudokukingdom.com

VRSTA PTICE GRABLJIVICE

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

OKRUGLO SLOVO

Alpake - životinje čija je vuna cijenjena širom svijeta www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KE, BAČVA, AR, EKMEK, EBOLA, L, IGRAČ, RAF, IBN, SELENA, PRISTANIŠTE, RASTANAK, OL, ENTERIJERI, SKELAR, RONI, TARIK AZIZ, G, OKINUTI, EHO, NAJA, I, TA, S, NILOTI, ŠĆAVET, K, CIKA.

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2629

1

6

Play sudoku online at:

2013-12-24

Medium level

8

Sudoku puzzle No. 3290 2015-10-16

www.sudokukingdom.com 2 4 9 3 6 8 7 5

8 7

3

9

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2

7 6

7

Daily Sudoku puzzle No. 3440

1

6

7

1

9

2

5

3

8

4

8

3

5

4

7

1

6

2

9

3

5

2

1

4

9

8

6

7

4

8

6

5

3

7

1

9

2

9

1

7

6

8

2

4

3

5

2016-03-14

7 4

6

Medium level

8

8

7

3

4

2

9

1 6 8Puzzle 2 9 solution: 4 5 7 3

5

3

1 5 6

3

7

3

7

5

3

9

8 2

9

3

7

1

6

2

4

8

9

7 2 4 8 5 3 9 1 6 Sudoku puzzle No. 3289 2015-10-15

6

1 1

9

5

1

2

5

4

3

9

8

6

7

1

7

1

9

6

5

2

3

4

8

8

6

3

7

1

4

9

2

5

9

4

1

5

2

6

8

3

7

3

8

6

1

4

7

5

9

2

5

2

7

9

8

3

1

6

4

4

9

2

8

3

5

7

1

6

1

7

5

2

6

9

4

8

3

6

3

8

4

7

1

2

5

9

1

5

6

7 2

5

7 8 1 6

9

3

4

1 6

2 4

2

9

FOTO UBOD

NESPREMAN ZA ODAŠILJAČ SOLIDA(ENGL.) RISANJE

TEŽA

41

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

ZANIMANJE (MN.)

GLUMAC IZ SERIJE 'TATE'

RAŠIVANJE (MN.)

OSTRVLJANKE

JEDINAVEDENJENJA NO NA SLOVO LJUBOMIR ALKOHOPLIĆAK (O PRIJE ‘T’ POPOVIĆ LA I BRODU) KISELINA

IRIGACIONI UREĐAJ

LICA KOJA NE RADE ČUVAR PASA, PSETAR METAR

PRODUKT EMANACIJE

ŠVAJCARSKA TELEVIZIJA KRIZNO STANJE

SKUP SIMPTOMA NEKE BOLESTI (MED.) KRPA ZA SUDOVE, OTARAK

GEOMETRIJSKO TIJELO

KRETANJE KROZ VAZDUH, LET (MN.)

ŽIVOTINJSKI URLIK IMPERATOR KONJ U PJESMI ITEM (SKR.)

ŽITELJI IRIJANA

OZNAKA NJEMAČKE

Ko će prvi kroz cilj...

LEŠINE, STRVINE

KOCKARNICA (ITAL.) MALI LASTAR

ŠKOLA OZNAKA ZA KAMERUN

UREĐAJ ZA UBRZAVANJE ČESTICA (LAT.) SRODNICI PO KRVI (LAT.)

BRANIK NA PRUZI

PODACI O MJESTU BORAVKA THE TECH GAME EFEKAT, UČINAK

SIMBOL NATRIJUMA NAŠE MUŠKO IME PRECISION GUIDANCE KIT PRITOKA SJEVERNOG LEDENOG OKEANA

Play sudoku online at: KOJI IMA BUJNU GRIVU

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com Porodična šetnja

7 6

8

7 2 8 3

3

5 7 6

7

9

5 8

3

4

2012-02-08

Medium level

Sudoku puzzle No. 2629 2013-12-24 7

3

5

7

4

1

9

2

8

6

6

8

2

7

5

3

9

4

1

5

3

9

8

6

2

1

7

4

8

4

1

5

3

7

6

2

9

2

7

6

1

9

4

8

5

3

9

5

8

7

6

1

9 2

9

8

8

7

Puzzle solution: 4 2 8 6 7 1 3 9 5

2

1

9

5

3

4

8

7

6

3 4 2

3

2

7 6 3 9 2 5 4 1 8 Sudoku puzzle No. 3440 2016-03-14

4

5 4

Daily Sudoku puzzle No. 1944

www.sudokukingdom.com 9 1 4 2 8 6 5 3 9

1

4

Medium level

8 8

LAKŠA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2012-01-30

7

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: I, ROB, ASPRA, STOTRIDESET, LASKAVE, IZA, TIRNANIĆ, L, JANIK NOA, ŽA, ORATORI, DŽIN, RANI JADI, TT, DNT, AO, OBOA, A, ARNS, NB, OK, RAZOR, MORAVA, AKERID, ČEKIĆI, ORAO, O.

Puzzle solution:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1935

Play sudoku online at:

NEMAČKA GLUMICA NASTASJA

Play sudoku online at:

5

9

1

3

7

6

8

4

2

2

4

8

5

1

9

3

7

6

7

3

6

8

4

2

5

1

9

9

1

5

4

3

8

6

2

7

3

6

7

2

9

5

1

8

4

4

8

2

7

6

1

9

5

3

8

2

4

9

5

3

7

6

1

1

5

9

6

2

7

4

3

8

6

7

3

1

8

4

2

9

5

7

4

1

8

9 5 4

5

6 2

4 8

6

6 8 3

3

42

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 17 I 18. 10. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Prodajem izuzetan plac, 1,5 km od centra, 400 m2. Danilovgrad.

Tel: 063/449-457

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Oktobarski popust - 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 17 I 18. 10. 2020.

43 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

DOGAĐAJ DANA (SUBOTA)

SPORTDN

44

FUDBAL

INTER MILAN

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

18.00h

9. KOLO

BUDUĆNOST

ZETA

PETROVAC

DEČIĆ

Dragojević Aković Milić Milić Babić Ceklić Ćuković Simović Vučić Đinović Mirković Milojko Raičković Jamoa Terzić Krstović Božović I. Vukčević Ivanović M. Lambulić Moraitis Kalezić Trener: Mladen Trener: Dejan Milinković Roganović PODGORICA - Stadion pod Goricom (bez prisustva publike). Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Asistenti: Jovica Tatar (Podgorica) i Danijel Dević (Bar). Početak: Subota, 15.00h (RTCG 2 i TV AS 4).

Popović Velimirović Savović Drešaj Medigović Tući Mikijelj Ad. Rudović Ražnatović Ljuljđuraj Marković Marković Ivanović Božanović Merdović Đoljaj Divanović Vuljaj Ilić An. Rudović Vukčević Camaj Trener: Nenad Trener: Edis Vukčević Mulalić PETROVAC - Stadion pod Malim brdom (bez prisutsva publike). Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Asistenti: Marjan Paunović (Berane) i Dragan Vujović (Cetinje). Početak: Subota, 15.00h (MNE sport).

MEĐUSOBNI DUELI

MEĐUSOBNI DUELI

Pobjeda Budućnosti: Neriješeno: Pobjeda Zete:

29 18 11

ISKRA

JEZERO

Kordić Malešević Drinčić Kumburović Obradović Šahman Rogošić Kato Petrović Vuković Krnić Trener: Aleksandar Nedović

Asanović Radunović Drešković Dedić Dinoša Đurković Pavlović Matanović Isljami Mujeci Osmajlić Trener: Milija Savović

RUDAR Helić Tomašević Kašćelan Kartal Merdović Kotorac Golubović Ernec Zečević Vlaisavljević Striković Trener: Vuko Bogavac

PODGORICA - Stadion “DG Arena” (bez prisustva publike). Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Asistenti: Nenad Živković i Uroš Rašović (Podgorica). Početak: Subota, 16.00h (MNE sport).

MEĐUSOBNI DUELI 18 15 10

Pobjeda Podgorice: Neriješeno: Pobjeda Rudara:

OFK TITOGRAD

LISTA STRIJELACA TROFEJ RADIJA CRNE GORE

DANILOVGRAD - Stadion “Braće Velašević” (bez prisustva publike). Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Asistenti: Jovan Došljak (Berane) i Goran Šućur (Nikšić).

Početak: Subota, 17.00h (MNE sport).

MEĐUSOBNI DUELI Pobjeda Iskre: Neriješeno: Pobjeda Jezera:

Pobjeda Petrovca: Neriješeno: Pobjeda Dečića:

PODGORICA Ivezić Suzuki Čelebić Đajić Vukčević Nikolić Kaluđerović Jovanović Maraš Sentoku Kordić Trener: Milorad Peković

5 3 4

6 5 4 3

Šaleta Kordić (Podgorica), Vuk Striković (Rudar) Kristijan Vuljaj (Dečić), Božo Marković (Sutjeska)

Spasojević M. Roganović Bašić Muzurović B. Roganović Peličić Brnović Mendi Kalezić Novović Vukčević Trener: Nikola Rakojević

2 0 1

SUTJESKA Giljen Grivić Šofranac Bulatović Stijepović Eraković Janković Raičević Ćetković Osmajić Adrović Trener: Dragan Radojičić

PODGORICA - Stadion: Trening kamp OFK Titograd. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Asistenti: Nikola Radulović (Podgorica) i Ivan Bogdanović (Cetinje).

Početak: Subota, 18.00h (MNE sport).

Ilir Camaj (Dečić)

Draško Božović (Budućnost), Marko Mrvaljević (OFK Titograd), Kođo Nijaveđi (Zeta), Milutin Osmajić (Sutjeska)

MEĐUSOBNI DUELI Pobjeda Titograda: Neriješeno: Pobjeda Sutjeske:

12 12 17

UVIJEK POSE TELEKOM 1. CFL, 9. KOLO: NOVI OKRŠAJ

Prvi šampion Crne Gore na terenu aktuelnog prvaka - možda posljednjih godina ovaj derbi ima favorita, ali uvijek sa sobom nosi nešto posebno. Nakon pauze zbog obaveza reprezentacije, danas (subota) se utakmicama 9. kola nastavlja Telekom 1. CFL, a u centru pažnje biće okršaj pod Goricom između Budućnosti i Zete.

Zanimljiv fudbal očekuje se u duelu ekipa koje je obilježio rad Nikole Rakojevića, Titograda i Sutjeske, kao i u Danilovgradu, gdje uzdrmana Iskra dočekuje čvrsto Jezero. Dva tima sa vrha Dečić i Podgorica nove pobjede juriće protiv timova kojima su bodovi neophodni - Petrovca, odnosno Rudara.

Kada je u pitanju derbi kola, Zeta na naš najveći stadion stiže nakon što je na njemu slavila dva puta u posljednjih deset utakmica, dok će Budućnost željeti da ponovi posljednju utakmicu pod Goricom iz marta, kada je ubjedljivo slavila (4:1).

Ipak...

“Utakmice između Budućnosti i Zete nikada nijesu bile lake ni za jedne, ni za druge - tako da nas težak meč očekuje i ovog puta”, poručio je trener aktuelnog šampiona Mladen Milinković.

Uloga favorita je poznata...

“Da, sigurno da je to Budućnost tu nema priče. Šampioni su i igraju na domaćem terenu”, istakao je kapiten Zete Goran Milojko.

Ono što je zajedničko za “plave” i “vukove” ove sezone jeste da su nešto sporije počeli, ali da su po-

2

POBJEDE UPISALA JE ZETA PROTIV BUDUĆNOSTI NA POSLJEDNJIH DESET MEČEVA U LIGI POD GORICOM

U NEDJELJU SE IGRA 11. KOLO AMPLITUDO DRUGE LIGE, A SASTAJU SE: BERANE - JEDINSTVO, BOKELJ GRBALJ, MORNAR - KOM, DREZGA - ARSENAL, IBAR - IGALO. SVI MEČEVI POČINJU U 14.30H. lako dizali formu.

“Imali smo lošiji start prvenstva, baš kao i Zeta, ali smo s vremenom bilježili bolje rezultate.

Nadam se da će moja ekipa pokazati kvalitet i da ćemo osvojiti nova tri boda kako bismo, sa zaostalom utakmicom protiv Petrovca, izbili na čelo tabele - što je naš cilj od početka šampionata”, jasan je Milinković.

I Zeta će željeti da pokaže pravo lice, a derbi je prava prilika za to.

“Mislim da imamo šta da pokažemo - u dobroj smo formi poslije lošeg starta. Mislim da smo se vratili igri i prije svega fizički se spremili za ono što slijedi”, zaključio je Milojko.

Budućnosti će nedostajati Petar Grbić, Ivan Bojović, Petar Vukčević i Nemanja Sekulić, a Zeti Amel Tuzović i Elom Kođo Nijaveđi. K.B.

ZANIMLJIVOST DANA

DOGAĐAJ DANA (NEDJELJA)

Everton je posljednju pobjedu nad gradskim rivalom Liverpulom upisao 17. oktobra 2010. Veliki protivnici sa rijeke Mersi sudariće se danas (subota) na isti datum deset godina kasnije.

C. ZVEZDA MORNAR

20.00h

EBAN DERBI

BUDUĆNOSTI I ZETE U CENTRU PAŽNJE

Vrijeme je za novi derbi: Goran Milojko i Igor Ivanović

1. DEČIĆ

8

4

4

0

13:3

16

2. PODGORICA

8

4

3

1

11:6

15

3. BUDUĆNOST

7

5

0

2

9:8

15

4. SUTJESKA

8

4

2

2

14:9

14

5. ZETA

8

3

2

3

7:7

11

6. JEZERO

8

3

2

3

4:6

11

7. RUDAR

8

3

0

5

11:12

9

8. ISKRA

8

2

3

3

6:10

9

9. OFK TITOGRAD

8

1

2

5

6:15

5

10.PETROVAC

7

0

2

5

5:10

2

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

45

KOŠARKA

DRUGA LIGA

RASPORED, 9. kolo (subota): Petrovac - Dečić (15.00h), Budućnost - Zeta (15.00h), Podgorica - Rudar (16.00h), Iskra - Jezero (17.00h), OFK Titograd - Sutjeska (18.00h).

Juriš na prvu pobjedu LIGA ŠAMPIONA BUDUĆNOST U NEDJELJU GOST NEZGODNE BORUSIJE

Mlada, brza, čvrsta ekipa.

Glavne odlike rukometašica Budućnosti godinama unazad. Ali, tako su svog protivnika u petom kolu Lige šampiona, Borusiju Dortmund, okarakterisali iz tabora “plavih”.

I to sa razlogom - Njemice su nakon dva početna poraza u elitnom takmičenja pobijedile Podravku u gostima (26:25) i namučile lidera grupe B, ekipu CSKA, u minimalnom porazu pred svojim navijačima (28:29).

“Imamo jako ozbiljan pristup pripremi ove utakmice – kao da je u pitanju Đer. Ekipa Dortmunda je to i zaslužila trenutnom formom. Poštujemo njihovu igru i taj brzi rukomet koji ih karakteriše, ali se nadam da ćemo se oduprijeti njihovim naletima”, jasan je bio trener Budućnosti Dragan Adžić.

Sa druge strane, naše rukometašice su sa tri poraza u prva tri kola imale najlošiji start još od sezone 2004/05.

Međutim, znaci života su se mogli vidjeti u prethodnom kolu, gdje su uzele bod protiv francuskog Bresta (22:22).

“Kroz utakmice ćemo

BORUSIJA D. BUDUĆNOST

Dortmund - Hala Helmut Kurnih. Kapacitet: 2.000.

Sudije: Said Bunuara, Khalid Sami (Francuska). Početak: nedelja, 14:00h ući u takmičarski ritam. Treba dostići taj nivo koji protivnici imaju, ali vjerujem da će igračice moći da odigraju na onom nivou koji protivnik posjeduje već nakon mečeva sa Đerom i Vlčeom”, rekao je Adžić.

Posebnu draž ovaj meč predstavlja za bivšu igračicu Budućnosti - Klaru Voltering. Trenutni trener golmana u Borusiji rado se prisjetila godina provedenih u Budućnosti, sa kojom je osvojila i dva pehara Lige šampiona (2012. i 2015. godine).

“Crna Gora i Podgorica su nešto poput mog drugog doma. Dva puta smo osvojili Ligu šampiona, imali smo nevjerovatne trening kampove na moru ili u planinama, a stekla sam

GRUPA B Subota Đer - Vlčea Nedelja 14.00h Borusija D. - Budućnost 16.00h Podravka - Odenze 16.00h Brest - CSKA TABELA: CSKA 7, Đer 6, Brest 6, Odenze 6, Borusija D. 2, Podravka 2, Budućnost 1, Vlčea 0.

18.00h

prijatelje za cio život”, izjavila je Voltering. Međutim, naglasila je da je sentimentalnost neće spriječiti u želji da njen trenutni tim pobijedi u nedjeljnom duelu.

A kada smo već pomenuli golmane - Podgoričanke u ovom meču neće računati na Armel Atingre zbog problema sa okom, ali nije sve tako loše. Naime, vjetar u leđa “plavima” biće odlična Tatjana Brnović, koja se nakon prinudnog odsustva od 34 dana vratila u ekipu za meč sa Brestom i uradila i više od onog što se od nje očekivalo.

V.S.

Godina uspjeha Uspjeh - kako na terenu, tako i van njega. Juče je održana sjednica Upravnog odbora Fudbalskog kluba Budućnost, a članovi su konstatovali da je godina za nama jedna od najuspješnijih rezultatski i finansijski - u novijoj istoriji kluba, uprkos pandemiji koju je izazvao virus korona svugdje u svijetu. Sjednici su prisustvovali su gradonačelnik Ivan Vuković, predsjednik kluba Veselin Mijač, kao i svi članovi osim opravdano odsutnog reprezentativca Nikole Vukčevića.

46

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

KONAČNO U “MORAČI” - BUDUĆNOST VOLI VEČERAS (19H) ČEKA BORAC

Pravi rival za povratak na pobjednički kolosijek

Jadran u nedjelju (18h) čeka Primorac

Vaterpolisti Jadrana su na pragu desete titule Kupa u nizu.

Odradili su Novljani veliki posao nakon sjajne i rutinske pobjede u gostima (12:6) nad Primorcem, pa je tako pred njima lakši od dva meča.

Nošeni sjajnim Petrom Tešanovićem na golu (16 odbrana) i Konstantinom Averkom u napadu (4 gola), branioci trofeja su prelomili meč početkom druge četvrtine i do kraja nijesu dozvolili komšijama da ozbiljnije ugroze njihovu pobjedu.

Jadranu bi ovo bio ukupno

12. trofej Kupa - deseti u nizu.

Njihove vitrine krase i titule iz 2006. i 2007. godine kojima društvo prave i dvije titule Kupa SCG (2004. i 2005. godine).

Primorac je pretposljednji osvajač kupa u eri prije Jadrana. Kotorani su svoj jedini pehar osvojili 2009. godine i čini se da će nakon ovakvog prvog meča na titulu morati pričekati makar do sljedeće sezone. Nakon njih to su uspjeli još da urade i igrači Budve u sezoni 2009/10, nakon čega na scenu stupa dominacija kluba iz Herceg Novog.

V.S.

odbojka - Otkazano muško finale Kupa

Korona produžila pauzu finalistima Odbojkaši Budve i Jedinstva bili su spremni za finale Kupa. Bili su spremni i ljubitelji odbojke u Crnoj Gori.

Međutim, igrom slučaja, publika će ostati uskraćena za muško finale. Korona virus je poremetio sve planove za subotnji praznik.

Konstantna opasnost od COVID-19 je visila nad glavama igrača i organizatora finalnog turnira i na kraju epilog je otkazano finale u muškoj kategoriji - jedan igrač Budve bio je pozitivan tokom jučerašnjeg obaveznog pregleda. Ova situacija natjerala je čelnike Saveza da muško finale Kupa odlože na neodređeno.

Sa druge strane, za utjehu ostaje žensko finale. Odbojkašice Galeba i Morače odigraće svoj meč u dogovorenom terminu (19h).

Srećom, sve igračice su prošle test pa će tako Galeb imati priliku da odbra-

ni titulu.

“Igramo protiv jedne od najiskusnijih ekipa u ligi, koja već duže vrijeme igra u ovom sastavu i sigurno će biti spremni za finale. U odnosu na prošlu godinu ovo je nama jedna nova ekipa koja nije imala puno vremena da se uigra, ali ćemo pokušati da iznenadimo favorizovanu Moraču”, oprezan je bio trener Galeba Nikola Masoničić.

Nađa Janjević, kapitenka Morače, najavila je borbu do posljednjeg poena.

“Ponosne smo i raduje nas što je naša ekipa finalista ovogodišnjeg kupa Crne Gore. Spremne ulazimo u predstojeći duel sa jakom željom i motivacijom da pružimo jak otpor kvalitetnoj ekipi Galeba. Moje saigračice i ja daćemo sve od sebe da se u lijepoj odbojkaškoj predstavi radujemo dugoočekivanom trofeju”, izjavila je ona.

V.S.

Foto: ABA liga

Novljani potvrđuju Kup

Da se potvrdi brejk iz Beograda: Petar Popović Tri izuzetno teška gostovanja, dvije pobjede i poraz od Unikahe i pored dobre igre skoro 35 minuta su iza košarkaša Budućnost Volija.

Konačno slijedi mirniji period bez putovanja i nekoliko vezanih domaćinstava. Prvo na redu je večeras, kada u “Moraču” stiže Borac u trećoj rundi ABA lige.

Ovakvi mečevi su uvijek najteži, naročito zbog iscrpljujućeg rasporeda.

Vidjelo se i u Malagi u finišu da nedostaje energije i koncentracije. Zbog toga, Čačani koji su savladali Partizan u Beogradu na startu sezone zahtijevaju maksimalan pristup svih 40 minuta.

“Nakon tri vezana gostovanja, sa puno entuzijazma i samopouzdanja čekamo ovaj meč. Utakmice na strani su bile naporne i u fizičkom i emotivnom smislu. S obzirom na način na koji smo dobili Bulonj i Partizan, a izgu-

alna prilika za to.

“Moramo da nađemo energiju, moramo da budemo koncentrisani kako bismo anulirali dobre elemente koje Borac ima”, jasan je mladi stručnjak.

Ekipa koja je prošlu sezonu završila na prvom mjestu Druge ABA lige godinama je u vrhu tog takmičenja, ali nikako nije uspijevala da se domogne elitnog ranga. Sve do ove sezone. I odmah su momci koje vodi legenda kluba Marko Marinović pokazali da imaju kvalitet.

“Ekipa su koja je zadržala kostur, duži period igra isti sastav, a ove sezone su pojačani sa tri Amerikanca. Čeka nas jako zahtjevna utakmica. Naravno da smo favoriti, ali sve to moramo da opravdamo na parketu”, poentirao je Petar Mijović.

Budućnost i Borac, prva epizoda u regionalnom takmičenju...

A.K.

bili od Unikahe, neće biti nimalo lako da nađemo dobru energiju”, jasno je poručio Petar Mijović, trener “plavih”.

Međutim, nema nikakvih izgovora, crnogorskom šampionu je potrebna pobjeda kako bi se vratio na trijumfalni put. A, prvi susret protiv Borca u regionalnom takmičenju je ide-

Aba liga Petak C. Olimpija - Split

94:66

Subota 17.00h Igokea - Primorska 19.00h Budućnost - Borac 21.00h FMP - Partizan 17.00h 20.00h

Nedjelja Cibona - Mega C. zvezda - Mornar

Ponedjeljak 18.00h Zadar - Krka

VIKEND tiket sUBOTA

Lokomotiva M. Ufa

1 2

nEDJELJA

1

Partizan C. zvezda

2

Cvole PSV

4+

Čelsi Sautempton Dinamo Z. Gorica

1-1 1 i T12+

Šefild Fulam Napoli Atalanta

X T22+

Servet Jang Bojs

Ukupna kvota: 11,33

X

Ukupna kvota: 43,35

47

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 10. 2020.

sportski ekran SUBOTA RTCG 2 14.50h 18.50h

16.00h 18.00h 20.00h

Budućnost – Zeta, fudbal Budućnost – Borac, košarka

SPORTKLUB 5

MNE SPORT 1, 2, 3 15.00h 16.00h 17.00h 18.00h 19.00h

13.00h 15.30h 19.30h

Petrovac – Dečić, fudbal Podgorica – Rudar, fudbal Iskra – Jezero, fudbal OFK Titograd – Sutjeska, fudbal Galeb - Morača, odbojka (ž)

14.15h 16.00h 18.15h 20.30h

Šandong - Peking, fudbal Everton - Liverpul, fudbal Čelsi - Sautempton, fudbal Man. siti - Arsenal, fudbal Njukasl - Man. junajted, fudbal

13.30h 16.00h 18.00h 21.00h 00.00h 02.00h

ATP Sankt Peterburg, tenis Real Madrid - Kadiz, fudbal Hetafe - Barselona, fudbal

Seltik - Rendžers, fudbal Multiprenos kao nekada Inter - Milan, fudbal FMP - Partizan, košarka Fluminense - Seara, fudbal Sao Paulo - Gremio, fudbal

ARENASPORT 2

SPORTKLUB 3 14.10h

Fetije - Galatasaraj, košarka Šahtjor - Ljvov, fudbal Las Palmas - Almerija, fudbal Kremona - Vareze, košarka

ARENASPORT 1

SPORTKLUB 2 13.00h 18.30h 21.00h

Zenit - Soči, fudbal Krasnodar - Rubin, fudbal Olimpijakos - Atromitos, fudbal

SPORTKLUB 6

SPORTKLUB 1 09.25h 13.25h 15.55h 18.25h 20.55h

Selta - Atl. Madrid, fudbal Trabzon - Bašakšehir, fudbal Budimpešta plivanje

15.00h 17.00h

Moto GP kvalifikacije

Napoli - Atalanta, fudbal Igokea - Primorska, košarka

19.00h 21.00h

Budućnost - Borac, košarka Marsej - Bordo, fudbal

ARENASPORT 3 18.00h 20.45h

Sampdorija - Lacio, fudbal Krotone - Juventus, fudbal

ARENASPORT 4 15.00h 17.00h 19.00h 20.55h

Budućnost - Zeta, fudbal Rems -Lorijen, fudbal Servet - Jang Bojs, fudbal Standard - Klub Briž, fudbal

ARENASPORT 5 16.00h 18.00h 21.30h

Krim - Bitinghajm, rukomet (ž) Andora - Burgos, košarka Sporting - Porto, fudbal

EUROSPORT 1 12.50h

Điro d’Italija, biciklizam

EUROSPORT 2 15.20h 18.25h 20.30h

Hofenhajm - Borusija D, fudbal A. Bilefild - Bajern M, fudbal Borusija M. - Volfsburg, fudbal

18.45h 21.00h

Baskonija - Barselona, košarka Lil - Lens, fudbal

NEDJELJA RTCG 2 13.50h 17.50h

14.30h 16.45h 19.00h

Borusija D. - Budućnost, rukomet (ž) Jadran - Primorac, vaterpolo

SPORTKLUB 6

SPORTKLUB 1 06.55h 09.25h 12.55h 14.55h 17.25h 20.10h

12.00h 14.00h 16.00h 18.00h 20.45h

Jokohama - Tokio, fudbal Henan - Vuhan, fudbal Šefild jun. - Fulam, fudbal K. Palas - Brajton, fudbal Totenham - Vest Hem, fudbal Lester - Aston Vila, fudbal

12.30h 17.00h 20.00h

ATP Sankt Peterburg, tenis AEK - PAOK, fudbal

SPORTKLUB 3 11.00h 12.20h 14.00h 15.30h 18.00h 20.30h

Moto 3 trka Moto 2 trka Moto GP trka CSKA - Dinamo, fudbal Budimpešta plivanje Bajern - Bejrut, košarka

13.00h 15.00h 18.00h 2045h 23.15h

Bolonja - Sasuolo, fudbal Partizan - C. zvezda, fudbal C. zvezda - Mornar, košarka

Strazbur - Lion, fudbal Specija - Fiorentina, fudbal Udineze - Parma, fudbal Roma - Benevento, fudbal Internasional - Vasko, fudbal

ARENASPORT 3 12.00h 17.00h

Fejnord - Sparta, fudbal

ARENASPORT 4 13.40h 15.15h 17.00h 19.00h 21.00h

Kil - Flensburg, rukomet Monako - Monpelje, fudbal Sent Etjen - Nica, fudbal Pumas - Toluka, fudbal Rio Ave - Benfika, fudbal

ARENASPORT 5

ARENASPORT 2

SPORTKLUB 5 12.15h

Efes - Bahčešehir, košarka Duizburg - Halešer, fudbal Rajo Valjekano - Espanjo, fudbal Goctepe - Fenerbahče, fudbal Breša - Trst, košarka

ARENASPORT 1

SPORTKLUB 2 15.30h 19.30h

Hamarbi - Mjalbi, fudbal Cvole - PSV, fudbal Nju Ingland - Denver, ragbi

Pohang - Ulsan, fudbal Cibona - Mega, košarka

14.00h 16.00h 18.15h 21.00h

Borusija D. - Budućnost, rukomet (ž) Podravka - Odenze, rukomet (ž) Genk - Šarloa, fudbal Korintijans - Flamengo, fudbal

EUROSPORT 1 09.45h 19.45h

Điro d’Italija, biciklizam Open Engleske, snuker

EUROSPORT 2 10.00h 15.20h 17.30h

Alpsko skijanje Keln - Ajntraht F, fudbal Šalke - Union B, fudbal

Priredio: a.k.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Predrag ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20-252-900

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Z

vezda je moćna, ali vidjećemo ko će biti moćniji - rečenica koja možda i najbolje opisuje sa koliko samopouzdanja košarkaši Mornara i njihov trener Mihailo Pavićević dočekuju prvi veliki derbi u ABA ligi. Četiri vezane pobjede, 86 poena ukupna razlika od čega su dvije pobjede protiv super kvalitetnih ekipa u Evrokupu - Unikaha i Breša. Potpuno je jasno, Barani meč treće runde regionalnog takmičenja (nedjelja, 20h) dočekuju u sjajnom raspoloženju, spremni da i u Beogradu pokažu sav svoj kvalitet.

SPORT ZA PRVIJENAC U BEOGRADU: MORNAR ZVEZDA NEDJELJA, 20H

POKAŽITE IM KO JE MOĆNIJI

■ DVA RAZLIČITA

Pavićević za Dnevne novine.

Stil koji gaji Pavićević poznat je svima u regionu, a ono što ove sezone karakteriše Zvezdu je čvrsta odbrana koju forsira novi trener Saša Obradović. U prva dva kola Branko Lazić i drugovi upisali su dva lagana trijumfa, dok u Evroligi imaju pobjedu i dva poraza - drugi je stigao u utorak protiv Žalgirisa u Beogradu.

“Mi smo puni samopouzdanja, a u ovom meču moramo biti i fizički i mentalno spremni da odgovorimo na odbranu Zvezde koja je često na granici faula. Idemo bez nekog pritiska, da odigramo našu igru i pokažemo koliko možemo protiv evroligaša”, dodao je Pavićević.

■ UVESTI MEČ

STILA KOŠARKE

U NAŠ RITAM

Ekipe koje su odigrale mnogo sjajnih mečeva prethodne sezone, a u posebnom sjećanju svim navijačima “ponosa Bara” ostao je onaj iz polufinala 2018. godine, kada su Nemanja Vranješ i drugovi poigrali sa “crveno-bijelima”.

“Nema puno izmišljanja i filozofiranja. Zvezda ima najjači tim u ABA ligi, tim za Evroligu i još se pojačava. Čeka nas jedna interesantna utakmica i dva različita stila košarke”, rekao je

Ono što može biti otežavajuća okolnost za “mornare” je odgođeni meč Crvene zvezde sa Asvelom koji je trebalo da se odigra u četvrtak, ali nije zbog pozitivnih slučajeva u francuskom timu. Međutim, Barani žele da napadnu vrh i zbog toga nema nikakvih izgovora.

“Mi smo napravili ekipu sa kojom ćemo pokušati da se borimo za sam vrh. Ni mi još ne znamo domete ove ekipe. Ali, partije u posljednje vrijeme nam daju za prvo da u svaki meč ulazimo sa vjerom u pobjedu, uz respekt prema protivnicima. Moramo pokušati da uvedemo utakmicu u ritam koji nama odgovara i naravno koliko nam oni to dozvole”, jasno je poručio za kraj Mihailo Pavićević.

Mornar sedmi put gostuje Zvezdi u Beogradu, ali nikad prije u ovakvoj formi, sa ovako jakim timom i pun samopouzdanja... Vrijeme je za prvijenac.

A.K.

11 UTAKMICA ODIGRAO JE MORNAR PROTIV CRVENE ZVEZDE U REGIONALNOM TAKMIČENJU DO SADA, A UPISAO JE DVIJE POBJEDE, OBJE NA SVOM TERENU

VIKEND TOKOM KOJEG ĆETE OSTATI DOMA PREMIJER LIGA, 5. KOLO Everton - Liverpul Subota, 13.30h

PREMIJERŠIP, 11. KOLO Seltik - Rendžers Subota, 13.30h

PREMIJER LIGA, 5. KOLO M. siti - Arsenal Subota, 18.30h

SERIJA A, 4. KOLO Napoli - Atalanta Subota, 15.00h

SERIJA A, 4. KOLO Inter - Milan Subota, 18.00h

PRIMEIRA. 4. KOLO Sporting - Porto Subota, 21.30h

SUPERLIGA, 11. KOLO Partizan - C. zvezda Nedjelja, 17.00h

RUSKA PL, 11. KOLO CSKA M - Dinamo M Nedjelja, 15.30h.