Dnevne novine, 22. oktobar, 2020. by Dnevne Novine

■ 2 3

DA LI ĆE NOVA IZVRŠNA VLAST IMATI I FORMALNO GRAĐANSKU PROFILACIJU?

BEZ MANJINA U VLADI, VEĆA ETNIČKA DISTANCA

MONSTAT SAOPŠTIO ■ 4

ODLAGANJE POPISA ZBOG KORONE NE BI BIO IZUZETAK ■ CDT zatražio da se na predstojećem popisu ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku

ČETVRTAK, 22. 10. 2020. BROJ 2822 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE ■ 15

Preminule tri osobe, 177 novoinficiranih

NASTAVLJA SE HAJKA SRPSKIH MEDIJA NA CRNOGORSKOG PREDSJEDNIKA ■ 5

Crnogorce sele u Saharu, a baba Vangu zovu u pomoć da “obore” Đukanovića

NEONATOLOŠKINJA IZ DJEČJE BOLNICE ■ 14

U Crnoj Gori još nije rođena nijedna kovid pozitivna beba KOMPANIJA 13. JUL PLANTAŽE

Maraš traži razrješenje zbog nove političke situacije ■ 7 ZA NAJBOLJE PONUDE:

PODACI CBCG ZA OSAM MJESECI

U zemlju stiglo 468 miliona eura stranih direktnih investicija ■ 9

marketing@dnovine.me

EVROKUP: BUDUĆNOST POBIJEDILA ULM 73:68

TOP 16 JE VEOMA ■ 46 BLIZU

+382 20 252 900

politika

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Bez manjina veća etnička

da li će nova izvršna vlast imati i formal

Nađi i Bečić

Susret Bečić - Nađi

Dosljedni integracijama EU “Afirmisanje parlamenta kao centralnog mjesta društveno-političkog života, u kojem će svi politički subjekti zajednički raditi na postizanju dogovora oko pitanja važnih za budućnost Crne Gore, jedan je od ključnih ciljeva i prioriteta novog saziva Skupštine”, kazao je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić. Kako je saopšteno, Bečić se juče sastao sa ambasadorom Rumunije u Crnoj Gori Ferdinandom Nađijem. Bečić je kazao da je zadovoljan tradicionalno dobrim odnosima dvije prijateljske zemlje i zahvalio na doprinosu Rumunije u procesu pristupanja Crne Gore NATO-u, kao i integraciji u Evropsku uniju. “Bečić je podsjetio da u Crnoj Gori postoji jasan cilj i konsenzus oko evropskih

integracija i da izvještaj Evropske komisije predstavlja dodatni podsticaj u tom pogledu”, navodi se u saopštenju. Nađi je kazao da je posebno zadovoljan činjenicom da je Crna Gora postala dio Sjevernoatlantskog saveza tokom njegovog sedmogodišnjeg mandata. On je, navodeći da je interes Rumunije da proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji bude uspješno okončan u što skorijem roku, istakao da će Rumunija i dalje biti prijatelj i partner našoj zemlji. “Sagovornici su se saglasili da parlamentarna diplomatija može doprinijeti produbljivanju saradnje između dvije zemlje, u čemu će važnu ulogu imati buduća grupa prijateljstva”, navodi se u saopštenju. M.D.

Bečić čestitao 75. godišnjicu

Pouzdan partner UN

Ujedinjene nacije u Crnoj Gori imaju pouzdanog partnera koji će dati puni doprinos u svim navedenim nastojanjima usmjerenim ka ostvarenju našeg zajedničkog cilja da svijet bude mirniji, pravedniji i održiviji za sve, poručio je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić u čestitki generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu povodom obilježavanja 75. godišnjice ove organizacije i njene osnivačke povelje. Bečić je kazao da ovu važnu godišnjicu obilježavamo u vremenima velikih izazova za sve nas. “Nezapamćena globalna zdravstvena kriza izazvana pandemijom novog korona virusa, praćena ozbiljnim ekonomskim i socijalnim uticajima predstavlja svojevrsan podsjetnik da teška vremena mogu postati jedinstvena prilika za pozitivne promjene

i suštinske transformacije našeg svijeta”, naveo je Bečić u čestitki. Kako je naveo, upravo je danas, više nego ranije, povećana odgovornost i obaveza svih zemalja da se okupimo i ispunimo prioritete Ujedinjenih nacija. “Dodatno, postizanjem ciljeva održivog razvoja, zajedno moramo ojačati našu kolektivnu ambiciju za postizanjem pravične globalizacije za sve, te preduzeti odlučne korake u oblasti klimatskih promjena koje predstavljaju najveću opasnost za generacije koje dolaze”, naglasio je Bečić. On je istakao da su, shodno tome, obaveze Crne Gore iz pregovoračkog procesa za Evropsku uniju u oblasti zaštite životne sredine kompatibilne sa ciljevima iz UN Agende 2030, što će našoj državi omogućiti ubrzan napredak u ovoj oblasti. M.D.

⌦⌦ Marina Drecun

uduća vlada Crne Gore može se sresti sa problemom nedostatka zastupljenosti manjina, što bi, sigurno, dovelo do veće etničke distance, iako su procjene nekih partija da su manjine pokazale principijelnost i lojalnost državi.

Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić kaže da je veoma važno da u budućoj izvršnoj vlasti budu zastupljeni predstavnici manjinskih partija. “U društvu, kakvo je naše, veoma je bitno da manjine budu adekvatno zastupljene u izvršnoj vlasti, jer i do sada imaju razloga za nezadovoljstvo, koje je dovelo do velike etničke distance. Zato treba uložiti maksimum napora da se prevaziđe nepovjerenje i dobijemo predstavnike manjina na najvećim državnim funkcijama. Ako se to sada ne desi, biće naravno mnogo prilika ubuduće kroz mjesta u brojnim državnim institucijama. Pretpostavljam da će to biti dio dijaloga po pitanju pravosudnih funkcija”, kaže Raonić. Podsjetimo, Bošnjačka stranka i albanska koalici-

Zgrada Vlade ja “jednoglasno” odbili su da uđu u vladu čiji će predsjednik biti Zdravko Krivokapić, nosilac liste “Za budućnost Crne Gore”. Ostalo je da odluku o eventualnom ulasku u

Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić kaže da je veoma važno da u budućoj izvšnoj vlasti budu zastupeljeni predstavnici manjinskih partija

vladu donese Albanska lista. Demokratska partija socijalista, međutim, smatra da odbijanjem da uđu u novu vladu partije manjinskih naroda su pokazale principijelnost i lojalnost Crnoj Gori. Iz DPS-a su kazali da su sigurni da će birači manjinskih partija, ali i ukupna crnogorska javnost, znati da cijene, kako su naveli, časni odnos tih partija prema neiskrenim ponudama. Oni su pozdravili odluku partija manjinskih naroda da ne ulaze u koalicione aranžmane sa političkim subjektima za sastav nove vlade, među kojima su, kako su naveli, osvjedočeni protivnici državnih interesa Crne Gore, “koji su, između ostalog, kroz djelovanje konstantno narušavali multietničnost i građanske principe crnogorskog društva”. “Takvim stavom te partije su pokazale privrženost ideji

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

u Vladi, distanca

alno građansku profilaciju?

Čeka se Đeljošaj

Albanska lista još nije odlučila hoće li biti dio nove vlade, a njen nosilac Nik Đeljošaj najavio je da će odluku donijeti u naredna dva dana. Đeljošaj je kazao da manjine treba da budu dio vlasti ako mogu biti faktor, navodeći da Albanska lista poštuje stav Bošnjačke stranke i iskreno objašnjenje njihovog stava. “Nećemo se služiti lažnim patriotizmom u objašnjavanju našeg stava”, rekao je Đeljošaj, podsjećajući da su oni javno objavili šta su tražili od mandatara i šta očekuju da bude dio pragrama nove vlade. “Mi zastupamo naš narod i oni očekuju da se zalažemo za njihov bolji život, bez obzira da li ćemo biti vlast ili zvanično opozicija”, istakao je Đeljošaj izjavi za CdM.

evropske budućnosti i potvrdile iskrenost našeg uzajamnog, višegodišnjeg partnerstva, tokom kojeg smo trasirali strateški put Crne Gore”, navodi se u saopštenju. U ovom trenutku mandataru Zdravku Krivokapiću ostaje da napravi dogovor sa Strankom pravde i pomirenja koja je u predizbornom periodu ušla u koaliciju sa grupacijom okupljenom oko Građanskog pokreta URA. Hazbija Kalač, predsjednik SPP-a, je juče izjavio da očekuje da njegova partija dobije značajna mjesta u novoj izvršnoj vlasti. “U toj novoj većini, Stranka pravde i pomirenja kao jedina manjinska partija u vladi sebe vidi na visokim funkcijama, gdje će pored određenog ministarstva, kao predstavnica naroda koji je značajno procentualno populaciono zastupljen u Crnoj Gori, obavljati još značajnih funkcija u Vladi, i na takav

način pravedno iskoristiti novo pozicioniranje radi popravljanja veoma lošeg položaja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori”, kazao je Kalač za “Dan”. Za razliku od SPP, albanska koalicija “Jednoglasno”, koju čine Demokratska partija, Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori, jednoglasno je odbila poziv mandatara za ulazak u vladu. “Da mi ponude republiku Ulcinj, odbio bih da uđem u vlast”, kazao je predstavnik albanske koalicije ‘Jednoglasno’, predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka. On kaže da različito doživljavaju i prošlost i budućnost na ovim prostorima u odnosu na buduću većinu. Kao primjer je naveo odnos nekih iz nove većine prema genocidu u Srebrenici. ”Gazilo se preko svih vrijednosti albanskog naroda koje meni znače sve. Heroji koje oni slave su oni koji su napravili najveći genocid prema mom narodu”, kazao je Zenka. Zenka ističe da ta politika nije pobjednička.

politika

stav Može li Crnogorski evropski identitet preživjeti demokratiju?

Piše:

Kurt Voker Mirna pobjeda opozicije u Crnoj Gori predstavlja pobjedu za demokratiju na Balkanu – do određene tačke. Sada Zapad mora pažljivo da motri na situaciju. Nedavna pobjeda opozicije i predstojeća mirna promjena vlasti u Crnoj Gori najbolje govore o crnogorskoj demokratiji. Ali, kao što smo bili svjedoci u drugim zemljama, demokratija je mnogo širi pojam od samih izbora. U slučaju Crne Gore, uprkos održavanju izbora, trajnost demokratskog društva, kao i integracija Crne Gore u Evropu, i dalje je na dohvat ruke. Srpska pravoslavna crkva snažno je intervenisala u predizbornoj kampanji, a značajan dio stanovništva koji je glasao za novu koaliciju ambivalentan je prema institucijama zemlje, skeptičan prema odnosu sa Evropom i članstvom u NATO-u, i privučen je daleko više nacionalističkim i manje demokratskim Srbiji i Rusiji. Vjekovima se granica između zapadne i istočne polovine Rimskog carstva provlačila kroz današnju Crnu Goru. Uz visoke planine i teški teren, primorska područja Crne Gore imala su bliže veze sa Venecijom i Rimom od centralnih i istočnih djelova, koji su imali bliže veze sa Beogradom. Primorska Crna Gora je bila dio Venecijanskog carstva 400 godina, a kasnije je prešla u ruke Habsburgovaca, a zatim i Austrougarske, da bi tek nakon Prvog svjetskog rata bila uključena u Jugoslaviju.

Kotor – Cattaro na italijanskom jeziku – i dalje je važan dio crnogorskog identiteta, sa krilatim lavom Svetog Marka, zaštitnika Venecije, koji se i dalje pojavljuje u logoima i skulpturama u gradu. Poslednjih godina, Crna Gora je izgradila ovaj zapadni identitet da bi se pridružila NATO-u i unaprijedila svoje odnose sa EU. Iako zapadna Evropa ponekad na Crnu Goru gleda prilično iskosa – kao na korumpiranu ili u najboljem slučaju nezrelu demokratiju – Crna Gora se identifikovala kao istorijski dio Evrope, uspješna demokratija, podobna članica NATO-a i ništa manje turistička destinacija privlačniji od Hrvatske na sjeveru ili Grčke na jugu. Na crnogorskim izborima 30. avgusta, Demokratska partija socijalista (DPS) – koja je pod svojim liderom, predsjednikom Milom Đukanovićem vladala Crnom Gorom 30 godina – izgubila je većinu u parlamentu od koalicije opozicionih partija. (Đukanović, koji je posljednjih nekoliko godina usmjeravao Crnu Goru zapadnim putem i dalje ostaje predsjednik). S jedne strane, rezultat je pobjeda demokratije u Crnoj Gori. Dugo optuživana da je zemlja jednopartijske vladavine, sa provladinim medijima i pro-forma izborima, činjenica da je opozicija mo-

Rezultat je pobjeda demokratije u Crnoj Gori - dugo optuživana da je zemlja jednopartijske vladavine, sa provladinim medijima i pro-forma izborima, činjenica da je opozicija mogla da vodi uspješnu predizbornu kampanju i da je vlada mirno predala vlast govori o zrelosti crnogorske demokratije

gla da vodi uspješnu predizbornu kampanju i da je vlada mirno predala vlast govori o zrelosti crnogorske demokratije. S druge strane, neke od onih sila koje su pobijedile na izborima preispituju evropske aspiracije Crne Gore. Neki odbacuju pojam crnogorske nezavisnosti, videći je umjesto toga kao svojevrsni dio Srbije. Jedna stranka bojkotovala je intoniranje himne Crne Gore prilikom sazivanja parlamenta nakon izbora. Nekoliko partija protivi se zakonu usvojenom tokom prethodnog parlamenta koji nalaže da se Srpska pravoslavna crkva registruje kao crkva prema crnogorskom zakonu. Izazov za Zapad je istovremeno složen i jednostavan. Komplikovano je u smislu da mora poštovati izbor crnogorskih birača, koji su razumljivo bili umorni od 30 godina upravljanja DPS-om i zabrinuti poremećajima koji su Srpsku pravoslavnu crkvu uvukli u politiku. Ali je takođe jednostavno, u smislu da legitimne liberalne institucije počivaju na mnogo više od pukih izbora. Poštovanje pluralizma i vjerske slobode posebno su vitalni u multietničkim društvima poput onih na Balkanu, a ove vrijednosti se lako mogu pogaziti savršeno demokratskim sredstvima. Zapad bi u najmanju ruku trebalo da korača oprezno u odnosima sa vladom koja može širom otvoriti vrata ruskom uticaju, posebno u obavještajnim službama i službama nacionalne bezbjednosti. Prošireni ruski uticaj u Crnoj Gori, koristeći odskočnu dasku srpskog nacionalističkog identiteta, može postati mnogo veći problem u čitavom balkanskom regionu. Zapad mora obratiti pažnju sada – prije nego što se bilo koji takav problem poveća. (Autor je bivši ambasador SAD u NATO, izaslanik za Ukrajinu, vodeći stručnjak za spoljnu i nacionalnu bezbjednosnu politiku SAD sa oko 30 godina iskustva u različitim vladinim, akademskim i privatnim sektorima) Izvor: CEPA

politika

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Uprava za statistiku MONSTAT saopštila

Odlaganje popisa zbog korone ne bi bio izuzetak

dlaganje popisa u Crnoj Gori zbog aktuelne pandemije ne bi značajnije uticalo na uporedivost podataka, ali ni na redovnu realizaciju statističkih istraživanja koje MONSTAT sprovodi u toku jedne godine, kazali su iz Uprave za statistiku. Iz MONSTAT-a su kazali da je redovan popis stanovništva u Crnoj Gori planiran za narednu godinu, međutim, kako je u toku pandemija korona virusa, iz Ekonomske komisije za Evropu Ujedinjenih nacija UNECE je saopšteno da pojedine države planiraju da odlože popis. “Iz našeg okruženja to je već uradila Srbija koja je popis odgodila za šest mjeseci”, kazali su CdM-u iz MONSTAT-a, navodeći da odlaganje popisa u Crnoj Gori ne bi bio izuzetak.

■■ Uskladiti sa regulativama EU

“Programom zvanične statistke 2019-2023. koji je objavljen u Službenom listu Crne Gore br. 7/19, predviđeno je da se popis stanovništva realizuje u toku 2021. godine. Ipak, svjedoci smo da pojedine članice UNECE-a planiraju da odlože realizaciju popisa”, kazali su iz MONSTAT-a. Na pitanje CdM-a ko je

Da li ima uslova za regularan popis stanovništva?

i stanova odložiti za šest meseci i umjesto u aprilu sprovesti u oktobru 2021. godine.

■■ nepovoljna

epidemiološka situacija

nadležan za donošenje odluke o eventualnom odlaganju popisa, iz MONSTAT-a nijesu konkretno odgovorili, već su kazali da je UNECE preporukama definisano da se popisi stanovništva realizuju u Rundi 2020, što podrazumijeva sprovođenje ove statističke akcije početkom dekade (2019, 2020, 2021, 2022). Iz Uprave za statistiku su kazali da je pitanje realizacije popisa stanovništva na nivou EU definisano Regulativom 763, gdje je definisano da je godina sprovođenja popisa prva godina dekade, što u ovom slučaju podrazumijeva 2021. godinu.

Kako su naveli, godina realizacije popisa u Crnoj Gori uređuje se Zakonom o popisu stanovništva koji je obavezno uskladiti sa EU regulativama, čiji nacrt je u finalnoj fazi pripreme.

■■ Savremeni metod Da bi se Zakon o popisu stanovništva usaglasio sa EU, MONSTAT je u saradnji sa drugim organima državne uprave, radio na razmatranju mogućnosti sprovođenja registarskog popisa što predstavlja novi, savremeni metod popisivanja stanovništva, domaćinstava i stano-

va, u odnosu na tradicionalni metod “od vrata do vrata” koji se koristio 2011. godine. Registarski, odnosno metod administrativnog popisa zasnovanog na bazama podataka o stanovništvu primjenjuje se u zemljama EU. Popis stanovništva predstavlja najzahtjevniju i najznačajniju statističku akciju u jednoj državi i predstavlja najvredniji izvor podataka o demografskim kretanjima u jednoj zemlji. Republički zavod za statistiku Srbije objavio je prošle nedjelje da će se, zbog pandemije korona virusa, popis stanovništva, domaćinstava

Ova odluka je, kako su naveli, donijeta zbog nepovoljne epidemiološke situacije koja može bitno da ugrozi pripreme i terensku realizaciju popisa 2021, kao najkompleksnijeg i najskupljeg statističkog istraživanja. I stav Evropskog zavoda za statistiku Eurostat je da pandemija korona virusa ima direktan uticaj na proizvodnju evropskih statistika i da je sve jasnije da se mnoge države suočavaju sa značajnim poteškoćama u sprovođenju popisa. Godina koja prethodi terenskom sprovođenju popisa je ključna za planiranje i testiranje efikasnosti sistema i procesa, što nije moglo biti realizovano usljed ograničenja prouzrokovanih pandemijom, pa su iz tog razloga Škotska i Irska, koje su planirale da sprovedu popis u aprilu 2021, zvanično odložile popis za april 2022. godine. Zbog pandemije, kojoj se kraj ne nazire, mnoge evropske države razmatraju različite scenarije, prilagođavaju planove i razvijaju dodatne strategije za sprovođenje popisa. (CdM)

SDP: Inicijativa CDT-a o popisu konstruktivna

Vujović

Inicijativa Centra za demokratsku tranziciju (CDT) da se na popisu ne prikupljaju identitetski podaci je konstruktivan predlog, imajući u vidu aktuelni politički trenutak i sve snažnije nametanje nacionalno-vjerskog diskursa i ugrožavanja građanskog koncepta ustrojstva države, kazao je član Glavnog odbora SDP-a Ivan Vujović. Podsjećamo, CDT je od najviših državnih zvaničnika i mandatara za sastav nove vlade, zatražio da se na predstojećem

popisu stanovništa ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku. Vujović je kazao da Crna Gora mora da se kreće u pravcu daljeg snaženja svog građanskog supstrata, rješavanja nagomilanih ekonomsko-socijalnih problema koje je, kako je kazao, ostavila dosadašnja vlast i novog pokretanja integracionog procesa. “Tome bi političke promjene morale služiti, a ne etničko-vjerska nadmetanja, prebrojavanju

krvnih zrnaca i pretvaranju Crne Gore iz građanske u nekakvu srpsku državu. Dominantne snage nove vlasti očigledno u popisu vide šansu, ne da se dobije koristan statistički prikaz, već da politici utiranja građanskog koncepta i, po mogućnosti, utiranja Crnogoraca daju prilog pokušaju ostvarivanja velikodržavnih aspiracija primjereno novom unutrašnjem i regionalnom kontekstu”, rekao je Vujović. Prema njegovim riječima, za crnogorski popis veoma je za-

interesovana Srbija, koja je ovo isključivo unutrašnje crnogorsko pitanje uvrstila u strateška državna dokumenta. Vujović je kazao da je na građanskim snagama nove vlasti zadatak da, ukoliko uopšte imaju snage i svijesti o procesima koji mogu uslijediti, adekvatno na njih reaguju i spriječe da se umjesto životnim temama, dodatno usložnjenim zdravstvenom krizom, stvaramo ambijent nacionalno-vjerskih prebrojavanja.

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

POLITIKA

nastavlja se hajka srpskih medija na crnogorskog predsjednika

Crnogorce sele u Saharu, a baba Vangu zovu u pomoć da “obore” Đukanovića

ilo Đukanović svakodnevno je na meti brojnih medija iz Srbije, koji spinuju javnost raznim lažnim vijestima, svakodnevnim anketama sa nekorektnim pitanjima, a u posljednje vrijeme u pomoć dozivaju i proročanstva u želji da crnogorski predsjednik, kako kažu “konačno padne”. Tako se nastavlja hajka na crnogorskog predsjednika, uz stalne ograde zvaničnika iz srpske vlasti koji tvrde da se Srbija ne miješa u unutrašnje stvari Crne Gore. Podsjetimo i ministar spoljnjih poslova Srbije Ivica Dačić nedavno je izjavio da crnogorski predsjednik Milo Đukanović nastavlja da plaši građane Crne Gore lažima o Srbiji i navodnoj velikosrpskoj državnoj politici, optužujući Beograd da se miješao u unutrašnje stvari te države. “Ko to prijeti Crnoj Gori iz Srbije, ko osporava državu Crnu Goru i njenu spoljnopolitičku orijentaciju? Jedino što Srbiju interesuje jesu prava srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, rekao je Dačić. Srpski ministar, očigledno, ne smatra da je miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore stalno insistiranje medija iz Srbije, na smjeni Mila Đukanovića, i to na način kao da se radi o srpskom a ne crnogorskom predsjedniku. Tako portal ALO! ispod svakog teksta o crnogorskom predsjedniku, a svi su sa negativnom konotacijom i obiljem lažnih vijesti, postavlja i anketu o

Jedan od tekstova koji “u pomoć” doziva proročanstva

Milu Đukanoviću. Tako se pitanja smjenjuju iz dana u dan. Jedno od njih je i “Da li će Đukanović odgovarati pred zakonom?”. Sljedeće je “Da li će Milo pasti?”, a onda “Da li bi Milo Đukanović u Sahari želio da se bavi politikom?”. Ovaj portal je čak i nakon ubjedljive pobjede Đukanovića na predsjedničkim izborima za svoje čitaoce imao dva pitanja i to “Verujete li da će Milo Đukanović biti doživotni predsjednik Crne Gore?” i “Da li će Milo ostati predsednik Crne Gore?”. “Najblaže” pitanje je bilo “Šta mislite o Đukanoviću i Crnogorcima u Srbiji?”. Ovakvih primjera ima dosta, a cilj tekstova je, očigledno, podizanje tenzija u Crnoj Gori. Tako propratni tekst za anketu u kojoj je pitanje građanima Srbije “Da li će Milo pasti?” pokazuje koliko je tim medijima važno da tenzije u susjednoj drža-

vi budu podignute. “Na održanim parlamenarnim izborima opozicione koalicije “Za Budućnost Crne Gore”, “Crno na bijelo” i “Mir je naša nacija” osvojile su većinu. Zbog takvih rezultata na izborima, među Milovim saveznicima zavladala je panika, jer je Đukanović izgubio podršku naroda, a građani Crne Gore već nedjeljama žive u neizvjesnosti”, piše ALO!. I tu nije kraj. Ovaj medij sada tumači i “ostavštinu” bugarske proročice Vangelije Dimitrove, poznatije kao Baba Vanga, i tvrdi da je predvidjela iseljavanje Crnogoraca u Saharu. “Godine 2022. zahuktaće se pravi rat. Jedan vođa iz Azije biće svrgnut, a zbog bombardovanja njegove domovine, Evropi će odgovoriti nuklearnim napadom. Najstariji kontinent biće proliven krvlju.

Anketa uz svaki negativan tekst o crnogorskom predsjedniku

Šta je Milo platio? Jasno je da crnogorski predsjednik podiže čitanost portala u Srbiji i da zbog toga oni svakodnevno objavljuju informacije o njemu. Da se, najčešće, radi o lažnim vijestima govori upravo naslov teksta o bugarskoj proročici. ALO je dao naslov “Milo Đukanović platio da sazna strogo čuvane tajne proročanstva baba Vange: Crnogorci će biti prognani u Saharu!”, ali nigdje u tekstu ne piše da je Đukanović bilo šta platio niti da njega ima u proročanstvima. Klasična lažna vijest.

Zbog bombi ljudi će dobijati rakove na koži, razne tumore i otvorene rane, a do 2026. Crnogorci i još neki narodi sa našeg kontinenta biće iseljeni u Saharu, govorila je najpoznatija balkanska proročica Vanga iz Bugarske”, piše ovaj list, ne komentarišući da je i baba Vanga, ako je tekst autentičan u šta treba sumnjati, i tada, za razliku od ALO!, Crnogorce nazivala narodom. Sasvim je izvjesno da će nakon takvih tekstova i u narednom periodu predsjednik Crne Gore biti i dalje na udaru portala i štampe u Srbiji, i da će zvaničnici “prati ruke” i tvrditi da se ne miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore. Sigurno je i da će se Đukanović odbraniti od takvih napada, ali nema odgovora na pitanje koga će ti mediji napadati kada on ne bude predsjednik? Crnu Goru? M.P.

Poslanik PzP Vladan Raičević poručio

Nova vlada odlučnije nastavlja proevropski kurs Poštujući temeljne vrijednosti na kojima je izgrađena Evropska unija, a ujedno i afirmišući tradicionalne posebnosti Crne Gore i njene različitosti, uvjeren sam da će nova vlada i svi ostali relevantni činioci u društveno-političkom sistemu napraviti značajne korake kada su u pitanju ključna pitanja progre-

sa naše zemlje, poručio je poslanik Pokreta za promjene Vladan Raičević. On je kazao da je, u procesu prihvatanja svih prava i obaveza koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a tiču se prihvatanja pravne tekovine EU, neophodna profesionalna i efikasna snaga. “Poglavlje 23 – Pravosu-

đe i temeljna prava jedno je od najizazovnijih i najsloženijih i očigledno da, brzina i trajanje pregovaračkog procesa u ovoj oblasti, direktno utiče i na napredak u drugim aspektima pregovora sa Evropskom unijom, kao što je slučaj i sa Poglavljem 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost”, rekao je Raičević,

navodeći da se u EU i dalje potencira na izradi jačih mehanizama za zaštitu njenih osnovnih vrijednosti, demokratije i vladavine prava. To, kako je rekao, dokazuje i nedavno usvojena Rezolucija o zaštiti demokratije, vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama,

koju je usvojio Evropski parlament. Prema njegovim riječima, nova vlada će još odlučnije nastaviti proevropski kurs, vodeći se, u prvom redu, najboljim interesom građana i dokazati da je sposobna da suzbije korupciju i organizovani kriminal kao ključne neprijatelje demokratskih vrijednosti. R.P.

USd: gbP: jpy: chF: RUB: rsd: hrk:

1.18520 0.90754 124.270 1.07150 91.4095 117.602 7.57550

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Au = 1,930.06

AG=25.25

Montenegro berza

ekonomija Plemeniti metali

Kursna lista

Naziv TREN LUCG - - -

Najveći promet

Cijena Količina Obim u € Promjena 0,0492 5.000 246,0000 0,20% 1,3900 73 101,4700 0,00% - - - - - - - - - -

JUBILEJ U ZNAKU EKOLOŠKE REKONSTRUKCIJE

Termoelektrana Pljevlja proslavila 38 godina rada Termoelektrana (TE) Pljevlja juče je obilježila 38 godina rada i poslovanja u znaku početka ekološke rekonstrukcije prvog bloka i uz rekultivaciju postojeće deponije šljake i pepela, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). U državnoj energetskoj kompaniji su ukazali da će ta dva projekta, vrijedna oko 60 miliona eura, omogućiti nastavak valorizacije termoenergetskog kompleksa u Pljevljima. “Realizacijom tih projekata TE će proizvoditi električnu energiju po najvišim evropskim standardima bez rizika po životnu sredinu. Biće izgrađen i izvor toplote za grijanje grada i doniraće se još oko tri miliona eura za izgradnju primarnog toplovoda”, rekli su u EPCG.

Ekološkom rekonstrukcijom, kako su objasnili, sve emisije i produkti sagorijevanja uglja i hemijskih procesa, koji se odvijaju prilikom proizvodnje električne energije, biće svedeni na granice ispod dozvoljenih, a sve u skladu sa zakonskom regulativom Crne Gore i evropskim direktivama o emisijama iz termo izvora na ugalj. Kada je riječ o proizvodnji u TE, ona je od početka godine do kraja septembra iznosila više od milion megavat sati (MWh), što je oko deset odsto više od plana. “U prvih devet mjeseci TE je imala samo jedan neplanirani zastoj, u trajanju od 14 sati, što govori o tome da je pogonska spremnost na visokom nivou”, istakli su u kompaniji. R.E.

MORT traži kontrolu ugovora

PODRŠKA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Stočarima isplaćeno 1,14 miliona za subvencije Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja isplatilo je subvencije u iznosu od 1,14 miliona eura za 5.340 stočara, saopšteno je iz tog resora. U Ministarstvu su kazali da je avansna isplata od 80 odsto za premije u stočarstvu, realizovana u okviru Posebnog programa podrške poljoprivredi i ribarstvu, koji je Vlada donijela kao odgovor na pandemiju korona virusa. “U skladu sa ovogodišnjim Agrobudžetom i mjerom Direktna plaćanja u stočarskoj

proizvodnji, isplaćen je preostali dio pripadajućih subvencija proizvođačima kojima je, krajem aprila, isplaćeno 80 odsto subvencija, kao i puni iznos subvencija proizvođačima koji su proizvodnju prvi put prijavili ove godine”, rekli su u Ministarstvu. Osnov za obračun, kako su dodali, bila su ostvarena prava iz prošle godine, a u skladu sa kriterijumima iz ovogodišnjeg Agrobudžeta i podacima u relevantnim registrima. R.E.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspisalo je tender za izbor kontrolora četiri ugovora o privatizaciji, koje je Vlada potpisala od 2005. do 2007. godine. Riječ je o privatizacijama HTP Boka i ulcinjskih hotela “Grand Lido” i apartmani “Lido”, “Galeb” i “Mediteran”, piše Radio Jadran. Ovo je drugi put da MORT u nekoliko mjeseci raspisuje ovaj tender, nakon što je početkom avgusta obustavljen postupak, jer su ponude i ranijeg revizora MV Konsalt i kompanije VM Kod bile neispravne. MORT je tada za ovaj posao nudio 70 hiljada eura za obje godine.

zbog pandemije korona virusom evropske zemlje u problemu

Niko neće imati suficit u budžetu

Termoelektrana Pljevlja

Nijedna evropska zemlja, zbog krize izazvane pandemijom korona virusa, neće ovu godinu završiti sa suficitom u budžetu, a prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (World Economic Outlook) najveće ekonomije imaće i najveći fiskalni deficit u budžetu. Prema tim projekcijama, najveći deficit u Evropi ove go-

dine imaće Velika Britanija (-16,5 posto), zatim Španija (-14,1 posto), Italija (-13 posto), Belgija (-11,4 posto), Francuska (-10,8 posto), prenosi Tanjug. Najjača evropska ekonomija, Njemačka, prema projekciji MMFa, imaće deficit u budžetu od -8,2 posto, prenosi Bankar.me. Jedine dvije zemlje koje će ove godine, uprkos korona viru-

su, imati deficit ispod pet posto su Bugarska (-2,0 posto) i Bjelorusija (-4,7 posto). Ostale zemlje koje će ostvariti nešto niži deficit su Rusija (-5,3 posto), Litvanija (-5,4 posto), Kipar (-5,6 posto). Što se tiče regije, najniži deficit u budžetu, predviđa MMF, imaće Bosna i Hercegovina (-5,8 posto), a najviši Crna Gora (-10,4 posto). Za Albaniju se predviđa deficit od -8,4 posto, za Srbiju i Hrvatsku -8,1 posto te za Sjevernu Makedoniju -7,7 posto.

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

NAZIV TREN LUCG -

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

0,0492 1,3900 -

5.000 73 -

246,0000 101,4700 -

0,20 0,00 -

NAZIV LUCG TREN -

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 1,3900 0,0492 -

KOLIČINA 73 5.000 -

OBIM U € 101,4700 246,0000 -

PROMJENA 0,00 0,20 -

KOMPANIJA 13. JUL PLANTAŽE

MARAŠ TRAŽI RAZRJEŠENJE ZBOG NOVE VLADAJUĆE VEĆINE

Maraš je na poziciji izvršnog direktora bila 13 godina

Odboru direktora kompanije Maraš je predložila da za novog direktora imenuje Miroslava Vukovića, dosadašnjeg direktora Sektora pravnih i opštih poslova Izvršna direktorica kompanije “13. jul – Plantaža” Verica Maraš zatražila je od Odbora direktora da je razriješi dužnosti. Maraš je zatražila razrješenje iz objektivnih razloga, koji se, kako je navela, prvenstveno i isključivo odnose na političke promjene koje su nastupile nakon parlamentarnih izbora i koje izvjesno i očekivano moraju imati za posljedicu i

Maraš je zatražila razrješenje iz objektivnih razloga, koji se, kako je navela, prvenstveno i isključivo odnose na političke promjene koje su nastupile nakon parlamentarnih izbora i koje izvjesno i očekivano moraju imati za posljedicu i njeno razrješenje sa te funkcije

njeno razrješenje sa te funkcije. “Rukovodeći se razlozima očuvanja kompanijskih interesa, obezbjeđenjem kontinuiteta i stabilnosti njenog poslovanja, predlažem da za novog izvršnog direktora, koji će osim nespornih profesionalnih i stručnih kvaliteta uživati i odgovarajući politički legitimitet – što je bio slučaj i prilikom mog postavljenja na funkciju izvršnog direktora – imenujete Miroslava Vukovića, direktora Sektora pravnih i opštih poslova”, navela je Maraš u obraćanju Odboru.

■ REZULTATI Podsjetila je i na ključne činjenice koje se odnose na proteklih 13 godina, koliko je bila na poziciji izvršnog direktora, kao na, kako je naglasila, autentično svjedočanstvo njenog rada i ostvarenih kompanijskih rezultata. “U ovom periodu ostvaren je prihod od preko 400 miliona eura, od čega preko 180 miliona eura na ino tržištima u preko 40 zemalja svijeta i ostvarena je bruto

dobit od 32 miliona eura, odnosno godišnje u prosjeku oko 2,7 miliona eura”, dodala je Maraš. Istakla je da je u tom periodu proizvedeno više od 260 miliona kilograma vinskog i stonog grožđa, 15 miliona kilograma breskve, 190 miliona flaša vina i prirodnih rakija, milion kilograma ribe, te pet miliona komada loznih kalemova.

■ INVESTICIJE Investirano je 42 miliona euro i podignuto preko 800 hekta-

ra novih zasada vinograda, voćnjaka i maslina. “U budžet države i lokalnih samouprava uplaćeno je preko 110 miliona eura poreza, doprinosa i drugih dažbina (prosječno godišnje jedna trećina prihoda), bez bilo kakve podrške od države u vidu subvencija, grantova ili izdatih garancija). Time su isplaćene obaveze za u prosjeku preko 1.200 zaposlenih na mjesečnom nivou, sa prosječnom neto zaradom od preko 700 eura i sa značajno poboljšanom kvalifikacionom strukturom zaposlenih u

110 MILIONA EURA POREZA PLATILA JE KOMPANIJA 13. JUL PLANTAŽE ZA 13 GODINA, KOLIKO JE MARAŠ POKRIVALA DIREKTORSKO MJESTO

korist visoko stručnog kadra”, navela je Maraš. Prema njenim riječima, i mnogi drugi pokazatelji ukazuju da su njen rad i ostvareni rezultati bili usmjereni na očuvanje i jačanje kompanijskog brenda i podizanje životnog standarda zaposlenih. “Imajući u vidu navedeno, smatram da na ovaj način nesumnjivo štitim kompanijske interese, ispoljavam etički odnos i stvaram novi osnov za buduću kompanijsku perspektivu i nadolazeće poslovne izazove”, zaključila je Maraš. N.D.L.

ekonomija

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

NASTAVLJENI REDOVNI JESENJI SASTANCI SA MMF-OM I SVJETSKOM BANKOM

Fiskalnu politiku usmjeriti na kontrolisanje javnog duga Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Srikant Seshadri, istakao je spremnost te institucije u pružanju podrške našoj zemlji, te naglasio da fiskalna politika ubuduće mora biti usmjerena na održivost javnog duga, saopšteno je iz Centralne banke. Guverner CBCG Radoje Žugić upoznao je Seshadrija, u nastavku redovnih jesenjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke (SB), sa stanjem u bankarskom sektoru, navodeći da je situacija za sada stabilna i da su banke očuvale likvidnost i solventnost. “Pad ekonomske aktivnosti i narušena fiskalna ravnoteža uslovili su rast jav-

Guverner CBCG Radoje Žugić upoznao je Seshadrija, u nastavku redovnih jesenjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke (SB), sa stanjem u bankarskom sektoru, navodeći da je situacija za sada stabilna i da su banke očuvale likvidnost i solventnost

nog duga, koji je, u brojnim zemljama, i prije krize bio na zabrinjavajućem nivou. Takva situacija nameće dva ključna pitanja – kako oču-

vati zdravlje ljudi i kako se izboriti sa ekonomskom krizom i obezbijediti uslove za oporavak”, saopšteno je nakon vrituelne sjednice Bel-

gijsko-holandske konstituence kojom je predsjedavao predsjednik Centralne banke Holandije Klaas Knot. Učesnici su se saglasili u

ocjeni da je, usljed suženog fiskalnog prostora, potrebno pažljivo kreirati, sprovoditi i nadgledati fiskalnu politiku, kako zdravstvena i ekonomska kriza ne bi prerasle u finansijsku ili dužničku krizu. “Dobro osmišljene strukturne reforme ključne su za oporavak i makroekonomsku stabilizaciju”, poručeno je na sjednici. U nastavku jesenjih sastanaka, predstavnici CBCG i Ministarstva finansija sastaće se sa generalnom direktoricom MMF-a Kristalinom Georgievom, direktorom MMF Sektora za Evropu Alfredom Kammerom i novoimenovanim izvršnim direktorom MMF-a Paulom Hilbersom. D.J.

ekonomija

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

PRELIMINARNI PODACI CENTRALNE BANKE

U zemlju stiglo 468 miliona eura stranih direktnih investicija Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u osam mjeseci ove godine iznosio je 468,2 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 148,3 miliona, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG). Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u avgustu je iznosila 319,9 miliona, što je 23,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine. “Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 9,1 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat pada vlasničkih ulaganja”, navodi se u Biltenu CBCG. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo skoro 17 miliona, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 131,4 miliona eura. Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasnič-

Ilustracija

kih ulaganja iznosio je 148,8 miliona , što čini 31,8 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 62,8 mili-

ona, a u preduzeća i banke 86 miliona eura. Priliv stranih direktnih investicija u formi interkompanijskog

duga iznosio je 291 milion eura, što je 38 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. R.E.

Sa seminara

Zakon traži odbore za reviziju Donošenjem novog Zakona o reviziji proširen je krug kompanija koje moraju uspostaviti odbor za reviziju, a koja su obavezana na vršenje godišnje eksterne revizije, saopšteno je na jučerašnjem seminaru u Privrednoj komori (PKCG). Odbor za reviziju, kako je istaknuto, nije organ upravljanja i rukovođenja u preduzećima, već tijelo u službi menadžmenta sa funkcijom unapređenja i kontrole finansijskog i ukupnog izvještavanja. “Nadležnosti odbora za reviziju stalno se proširuju tako da razmatraju godišnje strategije rizika, vrše nadzor nad sistemom upravljanja rizikom, osiguravaju da interna kontrola bude adekvatna i funkcioniše u skladu sa standardima, predlaže izbor eksternog revizora, i drugo”, rekao je direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet PKCG Mladen Perazić. R.E.

PROFESORICA EKONOMSKOG FAKULTETA, GORDANA ĐUROVIĆ

Oporavak turizma očekuje se narednog proljeća

Za očekivati je da će crnogorski turizam početi da se oporavlja od proljeća do drugog kvartala naredne godine, što će za posljedicu imati veću registrovanu ekonomsku aktivnost, ocijenila je profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gordana Đurović. Prema novoj procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), crnogorska ekonomija bi ove godine mogla oslabiti 12 odsto, dok je sličnu prognozu od minus 12,4 odsto u jesenjem izvještaju objavila i Svjetska banka (SB). Govoreći o tim procjenama, Đurović je saopštila da je ova godina teška i puna izazova. “Zdravstvena kriza je bez presedana, i struktura naše ekonomije, u odnosu na region, je da mi imamo naj-

Ilustracija

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE

Nafta ispod 43 dolara Đurović više usluga koje su podložne promjenama na međunarodnom tržištu. Trećina našeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) je iz sektora turizma i transporta, isto toliko i zaposlenosti. Za razliku od Srbije gdje je 25 odsto industrija”, rekla je Đurović Televiziji Crne Gore.

Država je, kako je ocijenila, uradila sve što je mogla. “Povećavala je rebalansom kapacitet za zaduživanje i povećala reakcije prema građanima i privredi, onoliko koliko su kapaciteti budžeta dozvoljavali”, objasnila je Đurović. R.E.

Cijene nafte zadržale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 43 dolara, zakočene većom libijskom proizvodnjom i zabrinutošću za snabdijevanjem zbog ponovnog skoka broja zaraženih korona virusom. Na londonskom tržištu cijena barela u ugovorima za isporuke u decembru bila je skoro nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 42,62 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 40,88 dolara.

Kako prenose mediji, trgovci s pažnjom prate vijesti o širenju zaraze korona virusom. U takvom okruženju ministri članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njenih saveznica na sastanku ministarskog odbora (JMMC) u utorak su se obavezali da podrže tržišta nafte. OPEC+ za sada nije odustao od dogovora prema kojem će do kraja godine ograničavati proizvodnju za 7,7 miliona barela dnevno i povećati je od januara za dva miliona barela na dan. R.E.

hronika

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

plutali na otvorenom moru u gumenom čamcu

Ukrajince spasila posada Uprave pomorske sigurnosti

Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti spasili su juče dvojicu Ukrajinaca iz gumenog čamca u koji je prodrla voda 13 nautičkih milja od obale. Akcija spašavanja dvojice Ukrajinaca južno od uvale Valdanos, između Bara i Ulcinja, trajala je tri sata. Nakon što je Pomorskooperativni centar primio informaciju od strane Sektora granične policije Regionalni centar Jug iz Bara, da se na 13 nautičkih milja južno od uvale Valdanos nalaze u malom gumenom čamcu, operateri su odmah detektovali malo plovilo putem VTMIS radarskog sistema. Kako je kazao pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske si-

gurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić, Ukrajincima je nakon spašavanja ukazana prva medicinska pomoć i predati su nadležnim organima radi utvrđivanja okolnosti pod kojima su se našli na malom plovilu van dozvoljenog područja plovidbe, čime su ugrozili svoje živote. “Pomorsko operativni centar (POC) juče je u 09:00 primio je informaciju od Sektora granične policije (SGP) Regionalni centar Jug iz Bara, da se dva ukrajinska državljanina nalaze u malom gumenom čamcu na 13 nautičkih milja južno od uvale Valdanos, i da im treba hitna evakuacija. Naši operateri na POC Milorad

Krgović i Nikola Nikočević su odmah detektovali malo plovilo putem VTMIS radarskog sistema, i angažovali dva brza plovila SAR-1 sa posadom Jasmin Koković i Kamber Karađuzović, te SAR-5 sa posadom Stevan Asović i Suad Begović“, rekao je Lukšić. Oni su formirali liniju pretrage morskog prostora zajedno sa čamcem SGP Bar, i uputili se van teritorijalnog mora Crne Gore, u međunarodne vode. “Poslije sat vremena pretrage čamac SAR-5, je prema instrukcijama dobijenih od SGP- Bar, uočio mali gumeni čamac dužine tri metra sa dvije osobe na njemu”, navodi Lukšić. S.J.

Podnijete krivične prijave

Zbog posjedovanja droge procesuirana četiri mladića

Zbog počinjenih prekršaja iz oblasti Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, policija je podnijela prekršajne prijave protiv Bojana Musića (20), Borislava Kuzmanovića (25), Dejana Nikitovića (19) i Gorana Mićkovića (30). Naime, pripadnici interventne grupe su u dvorištu jedne Osnovne škole u Nikšiću legitimisali Musića i S.P. i G.D., a tom prilikom je od Musića oduzeto jedno pvc pakovanje marihuane, saopšteno je iz Uprave policije.

Takođe, kako dodaju, pripadnici interventne jedinice su u Ulici sarajevski put kontrolisali vozilo podgoričkih registarskih oznaka kojim je upravljao V.B. iz Plužina, a sa kojim se kao saputnik u vozilu nalazio Kuzmanović, državljanin Sjeverne Makedonije, od kojeg su policijski službenici oduzeli jednu ručno pravljenu cigaretu marihuane. On je uhapšen zbog počinjenog prekršaja iz oblasti Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. U blizini jezera Slano kontrolisano je vozilo kojim je

upravljao J.M. iz Nikšića, a sa njim su se vozilu nalazili P.M. i Dejan Nikitović (19). “Prilikom kontrole policijski službenici su od D.N. oduzeli dva pvc pakovanja marihuane i jedno pvc pakovanje kokaina. Osim toga, pripadnici ove jedinice su u naselju Gornje polje kontrolisali automobil kojim je upravljao B.B. sa kojim su se u vozilu nalazili A.T. i Goran Mićković (30). Kontrolom Mićkovića je pronađeno i oduzeto pvc pakovanje marihuane”, dodaju iz policije. E.H.K.

osumnjičen za ubistvo u pokušaju

Gavrilo Leković izručen Crnoj Gori

Gavrilo Leković (40) izručen je juče Crnoj Gori iz Srbije gdje je uhapšen krajem januara ove godine po međunarodnoj potjernici. Naime, potjernicu za njim raspisala je kancelarija Interpola u Podgorici, a potraživao se zbog sumnje da je pokušao da ubije Bjelopoljca Radoja Meštera, u martu prošle godine u Budvi. Osim krivičnog djela ubistvo u pokušaju, na teret mu se stavlja i nedozvoljeno držanje oružja i

eksplozivnih materija. Nakon što su Lekoviću stavljene lisice na ruke u Beogradu, iz policije su saopštili da je njegovom hapšenju prethodila intenzivna saradnja službi Crne Gore i Srbije. Pojašnjeno je da su kroz međunarodnu policijsku saradnju razmijenjeni podaci i saznanja o kretanju i mogućim lokacijama na kojima se Leković skrivao, što je rezultiralo njegovim hapšenjem. Bo.B.

Lider pokreta za promjene Medojević

Crnoj Gori je potrebna agencija po modelu FBI Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je da se ta partija snažno zalaže da se nakon promjene vlasti u Crnoj Gori formira posebna Agencija za istrage, po uzoru na FBI u SAD. Prema njegovim očekivanjima, ova nova institucija bila bi sastavljena od profesionalaca uz tehničku, materijalnu i kadrovsku pomoć iskusnih istražitelja iz SAD i Italije. “Ova posebna Agencija za istrage treba da ima ovlašćenja da samostalno vodi istrage za najteža krivična djela iz organizovanog kriminala i korupcije”, naveo je Medojević. Agencija bi, kako ističe, bila opremljena najsavremenijom tehnikom za kriminalistiške istrage, sopstvenim forenzičkim centrom, sistemom za presretanje

Medojević

elektronskih komunikacija i tajni nadzor, specijalnom jedinicom operativaca koja će vršiti hapšenja osumnjičenih, kao i posebnu opremu i vozilima. “Ova Agencija mora imati obučene eksperte za finansijsku forenziku i otkrivanje pranja novca kroz bankarske i nebankarske transakcije. Uz pomoć instruktora iz FBI i DEA i italijanskih agencija, Agencija mora imati obučene operativce za specijalne istražne tehnike koje obuhvataju i specijalne tajne operacije ubačenih agenata u kriminalne organizacije”, navodi Medojević. Agencija, kako dodaje, mora imati i posebnu kontraobavještajnu službu i efikasnu unutrašnju kontrolu koja će preventivno sprečavati infiltriranje mafije u njen rad. E.H.K.

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

hronika

suđenje optuženom za napad na policajce u kolašinu

Jeknić negirao da se sukobio sa službenicima policije Pred Osnovnim sudom u Kolašinu Ivan Jeknić juče je negirao da je 8. avgusta imao konfilkt sa policajcima Predragom Rakočevićem i Mladenom Boškovićem ispred lokala “Balkan” u tom gradu, ističući da nikome nije prijetio niti bilo koga udarao. On se optužnim predlogom tereti za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Službenici policije, Rakočević i Bošković ostali su pri iskazima datim u ranijoj fazi postupka, a Bošković je u odgovoru na pitanje branioca okrivljenog, advokata Srđana Lješkovića, kazao da ne vodi nikakve privatne istrage. Pojasnio je da kritične noći nije vadio službeni pištolj. “Nije bilo potrebe za tim jer optuženi Jeknić kod se-

Svjedoci su potvdili da nije on prskao biber sprejom već policajac Rakočević. Kada su se međusobno isprskali od sramote u ovom malom gradu kao što je Kolašin, morali su da nađu krivca u ovom slučaju sav je teret pao na optuženog

be nije imao ni pištolj, a ni nož. Ljekarsku pomoć nijesam tražio ali jesam osjećao stres tih par dana s tim što je sve u okviru našeg posla”, kazao je Bošković. Na njegov iskaz prigovorio je advokat Lješković, navodeći da je neistinit. “Svjedoci su potvdili da nije on prskao biber sprejom već policajac Rakočević. Kada su se međusobno isprskali od sramote u ovom malom gradu kao što je Kolašin, morali su da nađu krivca u ovom sluča-

ju sav je teret pao na optuženog”, istakao je Lješković. Postupajući sudija Arsen Popović prihvatio je predlog odbrane da se u nastavku dokaznog postupka sasluša otac optuženog, Drako Jeknić. U iskazu pred tužiocem Rakočević i Bošković kazali su da su ispred lokala “Balkan” zatekli Jeknića, koji je vikao pa su pretpostavio da hoće sa nekim fizički da se obračuna. “I kolega Bošković i ja smo ga upozorili na nedo-

Uhapšen Rajko Lukačević

Pronađene puške, ručne bombe i 656 komada municije Rajko Lukačević (66) iz Vranja uhapšen je juče, nakon što je policija, pretresom kuće i pomoćnih objekata u Tuzima koje on koristi, pronašla oružje, municiju i ručne bombe. “Pretresom je pronađena

poluautomatska puška kalibra 7.62 mm, 656 komada municije za ovu pušku, dvije ručne bombe, 122 komada pištoljske municije različite vrste i kalibra. Takođe, pronađene su i oduzete i dvije lovačke puške, kao i 216 pa-

trona za lovačku pušku”, navode u policiji. Protiv Lukačevića će biti podnesena krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. E.H.K.

Jeknić je tokom saslušanja ispričao da je na vratima lokala pokušao da ga udari Žarko Peković, te da je zbog toga uzvratio stisnutom šakom u predjelu glave, usljed čega je on udario u staklo na ulaznim vratima lično ponašanje. Kolega Bošković ga je uhvatio sa strane, a ja sam ga takođe

uhvatio u predjelu ruke, i uspjeli smo da ga odgurnemo od ulaznih vrata lokala”, kazao je Rakočević. Jeknić je tokom saslušanja ispričao da je na vratima lokala pokušao da ga udari Žarko Peković, te da je zbog toga uzvratio stisnutom šakom u predjelu glave, usljed čega je on udario u staklo na ulaznim vratima. Policajac Bošković kazao je tokom saslušanja da su uhvatili Jeknića za ruke i oko struka i da je on tada počeo da ih psuje. Bo.B.

hronika

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Pejanović predstavio Priručnik

Cilj je prepoznavanje znakova ekstremizma kod učenika Odgovor Crne Gore na fenomene nasilnog ekstremizma i radikalizacije, koji vode ka terorizmu, zasniva se na jačanju nacionalnih kapaciteta, koordinaciji aktivnosti svih subjekata unutar države i jačanju međunarodne saradnje u borbi protiv ovih izazova, poručio je državni sekretar u MUP-u i nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanović na radionici “Prevencija nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu za first liner-e”. Iako je naša zemlja marginalno pogođena tim pojavama, što je prepoznato i u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2019., kako dodaje Pejanović, država u kontinuitetu djeluje u oblasti prevencije i sprečavanja tog i sličnih fenomena.

“Kako su mladi najranjivija kategorija, naš fokus je stavljen na sprečavanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma kod učenika osnovnih i srednjih škola“, istakao

je sekretar. Cilj Priručnika za prepoznavanje, prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma kod učenika, kako je naveo Pejanović,

je jačanje vještina prosvjetnih radnika za rano prepoznavanje prvih znakova radikalizacije i ekstremizma kod učenika. Pejanović je saopštio da ovaj Priručnik pruža odgovore na moguće nedoumice sa kojima se suočavaju prosvjetni radnici u radu sa učenicima. “Želimo da pomognemo nastavnom osoblju u njihovom veoma odgovornom poslu, a to je ne samo obrazovanje, već i osposobljavanje učenika za poštovanje različitosti i izgradnju vrijednosnog sistema u kome neće biti mjesta devijantnim pojavama. Kroz edukaciju prosvjetnih radnika doprinosi se i ukupnom jačanju kapaciteta u prepoznavanju, sprečavanju i suzbijanju radikalizacije i nasilnog ekstremizma“, naglasio je on. E.H.K.

U Dinoši

Pronađena bomba teška 500 kg Pripadnici Direktorata za vanredne situacije MUP-a izuzeli su i transportovali avionsku bombu iz Drugog svjetskog rata, tešku 500 kg, saopšteno je Ministarstva unutrašnjih poslova. “Bomba je pronađena u reonu Dinoše, i biće na propisan način uskladištena i uništena u skladu sa procedurama”, dodaje se u saopštenju iz Ministarstva unutrašnjih poslova. E.H.K.

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

hronika

suđenje optuženima za bombaški napad na kuću sprovodnika uiks, marković:

U policiji sam trpio torturu, iz straha sam priznao djelo

Tortura, nehumano ponašanje i psihičko maltretiranje od službenika policije u mračnoj prostoriji podgoričkog Centra bezbjednosti, tvrdi okrivljeni Stefan Marković, proizveli su kod njega strah usljed kojeg je priznao da je bacio eksplozivnu napravu na kuću sprovodnika UIKS-a Saše Burića 11. februara. On je juče u odbrani pred sudijom Osnovnog suda u Podgorici Radem Ćetkovićem promijenio iskaz dat u ranijoj fazi postupka, navodeći da nikada u životu nije vidio okrivljenog Edmonda Mustafu, koji je označen kao nalogodavac bombaškog napada, a da je za okrivljenog Zorana Perovića samo čuo ali ga ne poznaje. Optužnicom su, osim Markovića, Perovića i Mustafe, obuhvaćeni i Miljan Dujović i Nikola Cupać. Svih petoro optuženih naveli su da nijesu učinili djela za koja se terete, te da ne priznaju krivicu za isto. Do juče su svi bili u pritvoru osim Dujovića, a na jučerašnjem ročištu sudija Ćetković je na predlog branioca optuženih svima ukinuo pritvor. Marković, Dujović i Cupać terete se za izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja, a Perović i Mustafa za ista djela ali putem podstrekivanja. Okrivljeni Marković je u odbrani pred sudom pričao o torturi koju je doživio u policiji gdje je bio od devet ujutru do 22 časa, ističući da su u tom momentu od njega tražili da prizna da je ubio čovjeka, on bi i to priznao. Kako je naveo, početkom godine radio je u Budvi, a 8. februara došao je u Podgoricu da vidi majku i brata, tom prilikom mu je majka kazala da je njegov brat otišao kod Radovana Burića, zbog čega je tamo pošao zajedno sa okrivljenim Dujovićem i Cupaćem kako bi vidio brata prije povratka u Budvu, i to je jedini put da je bio u blizini kuće Saše Burića. Nakon toga, 15. marta majka ga je zvala u jutarnjim satima i kazala da je policija došla i da vrši pretres kuće, potom je predala telefon inspektoru koji

mu je rekao da odmah dođe u stanicu policije. “Ispitivali su me poligrafski četiri puta... Došli smo u neku kancelariju, opet su me ispitivali i napomenuli da ne dozvolim da me uhvati specijalno odjeljenje. Kasnije su me i poveli u prizemlje, soba je totalni mrak, osjetio sam da ima sedam, osam ljudi. Bacili su me na pod, čuo sam elektrošoker... Pitali su me ko je bacio bombu, a ja u tom trenutku ne znam ni zašto su me doveli. To su bila lica sa fantomkama, u jednom trenutku su me skinuli golog i fotografisali, elektrošokere su mi prinosili u dijelu polnog organa, i to četiri puta tog dana, zbog čega je 15 dana moja bešika nekontrolisano radila. Vraćaju me gore, i tek tada saznajem da je bačena bomba na kuću Saše Burića”, naveo je okrivljeni Marković, ističući da su mu stavljali i kesu na glavu, gušili ga, stavljali mu pušku u usta i na čelo. Kako je naveo, takav strah u životu nije osjetio. “Inspektori su ponovili nekoliko puta da ovo ne smijem nikome da ispričam. Ušao

Ja sam i tada bio u strahu, a u policiji sam čuo kako pričaju da iza ovoga stoje Mustafa i Perović, zbog toga sam njih ubacio u priču, i tako stavio iza brave dva čovjeka koja ne poznajem i dva svoja druga. Danas prvi put dajem izjavu bez straha i svojevoljno, kazao je Marković

sam kod tužioca oko ponoći, priznao djelo i rekao da Miljan i Nikola nemaju nikakve veze sa ovim, te da su me samo ostavili na 500 - 600 metara od kuće i otišli. Izmislio sam tu priču, sa oružjem u životu nijesam imao veze, nikad nikakav eksploziv nijesam aktivirao. Kada sam došao u Istražni zatvor prvo što sam vidio bio je Saša Burić koji mi je dao papire i kazao da tražim opet saslušanje kod tužioca i da ispričam samo istinu. Ja sam i tada bio u strahu, a u policiji sam čuo kako pričaju da iza ovoga stoje Mustafa i Perović, zbog toga sam njih uba-

cio u priču, i tako stavio iza brave dva čovjeka koja ne poznajem i dva svoja druga. Danas prvi put dajem izjavu bez straha i svojevoljno”, naveo je Marković, dodajući da je nakon dvadesetak dana došao svijesti tri puta pisao tužiocu da ga primi, ali se to nije desilo. Okrivljeni Dujović je ostao pri iskazu datom kod tužioca, gdje je negirao krivicu, dok je okrivljeni Cupać dijelom ispričao isto kao i prvookrivljeni Marković, s tim što je pojasnio da su se kod Radovana Burića uputili kako bi on uzeo marihuanu. “Tu smo se zadržali minut. Svratili smo kasnije u ‘Laković’, pa na pumpu i krenuli ka Budvi”, naveo je Cupać. Kako je kazao, za eksploziju je čuo dan - dva nakon što se dogodila i to od Radovana Burića. “Policija je došla na moja vrata i pretresli su kuću, poveli su me u stanicu i tu je bilo malo torture, sa šokerima i čudima, da me ubijede da sam uradio nešto što nijesam. Policajac koji je ušao sa šokerom rekao je da ga zovu struja ili Tesla, uperio je

šoker u mene i rekao ‘Vama je Zoran šef, kupujete kokain kod njega’, zbog čega sam iz straha izgovorio da jeste. Pokazali su mi izjavu Stefana Markovića i nijesam mogao da vjerujem”, naveo je Cupać. Na pitanje tužiteljke Ivane Vuksanović, kazao je da su 8. februara kod Burića u dvorištu bili mlađi momci iz naselja, a moguće da je bio i mlađi brat Markovića. Okrivljeni Perović je juče naveo da nema nikakve veze sa predmetnim događajem, i naveo da ga je Saša Burić čekao da dođe u Istražni zatvor. “Kada sam doveden poveo me u prostoriju za advokate, gdje me prebio sa sprovodnikom Radulovićem”, naveo je Perović. Okrivljeni Mustafa je naveo da je u kritično vrijeme bio u zatvoru, da od svih lica poznaje samo Perovića koji mu je kum, a da Sašu Burića zna iz zatvora ali da nikada nijesu imali sukob. Svjedok oštećeni, Saša Burić, naveo je juče da samo želi da se dokaže istina, a par puta je upozoren od sudije da mora poštovati prezumpcju nevinosti. Bo.B.

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

NEONATOLOŠKINJA IZ DJEČJE BOLNICE

U Crnoj Gori još nije rođena nijedna kovid pozitivna beba U Crnoj Gori do sada nije rođena nijedna kovid pozitivna beba, a kod novorođenčadi koja su zaražena kasnije, kako su saopštili ljekari, oporavak je prošao dobro, kazala je neonatološkinja iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore dr Danojla Dakić. Ona je u toku info dana “Stiže nam beba”, kazala da je do sada bilo nekoliko slučajeva beba pozitivnih na korna virus, ali ne na samom rođenju, prenosi portal Roditelji.me. Doktorka Dakić govorila je o prvim danima i satima u životu bebe, rođenju i ocjenama koje dobijaju nakon dolaska na svijet, fiziološkoj žutici, i prvim posjetama pedijatrima. “Dvoje novorođenčadi, koji su imali oko 20 dana života, dobili su virus od roditelja i dobro su se oporavili. Do sada nije bilo slu-

Ilustracija

čajeva korone kod beba na rođenju. Imali smo i bebe od kovid pozitivnih majki, koje su porađane u bolnici ‘Codra’. Te bebe smo po pravilu testirali dva puta i bile su negativne”, navela je Dakić. Kako kaže posljednja istraživanja u svijetu govore da je bilo nekoliko beba u Velikoj Britaniji, koje su na rođenju bile kovid pozitivne, ali kod nas nije bilo tih slučajeva. “U Centar za neonatologiju ne primamo sve bebe koje se rode u ‘Codri’, jer nema potrebe. Na našem odjeljenju smještena su samo djeca koja bi i inače bila kod nas iz razloga što imaju malu porođajnu težinu ili neke zdravstvene probleme. Ako je beba za intenzivnu njegu, bez obzira da li je mama kovid pozitivna ili negativna, ona dolazi kod nas”, navela je Dakić. R.D.

IZ VLADE NAJAVILI

Provjera ugostiteljskih objekata svakoga dana Foto: Iva Mandić Ilustracija Iz Vlade Crne Gore je poručeno da će narednih dana pojačati kontrolu ugostiteljskih objekata u Podgorici. “Od sinoć, svake večeri u deset formiranih ekipa Turistička inspekcija uz asistenciju Komunalne poli-

cije i Uprave policije kontrolisaće ugostiteljstvo u Podgorici”, objavljeno je juče Vladinom Tviter nalogu. Poručuju i da moramo shvatiti ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo, kako bi se što uspješnije izborili sa korona virusom. R.D.

AGENCIJA ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SRE

Prijavljeno nekol sumnji na neželje dejstva ljekova z terapiju COVID-1

⌦ Marina Ilić Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) primila je pet sumnji na neželjeno dejstvo lijeka kod COVID-19 pozitivnih pacijenata, saopšteno je Dnevnim novinama iz CALIMS-a. Riječ je o, kako pojašnjavaju, ljekovima koji se koriste za terapiju COVID-19 infekcije, ali i ljekovima primijenjenih za terapiju hroničnih oboljenja. “CALIMS je za sada primila pet prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka kod COVID-19 pacijenata. U pitanju su neželjena dejstva ljekova primijenjenih za terapiju COVID-19 infekcije, ali i ljekova koji su primijenjeni za terapiju hroničnih oboljenja, kod COVID-19 pozitivnih pacijenata”, pojasnili su iz CALIMS-

CALIMS je za sada primila pet prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka kod COVID-19 pacijenata. U pitanju su neželjena dejstva ljekova primijenjenih za terapiju COVID-19 infekcije, ali i ljekova koji su primijenjeni za terapiju hroničnih oboljenja, kod COVID-19 pozitivnih pacijenata

a, ali nijesu precizirali o kojim je ljekovima riječ. Iz Agenicje napominju da u Crnoj Gori trenutno nije registrovan nijedan lijek za terapiju COVID-19 infekcije. “U takvim uslovima, kada je neophodna primjena ljekova van indikacija za koje su odobreni, potrebno je posebno obratiti pažnju na bezbjednost njihove primjene. Iz tog razloga je Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) pozvala sve zdravstvene radnike da prijave svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka kod COVID-19 pacijenata”, navode iz CALIMS-a.

■ PROCJENA

PRIJAVA U TOKU

Kada je riječ o prijavljenim neželjenim dejstvima, naglašavaju da su ona “karakteristična za bezbjednosni profil primijenjenih ljekova”. “Procjena ovih prijava je u toku, kao i prikupljanje dodatnih informacija u vezi sa prijavljenim slučajevima”, kazali su iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva. Na pitanje da li su ljekari upozoreni na prijavljena neželjena dejstva, iz CALIMS-a navode da se sve informacije i saopštenja vezana za terapiju COVID-19 objavljuju na njihovom sajtu. “Prateći prije svega preporuke Evropske Agencije za ljekove (EMA) CALIMS na svom portalu (www.calims. me) u dijelu COVID-19 Informacije i saopštenja redovno objavljuje novosti vezane za

terapiju COVID-19, kao i nova saznanja vezana za bezbjednost primjene ljekova u liječenju ove infekcije”, kazali su iz CALIMS-a.

■ PRIJAVA NEŽELJENOG DEJSTVA MOGUĆA ONLINE

Što se tiče načina prijavljivanja sumnje na neželjena dejstava ljekova za COVID-19 od strane ljekara u Crnoj Gori, iz Agencije poručuju da se ono može obaviti direktno, ali i elektronski. “Sumnju na neželjeno dejstvo lijeka zdravstveni radnici mogu prijaviti direktno CALIMS, popunjavanjem

Foto: gov.me

EDSTVA

obrasca za prijavu neželjenog dejstva lijeka koji je dostupan na www.calims.me. Popunjeni obrazac se može dostaviti CALIMS putem pošte, faksa, ili elektronskom poštom na adresu nezeljenadejstva@calims.me. Osim toga, prijavu je moguće dostaviti i putem apli-

Procjena ovih prijava je u toku, kao i prikupljanje dodatnih informacija u vezi sa prijavljenim slučajevima

Ilustracija kacije za online prijavu, kojoj se takođe pristupa preko portala CALIMS dok je zdravstvenim radnicima zaposlenim u domovima zdravlja, opštim bolnicama i ZU Apoteke Crne Gore Montefarm na raspolaganju i forma za prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka kroz integralni informacioni sistem zdravstva (IISZ), koji koriste u svakodnevnom radu. Osim nabrojanih načina, zdravstveni radnici sumnju na neželjeno dejstvo lijeka mogu prijaviti i predstavnicima farmaceutskih kompanija u Crnoj Gori, čija je obaveza da prijavu proslijede CALIMS”, dodaju iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva.

IJZ: POTVRĐENO 177 NOVOINFICIRANIH

Od posljedica korona virusa preminule tri osobe

U Crnoj Gori tokom proteklog dana od posljedica korona virusa preminule su tri osobe, a potvrđeno je 177 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ i druge laboratorije u državi koje se bave PCR dijagnostikom od posljednjeg presjeka završile analizu 691 uzorka na novi korona virus. Uzorci novopozitivnih su upućeni na testiranje iz Podgorice 99, Nikšića 30, Cetinja 10, Bijelog Polja devet, Bara osam, Mojkovca pet, Kotora i Kolašina po tri, Berana, Danilovgrada i Žabljaka po dva, Ulcinja, Pljevalja, Budve i Tivta po jedan. „Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa COVID-19 infekcijom i to kod pacijenata iz Bijelog Polja, Podgorice i Nikšića, rođenih 1952., 1930. i 1960. godine, a koje su prijavili Klinički centar, Zavod za hitnu medicinsku pomoć i Opšta bolnica Nikšić“, kazali su iz Instituta. Od početka juna u Crnoj Gori je preminulo 241 osoba povezanih sa COVID-19 infekcijom, a od početka godine 250. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 234 pacijenta.

Foto: ijzcg.me

liko ena za 19

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Ilustracija Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 4.004. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 16.069. U Podgorici je trenutno aktivno 1.569 slučajeva, u Nikšiću 435, Bijelom Polju 317, Ulcinju 265, Beranama 211, Baru 209, Pljevljima 174, Budvi 171, Cetinju 144, Kotoru 117, Kolašinu 91, Rožajama 63, Žabljaku i Danilovgradu po 46, Mojkovcu 41 i Tivtu 33. U Plavu su aktivna 23 slučaja, u Herceg Novom 18, Tuzima 14, Petnjici pet, Gusinju četiri, Andrijevici i Plužinama po tri i u Šavniku dva. U Crnoj Gori je po opšti-

nama najveći broj aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika registrovan u Ulcinju, Žabljaku i Kolašinu. U Ulcinju su registrovana 133 aktivno oboljela od COVID-19 na 10.000 stanovnika, Žabljaku 129, Kolašinu 109, Budvi 89, Cetinju 86, Podgorici 84, Bijelom Polju 69, Beranama 62, Nikšiću 60, Pljevljima 57, Kotoru 52, Baru 50, Mojkovcu 48. U Tuzima je registrovano 29 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Rožajama 27, Danilovgradu 25, Tivtu 24, a u Plavu 18. U Šavniku je registrovano deset aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Gusinju, Plužinama i Petnjici po devet, i Herceg Novom i Andrijevici po šest. M.I.

HOSPITALIZOVANO 59 OBOLJELIH OD COVID 19

U Kliničkom centru životno ugroženo 16 pacijenata Foto: Dejan Lopičić

Ilustracija

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) životno je ugroženo 16 pacijenata zaraženih korona virusom, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Kako su naveli, u KCCG se liječi 59 pacijenata sa COVID-19 infekcijom. “Životno je ugroženo 16 pacijenata, od kojih su tri intubirana i priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju, dok je 12 na neinvazivnoj ventilaciji“, kaže se u saopštenju Kliničkog centra. R.D.

Klinički centar Crne Gore

društvo

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Protest urodio plodom, iz Ministarstva odbrane poručili:

Prikaz vojne vježbe koji je trebalo da se održi danas na Sinjajevini, odložen je dok se za to ne steknu uslovi, saopšteno je juče iz Ministarstva odbrane. U tom Vladinom resoru, pak, naglašavaju da vježba nije otkazana, te da od nje neće odlustati. “Radi tačnog informisanja javnosti, a nakon sagledavanja svih činjenica, Vojska Crne Gore (VCG) nije otkazala vježbu na Sinjajevini, niti će od nje odustati. Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane juče su informisali nadležne institucije, Savjet za bezbjednost i odbranu, Vladu, Državno tužilaštvo i Upravu policije, kako bi preduzeli mjere iz nadležnosti u cilju organizovanja vježbe u najkraćem roku”, navodi se u saopštenju. Podsjećamo, na Sinjajevini se već nekoliko dana održava protest mještana i NVO “Ne davimo Sinjajevinu” koji se protive izgradnji poligona i održavanju vojnih vježbi na toj planini. Njima je podršku dao mandatar za sastav nove Vlade Zdravko Krivokapić,

Foto: CIZIP

Vježba na Sinjajevini otkazana, ali ne i odložena

Univerzitet Crne Gore

Studenti sa invaliditetom oslobođeni školarina Sinjajevina

kao i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović koji je naveo da je odlaganje vojne vježbe na Sinjajevini “pobjeda građana i ekološke Crne Gore”. “Rečeno - učinjeno! Vojne vježbe na Sinjajevini neće biti! Značajna pobjeda građana i ekološke Crne Gore. Nakon samo jednog jučerašnjeg sastanka, sve se promijenilo. Zato je dobro imati podršku naših međunarodnih partnera. Idemo dalje, čeka nas još po-

Stoltenberg: Zaštititi prirodu, ali i potrebu VCG da vježba Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da u Crnoj Gori, kad je riječ o poligonu na Sinjajevini, mora biti pomirena potreba za zaštitom prirode, ali i potreba vojske za vježbanjem. Komentarišući odlaganje vojne vježbe na Sinjajevini, i upitan da li park prirode može biti i poligon za

Sa jučerašnje sjednice UOUCG

vojne vježbe, Stoltenberg je kazao da ne komentariše specifične lokacije za vježbe u Crnoj Gori, ali da mora biti pomirena potreba za zaštitom prirode ali i potreba vojske za vježbanjem. “To je važno za sve saveznike i sve zemlje, kako bi ih njihova vojska štitila”, rekao je Stoltenberg, prenosi RTCG.

sla”, napisao je Abazović na Tviteru. S druge strane, opštinski odbor kolašinskog DPS-a apeluje na stočare koji su generacijama upućeni na Sinjajevinu da, kako ističu, ne dozvole da budu izmanipulisani i postanu sredstvo za zadovoljenje ličnih i političkih ciljeva onih koji ovih dana borave na Sinjajevini i njihovih političkih prvaka. “Po već viđenom i dobro uigranom scenariju, poslije ‘odbrane’ svetinja i vodotoka, kolašinski renta protestanti potpomognuti dušebrižnicima iz drugih gradova Crne Gore, a kojima je do Kolašina koliko do lanjskog snijega, isključivo politički instruirani i vođeni ličnim interesima ovih dana danonoćno uz pjesmu i igru, iće i piće kako oni kažu ‘brane’ Sinjajevinu”, poručuju iz kolašinskog DPS-a i navode kako je riječ o političkim skupovima, sa isključivim ciljem političkog poentiranja. R.D.

saradnja Vojske i kliničkog centra Crne Gore

Vazduhoplovna jedinica izvela medicinsku evakuaciju Tim Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore je u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore sarađivao je u još jednoj uspješnoj medicinskoj evakuaciji, navedeno je na Tviter nalogu Ministarstva odbrane. “Osoba koju su pripadnici Vazduhoplovne jedinice VCG evakuisali dovezena je u Klinički centar Crne Gore”.

Studenti sa invaliditetom oslobođeni su obaveze plaćanja naknade za studiranje za studijsku 2020/21. godinu, odlučio je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG). Iz UCG su kazali da je to odlučeno na zahtjev Udruženja mladih sa hendikepom, Udruženja multipleskleroze i Pomorskog fakulteta Kotor, kao i na pojedinačne zahtjeve studenata. Upravni odbor ovlastio je Komisiju za dodjelu novca za poboljšanje uslova stanovanja i za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG dodjelom kredita da raspiše oglas. Predsjednik Upravnog odbora Duško Bjelica kazao je da će oglas za dodjelu novca

za poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih na Univerzitetu, sa obrascem zahtjeva za rješavanje stambenih potreba, biti objavljen u Biltenu UCG. On je dodao da je, na predlog Komisije, Upravni odbor donio odluku da su krediti koji se dodjeljuju za poboljšanje uslova stanovanja beskamatni. Na sjednici je, kako je saopšteno, donijeta i odluka o formiranju drugostepene komisije za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG. Članovi drugostepene komisije su Mirko Đurović, koji je i predsjednik Komisije, Miran Begić, Svetlana K. Perović, Snježana Hrnčić i Veselin Mićanović. R.D.

Ministarstvo nauke

SEEIIST predstavljen na konzorcijumu TIARA Ministarka nauke Sanja Damjanović ječe je, na 17. sastanku Konzorcijuma evropskih istraživačkih institucija za akceleratore čestica (TIARA) koji je održan onlajn, predstavila SEEIIST kao projekat panevropske istraživačke infrastrukture, saopšteno je iz Ministarstvo nauke. Damjanović, koja ujedno obavlja i funkciju predsjedavajuće Upravnog odbora SEEIIST projekta, je istakla da će se ovaj projekat uskoro naći na jedinstvenoj li-

sti evropskih infrastruktura (ESFRI Roadmap) za koju je aplicirano dokumentom od 350 strana. “Ovim dokumentom je prezentovana njegov panevropska dimenzija, te da je u liniji sa politikama Evropske komisije: Zelenim sporazumom i jednom od misija za kancer novog okvirnog programa Horizont Evropa (Horizon Europe Cancer Research Mission), kao i sveobuhvatna zahtjevna tehnička aplikacija”, navodi se u saopštenju. R.D.

ZNAJU D DA USP A UPLAŠE, ALI AVLJUJ I U BEBE

su nam če za, a znamsto ‘ventil’ od ob pjevačk av o a grupa, tr etiramo’ i da ukućane ‘m esimazvana vježban al“Đude”, Konsta je m u ne pod ntno ra od Vježbaj iž dimo n kući. poruču u ći a panj. Pa e svoj rad ju u se ku “Đ kojim je bi”, ći tužen ude” žlji Na rep o je ojčice, ta vo selekdu, član svojila važnu n sa jom tako se pjesm ertoaru grupe n d đe ag ic alaze novne šk a uzrasta e iz već prepala a grupe nasm ra- la se u to pobjeđuju, og sk in le o m oh kraje sv e crno zivnim le, počine koji su oje komšije i u rt je ko Fejsb e da su pratioci daČlanice va, kao i iz re gorpro u ku p gio se upozn radi pje bama. desilo n dotrčali misleći ća- vih snim ka tražili slanje reskim sn aju sa te na. vanje “n aka jer su ešto užas d n a o se im sjaj a pularno n origina cima težeći da renst uspa o. Velika po- b nim prilikom se pokazali la os n u vanke, e jete sp zu ba” isp avljiva k, a pose sak ostav sa koban anegdo ričao je Sedlare nja te koje uspava ile su revitaliza utivi ć i id n ci u uz “Đud godina magijsk ki, tužbalica i ra jom e” nižu se ih uspjesi. se Spec u grupi formi. Trenu znih Osv ija tno je a vanje o lna nagrada za aja valu b ca: Nađ ktivno deset bredne o ži o a čl ču ćn - sko ih običa v cije, po na Ron i Jovana Jeknić anij. Nagra ja u Polj tom prv okalne tradid , M o v d ileić a , Katari ima veli o mjest zaborav nu jer su nica, H na o ku n pobjedn i zajednički ko i ne- cijelog predstavljale n teži- Meden ristina Šuković Mederegiona. asljeđe , ncert ika sa V ic M a dionicom Tijana R okalnom vić Tijana R , Jelena Miladin arta akočea ra- on kao solistkinja Početkom “Bistrik” Bilje i Katari kočević, Aleksa ović, pobjeđ line et K osvajaju ove godine dje rstić. ra Crn nofestu mladih uje na nekad na Drljević, dok ndra e Gore. vojke k prvo mje sj im poa ev d a treba e- sm Posebn nose i o sto na F “obojit u zrel o se p estinagradomštinskom godiš po- či i Dan ošću u pomoć i” pjep ica njo risk za mlad e stvara m ko ih je n Šćepanović. Nek oa st oce. gr ol adovim udijama u dru ia, ali se priključe gim kad S R IJ E D A

šu kultu ru na muzi . To je ta pro pu čk je Sedla a istorija”, zak šterević. ljuču-

čević, k rekla – o h jom, ba risti se i ilust objašnja ajde da snim n ra nose k alizuje ljudsk cije da je va Rondović amo”, vrijem id oristeći e oda e stva i jarka sr no na iz kcenat preva oda- ličnih da uz pomoć ir shodsredsta m vođaču cjelovit onijski otklo edv . n “N a p a ra m e n od vim vid a za nek kolege fabule. Uz p jalna k a je Hamlet eo sad kojem omoć i sarad iniciapisla, rž će nešto d stavlja nika, p ali je o plijeni a spoz no n redp koje ko euobičajeno naš ma a žnju ovo g što m d ali prep unicira sved jelo mom estralni izvo puta en glumcu đa oznatlji vim jezi im, ja kva je subli č. U lite kom. m gleskog tnog sadržaja aci■ OD SV h E vim m umora izašla i enomenti Ž E T E N G A M Oma im u przacije. O pro v POZOR APRAVITI na prvo aj projekat je viIŠTE is sniman akcije k je, i mo pao A kako o je je g u le o p dalac ču je reovu ne su žanra običnu šte došla na je, dio ”, ističe ideju? ona. “Neko snimali liko dana un ■ CRNI azad sm o za H ve klip ove i ob nimljiSATIRAUMOR I javljivali n gramu a Insta. Ja sam S drug oduše e v lj R a ko č strane, p o j e d ena e v ić inim ja š n ja , p o filterim va a p ro je k , d a je sad m koa o naći na žete s n o o t ja s li d tvenim rušv a sa d k a rž m režama na koji a je i ma je mi je d p la n o d ra st ao. a podlog pravim “Naža e našem lost, u ke spo za muzičRakoče djetinjtove. U vi st ć vu ima z sve to li smo , tri te nala, a levizijska ka li smo sadrža -

Prvo radno iskustvo steknite u Dnevnim novinama!

NAJMLAĐA REDAKCIJA U CRNOJ GORI NUDI MOGUĆNOST OBUKE I PODSTIČE NA USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ

crna g ora

e za Bij elu do 27. o- rt Sv. ktoBra

opust odlo lučki kompžio leks

, 14 . 10

. 2020 .

Herceg Novi:

TRAŽIMO

Za uređe n j do Kamen e obale od bij ele ara 140.0 A 00 eura

Žurnalista

gencija za izgra zvoj He d rceg No nju i ravo vil menta a je tendersk g objaciju za u ča rado izbor iz dokuv obale u a na uređenju vođaz magis nosno tralni p dijela iz u Bijele d gradnju šeta t, odlišta od o Kame njena v n rijedno ara. Procije140.00 st posl a 0 jedničk eura, a riječ iznosi je o zao preduze m projektu Javnog ća za up skim do ravljan brom i je Opštine morNovi. Herceg

ob Bjavlj en N ten Nder z a izvođ ača rad ova Crnogorski

jezik i književnost

Komunikolog

S R IJ E D

A , 14 . 1

0 . 2020

Politikolog

razrad a i izgrađ naseljske stru k ene ob ale па ture održiv “U okv iru luč pleksa ko g k Projektn tr žaje za eba planirati omobuhva o rješenje sa iz ke bro gradnju i po drta dova sa pravp arterno radove na ne i izg m i hort Kako se radnje jedne strak u lt , održa iuređiva urn projektu navodi u G van n la nju tereom uređei, s drug ja jahti i meg ja i đenje p , projektovan vnom n ajahe stran a o : sanac je je urešačke k ju e. Rado rodovim o še š o ii tećenih tališta munik v u ćе ob a na ovom po i na djelova posto uz Jadra , koje obuhva acije – uh dru ta Međun ogranič vatati, ali neće čpne du nsku magistra potez rapetno jećeg paarodn eni na: biži lu n e 639 m ukug k pranje enje, o i dan s a o m d z e skretan enog ida, pri tara, po bikova i čiM ja če n kupljan e, pričv za Bije v je čujući u s lu ršćivan , brušep , ukljuro je ređenje v i o je i zav đ nje me n e dijela sl ih površ n je aritalnih d a fe tm o rs in bodoskih a sa ju jelova, rbanje”, raskrs žne ka n n šetališ voda sa mskom avodi se u proo Bijelu, ice lokalnog strane ta p p zadatk u. postoje a sve do mora uta za edstva p ću pješa , za DSL-a otrebna za izra ja vodi čku sta tim iz b d i dva p o rta Sv. Neđe zu koiznosiće udžeta Crne o lj Idejno rj st e, kao ojeća okviru ešenje tr dsjeća 12.500 eura. ove tra proširenja u nja rad otoara U Pispuniti Prijavu za stručno Uosposobljavanje možete na sajtu odg se. i, Vlad Gore je NES CO P ro je žen 13. o orici je juče o k a , biljektobar ta rado tno rješenje o Uprave -a, zbog čeg mbra 2 па sjednici 29 n ve na p M a b poplava i 018. go . za u eđ d su h an sm una vazaštitu o a tikultu dobara dine, d Odluku kulturn d katastro anjenja rizi rod- je info , te dobijati na rnom u rternom i horoC rn о dodje e ih G rmacije k ređenju jn ore pri fa, koji sanaciju konzerv a od li kona privre na d b ge je n te a , neralni e d stojeće oštećenih dje rena: projekto atorske smje vljene direkto kako kaže je i na području ijelu B dograd no korišćem n g parap lova po rn e r et v Skadars za ze si ic a a ilišne lu tu n e ra r va je. a obuhva za acije u M . nredetnog k zida, pri G ke па u Bijele. la v ameno UP-u M Mulić, ni ta uređenje potez “Ovi p poruše P p g ir nje atm kupljanje i sp jela oba projekat uređ n о konce rihvaćen je je potreb rilika da se uka sad sistem odaci su neoph ro enja dile o magistraa uz jadransku šiti zid i, neophodno si u rane že da tališta p sferskih vod vođemagistr -šetališta uz anje od je izvrne Gore ji između lu najave od đana, a na odgovorno a m , D ri a k sa ir ln o m a re ekto i o je še k n p k u o i je up i no st ut B a va isto z li uređeevodnje nari izra već posto riatic M konzorcig kvali menih blodruštvu i svih subjek gra- tuacije ratu za vanre ra i mjest m linijske oddio je “R ijela - Kameje či arinas ć te dne n e a k M im št ta a a ta a p rh a U ko o , boje, n ašović ješačičnim njem k datne u ma brade, P-a i sv itektura d.o.o. bismo za ding M k i k d st e is ro a k o im o u s prin pu- še on zašt blika i ” d.o.o. kao na z post taze dio a jed slu datno “l vi, ko ve m H U međ atschappij tališne tinualne ra snosti o ijeli smanjenju nič- reaguju ite da na prav žb inijsko” ojeći zid, dolova pa jestima očuva ličine ing” ji je revidova erceg Nouv i nač d o “živom ”, is rasvjeta staze (javna svjete den ra n o d.o.o. P odusta remenu, drugih pojave priro pa” ograd ozelenjavanje D u š a n takao je Mitro tnih situ i zidna ) u okvir odgorica “Sedamse post petnog zida, ih djed o od gra o n n zb m ep ih vić je O (f o p Raspo goda. i isp izička – dnosna dluka o acija (k igne je arapeta tako da u form . a za re p d o m Ju o re p če d ir b b o n ći iz in o n arijera mont ja e- po a dA la uitet u , je v ić bo stralno nije po duž materi stven kontitporno a dijelu posto nog kao i ra vatrogasno vo hitne hti cija opre održana preze g prirode gencije za za nude, ru najpovolj k ja g zida. jećeg o zi m li v o oprem puta). Takođ magilo m k n za i a št d p aop zaštitu ta- d nju e nabav i sl nosno a i park ciji Tak za OSI. an EU pro e životne itu ine za odluljene ing mje .) skoj do ”, navodi se u i obli- ne n oništenju po je nim m je adekvatnim tu je i renje ođe, planiran sto kum stup tenderaba - Trilate kat - 3 WATCH kroz istaka hvalio na don sre ob nija iz H o o da pre Ovo po entaciji. aci pe za o ilijarom (klu urba- sta, puta za pet pa je proši- d “Sve obrušen ralni m OUT ku od 3 vke donijeće ka javolandij d za d pe, korza potr tpatke), e, rking m jelove se o ra ru e origin 0 stavlja ji i del civ štite: P k u ko čje pod žimu k ebe pri parape ranja p dana od dan u roje- će uvođen alne lije nog zau o izazovi utevi, instrum ilne nakon ntroli i analizi isko laza tnog onuda. a otvaje dopo st dručja rišćenja obaln že reza našu eventu enti i p P ventnih avljanja vozi i nuž- no m trebno vratiti zida bio M n o a ude se koji se sp g pobezbjed lnih kata rije i fa do ko la in je na izvo ekipa u Gore, a orskog dob mo gu n ti ne ra ru slučaju ter- nu teh sto, poštujući predav INTERR rovodi u okvir ost, mjena jih dolazi uslje stro okoline obuhvatu za Crne ma posredno u origina niku zi akcia u k d pro E li G IP m P A p e rogram A lšt da ro i lju vima g granič ra na n a pre nog i k (buffer zona) ićene sta gencije na Trg storijadje su p nja. Na djelo ne ašem p dskog fakto ulturno il P arapetn odručju Italije, C saradnje izm koDron k -istorijs rirod- kom i preporučen u Bellavidručja i zidovi . rn e o đ e Gore i K k o Predst Alban u cija će po ji je dobila Ag stu svje otora, upisano og po- su A sa povratnico m pošiljen služiti m g tske pri g tivat: o zaštitu avljena je opre ije. lu i pre rodne na Li- Rok encije, do 9. n na adrei spašav ma za venciju za kontro pštin baštine važenja ovemb a ra u NP Sk sk n iNa ra , za mje je od po o jezero ra p o . a n n d re ža a u a i Spis od otva nje kva de je 60 r NP Lov - od s de i za i ala ćen, a velik liteta ranja. dam konku de, kao jerenje protok vo- kontrol e pomoći i pri biće rs i li e a plov – d bespilotni vazd vo- opoža i analize ako d kom S e k re ta renih ron ođe do uhori jat z društv a ku lt Genera . Savjetn područja. en ne Tiva e djelatnost u ru i biv saopštio lni direktor M nog pre ik zamjenika i opštit objav alištem u li d glav g ć a o je lari varača ovaj pro ila je ju konkurs šestruk na teri ne T u Ka ji za jeka če o nagrad za dodjelu stu Javni zeta ivat, koji su toriji opštizaštite značajan za si t vi- je Boja evropske inte nce e Opštin dentske p i g st k n n o lju stigli iz uspjeh godinu e Tivat prinosi spašavanja, je em da pro Vujović ista raci Kusova u- go čno sa 28. ok u stu pod ,u za c sa pro jek ka rd jačanju tobrom dine. nagrađ skladu sa od 2020. li 2 razumijeva d diranju, što šlogodiš MUP-a kapaci o- pređuju ti poput ovog o je 2020. lu iv a 4 njim do u od te un ne Konku bitnicim nih i sred anju učenika kom o k re 0, 300, odnosn su ostvarire rs je ob i poplav govoru na po ta i pravovre samo adekva a a o d te o n sn it ža javlj rnet 360 e. On tno a, i men ov- već postdip jih škola i st bez org i pokazu o reagovanje udenata š e n o m st n a sv a ko m ECTS (w w w stranici Opšt en na inlomskih anizova je istakao da , z av rju so .o u d ij sk in skog dje n studija ljudi i in P ravo mu o st lovanja og i sistemoglasn p st in a ti va t. m e Tivat stitucija lidarnost varili p o m p ro g ra studen n a n a g ra d u . sn o n n j e ema efik og odgo a granic tabli O ) i na bez obzi nu n e m - dod ro sječn ti sa pri im vo p e, a a št ra ra na el atne - jek što je i sv ju anju od u o cje ine javljen ne i dru ementa a S R IJ E D K 9 im pre ge n sovani informacije . Za sve r- nič ta programa rha pro A , 14 . 1 - na onkurs je otv ,5. za se Direkto epogode. prekog ne sara 0 . 2020 o d dan o tarijatu mogu obrati interer Zavod ra dnje. . a objav ren 15 dam ti za et a S “O ekreza hid eoro kulturu pre ljivanja djelatn anica v i dru Crne G logiju i seizmo ro- daji pri ma, čijoj prim o , zaladavin ore lo su ili na te sti u kancelari štvene o saopštio Luka Mitro giju tan po stvujemo je ko pre lefon 0 ji broj 12 om pra 3 v d nkre 2 ić a 6 je vez kazatelj kak će se 61-334. va mom u o kroz p ivanje lj Z.K. naprije ovom opreo u d d i i instit it nitorin okviru uci ga i pro i sistem mopre cjene ri nje, mo kogranične sa ja, u zika od žemo d ra d oći vih rezu ltata ko do opiplji ji korist e široj

prijetio džet eu

Ekonomista

Dizajner vizuelne komunikacije

Poslovni menadžer

639

Crna Go ra sp borbu p rotiv n

www.euprava.me/program-strucno-osposobljavanje

Dnevne novine

Nagrad a za n a j

svijet

bolje st

udente

svijet

kinesk i šef di ploma tije va ng

S R IJ E D

A , 14 . 1

0 . 2020

ji na tu rne

CRNA GORA

TIVAT: PREZENTOVANI PODACI SEKRETARIJATA ZA FIN

“Bela Boka”

HERCEG NOVI :“BELLA BOKA” NE ODUSTAJE OD “ĐIRA ZA ČISTU BOKU”:

U PLANU PROMO LINIJA KOTOR-PRČANJ

Kompanija “Bella Boka”, koja u Crnoj Gori dvije godine u pilot fazi razvija projekat Đir za čistu Boku, pokrenula je prije mjesec i po promo besplatnu liniju na relaciji Kotor – Perast. Korisnici su, uglavnom, ovdašnji stanovnici, a plovidba se obavlja uz poštovanje epidemioloških mjera. Pandemija je promijenila planove kompanije za ovu sezonu, pa je tako odložena kupovina novih brodova i pokretanje novih linija kroz zaliv. Ipak, početkom ljeta, tzv. „cleaner“, treće plovilo flote Bella Boka učestvovalo je u ekološkim akcijama u zalivu. Promo besplatne vožnje bile su način da „pokažu“ da nijesu odustali od projekta, ali da nastavak zavisi od razvoja situacije sa korona virusom. U međuvremenu, od prošle sezone, na brodu Elettra završen je servis, pa je trenutno ovaj brod u funkciji. Graciana je i dalje na servisu i trebalo bi da bude u pogonu od marta sljedeće godine, kazao je gostujući u studiju Radija Jadran generalni menadžer kompanije, Rikardo Bonetti. „Kad je riječ o brodovima, završili smo neke modifikacije na baterijama i motoru Elettre i pokrenuli manje ture, kako bi ga spremili za sljedeću sezonu. Trenutno radimo servis na Graciani kako bismo poboljšali motor. Prošle godine imali smo mnogo problema sa strujom i kada to završimo, Graciana će biti spremna“, kazao je Bonetti. U kompaniji su zbog nepovoljne epidemiološke situacije odlučili da „odlože“ realizaciju programa, što ne znači da su odustali od projekta, već će se naredni koraci usklađivati sa situacijom: „I dalje želimo da kupimo

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

jedan ili dva broda, u zavisnosti od situacije, koju pratimo konstantno. Ukoliko bude moguće, tokom zime ćemo organizovati neke promotivne ture u manjem obimu. Više je faktora od kojih to zavisi – vrijeme, epidemija, kao i stanje u kojem će brodovi biti. Ali nadam se da ćemo uspjeti da imamo manje ture uključujući Herceg Novi i Tivat. O tome ćemo donijeti odluku kad servis na Graciani bude gotov“, naveo je Bonetti. Plan im je da od marta sljedeće godine ponovo pokrenu već ustaljene linije po voznom redu po kojem su saobraćali prošlog ljeta. Kad je riječ o novim brodovima, imaju nekoliko različitih ponuda od nekoliko brodogradilišta u inostranstvu, tragaju za najboljim rješenjem, naročito kad je riječ o baterijama koje „pokreću“ brodove. Besplatne vožnje trajaće dok vremenski uslovi budu dozvoljavali, budući da je interesovanje veliko, o čemu će odluke donositi na sedmičnom nivou. Na ulazu u brod dijele besplatne maske, postavljeno je sredstvo za dezinfekciju, a putnike upozoravaju da moraju držati distancu. Bonetti se nada da će sljedeću nautičku sezonu u martu početi po ustaljenom rasporedu – 4 ili 5 dnevnih linija na relaciji Tivat – Herceg Novi, kao i dva puta na relaciji Kotor – Perast. U slučaju da kupe novi brod, biće iskorišćen za liniju Tivat – Luštica, dok bi eventualno drugi novi brod saobraćao od Tivta do Perasta. Takođe, nada se da će do sljedeće sezone imati bolju saradnju sa lokalnim upravama u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, kao I sa novom Vladom Crne Gore. (Radio Jadran)

ZADUŽENJE OPŠTINE 3,5 MILIONA EURA Zaduženje Opštine Tivat na dan 16.oktobra iznosilo je 3,5 miliona eura. U opštinskoj kasi je tog dana bilo manje od 70.000 eura, dok je juče, zahvaljujući nekim uplatama, bilo oko 150.000 eura, saopšteno je na jučerašnjoj prvoj zvaničnoj konferenciji za novinare novog predsjednika Željka Komnenovića. Na konferenciji, na kojoj je govorio i predsjednik lokalnog parlamenta, Andrija Petković, prezentovani su preliminarni podaci koje je dostavio opštinski Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode. “Sa naše strane uslijediće interna i eksterna revizija poslovanja Opštine Tivat,” naglasio je predsjednik Opštine i dodao da je to strategija “spržene zemlje” jer ako nemate sredstava nemate ni sa čim da upravljate. Međutim plan DPS-a neće uspjeti, naglasio je novi predsjednik, sva dugovanja i potraživanja, zarade zaposlenih, Opština će redovno izmiriva-

NUŽNA RACIONALIZACIJA BROJA ZAPOSLENIH Predsjednik Opštine najavio je sanacioni plan kroz budžet za 2021. godinu, nužnu racionalizaciju broja zaposlenih u lokalnoj upravi i redovan kontakt sa povjeriocima. Takođe, novinare je interesovala sudbina potraživanja prema kompaniji „Adriatic Marinas“ kada je u pitanju regulisanje međusobnih obaveza Opštine Tivat sa tom firmom. Predsjednik je nagovjestio da se radi na analizi mišljenja koje je o ovom slučaju

ti uprkos teškom finansijskom stanju i nastaviti da bude ono što je nekad ranije bila, likvidna i solventna i da će sve dugove prema povjeriocima i zarade redovno izmirivati. Na dan 16. oktobra Opština je imala prispjelih obaveza u iznosu od 3.504.330 eura. I najveći dio je odavno prispio za plaćenje, a drugi prispijeva

Opštini Tivat dostavilo Specijalno državno tužilaštvo i da će se raditi na rješenju koje će biti u interesu Opštine Tivat. Upitan da prokomentariše krivične prijave protiv bivšeg predsjednika opštine, Komnenović je rekao da to ne bi komentarisao do sudskog epiloga. „Ono što je sigurno je da je šteta nanesena gradskoj kasi i da će neko za to morati da odgovara“, kazao je on. do polovine decembra. „A kako je to plaćanje do sada odlagano, pitanje je za prethodnog predsjednika Opštine“, naglasio je Komnenović. Predsjednik je kazao da su na naplatu prispjele obaveze prema Elektroprivredi, te izvođaču radova za drugu fazu radova na izgradnji Dnevnog centra, kao i firmi „Asfalt-

BAR: BESPLATNO ZA VO

POSTAVLJEN

Punionica za vozila na električni pogon

Još jedna javna i besplatna punionica za vozila na električni pogon postavljena je juče na barskoj marini, kao rezultat kampanje lokalne turističke organizacije. Naime, u Bar su juče, automobilom na električni pogon, stigli novinari njemačkog magazina “Boegazin”, Andreas Bottger iz Lajpciga i Norbert Grosman iz Vajmara. Uz turističku promociju, takav vid prevoza turista je, smatra direktor TO Bar mr Emil Kukalj, značajan i sa aspekta održivog razvoja i njego-

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

NANSIJE I LOKALNE JAVNE PRIHODE Sa jučerašnje konferencije za novinare

IZVIĐAČI BORAVILI U SRBIJI

lokal patriote“, da iskažu patriotizam prema svome gradu i novoj gradskoj upravi, da plate porez na nepokretosti za ovu godinu kako bi mogli početi da rade sanacioni plan. Predsjednik lokalnog parlamenta Andrija Petković je istakao da je novoj vlasti cilj da budu maksimalno transparentni jer imaju odgovornost prema građanima. Petković je istakao da je prethodna vlast, na čelu sa Sinišiom Kusovcem, u 2020. godinu ušla sa 2.879.162,00 eura sredstava prenesenih iz 2019. „Početkom godine uzeli su kredit od Prve banke i sve to, uz redovne prihode Opštine zbog izborne godine“, kazao je Petković. Takođe je naveo da Opštinu naredne godine očekuje početak otplate dva kredita KfW banke za izgradnju PPOV i kanalizacije, isplatu naknade vlasnicima zemlje na Klačini, koja će Opštinu koštati najmanje 2,5 miliona eura. Z.K.

vanja zdrave, ekološke sredine. “Ovo je, prije svega, korak naprijed ka održivom razvoju i sprovođenju programa E- mobilnosti na teritoriji opštine Bar i generalno u Crnoj Gori”,istakao je Kukalj. Podsjećamo, u septembru je realizovana promotivna tura od Hamburga do Bara, u organizaciji TO Bar i NVO “Utjeha”. “Saznali smo iz medija za promotivnu kampanju i vidjeli da su već Mihael Bader i njegovi gosti stigli u Bar autom na električni pogon, kao i da se može voziti 300 km izme-

đu dva punjenja. Kontaktirali smo Badera i vrlo brzo krenuli na put. Ostaćemo ovdje šestsedam dana, a već smo posjetili i provozali se poznatom panoramskom rutom u zaleđu Bara, probali vašu hranu, posjetićemo kulturno- istorijske spomenike, ali i uživati u aktivnom odmoru. Sve što smo do sada vidjeli, ostavilo nas je bez daha. Oduševljeni smo”, kazao je Andreas Botger. Punionicu u marini, Turistička organizacija Bar postavila je uz podršku UNDP-a, preduzeća Marina AD i opštine Bar.

še izviđačkog iskustva, a željeli bi da postanu dio izviđačkog pokreta”, saopšteno je iz SICG. Nakon nekoliko realizovanih aktivnosti, među kojima je trodnevni seminar održan u Sutomoru u februaru, su planu je izrada Priručnika za osnivanje novih izviđačkih jedinica. “Ova aktivnost je prilika za osnaživanje odnosa sa Savezom izviđača Srbije. Zajedničkim snagama smo došli do nacrta priručnika koji će na najbolji način odgovoriti na potrebe ljudi koji žele

da osnuju izviđačku jedinicu i na taj način rade sa mladim ljudima kako bi doprinijeli stvaranju boljeg svijeta”, navodi se u saopštenju. Priručnik će sadržati savjete za osnivanje i uspješno vođenje jedne izviđačke jedinice, osnovne informacije o izviđačkom pokretu, programu, načinu rada, aktivnostima, kao i zakonski okvir, prava i obaveze jedne jedinice. Nakon izrade ovog priručnika, savezi će izvršiti evaluaciju kroz praćenje rada novih jedinica i praktičnu primjenu stečenih znanja. S.J.

Izviđački odred

NIKŠIĆ: DO IZBORA NOVOG PREDSJEDNIKA

Perović umjesto Grbovića

OZILA NA ELEKTRIČNI POGON

NA PUNIONICA U MARINI

PROJEKAT CRNOGORSKIH I IZVIĐAČA IZ ZEMALJA REGIONA

U sklopu realizacije projekta “Most znanja”, članovi Saveza izviđača Crne Gore, predvođeni predsjednikom Pekom Vukadinovićem, boravili su prethodnih pet dana na Stražilovu u Srbiji. “Ovaj projekat je osmišljen kao most saradnje između zemalja regiona. U fazi izrade projekta su učestvovali izviđači iz Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, dok su u samu realizaciju uključeni i izviđači Slovenije i Hrvatske. Projekat se odnosi na edukaciju ljudi koji nemaju previ-

beton gradnja“. Takođe je naveo da postoje dugovanja za račune Pošti Crne Gore, odnosno Telenoru. A tu su i troškovi na osnovu izvršenih sudskih presuda. „Do polovine decembra Prvoj banci je potrebno vratiti 1.111.088,00 eura od kratkoročnog kredita u iznosu od dva miliona eura, koji je uzet početkom godine. Ratu od 300.000,00 eura treba vratiti do prekosjutra“, kazao je predsjednik Opštine. Opština je na računima 16. oktobra imala raspoloživih sredstava 419.438,00 eura, od čega su 352.511,00 sredstva od overdraft kredita kod Prve banke, što znači da je tog dana Opština Tivat imala manje od 70.000,00 raspoloživog novca. „Trenutno raspolažemo sa oko 150.000,00 eura budući da su stigle određene uplate“, kazao je predsjednik i pozvao građane da, kao što su ih u predizbornoj kampanji pozivali da ne plaćaju, sada „budu

CRNA GORA

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju preksinoć u 22 časa i 33 minuta registrovao je zemljotres manje jačine sa epicentrom na području Kotora. Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2.7 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žarište zemljotresa locirano je na dubini od 15 km.

Potpredsjednik Opštine Nikšić Dragan Perović obavljaće funkciju predsjednika Opštine do izbora novog predsjednika, piše u predlogu koji je dosadašnji prvi čovjek grada pod Trebjesom Veselin Grbović uputio Skupštini opštine Nikšić. O tom predlogu, odbornici lokalnog parlamenta odlučivaće na sjednici koja je

zakazana za 26. oktobar. Sjednicom će predsjedavati odbornik Marko Burić, zbog spriječenosti predsjednika SO Radivoja Lale Nikčevića, da istu vodi. Iako mu mandat ističe u aprilu naredne godine Grbović je, po sili zakona, tu funkciju prestao da obavlja nakon Dana opštine, 18. septembra, jer je sjutradan napunio 67 godina.

Opština Nikšić

PODGORICA

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

REGIONALNA MANIFESTACIJA

Dani meda danas i sjutra na Trgu nezavisnosti

Udruženje pčelara Podgorice, zajedno sa Savezom pčelarskih organizacija Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Glavnog grada, ove godine organizuje 26. po redu regionalnu pčelarsku manifestaciju “Podgorički dani meda” 23. i 24. ovog mjeseca na Trgu nezavisnosti. Iz Udruženja pčelara navode da će se manifestacija održati uz poštovanje svih mjera propisanih od NKT i drugih nadležnih institucija. “Kako kroz sve naše aktivnosti, a posebno preko ove manifestacije, cilj nam je da vršimo popularizaciju pčelarstva u Crnoj Gori kao i promovisanje meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Na ovoj

izložbi biće prisutno oko 20 izlagača kako pčelara tako i proizvođača pčelarske opreme kao i autora stručne literature iz oblasti pčelarstva. Kao organizatori trudili smo se da na sajmu budu prisutni poznati pčelari iz Crne Gore, koji će ponuditi med i ostale pčelinje proizvode vrhunskog kvaliteta našim građanima. Treba naglasiti da je sada u ovom vremenu prisustva korona virusa neophodno konzumirati pčelinje proizvode upravo za jačanje imuniteta, te i u koliko se osobe i zaraze ovim virusom lakše to podnesu i prije se oporave”, navode iz Udruženja pčelara Podgorice.

GLAVNI GRAD OBJAVIO JAVNI POZIV

Foto:Iva Mandić

U OPREMANJE LOKACIJE NA POBREŽJU 550.000 EURA Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice objavila je javni poziv za opremanje lokacija u zahvatu DUPa “Pobrežje-zona G”, odnosno izgradnju saobraćajnica radnog naziva dio “Ulice 1” i “Ulica 2” procijenjene vrijednosti 550.000 eura. Iz Glavnog grada objašnjavaju da radovi obuhvataju izgradnju saobraćajne infrastrukture, ugradnju hidrotehničkih instalacija, zatim elektro instalacije jake

stuje, TK kanalizaciju, kao i pejzažno uređenje predviđenih javnih površina. Ponude se mogu podnijeti neposrednim podnošenjem na arhivi naručioca na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica, kao i preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica s tim što ponuda mora biti uručena od strane poštanskog operatora najkasnije do roka određe-

nog za podnošenje ponude, radnim danima od 10 do 13 sati, zaključno sa danom 11.11.2020. godine do 13 sati. Otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 11.11.2020. godine u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice doo, na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica.

REKONSTRUKCIJA ULICE KRALJA NIKOLE

Od Hiltona do Trgovinske škole jedna traka biće za bicikliste

Ekipe podgoričkog gradskog preduzeća Putevi prekjuče su počele da izvode radove na rekonstrukciji dijela Ulice kralja Nikole, od raskrsnice sa Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, do raskrsnice sa ulicama Bracana Bracanovića i Radosava Burića. Rekonstrukcija navedene saobraćajnice realizuje se zbog lošeg stanja kolovoza, kao i uskih trotoara i nedovoljno bezbjedne biciklističke staze koja predstavlja opasnost i rizik za pješake. Radovi obuhvataju sanaciju kolovoza, izdizanje slivničkih rešetki, ugradnju nove saobraćajne signalnizacije i novu biciklističku stazu. “Zbog nepropisnog parkiranja koje često izaziva gužve i saobraćajni haos,

RADOVI AGENCIJE ZA STANOVANJE

Tološka šuma dobila stolove za stoni tenis

desna kolovozna traka Ulice kralja Nikole, na potezu od Bulevara Svetog Petra Cetinjskog do raskrsnice sa ulicama Crnogorskih serdara i Bulevara Srđana Aleksića, biće oslobođena za bicikliste i odvojena od

kolovoza zaštitnim stubićima. Na ovaj način, Ulica kralja Nikole dobiće potpuno novi izgled i biće mnogo funkcionalnija i bezbjednija za sve učesnike u saobraćaju”, navode iz Glavnog grada.

Agencija za stanovanje Glavnog grada postavila je sto za stoni tenis u Tološkoj šumi, u dijelu koji je svakodnevno posjećen od velikog broja rekreativaca, pa su se na taj način na još jednoj lokaciji u gradu stvorili uslovi za bavljenje ovim sportom. Iz Glavnog grada navode da je prostor i dodatno osvijetljen kako bi se i u večernjim satima mogao igrati stoni tenis, a u neposrednoj blizini ubrzo će biti postavljena još jedna multifunkci-

onalna sprava za trening na otvorenom. Podsjećamo da je Agencija za stanovanje nedavno, nakon rekonstrukcije, na poligonu u Ulici Meše Selimovića, u Bloku 5, postavila dva stola za stoni tenis, koji su specijalno dizajnirani za javnu upotrebu. Ukoliko interesovanje za ovaj sport i dalje bude raslo, Glavni grad će se potruditi da dodatno obezbijedi određeni broj stolova kako bi na još nekoliko lokacija stvorili uslove za igranje stonog tenisa.

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

podgorica

GP URA tvrdi - budžet Glavnog grada oštećen za najmanje 100.000 eura

DPS: Licemjerjem se ne uređuje grad

Predsjednik podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA i odbornik u Skupštini Glavnog grada, Luka Rakčević, saopštio je juče da će zbog, kako kažu, inaćenja gradonačelnika Podgorice, Ivana Vukovića, Glavni grad u “slučaju Ljubović” biti oštećen za najmanje 100.000 eura. Iz Kluba odbornika DPS Podgorica juče su reagovali, tvrdeći da konferencija Luke Rakčevića predstavlja neviđen primjer političkog licemjera, navodeći da je on “zastupnik interesa krupnog građevinskog kapitala u glavnom gradu”. Rakčević navodi da će zbog neodgovornog ponašanja ukupna šteta na gradski budžet biti neuporedivo veća. On je ukazao da će izvedene pripremne i iskopne radove ispod Ljubovića, koje je gradonačelnik Vuković još u aprilu i maju mogao da spriječi, Glavni grad investitoru platiti skoro 100.000 eura, dok će još 102.000 platiti za izradu Glavnog projekta “koji je osporen pred Ministarstvom održivog razvoja i turizma i zbog čega MORT vodi disciplinski postupak protiv revidenta projekta”. Iz DPS-a tvrde da su, postupanjem u konkretnom slučaju, u prethodnim mjesecima apsolutno stali u zaštitu interesa građana koji žive na navedenom prostoru, istrajavajući u namjeri da se gradi javni park u urbanoj sredini.

■ ZAMJENA TEZA RAKČEVIĆA

“Namjerna zamjena teza zanemaruje činjenicu u kojoj,

dokument, koji bi sagledao realno stanje na terenu i započeo neophodnu sanaciju učinjene štete”. Rakčević je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita da li u postupanju gradonačelnika Podgorice ima elemenata bića krivičnog djela, te da postupi u skladu sa zakonom i Ustavom Crne Gore.

■ PRIJAVE

BESMISLENE

Glavni grad, da bi došao u poziciju da realizuje takav projekat, koji je u interesu građana, mora najprije u, skladu sa zakonom, postati vlasnik zemljišta na kojem će se graditi park, a to može postati kupovinom ili razmjenom, a ne licemjernim izjavama, kako misli URA. Kao i uvijek, gradska uprava se opredijelila za racionalniji pristup - razmjenu. Time se stiče uslov za izgradnju parka u srcu naselja, za koji su, podsjetićemo, predstavnici Građevinskog pokreta URA bili zagovornici, onda kada im je to bio politički interes. Kada su uočili da je gradska uprava još ranije preuzela konkretne korake da obezbijedi još jedan ugodan zeleni kutak u Podgorici i da im je, samim tim, promakla politička dobit, onda su se, saglasno njihovoj praksi okrenuli destrukciji kritikujući ono zašto su se i sami zalagali”, poručuju iz DPS-a. Rakčević podsjeća da je URA još od početka aprila, u

nekoliko navrata, upućivala javne pozive da se spriječi izgradnja stambeno-poslovnog objekta ispod Ljubovića, te da poništi štetni planski dokument iz 2009. godine i sjedne za sto sa investitorima navedenog objekta, kako bi dogovorio razmjenu parcela.

■ ZAKAŠNJELA REAKCIJA

“Od aprila do avgusta, gradonačelnik Vuković je ignorisao sve navedene pozive i inicijative, nijemo posmatrajući kako krajem maja investitor započinje pripremne radove i ulazi u izgradnju navedenog objekta. Radovi su obustavljeni mnogo kasnije, kada se Vuković konačno nakanio da počne raditi svoj posao, a danas Glavni grad treba da plati navedene radove skoro 100.000 eura”, kazao je Rakčević. Ističe da imovina Glavnog grada ne bi bila oštećena za

više stotina hiljada eura da je Vuković poslušao njihove utemeljene i dobronamjerne predloge na vrijeme. “Dakle, 98.000 eura platićemo izvedene pripremne i iskopne radove, 102.000 osporeni glavni projekat, a vidjećemo koliko još desetina hiljada eura će koštati zatrpavanje navedene rupe i stvaranje funkcionalne zelene i parkovske površine. Sve to se moglo završiti još u aprilu ili maju, da gospodinu Vukoviću inat i sujeta nisu ‘zabili glavu u pijesak’ sve do početka avgusta, kada je konačno poslušao sve šta smo mu davno sugerisali”, navodi Rakčević. URA od aprila problematizuje i sam planski dokument DUP “Zabjelo – Ljubović” iz 2009. godine, ističući da je istom još 2014. godine prošao rok važenja, te ukazujući da je zbog svih “demografskih, ekonomskih, prostornih i drugih izmjena potrebno uraditi novi planski

Iz DPS-a tvrde da, kada je u pitanju konkretna odluka o razmjeni imovine i stavljanja van snage DUP-a, koji pokriva predmetni prostor, njihovo donošenje je isključivo u nadležnosti parlamenta, pa su same prijave i apsolutno besmislene. “Biće veoma interesantno kako će glasati predstavnici Građevinskog pokreta URA. Doduše, pitanje je da li će se Rakčević i pojaviti budući da se na prstima jedna ruke može prebrojati njegovo pojavljivanje u Skupštini Glavnog grada u prethodne dvije i po godine. Ukoliko, se ipak pojavi, vidjećemo da li će glasati u interesu građana ili interesu lobija i politika koje zastupa. Dakle, kada se ozbiljno bavite politikom neophodno je da donosite važne i teške odluke u interesu građana i sredine kojom upravljate. Kada se bavite ličnim interesima, populizmom i demagogijom, onda je licemjerje kakvo je demonstrirano očekivano. To je ipak teren koji Rakčeviću, rado prepuštamo, a upravljanje Glavnim gradom je posao koji moraju voditi ozbiljni ljudi”, navode iz DPS-a.

mijevanju i odluci da jedan broj zaštitnih maski i dezinfekcionih sredstava oprijedijeli za sistem zaštite i spašavanja, Mulić je istakao da je na ovaj način potvrđeno da u sistemu zaštite i spašavanja postoji dobra saradnja,

ali i solidarnost za rješavanje svih pitanja, pa i onih vezanih za COVID 19. “Bez obzira što smo dva nivoa istog sistema, naši ciljevi, zadaci i profesionalni izazovi potpuno su identični”, zaključio je Mulić.

Donacija Direktorata za vanredne situacije MUP-a

Službama zaštite i spašavanja 40.000 maski

Direktorat za vanredne situacije MUP-a je za pripadnike opštinskih službi zaštite i spašavanja i dobrovoljna vatrogasna društva, od donacije iz Slovenije opredijelio 40.000 zaštitnih maski i 450 pakovanja dezinfekcionih sredstava. U prostorijama Direktorata, juče je i uručena ova zaštitna oprema, na kojoj je, u ime službi zaštite i spašavanja za-

hvalio Radovan Nikolić, zamjenik komandira Službe zaštite i spašavanja iz Podgorice, koji je konstatovao da je ovo još jedna potvrda kvalitetne saradnje sa Direktoratom za vanredne situacije MUP-a. “Subjekti sistema zaštite i spašavanja imaju aktivnu ulogu u borbi protiv korona virusa. Službe zaštite i spa-

šavanja imaju konkretne aktivnosti na lokalnom nivou, a uloga Direktorata za vanredne situacije MUP-a je koordinacija prijema međunarodne pomoći preko Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, NATO-a i bilateralno”, saopštio je generalni direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Mirsad Mulić. Zahvalivši NKT-u na razu-

svijet

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

“antiislamska retorika sredstvo za prikrivanje sopstvenih neuspjeha”

Erdogan napao Makrona zbog “francuskog islama”

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ponovio je kritike na račun francuskog predsjednika Emanuela Makrona zbog toga što je korišćenjem antiislamske retorike koja uključuje stvaranje “francuskog islama” prikrio, kako je rekao, neuspjehe u vođenju zemlje. Erdogan je to rekao u utorak, tokom video sastanka Orhganizacije islamske saradnje (OIC), prenosi turski portal Hurijet dejli njuz. Prema nje-

govim riječima, oni koje uznemirava porast islama napadaju tu religiju tokom kriza, a antiislam i antimuslimanska retorika najkorisnije su sredstvo zapadnih političara da prikriju svoje neuspjehe. Kao primjer on je naveo “Francuski islam”, “evropski islam” i “austrijski islam”. “Stvarni cilj ovih inicijativa koje predvodi francuski predsjednik Makron je da se obračunaju sa islamom i muslimanima. Ne bismo smjeli da dozvolimo da

nas imperijalisti dijele na šiitsko-sunitske, bijelo-crne, turske, kurdske, arapske ili farisejske. Mi ćemo se voljeti samo zbog Boga, a ne zbog našeg etničkog identiteta”, rekao je Erdogan. Turski predsjednik dodao je i da postoje terorističke organizacije koje eksploatišu islam, poput Boko Harama, El Šababa, Islamske države i FETO-a, i istakao da je potrebno pravilno se obrazovati za islam kako bi se spriječili takvi devijantni talasi.

Još sedam uhapšenih zbog ubistva profesora Još sedam osoba, među kojima dva maloljetnika, uhapšeno je tokom noći između utorka i srijede u okviru istrage ubistva francuskog nastavnika Samuela Patija, saopštila je kancelarija Tužilaštva za borbu protiv terorizma. Nastavnika Patija je 16. oktobra usred bijela dana ispred

škole u kojoj je predavao u pariskom predgrađu obezglavio 18- godišnjak čečenskog porekla, a policija je ubila napadača, prenio je Rojters. Istražitelji kažu da je tinejdžer želeo da se osveti zato što je nastavnik na času slobode izražavanja pokazivao karikature proroka Muhameda.

Presuda za atentate na sudije falkonea I borselina

Mafijaški bos Denaro osuđen u odsustvu na doživotni zatvor Najtraženiji italijanski mafijaški bos Mateo Mesina Denaro, osuđen je u odsustvu na novi doživotni zatvor zbog uloge u ubistvima antimafijaških tužilaca Đovanija Falkonea i Paola Borselina 1992. godine. Mesina Denaro (58), koji se smatra najmoćnijim članom sicilijanske “Koza Nostre”, u bjekstvu je od 1993. i već je suočen sa doživotnom kaznom zbog

uloge u bombaškim napadima te godine u Firenci, Rimu i Milanu u kojima je ubijeno 10 ljudi, prenio je Rojters. Sud u sicilijanskom gradu Kaltaniseta presudio je kasno u utorak pri kraju suđenja započetog prije tri godine, da je Mesino Denaro, takođe, bio jedan od idejnih tvoraca projekta ubistva Falkonea i Borselina. Falkone, njegova supruga i tri člana njegove po-

licijske pratnje ubijeni su 23. maja 1992. godine kada su im automobile digli u vazduh na autoputu dok su se vozili ka Palermu sa obližnjeg aerodroma. Borselino je, zajedno sa pet članova njegove pratnje, ubijen dva mjeseca kasnije, u eksploziji automobila bombe dok je prelazio ulicu u Palermu ispred kuće njegove majke, koju je namjeravao da posjeti.

Rekordna zaplijena u Paragvaju

Više od 2,3 tone kokaina sakriveno među ugljem Paragvajska policija saopštila je da je zaplijenila rekordne 2,3 tone kokaina u luci u blizini Asunsiona, čija je tržišna vrijednost oko 500 miliona dolara, sakrivenog u pošiljci uglja namijenjenoj Izraelu. Jedinica za borbu protiv narkotika, zadužena za operaciju, izvjestila je da je ukupna količina zaplijenjene droge u luci Terport de Viljeta, nekih 30 kilometara od paragvajske prijestonice, iznosila 2.327 kilograma, prenio jei Rojters. Vlasti su saopštile da je kokain skriven u pošiljci od šest kontejnera za ugalj koji je trebalo da bu-

du otpremljeni u Izrael. “Droga je bila u jednom od kontejnera, u vrećama od po četiri kilograma”, rekao je novinarima komesar Osvaldo Avalos. Policija je uhapsila dvije osobe koje se terete za planiranje izvoza, a tužilaštvo je jednu od njih identifikovalo kao bivšeg direktora državne televizije. Riječ je o najvećoj zapljeni kokaina u Paragvaju, koja se smatra tranzitnom državom za trgovinu drogom u Evropu i druge destinacije. Prethodni rekord iznosio je 2,2 tone u oblasti Konsepsion na sjeveru zemlje početkom 2019. godine.

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

SVIJET

VIŠE OD POLOVINE NOVIH SLUČAJEVA U EVROPI JE U ITALIJI, ČEŠKOJ I RUSIJI

SZO: U EVROPI REKORDNIH 927.000 NOVOZARAŽENIH PROTEKLE NEDJELJE Svjetska zdravstvena organizacija je saopštila da je u Evropi zabilježeno 927.000 novih slučajeva zaraženih korona virusom u protekloj nedjelji, što je novi najveći broj zaraženih za sedam dana. Za 25 odsto je prošle nedjelje skočio broj potvrđenih novih slučajeva zaraze u Evropi, gdje je čak 38 odsto ukupnog broja zaraženih u svijetu, navela je SZO. U Rusiji, Češkoj i Italiji je više od polovine novih slučajeva Kovida-19 u Evropi. Organizacija dodaje i da broj smrtnih slučajeva od korona virusa u Evropi “nastavlja da raste” i da se povećao za trećinu u odnosu na prethodnu nedelju. SZO navodi da je Slovenija prijavila povećanje broja zaraženih od čak 150 odsto za nedje-

lju dana, sa rekordnih 4.890 slučajeva. U Italiji je juče registrovano 15.199 novih slučajeva infekcije korona virusom, što predstavlja novi dnevni rekord u ovoj zemlji, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. Prijavljena je smrt 127 pacijenata od posljedica infekcije, a samo dan ranije bilo je 89. To predstavlja ozbiljan rast, ali ne i vrhunac epidemije iz marta i aprila ove godine, prenio je Rojters. Epidemija je rasprostranjena širom zemlje, ali je i dalje najteže pogođena oblast Lombardija i grad Milano. Samo juče ova regija zabilježila je 4.125 novozaraženih, a Milano 2.000. Na odjeljenjima intenzivne njege nalazi se 926 osoba, a testirano je rekordnih 177.848 građana. Pre-

mijer Đuzepe Konte izjavio je da je protiv još jednog zatvaranje zemlje, poput onog iz marta i aprila, te umjesto toga pozvao lokalne vlasti da odluče šta je najbolje za nji-

hove oblasti. I Srbija je juče, sa 501 potvrđenim slučajem, zabilježila rekord u dnevnom porastu novozaraženih. Prethodni rekord u Srbiji je zabilježen 26. jula, ka-

NJEMAČKI MINISTAR ZDRAVLJA JENS ŠPAN (40) POZITIVNO JE TESTIRAN NA KORONA VIRUS, POTVRDILO JE JUČE TO MINISTARSTVO. KAKO SE NAVODI, ŠPAN JE U KARANTINU OD KADA JE SAZNAO DA JE POZITIVAN, PRENIO JE ROJTERS. ŠPAN SE TESTIRAO NA VIRUS, JER JE NEKOLIKO DANA IMAO SIMPTOME SLIČNE PREHLADI, A O TOME DA JE BOLESTAN OBAVEŠTENE SU SVE OSOBE KOJE SU IMALE KONTAKT SA NJIM. da je zabilježeno 467 zaraženih. Od posljedica kovida-19 preminula je jedna osoba.

JERMENSKI PREMIJER POZVAO GRAĐANE NA FRONT U NAGORNO KARABAHU

Diplomatija u ovom trenutku ne može biti rješenje, jedine opcije su pobjeda ili poraz

Jermenski premijer Nikol Pašinijan ocijenio je juče da nije moguće nikakvo “diplomatsko rješenje” u sukobu sa Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaha. On je pozvao sugrađane da dobrovoljno idu na front. “Moramo da priznamo da pitanje Karabaha, u ovom trenutku i još dugo vremena, ne može imati diplomatsko rješenje”, poručio je Pašinijan u video-snimku na Fejsbuku. On je pozvao narod da ide i bori se do “pobjede ili poraza”. Prema premijerovim riječima, situaci-

ja na frontu je “prilično ozbiljna”. “Postoje pobjeda ili poraz, ništa drugo. Da bismo pobijedili, svi moramo formirati jedinice dobrovoljaca”, rekao je on i ocijenio da Azerbejdžan koristi “posljednje resurse” u borbi. Ministri spoljnih poslova Jermenije i Azerbejdžana boravili su juče u posjeti Rusiji, gdje će imati odvojene diplomatske konsultacije sa Moskvom o sukobu u Nagorno-Karabahu, nakon neuspjeha dva prethodno dogovorena primirja. Rusija je uputila više puta poziv

na prekid vatre od nastavka sukoba 27. septembra u Nagorno-Karabahu, regionu sa većinskim jermenskim stanovništvom koji se otcijepio od Azerbejdžana. Ocjenjujući nastavak sukoba kao “neprihvatljiv”, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je u ponedjeljak izjavio da Rusija, Azerbejdžan i Jermenija rade na “predstojećem” uspostavljanju mehanizma kontrole prekida vatre. Ranije su najavljeni za petak u Vašingtonu odvojeni sastanci šefova diplomatije Jermenije i

Azerbejdžana sa američkim kolegom Majkom Pompeom. Rusija, SAD i Francuska su posrednici za sukob u Karabahu u okviru Grupe Minsk pod okriljem OEBSa. Prema djelimičnim izveštajima, u novim sukobima je poginulo više od 800 osoba, uključujući oko 100 civila. Međutim, obje strane tvrde da su ubile hiljade neprijatelja. Portparol jermenskog Ministarstva odbrane Šušan Stepanijan saopštila je danas da je vojska nepriznatog Nagorno-Karabaha oborila borbeni avi-

on azerbejdžanske vojske u južnom delu linije kontakta u tom spornom regionu, što je Baku demantovao. “Jedinice Odbrambene armije Nagorno-Karabaha oborile su oko 08:30 neprijateljski avion u južnom pravcu. Situacija je napeta, ali relativno stabilna”, napisala je Stepanijan na Fejsbuku, prenio je Tas. Baku je demantovao tu informaciju. “Informacija jermenske strane o navodnom obaranju azerbejdžanskog aviona je lažna”, saopštilo je azerbejdžansko ministarstvo odbrane.

svijet

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

iako vlada srbije još nije formirana, zna se kada će biti sledeći izbori

Nova vlada Srbije, a odmah i nova izborna kampanja

rbija ni četiri mjeseca od izbora još uvijek ne zna imena ministara u novoj vladi. Predsjednik Vučić je, nakon još jedne sjednice Predsjedništva SNS, saopštio ciljeve novog kabineta, a konačan sastav najavio za kraj nedjelje.

Vjerovatno je bilo logično i zakonski očekivati da mandatarka nove vlade Ana Brnabić predstavi ciljeve budućeg tima, ali u Srbiji danas, o tome je ponovo govorio predsjednik Srbije i Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić. Umjesto konačnog sastava vlade, Vučić je javnost obavijestio da će budući predsjednik Skupštine Srbije biti Ivica Dačić, dosadašnji ministar spoljnih poslova. Dio vlasti će takođe biti i Srpski patriotski savez (SPAS) bivšeg vaterpoliste Aleksandra Šapića, koji će imati i jedno ministarsko mjesto. U vladi će se naći i pripadnici manjina, ali možda i važnije od toga jeste činjenica da će ovo biti vlada ograničenog trajanja, jer je Vučić nove izbore najavio najkasnije do 3. aprila 2022 godine.

■■ Borba protiv mafije – opet

Predsjednik Srbije je naveo i šest ciljeve nove vlade: „borba protiv kovida 19, borba za interese našeg naroda na Kosovu i Metohiji, borba protiv mafije, očuvanje srpske suverenosti i nezavisnosti, ubrzanje reformi, i nastavak ekonomskog rasta“. Najviše pažnje medija izazvala je najavljena borba protiv mafije, za koju Vučić kaže da se već odvija, ali da će od sada biti još žešća i upornija. Novinar Nedim Sejdinović za Dojče vele (DW) skreće pažnju da je „Vučić već više puta najavljivao borbu protiv mafije i očigledno je i ovo samo nastavak njegove demagogije, jer je jasno da je u Srbiji visok rast kriminala i korupcije posljednjih godina. Ništa od te borbe neće biti ni sada, jer za Srbiju je ka-

rakteristična ogromna povezanost tih kriminalnih organizacija iz podzemlja sa vlašću“. „Više bih voljela da je Vučić rekao borba protiv korupcije“, ističe za DW Vesna Mališić, zamjenica glavnog urednika nedeljnika NIN, „jer je to bila osnova Vučićevog ekspozea kada je dolazio na vlast“. „Prosto je nevjerovatno da za osam godina ove vlasti niko nije procesuiran ili uhapšen i pored bezbrojnih korupcionaških afera koje smo imali. Umjesto toga, sada dobijamo priču o tome ko to reketira kafiće i klubove, nešto što dobro zvuči, ali je bez ikakvog sadržaja iza toga“, kaže Vesna Mališić.

■■ Čast ili

degradacija?

Kao izvjesno iznenađenje dočekana je vijest da će Ivica Dačić biti predsjednik parlamenta. Iako je Dačić izjavio da mu je „čast što će biti predsjednik Skupštine Srbije“, taj potez se već ocjenjuje kao prilična degradacija, kako samog Dačića, tako i njegove Socijalističke partije Srbije (SPS). Skupština Srbije je tokom proteklih osam godina postala obesmišljena institucija, u kojoj je jedino bilo važno spriječiti opoziciju da djeluje i javno govori. Nedim Sejdinović to stoga vidi kao spuštanje nivoa učešća SPS u vlasti: „Predsjednik Skupštine, kao i sama Skupština, u jednom sistemu u kojem dominira izvršna vlast i jedan čovjek, potpuno su marginalizovani. Skupština neće biti ojačana postavljenjem Dačića, čak bih rekao da je to neka vrsta poniženja SPS, što je donekle i očekivano s obzirom na njihov loš izborni rezultat“, ocjenjuje

Sejdinović. Vesna Mališić smatra da je Dačić „u takvoj poziciji da ne smije ništa da odbije. Vidjećemo da li će SPS dobiti neka ministarska mjesta, ali mislim da se ovo može posmatrati i kao neka vrsta degradacije Socijalističke partije Srbije (SPS)“.

■■ Borba pro-

tiv desničara i antivaksera

Značajan dio izlaganja Aleksandra Vučića odnosio se na upozorenje o veoma visokom rastu nekih desničarskih organizacija i političkih aktera koji „zastupaju antivakserske, antimigrantske i stavove da je zemlja ravna ploča“. Predsjednik Srbije se potrudio da zvuči prilično zabrinuto zbog rasta popularnosti tih pokreta, i u tom kontekstu je pomenuo samo Sašu Radulovića, koji bi, prema njegovim riječima, da su sada izbori sigurno ušao u parlament. Naši sagovornici tu izjavu vide kao veoma ciničnu, jer primjećuju da vlast bukvalno pomaže ili ignoriše postojanje tih organizacija. Nedim

Sejdinović kaže da „mnogi od njih odgovaraju Vučiću, a neki od njih i počivaju pod skutima vlasti. U odnosu na njih, SNS se predstavlja kao umjerena politička organizacija, što ona svakako nije, jer je, naročito u nižim djelovima partije, to prilično desna organizacija. Ali, mislim da će se sve to sada pred svijetom koristiti samo kao opasno strašilo protiv kojeg se Vučić navodno bori“. Vesna Mališić dodaje da je „Vučić praktično omogućio prostor svim tim desničarskim i ultra desničarskim organizacija da rastu i da se nesmetano i neometano razvijaju. Niko ih iz vlasti nije kritikovao ili procesuirao u brojnim slučajevima kada su kršili ljudska prava i napadali neistomišljenike“. Kako je Vučić naveo da bi Ivica Dačić na novoj funkciji zapravo trebalo da vodi dijalog s takvim organizacijama, „kako bi bolje razumjeli rast njihove popularnosti“, Vesna Mališić primećuje da „oni samo sa njima i mogu da vode dijalog, jer ni sa kim drugim ne mogu da razgovaraju. Pošto su izbacili opoziciju, sada će da prave neku predstavu za Zapad, i tu

će pokušati da prave neku novu dinamiku i da imitiraju neki dijalog s tim pokretima i organizacijama koji bi trebalo da budu neki njihovi navodni protivnici“, ocjenjuje zamjenica glavnog urednika NIN-a.

■■ Početak izborne kampanje

Obrazloženja predsjednika Srbije zašto je ovo vlada ograničenog trajanja su komična, ocjenjuje Nedim Sejdinović i kaže da je „ipak primjetan nekakav pritisak Zapada, nakon što se ispostavilo da je na proteklim izborima ukinut višestranački sistem u Srbiji. To jeste nekakav uspjeh bojkota opozicije, i to bi trebalo da bude šansa za opoziciju da se izbori za ravnopravne izborne uslove“. Vesna Mališić obraćanje Aleksandra Vučića vidi kao početak izborne kampanje. „Jasno je da on bez kampanje ne može da funkcioniše, da mu je previše da na to čeka četiri godine i da mu je ova situacija jako dobro došla da ide prilično brzo na ponovne izbore“, zaključuje Vesna Mališić. (Dojče vele)

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

KULTURA

GOST TRIBINE ŚEDNIK ČETVRTKOM ADNAN PREKIĆ

O ideologijama nakon Drugog svjetskog rata u Matici crnogorskoj Prekić će govoriti i o obrazovnoj politici, interpretacijama istorije Crne Gore nakon 1918. godine, Njegoševom mauzoleju i odnosu vjerskih zajednica i države od II svjetskog rata do danas

Gost druge tribine programskog serijala “Śednik četvrtkom” Matice crnogorske biće dr. Adnan Prekić, profesor na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Prekić će večeras od 18 časova u prostorijama Matice u Podgorici, govoriti o Političkim idejama i ideologijama u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata. On će pored najavljene teme govoriti o obrazovnoj politici, interpretacijama istorije Crne Gore nakon 1918. godine, Njegoševom mauzoleju na Lovćenu i odnosu vjerskih zajednica i države od Drugog svjetskog rata do danas. Moderator razgovora će biti novinarka Tanja Pavićević. Nakon prošlonedjelj-

nog razgovora o religijskom nasljeđu sa publicistom mr. Ivanom Jovovićem, Matica crnogorska nastavlja serijal tribina i rasprava sa istaknutim intelektualcima, naučnicima i kulturnim poslenicima o aktuelnim dešavanjima i problemima sa kojima se suočava crnogorsko druš-

tvo i kultura. Matica crnogorska ovaj programski serijal pokrenula je sa namjerom da sa relevantnim sagovornicima otvoreno i argumentovano razgovara i afirmiše javni govor kao izraz slobode, otvorenosti i građanske zrelosti društva. Adnan Prekić rođen je

u Pljevljima 1979. godine. Završio je studije Istorije i geografije, magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirao na Univerzitetu Crne Gore sa temom: “Političke ideje i ideologija u Crnoj Gori 1945–1955”. Od 2009. godine radi na Odsjeku za istoriju Filozof-

skog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Osnovni predmet naučnog interesovanja je savremena istorija XX vijeka, a istraživački se bavio i odnosom države i vjerskih zajednica i kulturnim nasljeđem Crne Gore. Glavni je i odgovorni urednik naučnog časopisa Montenegrin Journal for Social Sciences. Živi i radi u Podgorici. Podsjećamo, zbog aktuelnih zdravstvenih prilika i mjera NKT-a programu će moći da prisustvuju predstavnici medija dok će za publiku i zainteresovane kompletan snimak razgovora biti dostupan śutradan na sajtu Matice crnogorske (www.maticacrnogorska.me), Facebook profilu Matica crnogorska i Youtube kanalu Matica crnogorska. M.Rog.

Ordenom rada sa zlatnim i Ordenom Republike sa srebrnim vijencem. Takođe, osim Godišnje nagrade žiri je donio odluku da dodijeli i četiri ravnopravna specijalna priznanja piscu i publicisti Borislavu Cimeši, autoru Draganu B. Peroviću, profesorici na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Sofi-

ji Kalezić i poznatom interpretatoru izvorne crnogorske i starogradske muzike Šukriji Žutom Serhatliću. Planirano je da nagrade časopisa Komun@ budu dodijeljene početkom novembra 2020. godine na prigodnoj svečanosti koja će biti organizovana tim povodom u skladu sa mjerama NKT. M.Rog.

JEDNOGLASNOM ODLUKOM ŽIRIJA

Godišnja nagrada časopisa Komuna Radovanu Radonjiću

Dobitnik Godišnje nagrade “Komun@” koja se dodjeljuje za dugogodišnji doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore pripala je prof. dr Radovanu Radonjiću, redovnom profesoru univerziteta Crne Gore. U obrazloženju žirija u sastavu: Zuvdija Hodžić, Nela Savković-Vukčević i Velibor Čović stoji da je profesor Radonjić zavrijedio godišnju nagradu jer je “jedinstvena intelektualna figura u novijoj povijesti države Crne Gore koja je dosljedno njegujući kritički odnos da-

la nemjerljiv doprinos ukupnoj njenoj emancipaciji, snaženju državotvorne svijesti i crnogorske nacionalne samobitnosti, njenog jezika, kulture i duha”. Profesor Radonjić je napisao preko 50 knjiga iz različitih oblasti, a tokom svih prethodnih godina između ostalog, postojano je insistirao na činjenici da je Crna Gora, kao društvo i država, stoljećima funkcionisala kao jasan primjer države i društva koje je dokaz da “sve veliko u istoriji nije stvorio ni etnik, ni vjernik, nego čovjek”.

Žiri je takođe jednoglasno odlučio da ova prestižna nagrada pripadne profesoru Radonjiću i zbog toga što su se saglasili sa mišljenjem predlagača da je njegovo životno, intelektualno i naučno djelo primjer i paradigma civilizacijske odbrane crnogorskog kulturnog, nacionalnog i državnog identiteta. Radonjić je redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, dobitnik Trinaestojulske nagrade Crne Gore, Nagrade oslobođenja Titograda i Cetinja koji je svojevremeno odlikovan

kultura

DRUGO IZDANJE “KONTRABAS SUSRETA”

Cilj unapređenje solističkog izvođaštva i muziciranja

Projekat “Kontrabas susreti – Double bass encounters” i ove će školske godine, biti predstavljen ljubiteljima muzike u Crnoj Gori, ali i učenicima i studentima muzike koji su se profesionalno opredijelili za ovaj instrument. U periodu od 24. do 27. oktobra kroz predavanja, radionice i koncerte nastavlja se prošle godine započeta ideja autora projekta da se putem raznovrsnih i kvalitetnih edukativnih sadržaja crnogorska publika upozna sa dostignućima izvođaštva na ovom gudačkom instrumentu, ali i da učenici dopune nastavne sadržaje kroz iskustva i praksu sa umjetnicima iz okruženja. Projekat II “Kontrabas susreti” – II “Double bass encounters” ima za cilj podizanje nivoa i kvaliteta znanja, unapređenje solističkog izvođaštva, unapređenje kamernog muziciranja, upoznavanje sa najnovijim tokovima u pogledu koncertne prakse, ali i međusobnu razmjenu iskustva, regionalnu komunikaciju i saradnju umjetnika u okruženju. U okviru programa će bi-

ti održano predavanje o životu i djelu istaknutog kompozitora Johana Matijasa Špergera koji je svojim opusom umnogome doprinio da se kontrabas istakne kao solistički instrument. Predavanje će održati vanredni prof. Ljubinko Lazić ( Akademija umjetnosti – Niš) u koncertnoj sali muzičke škola “Vasa Pavić” u Podgorici. Master -klas će držati profesori Ljubinko Lazić (Srbija) i Veljko Belević (Crna Gora). Završni koncert učesnika projekta će biti održan u koncertnoj sali crkve svetog Duha u Kotoru. Na koncertu će učestvovati - David Golubović, Ljubinko Lazić, Veljko Belević, Nađa Dabetić, svi uz klavirsku saradnju Vide Belević, kao i kvartet kontrabasa “BASSONEGRO”. Projekat Kontrabas susreti – Double bass encounters Basso realizovaće se uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore, kao i organizatore projekta Mastermind P&M doo, NU Centar za regionalnu saradnju, kao i muzičkih škola u Kotoru i Podgorici. R.K.

POKLON MATICE CRNOGORSKE I podgorice

Izložba posvećena štamparu Vukoviću Izložba posvećena vojvodi i štamparu Božidaru Vukoviću Podgoričaninu biće otvorena danas u 10 sati, u O.Š. Božidar Vuković u Podgorici. U programu učestvuju Ana Medigović, sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada, Ljubinka Nedić, direktorica O. Š. “Božidar Vuković Podgoričanin” i Dragan Radulović, predśednik Matice crnogorske. Izložba predstavlja nastavak saradnje Matice crnogorske i Glavnog grada Podgorica, u sklopu koje je, prošle godine, uz podršku Ministarstva kulture, realizovana izložba Crnogorsko ćirilsko štamparstvo. Povod za orga-

nizovanje izložbe bili su jubileji: 525 godina od štampanja Oktoiha prvoglasnika – prve knjige iz Crnojevića štamparije i 500 godina od štampanja Psaltira i Služabnika – prvih knjiga iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina. “Ovim projektom želimo da učenicima i crnogorskoj javnosti približimo domete i značaj veličanstvene figure naše istorijske i kulturne prošlosti – Božidara Vukovića Podgoričanina i njegovog sina Vićenca”, navodi se u saopštenju povodom izložbe. Izložbu čini 12 bogato ilustrovanih panoa sa pratećim tekstom. R.K.

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

INTERVJU: Akademski slikar D

Ples mediter pustinjskih Sjećanja na trenutke provedene u prirodi i putovanja, kao i pojedini društveni događaji, umiju da ostave snažan utisak

⌦⌦ Sonja Jovanović Umjetnost je tu da oplemeni, da liječi ranjene i istrošene duše, da sugeriše na probleme ne bi li se oni rješavali, da podstakne i motiviše, ali na žalost, ona je pojmljiva samo malobrojnima i obično ne dopire do one populacije kojima je neka posebna poruka namijenjena, ističe u razgovoru za Dnevne novine akademski slikar Dalibor Dado Ćetković, koji se barskoj publici nedavno predstavio izložbom slika naslovljenom “Antares”. Postavku izloženu u Baru, čini 28 slika, rađenih u kombinovanoj tehnici sa uljem, akrilom i ugljem na platnu, većih i srednjih formata. Ciklus se sastoji od 45 radova, nastalih nakon umjetnikovog povratka iz Arizone, no, nije bilo moguće sve ih uklopiti u prostor Galerije “Velimir A. Leković”. Svoj posljednji ciklus Ćetković je nazvao po zvijezdi pod kojom je rođen – Antares.

■ SIMBOLIKA

CRVENE BOJE

“Ona je crvene boje i za mene simbolizuje ljubav i toplinu koja se učestalo prožima na mojim slikama. S obzirom da je ogromnih dimenzija, dok je posmatram osjećam njenu snagu koja mi daje posebnu moć. Sa ovim ciklusom želim da podstaknem posmatrača na promišljanje o sopstvenoj energiji i da ga navedem da pokuša da osjeti puls univerzuma koji je još uvjek potpuno nepoznat”, počinje razgovor Ćetković. Ciklus je nastao sa idejom da umjetnik poveže sve ono što je do sada postigao na polju stvaralaštva, da pritom ostane vjeran sebi i prirodi, i da prenese na platno motive iz grada u kojem je rođen. “Odrastao sam i sada živim

u Baru, u opštini sa dvije obale koje planina Rumija razdvaja, ali zapravo spaja. To je samo jedan segment koji se može prepoznati u kompozicijama. Sva ljepota moga kraja se ogleda u vedrom koloritu na slikama koja je spojena sa čarobnom Arizonom u kojoj sam, za vrijeme mog boravka prošle godine, dobio najveću inspiraciju, pa sam tako oslikavao naš i njihov ekosistem na sebi svojstven način, apstraktnonadrealan, putem asocijativnosti. Predstavio sam trenutke koje vidim u javi na pragu sna kao i snove u snovima, melodije pjesama i zvuke iz prirode, nebeske letače, ples mediteranskih maslina i pustinjskih kaktusa”, kaže Ćetković.

■ UNUTRAŠNJA ENERGIJA

Ističe da uvijek ima viziju kako bi slika trebala da izgleda na kraju i da se oslanja na unu-

trašnju energiju, koja ga “vodi tokom procesa slikanja gdje se u većini slučajeva i ne pita”. “Ranije sam radio skice dok to nije slučaj sa novim slikama. Sjećanja na trenutke provedene u prirodi i putovanja, kao i pojedini društveni događaji, umiju da ostave snažan utisak na mene koje spontano prenosim na platno”, precizira umjetnik. Svojim radovima publici želi da poruči da “samo putem iskrenosti, ljubavi i vjere u ono što radite možete doći tamo gdje želite biti, pritom sačuvati svoje dostojanstvo i voditi se isključivo svojom intuicijom, osloboditi se svih strahova i predrasuda”. Cilj svakog umjetnika je, tvrdi Ćetković, da izazove reakciju kod posmatrača, ma kakva ona bila i koju poruku nosila. “Živimo u vremenu kada nam je više nego potrebno da pažnju usmjerimo na razvitak u svakom smislu i intezivno raditi na uzdizanju

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

KULTURA

DALIBOR DADO ĆETKOVIĆ POVODOM IZLOŽBE U BARU

RANSKIH MASLINA I KAKTUSA NA PLATNU UMJETNIK IMA ZADATAK DA ISKAŽE VAŽNO ZA VRIJEME U KOJEM ŽIVI Komentarišući ulogu umjetnika i umjetnosti danas u svijetu, Ćetković kaže da bi u svim zemljama svijeta, umjetnost i nauka trebali biti od izuzetnog značaja. “Umjetnost je tu da oplemeni, da liječi ranjene i istrošene duše, da sugeriše na probleme ne bi li se oni riješavali, da podstakne i motiviše itd, ali na žalost, ona je pojmljiva samo maljudskog duha. Da bi nam bilo bolje, mora se prvo odstraniti sve ono što šteti, prvo nama samima, kao što su loše navike i zavist, zatim pokušati da svako pronađe sebe u sebi, i neki skriveni balon ispunjen ljubavlju kojeg će osloboditi i nesebično ga usmjeriti ka drugima na neki način. Ako kruži pozitivna energija, svima će biti dobro. Ovo su samo neke početne stavke sa kojima navodim posmatrača da pristupi konekciji sa mo-

lobrojnima i obično ne dopire do one populacije kojoj je neka posebna poruka namjenjena. Umjetnik ima zadatak i potpuno pravo da iskaže sve što je od značaja za vrijeme u kojem živi i ostavi svoj pečat”, kaže Ćetković, i dodaje da je u trenutku kada se svijet suočava sa pandemijom koronavirusa umjetnosti oduzeta mogućnost da se razvija.

jim slikama. Ako se dobije povratna informacija onda je moj zalog za umjetnost ispunjen. Sudeći po pozitivnim komentarima koji mi svakodnevno pristižu sa raznih adresa, mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan”, ističe naš sagovornik. Veliki broj kulturno-umjetničkih projekata je sada pauziran ili potpuno zaustavljen. “Svi ispaštaju. Utjehu nalazimo u virtuelnom, ali nam to ne može najbolje nadomjestiti ugođaj koji možemo dobiti u realnom”, kaže Ćetković. Na kraju, kaže da se nada da će ovu izložbu biti u prilici da pogleda i publika u drugim crnogorskim gradovima, ali i van granica naše države. “Drugi dio ovog ciklusa, osim u video izložbi, nije predstavljen, tako da imam više planova i koncepcija. Osim u našoj državi, nadam se da će situacija sa aktuelnom epidemijom utihnuti i dati mogućnost svima pa i meni da slobodno idemo van granica. Imam svojih angažovanja ali i brojne pozive za izlaganje u regionu i u SAD”, zaključio je Ćetković.

IZDAVAÄ&#x152;KI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA

Na kompletna izdanja Dnevnih novina dajemo 50% popusta. Akcija vaĹži do kraja oktobra.

POPUST

50 %

zabava

Članovi Fantoma zaduženi su za remiks “Najbolje za nas”

3 ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

člana čine Fantom - Petar Wagner, Luna Škopelja i Nemanja Maksimović

REMIKS SINGLA “NAJBOLJE ZA NAS”

Pocket palma u f

Pocket palma, hrvatski sintvejv duo koji čine Anja Papa i Luka Vidović, početkom mjeseca premijerom numere “Najbolje za nas” kompletirao je promociju debitantskog albuma za Aquarius records, o kom i stručna javnost i publika imaju samo riječi hvale. Posljednji singl, ujedno i nasvježiji, svega desetak dana nakon premijere dobio je i remiksovanu verziju. Za remiks je zadužen Fantom, projekat čije su okosnice autor i producent Petar Wagner, članovi Luna Škopelja i Nemanja Maksimović, a okuplje-

ni su oko retrovejv i sintpop zvuka. “Sanjiva balada slika je 80-ih godina, šarenila i nostalgije. Već duže priželjkujemo saradnju sa Fantomom i neopisivo nam je drago da je baš on ovoj pjesmi dao novo ruho”, iskreno će Papa i Vidović. Podsjetimo, Wagner je nakon višegodišnjeg rada za druge odlučio da se posveti svom projektu, uz asistenciju Škopelje i Maksimovića. “Analognim srcima i digitalnim prstima stvaramo neke nove zvučne kulise”, poruka je Fantoma. D.B.

NOVO POGLAVLJE U KARIJERI pjevač MARKO MANDIĆ OTVORIO “KOLATERALNOM ŠTETOM”

Pravo je vrijeme za povratak ćaleta

⌦⌦ Danilo Brajković

apažena numera “Ramdagadam” srbijanskom pjevaču i autoru Marku Mandiću 2014. godine obezbijedila je pažnju regionalne muzičke javnosti i nagovijestila uspješan početak karijere. Uslijedilo je još nekoliko efektnih poteza, ali potom i višegodišnje zatišje zbog porodičnih obaveza. Elem, kucnuo je čas za povratak uz singl “Kolateralna šteta”, a na pomolu je, otkriva nam Mandić, i EP. Marko Mandić vraća se na scenu uz novi singl i spot “Kolateralna šteta”. Ovim riječima tim izdavačke kuće Kontra, za koju će Mandić do kraja godine objaviti EP “Zamalo”, kratko i efektno predstavio je (ne)očekivano pojačanje srbijanske muzičke scene. Muziku singla kojim Mandić otvara novo poglavlje u karijeri potpisuju Nemanja Filipović i pjevač. Za pra-

teće vokale bila je zadužena popularna pjevačica Sara JO, inače Mandićeva dugogodišnja prijateljica, dok režiju spota potpisuju Marko Bulajić i Mandić. Osim hita “Ramdagadam”, na čijim je krilima u saradnji sa Vojketom od 2014. godine prikupio 40 miliona pregleda na Jutjubu, Mandić se u dosadašnjem toku karijere može pohvaliti, između ostalih, singlovima “Mnogo dobro”, “Dobar dan”, “Pamtim”, duetima “Instagram” (Wikluh Sky) i “Ujutru” (Sara JO). S druge strane, kada se očekivao još snažniji prodor - pjevač se “povukao”. Razlog je logičan, jednostavan, najljepši... “Nije bilo planirano da ovoliko pauziram. Tražio sam se što se muzike tiče. U međuvremenu sam radio kao autor za druge, recimo da je to bilo na prvom mjestu. I na kraju oženio sam se. I što je najbitnije - dobio dvije kćerke, posvetio se porodici”, za Dnevne novine saopštava Mandić.

■ Pravo vrijeme za povratak

Kao što je predosjetio idealan čas za formiranje porodice i zaokret u smislu prioriteta - Mandić sada vjeruje da je kucnuo pravi čas za povratak u muzičku igru. “Kolateralna šteta” dugo je vrebala i čekala da postane vjesnik promjena nabolje. “Definitivno sam osjetio da je sada pravo vrijeme da se vratim, jer mislim da sada znam gdje mi je mjesto u muzici. Trenutak je birao mene. Istina, trebalo je sve to ranije da se desi, ali nisam stigao zbog porodičnih obaveza. ‘Kolateralna šteta’ je urađena prije sigurno dvije-tri godine. Jedva sam čekao da ugleda svjetlost dana, ali dosad se nije ‘poklopilo’. Zaslužila je da bude uvertira u sve što dolazi. Sljedeći singl biće ‘Nismo uspjeli’, onda slijede ‘Ratovi’, a posljednji je naslovna EP-ja. Kompletno izdanje je priča o ljubavi koja jednostavno nije išla onako kako treba. Neka-

ko su sve numere nastale jedna iz druge. Zanimljivo, našao sam ljubav života, podarila mi je dvije predivne kćerkice, najsrećniji sam čovjek na svijetu, koliko god ova prva pjesma ne zvuči tako (smijeh). Zaokružiću na kraju tu priču o ljubavnim promašajima, a onda prelazim na ljepše teme”, obećava Mandić.

■ Internet

mijenja sve

Očekivano, dok je Mandić “odmarao” bilo je dosta turbulentno na muzičkoj sceni. “Konkurencija” niče kao iz vode, publika je zatrpana sadržajem sa svih strana, jasno definisani žanrovi maltene više ne postoje, a “mreža” je glavni saveznik. Pojedine promjene i nova pravila igre Mandić već osjeća na koži, a poručuje nam da je spreman da se prilagodi aktuelnoj situaciji sve dok to podrazumijeva boravak u polju koje ne želi da napusti. “I dok sam bio aktivan

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

zabava

DVA NOVA FILMA NA REPERTOARU BIOSKOPA

fantomskom ruhu Dijelimo karte za Cineplexx

numere naći će se na EP-ju Marka Mandića. To su naslovna “Zamalo”, “Kolateralna šteta”, “Ratovi” i “Nismo uspjeli”

ta pojava da se muzika više gleda negoli sluša bila je izražena. Internet je zaista sve promijenio. I ja sam dio te generacije, pa ne mogu da kažem da sam uradio nešto prije njega, ali ovo što se sada dešava je potpuno čudno. Količina ljudi koji su danas u mogućnosti da prodaju proizvod je nevjerovatna. U sobi možeš napraviti pjesmu, okačiš to zatim na Jutjub i tako tražiš publiku. I dalje razlikujemo one koji brže dođu do publike i one koji ne dođu uopšte. Do prije 15 dana, recimo, nisam imao na-

kom Andrejem pljačka mjenjačnicu. “Akcija polazi po zlu i spletom okolnosti završavaju u stanu studentkinje iz Poljske, koja postaje njihov talac. Scenario filma je inspirisan istinitim događajem od prije nekoliko godina, a napisala ga je rediteljka Milena Grujić”, navodi se u saopštenju Cineplexxa. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. D.B.

log na Instagramu. Rečeno mi je - ‘ako misliš da se nešto sada desi, to je prvi korak koji moraš da napraviš’. Ispostavlja se da je tako. Nemam ništa protiv te društvene mreže, ali nisam navikao da se fotkam i tako obraćam ljudima. Zato ga nisam ni imao, ali zbog posla je, izgleda, potreban. Kvantitet je nevjerovatan, kvaliteta ima sigurno, ali ga ova prva stavka guši. Mada, ko ima vremena pronađe ono što mu se sviđa. Nisam se ranije opterećivao time hoće li se nekome svidjeti ovo što radim. Sada?

Naslovnica singla

Još manje. Nadam se da ću izgraditi bazu fanova, naići na ljude koji će doći zbog mene na svirku. Dakle, da se ne desi da me slušaju na internetu, a kada dođem da nastupam u njihovom gradu - to ih onda ne zanima. Ko se veže za ove pjesme, sigurno će biti u prvom redu na svirci”, ubijeđen je Mandić.

■ Porodica?

Vrhunac života

O muzici, zasad, toliko. Nema dileme da je to Mandićeva velika ljubav, oblast kojoj je posvetio toliko godina. Takođe, kristalno je jasno da je na vrhu brijega - porodica. U toplini doma naš sagovornik spoznao je najljepšu stranu života, a sa posebnim osjećajem ponosa i zadovoljstva pokušao je da nam približi kakav je to osjećaj biti ćale... “Nisam se promijenio kao ličnost, ali je porodica moj život promijenila nabolje. Uvijek sam bio onaj tip u društvu koji jedva čeka da postane ćale. Mojim drugarima u tom trenutku zvučalo je čudno. Čini mi se da je tako i danas. Kao da sam oduvijek spreman na to. To je vrhunac čovjekovog života. Ispunjen sam. Njih dvije ženi i meni su sve. Ipak, ne želim da postanem otac, već želim da budem ćale. Postoji razlika i idem tim putem. Kažu da mi dobro ide. Super se osjećam. Nećemo se zaustaviti, napravićemo pauzu, ali djeca su zakon. Ljudi, pravite djecu, ako ste u mogućnosti”, završna je poruka ćaleta.

Foto: Promo

Pocket palma

Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za dva nova filma. “Prevodioci” je priča o devetoro ljudi koji su angažovani za prevođenje svjetskog bestselera “Deadel: Čovjek koji nije želio da umre”. “Zatvoreni su u luksuznom bunkeru ne bi li se prevođenje odvijalo u potpunoj tajnosti. Ipak, iako su preduzete sve mjere predostrožnosti, prvih 10 stranica knjige pojavljuje se na internetu. Ko je od prevodilaca kriv? Svi su osumnjičeni…”, dio je scenarija. Film “Jedan sasvim normalan dečko” prati Saleta, glavnog junaka, koji zajedno sa orta-

problematična faza

34 muškarac-žena

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Prepoznaj bračne kr

Kako da prebrodite najčešće bračne krize? Postoji li izlaz iz svađe i ignorisanja... jeg je nemoguće sagraditi čvr|| Svađa i stu vezu. ignorisanje Prvi i pouzdan znak da nešto || Fizičko ne štima jesu konstantne svađe. udaljavanje Obično je riječ o svađama koje neće riješiti problem, već služe da bi povrijedile partnera i vratile mu milo za drago. I dok neki od vas sve rješavaju svađom, ima partnera koji ćute, a u ovim situacijama se parovi suočavaju sa nedostatkom komunikacije. Ćutanje je sušta suprotnost od cike i vriske, a sa druge strane opet jednako simptomatično za brak u krizi. Dešava se da jedan od partnera odustane od verbalne svađe i pokušaja da spasi brak, zato se povlači, jer ionako smatra da toj vezi nema spasa. Vremenom sa partnerom prestajete da pričate o problemima, pa nakon toga o standardnim temama i obavezama, dok na kraju ne shvatite da zapravo živite dva paralelna i nezavisna života. Mnogi kažu da bi između svađa i tišine, ipak izabrali galamu, jer ljutnja je barem znak da je partnerima još uvijek koliko-toliko stalo do spašavanja veze.

|| Laganje u braku

Kada spomenemo laganje prva asocijacija je prevara. Međutim, postoje i dugi tip laži. Riječ je o lažima kada recimo vaš partner pokušava da izbjegne razgovor o neprijatnoj temi. Primjera radi, želi jedno veče da provede sa društvom, a vi želite da kupite nešto za sebe. Međutim, za ove planove ne želite reći jedno drugom, već oboje smišljate maštovite laži da prikrijete tragove. Koliko god ovo zvučalo naivno, ovakve laži vremenom postaju sve veće i veće dok ne otkrijete da više zapravo i ne poznajete partnera. A kad se laži napokon razotkriju, nestaće i povjerenje bez ko-

Obično porođaj mijenja žene. Neke izgube interesovanje za partnera, smatrajući da je on obavio biološku funkciju, a druge forsiraju muževe da postanu idealni očevi. Ima i žena koje potpuno izgube predstavu o sebi zbog pretjerane posvećenosti djeci, što dovodi do udaljavanja supružnika. Psiholozi smatraju da je fizičko udaljavanje jedan od najjačih znakova krize u braku i javlja se obično u sedmoj godini braka. Ako vi ili vaš partner konstantno pronalazite neke razloge kako bi ste izbjegli bračne obaveze trebalo bi da razmislite tome u kom se smjeru razvija vaš brak.

|| Loš seks

Nedostatak poljubaca, kao i problemi u krevetu ukazuju na veće probleme u braku. Nefunkcionalan seksualni život jedan je od najsnažnijih pokazatelja bračnih frustracija. A ako je barem jedan partner non-stop nezadovoljan, prije ili kasnije shvatiće da to nije brak kakav želi, pa će najvjerovatnije rješenje za svoje bračne probleme potražiti na drugom mjestu. (Bebac.com)

Vremenom sa partnerom prestajete da pričate o problemima, pa nakon toga o standardnim temama i obavezama, dok na kraju ne shvatite da zapravo živite dva paralelna i nezavisna života. Mnogi kažu da bi između svađa i tišine, ipak izabrali galamu, jer ljutnja je barem znak da je partnerima još uvijek koliko-toliko stalo do spašavanja veze

ajte rize

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

muškarac-žena

Nevjerstvo Pitanje na koje još niko nije dao odgovor jeste da li je nevjerstvo znak krize u braku ili je ona njen uzrok. Zbog lošeg seksa, svađa ili manjka razumijevanje, partneri često nalaze utjehu u drugim osobama. Međutim, prije nego što zaplovite u preljubu, zapitajte se kakav bi vam život bio sa ljubavnikom ili ljubavnicom kada biste počeli sa njima da živite. Zato bi možda najbolje bilo da preispitate ponašanje i da ne prebacujete uvijek krivicu na drugu osobu.

Prvi i pouzdan znak da nešto ne štima jesu konstantne svađe

Nedostatak poljubaca, kao i problemi u krevetu ukazuju na veće probleme u braku. Nefunkcionalan seksualni život jedan je od najsnažnijih pokazatelja bračnih frustracija

savjeti za roditelje

36 roditelji/djeca

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Bebe i kućni zajedništvo

Higijena, ljub omora, igra, maženje - izdvajamo savjete za sve mlade mame i tate koji imaju kućne ljubimce. Odnos djece i životinja ima velike benefite na djetetov život. Razvijanjem empatije prema životinjama djeca formiraju karakter, postaju druželjubivija, samostalnija i spretnija. Ukoliko djeca odrastaju uz mačku ili psa, to utiče na njegov pogled na prirodu, životinje, a i, prema statistikama, smanjuje se mogućnost kasnijih alergija. Prije dolaska novorođenčeta, ljubimac je imao svu pažnju ukućana. Sa dolaskom bebe situacija se mijenja. Dešava se da pas ili maca budu lju-

bomorni na bebu, međutim oni su svjesni svog položaja u porodici, stoga ne bi trebalo mnogo da brinete. Do konflikta između bebe i ljubimca može doći ukoliko ga beba prilikom igre povrijedi ili ga pak dira dok jede. Pas ili mačka se mogu uplašiti da beba hoće da ukrade hranu. Jednostavno ne dajte bebi da prilazi ljubimcu dok jede. Naučite dijete da postupa nježno sa životinjom Iz pozicije ljubimca, kada bebu dovedete iz bolnice, on na nju gleda kao na novog ljubimca koji je preoteo njegovu pažnju. Veoma je važno kada beba dođe da se uspostavi dobar odnos na prvo njuškanje. To možete učiniti

tako da ljubimca uputite na bebine stvarčice kako bi se navikao na miris, prije nego što beba dođe. Psi će vjerovatno odmah reagovati i željeće da istraže sve o potencijalnoj konkurenciji, dok će mace na drugačiji način pokazati ljubomoru, biće ravnodušne prema vama. Kada bebu donesete iz bolnice, dozvolite ljubimcu da je onjuši i da tako ostvari prvi kontakt sa njom. Novo pravilo - sigurnost bebe je na prvom mjestu S obzirom na činjenicu da je vaš ljubimac do sada mogao da radi šta poželi, prilikom dolaska bebe se te stvari mijenjaju. Vjerovatno će vašem ljubimcu smetati plač

bebe, ili bebi kada pas laje. Stoga, najbolje bi bilo da na početku bebu i ljubimca držite odvojeno. Budite obazrivi prilikom prvih kontakata. Ako je ljubimac do sada spavao sa vama, napravite kutak za njega u kojem će se osjećati posebno. Dozvolite da se igraju zajedno Kako biste bebu i ljubimca zbližili, potrebno je da se igraju i da provode vrijeme zajedno, naravno, uz vaš nadzor. Da se ljubimac ne bi osjetio zapostavljenim, dok se igrate ili šetate sa bebom uključite i njega. Time ćete doprinijeti da se beba i ljubimac zbliže. Izbjegavajte da se sa ljubimcem igrate kada

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

roditelji/djeca

i ljubimci o prije svega

vaša beba spava, jer to proizvodi kontraefekat. Od četvrtog, petog mjeseca, kada beba već počinje da primjećuje ljubimca, uzmite njenu ruku i mazite kucu ili macu. Takođe beba može da dobije motivaciju da puzi videv-

ši kako se kuca igra i trčkara za lopticom. To je veoma bitna odlika odrastanja djece uz životinju, gdje se beba uz ljubimca pravilno razvija. Zbližavanjem bebe i životinje učinićete da postanu najbolji prijatelji. (Yumama)

HIGIJENA S obzirom na činjenicu da i beba i ljubimac provode vrijeme u istoj prostoriji, morate voditi računa o higijeni životinje i bebe. Zapravo, ljubimca morate češće voditi kod veterinara, kako biste izbjegli neželjene bakterije,

viruse i bolesti koje se mogu prenijeti na bebu. Uz to, prostorije moraju biti čiste i dezinfikovane, a poželjno je da ljubimac bude što je moguće čistiji. Perite ruke nakon maženja ljubimaca, redovno ga šišajte i skraćujte mu nokte.

Odnos djece i životinja ima velike benefite na djetetov život. Razvijanjem empatije prema životinjama djeca formiraju karakter, postaju druželjubivija, samostalnija i spretnija

Dešava se da pas ili maca budu ljubomorni na bebu, međutim oni su svjesni svog položaja u porodici, stoga ne bi trebalo mnogo da brinete

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

FOTO UBOD

Član Parlamenta na Novom Zelandu, predstavnik Maora

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Drvo pobjeglo iz okvira

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2284

2013-01-13

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

www.sudokukingdom.com 9 6 1 8 3 4 7 2

7 7

Medium level

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2846

2014-07-29

9 2 7

Medium level

2 9 6

7 8

6 7 2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5 3

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17 9

6 4 4 2

5 1

4 2

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Word Search Puzzle #N428QK

Arraying Attic Arraying Avowal Attic Boasting Brawn Avowal Brink Buyer Boasting Court Brawn Creakier Crises Brink Defects Buyer Defrost Equals Court Famed Creakier Gorier

Herds

Hybrids Equals

Jaunt Famed Jurors Lawns Gorier Napkins Noose Herds Offshore Hybrids Optimal JauntOverview Parson Jurors Pivots Quake Lawns Raids Napkins Satin

Crises

Noose

Defects

Offshore

Defrost

Optimal

Simile

Overview Skipped

Smite Parson Stain Stays Pivots Stripe Stuns Quake There Raids Tribe Troll Satin Twine Simile Typed Skipped Welder

Stuns There

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ambiciozni ste pa dan počinjete velikim planovima. Lovite svaku priliku kako biste se ponovo nametnuli okruženju u kome se krećete i radite. Trud će biti nagrađen, ali paralelno s tim stičete nove neprijatelje kojima stajete na put.

BIK Dobijate podršku od ljudi od kojih ste to najmanje očekivali. Novac koji vam je na raspolaganju nije dovoljan za sve što ste namjeravali da kupite. Situacija jeste neprijatna, ali optimizam vas ne napušta. Rješenje ćete uvidjeti ako se dobro opustite.

BLIZANCI Otvaraju vam se nove mogućnosti. S prijateljima razgovarate o poslu koji ima veze s inostranstvom. To podrazumijeva potrebu da otputujete na neku daleku destinaciju. Reagujte brzo, ne dozvolite da vam kolebljivost upropasti ovako rijetku priliku.

VAGA Nije vam jasno kako ste uspjeli da propustite ponudu koja vam je nedavno promakla. Na tu temu vas očekuje razgovor u kome vam neće biti prijatno. Ako spremno podnesete kritiku i ponudite logično opravdanje, šansa nije izgubljena.

ŠKORPIJA Lažni osjećaj sreće i zadovoljstva može vas navesti da danas potrošite više nego što ste u poziciji da zaradite. Ne utapajte svoj iznenadni optimizam u nekontrolisano troškarenje. Provedite više vremena u neobaveznom druženju s prijateljima.

STRIJELAC Previše značaja dajete tome šta će ko da kaže. Trenutno je u centru pažnje ljutnja vašeg partnera jer dozvoljavate da drugi ljudi utiču na sudbinu vaše veze. Da li je to put kojim želite da idete, pitanje je na koje samo vi znate odgovor.

Tribe Troll Twine Typed Welder

Smite Stain

Stays REBUS

Stripe

RAK Nema smisla istjerivati pravdu ukoliko od toga nemate nikakvu korist. Uvažite tuđe argumente i u njima pronađite razlog da popustite u svojim stavovima. Budite pažljivi u saobraćaju, naročito ako se spremate da krenete na duži put.

LAV Dan vam donosi priliku da popravite situaciju na poslu. Međutim, to će donijeti samo privremeno olakšanje, jer je još mnogo posla pred vama. Upotrijebite svu svoju poslovnu upornost, shvatite to kao ulaganje u vrijeme koje tek treba da dođe.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: I vanglu mi otela

Raspoloženi ste i društveni ali i previše nervozni. Potrudite se da pronađete ravnotežu u kontaktu sa drugim ljudima jer oni ne vide da iza prividne smirenosti tinja napetost koja vas tera da uradite nešto zbog čega ćete se kasnije kajati.

JARAC Prihvatili ste obaveze za koje nemate dovoljno kapaciteta. Previše informacija uzrokuje stres zbog koga postajete upadljivo rasijani. Prije nego što napravite nepopravljivi previd, zatražite pomoć saradnika. Prepravite svoj raspored i sve ćete postići.

VODOLIJA Iako je kraj nedjelje, očekuje vas neobično velika poslovna aktivnost. Kao da su se danas svi sjetili da im nešto treba. Vaša ažurnost i disciplina moraju biti na zavidnom nivou kako bi ispunili očekivanja nadređenih lica.

RIBE Na svijet gledate isključivo iz svog ugla. Ne uvažavate tuđa mišljenja pa vas danas čeka prava emotivna turbulencija. Smatrate da su stavovi osoba iz okruženja površni, pa bi to mogao da bude uzrok popodnevnih diskusija i svađa.

Mali oglasi

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem izuzetan plac, 1,5 km od centra, 400 m2. Danilovgrad. Tel: 063/449-457

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Oktobarski popust - 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORTDN

DOGAĐAJ DANA KOŠARKA

PANATINAIKOS FENERBAHČE

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

19.55h

KREĆE I LIGA EVROPE U CENTRU PAŽNJE PRVOG DANA MEČ SELTIK MILAN

Klasik u Glazgovu, Zvezda u Zinshajmu, Fejenord na Maksimiru Vrijeme je za još jedno “XXL izdanje” Lige Evrope - čak 48 klubova sa Starog kontinenta od danas kreće u bitke za Gdanjsk, gdje će se krajem maja odigrati finale ovog takmičenja. I bez obzira što se radi o slabijem Uefinom takmičenju i ove sezone donijeće nekoliko dobrih i zanimljivih utakmica, poput večerašnje u Glazgovu gdje će se sudariti evropski velikani Seltik i Milan. Obično bi atmosfera sa “Seltik parka” bila veliki adut domaćina, ali zbog korone tribine ovog fud-

Stefan Savić i Atletiko su prethodne sezone zaustavili tadašnjeg prvaka Liverpul u osmini finala Lige šampiona. Ove su, pak,

SEMAFOR GRUPA A Salcburg – Lokomotiva M. 2:2 (Šabožlai 45’, Junuzović 50’ - Eder 5’, Lisakovič 75‘)

RASPORED GRUPA A 18.55 CSKA S - Kluž 18.55 Jang Bojs - Roma GRUPA B 18.55 Dandalk - Molde 18.55 Rapid B - Arsenal GRUPA C 18.55 Bajer L - Nica 18.55 Hapoel BŠ - Slavija P. GRUPA D 18.55 Leh P - Benfika 18.55 S. Lijež - Rendžers GRUPA E 18.55 PAOK - Omonija 18.55 PSV - Granada GRUPA F 18.55 Rijeka - Sosijedad 18.55 Napoli - AZ GRUPA G 21.00 Lester - Zorja 21.00 Braga - AEK GRUPA H 21.00 Seltik - Milan 21.00 Sparta P. - Lil GRUPA I 21.00 Makabi TA - Karabag 21.00 Viljareal - Sivaspor GRUPA J 21.00 Ludogorec - Antverpen 21.00 Totenhem - LASK GRUPA K 21.00 Dinamo Z - Fejenord 21.00Volfsberger - CSKA M. GRUPA L 21.00 Hofenhajm - C. zvezda 21.00 Slovan - Gent

BAJERN RA ĆOLOVU DE

LŠ: BAJERN BEZ MUKE SAVLADAO AT

Bajern – Atletiko M. 4:0 (Koman 28’, 72’, Gorecka 41’, Toliso 66’)

Spreman za kelte: Zlatan Ibrahimović na Seltik parku

C RNOGORSKA FUDBALERA NASTUPIĆE U GRUPNOJ FAZI LE - MIHAILO PEROVIĆ (ZORJA LUGANSK), NIKOLA KRSTOVIĆ (ZVEZDA), ALEKSANDAR BOLJEVIĆ (LIJEŽ) I MOMČILO RASPOPOVIĆ (RIJEKA) balskog hrama biće prazne. Svjestan je toga i majstor Milana Zlatan Ibrahimović, koji je sve, ipak, prokomentarisao na svoj način.

“Seltik ima jednu od najboljih atmosfera na planeti, sjajan stadion. Šteta što će biti prazan, jer Zlatan zaslužuje da igra pred navijačima Seltika, a navijači Seltika da vide Zlatana uživo”, poručio je Ibra. Naši timovi i dalje su daleko od Lige Evrope, a sve je manje i naših fudbalera, pa će Crnu Goru u ovom takmičenju predstavljati četvorica igrača - Nikola Krstović (Zvezda), Aleksandar Boljević (Lijež), Momčilo Raspopović (Rijeka) i Mihailo Perović (Zorja Lugansk). Zato će biti timova iz regiona - Crvena zvezda grupnu fazu otvara protiv Hofenhajma u gostima, Dinamo iz Zagreba će dočekati Fejenord, a Rijeka napada Sosijedad. K.B.

GRUPA B Real M – Šahtjor 2:3 ( Modrić 54’, Vinisijus 59’, Tete 29’, Varan 33’ (ag), Solomon 42’) Inter – Borusija M. 1:2 (Lukaku 49’, - Bensebaini 63’(p), Hofman 84’) Grupa C M. Siti – Porto 3:1 (Aguero 20’(p), Gundogan 65’, Tores 72’ - Dijaz 14’) Olimpijakos – Marsej (Koka 90’)

1:0

Grupa D Ajaks – Liverpul (Taljafiko 35’(ag))

0:1

Midtjiland – Atalanta

0:4

(Zapata 26’, Gomez 36’, Muriel 42’, Mirančuk 89’)

na svojoj koži osjetili moć trenutnog - Bajern je izabranike Ćola Simeonea ispratio sa četiri gola u mreži i potvrdio da će i ove sezone biti najozbiljniji kandidat za podizanje pehara. U simultanci na “Alijans areni” Bajern je prikazao dominantnu igru i od samog starta stavio Atletiku do znanja da iznenađenja neće biti. Držali su se Madriđani do 28. minuta, a onda je Kingsli Koman načeo mrežu, a Leon Gorecka je u 41. smjestio drugi pogodak iza leđa Jana Oblaka - to je Slovencu, kao golmanu Atletika, drugi put da vadi loptu dva puta iz mreže u prvom poluvremenu. Nastavak meča je obećavao, imali su Savićevi saigrači i poništen pogodak - gol Žoao Feliksa nije važio zbog ofsajda u kojem se našao Luis Suarez. To kao da je bila prelomna tačka meča. Igrači Atletika su klonuli duhom, što su Njemci znalački iskoristili.

IZJAVA DANA

ZANIMLJIVOST DANA Sudijski komitet Uefe delegirao je crnogorski sudijski tim, kojeg predvodi Nikola Dabanović, za dijeljenje pravde na utakmici prvog kola grupne faze Lige Evrope između Leh Poznanja i Benfike. Na tom meču asistiraće mu Vladan Todorović i Srđan Jovanović,a ulogu četvrtog sudije obavljaće Miloš Bošković.

AZBIO I EFANZIVU

ATLETIKO, IZNENAĐENJA U GRUPI B

Seltik ima jednu od najboljih atmosfera na planeti, sjajan stadion. Šteta što će biti prazan, jer Zlatan zaslužuje da igra pred navijačima Seltika, a navijači Seltika da vide Zlatana uživo. ZLATAN IBRAHIMOVIĆ, fudbaler Milana.

AKSEL TAUNZEBE SKRENUO PAŽNJU NA SEBE PROTIV PSŽ A

Stavio je Mbapea u džep - đavo od osme godine, Ginisov rekorder

Naš Stefan Savić i kolćonerosi bili su nemoćni pored Komana i mašinerije iz Bavarske

Nema prolaza za Mbapea: Taunzebe na meču u Parizu

Desetkovani Šahtjor srušio “kralja” Real je bio favorit u meču protiv oslabljenog Šahtjora. Ukrajinci su u Madrid doputovali bez 10 standardnih prvotimaca, koji su morali da preskoče meč zbog korone. Međutim, ne samo da su se sa gostovanja vratili sa sva tri boda nego su postala prva ekipa koja je postigla tri pogotka u prvom poluvremenu na Bernabeu još od februara 2000. godine i Bajernovih 2:4. Realu je ovo prvi poraz kao domaćinu na otvaranju LŠ-a u isto-

riji kluba. Trgnuo se Real u drugom poluvremenu i preko Luke Modrića i Vinisijus Džuniora (postigao pogodak nakon samo 15 sekundi provedenih na terenu) smanjio zaostatak na 2:3. Imali su Madriđani i poništen pogodak za 3:3 - Vinisijus je u sudijskoj nadoknadi ipak bio u ofsajdu prilikom šuta Valverdea, što je potvrđeno nakon konsultacija sa VAR-om.

Prvo je Korentan Toliso evro-golom sa 25 metara povećao na 3:0 a onda je Koman svojim drugim golom, nakon sjajnog solo prodora, stavio tačku na sinoćnji meč. Iznenađenje su priredili igrači Borusije Menhengladbah koji su na “Meaci” savladali Inter sa 2:1 i tako zakomplikovali situaciju unutar grupe B, gdje drže prvu poziciju sa Šahtjorom.

Liverpul je u grupi D savladao Ajaks u gostima autogolom Nikolasa Taljafika u 35. minutu, dok se Atalanta iskupila za poraz od Napolija u domaćem prvenstvu ubjedljivom pobjedom nad Mitjilandom - 4:0. Sigurnom igrom Mančester Siti je savladao Porto 3:1, dok je Olimpijakos u posljednjim trenucima meča ugrabio pobjedu nad Marsejom (1:0). V.S.

Hari Megvajer i Erik Bajli zbog povreda nisu putovali u Pariz, pa se menadžer Mančester junjateda sjetio momka koji deset mjeseci nije odigrao nijednu utakmicu... Prije okršaja sa Pari Sen Žermenom na startu Lige šampiona malo ko je čuo za Aksela Taunzebea - nakon trijumfa “đavola” na Parku prinčeva (2:1) cijela planeta se pita ko je momak koji je stavio u džep Kilijana Mbapea, pa i Nejmara. Aksel je prije 22 godine rođen u Buniji, gradu u Demokratskoj republici Kongo, ali je već kao dječak sa porodicom stigao u Englesku - i to Ročdejl, grad u blizini Mančestera. Kako je već u školi pokazivao sjajne atletske sposobnosti i talenat za sport sa sedam godina bio je izabran za sportskog dječaka godine u Ročdejlu. Sve to nije moglo da promakne skautima Mančester junajteda, pa je nakon osmog rođendana Taunzebe završio u Akademiji čuvenog tima sa “Old

100

ODSTO VAZDUŠNIH DUELA DOBIO JE TAUNZEBE PROTIV PSŽA, IMAO JE 92 TAČNA PASA, A SEDAM OPASNIH SITUACIJA OČISTIO JE PRED GOLOM SVOG TIMA

Traforda”. Njegova karijera u mlađim selekcijama išla je normalnim tokom, između Konga i Engleske odlučio se da brani boje “gordog Albiona”, gdje je nastupao za selekcije ispod 19, 20 i 21 godine. Za “đavole” je debitovao u sezoni 2016/17, počeo je da skuplja nastupe, čak i na evropskoj sceni (igrao u Ligi šampiona protiv CSKA), a onda su na “Teatru snova” odlučili da je za njega najbolje da ide na pozajmicu u Aston Vilu gdje bi imao zagarantovane minute. Ipak, uslijedile su česte povrede, pa su mnogi zaboravi-

li na ovog momka. Sve do ove sezone i Solskjerovih muka da sastavi odbranu za Pari Sen Žermen. “Smatram da Solskjer sada ne smije da ga vrati na klupu, jednostavno mora da se nagradi ovakva predstava”, jasan je legendarni štoper Junajteda Rio Ferdinand. “Imao je puno problema sa povredama, ovo mu je prva utakmica nakon deset mjeseci. Bio je spektakularan i zaslužuje nagradu.” Oduševljen je bio i Solskjer. “Aksel je bio fantastičan. Dugo nije bio na terenu, a tako je odigrao protiv Mbapea i Nejmara. Iznenađen sam. Znali smo da je dobar igrač, ali ovo... Bio je fantastičan.” Na kraju, engleski mediji su izvukli i jednu zanimljivost za novu senzaciju sa Ostrva - Aksel drži Ginisov rekord u dječjoj igri “Hugry, hungry hippos”. Cilj igre je da sa plastičnim nilskim konjem što prije pojedete određeni broj kuglica. Taunzebe je u tome najbrži na planeti. K.B.

SPORT

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

NEZAPAMĆENA GOLEADA U OSMINI FINALA KUPA CRNE GORE

Potez za divljenje: Marko Merdović (desno) na jučerašnjem meču

ZETA DEMOLIRALA IBAR, DEČIĆ POTOPIO PETROVAC

Nevjerovatna 33 pogotka postignuta su u mečevima osmine finala Kupa Crne Gore, ili 4,1 po meču, što je rijetka pojava na crnogorskim fudbalskim terenima. Najmanji broj pogodaka viđen je u meču između Podgorice i Jezera svega dva, dok smo u meču uzmeđu Zete i Ibra vidjeli čak osam - svaki u mreži Rožajaca. U derbiju prve runde igrači Budućnosti su rutinski slavili u meču protiv Rudara - 3:1. “Plavi”, koji ciljaju duplu krunu ove sezone, su meč otvorili pogotkom u petom minutu. Strijelac je bio Igor Ćuković. Do kraja poluvremena disciplinovanom igrom su gotovo zapečatili sudbinu “rudara” a kao nagrada za takvu igru stigao je pogodak Petra Grbića koji je u 37. minutu povisio na 2:0. “Igrali smo sa kombinovanim timom, dali šansu igračima koji su bili povrijeđeni kao što su Mijović i Janketić, tako da je utakmica njima značila. Rudar nas je prošle godine u Kupu namučio, bio je težak rival, ali sada smo postigli dva izvanredna gola, dominirali smo pogotovo u prvom dijelu i sigurno

SEMAFOR: Grbalj - Arsenal 0:4 (Pepić 16’, Batuta 22’, Krgović 47’, Delić 64’) Bokelj - Kom 3:0 (Guzina 74’, 85’, Čađenović 90+1’) Petrovac - Dečić 1:5 (Savić 66’, An. Rudović 9, 14’(p), 77’(p), Vulaj 80’, Pešukić 87’) Budućnost - Rudar 3:1 (Ćuković 5’, Grbić ‘37, Božović 79’, - Gogić 90+2’) Sutjeska - Jedinstvo 3:0 (Adrović 3’, 41’, 67’) Zeta - Ibar 8:0 (Ceklić 11’, Njaveđi 13’, Kalezić 25’, 64’, Burzanović 29’, Vukčević 41’, Popović 69’, Ajković 82’) Podgorica - Jezero 2:0 (Vujović 49’, Muhamerović 63’) Iskra - OFK Titograd 3:0 (Šaletić 13’, Milić 28’, Petrović 29’)

da smo mogli i ubjedljivije da slavimo”, rekao je trener Budućnosti Mladen Milinković. I u ostalim mečevima strijelci su bili i te kako raspoloženi pa su tako fudbaleri Arsenala savladali Grbalj sa 4:0 uz dominantnu igru tokom cijelog meča. U meču između Petrovca i Dečića, osim kiše golova, prisustvovali smo i kiši kartona. Devet žutih i dva crvena kartona, tri jedanaesterca i šest golova za konačnih Petrovac - Dečić 1:5. Briljirao je mladi Anđelo Rudović, koji je bio strijelac het-trika. Bokelj je u posljednjih 15 minuta nadigrao lidera drugoligaškog ciklusa, ekipu Koma (3:0), dok je posljednji preostali drugoligaš, Jedinstvo, ispraćen iz Nikšića sa tri gola u mreži. Sutjeska je nošena trostrukim strijelcem Admirom Adrovićem pitanje pobjednika riješila već u prvom poluvremenu, da bi u drugom rutinski priveli meč kraju. U posljednjem meču današnjeg programa Iskra je lakše nego što se očekivalo savladala OFK Titograd sa 3:0. V.S.

DEFINICIJA FER PLEJA: JEDAN OD NAJUPE

Aplauz za Merdov Miloš ANTIĆ Piše se prolaz Budućnosti, pamtiće se golčine Petra Grbića i Draška Božovića, ali najupečatljiviji momenat jučerašnjeg meča osmine finala Kupa Crne Gore između Budućnosti i Rudara de-

sio se u 73. minutu. Jedan od najupečatljivijih u istoriji crnogorskog fudbala bez dileme. Za prepričavanje generacijama. Pri rezultatu 2:0 za domaćina, nakon jedne lopte u prostor došlo je do sudara golmana Budućnosti Miloša Dragojevića i lijevog beka Rudara Marka Merdovića. Sudija Vođević se nije oglasio, a otvoren put ka nebranjenoj mreži imao je Merdović, koji je nakon žestokog duela ostao na nogama. Očekivala se lagana egzekucija, da samo ćušne loptu u mrežu za povratak neizvjesnosti, ali je dvadesetjednogodišnji mladi reprezentativac, koji se fudbalski školovao u Grblju, odlučio da se zaustavi i pošalje loptu u aut. “Osjetio sam da sam udario Dragojevića, ne bi bilo fer da na

FIFA I NAJBOGATIJI KLUBOVI EVROPE SPREMAJU

Premijer liga Evrope je b Het-trik pod Malim brdom: Anđelo Rudović

Britanski Skaj objavio je ekskluzivu o planovima FIFA da osnuje Premijer ligu Evrope, u kojoj bi igralo između 16 i 18 najjačih evropskih klubova, koji bi se takmičili po ligaškom sistemu “svako sa svakim” i gdje bi svaka ekipa odigrala minimum 30 mečeva, uz

kasniji plej-of kojim bi se odredio konačni redosljed, a samim tim i raspodjela novca. Jedna od najjačih američkih banaka J.P. Morgan, spremna je da bude glavni finansijer takmičenja sa početnim ulaganjem od šest milijardi dolara. Svakom klu-

SPORT

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Foto: FK Budućnost

EČATLJIVIJIH MOMENATA U ISTORIJI CRNOGORSKOG FUDBALA

vićev “Di Kaniovski” potez Osjetio sam da sam udario Dragojevića, ne bi bilo fer da na taj način dam gol Marko Merdović

taj način dam gol”, rekao mi je kroz dječački osmjeh junak ove priče. Potez za divljenje. Za dugotrajan aplauz onih koji su se prirodom posla juče našli na pomoćnom terenu Budućnosti na Starom aerodromu. Čuveni Italijan Paolo Di Ka-

nio je sem po golovima i driblinzima u bogatoj karijeri ostao upamćen po jednom sličnom potezu - kao napadač Vest Hema umjesto da smjesti loptu u mrežu, uhvatio je u ruke kada se golman Evertona povrijedio, zaustavio igru i u kolijevci fudbala dobio najveća priznanja. Merdović je praktično na početku karijere pokazao odlike velikog sportiste. Da rezultat i način na koji se do njega stiže ipak nisu najbitniji. Zbog toga i apel čelnicima FSCG da prepoznaju ovaj gest, u šta ne sumnjamo, i da na godišnjoj svečanosti (u kakvom god obliku se održavala zbog pandemije korona virusa) nagrade i na taj način vrednuju ovaj potez koji se u današnjem

FSCG JE NA POTEZU

Zbog svega apel čelnicima FSCG da prepoznaju ovaj gest, u šta ne sumnjamo, i da na godišnjoj svečanosti (u kakvom god obliku se održavala zbog pandemije korona virusa) nagrade i na taj način vrednuju ovaj potez koji se u današnjem fudbalu ne gleda često - ne samo na našim terenima.

VATERPOLOSTI U TAKMIČARSKOM RITMU

Turnir u Zagrebu test za domaće igrače Vaterpolo reprezentacija Crne Gore konačno će imati priliku da se pokaže u međunarodnim vodama. Turnir u Zagrebu, koji je bio na granici odlaganja, odigraće se od 26. do 28. oktobra a protivnici naše reprezentacije biće Hrvatska, SAD i najvjerovatnije Italija. U slučaju da Italijani otkažu učešće, četvrta ekipa biće drugi tim Hrvatske. “Oslonićemo se uglavnom na domaće snage, koje će činiti kostur ekipe”, izjavio je selektor Vladimir Gojković. “Pozvan je 21 igrač iz naših klubova, dok će nam se stranci priključiti u Zagrebu”. Dosta dobrih stvari uradio je Vaterpolo savez pred početak ove sezone, a selektor se osvr-

RASPORED CRNE GORE 26. OKTOBAR: Crna Gora - Hrvatksa (20:30h) 27. OKTOBAR: Crna Gora - SAD (18:45h) 28. OKTOBAR: Crna Gora - Italija (17:45h)

Oslonićemo se uglavnom na domaće snage. Biće ovo prilika da mladi momci dokažu svoj kvalitet - Vladimir Gojković

nuo i novi format Kupa. “Sve ekipe su odigrale po četiri utakmice. To će im, zajedno sa mečevima tokom reprezentativne nedjelje, pomoći da polako uđu u takmičarski tempo”, rekao je on. Novi projekat reprezentacije podrazumijevao je da mlada i seniorska reprezentacija zajedno odrađuju pripreme tokom ljeta. U tom su periodu odigrali i jedan kontrolni meč protiv Hrvatske. “Ovaj turnir će biti odlična prilika da se mladi momci dokažu. A ukoliko nam se “stranci” pridruže, tim bolje. Prvenstveno očekujem da će, usled trenutne situacije, to uraditi igrači iz Srbije, Grčke i Italije”, zaključio je Gojković. V.S.

fudbalu ne gleda često - ne samo na našim terenima. I koji pokazuje da fudbal u Crnoj Gori i pored svih nedostataka ima neki poseban šmek.

JU NOVO TAKMIČENJE

budućnost? bu bi samo za učešće bilo dato nekoliko stotina miliona evra, a u zavisnosti od uspeha i redosleda na tabeli, taj novac bi bio još veći. Koliko je realno da se sve dogodi pokazaće vrijeme, tek pitaće se i UEFA koja će svim silama čuvati Ligu šampiona.

Korona određuje sastav ajkula: Vladimir Gojković

SPORT

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

Foto: KK Budućnost Voli

EVROKUP BUDUĆNOST SRUŠILA ULM I ODŠKRINULA VRATA TOP 16 FAZE

KK MORNAR

Dvojica pozitivnih, nema meča sa Borcem Sa devet igrača je Mornar izašao na gostovanje Bulonju prije dva dana, a juče je potvrđeno - dvojica igrača pozitivni su na novi korona virus, saopštio je “ponos Bara”. Zbog toga je meč sa Borcem u Čačku odložen i novi termin će biti naknadno određen. “Jedan od njih bio je negativan na redovnom testiranju igrača rađenom uoči odlaska na utakmicu sa Crvenom zvedom u Beogradu. Na ponovljenom testiranju rađenom u Parizu 19. oktobra, u skladu sa propisima Evrokupa nakon evidentiranja prvog slučaja zaraze, njegov test bio je, međutim, pozitivan. On će zbog toga ostati u hotelskoj izolaciji u Parizu još najmanje sedam dana. Oba igrača osjećaju se dobro”, stoji u kratkom saopštenju Mornara. A.K.

BALKANSKA LIGA

Ibar okrenuo Teodo Prvi crnogorski derbi u novoj sezoni Balkanske lige pripao je Ibru - Rožajci su na svom terenu juče savladali Teodo (82:76). Ekipa koju sa klupe vodi Demir Kalić slavila je nakon preokreta. Tivćani su mnogo bolje otvorili meč, konstantno su bili u prednosti, u jednom trenutku imali i +16 (44:28). Međutim, domaćin se serijom 11:0 potpuno vratio u meč do poluvremena (44:39). Vrlo brzo je Ibar preuzeo vođstvo, Tivćani su se vraćali u nekoliko navrata, a pitanje pobjednika se moglo naslutiti nakon trojke Nemanje Simovića za 77:68 na 5:40 do kraja meča. Smanjio je Teodo na 77:74, ali više od toga nije mogao. Najefikasniji u redovima pobjednika bio je Simović sa 23 poena, Admir Nurković je ubacio 18, dok je Deandre Dikson meč završio sa 11 koševa. Na drugoj strani Lazar Đurović je ubacio 20, Petar Kusovac 16, Arsenije Vučković 15, a Aleksandar Bulatović 11. U narednom kolu obje ekipe će biti gosti – Teodo Akademiku, a Ibar Kumanovu. A.K.

Nema brige kad je tu moćni Nikola Bio je ovo jedan od onih mečeva tokom sezone kada je na ispitu karakter. A, Budućnost Voli je ekipa koja definitivno ima “štofa” za velike stvari. Sa devet igrača u rotaciji (Džastin Kobs se nije skidao zbog povre-

GRUPA B Bulonj - Mornar

78:65

Budućnost - Ulm 73:68 Unikaha - Breša

86:69

1. Budućnost 2. Unikaha 3. Mornar 4. Bulonj 5. Ulm 6. Breša

3 3 2 2 1 1

4 4 4 4 4 4

1 1 2 2 3 3

de stopala) - jedan od njih neupotrebljivi Rašad Von i Zoran Nikolić koji nije ulazio - sa mnogo potrošnje energije, ali na krilima fantastičnog Nikole Ivanovića “plavi” su otvorili vrata Top 16 faze Evrokupa. U četvrtoj rundi izabranici Petra Mijovića srušili su Ulm - 73:68. “Nastavljamo borbu za naš glavni cilj. Blizu smo, ali nije još gotovo”, rekao je Mijović nakon meča. Da ekipa Jake Lakoviča nikada ne odustaje vidjelo se protiv Mornara kada su nadoknadili -16, sinoć su se vratili nakon-14, ali Budućnost nije dozvolila potpuni preokret. Na krilima Ivanovića (postigao deset od prvih 15 poena) Budućnost je sjajno otvori-

Briljantna partija: Nikola Ivanović

POTPISAO MITROVIĆ Novo pojačanje Budućnosti je Luka Mitrović koji stiže kao zamjena za povrijeđenog Aleksu Ilića. Bivši kapiten Crvene zvezde sa kojom je tri puta osvajao ABA ligu stiže iz Hapoela gdje je proveo finiš prošle sezone. “Mitrović je bio moj izbor. U dobrim je godinama, igrač koji zna šta je ABA liga, Evrokup i Evroliga. Svojom pozicijom može da nam pomogne i očekujemo ga u Podgorici vrlo brzo, jer znate da je situacija sa avio prevozom komplikovana zbog virusa”, rekao je Mijović.

73:68

23:11, 14:22, 19:15, 17:20 21-25 (84%) 14-30 (46,7%) Kobs Ivanović 21 Edžim 8 Šehović 13 D. Nikolić 6 Apić 6 Z. Nikolić Von Popović 7 Rid 10 Žugić 2 Trener: Petar Mijović

Podgorica SC “Morača”.

8-27 (29,6%) 13+28 13 4 11 1 15

17-19 1P 2P 3P 15-36 SK 7-184+24 AS 21 UL 4 GR 10 1 BL 24 F

Bez prisustva publike

(89,5%)

(41,7%)

(38,9%)

Landers Ginter 13 Petrućeli 10 Filips 2 Vilkins 4 Obst 10 Osetkovski 18 Kupan Dialo Hekman 4 Holman 7 Trener: Jaka Lakovič

Janis Fufis (Grčka), Tomislav Hordov (Hrvatska), Stanislav Valeev (Rusija)

la meč, nakon prvih deset minuta imala 23:11, a nakon trojke, uz dodatno bacanje Suada Šehovića, stigla je do 29:15. Međutim, kratka klupa i nedostak ideje kada je Ivanović morao da odmori je počela da uzima maha u drugoj četvrtini - više od pet minuta nije bilo koša iz igre, dok su na drugoj strani Njemci napravili seriju 13:0. I od tada slične scene - kada god bi se Budućnost odlijepila, uporni Ulm nije odustajao. Dilan Ostekovski i Per Ginter vukli su Ulm i nijesu dopuštali Budućnosti da prelomi. Upravo je Ostekovski uveo meč u dramatičan finiš na 2:42 do kraja kada je pogodio za 66:65. A, onda je na scenu stupio tandem Šehović - Ivanović. “Pruža partije na visokom nivou. Tim je selektiran kao neka ‘pick and roll’ ekipa. Napadački je najviše odgovornosti na njemu i Kobsu. Bio je pravi u važnim momentima, donio je važne poene, asistencije. To od njih očekujemo”, rekao je Mijović o Ivanoviću i osvrnuo se na Šehovića. “Četiri godine sam u Budućnosti, pratio sam i prije. Ne mogu da se sjetim utakmice da nije imao izuzetnu energiju i fokus. To je Suad”, poentirao je Mijović. Prvo je fenomenalni kapiten pogodio svoju četvrtu trojku za 70:65, a tačku na i stavio je Ivanović - trojka na deset sekundi prije kraja za 73:66. I pobjednički krik koji se prolomio praznom “Moračom”. Kao jasna poruka - podgorički hram je neosvojiv... A.K.

SPORT

ČETVRTAK, 22. 10. 2020.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 09.25h 13.30h 15.30h 17.25h 21.00h 02.15h

Šiđižuang – Dalian, fudbal Peking – Šandong, fudbal Sportske igre mladih Mariehamn – Helsinki, fudbal Hofenhajm – C. zvezda, fudbal Filadelfija – Njujork, ragbi

SPORTKLUB 2 12.00h 12.30h

WTA Ostrava, tenis ATP Antverpen, tenis

SPORTKLUB 3 16.30h

Leganes – Saragosa, fudbal

19.00h 21.30h

Žalgiris – Valensija, košarka Malaga – Hihon, fudbal

SPORTKLUB 5

ARENASPORT 2

20.45h C. Zvezda – CSKA, košarka

NOVA SPORT 19.55h Panatinaikos – Fenerbahče, košarka

ARENASPORT 1 18.50h 21.00h fudbal

02.30h Boka juniors – Karakas, fudbal

Multiprenos LE Hofenhajm – C. zvezda,

17.00h Primorska – C. Olimpija, košarka 18.55h Jang Bojs – Roma, fudbal 21.00h Seltik – Milan, fudbal

ARENASPORT 3 18.55h 21.00h

Rapid – Arsenal, fudbal Multiprenos LE

ARENASPORT 4 18.55h

Rijeka – Sosijedad, fudbal

21.00h

Dinamo Z. – Fejnord, fudbal

ARENASPORT 5 18.55h

Napoli – AZ, fudbal

21.00h

Slovan – Gent, fudbal

EUROSPORT 1 12.25h

Điro d’Italija, biciklizam

DN TIKET DANA

FOTO DANA

Filip Jovović (Zabava)

1 2

4+ 2 GG 1 1

DINAMO Z. FEJNORD SELTIK MILAN JANG BOJS ROMA ISTANBUL AHKISAR JENČEPING GAIS

UKUPNA KVOTA: 26,5

PLUS / MINUS MARKO MERDOVIĆ

TIRAM I MUKE SA OBEZBJEĐENJEM

Možda i najljepši potez u istoriji crnogorskog fudbala djelo je lijevog beka Rudara u jučerašnjoj utakmici Kupa. Nakon sudara sa golmanom imao je prazan gol i umjesto da zatrese mrežu izbacio je u aut. Bila je ovo definicija fer-pleja i gest za svako poštovanje.

Borusija Mehengladbah je sinoć igrala sa Interom u Milanu na startu nove sezone Lige šampiona, a fudbaler njemačkog tima imao je problema prilikom ulaska na stadion. Obezbjeđenje nije moglo da ga identifikuje, ali se sin legendarnog Francuza snašao - ukucao je svoje ime na Google pretraživaču i pokazao sliku čovjeku na ulazu.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20 252 900

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

MESUT OZIL

Nastavlja se ponor turskog fudbalera u Arsenal. Nakon što ga nije uvrstio na spisak igrača za Ligu Evrope, Mikel Arteta Ozila nije registrovao ni za utakmice u Premijer ligi. To znači da Ozil najmanje do februara neće moći da igra čime će se kompletirati cijela godina kako ljevonogi vezista nije odigrao zvaničnu utakmicu. Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno

lijež- čengdu - uspostavljena nova direktna željeznička linija

Direktni voz od Evrope do Kine: 20 dana preko Poljske, Rusije i Kazahstana Nakon direktne linije između Liježa i Džengdžoua i između Liježa i Jivua, ovaj belgijski lučki grad sada ima treću direktnu vezu sa Kinom – sa gradom Čengdu. Ovaj novi voz na relaciji Evropa-Kina prvi put je testiran u julu 2020. godine, a sada je ustaljena redovna veza sa polascima u trimodalnoj luci Lijež. Prvi voz je stigao iz Čengdua 2. jula 2020. Bio je natovaren medicinskom opremom namijenjenoj Velikoj Britaniji, piše portal Logistika i transport. Od tada je stiglo 40 dodat-

nih vozova koji su prevozili više od 1.400 kontejnera. Nakon što prevezena roba stigne do luke Lijež, brodom i vozom se distribuira na područje Beneluksa i Ve-

like Britanije. Željeznička linija, koja je u početku saobraćala jednom mjesečno, sada je dostigla tačku od nekoliko puta nedjeljno. Putovanje voza prolazi kroz ra-

zne zemlje, poput Kazahstana, Rusije i Poljske i traje 20 dana. Na taj način omogućava se još brža distribuciju robe do krajnjeg odredišta. Uprkos pandemiji kovida 19 i njenim posljedicama na sektor željezničkog teretnog saobraćaja, Kina je dokazala sposobnost da djeluje pod ovim neviđenim uslovima, osiguravajući da se špedicije nastave. Pored činjenice da su se željezničke linije prema Evropi obnovile početkom marta 2020. godine, otvaranje ove nove željezničke pruge nekoliko mje-

seci kasnije obezbijedilo je još jednu direktnu vezu između Evrope i Kine. Kao rezultat toga, kontejnerski terminal u Liježu (Novandi Group) uspostavio je različita partnerstva, posebno sa željezničkim prevoznikom Lineas, kako bi se osiguralo da željeznički saobraćaj između Čengdua i Liježa bude organizovan i nesmetano funkcioniše. Ova nova veza između trimodalne luke i Kine jača intermodalnost u željezničkom prevozu, istovremeno promovišući ekološke koristi koje donose.

vakcinu zajednički razvijali univerzitet i astro zeneka

Brazil: Preminuo volonter koji je primio vakcinu sa Oksforda, istraga u toku Brazilska zdravstvena služba Avsisa objavila je da je volonter koji je primio vakcinu protiv korona virusa, a koju su razvili Astro Zeneka i Univerzitet Oksford, preminuo u trećoj fazi kliničkog ispitivanja vakcine. Služba je saopštila da je istraga u toku, prenijela je agencija Rojters. Savezni univerzitet u Sao Paulu, koji pomaže u koordinaciji tokom kliničkog ispitivanja treće faze u Brazilu, saopštio je da je preminuli volonter bio

Brazilac. Kompanija Astro Zeneka i Univerzitet Oksford stigli su do treće faze ispitivanja vakcine protiv korona virusa. Prije nekoliko nedjelja, dalja istraživanja su stopirana, nakon što je je vakcina proizvela “ozbiljne neželjene događaje” kod učesnika testiranja u Velikoj Britaniji. Pod “ozbiljnim neželjenim događajem”, podrazumijeva se reakcija na vakcinu koja je prouzrokovala hospitalizaciju, životno

ugrožavajuće posljedice ili smrt. Pauziranja prilikom testiranja vakcine nisu neuobičajena, ali je to ipak udarac za sve one koji su očekivali da će vakcina biti spremna za nekoliko mjeseci. Oksfordski virusolog Rob Lamkin-Vilijams u julu je tvrdio da je Velika Britanija veoma blizu krajnje faze razvoja vakcine protiv korone i da se nada da će s vakcinacijom moći da se počne prije Božića. “Vakcina se već proizvodi na nekoliko lokacija u Evropi i Americi i, što je još važnije, u Serum institutu u Indiji. Dakle, već je u toku globalna proizvodnja vakcine, koja će biti upotrijebljena ukoliko se klinička ispitivanja pokažu uspješnim”, rekao je tada Vilijams. Za sada nije poznato da li će treća faza ispitivanja biti prekinuta nakon što je preminuo volonter, ali je sigurno da će biti podgrijane nove sumnje oko same efikasnosti vakcine.

habarovska oblast u rusiji:

Srušio se Su-34

Višenamjenski borbeni avion Su-34 srušio se u Habarovskoj oblasti na Ruskom dalekom istoku, a piloti su se katapultirali, saopštila je pres služba Istočnog vojnog okruga. Avion se srušio tokom trenažnog leta, navela je kancelarija za štampu, prenio je Tas. Pilo-

Dafni

ti su se katapultirali i nema opasnosti po njihovo zdravlje, precizirala je pres služba i dodala da su članovi posade evakuisani na matični aerodrom. Bombarder je izveo trenažni let bez municije, a pad nije prouzrokovao štetu na zemlji, navodi se u saopštenju.