Dnevne novine 25. maj 2020. by Dnevne Novine

IJZ: BEZ NOVOOBOLJELIH, OPORAVIO SE PACIJENT IZ GUSINJA

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ ■ 2

Izborili smo se sa koronom, krećemo u sanaciju posljedica

CRNA GORA JE I ZVANIČNO CORONA FREE DRŽAVA ■ 14 15

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020. BROJ 2688 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

KOMANDIR POČASNE GARDE MILIJA ČABARKAPA ZA DNEVNE NOVINE:■ 24 25

Ponosni smo što predstavljamo Crnu Goru

SKRNAVLJENJE DRŽAVNIH OBILJEŽJA

EKSKLUZIVNO: ZBOG ČEGA JE NASTAVNICI FIZIČKOG U OŠ „SUTJESKA“ RASKINUT RADNI ODNOS

Vandali udarili na najveće crnogorske vrijednosti

Umjestokoluta naprijed, đake „,učila“ da ne postoje Crnogorci

■ 2 3

■ 4 5

INTERVJU: DANILO ORLANDIĆ

Velike kompanije od juna na našim aerodromima ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 6 7

Razbili spomenik u Piperima

JUČE PROSLAVLJEN RAMAZANSKI BAJRAM

Muslimani klanjali namaz uz distancu ■ 16

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

SVE ČEŠĆA SKRNAVLJENJA DRŽAVN

VANDALI UDA CRNOGORSK

okom praznika vandali su polomili ploču na spomeniku na Ravnom lazu u Piperima, a u Bijelom Polju su oskrnavili državne zastave, jasno šaljući poruku nalogodavaca da u Crnoj Gori još ima onih kojima smeta njen antifašistički i evropski put.

Đukanović

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NA TWITERU

Izborili smo se sa koronom, krećemo u sanaciju posljedica Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je juče da se Crna Gora uspješno izborila sa korona virusom. “Nema više oboljelih! Uspješno je završena ova faza velike borbe za najsvetije vrijednosti - za ljudske živote. Državni organi i crnogorsko društvo u cjelini pokazali su zavidan nivo odgovornosti u suočavanju sa ovim novim izazovom, a zdrav-

stveni sistem organizovanost, posvecenost i kompetentnost”, napisao je predsjednik Đukanović na Twiter nalogu. On ističe da su sve državne institucije, počev od Vlade, policije, vojske, pa do lokalnih uprava, inspekcijskih i komunalnih službi, iskazali ozbiljan napredak u pogledu funkcionalnosti, kao i izuzetnu požrtvovanost, hrabrost i odgovornost.

“Nezamjenljivi volonteri, na čelu s Crvenim krstom, i izdašni donatori, mnogobrojni domaći, a važno je naglasiti i veoma renomirani inostrani prijatelji i investitori. Sve ovo je razlog za zadovoljstvo i iskrenu i duboku zahvalnost. Sada moramo biti isto tako odgovorni i odlučni u saniranju socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije”, zaključio je Đukanović. M.P.

AKTIVNOSTI PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

BRAJOVIĆ SA ČELNICIMA PS OEBS-A Predsjednik Skupštine Ivan Brajović razgovaraće danas, putem videokonferencije, sa čelnicima Parlamentarne skupštine OEBSa i šefovima delegacija parlamenata zemalja regiona u toj organizaciji o aktivnostima iz nadležnosti organizacije u svijetlu svjetske zdravstvene krize.

Brajović će, kako je saopšteno iz Skupštine, razgovarati sa predsjednikom Parlamentarne skupštine OEBS-a Džordžom Ceretelijem, generalnim sekretarom Robertom Montelom i specijalnim izvjestiocem za Jugoistočnu Evropu Markom Pritčardom kao i šefovima delegacija parla-

Uslijedila je brza reakcija pa je bjelopoljska policija uhapsila B.Ć. (20), R.Ć. (22) i I.B. (20) iz tog grada zbog krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore. „Oni su, kako se sumnja, u subotu ujutru, između tri sata i 20 minuta, polomili i bacili 13 zastava Crne Gore koje su bile istaknute na stubovima gradske rasvjete“, kazali su iz Uprave policije. Premijer Duško Marković pozdravio je brzu reakciju Uprave policije i rasvjetljavanje krivičnog djela povrede ugleda Crne Gore, koje je za vrijeme obilježavanja Dana nezavisnosti počinjeno u Bijelom Polju. “Odlučnost i efikasnost policije i tužilaštva potvrđuju našu sposobnost da zaštitimo dostojanstvo države od svakog nasrtaja i očuvamo sigurnost svakog građanina i njegove porodice”, objavio je Marković na Tviteru. Nepoznate osobe polomile su mermernu ploču na spomeniku na Ravnom lazu u Piperima, na mjestu gdje je donijeta odluka o podizanju Trinaestojulskog narodnog ustanka. Predsjednik Udruženja boraca i antifašista Pipera Milutin Ljumović kaže za Portal RTCG da se nada da će policija brzo naći počinioce, koji za-

Polomljena ploča na spomeniku u Piperima služuju najveću kaznu. Ljumović sumnja da je ploča uništena najvjerovatnije tokom noći. „Juče oko 15 sati sve je bilo u redu, a kako komšije ništa nijesu vidjele sumnjamo da se to dogodilo tokom noći“, kazao je on za

POSLANICI LEKIĆ I RUDOVIĆ O IZBORIMA Brajović menata zemalja regiona u toj organizaciji. „Na konsultativnoj video konferenciji će biti riječi o aktivnostima iz nadležnosti ove međunarodne organizacije u svjetlu svjetske zdravstvene krize, kao i optimalnim modalitetima saradnje u predstojećem periodu“, navodi se u saopštenju. R.P.

SKUPŠTINA DA POZ Skupština Crne Gore treba da pozove parlamentarne partije na hitan dogovor o uslovima i datumu održavanja parlamentarnih izbora, predviđeno je predlogom rezolucije koji su podnijeli poslanici Demosa Miodrag Lekić i Neđeljko Rudović. Predlogom rezolucije o društvenom konsenzusu za prevazilaženje političke, institucionalne i ekonomske krize, kao uslovu

za održavanje demokratskih izbora, predviđeno je da Skupština pozove relevantne društvene činioce i Evropsku uniju da doprinesu uspostavljanju demokratskog sistema i stvaranju ambijenta za iskazivanje slobodne volje na izborima. U Predlogu rezolucije, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, navodi se da bi Skupština trebalo da pozove tužioce i sudije

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

politika

nih obilježja i napadi na istorijske spomenike

arili na najveće ke vrijednosti Portal RTCG. Smatra da je oskrnavljen jedan od najvećih spomenika i osudio je vandalski čin. „Spomenik je bio značajan ne samo u Crnoj Gori već i šire. Ovo je strašno. Niko decenijama nije ništa uradio ovom spomeniku i sad je neko slomio ploče na kojima su bila imena velikih ljudi. Nadam se da će policija naći počinioce, jer zaslužuju najveću kaznu“, kazao je Ljumović Portalu RTCG. Policija neće dozvoliti skrnavljenje državnih simbola, poručio je direktor Uprave policije Veselin Veljović. Veljović je kazao da će svi slučajevi biti sa pažnjom istraženi i procesuirani. “Odgovorni će snositi posljedice takvog neodgovornog postupanja”, poručio je Veljović. Reagovao je i Crnogorski pokret koji je apelovao na sudske organe da prestanu da vandalske činove uništavanja spomenika, državnih znamenja i napada na pripadnike drugih naroda i vjera podvode pod prekršaje, jer oni to nijesu. Na meti vandala našao se

spomenik na Ravnom lazu koji simbolizuje svenarodni otpor naroda Crne Gore fašizmu i okupaciji 13. jula 1941. Ističu i da nema važnijeg obilježja današnje Crne Gore od antifašizma i privrženosti idealima slobodnog svijeta. Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je državne organe da u hitnom roku otkriju i saopšte imena počinilaca i naručilaca skrnavljenja spomenika na Ravnom lazu. Oni su kazali da taj napad na temelj Crne Gore znači i napad na sigurnost svakog građanina i sijanje straha i poziv na sukob. Građanska alijansa (GA) spremna je da plati obnavljanje spomenika na Ravnom lazu, koji predstavlja jedan od simboličnih kamena temeljaca antifašističkog nasljeđa Crne Gore, poručili su iz te nevladine organizacije. Oni su kazali da je kompletan tim GA zgrožen skrnavljenjem spomenika na Ravnom lazu, koji je posvećen organizatorima Trinaestojulskog ustanka. M.P.

Počinioci su sljedbenici kvislinške ideologije Na vandalske činove u Bijelom Polju i Piperima reagovala je i Demokratska partija socijalista koja najoštrije osuđuje antidržavni čin uništavanja mermerne ploče na spomeniku na Ravnom lazu posvećenog organizatorima Trinaestojulskog ustanka, prvog u porobljenoj Evropi.

“Nažalost, gotovo uvijek nakon tog herojskog čina sljedbenici kvinsliške ideologije skrnave pod okriljem mraka obilježja najvećih vrijednosti Crne Gore. Sa gnušanjem osuđujemo i vandalski atak na crnogorsku zastavu u Bijelom Polju, i sve učestalije pokušaje omalovažavanja crno-

gorskih simbola, kao i istorijskog partizanskog crnogorskog podviga u Drugom svjetskom ratu”, saopšteno je iz DPS-a. Iz ove partije kažu da Trinaestojulski ustanak predstavlja istorijsku vertikalu naše državnosti bez kojeg ne bi bilo ni 21. maja, niti današnje Crne Gore.

zove partije na dogovor u Crnoj Gori da postupaju isključivo po zakonu i profesionalnoj savjesti i da odbiju uticaje iz političkih i drugih centara moći. Dodaje se da Skupština, shodno domaćim i međunarodnim zahtjevima, treba da pozove Javni servis da izvještava u skladu sa Kodeksom novinara i principima profesionalizma, što treba obezbi-

jediti i neophodnim kadrovskim promjenama u Javnom servisu. Skupština, kako se navodi, treba da osudi sva javna antidemokratska podsticanja na vještačke podjele i mržnju u Crnoj Gori. “Skupština Crne Gore poziva sve političke partije i društvene činioce da djeluju u pravcu tolerancije, smiriva-

nja tenzija, kohezije crnogorskog društva i postizanja dogovora o modelu za prevazilaženje političke, institucionalne i ekonomske krize”, piše u Predlogu rezolucije. Cilj rezolucije je zajednički doprinos prevazilaženju aktuelnog, kako se navodi, veoma teškog stanja u zemlji, na koje upozoravaju i relevantne međunarodne adrese. R.P.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

Napadi na Crnu Goru u funkciji srpskih izbora Medijska artiljerija Srbije uperena ka Crnoj Gori, kao i učestale neprimjerene izjave njenih zvaničnika, jasno ukazuju da su i danas, 2020. godine, baš kao i mnogo puta do sada, bez obzira ko je na vlasti u Srbiji, spekulacije o ugroženom položaju srpskog naroda u bivšim jugoslovenskim republikama, nažalost neizostavne predizborne teme, saopšteno je juče iz DPS-a. “Kampanja u Srbiji, praćena histeričnom medijskom hajkom protiv Crne Gore i njenih institucija, aktivirala je i onaj najprizemniji sloj medijsko – političkog bašibozluka i u Srbiji i kod nas. Spremnošću da glumataju zabrinute za položaj srpskog naroda u Crnoj Gori i SPC, razni Dačići, Vulini i njima slični i u vlasti i u opoziciji, ovih dana traže put kako da se preporuče. Jednako oni koji ne bojkotuju, kao i oni koji bojkotuju izbore”, pojašnjavaju iz te partije. Živopisne scenografske elemente ove predizborne predstave, upotpunjuju lideri DF. Međusobno se takmičeći u vještini, kako navode, ko će jače i dalje klevetati svoju državu a istrajnije se boriti za interese tuđih. “Ko će sebe predstaviti većom žrtvom, priželjkujući adekvatno priznanje, pohvalu iz Beograda, pare i ustoličenje na tronu “predstavnika Srba iz Crne Gore”. Položaju, oko koga se stvara već primjetna gužva. I pored ovog očekivanog, predizbornog folklora, ipak nevjerovatna je lakoća kojom se već duže vrijeme, a posebno posljednjih dana, maloumno bagateliše strašna tragedija srpskog naroda i potcjenjuju

njegove velike žrtve, poređenjem položaja Srba u Crnoj Gori i NDH, ili “pod Osmanlijama”, kako to izlapjelo ponavlja srpski patrijarh. Dok se predsjednik Srbije pribojava “nove oluje”, a bivši “predsjednik svijeta” politički bezubi vuk “novog Jasenovca”, u zemlji koja mu je prva dala podršku za tu funkciju. Svi samo traže kopču da se hvataju u nacionalističko kolo, dok ih položaj vjerskih zajednica u našoj državi interesuje koliko lanjski snijeg”, navode u saopštenju. Što se konkretno položaja SPC u Crnoj Gori tiče, smatraju u DPS-u, on sve više, nažalost, postaje tema za političko potkusurivanje i nadgornjavanje uticaja na političkoj sceni, ali i u ovoj vjerskoj zajednici. U DPS-u vjeruju da predstavnici SPC u Crnoj Gori znaju zašto im je preko patrijarha poslata poruka iz Beograda, da “kumuju ovom stanju”. Šta god im srpski zvaničnici poručivali, nema rješenja položaja SPC u Crnoj Gori, van granica ove države. “SPC se ponaša kao da se ništa nije desilo, četrnaest godina od obnavljanja nezavisnosti države Crne Gore i njenog punog suvereniteta. A srpske političke, kulturne i vjerske elite nikako da se naviknu da je i Srbija država, pa po inerciji, tuđe brige brinu. Nadajući se da će tako lakše zataškati unutrašnje probleme i afere, i skrenuti pažnju s kosovskog pitanja. Maštajući da bi im Crna Gora mogla za to biti prava kompenzacija. Uzalud vam trud, nećete nikad više pokoriti Crnu Goru, niti od Crnogoraca napraviti neprijatelje Srba”, zaključuju u saopštenju. R.P.

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

NASTAVNICI FIZIČKOG U OŠ „SUTJESKA“ RAS RADNI ODNOS ZBOG ZLOUPOTREBE DJECE

UMJESTO KOLUTA NAPRIJED, ĐACI „,UČILI“ DA CRNOGORSKA NACIJA I CRKVA NE POSTOJE

„U istoriji su se zvali Srbi, ovo su bili Srbi iz Srbije, a ovo Srbi iz Crne Gore. E sad pošto se Crna Gora odvojila kao ravnopravna država, niko ne voli da mu se ljudi po nacionalnosti zovu Srbi nego Crnogorci, iako nacionalnost kao Crnogorska ne postoji... Crna Gora se odvojila, ima svoju državu i hoće da ima crnogorski jezik i crnogorsku crkvu. E, tu je problem, što ne možeš ti sada što je do juče bila Srpska pravoslavna crkva da kažeš da je to Crnogorska pravoslavna crkva. Ne možeš jer nije to crnogorska već srpska pravoslavna crkva. E sad, narod ne želi da ide u Crnogorsku pravoslavnu crkvu jer ta crkva ne postoji...Zato narod šeta...“ Vjerovali ili ne, ovo je dio predavanja na času fizičkog vaspitanja u podgoričkoj Osnovnoj školi „Sutjeska“. Umjesto vježbi razgibavanja, nastavnica fizičkog održala je politički čas i obavijestila đake da „crnogorska nacija ne postoji“, kao ni crnogor-

ska crkva i objasnila zašto „nije dobar“ Zakon o slobodi vjeroispovijesti. O ovom slučaju koji se dogodio prije otprilike tri mjeseca, Dnevne novine su saznale u jednom privatnom razgovoru, nakon čega smo se obratili Ministarstvu prosvjete i školi koji su potvrdili da se ovo sve dogodilo i da je nastavnica dobila otkaz zbog „zapanjujuće zloupotrebe maloljetne djece u političke svrhe”. Iz Ministarstva jasno poručuju da neće do-

zvoliti da škole postanu mjesta “brutalne indoktrinacije”. Šta je nastavnica fizičkog kazala na času, a o čemu postoje dokazi, prenosimo integralno: „Tvoj brat nije odavde, on je iz Slovenije, i prosto to Ministarstvo doživljava na drugačiji način. Ništa nije politizovano, ništa niko nikome nije odnio, prosto se u istoriji narod drugačije deklarisao, sada se deklariše drugačije... U istoriji su se zvali Srbi, ovo su bili Srbi iz Srbije, a

GAGOVIĆ: ŠKOLA REAGOVALA U SKLADU SA ZAKONOM

Direktor OŠ „Sutjeska“ Vesko Gagović kazao je Dnevnim novinama da je škola procesuirala slučaj u skladu sa zakonom. “Tačna je informacija da je došlo do ozbiljnih prekoračenja ovlašćenja i zloupotrebe položaja od jedne nastavnice. U in-

teresu je škole, odnosno djece da se takve stvari ne dešavaju, ali i da se ovaj slučaj ne politizuje. Ovo su vrlo ozbiljne situacije, te je škola procesuirala slučaj u skladu sa zakonom, a svoj posao ćemo nastaviti da radimo nepristrasno i profesionalno”, kazao je Gagović.

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

POLITIKA

SKINUT

A I

A OŠ „Sutjeska” u Podgorici ovo Srbi iz Crne Gore... E sad pošto se Crna Gora odvojila kao ravnopravna država, niko ne voli da mu se ljudi po nacionalnosti zovu Srbi nego Crnogorci, iako nacionalnost kao crnogorska ne postoji... Pošto su u staroj SFRJ postojali Srbi, Hrvati i Slovenci, Crnogorci nisu postojali kao nacija, smatrali su se Srbima iz Crne Gore, Srbi iz Makedonije, Srbi u Bosni, jer nisu mogli da budu Srbi, Srbi kao nacionalnost, pošto im je vjeroispovijest drugačija. U Bosni,

O OVOM SLUČAJU KOJI SE DOGODIO PRIJE OTPRILIKE TRI MJESECA, DNEVNE NOVINE SU SAZNALE U JEDNOM PRIVATNOM RAZGOVORU, NAKON ČEGA SMO SE OBRATILI MINISTARSTVU PROSVJETE I ŠKOLI KOJI SU POTVRDILI DA SE OVO SVE DOGODILO I DA JE NASTAVNICA DOBILA OTKAZ

na primjer, postoje Srbi, Hrvati i Muslimani... Ali, Muslimani nisu Bošnjaci, to su sve po nacionalnosti Bosanci, njih ima i pravoslavaca i muslimana, i onda naš narod miješa nacionalnost i vjeroispovijest, ovdje ako misle da su Srbi, misle svi da su Srbijanci. Ne, Srbijanac je čovjek koji živi u Srbiji, a Crnogorac je čovjek koji živi u Crnoj Gori. To je po tome gdje živiš, a po nacionalnosti su se ljudi odvojili... I sad ok, Crna Gora se odvojila, ima svoju državu i hoće da ima crnogorski jezik i crnogorsku crkvu. E, tu je problem, što ne možeš ti sada što je do juče bila Srpska pravoslavna crkva da kažeš da je to Crnogorska pravoslavna crkva. Ne možeš jer nije to Crnogorska već Srpska pravoslavna crkva. E sad, narod ne želi da ide u Crnogorsku pravoslavnu crkvu jer ta crkva ne postoji. To je srpska pravoslavna crkva... Nekima smeta što se zove Srpska, jer misle da je to Srbijanska...E tu je problem,

to nije srbijanska nego Srpska, u koju smo svi do juče išli, i sad ako nas puste da potpišemo zakon (Zakon o slobodi vjeroispovijesti) da sve što je crkveno postane državno, onda će i neke druge tačke u tom zakonu za koje narod nije informisan javno da se sporazumiju da tako bude do kraja i onda narod šeta, zato narod šeta. Ne može neko da ti kaže – do juče se slavio slavu Sveti

Vasilije Ostroški, ili Sveti Ilija Prorok ili Sveti Luka i onda ti neko dođe i kaže – ne, od sjutra se to zove ovako. Ako je moj đed, tvoj đed, njen prađed slavio Svetog Arhangela Mihaila, on će cijeli život da slavi tu slavu, to je Sveti Arhangel Mihail cijeli život, ne može neko da dođe i da ga prekrsti i da ti kaže – to nije to. Ne možete da mijenjate nešto što su vaši korjeni. Neko pokušava da u to uvede politiku, a to

nema veze sa politikom“. Ovome ne treba komentar. Slučaj nastavnice fizičkog je sada, kako saznajemo na sudu, a kakav će biti epilog – ostaje da vidimo. Uprava škole je sprovela kompletan postupak utvrđivanja odgovornosti, uz podršku Ministarstva prosvjete koje je tražilo da se ovaj slučaj u potpunosti rasvijetli, što je i urađeno, nakon čega je uslijedio prekid radnog odnosa. V.Š.

Ministarstvo prosvjete: Nećemo dozvoliti da škole postanu mjesta brutalne indoktrinacije “Tačno je da je u ovoj ustanovi došlo do zapanjujuće zloupotrebe maloljetne djece u političke svrhe od jedne neodgovorne nastavnice. Zato smo sve vrijeme bili podrška upravi u namjeri da iskoristi sva zakonska ovlašćenja kojima raspolaže i najrigoroznije sankcioniše takvo ponašanje, jer nam je zajednička dužnost da školu učinimo bezbjednim, a ne

mjestom brutalne indoktrinacije”, navodi se u odgovoru Ministarstva prosvjete na pitanja Dnevnih novina. Iz Ministarstva podsjećaju da je svrha predavanja obrazovanje iz predmeta za koji su nastavnici zaduženi, te “učenje poštovanju, razvijanje sklonosti i talenata, a ne politička propaganda nad djecom, koju su vam rodi-

telji poslali na čuvanje, razvoj i obrazovanje”. “Odlučnom reakcijom, koja je rezultirala prekidom radnog odnosa, pokazana je jasna naša namjera, ali i obaveza, da učinimo sve da škola takva i ostane. Tako će, u svakoj sličnoj situaciji, bez ikakve dileme biti i ubuduće”, poručuju iz resornog Ministarstva.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

VELIKE KOMPANIJE O JUNA NA AERODROM U JULU OGROMAN ISK

INTERVJU: DANILO ORLANDIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR AERODR

⌦ Predrag Zečević

zvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić, saopštio je da su u potpunosti spremni za sve što propišu evropske i domaće institucije, ali se u međuvremenu situacija i tu promijenila.

“Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to vjerovatno bez testiranja na Covid-19 i karantina”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dnevne novine. Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i česta dezinfekcija ruku. Orlandić dodaje da će jučerašnja informacija da nema korone u Crnoj Gori pozitivno uticati na avio kompanije. “Velike avio kompanije su izuzetno zainteresovane za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma. Vjerujem da će se već u drugoj polovini juna to i desiti, a u julu i avgustu će se napraviti ogroman iskorak u odnosu na sadašnju situaciju”, rekao je Orlandić. DN: Aerodromi Crne Gore su prošle godine zabilježili rekordnih 14 miliona eura profita. Kako objašnjavate taj rezultat? ORLANDIĆ: Saradnja sa preko 50 avio kompanija u prošloj godini govori da Aerodromi Crne Gore nijesu pukim slučajem jedno od najboljih crnogorskih preduzeća. Uspjeh je direktna posljedica predanog rada, pomnog

osluškivanja tržišta i dobrih procjena kada su u pitanju nove destinacije i nove investicije kao i odlična saradnja sa državom i turističkom privredom. I 2019. godina je godina oborenih rekorda u svakom segmentu poslovanja, pa i u onom najznačajnijem, profitabilnom od 14 miliona eura. U društvima kao što je naše, višemilionski prihodi koji idu u budžet od državnog preduzeća nijesu česta pojava. Zato smo posebno ponosni na značaj i ulogu koji imaju Aerodromi Crne Gore. Ne mislim samo na finansijski oslonac već i na povjerenje javnosti da smo kompanija koja osluškuje potrebe građana. Daću samo jedan primjer - uvođenje linije za Barselonu, kada smo na osnovu anketiranja građana prepoznali njihovu želju za konekcijom sa ovom španskom atraktivnom destinacijom. Popunjenost putničke kabine od preko 95% tokom cijele godine aviona Ryanaira, pokazuju odličan poslovni potez. DN: Nakon rekorda, od sredine marta došla je pandemija Covida-19 i vjerovatno najteža godina u istoriji za avio saobraćaj i aerodro-

Saradnja sa preko 50 avio kompanija u prošloj godini govori da Aerodromi Crne Gore nijesu pukim slučajem jedno od najboljih crnogorskih preduzeća

me uopšte. Da li se slažete sa tom ocjenom? ORLANDIĆ: Svjedočimo vremenu koje je najrazornije uticalo na poslovanje aviokompanija i aerodroma u cijelom svijetu. Ne mogu da ne kažem da je slika praznih pista i pustih terminala zaista težak prizor, nakon konstantne dinamike koja prati avijaciju. Od kako je obustavljanjen komercijalni saobraćaj 18. marta, na podgorički aerodrom su slijetali samo avioni koji su prevozili pomoć, naše državljane iz inostranstva i strance koji žive u Crnoj Gori. Dakle, opsluženo je blizu šest hiljada putnika, ali kako to nijesu komercijalni letovi, period korone je ostavio i te kako traga na naše finansije. DN: Koliko su Aerodromi izgubili zbog korona krize? ORLANDIĆ: Okvirno, u martu je pad prihoda iznosio preko 65 odsto, dok je u aprilu bio i preko 90 odsto. Slična će situacija važiti i za ovaj mjesec. DN: Prethodne sedmice ste otvorili aerodrome za generalnu avijaciju... ORLANDIĆ: Tako je. Javnosti je poznato i da smo prethodne nedjelje otvorili aerodrome za generalnu avijaciju kao poruku da se država na ozbiljan, odgovoran i fazni način otvara za strane državljane u susret turističkoj sezoni. Za ovih 16 godina koliko po-

Orlandić

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

OD MIMA, KORAK

EKONOMIJA

ROMA CRNE GORE

stoji naše preduzeće u ovom obliku, bilježeni su samo dobri rezultati, koji su posljednjih godina duplirani po skoro svakom parametru. Međutim, čvrsto vjerujem da Aerodromi Crne Gore imaju kapacitet da se oporave, jer su preduzeće utemeljeno na zdravim osnovama i sve boljom mrežom aviokompanija sa kojima sarađuju. Optimista sam da ćemo i u krizi pokazati da smo dorasli zadatku. U prilog tome govori i činjenica da su nam skoro sve najznačajnije aviokompanije potvrdile obnavljanje vazdušnog saobraćaja čim se otvore granice. DN: Sada se spominje “nova realnost” za Crnu Goru. Koja je to nova realnost za Aerodrome Crne Gore? ORLANDIĆ: Nova realnost podrazumijeva drugačije definisanje politike razvoja naše zemlje koja će se temeljiti na domaćim resursima, a samim tim i ukupne avijacije. Pokazalo se da u Crnoj Gori ima dovoljno pameti i ozbiljnosti da se sa najvećom krizom prouzrokovanom pandemijom novog korona virusa, na efikasan i kvalitetan način izborimo i postanemo prva država u svijetu koja neće imati nijednog zaraženog čovjeka. To pokazuje da naši građani mogu da

se oslone na svoju zemlju. Ozbiljnom i mudrom odlukom Vlade Crne Gore smo sačuvali nacionalnog avioprevoznika koji će u narednim godinama biti glavni oslonac i podrška razvoju turizma u našoj zemlji. Što se tiče aerodroma, apsolutni prioritet je završetak projekta noćnog letjenja na aerodromu Tivat i donošenje odluke o gradnji novih putničkih terminala u Tivtu i Podgorici sa rekonstrukcijom i izgradnjom novih poletno-sletnih staza. Proširenim kapacitetima, novim sadržajima i realizacijom projekta noćnog letjenja u Tivtu možemo mnogo uraditi da oporavak bude brži, a u narednim godinama ponovo prevaziđemo postignute rezultate. Uspješnih primjera ulaganja novca u aerodromski biznis ima stotine u svijetu, ali da ne idemo dalje od našeg dokaza: Terminal 2 za odlazeće putnike u Tivtu. Tokom dva i po mjeseca rada prošle ljetnje sezone isplatili smo investiciju u vrijednosti od skoro 50 odsto uloženih sredstava. Ukoliko naše aerodrome učinimo modernijim, obogatimo ih sadržajima i donesemo hrabre odluke o njihovoj budućnosti uspjećemo da Crnu Goru i u ovoj oblasti postavimo na odgovarajuće mjesto. DN: Da li je “nova realnost” otpuštanje radnika i niže plate kako strahuje cijela crnogorska ekonomija? ORLANDIĆ: Aerodromi Crne Gore nijednog svog radnika u ovom vremenskom periodu neće ostaviti bez po-

Aerodrom Podgorica

Najveći izazov će biti usklađivanje propisanih mjera i povratak svih aviolinija iz prethodnog perioda. Znajući da je izazovno opet se vratiti na staro i umrežiti crnogorske vazdušne luke sa ukupno 70 destinacija kao prije korona virusa sla, iako smo gotovo sasvim ostali bez prihoda. Plate redovno isplaćujemo umanjene za 30 odsto zaposlenima koji su vrijeme korone proveli kući. Ipak, vjerujem da ćemo uspjeti prevazići probleme u kojima se nalazimo i da je danas ipak mnogo bolja situacija nego što smo mislili da će biti. DN: U EU se spominju kovid pasoši, mjerenje temperature na aerodromima i rigorozne mjere zaštite kako bi se osigurala bezbjednost na aerodromima. Da li su Aerodromi spremni za to? Kakva je spremnost uopšte Aerodroma na nove okolnosti? ORLANDIĆ: Aerodromi Crne Gore su u potpunosti spremni za sve što propišu evropske i domaće institucije, ali se u međuvremenu situacija i tu promijenila. Mi dijelimo sudbinu evropskih zemalja gdje je došlo do značajnijeg pozitivnog pomaka u djelu preporuka. Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i če-

sta dezinfekcija ruku. Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovo ljeto ipak biti putovanja i to bez testiranja na Covid-19 i karantina. DN: Non stop ste u kontaktu sa čelnicima vodećih avio-kompanija u Evropi i svijetu. Kada bi Aerodromi mogli da prime dvadesetak dnevnih rotacija? ORLANDIĆ: U stalnom smo kontaktu sa svim poslovnim partnerima sa kojima smo izgradili veze povjerenja, dodatno ojačane u teškim okolnostima. Avio kompanije su izuzetno zainteresovane za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma. Vjerujem da će se već u drugoj polovini juna to i desiti, a u julu i avgustu će se napraviti ogroman iskorak u odnosu na sadašnju situaciju. Naravno, pod uslovom da epidemiološka situacija bude pod kontrolom u svim zemljama regiona i EU. DN: Koji je najveći izazov sa kojim ćete se suočiti tokom ove godine? ORLANDIĆ: Najveći izazov će definitivno biti usklađivanje propisanih mjera i povratak svih aviolinija iz prethodnog perioda. Znajući da je izazovno opet se vratiti na staro i umrežiti crnogorske vazdušne luke sa ukupno 70 destinacija kao prije korona virusa, ova dva mjeseca radili smo svakodnevno i proaktivno. Vratili smo cijene usluga koje su važile u pethodnoj godini, a u pripremi je i nova stimulativna šema. Ovim korakom planiramo da animiramo aviokom-

panije kako bismo našoj zemlji omogućili što brži povratak stranaca i njihov boravak u Crnoj Gori. Na našim pistama među prvima očekujemo avione Montenegro Airlinesa, a nakon otvaranja granica vrlo brzo će linije obnoviti Air Serbia, Ryanair, Wizz air, Turkish airlines, poljski Lot, Israel air. Vjerujem da će i ruske kompanije početkom avgusta prevoziti putnike ka našoj zemlji. Ipak sam optimista, iako svjestan da ćemo poslovati u manjim kapacitetima, da će neke linije biti otkazane. Saobraćaj je krvotok jedne zemlje, najživlja vijuga bez koje je razmjena i razvoj gotovo nemoguć. Naša zemlja je tek uzela zamah kao destinacija u koju sve više dolaze stranci, iz godine u godinu sve bolje platežne moći. Zadatak svih nas, u velikim i malim sistemima, jeste da uložimo najviše napora i znanja kako bi posljedice po turizam i ekonomiju bile što manje. Vještine prilagođavanja i pronicljivog poslovanja nikad nisu bile više na cijeni. Upravo zato - sve investicije i planovi koje sam prethodno naveo idu u prilog ovoj činjenici – za dobrog gosta moramo obezbijediti najbolje uslove. Aerodromi u Tivtu i Podgorici stvaraju prvi utisak o našoj zemlji, on mora odgovarati potrebama osviješćenog turiste koji putuje svijetom. Pored Aerodroma Crne Gore, veliku ulogu imaće i nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines, čija će se uloga u uspostavljanju povezanosti sa dugim zemljama sad i te kako vidjeti.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

KORONA VIRUS SMANJIĆE OBIM ULAGANJA

Rudnik uglja planirao investicije od 19 miliona eura

Rudnik uglja Pljevlja planirao je da ove godine završi počete investicije i uđe u nove, vrijednosti oko 19 miliona eura, kazao je izvršni direktor pljevaljskog preduzeća Slavoljub Popadić. Međutim, kako je dodao, aktuelna situacija sa korona virusom uticaće na smanjenje obima ulaganja. “Uradili smo tri modela, u rasponu od minimalnih tri, pa do projektovanih 19 miliona eura. Vidjećemo koji će model biti moguće realizovati, zavisno od priliva finansijskih sredstava”, rekao je Popadić listu Elektroprivreda i istakao da je u protekle dvije godine u RUP investirano 16,6 miliona eura, te da je ulaskom u EPCG grupu, pljevaljska kompanija dobila du-

go željenu finansijsku i proizvodnu stabilnost. Popadić je ukazao i da je budućnost RUP-a u cjelosti vezana za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja i njenu dalju raspoloživost u tehničkom i normativnom smislu. “Računajući da će TE Pljevlja raditi stabilno do perioda ekološke rekonstrukcije i poslije njega, u RUP-u su razvijeni modeli dugogodišnjeg plana proizvodnje i investicija. Urađen je i revidovan Dopunski rudarski projekat za narednih pet godina. Projekat i prateće kalkulacije su pokazali da će proizvodnja RUP u narednom periodu biti stabilna i isplativa”, naveo je Popadić. Ključni momenti u projekcijama za narednih pet godi-

Rudnik uglja Pljevlja

Prošlogodišnja dobit rekordna Govoreći o prošloj godi- To je, prema riječima Poni, izvršni direktor RUP-a je ukazao da je, prema preliminarnim finansijskim rezultatima, Rudnik ostvario dobit od 9,5 miliona eura. na su, kako je dodao, priprema terena za vraćanje rijeke Ćehotine na trasu prirodnog

PANDEMIJA UTICALA I NA RAD FARMERA

Kriza smanjila prihode poljoprivrednika

Crna Gora ima uslove za veću proizvodnju hrane i za očekivati je pojavu novih poljoprivrednika koji će proizvoditi za svoje potrebe, ali i tržištu isporučivati domaće zdrave proizvode, saopštio je poljoprivredni proizvođač iz Danilovgrada Dejan Jovović. On je kazao da situacija koju je prouzrokovala pandemija korona virusa utiče na njihov

rad, ali da su svjesni da je u pitanju prolazna kriza, čije negativne efekte moraju umanjivati na najefikasniji način. Jovović je za Glasnik Privredne komore rekao da očekuje da će njihovi prihodi izvjesno biti smanjeni usljed negativnih efekata pandemije, ali na novonastalu situaciju ne gleda dramatično. R.E.

korita i otvaranje novog kopa koji će raditi paralelno sa kopom Potrlica. Popadić je uka-

BANKARSKI OMBUDSMAN PORUČIO

Granični prelaz Debeli brijeg

Vratilo se deset pomoraca Ilustracija

padića, 45 odsto bolje nego u 2018. i predstavlja jedan od rekorda u 67 godina poslovanja pljevaljskog preduzeća.

zao da je vraćanje Ćehotine u staro korito naročito osjetljivo pitanje, te da će RUP do 2025. godine raditi na otkrivci sa više od sedam miliona kubika godišnje, kako bi podloga za rijeku bila pravovremeno spremna. “U ovom trenutku dobro stojimo sa dinamikom eksploatacije i za očekivati je da tako bude i u narednom periodu”, naglasio je Popadić. D .J.

Grupa od deset naših pomoraca, vratila se kasno u subotu veče u Crnu Goru, u okviru programa povratka pomoraca koji sprovode ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova. Iz Vladine je saopšteno da su pomorci, dvojica na teretnim brodovima, a osmoro na stranim kruzerima, doputovali preko Amsterdama, Frankfurta, Zagreba i Dubrovnika. U Crnu Goru su ušli na Graničnom prelazu Debeli brijeg.

Neophodni povoljniji uslovi kreditiranja

Povoljniji uslovi kreditiranja neophodni su za ublažavanje negativnih posljedica pandemije korona virusa, nastavak privredne aktivnosti i pokretanje novih projekata, dok bi nove olakšice doprinijele očuvanju likvidnosti privrede, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač. On je objasnio da od uslova kreditiranja u velikoj mjeri zavisi stanje naše privrede, s obzirom na to da su bankarski krediti dominantan način obezbjeđenja potrebnih sredstava za rad preduzeća. “Neophodni su povoljniji uslovi kreditiranja za ublažavanje negativnih posljedica pandemije”, rekao je Kalač agenciji Mina biznis.

Kako je kazao, u narednom periodu se očekuje produžetak postojećih mjera za suzbijanje negativnih posljedica pandemije, dok bi nove olakšice doprinijele očuvanju ekonomske aktivnosti, njenom rastu i likvidnosti privrede. “Očekivanja idu u pravcu lakših procedura za dobijanje kredita, dužeg grejs perioda i jeftinijih kredita. To se prvenstveno odnosi na mikro, mala i srednja preduzeća, koja čine većinu naše privrede”, kazao je Kalač. Sa posljedicama pandemije, kako je istakao, pored bankarskog, uspješno se mogu nositi i drugi sistemi, kao fiskalni i monetarni. R.E.

CRNA GORA UPRAVA ZA NEKRETNINE

MJESEC OTVORENIH VRATA

UPRAVE ZA NEKRETNINE POZIVAMO GRAĐANE

da u direktnoj komunikaciji sa direktorom Uprave za nekretnine izlože nedoumice i probleme iz djelatnosti rada ovog državnog organa u cilju pronalaženja najboljeg rješenja i stvaranja dnevno ažurnog katastra Crne Gore Dobro došli 01.06.2020 - 30.06.2020. godine +382 20 444 003; +382 20 444 056 direktor.uzn@gmail.com

HRONIKA

z godine u godinu postupak posredovanja, kao vid rješavanja sporova van suda, sve je više zastupljen u našem pravnom sistemu, tako je u prošloj godini Osnovni sud u Podgorici na medijaciju uputio ukupno 873 predmeta, od kojih je sporazum postignut u 616 predmeta. Broj upućenih predmeta duplo je viši u 2019. nego u 2018. godini, kada je Centru za medijaciju upućeno 427 predmeta. Kako se navodi u Izvještaju podgoričkog Osnovnog suda za prošlu godinu, medijacija kao vansudski način rješavanja sporova omogućava smanjenje broja neriješenih predmeta u sudu, doprinosi smanjenju sudskih troškova, a značajna je i za uspostavljanje boljih odnosa između stranaka u sporu u budućnosti. “U toku 2019. godine, a posebno u drugoj polovini godine, posebna pažnja posvećena je afirmaciji medijacije kao alternativnog načina rješavanja sudskih sporova. U septembru mjesecu je organizovana ‘Nedjelja medijacije’, koja je promovisana u elektronskim i štampanim medijima, u kojoj je aktivno učešće uzela i predsjednica suda, kako bi građani u što većem broju rješavali sporove putem posredovanja. Kao rezultat tih aktivnosti, i posebnog zalaganja svih sudija i službenika suda, u izvještajnoj godini na medijaciju je upućeno ukupno 873 predmeta, od kojih je sporazum postignut u 616 predmeta”, navodi se u izvještaju. Kako stoji u tom dokumentu, u 213 nije prihvaćeno posredovanje, u 35 nije postignut sporazum, a devet je bilo u radu na kraju izvještajne godine.

■ POSREDOVANJEM

RIJEŠENO 273 RADNIH SPOROVA

Najviše predmeta upućenih na medijaciju bilo je kada su u pitanju radni sporovi - 295 od ukupno 873 upuće-

IMOVINSKO-PRAVNIH SPOROVA RIJEŠENO JE 48 NAKON PROCESA MEDIJACIJE, A UPUĆENO JE BILO 74 PREDMETA, U 20 NIJE PRIHVAĆENO POSREDOVANJE A U ŠEST PREDMETA NIJE POSTIGNUT SPORAZUM. NAJMANJE PREDMETA UPUĆENIH NA MEDIJACIJU BILO JE PROTIV DRŽAVE – DEVET, OD TOGA U DVA JE POSTIGNUT SPORAZUM U JEDNOM PREDMETU NIJE, U PET PREDMETA NIJE PRIHVAĆENO POSREDOVANJE, A JEDAN PREDMET JE OSTAO U RADU NA KRAJU IZVJEŠTAJNE GODINE

nih. Od tog broja sporazum je postignut u 273 predmeta, u jednom nije dok u 20 nije prihvaćeno posredovanje, a jedan je bio u radu na kraju 2019. godine. Veliki broj predmeta upućen je na posredovanje prije utuženja – 256, od čega je u 236 postignut sporazum dok u dva predmeta nije, a u 18 nije prihvaćeno posredovanje. Porodičnih sporova putem posredovanje riješeno je u 30 predmeta, od ukupno 92 upućenih, u 17 nije postignut sporazum, za 42 predmeta nije prihvaćeno posredovanje, a tri su bila u radu na kraju izvještajne godine. Kada su u pitanju privredni sporovi, sporazumom na osnovu prethodnog postupka medijacije nije riješen nijedan predmet a upućenih je 31, u 25 nije prihvaćeno posredovanje, četiri su u radu a u preostala dva nije postignut sporazum. Od 105 sporova male vrijednosti sporazumom je riješeno 18, u šest nije postignut sporazum dok za 81 predmet nije prihvaćeno posredovanje. U devet od 11 upućenih krivičnih predmeta postignuti su sporazumi nakon medijacije, a u dva nije prihvaćeno posredovanje. Imovinsko-pravnih sporova riješeno je 48 nakon procesa medijacije, a upućeno je bilo 74 predmeta, u 20 nije prihvaćeno posredovanje a u šest predmeta nije postignut sporazum. Najmanje predmeta upućenih na medijaciju bilo je protiv države – devet, od toga u dva je postignut sporazum u jednom predmetu nije, u pet predmeta nije prihvaćeno posredovanje, a jedan predmet je ostao u radu na kraju izvještajne godine.

■ ALTERNATIV-

NO RJEŠAVNJE SPOROVA

Odbor za pravosuđe i upravu podržao je početkom februara većinom glasova Predlog zakona o alternativnim rješavanju sporova, kojim će građanima i privredi biće omogućeno da na brz i efikasan način, riješe sporove bez pokretanja sudskih postupaka. Kako je obrazloženo to će obezbije-

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

MEDIJACIJA SVE VIŠE ZASTU U NAŠEM PRAVNOM SISTE

U PODGORICI GODINU DANA PREDMETA RIJE POSREDOVAN

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

HRONIKA

UPLJENA EMU

I ZA A 616 EŠENO NJEM

diti veću sigurnost građana i bolji poslovni ambijent. Vlada je Predlog tog zakona utvrdila 21. novembra prošle godine. U obrazloženju se navodi će novim zakonom građanima i privredi “pristup pravdi” biti omogućen podsticanjem i unapređenjem sistema vansudskog rješavanja sporova. „Novi zakon će pružiti nove mogućnosti da se, na brz i efikasan način, riješe sporovi bez pokretanja sudskih postupaka, što će obezbijediti veću sigurnost građana i bolji poslovni ambijent u Crnoj Gori. U cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg rješavanja sporova, predloženim zakonom je propisana obaveza stranaka da se u određenoj vrsti spora, prije pokretanja postupka pred sudom, obrate medijatoru radi pokušanja rješavanja spora medijacijom. Predviđena je i obaveza suda da u određenoj vrsti spora uputi stranke na prvi sastanak sa medijatorom radi pokušaja rješavanja spora medijacijom. Vlada je predložila da medijacija bude besplatna u sporovima iz porodičnih odnosa, protiv države i jedinica

Vlada je predložila da medijacija bude besplatna u sporovima iz porodičnih odnosa, protiv države i jedinica lokalne samouprave

lokalne samouprave“, naveli su ranije iz Vlade. Naime, predviđeno je da spor rezultira sporazumom koji, zajedno sa poravnanjem i iznosom, postaju pravosnažni.

■ RASTEREĆENJE SUDOVA

Dio alternativnog rješavanja sporova je i medijacija - posredovanje. To je proces pregovaranja uz pomoć treće neutralne osobe (posrednika) koja olakšava suprotstavljenim stranama da postignu sporazum kojim se razrješava spor i nanovo

PORODIČNIH SPOROVA RIJEŠENO JE PUTEM POSREDOVANJA U PROŠLOJ GODINI, A UKUPNO JE BILO 92 UPUĆENA, U 17 NIJE POSTIGNUT SPORAZUM, ZA 42 PREDMETA NIJE PRIHVAĆENO POSREDOVANJE

uređuju međusobna prava i obaveze, naročito u pogledu buduće saradnje. Benefiti medijacije su efikasnost samog rješavanja spora, ali i rasterećenje sudova. U ovom procesu stranke same riješe svoju stvar, odnosno one su te koje su nosioci odluke. U Centru za posredovanje krajem prošle godine bilo je oko 100 medijatora. On je počeo sa radom 2009., a od 2012. godine osnivač Centra je Vlada Crne Gore. Posrednici, odnosno medijatori, mogu biti pravnici, psiholozi, pedagozi, koji su prethodno prošli obuku propisanu Pravilnikom o programu obuke za posrednike, i ima ih u svakom gradu u kojem postoje osnovni sudovi i državna tužilaštva. Važna stvar je i to što se putem posredovanja obezbjeđuje tajnost postupka, za razliku od suda. Pored medijacije kao osnovne i vodeće metode vansudskog rješavanja sporova, Zakonom o alternatovnom rjšavanju sporova se po prvi put uvodi i mogućnost rješavanja sporova putem rane neutralne ocjena spora. “Dakle, po stupanju na snagu ovog zakona, stranke će moći da se obrate nezavisnom evaluatoru, koji je zadužen da sagleda dokaze i izjave stranaka i da strankama da obrazloženu neutralnu ocjenu činjeničnih i

pravnih elemenata njihovog spornog odnosa. Na osnovu takve neutralne ocjene spora, stranke mogu odlučiti da pred nezavisnim evaluatorom zaključe poravnanje i time riješe spor, ne izlažući se mogućim dugotrajnim i skupim sudskim procedurama”, saopšteno je iz Vlade krajem novembra. Osim toga, nakon stupanja na snagu ovog zakona, građani i privrednici neće morati da čekaju na odluke suda da bi naplatili svoja potraživanja, već će moći da prinudnim putem naplate sva potraživanja koja se utvrde u postupku medijacije. Ovo je obezbijeđeno uvođenjem odredbe da poravnanje zaključeno u postupku medijacije ima svojstvo izvršne isprave, čime se izjednačava sa poravnanjem zaključenim pred sudom. Takvim zakonskim određenjima građani će brže dolaziti do rješenja za sporove, bez izlaganja bespotrebnim troškovima, čime se dodatno unapređuje njihovo pravo na pristup pravdi. U konačnom, Centar za posredovanje nastavlja sa radom kao Centar za alternativno rješavanje sporova, koji će vršiti stručne poslove u vezi medijacije, rane neutralne ocjene spora i drugih načina vansudskog rješavanja sporova, kao i poslove podsticanja i unapređenja dostupnosti vansudskog rješavanja sporova. Bo.B.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

STOJANKA BOJIĆ DOBILA 12 GODINA ZATVORA ZBOG UBISTVA MILIJE ŠĆEKIĆA

Presudu za ubistvo razmatraće drugostepeni sud Pred vijećem Apelacionog suda u petak 29. maja biće razmatrana prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici kojom je Stojanka Bojić oglašena krivom i osuđena na 12 godina zatvora zbog ubistva sugrađanina Milije Šćekića (79) krajem septembra 2017. godine u njegovoj kući u Ulici Veljka Jankovića u Podgo-

rici. Ovoj Podgoričanki presuda je izrečena 7. oktobra prošle godine, a istovremeno joj je i produžen pritvor. Na takvu presudu uložene su žalbe zbog čega se predmet našao pred Apelacionim sudom. Ona je, kako se navodi u presudi, 27. septembra 2017. godine u popodnevnim časovima, nakon

kraće svađe, više puta nožem ubola sugrađanina Šćekića u predjelu stomaka, leđa, lica i noge, nanoseći mu teške tjelesne povrede opasne po život. On je kasnije usljed tih povreda preminuo. Bojić je ranije u odbrani navela da je u trenutku otimanja oko noža sa sada pokojnim Šćekićem, u jed-

nom momentu nož pritisnula u pravcu oštećenog. Tokom otimanja su dospjeli na terasu dnevne sobe, gdje je vidjela dosta krvi, ali bez objašnjenja odakle tolika krv i toliki broj uboda. Iz uviđajne dokumentacije utvrđeno je da je u kući Šćekića došlo do verbalnog, a zatim i do fizičkog sukoba, te da je na licu mjesta

unutar kuće Šćekića pronađen kuhinjski nož sa polomljenim sječivom. Šćekić je primljen u KCCG kao hitan slučaj, kada je konstatovano da ima najmanje pet ubodnih rana koje su mu nanesene oštrim predmetom, da su mu oštećeni unutrašnji organi, te da je izgubio preko tri litra krvi. Bo.B.

VRHOVNI SUD NIJE UVAŽIO ŽALBU ODBRANE BIVŠE SLUŽBENICE FILIJALE ATLAS BANKE

ODBIJEN ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI PRESUDA ZA ZLOUPOTREBU POLOŽAJA Vrhovni sud Crne Gore odbio je kao neosnovanu žalbu branioca bivše službenice filijale Atlas banke u Kolašinu Lidije Bulatović na rješenje Vrhovnog državnog tužilaštva kojim nije dozvoljeno podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presuda kolašinskog Osnovnog suda i Višeg suda u Bijelom Polju. Naime, po nalaženju državnog tužilaštva za podizanje pomenutog zahtjeva nije bilo razloga. “Branilac okrivljene L.B. žalbom pobija rješenje Vrhovnog državnog tužilaštva zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.9 ZKP-u, ali u obrazloženju žalbe ne navodi u čemu se sastoji ova bitna povreda, već ponavlja navode predloga (koji je označio inicijativom) za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti tvrdeći da su presude protiv kojih predlaže podizanje zahtjeva za-

hvaćene ovom bitnom povredom. Imajući to u vidu Vrhovni sud je ispitao osporavano rješenje u pogledu eventualne zahvaćenosti nekom od bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 ZKP-u, na koje, u smislu čl.417 st.4 ZKP-u, pazi po službenoj dužnosti i utvrdio da takve povrede nijesu počinjene”, ocijenio je Vrhovni sud. Podsjetimo, presudom Osnovnog suda u Kolašinu okrivljeni Lidija Bulatović, Miloš Medenica i Dragana Rakočević oglašeni su krivim za produženo krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po osam mjeseci. Istom presudom okrivljene Rakočević i Bulatović obavezane su da oštećenoj Atlas banci na ime imovinsko-pravnog zahtjeva solidarno plate 995.682,23 eura. Okrivljeni Rakoče-

vić i Medenica obavezani su da oštećenoj Atlas banci na ime imovinsko-pravnog zahtjeva solidarno plate 45.618,80 eura. Presudom Višeg suda u Bijelom Polju odbijene su kao neosnovane žalbe branilaca , a uvažena je žalba Osnovnog

državnog tužilaštva u Kolašinu i preinačena prvostepena presuda u dijelu odluke o kazni na način što su okrivljeni osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po dvije godine i šest mjeseci. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostala je neizmijenjena.

“Presudom Vrhovnog suda od 3.03.2020.godine u odnosu na okrivljenog M.M. ukinute su navedene presude Osnovnog suda u Kolašinu i Višeg suda u Bijelom Polju i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje”, navodi se u rješenju Vrhovnog suda. Prve neregularnosti u poslovanju Atlas banke u Kolašinu otkrivene su kada je prvobitno troje građana Kolašina podnijelo krivične prijave protiv N.N. lica, zbog činjenice da su na njihova imena odobreni i isplaćeni krediti od Atlas banke - filijala Kolašin. Nakon toga broj oštećenih građana dostigao je skoro 400. U međuvremenu i sama Atlas banka podnijela je krivičnu prijavu protiv troje službenika iz te poslovnice, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Bo.B.

DRUŠTVO

Na osnovu člana 12 Zakona o sudskim vještacima (“Službeni list CG”, broj 54/16), Ministarstvo pravde objavljuje

POZIV za postavljenje sudskih vještaka

iz sljedećih oblasti vještačenja: -medicinske struke (sudske medicine, patološke, hirurške, neurološke, neuropsihijatrijske, endokrinološke, epidemološke, pulmološke, psihijatrijske, psihološke, otorinolaringološke, medicine rada, ginekološke, opšte medicine, urološke, oftamološke, stomatološke, neurohirurške, traumatološke, ortopedske, pedijatrijske, estetske i rekonstruktivne, kardiovaskelarne, akušerske, internističke i dr.); - građevinske struke (saobraćajni, konstruktivni, hidro, komunalnourbanistički); - arhitektonske struke (urbanizam, projektovanje, enterijer, eksterijer, pejzažna arhitektura); - geografske stuke (prostorni planer); - elektro struke (energetika, elektronika); - mašinske struke (avio, željeznički i drumski saobraćaj, konstruktivni, proizvodno-procesni, šumarski, mehanizacija); - tekstilne struke; - metalurško-rudarsko-geološke i seizmetičke struke; - geodetske struke; - poljoprivredne i šumarske struke; - veterinarske struke; - ekonomske struke; - zaštite na radu i protivpožarne struke (eksplozije i pirotehnika); - brodograđevinske,pomorsko saobraćajne i pomorsko-privredne struke; - poštansko-telegrafske struke; - grafološko-grafoskopske struke; - arheološke struke; - istorije umjetnosti; - likovne i primijenjene umjetnosti; - grafički dizajn (fotografija); - toksikološke struke; - kinološke struke; - tehnološke struke; - geometrijske struke; - informaciono-tehničke struke; - arhivističke struke; - balističke struke; - forenzičke genetike; - fizičko-hemijske struke; - biološke struke; - hemijske struke; - hidroliške struke; - daktiloskopske struke; - ekološke struke i zaštitu životne sredine; - trasologije; - saobraćajne struke (drumski, avio, željeznički i pomorski saobraćaj); - poštansko-telegrafske struke; - iz oblasti autorskih prava; - telekomunikacije; - zanatske struke (zlatari, juveliri, kamenoresci i dr.); - aktuarske struke i - za druge oblasti vještačenja. Kandidat koji se prijavljuje za prvo postavljenje za sudskog vještaka uz prijavu u kojoj se navodi ime, prezime, datum i mjesto rođenja, zvanje kandidata za vještaka, kao i podatke o radnom iskustvu i oblast vještačenja, dostavlja: • uvjerenje o crnogorskom državljanstvu (ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); • uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; • uvjerenje nadležnog suda da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti; • dokaz o visokom, odnosno srednjem obrazovanju, u skladu sa članom 6 stav 2 Zakona o sudskim vještacima i • dokaz o radnom iskustvu, u skladu sa članom 6 stav 1 Zakona o sudskim vještacima. Stručno znanje i praktična iskustva za određenu oblast vještačenja za lica koja se prvi put postavljaju za vještaka utvrdiće se provjerom, u skladu sa članom 13 Zakona. Troškove provjere snosi kandidat za vještaka. Kandidat koji podnosi prijavu za ponovno postavljenje za sudskog vještaka uz prijavu u kojoj se navodi ime, prezime, datum i mjesto rođenja, zvanje kandidata za vještaka, podatke o radnom iskustvu i oblast vještačenja, dostavlja: • uvjerenje o crnogorskom državljanstvu (ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); • uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; • uvjerenje nadležnog suda da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti; • dokaz o visokom, odnosno srednjem obrazovanju, u skladu sa članom 6 stav 2 Zakona o sudskim vještacima, • podatke o pravosudnim i drugim nadležnim organima pred kojima je vještačio, broj i oznaku predmeta i • ovjerenu kopiju prethodnog rješenja o postavljenju za sudskog vještaka ili ovjerenu kopiju legitimacije sudskog vještaka. Kandidat podnosi prijavu za postavljanje za vještaka za određenu oblast vještačenja Ministarstvu pravde, Vuka Karadžića 3, Podgorica, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog poziva. Neblagovremene prijave i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati. Tekst poziva će biti postavljen i na internet stranici Ministarstva pravde: http://www.pravda.gov.me. Za sve bliže informacije kandidati se mogu obratiti Ministarstvu pravde: tel. 020 407-505. Napomena: Kandidati koji su visoko ili srednje obrazovanje stekli u inostranstvu, dužni su dostaviti i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave. Broj: 01- 041/20-1637Podgorica, 25. maja 2020. godine

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

IJZ: BEZ NOVOOBOLJELIH, OPORAVIO

CRNA GORA I Z CORONA FREE D

Tokom jučerašnjeg dana laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) analizirale su 140 uzoraka, među kojima nije bilo novih slučajeva obolijevanja od korona virusa. Takođe, od virusa COVID-19 oporavio se i jedan pacijent iz Gusinja, što znači da je Crna Gora i zvanično država bez oboljelih od korona virusa. Nakon 68 dana, od prvog zabilježenog slučaja, Crna Gora je trenutno bez oboljelih od COVID19, saopšteno je juče iz IJZ. Osim Crne Gore, Farska Ostrva su jedina teritorija u Evropi gdje nema aktivnih slučajeva koronavirusa, a prema podacima na sajtu Worldometers, posljednja dva pacijenta od ukupno 187 zaraženih na toj teritoriji oporavila su se 8. maja. Podsjećamo, prvi slučaj korona virusa otkriven je 17. marta, i time je Crna Gora evidentirana kao posljednja država Evrope u koju je stigla korona. “Od jučerašnjeg presjeka stanja završena je analiza 140

Osim Crne Gore, Farska Ostrva su jedina teritorija u Evropi gdje nema aktivnih slučajeva koronavirusa, a prema podacima na sajtu Worldometers, posljednja dva pacijenta od ukupno 187 zaraženih na toj teritoriji oporavila su se 8. maja

uzorka, među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije COVID-19”, kazali su juče u IJZ. Zvanično registrovanih slučajeva infekcije korona virusom bilo je do sada 324, od čega je 181 osoba muškog pola, a 143 ženskog. Broj oporavljenih je 315. Od posljedica korona virusa preminulo je devet osoba. Svi preminuli bili su muškarci. M.I.

MUGOŠA PORUČIO

Kraj epidem mogao da b Direktor Instituta za javno zdravlje B oban Mugoša poručio je da bi kraj epidemije korona virusa u Crnoj Gori, ukoliko ne bude novih slučajeva, mogao biti proglašen početkom juna. “Ako ne bude do drugog juna nijednog slučaja korona virusa, onda možemo reći da smo sa ovom epidemijom završili”, rekao je Mugoša, prenosi RTCG. Građani, upozorava, moraju da prihvate da nije sve prošlo i da se moraju pridržavati svih mjera

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

SE PACIJENT IZ GUSINJA

ZVANIČNO DRŽAVA

VUKČEVIĆ: VELIKO INTERESOVANJE ZA UPIS

Na Metalurško-tehnološkom prijemni po novom modelu

Metalurško-tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore predvidio je prijemni ispit za upis na master studija koje se ove godine upisuju po prvi put po modelu reformisanih master studija u trajanju od dvije godine. To je saopštila dekanka tog fakulteta Mira Vukčević. „Prijemni ispit će biti u vidu testa sa odgovarajućim odnosom ponuđenih i slobodnih odgovora. Pitanja testa će biti grupisana u tri ključne naučne oblasti za svaki studijski program, a rezultati testa će činiti 40 odsto ukupnog bro-

ja osvojenih bodova. Ostatak će zavisiti od uspjeha studenta na osnovnim studijama“, kazala je Vukčević. Prohodnost na master studije, dodaje ona, biće ista kao i do sada tj. moći će da ih upišu studenti sa završenim matičnim osnovnim studijama za taj master studijski program kao i studenti sa završenim osnovnim studijama vrednovanim sa mininomum 180 ECTS na istim ili srodnim tehničkim fakultetima. „Studenti, već sada, pokazuju veliku zainteresovanost, tim prije što prvi put or-

ganizujemo master studije na primijenjenom studImageijskom programu Zaštita životne sredine. Interes ne pokazuju samo studenti koji sad završavaju treću godinu osnovnih studija na matičnom fakultetu, nego i studenati sa drugih srodnih fakulteta, ali i oni koji su završili postdiplomske specijalističke studije po starim nastavnim planovima. Činjenica da će primljenim studentima biti omogućeno besplatno studiranje na master studijama, doprinosi tom interesu“, kazala je Vukčević. R.D.

PROJEKAT “MUZIKU U SVA SRCA”

mije bi bude 2. juna koje su još na snazi. “Ovaj virus neće nestati tek tako i postoji mogućnost da je još uvijek tu. Mi testiramo i tražimo, a nadamo se da će tako i ostati da ga nema”, rekao je Mugoša. On je komentarišući posljednji slučaj inficiranog korona virusom, rekao da nije riječ o lokalnoj transmisiji, već se radi o državljaninu Srbije koji je kratko boravio u Crnoj Gori, doživio saobraćajni udes i nakon hospitalizacije je prebačen u svoju zemlju. R.D.

GOOGLE SCHOLAR

Pojačanaaktivnost naučnika UCG U posljednjih šest mjeseci broj naučnika Univerziteta Crne Gore čiji su radovi prepoznati na Google Scholar listi, najvećem svjetskom veb pretraživaču naučnih radova, povećao se za 50 imena i sada ih ima ukupno 443, saopšteno je iz UCG. Navodi se da su među prva tri rangirana naučnika, na osnovu citiranosti od njihovih kolega iz cijelog svijeta, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Nataša Raičević, redovni profesor Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Duško Bjelica i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta Ljubiša Stanković. R.D.

Štampač na Brajevom pismu za školu “Vasa Pavić“ Kroz projekat “Muziku u sva srca”, Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić“, dodijeljen je štampač na Brajevom pismu sa neophodnim softverom, sajt za učenje gitare biće preveden na crnogorski jezik do ljeta, a dobrobit od projekta imaće svi zainteresovani. To je kazao gitarista i direktor Crnogorskog gitarističkog centra, Radoš Malidžan, navodeći da ta organizacija, kroz projekt „Muziku u sva srca“ koji je pobijedio

na konkursu „Za svako dobro“, radi na inkluziji u muzičko obrazovanje djece sa oštećenjem i trajnim gubitkom vida. “Projekat obuhvata tri segmenta: nabavku neophodne opreme, razvoj i prevod sajta za učenje gitare, koji je namijenjen slijepima i distribuciju svih didaktičkih materijala”, rekao je Malidžan. Sajt za učenje gitare www. letsplayguitar.org prvi je takve vrste u svijetu, a na crnogorski jezik biće preveden do

kraja školske godine. “Sajt sadrži audio lekcije o sviranju, notnim zapisima na Brajevom pismu, zvučne primjere i sve materijale u PDFu i na Brajevom pismu. Da bi sajt koristili svi zainteresovani”, i učenici, i nastavnici, i samouki potrebno je omogućiti im da dođu do materijala na Brajevom pismu, kazao je Malidžan. Iz tog razloga je nabavljen i školi „Vasa Pavić“ dodijeljen štampač na Brajevom pismu. R.D.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

VJERNICI JUČE SLAVILI RAMAZANSKI BAJRAM

Muslimani širom svijeta proslavili su juče veliki islamski praznik - Ramazamski bajram. U Crnoj Gori vjernici su juče pod posebnim mjerama klanjali namaz povodom Ramazanskog bajrama, prenosi Anadolija. Ramazanski bajram traje tri dana i obilježava kraj mjeseca Ramazana, odnosno mjeseca posta tokom koga se muslimani širom svijeta, od zore do zalaska sunca, uzdržavaju od jela, pića i intimnog odnosa. Mjesec Ramazana jedan je od najznačajnijih mjeseci u godini za sve muslimane. Predanost vjeri i stalni ibadet vjernicima omogućava da tokom mjeseca Ramazana očiste duše i istinski zatraže oprost za sve svoje grijehe. Bajram su čestitali najviši državni zvaničnici, predstavnici većine političkih partija, kao i dio civilnog sektora.

■ U DVORIŠTIMA DO 20 OSOBA

Zbog odluke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori broj vjernika u džami-

Foto: Anadolija

MUSLIMANI KLANJALI NAMAZ UZ DISTANCU

jama bio je ograničen, dok u dvorištima nije smjelo biti više od 20 osoba. Da bi se spriječilo duže zadržavanje ljudi u džamijama nije klanjan sabah-namaz, već su vjernici prisustvovali samo bajramskoj molitvi. Tokom molitve bilo je obavezno držanje socijalne distance, dok su pojedini vjernici donosili vlastitu prostirku za molitvu. Glavni podgorički imam

Džemo ef. Redžematović predvodio je bajram-namaz u Starodoganjskoj džamiji, a vjernici u Podgorici klanjali su i u Osmanagića džamiji. Ramazamski bajram je jedan od dva najveća islamska praznika i traje tri dana. Obilježava kraj Ramazana, mjeseca posta tokom koga se muslimani širom svijeta, od zore do zalaska sunca, uzdržavaju od jela, pića i intimnog odnosa. Nakon bajram-namaza vjernici jed-

ni drugima čestitaju i obilaze rođake, komšije i prijatelje. Porodice se okupljaju oko bogate bajramske trpeze dok se djeci dijele bombone i novac.

■ ČESTITKE

VJERNICIMA

Povodom Ramazanskog bajrama, čestitke je vjernicima uputila predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. “Želim vam da bajramske dane dočekate u zdravlju, ljubavi i miru. Radost, koju sa vama dijelimo u predstojećim danima je sveta potvrda međuvjerskog sklada, uzajamnog uvažavanja i prijateljstva u našoj zajednici. U ime očuvanja te tradicije, primite moju čestitku: ‘Bajram šerif mubarek Olsun’”, navodi se u čestitci. Takođe, većina političkih partija u Crnoj Gori je Ramazanski bajram čestitala vjernicima islamske vjeroispovijesti kao i reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću. Iz Socijalističke narodne partije Crne Gore poželjili su vjernicima puno dobrog zdravlja, sreće i napretka. Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan

Vuksanović podsjetio je na neosporan doprinos Islamske zajednice u multikulturalizmu crnogorskog društva, te poželio vjernicima da blage dane Provedu u miru, slozi i ljubavi. Predsjednica Socijalista Crne Gore Snežana Jonica poželjela je da ovaj uzvišeni praznik podstakne ono najvrednije u nama oličeno u dobroti, povjerenju i toleranciji. Predsjednik Srpske alternative Svetislav Perišić je istakao da je Ramazanski bajram praznik radosti za sve vjernike i ljude dobre volje, te da predstavlja nadahnuće za obnovu istinskih vrijednosti i promociju univerzalnih poruka, prije svega mira, solidarnosti, tolerancije i međusobnog poštovanja. Bajram je čestitao i predsjednik Opštine Budva Marko Carević. “Neka dani nastupajućeg Bajrama budu ispunjeni vjerom u vrijednosti univerzalnog ljudskog dobra, međusobnog poštovanja i uvažavanja, uz puno ljubavi i sloge”, piše u čestitci. Crnogorski pokret poželio je svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti da Ramazanski bajram provedu u miru, spokoju i zadovoljstvu. M.I.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

aktuelno

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

Crnogorski državljanin, Milova

Podgorica: Predstavljena “Deponija”

Lončar pozvao građane da selektuju otpad

Glavni grad je nastavio sa predstavljanjem zaposlenih u privrednim društvima, pa je ovog vikenda predstavljen Slobodan Lončar, koji već 38 godina radi u preduzeću “Deponija”. Privredno društvo Deponija d.o.o Podgorica bavi se poslovima izgradnje, korišćenja i održavanja deponija komunalnog otpada, reciklažom metalnih i nemetalnih otpadaka i ostataka i prometom sekundarnih sirovina, a koji su od javnog interesa za grad i njegove građane. Lončar je u ovom preduzeću poslovođa u reciklažnom centru i govorio je o organizaciji i načinu funkcionisanja društva u svim okolnostima. “Ovo je radna organizacija Deponije koja se bavi prijemom i preradom čvrstog komunalnog otpada. U njoj postoji nekoliko cjelina – pogon za vozila van upotrebe gdje se vrši demontaža polovnih vozila, postoji pogon za odcjedne vode koje se sakupljaju sa kada i vrši se njhovo prečišćavanje. Takođe, postoji reciklažni centar gdje radi oko 30 radnika u kom vršimo selekciju komunalnog otpada. Dnevno oko 60 do 70 tona komunalng otpada prođe kroz reciklažni centar, a ukupna količina koju primimo u toku jednog dana je oko 250 tona”, navodi Lončar, dodajući da je s obzirom na rast broja stanovnika za očekivati da će količina prijema otpada biti još i veća. Strateškim planom upravljanja otpadom na nivou Crne Gore deponija u Podgorici određena je kao regionalna deponi-

ja komunalnog otpada i za prijestonicu Cetinje i Opštinu Danilovgrad. Lončar je građanima poručio da prilikom odlaganja otpada izvrše predselekciju, da u kontejnerima posebno odvajaju čvrsti i tečni komunalni otpad, kako bi olakšali rad zaposlenim u Deponiji i povećali prinos sekundarnih sirovina tokom čitavog dana. Regionalni reciklažni centar izgrađen je kao najsavremeniji sistem predtretmana komunalnog otpada i odvajanja sekundarnih sirovina, a u okviru Regionalnog reciklažnog centra izgrađen je Pogon za tretman vozila van upotrebe koji posjeduje najsavremeniju opremu za obradu ove vrste opasnog otpada. “U reciklažnom centru vršimo selektiranje otpada - odvajamo karton, pet ambalažu po bojama, miksanu plastiku, metal, aluminijum i drugo”, navodi Lončar. Izgradnja savremenog reciklažnog centra na deponiji u Podgorici u funkciji je same sanitarne deponije, što u potpunosti korenspondira sa Strateškim master planom upravljanja otpadom na državnom nivou, što je i propisano direktivama EU iz ove oblasti. On je govorio i o složenim uslovima u kojima su radnici Deponije radili tokom epidemije korona virusa, ali da su posao obavljali odgovorno i uspješno. “Želim sa zadovoljstvom da kažem da smo u vrijeme korona virusa maksimalno zaštitili svakog radnika i ispoštovali mjere izdate od Ministarstva zdravlja”, kaže Lončar.

Šveđane uprko korona virusu zanima samo otvaranje gra

lage mjere u Švedskoj tokom pandemije korona virusa u cijelom svijetu izazvale su brojne polemike, o ispravnosti ili greškama zdravstvenog sistema ove zemlje, odnosno dovoljnim ili nedovoljnim restrikcijama. Švedska kroz epidemiju korona virusa prolazi sa najmanje restriktivnim mjerama među razvijenim zemljama. U ovoj zemlji od početka izbijanja virusa nije bilo gotovo nikakvih mjera, već samo određenih preporuka, koje su smatrali dovoljnim u prevazilaženju krize. Država je smatrala da je svaki građanin odgovoran za sebe i da nisu bile neophodne bilo kakve mjere. Švedska do sada ima više od 33.000 zaraženih građana, dok je aktivnih više od 24.000, a preminulih skoro 4.000. Ipak, i pored svega toga građani su zadovoljni preduzetim mjerama, koje se u potpunosti poštuju.

Jednostavno, ovdje je sve drugačije organizovano. Nema policijskog časa, nema strogih ograničenja, sve je u suštini prepušteno kolektivnoj svijesti građana i njihovom poštovanju socijalnih i zdravstvenih preporuka

■ PREPORUKE, A NE MJERE

Podgoričanin Milovan Vidaković, koji pet godina živi u Stokholmu, tvrdi da su Šveđani i te kako “slobodni” kada je u pitanju korona virus. Ističe da je od početka bila obavezna fizička distanca od dva metra, kao i dezinfekcija površina, ali da nije bilo niti jedne mjere, koja bi ugrozila slobodu kretanja bilo kojeg građanina. O tome kako Šveđani razmišljaju o novonastaloj situaciji, kaže Vidaković, pokazuje i ovaj period tokom kojeg Šveđane samo zanima da li će tokom ljeta moći da putuju i da li će granice biti otvorene, uprkos tome što trenutno imaju više od 24.000 oboljelih i što bilježe rekordan broj oboljelih za 24 sata. “Život u Švedskoj se nije mnogo promijenio u protekla dva mjeseca. Sve radimo gotovo isto kao i ranije. Idem na posao, djeca idu u školu, vozimo bicikl, idemo u šetnju, trgovinu... Jednostavno, ovdje je sve drugačije organizovano. Nema policijskog časa, nema strogih ograničenja, sve je u suštini prepušteno kolektivnoj svijesti građana i njihovom poštovanju socijalnih i zdravstvenih preporuka. Ako neko obavlja kancelarijski posao, preporuka od Vlade je da to radi od kuće. Naravno on tako i radi, jer ne postavlja pitanje zašto, smatrajući da je zdravstveni sistem donio pravu odluku, jer to im je, uostalom, i posao”, kaže Vidaković.

19 AN VIDAKOVIĆ, O SITUACIJI U ŠVEDSKOJ TOKOM EPIDEMIJE PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

AKTUELNO

OS U,

ANICA USPJEŠNOST ŠVEDSKOG MODELA BORBE I DALJE UPITNA Švedska je zemlja koja je izazvala toliko istovremenih pohvala i kritika zbog svog odgovora na pandemiju korona virusa. Ipak, da li je i koliko dobar njihov model borbe protiv korona virusa još uvijek nije poznato. Prema projekcijama vodećeg epidemiologa Andersa Tegnela, Stokholm je trebalo da stekne kolektivni imunitet već ovog meseca. Prema riječima švedskih vlasti, zemlja je uspjela da ojača imunitet mladih i zdravih, ali i da istovremeno smanji stopu smrtnosti u odnosu na druge zemlje. Posljednje istraživanje pokazuje da je, uprkos opuštenim mjerama, samo 7,3 odsto stanovnika prijestoni-

■ DISCIPLINA

I BEZ STRAHA

On navodi da svi moraju poštovati distancu, a da se i sve uredno dezinfikuje. “Kada odem na pauzu za ručak moram sačekati par minuta da se dezinfekuje sto za kojim želim sjesti, jer je neko već tu sjedio prije mene i ručao. Možda izgleda čudno, ali građani onda bez ikakvog straha tu borave. Sve je stvar discipline i zdrave socijalne svijesti. Tu

ce uspjelo da stekne imunitet do kraja aprila. Studija je rađena na osnovu 1,1 miliona testova iz cijele Švedske, a objavljene su samo brojke za prijestonicu. Aneka Linde, prethodnica državnog epidemiologa Andersa Tegnela, kazala je krajem prošle sedmice za britanski Obzerver da je u ranijoj fazi epidemije trebalo uvesti strože restrikcije. Linde, koja je predvodila odgovor Švedske na pandemiju svinjskog gripa i pojavu Sarsa od 2005. do 2013. godine, do sada je podržavala pristup borbi protiv korona virusa. Sada je, međutim, prvi pripadnik sektora javnog zdravlja koji je izašao sa kolosjese primjećuje i ogromna razlika između Skandinavaca i ljudi sa našeg prostora. Primjer je i moja komšinica sa četvrtog sprata, koja je ovdje došla još prije više od 30 godina, a koja dva mjeseca nije izašla iz stana, jer kaže da u Srbiji i Crnoj Gori vlada haos, da je vanredno stanje i da ima mnogo zaraženih i mrtvih, da su svi zatvoreni, te da se samo tako mogu spasiti od ove pošasti. Kaže da redovno prati na našim vijestima situaciju, koja je loša

ka, navodeći da je promijenila mišljenje zbog relativno visokog broja preminulih u Švedskoj u odnosu na susjede, Dansku, Norvešku i Finsku. “Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo, da smo se zatvorili veoma rano, mogli smo da obezbedimo sve ono što nam je bilo neophodno da zaštitimo ranjive kategorije”, rekla je Linde. Od posljedica korona virusa u Švedskoj je u subotu, 23. maja, preminulo 67 oboljelih, što je najveći dnevni bilans smrtnih slučajeva od 18. aprila. Švedska ima oko deset miliona stanovnika i nalazi se na 25. mjestu zemalja sa najviše oboljelih od korona virusa. na Balkanu. Kontrast tome su naše ostale komšije Šveđani u zgradi, njenih godina (oko 70), koji ujutro šetaju i voze bicikla po obližnjem parku. Ona smatra da su oni nenormalni i da će svi umrijeti, zbog čega ona ne izlazi iz stana. To je potpuni apsurd, jer kao što rekoh i moja djeca idu redovno u školu, vrtići i osnovne škole rade normalno, a nastava u srednjim školama i na fakultetima se odvija na daljinu”, priča Vidaković.

■ ŠKOLE NORMALNO FUNKCIONIŠU

Ističe da čak i iz škole svakodnevno dobija mejlove sa preporukama kako se treba ponašati i kako treba uticati na djecu da povedu računa o higijeni. “Vodi se računa i o djeci koja redovno idu u školu, uz određene izmjene. Čas fizičkog obrazovanja održavaju na otvorenom, umjesto kao do sada u sali, a u školskim kantinama ne uzimaju sami hranu, kao ranije, već im se ona služi od strane posebnog osoblja. Ovo su samo neki od primjera. Nema represije i zabrana, mnogo se vodi računa i o psihičkom stanju građana, jer ne žele da dovedu populaciju u situaciju gospođe sa četvrtog sprata”, kazao je Vidaković. Ističe da se veoma brzo uklopio u skandinavski način života, koji je čudan ljudima sa Balkana, ali i da će vrijeme pokazati da li je uradio pravu stvar dolazeći u hladne predjele Evrope, kao i da li je Švedska uradila ispravnu stvar kada su u pitanju mjere u borbi protiv pandemije korona virusa. Švedska vlada je zabranila okupljanja za više od 500 ljudi, uvela nastavu na daljinu i ljubazno zamolila građane da se pridržavaju fizičke distance. Vlada je, kako kažu naši građani u Švedskoj, vjerovala građanima da će poštovati preporuke i ostavila im je dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost. M.M.

crna gora

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

Foto: Darko Jovanović

Herceg Novi: Vodovod u problemima i sa gubicima

Za godinu dana skoro 2.000 kvarova na mreži Hercegnovsko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” godinama se suočava sa brojnim problemima. Gotovo da nema dana da u jednom dijelu hercegnovske opštine nema po nekoliko sati vode zbog havarija na mreži. Ovo preduzeće upravlja tehničkim sistemima vodosnabdijevanja i kanalizacije, koji su u lošem stanju, u lošoj funkciji. Sve iziskuje velike sanacione radove i ugradnju velike količine vodovodnog materijala, zamjenu elektromašinske opreme. Direktorica preduzeća Vodovod Olivera Doklestić kazala je da je veoma bitno očuvanje sistema snabdijevanja i kanalizacije, makar u ovakvom stanju kakav je sada. “To praktično znači da visok stepen mobilnosti i operativnosti radne jedinice ‘mreža’ ne smije da se smanji, jer će to dovesti do bu-

meranga i povraćaja loše situacije od prije 2018. godine”, upozorava Doklestić. Ona podsjeća da su računi za vodu umanjeni za kamate, što je umanjilo prihod i mjesečne račune preduzeća oko četiri do četiri i po hiljade eura. Takođe, u aprilu su iz Vodovoda i kanalizacije, za 78 domaćinstava iscrpili septičke jame, bez naplate. S druge strane, napravljena je ušteda električne energije za mart-april za 18.500 kWh. U potrošnji goriva za mart i april ove godine u poređenju sa istim mjesecima 2019. smanjena je potrošnja za 30 odsto ili za oko 3.000 eura. Redukovani su, kako kaže, svi izdaci koji ne ulaze u opis redovnih plaćanja, pa i nabavke repromaterijala. “Znajući da smo u 2019. godini imali skoro 2.000 kvarova ili 5,5 saniranih kvarova

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list RCG”, br. 06/02 od 08.02.2002, “Sl. list CG”, br. 17/07, 80/08, 40/2010, 36/2011, 40/2011-1) , člana 30 Statuta TARA Aerospace AD sa sjedištem u Mojkovcu, i Odluke Odbora direktora o sazivanju redovne sjednice skupštine akcionara od 20.05.2020.godine, dajemo slijedeće

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA TARA AEROSPACE AD koja će se održati dana 25-06-2020 u hotelu HOLIDAY INN WESTSIDE (Riedbachstrasse 96, 3027 Bern, Švajcarska) sa početkom u 10:00 sati Za redovnu sjednicu predložen je slijedeći:

DNEVNI

RED

1. 2.

Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: Predsjedavajućeg, Verifikacione komisije, Zapisničara, Ovjerivača zapisnika. Usvajanje zapisnika sa vanredne sjednice Skupštine akcionara TARA Aerospace AD, održane 04.12.2020. 3. Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju za 2019. 4. Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za 2019 5. Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o radu Odbora direktora za 2019 6. Donošenje Odluke o izboru revizora za reviziju finansijskih iskaza za 2020 7. Donošenje Odluke o razrješenje članova Odbora direktora, zbog isteka mandata 8. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora Pravo neposrednog učestvovanja i odlučivanja na sjednici Skupštine imaju svi akcionari, nezavisno od broja i klase akcija koje posjeduju. Za donošenje odluke po svim pitanjima koja su na dnevnom redu dovoljna je većina glasova prisutnih ili zastupanih akcionara. Svaka akcija daje jedan glas na Skupštini, osim prilikom izbora članova Odbora direktora kada se primjenjuje princip kumulativnog glasanja putem glasačkih listića odnosno svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen statutom društva. Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa na Skupštini kao njegov punomoćnik ili da obavlja druge pravne radnje. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom (kod suda, notara ili opštinskog organa uprave nadležnog za poslove ovjere). Punomoćnik je dužan jedan primjerak punomoćja dostaviti licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja skupštine. Uvid u materijal za Skupštinu akcionara može se izvršiti svakog radnog dana, od 12 do 15 časova u sjedištu društva, počev od 01.06.2020.godine. akcionar koji želi izvršiti uvid u materijal mora dostaviti pisani dokaz o vlasništvu nad akcijama. Prisustvo akcionara ili njihovih punomoćnika na sjednici Skupštine dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih. Identifikacija i evidentiranje akcionara i punomoćnika počinje u 9.00 časova, na osnovu ličnih isprava, odnosno ovjerenih punomoćja.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Heinrich Thomet, s.r.

na dan, veoma je važno da zadržimo isti radni tempo. U uslovima složenog tehničkog, vodovodnog sistema, enormni tehnički gubici mogu se smanjivati samo sistematskim pristupom mreži, zamjenama dužih poteza cjevovoda koji su oštećeni, detekcijom kvarova koji nisu vidljivi na površini tla, kao i sanacijom kvarova na mreži”, kazala je Doklestić za Radio Jadran. Prethodno dostignuti radni tempo, prema njenim riječima, ne smije biti smanjen, znajući da su ovim aktivnostima do sada, iz godine u godinu, smanjivali gubitke za po pet odsto, iako nije bilo velikih zamjena starih cjevovoda. Radnici ovog preduzeća rade u dvije smjene na intervencijama na mreži, i to već od 4. maja. Tako će, kako kaže Doklestić, biti cijelog ljeta.

Herceg Novi

Bijelo Polje: Projekat “Radom do boljeg života”

Osnaženo šest OSI kroz stručno osposobljavanje

U Bijelom Polju realizovan je projekat “Radom do boljeg života”, koji je finansiran od Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, sredstvima obezbijeđenim iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Realizator projekta “Student BP” saopštio je da je počeo sa realizacijom 23. jula 2019. godine, te da je ovih dana i realizovan. Ukupna vrijednost projekta iznosi 52.302 eura, od čega Zavod za zapošljavanje Crne Gore obezbjeđuje 49.687 eura, dok iznos od 2.615 eura predstavlja doprinos podnosioca projekta. “Projekat je u opštem smislu doprinio unapređenju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje lica sa invaliditetom u opštini Bijelo Polje. Specifični cilj, odnosno svrha projekta, je ostvarena kroz povećanje stručnih i radnih kvalifikacija lica sa invaliditetom uz uspostavljanje partnerstva poslovnog i civilnog sektora, odnosno

otvaranje novih radnih mjesta za lica sa invaliditetom u Bijelom Polju”, saopštio je realizator projekta. Kako je navedeno, kroz projekat osnaženo je šest lica sa invaliditetom sa umjerenim i lakšim stepenom invaliditeta, tako što su prošli trodnevni psihološkomotivacioni trening, obavili stručno osposobljavanje na konkretnom radnom mjestu kod poslodavca u dužini trajanja od tri mjeseca za zanimanja kuvar, radnik u foto-

kopirnici/knjižari i radnik na dizajnu materijala. Nakon završenog osposobljavanja svih šest lica je radilo kod partnera na projektu u dužini trajanja od pet mjeseci. “Tokom 10 mjeseci radilo se na kontinuiranoj kampanji koja je za cilj imala promociju zapošljavanja OSI, kroz predstavljanje subvencija koje poslodavci imaju prilikom zapošljavanja lica sa invaliditetom”, navode nosioci projekta. B.Č.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

TO ROŽAJE NAJAVILA NOVI PROJEKAT

Do kraja godine Turistička kuća i brojni sadržaji

toku ljeta u Rožajama će biti realizovan projekat “Norveška za vas – Crna Gora”, kojim je predviđena izgradnja različitih sportskih i rekreativnih terena na Brezovačkom brdu, u park šumi koja se nalazi u predgrađu opštine.

Opština Rožaje je inicijator projekta i finansiraće 10 odsto ukupnog novčanog iznosa njegove realizacije. Predsjednik Opštine Rahman Husović istakao je da će ovaj program unaprijediti ekološki ambijent u gradu pod Hajlom i obogatiti njegovu turističku ponudu. “Uređenje parka na Brezovačkom brdu od neprocjenjivog je značaja i za građane Rožaja, jer će im ponuditi jedinstveno opremljen kutak u kojem će moći da kvalitetno provode slobodno vrijeme”, kazao je Husović i zahvalio se Kraljevini Norveškoj koja ulaže novčana sredstva kao i svim nosiocima aktivnosti realizacije tog projekta. Koordinator Kancelarije Ujedinjenih nacija za pro-

jektne usluge Armen Čekić poručio je da je ova aktivnost dio strategije lokalne samouprave da zaštiti životnu sredinu i istakne turističke potencijale opštine. Park će posjedovati moderne sadržaje koji će mamiti domaće i strane goste i uticati na podizanje nivoa ekološke svijesti građana. Menadžerka projekta Hajrija Kalač kazala je da projekat sprovode u partnerstvu sa Turističkom organizacijom Rožaje kako bi se uticalo na povećanje broja turista i povećanje ekološke svijesti građana. To će, kako kaže, uticati da se smanji odlaganje otpada na zelenim površinama, jer su divlje deponije jedan od najvećih ekoloških problema u opštini Rožaje.

REKONSTRUKCIJA ULICE MILOJA PAVLOVIĆA

Za treću fazu radova više od 900.000 eura Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice 18. maja ove godine započela je radove na rekonstrukciji preostalog dijela ulice do Nikšićkog puta, koji je dužine oko 1.100 metara. Ugovorena vrijednost radova je 907.214 eura, a rok izvođenja radova je 180 dana. Izvođač radova je Gradnja-promet iz Danilovgrada. Ukupna dužina Ulice Miloja Pavlovića, od raskrsnice sa Cetinjskim putem do raskrsnice sa Nikšićkim putem je 1.900 metara. Ulica sadrži dvije saobraćajne trake širine po tri metra i obostrani trotoar širine po metar i po. Od prateće infrastrukture predviđena je izgradnja atmosferske i fe-

kalne kanalizacije, vodovoda, tk kanalizacije i javne rasvjete. U 2008. godini rekonstruisano je oko 350 metara ulice, od raskrsnice sa Cetinjskim putem do raskrsnice sa Vojvođanskom ulicom. Vrijednost ovih radova iznosila je 270.000 eura. U februaru 2020. godine završena je rekonstrukcija 430 metara puta, od raskrsnice sa Vojvođanskom ulicom do raskrsnice sa Kragujevačkom ulicom. Ugovorena vrijednost ovih radova iznosila je 378.632 eura. Po završetku ovih radova naselje Gornja Gorica dobiće potpuno rekonstruisanu najvažniju saobraćajnicu u ovom dijelu grada.

Brezovačko brdo Rožaje “U narednih upravlja pet mjeseci izi gazdugradićemo Turističku kuću, teje park šuniski teren, vidikomom BrezoHusović vac sa osmatračnicom vačko brdo na za ptice, odbojkaški teren, period od 20 godina pješačko-biciklistički most i ubuduće ćemo se još više i košarkaški teren s ciljem angažovati na zaštiti lokalipoboljšanja kvaliteta jav- teta kako bi sačuvali prirodu ne infrastrukture za turiste kroz realizaciju projekata iz i građane. Projekat sprovo- oblasti turizma, sporta i redi opština Rožaje”, kazala je kreacije. Brezovačko brdo je Kalač. područje od posebnog znaDirektor Turističke or- čaja za razvoj turizma u opganizacije Rožaje Nedžad štini Rožaje i zaštićeno je raMurić ističe da je Brezovač- di očuvanja kulturno-istoko brdo izvanredan šumski rijskog i prirodnog nasljeđa kompleks u neposrednoj bli- kao i zaštite od dalje devazini grada. stacije i uzurpacije šum“Turistička organizacija skog zemljišta. Posebno mi

je drago što će Turistička organizaija Rožaje dobiti svoju kuću na ulazu u parku, gdje će biti lociran jedan naš info-punkt i suvenirnica, te će i naši uposleni više vremena provoditi u prirodi”, istakao je Murić. Projekat “Norveška za vas – Crna Gora” finansira Kraljevina Norveška sa ukupno 1,4 miliona eura za Crnu Goru, od čega je 250.000 eura izdvojeno za podršku socijalnoj inkluziji kroz unapređenje lokalne infrastrukture u 10 manje razvijenih opština u Crnoj Gori. Aktivnosti na terenu sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge.

TUZI: NOVI PAKET MJERA

Podrška za poljoprivredu od skoro pola miliona eura Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj najavio je novi paket ekonomskih mjera vrijedan pola miliona eura, a u čijem fokusu će biti poljoprivreda. Đeljošaj navodi da je zadovoljan odgovornom reakcijom građana, volontera i privrede u toku najtežih dana epidemije. Naglašava da je bilo bitno zadržati ekonomsku aktivnost. “Mi smo pojedinim sektorima privrede omogućili da funkcionišu i u tom pe-

riodu, a sve u saradnji sa NKT-om, pošto se u našoj opštini nalaze veliki distributivni centri iz kojih se mnogi snabdijevaju osnovnim životnim namirnicama. U to vrijeme, još nijesmo imali veliku količinu poljoprivrednih proizvoda, ali ono što je bilo, pokušali smo da otkupimo i da distribuiramo na tržište, dok su pojedini proizvođači donirali proizvode opštini”, kazao je Đeljošaj. Ističe da su za poljoprivredu pripremili paket

mjera od skoro pola miliona eura do kraja ove godine. “Oslobodili smo proizvođače od plaćanja poreza na nepokretnost zemljišta. Dodatnih sto hiljada eura smo predvidjeli za skladištenje viška poljoprivrednih proizvoda”, istakao je Đeljošaj. Od početka epidemije, u Tuzima je registrovano 37 slučajeva obolijevanja od korona virusa, a građani najmlađe crnogorske opštine proveli su 21 dan u karantinu.

svijet

nafta stigla u venecuelu

Iranski tanker “probio” blokadu Prvi od ukupno pet iranskih tankera uplovio je u venecuelanske teritorijalne vode, uprkos opštim upozorenjima Vašingtona i gomilanju vojne opreme na obalama Atlantika. Na oko 200 nautičkih milja od obala Venecuele, iranski tanker su dočekali venecuelanski ratni brodovi i avioni, koji su tovar nafte dopratili do luke. Pošiljka koja je stigla do Venecuele prva je isporuka iranske nafte nekoj od južnoameričkih država. Amerikanci su oštro protestovali zbog izvoza iranske nafte Venecueli, pošto su obje države obuhvaćene kaznenim mjerama koje je uvela administracija Donalda Trampa. Dan prije dolaska tankera, venecuelanske vlasti su na obalu uputile protivvazdušne raketne sisteme, a predsjednik Nikolas Maduro se sastao sa komandantima oružanih snaga, najavljujući vježbu protivvazdušnih snaga na obali Atlantskog okeana. Teheran i Karakas su oštro upozorili Sjedinjene Američke Države da će odgovoriti na bilo kakav pokušaj spriječavanja tankera da iskrcaju naftu u Venecueli. Administracija Donalda Tram-

pa i Madurov rival Huan Gvaido tvrde da je tovar plaćen “krvavom zlatom”. Posljednjih sedmica, Amerikanci su pojačali mornaričke snage u Karipskom moru, navodeći da je to rezultat širenja akcija protiv narko-kartela. Iako je Vašington odbacio bilo kakvu vezu sa nedavnim iskrcavanjem tridesetak naoružanih osoba na venecuelansku obalu, odnosi dvije države su već godinama na ivici konflikta, prije svega jer Vašington zdušno podržava paralelnu vladu Huana Gvaida. Gvaido, koji je poslije neuspješnog državnog udara ostao bez nekolicine savjetnika, zatražio je da se isporuka nafte iz Irana zaustavi, tvrdeći da Maduro gorivo plaća “krvavim zlatom” iz rudnika na jugu države.

Pošiljka koja je stigla do Venecuele prva je isporuka iranske nafte nekoj od južnoameričkih država. Amerikanci su oštro protestovali zbog izvoza iranske nafte Venecueli, pošto su obje države obuhvaćene kaznenim mjerama

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

sve veće neslaganje između sad

Kineski šef diplom je na rubu novog H

Kina i Sjedinjene Američke Države su na ivici “novog hladnog rata” upozorio je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji. On je izrazio žaljenje zbog obnove tenzija sa Vašingtonom oko epidemije korona virusa. Prvi oboljeli od novog korona virusa prijavljeni su krajem prošle godine u kineskom gradu Vuhanu a od tada se virus proširio na cijelu planetu i od njega je umrlo oko 340.000 ljudi. Predsjednik SAD Donald Tramp posljednjih nedjelja redovno optužuje kineske vlasti da su kasnile da prenesu presudne podatke o ozbiljnosti virusa čije širenje je po njemu moglo da se zaustavi. “Pored pustošenja izazvanog novim korona virusom

Žestok okršaj policije i demonstranata u Hong kongu Policija je juče u Hong kongu upotrebila suzavac i vodene topove, kako bi rasturila demonstracije organizovane zbog novih kineskih zakona vezanih za taj grad. Učesnici protesta su skandirali “Podržite Hong kong”, “Oslobodite

Hong kong” i “Revolucija našeg vremena”. Policija je saopštila da je uhapšeno više od 120 osoba, zbog nedozvoljenog okupljanja. Protesti su organizovani zbog usvajanja propisa koji, navodno, omogućava hapšenje prodemokratskih ak-

tivista. Šef kineske diplomatije Vang Ji je izjavio da su događanja u Hongkongu unutrašnja stvar Kine i da se “spoljno miješanje neće tolerisati”. Vang je rekao da predloženi zakon ne utiče na visok stepen autonomije Hongkonga, javio je AP.

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

svijet

d i kine zbog pandemije

matije: Svijet Hladnog rata

ozbiljna ekonomska šteta zbog korona virusa

Koje zemlje najviše zavise od turizma

politički virus se širi u SAD. Taj politički virus koristi svaku priliku da napadne i okleveta Kinu”, rekao je novinarima šef kineske diplomatije ne navodeći ime američkog predsjednika. Napetosti između Pekinga i Vašingtona već su visoke posljednje dvije godine zbog trgovinskog rata koji je pokrenuo Tramp, i u kome dvije zemlje jedna drugoj uzajamno uvode dodatne carine na uvezenu robu što teško pogađa međunarodnu trgovinu. Pandemija je popela tenzije između te dvije svjetske sile do novih vrhunaca. “Neke američke političke snage uzimaju za taoca odnose između Kine i SAD i guraju dvije zemlje na ivicu novog hladnog rata”, sa krizom korona virusa rekao je Vang Ji. Tramp je pomenuo mogućnost da će tražiti od Pekinga da plati više milijardi dolara odštete zbog štete nanijete pandemijom, i SAD traže međunarodnu istragu o porijeklu virusa. Vang je rekao da je Kina “spremna” na međunarodnu

saradnju da se identifikuje izvor novog korona virusa, dodajući da takva saradnja treba da bude lišena bilo kakvih političkih miješanja. Prošle sedmice je kineski predsjednik Si Đinping rekao da podržava da se izvrši “sveobuhvatna procjena” svjetskog odgovora na novi korona virus kada epidemija bude iskorijenjena. U video poruci upućenoj godišnjoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije Si Đinping je odbacio svaki propust njegove zemlje u upravljanju epidemijom dajući uvjeravanja da je Kina uvijek bila transparentna i odgovorna o tom pitanju.

Predsjednik SAD Donald Tramp posljednjih nedjelja redovno optužuje kineske vlasti da su kasnile da prenesu presudne podatke o ozbiljnosti virusa čije širenje je po njemu moglo da se zaustavi

Bez stalnih prihoda od turizma, mnoge zemlje suočiće se sa ozbiljnom ekonomskom štetom. U hrvatskom turizmu radi 24 odsto radne snage. Širom svijeta u turizmu postoji 330 miliona radnih mjesta, koji globalnom BDP-u svake godine doprinose 10 odsto ili 8,9 triliona dolara, piše portal visualcapitalist. U svijetu, u 44 zemlje, ukupna zaposlenost zavisi od putovanja i turističkog sektora više od 15 odsto. Hrvatska je turistička destinacija koja se nada ponovnom otvaranju uoči vrhunca sezone, a 2019. godine od turizma je imala 13 milijardi dolara prihoda. S populacijom od nešto više od četiri miliona, u turističkom sektoru radi 24 odsto radne snage. U Crnoj Gori od 680.000 stanovnika u turizmu je zaposleno skoro 33 odsto radnika, dok je u Albaniji i Grčkoj u ovom sekto-

ru zaposleno 22 odsto radnika. Novi Zeland, na primjer, ima 479.000 radnih mjesta u turističkoj i putničkoj industriji, dok u Kambodži u istom sektoru radi 2,4 miliona ljudi. Turistički orijentisane zemlje ostaju najteže pogođene globalnom zabranom putovanja, ali i najveće ekonomije svijeta osjećaju posljedice. U Španiji je turizam treći najveći sektor nacionalne privrede. Ostanu li karantinske mjere na snazi do septembra, procjenjuje se gubitak prihoda od 68 milijardi dolara. S druge strane, samo 2,8 odsto BDPa Južne Koreje zavisi od turizma. Na vrhu liste zemalja koje najviše zarađuju od turističke industrije u apsolutnim iznosima u dolarima su Sjedinjene Američke Države, u kojima je turizam u ukupnom BDP-u 2019. godine učestvovao sa 1,8 biliona dolara ili 8,6 odsto. SAD je

danas najveći globalni epicentar slučajeva kovida 19, pa ostaje da se vidi šta će se događati ako se zemlja prije ljeta ipak ponovno otvori turistima. Istovremeno, doprinos turističkog sektora kineskoj ekonomiji udvostručio se u posljednjih 10 godina te približio iznosu od 1,6 biliona dolara. Kako bi pomogle jačanju privrednih aktivnosti, Kina i Južna Koreja olakšale su ograničenja uspostavljanjem putnog koridora. Kako se mnoge zemlje polako otvaraju, pojavljuje se sve više putnih balona. Na primjer, Estonija, Letonija i Litvanija ublažile su ograničenja putovanja i stvorile putnu zonu. Australija i Novi Zeland takođe pripremaju sličan dogovor. Takvi putni baloni omogućavaju građanima svake zemlje da putuju unutar određenih zona.

Prazne plaže u Španiji

FOKUS

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

KOMANDIR POČASNE GARDE MILIJA ČABARKAPA ZA DN:

PONOSNI SMO ŠTO PREDSTAVLJAMO CRNU GORU

⌦ Marina Ilić

Počasna paljba koju smo imali prilike da vidimo prilikom nedavne proslave Dana nezavisnosti, podsjetila nas je na značaj i svu veličinu koju sa sobom nosi Počasna garda Vojske Crne Gore. Ovaj, kao ni mnogi drugi državni i vojni protokoli ne bi mogli biti održani bez baštinika tradicije Perjanika dinastije Petrović, koji često zemlju i vojsku predstavljaju i van granica Crne Gore. „Garda učestvuje u dočeku i ispraćaju svih visokih delegacija, daje počast preminulim vojnim licima, a dio je i proslava državnih praznika, tako da su građani mogli da nas vide nedavno na obilježavanjima Dana pobjede nad fašizmom i Dana nezavisnosti“, objašnjava za Dnevne novine komandir Počasne garde kapetan Milija Čabarkapa.

■ U GARDI I TRI ŽENE Počasna garda Vojske Crne Gore broji oko 110 pripadnika, koji su, navodi Čabarkapa, raspoređeni u gardijske i vod artiljerije. Kako ističe, među gardistima su i tri pripadnice ljepšeg pola.

„U našim redovima se nalaze tri pripadnice ljepšeg pola, ali ne obavljaju gardijske dužnosti, jer je za njih potrebno da gardista bude visok od 185 do 195 cm i težak od 80 do 95 kg, što je uslov koji lakše ispunjavaju muškarci“, kazao je Čabarkapa. On naglašava da je velika čast biti gardista, „jer ste predstavnik svoje vojske i države“. „Takođe, ponosni smo jer baštinimo tradiciju Perjanika dinastije Petrović, što se može vidjeti i po našim uniformama, krojenim po uzoru na perjaničke. Na svečanostima koristimo puške M59 PAP, koje su restauracijom ‘uljepšane’. Pored toga, sastavni dio uniforme je i sablja koja predsavlja repliku sablje koju su pripadnici Vojske Crne Gore nosili 1910. godine“, navodi Čabarkapa.

■ U RUMUNIJI ODU-

ŠEVLJENI NAŠOM UNIFORMOM

Pored toga što učestvuju u državnim protokolima u zemlji, pripadnici Počasne garde često veoma zapaženi učesnici internacionalnih svečanosti. „Predstavljamo Crnu Goru i van njenih granica, te je upravo Počasna garda podigla na-

Predstavljamo Crnu Goru i van njenih granica, te je upravo Počasna garda podigla našu zastavu ispred sjedišta NATO-a u Briselu, kada smo postali članica Alijanse

šu zastavu ispred sjedišta NATO-a u Briselu, kada smo postali članica Alijanse. Takođe, marširali smo ulicama Pariza i Bukurešta, obilježavajući stogodišnjicu početka Prvog svjetskog rata, odnosno Veliko ujedinjenje Rumunije. Moram napomenuti da smo u Rumuniji skrenuli pažnju medija, koji su bili oduševljeni našim uniformama“, kaže Čabarkapa. Ipak, dužnost gardiste nisu samo protokoli, već oni obavljaju i uobičajene vojne zadatke. „Mi se konstantno obučavamo i za ‘klasične’ vojne, pješadijske zadatke. Bili smo na usluzi građanima tokom svih većih elementarnih nepogoda koje su pogodile našu zemlju, učestvovali smo i u čuvanju granice, karantina tokom borbe protiv korona virusa i slično“, kazao je Čabarkapa. Takođe, pripadnici Počasne garde su učestvovali u misijama ISAF i „Odlučna podrška“ u Avganistanu, što kako naglašava Čabarkapa, je dragocjeno iskustvo. „Biti gardista podrazumijeva česta angažovanja van radnog vremena, vikendima, napornu obuku i održavanje fizičke kondicije koja je jako važna za naš posao. U suštini uvijek smo u pripravnosti, često su tu i iznenadni zadaci za koje imamo ma-

lo vremena da se spremimo, ali zahvaljujući dobroj obuci uvijek ih uspješno izvršimo. Na kraju, sve te žrtve su mala cijena, jer smo ponosni što smo u prilici da predstavljamo Crnu Goru“, dodaje Čabarkapa.

110 PRIPADNIKA BROJI POČASNA GARDA VOJSKE CRNE GORE

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

FOKUS

Bog na nebu, artiljerija na zemlji! Realizacija počasnih paljbi iz državnog protokola za Dan Evrope (9.maj), Dan nezavisnosti Crne Gore (21. maj) i Dan državnosti Crne Gore (13.jul) predstavlja bitan zadatak i za Artiljerijsku jedinicu, koja se za ovaj svečani čin priprema tri do četiri nedjelje. “Priprema ovih paljbi počinje tri do četiri nedjelje unazad, sa već unaprijed određenom poslugom iz Artiljerijske jedinice. Za ovo vrijeme, posluga, koju čine po tri pripadnika na svakoj haubici, se uvježbavaju kako istovremeno treba da izvrše opaljenje na haubicama. Istovremeno opaljenje iz šest haubica predstavljaju počasne plotune, a realizacija i organizacija svega toga predstavlja počasnu paljbu. Počasna paljba se realizuje uoči, odnosno dan prije gore navedenih datuma, u 18 časova”, pojanio je komandant Miljan Ratković. Artiljerija predstavlja vid kopnene vojske koja služi za podršku pješadijskih i oklopno mehanizovanih jedinica, za uništavanje i onesposobljavanje protivničke žive sile i vatrenih sredstava, lako i teško utvrđenih objekata, za čišćenje minskih polja, pravljenje prelaza preko fortifikacijskih objekata, uklanjanje prepreka na bojištu, kao i zadimljavanje i osvjetljavanje bojišta. Prvi začeci artiljerije potiču od katapulta, koji su se koristili za uništavanje i onesposobljavanje bedema i tvrđava, pa Ratković navodi da se može reći da je to bio jedan od prvih vidova artiljerije. On ističe da se u Crnoj Gori prvi put artiljerija spominje za vrijeme bitke na Grahovcu (1858.godine), u vrijeme knjaza Danila, gdje su Crnogorci, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića izvojevali pobjedu nad protivničkom Osmanlijskom vojskom. “Bitno je spomenuti da je kroz istoriju naše države,

⌦----------------------------------------------------GARDA UČESTVUJE U DOČEKU I ISPRAĆAJU SVIH VISOKIH DELEGACIJA, DAJE POČAST PREMINULIM VOJNIM LICIMA, A DIO JE I PROSLAVA DRŽAVNIH PRAZNIKA, TAKO DA SU GRAĐANI MOGLI DA NAS VIDE NEDAVNO NA OBILJEŽAVANJIMA DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM I DANA NEZAVISNOSTI

-----------------------------------------------------⌦

artiljerija odigrala veliku ulogu u oslobodjenju Crne Gore u svim ratovima u kojima je Crna Gora učestvovala. Veliku ulogu artiljerijska jedinica ima za vrijeme Mojkovačke bitke (1. Svjetski rat), gdje je nakon onesposobljene jedne artiljerijske baterije od strane Austro-Ugara, serdar Janko Vukotić uspio doći do drugih artiljerijskih oruđa i uspio sam gađati protivničku vojsku, što je to bio i jedan od glavnih činioca koji su preokrenuli tok bitke i na kraju je crnogorska vojska uspjela izvojevati pobjedu nad mnogo jačim protvinikom”, navodi Ratković. U Vojsci Crne Gore artiljerija, koja je u sastavu Pješadijskog bataljona, broji oko 70 pripadnika. “To su: vod haubica 122mm, vod minobacača 120mm, vod LRSV(lasner raketa samohodni više cjevni) 128mm, vod LRSP (lanser raketa samohodni protivoklopni) 125mm i komandni vod. Artiljerijska jedinica odgovorno izvršava sve povjerene zadatke od pretpostavljenje komande. Najbitnija zaduženja pripadnika koji se nalaze u njenim vodovima su ta da su vojnici poslužioci na oruđima, podoficiri komandiri odjeljenja, a oficiri, komandiri vodova. Komandni vod jeste vod podijeljen u tri odjeljenja: računačko odjeljenje, izviđačko odjeljenje i odjeljenje veze”, objašnjava Ratković. Komandni vod predstavlja glavni faktor svake artiljerijske jedinice, jer se preko njih dobijaju elementi za gađanje, koji se posle toga

prenose na poslužioce na vatrenim sredstvima i tako se izvršava gađanje. “Treba napomenuti da su pripadnici čete u potpunosti osposobljeni za izvršenje svih bojevih gađanja, što su i pokazali prilikom izvršenje istih na poligonu Krivolak u Makedoniji”, napominje Ratković. Četa za vatrenu podršku trenutno raspolaže sa 12 haubica 122mm, tri minobacača 120mm i šest višecjevnih bacača raketa koji su postavljeni na šasijama kamiona i predstavaljaju vid samohondih oruđa. Prema Ratkovićevim riječima, da bi određeni vojnik ili podoficir bio pripadnik artiljerije, isti mora proći specijalističku obuku koju četa organizuje, a prethodno mora konkurisati za mjesto u četi. “Nakon tromjesečne obuke, organizuje se test, praktični i usmeni, gdje se istom provjerava usvojeno i stečeno znanje, i na osnovu toga se raspoređuje na mjesto koje konkurisao, ako prođe test”, navodi Ratković. On napominje da Artiljerijska jedinica realizuje sve zadatke odgovorno i tačno od strane Pješadisjkog bataljona, tako da komandna struktura čete i vodova koja se nalaze u njoj funkcionišu besprekorno, sa veoma profesionalnim i odgovorni ljudstvom. “I na kraju, u Artiljerijskoj jedinici postoji parola koja se koristi za vrijeme obavaljanja vatrenih zadataka jedinice – ‘Bog na nebu, artiljerija na zemlji!’”, ističe Ratković.

KULTURA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

USPJEH DEBITANTSKOG FILMSKOG PROJEKTA

“EMBRIO” SARE ĐUROVIĆ PODRŽAN OD GETE INSTITUTA

Program FIRST FILMS FIRST pokrenut od Gete Instituta selektovao je nove projekte za učešće u petom izdanju programa. Od 103 prijavljena projekta debitantskih dugometražnih igranih filmova iz jugoistočne Evrope odabrano je osam, među kojima je i projekat crnogorske scenaristkinje Sare Đurović – “Embryo” (“Plod”) i rediteljke Maše Šarović iz Srbije. Filmski centar Crne Gore je 2017. godine ovaj projekat podržao na konkursu za sufinansiranje razvoja scenarija. Prva First films first radionica će u onlajn obliku biti realizovana početkom juna. Radi se o intenzivnom profesionalnom trening programu koji za cilj ima podršku mladim rediteljima iz jugoistočne Evrope, koji razvijaju prve dugometražne igrane filmove. FIRST FILMS FIRST sasto-

ji se iz četiri modula, koji se realizuju u periodu od godinu dana, a koji učesnicima omogućavaju proces postupnog prolaska kroz sve aktivnosti razvoja projekta, kroz različite faze. Program omogućava učesnicima: mentorstvo renomiranih evropskih filmskih profesionalaca, kroz različite faze razvoja prvog dugometražnog filmskog projekta, potrebne vještine i alate potrebne za nastup na međunarodnoj profesionalnoj sceni, uvid u industriju iz prve ruke i praktična znanja o promjenjivom svijetu savremenog evropskog filmskog stvaralaštva, kontakte sa najvažnijim evropskim donosiocima odluka, autorima i stručnjacima. R.K.

NAKON TROMJESEČNE PAUZE

Vatikanski muzeji otvaraju vrata za posjetioce 1. juna

ONLAJN IZLOŽBA OTVORENA U KOTORU

Izložba “Kulturno nasljeđe izvor kreativnosti”

U Staklenoj galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor otvorena je izložba crteža i fotografija na temu Kulturno nasljeđe - izvor kreativnosti. Izložba je organizovana povodom Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, a u okviru obilježavanja proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, 21. maja. Kako je saopšteno, na konkurs su se odazvala djeca i mladi iz Crne Gore, koji su crtežima i foto-

grafijama oživjeli bogato kulturno naslijeđe naše zemlje. Autorke izložbe su Aleksandra Tomović i Ksenija Stanković, koje su online otvorile izložbu, uslijed poštovanja propisanih mjera Instituta za javno zdravlje. Izložbu je moguće pogledati od danas do petka 29. maja, u terminu od 9 do 14h. Nagrađenim učesnicima nagrade će biti uručene danas u podne, u Staklenoj galeriji Kulturnog centra. R.K.

Vatikanski muzeji svoja će vrata za posjetioce ponovo da otvore 1. juna nakon višemjesečne pauze uzrokovane pandemijom korona virusa. Posjetioci će se morati pridržavati mjera zašti-

te, poput higijenskih propisa kao držanja fizičke distance. Na ulasku u muzejske prostore mjeriće se tjelesna temperatura i svi će morati da nose masku preko usta i nosa, saopšteno je iz Vati-

kanskih muzeja. Da bi muzejske vlasti uspijevale da vode evidenciju o broju posjetilaca, oni će rezervaciju morati da naprave unaprijed, ali se u početnoj fazi uobičajena nadoknada za rezervaciju od 4 eura povrh standardne ulaznice od 17 eura neće primjenjivati. Muzeji su zatvoreni 8. marta u sklopu napora Vatikana da se suzbije širenje korona virusa koji je u to vrijeme žestoko harao Italijom. Od 1. juna će biti moguće i turističke ture u otvorenim ekološkim autobusima koji omogućavaju panoramsko razgledanje Vatikanskih vrtova. Od 6. juna će biti otvorene i Papine vile u Castel Gandolfu. Posjetioci će moći da ih vide isključivo subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati uz prethodnu najavu na internet stranici. R.K.

KULTURA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

IZDANJE AUSTRIJSKE IZDAVAČKE KUĆE

POEZIJA DRAGANE TRIPKOVIĆ U ANTOLOGIJI MEDITERANSKOG KRUGA Poezija crnogorske pjesnikinje Dragane Tripković našla se u antologiji “Circle Surface Sun – From Somewhere in the Mediterranean” (Kružna površina Sunca. Odnekud na Mediteranu), u izdanju prestižne austrijske izdavačke kuće “Schlebrügge.Editor” za umjetnost, arhitekturu, dizajn i teoriju. Kako je saopštio Otvoreni kulturni forum, u knjizi su se našla 22 umjetnika iz Mediteranske regije, a izdanje su priredili Irena Eden i Stjin Lernout. Uvodni tekst za antologiju potpisuje Juan Canela, a među ostalim autorima su Salah Badis (Alžit), Efe Murad Balik ioğlu (Turska), Najwa Binshatwan (Libija), Valérie Cachard (Liban), Antoine Cassar (Malta), Anat Einhar (Ozrael), Wagdy El-Komy (Egipat), Laura Ferrero (Španija), Anja Golob (Sloveni-

ja), Soukaina Habiballah (Maroko), Jazra Khaleed (Grčka), Arian Leka (Albanija), Mazen Maarouf (Palestinska teritorija), Senka Marić (Bosna i Hercegovina), Marwa Melhem (Sirija), Nora Nadjarian (Kipar), Kamel Riahi (Tunis), M.G. Sanchez (Gibraltar), Olja Savičević-Ivančić (Hrvat-

RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE

Poziv književnicima, kritičarima i teoretičarima Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije uputila je javni poziv književnicima, kritičarima i teoretičarima iz regiona za učešće na naučno-stručnom skupu o književnom stvaralaštvu Rista Ratkovića, koji će se održati na jubilarnom 50. izdanju ove međunarodne manifestacije od 3. do 5. septembra u Bijelom Polju. Planirano je da se predstave naučni i stručni radovi o poeziji i prozi ovog velikna jugoslovenske književnosti koji će biti objavljeni u zborniku. U skladu sa kriterijumima učešća naučni radovi će biti recenzirani od eminentnih univerzitetskih profesora

iz regiona, a uputstvo za pisanje radova i prijavni formular nalaze se na veb stranici www.ratkoviceve. bijelopolje.co.me. Zainteresovani pisci, teoretičari i profesori književnosti iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, mogu se prijaviti za učešće najkasnije do 15. juna 2020. godine slanjem ispunjenog prijavnog formulara. Dok se naučni i stručni radovi, eseji i izlaganja, koji će biti objavljeni u tematskom zborniku, mogu se dostaviti najkasnije do 20. jula 2020. godine. Popunjen prijavni formular i radove slati na e-mail rvpnaucniskup@gmail.com. R.K.

ska), Igiaba Scego (Italija), Thomas Vinau (Francuska). Autori su pisali formom autobiografskog eseja, komentara, pozije ili filozofskog razmišljanja – a tekstovi artikulišu jednu ili drugu stranu posebnog svjetla koje objedinjuje Mediteransko područje. Publikacija je dizajnirana kao knjiga umjet-

nika, a predstavlja tekstove na engleskom jeziku i na izvornim jezicima. Fotografska serija Irene Eden i Stijna Lernouta o temama mora i svjetlosti oblikuje atmosferu teksta i dokumentuje instalativni i ilustrativni način na koji se ovi umjetnici bave tom tematikom. Antologija, kako se navo-

di, postavlja početnu tačku u kritičkom promišljanju Alberta Kamija o Evropi u njegovo vrijeme i njegovoj mediteranskoj utopiji solidarnosti i jednostavnosti, u kojoj svjetlost i sunce igraju glavnu ulogu. U trenutnim ekonomskim, ekološkim i humanitarnim krizama čini se da je ideja o uključivoj mediteranskoj Evropi utemeljenoj na kulturnoj raznolikosti uništena u korist nacionalističkih interesa, ekonomske izolacije i populističke ideologije koja podstiče mržnju i strah. Tako autori istražuju današnjicu posmatrajući mediteranske obale kao mitološko porijeklo Evrope. “Circle Surface Sun” okuplja glasove iz različitih mjesta i bezbroj perspektiva u pokušaju otvaranja transnacionalnog dijaloga o prelasku granice između zemalja i kontinenata i stvaranja prostora za zajednicu i zajedničko razmišljanje. R.K.

VJEČITI SPOR DVIJE DRŽAVE

Grčka ponovo zatražila mermerni friz sa Partenona Grčka je ponovo zatražila od Velike Britanije da joj vrati mermerni friz sa Partenona koji je izložen u Britanskom muzeju, koristeći sve veće međunarodno interesovanje za otvaranje te antičke lokacije, zatvorene tokom epidemije korona virusa. Britanski diplomata, lord Elgin je 1803, uz dozvolu Otomanskog carstva pod čijom je vlašću tada bila teritorija Grčke, djelove friza s Partenona odnio u London i prodao Britanskom muzeju gdje su sada izloženi i predstavljaju jedan od ključnih eksponata te kulturne ustanove. Velika Britanija je ranije odbijala da vrati te skulpture Grčkoj navodeći da su donijeti na britansko tlo uz dozvolu tadašnjih vlasti. “Ponovno otvaranje arheoloških lokacija predstavlja priliku za međunarodne or-

ganizacije koje podržavaju povratak friza sa Partenona da još jednom potvrde svoj i zahtjev grčke vlade o konačnom vraćanju tih mermernih skulptura”, rekla je grčka ministarka kulture Lina Mendoni. Prema njenim riječima, Grčka neće nikad prihvatiti da je Britanski muzej vlasnik friza, koji je “opljačkan”. Grčka traži povratak friza od 1983, kada je kampanju otpočela glumica, zatim ministarka kulture Melina Merkuri.

Partenon, hram zaštitnice grada Atine, nastao između 447. i 432. prije Nove ere, jedan je od najviših arhitektonskih simbola zapadne civilizacije i spomenik na koji su Grci veoma ponosni. Iako su hrišćani svojevremeno demolirali dostupne skulpture na Akropolju, a drevni hramovi potom služili kao izvor građevinskog materijala, friz Partenona je bio gotovo netaknut do 1687. godine kada ga je, tokom opsade, pogodio mletački top. R.K.

DRUGI PIŠU

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

KORONA VIRUS HARA MEĐU UROĐENIČKIM PLEMENIMA U BRAZILU

SMRTNOST U AMAZONIJI DUPLO VEĆA NEGO U OSTATKU ZEMLJE

Daleko od bolnica i osnovne infrastrukture, urođenici iz Brazila od kovida-19 umiru alarmantnom brzinom, a pomoć im ne dolazi niotkuda, javlja Si-En-En. Prema podacima zagovaračke organizacije “Articulation of Indigenous Peoples of Brazil” (APIB), stopa smrtnosti duplo je veća kod urođenika nego u ostatku Brazila. Na području Brazila, inače, živi oko 900.000 urođenika. APIB je detektovao više od 980 slučajeva zaraze kod urođenika te najmanje 125 smrti. To znači da je stopa smrtnosti 12,6, dok je nacionalna stopa smrtnosti 6,4 odsto.

No odjeljenje ministarstva zdravstva zaduženoog za urođenike prijavljeno je samo 695 slučajeva zaraze korona virusom, kao i 34 smrtna slučaja. To je zato što oni posmatraju samo dio urođenika koji živi u tradicionalnim naseljima, a ne i one koji su se preselili u gradove. Oni koji odlaze u gradove kako bi išli u školu ili u potrazi za poslom lako postaju posebno ranjiva grupa jer žive u lošim uslovima sa slabo dostupnim javnim servisima. A oni koji žive u udaljenim naseljima nemaju osnovne higijenske uslove. Jedan od prvih urođenika koji je umro od korona vi-

rusa je 15-godišnji dječak iz plemena Janomami koji je živio u udaljenom naselju u Amazoniji.

■ SMJEŠTENI U

UDALJENIM I NEPRISTUPAČNIM KRAJEVIMA

“Korona virus je u prednosti zbog godina javnog zanemarivanja. Naše zajednice su uglavnom udaljene, nepristupačne i nemaju pristup ni infrastrukturu”, rekao je za Si-En-En Dinaman Tuksa, izvršni koordinator APIB-a iz plemena Tuksa. Objasnio je kako pleme Tuksa, koje broji 1400

ljudi, nema bolnicu, a jedini oblik prevencije bolesti im je kompletna izolacija. “Usred pandemije nismo imali mnogo izbora. Morali smo se u potpunosti izolovati. Postavili smo granice. Nikome nije dozvoljeno da uđe i nastojimo da spriječimo da iko izađe”, objasnio je on.

■ VIŠE OD 60 PLEME-

NA PRIJAVILO SLUČAJEVE ZARAZE

Do sada u plemenu Tuksa još uvijek niko nije zaražen, no Dinaman ne zna koliko će još moći da se brane od virusa. Više od 60 plemena prijavilo je slučajeve za-

raze korona virusom, a mnogi od njih su iz regije Amazonija gdje ljudi mogu otići u bolnice samo brodom ili avionom. Prema podacima nevladine organizacije InfoAmazonia, prosječna udaljenost plemenskih naselja od najbliže jedinice Hitne pomoći je 315 kilometara. A za 10 odsto ovih naselja udaljenost je između 700 do 1079 kilometara. “Plemenske zajednice, čak i one koje imaju osnovne zdravstvene klinike, nisu pripremljene za koronavirus. To znači da oni koji se zaraze moraju biti premješteni i moraju da pređu ogromne udaljenosti. A čak i

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

kad dođu, moraju da čekaju na bolnicu, krevete u jedinicama intenzivne njege i respiratore jer ih nema dovoljno”, rekla je Džoenia Vapičana, prva zastupnica iz redova urođeničkih naroda u brazilskom kongresu.

■ ZDRAVSTVENI SISTEM U AMAZONIJI OD MARTA U KOLAPSU

Sjeverni i sjeveroistočni djelovi zemlje najviše su pogođeni korona virusom, a najveći dio smrtnih slučajeva zbog kovida-19 dogodio se u Amazoniji, jednoj od

saveznih država s najvećom stopom zaraze. Tamo su lokalne vlasti već upozorile da je zdravstveni sistem još od marta u kolapsu. Osim toga, aktivisti za prava urođenika već su upozorili na porast ilegalnog rudarenja i sječe drveća na područjima gdje žive urođenici otkako je na vlast prošle godine došao predsjednik Žair Bolsonaro. Ta prijetnja sada je još veća. Prema službenim podacima, krčenje šuma poraslo je za 64 odsto u aprilu u odnosu na isti period prošle godine. Urođenički narodi u Amazoni nemaju antitijela za bolesti koje dolaze izvana. “Urođenički narodi u Amazoni nemaju antitijela za bolesti koje dolaze izvana. Postoji ogromna opasnost da korona virus uđe u teritoriju urođeničkih naroda i da se dogodi pravi genocid”, rekao je brazilski aktivista i fotograf Sebastiao Salgado. Inače, brazilski kongres prošle sedmice je odobrio vanredni plan za urođeničke zajednice koji bi trebao da osigura medicinsku opremu, poljske bolnice, te zalihe vode i hrane da bi zajednice mogle da se samoizoluju. Ipak, plan još uvijek treba dqa odobriti senat i da dobije zeleno svijetlo od Bolsonara, koji umanjuje opasnost korona virusa i ima loše odnose s urođeničkim zajednicama. (Si-En-En, Index.hr)

DRUGI PIŠU

ZABAVA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

NOVI ALBUM IVANE KOVAČ “SREĆO I TUGO”

SVAKA OD PJESAMA OPISUJE NEKI DIO MOG ŽIVOTA ⌦ Fi.J. Nakon sedam godina pauze, hrvatska pjevačica Ivana Kovač objavila je album “Srećo i tugo”. Muzičku karijeru Dalmatinke u posljednjih nekoliko godina obilježile su regionalno popularne numere “Za mene”, “Bila boja”, duet “Dva goluba” s Mladenom Grdovićem, “Mala mafioza”, “Biser s juga”, koje su sve objedinjene na novom disku. “Svi znamo da je vrijeme albuma nekako prošlo jer se muzika prebacila u digitalni svijet, ali to niti malo ne umanjuje moju sreću zbog izlaska mog drugog albuma ‘Srećo i tugo’. Dugo se radilo na njemu, sedam godina. Proletjele su brzo

pa se pitaš: Pa kad prije? Svakoj pjesmi sam posvetila puno ljubavi i pažnje jer one su dio mene i kao takve dolaze do ljudi koji ih vole. Ogromno hvala svim mojim autorima na njihovom trudu i vjeri u mene i najveće hvala onima zbog kojih se ovaj album i stvarao, a to su ljudi koji ove pjesme vole”, kazala je Ivana Kovač. Za pjesmu “Ti”, Ivana je prošlog ljeta na Splitskom festivalu osvojila priznanje koje joj je uručio ocjenjivački žiri novinara i nagradu za najbolji stajling. Na albumu se nalazi i drugačija verzija pjesme “Srećo i tugo”, u pop remiksu.

ORGANIZATORI NOVOSADSKOG EXIT FESTIVALA

RADIMO NA SVIM MOGUĆIM OPCIJAMA ZA AVGUST Novosadski Exit festival definitivno je pomjeren za avgust, a kako će ovogodišnji događaj izgledati još uvijek nepoznanica. Organizatori su se oglasili, a djelove njihovog saopštenja prenosimo. “Ono što sigurno znamo je da jako vrijedno radimo na svim mogućim opcijama, kako za festival u 2020,

tako i u 2021. godini, te možete očekivati neka zaista sjajna iznenađenja. Sve vrijeme smo u kontaktu sa izvođačima koje smo objavili početkom godine, ali i sa mnogo više onih koje je tek trebalo da objavimo. Svi oni i dalje žele da dođu i nastupaju za vas. Danas možda i više nego ikad prije. I budite bez brige, svi po-

stojeći kupci ulaznica moći će da biraju da li žele da ih iskoriste za 2020. ili 2021. godinu, a oni koji budu želeli refundaciju apsolutno će moći da to urade u skladu sa uslovima koje naša država propiše za sve događaje odložene zbog pandemije. Na kraju dana, između širenja panike i optimizma, uvijek ćemo izabrati ovo drugo. Da nije tako, ne bi Exita ni bilo prije 20 godina. I zato smo presrećni što virus konačno nestaje iz naših života i što ponovo postoji velika mogućnost da budemo zajedno, u možda i najboljem ljetu do sada, kako bismo cijelom svijetu poslali poruku da je snaga života, jedinstva, ljubavi i slobode, koja nas sve spaja i ujedinjuje, evo već 20 godina, nezaustavljiva!”. Fi.J.

ČITAVA FILMSKA INDUSTRIJA U IŠČEKIVANJU

“Tenet” prvi blokbaster poslije korona virusa

Dugoočekivani špijunski triler “Tenet” u režiji Kristofera Nolana, sa Dejvidom Vošingtonom i Robertom Patinsonom u ulogama tajnih agenata u misiji sprečavanja Trećeg svjetskog rata mogao bi biti prvi holivudski

blokbaster koji će ući u bioskope od početka pandemije virusa korona. Čitava filmska industrija netremice prati svaki potez studija “Vorner braders” u vezi sa promocijom i premijerom ovog filma.

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

DOM

reizdanje albuma Milana Mladenovića

“Angel’s breath” dobija izdanje kakvo zaslužuje blici približimo ove pesme i da ih učinimo dostupnim u jednom osvježenom izdanju sa dobrim kvalitetom zvuka. Srećni smo što je Croatia Records prepoznao značaj ovog albuma i što će, uz njhovu podršku, Angel’s Breath dobiti novi život kao vinilno, CD i digitalno izdanje. Na ovaj način smo jedno umjetničko remek-delo spasili od propadanja i zaborava, a na radost Milanovih i Subinih poštovalaca i svih ljubitelja kvalitetne muzike”, poručili su iz Zadužbine. U knjižici izdanja Milan je pisao: “Ovo vreme je vreme ponovne podele, ponovnog usitnjavanja geopolitičkih celina, cepanja država i lokalnih ratova. Ovo vreme je takođe vreme u kojem dominira uska specijalizacija u svim domenima ljudske aktivnosti – od nauke preko privrednih grana do umetnosti.” Koliko ova Milanova izjava odjekuje i u 2020. godini i nije potrebno previše naglašavati. “Angel’s Breath” rezultat je posebne sinergije različitih senzibiliteta i to se čuje u svakoj od pjesama, počevši od Praia do ventu eternu preko Metak pa sve do pjesme Crv – jedanaest sjajnih pjesama koje po ko zna koji put dokazuju o kakva se dva vrhunska talenta radilo i koliko je prostor glazbene imaginacije Milana i Sube bio širok.

Omot limitiranog CD izdanja iz 1994.

Jedna od fotografija iz Brazila 1994. Foto: Vladimir Radojičić

“Angel’s Breath” kultni je album, odnosno projekat Milana Mladenovića, legendarne rok figure regionalnog prostora i Mitra Subotića Sube, muzičara i producenta koji je u Brazilu, gdje je tragično i stradao 1999. godine, postao istaknuti producent pred kojim su bile najbolje profesionalne godine. Croatia Records i Zadužbina Milana Mladenovića udružili su snage kako uspomena na Milana i Subu ne bi izblijedjela – ideja koja je dovela do albuma “Angel’s Breath” svijetu je bila prijeko potrebno onda, a i danas je. Zadužbina Milana Mladenovića osnovana je s namjerom da održava uspomenu na Milana i da njegovu autorsku i ličnu zaostavštinu sačuva kao cjelinu. “Više od godinu dana smo radili na pripremi reizdanja Milanovog posljednjeg albuma Angel’s Breath koji je do sada publici bio dostupan samo kao limitirano CD izdanje. U dogovoru sa porodicom Mitra Subotića Sube, Milanovog prijatelja i koautora ovog albuma koji je snimljen 1994. godine u Subinom studiju u Brazilu, smatrali smo da Angel’s Breath treba ponovo objaviti jer predstavlja važan dokument stvaralaštva oba autora i kruna je njihove dugogodišnje saradnje. Želja nam je bila da i nekoj novoj pu-

Milan Mladenović i Mitar Subotić Suba

KUVAR

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

Ruzmarin u r

KUHINJICA

■ MARINIRANA ĆURETINA

Potrebno je: * 1 kg ćurećih prsa * ulje za pečenje Za marinadu: * 3 kašike maslinovog ulja * 1 kašika limunovog soka * kašičica ruzmarina * 2 kašičice senfa * 2 čena bijelog luka * so i biber Ćureća prsa operite i posušite papirnatim ubrusom. U manjoj posudi pomiješajte maslinovo ulje, limunov sok, ruzmarin, senf, zgnječeni bijeli luk, so, biber. Marinadom premažite ćureća prsa i ostavite neka malo odstoje. Marinirano meso kratko propržite u tiganju sa svih strana, a zatim stavite da pečete u rernu. Pecite pokriveno aluminijumskom folijom na 180 stepeni oko sat vremena. Za vreme pečenja povremeno dolivajte malo vode. Pečena ćureća prsa isijecite na odreske i poslužite s kuvanim povrćem.

■ AROMATIČNI KROMPIR

Potrebno je: * 1,5 kg mladog krompira * so i biber * kašika ulja * 50 g maslaca * kašika biljnog začina * beli luk u prahu * kašičica suvog ruzmarina

* 2 kašičice suvog peršuna * 1,5 dcl piva * po potrebi vode Krompir dobro operite, isijecite i dobro posolite. U tepsiju dodajte narendani maslac i ulje, zatim krompir. Pospite mješavinom koju ste napravili od biljnog začina, bibera, bijelog luka, ruzmarina i peršuna. Zalijte pivom i dobro izmiješajte, pa stavite da se peče u

zagrijanu rernu na 180 stepeni 50 minuta. Tokom pečenja povremeno promiješajte i po potrebi dodajte po malo vode, otprilike 1-1,5 dl.

■ ODRESCI TUNE Potrebno je: * 1 kg tune (narezane na odreske) Za marinadu:

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

KUVAR

raznim jelima RIŽOTO S POVRĆEM Potrebno je: * 300 g pirinča * 5 kašika maslinovog ulja * 2 čena bijelog luka * 2 paradajza * 1 žuta paprika * 1 patlidžan * 1 šargarepa * pola celera * 1 crveni luk * 2 tikvice * 30 g maslaca * 1 dl bijelog vina * 1 l supe od povrća * parmezan za posipanje * so i biber * veza ruzmarina Isijecite paradajz na kockice, kao i tikvice, patlidžan i papriku. U teflonskom tiganju ugrijte ulje s nasjeckanim bijelim lukom, dodajte paradajz, papriku, patlidžan i tikvicu. Nakon nekoliko minuta, izvadite iz tiganja na tanjir. U istom tiganju istopite maslac i tu ubacite celer, šargarepu i luk, potom i pirinač pa dinstajte 10 minuta. Dodajte so i biber i isjeckanu vezu ruzmarina, a na kraju vino. Kada alkohol ispari, dovršite kuvanje postupnim dolivanjem supe od povrća. Kad je pirinač gotov, pomiješajte ga s povrćem koje ste ranije stavili na tanjir. Na kraju sve pospite parmezanom. * pola litre vode * 50 ml vinskog sirćeta * biber u zrnu * lovorov list * 2 kašičice biljnog začina * so * 2 grančice ruzmarina * 1 limun * 100 ml maslinovog ulja Odreske tune operite, očistite od kožice i pažljivo odstranite središnju kost. Kuvajte ih u proključaloj vodi kojoj ste dodali sirće, biber, lovor, biljni začin i so, pa nastavite to da radite na laganoj vatri 10 minuta. U vatrostalnu posudu slažite red tune, zatim listove lovora, ruzmarin i kriške limuna, pa nastavite tako dok ne potrošite svu tunu. Prelijte procijeđenom vodom u kojoj se kuvala riba tako da je prekrije, zatim zalijte uljem toliko da prekrije tunu kako ona ne bi došla u dodir sa vazduhom. Poklopljeno čuvajte na hladnom mjestu, u frižideru i do sedam dana. Poslužite s kuvanom blitvom ili drugim povrćem.

■ POTAŽ OD

BORANIJE

Potrebno je: * 1 crni luk * 2 čena bijelog luka * 2 šargarepe * 250 g žute boranije * 2 sre dnje grančice ruzmarina * 700 ml povrtne supe * so i biber Crni i bijeli luk i oprane iglice ruzmarina sitno nasjeckajte i prodinstajte u šerpi na malo ulja. Šargarepu isjecite na kolutove i zajedno sa svježom ili zaleđenom žutom boranijom dodajte u šerpu. Naspite supu i kuvajte dok povrće ne omekša. Posolite i pobiberite po ukusu. Izmiksajte štapnim mikserom i prije služenja, po vrhu pospite sjeckanim iglicama ruzmarina.

■ VEGETARIJANSKE ŠPAGETE

Potrebno je:

* 200 g špageta * so * 2 kašike maslinovog ulja * 3 kašike putera * 1 velika grančica ruzmarina * 3 kašike sitno sjeckanog peršuna * 1 čaša rendanog sira grana padano ili parmezana U dobro posoljenoj vodi kuvajte špagete da budu “al dente”. Dok se špagete kuvaju, pripremite sos. U većem tiganju rastopite puter sa maslinovim uljem. Dodajte ruzmarin i na laganoj vatri ga pržite kako bi pustio aromu. Dodajte kutlaču vode u kojoj se kuvaju špagete i ostavite da se kuva dok pola ne ispari. Ubacite sitno sjeckani peršun i pažljivo dodajte špagete. Dobro promiješajte, isključite ringlu i dodajte rendani sir.

■ PILETINA SA

ŠAMPINJONIMA

Potrebno je: * 600 g piletine

* 300 g šampinjona * biljni začin Za sos: * 1 kašika maslaca * 2 kašike brašna * kocka supe od povrća * 1 žumance * 1/2 dl kisjele pavlake * veza peršuna * 1/2 veze ruzmarina * sok od pola limuna U dubljem tiganju na malo maslinovog ulja propržite komade bijelog pilećeg mesa koje ste prethodno začinili biljnim začinom. Zatim dodajte pečurke isjeckane na trake i dinstajte 10 minuta. U drugoj šerpi, na maslacu propržite brašno (neka zaprška ostane svijetla), polako zalijte sa 4 dl vode, dodajte kocku supe od povrća, dinstajte oko pet minuta dok se ne zgusne. Dodajte limunov sok, žumance, kisjelu pavlaku, sitno isjeckan peršun i ruzmarin, sve promiješajte i prelijte preko piletine. Poslužite uz njoke ili pire krompir. (Večernje novosti)

Ruzmarin pomaže varenju masti. Koristi se u proizvodnji parfema i kao dodatak raznim mirisnim vodicama. U narodnoj medicini koristi se kod bolesti jetre, bubrega, srca i reume

POTAŽ OD BORANIJE Potrebno je: * 1 crni luk * 2 čena bijelog luka * 2 šargarepe * 250 g žute boranije * 2 srednje grančice ruzmarina * 700 ml povrtne supe * so i biber

kuvar

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

Slatkiši za početak ned

KUHINJICA

■ Bečki kuglof

Potrebno je: 3 jajeta čaša šećera u prahu čaša jogurta čaša brašna 1/2 čaše ulja čaša kokosa vanilin šećer prašak za pecivo Dobro umutite jaja i šećer u prahu, dodajte jogurt, ulje, kokos, vanilin šećer, prašak za pecivo i brašno. Sve dobro promiješajte i pecite kolač u kalupu za kuglof. Umjesto kokosa, možete u kolač da stavite mljevene orahe, a ukoliko želite da bude tamne boje, ubacite kakao ili čokoladu. Preko kolača pospite šećer u prahu.

■ Baklava sa jajima Potrebno je: 500 g kora 5 jaja jogurt 10 kašika šećera prašak za pecivo vanilin šećer malo suvog grožđa čaša ulja Za preliv: 1/2 kg šećera Malo umutite jaja i šećer, dodajte jogurt, vanilin šećer, prašak za pecivo i ulje. Stavite kore u podmazani pleh i svaku premažite filom. Preko svake druge kore stavite malo suvog grožđa, a prije nego što baklavu ubacite u zagrijanu rernu isijecite je na kocke. U međuvremenu skuvajte 1/2 kg šećera sa vodom i prelijte preko vrele baklave.

■ Keks-torta Potrebno je: 500 g izmrvljenog keksa 60 g istopljenog putera čaša jogurta sok od pomorandže po potrebi kašika limunovog soka

150 ml slatke pavlake za šlag 3 kašike šećera Izmrvljeni keks pomiješajte sa istopljenim puterom i šećerom i ostavite da odstoji. Posebno umutite jogurt, sok od limuna i pomorandže, a u drugoj posudi izmiksujte slatku pavlaku za šlag. Sve pomiješajte a zatim sjedinite sa keksom. Tortu ukrasite umućenim šlagom i isjeckanim voćem i stavite u frižider da se stegne najmanje tri sata.

■ ŠVARCVALD ČAROLIJA

Potrebno je: 500 g višanja Za kore: 8 žumanaca 200 g šećera 100 g prezli 60 g mljevenih oraha 50 g kakaoa Za fil: 3 kisele pavlake 200 g šećera u prahu 6 kesica šlaga 3 šoljice mlijeka Mikserom umutite 4 žumanca i 100 g šećera, dodajte 50 g prezli, 30 g mljevenih oraha i 25 g kakaoa. Odvojeno umutite 4 bjelanca u čvrst snijeg, sjedinite sa žumancima i pecite u rerni. Ispecite ukupno dvije kore. Fil pripremite tako što ćete mikserom umutiti kisjelu pavlaku i šećer u prahu. Odvojeno umutite šlag i mlijeko, sjedinite sa pavlakom i stavite u zamrzivač oko pet minuta. Preko višanja pospite šećer (po ukusu), a kada puste sok stavite na ringlu. Kad proključa, skinite sa šporeta i procijedite tečnost iz višanja. Stavite koru na tacnu, potopite je sokom od višanja, premažite pola fila, a preko stavite višnje (takođe polovinu). Preko stavite drugu koru, potopite je sokom, premažite ostatak fila i poređajte višnje. Tortu možete spolja da ukrasite rendanom čokoladom, čokoladnim mrvicama ili sa dva umućena šlaga.

■ SA UKUSOM JAGODA Potrebno je: 6 jaja 2 šolje brašna šolja šećera 6 kašika vode 2 vanilin šećera Za fil: 800 g kisjele pavlake 200 g šećera u prahu 500 g svježih jagoda Umutite mikserom jaja i šećer, dodajte vanilin šećer, vodu, brašno i sve dobro promiješajte. Stavite smjesu u dublju okruglu posudu, koju ste podmazali uljem i posuli brašnom (možete da stavite i papir za pečenje) i ispecite koru u rerni. Kada se ohladi, podijelite je na dva jednaka dijela. U međuvremenu, napravite fil tako što ćete mikserom umutiti kisjelu pavlaku i šećer u prahu. Stavite jednu koru na tacnu, sipajte malo soka ili mlijeko da omekša, poređajte pola fila od kisjele pavlake, a preko toga sjeckane jagode. Ponovite postupak i sa drugom korom.

djelje

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

kuvar

Musli za jutarnji obrok Potrebno je: jogurt musli jagode ili drugo voće po izboru malo badema Pomiješajte jogurt i musli i ostavite malo da odstoji. Zatim preko nasjeckajte jagode ili drugo svježe ili zamrznuto voće po izboru. Možete da nasjeckate i malo badema ili lješnika.

Baklava sa jajima Potrebno je: 500 g kora 5 jaja jogurt 10 kašika šećera prašak za pecivo vanilin šećer malo suvog grožđa čaša ulja Za preliv: 1/2 kg šećera

ŠVARCVALD ČAROLIJA Potrebno je: 500 g višanja Za kore: 8 žumanaca 200 g šećera 100 g prezli 60 g mljevenih oraha 50 g kakaoa Za fil: 3 kisele pavlake 200 g šećera u prahu 6 kesica šlaga 3 šoljice mlijeka

38 DN

ENIGMATIKA

DIZNIJEV JUNAK

GLUMAC VRSTA SA SLIKE ČUVENI URUGROĐEN JUŽNOG NAMJERA, TAMAN, VAJSKI NAUM MRAČAN U BERAVOĆA FUDBALER NAMA

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

PRVO SLOVO

GRAD I LUKA U IZRAELU

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

FOTO UBOD

FRAN- ZEMLJIŠTE CUSKI FILOZOF, OBRASLO ŽAN-POL TRSKOM

SREDNJI TALASI (SKR.) VOLT

USKA TRAKA, VRPCA DEFEKT MJESTO U TURSKOJ

SIMBOL CERIJUMA REPUBL. SRBIJA STARJEŠINA U VOJSCI

PEĆINA NA POLUOSTRVU LUŠTICA OMLADIN. TENISKI KLUB OTILIJA OD MILJA

STARIJA HRVATSKA BALERINA IZRAEL. PJEVAČICA HAZA FUDBALER MIROČEVIĆ

DRŽAVA U SREDNOJ AMERICI

REOMIR

VRŠITI ASANACIJU

IKONIJA OD MILJA BORCI U STVARANJE SVJEČANI PRVIM REDOKAMENA MUŠKI VIMA U BEŠICI KAPUT (MED.) POREZNICI

OZNAKA ZA TONU

SIMBOL KALAJA PRVA NEPOZNATA OZNAKA ZA KARAT

GRČKA ABECEDA

Norveška

DIO TELEVIZORA KAMENA ORUĐA IZ PRAISTORIJE

ČAROBNICA IZ GRČKE MITOLOGIJE POSLUŽAVNICI (NJEM.) SKLADIŠTE ZRNASTE HRANE ISTOČNJAČKA BORILAČKA VJEŠTINA ZAMBEZIA ON LINE SVJETILJKA

MILA JOVOVIĆ

SVEČANE IGRANKE

Play sudoku online at:

MINERAL PLAVE BOJE

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

MALI RAKOVI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: DAMASKIJA, S, ALADAR, OPOR, NELI FURTADO, OMORINA, ŠID, RAKARI, PION, AORTITIS, ZI, NJ, VI, IMALAC, AKN, ISTRANI, LOJZE, MISAL, ASTRIK, RT, AZO, ARENAS, BOBINA, UNIKAT.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2680

2014-02-13

Medium level

4 4

2 3

2014-01-20

Medium level

2 2

5 4

6 6

2 8

7 3

4 5

5 3 puzzle 8 4 No. 1 2284 9 2 2013-01-13 7 6 Sudoku

5 2

9Play 4 sudoku 5 3 7online 6 2at:8

7 4 2Puzzle 8 6 solution: 3 5 1 9

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2656

2 5 7 1 8 6 3 9 4 www.sudokukingdom.com

9 9

Sudoku puzzle No. 3179 2015-06-27

Vodotoranj u Poljskoj

6 1

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

Word Search Puzzle #L846KD

Bacon Beaks Bacon Brawled Beaks Canes Capsized Brawled Citric Clones Canes Cried Capsized Curious Deputy Citric Disrupts Clones Dopier Ensigns Cried Equine Curious Evade

Grill

Gyrating Ensigns

Prunes Psych Reactors Mixer Seeing Spark Opted Sprinkle Parasite Tango Tarred Picks Ultra Unearths Prawn Venom Prunes Widens Wringing Psych Zaniest

Heater Equine Hovers Hummed Evade Ideas Grill Ideology Immune Gyrating Items Manor Heater Mixer Hovers Opted Parasite Hummed Picks IdeasPrawn

Manor

Deputy

Ideology

Seeing

Disrupts

Immune

Dopier

Items

Tango Tarred

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Nije vam nimalo povoljan dan. Ovo je pogrešan trenutak za nove poslovne poduhvate i nove poslove. Veoma vam se dopada osoba koju ste spontano upoznali. Spremni ste za početak kontakta. Problemi sa cirkulacijom su mogući.

BIK Konačno je došlo vrijeme za neke pozitivne preokrete na poslu. Osjećate da ste spremni za promjene. Jedna nova osoba koja bi mogla da vam bude zanimljiva uskoro će se pojaviti u vašem bliskom okruženju. Prijala bi vam masaža.

BLIZANCI Polako dolazite do unapređenja i zadovoljni ste okolnostima u kojima se sada nalazite. Želite da uđete u vezu sa osobom koja vam obećava da ćete graditi stabilnu vezu. Dobro se osjećate.

VAGA Nalazite se na raskrsnici i niste sigurni u kom pravcu treba da krenete kada su u pitanju nove poslovne odluke. Provešćete lijep dan s voljenom osobom. Očekuje vas povoljan period na ovom polju. Povedite računa o jetri.

ŠKORPIJA Današnji dan za vas ne nosi već promjene na polju posla, stanje stvari vam ostaje po starom. Voljena osoba pokazuje dosta nepoverenja, a njen takav stav vas vrijeđa. Možete da budete skloni konfliktima. Uznemireni ste.

STRIJELAC Danas ste umorni i nemate snage da se posvetite poslu. Pazite da ne napravite neke veće greške. Partner očekuje da mu se maksimalno posvetite, ali ste vi sada nekako zatvoreni i ne pokazujete osjećanja. Mogući problemi s grlom.

Ultra Unearths Venom Widens Wringing Zaniest

Reactors

Spark REBUS Sprinkle

RAK Moguće je da ćete imati priliku da pokažete svoje talente i napredujete u poslu koji obavljate. Uživate u neobaveznom flertu. Spremni ste za razne avanture, ali ne i za ozbiljnu vezu. Potrudite se da više vježbate.

LAV Danas vas očekuje napeta atmosfera na poslu jer nećete uspjeti da ostvarite sve ono što ste zamislili. Odlučili ste da više ne krijete svoje nezadovoljstvo i da pokažete voljenoj osobi šta mislite o vašoj vezi. Slabija cirkulacija.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Neka mapa vodi skauta

Spremni ste za velike promjene i osjećate da je vrijeme da inicirate nove događaje. Nije vam lako da prevaziđete sve prepreke koje nosi veza na daljinu. Moguće je da imate neka veća dvoumljenja. Prijalo bi vam više sna.

JARAC Moguće je da će vam brojni nesporazumi u odnosu s nadređenima donijeti komplikacije na poslu. Voljena osoba ne pokazuje dovoljno emocija. Osjećate nezadovoljstvo. Osjetljivi vrat i ramena.

VODOLIJA Moguće je da ćete danas riješiti neke probleme na poslovnom planu i da ćete zbog toga biti zadovoljni. Voljena osoba se polako hladi od vas, što primjećujete, ali se nadate da će se okolnosti ipak na kraju promijeniti. Pazite se u saobraćaju.

RIBE Ne odgovara vam tempo u koji ste ušli na polju posla. Osjećate da vam je potrebno neko vrijeme za odmor. Moguće je da poznajete osobu koja ima jaka osjećanja prema vama. Uskoro ćete imati priliku za vezu. Problemi s prehladom.

Mali oglasi

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem: • veliki izbor umjetničkih slika-veoma povoljno •srebrne perpere,original novac stare Crne Gore ******* Kupujem filateliju okupaciju Crne Gore. Kontakt telefon 069 / 051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: 067/898-614 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući. Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke. Tel: 069/678-618 Prodajem imanje 17 ha u Studenca, 30km od Žabljaka. Tel: 069/678-618 Profesor francuskog daje časove osnovcima I srednjoškolcima,kao I latinskog jezika za srednjoškolce. Sve vrste prevoda. Tel: 068/391-168

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PONEDJELJAK, 21.11. 2016.

SPORT

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

53 43

PREMIJER LIGA

Čelsi je lider DA LI STE ZNALI

Britanski “Sunday Times” objavio je juče da je dolazak oko 3.000 navijača Atletiko Madrida Kosta na martovski meč Lige šampiona protiv Liverpula uzrokovao širenje Poslije 12. kola,“Kovid-19” Premijer liga zaraze virusa u oblasti grada na- rijeci Merima novog lidera to je Čelsi! si. Isti izvor dalje navodi da “Plavci” su na gostovanju je ta utakmica doMidlzbrou slavilidirektno sa 1:0, upivela do vezanu 41 smrti povezane sali šestu pobjedu bez sa novim korona primljenog gola, a virusom. čovjek od-

luke je bio Dijego Kosta u 40. minutu. Naturalizovani Španac se perfektno snašao u šesnaestercu potpisavši svoj 10. gol u sezoni, sedmi na posljednjih sedam mečeva na strani. Izabranici Antonija Kontea imaju 28 bodova, a iza Čelsija se nalaze Liverpul i Siti sa 27, Arsenal sa 25, te Totenhem sa 24. B.T.

1. HNL

Rijeka ostala na plus šest

IZJAVA DANA

Apsolutno sam siguran da će se dobri, stari fudbal sa navijačima veoma brzo vratiti. Ne mislim da će ovaj virus trajati zauvijek. Mislim da će se stanje promijeniti prije nego Vešović što mislite. Ne sviđa mi se ovo apokaliptično stanje da čekaRijeka je umoramo 16. koluda gostovamo drugi, treći,u čak i pela Slaven Belupu Koprivnitalas.je priliku da odleti ci, ti imala na “plus osam” u odnosu na ALEKSANDER ČEFEšampiona Dinamo (“modri” R I N ,remizirali p r e d s jsa ed nik u petak Istrom kodEvropske kuće (1:1)),fudbalske ali je ostala na unije istom (UEFA) rastojanju - na “plus šest”... I na kraju je dobro ispalo Marko Vešović (dobio žuti karton) i drugovi su upisali remi bez golova (0:0), ali nijesu briljirali. Momci koje sa klupe vodi Matjaž Kek, a na čijoj je ostao Aleksandar Šofranac pošto nije ulazio, su odigrali jako loše, pa mogu da slave neriješen rezultat. Uostalom, imaju velikih plus šest u odnosu na “modre”... B.T.

NOSTALGIJA SJEĆANJEna NAcrnogorske LEGENDARNE EKIPE 1992/93¦ nostalgija - sjećanje ekipe BUDUĆNOST (budućnost 1992/93)

EKIPA IZ KOJE SU SVI NAPRAVILI NEŠTO

⌦ Miloš Antić Predvodio ih je legendarni Dimo Mitrović, igrali su odličan fudbal, izbacili super talentovane klince koji su kasnije imali dobre karijere, neki čak i postali reprezentativci Jugoslavije - Budućnost je u prvi šampionat poslije raspada velike Jugoslavije ušla sa visokim ambicijama. Talentovani tim sezonu je, međutim, okončao na 10. mjestu sa 36 bodova i učinkom od 14 pobjeda i poraza i osam remija... Ekipu su u sezoni 1992/1992. sačinjavali momci sa slike: GORNJI RED: Zoran Perović, Žarko Dragaš, Goran Đurović, Radislav Dragićević, Niša Saveljić, Miodrag Vukotić, Boro Janičić, Saša Petrović, Zoran Gajević (ekonom). SREDNJI RED: Savo Rogošić (trener), Srdan

Dmitrović, Viktor Trenevski, Dejan Rabrenović, Savo Barac, Zlatko Kostić, Obren Sarić, Vanja Popović, Dimitrije Mitrović (šef stručnog štaba). DONJI RED: Igor Dragićević, Slobodan Šćepanović, Dragan Maraš, Siniša Jelić, Mladen Perović, Ljubo Radunović (fizioterapeut). Strašna ekipa od kojih je većina igrača brzo napravila respektabilne internacionalne karijere. Prvo u regionu, a

Bilo je u toj ekipi igrača koji su kasnije bili u Bordou, Milanu, Malagi, Makabiju, Crvenoj zvezdi, Partizanu, Vojvodini..., igrali za reprezentaciju Jugoslavije

onda i u jačim ligama... Žarko Dragaš je preko Rudara otišao u Crvenu zvezdu (prije avantura u Švedskoj i Grčkoj), Boro Janičić se brzo obreo u Seulu, Radislav Dragićević je pojačao Vojvodinu (kasnije bio u Bečeju, Borcu, pa u Grčkoj čak osam godina, uz jednu na Kipru), za njim kasnije i Miodrag Vukotić (prije odlaska u Milan, pa austrijskih i švajcarskih epizoda) i Savo Barac (kasnije bio u Izraelu, Francuskoj, Grčkoj...). Saša Petrović je čuvao mrežu OFK Beograd, prije odlaska u Koreju, Španiju i Kinu, Viktor Trenevski se dokazivao u Partizanu, isto kao i Niša Saveljić koji je preko Hajduka iz Kule stigao do Humske i iz ove ekipe napravio najbolju karijeru, kasnije bio i reprezentativac Jugoslavije, član velikog Bordoa i mnogih francuskih

prvoligaša.... Siniša Jelić je bio član Obilića, internacionalac u Grčkoj, Portugalu, Džogo Rabrenović stub odbrane Sartida iz Smedereva, kasnije Čukaričkog, Mladen Perović Rudara i subotičkog Spartaka. Vanja Popović je preko Zemuna stigao do Hihona, Malage i Hetafea, Zlatko Kostić je bio u Španiji i Grčkoj, sjajni ljevak Igor Dragićević i majstor Srdan Dmitrović takođe u Grčkoj, a Dragan Maraš na Kipru. Vezista Slobodan Šćepanović bio je zapažen u Lucernu, tada rezervni golman Zoran Perović oprobao se u Novom Pazaru, Goran Đurović, dugo godina bio kapiten Budućnosti, a jedan period svoje karijere proveo je u Grčkoj, dok je Obren Sarić bio član više crnogorskih klubova, a igrao je i u Mladosti iz Lučana.

sport

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

TRENER SUTJESKE NIKOLA RAKOJEVIĆ SE RADUJE NASTAVKU SEZONU

Sa treninga Sutjeske Sutjeska na startu “novog proljeća” u subotu (30. maj) gostuje Komu na Zlatici u večernjem terminu, aktuelni šampion u nastavak sezone ulazi sa bodovnim zaostatkom od 11 poena u odnosu na lidera Budućnost, ali sa realnom šansom da se okiti trofejom Kupa pošto su Nikšićani u polufinalu gdje se još nalaze “vječiti rival” iz Podgorice, Podgorica i Petrovac... Borba za trofeje je nešto za šta živi stogodišnjak iz Nikšića, klub koji u trofejnoj sali ima četiri titule i jedan Kup, ali za iskusnog stratega Nikolu Rakojevića jedna stvar je najbitnija... “Poslije svega što je bilo, najbitnije je što smo se vratili onome što najviše volimo”, rekao je Peco za Dnevne novine, koji nije želio da gleda negativne stvari... “Neću da pričam o teškoćama koje smo imali tokom priprema i koje ćemo imati tokom nastavka prvenstva. Jednostavno, treba da budemo zadovoljni što smo se vratili na teren i što ćemo da se vratimo utakmicama. Tu treba da pokažemo svu našu želju i volju da pravimo dobar rezultat”.

■■ Juriš na trofej

četvrtu godinu zaredom

A šta je to dobar rezultat? Sportski je nadati se da “plavo - bijeli” iz grada piva i čelika prigrabe treću titulu u nizu, ali realnija stvar je osvajanje Kupa, posebno sada kada se i u polufinalu igra samo jedna utakmica.

■■ Šansa za mlađe Marko Vuković, koji je zimus stigao u Sutjesku iz Rudara, se povrijedio tokom priprema, a defanzivac Bojan Ciger je postigao dogovor o raskidu saradnje sa plavo-bijelima iz Nikšića Četvrta godina zaredom sa peharom u džepu (Kup 2017, titule 2018, 2019) i ljetošnji najveći uspjeh domaćeg loptanja u Evropi bi bili dokaz da Nikšićani imaju kontinuitet... “I kada počne prvenstvo Kup je bliži od titule jer se kroz manji broj utakmica dolazi do trofeja. Sada je to postalo bliže zbog te jedne utakmice u polufinalu, ali se treba i tome prilagoditi”, govori nam Rakojević, zastaje, pa nastavlja... “Tu je ta specifičnost Kupa koja uvijek može da dođe do izražaja, jer dobro znamo da da su iznenađenja uvijek moguća. Međutim, uradićemo sve da završimo Kup kako treba”.

Rakojević: I kada počne prvenstvo Kup je bliži od titule jer se kroz manji broj utakmica dolazi do trofeja. Sada je to postalo bliže zbog te jedne utakmice u polufinalu, ali se treba i tome prilagoditi. Uradićemo sve da osvojimo Kup

Nastavak sezone bi mogao da donese slabiji taktički fudbal, jer igrači neće biti spremni za svih 90 minuta... “Tačno, ali mislim da ako radite nešto što volite, onda je to što iziskuje dodatni napor. Neće biti lako, ali tu smo da uradimo šta se od nas traži, a to je da napravimo rezultat i da što manje kukamo kako se nismo pripremili dobro”, jasan je Rakojević. Tri stopa, pet izmjena, 20 igrača u protokolu, veliki broj utakmica - zbog svega toga bi mogli da vidimo dosta mlađih igrača na terenu, a u isto vrijeme biće to dobra podloga za narednu sezonu kada će u startnih 11 morati da budu dva igrača mlađa od 21 godine... “Odlična je stvar što imamo pet izmjena i što treneri mogu da računaju na 20 igrača. Od januara smo priključili sedam omladinaca, sada još četvoricu, pa ćemo u hodu da vidimo kako će se sve to odvijati. Mlađi fudbaleri će dobiti šansu, od njih će zavisiti da li će iskoristiti minutažu”, rekao je Rakojević, kome se na mini priprema povrijedio Marko Vuković. “Vuković je dobio udarac, ima nezgodnu kontuziju, šteta zbog njega jer je počeo dobro da radi. Međutim, to su stvari koje se dešavaju”, podvukao je Peco, trener Sutjeske koja je postigla dogovor sa Bojanom Cigerom o raskidu saradnje. B.T.

foto: FK Sutjeska Nikšić

Nema kukanja, treba da smo zadovoljni što igramo

Sa jednog od treninga Budućnosti sa Andrijom Delibašićem u ulozi glavno

BUDUĆNOST SE KOMPLETIRA - ANDR

Oporavak j

⌦⌦ Bojan Topalović

Šef stručnog štaba Mladen Milinković, ljevak Dušan Stoiljković i defanzivci Igor Bašić, Aleksa Vidić i Nikola Đurić će se danas prvi put pojaviti na treningu Budućnosti pred nastavak šampionata nakon završetka karantina. Tako će se “plavi” kompletirati pred utakmicu sa Grbljem u subotu pod Goricom. A dok je glavni trener bio “van ritma”, Stefan Milić i drugovi su slušali pomoćnika Andriju Delibašića, jednog od najtalentovanijih trenera mlađe generacije, koji je sa ekipom sprovodio zamisli Milinkovića. “Priprema za nastavak sezone je bila čudna, ali smo zadovoljni kako sve izgleda. Igrači su se držali programa koji smo im zadali tokom karantina i radili su dobro. Vjerovatno nisu znali šta će od dosade, pa su poštovali pro-

Delibašić: Treba posvetiti pažnju svemu, a posebno oporavku poslije utakmice. I to do najsitnijih detalja. Bitno je šta će igrači večerati poslije utakmice, a šta doručkovati i ručati na dan samog meča.

gram”, rekao je sa osmijehom na licu Deli za Dnevne novine, koji je sa saradnicima odmah provjerio prvotimce... “Da su individualno dobro radili vidjelo se na testovima. Od početka priprema smo kvalitetno trenirali, a sada je jedino problem što ćemo bez prijateljskih utakmica ući u prvenstvo. Međutim, situacija je svima ista, nema prostora za kalkulaciju, što se prije prilagodimo - to bolje”.

■■ Spremni smo za 70 minuta

Aktuelni lider pred nastavak prvenstva ima 11 bodova prednosti u odnosu na Sutjesku, igraće u polufinalu Kupa gdje su još Nikšićani, Podgorica i Petrovac, tako da se svi nadaju duploj kruni. Prvo u istoriji kluba... “Prioritet je prvenstvo i titula, ali naravno da nećemo zaboraviti Kup. Znamo da se i polufinale i finale igraju na jedan meč, tako da tu može svašta desi, jer svi ulaze za podjednakim šansama”, govori legendarni nekadašnji napadač, pa se okreće tituli koja se čeka od 2017. “Imamo lijepu prednost, ali to nije presudno. Znamo kakva je naša liga, prvi može da izgubi od posljednjeg, zato ne smijemo da pravimo računicu, nego svaki meč moramo da odigramo kao da je finale Kupa”. Budućnost je na 19 jesenjih i četiri proljećnja kola postigla

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

Foto: FK Budućnost

og trenera

sport

STRATEG ISKRE ALEKSANDAR NEDOVIĆ O “novom početku” lige

Biće rastrzanosti, ali vjerujem u dobru Iskru Klub koji je nedavno proslavio 101. rođendan želi da potvrdi izlazak u Evropu

RIJA DELIBAŠIĆ ZADOVOLJAN RADom

je ključan najviše golova (49), primila je najmanje (20), a visokim presingom je lomila rivale. Međutim... “To sada nećemo moći da radimo tokom 90 minuta, tako da ćemo morati da odmaramo sa loptom. Do toga ritma ćemo polako doći. Jasno je da će ekipe koje se lako prilagode uslovima, praviti povoljne rezultate. Ne znam šta su radile ostale ekipe, ali pretpostavljam da niko nije 100 odsto spreman. Ni mi nismo, ali za 70 minuta našeg ful ritma garantujem da jesmo”, poručio je Delibašić, koji zna da će pravilo od pet izmjena igrati veliku ulogu... “To će predstavljati olakšanje ekipama. Igrači će lakše podnijeti ritam igranja na svakih četiri - pet dana, vremenske uslove za koje znamo kakvi su u Podgorici”.

■■ Jaka poruka za igrače

Bivši reprezentativac i strijelac istorijskog gola protiv Engleske pod Goricom iz iskustva zna šta će biti najbitnije tokom napornog ritma u nastavku sezone. “Oporavak poslije utakmice će da bude presudan. Naši igrači nisu navikli na ritam koji ćemo da imamo, a biće povreda, kartona... Ekipa koja pripremi najveći fond igrača za najveće napore napraviće najbolji rezultat”, jasan je Delibašić, koji zna šta znači igrati na svaka tri da-

na pošto je to često radio u - prije svega - Primeri... “Još nismo imali grupne sastanke sa šefom, ali od danas ćemo ih imati kako bi se pripremali od utakmice do utakmice. Treba posvetiti pažnju svemu, a posebno tom oporavku. I to do najsitnijih detalja. Bitno je šta će igrači večerati poslije utakmice, a šta doručkovati i ručati na dan samog meča. Naši igrači nisu navikli na to, naročito ne mlađi koji misle da su u punoj snazi i da je sve jednostavno. Pričaćemo sa njima, jer sada više nego ikada moraju da povedu računa o svom tijelu”, jaka je poruka čovjeka koji zna o čemu priča. Na kraju - saga zvana Panajotis Moraitis. Grk koji je postigao pet golova na četiri proljećnje utakmice bi 1. juna mogao da se vrati u rodnu zemlju gdje treba da služi vojni rok, koji je već odlagao dva puta. Budućnost radi sve da ga zadrži, ali napadač možda ne mogne da izboksuje odlaganje i treći put, a onda je i pitanje da li će se vratiti u Podgoricu, jer mu na kraju sezone ističe ugovor... “Ta vijest nas je zatekla, jer je važan igrač i igrao je u vrhunskoj formi. Nadam se da će ostati sa nama, ali u pitanju je viša sila. Ako bude morao da ode u vojsku, imamo igrače koji su spremni i kadri da ga zamijene. Tu prije svega mislim na oporavljene Vujačića i Zarubicu, ali imamo i talentovane omladince”, podvukao je Andrija Delibašić.

Iskra je tokom jeseni igrala odličan fudbal i često je prijetila šampionu Sutjesci i lideru Budućnosti, na početku proljeća je podigla ručnu (četiri kola - pobjeda, dva remija, poraz), ali nastavak Telekom 1. CFL bi mogao da donese - pravu Iskru. Tome se iskreno nada šef stručnog štaba “građana” Aleksandar Nedović... “Očekujem dobre stvari od svoje ekipe, jer smo se kompletirali. Pored toga, povrede koje smo imali smo zaliječili, a igrače koji su se kasnije priključili na zimskim pripremama smo doveli u red”, govori trener Danilovgrađana za Dnevne novine, koji korona virus i prekid loptanja u Crnoj Gori ostavlja iza... “Ne bih se vraćao na priču o koroni, vrućini, utakmicama... Fakat je da je svima isto, svi smo počeli da treniramo istog dana, svi smo imali isti broj dana, ko se bolje spremio - taj će ostvariti bolje rezultate. To je istina”.

■■ Da sačuvamo treće mjesto

“Drugi dio” proljeća tokom koga će se naše ekipe nadmetati u 13 rundi će biti krajnje specifičan. Naravno, zbog specifičnosti priprema i zbog toga što nema publike. Prvoligaši taktički neće stajati najbolje na terenu, a to bi moglo da se dopadne ljudima koji više vole neki romantični stil igre... “Sigurno je da će da bude rastrzane igre iz razloga što je

24 gola je primila Iskra na 23 utakmice - sa tom brojkom je četvrta odbrana lige iza Budućnosti (20), Sutjeske (23) i Podgorice (23), a sa druge strane Danilovgrađani su postigli 29 golova i četvrti su napad iza Budućnosti (49), Sutjeske (45) i Rudara (36)

taktika povezana sa koncentracijom, a koncentracija sa fizičkom spremom i sigurno da će poslije određenog vremena u posljednjem kvartalu utakmice dolaziti do pada. Tada će se najviše utakmica rješavati, zato ko mentalno uspije da spremi ekipu za te detalje, lakše će doći do povoljnog rezultata”, jasan je Nedović.

Nedović: Naš cilj ostaje da sačuvamo treće mjesto. Bili smo i prvi i drugi od starta prvenstva, nikada četvrti, zato želimo da izguramo do kraja i da ostanemo treći. Mislim da ćemo da uspijemo u toj zamisli

Klub koji je prethodne godine proslavio 100. rođendan je spreman za istorijski rezultat u aktuelnoj sezoni - izlazak na evro scenu. “Naš cilj ostaje da sačuvamo treće mjesto. Bili smo i prvi i drugi od starta prvenstva, nikada četvrti, zato želimo da izguramo do kraja i da ostanemo treći. Mislim da ćemo da uspijemo u toj zamisli”.

■■ Na vrijeme

smo mislili...

Promjena pravila (pet izmjena, 20 fudbalera u rosteru) su sjajna za fudbal. To će odgovarati svima, tako će mlađi fudbaleri dobiti šansu da se iskažu, a timovi da ih probaju za narednu sezonu koja garantuje dvojici igrača mlađih od 21 godine da budu starteri. Međutim, Danilovgrađani su na vrijeme mislili o svemu... “Iskra kao klub i ja kao trener smo na vrijeme razmišljali o tome, nama su i ove godine igrala tri - četiri igrača ispod 21 godine”, rekao nam je Nedović, koji uz prvi tim ima veliki broj omladinaca... “Kroz ovu sezonu smo već spremili dva igrača koja su igrala standardno za iduću, a pokušaćemo da razigramo još dva klinca. Međutim, to neće biti samo ta dva, već ćemo imati sedam - osam mladića. Praktično ih već imamo, na vrijeme smo vodili računa o svemu”, podvukao je Nedović, čija će ekipa u subotu gostovati Podgorici. B.T.

SPORT

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

NJEMAČKA SENZACIJA KAJ HAVERC SE NE ZAUSTAVLJA NI NAKON PAUZE

MOMAK KOJI MOŽE SVE Trenutno ne mogu da se sjetim njegovog imena, ali u Bajeru iz Leverkuzena postoji igrač koji mi je kao malo ko ranije zapao za oko. Već je dio prvog tima, ali nije igrao protiv Atletiko Madrida nedavno u Ligi šampiona - rekao je 2017. za Uefu ekspert Real Madrida za talente Alberto Garida. Uefin portal odmah je upoznao čitaoce da je riječ o supertalentovanom Kaju Havercu, a tri godine kasnije taj 20-godišnji momak je prava senzacija njemačkog fudbala. Majstor koji podjednako dobro igra kao ofanzivni vezni, krilo ili kao klasični napadač. Visok, tehnički besprekoran, fudbaler sa vizijom, napadač za kojeg je teško reći da li je bolji kada kretnjom “otvara” protivničke odbrane ili prilikom “egzekucije”. Uz sve to podjednako dobro koristi obje noge. Alleskönner (fudbaler koji može sve) kako su ga nazvali Njemci. Nakon što ga je djed sa četiri godine odveo u timove iz njegovog Ahena (Arminija Mariodorf i Arminija Ahen), Haverc je već sa deset godina završio u Bajeru iz Leverkuzena. “Iako mlađi nekoliko godina od vršnjaka Kaj je u ligi za igrače do 12 godina igrao za Ahen protiv nas”, prisjetio se Slavomir Čarnijecki,

20 GODINA, ŠEST MJESECI I ČETIRI DANA IMAO JE KAJ HAVERC KADA JE U DECEMBRU 2019. UPISAO 100. NASTUP U BUNDESLIGI. ON JE TAKO POSTAO NAJMLAĐI IGRAČ U ISTORIJI OVE LIGE KOJI JE STIGAO TO TAKVE BROJKE

Nova fudbalska superzvijezda: Kaj Haverc

Ispit u školi važniji od Lige šampiona Sa svega 17 godina Kaj Haverc je u dresu Bajera zaigrao u Ligi šampiona - bilo je to u prvom meču osmine finala protiv Atletiko Madrida. Ipak, u revanšu ga nije bilo. Razlog? Klub mu trener u mlađim kategorijama Bajera. “Mislim da smo slavili sa 8:3, ali sva tri gola za njih postigao je upravo Haverc. Tada je bilo jasno da

Timo Verner postiže jedan od tri pogotka na Opel areni

je dao nekoliko slobodnih dana kako bi spremio ispit u školi. “Nešto prije tog revanša, a dan pred jedan od ispita u školi, igrali smo meč u Kupu Njemačke. Kako se utakmica zbog

ćemo učiniti sve da ga dovedemo u Leverkuzen.” Od sezone 2016/17. Haverc je dio prvog tima sa “Baj arene”, tokom prethodne je ek-

produžetaka i penala odužila, kući sam stigao veoma kasno. Umoran i bez vremena da se dodatno spremim, neću pričati kako je ispit prošao”, objasnio je Haverc.

splodirao (17 golova u Bundesligi), stari majstor Joakim Lev već ga je uveo i u reprezentaciju Njemačke, a tokom ove sezone postao

je pravi lider Bajera. Nakon pauze zbog pandemije virusa “Kovid-19” izgleda još silnije - na dvije utakmice četiri puta je tresao mrežu. Iako je Bajer nedavno odbio čak 90 miliona eura Bajerna iz Minhena, koji je očekivano u Havercu vidio svoju novu super zvijezdu, jasno je da će “farmaceuti” teško uspjeti još dugo da ga zadrže u Leverkuzenu. Nova zvijezda njemačkog fudbala je rođena. K.B.

Kaj Haverc je najmlađi igrač u istoriji koji je stigao do 30 bundesligaških pogodaka.

BUNDESLIGA, 27. KOLO: “BIKOVI” NE VOLE CRVENO, USPAVANI ŠALKE

RB LAJPCIG - MAJNC 13:0

POGODAKA POSTIGAO JE RB LAJPCIG NAKON 27 KOLA OVE SEZONE - BIKOVI SU TAKO VEĆ SADA IZJEDNAČILI NAJBOLJI GOLGETERSKI UČINAK U ISTORIJI KLUBA

Isti rivali, dva meča, 13 pogodaka - svaki u mreži jednog tima. “Bikovi” baš ne vole crvenu boju sa Rajne. Nakon što je u prvom dijelu sezone ponizio Majnc sa 8:0, RB Lajpcig je ponovo bio nemilosrdan prema ovom timu - momci Julijana Nagelsmana slavili su sa 5:0. Da sve bude slično sa prvom utakmicom pobrinio se napadač “bikova” Timo Verner koji je ponovo upisao het-trik i tako postao prvi igrač u Bundesligi još od Ulfa Kirstena iz sezone 1998/99. koji je dva puta u

sezoni tri puta tresao mrežu istog rivala. Osim sjajnog napadača, golove za Lajpcig postigli su i Jusuf Poulsen i Marsel Zabicer. Tim iz nekadašnje Istočne Njemačke i dalje u šampionskoj trci sa sedam bodova manje od lidera Bajerna. A nakon pauze zbog virusa “Kovid-19” Šalke nikako da se probudi - “rudari” su juče poraženi i na svom terenu od Augzburga (3:0), pa su u samo dva kola u nastavku Bundeslige primili čak sedam golova.

SEMAFOR: Šalke – Augzburg 0:2 (Leven 6, Sanrenren-Baze 76), Majnc – Lajpcig 0:5 (Verner 11, 48, 75, Poulsen 23, Zabicer 36), Keln – Fortuna 2:2 (Modeste 88, Kordoba 91 – Karaman 41, Tomi 61). TABELA: Bajern M 61, B. Dortmund 57, RB Lajpcig 54, Bajer L 53, B. Menhengladbah 52, Volfsburg 39, Frajburg 37, Šalke 37, Hofenhajm 36, Keln 34, Herta 34, Augzburg 30, Union B 30, A. Frankfurt 28, Majnc 27, Fortuna D 24, Verder 21, Paderborn 18. K.B.

SPORT

PONEDJELJAK, 25. 5. 2020.

KONAČNO ĆE BITI JASNA SUDBINA PREKINUTE SEZONE U EVROLIGI

Igrači protiv nastavka, 11 privilegovanih donose odluku Zabjelski pozdrav za Kup: Kopitović

LUDO FINALE U BJELORUSIJI

BATE i Boris zagrlili Kup u 121. minutu Vrijeme korone dobilo je i prve fudbalske pobjednike - BATE Borisov, našeg Borisa Kopitovića, u ludom meču protiv aktuelnog šampiona Dinamo Bresta osvojio je Kup Bjelorusije. Gol za trijumf (1:0) postignut je u 121. minutu, a najbolje se nakon totalne ludnice u kaznenom prostoru Dinama snašao Zahar Volkov. Mogao je u toj gu-

žvi meč da riješi i Kopitović, ali je njegov udarac u petercu izblokirao Denis Laptev. Inače, naš reprezentativac je igrao od finiša prvog poluvremena, a u 78. minutu imao je sjajan akrobatski pokušaj “makazicama”, ali je golman Dinama zaustavio njegov udarac. BATE je tako četvrti put osvojio Kup (najviše od svih), dok je Dinamo ostao na tri pehara. K.B.

TAKMIČARSKA KOMISIJA TSCG

VRAĆA SE TENISKI ŽIVOT U CRNOJ GORI

Epidemija virusa “Kovid-19” u Crnoj Gori praktično da je završena, kraj maja i početak juna označiće povratak sporta u našoj zemlji, a među prvima takmičenja će se nastaviti u tenisu. Takmičarska komisija Teniskog saveza Crne Gore dala je saglasnost da takmičenja u našoj zemlji mogu da se nastave po preporukama koje je donijelo Nacionalno koordi-

naciono tijelo za zarazne bolesti. Tako će sve krenuti već sljedećeg vikenda (30-31. maj) kada bi trebalo da se održe tri turnira. Do 12 godina u Ulcinju na terenima TK “Bellevue”, zatim do 16 godina u Podgorici (TK Eminent), dok će se turnir seniora u održati Kotoru u na terenima TK “Macho”. Državno seniorsko prvenstvo na programu je 20/21. juna u Ulcinju. K.B.

Armejci protiv, kraljevi za nastavak: Zvijezda CSKA Majk Džejms u duelu sa odbranom Reala Najbolja evropska košarka uskoro se vraća ili će se sezona prekinuta pandemijom virusa “Kovid-19” poništiti? Najvažnije košarkaško pitanje na Starom kontinentu biće riješeno danas kada će predstavnici 11 klubova koji imaju A licencu odlučiti o nastavku Evrolige. Kako pišu specijalizovani košarkaški portali za sada je poznato da su za nastavak sezone Anadolu Efes, Makabi i španski giganti Real Madrid i Barselona, dok je prema istim navodima nešto više onih koji su za prekid. Protiv nastavka sezone trebalo bi da glasaju CSKA Moskva, Armani, Panatinaikos, Olimpijakos i Fe-

nerbahče, dok se još ne zna stav Žalgirisa i Baskonije. Đordi Bartomeu i Evroliga imali su priliku da juče putem video konferencije čuju

PREMA PISANJIMA SPECIJALIZOVANIH KOŠARKAŠKIH PORTALA ZA NASTAVAK EVROLIGE GLASAĆE ANADOLU EFES, MAKABI, REAL MADRID I BARSELONA, A PROTIV CSKA MOSKVA, ARMANI, PANATINAIKOS, OLIMPIJAKOS I FENERBAHČE. STAV ŽALGIRISA I BASKONIJE JOŠ NIJE POZNAT.

i glas po dva igrača iz svakog kluba koji čine ovo takmičenje, a prema Sportandu praktično svi su bili protiv nastavka sezone. Mnogi sa ovih prostora željno iščekuju današnju odluku klubova Evrolige, jer bi ona trebalo da ubrza i sudbinu prekinute sezone u ABA ligi. Ipak, teško da će i nakon ovog glasanaja region biti bliži saznaju ko će ga naredne sezone predstavljati u eliti. Sezona u Evroligi je prekinuta nakon 28. kola, dok je u ABA ligi preostala da se odigra posljednja runda i plej-of u kojem bi nastupila i dva crnogorska predstavnika - Budućnost i Mornar. K.B.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@ dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me) redakcija@dnovine.me

Novo u ponudi Obezbijedite svoj primjerak pdf verzije Dnevnih novina

10€ Mjesečna pretplata

Svakog jutra dobićete na vašu mejl adresu cjelokupan sadržaj Dnevnih novina!

Minimalni period pretplate je 30 dana

Prijave na brojeve: 068/890-286 ili 067/642-212 ili mail: marketing@dnovine.me *Akcija traje do prestanka privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti

#ostani doma i čitaj Dnevne novine