Dnevne novine 9. oktobar, 2020.

ŠTAJNMAJER ĐUKANOVIĆU

U izbornoj noći pokazali ste ljudsku veličinu i političko iskustvo ■ 2 ODT: ZBOG SKANDALOZNOG MOLEBNA U BARSKOJ CRKVI

Formiran predmet protiv učiteljice i NN sveštenika ■ 11

PETAK, 9. 10. 2020. BROJ 2811 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■5

PREDSJEDNIK CRNE GORE ODRŽAO KONSULTACIJE SA NOSIOCIMA LISTA PARLAMENTARNE VEĆINE

ZANIMLJIV FB POST NEBOJŠE MEDOJEVIĆA

Umjesto da dilujem sa Vijestima, povezah se sa Srbima i izgubih NOVI PREDLOG MINISTARSTVA EKONOMIJE VLADI

Subvencije zarada i naredna dva mjeseca ■ 9

Đukanović juče predložio Krivokapića za mandatara

■ Mandatar najavio da će sastav nove vlade predložiti do 8. novembra

■ 2 3

U SUSRET 9. ROĐENDANU DNEVNIH NOVINA

Novinari donirali krv ■ 17

POVODI: ZLOČIN U VELICI 1944. I MANIPULACIJA ŽRTVAMA

POSRBLJAVANJE Veličana i Velike ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

Radojko Đuričanin

2

politika

PETAK, 9. 10. 2020.

predsjednik crne gore održao ko

Đukanović juč Krivokapića z U izbornoj noći pokazali Đukanović i Štajnmajer

Štajnmajer Đukanoviću

ste ljudsku veličinu i političko iskustvo Bilo bi štetno za državu ako bi neko doveo u pitanje dostignuća na putu u EU i to u trenutku kada su sva poglavlja otvorena, poručio je njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer u razgovoru sa cnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, koji je u srijedu završio radnu posjetu Berlinu. Štajnmajer je naglasio da će Njemačka nastaviti da prati procese u Crnoj Gori, uz očekivanje da se zadrži proevropski pravac i članstvo u NATO. Đukanović je zahvalio na spremnosti Njemačke da uvijek sa interesovanjem čuje ono što je vezano za Crnu Goru i Zapadni Balkan.

“Takođe, zahvalio je i na kontinuiranoj podršci evropskoj perspektivi regiona, uz poruku da je Crna Gora postojano na putu usvajanja evropskog sistema vrijednosti i približavanja EU, fokusirana na dobijanje izvještaja EK o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24, i stvaranje uslova za intenzivnije zatvaranje poglavlja”, navodi se u saopštenju. Đukanović je upoznao domaćina s rezultatima parlamentarnih izbora i koracima koji su preduzeti u pravcu demokratske tranzicije vlasti. Štajnmajer je, kako se dodaje, izrazio lično poštovanje prema ulozi Đukanovića u politič-

“Nije lako predati vlast, ni poslije 30 godina, ali način na koji ste to uradili govori i o ljudskoj veličini i velikom političkom iskustvu”, kaže Štajnmajer

Vidna dostignuća “Bilo bi štetno za državu ako bi neko doveo u pitanje dostignuća na putu u EU i to u trenutku kada su sva poglavlja otvorena. Njemačka je u regionu, u kojem vidi dosta nesigurnosti, Crnu Goru uvijek smatrala faktorom stabilnosti i vidjela je u ulozi medijatora. Nadamo se da će tako i ostati”, zaključio je njemački predsjednik. kom životu Crne Gore, posebno u izbornoj noći.

“Nije lako predati vlast, ni poslije 30 godina, ali način na koji ste to uradili govori i o ljudskoj veličini i velikom političkom iskustvu”, istakao je predsjednik Njemačke, naglašavajući da je Đukanović u izbornoj noći “zadužio svoju zemlju, jer je priznanje dosta tijesnog izbornog rezultata pored lične vrline potvrdilo i demokratsku vjerodostojnost zemlje”. Štajnmajer je ocijenio da će uloga Predsjednika ubuduće biti još teža, jer se s novom parlamentarnom većinom treba prvo okupiti oko evropskog kursa, a onda taj kurs održati dalje.

On je naglasio, u prijateljskom tonu, da će Njemačka nastaviti da prati procese u Crnoj Gori, uz očekivanje da se zadrži proevropski pravac i članstvo u NATO. Dvojica zvaničnika su razgovarala i o odnosima u regionu i globalnim kretanjima, kao i teškim posljedicama pandemije za čije savladavanje će biti potrebno jedinstvo i saradnja, uključujući i dostupnost vakcina u skoroj budućnosti. A.N.

P

redsjednik Milo Đukanović uputio je Skupštini predlog da mandatar za sastav nove vlade bude nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” Zdravko Krivokapić, o čemu je javnost juče obavijestio i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

Đukanović je juče održao konsultacije o mandataru za sastav vlade sa nosiocima lista koalicije “Za budućnost Crne Gore” Zdravkom Krivokapićem, “Mir je naša nacija” Aleksom Bečićem i “Crno na bijelo” Dritanom Abazovićem.

“Time su se stekli uslovi da za mandatara za sastav vlade predložim Zdravka Krivokapića, koji će u roku utvrđenom Ustavom Crne Gore, pripremiti program i predložiti njen sastav, o čemu će se izjasniti 27. saziv Skupštine Crne Gore na jednoj od predstojećih sjednica redovnog jesenjeg zasijedanja”, navodi se u predlogu koji je Đukanović uputio Skupštini. Đukanović je, nakon konsultacija, uz čestitke mandataru i želju da što prije sastavi vladu, istakao da će biti otvoren za svaku vrstu saradnje, kao najboljem interesu građana i države.

“Koristim priliku da odam priznanje predstavnicima tri koalicije pobjedničke većine za postizanje sporazuma odmah nakon izbora, kojim se potvrđuje strateški kurs državne politike Crne Gore i garantuje odgovoran odnos prema međunarodnim obavezama, polazeći od činjenice da je naša zemlja članica NATO i zemlja kandidat u prego-

Abazović, Bečić i Krivokapić u razgovoru sa Đukanovićem varačkom procesu sa EU, sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima”, rekao je Đukanović na pres konferenciji.

■■ o državi smo

odlučili prije 14 godina

Kako je naveo, izborni proces i tranzicija vlasti rezultat su višegodišnjih napora na izgradnji održivog institucionalnog državnog okvira, što je “potvrda uspješnosti politike u prethodnom periodu i dobro odabranih strateških pravaca državnog razvoja”.

“Naše društvo i ovim pokazuje zrelost, demokratski kapacitet, što Crnu Goru svrstava u red demokratskih, evropskih država. Izgradnja institucija, društva vladavine prava, uz naše međusobno uvaža-

vanje i civilizovani dijalog je najbolji put za prevazilaženje naslijeđenih i novih podjela, što će olakšati naše napore na kreiranju zajedničke evropske budućnosti. Crna Gora je od međunarodnih partnera prepoznata kao važan faktor regionalne stabilnosti”, ocijenio je Đukanović.

Kako je istakao, Crna Gora je bila jedina jugoslovenska republika gdje nije bilo ratova devedesetih.

“Uspjeli smo da sačuvamo Crnu Goru od NATO bombardovanja 99, obnovili smo državu 2006. godine na demokratskom referendumu, postali članica NATO-a i najnaprednija država regiona na putu EU integracija. Pokazali smo da smo u međuvremenu izgradili pouzdanu stabilnost, temelj demokratskog i

Poštujem volju parlamentarne većine Upitan da li će potpisati novi zakon o slobodi vjeroispovijesti ili njegove izmjene, što najavljuju koalicije koje su osvojile većinu na izborima, crnogorski predsjednik Milo Đukanović je kazao da uvijek

poštuje ono što je volja parlamentarne većine, koja jedina ima nadležnost da donosi nove zakone.

“Ne bih unaprijed govorio kakav će biti moj odnos, dok ne vidim šta će biti sadržaj zakona”, naveo

je Đukanović.

Kako je poručio, taj zakon će imati isti tretman kao i svaki koji je do sada donesen, te da je njegova obaveza da zakoni budu usklađeni sa pravnim sistemom Crne Gore.

PETAK, 9. 10. 2020.

3

politika

onsultacije sa nosiocima lista parlamentarne većine

ukupnog društvenog razvoja”, istakao je Đukanović, koji vjeruje da Crna Gora danas ima tekovinu, koja će odgovoriti novim izazovima u našem političkom životu, u uslovima kohabitacije vlasti.

Prema njegovim riječima, stranke koje nikada nijesu bile u vlasti, prvi put će raditi taj posao, a one koje su decenijama vršile vlast, prvi put će biti opozicija.

“Mi na ovim izborima nijesmo odlučivali o državi. O državi smo odlučili prije 14 godina. Zato ne smijemo dozvoliti da bilo koja promjena vlasti, na bilo koji način ugrožava vitalne državne interese, niti da ih potčinjava interesima drugih država ili organizacija”, naveo je Đukanović.

■■ dokument ek da bude vodilja

Đukanović je kazao da od nove vlade očekuje punu posvećenost smanjivanju opasnosti po zdravlje građana, kao i mjere za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica izazvanih pandemijom korona virusa.

“Dosadašnja vlada je to-

kom prethodnih šest ili sedam mjeseci preduzimala kvalitetne političke poteze, u skladu sa budžetskim i ukupnim kapacitetima crnogorskog društva. Na tom teškom poslu, mora biti mobilisano cijelo crnogorsko društvo. Nadam se da će nova vlada nastaviti sa stvaranjem što povoljnijih uslova za privlačenje referentnih stranih investicija, sa fokusiranjem na razvojnu, ekonomsku politiku i da će dalje afirmisati Crnu Goru kao prepoznatljivu destinaciju na svjetskoj investicionoj i turističkoj mapi”, rekao je Đukanović.

Kako je rekao, konsultacije se poklapaju sa objavljivanjem izvještaja Evropske komisije o napretku, koji već niz godina konstatuje sve ono što je Crna Gora uradila na svom reformskom putu ka EU. “Urađene su značajne re-

forme, posebno ako se osvrnemo na period kada smo otvorili pregovore prije osam godina. U gotovo svim segmentima razlike su vidljive, kako u vladavini prava, tako i u ekonomskim kriterijumima, ali i sektorskim politikama, poput poljoprivrede, ribarstva, energetike, saobraćaja, zaštite životne sredine”, naveo je Đukanović.

On vjeruje da će nova vlada iskoristiti ovaj dokument EK kao vodilju za neophodno ubrzavanje reformi u narednom periodu.

“Očekujem postizanje konsenzusa o izboru ključnih nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se prevazišao v.d. status u jednom broju pravosudnih institucija i omogućilo da izabrana lica sa punim mandatom nastave ispunjavanje zahtjevnih reformskih obaveza”, naveo je Đukanović. A.N.

DPS na pravi način razumjela poruke izbora Đukanović je, u odgovoru na pitanje da li će se povući sa čela DPS-a na kongresu te stranke, rekao da je postojalo mnogo zebnje kako će se obaviti tranzicija vlasti.

“Zajedno smo pokazali da je ta zebnja bila neopravdana i da Crna Gora ima demokratskih kapacitet da odgovori i ovakvim izazovima. DPS je na pravi način razumio poruku izbora - da biračka javnost Crne Gore nije željela da bude stub izvršne vlasti od 31. avgusta”, rekao je Đukanović.

Kako je dodao, sve što sada rade i što će raditi na kongresu biće pokušaj da javnosti potvrde da su pravilno pročitali poruku 30. avgusta.

“Niko valjda ne očekuje da ćemo polemisati sa izbornom voljom građana. Moramo se potruditi da potezima koje ćemo povući uvjerimo dio biračke javnosti da DPS zaslužuje da joj se povrati povjerenje”, istakao je Đukanović.

On je kazao da će “na tragu pravilnog čitanja poruke po-

vući odgovarajuće poteze na kongresu”.

“Do tada ćemo analizirati sve aspekte našeg djelovanja, prije svega kadrovskog aspekta. Moraju se preduzeti promjene koje će motivisati javnost da našoj partiji povrati dio povjerenja koje joj je uskraćeno 30. avgusta”, smatra Đukanović.

Na pitanje da li smatra da bi predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i ostale sudije koje su u trećem mandatu trebalo da podnesu ostavku, Đukanović je rekao da se mora malo pažljivije razgovarati sa ključnim partnerima, u ovom slučaju Evropskom unijom.

“Ako želimo da budemo njen dio moramo razmišljati o njihovom tumačenju našeg ustavno pravnog sistema. Moramo pažljivo čitati zajedno sa partnerima, norme našeg ustavno-pravnog sistema. Nijesam adresa koja treba da daje njegovo tumačenje”, kazao je Đukanović.

Foto: Iva Mandić

če predložio za mandatara

Lideri parlamentarne većine sa novinarima

Do 8. novembra predlog nove vlade

Budući mandatar Zdravko Krivokapić poručio je da će najkasnije do 8. novembra Skupštini Crne Gore ponuditi predlog nove vlade i najavio da će strankama nacionalnih manjina uputiti poziv da učestvuju u njenom sastavljanju.

Krivokapić je u izjavi za medije, nakon konsultacija sa predsjednikom Milo Đukanovićem, kazao da je jučerašnji dan pobjeda demokratije u Crnoj Gori i još jedan dokaz unapređenja političke kulture, koju treba njegovati.

“Imali smo jasan odgovor gospodina Đukanovića, koji je u skladu sa ustavnim ovlašćenjima mogao da pravi drugu kombinatoriku, koja ovog puta nije bila potrebna”, naveo je Krivokapić.

On je poručio da nova većina želi što prije da ostvari ono što narod očekuje od njih i krene sa mnogobrojnim reformama.

“Pošto nemamo mnogo vremena, nadam se da ćemo ne duže od 8. novembra usaglasiti sve ono što je potreba i interes, kako političkih partija, tako i eksperata, i vrlo brzo ponuditi Skupštini predlog nove vlade”, kazao je Krivokapić.

Kako je najavio, strankama nacionalnih manjina će uputiti poziv da učestvuju u sastavljanju vlade i daju svoj doprinos.

■■ Bečić: Naja-

va uspješne kohabitacije

Lider koalicije “Mir je naša nacija” Aleksa Bečić je rekao da je sastanak sa Đukanovićem bio sadržajan, te najava uspješne kohabitacije.

“Očekujem od svih konstituenata da pokažemo partnerski i kolegijalni odnos, koji odgovara ovom istorijskom

momentu u kojem se nalazimo, osjećaj za očekivanja građana i senzibilitet prema složenom ekonomskom i epidemiološkom trenutku”, kazao je Bečić i istakao da su građani sve rekli na izborima 30. avgusta, te da nova većina sada ima obavezu da verifikuje izbornu volju građana, jednako efikasno kako su to činili do sada.

■■ Abazović:

Sazrelo društvo

Lider koalicije “Crno na bijelo” Dritan Abazović je ocijenio da je jučerašnji dan dokaz da je Crna Gora zrelija nego što se mislilo.

“Predsjednik Crne Gore je apsolutno prihvatio realnost.

Građani treba apsolutno da budu relaksirani. Ostaje da mandatar u što skorijem periodu ponudi svoj tim”, kazao je Abazović, dodajući da taj tim treba da se suoči sa velikim izazovima.

“Dobili smo obećanje od predsjednika da oni neće praviti opstrukcije. Nadam se da će ostati pri tome”, rekao je Abazović.

On je naglasio da je Crnoj Gori je potrebna socijalna kohezija.

“Imali smo jasan odgovor gospodina Đukanovića, koji je u skladu sa ustavnim ovlašćenjima mogao da pravi drugu kombinatoriku, koja ovog puta nije bila potrebna”, naveo je Krivokapić

4

POLITIKA

PETAK, 9. 10. 2020.

POPA JUČE URUČILA PREDSJEDNIKU IZVJEŠTAJ EK O NAPRETKU

Đukanović: Podržaćemo odluke koje budu u interesu Crne Gore

PODSJEĆANJE I UPOZORENJE

Da ne bude Krivokapić kao Fatić? ⌦ Danilo Burzan Na kraju tzv. Podgoričke skupštine, 14. novembra 1918. godine, njen potpredśednik Savo Fatić, kazao je ovo: - Ja ve molim, gospodo, da stavimo na stranu istoriju Crne Gore. Što se, pak, tiče njezine političke istorije, ja je dijelim na dva dijela: na onu do juče i od juče… Mi više nijesmo Cnogorci, nego Srbi!

Nakon odluke predsjednika Crne Gore Mila Dukanovića, 8. oktobra 2020. godine, da za mandatara nove vlade Crne Gore odredi

Burzan Zdravka Krivokapića, budući premijer poručio je i ovo: Današnji dan je pobjeda demokratije. Narodna pobjeda je doživjela formalizovanje… Najvažnije je da od ovoga dana budućnost Grne Gore bude drugačija! Šta je značila izjava Sava Fatića, poznato je.

Crna Gora je do sada bila nezavisna, građanska, ekološka, multietnička i multivjerska država, opredijeljena za evroatlantske integracije. Očekuje se da uskoro novi premijer saopšti kako će to budućnost Crne Gore biti drugačija.

BEČIĆ SA DAVIJE

NASTAVAK PODRŠKE OEBS-A PARLAMENTU

Izvještaj je očekivan i realističan pogled partnera i najvažnije je vidjeti na koji način se reforme mogu dinamizirati i percepcija unaprijediti, poručio je predsjednik Milo Đukanović na jučerašnjem sastanku sa šeficom Delegacije EU u Podgorici Oanom Kristinom Popa, koja mu je uručila Izvještaj Evopske komisije o napretku Crne Gore.

Kako je saopšteno, Đukanović je istakao da će svaka odluka i inicijativa koja ima za interes Crnu Goru i njen evropski put biti podržana.

“Predsjednik je kazao da se nada da će i buduća vlada Izvještaj razumjeti kao važan vodič za vođenje politike u pravcu pribižavanja EU i važno sredstvo u kreiranju budućeg programa vlade”, navodi se u saopštenju. Đukanović je pozdravio novi pristup Evropske komisije na planu ekonomsko-investicionog podsticaja za zemlje Zapadnog Balkana, ukazavši na ozbiljne izazove u savladavanju posljedica korona virusa i potrebe što bržeg povratka ekonomije u

Predsjednik je kazao da se nada da će i buduća vlada Izvještaj razumjeti kao važan vodič za vođenje politike u pravcu pribižavanja Evropskoj uniji i važno sredstvo u kreiranju budućeg programa vlade

održivo stanje i intenzivan razvoj.

“Investiciono razvojni okvir koji je pripremila Evropska komisija izuzetno je značajan za strukturno povezivanje Zapadnog Balkana i EU i pravi pristup evropeizaciji ovog prostora i prije formalnog članstva”, rekao je Đukanović.

Popa je uz zahvalnost za prijem istakla da je njena namjera bila da, u skladu sa protokolom, predsjedni-

ku prvom uruči Izvještaj, što je odgođeno zbog njegovih međunarodnih aktivnosti prethodnih dana.

Ona je kazala da Izvještaj govori o radu Vlade u proteklom periodu i daje smjernice za reforme koje treba da slijedi nova vlada u cilju približavanja EU. “To je radni, a ne politički dokument i sada je najvažnije da nova vlada zauzme pozicije i što prije krene sa aktivnostima koje će omogućiti da građani osjete benefite pridruživanja Uniji i prije samog članstva”, kazala je Popa, ističući da je Crna Gora lider u regionu u procesu integracija i da je zato važno da nastavi da funkcioniše kao uzor i primjer ostalima, za što će, kako je navela, biti potrebni dalji vidljivi rezultati.

“Ambasadorka je ponovila snažno opredjeljenje za pomoć u daljem unapređenju vladavine prava i reformi pravosuđa, kroz saradnju sa novom vladom, parlamentom i predsjednikom, kako bi Crna Gora ostvarila dalji progres koji vodi ka članstvu u EU”, navodi se u saopštenju.

M.D.

Bečić i Davije Misija OEBS-a u Crnoj Gori spremna je da nastavi sa podrškom crnogorskom parlamentu, poručila je šefica Misije Mariz Davije u razgovoru sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem.

Kako je saopšteno iz parlamenta, Bečić je u otvorenom dijalogu zahvalio na kontinuiranoj dobroj saradnji Skupštine sa Misijom, i kazao da očekuje da će se dobri odnosi nastaviti kroz buduće reformske procese.

Bečić se osvrnuo i na značajan doprinos Misije tokom rada Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva i pozdravio angažman OEBS/ODIHR tokom praćenja izbornog procesa.

Davije je čestitala Bečiću na

izboru na funkciju predsjednika Skupštine.

Kako je kazala, parlament je dugogodišnji partner Misije, sa kojim od 2006. godine radi na projektima usredsređenim na unapređenje rada skupštinskih odbora, jačanje kapaciteta zaposlenih u Službi Skupštine, podršku saradnji među parlamentima i promociju rodnosenzitivnog parlamenta. „Davije je zaključila da je Misija spremna da nastavi sa svojom podrškom parlamentu, u uskoj koordinaciji sa predsjednikom i njegovim timom, kako bi osigurala da odgovora potrebama i prioritetima Skupštine, njenih odbora i stručne službe“, navodi se u saopštenju.

R.P.

Đukanović i Popa

Tranzicija vlasti protiče bez problema Konsultacijama o mandataru za sastav vlade pokazano je da tranzicija vlasti protiče bez problema, uprkos neopravdanim sumnjama jednog dijela domaće i međunarodne javnosti o mogućim opstrukcijama, kazao je predsjednik

Milo Đukanović.

Popa je čestitala Đukanoviću na dogovoru koji je postigao sa predstavnicima tri koalicije o predlaganju mandatara za sastav vlade Đukanović je istakao da je dodjeljivanje mandata predlo-

ženom kandidatu prilog podsticanju brzom formiranju vlade u cilju što skorijeg preuzimanja obaveza važnih za funkcionisanje države i dobrobit građana, ističući da je na taj način potvrđeno da je nacionalni interes Crne Gore iznad svega.

PETAK, 9. 10. 2020.

POLITIKA

5

ANĐUŠIĆ IZ DPS-A O IZVJEŠTAJU EK

Medojević sa Mandićem i Bulatovićem

ZANIMLJIV FB POST NEBOJŠE MEDOJEVIĆA

Umjesto da dilujem sa Vijestima, povezah se sa Srbima i izgubih

Predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera Demokrtaskog fronta Nebojša Medojević na svom Fejsbuk profilu je napisao da je opet izgubio jer se povezao sa Srbima koji više vole svoje neprijatelje. “Đe se povezah sa vama Srbima i opet izgubih. Umjesto da sam bio vaš neprijatelj i dilovao sa vlasnicima Vijesti.

Sad bi me i više cijenili i bio bih poželjan u Vladi. Ovako…. ništa. Srbi u Crnoj Gori više cijene svoje neprijatelje, nego braću Crnogorce koji su bili uz njih kad im je bilo najteže, napisao je Medojević na Fejsbuku.

On kaže da se ponavlja zla kob srpstva.

Sve što u ratu dobijete na bajonet i sa krvlju, u miru izgubite, kroz pregovore. Ovo se ne odnosi na našu braću Srbe iz DF. Mi smo naše bratstvo isko-

vali u borbi. Ne mogu nikako da shvatim da su za Crkvu važniji vlasnici Vijesti od mene istakao je on.

On je upitao zašto je Crkva protiv toga da uđe u vladu, sprovede reforme i, kako kaže, otvori dosijee službe i objavi imena špijuna.

“Zašto su protiv vlasnici Vijesti, znam. Ali izgleda da kandidate za vladu dogovaraju porodica Đukanović i porodica Perović – uz blagoslov Crkve.

Ja sam Crnogorac, nijesam poturica. Nijesam antisrbin. Crna Gora je država. U njoj žive i Crnogorci. Sva prava svima”, rekao je Medojević.

On je naglasio da je Crkva izričito protiv da on bude u vladi.

“Zabrinuti su zbog otvaranja dosijea Udbe, ne znam zašto”, kazao je Medojević.

R.P.

GENERALNI SEKRETAR ALIJANSE

NATO podaci da budu sigurni ko god je na vlasti

NATO radi sve da sigurno- upoznat sa izazovima sa kosni kriterijumi budu zadovo- jima se suočava Crna Gora. ljeni i to važi za sve, pa i u Cr„Vidimo da je u izbornoj noj Gori - ko god bio na vlasti, kampanji bilo bilo dezinforzato što je to zahtjev koji sve macija i pokušaja hibridnih zemlje moraju da zaprijetnji protiv Crne Gore, kao i podovolje, poručio je kušaj državnog generalni sekreudara na prettar Alijanse Jens Stoltenberg. hodnim izbori“NATO ima ma. To je razlog standarde i prozašto NATO racedure koji osidi zajedno sa guravaju da svi Crnom Gorom i koji rade sa klasifisaveznicima kako Stoltenberg kovanim podacima u bi se izborili sa prijetnjama i sajber napadiAlijansi moraju da zadovolje NATO standard. To je na sigu- ma i nastavićemo da radiran i pouzdan način urađeno mo sa Crnom Gorom“, istai u Crnoj Gori”, rekao je gene- kao je Stoltenberg tokom zaralni sekretar Alijanse Jens jedničke pres konferencije sa Stoltenberg za RTCG. makedonskim premijerom Stoltenberg je kazao da je Zoranom Zaevom.

R.P.

CRNA GORA JE I DALJE LIDER U INTEGRACIJAMA

Najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore na realan način oslikava sve evidentne napretke, kao i nedostatke i izazove sa kojima se treba suočiti u narednom periodu pregovaračkog procesa, ocijenio je Mihailo Anđušić iz DPS-a.

Kako je naveo, izvještaj, kroz prepoznatljivu formu, prije svega potvrđuje status Crne Gore kao regionalnog predvodnika procesa evropskih integracija sa osvrtom na jasan napredak u značajnom broju oblasti.

“Takođe, izvještaj sadrži i jasne preporuke o potrebama poboljšanja stanja u jednom broju poglavlja. Ocjene vezane za napredak u veoma važnim oblastima kao što su ljudska prava, zaštita životne sredine, a posebno nauka i istraživanje pokazatelj su, prije svega, predanog i odgovornog rada u prethodnom periodu kao i potvrda opravdanja statusa lidera integracionog procesa na ovom prostoru”, rekao je Anđušić, dodajući da ih raduje činjenica da je Crna Gora prepoznata kao država koja njeguje regionalnu saradnju i sa svim susjedima ima dobre odnose.

“Reforma javne uprave, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, sloboda medija, neke su od prioritenih oblasti pred kojima su ozbiljni izazovi i na kojima je u kontinuitetu bio fokus prethodnih vlada i za koje se nadamo da će ostati prioritet u narednom periodu. Svakako, očekujemo da partije koje su do sada bile u opoziciji, i totalnim ili djelimičnim bojkotom parlamenta op-

Anđušić

Dostignuća DPS i partnera temelj za naredne izazove Mihailo Anđušić je naveo da ku društva.

dosadašnja dostignuća DPS-a sa svojim koalicionim partnerima u procesu EU integracija predstavljaju trajan temelj za sve naredne izazove.

DPS će, kako je naveo, i u narednom periodu, u kojoj god ulozi bila, nastaviti da svojom ulogom doprinosi još jačem i bržem napret-

struirale mnoge reformske procese, posebno iz oblasti vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala, u novonastalim okolnostima, pokažu veću ozbiljnost i odgovornost”, navodi Anđušić.

Kako je rekao, dosadašnji pristup kada je pregovarački

“U tom kontekstu, DPS će kao opozicioni akter u parlamentu konstruktivno nastojati da daje puni doprinos svemu onome za šta opozicija u minulom periodu nije imala demokratskog kapaciteta, a što je predstavljalo značajna ograničenja za ovaj proces”, naveo je Anđušić.

proces u pitanju, da u svakoj pojedinačnoj oblasti kvalitet reformi treba biti prioritet u odnosu na brzinu pregovora i jurenje rokova predstavlja ozbiljan proces i iziskuje vrijeme, ali sa druge strane predstavlja jedinu garanciju suštinskog napretka društva.

A.N.

AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

PROTIV CAREVIĆEVE KOALICIJE POKRENUTI PREKRŠAJNI POSTUPCI

Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je prekršajne postupke protiv Koalicije “Za budućnost Budve – Marko Bato Carević”, Grupe birača Nova Budva i Hrvatske reformske stranke, jer ti nisu u predviđenom zakonskom ro-

ku dostavile Izvještaj o porijeklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava iz javnih i privatnih izvora za izbornu kampanju.

Kako su saopštili iz ASK-a, politički subjekti su bili obavezni da u roku od 30 dana od da-

na održavanja izbora sačine i dostave im te izvještaje.

Agencija je utvrdila da su 33 politička subjekta ispunila pomenutu obavezu, a oni su dostavljene izvještaje kontrolisali i objavili na internet sajtu. R.P.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.17650 0.91035 124.690 1.07990 91.0675 117.550 7.56800

PETAK, 9. 10. 2020.

AU = 1,890.14

AG=23.93

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

NAZIV HIBP MIMO BUDR ZPCG -

NAJVEĆI PROMET

CIJENA KOLIČINA OBIM U € PROMJENA 900,0000 30 27.000,0000 2,86% 1,9500 12.471 24.318,4500 -1,52% 5,0550 800 4.044,0000 -2,79% 0,0630 1.380 86,9400 -10,00% - - - -

OČEKUJE SE RASPISIVANJE TENDERA ZA PROJEKTOVANJE I IZVOĐENJE RADOVA

TOPLIFIKACIJA PLJEVALJA DO KRAJA 2023.

Elektroprivreda Crne Gore se obavezala da će finansirati izgradnju toplovoda od kapije Termoelektrane do krajnje lokacije u Pljevljima

PREDSJEDNIK UDRUŽENJE KRAFT PIVARA CRNE GORE SRĐAN JOVOVIĆ

Pivari traže subvencije od Vlade

Ilustracija

Udruženje kraft pivara Crne Gore, na čelu sa predsjednikom Srđanom Jovovićem, uputilo je apel Vladi kako bi im se izašlo u susret obezbjeđivanjem određenih subvencija koje bi im omogućile da se izbore sa krizom izazvanom pandemijom virusa korona i spriječile zatvaranje pogona i otpuštanje zaposlenih.

“Pandemija je uticala na pad prodaje našeg piva za čak 80 odsto, i ono što smo prodali ne možemo da naplatimo zbog blokade računa mnogih ugostitelja, pa samim tim smanjili smo i našu proizvodnju, što je sve dovelo do toga da se mi zanatski pivari nađemo u veoma teškoj finansijskoj situaciji. Mi se nalazimo u jednako teškoj situaciji kao i ugostitelji jer smo veoma povezani. Oni su tokom svih ovih mjeseci imali određene subvencije, olakšice odlaganja poreza, subvencionisanje kamata na kre-

MI SE NALAZIMO U JEDNAKO TEŠKOJ SITUACIJI KAO I UGOSTITELJI JER SMO VEOMA POVEZANI. ONI SU TOKOM SVIH OVIH MJESECI IMALI ODREĐENE SUBVENCIJE, OLAKŠICE ODLAGANJA POREZA, SUBVENCIONISANJE KAMATA NA KREDITE, PA OD VAS TRAŽIMO DA TAKVU VRSTU POMOĆI OPREDIJELITE I ZA NAS, REKAO JE JOVOVIĆ dite, pa od vas tražimo da takvu vrstu pomoći opredijelite i za nas”, rekao je Jovović.

U Crnoj Gori postoji devet zanatskih pivara koje zapošljavaju više od 50 zaposlenih.

“Naredni period biće posebno težak i izazovan za nas pa se plašimo najgoreg scenarija – zatvaranja pogona”, istakao je Jovović.

EKONOMIJA

PETAK, 9. 10. 2020.

NAZIV HIBP MIMO BUDR ZPCG -

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

900,0000 30 27.000,0000 1,9500 12.471 24.318,4500 5,0550 800 4.044,0000 0,0630 1.380 86,9400 - - -

2,86% -1,52% -2,79% -10,00% -

NAZIV ZPCG BUDR MIMO HIBP -

GUBITNICI

CIJENA KOLIČINA OBIM U € PROMJENA 0,0630 1.380 86,9400 -10,00% 5,0550 800 4.044,0000 -2,79% 1,9500 12.471 24.318,4500 -1,52% 900,0000 30 27.000,0000 2,86% - - - -

⌦⌦ Nemanja Lacman

FAZNOST REALIZACIJE PROJEKTA PRILAGOĐENA JE POTREBI URGENTNOG RJEŠAVANJA PITANJA TOPLIFIKACIJE GRADA, PA JE PLANIRANO DA IZDVAJANJE TOPLOTE SA TURBINE ZA OVE POTREBE BUDE OBEZBIJEĐENO VEĆ KOD PRVOG REDOVNOG ZASTOJA ELEKTRANE, ODNOSNO NA SAMOM POČETKU REALIZACIJE PROJEKTA, NAVODI SE U DOKUMENTU

7

Zagađenost vazduha u najsjevernijem crnogorskom gradu tokom sezone grijanja je problem Pljevljaka za koji se decenijama traži rješenje. Jedno od najvažnijih rješenja je projekat toplifikacije grada, koji bi trebalo da bude završen do kraja 2023. godine.

■■ PROJEKAT Kako je navedeno u dokumentu o aktivnostima na realizaciji projekta termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, koji je nedavno usvojila Vlada, toplotni izvor će biti obezbijeđen iz Termoelektrane, dok je u Elektroprivreda u obavezi da izgradi toplotni izvor sa izvodom cijevi do kapije TE Pljevlja.

“Jedan od planiranih sadržaja je obezbjeđenje potrebne količine toplote za konzum Pljevalja, oduzimanjem pare sa Turbinskog agregata TE i izrada Izmjenjivača toplote u cilju zagrijavanja vode potrebne za snabdijevanje potrošača toplotom u sklopu kojeg je pumpno postrojenje za transport tople vode od TE do potrošača u zoni grada”, objašnjeno je u dokumentu.

U tom kontekstu, projektom ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka, obezbijediće se izvor toplote za potrebe daljinskog grijanja grada u istom roku kako bi to bilo i u slučaju realizacije projekta izgradnje novog bloka TE Pljevlja.

“Pored navedenog, Elektroprivreda se obavezala finansirati izgradnju toplovoda od kapije Termoelektrane do krajnje lokacije u Pljevljima. Izrada glavnog projekta i izvođenje radova će se realizovati u periodu 2020-2023. godine. Faznost rezalizacije projekta prilagođena je potrebi urgentnog rješavanja pitanja toplifikacije grada, pa je planirano da izdvajanje toplote sa turbine za ove potrebe bude obezbijeđeno već kod prvog redovnog zastoja elektrane, odnosno na samom početku realizacije projekta”, navodi se u dokumentu.

Radni vijek Termoelektrane se produžava za 30 godina

Projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja vrijedan je 54 miliona eura i njegova realizacija je već počela izradom glavnog projekta.

U okviru ovog projekta biće obezbijeđen siguran, stabilan i pristupačan izvor toplotne energije za grijanje Pljevalja, koji u cijeni koštanja rekonstrukcije učestvuje sa 4,5 miliona eura. Ekološkom rekonstrukcijom, radni vijek termoelektrane će biti produžen za 30 godina, a njen uticaj na životnu sredinu znatno smanjen.

Ugovor o ekološkoj rekonstrukciji potpisan je sa konzorcijumom DEC International-Bemax-BB Solar-Permonte, koji je izabran za izvođača radova krajem 2019. godine. Konzorcijum predvodi kineska kompanija Dongfang Electric Corporation (DEC), čiji projekti pokrivaju više od 80 zemalja.

Ekološka rekonstrukcija uključuje izgradnju sistema za odsumporavanje, izgradnju sistema za denitrifikaciju, izgradnju sistema za tretman otpadnih voda, kao i izvor toplote za grad Pljevlja.

Produženje radnog vijeka termoelektrane znači i siguran posao za 1.200 zaposlenih koliko ih trenutno radi u Termoelektrani i Rudniku uglja.

■■ TENDER EPCG je planirala odgovarajuća budžetska sredstva za nastavak izgradnje toplovoda od Termoelektrane do podstanice u zoni grada i to u iznosu od 2,5 miliona eura sa namjerom da se ista uvećaju do potrebnog iznosa ukoliko se ispostavi da će biti veća od planiranih. U narednom periodu se očekuje raspisivanje tendera za projektovanje i izvođenje radova prema urađenom projektu toplotnog konzuma.

PREDSJEDNIK ASOCIJACIJE TURISTIČKIH AGENCIJA ORHAN HODŽIĆ

TURISTIČKA PRIVREDA TRAŽI DA CRNA GORA OTVORI GRANICE

Hodžić

Asocijacija turističkih agencija Crne Gore poziva Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti da razmotri zahtjev turističke privrede, te otvori granice Crne Gore, odnosno liberalizuje ulazak građanima Srbije i regiona koji žele da putuju u našu državu, kao što su i one to učinile.

Predsjednik Asocijacije Orhan Hodžić, ističe da sa trenutnim formalnostima za ulazak u Crnu Goru, odnosno još potrebnim testovima, u najvećoj mjeri ispašta turistička privreda, nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines i drugi pružaoci usluga, jer zbog formalnosti i dodatnih troškova korisnicima usluga, kretanja putnika nema u zadovoljavajućem broju.

“Letovi nisu popunjeni, a ni drumskog prometa nema u zadovoljavajućem obimu. Ovo se isto zahtijeva i za naše građane koji borave u zemljama regiona

duže od 48 sati. Činjenica je da nas danas, kao državi sa najvećim rekordom u broju zaraženih na 100.000 stanovnika, ne ugrožava slobodan ulazak građana zemalja regiona u kojima je znatno manji broj zaraženih”, poručuju iz Asocijacije turističkih agencija.

Letovi nisu popunjeni, a ni drumskog prometa nema u zadovoljavajućem obimu. Ovo se isto zahtijeva i za naše građane koji borave u zemljama regiona duže od 48 sati, rekao je Hodžić

8

EKONOMIJA

PETAK, 9. 10. 2020.

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O CRNOJ GORI ZA OVU GODINU

DOBAR NAPREDAK U POLJOPRIVREDI

Posebno dobar napredak Crne Gore konstatovan je u pogledu implementacije pretpristupne podrške za program ruralnog razvoja - IPARD II program, navodi se u novom izvještaju Evropske komisije

Crna Gora je nastavila da napreduje u procesu pristupanja Evropskoj uniji u oblastima poljoprivrede i ruralnog razvoja, bezbjednosti hrane i ribarstva, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za ovu godinu.

■ NAPREDAK I U RIBARSTVU

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja saopšteno je da je dobar napredak konstatovan u poglavljima 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 12 – Bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarna politika, a određeni napredak u poglavlju 13 – Ribarstvo.

“Posebno dobar napredak Crne Gore konstatovan je u pogledu implementacije pretpristupne podrške za

program ruralnog razvoja IPARD II program i u dijelu implementacije i revizije Akcionog plana za usaglašavanje sa pravnom tekovinom EU u Poglavlju 11”, navodi se u saopštenju.

Kroz IPARD program realizovano je, kako su podsjetili, više javnih poziva za bespovratnu podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu, za koje je iskazano veliko interesovanje korisnika i ostvarene značaj-

Urađeno je dosta i na planu uspostavljanja sistema službenih kontrola saglasnim sa EU i jačanje administrativnih kapaciteta, što sve zajedno vodi ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 12

ne investicije za unapređenje proizvodnje.

“U narednom periodu treba nastaviti implementaciju IPARD programa i dalje usaglašavanje sa pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja”, dodali su iz Ministarstva.

■ KONTROLA U oblasti bezbjednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike postignut je, takođe, dobar napredak.

Konstatovano je da su donijeti svi planovi i strateški dokumenti i da se sprovode planiranom dinamikom.

“Posebno se potencira važnost daljeg sprovođenja nacionalnog progra-

U skladu sa članom 7 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (Službeni list CG br. 18/11, 52/16), Dušan Đurović, Podgorički put bb, Nikšić (u daljem tekstu: „Sticalac“) dana 07.10.2020. godine donosi sledeću

ODLUKU

o preuzimanju akcija akcionarskog društva „Mehanizacija i programat“ AD Nikšić Član 1 Sticalac je dana 05.10.2020. godine STEKAO 469.524 akcija AD „Mehanizacija i programat“ Nikšić PIB 02259648, Voja Deretića bb, Nikšić ( u daljem tekstu: „Emitent“).

Imajući u vidu da je navedenim sticanjem Sticalac postao vlasnik akcija Emitenta sa pravom glasa u procentu višem od 30%, Sticalac će shodno Zakonu o preuzimanju akcionarskih društava, izvršiti preuzimanje Emitenta, sprovođenjem postupka preuzimanja u skladu sa odredbama zakona. Član 2 O ovoj odluci Sticalac će obavijestiti Emitenta i Komisiju za tržište kapitala Crne Gore, najkasnije u roku od dva radna dana od dana sticanja akcija.

Ova odluka objaviće se u dnevnim štampanim medijima „Dnevne novine“ i „Vijesti“, u roku od četiri radna dana od dana sticanja akcija. Član 3 Sticalac će, najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja ove odluke, podnijeti Komisiji za tržište kapitala zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje Emitenta. Član 4 Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

U Podgorici, dana 07.10.2020. godine Za Sticaoca, po punomoćju Advokatska kancelarija Komnenić i saradnici Nemanja Radović, advokat

ma za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka i plana za unapređenje objekata. U Crnoj Gori 63 objekta za proizvodnju hrane životinjskog projekla usklađena su sa EU standardima, dok 11 objekata ima dozvolu za izvoz u EU”, navodi se u saopštenju.

Urađeno je dosta i na planu uspostavljanja sistema službenih kontrola saglasnom EU i jačanje administrativnih kapaciteta, što sve zajedno vodi ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 12 - Mjere prevencije i kontrole zdravlja životinja se kontinuirano i uspješno sprovode.

“U oblasti ribarstva, EK je pohvalila napredak i aktivnosti na sprovođenju Akcionog plana o pravnoj tekovini EU, jačanju kapaciteta i međunarodnu saradnju”, re-

kli su iz Ministarstva.

U izvještaju se dodaje da je potrebno nastaviti jačanje administrativnih kapaciteta, kapaciteta u oblasti prikupljanja podataka, naučnih savjeta, inspekcije i kontrole, kako bi se postigla puna spremnost za primjenu Zajedničke ribarske politike EU. “Pohvaljena je značajna uloga Crne Gore u međunarodnim organizacijama i forumima, čiji je cilj razvoj održivog ribarstva i očuvanje morskih resursa i životne sredine”, dodaje se u saopštenju.

Evropski partneri u izvještaju su naznačili šta su ključni izazovi u narednom periodu i dali jasne smjernice za nastavak reformi u cilju postizanja pune spremnosti za članstvo u EU u tim zahtjevnim oblastima.

Javni izvršitelj Dejan Čogurić Bijelo Polje Ul.Slobode br.10,II sprat I.br.2706/2017 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Crnogorska Komercijalna banka AD Podgorica protiv izvršnog dužnika Lakićević Tamare iz Podgorice, radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 32.911,66 eura, u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 08.10.2020.godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Lakićević Tamari,sa poslednjom poznatom adresom Ul.Steva Boljevića br.9,Podgorica vrši se dostavljanje pismena: Zapisnik o VIII prodaji nepokretnosti od 01.05.2020.godine i Zaključak o IX prodaji nepokretnosti od 05.10.2020.godine.

Izvršni dužnik Lakićević Tamara,ul.Steva Boljevića br.9 Podgorica može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju dana 08.10.2020.godine Javni izvršitelj Čogurić Dejan

Poslovne Vijesti

PETAK, 9. 10. 2020.

ekonomija

9

NOVI PREDLOG MINISTARSTVA EKONOMIJE VLADI

Subvencije zarada i naredna dva mjeseca

Damjanović

Nova vlada da ne smanjuje plate i penzije Nova izvršna vlast ne bi trebalo da pribjegne smanjenju zarada i penzija, već da širenjem poreske osnovice i suzbijanjem rada na crno poveća budžetske prihode, ocijenio je doskorašnji poslanik Aleksandar Damjanović.

On je za Radio Crne Gore kazao da je neophodan još jedan rebalans budžeta, kako bi se održala dinamika svih isplata, ali da će se to znati nakon sumiranja rezultata turističke sezone.

“Mislim da nijesmo daleko

od još jednog ovogodišnjeg reblansa već u novembru, da bi se uskladili budžetski tokovi do kraja godine”, rekao je Damjanović, prenosi portal RTCG. Prema njegovim riječima, za ostvarivanje većih budžetskih prihoda ključno je širenje poreske osnovice, prijavljivanje radnika koji rade na crno, naplata poreskog duga i koncesionih naknada, transparentne javne nabavke i racionalizacija javne administracije.

Tunel Sozina

Vlada je isplatila za septembar blizu tri miliona eura subvencija za više od 15.000 zaposlenih Ministarstvo ekonomije će predložiti Vladi da na narednoj sjednici donese odluku o produženju Programa za subvencionisanje zarada za još dva mjeseca.

■ SUBVENCIJE Ministarstvo je, kako se navodi na Twitter nalogu, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa u prvoj sedmici oktobra isplatilo za septembar blizu tri miliona eura subvencija za više od 15.000 zaposlenih.

Vlada je 1. avgusta pokrenula novi ciklus subvencionisanja zarada zaposlenih dijela privrede, u iznosima od 50 do 100 odsto minimalne bruto zarade, koje su se odnosile na jul, avgust i septembar.

Subvencije su omogućene zaposlenima u djelatnostima zatvorenim usljed naredbi Ministarstva zdravlja, u sektorima turizma, ugostiteljstva i javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju, onima kojima je određena mjera karantina ili izolacije, kao i zaposlenima na plaćenom odsustvu

Vlada je 1. avgusta pokrenula novi ciklus subvencionisanja zarada zaposlenih dijela privrede, u iznosima od 50 do 100 odsto minimalne bruto zarade, koje su se odnosile na jul, avgust i septembar zbog čuvanja djece mlađe od sedam godina.

Zahtjevi za subvencije se podnose elektronskim putem i upotrebom digitalnog sertifikata, uz obavezu prethodnog podnošenja IOPPD, posredstvom elektronskog servisa Program za dodjelu subvencija (epeticija)koji je realizovan na portalu Poreske uprave.

■ PAKET POMOĆI Vlada je privredu pomogla sa tri paketa podrške.

Posljednji, koji je vrijedan

1,22 milijarde eura, pokriva period od četiri godine.

Paket za najugroženiji turistički sektor sadrži smanjenje stope PDV-a na usluge hrane i pića sa 21 na sedam odsto na godinu, subvencionisanje kamatnih stopa na reprogram kredita kod banaka i Investiciono-razvojnog fonda, subvencije za izdavaoce privatnog smještaja, povoljnije kredite za likvidnost U trećem ekonomskom paketu za IT sektor su predviđene olakšice za početak poslovanja - startapovi oslobođeni poreza do pet godina, umanjenje poreze i doprinose za zapošljavanje do 50 odsto u inovacionoj djelatnosti, oslobađanje poreza i doprinosa za rad na inovativnim projektima, oslobađanje poreze na dobit u stoprocentnom iznosu za reinvestiranje u projekte i za ulaganje u startapove i fondove za finansiranje inovativnih projekata, kao i za donacije naučno-istraživačkim institucijama. Predviđeno je umanjenje poreza na nepokretnost za izgradnju infrastrukture za inovacionu djelatnost i uspostavljanje Fonda za inovacije.

Kroz Sozinu prošlo 1,55 miliona vozila Kroz tunel Sozina je u periodu od 28. septembra do 4. oktobra prošlo 38.300 vozila, većinom automobila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka godine tunel je opslužio 1,55 miliona vozila.

U dosadašnjem dijelu godine najmanje vozila je kroz tunel prošlo 19. aprila, njih 204, a najviše 13. septembra 12.740.

U čitavoj prošloj godi-

ni kroz tunel je prošlo 2,83 miliona vozila, a u 2018. godini 2,82 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke.

Tunel Sozina dugačak je 4.190 metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Ilustracija

10

hronika

PETAK, 9. 10. 2020.

počelo suđenje optuženima za ubistvo policajca milutina lekovića

Hasanaji tvrde da nijesu imali nikakvo oružje

Pred vijećem sudije Višeg suda u Podgorici Predragom Tabašem, juče je počelo suđenje optuženima za teško ubistvo policajca Milutina Lekovića, a sve troje optuženih u iznošenju odbrane negirali su krivicu navodeći da su optužbe lažne.

Optužnicom je predstavljeno da su državljani Albanije Luan Hasanaj (43), njegov brat Lulzim (49) i majka Nura (67) u saizvršilaštvu ubili Lekovića 15. decembra 2019. godine, te da je smrtonosni hitac ispalio Luan.

Okrivljeni Luan H. kazao je juče pred sudom da oni nemaju veze sa ubistvom, već da su žrtve, dodajući da je policija njega pogodila tri puta, a njegovu majku jednom.

“Policija nas je zaustavila, vozač policijskog vozila udario me pendrekom po glavi, a suvozač je uperio pištolj u mene. Automo-

bil je počeo nenormalno da ide i udarili smo u betonski zid. Pištolj je opalio nakon udara, mislim da je to bio nesrećan slučaj. Ja pištolj nijesam imao”, naveo je Luan H. u odbrani, dodajući da je nakon toga sa majkom i bratom krenuo prema gradu, te da ih je presrela policija. Naveo je da su policajci pucali sa ciljem da ih se otarase. Izjašnjavajući se u odnosu na krivčno djelo nedozvoljeni prelazak državne granice, Luan H. je kazao da su njih troje iz Albanije u Crnu Goru ušli pored graničnog prelaza, te da to nije strašno. Dodao je da nije usmjeravao pištolj na policajca Aleksandra Kilibardu koji je bio pored Lekovića, jer nije ni imao pištolj.

I okrivljeni Lulzim H. kazao je u odbrani da nemaju veze za ubistvom, dodao je da ne zna kako su ušli iz Albanije u Crnu Goru, navo-

deći da su htjeli da dođu do Hrvatske.

“Vozili smo se autobusom, kondukter nam je rekao da možemo do granice stići za oko 15 minuta pješice. Pješačili smo skoro sat vremena kada nas je zaustavila policija i tražila dokumenta, koja smo negdje zagubili, možda dok smo bili na plaži.

Kontrolisali su nas i nismo imali nikakvo oružje. Sjeli smo u policijsko auto, ja iza suvozača, a naprijed su bila dva policajca. Suvozač je držao uperen pištolj u nas troje. Dok smo se vozili nisam čuo nikakav pucanj, jer sam

spavao. U momentu kada je auto udarilo u betonski zid, ja sam probudio i pitao sam šta je bilo. Potom smo izašli iz auta iz straha… Za smrt policajca saznao sam u zatvoru ”, kazao je Lulzim, dodajući da su nakon toga otišli taksijem, a zatim pješke, kao i da im je policijski kombi zapriječio put, a policajci su zapucali bez upozorenja.

Kazao je da je od pritvorenika imao pritisak da na sebe preuzme odgovornost za ubistvo.

“Kako mogu da preuzmem “ubistvo” na sebe, kada nismo ništa uradili. Da-

nas grije sunce, kako mogu da kažem da pada kiša”, dodao je on.

Da su nevino optuženi kazala je okrivljena Nura H. “Policija nas je zaustavila u blizini sa hrvatskom granicom i pretresla. Nisu našli ništa ilegalno. Nema policije na svijetu koja bi u svoje policijsko vozilo uvela ljude sa oružjem i bombom. To je najveći dokaz da smo nevini”, rekla je optužena.

I ona je kazala da je vozilo izgubilo kontrolu, te da je došlo do sudara i čuo se pucanj. Suđenje se nastavlja 22. oktobra.

Bo.B.

na sjednici apelacionog suda

Nastavljeno čitanje presude za pokušaj terorizma Foto: Iva Mandić

U nastavku sjednice u predmetu po žalbama na presudu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine, juče je u Apelacionom sudu nastavljeno čitanje prvostepene presude. Tom presudom, koju je 9. maja prošle godine izreklo krivično vijeće sutkinje Suzane Mugoše, Eduar Šišmakov osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju, a Vladimir Popov na jedinstvenu kaznu zatvora od 12 godina za ista krivična djela.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina robije, dok je vozač ovog političkog saveza Mihailo Čađenović osu-

đen na godinu i šest mjeseci zatvora. Predrag Bogićević osuđen je na sedam godina za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije.

Nemanja Ristić osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od sedam godina za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, Srboljub Đorđević i Milan Dušić na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora.

Kristina Hristić osuđena je na uslovnu kaznu zatvora. Presuda je napisana na 678 strana. U ovom predmetu status svjedoka saradnika dobio je Aleksandar Saša Sinđelić.

Bo.B.

PETAK, 9. 10. 2020.

Hronika

11

tokom pretresa u jednom lokalu

Kašćelanov tjelohranitelj uhapšen zbog pištolja

uhapšena braća Bojan i Dejan Petričević

Krali struju za računare da bi proizvodili bitcoine

Braća Bojan (37) i Dejan Petričević (37) uhapšeni su juče zbog sumnje da su 252 računara sa pratećom opremom, umjesto na registrovano strujno brojilo, prikačili direkno na konzolu trafostanice te tako krali struju, čime su po navodima policije oštetili CEDIS za 204.666 eura. Petričevići su, prema navodima policije, u podrumskim prostorijama zgrade koju koristi njihova firma PS Gradnja skoro dvije godine nelegalno bavili poslovima vezanim za kriptovalute – bitcoin.

“Policija je, postupajući po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici, a u saradnji sa ovlašćenim predstavnicima CEDIS-a i vještakom elektro struke, izvršila pretres jedne trafostanice u glavnom gradu i podrumskih prostorija u stam-

benoj zgradi koje koristi privredno društvo PS Gradnja, a čiji su vlasnici Bojan i Dejan Petričević“, saopšteno je iz Uprave policije.

Pretresom prostorija pronađena su 252 računara sa pratećom opremom, kao i 10 split sistema za klimatizaciju koji su bili ilegalno priključeni na električnu energiju, a za koje se sumnja da su korišćeni za poslove vezane za kriptovalute – bitcoin.

“Kriminalistička istraga upućuje na sumnju da su Bojan i Dejan Petričević izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret tako što su neovlašćeno prisvajali električnu energiju od distributera Crnogorskog elektrodistributivnog centra priključujući svoje poslovne objekte direktno na trafostanicu preko koje je električnom energijom

napajano više potrošača.

Sumnja se da su na ovaj način oni od 15. decembra 2018. do 7. oktobra 2020. godine pribavili protivpravnu imovinsku korist od 204.666 eura”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

Bojan i Dejan Petričević su ranije hapšeni u policijskoj akciji Klap gdje se terete za krivična djela utaja poreza i doprinosa i stvaranje kriminalne organizacije. Oni su bili dio kriminalne organizacije koja je omogućila preduzećima izvlačenje dobiti stečene poslovanjem preduzeća, koja se kasnije vraćala u gotovini uplatiocima, čime je pričinjena šteta državnom Budžetu Crne Gore za iznos utajenog poreza na osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa i fiktivno prikazanih troškova. N.P.

uhapšeni srpski državljani N.S. i M.R.

U skrivenom bunkeru kombija švercovali cigarete Službenici Stanice granične policije Pljevlja su na graničnom prelazu Metaljka, na izlazu iz Crne Gore, kontrolisali vozilo kojim je upravljao N.S. (43) iz Kragujevca, dok se sa njim u vozilu nalazio M.R. (63) iz Beograda, oba lica državljani Republike Srbije.

Oni su lišeni slobode na-

kon što je vozilu u skrivenom bunkeru pronađeno veća količina cigareta.

“Lica i vozilo su predati na dalju nadležnost policijskim službenicima Centra bezbjednosti Pljevlja koji su, postupajući po naredbi nadležnog suda izvršili pretres predmetnog vozila gdje su pronašli 498 šteka cigareta različitih mar-

ki, bez akciznih markica.

Upoznat je nadležni državni tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo krijumčarenje i po čijem su nalogu N.S. i M.R. lišeni slobode.

Zbog sumnje da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret oni su uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom tužiocu”, navode iz policije.

N.P.

Policija je u jednom podgoričkom lokalu pretresla jednog od vođa kavačkog klana Slobodana Kašćelana (57) iz Kotora, kod koga je pronašla kriptovani mobini telefon.

Njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković je uhapšen zbog posjedovanja oružja. Pripadnici kriminalističke policije su, kako su saopštili, sprovodeći aktivnosti usmjerene ka bezbjednosno interesantnim licima kontrolisali tri člana jedne organizovane kriminalne grupe.

Policija je u jednom ugostiteljskom objektu u Podgorici kontrolisala Slobodana Kašćelana iz Kotora, Bojana Ljubatovića (44) iz Kotora i Vladimira Vučkovića (44) iz Herceg Novog.

“Službenici policije su od

Ljubatovića oduzeli mobilni telefon dok je od Kašćelana takođe oduzet mobilni telefon, ali sa kripto zaštitom”, saopšteno je iz policije. Policija je kontrolisala i okolinu ugostiteljskog objekta kada je u neposrednoj blizini, na parking prostoru, pronašla sakriveni pištolj marke “glok 26” sa 11 komada municije, a sa kojeg su bili uklonjeni serijski brojevi.

“Daljom istragom utvrđeno je da pištolj pripada Vučkoviću nakon čega je ova osoba uhapšena”, ističu u policiji. Uz krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, Vučković je priveden Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici.

N.P.

osnovno državno tužilaštvo u baru

Formiran predmet protiv Višnjić i sveštenika Osnovno državno tužilaštvo u Baru formiralo je predmet protiv učiteljice Rade Višnjić, koja je đake odjeljenja V-2 OŠ “Jugoslavija” preko vajbergrupe pozvala da joj se pridruže u molitvi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira. Rukovodilac ODT-a u Baru, Radovan Đurišić, kazao je da je predmet formiran prije nego što je NVU Crnogorski zbor podnio dvije krivične prijave protiv sveštenika Srpske p r av o s l av n e crkve i učiteljice.

“Tužilaštvo je i prije podnošenja krivične prijave formiralo predmet i po službenoj dužnosti je već preduzelo određene radnje, pa je prikupljanje obavještenja vezano za događaj, već u toku. To podrazumijeva da u tom predmetu nema

osumnjičenog, nego se bavimo isključivo istraživanjem događaja, pri čemu ocjenjujemo da li u nečijim radnjama ima element krivičnog djela. Prijava je podnijeta protiv NN sveštenika i učiteljice Rade Višnjić. Ipak, učiteljica pri tome nije službeno lice, a sveštenici su osumnjični za kršenje mjera iz člana 287 Krivičnog zakonika Crne Gore. U suštini, to je prekršajna odgovornost, kao u situaciji kada u market uđe osoba bez zaštitne maske- odgovoran je privredni subjekat, ali ne krivično, nego prekršajno “objasnio je Đurišić. Predmet vodi tužiteljka Nusreta Arapović, koja je u vrijeme njegovog formiranja bila dežurna.

N.P.

12

hronika

PETAK, 9. 10. 2020.

SAD, EU i Savjet Evrope pomažu Upravi policije u sprečavanje pranja novca

Donirali opremu vrijednu 290.000€

Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprave policije juče je dobio donaciju nove opreme u vrijednosti od 290.000 eura, od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori koja je obezbijedila hardversku opremu u vrijednosti od 240.000 eura, dok su Evropska unija i Savjet Evrope investirali 50.000 eura u razvoj računarskog programa za prikupljanje i analizu finansijskih obavještajnih podataka.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke je izjavila da američka vlada ponosno podržava Crnu Goru u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala kroz jačanje kapaciteta Sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprave policije.

“U toku protekle godine pomagali smo Sektoru da razvije mrežu za razmjenu zaštićenih podataka, što je posebno važno jer dio Sektora služi kao finansijskoobavještajna jedinica (FOJ), od koje se zahtijeva da ispuni međunarodne standarde za zaštitu osjetljivih bankovnih i finansijskih podataka kojima raspolaže“, navodi se u saopštenju. Sistematsko prikupljanje podataka je ključni preduslov za bolje procesuiranje krivičnih djela pranja novca i finansiranja terorizma. Novi računarski program za upravljanj eslučajevima, doniran od strane EU i Savjeta Evrope, će biti operativan u januaru 2021. godine i omogućiće elektronsko prikupljanje, procesuiranje i razmjenu finansijskih obavještajnih podataka.

Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorka Oana Kristina Popa je izjavila da je u godišnjem izvještaju navedno da je Crna Gora napravila određeni napredak u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, da su početni rezultati postignuti u slučajevima pranja novca,kao i da se kontunuirano jačaju kapaciteti nadležnih organa u ovoj oblasti. “Međutim, sistemski nedostaci nastavljaju da koče cio lanac krivične pravde u slučajevima pranja novca. Računarski program za upravljanje slučajevima, koji doniramo kroz naš zajednički program sa Savjetom Evrope, unaprijediće interne operacije i međuinstitucionalnu saradnju. Uparen sa donacijom naših američkih kolega, ovo je dobar korak ka uspostavljanju funk-

cionalnog institucionalnog okvira za sprečavanje i otkrivanje slučajeva pranja novca i finansiranja terorizma“, kazala je Popa.

Pomoćnik direktora za Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Dejan Đurović je istakao da ova donacija predstavlja kičmu budućeg

finansijsko-obavještajanog sistema Sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i služiće kao osnov za efikasnu borbu protiv organizivanog kriminala i korupcije u ostvarenju zadatog cilja da niko ne može zadržati imovinsku korist stečenu kriminalnom djelatonošću.

N.P.

PETAK, 9. 10. 2020.

hronika

13

sudski savjet podnio incijativu Ustavnom sudu

Sutkinje traže da idu u penziju kad i muške kolege

Sudski savjet smatra da su sutkinje diskriminisane u odnosu na njihove muške kolege time što moraju u penziju dvije godine ranije, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Naime, Savjet je stava da bi one trebalo da imaju pravo da rade do navršene 66. godine, a ne 64. kako je to definisano odredbom Zakona.

Stoga, Savjet je podnio Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu saglasnosti Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju sa Ustavom i potpisanim međunarodnim ugovorima. Konkretno, Sudski savjet spori član 17, stav 1 i 2 Zakona.

Pomenuti član propisuje da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja. U stavu dva se navodi da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Predlog za ovu incijativu podnijeli su predsjednici sudova.

Iz Savjeta navode da navedena odredba nije u saglasnosti sa tri člana Ustava, ali ni sa članom 14 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te članom 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.

U konkretnom, Savjet smatra da se spornim članom Zakona vrši diskriminacija sudija po različitim osnovama - kako sudija između sebe, s obzirom na pol, tako i diskriminacija sudija u odnosu na druge javne funkcionere, ali i u odnosu na druge državne službenike i namještenike.

“Naime, odredbom čl. 8, st. 1 Ustava Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija po bilo kom osnovu, dok je odredbom čl. 17, st. 2 Ustava određeno da se prava i slobode ostvaruju na osnovu Ustava i potvrđenih međunarodnih sporazuma, te da su svi pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo. Takođe, odredbom čl. 18 Ustava je određeno da država

jemči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti”, navodi se u predlogu Savjeta.

Kako se dodaje, članom 14 Evropske konvencije za zaštiu ljudskih prava i osnovnih sloboda određeno je da se uživanje prava i sloboda osigurava bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.

Iz Savjeta se pozivaju i na Protkol 12 čl.1 uz Evropsku konvenciju, u kojem se navodi da uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora se obezbijediti bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovjest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nekom nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. Kako se dodaje u istom članu, javne vlasti ne smiju ni prema kome

vršiti diskriminaciju po pomenutim osnovima.

“Međutim, primjena citirane zakonske odredbe člana 17, st. 1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, vodila bi povredi navedenih ustavnih odre-

đenja, te povredi Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, što bi u konačnom imalo za posljedicu direktnu diskriminaciju sudija po različitim osnovima”, zaključuju u Savjetu.

Bo.B.

presuda višeg suda u ponovljenom postupku

Presudom vijeća Višeg suda u Podgorici u ponovljenom postupku novinar Jovo Martinović osuđen je juče na godinu zatvora za posredovanje u švercu narkotika, dok je oslobođen optužbe za stvaranje kriminalne organizacije. Istom presudom Branka Stanišić oslobođena je optužbi.

Martinović je nakon izricanja presude kazao da nije ni očekivao drugačiju odluku suda od crnogorskog pravosuđa, gdje su “sudije i tužioci jedno”. Naveo je da je na tužiocu bio teret dokazivanja, i da je on bio dužan da pruži relevantne dokaze kao potvrdu krivice za učešće u nezakonitim radnjama za koje ga terete.

“Tužilac to nije učinio, pa sam morao da se branim sam od nečega što nijesam

Foto: Pobjeda.me

Novinaru Martinoviću godina zatvora

Sa privođenja Martinovića učinio i što vrijeđa zdravu logiku. Ova presuda je samo truli kompromis jedne par-

tijske organizacije koju čini sud i tužilaštvo, a koji nisu uvažili nijedan jedini do-

kaz koji je išao u moju korist. Te dokaze sud je cijenio kao nerelevantne i onda se

postavlja pitanje kako pred našim sudovima dokazati istinu”, kazao je Martinović.

Podsjetimo, Apelacioni sud ukinuo je prvu presudu kojom je Martinović osuđen na godinu i po zatvora kao član kriminalne ogranizacije koja se bavila krijumčarenjem droge na čijem čelu je bio Duško Martinović, i predmet vratio na ponovno suđenje. Ujedno ukinuta je presuda i okrivljenoj Branki Stanišić, kojoj je prvostepenom presudom bila izrečena kazna od godinu i tri mjeseca zatvora zbog istog krivičnog djela.

U istom predmetu ostalim osuđenima Igoru Vušurovića, Vasu Peroviću, Milanu Mariću, Marku Šakoviću i Jonuzu Hadžibetiju su odbijene žalbe i potvrđene kazne.

Bo.B.

14

društvo

PETAK, 9. 10. 2020.

PREPORUKE INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJ

Sistem “semafora školama od nare Oporavak mitropolita zadovoljavajući

Ministarstvo traži izvještaj o Amfilohijevom liječenju Dok se mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije uspješno oporavlja u Kliničkom centru Crne Gore, resor na čijem je čelu Kenan Hrapović zatražio je juče od menadžmenta cetinjske bolnice da odmah sprovede postupak interne kontrole kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite u njegovom slučaju.

Iz Mitropolije crnogorskoprimorske saopšteno je juče da je tok liječenja i oporavak mitropolita Amfilohija zadovoljavajući i ide planiranom dinamikom.

“Jutrošnji izvještaj ljekarskog tima je pokazao da su svi vitalni parametri (temperatura, protok kiseonika, srčani ritam, pritisak…) u granicama normale”, kaže se u saopštenju i dodaje da su iz Kliničkog centra saopštili da Amfilohije nastavlja započeti terapijski tretman i zbog prirode bolesti je pod stalnim ljekarskim

Amfilohije

nadzorom.

Podsjetimo, Amfilohije je prije tri dana, 6. oktobra primljen na bolničko liječenje na odjeljenje pulmologije Kliničkog centra Crne Gore nakon što je test pokazao da je pozitivan na korona virus.

Ministarstvo zdravlja naložilo je juče menadžmentu Opšte bolnice “Danilo I” na Cetinju da odmah sprovede postupak interne kontrole kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite u slučaju mitropolita SPC Amfilohija.

Izvještaj, kako se navodi, treba da sadrži sve detalje u vezi sa sprovedenom dijagnostikom i liječenjem Amfilohija Radovića, do upućivanja u Klinički centar Crne Gore radi nastavka liječenja.

“Po dobijanju Izvještaja Komisije za internu kontrolu kvaliteta cetinjske bolnice, Ministarstvo zdravlja će dalje cijeniti da li je potrebno formirati Komisiju za eksternu kontrolu kvaliteta rada te ustanove u predmetnom slučaju. Napominjemo da Komisija za eksternu kontrolu kvaliteta koju formira Ministarstvo zdravlja nije instanca koja sankcioniše, već na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja predlaže mjere koje se mogu odnositi na učinjene propuste u organizacionom smislu”, navodi se u saopštenju.

Eventualni stručni propusti, dodaju iz Ministarstva zdravlja, prosljeđuju se Ljekarskoj komori na dalje postupanje u skladu sa njihovim ingerencijama ili se u slučaju potrebe time bave drugi nadležni državni organi.

J.V.Đ.

Sistem “semafora” koji je za potrebe Ministarstva prosvjete izradio Institut za javno zdravlje Crne Gore, a na osnovu koga će resor na čijem je čelu Damir Šehović sa upravama škola odlučivati o načinu radu obrazovnih ustanova po opštinama biće u primjeni od naredne sedmice, nakon što Institut objavi najnoviji presjek stanja za vikend.

Sistem semafora, objašnjavaju, podrazumijeva procjenu epidemiološke situacije po svakoj opštini ponaosob, koja će se izražavati bojama, te će se u opštinama koje eventualno budu “u crvenom” škole privremeno zatvoriti, a u onim koje budu u “zelenom” mjere će se privremeno relaksirati.

To znači da će država imati potpuno jasan i na podacima zasnovan sistem rada škola, koji će, ističu, javnost moći pratiti.

“Sistem “semafora”, koji je za obrazovni sistem izradio Institut, podrazumijeva, između ostalog, da se u “crvenim” opštinama, gdje vrijednost 14-dnevne kumulativne incidencije bude preko 800/100.000, škole prelaze

na online način rada. Te škole mogu se otvoriti najranije za dvije nedjelje, ukoliko parametri budu poboljšani.

Sa druge strane, u “zelenim” opštinama, u kojima kumulativna incidencija bude ispod 5/100,000 biće relaksirane mjere, poput izlazaka đaka

na odmor, a velika je mogućnost i relaksiranja odredbi o nošenju maski”, pojasnili su iz tog Vladinog resora.

Praktična nastava stručnih škola, dodaju, sprovodiće se nezavisno od sistema semafora, zbog specifičnosti stručnih škola i nemogućno-

DOM ZDRAVLJA glavnog grada

U Podgorici otvoren tre Dom zdravlja Podgorica otvorio je i treći Kovid centar za odrasle u zdravstvenom objektu Centar (zgrada VMC, preko puta stadiona) zbog, kako je saopšteno, sve većeg priliva pacijenata, koji se javljaju sa simptomima koji upućuju na novi virus korona i smanjenja gužvi ispred ambulanti.

Trenutno, u sklopu Doma zdravlja Podgorica, odrasli pacijenti sa sumnjom na Covid-19, osim u objektu Centar, mogu se pregledati i u covid centrima u Tološima i na Zlatici, gdje se nalazi Kovid centar za djecu.

“Građani zdravstvene tegobe i simptome koji upućuju na infekciju Covid-19 mogu pri-

PETAK, 9. 10. 2020.

društvo

15

DRAVLJE

a” u svim edne sedmice OPORAVILO SE 247 PACIJENATA

Preminula jedna osoba, 210 novopozitivnih

sti da se praksa, kao suština stručnog obrazovanja, obavlja online.

“Naravno, samo ukoliko škola i poslodavac kod koga se praksa obavlja mogu da ispune sve epidemiološke mjere i zahtjeve. Institut će periodično razmatrati sistem „sema-

fora“ i njegove granične vrijednosti, te procjenjivati da li je i kada potrebna njegova korekcija. Vrtići će se posebno tretirati, i o svakoj eventualnoj izmjeni u njihovom radu javnost će biti blagovremeno obaviještena”, poručili su iz Ministarstva.

J.V.Đ.

eći Kovid centar javiti na brojeve telefona: 067/ 071-846; 067/ 083-554; 067/ 709607. Na njihove poziva javlja se isključivo ljekar koji ih upućuje na dalje korake, u zavisnosti od simptomatologije. Dom zdravlja Podgorica, takođe, organizovao je i kućne posjete za pacijente sumnjive i pozitivne na koronu, tako da je obezbijeđeno sedam medicinskih ekipa, koje čine izabrani doktor i medicinska sestra/tehničar, koji svakodnevno zbrinjavaju sve sugrađane kojima je potreban ovaj vid zdravstvene usluge”, saopšteno je iz Doma zdravlja.

Kako bi izbjegli veće gužve u i ispred zdravstvenih objekta, za sve pacijente koji koriste usluge portala e-Zdravlje, odnedav-

no je omogućeno da ne dolaze u objekte Doma zdravlja Podgorica, već da putem ove aplikacije naruče redovnu terapiju, koju će im elektronski propisivati dva ljekara, koji su angažovani isključivo za taj posao.

“Dom zdravlja Podgorica sve ove aktivnosti sprovodi u cilju suzbijanja širenja epidemije izazvane korona virusom i još jednom apelujemo na sve građane da budu odgovorni, poštuju propisane mjere zaštite, nose maske, drže fizičku i socijalnu distancu i održavaju ličnu higijenu, jer samo na taj način možemo da se izborimo sa ovim virusom, koji iz dana u dan odnosi sve vise ljudskih života”, zaključuje se u saopštenju. J.V.Đ.

U Crnoj Gori je u protekla 24 sata od posljedica novog korona virusa preminula jedna osoba, potvrđeno je 210 novih slučajeva infekcije, dok se oporavilo 247 pacijenata, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

“Laboratorije Instituta od posljednjeg presjeka završile su PCR analizu 701 uzorka na novi korona virus, i u njima i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku ukupno je registrovano 210 novopozitivnih slučajeva. Uzorci su upućeni na

testiranje iz Podgorice 77, Bijelog Polja 32, Cetinja 20, Bara 18, Berana 14, Kolašina 12, Budve 11, Kotora 10, Nikšića i Tivta po četiri, Mojkovca i Danilovgrada po tri, Plava i Petnjice po jedan”, saopšteno je iz Instituta.

Institutu je, dodaju, prijavljen jedan smrtni ishod kod COVID-19 pozitivnog pacijenata iz Podgorice, rođenog 1935. godine koji je liječen u Kliničkom centru.

“U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 247 pacijenata. Ukupan broj tre-

nutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 3.659. U Podgorici je trenutno aktivan 1.228 slučaj, Nikšiću 556, Bijelog Polja 323, Beranama 307, Pljevljima 277, Baru 158, Budvi 142, Rožajama 141, Cetinju i Kotoru po 103, Ulcinju 87, Kolašinu 41, Mojkovcu 35, Plavu 33 i u Herceg Novom 25.

U Tivtu su aktivna 24 slučaja, Žabljaku i Tuzima po 19, Danilovgradu 17, Andrijevici i Petnjici po šesti, Gusinju četiri, Šavniku tri i u Plužinama dva.

J.V.Đ.

U KCCG I BOLNICAMA U NIKŠIĆU I BERANAMA

Životno ugroženo 30 Covid-19 oboljelih U Kliničkom centru Crne Gore 19 Covid-19 pacijenata je životno ugroženo, saopštili su juče iz te zdravstvene ustanove.

“Dva pacijenta su intubirana i priključena na mehaničku ventilaciju, 11 je na neinvazivnoj ventilaciji, a ostali na visokim protocima kiseoničke potpore”, precizirali su iz najveće zdravstvene ustanove u državi.

U Opštoj bolnici Berane šest Covid-19 pacijenata je u teškom stanju, dok je u nikšićkoj bolnici pet pacijenata životno ugroženo.

U beranskoj bonici se trenutno na liječenju nalazi 35 Covid-19 pacijenata od kojih, kako je saopšteno, šest ima tešku kliničku sliku i nalaze se na neinvazivnoj

ventilaciji.

U Opštoj bolnici Nikšić trenutno je hospitalizovano 74 Covid-19 pacijenata.

“Pet pacijenata je životno ugroženo i nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja,

dok su ostali stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju. Na respiratoru je trenutno jedan pacijenat, a jedan na neinvazivnoj ventilaciji”, navodi se u saopštenju.

J.V.Đ.

16

društvo

PETAK, 9. 10. 2020.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Dobra ocjena za prosvjetu u izvještaju Evropske komisije

na teritoriji parka prirode “Piva”

Medvjed Borko označen, pratiće ga preko satelita

U sklopu projekta “Bear in Mind – Bringing environmental actions for the biodiversity protection across the borders” finansiranog od Evropske unije, u cilju telemetrijskog praćenja putem satelita uhvaćena je i GPS odašiljačem označena jedinka mrkog medvjeda (Ursus Arctos). Riječ je o prvom medvjedu te vrste uhvaćenom na prostoru parka prirode “Piva”, a pratiće se njegovo kretanje, stanište, dinamika ishrane, kao i druge, naučno interesantne navike.

“Medvjed je uhvaćen na lokalitetu Borje i u skladu s

tim nazvan je Borko. U ovoj godini je radi telemetrijskog praćenja planirano označavanje još jedne jedinke mrkog medvjeda, ovog puta na teritoriji nacionalnog parka “Durmitor”. Podaci dobijeni na ovaj način će, između ostalog, poslužiti i za izradu Plana upravljanja mrkim medvjedima na teritoriji zaštićenih područja parka prirode “Piva” i nacionalnog parka “Durmitor”, koji su krajnji korisnici projekta”, saopštila je Jelena Vukašinović iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.

J.V.Đ.

Dobar nivo pripreme za oblast obrazovanja i kulture u izvještaju EK pokazuje da je Crna Gora na dobrom putu kada je riječ o ovoj oblasti, i daje podstrek za dalji rad.

U izvještaju je ocijenjeno da je napravljen određeni progres kada je riječ o upisnoj politici u predškolske ustanove, ali i stručnom obrazovanju i ishodima učenja, na šta je potrebno staviti fokus i u narednom periodu, saopštili su juče iz Ministarstva prosvjete.

Tokom COVID-19 krize, dodaju, Ministarstvo je bilo aktivno u pronalaženju načina za obezbjeđivanje mogućnosti za učenje na različitim obrazovnim nivoima.

“Konstatovano je i ulaganje u školsku infrastrukturu, koje je rezultiralo izgradnjom novih škola i rekonstrukcijom postojećih, ali i planiranjem novih infrastrukturnih projekata, a ono na šta je potrebno staviti fokus u narednom peri-

odu jeste pristupačnost objekata. Navedeno je da se nastavilo sa promovisanjem značaja predškolskog obrazovanja i vaspitanja, koje je sada dostupno i u određenim ruralnim područjima, te da se očekuje da Strategija ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja koja je u pripremi, dalje ojača ovaj obrazovni nivo, kako bi se povećao obuhvat djece predškolskim vaspitanjem”, kazali su, između ostalog, iz Ministarstva.

Konstatovano je i da je povećavano interesovanje za

dualno obrazovanje, uz naglasak da je, kako se navodi, sada potrebno raditi na njegovog daljoj održivosti kroz zajedničko finansiranje od strane kako javnog, tako i privatnog sektora, te na daljem jačanju kapaciteta mentora u dualnom sistemu i generalno monitoringu u ovoj oblasti.

Pažnja će se, ističu, usmjeravati i na nastavak povezivanja obrazovanja sa tržištem rada. Nastaviće se, ističu, i rad na podizanju sveukupnog kvaliteta visokog obrazovanja.

J.V.Đ.

PETAK, 9. 10. 2020.

društvo

17

U SUSRET 9. ROĐENDANU DNEVNIH NOVINA

Zaposleni donirali krv

Zaposleni u najmlađem crnogorskom štampanom mediju obilježili su juče jubilarni deveti rođendan Dnevnih novina organizovanjem akcije dobrovoljnog doniranja krvi. Ovo je njihova druga akcija ove godine sa željom da dio sebe poklone onima kojima je najpotrebnije.

“Svoj 9. rođendan zaposleni u Dnevnim novinama su proslavili organizovanjem akcije dobrovoljnog doniranja krvi. Ovo je njihova druga akcija ove godine sa željom da dio sebe poklone onima kojima je najpotrebnije. Veliko hvala”, saopštili su iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore.

Detalj sa jučerašnje akcije

Jučerašnjom akcijom dobrovoljnog davalaštva i doniranjem najvrednijeg poklona onima kojima je potrebno, kazao je izvršni direktor Dnevnih novina Nenad Amidžić, simbolično je obilježen deveti rođendan Dnevnih novina.

“Ovo je naša prva godišnja, ali druga ovogodišnja akcija. Posebno raduje što je dio kolektiva Dnevnih novina, većinom mladih ljudi, već ranije davao krv i zavedeni su kao dobrovoljni davaoci. Naime, prije četiri mjeseca, tačnije 3. juna zaposleni Dnevnih novina posjetili su Centar za transfuziju sa željom da podrže crnogorski zdravstveni sistem

i doniraju dragocjenu tečnost onima kojima je potrebna”, kazao je Amidžić.

Tada su obećali da će nastaviti sa organizovanjem akcija i dalje i to obećanje su, kaže, ispunili.

“Tokom epidemije Co-

vid-19, krv kao lijek je još dragocjeniji poklon onima kojima je potrebna, kao i podrška crnogorskom zdravstvenom sistemu. Sljedeću akciju organizovaćemo narednog oktobra u susret 10. rođenda-

nu nadam se još brojniji, a do tada, uvjereni koliko je važna svaka jedinica krvi stojimo na raspolaganju Zavodu za transfuziju krvi na čiji ćemo se poziv rado odazvati”, rekao je Amidžić.

J.V.Đ.

18

crna gora

PETAK, 9. 10. 2020.

djeci garantuju i bezbjedan bora

Bar: USPJEŠAN POČETAK RADA U JPU “VUKOSAVA IVANOVIĆ

Dezinfekcija ulaza na Cetinju

Situacija na Cetinju i dalje izazovna

Dezinfikovano oko 200 stambenih ulaza Prijestonica Cetinje organizovala je juče dezinfekciju ulaza i stepeništa stambenih zgrada, nastavljajući tako sa preventivnim aktivnostima koje su usmjerene na zaustavljanje širenja koronavirusa.

Preventivnom dezinfekcijom obuhvaćeno je oko 200 ulaza u stambenim naseljima u svim djelovima grada, a akcija je započela u osam časova u najvećem gradskom naselju Gipos.

Osim stambenih zgrada, dezinfekcija je obavljena i u javnim preduzećima čiji je osnivač Prijestonica Cetinje, kao i u pojedinim institucijama.

Dezinfikovane su prostorije javnih preduzeća „Komunalno“ i „Vodovod i kanalizacija“ Cetinje, u Javnoj ustanovi Biblioteka i čitaonica “Njegoš”, u zgradi Prijestonice, u Osnovnom sudu i Tužilaštvu, Zavodu za zapošljavanje, Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja, Centru za socijalni rad i Turističkoj organizaciji Prijestonice. Dezinfekciju je koordinirala Komunalna policija Prijestonice Cetinje.

Postupajući po preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela i Instituta za javno zdravlje, kao i Opštinskog

tima za zaštitu i spašavanje, Prijestonica Cetinje u kontinuitetu od 16. marta 2020. godine sprovodi različite akcije preveniranja širenja korona virusa, među kojima i redovne dezinfekcije stambenih ulaza, saobraćajnica i javnih površina.

“Iako su privremene mjere Opštinskog tima, koje su donesene na sjednicama organizovanim ove i prošle sedmice, dale rezultate, ukazujemo na činjenicu da je epidemiološka situacija na Cetinju i dalje veoma izazovna i upozoravajuća, i apelujemo na građane i privredne subjekte da se dosljedno pridržavaju preporučenih mjera, saopšteno je Prijestonice Cetinje.

Oni su još jednom poručuili da je očuvanje javnog zdravlja, a time i svakog pojedinačnog života, prioritet svih prioriteta, te da će nadležne inspekcijske službe na nacionalnom i lokalnom nivou bez izuzetaka kažnjavati sve one koji ovo pravo ugrožavaju.

Akcije dezinfekcije saobraćajnica i javnih prostora biće nastavljene u gradskim i prigradskim naseljima u saradnji sa Službom zaštite, JP Vodovod i kanalizacija Cetinje, a u koordinaciji sa Odjeljenjem bezbjednosti Cetinje i Komunalnom policijom.

R.R.

Dezinfekcija zajedničkih prostorija stambene zgrade

Javna predškolska ustanova “Vukosava Ivanović-Mašanović” otvorila je vrata svih 12 područnih jedinica na teritoriji Opštine Bar 1. oktobra. Početak ove školske godine, drugačiji i naporniji od prethodnih, svi zaposleni u ovoj ustanovi dočekali su spremni i sa namjerom da djeci obezbijede lijep i prije svega siguran boravak. To je u razgovoru za Dnevne novine kazala direktorica JPU “Vukosava Ivanović-Mašanović” Stanislava Tanja Bardić.

“Uoči početka nove školske godine roditelji su upoznati sa preporukama koje su donijeli Institut za javno zdravlje i Ministarstvo prosvjete, kao i njihovim obavezama, a sprovedena je i anketa u saradnji sa ministarstvom, u čijem je fokusu bila potreba boravka djece u oktobru, s obzirom na komplikovanu epidemiološku situaciju. Sve prostorije u svim područnim jedinicama su, naravno, dezinfikovane, a ispred svakog ulaza jasno je obilježena distanca”, ističe za naš list Bardić.

Trenutno je u JPU “Vukosava Ivanović-Mašanović” upisano 1.568 djece, 150 više nego prošle godine, a prema podacima od prekjuče u svim područnim jedinicama boravilo je njih 403. Taj broj se, kaže naša sagovornica, iz dana u dan povećava, a sve to kao rezultat strogog i dosljednog poštova-

Vrtić “Pužić veseljko” u centru Bara

Stanislava Tanja Bardić nja propisanih mjera.

“Vodimo evidenciju, tako da je na samom početku bilo 263, a prekjuče 403 u svim vaspitnim jedinicama, njih 12, od Virpazara do Ostrosa. Akce-

nat je na čistoći i time se bavimo svi - od čistačica, preko vaspitača do mene. Mjere su jako stroge, roditelji djecu predaju na ulaznim vratima i nemaju pristup prostorijama, kako je to bilo ranije. Pretpostavljam da je takvo odvajanje malo teže djeci pada, ali nam se zaista do sada nije niko žalio”, navodi Bardić.

Bardić je svjesna toga da je najmlađima jako teško objasniti trenutnu situaciju, no, kako napominje, svi zaposleni ulažu maksimalne napore da djeci boravak u vrtićima bu-

Prvi triatlon organ

Podsticanje U organizaciji SRD “Road Runners Montenegro” i Opštine Budva u nedjelju 11. oktobra u Budvi će se održati prvi triatlon na teritoriji grada. Podržavajući ovakve sportske događaje, Opština Budva ima za cilj da podstakne zdrave stilove života kod mladih, popularizuje sport i kroz sportska takmičenja produži turističku sezonu u Budvi.

Iako je prvobitno zakazana trka u srednjem dugom triatlonu (1,9 km plivanje - 90 km bicikla - 21 km trčanja) koja je trebalo da se održi 4. oktobra i okupi 500 takmičara iz 26 ze-

PETAK, 9. 10. 2020.

u lijep avak

NOVIĆ-MAŠANOVIĆ” U vrtiću sigurnije Bardić tvrdi da je djeci bezbjednije u vrtićima nego na igralištima.

“Garantujem da je ovdje sigurno. Ko želi, i čije dijete želi da nosi masku, može i u vrtiću. S tim što smo, ponavaljam, dali smjernice kojih se roditelji moraju pridržavati. Svako jutro roditelji moraju da izmjere djetetu temperaturu i potvrdi da je ono zdravo. Ranije je zahtjevan mikrobiološki nalaz, ali sada smo, zbog preopterećenja zdravstvenog sistema, samo tražili potvrdu da je dijete zdravo”, kaže direktorica barske ustanove.

Ona je na kraju apelovala na svoje sugrađane, ali i sve građane, da budu odgovorni prema sebi, jer će na taj način biti odgovorni i prema drugima.

“Situacija je nepredvidiva, ne znamo sa čim se borimo i ko je ispred nas. Vjerujem da smo kao društvo zreli i odgovorni i da će dani koji su pred nama biti bolji, a ne gori. Neko virus prođe a da ne osjeti ništo, ali ima sugrađana koji su okončali svoj život upravo zbog ove bolesti. Moramo biti odgovorni zbog svih njih i onih koji se u ovom trenutku bore za svoj život, ali i medicinara koji daju posljednje atome snage boreći se za svaki život. Teško je, ali iz dana u dan izlazimo kao pobjednici svi u ovoj instituciji. Vjerujem da ćemo ubrzo izaći iz ove situacije i da će biti kao prije ili bolje, i da će u ovom vrtiću opet biti svakog dana 1.568 djece svakog dana”, zaključila je Bardić. jed naglog razdvajanja od roditelja, inače nije rijedak slučaj.

Roditelji u Baru su, kako ona ocjenjuje, shvatili da je situacija ozbiljna, i pridržavaju se svih propisanih mjera i preporuka.

S.J.

rganizovaće se u Budvi

e zdravih stilova života malja, otkazana zbog novonastale situacije sa korona virusom, organizatori su odlučili da promijene format takmičenja i da ove godine u Budvi organizuju trening/trku u olimpijskom triatlonu (1,5 km plivanje - 40 km bicikla - 10 km trčanja).

Start trke je sa plaže Pizana u 9 h. Takmičari će plivati oko Starog grada, prema plaži Mogren sa završetkom na plaži Ričardova glava. Biciklistička ruta kreće ispred Starog grada, Mediteranskom ulicom i glavnim gradskim semaforima do lokaliteta Blizikuće (dva kruga). Tr-

kački segment se odvija šetalištem do Zavale, a jedan dio prolazi i kroz kompleks “Slovenska plaža”. Cilj trke je na platou ispred Starog grada.

Kako bi sve mjere NKT-a bile strogo ispoštovane, broj takmičara je ograničen na 60. Mole se građani da sa bezbjedne distance posmatraju trku. Naglašavamo da će saobraćaj za sve vrste vozila biti obustavljen u periodu 9-12 h u sljedećim ulicama: Mediteranska, 22. novembra, Jadranska magistrala od glavnih gradskih semafora do Blizikuća.

R.R.

19

Bijelo Polje: BAZAR NA GRADSKOM TRGU U NEDJELJU

Predstaviće se 45 izlagača iz regiona

Regionalna sajamska manifestacije „Bjelopoljski bazar“ kako je najavljeno, održaće se u nedjelju, 11. oktobra, na gradskom trgu, u organizaciji NVO „Kisjele vode“ i lokalne turističke organizacije.

Planirano je da svoje proizvode, djelatnost, ideje i kreacije predstavi oko 45 izlagača iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, a sajam će biti otvoren u 10 časova.

Kako je u ime NVO “Kisjele vode” saopštila Sabina Ramović, ovogodišnji sajam biće malo drugačiji od prethodnih.

“Namijenjen je prije svega promociji i predstavljanju suvenira i proizvoda domaće radinosti, mada će naravno biti i drugih tradicionalnih proizvoda naših izlagača iz Bijelog Polja. Pored desetak lokalnih izlagača i onih iz crnogorskih opština, na sajmu će učestvovati udruženja žena „Maja Kravica“ i „Priroda“ iz Bratunca, kao i Udruženje žena iz „Vila“ iz Ljubovije. Neki koji su prethodnih godina bili sa nama, ovoga puta neće učestvovati i to zbog epidemiološke situ-

acije“, kazal je Ramović. Dodala je, da će tokom trajanja bazara učesnici dobiti priliku da demonstriraju način proizvodnje određenih suvenira i predmeta, navodeći da je Bazar i prodajnog karaktera.

“Svi posjetioci će imati priliku da odaberu nešto za sebe ili njima drage ljude. Takođe, kupovinom ovih proizvoda posjetioci daju doprinos očuvanju tradicije, starinskih i umjetničkih zanata, što je svakako jedan od ciljeva ove manifestacije“, kazala je Ramović, istakavši da se važnost ove manifestacije ogleda i u uspostavljanju novih partnerstava.

„Ova smotra je ujedno i prilika da se naši izlagači upoznaju sa kolegama iz regiona, da razmijene iskustva, sklope partnerstva, kako bi umreženo djelovali. Bjelopoljski bazar“ organizuje se u okviru projekta „Saradnja i kultura za budućnost“, koji se sprovodi u okviru Zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost“: unapređenje dijaloga i društvene kohezije u i između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije“, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, a finansira ga Fond UN-a za izgradnju mira (UN PBF)”, zaključila je Ramović. B.Č.

foto: www.tobijelopolje.me

de ugodan.

“Radimo sa najmlađom populacijom i smatram da sve mora da bude savršeno. Dobili smo maksimalnu podršku od Ministarstva prosvjete koje nam je obezbijedilo povećan broj vaspitača i medicinskih sestara, kao i sredstva za dezinfekciju. Budući da su grupe manje, uspijevamo da održimo distancu. Za sada sve protiče u najboljem redu”, kaže Bardić i dodaje da, predostrožnosti radi, po djecu odmah dolaze roditelji u slučaju dijareje ili povraćanja, što u ovom uzrastu, usli-

nego na igralištu

crna gora

Bijelo Polje

Kotor: zaštititi Staro stablo na Trgu od kina

Crna topola - živi suvenir grada

Na kotorskoj Pjaci od kina najljepši ukras i ugodnu hladovinu čini stoljetna crna topola. Ovo je jedino veliko stablo u srcu drevnog grada uraslo u njegov pločnik.

Stoljetna crna topola – populus nigra je zaštitni znak ove pjace.

Njena raskošna krošnja pod kojom se gušta u vrelim ljetnim danima kotorske fjake, ušla je objektive brojnih posjetilaca i turi-

sta kao još jedan živi suvenir Kotora grada. Posađena je 1667. godine, nakon snažnog zemljotresa u dvorištu nekadašnjeg franjevačkog samostana Gospe od Anđela.

Topola koja potiče još iz mletačkog doba bila je i ostala omiljeno mjesto izletnika i putnika namjernika, a za mnoge stanovnike ovog grada je i simbol srećnog djetinjstva.

Pod njenom krošnjom su

se održavali i danas se održavaju brojni kulturno-umjetnički programi, piše na informativnoj tabli pod topolom, koja je u prijedlogu Opštine Kotor za stavljanje pod zaštitu i u prijedlogu Akta o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra.

Crna topola predstavlja viševjekovno svjedočanstvo o ljudskom stvaralaštvu u Kotoru, o čovjekovom prisustvu u prostoru i vremenu, te je, kao nasljeđe koje pripada svima nama, neophodno zaštititi i kao takvo prenijeti budućim generacijama, navodi se u obrazloženju prijedloga za njenu zaštitu.

Inače, obim debla crne topole je 510 cm, a njen prečnik 162 cm, a raspon krošnje u najširem dijelu iznosi 14,2 m. Visina stabla je 17 metara.

Javna rasprava planirana je za 21. oktobar u Kulturnom centru “Nikola Đurković” Kotor u 10 sati. (Skala radio)

20

CRNA GORA

GREEN HOME UPUTIO DOPIS INSPEKCIJI

Kontrolisati ispuštanje otpadnih voda iz KAP-a

Poplavljeni dio otpadnih voda Green Home je povodom građanske prijave uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove i Operativnom timu za sprečavanje zagađenja površinskih voda za kontrolu ispuštanja industrijskih otpadnih voda nastalih u krugu Kombinata aluminijuma Podgorica.

“KAP za potrebe rada već duže vrijeme skladišti kaustičnu sodu u količinama većim od 25000t, a koje više nisu neophodne, usljed znatno umanjenog obima rada, od kojih je izvezeno oko 1.400 tona u avgustu 2020, te za koju nema javno dostupnih informacija o vremenskom planu daljeg izvoza kao sirovine ili rješavanja u smislu odlaganja ovog opasnog industrijskog otpada”, navode iz Green Home.

Ovo pitanje se, kako kažu, dodatno problematizuje, jer prema riječima zaposlenih u KAP, dio sode je odlagan više puta na bazen crvenog mulja (što se može potvrditi i kroz satelitski snimak u prilogu i dijelu bazena koji je posvijetlio usljed reakcije sode sa odlaganim muljem).

“Od zatvaranja fabrike KAP-a (7-8 godina) ne rade prskalice za bazen, dok je sada i cjevovod prekinut i ne radi pumpa za vodu. Nema dodatnog pogona za vodu te je pitanje kako će se obnavljati vodeno ogledalo na bazenima, osim uz kiše, što je svakako nedopustivo i bez pravog osnova”, poručili su iz ove organizacije.

Navode da posebno zabrinjavaju posljednji radovi na rezanju pogona na kojem se koliko-toliko prethodno razblaživala soda i kao takva slala bazenu crvenog mulja.

“Prekinute su cijevi za otpremu vode od padavina sa

kojima se slala i soda na bazen crvenog mulja, te se sad trenutno nerazblažena soda odlaže neposredno u krugu KAP-a (preko 15ph vrijednost) i izliva slobodno u prostoru. Nakon operacija transporta sode do željezničkih vagona u cijevima (dužine više desetina metara) ostane blizu 2-3 tone sode u cjevovodu. Pumpa za punenje rezeorvara i vagona su dotrajale, te zajedno sa dotrajalim ventilima i pukotinama na cjevovodina zajedno sa ventilima, ispuste tokom 10 sati gotovo sav sodni sadržaj iz cjevovoda i rezeorvara, zbog čega se nerazblažena soda odlaže se na livadi u krugu KAP-a”, kažu iz Green Home.

Takođe, prema informaciji predmetne prijave, cjevovod iz pogona izlučivanja (bivše fabrike glinice koji je prerezan) je sada prespojen direktno na bazen, te KAP traži rješenje za postavljanje jače pumpe, koja bi izbacila sadržaj iz pogona direktno na bazen crvenog mulja.

“Bez mogućnosti razblaživanja, KAP na bazen može samo da izbaci sodu što bi u uslovima bez voda dovelo do rasipanja putem vjetra u širu okolinu, te apelujemo na nadležne institucije da se urade dalji koraci kako bi se ovakva eventualna namjera spriječila. U strahu da se problem industrijskih voda KAP-a ne pretvori u ekocid biljnog i životinjskog svijeta rijeke Morače i Skadarskog jezera, te da dođe do ugrožavanja zdravlja mještana Zete i okoline Skadarskog jezera, organizovaćemo građanski monitoring ispustnih voda KAP-a u Moraču i bazena crvenog mulja”, istakli su iz Green Home.

PETAK, 9. 10. 2020.

PODGORICA: URUČENI KLJUČEVI

Stanove po povoljnijim uslovima dobilo 88 radnika

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i direktor gradskog preduzeća “Čistoća” Andrija Čađenović juče su svečano uručili ključeve od stanova zaposlenima u ovom preduzeću.

Vuković je, čestitajući radnicima useljenje u nove stanove, izrazio zadovoljstvo što na ovaj način gradska uprava iskazuje puno poštovanje i zahvalnost za ono što je doprinos radnika u funkcionisanju sistema Glavnog grada.

“Podgorica se godinama unazad prepoznaje kao izuzetno čist i uredan grad, bez obzira na neke naslijeđene probleme i navike sa kojima se mi kao društvena zajednica ne možemo baš pohvaliti. Zahvaljujući upravo vama Podgorica je izuzetno čist grad i ja vam na tome zahvaljujem. Imajući u vidu činjenicu da mi i dalje nijesmo u mogućnosti da vas adekvatno platimo za vaš težak rad i golemi trud, ovo je način da vam se koliko toliko odužimo”, poručio je Vuković, obraćajući se radnicima.

U ovu zgradu će, kako kaže Vuković, useliti 88 familija nji-

hovih kolega. Zgrada za zaposlene u “Čistoći” nalazi se na Tuškom putu, uz Bulevar vojvode Stanka Radonjića, na nekadašnjem mjestu Kamionske pijace.

“U ovu zgradu će useliti 88 familija naših kolega. U maju smo podijelili ključeve od novih stanova kolegama iz Vodovoda, njih 82, u dogledno vrijeme ćemo imati priliku da isto učinimo i sa kolegama iz ostalih privrednih društava. Polako ali sigurno, mi rješavamo jedan važan problem i važno egzistencijalno pitanje za zaposlene u sistemu Glavnog grada i na to smo ponosni”, istakao je gradonačelnik.

On je pohvalio radnike “Čistoće” za doprinos da grad bude čist, naročito u vrijeme korone.

“Bez obzira na situaciju vi ste uvijek bili na visini zadatka. Nadam se da će vam useljenje u nove stanove poslužiti kao dodatni motiv da i u narednom periodu radite još bolje, na ponos Glavnog grada”, naveo je Vuković.

Direktor privrednog društva ‘’Čistoća’’ Andrija Čađeno-

vić iskazao je zadovoljstvo što je ovim riješeno stambeno pitanje za 88 zaposlenih u tom preduzeću, kao i zahvalnost Glavnom gradu na ustupljenom zemljištu i podršci. ‘’Takođe, zahvalnost dugujemo i izvođaču radova, kompaniji ‘Roaming Montenegro’, koja je dokazala kvalitet i efikasnost rada, a u samom startu davanjem dobre ponude, omogućila da zaposleni kupe kvalitetne stanove po izuzetno povoljnim cijenama”, kazao je Čađenović.

Cijena kvadrata stana za zaposlenog u “Čistoći” je iznosila 587 eura, što je, kako kaže Čađenović, znatno niže od trenutnih cijena na tržištu. Cijena kompletne investicije koja je obuhvatala izradu glavnog projekta, izradu stambenog projekta iznosila je 2.632.695 eura sa PDV-om. ‘’Izgradnja ovog stambenog objekta još jednom je potvrdila posvećenost aktuelnog, ali i prethodnog rukovodstva Čistoće, kao i sindikalnog povjereništva koji su zajedno sa Glavnim gradom pokazali poseban

PETAK, 9. 10. 2020.

RADNICIMA “ČISTOĆE”

CRNA GORA

21

STVARANJE BOLJIH USLOVA ZA RAD PIJACE

Asfaltiran prostor, uskoro izgradnja kancelarije

Podgoričko gradsko preduzeće “Tržnice i pijace” d.o.o., u saradnji sa Glavnim gradom uređuju prostor u okviru Stočne pijace na Ćemovskom polju, koji se koristi za prodaju upotrebljavane robe.

Tokom prethodnih dana gradsko preduzeće “Putevi” asfaltiralo je zemljani dio pijace, površine 8.800 kvadratnih metara, napravljen je upojni bunar i sprovedena atmosferska kanalizacija. Vrijednost ovih radova je oko 148.000 eura.

Planirana je i izgradnja kancelarije za zaposlene, dodatnih toaleta, a u jed-

nom dijelu i betonskog zida.

Iz Glavnog grada navode da će ove radove izvoditi Agencija za stanovanje Podgorica. Vrijednost ugovorenih radova je 75.812 eura, a ukoliko vremenske prilike dozvole, radovi će početi naredne sedmice.

“Uporedo sa ovim radovima, ‘Tržnice i pijace’ će sprovesti javnu nabavku za izradu tezgi, procijenjene vrijednosti 51.000 eura, koje ćemo davati u zakup na godišnjem nivou. Sa zakupcima će biti zaključeni ugovori o zakupu do kraja kalendarske godine. Ukoliko nemaju zaključene ugovore o

zakupu, zainteresovani prodavci prodajno mjesto mogu zakupiti i na dnevnom nivou, s tim da u tom slučaju nemaju unaprijed garantovano mjesto i obezbijeđenu tezgu. Cilj je da stvorimo bolje uslove kako prodavcima za rad, tako i kupcima koji dolaze na pijacu. Ujedno, uređenjem ovog prostora povećaćemo i kapacitete za davanje u zakup prodajnih mjesta”, saopštili su iz Glavnog grada, navodeći da se formiranje pijace upotrebljavane robe pokazalo kao dobar potez, jer je karakteriše dobra ponuda i veliki broj kupaca koji redovno dolaze.

Čađenović i Vuković odnos i brigu kroz stvaranje mogućnosti za poboljšanje uslova stanovanja. Poseban doprinos su dali i članovi Komisije za rješavanje stambenih potreba zaposlenih, predstavnici nadzornog organa i ostali učesnici koji su svojim predanim radom doprinijeli da danas svi budemo zadovoljni urađenim”, kazao je Čađenović i zahvalio na poštovanju mjera NKT-a.

On se radnicima, koji su kupili stanove po povoljnijim uslovima, zahvalio na razumijevanju i strpljenju, koje su pokazali usljed neplaniranog prolongiranja predviđenog roka. Ističe da

je do kašnjenja došlo zbog objektivnih tehničkih problema u realizaciji projekta.

Kamen-temeljac za zgradu “Čistoće” položen je 3. decembra 2018. godine, kada je poručeno da će radovi biti završeni za nešto malo više od godinu.

U ime dobitnika stanova obratio se Dimitrije Sekulović i zahvalio preduzeću Čistoća i Glavnom gradu na pomoći pri rješavanju jednog od najvažnijih pitanja radnika, a to je stambeno pitanje. Zbog mjera NKT-a jučerašnjoj svečanosti mogao je prisustvovati ograničeni broj radnika ovog preduzeća.

GLAVNI GRAD I PODACI DOSTUPNIJI GRAĐANIMA

Projekti na interaktivnoj mapi Na redizajniranom veb-sajtu Glavnog grada omogućen je novi način prikaza svih projekata kroz interaktivnu mapu, u dijelu Projekti u mom komšiluku koji je dostupan na linku: https://podgorica.me/ projekti.

Iz Glavnog grada navode da mapa nudi prikaz realizovanih, aktuelnih i planiranih pro-

jekata, koji se mogu dodatno sortirati po mjesnim zajednicama, a detalji o projektu mogu se vidjeti klikon na “pin” na interaktivnoj mapi.

“Glavni grad je tokom mandata aktuelne uprave do sada realizovao preko 80 projekata, aktuelno je oko 30 i planirano je 20 novih projekata”, navode iz Glavnog grada.

DF ŽELI DA PONIŠTI ODLUKU O IMENOVANJU BULEVARA

VOJINOVIĆ: NIJESU NI FORMIRALI VLADU, A VEĆ RUŠE 21. MAJ

Odbornik DPS u Skupštini Glavnog grada Vladimir Vojinović poručio je da ga ne iznenađuje inicijativa odbornika Demokratskog fronta u lokalnom parlamentu da pred Upravnim sudom ponište Odluku o imenovanju Bulevara 21. maj.

“Ne iznenađuje nas jer smo znali da će nakon 30. avgusta pojedine političke elite pokušati da ponište sve vrijednosti koje je Crna Gora izgradila. Tako je među prvim došla na red odluka da se jedan bulevar nazove po najznačajnijim datumu novije crnogorske istorije. Uprkos dosljedno sprovedenoj proceduri u Skupštini Glavnog

grada, ova Odluka našla se pred Upravnim sudom Crne Gore, po tužbi odbornika iz redova opozicije, odnosno predstavnika politike koja je na izborima 30. avgusta došla do pozicije da vodi Crnu Goru”, kazao je Vojinović.

On smatra da je sadržina tužbe podnijete Upravnom sudu nedvosmislen dokaz da će „nova vlast“ po unaprijed utvrđenoj strategiji preispitati sve odluke „stare vlasti“, pa i one koje se tiču obnove međunarodnog pravnog subjektiviteta i nezavisnosti Crne Gore.

“U tužbi koju potpisuju odbornici DF-a, između ostalog se navodi: ‘21. maj je datum

koji je podijelio građane Crne Gore i te podjele nisu ni do danas prevaziđene, te ovakvo postupanje dodatno utiče na dijeljenje ionako podijeljenog društva’. Dakle, to je za odbornike DF-a stvarni povod za tužbu, a ne kršenje bilo kakve procedure”, istakao je Vojinović.

DPS je pozvao predstavnike ambasada zemalja EU u Crnoj Gori, ali i predstavnike Ambasade SAD, da posebnu pažnju obrate na tekst ove tužbe, smatrajući da je tekst programski tekst “nove vlasti”, te da će oni prije ili kasnije pokušati da ponište rezultat referenduma od 21. maja 2006. godine.

22

svijet

PETAK, 9. 10. 2020.

Dominantne kriminalne grupe u njemačkim gradovima

Tajne arapskih klanova u Njemačkoj

O kriminalnim klanovima arapskog porijekla godinama se već govori u Njemačkoj. Ali, vlasti su izgledale nemoćne. Sad se ipak stvari mijenjaju. A i svjedočenja bivših kriminalaca daju uvid u taj nepoznati svijet. Zov novca, ugleda i seksa za brojne mlade muškarce arapskog porijekla bio je neodoljiv. „Dok smo od socijalne službe svakoga meseca dobijali nekoliko stotina eura pomoći mi smo novčanice od stotinu evra trpali u kese za zamrzavanje. Ona bismo ih zakopavali u bašti, skrivali u zvučnicima ili šahtu za lift.“ Tako stvari u svojoj knjizi „Na ulici vrijedi naš zakon” (Auf der Straße gilt unser Gesetz) opisuje bivši kriminalac Halil O, pripadnik jednog arapskog klana iz Berlina, piše Dojče vele. Zajedno s jednom novinarkom Halil O, koji se u realnom životu zove drugačije, izvještava o paralelnom društvu s sopstvenim zakonima, bogatstvu stečenom dostavom kokaina taksijem i napuštanju kriminalnog miljea. Ta knjiga se pojavljuje u vrijeme kad je kriminal arapskih klanova u centru pažnje njemačke javnosti. Politika je decenijama ignorisala problem, ali sad ipak daje policiji potrebnu podršku. Rezultat su kontrole, racije, istrage. Zaplijenjeno je 77 kuća i stanova poznatog berlinskog klana R. Šef drugog klana A.-Ch. i njegov brat na sudu su jer su navodno ucje-

njivali i napadali repera Bušida. Istovremeno je pretražena i njegova kuća i kancelarije zbog sumnje na utaju poreza u milionskim iznosima. Imena klanova R. i A.Ch. pojavljuju se u još dvije aktuelne knjige: Moć klanova (Die Macht der Clans) koju su napisala dva reportera Špigela i Berlinski kum (Der Pate von Berlin), koja je autobiografija šefa klana Mahmud Al-Zeina. Tri knjige, tri perspektive: viđenje čovjeka koji je napustio kriminal, viđenje dvojice novinara koji su do informacija došli čitajući dokumente policijske istrage i životna priča šefa jednoga klana koji smatra da je nevin i nepravedno progonjen. I žali se da nikad nije dobio azil u Njemačkoj. A sam priča da je

ilegalno ušao u zemlju kao turista iz Libana, nikad nije bio politički progonjen, ali je decenijama bio nasilan i kriminalan.

■ „U 80 odsto velikih arapskih porodica ima kriminalaca“

Puno zanimljivija su sjećanja Halila O. koji je krajem 1990-ih godina od nasilnog učenika postao profesionalni kriminalac i trgovac drogom, piše DW. On je krenuo istim putem kao i njegovi stričevi, braća, bratanići, prijatelji. Samo što je on prije 15 godina napustio tu scenu. Danas je socijalni radnik. Novinarka Velta Kristine Kenše piše o više od 50 susreta s čovjekom čiju pri-

ču je provjerila i u policiji.

Tamo je smatraju vjerodostojnom. Nisu svi članovi porodičnog klana, koji ima više stotina članova, kriminalni, piše Halil O. „Rekao bih u 80 odsto velikih arapskih porodica ima ljudi koji svoje prste imaju u nečemu kriminalnom, bilo drogama, bilo provalama, reketarenju ili prostituciji. Na 100 ljudi možda ih je 10 kriminalnih i 10 koji su u zatvoru.“ Članovi arapskog plemena Mhalami koji potiču uglavnom iz Turske, a koji su u Njemačku došli preko Libana 1980-ih godina, priznaju samo stara arhaična pravila. Porodica je sve, država ništa. Djecu tuku, dječaci imaju potpuno drugačije slobode od djevojčica, mladi muškarci najčešće žene svoje rođake. „Ako moliš pomoć smatraju te slabim.“ Najvažniji su čast, novac i moć.

■ Rodbinska

kriminalna mreža

Put u kriminal otvaraju stariji rođaci, priča Halil O. „Kad je moja baka rekla da joj treba usisivač otišli su i ukrali ga. (…) U Bejrutu su krali samo hleb, tamo nije bilo ničega više, ali Berlin je bio raj, tu je bilo svega u izobilju.“ Krivično gonjenje? „U 99 posto slučajeva uopšte nisam bio uhvaćen, a ako sam ipak bio uhvaćen, postupci su uglavnom obustavljani. Brzo sam ih sakupio više od deset, ali kažnjen sam s najviše nekoli-

ko sati društveno korisnog rada.“ Kao mladi učenik Halil je svakodnevno pušio marihuanu, a prodajom droge brzo je zaradio novac i za skupu odjeću, zlatni lančić, a kasnije i za česte posjete javnim kućama.

Novi kontakti i mogućnosti poslova obično su nastajali preko rodbine u berlinskim četvrtima Krojcbergu, Nojekelnu ili Vedingu. Suparnici bi bili brutalno pretučeni. Nijedna žrtva se nije obraćala policiji. Početkom 2000-ih godina Halil i njegovi prijatelji su ušli u prodaju kokaina, s dostavom 24 sata na dan. Kokain su dostavljali rođaci iz zapadne Njemačke i iz Holandije, novca je bilo jako puno. „Na svakoj ruci sam nosio Roleksov sat i vozio najskuplje automobile na ulicama Berlina. Za doček nove godine sam na Potsdamer placu iznajmio predsjedničku svitu.“ Slijedi zavisnost, pad, kriza, napuštanje scene.

■ Strah od

oduzimanja imovine

S puno muke Halil je naknadno položio maturu i postao socijalni radnik. Danas kaže: samo stroga država može djelotvorno da se bore protiv tog kriminala. „Ako se tim klanovima uzme novac oni nisu više niko i ništa i to jako boli.“ O oduzimanju imovine se najčešće raspravlja u toj sceni. „Svi čekaju šta će se dogoditi. Šta će država preduzeti?

Kako će sudovi presuditi?“ Za rješavanje problema potrebna je jasnoća, kaže Halil, neki političari kažu da je pojam „klanovski kriminal” rasistički. „Oni umanjuju problem, kažu da klanovi nisu tako loši. Ja bih rekao, naprotiv, jesu.“ Puno informacija o porodičnim klanovima, zakazivanju politike i problemima policije može se naći i u knjizi Špigelovih reportera Tomasa Hajsea i Klasa Majer-Hojera «Die Macht der Clans“. Tu su pojedinosti iz policijske istrage o spektakularnim pljačkama jednog turnira pokera ili berlinske robne kuće KaDeWe, krađi zlatne kovanice iz muzeja, raznim ubistvima i pranju novca...

PETAK, 9. 10. 2020.

svijet

23

predsjednik amerike odbija onlajn sučeljavanje sa bajdenom

Tramp o virtuelnoj debati: “To je budalaština” Druga predsjednička debata Donalda Trampa i Džoa Bajdena biće virtuelna, odlučili su organizatori ali im je planove odmah poremetio američki predsjednik koji je poručio da nema namjeru da učestvuje u virtuelnoj debati sa bivšim potpredsjednikom SAD. Komisija predsjedničkih debata donijela je odluku o onlajn debati nakon što je prošle nedjelje potvrđe-

no da Tramp ima koronavirus. Tramp, kaže njegov ljekar, već 24 sata nema nikakve simptome.

Predsjednička debata, druga po redu, trebalo bi da se održi 15. oktobra u Majamiju, ali sa “odvojenih i udaljenih lokacija” kako bi se zaštitili “zdravlje i bezbjednost svih koji učestvuju u debati”. Međutim, ubrzo pošto je objavljeno da će se debata prebaciti

u virtuelni svijet, oglasio se Tramp koji je odbacio mogućnost učestvovanja na virtuelnoj debati. “Nemam namjeru da gubim vrijeme

na virtuelnu debatu. To nije poenta debate… To je budalaština”, rekao je Tramp Foksu. Potpredsjednik SAD Majk Pens i senatorka Ka-

mala Haris imali su u srijedu veče potpredsjedničku debatu i budući da je Pens negativan na koronu, bili su odvojeni pleksiglasom.

fbi uhapsio šest osoba

Desničari planirali prevrat u Mičigenu

popunjena skoro polovina kapaciteta intenzivne njege

Bolnice u Parizu uvode hitne mjere zbog naglog porasta broja obolelih

Zdravstvene vlasti u regionu Pariza naredile su bolnicama da preduzmu hitne mjere kako bi se izborile sa naglim porastom broja pacijenata sa Kovidom-19, koji su popunili 40 odsto kapaciteta intenzivne njege u bolnicama u tom gradu. Očekuje se da će francuski ministar zdravlja objaviti nova ograničenja za područja u kojima se bolnice suočavaju sa sve većim brojem bolesnika uslijed povećanja zaraze, nakon što je zatvorio barove u Parizu i u još nekoliko gradova i ograničio privatna okupljanja posljednjih nedjelja. Direktor agencije za javno zdravlje pariskog regiona Orelijen Ruso objavio je na Tviteru da je naložio direkto-

rima bolnica da aktiviraju poseban plan za vanredne situacije kako bi se oslobodili resursi i zaštitilo medicinsko osoblje. Potez je bio neophodan, rekao je, “s obzirom na pritisak na jedinice intenzivne njege i na uobičajene bolničke aktivnosti”. Plan hitnih mjera svake bolnice podrazumjeva dodavanje bolničkih kreveta, odlaganje operacija koje nisu hitne, premještanje pacijenata koji nisu zaraženi Kovidom-19 u druge ustanove ili puštanje kućama, vraćanje osoblja sa odmora i angažovanje volontera, navodi zdravstvena agencija. Takve mjere su preduzete u martu i aprilu kada je pandemija prvi put zahvatila Evropu. Iako se u

nekim regionima infekcije postepeno usporavaju poslije uvođenja novih pravila, francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je u srijedu na veća ograničenja u oblastima u kojima se epidemija i dalje brzo širi.

Dok se zemlje širom Evrope ponovo suočavaju sa porastom broja oboljelih, francuska vlada pokušava da izbjegne novo potpuno zaključavanje i umjesto toga usredsređuje se na umjerenija ograničenja.

Francuska je u srijedu prijavila rekordan broj novooboljelih u jednom danu - 18.700, a pacijenti sa kovidom-19 sada zauzimaju četvrtinu kreveta na intenzivnoj njezi širom zemlje.

Američki Federalni istražni biro uhapsio je šest osoba osumnjičenih da su planirali da, prije novembarskih predsjedničkih izbora, kidnapuju guvernerku Mičigena, Grečen Vimer i zauzmu vladine zgrade. FBI navodi da se grupa od 15 osoba sastala početkom juna u Ohaju, gdje su raspravljali o ubistvima “tirana” i otmici guvernerke Mičigena. Poslije tog razgovora, uspostavili su kontakt sa desničarima iz Mičigena i planiranje usmerili na otmicu Grečen Vitmer. Federalni istražni biro tvrdi da su zavjerenici procijenili da im za uspješno provođenje ove akcije treba oko 200 ljudi, te da

bi poslije otmice sudili guvernerki zbog izdaje. Plan zavjerenika otkrili su agenti FBI ubačeni među desničare, koji su mjesecima unazad vježbali gađanje i taktiku na privatnima posedima u Mičigenu. Grupa navodnih zavjerenika je, takođe, razmišljala da molotov-koktelima napada policijska vozila i zauzme sjedište vlade Mičigena. Smatrali su, kako navodi FBI, da guvernerku Mičigena otmu u vikendici njene porodice i odvedu je “negdje u Viskonsin gdje bi joj organizovali suđenje”. FBI je, u gomili zaplijenjenog materijala, pronašao snimke i fotografije vikendice.

Grečen Vimer, guvernerka Mičigena

24

MARKETING

PETAK, 9. 10. 2020.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011 i 53/2016) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 875/19 od 09.09.2019. godine, stečajna upravnica „COMUNITY“ d.o.o. u stečaju Podgorica, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „COMUNITY“ d.o.o. u stečaju Podgorica (matični broj 02440385) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Službeni list Crne Gore“, br. 1/2011 i 53/2016) objavljuje TREĆI OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

KONKURS

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136. Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednost imovine, postupak i uslove za izbor ponuda.

DIO I Mjesto i adresa:Imovina data u LN 635 KO Podgorica II se nalazi u Podgorici – ul. Marka Miljanova br.68.

LN

Broj/ podbroj

Broj zgrade

Način korišćenja/Sobnost

PD

Spratnost

m2

€/m2

Procijenjena vrijednost

635

3538

1

Poslovni prostor u vanprivredi/jednoiposoban stan

2

Prizemlje

59

892.80

52,675.20

Slovima: (pedesetdvijehiljadešeststotinasedamdesetpeteuraidvadesetcenti) DIO II Mjesto i adresa: Imovina data u LN 2324 KO Podgorica II se nalazi u Podgorici – Ul. Vaka Đurovića (objekat Stadiona Budućnosti) LN

Broj/ podbroj

Broj zgrade

Način korišćenja/ Sobnost

PD

Spratnost

m2

€/m2

Procijenjena vrijednost

2324

2253

4

Poslovni prostor u vanprivredi/ jedna soba

26

Prizemlje

34

918.18

31,218.30

Slovima: (tridesetjednahiljadadvijestotineosamnaesteuraitridesetcenti) Ukupno DIO I i DIO II : 83,893.50 € Slovima: (osamdesettrihiljadeosamstotinadevedesettrieuraipedesetcenti) Procijenjena vrijednost imovine: Data je u okviru svakog dijela imovine.

Detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine: Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine u pripadajućim listovima nepokretnosti.

Postupak i uslovi za izbor ponuda: Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom “COMUNITY“ d.o.o. u stečaju Podgorica – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – PISANA PONUDA, NE OTVARAJ St. Br. 875/19 sa naznačenim imenom ili nazivom ponuđača. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 30.10.2020. godine do 11:00 časova.

Otvaranje ponuda obaviće se dana 30.10. 2020. godine, sa početkom u 12:00 časova u kancelariji broj 2 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajna upravnica.

Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva domaća i strana - pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću bezuslovnu ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenom cijenom), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu - na iznos od najmanje 10% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda.

Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od najmanje 10% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda.

Ponuđena cijena izražava se u eurima. Ponuđači mogu dostaviti ponude za cjelokupnu imovinu (dio I i dio II) ili za pojedine djelove imovine (dio I ili dio II).U slučaju da ponuđači dostave istu ponuđenu cijenu za pojedini dio imovine , prednost će imati ponuđač koji dostavi ponudu za cjelokupnu imovinu.

Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati, kao ni ponude koje budu predate u kovertama bez naznačenog imena ili naziva ponuđača.

Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom.

Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od datih procijenjenih vrijednosti imovine.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajne upravnice o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču.

Stečajna upravnica će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje stečajna upravnica će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje.

Stečajna upravnica će u roku od 15 (petnaest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac.

Stečajni račun Društva je otvoren kod Komercijalne banke AD Podgorica br. 525-0000000007277-38.

Sve potrebne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 08:00 -16:00 h na telefon br.

067/684-508.

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

26

KULTURA

KORONA VIRUS UZIMA DANAK

Zatvara se više od 600 bioskopa svjetskog lanca Drugi po veličini lanac bioskopa na svijetu, “Cineworld”, potvrdio je informacije po kojima će, zbog pandemije korona virusa privremeno zatvoriti sve bioskope u Sjedinjenim Državama i u Velikoj Britaniji, što je posljedica odlaganja glavnih premijera planiranih do kraja godine, među kojima je i najnoviji film o Džejmsu Bondu.

“Cineworld” je tako od juče privremeno obustavio rad svih svojih 536 bioskopa u SAD i 127 bioskopa “Cineworld” i “Picturehouse” u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Obustava poslovanja rezultiraće zatvaranjem čak 45.000 radnih mjesta, od čega 5.500

u Velikoj Britaniji, a najava je prouzrokovala kolaps dionica Cineworlda, koje su u ponedjeljak na Londonskoj berzi pale za 30 odsto.

Pandemija korona virusa zadala je težak udarac lancima bioskopa, a posebno Cineworldu, koji je od početka 2020. na tržištu dionica zabilježio pad od 87 odsto.

Prema pisanju Sandej Tajmsa, šefovi Cineworlda planiraju da pišu premijeru Borisu Džonsonu i ministru kulture Oliveru Daudenu kako bi ih upozorili da je poslovanje kinematografa postalo “neisplativo”, s obzirom na to da studiji neprestano odlažu objavljivanje blokbastera.

R.K.

ONLAJN DEBATA OKUPLJA STRUČNJAKE

FILMSKA PISMENOST U DIGITALNOM DOBU

“Welcome to the European Film Factory – Cinema Is The New School” naziv je novog onlajn događaja koji organizuje Francuski institut. Program je zakazan za 13. oktobar u 16 sati.

U okviru programa biće predstavljena nova platforma za promociju filmske pismenosti i edukacije u oblasti filma u Evropi – European Film Factory, nakon čega će biti pokrenuta debata o filmskoj pismenosti u digitalnom dobu – “Film literacy goes digital: Opportunities and challenges for European cinema & education”.

Debata će okupiti brojne stručnjake koji će diskutovati na datu temu i odgovoriti na pitanja koliko je filmska edukacija prisutna u formalnom obrazovanju, koliko doprinosi djeci i mladima i na koji na-

čin se u ovoj oblasti koriste digitalni alati.

Na ovom online događaju će govoriti: Maria-Silvia Gatta (European Commission), Sabine Genz (VISION KINO – Network for Film and Media Competences), Maciej Jakubczyk (Nowe Horyzonty Film Festival), Elena Maddalena (INDIRE – the National Institute for Documentation, Innovation and Educational Research of Italy), Claus Noer Hjorth (European Film Agency Directors Association (EFAD), Danish Film Institute) i Ciara Power (House School Ireland).

Debatu moderira novinarka ARTE-a Annette Gerlach.

Program je podržan od strane Creative Europe MEDIA Programa. Partneri Institut Francais-a su ARTE Education i European Schoolnet. R.K.

PETAK, 9. 10. 2020.

PRESTIŽNO PRIZNANJE OTIŠLO U RUK

Luiz Glik dobitnic nagrade za knjiž

A

merička pjesnikinja Luiz Glik dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za 2020. godinu, saopštila je juče Švedska akademija.

U obrazloženju se navodi da je nagradu dobila za njen “nepogrješiv poetski glas koji strogom ljepotom čini individualno postojanje univerzalnim”, prenosi Rojters.

Rođena 1943. godine, Luiza Gluk je napisala 12 zbirki poezije i knjige eseja o poeziji pod nazivom “Dokazi i teorije”. Njena najnovija zbirka poezije je “Faithful and Virtuous Night” iz 2014. godine.

Potomak je mađarskih Jevreja koji su emigrirali u Ameriku. Pohađala je koledže Sara Lorens i Kolumbiju. Njena poezija pripada objektivističkoj poetici, nastaloj tokom tridesetih godina 20. vijeka, čiji su glavni predstavnici bili Luis Zukovski, Čarls Reznikof, Džordž Open i Karl Rakosi.

Prateći ovu poetiku ona tretira pjesme kao predmete, naglašavajući ozbiljnost, inteligenciju i pjesnikovu sposobnost da pronicljivo posmatra svijet tako što upotrebljava obične svakodnevne riječi. U eseju “Dokazi i teorije” navodi kako zastupa poeziju koja se približava tišini i graniči sa iščeznućem.

Tokom karijere koja traje šest decenija, istraživala je traumu, smrt i isceljenje, u pjesmama za koje su neki naučnici tvrdili da su zapravo ispovijesti. Kao što je Olson, predsjedavajući Nobelove liste, rekao ranije: “Ona s e t i n e s m e s m at ra pjesnikinjom ispovijedanja. Ona traži univerzalnost”.

Luiza Gluk je pisala o svojoj anoreksiji kada je bila tinejdžerka, za koju je kasnije rekla da je rezultat njenih napora da uspostavi nezavisnost od majke. Pisala je i o smrti njene starije sestre,

koja se dogodila prije nego što se Luiza Gluk rodila.

Dok je bila na terapiji, odlučila je da ide na pjesničke radionice tokom formalnog fakultetskog obrazovanja i počela je da razvija svoj glas.

Prvu zbirku, “Prvorođenče”, objavila je 1968. godine. Dobila je Pulicerovu nagradu za poeziju 1993. godine za zbirku “Divlji iris”.

Imenovana je za američkog laureata za pjesnike 2003. godine, a 2016. godine od tadašnjeg predsjednika SAD, Baraka Obame, primila je Nacionalnu humanitarnu medalju.

Ona će osim priznanja dobiti i nagradu u vrijednosti od 1,1 milion dolara.

Trenutno je pisac-rezident na Univerzitetu Jejl i predavač na Programu za kreativno pisanje Bostonskog univerziteta. Živi u Kembridžu, u državi Masačusets.

Podsjetimo, izbor ovogodišnjeg laureata u oblasti književnosti bio je jedan od najiščekivanijih.

Američka romansijerka Džamejka Kinkejd i kanadska pjesnikinja i esejistkinja En Karson važile su za najveće favorite, a kao mogući dobitnici ponovo su se pominjali i Haruki Murakami, Salman Ruždi, Čarls Simić, ali i Milan Kundera.

Spekulisalo se i da bi nagrada mogla da ode u ruke nekome široj svjetskoj javnosti manje poznatog poput spisateljice Meras Konde, dobitnici “alternativnog Nobela” 2018. ili, što ne bi bilo neobično, nekom potpunom “autsajderu”.

U svakom slučaju, kao i svih prethodnih godina, Nobelov komitet ne prestaje da iznenađuje izborom. M.Rog.

RUKE AMERIČKE PJESNIKINJE

ca Nobelove ževnost

PETAK, 9. 10. 2020.

kultura

27

Jubilej u Gradskom pozorištu

Pedeseto izvođenje predstave “Slasti slave” Predstava “Slasti slave”, koju je po tekstu Pitera Kviltera, režirao Stefan Sablić, biće jubilarni pedeseti put izvedena večeras od 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”.

Komedija “Slasti slave” rađena je po istinitoj priči velike operske dive Florens Foster Dženkins, koja nije umjela da pjeva.

U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Mladen Nelević, Vesna Vujošević-Labović/Katarina Krek, Ivana Mrvaljević i Smiljana Martinović.

Na međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću 2014. godine nagrada za partnerski odnos na sceni pripala je Mladenu Neleviću i Dubravki Drakić. Nagrada za najbolju glumicu pripala je Dubravki Drakić na 23. Međunarodnom festivalu malih scena i

monodrame - Kulturni centar Istočno novo Sarajevo.

Podsjećanja radi, izvođenjem predstave “Lažljivci” Marka Manojlovića, prije dvije večeri, u Velikoj sali KIC-a, počela je nova se-

zona u Gradskom pozorištu Podgorica.

Kako napominju iz Gradskog, svako izvođenje biće uz poštovanje svih mjera koje propisuju NKT i Institut za M.Rog. javno zdravlje.

PRIZNANJE UDRUŽENJA CRNOGORSKIH PISACA ZA DJECU I MLADE

“Rajičnjak” najbolja knjiga za djecu u 2020. godini Zbirka poezije “Rajičnjak” autora iz Bara Branka Vukovića, najbolja je knjiga za djecu 2020. godine, odlukom Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade iz Podgorice.

O najboljima je ove godine odlučivao stručni žiri u sastavu: prof. dr Milutin Đuričković (predsjednik), prof. dr Draško Došljak i Žarko Vučinić (članovi).

“Pjesnik Branko Vuković se najmlađoj čitalačkoj publici obraća biranim jezikom, koji se kreće od neologizama do arhaizama, od rječnika savremenih tehnologija do narodnog govora karakterističnog za minula vremena, objedinjujući na jezičkom planu sve ono sa čim se djeca u svakodnevnom životu mogu susresti”, navodi se u obrazloženju žirija.

Zbog epidemiološke situacije u zemlji svečana dodjela nagrada je odložena, a priznanja će dobitnicima biti naknadno uručena.

Branko Vuković je rođen 1980. godine u Baru. Nakon završene Gimnazije “Niko Rolović”, školovanje nastavlja na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Nišu, gdje je i diplomirao. Magistrirao je na Istorijskom institutu Crne

Gore, smjer istorija kulture i istorijska antropologija. Trenutno je zaposlen u Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom “Pamark” iz Podgorice. “Rajičnjak” je Vukovićeva prva zbirka poezije za djecu. R.K.

28

feljton

PETAK, 9. 10. 2020.

POVODI: KAKO JE ZLOČIN U VELICI 1944. GODINE ISKO

Foto: Dejan Lopičić

POSRBLJAVANJE V Piše:

Radojko Đuričanin Prije neku godinu pojavila se knjiga “Velički velikomučenici”, štampana u Srbiji, čiji je autor Veličanin Stanko Paunović, koji je radio i živi u Srbiji. Knjiga je obimna i bez literalne vrijednosti, ali sadrži dosta podataka potrebnih za pisanje istorije Velike i Veličana.

Na početku knjige dat je, pod naslovom “Pohvala Paunovom Peru”, tekst-govor izvjesnog Rada Živkovića, novinara, pisca i kolumniste iz Beograda, rodom iz Šekulara, koji je održan na promociji knjige. Tom prilikom on je, pored drugog govorio i o pokolju u Velici 28. jula 1944. godine. Pažnju mi je odmah skrenula rečnica: “Nema toga u Velici ko je rođen i nema toga ko će se roditi, a da ne sazna makar delić velike tragedije iz jula 1944. godine, događaja, koji je zavio u crno i genetski osakatio na dugi niz godina jedno srpsko pleme i stavio ga na sveukupnu stradalničku listu, listu koja nedvosmisleno pokazuje da je nad Srbima izvršen jedan od najvećih masovnih zločina na tlu Evrope”.

■■ “Jedan Veličanin, dični Srbin”

U daljem dijelu teksta upotrijebljene su i riječi: “Srpski narod”, “srpski živalj”. Niđe ni “C” od Crnogoraca”, iako su oni bili žrtve pokolja. Tako-

đe je prekršten naš kraj kao: “Ceo prostor Stare Srbije”. Uostalom, tekst “pohvale” obiluje lamentiranjem zbog plana “nove komunističke vlasti” za uništenje srpskog življa Velike ma gdje se ono nalazilo na Balkanu!

Na izloženi način ovaj je kolumnista, bez priziva, Veličane, i žive i mrtve, preveoprepisao u Srbe i tako ih posrbio, bez obzira na njihovo crnogorsko porijeklo i jezik, odnosno njihov identitet. Ne mogu vjerovati da se svi oni sa time slažu i da su se odrekli svojeg identiteta.

Kako sam i ja jedan od učesnika te tragedije, u kojoj su poginuli i moji najbliži srodnici, ove riječi su kod mene u početku izazvale veoma tužne emocije na taj događaj. Iza toga, pošto sam uočio namjeru autora ovih riječi da zloupotrijebi ovaj događaj u političke ciljeve - radi propagande, one su kod mene izazvale i bijes. Zbog svega toga to ne mogu prećutati.

U knjizi Branka Jokića “Pokolj u Velici”, iz 2014. godine, za koju vjerujem da nije nepoznata pomenutom kolumnisti, dat je spisak žrtava pokolja, sa naznakom da se radi o žrtvama crnogorske nacionalnosti. Kako sada pomiriti protivurječnosti o nacionalnosti žrtava pokolja između ove dvije knjige?

Nehumano je i neljudski sve žrtve posmrtno posrbiti i tako ih uznemiravati u vječnom miru.

Stefan Nemanja pokorio je Duklju/Zetu 1183. godine. Iza toga u katoličku Zetu dolazi pravoslavlje. Sava Nemanjić 1219. godine osamostaljuje pravoslavnu crkvu Srbije u odnosu na Ohridsku arhijepiskopiju, kojoj je ona do tada pripadala i postaje prvi srpski arhieskop. Po Zeti osniva više episkopija preko kojih se širi pravoslavlje. Na državnocrkvenom saboru u Žiči, koji su 1221. godine sazvali on i njegov brat Stefan Prvovjenčani, kralj Raške, objedinjeni su državni i crkveni interesi u Srbiji. Time je svaki pravoslavac u Srbiji putem “srpske”

vjere, kako je nazvana pravoslavna vjera, pretvoren u Srbina odnosno posrbljen, bez obzira kojoj naciji pripadao.

Ujedno je preko “srpske” vjere šireno i “srpstvo” kao politička ideologija u Srbiji. Pošto je Zeta tada bila u sastavu Srbije sve se ovo odnosilo i na nju. Kako srpske narodnosti u Crnoj Gori nije bilo prije 19. vijeka to posljedice primjene prednje formule po crnogorsku naciju nijesu bile prije toga značajne. Posrbljavanje je uzelo maha tek nakon toga vremena i traje sve do sada.

Prednju formulu za posrbljavanje iskoristio je naš kolumnista. Zaboravio da su nekada u prošlosti srbijanske vlasti zabranjivale ulazak u Srbiju Ciganima i Crnogorcima. Vjerujem da mu je poznato i kako je predsjednik Vlade SHS Stojan Protić u parlamentu SHS, pri raspravi sa poslanikom Markom Dakovićem, vođom “bjelaša” u Crnoj Gori, kazao da se “ovoj državi ne isplati uvoziti Crnogorce, a izvoziti svinje”.

Jedan dio Crnogoraca, koji nijesu bili etnički Srbi, a bili su po vjeri katolici, činom primanja pravoslavlja i krštenjem u crkvi “srpske” vjere, vjerski su postali Srbi, ali su sačuvali karakterističe osobine Crnogoraca. Oni su se, uglavnom po vjeri iskazivali Srbima, a po nacionalnosti Crnogorcima. Takvih slučajeva smo imali i u Velici.

■■Posrbljavanje Crnogoraca u Srbiji

Mnogi Crnogorci, među kojima je bilo i Veličana, kroz dugi period, odselio se i nastanio u Srbiji. Ima ih u svim djelovima Srbije. Neki kažu da se tamo nalazi cijela Crna Gora. Selili su se iz različitih razloga, a u prvom iz ekonomskih. Oni poslije nekoliko generacija etnički postaju Srbi putem ženidbi, udadbi i dr. primivši ekavski izgovor, kulturu, običaje. Srbija je, zbog stradanja u ratovima i napuštanja naroda bila opu-

stjela i neophodno je bilo da se iz temelja obnovi doseljavanjem naroda iz okolnih zemalja. Kako je je tvrdio Jovan Cvijić, preko 80% stanovništva u Srbiji, prije 1912. godine doseljeno je od početka XVIII vijeka. Karađorđe je 1809. godine “sagnao” dosta naroda iz Novopazarskog sandžaka, govoreći: “Hajte u Šumadiju, tamo ima pustahije zemlje”.

U Srbiji su dugo postojale neke Crnogorske enklave npr. Kosjerić, koje su nazivali Crnogorski srez ili Prokuplje gdje Srbi i danas njih nazivaju Crnogorcima. Doseljevanjem drugih narodnosti u Srbiju i fuzijom sa domaćim stanovništvom kod Srba se promijenio genetski kod - izgubili su bijeli pigment (“bijeli Srbi”) i dobili tamni. Prema knjizi profesora Milovana Ivanovića ”O hrišćanskoj crkvi u Crnoj Gori”, iz 2003. godine, u Srbiji je donedavno živjelo oko 150.000 Crnogoraca. U zadnje vrijeme njihov broj se sveo na oko 40.000 što dokazuje koliko je bio jak postupak etničkog posrbljava-

nja Crnogoraca u Srbiji. Time bi trebalo da se bavi naš kolumnista pošto se zalagao za istinu. Na isti način kao Crnogorci prevjeravani su i posrbljavani i Albanci u državi Nemanjića. Tu sudbinu nijesu doživjela malisorska plemena u sjevernoj Albaniji, već su ostala u katoličkoj vjeri i sačuvala svoj identitet.

■■Velika ne

može biti “srpsko pleme”

Crnogorci žive u plemenima, čije nazive su donijeli njihovi preci iz pradomovine, sa obala Baltičkog mora, koja se zvala Pomorje. U mnogim cnogorskim plemenima znaju za pretke i za proteklih desetak i više pasova. Istorijska je istina da autohtoni Srbi nijesu živjeli plemenskim životom i jedva mogu znati za ime đeda ili prađeda.

Osim toga, Veličani (nemaju se u vidu oni Veličani koji su se odselili za Srbiju) nijesu do sada, za razliku od Srba, u razgovoru upotreblja-

PETAK, 9. 10. 2020.

feljton

29

ORIŠĆEN DA SE MANIPULIŠE ŽRTVAMA POKOLJA

VELIČANA I VELIKE la na “tursku” i “srpsku” vjeru. Tada kod nas još nije bio u upotrebi termin “pravoslavlje”. U XIX vijeku na prostorima i van Crne Gore pravoslavac je značio Srbina, a katolik Hrvata. Ako bi u prošlosti u našem kraju neko kazao za sebe da je Srbin, on bi time iskazivao samo svoju vjersku, ali ne i nacionalnu pripadnost. Pri tome nikada sebe nije zamišljao da je negdje iz Niša, Vranja i drugih mjesta u Srbiji. To je zloupotrijebljeno od SPC tako da se uzelo “novo za gotovo” - da je svaki naš čovjek, kada bi rekao da je Srbin, uzimano da je on i po nacionalnosti Srbin.

■■U Njegoševom

pasošu piše da je Crnogorac

Velika vali “ekavicu”, već “ijekavicu”. Veličani dobro znaju svoje porijeklo koje se ne može tako olako, kako je učinjeno od strane kolumniste, promijeniti. Ne vjerujem da bi na to pristali da ih je neko za to pitao.

Većinu stanovnika Velike čine dva bratstva. Polovina te većine vodi porijeklo sa Ceklinja - od ceklinskog plemena, iz Crne Gore i činila su je bratstva: Radevići, Paunovići, Vučetići, Steševići i dr. U Velici su ih zvali “crno-

gorija”. Drugu polovinu činila su bratstva: Mikići, Jokići, Kneževići i dr. Poznati su bili kao “šaljadija” po svom rodonačelniku Čeri, koji se doselio iz Šalje u Albaniji, oženio se djevojkom iz bratstva Živaljevići i tu se nastanio. To su za Veličane nesporne činjenice. Zbog toga Veličani ne mogu po porijeklu i jeziku biti “jedno srpsko pleme”.

Crnogorci su uvijek razlikovali vjeru od nacije. U našim krajevima, kada je u pitanju vjera, postojala je podje-

Plavska župa bila je u sastavu Duklje Gornji tok rijeke Lima odnosno Plavska župa bila je u sastavu Dukljanske države. Moguće je da su se za vrijeme dok su ovi krajevi bili u sastavu države Nemanjića, a to je period od 177 godine, nazivali Stara Srbija, ali iz toga perioda, a ni iz kasnijeg, nema dokaza da se ovaj kraj ikada zvao Stara

Srbija. Nakon doseljenja, Srbi su se naselili u Rasu. Za pet vjekova to je bio glavni centar srpske države na Balkanu a zvao se kasnije Stara Srbija.

Za našeg kolumnistu ne trebaju činjenice, jer je za njega istina što on kaže. Bitno je za njega bilo da i ove krajeve Crne Gore posrbi.

Mnogi naučnici, institucije i dr. su svojim izjavama potvrdili da je ova pojava bila tava i u okruženju. Češki naučnik J. Holoček 1876. godine piše o Crnogorcima: “Ako ga pitaš šta je po vjeri, Crnogorac će reći da je Srbin, a ako ga pitaš što je po narodnosti rekne da je Crnogorac”. Simo Matavulj je svojevremeno zabilježio: “Odiskoni pak na primorju Srbin je bio samo pravoslavni-srpstvo je značilo samo pravoslavlje kao što uvijek u krajevima (na istoku) znači i danas”. Ruski slavista Aleksandar Giljferding 1857. godine je zapisao: “Upitate koga mu drago Bosanca, Srbina ili Hercegovca kojoj naciji pripada, a on će vam odgovoriti koje je po vjeroispovijesti… Srbin znači pravoslavac, a pravoslavac za prosti svijet znači Srbin…”. Prilikom proglašenja dokumenta da mu je sultan priznao nasljednu vlast u vazalnoj kneževini Miloš Obrenović je okupljenim uglednicima rekao: “Tako, braćo, postadosmo i mi od juče narodom” (Sima Cirković, u knjizi izdatoj u Zagrebu 2008. godine). Savo Fatić, potpredsjednik tzv. Podrogoričke skupštine, javno je na završetku rada Skupštine rekao: “Svi smo do sada bili Crnogorci, a od sada

smo svi Srbi”.

Pošto crnogorskog vladiku i gospodra Petra II Petrovića Njegoša mnogi iz “srpskog svijeta” smatraju Srbinom nije na odmet navesti nekoliko činjenica. U Njegoševom pasošu piše da je on Crnogorac.

On je u Vatikanu, kada je upitan zašto nije poljubio lance kojim je neki svetitelj vezan, izjavio da Crnogorci ne ljube lance. Za njega je izvjesni profesor Pariške Sorbone Mišel Oben rekao: “Postao je jedan od osnova, bitan sastojak crnogorskog osjećanja odvojenog od srpstva”.

U nauci je nesporno da se Crnogorci razlikuju od Srba.

Preci Crnogoraca doselili su se na područje Crne Gore u prvoj seobi u VI vijeku, a Srbi zajedno sa Hrvatima, u VII vijeku i na poziv cara Iraklija naselili se na područje Rasa. I tada i sada razlikovali su se po izgovoru, jer su Srbi upotrebljavali ekavsi izgovor, a Crnogorci ijekavski.

Razlike su postojale i u pogledu načina sahranjivanja, kao i sredstvima za borbu i rad dr. Osim toga oni se razlikuju po mentalnoj i fizičkoj konstituciji, običajima, folkloru i sl. Mnogo naučnika (Dragoljub Petrović, Vladimir Ćorović, Relja Novaković, Pavle Rovinski, Dimo Vujović, R. Rotković i dr.), institucija (ambasade evropskih država na Cetinju), Berlinski kongres, Ambasade Srbije na Cetinju, Enciklopedija Britanika) smatraju Crnogorce posebnim etničkim porijeklom. “Ne postoji naučnik koji je razmatrao razlike između Srba i Crnogoraca da tvrdi da su Crnogorci Srbi”. Sa druge strane neki naučnici (Slobodan Jovanović, Branislav Đurđev i dr.) smatraju da su Srbi i Hrvati isti narod (“bijeli Srbi” i “bijeli hrvati”). U daljoj prošlosti čak su se miješala imena Srba i Hrvata. Na području Crne Gore nema ni jednog areala sa ekavicom ali ih ima više sa ijekavicom u Srbiji. Uostalom seljenje je uvijek bilo od Crne Gora prema Srbiji, a ne obratno.

■■Politički Srbi

Kolumnista je u svom govoru prikazao autora knjige “Velički velikomučenici” kao borca za istinu koja je decenijama prećutkivana i prikrivana. Vjerujem da je on pročitao ovu knjigu i da je naišao u njoj na spisak 59 “Veličana u ravnogorskom pokretu” na kome se nalazi i ime oca autora knjige. Takođe vjerujem da je u njoj naišao i na konstataciju u vidu zabilješke: “Ali prilikom pokolja u Velici u kući Androvoj pored svoje porodice tu se zateklo još nekoliko osoba iz komšiluka i Đurinske rijeke, koji su toga dana stradali. Poginule sahranjuju u dvije jame”. Pošto je tu poginulo deset osoba mogao se zapitati zašto autor Paunović, kao borac za istinu, nije u svojoj knjizi naveo i spisak tih osoba, kako je postupio sa prednjim spiskom, tim prije što su tu izginuli i članovi njegove ujčevine. Takođe se mogao zamisliti i koja je od ove dvije grupe osoba veći, a koja manji velikomučenik? Ako su te žrtve bile sve Srpkinje, kako tvrdi, zašto je i on zaboravio da utvrdi o kojim ličnostima se radi i da ih spomene?

Nacionalnost, kao lično svojstvo svakog rađanina, upisuje se u matičnu knjigu rođenih, kao javnu evidenciju i ona ga prati kroz njegov cijeli život dok ne bude brisana ili izmijenjena odlukom nadležnog organa. U skorije vrijeme neki građani iz Crne Gore, koji su se iskazivali kao Crnogorci, bez izmjene u toj evidenciji, izjavljivali su da su Srbi, što se naročito dešavalo uoči posljednjeg popisa.

Takav iskaz je bez pravnog značaja. To su, kako se u narodu govori, tzv. politički Srbi, jer su izjave davate samo iz političkih i drugih interesa. Ne znam kako će oni, kao “Novo-Srbi” u istoj ili novoj sredini biti prihvaćeni i cijenjeni kada više ne budu upotrebljivi. To neka kolumnista procijeni.

(Autor je sudija Ustavnog suda u penziji)

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

32

ZABAVA

SINGL UVOD U ALBUM “POWER UP”

Uz “Shot In The Dark” AC/DC pokrenuo lavinu Kucnuo je čas da veterani uzvrate udarac - kultni rokenrol bend AC/DC 13. novembra oglasiće se prvi put u izdavačkom smislu još nakon 2014. godine i to kako bi predstavio novi album “Power Up”.

Riječ je o 17. albumu benda iz Australije, a u susret tom izdanju AC/DC je prije dva dana lansirao novi singl i spot “Shot In The Dark” i tako pokrenuo lavinu.

“U spotu vidimo legendarne članove u punoj snazi: Angusa Janga (gitara), Brajana Džonsona (vokal), Klifa Vilijamsa (bas gitara), Fila Rada (bubnjevi) i Stivija Janga (ritam gitara)”, objašnjavaju izdavači albuma, uz napomenu da je bend prili-

kom snimanja izdanja udružio snagu sa producentom Brendanom O’Brajenom, baš kao i na stvaranju ranijih albuma “Black Ice” (2008) i “Rock Or Bust” (2014).

AC/DC na album je smjestio čak 12 novih pjesama.

“Muzičari su ponosno zadržali prepoznatljiv zvuk i sva moćna obilježja. ‘Power Up’ dolazi u nekoliko verzija koje će sigurno oduševiti obožavatelje. AC/DC je jedan od najuticajnijih bendova u istoriji, sa više od 200 miliona prodatih albuma širom svijeta. U ‘Rock and Roll’ kući slavnih su od 2003, a iza njih su brojne nagrade i rasprodate stadionske turneje”, zaključuju izdavači.

D.B.

PETAK, 9. 10. 2020.

BORIS ŠTOK NAM PREDSTAVLJA “PREDAJEM

AKO NE NAHRAN (P)OSTAĆEMO M Nažalost, živimo u vremenu kada je muzika samo nusproizvod. Ipak, u mom slučaju uvijek je ona u prvom planu, a nikako novac, objašnjava Štok

⌦ Danilo Brajković

Foto: Josh Cheuse

Vrijeme provedeno u karantinu/samoizolaciji tokom prvog naleta pandemije korona virusa riječki pjevač, kompozitor i tekstopisac Boris Štok iskoristio je za stvaranje pjesme “Predajem se tebi”, koju je zvanično objavio u formi spota krajem prošlog mjeseca. Štok je autor muzike i teksta, a zasluge za aranžman i produkciju dijeli sa stalnim saradnikom Darkom Terlevićem. Pomenuta numera biće objavljena i na drugom Štokovom solo albumu, koji će se, prema riječima ljudi iz izdavačke kuće Aquarius records, uskoro

pojaviti na tržištu. “Predajem se tebi” nije prva numera koju Štok lansira ove godine, ali je “Uvijek dio mene”, aprilski singl, lijepo objašnjava pjevač za Dnevne novine, ostala u zapećku pošto nije ekranizovana. Zbog toga je, dodaje Štok, želio da potpunim audio-vizuelnim paketom sada dodatno zagrije atmosferu pred premijeru kompletnog albuma.

■ SLOJEVITO, A

JEDNOSTAVNO

“Album sam radio dugo.

Veći dio bio je spreman i prije pandemije korona virusa, ali tokom perioda kada smo uglavnom svi bili u nekoj vr-

AC/DC promoviše novu muziku

OBRADA HITA SA DEBI CD A JAGODA

Tonijev povratak u prošlost uz “Sjećanja”

Bend Divlje jagode debitantski istoimeni album snimio je 1978. godine, a jedna od numera sa tog izdanja prije nekoliko dana dobila je novo ruho zahvaljujući Toniju Jankoviću. Pjevač je u to vrijeme bio za mikrofonom Jagoda, a 42 godine kasnije, u trenutku kada je opet punopravni član benda, odlučio je da obradi “Sjećanja”, saopšteno je iz izdavačke kuće Croatia records.

“Novom verzijom ‘Sjećanja’ Toni nas podsjeća na

njegove početke u rokenrol muzici, ali i nastavlja sa predstavljanjem solo singlova. Muziku za pjesmu komponovao je Mustafa Ismailovski, na tekst Jankovića, dok je novi aranžman, miks i produkciju radio Damir Arslanagić. Akustičnu gitaru odsvirao je Zlatko Pašić, klavir Arslanagić, a prateći vokal je Elma Selimović. Spot koji savršeno prati emociju pjesme potpisuje ‘Izvan fokusa’”, objašnjavaju u Croatia recordsu. D.B.

Iva Šulentić, poznata TV voditeljka, gostovala je u Štokovom spotu “Predajem se tebi”

sti samoizolacije nastalo je još nekoliko numera. Između ostalog, i ova o kojoj pričamo danas. Cijeli tim saradnika sada je u nekoj zreloj fazi autorstva, stvaranja, kreativnosti.

Zadovoljan sam. Dobro se razumijemo i od početka znamo šta to želimo da dobijemo.

Na kraju, uglavnom to i dobijemo. Na proljeće sam imao dva polu-singla. Osim ‘Uvijek dio mene’, objavio sam obradu ‘Love Will Tear Us Apart’ benda Joy Division. Ipak, realizacija spotova je planirana za proljeće, ali zbog korone nismo uspjeli. Dakle, nisu imale spotove, a to kod nas znači da neće odjeknuti. Odabrao sam ‘Predajem se tebi’ jer je malo drugačija od onoga što inače radim. Dao sam više prostora melodiji, dosta je slojevito, a opet je to naizgled jednostavna pjesma koja se može svirati uz akustičnu gitaru”, uvodno je izlaganje Štoka.

Da “Predajem se tebi” u marketinškom smislu ne doživi sudbinu singla “Uvijek dio mene” probrinuo se atraktivan spot. Režirala ga je Marcella Zanki, sa kojom je Štok sarađivao na spotovima “Samo trag” i “Još uvijek” - tu numeru naš sagovornik otpjevao je rame uz rame sa glumicom Natašom Janjić, a ovog puta na setu je ugostio Ivu Šulentić, poznatu TV voditeljku.

2.

SOLO ALBUM BORIS ŠTOK TREBALO BI DA OBJAVI USKORO

PETAK, 9. 10. 2020.

ZABAVA

33 Foto: Promo

M SE TEBI” I MUZIČKE ZAMISLI

NIMO DUŠU, MAŠINE Njena rola doprinijela je promociji spota, a Štok smatra da su slični potezi neminovni u današnjoj muzičkoj industriji, naročito za one poput njega - koji vrebaju iz prikrajka.

“Nažalost, živimo u vremenu kada je muzika samo nusproizvod. Meni se makar čini da je tako. Već neko vrijeme sam tu, iako me možda publika dovoljno ne prepoznaje, pošto nisam u ligi A, već onako na nekim marginama. Ali, veoma dobro znam šta radim. Prosto, u svakoj pjesmi moraš imati neki momenat koji joj daje novi sadržaj. Sada je to Iva, moja dobra prijateljica. Ona vrlo dobro zna kako da se ponaša pred kamerom. Uvijek vodim računa da je muzika u prvom planu, ali ovakvi potezi pomažu da projekat dopre do brojnije publike”, iskren je Štok, o čijem radu i muzici Šulentić govori biranim riječima.

“Njegov rad pratim i cijenim već dugo. Već smo mnogo puta sarađivali i raznim emisijama i na dodjelama nagrada, koje kao muzičar, ali i kao osoba, svakako zaslužuje. Ponosna sam na ono što smo napravili. U pjesmu sam se zaljubila na prvu loptu i na prvo slušanje zaplesala. Profesionalizam cijele ekipe dovela je do užitka na snimanju. Vjerujem da će u ovih nekoliko minuta svaki gledalac imati priliku i da vizuelno uživaju u onome što Boris na svoj način servira muzički”, navodi Šulentić.

■ NIJE SVE U NOVCU Aranžmanski i produkcijski, obrazlaže Štok, saradnici i on ovog puta išli su van njihovih uobičajenih aranžmana, a opet su, kaže, njegov rukopis, vokal, izraz i onaj “mračniji’ senzibilitet” došli do izražaja. U skladu sa tim, možemo najaviti i kontu-

Boris Štok re drugog albuma.

“Na albumu će biti svega.

‘Još uvijek’ je u elektro maniru, gitare i vokali su jedini organski instrumenti. Ova nova je, ponavljam, i akustična i organska. Sljedeća, za koju sam snimio već spot, a zove se ‘Reci mi’, stiže najesen ili tokom zime, a opet je to kompletna elektro-plesna pjesma.

Biće na albumu 11-12 numera.

Posljednjih godina dosta sam slušao, recimo, Florence and the Machine, pa mi je blizak taj senzibilitet. Slušam ploče, naginjem više melodiji nego hermetičnom zvuku, ali opet - ne možeš pobjeći od potpisa. Kada publika čuje melodiju, glas, znaće da sam to ja”,

CIJELI TIM MOJIH SARADNIKA SADA JE U NEKOJ ZRELOJ FAZI AUTORSTVA, STVARANJA, KREATIVNOSTI. ZADOVOLJAN SAM. DOBRO SE RAZUMIJEMO I OD POČETKA ZNAMO ŠTA TO ŽELIMO DA DOBIJEMO. NA KRAJU, UGLAVNOM TO I DOBIJEMO, KAO U SLUČAJU PJESME ‘PREDAJEM SE TEBI’ smatra Štok.

Riječkog pjevača u Crnoj Gori slušali smo lani na festivalu City Groove u Podgorici.

Od sličnih okupljanja ove godine nije bilo ništa “zahvalju-

jući” korona virusu, a slična situacija je svuda u komšiluku.

Iako važi za izvođača koji ne nastupa često, a uglavnom to čini baš tokom ljeta, Štok ne očajava. Isto je i sa prognozama u vezi sa albumom. Podsjeća da je sreću pronašao u studiju i ističe da je njegov aktuelni moto - nemamo drugi izbor osim onog da se trudimo, radimo i čekamo bolje dane...

“Prijatelj ima studio, pa je vrlo ugodno kada snimamo pjesmu po pjesmu. Ponavljam, do marta sam imao 70 odsto spreman album. Ne živim od muzike, zaposlen sam 20 godina već. Ne zvuči seksi, ali muziku ne gledam kroz materijalnu prizmu. Ne raz-

mišljam o finansijskoj isplativosti albuma, naročito jer je ovo muzika za uži krug. Nije sve u novcu, treba nahraniti dušu, inače (p)ostajemo mašine. Dakle, nije me sve ovo pogodilo u velikoj mjeri. Jednako uživam u stvaranju kao i u sviranju uživo. Istina, otkazao sam nekoliko koncerata zbog kiše, korone... Vidjećemo. Bićemo pametniji za nekoliko mjeseci. Mada, fale mi koncerti. Teško je danas biti pametan, odabrati prioritete u ambijentu kada se nešto zabranjuje, a nešto dopušta.

Teško je naći računicu. Prije neku noć sam imao probu, nastojim da mislim pozitivno...”, zaključuje Štok.

dužina, tajming...

34 RODITELJI - DJECA

PETAK, 9. 10. 2020.

Naučite sv bebinom sn

Koliko moja beba treba da spava tokom dana, a koliko u toku noći?

Roditelje često brine da li njihova djeca dovoljno spavaju i koliko je uopšte dovoljno? Postoji uopšteni vodič koliko bi vaša beba trebalo dnevno da spava. Naravno, svako dijete drugačije, nekom je potrebno malo više, a nekom malo manje sna. U prvoj godini, tačnije u prvim mjesecima, beba spava dosta tokom dana, pa vam se čini da spava po cio dan, a kako je dijete starije, produžava se noćno spavanje.

Novorođenče do mjesec U prvim nedjeljama, vaš mališan će vjerovatno spavati oko 15-16 sati na dan.

Oko osam sati u toku noći (uz povremene prekide za hranjenje, presvlačenje...) i oko sedam sati u toku dana (naravno ne svih sedam sati odjednom, već raspoređeno tokom dana).

Beba do tri mjeseca Vašoj bebi je još uvijek potrebno oko 15 sati sna, s tim da se noćni san produžava na oko devet sati (uz noćni podoj, presvlačenje...), a dnevno spavanje se malo skraćuje.

Beba do šest mjeseci Šestomjesečnoj bebi je potrebno oko 14-15 sati sna na dan. Međutim, sada noćno spavanje traje oko 11 sati, a dnevno oko tri-četiri sata.

Takođe, sada je beba mnogo živahnija u toku dana.

Beba do devet mjeseci Devetomjesečnom mališanu potrebno je dnevno oko 14 sati sna. Bebe ovog uzrasta spavaju oko 11 sati noću, ali se mnogo ređe bude u toku noći, a izuzeci su faze kada bebi izbijaju zubići, kada joj je hladno ili toplo u toku noći i ako osjeti glad u toku noći.

Da biste bili sigurni da se vaša beba dovoljno naspavala, posmatrajte njene reakcije u toku dana. Ukoliko izgleda pospano, ili ponovo zaspi sat-dva nakon buđenja moguće da joj nešto smeta, pa se potrudite da shvatite razlog Beba do 12 mjeseci Mališan od godinu dana spava oko dva-tri sata u toku dana (obično u toku popodneva, ili oko sat vremena prijepodne i sat popodne) i tokom noći oko 10-11 sati.

Da li mogu nešto da učinim da moja beba ujutru duže spava?

Većina roditelja se žali kako se njihove bebe suviše rano ujutru bude. Postoje dvije vrste mališana: oni koji su jednostavno ranoranioci i oni koji se bude prije nego što se naspavaju.

Da biste bili sigurni da se vaša beba dovoljno naspavala, posmatrajte njene reakcije u toku dana. Ukoliko izgleda pospano, ili ponovo zaspi sat-dva nakon buđenja moguće da joj nešto smeta, pa se potrudite da shvatite razlog (postoji mogućnost da joj smeta svjetlost ujutru, ili joj je puna pelena, ili je probudi neko od ukućana ko rano ustaje). Ukoliko vam smeta što vaš mališan tako rano ustaje, pokušajte postepeno da pomjerate odlazak u krevet, naročito ako beba ide na spavanje već oko sedam-osam sati uveče, potpuno je normalno da oko pet-šest ujutru bude odmorna i razdragana. Međutim, ipak vodite računa da beba ne ide suviše kasno na spavanje, najkasnije do 22.00.

(Bebac.com)

ve o nu

PETAK, 9. 10. 2020.

RODITELJI - DJECA 35

Zdrave navike Noćni ritual Vaše dijete bi trebalo svako veče u otprilike isto vrijeme da ide na spavanje. Svako veče praktikujte iste rituale, čak i kada niste kod kuće. Djeca vole kada im se navike ne mijenjaju, tačnije vole kada mogu da predvide kada i šta će se desiti.

Dnevni raspored Pokušajte da napravite plan dana kada dijete spava, jede, igra se, kupa i odlazi na spavanje. Kada se pridržavate nekih dnevnih pravila, dijete će vremenom naučiti kada šta radi, znaće kada je vrijeme za spavanje, pa neće biti nervoze, plača...

Naučite dijete da se samo uspava Pokušajte da postepeno naučite dijete da se uspava samo. To ne samo da će biti korisno za vas, jer nećete morati uveče da ga do iznemoglosti ljuljate, nosite, pjevate mu, već i za mališana.

U tom slučaju mališan i ako se probudi u toku noći, neće plakati tražeći vas, nego će moći da se smiri sam.

Vaše dijete bi trebalo svako veče u otprilike isto vrijeme da ide na spavanje. Svako veče praktikujte iste rituale, čak i kada niste kod kuće.

Djeca vole kada im se navike ne mijenjaju, tačnije vole kada mogu da predvide kada i šta će se desiti

Pokušajte da napravite plan dana kada dijete spava, jede, igra se, kupa i odlazi na spavanje.

Kada se pridržavate nekih dnevnih pravila, dijete će vremenom naučiti kada šta radi, znaće kada je vrijeme za spavanje, pa neće biti nervoze, plača

odnosi

PETAK, 9. 10. 2020.

Oličenja dobrote niko ne zaboravlja

zlatni ljudi

36

Nevjerovatno ste važni za svijet - za ljude oko vas ste poput zelenog drveta koje upija ugljen-dioksid i obogaćuje vazduh kiseonikom koji daje život.

Da, žene poput tebe postoje divne, hrabre. One koje jednostavno ne možemo zaboraviti kad se sretnemo. Ali, da vam kažemo nešto. U stvari, vi ste jedna od onih koji se nazivaju - „zlatni ljudi“. Pa čak i ako ste slučajnošću životnih okolnosti jednom morali da se rastanete od onih koje ste voljeli, oni vas nikada neće zaboraviti.

1. Vi ste empata Razumijete one oko sebe mnogo bolje od drugih ljudi i

nije vam teško da sami proživite emocije koje osjeća vaš sagovornik. Ponekad čak i njihova osjećanja doživljavate kao svoja. To je ono što pomaže drugima da vam se otvore potpuno, ne skrivajući ništa.

2. Rijetko pokazujete bol Zamislite da ste morali da se suočite sa izdajom voljene osobe, a muči vas nevjerovatna duševna bol. Ali vaš rođak će se vjenčati za samo mjesec dana. Bez obzira koliko ste u teškoj situaciji, zbog nje nećete pokvariti raspoloženje rođaku.

3. Vi ste samo oličenje dobrote Svi ljudi iz vašeg okruže-

PETAK, 9. 10. 2020.

odnosi

37

Sopstvene potrebe i zahtjevi vam često nisu na prvom mjestu.

Mislite da je prva stvar koju treba da uradite da pomognete drugim ljudima, a tek onda razmišljajte o sebi

Ljepota duše

nja savršeno dobro znaju da u njihovom životu nema nikoga ljubaznijeg od vas. Izlazak iz zone komfora da biste pomogli nekome nije neobičan za vas. Sopstvene potrebe i zahtjevi vam često nisu na prvom mjestu. Mislite da je prva stvar koju treba da uradite da pomognete drugim ljudima, a tek onda razmišljajte o sebi. I nikada ne zaboravljate one koji su nam pomagali i podržavali vas.

4. Znate da oprostite Bez obzira koliko puta ili koliko su vas drugi ljudi teško povrijedili, i dalje vjerujete u oproštaj. Dali ste drugu i

treću šansu drugim ljudima čak i nakon što su vas izdali.

Ali čak i laž i izdaja ne mogu vam stati na put oproštaju. Na kraju krajeva, dobro znate da je oproštaj najbolji način da se riješite negativnih emocija.

5. Nezavisni ste Toliko ste nezavisni da to nadahnjuje sve oko vas. Ne treba vam partner koji vašem životu daje smisao. I sami znate koliko vrijedite i za šta ste sposobni, a ni u čemu ne zavisite od drugih. Čak i ako ne znate kako da uradite nešto, uvijek ste spremni da to naučite. Zbog toga niste samo nezavisni već i jedinstveni. (Lovesensa.rs)

Posebna unutrašnja ljepota Prelijepi ste - i to ne zato što vam omiljeni ruž boje breskve savršeno ide uz ten, ili što vaša nova maskara čini oči izražajnijim. Ne, prelijepi ste jer u vama nema ni trunke laži i pretvaranja. Sve što govorite drugima dolazi iz vašeg srca. Ljepota duše zasjenjuje sve što se postiže kozmetikom.

Strastveni ste Šta god da radite, tome se predajete sa strašću i žarom za koji ste sposobni. Bilo da se radi o izboru savršenog namještaja za kupatilo ili organizovanju dobrotvornog koncerta za pomoć beskućnicima, nevjerovatno ste odgovorni i uživate.

Volite iskreno i bezuslovno Volite sve bez izuzetka, a vaša ljubav pomaže drugi-

ma da se pozitivnije odnose prema sebi. Uvijek ste tu i spremni na sve zbog onih koje volite.

Energični ste Jednostavno pucate od energije - i spremni ste da je podijelite sa svima oko sebe. Vaša energija stvara oko vas tako pozitivnu auru.

Pametni ste i mislite unaprijed Puno ste prošli, ali kao rezultat iskustva stekli ste mudrost. Vaša intuicija i iznenadni uvidi mogu se nositi sa mnogim teškim situacijama u životu. Osim toga, mudrost ne zadržavate za sebe, a to vas čini nezaboravnom ženom. Nikada ne zaboravite da ste divna i posebna žena. Osvjetljavate noć kao najsjajnija zvijezda, a vaša svjetlost osvjetljava vaš život.

Volite sve bez izuzetka, a vaša ljubav pomaže drugima da se pozitivnije odnose prema sebi. Uvijek ste tu i spremni na sve zbog onih koje volite

38

ENIGMATIKA

PETAK, 9. 10. 2020.

FOTO UBOD

Flaše vina nakon požara

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Pravi trenutak

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

Play sudoku online at:

2015-04-16

Medium level

Sudoku puzzle No. 2813 2014-06-26 Daily Sudoku puzzle No. 3108

www.sudokukingdom.com 6 2 7 8 4 3 1 5 2 7

5

2 3 1 9

1

9

4

8 6

2

9

6

7

6

4

2 8

5

2 7

4

8

6

4 8

5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

1

4

1

5

2

7

8

3

6

3

8

5

1

9

6

4

7

2

5

3

4

2

7

8

6

9

1

1

6

8

9

3

4

7

2

5

7

9

2

6

5

1

3

4

8

2

7

6Puzzle 3 8 solution: 5 9 1

4

8

5

3

7

1

9

2

6

Medium level

9

9

4

2015-04-17

6 1

1

7

8

3

4

9

5

2

8

5

2

1

6

9

3

7

4

3

9

4

5

7

2

6

1

8

2

7

5

3

4

8

1

9

6

4

3

8

6

9

1

7

2

5

9

6

1

7

2

5

8

4

3

1

4

9

2

8

6

5

3

7

5

8

3

4

1

7

2

6

9

7

2

6

9

5

3

4

8

1

1 8

3

4 9

9

4 1 9 7 6 2 5 8 3 Sudoku puzzle No. 2814 2014-06-27 6

7

8 5

5 3

3 5

2 7 9

7 6

1

5 4

4

5

2

3

7

8 9

PETAK, 9. 10. 2020.

Word Search Puzzle #K719PP

D

G

O

N

D

A

I

Y

S

L

L

U

G

Y

D

N

U

O

S

E

N

L

D

E

N

R

A

D

E

I

A

I

E

T

A

G

I

T

S

A

C

A

G

U

S

T

S

I

T

N

E

D

C

U

A

E

G

S

L

A

S

E

G

I

S

R

R

N

B

H

E

S

E

T

A

D

N

H

E

H

E

T

B

T

O

I

P

N

V

D

I

S

M

I

S

S

A

L

G

A

T

E

E

E

P

I

O

L

I

E

R

X

R

T

L

M

R

T

P

N

W

R

N

G

G

W

A

N

M

E

C

A

A

O

P

I

S

N

E

A

P

U

T

L

R

U

H

T

P

T

E

I

D

S

H

R

E

P

A

T

C

S

E

H

C

T

I

H

Y

B

E

M

S

I

K

A

H

K

T

A

F

E

D

E

K

I

H

S

L

L

I

H

S

G

U

S

Acres Alert Acres Anger Alert Astonishingly Aunts Anger Barged Astonishingly Brunt Buses Aunts Castigate Barged Chapping Crevasses Brunt Darned Buses Dates Deans Castigate

Khakis Resin Retry Gating Deans Hummed Sects Geography Sensors Gulls Dentists Implementation Situated Gusts Dismissal Issuing Slept Heady Sound Hiked Gating Khakis Spine Hills Geography Resin Stand Hitches Steal GullsHowls Retry Taper Hummed Gusts Washes ImplementationSects Issuing Heady Sensors Dentists

Dismissal Dates

Chapping

Hiked

Crevasses

Hills

Darned

Hitches

Howls

Spine

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Zadovoljni ste prilivom finansija. One vam daju podstrek potreban za rješavanje poslovnih problema. Imate želju da se opustite i uživate u društvu partnera, ali je on suviše nervozan.

Zdravlje je solidno.

BIK Očekuje vas iznenadni trošak, koji će malo da vas izbaci iz kolosjeka jer ga uopšte niste planirali. Pred slobodnim Bikovima je novo poznanstvo, koje ima potencijal da preraste u stabilnu vezu.

BLIZANCI Mentalno ste vrlo aktivni. Pravite grandiozne poslovne planove, ali ih još uvijek ne otkrivate drugima. Provodite vrijeme upoznajući bolje simpatiju. Ono što saznajete jako vam se dopada.

VAGA Ukoliko ste privatnik, puni optimizma pravite dugoročne poslovne planove. Vage u braku imaju utisak da partner nije u potpunosti posvećen njihovoj zajednici.

ŠKORPIJA Poslovni pregovori neće ići glatko. Dosta ste kruti i ne želite da činite ustupke. Ukoliko ste u braku, zadovoljni ste odnosom sa partnerom. Zdravlje nije najbolje. Osjećate se malaksalo.

STRIJELAC Ukoliko ste privatnik, razmišljate o pokretanju paralelne poslovne djelatnosti. Strijelci u braku uživaju u vremenu provedenom sa partnerom. Reagujete prilično impulsivno.

Stand Steal Taper Washes

RAK Prilično ste komunikativni i prilagodljivi. Zajednički projekat sa strancima je u punom zamahu.

Pasivni ste na emotivnom planu, tako da nema nikakvih dešavanja. Na polju zdravlja mogući su problemi sa žuči.

JARAC Komunikacija vam je slaba tačka. Nikako da nađete zajednički jezik sa kolegama. Takve probleme nemate u odnosu sa simpatijom. Prijaju vam opuštena atmosfera i nenametljiva pažnja druge strane.

Situated

Slept REBUS

Sound

Copyright © Puzzle Baron March 27, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Prilično ste ambiciozni i u planu vam je početak poslovne saradnje sa inostranim saradnicima.

Emotivno ste neispunjeni i priželjkujete da uđete u novu vezu.

Kada je zdravlje u pitanju, mogući je bol u donjem dijelu leđa.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Polirebus

Nezadovoljni ste komunikacijom sa kolegama. Smeta vam što druga strana ne želi da prizna dobre strane vaših ideja.

Bračni partner primećuje da ste razdražljivi, pa vam se sklanja sa puta. Jako ste nervozni.

VODOLIJA Pokušavate da poboljšate saradnju sa kolegom, ali ne uspijevate u tome. Ukoliko ste u vezi, jako ste nervozni i potrebna vam je sitnica da planete.

Zdravlje nije najbolje prikazano.

RIBE Ribe su prilično prilagodljive i diplomatične, tako da bez ikakvog otpora prihvataju promjene na poslu. Ukoliko su u braku, biće zabrinuti za partnera, koji je prilično neopušten, pa će pokušati da mu podignu raspoloženje.

40

Mali oglasi

PETAK, 9. 10. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, 29 km od Nikšića. Povoljno!

Tel: 067/898-614

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Prodajem imanje 30 km udaljeno od Žabljaka .

Tel: 069/678-615 Izdajem namješten dvosoban stan Zagorič, kod groblja.

Tel: 068/391-168

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem i proizvodim zimzelene biljke: bonsai, buksuz, tuje, loniceru, ruzmarin, lavandu. Razne veličine, žbunovi, sve u saksijama i žive ograde.

Tel: 069/081-507

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Oktobarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 9. 10. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SPORTDN

PETAK, 9. 10. 2020.

DOGAĐAJ DANA

KOŠARKA

LA LEJKERS MAJAMI 03.00h

2

SOKOLOVI SE OKREĆU AZERBEJDŽANU I LUKSEMBURGU U LN, DEBIT

KO GOD BUDE U SASTAVU JURIĆE NOVIH ŠEST BODOVA Kišna srijeda, očajan teren i (zbog takvih uslova) ne baš idealan test protiv Letonije selektor Crne Gore Faruk Hadžibegić brzo je zaboravio i okrenuo se onom najvažnijem u ovom mjesecu utakmicama protiv Azerbejdžana (sjutra, 15h) i Luksemburga (utorak) u Ligi nacija.

Ipak, jedan momak nikada neće zaboraviti prijateljsku utakmicu sa Letonijom (1:1), jedan od njih šest koliko ih je debitovalo u tom duelu - štoper Budućnosti Vladan Adžić.

“Stvarno je osjećaj fenomenalan - drago mi je da sam imao priliku da upišem prvi nastup. To je nešto što se pamti. San svakog igrača”, emotivno je dan nakon debija pričao Adžić. “Ostao je određeni osjećaj pozitivne treme, jer ipak igraš za reprezentaciju, predstavljaš državu.”

■ CILJ JE JASAN Iskusni crnogorski fudbaler okrenuo se učinku naše selekcije na utakmici po “oranici” stadiona pod Goricom.

“Teško je bilo uraditi nešto više po tako lošem vremenu.

Mislim da su taktika i selektorove zamisli pali u vodu kada je teren bio tako težak. Dali smo maksimum, a na kraju smo uspjeli da ostvarimo pozitivan rezultat”, istakao je Adžić.

Slijedi Azerbejdžan - određeni broj igrača koji su nastupili protiv Letonije sada neće u biti u sastavu Crne Gore.

“Sve je na selektoru - znam da mora da skrati spisak za par imena pred duele u Ligi nacija. Vidjećemo ko će ostati. Ko god to bio - mislim da će dati maksimum da se pomogne reprezentaciji u ovim jakim i bitnim utakmicama koje dolaze”, nema dilemu Adžić.

Cilj “sokolova” u bilo kom sastavu je jasan.

“Poslije odličnog starta i šest osvojenih bodova u Ligi nacija, svima nam je cilj da se tako nastavi i da se dopišu novi bodovi. Neće biti lako, nadam se da će se teren oporaviti do sljedeće utakmice da će moći da se igra”, dodao je Adžić.

■ POTVRDA DOBROG STARTA

Aleksandar Boljević očekivano nije bio u konkuren-

ciji za meč sa Letonijom, a njegova brzina mogla bi da pomogne Crnoj Gori u duelima sa Azerbejdžanom i Luksemburgom.

“Manje sam igrao za Standard iz Liježa, ali se nadam da ću kroz ove dvije utakmice ući u bolju formu i pokazati da zaslužujem više prostora”, smatra Boljević.

Trenutno je samo Azerbajdžan u mislima “sokolova”.

“Nikoga ne potcjenjujemo, a nismo ni u situaciji da to radimo. Potrudićemo se da što spremnije dočekamo meč i naravno - pobijedimo”, jasan je Boljević.

Krilo Standarda dobro zna koliko je sada bitno nagraditi dobru igru sa starta Lige nacija.

“Možda je taj početak najbitniji, ali ne smijemo da se zadovoljimo time i da sada odigramo lošije. Protiv Azerbejdžana imamo priliku da potvrdimo te dvije pobjede i da sa tri nova boda sebi olakšamo put ka cilju”, zaključio je Boljević.

A cilj je od početka plasman u Ligu B - sa dva nova trijumfa vrata višeg ranga Lige nacija bila bi praktično otvorena.

K.B.

VLADAN ADŽIĆ Stvarno je osjećaj fenomenalan - drago mi je da sam imao priliku da upišem prvi nastup. To je nešto što se pamti. San svakog igrača.

POBJEDE, TRI REMIJA I PORAZ UPISAO JE AZERBEJDŽAN U PRETHODNOM IZDANJU LIGE NACIJA, ČIME JE OSVOJIO DRUGO MJESTO U LIGI D3 IZ KOSOVA. PLASMAN U LIGU C IZBORIO JE NAKON PROMJENA U SASTAVU LIGA KOJE JE UEFA UVELA PRED START DRUGE SEZONE

Vladan Adžić i Aleksandar Šćekić na meču sa Letonijom, koji je odigran po velikom nevremenu

IZJAVA DANA

ZANIMLJIVOST DANA Trener fudbalera Liverpula Jirgen Klop ima prosjek od 60 odsto pobjeda na klupi “redsa” u svim takmičenjama. To je najbolji učinak nekog stručnjaka u istoriji velikog kluba sa “Enfilda”, kada su u pitanju oni koji imaju 50+ mečeva na klupi Liverpula. Inače, harizmatični Njemac juče je proslavio pet godina od kada je stigao u klub na rijeci Mersi.

TANT VLADAN ADŽIĆ JASAN ALEKSANDAR BOLJEVIĆ Možda je taj početak najbitniji, ali ne smijemo da se zadovoljimo time i da sada odigramo lošije. Protiv Azerbejdžana imamo priliku da potvrdimo te dvije pobjede.

GRUPA 1 1. kolo Kipar – CRNA GORA 0:2 Azerbejdžan – Luksemburg 1:2 2. kolo Kipar – Azerbjedžan 0:1 Luksemburg – CRNA GORA 0:1 3. kolo (sjutra) 15.00h Luksemburg – Kipar 15.00h CRNA GORA – Azerbejdžan 4. kolo (13. oktobar) 18.00h Azerbejdžan – Kipar 20.45h CRNA GORA - Luksemburg 5. kolo (14. novembar) 18.00h Azerbejdžan – CRNA GORA 18.00h Kipar – Luksemburg 6. kolo (17. novembar)

Trenirao sam Željka i bio mi je pomoćnik, porodično smo prijatelji i kumovi. U skladu s tim mogu i da iznesem mišljenje da bi jedan pravi i veliki motiv za Željka Obradovića da u stabilnim i zrelim godinama nastavi da se bavi trenerskim poslom bio odlazak u NBA ligu.

DUŠAN DUDA IVKOVIĆ, legendarni košarkaški trener.

43

MLADI SOKOLOVI PORAŽENI OD IZRAELA 2:1 I ZVANIČNO SE OPROSTILI OD EP

NOVA ŠKOLA ZA NAREDNI CIKLUS Plasman na Evropsko prvenstvo praktično je davno bio izgubljen, a juče je novim porazom stigla i zvanična potvrda. Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore izgubila je od Izreala - 2:1, u grupi 6 kvalifikacija za šampionat Starog kontinenta.

“Očekivao sam tešku utakmicu, ukupno nismo imali kontraritam, a sigurno da bi se dobila utakmica moramo da pružimo mnogo više nego što smo u ovom duelu”, rekao je nakon meča selektor Miodrag Vukotić.

Naši momci nisu bili pravi u prvom poluvremenu, gost je bio mnogo opasniji, ali je do vođstva stigao golom iz nepostejećeg penala nakon kontakta Stefana Milića sa Jonasom Maledeom. Sa bijele tačke u 15. minutu bio je

GRUPA 6 Kazahstan - S. Makedonija Crna Gora - Izrael F. Ostrva - Španija 1. Španija 7 2. S. Makedonija 7 3. Izrael 7 4. Kazahstan 8 5. Crna Gora 8 6. F. Ostrva 7

6 4 3 3 2 1

1 1 2 1 1 0

1:4 1:2 0:2 0 2 2 4 5 6

19 13 11 10 7 3

sigiuran Ejslon Almog.

“Prvi gol smo primili ni iz čega i on nas je poremetio. U prvom dijelu smo imali naših situcija, imali su ih i oni, ali mislim da naša defanzivna linija ovog puta nije bila na nivou, posebno kod dubinskih lopti”, dodao je Vukotić.

U nastavku njegova ekipa je pokazala da želi trijumf, a izjednačenje je stiglo preko momka koji je konstantno bio najopasniji u našem timu - Nikole Krstovića.

Asistencije iz Budućnosti Vasilije Terzić prenio je u reprezentaciju - u 50. minutu majstorski je ubacio, a Krstović je loptu glavom poslao u mrežu (1:1). “Željeli smo gol, probali smo sa izmjenom i to nam se isplatilo”, istakao je Vukotić.

Kada je šest minuta kasnije ratoborni Raz Šlomo dobio crveni karton činilo se da se “sokolovima” otvaraju vrata trijumfa. Čak su imali i nekoliko dobrih šansi preko Krstovića, Milutina Osmajića i posebno Luke Maleševića. Ipak, gol nije stigao, ali jeste još jedan crveni karton - ovog puta za našeg golmana Lazara Carevića u 79. Sa-

1 2

CRNA GORA N. Krstović 50’

Carević Malešević Milić Roganović Rakonjac (Đukić 80’) N. Krstović Vukotić (S. Krstović 72’) Terzić (Marković 65’) Drinčić Bakić (Brnović 46’) Osmajić Selektor: Miodrag Vukotić

IZRAEL

Almog15’(pen),83’ Tzur Blorian Šlomo Broun Abada (N. Kohen 61’) Altman (Gurfinkel 89’) Almog Groper Ž. Koen Malede (Baribo 72’) Elias (Šahar 72’) Selektor: Nir Levin

PODGORICA - Stadion: DG arena.

Gledalaca: Bez prisustva publike.

Sudija: Denis Šurman (Ukrajina).

Pomoćnici: Viktor Matjaš (Ukrajina) i Oleksandr Berkut (Ukrajina).

mo tri minuta kasnije Almog je postavio konačnih 2:1.

“Opet su dubinske lopte bile problem za našu odbranu i dozvolili smo rivalu da nas kazni. Imali smo i igrača više, ali izgleda ni to nije bilo dovoljno”, zaključio je Vukotić.

Naredni meč u kvalifikacijama mladi “sokolovi” u utorak u gostima kod Farskih ostrva - biće to još jedna prilika da nešto nauče pred naredne izazove.

K.B.

20.45h Luksemburg – Azerbejdžan 20.45h CRNA GORA - Kipar

TABELA 1. Crna Gora

22 0 06

Foto: Iva Mandić

2. Luksemburg 2 1 0 1 3 3. Azerbajdžan 2 1 0 1 3 4. Kipar

20 0 20 Njegov pogodak nije bio dovoljan ni za remi: Nikola Krstović

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

sport

PETAK, 9. 10. 2020.

45

ZAOSTALI JADRANSKI DERBI - MORNAR GOSTUJE ZADRU (18H)

Koncentracija, volja, želja i neće biti nikakvih problema

fiba - POZNATI DOMAĆINI MJEHURA

Crveni u Pou čekiraju kartu za Eurobasket Fiba je odlučila ko će biti domaćin “mjehura” u kojima će se igrati kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2022. godine. Grupa G u kojoj je Crna Gora igraće se u francuskom Pou u novembru. “Crvene” očekuju dva izuzetno važna meča - prvi je na programu 26. novembra protiv Njemačke, a 29. novembra protivnik je Velika Britanija. Upravo bi ovaj drugi duel mogao da bude i presudan za odlazak na šampionat Starog kontinenta. Da podsjetimo, izabranici Boška Radovića su u prvom

prozoru savladali Britance u Podgorici, dok su izgubili od Francuske u gostima.

Novembarski prozor u grupi A (Španija, Izrael, Poljska i Rumunija) će se igrati u Valensiji, grupi B (Estonija, Italija, Rusija, S. Makedonija) u Talinu, grupi C (Litvanija, Danska Belgija, Češka) u Viljnusu. Domaćin grupe D (Turska, Hrvatska, Švedska, Holandija) će biti Istanbul, grupe F (Slovenija, Mađarska, Ukrajina, Austrija) Ljubljana, a grupe H (BiH, Letonija, Bugarska, Grčka) Sarajevo.

A.K. Džastin Kobs

6

vezanih pobjeda upisao je Mornar protiv Zadra u ABA ligi mi za ovaj duel, ali i pored toga očekuje se nastavak sjajne serije koja iznosi šest vezanih pobjeda protiv Zadrana ima naša ekipa.

“Uz dužno poštovanje, više vodim računa o igri svog tima nego rivala. Imamo kvalitet da se nadigravamo sa sva-

OSCG

Sa jučerašnje sjednice Upravnog odbora KSCG

Troškovi Kupa na račun saveza Elektronska sjednica Upravnog odbora OSCG održana je juče, a na osnovu ovlašćenja Skupštine usvojene su Propozicije za takmičenje. U ženskoj ligi će se takmičiti deset klubova, dok će u muškoj učestvovati sedam - naknadno su stigle prijave Galeba, Mornara i Mediterana.

Shodno činjenici da se niko od učesnika finala Kupa Crne Gore 2020 nije prijavio na konkurs, svi klubovi učesnici su trebali jednako da snose troškove, ali je Upravni odbor OSCG donio odluku da troškove finalnih utakmica Kupa Crne Gore 2020, koje će se odigrati 17. oktobra, snosi Odbojkaški savez Crne Gore, kao još jedan vid pomoći klubovima zbog pandemije korona virusa.

A, zbog komplikovane situacije sa pandemijom, usvojen je i Higijenski protokol za sva takmičenju u organizaciji OSCG, a on je urađen po ugledu na pravila koja je postavila Evropska odbojkaška konfederacija.

A.K.

kom ekipom u ABA ligi, i kod kuće i u gostima, ne plašimo se nikoga, a poštujemo svakoga. Bitno je da u Zadru budemo na najvišem nivou što se tiče koncentracije, htjenja, volje i želje i kad je to prisutno, onda treneru i nije žao u slučaju poraza. S obzirom na kvalitet koji imamo i ako u utakmicu uđemo onako kako očekujemo treba da se nadamo pobjedi”, poentirao je Mihailo Pavićević.

Jedna od glavnih prednosti Zadra će biti takmičarski ritam. Ekipa Veljka Mršića je odigrala četiri meča u domaćem prvenstvu, a upisala je tri pobjede i jedan poraz.

“Biće nam ovo dobar test, najjača utakmica do sada protiv ekipe koja ima stvarno puno talenta”, poručio je Mršić.

A.K.

Foto: KSCG

Džejkob Pulen tokom prošlogodišnjeg meča u Zadru

Kucnuo je čas da Mornar otvori novu regionalnu priču.

U zaostalom meču prvog kola Barani će igrati jadranski derbi - večeras protiv Zadra u dvorani “Krešimir Ćosić” (18h).

Nakon fenomenalne partije protiv Unikahe i pobjede u Evrokupu izabranicima Mihaila Pavićevića poraslo je samopouzdanje, pa ovaj duel protiv protiv hrvatskog predstavnika čeka u pravom trenutku. Međutim, iskusni stručnjak upozorava.

“Ove godine nijedno gostovanje u ABA ligi neće biti lako. Ekipu Zadra izuzetno cijenimo, sastavljena je od iskusnih, provjerenih igrača i na domaćem terenu biće svakome težak protivnik”, rekao je Pavićević.

“Ponos Bara” nije imao puno vremena da se pripre-

UO POTVRDIO - SEZONA KREĆE 17. OKTOBRA

Po šest stranaca u klubovima Erste lige Upravni odbor potvrdio je odluku Direktorijuma - nova sezona u Erste ligi počinje 17. oktobra, odlučio je UO KSCG. Kao što je ranije saopšteno, u crnogorskom šampionatu naredne sezone će igrati 12 klubova - Sutjeska, Lovćen, Ibar, Studentski centar, Teodo, Jedinstvo, All Stars, Danilovgrad, Primorje, Zeta, dok su iz B lige stigli Podgorica i Pljevlja. Igraće se po dvokružnom sistemu, a planirano je da se regularni dio sezone završi do 11. maja, nakon čega će krenuti plej-of

u kojem će se pridružiti Budućnost Voli i Mornar.

Takođe, Upravni odbor odlučio je da članovi elitnog ranga mogu da registruju šest stranaca, od čega će četvorica moći da budu u sastavu.

Z b o g ko m p l i ko v a n e zdravstvene situacije izazve pandemijom korona virusa UO je predložio poseban protokol koji će biti dostavljen klubovima. I na kraju - usvojene su liste sudija i delegata za narednu sezonu.

A.K.

46 Rukomet

Nebojša Simić u idealnom timu

Odlična partija reprezentativnog golmana nije prošla nezapažena. Nebojša Simić se našao na spisku igrača koji su sačinjavali idealnu sedmorku drugog kola njemačke Bundeslige.

On je u meču sa Lemgom imao sjajnih 16 uspješnih odbrana, odnosno 43% šuteva u okvir gola.

Ovo je druga pobjeda Melsungena koji dijeli lidersku poziciju sa još pet ekipa - Lajpcig, Flensburg, Rajn Nekar Leven, Kil, Bergišer su preostale ekipe sa maksimalnim učinkom.

Pored našeg Simića u idealnoj sedmorci su se našla još dva Balkanca - igrač Flensburga, Domen Sikošek Pelko i igrač Kila, Domagoj Duvnjak. Pored njih se u timu nalaze i Damgard (Magdeburg), Rajnkind (Kil), Hansen (Hanover) i Šiler (Gepingen). V.S.

Vaterpolo

Novljani potvrdili finale

sport

PETAK, 9. 10. 2020.

DELO EHF Liga Šampiona - Budućnost sjutra protiv Bresta

Idealan trenutak da pokažemo pravo lice

Rukometašice Budućnosti će u subotu (18h) tražiti prekid serije od tri poraza u Ligi Šampiona.

U “Bemax arenu” dolazi francuski Brest, drugoplasirana ekipa Grupe B. “Plave” spremno dočekuju ovaj duel i pored činjenice da je njih 11 bilo dio reprezentacije tokom dvije EHF sedmice.

“Postepeno izlazimo iz lošeg perioda. Još nijesmo u potpunosti spremne, ali se nadamo da ćemo pokazati pravo lice”, izjavila je Ema Ramusović.

Brest u Podgoricu dolazi neporažen. Bilans od dvije pobjede i jednog remija svjedoči koliko je francuski predstavnik opasan.

“Svjesni smo kvaliteta i činjenice da moramo pokazati maksimum ukoliko želimo pobjedu. Brest je sjajna ekipa, dobro pokrivena na svim pozicijama. Međutim, i mi igramo bolje iz kola u kolo”, jasna je pivotkinja Budućnosti.

Brest u meč ulazi znatno oslabljen - Poljakinja Monika Kobilinska pokidala je prednje ukrštene ligamente, tako da će Ana Gros biti jedini desni bek. U Podgoricu nije doputovala ni Norvežanka Tonja

Lijepe vijesti za Rajčić i Raičević

Nije samo Brest ekipa kojoj će faliti igračice. Međutim, razlozi izostanka Milene Raičević i Marine Rajčić su druge prirode. Obje igračice su objavile da su u drugom stanju, pa će tako propustiti ostatak sezone - kako klupske, tako i reprezentativne.

Pred nama je bolji period: Ema Ramusavić

Leset, tako da će se Francuskinje oslonjati na doskorašnjeg lijevog beka Podgoričanki Đurđinu Jauković.

“Kostur ekipe od prethodne sezone je sačuvan uz dodatak dvije sjajne igračice. Biće teško jer su u sjajnom ritmu. Uspjeli su da svedu Đer na meč sa malim brojem golova, ali mi vidimo našu šansu u tome”, riječi su Tatjane Brnović.

Biće ovo peti meč rivala - Budućnost je slavila pred svojim navijačima - 23:22 u sezona 2018/19. Iste sezone su izvukli remi u Francuskoj (22:22), dok je prethodne sezone Brest slavio u oba meča. U Pogorici je bilo 35:32, dok su na domaćem terenu slavili sa 32:28.

V.S.

Rolan Garos - Iga Sfjontek u velikom finalu na Sofiju Kenin

Poljakinja nastavlja da zapanjuje svijet Kotorski Primorac saznao je protivnika nakon sinoćnjeg duela u Herceg Novom.

Domaći Jadran je još jednom pobjedom, ovog puta 12:10 (5:1, 3:2, 2:5, 2:2), potvrdio dominaciju u dvomeču sa ekipom Budvanske rivijere. Podsjećanja radi, Novljani su u prvom meču u Budvi slavili sa 16:7.

Najbolji strijelac u ekipi koja će braniti trofej bili su Dušan Banićević i Konstantin Averka sa po tri postignuta pogotka. Kod Budvana najefikasniji igrač bio je Branko Franeta takođe sa tri pogotka.

Finalni dueli na programu su 14. i 18. oktobra.

Primorac će biti domaćin prvog meča.

V.S.

Navikli smo na to da ženski tenis proizvodi talente niotkud. Najnovije otkriće je 19-godišnja Poljakinja Iga Sfjontek.

Teniserka koja nije imala “titulu” nosioca u polufinalu je za samo 69 minuta igre počistila Argentinku Nadiju Podorosku - 2:0 (6:2, 6:1).

Sfjontek je plasmanom u finale postala prva Poljakinja koja će zaigrati u finalu Rolan Garosa nakon 81 godine.

Osim toga, Sfjontek je i prva poljska teniserka koja je ušla u finale nekog Gren slema, još od 2012. i Agnješke Radvanske.

“Iznenađena sam plasmanom. Na početku turnira nijesam ni sanjala da ću se na-

ći u finalu. Sa druge strane, upravo je finale Rolan Garosa mjesto gdje sam željela da se taj san ispuni. U meč sam ušla rasterećeno, kao da je u pitanju meč prvog kola, a ne polufinale. Tako se i osjećam - potpuno odmorna i spremna”, izjavila je Sfjontek.

Protivnica mladoj Poljakinji biće četvrta nositeljka Sofija Kenin. Amerikanka je savladala Petru Kvitovu sa 2:0 (6:4, 7:5) i nastavila sjajan niz na Gren slemovima - samo jedan poraz u 17 mečeva.

“Jako sam srećna zbog pobjede. Kvitova igra agresivno i znala sam da ću morati da se potrudim kako bih pobijedila”, rekla je Amerikanka.

Sfjontek za istoriju Biće ovo prilika za sjajnu Kenin da, nakon Australijan opena, osvoji prvi turnir na šljaci.

“Ponosna sam na plasman u finale. Fokus je na

odmoru nakon napornih mečeva u prethodne dvije sedmice pa tek onda priprema za finale”, zaključila je Kenin.

V.S.

47

sport

PETAK, 9. 10. 2020.

DN tiket dana

foto dana

1 2

Mladen Medenica (Crna Gora)

H2 + 4+ 1x i 3-5

Zenit Barselona C. zvezda Baskonija Duizburg Sarbriken De Grafšap Breda

Ukupna kvota: 25

plus / minus VILI RID

Džekson može i jednom rukom

Centar Budućnost Volija najbolji je igrač drugog kola Evrokupa. Rid je blistao u pobjedi “plavih” protiv Bulonja, bio čovjek odluke, a meč je završio sa 22 poena, osam skokova, te dvije blokade za ukupni indeks korisnosti - 30.

-

Edvin Džekson je još jednom pokazao koliko voli košarku. Bivši košarkaš Budućnost Volija, a sada član Estudijantesa se povrijedio, desna šuterska ruka mu je u gipsu, ali mu to nije bila prepreka. Francuz se pojavio na treningu svog kluba, uzeo loptu i šutirao na koš lijevom rukom..

+

KRISTOFER O’KONEL Nevjerovatna situacija na čelendžeru u Barseloni.

Kristofer O’Konel vodio je 7:6, 5:2 protiv Himeno Valera i imao meč loptu na servisu pri 40:30. Međutim, izgubio je Australijanac taj poen, povrijedio se i morao je da preda meč domaćem igraču.

sportski ekran RTCG 2 14.45h

Rolan Garos polufinale, tenis

SPORTKLUB 1 11.00h 15.00h 18.55h košarka 22.55h 02.25h

F1 Njemačka trening 1 F1 Njemačka trening 2 C. zvezda - Baskonija, Barbosa - Kataratas, futsal Brazil - Bolivija, fudbal

SPORTKLUB 2 11.30h 14.00h 16.30h 19.00h

EP za 7. mjesto, odbojka U17 (ž) EP za 5. mjesto, odbojka U17 (ž) EP za 3. mjesto, odbojka U17 (ž) EP finale, odbojka U17 (ž)

01.30h fudbal

Kolumbija - Venecuela,

SPORTKLUB 3 09.00h 09.55h 10.55h 13.10h 14.05h 18.15h 20.00h košarka

Moto 3 Francuska trening 1 Moto GP Francuska trening 1 Moto 2 Francuska, trening 1 Moto 3 Francuska, trening 2 Moto GP Francuska, trening 2 Radnički - Vojvodina, vaterpolo Panatinaikos - Olimpijakos,

Duizburg - Sarbriken, fudbal

SPORTKLUB HD

Island - Italija, fudbal U21 Alba - Bajern, košarka

SPORTKLUB 5

SPORTKLUB 4 19.00h

17.30h 20.00h

19.00h

Himki - Žalgiris, košarka

SPORTKLUB 6 18.00h 20.45h

Zenit - Barselona, košarka Flitvud - Hal, fudbal

Srbija - Poljska, fudbal U21 Tamiš - Novi Pazar, košarka LA Lejkers - Majami, košarka

ARENASPORT 2 Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Predrag ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20-252-900

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Zadar - Mornar, košarka

20.45h

Danfermlajn - Falkirk, fudbal

ARENASPORT 3 18.00h

ARENASPORT 1 18.00h 20.00h 03.00h

18.00h

Uniks - Cmoki, košarka

EUROSPORT 1 10.55h-17.45h

Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2 12.55h

Điro d’Italija, biciklizam

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO RADIO TELEVIZIJA CRNE GORE

NEĆE PROĆI SABOTAŽA PARTIJSKIH SPAVAČA

Televizija Crne Gore, sa žaljenjem konstatuje da su, pored spoljašnjih, pojačani unutrašnji pritisci “partijskih spavača”, koji su dobili nalog da sabotiraju programsko-proizvodni proces i da kompromituju uređivačku politiku Radio-televizije Crne Gore, saopštio je menadžment i uredništvo RTCG-a.

U tome im, kako kažu u RTCG-u, saslužuju članovi Savjeta Milan Radović i Bojana Jokić, a sve u cilju da parlamentarna većina što prije preuzme Javni servis, kako su

to i preporučili čelnici pobjedničke koalicije.

“Poruka je manadžmenta i uredništva TVCG da im to neće poći za rukom mimo zakonske procedure u koju se zaklinje i Evropska komisija, čijim se zastupnicima lažno predstavljaju Milan Radović i Bojana Jokić”, saopšteno je iz te medijske kuće.

Menadžment i uredništvo su saopštili da su generalnom direktoru Božidaru Šundiću predložili da urednika redakcije za ekonomiju Zorana Lekovića rasporedi na drugo

radno mjesto u skladu s njegovim kvalifikacijama i profesionalnim sposobnostima.

“Smatramo da ne može da bude dio uredničkog tima za koji kaže da “konstantno laže gledaoce, diskredituje više od 30 odsto građana, ponižava ih i stavlja im žute trake kao što je to Hitler radio Jevrejima”. Željeli smo da pomognemo kolegi Lekoviću da, poput Bojana Terzića, nađe korektan profesionalan izlaz i napusti, kako sam kaže, “fašističku uređivačku politiku” stoji u saopštenju.

LUFTHANZINA AKADEMIJA SAVJETUJE SVOJE POLAZNIKE:

“Razmišljajte o drugom profesionalnom pozivu” Lufthanzina pilotska akademija savjetovala je studentima da razmisle o drugim karijernim pozivima jer avio-industriji neće biti potrebni “veoma dugo vremena”. “Gotovo sve avio-kompanije širom svijeta neće imati potrebu za novim pilotima, bilo sa iskustvom ili bez iskustva, dugo vremena. Radi se o tome da ispadnemo fer i da pojasnimo na-

Tango siks. Sindikat navodi da će studenti koji pohađaju Lufthanzinu akademiju nakon koje dobijaju njenu posebnu licencu za višečlanu posadu, umjesto tradicionalnog i univerzalnog programa obuke za licencu pilota za avio-prevoz, morati da se prebace u “spoljne” škole letjenja i prihvate promjenu svog programa i neće imati “pravo” da lete za Lufthan-

šim studentima šta ih čeka u budućnosti veoma jasno, da mogu početi da razmišljaju o alternativnim karijerama na vrijeme”, prenosi Flajt global. Kako Flajt takođe navodi, jedan od njemačkih pilotskih sindikata tvrdi da Lufthanzina škola obučava “veoma mali” procenat studenata i da “pritiskaju” druge studente da razmišljaju o drugoj karijeri, prenio je

BRUNA

U CENTRALNOM MEKSIKU

Srušio se avion sa oko pola tone kokaina

Dvije osobe poginule su kada se laki avion koja je prevozio skoro pola tone kokaina srušio se u centralnom Meksiku nakon potjere u vazduhu. Vojni helikopteri presreli su avion u meksičkom vazdušnom prostoru i pratili ga stotinama kilometara dok nije ostao bez goriva i srušio se kod mjesta Botija u saveznoj meksičkoj

državi Keretaro, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje, prenio je Rojters. Avion je bio napunjen sa oko 400 kilograma kokaina, dodaje se u saopštenju.

Kako navodi britanska agencija, posljednjih meseci veliki broj lakih aviona se srušio ili je napušten u Centralnoj Americi i na jugu Meksika zbog očigled-

zu kasnije. Sindikat kaže da je Lufthanza odabrala “najbolje” kandidate za svoj program obuke pilota na osnovu svog brenda i izgleda za posao u grupi. Sada se sindikat plaši da će studenti piloti koji završe obuku izvan Lufthanzinog programa morati da prođu projcenu prije potencijalnog budućeg zaposlenja i da snose sav finansijski teret svoje obuke.

nog porasta šverca vazduhoplovima. Pad u ponedjeljak dogodio se manje od dvije nedjelje poslije pada aviona ukradenog u Meksiku, koji se srušio u džungli Gvatemale u blizini skrivene poletne staze. Pronađena su tijela dvojice muškaraca i zalihe droge i oružja. Odredište letilice bila je Venecuela.