Vikend novine 1. i 2. avgust 2020. by Dnevne Novine

AIVO ORAV U OPROŠTAJNOJ POSJETI KOD MARKOVIĆA ■ 2 3

EU POKAZALA DA JE PRAVI PRIJATELJ CRNE GORE I ZAPADNOG BALKANA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020. BROJ 2746 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

PRES NACIONALNOG KOORDINACIONOG TIJELA ■ 16

Vanzemaljci u mantijama BUDVA: DIVANOVIĆ NAKON PREDAJE LISTE

NOVIM PROTOKOLOM VRIJEME IZOLACIJE ĆE BITI SKRAĆENO

GRAĐANI ŽELE PROMJENU, NUDIMO IM EVROPSKO LICE BUDVE ■ 5

VLADA ODLUČILA

Za ranjive kategorije stanovništva 1,8 miliona eura pomoći ■ 11

INTERVJU: STEFAN TODOROVIĆ

■ 6 7

U nedostatku vojneiparavojne podrške SPC prešla na litije DVIJE GODINE RADA GRADSKE UPRAVE

Nastavljamo da gradimo našu Podgoricu

Vuković

DANIJEL ALIBABIĆ ZA VN ■ 32 33

D-moll online festival opravdao očekivanja

NA IZDRŽAVANJE KUĆNOG ZATVORA ČEKAJU 233 LICA ■ 12

ZA POLA GODINE 71 OSUĐENIK KAZNU ODLEŽAO KOD KUĆE

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

ZADOVOLJNI PODRŠKOM NA TERENU

DPS završila konsultacije sa opštinskim rukovodstvima

Završene su konsultacije Centralnog štaba DPS, na čijem je čelu predsjednik Milo Đukanović, sa partijskim rukovodstvima svih opštinskih organizacija i lokalnih uprava u opštinama u kojima je DPS na vlasti, organizovane protekle dvije nedjelje, u susret zvaničnom početku kampanje za parlamentarne izbore 30. avgusta. Izvor CdM-a iz vrha DPS-a je saopštio je da su u toj partiji, na osnovu svih podataka kojima raspolažu, izuzetno zadovoljni

podrškom na terenu, i da je po dosadašnjim procjenama sasvim izvjesno da će Demokratska partija socijalista nastaviti da bude vlast i nakon predstojećih izbora. Tokom konsultacija poseban

fokus je bio i na pet opština u kojima će se istog dana održati i lokalni izbori. Odbornička lista u Tivtu je predata ranije, a u Budvi juče. Predviđeno je da DPS sa koalicionim partnerima preda odborničke liste u naredna tri dana i u Kotoru, Andrijevici i Gusinju. U DPS-u očekuju sigurnu pobjedu i na lokalnim izborima. DPS će poslaničku listu predati Državnoj izbornoj komisiji najvjerovatnije u utorak, 4. avgusta. (CdM)

SAVJET ZA SARADNJU SA DIJASPOROM - ISELJENICIMA SAOPŠTIO

Iseljenici osuđuju svaki pokušaj destabilizacije Crne Gore

Savjet za saradnju sa dijasporom - iseljenicima pokrenuće inicijativu za izmjenu izbornog zakonodavstva na način koji će omogućiti ostvarivanje biračkog prava zainteresovanim pripadnicima dijaspore, jedna je od poruka sa redovne godišnje sjednice ovog tijela koja je, zbog aktuelne epidemiološke situacije izazvane korona virusom, održana od 20. do 30. jula elektronskim putem. Članovi Savjeta vjeruju da će rješavanje ovog pitanja zahtijevati vrijeme, ali smatraju da je obaveza Savjeta da ukaže da bi omogućavanje biračkog prava pripadnicima dijaspore ojačalo i osnažilo vezu dijaspore sa Crnom Gorom. “Pitanje sticanja, ali i zadržavanja crnogorskog državljanstva u vrhu je interesovanja pripadnika crnogorske dijaspore i iseljenika”, ocijenjeno je na sjednici. Kako su kazali, Zakon o cr-

nogorskom državljanstvu prilično je restriktivan u pogledu uslova za sticanje crnogorskog državljanstva za potomke iseljenika iz Crne Gore, a brojni iseljenici, rođeni u Crnoj Gori, po sili zakona izgubili su crnogorsko državljanstvo zbog sticanja državljanstva u zemljama u kojima žive i rade. Navode da će, u cilju rješavanja tog pitanja, uputiti Vladi inicijativu sa predlogom za omogućavanje dvojnog državljanstva za osobe koje su rođene ili vode porijeklo iz Crne Gore. “U skladu sa Ustavom Crne Gore, crnogorsko državljanstvo nije jedini uslov za ostvarivanje biračkog prava, koje najveći dio ljudi u dijaspori percipira kao pitanje od manjeg značaja u odnosu na samo državljanstvo”, podsjećaju u Savjetu. Prema njihovim riječima, crnogorska dijaspora - iseljenici snažno podržavaju gene-

ralni i aktuelni kurs državne politike koji je usmjeren prema daljnjem jačanju partnerstva sa prijateljskim državama u okviru punopravnog članstva u NATO i uspješnom nastavku procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju. Kako dodaju, crnogorska dijaspora - iseljenici će svojim aktivnim angažmanom nastaviti da pomaže Crnoj Gori na njenom evropskom putu. “U pogledu unutrašnjih političkih i drugih pitanja na unutrašnjem planu Crne Gore, crnogorska dijaspora čvrsto podržava demokratske procese i reforme, kao i jačanje vladavine prava”, navodi se u saopštenju. Crnogorska dijaspora - iseljenici osudili su sve velikodržavne ideologije umjerene na narušavanje stabilnosti, građanskog mira, sekularnosti, nezavisnosti, integriteta, međunarodnopravnog subjektiviteta i suvereniteta Crne Gore. M.D.

Marković sa Oravom

ORAV I KEMP U OPROŠTA

EU pokazala d Crne Gore i Z

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Evropske unije u Podgorici Aiva Orava i zahvalio mu se na podršci razvoju i sveukupnim reformama koje bi trebalo da dovedu do bržeg napretka na putu ka EU, ali i kvalitetnijeg života naših građana. Marković je kazao da otvaranjem posljednjeg pregovaračkog poglavlja, te prihvatanjem nove metodologije pregovaranja, ulazimo u novu fazu ovog procesa. “Crna Gora će uraditi sve da obezbijedi veću dinamiku i posvećenost u daljem procesu jačanjem institucija i čineći ih održivim“, kazao je Marković. Predsjednik Vlade je istakao brzu i izdašnu pomoć EU u pružanju odgovora na izazove sa korona virusom, kroz donaciju zaštitne i druge zdravstvene opreme, bespovratna i kreditna sredstva.

„To je dokaz strateškog opredjeljenja Evropske unije. I u ovoj krizi se potvrdilo da je EU pravi prijatelj Crne Gore i Zapadnog Balkana“, istakao je Marković. Ambasador Orav je ocijenio da je tokom njegovog mandata saradnja bila dobra, te da je vrijeme da se pregovori intenziviraju, odnosno da se pregovaračka poglavlja efikasno zatvaraju. „Drago mi je što mogu da kažem da EU ispunjava obećanja. Nadam se da smo postavili dobre temelje za brzi napredak u periodu koji slijedi. Puno je urađeno u Crnoj Gori, ali puno posla još preostaje, za šta su potrebni zajednički napori svih političkih aktera u Crnoj Gori“, kazao je ambasador Orav. Premijer Marković primio je juče u oproštajnu posjetu britansku ambasadorku u Podgorici Alison Kemp i tom prilikom konstatovani su snažni bilateralni odnosi Crne

SASTALI SE DARMANOVIĆ I RIKER

SAD nastavljaju da podržavaj

Sjedinjene Američke Države nastavljaju da podržavaju Crnu Goru kao partnera i saveznika u borbi protiv dezinformacija i hibridnih napada od malignih spoljašnjih aktera, saopštio je šef Biroa za evropske poslove Stejt departmenta SAD ambasador Filip T. Riker, na sastanku sa ministrom

vanjskih poslova Srđanom Darmanovićem. Darmanović je izrazio zahvalnost na američkoj podršci, uključujući pomoć u borbi protiv kovid-19, kao i na pozitivnoj ulozi koju SAD igraju u Crnoj Gori. “Naglasio je da Crna Gora dijeli snažne demokratske vri-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

VANZEMALJCI U MANTIJAMA

AJNOJ POSJETI KOD MARKOVIĆA

da je pravi prijatelj Zapadnog Balkana EVROATLANTSKA VIZIJA DOPRINOSI BEZBJEDNOSTI I STABILNOSTI

Britanska ambasadorka u Podgorici Alison Kemp je u razgovoru sa premijerom Duškom Markovićem kazala da želi da ohrabri nastavak reformskih procesa u Crnoj Gori, a ukazala je i na potrebu snažnije društvene inkluzivnosti. UK će nastaviti da podržava Gore i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Marković je zahvalio Kemp na svemu što je uradila za jačanje bilateralnih odnosa Crne Gore i UK. “Sveukupna podrška demokratizaciji i snaženju države i institucija, kao i našim spoljno-

evroatlantsku viziju Crne Gore, jer je, kako su se saglasili sagovornici, ona važna za bezbjednost i stabilnost i u našoj državi, i na Zapadnom Balkanu. Kemp je kazala da je UK podržala Crnu Goru u borbi protiv covida-19, te da dalje želi da pomogne socio-ekonomski opora-

političkim ciljevima, konkretizovana kroz veliki broj različitih projekata, dokaz su prijateljstva i posvećenosti“, kazao je Marković. On je dodao da je u narednom periodu važno osnažiti ekonomsku saradnju i jačati investicione potencijale, čemu bi trebalo

vak naše države. Kemp je pohvalila i ocijenila hrabrim Treći paket-socio ekonomskih mjera. Kako je saopšteno, ona je pozitivnim ocijenila unapređenje oblasti IT i inovacija i ocijenila da Ambasada podržava aktivnosti UNDP-a u ovom dijelu. da doprinese očekivano potpisivanje sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između UK i Crne Gore. Marković smatra da dvije zemlje, kao saveznice u okviru NATO-a treba da nastave da rade na pitanjima bezbjednosti i sigurnosti. A.N.

ju Crnu Goru u borbi protiv dezinformacija jednosti sa SAD, te ponovio crnogorsku posvećenost ka postizanju napretka u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije”, navodi se u saopštenju. Darmanović je istakao da je strateško partnerstvo sa SADom u vrhu crnogorske vanjskopolitičke agende, naglasiv-

ši da je Crna Gora pouzdani član NATO saveza i da smo u potpunosti privrženi promociji zajedničkih vrijednosti i borbi protiv izazova sa kojima se Alijansa suočava. Riker je istakao značaj važnosti američko-crnogorskog odnosa, o čemu svjedoči posjeta državnog sekretara Maj-

ka Pompea u oktobru 2019. godine, te pohvalio Crnu Goru za ogromna dostignuća u pogledu otvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Ističući da SAD cijene Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju kao najnovije NATO članice, Riker je dodao da je njihov doprinos veoma značajan za region. A.N.

Zanimljiv teološko - sociološki traktat imao je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović na okruglom stolu pod naslovom “Pravoslavlje i nacija”, u organizaciji NVO “Ne damo Crnu Goru” održanom minule neđelje u Podgorici. Nakon nedavno izrečene ocjene kako “naziv Srpska pravoslavna crkva možda nije najsrećniji”, Perovićeva nova hipoteza kako “Srpska pravoslavna crkva, kao Hristova crkva i jedina sveta saborna i apostolska crkva, pod svoje okrilje okuplja sve vjernike, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost”, novi je teološki upakovan pokušaj posrbljavanja pravoslavaca u Crnoj Gori. Rektorova hipoteza, međutim u potpunoj je koliziji sa stavovima mitropolita. Podrazumijevala bi, naime, da Srpska pravoslavna crkva “pod svoje okrilje okuplja”, pored ostalih, i “komunističku kopilad, nakot i volove”, kako je Crnogorce više puta definisao njegov šef Amfilohije. Osim sa Amfilohijem, rektor Perović ovdje ima problem i sa učenjem 2003. godine kanonizovanog sveca Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića, koji je strastveno, uz ostale fašističke tirade, zastupao i tezu o jedinstvu srpskog nacionalizma i crkve, uz tvrdnju da je “nacionalizam srpski (svetosavski), kao stvarnost, najstariji u Evropi”. Zbog citiranja Velimirovićevih stavova “ujedinjena tabloidna Srbija” (T.Marković) imala je nedavno glavu o’kinut kolegi Darku Šukoviću, ne znajući da, zapravo, pljuju, ne po Darku, već po svom svecu, kojeg, ako ne znaju, još

od 2003. godine slave kao Svetog Nikolaja Žičkog. No, ako se priučeni novinari tabloida mogu tako “prosipati”, rektor jedne bogoslovije, poput Gojka Perovića, ne bi smio previdjeti da je zvanična teološka doktrina njegove Srpske pravoslavne crkve - srpski nacionalizam, koju je, dakle, teorijski utemeljio N. Velimirović, a tokom vremena je dosljedno realizovali terenski koljači, poput pljevaljskog popa Mace, koji je, takođe, promovisan u sveca 2005. godine! Ili to rektor Perović ima namjeru da pokrene smjenu mitropolita Amfilohija i preispitivanje beatifikacije Velimirovića i Mace? Teško! Zato njegov kontroverzni poziv na “multietničku srpsku crkvu” (?!) djeluje tek kao još jedan teološki spin i novi pokušaj manipulacije pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori. Politički kontekst, naravno, nije izostao, pa je rektor sugerisao kako “Crkva ima više kondicije od bilo koje vlasti”, te “da je starija, više pamti, bolje zna, utemeljena je na dubljim osnovana nego što je to bilo koji zemaljski prolazni identitet”. Suština rektorove priče je da srpski popovi, kao vanzemaljci u mantijama, imaju namjeru da jednoga dana sruše crnogorsku, uspostave srpsku vlast i ostvare svoj vrlo ovozemaljski interes, zipovan u paroli: Ne damo sv€tinje! PS: Trenutno im za taj projekat nedostaju volovi pravoslavci… Ali, ko zna? “Nebeski narod” je već najavio genetski inženjering za stvaranje “srpskog sveta” na ovim prostorima…

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

Nastavljamo da zajedno gradimo našu Podgoricu obilježene dvije godine rada gradske uprave, vuković poručio

Foto: Iva Mandić

Povodom obilježavanja dvije godine rada gradske uprave, u galeriji „Risto Stijović“ organizovana je pres konferencija na kojoj je prikazan film gdje se prikazuju svi projekti koji su od velikog značaja za razvoj Podgorice i koji daju važan doprinos transformaciji grada u ljepše i bolje mjesto za život svih njenih građana. “Kao rezultat našeg zajedničkog pregnuća, uz podršku Vlade Crne Gore, Podgorica je od jula 2018. godine na ovamo, postala ljepši grad za život, humanija, uređenija, zelenija, kulturno bogatija, sportski ponosnija, međunarodno prepoznatljivija, modernija i evropskija”, kazao je Ivan Vuković. Vuković je govorio o važnim projektima koji će biti realizovani u narednom pe-

riodu, te da će za dvije godine glavni grad dobiti još četiri bulevara – bulevar kroz Gornju Goricu, bulevar na Zlatici i dva bulevara na Starom aerodromu. Takođe je podsjetio na nedavno raspisani konkurs za idejno rješenje za rekonstrukciju Trga nezavisnosti, Trga Božane Vučinić, kao i tender za izgradnju istočne tribine Gradskog stadiona, šetalište uz rijeku Ribnicu i mnoge druge. Gradonačel-

nik je naveo i važne međunarodne projekte u oblasti kulturne saradnje i zaštite životne sredine, ali i istakao značaj transformacije koju doživljava Zeta, zahvaljujući patnerstvu gradske uprave i vrijednog rukovodstva Opštine u okviru Glavnog grada. Vuković je kazao da je elektronska karta još jedan projekat gradske uprave koji je tek zaživio i pokazao značajne rezultate. A.N.

Kako se god organizovali, opozicija nas neće pobijediti Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je gostujući u emisiji “Živa istina” da će Demokratska partija socijalista ostvariti odličan rezultat na predstojećim parlamentarnim izborima zakazanim za 30. avgust, i da ih opozicija, kako god se organizovala, ne može iznenaditi. “To su već viđeni ljudi koji su ostali zaglavljeni u devedesetim, a Demokrate u prvim godinama

2000”, rekao je Vuković. Komentarišući litije u organizaciji SPC koje su usmjerene protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuković je rekao da je dominantna većina onih koji učestvuju vođena negativnim odnosom prema današnjoj Crnoj Gori. “Ti ljudi ne kriju antidržavni odnos, a još manje oni koji ih predvode. Njihov motiv je da ne bude Crne Gore onakva kakva je danas”, naveo je Vuković.

On je istakao da je nemoguće crkvu izmjestiti sa terena politike dok su na čelu SPC oni koji huškaju ljude jedne na druge i koji slave ljude koji su počinili masovne zločine. “Kada bi crkvene teme izmjestili iz domena politike onda će biti svejedno da li u crkvu idete kao Srbin ili Crnogorac, jer imate zdravstveni problem, ili iz nekog drugog razloga”, rekao je Vuković.

nova koalicija pripremila listu

Bečić prvi, slijede ga Lekić i Popović

Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić biće nosilac izborne liste koalicije u kojoj su osim te stranke Demos, Partija penzionera ivalida i restitucije, Nova ljevica i Društvo za istraživanje politike. Na drugom mjestu je lider Demosa Miodrag Lekić, na trećem i četvrtom potpredsjednici te partije Zdenka Popović i Dragan Krapović, a na petom funkcioner Demokrata Boris Bogdanović. Na izbornoj listi nalazi se

81 kandidat. “Aleksa Bečić, biće nosilac izborne liste na kojoj se nalazi 82 odsto visokoškolaca, od čega devet doktora, šest magistara, kao i preko 50 odsto novih osoba”, saopšteno je iz Demokrata. Iz te partije su kazali da je na izbornoj listi više od 40 odsto mladih ljudi. “Među novim osobama su i istaknute ličnosti poput Nevenke Ćirović, Vladimira Pavićevića i Radenka Lacmanovića”, navodi se u saopštenju. R.P.

predali listu za odbornike

SD: Pobijedićemo na izborima u Gusinju Socijaldemokrate Gusinja predale su juče listu kandidata za odbornike na lokalnim izborima u toj opštini. Nosilac liste i predsjednik OO SD Gusinja Dženadin Džeko Radončić je kazao da je uvjeren da će SD pobijediti na izborima, i da ce biti najjača partija u Gusinju. Listu SD-a čine: Dženadin Radončić, Irfan Dervišević, Admir Mulamekić, Semira Pirović, Semih Nikočević, Gjyka Novaj, Damir Bicić, Amanda

Mrkulić, Suad Đurković, Vanja Mitrović, Edvin Bektešević, Aleta Omeragić, Haris Radončić, Šećo Gruda, Aiša Gačević, Arnela Radončić, Adil Ibrahimagić, Belkisa Bektešević, Veselin Vujačić, Valentin Curanović, Adela Julević, Samin Radončić, Mujo Deljanin, Alina Hot, Mevlida Čekić, Semir Duraković, Ilda Radončić, Arijana Malagić, Menton Kukiq, Šefkija Mulamekić. R.P.

Za brzo ostvarenje želja Gotovinski Freš keš kredit • Iznosi od 500€ do 20.000€ • Rok otplate od 6 do 72 mjeseca www.podgorickabanka.me Call centar: 19 900 *Reprezentativni primjer: za iznos kredita od 12.000€, rok otplate 72 mjeseca, nominalna godišnja kamatna stopa (NKS) iznosi 5,99%, dok efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi 6,00%, mjesečni anuitet 197,93€, administrativna naknada 0€, ukupna kamata 2.250,96€. Ukupni troškovi iznose 2.255,96€ i predstavljaju zbir kamata za cijeli period, administrativne naknade (u ovom slučaju 0€), naknade za mjenicu (2€), upita u Kreditni biro CBCG (3€). Ukupan iznos koji klijent treba da vrati je 14.255,96€. Sredstva obezbjeđenja kredita: mjenica, mjenično ovlašćenje, administrativna zabrana korisnika kredita. Ponuda se odnosi na nove korisnike keš kredita Podgoričke banke, kao i na postojeće uz posebne zahtjeve u skladu sa internim kriterijumima banke. Banka zadržava pravo da ne odobri kredit i da zatraži dodatna sredstva obezbjeđenja.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

AKTUELNO

KOALICIJA “ZA BUDVU! ZA CRNU GORU! MILO ĐUKANOVIĆ” PREDALA IZBORNU LISTU

DIVANOVIĆ: GRAĐANI ŽELE PROMJENU, NUDIMO IM EVROPSKO LICE BUDVE Koalicija “Za Budvu! Za Crnu Goru! Milo Đukanović”, predvođena Demokratskom partijom socijalista, Socijaldemokratama, Crnogorskom i Liberalnom partijom juče je predala izbornu listu za lokalne izbore u tom gradu, a nosilac liste je aktuelni predsjednik Opštine Nikola Divanović. Divanović je kazao da je ova koalicija predala izbornu dokumentaciju i listu podržanu sa preko 2.000 potpisa. “To je garant da ćemo na izborima, tradicionalno, osvojiti bar tri puta više glasova. Kampanja za predstojeće izbore odvija se u specifičnim okolnostima izazvanim korona virusom, što je novo za sve učesnike. Svi se tome moramo prilagođavati, kako bismo i u tim uslovima upoznali građane sa programskom ponudom”, istakao je Divanović. On je kazao da Budva želi promjenu i da je ubijeđen u pobjedu na izborima. “Međutim, naš zadatak nije samo da se 30. avgusta izborimo za vlast. Naša misija dodatno obavezuje. Mi biramo između dva lica Crne Gore - jednog koje je primitivno, nasilno i

LP na izborima u Kotoru samostalno, u Budvi u koaliciji

Liberalna partija na izborima u Kotoru nastupiće samostalno, a u Budvi u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista, Socijaldemokratama i Crnogorskom. Predsjedništvo LP održalo je, zbog poštovanja mjera NKT-a, elektronsku sjednicu na kojoj se odlučivalo o nastupu na lokalnim izborima u Kotoru i Budvi, 30. avgusta.

Kako je saopšteno iz te partije, Predsjedništvo je jednoglasno podržalo predloge opštinskih odbora LP Kotor i Budva o načinu izlaska na lokalne izbore. Navodi se da će LP, shodno odlukama Predsjedništva, uskoro predati liste u tim opštinama i javnosti predstaviti kandidate za odbornike u Kotoru i Budvi.

prkosi institucijama i pravnom poretku države u kojoj živimo i drugog - koje je državotvorno, građansko i evropsko”, istakao je Divanović. Govoreći o viziji Budve i budućnosti tog grada, on je kazao da “Budva mora da ima Grad teatar i Pjesmu Mediterana, a ne da nas prepoznaju po palaničkim manifestacijama”. Prema njegovim riječima, koalicija sa njim na čelu, odlučna je da tu tradiciju u punoj mjeri obnovi. “To je interes Budve u

Crnoj Gori i Crne Gore u Evropi. Sigurni smo da ćete nam ukazati povjerenje da u tom pravcu vodimo Budvu na zajedničko dobro svih nas, i naše države Crne Gore koju će DPS sa koalicionim partnerima nastaviti odlučno da vodi evropskim putem i nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta. To je naša vizija Budve i Crne Gore”, poručio je Divanović. Na izbornoj listi “Za Budvu! Za Crnu Goru! Milo Đukanović”, pored Divanovića, nalaze se Predrag Jelušić, Anđela Ivanović, Suzana Pribilović, Petar Ivković, Snežana Kuč, Dragana Pima, Ivo Gvozdenović, Katarina Kažanegra, Dr Dragoje Čizmović, Vido Markićević, Mr Predrag Zec, Marina Gardašević, Ivana Lazović, Miloš Radović, Boris Rafailović, Branislav Lakić, Dr Marija Mališić Korać, Ivan Vučetić, Saša Samardžić, Vasilije Delić, Predrag Nikčević, Željko Zvicer, Marko Vujačić, Sandra Đurbuzović, Andrea Radulović, Vesna Fuštić, Ana Molčanov Brajak, Nebojša Krivokapić, Đorđija Kovačević, Varja Mitrović, Vesko Rabrenović i Nina Nišavić. M.D.

Gdje su kartice, tu su i nagrade Nagradna igra za korisnike platnih kartica Svi korisnici osnovnih i dodatnih VISA i Mastercard platnih kartica banke, izuzev Business kartica, koji tokom trajanja nagradne igre obave jednu transakciju u iznosu od najmanje 5€ na prodajnim mjestima u Crnoj Gori i inostranstvu ili kupovinu putem interneta, stiču uslov za učestvovanje u nagradnoj igri i mogućnost osvajanja nagrada. • GLAVNE NAGRADE: 5 x vaučer od 500€ za kupovinu u TehnoPlus i Bla-Bla objektima • MJESEČNE NAGRADE: 10 x vaučer od 250€ za kupovinu u OKOV objektima NAGRADNA IGRA TRAJE OD 15. JULA 2020. DO 15. SEPTEMBRA 2020. Pravila nagradne igre možete pogledati na sajtu banke www.podgorickabanka.me • Call centar: 19 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

INTERVJU: STEFAN TODOROVIĆ, POSTDIPLOMAC NA FAKULTETU ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

U NEDOSTATKU VOJNE I PARAVOJNE PODRŠKE, SPC PREŠLA NA LITIJE

⌦⌦ Vesna Šofranac

“SPC i njen lider u Crnoj Gori se ponašaju kao da je još 1920. godina, kad je Crna Gora kao država bila zbrisana, a njen narod više nije mogao biti crnogorski, kako je slikovito posvjedočio u jednoj rečenici, u svom završnom govoru Savo Fatić, tadašnji potpredśednik Podgoričke skupštine, da: „Mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi.“ Promijenjen je samo oblik i način djelovanja, i to isključivo zbog gubljenja vojne i paravojne snage iz devedesetih godina. Kako vidimo, u zadnje pola godine SPC prijevarno i prijetvorno djeluje kroz litije“, kaže u razgovoru za Vikend novine Stefan Todorović, postdiplomac na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, koji je privukao pažnju tekstovima u zborniku Matice crnogorske i otvorenim iznošenjem stavova o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, njenom odnosu prema državi Crnoj Gori, njenoj kulturi i tradiciji, što danas izbjegavaju i mnogo iskusniji i pozvaniji. Komentarišući prisustvo grupe univerzitetskih profesora na litijama, Todorović kaže da su svi oni koji su se „stavili na raspolaganje SPC izdali suštinska načela profesije“, pokazujući da su sljedbenici nazadnih i pogubnih ideologija. „Nažalost, to je usud današnje Crne Gore koja među onima koji bi trebalo da budu neimari boljeg građanskog društva njeguje zavjerenike i rušitelje“, poručuje Todorović. VN: Kao mladi čovjek, jedan ste od rijetkih koji se ne libi da javno iznese stavove o

Nedostaje svijesti da se zaštitom jezičke i kulturne baštine jača država VN: U čemu Vi kao mlad čovjek prepoznajete probleme kad je u pitanju zaštita crnogorske jezičke i kulturne baštine? TODOROVIĆ: Nesumnjivo je da Crna Gora pośeduje vrijednu jezičku i kulturnu baštinu čim ima problema da je adekvano zaštiti od nasrtaja suśednih naroda koji je žele prisvojiti. Moramo biti po-

Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Gdje vidite problem između SPC i države Crne Gore? TODOROVIĆ: Mislim da kao slobodni građani ne bi trebalo da imamo barijera u iznošenju javnih stavova, bilo da se radi o nekoj vjerskoj zajednici, u ovom slučaju o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, bilo o drugim društvenim institucijama i fenomenima. Iznošenje javnoga stava ne smije biti pitanje hrabrosti već odgovornosti prema društvu. Kad je u pitanju problem između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, njegova suština ogleda se u tome što SPC kao vjerska zajednica još uvijek zastupa hegemonističke stavove iz vremena svoga konstituisanja. SPC i njen lider u Crnoj Gori se ponašaju kao da je još 1920. godina, kad je Crna Gora kao država bila zbrisana, a njen narod više nije mogao biti crnogorski, kako je slikovito posvjedočio u jednoj rečenici, u završnom govoru Savo Fatić, tadašnji potpredśednik Podgoričke skupštine, da: „Mi više nijesmo Cr-

nosni što je duh crnogorskoga naroda ostvario djela koja značajem prevazilaze njene granice i postaju dio južnoslovenske, evropske i svjetske kulturne baštine. Korijene problema zaštite crnogorske baštine prepoznajem u burnim društveno-političkim dešavanjima XX vijeka s čijim posljedicama se suočavamo danas. Kad izgubite državu, onda slijedi nogorci nego Srbi.“ Danas su se društveno-političke prilike i ideje promijenile, ali nažalost SPC nije, već je stavove nadogradila ideologijama svetosavlja i četništva u čijim poimanjima Crna Gora i Crnogorci u državnom i nacionalnom pogledu ne postoje. Umjesto da je nakon krvavoga raspada Jugoslavije devedesetih godina ta ideologija s gnušanjem odbačena, a sama SPC kao institucija rekonstruisana, ona i dalje predstavlja središte ekstremnoga nacionalizma. VN: Znači, ništa se nije promijenilo... TODOROVIĆ: Promijenjen je samo oblik i način djelovanja, i to isključivo zbog gubljenja vojne i paravojne snage iz devedesetih godina. Kako vidimo, u zadnje pola godine SPC prijevarno i prijetvorno djeluje kroz litije, kako bi „odbranila“ crnogorske svetinje koje je otela. Iako žele preko novih lica da naprave otklon od hipoteke koju nose iz devedesetih godina, u njihovim beśedama, „mi-

niz procesa u kojima polako gubite identitet koji se utapa u novostvorenu zajednicu. Na sreću, Crnogorci su sačuvali svijest o samobitnosti koja im je omogućila da obnove državnost, čime su se stekli uslovi za potpunu zaštitu crnogorskoga kulturnog blaga. Međutim, nedostaje svijesti da se zaštitom jezičke i kulturne baštine jača država. roljubivim“ porukama sa svijećama, ikonama i trobojkama, ne čusmo još nijedan otklon od stavova i ideja koje su baštinili prije litija. Sudeći po nekim reakcijama u javnosti, to očigledno ne smeta jednome broju „građanista“ koji u njima vide prosvjetitelje i reformatore crnogorskoga društva! VN: Kakvo je Vaše viđenje odnosa te SPC prema Crnoj Gori, njenoj istoriji i kulturi? TODOROVIĆ: Što se tiče njihova odnosa prema crnogorskoj istoriji i kulturi, evidentno je da su nesposobni da te događaje i fenomene tumače van ideoloških ubjeđenja. Zajedno sa naučnim diletantima i propagatorima projektuju ubjeđenja na crnogorsku prošlost radi ostvarivanja zacrtanih ideoloških ciljeva. Selektivno iznose istorijske izvore, najčešće poluistinite, koji idu u korist njihovoj hipotezi. Time su napravili određenu zbrku među Crnogorcima, koji imaju neupitne i izrazite etničke, istorijske, kulturne i jezičke posebnosti što

oblikuju njihov državni i nacionalni identitet.

VN: Autor ste zapaženog članka o popovima u tradicijskoj kulturi Crne Gore. Da li ponašanje današnjeg sveštenstva SPC i običaji koji se nude kao tradicionalni imaju ikakvog uporišta u crnogorskoj tradiciji? TODOROVIĆ: Naravno da ne mogu imati velikoga uporišta u crnogorskoj tradiciji jer Srpska pravoslavna crkva baštini tradiciju srpskoga naroda a ne crnogorskoga, što je prirodno. Problem je u tome što ona zloupotrebljava ime Mitropolije crnogorsko-primorske i djelovanje koje je u duhu srpskoga naroda pokušava preko pozivanja na tu značajnu crnogorsku instituciju prikazati i kao duh crnogorskoga naroda. Hrišćanstvo ili pravoslavlje kao univerzalno učenje je definitivno plodno tle za takve vrste mahinacija. Tradicija koja predstavlja duhovno bogatstvo crnogorskoga naroda danas je njihovim djelovanjem dobila nova značenja u vidu nove religioznosti i predstavlja ideju vodilju za suštinsko ukidanje istinskoga duhovnog nasljeđa Crne Gore. Mnogo je razlika između onoga što SPC preko Mitropolije crnogorskoprimorske želi predstaviti kao dio crnogorske tradicije i onoga što podrazumijeva istinsko crnogorsko nasljeđe. VN: Koje su to razlike? TODOROVIĆ: Pomenuću samo osnovne stvari koje su svima poznate, da ne ulazimo dublje u pojedinosti. Crkva u Crnoj Gori oduvijek je bila ne-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

AKTUELNO bilo niti da danas ima zakletve: „Svetoga mi Save!“ Zatim, crnogorski popovi se nijesu oslovljavali nikako drugačije no sa „pope“ što, kako vidimo, danas nije slučaj. Ima još nebrojeno primjera, ali mislim da nam pomenuti navodi dovoljno govore. Da ne zalazimo dublje, već na prvi pogled jasno se uočava da učenja SPC-MCP nijesu crnogorska, nego srpska i samim tim i nemaju utemeljenja u osobinama crnogorskog tradicijskog društva. VN: Svjedoci smo da se na litijama pojavljuju i univerzitetski profesori koji otvoreno brane interese SPC. Nedavno su osnovali i NVO “Ne damo Crnu Goru”, ne krijući da je sloboda vjeroispovijesti , odnosno “odbrana svetinja”, u srži njihovog djelovanja... TODOROVIĆ: Najvažnija uloga profesora je da razvija kritički pogled na svijet kod studenata, da preispituju i ono što je već postignuto, da ih uče da budu znatiželjni i naučno i životno kako bi isprovocirali prave odgovore. Dotični profesori, stavljajući se na raspolaganje Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izdali su suštinska načela profesije. Stavili su se u službu jedne institucije koja u suštini ne baštini slobodno promišljanje i sumnju. Vjerovatno misleći da je došao povoljan društveni trenutak za njih, izašli su iz „ormara“ i konačno javno saopštili da su sljedbenici nazadnih i pogubnih ideologija. Nažalost, to je usud današnje Crne Gore koja među onima koji bi trebalo da budu neimari boljeg građanskog društva njeguje zavjerenike i rušitelje.

ka vrsta narodne crkve. Nije funkcionisala strogo po kanonima nego po narodnim običajima, ti običaji su bili simbioza prethrišćanskog i hrišćanskog učenja skrojenih za potrebe plemenskoga života. Crnogorskog mitropolita je birao narodni zbor, pa je tek onda slat na hirotonisanje. Zaludu je mogao imati čin ukoliko ga narod nije izabrao. Crkva evoluira i prilagođava se vremenu i bilo bi apsurdno da danas stoji na potpuno istim osnovama, ali isto tako nema potrebe da se te neupitne činjenice uklanjaju ili prekrajaju. Današnji mitropolit SPC u Crnoj Gori postavljen je mimo volje crnogorskoga na-

roda, odlukama donešenim u Beogradu. Problematično je što će sljedećeg mitropolita postavljati država Srbija i Srpska pravoslavna crkva s centrom u Beogradu i njegovo postavljanje će odražavati volju srpskoga, a ne crnogorskoga naroda u kome će on službovati. Jer sigurno tokom biranja mitropolita crnogorsko-primorskog neće pitati za mišljenje zvaničnu Podgoricu i državu Crnu Goru koja predstavlja volju crnogorskoga naroda. Takav čin se u vojnoj terminologiji naziva okupacija. VN: Okupacija? TODOROVIĆ: Upravo tako. Ona se ogleda i u tome što je Cr-

nogorska crkva, na koju se kao svoju direktnu tradiciju poziva i današnja Mitropolija crnogorsko-primorska, bila autokefalna i njen poglavar je nosio bijelu kamilavku, koja je bila odraz samostalnosti, što danas nije slučaj. Izvorni i najveći crnogorski sveci su Sv. Vasilije Ostroški, Sv. Petar Cetinjski i Sv. Vladimir Dukljanski, a njihovu značenju i značaju ni po čemu se nije mogao ni primaći Sv. Sava, koji se na sve načine pokušava nametnuti Crnogorcima kao njihov vrhovni svetac. Zaklinjanje Svetim Petrom i Svetim Vasilijem traje i do danas, no nije mi poznato niti da je

VN: Iako ste jedan od najmlađih montenegrista, posljednjih mjeseci objavili ste nekoliko veoma zapaženih publicističkih i naučnih tekstova. Kako vidite aktuelne tokove crnogorske nauke i kulture? TODOROVIĆ: Čini se da na sami pomen riječi nauka danas prva asocijacija budu tehničke discipline. Kao da je savremeno društvo zaboravilo da humanističke nauke čine sami temelj svake zajednice, opisujući i objašnjavajući specifičnosti i sličnosti pojedinih zajednica kao osobenih identitetskih entiteta. Na sami pomen identiteta kod nas se javlja armija facebook mudrijaša, medijskih gromoglasnika i političkih dušebrižnika da zagraju kako je to anahrona tema koja vodi u podjele te kako bi trebalo da se bavimo egzistencijalnim temama. Zaista ne razumijem tezu da naučno istraživanje i promocija identiteta nijesu zapravo – egzisten-

Život i djelo Stefana Zanovića

VN: Polje Vašeg užeg interesovanja za sada je bio pisac legendarne biografije, Stefan Zanović. Zašto? TODOROVIĆ: Budvanin Stefan Zanović pripada najvećim svjetskim pustolovima XVIII vijeka i autor je prvog crnogorskog romana naslovljenog Turska pisma. Ostavio je iza sebe preko dvadeset izdanja raznovrsnih djela – poeziju, roman, istorijsko-političke spise, filozofska djela kao i veliki broj pisama. Prvo me zaintrigirala njegova fascinantna biografija a zatim i ne manje impresivno književno djelo, osobito ako se pogleda iz crnogorske perspektive XVIII vijeka. Njegovim književnim djelom bavio sam se u kontekstu epohe prosvjetiteljstva koja se u Crnoj Gori pojavljuje u dva značenjska oblika. Jedan je vezan za život i djelo Stefana Zanovića, koji u umjetničkim radovima širi ideje epohe, a drugi je vezan za djelovanje crnogorskih vladika, odnosno njihovo prosvjećivanje sopstvenoga naroda. Zanović je živio evropski duh svoga vremena korespondirajući sa slavnim književnicima poput Voltera, D’Alambera, Marmontela, Rusoa i njegovo književno djelo predstavlja najizrazitiji primjer prosvjetiteljstva u crnogorskoj književnosti. cijalna tema. U takvim okolnostima humanističke nauke su u zapećku, na njih se gleda kao na neki opasni relikt prošlosti, izdvojene su iz ozbiljnoga strateškog promišljanja razvoja nauke i osuđene na usamljene istraživačke napore pojedinaca i rijetkih ustanova, poput Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Mislim da država s ovako bogatim kulturnim nasljeđem koje je izloženo konstantnim asimilacijskim strategijama, ako želi da se konstituiše kao moderno i prosperitetno društvo, pod hitno mora da izgradi nove i pomogne postojeće naučne ustanove u prometejskome poslu očuvanja i (pre) vrednovanja jezičkoga, književnoga i kulturnoga nasljeđa. U protivnom, sve i da pronađemo Higsov bozon, plašim se da ćemo u šahovskoj partiji velikih postati moneta za potkusurivanje, bez imuniteta koji bi nam garantovao opstanak i ideje zašto bismo uopšte i postojali kao zajednica.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

KROZ TREĆU FAZU STAMBENO PITANJE RIJEŠILO 377 DOM

U PROJEKTU 1000+ NAJVIŠ PONUDILI ZETAGRADNJA I Č ⌦ Nemanja Lacman

Kroz tri faze projekta Hiljadu plus, stambeno pitanje je riješilo skoro 1.200 domaćinstava, odnosno više od 3.000 crnogorskih građana. Uskoro se očekuje i četvrta faza projekta, nakon koje će oko 400 domaćinstava riješiti pitanje krova nad glavom. Kamata je i dalje 2,99 odsto, a ukupna vrijednost projekta je 20 miliona eura.

PROSJEČNA CIJENA KVADRATA STANOVA PO OPŠTINAMA

■ PRVA FAZA Ministarstvo dorživog razvoja i turizma dostavilo je Vladi detalje oko dosadašnjih faza projekta Hiljadu plus. Kako je navedeno u pomenutom dokumentu, u prvoj fazi projekta kredit je odobren za 433 porodična domaćinstva, a stambeno pitanje tada je riješilo 1.239 građana Crne Gore. U ovoj fazi projekta, kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) obezbijeđeno je 25 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 50 miliona eura. Kroz prvu fazu projekta korisnicima je ponuđeno da kupe stambene jedinice čija najveća kupoprodajna cijena po kvadratu iznosila 900 eura. Definisan je izuzetak da se u projektu mogu ponuditi objekti čija cijena po kvadratu prelazi iznos od 900 eura, ali su u tom slučaju, aplikanti bili u obavezi da razliku u cijeni doplate iz svojih sredstava. Najveći broj stanova je prodat u centralnom regionu, njih 286 (samo u Podgorici 271), zatim sjevernom – 126, dok je u južnom regionu je prodata 21 stambena jedinica. Jedina mana prvog projekta bila je kamatna stopa koja je iznosila 4,9 odsto, dok je ona kasnije snižena na 2,99 odsto. Takođe, aplikanti su morali da obezbijede ulog od pet odsto od ukupne vrijednosti stana.

■ DRUGA FAZA U drugoj fazi projekta kredit je odobren za 376 porodičnih domaćinstava, a stambeno pitanje je riješilo 910 građana Crne Gore. U ovoj fazi projekta, kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope obezbijeđeno je 10 miliona eura, a uku-

USKORO SE OČEKUJE I ČETVRTA FAZA PROJEKTA, NAKON KOJE ĆE OKO 400 DOMAĆINSTAVA RIJEŠITI PITANJE KROVA NAD GLAVOM. KAMATA JE I DALJE 2,99 ODSTO, A UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA JE 20 MILIONA EURA

Broj sklopljenih ugovora o kreditu po bankama Banka

Broj odobrenih kredita

Vrijednost odobrenih kredita

Lovćen banka

1.813.866,10 €

Erste banka

2.024.643,50 €

NLB banka

151

7.468.752,98 €

CKB banka

2.688.182,00 €

SGME banka

4.595.236,80 €

UKUPNO

377

18.590.681,38 €

pna vrijednost projekta iznosila je 20 miliona eura. Ukupan iznos realizovanih sredstava, za drugu fazu, iznosio je 17.172.810 eura. Kroz ovu fazu projekta korisnicima je ponuđeno da kupe stambene jedinice čija najveća kupoprodajna cijena po kvadratu bila 1089 eura. Definisan je izuzetak da se u projektu mogu ponuditi objekti čija je cijena do 1200 eura po kvadratu, te da razliku u cijeni između plaća korisnik iz sopstvenih sredstava. Subvencionirana kamata bila je nešto niža i iznosila je 3,99 odsto. U drugoj fazi projekta, najveći broj stanovaje prodat u centralnom regionu, njih 374 (u Podgorici 352, a u Nikšiću 22). U sjevernom regionu prodate su dvije stambene jedinice, dok u južnom regionu nije bilo prodatih stanova. Kao i u prethdnoj fazi, ulog pet odsto od ukupne vrijednosti stana je bio obavezan.

■ TREĆA FAZA

Posljednja, treća faza projekta, koja je realizovana krajem 2018. i tokom prošle godine, bila je i najpovoljnija. Kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope obezbijeđeno je 10 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 20 miliona eura. Udio CEB-a je 50 odsto, a komercijalnih banaka i građana preostalih 50 odsto, dok je novina u odnosu na prethodne dvije faze to što učešće građana nije bilo obavezno. Dugoročni krediti su se dodjeljivali uz fiksnu kamatnu stopu do 2,99 odsto na godišnjem nivou, na period do 20 godina. Kroz treću fazu projekta korisnicima je ponuđeno da kupe stambene jedinice čija najveća kupoprodajna cijena kvadrata iznosi 1100 eura. Korisnici ovog projekta su mahom bila domaćinstva sa nižim i srednjim primanjima. Stambeno pitanje, kroz treću fazu projekta, riješilo je 377 domaćinstava, odnosno 906 građana.

■ CIJENE STANOVA Realizacijom treće faze projekta Hiljadu plus, kako je objavljeno u dokumentu Ministarstva održivog razvoja i turizma, se ostvario izuzetno pozitivan uticaj na podsticanje građevinskog i bankarskog sektora da povećaju ekonomsku aktivnost u oblasti poslova sa nepokretnostima, sa posebnim naglaskom na podsticanje građenja stambenih objekata u skladu sa kriterijumima zaštite životne sredine i ekološkim standardima gradnje. Ubjedljivo najviše stanova ponudile su kompanije Čelebić (160 stanova) i Zetagradnja (145 stanova), a najmanji broj Fidia, Grd Metal i firma

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

MAĆINSTAVA U CRNOJ GORI

ŠE STANOVA ČELEBIĆ 415

EURA PO KVADRATU, TOKOM TREĆE FAZE PROJEKTA HILJADU PLUS IZNOSILA JE CIJENA KVADRATA U MOJKOVCU

119

PREDUGOVORA, UKUPNE VRIJEDNOSTI 6,6 MILIONA EURA SKLOPILA JE KOMPANIJA ZETAGRADNJA U OKVIRU TREĆE FAZE PROJEKTA

160

STANOVA, U OKVIRU TREĆE FAZE PROJEKTA, PONUDILA JE FIRMA ČELEBIĆ

14. septembar, koje su ponudile po jednu stambenu jedinicu. Zanimljivo, svi stanovi koje su ponudila preduzeća Čelebić i Zetagradnja su bili neizgrađani. Vrijednost po kvdratu stana u ovim kompanijama kretala se 1.100 eura u Zetagradnji, i 1.092 eura u firmi Čelebić. Prosječna cijena stana po kvadratu u Podgorici je iznosila 1.083 eura, Baru 1.100 eura, Nikšiću 891 euro, dok je najniža bila u Mojkovcu 415 eura. Kroz treću fazu projekta Hiljadu plus, ponudu za prodaju nekretnine su mogla da oglase i fizička lica što je njih 17 i učinilo. Kada je u pitanju struktura stambenih jedinica, na nivou Crne Gore, najviše je ponuđeno jednosobnih stanova – 436, zatim slijede dvosobni – 231, trosobni – 34 i garsonjere.

■ PROFIT FIRMI

Kroz projekat je sklopljen 381 predugovor ukupne vrijednosti 20,3 miliona eura. Najveći broj predugovora sklopljen je sa investitorom Zetagradnja i to 119. Na drugom mjestu je kompanija Čelebić sa 84 predugovora, a treći Trudbenik iz Mojkovca sa 46 sklopljenih predugovora. Vrijednost predugovora koje je sklopila Zetagranja iznose 6,6 miliona eura. Zatim slijedi Čelibić sa 4,5 miliona vrijednim predugovorima, te Trudbenik sa nepunih 2,5 miliona eura.

■ PROFIT

BANAKA

Prema izvještajima o sklopljenim ugovorima o kreditu koji su dostavljeni od komercijalnih banaka, ukupan broj sklopljenih ugovora o kreditu iznosi 377 dok je njihova vrijednost 18.590.681 eura. Najveći broj ugovora sklopljen je sa NLB bankom, i to 151, a najmanje sa Lovćen bankom – 36. Najveću stopu realizacije ima NLB banka sa odobrenim 151 kreditom, što je 58.53% realizacije u odnosu na broj podnijetih aplikacija u ovoj banci. Najmanju stopu realizacije imala je CKB banka kod koje su realizovana 53 kredita od 270 predatih aplikacija.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

ODRŽANA SJEDNICA SKUPŠTINE AKCIONARA

Prate situaciju na izgradnji tri male hidroelektrane Ministarstvo ekonomije pomno prati situaciju u vezi sa aktivnostima koncesionara na izgradnji malih hidroelektrana (mHE) Crnja, Ljubaštica i Crni potok, i odlučno je u namjeri da istraje u novom pristupu u odnosu na te objekte, saopštili su predstavnici tog resora. Oni su istakli da Vlada tri godine ne dodjeljuje nove koncesije za gradnju mHE, kao i da je, u slučajevima u kojima je evidentno da program podsticanja njihove gradnje nije ispunio osnovne ciljeve, pokrenula postupke raskida ugovora. “Pravo na izgradnju mHE Crnja, Ljubaštica i Crni potok dato je koncesionaru Dekar ugovorom o koncesiji od 26. septembra 2008. godine. Koncesionar je obezbijedio potrebne građevinske dozvole početkom decembra 2011. godine za sva tri objekta”, rekli su u Ministarstvu koje je zadužilo koncesionara da sa dužnom pažnjom, u skladu sa ugovorom, po-

Vlada tri godine ne dodjeljuje nove koncesije za gradnju mHE novo sprovede konsultacije sa predstavnicina lokalne zajednice, detaljno ih upozna sa planovima, te povratno informiše koncedenta o stepenu saglasnosti, od čega će zavisiti i dalje postupanje. Firmi Dekar, kako su rekli u Ministarstvu, u okviru procesa sveobuhvatne analize efekata programa podsticanja gradnje mHE, oduzeto je koncesiono pravo gradnje mHE Trepačka 1 i Trepačka 2 na vodotoku Trepačka u Andrijevici. “Time je dosljedno ispoštovan princip obustavljanja pojedinačnih projekata gradnje malih elektrana, tamo gdje je evidentno da nijesu ostvarivi ciljevi projekta, uključujući i većinsko protivljenje lokalnog stanovništva”, istakli su u Ministarstvu. R.E.

Na računu EPCG 41 milion eura neraspoređene dobiti SAVJET CBCG

Oduzeta licenca Diner Clubu Savjet Centralne banke (CBCG) donio je rješenje o oduzimanju odobrenja platnoj instituciji Diner Club International Montenegro za pružanje platne usluge – izdavanje ili prihvatanje platnih instrumenata. Ta platna institucija, kako je saopšteno na sjednici CBCG, nije održavala iznos sopstvenih sredstava na nivou koji propisuje Zakon o platnom prometu, niti je sprovela mjere koje joj je naložila CBCG u pravcu usklađivanja poslovanja sa zakonom. R.E.

EPCG grupa ostvarila je prošle godine oko 39 miliona eura dobiti, konstatovano je na sjednici Skupštione akcionara te kompanije. Akcionari su, kako je saopšteno iz EPCG, prihvatili odluku o usmjeravanju dobiti na neraspoređenu dobit preduzeća, tako da ona sada iznosi 41,18 miliona eura. “Pored loše hidrološke situacije, prošla godina je bila jedna od uspješnijih poslovnih godina. Sve kompanije u sastavu EPCG imale su dobro poslovanje, a EPCG grupa je imala dobit oko 39 miliona eura. Ostvareni neto rezultat

EPCG u prošloj godini iznosi 28,34 miliona eura”, rekli su u kompaniji, dodajući da su ukupna prošlogodišnja kapitalna ulaganja iznosila 9,34 miliona eura i većinom su se odnosila na modernizaciju i nove projekte. Skupština je razriješila i izabrala nove članove Odbora direktora. “Za članove Odbora direktora izabrani su Đoko Krivokapić, dr Ranko Milović, Nikola Vujović, Samir Hodžić, prof. dr Vladan Radulović, Srđan Spaić i Miloš Konatar”, naveli su u kompaniji. D.J.

OTPLATA DUGA PO OSNOVU UTROŠENE ELEKTRIČNE ENERGIJE PO IZUZETNO POVOLJNIM USLOVIMA Za domaćinstva koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije - Otplata prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama u iznosu od 20 eura - Izuzeće od prinudnih metoda naplate dok se poštuje Sporazum - Obustava obračuna zatezne kamate

Akcija traje do 31. oktobra.

Sa sjednice

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

AKTUELNO

VLADA CRNE GORE BEZ ODRŽAVANJA SJEDNICE ODLUČILA

Za ranjivo stanovništvo 1,8 miliona eura pomoći

lada je odlučila da ranjivim kategorijama stanovništva, zbog negativnih posljedica epidemije korona virusa na standard građana, dodijeli 1,8 milona eura pomoći.

Podrška je jednokratna i iznosi 200 eura po porodici korisniku materijalnog obezbjeđenja i materijalnog obezbjeđenja boraca. “Na osnovu raspoloživih podataka o broju korisnika materijalnog obezbjeđenja, procjenjuje se da bi navedena mjera iznosila okvirno 1.800.000 eura”, rekli su u Vladi koja je na jučerašnjoj sjednici uvojila i Program subvencionisanja zarada u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije

kovid 19. Cilj programa je, kako su ukazali, podrška hiljadama firmi i preduzetnika u kojima je više od 20.000 zaposlenih, kao i stimulacija novog zapošljavanja kroz subvencionisanje zarada u trajanju od šest mjeseci. “Mjerom, koja je predstavljena u okviru Trećeg paketa Vladinih socio-ekonomskih mjera, uređuje se davanje subvencija

preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima čiji je rad zabranjen naredbama Ministarstva zdravlja u cilju suzbijanja širenja korona virusa, preduzetnicima i kompanijama iz oblasti turističke privrede, čiji rad nije zabranjen, ali je u značajnoj mjeri smanjen obim aktivnosti kao posljedica pandemije”, objasnili su u Vladi.

Zbog virusa produženo istraživanje nafte Vlada je do 15. marta 2022. dodatno produženje faze istraživa- nično proglasila pandemiju, što je godine odobrila kompaniji Energean Montenegro Limited sa Kipra produženje istraživanja nafte u našem podmorju do 15. marta 2022. godine. “Koncesionar Energean je 3. jula ove godine dostavio zahtjev za

nja, odnosno prvog perioda istraživanja na godinu, do 15. marta 2022. godine. U zahtjevu se navodi da se od početka februara novi korona virus proširio cijelim svijetom, usljed čega je Svjetska zdravstvena organizacija 11. marta zva-

REALIZOVANA INVESTICIJA VRIJEDNA 410.000

izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić, ističući da je nabavka za tivatski aerodrom bila neophodna s obzirom na prostorna ograničenja za manevrisanje aviona. On je objasnio da se na taj način pomaže posadama aviona da se što lakše parkiraju, istovremeno obezbjeđujući više parking prostora na platformi. Novi utovarivač kontejnera i paleta na aerodromu u Podgorici namijenjen je takođe velikim avionima sa znatnim kapacitetom za prihvat dovezene robe. R.E.

Prvi električni tegljač aviona u Tivtu

dovelo do uvođenja mjera izolacije i privremene zabrane kretanja osoba u cijelom svijetu, i uticalo na operacije i nemogućnost koncesionara da pravovremeno realizuje aktivnosti obaveznog radnog programa”, rekli su u Vladi.

DRŽAVNI SEKRETAR DAVIDOVIĆ NAJAVIO

Stigla nova oprema na crnogorske aerodrome Aerodrom Tivat bogatiji je za prvi električni tegljač vazduhoplova, dok je podgoričkom aerodromu obezbijeđen utovarivač avionskih kontejnera i paleta. Vrijednost obje investicije, kako je saopšteno iz Aerodroma Crne Gore, je oko 410.000 eura. “Aerodrom u Tivtu je dobio specijalno vozilo za vuču i guranje aviona po aerodromskoj platformi. Odlučili smo se za nabavku električne verzije, jer će se na taj način smanjiti zagađenje na aerodromu i povećati sigurnost rada naših zaposlenih ali i samih putnika”, kazao je

Pomoć će dobiti i preduzetnici, kao i mikro, mala i srednja preduzeća u djelatnostima ugostiteljstva, javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju i pomoćnih usluga u organizaciji događaja čije je

o državanje zabranjeno. Firme i preduzetnike čiji zaposleni koriste pravo na plaćeno odsustvo sa posla zbog čuvanja djeteta mlađeg od sedam godina, takođe sljeduje subvencija dijela zarade, nakon dostavljenog zahtjeva. Subvencionisanje se odnosi i na preduzetnike i kompanije čiji su zaposleni, naredbama Ministarstva zdravlja, stavljeni u karantin ili izolaciju, kao i kompanijama koje evidentiraju nove zaposlene od 1. jula do 31. decembra ove godine godine čime povećavaju broj zaposlenih u odnosu na ovogodišnji februar. D.J.

Uskoro javni poziv za ugostiteljstvo i turizam United grupa kupila Vivacom United grupa, vodeći telekomunikacioni i medijski operator u jugoistočnoj Evropi, juče je okončala proces kupovine bugarske kompanije Vivacom. Vivacom je prva telekomunikaciona kompanija u Bugarskoj, sa najvećim prihodima među operatorima u toj zemlji u prethodnih sedam godina. R.E.

miliona eura iznosi druga tranša kredita koju je odobrila Evropska investiciona banka za obnovu 180 kilometara puteva na pet glavnih ruta u Crnoj Gori.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspisaće najkasnije sljedeće nedjelje javni poziv za turističku privredu i sektor ugostiteljstva. To je na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG) saopštio državni sekretar u Ministarstvu Damir Davidović. “Kamatna stopa će se u potpunosti subvencionirati za reprogramirani kredit. Prilikom reprograma, stopa koju dogovarate ne smije da bude veća nego što je kod osnovnog kredita. Ministarstvo će najkasnije naredne sedmice raspisati javni poziv gdje će moći da se prijavi cijela turistička privreda i sektor ugostiteljstva. Reprogram se odnosi na period od sredine marta”, rekao je Davidović tokom predstavljanja Trećeg paketa pomoći Vlade, vrijednog 1,22 mili-

jarde eura. Od tog iznosa, na turizam se odnosi 215 miliona, dok se na kratkoročne mjere do 2022. godine odnosi 83 miliona eura. “Predviđene su i subvencije za turoperatore od 1,5 miliona eura i registrovane izdavaoce privatnog smještaja u iznosu od tri miliona, kroz programe i kriterijume koji će usvojiti Vlada, kao i smanjenje naknade za korišćenje morskog dobra od pet miliona eura”, naveo je Davidović. Predsjednik Odbora Ranko Jovović optimističan je da će sezona opstati. “Svjesni smo izazovne situacije u kojoj poslujemo, ali optimizam ne smije da nas napusti. Nadam se da dolaze bolja vremena za turizam i da ćemo ipak iskoristiti dio ove sezone”, rekao je Jovović. R.E.

215

miliona, od 1,22 milijarde iz trećeg paketa, odnosi se na turizam

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA U PROSTORIJAMA ZA

ZA POLA GODINE 71 OSUĐENIK KAZNU ODLEŽAO KOD KUĆE U prvoj polovini godine kaznu zatvora u prostorijama za stanovanje izdržalo je 71 osuđeno lice, saopšteno je Vikend novinama iz Ministarstva pravde. S druge strane na ovu kaznu čekaju još 233 osuđenika - nekima je poziv poslat, a neki su nedostupni nadležnim organima. “Trenutno u radu je 223 predmeta u kojima je osuđenim licima izrečena kazna zatvora koju će ta lica izvršavati u prostorijama u kojima stanuju. Sa većim brojem osuđenih lica već je obavljen zakonom propisan prvi razgovor, a sa svrhom upoznavanja osuđenih lica sa pravima, obavezama i načinom izvršenja izrečene kazne i radom uređaja za elektronski nadzor, i postupak izrade programa izvršenja kazne u tim predmetima je u toku. U određenom broju predmeta osuđenim licima je poslat poziv za obavljanje razgovora, dok određeni broj osuđenih lica trenutno nije dostupan Ministarstvu pravde radi izdržavanja kazne i u tim predmetima se preduzimaju zakonom propisane radnje u cilju obezbjeđivanja njihove dostupnosti”, precizirano je iz Ministarstva.

■ IZVRŠENJE KAZNE PREKINUTO U PET PREDMETA

U periodu od 1. januara do 30. juna, u pet predmeta je bilo prekinuto izvršenje kazne zbog nepoštovanja programa izvršenja od osuđenog lica.

163 OSUĐENA LICA IZDRŽALA SU KAZNU ZATVORA U PROSTORIJAMA ZA STANOVANJE U 2019. GODINI

U aprilu stigla dodatna oprema Ministarstvo pravde je u aprilu mjesecu ove godine izvršilo nabavku još dodatnih 47 odašiljača za elektronski nadzor osuđenih lica, kao i dodatnih 10 stacionarnih jedinica za nadzor, a nakon sprovedene tenderske procedure. Potreba za dodatnom opremom javila se upravo porastom broj presuda u kojima je kao kazna izrečena upravo kazna kućnog zatvora, te su iz Ministarstva ranije najavili da će u 2020. godini biti obezbijeđeni dodatni uređaji. “Od navedenog broja, u četiri predmeta je to bilo iz razloga samovoljnog napuštanja prostorija u kojima osuđeno lice stanuje i izdržava kaznu, dok je u jednom predmetu izvršenje kazne bilo prekinuto iz razloga samovoljnog oštećenja odašiljača uređaja za praćenje (nanogice), tj. nasilnog djelovanja na nanogicu na način što je ista bila prere-

Krajem 2017. godine, početkom 2018., kada je ova alternativna krivična sankcija uvedena u naš pravni sistem i kada je počela da se primjenjuje obezbijeđeno je 87 uređaja za elektronsko praćenje osuđenih lica i isto toliko odašiljača, takozvanih “nanogica”. Podsjećamo, prije nego što je krenula da se sprovodi u praksi kazna kućnog zatvora, Ministarstvo pravde je jedan dio opreme obezbijedilo iz budžeta, a jedan dio opreme se obezbijedilo uz podršku Ambasade SAD. zana u dijelu kaiša i tako uklonjena sa tijela osuđenog lica”, naveli su iz Ministarstva. Da osuđenik prekine “nanogicu” dešavalo se i ranije, od kada je počela primjena ove alternativne krivične sankcije, ali ne u velikom broju slučajeva. U tim slučajevima je kaiš prekinut, te je na taj način onemogućeno dalje praćenje osuđenog lica. U takvim

Ilustracija situacijama podnosi se izvještaj sudu, a osuđeno lice preostali dio kazne mora da izdrži u zatvoru. Naime, kada osuđenik ne poštuje program izvršenja kazne, izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje se prekida, a predmet se dostavlja sudu koji je donio odluku na dalju nadležnost. “Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud određuje da ostatak kazne zatvora izdrži u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija”, propisuju zakonske odredbe.

■ OSUĐENIK MOŽE

REDOVNO ODLAZITI NA POSAO

Zakonom je regulisano da osuđeni koji izvršava kaznu zatvora u prostorijama u kojima stanuje ima pravo da boravi jedan čas dnevno van prostorija u kojima stanuje. Iako je u kućnom zatvo-

ru, ukoliko je osuđenik zaposlen, onda će on redovno odlaziti na posao, ukoliko krivično djelo za koje je osuđen nije u vezi sa radom. Prostorije u kojima stanuje osuđenik može napustiti i ukoliko mora kod ljekara ili je njegovom članu familije neophodno pružanje medicinske pomoći. Takođe, ukoliko osuđenik ima obavezu staranja prema nekom članu porodice, on u skladu sa zakonom može da napusti prostorije u kojima obavlja kaznu, u slučaju da obavezu o staranju navedenog lica, a ne može da obavlja niko drugi. U slučaju kad Ministarstvo odobri osuđenom da napusti prostorije u kojima stanuje, vrijeme koje osuđeni provede van prostorija u kojima stanuje uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora. Izuzetno, osuđeni kome je potrebna hitna medicinska pomoć može napustiti prostorije u kojima stanuje i bez podnošenja zahtjeva, o čemu je dužan da, u roku od 24 časa, obavijesti Jedinicu za uslov-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

za stanovanje čekaju 233 lica

AKTUELNO uhapšen bjelopoljac

Osumnjičen da je u 10 dana počinio dva razbojništva

Službenici bjelopoljske i mojkovačke policije efikasnom reakcijom ubrzo nakon izvršenja razbojništva identifikovali su i locirali osumnjičenog A.R. (25) u Kolašinu, gdje su ga službenici kolašinske policije lišili slobode. On je osumnjičen da je uz prijetnju pištoljem otuđio novac od radnice na kiosku i Mojkovcu. “Nakon saznanja da je u Mojkovcu sinoć oko 19.00 časova izvršeno razbojništvo od nepoznatog maskiranog lica na štetu zaposlene u jednom kiosku, policijski službenici su došli do podatka da se lice udaljilo u pravcu Kolašina. Osumnjičeni je djelo počinio uz prijetnju pištoljem kada je otuđio novac. Gasni poštolj za koji se sumnja da je korišćen prilikom izvršenja djela, pronađen je pretragom terena”, saopšte-

nu slobodu i dostavi izvještaj zdravstvene ustanove o zdravstvenom stanju. Vrijeme provedeno na bolničkom liječenju uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora.

■ Početak kazne

zavisi od dana prijema presude

Kako je pojašnjeno iz Ministarstva, za neka lica koja su tokom prvog talasa korona virusa kršila mjere NKTa o sprečavanju širenja zarazne bolesti, a kojima su izricane mjere kućnog zatvora, počela su sa izvršenjem kazne, dok su neki predmeti u radu. Naime, pomeuta lica nijesu bila prioritet u odnosu na one koji su ranije osuđeni na kaznu kućnog zatvora. “Osnovni kriterijum prilikom određivanja dana početka izvršenja kazne zatvora u prostorijama za stanovanje jeste datum prijema sudske presude kojom je neko lice osuđeno na tu kaznu. Naravno, u praksi se dešava da se u nekim predmeti-

U j jednom predmetu izvršenje kazne bilo je prekinuto iz razloga samovoljnog oštećenja odašiljača uređaja za praćenje (nanogice), tj. nasilnog djelovanja na nanogicu na način što je ista bila prerezana u dijelu kaiša i tako uklonjena sa tijela osuđenog lica

ma pojave neke okolnosti koje utiču na odlaganje početka izvršenja kazne, kao što su npr. zakonom propisanih razloga podnešeni zahtjev nadležnom sudu od osuđenog lica za odlaganje izvršenja kazne ili trenutna nedostupnost osuđenog lica. Presude kojima je osuđenim licima zbog krivičnog djela nepostupanje

po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz člana 287 Krivičnog zakonika Crne Gore izrečena kazna zatvora i istovremeno određeno da će se ta kazna izvršiti u prostorijama u kojima stanuju, su uzete u rad po redosljedu prispjeća i sa većinom osuđenih lica obavljeni su razgovori i radi se na programu izvršenja, a neka lica su već na izvršenju kazne”, stoji u odgovoru Ministarstva. Podsjetimo, zaključno sa 2019. godinom 310 osuđenika izdržalo je kaznu kućnog zatvora, a ova alternativna krivična sankcija počela je da se primjenjuje na samom kraju 2017. U prošloj godini u svojoj kući kaznu su odležala 163 lica, a tokom godine primljeno je 248 predmeta izvršenja kazne zatvora u prostorijama za stanovanje. Nešto više predmeta Ministarstvu je dostavljeno u prvoj godini primjene 2018., tada su pristigle 283 presude na izvršenje kazne zatvora u prostorijama za stanovnje, od kojih je u toj godini uspješno izvršeno 147. Bo.B.

no je juče iz Uprave policije. Nakon obavještenja da se na njihovoj teritoriji nalazi osumnjičeni za razbojništvo, kolašinska policija je pronašla i lišila slobode A.R. iz Bijelog Polja. “Kriminalističkom obradom je utvrđeno da je A.R. počinio razbojništvo 20. jula u Bijelom Polju kada je, kako se sumnja, maksiran uz prijetnju pištoljem iz jednog marketa otuđio pazar u iznosu od 600 eura. Tada je policija pretragom terena pronašla odbačene stvari koji je koristio osumnjičeni prilikom izvršenja djela, a pretresom kuće je pronađen gasni pištolj”, stoji u saopštenju i dodaje se da je osumnjičeni priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je počinio dva krivična djela razbojništvo. Bo.B.

Ilustracija

u budvi uhapšena srbijanka

Posredovala u prostituciji i uzimala pola zarade? Policija je uhapsila je J.B. (37) iz Srbije zbog sumnje da je izvršila krivično djelo posredovanje u vršenju prostitucije. Naime, na teritoriji Kolašina zatečena je M.S. i provjerom je utvrđeno da je za njom raspisana lokalna potraga u OB Kotor zbog sumnje da je umiješana u posredovanje u prostituciji. Međutim, nakon spovedene kriminalističke istrage kolašinska policija je došla do osnova sumnje da je J.B. iz Srbije počinila krivično djelo posredovanje u vršenju prostitucije na štetu M.S. Kako se navodi u saopštenju policije, J.B. je, sumnja se,

ovo djelo izvršila na način što je u prethodnom periodu više puta podsticala na prostituciju oštećenu M.S. “Naime, prema izjavi M.S. ona je zbog teške materijalne situacije pristala da se posredstvom J.B. bavi prostitucijom, za šta joj je osumnjičena J.B. davala polovinu dogovorenog novca, te da se prostitucijom uglavnom bavila na teritorijama Podgorice i Kolašina”, navode u policiji. J.B. je locirana u Budvi i nju je budvanska policija sprovela u Centar bezbjednosti Podgorica, gdje su od nje prikupljena obavještenja i oduzet joj je telefon. Bo.B.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

PLJEVLJAK OSUĐEN ODLUKOM SPECIJALNOG SUDA U BEOGRADU

Šariću devet godina zatvora za “pranje” 20 miliona eura Specijalni sud u Beogradu osudio je juče na jedinstvenu kaznu od devet godina zatvora Darka Šarića zbog organizovanja kriminalne grupe koja je “oprala” više od 20 miliona eura stečenih krijumčarenjem kokaina. Nebojša Jestrović osuđen je na pet godina zatvora, a nekadašnji Šarićev advokat Radovan Šrtbac na sedam godina. Četvorogodišnju kaznu zatvora dobili su Predrag Milosavljević, Zoran Ćopić, Marinko Vučetić, Bojan Stanojković i Boban Stoiljković. Godinu manje odlukom suda osuđeni su Arguš Erdinć i Marko Dabović, a po dvije godine su dobili Goran Bogdanović i Stevica Kostić. Supruga advokata Štrpca, Dubravka Štrbac oslobođena je optužbi, kao i Nemanja Krstajić, dok je protiv Nebojše Spasića i Dušana Kovačevića sud odbio optužbu. Šariću je za pranje novca izrečena kazna od sedam godina, a za potstrekavanje drugih na pranje novca četiri godine zatvora, a kao jedinstvenu kaznu sud mu je izrekao devet godina, prenosi Tanjug. On je oglašen krivim jer je prljav novac kriminalne grupe od šverca kokaina investirao u legalne tokove, naveo je sudija Si-

POGINUO BJELOPOLJAC

Bjelopoljac N.O. (60) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć u 19.10 na magistralnom putu Ribarevine – Mojkovac, saopšteno je iz OKC-a Uprave policije. Prema

prvim nezvaničnim informacijama iz policije, najvjerovatnije je došlo do kontakta dva putnička vozila. Nakon sprovednih radnji nadležnih utvrdiće se tačan uzrok nesreće.

SLUŽIO LITURGIJU NA RUMIJI

Saslušan paroh Plamenac niša Petrović, napominjući da je sve rađeno po prethodnom dogovoru i sa znanjem Šarića. Šarić je trenutno u pritvoru Okružnog zatvora u Beogradu, gdje se nalazi od marta 2014. godine, kada se predao vlasnima nakon višegodišnjeg bjekstva. Ovo je prvostepena presuda na koju i tužilaštvo za organizovani kriminal i odbrana imaju pravo žalbe Apelacionom sudu u Beogradu. Šarić je u drugom postupku zbog organizovanja grupe za krijumčarenje kokaina, u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina zatvora i sada se čeka odluka Apelacionog suda po žalbama u tom slučaju. Tužilaštvo tvrdi da su Šarić i ostali “oprali” oko 22 miliona

eura, zarađenih krijumčarenjem kokaina, a optuženi su to negirali. Prema navodima optužnice za pranje para, novac od prodaje kokaina koji je nabavljan u zemljama Južne Amerike prebacivan je u Srbiju preko ofšor kompanija i uplaćivan na račune domaćih preduzeća i pojedinih banaka. Ova sredstva korišćena su za privatizaciju društvenih preduzeća, ali i kupovinu nekretnina i zemljišta. Novac je ulagan i u novosadski hotel “Putnik”, “Mitrosrem” iz Sremske Mitrovice, “Palić” iz Subotice, brojne nekretnine na Zlatiboru. Optuženi se, međutim, brane da su investirali u preduzeća i zemljišta, ali i da je riječ o legalno zarađenom novcu. R.C.H.

SNP TRAŽI IZVINJENJE POLICIJE

Glumac Vuk Jovanović priveden zbog crtanja murala Momiru Bulatoviću Socijalistička narodna partija osudila je privođenje mladog glumca Vuka Jovanovića, koji će biti i nosilac liste SNP u Budvi, zbog, kako su naveli, crtanja murala pokojnom predsjedniku Crne Gore Momiru Bulatoviću. “Samo ljudi bez odgovornosti i trunke pošto-

NA PUTU RIBAREVINA MOJKOVAC

vanja za nekadašnjeg predsjednika i rukovodioca Crne Gore mogu da urade ovako nešto”, stoji u saopštenju SNP-a. U toj partiji ističu da su mladi SNP Budva htjeli su da ovim činom skrenu pažnju na lik i djelo Momira Bulatovića. SNP traži da budvanska

Jovanović policija uputi izvinjenje mladom glumcu “koji je proslavio ime Budve i Crne Gore i njegovo što hitnije oslobađanje”. “Sloboda se ne može vezati i zato će aktuelna vlast 30. avgusta završiti na političkoj margini”, poručuju u SNP-u. R.C.H.

Paroh barski protojerej Jovan Plamenac juče je saslušan u CB Bar zbog služenja liturgije na Rumiji, saopšteno je nezvanično iz policije. U pozivu koji je dobio Plamenac piše da je pozvan na razgovor “na osnovu čl. 259 st. 1 ZKP” “radi priku-

pljanja obavještenja u svojstvu građanina”, stoji na sajtu Mitropolije crnogorsko primorske. Plamenac je juče ujutru na Rumiji služio liturgiju povodom 15 godina obnove i osvećenja crkve Svete Trojice.

Sjekloća

OSUĐEN ZBOG NAPADA NA POLICAJCE

Nikoli Sjekloći 300 sati rada u javnom interesu Crnogorski bokser Nikola Sjekloća iz Budve juče je oglašen krivim presudom kotorskog Osnovnog suda zbog izvršenja krivičnog djela napad na službeno lice. On je dobio kaznu rada u javnom interesu u trajanju od 300 časova, dok je drugookrivljenom Stevanu Sjekloći takođe izrečena kazna rada u javnom interesu, ali u trajanju od 200 časova. Optužnicom tužilaštva oni se terete za napad na policiju tokom nereda u Budvi koji su izbili nakon što je novoformirana većina smijenila dotadašnje čelnike budvanske lokalne uprave. Postupajuća sutkinja je mjeru nadzora zabrane napuštanja stana, koja im je

izrečena ranije od sudije za istragu tog suda, zamijenila mjerom zabrane posjećivanja određenog mjesta, tj. zgrade Opštine Budva na udaljenosti manjoj od 100 metara, a koja će biti na snazi do pravosnažnosti presude. Nikola Sjekloća je u završnoj riječi djelimično priznao izvršenje krivičnog djela i krivicu za isto, pojašnjavajući da jeste upućivao pogrdne riječi policiji, ali da ih nije gađao kamenicama. On se izvinio pripadnicima policije, koje kako je naveo, poznaje iz Budve, ali da ih nije prepoznao kritične prilike jer su bili pod maskama. Stevan Sjekloća nije priznao izvršenje krivičnog djela za koje se tereti. R.C.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

Zvaničnici čestitali Kurban-bajram, Marković poručio:

aktuelno

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda

Uzdržavanje od okupljanja Hitno definisati način početka školske godine gest brige za drugoga Premijer Duško Marković čestitao je građanima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori i dijaspori Kurban-bajram, uz ocjenu da je odluka Islamske zajednice da se uzdrži od okupljanja “gest brige za drugoga”. “Dozvolite da pozdravim odluku Islamske zajednice i vjernika da se u danima ovog velikog praznika uzdrže od tradicionalnog okupljanja u vjerskim objektima. Upravo je kroz gest poštovanja preporuka države i zdravstvenih vlasti, iskazana briga za drugoga kao jedna od najsnažnijih vrijednosti svake religije”, navodi Marković u čestitki. Brojnoj dijaspori koja usljed trenutne zdravstvene situacije, po prvi put nije u prilici da praznike provede u Crnoj Gori, Marković je zahvalio na razumijevanju i podršci koju su iskazivali u prethodnim mjesecima. Premijer je u čestitki reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu Fejziću izrazio želju da Bajram u domove svih vjernika donese dobro zdravlje, sreću i prosperitet, a da Crna Gora svoj put nastavi u duhu međusobnog povjerenja i prijateljstva, sloge

Marković i solidarnosti. Čestitku povodom Kurban bajrama uputio je i ministar kulture Aleksandar Bogdanović, koji je kazao da je opšte dobro cilj kojem ćemo zajednički težiti. “Želim da praznični dani svima donesu dobro zdravlje, mir i radost, u nadi da će i u ovim izazovnim vremenima opšte dobro biti cilj kojem ćemo zajednički težiti, kako bismo još snažnije učvrstili temelje daljeg prosperiteta Crne Gore“, navodi se u čestitki Bogdanovića. Čestitke islamskoj zajednici uputili su i predsjednica Skupštine opštine Budva An-

đela Ivanović, predsjednik Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik Odbora DPS Podgorica Časlav Vešović, predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, predsjednica Socijaldemokratske partije Crne Gore Draginja Vuksanović-Stanković, predsjednica Socijalista Crne Gore Snežana Jonica, predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković, predsjednik političke organizacije “Biram Crnu Goru” Radomir Novaković Cakan, kao i predsjednica Kulturnoinformativnog centra Crne Gore u Luksemburgu Fetija Kalač. R.D.

pripadnicima službi bezbjednosti

mevludin Nuhodžić uručio ključeve za 105 stanova

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić uručio je juče u Nikšiću pripadnicima službi bezbjednosti ključeve stanova i poručio da dobro opremljen, obučen i stambeno obezbijeđen pripadnik bezbjednosne službe čuva ugled ne samo svoje porodice već svakog građanina, društva i države. „Zadovoljstvo mi je što se i u Nikšiću rješava stambeno pitanje za više od 100 zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Izgradnjom stanova za pripadnike bezbjednosnih struktura, država ukazuje poštovanje onima koji profesionalnim i odgovornim

radom danonoćno brinu o našoj bezbjednosti i koji su život posvetili tome da Crna Gora bude sigurna. Jednako tako, u kontinuitetu radimo na unapređenju uslova rada, boljoj tehničkoj opremljenosti i usavršavanju kadrovskih

Nuhodžić u Nikšiću

kapaciteta i time pokazujemo da država stoji iza onih koji su garant mira i sigurnosti i da cijeni njihovu hrabrost, odlučnost i požrtvovanost“, rekao je Nuhodžić na svečanosti uručenja ključeva u Nikšiću. R.D.

Zaštitnik ljudskih prava i neizvjesno do kada će trasloboda Crne Gore pozvao jati, a polazeći od preporuje Ministarstvo prosvjete i ka međunarodnih organiNacionalno koordinaciono zacija (UNICEF), različitih tijelo za borbu protiv zara- iskustava zemalja u Evropi i znih bolesti (NKT) da što okuženju, te sve većeg broja hitnije zauzmu jasan stav naučnih studija koje govore o načinu početka školske o posljedicama po mentalgodine i o tome obavijeste no zdravlje djece i njihovih javnost. roditelja zbog prekida naU dopisu Zaštitnika nastave, cijenimo da je veovodi se da su se instituciji ma važno, što hitnije, zauu prethodnom pezeti jasan stav o načiriodu obraćala nu početka školske djeca – učenigodine i o tome obavijestici, kao i roti djecu, rodiditelji interesujući telje, učitelje/ se za ponastavnike te četak školc j e l o ku p nu našu javnost ske godine kako bi se na 2020/2021, adekvatan naizražavajući zabrinutost čin mogli pripreIlustracija i neizvjesnost na miti”, kaže se u obrakoji način i kada će ćanju Zaštitnika. nastava biti organizovana Podsjećamo da su različizbog epidemiološke situa- ti modeli organizovanja nacije i da s tim u vezi ne mo- stavnog procesa uz poštogu da dobiju jasne odgovo- vanje preporučenih mjera re od nadležnih institucija. zaštite: u pojedinim zemljaDjeca su iskazala stav da ma sprovodi se redovna nasu željni druženja i direk- stava, a u nekima je komtne komunikacije sa učite- binovana nastava (online i ljima/nastavnicima koja je neposredna). nezamjenjiv metod, a koja “Polazeći od činjenice da je međutim, zbog epidemi- se u školama ne odvija samo ološke situacije prekinuta akademsko, već socijalno i 16. marta ove godine, a ro- emocionalno učenje, drušditelji su naglašavali da se tvena interakcija i socijalna cjelokupna situacija u vezi podrška, pozivamo vas da u sa obrazovnim procesom, saradnji sa relevantnim inorganizacija porodičnog ži- stitucijama donesete što hitvota – dinamike, negativno niju odluku i o tome obaviodražava na djecu i njihovo jestite crnogorsku javnost”, mentalno zdravlje. zaključeno je u dopisu koji “Imajući u vidu epidemije upućen Ministarstvu proološku situaciju, za koju je svjete i NKT-u. R.D.

Vlada prihvatila zahtjev UCG

Odobren dodatni upis na Medicinskom fakultetu Vlada Crne Gore prihvatila je zahtjev Univerziteta Crne Gore da se odobri dodatni upis 17 kandidata na Arhitektonski fakultet i 40 kandidata na Medicinski fakultet. “Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore za studijsku 2020/2021. godinu koji

se finansiraju iz budžeta Crne Gore kojom je na zahtjev Univerziteta Crne Gore odobren dodatni upis 17 kandidata na Arhitektonski fakultet i 40 kandidata na Medicinski fakultet”, navedeno je u saopštenju Vlade. Odluka je donijeta bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade. R.D.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

Foto: Iva Mandić

Hospitalizovan 191 pacijent obolio

Hrapović

Reagovali iz Hrapovićevog resora

Ministarstvo zdravlja prihvatilo preporuke DRI Nakon objavljivanja izvještaja Državne revizorske institucije da postojeći sistem planiranja i određivanja prioriteta u finansiranju kapitalnih projekata iz oblasti zdravstva nije zasnovan na stvarnim potrebama javnih zdravstvenih ustanova, da nije efikasan i u najvećoj mjeri nije temeljen na strateškom pristupu u planiranju kapitalnih projekata, iz resora Kenana Hrapovića tvrde da je Ministarstvo zdravlja prihvatilo sve preporuke DRI. U Ministarstvu navode da je za očekivati bilo da samo dan nakon objavljivanja Izvještaja na portalu Državne revizorske institucije on završi “u politizovanim tekstovima i uz senzacionalističke naslove”. “Za očekivati je bilo i da njegov sadržaj komentarišu nekompetentni i neupućeni pojedinci, izvlačeći iz konteksta djelove teksta, te dajući sebi za pravo da sami izvode zaključke, daju ocjene i preporuke”, navodi se u reagovanju Ministarstva zdravlja. Napominju da je realizacija svih projekata predloženih od zdravstvenih ustanova za Ministarstvo zdravlja bila je prioritet broj jedan. “Iako se nijesu svi projekti uklapali u okvire koji su propisani podzakonskim aktima, odnosno nijesu svi ispunjavali formalno definisane osnovne i dopunske uslove, oni svakako jesu bili suštinska potreba i kapitalna investicija za lokalne domove zdravlja, opšte i specijalne bolnice, kao i Klinički centar. U konačnom, nijesu svi imali spremnu tehničku dokumentaciju, ali su u protekle četiri godine sazrijevali od ideja do

revidovanih glavnih projekata”, pojašnjavaju u Ministarstvu zdravlja. To je, napominju, upravo i jedan od razloga za promjenu procijenjene vrijednosti nekih od predloženih projekata iz godine u godinu, odnosno u trenutku kandidovanja projekta za kapitalni budžet, procjena potrebnih sredstava je rađena na osnovu trenutno raspoložive tehničke dokumentacije. “Budući da je forma zahtijevala navođenje vrijednosti projekta, usljed nedostatka stručnog kadra za oblast građevine u zdravstvenim ustanovama i ministarstvu zdravlja, procjena vrijednosti projekata se radila na bazi postojeće pozitivne prakse, odnosno prethodnog iskustva, koje se vrlo često moralo tražiti u zemljama okruženja koje su realizovale slične projekte iz oblasti zdravstva”, naglašeno je u saopštenju. Nažalost, navode dalje, izgradnja složenih zdravstvenih objekata (kao što su bolnice) je vrlo rijetka, a ako se tome doda i činjenica da izgrađeni objekat mora ispunjavati i druge parametre (isti ili približno isti gabariti i broj postelja), onda je vrlo teško bilo uraditi adekvatnu procjenu potrebnih sredstava. “Ovaj problem je i prepoznat od Državne revizorske institucije i data je preporuka Upravi javnih radova da vrši poslove izrade i kontrole tehničke dokumentacije (sprovođenje postupaka javnih nabavki) za potrebe organa i subjekata javnog sektora koji ne raspolažu kapacitetima za vršenje istih”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva zdravlja. R.D.

Sa novim protoko izolacije će biti s

Posljednjih dana Institut za javno zdravlje (IJZ) se suočava sa poteškoćama u epidemiološkom istraživanju jer pacijenti pozitivni na korona virus prijavljuju mali broj kontakata, saopštila je juče na konferenciji za medije epidemiolog IJZ Sanja Medenica. “Nekad se desi da ne prijave ni članove porodice za kontakte”, kazala je Medenica.

■■ Oboljeli da

prijavljuju kontakte

Dodaje da svako može biti kontakt pozitivne osobe, te da je obaveza prema porodici i državi da osobe koje su bile u kontaktu sa nama prijave. “To je mjera koja kontroliše epidemiološko javljanje i zamolila bih za odgovornst i ko bude pozitivan da prijavi kontakte”, rekla je Medenica. Pomoćnik direktora Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Nemanja Radojević saopštio je da je na bolničkom liječenju oko 9,5 posto oboljelih od korona virusa, odnosno 191 pacijent. Od toga je, kako je rekao, 28 u KCCG, 12 na Infektivnoj, a 15 na Internoj jedinici. “U barskoj bolnici je 27 pacijenata, uz dva pacijenta koji su na opservaciji. U beranskoj bolnici 62, jedan pacijent je na opservaciji. U Nikšiću je 36 pacijenata, uz devet pacijenata na opservaciji, u Brezoviku 24 pacijenta, u Kodri dva, u Pljevljima sedam i u stacionaru u Rožajama pet”, naveo je Radojević.

■■ U teškom stanju 1,2 odsto pacijenata

Prema njegovim riječima, 25 pacijenata je u težem zdravstvenom stanju, a devet na mehaničkoj potpori disanja. “Dva pacijenta su na respiratoru. Oni su životno ugroženi”, kazao je Radojević. On je istakao da je procenat pacijenata u teškom stanju je 1,2 odsto, a oko 0,5 odsto pacijenata je na asistiranoj

ventilaciji. “To govori da u ovom talasu imamo generalno blažu kliničku sliku, ali to nikako nije razlog da se opuštamo. Zabrinjavajuće je i nedopustivo da pozitivni pacijenti sa simptomima ne prijavljuju kontakte”, naglasio je Radojević. Kako je dodao, 89 zdravstvenih radnika je pozitivno, od čega 16, 61 medicinska sestra i tehničari, 12 nemedicinskih radnika i 49 zdravstvenih radnika u samoizolaciji.

■■ Radi se na preporukama za novu školsku godinu

Odgovarajući na pitanje novinara na koji način će početi nova školska godina, s obzirom na epidemiološku situaciju, Medenica je kazala da se radi na tome i na preporukama i da će obavijesti javnost o daljim koracima. “Radi se na tome i na preporukama i javnost će se blagovremeno obavijestiti o tome kakav će biti plan školovanja od septembra”, rekla je Medenica.

Radojević je kazao da je broj oboljelih u bolnicama konstantan, ali da se nada da će u narednih nekoliko dana imati pad broja oboljelih na bolničkom liječenju. “Mislim da će NKT imati to na umu kada bude donosilo odluku o otvaranju škola”, rekao je Radojević. Upitana da li izolacija i dalje traje 21 dan, Medenica je rekla da su stigle određene preporuke SZO, koje ukazuju na skraćenje samoizolacije osoba koje su oboljele. “Napravili smo radnu grupu i mislim da će sjutra biti gotov protokol koji će izmijeniti plan i protokol koliko će koja osoba provesti u samoizolaciji. To je mjera koja kontroliše epidemiju i važno je da to znamo i prenosimo građanima. Samoizolovanjem kontrolišemo epidemijsko javljanje”, rekla je ona. Medenica je rekla da će doći do izmjene i da će vrijeme samoizolacije biti skraćeno. Govoreći o testiranju za potrebe putovanja, Medenica je rekla da od kapaciteta epidemije prioritet imaju isobe koje su hospitalizovane i osobe ko-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

o od COVID-19, Medenica:

Foto: Đorđe Cmiljanić

olom vrijeme skraćeno

aktuelno

IJZ: još 39 slučajeva infekcije korona virusom

Jedna osoba preminula od posljedica Covid-19 U Crnoj Gori je tokom jučerašbnjeg dana registrovano 39 novih slučajeva infekcije korona virusom, a jedna osoba preminula je od posljedica covid-19, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije Instituta u posljednja 24 časa završile PCR analizu 451 uzorka na novi korona virus, među kojima je 39 rezultata bilo pozitivno. Uzorci su upućeni na testiranje sa teritorije Podgorice 16, Nikšića i Berana po četiri, Bijelog Polja i Bara po tri, Pljevalja dva, i Kotora, Rožaja, Andrijevice, Danilovgrada, Mojkovca, Ulcinja i Tuzi po jedan. „Prijavljen je jedan smrtni ishod kod pacijenta iz Berana. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa covidom-19 od početka juna je 40, a od početka godine 49“, navodi se u saopštenju. Iz IJZ su kazali da

su se od infekcije oporavilo 68 pacijenata, tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 758. Ukupan broj aktivnih slučajeva covid-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.990. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 3.112. U Podgorici je aktivno 847 slučajeva, u Nikšiću 246, Bijelom Polju 151, Baru 107, Beranama 103, Budvi 98, a u Rožajama 87. U Pljevljima je

aktivno 80 slučajeva, u Kotoru 78, na Cetinju 61, a u Herceg Novom 32. U Tivtu je aktivan 31 slučaj obolijevanja od covid-19, Ulcinju 20, Andrijevici 11, Gusinju deset, a u Plužinama šest. Na Žabljaku, Mojkovcu i Plavu su aktivna po četiri slučaja, u Danilovgradu i Tuzima po tri, a u Petnjici i Kolašinu po dva. Šavnik je i dalje jedina opština u Crnoj Gori u kojoj nema oboljelih od covid-19. M.I.

Institut za javno zdravlje

Glosarij uručio donaciju Kliničkom centru Sa jučerašnje konferencije NKT je su kontakti, ali da postoje i testiranje za građane koji putuju zbog liječenja ili posla. “Radimo i taj vid testiranja i gledamo kako možemo da uradimo adekvatan broj testova”, rekla je Medenica. Na pitanje o održavanju izbora, te koji su razlozi za stav NKT da se izbori održe, Medenica je rekla da nije učestvovala u pisanju preporuka ali da su izbori vršeni u drugim državama i da moramo naučiti da živimo sa virsuom. “Moraćemo da sve naše aktivnosti vezujemo za obolijevanje i da se privikavamo da naučimo da živimo sa mjerama ko-

je moramo prihvatati i preuzimati”, dodala je ona. U martu, kada su izbori u Tivtu odloženi, objasnio je Radojević, virus je bio nepoznanica, a dostupnost medicinske opreme je bila na lošijem nivou, te su mjere morale biti rigoroznije. Komentarišući to što se u Skupštini ne nose maske, Medenica je rekla da to nije primijetila, jer je na poslu, te da malo vremena ima za praćanje televizijskih emisija. Radojević je rekao da svaki javni skup nosi poruku o korišćenju zaštite opreme, te da primijetili ili ne, kritikuju takvo ponašanje. M.I.

Za rekonstrukciju Klinike za nefrologiju 60.000 eura

Kompanija Glosarij donirala je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) 60.000 eura za rekonstrukciju i adaptaciju Klinike za nefrologiju, što će doprinijeti da uslovi boravka i liječenja pacijenata budu u skladu sa svjetskim standardima. Direktor Kliničkog centra Crne Gore KCCG Jevto Eraković istakao je da je donacija veoma značajna, naročito zbog toga što dolazi od “osvjedočenih prijatelja”. “Kompanija Glosarij je do

Velika dvorana SC “Morača” postaje privremena bolnica Vlada Crne Gore na sjednici u četvrtak donijela Odluku da se u objektu Velika dvorana Sportskog centra „Morača“ u Podgorici sprovodi liječenje lica oboljelih od zarazne bolesti covid-19 i da se taj objekat odredi za privremenu bolnicu.

Usvojena je Informacija o donaciji Vlade Japana zdravstvenom sistemu Crne Gore u kojoj je navedeno da Vlada Japana dodjeljuje Vladi Crne Gore grant od 100.000.000 jena (oko 800.000 eura) u cilju unapređenja ekonomskog i socijalnog razvoja Crne Gore.

Eraković i Martinović

sada nebrojeno puta pomagala ne samo Klinički centar, nego i druge institucije u Crnoj Gori. Važno je da se, u trenutku kada smo svi fokusirani na borbu protiv korona virusa, stvaraju uslovi upravo za one pacijente koji spadaju u rizičnu grupu, kao što su pacijenti koji su na Nefrologiji, na dijalizi. Cilj je da im se stvore bolji uslovi i da ubuduće budemo još sigurniji da su sve terapijske i dijagnostičke mjere koje se sprovode na toj klinici u skladu sa svjet-

skim standardima”, rekao je Eraković. Novac će biti utrošen za građevinsku adaptaciju Klinike za nefrologiju. “Stvoriće se uslovi da bude manji broj pacijenata u sobama, renoviraće se i adaptirati bolesničke sobe, podovi… Investicija je ukupno vrijedna oko 120.000 eura i zahvaljujući našim donatorima, u ovom slučaju, prije svih kompaniji Glosarij, uspjećemo da sve uradimo bez trošenja državnih sredstava- Fonda za zdravstveno osiguranje ili sredstava Kliničkog centra”, kazao je Eraković. Osnivač kompanije Glosarij Brano Martinović kazao je da je donacija još jedan korak u solidarnosti, društveno odgovornom radu. “Mi smo 2018. godine proglašeni društveno najodgovornijom firmom u Crnoj Gori. Ovo je samo nastavak onoga što radimo. Ova donacija vrijedna je 60.000 eura”, rekao je Martinović. R.D.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

Foto: Darko Jovanović

Delegacija MLJMP u radnoj posje

Kolašin

izgradnja skloništa u kolašinu

Opština primje odnosa prema m

Program o kontroli pasa D uskoro na skupštini Višegodišnji problem pasa lutalica mogao bi u narednom periodu biti riješen u gradu na Tari osnivanjem skloništa za napuštene životinje. Program će se realizovati u tri faze, a završna podrazumijeva osnivanje skloništa koje će biti pod nadzorom lokalne uprave i Komunalnog preduzeća. Nastojanja da se gradske ulice oslobode od pasa lutalica i da istovremeno odbačene životinje dobiju adekvatnu zaštitu i tretman – cilj su Programa za sprovođenje kontrole pasa u opštini za period od 2020. do 2025. godine. Završena je javna rasprava i ovaj program će se uskoro naći na dnevnom redu opštinskog parlamenta. Kako je kazao Mile Glavičanin, sekretar Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Program je izradila radna grupa sastavljena od predstavnika lokalne uprave, javnih preduzeća, veterinarskih službi i NVO sektora. “Radi se o višegodišnjem problemu koji nije karakterističan samo za Kolašin. Vjerujemo da će predloženi Program dobiti podršku, a njego-

va realizacija je planirana u tri faze. Prva faza ima za cilj da se uspostavi identifikacija svih pasa prema važećim zakonskim normama u oblasti zaštite i dobrobiti životinja i veterinarstva. Takođe će se oformiti komunikaciona grupa koja će pratiti realizaciju Programa. U drugoj fazi se planira sterilizacija i vakcinacija vlasničkih i pasa lutalica, kako bi se smanjila njihova brojnost. Završna treća faza podrazumijeva organizaciju skloništa za napuštene pse koje će biti u nadležnosti lokalne uprave i Komunalnog preduzeća. Osnivanjem skloništa, postepeno će se zatvarati azil u selu Plana, zbog pritužbi lokalnog stanovništva”, objasnio je on. Glavičanin ističe da je napravljen dobar model i dodaje da za njegovu realizaciju očekuje angažman i učešće svih zainteresovanih strana. Cilj je da se psi sa ulica sklone u legalno sklonište za pse gdje bi imali tretman prema propisima iz oblasti zaštite dobrobiti životinja. Na kraju svega toga očekuju da se javi interesovanje za udomljavanje pasa. Z.B.

Uskoro registracija i vakcinacija svih pasa

Program za sprovođenje kontrole populacije pasa donosi i niz zanimljivih podataka koji objašnjavaju složenost te problematike. U skladu sa Programom obavljanja mjera zaštite životinja, ove godine će identifikacija, registracija pasa i njihova vakcinacija protiv bjesnila, biti finansirana iz budžeta Crne Gore, odnosno od nadležnog Ministarstva. Participacija vlasnika pasa biće dva eura. Prema projekcijama progra-

ma, na području kolašinske opštine trenutno ima 50 napuštenih pasa na seoskom području. Oko stotinu napuštenih pasa je u gradskom i prigradskom području, dok ih je oko 170 u privatnom skloništu. Dalje analize kažu da je pet odsto izgubljenih pasa onih koje vlasnik traži. Najviše je pasa bez nadzora, čak 60 odsto. Napuštenih pasa, koje su vlasnici napustili i izbacili na ulicu, jeste 30 odsto, dok je pasa koji nikada nijesu imali vlasnika pet odsto.

elegacija Ministarstva za ljudska i manjinska prava (MLJMP) koju su činili Aleksandar Saša Zeković, državni sekretar, dr Ismet Latić, direktor Direktora za odnose sa vjerskim zajednicama i Mirela Ramčilović, samostalna savjetnica u Odjeljenju za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana boravila je u radnoj posjeti opštini Petnjica, gdje je istaknuto da je ta opština pozitivan primjer odnosa prema manjinama. Sa predsjednikom Opštine Samirom Agovićem, i njegovim saradnicima Mehmedom Adrovićem, predsjednikom Skupštine opštine Petnjica, Muslijom Kalićem, potpredsjednikom Opštine i savjetnicom dr Nerminom Muratović, razgovarano je o poštovanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda, sa akcentom na društveno uključivanje romske zajednice i slobodu vjeroispovijesti. Predsjednik Agović je istakao kontinuiranu i kvalitetnu saradnju Opštine i MLJMP, pri čemu su zajednički konstatovane uspješne inicijative, programi i projekti Vlade Crne Gore i premijera Duška Markovića za razvoj sjevera zemlje. On je posebno istakao dobru saradnju opštine Petnjica sa zavičajnom dijasporom koja je snažno involvirana u sve razvojne i napredne procese. “To iskustvo je za primjer i model za odnos države prema ukupnoj crnogorskoj dijaspori. MLJMP je prepoznalo građansku širinu, humanistički pristup i posvećenost opštine Petnjica prema poštovanju ljudskih i manjinskih prava. Posebno se ističe senzibilisan odnos prema društvenim grupama koje su, na lokalnom nivou, manjinske zajednice. U svega šest godina od obnove statusa opštine, Petnjica je pokazala da ima viziju i kapacitete da sa konkretnim aktivnostima doprinosi poboljašanju socijalnog i ekonomskog statusa svih njenih građana, a posebno ranjivih kategorija”, saopšte-

no je iz Ministarstva. Prepoznato je dobro iskustvo i detaljno diskutovano o odnosu Opštine Petnjica prema svim vjerskim zajednicima. “Prisutan je senzibilisan odnos prema pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti. Pomognuta je rekonstrukcija vjerskih objekata i groblja, a rješavani su i brojni individualni zahtjevi”, navode u Ministarstva. Kod problematike stanovanja romske zajednice, MLJMP je prepoznalo Opštinu Petnjica

Prepoznat je proaktivan pristup ove opštine kod unapređenja uslova stanovanja za članove romske etničke grupe. Osim što je, sopstvenom inicijativom i zalaganjem, uslovno privremeno zbrinula tri romske porodice, Opština Petnjica je posvećana da trajno riješi njihovo stambeno pitanje

kao pozitivan primjer. “Prepoznat je proaktivan pristup ove opštine kod unapređenja uslova stanovanja za članove romske etničke grupe. Osim što je, sopstvenom inicijativom i zalaganjem, uslovno privremeno zbrinula tri romske porodice, Opština Petnjica je posvećana da trajno riješi njihovo stambeno pitanje. Ove porodice ranije nijesu prihvatile mogućnost da se zbrinu u drugoj opštini, insistirajući da ostanu u ovoj sredini, u kojoj su prilično prihvaćeni i integrisani”, ističu u Ministarstvu. Predstavnici opštine su detaljno predstavili aktivnosti preduzete u pravcu rješavanja različitih egzistencijalnih pitanja za ove porodice. MLJMP namjerava izraditi produktivniju nacionalnu strategiju za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, ali i dodatno podržati implementaciju Poznanske deklaracije – Deklaracije partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma – kojom su se sve vlade regiona obavezale da, prije ulaska u Evropsku uniju (EU) riješe stambeno pitanje romske

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

eti Petnjici

aktuelno

TIVAT: U hotelu Laa Roche odlična popunjenost

er dobrog manjinama

Gro turista domaći gosti

Imajući u vidu dobru poziciju Crne Gore i njene prirodne ljepote, očekivanja su da će se od avgusta ostvariti dio glavne turističke sezone, rekao je Mihailo Boban, šef menadžer restorana hotela La Roche i Bevanda, istakavši da će po svemu sudeći ovogodišnja sezona biti najizazovnija do sada pa zato i očekivanja treba svesti na minimum. „Hotel La Roche bilježi 100 odsto popunjenost u posljednjih sedam dana što nam daje za pravo da ne gubimo nadu i budemo optimistični kada govorimo o hotelima sa 5* iako znamo da ‘nije vrijeme za te hotele’“, naglasio je Boban. On je naglasio da najznačajniji dio turističkog prometa ove godine čine domaći turisti. „Međutim, s nestrpljenjem čekamo otvaranje granica ka Rusiji što bi u ovom trenutku bila finansijska injekcija za crnogorski turizam“. Pored domaćih gostiju, u La Roche bilježe posjetu i

Boban gostiju iz Bjelorusije,Velike Britanije, Poljske, Bugarske, Danske ali i zemalja regiona. „Prednost malih hotela poput našeg jeste u boljoj kontroli bezbjednosti od samog virusa kao i uživanje u intimnosti koju hotel pruža, a jedna od povoljnosti koju nudi hotel La Roche jeste ljetovanje na rate uz podrš-

ku Hipotekarne banke“, istakao je na kraju Boban. Što se sadržaja tiče, pored restorana, hotel ima kafe bar, bar na plaži, spa i wellness centar, saunu, parno kupatilo, bar na krovu hotela na kome se nalazi otvoreni bazen odakle možete uživati u jednom od najljepših pogleda na Bokokotorski zaliv, poručili su iz hotela. Z.K.

U OPŠTOJ BOLNICI NEMA ŽIVOTNO UGROŽENIH COVID PACIJENATA

Sa sastanka u Petnjici populacije u svojim državama. MLJMP će osnažiti napore prema Ministarstvu rada i socijalnog staranja kako bi se, posredstvom Regionalnog stambenog programa (RHP), izgradnja stambenih jedinica realizovala u najkraćem roku jer je Opština Petnjica apsolutno preduzela sve potrebne aktivnosti oko obezbjeđenja placa i projektne dokumentacije. “Zajednički je konstatovano da su romske porodice u Petnjici uvažene i dobro prihvaćene, a sva djeca pohađaju osnovnu školu. Poznavanje jezika i obrazovanje su prepoznati ključnim za integraciju. Ocijenjeno je da su potrebni dodatni napori i eksterna podrška kako bi mladi nastavili i sa srednjoškolskim obrazovanjem, što je ključno za njihovu bolju poziciju na tržištu rada”, navodi se u saopštenju. Uvažavajući značaj partnerstva sa civilnim društvom, u delegaciji MLJMP je bio i Sultan Beća, predstavnik ugledne nevladine organizacije (NVO) “Mladi Romi” koji je i lokalni romski aktivista u Beranama, angažovan kao asistent u

oblasti obrazovanja u Osnovnoj školi “Radomir Mitrović”, što je kako navode iz MLJMP potvrda njihove odlučnosti da grade bliske i transparentne odnose sa NVO. Beća je istakao afirmativan i podržavajući odnos Opštine Petnjica, prepoznajući i pažljiv pristup lokalnih vlasti prema romskim porodicama tokom pandemije covid 19”, ističe se u saopštenju. On je istakao da se Romi u Petnjici ne suočavaju sa diskriminacijom, pritiscima i političkim pritiscima koji se primjećuju u drugim sredinama u kojima je aktivan. Predsjednik Opštine Samir Agović je apelovao da se ojačaju kapaciteti lokalne romske zajednice kako bi se i njeno djelovanje usmjerilo preko organizacija civilnog društva. Izvršni direktor NVO “Mladi Romi” Samir Jaha uputio je predsjedniku Opštine Petnjica Samiru Agoviću pismo zahvalnosti zbog odnosa prema romskim porodicama i njegove namjere da Petnjica doprinosi uspješnoj inkluziji RE populacije u Crnoj Gori. R.R.

Na liječenju 47 covid pacijenata U Opštoj bolnici Nikšić nema životno ugroženih pacijenata, a na liječenju se trenutno nalazi 47 covid pacijenta, kazao je direktor te zdravstvene ustanove dr Ilija Ašanin. „Na Infektivnom odjelje-

nju je 39 pacijenata, od kojih je kod 29 potvrđeno prisustvo virusa, dok se za njih deset čekaju rezultati. Na odjeljenju psihijatrije smješteno je osam pacijenata. Nemamo trenutno životno ugroženih pacijenata, svi

Ašanin

su stabilnih vitalnih funkcija“, istakao je Ašanin. Tokom jučerašnjeg dana iz nikšićke Opšte bolnice otpušteno je šest izliječenih pacijenata, među kojima je, kako ističe Ašanin, i prvi pozitivni kovid psihijatrijski pacijent iz Budve, a koji je liječen na nikšićkoj psihijatrijskoj bolnici. „U Opštoj bolnici smješteni su pacijenti iz sjeverne regije, kao i iz primorja, koji su psihijatrijski slučajevi kod kojih je potvrđen virus“, kazao je Ašanin i dodao da u Opštoj bolnici nema nijedan medicinski radnik pozitivan na novi virus. „Imamo jednog ljekara koji se liječi od kovid infekcije na Infektivnom odjeljenju. Trenutno njegovo zdravstveno stanje je stabilno“, naglasio je direktor bolnice. Situacija u Opštoj bolnici Nikšić, kako uvjerava Ašanin, je dobra. „Opreme ima dovoljno, a organizacija i rad zaposlenih je na profesionalnom nivou“, zaključio je Ašanin. M.R.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

SUMORNE PROCJENE DIREKTORA SVJETSKE Z

Posljedice pandem se u narednim dec PRIMJER SOCIJALNOG DISTANCIRANJA

Bavarska: Sjednica vlade pod krošnjama drveća Kako su mjere socijalne distance, zbog velikog broja zaraženih korona-virusom u Bavarskoj, produžene do sredine avgusta, sjednica Vlade u ovoj njemačkoj pokrajini u četvrtak je održana na neobičnom mjestu u parku. Da je situacija normalna, tačnije uobičajena, sjednica bi se naravno održavala u zatvorenom prostoru, ali ovako su svi članovi Vlade u Bavarskoj, dobili priliku da rade napolju u prijatnoj hladovini parka, pod krošnjama drveća, gdje su bez problema održali sjednicu, a da pritom nisu prekršili nijednu mjeru zaštite od virusa. Svaki član Vlade imao je svoj sto, a na stolu je, osim neophodnih papira, dokumentacije za rad, bilo i osvježenje,

voda, sok… kako bi sjednica bila što prijatnija. Inače, ograničenja kontakata i ostale mjere koje su trenutno na snazi u Bavarskoj, biće produžene za još dvije nedjelje i primjenjivaće se do 16. avgusta. Tako će i dalje u Bavarskoj na javnom prostoru biti dozvoljen susret najviše deset ljudi iz više domaćinstava. Osim toga i dalje je na snazi pravilo da je na kulturnim događajima u zatvorenom prostoru, dozvoljeno najviše 200 ljudi, dok je na otvorenom dozvoljeno učešće 400 ljudi, uz pridržavanje međusobne distance od najmanje 1,5 metara. Obavezne su maske u prodavnicama, restoranima (kada niste za stolom), kao i u javnom prevozu.

PLJAČKAŠI KORISTILI BIBER SPREJ

Pljačka banke u Berlinu, povrijeđeno više osoba Jedanaest osoba zadobilo je u petak povrede od biber spreja koji su upotrebili napadači prilikom upada u banku u tržnom centru Karštat u Berlinu. Kako je prenio Bild, policija traga za četvoricom napadača. Policija je uletjela u tržni centar, ali navodno od napadača nema ni traga ni glasa. Za sada nije poznato da li se i dalje kriju u objektu kao ni da li su

uspjeli u namjeri da opljačkaju banku. Čitavo područje je blokirano. Prema nepotvrđenim informacijama, očevici tvrde da su dvojica napadača uspjela da pobegnu, dok su dvojica navodno ostala zarobljena u zgradi. Prema navodima medija, u napadu je povrijeđeno 11 osoba, među kojima i jedan policajac. Na lice mjesta je izašlo više od 150 pripadnika policije.

Globalna epidemija koronavirusa je katastrofa čije će posljedice dugo trajati, upozorio je juče generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus. “Ova pandemija je zdravstvena kriza koja se događa jednom u 100 godina, a čije će se posljedice osjećati narednih decenija”, rekao je Tedros na sastanku odbora SZO za vanredne situacije. Iako se o virusu sada zna više, još nema odgovora na mnoga pitanja, a stanovništvo je i dalje ranjivo, rekao je Tedros, prenio je Rojters. “Rani rezultati istraživanja antitjela pokazuju istu sliku: većina svjetske populacije i dalje je podložna virusu”, kazao je on. Mnoge zemlje koje su vjerovale da je najgore prošlo, sada se bore sa novim žarištima, a neke koje su bile manje efikasne u prvim nedjeljama pandemije, sada se suočavaju sa rastom broja slučajeva i žrtava, poručio je generalni direktor SZO. Širom svijeta korona-virusom zaraženo je 17 miliona ljudi, a bolest je odnijela više od 670.000 života. Tokom 24 časa, od četvrtka do petka, zabilježen je novi negativni rekord kad je broj novozaraženih u pitanju - registrovano je više od

292.000 novih slučajeva zaraze. Najveći skok novozaraženih registrovan je u SAD, Brazilu, Indiji i Južnoj Africi, navodi se u dnevnom izvještaju SZO. Tokom istog vremenskog perioda preminulo je 6.812 osoba. Prethodni negativni dnevni rekord u broju novooboljelih od preko 284.000 prijavljen je 24. jula. Skoro 40 zemalja prijavilo je rekordan porast novozaraženih na dnevnom nivou protekle nedjelje, prenio je Rojters. Čak je i Vijetnam, država koja se možda najuspješnije do sada suprostavila pandemiji juče prijavila prvi smrtni slučaj koji je uzrokovao novi virus. Kako se navodi, preminuo je stariji muškarac koji je bio pozitivan na korona-virus u Da Nangu, gradu u kojem se virus prošle nedjelje ponovo pojavio poslije 100 dana, prenio je Rojters. Muškarac (70) preminuo je rano juče ujutro, naveli su lokalni mediji. Vlasti Vijetnama prijavile su juče 45 novih slučajeva korona virusa, što je najveći porast na dnevnom nivou u toj zemlji i čime je ukupan broj zaraženih porastao na 509. Vijetnam je do juče bio jedina država s velikim brojem stanovnika koja nije imala preminule od posljedica korona-virusa.

OBJAVLJENA DOKUMENTA IZ SUĐENJA DŽEFRIJU EPSTAJNU, JEDNA

Bil Klinton bio na privatnom ostrvu Virdžinija Gufre, koja je javno optuživala pedofila Džefrija Epstajna za seksualno zlostavljanje, svjedočila je da je vidjela nekadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona na Epstajnovom privatnom ostrvu sa dvije mlade djevojke iz Njujorka, piše Njuzvik. U nedavno objavljenim sudskim dokumentima zabilježeno je svjedočenje Virdžinije Gufre, jedne od žena koje su optužile Džefrija Epstajna, američkog finansijera i registrovanog pedofila koji se pod sumnjivim okolnostima ubio u zatvorskoj ćeliji na Menhetnu. Na pitanje advokata: “Da li se sjećate da vam je Džefri Epstajn ika-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

SVIJET

ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE:

mije osjećaće cenijama

NAPETI ODNOSI IZMEĐU DVOJE SAVEZNIKA:

Moskva traži oslobađanje Rusa koji su uhapšeni u Belorusiji

Kremlj je zatražio oslobađanje 33 Rusa uhapšena u Bjelorusiji pod optužbom da su tamo organizovali masovne nerede, nekoliko dana uoči predsjedničkih izbora. Prema Minsku, osumnjičeni su iz privatne paravojne firme Vagner, grupe koja se dugo optužuje da je bliska Kremlju i da šalje plaćenike na strana područja. “Nadamo se da će naši bjeloruski saveznici objasniti ovaj incident u najkraćem roku i da će naši građani biti oslobođeni”, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je rekao da je njihovo hapšenje “neosnovano”. Neki od uhapšenih su se borili u ratu u Ukrajini, a Kijev je tražio njihovo izručenje. Peskov je potvrdio da

A OD SVJEDOKINJA TVRDI:

u sa dvije mlade devojke da rekao da mu ‘Bil Klinton duguje uslugu?’”, Gufre je odgovorila potvrdno. “Sjećam se da sam pitala Džefrija šta Bil Klinton radi ovde (na ostrvu Epstajn), i on se na to nasmijao i rekao da mu duguje usluge. Nikad mi nije rekao koje su to usluge”, svjedočila je Gufre. Ubrzo potom, potvrdila je i da su seksualne orgije bila redovna pojava na ostrvu u Epstajnovoj kući. Upitana da li je nekada bila prisutna sa Epstajnom i Klintonom na ostrvu, Đufre je odgovorila: “Gislejn, Emi, i tu su bile dvije mlade djevojke koje bih mogla da identifikujem. Nikad ih zaista nisam dobro poznavala... To su bile sa-

mo dvije devojke iz Njujorka”, odgovorila je Gufre i dodala da su svi boravili u Epstajnovoj kući na ostrvu. Američki finansijer je imao više veza sa Klintonom. Bivši predsjednik SAD je zajedno sa mnogim drugim poznatim ličnostima više puta putovao u Epstajnovom privatnom avionu “boing 727”, koji je dobio nadimak “Lolita ekpres”, zbog učestalog dovođenja očigledno maloljetnih žena na ostrvo, navodi Njuzvik. Epstajn je 2002. godine ugostio Klintona, kao i glumce Kevina Spejsija i Krisa Takera, na turneji po Africi. Džefri Epstajn je Bila Klintona nazvao “najvećim svjetskim političarem”.

ti Rusi rade za privatnu firmu koja se bavi obezbjeđenjem, bez navođenja imena firme, i da prelaze preko Bjelorusije na putu za Tursku. Nije rekao gdje tačno idu u Tursku. “Nisu imali ništa ilegalno na sebi i ništa nisu uradili da prekrše zakon”, rekao je Peskov. Rusija i Bjelorusija, istorijski saveznici, od kraja 2019. imaju napete odnse pošto predsjednik Aleksandar Lukašenko optužuje Rusiju da želi da svede njegovu zemlju na vazala i da se miješa u predsjedničke izbore zakazane za 9. avgust, što Moskva negira. Bjelorusija optužuje 33 Rusa, kao i još 200 njih koji se traže, da su pokušali da “destabilizuju” ze-

mlju uoči predsjedničkih izbora na kojima se bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko kandiduje za šesti mandat. Bjeloruske vlasti ih optužuju da su pokušali da organizuju masovne nerede sa dvojicom pripadnika opozicije, Sergejom Tihanovskim i Mikolom Statkevičem, koji su u zatvoru već nedjeljama. Supruga Tihanovskog, Svetlana Tihanovska, kandidatkinja je na predsjedničkim izborima 9. avgusta i glavni je rival Lukašenku. Ona je odbacila te tvrdnje. Rekla je da je to režija bjelourskih vlasti i da su uhapsili plaćenike kojima obično dozvoljavaju da koriste njihovu teritoriju kao tranzit ka kritičnim mjestima u svijetu.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

INTERVJU: MARIJA ĐURĐEVIĆ IL

RADOVI ALEKSANDRA MILIČIĆA U KOTORU

Likovni osvrt na globalnu situaciju i pandemiju

Izložba radova “Reimagine”(Zamisli ponovo svijet oko sebe), Aleksandra Miličića, grafičkog dizajnera iz Podgorice, otvorena je u Galeriji solidarnosti. Likovnoj publici predstavljen je 21 rad, koji su nastali ove godine, a podijeljeni su u šest ciklusa. Globalna pandemija i okolnosti u kojima smo se našli nijesu bili uzrok nastanka ovogodišnjih radova, objašnjava Miličić u katalogu koji prati izložbu, ali su, kako navodi, posljedično uticali na stvaranje u svijetu nesigurnosti koji je, paradoksalno, jedini siguran izbor. Grafička dizajnerka Radmila Beća Radulović, otvarajući izložbu, naglasila je Miličićevu širinu i opseg umjetničkih polja na kojima

iskazuje kreativnost, od direktora marketinške agencije pa do njegovog bavljenja fotografijom i muzikom. “Protekih pet mjeseci imao je potrebu da prenese čudna osjećanja, kojima preispituje trenutnu globalnu situaciju i daje osvrt na razmišljanja usljed aktuelne pandemije. Taj ciklus radova je podijelio u pet djelova: ‘Lockdown’, ‘Ljudi’, ‘Moj univerzum’, ‘Dvoje’ i ‘Znam da me voliš’. Ciklus ‘Reimagine’ on vidi kao savremenu likovnu verziju Bokačovog Dekamerona - svaki rad je, kao i kod Bokača, priča, prožeta porukom da uprkos svemu treba uživati u svakom trenutku našeg života”, naglasila je Radulović. Moderator programa bila je Mileva Mršić, a izložba je otvorena do 12. avgusta. R.K.

NA AUKCIJI U GALERIJI “SOTBI” U LONDONU

Rembrantovo djelo prodato za 18,7 miliona Na aukciji u galeriji “Sotbi” u Londonu prodata su neka od najvećih remekdjela slikarstva, a među njima i Rembrantov “Autoportret sa crnim šeširom” koji je dostigao cijenu od 18.7 miliona dolara, kao i djelo Huana Miroa “Žena sa crvenim šeširom” koje je prodato za rekordnih - 29 miliona dolara. Prodaja u aukcijskoj kući “Sotbi” bila je dio internetaukcije. “Od Rembranta do Rihtera” na koju su iznijeta

djela iz perioda od pet vjekova, od Rembranta, Pikasa do Benksija, koji je svoje djelo “Pogled na Mediteran” prodao za 2,8 miliona dolara. Benksi će novac od slike, koja je inače opisana kao odgovor na migrantsku krizu prethodne decenije, donirati za pomoć bolnici u Vitlejemu, u Palestini. Zahvaljujući rasprodaji umjetnina, galerija “Sotbi” je samo ove godine inkasirala više od milijardu funti. R.K.

ŽIVI NASTUP I UMJETNICIM Ako u kafani možemo da sjedimo i pijemo kafu bez maske, zašto ne bismo mogli da odsviramo koncert onima koji su željni svega što nije internet i televizija?

⌦ Nataša Đačić Koncert studenata, odabranih da predstave Muzičku akademiju sa Cetinja na XIX Don Brankovim danima muzike, održan je 18. jula u Crkvi Sv. Duha, a promociju naše najveće i najvažnije obrazovne institucije nastavljaju i njeni profesori, na koncertu koji će se održati večeras od 21.30 sati u Crkvi Sv. Duha. Tim povodom za Vikend novine govorila je Marija Đurđević-Ilić, vanredni profesor na odsjeku flaute na Muzičkoj akademiji na Cetinju i ujedno prva flauta Crnogorskog simfonijskog orkestra. Podsjetimo, ovogodišnji Festival KotorArt biće održan uz poštovanje mjera prevencije širenja zaraze virusom Covid-19 u Crnoj Gori i svijetu, usljed koje su otkazani ili odloženi pojedini festivali u regionu. Program XIX Don Brankovih dana muzike takođe je redukovan zbog propisanih epidemioloških mjera i finansijskih posljedica uslovljenih pandemijom. U danima kada nam je vraćanje u svakodnevnicu, kroz održavanje koncerata i kulturnih sadržaja, prijeko potrebno, organizator festivala je, poštujući propisane mjere zbog novonastale situacije, ograničio broj publike u sali. Istovremeno, planiran je prenos koncerta uživo putem interneta i u bašti kafea Ombra u Kotoru. VN: Prema prvobitnom planu trebalo je da nastupite sa kolegama klarinetistom Petrom Garićem i pijanistom Markom Bogdanovićem, ali ste zbog trenutne

epidemiološke situacije morali da izvršite izmjene. Recite nam malo više o predstojećem koncertu, učesnicima i programu. Sticajem okolnosti, naš dragi kolega Marko Bogdanović nije mogao da nam se pridruži, te smo oformili nestandardni, ali vrlo interesantan sastav koji čine flauta, klarinet i fagot. Naš kolega Georgi Kalađiev, fagotista iz Crnogorskog simfonijskog orkestra, svesrdno je pristao da nam pomogne u realizaciji ovog programa. Uživaćete zajedno sa nama u nesvakidašnjim prelivanjima boja i virtuoznosti tri drvena duvačka instrumenta i djelima Kešlena, Mučinskog, Ibera, kao i u Triju op. 87 Ludviga van Betovena, čime se pridružujemo obilježavanju 250 godina od rođenja tog muzičkog genija. VN: Učestvovali ste na 1. Don Brankovim danima muzike 2002. godine. U kakvom Vam je sjećanju ostao taj nastup? Koliki značaj je za Vas tada, a koliki sada, imalo učestvovanje na ovom festivalu?

UŽIVAĆETE ZAJEDNO SA NAMA U NESVAKIDAŠNJIM PRELIVANJIMA BOJA I VIRTUOZNOSTI TRI DRVENA DUVAČKA INSTRUMENTA I DJELIMA KEŠLENA, MUČINSKOG, IBERA, KAO I U TRIJU OP. 87 LUDVIGA VAN BETOVENA, ČIME SE PRIDRUŽUJEMO OBILJEŽAVANJU 250 GODINA OD ROĐENJA OVOG MUZIČKOG GENIJA

Svakako jedno od najljepših gostovanja koje pamtim! Trg je bio prepun ljudi, ulicama su odjekivali zvuci uličnih svirača, scena se postavljala dok smo svi željno iščekali koncert... Svi smo bili jako uzbuđeni i željni dokazivanja. Za svaki nastup na KotorArtu me vežu lijepe uspomene, ali vjerujem da ću ovu godinu pamtiti kao jednu od onih koje život mijenjaju. Sada, kao formiran muzičar i umjetnik, imam drugačije poglede na život, pa i na muziku. Poslije četiri mjeseca bez nastupa, imam ogromnu želju za istim... kao i te 2002. godine. VN: Kao prva flauta Crnogorskog simfonijskog orkestra, sa ostalim članovima ansambla, aktivno učestvujete u muzičkom životu Crne Gore. U orkestru ste, bukvalno, okruženi kolegama. U doba korone, u doba nevidljive i nepredvidljive opasnosti, karantina i izolacije nisu nam strana osjećanja zarobljenosti i samoće. Kako se nosite sa tom situacijom? Da li Vam nedostaju kolege, zajedničko muziciranje, koncerti, nastupi, probe? Nije prošao dan, a da ne pomislim koliko mi nedostaje posao kojim se bavim i koji volim. Za mene je neprocjenjiv osjećaj ulaska u, sada novu, salu Muzičkog centra, osmijesi dragih ljudi i priprema za probu – zvuci oboe koja štima orkestar i time daje znak za početak. Navikla sam da mi je život “obojen” muzikom i druženjem. Trudila sam se da se što više posvetim porodici, da skrenem misli od realnosti slušajući muziku i

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

KULTURA

lić, flautistkinja

pi jednako su važni ma i publici gledajući sve serije i filmove koji su mi tada “pali u šake”. Izuzetno sam teško podnijela ovaj period i jedva čekam da se život stabilizuje i makar djelimično vrati na staro.

VN: Kao što ste rekli, koncertnim muzičarima je važan kontinuitet nastupa pred publikom. Potreba za muzikom i zajedničkim muziciranjem spajala je muzičare putem interneta. Kakvo je Vaše mišljenje o novoj formi izražavanja, o “onlajn” koncertima? Da li je muzičarima neophodna komunikacija sa publikom ili je dovoljan kontinuitet u “javnom” nastupu? Sticajem okolnosti, zbog pojave pandemije izazvane virusom Covid-19, bili smo primorani da sve prilagodimo i realizujemo putem interneta. Svojim studentima sam tako držala nastavu, koristili smo i internet aplikacije. Dosta toga smo postigli, ali živi kontakt je nešto što je nezamjenjivo i neprocjenjivo. Tako je i sa koncertima. Koncerti “onlajn” su bili jedini izbor, ali... Smatram da je ipak neophodno vratiti se u normalu.

Održati koncert u smanjenom sastavu, uz posebne mjere, na određenom rastojanju. Ako u kafani možemo da sjedimo i pijemo kafu bez maske, zašto ne bismo mogli da odsviramo koncert onima koji su željni svega što nije internet i televizija?

VN: Zavisnost i potrebu za muzikom, koncertima i kulturnim sadržajima, pokazuju kako umjetnici, tako i publika. Kada ste posljednji put svirali na koncertu? Posljednji put sam svirala 10. marta sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom u Crnogorskom narodnom pozorištu. Dirigent je bio maestro Iker Sančez, a solista fenomenalni Kanjizares. Premijerno smo izveli tri djela Markesa, Kanjizaresa i Manuela de Falje, koja su izazvala ovacije kod publike i posebne emocije kod nas muzičara. Za 12. mart je bio zakazan koncert duvačkog i gudačkog ansambla na Cetinju, ali je tog dana proglašena pandemija i koncert je otkazan. Tada nisam znala da će to biti posljednji koncert u sezoni.

VN: A kada ste posljednji put bili publika na koncertu? Nastupom naših studenata Muzičke akademije na KotorArtu prekinuli smo ovu “ravnu liniju” bez koncerata. Bio je to divan prikaz naše institucije, požrtvovanog rada profesora i muzičke budućnosti i potencijala koji nosi sa sobom. Svim srcem sam navijala za ove mlade umjetnike koji su te noći pokazali kolika je njihova snaga, jer smo tu noć makar na kratko mislili samo o umjetnosti, mladosti i sreći, i izborili se sa ovim nevidljivim neprijateljem. Njihovi osmjesi poslije koncerta pokazali su da je “živa” umjetnost jednako potrebna kako umjetnicima, tako i publici.

Lična karta

se na brojnim majstorskim kursevima vodećih svjetskih flautista. Učestvovala je na manifestacijama i domaćim festivalima kao što su A Tempo, Grad teatar Budva, DEUS u Podgorici, Barski ljetopis; ICA (International Montenegro Music festival) u Baru, KotorArt. Od 2007. godine članica je Crnogorskog simfonijskog orkestra na mjestu prve flaute. Vanredni je profesor na odsjeku flaute na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Svira na četrnaestokaratnoj zlatnoj flauti Nagahara.

Foto: Duško Miljanić

Marija Đurđević-Ilić završila je Srednju muzičku školu “Dr Miloje Milojević” u Kragujevcu, a potom diplomirala i magistrirala na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi prof. Ljubiše Jovanovića, s najboljim ocjenama. Tokom studija ostvarila je izuzetne rezultate koji su je doveli u sam vrh flautskog izvođaštva na prostorima bivše Jugoslavije. Postala je laureat flautskih festivala u Valjevu, Podgorici, Kotoru i Međunarodnog takmičenja Petar Konjović u Beogradu. Usavršavala

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

MALA LJETNJA PORODICA INTERNACIONALNE KNIGHTSBRIDGE ŠKOLE

RISKI, YOAN, ARTEM I LUKA RASPUST PROVELI U INTERNATU U TIVTU

i Artemi koji je takođe imao veliku želju da bude na sportskim terenima gdje su svakodenvno provodili dosta vremena, a onda je sve prekinuto. S njim se slažu i drugari i ističu da je pažnja usmjerena na učenika i individualan rad. Na taj način se učenje usmjerava prema mogućnostima i talentima đaka. „Bilo mi je teško što nisam mogao poći u Moskvu da budem sa svojom porodicom. Proglašenjem epidemije svi đaci koji su mogli otišli su kući, a u Internatu smo ostali nas četvorica. Nismo mogli izlaziti vani, pa manje i na sportske terene što mi je nedostajalo jer mnogo volim košarku. U Baru imamo kuću pa ću dio raspusta vjerovatno provesti tamo kod prijatelja“. Najmanje pričljiv i ne baš raspoložen za razgovor, Yoan iz Sofije je odbrojavao dane kada će poći kući na školski raspust. Tivat mu se dopada iako je mali grad u kome, u odnosu na Sofiju, nema baš mnogo zanimljivih dešavanja.

⌦ Zora Krstović

Knightsbridge Schools International Montenegro, internatskog tipa, osim crnogorskih državljana, obrazuju se i učenici sa različitih strana svijeta. Škola ima oko 100 učenika, a u periodu prvog talasa epidemije korona virusa u Crnoj Gori u internatu međunarodne škole boravila su četiri učenika, Luka iz Srbije, Artem iz Rusije, Yoan iz Bugarske i Riski iz Indonezije. Yoan je najmlađi i on je deveti razred, Luka 10, Artem 12 i Riski 13 razred. Riski je u Crnu Goru i Tivat stigao prije dvije godine, nakon što je na školskom konkursu dobio stipendiju, a naredne školske godine će i da maturira. „Nakon proglašenja epidemije u Crnoj Gori mislio sam da će biti mnogo depresivno i dosadno. Međutim, kako smo bili osuđeni jedni na druge, svoju porodicu sam zamijenio sa drugarima, a Sandra nam je bila kao majka, mnogo nam je pomogla. Uvijek je tu za nas, podržava nas u emocionalnom i svakom drugom pogledu. I osjećali smo se kao jedna velika porodica“, kazao je Riski. Luka je u Tivtu 12 godina, a u školi tri.

Internacionalna Knightsbridge škola u Tivtu

■ PROPAO PLAN O

PRAKSI U AMBASADI

■ DRUGAČIJI

PRISTUP NASTAVI

„U početku mi je bilo neobično, ali sam se vremenom navikao i zadovoljan sam. Drugačiji je pristup nastavi u odnosu na Srbiju i ove naše prostore, ali mi se dopada“, rekao je Luka s kojim se slažio

Riski priprema rižu

Pošto nije mogao poći u Indoneziju, Riski je imao plan da raspust provede na praksi u indonežanskoj ambasadi u Beogradu, ali se nije realizovao jer je granica sa Srbijom zatvorena zbog nepovoljne epidemiološke situacije. Trebao je volontirati na ljetnjem kampu Međunarodne škole. Međutim, kako zbog epidemiološke situacije kamp nije mogao da se održi, on je dio raspusta proveo kod porodica njegovih školskih drugara iz Crne Gore, na Ublima i u Ulcinju.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

REPORTAŽE

LJUBOMIR ZEJAK DOBIO NEOBIČAN ROĐENDANSKI POKLON

Umjesto torte, trpanje sijena

Riski, Artem i Luka

Zajedničko farbanje uskršnjih jaja Riski i Artem su došli iz velikih gradova, ali im se Crna Gora mnogo sviđa, zbog prirode, kažu, ali i mogućnosti da mogu skijati, a i plaže su na dohvat ruke. U internatu se đaci zbliže, ostaju prijateljstva. Internat je iskustvo koje treba doživjeti. Internat je naš drugi dom, poručili su Luka, Riski, Artem i Yoan.

■ ONLINE NASTAVA OD 8-14 H

Oni su nastavu pratili putem online platformi od 8 -14 sati, a nakon toga trudili su se da osmisle različte aktivnosti u čemu im je pomagala Sandra Stošić, čije je zvanično zanimanje house matron. „Tokom dana smo pratili nastavu, a nakon toga trudili se da organizujemo zajedničke aktivnosti. Uz druženja, često

PROGLAŠENJEM EPIDEMIJE SVI ĐACI KOJI SU MOGLI OTIŠLI SU KUĆI, A U INTERANTU SMO OSTALI NAS ČETVORICA. NISMO MOGLI IZLAZITI VANI, PA MANJE I NA SPORTSKE TERENE, ŠTO MI JE NEDOSTAJALO JER MNOGO VOLIM KOŠARKU smo pravili zajedničke večere. Htjeli smo da svima napravimo neko jelo iz zemlje odakle dolaze. Riski je spremao suši, rižu, kao i još neka jela vezana za njegovu zemlju. Jela koja on voli želio je da sprema i za drugare. Artem je pravio italijansku hranu jer to voli, a za drugare je pravio kolač od višanja. Za pravoslavni Uskrs smo se organizovali i spremali hranu, pravili roštilj, ali i zajednički farbali jaja“, ispričala je Sandra.

Prije par dana Ljubomir Zejak, iz mojkovačkog sela Jakovići, proslavio je tridesetdeveti rođendan, i dobro će ga pamtiti po neobičnom poklonu kojim ga je porodica iznenadila. Umjesto rođendanskom tortom, kako to obično biva, supruga Dragana sa njihovim sinovima Danilom, Vasilijem i Mihailom, njegovom majkom Stojankom i bratom Budom, obradovali su ga – trpanjem sijena! On je, naravno, bio na „tronu“, njegovo je bilo samo da fino zgazi i završi oko tri hiljade kilograma sijena. “Stvarno su me iznenadili. Sijeno se, naravno moralo strpati, ali mi ni na kraj pameti nije bilo da će mi to biti rođendanski dar. Nikad ovo neću zaboraviti. Bilo je sjajno, šale nije falilo, najviše na moj račun, jer sam ja bio gore, na tronu, kao vladar. Nije, naravno, izostalo i sve ono što se podrazumijeva za jedan rođendan, ali je kruna svega bila ta ‘torta’ od sijena”, ispričao je Ljubomir. On, inače, radi kao mesar u mojkovačkoj firmi „Peja“, ali se bavi i poljoprivredom. Drži, pored ostalog, i nekoliko krava i njegova rođendanska „torta“ će završiti u njihovim jaslama. Zbog njih je pokosio tridesetak kosa livade, većinu kosačicom

Čuvar tradicije: Ljubomir otkva kosu

STVARNO SU ME IZNENADILI. SIJENO SE, NARAVNO MORALO STRPATI, ALI MI NI NA KRAJ PAMETI NIJE BILO DA ĆE MI TO BITI ROĐENDANSKI DAR. NIKAD OVO NEĆU ZABORAVITI. BILO JE SJAJNO, ŠALE NIJE FALILO, NAJVIŠE NA MOJ RAČUN, JER SAM JA BIO GORE, NA TRONU, KAO VLADAR

ali i jedan dio ručno, sa kosom u rukama, kao što se nekad radilo. “Kosačica završava veliki posao, ali ja ipak, vrlo rado uzmem kosu u ruke i uđem u livadu, kao što su to naši stari radili. Ta kosidba je bila život naših sela, mobe i pjesma što su je pratile, i želim barem simbolično da sačuvam taj dio seoske idile, koliko god on naporan bio, zaključio je Zejak. R.Ć.

Slavljenik na vrhu “torte”

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

DIREKTOR ALIBABIĆ, POBJEDNICI

ONLINE BEDEM VEČERAS NA FEJSBUKU

U virtuelnom svijetu čekaju vas čarobne note Prvo online izdanje Bedema, a ukupno 11. u istoriji nikšićkog festivala, kao što je direktor Petar Šundić najavio u nedavnom razgovoru za Dnevne novine, biće održano večeras (19 časova) i to na Fejsbuk stranici Bedema. Otvoriće ga Marija Božović, a nastupiće još Psihoaktiv Trip, rep grupa iz Beograda, zatim Smoke Mardeljano, srbijanski hip-hoper, hrvatska grupa Žen i mostarski Zoster, dok će internacionalni gosti biti mađarski sastav Cloud 9+ i slovački DJ Jimmy Pe, navodi se u saopštenju organizatora, uz napomenu da će se predstaviti i festivali Omladina iz Subotice, hrvatski Demo rok, kao i Bunt rok iz Srbije. Poštujući trenutne mjere, a uvažavajući prije svega zdravlje i živote, kao i one koji su nas napustili, poručuju organizatori, sa posebnim osjećajem i uz mnogo uložene energije i truda u doba korone odabrali su drugačiji format, pod sloganom “Samo fer-plej”.

žu, ne postoje uputstva kako se ponašati tokom pandemije. Ipak, nisu odustali. “Mnogi festivali su odmah odustali, ali želimo da budemo primjer. Apelujemo da sve institucije i partneri mogu da podrže kulturno stvaralaštvo koje ne bi smjelo da bude nijemo tokom ovog perioda. Važno je da kultura, kulturno stvaralaštvo i muzika ne postanu tišina i da umjetnici ne odustanu od stvaralačkog rada. Ovo se odnosi i na sve druge koji učestvuju u festivalskim manifestacijama”, ističu organizatori.

■■ Zahvalnost

Priprema izdanja u pomenutom ambijentu je potpuno novo iskustvo, a Bedem posebnu zahvalnost duguje onima koji mu nisu okrenuli leđa kada je najteže. “To se posebno odnosi na Ministarstvo ruralnog razvoja i poljoprivrede, sa kojim na partnerskoj osnovi šaljemo poruke u pravcu promocije i podizanja nivoa svijesti o vrijednostima domaće ■■ Tradicija živi proizvodnje, naročito iz ugla “Ovog puta ne želimo da važnosti za dalje prevazilažeobećavamo spektakl, već nje kompleksa inferiornosti pozivamo ljude da odvoje kada je u pitanju proizvodnja makar i minut vremena ko- hrane. Ministarstvo kulture je inače provode na ini Opština Nikšić i ove goditernetu i društvene prepoznali su važnim mrežama. nost održivosti Bedema i vrijednoU tom ‘virtuelnom svijetu’ sti koje zajedničdočekaće ih ki promovišemo. topla lica šiUprkos udarima reći pozitivu sektoru turiznu energiju i ma, i bez finansijske podrške, nudeći nešto novo. Zaploviipak, nastavljamo Smoke mo svi zajedno u partnerstvo sa MiMardeljano nistarstvom održivog svijet čarobnih nota, melodija iza kojih stoji razvoja i turizma i Nacionalsamo jedno - želja da ne pre- nom turističkom organizakidamo tradiciju”, poruka je cijom, promovišući poruku organizacionog tima. Ljetuj doma”, između ostalog, U taboru Bedema primje- naglašavaju u timu Bedema, ćuju da su muzički festivali uz riječi hvale i za sve ostale jedina sfera u kojoj, kako ka- strateške partnere. D.B.

D-moll onlin da bude trad ⌦⌦ Danilo Brajković

iše od 100.000 glasova publike i zapaženi nastupi vanserijskih talenata ukrasili su tek završeni prvi D-moll online festival, za Vikend novine poručuje njegov direktor Danijel Alibabić. Pobjednici, naš Komnen Vuković i Makedonka Mina Blažev, ocjenjuju da je festival u doba korone bio pun pogodak i žele da preraste u tradicionalno okupljanje mladih nada. Ljeta u Crnoj Gori nekada su obilovala kvalitetnim muzičkim festivalskim sadržajima takmičarskog tipa. Hercegnovske Sunčane skale, budvanska Pjesma Mediterana, cetinjski Royal music fest, okupljanja koja su u orbitu lansirala mnoge kvalitetne izvođače/bendove, nažalost, danas su samo dio istorije, a primat su preuzeli festivali revijalnog karaktera. No, i da su opstali pomenuti festivali ovog ljeta ne bi bili u prilici da zabilježe nova izdanja, pošto pandemija korona virusa sve planove ruši kao kule od karata i ne pomišlja da se zaustavi. Ipak, i u takvom ambijentu ljubitelji muzike uspjeli su da pronađu rješenje - ovog puta po ukusu mladih. Podgorička škola pjevanja D-moll, na čelu sa osnivačem Danijelom Alibabićem, u mjesecu za nama uspjela je da realizuje ambicioznu ideju. D-moll online festival, zamišljen kao takmičenje desetine talentovanih izvođača uglavnom iz zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, nakon nekoliko polufinalnih emisija i dva velika finala, završen je trijumfom Podgoričanina Komnena Vukovića u kategoriji od šest do 12 godina, odnosno Makedonke Mine Blažev u kategoriji od 13 do 17 godina. Nakon spuštanja zavjese na prvo izdanje, u kom su gledaoci mogli da uživaju zahvaljujući emitovanju na progra-

Najviše me raduje što će budućnost naše muzičke scene biti zaista blistava i ispunjena vanserijskim talentima. Hvala svim učesnicima i saradnicima na entuzijazmu i predanom radu

Danijel Alibabić, direktor D-moll online festivala mu Javnog servisa, Alibabić za Vikend novine konstatuje da je kao direktor festivala izuzetno ponosan na cjelokupnu organizaciju, napominjući da brojke govore više od riječi. Podsjetimo, na konkurs festivala pristiglo je 145 prijava, a stručna komisija za naredni krug takmičenja odabrala je 64 kandidata. “Najviše me raduje što će budućnost naše muzičke scene biti zaista blistava i ispunjena vanserijskim talentima. Hvala svim učesnicima i saradnicima na entuzijazmu i predanom radu. U polufinalnim i finalnim emisijama bilo je preko 100.000 glasova, što govori o tome koliko je gledanost festivala bila velika, značajna i za nas koji smo radili na ovom projektu i za publiku koja voli muziku i umjetnost. Zahvalio bih još jednom Ministarstvu kulture Crne Gore, koje je podržalo festival, kao i RTCG-u i uredniku Drugog

Komnen Vuković - pobjednik u kategoriji od šest do 12 godina

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

zabava

I VUKOVIĆ I BLAŽEV ZA VN NAKON SPUŠTANJA ZAVJESE

Foto: Dejan Lopičić

ne festival zaslužuje dicionalno takmičenje programa Sabriji Vuliću koji je prepoznao kvalitet festivala i uvrstio ga u program”, navodi Alibabić.

■■ Kao da je

bilo uživo

Mlađani Vuković nezaustavljivo hita ka statusu jednog od najnagrađivanijih muzičkih talenata u Crnoj Gori. Sve što je ranije radio na takmičenjima u Beogradu, Zagrebu, Banjaluci, Podgorici i mnogim drugim centrima - popularni Koki ponovio je ovog puta preko “mreže”, a to su prepoznali i glasači i članovi stručnog žirija, pa su mu uručili gran-pri.

“Slegli su se utisci i zaista sam mnogo srećan zbog uspjeha u tako jakoj konkurenciji. Uvijek se nadam i očekujem pobjedu, ali sam ovog puta znao da će biti teško. Ipak, na moju veliku radost opet sam pobijedio”, za Vikend novine govori novopečeni pobjednik, koji je na putu do trijumfa birao šarolike numere, a činjenica da pjeva u kući, a ne na bini, nije mu predstavljala prepreku. “Za kvalifikacije u polufinale otpjevao sam pjesmu ‘Kao u snu’ Tonija Cetinskog, a u polufinalnoj i finalnoj emisiji sam pjevao istu pjesmu. Odabrao sam francusku numeru ‘SOS d’un terrien en détresse’, jer sam

145

prijava stiglo je na adresu festivala, a stručna komisija odabrala je 64 kandidata

bio oduševljen interpretacijom poznatog Kazahstanca Dimaša Kudaibergena. Pripremao sam se isto kao i za festival uživo, mada sam imao malo vremena, jer sam u posljednjem trenutku odlučio da pjevam baš ovu pjesmu”, prisjeća se Vuković, po čijem je ukusu bio i nastup Fani Tračeve iz Bugarske, mada je pohvalio i sve ostale učesnike. U starijoj kategoriji granpri “odletio” je za Makedoniju. Blažev, čiju biografiju krasi učešće u regionalnom televizijskom takmičenju “Pinkove zvezdice” i nastup na dječjem Eurosongu 2017. godine, za Vikend novine iz domovine poručuje da je privlače svi projekti tokom kojih prvenstveno ima priliku da demonstrira talenat. “Svaki nastup doživljavam kao izazov. Ipak, nikada se ne prijavljujem sa mislima o pobjedi, iako mi je veoma drago i mnogo sam srećna što sam dobila ovakvu podršku i uspjela da osvojim prvo mjesto. Za ovu priliku otpjevala sam numeru ‘Bruises’ od Luisa Kapaldija. Bez obzira na to da li je riječ o online takmičenju ili pravom nastupu, uvijek pokušavam da se predstavim u najboljem svijetlu i pjevam najbolje što mogu”, ističe Blažev, koja nije mogla da izdvoji nekog od “konkurenata”, pošto tvrdi da su svi bili odlični, pa ovih dana uživa gledajući njihove nastupe.

■■ Aplauz za

organizatore

Makedonka Mina Blažev pobjednica je u kategoriji od 13 do 17 godina

I Vuković i Blažev saglasni su da organizatori zaslužuju pohvale zbog realizacije lijepe ideje, naročito imajući u vidu da je zbog aktuelne situacije u vezi sa virusom D-moll online festival praktično jedini format tog tipa u regionu koji je pružio šansu djeci da okušaju sreću i znanje. I nakon što se, nadamo

se, izborimo sa virusom, dvojac ne bi imao ništa protiv da festival postane tradicionalna manifestacija. “Mnogo smo se zabavili i uživali svih ovih dana dok je trajao festival. Zaista dugujem veliku zahvalnost mom mentoru Danijelu koji je sve ovo osmislio i omogućio da i u ovom vremenu kada je sve stalo imamo ovako dobar festival. Naravno da bih volio da ovo postane tradicionalno okupljanje”, poruka je Vukovića, dok i iz Makedonije stižu samo pohvale. “Svaka čast cijelom produkcijskom i organizacionom timu koji stoje iza takmičenja. Sve je organizovano na svjetskom nivou. Tako je i izgledalo. Bilo bi mi veoma drago ako bude prilike da se opet takmičimo i družimo. Nadam se da će ovo postati tradicija i da će festival biti održan i narednih godina” želja je Blažev. Nažalost, ovog ljeta izostala su mnoga okupljanja i manifestacije na kojima bi se mališani sigurno družili i nastupali na velikim binama. Ipak, Vuković je, kaže, iskoristio priliku da se posveti nekim aktivnostima koje je ranije pomalo zaspostavljao. “Ljeti sam uvijek imao puno nastupa. Nažalost, ove godine korona je sve promijenila, mada sam i uživao. Dobio sam više vremena za odmor i druženje sa porodicom. Ovo sam vrijeme iskoristio i da malo više sviram violinu, čitam knjige i za još mnoge druge aktivnosti za koje nisam imao vremena”, prisjeća se Vuković, dok bi njegova koleginica iz Makedonije rado upravo u Crnoj Gori provela dio odmora. “Da nije ovakva situacija sigurno bih došla u Crnu Goru. Baš bih voljela da uskoro dođem u Crnu Goru i bilo bi mi drago da sarađujem sa drugarima iz vaše države”, zaključuje Blažev.

psihologija

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

POZITIVNE MISLI MOGU PREOKRENUTI STVARI

Ostvarite sve želje Ponekad pomislimo da su naši ciljevi preveliki ili nemogući, da nemamo vještine i sposobnosti da ih ostvarimo.To je sve samo subjektivna percepcija

Kako da u životu dobijete sve što želite? Da li ste već nekoliko puta u životu pokušali da ostvarite san, ali odjednom se pojavilo milion prepreka? Postoje ljudi koji ne odustaju, koji se bore za svoje snove i na kraju ih ostvare, dok postoje i oni koji se nakon nekoliko neuspjeha odriču snova. Tajna za ostvarenje želja, planova i ciljeva je samo u načinu razmišljanja. Nekada davno je postojao vladar drevnog grčkog grada Sipila zvan Tantal. Pozvan je da ruča sa velikim grčkim bogovima na planini Olimpiji, gdje je ukrao nešto egzotičnog voća koje je mogao podijeliti sa običnim ljudima. To je, naravno, razlju-

tilo Bogove zbog izdaje njihovog gostoprimstva. Da bi im se svidio, Tantal je tada žrtvovao sopstvenog sina i ponudio ga Bogovima. Naravno, to je pogoršalo stvari. Kao kaznu, Bogovi su bacili Tantala u najdublji deo Podzemlja, rezervisan za zlikovce. Osuđen je da siedi u bazenu vode, sa voćem iznad glave. Svaki put kada je poželio da otpije gutljaj, voda se povlačila. A kada je posegnuo za voćem, pomjeralo se prema gore. Ova legenda ističe kolika je zapravo snaga misli i koliko su misli povezane sa odlukama, posljedicama i životnim ishodima. Jednostavno rečeno, Tantalov život je izvor vječnih frustraci-

je i nezadovoljstva, zbog toga postoji izreka Tantalove muke. Ako ste i vi nekoliko puta padali, bili ste na korak ostvarenja, ali su se dogodile situacije koje su vas omele u vašem cilju, onda je vrijeme da vježbate pozitivan način razmišljanja. Šta želite Često je posljedica neostvarenih ciljeva to što su previše opšti ili nejasni. Način kreiranja želja poput “Želim da budem bogat” ili “Želim da budem uspješan” nije dovoljan da bi se ciljevi ostvarili. Ovo je vrlo nedefinisana namjera. Uspjeh ima mnogo lica i za svakog od nas znači nešto drugačije. Budite isključivi, na primjer: “Že-

lim da završim taj i taj zadatak do kraja godine” ili “Želim da napredujem u određenoj sferi posla do kraja mjeseca”, ili “Želim da se od 40. godine bavim sopstvenim biznisom”. Da biste ostvarili namjeru morate imati odgovore na pitanja - kada, šta, kako, koja sredstva... Takođe, važno je da jasno odredite male ciljeve koji će pomoći da ostvarite veliki san. Vjerujte u sebe Ponekad pomislimo da su naši ciljevi preveliki ili nemogući, da nemamo vještine i sposobnosti da ih ostvarimo, da ih nismo dovoljno vrijedni... To je sve samo subjektivna percepcija. Dakle, ako mislite da vam nedo-

staje nešto da biste ostavrili cilj, procijenite šta je to tačno i počnite na tim nedostacima da radite. Psiholozi ističu da je samoefikasnost ili vjerovanje da možemo ostaviti željeno najvažnija stvar za uspješno ostvarenje ciljeva. Kako biste izgradili veru u sebe, pokušajte da pokrenete snagu. Podsjetite se svojih uspjeha iz prošlosti. Ono što psiholozi nazivaju samoefikasnošću ili vjerovanjem da možemo postići ciljeve otkriveno je kao najvažnije u uspmešnom ispunjavanju istih. Da biste izgradili vjeru u sebe, pokrenite zalihu snage. Podsjetite se na uspjehe iz prošlosti. (Lovesensa.rs)

KOMPROMISNA RJEŠENJA

36 MUŠKARAC-ŽENA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

Svađajte se zdravo i konstruktivno Vjerovali ili ne, postoji način da svađa bude zdrava i konstruktivna. Da bi bilo tako, evo šta ne treba da radite u svađi sa partnerom. Najprije, ono što treba da imate na umu je da nema ništa loše niti pogrešno u tome što se povremeno svađate. To što na ovaj način skidate “teret s leđa” može da bude dobro za vezu. “Svađanje je normalno i može da bude zdrav način za rješavanje nekih problema i razlika”, kaže stručnjak za veze Džonatan Benet. “Fer svađanje u romantičnim vezama podrazumijeva da imate raspravu, dok istovremeno veoma poštujete partnera. To takođe podrazumijeva da ste svjesni da postoji ljubav među vama. Sve što narušava ljubav i povjerenje tokom svađe pretvara je iz normalne u toksičnu”, objašnjava on. I dok se svađate budite

svjesni da postoji ljubav između vas Zbog toga je veoma važno da izbjegavate te nezdrave navike i obrasce svađanja – poput prozivanja, svaljivanja krivice, ućutkivanja, jer sve to samo pogoršava situaciju. Umjesto da se svađate da biste pobijedili ili ponizili jedno drugo, zapamtite da bi trebalo da saslušate jedno drugo i da komunicirate. Evo još nekoliko korisnih savjeta kako da se svađate, a da to ne dovede do raskola među vama. Napadate partnera za sve “pogrešno” što je ikada uradio Svima nam se dešavalo da u toku rasprave počnemo da “izvlačimo” probleme iz prošlosti, potpuno nevezane za ono o čemu trenutno pričamo. Dakle, ne započinjite raspravu zbog svega što je ikada zaškripjelo među vama jer to nikako ne pomaže. Pomi-

njanje stvari iz prošlosti koje nemaju veze sa trenutnom raspravom pretvaraju zdravu raspravu u toksičnu svađu jer se partner osjeća napadnutim za različite stvari i počinje da uzvraća kontranapadima. Dakle, ne popuštajte pred iskušenjem da pomenete sve zbog čega ste ikada pobjesneli, već se fokusirajte na trenutni problem i rješenje. Osuđujete njegov karakter Kada ste uznemireni, lako je da počnete da “prozivate” partnera i napadate ga zbog nekih karakternih osobina. Ali, oštre riječi će samo pogoršati svađu. “Kada se svađe prošire od početnog ‘smeta mi kada ne očistiš stan/kuću kao što si obećao/la”, na to da partnera nazivate lijenim ili nečim još gorim, partner osjeća kao da ne može da pobijedi u toj raspravi i tada svađa prelazi

u toksičnu”, kaže psiholog dr Helen Odeski. Ona dodaje da partner tada počinje da se brani, da vas napada ili se jednostavno povlači, a ništa od toga ne dovodi do rješenja problema.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

muškarac-žena

Fer svađanje u romantičnim vezama podrazumijeva da imate raspravu, dok istovremeno veoma poštujete partnera. To takođe podrazumijeva da ste svjesni da postoji ljubav među vama. Sve što narušava ljubav i povjerenje tokom svađe pretvara je iz normalne u toksičnu

Napad nije opcija

Govorite da biste radije raskinuli Benet kaže da je prijetnja raskidom jedna od najbezosjećajnijih prijetnji i da stvara anksioznost kod partnera. “Osim ako niste zaista spre-

mni da prekinete vezu, nikada to ne govorite usred svađe”, poručuje psiholog. Ako ste stigli do tačke da prijetite partneru da ćete ga ostaviti, vjerovatno je najbolje da napravite malu pauzu da se ohladite. Dogovorite se da o problemu razgovarate za nekoliko sati ili narednog dana, i riješite taj problem hladne glave. Preispitujete međusobnu ljubav Veoma je važno da čak i usred rasprave imate na umu da ste još uvijek par i da ste još uvijek u istom timu. To znači da ni u kom slučaju nije dobro da pitate partnera da li vas još uvijek voli. “Raspravu ne bi trebalo da poništava vašu ljubav u vezi. Time što izražavate sopstveni manjak ljubavi ili preispitujete partnerovu ljubav, nanosite nepopravljivu štetu vezi”, objašnjava dr Benet. (Magazin Novosti/Mondo)

Vrijeđate se Međusobne uvrede koje jedno drugom upućujete takođe svađu mogu da učine toksičnom – posebno zato što mogu da odzvanjaju u ušima i uveliko nakon što završite raspravu. “Napadi lične prirode ne pomažu u rješavanju problema”, kaže klinički psiholog dr Džošua Klapov. “Oni samo razbukte emocije. Može da vas iznervira nešto što je partner uradio ili radi, ali fokusirajte se na to, ne na vrijeđanje”. Govorite mu da “mora” nešto da uradi Često se svađe između parova vrte oko toga šta jedno od njih ili oboje ne rade u vezi. Iako je tako, svaljivanje krivice ne pomaže, a ne pomaže ni da upirete prstom jedno u drugo ili da govorite “moraš da uradiš” ovo ili ono. Terapeutkinja Džuli Fening kaže da u trenutku kada počnete jedno drugom da govorite šta treba da radite, počećete da se branite i nećete ni čuti šta vam partner dalje govori. “Naš inicijalni odgovor se uglavnom svodi na ‘ne moram ja ništa da uradim’”. Ako zaista smatrate da partner treba nešto da uradi, kažite mu to drugačije – na primjer, “Mnogo bi značilo da uradiš...” je način da

kažete šta vam treba, a da ne naređujete partneru. Govorite “uvijek” ili “nikad” Iako se možda osjećate kao da vam partner nikada ne pomaže oko kućnih poslova, ili kao da uvijek misli samo na sebe, izbjegavajte da koristite ovakve riječi koje su vrlo isključive. Izbjegavajte reči “uvijek” i “nikad”. “Pretjerivanje će vas skrenuti sa teme”, kaže Fening. Osim toga, partner će početi da se brani i eto vas, od konstruktivne rasprave ste časkom skrenuli u toksičnu svađu koja nikome ne pomaže. Rješenje Pokažite poštovanje prema partneru čak i kad se svađate, imajte na umu da ste u istom timu, izbjegavajte prozivanje, ponižavanje, ignorisanje – tako ćete imati zdravu raspravu sa partnerom, nakon koje ćete biti mirniji i srećniji. Postavljate ultimatume Ako ikada dođete u situaciju da partneru postavite ultimatum, uradite to kad baš nemate drugog izbora. “Ultimatumi se jedino postavljaju onda kada ste spremni da nešto zaista uradite, i to tek na kraju, kao posljednja opcija. To je prijetnja i trebalo bi je koristiti što rjeđe”, kaže dr Klapov.

Veoma je važno da čak i usred rasprave imate na umu da ste još uvijek par i da ste još uvijek u istom timu. To znači da ni u kom slučaju nije dobro da pitate partnera da li vas još uvijek voli

38 LAKŠA

ENIGMATIKA SVETA GRUBO (TURC.) PREVAREN

BRITANSKI PISAC SNJEŽNI KRIMI NANOS ROMANA

OBLAST U AUSTRIJI

ČOVJEK SLABE GRAĐE

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

VRSTA ŠTAMPARSKE MAŠINE

OZNAKA OZNAKA POMIRITI ZA ZA TONU KIKINDU

FOTO UBOD

VRSTA SLATKOG VINA (ITAL.)

SREDSTVA ZA ZAUSTAVLJANJE KRVI (MED.) MARKA RUSKOG AUTA POSJED, IMOVINA

STAVLJATI JARAM KNJIŽEVNO DJELO POTPISANO SA TRI ZVJEZDICE

ENERGIJA HAJDUČKI POMAGAČ

SAMOSTALNOST TERITORIJE ISPITIVATI, PROUČAVATI KNJIŽEVNIK STRANO MUŠKO IME

INDUSTRIJA MOTORA RAKOVICA

UKRAŠAVATI HEMIJSKO JEDINJENJE

JAPANSKA RAKIJA

MUŽJAK PATKE PREVUĆI SLOJEM MASTI

SPORE, INERTNE ITALIJANSKO MUŠKO IME

Pljevlja noću

ŠPANSKI GOLMAN KASILJAS

VRSTA PSEUDONIMA (GRČ.) CIFRA BEZ VRIJEDNOSTI MUŽJAK LISICE

ŽENSKI (SKR.)

SJEVER

IME KNJIŽEVNICE IVANJI

VULKAN NA SICILIJI

LJUBIČASTA BOJA SIMBOL TITANA SIMBOL ERBIJUMA

ALL SERVICE JACKET

Play sudoku online at:

DAROVITOST, OBDARENOST

www.sudokukingdom.com Play

OZNAKA IVANJICE

ITALIJANSKA online sudoku RADIO TELEVIZIJA

at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SLUŽAVKA, FK, TANANI, VILA, AMINAŠ, ALAS, NESKLADNOST, ATELANA, KTE, RAKOVINA, EL, K, SD, NATURA, AS, VP, KOMIN, LOARA, PIKNIK, EK, DVO, RAFAIL, PREMDA, EKU, AD, RADINA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1944

2012-02-08

Medium level

9 9 3

7 1

2012-01-30

Puzzle solution:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1935

7 7 6

7 7

Medium level

2 6 puzzle 7 5 No. 8 3100 3 1 2015-04-09 9 4 Sudoku

6 2

Sudoku puzzle No. 3099 2015-04-08

www.sudokukingdom.com 3 9 5 6 2 7 4 1

Magična Barselona

5 8

3 4 2

FOTO UBOD

TEŽA

OBUSTAVA TRBUH, NEKE STOMAK AKTIV(MED.) NOSTI

NELOGIČNA POJAVA SIMBOL RUBIDIJUMA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

GRČKI ŠPANSKI DRUGI AUTOR: OZNAKA MUZIČAR, NJEMAČKI BRODO- AMERIČKI PRIMVLASNIK, PJEVAČ, ANTIKVAR BRANIZA SLIKAR, HUAN JERAK SLAV RADIJUS KARLOS ALBREHT ARISTO- NET KING NEČEGA NIKIĆ TEL OZNAKA DANSKE CRKVENO PROGONSTVO ČUDOVIŠTE IZ GRČ.MIT. GLUMICA MELANI

FRANCUSKE KIFLICE

AMERIČKI PISAC SA SLIKE RATARSKO ORUĐE (MN.) STRANO ŽEN. IME

ŠPANSKI KONKVISTADOR, ERNAN UPALA NOSA, KIJAVICA KRUŽNI POKRET

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA

RIMSKI FILOZOF I PISAC SPOREDNI (LAT.)

ENGLESKI PISAC, DANIJEL

MRK, ZAGASIT BEDUINSKO PLEME

HEMIJSKI ELEMENT OSOBLJE (LAT.)

Budimpešta

OZNAČITI LINIJU PUTA PRAVITI ČARKE

OZNAKA PORTUGALIJE

GRČKO SLOVO ONAJ KOJI SPAVA

9. I 4. SLOVO

FINO SITO U CINKOGRAFIJI EGIPATSKI BOG SUNCA MRAK

ŽETELAČKA ALATKA

VRSTA GROŽĐA

NAPADI, NASRTAJI

KOZAČKI POGLAVICA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Edinburg

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2659

RJEŠENJE LAKŠE: ANASTALTIKA, JARMITI, ZIL, ASTERONIM, E, AUTONOMIJA, IMR, LITERAT, SAKE, KITITI, TROME, PATAK, RENATO, KIKO, ANANIM, Ž, NULA, ILDI, S, VIOLET, ASJ, TI, TALENT, IC, RAI.

Medium level

Sudoku puzzle No. 1944 2012-02-08 3

4 5

5 7 5

7 7

2 9

4Puzzle 2 8 solution: 5 6 7

2016-01-25

7 4 3

Medium level

6 2

2 5 8 6 1 7 3 4 9 Sudoku puzzle No. 1935 2012-01-30

5 9

9Play 5 sudoku 8 7 2online 1 6at:4 1 7 4 3 6 5 9 2

Daily Sudoku puzzle No. 3391

4 6 2 1 5 9 7 3 8 www.sudokukingdom.com 6

8 4

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-01-23

Play sudoku online at:

STANOVNICI LIKE

Play sudoku online at:

7 4

8 5

3 7

6 8 7

Mali oglasi

SUBOTA I NEDJELJA, 1 I 2. 8. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Najpovoljnije cijene u vašim oglasima registracije preduzeća i računovodstvene usluge.Regulisanje boravišne dozvole. Tel: 069/221-974 Eksluzivni placevi sa svojom pripadajućom plažom Luštica Bay Dobrec i Bigovo za hotele apartmanska naselja, jahting club. Tel 068 053 855 Mali oglasi 1 dan 1 euro

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2 30 km od Nikšića. Povoljno! Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Tel: 067/898-614

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 1 I 2. 8. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

SPORT

NOSTALGIJA SJEĆANJE NA CRNOGORSKE EKIPE POBJEDA, 1986. GODINA

DA LI STE ZNALI

Trener Atletiko Madrida Dijego Ćolo Simeone je stručnjak čija je ekipa najviše puta sačuvala svoju mrežu netaknutom od svih trenera u “ligama petice” u posljednje tri sezone. To se desilo na čak 60 utakmica. Top 5 čine još Pep Gvardiola (54), Jirgen Klop (53), Mauricio Sari (46) i trener Hetafea Hoze Bordalas (42).

IZJAVA DANA

Kada sam došao u Englesku, Liverpul je bio nešto slabiji nego danas, ali sada sada je najteži protivnik kojeg sam ikada imao u svojoj karijeri. Isto tako Jirgen Klop mi je najteži rival kojeg sam imao i neko ko mi je zadao najviše muke da razmišljam kako da ga pobijedim. Ako Liverpul pustite da dominira, zaključaće vas na malom prostoru i nemate gdje da pobjegnete. Kada vi dominirate, oni će uvijek naći prostor i trčaće kao ludi. Nevjerovatna je mentalna snaga tih igrača. PEP GVARDIOLA, trener Mančester sitija.

REVIJA ŠAMPIONA U SPENSU I PEČAT LEPRŠAVIH CRNOGORACA ⌦ Bojan Topalović Novi Sad, hala Spens i najbolji mali fudbal na svijetu u tom trenutku tako je to izgledalo 1986. godine u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Ali umjesto ekipa na terenu su bili dnevni listovi iz šest republika koje su činile tu državu za kojom mnogi i dan danas žale, a u timu štampanih medija fudbalski krem Jugoslavije, čiji je šampionat tada bio među pet najboljih u Evropi. Fudbaleri koji su igrali veliki fudbal su se “prebacili” na mali koji su igrali kao klinci, a u čuvenoj novosadskoj dvorani na tribinama je bilo između 5.000 i 6.000 hiljada ljudi tokom svakog takmičarskog dana.

■ BUDUĆNOST, SUTJESKA I GAŠIĆ

Našu Crnu Goru je predstavljala - tada jedini

U Novom Sadu 1986. godine je odigran nevjerovatan turnir u malom fudbalu - šest republika u tadašnjoj SFRJ su predstavljali štampani mediji, a Crnu Goru je predstavljala Pobjeda dnevni list - Pobjeda, a u sastavu naše reprezentacije su bili najbolji igrači Budućnosti i Sutjeske pojačani sa najboljim igračem malog fudbala u velikoj Jugi - Željkom Gašićem. Crnogorci su plesali na terenu i dominantno su u finalu “odradili” Bosnu i Hercegovina rezultatom 3:1. “Sjećam se kao da je juče bilo, Dejan Savićević je dao dva gola, a Dragoljub Brnović jedan. A za BiH su igrali strašni igrači - Tuce, Skočaić... “, rekao nam je Nino Jovanović, jedan od članova selektorske komisije u kojoj su još bili bivši igrači “plavih” Dragan Guzo Vu-

jović i Bajica Martinović, te novinar Miško Redžepagić iz Pobjede. Kaznenu ekspediciju našeg najstarijeg dnevnog lista su činili Božidar Vuksanović, Pero Giljen (golmani), Nikola Rakojević, Dragoljub Brnović, Željko Gašić, Dejan Savićević, Željko Petrović, Srdan Dmitrović i Goran Stanisavljević.

■ JUGOSLOVENSKI/ EVROPSKI KREM

“Sve nevjerovatni igrači, napravili su karijere, četvorica iz ove ekipe su igrala za reprezentaciju Jugoslavije - Petrović, Brnović i Savićević veliki fudbal, a Gašić mali. Inače, Dejo i nažalost pokojni Gašić su rođeni sprat ispod sprata”, govori nam Jovanović, dugogodišnji radnik OFK Titograd (kasnije Mladosti) i zaljubljenik u “romantičare”. A o kakvom je prestižnom turniru bilo riječ, govore imena Dragana

Stojkovića Piksija, Boška i Milka Đurovskog, Siniše Mihajlovića (Srbija), Davora Šukera, Zvonimira Bobana, Ivana Gudelja, Aljoše Asanovića (Hrvatska), Pančeva (Makedonija), Marka Elznera, Srećka Kataneca(Slovenija)... “Sve majstor do majstora, ljudi koji su kasnije osvojili mnogo trofeja, a Savićević je kao vjerovatno najmlađi proglašen za igrača turnira. Svaki meč je gledalo 5.000 ili 6.000 ljudi, imali smo podršku, dolazili su i ljudi iz Beograda da gledaju sve te majstore. Naravno, sve to su gledali nažalost danas pokojni Miljan Miljanić i Branko Bata Bulatović”, rekao je Jovanović.

Naša ekipa je u hali Spens osvojila prvo mjesto pošto je u finalu bila bolja od predstavnika Bosne i Hercegovine sa 3:1 golovima Savićevića (3:1) i Brnovića

GORNJI RED: Redžepagić, Martinović, Vuksanović, Vujović, Rakojević, Giljen, Dmitrović, Jovanović (stoje sa lijeva na desno) DONJI RED: Gašić, Petrović, Brnović, Savićević, Stanisavljević

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

Najbolji strijelac u istoriji 1.CFL

Adrović i Sutjeska poslije 10 godina opet zajedno Prve zvijezde tima Marko Ćetković i Damir Kojašević i dalje će nositi plavo-bijeli dres, a nakon što su kraj Bistrice stigli Milivoje Raičević, Nikola Stijepović, Filip Mitrović i novi/stari trener Dragan Radojičić, Sutjeska će biti jača i za jedno dobro poznato i provjereno ime. Admir Adrović, jedini čovjek koji je u Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi postigao preko 100 pogodaka, poslije deset godina vratio se u Nikšić i ponovo će predvo-

diti napad Sutjeske. Momak koji je u “prvom mandatu” dres aktuelnog vicešampiona Crne Gore nosio od 2008. do 2010. u “grad čelika i piva” stiže iz OFK Titograda sa kojim je nedavno uspio da izbori opstanak u Telekom 1.CFL. Osim Sutjeske i Titograda, u Crnoj Gori je igrao i za Budućnost, a u inostranstvu između ostalih za rumunski klub Panduri, Pegasus iz Hong Konga, kineski Dalijen i Oman. K.B. Foto: OFK Titograd

Adrović

Finale FA Kupa: Arsenal - Čelzi

Bitka za London i spas sezone

FA kup uvijek sa sobom nosi poseban šmek - tako će biti čak i u “eri korone”, pred praznim tribinama kultnog “Vemblija”. Fudbalska priča u Engleskoj polako se konačno privodi kraju, a gdje će završiti pehar najstarijeg klupskog takmičenja na svijetu odlučiće Arsenal i Čelzi - u subo-

tu od 18.30h u velikom finalu. “Tobdžije” su simbol ovog takmičenja i najsupješniji klub sa 13 trofeja (iz čak 21 finala), dok su “plavci” FA kup osvajali osam puta. Osim na sjeveru i zapadu Londona, finale će se pomno pratiti i u Vulverhemptonu, pošto će “vulvsi” u slučaju trijumfa Čelzija ići u Ligi Evrope. K.B.

Duel Luiza (Arsenal) i Ejbrahama (Čelzi)

Milorad Peković

Učio i od Njemaca - Milorad Peković novi trener Podgorice

Teško kao Klop, bićemo čvrsti i disciplinovani Na terenu je bio jedan od lidera “sokolova”, ogromno iskustvo stekao je igrajući u zemlji vrhunskih stručnjaka, a od nove sezone na našim terenima imaće priliku da pokaže da li ima šmek i za veliku trenersku priču. Milorad Peković juče je predstavljen kao novi trener Podgorice - rad na “DG areni” biće za mladog stručnjaka prvi samostalan posao nakon što je kratko radio u mlađim kategorijama Crne Gore. “Ovo jeste izazov, ali radujem mu se”, poručio je Peković. “Zahvalan sam Fudbalskom savezu Crne Gore na saradnji još od kada sam bio reprezentativac - izašli su mi u susret da se posvetim klupskom fudbalu i tako zadovoljim strast da svakog dana budem na terenu i prenosim

TOMISLAV ČELEBIĆ

fudbalu i veliko mi je zadovoljstvo što su mi ukazali povjerenje da radim u ovoj sredini. Nadam se da ću ga opravdati”, potencirao je mladi stručnjak. Nezaobilazna tema sa Pekovićem je i jedan od najboljih trenera današnjice, tvorac moćnog Liverpula Jirgen Klop. Veliki Njemac i trener Podgorice zajedno su sarađivali kada je Peković nosi dres Majnca. “Svi teže fudbalu koji forsira Klop, ali teško je kopirati ga. Nevjerovatan je motivator, izvlači maksimum iz svakog igrača i mnogo će mi značiti iskustvo rada sa njim, kao i sa Tomasom Tuhelom. Želim da moja ekipa igra čvrsto i disciplinovano, da kroz te principe dođemo do što boljeg rezultata”, zaključio je Peković. K.B.

predsjednik FK Podgorica

Svi kontakti sa ljudima kao što je Predrag Mijatović jako su važni za unapređenje i usavršavanje. Kad imate savjete od ljudi koji su dugo u igračkim i upravljačkim strukturama klubova, onda sigurno i vi podižete nivo. Nije tajna da radimo na tome da napravimo konekciju sa nekim od ozbiljnih evropskih klubova, kako bismo prenijeli taj nivo znanja i dobili željene rezultate ideje igračima.” O svom novom klubu Peković je istakao... “Znam dosta o Podgorici, nije tajna da je u pitanju veoma organizovan klub, koji je za kratko vrijeme stvorio ime u našem

VIKEND tiket 4+ gg 2 1

Atalanta Inter

sUBOTA

nEDJELJA

Sasuolo Udineze

Napredak Partizan

Torpedo Bate

Sol de Amerika Nasional A.

Start Mjondalen

Napoli Lacio

Suvon Daegu

Ukupna kvota: 26,48

1 2

Ukupna kvota: 24,84

1 2 2 2

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

sport

Dva bisera iz Pljevalja do zvijezda LŠ - Radojica Čepić za DN poručuje

Foto:

RK Celje

Poređene sa Duvnjakom, i pritisak i motiv više

Čepić i Dragašević na predstavljanju u Celju Zajedno su napravili prve rukometne korake u svojim Pljevljima, zajedno su prošli kroz mnoge pobjede i poraze u dresu Rudara i mlađih selekcija Crne Gore... Zajedno su ostvarili i prvi transfer - i to kakav. Iz crnogorske lige do zvijezda Lige šampiona. Supertalenti našeg rukometa Radojica Čepić i Arsenije Dragašević naredne sezone nosiće dres slovenačkog velikana i šampiona Evrope iz 2004 - Celja. “Do sada utisci su odlični”, istakao je za Dnevne novine Čepić. “U klubu je sve super i igrači su nas prihvatili kako treba - sa svima je sve odlično. Grad je takođe jako lijep, tako da mislim da će nam ovdje biti odlično.”

Do sada utisci su odlični. U klubu je sve super i igrači su nas prihvatili kako treba - sa svima je dobro. Grad je takođe jako lijep, tako da mislim da će nam ovdje biti odlično.

■ Veliki korak Čepić igra na poziciji srednjeg beka, dok je Dragašević lijevi bek - svoj talenat pokazuju od starta karijere, a na ovogodišnjem Mediteranskom prvenstvu, na kojem su kadeti Crne Goree osvojili srebrnu medalju, izbarani su u idealnu postavu šampionata. Sve što znaju sada će imati priliku da pokažu na najvećoj sceni - u Ligi šampiona. “Očekivano, veliki je pritisak što se tiče Lige šampiona, jer moramo da opravdamo očekivanja. Ali ovo je zaista veliki korak za nas i nadam se da ćemo se pokazati kako treba”, dodao je Čepić. Osim njih dvojice na pomenutom Mediteranskom prvenstvu istaklo se još nekoliko njihovih vršnjaka. Očigledno je da se radi o sjajnoj generaciji - može li se očekivati još neki transfer sličan vašem? “Ima zaista dosta dobrih

Celje - pravi klub za mlade igrače Šampion Evrope iz 2004. godinama je odlična odskočna daska za mlade igrače. Uostalom, dovoljno je pomenuti da je Blaž Janc, slovenački majstor koji je ovog ljeta prešao iz Kjelcea u Barselonu, sa 15 godina dobio priliku da u

igrača u mojoj generaciji, ali što se tiče transfera na to ne mogu dati odgovor.”

■ Jednog dana da budem kao on

Za Dragaševića rukometni stručnjaci govore da bi mogao da bude kalibar Vu-

dresu ovog kluba nastupi u Ligi šampiona. “Odlučili smo se za Celje, jer smo čuli da je odličan klub, da je dobar za prvi korak u inostranstvu, da se ovdje dobro trenira i da ćemo sigurno napredovati”, objasnio je Čepić.

puta je Celje bilo šampion Slovenije. U istoriji ove zemlje još samo tri kluba su uspjela da budu prvaci - Gorenje tri puta, a Koper i Prule po jednom. Klub iz dvorane “Zlatorog” šampion Evrope bio je 2004. ka Borozana, dok se Čepić poredi sa jednim od najboljih rukometaša na planeti Domagojem Duvnjakom. Poređenje sa srednjim bekom Kila i hrvatske reprezentacije prija, ali i... “Iskreno, osjećam pritisak, jer se radi o kompletnom igraču koji perfektno

Radojica Čepić i Arsenije Dragašević izabrani su u idealnu postavu ovogodišnjeg Mediteranskog prvenstva na kojem su kadeti Crne Gore osvojili srebrnu medalju. Čepić je izabran i za najboljeg mladog rukometaša naše zemlje u prethodnoj godini. igra i odbranu i napad. Normalno, s druge strane to mi je i motiv da još više radim i da napredujem kako bih opravdao to što me porede sa njim”, istakao je Čepić. Očekivano, upravo je MVP posljednjeg Evropskog prvenstva i igrač na kojeg se mlada crnogorska nada ugleda. “Da, on mi je omiljeni rukometaš, jer igram rukomet sličan njemu i nadam se da ću postati igrač kao što je on”, na pravi način je zaključio novi srednji bek Celja, kluba koji je 24 puta bio šampion Slovenije. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

UROŠ LUKOVIĆ O MORNARU, PARTIZANU, PRIPREMAMA, KARIJERI...

JOŠ TRI SEZONE U BARU, A ONDA PENZIJA

Skupština ABA lige je na nedavno održanoj sjednici odlučila da pomjeri početak nove sezone, što je za sobom povuklo odlaganje početka priprema klubova, a samim tim i dolazak igrača sa strane. Mornar će se umjesto 27. jula u Baru okupiti 17. avgusta, pa će u narednih desetak dana stranci polako pristizati u naš lučki grad. Među njima je i centar Uroš Luković.

■ SVI SU POŠTENI PREMA MENI

Jedan od ljubimaca barske publike i momak kojem će ovo biti četvrta sezona u dresu “ponosa Bara” ima važeći ugovor, ali nema ništa protiv da završi karijeru u Baru. “Na kraju ove sezone mi ističe ugovor i volio bih da ga produžim, odigram još tri sezone za Mornar i onda okačim patike o klin”, rekao je Luković u intervjuu za Sportski žurnal. Sjajni centar radi individualno u rodnom Beogradu i čeka 15. avgust kada je pla-

niran dolazak u Bar. “Trčanje, tegovi, vježbe za leđne i trbušne mišiće. Radim sam, prvi put bez trenera, imam već dovoljno iskustva”, ističe 31-godišnji Luković. Iako se kroz karijeru nije mnogo zadržavao u klubovima, osim u Kumanovu gdje je sa prekidima boravio četiri godine, sa Mornarom i Barom je kliknuo na prvu. “Ljudi su zaista izuzetno pošteni prema meni, ne samo braća Pavićević, već i ostali. Stranac sam sa najdužim stažom u Mornaru”, dodao je Luković koji se osvrnuo i na grad. “Odlično je. Zimi zna da bude malo dosadno, ali dok ima turista živo je i dinamično”.

■ BORIĆEMO SE Prvi čovjek “mornara” Đorđije Pavićević je u nekoliko intervjua istakao da će cilj njegove ekipe u narednoj sezoni biti sami vrh ABA lige i plasman u Evroligu. Slične ambicije otkrio je i njegov brat Mi-

9,9

POENA I SEDAM SKOKOVA PROSJEČNO PO MEČU BILJEŽIO JE UROŠ LUKOVIĆ PROŠLE SEZONE U ABA LIGI

hailo, a Luković dodaje – zašto da ne. “Borićemo se. Mornar je organizaciono, po igračkom kadru u samom vrhu ABA lige”, nema dilemu bivši centar FMP-a, Kumanova, Kožuva, MZT-a i Partizana. Posebnu pažnju regionalne košarkaške javnosti Pavićevići su privukli kada je krenulo “korona ludilo”. Obećali su igračima da će biti isplaćeni kao da je sve normalno i da se utakmice igraju. A, to naravno igrači znaju da cijene. “Koliko je to ozbiljan i pošten klub svjedoči i to da je možda i jedini iz regiona koji je igračima isplatio svih deset plata bez obzira na pandemiju. To svi igrači znaju i da i neće – moraju da poštuju”, jasno poručuje Luković.

Koliko je to ozbiljan i pošten klub svjedoči i to da je možda i jedini iz regiona koji je igračima isplatio svih deset plata bez obzira na pandemiju. To svi igrači znaju i da i neće – moraju da poštuju Rođeni Beograđanin je veliki navijač Partizana, to nikada nije krio, pa je novinare Žurnala zanimalo zašto je ostao samo jednu sezonu. “Miroslav Nikolić me nije htio, dao je prednost Gagiću, Šaliću, Tomiću... U dvije pobjede Mornara – u jednoj sam imao indeks korisnosti

40, a u drugoj preko 30”, kazao je Luković. “Ko me razumije i istrpi, vratiću mu sa kamatom. Smatram da doprinosom u igri nijednom klubu nijesam ostao dužan, iako važim za netalentovanog i lijenog igrača”, zaključio je Uroš Luković. A.K.

UPRKOS PROBLEMIMA JADRAN ĆE IGRATI LIGU ŠAMPIONA

STUDENTSKI CENTAR SAČUVAO KRILO

Slavković do 2024. Još jedna velika nada crnogorske košarke ostaje u Podgorici - Andrija Slavković potpisao je novi, četvorogodišnji ugovor sa Studentskim centrom, filijalom Budućnost Volija. Slavković, koji pokriva poziciju krila, “rastao” je u dresu “plavih”, još u sezoni 2015/16. Luka Pavićević mu je dao šansu i debitovao je u Evrokupu protiv Steaue. U posljednje dvije sezone nastupao je za Studentski

centar, a baš kao i ostale mlade igrače crnogorskog šampiona naredne sezone očekuje jaki izazov - igranje Druge ABA lige. Momak koji je prve košarkaške korake napravio u Centru iz Bijelog Polja i koji je prošao sve mlađe selekcije crnogorske reprezentacije na 20 mečeva prošle sezone u Erste ligi bilježio je - 10,7 poena, 4,1 skok i 1,8 asistencija. A.K.

Posljedice pandemija korona virusa se već osjećaju, a tek će biti sve jače, kriza polako ulazi u redove crnogorskog šampiona, a nakon mnogo vijećanja donijeta je, čini se, pravilna odluka. Vaterpolo klub Jadran Carine igraće Ligu šampiona naredne sezone koja će brojiti 12 klubova, a Novljani će biti vlasnik “specijalne pozivnice”. Iako tek predstoji prava borba kako bi se našla sredstva i napravila konkurentna ekipa sa Škvera nijesu imali dilemu – razvoj mladih vaterpolista nema alternativu. “Iako se susrećemo sa velikim problemima finansijske prirode, odlučili smo se za ovaj potez, koji nosi i svoj rizik, ne želimo da zaustavimo jedan proces razvoja mladih igrača i ekipe ko-

Foto: PVK Jadran

Elita i dalje stanuje na Škveru

ju imamo. Obratili smo se nadležnim institucijama: Ministarstvu sporta, Vaterpolo savezu i Olimpijskom komitetu za pomoć i podršku, očekujemo njihove pozitivne reakcije jer ovo je i pitanje reprezentacije Crne Gore, ne smijemo mlade reprezentativce ostaviti bez pravog takmičenja, u sezoni kada se borimo za učešće na Olimpijskim igrama”, istakao je prvi čovjek

kluba Đuro Marić. Bilo je najava da će se Regionalna liga igrati, međutim sve je izvjesnije da od toga neće biti ništa. “Igranje regionalne lige je upitno i kako sada stoje stvari neće je biti u dosadašnjem formatu i to je veliki problem za klubove iz Crne Gore, to je još jedan od razloga zbog čega smo donijeli ovu odluku”, rekao je Marić. A.K.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 8. 2020.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

SPORTKLUB 1 10.20h 11.55h 13.30h 14.55h 18.25h 21.40h

F3 Silveston prva trka F1 Silverston trening 3 DTM prva trka F1 Silverston kvalifikacije Arsenal – Čelsi, fudbal Benfika – Porto, fudbal

00.00h Klub Amerika – Tihuana, fudbal 02.00h San Hoze – Minesota, fudbal 04.30h Njujork – Portland, fudbal

09.00h 12.00h 17.30h 19.30h 21.45h 00.00h 02.30h

Denver – Majami, košarka

Žeiđang – Šanksi, košarka Osaka – Kavasaki, fudbal Legion – Paide, fudbal Dinamo T. – Čikura, fudbal Klub Briž – Antverpen, fudbal

18.00h 21.45h

Sande ord – Molde, fudbal Atalanta – Inter, fudbal

ARENASPORT 1

18.00h 20.30h

Melburn – Sidnej, fudbal Jeonbuk – Pohang, fudbal Napredak – Partizan, fudbal Crvena zvezda – Novi Pazar, fudbal Napoli – Lacio, fudbal LA Klipers – Nju Orleans, košarka Toronto – LA Lejkers, košarka

11.00h 16.50h 19.45h

ARENASPORT 2 18.00h 20.45h

Breša – Sampdorija, fudbal Juventus – Roma, fudbal

Još jedan veliki okršaj u NBA „mjehuru“ u Orlandu, a posebno će biti zanimljiv duel dva velika kandidata za MVP nagradu – Džejmsa Hardena i Janisa Adetokumba Hjuston – Milvoki Arenasport 1, 02.30h

ARENASPORT 3 19.00h

SPORTKLUB 2 09.00h 12.00h 15.00h 18.30h 20.30h

● NE PROPUSTITE

ARENASPORT 4 ARENASPORT 5 Borac – Mladost, fudbal Željezničar – Velež, fudbal

EUROSPORT 1 SP Šefild, snuker Biciklizam SP Šefild, snuker

EUROSPORT 2 10.55h 11.30h 14.00h 15.30h

Superbajk SP Šefild, snuker Superbajk SP Šefild, snuker

NEDJELJA SPORTKLUB 1

● NE PROPUSTITE Londonski derbi u velikom finalu FA kupa. Da li će se radovati „tobdžije“ ili „plavci“ Arsenal – Čelsi Sportklub 1, 18.25h

ARENASPORT 3

09.40h F3 Silverston druga trka 20.45h 11.05h F2 Silverston druga trka 12.30h Porše Superkup trka 13.30h DTP druga trka 15.00h F1 Silverston trka 17.55h Žalgiris V. – Žalgiris K, fudbal 20.45h

SPORTKLUB 2 12.00h 14.30h 17.00h 21.00h

Šangaj – Hebei, fudbal 17.30h Kalmar – AIK, fudbal Minsk – Ruh, fudbal 21.00h Naskar 22.00h

Njukasl – Vester jun, fudbal 11.00h SPAL – Fiorentina, fudbal 15.30h Bolonja – Torino, fudbal 19.45h Hjuston – Milvoki, košarka

ARENASPORT 2 12.00h Busan – Ulsan, fudbal 18.00h Bodo – Stromgodset, fudbal 21.30h Boston – Portland, košarka 00.30h St. Luis – Kolorado, hokej

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

+382 20 252 900

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ARENASPORT 4 Leće – Parma, fudbal

ARENASPORT 5 Krupa – Sarajevo, fudbal Odbojka na pijesku Odbojka na pijesku

EUROSPORT 1

ARENASPORT 1 12.00h 18.00h 20.45h 02.30h

Đenova – Verona, fudbal

SP Šefild, snuker SP Šefild, snuker SP Šefild, snuker

EUROSPORT 2 10.55h 13.55h 15.30h 20.00h

Superbajk Superbajk SP Šefild, snuker SP Šefild, snuker

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

MIR, JEDNAKOST, SLOBODA...

SNAŽNE PORUKE UMJESTO IMENA NA DRESOVIMA NBA IGRAČA NASTAVAK BORBE ZA RAVNOPRAVNOST U SAD

Magija NBA lige konačno se vratila, a već na prvim mečevima u postkorona eri najbolji košarkaši svijeta imali su snažne poruke. I to umjesto svog imena na dresu, a sve kao nastavak borbe za ravnopravnost u Sjedinjenim Američkim Državama nakon ubistva Džordža Flojda u Mineapolisu. NBA zvijezde mogle su da se odluče za jednu od ponuđenih parola, pa je tako naš as iz Orlanda Nikola Vučević odabrao “Equality” (jednakost). Kada su u pitanju ostali igrači sa prostora bivše Jugoslavije Luka Dončić i Bogdan Bogdanović odlučili su se za poruku na maternjem

Naš Nikola Vučević odlučio se za poruku jednakosti na dresu

jeziku, pa tako Slovencu stoji “Enakopravnost” (jednakost), a Srbinu “Sloboda”. Između ostalih poruka dominiraju Black Lives Matter (crni životi su važni), Say Their Names (reci njihova imena), I Can’’t Breathe (ne mogu da dišem), Justice (pravda), Peace (mir), Freedom (sloboda), Say Her Name (reci njeno ime), See Us (vidite nas), Hear Us (čujte nas), Respect Us (poštujte nas), I Am A Man (ja sam čovjek), How Many More (koliko još). Zanimljivo, prva zvijezda NBA lige Lebron Džejms nije nosio nijedu od ponuđenih poruka, jer kako je rekao ne oslikavaju njegovu misiju. K.B.