Vikend novine 25. i 26. avgust 2020.

INTENZIVNE PRIPREME ZA IZBORE ■ 2

SVE PROCJENE PODRŠKE DPS-U IZNAD OČEKIVANJA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020. BROJ 2741 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Stado malo, bravi slabi

BEGIĆ: IMALI SMO PRESTROGE KRITERIJUME ZA OPORAVAK ■ 15

ZA OZDRAVLJENJE DOVOLJAN JE JEDAN NEGATIVNI TEST

INTERVJU: FRANJO LJULJĐURAJ

■ 6 7

SUŽIVOT JE naša tekovina bez alternative

MINISTAR ZDRAVLJA KENAN HRAPOVIĆ ■ 2 3

Održavanje izbora se ne dovodi u pitanje

DETALJI SANACIONO RAZVOJNIH EKONOMSKIH VLADA: NOVO ZAKONSKO RJEŠENJE ■ 11 MJERA U OKVIRU TREĆEG PAKETA POMOĆI

MILIJARDUEURA PDV NULA ODSTO NA UNUTRAŠNJI PROMET ZA ENERGETIKU IZ GLAVNOG ■ 14 NAPADAČI LIKVIDIRALI KOŽARA GRADA PORUČILI I HADŽIĆA U SAČEKUŠI NA KRFU U NAREDNE Ubijeni sa 29 ČETIRI GODINE ■ 8 Fabrika maski registrovana projektila, oružje i zapošljava pronađeno u vozilu i stanu 12 radnika■ 16 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

INTENZIVNE PRIPREME DPS-A ZA IZBORE

PROCJENE PODRŠKE IZNAD OČEKIVANJA Sa kongresa DPS-a

Demokratska partija socijalista (DPS) je u susret zvaničnom početku izborne kampanje dinamizirala aktivnosti organizacijom niza sastanaka Centralnog štaba, na čelu s predsjednikom DPS Milom Đukanovićem, sa predstavnicima opštinskih organizacija i lokalne uprave, saznaje CdM u vrhu te partije.

Prema informacijama, koje je CdM dobio iz ove partije, dosadašnje procjene podrške DPS-u u svim

sredinama, u susret izborima 30. avgusta, iznad su očekivanja.

Održani su sastanci sa predstavnicima opštinskih organizacija i lokalne uprave u kojima ova partija drži vlast: Cetinja, Nikšića, Bara, Budve, Kotora, Andrijevice, Gusinja i Tivta, kao i sa partijskim rukovodstvom Herceg Novog.

Na sastancima je učestvovao zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković i drugi članovi Štaba, kao i koordinatori DPS-a zadu-

ženi za ove opštine.

Kako CdM saznaje, u planu je da se do predaje liste organizuju sastanci sa predstavnicima svih opštinskih organizacija.

Izvor CdM-a tvrdi da će ovaj model i format sastanaka u dobroj mjeri zamijeniti klasičnu kampanju, uslijed obaveza koje je, zbog epidemije COVID -19, propisalo NKT, uz posjete vrha partije jednom broju opština, uključujući sve u kojima se održavaju i lokalni izbori.

(CdM)

PARTIJU ĆE PREDVODITI VUČINOVIĆ I MARIĆ

Osnovana Hrvatska reformska stranka

Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS) je nova politička partija osnovana na predlog značajnog broja građana, pripadnika hrvatske autohtone manjine, s osnovnim ciljem da povrati povjerenje u svoje političke zastupnike i izvorni građanski koncept, saopšteno je iz te stranke.

Partiju će predvoditi ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović i direktor Aerodroma Tivat Radovan Rade Marić.

“HRS je okupila značajan krug intelektualaca iz hrvatskog, kao i pripadnika drugih naroda koji se zalažu za ponos i dostojan-

stvo svih građana neovisne, demokratske i europske Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, da osniva-

nje stranke ima utemeljenje govori i činjenica da je za manje od nedjelju dana podršku HRS dalo skoro 250 građana svojim ovjerenim potpisom, dok je podršku izbornoj listi stranke do sada dalo preko 300 građana.

“HRS je svu neophodnu dokumentaciju uredno predala u skladu sa zakonom i zakonskim rokom Ministarstvu javne uprave, te očekujemo i rješenje o registraciji”, navodi se u saopštenju.

HRS će, kako su najavili, učestvovati na predstojećim parlamentarnim izborima, zakazanim za 30. avgust.

R.P.

Z

dravstvene institucije koje prate epidemilošku situaciju smatraju da izbori u Crnoj Gori uz poštovanje mjera mogu biti bezbjedno održani, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Hrapović je to rekao u Skupštini u odgovoru na pitanje poslanice DF-a Vere Bulatović da li misli da je organizovanje izbora bezbjedno i hoće li preuzeti odgovornost ako dođe do širenja zaraze nakon izbora.

Prema njegovim riječima,

epidemiološka situacija u Crnoj Gori je složenija nego u prvom talasu, ali je daleko od one koja bi dovela u pitanje održavanje izbora koji su zakazani za 30. avgust.

Hrapović je kazao da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori ozbiljna, i u više pravaca izazovnija, ali da to nije neočekivano.

Kako je naveo, situacija je odraz dijelom nepoštovanja mjera pojedinaca, a dijelom stvorene atmosfere da je fingirana i da opasnost od kovida ne postoji, što je ponavljano iz

IZABRANA JEDNOGLASNOM ODLUKOM NA SJE

Perović nova direktor Dosadašnja predsjednica Osnovnog suda na Cetinju Jelena Perović juče je jednoglasnom odlukom izabrana za direktorku Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) na sjednici Savjeta ASK-a.

Predsjednik Savjeta ASK-a Momčilo Radulović kazao je da Perović već na samom početku čekaju važni zadaci vezani kako za redovan rad Agencije, tako i za rad u izbornom procesu.

“Siguran sam da će Perović adekvatno i uspješno odgovoriti izazovima”, kazao je Radulo-

vić, ističući da su u Savjetu prepoznali da ona ima potencijala da odgovori na izazove.

“Vjerujemo da će raditi dobro. Na to nas upućuju njeni dosadašnji rezultati, ali i ono što smo čuli “, kazao je Radulović.

Perović je prethodno na sjednici Savjeta ASK-a kazala da Agencija ima širok spektar nadležnosti i zakona koje primjenjuje i da dosljednom i brzom primjenom svega može da doprinese zakonitom, brzom i efikasnom radu ASK-a.

Ona je naglasila da ne prihvata pritiske.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

MINISTAR ZDRAVLJA KENAN HRAPOVIĆ

ODRŽAVANJE IZBORA NIJE DOVEDENO U PITANJE

Pridržavati se pravila DIK-a Ministar zdravlja Kenan Hrapović je saopštio da je Državna izborna komisija dobila preporuke, te da je u toku izrada dokumenta kako bi se izbori sproveli na bezbjedan naklupa pojedinih opozicionih poslanika.

“Sigurno je u značajnoj mjeri na ponašanje i nepoštovanje mjera uticalo orga-

EDNICI SAVJETA

rka ASK-a “To je način mog dosadašnjeg života. Svako može nešto da traži, svi će dobiti ono u skladu sa zakonom”, rekla je Perović.

Kako je objasnila, motiv za konkurisanje joj je prvenstveno profesionalni izazov.

Ona je dodala da je rad Agencije vezan za sve zakone koje je do sada primjenjivala i za sve organe sa kojima je i do sada sarađivala.

“Važno je razlučiti nadležnosti i da svi organi koji se bave borbom protiv korupcije na svaki mogući način ima-

čin, i za glasače i za izbornu administraciju.

“Ako se budemo pridržavali pravila DIK-a, onda se minimizira rizik da će izbornim procesom biti ugroženo bilo čije zdravlje”, rekao je Hrapović. nizovanje skupova na kojima je prisustvovao značajno veći broj osoba od broja definisanih propisanim mjerama.

Nijesu se poštovale mjere, niti

preporuke struke, koje su govorile da je svako okupljanje rizik”, kazao je Hrapović.

Kako je podsjetio, izbori su održani u nekim zemljama gdje je situacija gora nego što je u Crnoj Gori.

“Zdravstvene institucije koje prate epidemiološku situaciju smatraju da se izbori uz poštovanje mjera mogu bezbjedno održati, ali ako ih svi ne budu poštovali ne možete tražiti da ja budem odgovoran za neodgovorno ponašanje pojedinaca i neodgovornih grupa”, poručio je Hrapović.

A.N.

Sa sjednice Savjeta ASK-a

ju dobru saradnju i da se nadležnosti ne prepliću”, ocijenila je Perović.

Prema njenim riječima, važno je da se donose zakonite odluke, ali je još važnije

“da se te zakonite odluke prezentuju javnosti”.

Advokat Amer Šukurica prije početka sjednice povukao je kandidaturu za direktora Agencije.

M.D.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

STADO MALO, BRAVI SLABI Ako je neko još, iz prečiste predanosti vjeri, gajio iluziju o „božjim“ namjerama Amfilohija i njegove mantijaške legije srpskih popova u Crnoj Gori, minule neđelje mogao se definitivno uvjeriti da ovdašnja Srpska crkva nije posvećena „svetinjama“, religijskim, biblijskim temama i zavjetima, već da dominantno preferira ulogu ilegalne parapolitičke organizacije sa prevashodnim ciljem da Crnu Goru vrati pod okrilje velikosrpskog nacionalistilčkog projekta, nakon „Načertanija“ sada rifrešovanog kao „srpski svet“.

Ispostavilo se, naime, u posljednjim pregovorima sa Vladom, da im nijesu problem svetinje, već registracija u suverenoj državi Crnoj Gori. To bi za njih, kao terenske izvođače radova na novom projektu „srpskog sveta“ na Balkanu, bio najstrašniji poraz i definitivno priznavanje neuspjeha u „zapišavanju“ projektovane teritorije velike Srbije.

Jer, registrovanjem u Crnoj Gori, kao što su to, recimo, uradili u Hrvatskoj, definitivno bi priznali ovu državu, njenu vlast, Ustav, zakone i granice. A cilj im je da sve to izbrišu! Na tom fonu je i njihov zahtjev da iz zakona briše i pojam „državne svojine“. Nema države, nema ni svojine, idiotska je logoreja srpskih popova.

E, pa, zaj*bali ste se malo, gospodo! Velikodušnu ponudu Vlade da se prihvate skoro svi zahtjevi Mitropolije u vezi sa dokazivanjem vlasništva i korišćenjem crkava i manastira odbili ste, a vaši „litijaši“ i srpski politički prirepci u ovoj državi nemaju nikakvu šansu da Crnu Goru opet uvedu u „srpski svet“ kao 1918. godine.

Ima ove države. I njene svojine... A vi viđite što

ćete!

Posebno nakon 30. avgusta, jer prema svim istraživanjima politička nedonoščad Srpske crkve u Crnoj Gori nijesu ni blizu toga da prikupe dovoljan broj glasova kako bi parirali većinskoj multietničkoj, multikonfesionalnoj, prozapadno orijentisanoj većini.

Koliko god se čovjek trudio da uhvati ozbiljnu ideološku, misaonu, politički stratešku ili taktičku, kakvu god, nit djelovanje ovdašnje opozicije, na kraju mu ostane tek da konstatuje da ništa ozbiljno tu i ne može naći. Taj konglomerat nacionalističke, populističke, demagoške, kvazisocijalne, radničke, kvazidemokratske ili potpuno nedefinisane političke papazjanije, pravi je okvir za sliku nedozrelih, sujetnih i egocentričnih likova. Pravi politički bravi. Zato je teško, zapravo i nema nikakvog smisla, polemisati sa ljudima kojima je dogma, religiozna ili politička, pretpostavljena zdravom razumu.

A, upravo sa tih dogmatskih pozicija, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori krenula je u “događanje vjernika”. Naviknuti na lagodnu poziciju u kojoj nemaju obavezu da dokazuju bilo što, srpski klerici svojim stadom ovdje sad manipulišu na perfidan način, koristeći njihovo vjerovanje u Boga za ostvarenje vlastitih ovozemaljskih, vrlo praktičnih političkih i ekonomskih interesa.

Ko to još ne vidi?

P.S. No je autofekalnom Amfilohiju i njegovim uvezenim mantijašima u Crnoj Gori stado ipak još premalo, a bravi preslabi da nas povedu u “srpski svet”.

Koliko god ih tovili, sokolili i plaćali iz Beograda ili Moskve.

4

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

ŽENSKA POLITIČKA MREŽA

NA IZBORNIM LISTAMA DA BUDE 40 ODSTO ŽENA Ženska politička mreža pozvala je lidere političkih partija da doprinesu procesu demokratizacije, tako što će na izbornim listama za predstojeće izbore biti najmanje 40 odsto žena.

Iz ŽPM su uputili pismo predsjednicima političkih partija, povodom parlamentarnih izbora zakazanih za 30. avgust.

Oni su podsjetili da je ŽPM, u ovo vrijeme prošle godine, na sjednici Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, predstavila predloge amandmana na Zakon o izboru odbornika i poslanika čiji je cilj povećanje učešća žena u politici.

“Sjednica na kojoj su predstavljeni zahtjevi za izmjenu izbornog zakonodavstva je bila finale višegodišnjeg rada političarki, aktivistkinja uz podršku UNDP-a i Delegacije Evropske unije (EU) i kruna trogodišnjeg rada ŽPM”, navodi se u saopštenju.

Iz ŽPM kazali su da su tome prethodili susreti sa liderima parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori.

“Od kojih smo tražile podršku da se izborni zakon izmijeni na način da na izbornim listama bude najmanje

Krivokapić

Hitno omogućiti rad OEBS-a

Predstavnice Ženske političke mreže 40 odsto osoba manje zastupljenog pola, uz raspored na listi koji podrazumijeva najmanje jednog u grupi od tri kandidata”, dodaje se u saopštenju.

Kako su kazali, gotovo svi lideri su prihvatili taj predlog koji je i uvršten u Predlog zakona o izboru poslanika i odbornika, “a koji, nažalost, nije usvojen”.

“U svijetlu predstojećih izbora, koji će se održati 30. avgusta 2020. godine, očekujemo da potvrdite svoj iskazani demokratski potencijal i političku mudrost i dokažite

svoju odlučnost da doprinesete procesu demokratizacije”, poručili su iz ŽPM. Oni su kazali da očekuju da to urade na način što će

prilikom utvrđivanja liste ispoštovati njihove zahtjeve “i konačno potvrditi da imate neophodne osobine lidera 21. vijeka”.

R.P.

ZAJEDNO DO USPJEHA ŽPM i njihovi partneri iz EU i Ujedinjenih nacija (UN) pažljivo će pratiti, zajedno sa crnogorskom javnošću, način kreiranja izbornih lista, “i mjeru političke dosljednosti svih političkih subjekata sa kojima smo se sastali”.

“Uvjereni da je Vaša podrška

bila izraz iskrene političke volje i dostignutog demokratskog kapaciteta Vaše partije, unaprijed se radujemo što ćemo biti u prilici da tokom ovog izbornog procesa konstatujemo ostvarene pomake i slavimo ih kao zajedničke uspjehe”, kaže se u saopštenju.

Bivši predsjednik Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju OEBS Ranko Krivokapić potpisao je inicijativu za prevazilaženje krize u kojoj se našla ta organizacija, saopštili su juče iz Socijaldemokratske partije.

Kako su kazali, zbog isteka mandata rukovodstvu te organizacije 18. jula i nemogućnosti dogovora, grupa aktuelnih i bivših lidera Parlamentarne skupštine OEBS-a pozvala je na hitno rješavanje krize, sa ciljem omogućavanja funkcionisanja organizacije.

“Tužno je da je njihova spremnost da po potrebi kritikuju neke vlade sada zloupotrijebljena od tih istih vlada kroz blokiranje rada organizacije”, navode u SDPu, dodajući da bi se nastavak onemogućavanja rada odlazećih lidera ODHIR-a i ostalih institucija mogao protumačiti kao njihova nespremnost da izriču teške istine. R.P.

Gdje su kartice, tu su i nagrade Nagradna igra za korisnike platnih kartica Svi korisnici osnovnih i dodatnih VISA i Mastercard platnih kartica banke, izuzev Business kartica, koji tokom trajanja nagradne igre obave jednu transakciju u iznosu od najmanje 5€ na prodajnim mjestima u Crnoj Gori i inostranstvu ili kupovinu putem interneta, stiču uslov za učestvovanje u nagradnoj igri i mogućnost osvajanja nagrada.

• GLAVNE NAGRADE: 5 x vaučer od 500€ za kupovinu u TehnoPlus i Bla-Bla objektima • MJESEČNE NAGRADE: 10 x vaučer od 250€ za kupovinu u OKOV objektima NAGRADNA IGRA TRAJE OD 15. JULA 2020. DO 15. SEPTEMBRA 2020.

Pravila nagradne igre možete pogledati na sajtu banke www.podgorickabanka.me • Call centar: 19 900

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

aktuelno

5

interesuje ga samo pobjeda na izborima

Mandić: Više neću biti opozicioni poslanik

Sa sjednice Odbora

glavni pregovarač aleksandar drljević

Planirane aktivnosti biće osnov za pozitivne ocjene

Planirane aktivnosti, koje će biti realizovane u skladu sa preporukama Evropske komisije sadržanim u Non pejperu, biće osnov za pozitivne ocjene u godišnjem izvještaju koji se očekuje na jesen, poručio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević.

Drljević je juče prisustvovao sjednici skupštinskog Odbora za evropske integracije, na kojoj je održano konsultativno saslušanje predstavnika nadležnih institucija na temu “Izazovi u pregovaračkim poglavljima 23 i 24”.

Prema ocjeni Drljevića, nedavna objava Non pejpera pokazatelj je da pregovarački proces nije zanemaren, već da ostaje u fokusu Evropske unije, bez obzira na izazovni period i sve poteškoće prouzrokovane pandemijom korona virusa.

Drljević je istakao da su

ocjene koje su sadržane u tom dokumentu u očima država članica bile ključni preduslov za otvaranje poglavlja 8.

“Crna Gora je time još jednom potvrdila da je posvećena ispunjavanju obaveza koje proističu iz pristupnih pregovora, a EU da su njena vrata otvorena za države koje na tom putu napreduju i ostvaruju konkretne rezultate”, naveo je Drljević, dodajući da se Crna Gora nakon otvaranja poglavlja 8, okreće sljedećoj, veoma zahtjevnoj fazi postepenog zatvaranja pregovaračkih poglavlja.

On je istakao da su nadležne institucije, uprkos nezapamćenoj krizi izazvanoj pandemijom korona virusa, s nesmanjenim intenzitetom u prethodnom periodu realizovale obaveze iz evropske agende i podsjetio na zaključke Savjeta za vla-

Predstojeći izbori dodatni test crnogorske demokratije Glavni pregovarač Aleksandar drljevič je članove Odbora podsjetio na važnost političkog dijaloga u Skupštini, imajući u vidu da EU u kontinuitetu ukazuje na potrebu funkcionalnosti parlamenta za demokratski razvoj društva i evropski put Crne Gore.

“Povratak političke debate u najviše predstavničko tijelo

je odgovornost svih političkih aktera, a konstruktivno učešće svih strana je neophodno kako bi se povećala odgovornost, nadzorna uloga zakonodavne vlasti i bolji kvalitet zakonodavstva”, rekao je Drljević, dodajući da će predstojeći parlamentarni izbori u tom pogledu predstavljati dodatni test crnogorske demokratije.

davinu prava koji se sastao nakon objavljivanja Non pejpera.

Drljević je naglasio da dodatni podsticaj za nastavak pregovaračkog procesa sa još većim entuzijazmom predstavlja i predsjedavanje Njemačke Savjetu EU, kao i činjenica da politika proširenja ponovo dobija svoje mjesto i zasluženu pažnju na evropskoj agendi.

Drljević je pozvao sve da nađu rješenje za VD stanje u pravosuđu, za koje su, kako smatraju u Ministarstvu pravde, odgovorni isključivo političari koji nikako da nađu najprihvatljivije kadrovsko rješenje za sve.

Državni sekretar MUP-a Dragan Pejanović kazao je da ono što je Crna Gora uradila po pitanju sprečavanju ilegalnih migracija i odnosa prema tražiocima azila za primjer u regionu i ponos Crne Gore”.

Prema riječima pomoćnika direktora za sektor kriminalističke policije Enisa Bakovića, “skoro svakodnevno imamo procesuiranje po jedne kriminalne grupe koja djeluje na teritoriji Crne Gore.

“Slažem se da rat kriminalnih grupa traje i da ima međunarodnu dimenziju, i da crnogorska policija u tome sama ne može da da odgovor, ali upravo kroz dobru policijsku saradnju koja je i prepoznata radimo na tome da se to što više suzbije”, istakao je Baković.

R.P.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je juče da čvrsto vjeruje u pobjedu opozicije na predstojećim izborima i poručio da će uraditi sve što je u njegovoj moći da do toga dođe. „Za ostvarenje tog velikog cilja spreman sam na sva odricanja, tako da oni manji dobici, poput zadržavanja poslaničkog mandata, za mene ne postoje“, kazao je Mandić agenciji MINA. Prema njegovim riječima, javnost je mogla da se uvjeri da DF radi sve što može kako bi objedinio opoziciju. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini sigurni recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, ocijenio je Mandić.

Kako je naveo, kada se pogleda aktuelni društveni i politički trenutak i povuče paralela sa prethodnim predizbornim kampanjama, „jasno je da se nalazimo u jednoj potpuno novoj situaciji“.

Na pitanje da li su skicirali izbornu koalicionu listu i napravili dogovore oko raspodjele konkretnih mjesta, Mandić je rekao da su sva relevantna ispitivanja javnog mnenja potvrdila da je DF najsnažnija politička struktura u opoziciji.

Međutim, istakao je on, nijesu se razmahivali vlastitom snagom tokom nedavnih konkretnih uslovljavanja potencijalnih koalicionih partnera u vezi sa formiranjem jedinstvene opozicione liste, već su, bez bilo kakvog partijskog kalkulisanja, odgovorili pozitivno na te zahtjeve. „Taj naš tadašnji odgovor je istovremeno i odgovor na vaše pitanje šta je ko spreman da uradi za pobjedu na

Crna Gora treba da bude drugačija Mandić je kazao da se pred svima u opoziciji otvorio se širok put do pobjede. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana, a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, naveo je on.

Posebno je, kako je kazao, važno da se opozicija sabere danas, „u ovom teškom vremenu, kada se Aja Sofija pretvara u džamiju, a u naše svete hramove upada policija i hapsi naše vladike, sveštenike i vjernike“. izborima“, dodao je Mandić.

On je podsjetio da je upoznao Glavni odbor sa vlastitom odlukom da neće više biti opozicioni poslanik. „Čvrsto vjerujem u pobjedu i uradiću sve što je u mojoj moći da pobijedimo na izborima 30. avgusta. Za ostvarenje tog velikog cilja spreman sam na sva odricanja, tako da oni manji dobici, poput zadržavanja poslaničkog mandata, za mene ne postoje“, istakao je Mandić.

Kako je kazao, stotine hiljada hrabrih građana Crne Gore, čiji je i DF dio, vlastitim pokretom i zajedničkim naporom su im pokazali da poraz nije opcija. „Zato kada svi stanemo jedni pored drugih i kažemo da idemo zajedno, lista će se sama od sebe skicirati i posložiti jer tada idemo sigurno naprijed u – pobjedu“, poručio je Mandić.

(Mina)

Mandić

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

INTERVJU: FRANJO LJULJĐURAJ, ČOVJEK KOJI JE 28. JUNA 2006. P

SUŽIVOT JE NAŠA TEKOVINA BEZ ALTERNATIVE

te činjenice. Danas smo članica NATO-a, buduća članica Evropske unije...Postali smo država koju uvažavaju na svim kontinentima. To je bitno, sve ostalo, pa i ovo o čemu govorite, čemu smo izloženi, prolazno je.

⌦ Vesna Šofranac

„Nikada Crna Gora nije bila bez pritisaka, nikada bez izazova. Tako je i danas, ali sa jednom velikom razlikom. Crna Gora je danas nezavisna, samostalna država, članica NATO-a, na korak od članstva u Evropskoj uniji. To je država koja je postavila čvrste temelje, tako da je uzaludan trud onih koji hoće da je destabilizuju i spolja i iznutra. Ali je žalosno što ima onih koji žive na ovom tlu, a protiv su svoje države, siju mržnju, koristeći najgore moguće uvrede. To nije normalno i to nijesam vidio nigdje. Nekima u ovoj državi i dobro smeta“, kaže u razgovoru za Vikend novine Franjo Ljuljđuraj, nekadašnji generalni konzul SCG, čovjek koji je prisustvovao podizanju zastave Crne Gore na Ist Riveru, 28. juna 2006. godine.

Taj događaj bio je za njega, kao vatrenog suverenistu, sve o čemu je sanjao, za što se borio i zbog čega je, 12 godina nakon izlaska iz političkih voda, (1988. i 89. godine), ponovo ušao u politiku. „Svaki korak u borbi za nezavisnost bio je od ogromnog značaja. Uspjeli smo da u ratnom okruženju sačuvamo suživot, taj ogromni kapital po kome nas prepoznaju u svijetu. To se ne smije dovesti u pitanje i svaki pokušaj da se preko manjina udari u temelje Crne Gore, ne može proći. Manjine su mnogo dale Crnoj Gori i na referendumu 2006. godine i kasnije, na očuvanju mira i stabilnosti. I država je to zna-

Ljuljđuraj na Ist Riveru, 28. jun 2006. godine

la da cijeni“, ističe Ljuljđuraj.

VN: Iza Vas je bogato političko i životno iskustvo. Bili ste i ostali borac za Crnu Goru, kako kažete, vatreni suverenista.

Kako danas vidite situaciju na političkoj i društvenoj sceni Crne Gore, posebno u fokusu rješavanja vjerskog pitanja?

LJULJĐURAJ: Prije nego što odgovorim na Vaše pitanje, vratiću se na taj 28. jun 2006. godine, kada se na Ist Riveru zavijorila zastava Crne Gore. Biti u tom trenutku na tom mjestu je nešto što se nikada ne može zaboraviti, djelovalo je kao čudo, jedna mala država je našla svoje mjesto na pla-

neti, kao 192. članica Ujedinjenih nacija. To je bio moj san, i sticajem okolnosti bio sam u prilici da kao generalni konzul tadašnje državne zajednice SCG u Njujorku prisustvujem tom činu.

Obnova nezavisnosti je najveća pobjeda građana Crne Gore. Sve ostalo je proizvod

Hvala našim ljudima u dijaspori VN: Kako ste se osjećali kada ste izabrani za generalnog konzula tadašnje SCG u sudbonosnim danima za Crnu Goru...

LJULJĐURAJ: U početku mi nije bilo svejedno. Pitao sam naše, crnogorsko rukovodstvo, šta ću ja u ime SCG, ja koji sam vatreni suverenista. Rekli su mi – ne ideš u ime SCG, nego u ime

Crne Gore. U konzulatu su svi bili Srbi, osim mene, ali ja sam svoj posao radio časno, u skladu sa nadležnostima koje sam imao.

Tokom boravka u Njujorku na mjestu generalnog konzula SCG mnogo mi je pomogao i značilo mi je prisustvo Nebojše Kaluđerovića, ambasadora u Vašin-

gtonu, tadašnjeg šefa misije Crne Gore UN, u Njujorku.

Ovo je prilika da svim našim ljudima u dijaspori koji su me kontaktirali, sa kojima sam sarađivao, koji su me poštovali, kažem - veliko im hvala. I podsjetim ih na obećanje - Ako bude Crna Gora nezavisna država, ne dolazim više u Njujork.

VN: Ali, svjedoci smo novih pritisaka na državu, pokušaja destabilizacije...

LJULJĐURAJ: A kad to Crna Gora nije bila izložena pritiscima? Uvijek je bilo izazova, pokušaja destabilizacije i spolja i iznutra, ali danas je, ipak, sve drugačije.

VN: Vidjeli ste litije, svjedoci smo političkog djelovanja Srpske pravoslavne crkve, odbijanje dogovora sa državom...

LJULJĐURAJ: Ja sam za dijalog o svim pitanjima i vjerovao sam da će se sada zajednički pronaći rješenje, ali do toga nije došlo.

A što se tiče litija, bolje reći protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nezabilježeno je da mitropolit SPC sa krstom u ruci vrijeđa, proklinje i upućuje najpogrdnije izraze rukovodstvu Crne Gore. To je nespojivo sa hrišćanskom i sa drugim vjerama.

Predvoditi litije ili proteste bolje rečeno, sa krstom u ruci, ikonama svetaca, uz skandiranje ružnih u uvredljivih izraza, to nijedna vjerska zajedenica nikad nije radila. Nije krstu, ikonama i moštima svetaca mjesto na ulici, nego u crkvi, manastiru, u kući, ko je vjernik, i na obredima.

VN: Kako komentarišete

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

AKTUELNO

7

PRISUSTVOVAO PODIZANJU ZASTAVE CRNE GORE NA IST RIVERU

DIJASPORA NE TRAŽI NI PARE, NI MEDALJE, SAMO PAŽNJU

epilog pregovora sa Vladinim ekspertskim timom?

LJULJĐURAJ: Kao propuštenu šansu da se dođe do rješenja. Vlada je bila spremna na ustupke, ali Mitropolija crnogorsko – primorska SPC nije pristala na registraciju. Pristali su da se registruju svuda u okruženju osim u državi u kojoj djeluju i u kojoj predstavljaju najveću vjersku grupaciju. Još dijele lekcije ko gdje treba da glasa. To nije zadatak vjere, to druge vjerske zajednice ne rade.

Nadam se, ipak, da će se dovesti k poznaniju prava i pristati na registraciju u interesu i Mitropolije i vjernika i države Crne Gore. Jer, mir nema alternativu.

Na način kako se sada ponašaju, postavljaju se kao država u državi.

VN: Šta Vas danas, 14 godina nakon obnove države, najviše iznenadi...

LJULJĐURAJ: Kad razmislim, to je ipak, nepoštovanje države od dijela njenih građana i predstavnika naroda.

Svugdje u savremenom svijetu je prirodno, normalno i ljudski da čovjek voli svoj narod i svoju državu, da je poštuje. Ne mora da voli vlast, vlast je prolazna, ali država je jedna. Uvredama, teškim riječima, provokacijama, izazivanjem mržnje prema drugim narodima i vjerama, ništa se ne postiže, samo se pravi veći jaz i veće podjele. A to nam ne treba. No, vrijeme će o svima reći svoj sud. Funkcija je prolazna, a čojstvo nema rok

trajanja, nema mandat.

VN: Upravo smo se teških riječi, incidenata, nagledali u crnogorskom parlamentu od dijela opozicije na čelu sa Demokratskim frontom... Podsjeća li Vas taj vokabular na devedesete?

LJULJĐURAJ: Podsjeća, ali je, kao što sam rekao, danas ovo drugačija Crna Gora, država svoja na svome. Uvijek sam bio kosmopolita, i antifašista. Volim ljude, ne volim podjele. Ali, bio sam i svjedok što mržnja može da napravi kada su iz Beograda krenuli tenkovi na narod Jugoslavije, a ispratili su ih studenti aplauzom. Nijesam mogao da vjerujem da će se u Bosni, đe je bila trećina mješovitih brakova, ratovati. Teško sam doživio rat, sa velikim psihičkim i duševnim posljedicama, i zbog toga sam moju đecu bukvalno otjerao iz kuće, da ne budu sudionici nesrećnih i tragičnih događaja. Ti krvavi događaji iz naše bliske prošlosti opominju što može da proizvede mržnja, sujeta i ljubomora i osveta, i kada se udruže nacionalisti i ratnohuškački mediji. Nelsonu Mendeli je prva rečenica, nakon 28 godina provedenih u zatvoru bila: Nema revanša – ili na engleskom – no revenge.

I zatvor je pretvorio u muzej.

To je poruka za sva vremena.

VN: Nakon početka rata, pošli ste sa svojom porodicom u SAD, gdje ste dobili potrebne papire i radili. Vratili ste se 2000. godine i ostali u Tuzima...

VN: Dijaspora je, kako kažete, Vaša omiljena priča...

LJULJĐURAJ: Tako je. Dijaspora je davala i daje ogroman doprinos. To se vidjelo i sada u slučaju epidemije COVID-19. I ovaj objekat u kojem sjedimo i razgovaramo – (Dom omladine u Tuzima), je izgrađen dobrim dijelom, novcem dijaspore početkom devedesetih prošlog vijeka. Preko 100.000 dolara je poslala dijaspora za ovaj objekat. Za izgradnju kapele, jedne od najmodernijih u Crnoj Gori dijaspora je dala stotine hiljada dolara. Mnogi iz dijaspore učestvovali su u izgradnji brojnih drugih objekata, u asfaltiranju puteva, opremanju škola kompju-

terima, stipendiranju studenata...

LJULJĐURAJ: Došao sam 2000. zbog operacije supruge.

Onda su naišli lokalni izbori u Podgorici i poslije mnogo razgovora i ubjeđivanja pristao sam da se uključim u politički život poslije 12 godina. Naime, 1988. i 1989. godine podnio sam ostavke na članstvo u Centralnom komitetu Saveza komunista Crne Gore i funkciju izvršnog sekretara Opštinskog komiteta SK Titograda. Tako sam ostao u Crnoj Gori, u Tuzima, ostavljajući u Njujorku, dva sina (tada neoženjena) i ćerku sa dva sinčića, bez potpune saglasnosti supruge.

Mnogi mi zamjeraju zašto sam to uradio, a ja se ne kajem. Učinio sam koliko sam mogao za Crnu Goru. Ne može jedan čovjek mnogo da uradi, ali svaka podrška je ipak, podrška, i pužev korak je korak.

profesija, samostalna Crna Gora na Ist Riveru moja politička preokupacija. Ali, ne bilo kakva Crna Gora, nego Crna Gora kao država svih građana“.

Tada sam od pojednih čuo komentare da hoću da odvojim Crnu Goru od Srbije, a ja sam odgovorio - nijesmo blizankinje, Crna Gora je nezavisna i demokratska država, starija od Srbije.

VN: Dolazili ste jednom i prije 2000. godine, i to 1997. godine...

LJULJĐURAJ: Tako je, bio je to oktobar 1997. godine, iz ličnih razloga. Ne bih o tome. Desilo se da je u to vrijeme – 19. oktobra 1977. Milo Đukanović napravio istorijski zaokret, i rekao „ne“ velikosrpskoj hegemonističkoj politici Slobodana Miloševića.

VN: Šta se dogodilo 2000. godine?

LJULJĐURAJ: Kao što sam rekao, poslije 12 godina, ponovo sam se uključio u politički život Crne Gore. Sjećam se govora pred građanima Tuzi, 4. juna 2000. godine. Moja prva rečenica je bila: „Mir je moja

VN: Kakav je danas odnos države Crne Gore prema dijaspori?

LJULJĐURAJ: Dijaspora je imala veliki značaj za Crnu Goru, ali mi godinama nijesmo znali to da cijenimo, u mjeri u kojoj je bilo potrebno. Sad smo se okrenuli našim ljudima u svijetu. A njih nije malo. Skoro još jedna Crna Gora je vani. Ja sam živio i jeo hljeb dijaspore i znam da dijaspora ništa ne traži, ni pare ni medalje, samo malo pažnje. Sada se vodi mnogo više računa o našim ljudima u svijetu od kada postoji Uprava za dijasporu, Savjet...

Građani treba da znaju da sve

VN: Često pominjete riječ suživot...

LJULJĐURAJ: Suživot je kičma, temelj naše države.

Po tome nas cijeni Evropa i svijet. Zahvaljujući tom suživotu uživamo veliki ugled u međunarodnoj zajednici. Rekao sam jednom prilikom da nije slučajno što riječ suživot ima dva slova više od riječi život. Kako bi život bio siromašan bez suživota.

Taj suživot smo svi pozvani da jačamo i štitimo.

On je naša velika tekovina koja nema alternativu. Nije nam to niko poklonio, mi smo to stekli. I moramo ga čuvati. Državi je potreban mir iznad svega, to je alfa i omega. Bez mira i političke stabilnosti nema napretka.

A mir se čuva razumijevanjem drugih, tolerancijom za različitost, a ne sijanjem mržnje protiv drugih vjera i nacija. Vidjeli smo kako su prošli lideri država koji su sijali mržnju. To treba da bude opomena onima koji i vrijeđaju, omalovažavaju druge narode, vjere, države.

što dijaspora pošalje kao pomoć, ostaje Crnoj Gori i troši se u Crnoj Gori.

VN: Sjećate se i prvog aviona na relaciji Čikago – Podgorica 2003. godine...

LJULJĐURAJ: Sjećam, i te kako. To je realizovano u režiji mog brata od ujaka Paljoke Camaja koji je imao moju punu podršku, kao i Opštine Podgorica. Tim prvim čarter letom doveli smo 200 ljudi. Na aerodromu je bilo hiljadu građana da nas dočeka. Bio je tu i tadašnji konzul Brajan Hojt Ji i tadašnji potpredsjednik Opštine Đorđe Suhih, kao i predstavnik Ministarstva saobraćaja...

VN: Približavaju se parlamentarni izbori... Opozicija traži odlaganje...

LJULJĐURAJ: Opozicija će naći razlog da se buni i prije i poslije izbora. Tražiće manu svemu. Idealnih rješenja nema niko u svijetu, a i da ima, oni bi našli manu. Ali, tako je kako je, to je njihov vid političke borbe i ne bih ulazio u detaljniju analizu, sve je poznato.

VN: Opozicija opet udara na istu kartu, s fokusom na Đukanovića...

LJULJĐURAJ: Smeta im Đukanović i to ne kriju. Zato što je to političar kojeg cijeni Evropa i svijet... Slušam ove iz DF-a kako ga vrijeđaju, to ne mogu da shvatim. Čak i ako je u pitanju predizborna kampanja, previše je, to prevazilazi političko djelovanje, to je mržnja prema predsjedniku države.

VN: Šta imate da poručite na kraju?

LJULJĐURAJ: Građanima Crne Gore poručujem da vole svoju državu, nemaju drugu, jedino su ovdje svoji na svome. Treba se sjetiti čuvene izjave američkog predsjednika Džona Kenedija: Ne pitajte samo što država može da učini za vas, nego šta vi možete da učinite za državu. Dakle, svi smo dužni, ne samo da očekujemo, nego da damo svoj doprinos onoliko koliko možemo. I sačuvamo mir i stabilnost, međuvjersku i međunacionalnu toleramciju kao naše uzdanice.

8

AKTUELNO

⌦ Nemanja Lacman

P

lanovi najvećih energetskih subjekata u državi, kako je objavljeno u Trećem paketu socio-ekonomskih mjera, obuhvataju investicije ukupne vrijednosti od čak milijardu eura.

Od toga, u periodu do 2024. godine, očekuje se realizacija od oko 734 miliona eura investicija. Procjena je da od ukupnog iznosa, realizacija oko 350 miliona eura može biti ugovorena sa crnogorskim kompanijama.

■ EFEKTI Samo tokom ove godine, u crnogorsku prviredu po osnovu investicija u elektroenergetiku, biće distribuirano oko 50 miliona eura.

“Loše stanje distributivne mreže zahtijeva intenzivna i opravdana ulaganja. Zahvaljujući odličnim rezultatima na eliminaciji neopravdanih gubitaka u mreži, crnogorska elektrodistribucija danas je zdrava i in-

KONAČAN REZULTAT PLANIRANIH INVESTICIJA JE UVEĆANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE U CRNOJ GORI ZA OKO 20 ODSTO, ALI I ZNAČAJNO UNAPREĐENJE KVALITETA ISPORUKE, POSEBNO U RURALNIM PODRUČJIMA

vesticiono sposobna. Oko 170 miliona eura ulaganja CEDIS-a do 2024. godine, neće imati negativan uticaj na tarifu za krajnje potrošače. Slično je i sa oko 95 miliona eura CGES-ovog plana, koji je nakon puštanja u rad podmorskog kabla prema Italiji prerastao u izvozno orijentisanu kompaniju, koja gotovo polovinu prihoda ostvaruje od izvoza usluge (15 miliona eura godišnje)”, navodi se u Trećem paketu mjera.

Kroz nove mjere predviđena je posebna podrška domaćoj privredi da se osposobi za pružanje usluga energetskim kompanijama, ne samo u zemlji, već i u regionu.

“Konačan rezultat planiranih investicija je uvećanje proizvodnje električne energije u Crnoj Gori za oko 20 odsto, ali i značajno unapređenje kvaliteta isporuke, posebno u ruralnim područjima”.

■ TE PLJEVLJA Projekat ekološke rekonstrukcije je višegodišnji projekat, vrijedan 45 miiona eura, koji u krajnjem treba da obezbijedi punu usaglašenost emisija štetnih čestica iz elektrane sa evropskim propisima. Aktivnosti koje se odnose na realizaciju ovog projekta obuhvataju izgradnju sistema za odsumporavanje, denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja, izgradnju sistema za tretman otpadnih voda i rekonstrukciju unutrašnjeg si-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

DETALJI SANACIONO RAZVOJNIH EKONOMSK MJERA U OKVIRU TREĆEG PAKETA POMO

MILIJARDU EURA ZA ENERGETIKU U NAREDNE ČETIRI GODINE

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

AKTUELNO

9

350 180 45 A

KIH OĆI

U

E

MILIONA EURA IZNOSIĆE REALIZA CIJA PROJEKATA SA CRNOGORSKIM KOMPANIJAMA

stema transporta pepela i šljake. Kroz realizaciju ovog projekta predviđeno je da sama TE Pljevlja bude toplotni izvor za grijanje grada Pljevalja.

Veoma važan projekat koji omogućava zdraviju životnu sredinu u Pljevljima je i već započeti projekat rekultivacije deponije Maljevac. Vrijednost ovog projekta je gotovo 11 miliona eura. Osim toga značajni su i ekonomski benefiti ovog projekta uzimjaući u obzir da investiciju realizije domaća kompanija.

■ HE PERUĆICA I PIVA

Rekonstrukcija i modernizacija velikih hidroelektrana jedan je od prioritetnih projekata u investicionim planovima EPCGa. Posebno treba imati u vidu činjenicu da rekonstrukcijom i modernizacijom ovih elektrana EPCG stvara još bolje pretpostavke valorizacije potencijala koje znače mogućnost povećanja profita koji kompanija ostvaruje.

Sa druge strane, investicije od oko 40 miliona eura doprinose generisa-

nju dodatne vrijednosti i multiplikativnim efektima na sektor energetike, ali i ekonomije u cjelini. U HE Perućica biće uloženo nešto više od 30 miliona, a u HE Piva oko 9,5 miliona eura. Takođe, HE Perućica će u naredne četiri godine dobiti novi agregat vrijedan skoro 24 miliona eura.

■ SOLARNA

ELEKTRANA

Ugovor za izgradnju jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi zaključen je između države i konzorcijuma kojeg čine EPCG, finski Fortum i jedan od najvećih EPC ugovarača u ovoj oblasti Sterling and Willson. Ugovorom je predviđena izgradnja solarne elektrane Briska gora snage 250 MW. Aktuelne izmjene PUP-a Ulcinj stvoriće pretpostavke za nesmetan početak izgradnje elektrane. Početak radova je planiran krajem ove godine, a ugovorom precizirano vrijeme izgradnje prve faze od 50 MW je 18 mjeseci. Vrijednost investicije 180 miliona eura, a

MILIONA EURA IZNOSI VRIJEDNOST PROJEK TA IZGRADNJE SOLARNE ELEKTRANE NA BRI SKOJ GORI

Kroz realizaciju projekta ekološke rekonstrukcije predviđeno je da sama TE Pljevlja bude toplotni izvor za grijanje grada Pljevalja. Ovo je veoma važan projekat koji omogućava zdraviju životnu sredinu u Pljevljima je i već započeti projekat rekultivacije deponije Maljevac.

učešće domaćih kompanija je 30 miliona.

■ VE GVOZD Niz aktivnosti koje su do sada sprevedene pokazuju isplativost izgradnje vjetroelektrane Gvozd.

U tom smislu EPCG je ušla u finalnu fazu pripreme projekta koja podrazumijeva pregovore sa finansijskim institucijama. Realizacija ovog

MILIONA EURA VRIJEDAN JE PROJEKAT EKOLOŠKE REKON STRUKCIJE TE PLJEVLJA

projekta podrazumijeva izgradnju vjetroelektrane snade 50 MW, sa procijenjenim iznosom investicije od više od 60 miliona eura.

Završetak projektovanja i dobijanje građevinske dozvole predviđeni su do kraja 2020. godine, dok je početak radova na izgradnji elektrane predviđen za sljedeću godinu uz projektovano puštanje u rad u 2022. godini.

■ HE KOMARNICA Višegodišnje aktivnosti na pripremi projekta izgradnje HE Komarnica su takođe u finalnoj fazi. U prethodnom periodu sprovedene su aktivnosti koje su omogućile izradu tehničkih rješenja koja će sa jedne strane obezbijediti prihvatljiv nivo uticaja na ekologiju, a sa druge strane ekonomsku i energetsku održivost projekta.

Predviđenim rješenjima planirana je izrada hidroelektrane snage 171 MW i procijenjene vrijednosti od oko 272 miliona eura. S obzirom na prirodu ovakvih investicija realno je očekivati da će učešće domaćih kompanija biti u iznosu ve-

ćem od 50 odsto investicije.

Nakon očekivanog usvajanja DPP-a od strane Skupštine stvoriće se i prostorno-planski preduslov za početak naredne faze razvoja projekta koji će podrazumijevati tender za izbor najboljeg ponuđača za izradu glavnog projekta i izvođenje radova.

■ VE BRAJIĆI Sproveđenje uspješnog kocepta, privlačenja investicija u nove proizvodne objekte, koji podrazumijeva davanje u zakup državnog zemljišta rezultirao je i ponudom za izgradnju vjetroelektrane snage 100,1 MW. Ponuda konzorcijuma predvođenom njemačkim WPD-om predviđa investiciju od oko 101 milion eura. Trenutno su u pregovori u finalnoj fazi i očekuje se skoro potpisivanje ugovora o zakupu državnog zemljišta.

Investicija predviđa i značajno učešće domaćih kompanija čime će njeni efekti biti značajniji za ekonomiju Crne Gore.

Akcija kompanije M:tel za buduće korisnike satelitske televizije m:SAT

Šest mjeseci pretplata po jedan euro, na dva tv uređaja u kući!

Kompanija M:tel je za sve nove korisnike satelitske televizije m:SAT pripremila akciju sa odličnim popustima i ponudom. Bilo gdje da živite u Crnoj Gori, na planini ili u najudaljenijem selu, korisnici odabirom m:SAT paketa sa najbogatijom i najpovoljnijom ponudom TV

kanala u narednih šest mjeseci plaćaju pretplatu od po samo jedan euro, uz besplatnu montažu i otključane kanale u narednih šest mjeseci.

Sve to korisnici dobijaju i na drugom TV uređaju!

U promotivnom periodu predviđena je i besplatna oprema.

Podsjećamo da u m:SAT ponudi, u zavisnosti od paketa za koji se odluče,

gledaoci uživaju u 140 TV kanala, od kojih izdvajamo TVCG1, TV Vijesti, TV Prva, TV Pink M , RTS 1 HD, RTS 2 HD, svih pet Arena sport HD kanala, NBA HD, HBO kao i Nickelodeon i Cinemax. Najpopularniji filmovi i domaće serije očekuju korisnike na Superstar kanalu.

Ova ponuda važi uz ugovor na 24 mjeseca. Na-

kon promotivnog perioda, naplaćivaće se standardne mjesečne pretplate definisane važećim cjenovnikom.

Novim korisnicima m:SAT paketa biće omogućen pristup svim kanalima, bez posebne aktivacije. U ovu promociju nijesu uključen paketi Zadruga i HBO.

Više informacija o cjelokupnoj ponudi M:tela korisnici mogu naći na Fejsbuk stranici Mtel imate prijatelje, veb sajtu www.mtel.me kao i pozivom korisničkog servisa na broj 1600.

Besplatan modem i 50 GB interneta mjesečno Svi m:SAT korisnici imaju mogućnost da izaberu jedan od dva Huawei modema i dobijaju SIM karticu sa 50 GB brzog interneta mjesečno, uz pretplatu od jedan euro prvih šest mjeseci. Nakon promotivnog perioda od šest mjeseci, korisnik plaća standardnu mjesečnu pretplatu od 5,9 eura. I ova ponuda važi uz ugovor na 24 mjeseca.

POSLOVNE VIJESTI

Startuje let Kijev - Tivat Najveća ukrajinska aviokompanija, Ukraine International Airlines UIA, počela je da prodaje karte za letove ka zemljama na jadranskoj obali, među kojima je i Crna Gora.

Karte su već dostupne na veb-sajtu kompanije, prenosi KyivPost.

UIA planira da leti na relaciji Kijev-Tivat nedjeljom, počevši od 26. jula do 4. ok-

tobra. Takođe, od 30. jula do 17. septembra dodaje se let koji će se obavljati svakog četvrtka.

“Od 8. jula ukrajinski turisti mogu slobodno preći granice Crne Gore, bez PCR testa”, saopštili su iz ukrajinske avio-kompanije.

UIA planira i da dva puta sedmično leti na relaciji Kijev-Tirana, a jednom nedjeljno ka Splitu.

Jačati domaću proizvodnju Pandemija korona virusa i njene posljedice potenciraju potrebu za dodatnim jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u svim okolnostima obezbijedilo sigurno snabdijevanje tržišta, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović.

On je kazao da je aktuelna kriza pokazala koliko je važno imati optimalnu moguću ekonomsku nezavisnost.

Gvozdenović je na Webinaru pod nazivom Mogućnosti za rast u Crnoj Gori u vrijeme pandemije virusa Covid-19, koji su organizovali PKCG i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), rekao da

tema skupa, pored neposrednog odgovora na ekonomske posljedice pandemije, apostrofira sagledavanje razvojnih politika koje će doprinijeti boljem pozicioniranju crnogorske ekonomije.

Gvozdenović

Polovina građana Crne Gore kupuje preko interneta Gotovo 50 odsto korisnika platnih kartica u Crnoj Gori nabavlja robu i usluge putem interneta, pokazuje regionalno istraživanje koje je nedavno sprovela kompanija Visa.

U istraživanju sprovedenom u okviru kampanje “U

Ilustracija

korak sa digitalnom budućnošću”, navodi se da od toga, 29 odsto potrošača obavlja online kupovinu par puta mjesečno, 58 odsto to čini par puta godišnje, dok sedam odsto kupuje preko interneta nekoliko puta sedmično.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

AKTUELNO

11

VLADA USVOJILA NOVO ZAKONSKO RJEŠENJE

PDV NULA ODSTO NA UNUTRAŠNJI PROMET

U cilju efikasnosti predviđeno je da se mjesečna prijava za obračun PDV podnosi isključivo elektronskim putem U cilju prevazilaženja negativnih posljedica izazvanih korona virusom na privredne tokove u društvu, a samim tim i na funkcionisanje poreskog sistema, novim zakonskim rješenjem se predlaže uvođenje nove kategorije poreskog oslobođenja na uvoz.

“Uvodi se stopa PDV-a od 0 odsto kada je u pitanju unutrašnji promet, na način što se na isporuku proizvoda, odnosno usluga, državnim organima i organizacijama i organima jedinice lokalne samouprave i drugim javno pravnim tijelima, kada je to predviđeno ugovorom o donaciji, odnosno na isporuku medicinskih sredstava i zaštitne opreme, kao donacija državnim organima i organizacijama i organima jedinice lokalne samouprave i drugim javno pravnim tijelima, namijenjenim suzbijanju posljedica nastalih usljed epidemije zarazne bolesti”, saopšteno je iz Vlade.

Zbog aktuelne epidemije, čije posljedice direktno utiču na otežano poslovanje privrednih i drugih subjekata, predlaže se novo zakonsko rješenje koje poreskom obvezniku olakšava poslovne transakcije, na način što mu se daje mogućnost da može izdati račun u nematerijalizovanom obliku, uz saglasnost primaoca računa, pod uslovom i na način propisan zakonskim aktom koja uređuje ovu oblast, čime će se smanjiti administriranje poreskog organa, poreskom obvezniku se olakšavaju poslovne aktivnosti.

“U cilju efikasnosti, racionalizacije korišćenja radnih mjesta i

PLAN PRIVATIZACIJA ZA 2020. GODINU

Na sjednici je predstavljen i izvještaj o radu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte za period januar – jun 2020. godine. Planom je predviđen početak pripreme i sprovođenja javnih tendera za privatizaciju HG Budvanska rivijera (prodaja akcija nakon restrukturiranja), Castello Montenegro (prodaja akcija), kao i Instituta za crnu metalurgiju (prodaja akcija i/ili dokapitalizacija). Predviđen je i početak pripreme i sprovođenje javkontrole, predviđeno je da se mjesečna prijava za obračun PDV podnosi isključivo elektronskim putem, što je u skladu sa evropskim poreskim zakonodavstvom. Takođe se predlaže i odložena primjena novog zakonskog rješenja kako bi Poreska uprava i PDV obveznici bili blagovremeno upoznati sa novim zakonskim rješenjem, a samim tim i prilagodili svoje poslovne aktivnosti”, ističu u Vladi.

Takođe, Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o garanciji za kreditnu liniju za Fond za zaštitu depozita Crne Gore između države i EBRD, u vrijednosti od 50 mili-

nog tendera za prodaju lokacije bivše vojne kasarne “Radoje Dakić” na Žabljaku.

Takođe, na osnovu predloga Vlade, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore na prodaju putem berze ponudiće se akcije Agrotransporta, Metal produkta, Montenegroturista, Crnagoracoopa, Novog duvanskog kombinata i Kotor projekta. ona eura. Riječ je o kreditnom aranžmanu koji ima za cilj obezbjeđivanje finansijskih sredstava Fondu za zaštitu depozita Crne Gore za potrebe prevazilaženja potencijalnih rizika izazvanih krizom nastalom usljed pandemije COVID-19. Aranžman je dio projekta koji je kreiran kao odgovor na pomenutu krizu sa namjerom da unaprijedi opšte povjerenje u bankarski sektor. Navedeni kreditni aranžman zamijeniće kredit zaključen 2010. u ukupnom iznosu od 30 miliona eura.

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

VJEŠTAK SAOBRAĆAJNE STRUKE GORAN ČARAPIĆ ZA VN:

MLADI ENERGIJU ISPOLJAVAJU ZA VOLANOM, POSEBNO U DRUŠTVU VRŠNJAKA

⌦ Elhana Hamzić Kasmić

B

rza vožnja, želja za dokazivanjem pred društvom, neopreznost, korišćenje mobilnog telefona tokom upravljanja vozilom jedni su od glavnih uzroka saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama na našim putevima i to naročito mlađe populacijie.

Protekle sedmice tragično je stradao osamnaestogodišnji Cetinjanin, dok su u subotu život izgubila dva osamnaestogodišnjaka, a samo par sati kasnije četiri osobe su povrijeđene u nesreći koja se desila na Brajićima. Dva dana kasnije u saobraćajnoj nesreći, u kojoj su učestvovala tri automobila, od kojih je jedan završio na krovu, život izgubila i Ulcinjanka (24). Prema riječima vještaka saobraćajne struke Gorana Čarapića, mlađi vozači, odnosno lica od 18 godina su puni mladalačke energije, koju ponekad ispoljavaju kroz upravljanje vozilom, a posebno kada su u društvu vršnjaka.

“Ukoliko posjeduju vozačku dozvolu misle da znaju sve o saobraćaju i vozilu. Prije svega, vozač treba upoznati karakteristike vozila sa kojim upravlja, odnosno njegove vučno brzinske karakteristike, kočioni sistem, upravljački mehanizam, i ostalo, pa nakon određenog perioda upravljanja takvim automobilom, bi imao

mogućnost neke lagodnije vožnje. Do tada vozači moraju voziti svoja vozila sa većim oprezom, relativno malim brzinama i striktno se pridržavati saobraćajnih propisa”, pojašnjava vještak.

Ulcinjanka 24 godine stradala u saobraćajanoj nesreći u kojoj je učestvovalo troje vozila

■ MOBILNI ČESTO

UZROK NESREĆA

Prema riječima Čarapića, veliki broj saobraćajnih nezgoda je uzrokovano upotrebom mobilnih telefiona.

“Ta statistika se ne vodi dovoljno dobro, jer uzrok takvih saobraćajnih nezgoda, statistički je po pravilu neprilagođena brzina, ali se ne istražuje mogućnost upotrebe mobilnog telefona. Obično kada dođe do slijetanja vozila sa kolovoza, gubitka kontrole nad vozilom, prelaska na suprotnu kolovoznu traku, udara vozila u vozilo koje se kreće ispred njega, i sl. tada se kaže da je nezgoda uzrokovana propustom vozača vozila koji nije prilagodio brzinu uslovima i stanju puta, nepažnjom, dekoncetracijom vozača za upravljačem ili nekim drugim subjektivnim faktorom, a nigdje se ne navodi korišćenje mobilnog telefona niti se to analizira i istražuje. Svjedoci smo da u svakom drugom ili trećem vozilu, tokom vožnje vozač koristi mobilni telefon, a kada dođe do nezgode, on se zanemari kao mogući uzrok nastanka iste. Možda bi kroz neke analize i istraži-

vanje, a što je moguće realizovati, moglo se doći precizno o broju saobraćajnih nezgoda koje su nastale tokom korišćenja mobilnog telefona”, smatra Čarapić.

S obzirom da su u ovim stravičnim nesrećama živote izgu-

bli mladi ljudi, od kojih trojica jedva punoljetni, može se izvući pouka da vozači od 18 godina nisu u potpunosti zreli da sami, ili sa vršnjacima, učestvuju u saobraćaju. Sličnog je mišljenja i vještak Čarapić, koji smatra da su osobe od 18 godi-

na punoljetne, te da se od njih očekuje da su nakon položenog vozačkog ispita, osposobljeni za samostalno upravlanje motornim vozilom.

“Međutim, to ne znači da su takvi vozači u potpunosti osposobljeni za bezbjedno učestvovanje u saobraćaju, jer obuka traje relativno kratko, vozači nisu u mogućnosti, i pored svih napora u toku obuke, kako njih tako i instruktora, da se u pojedinim saobraćajnim situacijama na adekvatan način samostalno snađu. Zbog toga nakon položenog vozačkog ispita, mladi vozači bi trebalo da prilikom uključenja u saobraćaj, u prvom periodu, pored sebe imaju nekog iskusnog vozača kako bi im sugerisao kako i na koji način da se ponašaju u konkretnim saobraćajnim sitaucijama, a koje su veoma

Apel svim učesnicima saobraćaja da prilagode ponašanje uslovima na putu Uprava policija uputila je apel svim učesnicima u saobraćaju, da prilagode svoje ponašanje uslovima i stanju na putu i da bezbjednom vožnjom, doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

“I pored pojačanog prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima, preventivnih aktivnosti, akcija, kao i pojačanih kontrola učesnika u saobraćaju, na

putevima u Crnoj Gori je do sada tokom ovog mjeseca evidentiran povećani broja saobraćajnih nezgoda, u kojima su život izgubila četiri osobe.

Iz Uprave policije su apelovali na roditelje da kategoriji mladih vozača (vozači do 24 godine), skrenu pažnju na poštovanje saobraćajnih propisa i bezbjedno i sigurno upravljanje vozilima.

NVO ALFA centar takođe je uputio apel svim vozačima i ostalim učesnicima u saobraćaju da odgovornim odnosom prema sebi i cjelokupnoj zajednici doprinesu ličnoj i opštoj bezbjednosti u saobraćaju tako što će prilagoditi ponašanje uslovima na putu, poštovati zakon i saobraćajne propise, kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda na našim putevima.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

AKTUELNO

Dva osamnajestogodišnjaka stradala kod Nikšića

13

kom gradu Crne Gore. Da li su ovdje pješaci privilegovani, postavlja se pitanje. Svi ovi prekršaji mogu izazvati saobraćajnu nezgodu, jer pješak tada stvara opasnu situaciju, a vozač nema mogućnosti izbjegavanja nezgode. Po mom mišljenju, trebalo bi vršiti kažnjavanje pješaka kao što se kažnjavaju i vozači jer su i pješaci učesnici u saobraćaju i oni takođe moraju poštovati saobraćajne propise. Kada bi se stekla takva atmosfera, tada bi ta represivna mjera zasigurno imala uticaja na povećanje bezbjednosti saobraćaja, odnosno znatno smanjila broj saobraćajhnih nezgoda sa učešćem pješaka”, kaže vještak.

■ POOŠTRITI OBUKU ZA VOZAČE

61 MOTOCIKLISTA JE LAKŠE ILI TEŽE POVRIJEĐEN, DOK SU DVA POGINULA ZA POLA GODINE

različite”, kaže Čarapić za Vikend novine.

■ ADEKVATNA SAOBRAĆAJNA SIGNALIZACIJA

Prema njegovim riječima, savremeni automobili su sa znatano izražajnijim vučno brzinskim karakteristikama, koje dozvoljavaju i vozilima manjih radnih zapremina i snaga motora, da razvijaju relativno velike brzine.

“Naši putevi ograničavaju takvu vožnju, a na mladim ljudima, odnosno vozačima od 18 godina to postaje jasnije nakon određenog perioda. Dakle, vozači od 18 godina su sposobni da upravljaju vozilom bilo da su sami ili u društvu vršnjaka, ukoliko bi se u jednom relativno kraćem periodu striktno pridržavali svih važećih propisa iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, bez nekih radnji sa kojima bi izazivali opasne situacije

i mogućnost nastanka saobraćajne nezgode, a koje mogu biti sa teškim posljedicama”, jasan je Čarapić.

U Crnoj Gori je proteklih godina rekonstruisan veći broj saobraćajnica, a kako navodi Čarapić, to zahtijeva i određenu adekvatnu saobraćajnu signalizaciju.

“Na većini saobraćajnica su rekostruisane određene “crne tačke”, posebno određene krivine i povećali se radijusi tih krivina, gdje se omogućavaju i veće brzine za savladavanje istih.

Po mom mišljenju na našim putevima saobraćajna signalizacija o ograničenju brzine je adekvatna saobraćajnicama, i ukoliko bi se poštovala ograničenja brzine označena postavljenim saobraćajnim zanakom, tada bi bio i smanjen ogroman broj saobraćajnih nezgoda, posebno onih nezgoda koje su sa teškim posljedicama”, kaže sagovornik Vikend novina.

■ PREBLAGE KAZNE Vještak smatra da su kazne za pojedine prekršaje preblage.

“Naime, kazne koje su važeće za pojedine prekršaje, po mom mišljenju, bi trebalo da bude daleko veće. Kada kažem za pojedine prekršaje to se odnosi na sljedeće: znatno prekoračenje brzine koja je ograničena na određenoj dionici, preticanje vozila na mjestima gdje je to izričito zabranjeno, preticanje kolone vozila, upotreba mobilnih telefona u toku vo-

Upotreba pojasa štiti sva lica u vozilu Prema riječima Čarapića, upotreba sigurnosnih pojaseva u svakom slučaju je jedan od najvažnijih djelova pasivne bezbjednosti.

“U većem broju slučajeva upotreba sigurnosnih pojaseva samnjuje povređivanje putnika u vozilima, a u nekim slučajevima i od sigurne smrti, posebno kod čeonih sudara koji su sa najvećim posljedicama.

Kod nas nije navika vezivanja i upotreba sigurnosnih pojaseva, a koji su veoma bitni kod nastanka saobraćanih nezgoda. Ponekad od strane MUP se provodi akcija korišćenja sigurnosnih pojaseva koja traje petnaestak dana, i tada većina vozača i suvozača koriste pojas, čim prođe taj period opet se vraćamo na isto.

Upotreba pojasa štiti sva lica koja se nalaze u vozilu, i ona koja su na prednjim i ona koja su na zadnjim sjedištima, jer su i putnici na zadnjim sjedištima u obavezi da koriste sigurnosni pojas. Kazne za nekorišćenje pojasa su male pa bi i u tom pravcu trebalo izvršiti korekciju istih nagore”, smatra vještak.

žnje, vožnja u alkoholisanom stanju, vožnja uz korišćenje psihoaktivnih supstanci, prolazak vozila na crveno svijetlo. Ovo su i najčešći uzroci nastanka saobraćajnih nezgoda koje za poljedicu imaju velike materijalne štete, povrijeđena lica ili kao krajnji ishod smrtno stradala lica”, navodi Čarapić.

U Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima su propisane i kazne za pješake koji ne poštuju saobraćajne propise, a Čarapić navodi da se kažnjava mali broj pješaka, koji u velikom broju krši zakon.

“Pješaci prelaze kolovoz van pješačkog prelaza iako je pješački prelaz na vrlo kratkom rastojanju od mjesta gdje vrši prelazak kolovoza, prelazi kolovoz kada je za pješake na semaforu uključeno crveno svijetlo, koriste mobilni telefon, a prelaze kolovoz, prelaze preko bulevara, i sl., što se može svakodnevno vidjeti na bilo kojoj lokaciji u bilo

U toku obuke za polaganje vozačkog ispita, kako navodi Čarapić, činjenica je da su vozači-kandidati sa instruktorom koji ima pomoćne komande i koji u određenim saobraćajnim situacijama može reagovati na kočioni sistem umjesto vozača-kandidata, i koji mu u toku vožnje sugeriše i obučava ga kako postupiti u određenoj saobraćajnoj situaciji.

“Kod polaganja vozačkih ispita, koliko mi je poznato, daju se tipski opšte poznati testovi, koji se nekada i šablonski popunjavaju, a u toku praktičnog dijela obično su poznate i trase puta ili ulice kojima se kreću vozači-kandidati koji polažu vozački ispit. Tako da su i sami kandidati u nekom dijelu usmjereni samo na taj lokalitet koji više puta obiđu i spreme se za polaganje ispita. Nakon položenog ispita, oni su samostalni, nailaze na razne saobraćajne situacije, razne saobraćajnice, lokalne puteve, magistralne puteve, bulevare i sl., gdje u svim saobraćajnim situacijama sami donose odluke. Tu se može uočiti određena nesigurnost vozača koji su tek stekli pravo na upravljanje motornim vozilom.

Smatram da bi trebalo više pažnje usmjeriti na obuku vozača, njihovu edukaciju i pooštriti kriterijume pri polaganju vozačkih ispita”, kaže Čarapić.

Automobilom sletjeli u provaliju, mladi vozač vozio pod dejstvom alkohola

14

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

Foto: Corfu-Press

uhapšen Podgoričanin zbog pokušaja ubistva

Laković golfom uletio u Šćepanoviće, jednog teško povrijedio

napadači likvidirali Kožara i Hadžića u sačekuši

Ubijeni sa 29 projektila, oružje pronađeno u vozilu i stanu različita oružja oko 50 projektila od kojih je njih 29 završilo uglavnom u glavi i gornjem dijelu tijela žrtava.

Grčki portal Kerkirasimera.gr piše da je inspektor Giannis Aivatidis potvrdio je da su Kožar i Hadžić ubijeni u popodnevnim časovima na Krfu. O dvostrukom ubistvu tamnošnju policiju je obavijestio komšija kada je ugledao tijela dvije muške osobe u vozilu.

“Pretpostavlja se da su ubice u zasjedi čekale Kožara i Hadžića na parkingu zgrade u kojoj su njih dvojica iznajmljivala stan. Oni su pronađeni mrtvi u auto-

mobilu. U njih je ispaljeno najmanje 29 metaka, a ubice su im pucale u glavu i grudi”, kazao je Aivatidis.

Prema njegovim riječima, Kožar i Hadžić su ubijeni pri povratku sa plaže.

“U automobilu je pronađeno oružje, a uz stanu koje su koristile žrtve je pronađena je i municija. Takođe, do sada smo utvrdili da su kod sebe imali lažne slovenačke pasoše “, naveo je on u izjavi za Kerkirasimera.gr. U stanu koji su koristile žrtve osim oružja pronađena je ogromna suma novca, više lap topova i mobilnih telefona.

N.P.

i lišen slobode po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.

Njemu je nakon salušanja kod sudije za istragu određen pritvor do 30 dana.

Laković je na osnovu sporazuma o priznanju 2017. godine osuđen na šest mjeseci zatvora zbog pištolja i municije koji su u njegovom stanu pronađeni u oktobru 2016. godine. U njegovom stanu je tada pronađen još jedan pištolj, ali se ispostavilo da je neispravan, pa je optužen za ilegalno držanje jednog pištolja i 19 komada municije. Iste godine hapšen je na Badnje jutra zbog pucnjave u stanu na Zabjelu. On je osuđen na godinu zatvora zbog ranjavanja sugrađanina Radoslava Gila Stanišića. Laković je pucao na Stanišića 30. juna 2014. godine u centru Podgorice. Kada je, uz jemstvo, pušten da se brani sa slobode, dva dana kasnije ranjen je ispred zgrade u kojoj stanuje.

N.P. Laković

Foto: Iva Mandić

Baranin Alan Kožar (43) i Užičanin Damir Hadžić (46) ubijeni su na ostrvu Krf sa čak 29 hitaca u klasičnoj sačekuši koju su izveli za sada nepoznati napadači.

Kako navode grčki mediji, napadači su vjerovatno danima pratili Kožara i Hadžića i čekali pogodni trenutak da izvrše napad. Kožar i Hadžić su se iznajmljenim vozilom vraćali sa plaže i parkirali ispred vile u kojoj su iznajmili stan na spratu u kojem su živjeli već par mjeseci. Upravu u trenutku kada su se parkirali napadači su izašli iz skrovišta i u njihovom pravcu isplaili iz dva

Podgorička policija je lišila slobode bezbjednosno interesantno lice Bobana Lakovića (36) iz Podgorice zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju na štetu Duška Šćepanovića (53) i Filipa Šćepanovića (27).

Prema navodima policije, Laković je, kako se sumnja, ovo krivično djelo počinio na način što je 22. jula upravajući svojim vozilom marke „VW golf V plus“ velikom brzinom ušao u prostor dvorišta porodične kuće Šćepanović i udario dva oštećena lica vozilom.

Osumnjičeni je zatim ostavio vozilo i udaljio se u nepoznatom pravcu.

Ovom događaju je prethodnio verbalni i fizički sukob Lakovića i Duška Šćepanovića.

Filip Šćepanović je u ovom događaju zadobio teške tjelesne povrede, dok je Duško lakše povrijeđen.

Osumnjičeni je ubrzo nakon počinjenog djela lociran

zbog služenja liturgije na kojoj je bilo preko 40 osoba

Krivična prijava protiv sveštenika Podgorička policija je, po nalogu nadležnog državnog tužioca, podnijela krivičnu prijavu protiv sveštenog lica Branka Vujačića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim prospisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Policija je jutros oko 09.30 časova u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici zatekla preko 40 građana za vrijeme obavljanja vjerskog obreda koji je služio Vujačić. Ovako je prekršena mjera Ministarstva zdravlja o okupljanji-

lišen slobode srpski državljanin u Budvi

Uhapšen sa 10 grama heroina

ma građana kojom je ograničeno okupljanje na maksimalno 40 osoba na otvorenim javnim mjestima, a na

20 osoba na zatvorenim, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra.

N.P.

U Budvi, u naselju Kamenovo policija je kontrolisala M.M. (37), državljanina Republike Srbije, sa boravištem u Budvi i kod njega pronašla 10,5 grama opojne droge heroin.

Izvršen je pretres stana i drugih prostorija ko-

je koristi ovo lice gdje je pronađena vaga za precizno mjerenje i drugi predmeti. Upoznat je nadležni državni tužilac. M.M. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivčno djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

AKTUELNO

15

INDIVIDUALNA VOŽNJA NIJE RIZIK

MASKE OBAVEZNE

Vladinim službenicima mjeriće NKT: Biciklisti u grupi temperaturu na ulazu u zgradu moraju nositi maske Vladinim službenicima i namještenicima na ulasku u službene prostorije biće mjerena tjelesna temperatura, saopšteno je juče iz Vlade.

“Maske su obavezne. Vlada je zadužila starješine organa državne uprave da na ulasku u službene prostorije obezbijede mjerenje tjelesne temperature držav-

nih službenika i namještenika i da ne dozvole ulazak državnih službenika i namještenika u službene prostorije bez zaštitne maske”, saopšteno je iz Vlade.

BEGIĆ: IMALI SMO PRESTROGE KRITERIJUME ZA OPORAVAK

Za ozdravljenje dovoljan jedan negativni test U prvom talasu epidemije COVID-19, kazao je juče na konferenciji za mediji pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić, insistiralo se na dva uzastopna negativna PCR testa, ali se za ozdravljenje, kako je rekao, više nigdje u svijetu ne insistira na tome.

Stavovi zdravstvenih agencija, kako je objasnio, ukazuju na to da smo previše strogi kada su pitanju kriterijumi za oporavak.

“Oni smatraju da je oporavljena osoba, ona koja tri dana nema povišenu temperaturu i kod koje je prošlo 10 dana od potvrđene infekcije. Postoje naučni dokazi da pozitivni PCR testovi u kasnim fazama, dosta vremena nakon obolijevanja, izgleda da ne dokazuju kompletan virus nego da dokazuju određene djelove virusa, odnosno genetskog materijala virusa, koji je posljedica raspadanja virusa u ljudskom organizmu. Stav Svjetske zdravstvene organizacije je prilično jasan, oni te osobe koje su i 30 do 40 dana nakon infekcije PCR pozitivne ne smatraju opasnim po okolinu, te da je to što PCR detektuje, kod takvih osoba, dio virusnog materijala, a ne sam virus”, pojasnio je Begić.

Govoreći o testiranjima u privatnim laboratorijama Begić pojašnjava da je riječ o serološkim testovima koji ne služe za dokazivanje za-

raznosti, jer su to testovi koji se baziraju na otkrivanju antitijela na korona virus.

“Ti testovi ne služe za otkrivanje da li je neko zarazan ili ne. Oni služe samo da otkriju da li je neko bio u kontaktu sa virusom i da li je nakon kontakta razvio antitijela na korona virus. PCR otkriva prisustvo genetskog materijala virusa u respiratornim putevima”, kazao je Begić.

On je naveo i primjer, kako je kazao, “čojstva porodice sa Cetinja koja je izgubila najmlađeg člana”, a za kojeg je u Urgentnom centru utvrđeno da je bio pozitivan na koronu.

“Porodica je zvala i ukazala na činjenicu da je jako bitno da i oni, iako pogođeni tragedijom, ostaju u samoizolaciji i da smo iznenađeni da u svoj količini bola imamo takve primjere društveno odgovornog ponašanja,

TI TESTOVI NE SLUŽE ZA OTKRIVANJE DA LI JE NEKO ZARAZAN ILI NE. ONI SLUŽE SAMO DA OTKRIJU DA LI JE NEKO BIO U KONTAKTU SA VIRUSOM I DA LI JE NAKON KONTAKTA RAZVIO ANTITIJELA NA KORONA VIRUS. PCR OTKRIVA PRISUSTVO GENETSKOG MATERIJALA VIRUSA U RESPIRATORNIM PUTEVIMA

Detalj sa presa NKT-a koji su čak Institutu ukazali na neke zakašnjele reakcije zdravstvenog sistema”, kazao je Begić.

Zbog toga je pozvao sve da prijave svoje kontakte.

“Kada god imate simptome respiratorne infekcije ostanite kući”, poručio je Begić.

Na pitanje da li su razmatrali zahtjev ugostitelja, da se produži radno vrijeme kafića, Begić kaže da Institut stalno dobija zahtjeve privrednika koji su pogođeni mjerama. “Što se Instituta tiče, da se mjere koje su propisane u kafićima sprovode adekvatno, Institut ne bi imao ništa protiv da kafići rade od 0 do 24h, ali te mjere podrazumijevaju održavanje distance i nošenje maski od strane gostiju i osoblja. Ključnu ulogu imaju sami vlasnici koji moraju da poštuju mjere i preporuke Instituta i da uvažavaju očekivanja gostiju”, poručio je Begić.

On je pojasnio i da se maske tretiraju kao zaštitna oprema.

“Mi insistiramo da se unutar zdravstvenih ustanova nose isključivo medicinske maske, a ne pamučne koje nijesu dobre za zdravstvene radnike, kao ni prilikom njege oboljelih pacijenata”, istakao Begić i pojasnio da su pamučne maske dobre kada govorimo o građanima u svakodnevnoj upotrebi.

J.V.Đ.

Individualna vožnja bicikla nije rizik sa epidemiološke strane, navodi se na twitter profilu Vlade Crne Gore.

“Formalno biciklo nije vozilo za prevoz putni-

ka. Individualna ili vožnja članova istog domaćinstva ne iziskuje nošenje maske. Biciklisti u grupi moraju nositi maske!”, pojašnjeno je na twitter nalogu Vlade.

OPORAVILE SE 104 OSOBE

Još 96 novozaraženih U Crnoj Gori registrovano je 96 novih slučajeva korona virusa, dok su tri osobe preminula od posljedica infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 časa završile PCR analizu 677 uzoraka na novi korona virus, među kojima je 96 rezultata bilo pozitivno. Uzorci su upućeni na testiranje sa teritorije opština: Podgorica 39, Bijelo Polje 11, po osam iz Bara, Berana i Cetinja, iz Budve šest, Pljevalja četiri, po tri uzorka iz Nikšića i Andrijevice, i po dva iz Rožaja, Ulci-

nja i Tuzi”, saopšteno je iz Instituta.

Prijavljena su tri smrtna ishoda kod pacijenata iz Berana, Podgorice i Cetinja liječenih u Opštoj bolnici Berane, Kliničkom centru Crne Gore i Opštoj bolnici “Danilo I” sa Cetinja. Pacijenti su bili 1922, 1939. i 1937. godište.

Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna je 33.

“Od infekcije su se oporavila još 104 pacijenta tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 327. Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.979”, kazali su iz Instituta.

J.V.Đ.

U CRNOGORSKIM BOLNICAMA

Hospitalizovano 185 COVID - 19 pacijenata U bolnicama u Crnoj Gori liječi se 185 kovid pozitivnih pacijenata, od kojih je 13 u teškom stanju, kazao je na jučerašnjem presu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti dr Nemanja Radojević iz Kliničkog centra Crne Gore.

“Od tog broja, 24 pacijenta su u Kliničkom centru, 35 u Baru, 57 u Beranama, 31 u Nikšiću, 25 u Brezoviku, tri u Kodri, jedan u Pljevljima i devet u Rožajama. Popunjenost naših zdravstvenih kapaciteta trenutno je na nivou od jedne trećine”, ocijenio je on.

Na koronu je, dodaje, pozitivno 78 zdravstvenih radnika, od kojih su 17 ljekari i 52 medicinska radnika.

Radojević je kazao i da umiru pacijenti svih dobi, ali da je učestalost smrtnih ishoda veća među starijom generacijom.

“Ali i osobe srednje dobi su u ugrožene, a umirali su i ljudi bez teških zdravstvenih stanja. Ova infekcija napada sve grupe i epidemiološke mjere važe za sve”, rekao je on, dodajući da je jedan mlađi pacijent iz beranske bolnice u teškom zdravstvenom stanju.

J.V.Đ.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

Fabrika maski re i zapošljava 12 IZ GLAVNOG GRADA PORUČILI

MINISTARSTVO KULTURE

Na UCG osnivaju studije konzervacije i restauracije Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o potrebi organizovanja studijskog programa konzervacije i restauracije, čiji su predlagači Ministarstvo kulture i Ministarstvo prosvjete.

“Organizovanjem studijskog programa konzervacije i restauracije u Crnoj Gori, na inicijativu Ministarstva kulture, biće stvorena odgovarajuća kadrovska struktura koja može odgovoriti kako sa aspekta stručnog i praktičnog nivoa, tako i sa aspekta primjene savremenih standarda, metoda i metodologija”, saopšteno je iz resora na čijem je čelu Aleksandar Bogdanović.

To je, ističu, u interesu zaštite i očuvanja svih elemenata neprocjenjivih vrijednosti kulturnog nasljeđa Crne Gore i daljeg unapređenja konzervatorske djelatnosti u kontekstu održivog korišćenja kulturne baštine, njene ekonomske, turističke i druge valorizacije, poštujući princip očuvanja svih kulturno-istorijskih slojeva koji su obilježje sveukupnog nasljeđa Crne Gore i njenog identiteta, što je i jedan od strateških ciljeva Ministarstva kulture.

“Ova oblast od neprocjenjivog je značaja za relevantno tumačenje i prezentaciju kulturno-istorijske i društvene prošlosti, stoga je formiranje ovog studijskog programa i pitanje naše odgovornosti za budućnost. I kroz ovu inicijativu, Ministarstvo kulture iskazuje

posvećenost daljem razvoju, pored ostalih, i konzervatorske djelatnosti, a sve u interesu očuvanja identiteta i svih naslijeđenih kulturnih vrijednosti u Crnoj Gori”, kaže se u saopštenju.

Univerzitet Crne Gore je, dodaju, aktom broj 012093 od 7. maja 2020. godine, iskazao podršku u osnivanju ovog studijskog programa, razradio koncept i preduzeo konkretne mjere, pripremio dokumentaciju za akreditaciju i osnivanje Interdisciplinarnog studijskog programa konzervacija i restauracija, osnovnih i master studija, uz napomenu da se u kasnijoj fazi organizuje i doktorski nivo studija.

Posebna vrijednost programa, kažu, biće i u naučnom kapacitetu za istraživanje, umrežavanje sa srodnim međunarodnim programima i privlačenju značajnijih međunarodnih fondova.

“Uvažavajući značaj unapređenja kadrovske baze, kao i njihov potencijal u pogledu osnovnog studijskog zvanja, kompetencija i vještina u djelatnostima zaštite i očuvanja kulturne baštine, potrebna sredstva za ovaj studijski program biće obezbijeđena kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, koji na prijedlog Ministarstva kulture donosi Vlada, na godišnjem nivou, a u skladu sa članom 128 Zakona o zaštiti kulturnih dobara”, zaključuju iz Ministarstva.

J.V.Đ.

Reagujući na navode nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića da se u Podgorici nelegalno proizvode zaštitne maske, iz Glavnog grada su juče saopštili da je fabrika registrovana po propisima i da bez obzira na političke razlike, vjeruju da ne postoji niko u Podgorici koga ne raduju vijesti o pokretanju nove proizvodnje i otvaranju novih radnih mjesta gradu.​ “FTS” d.o.o. trenutno zapošljava 12 radnika koji su osim obaveznog osiguranja, osigurani i u Generali osiguranju u slučaju da dođe do povrede na radu.

U toku je procedura prijave za još tri radnika”, kazali su iz Glavnog grada.

Potpredsjednik Vlade i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović potvrdio je prekjuče u Skupštini, odgovarajući na pitanja nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića, da je u Podgorici stavljena u pogon fabrika koja proizvodi zaštitne medicinske maske.

Prvi kontakt sa italijanskim investitorom koji obavlja djelatnost proizvodnje maski, predstavnici Glavnog grada ostvarili su na događaju Podgorica Investment Days.

“Usljed situacije uzrokovane epidemijom korona virusa, jedan od potencijalnih investitora koji u Italiji proizvodi zaštitnu opremu kontaktirao je menadžera Glavnog grada u svrhu dobijanja neophodnih informacija za pokretanje proizvodnje u Crnoj Gori, sa namjerom da u budućoj fazi aplicira za lokaciju u jednoj od biznis zona Glavnog grada”, navodi se u saopštenju PG Biroa.

Glavni grad je informisao

nadležne državne organe, kako zbog dobijanja preciznih instrukcija o kretanju stranaca u skladu sa mjerama NKTa, tako i zbog uputstava o mogućnosti pokretanja ove vrste proizvodnje.

“Prateći proceduru, firma F.T.S. d.o.o. Podgorica osnovana je 7. maja 2020. godine u Centralnom registru privrednih subjekata, a ugovor o zakupu sa PLC Morača AD Podgorica (jedna od sala bivšeg “Ti-

CRVENI KRST CRNE GO

Za sezonu spr Nakon što je Crveni krst Crne Gore sproveo dvije obuke za spasioce na vodi tokom juna i jula, te obezbijedio 14 termina za ovjeru postojećih licenci za 2020. godinu, zakupcima crnogorskih plaža na raspolaganju je ukupno 497 licenciranih spasilaca na vodi za tekuću kupališnu sezonu, saopšteno je juče iz te organizacije.

Na kursevima je obučeno 67 novih spasilaca, dok je, ističu, 430 postojećih uspješno prošlo provjere i ovjerilo svoje licence.

Koordinator programa Spasilaštvo na vodi u Crvenom krstu Crne Gore Ivan Terzić kazao je da su veoma zadovoljni rezultatima koje su postigli, jer je ukupna situacija sa korona virusom pri-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

egistrovana radnika tex-a”) investitor je potpisao 14. maja 2020. godine na period od godinu dana, nakon čega je uslijedila adaptacija prostora i montirane su mašine za proizvodnju”, precizirali su iz Glavnog grada.

Firma „FTS” d.o.o. kupila je dvije mašine za proizvodnju maski za lice u ukupnom iznosu od 291.000 eura.

“Takođe, ogroman trud uložen je kako bi se obezbijedila nesmetana isporuka repro materijala

tipa “non-woven”, trenutno vrlo traženog u cijelom svijetu i to u iznosu preko 150.000 eura”, istakli su iz Glavnog grada.

Predstavnici firme “FTS” d.o.o., dodaju, informisali su Glavni grad da su 16. juna dobili CE certifikat od Ministarstva zdravlja Italije za distribuciju nesterilisanih medicinskih uređaja tip 1 sa filtracijom min 94 odsto za civilnu upotrebu na prostoru EU (kolokvijalnohiruške maske), dok je 10. jula dobio takođe CE sertifikat od strane Ministarstva zdravlja Italije, za distribuciju nesterilisanih maski tip 2 min 98 odsto filtracija za civilnu upotrebu (kolokvijalno kn 95),na prostoru EU. “FTS d.o.o. je izvozno orijentisana firma, budući da su svi njihovi kupci uglavnom iz Evrope i drugih djelova svijeta. Na osnovu Pravilnika o opremi lične zaštite obaveza izvoznika je da ispuni deklaracije i da proizvod posjeduje CE znak jer u slučaju izvoza robe primjenjuje se zakonodavstvo države u koju se uvozi. Firma “FTS” d.o.o. je 26. juna podnijela zahtjev Sekretarijatu za preduzetništvo za prijavu o obavljanju dijelatnosti”, poručili su iz Glavnog grada.

J.V.Đ.

ORE

remno 497 spasilaca na vodi vremeno obustavila njihove aktivnosti duže od dva mjeseca.

“Kad su se stvorili uslovi za nastavak, trudili smo se da dodatnim zalaganjima i intenzivnijim radom, uz poštovanje svih preporuka i mjera zaštite, realizujemo veći dio plana i stvorimo mogućnost zainteresovanima da ovjere licencu ili postanu spasioci. Na kraju smo, kroz proces ovjera licenci i obuka novih kandidata, obezbijedili zadovoljavajući broj spasilaca za angažman tokom tursitičke sezone”, kazao je Terzić.

Crveni krst je član Međunarodne federacije za spašavanje na vodi ILS-e, te je program obuke usklađen sa svim evropskim i svjetskim standardima.

“Tako su se i u ovoj sezoni praktični dio obuke i ispiti sprovodili po međunarodno usklađenim normama, koje su se primjenjivale na ispitima za ovjeru licenci i na obukama novih spasilaca na vodi. Sadržaj praktičnog dijela ispita, pored znanja i iskustva iz oblasti plivačkih sposobnosti, podrazumijevao je i znanje iz teorije spasilaštva, kao i znanje u pružanju prve pomoći i KPR-a (reanimacija)”, saopštili su u Crvenom krstu.

Obuke spasilaca na vodi Crveni krst sprovodi u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.

J.V.Đ.

AKTUELNO

17

UPRAVNI ODBOR UNIVERZITETA CRNE GORE

Proširene rang liste za upis na Arhitekturu i Medicinu

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore odobrio je juče upis dodatnog broja kandidata na osnovne studije programa Arhitektura, Primijenjena terapija i Visoka medicinska škola, a na prijedlog Senata Univerziteta i vijeća Arhitektonskog i Medicinskog fakulteta.

Kako je saopšteno iz UCG-a, predsjednik UO UCG Duško Bjelica kazao je da je broj povećan u skladu sa licencom, uz vođenje računa da se povećanjem ne ugrozi kvalitet nastave.

“Za upis na studijski program Arhitektura odobreno je dodatnih 17 kandidata, dok je na studijskim programima Medicinskog fakulteta, Primi-

jenjena terapija i Visoka medicinska škola, odobreno po 20 kandidata više. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se nakon dobijanja saglasnosti Vlade”, rekao je Bjelica.

Na sjednici je za izvršnog direktora Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra, za mandatni period 2020-2023. godine, izabran Miloš Pavićević, koji je bio jedini kandidat po objavljenom konkursu.

“Centru je data i saglasnost za građevinske radove na proširenju fitnes centra, u zgradi, čiji je nosilac prava svojine Univerzitet”, navodi se u saopštenju.

Na sjednici su razmatrana i pitanja finansijskog poslo-

vanja Univerziteta i raspolaganja imovinskim pravima.

“Za potrebe izgradnje objekta u kojem bi bilo sjedište najviših sudova za teritoriju Glavnog grada Podgorica, razmatran je zahtjev Uprave za imovinu u vezi sa Inicijativom Vrhovnog suda Crne Gore, za ustupanje zemljišta”, kazao je Bjelica.

Razmatrana je, između ostalog, kako se navodi, i sadržina Konačnog izvještaja Službe za unutrašnju reviziju, čija je svrha unapređenje efektivnosti procesa upravljanja, upravljanja rizicima i kontrola i obaveza pružanja savjetodavnih usluga u cilju doprinosa unapređenju poslovanja subjekta.

J.V.Đ.

DONACIJA CGES ELEKTROTEHNIČKOM FAKULTETU

Za renoviranje amfiteatra 20.000€

Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Saša Mujović potpisao je Ugovor o donaciji sa izvršnim direktorom Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES Draganom Kujovićem, kojim će ETF-u biti uplaćeno 20.000 eura za potrebe renoviranja amfiteatra 016. Kako je saopšteno iz Univerziteta, Mujević je kazao da je izuzetno ponosan na činjenicu da renomirana kompanija, kakva je CGES, prepoznaje značaj ulaganja u nauku i Elektrotehnički fakultet i što na ovaj način stvaraju reprezentativne uslove za studiranje studentima, među kojima su i oni koji će u budućnosti biti zaposleni u CGES-u.

“Mišljenja sam da energetske kompanije sa ozbiljnim

planovima i jasnom strategijom razvoja moraju biti prisutni na Elektrotehničkom fakultetu i biti “na oku” studentima”, istakao je Mujović i dodao da će nakon renoviranja amfiteatar nositi ime ove kompanije – Amfiteatar CGES. Pored nastave amfiteatar će, kaže, biti i mjesto prezentacija aktivnosti CGES-a, kako bi studenti dobijali što više praktičnih informacija i uvidjeli da materija koju izučavaju na Fakultetu ima potpunu mogućnost implementacije u praksi.

Mujović posebno ističe izuzetnu saradnju i razumijevanje koje su pokazali čelnici CGES-a, predsjednica Odbora direktora Vesna Bracanović i izvršni direktor Kujović.

Bracanović je kazala da do-

nacija predstavlja još jednu potvrdu simbioze CGES-a i Elektrotehničkog fakulteta, od koje očekuje da studenti imaju najviše koristi.

“Saradnjom sa Elektrotehničkim fakultetom kroz razne oblike djelovanja, ulaganjem u poboljšanje uslova rada i studenata i nastavnog osoblja, CGES daje doprinos stvaranju budućeg inženjerskog kadra.

To je siguran način da spremni odgovorimo na sve izazove budućnosti, jer nema dileme da je znanje najveći kapital, a ulaganje u obrazovanje uslov budućeg razvoja svakog društva”, zaključila je Bracanović.

Na ovaj način, biće renoviran i posljednji preostali amfiteatar na Elektrotehničkom fakultetu.

J.V.Đ.

20

AKTUELNO

GLAVNI GRAD PODRŽAO TREĆI PAKET

Mjere najbolji odgovor na aktuelnu situaciju

Treći paket ekonomskih mjera Vlade koji se odnosi na podršku građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa vrijedan 1,22 milijarde eura, kao i odluke Glavnog grada o podršci privrednim aktivnostima u Podgorici, predstavljaju odgovoran i dugoročno promišljen odnos prema aktuelnoj situaciji u kojoj se nalaze naša država i društvo, smatraju iz Glavnog grada.

Na ovaj način, kako kažu, stvaraju se adekvatne pretpostavke za održivost svih privrednih djelatnosti i nastavak izvjesnog razvoja, uz dodatnu sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja i sve naše građane.

“Takođe, pored direktnog uticaja ovih mjera, naročito su važni indirektni podsticaji i multiplikativni efekti koji će se ostvariti kroz realizaciju kapitalnih investicija Vlade i Glavnog grada i time doprinijeti znatno većem obimu ukupnih privrednih aktivno-

sti i efikasnijem ublažabvanju svih negativnih posljedica”, kazali su iz Glavnog grada, navodeći da su dobili podršku velikog broja privrednika, iskazujući poštovanje Vladi i Glavnom gradu koji su na vrijeme prepoznali značaj donošenja ovih mjera u cilju očuvanja ekonomske i finansijske stabilnosti, ali i materijalne sigurnosti svake porodice i svakog pojedinca.

“U trenucima kada su i mnogo veće i razvijene države i ekonomije suočavaju sa ozbiljnim izazovima, Vlada i Glavni grad donijeli su ključne odluke koje se odnose na ulaganje u sopstveni razvoj, održivost i strateška ulaganja. Na ovaj način stvorene su sve pretpostavke da u narednom periodu, korišćenjem svih raspoloživih resursa, izazove i posljedice pandemije pretvorimo u nove šanse i stvaramo novu vrijednost za svakog pojedinca i našu državu”, saopštili su iz Glavnog grada.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za SN 10 kV kablovski vod i trafostanicu 10/0,4 kV x 630 kVA „KućA VoćA“, opština Andrijevica. u vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i Sekretarijatu lokalne uprave,opštine Andrijevica, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 05.08.2020.godine.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

MOJKOVAC: NA KOMUNALNOJ INFRASTRUKTU

SMOLOVIĆ: ZATVARA SE DEPONIJA PORED TARE

U istoriji poslovanja mojkovačkog Komunalnog preduzeća „Gradac“ prošla godina bila je daleko najuspješnija. Firma, za koju se ranije govoriilo da joj ni „bečki ljekari ne mogu pomoći”, imala je pozitivne bilanse i obrt od preko 750.000 eura, što je skoro duplo više nego u, recimo, zadnjih desetak godina, rekao je direktor komunalnog preduzeća Predrag Smolović.

“Imali smo i ozbiljno tehničko opremanje. Nabavili smo iz sopstvenih izvora, ali i uz podršku Opštine kao osnivača, pokretnu auto-radionicu, dva snjegočistača, hidrauličnu korpu za radove na uličnoj rasvjeti, novi kamion za putare i vozilo za pranje ulica. Teško je očekivati da ćemo, zbog epidemije korona virusa, sada ponoviti tako uspješnu poslovnu godinu, ali će i ova, i pored toga, biti upamćena kao najznačajnija po izgradnji komunalne infrastrukture, od upravljanja otpadom do vodosnabdijevanja, kojom će gazdovati naše preduzeće”, kazao je Smolović.

■ ZADNJI DANI DEPONIJE

Najznačajniji projekti su, prema njegovim riječima, vezani za upravljanje komunalnim otpadom.

“Najkasnije za dva mjeseca končno će biti zatvorena gradska deponija otpada u Podbišću, na obali Tare, koja decenijama radi kao privremena. Uslov za to je završetak transfer stanice sa reciklažnim dvorištem, u Rudnici. Radovi na tom projek-

tu, koji finansira država sa oko dva miliona eura, preko Uprave javnih radova, su pri kraju i biće završeni za tridesetak dana.

Dobar dio opreme je već dopremljen, a radovi na objektima su na samom kraju. U međuvremenu, mi smo već počeli sa sanacijom deponije pored Tare.

Nasipa se zemljanim materijalom, i to je donacija Bemaksa. Kada transfer stanica sa reciklažnim dvorištem bude zavr-

šena mi ćemo otpad transportovati na podgoričku sanitarnu daponiju, sve dok se ne izgradi planirana regionalna deponija na Čelinskoj kosi, na padinama Bjelasice”, rekao je Smolović.

Vodoizvorište „Gojakovići“, sa kojeg se grad i prigradska naselja snabdijevaju vodom, ove godine će, konačno, pored čuvarske službe dobiti i fizičku zaštitu.

“Vodoizvorište će imati tri zone sanitarne zaštite, tako da mu

PUCA ‘VEZA’ ATMOSFERSKE I FEKALNE KANALIZACIJE Mojkovčani su uradilii projekat odvajanja fekalne i atmosferske kanalizacije, problem decenijama prisutan u pojedinim djelovima grada i prigradskim naseljima.

“Realizacija tog projekta će koštati oko tri miliona eura, i finansiraće se iz EU fondova. Mi smo na toma već radili prilikoom itgradnje kružnog toka i rekonstrukcije gradskog parkinga a trenutnoo ga rješavamo

kroz rekonstrukciju raskrsnice ulica Mališe Damjjanovića i Vojislava Šćepanovića. Cilj nam je da sve fekalne vode prođu kroz postrojenje za njihovo prečišćavanje, zbog čega će i ono pretrpjeti određena prilagođavanja toj novoj situacijji.

Projektom su, pored gradske zone, obuhvaćeni i Ambarine, Podbišće, Babića Polje, Ravni, Juškovića potok i Lazina”, kazao je Smolović.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

URI RADI SE KAO NIKADA PRIJE

niko neće moći to skupa će uticati prići ni blizu, osim i na smanjenje guSmolović na kapiji i to uz odobitaka na mreži, kao i brenje. Projekat je uratroškova za struju, čemu đen, izabran i izvođač radova, će doprinijeti nove pumpe”, katako da će građevinci izaći na zao je Smolović. teren brzih dana. I to finansiOn je naglasio da su potrora država, sa oko 250.000 eura. šači, osim Stevanovca i dijeVodovod će dobiti i automatske la Podbišća, i do sada imali vohlorinatore, a biće ugrađen i sadu sa gradskog vodovoda, ali vremeni SCADA sistem za auda se dešavalo ponekad da votomatsko praćenje svega što se dosnabdijevanje nije na najvidogađa na mreži. To, međutim, šem nivou. ni izbliza nije sve što će se radi“Vrlo brzo će svi u svakom ti ili već radi na gradskom vo- trenutku imati, kako se to kadovodu. Završeni su radovi na že, punu čašu vode, jer je na vodovodu u Podbišću. Tamo je izvorištu ima dovoljno i za dva ugrađena savremena pumpa i Mojkovca”, zaključio je Smolotu ćemo dobiti još oko 60 potro- vić.

R.Ćetković šača. Svi oni će, naravno, morati da kupe vodomjere, kao i stari potrošači koji to nijesu uradili.

Mi ćemo ih postaviti. Vodosnabdijevanje Podbišća, kao i Polja, dodatno će se pojačati, planiraKomunalno preduzeće će ponom zamjenom starog cjevovočeti da prikuplja otpad i na seda novim, sa većim profilom cioskim područjima, ali ne pojevi”, pojasnio je Smolović. stavljanjem kontejnera pored puta, već podjelom kanti ■ PUNA ČAŠA VODE domaćinstvima.

“Kontejneri ne dolaze u obzir On je dodao da ni to nije sve, zbog udaljenosti. Bio bi to prevekada je vodovod u pitanju. liki trošak za nas. Podijelićemo “Ugradili smo savremene zainteresovanima kante i oni će pumpe za poboljšanje vodoodvoz smeća plaćati kao što se snabdijevanja naselja Ravni i to radi i u gradu. Siguran sam Juškovića potok. Preko njih će da će mnogi to prihvatiti jer vise obezbijediti i kvalitetno vodoše neće moći da bacaju smeće snabdijevanje šezdesetak potropored puteva i potoka. Mi ćemo, šača na Gornjem Mojkovcu, koji naime, organizovati neprekidni su često imali problema sa pritinadzor svih lokaciija na kojima skom vode. Kroz projekat ‘Norse formiraju divlje deponije. To veška za vas’ dobili smo sredće pratiti i kaznena poliitika za stva za zamjenu pumpi za Tutineodgovorne, tako da su kante će, Gazelu i Lazine. Vodovod od za sve najbolje i najjeftinije rjeKaraule do Stevanovca će uskošenje”, rekao je Smolović. ro biti stavljen u funkciju. Sve

Seoski otpad ide u kante

AKTUELNO

21

NASTAVLJENA ULAGANJA U SPORTSKU INFRASTRUKTURU

Za rekonstrukciju poligona na Barutani 30.000 eura

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, ministar sporta Nikola Janović i direktorica OŠ “Savo Kažić” Darka Đukanović obišli su juče rekonstruisani košarkaški poligon na Barutani koji se nalazi u dvorištu škole u koji je uloženo 30.000 eura.

Vuković je izrazio zadovoljstvo ulaganjem u sportsku infrastrukturu, najavljujući da će i ubuduće nastaviti sa značajnim ulaganjima i da će se u narednom periodu rekonstruisati šest poligona. ‘’Zahvaljujući partnerstvu Glavnog grada i Ministarstva sporta, ove godine ćemo rekonstruisati sportske poligone u Staroj varoši i Bloku V, kao i u ruralnim područjima i prigradskim naseljima, počev od Pričelja u Piperima, do poligona u Mojanovićima, pa do ovog novog poligona koji smo dobili na Barutani”, istakao je Vuković.

Ministarstvo sporta i mladih od osnivanja ima dobru saradnju sa Glavnim gradom, što pokazuju projekti koji stoje iza njih. Čak 17 rekonstrukcija fiskulturnih sala i sportskih terena jasan su, kažu iz Glavnog

Vikendom još jedna linija Podgorica - Bar Željeznički prevoz (ŽPCG) će od danas, na relaciji Podgorica – Bar – Podgorica, uvesti par vozova koji će saobraćati vikendom.

Iz ŽPCG su saopštili da je polazak voza iz Podgorice u 10.25 minuta, a povratak iz Bara u 19 sati.

“Cilj je da se smanje gužve tokom trajanja ljetnje sezone i poštuju mjere i preporuke Nacionalnog koordinacinog tijela za zarazne bolesti (NKT) u vezi sa aktuelnom situacijom COVID-19”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu ŽPCG.

grada, pokazatelj posebne pažnje koju Ministarstvo posvećuje unapređenju sportske infrastrukture.

Do sada su završeni radovi na devet projekata, dok su kod osam radovi u toku. Za navedene projekte u Podgorici resor na čijem je čelu Nikola Janović izdvojio je ukupno oko 500.000 eura.

“Razvijanjem sportske infrastrukture pokazujemo da su briga o našim građanima i promocija zdravih stilova života neizostavan dio svake uspješne zajednice”, kazao je Janović, poru-

čivši da kao bivši sportista razumije koliko je ovo bitno i šta predstavlja djeci.

Takođe, sinoć je otvoren i novi teren za mali fudbal i novi teren za odbojku u okviru kompleksa SC “Morača”.

Gradonačelnik Vuković navodi da je privedena kraju i rekonstrukcija košarkaškog terena u Njegoševom parku, vrijednog 60.000 eura, a da će uskoro biti završena i rekonstrukcija Stadion malih sportova, projekat vrijedan oko pola miliona eura.

M.M.

PODGORICA: LAKŠI PREVOZ AUTOBUSIMA

ELEKTRONSKA KARTA U GRADSKOM PREVOZU

Elektronska karta u javnom gradskom prevozu puštena je u upotrebu i dostupna građanima Podgorice. Karte se mogu kupiti u zgradi Skupštine Glavnog grada na Trgu nezavisnosti, na šalteru “Elektronski šalter” u periodu od osam do 15 sati.

U pitanju je jedinstvena vozna karta koja omogućava povezivanje usluga, tako da se sa jednom kupljenom voznom kartom može koristiti više autobusa, bez obzira da li se radi o različitim prevoznicima, u periodu za koji je karta izdata.

Karta može biti jednokratna (100 minuta), dnev-

na i mjesečna i važi za gradski i prigradski prevoz na teritoriji Podgorice.

Cijena jednokratne karte iznosi 0.90 eura, dnevne tri eura, mjesečne - radnička 30 eura, za đake i studente 25 eura i za penzionere 20 eura.

Mjesečna karta može se kupiti bilo kog datuma u mjesecu i važi 30 dana od dana kupovine.

Korisnici linijskog prevoza su tokom trajanja test faze, u okviru koje su terminali za naplatu i kontrolu elektronskih karata bili postavljeni u autobusima, imali priliku da se upoznaju sa načinom funkcionisanja ovog servisa.

22

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

TENZIJE IZMEĐU SUSJEDA U EGEJSKOM MORU, SPORNA ZONA OKO OSTRVA KASTELORIZO

TURSKA I GRČKA NA IVICI RATA, SAD I EU NEODLUČNI

Sve glasnije se zvecka oružjem u Mediteranu nakon najava Ankare da će poslati istraživački brod “Oruk Reis” u blizinu grčkog ostrva Kastelorizo u Egejskom moru koji se nalazi svega tri kilometra od turskog kopna, piše Dojče vele. Tu bi, prema najavama, turski brod mjesec dana trebalo da ispituje potencijalna podvodna nalazišta prirodnog gasa i nafte. Taj predio Grčka smatra svojim teritorijalnim vodama i zonom u kojoj ekskluzivno ima pravo da istražuje i eksploatiše podmorje.

Vojske obje zemlje su u pojačanoj pripravnosti i, prema saznanjima lista Bild, samo je posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel u utorak uveče spriječilo otvoreni sukob. Kako taj list piše, turski vojni avioni su nadletali Kastelorizo, grčki su takođe bili u vazduhu, i tek je telefonski kontakt kancelarke sa Eroganom i grčkim premijerom Kirjakosom Micotakisom preduprijedio vojni sudar.

■ PREGOVORI JEDINO REŠENJE

“Može se pretpostaviti da će Erdogan nastaviti svoju politiku vojnog bockanja”, kaže za Dojče vele Ginter Zojfert iz berlinskog Centra za primjenjene turske studije. On je uvjeren da turski predsjednik neće odustati od bušenja podmorja u oblasti koju Grčka reklamira za sebe, baš kao što je ušao u oblast na koju Kiprani polažu pravo.

“Da li će zato doći do rata, zavisi od toga kako se Grčka bude ponašala: da li će ponuditi Turskoj pregovore ili ne”, nastavlja Zojfert. “I zavisi od toga kako će se postaviti EU i prije svih SAD. Naposlijetku su i Grčka i Turska članice NATO i tu bi velike članice NATO trebalo da se upletu kao posrednici.”

Zojfert smatra da su pregovori jedino rješenje za suprotstavljena tumačenja pomorskog prava. Dok Grčka smatra da more oko njenih ostrva spada u grčke teritorijalne vode - makar ostrva bila tik uz tursku obalu - Turska tvrdi da to ne podrazumjeva ekskluzivno pravo na energente.

■ NEODLUČNOST EU I SAD

Dok se EU za sada ograničila na saopštenja i prijetnje sankcijama Turskoj, Sjedinjene Države su u teškoj poziciji, smatra Ginter Zojfert.

“Sa jedne strane imaju dosta konflikata sa Turskom - pomislite samo na tursku nabavku ruskog protivraketnog sistema S-400. Sa druge strane, SAD pokušavaju da suzbiju uticaj Rusije u istočnom Sredozemnlju i Libiji i to uz pomoć Turske. Vašington izgleda još nije odlučio da li želi primarno da se pozicionira protiv Rusije ili da primarno disciplinuje Tursku.”

“Erdogan obilato koristi tu tamovamo politiku SAD, kao i neodlučnost EU”, zaključuje Zojfert.

Zojfert, raniji novinski dopisnik

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

SVIJET

iz Turske i predavač na univerzitetima u Istanbulu i Nikoziji, podsjeća da je EU svojevremeno imala koherentnu politiku prema Turskoj u okviru pregovora sa tom zemljom o pristupanju Uniji. “Kako je taj proces bio veoma normativno ustrojen naime prema primjeni demokratskih reformi u Turskoj - sve države EU su mogle da stanu iza njega”, kaže Zojfert. No to je propalo. “Sada su u prvom planu mnoge pojedinačne teme - izbjegličko pitanje, energetska politika, uloga Turske u Siriji i Libiji.

U svim tim pitanjima pojedine države EU imaju različite pozicije u skladu sa nacionalnim interesima”, dodaje Zojfert.

23 Ostrvo Kastelorizo

■ ERDOGANOV

CILJ JE “VELIK TURSKA”

Na pitanje novinara DW da li iz 1923. kada je definisana granica Turske i Grčke, Zojfert kaže: “To nije slučajno. Politika gospodina Erdogana ima za cilj stvaranje velike Turske. Radi se o Turskoj koja se ne orijentiše prema Zapadu kao Turska Kemala Ataturka, već Turskoj koju prožimaju istorija i imperijalna veličina Osmanskog carstva”, na-

je slučajnost to što se istog dana (petak, 24. juli) održava prva islamska molitva u Aja Sofiji koja je pretvorena u džamiju, planira odlazak turskog broda u blizinu grčkog ostrva i obilježava godišnjica ugovora

vodi ovaj stručnjak.

Erdoganov moto je, kaže, da Turska postane najjača sila u regionu u vakuumu koji nastaje povlačenjem SAD i slabošću EU, te da Turska zastupa interese sunitskih muslimana na Bliskom istoku.

“Praktične posljedice te politike su naoružavanje turske vojske i militarizacija spoljne politike u istočnom Sredozemlju. Ta politika ima i velike simboličke dimenzije poput pretvaranja Aja Sofije u džamiju.”

(Dojče vele)

Održana prva molitva u Aja Sofiji nakon 1934. godine Prvi put nakon 86 godina u Aja Sofiji je u petak održana molitva, nakon što je turski sud odlučio da ona bude preimenovanja u džamiju, a tim povodom se okupio i veliki broj vernika. Molitvi je prisustvovao i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Aja Sofija je za molitvu otvorena džuma-namazom (velikom molitvom u podne), a na plato ispred čuvene građevine vjernici su pristizali od jutarnjih sati. Mnogi građani su čekali na 11 kontrolnih punktova kako bi im bilo dozvoljeno da uđu u prostor predviđen za molitvu. Nadležne službe nakon dezinfekcije pristiglima su dijelile maske i jednokratne prostirke za molitvu.

Osim turskog predsjednika, koji je učestvovao u molitvi noseći masku, svečanom otvaranju džamije prisustvovali su i drugi turski zvaničnici zbog čega su preduzete viso-

ke bezbjednosne mjere. Međutim, nekoliko hiljada građana koji nisu mogli da priđu bogomolji opkolili su okolne ulice i krenuli da probijaju barikade. U okviru mjera uvedenih na sprečavanju širenja koronavirusa, predviđeno je da se molitva obavi u pet zona na otvorenom, tri za muškarce i dvije za žene.

Na kontrolnim tačkama nadležne službe kontrolisale su temperaturu posjetilaca i da li imaju maske. Na terenu je bilo i 736 zdravstvenih radnika raspoređnih na 17 lokacija, te nekoliko desetina ambulatnih vozila, kao i ambulantni helikopter. Aja Sofija je kao pravoslavna crkva služila 916 godina, do osvajanja Istanbula, dok je status džamije imala od 1453. do 1934. godine, kada je dobila status muzeja. Turski sud je 10. jula poništio odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novem-

bra 1934. godine Aja Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke, Aja Sofiji je vraćen status džamije. Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske kulturne baštine. Nadležne službe su proteklih dana uredile prostor unutar, ali i na platoima oko Aja Sofije.

Turske vlasti su najavile da će i dalje čuvati kulturno-istorijske vrijednosti Aja Sofije i to na način da će za vjerske obrede u njoj biti nadležna Uprava za vjerske poslove Turske, a o restauraciji, konzervaciji i zaštiti će brinuti Ministarstvo kuture i turizma te zemlje.

Turisti će i dalje moći da posjećuju Aja Sofiju besplatno, a freske na zidovima će zavjesama biti prekrivane samo za vrijeme održavanja molitvi.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

28

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

SUMORNE PROGNOZE: DA LI ĆE OVE GODINE UOPŠTE BITI FILMSKIH BLOKBASTERA?

Prikazivači ljuti zbog odlaganja filma “Tenet”

Nakon što je po treći put Warner Bros. odložio premijeru dugoočekivanog ostvarenja Kristofera Nolana “Tenet”, čini se da se polako urušava filmska industrija u Holivudu, a sa njom i bioskopski lanci širom svijeta.

Novost je to što ovaj put iz Warner Brosa nisu objavili novi datum “Teneta”, nego su najavili kompleksniju strategiju.

Tradicionalni način distribucije u ovim uslovima je neodrživ, tvrde iz produkcijske kuće, pa nema šanse da se film prikaže istog dana u većini bioskopa u svijetu.

Zato ga, najprije, treba pustiti u sigurnijim zemljama, u kojima bioskopi već rade i pokazuju kakve-takve rezultate. Ovo, međutim, nosi veliki rizik. “Pirati” mogu da se dočepaju filma čija se radnja od samog početka drži u tajnosti.

Kako će izgledati plasiranje “Teneta”? Po svemu sudeći, SAD neće biti u prvom krugu, jer bioskopi ne rade u dvije najveće metropole - Los Anđelesu i Njujorku. Najveći bioskopski lanci i dalje su zatvoreni, ali njihovi šefovi bijesni su na ho-

livudske studije, jer su ih ostavili bez blokbastera i igraju samo na sigurno. Po svemu sudeći, američki model izgledaće kao 1970-ih, kada filmovi poče-

“ONLINE DES FEST” OD 1. DO 5. AVGUSTA

li da se prikazuju na Srednjem zapadu i zatim polako da se približavaju metropolama. U svakom slučaju, prednost će imati one države u kojima je najma-

nje zaraženih i najmanje smrtnih slučajeva.

Uzimajući sve u obzir, sada se postavlja pitanje da li će ove godine uopšte biti filmskih blokbastera, pošto je “Tenet” trebalo da bude prvi film koji će dočekati publiku u bioskopima.

Istim stopama je krenula i produkcijska kuća “Volt Dizni”, koja je odlučila da na neodređeno vrijeme odloži premijeru filma “Mulan”, čime su bioskopi ostali bez još jednog aduta koji je mogao da im pomogne da privuku veći broj posjetilaca u situaciji u kojoj pandemija korona virusa i dalje traje.

Prvobitno je bilo planirano da se “Mulan” u bioskopima pojavi u martu, ali je to odlagano više puta jer su mnogi bioskopi bili zatvoreni zbog pandemije, a prije posljednjeg odlaganja, kao datum premijere važio je 21. avgust.

Iz kompanije “Volt Dizni” takođe su saopštili da su za godinu dana odložene premijere novih filmova iz popularnih serijala “Avatar” i “Ratovi zvijezda” usljed toga što je pandemija poremetila rad na produk-

ciji. Zbog toga se sada očekuje da se nastavak “Avatara” u bioskopima pojavi u decembru 2022, dok će sa sljedećim dijelom serijala “Ratovi zvijezda” to biti slučaj u decembru 2023.

Takođe, kompanija “Paramaunt pikčers” je saopštila da je premijera filma “Top gan: Mevrik”, predviđena za kraj decembra ove godine, odložena za jul 2021. godine.

Podsjetimo, Warner Bros. je već otkazao treće izdanje svoje vrlo uspješne horor franšize “Prizivanje”, koje je trebalo da bude 11. septembra, i odložio ga za 4. jun sljedeće godine.

Za sada još uvijek nema pomena o odlaganju “Wonder Woman 1984”, koja bi i dalje trebalo da ima premijeru 2. oktobra, mada je i dalje u rizičnoj zoni, baš kao i “Crna udovica”, koja je najavljena za 6. novembar.

Nakon komplikacija sa “Tenetom”, filmofili se ipak uzdaju u, po mnogima drugi najiščekivaniji film 2020, “Dina” Denija Vilneva, čija premijera je zakazana za 18. decembar.

M.Rog.

IZDVOJENA ZNAČAJNA SREDSTVA ZA “SUROGAT ZA VUDA”

Serija predavanja o FILMSKI CENTAR SRBIJE PODRŽAO transformaciji glumca FILM SENADA ŠAHMANOVIĆA Nevladino udruženje Dramski edukativni studio “Scena” organizuje internet festival za djecu, “Online DES fest” od 1. do 5. avgusta u okviru kojeg će dramski pedagozi držati predavanja na temu “Transformacija glumca u lik”.

Festival je namijenjen djeci starijoj od 10 godina, koja se više od tri godine bave glumom.

U okviru predavanja istaknutih i višestruko nagrađivanih crnogorskih glumica mr Vesne Vujošević-Labović i Kristine Obradović, učesnici festivala će imati prilike da nadograde svoje znanje i glumačke vještine, kako u teoretskom tako i u praktičnom smislu.

“Svoje dragocjeno iskustvo predavači će prenijeti putem grupnih i individualnih online predavanja, a krajnje re-

zultate rada učesnici će prezentovati takođe online putem sajta dramskog studija koji je i nastao kao prvi dio projekta”, navodi se u saopštenju organizatora.

Ovaj Festival crnogorske glumice i dramskog pedagoga Vesne Vujošević-Labović i istoričarke umjetnosti Nikolete Dabanović sufinansiran je od strane Ministarstva kulture, u sklopu programa podrške u cilju prevazilaženja negativnih socioekonomskih posljedica u sektoru kulture usljed epidemije koronavirusa. Partner projekta je Crnogorsko narodno pozorište.

Prijavljivanje, kao i detaljnije informacije o uslovima učešća na Online DES festu, dostupni su na sajtu Dramskog edukativnog studija - www.scenades.me.

M.Rog.

Dugometražni dokumentarni film “Surogat za Vuda”, reditelja i scenariste Senada Šahmanovića, u produkciji crnogorske kompanije Pro Logic (Crna Gora) i Set Sail Films (Srbija) dobio je sredstva u iznosu od 3.000.000 dinara (oko 25.000 eura), na konkursu Filmskog centra Srbije, u kategoriji za sufinansiranje proizvodnje manjinskih koprodukcija.

Komisija Filmskog centra Srbije za ovu kategoriju odlučivala je u sastavu: Stefan Orlandić (predsjednik), Mladen Matičević, Igor Turčinović, Milica Zarić i Maja Todorović. Na konkurs je ukupno prijavljeno 48 projekata, a komisija je usaglasila stavove i jednoglasno izabrala sedam projekata, među kojima je i crnogorski film “Surogat za Vuda”.

“Komisija je jednoglasno preporučila ovaj projekat iz više razloga. Jedan je, narav-

no što će to biti filmska biografija prvog oskarovca sa teritorije bivše Jugoslavije, Dušana Vukotića, što je samo po sebi dovoljno značajno. U drugom ‘sloju’, prepoznali smo mogućnost da ovaj film govori o kompleksnosti života i

rada u multinacionalnoj zemlji kakva je bila SFRJ…”, navodi se u obrazloženju komisije.

Podsjetimo, “Surogat za Vuda” je prethodno podržan od strane Filmskog centra Crne Gore i Hrvatskog audiovizuelnog centra.

M.Rog.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

KULTURA

29

TRI CRNOGORSKA OSTVARENJA U SELEKCIJAMA NAJVEĆEG REGIONALNOG FILMSKOG DOGAĐAJA

Filmovi Perovića, Radončića i Vučinića na festivalu u Sarajevu Za nagrade “Srce Sarajeva” u takmičarskim programima ukupno će se nadmetati 49 filmova

Tri filmska ostvarenja, kao i producenti i autori iz Crne Gore dio su programa i festivalskih aktivnosti u okviru 26. izdanja Sarajevo Film festivala, koji će se održati od 14. do 21. avgusta.

Dva filma iz Crne Gore dio su takmičarske selekcije za najbolji dokumentarni film 2020. godine. Riječ je o filmovima “Mir naše gospe”, crnogorskog reditelja Vladimira Perovića (produkcija: Centar za kulturu Tivat) i “Zavjera”, autora Šemsudina Radončića (produkcija: Dokument – Podgorica). To su ujedno i svjetske premijere ova dva nova crnogorska dokumentarna filma.

Film “Velika dostignuća”, u režiji Nikole Vučinića, crnogorski je predstavnik u takmičarskoj selekciji za najbolji studentski

film. “Velika dostignuća” je film nastao u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti – Cetinje, čiji je Vučinić student, a projekat je podržao i Filmski centar Crne Gore.

Za nagrade “Srce Sara-

jeva” u takmičarskim programima 26. Sarajevo Film Festivala ukupno će se takmičiti 49 filmova. U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – čak 29 filmova će zabilježiti svjetsku, šest međunarodnu, dva evropsku, 11 regionalnu i jedan bosansko-hercegovačku premijeru.

Ove godine selekcioni tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo Film Festivala, pogledao je 750 filmova: 130 dugometražnih igranih, 220 dokumentarnih, 250 kratkih i 150 studentskih.

Program obuhvata filmove i autore iz Albanije, Austrije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Jermenije, Kipra, Grčke, Gruzi-

je, Mađarske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije i Turske.

Podsjećamo, svjetska premijera filma “Koncentriši se, baba”, bosanskohercegovačkog reditelja Pjera Žalice, otvoriće 26.

Sarajevo Film Festival, a jednu od uloga u filmu tumači i poznati crnogorski glumac Branimir Bane Popović. Pored njega, uloge u filmu ostvarili su i glumci iz regiona: Jasna Žalica, Emir Hadžihafizbegović, Alma Prica, Jadranka Đokić, Vedrana

Božinović, Admir Glamočak, Dženita Imamović, Izudin Bajrović, Dino Sarija i Mira Banjac.

Radnja filma događa se u aprilu 1992. godine. Brojna se porodica, razbacana po cijeloj Jugoslaviji, okuplja u Sarajevu oko odra stare majke. Baba nije dobro, ali se prognoza porodičnog ljekara da je njena smrt pitanje minuta, pretvara u sate, pa onda dane. Počinju spletke, prevare i trvenja oko nasljedstva koje će ostati iza starice, a naročito oko velike porodične kuće u Sarajevu.

M.Rog.

RADOVI UMJETNIKA IZ CRNE GORE I ITALIJE U TIVTU

Neznano kao put između dva suprotna estetska modela Izložba radova “Unknown”, umjetnika iz Italije i Crne Gore, biće otvorena večeras u 18.30 časova u galeriji “Mc2gallery” u Tivtu.

U okviru ove postavke djela će predstaviti Roman Đuranović, Vesko Gagović i Gordana Kuč iz Crne Gore, te Davide Serpeti i Rikardo Gusmaroli iz Italije, dok je kustos izložbe Vinćenco Makarone. “’Un-known’ ili ‘Neznano/nepoznato’ je put između dva suprotna estetska modela, teme promišljanja o umjetnosti više od jednog vijeka. ‘Known’ ili ‘Znanje/ poznato’ predstavlja ono što je u svijetu oko nas prepoznatljivo i odmah se razumije”, kazao je kustos Makarone o izložbi, a zatim se osvr-

nuo i na radove i umjetnike koji su zastupljeni.

Figurativna slika Davidea Serpetija u stvari kroz svoje moderne junake, često slavne, navodi gledaoce da se identifikuju unutar njegovih pripovijesti. Serpeti gradi više instinktivnog, animalističkog i divljeg svijeta oko junaka, neizbrisivo sjećanje na njegovo adolescenciju provedeno na selu Abruco. Čak i umjetnik Roman Đuranović koristi ljudske ličnosti kao središnju temu svog rada, a on u svom pripovijedanju ispituje odnos muškarca i žene. Instalacija je predstavljena kao da je riječ o stripu, svojevrsnoj priči predloženoj u malim vizuelnim fragmentima, primjećuje kustos izložbe.

Rikardo Gusmaroli svojim vrtlozima papirnih brodića reprodukuje imaginarna putovanja nemogućim rutama, što je rezultat asocijacija, osjećanja i povezanosti koje potiču od istih materijala. “Proračunata muzikalnost predstavljena je talasima presavijenog papi-

ra u obliku predmeta povezanih sa temom putovanja, gdje se istraživanje kreće od koncepta lakoće do odnosa svjetlosti i sjenke, punog i praznog, dejstva i nema akcije”, kaže on i dodaje da je “UN” (negacija - “ne”) ono što se ne opaža odmah, to je izraz koncepata i ideja, sa često neshvatljivim estetskim rezultatom.

Umjetnica Gordana Kuč svoje djelo bazira na konceptu identiteta. Sva njena djela imaju svoju posebnost, baš kao i osobe, i u svakom od njih možemo prepoznati želju za životom ili samouništenjem, eros i tanatos, dok minimalistički Vesko Gagović sa svojim monohromima analizira savremeno društvo kroz njegove statu-

sne simbole.

“Geometrijska djela naslikana najkonvencionalnijim slikovnim jezikom aludiraju na apstraktno slikarstvo kao izraz visokog modernizma, analitički proučavajući kromatični aspekt. U projektu ‘Odiseja’, predstavljenom na 58. Venecijanskom bijenalu, umjetnika je inspirisao film Stenlija Kjubrika ‘2001: Svemirska odiseja’, a projekat pretvara iluziju u stvarnost. Monolit je predstavljao najviši ljudski ideal još od davnina, koji je oduvijek bio izvor nadahnuća da se dosegnu granice, prkoseći zakonu gravitacije, uzdižući se prema nebeskim vrhovima ljudskog duha”, zapisao je kustos izložbe Vinćenco Makarone.

M.Rog.

30

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

PORODICA ŠĆEPANOVIĆ IZ KOLAŠINA BAVI SE PČELARSTVOM VEĆ P

KOŠNICE TREBA SELITI MED NA TOČKOVIMA R

Kolašinac Velibor Šćepanović bavi se pčelarstvom 30 godina, nastavljajući tradiciju koju je započeo njegov otac prije 50 godina. To je za njega, kako priča, bio samo hobi i ništa više od toga.

Velibor i njegov brat nastavili su očevim stopama i danas su jedni od najpoznatijih proizvođača meda, a do sada i jedini na sjeveru države koji imaju farmu meda gdje je sve stavljeno u turističku ponudu grada na Tari.

Lokacija na kojoj se nalazi farma meda Šćepanović je udaljena nekih tri kilometra od centra grada, u mjestu Selišta na putu prema kolašinskim skijalištima, što je dodatna povoljnost za turiste.

■ RAZNI NAPICI Osim meda, na farmi proizvode i razne napitke, takođe na bazi meda, a kako imaju gotovo sve vrste voća na svom imanju, tu je široka ponuda prirodnih proizvoda. Šćepanović planira i proizvodnju matičnog mliječa, koji u svijetu po kilogramu iznosi čak 1.500 eura. Posjetioci su najčešće stranci od kojih dominiraju gosti iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i zemalja zapadne Evrope, čak i gosti iz Australije i Amerike. Nažalost, ova godina nije bila uspješna za pčelare, čak je jedna od najgorih do sada, što zbog aktuelne situacije izazvane korona virusom, a što zbog veoma loših vremenskih uslova.

Kako je kazao Šćepanović, od hobija vremenom su bavljenje pčelarstvom usavršavali, povećavajući broj košnica koje danas broje oko 150.

Priča o “Farmi meda” počela je 2012. godine, kada su Italijani u Kolašinu vršili realizaciju projekta razvoja ovog kraja.

“To je bio projekat ‘Putevi

nja pčelarstvom imamo dosta voća od kojih pravimo i likere. Imamo 18 sorti šljiva, jabuke, kruške, trešnje, višnje, jagode, aroniju, maline, crne i crvene ribizle, borovnice... tako da imamo veliku i raznoliku paletu proizvoda. Kolašin je prepoznat kao destinacija sa specifičnom hranom i čuvenim lisnatim sirom, što je turistima jako zanimljivo. Turistima se kod nas pruža prilika i da vide pčele, njihov način života

sira’. Donirali su četiri objekta sa posuđem, za ljude koji se bave proizvodnjom prije svega sira, i mene kao proizvođača meda, kako bismo proizvode na svojim imanjima stavili u službu turizma. Oni su prepoznali Kolašin kao idealnu destinaciju za razvoj seoskog i agroturizma, tako da su prepoznali na terenu proizvođače koji gravitiraju na turističkim lokalitetima, odnosno području Lipova, Trebaljeva, Bjelasice, i ja koji sam dosta blizu grada nekih tri kilometra, a opet neko ko se bavi pčelarstvom na lokaciji puta prema skijalištima - Bjelasice.

To su blli neki počeci”, priča Šćepanović.

■ TURIZAM I

POLJOPRIVREDA

Pored proizvodnje meda, Šćepanovići se bave i turizmom, što se danas pokazalo da su ove dvije grane usko povezane.

On smatra da su turizam i poljoprivreda jako povezani, dopunjuju se, i sa tom pričom je zapravo i farma meda

zaživjela kao turistički proizvod. Osim meda, na farmi je zastupljen veliki broj proizvoda, kao što je propolis, vosak, medovine, raznih pića na bazi meda.

“Na farmi pored bavlje-

CIJENA MEDA U KOLAŠINU KONSTANTNO RASTE, PA JE SADA 12 EURA, U SVIJETU TAKOĐE TA CIJENA RASTE JER SE SMANJUJE KOLIČINA MEDA ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA. NAŽALOST PČELA JE JEDNA OD UGROŽENIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA, A BEZ NJIH NE BI BILO ŽIVOTA NA PLANETI

i rada, i njima se u principu pored degustacije naših proizvoda, dopada priča o pčelama i ovom kraju gdje se mi nalazimo. Tako da spajamo na farmi lijepo i korisno”, kazao je Šćepanović.

■ GOSTI IZ CIJELOG SVIJETA

Ističe da se posao do pojave korone, dosta dobro i uspješno razvijao, te da je samim tim i turistička sezone prekinuta, ali će, kako ističe, sačekati narednu godinu da nastave započetu priču, jer imaju dosta planova i projekat koji će se još razvijati. Do sada je najveći broj posjetioca kod Šćepanovića dolazio iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, zadnjih godina Britanci, Francuzi i gosti iz ostalih zemalja zapadne Evrope, čak iz Amerike i Australije.

Saradnju je isključivo, kako kaže, imao sa turističkim agencijama.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

REPORTAŽE

31

POLA VIJEKA

JER RAĐA “To su uglavnom gosti koji Kolašin posjećuju isključivo zbog planina i nečega što nema u njihovoj zemlji. Naravno da kupuju naše proizvode, jer oni teže za prirodnim i zdravim proizvodima.

Posjetioci su najčešće stranci od kojih dominiraju gosti iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i zemalja zapadne Evrope, čak i gosti iz Australije i Amerike

Još niko nije otišao sa farme, a da nije kupio naše proizvode. Kada je riječ o vrstama meda koje proizvodimo mi pčele selimo, jer kod pčelara važi jedna poslovica ‘med na točkovima rađa’. One se moraju tokom godine seliti na više ‘paša’. Mi imamo pet lokacija sa različitom vegetacijom, pa zato imamo nekolike vrste meda - planinski, livadski, šumski... tako da turisti mogu da biraju onaj koji vole. Trudimo se da potrošači dobiju ono što žele. Najbolji i najzdraviji je prirodni med, gdje se čovjek ne miješa pčelama u proces

proizvodnje. Šumski med u sebi sadrži dosta minerala, ali ljudima med ne predlažem kao lijek, već da ga koriste kao preventivu. Svakodnevno konzumiranje meda jača imunitet i sprečava pojavu bolesti. Med je hrana i tako treba da se koristi”, kazao je on.

■ CIJENE SVE VIŠE,

MEDA SVE MANJE

Matični mliječ je proizvod na kojem će Šćepanović u narednom periodu posvetiti pažnju. Kako je objasnio to je pčelinji proizvod kojim

se hrani matica. U jednoj sezoni u košnici ima od 15 do 50.000 pčela.

“Pčela je jedan od najsavršenijih sistema u prirodi, gdje se tačno zna šta je čiji posao. Većina sakuplja med, jedan dio pčela taj med odlaže - lageruje. Ima jedna pčela koja je majka košnici i živi mnogo duže od obične pčele. Prosječni život pčele u toku sezone je oko mjesec dana, ali je takav prirodni proces koji nama izgleda surov. A matica živi pet godina čak i više, a zahvaljujući baš tom proizvodu matičnom mliječu kojom je hrane pčele, da bi rađala nove. Cijena ma-

Lako je prepoznati prirodni med Šćepanović kaže da ljudi znaju da prepoznaju kvalitet.

“Najlakši način kako prepoznati prirodni med je da je osobina svakog prirodnog meda kristalizacija, što bi naši ljudi rekli ‘med se ušećerio’, to je prosto osobina prirodnog meda. Da

bi se vratio u tečno stanje teglu treba staviti u toplu, a ne nikako u vrelu vodu. Više nije obavezna ni drvena kašičica, med treba držati na sobnoj temperaturi i nema smetnje da se jede metalnim kašikama, ali se mora izbjegavati plastika. Još

jedan način kako provjeriti je li prirodni med, kada uzmete med kašikom i on poteče, a ne kapa, onda je pravi med ili da se tegla okrene naopačke kod prirodnog meda se formira pravilni krug koji kreće od vrha do dna tegle”, objasnio je Šćepanović.

POJAČATI KONTROLU DA BI SE ZADRŽAO KVALITET

On apeluje na nadležne organe da pojačaju kontrole meda pogotovo na turističkim destinacijama, gdje je velika količina meda nepoznatog porijekla, jer se na taj način nanosi velika šteta pčelarima i turistima koji kupuju med.

“Zdravlje treba da je svima nama na prvom mjestu. Za dobar proizvod tržište je uvijek dotičnog mliječa iznosi oko hiljadu do hiljadu i po eura po kilogramu, to govori sve. U planu mi je da počnem i sa tom proizvodnjom. Cijena meda u Kolašinu konstantno raste, pa je sada 12 eura, u svijetu takođe ta cijena raste jer se smanjuje količina meda zbog klimatskih promjena. Nažalost pčela je jedna od ugroženih životinjskih vrsta, a bez njih ne bi bilo života na planeti”, kazao je Šćepanović.

■ KVALITET, A NE KVANTITET

Ova godina, kada je riječ o pčelarstvu, za Šćepanovića je podijeljena na dva dijela. Prvi dio godine, kako ističe, bio je jako povoljan za razvoj pčela, dok je drugi dio zbog veoma loših vremenskih uslova potpuno loš.

“Taj zimski period i rano proljeće bio je skoro idealan, gdje su vremenski uslovi odgovarali za razvijanje pčela, i to je trajalo do kraja maja mje-

stupno tako da sam za sada zadovoljan. Imam kupce koji unazad 15 godina stalno kupuju naš med. Na moju veliku sreću tržište se širi iz godine u godinu, tako da nije problem prodati dobar med. Mnogo je veća potražnja za medom, nego što ga ja mogu proizvesti. Svu moju količinu meda prodam za nekih 3-6 mjeseci”, kazao je Šćepanović. seca. Nakon toga smo imali izuzetno loše vremenske uslove, pogotovo na sjeveru. Hladno vrijeme sa kišom onemogućavalo je pčele da u periodu koji je ključan za skupljanje meda, jun i prva polovina jula, sakupe dovoljnu količinu meda i za same pčele i za mene kao pčelara. Tako da se bojim da će ova godina izaći kao jedna od najlošijih godina od kada se ja bavim pčelarstvom. Potvrđuje se da klimatski faktori jesu najvažniji za pčelarstvo. Ranijih godina prinos meda je bio mnogo viši. Posljednjih godina količina meda opada, pa se u Crnoj Gori kreće 10 kilograma meda po košnici godišnje, što je malo. Mi se za razliku od drugih zemalja ne možemo pohvaliti količinom, ali zato možemo kvalitetom, jer je med iz Crne Gore jedan od najboljih u Evropi, ako ne i u svijetu, a to potvrđuju i turisti. Zato treba da se fokusiramo upravo na očuvanje tog kvaliteta meda”, kazao je Šćepanović.

Zorica Bulatović

32

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

DAMIR KEDŽO OBJAVIO NOVI ALBUM

BESKRAJNO VJERUJEM U LJUBAV

Omot Kedžovog albuma

Zaslužen nastup na Eurosongu onemogućila mu je pandemija korona virusa, ali pronašao je idealan način da nekoliko mjeseci kasnije “izliječi rane” - hrvatski pjevač Damir Kedžo zvanično je juče objavio novi album “Poljubi me sad”, izdanje koje nam donosi 12 numera i dvije bonus pjesme, odnosno presjek njegovog predanog rada u posljednjih nekoliko godina.

“Naziv albuma je nešto u šta beskrajno vjerujem. Ljubav. Svaka od ovih pjesama u meni stva-

12

NUMERA NAŠLE SU MJESTO NA ALBUMU DAMIRA KEDŽA ra poseban osjećaj, vraća me u trenutke kada sam ih snimao. Bili su različiti, ali jedno je ostalo isto: ljubav prema ovome što radim i iskrenost u želji da se s va-

ma koji ih slušate povežem”, ponosan je Kedžo.

“Poljubi me sad” na najljepši način kruniše Kedžovu karijeru, a po onome što je prikazao posljednjih godina čini se da hrvatska muzička scena na duže staze može računati na njega. Između ostalog, dvaput je trijumfovao na Zagrebačkom festivalu, osvojio je i gran-pri u Splitu, prvo mjesto na Dori, a pjesme poput “Srce mi umire za njom”, “Vidi se izdaleka”, “Mi protiv nas” zauzimale su vrh top lista.

D.B.

ONLAJN BEDEM FEST 1. AVGUSTA NA JUTJUB KANALU FESTIVALA

ŠUNDIĆ: SRCE KUCA U RITMU IZAZOVA VRIJEDNOG TRUDA

⌦ Danilo Brajković

N

ikšićki onlajn Bedem fest, prvi muzički festival u istoriji crnogorske scene koji će biti realizovan putem interneta, na programu je 1. avgusta i to na zvaničnom Jutjub kanalu festivala, za Vikend novine otkriva direktor Bedema Petar Šundić.

Organizacijom onlajn izdanja definitivno je potvrđeno da će čelnici Bedema, koji je u normalnim okolnostima od 31. jula do 2. avgusta trebalo da ostvari 11. izdanje, plan B pretočiti u djelo. Naime, u taboru nikšićke festivalske ljepotice još krajem aprila, žargonski rečeno, uvidjeli su koliko je sati imajući u vidu tada potencijalnu opasnost, a sada sasvim izvjesnu po održavanje uobičajenog koncepta u doba korone. Direktor Petar Šundić tada se oglasio riječima da se nazire plan

B, plod strateškog promišljanja, mašte i kreativnosti, koji bi podrazumijevao mogućnost da publika prvi put uživa u onlajn izdanju. Tri mjeseca kasnije, obistinile su se pesimistične prognoze. Crna Gora i dalje bije bitku protiv nevidljivog neprijatelja, epidemiološka situacija je veoma ozbiljna, a Nikšić jedan od pogođenijih gradova, što je automatski značilo da brojnija publika neće moći put Bedema, da ne pominjemo dolazak onih van Crne Gore. Ipak, internet se ne može zaključati,

a 11. izdanje Bedema na mreži, ponosno ističe Šundić u razgovoru za Vikend novine, dokaz je da domaćini drže do date riječi.

■ OD SUZA DO

ENTUZIJAZMA

“Prije nekoliko dana u suzama sam shvatio da festival na tvrđavi, uprkos ličnoj želji i odgovornosti, jednostavno nije moguće realizovati u ovim okolnostima. lz tog razloga, vođen vjerom i entuzijazmom, prepuštam se konačnom sudu javnosti koja će, uvjeren sam, znati da prepozna i nagradi veliki rad i trud”, počinje Šundić priču o onlajn misiji.

Prvi čovjek popularnog festivala sa dušom objašnjava da je 11. Bedem iskren pokušaj i napor da se, kako kaže, uz najbo-

lje namjere i uprkos brojnim poteškoćama poštovaocima dokaže i pokaže da odustajanje od osnovnog koncepta nije opcija. Prvo ime onlajn izdanja je mostarska grupa Zoster, a više informacija biće dostupno u ponedjeljak, kada će organizatori objaviti zvanično saopštenje.

“Ne opterećuje nas motiv novčanica, već ispisujemo istoriju na koju nas obavezuju drevne zidine ostataka Onogošta. Sve više što objašnjavate bilo kome - ulazite u zamke i loše namjere. Mi smo uvijek bili principijelni i ostaćemo takvi, svjesni sopstvene odgovornosti i težine izgovorenih želja, vizija, obećanja. Od prvog izdanja, pa i sada, potpuno smo mirni, spremni i na kritike. Ulazimo u opštu neizvjesnost, ali i izazov vrijedan

11.

IZDANJE BEDEM FESTA BIĆE REALIZOVANO PUTEM INTERNETA truda. Onlajn Bedem predstavlja oličenje svega što je veoma strpljivo i nadahnuto pokazalo da je sve moguće i da nikada ne treba odustati. A festival sa dušom i dalje postoji i traje, ne gubeći identitet i integritet.

Duša nije na prodaju i srce kuca - tu je”, smatra Šundić.

■ VRIJEME NEKA SUDI Priča Bedema po mnogo čemu je specifična. U Nikšiću, toliko puta pomenutom kao gradu rokenrola, kroz istoriju Be-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

33

ZABAVA

EDUKATIVAN MUZIČKI SADRŽAJ NA NOVOM SAJTU

PODRŽIMO DJEČIJE PJESME Lijepa vijest za mlađane ljubitelje muzike - od prije nekoliko dana dostupan im je sajt www.djecijepjesme.com, namijenjen djeci, nastavnicima, vaspitačima, dječijim stvaraocima i malim pjevačima, a koji služi za promovisanje dječije zabavne pjesme, dječijih festivala i izvođača. Projekat je realizovan uz podršku Ministarstva kulture.

“Zamisao je da se djeci i prosvjetnim radnicima omogući lakši pristup pjesmama edukativnog sadržaja, koji mogu pomoći u izvođenju nastave i upotpuniti sadržaj školskih priredbi. U krizno vrijeme Ministarstvo kulture pre-

Sa prošlogodišnjeg Bedema Foto: Miloš Zvicer Zoster se vraća na Bedem - sa nastupa na tvrđavi 2016. godine

poznalo je značaj i vrijednost ovakvog projekta i podržalo ga. Nadamo se da će još autora i izvođača dječije muzike biti dio naše lijepe priče, jer na taj način podržavamo promociju dječije pjesme, koja je u današnje vrijeme prilično zapostavljena”, navodi se na sajtu, uz napomenu da će se blagovremeno ažurirati i informacije o autorima, izvođačima i festivalima.

“O svemu se možete informisati na jednom mjestu, a i kontaktirati nas ukoliko želite da se vaš autorski rad nađe na sajtu. Sada je tu oko 50 pjesama, a biće ih još više”, poručuju čelnici projekta. D.B.

dema bilo je svega - organizacionih problema, uskakanja bez kupljenje karte po inače pristojnoj cijeni, političkih primjesa tokom nastupa pojedinih izvođača… Ipak, kvalitetan zvuk i trenuci za pamćenje nikada nisu izostali, a Bedem se pozicionirao kao idealno mjesto za susret sa velikanima muzike kao što su Darko Rundek, Dado Topić, Zorica Kondža, Bisera Veletanlić, Zvonko Bogdan, Josipa Lisac i mnogi drugi, od kojih niko nije napustio ni Bedem ni grad pod Trebjesom pognutog čela i da pritom nije pohvalio domaćina. Posljednjih godina primjetan je i bolji odziv sponzora, to se odrazilo i na jači lajnap, bolju organizaciju. Sve to umalo je palo u vodu usljed više sile, zbog koje je došlo do ogromnih poteškoća u funkcionisanju.

“O teškoćama u pripremi i realizaciji ovogodišnjeg izdanja ne želim da kažem nijednu riječ, osim što zahvaljujem svevišnjem na svojoj prirodi.

Bedem prati rad, trud i energiju koja je svojstvena samo njemu i najbolje bi bilo da takav i ostane. Vrijeme neka sudi o svemu onome što iz najboljih namjera i uz brojna ograničenja želimo da postignemo uzdravlje.

Kapitulacija ne prati našu volju i ne želimo da dajemo povod mnogima. Želimo da svako radi svoj posao i da naspram svojih razmišljanja, afiniteta, motiva i ličnih ubjeđenja postupa onako kako misli da je najbolje”, poruka je Šundića.

Pred početak nekoliko prethodnih izdanja direktor Bedema često je publici s razlogom obećavao najbolje muzičke noći na tvrđavi. Ovog puta, očekivano, nema krupnih riječi, ali ima preporuka.

“Mi sa svoje strane nećemo obećavati ništa osim legitimnog i domaćinskog poziva

publici da odvoji makar minut i da 1. avgusta posjeti naš kanal. Ne opterećujemo se brojem pregleda i statistikom, već emocijama i dobronamjernošću. U to ime vas i pozivam da budete uz nas i da uživate u drugačijem i neponovljivom iskustvu i sjećanjima za pamćenje”, molba je Šundića.

■ BEZ ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA

Tek sada se uočava koliko je važno da se u Crnoj Gori formira savez svih festivala koji bi zajednički dijelili iste interese, riječi su Šundića neposredno nakon izbijanja pandemije korona virusa, kada je postalo jasno da će mnogi domaći festivali biti prinuđeni na zaokret u funkcionisanju. U međuvremenu, bilo je dovoljno prostora da se sjedne za isti sto, ali Šundić smatra da inicijativa za uvezivanje i umrežavanje imaju smisla samo onda kada i druga strana želi isto.

“Nažalost, naša želja da u našoj zemlji Crnoj Gori postoji zajednička energija i volja da zajednički djelujemo uglavnom izostaje i sve se završava potvrdnim klimanjem glave, dok nema konkretnih rezultata. Prestanimo da budemo sebični i posmatrajmo sliku iz šire perspektive. Mi ćemo neumorno nastaviti da pozivamo na ljubav i jedinstvo, poštujući autonomiju svakoga. Naš prostor je jasan i upravo mi dajemo podsticaj, pokazujemo želju i volju da zajedničkim snagama unapređujemo stvari nabolje, uprkos kritičarima i nevjernicima. Zahvalio bih i našim vjernim partnerima koji su ostali uz nas baš u ovom momentu, ali i onima koji ovog puta nisu vjerovali u naše vizije i naš projekat”, završna je poruka Šundića.

ZDRAVLJE

Banane, med, đumbir...

34

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

NAMIRNICAMA ublažite bol u grlu

Da bismo ublažili bolove usljed upale grla tu su topli napici da nam pomognu, ali i još neke namirnice. Pogledajte koje su to namirnice koje nam rješavaju probleme sa bolovima u grlu.

1. Banane Banana je mekano voće koje povoljno djeluje na naše grlo. Lako se guta i ne izaziva bolove ako nam je grlo već upaljeno. Pored toga, banane su bogate vitaminom C i B6 i kalijumom, a imaju i nizak glikemijski indeks.

2. Pileća supa Ovo je već tradicionalni lijek protiv prehlada i bolova u grlu. Napravite supu bogatu šargarepom, lukom, celerom, bijelim lukom, povrćem koje je poznato po svojim ljekovitim svojstvima.

3. Mješavina limuna i meda

Ovo je odličan lijek protiv upaljenog grla, a koji može zamijeniti kupovne pastile.

Smanjuje upalu, ali i ublažava bolove.

4. Kajgana Jaja su bogata proteinima i mogu pomoći kod upale grla. Međutim, nemojte dodavati mnogo začina jer tako možete pogoršati upalu.

5. Čaj od đumbira s medom Odličan način da ublažite upalu grla je čaj od đumbira s medom. Dok pijete čaj obavezno udišite paru, pa će vam i disanje biti olakšano.

6. Ovsena kaša Ovo jelo sadrži vlakna, snižava nivo holesterola, bogato je proteinima, pa je dobar izbor i kada imate upalu grla. Obogatite kašu medom ili bananama i ublažićete bolove.

7. Žalfija Još od davnina je poznato ljekovito svojstvo žalfije i koristila se za smirivanje upale grla. Žalfija sadrži flavonoide, enzime i fenole. Napravite čaj od žalfije i ispirajte grlo grgoljenjem.

8. Tjestenina od cijelog zrna žitarica Tjestenina od cijelog zrna žitarica je bogata vlaknima, gvožđem, cinkom i vitaminima B1, B2, B3 i E. Dodajte neki blagi preliv i uživajte u ukusnom i zdravom obroku.

9. Barena šargarepa Ovo zdravo povrće, u slučajevima kada imate bolove u grlu, jedite obareno. Tako ćete lakše progutati šargarepu i neće vas povrijediti komadi hrskavog povrća. Šargarepa je bogata vitaminom A, C, K, vlaknima i kalijumom. (Stvar ukusa)

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

ZDRAVLJE

35

Banana je mekano voće koje povoljno djeluje na naše grlo. Lako se guta i ne izaziva bolove ako nam je grlo već upaljeno

Breskva kao lijek Ako volite da jedete breskve, saznajte koje to prednosti imaju i uživajte bez griže savjesti.

Breskve imaju malo kalorija Ako brojite kalorije oduševiće vas činjenica da breskve imaju svega 68 kalorija i to one veće. Možete naprviti ovsenu kašu sa svježim breskvama i jourtom za doručak i jutro ćete započeti siti i vitki.

Breskve su dobar izvor vitamina C i sadrže vitamin A Veće breskve sadrže 19 odsto vaše dnevne preporučene doze vitamina C i 11 odsto vaše dnevne potrebe za vitaminom A. Vitamin C je antioksidans koji jača imuni sistem kako bi pomogao u borbi protiv prehlade i drugih hroničnih bolesti. Breskve takođe sadrže vitamin A koji povoljno utiče na zdravlje očiju.

Breskve su izvor dijetalnih vlakana Sa tri grama vlakana u jednoj velikoj breskvi, ovo voće može vam pomoći da postignete dnevnu preporuku vlakana. Jedenje svježe breskve dnevno, dok je u

sezoni, odličan je način da unesete više vlakana u svoju ishranu. Vlakna doprinose zdravlju probave, mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola (što je dobra vijest i za srce), i pomažu vam da se osjećate sito duže nakon jela.

Breskve sadrže kalijum Breskve spadaju u prvo voće bogato kalijumom sa oko 333 mg ili 10 odsto dnevne preporučene vrijednosti u jednoj većoj breskvi. Kalijum pomaže u održavanju ravnoteže tečnosti i elektrolita u telu. Manjak kalijuma je povezan sa hroničnim umorom i hipertenzijom (visok krvni pritisak).

Protiv dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti Nedavna studija pokazala je da breskve sadrže bioaktivna jedinjenja koja mogu pomoći u borbi protiv dijabetesa povezanih s gojaznošću i smanjuju oksidaciju lošeg holesterola, koja je povezana sa kardiovaskularnim bolestima.

Jedinjenja se bore sa metaboličkim sindromom, a pronađena su i u drugim koštunjavim plodovima, uključujući šljive i nektarine.

Još od davnina je poznato ljekovito svojstvo žalfije i koristila se za smirivanje upale grla

RODITELJI-DJECA

Ljetovanje sa malom djecom

36

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

Savjeti za boravak na plaži Roditelji koji žele da odu na ljetovanje sa malom djecom moraju unaprijed dobro da isplaniraju cijelo putovanje, kako bi zaštitili zdravlje i bezbjednost svojih mališana.

U suprotnom, odmor se može pretvoriti u pravu noćnu moru.

Ljetovanje sa malom djecom je za roditelje svakako stresno.

Oni moraju da drže oči otvorene 24 sata dnevno, da vode računa o raznim stvarima o kojima ne bi morali da brinu kada bi ljetovali sami, bez djece.

Međutim, nije baš sve tako komplikovano. Odabir destinacije koja pruža najbolje uslove za porodični odmor, odabir najbezbjednijeg i najkomfornijeg prevoznog sredstva za putovanje, dobar izbor smještaja… Ako sve ovo unaprijed dobro isplaniramo, ljetovanje sa djecom će biti prelijepo i nezaboravno iskustvo. Važno je da se roditelji na vrijeme dobro informišu i da spremni krenu na odmor sa djecom. Jedna od najbitnijih stvari o kojima roditelji moraju da budu dobro informisani jeste boravak na plaži sa malom djecom. Zato, ako hoćete da vaš boravak na moru sa djecom bude što opušteniji i bezbrižniji pročitajte nastavak teksta.

Zaštitite djecu od direktnog sunca Posebni uslovi u blizini mora, velika vodena površina, specifični metabolizam vode, morska so, sve ovo može negativno uticati na dijete. Djeca spadaju u najrizičniju grupu kada su u pitanju opekotine kože, sunčanica, dehidracija, pa se njihovoj zaštiti na plaži mo-

ra posvetiti puna pažnja. Prvo i osnovno pravilo glasi: djeca ne smiju predugo da budu izložena direktnom suncu. Opšte je poznato da je tokom vrelih ljetnjih dana indeks UV zračenja jako visok i jako opasan. Ljekari stoga savjetuju da ljudi, a prije svega djeca, treba da izbjegavaju boravak na suncu u periodu od 10 do 17 sati, kada je njegovo zračenje najjače. Najbolje je da djeca na plaži budu rano ujutru i kasno popodne.

Međutim, ukoliko želite da na plaži budete cijelog dana, odaberite one plaže kraj kojih ima drveća. Prirodna hladovina je najbolja zaštita od sunca. Djeca se pod drvećem mogu igrati, a mogu i da dremaju do mile volje. Sa druge strane, nemojte se uzdati u suncobrane, jer oni ne predstavljaju dovoljno kvalitetnu zaštitu. Kroz platno suncobrana jedan dio UV zraka ipak dopire do nas, a i strujanje vazduha je pod suncobranom nedovoljno, zbog čega raste rizik od sunčanice.

Djecu opremite šeširićima svijetlih boja sa širokim obodima. Oni su odlična zaštita od jakog sunca. Kožu mališana zašitite premazivanjem debljeg sloja odgovarajuće kreme sa visokim zaštitnim faktorom. Važno je da svaki put nakon što dijete izađe iz vode zaštitnu kremu premažete ponovo, jer morska voda skida kremu sa tijela.

Užina na plaži Trovanje hranom predstavlja jedan od najčešćih zdravstvenih problema sa kojima se susrijeću roditelji i njihova djeca na ljetovanju. Zato o ishrani djeteta na plaži morate poseb-

Važno je da se roditelji na vrijeme dobro informišu i da spremni krenu na odmor sa djecom. Jedna od najbitnijih stvari o kojima roditelji moraju da budu dobro informisani jeste boravak na plaži sa malom djecom

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

no voditi računa. Kada su u pitanju bebe, najlakše je majkama koje još uvijek doje. Majčino mlijeko je nezamjenljivo i na plaži, jer je uvijek svježe i, za razliku od svake druge hrane, ne postoji nikakav higijenski rizik. Kod beba koje se hrane adaptiranim mlijekom, stvar je nešto komplikovanija. Potreban vam je termos u kome ćete nositi toplu vodu za spavljanje adaptirane formule onda kada beba ogladni. Za stariju djecu najbolji izbor predstavljaju keks i svježe, dobro oprano voće. Izbjegavajte kupovinu hrane na plaži, poput sladoleda sa točilica i krofni sa prelivom. (Mojedete.info)

RODITELJI-DJECA

37

Bezbjednost O vašoj djeci na plaži morate brinuti sami. Ne uzdajte se u spasioce, prijatelje, komšije, drugu stariju djecu… Budite jako oprezni i neprestano držite mališane na oku! Tako vaše uživanje i opuštanje neće biti baš na najvišem nivou, ali je ipak bezbjednost vaše djece najvažnija. Djeca su veliki istraživači i ne znaju sama da se čuvaju, a boravak u vodi (čak i u plićaku), talasi, pijesak, kamenje, gužva na plaži, potencijalna su opasnost po mališane, pa ih morate maksimalno zaštititi. Kada dijete ulazi u vodu, uvijek ispratite njegovu reakciju. Najbolje je da tada budete neposredno uz njega dok se ne adaptira na temperaturu vode. Čak i ako je dijete plivač i ako se dobro snalazi u vodi, ne dozvolite mu da ode predaleko.

Djeca spadaju u najrizičniju grupu kada su u pitanju opekotine kože, sunčanica, dehidracija, pa se njihovoj zaštiti na plaži mora posvetiti puna pažnja

Majčino mlijeko je nezamjenljivo i na plaži, jer je uvijek svježe i, za razliku od svake druge hrane, ne postoji nikakav higijenski rizik

38

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

FOTO UBOD

Kanjon Rosomače, Stara planina

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Propeleri 14 vjetrenjača koje stoje u nizu

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2627

4

2013-12-22

1

Medium level

3

2

3

3

1

8

1

6

9 4

1

2

3 3

5 7

4

9

2 6

7

8

2Play 6 sudoku 9 5 1online 7 3at:4

3

5

7

2

8

4

6

9

1

3

www.sudokukingdom.com 4

4 8

Sudoku puzzle No. 1874 2011-11-30 Daily Sudoku puzzle No. 2823

9

8 9

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6

4

9

1

6

3

7

2

5

8

9

3

4

1

6

8

5

7

2

5

7

2

4

9

3

8

1

6

1

6

8

7

2

5

3

4

9

6

1

9Puzzle 5 7 solution: 2 4 8

3

2

8

5

7

3

4

9

1

6

7 4 3 8 1 6 9 2 5 Sudoku puzzle No. 2049 2012-05-23 5

7

2

4

9

1

3

6

8

3

6

9

2

5

8

4

7

1

8

1

4

7

3

6

9

2

5

1

8

5

3

6

9

2

4

7

6

2

7

8

1

4

5

9

3

9

4

3

5

7

2

8

1

6

2

5

8

1

4

7

6

3

9

7

3

6

9

2

5

1

8

4

4

9

1

6

8

3

7

5

2

2014-07-06

6 4

1 7

3 9

5

6 4

1 4 6

9

5 3 1

8 4

1 7

9

2

6

2

Medium level

7 2

9

4

9

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

FOTO UBOD

Dio zbirke sa bubama koji je izložen u muzeju u Karlsrueu, Njemačka

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Sto www.sudokukingdom.com i stolice se savršeno upotpunjuju

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3364

1

7 9 6

7 6

9

1 2

1

1

6

9

4

9

6 7

2013-12-21

Medium level

Sudoku puzzle No. 2823 2014-07-06 7

8

4

2

7

5

1

3

9

6

5

1

7

3

9

6

8

4

2

9

5

3

6

8

2

1

7

4

6

2

8

1

4

7

9

5

3

1

7

4

9

3

5

6

2

8

2

6

9Puzzle 8 1 solution: 4 7 3

5

4

8

1

9

5

7

3

2

6

8

5

3

4

5

7

3

4

1

8

9

6

2

1

4

8

2

9

6

5

3

7

9

2

6

7

5

3

1

8

4

6

3

7

1

4

9

8

2

5

4

9

2

8

3

5

6

7

1

8

5

1

6

7

2

3

4

9

7

1

5

3

8

4

2

9

6

3

6

9

5

2

7

4

1

8

2

8

4

9

6

1

7

5

3

8

4 1

7 5

6

7

9

6

4

9

7

7 9

2

4 8

7

9

9

6

5

7 3 5 2 6 9 4 8 1 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22

5

5

4

8

8 4

Daily Sudoku puzzle No. 2626

3 9 6 4 2 8 5 1 www.sudokukingdom.com

8

3

6

Medium level

2 5

4

Play sudoku online at:

2015-12-29

4

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6

5 1

8

40

Mali oglasi

SUBOTA I NEDJELJA , 25 I 26. 7. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Najpovoljnije cijene u vašim oglasima registracije preduzeća i računovodstvene usluge.Regulisanje boravišne dozvole.

Tel: 069/221-974 Eksluzivni placevi sa svojom pripadajućom plažom Luštica Bay Dobrec i Bigovo za hotele apartmanska naselja, jahting club.

Tel 068 053 855 Mali oglasi 1 dan 1 euro

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2 30 km od Nikšića. Povoljno! Donja Brezna, selo Bajovo Polje.

Tel: 067/898-614

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Julski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 25 I 26. 7.2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

43

NOSTALGIJA – SJEĆANJE NA CRNOGORSKE EKIPE (RUDAR 1993-94, 1994-95)

JUGOSLOVENSKA ELITA ? STIGLA JE U PLJEVLJA

DA LI STE ZNALI

Nova sezona Premijer lige počinje 12. septembra, odlučeno je nakon sastanka akcionara i nosioca TV prava. Posljednje kolo biće zakazano za 23. maj. Premijer liga će nastaviti da konsultuje FA i EFL, kako bi u što skorije vrijeme definisala kalendar svih domaćih takmičenja, a onda odobrila i raspored mečeva za sezonu 2020/21.

Tim koji je obezbijedio plasman Rudaru u jugoslovensku elitu 1994. godine

⌦⌦ Miloš Antić Žarko Popović

Kvartet pojačao Titograd OFK Titograd je potpisao iskusnog Miloša Kalezića, a zatim je dogovorio saradnju sa jednim iskusnim golmanom i tri mlada talentovana fudbalera - novi članovi “romantičara” su Stefan Spasojević, Abdel Osmanović, Luka Boričić i Žarko Popović.

Dvadesetšestogodišnji golman Spasojević je stigao iz Iskre, gdje je bio zamjena i doveden je da pojača konkurenciju.

Osmanović igra na mjestu štopera, ponikao je u Budućnosti, ima 19 godina i omladinski je reprezentativac Crne Gore, dok je Boričić takođe klinac, igra na poziciji desnog beka, a u mlađim kategorijama je nastupao za Kom. I na kraju, najvrednije pojačanje u kvartetu je vezista Popović - stigao je kao kapiten Koma, a prošle sezone je u Telekom 1. CFL upisao 28 nastupa i postigao pet golova.

Rudar. Ponos Pljevalja, ponos crnogorskog sjevera. Fudbalski klub kao početna stanica mnogih velikih igrača...

U jučerašnjem izdanju naše rubrike Nostalgija prisjetili smo se generacije koja je udarila temelje ozbiljnog fudbala pod Golubinjom, označila početak zlatnih godina pljevaljskog fudbala, a sada vas vraćamo u sezonu 1993-94. kada je izboren plasman u Prvu A ligu Jugoslavije.

Na slici je ekipa koja je krenula u pohod na elitu.

Gornji red: Joksimović (ekonom), Milinković (pomoćni trener), Marić, Bogavac, Rolović, Pepić, Mileta, Pušonja, Gardašević, Vukićević (pomoćni trener); Srednji red: Gerina (sekretar), Dabić (fizioterapeut), Lučić, Vešović, Đukić, Škoro, Pažin, Perović, Raičević, Bojović (direktor); Donji red: Đurović, Baošić, Kulić, Rakojević (trener), Maraš, Bajić, Adžić, Eraković.

A meč sezone odigran je u Nišu – u okviru 16. kola Prve B savezne lige na čuvenom Čairu Pljevljaci su izborili remi bez golova i taj rezultat je dva kola prije kraja označio ostvarenje sna – plasman u tadašnju Prvu A ligu Savezne republike Jugoslavije.

Meč u Nišu odigrala je ekipa (oslabljena neigranjem sjajne trojke Rolović-Pažin-Škorić) u sastavu Lučić – Maraš,

Ekipa koja je počela prvi prvoligaški meč pod Golubinjom 1994. godine Đukić, Bajić, Perović, Pepić, Marić, Bogavac, Mileta, Adžić i Vešović.

Vrlo brzo tadašnja jugoslovenska elita (Partizan, Zvezda, Vojvodina, Rad, Zemun, OFK Beograd, Radnički Niš, Napredak, Spartak) stigla je na sjever Crne Gore. Doduše zadržala se pod Golubinjom samo pola godine, ali istorija je svakako ispisana. Prvi prvoligaški meč u Pljevljima odigran je

protiv Rada – Željko Rolović je golom za 1:0 obezbijedio trijumf domaćinu za veliko slavlje kraj Breznice.

Igrali su Pljevljaci te prve prvoligaške sezone i četvrtfnale Kupa Jugoslavije, ali je nakon dvomeča Bečej prošao u polufinale (3:3, 0:1)

Taj meč počeo je sastav sa slike dolje: Bajić (kapiten), Lučić, Štrbac, Dragaš, Tatar, Pažin (gornji red), Pepić, Škorić, Maraš, Rolović i Adžić (donji red).

Rudar je, nažalost, do kraja prvog dijela sezone sakupio svega 10 bodova, imao učinak od dvije pobjede, šest remija i 10 poraza što je po tadašnjim pravilima značilo povratak u Prvu B ligu. Ni proljeće u Prvoj B ligi nije donijelo ništa lijepo – u konkurenciji Budućnosti, niškog Radničkog, Proletera, Napretka, Obilića, Loznice, Slobode, Spartaka i Sutjeske – Rudar je završio kao posljednjeplasirani sa učinkom od pet pobjeda, tri remija i deset poraza i kao putnik u niži rang.

Nisu se dugo Pljevljaci zadržali u drugoligaškom karavanu – nakon osvojenog petog mjesta u Drugoj ligi i baraža sa Napretkom (2:0, 2:2), uslijedio je povratak u Prvu B ligu.

Na ovaj način su “rudari” u niškom hotelu Nais, proslavili veliki uspjeh Rudara i pljevaljskog fudbala

44

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

Fudbaleri Hartberga proslavljaju ulazak u Ligu Evrope

ČUDO IZ AUSTRIJE HARTBERG, GRAD OD 6.500 STANOVNIKA, DOČEKAO EVROPU

DVIJE TREĆINE GRADA NA TRIBINAMA KROZ AVANTURE U LIGI EVROPE Bila je 2018. godina, taman kada smo iz jedne od regionanih liga Austrije ušli u Drugu ligu. Kada se završio proces licenciranja moj advokat mi je prišao rekao: Iskreno, nisam ni znao da u Austriji postoji klub koji se zove Hartberg. Ove jeseni taj klub će igrati u Ligi Evrope.

Ovim riječima je predsjednica malenog Hartberga Brigit Arnel najbolje opisala kakav put je za dvije godine prošao njen klub iz istoimenog gradića od 6.500 stanovnika.

Hartberg je bio hit ove sezone u austrijskoj Bundesligi, a kroz plej-of je izborio istorijski plasman u kvalifikacije za Ligu Evrope. Tako će na tribinima kroz evropske avanture ovaj maleni klub na isto-

■ REKLA BIH VAM DA STE LUDI

Hartberg je do 2018. igrao samo u nižim ligama Austrije - dvije godine kasnije biće učesnik kvalifikacija za Ligu Evrope.

ku zemlje bodriti 4.500 navijača, ili nešto više od dvije trećine grada.

“Da li ćemo ostaviti trag u Evropi? Mnogi su mislili da nećemo ni u Austriji.

Kad smo ušli u Drugu ligu svi su govorili da smo glavni kandidati za ispadanje, nakon promocije u Bundesligu da smo seoski klub. Tako da nas je Hartberg naučio da je sve moguće”, istakla je Arnel.

Iako možda niko nije čuo za Harberg, čak ni u Austriji, ovaj klub je osnovan daleke 1946.

Ipak, sve do 2018. igrao je u nižim ligama, a onda se sve promijenilo za dvije godine. Kada su austrijski novinari predsjednicu Hartberga pitali kako bi reagovala da joj je neko 2017. rekao da će za tri godine njen klub igrati u Evropi, odgovor je bio više nego iskren.

“Izvinite, ali rekla bih vam da ste ludi, kao što bi to učinili i svi ostali”, kroz smijeh je rekla Arnel. “Sada će svi veliki klubovi, možda Arsenal, Volfsburg ili Glazgov Rendžers, na mapi tražiti gdje se nalazi taj Hartberg. I to je zaista uzbudljivo.”

BRIGIT ARNEL Kad smo ušli u Drugu ligu svi su govorili da smo glavni kandidati za ispadanje, nakon promocije u Bundesligu da smo seoski klub. Tako da nas je Hartberg naučio da je sve moguće.

■ TRENER BIO NA METI MILANA

Kako je malo ko van Austrije čuo za Hartberg, tako su i igrači koji nosi plavi dres malo poznati.

Prema medijima iz ove zemlje kompletna igra ovog kluba vrti se oko napadača Darija Tadića, momka koji je rođen

u Bosni i Hercegovini, ali je nastupao za mlađe kategorije Austrije. Uglavnom i kompletan tim čine domaći igrači, a pojačanja van granica su iz Slovenije, Češke, Malija i Benina.

Tako je najpoznatije ime ovog kuba trener - Markus Šop, mladi stručnjak koji je 56 puta nosio dres reprezentacije Austrije, a kroz karijeru je nastupao za Šturm, Hamburger, Brešu, RB Salcburg i Njujork Red Buls. Inače, austrijski mediji pišu da je za njegove usluge interesovanje tokom sezone pokazivao i veliki Milan, ali ono što je važno za navijače Hartberga - Šop će i u narednoj sezoni voditi klub.

Hartberg - maleni grad, velika fudbalska priča.

K.B.

45

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

OTVOREN VEMBLI I ODBOJKAŠKI TEREN

MALI OLIMPIJSKI PARK U SRCU GRADA

Braća Ivišić u Studentskom centru Ne tako davno se u srcu Podgorice, čim se pređe most Blaža Jovanovića iz pravca hotela Crna Gora, igrao vrhunski fudbal, a ni odbojka nije zaostajala...

A sada će se opet u parku kotrljati lopta - gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković je sinoć predao na upotrebu dva potpuno rekonstruisana terena u okviru Sportskog centra “Morača” – jedan za mali fudbal, popularni “Vembli”, i teren za odbojku.

Prvi čovjek Podgorice je poručio da taj dio kruga oko “SC Morača” sada izgleda potpuno drugačije zahvaljujući investiciji koju je Glavni grad realizovao uz podršku Fudbalskog i Odbojkaškog saveza Crne Gore.

“Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 120.000 eura, od čega se polovina odnosi na ugradnju specijalnih podloga koju sa nam donirali nacionalni savezi”, naglasio je Vuković.

Gradonačelnik glavnog grada Crne Gore je istakao da su se sada stekli vrhunski uslovi za amaterski sport u samom srcu grada.

“S obzirom na investicije koje su realizovane u prethodnom periodu, prvenstveno mislim na adaptaciju Velike sale SC Morača, zatim maltene izgradnju nove dvorane - Bemax arene, zatvorenog i otvoranog bazena, mi smo u srcu grada dobili jedan mali olimpijski park. Ono što nam ostaje je rekonstrukcija trim staze i nadam se da ćemo i to uspjeti da realizujemo u narednih nekoliko mjeseci i tako dobijemo jedno mjesto na ponos Podgoričana”, zaključio je Vuković.

Popularni Vembli je otvoren revijalnim mečom između ekipe Fubalskog saveza Crne Gore sa kapitenom Brankom Latinovićem i ekipe Glavnog grada na čelu sa kapitenom Časlavom Vešovićem, zamjenikom gradonačelnika Podgorice.

Dva talentovana klinca su stigla u Podgoricu - braća blizanci, Tomislav i Zvonimir Ivišić, rođeni 2003. godine su novi članovi Studentskog centra.

Dva dragulja evropske košarke su visoki 212, odnosno 214,5 centimetara, rođeni su u Vitezu, a stigli su iz Šibenika, gdje su igrali za KK Šibenka.

Tako je razvojni centar Budućnost Volija krenuo u ostvarivanje svojih vizija, jer Studentski centar je najavio da će pod svojim krovom da okupi mlade talentovane igrače iz Crne Gore i regiona.

Braća Ivišić su prošli sve mlađe kategorije reprezentacije Hrvatske, a Tomislav je bio član selekcije do 16 godina koja se okitila zlatnom medaljom na Evropskom prvenstvu u Novom Sadu 2018. godine.

FOTO PRIČA

Sada je zvanično - Fatos Bećiraj je novi igrač Visle iz Krakova! Naš reprezentativac je sa poljskim klubom potpisao dvogodišnji ugovor, do ljeta 2022, a u Visli ga je dočekao saigrač iz reprezentacije Vukan Savićević, kao i legendarni Poljak Jakub Blaščikovski.

TEJLOR SMIT POSLAO VIDEO PORUKU

Mornarska nacijo, spremite se za trofeje

7,8

Tejlor Smit je jedno od četiri superjaka pojačanja Mornara za narednu sezonu. Sjajni Amerikanac koji igra na poziciji centra stiže iz francuskog Nantera. Obzirom da je početak ABA lige pomjeren za 3. avgust, samim tim je i stručni štab “ponosa Bara” odlučio da odloži početak priprema, pa će umjesto 27. jula, “mornari” upaliti motore 17. avgusta. Dolazak Smita, ali i ostalih američkih košarkaša još je u magli. Zbog pandemije korona virusa postoje brojne prepreke, pa će sve jasnije biti kako se bude približio početak priprema. A, Smit se juče oglasio prvi put od kada je postao član barske čete. U video poruci koju su Barani objavili na društvenim mrežama, Smit je pozdravio “mornarsku naciju” i poručio da budu spremni za borbu za trofeje.

“Pozdrav mornarskoj naciji, Mornaru i gradu Baru. Uzbuđen sam što dolazim, jedva čekam da stignem. Radujem se što ću igrati pred sjajnim

POENA NA 36 MEČEVA BILJEŽIO JE TEJLOR SMIT PROŠLE SEZONE U DRESU FRANCUSKOG NANTERA

navijačima. Potrebna nam je podrška, pobjeđivaćemo, osvajaćemo titule”, poručio je Smit iza kojeg je dobra sezona u dresu Nantera. Odigrao je 36 utakmice u svim takmičenjima, a prosječno je bilježio 7,8 poena, 4,7 skokova i jednu blokadu po meču.

Da podsjetimo, osim njega Mornar je u ovog lejta doveo Aleksandra Lazića, Marka Jeremića, Kenija Gebrijela, dok je Davonte Džordan poslat na pozajmicu u bugarski Balkan.

A.K.

VIKEND TIKET 1 4+ 3 4 2 SUBOTA

1 2

NEDJELJA

BRAN KRISTIJANSUND

LESTER MAN. JUNAJTED

BREŠA PARMA

ČELSI VOLVS

BENFIKA SPORTING

VERONA LACIO

KAJZERI TRABZON

DAEGU BUSAN

UKUPNA KVOTA: 33,12

1 GG T12+ 1

UKUPNA KVOTA: 26,67

46

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

220

Đurišić i Radončić u Estudijantesu

Epizoda u Turskoj je završena, slijedi Španija. Nemanja Đurišić blizu je potpisivanja ugovora sa Estudijantesom iz Madrida, javljaju specijalizovani portali.

Nakon Univerziteta Džordžija, Đurišić je stigao u Evropu gdje je igrao za Zjelonu Goru, Telekom Bon, Ostende, a prošle sezone je nosio dres Bešiktaša. U turskom šampionatu prosječno je bilježio deset poena po meču, a u Fibinoj Ligi šampiona 7,5 koševa.

A, u Estudijantes bi mogao da stigne i Dino Radončič koji je u sezoni za nama nosio dresove Mursije i Tenerifa.

A.K.

Neuništivi Kuk stigao u Burgos

miliona eura će uložiti Huan Roig u izgradnju nove dvorane koja bi trebalo da bude gotova 2023. godine i čiji će kapacitet biti 15.600 mjesta

13 Dio terena u sjajnom kompleksu u Valensiji

PRIČA O USPONU VALENSIJE U SAMI VRH EVROPSKE KOŠARKE

Projekat iz snova na obali Sredozemnog mora

Kriza u koju je upala cijela planeta, a koju je izazvala pandemija korona virusa se ne osjeća u košarci. Makar ne kada su transferi u pitanju. Članovi Evrolige se uveliko spremaju za novu sezonu, transferi se ređaju kao na traci. Tako je CSKA platio obeštećenja za Tornikea Šengeliju 1.100.000 eura, Etore Mesina je u Armaniju napravio pravi drim tim... Međutim, oči košarkaške javnosti uperene su ka Španiji.

■■ Petorka da se naježiš

Iako ima 38 godina bivši crnogorski reprezentativac ne želi u penziju. Omar Kuk potpisao je jednogodišnji ugovor sa Burgosom. Iskusni američki organizator igre stiže iz Gran Kanarije za koju je prošle sezone odigrao 27 mečeva. U prosjeku je bilježio 7,8 poena i 6,9 asistencija.

Osim za Gran Kanariju, Kuk je u karijeri nastupao za Crvenu zvezdu, Unikahu, Valensiju, Armani, Baskoniju, Ritas, Budućnost i Estudijantes. Crnogorsko državljanstvo dobio je 2008. godine, a u crvenom dresu igrao je na Evropskom prvenstvu 2011.

A.K.

košarkaških terena (devet zatvorenih i četiri otvorena), uz brojne prateće sadržaje čini nevjerovatni kompleks Alkerija del basket

Ne zbog Nika Kalatesa koji će dobiti bogatstvo u Barseloni, ni zbog Alberta Abaldea koji je sam platio obeštećenje da bi prešao u Real Madrid.

Već zbog nevjerovatne Valensije. Nakon što Bojan Dubljević (produžio ugovor do 2023) i drugovi nijesu uspjeli da dođu do titule na završnom turniru u svojoj Fonteti stručni štab je odlučio da osvježi sastav. Đaume Ponsarnau je prvo dogovorio svoje uslove, obnovio ugovor, a onda zasukao rukave. Tako su u redove “narandžastih” redom stizali – kombo bek iz Albe Martin Hermanson, Klemen Prepelič, Derik Vilijams i Nikola Kalinić. Od starosjedilaca, osim Dubljevića, nove ugovore su dobili Sem Van Rosom, Fernando San Emeterio, Luj Laberi i Majk Tobi. A, šta se dogodilo pa je Valensija napra-

vila ovakav zaokret u transfer politici. Dugogodišnji direktor Pako Raga je izašao iz kluba, a njegovo mjesto je zauzeo Hoze Puentes.

“Naša trenutna situacija nije ni izbliza kao ranijih godina, kada smo imali listu želja i prve opcije koje nismo mogli da dovedemo. Ovog ljeta smo uradili baš to – doveli igrače koje smo prvo htjeli. Dogodile su se određene stvari koje su pojačale naše mogućnosti. Ne govorim o ekonomskim parametrima, već druge stvari koje nam sada dozvoljavaju da posegnemo za igračima znatno veće tržišne vrijednosti”, rekao je iskusni stručnjak.

■■ Jedini milijarder

među vlasnicima

A, najveće zasluge za ugled koji uživa Valensija u Evroligi ima vlasnik i glavni finansijer Huan Roig. Riječ je o trećem najbogatijem čovjeku u Španiji koji je vlasnik lanca supermarketa Merkadona, a njegovo bogatstvo u aprilu je procijenjeno na – 4.200.000.000 dolara.

“Huan Roig je jedini milijarder među vlasnicima klubova u Španiji. Napravio je trening centar vrijedan 22.000.000 eura, sa 13 košarkaških terena, što nema ni u NBA ligi. Tokom pandemije je dobio dozvolu za izgradnju dvorane od skoro 16.000 mjesta, koja će možda biti najmodernija u Evropi,

a koštaće oko 230.000.000 eura. Ni cent neće uzeti iz kredita, već iz sopstvenih sredstava. Ona bi trebalo da bude završena do 2023. godine. Poznat je kao čovjek koji se ne razbacuje s parama i zna tačno kad i za šta troši novac. Zanimljivo, dok je ulagao mnogo više, rezultati su bili najslabiji. Sada je situacija potpuno drugačija, kada se troši novac kako treba”, rekao je legendarni Zoran Savić u jednom intervjuu za Mozzartsport.

Priča Roiga je bajkovita. Sa trojicom od petoro braće je 1981. godine otkupio prodavnice svojih roditelja, vrlo brzo je sam preuzeo kompaniju, a stigao je do sistema sa više od 1.400 prodavnica u lancu. Zbog velikog doprinosa očuvanju španske ekonomije 2010. godine dobio je prestižnu nagradu Princa Filipa za izvrsno poslovanje.

■■ Impresivni tre-

ning centar i nova dvorana

Da su “slijepi miševi” postali ozbiljan faktor u španskoj košarci najbolje govori završni turnir ACB lige. Svi učesnici su imali svoj prostor za rad.

Osim Savića, o nevjerovatnom trening kompleksu “Alkerija del basket” nedavno je pričao i Rik Pitino, nekadašnji trener Panatinaikosa.

“Valensija ima jedan od najimpresivnijih trening centara

koje sam ikada vidio. Čini mi se da je cilj vlasnika kluba da pretekne Real Madrid i Barselonu u smislu kvaliteta. Impresioniran sam. Valensija je sjajan grad, klub ima fantastičnog vlasnika, koga nisam uspio da upoznam, ali čujem da se gradi i nova dvorana, a da mlađe kategorije imaju čak osam terena za rad, što je nevjerovatno. U NBA ligi i na koledžima uslovi za rad su izvanredni, ali mnogi nemaju ono što ima Valensija i to je zaista nešto posebno”, rekao je Pitino.

Još malo o trening centru i novoj dvorani. Roig je uložio 17 miliona eura kako bi se radovi u kompleksu koji koristi preko 650 osoba završili. Takođe, lično je insistirao da se budžet za novu arenu poveća sa 192 na 220 miliona kako bi se povećao kapacitet na 15.600 mjesta za utakmice...

Uvijek je Valensija imala dobre rezultate, mnogi legendarni igrači su nosili narandžasti dres i rasla je iz godine u godinu. Međutim, klub je ušao u novu fazu razvoja koja će postaviti „slijepe miševe“ u rang najbogatijih na Starom kontinentu. A.K.

Ovog ljeta Valensija je napravila sjajan posao sa transferima – stigli su Nikola Kalinić, Klemen Prepelič, Derik Vilijams i Martin Hermanson

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 7. 2020.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

SPORTKLUB 1 09.00h

Moto GP Andaluzija moto 3 trening 3 09.55h Moto GP Andaluzija moto GP trenin 3 10.55h Moto GP Andaluzija moto 2 trening 3 12.34h Moto GP Andaluzija moto 3 kvalifikacije 13.10h Moto GP Andaluzija moto GP trening 5 14.10h Moto GP Andaluzija moto GP kvalifikacije 15.05h Moto GP Andaluzija moto 2 kvalifikacije 17.25h Belšina – Neman, fudbal 19.55h Genčlerbirligi – Bešiktaš, fudbal 01.55h Čivas – Leon, fudbal

SPORTKLUB 2 12.15h 16.00h 18.00h 20.15h

Gvangžu – Šangaj, fudbal Kolos – Dnjepar, fudbal Atakante kup, fudbal U10 Boks

SPORTKLUB HD 18.30hOleksandrija – Mariopulj, fudbal 22.15h Braga – Porto, fudbal

09.00h 12.00h 16.00h 19.30h 21.45h 02.00h 04.00h

ARENASPORT 1

● NE PROPUSTITE Nedjelja je dan za engleski fudbal. Posljednje kolo Premijer lige donosi direktan okršaj za plasman u Ligu šampiona između Lestera i Mančester junajteda (svi mečevi počinju u 17h), dok je od 19 i 30 na programu meč baraža Čempionšipa za ulazak u elitu između Svonsija i Brentforda.

Velington – Adelejd, fudbal Sangđu – Ulsan, fudbal Himki – Zenit, fudbal Đenova – Inter, fudbal Napoli – Sasuolo, fudbal Orlando – Montreal, fudbal Kruz Azul – Santos, fudbal

ARENASPORT 2 17.15h 20.30h

Breša – Parma, fudbal Cirih – St. Galen, fudbal

ARENASPORT 3 18.00h

Od – Alesund, fudbal

ARENASPORT 4 18.55h 21.05h

Inter – Hajduk, fudbal Rijeka – Istra, fudbal

NEDJELJA

EUROSPORT 1 14.30h 20.00h

SP Šefild, snuker SP Šefild, snuker

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 6

10.05h 11.0hh

● NE PROPUSTITE Porto je osigurao novu titulu šampiona Portugala, dok se Braga bori za mjesto koje direktno vodi u Ligu Evrope, pa će sigurno biti vatrometa Braga – Porto Sportklub HD, 22.15h

E-moto Andaluzija trka 17.00h Barnli – Brajton, fudbal Moto GP Andaluzija moto 3 trka NOVA SPORT 12.20h Moto GP Andaluzija moto 2 trka Čelsi – Volvs, fudbal 14.00h Moto GP Andaluzija moto GP 17.00h trka ARENASPORT 1 16.55hLester – Man. junajted, fudbal 19.25h Svonsi – Brentford, fudbal 12.00h Jeonbuk – Seul, fudbal SPORTKLUB 2 17.30h Partizan – Proleter, fudbal Roma – Fiorentina, fudbal 12.00h Kobe – Gamba Osaka, fudbal 19.30h 14.30h Haken – Geteborg, fudbal 21.45h Juventus – Sampdorija, fudbal 17.00h Arsenal – Votford, fudbal Toronto – Njujork, fudbal 19.00h Midtjiland – Alborg, fudbal 02.30h 21.15h Breidablik – Akranes, fudbal

SPORTKLUB 4 17.00h

Everton – Bornmut, fudbal

ARENASPORT 2

17.15h 19.30h

SPORTKLUB HD 16.00h

Kasimpaša – Bašakšehir, 16.00h fudbal 19.30h

SPORTKLUB 5 08.20h

Moto GP Andaluzija moto 3 18.00h zagrijavanje 08.50h Moto GP Andaluzija moto 2 zagrijavanje 09.20h Moto GP Andaluzija moto GP zagrijavanje 14.30h 17.00h Vest Hem – Aston Vila, fudbal 20.00h

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

+382 20 252 900

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Bolonja – Leće, fudbal Verona – Lacio, fudbal

ARENASPORT 3 Jang Bojs – Lucern, fudbal SPAL – Torino, fudbal

ARENASPORT 4 Bodo – Molde, fudbal

EUROSPORT 1 SP Šefild, snuker SP Šefild, snuker

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT MAĐARSKA KONAČNO UŽIVA U VATERPOLU NA OTVORENIM BAZENIMA KREĆE KUP

BRGULJAN: JEDVA ČEKAM DA USKOČIM U BAZEN

Ono što je fudbal za Brazil ili Argentinu, vaterpolo je za Mađarsku - sport koji se obožava u svakom kutku ove sjajne sportske zemlje. Zbog toga se subota, 25. jul, čekao kao nijedan datum ranije - vaterpolo se nakon četiri mjeseca pauze zbog virusa “Kovid-19” vraća u zemlju vaterpola.

U četiri grada - Budimpešti, Segedinu, Tatabanji i Kapošvaru - na četiri otvorena bazena postkorona eru otvoriće Kup Mađarske.

A kada su u pitanju Mađarska i crnogorski vaterpolo prva asocijacija je Draško Brguljan, kapiten “ajkula” koji je skoro punu deceniju jedna od zvijezda u najjačem evropskom šampionatu.

“Svi jedva čekamo da uskočimo u bazen i da počnu utakmice”, poručio je za Dnevne novine Brguljan. “Za sve ovo vrijeme samo smo trenirali, a od 13. marta imali smo samo jednu zvaničnu utakmicu (prijateljska sa Hrvatskom) i nekoliko trening-utakmica, što nije uobičajeno i vidjećemo kakav će biti kvalitet vaterpola nakon o v e

Želio sam OI ovog ljeta, ali možda odlaganje i nije loše Da nije bilo novog korona virusa Draško Brguljan bi juče, umjesto u Tatabanji, zajedno sa ostalim “ajkulama” bio na otvaranju Olimpijskih igara u Tokiju. Da li je odlaganje dobro ili loše za crnogorsku selekciju?

“Ne znam tačan odgovor

pauze. Sigurno da će trebati malo vremena da se vrati nivo koji je bio.”

■ VAŠAŠ OPASAN,

ALI NIJE FAVORIT

Nakon šest godina u kapici OSC-a Draško se vratio u Vašaš - u klub sa kojim je 2012. bio šampion Mađarske i u klub koji od tada nije bio najbolji u zemji. U doba korone glavni sponzor OSC-a “A-Hid” napustio je ekipu i preuzeo upravo Vašaš, a sa novi sponzorom stigla su i po-

na to pitanje. Iskreno, želio sam da se igra, jer smo se dugo spremali i pravili ekipu za Olimpijske igre. Međutim, tako je kako je - možda bude i dobra stvar, jer će mlađi igrači biti iskusniji za godinu, a to u sportu dosta znači”, istakao je Brguljan. jačanja - uz našeg kapitena još Branislav Mitrović, Bence Batori, Sava Ranđelović... Vašaš će biti jači nego ranijih godina, ali...

“Tim je dosta promijenjen u odnosu na posljednjih par godina, od 14 igrača njih osam su mlađi od 22 godine. Tako da se radi o jako mladoj ekipi koja je željna dokazivanja, a to mi je i bio jedan od motiva da dođem”, objasnio je Brguljan.

Draško i Vašaš takmičenje u Kupu počinju na turniru u Tatabanji, gdje će im uz istoimenog domaćina rivali biti Honved i Eger.

“Realno, nismo u krugu dva ili tri favorita, jer je ovo ekipa koja je sklopljena ove godine - ostali su mnogo duže na okupu. Ali mislim da spadamo u kategoriju opasnih ekipa, koje

mogu da igraju sa svima.”

Zbog toga su i ciljevi kluba koji je 18 puta bio prvak Mađarske na početku stvaranja nešto skromniji...

“Prevashodni cilj je da klub postane stabilan, da se iz godine u godinu jača i za par godina da napadne titulu u Mađarskoj, kao i da bude redovan učesnik Lige šampiona”, objasnio je Brguljan. “Što se ove godine tiče cilj je da budemo u prvih pet ekipa kako bismo sljedeće godine igrali neko od evropskih takmičenja.”

■ FTC, PA IZJEDNAČENA TRKA

Draškov prethodni klub OSC raspao se u trenutku kada je bio na čelu mađarskog šampionata i u svojoj grupi Lige šampiona. Njegovi problemi “obradovali” su samo navijače aktuelnog šampiona Evrope.

“Da, najviše je ‘raspadom’ OSC-a profitirao Ferencvaroš, jer realno samo je onako jak OSC mogao da mu parira - i to se vidjelo u međusobnim duelima. Tako da je FTC najbolja ekipa ove godine i bilo bi čudo da ne osvoje duplu krunu u Mađarskoj”, nema dilemu novi “broj 2” Vašaša.

Ostali klubovi?

“Solnok i OSC su tako-

đe kvalitetni, imaju puno iskustva i kvalitetnih igrača. A od ostalih ekipa tu su, BVSC, Honved, Senteš, Eger i Miškolc... Svi oni imaju određeni kvalitet i biće jako teško igrati sa njima. Ovo je u posljednjih 7-8 godina možda i najravnopravnije prvenstvo, jer osim Ferencvaroša dosta ekipa je približnog kvaliteta”, zaključio je Brgujan.

Prvi meč na turniru u Tatabanji Draškov Vašaš igra danas (subota, 16.15h) protiv Honveda.

K.B.

I navijači na tribinima Vaterpolo se nakon pauze zbog virusa “Kovid-19” vraća u Mađarsku, ali nekih velikih posebnih mjera tokom održavanja Kupa neće biti. “ P ro m j e n e s u s a mo što će se Kup igrati na otvorenim bazenima, mada s obzirom na to da je ljeto, vjerovatno bi se svakako igralo na njima”, otkrio je Brguljan. “Mislim da drugo ništa neće biti drugačije - publika bi trebalo normalno da prisustvuje utakmicama.”