Naša Baška br. 44 - Prosinac 2019

GLASILO OPĆINE BAŠKA

Sretan Božić i Nova 2020. godina Broj 44, prosinac 2019.

ISSN: 1333 - 3887

BAŠKA

BA[KA BATOMALJ

BATOMALJ DRAGA BAŠĆANSKA

DRAGA BA[]ANSKA JURANDVOR

JURANDVOR

IMPRESSUM

Općinsko glasilo „Naša Baška“ Izdavač: Općina Baška Palada 88, 51523 Baška Tel. 051/750-550, fax 051/750-560 e-mail: opcina-baska@ri.t-com.hr www.baska.hr Za izdavača: Toni Juranić, Općinski načelnik Glavni urednik: Toni Juranić Urednički savjet: mr.sc. Toni Juranić, dipl. oec., mr.sc. Majda Šale, Sonja Polonijo, Hrvoje Dragoslavić, Nina Dumenčić, Anamarija Čubranić, Dana Kružić, Mladen Hero, Ivana Kovačić, Luka Tabako Grafički dizajn i lektura: U.O. „Domino”, Klimno Luka Tabako

SADRŽAJ Uvodnik.....................................................................................

3

Vijesti iz Općine.......................................................................

4

Posjet pobratimljenoj Općini Nuštar....................................

7

Aktualni radovi u TD Baška....................................................

8

Novo ulaganje u opremu za održavanje javnih površina.........................................................................

9

Baška Outdoor Festival.........................................................

9

Novi promotivni video Baška Outdoor Festivala........................................................ 10 Godišnje turističke nagrade i priznanja............................... 11 Ostvareni turistički promet na području općine Baška u razdoblju 1. 1. -30. 11. 2019.................................................

12

Nagrađeni „Heritage Hotel Forza“, kamp „Mali“ i „Bunculuka Camping Resort“................................................ 14 Turistička zajednica otoka Krka osvojila vrijedne nagrade..................................................................... 15

Na broju su surađivali: Mladen Hero, Ivana Kovačić, Josip Seršić Ivìca, mr. sc. Majda Šale, Ivica Ćulumović, Borut Mohar, Damir Jevtić, Ivan Gaudencijo Hrabrić, Vladimira Petrinić, Marija Randić Ojovica, Branko Randić, Tea Grubišić Mihalić, Željko Tomašić, Iva Dujmović, Karla Jurešić, Dana Kružić, Luka Tabako, Romana Hrabrić, Romina Fantov Hrelja, Rafaela Frgačić, Andrej Valčić, Marija Maglić, Ivica Brusić Brujo, Dobrila Šešević Izložba Marinka Marulića u Jurandvoru.............................. 16 Tisak: Maximativa, Sisak Naklada: 500 komada

Baška kroz objektiv Klonimira Seršića................................. 17 Paljenje 1. Adventske svijeće i predstavljanje Ca-lendara u dolini bašćanskoj............................................ 18 Prvoškolci 2019./2020............................................................ 20 Humanitarni kreativci maštoviti kroz cijelu godinu.......... 20 Projekt „zelena učionica”....................................................... 21 „Glagoljaška školica“ u Jurandvoru..................................... 22 Posjet osmih razreda Vukovaru............................................ 23 Sveti Nikola u Baški................................................................. 24 Nesvakidašnji dan u Baški 11. 10. 2019............................... 25 Jedna... od zornic................................................................... 26

2 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2019.]

Dragi svi!

Dosta je bilo gužve, vrijeme je zasluženog odmora.

Prolazi još jedna godina, veselimo se novoj!

Naselja smo koliko-toliko praznički osvijetlili i okitili, kako i priliči ovom razdoblju godine. Sve za ljude (narod). A ljudi i nema baš nešto za vidjeti vani.

Kafići i restorani su se na vrijeme pozatvarali, kako ni mi „domaći“ ne bismo gubili vrijeme birajući kamo izaći, a, bogme, ne želimo ni da Baška slučajno padne na pamet nekome sa strane, kao odabir mjesta za bilo kakav provod.

Manjem dijelu općinskog stanovništva, koji nadolazeće blagdane neće provesti po inozemnim skijalištima i egzotičnim otocima - sasvim dovoljno.

Ionako imamo svega doma. I za badnjački nemrs i za raznovrsnost božićne i novogodišnje trpeze.

Posljedično, postit će se naknadno, u dane koji slijede blagdanima, uz sodu bikarbonu, juhice, analgetike…

A nakon, uvjeren sam, uspješnog oporavka, sve ispočetka – mesopust, korizma i priprema turističke sezone, Uskrs i početak turističke sezone, gosti, završetak turističke sezone i konačna matematika.

Poštovani čitatelji, želim vam sretne blagdane! Bog nas blagoslovio i svima dao zdravlje, sreću, mir, veselje. I sve to na duži rok, a ne samo prigodom blagdana koji nadolaze.

Toni Juranić

Foto: Luka Tabako - 6/2019

UVODNIK

Stara Zdolnja Gorica............................................................... 27 Izložba 2x Baška...................................................................... 29 KD „Šoto” na izletu u sjevernoj Italiji.................................... 29 Koncert bašćanskih glazbenika............................................. 32 Lignjada..................................................................................... 33 Kad – tad: Baška j‘ malo selo................................................ 34 Ni jih.......................................................................................... 36 Predstavljanje monografije Ranka Starca - Opatija i crkva sv. Lucije u Jurandvoru............................................. 37

Pišite za Našu Bašku Ukoliko imate zanimljiv teskt i/ili fotografije koje biste željeli podijeliti sa svim žiteljima naše općine, iste možete poslati na našu e-mail adresu: nasabaska@baska.hr

Vihor zapuhao niotkud........................................................... 38 Foto vremeplov........................................................................ 39 Advent....................................................................................... 40

[PROSINAC 2019.] NAŠA BAŠKA 3

VIJESTI IZ OPĆINE

VIJESTI IZ OPĆINE EM SE RADILO, EM SE RADI, EM ĆE SE RADITI • Autobusna stanica Batomalj – okretište Započele pripremne radnje za montažu autobusne kućice. Ukupna vrijednost s PDV-om: 32.214,43 kn • Izgradnja vodovoda, kanalizacije i DTK u Ulici kralja Tomislava i Put sv. Ivana Radovi nastavljeni u studenome 2019. godine i svi su izvršeni osim asfaltiranja, koje će se obaviti početkom 2020. godine. Ukupna vrijednost s PDVom: 1,935.922,35 kn

Pripremio: Mladen Hero Fotografije: Arhiva Općine

su u studenome 2019. godine te se planiraju završiti do kraja 2019. godine. Ukupan iznos s PDV-om (za oborinsku odvodnju): 200.000,00 kn • Štefanići – Draga Bašćanska Radovi na oborinskoj odvodnji, fekalnoj kanalizaciji, vodovodu i DTK (izvođač: TELEG-M d.o.o.) započeli su u listopadu 2019. godine te se planiraju završiti početkom 2020. godine. Ukupan iznos s PDV-om (za oborinsku odvodnju): 458.299,00 kn Autobusna stanica Batomalj

• Izgradnja javne rasvjete Batomalj Radovi su započeli u prosincu 2019. godine, a završetak se očekuje u siječnju 2020. godine. 11 stupova javne rasvjete postavlja se na južnu stranu županijske ceste LC5809. Ukupna vrijednost s PDVom: cca. 353.650,00 kn • Rampa za invalide (kod TZ Baška) Radovi su započeli u listopadu 2019. godine, a planirani završetak je do kraja 2019. godine. Ukupna vrijednost s PDV-om: 100.000,00 kn • Ukopani spremnici Nabavljeno je 5 setova ukopanih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koji se do jeseni čuvaju na odlagalištu Treskavac. Ukopani spremnici se planiraju ugraditi na pet lokacija – dva seta u Baški te po jedan set u Jurandvoru, Batomlju i Dragi Bašćanskoj. Radovi su započeli u studenome 2019. godine, a planirani završetak je početkom 2020. godine. Ukupna vrijednost s PDV-om: 2.400.000,00 kn • Put Gorinka Izgradnja pješačkog puta (stepenice) od Ulice Gorinka do zaobilaznice planira se započeti u prosincu 2019. godine, a završiti početkom travnja 2020. godine. Ukupna vrijednost s PDV-om: 600.000,00 kn • Bneci 1 – Draga Bašćanska Radovi na oborinskoj odvodnji, fekalnoj kanalizaciji, vodovodu i DTK (izvođač: TELEG-M d.o.o.) započeli 4 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2019.]

Ukopani spremnici

Rampa za invalide

• Cubranići – Jurandvor Radovi na oborinskoj odvodnji, fekalnoj kanalizaciji, vodovodu i DTK (izvođač: TELEG-M d.o.o.) započeli su u listopadu 2019. godine te se planiraju završiti početkom 2020. godine.

Ukupan iznos s PDV-om (za oborinsku odvodnju): 653.750,00 kn OSTALO (u tijeku): • Reciklažno dvorište – projekt sufinanciran iz EU fondova Potpisani su ugovori za provedbu informativno-

VIJESTI IZ OPĆINE

obrazovnih aktivnosti i za upravljanje projektom i administracijom (oba ugovora zaključena su s tvrtkom SENSUM d.o.o. iz Rijeke) te za stručni nadzor radova (HIDROPLAN d.o.o. iz Zagreba).

Izvođač radova je VODOGRADNJA RIJEKA d.o.o. iz Rijeke, a vrijednost radova: cca 3.222.000,00 kuna (s PDV-om).

S radovima se započelo 29. listopada 2019. godine, a ugovoreno trajanje radova je 6 mjeseci.

Ukupna vrijednost projekta je cca 3.135.000,00 kuna (iznos prihvatljivih troškova), od čega se iz EU fondova sufinancira cca 2.600.000,00 kuna (85%).

• Za uređenje obalnog pojasa i parka Marjan ishođena je lokacijska dozvola, a u tijeku je izrada glavnog projekta.

Štefanići - Draga Bašćanska

Cubranići - Jurandvor

• Defibrilatori su premješteni na zgradu ribarnice na Paladi i na zgradu TZ Baška.

• U izradi su nove drvene konstrukcije na skakaonicama na Veloj plaži.

Ukupna vrijednost s PDV-om: 59.375,00 kn • Prometni elaborat – Zarok, dio prometne studije iz 2007. godine, a kao izdvojeni dio naselja Baška, pogodan je za primjenu prometne studije u tom dijelu pa se planira urediti prometnica za jednosmjerni promet.

• Uređenje platoa ispred groblja u Jurandvoru – vrijednost radova je cca 50.000,00

kn, a planira se urediti parkiralište za osobna vozila i jedno parkirališno mjesto za autobus te nekoliko parkirališnih mjesta za motore.

• Uređenje nerazvrstane ceste Korudalj u Jurandvoru – vrijednost radova je 300.000,00 kn, a planira se urediti prometnica za jednosmjerni promet s izgradnjom jednostranog nogostupa.

• V. izmjene i dopune PPUO Baška – u tijeku je javna rasprava (od 25. studenoga do 5. prosinca 2019. godine).

PLANIRANO ZA 2020.: • Radovi na oborinskoj odvodnji, fekalnoj kanalizaciji, vodovodu i DTK – Draga Bašćanska (Tomaševo – Stanušine i Perina mekot) Ukupna vrijednost s PDV-om: 2.100.000,00 kn • Uređenje pseće plaže u Zaroku • Nova regulacija prometa u naselju Zarok (promet će se odvijati jednosmjerno) • Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju prometnice prema Svetištu Majke Božje Goričke Ukupna vrijednost s PDV-om: 77.000,00 kn • Izrada projektne dokumentacije za izgradnju nogostupa na Zaobilaznici Baška Ukupna vrijednost s PDV-om: 180.000,00 kn • Uređenje betonskog platoa ispred doma u Jurandvoru Ukupna vrijednost s PDV-om: 78.000,00 kn • Uređenje okoliša na autobusnoj stanici u Jurandvoru Ukupna vrijednost s PDV-om: 100.000,00 kn • Sanacija Creske ulice (asfaltiranje) Ukupna vrijednost s PDV-om: 200.000,00 kn Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Baška Na Program su ishođene potrebne suglasnosti nadležnog ministarstva. Ipak, prije početka primjene (davanje u zakup za poljoprivrednu proizvodnju), valja još ishoditi: • mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene, odnosno strateške procjene • prethodno mišljenje i provedbu postupka ocjene prihvatljivosti predmetnog programa na ekološku mrežu prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode Ma što to bilo (značilo), sve je zatraženo od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije. E pa kad se spomenuta mišljenja, kao rezultat pomnog [PROSINAC 2019.] NAŠA BAŠKA 5

VIJESTI IZ OPĆINE

razmišljanja, „stave na papir“ i dostave Općini Baška – motike u ruke!

Društveno poticana stanogradnja A, jesmo nestrpljivi?!

Ide, radi se, bit će (a kada, istina, ne zna se).

Za izgradnju 13 stanova sa spremištima i parkirnim mjestima – 830 m2, Pr+2 kat, u postupku je ishođenje posebnih uvjeta od javnopravnih tijela, nakon čega slijedi izrada glavnog projekta u svrhu dobivanja građevinske dozvole.

VAŽNO: Ma koliko bili lijeni, za divno čudo, općinski službenici s tim, u ovoj fazi, veze nemaju. Nit’ luk jedu, nit’ ga mirišu. Luk jede i miriše Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Reciklažno dvorište

EU projekt „Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka“ U sklopu EU projekta „Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka“, od 2017. godine do srpnja 2019. godine, na području općine Baška – naselja Jurandvor, Batomalj i Draga Bašćanska, izvedeni su radovi na izgradnji vodovoda i kanalizacije, u ukupnom iznosu od 8.637.679,36 kn, odnosno: Jurandvor: 2.334.291,08 kn, Batomalj: 2.597.811,49 kn, 6 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2019.]

Draga Bašćanska: 3.705.576,82 kn.

Kad tome pribrojimo vrijednost izvedenog DTK – 420.074,88 kn te troškove koji nisu dio izvedenih kanala (najveći od njih je rehabilitacija postojećih kanala) – 985.569,61 kn, dobivamo ukupnu vrijednost izvedenih radova od 10.043.323,88 kn koji su se izveli i situirali do kraja lipnja 2019. godine na području općine Baška.

Osnovano trgovačko društvo OTOK KRK ENERGIJA d.o.o.

Daje se na znanje svim skepticima!

Na području općine Baška, na lokalitetu Barbičin, ne da se planira, nego će se, vjerovali ili ne, uistinu, izgraditi solarna elektrana i od sada nadalje neumjesno je isto komentirati s „ma je“, „moš’ mislit“ ili, u svezi s istim, propitkivati tko, kada, kako…. Sve se zna.

Da je tome tako potvrđuje to što se u kompetentnim krugovima više ne koristi uobičajena fraza „planira se izgraditi“, koja u svakodnevnom političkom žargonu pretpostavlja više neizvjesno, nego izvjesno ostvarenje plana (čit. obećanja). Pa, ako omane (a često omane), ostaje objektivno opravdanje – viša sila. Jer, čovjek snuje (planira), a Bog određuje (u pravilu, drugačije). A ima li više sile od Boga? Nema.

Da se misli ozbiljno, definitivno dokazuje i osnivanje trgovačkog društva OTOK KRK ENERGIJA d.o.o., čija temeljna djelatnost je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u postrojenju koje će se izgraditi na Barbičinu. Takvim činom čelnici Općine Baška, koja je inicijator i, za sada, jedini nositelj projekta, svrstavši se u uvjerene provoditelje Kyotskog protokola, hrabro prkose najvećem protivniku tog istog protokola, ne mareći što je on, istovremeno, i najviše rangirani svjetski političar.

A kada se tek u projekt uključe ostale jedinice lokalne samouprave otoka, pa tvrtke i poduzetnici, domaći, možda i strani, pa građani…, ima li kraja optimizmu?! Milijuna, u novcu i kilovatima, bit će za što god i koliko god kome treba. Očekuje nas lagodan život na struju. Nema zime. Grijat ćemo Paladu i Zvonimirovu (najmanje). More će nam uvijek biti taman toplo (pa, podgrijavat ćemo ga) pa će i turistička sezona trajati cijelu godinu. Uvozna radna snaga će raditi umjesto nas (imat će se – moći će se). A jedino što će nama prijetiti žuljevima je brojanje novca. Vlastitog, dakako. I bit će svjetlo!

Neće biti noći, stalno dan. Bez brige, za provedbu pronatalitetnih radnji, onima koji to iz uvjerenja ne rade po danu, dogovorno će se osigurati dovoljno mraka.

VIJESTI IZ OPĆINE

I sve to džabe.

Preostaje nam samo zajedno se pomoliti za naklonjenost prije spomenute više sile, da nam ne odredi drugačije.

Zbogom!

Poštovani puče!

Godinama sam davio svojim pisanim uradcima, izrada kojih me nije uvijek veselila. Sve samo da bi se popunio prazan prostor u ovom našem glasilu.

Kako svemu dođe kraj, došao je i tome. Nema više – gooootooovo!

Kao i brojni kolegice i kolege prije mene, koje sam tijekom svih ovih godina ispraćao, odoh i ja u, zasluženu ili ne, mirovinu.

Svima zahvaljujem na strpljenju i razumijevanju, želim sreću, zdravlje i veselje, a prigodno, sretan Božić i Novu godinu.

Mi umirovljenici – počivali u mirovini. Amen!

POSJET POBRATIMLJENOJ OPĆINI NUŠTAR

Općina Baška i Općina Nuštar u Vukovarskosrijemskoj županiji već više godina zajedno njeguju suradnju, točnije od 2015. godine kada je i potpisana zajednička Povelja o suradnji.

Od tada svake godine Općinu Baška posjećuje delegacija općinskih Nuštaraca predvođenih načelnikom Općine, a najčešće je to posjet na Dan općine Baška - Ivanju kada se i u radnom dijelu razmjenjuju iskustva, planovi i ostala problematika ili savjeti pa ako treba i pomoć za ovu napaćenu Općinu koja je zahvaljujući hrvatskim braniteljima herojski obranila selo od oružanih formacija iz Srbije.

Općina Nuštar nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji između gradova Vinkovci i Vukovar, ima nešto više od tri tisuće stanovnika (nekada je brojala i više od pet tisuća), a mjesto je poznato i

Tekst: Mr.sc. Majda Šale

po dvorcu Khuen – Belany iz 18. stoljeća. Dvorac je danas napušten, zapušten i opustošen, a izuzetno je vrijedan, jer krije dva i pol stoljeća dugu povijest.

1971. godine proglašen je spomenikom parkovne arhitekture, a danas je zbog ratnih devastiranja i neodržavanja dosta propao i čeka na neke bolje dane.

Povratnim posjetom delegacija iz Baške posjetila je Nuštar povodom proslave Dana općine Nuštar, ali i 28. obljetnice obrane Nuštra koja pada upravo na 5. listopada kada je Nuštar i herojski obranjen.

Delegaciju iz Baške činili su načelnik Toni Juranić, predsjednica Općinskog vijeća Tanja Grlj, vijećnici Bruno Seršić i Miroslav Hrgovčić, vijećnica Majda Šale i predstavnica MO Baška Ana Seršić.

Dan općine Nuštar obilježen je 5. listopada 2019.

[PROSINAC 2019.] NAŠA BAŠKA 7

Fotografija: D. Joksimović, 1993. godine

VIJESTI IZ OPĆINE

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća koja se održala u uređenom Narodnom domu kulture u Nuštru, a potom je u crkvi Duha Svetoga služena misa zadušnica za sve poginule, a slijedilo je i polaganje vijenaca u spomen na sve poginule i nestale mještane općine Nuštar i sve poginule i nestale hrvatske branitelje koji su branili općinu Nuštar.

Delegacija Općine Baška također se pridružila svima ostalima u polaganju vijenaca i upaljenih svijeća kako bi pokazali poštovanje i zahvalu svim poginulima u ovom zastrašujućem i nepotrebnom ratu.

Program proslave Dana općine Nuštar sadržavao je Svečanu sjednicu Općinskog vijeća na kojoj su se prisutnima obratili predsjednik Općinskog vijeća Dario Novak i načelnik Općine Hrvoje Drinovac.

Uslijedio je i bogat kulturno zabavni program uz nastup ženske pjevačke skupine „Grofice“ iz Nuštra i djece nuštarskog vrtića „Vrtuljak“.

Bila je to i prilika da se načelnik Općine Baška Toni Juranić također obrati prisutnima, zahvali na pozivu i čestita na Danu općine te obljetnici obrane Nuštra.

Uz prigodni govor uslijedila je i razmjena poklona.

U ugodnom druženju s Nuštarcima delegacija iz Baške susrela se i s umirovljenim pukovnikom Ivanom Grčićem koji nas je srdačno pozdravio kada je čuo da smo iz Baške pa nam je ispričao i svoj nezaboravni izlet po službenoj dužnosti u Bašku. Naime, 1994. godine upravljao je vojnim helikopterom koji je na zamolbu Bašćana, Jurandvoraca i Dražana, odnosno Općine Baška (načelnika pok. Mila Seršića) u ljeto 1994. godine na direktivu Imre Agotića (hrvatski general i prvi zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, preminuo 2012. godine) vozio vodu za ožednjele ovce na proplancima Baške. Bilo je to, rekao nam je umirovljeni Grčić, iznimno dugo toplo ljeto i bez ove pomoći ratnog zrakoplovstva ovce ne bi preživjele. Baška mu se jako svidjela i rado bi ju posjetio ponovo, a ostalo mu je u sjećanju i gostoprimstvo pastira koji su cijelu ekipu lijepo počastili nakon ovog zahtjevnog poduhvata i naravno okrenuli nekoliko janjaca.

Eto, tako smo se još i više zbližili s nama dragim Nuštarcima.

VIJESTI IZ TD BAŠKA

AKTUALNI RADOVI U TD BAŠKA D.O.O. Uz redovno održavanje komunalne infrastrukture i zelenih površina, odrađeni su i brojni radovi po nalogu Općine.

U Dragi Bašćanskoj dosađen je drvored koprivića (celtis australis) na šetnici uz Velu riku. Na dječjem igralištu iza Zadružnog doma izrađen je temelj za novi košarkaški koš, obnovljena je ograda i izrađena su klizna vrata.

U Jurandvoru je obnovljena autobusna čekaonica. Radovi se odnose na bojanje i izradu klupice u čekaonici. Osim toga, izrađen je nogostup na dijelu glavne prometnice.

Uz crkvu sv. Križa postavljen je rukohvat.

U Batomlju je izrađen temelj za novu autobusnu čekaonicu. Izrađeni su kanali za oborinsku odvodnju uz cestu do Svetišta.

U Baški su obnovljeni stupići na predjelu 8 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2019.]

VIJESTI IZ OPĆINE

Narca koji odvajaju pješačku zonu od zone dozvoljenog prometovanja. U tijeku su radovi obnove drvenih podesta na skakaonicama.

Uz sve gore navedene radove, Općina je ukrašena prigodnom blagdanskom dekoracijom. U odnosu

na prethodne godine, promijenjena je dekoracija adventskog vijenca. Dominiraju zlatne svijeće s mašnama iste boje. Vijenac je „posut“ bijelim kuglicama koje odaju dojam snježnih pahulja.

Tekst: Karla Jurešić Fotografije: Arhiva TD Baška d.o.o.

NOVO ULAGANJE U OPREMU ZA ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA S ciljem poboljšanja kvalitete isporuke komunalnih usluga, bašćansko komunalno društvo nabavilo je novu električnu čistilicu, prvenstveno namijenjenu za čišćenje povijesne jezgre Baške. Opremljena je i usisavačem/puhalicom zahvaljujući kojem će u mnogočemu olakšati čišćenje. Osim toga, čistilica na električni pogon je gotovo nečujna u radu, što je posebice značajno za povijesnu jezgru i njene atrijske prostore koji se čiste u ranim jutarnjim satima.

VIJESTI IZ TZO BAŠKA

BAŠKA OUTDOOR FESTIVAL Tekst: Ivana Kovačić Fotografije: Arhiva TZO Baška

Iza nas je peto izdanje Baška Outdoor Festivala, manifestacije koja se još jednom pokazala kao najposjećenije izvansezonsko događanje, s preko 3000 zabilježenih noćenja i preko 2000 sudionika koji su uživali u brojnim mogućnostima outdoor avantura u Baški!

Na petom izdanju Baška Outdoor Festivala uživali smo u pet atraktivnih outdoor sportskih programa: Krk’n’Roll MTB Maraton, Krk Island Trail, BOF Hike tour, penjanje na penjalištu Portafortuna i zip-lineu.

Ove godine Krk Island Trail brojio je 1300 sudionika, [PROSINAC 2019.] NAŠA BAŠKA 9

VIJESTI IZ TZO BAŠKA

Krk ‘N’ Roll MTB maraton 500, BOF Hike 200, Zip Line Edison 120, dok je penjalište posjetilo 30-ak penjača.

Najviše posjetitelja stiglo je iz raznih dijelova Hrvatske, no brojni su bili i posjetitelji iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Mađarske.

Tijekom tri dana festivala uživali smo i u odličnom zabavnom programu! U petak su nas na Staroj rivi zabavljala četiri bašćanska benda - Baška Swingers, Parangal, Dr. Donkeys i Feedback, dok je za atmosferu ispred „Heritage Hotela Forza“

bio zadužen acoustic duo Blu:Kanu. U subotu je naše umorne sportaše zagrijao popularni Elemental, a zabava se nastavila do kasno u noć na tradicionalnom after partyju u beach baru „Porto“!

Brojne outdoor aktivnosti u kojima mogu sudjelovati amateri i profesionalci, odlično društvo brojnih outdoor entuzijasta, edukativna i zabavna događanja... Sve navedeno, zaokruženo prelijepom prirodom Baške, osiguralo je još jedno nezaboravno iskustvo Baška Outdoor Festivala!

NOVI PROMOTIVNI VIDEO BAŠKA OUTDOOR FESTIVALA Iza nas je peti Baška Outdoor Festival, manifestacija koja se još jednom pokazala kao najposjećenije izvansezonsko događanje, s preko 3000 zabilježenih noćenja i preko 2000 sudionika koji su uživali u brojnim mogućnostima outdoor avantura u Baški!

Kako bi najbolje pokazali popularnost i kreativnost ove manifestacije, snimili smo video materijal u kojem donosimo kratki pregled svih događanja!

Najviše posjetitelja stiglo je iz Hrvatske, no brojni su bili i posjetitelji iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Mađarske. Na utrci Krk’n’roll su tako, primjerice, prisustvovali sudionici iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Poljske i Nizozemske.

10 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

Tekst: Ivana Kovačić

Lijepi kadrovi festivala su odličan način da ovogodišnji sudionici imaju trajan podsjetnik na odličnu zabavu i iskustvo, no zasigurno će privući i nove goste na Baška Outdoor Festival 2020.!

Za gledanje videa na Youtube kanalu TZO Baška skenirajte QR kod!

KVARNERSKI DAN TURIZMA 2019.

GODIŠNJE TURISTIČKE NAGRADE I PRIZNANJA

Tekst: Ivana Kovačić

„Čovjek - ključ uspjeha, Djelatnik godine 2019.“

TURISTIČKI CVIJET - KVALITETA ZA HRVATSKU 2019 (HGK) KATEGORIJA / Dobitnici Mali obiteljski hotel - Heritage Hotel Forza

Kvarnerski dan turizma održan je 5. 12. 2019. godine u opatijskom hotelu „Royal“. Tom prigodom TZ Kvarnera dala je osvrt i na ostvarene turističke rezultate prema kojima je posljednjih pet godina u Primorsko-goranskoj županiji turistički promet stalno rastao te je 2019. u odnosu na 2014. godinu zabilježeno povećanje turističkog prometa za više od 30%. Značajan pomak napravljen je upravo u predsezoni te je tako zabilježeno povećanje prometa od gotovo 90% u usporedbi s 2010. godinom. Ministar turizma Gari Cappelli, župan Zlatko Komadina i direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov svojim obraćanjima izrazili su zadovoljstvo turističkim rezultatima, a osobito su istaknuli važnost toga da regija Kvarner u 2020. godinu ulazi noseći jednu od najprestižnijih turističkih titula - nagradu svjetskog turističkog vodiča Lonely Planet Magazina „Best in Travel 2020“ te proglašenjem kao jedne od „must go“ destinacije u 2020. godini.

Naturistički kamp - Bunculuka Camping Resort KATEGORIJA / Ime i prezime djelatnika u kategoriji djelatnik u ugostiteljskom objektu (kuharica) - Romina Čubranić

županije. Uručene su godišnje turističke nagrade i priznanja nagrađenima u akcijama „Turistički cvijet kvaliteta za Hrvatsku 2019“ i dobitnicima turističkih nagrada sustava turističkih zajednica u raznim kategorijama.

Kvarnerski dan turizma bila je prigoda za uručivanje posebnih priznanja turističkim djelatnicima i institucijama s područja Primorsko-goranske [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 11

STATISTIKA

OSTVARENI TURISTIČKI PROMET NA PODRUČJU OPĆINE BAŠKA U RAZDOBLJU 1. 1. - 30. 11. 2019.

Najveći broj noćenja u razdoblju od 1. 1. – 30.

11. 2019. ostvaren je u objektima u domaćinstvu 442.701 (-1%), u kampovima 269.067 (-2%), u hotelima 209.629 (na razini prošle godine) te u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj ostvareno je 75.379 noćenja (-1%).

Domaći gosti ostvarili su 10.435 dolazaka (učešće 6%) i 38.215 noćenja (učešće 4%). Strani gosti su ostvarili 169.548 dolazaka (učešće 94%) i 958.561 noćenje (učešće 96%).

Najveći broj dolazaka u razdoblju 1. 1. – 30. 11. 2019. ostvaren je također u objektima u domaćinstvu 75.661 (+2%), u kampovima 43.633 (-3%), u hotelima 46.052 (-1%) te u ostalim ugostiteljskim objektima

Foto: Luka Tabako - 6/2019

Prema podacima sustava eVisitor, koji evidentira promet prijavljenih turista, u razdoblju 1. 1.- 30.

11. 2019. godine ukupno je ostvareno 179.983 dolaska te 996.776 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, broj dolazaka jednak je prošlogodišnjem, dok je broj noćenja 1% manji.

12 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

STATISTIKA

za odmor 14.637 (na razini prošle godine).

U svim vrstama smještajnih objekata ostvaren je rezultat na razini prošle godine s malim odstupanjem, dok se kod broja dolazaka bilježi rast od 2% u objektima u domaćinstvu, a u kampovima pad od 3%.

Najjača tržišta u ovom razdoblju po broju noćenja: Njemačka 252.066 (+0,6%), Austrija 159.006 (+3%), Italija 88.477 (na razini prošle godine), Češka 88.301 (-8%), Slovenija 83.149 (-5%), Poljska 67.318 (-6,5%), Slovačka 60.961 (-2,5%), Mađarska 58.684 (+7%), Nizozemska 18.640 (+10%), Švicarska 11.539 (-12%).

Prosječan boravak gostiju je 6 dana. Domaći gosti u prosjeku borave 4 dana, a strani 6 dana.

Komercijalni i nekomercijalni smještaj

U nekomercijalnom smještaju je u razdoblju 1. 1. – 30. 11. 2019. ostvareno 95.774 noćenja što je 3% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine te 2.702 dolaska što iznosi 9% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ukupna ostvarena noćenja komercijalnog i nekomercijalnog smještaja za razdoblje prvih 11 mjeseci 2019. godine iznose 1.092.550, a ukupan broj ostvarenih dolazaka 182.685.

-------------------Metodološka napomena: Kao izvor podataka korišteni su pokazatelji sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice kojima se na području općine Baška, u skladu s važećom zakonskom regulativom, prati putem prijava i odjava turista u komercijalnim i nekomercijalnim smještajnim kapacitetima

Tekst: Ivana Kovačić

[ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 13

KVARNERSKI DAN TURIZMA 2019.

NAGRAĐENI „HERITAGE HOTEL FORZA“, KAMP „MALI“ I „BUNCULUKA CAMPING RESORT“ Tekst: Ivana Kovačić

dodijeljene nagrade Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore najboljima u turizmu ove godine, a Baška se među nagrađenima našla čak dva puta!

Drugo mjesto u kategoriji Mali i obiteljski hoteli pripao je „Heritage Hotelu Forza“, dok je drugo mjesto u kategoriji naturističkih kampova pripalo „Bunculuka Camping Resortu“!

Slovenski kamping web portal Avtokampi. si ove je godine organizirao izbor najboljeg kampa u Hrvatskoj i Sloveniji – Naj kamp Adria.

Nagrađeni „Mali“ i Na

Danima

„Heritage Hotel Forza“, kamp „Bunculuka Camping Resort“ hrvatskog

turizma

su

14 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

svečano

U kategoriji manjih kvarnerskih kampova prvo mjesto osvojio je bašćanski kamp „Mali“! Kako bi se osigurao dugoročan uspjeh, nužno je kontinuirano unapređivanje ponude, a dobivenim nagradama se posebno naglašava važnost i doprinos turističkih djelatnika u ostvarenju dosadašnjih turističkih rezultata te zasigurno predstavljaju još snažniju motivaciju za budući angažman i doprinos razvoju bašćanskog turizma. Čestitamo!

NAGRADE

TURISTIČKA ZAJEDNICA OTOKA KRKA OSVOJILA VRIJEDNE NAGRADE Tekst: Mr.sc. Majda Šale

Nakon uspješnog završetka turističke sezone gdje je otok Krk zadržao vodeću poziciju u turizmu u Primorsko-goranskoj županiji, sa učešćem od 36% u ukupnom prometu Primorsko-goranske županije, uslijedile su i lijepe nagrade, koje s ponosom ističemo.

24. listopada 2019. godine direktorica ureda mr.sc.

Majda Šale primila je nagradu za Turističku zajednicu otoka Krka za projekt „Kulturno nasljeđe otoka Krka“.

Nagrada je uručena u Granadi (Španjolska) pod pokroviteljstvom Europske mreže kulturnog turizma (ECTN), a koja svake godine i organizira Međunarodnu konferenciju za kulturni turizam Europe, ove godine na temu „Kultura i nasljeđe za odgovorne, inovativne i održive turističke akcije“.

Turistička zajednica otoka Krka prijavom na natječaj u srpnju 2019. godine ušla je u finale u kategoriji za inovacije i digitalizaciju, a u konkurenciji 55 prijava iz 19 zemalja svijeta.

Projekt „Kulturno nasljeđe otoka Krka“ rađen je u suradnji sa Centrom za industrijsku baštinu iz Rijeke i posebno Emom Makarun sa suradnicama koje su provele

i realizirale projekt.

Projekt „Kulturno nasljeđe otoka Krka“ započet je 2017. godine izradom karte kulturnih znamenitosti te stvaranjem baze podataka o znamenitostima otoka Krka. 2018. godine uslijedila je izrada internetske stranice Visit Krk s pedesetak izrađenih lokaliteta s namjerom da se javnosti predstave najvažnije točke otočne kulture, arheološke i sakralne baštine, a podijeljene u tematske cjeline.

Zadnja faza bila je izrada aplikacije za mobilne telefone.

Projekt „Kulturno nasljeđe otoka Krka“ dobitnik je nagrada 2017. i 2018. godine Udruge hrvatskih putničkih agencija i časopisa Way to Croatia, a sada smo dobitnici i ove prestižne nagrade koja otok Krk uvrštava u europsku mrežu kulturnog turizma.

Nadovezujući se na nagradu u Granadi, Turistička zajednica otoka Krka dobila je i nagradu u Luganu (Švicarska) u okviru turističkog sajma 17. po redu Swiss International Holiday Exibition.

Nagrada Swiss Tourism Award 2019. dodijeljena je za izvrsnost u turizmu u segmentu održivog turizma i očuvanju i isticanju prirodnih i kulturnih bogatstava [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 15

NAGRADE

destinacije, poticanje konkurentnosti i kvalitete. Nagrada je uručena za vrijeme održavanja sajma (1. - 3. 11. 2019.) i njen značaj i vrijednost ogleda se u činjenici da smo prepoznati kao destinacija Krk koja u zajedničkim naporima djeluje organizirano i objedinjeno u zajedničkoj promociji. Na sajmu u Luganu gdje je promotivno predstavljen otok Krk, uz turističke zajednice sudjelovale su u sklopu TZ otoka Krka i hotelske kuće „Valamar Riviera“, hoteli „Njivice“, hotel „Malin“, hotel „Riva“ i hotel „Vinotel Gospoja“.

TZ otoka Krka dobitnica je u Solinu i nagrade Golden Interstas Best for Exellence in Tourism Award 2019. s obrazloženjem „za respektabilan rast i razvoj turizma otoka Krka“, a dodijeljena je i posebna nagrada direktorici ureda mr.sc. Majdi Šale, nagrada Interstas 2019. s obrazloženjem „za izvrsnost u

kreativnosti razvoja turizma Krka i time i aktivnom doprinosu promociji turizma Hrvatske u svijetu“.

Nagradu dodjeljuje europska i svjetska federacija turističkih novinara i pisaca FEST & FIJET u okviru 26.

Interstasa – Međunarodne smotre turizma, filma i krajobraza i Međunarodni klub zaslužnih za turizam.

Dodjela nagrada održana je u Solinu 14. i 15. studenoga 2019. godine pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Ove vrijedne nagrade Turističkoj zajednici otoka Krka rezultat su zajedničkog djelovanja i rada turističkih subjekata i turističkih zajednica koji interesno zajedno promišljaju razvoj turizma na otoku Krku i dobar su poticaj za daljnje zajedničke aktivnosti.

IZLOŽBA MARINKA MARULIĆA U JURANDVORU Proteklu godinu, od srpnja do studenoga, samostalnom izložbom likovnih radova predstavio nam se naš Bašćanin, Marinko Marulić. Marinko je za izlaganje izabrao prostor rekonstruiranog refektorija u kompleksu opatije sv. Lucije u Jurandvoru. Njegova „mini retrospektiva“ sastavljena od nekoliko različitih ciklusa slika te jedne serije skulptura nastalih u posljednjih 10 godina izazvala je interes mnogih turista kao i domaćih. Ovime ga želimo predstaviti svim čitateljima Naše Baške.

Iz osvrta na izložbu mr. art Željke Gradski: “Po zvanju brodograđevni tehnolog, a po životnom pozivu zaigrana stvaralačka osobnost, Marinko Marulić je nemiran duh, znatiželjan istraživač sklon eksperimentiranju i kombiniranju tema i tehnika. I veliki je ljubitelj ljepote i umjetnosti u svakom vidu njene pojavnosti.

Tematika njegovih radova intimna je i usko povezana s bogatim životnim iskustvom moreplovca i vječitog putnika. Putujući poslom u razne krajeve svijeta otvara se tuđim kulturama kojima dopušta da ga prožmu i obogate.

Preplavljen doživljajima i impresijama iz vanjskog svijeta, on ima potrebu uobličiti ih i pretvoriti u osebujan artefakt.

Iako samouk i bez formalnog likovnog obrazovanja, on vješto savladava slikarske tehnike kroz

16 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

Tekst: Dana Kružić

IZLOŽBA

eksperimente, pokušaje i pogreške; gonjen porivom i snažnom željom za stvaranjem.

Dominantni motivi i teme radova su: Religijska tematika, Morski pejzaži, Dame i Mornari, Totemi.

U izvedbenom smislu prepoznajemo kombiniranu tehniku: asemblaž, kolaž i akrilne boje.

Ovim malim, ovdje prikazanim dijelom Marinkovog slikarskog opusa, vlada jedna te ista podzemna struja i bez obzira na raznolikost radova po temi, tehnici i formatu, ona je vidljiva i neumorno pulsira

ispod površine figurativnog prikaza.

Radi se o procesu raspadanja i ponovnog sastavljanja dijelova u neku smisleniju cjelinu.

Smatram da je to ključni moment i lajtmotiv koji se provlači kroz sve njegove radove.

Poput tajnog koda koji izvire iz podsvijesti ovog strastvenog stvaraoca koji voli život iako su ga njegove turbulencije više puta primorale da ga ponovno gradi od samog početka.”

PROJEKCIJA FILMA

BAŠKA KROZ OBJEKTIV KLONIMIRA SERŠIĆA U nedjelju 8. prosinca u 17 sati opet je Dom u Jurandvoru bio prepun uzvanika koje je privukla pozivnica s naslovom „Baška kroz objektiv Klonimira Seršića“.

Klonimir je bašćanski sin. Rodio se 10. svibnja 1925. godine od Petra Seršića nadimkom Ivice i majke Rakele Barbalić, njegove druge supruge. Kod Franjevaca trećoredaca na otočiću Galovcu završio je četiri razreda Klasične gimnazije i stekao solidno znanje, što mu je pomoglo da svojim talentom, uz podršku polusestre Slavice, koja je tada živjela u Zagrebu, upiše tečaj za radiotelegrafiste letače.

1941./43. nastavio je to školovanje, koje je samo promijenilo ime u krugovalničar letač zbog promjena tadašnjih političkih zbivanja. Dodatno školovanje nastavio je u Češkoj i Poljskoj. Od ljeta 1944. letio je za NDH i Nijemce. Odlikovan je od Pavelića i Hitlera (odlikovanja su nestala pa bi ga obradovalo ako netko o njima nešto zna). U proljeće 1944. pješke je pobjegao u partizane i do kraja rata je bio radiotelegrafist. Demobiliziran je 1947. Prvih 15 godina nakon toga letio je za JAT kao navigator.

1954. prvi je sakupio milijun kilometara leta u novonastaloj Jugoslaviji pa je odlikovan od Tita kao „prvi zračni milijuner“. To mu je odlikovanje najdraže.

Atlantik je preletio 640 puta. Letio je i za ADRIA AIRWAIS pa ponovo za JAT, kao flight engineer. Kao neženja, slobodnjak, mijenjao je adrese od Zemuna, Zagreba, Ljubljane i Baške. Letačku karijeru završio je sa 60 godina života 1985. godine i od tada je pola godine živio u Ljubljani, a pola u Baški.

Snimanjem se bavio od svoje mladosti do 1991.

Kaže: „Sve sam već snimio“. Povremeno je filmove

Tekst: Marija Randić Ojovica i Branko Randić

pokazivao svojoj rodbini i prijateljima i sve sačuvao.

Skrasio se u zagrebačkom domu za starije osobe „Duga“. Sada je život povjerio svojoj nećakinji Andreji Meštrović, koja je njegove filmove ustupila KD „Šoto“ na inicijativu Maje Bogdešić. To je vjerojatno najbolji način da se sačuvaju, a konačno i da ih vidi što više ljudi, jer to im je najveća vrijednost.

Na početku projekcije u filmu se Klonimir osobno obratio pozdravom žiteljima bašćanske doline.

Uvodno je prikazan dokumentarni film HRT-a o njemu, a onda je projiciran jedan njegov film u originalu. Filmove je snimao za ono doba najnaprednijom tehnikom na filmskoj vrpci, tzv.

Super 8, u boji. Neke filmove je sam autor uglazbio.

Scene je snimio i složio kao da je bio profesionalac. Čak je odabrao i prikladnu glazbu uz sliku. Filmovi obuhvaćaju razdoblje od 1966. pa sve do 1991. godine.

Ukupno 11 sati obrađenog materijala. Ivica Brusić (Brujo) pretočio je te filmove iz analognog formata u digitalni, u vrlo visokoj rezoluciji pa smo mogli uživati u događajima od prije oko 60 godina. Ovog puta prikazani su filmovi od 1966. do 1969. godine.

Mnogi su prepoznali članove obitelji, prijatelje i znance. Nekih danas više nema među nama, dok su djeca s filma sada već odrasli ljudi. Podsjetili smo se kako je to onda bilo i kako je Baška tada izgledala.

Ostali će filmovi biti prikazani sljedeće godine. Članovi KD „Šoto“ potrudili su se da predstavljanje zaista bude na visini. Klapa „Zvonimir“ otpjevala je nekoliko prigodnih pjesama, Dobrila Šešević prevela je i pročitala pjesmu Ivice Brusića na [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 17

PROJEKCIJA FILMA

bašćanski. Martino Šesnić se pobrinuo da tehnika funkcionira savršeno. On je s Rominom Fantov vodio i konferansije. Sjećamo se gosp. Klona, kako je već u poznim godinama izvlačio iz dvorišta dasku za jedrenje i hrabro odolijevao bašćanskoj buri.

izgubio svoju osobnost i volju za životom.

Kontakt za Klona: Mob.: 099 844 2379 Dom za starije osobe „Duga“ Baruna Filipovića 1 10000 Zagreb

Posjetite ga ili mu se javite. Bit će mu drago. Nije ADVENT

PALJENJE 1. ADVENTSKE SVIJEĆE I PREDSTAVLJANJE CA-LENDARA U DOLINI BAŠĆANSKOJ

Tekst: Marija Randić Ojovica i Branko Randić Fotografije: Luka Tabako

Tradicija je da se prve nedjelje adventa upali prva svijeća na adventskom vijencu. Bašćani su svoj veliki vijenac postavili i okitili na samom ulazu u Bašku, kraj male crkvice sv. Nikole, po domaću sv.

Mikule. U nedjelju 1. prosinca oko 16 sati sakupilo se oko vijenca mnogo stanovnika naše doline, osobito mladih sa svojom dječicom. Pridružili su im se i članovi udruge „Knezovi krčki Frankopani“ s knezom Nikolom IV Frankopanom. Pljesak se prolomio kada su se pojavila djeca obučena u tradicionalnu bašćansku nošnju, držeći se u

18 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

parovima za ručice. Oni su pomladak KD „Šoto“.

Svečanost paljenja 1. svijeće predvodio je naš župnik. Crkveni zbor Drage Bašćanske otpjevao je nekoliko adventskih pjesama pod vodstvom č.s. Monike, a načelnik i nekoliko pjevača također su se okupljenima kratko obratili prigodnim riječima. Na kraju su se nudile fritice i puhanja.

Kombi je zainteresirane vozio u Jurandvor, gdje je u Domu u 17 sati KD „Šoto“ pred-

ADVENT

stavio Ca-lendar za 2020. godinu.

Nije to obični kalendar. Napisan je na domaćoj bašćanskoj cakavici, s mnoštvom izreka, poslovica, recepata, naznakama blagdana, pošalicama pa čak riječi koje su neki ljudi urednici Romini Fantov Hrelja zamjerili. Ona se ispričala. Sve treba shvatiti u dobroj namjeri. Zamisao o stvaranju takvog kalendara dugo je u njoj sazrijevala. Najzad se našlo još ljudi koji su joj pomogli, jer u Baški ima još onih koji dobro znaju domaću besedu, bašćansku cakavicu i sjećaju se mnogih običaja ovoga kraja. Našla su se i sredstva da se to ostvari.

Podržalo ju je KD „Šoto“ i Općina Baška. Kalendar su ilustrirala djeca 1., 5. i 7. razreda Osnovne škole u Baški. Na projektu se radilo više od 6 mjeseci.

Na kraju treba reći da je svaka ovakva inicijativa vrijedna najveće pohvale. Treba Romini čestitati i zaželjeti joj sreću u novim projektima. Na taj način sačuvat će se naše neprocjenjivo blago tj. naš jedinstveni bašćanski jezik. Vjerujemo da će Romina uvijek naći suradnika koji će joj pomoći u tom poslu.

Dvorana KD „Šota„ u Jurandvoru bila je dupkom puna. Bili su pozvani i članovi udruge „Knezovi krčki Frankopani“. Sopci na sopilama, Franjo i Tomislav Seršić, otvorili su svečanost Mantinjadom.

Slušaocima se obratio Martino Šesnić, tajnik KD „Šoto“, Romina Fantov je s par riječi ispričala kako se kalendar stvarao. Djeca obučena u nošnje recitirala su bašćanskim govorom šaljive tekstove kako doživljavaju mjesec prosinac. Za to je zaslužna Sonja Polonijo. Tada se najviše pljeskalo.

Bili su doista vrijedni pljeska, a i njihova učiteljica.

Kalendar je podijeljen najprije onima koji su za njegovo stvaranje zaslužni, a na izlazu iz dvorane su svi prisutni dobili na poklon jedan primjerak. Na kraju nije sve moglo proći bez fritica, puhanja i pića. (Tko pita što je to? Fritula i kroštula. Tako se to još ovdje zove!)

Kalendar se može kupiti za 50,00 kn a prikupljena sredstva bit će donacija Dječjoj bolnici Kantrida u Rijeci za kupnju baktericidne/germicidne lampe na stalku za dezinfekciju zraka u operacionim salama bolnice.

Kalendar se može nabaviti kod KD „Šoto“ u Jurandvoru.

[ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 19

ŠKOLA

Tekst: Vladimira Petrinić

PRVOŠKOLCI 2019./2020.

Kada se 9. rujna oglasilo školsko zvono, u učionicu 1. razreda hrabro je kročilo 16-ero razigranih i bučnih mališana, spremnih za školsku pustolovinu.

Da vam ih predstavim: Mauro Ray Bach, Marijan Bonefačić, Branimir Čubranić, Luka Derenčinović, Petar Dujmović, Kristian Kamber, Nikolina Miškić, Borna Parac, David Parčić, Lucija Radić, Dina Seršić, Brigita

Šimić, Karlo Tancabelić, Estera Petar Vasilić, Laura Vraneković.

Tomašić,

Uz njih mi nikad nije dosadno. Postavili su mi mnoge izazove, ali i sami mnogima uspješno odolijevaju.

Evo, upravo smo se vratili s prvog posjeta pravom kazalištu i moram reći da sam jako ponosna na njih!

Učiteljica Vladimira

KREATIVNE RADIONICE

HUMANITARNI KREATIVCI MAŠTOVITI KROZ CIJELU GODINU Tekst i fotografije: Romana Hrabrić i Romina Fantov Hrelja

Ovog ljeta ste nas stalno mogli vidjeti po Paladi, niti jednu ljetnu manifestaciju nismo propustili, jer nam je želja da uvijek bude nešto i za naše najmlađe u ponudi. Tako smo na „Crnoj ovci“ uz pomoć SD „Vihor“ pomogle u organizaciji dječjeg boćarskog 20 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

turnira te radionice keramike. Na „Ivanji“ smo napravili pravu kulinarsku radionicu uz stručno vodstvo Nine Dumenčić i pokušali odraditi prvu dječju štarganju, a već tradicionalni „Dječji ribarski dan“ bio je bolji nego ikad, uz veliku

KREATIVNE RADIONICE

pomoć volontera koji su organizirali likovnu radionicu, postavili foto kutak “Zaljev sirena“, a naše mlade sirene bile su posebna atrakcija.

Nakon što smo malo odmorili od ljeta, održali smo božićnu radionicu i prvi put organizirali razmjenu darova Tajni Djed Mraz za zainteresirane, putem društvenih mreža.

Ovogodišnjem adventu se pridružujemo s našim slatkim štandom s toplom čokoladom i kolačima.

Jako smo ponosni i što smo svoje djelovanje proširili i izvan granica Općine tako što smo odlučili uljepšati blagdane dječici koja su na liječenju u Dječjoj bolnici Kantrida, na odjelu kirurgije.

U

samo

dva

dana

uspjeli

smo,

uz

VAŠU

nesebičnu pomoć, sakupiti preko sto poklona, ukrasa, borova, slatkiša... sve smo to dopremili na odredište kombijem koji nam je ustupila turistička agencija „Šiloturist“. HVALA VAM od srca što ste pokazali veliko srce ovom prilikom!

Ovo darivanje je zapravo samo uvod u naše daljnje djelovanje. Pokrenuta je akcija Veseli zidovi kojoj je cilj oslikati zidove odjela kirurgije. Već imamo poveću listu volontera koji su voljni odlaziti s nama vikendom, iza Nove godine, oslikavati zidove Dječje bolnice.

Ovom prilikom pozivamo i ostale koji nam se žele pridružiti u akciji ili na neki drugi način, donacijom boja (jupola, pigmenta u boji, akrilnih boja), gipsa ili alata, žele pridonijeti, javite nam se i budite i Vi dio čarolije koju stvaramo za one kojima je to potrebno.

ŠKOLA

PROJEKT “ZELENA UČIONICA” Tekst: Vladimira Petrinić

Svima je dobro poznato školsko parkiralište, kao i igralište u školskom dvorištu. No malo je tko zamijetio lijepu neiskorištenu livadicu sjeverno od sportske dvorane.

Livadica je fizički (ogradom) odvojena od ostatka dvorišta, jer se nalazi na nižoj parceli, do koje se dolazi nogostupom duž Ulice kralja Zvonimira te kratkim prilaznim putem koji vodi do nekoliko susjednih dvorišta.

Prilikom useljenja u novu zgradu razmišljali smo

o uređenju vrta na ovom prostoru, no sjeverna lokacija, iz koje proizlazi slabija osunčanost te izravna izloženost udarima bure, brzo su nas udaljili od te ideje. Nedavno se, prilikom slučajnog razgovora s nekoliko dobronamjernih osoba, pojavila ideja da se prostor livadice iskoristi kao deseta učionica naše škole, u kojoj bi se za toplijih dana odvijala nastava pojedinih predmeta.

Zamišljeno je da se postavi poveći stol s pripadajućim klupama, na koje bi se mogao smjestiti cijeli razred. Tu bi se, pod nebeskim [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 21

ŠKOLA

svodom, uz zvuke i mirise prirode, moglo maštati, razgovarati, pisati pjesme ili sastavke, crtati...

U suradnji s rečenim dobronamjernicima, pronađena je i mogućnost nabave stola od punog drva, koji bi s pripadajućim klupama bio čvrst i stabilno pozicioniran, kako bi osigurao sigurnost svojih malih korisnika. U početku smo razmišljali o stolu identičnom onom ispred zgrade DVD-a, no zbog lakšeg smještavanja djece te lakše organizacije prijevoza, odlučili smo se za izradu dva kraća stola, duljine po 3 m. Također, da bi se mogle jedna nasuprot drugoj smjestiti dvije likovne mape, naši će stolovi biti nešto širi, po 80 cm širine.

Cijena obaju stolova s klupama iznosi 5000 kn.

Najljepši dio priče upravo je podrška na koju je ova naša ideja naišla! Nakon što smo ovu zamisao na školskoj Facebook - stranici podijelili s javnošću, trebala su samo dva dana da se sakupe sredstva za kupnju stolova i klupica, ali i potrebnih boja, a javio nam se i prijevoznik – volonter.

Nažalost, po dolasku stolova započelo je dugo kišno razdoblje. Stolovi i klupice sada se nalaze u DVD-u, gdje spavaju svoj „zimski san“, tijekom kojega će dobiti dodatni zaštitni sloj boje. Mi se radujemo proljeću i toplim danima, buđenju prirode i povratku naše „zelene učionice“, za čiju se realizaciju iz svojih malih i velikih srdaca zahvaljujemo njenim sponzorima, a to su: Gospodin Tomislav Perić Gospodin Tomica Kraljić Beach bar „Luna“ Beach bar „No stress“ Gostionica „Bag“ Kamp „Mali“ „Lovin“ d.o.o.

Pizza-cut „Delfino“ Restoran „Galeb“ Restoran „Mareta“ Restoran „Strand“ Turistička agencija „Splendido“ Prijevoz osigurao obrt za usluge „Batomalj“

GLAGOLJAŠKA ŠKOLICA

NAJSLAĐA ŠKOLA GLAGOLJICE NA KRKU „Glagoljaška školica“ u Jurandvoru Prošlog ljeta, u razdoblju od 6. do 11. kolovoza, okupili smo se u „Glagoljaškoj školici“ u Jurandvoru. Najslađi tečaj glagoljskog opismenjavanja proveli smo u vrijeme ljetnih praznika. 17 je učenika – glagoljaša, sukladno dobi i prethodnom znanju, pisalo i čitalo uglatu, oblu, kurzivnu i trokutastu glagoljicu.

Glagoljici je slatkoću dala radionica čokolade koju vodi gđa. Marina Prijatelj. Vruće ljetne temperature pridonijele su podatnosti topljene čokolade, a mi smo je zatim oblikovali u glagoljicu.

Izradili smo čokoladne suvenire u obliku Bašćanske ploče i glagoljskih slova te ih zatim pojeli u slast.

Tečaj organizira agencija za kulturu i turizam „AZ” uz financijsku potporu Općine Baška.

Tekst i fotografije: Dana Kružić

22 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

ŠKOLA

POSJET OSMIH RAZREDA VUKOVARU Tekst: razrednica Marija Maglić

Naši osmaši su 17. i 18. listopada sudjelovali na terenskoj nastavi u gradu Vukovaru u projektu Posjet učenika osmih razreda Vukovaru. Projekt se provodi na državnoj razini, a organizira ga Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar.

Svih jedanaest učenika boravilo je u bivšoj vojarni te odslušalo tematska predavanja: Domovinski rat i Bitka za Vukovar. Učenici su već prvi dan posjetili Muzej vučedolske kulture te Gradski muzej Vukovar koji se nalazi u sklopu dvorca Eltz. Sljedeći dan posjetili su memorijalna mjesta: Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, Kukuruzni put – Put spasa, Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991., izložbene prostore Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata, Spomen dom Ovčara kao i masovnu grobnicu na Ovčari, Velepromet

i Borovo Commerce te franjevački samostan.

Potreseni informacijama, prizorima i svjedočenjima koje smo vidjeli, bili smo dirnuti hrabrošću naših branitelja te veličinom srca kojom je stvarana sloboda grada, ali i cijele Hrvatske.

Umorni, ali ispunjeni i obogaćeni novim znanjima i spoznajama, Vukovar smo napustili u saznanju da ništa na svijetu, nikakva materijalna dobra, ne mogu biti vrjednija od mira. Kao nositelji budućnosti moramo biti svjesni važnosti slobode te se u životu voditi ciljevima sloge, nenasilja i prihvaćanja, a ne mržnjom, osvetom i nasiljem. Ponosni na našu domovinu Hrvatsku u srcima nosimo zahvalnost i počast za svaki utkani život u našu slobodu.

[ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 23

SVETI NIKOLA

SVETI NIKOLA U BAŠKI

Kao što je već tradicionalno, sveti Nikola je barkom stigao u bašćansku luku. Svojim dolaskom ponovno je razveselio brojne mališane okupljene na rivi u Baški. U crkvi im je podijelio lijepe poklone koje su zaslužili, jer su cijele godine bili poslušni i dobri. Djeca su mu zahvalila recitacijama i

24 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

Tekst: Rafaela Frgačić Fotografije: Luka Tabako

pjesmama koje su marljivo vježbala samo za njega.

Poručio im je da i dalje budu vrijedni i dobri te da se iduće godine opet nađu na istom mjestu, u isto vrijeme.

CRKVA

NESVAKIDAŠNJI DAN U BAŠKI 11.10.2019.

Tekst: I. K., M. i B. R.

Poznato je da u Katoličkoj crkvi postoje zakoni, propisi bolje poznati pod imenom kanoni. Radi se o propisima koji se primjenjuju u danom slučaju. Tim materijalom bave se crkveni pravnici ili, kako oni sami sebe nazivaju, kanonisti. Velikim dijelom to su svećenici, ali među njima ima i redovnica kao i laika.

Oni obično rade pri biskupijskim ordinarijatima ili su predavači u vjerskim školama. Stručnjaci u raznim profesijama povremeno održavaju susrete na kojima iznose novije spoznaje u pravnoj znanosti. Ove godine crkveni pravnici imali su svoj međunarodni susret u Malinskoj u hotelu Malin, od 10. do 12. listopada, gdje ih se sastalo sedamdesetak. Došli su iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.

Ovdje ne bismo iznosili o čemu su raspravljali, nego bismo radije izvijestili o tome kako su u programu toga susreta u petak poslije podne, 11. 10. oko 17.00 sati, imali predviđen posjet Jurandvoru i Baški.

Na Treskavcu, kod kamenog golemog monolita, glagoljskog slova „A“, dočekali su ih članovi društva „Sinjali“, poznato po tome što je bilo inicijator „Bašćanske staze glagoljice“. Tu je polazna točka te staze, a skulpture ostalih slova rasijane su širom bašćanske doline.

Svrha posjeta Baški bila je da sudionici upoznaju kulturne i povijesne znamenitosti ove doline.

Putem su gosti, osim glagoljskog slova „A“, vidjeli i druga slova. Pred ulaskom u Dragu Bašćansku postavljena su „K“ i „D“ dopunjena točkama što predstavlja broj 45, jer je tu i 45. paralela. Između Drage i Jurandvora veliko je kameno slovo „L“. To upozorava na to da se u Jurandvoru nalazi glasovita crkva sv. Lucije. Uz ruševine benediktinskog samostana kod crkve svete Lucije nalazi se monolit sa slovom „S“.

U Jurandvoru su posjetili crkvu sv. Lucije, a stručna voditeljica ih je upoznala s povijesti gradnje crkve, postankom Bašćanske ploče, tekstom na njoj, njenom prvobitnom lokacijom i njenom burnom povijesti. U obnovljenom dijelu nekadašnjeg benediktinskog samostana prikazan im je dokumentarni film o Bašćanskoj ploči.

Na ulazu u Bašku stoji glagoljsko slovo „B“. Kratkom šetnjom Baškom došli su do bašćanske župne crkve Sv. Trojice.

Dok su jedni razgledavali Bašku, sudionik susreta, dubrovački biskup Mate Uzinić, posjetio je bašćansko groblje na brijegu sv. Ivana iznad Baške.

Na ovom groblju počivaju dva biskupa Bašćana, koji su se ovdje rodili. Vicenco Žubrinić (Čubranić) 1802.-1870. bio je biskup kotorski i dubrovački.

Tamo počiva i Kvirin Klement Bonefačić 1870.-

[ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 25

CRKVA

1957., a on je bio splitski i makarski biskup. Željeli su počivati među svojim najbližima.

U 18:30 krenula je procesija bašćanskih gostiju iz sakristije po cimiteru do glavnog ulaza župne crkve, gdje su u dupkom punoj crkvi slavili svečanu koncelebriranu sv. misu, koju je predvodio krčki biskup Ivica Petanjak s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem. Uz dva biskupa koncelebriralo je još oko četrdesetak svećenika - pravnika. U kronikama bašćanske župe sv. Ivana Krstitelja nema podataka da su tu predvodila euharistijsko slavlje dva biskupa i četrdesetak svećenika.

Prije početka sv. mise naš župnik Ivica Katunar pozdravio je sve prisutne, a gostima je zaželio dobrodošlicu.

U prigodnoj propovijedi naš biskup Ivica Petanjak govorio je o zlu i zlomu (đavlu). Židovi su imali zakon po kojem je Isus trebao biti osuđen. Zbog toga su došli pred Poncija Pilata koji je vidio da je Isus nevin pa ga je htio osloboditi, ali zakon to

nije dopuštao. Iako je tadašnja židovska vjerska elita vidjela čudesa koja je Isus činio, u svojoj zatvorenosti, nepristupačnosti, dopustili su zlomu (đavlu) da njima manipulira, tako da su Sina Božjega proglasili đavlom. Isus je visio na križu radi propisa i „od kad je Krist visio na križu svaki ljudski sud je upitan“ (prof. Duda). Nama danas „potrebno je više poniznosti i pouzdanja u Duha Svetoga kako bismo zauvijek ostali i bili učenici Isusa Krista, jedinoga koji se mogao nositi sa zlom i jedini koji je pobijedio Zloga“ (biskup Ivica Petanjak). Bašćanski i dragobašćanski župni zbor pod ravnanjem č.s.

Monike Ikić pratio je pjesmom ovu svečanost. Č.s.

Monika već je 12 godina u Baški i tu vrši službu vjeroučiteljice u školi, sakristanke i voditeljica je župnog pjevačkog zbora u Baški, a pomagala je kod stvaranja župnog pjevačkog zbora u Dragi Bašćanskoj.

Nakon sv. mise svi prisutni bili su počašćeni pićem i domaćim kolačima na cimiteru pred crkvom.

SJEĆANJA

JEDNA... OD ZORNIC „Utorak, kratki korak“, rekla bi moja mat. Veceras sam doma. Pripravila sam jabuke va šlafrogu i cekamo moju sestru da pride. Friganje je štufno delo ma dobro za mislit drugamo. Tako sam va mislih bila svagdi i opet va Baški, va govoru o Došašću i zornicah ke će va Baški pocet kašnje, a ne valje drugoga decembra, to ko cera. I v Riki je tako. Na puno mestih zornice pocnu kašnje i kalendarski, a i po uri. Mat govori da su zornice va Baški pocinjale na šest uri, a to je još vela škurina i sada ko i onda.

Pred nikoliko dan bila san crikvi narucit misu za pokojnih pa kad je plovan rekal da je slobodno samo jutro, ritirala san se. Kakova san ja to ženska? Ako delan, vecer gren kasno spat i teško se je jutron stat.

Ako delan jutron, opet ne vridi. Va ton grizodušju sjetila san se štorije od moje matere Nede ku je pripovidala više puti, a nikako da ju sama stavi na hartu. Zato ću van to sad pripovidat, da ostane…

Bilo je to pred drugi rat. Ni tutu veloga govora, samo poucak. Baška je zgledala nako kako ju je narisal Vladimir Kirin kad je gledal Paladu od mora ili od Garofulina; rivu puno ljudi ki hode, tecu, delaju, nose, veslaju, kalivaju ili dižu jedra. Dice je bilo 26 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

Tekst: Tea Grubišić Mihalić posvuda, a va niko doba noći dalje od Križa spram Sv. Mihovila i spod Sv. Fumije mogal si trefit i malika.

Letrike je bilo kadi i kadi, i to ne celu noć, jer je Ive Isusina na centrali gasil letriku na jedanajst i pol vecer. Onda bi se važgalo lampu ili sviću. Matere su rano spravljale dicu spat da cagod još porede kad se kuća umiri. Potle vicere dica su moleli „Anđele čuvaru“… Malo biju kantali i umorni od tecenja barzo zaspali. Maloj Nedici se ni spalo ni po viceri, a jutrom bi se parva zbudila, i ca ucinit za svih ne zbudit, nego pomalo na parstih po drvenih škalah poć svojoj noni ka je spala va kamari na gornjem podu. Ta kamara je imela pergul z vištun na Zakam, a tamo je šuma va koj su maliki. Va kamari je bila lipa, teška i luštra mobilija. Zgora postilje na zidu visil je kvadar „Srce Isusovo“ i kropilnica od majolike. Nona će pripovidat lipe štorije i kantat o Lovrencu. Drvene škale jedva daju od sebe glasa bo Nedica lahko tapa zgoru i išće kljuku na vrateh od nonine kamare. Na puno kušinih leži nona i već zna ki joj rano gre. „Ala, barzo pridi va postilju. Marzlo je. Nahladit ćeš se!“ govori nona, otkriva udelo i biljac da mala skoci va postilju. „Nona, pripovidaj mi va Tale-talu“, govori malica i stiska se uz teplo i drago nonino telo. I nona

SJEĆANJA

pripovida va coviku ki se sam našal vecer Naskoplji i trefil jednoga maloga covikića, a to da je bil malik.

I tako vnuka uživa va već dobro naucenoj štoriji.

Odzvana ne cuje se ni korak, ni govor, ni smih, a ni peteh. Od pergula se vide bele stene od Veloga cela i još belije stene od Zakama. Misecina sviti, a škrile po Narceh lašće se kako Petrova uha va moru.

Noć je zimska i marzla. Covik inkapotan barzo hodi kuntra crikvi Sv. Trojice i gre va zvonik. Ćapiva dalgi konop i zvoni za zornicu. Mepar, da je to Jure Beli, mežnjar. „Dite će opet zaspat“, misli nona. „Vrime je za stat se“. Malo sidi, a kad se dvigne, stavlja parsti va kropilnicu i križa se. Malica ne spi nego gleda i sluša nonu. „Nona, ćeš prit nazad?“, pita i oci otvara širom, dokle se nona pomalo oblceva i tiho moli. „Vratit ću se nazad, a ti sad lipo spi i budi va teplu!“ Nona gladi malu žutu glavicu i pokriva otkrivena ramenca, zagrnjeva se zi velin šjalon, a upletene kosice od cera vecer, pokriva z vunenin facoletunon.

Vrata se otvaraju i zatvaraju za nonun. Škalu po škalu gre zdolu. Dite misli: „Zace on covik Naskoplji ni drugu noć prišal sam, nego je zel kumpanja pa Tale-tale više ni prišal“. Nonini koraki više se ne cuju. Va dvoru je noć. Dvor spi, a zaspalo je i dite.

Pasalo je niko vrime i kuntrada ko da je najedanput oživela. Otpiraju se vrata ovdi i ondi. Maška njarga.

Kroz vrata od pergula va kamaru prišal je novi dan.

Malica slatko spi pa nona tiho, da ju ne zbudi stavlja ocenaši i knjižicu na stol, svoju marzlu robu na kantridu. Crni kamižot obiševa na pikabit. Z velimi okruglimi oci pogleda svoj ubraz va zrcalu i misli: „Kako je ova starost barzo prišla. Sve teže delan ove škale na zgoru. Ma jutra, ako Bog da, opet ću poć pomolit se i zahvalit Majki Božjoj za ovu velu fameju ku mi je dragi Bog dal. A i ovo lipo ditešce ko mi dela velo veselje kada pride do mene“. Nona se ufulila va postilju ni ne misleć da je vnuka zbujena i škuljaka ko miš z mekinj, posluša ca se va dvoru dogaja. Mat se već vrti po kuhinji. Bela kafa miriši.

Prnest će ju zgoru noni i Nedici va belih kikaricah, na pjatu. Tako je to bilo pred osandeset let. Sve mi se pari: „Vrime je šlo naokolo. Prišlo je ono ca se je parala dalgo. Još niman osandeset, nisan nona, ma je pravo vrime za zahvaljivat na sven ca san lipo prijela i za sve ca san dobro ucinela. Jer sve ravna On gori, bez Njega ne bi nas ni bilo vakovih. A, tekar se moramo ucinit. Za to su zornice pravo vrime“.

Na

dobro

van

prišlo

Isusovo

porojenje!

V Riki, trecega i cetvartoga decembra 2019. leta.

STARA ZDOLNJA GORICA 16. studenoga kuću, rujinu

bager je zrušil zadnju staru na Gorici do fundamenta.

Moji su spod Goricu imeli jenu miću particelu, kolo 27 m2, vartić, ograjen zgromacu od kamika brušnjaka. Uskin putićen bin prišla do gromace, a onda bin se morala kalat od putića zdolu va vart, kako va bazen. Otac bi na protuletje posadil tamo malo kumpira. Ni tribalo zalivat. Tamo je uvik zemlja bila umidna i kumpir bi lipo narasal. Meni se ta vartić paral veli, bo san onda bila još dite. Dali biju mi maticicu i koneštricu i poslali biju me neka skopan malo kumpira i parnesen doma, kada je cima od kumpira već bila suha. A ja? Kako ću ja zi matiku pasat od Mula priko cele Baške do Gorice. Ki će me vidit zi matiku? Ma baš san onda bila benasto dite.

Skopala bin kumpir. Miće kumpirići klala na dno koneštrice, a vele cele ke nisan zi maticicu presikla posložila po varhu. Matiku bin zakrila va travu, da mi bude pripravna tamo na mestu, kada me pošalju drugi put skopat kumpira za ubed. Ma kada biju me ljudi trefili zi košaricu i zi velin kumpiron cudili biju se kadi je to tako lipo kumpir narasal.

Onda mi je bilo drago i srićna bin prišla doma.

Gorica je onda bila za mene nic posebno, nepoznato. Merišće (ruševine) na brižiću. Samo se jena kuća belela, najveća, ka je imela škale i voltu.

To je bilo malo selo, deboto (skoro) brez ljudi, deboto zrušeno, pušto, blizu škole. Do tamo i kolo njega ni bilo niš, kone varti, gromacice i gromace. [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 27

SJEĆANJA

Gorica je bilo naselje ispod padina Zakama, jugozapadno od crkvice sv. Eufemije, u Baški zvane sv. Fumija. Ruševine crkvice i danas postoje i smatra se da potječe još iz 11. do 14. stoljeća.

Po starim kartama i natpisima uklesanim na dovratcima kuća i legendama (o prelijepoj Marijoli i Vladanu, kaštelanu obitelji Frankopan), moglo bi se zaključiti da je naselje Gorica možda starije od Baške – primori, primoru, kamo su se od 14. stoljeća postepeno spuštali Bašćani od Kaštela Baška i Podgradice. Gorica je obuhvaćala skupinu kuća i gospodarskih zgrada Gornja Gorica i Donja Gorica. Gorica je imala svoju kaptolsku kuću i kuću koju i danas Bašćani spominju kao „kancelarija“.

Nije oskudijevala vodom, jer je među oba naselja izvor vode zvan Ditris. Gornja Gorica danas više ne postoji. Vide se samo ruševine jedne zgrade iznad bašćanske obilaznice. Donja Gorica je propadala pa se oporavljala kroz stoljeća. Spominje se u starim glagoljskim kaptolskim knjigama u 18. stoljeću, kao jedno od naselja u bašćanskoj dragi. 1744. godine imala je 78 žitelja. 1905. godine samo 10.

Selo je odumiralo. Napuštene kuće su propadale.

Prije I. svjetskog rata tamo su stanovale samo 2 obitelji. Obitelj Demarchi koja nije imala djece pa se nakon njihove smrti kuća urušila. Ostale ruševne kuće bile su u vlasništvu obitelji Dorčić, Dujmović, Premuda, Seršić, Hero, Derenčinović, Maričić.

Kuće ili ruševine su se nasljeđivale ili preprodavale.

I između 2 svjetska rata na Gorici su živjele samo dvije obitelji - Mihalić i Seršić, ukupno 10 žitelja 1935. godine. Kao dio Baške kojoj je priključena, postojala su samo dva kućna broja. Kuća obitelji Maričić br. 1 i obitelji Mihalić - Derenčinović s brojem 2. Marija Derenčinović rođena 1901. godine u kući na Gorici koju je sazidao njezin otac Franjo Mihalić – Jankić (majka Franka Polonijo - Žužićeva) bila je tada najstarija i jedina prava Goricanka pa su ju tako i zvali. Lurda Maričić – Tananova rođena 1934. godine od oca Antona Maričić - Pišturić i majke Franke Barbalić - Morove, udata Joksimović, adaptirala je ruševinu svojih pradjedova po očevoj lozi tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kuća je od davnine bila kaptolska pa i danas nad ulaznim vratima stoji stari natpis uklesan u kamenu IHS. Poslije 2. svjetskog rata meni je sve izgledalo žalosno i pusto. 1968. se stanje popravilo, jer su mještani Baške obnavljali svoju djedovinu, a došli su i neki drugi ljudi pa je 1977. Gorica brojila 23 žitelja.

Stare ruševne kuće su bile sve obnovljene do ovih 28 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

dana, osim jedne zadnje. 16. studenoga ove godine bager je sravnio sa zemljom posljednju staru ruševinu do temelja, obraštenu korovom, bršljanom i lozicom. Posječeni su veliki pajaseni koji su rasli oko nje. Crijep i brušnjak, kamenje od kojeg su bili sagrađeni zidovi, odvezli su kamioni na otpad. Prvi susjed spremio je nekoliko krhotina starih crjepova, koji su pečeni tko zna kada. Baš sam znatiželjna hoće li se vlasnici kod obnove držati pravila da ne smiju mijenjati izgled stare građevine ili će ju „adaptirati“ kao što je „adaptirana“ bašćanska pekara na Gruhu.

Kolo starih popravljenih kuć su na Gorici narasle vele i visoke, moderne, nove kuće. Gorica se spojila z Bašku - primoru. Ondi kadi san kopala kumpirić kako mića divojcica, narasla je vela kuća zi dvoron, a ja više ni ne znan kadi je to jušto bilo, bo je šve drukcije.

Uvik mora postojat niki ma (ali). Va staron delu Gorice živi sada sam, samo jedan covik. Njegova žena Lurda Maričić i on su sedandesetih leti pasanoga vika renovirali staru ruševnu kuću. Pred malo vrimena umrla je njegova draga ljubljena Lurdica. Druge su popravljene kuće prazne. Samo vleti se stara Gorica zbudi. Pridu od svita reditori (nasljednici) onih starih Goricani, ma najviše je onih, ki su prišli vamo i stare rujine kupili od reditori i uredili. Tamo se ne cuje više domaća beseda.

Tako se kolo vrimena pasivaju

i

življenja ubraće, ne varnjevaju

a se.

Pripravila: Marija Randić Ojovica Litrati: Dragan Joksimović od 1969. leta. i

Marija Randić Ojovica od 2019. leta

IZLOŽBE

IZLOŽBA 2 X BAŠKA

PUTOPIS

Tekst: I.G. Hrabrić Fotografija: Damir Jevtić

KD „ŠOTO“ NA IZLETU U SJEVERNOJ ITALIJI Kulturno društvo „Šoto“ Jurandvor – Baška i ove je godine organiziralo vrlo sadržajno jesensko putovanje. Pod stručnim šeširom turističke agencije „Global Travel“ iz Zagreba, u vikend terminu od 1. do 3. studenoga, dvadeset članova ovog društva iz Jurandvora i Baške ove je godine krenulo putovima prekrasne sjeverne Italije. Naša autobusna ruta izgledala je ovako: Bologna - Cinque Terre – Firenza.

U organizaciji Turističke zajednice općine Baška i Udruge Livingstone iz Rijeke, u petak 6. rujna 2019. s početkom u 20 sati u prostoriji galerije „Zvonimir“ upriličeno je otvaranje izložbe fotografija pod nazivom „2 x Baška“. Autori fotografija su Darko Mohar i Luka Tabako. Izložba se sastoji iz dva dijela: Darko Mohar predstavio se fotografijama snimljenim na brdima koja okružuju bašćansku kotlinu, a Luka Tabako motivima obale i mora.

Darko Mohar rođen je 1952. godine u Sloveniji. Šest godina kasnije s obitelji je preselio u Bašku, gdje je završio osnovnu školu. U Ljubljani završava fakultet, a po završetku fakulteta zapošljava se u Rijeci. Član je planinarskih društava „Opatija“ i „Snežnik“ iz Slovenije te vodi planinarsku skupinu Slovenskog doma u Rijeci. Baveći se planinarenjem rodila se ljubav prema fotografiji tako da su njegovi motivi vezani za planine. Član je Foto kluba „Color“ iz Rijeke i foto skupine „Bazovica“.

Izložba u galeriji „Zvonimir“ četvrto je predstavljanje.

Do sada je predstavljena i izložena u planinarskom domu na Poklonu, u Bakru i Ilirskoj Bistrici.

Luka Tabako rođen je 1984. godine u Rijeci.

Fotografijom se bavi kao freelance fotograf već desetak godina. Teško je odrediti kad je točno počeo fotografirati i kad se fotografijom počeo baviti profesionalno, ali ono što možemo sa sigurnošću odrediti je to da svoj zavičaj, njegov govor, ljude i tradiciju voli jednako kao i fotografiranje svojeg otoka. Osim fotografije i snimanja raznih promotivnih filmova uspješno se bavi i vizualnim dizajnom.

Bila je slatka čast biti djelom ove skupine koju čine tancaduri, sopci i ostali navijači, ponosni zaljubljenici u narodne običaje i tradiciju. Dragi moji, u recima koji slijede, rado ću vam reći nešto više o tome.

Kuferi su spakirani i naša kratka, ali slatka avantura konačno, u ranu zoru, započinje. Skupljamo se na Vratima Jadrana. Miris prve jutarnje kavice. Radosni smo i nestrpljivo čekamo naš autobus. Ne, nismo zaboravili da je jesen, a i kišobrani će nas ubrzo podsjetiti. Nošeni vjetrom a ponajviše kišom, selimo s plavog Jadrana prema obali Ligurskog mora. U busu nam je super, ali zapravo, kada nije bilo? Mi smo, čini se, jedina veća grupa na ovom izletu. I odmah se to vidi i čuje. Vesela smo ekipa, a u dobrom društvu vrijeme na putu prebrzo nam prolazi. A tu su i naši vragolasti dečki, osmijeh ne silazi s lica, oni revno zabavljaju nas, ali i cijeli bus. Ili barem one koje razumiju naš dijalekt. [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 29

PUTOPIS

Bologna Na odredište stižemo u rano poslijepodne. Prva je na putu prekrasna Bologna. Ona nosi srednjovjekovno ruho i nudi široku lepezu povijesnih i kulturnih spomenika. Baš za našu dušu. Bologna se nalazi u talijanskoj regiji Emilia Romagna, a poznata je po čak tri nadimka: „la dotta“, „la grassa“, „la rossa“.

Malo smo učili talijanski jezik pa već sve znamo. „La dotta“ znači učena jer je upravo ovdje 1088. godine osnivano prvo sveučilište u Europi pa tako i danas ovaj grad vrvi brojnim studentima. Nadimak „la grassa“ ili debela nosi zbog svoje fenomenalne kulinarske ponude. Sigurno ste čuli za umak „bolognese“, premda se ipak nešto razlikuje od onog „našeg“. Nadimak „la rossa“ ili crvena, grad nosi zbog crvenkaste arhitekture terakote. Arkade s beskrajnim lukovima vode nas starim dijelom do središta grada. Tu je Piazza Maggiore, ogroman gradski trg okružen monumentalnim građevinama kao što su Basilica di San Petronio, Palazzo d‘Accursio (Gradska vijećnica), Portico dei Banchi i Palazzo del Podestà. Petronijeva bazilika čuva veliki sunčani sat iz 1656. koji je pomogao na koncu uvođenju prijestupne godine. Kreću i prve fotografije. Malo dalje nalazi se znamenita Neptunova fontana smještena na Piazza del Nettuno, koju je u 16. stoljeću izradio Tommaso Laureti. Bračni par Barbalić, Dejan i Kristina, uputio nas je da je logo automobilske tvornice Maserati baziran upravo na trozupcu kojeg drži Neptun na spomenutoj fontani.

Simbole grada predstavljaju dva pomalo kosa tornja Torre degli Asinelli i Torre della Garisenda iz 12. st. Toranj Asinelli, najviši u gradu, ima 97 metara i broji preko 498 stepenica. Drugi toranj je manji, ali nije otvoren za javnost. Rekli su nam da pogled s vrha vrijedi svake pregažene stepenice, ali mi smo odlučili vjerovati im na riječ pa se nismo uspinjali.

Naša zadnja postaja je Piazza Santo Stefano, trg i bazilika istog imena, u starom dijelu grada, pješačka zona u trouglastom prostoru okruženom sa čak sedam crkava. I kako to uvijek biva… neki će gledati crkve i trgove, neki tornjeve, ali svi volimo gastronomiju. Prazan trbuh, prazna glava. Dakle, vrijeme je da razgledamo i vrednujemo bogatu kulinarsku ponudu. Tako će večer biti rezervirana za vinariju lokalnih autohtonih sorti vina. Degustira se u inozemstvu, ali naravno i kod kuće. Oni koji nisu mogli poći s nama, bodre nas iz baze, Doma u Jurandvoru. Za kraj, još jedan đir noćnim Montecatini termama. Savršen opuštajući način da se zaokruži jedan takav zadovoljstvom ispunjen dan.

30 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

Cinque Terre Sljedeći dan, subota, rezerviran je za osvježenje.

Upoznajemo (i uspoređujemo) talijanske (ljetne) turističke atrakcije i Nacionalni park „Cinque Terre“, pitoresknih „Pet zemalja“, a to su: Riomaggiore, Manarola, Corniglia, Vernazza i Monterosso al Mare. Nalaze se u provinciji La Spezia, Liguria, na sjeveru Italije. To su mala ribarska mjesta koja su dio UNESCO-ove svjetske baštine. Tada su pred nama nažalost obavijeni kišnim oblakom, no doista jedinstvena atrakcija. Strme litice iznad mora, šarene zbijene kućice, izgledaju poput slike iz kreativne dječje mašte. More je prekrasno, plavo i romantično. Čak i u ovom jesenskom ruhu.

Popločene ulice vrve malim dućanima i kafićima, šareni balkoni, vjetrom nošeni izmjenjuju se mirisi kave i slanog mora. Lagana je gužva, a čak ni automobila nema, parkirane su samo brodice.

Jedan gradić, Cornigliu, nismo posjetili. Zašto?

Smještena je na vrhu brežuljka i treba proći 365 stepenica od željezničke postaje. Bili smo vrijedni ovoga puta pa ju ostavljamo za neke druge sretne susrete. Iako nas neprestano kiša prati, sve djeluje tako spokojno i opuštajuće. Malo smo mokri, ali ne smeta nam to puno. Sve je to dio morskog štiha.

Ovdje smo nakratko promijenili prijevozno sredstvo i prometovali specijalnom lokalnom željeznicom.

To nemamo kod kuće često priliku. Sve je to dobro

PUTOPIS

organizirano, jer ipak smo na industrijski jakom talijanskom sjeveru. No, rekli su nam da sad nema puno gužve kao što je to u ljetnim mjesecima.

Ajme, a kako tek onda prava gužva izgleda?!

Firenza Naš trodnevni predah završava u prekrasnoj i jedinstvenoj Firenzi. U cijeloj Toskani bez sumnje, smrtnik ostaje bez daha, ali ovaj grad na rijeci Arno je grad poput otvorenog muzeja. Tamo sa strane kao da će iza ugla glavu promoliti jedan ugledni Medici. Sam zrak ispunjen je kreativnom energijom. Da je ovdje rođena renesansa, odmah se vidi. Čuvena Piazza del Duomo, firentinska katedrala Santa Maria del Fiore s impresivnom Brunelleschijevom kupolom i Giottovim zvonikom, veličanstvene primjerke renesansne arhitekture u raznobojnom mramoru i osmerokutna Krstionica sv. Ivana, rezbarije, kipovi, mozaici, pokazuje moć

još jedanput) i replika slavnog Michelangelovog Davida (obavezno pogledati original u Gallerie dell‘ Accademia) koji kao da nadzire i čuva cijeli trg.

Pokraj trga nalazi se jedinstvena galerija skulptura, znana kao La Loggia dei Lanzi i Galleria degli Uffizi s brojnim remek djelima velikih umjetnika poput Rafaela, Michelangela, Da Vincija i dr. Posjet znamenitostima svakako iziskuje dugotrajno stajanje u redovima (provjereno!), jer stotine drugih ljudi tiskaju se ulicama. Ako dođete u ovaj prekrasni grad, poželjno je rutu isplanirati ranije i karte nabaviti na internetu. Tako izbjegavate gužvu i čekanje u beskonačnim redovima. Šetnjom dolazimo do obale rijeke Arno, a tu se najbolje vidi Ponte Vecchio i njegovi graciozni lukovi.

To je jedini most kojeg je Hitler odlučio poštedjeti u ovom gradu (Sjećate se Drugog svjetskoga rata?).

Osim predivnog pogleda, danas most kiti niz zlatarnica koje se na njemu nalaze, a nekad su ondje bili mesari. Navodno je baš na ovom mjestu nastao pojam bankrota. Trgovcu koji bi zapao u dugove, gradski vojnici bi razbili klupu (iliti banak) na kojoj je prodavao robu („bancorotto“ ili razbijena klupa).

Prošli smo otvorenom gradskom tržnicom. Ovdje se može pronaći kvalitetna ponuda predmeta od firentinske kože. Izbor je velik, poglede mame. Na kraju, „Il Porcellino“, mala brončana fontana s likom divlje svinje, bacili smo novčić i protrljali svinji njuškicu za sreću. Jer nažalost, još imamo svega par sati u ovom prekrasnom gradu, a toliko želja za ispuniti.

Sada ste ovdje, a u ovom gradu zaboravljate na sve.

Ovo je grad u kojem dišete punim plućima; tko ne bi želio biti dijelom ovog raja pa bar na jedan dan?

Arrivederci bella Italia ili, bolje reći, a presto…

Hvala vam KD „Šoto“ za ovo prekrasno putovanje!

Hvala što ste nas vodili, organizirali i realizirali za nas ovo edukativno i zabavno druženje.

i raskoš prošlosti ove prekrasne dame. Ovdje je problem s koje strane uhvatiti što bolju fotografiju, a kako i svih dvadesetoricu članova ugurati u kadar. Malo naprijed, Piazza della Signoria i gradska vijećnica Palazzo Vecchio predstavljaju nekadašnji centar političke moći. Na vrhu palače nalazi se devet povijesnih grbova iz tog vremena, a najpoznatiji od njih simbolizira Firencu. To je ljiljan.

Tu su i Neptunova fontana (pozdravlja nas bog mora

Tekst i fotografije: Iva Dujmović

[ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 31

GLAZBA

KONCERT BAŠĆANSKIH GLAZBENIKA Prvi put u povijesti Baške održan je zajednički koncert svih bašćanskih bendova. Na inicijativu tadašnjeg Mjesnog odbora Baška, predsjednika Tončija Hrabrića, u suradnji i potpori Turističke zajednice općine Baška, bašćanski bendovi imali su priliku nastupiti pred svojim mještanima, domaćom publikom te je koncert bio „pun pogodak“.

Tekst: Željko Tomašić Fotografije: Damir Jevtić

svake godine, jer ako bude „sluha“ i podrške za predstavljanje domaćih glazbenika domaćima i gostima, ovo je zasigurno događaj koji će itekako upotpuniti turističko-glazbenu ponudu naše Baške.

BAŠKA SWINGERS

Predivna bašćanska večer i idealno vrijeme omogućili su da se događaj održi u najboljim vremenskim uvjetima.

Koncert je započeo u 19:30 nastupom već svima poznatih BAŠKA SWINGERS-a, dok se polako na Staroj rivi okupljalo sve više ljudi.

PARANGAL

Nakon njih svoj prvi nastup imala je grupa PARANGAL. Publiku su zagrijali svojim obradama poznatih pjesama.

akustičnim

Nakon njih nastupio je bend DR. DONKEYS i ovo je bio njihov drugi nastup ovog ljeta u nešto izmjenjenom sastavu. Zabavili su publiku svojim performansom dolaska na binu s maskama magaraca i tad započeli sa žestokom punk/rock svirkom.

Nakon njih je, za kraj, definitivno uslijedio događaj večeri. Mladi bend FEEDBACK koji je marljivo vježbao tijekom godine te nam pripremio za svoj prvi nastup covere poznatih rock pjesama.

S obzirom da su se prvi put u životu popeli na binu kao bend, iznenadili su sve prisutne svojom opuštenošću i odličnom komunkacijom s publikom koja ih je srčano podržala. U publici je bilo i transparenata s imenima članova benda. Na kraju njihovog nastupa zapalile su se i baklje u publici, a kao iznenađenje večeri uslijedio je i vatromet.

Ovaj događaj svakako ulazi u glazbenu povijest Baške kao prvi nastup svih bašćanskih bendova okupljenih na jednom mjestu.

Nadamo se da će ovo postati i tradicionalni nastup 32 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

DR.DONKEYS

FEEDBACK

MORE

Tekst: Andrej Valčić

LIGNJADA

7. prosinca 2019. godine u akvatoriju Baške, u organizaciji RŠD ŠKRPINA Baška održana je četrnaesta po redu Lignjada – Kup sv. Mikule.

Po broju posada, natjecatelja i posjetitelja, bila je ovo jedna od uspješnijih Lignjada održanih u organizaciji RŠD ŠKRPINA, Baška. Naime, sudjelovale su 53 posade s ukupno 160 natjecatelja. Među njima je bilo i gostiju, natjecatelja i posjetitelja iz susjednih općina.

A sada nekoliko riječi i o samom ulovu. Ulovljeno je ukupno 73,58 kg liganja. Najviše sreće imala je ekipa u sastavu: Loren, Dario I Pablo Babić koja je sa ulovljenih 7,96 kg osvojila prvo mjesto.

Drugo mjesto pripalo je ekipi u sastavu: dr. Boris Bonefačić, Rajko Vlahinić, Nikola Tancabelić I Kristijan Velnić s ulovljenih 5,09 kg, a treće mjesto, s ulovljenih 4,22 kg pripalo je ekipi u sastavu Borut I Darko Mohar, Ivo Marušić i Franc Kotnik. Najmlađi sudionik bio je Luka Derenčinović (2012. g.), a najstariji Vlado Majetić (1940. g.).

za Dječju bolnicu Kantrida prikupilo 1.862,00 kn što je dodatno oplemenilo ovaj događaj.

Lovilo se na području akvatorija Baške. Natjecatelje je dočekalo oblačno, ali suho vrijeme. Start je označila raketa ispaljena točno u 13 sati. Uslijedilo je istovremeno isplovljavanje velikog broja brodica iz luke Baška. Bio je to prizor koji oduzima dah.

Lignjolov, kao i ribolov, kako kome, ali uz puno smijeha i zabave. Raketa je ponovo zasjala nad Baškom u 19,00 sati i obilježila kraj natjecateljskog dijela. Natjecatelje i sve druge dočekali su frigani i lignji sa žara. Ono što je uslijedilo bilo je je vaganje ulova, proglašenje pobjednika, vatromet i, naravno, fešta do kasnih (ranih jutarnjih) sati. Nezaboravno!

I na kraju koristimo priliku da se zahvalimo svim sponzorima koji nas već godinama prate i bez kojih ni ova Lignjada ne bi bila moguća.

Rogi ribarima!

Nagradni fond dijelio se za prva tri mjesta, najvećeg lignja, najmlađeg I najstarijeg natjecatelja. Najvećeg lignja teškog 1,23 kg je ulovila već navedena ekipa koja je osvojila treće mjesto (Mohar, Mohar, Marušić, Kotnik).

Posebnost ove Lignjade je i to što je kao I prošlih godina imala humanitarni karakter te se tako [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 33

TRADICIJA

KAD – TAD: BAŠKA J‘ MALO SELO U prosincu prošle godine /pisano: 2017./ imao sam neobično zadovoljstvo i čast, postavljati koreografiju „Baška’j malo selo“ (kanti i tanci Baške s otoka Krka) u profesionalnom ansamblu „Lado“.

Bilo je to jedno novo i nadasve interesantno iskustvo koje do sada nisam imao prilike doživjeti.

Dosadašnji rad s amaterima ima svoje čari i domete, ali profesionalizam je ipak nešto drugo i svakog autora maksimalno motivira i obavezuje. To je ustvari jedinstvena prilika da se vlastito djelo vidi u najboljem izdanju. Sudeći po angažmanu i vrsnoći plesača/ica “Lada”, siguran sam da će tako i biti.

Koreografija je nastala prije 30 godina i, pitam se, zar je trebalo proći toliko vremena da se prepozna njezina vrsnoća. U međuvremenu se mnogo puta izvodila i potvrdila: izvodi je devet folklornih ansambala; stručna i gledateljska javnost odavno ju je prihvatila i potvrdila; osvojila je nekoliko nagrada na inozemnim festivalima; bila je predložak za sjajne fotografije; čak su je i moji oponenti potiho uvažavali. Siguran sam da će i ovom prilikom zavist i jal prokuljati svom silinom te da će to mnogi pripisati mom prijateljevanju s novim umjetničkim voditeljem ansambla “Lado”, Andrijom Ivančanom, ali, srećom, navedene činjenice to demantiraju.

Uz svaku vjerodostojnu folklornu koreografiju moglo bi se ispričati puno zanimljivosti (terensko istraživanje, kazivači, literatura, ideja, proces stvaranja i postavljanja, javni nastupi, izvođači i sl.) i možda je sada zgodan trenutak napisati nešto u tom stilu.

Sredinom osamdesetih na zimskoj školi folklora etnologinja Beata Gottardi Pavlovsky predavala je plesove otoka Krka. Prilikom izvođenja plesa šoto, gđa Beata se okrene Sindičiću – sopcu i pokaže prstom na mene i nešto mu kazuje. Po završetku plesa obratila mi se i kazala – da plešem kao pravi Bašćanin. Meni to tada nije ama baš ništa značilo, ali izgleda da me time urekla.

Spletom okolnosti, te godine bio sam na krčkom festivalu i promatrao izvedbe krčkih izvornih skupina. Posebno me se dojmila izvedba skupine iz Drage Bašćanske, mjesta smještenog uz Bašku.

Na neki način bili su drugačiji od ostalih skupina.

Program su izvodila tri momka i šest djevojaka.

Vidio sam vrlo sadržajne i zanimljive pokrete 34 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

i korake. Momci su se u prebiru nadmetali, a djevojke virtuozno vrtile oko svoje osi. U plesu i kroz pojedine figure vidjela se dominantna uloga muškarca. Inspiriran tom izvedbom, zaputio sam se s Damirom Kremenićem u Bašku. Prvo sam otišao u tamošnji muzej i razgledavao nošnje, a potom kod sjajne kazivačice Božene Grandić. Žena bistra uma i izvrsnog pamćenja, vrlo elokventna i vjerodostojna, svojim kazivanjima me oduševila. Moram još navesti kako je cijelom razgovoru prisustvovao njezin pas, velik ko’ medvjed, pun buha i cijelo nas je vrijeme „nadgledao”. Ovom prilikom ću iznijeti samo neke bitne crtice iz njezinih vrlo opširnih, stručnih i maštovitih kazivanja.

Na plesnom prostoru plesala su tri momka i šest djevojaka i tek kad se netko od njih umorio ili svojevoljno odustao ulazili su drugi pri čemu su morali i sopcima ponešto platiti. Ona se kao djevojka mogla preko 120 puta vrtjeti oko svoje osi i bilo je poželjno da se to izvodi u mjestu, bez pomicanja u prostoru. Muškarci su znali ,,zloupotrebljavati” višak djevojaka i nastojali su raznim načinima birati s kojom će i kada plesati. Glavni plesovi su bili šoto (na rediće, kontra) i tanac. Žene su ispod haljine nosile od jedne do pet podsuknji, neke i mudante. Nosile su se ljetne (facoli umjesto pregače), zimske i svečane nošnje sašivene od plemenitih tkanina koje su muškarci – moreplovci donosili iz bijelog svijeta*. Ona je imala pet podsuknji i nacrtala mi je kako su bile postavljene i kako se dobivalo besprijekorno zvono. Muškarci su, zanimljivo, imali vunene čarape – preko nogavica, što potvrđuje tezu iznijetu u jednom od Krčkih zbornika, da su nekad davno pristigli iz dinarskih područja (?). Zatim sam kontaktirao još nekoliko mještana koji su mi samo potvrdili kazivanja gđe Grandić. Bilo je još tu „sporednih“ kazivača, pjevača i sopaca. Posebno ističem kazivanja Ivana Radića, legendarnog sopca Istre i Kvarnera. Tada sam izložio svoje koreografske namjere i dr. Ivanu Ivančanu koji mi je odmah dao dozvolu da pročitam i njegovu rukopisnu zbirku o plesovima otoka Krka, pohranjenu u IEF. Usput, nije mi bilo jasno zašto nije objavio knjigu na tu temu, jer se radi o stvarno kvalitetnim zapisima. Pitao sam ga, a on mi je odgovorio da to ipak prepušta gospođi Beati Gottardy Pavlovsky. Nakon prikupljenih

TRADICIJA

spoznaja koreografiju sam počeo postavljati u KUD “Croatia” i istovremeno započeo s rekonstrukcijom narodne nošnje. Tog posla se prihvatila tadašnja predsjednica Nada Ivanković, ali kako nije imala potrebnih spoznaja, odlučili smo se uputiti u Bašku.

Krenuli smo na put s mojim legendarnim žutim stojadinom. U društvu je bio i Damir Kremenić. U srcu Gorskog kotara, u jednom usjeku, gdje sunčeve zrake nisu stigle otopiti led na cesti, proklizao sam i izletio u grabu. Desetak metara dalje bila je jedna „mala“ provalija. Srećom nitko nije bio ozlijeđen.

Nekoliko vozača je stalo i pitalo treba li pomoći, a s jednim od njih Nada i Damir su otišli do Delnica. Od tamo su mi poslali vučnu službu, auto je popravljen i vratili smo se u Zagreb neobavljenog posla.

Zbog tog nesretnog događaja nismo na vrijeme sašili nošnje i bili smo primorani iste posuditi iz muzeja u Baški. Nakon prvog nastupa, nas nekolicina je u kombiju, posuđenom od prečkanskih vatrogasaca, vraćala nošnje. U kombiju je bilo propuha na sve stane, a amortizera nigdje. Skrhani i rasuti, ali još uvijek u jednom komadu, stigli smo u Bašku, vratili nošnje i otišli na kavu. U kafiću smo zapazili televiziju i video uređaj te kako samo imali video kasetu – zapis s nastupa, a nismo ga imali vremena pogledati u Zagrebu, zamolili smo konobara da je pogledamo. U gledanju izvedbe pridružili su nam se domaći „šankeri“ i počeli nam objašnjavati kako je to njihova folklorna skupina iz Baške. Sjajno. Mi smo kao dobri gosti to sa znatiželjom prihvatili i suzdržali se od komentara. Tada sam se uvjerio da sam, barem što se tiče etnokoreološkog sadržaja, napravio posve vjerodostojnu koreografiju. Isto to se ponovilo i 2007. godine kada je u Baški pred domaćom publikom nastupio FA ,,Ententin”. Nakon nastupa nastupile su iskrene ovacije i pohvale.

umjetnost neupitno traži žrtvu, ma kakva ona bila.

Kako je ovu koreografiju izvodilo podosta izvrsnih plesača/ica, navesti ću neke od njih i unaprijed se ispričavam ako mi je netko promaknuo, a zaslužio je da ga spomenem u ovom kontekstu: Ivana Krznarić, Ivana Kovačević, Tamara Rudan, Darijana Vučinić, Petra Kanjir, Biljana Petljak, Danijela Jurac, Darko Krišto, Darko Prebeg, Krešimir Plantak, Domagoj Vrbanović, Marko Maričić…

Na kraju mogu kazati da bi mi više godilo da se sve to dogodilo prije dvadesetak i više godina, jer bi mi to tada, kao mladom koreografu, puno više značilo.

Danas samo mogu konstatirati kako umjetnička djela ne zastarijevaju i „kad-tad“ će biti prepoznata i priznata.

(Goran Knežević)

* bašćanske tzv. svečane crne ženske nošnje iz 19. st. je Radmila Matejčić nazivala: ,,štampanice”.

Naime u Rijeci se crno platno obrađivalo užarenim valjcima s odgovarajućim uzorcima pa je tako nastajala imitacija brokata.

Tekst: Josip Seršić Ivìca

Na putu prema Zagrebu zaboljela su me leđa, ali tome nisam pridavao veliku pozornost. Sutradan ujutro bol se ponovo javila, ali u puno intenzivnijem obliku da bi na kraju to prešlo u nešto što do tada nisam osjetio. Boli li, ga boli. Kolegica mi je rekla da se naslonim na zid i sječimice me je udarila dlanom u područje bubrega. Trenutno sam pao na koljena od siline boli. Odvezli su me doktorici kojoj sam rekao “ili-ili”. Ubrizgala mi je veliku dozu spazmeksa i bol je popustila. Srećom od tada se više nije javila.

Na daljnjim pregledima ustanovljeno je, da sam imao kamence u bubregu koji su se uslijed trešnje, za vrijeme vožnje s Krka, vjerojatno pokrenuli i izazvali toliku bol. Iz opisanih događaja vidljivo je da [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 35

PJESMA

NI JIH Već uzdavna, fanj let već kako ni deda, ni babe moje…

I njihovoga smiha, njihovih besed… kunjanja za stolon…. pocivanja potle ubeda.

Ko da je fermalo sve…

Vero je.

Bo jih ni…

Ni onoga vonja… mira… one štalje ni ni onih mekot… graj…

Ni darvenoga karića ni…

Bo jih ni.

Onoga hoda I onoga šćapa…

Po belon putu prašljivih postol… više ni, A ko da fale mi…

Ni coka, sikire ni kokoš po dvoru suhih smokav na varželu peteha va zoru…

Ni oranja zi kravu ni lokve uz put. ni suhoga sena… pokošene trave Ni i ni…

Skraja špajhera staroga trešćice i harte.

Kraj padele zi mlikon za jutra ubed… više ne vidin Bo jih ni…

Va gušterni zvuk sića, potezanje kadene… maštela, kadina škafetina punoga luga…

Ni i ni…

Ni konobe ni više Ne! Va njoj vleti furešti spe.

Ni vina, darvenih bacav ni…

Tako ni longe carne bevande ni Bo jih ni Ni one veceri kasne kada biš ti, baba moja, kraj dvi šterike vridno hamentur zi žrnjen mlela.

Pa se spametin dede…

Jutro najparvo kokoše i krave, a onda za stolon baškot, kikara i bela kafa…

Bez preše i pomalo cut vrime na radiju.

Na veltrini zada tebe vidit ka ura je Znan…

Pasalo je sve…

Ni facola ni tarliša ni traverše ni one carne kape Ni nedilju hodeć do crikve pasat kilometri Više ni...

Fali mi.

Fali ono ca san bil ja dokle ste bili i vi…

36 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

Bo ni rankuna ni matike kopanjića ni kosirića va tvojih starih nagrišpanih rukah o, dede moj… više ni Ni jih, vero ih ni Ni ure ka kuca zi kordu ca puca ni tvarde postilje zi varcinu šoto nje…

Ni i ni…

Ni varšenja, ni vijanja, ni mulenja više ni Bo, šenicu, špiljac proso, fažol i hamentur sijat više nima ki.

Ma ustalo je nic, baba moja…

Koneštra?

Ne! Niki ju je zel za lipo vidit…

Ustala je kamenica ca ju je klesal ded…

Ustala.

Tutu se fermala bo ulik i ulja još nic i je…

Sve je imelo svoju regulu, svoj red.

Ni njega više ni.

Znan…

Nic… Nic drugo će prit.

Va meni… ćete vavik živit.

Ma voga više neće bit.

Tekst: Toni Juranić Foto: Luka Tabako

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE RANKA STARCA „OPATIJA I CRKVA SV. LUCIJE U JURANDVORU“

Prigodom blagdana sv. Lucije 13. prosinca 2019., nakon svečane mise u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru, koju je predvodio velečasni Silvijo Španjić uz našeg župnika vlč. Ivicu Katunara i vlč. Marinka Barbiša te nakon tradicionalnog bacanja hljipcića sa zvonika crkve, u susjednom refektoriju opatije održano je predstavljanje monografije Ranka Starca, našeg uvaženog arheologa i kustosa pod nazivom „Opatija i crkva sv. Lucije u Jurandvoru“.

Na ovoj temeljitoj i svima nama iznimno korisnoj monografiji o otkrivanju manje poznatih podataka o našem kraju, kao glavni urednik, potpisuje se prof. Josip Žgaljić, a kao recenzenti izv. prof. dr. sc. Franjo Velčić i doc. dr. sc. Tomislav Galović koji su se nakon pozdrava načelnika Općine Baška Tonija Juranića obratili prepunoj dvorani. Za izvršnog nakladnika „Glosa“ d.o.o iz Rijeke o tehničkim podacima monografije upoznala nas je direktorica Ksenija Čulina, a autor monografije opet nas je oduševio predstavljanjem i izlaganjem svog hvalevrijednog djela.

Istraživanja autora, zaljubljenika u naš kraj i ljude, objedinjena u ovoj knjizi, dokazuju da je ovo naše područje od davnih vremena, nekoliko tisućljeća

prije Krista, bilo privlačno za naseljavanje, da je bilo u doticaju s različitim civilizacijskim krugovima. Razni arheološki lokaliteti i nalazi, pisani podaci, umjetnička djela iz raznih povijesnih i kulturnih razdoblja, sve o čemu ova knjiga priča, potkrepljuju prije navedeno i doprinose razvoju svijesti o važnosti kulturne baštine i prošlosti za identitet naše lokalne zajednice.

Uz pomoć arheoloških nalaza i istraživanjem arheoloških lokaliteta omogućeno je autoru u sklopu grupe povijesnih znanosti proučavati tijek procesa i stalnih mijena ljudskih kultura na području općine Baška i Kvarnera. Ovom knjigom Općina Baška kao nakladnik pokušala je ukazati na vrijednosti u javnosti nedovoljno poznate arheološke baštine našeg zavičaja, prečesto devastirane i zanemarivane.

Neka vam, barem većini, druženje s ovom knjigom bude avantura, baš kao što je i meni bila, jer izdržati u čitanju s razumijevanjem i zanimanjem nešto o čemu se, u startu, zna površno ili ništa, jest avantura.

Na kraju, vjerovali ili ne, sve preraste u zadovoljstvo.

I zato ova knjiga može predstavljati poticaj našim ljudima da se ponose prostorima iz kojih potječu. [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 37

SPORT

VIHOR ZAPUHAO NIOTKUD

Nisu vihoraši mogli dobiti bolju čestitku za novu 2020. godinu od pogleda prema tablici 4. HNL središte Rijeka. U 14 odigranih kola jesenskog dijela, Vihor je ubilježio 10 pobjeda, 1 neriješenu i 3 izgubljene utakmice. Zanimljivo je da su prva dva poraza bila u prva dva kola i od tada kreće lagani uspon prema vrhu ljestvice. Redom su padale ekipe s jakim pojedincima i velikim ambicijama poput NK Buje, Cres, Mladost, Otočac... Trener Mario Gašpar uspio je pronaći kemiju između iskusnih igrača i mladosti koja bi uskoro trebala biti okosnica momčadi. Dimenziju više samoj igri dodavale su odlične obrane Antonija Grlja za kojeg se svi slažu da je najveće pojačanje ovog ljeta u ligi. U proljetni dio Vihor ide sa 4 boda prednosti ispred ekipe Buja i 5 bodova prednosti ispred ekipa Cresa i Naprijeda. Do tada neka dečki uživaju i proslave novogodišnje praznike. Uprava kluba će, nadamo se, zadržati postojeći kadar i možda dovesti još koje pojačanje, jer bit će potrošnje igrača, kartona, a i turistička sezona se isprepliće s krajem nogometne.

Važnu ulogu, indirektno, u uspjehu seniorske momčadi, odigrale su ekipe mlađih uzrasta. Pioniri su igrali na dva kolosijeka s jednom ekipom i trpjeli velike negativne rezultate koji su ih jačali iz utakmice u utakmicu. I, što je najvažnije, sačuvali bodove seniorima, jer neigranjem bilo koje mlađe ekipe oduzimaju se bodovi seniorima, a to je bio slučaj NK Borac Bakar. Morčići su se ustabilili u svojoj grupi i rad Škole nogometa dobiva pravi 38 N A Š A B A Š K A [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ]

Tekst: Ivica Ćulumović Fotografije: Sanjin Ilić

smisao. Početkom siječnja odigrat će turnir u Rijeci i želimo im puno uspjeha kao i strpljenja roditeljima bez čije pomoći rad s djecom ne bi bio moguć.

Blagoslovljen Božić i uspješnu novu 2020. godinu navijačima, sponzorima i prijateljima Kluba kao i žiteljima općine Baška želi NK Vihor!

FOTO VREMEPLOV

Tekst i fotografije: Borut Mohar

FOTO VREMEPLOV

Zanimljivo je kako su u Baški ove godine dvije obljetnice i to 60 godina od podizanja spomenika palim borcima i žrtvama fašizma te 60 godina od kada postoji u Baški Celjski dom. Već davne 1957. godine grad Celje je od mjesta Baške dobio teren na Zablaću. Gradnja tog objekta trajala je do 1959. godine. Svečano otvorenje je bilo 1. 7. 1959. godine.

Dom je otvorio tadašnji predsjednik Narodnog m odbora Celje, Franc Rupert. Dva dana kasnije, prva djeca već su bila u Baški. Do 2001. godine dom su vodila razna društva vezana uz socijalu i zdravstvo, sve kako bi djeca mogla vidjeti more, a naročito ona koja si to nisu mogla priuštiti. Gradsko vijeće Opčine Celje te je godine utemeljilo Celeia d.o.o.

koje i dan danas uspješno radi, a najviše zahvaljujući velikom i iskrenom prijateljstvu Baške i Celja. 23.

9. 2019. godine bila je svečanost povodom 60. godišnjice doma. Uz brojne uzvanike prisutni su bili i gradonačelnik Opčine Celje, Bojan Šrot, direktor Celeia d.o.o., Mijo Zorko te naš načelnik Toni Juranić.

Inače dom je registriran kao omladinski hostel.

Posjeduje 46 ležaja u sobama s 3 i više ležaja te 10 soba s po 8 ležaja. Prvenstveno služi za ljetovanje djece iz Celja i okolice i svim onima koji su zainteresirani za tu vrstu ljetovanja. Poželimo im još takvih obljetnica!

1950. godine braća Lovrić, Klono Seršić i Vlado Barbalić igraju tenis na terenu gdje se sada nalazi Celjski dom. Već tada su naši mladići bili sportski osviješteni i bila je potreba za jednim takvim terenom. Slika je iz arhive braće Lovrić.

Celjski dom

Izdavač „Vjesnik“- Zagreb, razglednica izdana oko 1972. godine.

1959. godina - na svečanom otkrivanju spomenika pozdravni govor održao je Petar Vasilić, a otkrio ga je Mate Premuda, otac dvojice poginulih sinova.

Fotografiju je snimio Drago Mohar. [ P R O S I N A C 2 0 1 9 . ] N A Š A B A Š K A 39