Svezak-5-2003 by Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja

Svezak

Časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja Broj 5 I Godina 5 | Bjelovar, 2003. godine

Sadržaj U v o d n a riječ

33. skupština Hrvatskog knjižničarskog društva

Proširenje i o p r e m a n j e knjižnice i čitaonice u Č a z m i

Knjižnica i čitaonica " F r a n G a l o v i ć " Koprivnica u 2 0 0 2 . g o d i n i

Otvara se knjižnica u općini Sv. Ivan Ž a b n o

Bogat kulturni p r o g r a m G r a d s k e knjižnice "Franjo M a r k o v i ć " Križevci u 2 0 0 2 . godini

Metel i u đurđevačkoj G r a d s k o j knjižnici

A u k c i j o m slika d o računala z a đurđevačku G r a d s k u knjižnicu

Oproštaj s a starim b i b l i o b u s o m

Nešto o k o r i s n i c i m a G r a d s k e knjižnice i čitaonice Virovitica

Promocije knjiga u OŠ Rovišće

OŠ Ljudevita Modeca, Križevci - Ugostili s m o A n t u G a r d a š a

Stručno vijeće školskih knjižničara Bjelovarsko-bilogorske županije

Projekt Đurđevački v r e m e p l o v prirode o č i m a fotografa i s l o v o m spisatelja

Edukacija školskih knjižničara u Metel W I N - u

Jadranka Slobođanec

Biti dobar knjižničar - R a z g o v o r sa Z o r k o m R e n i ć

Jiri M e n z e l u Bjelovaru

Stručni skupovi - "Knjižničarska jesen 2 0 0 2 . "

Digitalizacija građe u k n j i ž n i c a m a s osvrtom na digitalizaciju H e m e r o t e k e u G r a d s k o j knjižnici "Franjo M a r k o v i ć " Križevci

Motivacija knjižničara

Anketa o čitanosti n o v i n a i časopisa u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici " F r a n G a l o v i ć " - Podravci najradije čitaju o P o d r a v c i m a

Tinejdžeri koji čitaju!

Č i t a m o s v a m a - K a k o prepoznati teškoće u čitanju?

Z n a t e li što je disleksija?

Knjige za sve

Kako prilagoditi Web stranice o s o b a m a s p o s e b n i m p o t r e b a m a ?

Ž u p a n i j s k o nakladništvo u 2 0 0 2 . godini

Kreativnost u knjižnici

Svijet u Z a g r e b u

In m e m o r i a m - B o ž e n a Loborec

Šareni d u ć a n Koprivnica

Izdavač:

Grafički

Društvo knjižničara Bilogore,

B r a n k o Šabarić

urednik:

Podravine i Kalničkog prigorja, Šetalište dr. Ivše Lebovića 9, Bjelovar

Tisak: Offset Bogadi, Koprivnica

izdavača:

Dražen Herman

Naklada: 4 0 0 komada

Uredništvo: Ljiljana Vugrinec, Ilija Pejić, Mirjana

Tiskanje ovog broja pomogli su

Milinović, Tatjana C i f r a k - K o s t e l a c ,

Grad

D r a ž e n H e r m a n , Marjana J a n e š - Ž u l j

Bjelovarsko-bilogorska

Bjelovar,

Grad

Koprivnica,

Koprivničko-križevačka Glavni

županija

urednik:

Marjana J a n e š - Ž u l j

Ilustracija

naslovnoj stranici:

B r a n k o Šabarić, 2 0 0 3 . Lektura

županija,

korektura:

A n i c a Šabarić

Uvodna riječ P o n o v n o je pred v a m a , dragi čitatelji, novi broj Sveska koji ulazi u petu g o d i n u izlaženja. Vjerujemo da će ovaj broj, kao i svi dosadašnji, obradovati sve knjižničare, ali i sve one koji koriste knjižničarske u s l u g e u s v i m v r s t a m a knjižnica diljem triju županija koje pokriva n a š e Društvo. Kako je rad na Svesku (od pisanja tekstova do u r e d n i č k o g rada) dobrovoljan, p o n o s n i s m o što s m o zadržali ritam izlaženja glasila i n a d a m o se da su naši prilozi aktualni i zanimljivi. Stranice i ovog broja Sveska bile su otvorene knjižničarima, čitateljima i stručnjacima koji su n a m pripremili obilje zanimljivog materijala. U n o v o m broju Sveska saznat ćete p u n o o radu Društva, aktivnostima u n a r o d n i m i š k o l s k i m knjižnicama, o s t r u č n i m Članovi Glavnog odbora i Uredništva Sveska na "veselom" sastanku u Đurđevcu

savjetovanjima, o n a š i m korisnicima... i više k o r i s n i h i zanimljivih informacija. P o s e b n o treba istaknuti t e m a t s k u cjelinu pod n a s l o v o m : Kako prepoznati teškoće u čitanju, koja govori o u s l u g a m a u k n j i ž n i c a m a za osobe s p o s e b n i m p o t r e b a m a . U o v o m broju Sveska i m a m o n o v u r u b r i k u pod n a s l o v o m : Predstavljamo vam... i r u b r i k u Nakladnik-sponzor. O s v e m u t o m e i još m n o g o d r u g i h zanimljivosti saznat ćete u n o v o m broju Sveska. N a d a m o se da će naši čitatelji, od knjižničarske struke, ali i svi ostali, naći zanimljivo štivo za sebe. Svezak je naš zajednički d o k u m e n t koji govori o r a d u i aktivnostima Društva, ali i pojedinih knjižnica. Na kraju zahvaljujemo a u t o r i m a na p r i l o z i m a za Svezak i s v i m a o n i m a koji su na bilo koji način, svojim r a d o m , savjetima, prijedlozima ili m a t e r i j a l n o m i m o r a l n o m p o m o ć i pridonijeli stvaranju petog broja časopisa. K a k o bogatstvo priloga u S v e s k u ne ovisi s a m o o brojnosti zbivanja i aktivnostima u D r u š t v u i u n a š i m knjižnicama, v e ć ponajprije o p r i l o z i m a suradnika, p o z i v a m o vas da se pišući za neki od sljedećih brojeva Sveska uključite u r a z m j e n u iskustva, mišljenja, inovacija i ideja.

Svezak, broj 5 | 3

Iz rada Društva

33. skupština Hrvatskog knjižničarskog društva piše Mirjana Milinović

rošle

smo

godine

imali

I ove su godine za p o s e b a n do

M n o g o se govorilo i o m a n a g m e n t u i

liku čast biti d o m a ć i n i m a 33.

m a r k e t i n g u kao n o v i m oblicima pro

prinos

skupštine

micanja struke. Nezaobilazan je bio i

Kukuljevićevu povelju dobili su Kata

HKD-a,

održane u

D a r u v a r s k i m toplicama o d 2 5 . d o 2 7 .

rujna.

projekt N I S K A . Jedan

Tema ljanje

Skupštine

bila

promjenama

Uprav

hrvatskim

struci

dodijeljene

nagrade.

Ivić, Jelka Petrak, Marija Šegota-Nozaključaka

tematskog

vak, Ivan Pehar i M i r n a Wilier, a na

dijela je i onaj koji se odnosi na or

g r a d u Eva Verona: Snježana Radovan-

ganizacijsku

lija M i l e u s n i ć , Sofija Klarin, A n d r e a

shemu

stručnog

dijela

k n j i ž n i c a m a . Stručni dio odvijao se

Skupštine. N a i m e , pokazalo se da je

kroz tri dijela: 14 p l e n a r n i h izlaganja,

ovakav n a č i n rada z a m o r a n i nedo

21 izlaganje na posteru i 14 paralel

voljno atraktivan, pa je odlučeno da

izabrana su nova tijela H K D - a . Tako

n i h izlaganja u okviru tri p o d t e m e te

će se takva s h e m a promijeniti u korist

je nova predsjednica u d v o g o d i š n j e m

panel diskusiju.

praktičnog rada u okviru radionica.

m a n d a t u A l e m k a Belan-Simić. Iza

To je dobrodošla novost i zacijelo će

brani su i novi članovi G l a v n o g i

Mnoštvo

zanimljivih

predavanja

i izlaganja privuklo je velik broj su

u b u d u ć e privući još veći broj

dionika.

onika.

Nagli

potreba

razvoj

što

tehnologije,

kvalitetnijim

obra

z o v a n j e m i osobito potreba za

širom

sudi

izbornom

dijelu

Skupštine

N a d z o r n o g odbora te Etičkog povje renstva. Prije usvajanja novog teksta

I n a š e je Društvo dalo svoj dopri nos struci

Božić, A n d r e j a Silić i Verena Tibljaš.

na ovoj Skupštini. Kolege

Statuta

HKD-a,

posebnom

predstavljenog

izlaganju

Skupštini,

s u r a d n j o m , dovodi nas, knjižničare,

Ilija Pejić i D a n k o Tkalec predstavili

delegati s u pozvani n a raspravu n a k o n

su projekt " M r e ž a knjižnica u Bjelo-

koje

saznanja

paziti

sve

više

promicanje

moramo

svoje

struke.

varsko-bilogorskoj

županiji".

Zorka

je uslijedilo njegovo usvajanje.

Daruvarskom

smo

Skupštinom

Za to je, svakako, uz stalno stručno

R e n i ć na posteru je prikazala " M o

pokazali da zaista z n a m o i m o ž e m o

usavršavanje,

tivaciju k a k v u

organizirati ovakve skupove. O n o što

potrebno

promicati

sanjamo",

Ljiljana

i Etički kodeks, i z u z e t n o v a ž a n za

V u g r i n e c i D. Petrić "Knjižnice za

našu

s m o uspjeli načuti u k u l o a r i m a , uz

korisnike: uvažavanje mišljenja koris

kavu, u g l a v n o m je pozitivno, bar što

struku,

temeljna

kojim

određuju koja

nika - preduvjet bolje k o m u n i k a c i j e " .

Dijana Sabolović- Kraj ina i m a l a je izla

suradnju sa s r o d n i m u d r u g a m a u Hr

ganje "Upravljačke tehnike i postupci

vatskoj, potrebno je osobito poticati

- koliko ih koristimo?".

obvezuju

pravila

međunarodnu

IFLA-om

ponašanja

knjižnične

kraju

djelatnike.

suradnju,

posebno

EBLIDA-om. rezultirati

slikom

HKD-a

društva

unutar

nadamo

se,

Sve

će

pozitivnom hrvatskog poboljšati

status knjižničara u n a š e m društvu.

4 I Svezak, broj 5

se tiče s a m e organizacije skupa. Prig ovori koje s m o čuli o d n o s e se najviše na s a m u koncepciju (previše preda vanja, m a l o prakse), ali to će se promi

Na Skupštini s m o i m a l i i g o š ć u

jeniti. U s v a k o m slučaju, vjerujem da

iz Švedske, C h r i s t i n u Tovote, koja je

s m o zaslužili j e d n u veliku peticu (baš

održala predavanje "Academic library:

s a m s k r o m n a ! ) i zahvaljujem cijelom

h o w to m a k e it visible inside a n d

O r g a n i z a c i j s k o m odboru i s v i m a koji

outside c a m p u s " , te gosta s Kosova

su na bilo koji n a č i n p r i p o m o g l i i

- R a m a d a n a Beshirija.

pošteno odradili svoj dio posla.

Iz narodnih knjižnica r a d n i h mjesta,dva mjesta za rad na računalima, kosa polica za časopise, o r m a r za AV- građu...) te se uvrstila u s u v r e m e n e gradske knjižnice.

dodatnih 2 0 m 2 knjižnica j e proširena pripajanjem hodnika

dosada

neiskorišetnog

jednostavnim

otvaranjem

p r e g r a d n o g zida. U t o m prostoru bit će Čitaonica d n e v n o g tiska te časopisa, što je još jedna od n o v i n a v e o m a v a ž n a u p o n u d i svake s u v r e m e n e knjižnice. Dakle, u m j e s t o s a 1 4 0 m 2 ,

o d sada

će knjižnica raspolagati s iskoristivih 220 m2. Prema

zamisli

arhitektice

gđe

Dubravke Jeličić-Veić S u k r e š k i ( M K M inženjering d.0.0. Z a g r e b ) koja je u suradnji s M a t i č n o m s l u ž b o m izradila cjelokupni

Proširenje i opre manje knjižnice i čitaonice u Čazmi

za periodiku, jednostrane i dvostrane police za knjige,

stolovi za rad na

r a č u n a l i m a , o r m a r za AV-građu

veliki p o l u k r u ž n i stol za knjižničara informatora. izgrađene dvostrane je

spremišni

nove

police.

obogaćena

to,

novom

knjižnica opremom:

aparatom,

(kućno

glazbenom

kino),

prostor

jednostrane

fotokopirnim

TV-om linijom,

v i d e o i g r a m a za djecu... U novi prostor uvedeno

a sve je potrebno vrijeme. Za ostvarenje knjižničnih planova znatno

preuređenja,

dijelu p r i d o d a n e su n o v e k o s e police

piše Ilija Pejić

projekat

dosadašnjim policama u korisničkom

duže.

Samozatajni

Korisnički prostor z a 7 0 0 članova koliko

ova

knjižnica

učlani (na 1 4 0 m

godišnje

smješteno j e bilo

od tepisona, u g r a đ e n i su novi prozori, vrata, zidovi obojani...

slobodnom

Novca nikada nije dovoljno, no kad

radovati

pristupu, poslije revizije 1 5 . 6 6 0 sv.

ustreba, s p o s o b n i ljudi ga i priskrbe.

Knjižnici

grijanje,

20.000

knjiga

centralno

ustrajni knjižničari se zato i znaju uspjesima.

sv.

podove postavljeni novi parketi, staze

čitaonici u Č a z m i sve do 2 0 0 1 . g . radila

te veća zbirka n e u v e z a n e periodike

Za n a b a v u namještaja i ostale o p r e m e

je s a m a knjižničarka V i n k a Jelić, jer

i n e k o n v e n c i o n a l n e građe) postao je

Ministarstvo

je još 1 9 9 1 . g. D r a ž e n Pavlić otišao

pretijesan b e z odgovarajuće čitaonice,

1 0 0 . 0 0 0 kuna, z a g r a đ e v i n s k e radove

n a n o v o r a d n o mjesto.

Spomenute

spremišta...

Djelatnici su bili u još

položaju

bez

odvojenoga

kulture

osiguralo

G r a d Č a z m a 1 2 0 . 0 0 0 i Bjelovarsko-

2 0 0 1 . dolaze nove snage. Ravnateljica

težem

Centra za kulturu " S . Kolar", u čijem je

prostora za o b r a d u i ostale poslove,

pravi

je našla i s p o n z o r a u Č a z m a t r a n s u -

bilogorska

županija

menadžer

12.500.

gđa

Kao

Kruljac-Sever

sastavu knjižnica, postaje poduzetna

b e z čajne kuhinje, bez toaleta, b e z

Jadranka Kruljac-Sever, a voditeljica

centralnog

knjižnice V e s n a Sekulić. O d m a h se

knjižnici bilo hladno. Na sreću, do

kuna, ali je osigurala i 1 1 . 5 0 0 k u n a iz

započinje s revizijom fonda koja nije

knjižnice je neiskorišteni prostor ( 60

vlastitih sredstava. S v e u k u p n i poslovi

obavljana p u n i h dvanaest godina pa

n i 2 ) u ko j em j e n e k a d a bio Crveni križ.

preuređenja i o p r e m a n j a koštali

je t o m p r i g o d o m otpisano oko 4 . 5 0 0

Idealan za spremište, čajnu kuhinju i

2 4 0 . 0 0 0 k u n a . G r a đ e v i n s k e radove

sv.,

primjeraka,

odvojeni rad knjižničara. Otvaranjem

izveli

nevraćenih

pregradnog

dobiven

Č e s m a iz Č a z m e i D o m u s Plastika

studijski

odjele

(Dječji,

uglavnom

pokidanih, knjiga.

suvišnih

otuđenih

Potom

izrađuju

projekti

preuređenja, proširenja i o p r e m a n j a knjižnice.

Istovremeno

kreče

r a č u n a l n a obrada građe u M E T E L - u .

je rad.

grijanja

zida

kompaktan Uz

knjižnice

prostor

postojeće

zimi

Odjel za odrasle) Č a z m a je po prvi put

dobila

Studijski

odjel

(osam

Prijevoz

koji

su:

Ivanić

pomogao

Komunalije Grada.

Kad

5.000

Čazma, se

su Dl

2004.g.

sanira i cjelokupno krovište, projekat knjižnice bit će dovršen. Ulaganja u k u l t u r u d u g o r o č n a su Svezak, broj 5 | 5

strateška ulaganja, jer

uloženi

vraća

a n i k a k o trošak, kapital

viziju.

generacija Nije

nerealno

knjižnici za koju

periodičkih izdanja, građe na n o v i m

g o d i n u biti i i o o o članova (dakle 15

medijima,

znanjima

% građana), jer sustavnijim r a d o m

internetu za korisnike... u nove, o k u

oplemenjen

budućih

će u č a z m a n s k o j

višestruko

koje

imaju

očekivati

odgajanjem

budućih

u g o d n e i tople prostore pohrlit će i

osmišljenijom

nabavom

drugi željni stjecanja n o v i h znanja, ali

djecom,

korisnika,

s više p r i s t u p n i h mjesta

i oni k o j i m a će ta znanja svakodnevno

biti

koristi (učenici, studenti, visokoobrazovani, poduzetnici...). Radujem

k n j i ž n i č a r i m a ove knjiž nice da su G r a d Č a z m a , Bjelovarsko-bilogorska županija, kulture mogli

Knjižnica i čitaoni ca "Fran Galovič" Koprivnica u 2002. godini

nove

Ministarstvo i

donatori

ostvarenju

naših

zajedničkih vizija.

•

djelatnice,

Knjižnica radi

prije- i p o s l i j e p o d n e v n i m satima. Iako broj djelatnika nije dovoljan i daleko je

ispod

standarda,

zalaganjem

maksimalnim

zaposlenih

dosegnut

jedan od najvažnijih uvjeta za funk cioniranje javne knjižnice.

piše Dijana Sabolović-Krajina

Prošle

godine

koprivnička

Knjižnica je postigla čitav n i z rekorda

r a d u koprivničke Knjižnice i

građe,

adap

- učlanila je 5 0 6 8 korisnika (417 više

čitaonice " F r a n G a l o v i č " 2 0 0 2 .

taciji i rekonstrukciji. 1 9 9 6 . godine

n e g o prethodne godine), broj posjeta

godina

izrađen je idejni nacrt, 1 9 9 7 . glavni

iznosio je

i izvedbeni projekt,

1997.-1998. u

prethodne godine), prosječna d n e v n a

na novih 2 3 0 1 1 1 2 u potkrovlju zgrade,

p o d r u m s k o m dijelu u r e đ e n o je funk

posjećenost iznosila je 1 5 6 korisnika, a

z a s i g u r n o j e d a n od najljepših i naj

cionalno s p r e m i š t e knjiga i dvorana

u bibliobusu 60 korisnika. Ovi podaci

s u v r e m e n i j i h knjižničnih prostora u

Multimedija za kulturna i edukativna

se o d n o s e s a m o na cirkulaciju knjiga i

Hrvatskoj (a m o ž d a i šire?) svečano je

događanja,

članova koja se bilježi kompjutorski, a

otvoren za javnost 5. studenoga 2 0 0 2 .

T i m e je završena još jedna etapa u

Dječji

odjel

adaptaciji i rekonstrukciji knjižnične

2002.

neiskorišteni tavanski dio j e

zgrade. Inače, koprivnička knjižnica

preuređen

u m o d e r n i Stručno-znan

samoj knjižnici, korištenja čitaonica,

prijelomna.

mnogo

čemu

Stručno-znanstveni odjel

pristupilo

Odjel

njenoj

1998.-1999.

odrasle na

preuređen prizemlju

polukatu,

50400

( 4 8 6 9 više n e g o

stvarna posjećenost i prosječna dnev

2001.-

na posjećenost bila je m n o g o veća zbog

korištenja

knjižnične

građe

je specifična po n a č i n u kako dolazi do

stveni odjel. 2 0 0 3 . g o d i n e planira se

k o m p j u t o r s k i h i likovnih radionica,

toliko potrebnog prostora za rad s ko

završetak radova p r e u r e đ e n j e m prvog

pričaonica,

risnicima, jer se v e ć g o d i n a m a u istoj

kata za potrebe čitaonice - Internet

književnih susreta, p r i p r e m a n j a t e m a

zgradi paralelno odvijaju građevinski

caffea i internih stručnih službi.

na zahtjeve korisnika itd.

radovi i stručni rad s k o r i s n i c i m a . Da

2002.

godini

koprivnička

Broj

interneta,

posudbi

knjiga

multimedije,

Dječjem

podsjetimo, kako bi se m a k s i m a l n o

knjižnica se k o n a č n o svrstala u red

odjelu, Odjelu za odrasle i Stručno-

iskoristile prostorne m o g u ć n o s t i

knjižnica

z n a n s t v e n o m odjelu iznosio je 7 7 5 6 3

oko

koje

građanima

mogu

kulture

potrebe

vorenost. Zahvaljujući r a z u m i j e v a n j u

prethodne

i smještaj knjižnične

gradske vlasti te zapošljavanju dvije

23.518.

prve

kategorije)

novih u s l u g a 6 I Svezak, broj 5

osigurati

svojim

1 2 0 godina stare zgrade ( s p o m e n i k

cjelodnevnu

sveska

(16387

svezaka

godine),

više

nego

a u Bibliobusu

U 2 0 0 2 . godini nabavljeno je i

od njih i aktivno, s izlaganjima ili pos-

inventar

terima.

knjiga,

upisano

6644

što je za 2 8 2

svezaka

svezaka više

okviru

zakonske

obveze

stje

n e g o prethodne godine. Kupljeno je

canja f o r m a l n o g knjižničarskog obra

5035 svezaka knjiga, a na poklon je

zovanja

dobiveno

djelatnici

1599

svezaka knjiga.

kojoj

podliježu

knjižnice,

svi

stručni

troje

djelat

literature na s t r a n i m j e z i c i m a treba

n i k a ( V S S ) pohađala su dvogodišnji

s p o m e n u t i donaciju gospođe Olivije

d o d i p l o m s k i studij knjižničarstva.

Fištrović iz Chicaga, inače rođene u selu Reki kraj Koprivnice, koja je u

dva

navratom

brodom

poslala

Knjižnici poklonila p r e k o 1 0 0 0 sve zaka

knjiga

područja

povijesti,

D o m o v i n s k o g rata i ekonomije, za t i m donaciju B l a n k e Berljak, u č e n i c e koprivničke G i m n a z i j e , d o b i v e n u kao prva n a g r a d a na natječaju kretivnog pisanja C a m b r i d g e University Pressa (41 sv. knjiga i popratne audio-kasete) za usavršavanje engleskog jezika.

čitateljskog

ima s

okupljajući

stručnjake

raznih

profila koji su a n g a ž i r a n i na učenju,

knjižnica,

budući

matična

Koprivničko-

općinske

Međunarodne

čitatelj ske

N a kraju 2 0 0 2 . g o d i n e Knjižnica

periodike stručnih

(dnevnog i tjednog tiska, i

znanstvenih

časopisa)

4 0 0 jedinica netiskane građe (audioObrada i p o s u d b a knjižnične građe

održavale

izložbe

knjižnične

građe, predavanja, tribine, književne večeri,

pričaonice,

kompjutorske

kreativne radionice za djecu, videoprojekcije i glazbene djecu,

slušaonice za

p r o g r a m i za djecu i m l a d e ,

invalidne osobe, slijepe osobe, starije i

nemoćne.

akcija

održane

Ljetne tržnice knjiga, Knjižnica ot v o r e n i h vrata (u j e d n o m d a n u

215

koprivničkih građana koji još n i s u bili članovi knjižnice na poklon je dobilo besplatnu

jednogodišnju

članarinu),

M j e s e c hrvatske knjige, S O S za bib liobus.

CD-i,

automatizirana,

CD-ROMovi). pa

moglo

r a č u n a l n o pretraživati baze podataka (po autoru, naslovu, metu).

Objavljeni

struci i pred bilteni

novih

knjiga i C D - R O M o v a , nabavljen 3M sustav za zaštitu građe od otuđivanja. Knjižnica je i m a l a 5 Internet mjesta te

Internet

kiosk

Ministarstva

e u r o p s k e integracije R H . Čitaonice tiska i stručne periodike djelovale su u okviru

Dječjeg odjela,

Odjela za

odrasle i Stručno-znanstvenog odjela. Shodno

svojoj

misiji,

Knjižnica

je i u 2 0 0 2 . godini djelovala kao kul turno i informacijsko središte G r a d a Koprivnice i Koprivničko-križevačke

Stručnom usavršavanju posvećuje

djelatnika

se velika

preduvjetu

županije, koje g r a đ a n i m a svih uzrasta

Knjižnice

i z a n i m a n j a osigurava pristup znanju,

obrazovanju

kao

i n f o r m a c i j a m a i k u l t u r n i m sadržajima

djelovanja

za potrebe obrazovanja, stručnog i zn

pozornost,

kvalitetnijeg

Knjižnice, ali i radi p r o m j e n e osobi

anstvenog rada, c j d o ž i v o t n o g učenja,

na, oblika i vrste knjižnične građe, in

informiranja,

formacijske tehnologije, te p o v e ć a n i h

ode. Z b o g drastičnog pada životnog

odlučivanja

razon

korisnika.

standarda većine građana, za m n o g e

Svi stručni djelatnici

Knjižnice bili

je jedino mjesto gdje m o g u doći do

sofisticiranijih uključeni

potreba neke

programa

željene

knjižnice.

Inicijativom

Ljiljane V u g r i n e c , voditeljice M a t i č n e službe n a š e županije i razumijevan

hvatio.

i video-kasete,

"Grigor

komitet

stanovnika. su

škole

"Svetoivanjski d o m j e n c i " i si.), postoji

križevačka županija i m a oko 1 3 0 . 0 0 0 T i j e k o m cijele godine u Knjižnici

Osnovne

interes i za p o n o v n i m oživljavanjem

o d 6 2 0 0 0 svezaka knjiga, 8 0 naslova

županijska

mjesta (zavičajni m u z e j , etnografska

čitanju 2 0 0 5 . u Z a g r e b u , a E u r o p s k i

prostoru o d 1 0 0 0 m 2 , i m a l a j e fond

standarda.kao

skladu

tradicijom

izaciju 1 4 . e u r o p s k e konferencije o

ispod

kulturnom

Vitez", kulturne manifestacije - npr.

r o m n a broj stanovnika Koprivnice. je

stanovnika.

u je p o n u đ e n a kandidatura za organ

13 stručnih radnika, djelovala je na

daleko

5.598

bogatom

zbirka, lokalna izdavačka djelatnost,

m i n i m u m a standarda nabave s obzi

knjiga

okol

programi

5, V Š S 4, V S S 7, mr.sc. 1 ) , od toga

sv.

m e n o s t i uopće. U 2 0 0 2 . godini H Č D -

n a b a v o m knjiga kretala u okvirima

62000

poticanju i p r o m i c a n j u čitanja i pis

je i m a l a 18 z a p o s l e n i h (NKV 1, S S S

svojim f o n d o m od

u Koprivničko-

županiji,

n i h naselja, p r e m a z a d n j e m p o p i s u

društva, koje djeluje na nacionalnoj

se p r o š l o g o d i š n j o m

druge strane,

križevačkoj

razini

n a r o d n e knjižnice u Republici Hrvat Knjižnica

Hrvatskoga

u d r u g e ju je u m e đ u v r e m e n u i pri

U u s p o r e d b i sa S t a n d a r d i m a za skoj,

sjedište

Općina Sv. Ivan Ž a b n o j e d n a je od najvećih općina

O d 1 9 9 6 . koprivnička Knjižnica je

Otvara se knjižnica u općini Sv. Ivan Žabno

knjige

potrebne

informa

edukacije, s o b z i r o m na vrstu poslova

cije, zadovoljiti potrebu za čitanjem

koje obavljaju, a sudjelovali su ukup

tiska i koristiti se n o v i m m e d i j i m a i

no na 26 stručna skupa, a na n e k i m a

računalnom opremom.

•

j e m članova poglavarstva Općine Sv. Ivan Ž a b n o i p r v e n s t v e n o načelnika općine

gosp.

postignuti

Vladimira

dogovori

Ogumana, 0

otvar

anju knjižnice kao o g r a n k a G r a d s k e knjižnice "Franjo M a r k o v i ć " Križevci. Veseli n a s što su početni razgovori urodili rezultatima i u skoro vrijeme o č e k u j e m o otvaranje ogranka. Općina je osigurala odgovarajući prostor za smještaj knjižnice i čitaonice (u zgradi Općine), u k u p n e p o v r š i n e oko 9 0 m 2 . Uz m a n j e adaptacijske radove potreb no je knjižnicu o p r e m i t i k n j i ž n i č n i m namještajem emom,

potrebnom

što

razumijevanje.

Općina

Knjižnica

opr

pokazala raspolaže

s p o č e t n i m f o n d o m od oko 2 . 5 0 0 sv. knjiga, u g l a v n o m p o k l o n a (Knjige iz knjižnice O s n o v n e škole " G . Vitez", pokloni Ž u p a n i j s k e knjižnice " F r a n Galović" ske

Križevci). za

Koprivnice,

knjižnice

"Franjo

Grad

Marković"

U općinskom proračunu

2003.

godinu

predviđena

sredstva

nabavu

n o v i h knjiga

sredstva

zapošljavanje

su i

djelatnika.

G r a d s k a knjižnica "Franjo M a r k o v i ć " Križevci

pružit

će

svu

stručnu

t e h n i č k u p o m o ć u obradi knjižnične građe i stvaranja uvjeta za otvaranje knjižničnog o g r a n k a . N a d a m o se da će žitelji n a š e najveće općine m o ć i uskoro

koristiti

usluge

svojoj

knjižnici i da n e ć e m o r a t i putovati do Križevaca da bi posudili knjigu, pročitali novine, koristili Internet ili pogledali izložbu. —

Marjana

Janeš-Zulj

Svezak, broj 5 | 7

studenoga). O r g a n i z a c i j o m različitih kulturnih

obrazovnih

sadržaja

n a s t o j i m o približiti K n j i ž n i c u n a š i m g r a đ a n i m a , a lijepo u r e đ e n i m r a d n i m p r o s t o r o m ž e l i m o j e učiniti u g o d n o m za boravak i p o n o v n i dolazak, (vidi: www.knjiznica-krizevci.hr) Kulturna 2002.

događanja

Knjižnici

tijekom

godine:

Sij ečanj: I zložba knj i g a " I zdavaštvo u Križevcima 2 0 0 1 . " 16.

siječnja,

"PREDAVANJE

jogi i Tai C h i - u " gosti Igor Rogovi i M o n i k a M a y e r iz centra N e w age iz Bjelovara, izložba knjiga 9.

veljače/'PROMOCIJA

Poke-

m o n a u K r i ž e v c i m a " , Dječji odjel Veljača:

MAŠKARE

Dječjoj

igraonici

Knjižnica je dobitnik Plakete i Zlatnog pečata Grada Križevaca i Turističke zajednice za lijepo uređen okoliš i radni prostor te prozorsko cvijeće

1 3 . veljače, K N J I Ž E V N I S U S R E T u p o v o d u Valentinova: " S r c e m o j e i tvoje u ljubavi stoje", gosti autorice

Bogat kulturni program Gradske knjižnice "Franjo Marković" Križevci u 2002. godini

Majda Rijavec i D u b r a v k a Miljković, predstavljanje knjiga iz pop. psiholog ije, izložba knjiga 20. CD-a

ožujka,

PREDSTAVLJANJE

"Cithara

Octochorda",

jkavske crkvene popijevke, gosti dr. M i h o D e m o v i , Ivan L a m o t i lanovi crkvenog zbora

"Magnifikat"

Stubice 2 2 . 4., " K r i ž e v a k i učitelji s v o m e gradu"

PREDSTAVLJANJE

KNJIGA

Valentina Puževskog, Željka K r ž e k a i Antona-Tonija Š r a m e k a 22.4.,

PREDSTAVA

djecu:

Tintilinićev svijet, predstavljanje kn jiga u izdanju Profil- Z a g r e b 2 2 . 4.-27. 4., T R Ž N I C A K N J I G A

piše Marjana Janeš-Žulj

( G i m n a z i j a , Knjižnica, A C naklada, Profil, Nova stvarnost)

riževci s u 2 0 0 2 . g . obilježavali

Svakodnevnim

marljivim

dvije značajne obljetnice: 7 5 0

entuzijazmom

knjižniara

godina

slobodnog

dobivanja

kraljevskog

povlastica

grada

250

2 4 . 4., I Z L O Ž B A Zavičajne građe

privukli

" C r i s i e n s i a " u predvorju Velike dvo

s m o u n a š e prostore nove k o r i s n i k e .

rane, svečana sjednica u p o v o d u D a n a

Najveći

grada

problem

nam

g o d i n a ujedinjenja G o r n j e g i Donjeg

s k u č e n i prostor koji

grada.

kvalitetnu

Knjižnica

tijekom

cijele

radom

predstavlja

ne o m o g u ć a v a

organizaciju

programa

24.

4.,

AKCIJA

BESPLATNOG

UČLANJIVANJA U K N J I Ž N I C U NA

g o d i n e različitim a k t i v n o s t i m a (sus

(tribina,

radionica).

S V I M O D J E L I M A (učlanjeno j e oko

retima,

U s p r k o s m a l o m i s k u č e n o m prostoru

5 0 0 n o v i h korisnika), P R O M O C I J A

promocijama,

predavanjima

si.)

izložbama,

uključivala

izložbi

Knjižnice,

susreta,

skromnim

KNJIŽNICE I NJEZINIH USLUGA, OBILJEŽAVANJE

tila

Križevačkoj jubilarnoj 2 0 0 2 . g o d i n i

ponudu

svoje

sred

ine.

Knjižnica u s v o m k u l t u r n o m

građani

planu

nastoji

na čak

ponuditi

r a z n o v r s n e sadržaje o

programima

vodeći r a č u n a

vanja,

mogli

DANA

HRVAT

SKE KNJIGE

prisustvovati

25. 4., postavljanje I N F O - P U N K -

36 različitih akcija: preda

TA Ministarstva E u r o p . integracija i

tribina,

izložbi,

promocija,

p r i g o d n o predavanje

stvaraju

navike

susreta, radionica i si., s ciljem pro

1 6 . svibnja, P R O M O C I J A K N J I G E

građe,

usluga

m o v i r a n j a knjige, čitanja i očuvanja

A m a l i j e Sentonik: B e z i m e n o siroče",

ili knjižnice kao k u l t u r n e institucije.

kulturne baštine.

u vlastitoj nakladi, govore: prof. Mari

Uvođenjem

aktivni za D a n G r a d a

korištenja

koji

kvalitetne

stručnog

osoblja,

malog

kulturnu

broja

sredstvima,

obilježavanje obljetnica i t i m e oboga

knjižnine

raznovrsnih

sadržaja

P o s e b n o s m o bili i D a n hrvat e

za djecu i za odrasle, povećali s m o

ske knjige 2 2 . - 2 4 . 4-) *

korištenje Knjižnice i njezinih zbirki.

hrvatske knjige (15. listopada - 1 5 .

8 I Svezak, broj 5

Mjesecu

ja M i l a s i prof. Petar M i l a s 22.

svibnja,

KNJIGE

PREDSTAVLJANJE

Slađane

Cvrk-Brlek:

Pov-

jetarac na mjesečevoj

stazi,

zbirka

stihova i pria iz D o m o v i n s k o g rata k r i ž e v a č k o m spravišću P R E D S T A V A PROMOCIJA

Šajatović: rubina,

KNJIGE

Tajna

ogrlice

nastupaju

bebe

rođene

mjesecu

Međunarodnog

dana

-2 puta tjedno (Dječji odjel i Odjel za odrasle),

javljanje

Koprivnica,

Županijskom

p i s m e n o s t i , susret za roditelje i bebe

radiju

u Knjižnici

n i c i m a d n e v n i h n o v i n a i županijskih

obavijesti

sedam

glumci

dopis

tjednika.

Ivone

mali

obilježavanja

8. lipnja, na j u b i l a r n o m V e l i k o m I

vnica

K R E A

TIVNE RADIONICE na

Z a g r e b a k e OŠ J. J. Strossmavera i

Dječjem

predstavnici Školske knjige (urednica

srijede: 1 4 - 1 8 ( P r o g r a m

Miroslava Vui)

nudi

lipnja

TRŽNICA

Spravišu,

KNJIGA:

sudjeluju

likovne

radionice

roditelje.

Knjižnica G i m n a z i j e I Z D Križevci,

se djeca

Školska knjiga, G r a d s k a knjižnica

crtaju,

27.

srpnja,

sudjelovanje

9.,

TRŽNICA

KNJIGA

1 5 . 1 1 . , posjeta Interliberu-Zagreb,

N e m č i č e v o m trgu; u povodu D a n a

završna

svečanost dječjeg

KVIZ

1 5 . 9. obilježavanje 88. obljetnice

kako

koristiti

nakit,

pričaju

si. Odrasli m o g u biti pratnja ili m o g u aktivno sudjelovati u radu.) Internet R A D I O N I C E : pro g r a m obuhvaća o s n o v n o upoznavanje

u. 5d OŠ "V. Nazor"

s I n t e r n e t o m u trajanju od 3 x 2 sata,

venke G a l o n , u suradnji s G r a d s k i m

u k u p n o 6 sati n e p o s r e d n o g rada na r a č u n a l u u z p o m o informatiara.

m u z e j o m Križevci

m o ž e " u p o v o d u M e đ u n a r o d n o g dana pismenosti

druže,

modeliraju,

pobjednik natjecanja M a r k o Pavičić, 25. 1 1 . , P R O M O C I J A K N J I G E Ne-

8 . - 1 3 . 9., I Z L O Ž B A knjiga: "Pis

radionici

Č I T A N J U , sudjeluju svi knjižniari i

sv. M a r k a menost, sposobnost b e z koje se ne

druge

djecu

priče, prave slikovnice i

odjelu, voditeljica Snježana B e r a k

igraju,

ukrase,

3 1 . 8. R A D I O N I C A : " R u č n a izrada nakita od f i m o m a s e " , u Studijskom

K r i ž e v č a n i n " u D o m u sv. M a r k a

svake

p a d n i materijal, izrauju

T R Ž N I C I K N J I G A u Koprivnici

4.9.-12.9., I Z L O Ž B A "Sv. Marko

odjelu:

Anketni

27. 1 1 . , P R E D A V A N J E

Home

nike:

"Kako

opatija m e d i c i n a 2 1 . stoljeća, predava

Knjižnicom?";

dr.

voljstvo

med.

Helena

Jovičić,

Studijski

upitnik

ste

koris

zadovoljni

vašom

ispitujemo

naših korisnika

zado

knjižninim

smrti Franje Markoviča postavljanjem

odjel, u suradnji s C e n t r o m N e w age

u s l u g a m a , njihove primjedbe, prijed

vijenca n a spomen-ploču, I Z L O Ž B A

iz Bjelovara

lozi i sugestije. Rezultati n a s usmjer

knjiga u Knjižnici 1.10.

3. 12., OTVARANJE K N J I Ž N O G

Akcija:

BESPLATNO

UČLANJENJE ZA UMIROVLJENIKE

prostoriji

p o v o d o m M e đ u n a r o d n o g dana starih

osoba

INVALIDE

10.

PROMOCIJA KUVERTE

Udruge

BESPLATNO

atska

Križevci

UČLANJENJE

izložba

invalida

KNJIŽNICU, knjiga

dr.

dobiti materijali M i n . E u r o p s k i h inte

materi

disleksija i disgrafija"

Dragutin Lučić;

50-tero n o v i h korisnika) 12.,

TRIBINA

MINISTARST

Odjelu za odrasle (besplatno se m o g u

jela Popovića; gosti: Božidar Novak i

PULT

jala " P o r e m e ć a j i kod čitanja i pisanja,

IZLOŽBA KNJIGA

INFO

VA E U R O P S K I H INTEGRACIJA, na

tem

s l i k o m M i l a n a Grlovića, rad Dani

p o v o d o m 1 5 0 . obljetnice M I L A N A

avaju u planiranju daljnjih aktivnosti.

O R M A R I Ć A za p o s u d b u knjiga u

(učlanjeno je

gracija) JOGA u

Knjižnici,

četvrtkom, 1 9 - 2 0 sati, u suradnji s Rak

pluća

C e n t r o m za unaprjeđivanje kvalitete

G R L O V I Ć A , u suradnji sa H r v a t s k i m

pušenje, predava dr. m e d . Krunoslav

življenja,

novinarskim

Trešec, u suradnji sa Z a v o d o m za

voditelj, prof. Igor Rogovi

društvom,

Studijski

odjel knjižnice 1 5 . listopada MJESEC

15.

HRVATSKE

studenog

KNJIGE

(ak

cije): besplatno

učlanjenje

STALNE

naslovi knjiga, novosti s

prodaja novogodišnjih čestitki

izložbe

s a sv. Nikolom

1 1 . 1 2 . , P R E D A V A N J E Vegetari

organizirane

posjete

Knjižnici

radova

Bjelovar,

IZLOŽBE: dječje

novi

Interneta,

igraonice

dječjih radionica, " B u r z a znanja", te m a t s k e izložbe knjiga, izložba knjiga iz Zavičajne građe. EDUKACIJA:

janstvo za sva v r e m e n a , predava dr.

u č e n i k e prvih razreda OŠ

AGE,

županije, H U M A N I T A R N A A K C I J A :

na Dječjem odjelu i Igraonici.

ne naplaćuje se z a k a s n i n a

NEW

javno zdravstvo i L i g o m protiv raka

6.12., DRUŽENJE

u pros

toru Dječjeg odjela, ponedjeljkom i

grupe

redovito

smo

zainteresiranih

pri

Ljerka Kvaternik, studijski odjel, oko

mali

30 posjetitelja

koji su posjetili K n j i ž n i c u i educirali s m o ih o korištenju

učenika

multimedije i

predstava

20. 12., LUTKARSKA PREDSTA

T I K V U , lutkarske skupine K V A K ge.

VA "U laži su kratke n o g e " lutk. Sku

Interneta. Intenzivno s m o provodili

pine "Petrica" , voditeljica Tomislava

edukaciju

Topolovec, OŠ "V. N a z o r " Križevci

mladeži

16.

10.,

lutkarska

Vlaste Pokrivke iz Z a g r e b a 24. 10.,

promocija knjige Nade

P o m p e r : D u h a z d u h o m d u š u veže, gpsti Božica Pažur, Ivo Kalinski, na stupaju Križevaki t a m b u r a š i učlanjenje

prva

Božičnom sajmu STALNE

6 . 1 1 . , akcija B E B E U K N J I Ž N I C I , besplatno

20.-24.12-> T R Ž N I C A K N J I G A na

sloko-

AKTIVNOSTI:

P R O M I D Ž B E N E aktivnosti: redovite emisije na Radio K r i ž e v c i m a

knjižnice, za

školske

korištenjem priređivali

nastavnike

predškolske i

uslugama

smo

područnih

susrete škola

knjižnici, predstavljali im nove knjige i vršili p o s u d b u knjiga za p o d r u n e škole, dječje vrtiće i gradske škole.

•

Svezak, broj 5 | 9

Metel i u đurđevačkoj Gradskoj knjižnici

one svoje slobodno vrijeme provodile u knjižnici i nama pomagale. Tako smo bar nekoliko tjedana vidjele kako bi bilo lijepo organizirati posao da nas je više uposlenih u knjižnici. Možda ćemo dogodine pisati da nas

godine

stalnu pomoć Marije Žalac, a povremeno

ima više od dvije, jer iskustvo nas uči da

đurđevačka je Gradska knjižnica

Katarine Zlatec, Ivanke Ferenčić, Martine

unazad pet godina svake godine dobijemo

imala

računalo

Krznarić, Vesne Dobravec, Mirne Šabarić,

nešto novo. Do tada, živimo u nadi.

za obradu knjižne građe, odnosno za

Bernarde Babić i Snježane Jelušić. Sve su

1991-

samo

1997jedno

— Anica Šabarić

uvođenje novih knjiga i tiskanje kataloških zapisa. 1997. godine bili smo sretni kada smo dobili još jedno računalo za korisnike i pristup Internetu. U međuvremenu je informatizacija ušla u sve pore ljudskoga života, a mi smo samo ta dva računala zamijenili jačima, novima. Tražili smo sredstva za informatizaciju knjižnice u potpunosti, javljali se na natječaje banaka i nekih društava, ali nikada nismo dobili ni lipe. Budući da smo samo dvije djelat nice, trebalo je naći načina da se olakša posao. Nakon

aukcije

slika,

smo

taj

problem riješili i prva tri mjeseca 2003. godine prolaze nam u kodiranju knjiga zbog prijelaza na elektroničku posudbu. Nemoguće bi bilo u tako kratkom vre menu to sve učiniti da nismo imali

Aukcijom slika do ra čunala za đurđevačku Gradsku knjižnicu

seminari

skupštine

knjižničara mjesta na kojima se izmjenjuju i rađaju nove ideje,

najbolji je sljedeći primjer.

Putujući s

Katarinom, Danijelom i Draženom

33. skupštinu Hrvatskoga knjižničarskog društva koja se održavala u Daruvaru, razgovarali smo (što mislite o čemu) o knjižnicama i našem dinamičnom i li jepom poslu, o idejama koje smo dobili slušajući druge. Mene su najviše mučila računala, jer nikada novaca dovoljno za sve. Kako uvjeriti vjećnike da su nam računala nasušna potreba, a ne zabava? A onda sam se sjetila puno dobrih prijatelja slikara i rekla im da je moj problem, zapravo, riješen. Čim sam se vratila kući, napisala sam pisma najboljim podravskim umjet nicima sa zamolbom da doniraju jedno 1 0 I Svezak, b r o j 5

umjetničko

djelo

knjižnici

nabavu

računala. I nisam dugo čekala. Telefon je u knjižnici stalno zvonio, a svi umjetnici su se odazvali. Imenujem ih abecednim redom: Ivan Andrašić, Dragutin Bešenić, Davorka Brezak, Josip Generalić,

Ele-

onora Grgac, Gorana Grgac, Krunoslav

godine u hotelu Picok u Đurđevcu aukciju

Naime, bez računala u svim segmen

Heidler, Mirko Horvat, Zoran Homen,

24 umjetnička djela. Nakon prvoga kruga

tima knjižničnog djelovanja, daljnji razvoj

Zlatko

djelatnosti bio bi nemoguć.

Lacković-Croata,

aukcije, znala sam da ćemo uspjeti, da

Vlado Mlinjarić, Milan Pavlović, Zdravko

Huzjak,

Ivan

će naša knjižnica biti informatizirana, a

Nakon slavljeničke večeri znali smo

Šabarić, Gordana Spoljar-Andrašić, Rudolf

kraj je bio još bolji. Ukupan prihod je bio

da nas tek čeka najveći posao, ali će zato

Špoljar, Pero Topljak, Vladimir Tulezija,

76.299,00 kuna.

nakon toga sadašnjim i budućim koris

Ivan Večenaj, Biserka Zlatar-Milinković i

Kupci umjetnina učinili

su dobra

Duro Zvonar. Budući da su neki dali i više

djela i oplemenili svoje okruženje,

djela, organizirali smo 14. prosinca 2 0 0 2 .

nama pomogli da riješimo naš problem.

nicima naših usluga biti lakši pristup suvremenim medijima. —Anica Šabarić

Bibliobus Knjižnice i čitaonice "Fran Galovič" u 2002. godini: • 28 s t a j a l i š t a • 1.306 u p i s a n i h k o r i s n i k a • 9.127 p o s j e t a ( 6 0 d n e v n o ) • 2 0 . 7 7 3 p o s u đ e n i h k n j i g a (137 dnevno)

Oproštaj sa starim bibliobusom

što su štićenici D o m a umirovljenika te

zaposlenici

poduzeća

učenici

škola dislociranih od središta grada. Izgradnja

novoga

vozila

trebala

bi biti dovršena do j e s e n i 2 0 0 3 . go dine, a za to vrijeme, provest će se revizija b i b l i o b u s n o g knjižnog fonda

tari koprivnički bibliobus stigao

k n j i ž n i c o m na kotačima.

je do svoje zadnje stanice! Up

Novi bibliobus još će bolje osigura

ravo na godišnjicu dana kada

vati k n j i ž n i č n u u s l u g u s t a n o v n i c i m a

je prije dvadeset i četiri godine stigao

mnogih širom

starim b i b l i o b u s o m su se pozdravili

koja

knjižničari Knjižnice i čitaonice " F r a n

stacioniranu knjižnicu. O s i m toga,

vozač, Ivo Trepotec.

knjižnica i dalje biti

putujuća na

kao i svih dosadašnjih (ali i budućih!)

luzi i s v i m o n i m

korisnika bibliobusa -

korisnicima

vozila ne

znači

zasluženu prestanak

mirovinu rada

ipak

putujuće

Vugrinec

nemaju

G a l o v i č " , a p o s e b n o članovi njegove

odlazak starog

—Ljiljana

Županije

posade: knjižničar, M l a d e n Tudić, i

će

tomatizirano knjižnično poslovanje.

mjesta

u Koprivnicu, 2 1 . veljače 2 0 0 3 . , sa

S r e ć o m - na radost knjižničara,

te pripremiti fond za prelazak na au-

kojima

zbog

različitih razloga

knjižnice uopće. N a i m e , stari i dotra

otežan

jali bibliobus u s k o r o će biti zamijen

dolazak

jen n o v o m , v e ć o m i s u v r e m e n i j o m

knjižnicu,

stacioniranu kao Svezak, broj 5 1 1 1

Među korisnicima virovitičke narodne knjižnice ima i Mađara iz Barcsa i Szigetvara

Nešto o korisnicima Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica

su korisnici iz prigradskih naselja (Podgorje,

Golo

Brdo,

Korija,

Č e m e r n i c a , Milanovac, Požari, Re-

piše Ivan Zelenbrz

zovac, R e z o v a č k e K r č e v i n e , Sveti D u r a đ ) , ali n e r i j e t k o n a s p o s j e ć u j u žitelji

korisnicima

knjižnica jamo

jama

naših

često

radu

psihološke

društvene

obližnjih

Lukač,

mjesta

Gradina,

v i c a , S u h o p o l j e , G o r n j e B a z j e , pa i

definicije k o r i s n i k a knjižnica koju

onih udaljenijih:

nalazimo

Slavonska

stručnoj

knjizi

dr.

Cabuna,

Pivnica,

S e s v e t e , Č a č i n c i . To su n a s e l j a u

k n j i ž n i c i . R i j e č je o i n d i v i d u a l n i m

Virovitičko-podravskoj

knjižnica

k o r i s n i c i m a , p r e m d a s g l e d i š t a in

koja

formacijskih

no u V i r o v i t i c u d o l a z e i s t a n o v n i c i

potreba

često

spom

nemaju

županiji,

narodne

knjižnice,

mjesta

p o k a z a t e l j i m a . N a v o d e se p o d a t c i o

naše

u k u p n o m b r o j u ko

kojima

r i s n i k a te o socijal

narodne

noj s t r u k t u r i . T a k o

primjerice

informatički

što i m a j u n e k e v e ć e

je korisnika odras

ili p o s e b n e p o t r e b e ,

l i h , a k o l i k o djece, su

denti,

(za

radnici

posleni

leni),

službenici,

injemo

t i t u l e , j e r s t a t i s t i č a r i ž e l e z n a t i ko liko je k o r i s n i k a s v i s o k o m , v i š o m spremom.

D o s t u p n e s u n a m i a d r e s e , done d a v n o i J M B G k o r i s n i k a , što se u osobnim iskaznicama više

ne prikazuje. nike

pamte

osobnim su

informatori poznaju po

značajkama.

pojedinci

kojih

pojavu

županija, napose iz bližih

ja, s t r u č n a z v a n j a p a i a k a d e m s k e

Knjižničari

korisnika iz drugih

navoditi i zaniman

novim

Tako

mogli

jasniti

tali..., a m o g l a bi se

stručnom

nije

posjećivati

bismo

nezapos

srednjom

češće im

Viroviticu.

u m i r o v l j e n i c i i os

teško

osnovnoškolci, stu

možda

putuju

brojeni: predškolci, srednjoškolci,

ice, v j e r o j a t n o zato

koliko

konkretnije

postoje

knjižnice,

t i n e , č a k i Orahov-

podatke

znamo

gradova županije

ja, a p o n e k i iz Sla

razvrstava

računalne

Pitomače i Suhopol-

ME-

TEL

Voćin,

Podravske

pregleda s brojčanim i grafičkim

program

Buko

potrebe". Upravo to je prva rečenica

godišnjim

situaci

uobičajeno je iznošenje statističkih

nam

općina:

Špišić

Dore Sečić Informacijska služba u

različitim

prigodama.

izvješćima

raspravl

zovne,

koris sasvim

"Korisnici svaki

j12 e d| iSvezak, n s t v e n ebroji n 5formacijske,

ima obra-

kolektivne

zanimaju nas

korisnike,

p o t e n c i j a l n i pa i

naslućeni korisnici, kad govorimo o korisničkoj zajednici. Korisnici

Gradske

knjižnice

mjesta,

jer

njihove adrese pokazuju da dolaze iz

Grubišnog

Daruvara,

Polja,

Kloštra

Dulovca,

Podravskog

Đ u r đ e v c a , ali u a d r e s a r u i m a m o i P o ž e g u pa i Z a g r e b .

č i t a o n i c e u V i r o v i t i c i p r e t e ž i t o su

Zbog

V i r o v i t i č a n i , što j e s a s v i m l o g i č n o .

ekipiranosti,

Kad

ska knjižnica i čitaonica praktično

pretraži

popis,

onda

m o ž e zamijetiti da uz Virovitičane

nema

našu

posebne

knjižnicu

koriste

mještani

sve

nedostatne

kadrovske

virovitička

stalnoj

stručnoj

knjižničare poslove

Grad službi

informatore,

o k o l n i h s e o s k i h o p ć i n a pa i s u s j e d

jer

nih gradova. Budući da virovitička

posudbi, primjerice u knjižničnom

korisnicima

k n j i ž n i c a još n e m a b i b l i o b u s , č e s t i

O d j e l u za o d r a s l e ,

a tako

je i u

D j e č j e m odjelu, obavlja s a m o jed

n a l tog

na k n j i ž n i č a r k a , dok u S t u d i j s k o m

za m l a d e ž p r o č i t a l a je v e ć u djet

programu

o d j e l u u r a d u s k o r i s n i c i m a sudje

injstvu, a kod n a s je n a š l a hrvatski

stručnu literaturu.

svjetski poznatog r o m a n a

luje d i p l o m i r a n a k n j i ž n i č a r k a , koja

p r i j e v o d t e k n j i g e , koja j e u v r š t e n a

zaposlena

publikacija.

stručnoj

obradbi

lektiru

razred

osnovne

povijesti. Stoga p r e m a o d r e đ e n o m

čita

beletristiku

razgovarima

spominjali

smo

Mađarima

nobelovca

Imre

Povremeno

informa

š k o l e . M o g l a j e p o p o t r e b i r a d i ra

Kertesza

ravnatelj.

zumijevanja

najpoznatije i najpopularnije pisce

o r i g i n a l o m . Na sličan n a č i n čitala

suvremene mađarske književnosti.

cijsku

službu

obavlja

Stoga

nismo

mogućnosti

evi

usporediti

prijevod

Petera

Esterhazyja,

dentirati razloge zbog kojih netko

traži informacije i određene pub

r o m a n H e i d i n j e m a č k e spisateljice

čita u M a đ a r s k o j . R a z m a t r a l i s m o

likacije, o s i m u s l u č a j e v i m a kad se

J o h a n n e S p y r i . P o s u đ i v a l a j e i kn

i m o g u ć n o s t prijateljske i s t r u č n e

koristi g r a đ a u studijskoj čitaonici,

jige u kojima

suradnje s Knjižnicom u Barcsu.

napose

zbivanja

s v a k o d n e v n o j k o m u n i k a c i j i s pos

ratu

čuveni

jetiteljima

Zavičajne

djeci

vrlo

zanimljiv

se o p i s u j e n e d a v n a

našem

Zlatin

dnevnik,

koji je u v r i j e m e n e d a v n i h r a t n i h zbivanja u B o s n i pisala djevojčica

i o n i koji t r a ž e i n f o r m a c i j e i liter

Zlata

aturu

zanimanjem

radove,

osobito

Filipović,

osobitim

pročitala

hrvatski

k o r i s n i c i koji s e b a v e z n a n s t v e n i m

povijesni r o m a n za mladež Omiški

istraživanjima.

gusari

Alojza

Maria

N a g y voli J a d r a n s k o m o r e

U Gradsku knjižnicu i čitaonicu u V i r o v i t i c i , k a o što je n a v e d e n o , uz s

Virovitičane područja

dolaze

korisnici

Virovitičko-podravske

ž u p a n i j e , ali i k o r i s n i c i iz s u s j e d n i h ž u p a n i j a . To se v j e r o j a t n o d o g a đ a i u

drugim

većim

knjižnicama

stanovitom reciprocitetu. Mnogo je rjeđa pojava k o r i s n i k a iz s u s j e d n i h država. S d r u g e strane Drave, iz sus jedne n a m države Mađarske dolazi nekoliko

korisnika

knjižnicu.

Riječ

u je

virovitičku o

rođenim

M a đ a r i m a , koji s u n a u č i l i hrvat ski

jezik,

naučiti

ili u d o š k o l o v a n j u ž e l e

hrvatski

hrvatsku

jezik

upoznati

književnost.

G o s p o đ a M a r i a N a g y već četiri g o d i n e dva p u t m j e s e č n o p o s u đ u j e knjige

posjećuje nalazi

našoj

knjižnici.

Dječji

odjel

literaturu lakšu

jer za

čitanje

svojoj d o s a d a š n j o j l e k t i r i s p o m i n j e i d r u g e h r v a t s k e p i s c e , a r a d o čita svjetske

romane u

hrvatskim prijevodima

Alessandra Arachija, Crveni Cadilac

Rolanda

ljubav Pri

Limachera,

Aleksandera

čitanju

ona

koji s u joj

Ferenca

knjigu Mol-

nara: J u n a c i Pavlove ulice. Origi

dr.

izabrane

traži u r j e č n i c i m a . Nastoji riješiti i gramatičke probleme s rodovima i p a d e ž i m a . B u d u ć i da radi u jednoj građevinskoj

tvrtki,

koja

posluje

i s hrvatskim partnerima, koristi svoje z n a n j e h r v a t s k o g a j e z i k a .

Barcsa,

knjižnice

korisnik i

znanje

čitaonice

2001.

godine.

hrvatskoga

Gradske u

Viro-

svom

usavršava jezika,

svoje ali

Neki knjižni

što

i koliko

Mađari

koriste

naš

fond p o s r e d s t v o m rođaka,

prijatelja i z n a n a c a . Iz r a z g o v o r a s nekim Virovitičanima saznali smo da pojedine naše knjige odlaze na čitanje u s u s j e d n u M a đ a r s k u , čak u S z i g e t v a r . P o z n a t o je da u prekodravskim

selima

Mađarskoj

i m a starosjedilaca Hrvata, kojima je hrvatski m a t e r i n s k i jezik i u č e ga u o s n o v n o j š k o l i , ali n e d o s t a j u im knjige. Virovitički je O g r a n a k Matice

hrvatske

s r e d i š n j i c o m iz porom

suradnji

Zagreba

sa pot

Virovitičko-podravske

županije

donacijom

Trgocentar-POLET

knjižare

darovao

tim

n a š i m s u n a r o d n j a c i m a više stotina knjiga.

Prijateljske

veze

Hrva

tima u Mađarskoj, napose u onim mjestima

gdje

stanovništvo,

oni

morali

tinuirano održavati. bi

mogli

turnu

stručnu

međudržavnoj Gradska

kon

knjižničari

uspostaviti

većinsko

bismo takvu

kul

suradnju

razini.

knjižnica

Virovitička čitaonica

s p r e m n a , p r i m j e r i c e , p o d r ž a t i os

G o s p o d i n Zsolt Szabó, carinik

doškolovanju,

posudila

Minka

ispisuje

nedovoljno jasni te ih

slučajno

pisca

Zelenu

r e č e n i c e i m i s l i , ali i r i j e č i i i z r a z e

vitci

najprije

popularne

iz biblioteke H I T - J U N I O R : Mrvice

r a d i u č e n j a h r v a t s k o g a j e z i k a . Nije mađarskoga

Gospođa

i ljetuje na n a š o j o b a l i u P o r e č u .

Radije tamo

Majetića.

T a d a n a s t o j i čitati n a š e n o v i n e . U

suvremene

Z a n i m a l o nas

Domovinskom

čitaonice,

stručne

uvijek

bolje s e u p o z n a j u r e d o v i t i k o r i s n i c i za

knjižnice

zbirke.

još

poznavanje hrvatske književnosti i

n i v a n j e k n j i ž n i c e z a m a đ a r s k u na cionalnu manjinu u Novom Gracu u s k l o p u K U D - a S a n d o r Pet6fy, a s druge

strane

potaknutiti

Drave

mogli

osnivanje

bismo

hrvatske

k n j i ž n i c e u n e k o m m j e s t u gdje ž i v e Hrvati u Mađarskoj.

•

Svezak, broj 5 113

Iz školskih knjižnica

Promocije knjiga u OŠ Rovišće

stavila

njezine

n o v o g bića

p r o m o v i r a n j a čak tri knjige.

Najprije je dr. sc. M i r j a n a Hecigo-

može

govoriti tako

priče

kojih,

jednos

I na kraju, u m j e s e c u veljači, n a š i su u č e n i c i u svojoj knjižnici ugostili D a r k a M a c a n a koji n a m s e predstavio

j e d a n od m o g u ć i h puteva k o j i m se

n o v o m k n j i g o m "Pavo protiv Pave". ^ ^ ^ ^ ^

Učenici I čudili

ju knjigu " Š m i g u l i n - priča i mom

nakon

v o r e n o i jednostavno. Ovo je svakakao

nja-Saucha predstavila svo o tvom

priča

tavno, m o r a m o postati boljima.

bilo j a s n o da se o n a s t a n k u i rađanju

mjestom

svojih

Iskrenost, toplina, ljubav i d u h o v n a

godinu

bila

n o v u knjigu

ljepota, one su vrijednosti koje krase

aša je škola tijekom n e p u n i h dana

za djecu, " K a k o s a m čuvala g u s k e " .

rođenju".

čudom

om vještom r u k o m brzo

Što se Š m i g u l i n u , m u š k o j

kako p o d njegov-

"izlaze" zgodni likovi iz

spolnoj stanici, d o g a đ a k a d

r o m a n a o k o j i m a je is

jedne noći k r e n e u veliku

todobno pričao s m n o g o

avanturu, autorica n a m j e

humora

ispričala

dosjetki.

dvije

razine:

duhovitih mnoštvo

j e d n a je bajkovita, nježna,

svojih pitanja u č e n i c i su

prilagođena m l a đ e m uzras

bili

tu, dok je druga, namijen

nicom

j e n a nešto starijoj djeci, pis

Macanovih

ana s t r u č n i m i z r a z i m a , ali

s v a k o m e je još nacrtao

opet vrlo r a z u m l j i v o i pri

i p o z n a t u B o r o v n i c u te se

hvatljivo. Sve je to i z u z e t n o zanimljivim

m o ž e poći u odgajanju n a š i h m l a d i h

U č e n i c i koji su bili na predstav neobične

knjige,

P.S.

Nadalje,

naša

profesorica

hrvat

kraju

Svaka sličnost sa s t v a r n i m

o s o b a m a p o s v e je slučajna! — Mirjana Milinović

njime

upoznati.

Nakon

kratkog

razgovora s knjižničarima, susret je

Ugostili smo Antu Gardaša

i četvrtih razreda s nestrpljenjem su dočekali početak druženja. O n i bolje u p u ć e n i s a m o su viknuli: " E v o ga, to je o n ! " Kada tvorila i

kada

učionice

i samozatajan, u g o d n a gla

ci"

s izraženom sposobnošću

c e m i s a m i u č e n i c i tu lektiru gledaju

Odrecitiravši

drugačije.

zanimljiv

smica,

Gardaš

pisca

način, lektirna, ali i ostala književna

ozračje

koje

struci,

djela postaju u č e n i c i m a pristupačnija

Nastavio je s predstavljanjem svojih

i bliskija.

knjiga:

neke

Gardaša.

Gardaš je

svoju

prepričavanja,

osobina

Pravnik

p r i r o d n u naraciju

odlično pretočio u n i z djela koja

književnih

su v e ć s a m a za sebe j e d n a

Tako su knjige

Ispričana

oživjeli

dobrodošlicu,

vrata

s m o p i s c u poželjeli

sa,

za lektiru, p r i l i k o m susreta s pis

m o g a o početi. U č e n i c i drugih, trećih

pričanja

samo

potpisao.

skog jezika, Marija Drobnjak, pred

Priče iz školske knjižnice OŠ Ljudevita Modeca, Križevci

Ante

stripova,

u s p o m e n u (vidi crtež!).

čitatelja.

nekako

su se č u d n o smijuljili. Valjda im nije

razgled

motivima

našoj je knjižnici ostavio

kulture I r e n a Jukić-Pranjić.

ove

J đ B ^ ovog u g o d n o g druženja,

ilustracijama I

popratila n a š a prof. likovne

ljanju

nagrađeni

susret

nekoliko su

počeo.

svojih

svorio

učenici

" I z u m profesora

pje

ugodno prihvatili.

Leopolda",

ovog puta likovi iz

" D u h u m o č v a r i " , " M i r o n u škripcu",

pred

" B a k r e n i Petar", " K r a đ a u galeriji" i

znatiželjnim

m a l a književnost - književnost A n t e

m l a d i m čitaocima koji su

Gardaša.

2003.

7. ožujka

god. dočekali pisca u jednoj

"Tajna j e d n o g videozapisa".

Upravo

su ove posljednje ("Krađa u galeriji"

Dolazak pisca u školu svaki je put

od učionica n a š e škole. P i s c a s m o na

iznova u z b u đ e n j e za u č e n i k e . I a k o su

jprije p r i m i l i u našoj knjižnici gdje se

r o m a n i , a u č e n i c i su sa z a n i m a n j e m

upravo pisci glavni i o d g o v o r n i "kriv-

nekolicina m l a d i h knjižničara željela

pratili kratki sadržaj koji im je pisac

14 I Svezak, broj 5

"Tajna

j e d n o g videozapisa")

novi

prepričao. " K r a đ a u galeriji"

dječji

cjelina.

"Tajna

jednog

videozapisa"

U č e n i c i koji su poželjeli u svojoj

je kriminalistički

roman, a

radnja

- r o m a n koji je zainteresirao u č e n i k e

kućnoj

opisuje

vezane

krađu

zbog svoje

knjiga, n a š gost

događaje

umjetničkih A.

slika

Waldingera

Roman

poznatog osječke

inspiriran

događajima.

lik pojavljuje

ovdje

slikara

bilblioteci

imati

neku

potpisao im se za

1 9 0 8 . g o d i n e n a d s i b i r s k o m tajgom

u s p o m e n u u knjigu.

Galerije.

došlo

rastali od A n t e G a r d a š a , pisca koji je

stvarnim

je do

s n a ž n e eksplozije koja

T i m e s m o se

ni do d a n a s nije objašnjena. P u n i h

objavio preko tridesetak knjiga, a od

glavni

devedeset godina z n a n s t v e n i c i su se

toga za djecu čak dvadeset. G a r d a š

p o z n a t djeci

se kao

Miron,

neobične teme. Naime,

pitali (i još se pitaju) o kakvoj se to za

romana:

gonetnoj pojavi radi. Postoje različita

gatio i p r o z o m , i poezijom, i igroka

"Ljubičasti planet", " B a k r e n i Petar",

tumačenja, a za koje se od njih opred

zima,

" I z u m profesora Leopolda", koji s u

ijelio autor, saznat ć e m o p r o č i t a m o

k a z a l i š t i m a i na radiju. Za svoj je r a d

m e đ u s o b n o povezani utoliko što sva

li taj r o m a n .

više puta n a g r a đ i v a n . Poželjeli s m o

tri

zaintrigirao m l a d e čitatelje, a susret

fantastike i isti su im glavni junaci,

je završio u g o d n o k a o što je

napisanih romana.

ali se svaki m o ž e čitati kao z a s e b n a

- recitiranjem vlastitih p j e s a m a .

prijašnjih

spadaju

Gardaševih

područje

znanstvene

Tako je A n t o G a r d a š i počeo

odnosno

Mogućnosti

učenika

putem

ovogodišnja

iskustva,

proljetna

škola

primjena

nastavnih

načela

radu -

čim

najsuvremenijih

knjižničarskom

smo

ove

godine

m o g l i susresti u Crikvenici - vrlo su poticajni za dalji r a d svakog od n a s .

skim i podzakonskim aktima vezanim

bio odaziv, reći će n a m podatak da je

uz r a d školske knjižnice. To je m n o g o

od 35 članova vijeća n a z o č n o bilo čak

značilo š k o l s k i m k n j i ž n i č a r i m a koji

29.

Leskovar

su često izgubljeni i z m e đ u nastojanja

kratko je predstavio školu d o m a ć i n a

da što bolje obave svoj posao, a ne znaju gdje m o g u potražiti odgovore

S m a t r a m da ovakvi susreti p r i d o n o s e kredibilitetu n a š e struke i da svijest o važnosti k n j i ž n i č a r s k o g zvanja p o d i ž u na j e d n u v i š u r a z i n u . " G o v o r i l o se i 0 obilježavanju knjižnica koji

obilježava zadnjeg

Na kraju je ovog bogatog d n e v n o g

Sušilović pozvao sve knjižničare na

koji ih m u č e .

vijeća

suradnju s tom izdavačkom kućom.

nik o matičnoj

k o n a č n o je

hrvatske

ponedjeljka u listopadu.

reda

Predstavivši i Pravil

Mjeseca

jige te M e đ u n a r o d n o g d a n a školskih

na m n o g o b r o j n a pitanja i p r o b l e m e

donesen za

ovu

Plan

rada

šk.

stručnog

godinu.

p r e d l o ž e n i h t e m a izdvojila b i h Mar

su ovlasti

keting u šk. k n j i ž n i c a m a , I z m j e n e i

p r e d v i đ e n o m d n e v n o m r e d u . Najprije

m a t i č n e službe. Također je govorio i

korekcije U D K , Prezentacija m r e ž e

je prof. M. M i l i n o vic govorila o p l a n u

0 informatizaciji školskih knjižnica u

knjižnica s r a d i o n i c o m .

i p r o g r a m u rada školskog knjižničara.

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. D o k

Treba s p o m e n u t i i predstavljanje

Osobito je naglasila razliku i z m e đ u

deset o s n o v n i h i pet srednjih škola

dviju knjiga: M. M i l i n o v i ć predstavila

nast. p l a n a i nast. p r o g r a m a te po

v e ć i m a j u p r o g r a m , još pet o s n o v n i h i

je k n j i g u priča za djecu

jasnila r a z i n e razrađenosti nastavnog

četiri srednje škole čekaju n a b a v u pro

čuvala g u s k e " Marije Drobnjak, dok

programa:

g r a m a . Matična služba organizirala je

je prof. V l a d i m i r Ž i v k o v i c vrlo nadah

1 pet edukacija za rad u M E T E L - u .

nuto i stručno predstavio n o v u k n j i g u

Daljnji

rad

okvirni,

tekao

prema

izvedbeni i op

erativni. Za svaku vrstu plana poka zala je p r i m j e r i dala s m j e r n i c e kako

Ono

što radi i koje

knižnice.

Bogatstvo p r i m j e r a iz školske prakse,

vijeća šk. knjižničara B B Ž - e . Kakav je

razjasnio

rasterećivan)'a

školske

odličan spoj teorije i knjižničarskog

Prof. Ilija Pejić govorio je o zakon

službi,

Zagorec

bila je doista lijepo stručno iskustvo.

H K D - a u Daruvaru.

Filip

" I z b o r o m t e m e i n a č i n o m prezanti-

Bjelovar 2 5 . listopada 2 0 0 2 .

Školske knjige

dječjim

još m n o g o k n j i ž e v n i h susreta

ranja

o d r ž a n je sastanak Stručnog

je predstavnik

Najbolje je citirati k o l e g i c u Doreski:

školskih knjižničara, te o 3 3 . skupštini

zaželio n a m u s p j e š a n rad, a z a t i m

izvođeni

Školska knjižnica u kvalitetnoj školi,

U i

J a d r a n k a D o r e s k i . T e m a je Škole bila

novoj i lijepoj knjižnici i. OŠ

škole Alojz

koji

dječju književnost obo

—Danijela

Stručno vijeće školskih knjižni čara Bjelovarskobilogorske županije

Ravnatelj

hrvatsku

što

također

zaokupilo

treba planirati rad - od priprave za

p a ž n j u s u d i o n i k a bilo je izvješće

sat do godišnjeg i operativnog plana.

14.

proljetne

škole

šk.

"Kako sam

Ilije Pejića "Neodoljiva m o ć riječi".

I na kraju, ne s j e ć a m se da s a m

knjižničara

vidjela u m o r n a l i c i m a prisutnih, ali

Č l a n o v i vijeća i m a l i su pitanja i poka

u Crikvenici, o d r ž a n e od 2 4 . do 2 7 .

želju za p o n o v n i m s u s r e t o m -

zali veliko z a n i m a n j e . Izvijestila je i

travnja

u r n o da. I to me baš veseli!

žara

novoosnovanoj

Hrvatskoj

udruzi

2002.

tome

oduševljenja

puno

govorila

prof.

sig

— Mirjana Milinović'

Svezak, broj 5 115

n a š i h p r i r o d n i h blagodati. Na ovakav način

djeca

razvijaju

sposobnost

zapažanja, povezivanja, zaključivanja i

procjenjivanja

prisniji

prih

vatljiviji način. Postavili s m o zajedno nekoliko po

zadataka

grupama

pretraživali zbirci,

koje

učenici

istraživali

terenu,

pojmove

tražili

referentnoj

bibliografske

podatke

0 gostu, g o s p o d i n u J o s i p u Švaci, te napravili intervju s njim, u katalogu potražili i m e n a poznatih književnika n a š e g kraja, istražili u Turističkoj za jednici Đurđevca i Galeriji Stari grad povijesne

zanimljivosti

Đurđevca,

posjetili Fotokino klub Drava. Jedna

grupa

istražila

ijesno-geografske

osobitosti

povnašeg

Đurđevca.

Projektna nastava i timski rad u školi i knjižnici

Đurđevac središte

Projekt Đurđevački vremeplov prirode očima fotografa i slovom spisatelja

najmanje

gradsko

Koprivničko-križevačke

županije, koje s n a š i m p r i g r a d s k i m naseljima

Budrovac,

Čepelovac,

Mičetinac, Sv. Ana, Sirova Katalena, G r k i n e i Severovci i m a preko 1 1 0 0 0 stanovnika.

S m j e š t e n u maloj udo

lini, u b o g a t o m z e l e n o m p r i r o d n o m okružju

poljoprivrednog,

vinorod

n o g i š u m s k o g zemljišta, mađarske

granice,

u blizini pola

puta

i z m e đ u Varaždina i Osijeka, te dobro povezan

cestovnim

željezničkim

p r o m e t o m , i m a dobre preduvjete za razvoj

gospodarstva

seoskog

tur

izma. Posebnost Đurđevca je srednjovje

piše Nataša Švaco

nazad OŠ

k o v n a tvrđava Stari grad u k o m e se d a n a s nalazi Galerija, Radio postaja

nekoliko Grgura

godina

Karlovčana

1 etno

restaurant

jskim suradnicima prema rasporedu.

okoliša

poznata

Sve

geografskom

akcije

tih

dana,

terenskih

Pivnica. je

rezervatu

Ljepota

botaničkoĐurđevački

školi,

peski i specijalnom rezervatu š u m s k e

jektna nastava u kojoj u č e n i c i postaju

knjižničarka s n i m a i m o n t i r a priloge

vegetacije C r n i jarki te sportsko-rek-

glavni i idejni kreativni stvaraoci, dok

koje kasnije m o g u učenici i djelatnici

reacijskom centru š u m e Borik.

ih učitelji i stručni suradnici s a m o

gledati kad zažele.

Đurđevcu

provodi

pro

usmjeravaju davajući naputke za rad.

zadataka

prezentacije

Školske

D r u g a g r u p a saznala je pojedinosti

godine

2001./02.

o n a š e m fotokino k l u b u Drava. M e đ u

Za ovakav jedan projekt potreban je

knjižničarska

vodstvom

aktivnim g r a đ a n s k i m u d r u g a m a ističe

t i m s k i rad svih s u d i o n i k a i koordi

knjižničarke Nataše Švaco radila je

se Fotokino klub Drava, koji djeluje

natora.

projekt

grupa

pod

Đurđevački

o d 1 9 9 7 . godine. Aktivno sudjeluju n a

v r e m e p l o v prirode o č i m a fotografa i

u m j e t n i č k i m i z l o ž b a m a diljem Lijepe

prezentacija radova izvodi se potkraj

s l o v o m spisatelja. Cilj projekta bio je

naše, a i u i n o z e m s t v u . S p o n o s o m

svibnja za D a n škole kad se organ

pružiti u č e n i k u informaciju i podučiti

m o ž e m o reći da su bili d o m a ć i n i i

iziraju

Cijeli

ga kako doći do nove informacije, a

ogranizatori 1. M e đ u n a r o d n o g salona

tjedan odvijaju se r a z n e akcije i pro

i s t o v r e m e n o se zabaviti i kreativno

umjetničke

grami na kulturnom, znanstvenom,

izraditi samostalni rad. Pristup prob

informativnom,

l e m u je interdisciplinaran, a u č e n i k

Ovakvi

projekti

pripremaju

se od početka d r u g o g polugodišta, a

Otvoreni

dani

škole.

sportsko-rekreaci-

pod

naslovom

j s k o m , z a b a v n o m p l a n u . Svaki razred

postaje

ili nekoliko razreda zajedno te grupe

lja cilj i zadatke, hipotezu, pitanja i

slobodnih

rješenja.

aktivnosti

planiraju

svoj

subjekt

projekt koji prezentiraju za D a n škole

potaknuti

s v i m u č e n i c i m a i učiteljima te van-

ekološkim

16 I Svezak, broj 5

Ovim

koji

sam

radom

učenikovo

postav

željela

sam

razmišljanje

problemima,

čuvanju

našem

fotografije

Đurđevcu,

26.

održanog

studenoga

1 9 9 9 . - 1 5 . siječnja 2 0 0 0 . U č e n i c i su

istražili i

sakupili

podatake o

o d r ž a n i m izložbama. Dva člana grupe izradili su in tervju s n a š i m g o s t o m g o s p o d i n o m Josipom

Švacom,

fotografom-am-

aterom, ljubiteljem n a š i h podravskih

Slijedi

prirodnih blagodati.

izložbi u Osijeku - Salon fotografije

mišljenje,

Osijek 2 0 0 1 .

u gradskoj

t i m s k i rad. Uporaba različitih metoda

knjižnice tražili i m e n a n a š i h lokalnih

galeriji Waldinger, od 1 5 . do 2 5 . lipnja

rada, aktivnosti, strategija te različitih

spisatelja koji su pisali o ljepotama

2 0 0 1 . s a s l i k o m Oluja.

izvora i p o m a g a l a kod u č e n i k a b u d i

Ostali članovi grupe su u katalogu

n a š e g kraja.

njegovo

predstavljanje održanoj

na 4.

Autor je sudjelovao i u susjednoj

terenu.

Učenici

oblikuju

razvijaju

kreativno

motivaciju

znatiželju i želju za stvaranjem n e č e g

Osebujan položaj Đurđevca u prid-

Republici Sloveniji na izložbi pod na

novog

r a v s k o m pojasu osigurava m n o g o ze

z i v o m D r u š t v e n e razstave 2 0 0 1 : crno

o s i m knjižničarske grupe, sudjelovali

lenila, plodne zemlje, š u m s k e tišine,

belih in barvnih fotografij ter barvnih

su i vanjski suradnici g o s p o d i n Josip

cvjetnih livada, veličanstvenih pano

diapozitivov koju je organiziralo Fo

r a m a od svitanja do večeri. U blizini

tografsko društvo Radovijica u m j e s t u

čuči f o t o g r a f i pjesnik koji čekaju svoj

Radovljica.

trenutak

blagoslova.

Fotograf Josip

16.

svibnja

Švaco je na suptilan n a č i n zaokružio

odabir

idilu n a š e g zavičaja i prikazao rijeku

pristigli

Dravu, jezero Č a m b i n a i

Čingi-Lingi,

polja

2002.

najboljih na

Povjerenstvo

radova,

natječaj

Švaco,

jedinstvenog.

gospođa

projektu,

Marijana

Dragica,

tehničko osoblje škole, informatičarka Davorka

Hrženjak,

Marijeta Troha,

u č e n i c a 8. d.

koji

županijske

O r g a n i z i r a n o je kulturno veče u suradnji

učiteljicama Franciskom

gospođom Šalamon

gospođom

Radojkom

livade n a š e g Đurđevca,

Tomica

Đurđevačke peske, a sve

razredima.

je to zabilježio kroz

Pozvani su gosti g o s p o đ a

sva

njihovim a i

četiri godišnja doba. Na

Marica

svoj osebujan način, on

Edita J a n k o v i ć H a p a v e l te

Hasan,

gospođa

istražuje krajolik u k o m

g o s p o d i n Josip Švaco. U

živi. Svaki umjetnik, bilo

toku sijela prezentirani su

to pjesnik, slikar, glazbe

pano-plakati,

nik, g l u m a c ili fotograf,

su m o g l i razgledati posta

vidi prirodu drugačijim

okom,

fotografija

opet

svi

oni

posjetitelji

izložbe

umjetničkih Josipa

Švace,

KUD-a

naše

zajedno pronalaze u njoj

učenici

istinsku i još n e v i đ e n u

škole otpjevali su p j e s m e

bajkovitu ljepotu.

o Podravini i P i c o k i m a ,

ispričali

fotografijama

je vidljivo malog

izražena ekološka

čovjeka.

Ljepota

svijest

izvornog

Turističke

zajednice

onečišćenja

ili

fotografiju

onečišćivača

krajolika je temelj na k o j e m počiva

području n a š e županije, odabralo je

ljepota n a š e g duha. Autor se v e č n i z

najbolje

godina bavi fotografijom kroz koju se

uvijek p r o ž i m a

kategorijama

dokumentarne

umjetničke

fotografije.

Josip

ekološka tematika.

Švaco osvojio je d r u g u n a g r a d u za

Prvi put k r e n u o je kao samostalni au

fotografiju Z a s l u ž e n a m i r o v i n a koja

tor u Osijek 1 9 9 9 . g o d i n e na izložbu

je proglašena u m j e t n i č k o m .

pod n a z i v o m Salon fotografije Osijek 1 9 9 9 . s fotografijom B u đ e n j e prirode. B i o je to u s p j e š n i početak bavljenja fotografijom.

Sudjelovao je i na 1.

Međunarodnom fotografije

salonu

umjetničke

održanom

našem

Đurđevcu, 2 6 . studenoga 1 9 9 9 . - 1 5 . siječnja 2 0 0 0 . u Galeriji Veliki salon u Starom gradu, s fotografijama: Z i m ska idila, Tragovi u snijegu, B u đ e n j e prirode.

nekoliko

anegdota iz povijesti, prisjetili s m o se L e g e n d e o P i c o k i m a , gošća M a r i c a H a s a n p r o m o v i r a l a je svoj novi CD i otpjevala svoju p j e s m u o Picokima, a

kraju

domjenak

svi

gosti

ovog p r e k r a s n o g druženja m o g l i su vidjeti kratki prilog na video-zapisu 0 Đ u r đ e v c u i razgledavati izložbu fo

2 1 . svibnja dodijeljene s u n a g r a d e

tografija g o s p o d i n a Josipa Švace.

za 5. k l u p s k u izložbu F K K Drava koja

O v i m p r i k a z o m fotografije i riječi,

se održala 1. lipnja 2 0 0 1 . u prostori

djeca, a i mi odrasli, približili s m o

j a m a Starog grada. Josip Švaco dobio

se blistavoj prirodi, cvijetu u cvatu,

je 3. n a g r a d u i d i p l o m u za rad i fo

oblaku u letu, ptici u kapljici, krošnji

tografiju Poljski put.

drveta, u o s a m i , svaki na svoj način.

Z a v r š n i radovi na izradi plakata tekli

zadovoljnom

druženju

svih članova grupe. U č e n i c i su svakoj izložbenoj

fotografiji

pridružili

Naš središte

grad

danas

postaje

fotografskih

jako

događanja

okupljajući u svoje okrilje fotografe iz

sti

šire okolice nekoliko gradova i mjesta.

hove n a š i h poznatih spisatelja B o ž i c e

To je f e n o m e n koji svakako zaslužuje veliku pažnju i analizu.

pojavljivanje

Jelušić, Miroslava D o l e n c a Dravskog,

na 3. izložbi u Osijeku - Salon fo

A n e Bogat, Ivana Picera. U n j i h o v i m

Poruka

tografije Osijek 2 0 0 0 . s fotografijom

pjesmama

sačuvan je katalog boja,

Posvetite trenutak prirodi! Otkrijte

Z i m s k o jutro na t e m u Krajolik kao is-

m i r i s a i zvukova koji n a s vraćaju u 4

njene tajne crte lica! Učite u prirodi

cjeliteljski motiv i povratak u osobno.

stvarna godišnja doba koja su oživjela

1 kroz igru. Z a u z m i t e stav u čuvanju

Na 3. M e đ u n a r o d n o j izložbi fotograf

na fotografijama Josipa Švace.

Slijedi

njegovo

ije održanoj u Galeriji Starog grada u

Takav n a č i n rada razvij a stvaralačke

Đurđevcu, 2 9 . rujna - 9. listopada

potencijale i s a m o s t a l n e sposobnosti

2 0 0 1 . , autor je predstavio svoju sliku

učenika, potiče u č e n i k e na samostal

pod

no pretraživanje i rad u knjižnici i na

nazivom

Zaslužena

mirovina.

naših

knjižničara:

o n o g što i m a t e - uživajte u netaknu t o m djeliću te čarolije. Pustite p r i r o d u da živi! Pogledajte p r i r o d u i vi, o č i m a kao i m i !

drugim •

Svezak, b r o j 5 | 17

Edukacija školskih knjižničara u Metel WIN-u knjiga, ispisi

piše Ilija Pejić

ispis

naljepnica

knjige,

biltena

popisi nakladnika,

otpisi...

kataložnih

prinova,

listića

p r e d m e t su stručnog usavršavanja šk.

stodobno

narodnih,

informatizacijom

početkom

2000.g.

kataložnih zapisa iz Metel b a z e (oko

knjižničara u d r u g o m dijelu edukaci

500.000

bar-code

je. U m o d u l u administracija pružaju

učlanjivanje

i m s e m o g u ć n o s t i evidencije r a č u n a ,

ispis bar-code naljepnica

pregledi nabave, ispisi o p o m e n a . . . Na

zapisa),

započeli s m o i s r a č u n a l n o m ob

naljepnica

r a d o m građe u š k o l s k i m k n j i ž n i c a m a ,

korisnika,

za članove te o s n o v e pretraživanja.

kraju p o n o v e stečena znanja iz pre

Inventarizacija,

t h o d n e edukacije.

jasnom

vizijom

stvaranja

mreže

knjižnica po ž u p a n i j a m a koje bi kao

ispis

knjige,

stručna

obrada

Takvi susreti su mjesta stjecanja n o v i h znanja i vještina, i z m j e n a iskus tava i uvijek u g o d n a druženja, jer sve n e j a s n o ć e m o g u biti razjašnjene u z p o m o ć p r o g r a m e r a gosp. D . Tkaleca i I. Pejića, voditelja Ž M S - a . Šk.

knjižničari

ogorske

županije

Bjelovarsko-bilimali

prošle

g o d i n e dvije edukacije u Metelu: prvu s pet polaznika u matičnoj knjižnici u Bjelovaru (I. dio 1 1 . 1 . 2 0 0 2 . , I I . dio 1 1 . 4 . 2 0 0 2 . ) , a d r u g u s pet p o l a z n i k a u OŠ V. Nazora u D a r u v a r u (I. dio 11.10.2002.,

II.

dio

22.1.2003.).

šk. knjižničare Virovitičko-podravske županije u 2 0 0 2 . g . organizirali s m o edukaciju s o s a m polaznika: I. dio u G i m n a z i j i Virovitica, 2 2 . 1 0 . 2 0 0 2 . , a I I . dio u OŠ J. Kozarca u Slatini, Edukacija šk. knjižničara BBŽ-a u Metel Winu, - OŠ V. Nazora Daruvar, 11. 10. 2002. Slijeva: Branko Ćasić, Mira Barberić, Janja Dorić, Ilija Pejić, Marija Magoc-Dđalić i Danko Tkalec

24.1.2003.

•

dijelovi v e ć e g a m r e ž n o g a sustava Me tel bile i dio hrvatskoga k n j i ž n i č n o g a sustava

sve

radi

učinkovitijeg

iskorištavanja postojećih r e s u r s a (ljud skih potencijala, o p r e m e , informacija i publikacija...). U ostvarenju vlastitih vizija

istaknuto

mjesto

pripalo

s t a l n o m s t r u č n o m u s a v r š a v a n j u (edu kaciji) knjižničara. P r o g r a m edukacija Ž u p a n i j s k a m a t i č n a s l u ž b a razradila je zajedno s P o i n t o m iz V a r a ž d i n a (vlasnik

Metela).

sada

bile

četiri dvodijelne edukacije i kroz njih prošlo je 35 knjižničara ( 2 0 iz Bjelovarsko-bilogorske i 15 iz Virovitičkopodravske županije). se

Ukratko ćemo

osvrnuti na p r o š l u g o d i n u i na

sadržaj edukacija. U

prvom

knjižničari

dijelu

nauče

18 I Svezak, broj 5

edukacije preuzimanje

Edukacija šk. knjižničara VPŽ-a u Metel Winu, I. dio, Gimnazija Virovitica, 22. 10.J2002. Slijeva: Danko Tkalec, Slavica Vitković, Jelena Avirović, Danijela Kardoš, Martina Novačič, Zorka Moslavac, Marija Verić Damir Balković i Ilija Pejić

Predstavljamo vam

Jadranka Slobođanec

povezivanja u djelotvoran knjižnični sustav.

programa za

stručnoga

Društva.

Rezultati

bili

ostvarila je

stavnica

pred

Hrvatske!

- tromjesečnu pendiju

sti

Otvorenog

društva za stručno usavršavanje

Washingtonu. Na

prijed

log

Društva

knjižničara Bilogore, vine

Podra

Kalničkog

Prigorja,

2000.

godine

prima

gradu

HKD-a

istaknute

na za

mlade

knjižničare

Eva

Verona, a iste go dine postaje nicom

zavodu

alne

savjetnica u

knjižničarstvo

sveučilišne

knjižnice.

radi

ovu

mladu

već dvije

menom

radu" Društva

Podravine

tome

i pol godine,

Koprivničanku

članovi

Nacion

(na

Zagrebu?!) knjižničara

Kolničkoga

ali

"Svezak" smo

razgovarali

neposrednim

njenom

sadašnjem

planovima

mnogi

čitateljima

"Sveska"

što

zapravo

radi

knjižničarstvo

znaju

poslu,

željama

budućnost. SVEZAK:

prigorja

narodne

s Jadrankom po

"privre Bilogore,

savjet

knjižnice.

Hrvatskom

poslu

Možeš

li,

početak, pojasniti

Hrvatski

zavod

Nacionalne

još iz vremena kada je (čak u dva man

sveučilišne knjižnice, a što je konk

data!)

bila

retno tvoj posao, kao savjetnice za

tajnica

ovoga

vrlo

Zvanjem

angažirana

Društva.

matičarka, Jadranka je Galović" u

uspješna

n a r o d n e knjižnice? infor-

J A D R A N K A : O s n o v n i zadatak Hr

svoje prvo

vatskog zavoda za knjižničarstvo jest

diplomirana

zaposlenje u njenu

našla

Knjižnici i čitaonici Koprivnici,

profesionalnu

postala

aktivno se

"Fran

što je i odredilo

budućnost.

diplomirana

Uskoro

knjižničarka,

uključila ne samo

rad

projekata

knjižnice

interesa

u koje

iz d r u g i h ustanova. O s i m toga, Z a v o d

već

- kao jedina

knjižnice

hrvatske

se bavi o r g a n i z a c i j o m različitih oblika

taloga,

Slobođanac

vrste

uključuju i stručnjaci i znanstvenici

vidljivi: između os

narodne

p e r m a n e n t n o g obrazovanja u surad knjižnice,

adranka

stručne i sve

pomoći

knjižnica kao i mjesto koordinacije

razgovarala Ljiljana Vugrinec

Z a v o d je također mjesto savjetodavne

organizacija

izrada

odgovarajućih

nji s d r u g i m u s t a n o v a m a . Moj posao, kao savjetnice za n a r o d n e knjižnice, jest razvoj i m a t i č n a djelat nost n a r o d n i h knjižnica, koordinacija m a t i č n i h službi, savjetodavna p o m o ć , stručni n a d z o r n a d r a d o m knjižnica, suradnja i

ostalim

Ministarstvom ustanovama

narodne

kulture

knjižnice,

značenja

organizacija

r a z n i h razvojnih projekata, izrada anlize stanja n a r o d n i h knjižnica i si. S V E Z A K : Kakve su danas - po t v o m mišljenju - n a r o d n e knjižnice u Hr vatskoj? I m a li ih dovoljno, kako su organizirane? G d j e s m o u odnosu, na primjer, na n a m a susjedne zemlje? JADRANKA:

Narodnih

knjižnica

Hrvatskoj i m a oko 1 9 0 , a sa s v i m o g r a n c i m a i stacionarima s v e u k u p n o je oko 3 0 0 knjižničnih jedinica. Kao z a s e b n e jedinice vrlo su dobro organ izirane, m e đ u t i m još je uvijek slaba povezanost Mreža oko

međusobna

narodnih

67%

suradnja.

knjižnica

stanovništva,

pokriva

dakle

velik

je dio Hrvatske još n e p o k r i v e n uslu g a m a n a r o d n i h knjižnica. U u s p o r e d b i sa s u s j e d n i m z e m l j a m a na

dobroj

smo

poziciji.

Slovenija,

na primjer, ipak i m a daleko brojnije knjižnične

fondove

jedinstveni

knjižnični informacijski sustav, što je značajna prednost. U Hrvatskoj pos toji

dobra

informacijska

infrastruk

tura, ali se nove tehnologije još uvijek p r e m a l o koriste. Trebalo bi poraditi na boljoj m r e ž n o j povezanosti. S V E Z A K : Koje p r o b l e m e u r a d u nar odnih knjižnica u Hrvatskoj smatraš, dakle, najvećima?

studija, analiza, projekata i razvojnih

JADRANKA:

programa

hrvatsko

o s n o v n a p r o b l e m a : nedovoljna inici

jativa i potpora lokalne s a m o u p r a v e i

ciljem njihove suradnje i m e đ u s o b n o g

nepostojanje cjelovitog plana razvitka

knjižničarstvo

intresa

i knjižnice,

sve

Smatram

dva

Svezak, broj 5 119

također na

utječu

razvijenost

knjižničarstva,

tako

n a r o d n i h knjižnica. Iz toga proistječu i

ostali

problemi:

nepovezanost

knjižnica na razini obrade i korištenja postojećih zbirki i izvora informacija; nepostojanje

sustavnog

standard

pristup s v i m i z v o r i m a znanja i infor macija. I na kraju, n e z a o b i l a z n o je i

jnosti knj i ž n i č n i h

nadalje ostvarivati funkciju n a r o d n e

fondova, u organ

knjižnice kao mjesta susreta i sasta

izaciji odjela i us

janja.

luga, u prostoru

S V E Z A K : Č i n i se da je posla p u n o i da

kojim

raspolažu

ga neće biti n i m a l o lako obaviti! No,

opremljenosti

v r a t i m o se m a l o u sadašnji trenutak:

Jedan

odnih

ustanova ili općina, što otežava njihov

Hrvatskoj

razvoj.

jest

prepozna

S V E Z A K : M o ž e li se govoriti o raz-

vanje njihove ne

kako

funk nar

knjižnica

uloge

kulturnom,

znanstvenom,

jedan od sastanka Glavnog odbora Društva knjižničara u Bjelovaru

o b r a z o v n o m , g o s p o d a r s k o m i sveuku

p n o m d r u š t v e n o m razvoju (lokalne)

hrvatskih

zajednice,

što uključuje i nove us

nekoliko radimo

promociji

projekta.

Nacionalna

sveučilišna

knjižnica

uključena u projekt N A P L E (National

ivanja.

Zatim,

Authorities for Public Libraries in Eu

potrebno

rope) u koji s a m uključena kao pred

us-

funkcionalnu narodnih

jačih

oko gradskih

središta

području

cijele

Hrvatske,

kao

također

stavnica Knjižnice i Hrvatske. U

Hrvatskom

knjižničarstvo

zavodu

radimo

za organ

izaciji godišnjeg savjetovanja za nar odne knjižnice, koje će se ove g o d i n e održati u Splitu, 2. i 3. lipnja, i to m i , osim

redovitih

poslova,

trenutno

o d u z i m a i najviše v r e m e n a . S H K D -

funkcionalnog

om s u r a đ u j e m preko Sekcije za nar

dijela

sveukup

odne knjižnice. Uključena s a m u rad

hrvatskog

K o m i s i j e za knjižnice u s l u g e za osobe

nog

osiguranje

Trenutno

ostvar

knjižnica

zastupljeno

autora.

njihova

mrežu

Oproštaj s kolegama u Knjižnici i čitaonici "Fran Galović" prije puta u Ameriku

djelima

luge i n o v i n a č i n

Struktura

digitalne

preduvjeta

zamjenjive u

popraviti,

postavitidjelotvornu

razvijenosti knjižničarstva.

dječje

bit

n a r o d n i h knjižnica u sastavu d r u g i h

drugih, pa se te razlike očituju i u

Međunarodne

do pro

cioniranja

jekta

godine vođenja

bolje

boljeg

županije,

zadatak

narodne

macija n a m r e ž i . Još j e uvijek 3 7 %

Prošle

sam

zemalja iz cijeloga svijeta, a svojim

medija u f o n d o v i m a i p r e m a l o infor

razvijenije

U Krapini i

JADRANKA: bila

koji je za sada uključeno dvadesetak

odnosno

nih

Neke

županijske

mijenjati,

e m o m ; p r e m a l a zastupljenost novih

gledajući,

č e m u se ponajviše sastoji?

tivan i izuzetno vrijedan projekt u

J A D R A N K A :

sveukupno

Kakva je tvoja suradnja s H K D - o m i u

knjižnicama

S V E Z A K : Što bi ponajprije trebalo

funkcinirale?

JADRANKA:

na k o j i m projektima trenutno radiš?

najrazvijenijim

uvijek n e m a j u uvjeta za matičnost.

i vještina u r a d u s istim; nedovoljna

je njihov razvoj u j e d n a č e n ?

Među

knjižnice za Hrvatsku. To je inova

rada s I C T i u stjecanju n o v i h znanja

po regijama, o d n o s n o ž u p a n i j a m a , ili

Razlike

postoje velike razlike.

Hrvatskoj

likam m e đ u narodnim knjižnicama

čime

Virovitici, na primjer, knjižnice još

knjižnice

opr

mreži,

se očituju u bro

dataka; n e u j e d n a č e n o s t u poznavanju

informatičkom

usluga.

matične, no i tu

iziranog prikupljanja statističkih po

opremljenost

građanima i skupinama omogućava

hrvatskog

pojedinačno

k n j i ž n i č n i h

knjižnica. Jadrankina prezentacija iskustva iz Kongresne knjižnice i DC Public Library u Washingtonu

vjeta za ostvarivanje njihovih zadaća,

knjižničnog

sus

tava. Neophodno suvremene

s p o s e b n i m potrebama, R a d n e grupe za pokretne knjižnice i

informa

Uredništvo

H K D Novosti. S V E Z A K : I z svega što s i n a m dosad

koje

cijske tehnologije i n o v i h medija za

ispričala,

prevladavaju u p o j e d i n i m županij a m a ,

n a r o d n e knjižnice kao bitnog predu

savjetnice za n a r o d n e knjižnice vrlo

naseljenosti,

kao

20 I Svezak, broj 5

djelatnosti

čini

kako

posao

d i n a m i č a n i široko aspektiran! No,

bolje

i m a š l i m e đ u s v i m svojim p o s l o v i m a

struci i n j i h o v o m p o s l u i kad bi pro

i zadacima

tok informacija bio bolji. M a k s i m a l n o

s k l o n o š ć u p r e m a glazbi!

najljepše raditi, a što najteže? Postoji

i posve profesionalno zalaganje sva

JADRANKA:

li nešto što bi voljela promijeniti, i na

kog pojedinca bitan je preduvjet za

"oduvijek" bavila g l a z b o m na r a z n e

koji način?

razvitak struke.

načine, ostala je to i sada jedna od

J A D R A N K A : Najljepše je surađivati s

S V E Z A K : Ne tako davno, bila si n a m

n e k e "favorite"? Što ti je

prihvaćali

sve

što je novo u

n e s a m o kolegica

NEKE ZNAČAJKE NARODNIH KNJIŽNICA U HRVATSKOJ

Z n a m o te, n a i m e , kao vrlo svestranu kreativnu

mojih

osobu, Kako

najdražih

posebnom

sam

se,

doista,

zanimacija

slo

b o d n o vrijeme. V o d i m zbor m l a d i h

u knjižnici, n e g o i

Eshaton u župi Močile u Koprivnici.

tajnica stručnoga

Mladi me inspiriraju i uveseljavaju.

Društva. Što ti je

Z a j e d n o pjevamo, s v i r a m o , d r u ž i m o

tog

vremena

najviše

ostalo

sjećanju,

se,

putujemo,

nastupamo

našoj

župi i d r u g i m ž u p a m a i festivalima.

Dosta v r e m e n a u t r o š i m na čitanje,

m o g u ć n o s t i , u li

ponajviše d u h o v n e literature, a obitelj

Zbog različitog stupnja razvijenosti i nejed

jepoj u s p o m e n i ? !

je uvijek tu za p o d r š k u i čvrsti oslonac

nake dostupnosti informatičke tehnologije

J A D R A N K A :

u životnim situacijama.

te pomanjkanja strategijskog p l a n a automa

Opet su to prije

SVEZAK:

tizacije knjižnica, r a z v i j a se i u u p o t r e b i je v i š e

svega ljudi, dobri

tajna! - jesi li odabrala Z a g r e b kao

knjižničnih programa.

stručnjaci,

Prostorni uvjeti, k a o i broj stručnih djelatnika,

organizacija

dobra i

kraju

ako

nije

svoju k o n a č n u destinaciju ili m o ž d a planiraš povratak u K o p r i v n i c u ? !

zadovoljavaju tek nešto više od 5 0 % hrvatskih standarda, a brojnost i struktura knjižničnih f o n d o v a također ne dosiže standarde. Struktura sredstava za n a b a v u knjižne građe pokazuje da je udio osnivača knjižnica znatno manji od udjela Ministarstva kulture. N a r o d n e knjižnice uspješno ostvaruju svoju k u l t u r n o - a n i m a c i j s k u funkciju, što p o k a z u j u njihove brojne aktivnosti, osobito tijekom M j e s e c a h r v a t s k e k n j i g e i ljeti u ž u p a n i j a m a o b a l n o g područja, gdje su knjižnice razvile funkciju kulturnog turizma. U 2 0 0 1 . godini 305 knjižničnih j e d i n i c a pos j e d o v a l o j e 1 0 1 1 r a č u n a l a , o d č e g a j e koris n i c i m a b i l o n a r a s p o l a g a n j u 3 3 6 (od č e g a 1 8 4 z a p r i s t u p i n t e r n e t u ) , a z a p o s l e n i m a 575 r a č u n a l a (329 z a i n t e r n e t ) .

Jadranka u Lovranu s autoricom teksta

Pristup internetu u većini je slučajeva iniciran

entuzijazam

od strane s a m i h knjižnica, n j i h o v i m v l a s t i t i m

s r e d s t v i m a i u g l a v n o m se naplaćuje.

Društvu

koji

postojao u

u vri

J A D R A N K A : N a k o n odlaska u Z a g r e b , otvorenija

sam

novim

izazovima,

kako u poslu, tako i u životu općenito.

Posudba je automatizirana u relativno ma

j e m e kad s a m bila

Z a g r e b je p r e p u n r a z n i h sadržaja svih

l o m broju knjižnica, u g l a v n o m županijskih

tajnica.

vrsta, n o u z veliki a n g a ž m a n n a p o s l u

Sjećam

matičnih i većih gradskih, a u s l u g a

međuknjižnične posudbe je vrlo malog opsega,

vrijeme p r i p r e m a

druženja

kao i druge vrste razmjene izvora i informacija.

N e k i oblici koordinirane n a b a v e i k o o p e r a t i v n e

naših

organizacije godišnjih

obrade građe tek se naziru na razini određenih

skupština,

p o d s u s t a v a (županija ili p o j e d i n o g knjižničnog

tanaka

informacijskog

odbora,

sustava.

kolača novih m n o š t v o m zanimljivih ljudi u Hrvat skoj i i n o z e m s t v u , ali je to p o n e k a d i najteže. Lijepo je, iako i n a p o r n o ,

nemam

puno

vremena

uživati

njima. Sklonija s a m manjoj i mirnijoj sredini. K o p r i v n i c u još uvijek smat r a m svojim p r a v i m d o m o m .

sas

S V E Z A K : Hvala ti na doista zanim

Glavnog

ljivom razgovoru i i s c r p n i m odgov

dobrih i

puno ideja!

Društvo je pružalo i m i s l i m da još uvijek p r u ž a m o g u ć n o s t za dodatno zalaganje i stručno napredovanje sva

o r i m a ! Ž e l i m o ti p u n o sreće u životu i u s p j e h a u radu! JADRANKA: uredništvu

Sveska,

zahvaljujem sve

čitatelje

srdačno pozdravljam!

kog pojedinca.

P. S.

s e g m e n t struke na nacionalnoj pa i

S V E Z A K : Trenutno živiš n a relaciji

žele

m e đ u n a r o d n o j razini. U s v o m p o s l u

Z a g r e b - Koprivnica, a p o s a o kojeg

j s l o b o d a n a c @ n s k . h r ili n a tel. 0 1 /

putovati

imati

uvid

određeni

Svi još

oni nešto

obratiti

koji pitati,

e-mail

Jadranku mogu

joj

adresu:

i m a m zadataka koji s u m a n j e zanim

radiš često ne završava u u r e d o v n o

ljivi, ali i m n o g o prostora za kreativan

radno vrijeme. I m a š li više u o p ć e slo

6 1 6 - 4 0 7 6 , svakog radnog dana, u

rad.

bodnog v r e m e n a ? Kako ga provodiš?

v r e m e n u 8-16 sati.

Voljela bih k a d bi

knjižničari

• Svezak, b r o j 5 | 2 1

razgovor sa Zorkom Renić

Biti dobar knjižničar

i primjenjuje nova znanja i nove teh nologije.

razgovarala Tina Gatalica

Osim jske

njižničarstvo fazi

kao

struka

velikih

uvjetovanih

informacijsko-komunikaci-

tehnološke

revolucije,

bitne

Riječ je o Z o r k i R e n i ć koja od 1 9 9 1 .

p r o m j e n e su i u o d n o s u knjižničara

promjena,

radi u našoj knjižnici kao informator

prema

Obrada

knjiga,

na Odjelu za odrasle.

organizacija i čuvanje znanja

nekad

prije

svega

r a s t u ć o m p r i m j e n o m r a č u n a l n i h i tel

Uvjerena

da dobar primjer naj

korisnicima.

je bila p r i m a r n a funkcija knjižničara.

e k o m u n i k a c i j s k i h tehnika, r a s t u ć o m

bolje

zamolila

D a n a s se od dobrog knjižničara zahti

proizvodnjom

knjiga

s a m kolegicu Z o r k u da za " S v e z a k "

jevaju i te tradicionalne vještine, ali i

cija,

raznovrsnijim

kaže

nove vještine rada s k o r i s n i c i m a .

kao

rastućim

potrebama

sve

korisnika

demokratizacijom svega

toga

informa ubrzanom

društva.

pred

glavne nositelje

Zbog

knjižničare,

struke,

kao

u dan i m a m o sve v i š e posla, sve više

zultati rada, n a š o d n o s p r e m a koris

poput ovih:

tome

spomenutom koje

izboru

kvalitete,

Knjižničar m o r a

imati razvijene

je s p o s o b n o s t prevođenja korisničkog

Prije svega bitno je reći da n i s a m pristalica

Bitna

zahtjeva u jezik informacijskih izvora u knjižnici.

naj-izbora.

Z a š t o s a m ipak pristala?

U n a š e m svijetu posredovanja in

Pristala s a m prije svega zato što

formacija sve je više konkurencije i ne

m o ž e se jednostavno reći: "Knjižnica

knjižničarima

zna i govori.

općenito

malo

Promocija struke i n a š e

knjižnice bila je o s n o v n i motiv.

n i c i m a izloženi su oku javnosti. I ako ž e l i m o čuti, često ć e m o naići na izjave

nešto i

knjižničar.

Željeli mi to ili ne, naš rad i re

inspirira,

k o m u n i k a c i j s k e sposobnosti .

zadataka, a t i m e i potreba za n o v i m z n a n j i m a i vještinama.

n j e n o m mišljenju, treba imati dobar

postavljaju

se novi izazovi. Č i n i n a m se da iz d a n

govori

Mislim

je v a ž n a

kako god radili, ljudi će

doći".

mnogo

naj-

Naša

knjižničara već i u našoj knjižnici pa

razdoblju

zemlja jakih

još

uvijek

društvenih

procesa,

s a m taj izbor shvatila kao predstavl

pa se od knjižničara očekuje dopri

• Ona je izuzetno ljubazna i u s l u ž n a

janje cjelokupne n a š e knjižnice. Bila

nos

knjižničarka. Uvijek se trudi odgov

s a m p o n o s n a što r a d i m u jednoj od

knjižničar m o ž e

oriti na sve n a š e zahtjeve.

najljepših knjižnica i željela s a m da

poraditi na djelotvornoj

• Što v a m vrijedi sva ta o p r e m a i

dio toga vide i ostali.

dostupnosti knjižničnih fondova i in

bogatstvo fonda kad to ne prati sus

Nadalje , knjižničari m o r a j u češće

demokratizaciji

društva.

Što

? Ponajprije m o ž e organizaciji

formacija.

retljiv knjižničar?

i više prihvaćati ocjene, vrednovanja,

• V o l i m doći u knjižnicu. Tu je iz

p o k u d e i pohvale javnosti. Prečesto

v a n r e d a n ambijent za učenje.

Z a d a c i u knjižnici su sve složeniji

• Ovdje se o s j e ć a m kao k o d kuće.

našim

dobro

pa tako u g l a v n o m zahtijevaju t i m s k i

• Teško d o l a z i m do potrebne knjige.

radi, a da o t o m e n e m a m o p o u z d a n i h

Ili je p o s u đ e n a ili je nema...

istraživanja

Biti dobar knjižničar, a n a d a m se

dominantno

mišljenje

knjižnicama

izuzetno

niti

ujednačenih

statističkih metoda praćenja.

da je to cilj svih nas, nije uvijek lako.

Zadaća

poslovi

Bitno obilježje dobrog knjižničara uspješna

suradnja

kolegama.

rad. M i s l i m da knjižničar m o r a biti profesionalac čije su zadaće m n o g o

knjižničara

brojne. Z a d a ć a knjižničara nije s a m o

brzinom.

odgojno-obrazovnu funkcija , n e g o i

Jer knjižničar s j e d n e strane m o r a biti

mijenjaju

u p u ć e n u sve p r o m j e n e i n o v i n e koje

Kada s a m prije deset godina došla u

šira informacijska i općekulturološka

se o d n o s e na informacije i o b r a d u

knjižnicu, p o s a o knjižničara se pot

funkcija.

informacija, a s d r u g e strane m o r a

p u n o razlikovao od današnjeg.

se knjižnica razlikuje od zgrade p u n e

biti u p u ć e n u rad s ljudima,. Dakle,

m o r a biti "majstor" i informacijskih

i k o m u n i k a c i j s k i h vještina.

uče

U u

knjižnici

Bjelovaru

takvu

"Petar

imamo

"majstoricu".

Ona

koji

brzo

razvijaju

knjižnici

traže

reagiraju,

brzo

struku.

Nekada

Knjižničar je taj po k o j e m

knjiga. Cesto

tužimo

knjižničara u društvu loš,

položaj ali prije

knjižničar bio erudit, čovjek širokog

svega s m o mi koji to stanje m o ž e m o

jednu

humanističkog

promijeniti.

2001.

pojavu

Preradović"

upravo

drastičnom

suvremenoj

ljudi i

računalne

obrazovanja. i

komunikacijske

Upravo o stupnju knjižničarevih

tehnologije od knjižničara se zahti

općih

Naj-

jevaju nova znanja i vještine. Bitno je

uvelike ovisi kvaliteta i položaj n a š e

k n j i ž n i č a r k o m u Republici Hrvatskoj.

da knjižničar prihvaća promjene, uči

struke.

g o d i n e u emisiji hrvatske "Svakodnevica" 22 ] Svezak, broj 5

televizije

proglašena

stručnih

znanja

vještina •

Jiri Menzel u Bjelovaru razgovarala Fanika Stehna

lavni

češki redatelj

Jiri

Men-

zel posjetio je 2. ožujka 2 0 0 3 . Bjelovar i stigao na završnicu

"BOK-festa",

pritom

posjetio

Iz j e d n e takve

B o h u m i l a Hrabala, za kojeg kaže da

suradnje nastao je i film po noveli

Bohumila

Hrabala.

mu je uvijek bio poput starijeg brata.

Strogo kontrolirani vlakovi koji ga je

Z a n i m l j i v o je da su njih dvojica, što

učinio o s k a r o v c e m .

se tiče životnih navika, vrlo različiti.

Prava je divota

u d r u g u hrvatskih Č e h a " Č e š k u obec

da takav umjetnički kalibar postavlja

Primjerice, kada bi naručili u n e k o m

Bjelovar", koja ove g o d i n e slavi 85.

kazališne

predstave i na h r v a t s k i m

kafiću piće, M e n z e l bi pio čaj, a Hrabal

obljetnicu rada. Uz razgovor prigodni

p o z o r n i c a m a ( N e m o ć n i k u pameti,

bi se kao poznati pivopija pravio da ga

su p r o g r a m izveli zbor Katarina i folk

B u b a u u h u , Mandragola, Budala za

ne pozna, jer kako j e d a n obožavatelj

lorna skupina Č e š k e obeci Bjelovar.

večeru...). Slavni Č e h osobito je čulo

piva

Središnja knjižnica za č e š k u m a n j i n u

izoštrio

za vragolasto u p r i č a m a o

pije čaj. Razgovarajući o m o d e r n o m

priredila je M e n z e l u u čast, veliku

s p o r e d n i m , n a o k o n e v a ž n i m sitnim

k n j i ž e v n o m trenutku, z a n i m a l o n a s

d o k u m e n t a r n u izložbu o k a z a l i š n o m

u s p u t n i m događajima, koje obrađuje

je što m i s l i j e d a n oskarovac o M i c h a l u

stvaralaštvu bjelovarskih Č e h a . Slavni

neopterećen

teorijama,

V i e w e g u . "Pa, n e z n a m što d a v a m

redatelj u društvu Olinke Kelvman-

potvrđenim

filmskim

ostvarenjima

k a ž e m , on je kvalitetan pisac, a na

ove izjavio je: "Ovo je divno, n i s a m

(

Sjajni m u š k a r a c

jbolji dokaz za to je što ga kritičari

očekivao da ću biti ovako počašćen.

Prekrasno

Svečanost

što

češka

manjina

Striženo-košeno, kamerama,

Selo

visibabe,

efektima

može

sjediti

čovjekom

koji

moje

malo,

smatraju l o š i m " . M e n z e l se izjasnio

Hirovito

ljeto,

i o t o m e što m i s l i o kritičarima. On

njeguje stvaralaštvo na s v o m mater

Ševa na koncu...) to su n e k i od takvih

s m a t r a da su to u g l a v n o m nepoznate

i n j e m jeziku. Ovako se piše kulturna

filmova.

osobe, koje dozive slavu tek kad im

povijest... izjavio je Jiri M e n z e l . Ve liki u m j e t n i k redateljskim se r a d o m bavi od 1 9 6 5 . godine, no u svojim stvaralačkim

mijenama

okušao

i kao

glumac.

Od s a m i h početaka

svoje

filmske

produkcije,

idejom poetizacije

prožete

stvarnosti, čvrsto

je povezan s literarnim p r e d l o š c i m a

Na pitanje kakva je situacija d a n a s u Češkoj, što se tiče pisanja d r a m a i scenarija, M e n z e l je rekao da danas i m a vrlo m a l o kvalitetnih pisaca d r a m a i scenarija, tako da u g l a v n o m radi književne adaptacije. M e đ u ostalim, M e n z e l je evocirao i

neki u m j e t n i k razbije n o s - rekao je Jiri M e n z e l . Na kraju n a š e g razgov ora pitala s a m ga : " G d j e trenutno radite?" - " M o j i putevi su trenutno usmjereni Francuske,

europska

Njemačke,

kazališta Mađarske,

Švicarske, Švedske i H r v a t s k e "

•

sjećanje na svog prijatelja književnika

Svezak, broj 5 | 23

Stručne teme

Stručni skupovi: "Knjižničarska jesen 2002."

njihovog nog

novih

zadaća

djelovanja.

suvrem-

Globalizacija

znači

s a ž i m a n j e razdaljina i v r e m e n a ; pri lika je to za h o m o g e n i z a c i j u svijeta i zbližavanje ljudi, ali je i s t o v r e m n o p r a ć e n a s t r a h o m od gubitka kulturnog identiteta društva i pojedinaca; svijet je od bipolarnog postao multipolaran.

piše Dijana Sabolović-Krajina

Novom

informacijskom

komu

n i k a c i j s k o m tehnologijom otvaraju se nove m o g u ć n o s t i poslovanja i p o n u d e

mnogobrojnih

događanja

koji

stručnih

upravljačke procese, kaže dr.sc. Sečić,

obilježili

određuje

sintagma

"organizacija

u narodnim

knjižnicama, kao i nove

potrebe korisnika.

jesen

koja uči". Organizacija je to otvorena

Budući

2 0 0 2 . , ukratko se o s v r ć e m o na tri

n o v i m oblicima djelovanja, s p o s o b n a

fokusirana

najznačajnija stručna skupa.

tranzicijskim

spremna na kontinuirane promjene

cijski i informatizacijski izazovi raz

33. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva "Uprav ljanje promjenama u hrvatskim knjižnicama", Daruvarske top lice, 24.-27. rujna 2002.

organizacijskih

knjižničarsku

organizaciji

knjižničarskog

našeg

Društva knjižničara Bilogore, Podra vine i Kalničkog Prigorja, u Daru varskim

toplicama je od 2 4 . do 2 7 .

rujna 2 0 0 2 . o d r ž a n a 33. Hrvatskoga

skupština

knjižničarskog

društva

pod n a z i v o m "Upravljanje promjena ma

hrvatskim

usmjerena

Hrvatskoga

društva

pripravna

knjižnicama".

S k u p š t i n a se odvijala kroz stručni i radni dio. Stručni dio sastojao se od

kolektivno procesa,

učenje,

matrali su se i s aspekta zajedničkih p r o b l e m a kao što su dosezanje stand

jivati

trajni

provjeravati

temeljnu

menadžment: misiju

zadaću),

(defini

načelima IFLINE

struke,

izvještaja

konferencije

68.

Glasgovvu,

te izložbe 19 postera. Težište r a d n o g dijela bilo je na izbornoj

skupštini

(Alemka B e l a n S i m i ć izabrana je za n o v u p r e d s j e d n i c u H K D - a ) , te dod

medijima.

novih

ciljeva),

provoditi konkretne i prateće akcije, tj. uvoditi p r o m j e n e . Stalno učenje je, n a i m e , odgovor na pitanje opstanka knjižnica i knjižničara kao profesije u s u v r e m e n o m okruženju u k o j e m u su " s a m o p r o m j e n e stalnost".

Ovu

organizirali

sustavnog i o r g a n i z i r a n o g obrazovan

gosti iz N j e m a č k e i F r a n c u s k e održali su 9 predavanja i dva okrugla stola

naglasci

izlaganja

dr.

SEČIĆ

"Upravljanje

sumiraju sc.

Dore

hrvatskim

NSK,

konferenciju

ja u poznavanju upravljačkih oruđa i način

KGZ-Gradska

"Management

knjižnica,

marketing

odnim knjižnicama"

nar

i "Izgradnja i

opremanje knjižnica". Kao

što

naziv

narodne

konferencije

k n j i ž n i c a m a : prilog diskusiji o n e k i m

upućuje,

suvremenimnim

p r o b l e m i m a " . Su

davale su se iz rakursa globalizacije

v r e m e n u knjižnicu i njoj p r i m j e r e n e

i informatizacije, kao šireg konteksta

24 I Svezak, broj 5

izlaganju

njemačkim

dolaze

"Internet

narodnim

novim

usluge

knjižnicama"

Barbara Lison iz G r a d s k e knjižnice Bremen primjere

osvrnula

primjene

pozitivne

Interneta

težištem na posebnoj ponudi, organ

Međunarodna konferencija Nar odne knjižnice u novoj Europi 5 "UTJECAJ GLOBALIZACIJEI IN FORMATIZACIJE NA NARODNE KNJIŽNICE U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA", Zagreb, 17.-18. listo pada 2002.

instituta Z a g r e b . D o m a ć i predavači i

najbolji

koje

njemačkim narodnim knjižnicama s

knjižnicama, u p o z o r i l e su na potrebu

O s n o v n e tonove S k u p š t i n e

te trans

knjižnicama,

potrebu

Francuski institut Z a g r e b i G o e t h e

procese,

ispitati

možda

informatizacijske

podrška

globalizacijske

ljanja n o v i m u s l u g a m a u n a r o d n i m

tehnika.

iju, provjeravati ciljeve (svake g o d i n e

menadžmentu

uključivanje

formacija procesa poslovanja i uprav

dijela Skupštine, te brojna izlaganja i

informatička

zakonodavna

provjeravati

jeli nagrada. R a z n o v r s n o s t stručnog marketingu

opremljenosti,

potrebe korisnika i postojeću situac

15 p l e n a r n i h izlaganja, 15 paralelnih izlaganja, panel diskusije o etičkim

globaliza-

vrsnoće

arda

rati

zemljama,

postizanje

pismenost,

stalno

bila

knjižnice

nadasve

pjelo, potrebno je sustavno primjen za

konferencija

službi i u s l u g a . Kako bi se u t o m e us alate

narodne

knjižnice

sagle

izaciji k o r i s n i č k i h u s l u g a , organiza ciji knjižničnog djelovanja i koopera t i v n i m m o d e l i m a . Knjižnice razvijaju Internet u s l u g e i p o n u d u preko Inter neta kako bi o m o g u ć i l e brzo dolaženje do informacija, te obrađuju Internet p o n u d u drugih. Tu treba, prije svega, istaknuti O P A C kataloge, te različite funkcije posuđivanja (npr. od kuće se rezerviraju i produžuje p o s u d b a med ija). Loša strana takve u s l u g e je m a n j e posjetitelja u knjižnicama, pa financ ijerima treba prikazati i tu djelatnost, kao i broj posjetitelje h o m e p a g e a jer i u to se ulaže novac i rad knjižničara. N j e m a č k e knjižnica na W e b u razvi jaju u s l u g e za slijepe, koristeći pose b a n računalni p r o g r a m . Knjižnica u K o e l n u i m a specijaliziranu p o n u d u za djecu na Internetu: prikaze knjiga i

C D - R O M o v a , organiziranje igara, ob

d o m a ) . Ovaj pilot projekt m o g a o bi

na život 4) Z e m l j e i kulture 5) Mod

javljivanje glasila i tekućih informa

biti koristan za sve zemlje u kojima

erna tehnika 6) Mediji i društvo 7)

cija. U n j e m a č k i m k n j i ž n i c a m a sve

postoji p r o b l e m socijalizacije i inte

Sport i slobodno vrijeme 8) Stutgart i

se više uvodi e-mail servis, o d n o s n o

gracije R o m a , uključujući i n a š u .

regija. P o s e b n u cjelinu čini glazbena

personalizirana

direktnim

U d r u g o m svojem izlaganju Wolf

k o m u n i c i r a n j e m , tako da se u roku

r a m H e n n i n g je govorio o aktualnoj

od 24 sata odgovara na upit p u t e m

temi

e-mailom.

to su inovativni knjižnični koncepti.

a m e r i č k o m g r a d u Seattleu. Arhitek

H i b r i d n a knjižnica, kao prijelaz od

S M S poruka. U brizi za korisnike,

tonski odgovor na koncept inovativne

knjige

mijenja

cijena postaje nevažna.

knjižnice u o d n o s u na posjetitelje tu

p o n u d u , no to nije s a m po sebi novi

će se zasnivati na ateljeima za učenje.

prilično

ponuda

Sve više m a h a u z i m a i

skupa

komunikacija

preko

Općenito gledajući, rad n j e m a č k i h javnih

knjižnica

danas

određuje

suvremenog

koncept

knjižničarstva,

računala,

bitno

knjižnice.

Novi

knjižnice uključuju:

koncepti

sortiranje građe

hibridni karakter s o b z i r o m na med

p r e m a životnim t e m a m a (npr. Pov

ije,

ijest i društvo, Tijelo i duh, Okoliš,

orijentacija

pronalaženje

finaciranja, s su

korisnicima

alternativnih

budući

konstantnim

nanciranju.

prema da

izvora suočene

restrikcijama

Mjere

smanjenjem

štednje

broja

praćene

osoblja.

Potrošnja), o d n o s n o cijelu knjižnicu pretvaraju Drugi

svojevrsne

primjer

koncepta

temema

kao

novog

kabinete. knjižničnog

sortiranje u

građe

velikom,

dobro

posljednjih 20 godina u n j e m a č k i m

u r e đ e n o m m a r k e t u - Biti lijep, Svjesn

j e k n j i ž n i c a m a z a 5 0 % s m a n j e n broj

ije živjeti, Graditi, Stanovati, M i j e š a n e

radnika. R a d n i c i se ne otpuštaju, n e g o

teme, itd. Oba pristupa u s m j e r e n a su

se radi o p r i r o d n o m odljevu (odlazak

na prekid s d o s a d n o m unificiranošću

knjižnice. Naveo je kao primjer Grad

p o m a ž e znatno u oslobađanju osoblja

s k u knjižnicu - m e d i a t e k u u Stutt-

mirovinu).

Informatizacija

od tekućih poslova, v e ć se koristi "out

gartu, gdje su mediji nalaze svrstani

s o u r c i n g " kao jedna od upravljačkih

u različitim t e m a t s k i m p u n k t o v i m a :

tehnika - postoje specijalizirane us

Sve

tanove od kojih se

vrijeme, Avanturističko učenje, Posao

kupuju knjižnični

katalozi kao i v e ć s i g n i r a n e i tehnički obrađene knjige. Ne s a m o da je to jeftinije od vlastite izrade, v e ć se tako štedi na osoblju, koje se p r e u s m j e r a v a na

rad s k o r i s n i c i m a . O s i m toga,

r a d n o vrijeme pojedinog knjižničnog radnika se preraspodjeljuje, na pr. na rad na e-mail k o m u n i k a c i j i i na rad u ograncima. Dva vrlo zanimljiva i inspirativna izlaganja održao je poznati njemački knjižničar Wolfram H e n n i n g . U pr

kompjutorima,

Slobodno

Karijera - G o s p o d a r s t v o , Putopi

knjižnica. Kao zanimljiv primjer n a v e d e n je i koncept b u d u ć e javne knjižnica u

Ova

mlade

pod

(zasigurno

mjesto

jeta) zamišljena je kao pejzaž u k o j e m d o m i n i r a Z N A N J E , ali i mjesto gdje će se m o ć i nešto doživjeti - knjižnica treba izgledati drugačije od u r e d s k i h zgradurina. Kretanje z g r a d o m bit će u s p i r a l a m a od o do 9, s

predviđenim

atraktivnim p u n k t o v i m a .

U zamisli

arhitektice A n n e K l i m a t

knjižnična

zgrada postaje grad

ikona

ističe

u o d n o s u na

zanimljivost

posla

knjižničara u doba brzih promjena, reflektira D U H v r e m e n a , ali i vlastitu uvjerljivost.

Savjetovanje "NARODNE KNJIŽNICE U SVJETLU PULMANovih SMJERNICA", Rijeka, 15. studenog 2002.

s n a literatura... Tu se provodi projekt knjižnice

knjižnica

hodočašća knjižničara iz cijelog svi

U organizaciji G r a d s k e knjižnice

nazivom

Rijeka, hrvatskog koordinatora P U L -

"Knjižnica u susjedstvu"; jedan njezin

M A N X T projekta, u Rijeci s u s e 1 5 .

dio nosi naziv "Savjeti za m l a d e " (daje

studenoga

odgovore na sve što m l a d e z a n i m a ) .

knjižnica i voditelji m a t i č n i h službi

" K n j i ž n i c a u kojoj se u č i " pak, počiva

knjižnica iz svih županija R H , pred

2002.

okupili

ravnatelji

na k o n c e p t u cjeloživotnog učenja i

stavnici

razvija se kao o p t i m a l n a sredina za

G r a d a Rijeke i P r i m o r s k o - g o r a n s k e

Ministarstva

kulture

RH,

učenje, a knjižničari su tu savjetnici

županije, kako bi se u p o z n a l i s pro

za učenje.

jektima P U L M A N i P U L M A N - XT.

Treći

v o m izlaganju predstavio je projekt

koncepata

"Knjižnica za R o m e " , koji financira

skoj,

primjer

novih

nalazimo

Finskoj

knjižničnih

i Danskoj,

Projekte financira

E u r o p s k a komis

Nizozem

ija u n u t a r 1 S T (Information Society

a temelji

Technology)

okvirnog p r o g r a m a .

G o e t h e institut B u d i m p e š t a . R a d i se o

se na četiri varijante b u d u ć e g raz

k o n c e p t u knjižnice r o m s k e internat-

voja n a r o d n i h knjižnica: cjeloživotno

bilsing A d v a n c e d Networks) je projekt

ske G i m n a z i j e G a n d h i iz Pečuha, koji

učenje, knjižnice kao kulturni caffei,

koji

se zasniva na sljedećim postavkama:

knjižnice kao opći centri zajedničkog

EU članova i država kandidata, dok

života, te knjižnice kao informacijske

je P U L M A N XT (PULMAN EXTEN-

benzinske pumpe.

T I O N ) projekt p r o š i r e n n a 1 1 zemalja

knjižnica slobodnog

je mjesto za provođenje vremena

razvijanje

kulturnih poticaja, kao i mjesto za dobivanje informacija od R o m a i za R o m e ( jačanje samosvijesti R o m a , mjesto

okupljanja).

Shodno

tome,

knjižnica će se sastojati od prostora za učenje, studijskog prostora, infopunkta, dijela za kulturu i slobodno vrijeme, a p o s e b n o je zanimljiva tzv. «zavičajna spilja» (odgovor na nostal giju za d o m o m k o d najmlađih; dolaze iz

cijele

M a đ a r s k e i rijetko putuju

U s v o j e m pledoajeu za m n o g o s truku,

raznoliku

knjižnicu,

gospo

PULMAN

osmišljenosti

takve

uključuje

zemalja

susjeda E u r o p s k e unije, uključujući i Hrvatsku.

din H e n n i n g je apostrifirao potrebu jasne

trenutno

(Public Libraries Mo-

Cilj projekta je p o m o ć pri posti

knjižnice,

zanju interdisciplinarnih potencijala

pozivajući s e p o n o v n o n a s h e m u nove

javnih knjižnica, m u z e j a i arhiva u

knjižnice u Stuttgartu: na u l a z u se

n j i h o v i m n o v i m u l o g a m a u Europi,

nalazi kafić-zimski vrt, koji je otvoren

do 23 sata; stručna literatura podi

vrijednost ulaganja u javne ustanove

jeljena je na o s a m velikih područja

kao potporu za njihove vlastite strate

za učenje: 1) Z a n i m a n j e - Karijera

gije,

- E k o n o m i j a 2) Jezici 3) Orijentacija

struke,

svrha

ukazati

političarima

istodobno

odnosno

usmjeravanje

menadžera

usluga

Svezak, broj 5 | 25

na koji n a č i n razvijati unaprijediti jekta

praksu.

stručnost te

Rezultat

smjernice

pro

namijenjene

P U L M A N smjernice podijeljene s u

dodatne n a č i n e pronalaženja sredsta

na društvene, tehničke i upravljačke.

va i ljudi kako bi se zadovoljili planovi

Govore

i potrebe knjižnice; započeti p r i p r e m u

sadašnjim

potencijalima

j a v n i m knjižnicama, koje su na hr

narodnih

razvijanju

za usklađivanje s e u r o p s k i m direkti

v a t s k o m jeziku digitalno d o s t u p n e na

novih u s l u g a , navode n i z dobrodošlih

v a m a i n o r m a m a v e z a n i m za autorsko

knjižnica

primjera iz prakse, informativne su

pravo i javno posuđivanje; knjižnice

Projekt P U L M A N treba promatrati

kao uvid u trendove knjižničarstva u

bi u s v i m f a z a m a planiranja trebale

u okviru šireg projekta E-Europa i n

Europi, a ujedno inspirativne u smis

primjenjivati projektni pristup.

formacijsko društvo za sve», k o j e m u

lu poticaja i ideja koje m o ž e m o primi

D o g o v o r e n o je i djelovanje, koje

jeniti u h r v a t s k i m knjižnicama. Kao

je donijelo i prve rezultate: kako bi

(e-uprava, e-učenje, e-zdravstvo), što

primjer da djelujemo na tragu

se osiguralo besplatno pretraživanje

podrazumijeva:

sionalnih trendova u E u r o p i s p o m e n

s l u ž b e n i h n o v i n a u j a v n i m knjižnica

ute

gradskih

ma, pismo je upućeno "Narodnim

pristupa internetu (E-točke), p o s e b n e

knjižnica u Z a d r u i Z a g r e b u , projekt

n o v i n a m a " d.d. i r e l e v a n t n i m mini

potrebe, pristup m r e ž i u u d a l j e n i m

N I S K A , te rovinjski s e m i n a r «Arhivi,

starstvima; p i s m o je u p u ć e n o vladi

područjima. N a r o d n e knjižnice i m a j u

knjižnice, m u z e j i .

p o d u p i r u ć i ideju o c i v i l n o m služenju

značajnu u l o g u u n u t a r ovog projekta,

Savjetovanje

www.pulmanweb.org

ciljevi

javanje,

suvremeni

javni

digitalno

servisi

opismen-

cjeloživotno učenje,

mjesto

knjižnične

prakse

profe

završeno

t i m više što njihovu sadašnju poziciju

zaključcima: na tragu s m o profesion

određuje

alnih trendova u Europi. Smjernice

dobro

poznavanje

potreba

korisnika, osposobljenost knjižničara

materijal

pun

izvora

daljnji

za pružanje u s l u g a i d u g a tradicija

razvoj postojećih u s l u g a te uvođenja

u posredovanju

Uloga

novih. Kako bi g r a đ a n i m a o m o g u ć i l i

namijenjuje

sudjelovanje u upravljanju u e-vladi,

odnosi se prvenstveno na r a č u n a l n o

s l u ž b e n e n o v i n e bi trebale biti dos

opismenjavanje, rad s m l a d i m a , rad

tupne

hendikepiranima

knjižnicama;

programima

koja

informacija.

ubuduće

sudjelovanje

doživotnog

učenja.

svakom građaninu u javnim kako

zajednici

pružilo što više, potrebno je pronaći

vojnog roka u knjižnicama, kako bi se udovoljilo p o t r e b a m a i sve v e ć i m zahtjevim koje se pred knjižnice postav ljaju

informacijskom

n i m z a j e d n i c a m a za zajedničke akcije muzeja, knjižnica i arhiva u projek t i m a u području kulturnog turizma; napraviti reviziju prijevoda smjernica i

priložiti

hrvatske

primjere

dobre

prakse.

•

računalne

Digitalizacija građe u knjižnicama s osvr tom na digitalizaciju Hemeroteke u Grad skoj knjižnici "Franjo Marković" Križevci

društvu;

potrebno je usmjeriti s n a g e u lokal

mreže

(zbirke

podataka,

m r e ž n e stranice, elektronički časopisi, diskusijske

grupe,

digitalizirane

inačice a n a l o g n i h publikacija...)

Zašto digitalizirati? Prednosti

digitalizacije:

• stavljanje građe na Web o m o g u ć a v a v e ć u i b r ž u dostupnost k o r i s n i c i m a diljem svijeta • mogu

izraditi visokokvalitetne

kopije jer se pri u m n a ž a n j u na gubi na kvaliteti • digitalna građa (uključujući i slike) ne oštećuje se korištenjem, tj. kval iteta

v r e m e n o m ne nestaje

i ne

umanjuje se uporabom Nedostaci

digitalizacije:

Unatoč očitim prednostima, digi

piše Lovro Janeš

talizacija i m a i svoje nedostatke: • j e d a n od najčešćih nedostataka koje se s p o m i n j e u literature je digitalna

Što je digitalizacija? Digitalizacija riječi

znači

tehnologiji:

užem

pretvaranje

smislu informa

cija u digitalni zapis. U knjižničarstvu digitalizacijom

najčešće

podrazu

m i j e v a m o prijenos a n a l o g n a građe u digitalni format. Pod

analognom

građom

podra

z u m i j e v a m o g r a đ u tradicionalnoj 26 I Svezak, broj 5

zaštita, tj. zaštita od uništenja, što,

• rukopise, knjige, časopise, novine,

se rješava m i g r a c i j o m ,

mikrofilm,

održavanjem

dok

grafiku, pod

podrazumijeva

razglednice...,

digitalnom sva

građa

građom rađena

emulacijom,

elektroničkih

arhiva

te različitih kombinacija hardvera i softvera.

elektroničkoj tehnologiji:

• papir, za razliku od digitalnog med

• fizički nosilac informacije je C D ,

ija, ostaje " o k u čitljiv", b e z potrebe za

D V D , disketa, m a g n e t s k a traka i si.

dodatnom opremom

•

• dokumenti

"online"

građa

dostupna

preko

tiskani

beskiselin-

hladnom

vještine

osoblja,

prostoru s m a l o vlage m o g u trajati

skom

papiru

čuvani

izaciju,

uređivanje,

nekoliko stotina godina

indeksiranje,

• digitalizacija nije zaštita, b a r e m ne

i prilagođavanje vrsti objekta digital-

za sada!

izacije.

• digitalizacija je

skupa,

najviši

troškovi radne snage

organ

označivanje

prikazivanje,

pohranu

slike pretvaraju

•

oprema

mogućnosti

kojima

knjižnica raspolaže •

broj

potencijalnih

• izvori

Najčešći razlozi zbog kojih pris t u p a m o digitalizaciji nekog sadržaja

• digitalizacijom

• je li publikacija v e ć negdje pren e s e n a na drugi medij

korisnika

građe

Razlozi za digitalizaciju

• nedostatak standarda otežava digital no pohranjivanje

skeniranje,

financiranja

• vrijednost • primjerenost za široku distribuciju

su sljedeći:

• tehnička i p r a v n a ograničenja

u bitove koji se zatim m o r a j u rekon

• očuvanje intelektualnog sadržaja

•

struirati da bi se slike vidjele; pri t o m e

• smanjivanje m e h a n i č k o g oštećivanja

grafiju

razmotriti

tzv.

hibridnu

repro-

(kombinacija mikrofilmiranja

se sjeno viti prijelazi na s l i k a m a m o g u

izvornika, kao i sigurnost za slučaj da

pretvoriti u oštre kontraste

se izvornici u k r a d u ili unište

o m o g u ć u j e sigurnost i zaštitu, a digi

Oprema za digitalizaciju

građa

talizacija osigurava v e ć u dostupnost

m o ž e se otpisati ukoliko je intelektu-

i m o g u ć n o s t i korištenja; u t o m pos-

Mada i

potrebe

različiti

građe

oblici

najčešće

oštećena

projekta

pred

zahtjeve

ware-om

prostora:

Suradnja među ustanovama

hard-

software-om, za

htjeva sljedeću o p r e m u : za

slijedeća:

projektu

digitalizacije

osobito je v a ž n a suradnja sa

H a r d v e r s k a o p r e m a neo phodna

mikrofilimiranje

mikrofilma)

nas

digitalizacija

tupku digitalizacija se vrši s

originalne

stavljaju

različite

• ušteda

digitalizacije

digitalizaciju

d r u g i m u s t a n o v a m a zbog:

sprječavanja

PC / M a c i n t o s h

višestruke

digitalizacije istih djela

(stara ili nova konfiguracija),

• r a z m j e n e iskustava s d r u g i m

skener ili digitalna k a m e r a ,

u s t a n o v a m a na nacionalnoj i

back-up p o g o n ( C D pisač, I

m e đ u n a r o d n o j razini ( A K M :

zip, jaz i si.), pisač u boji ili

Arhivi- Knj ižnice-Muzej i).

crno-bijeli i pristup m r e ž i . Četiri

najčešće

N e o p h o d n o je i praćenje

vrste

projekata

ostalim

skenera su:

k n j i ž n i c a m a u Hrvatskoj, a

• ručni

posebno u inozemstvu.

• stolni (flatbad) •

skeneri

Autorska prava

dijapozitive

(dija-skeneri)

• rotacijski (drum)

digitalizaciju

građe

je m j e r o d a v a n z a k o n o au alni sadržaj njena jedina vrijednost, a

t o r s k o m pravu (NN 5 3 / 9 1 i 5 8 / 9 3 ) ,

pozornost na optičku rezoluciju (za

Pri odabiru skenera treba obratiti

očuva se p r i j e n o s o m na d r u g i medij

a posebo m o ž e m o

izdvojiti

čl.

w e b stranicu dovoljno je 72 dpi; za

•

autora,

čl.

37.

povećanje

dostupnosti:

mrežni

imovinska

prava

dijapozitive i filmove m i n . 1 2 0 0 dpi),

digitalni oblici o m o g u ć a v a j u istodo

- autorovo pravo davanja odobrenja

d u b i n u boje, vrstu konektora (utječe

b a n pristup za više korisnika;

za o b r a d u ili d r u g u p r e i n a k u svojeg

znatno na b r z i n u skeniranjaji dimen

• učestalost korištenja građe sada i u

djela,

zije.

budućnosti

radnji b e z odobrenja autora i čl. 4 8 .

Kriteriji za selekciju grade

brenja autora i b e z plaćanja n a k n a d e

Digitalne

kamere

trodimenzionalnu,

koriste

krhku,

lomljivu

g r a đ u i si. i koriste se " s a m o s t o j e ć e " digitalne k a m e r e . Softver n e o p h o d a n za projekt digi-

selekciju

građe

• svojstva građe - je li građa stara ili se

knjižnici n e g o negdje drugdje

potrebno:

name)

• fizičko stanje

• softver za o b r a d u slike - npr. A d o b e

• učestalost korištenja građe sada i u

Photoshop

budućnosti znakova

(OCR) - npr. ScanSoft O m n i P a g e , Abby F i n e r e a d e r Pri odbiru o p r e m e treba obratiti pozornost još na:

stupanj

znanja i

• troškovi

osmišljenom jasno

vrijeme

potrebno

tehniku

projektu.

definirati

digitalizacije, i

dopuštenih

Uspjeh digitalizacije ovisi o do

- Technology without an interesting

prepoznavanje

(TWAIN

popis

Projekt digitalizacije bro

optičko

skeniranje

za korištenje.

radi o rijetkom p r i m j e r k u za

47.

popis d o p u š t e n i h radnji bez odo

• građa koja se fizički ne nalazi u

•

softver

kriterija

najčešće se navode:

talizacije je: •

čl.

ciljeve

razraditi

kojima

Z a t o je i

svrhu

metodologiju

ćemo

koris

titi u p r o c e s u digitalizacije, odabrati

provođenje postupka

standard, sagledati trenutno stanje i

• je li potrebno zadržati izvornik

b u d u ć e potrebe, predviđena sredstva

• štiti li se t i m e izvornik od daljnjeg

i p r e d v i đ e n o trajanje projekta te prila

korištenja

goditi projekt p o t r e b a m a korisnika. Svezak, broj 5 | 27

Male i srednje gradske knjižnice U

malim

n o v i n s k i h članaka o d 1 9 7 5 . d o 2 0 0 3 .

m a n j e - obavlja jedna osoba dva puta

godine. Tako bogata i vrijedna zbirka

ili j e d n o m m j e s e č n o .

koju

knjižnicama

prilikom

potrebno

čuvati,

ponukala

nas je na razmišljanje o zaštiti onog

selekcije građe koja će se digitalizirati

dijela

prednost i m a građa koja: i m a vrijed

od propadanja. Vrlo je vrijedna, ali

nost

lokalnu

zajednicu,

nema

zbirke

koji

najugroženija

najugroženiji

zbirka

novinskih

• Skeniranje

članaka

pohrana

r a č u n a l o - obavlja periodično jedna osoba

potrebnim

znanjem

ske-

niranja i obrade fotografija. Spremanje

poseban

CD-

širi nacionalni značaj da se izbjegne

članaka iz razdoblja od prije 28 godina

ROM

nepotrebno ponavljanje digitalizacije,

koja se čuva u m a p a m a . Z b o g zaštite i

periodično.

i m a vrijednost za korisnike (upotre

očuvanja te zbirke odlučili s m o se na

• Obrada slika i s p r e m a n j e u oblik

bljivost, često se koristi) te stari i vri

digitalizaciju h e m e r o t e k e .

p o g o d a n za korištenje na r a č u n a l u

jedni primjerci u s v r h u očuvanja.

sigurnosti

obavlja

digitalizirane

ili na internetu - za sada je m a l i dio

h e m e r o t e k e , tj. digitalizacije članaka

obrađen i s p r e m l j e n na C D - R O M u

Projekt

Z b o g sve pristupačnijih cijena teh

radi

izrade

nologije o p r e m a za digitalizaciju je

list,

P D F formatu koji m o g u koristiti ko

danas dostupna i m a l i m knjižnicama,

Vjesnik, Jutarnji list) koji se o d n o s e

risnici u n u t a r knjižnice. U p l a n u je

pa knjižnice sve više ulaze u projekte

na Križevce i okolicu obavlja se od

o s i m skeniranja i O C R obrada i spre

digitalizacije

prije g o d i n u dana. Također je do sada

m a n j e u H T M L f o r m a t u ili n e k o m

samostalno.

Unatoč

dnevnog

tiska

(Večernji

t o m e u m a l i m k n j i ž n i c a m a obično

digitaliziran

CD-ROM

mediju

nedostaje adekvatnog osoblja koje bi

dio najstarijih n o v i n s k i h izrezaka i

s l i č n o m f o r m a t u kao i stavljanje na m r e ž u (Internet).

obavljale digitalizaciju pa se digital-

to za godine: 1 9 7 5 . - 1 9 7 8 . Tekstovi i

izacija m o ž e povjeriti nekoj vanjskoj

slike na t o m C D - R O M - u su u P D F

ustanovi ili se m o ž e obavljati u surad

formatu

nji s d r u g i m k n j i ž n i c a m a ili s r o d n i m

mat), tako da su čitljivi praktično na

itetno

ustanovama.

svakom

slike u tekst).

(Portable

Document

računalu

For

opremljenim

laciju potrebnog softvera i m o g u ć e ga je koristiti na PC-u, Mac-u i d r u g i m r a č u n a l i m a . U p l a n u i m a m o digital

"Franjo

izaciju cjelokupne zbirke n o v i n s k i h

M a r k o v i ć " započela je s i z g r a d n j o m

članaka (hemeroteke): od 1 9 7 5 . god

Zavičajne zbirke (vidi: www.knjiznica-

ine do danas.

knjižnica

krizevci.hr) i prikupljanja n o v i n s k i h članaka

hemeroteku

već

1975.

godine. Do sada je prikupljeno oko 1800

sv.

monografskih

publikacija

te veliki broj serijskih publikacija, ru kopisa, AV-građe, starih razglednica, polupublicirane,

efemerne

građe

radi

rezolu

3 o o d p i još uvijek o m o g u ć a v a kval OCR

očitavanje

(pretvaranje

u r e đ a j e m . C D - R O M uključuje insta

Hemeroteka u Gradskoj knjižnici "Franjo Marković" Križevci Gradska

Skeniranje

ciji 3 0 o d p i i f o r m a t u jpeg. Rezolucija

knjižničara,

digitalizacija

označavanje

danas

sve dostupnija i u srednjim i m a l i m Unatoč

tome

cijena

digitalizacije (prije svega cijena radne snage) je još uvijek r a z m j e r n o visoka

podijeliti u nekoliko faza: i

Z b o g sve n i ž e cijene tehnologije i sve boljeg informatičkog obrazovanja

knjižnicama.

S a m proces digitalizacije m o ž e m o • Odabir

Zaključak

članaka

n o v i n a m a - treba se obavljati svakod n e v n o i potrebno je da je jedna osoba z a d u ž e n a za to.

pa je prije započinjanja s projektom digitalizacije potrebno pažljivo odab rati što će se digitalizirati i odabrati odgovarajući postupak digitalizacije.

• Izrezivanje članaka iz n o v i n a i spre

Motivacija knjižničara

itno

nuditi

svojim

korisnicima.

kvalitetne

usluge

Motivirani

k n j i ž n i č a r i p o s t a l i s u k l j u č n i ele m e n t razvoja kvalitetnih usluga u knjižnici, ističe J. Rowley u svom

piše Zorka Renič

r a d u M o t i v a t i o n of staff in librar ies .

esto

pitamo

zašto

neki

ljudi rade m n o g o i dobro , dok d r u g i r a d e što je m a n j e

moguće?!

Može

promi

jeniti?! Za

sva

područja

profesionalnog 28 I Svezak, broj 5

ljudskog

djelovanja

i uz

sposobnosti

potrebna

U k n j i ž n i č a r s t v u je u p o s l j e d n

je i m o t i v a c i j a . Što su z a n i m a n j a

je vrijeme vrlo aktualno uvođenje

kompleksnija i uloga

znanja

zahtjevnija,

motivacije

k o n c e p t a kvalitete i u k u p n o g up

ravljanja kvalitetom u k n j i ž n i c a m a

knjižnice

p o n a š a n j a i d j e l o v a n j a , a ne s a m o

značajnija.

v r i j e d i i za k n j i ž n i č a r s t v o . Imperativ postao

svake

eksplicitno

ili

( T Q M ). T Q M zapravo je kultura implic

program i

n j i m e se nastoji promi-

jeniti odnos prema vrijednostima

motivaciji

ustanove i ponašanju zaposlenika.

likost

Obrazovanost,

izvršenju,

stručnost,

tivnost,

participacija,

tivacija,

timski

krea

visoka mo

rad,

odgovornost

i s u r a d n j a , ključne su riječi

koje

uključuje T Q M . Detaljnije

knjižničara.

zadataka,

kompleksnost,

zadatka,

cjelovitost,

zadataka, -

sve

motivaciji

posla

različitim

Likar

jniranje posla

knjižnični

što

motivacija

što

sve

ono

što

na Rediza

jednostavno znači i

sposobnosti

poticaj

knjižničare može motivirati ? Motivacija

osobnih

primjene

mogućnost

Participacija

je njihov rad važan. povratnih

radu, za

njihov

označava

stupanj

Nedostatak

informacija

na radni učinak. Većina

knjižničara

knjižnicama

provede

da je njihov d o p r i n o s

značajan i

da dobro rade. Za knjižničare je od izuzetne važnosti 1

mogućnost

razvoja

usavršavanja

karijere,

mogućnost

razvijanja

novih

profesionalnih

znanja

stručnih

sposobnosti.

Stoga

zitet i trajanje.

i m a odlučivanja o b i t n i m aspekti

zainteresiranih

ma r a d a i p o s l o v a n j a u k n j i ž n i c i

seminarima,

, a izuzetno doprinosi motivaciji

dionicama, tečajevima.

jer

teško

definirati

individualnu

motivaciju

z a p o s l e n i h , pa tako i k n j i ž n i č a r a ,

djeluje

potiče

niz

faktora-

vidualnih

osobina

očekivanja,

vrijednosti,

potrebe,

indi

(percepcije,

aspiracije,

Ovisno

s r e d i n e , p o s l a , a, n a r a v n o , i š i r a

ili

društvena okolina.

ovisi

djelatnici

manje

zainteresirani luga

knjižnici,

rade,

kvalitetu ne

modelu (tradicionalni,

međuljudskih

model i

ljudskih pristup

knjižnicama

motivaciji.

uglavnom

uvijek

zastupljen

model

menadžmenta.

često

U još

tradicionalni Vrlo

mišljenje da knjižničari ne

sudjelovanje

knjižničara

konferencijama,

knjižnicama

(bonuse,

sve

napredovanja, mora

vidljivo

prvenstveno

vezivati

stalno

i uz

dobar rad i radne doprinose. Temeljno

polazište

motiviranja izacijama

prakse

današnjim

jest

spoznaja

organ da

će

m o t i v a c i j a za rad biti to v e ć a što čovjek m o ž e zadovoljiti više jih

raznolikih

potreba.

Pri

svo tome

treba imati na u m u da ljudi žele

mogu

motivacije

r a d o m zadovoljiti više raznolikih

vezuju za o r g a n i z a c i j u i s p r e m n i

n e g o š t o p o k a z u j u - ili z a t o š t o s u

potreba, a ne s a m o egzistencijalne

nemotivirani po prirodi,

ili

dernim

otići

nje.

organizacijama

razvijen

je velik broj strategija motiviranja zaposlenih. Većina

manje

nužno

knjižnicu kao svoju u s t a n o v u i ne uvijek

pokazati

usavršavanja,...)

odnosa

potencijala)

nisu

doživljavaju

grade

menadžmenta model

rani

poboljšava

kreativnost,

je,...), p o t o m k a r a k t e r i s t i k e r a d n e

Već je potvrđeno da nemotivi

zaposlenih,

kvalitetu odluka.

stavovi,

preferenci

zainteresiranosti

svoj

r a d n i vijek i v a ž n o je da osjećaju

sudjelovanja knjižničara u proces

cijeli

usmjerava, određuje njezin inten Motivaciju

redovito

frustrira te često negativno utječe

realizacije

daljnji razvoj.

č o v j e k a p o t i č e n a a k t i v n o s t , što j e

0 tome kako dobro rade , koliko

faktori.

omogućava

poslovima

povećanje

menadžment .

zadataka

iskustva

T Q M m o ž e se pronaći u radu T. Motivacija

težina

motivirajući

knjižničarima

pri

preklapanje

preuzimanje

su to

Rotacija o

Razno

autonomija

što j e m e n a d ž m e n t u n i š t i o i o n o

motivacijskih

uglavnom

primjenjivati

pokazao

sliku

,M. B. Line

kakva

one

materijalnog

često

standarda.

Za motivaciju su važne i svakim danom

svom kratkom vodiču How

to Demotivate Staff

mogu

zato

malo motivacije koju su imali.

strategija, po mišljenju J. Rowley, se

ili

važnije,

sve

tzv.

odnosno

ljude

razvoj

vlastitih

postaju

potrebe

višeg

sve

reda,

potvrđivanja

sposobnosti,

uvažavanje,

i u knjižnicama , posebno nema

prisutna

terijalne strategije motivacije.

humorističan način prikazao kako

statusa

se može demotivirati knjižničare.

treba o m o g u ć i t i da izraze sve ove

nematerijalnih

primjenjive i

su:

redizajniranje

obogaćivanje

posla,

menadžmenta, knjižničara,

strategija

zalo

poslova.

poslova

donosi

Redizajniranje

usklađuju s viđenjima zaposlenih

jati

i pohvale,

navikli

na poka

redizajniranje

veću

posla

ment)

mogu

pozitivnim

vlastitim

pristup

individualizirani

nužno

strategije

Što

knjižničari

prilagoditi

motiviranja

prema

mogu

naprav

Svaki knjižničar m o r a razvi sposobnost

samomotiviranja.

Samomotivacija je važan emocionalne

Vrlo važan je

određenog

Knjižničarima

danas

aspekt

inteligencije

pridaje

veliko

kojoj

značenje

u postizanju uspješnosti i razvoju karijere.

potrebama, interesima i preferen

obuhvaća

c i j a m a o n i h na čiju se m o t i v a c i j u

bitnih elemenata vezanih uz mo

želi djelovati.

tivaciju

načela

obogaćivanja

pokazuju

primjerom.

drugo.

motivaciju.

poslova

Neka

stjecanje

razvojne potrebe. iti?

proširenje, obogaćivanje i rotaciju poslova.

Z a p o s l e n e se lako motivira ako

autonomija,

m a , ako m e n a d ž e r i svoje viđenje

Međutim,

da upravo

participacija

prilično kruto postavljene opise i popise

s e i m a p o z i t i v a n o d n o s p r e m a nji

u s a v r š a v a n j e , r a z v o j k a r i j e r e i dr. su

knjižnicama,

model

priznanja

Knjižničari

(job

pravila enrich

primjenjivati pri

Povratna segment Ona

informacija

motivacije

podrazumijeva

bitan

knjižničara. znanje

ljudi

Nabrojila

sam

samo

knjižničara

nekoliko nadam

da će v i š e i s t r a ž i v a n j a i r a d o v a u budućnosti

biti

posvećeno

zanemarenoj temi.

ovoj •

Svezak, broj 5 | 29

Zanimanje: čitatelj Anketa o čitanosti novina i časopisa u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici "Fran Galović"

n o v i n e n i s u č i t a n i , ali s e p o j a v l j u j u u zahtjevima i p o p i s i m a literature.

Podravci najradije čitaju o Podravcima

Čitaonici

Odjela

zastupljeni

su naslovi

interesima

svih

za o d r a s l e prilagođeni

kategorija

koris

nika. Od 30 ispitanika 22 su bili m u š k o g (73 %) i 8 ž e n s k o g s p o l a (27 % ) . D o b n a s t r u k t u r a i s p i t a n i k a b i l a je s l j e d e ć a : 1 5 - 1 9 g o d i n a - 3 ( 1 0 % ) , 2 0 - 2 5 g o d i n a - 2 (6,7 % ) , 2 6 - 4 0

pišu Josip Blažek, Danijela Petrić i Josipa Strmečki

godina - 8 (26,7 % ) , 4 1 - 6 0 godina - 8 ( 2 6 , 7 % ) , i z n a d 60 g o d i n a - 9

našoj

Knjižnici

smo

proveli

pilot-istraživanje

"Službeni

križevačke

glasnik

Koprivničko-

županije"

ispitanika

( 1 3 % ) . Na kraju bilježimo šaroliki putem

kojeg

saznati mišljenje postojeće

smo

željeli

niz

korisnika

spram

se bave

ponude

časopisa

Stručno-znanstvenom

manje

čitanih

č a s o p i s a koji

ekonomskim,

društvenim

ili d n e v n o p o l i t i č k i m

t e m a m a kao

odjelu,

što s u " B a n k a " , " N e w s w e e k " , " D e r

O d j e l u za o d r a s l e i D j e č j e m o d j e l u .

Spiegel" , "Društvena istraživanja",

Z a n i m a l o nas je koje bi n o v i n e i časopise

korisnici

dalje

željeli

čitati, k o j e n o v e n a s l o v e n o v i n a i č a s o p i s a b i ž e l j e l i d a K n j i ž n i c a na bavlja, te o p ć e n i t o želje i p r i j e d l o z i u vezi

čitanja

časopisa

novina.

U i s t r a ž i v a n j u je s u d j e l o v a l o u k u pno

ispitanika,

svakom

n a v e d e n i h odjela po 3 0 . Anketa imna,

bila

pisana

ispitanicima

anon postav

l j e n o 5 p i t a n j a , od k o j i h su 3 za t v o r e n o g tipa, obradu

a 2

rezultata

otvorenog.

ankete

koristilo

se u t v r đ i v a n j e r e l a t i v n e č e s t o ć e u obliku postotaka.

Ovdje i z n o s i m o ,

zbog opširnosti pojedinih odgovora i s o b z i r o m na v e l i k i broj n o v i n a i časopisa,

samo

heke

zanimljivije

rezultate i usporedbe. Na pitanje "Koje naslove novina i

časopisa

anstvenom tanika

čitate?"

odjelu,

Stručno-zn najviše

opredijelilo

ispi

za časopise

prirodoznanstvene

tematike:

"National

ispi

"Meridijani",

bivši

tanika

Geographic"

(43%),

"Hrvatski

zemljopis",

"Ekološki

glasnik",

(13%),

"Priroda"

slijedi

(33%),

"Focus" (10%).

informatički

Zatim

mjesečnik

" B u g " 9 (30%) te s l u ž b e n a glasila:

stručne časopise iz pojedinih

područja ska

kao

što

istraživanja"

"Oris",

"Sciencia

"Jezik",

"Kontura" Podraviana"

"Nagnuća",

suvremenu prostor",

"Časopis

povijest",

, , za

"Čovjek

novosti

"Elektroničke

knjižničarstvu rum",

"Filozof

na internetu", "Fo

"Hrvatski

filmski

ljetopis",

" K a j " , "Književna smotra", "Repub lika",

"Umjetnost

riječi".

(Nešto

m a n j e čita se i l o k a l n i tisak, razumljivo,

obzirom da je

što je prven

stveno lociran na Odjelu za odrasle gdje m u j e Što

čitanost vrlo visoka). tiče

dobne

strukture,

sljedeće

naslova

odgovore: novina

časopisa ispitanici najčešće posežu za

naslovima

"Večernji %),

dnevnih

list"

"Jutarnji

novina,

ispitanika

list"

(83

ispitanika

(73 % ) , " S p o r t s k e n o v o s t i " 1 4 (47 % ) , " V j e s n i k " 1 3 (43 % ) . O d tjed nika najčitaniji su lokalni naslovi " G l a s Podravine i Prigorja" 21 (70 %) i "Podravski list" 20 (67 % ) , z a t i m " G l o b u s " 1 4 (47 %), " F e r a l T r i b u n e " n (37 % ) , " N a c i o n a l " 1 1 (37 %)> " D o k t o r u k u ć i " 9 (30 % ) , " P o d r a v k a " 9 (30 %), "Auto k l u b " 6 (20 % ) , " U m i r o v l j e n i č k i list" 3 (10 % ) .

Od "kulturnih"

časopisa

n a j v i š e s e čita " Z a r e z " 4 (13 % ) , z a t i m " V i j e n a c " 3 ( 1 0 % ) . Z a os talim naslovima novina i časopisa u O d j e l u za o d r a s l e i s p i t a n i c i r i j e đ e posežu. U

Dječjem odjelu

(83%)

ispi

m u š k o g spola. Najveći broj ispitan

ika (57 % ) p r i p a d a d o b n o j s k u p i n i

4 1 - 6 0 (30%), 15-19 (17%) i 20-25

o d 9 d o 1 2 g o d i n a , (30 % ) o d 1 3 d o

Stručno-znanstvenom odjelu

i z m e đ u 26 (13%);

godina

(40%)

15 g o d i n a , m a n j e od 8 g o d i n a (3 %)

' je

i v i š e od 15 g o d i n a ( 1 0 %). Od u k u

m u š k o g spola, a 12 (40%) ž e n s k o g

pno 17 ponuđenih naslova novina i

ispitanika

(60%)

bilo

spola. S

obzirom

korisnici

Stručno-znanstvenog najvećim i

studenti

periodička

dijelom kojima građa

odjela srednjoškolci je

knjižna

potrebna

prven

s t v e n o u e d u k a t i v n e s v r h e , j a s n o je da je p i t a n j e i z b o r a i č i t a n o s t i ovis r a z u m l j i v o j e d a n e k i č a s o p i s i ili

30 I Svezak, broj 5

(20%), "Narodne novine" 5 (17%)

Koprivnice"

ukupno

tanika je ž e n s k o g spola, a ( 1 7 % )

no o toj č i n j e n i c i . U t o m k o n t e k s t u

grada

N a isto p i t a n j e i s p i t a n i c i

dali

najviše ispitanika ankete o čitanosti

"Glasnik

(30 % ) . Odjela

č a s o p i s a n a j v e ć i broj i s p i t a n i k a čita časopise namijenjene

teenagerima

i to " O K ! " 24 i s p i t a n i k a ( 8 0 %) i " T e e n " 2 1 ( 7 0 %). N a d a l j e , encik lopedijski časopis za mlade "Drvo z n a n j a " čita 1 3 i s p i t a n i k a (43 % ) , a od informatičkih časopisa "Enter" 1 2 ( 4 0 % ) i " H a c k e r " 5 (17 % ) . O d poučno-zabavnih

listova

djecu

n a j č i t a n i j i s u " M o d r a l a s t a " 1 0 (33

% ) , " S m i b " 3 (10 % ) , "Radost" i

1 0 (33 % ) , " H i t " 7 (23 %), " M e

većim brojem primjeraka dnevnog

" P r v i i z b o r " 2 (7 %). Č a s o p i s e za

ridijane" 3 (10 % ) , "Dječji klub"

tiska.

d j e c u " Z v r k " i " M i k i M a u s " čita 5

2 (7 %), " E x t r a T e e n " , " R a d o s t " i

m a n j e p o s t e r a , v e ć i broj p o j e d i n i h

i s p i t a n i k a ( 1 7 %) i " D i n e y i M i " 4

" G a m e p l a y " 1 (3 %) te č a s o p i s e o

časopisa

(13 % ) •

kućnim ljubimcima 3 (10 % ) .

Dječjem odjelu.

Posuđivanje zaželjeli

časopisa, su

novih

I s p i t a n i c i su i z r a z i l i i n e k o l i k o

naslova novina i časopisa su malo

d o d a t n i h želja i p r i j e d l o g a v e z a n i h

konstatirati

brojni,

korisnici

trenutno

Prijedlozi a

nabavu

odnose

časopisa

"Mreža",

nabavu

"Infotrend",

čitanje

novina

časopisa,

Razmatrajući

ispitanici

anketu su

uzi u

možemo

Knjižnica

zadovoljni

t a k o u S t r u č n o - z n a n s t v e n o m odje

p o n u d o m novina i časopisa.

Kao

"PC-chip" i "Ambalažu" u Stručno

l u n a j v i š e želja o d n o s i s e n a v e ć u

n a r o d n a k n j i ž n i c a n a s t o j i m o zado

z n a n s t v e n o m o d j e l u , i č a s o p i s e za

ponudu

voljiti n a j š i r i s p e k t a r želja i p o t r e b a

žene "Glorija",

foto-časopisa,

"Mila",

"Tena"

informatičkih te

časopisa,

časopisa

naših korisnika za čitanjem tiska.

i s p i t a n i k a ( 7 % ) , " S a m svoj m a j s

područja ekonomije, poljoprivrede,

Uvažavajući

tor" i č a s o p i s e iz p o d r u č j a s p o r t a

sociologije, turizma i astronomije.

smo

i p o l j o p r i v r e d e 4 i s p i t a n i k a (13 %)

U Odjelu za odrasle 14 ispitanika

traženih

u O d j e l u za o d r a s l e . I s p i t a n i k o r i s

(47

"Poslovni tjednik"). I nadalje ćemo,

n i c i D j e č j e g odjela željeli b i čitati

dom naslova novina i časopisa, 5

sljedeće časopise: "Top of the p o p s "

ispitanika ( 1 7 % ) izrazilo je želju za

vrlo

zadovoljno

ponu

rezultate

realizirali naslova

nabavnoj

ankete

nabavu ("PC

politici,

već

nekih Chip",

uvažavati

korisničke sugestije.

•

Tinejdžeri koji čitaju! piše Danijela Petrić

Luka Prvčić (12,5 godina) Član

Knjižnice

sam već 4

dine i do sada s a m pročitao 2 4 9 knjiga. Rado dolazim u Knjižnicu. V o l i m knjige i v o l i m čitati. Pored

Anamarija V a r g o v i ć (13 godina)

Petra Vukota (14 godina) Član Knjižnice sam 3 mjeseca

" Č i t a n j e mi je j e d i n i h o b i ko jeg se još n i s a m zasitila." Od

četvrte

godine

dolazim

knjiga sviđa mi se i p o n u d a kom

Knjižnicu. Od 1 9 9 9 . g. pročitala

pjutorske igraonice.

sam

Najdraža

knjiga?

Čekajte! da

Dajte

razmislim.

Volim

anstveno-fantastična mi se

sviđa

"Njegove ralelnih

dana

čitati djela.

znJako

P u l l m a n o v a trilogija

tamne

oduševljava

dva

tvari".

autorova

svjetova

499

naslova.

knjižnicu

mjesto u

gradu.

ona

mi Tu

no od kada je bibliobus

prestao voziti, u č l a n i l a s a m se u Dječji odjel.Ovdje mi se jako sviđa,

omiljeno stvarno

č i t a n j e . V o l i m č i t a t i d n e v n i k e i lju

je se

svim

bavne romane. Najdraže knjige su

ugodno

mi "Bilješke jedne gimnazijalke",

osjećam m e đ u tako p u n o knjiga, a

" K ć i Lotršćaka" i "Allyin svijet". •

krasno

osjećam,

tim knjigama.

okružena

Zaista

i ljudi su krasni. Najdraža knjiga

mi je "Lovac u žitu".

Prije s a m bila č l a n bib-

liobusa,

u r e d n o je, a a t m o s f e r a je d o b r a za

Tu koja

naslova.

Obožavam

vizija

bića

i za to vrijeme pročitala s a m 47

Krasna mi

je ta s i m b o l i k a gdje glavni j u n a k

pojavljuju. Sviđaju mi se i " G o s

želi postati " L o v a c " u žitu i hvatati

p o d a r i p r s t e n o v a " , " V i r u s " i djela

odbjeglu djecu. V o l i m i knjige iz

Julesa Vernea.

" B i b l i o t e k e za p o č e t n i k e " i serijal "Replika".

Svezak, broj 5 | 31

Tema broja

Čitamo s v a m a Kako prepoznati teškoće u čitanju?

poticaj

knjižnice s

Sekcije i

posebnim

Radne

narodne

grupe

potrebama

osobe

HKD-a,

t e k s t a t e t i s k a n e v e ć i m s l o v i m a , i z r a d e in formativnih

letaka

namijenjenih

djeci

odraslima, odabira kompjutorskih programa

Knjižnici i čitaonici "Fran Galović" pokrenuli

za p o m o ć p r i u č e n j u s l o v a i b r o j e v a i I n t e r

smo, u M j e s e c u Hrvatske knjige, akciju pod

net

nazivom "Čitamo s vama - kako prepoznati

n j e m a č k o m jeziku) o tom području. Aktivno

stranica

(na

hrvatskom,

engleskom

teškoće u čitanju" namijenjenu prvenstveno

djeci

i r o d i t e l j i m a k o j i se s u s r e ć u s p r o b l e m

u p o z n a v a n j u k o r i s n i k a , prije svega prvašića,

i m a u s v a j a n j a i k o r i š t e n j a v j e š t i n e čitanja -

u č i t e l j a i r o d i t e l j a o akciji te k a k o p o s t o j e

radilo

informativno-edukativnom

disleksijom. Akcija se sastojala od formiran

djeca k o j a t e ž e n a u č e čitati i p i s a t i i k a k o im

ja zbirke priručnika na t e m u prepoznavanja

ponuditi svoju p o m o ć .

i prevladavanja teškoća, 32 | Svezak, broj 5

slikovnica s manje

—Danijela

Petrić

LITERATURA I POMA GALA ZA VJEŽBANJE

Predavanje za roditelje i sve zainteresirane

Znate li što je disleksija? piše Snježana Berak

ISLEKSIJA,

čitanju,

smetnje

pisanju

pri

razumi

prava prilika da se progovori o ovoj temi.

jevanju teksta, p o g a đ a oko 10

posto školske djece.

O d r ž a n o je predavanje za roditelje s prof.

Disleksija nije bolest. Nije v e z a n a

log.

Biserkom

Bambić,

uz dob, obrazovanje niti inteligenciju,

knjižnice i p o m a g a l a -

naprotiv, disleksičari su često inteli

igračaka

g e n t n e osobe i vrlo n a d a r e n e . Disle

Igroteke.

ksija se smatra n a s l i j e đ e n o m u 30-50 posto slučajeva.

Pozvani

fonda

Disleksija je češća u ljevaka i češće Disleksična

učitelji

svih

odgajatelji u vrtićima

logopedi, m o g l i su n a k o n sažetog

izlaganja sudjelovati u diskusiji. prob

Otvoreno je m n o g o pitanja i prob

l e m a u školi jer teže čitaju, p i š u i

lema, od toga da je velika potreba u

računaju.ona

djeca

didaktičkih

Igraonice

roditelji,

g r a d s k i h o.š.,

p o g a đ a m u š k u populaciju.

p r i g o d n u izložbu literature iz fonda

imaju

proces

š k o l a m a za logopedima, pa do toga

povezivanja zvuka i oblika slova koje

razumiju

da m n o g i učitelji i ne znaju kako se

se u m o z g u vrlo brzo događa. Za to

nositi

je povezivanje inače potrebno 10 do

disleksičnoj djeci, pa ni kako raditi

disleksijom,

kako

pomoći

20 tisućinka sekunde, a disleksičnoj

s njima.

djeci treba 40 do 50 tisućinka, pri

s d i s l e k s i č n o m djecom, njihova nas

č e m u brkaju B i D, F i V te C i G.

tojanja, p r o b l e m i i rezultati, bilo je

stručnu p o m o ć disleksija s e smo

također od velike koristi s v i m sudio n i c i m a skupa.

m o ž e ublažiti i ukloniti. Kada

Sudjelovanje troje roditelja

ukratko

rekli

što

Podijeljeni

popisom

vas i kako je to i k o j i m p o v o d o m kod

i oni o t o m e što je disleksija, broj

nas krenulo, a sve u nadi da ć e m o

d e ž u r n o g telefona

m o ž d a n e k o m e od vas biti poticaj.

za disleksiju, a sve u cilju što boljeg

svibnju

prošle

(Hrvatski

zavod

godine

sveučilišna za

knjižnica

knjižničarstvo),

Hrvatska u d r u g a za disleksiju,

izložene

cionalna

literature

letci

disleksija, dužnost n a m je izvijestiti

pomagala,kao

Hrvatske

udruge

upoznavanja i populariziranja prob lematike disleksije. Jedan od prijedloga bio je čak i osnivanje

ogranka

Hrvatske u d r u g e

vatsko knjižničarsko društvo (Radna

za disleksiju u n a š e m gradu, ali do

grupa za knjižnične u s l u g e za osobe

danas

informaciju, pa se p r e b a c u j e m o na

p o s e b n i m potrebama)

održali

seminar. Cilj s e m i n a r a bio je upu titi knjižničare da prepoznaju djecu s

još

nismo

dobili

povratnu

nastavak aktivnosti. Kako se n i s m o osjećali dovoljno

p o t e š k o ć a m a u čitanju i pisanju i os

stručni

tvare direktan kontakt s l o g o p e d i m a

d i s l e k s i č n o m djecom, jer to iziskuje

iz svojih sredina kako bi zajednički

individualni

pružili kvalitetniji p r o g r a m .

odlučili s m o pokrenuti jedan p r o g r a m

Mjesec

hrvatske

knjige

bio

kompetentni i

veoma

rad

stručni

rad,

pod n a z i v o m I G R O M D O Č I T A N J A .

• Dar disleksije, Davis R. D, Braun E. M,Zagreb: Alinea, 2001. • Hiperaktivno dijete, Hercigonja D. K, Buljan - Flander G, Vučković D, Jastrebarsko: Naklada Slap, 1997. • Djeca s teškoćama u učenju i vla danju, Jurić-Simunčić, Priručnik za nas tavnike nižih razreda 0. š., Zgb: Školska knjiga 1978. • Kako djeca uče matematiku, Liebeck P, Zagreb: Educa • Igrom do čitanja, Obradović-Cudina M, Zgb: Sk. knjiga, 1995. • Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju, Posokhova I. (ur), Lekenik: Ostvarenje, 2000. • Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece, Posokhova I. (ur),Lekenik: Ostvarenje, 2000. • Matematika bez suza (kako pomoći djetetu s teškoćama u učenju matematike), Sharma M; Posokhova L (ur), Lekenik: Ostvarenje, 2001. • Kako djeca misle i uče, Wood D, Za greb: Educa, 1992. Kad kraljevna piše kraljeviću, Psihološki temelji učenja čitanja i pis anja, Priručnik za učitelje, ObradovićCudina, Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak, 2000. • Dijagnostički komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, čitanja i pisanja u djece, priručnik, Bjelica J, Posokhova I, Lekenik: Ostvarenje, 2001. • Učimo opažati, Vježbenica za vježbe opažanja i snalaženja u prostoru (4-j g.),Vučinić Ž, Zagreb:Foma • Mala škola, Vježbenica za pripremu polaska djeteta u školu, Vučinić Ž., Za greb: Foma • Pokaži što znaš, Vježbenica za raz voj grafomotorike 1 (5-7 g), Hrvoj V, Puškarić K, Zagreb: Foma • Pokušaj nešto novo, Vježbenica za razvoj grafomotorike 2 (6-7 g.), Hrvoj V. Puškarić K, Zagreb: Foma • Vježbe grafomotorike i opažanja, Radni listovi za djecu predškolske dobi (5'7E-)> Orehovec V, Zagebfoma • Igre olovkom, predvježbe pisanja, (3-6 g), Philipps S, Zagreb: Foma ' Sunčica među slovima, kompjuterski program za pomoć pri učenju slova, sastavljen od pet igara za djecu od 4-8 godina, }2bita, Zagreb • Sunčica među brojevima, kompjut erski program za učenje matematike, sastavljen od sedam cjelina, za djecu od 4 do 8 godina, j2bita, Zagreb • Robi moj prijatelju u nevolji, CDROM, Igra se sastoji od trodimenzional nog animiranog filma u kojem se izmjen juju igre edukacijske i deduktivne naravi, Zgb: Algoritam • Svezak, broj 5 | 33

poučavanjem

sintezu, koje su u toj dobi djeci im

čitanja,

a g i n a r n e i m n o g i m a treba sustavan

lijevorukom

rad, roditelji su vježbali s n a m a , na

djecom, što čitati

p r i m j e r i m a . N a d a m o se da je i n j i m a

što

zašto

sada bilo m n o g o jasnije , kako djeci

proces čitanja i pisanja nije n i m a l o

voli čitati, sve su

lak i koliku bi pozornost trebalo pri

djeci

ili

moje

dijete

davati

to bile teme. No, to

koji

procesi

čine

bit

koji

čitanja

i pisanja, bili su ujedno i uvod. Šifriranj e i

dešifriranje,

odnosno ovna

Igrom do čitanja

i sinteza k o d pisanja i kod čitanja,

razvoju

Igrom do čitanja

1. radionica za djecu od 6 do 10 godina

tj. što dijete čuje "u glavi", o d n o s n o

J e d n o m m j e s e č n o održavali s m o radionice za p r e d š k o l s k u djecu, kao

i pročitanog teksta

i za prvoškolce.

razvoj

čiji je središnji

govora

(rječnika

Što je bilo u prvoj i kako se radilo?

rečenice).

Naravno da je odaziv bio odličan.

Dakle, glavni preduvjet u razvoju procesa čitanja i pisanja je razvoj go

Dvadesetero

to n o v o učenje?

djece,

zabavno

druženje i kroz igru, učilo je.

vora. A kako ćete pripremiti dijete za

Izmišljena priča K O D Z U B A R A bila je nastavak t e m e tjedna u Igrao

Ovaj dio n a p i s m e n o je dobio svaki polaznik i p o d uvjetom da se toga

Čudina-Obradović i njena

pravilnom

vidi. Z a t i m razumijevanje n a p i s a n o g proces

kao razviti vještinu čitanja kod djece od 6 do 10 godina radionica za roditelje Mira

glas

raščlamba

njihovom

prije škole.

nici. Kod

pridržava, u s p j e h je n e m i n o v a n .

knjiga " I g r o m do čitanja" poslužila

Svakodnevno:

n a m je ne s a m o kao naziv n a š e g pro

• budite primjer čitanja

g r a m a v e ć i kao knjiga vodilja.

• čitajte

zubara Živjeli

planetu

Cistozubom

mama Mira, tata Miro, mala Ema, Ena,

djetetom

Eva i Emil. Mama Mira i tata Miro bili slikovnice

najbolji

roditelji

svijetu.

Stalno

objašnjenje i n e k a v a m ono uvijek

su se igrali sa svojom djecom. Djeca su

r a d i o n i c o m za roditelje. Smatrali s m o

sjedi u krilu ili uz vas

mogla raditi što su htjela. Mogli su jesti

da je to n u ž n o , kako bi se vidjelo i m a

• čitajte ako je ikako m o g u ć e uvijek u

brda čokolade, pet kila marmelade, puno

li zainteresiranih roditelja koji će za

isto vrijeme

sladoleda. Mogli su voziti avione, motore

jedno s n a m a svojoj djeci o m o g u ć i t i

• čitajte s djetetom p j e s m i c e u r i m i

i automobile. Mami i tati na planet Cis

da na što bezbolniji n a č i n savladaju

Nekoliko puta

Za početak s a m o također k r e n u l i s

tehniku

čitanja i

teškoće

koje

pojaviti ili

pisanja,kao se

možda

sve

mogle

se v e ć pojavile kod

tozubom

tjedno:

• čitajte i objašnjavajte djetetu natpise u okolišu ( i z l a z , ulaz, vuci, guraj, ...) potičite

djetetovo

samostalno

Zubi su važni jer njima žvaćemo.

Naravno, na tu su r a d i o n i c u bili

Zubi

su važni jer govore 0 našoj urednosti...

razgledavanje slikovnica i knjiga

prvoškolaca.

bila je važna samo jedna stvar,

a to je da djeca uvijek imaju čiste zube.

Ispričana

• igranje slovima, šaranje i crtanje

prepričavala

priča, uz

ponovo

razgovor

čistoći

• naglasite važnost djetetovog potpisa

zuba, no n a m a su bila i vrlo v a ž n a im

Jednom u dva tjedna:

e n a koja se s p o m i n j u u priči. Trebalo

djece i o n e koja su k r e n u l a u prvi

• posjetite s djetetom knjižnicu u ko

ih je nabrojati, a onda i napisati.Svako

razred.

joj će dijete s a m o s t a l n o razgledavati i

dijete

birati o n u slikovnicu koju će ponijeti

slovarice kako bi s a m o s t a l n o m o g l o

kući

riješiti zadatak:

pozvani glaskom

svi zainteresirani, ali s na na

roditelje

predškolske

Odaziv je i ovoga puta bio jako dobar.

Radionicu

vodila

dipl.

dobilo

potrebna

slova

E M A , E N A , EVA, M I R O , M I R A

učiteljica gđa. Nataša Brekalo. B u d u ć i

• kada vi nešto čitate, dajte djetetu da

da je gđa. Brekalo roditelj koji dovodi

gleda knjigu sa slikama, kada pišete

svoje dijete u n a š p r o g r a m za bebe,

n e k a i ono piše

je s predloška M O J I Z U B I izrezati

• razgovarajte s djetetom o knjigama,

i l i p a k o b o j a t i - š t o je t k o ž e l i o ;

odgovarajte na njegova pitanja

č e t k i c u , p a s t u za z u b e i z u b i zali

na taj s m o n a č i n

uspostavili i nas

tavili program-suradnja s roditeljima. Smatrali s m o da je vrlo v a ž n o da to

Uvijek

veselite

zajedničkom

Nakon igre sa slovima trebalo

jepiti na čisti k o m a d papira.

b u d e osoba koja i m a iskustva u r a d u s

čitanju. Neka to b u d e vrijeme veselja,

djecom, što je u o v a k v i m r a d i o n i c a m a

topline i povezanosti i z m e đ u vas i dje

sve

i jedino ispravno.

teta. Čitajte redovito 1 0 - 2 0 m i n u t a uz

p o n o v n o m susretu u travnju kada

veselje, smijeh i ljubav.

Što je to abecedno načelo, a što predčitačke

vještine,

34 | Svezak, broj 5

kada

početi

A to kako provesti r a š č l a m b u i

Djeca

zadatke,

veselo a

pripremamo

slovima.

obavljala se

novu

nadamo igru

sa •

Knjige za sve piše Zorka Renić

vaka narodna knjižnica djeluje u okruženju određene zajednice i njena je funkcija da razvija one služba i usluge koje zadovoljavaju potrebe lokalne zajednice. Od brojnih međunarodnih doku menta u kojima su navedene zadaće narodne knjižnice i koji mogu biti od pomoći knjižničarima pri planiranju aktivnosti, trenutno su najaktualnije

IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. Naše narodne knjižnice ug lavnom slijede te smjernice. Najviše je kritika upućeno na rad naših narodnih knjižnica vezano za korisnike s poseb nim potrebama. U pojedince i grupe s posebnim potrebama ubrajaju se: pripadnici drugih kultura ili etničkih grupa; ljudi s invaliditetom; ljudi koji se ne mogu kretati izvan kuće; ljudi koji borave u raznim institucijama, npr., u bolnicama, zatvorima i si. Osnovno je načelo narodne knjižnice da njene službe i usluge moraju biti dostupne svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Potencijalni korisnici, koji iz bilo kojeg razloga, nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnične službe i usluge, imaju pravo na jednaki pristup knjižničnim uslugama. Stoga knjižnica mora pronaći načina kako da učini

knjižničnu građu i usluge pristupačnim i tim korisnicima. Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar dosada je razvila nekoliko usluga za korisnike s poseb nim potrebama. Tako je općepoznato da je u kod nas smještena Središnja knjižnica za češku nacionalnu manjinu. Nadalje, već nekoliko godina knjižnica posjeduje knjige na Braille-ovom pismu i zvučne knjige (talking books) za slijepe. Pri renoviranju nove zgrade, poseb na pažnja se vodila oko pristupa za invalide, izgradnji dizala i si. Tradicionalno je dobra suradnja s domovima umirovljenika , a bibliobusna služba dostavlja knjige do naju daljenijih korisnika naše županije. Međutim, do sada nismo govorili o još jednoj našoj akciji. Knjižnica već nekoliko godina uspješno surađuje s lokalnim zatvo rom. Vjerujemo da zatvorenici vrijeme provedeno u zatvoru mogu, upotri jebiti i za svoj kulturni napredak i obra zovanje, što su mnogi pokazali i svojim primjerom. Sakupili smo nešto knjiga koje bi zanimale ove potencijalne korisnike i poklonili bjelovarskom zatvoru. Ug lavnom se radi o dobrim knjigama koje je knjižnica dobila za poklon, a

Kako prilagoditi Web stranice osobama s posebnim potrebama?

u svom fondu ima u dovoljnom broju primjeraka. Poklonjen je i dio otpisanih knjiga . Otpisane knjige postale su politički problem knjižnica i glavni razlog medi jskog spominjanja knjižnica. Suradnja sa zatvorom mogla bi biti jedan od modela da se dio otpisanih knjiga još uvijek koristi. Knjige smo u nekoliko navrata poklonili i knjižnici Odgojnog zavoda Turopolje. Voditelj ove knjižnice Mari jan Ređep najzaslužniji je za ovu dobru suradnju sa zavodom.. Ovakve akcije treba nastaviti, plani rati, a cjelokupno bi osoblje trebalo proći osnovnu obuku za rad s osobama s posebnim potrebama . Dobro je podsjetiti da neke od naših knjižnica Društva knjižničara Bil ogore, Podravine i Kalničkog prigorja sudjeluju u projektu " Z a zatvorenike" To je projekt Autonomne tvornice kulture - ATTACK! kojom se želi skrenuti pažnja na nisku mogućnost kulturnog napredovanja zatvorenika u Hrvatskoj i posebno na katastro falno stanje zatvorskih knjižnica. To za posljedicu ima otežanu resocijaliza ciju nakon izlaska iz zatvora te uzalud potrošeno vrijeme u zatvoru. Projektu je namjera uvođenja kulture u zatvore, omogućavanje komunikacije zatvoreni ka s vanjskim svijetom te poticanje kreativnosti i socijalne svijesti zat vorenika. Projekt uključuje više akcija, a detaljnije možete saznati na adresi: http://www.attack.hr/zatvorenike. •

doći do informacija kao i ostali koris nici Interneta. Kako

određenim

suradnja

kojih

poboljšati

Jadranke

Lasić-Lazić

prof.

dr.

davno

bile

ograničene

Interneta

statistikama

svijetu

obe s različitim p o s e b n i m potrebama,

bom nicijativa

pretraživanje

i z m e đ u 1 0 % i 2 0 % populacije čine os od

piše Sanja Jozić

bilo učinkovitije za sve osobe (prema

mnogima

pristup

stranica

moguće

Webu

prilagod

njihove

potrebe),

posebno

W 3 C konzorcij (http://www.w3c.0rg)

(Brailleovo

izrađuje r a z n e s m j e r n i c e o n a č i n i m a

Odsjeka za informa

p i s m o , z v u č n e knjige i u v e ć a n i ti

kako prilagoditi sadržaje za sve osobe

cijske znanosti Filozofskog fakulteta

sak) čija je izrada skupa i spora, kao

s posebnim potrebama.

u Zagrebu

i o n i m a koji koriste starije r a č u n a l n e

suradnika s s

Hrvatskim

njenih

savezom

pripremljenu

građu

pomoć

računalne

Prijevod S m j e r n i c a za osiguranje

slijepih, rezultirala je projektom iz

tehnologije.

gradnje digitalne zbirke za studente s

sinteze govora (programi koji "čitaju"

(Web Contetnt Accessibility G u i d e

p o s e b n i m potrebama.

sve sa zaslona) slijepe osobe

l i n e s : . o ) m o ž e t e p r o n a ć i na stranici

mogu

Z b i r k a je n a m i j e n j e n a slijepim i

pristupati sadržajima na World Wide

s l a b o v i d n i m o s o b a m a koje su done

W e b u te na taj n a č i n jednako brzo

pristupačnosti

mrežnih

sadržaja

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/smjer. Svezak, broj 5 | 35

Info

Županijsko nakladništvo u 2 0 0 2 . godini piše Josipa Strmečki

astavljajući

uhodanu

Knjižnica

čitaonica

"Fran

Galović" od 1 9 9 5 . godine matična

"Fran

županijska, ostvaruje to pravo.

novosti naše

već

praksu, Knjižnica i čitaonica u

Galović"

objavljuje

nakladništvu

Županije.

Radi

monografskim

područja uglavnom

publikacijama

neknjižnoj građi koja je sastavni dio zavičajnih zbirki n a š i h

knjižnica u

Đ u r đ e v c u , K r i ž e v c i m a i Koprivnici. Zavičajne zbirke i n a č e su

dio

Evo

kako

izgledala

Drveni

Đurđevac; knjižna

produkcija s područja đurđevačke Po Sunce

zalazu,

Slavko Č a m b a :

Pleadin:

kroatiaj

križevačkom području

poginulog

branitelja

Juraj

Martinović:

izdanju

" T o n i m i r " , Var. Top lice;

svake

1 njihova

zadaća

objavljeni

A l e k s a n d r a Alka Baal: Z a p i s i ma jke

knjižnice, čuvari baštine j e d n o g kraja je

Biografia

esperantistoj,

su sljedeći naslovi:

Molve; B e r n a r d a Varga Babić: Umjes to ruže, Đurđevac;

Đurđevac. Na

Bogat:

Z a g r e b , Đurđevac;

Josip

leksikono

dravine: Ana

konjić,

V l a d i m i r Miholek: Čovek n a m o s t u ,

prikupljaju

Baldani:

Kruno slikarstvo,

g r a đ u koja s različitih aspekata govori

tiskara Varteks,Varaždin;

0 povijesti i kulturi

godina 1 5 . POtrbr Križevci,

kraja u k o j e m

nakladništva

djeluju. Pri t o m je v a ž n o poštivanje

Služba

triju kriterija: da građa govori o kraju

tarstva obrane, Z a g r e b ;

(Koprivničko-križevačka županija), da

brovoljno vatrogasno društvo

je tiskana ili izdana na t o m prostoru i

Sveti

da su autori vezani uz taj kraj.

1 1 0 godina, Sv.Ivan Ž a b n o ; Karlo

K r a j e m svake g o d i n e u i z l o z i m a Knjižnice

upriličena

izložba,

Ivan

Minis

Hausler:

tisak donosi opširniji zapis o n a š i m

ska

Križevci,

nakladnicima.

stvarateljima

ovom

prvih

Uspomene

na A . G . M a t o š a , Veda, Grad

vrijednim

književnim

Žabno:

knjižnica

knjige);

prilikom

"F.Marković"

(vidi:

fotografija

Nevenka

Galon:

u p u ć u j e m o apel a u t o r i m a i naklad

Z l a t n a udica, vlast, naklada,

n i c i m a da n a m dostave tzv. obvezni

Križevci;

županijski primjerak i

Sjećanja, Križevci; Križevačka

vodobno

obavijeste

da n a s pra novostima

Marijan Koščević:

preparandija

1920.-1965.,

s v o m r a d u kako bi n a š a javnost i m a l a

Hrvatski pedagoško-književni

potpuniji uvid u izdavačku i k n j i ž n u

zbor, O g r a n a k K Ž ;

produkciju Ž u p a n i j e . P o d s j e ć a m o da

Milićević:

je županijski obvezni primjerak za

zanski odred NOV, Vraždin:

k o n o m p r o p i s a n a obaveza a u t o r i m a i

Tiva;

n a k l a d n i c i m a da matičnoj županijskoj

Miholec:

knjžnici besplatno i o s v o m trošku,

trogasno

Župa

društvo

H a s a n : G l a s srca, Đurđevac; Željko

D u h a s d u h o m d u š u veže, Kajkavsko

zualnoj ili elektroničkoj građi) radi

Kožarić: P e s m i c e , Đurđevac;

spravišče, Z a g r e b ; Amalija Sentočnik:

stvaranja zavičajne zbirke

Marinović Ređep:

Marija

Ulica jorgovana,

Đurđevac, Cepin; Martin M i h a l d i n e c :

1 9 1 2 - 2 0 0 2 , Miholec;

Miholec

Žrtve

3 6 I Svezak, b r o j 5

Marica

Peklić: dobrovoljno

(bilo da se radi o tiskovinama, audovi-

novine 1 0 5 / 9 7 , čl. 37- i 38.) O b z i r o m

Đurđevac;

Ivan

parti

dostavljaju po j e d a n primjerak građe

(Narodne

tuđine,

Žarko

Kalnički

Nada P o m p e r :

B e z i m e n o siroče, Križevci; spomen:

XXII.smotra

Svetleči

dječjeg

kaj-

kavskog pjesništva, Sv. Ivan Z e l i n a ;

Naftaplin, Alineja; M l a d e n Pavković:

Reiser:

Željko Vegh: Ilustrirane z n a n s t v e n e

Sveto

knjige

knjižnici

biskupije,

grkokatoličke

Nikola

Žulj:

Vukovar,

Koprivnica:

Život

Sam

Shepard:

friškom

zraku

Motelski

zapisi;

Alineja, Klub veterana D o m o v i n s k o g

Mjesec jastreba;

hrvatska

rata, INA-Naftaplin; Z v o n i m i r Pav-

Darko

Križevci-750

lek: M a r k e t i n g u akciji, Z a g r e b : Alfa;

Strateški

Božidar Prosenjak: A vadio, Kôphâza-

Ivan

Budapest: S Y N E C Kft. Kultni dječji

do danas, Koprivnica: I Vukić;

r o m a n Divlji konj doživio je i prijevod

značajnog izdavača i s t i č e m o i M u z e j

Križevci:Matica

Križevci;

ime

godina, Veda, Križevci. Što se tiče koprivničkog nakladništva izdati su sljedeći naslovi:

Tipurić, savezi,

Vukić:

J. J.Tolkien: Hobit; Goran

Markulin:

Zagreb:

Starigrad

Sinergija;

osnutka Kao

na m a đ a r s k i , a i u strip, kojeg krase

grada Koprivnice s n i z o m kataloga

ija na e n g l e s k o m jeziku o poslovanju

ilustracije

od kojih neki v e ć prerastaju u mini-

Podravke u 2 0 0 1 . Izdavač je Podravka

tekst u stihovima; izdavač je M o z a i k

monografije, poput kataloga s izložbe

d.0.0.,

Korporativne

knjiga, Z a g r e b ;

kiparice Antonije Balić.

Vesna

Bosanac:

A n n u a l report 2 0 0 1 . j e monograf

komunikacije.

Apeli

dr.

Vesne

Mate

Lovrića

autorov

Melinda Sokač: U

ljubavi je č u d n a snaga, Koprivnica: Nagnuća;

Sto

ja. Slađana Cvrk Brlek: Povjetarac na

restorana

naslov

mjesečevoj

vodiča u k o j e m su svoje mjesto našli

B o s a n a c , Koprivnica, Vukovar: Aline stazi,

Bjelovar:

Viatoni.

gastronomskog

privnica: Matica hrvatska Koprivnica.

to razlog uvrštavanja knjige u n a š u

Maja

Z a v i č a j n u zbirku. Izdavač je Abisal,

Lovreković:

Agora,

koprivnički

hrvatskih

Fran Galović: Z m o j i h bregov, Ko Gjerek

neki

vodećih

d r u g o prošireno izdanje, Koprivnice:

Ika;

N a g n u ć a ; Hrvatska povijest , Split:

pjesme,

Naklada

nost; Ivona Šajatović:

Bošković

(prilog

Ljetopis

Đuro

restorani

Sudeta:

Zagreb:

Mor;

Izabrane

Zagrebačka

stvar

Tajna ogrlice

Hrvatske 1 9 1 8 . - 1 9 4 2 . pisao j e n a š

poznati povjesničar R u d o l f Horvat);

knjiga.

R o m a n a lagić: Oltar svete Notburge,

n a g r a d u Ivana B r l i ć M a ž u r a n i ć

Z a g r e b : Pop & Pop;

2 0 0 1 . godinu.) Šareni d u ć a n postao

Pajo Kanižaj:

s e d a m rubina,

(Knjiga

Zagreb: je

Školska

osvojila

treću za

Nada

je nezaobilazno i m e kako u l o k a l n i m

M i h o k o v i ć K u m r i ć : Vjetar kroz kosu,

okvirima tako i u d o m e n i hrvatskog

Velika Gorica, vlast.naklada;

Janko

izdavaštva. U protekloj godini obavili

Koprivnica:

s u sljedeće naslove: K n u t H a m s u n :

Č u d o u djetetu, Z a g r e b : Alfa;

Križanić:

Priručnik

Ergon; Elizabeta Milanović: Sve boje

Blagoslov zemlje;

ljubavi,

Putovanje na Istok; Uja Iljf, Jevgenij

Varaždinske

Toplice:

Ton-

Zlatno

Hermann Hesse:

imir; Josip Palada: Da se ne zaboravi,

Petrov:

tele;

Stanislav

Jery

Z a g r e b , Koprivnica: U B I U D R , INA-

Lec: Nepočešljane misli; Jean-Marc

I za kraj, AV (audo i v i z u a l n e ka sete, m a g n e t o f o n s k e vrpce, snimljeni mikrofilmovi ) (kompaktni

i elektronička građa

diskovi,

magnetske

pce, diskete, baze podataka i on-line publikacije). Tonski

studio

"Put

svjetla"

(Evangelička

crkva

Legrad)

izdavač

je nekoliko C D - a n a m i j e n j e n i h djeci (ali i o d r a s l i m a ) : Velika ljubav, Posjet j e d n o m kralju, K a k o ljubav m o ž e izgnati strah te k a s e t u s d r a m a t i z a c i j o m " B o ž i č n e priče" C. D i c k e n s a . "GOFLEX",

koprivnički

tonski

studio, izadavač je g l a z b e n i h CD-a i kaseta: (U suradnji s U B I U D R )

G o l o b : Još uvijek n e z n a m n e k e važne stvari; El C o m b o : D i v n i M e k s i k o ; Jazz f r o m the Woods (u suradnji s Bilo kalnikom);

Kraljice

ravnice:

Mene

vole svi; K U D Koprivnica i G r a d Ko privnica: Hrvatska škrinja.

•

Svezak, broj 5 | 37

Kreativnost u knjižnici

njižnice stale

biti

odavno

mjesta

isključivo

pre

korisnike.

posvećena

znanju.

Mnogi

p o v e ć a n o g

oblici kreativnosti njihovi su trajni ili

zanimanja

p o v r e m e n i stanari.

korisnika

mostalnu

izradu

P o s u d b e n i odjel za odrasle Nar odne

knjižnice

"Petar

Preradović"

nakita,

priredio je u s t u d e n o m i p r o s i n c u

smo

2 0 0 2 . g o d i n e dvije radionice za svoje

naših sa

odlučili prirediti radionicu

n a u č e n i m v j e š t i n a m a i d o b r o m vol posvećenu

fimo

j o m g o s p o đ e Jasek, korisnici s u n a s

m a s i . Dvadesetak

motivirali

sudionika

r a d i o n i c u u o č i Božića. Bila je to ide

radi

priredimo

još

jednu

onice slijedili su

alna prilika da se uz p o m o ć m a š t e i

u p u t e voditeljice,

kreativnosti

gđe

od žice. M n o š t v o u k r a s a ukrašavali su

Nade izradili

prve

Jasek, svoje ukrase.

Oduševljeni

oblikuju božični

izložbeni prostor

Knjižnice tijekom

b l a g d a n a i podsjećali n a s na toplo ozračje ovih radionica.

rezultatima,

Svijet u Zagrebu

ukrasi

—Tatjana Cifrak Kostelac

čeških b e s e d a i veleposlanstva Č e š k e u Z a g r e b u ) . " D a n e Č e š k e " otvorio je veliki zaljubljenik u H r v a t s k u

suradnji

Gradske

knjižnice

fotografija,

postera

i AV građe, u k u p n o 3 0 0 eksponata

između

(dijelom iz privatnih zbirki članova

znali

Čeških

beseda

Središnje knjižnice z a č e š k u m a n j i n u 2 0 0 2 . g o d i n e , u okviru ciklusa "Svijet u Z a g r e b u " , u p r i l i č e n i su D a n i Č e š k e . Tri tjedna č e š k e kulture u G r a d s k o j knjižnici popratila su brojna k u l t u r n a događanja, koncerti, projekcije video filmova, predavanja o kulturi, gospo d a r s k o m životu Č e š k e , te o hrvatskočeškim

kulturnim

gospodarskim

d o d i r i m a . Izložbe, projekcije, preda vanja i radionice posjećivale su g r u p e školske i studentske m l a d e ž i te bro građanstvo.

Središnja knjižnica

za č e š k u m a n j i n u priredila je izložbu 108

naslova

umjetničkih

knjiga,

predmeta

časopisa, (porculan,

kristal, dj. igračke), u p o r a b n i h pred38 I Svezak, b r o j 5

leposlanik Jiri Kudela i to p r i g o d o m

Z a g r e b , Veleposlanstva Č e š k e

u R H , od 23-rujna do 1 2 . listopada

suvenira,

republike

iz Bjelovara, D a r u v a r a i Z a g r e b a , te

jno

meta,

ostalog su

rekao: u

"Ljudi

počecim

nisu

stvaranja

" B a d e l a " i " P l i v e " bili a n g a ž i r a n i češki znanstvenici,

su visoke

škole

fakulteti stvarani zahvaljujući č e š k i m p r o f e s o r i m a . Češko-hrvatske veze s u toliko isprepletene da ih sada n e ć u nabrajati,

jer

mogao

bih

nekoga

izostaviti, a to ne bi bilo dobro

" Na

aktivnost Č e h a u Hrvatskoj u p o z o r i o

In memoriam

Božena Loborec (1926.-2003.) piše Dijana Sabolović Krajina

siječnja 2 0 0 3 . g o d i n e u Ko

m a c i j u stekla je

privnici je preminula Božena

poezije " Č e z m e n e ljudi i d u "

• Loborec, i

književnica,

vjetna

radnica

rovini

K n j i ž n i c e i čitaonice

pros

direktorica u mi "Fran

Galović" Koprivnica.

Stipe

grada broj

Pojatina,

Zagreba. čeških

glasnogovornik

Iznenađuju

institucija

veliki udruga,

zahvaljujući upravo njima, n j i h o v o m stvaralaštvu

Hrvatskoj

onu stranu oblaka" (Zagreb, 1 9 7 9 . ) Slijede

a d i p l o m i r a l a je na Višoj p e d a g o š k o j

(Koprivnica,

školi u Z a g r e b u . K a o n a s t a v n i k hr vatskog i r u s k o g j e z i k a radila je u š k o l a m a u Kotoribi i K o p r i v n i c i . U koprivničkoj

K n j i ž n i c i radila

odlaska u mirovinu

1988.

razdoblju

kao

direktorica

Knjižnica

1981.

U tom

useljena

s a m a "Dječak je korak do p r a š u m e " (Koprivnica,

1989.),

"Skriveno

riječima

pisaca" jiga

poezije

proširena je m r e ž a knjižnica

autoričinim

je p o s t h u m n o p o d n a z i v o m " T r i fer-

rad

knjižnica

sustavnom u

pov

Koprivnici

koje

nastajalo

popraćenih

komentarima

objavljen

1 9 7 5 . godine.

B o ž e n i n o k n j i ž e v n o stvaralašto. P r v u

p j e s m u objavila je kao g i m n a z i j a l k a u

Božena

nakon

1 9 6 8 . u Republici, Kaju, Oku, Ž e n i ,

svečanosti otvaranja ove manifestacije

Podravskom

predstavila se o p e r n a pjevačica Sandra

N j e z i n i radovi n a l a z e se u m n o g i m

B a g a r i ć te g l u m c i V i d B a l o g h i V e d r a n

antologijama.

zborniku

kolumni

Bila je član Društva književnika od

Škola i k n j i ž n i c a - dva su r a d n a okruženja

Izbor

tala n a č u š p a j z " ( K o p r i v n i c a , 2 0 0 3 . ) .

H u m l a ? U k u l t u t n o m p r o g r a m u i na

Stehna

blizance"

započet je

vezana

—Fanika

v a r e n a s u nova bibliobusa stajališta,

tec, a ozbiljnije je p o č e l a objavljivati

•

moje

Husni.

k o p r i v n i č k o m s a t i r i č k o m l i s t u Klopo-

Mlikota.

koprivničkih 1994.)

P o d r a v i n e (kasnije G l a s u P o d r a v i n e

umjet

samo

"Za

eseja

i Prigorja) p o d p s e u d o n i m o m I v a n

nika završilo g l a z b e n u školu Vaclava

(Koprivnica,

knjiga

u tadašnjoj k o p r i v n i č k o j o p ć i n i , ot-

koprivničkom području.

Koliko

pje

je s t a l n u s a t i r i č k u r u b r i k u u G l a s u

ezivanju

glazbenici.

"Bajkači"

zbirka

(Koprivnica, 1 9 9 5 . ) . O d 1 9 8 6 . i m a l a

luge,

radili su m n o g i češki g l u m c i i operni

pjesme

1984.),

radnici, u v e d e n e nove s l u ž b e i us

kazalištu

satiričke

p r i m j e r e n i stalan prostor u k o j e m se n a l a z i i d a n a s , z a p o s l e n i su novi

narodnom

1 9 7 3 . i 1 9 7 5 . ) , po k o j i m a je s n i m l j e n a

1 9 2 6 . g. u K o p r i v n i c i . O s n o v n u školu

grebu, v e ć u cijeloj Hrvatskoj. I s p r e d

Hrvatskom

" Č e t i r i dječaka i j e d a n p a s " ( Z a g r e b ,

i T V serija, r o m a n o m z a m l a d e " S

dviju država na području glazbe. U

greb, 1 9 7 0 . ) , p r i p o v i j e t k a m a z a djecu

B o ž e n a Loborec r o đ e n a j e 2 . lipnja

bogatstvo življenja, ne s a m o u Z a

Dalibor Paulik i pohvalio je suradnju

(Za

i g i m n a z i j u polazila je u K o p r i v n i c i ,

imamo

Ministarstva kulture s k u p u se obratio

z b i r k o m kajkavske

drugdje.

odlaska

Loborec uz

knjižnicu,

knjižnična

prijatelj

mirovinu,

ostala

blisko

knjižničare

zbivanja.Ostala

podupiratelj

Knjižnice

je u

p u n o m s m i s l u t e riječi. K n j i ž n i c a j e

nagrađivana.

za nju predstavljala m j e r i l o u r b a n e

U r e đ i v a l a je k n j i ž e v n i p o d l i s t a k Gla

prosvijećenosti K o p r i v n i c e , za što se

sa P o d r a v i n e " R u k e " . K n j i ž e v n u afir

z a l a g a l a tijekom svojeg života. • Svezak, broj 5 | 39

Bila

Nakladnik-Sponzor

p u n o hrabrosti - u životu m o ž e raditi o n o što voliš, a ono što si uvijek volio - u o v o m slučaju, glazbu, književnost, strip - pretvoriti u posao od kojeg se m o ž e živjeti. K a k o b i j e d n o m čovjeku s a m o m e bilo

vrlo

teško,

kažemo

n e m o g u ć e , realizirati tako zahtjevne i brojne projekte kao što to radi " Š a r e n i dućan", ovdje m o r a m o s p o m e n u t i i i z v a n r e d n u e k i p u suradnika koja sve (šefove!) z a m i s l i provodi u djelo. Uz uvijek p o m n o odabrane i kvalitetne prevoditelje izražaja

knjiga,

brojni

dolaze

Koprivničanci

Saše Husnjak, glavne organizatorice poslovanja, koja kao prava gazdarica drži

(najmanje!)

tri

ugla

"Šarenog

dućana", preko prepoznatljivog i ne zamjenjivog autora likovnih rješenja

Šareni dućan Koprivnica

korica i ilustracija, M a r i a Tomiše, do m l a d e i talentirane lektorice,

Nine

Tadić, i d r u g i h - ne m a n j e važnih! -

z a d u ž e n i h za grafičku p r i p r e m u ,

oblikovanje i tisak, kao i za m a n j e gla m u r o z n e poslove (bez kojih se ipak ne m o ž e ! ) kao što su rad u s a m o m d u ć a n u i s v i m p o p r a t n i m djelatnos tima.

oprivnički je " Š a r e n i d u ć a n "

g l a z b o m ; sklonost a u t o r i m a i pravci

njih

ma u književnosti koja je i klasična

još toliko otkupljenih prava za ob

j e m 1 9 9 3 . , a n a k l a d n i š t v o m se bavi

i avangardna,

javljivanje n o v i h knjiga. Svaka

vrstom

duhovita na svoj način; ljubav p r e m a

oteka " Š a r e n o g d u ć a n a " (ukupno su

svega

nekoliko

(knjižara

1997.)

godina

proradila

postao

nekom

kra

oduševljenje

dobrom

rock'n'roll

a pri t o m i pitka i

Rezultat jest

zajedničkog objavljenih

rada

svih

naslova,

bibli

zaštitnog znaka lokalnog koprivničkog

d o b r o m stripu; težnja za o č u v a n j e m

četiri književne: H e y Joe, Stranci u

knjižarstva i nakladništva, pa i više od

s u v r e m e n e lokalne kulturne tradicije

noći, J i m m y Jazz i Mali m r a v - plus

toga.

- n e k i su od glavnih sastojaka tajan

peta: Srećko M u n j a - za stripove, i

Zahvaljujući

specifičnoj

nakladničkoj produkciji, njegov dobar

stvenog

možemo

reći

kako

"Šareni

d u ć a n " d a n a s m e đ u najpoznatijim i

uspjeha

Utemeljitelj duhovni

"Šarenog dućana"

kreator

njegove

poslovne

vizije, Krunoslav Jajetić, poznati je koprivnički

n a k l a d n i c i m a u Hrvatskoj.

omiljeni disko-jockey,

diskofil

nekadašnji

jedan od ve

knjige m o g u se n a ć i u većini boljih

likih fanova i poznavatelja rock'n'rolla

knjižara diljem Hrvatske, i svuda su

još iz doba vinila (zar je to bilo tako

m e đ u najprodavanijima. Posebno "Šareni u -

dućan"

zanimljivo

davno?!), o m l a d i n s k i n o v i n a r iz ekipe kako

jednako

cijenjen

n a z o v i m o to tako -

stručnim

koja je o s a m d e s e t i h godina prošloga stoljeća

šesta, Diskoteka, u kojoj je do sad ob javljeno nekoliko vrijednih a u d i o / C D

n a j r e n o m i r a n i j i m , ali i najuspješnijim Njegove

"Šarenog

dućana".

glas v e ć daleko prelazi lokalne okvire, pa

recepta

kreirala

koprivničku

kul

i video izdanja lokalnih autora) na određeni n a č i n odražava j e d i n s t v e n u n a k l a d n i č k u filozofiju,

ima

svoje

čitatelje, što ove naslove čini nezamijenjivima na polici

svake knjižnice

koja želi zadovoljiti čitateljske interese svojih korisnika, pružajući im istovre m e n o kvalitetno i poticajno štivo. Ako vateljima

ste

među

dobre

onim

literature

pozna koji

t u r n u s c e n u (ne s a m o omladinsku!)

v e ć nabavili

k r u g o v i m a , m e đ u o n i m a koji s e bave

stvarajući - i z m e đ u ostaloga - kon-

nakladi

knjigom

piscima,

troverzni L O K (Lokalni o m l a d i n s k i

će vas obradovati podatak kako su v e ć

kao i m e đ u čitateljima

list - p a n d a n r e p u b l i č k o m "Poletu")

u tisku ili u p r i p r e m i nova izdanja

knjižarima)

(nakladnicima,

sva objavljenja djela u

"Šarenog

dućana",

sigurno

svojih knjiga - j e d n o m riječju, čini se

da je sa s v i m a n j i m a na "istoj v a l n o j " !

na R K C - u , " V r u ć u j u h u " - dva medi

U č e m u je tajna?

jska projekta koja su u Koprivnici,

A kad budete u prolazu kroz Ko

ali i šire, obilježila svoje doba. Po

privnicu, svakako svratite do " Š a r e n o g

Profesionalan

pošten

pris

kultnu

omladinsku

radio-emisiju

tup poslu, koji i nije s a m o posao, v e ć

n j e g o v i m riječima,

životno opredjeljenje; iskreno i stvar-

dokaz da se - ako i m a š m a l o sreće i

4 0 I Svezak, b r o j 5

" Š a r e n i d u ć a n " je

Sallingera, De Quincija, Maurovića, Bukowskog...

d u ć a n a " , s i g u r n o ćete pronaći i nešto baš za

sebe!

Lj. V.