crno-bijeli svijet
Blago europarlamentarcima. U utorak, 20. siječnja uživali su u Bruxellesu u 36 vina s Pelješca i Korčule te iz Konavoskog polja i Komarne. Takva se prilika rijetko pruža i onima koji se profesionalno bave vinima Piše: Ivo Kozarčanin
Vina koja svijet treba upoznati
vinska reprezentacija hrvatskog juga igrala je u Bruxellesu u najjačem sastavu: Crvik, Karaman, Dubrovački podrumi, Rizman, Volarević, Terra Madre, Saints Hills, Miloš, Vukas, tri Cebala, dva Miline, Batistić, Bura, Kiridžija, Matuško, Mrgudić, Zicada, Šaić, Donja Banda, Šuica, PZ Pošip, PZ Nerica, Kunjas, Korčulavino, Radovanović i Krajančić.
Grk je s Korčule, a ne iz Grčke Frano Milina Bire iz Lumbarde ima trenutačno najbolje vino od autohtone sorte grk koja je ime dobila po ugodnoj gorkoći, a ne Grčkoj.
bliži raj Izgradnjom mosta brže bi se stizalo na prekrasne pelješke vinograde i još ljepše podrume
jedinstveno Krajnji jug Hrvatske riznica je sorti poput grka, pošipa ili plavca maloga koje nitko drugi nema
Vino lobira za Pelješki most Europski parlamentarci kušali su vina s krajnjeg juga Hrvatske Postup koji izaziva Dingače Marija Mrgudić Mare od plavca malog s položaja Postup radi vino koje često i nadmašuje ona s poznatijega susjednog položaja Dingač.
Nedostaje samo pjenušac, bila je prva reakcija na listu vina s krajnjega hrvatskog juga koja su u utorak, 20. siječnja bila ponuđena europarlamentarcima na izložbi “Pelješki most i vino”. Među 35 ponuđenih vina bilo je više od 20 plavaca, šest grkova, pet pošipa, rukatac, pa i tribidrag, kako u vinariji Rizman zovu crljenak, našu sortu koja je svjetsku slavu stekla u Kaliforniju gdje se uzgaja pod imenom zinfandel, a u Italiji kao primitivo. Izložbu je organizirala Dubravka Šuica u Bruxellesu kako bi kolegama iz Europskog parlamenta pokazala koja će im vina postati dostupnija ako podupru izgradnju Pelješkog mosta koji je nazvala i Europskim. - Izgradnja je počela prije više od deset godina postavljanjem temelja s obiju strana Pelješkoga kanala,
a povezivanje hrvatskog juga s Europom spominje se i u Ugovoru o partnerstvu između Europske unije i Hrvatske - rekla je Šuica istaknuvši kako je svaki posjetitelj izložbe morao proći kroz mali labirint te predočiti putovnicu. Tako se, objasnila je, zorno mogao “suočiti” sa svakodnevnicom stanovnika hrvatskog juga. Projektant mosta dr. Jure Radić rekao je da most može biti dovršen za tri-četiri godine ako gradnja počne 2015. Iz njegovih usta u europske uši, no i sad se isplati prolaziti “labirint” do Pelješca ili Dubrovnika te dvaput vaditi putovnicu zbog vina za svaku priliku. Čaša maraštine ili laganog pošipa izvrsno je piće dobrodošlice, a fino će popratiti i školjke, plodove mora te lešanu bijelu ribu. Orada ili zubatac s gradela lijepo
će plivati u nekom pošipu odnjegovanom na kvascima (sur lie) ili dobrom grku, tom prekrasnom južnjački toplom vinu, što ne znači da ga se grije nego da je snažno. Malo ga ljudi zna jer ga malo i ima, no veseli što ga se sve više sadi, pa će i broj poklonika sigurno rasti. Mekši crljenak i njegov sin, malo robusniji plavac, daju vina za najbolja mesna jela. Plavac može dati različita vina. Kad je sasvim mlad i još ima izraženiju svježinu, pristajat će svjetlijem a masnijem mesu poput janjetine ili kozletine, a oni odležani, valja znati da plavac postaje zreo s tri godine, izvrsni su uz pašticade ili jela od divljači. Malvasija dubrovačka, u desertnom izdanju, pije se, naravno, uz deserte, a nakon zamišljenog ručka ili večere valja se vratiti plavcima.
I to onima s ponajboljih položaja, u ovom kraju to su, naravno, Dingač i Postup. I ako su vina doživjela od pet do osam godina nakon berbe, odlična su za pijuckanje uz tvrde sireve i malo pršuta pokraj. Ili za razgovor u biranom društvu, pa i šutnju s nekim posebno dragim. Dovezimo europarlamentarce na Pelješac i u Dubrovnik. Neka prođu ono što svaki dan prolaze vinari čija su vina kušali u Bruxellesu. I neka u tim vinima uživaju i tamo gdje se rađaju i stasaju. Bit će im još bolja. A ima na Pelješcu i pjenušaca. Vinarija Matuško radi bijeli i ružičasti. Mogu ih kušati na početku zamišljenog ručka pri dolasku na prelijepi poluotok, uz stonske kamenice. No dobar pjenušac može se piti uvijek i šteta je što onaj s Pelješca nisu kušali i europarlamentarci.
Odsječeni krajevi spadaju u vinsku podregiju Srednje i Južne Dalmacije koja ima 3384,55 hektara vinograda, što je oko 16 posto svih hrvatskih vinogradarskih površina. najjužnija hrvatska županija, Dubrovačkoneretvanska, ima 2222,07 hektara vinograda (10,5 posto hrvatskih površina pod vinovom lozom) i 709 vinara koji su 2013. proizveli 3,545.778 litara vina. U cijeloj Hrvatskoj je proizvedeno 56,573.300 litara vina. Registriranih proizvođača je 6103.