Glas Istre, 1.10.2016., str. 28, A3 Evidencijski broj / Article ID: 16931397 Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia Rubrika / Section:
ANALIZA STO NAKON DODIKOVOG UDARA NA PRAVOSUDNU SUVERENOST BCK
ZABORAVIMO AMERIKU I
agonija BiH se nastavlja
Kao što osim verbalnih akrobacija nije bilo volje unutar međunarodne zajednice da se referendum zabrani, a Dodik sankcionira, vjerojatno je da će i naknadna reakcija međunarodne zajednice i njezin učinak ipak biti simbolični Denis ROMAC oće li nakon referenduma u Republici Srpskoj, koji je, kao i mnogi drugi referendumi na ovim prostorima od početka devedesetih puno više od pukog legitimnog izražavanja volje naroda, uslijediti produbljivanje političkih tenzija i eskalacija međunacionalnih trvenja, ili će pak doći do smirivanja situacije, umnogome će ovisiti o reakciji Hrvatske i Srbije, a ponajprije o odlučnosti tzv. međunarodne zajednice, koja je i dva i pol desetljeća od okončanja rata jamac stabilnosti u slaboj i nefunkcionalnoj državi kao što je Bosna i Hercegovina.
H
A reakcije Hrvatske i Srbije, bez kojih je u prošlosti svaki pokušaj destabilizacije BiH bio osuđen na neuspjeh, u najmanju su ruku ambivalentne. Hrvatska je politika na nelegalni referendum u Republici Srpskoj, premda je riječ o najvećoj prijetnji davtonskom miru od okončanja krvavog rata 1995. godine, odgovorila krajnje neuvjerljivo i nezainteresirano. Službena reakcija Ministarstva vanjskih poslova svela se na tvrdnju kako je referendum koji je održan protivno odluci Ustavnog suda BiH - neprihvatljiv. Službeni Zagreb referendum naziva »neodgovornim činom koji ima potencijal destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i šire područje jugoistočne Europe«, ponavljajući zauzimanje Zagreba za »opstojnost, cjelovitost, teritorijalni integritet i suverenitet BiH, u kojoj su sva tri naroda ustavotvorna i ravnopravna«. I službena izjava završava tvrdnjom kako Hrvatska Hrvatima u BiH jamči i jamčit će
»osobitu skrb i zaštitu«, kao i opetovanom porukom kako Hrvatska snažno podržava i pomaže približavanje BiH članstvu u Europskoj uniji,
HRVATSKA Hrvatska je politika na nelegalni referendum u Republici Srpskoj odgovorila krajnje neuvjerljivo i nezainteresirano što je »najbolji jamac za ostvarivanje trajne i održive stabilnosti i prosperiteta BiH«.
Ublažiti posljedice U pojedinačnim izjavama hrvatski su političari ipak bili konkretniji. Tako je glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković upozorio kako referendum opasno ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet BiH, a s
takvim stvarima, dodao je, nije se za igrati. »Vjerujem da će i međunarodna zajednica i akteri politike u BiH zaustaviti te procese, jer su opasni ne samo za BiH i jugoistok Europe, nego i za cijelu Europu«, poručio je Jandroković, dok je HDZ-ova europarlamentarka i potpredsjednica delegacije Europskog parlamenta za BiH Dubravka Šuica upozorila kako referendum unosi dodatni nemir u BiH, iako je usto dodala kako je referendum zapravo u funkciji skorih lokalnih izbora u BiH, što je teza kojom se očito pokušavaju ublažiti dalekosežne posljedice Dodikovog udara na BiH. Još decidiraniji bio je novi šef HDZ-a i budući premijer Andrej Plenković, koji je otvoreno kazao kako je referendum o obilježavanju dana Republike Srpske »prijetnja cjelovitosti i suverenosti BiH«, čemu se najoštrije usprotivio. Plenković drži kako tim postupkom koji predstavlja jasno kršenje Davtonskog sporazuma vodstvo RS-a šalje poruku destabilizacije, i to upravo u trenutku kada se očekuje da BiH ostvari napredak na putu ka članstvu u Europskoj uniji. Rezolutan stav novog šefa HDZ-a, međutim, doveden je u pitanje odnosom sestrinskog HDZ-a BiH prema ovom pitanju. Naime, čelnik HDZ-a BiH i član predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, koji održava bliske odnose s Dodikom, nekoliko dana uoči referenduma nazvao je nje-
govo održavanje »najdemokratskijim načinom izražavanja volje jednog naroda«, iako se u naknadnim izjavama pokušao ograditi od potpore nelegalnom referendumu, kazavši kako da sve treba biti u skladu s Ustavom BiH i kako su odluke Ustavnog suda BiH obvezujuće za sve.
Neobičan potez »Ono što su institucije BiH donijele mora se uvažavati, o tome nema priče. Referendum će proći i drugi dan nitko neće spominjati više ovu temu. Oni koji izađu na referendum reći će što misle o pitanju koje je postavljeno. Tko sam ja ili ne-
SRBIJA Dodik nije dobio potporu srpskog premijera Aleksandra Vučića, iako Beograd pritom nije napravio ništa da ga zaustavi
koba niknuo je HDZ 1990 na čelu s Bozom Ljubićem, koji, međutim, ni uz potporu HDZa nije uspio ugroziti vodeći položaj HDZ-a BiH među bosanskohercegovačkim Hrvatima. Što možemo iščitati iz ovog neobičnog, a opet karakterističnog i očekivanog Čovićevog poteza, koji je kao i toliko puta vješto iskoristio nedosljednost politike Zagreba prema BiH? Očito je posrijedi pokušaj igre na dva kolosijeka. Jedno su, naime, službene izjave hrvatskih čelnika, a nešto posve drugo formalna i neformalna potpora Plenkovićeve stranke HDZ-u BiH, koji ne skriva kako simpatizira Dodikovu politiku disolucije BiH, videći u Dodiku hrabrog i odlučnog političara i borca za interese srpskog naroda koji se ne plaši prkositi Sarajevu i međunarodnoj zajednici, a u njegovom referendumu priliku za ostvarenje hrvatskog sna o vlastitoj republici.
Zato sigurno nije slučajno što je i priča o trećem entitetu, odnosno o obnovi Hrvatske republike Herceg Bosne, pojavila upravo u vrijeme dok su u Republici Srpskoj ko drugi da komentira što želi trajale pripreme nelegalnog jedan narod«, objašnjavao je referenduma, o čemu svjeČović, prepredeni političar ko- doči i činjenica da je ove goji već ima veliko iskustvo su- dine obljetnica Herceg Bosprotstavljanja volji centrale u ne, ugašene VVashingtonskim Zagrebu. Čović se prije dese- sporazumom, obilježena putak godina također suprotsta- no glasnije nego ranijih govio tadašnjem šefu HDZ-a Ivi dina, što je popraćeno i rijeSanaderu ne dopustivši da čima Bože Ljubica da Herceg stranačka centrala u Zagrebu Bosna »nije ugašena niti naodredi kandidate za saborsku puštena«, ili Dragana Čovića listu za dijasporu, a iz tog su- koji je najavio reorganizaciju BiH i stvaranje jednakih prava za Hrvate, uz okupljanje oko ideje Herceg Bosne.
Usklađene ideje
Premijer Vučić nakon referenduma naglašavao je činjenicu da je sve proteklo mirno, što je po njemu najvažniji rezultat referenduma, istaknuvši kako je važno da se smire tenzije, čime se i ovaj put pred europskim čelnicima pokušao predstaviti kao regionalni čuvar stabilnosti, dakle u ulozi koju je preuzeo isključivo zahvaljujući nerazumnoj i destabilizirajućoj politici Zagreba prema regiji u posljednje vrijeme, naročito u ovoj godini. Nakon što se dan poslije referenduma čuo s Dodikom, Vučić je izjavio: »Ako bilo tko misli da je rješenje u
SAD SAD je putem svog veleposlanstva u Sarajevu, a potom i priopćenjem State Departmenta, osudio »nelegalni referendum« sukobima, mi ne samo da u tome nećemo sudjelovati, nego ćemo se oštro suprotstaviti jer za nas su mir i stabilnost osnovni uvjeti kako bi se vidjeli rezultati našeg rada«. Dok Vučić poručuje da će Srbija i ubuduće činiti sve za stabilizaciju prilika u regiji, Vučićev čovjek u Banja Luci, Milorad Dodik, istodobno čini sve da destabilizira BiH, iako je Vučić itekako svjestan da bez stabilne BiH nema ni stabilne regije. Srbija je, iako je Davtonski sporazum na to obavezuje, baš kao i Hrvatsku, ovaj put propustila djelovati pravovremeno i blagotvorno, poticati poslijeratnu suradnju i stabilizaciju, a time i europski put BiH i cijele regije.
Nisu rijetki oni koji misle da su Ljubić i Čović svoje ideje o obnovi Herceg Bosne uskladili s Dodikom, videći u Dodikovom referendumu priliku za obnovu Herceg Bosne. Pričom o preustroju Dvostruka igra BiH u ovom trenutku hrvatSličnu »dvostruku« igru u ski čelnici u BiH nesumnjivo olakšavaju posao Dodiku, ovom slučaju odigrala je i Rupremda su u Hrvatskoj takve sija. Iako se Dodik svaki put njihove izjave uglavnom kad se suočava s blokadom od kratkovidno promatrane is- strane EU okreće Moskvi, njeključivo u kontekstu prediz- gov posljednji susret s ruskim borne kampanje uoči ne- predsjednikom Vladimirom davnih izvanrednih parla- Purinom protekao je u priličmentarnih izbora u Hrvat- no hladnoj atmosferi. Premda skoj, koja se vodila i u BiH za je ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Čepurin naglasove tamošnjih Hrvata. Srbija, koja je kao i Hrvat- kon referenduma, upitan o ska potpisnica Davtonskog idućim koracima, posegnuo sporazuma, još je podvojenija za znakovitim riječima ruskog prema ovom pitanju od Hr- pisca Viktora Šklovskog, koji je vatske, što se vidi iz činjenice govorio da je vrlo teško komda Dodik nije dobio potporu binirati ono što mislimo s srpskog premijera Aleksandra onim što radimo i što ispadne Vučića za svoj referendum, na kraju, čini se da Dodik u iako Beograd pritom nije na- Moskvi nije dobio zeleno svjetlo za projekt odcjepljenja Repravio ništa da ga zaustavi.
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Glas Istre, 1.10.2016., str. 28, A2 Evidencijski broj / Article ID: 16931397 Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia Rubrika / Section:
NE I HERCEGOVINE?
EUROPU publike Srpske od BiH. Putinovu suzdržanost možemo objasniti kompleksnošću situacije u Ukrajini i na Krimu, zbog koje Moskva u ovom trenutku ne želi otvarati novi diplomatski spor sa Zapadom, iako to, naravno, ne znači da ovo pitanje neće biti ponovno otvoreno u skoroj budućnosti. SAD je, s druge strane, najprije putem svog veleposlanstva u Sarajevu, a potom i priopćenjem State Departmenta, osudio »nelegalni referendum«, koji, po mišljenju Washingtona, »onemogućava provedbu Davtonskog sporazuma«. State Department usto dodaje da će SAD u ovom slučaju podržati lokalne institucije kada se radi o reakciji na organiziranje referenduma, čime se očito misli na lokalno pravosuđe koje je već pokrenulo postupak protiv Dodika u cilju provedbe vladavine prava. Tu su izjavu neki skloni protumačiti i kao najavu velikog američkog povratka na ove prostore, iako su takva očekivanja, koja se uvijek pojave u kriznim situacijama, vjerojatno preuranjena i pretjerana. Unatoč posebnoj odgovornosti Washingtona za budućnost BiH, ako znamo vanjskopolitičke prioritete sadašnje, a vjerojatno i buduće administracije u Bijeloj kući, kao i sustavno američko političko i vojno dezangažiranje u ovom dijelu svijeta, teško je očekivati da će »američka konjica« ponovno nahrupiti u Bosnu, kao što se to dogodilo 1995. godine, i u nekoliko dana ili tjedana riješiti problem. Stoga su u ovom trenutku sve oči uprte u visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, austrijskog diplomata slovenskih korijena, koji tečno govori lokalni jezik. Premda Dodikov referendum predstavlja udar na pravosudni sustav BiH i dovodi u pitanje vladavinu prava, čija je zaštita i Inzkov posao, Inzko, međutim, još nije objavio kakav će biti njegov odgovor na Dodikov izazov i hoće li posegnuti za bonskim pravilima koja visokom predstavnicima u BiH omogućavaju sankcioniranje kršitelja Davtonskog sporazuma. Iako je na lukrativnoj dužnosti od konca prošlog desetljeća, Inzko za bonskim pravilima, za razliku od svojih prethodnika, dosad nije posezao, što se vjerojatno može objasniti otporom Rusije u Vijeću za provedbu mira. Uoči referenduma Inzko je upozorio da će nelegalnu odluku poništiti, izrazivši razočaranje što je vodstvo Republike
Srpske odlučilo kršiti vladavinu prava.
Vodi u izolaciju
To, po njegovom mišljenju, bosanske Srbe vodi u izolaciju, a zanimljivo je da će upravo »apsolutna politička izolacija« Milorada Dodika, ako je vjerovati sarajevskim medijima, biti recept kojim će međunarodna zajednica odgovoriti na Dodikov potez. Cilj te diplomatske operacije je dodatan pritisak na Dodika, snaženje njegove opozicije u Republici Srpskoj i jačanje proeuropskih snaga u BiH. Prvi korak trebalo bi biti potpuno ignoriranje Do-
RUSIJA Dodikov posljednji susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom protekao je u prilično hladnoj atmosferi dikovog lokalnog referenduma kao protupravne i zabranjene aktivnosti, čime se Dodiku želi poručiti da više nije sugovornik, niti akter od bilo kakvog značenja. A da je ta operacija već počela svjedoči činjenica da se nijedan visoki američki, njemački ili europski dužnosnik još nije precizno očitovao o ovom pitanju, što navodno nije znak nezainteresiranosti, nego usuglašenog okretanja glave od Dodikovih aktivnosti, kako bi se ojačala uloga državnih institucija i pružila potpora proeuropskim snagama u zemlji. No kao što osim verbalnih akrobacija nije bilo volje unutar međunarodne zajednice da se referendum zabrani, a Dodik sankcionira, vjerojatno je da će i naknadna reakcija međunarodne zajednice i njezin učinak ipak biti simbolični. Boreći se za državnost Republike Srpske, Dodik je otvoreno doveo u pitanje državnost i suverenost BiH, želeći pokazati njezinu nemoć i jalovost, što mu je, zahvaljujući nefunkcionalnosti davtonske BiH, i uspjelo. Stoga nije vjerojatno da će Dodik, kao što se to u jednom trenutku ponadao Bakir Izetbegović, skončati kao Sadam Husein ili Slobodan Milošević. Nastavak agonije BiH, unatoč nedavnog prihvaćanja aplikacije BiH za članstvo u EU, na žalost, puno je izvjesnija opcija.
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr