Novi list, 6.2.2016., str. 40, A3 Evidencijski broj / Article ID: 16378797 Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia Rubrika / Section:
BRITANSKI ZAHTJEV ZA REFORMOM UNIJE MOGAO BI POSTATI »ZARAZAN«
T
l\\Y4i
I
•
I
roba i novca ali ne i ljudi
Velika Britanija bi prema novom prijedlogu mogla novopridošlim radnicima iz ostatka EU-a ograničiti pravo na socijalna davanja vezana uz radni odnos. Jednom kada bi to postalo propis, istu bi mjeru mogle koristiti i ostale članice Irena FRLAN GAŠPAROVIĆ ritanski birači možda će već u lipnju ove godine odlučivati o sudbini svoje zemlje u Europskoj uniji. Prema informacijama kojima barataju britanski mediji, referendum o članstvu u EU mogao bi biti održan 23. lipnja, pod uvjetom da se zemlje članice EU-a uspiju u narednih mjesec dana dogovoriti oko zahtjeva Britanije za reformu Unije. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk objavio je ovoga tjedna kompromisni prijedlog za dogovor s Londonom, koji je s dosta rezerve primljen u Britaniji, ali i u nekim članicama, osobito iz srednje Europe. Tim državama upitan je prijedlog po kojem bi Velika Britanija mogla novopridošlim radnicima iz ostatka EU-a ograničiti pravo na socijalna davanja vezana uz radni odnos. Jednom kada bi to postalo europski propis, istu bi mjeru mogle koristiti i ostale članice.
B
Ta ideja nailazi na neodo- nastavljaju činiti. Istovremebravanje i medu hrvatskim no uopće se ne vrednuje posindikatima. Britanski pre- zitivan utjecaj rada migranamijer David Cameron traži ta na nacionalne ekonomije, reformu EU-a, a »zapravo je na konkurentnost, potrošriječ o deregulaciji i daljnjoj nju, na održivost sustava soliberalizaciji«, ističe Ana Mi- cijalne sigurnosti, posebice lićević Pezelj iz Saveza sa- mirovinskog, kaže naša sumostalnih sindikata Hrvat- govornica. ske (SSSH). »Novi dogovor« s Velikom - On rado zadržava jedin- Britanijom sadrži i druge pristveno tržište i tri od četiri jedloge koji se tiču konkurettemeljne slobode: slobodu nosti EU-a, jačanja suverenikretanja roba, kapitala i us- teta država članica, osobito luga. Samo se za radnike njihovih nacionalnih parlatraži vraćanje granica! Ako menata, ekonomskog uprase to pravo da Britancima, vljanja, odnosno davanja jammorat će se dati i drugima stava zemljama poput Britanizbog načela nediskriminaci- je koje nisu uvele euro da neće je, napominje Pezelj, uvjere- biti diskriminirane ili pogođena da se na taj način neće ne odlukama eurozone... O vratiti povjerenje građana u tim prijedlozima još se razgoeuropski projekt. vara, a zastupnik u Europ- Dapače, oni se sve skom parlamentu Tonino Pimanje osjećaju Europljani- cula očekuju da će neki od prima. I dok su nacionalne vla- jedloga biti i modificirani. Prede i Europska komisija nov- ma njegovoj ocjeni, neke od cem poreznih obveznika predloženih ideja »ozbiljno spašavale financijski kapital zadiru u identitet Europske odnosno banke, koje su i unije«, odnosno u praksu da proizvele krizu, pogubnim se Unija »drži integrirano na mjerama štednje masovno jednom visokom stupnju«. su osiromašili građane, i to Britanski premijer prepoznao
je kao vrstu svog političkog cilja da to razlabavi, smatra Picula. I on primjećuje da je Cameron zainteresiran da EU zajamči punu slobodu kretanja roba i novca, »ali ne i ljudi, pogotovo ne njihovih prava«, što reflektira poziciju Britanije od samo početka, a Cameron je sada želi »uklesati u mramor«.
da bi Britanija, u pregovorima s Bruxellesom, mogla zadržati određene povlastice, kao što je pristup zajedničkom tržištu, primjerice, kroz Europski ekonomski prostor po uzoru na Norvešku, a istovremeno bi se riješila fegulatornog i birokratskog tereta, uštedjeviši i na uplatama u zajednički europski proračun. Opipljive posljedice Precizne računice nema Hoće li mu to poći za ru- niti za moguće ekonomske kom, odlučit će šefovi vlada i posljedice za ostatak EU-a. U država članica, možda već na skladu s time, teško je procisummitu u veljači. Na njihovu jeniti bi li i kolike eventualne odluku, izvjesno je, utjecat će i štete moglo imati i hrvatsko odgovor na pitanje koje bi bile gospodarstvo. Velika Britanija političke i gospodarske poslje- nije među najvažnijim trgodice britanskog napuštanja vinskim partnerima HrvatEU-a. Da Velika Britanija, na- ske, podsjeća predsjednik kon 43 godine članstva, napusti Uniju, bio bi to presedan u povijesti EU-a - unatoč tome što je 1982. godine Grenland, zbog neslaganja s Bruxellesom oko ribarskih kvota, izglasao izlazak iz Unije koji je stupio na snagu tri godine kasnije. No, Britanija je jedno od najjačih europskih gospodarstava, stara zemlja članica, koja je, iako poslovično rezervirana prema »kontinentu«, bitan kotač u europskoj integraciji. Napuštanje Unije imalo bi opipljive posljedice i za britansko gospodarstvo. No, odgovor na pitanje bi li od toga imali više koristi ili štete, ovisi o tome koga pitate. Za zagovornike članstva, izlazak bi nedvojbeno nanio velike štete Britaniji, njezinim tvrtkama, financijskom sektoru, građanima... Suprotni tabor uvjeren je
udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, napominjući da je, međutim, Britanija važna i zbog toga što »preko nje, imate pristup i prema drugim zemljama Commonvvealtha«. - U interesu je Hrvatske da Velika Britanija ostane dio Europske unije, smatra Bago koji procjenjuje da bi, u slučaju tzv. Brexita, nastale određene štete za europsko, pa i hrvatsko gospodarstvo, ali bi još i veća bila politička šteta za EU jer bi Unija pokazala »da nije u stanju naći zajednički jezik i rješavati krize«. Nije isključeno da bi britanski primjer poželjele slijediti i neke druge članice EU-a, pa eurozastupnika Ivana lakovčića ne iznenađuje što prijedlozi za dogovor idu u pravcu da se zadovolje interesi Velike Britanije. To se odnosi i na prijedlog vezan uz radnike, odnosno za ograničavanje njihovih prava. - To je loša odluka za slobodu kretanja i zajedništvo u Europi, ali je ipak manje bolna odluka od onoga što visi nad svima nama, a to je mogućnost raspada arhitekture EU-a, upozorava Jakovčić. Napominje pritom i da odluka o pravima radnika Hrvatsku ipak, barem zasad, ne treba toliko zabrinjavati budući da je hrvatskim građanima u potrazi za poslom atraktivnije tržište Njemačke, Austrije, Italije... A trenutno nema naznaka da bi i te zemlje mogle posegnuti za istom mje-
rom, ako im bude na raspolaganju.
Nove dileme Slično razmišlja i europarlamentarka Dubravka Šuica koja ističe da je ključna uloga sada na Europskom vijeću za koje očekuje da će ipak popustiti Britaniji. - Moramo procijeniti što je vrednije za Europsku uniju, a vrednije je da smo skupa s Velikom Britanijom u EU, kaže Šuica. No, i postizanje dogovora imat će dubokih posljedica za .budućnost Europske unije. Na tu mogućnost upozorava Picula: »Cameronova nastojanja mogla bi pribaviti imitatore« u EU. Ako se danas-sutra nekom drugom europskom lideru ili državi ne budu sviđale europske obveze, mogli bi na sličan način zaprijetiti izlaskom iz EU-a i tražiti da dobiju nešto što u tom trenutku temeljnim ugovorima nije predviđeno. - Zato je jako važno kako će se postaviti Europsko vijeće, kaže Picula, dodajući da trenutno u tom tijelu (koje čine premijeri i/ili predsjednici država članica) sjedi dosta ljudi koji dijele Cameronovu viziju i žele vidjeti Bruxelles što dalje od onoga za što smatraju da spada u nacionalne ovlasti. Drugim riječima, čak i postizanje dogovora otvara nove dileme za EU. Kako to Picula pojašnjava, pitanje je što ako ovaj tip zahtjeva postane »zarazan«, odnosno ako se zemlje članice počnu raznim protekcionističkim mjerama izuzimati iz europskog zakonodavstva. Zato Picula zaključuje da je pitanje dogovora s Britanijom značajno i zbog toga što će profilirati Uniju za godine koje dolaze.
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr