Europski parlament 2014-2019
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
2017/2951 (RSP) 12.1.2018
NACRT PRIJEDLOGA REZOLUCIJE podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-00000/2017 i B8-0000/2017 u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika o neodlučnosti u vezi s cijepljenjem i smanjenju stopa cijepljenja u Europi (2017/0000(RSP)) Renate Sommer, Elena Gentile, Bolesław Piecha, Gesine Meissner, Katerina Konecna, Marco, Affronte, Mireille D'Ornano
u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
RE\1143378HR.docx
HR
PE613.639v03-00 Ujedinjena u raznolikosti
HR
B8-0000/2017 Rezolucija Europskog parlamenta o neodlučnosti u vezi s cijepljenjem i smanjenju stopa cijepljenja u Europi (2017/0000(RSP)) Europski parlament, –
uzimajući u obzir članak 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
–
uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o imunizaciji djece, koje su ministri zdravstva država članica EU-a usvojili u lipnju 2011.,
–
uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o cijepljenju kao učinkovitom alatu javnog zdravlja od 6. prosinca 2014.,
–
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. lipnja 2017. naslovljenu „Europski akcijski plan ʻJedno zdravljeʼ za borbu protiv antimikrobne otpornosti”,
–
uzimajući u obzir Globalni akcijski plan za cijepljenje Svjetske zdravstvene organizacije (GVAP), koji su u svibnju 2012. podržale 194 države članice Svjetske zdravstvene skupštine,
–
uzimajući u obzir Rezoluciju 68.6 Svjetske zdravstvene organizacije, koju su u svibnju 2015. podržale 194 države članice Svjetske zdravstvene skupštine,
–
uzimajući u obzir Europski akcijski plan za cijepljenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za razdoblje 2015. – 2020.,
–
uzimajući u obzir tehničko izvješće Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) iz travnja 2017. naslovljeno „Informacijski sustavi za imunizaciju u EU-u i EGP-u”,
–
uzimajući u obzir tehničko izvješće Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) iz lipnja 2017. naslovljeno „Bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem i imunizacija: ključne kompetencije”,
–
uzimajući u obzir Političku deklaraciju UN-a sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine o antimikrobnoj otpornosti, održanog 21. rujna 2016. u New Yorku, u Sjedinjenim Američkim Državama,
–
uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke iz ožujka 2017. naslovljeno „Infekcije otporne na lijekove: prijetnja našoj ekonomskoj budućnosti”, Washington, DC,
–
uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
–
uzimajući u obzir pitanje upućeno Vijeću o neodlučnosti u vezi s cijepljenjem i smanjenju stopa cijepljenja u Europi (O-000000/2017 – B8 0000/2017),
–
uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o neodlučnosti u vezi s cijepljenjem i
PE613.639v03-00
HR
2/5
RE\1143378HR.docx
smanjenju stopa cijepljenja u Europi (O-000000/2017 – B8 0000/2017), –
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
–
uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A.
budući da su se u prosincu 2010. globalni lideri u području zdravstva obvezali na pronalazak, razvoj i globalnu isporuku cjepiva kojima se spašavaju životi, osobito najsiromašnijim zemljama, te da su sljedećih 10 godina (2011. – 2021.) proglasili „desetljećem cjepiva”;
B.
budući da se trošak kompletnog paketa cjepiva za jedno dijete, čak i po najnižim globalnim cijenama, u razdoblju od 2001. do 2014. povećao 68 puta;
C.
budući da se unutar EU-a/EGP-a zemlje znatno razlikuju u pogledu preporučenih cjepiva i organizacije zdravstvenih usluga;
D.
budući da su sve države članice EU-a podržale Europski akcijski plan za cijepljenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za razdoblje 2015. – 2020.;
E.
budući da poticanje visokih stopa cijepljenja štiti građane od zaraze bolestima koje se mogu spriječiti cijepljenjem, a pandemijske su u zemljama s niskim stopama cijepljenja i imunizacije;
F.
budući da je smanjenje primjene cjepiva u Europi dovelo do značajnih slučajeva izbijanja ospica i s njima povezanih smrtnih slučajeva u više europskih zemalja;
1.
prepoznaje potencijalnu ulogu cjepiva u borbi protiv antimikrobne otpornosti, koju bi trebalo nastaviti istraživati;
2.
pozdravlja činjenicu da je uvođenje zaštitnog cijepljenja velikih razmjera u Europi znatno doprinijelo iskorjenjivanju ili smanjenju broja slučajeva brojnih zaraznih bolesti; ipak, zabrinut je zbog toga što su navedena dostignuća sada suočena s ozbiljnim izazovom koji predstavlja zabrinjavajuća pojava neodlučnosti u vezi s cijepljenjem;
3.
ističe da su prema SZO-u cjepiva sigurna jer svako licencirano cjepivo prolazi kroz stroge testove u više faza ispitivanja prije odobrenja njegove uporabe te se redovito ponovno procjenjuje nakon što uđe na tržište;
4.
pozdravlja aktivni angažman Komisije u pogledu cijepljenja i uključenje Zajedničkog akcijskog plana cijepljenja, koji se sufinancira iz zdravstvenog programa EU-a, u program rada Komisije za 2018.;
5.
snažno podupire Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavi, kojim se državama članicama i Komisiji pruža okvir za zajedničku nabavu cjepiva, čime se udružuje kupovna moć država članica, osigurava dostupnost pandemijskih cjepiva u dostatnim količinama te jamči pristup cjepivima i jednako postupanje sa svim državama članicama koje sudjeluju u Sporazumu;
6.
pozdravlja činjenicu da su 24 države članice potpisale Sporazum o zajedničkoj javnoj
RE\1143378HR.docx
3/5
PE613.639v03-00
HR
nabavi, što znači da Sporazum obuhvaća 447,8 milijuna od 508,2 milijuna građana EUa; poziva države članice koje još nisu potpisale Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavi da to učine kako bi se zajamčilo da svi građani EU-a budu obuhvaćeni tim sporazumom; 7.
podsjeća na važnost transparentnosti u stvaranju i održavanju povjerenja javnosti u lijekove;
8.
podsjeća na važnost Uredbe o kliničkim ispitivanjima u poticanju i olakšavanju istraživanja novih cjepiva i osiguravanju transparentnosti rezultata kliničkih ispitivanja; poziva Komisiju i Europsku agenciju za lijekove da bez daljnje odgode provedu Uredbu o kliničkim ispitivanjima;
9.
poziva države članice da zajamče da su svi zdravstveni radnici cijepljeni na odgovarajući način; poziva Komisiju da u Zajedničkom akcijskom planu razmotri pitanje stopa cijepljenosti zdravstvenih radnika;
10.
sa zabrinutošću napominje da epidemiološki podaci o trenutačnom stanju u vezi s cijepljenjem u državama članicama pokazuju značajne nedostatke u primjeni cjepiva i nedostatnih stopa procijepljenosti koje bi omogućile odgovarajuću zaštitu; zabrinut je zbog toga što je raširena neodlučnost u vezi s cijepljenjem postala zabrinjavajuća zbog niza posljedica povezanih sa zdravljem koje izaziva u državama članicama;
11.
zabrinut je zbog velikih razlika u pogledu cjepiva koja se preporučuju, pružaju i/ili proglašavaju obveznim u raznim državama članicama; zabrinut je zbog toga što te razlike u procijepljenosti pogoršavaju zdravstvene nejednakosti među državama članicama i podrivaju napore da se smanji broj slučajeva bolesti koje se mogu spriječiti i da se one iskorijene;
12.
osuđuje širenje nepouzdanih, zavaravajućih i neznanstvenih informacija o cijepljenju, koje se još dodatno potiče medijskim kontroverzama; poziva države članice i Komisiju da poduzmu djelotvorne korake protiv širenja takvih dezinformacija te da nastave razrađivati kampanje za podizanje razine osviještenosti i informiranje, osobito za roditelje, što uključuje stvaranje europske platforme čiji će cilj biti povećanje procijepljenosti;
13.
zabrinut je zbog visokih cijena nekih cjepiva kojima se spašavaju životi; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere na koje je Europski parlament pozvao u svojem izvješću od 14. veljače 2017. o mogućnostima EU-a za poboljšanje pristupa lijekovima;
14.
zabrinut je da visoke cijene cjepiva nerazmjerno pogađaju zemlje s niskim i srednjim dohotkom, uključujući zemlje koje gube potporu donatora preko organizacije Gavi, Saveza za cjepiva; poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere kojima bi se olakšao pristup cjepivima u tim zemljama;
15.
pozdravlja ostvaren ohrabrujući napredak u borbi protiv raka vrata maternice zahvaljujući programima cijepljenja protiv virusa HPV-a; poziva države članice da nastave s razvojem tih programa i istraže načine kojima bi se povećale stope procijepljenosti i spriječili drugi oblici raka, primjerice, uključivanjem dječaka u
PE613.639v03-00
HR
4/5
RE\1143378HR.docx
programe cijepljenja; 16.
smatra da je ključno pružiti usluge cijepljenja migrantima i izbjeglicama koji ulaze u zemlje EU-a; poziva Komisiju i države članice da zabilježe koje se konkretne aktivnosti cijepljenja provode za migrante i izbjeglice koji ulaze u zemlje EU-a i da rade na rješavanju utvrđenih nedostataka;
17.
poziva države članice i Komisiju da među liječnicima koji obavljaju cijepljenja promiču kampanje za podizanje razine osviještenosti o njihovim obvezama, kao i da pacijentima (ili njihovim zakonskim skrbnicima) pružaju dostatne informacije o preporučenim cjepivima kako bi mogli donositi utemeljene odluke;
18.
poziva Komisiju i države članice da izrade sveobuhvatan akcijski plan EU-a kojim bi se riješio društveni problem neodlučnosti u vezi s cijepljenjem, ojačale obveze država članica, uključujući prioritetne mjere i mjere prilagođene regijama, te uzele u obzir različite okolnosti i posebni izazovi s kojima su suočene države članice;
19.
poziva Komisiju da omogući usklađeniji raspored cijepljenja širom EU-a, da razmjenjuje najbolje prakse, da u cijeloj Europi osigura jednakomjernu pokrivenost i da smanji nejednakosti u području zdravstva;
20.
poziva države članice da pravodobno pružaju podatke o cijepljenju;
21.
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i vladama država članica.
RE\1143378HR.docx
5/5
PE613.639v03-00
HR