Media Marketing 05/2010

Autor portreta / DRAGAN S. STEFANOVIĆ, OH NO, OH YES!, Loussane

05 / 2010 mEDIA mARKETINg REgIONALNI mAgAzIN O OgLAšAVANJU I PR-U

Dragan Sakan, Idea Man

SAKIJA SMO VOLJELI ZATO ŠTO JE UVIJEK BIO

I ČOVJEK, I LJUDINA, I FRAJER

MM 05 2010.indd 1

10/22/2010 7:40:28 AM

MM 05 2010.indd 2

10/22/2010 6:36:08 AM

MM 05 2010.indd 3

10/22/2010 6:36:13 AM

SADRŽAJ 6

Vijesti iz regije

20

MM Intervju

55

Regulativa

Koncept slovenskog zakona o medijima

Marjan Novak, glavni urednik Marketing Magazina (Slovenija)

Dragan Sakan, Idea Man

56

Sjećanje

25

Festivali

60

Eventi

32

Festivali

66

Vijesti iz svijeta

64

Afere

74

Festivali

77

Takmičenja

Weekend Media Festival 2010

Golden Drum 2010, festival Nove Evrope

40

Festivali

Hrvatski festival kreativnih komunikacija Sudnji dan

46

Izložbe

Hrvatsko dizajnersko društvo

50

Nagrade

52

MM u posjeti

Future Now Vol. 1

Kako je zagrebačka agencija Fimi-Media poslovala s državnim tvrtkama

Spikes Asia 2010

Kreativno takmičenje, ADC Young Guns 8

Euro Effie 2010

Advantage Austria, ured u Sarajevu

20 mm INTERVJU U SLOVENIJU SE, U zADNJE 2-3 gODINE, VRATIO SOcIJALIzAm, SOcIJALISTIČKO SAmOUPRAVLJANJE PA LJUDI mISLE DA SVI mORAJU O SVEmU ODLUČIVATI. PAR LJUDI U SOZ-u RAzmIšLJAJU KAO mALI LJUDI, KOJI SU SPOSObNI SAmO DA gLASAJU PROTIV, A NISU SPOSObNI DA SAmI NEšTO KREIRAJU, DA DOPRINESU RAzVOJU SOZ-Ovih PROJEKATA, DA SLOVENSKOJ OgLAšIVAČKOJ INDUSTRIJI ULIJU NOVI OPTImIzAm. OSIm TOgA, O DIREKTORU gOLDEN DRUmA ČLANOVI UPRAVNOg ODbORA SOZ-a NE ODLUČUJU SAmI, O TOmE ODLUČUJU NJIhOVI SUPERVIzORI, LObISTI KOJI NEmAJU POSLA PA SADA mALO zAKUhAVAJU NA RAzNIm STRANAmA. I PORED SVEgA JA SE NADAm DA NEćE DO KRAJA UPROPASTITI gOLDEN DRUm FESTIVAL. NEKA Im JE bOg NA POmOćI, ONAKVIm KAKVI SU.

Media Marketing / Regionalni magazin o oglašavanju i PR-u Izlazi jednom mjesečno Cijena 10 KM / 5 EUR / 37 Kn ISSN1840-4340 www.media-marketing.ba

Izdavač / NO LIMIT Udruženje za promociju i razvoj kreativne industrije Branka Mikulića broj 1 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: + 387 33 272 950 Fax: + 387 33 272 951 Mob: + 387 61 224 138

Direktor i glavni urednik / Ekrem Dupanović ekrem@media-marketing.ba Saradnici / Nastja Mulej Vesna Marđonović Elia Patricia Pekica Pagon Vladimir Čeh Belma Mujadinović Asja Dupanović Selma Prodanović

(Ljubljana) (Ljubljana) (Zagreb) (Beograd) (Sarajevo) (Sarajevo) (Beč)

Lazar Džamić Sonja Lavrenčič Oglasi i pretplata / Tel: + 387 33 272 950 Fax: + 387 33 272 951 Mob: + 387 61 224 138 marketing@media-marketing.ba Lektor / Vlastimir Mijović Design / Communis DTP / Filip Štampa / Bemust Sarajevo

(London) (Dubai)

4 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 4

10/22/2010 6:36:19 AM

UVODNIK

DAN KADA JE OTIšAO SAKI Piše / EKREM DUPANOVIĆ

ONI KOJI SU gA DObRO POzNAVALI, zNAJU DA JE NA TAKVIm DRUŽENJImA bILO I DOSTA ćUTANJA, ALI JE I ćUTANJE bILA NEKA VRSTA KREATIVNE KOmUNIKAcIJE SA NJIm. TO bI OTPRILIKE IzgLEDALO OVAKO. RAzgOVARAš SA NJIm I ODJEDNOm VIDIš KAKO OTKIDA FILTER S cIgARETE I POČINJE DA gA mRVI mEđU PRSTImA. ONDA POČINJE DA cJEPKA PAPIRIćE KOJI mU SE NAđU PRI RUcI I POLAKO U NJEgOVIm OČImA VIDIš KAKO ODLAzI U SVOJ TAJANSTVENI SVIJET. TADA POČINJE DA šUTI, šTO JE zNAK DA U gLAVI VRTI NEKU NOVU KREATIVNU IDEJU. OSJETIš SE PRIVILEgOVANIm šTO U TVOm DRUšTVU mOŽE DA SE OPUSTI I RAzmIšLJA. POVREmENO NEšTO PITA DA bI PROVJERIO SVOJE RAzmIšLJANJE I TAKO IzVJESNO VRIJEmE TRAJE NIJEmO KOmUNIcIRANJE.

Š

estog oktobra prvi put sam kreno Sakiju u Beograd, a da mu nisam iz Sarajeva ponio bozu i baklave.

Tog sam se dana rano ujutro, sa svojom kćerkom Asjom, zaputio u Beograd da se posljednji put pozdravim sa svojim drugom koji je umro u nedjelju, 3. oktobra.

Svih pet sati vožnje do Beograda vrtio sam u glavi film proteklih gotovo 30 godina, koliko sam poznavao Sakija i koliko je trajalo naše prijateljstvo. Jedan drugog smo oslovljavali sa Jarane. Imao sam privilegiju da sam često provodio vrijeme u njegovom društvu. Pozivao me je na sve velike evente koje je organizovala njegova New Moment New Ideas Company.

Ideas Campus, BeogrAD festival, interni festival New Momenta Ohridea na Ohridu, sastanak osnivačkog odbora regionalnog ADC festivala u koji je i mene uključio kao člana, ovogodišnja dodjela EPICA nagrada u Beogradu... Vedrana i ja smo često, za vrijeme boravka u Beogradu, noćili u njegovoj kući i do kasno u noć se družili sa Sakijem i Macom.

I ja sam njemu uzvraćao pozivima na No Limit Sarajevo Advertising Festival, na kojem je učestvovao tri godine.

Moj prvi poslijeratni odlazak u Beograd bio je na njegov poziv. Otišao sam 9. maja 2000. da proslavim svoj 50. rođendan.

Nakon toga, Saki je bio je moj gost u Sarajevu. Tada sam mu, u Umjetničkoj galeriji, organizirao multimedijalnu prezentaciju New Momenta. Bio je to njegov veliki povratak u rodnu Bosnu. Saki nije krio uzbuđenje. Naš zadnji susret u Sarajevu dogodio se prije dvije godine kada ga je Međunarodni centar za mir pozvao kako bi mu uručio nagradu za doprinos miru i toleranciji u svijetu.

Nakon svečanosti, želio je da odemo na ćevape. Obožavao je sarajevske ćevape.

Susretali smo se na mnogim regionalnim i međunarodnim festivalima i uvijek je imao vremena i želju da sami ručamo ili večeramo, da se družimo i namaštavamo. Oni koji su ga dobro poznavali, znaju da je na takvim druženjima bilo i dosta ćutanja, ali je i ćutanje bila neka vrsta kreativne komunikacije sa njim. To bi otprilike izgledalo ovako.

Razgovaraš sa Sakijem i odjednom vidiš

kako otkida filter s cigarete i počinje da ga mrvi među prstima. Onda počinje da cjepka papiriće koji mu se nađu pri ruci i polako u njegovim očima vidiš kako odlazi u svoj tajanstveni svijet. Tada počinje da šuti, što je znak da u glavi vrti neku novu kreativnu ideju. Osjetiš se privilegovanim što u tvom društvu može da se opusti i razmišlja. Povremeno nešto pita da bi provjerio svoje razmišljanje i tako izvjesno vrijeme traje nijemo komuniciranje.

Mnogi to ne vole priznati, ali ja s ponosom ističem da sam od Sakija mnogo naučio o advertisingu i kreativnom razmišljanju. Svaki razgovor s njim počinjao je i završavao se razgovorom o idejama. Nije bio škrt. Ako je o nekom projektu trebalo da se konsultujem s njim i da mi pomogne svojim idejama, rado je to činio. Nesebično je s drugima dijelio svoj jedinstveni kreativni talenat. Kada je pisao prvu knjigu Pretty Woman, pozvao me na vikend u Beograd, i dao mi rukopis da ga pročitam i kažem šta mislim. Cijeli vikend sam presjedio u njegovoj radnoj sobi i čitao. Fantastično.

Nisam ni primijetio kad smo stigli u Beograd. Odmah, nakon ulaza u beogradsko Novo groblje, sreli smo Vladu Čeha. Prišao je Asji i meni i tiho rekao: „Nažalost, ovo je prvi put kada vam moram reći da niste dobrodošli. Zbog povoda kojim ste ovdje.”

Kovčeg s tijelom dragog prijatelja spustili smo u zemlju u trenutku kada je, 550 km od Beograda, trajala ceremonija svečanog otvaranja Galerije slavnih Golden Druma, festivala na kojem je osvojio sve što se i teoretski može osvojiti. Na mramornom zidu Galerije, među 12 velikana oglašavanja, od tog se dana nalazi i zlatna pločica s imenom Dragan Sakan.

Kada je došao kraj sahrani, Asja je izvadila svoju crnu pašminu i pokrila glavu. Bio je to znak da je vrijeme da nas dvoje, na beogradskom groblju, proučimo Fatihu i tako se oprostimo od čovjeka kojeg smo voljeli, od kojeg smo mnogo naučili, s kojim smo se družili i sarađivali dugi niz godina.

Neka mu je vječni rahmet. ■ MEDIA MARKETING / 5

MM 05 2010.indd 5

10/22/2010 6:36:20 AM

REgIONALNI PROJEKTI JASmINA FAzLAgIćA

S

arajevski modni fotograf Jasmin Fazlagić uradio je nedavno tri velika projekta za regionalne klijente.

Modna kuća Bellissima snimila je novi editorijal kolekcije jesen /zima 2010/2011 u Beogradu, na ekskluzivnoj lokaciji hotela Hyatt. Ambijent Beograda i elegancija prostora hotela Hyatt novoj su kolekciji dali naglašenu žensku senzualnost.

Bogatu kolekciju čini 400 modela koje je vrijedno izradio tim sarajevskih modnih dizajnera: Sanja Džeba, Sabina Spahić, Nejra Mujagić i Adnan Čorambegić.

U okviru editorijala Bellissima je ostvarila saradnju sa dizajnerom Batom Spasojevićem koji je, kao stilista, svoju kreativnost usmjerio na modne dodatke.

Za srbijanski brend Bros, Fazlagić

je snimio katalog za italijansko tržište na koje Bros ima namjeru da se proširi.

Fotografije su snimljene u Fazlagićevom sarajevskom studiju, uz učešće modela agencije ABC Models.

Jasmin Fazlagić bi za firmu Bros trebao uskoro snimiti i katalog muških odijela kolekcije Barbosa.

Fazlagić je, već 11 put, autor fotografija za katalog Follemente Donna, kolekcije za mlade poslovne žene. Fotografije su snimane na Bledu sa Sarajkom Džejnom Glavović i Vanessom Cush, manekenkom iz Australije. Vanesa, koja trenutno živi u Njemačkoj, pozvala je Fazlagića da snima materijale za njemačku modnu agenciju koju vodi njena majka i njen book, koji bi, krajem septembra, trebao biti rađen na Bledu. ■

Katalog Follemente Donna

Katalog Bros

Katalog Belissima

6 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 6

10/22/2010 6:37:37 AM

bESPLATNA INTERNET šKOLA zA bRENDIRANJE

SLOVENSKA KREATIVA U EVROPSKOJ AKcIJI Anja Bauer Minkara

B

randoctor, prva hrvatska agencija specijalizirana za brendiranje, nedavno je otvorila blog koji služi kao besplatna škola za brendiranje. Zapisi na blogu su na engleskom jeziku te su tako dostupni strukovnoj javnosti po cijelom svijetu.

Zadnjih godina su izrazi, kao što su brendiranje i robna marka, postali svakodnevnica. Vrlo se često događa da se upotrebljavaju u pogrešnom kontekstu.

Zato su u agenciji Brandoctor odlučili pisati blog u kojem će davati pojašnjenja, savjete i novosti o brandiranju.

Međunarodne nagrade za redizajn i gradnju robnih marki, koje su u agenciji do sada dobili, dokazuju uspješnost alata koje su razvili agencijski stručnjaci koji stičući znanja u zemlji i inozemstvu.

Prva tema bloga govori o osam sastavnih dijelova svake robne marke, modelu kojeg je razvila Anja Bauer Minkara, direktorica i strateška savjetnica za robne marke u Brandoctoru. Model pojašnjava šta sve mora sadržavati robna marka da bi bila uspješna na tržištu i zašto je svaki od tih sastavnih dijelova tako važan za uspjeh. ■

S

lovenska adaptacija Nikonove akcije “Ja sam” (I am), koja je na proljeće oduševljavala Internet poklonike, opet će zaživjeti, ovaj put na evropskom tržištu. Internet akcija “Ja sam”, u kojoj su posjetioci mogli slagati svoje fotografije i zapisivati njihove poruke te tako, naravno, kreirati Nikonove oglase, za mjesec dana trajanja zabilježila je 1,27 miliona posjeta i 472.754 unikatnih posjetilaca te ostvarila 25.000 takmičarskih radova.

Akcija je tako okupila 35 odsto svih slovenskih korisnika Interneta, a više

od 50 odsto posjeta je ostvareno preko društvenih mreža.

Uspjeh akcije nije ostao nezapažen jer se Nikon Europa odlučio pripremiti akciju na idejnoj podlozi koju je pripremila slovenska agencija Zadrga. U realizaciji projekta vodeća je uloga pripala Nikonu Slovenija, kao globalnom nosiocu projekta. Akcija je ovog puta u cjelosti zasnovana na globalnoj komunikacijskoj platformi, društvenoj mreži Facebook, i ujedinjuje saradnike iz evroipskih država, a prema prirodi medija i šire. ■

AqUARIUS OgILVy KREIRAO zVANIČNE SUVENIRE gRADA bANJALUKA

K

reativni i produkcijski tim agencije Aquarius Ogilvy osmislio je i realizovao zvanične suvenire grada Banja Luka. Od sada će Banja Luku zvanično predstavljati list divljeg kestena i dajak, posebna vrsta čamca nastala upravo na ovim prostorima.

Tim povodom upriličena je i izložba zvaničnih suvenira u Muzeju Savremenih umjetnosti Republike Srpske, u organizaciji Agencije. Izložbi su prisustvovali mnogi istaknuti građani Republike Srpske i Banja Luke, a njen domaćin, gradonačelnik Dragoljub Davidović, re-

List kestena

Dajak

kao je da je list kestena simboličan za Banju Luku, jer su njene aleje pune drvoreda kestena, starog i do 120 godina.

Koncept izložbe bio je osmišljen tako da prenese duh grada i prisutne zvanice upozna sa suvenirima kroz atmosferu u kojoj dajak i kesten postoje, poput aleja i doline Vrbasa.

Svi prisutni imali su priliku da vide prve primjerke suvenira, ne samo kestena i dajaka, već i onih s etno motivima koji oslikavaju kutluru i tradiciju grada. Svi suveniri će se uskoro naći u slobodnoj prodaji, u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka. ■ MEDIA MARKETING / 7

MM 05 2010.indd 7

10/22/2010 6:37:55 AM

bRUKETA&ŽINIć IzLAgALI U NEW yORKU, NAgRAđENI U NJEmAČKOJ

A

rt Directors Club New York (ADC NY) je, u povodu 90. godišnjice postojanja, pozvao agenciju Bruketa&Žinić OM da, zajedno s ostalim dobitnicima njihovih prestižnih nagrada-ADC kocke, u New Yorku izlože svoje viđenje identiteta ovog globalnog natjecanja, najstarijeg te vrste na svijetu.

Reklamna agencija Bruketa&Žinić OM već je dva put nagrađena na ADC-u, posljednji put u svibnju ove godine. Osim Brukete&Žinića, na izložbi su se mogla vidjeti rješenja poznatih svjetskih kreativaca poput Miltona Glasera, Mads Jakob Poulsena, Good Design Company i Bisdixit.

Novo priznanje za agenciju nedavno je stiglo iz njemačkog Essena, prijestolnice jednog od najvećih svjetskih natjecanja na području vizualnih komunikacija.

Prestižna nagrada Red Dot dodijeljena im je za Adrisovo izvješće Dobre ideje svijetle u mraku. Isti je projekt nagrađen

na Epica Awards, kao i na European Design Awards.

Nagrada je rezultat suradnje kreativaca agencije i Adris grupe koja, unatoč otežanim uvjetima, na tržištu pronalazi ideje koje unaprjeđuju poslovanje. Kako naslov govori, i sama knjiga svijetli u mraku. Ovaj projekt bio je izložen u posebnom paviljonu na Weekend media festival u Rovinju. ■

PARAbUREAU U TOP 10 hOW DESIgNA

RED DOT zA PROXImITy I STUDIO cUcULIć

A

gencija Proximity Zagreb je, u suradnji sa Studiom Cuculić, osvojila prestižno međunarodno priznanje Red Dot za svoj rad na dizajnu etiketa vina Korlat vinarije Benkovac, koja djeluje u sastavu kompanije Badel 1862 iz Zagreba.

Nagrada Red Dot, svojevrsna svjetska oznaka vrhunske dizajnerske kvalitete, dodjeljuje se svake godine sofisticiranim i inovativnim dizajnerskim radovima na natječaju Red Dot Design

Award. Na ovogodišnje natjecanje prijavljeno je više od 6.000 radova iz 44 zemlje. Nagrade će biti dodijeljene 8. prosinca u Essenu u Njemačkoj.

Autor grafičkog rješenja etiketa je Vanja Cuculić, a voditelj projekta Boris Šimac, voditelj ključnih klijenata u agenciji Proximity Zagreb. Posebnost rješenja je vizual otisnut izravno na bocu, što stvara poseban vizualni efekt, a u proizvodnom procesu izbjegava se lijepljenje etikete. ■

SVLAČENJE cOcKTE

O

vog je mjeseca internetsko izdanje uglednog dizajnerskog časopisa How proglasilo web sajt Parabureaua, više puta nagrađivanog zagrebačkog studija za dizajn, jednim od 10 najboljih s područja umjetnosti i dizajna.

Riječ je o izboru koji stručni suradnici iz Howa biraju na temelju nekoliko faktora, pri čemu je glavni onaj da su odabrane stranice izdvojene ne

samo kao produkt vrhunskog dizajna, nego i kao potencijalno inspirativne drugim dizajnerima.

Parabureau se tako našao u društvu cijenjenih inozemnih dizajnerskih agencija, projekata i umjetnika.

Pogledajte čime je www.parabureau. com zaveo stručnjake u Howu te se upoznajte s ostalih 9 odabranih internetskih stranica na www.howdesign.com. ■

C

ocktina nagradna igra Svuci me izazvala je kod potrošača veliki uspjeh. Za nagrade su se takmičili sa 180.000 poslanih SMS poruka i to sa 49.369 različitih telefoinskih brojeva. Da potrošači vole Cocktu dokazali su i time što se do sada više od 30.000 potrošača učlanilo u besplatan Cockta SMS klub, u kojem ih Cockta obavještava o novosti-

ma i tekućim aktivnostima.

Cockta SMS klub je osnovan septembra 2009., istovremeno kada je pokrenuta i nagradna igra Svuci me. U klub se može učlaniti svako ko na određen broj pošalje krlučnu riječ Cockta te potvrdi pravila i uslove saradnje. Članstvo je besplatno, cijena poslanih sms-ova je po cjenovniku telekom operatera. ■

8 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 8

10/22/2010 6:37:57 AM

40 OgLAšIVAČKIh KAmPANJA U bORbI zA EFFIE NAgRADE

Č

ak 40 oglašivačkih kampanja, koje su u periodu od 1. siječnja 2009. do 31. ožujka 2010. godine postigle značajne poslovne rezultate te uspješno ostvarile ciljeve postavljene od strane klijenata, prijavljeno je na središnje marketinško natjecanje u Hrvatskoj – Effie Awards 2010. Prijavljene radove ocjenjivat će žiri sastavljen od predstavnika oglašivača, kreativnih i medijskih agencija, medijskih kuća te agencija za odnose s javnošću i istraživanje tržišta. Predsjednica ovogodišnjeg žirija je Vedrana Hercigonja Majetić, direktorica marketinških komunikacija Hrvatskog telekoma. Zlatne, srebrne i brončane Effie statue nagrađeni će primiti na svečanoj dodjeli koja će, u organizaciji Best Marketinga i HURA-e, biti održana 22. listopada u Zagrebu, u sklopu dvodnevne Effie konferencije.

I ove godine nagrade će biti dodijeljene u sedam kategorija: hrana, piće, roba široke potrošnje, financijske i osiguravajuće usluge, telekomunikacijske usluge, niskobudžetne kampanje te ostalo. Najviše prijavljenih kampanja, njih čak 12, je u kategoriji telekomunikacijske usluge, nakon čega slijedi roba široke potrošnje te financijske i osiguravajuće usluge. Kako je riječ o središnjem marketinškom događanju u Hrvatskoj, kampanje su prijavili svi vo-

deći oglašivači i agencije.

Nakon isteka roka za prijavu, organizatori su izrazili veliko zadovoljstvo brojem pristiglih radova koji je premašio njihova očekivanja. „Za razliku od prošle godine, kada smo imali 50 prijavljenih kampanja za 2007. i 2008. godinu, ovogodišnji period za kvalifikaciju je bio gotovo duplo kraći, pa smo očekivali i

Petra Čadež (Vipnet), Anita Boltužić (Zagrebačka pivovara), Vladimir Gnjidić (Dukat), Jasmina Matiša (Unilever), Silvana Ban (Tele2), Davorin Šimunić (Ledo), Marinka Akrap (dm), Srđan Lisac (Procter & Gamble),Tomislav Presečki (Ford), Nikolina Jaković (Erste & Steiermärkische Bank), Melita Bunić (Podravka), Radovan Klaić (24sata),

proporcionalno manji broj prijava. Tako nas je sve ugodno iznenadilo kad smo vidjeli da u konkurenciji imamo 40 iznimnih marketinških radova. Ovo je još jedna potvrda da je Effie prepoznat kao vodeća stručna nagrada u Hrvatskoj“ – izjavili su iz HURA-e. Žiri koji će donijeti odluku o ovogodišnjim pobjednicima, uz predsjednicu Vedranu Hercigonja Majetić, čine još i: Gorana Alpeza (Zagrebačka banka),

Alida Žorž-Miketek (Media Mix), Krešimir Brlić (Outdoor Akzent), Miro Bižić (RTL), Iva Kutle (Digitel Komunikacije), Vanja Blumenšajn (Imago), Davor Bruketa (Bruketa&Žinić om), Luka Duboković (BBDO), Neven Dubravčić (Nukleus), Anamarija Horaček (Unex MPG), Božidar Abramović (OmnicomMediaGroup), Dražen Bračić (Dotični), Jan Jilek (Xclaim), Angela Buljan (McCann Digipark), Mario Aunedi Medek (Media Val), Ante Šalino-

vić (Puls) i Tatjana Rajković (GFK).

Dodjela drugih hrvatskih Effie nagrada održat će se u sklopu dvodnevne Effie konferencije o učinkovitosti marketinga, na kojoj će biti predstavljeni i analizirani najbolji hrvatski marketinški radovi nominirani za Effie nagrade te marketinški najučinkovitije i najnagrađivanije kampanje iz cijeloga svijeta.

Glavna zvijezda ovogodišnje konferencije bit će Peter Field, vodeći svjetski stručnjak na području marketinške učinkovitosti, a najzanimljivija studija slučaja zasigurno će biti kampanja The Best Job in the World tvrtke Queensland Tourism, koja je ujedno i najnagrađivanija marketinška kampanja na svijetu.

U svijetu marketinga ne nedostaje ni poznatih osoba iz javnog života, pa će na konferenciji Nestle prezentirati izuzetno uspješnu kampanju za Nespresso, s Georgeom Clooneyem u glavnoj ulozi, koja je osvojila zlato na Effie natjecanju u Francuskoj i EuroEffie nagradu za najbolju kampanju u Europi. Sudionici će imati priliku vidjeti i prezentacije kampanja dobitnika Effie nagrada u Njemačkoj i Austriji – poznatih brendova poput Mercedes Benza, Pepsija, Volksbanke i Mobilkoma Austria, te jednu od ponajboljih kampanja svih vremena (dobitnicu IPA nagrade za učinkovitost u Velikoj Britaniji), za Johnnie Walker viski. ■

WEb::STRATEgIJA 9: OgLAšAVANJE JE OUT!

D

a, oglašavanje prema svojoj definiciji nije više oblik na koji reagiraju potrošači onako kako su to činili do sada. Zašto? Jer su potrošači postali imuni na oglašavanje. I što sada? Sva sreća da postoji internet. Jer danas je komunikacija IN. Interaktivna komunikacija s potrošačima. No kako, gdje i zašto?

O tome više možete saznati na konferenciji za internetski marketing u Hrvatskoj. O čemu se radi? O edu-

kativnoj konferenciji pod nazivom “Web::Strategija 9 - Oglašavanje je OUT!” koja će se održati 4. 11. 2010. u zagrebačkom Hypo EXPO centru. Teme kojima će se konferencija baviti su web oglašavanje, interaktivni marketing, odnosi s javnošću (PR) s posebnim naglaskom na turizam.

Pod velom tajni priprema se novo okupljanje marketinških stručnjaka nezadovoljnih sujetnim oblicima komuniciranja u marketingu. Njihova želja za

evolutivnim promjenama danas teško prohodnih kanalića konzervativnog oglašavanja utažit će svoju žeđ formiranjem marketinške sile novog kova.

Ne propustite prisustvovati rađanju nove na marketinškoj konferenciji o internetskom marketingu s regionalnim značajem koju su mediji već nazvali kodnim imenom - WS9.

Zašto je za Web::Strategiju 9 odabran kodni naziv WS9? Možda zato što taj elegantni događaj pomiče granice

marketinga kod nas ali i u cijeloj regiji, možda jer munjevito kroz vrijeme stvara nove vrijednosti (poput automobila Firebird WS9), možda jer stari i novi marketinški stručnjaci iz svijeta Interneta dolaze čak i kradomice (inkognito), a možda i zato jer skraćivanjem imena konferencije jednostavno dobivamo tu kraticu.

Odgovor na ovo pitanje potražite sami - između redaka. Organizatori Vam tu mogu pomoći. ■ MEDIA MARKETING / 9

MM 05 2010.indd 9

10/22/2010 6:37:58 AM

14. SKOJ – OPASNOSTI I šANSE STRATEšKOg KOmUNIcIRANJA

S

lovenski komunikatori će se ove godine po četrnaesti put sastati na godišnjoj strukovnoj koonferenciji SKOJ, koja će između 20. i 22. oktobra biti održana u Podčetrtku.

Crvena nit konferencije bit će efikasnost te etička i finansijska odgovornost u odnosima s javnostima.

Najveća ekonomska kriza poslije Drugog svjetskog rata, koja ne znači samo globalni finansijski kolaps i povratak državnog intervencionizma, već i globalni pad povjerenja, nije mimoišla ni područje komuniciranja. Šta više, prisilila je komunikatore da, u okviru smanjenih budžeta, pokažu više dotane vrijednosti komunikacija, srž komuniciranja – gradnja, ponovno pridobijanje i održavanje povjerenja – koje se opet javlja kao jedan od najvažnijih izazova s kojim se suočavamo. Ovo traži još odgovornije, efikasnije i etički snažnije komuniciranje i što stručnije utemeljene korporativne i organizacijske komunikacije.

Programski odbor SKOJ, kojeg su ove godine činili Peđa Ašanin Gole, prof. dr.

Dejan Verčič i Darinka Pek Drapal, kreirao je program koji slovenskim komunikatorima i njihovim kolegama iz drugih zemalja garantuje puno kreativnih uzbuđenja.

Svoja iskustva, slučajeve i komunikacijska rješenja će predstaviti: Katja Kek, Pristop i predstavnica

Ljubljanskih mlekarn: Ko ili šta je interno komuniciranje 21. vijeka. Primjer kampanje internog komuniciranja vrijednosti u Ljubljanskim mlekarnama.

Almir Flisar: Komuniciranje, etika, empatija i znanost. mag. Amadea Dobovišek, MBA, Publi Una: Prepreke koje nam sprečavaju akciju i kako im se suprotstaviti?

Polonca Štritof, projekt OSVED i Pika Kofol, projekt OSVED, Ana Vrečko Grilec i Alja Gogala, Pristop: Efikasnost komunikacijske kampanje u projektu Očistimo Sloveniju u jednom danu!

Uršula Menih Dokl, Gorenje: Inovativno, odgovorno i efikasno komuniciranje s finansijskim investitorima u vrijeme ekonomske krize.

Lavra Munda Slaček, KBM Infond: Da li je prodajna akcija moguća bez budžeta?

Konferenciju će, uvodnim predavanjem o odgovornosti u odnosima s javnostima, otvoriti prof. dr. Dejan Verčič, a kroz načela odgovornog upravljanja učesnike konferencije će kroz praktične primjere voditi dr. João Duarte, predavač na lisabonskom fakultetu za masovno komuniciranje i medijske umjetnosti te direktor međunarodnog internog komuniciranja u italijanskoj energetskoj multinacionalki Enel Group.

O propuhu između stručnih osnova i ambicija komunikatora te nužnosti stručno utemeljenih komunikacija govo-

rit će se na okruglom stolu kojeg će, u saradnji s projektom Glas nauke-Voice of Science, voditi Darinka Pek Drapal s gostima iz akademske sfere, praktičarima odnosa s javnostima i predstavnicima različitih struka.

Nina Furman i Iztok Verdnik, iz sekcije za javni sektor, pripremaju nadasve aktuelnu panel diskusiju o komuniciranju u javnom sektoru s naslovom Odgovorno, čak i sa praznim džepovima?, u okviru kojeg će predstaviti rezultate istraživanja budžeta odjela za odnose s javnostima u nekim institucijama Evropske Unije i slovenske državne i javne uprave te rasprave o popunjavanju praznine između očekivanja vođstva, javnosti i medija. Treći dan konferencije bit će posvećen efikasnosti i finansijskoj odgovornosti odnosa s javnostima. Prof.dr. Ansgar Zerfaß iz Instituta za komunikacijske i medijske studije te komunikacijski menadžment u politici i gospodarstvu, Univerziteta u Leipzigu, predstavit će njemačka iskustva kontrolinga u odnosima s javnostima kojeg su razvili u saradnji s njemačkim institutom za reviziju.

Na okruglom stolu s direktorima iz javnog i privatnog sektora, kojeg će voditi Andrej Drapal, predsjednik Komore za management consulting, učesnici će imati priliku da suoče poglede komunikatora i direktora o efektima korporativ-

nog komuniciranja.

Autorica priručniuka Komunikacijske kampanje, mag. Nada Serajnik Sraka, u okviru posebnog panela zajedno sa svojim gostima pogledat će u „utrobu“ poznatih javnih kampanja te zajedno s učesnicima potražiti odgovore na postavljena pitanja i kreirati preporuke za odgovorno ponašanje pri kreiranju i realizaciji javnih kampanja.

Jasna Suhodolc i Miha Rejc predstavit će projekat izgradnje online zajednice za internet trgovinu te progovoriti o novim tehnologijama koje su omogućile uspon novih medija i već poprilično promijenile komunikacijsku struku jer su, umjesto tradicionalnog vertilkalnog modela komuniciranja, otvorile put horizontalnom, ravnopravnijem načinu komuniciranja i sporazumijevanja.

Konferencija će biti zaključena s neobičnom radionicom Singing ih the Brain svjetski poznatog modernog klasičnog muzičara i priznatog profesora Michaela Cpencera iz Sound Strategies London, na kojoj će učesnici konferencije naučiti kako ostvariti efikasnije korištenje organizacijskog potencijala i komunikacijskog budžeta i kako u tome može pomoći muzika koja je u istom odnosu prema društvu kao i svijest: društvo i organizacije su kreativno u svakom dijelu muzike i isprepleteni su s njom. ■

hRVATSKE KOmPANIJE PRIgRLILE DRUšTVENE mREŽE

S

ve više hrvatskih tvrtki prepoznaje snagu društvenih mreža. Prva banka, koja je odlučila koristiti društvene mreže, je Erste banka koja je u veljači otvorila svoju stranicu na Facebooku, a od lipnja prošle godine ima i kanal na YouTubeu.

“Osnovna namjera bila je pronalaženje novih kanala komunikacije sa postojećim i potencijalnim klijentima banke te smo na našoj internetskoj stranici ponudili i mogućnost komuni-

kacije s bankom i putem chata”, kažu u Erste banci. Jedna od aktivnijih tvrtki na Facebooku je Zagrebačka pivovara sa stranicom “Afrika je daleko al’ žuja je pri ruci”. “Naša primarna aktivnost na društvenim mrežama nije oglašavanje već generiranje interesantnog i zabavnog sadržaja kojeg korisnici preporučuju prijateljima”, kaže brend menadžerica za Ožujsko pivo Ana Krstulović. Profil na Facebooku i Twitteru postavila je i Zane, tvrtka za poslova-

nje nekretninama u vlasništvu Zabe.

“Za ovaj tip komunikacije odlučili smo se jer nam se najviše klijenata javlja nakon što su u kontakt s našom ponudom došli putem naše stranice ili drugih web portala na kojima se oglašavamo”, rekla je Mojca Kinčič, voditeljica odjela posredovanja i konzaltinga tvrtke Zane. Iako još ne postoje kvantificirani podaci, kompanije sve više postaju svjesne prednosti koju dobivaju interakcijom s korisnicima. ■

Mojca Kinčič

10 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 10

10/22/2010 6:38:03 AM

C

MM 05 2010.indd 11

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

10/22/2010 6:38:04 AM

AUTOR FOTOGRAFIJA / Domagoj Kunić

KREATIVcI OKUPIRALI PRVI PERON

N

a prvom peronu Glavnog kolodvora Zagreb, održana je sedma PechaKucha Night Zagreb. To je večer vremenski ograničenih prezentacija predstavnika različitih kreativnih praksi, koja se u Zagrebu događa od siječnja prošle godine, a u svijetu od 2003. godine. Do posljednjeg mjesta ispunjeno gledalište, u jedinstvenom ambijentu ove specifične lokacije, stvorilo je kreativnu atmosferu u kojoj se izmijenilo jedanaestero izlagača, od kojih je svatko smio pokazati 20 fotografija i u 20 sekundi, za svaku fotografiju, ponuditi objašnjenje svoje ideje.

Večer je prigodno otvorio već pomalo zaboravljeni dizajner Zlatko Kapetanović, predstavivši svoj rad iz davne 1982. godine, prvu i jedinu hrvatsku lokomotivu. Kao svojevrsni kontrast tomu, proces nastanka aktualnog i modernog hrvatskog izuma, električnog automobila XD-koncept, maštovito je prikazao mladi Igor Jurić, čije je izlaganje izmamilo najviše reakcija publike. Ovaj put vrlo zastupljeni produkt dizajn, predstavljali su i članovi ReAktora, udruge za promicanje hrvatskog produkt dizajna. Oni su naglasak stavili na suradnju dizajnera s manjim obrtnicima. Od udruga su još nastupili predstavnici Kontraakcije, uz izlaganje o novom promišljanju suvremenih muzeja ne kao institucija, već prostora koji proizilaze iz zajednice i s njome su tješnje povezani. Publika je

mogla nešto naučiti i o starim graditeljskim tehnikama poput gradnje suhozida, o kojoj su pričali predstavnici udruge Dragodid, koji organiziraju radionice s arhitektima i etnolozima. Suvremene arhitektonske ideje su pak pokazali Kata Marunica i Nenad Ravnić iz NFO arhitekture, govoreći o svome pobjedničkom radu na istraživačkom natječaju za viziju uređenja zagrebačkog Paromlina.

Predstavljen je i Škver, projekt koji kroz umjetničke intervencije nastoji oživjeti prostor lošinjskog brodogradilišta. Redatelj Nebojša Slijepčević upoznao je publiku s protagonistima dokumentarne serije Direkt koja se u produkciji

Fade In-a već deset godina prikazuje na Hrvatskoj televiziji. Jedan od najradikalnijih plesno-izvedbenih kolektiva u Hrvatskoj, skupina OOUR, u svom su stilu pokušali pojasniti način rada, čitajući ranije objavljeni intervju na tu temu.

Vizualna umjetnica Lala Raščić na duhovit je način objasnila svoj detektivskoistraživački pristup umjetnosti. Završni je performans izveo Siniša Labrović, pokušavši, uz svaku od projiciranih slika, pročitati po jedan isječak iz knjiga hrvatskih književnica, na kraju uspjevši u cjelosti pročitati samo jedan – vic.

PechaKucha Night Zagreb prema licenci organiziraju Rasadnik

Bruketa&Žinić, 3LHD, Komakino i Lana Cavar od siječnja 2009. godine, svake godine s po četiri događanja. Od 2010. projekt sufinancira i Ministarstvo kulture i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba. U svijetu, PechaKucha večeri postoje od 2003. kada su ih u Japanu osmislili Astrid Klein i Mark Dytham (Klein/Dytham Arhitecture) i od tada se projekt proširio u 350 gradova širom svijeta, a broj je u stalnome porastu.

Neobični naziv potječe od japanske riječi za ćaskanje ili u doslovnom prijevodu-bla-bla. PechaKucha večeri su neprofitnog tipa i funkcioniraju na način da se svaki put okupljenoj publici predstavi desetak kreativnih ljudi, neovisno o području djelovanja.

Ideja je da pobliže ispričaju što rade i što ih inspirira. Nakon prezentacije nema pitanja i odgovora, to slijedi na kraju, uz glazbu i druženje. Ključ uspješnosti ovakvih prezentacija su stroga pravila: svatko tko se predstavlja smije koristiti točno 20 fotografija i ima 20 sekundi za priču o svakoj od njih, odnosno točno 6 minuta i 40 sekundi slave, prije nego što na red stigne sljedeći. Navedena pravila čine prezentacije sažetima, razinu interesa drže stalno na vrhuncu te pružaju većem broju ljudi priliku da se predstave u istoj večeri. U regiji se, osim u Zagrebu, PechaKucha večeri organiziraju u Beogradu, Ljubljani i Rijeci, a uskoro i u Mariboru. ■

12 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 12

10/22/2010 6:38:07 AM

TAPKANJE U mJESTU I U 2010 gODINI?

N

a Ekonomskom fakultetu u Ljubljani održana je novinarska konferencija povodom 12. Poslovne konferencije Portorož koja će biti održana 18. i 19. novembra. S predstavnicima medija razgovarali su neki od tvoraca programa ovogodišnje konferencije: Peter Frankl, direktor i urednik časopisa Finance (suorganizator konferencije), prof. dr. Janez Prašnikar, Ekonomski fakultet Ljubljana (suorganizator konferencije), predsjednik programskog odbora, Gregor Pilgram, predsjednik uprave Generali, generalni pokrovitelj konferencije, prof. dr. Ivan Ribnikar, Ekonomski fakultet Ljubljana, mag.

Velimir Bole, viši znanstveni saradnik, Ekonomski institut Pravnog fakulteta, a telefonom se javio i Richard Baldwin, profesor međunarodne ekonomije na Graduate Institute u Ženevi i vođa Centra za ekonomsko-politička istraživanja.

Peter Frankl je u uvodu kazao da Poslovna konferencija otvara poduzećima prozor u budućnost jer se održava u vrijeme kada poduzeća pripremaju svoje kratkoročne i dugoročne poslovne planove. Ovogodišnja, prije svega, donosi istraživanja i razmišljanja o tome da li se kriza nastavlja ili ne. Gregor Pilgram je kazao da je riječ o središnjem događaju za menadžere, profesore i političare na kojem treba učestvovati. Janez Prašnikar se posvetio ovogodišnjoj temi koja je namijenjena investicijama

Peter Frankl, direktor i urednik časopisa Finance, prof. dr. Janez Prašnikar, EF Ljubljana, predsjednik programskog odbora, Gregor Pilgram, predsjednik uprave Generali, generalni pokrovitelj konferencije, prof. dr. Ivan Ribnikar, EF Ljubljana, mag. Velimir Bole, Ekonomski institut Pravnog fakulteta

kao komponenti organske potražnje i rasti te pitanju kako generirati rast u društvu kao što je slovensko.

Prvi dan konferencije bit će posvećen ulozi ambijenta u kojem živimo jer je od ključnog značaja u tome hoće li poduzeća započeti s investicijama. Drugog dana bit će predstavljeno istraživanje koje se odvija u 550 slovenskih poduzeća o tome šta se događalo od 2006. do 2009. godine. Zanimaju ih, prije svega, opipljive i neopipljive investicije (ove zadnje su vezane za IT, ljudske resurse, robne marke, marketing...). Možda je današnje stanje djelomično slično onom s početka 1990., s tom razlikom

da su poduzeća danas mnogo zaduženija, što ograničava opipljive investicije.

Richard Baldwin, koji će biti glavni govornik na konferenciji s temom o svjetskoj trgovini, razmišljao je kako svijet i nije tako loše prošao jer, barem za sada, nema drugog stepena depresije, mada banke, zbog slabe finansijske kontrole i lobiranja, nisu dovoljno 'očišćene' i zato su ranjive. Smatra da će euro područje ostati kakvo je i Sloveniji, kao maloj ekonomiji, predlaže da i dalje ostane vezana za njega.

Ivan Ribnikar, koji će na Poslovnoj konferenciji učestvovati na okruglom stolu o eurima, dolarima i juanima,

Richard Baldwin

objasnio je da je euro nastao na inicijativu Francuske i Njemačke te kazao da je euro područje teže napustiti nego u slučaju zlatne valute. Smatra da je za ujedinjene evropske države teško imati jednu valutu, ali ne i fiskalnu politiku, kao što je to slučaj u SAD. Velimir Bole je kazao da će ove godine, u svojoj prezentaciji o Sloveniji i Jugoistiočnoj Evropi 2001 godine, nastaviti gdje je stao prošle godine. Ujedno je kazao da je prošla godina bila loša i za prognozere zbog mnogih pogrešnih ulaznih podataka. Sloveniju je ocijenio kao jasan primjer države sa snažnom bilansnom recesijom. ■

hImNA mERcATOROVIh POTROšAČA

M

ercator je pripremio novu veliku oglašivačku kampanju. Kako je kazala Mercatorova direktorica sektora strategije i upravljanja robnim markama, Mojca Avšič, riječ je o prvoj međunarodnoj Mercatorovoj kampanji koja će se odvijati u Sloveniji i na svim ostalim tržištima u Jugoistočnoj Evropi na kojima je Mercator prisutan (u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj gori i Bugarskoj).

U Sloveniji je kampnja krenula početkom oktobra, a na drugim tržištima će startati do kraja godine. Mercator ovom kampanjom želi uspostaviti ak-

tivan odnos prema kupovini i podstaći kupce da zahtjevaju mnogo više od golog insistiranja na niskim cijenama.

Za novu oglasnu kampanju bio je organiziran međunarodni natječaj, na koji se javilo sedan agencija i to tri iz Srbije, jedna iz Hrvatske i tri iz Slovenije. Sve agencije imaju svoje podružnice i na tržištima Jugoistočne Evrope. „Izbor agencije odvijao se u dva kruga. U uži izbor su ušle dvije agencije, a sa svojim kreativnim rješenjem nas je, na kraju, uvjerila agencija Futura DDB, odnosno krovna ideja o himni potrošača u kojoj

su sjedinjene sve prednosti koje Mercator priprema za kupce,“ kazala je Avšičeva.

Himna Mercatorovih potrošača bit će zapravo pjesma Dodirni mi koljena, koju u originalu izvodi Zana. „Kako je riječ o prvoj Mercatorovoj međunarodnoj kampanji, izabrali smo melodiju ‘naše mladosti’ koja je prepoznatljiva na svim ključnim tržištima.

Obzirom da je himna potrošača noseća ideja cijele kampanje, pjesmu su snimili i za radio stanice na kojima se emituje kao oglas. Pjesmu, koja se emituje na slovenskim radio stanicama, pjevaju

Neža Trobec i Mitja Šedelbauer. Aranžman je uradio Davor Herceg, a autor originalne muzike je Zoran Živanović. Pjesma je snimljena u različitim jezičkim varijantama, a sinhronizacija spota bit će urađena u pet lokalnih jezičkih varijanti i na engleskom.

Pitanje o finansijskoj vrijednosti kampanje u Sloveniji, i koliko će Mercator uložiti na drugim tržištima, ostalo je bez odgovora. „Ta kampanja je noseća Mercatorova kampanja u naredne dvije godine za cijelu regiju, a njena je vrijednost primjerena našim drugim velikim kampanjama,“ kazala je Avšičeva. ■ MEDIA MARKETING / 13

MM 05 2010.indd 13

10/22/2010 6:38:11 AM

TELEVIzIJI JOš VEćI KOmAD OgLAšIVAČKE POgAČE

U

kupna bruto vrijednost oglašavanja u Sloveniji, u prvih sedam mjeseci ove godine, dostigla je 337,8 miliona eura, što je gotovo 15 odsto više nego u istom periodu prošle godine. „U vrijeme recesije i opšte ekonomske krize, ovo je veliki udio kojeg niko nije očekivao, posebno zato što smo još uvijek svjedoci kresanja sredstava za oglašavanje i ukidanju medija koje je povezano s tim,“ kaže direktorica Mediane Irena Setinšek. Pri tom dodaje da mediji, u borbi za oglašivače, nude velike popuste i brojne besplatne objave. „Na kraju, i onako znamo gdje ko oglašava i s koliko objava, odnosno, ko se kod medija izborio za veće popuste. Ali ne znamo koliko se novca zaista ulaže u oglašavanje,“ kritična je Setinškova.

Veliki, gotovo 15-odstotni rast bruto oglašivačkog kolača je, po njenim riječima, prije svega posljedica rasta oglašavanja na televiziji kod koje je obim oglašavanja povećan za 28 odsto. „Najveći porast opažamo na drugom programu javne televizije, na ko-

jem se oglašavanje više nego udvostručilo. Razlog tome su dva velika sportska događaja koje je drugi program prenosio – Zimske olimpijske igre i Svjetsko nogometno prvenstvo.“ Mediana veliki porast oglašavanja, čak 62 odsto, registruje i na programu TV3.

U štampanim medijima oglašavanje je poraslo za četiri odsto. „Samo u dnevnim listovima oglašavanje je povećano za devet odsto što je, prije svega, posljedica velikog, 67-odstotnog porasta oglašavanja u besplatnom listu Žurnal 24. Veliki, 38-odstotni porast, zapaža se i kod sportskog dnevnog lista Ekipa, u Financama osam odsto, u Slovenskim novicama šest odsto i u Dnevniku dva odsto. U preostalim dnevnim listovima je bruto vrijednost oglašavanja opala.

Najveći ovogodišnji oglašivač je Henkel Slovenija koji je povećao bruto vrijednost oglašavanja za četvrtinu. Slijede: P&G, s 30-odstotnim povećanjem obima oglašavanja, Reckitt Benckiser, s petodstotnim, L’Oreal Slovenija, koji je

EPAmEDIA DObILA NOVOg VLASNIKA

M

eđunarodna kompanija Epamedia International se, kako je i najavila, povukla sa slovenskog tržišta – slovenske kćeri Epamedia i Premena prodala je poduzeću Amicus. Njihov najveći konkurent Europlakat se, u isto vrijeme, bori sa zakonom o konkurenciji. Šta ovaj poslovni potez znači i za koliko će sada ojačati njihov tržišni udio, Primož Kapus, direktor Amicusa kaže: „Do sada smo imali približno sedam do osam odsto tržišta vanjskog oglašavanja, a sada ćemo imati između 13 i 15 odsto. To će biti dobro, prije svega za naše klijente, jer ćemo biti konkurentniji, naša će ponuda biti bolja, šira.“ Kapus istovremeno obećava da i pored konsolidacije i pojednostavlji-

vanja poslovanja, broj zaposlenih neće smanjivati. Šta se u međuvremenu događa s monopolistom Europlakatom, protiv kojega je čuvar konkurencije, Jani Soršak, još 2008. godine pokrenuo postupak zbog sumnje u kršenje zakona o sprečavanju ograničenja konkurencije? Sva je prilika da se cijela stvar bliži svom kraju.

Ured za zaštitu konkurencije objavio je na svojoj Internet stranici dopunu obaveza. Zainteresirana javnost je sada dobila vrijeme za eventualne primjedbe (14 dana), tako da će krajem oktobra čitav postupak biti okončan. I, šta će se tada promijeniti? Europlakat će se, najvjerovatnije, morati odreći (prodati ili iznajmiti), 20 odsto najboljih lokacija. ■

bRUTO VRIJEDNOST OgLAšAVANJA PO mEDIJImA mEDIJ

bRUTO VRIJEDNOST

gODIšNJI PORAST

UmETcI

2,4

44,6

TELEVIZIJA

228,5

28.1

INTERNET

12,7

26,9

ČASOPISI

12,2

13,9

DNEVNI LISTOVI

28,7

9,3

mObILNI mARKETINg

0,5

7,2

SPEcIJALNI PRILOzI

16,8

-0,7

REVIJE

26,2

-4,3

KINO

0,7

-9

PLAKATI

8,6

N.P.

UKUPNO

337,8 mIL. EUR

14,6%

obim oglašavanja smanjio za tri odsto te trgovci Mercator i Spar Slovenija, koji su povećali obim svog oglašavanja.

Najveći oglašivači još izraženije, nego u prošloj godini, veći dio oglašivačkih budžeta namjenjuju oglašavanju na televiziji. Među pedesetoricom najvećih oglašivača, većina ih oglašavanju na televiziji namjenjuje preko 60 odsto

svojih budžeta. Izuzetci su samo Mobitel, Telekom Slovenije i Kitio Mobile, koji oglašavanju na televiziji namjenjuju oko 40 odsto svojih oglašivačkih budžeta, Hofer, koji oglašava isključivo u štampanim medijima i na vanjskim površinama te, naravno, oglašivači iz štampanih medija koji oglašavaju, prije svega, u vlastitim edicijama. ■

DIScOVERy NETWORKS POKRENUO TLc KANAL U SRbIJI

K

ompanija Discovery Networks objavila je da je TLC, jedan od njihovih najboljih kanala prevashodno namijenjen ženskoj populaciji, lansiran u Republici Srbiji prvih dana oktobra mjeseca.

Kanal, koji je namijenjen ženama između 25 i 49 godina, prikazivat će najbolje lifestyle i reality emisije iz cijelog svijeta. Teme koje dominiraju na kanalu su: vjenčanja, moda, hrana, roditeljstvo, putovanja i životni stil.

Od 1. oktobra kanal je preuzeo frekvencije koje je zauzimao program Travel & Living na platformama kao što su Srbija Broadband, Total TV, PTT Communications Srbija, Radius Vector, Kopernikus, itd.

„Pokretanje kanala TLC u Srbiji primjetno će ojačati naš portfolio u ovoj zemlji.

Kanal će popuniti prazninu koja je postojala na tržištu televizijskih programa, nudeći niz visokokvalitetnih zabavnih emisija koje su odraz užurbanog načina života i različitih sklonosti savremenih žena.

Oduševljeni smo što će Srbija biti među prvim zemljama u Evropi u kojoj će biti lansiran TLC i sigurni smo da će, ne samo žene, nego i mnogi muškarci širom zemlje, voljeti ovaj kanal”, izjavio je Pol Veling, potpredsjednik i direktor za kanale kompanije Discovery Networks za Evropu, Bliski istok i Afriku, sektor tržišta u razvoju. ■

14 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 14

10/22/2010 6:38:13 AM

MM 05 2010.indd 15

10/22/2010 6:38:14 AM

NOVA DIREKTORIcA KORPORATIVNIh KOmUNIKAcIJA hENKEL ADRIA

A

na Kljaić preuzela je poziciju voditeljice korporativnih komunikacija tvrtke Henkel za regiju Adria (Corporate Communications Manager, Adria Region) koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. Ana Kljaić bit će zadužena za upravljanje internim i eksternim komunikacijama tvrtke u sve tri zemlje, u skladu s vizijom i ciljevima Henkela kao vodeće svjetske tvrtke prepoznate po svojim visokokvalitetnim brandovima i tehnologijama.

Ana Kljaić bit će odgovorna za razvoj i održavanje dugoročnih odnosa s različitim javnostima, uključujući i odnose s medijima te za razvoj i implementaciju internih i eksternih komunikacijskih stra-

tegija i aktivnosti s ciljem predstavljanja Henkela, njegovih brandova, tehnologija kao i korporativnih vrijednosti na tržištima u regiji. Ana Kljaić na ovu dužnost dolazi s pozicije zamjenice direktora komunikacijskog konzaltinga Grayling, u kojem je provela sedam godina radeći na kompleksnim komunikacijskim projektima za kompanije iz različitih sektora.

U okviru svog dugogodišnjeg iskustva u komunikacijama i odnosima s javnošću, Ana Kljaić je stekla opsežno iskustvo u korporativnim komunikacijama, odnosima s medijima i upravljanju kriznim situacijama. Njezino iskustvo u radu s klijentima obuhvaća upravljanje komunikacijskim kampanjama prilikom pro-

NOVA DIREKTORIcA SLOVENSKE OgLAšIVAČKE KOmORE JE bARbARA KRANJc

mjene menadžmenta, re-brandinga i restrukturiranja kompanija u sektorima robe široke potrošnje, financija, bankarstva, ICT-a, građevinarstva, zdravstva i farmaceutike. U svojoj karijeri surađivala je s mnogobrojnim međunarodnim tvrtkama kao što su Visa, Tele2, Medtronic, sanofi-aventis, Mars, IBM, Lenovo, Panasonic, Philips, Carlsberg Croatia, easyJet i BASF. Fokusirajući se na razvoj tima i kvalitetu usluge klijentima u regiji Jugoistočne Europe, Ana Kljaić je aktivno promicala korištenje novih medija i inovativnih pristupa u odnosima s javnošću. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. ■

Ana Kljaić

VESNA mARđONOVIć PREšLA U gLAXOSmIThKLINE

N Barbara Kranjc

N

a položaju direktorice Slovenske oglašivačke komore (SOZ), Anu Predovič je od 1. septembra zamijenila Barbara Kranjc.

Kranjčeva je do proljeća vodila agenciju Epamedia koja djeluje na području vanjskog oglašavanja, a prije toga je bila zaposlena u kompaniji Philip Morris International.

Upravni odbor SOZ je novu direktoricu izabrao između dvije kandidatkinje. Na konkurs SOZ su, doduše, pristigle tri prijave, ali je jedna odbačena

kao nepotpuna. Barbara Kranjc dobro poznaje SOZ i projekte koji se realiziraju pod njegovim okriljem jer u radu Komore učestvuje od njenog osnivanja.

Bila je članica prvog upravnog odbora SOZ-a u mandatu 2000-2002, a 2002. i njegova predsjednica. Godine 2003. je bila predsjednica Slovenskog oglašivačkog festivala, a godinu dana kasnije i članica njegovog organizacijskog odbora. Ana Predovič, koja je funkciju direktorice SOZ obavljala u dva mandata, ostaje u Komori. ■

ekadašnja direktorica medijske agencije OMG Slovenija, Vesna Marđonović, imenovana je za medijsku direktoricu u multinacionalnoj kompaniji GlaxoSmithKline Consumer Healthcare (GSK) i bit će odgovorna za 25 tržišta u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Sjedište će imati u Ljubljani, a njen će zadatak biti da dostigne dogovorene standarde GlaxoSmithKline za strateško medijsko planiranje i zakup, da obezbijedi optimalno i efikasno ulaganje budžeta te postigne najveću moguću povrat investicija. Sve s ciljem doprinijeti prisustvu robnih marki GSK na tržištu, povećanju tržišnog udjela te jačanju razumijevanja i primjene novih digitalnih komunikacijskih kanala.

Najvažnija prodajna područja, na koja se GlaxoSmithKline želi ove godine skoncentrisati, su tržišta Rusije, Poljske i Ukrajine.

Vesna Marđonović se u suštini vraća u GSK. Njeno prvo zaposlenje, prije 14 godina, bilo je upravo u kompaniji SmithKlineBeecham u Ljubljani. ■

Vesna Marđonović

16 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 16

10/22/2010 6:38:19 AM

FRUcTAL I FRUTEK VEć ČETVRTI PUT zAREDOm „TRUSTED bRAND“

T

rusted Brand je međunarodno istraživanje koje otkriva robne marke što im potrošači najviše vjeruju.

Istraživanje je provedeno u 18 država, a obuhvatalo je 20 evropskih i 20 lokalnih kategorija. Realizirano je među pretplatnicima magazina Reader’s Digest u Sloveniji. U istraživanju je sarađivalo 1190 respodenata na uzorku od 7000 slučajno izabranih pretplatnika magazina Reader’s Digest. Istraživanje je realizirano u maju.

U poređenju s organizacijom Superbrands, gdje robne marke ocjenjuje stručni žiri, a lista potencijalnih Supebrendova je napravljena na osnovu istraživanja tržišta, kod Trusted Branda je riječ o izboru potrošača (spontano navođenje brendova), kojim robnim markama najviše vjeruju.

Izabrane robne marke potrošači su ocjenjivali prema četiri kategorije: kvalitet, spoljašnjost, upotrebljivost i primjerena cijena (na ljestvici od 1-najniža ocjena, do 5-najbolja ocjena) te kriterijima Da li su proizvod kupili i da li su ga preporučili drugima?

U Sloveniji je sa 81,4 odsto svih glasova, u kategoriji sokovi, robna marka Fructal postala Trusted Brand 2010. U Fructalu su na ovo priznanje veoma ponosni, jer su svoj prošlogodišnji rezultat uspjeli popraviti za 8 odsto. Slijedi Dana sa 6 odsto.

Sa 40,5 odsto svih glasova, Trusted Brand 2010, u kategoriji dječija hrana, postala je Fructalova robna marka Frutek. Šta više, svoj prošlogodišnji rezultat je poboljšala za 13 odsto. ■

chIPSy JE ODRIJEšIO KESIcU

K

ompanija Marbo Product, kao članica grupacije PepsiCo International je, u saradnji sa UniCredit Group u Bosni i Hercegovini, objavila početak velike nagradne igre ukupnog fonda u vrijednosti od 164.000 konvertibilnih maraka.

PepsiCo je vodeći svjetski proizvođač hrane i pića. Kompanija ima sjedište u New Yorku i prisutna je na više od 200 tržišta širom svijeta, gdje zapošljava više od 285.000 ljudi. Marbo Product, dio kompanije PepsiCo, najveći je proizvođač grickalica na zapadnom Balkanu.

U sklopu kampanje «Chipsy je odriješio kesicu», kupci popularnog čipsa Marbo Chipsy sve do 31. decembra/prosinca 2010. godine svakodnevno će biti u mogućnosti da se putem SMS poruke kandidiraju za jednu od deset UniCredit debitnih kartica s iznosom od 200 konvertibilnih maraka. Do kraja godine uku-

pno će biti izdato 820 nagradnih kartica ove vodeće evropske banke.

U prisustvu medija i poznatih lica iz sarajevskog javnog života, nagradna igra predstavljena je u sarajevskom restoranu Pasta Zen, gdje su se gosti okušali u kreativnom pripremanju jela s čipsom, pod budnim okom popularnog kuhara Muamera Kurtagića.

Takmičarski dio događaja imao je i humanitarni karakter, jer će iznos od 1.000 maraka, kojeg su za najbolje jelo osvojili naš poznati košarkaš i trener Dino Konaković i urednica Poslovnih novina Alena Ahmetspahić Fočo, biti uplaćen u korist Doma za nezbrinutu djecu «Ljubica Ivezić» u Sarajevu. Preostale dvije ekipe činili su modna kreatorica Hatidža Nuhić i Suzana Šačić iz časopisa Ljepota i Zdravlje, te sportski komentator Marjan Mijajlović i novinarka časopisa Gracija, Mersiha Drinjaković.

Event je realizirala agencija MITA. ■

Pobjednički par: Dino Konaković i Alena Ahmetspahić Fočo

Marjan Mijajlović i Mersiha Drinjaković

Hatidža Nuhić i Suzana Šačić

MEDIA MARKETING / 17 MM 05 2010.indd 17

10/22/2010 6:38:24 AM

hENKEL ART.AWARD

M

lada umjetnica iz Hrvatske, Nina Kurtela, osvojila je nagradu Henkel Art.Award za mlade umjetnike s područja Srednje i Istočne Europe. Ovu nagradu tvrtka Henkel dodjeljuje svake godine uz glavnu Henkel Art.Award. nagradu, kako bi pomogla mladim talentiranim umjetnicima. Za svoj umjetnički rad Nina je uz priznanje osvojila i nagradu od 2000 eura. Tom prigodom Nina je izjavila: „Ugodno sam iznenađena i velika mi je čast primiti nagradu Henkel Art.Award. Ova će nagrada zasigurno utjecati na moj rad i bit će veliki poticaj za daljnji napredak“.

Nina Kurtela, koja živi i stvara na relaciji Zagreb–Berlin, svojim umjetničkim opusom obuhvaća vizualnu umjetnost, video, performanse, suvremeni ples i koreografiju. Dodijeljena nagrada dodatna je potvrda već do sad ostvarenom uspjehu mlade umjetnice koja se može pohvaliti mnogobrojnim nagradama, među kojima se posebno ističu Rektorova nagrada (godina 2005./2006.), za samostalnu izložbu pod nazivom Sretan rođendan te Essl Award koju je osvojila 2007. za svoj performans i instalaciju Autoshow. Sadašnji i budući poklonici umjetničkog opusa Nine Kurtele mogli su uživati i u filmu Transformers, koji je premijerno prikazan 4.listopada. Nadalje, u Galeriji

Nina Kurtela

Vladimir Nazor, 9. listopada je otvorena Ninina samostalna izložba.

Kompanija Henkel Central Eastern Europe (Henkel CEE) od 2002. godine, u suradnji s KulturKontakt Austrija, sponzorira Henkel Art.Award. Tijekom godina, umjetnici iz 31 zemlje Srednje i Istočne Europe i Srednje Azije pozvani su da predaju svoje umjetničke radove. Godine 2009. sklopljena je suradnja s Museum Moderner Kunst Stiftung Ludwig Wien (Muzej moderne umjetnosti – MUMOK). Kao rezultat toga, pobjednik također može organizirati samostalnu izložbu svojih radova u MUMOK-u.

Uz odabir najboljeg mladog umjetnika na području Srednje i Istočne Europe, međunarodni žiri stručnjaka birao je finaliste glavnog natječaja Henkel Art. Award. 2010. Od ukupno 1060 umjetničkih radova prispjelih na natječaj, članovi žirija odabrali su pet nominiranih koji će imati priliku osvojiti Henkel Art. Award. 2010. „Iznenadilo me mnoštvo i raznolikost umjetničkih izražaja i medija mladih avangardnih umjetnika iz Srednje i Istočne Europe. Sretna sam što Henkel CEE, KulturKontakt Austrija i MUMOK doprinose promociji umjetnika koji se trebaju dokazati kao i onih koji su se već istakli svojim radom u ovoj regiji”, izjavila je Karola Kraus, direkto-

Transformance 2010

rica MUMOK-a i predsjednica žirija. Uz Karolu Kraus, žiri sačinjavaju i Maria Vassileva, glavna kustosica City Art Gallery u Sofiji (Bugarska), Juraj Carny, kustos i vlasnik galerije u Bratislavi (Slovačka), Dorota Monkiewicz, zamjenica direktora Muzeja Suvremene Umjetnosti u Breslau (Poljska) i Basak Senova Muratoglu, nezavisni kustos u Turskoj.

Pet mladih umjetnika, koji imaju mogućnost osvojiti novčanu nagradu u iznosu od 7000 eura, izložbu u njihovoj domovini i samostalnu izložbu u MUMOK-u su Pavel Braila (Moldavija), Maksymilian Cieslak (Poljska), Tao G. Vrhovec Sambolec (Slovenija), Özlem Sulak (Turska) i

Gergely Hory (Mađarska). Pobjednik natječaja biti će objavljen na svečanoj ceremoniji koja će biti održana u Hofstallungen (Imperial Stables) MUMOK-a u Beču 25. studenog 2010. godine.

Kompanija Henkel CEE je, također, dodijelila i nagradu za mladog umjetnika iz Austrije, koja također iznosi 2000 eura.

Ove godine nagradu je osvojila Susanna Flock. „Na ovaj način ne želimo samo promovirati brojne mlade talentirane umjetnike s područja likovne umjetnosti u Srednjoj i Istočnoj Europi, već i iz Austrije”, rekao je Günter Thumser, predsjednik kompanije Henkel CEE, izražavajući svoje zadovoljstvo velikim odazivom. ■

TONI bALAŽIć ćE PREDSJEDAVATI SLOVENSKOm mARKETINšKOm KONFERENcIJOm

P

rogramski odbor 16. Slovenske marketinške konferencije, koja će 17. i 18. maja iduće godine biti održana u Portorožu, vodit će Toni Balažič, predsjednik uprave Žita. Prije dolaska u Žito, Balažič je bio na čelu Fructala, savjetnik

u kompaniji AT Kearney i direktor marketinga u Petrolu. Toni Balažič je jedan od rijetkih predsjednika uprava u Sloveniji koji dolazi iz marketinških redova. „Ključ do toga da poduzeće postane marketinški usmjereno, jeste da marke-

ting zaista preuzme odgovornost za dobit poduzeća. Da preuzme odgovornost i za troškove razvoja, nabave i proizvodnje,“ istakao je Balažič na drugom Effie doručku ove godine. Njegovo se predavanje zasnivalo na rečenici koja, zapravo, predstavlja

temeljnu filozofiju multinacionalke Danone: „Za dobti poduzeća je odgovoran marketing.“ Takva filozofija, po riječima prvog čovjeka Žita, ima značajan uticaj kako na organizaciju, odgovornost i kadrovanje, tako i na kulturu poduzeća. ■

18 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 18

10/22/2010 6:38:28 AM

MM 05 2010.indd 19

10/22/2010 6:38:29 AM

MM 05 2010.indd 20

10/22/2010 6:38:32 AM

MM INTERVJU Marjan Novak, glavni urednik Marketing Magazina (Slovenija)

mNOgI SLOVENSKI KREATIVcI SU ISFRUSTRIRANI JER NE mOgU RADITI

NEKE VEćE I zNAČAJNIJE PROJEKTE Razgovarao / EKREM DUPANOVIĆ

U SLOVENIJU SE, U zADNJE 2-3 gODINE, VRATIO SOcIJALIzAm, SOcIJALISTIČKO SAmOUPRAVLJANJE PA LJUDI mISLE DA SVI mORAJU O SVEmU ODLUČIVATI. PAR LJUDI U SOZ-u RAzmIšLJAJU KAO mALI LJUDI, KOJI SU SPOSObNI SAmO DA gLASAJU PROTIV, A NISU SPOSObNI DA SAmI NEšTO KREIRAJU, DA DOPRINESU RAzVOJU SOZ-Ovih PROJEKATA, DA SLOVENSKOJ OgLAšIVAČKOJ INDUSTRIJI ULIJU NOVI OPTImIzAm. OSIm TOgA, O DIREKTORU gOLDEN DRUmA ČLANOVI UPRAVNOg ODbORA SOZ-a NE ODLUČUJU SAmI, O TOmE ODLUČUJU NJIhOVI SUPERVIzORI, LObISTI KOJI NEmAJU POSLA PA SADA mALO zAKUhAVAJU NA RAzNIm STRANAmA. I PORED SVEgA JA SE NADAm DA NEćE DO KRAJA UPROPASTITI gOLDEN DRUm FESTIVAL. NEKA Im JE bOg NA POmOćI, ONAKVIm KAKVI SU.

S

voju profesionalnu karijeru Marjan Novak je započeo 1989. godine kao odgovorni urednik ljubljanske radio stanice Radio Študent. Nakon tri godine novinarski posao nastavlja kao novinar BBC World Service, Slovenske tiskovne agencije i RTV Slovenija. Godine 1993. prelazi u advertising i postaje vođa projekata u agenciji Virgo Advertising Ljubljana da bi, nakon dvije godine, preuzeo poziciju direktora prodaje i marketinga Europlakata na kojoj ostaje pet godina. Zatim odlazi za direktora ljubljanske agencije Prestige, gdje ostaje dvije godine. Slijedeće četiri provest će na poziciji direktora Poster Piublicity, a potom i za direktora Media Polisa. Godine 2007. osniva poduzeće Medijski partner s ciljem da od novinske kuće Delo otkupi Marketing Magazin. Od 2000. do 2002. godine Marjan Novak je bio predsjednik Udruženja medija pri Slovenskoj oglašivačkoj komori (SOZ) te član UO SOZ-a. U tom je periodu (2001), bio predsjednik Slovenskog oglašivačkog festivala, a zadnje tri godine je i član žirija Epica Awards. Vrlo zanimljiva i dinamična karijera u novinarstvu i advertisingu.

KUPIO PA PRODAO mm Marjana Novaka sam upoznao u januaru ove godine kada smo zajedno u

Beogradu učestvovali u ceremoniji dodjele EPICA nagrada. Od tada održavamo profesionalne kontakte nastojeći da uspostavimo saradnju dva srodna medija. Činilo mi se vrlo izazovnim da napravim intervju s Marjanom s obzirom da se bavimo istim poslom i susrećemo s istim problemima. Marjan je to rado prihvatio i vrlo je otvoreno i iskreno odgovarao na moja pitanja.

E.D.: Poduzeće Medijski Partner, čiji ste Vi donedavno bili većinski vlasnik, kupilo je u januaru 2008. godine Marketing Magazin od izdavačke kuće Delo.

Nakon toga investirali ste u redizjan i novi koncept. Šta Vas je motiviralo na ovu investiciju?

Novak: Marketing Magazin (MM) je brand, odličan marketinški i oglašivački medij, kojeg čitaju svi koje zanima ova industrija. MM je magazin koji će naredne godine obilježiti 30-godišnjicu.

S MM-om je živjela i još živi cijela generacija komunikatora u Sloveniji, ali i u nekadašnjoj Jugoslaviji. U poslednje vrijeme je u Delu njegov sadržaj nekako umirao, nije donosio novosti, vijesti, bio je bez oglasa, nije ostvarivao prihode, nije imao web stranicu…

Posmatrajući cijelu tu situaciju, imao sam osjećaj da neće dugo preživjeti.

Smatrao sam da bi to bila velika šteta za sve. Čim se ukazala prilika da se MM kupi, brzo sam razmislio o mo-

gućnostima i odlučio da ga je moguće „spasiti“ i vratiti u pravi život i to sam, sada to mogu kazati, uspio postići zajedno sa svojim saradnicima.

Ukratko, ocjenio sam da ga je moguće napraviti boljim i življim te da ga je moguće finasirati.

E.D.: Prije četiri mjeseca prodali ste

ste da ćete novac dobijen prodajom većinskog vlasništva uložiti u nove projekte. Koji su to projekti?

Novak: Najveći dio sredstava smo uložili u redakciju. Umjesto 10, sada izdajemo 12 brojeva godišnje, umjesto 32 stranice sada izdajemo MM na 80 stranica, imamo web portal www.mar-

Kriza je, po mom mišljenju, došla do svog dna. Kada pokušavamo da poredimo sadašnji obim poslovanja s prethodnim periodom, da bismo vidjeli ima li pozitivnih pomaka, podatke ne bismo smjeli uspoređivati sa 2008. godinom, koja je bila fantastična i nerealna, nego sa 2006. ili 2007. Tek u toj usporedbi može se reći gde smo danas 75 odsto vlasništva Fondaciji kreativne industrije. Zašto ste kupili, pa onda prodali MM? Novak: Jer smo trebali dokapitalizaciju, svježi novac s kojim bismo mogli pokriti troškove redakcije i troškove realizacije planova vezanih za MM i druge projekte koje smo, zbog izbijanja krize, zamrznuli.

E.D.: Nakon potpisivanja ugovora s Fondacijom kretivne industrije izjavili

ketingmagazin.si, na kojem mjesečno objavimo između 200 i 250 vijesti. Investirali smo i u MM-KREATIV – to je novi magazin koji će slijedeće godine izaći četiri puta i koji šaljemo pretplatnicima besplatno kao dodanu vrijednost na pretplatu za Marketing Magazin. Takođe smo investirali i u MM Akademiju, međunarodnu znanstvenu reviju koju izdajemo dva puta godišnje. Redovito pokrivamo sve veće festivale u svijetu.

MEDIA MARKETING / 21

MM 05 2010.indd 21

10/22/2010 6:38:33 AM

Napravili smo www.mm-dosje.si, kompletan imenik svih medija, agencija i klijenata. I, naravno, uložili smo u novinare i saradnike koji sada redovito primaju plate i honorare za svoj doprinos Marketing Magazinu.

Izvan MM-a imali smo ideje i o nekim drugim medijama, koje smo zbog krize stavili na led, pa čekamo bolja vremena da ih ostvarimo.

mmKREATIV NO 2

KRIzA JE DOšLA DO SVOg DNA E.D.: Situacija na tržištu oglašavanja u Sloveniji se polako stabilizuje, budžeti počinju da rastu. Očekujete li da će se uskoro stvoriti optimalni uvjeti za realizaciju projekata koji su sada na čekanju?

Novak: Nadam se da će se situacija uskoro promijenuti, da možemo nastaviti sa tim vrlo uzbudljivim projektima.

E.D.: Sa osmatračnice koju predstavlja pozicija glavnog urednika Marketing Magazina imate potpun pregled slovenske oglašivačke i PR scene. Kakva je ona danas, koliko je pogođena krizom i da li je negativnim efektima krize došao kraj?

Novak: Dogodile su se tri bitne stvari: promjene (koje se uvek događaju), ekonomska kriza i novi medijski kanali koji mijenjaju način korištenja medija od strane njihovih korisnika. Jedino što je izvjesno jesu promjene koje se događaju kao dio svakog ekonomskog društva. Kada govorimo o promjenama, na njih je posljednjih par godina u Sloveniji poseban uticaj imala privatizacija velikih sistema koja je dovodila do efikasnijih odluka na području investiranja u marketing i oglašavanje. Vlasnici su se prema svojoj imovini počeli odnositi na drugačiji način od onog iz vremena kada su bili samo direktori tih firmi. Sve što im nije donosilo direktnu prodaju proizvoda i usluga počeli su odbacivati. Taj proces se najbolje vidi u kvaliteti oglasnih poruka koje su postale loše, nekreativne. Ostalo je samo malo domaćih brandova koji su uspjevali sačuvati viši nivo kreativnosti u oglašavanju.

Ekonomska kriza – nema smisla posebno naglašavati da je kriza izazvala pad prodaje što se automatski odrazilo na pad budžeta za oglašavanje.

Razvoj digitalnih medija i njihova efikasnost dodatno je usporila klasične medije, posebno ako uzmemo u obzir da se digitalnim medijima sve lakše upravlja direktno iz samih firmi, bez posebnih servisa agencija itd.

Kriza je, po mom mišljenju, došla do svog dna. Kada pokušavamo da poredimo sadašnji obim poslovanja s prethodnim periodom, da bismo vidjeli ima

Ovaj put još obimniji i bogatiji jer, osim 200 strana zanimljivog sadržaja, sadrži i dva priloga. U prilogu Najbolje od najboljih možete pogledati pobjedničke kampanje s najvažnijih svjetskih li pozitivnih pomaka, podatke ne bismo smjeli uspoređivati sa 2008. godinom, koja je bila fantastična i nerealna, nego sa 2006. ili 2007. Tek u toj usporedbi može se reći gde smo danas.

E.D.: Kažete da je ostalo malo slovenskih brendova koji su uspjeli sačuvati visok nivo kreativnosti u oglašavanju. Nije li iz neke nostalgije prema slavnim vremenima slovenskih bvrendova nastala ideja o osnivanju muzeja slovenskih brendova? Nedavno je organizirana izložba o Cockti. Kako se Vama čini ideja o osnivanju muzeja brendova?

Novak: Muzej brendova je super ideja. Posjetio sam takav muzej u Londonu, koji pokriva više od 100 godina različitih brendova i može se vidjeti, da to nije samo marketinški nego i historijski muzej u kojem se može vidjeti, kako su ljudi živeli u različitim vremenima.

Možda je mali problem da u Sloveniji i Jugoslaviji ipak nije bilo toliko puno brendova, da bi takav muzej mogao biti prava atrakcija. Sami smo, recimo, već prije dvije godine razmišljali o postavljanju vritualnog muzeja brendova, kojeg bi postavili uz pomoć kompanija koje su vlasnici tih brendova.

E.D.: Marketing Magazin sasvim sigurno ima važnu ulogu u razvoju slovenske industrije oglašavanja. Kako na to reagiraju agencije, mediji i oglašivači i koliko su spremni da sarađuju u ostvarivanju njegove misije?

Novak: Radimo sa svima, pišemo o svima koji nam daju informacije, želimo objektivno prikazivati tržište, ljude, trendove itd. S većim dijelom oglašivačke industrije imamo vrlo dobre odnose.

oglašivačkih festivala protekle godine.

Kako revija izlazi neposredno prije festivala Golden Drum, odlučili smo se da joj dodamo poseban prilog sa sažetkom tekstova na engleskom jeziku.

U MMkreativu možete pročitati intervju s jednim od najvećih grafičkih dizajnera svih vremena, Miltonom Glaserom, s kojim smo razgovarali o njegovom životu i radu.

Središnja tema su ovog puta slova i umjetnost njihovog stvaranja, dakle, tipografija. Razgovarali smo sa Slavimirom Stojanovićem, srbijanskim dizajnerom, koji je dobar dio svoje dosadašnje karijere proveo u Sloveniji, a trenutno je kreativni direktor najkreativnije srbijanske agencije Communis.

U novom MMkreativu ćete naći: Priču o Yugi, najvećoj robnoj marki koja je ikada stigla s područja bivše

Jugoslavije, presjek omiljene animirane serije South Park, sve o logotipu londonskih olimpijskih igara, razgovor sa šefom dizajna sportske linije Adidas Originals i poruku iz boce koja govori o nastajanju dizajna flaširane vode.

Predstavljamo četiri mlade kreativne nade slovenskog oglašavanja i prostore u kojima stvaraju njihove starije kolege ili šefovi.

Zavirili smo u istoriju oglašavanja i pogledali šta se događalo od početka prvog svjetskog rata, a iz novije istorije predstavljamo razvoj jednog od najpoznatijih logotipa, Peugeotovog lava i grafički dizajn festivala Druga godba od početka do danas. Predstavljamo i priču o navijačkim pomagalima iz Južne Afrike te kako u službi marketinga nastaju stadioni širom svijeta.

Svi ti akteri pomažu nam koliko mogu i vrlo smo im zahvalni na tome.

E.D.: Na šta mislite kada kažete da vam akteri oglašivačke industrije pomažu? Kupuju oglase, kupuju pretplatu, sponzoriraju vaše projekte?

Novak: Sve to što ste naveli. Imamo oko 1.500 pretplatnika, oglašavaju se u MM-u, daju nam relevantne informacije i pomažu oko ostalih projekta.

E.D.: MM Kreativ je vrlo zanimljiv i koristan projekat za slovensku (i ne samo slovensku) oglašivačku scenu. Kako je struka reagirala na pojavu ovog izdanja?

Novak: Dobro. Baš sad smo završili 2. broj, koji će izaći u vrijeme Golden Druma i bit će djelomično i na engleskom jeziku, da mogu i ljudi, koji će doći na festival u Portorož, nešto više saznati o slovenaskoj i široj advertising sceni. Za slijedeću godinu planiramo čak četiri izdanja.

sam bio spreman preuzeti bez obzira na veliku odgovornost, pa i strah koji sam osjećao. Bio sam uvjeren da bih ga značajno poboljšao i uspio vratiti na put nekadašnje slave. Unatoč tome da trenutačno nisam „u igri“, još gajim skrivenu nadu da će se situacija promijeniti te da ću imati priliku da se dokažem.

Problem je u tome, da je Golden Drum u vlasništvu Slovenske oglašivačke komore koju vodi upravni odbor od devet članova. Upravni odbor, koji je mene i moj progam za Golden Drum izabrao krajem 2009., promijenjen je u januaru 2010. Kako se nekim ljudima u tom novom odboru, a pogotovo raznim savjetnicima i lobistima iza scene, ja osobno nisam dopadao, već na prvoj sjednici su počeli da razmišljaju kako da me sklone s te pozicije. Brzo sam shvatio kako ću teško s njima surađivati pa sam podnio ostavku te tako i njima i sebi skinuo veliku brigu s vrata.

Problem Slovenaca je da imaju negativan mentalni sklop, da uživaju u problemima drugih, nemaju onaj američki stav „Go, do it!“, na uspjehe drugih ne gledaju kao na svoju šansu da i oni nešto urade…Ne, uspjeh drugog treba poklopiti, spriječiti neke velike razlike između tebe i mene.

U Sloveniju se, u zadnje 2-3 godine, vratio socijalizam, socijalističko samoupravljanje pa ljudi misle da svi moraju o svemu odlučivati. Par ljudi u SOZ-u razmišljaju kao mali ljudi, koji su sposobni samo da glasaju protiv, a nisu sposobni da sami nešto kreiraju, da doprinesu razvoju SOZ-ovih projekata, da slovenskoj oglašivačkoj

bIO SAm SPREmAN PREUzETI RIzIK VOđENJA gOLDEN DRUmA E.D.: Ovaj razgovor vodimo neposredno prije otvaranja Golden Drum festivala na kojem ste, prema odluci upravnog odbora SOZ-a, trebali preuzeti poziciju predsjednika Festivala. Nakon par mjeseci ste izjavili da na Vas ne mogu računati jer vam nisu dostavili ugovor. Zašto ste, zapravo, odbili poziciju predsjednika Festivala za koju ste se bili kandidrali?

Novak: Strašno mi je žao što nemam priliku raditi na tom projektu.

Mnogo sam radio na pripremama i idejama za taj fantastičan festival koji

22 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 22

10/22/2010 6:38:34 AM

industriji uliju novi optimizam. Osim toga, o direktoru Golden Druma članovi upravnog odbora SOZ-a ne odlučuju sami, o tome odlučuju njihovi supervizori, lobisti koji nemaju posla pa sada malo zakuhavaju na raznim stranama. I pored svega ja se nadam da neće do kraja upropastiti Golden Drum Festival. Neka im je bog na pomoći, onakvim kakvi su.

E.D.: Pitanjem o Golden Drumu uzdrmao sam Vaše emocije. Očekivao sam da će se to dogoditi na jednom od ranijih pitanja, ali ste, imam osjećaj, svjesno izbjegli odgovor.

Golden Drum jeste veliki i vrlo značajan evropski festival oglašavanja.

Prošle godine zabilježio je pad u broju prijavljenih radova i kotiziranih učesnika. Ali koji festival na svijetu nije doživio pad izazvan krizom industrije? Šta, po Vašem mišljenju, nedostaje Golden Drumu da bi bio onakav, kakvim ga Vi želite vidjeti?

Novak: Program za GD napisao sam na nekih 50 stranica uključivši i budget plan iz kojeg se može vidjeti, da bi za mene i moje saradnike to bio profita-

Što se tiče cijena, mislim da su cijene u Sloveniji već sada na nekoj europskoj razini, osim TV produkcije, naravno, gdje su sredstva stvarno ograničena i gdje top cjene produkcije dosežu najviše 100.000 eura, a u Evropi čak i deset puta više bilan projekat samo u slučaju da bude vrlo profitabilan i za vlasnika, znači za SOZ, s čime sam im želio pokazati da sam toliko siguran u taj posao, da sam spreman osobno ući u veliki finansijski rizik, ako projekat ne bi uspio. Nema veze, ima puno malih stvari koje bih promijenio, a najvažnije tri su: osvježenje (više mladih ljudi na svim područjima), bolja komunikacija i prodaja festivala na svim tržištima i više upotrebljivih (useful) informacija za slušatelje festivala.

A što se tiče festivala u svijetu, mislim, da je Cannes Lions ove godine fantastično uspio…

E.D.: Slažem se sa Vašim stavovima o SOZ-u. Pa i u nekim osnovnim pitanjima stvari ne funkcionišu. Svi mediji u regiji su već objavili vijest da je SOZ dobio novu direktoricu, samo te vijesti nema na SOZ-ovoj internet stranici. Već pet mjeseci nije izišao elektronski mjesečnik. Na SOZ-ovoj internet stranici posjetilac može saznati jako malo vijesti sa slovenske oglašivačke scene, iako bi to trebao biti jedan od prioriteta.

Novak: To ste vi primjetili.

E.D.: Golden Drum je veliki međunarodni festival i nekako je previše udaljen od nacionalnih festivala u regiji. Da li smatrate da nam je potreban regio-

nalni festival oglašavanja? Imamo regionalne agencije i regionalne oglašivače.

Neki izvrsni radovi se mogu takmičiti samo na nacionalnim festivalima i šteta je da nemamo regionalni festival na kojem bi osvajali nagrade za komunikacijske uspjehe u cijeloj regiji. Da li biste sarađivali na jednom takvom projektu?

Novak: Regionalni festival bivšeg područja Jugoslavije je izvrsna ideja, jer ova tržišta ponovo funkcioniraju pa su najjači brendovi prisutni u svim državama. Isto tako i agencije imaju office u svim tim državama. Prošle godine na Golden Drumu moglo se opet primijetiti kako ljudi iz susjednih država imaju vrlo dobre kontakte i znaju se, a “ostali“ se drže nekako za sebe.

Dobro bi bilo kada bi agencije dobivale nagrade i kada bi klijenti mogli dobiti uvid u radove agencija iz cijele regije.

Da, da, rado bih sarađivao na jednom takvom projektu.

A gDJE JE SIR S KRAJA OSAmDESETIh E.D.: Pretpostavljam da je uslov MEDIA MARKETING / 23

MM 05 2010.indd 23

10/22/2010 6:38:37 AM

svih uslova za uspješan magazin – uspješna prodaja oglasa. Vama to ide od ruke. U svakom broju ima dosta oglasa i kada se uzme u obzir cijena oglasne strane, Marketing Magazin je sigurno uspješan projekat. Među oglašivačima su uglavnom medijske kuće, što ima logike ako uzmemo u obzir da svi budžeti ipak završe na nekom od medija. Zašto je među oglašivačima malo agencija i slovenskih kompanija? Oni bi takođe morali biti zainteresirani za razvoj industrije oglašavanja.

Novak: Recesija. Dobijamo oglase od agencija i od oglašivača, ….moglo bi više, ali, u stvari, vrlo smo zadovolnji.

E.D.: Kreativnost je, u odnosu na druge zemlje u regiji, uvijek bila jedna od odlika slovenske oglašivačke scene.

Kako je Vi danas ocjenjujete i smatrate li da slovenski kreativci imaju potencijala koji mogu zadovoljiti potrebe slovenskih oglašivača?

Novak: Mislim da ga imaju čak i previše. Većina domaćih klijenata srezala je budgete i sada rade low cost produkcije koje sliče na onu reklamu ‘A gde je sir s kraja osamdesetih…’

Kreativni potencijal je vrlo velik, ali mislim da su mnogi domaći kreativci isfrustrirani jer ne mogu raditi neke veće i značajnije projekte. Da nemamo internacionalnih oglasa, epp blokovi sličili bi na neka stara socialistička vremena. Kreativne produkcije, s druge strane, sve više rade na međunarodnim projektima, jedan od tih je nedavni pobjednički spot u Cannesu za Canal+ producentske kuće Bas production koji je snimljen u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Što se tiče samog kvaliteta spotova, designa itd., po mom mišljenju Hrvatska je napravila velik korak naprijed. A uzroci su u privatnom vlastništvu kompanija, većem tržištu i znanju mladih ljudi u marketingu.

Tu se vidi kako je, ustvari, Slovenija malo tržište. Ako neka firma želi prodati za milijun eura nekih proizvoda, od toga može dati najviše 50.000 – 70.000 eura za promociju, a to znači nekih 50.000 eura za medije i 20.000 za produkciju – a to je stvarno vrlo malo novca za neka bolja rješenja. U tom pogledu Internet će igrati veću ulogu u narednim godinama.

E.D.: Šta se u slovenskoj industriji oglašavanja promijenilo od ulaska u Evropsku uniju? Sada slovenske agencije mogu ravnopravno učestvovati na velikom broju pitcheva koji se objavljuju u EU. Ima li ih na evropskoj sceni i s kakvim uspjesima?

Novak: Manje-više se radi za Sloveniju. Na tom području nema nekih velikih rezultata. Ulazak u EU dao je međunarodnim agencijama više sigurnosti za ulaganja u lokalne agencije, u smislu kapitalskih preuzimanja, pa su sada one koje najviše rastu (Publicis, Luna TBWA, OMG, Grey,…), u većinskom vlastništvu tih agencija.

Za neke prave uspjehe slovenskih agencija u Evropi, osim već pomenute

mi stvarno prodajemo vaše usluge i proizvode – i za ambiciozne marekting direktore sa strane klijenata, koji mogu sebi napraviti ime.

Meni osobno se Effie ne sviđa, jer komisija upravlja sa podatcima koji važe kao poslovna tajna, pa nikad nisu toliko otkriveni kako bi javnost stvarno mogla procjeniti da li su pravi dobili nagrade. A objektivnost ide po onom starom: „ako ja dobijem nagradu, to je

koliko godina obzirom da se stvari vrlo brzo mijenjaju?

Novak: Prije par dana prvi put sam pratio dvije utakmice Chamipons League zajedno. Jednu putem TV-a, a drugu preko interneta. Kako sam prvi put gledao nogomet preko interneta odmah sam primijetio da je to nešto potpuno drugačije. Naime, umjesto da gledam Barcelonu, počeo sam čitati komentare ostalih pratioca i uz to sam

Problem Slovenaca je da imaju negativan mentalni sklop, da uživaju u problemima drugih, nemaju onaj američki stav „Go, do it!“, na uspjehe drugih ne gledaju kao na svoju šansu da i oni nešto urade… Ne, uspjeh drugog treba poklopiti, spriječiti neke velike razlike između tebe i mene produkcije, ja ne znam.

E.D.: Da li razmišljate o pokretanju Marketing Magazina na engleskom jeziku kako biste slovensku advertising scenu približili evropskoj? Iako su, za uslove u našoj regiji, servisi slovenskih agencija prilično skupi, vjerujem da su konkurentni u odnosu na agencije iz većine zemalja EU. Novak: Puno se razmišlja o internacionalizaciji MM-a, ali bih osobno radije napravio nešto za područje bivše Jugoslavije, jer je taj prostor Sloveniji puno bliži nego Europa. Što se tiče cijena, mislim da su cijene u Sloveniji već sada na nekoj europskoj razini, osim TV produkcije, naravno, gdje su sredstva stvarno ograničena i gdje top cjene produkcije dosežu najviše 100.000 eura, a u Evropi čak i deset puta više.

Mislim da su ljudi u agencijama prilično dobro plaćeni, i to ne samo u Sloveniji. Isto važi i za Hrvatsku, Srbiju itd. mENI SE EFFIE NE SVIđA E.D.: Droga Kolinska je na Euroeffiu osvojila bronzanu nagradu, prvu nagradu za Sloveniju ikada. Uskoro će dodjela slovenskih Effie nagrada. Postaje li efikasnost u oglašavanju jednako važna u Sloveniji kao i kreativnost i da li u Sloveniji postoje objektivna mjerila za efikasnost oglasnih kampanja?

Novak: Problem Effieja je kompleksnost prijava. Manje, dinamičnije kompanije, koje imaju jednog ili dva čovjeka u marketingu, prosto nemaju vremena raditi na prijavama, pa je teško reći, da li baš sve vredne kampanje ulaze u natjecanje. Effie je dobra promocija za agencije, koje mogu reći - pogedajte, nismo mi samo kreativni,

najobjektivniji festival na svijetu-ako ne, sve je to kuhinja“.

E.D.: Prilično veliku buru u slovenskoj oglašivačkoj industriji je podigao prijedlog novog zakona o medijima.

Kako Vi, kao izdavač, gledate na koncept tog zakona i hoće li se Marketing Magazin priključiti nastojanjima da se neke odredbe zakona promijene kako biste podržali struku?

Novak: Mi smo o Zakonu pisali u prošlom broju i upozorili na sedam stvari koje smatramom vrlo spornim i ocenjujemo da je zakon slab.

Državi daje preveliku kontrolu nad medijima. Ubija poduzetničke ideje.

Slovenačke kvote glazbe mu čak daju i određenu dozu nacionalističkog zakona. Ponovo uvodi samoupravljanje vezano za imenovanje odgovornog urednika. Star je, jer se ponaša kao da internet mediji uopšte ne postoje. Na području oglašavanja postavlja nova ograničenja itd.

Sve naše primjedbe smo poslali SOZ-u koji, kao predstavnik industrije, te prijedloge i primjedbe treba proslijediti državi, pa se nadamo da će se neke stvari promijeniti. mEDIJI SU POČELI SLUŽITI VLASNIcImA, POLITIcI, PR AgENcIJAmA, OgLAšIVAČImA...

ED: Počeli ste svoju karijeru kao novinar, a zatim ste deset godina radili kao direktor oglašivačkih i medijskih agencija. Sada ste ponovo u novinarskim, odnosno uredničkim vodama. Vrlo zanimljivo iskustvo na osnovu kojeg možete pratiti i predviđati razvoj industrije oglašavanja. Kako će, po Vašem mišljenju, oglašavanje izgledati za ne-

se jako dobro. Mislim, da je u tome bitna razlika između sadašjnosti i budućnosti praćenja medija. Slično razlici između rock koncerta i rave partya: rock koncert je po sebi dosadan – neki tipovi na bini sviraju, ti slušaš, onda je bis, još malo sviraju i to je to. A na rave party ti kao posetioac si u stvari akter, zvezda itd…. znači, mislim, da je budućnost u dobrovoljnoj uključenosti koju danas omogućavaju društvene mreže i usko ciljani interesi pojedinca i njemu sličnih ljudi. Ljudi već danas, a pogotovo mladi, novosti primaju od prijatelja i raznih grupa u kojim sudjeljuju. Jer, njima veruju, a medijama ne! Mediji su u zadnjih desetak godina počeli služiti vlasnicima, politici, PR agencijama, oglašivačima itd., a sve manje svojim korisnicima… kako korisnici nisu imali drugih izvora informacija, sve su to progutali, a sada to više ne moraju.

Siguran sam da će masovni mediji još uvijek živjeti i imati svpoje konzumente, ali će se veliki dio oglašivačkih budgeta preseliti na digitalne medije zato što oni omogućavaju targetiranje vrlo uskih grupa, postojećih korisnika itd.

E.D.: Član ste žirija za Epica nagrade. Uskoro Vas očekuje žiriranje ovogodišnjih radova. Na čemu ćete insistirati u svom žiriranju?

Novak: Kao uvijek na tri stvari: ideja, obrt i primjernost oglasa brendu, odnosno usluzi ili proizvodu. Pogotovo se radujem da sudjelujem u digital preselekciji, gdje imam mogućnost pogledati oko 400-500 digitalnih rešenja za Internet koja su zaista uzbudljiva. Iako je to naporno, može se vidjeti stvarno mnogo dobrih rješenja, koja su puno uzbudljivija od tevea ili printa. ■

24 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 24

10/22/2010 6:38:38 AM

FESTIVALI Weekend Media Festival 2010

mRzE LI SE mEDIJI I PR: Iz SLUŽbI zA ODNOSE S JAVNOšćU POTJEČE POLA INFORmAcIJA ObJAVLJENIh U mEDIJImA Priredio / AUTORSKI TIM MEDIA MARKETINGA (Foto / PIXSELL)

VELIKOm RASPRAVOm O DIgITALIzAcIJI TELEVIzIJE, U KOJOJ SU SUDJELOVALI DIREKTORI NAJVEćIh REgIONALNIh JAVNIh I KOmERcIJALNIh TELEVIzIJSKIh KUćA, zAVRšEN JE TREćI WEEKEND mEDIA FESTIVAL. VIšE OD 2500 SUDIONIKA, mEđU KOJImA I gOTOVO 400 AKREDITIRANIh NOVINARA TE 110 PREDAVAČA I PANELISTA Iz cIJELE REgIJE, ALI I NEKIh EUROPSKIh zEmALJA, DOKAzUJU KAKO JE FESTIVAL POSTAO cENTRALNO mJESTO OKUPLJANJA mEDIJSKE I KOmUNIKAcIJSKE ELITE. JEDINSTVENI PROSTOR STARE TvOrnice duhana rOvinj TIJEKOm DVA DANA UgOSTIO JE VIšE OD DVADESET PREDAVANJA I PANEL DISKUSIJA. WEEKEND mEDIA FESTIVAL VEć JE TREćU gODINU ODRŽAN POD gENERALNIm POKROVITELJSTVOm adriS grupe.

N

akon uvodnog zagrijavanja na Paklenom JD ročkasu (powered

by Antena Zagreb), u četvrtak navečer, službeni je program započeo u petak ujutro raspravom o sportskom marketingu pod nazivom „Više, brže, jače: Sport u regiji“.

Najveći interes sudionika Festivala izazvala je panel diskusija uvijek aktualne teme „Je li pravo novinarstvo umrlo?“. Žestoka rasprava između novinara i urednika glavnih tiskanih i elektroničkih medija regije, pod moderatorskom palicom Hloverke Novak Srzić, ostavila je mnoga pitanja bez odgovora.

Neki od pokretača medijske revolucije iz osamdesetih godina prošlog stoljeća: Veran Matić (osnivač, direktor i glavni urednik B92), Franci Zavrl (nekada Mladina, danas Pristop) i Ninoslav Pavić (nekada Polet, danas EPH), prisjetili su se u Rovinju kako je nekada bilo i prognozirali kakva bi budućnost mogla biti.

Glavni predavač prvog dana Festivala bio je Pierluigi Collina, čije je predavanje „Donošenje odluka“, očekivano izazvalo veliki interes sudionika.

Nakon dana bogatog programa, svi su se do ranih jutarnjih sati izvrsno zabavljali uz Showtime Band iz Beograda i iPad Video Disco na velikom partiju 24 sata.

Subota je donijela nastavak programa koji se ove godine, po prvi puta, održavao paralelno u čak tri dvorane. Pri-

godno, u subotu ujutro, razgovaralo se o jutarnjem radijskom programu, koji se uveliko promijenio na radijskim postajama regije u zadnjih desetak godina i postao najvažniji dio radijske produkcije.

Odgovor na još jedno vječito pitanje, vole li se ili mrze mediji i PR, pokušali su dati predstavnici obiju strana, u žučnoj raspravi i uz mnogo pitanja iz publike te zaključili – novinarstvo nije slobodno od negativnog utjecaja PR-a, ali PR može biti pozitivan ako postoji zajednički interes. Recept za uspjeh je u međusobnom poštovanju. Sudionici panela Love and Hate… mediji i PR, podijeljeni u dva tabora–urednici Plamenko Cvitić, Nacional, Miodrag Šajatović, Lider, Zoran Šprajc, HRT, Branko Mijić, Novi list i Vojislav Stevanović, Ekonom:east te PR-ovci Borislav Miljanović, McCann Erickson Srbija, Jelena Konnoya, Naftna industrija Srbije, raspravljali su o tome tko koga više treba, mogu li novinari bez PR-ovaca i obrnuto, guše li se tako medijske slobode i kako izgleda poželjan PR-ovac u očima novinara. Tijekom rasprave moderator Drenislav Žekić je istaknuo kako su svjetska istraživanja pokazala da iz službi za odnose s javnošću potječe pola informacija objavljenih u medijima. Branko Mijić iz Novog lista i Zoran Šprajc s HRT-a ogradili su se od ovih istraživanja istaknuvši kako se srećom ne odnose

Tomislav Ricov, direktor i Mia Pećina, direktorica programa Weekend Media Festivala

na hrvatske medije. Ipak, kako su rekli, iz svojih iskustava ističu kako PR-ovci sve više nastoje utjecati na sadržaj medija. Na pitanje moderatora Žekića kako pomiriti interese vlasnika, korporacija i čitatelja, Mijić je rekao da se vlasnik ne smije miješati u uređivačku politiku jer time, kako je kazao, “ugrožava ugled lista i publiku kojoj je namijenjen”.

Glavne zvijezde dana bili su Andrew Keen, jedan od najvećih svjetskih kritičara interneta, i Pete Radovich, kreativni direktor CBS-a, čija su predavanja privukla gotovo najveći broj sudionika i medija. Šećer na kraju programa ovogodišnjeg Weekend Media Festivala bila je

panel diskusija o digitalizaciji televizije i njezinim posljedicama. Josip Popovac, HRT, Aleksandar Tijanić, RTS, Dražen Mavrić,Nova TV, Johannes Züll, RTL i Pavel Vrabec, Pop TV, unatoč oprečnim mišljenjima, uspjeli su se složiti kako će digitalizacija televizije dovesti do fragmentacije tržišta oglašavanja, što će utjecati ne samo na televiziju, nego i na ostale medije. Festival je završen, kako je i započet, partijem, ovog puta Sarajevskim dernekom te nastupom Dubioze kolektiva i DJ/VJ dua Diskobajagi.

Program su, tijekom dva dana, obogatili i Afterbeach Party Soundseta i Javno. hr-a, rođendanska fešta Radio Dalmacije MEDIA MARKETING / 25

MM 05 2010.indd 25

10/22/2010 6:38:40 AM

Đorđe Stefanović, Crvena zvezda

Ozren Müller, PR Event Sport

te premijera rock’n’roll dokumentarca „Bijelo Dugme“ Igora Stoimenova. Održane su i dvije vrlo posjećene radionice, te mnoštvo promocija i prezentacija. „Ispunili smo ono što smatram najvažnijim ciljem Festivala–okupiti glavne regionalne komunikacijske igrače, potaknuti networking i postati mjesto gdje se stvaraju ideje te započinju nova partnerstva i poslovi“, istaknuo je povodom završetka Festivala njegov direktor Tomo Ricov.

VIšE, bRŽE, JAČE: SPORT U REgIJI Sport u regiji u kaotičnom je stanju, jer neki sportovi očekuju pomoć od države ili gradova, a drugi se pouzdaju u privatni sektor. Ekonomska kriza sportu je donijela i puno toga dobroga, jer će sada kvaliteta dobiti na težini, a tržište će se razviti, rečeno je na prvom panelu 3. Weekend Media Festivala.

Uspoređujući svoj klub s europskim divovima poput Reala i Barcelone, čiji igrači vrijede preko 500 milijuna eura, Đorđe Stefanović iz Crvene Zvezde istaknuo je da je njihova prednost u manjoj zaduženosti. Dug Zvezde iznosi 25 milijuna eura, što je 30 puta manje od dugova Reala. Osnovna investicija u Zvezdi je, kaže Stefanović, njezin omladinski pogon, jer klub nema novca za kupovinu gotovih igrača. Ipak, često se događa da njihovi mladi igrači prerano odu u bogate klubove i izgube se u velikoj konkurenciji. Stefanović smatra vrlo važnim da zemlje regije dobiju organizaciju što više velikih natjecanja, jer će tada sport dobiti više državnog novca, koji bi inače bio potrošen za druge projekte.

Josip Ivičić (Vox, Hrvatska), ne vjeruje da će zemlje regije uspjeti dobiti organizaciju najvećih natjecanja, iako se slaže da je to jedini način da se u sport ulije više novca. Sportovi, poput atletike ili vaterpola, nužno trebaju velika natjecanja da bi privukli novac od države i gradova. Takva natjecanja su skupa, ali Ivičić smatra da iza njih ostaju veliki infrastrukturni dobici za države i gradove.

Markoantonio Belinić, Medveščak

Josip Ivičić, Vox Hrvatska

Tomaž Ambrožić, SV-RSA

donijela i puno dobroga u sportu, jer će se iskristalizirati kvaliteta i razviti regionalno tržište.

U Hrvatskoj ulaznica za hokej vrijedi dva piva, u Austriji pet, a u Americi se za cijenu jedne ulaznice za hokej može popiti čak 70 piva Ozren Müller, pr event Sport, hrvatska Jedini regionalni sportski događaj, koji je uspio zadnjih godina privući međunarodne sponzore, je skijaško natjecanje Snow Queen Trophy u Zagrebu, tvrdi Ozren Müller iz PR Event Sporta.

Poslije austrijskog Kitzbühela, to je najgledaniji skijaški događaj sezone. Müller smatra da se sport u regiji ne vrednuje nikako, a to potkrepljuje podatkom da u Hrvatskoj ulaznica za hokej vrijedi dva piva, u Austriji pet, a u Americi se za cijenu jedne ulaznice za hokej može popiti čak 70 piva.

Hokejaški klub Medveščak iz Zagreba jedan je od rijetkih regionalnih primjera sportskog kluba koji je uspio privući stvarne sponzore. Kako kaže Markantonio Belinić iz Medveščaka, u tome su uspjeli zato što su od hokejaške utakmice napravili kompletan event, s DJ-ima i ugostiteljskom ponudom, s burnim navijanjem, ali bez nasilja. U početku su ulagali vlastiti novac, ali kada su uspjeli napuniti dvoranu na valu euforije, vrlo brzo su se javili i sponzori. Ipak, Medveščak je i dalje jedini klub regionalne lige bez generalnog sponzora.

Američki sport nema problema sa sponzorima, ali ima s gledateljima, kaže Pete Radovich, sportski producent CBSa. Gledateljima je jeftinije ostati kod kuće i gledati utakmice na HDTV-u, nego plaćati prijevoz, parkiranje ili se čak smrzavati na stadionu. To nije problem u New Yorku, gdje će se uvijek naći 2030.000 ljudi koji će doći na utakmicu, ali jeste problem u manjim gradovima poput Clevelanda. Zato su klubovi tamo uveli pravilo da ako stadion nije popunjen, utakmicu se ne može gledati na području grada. To nije fer, priznao je

Radovich, ali je tako. Ulaznice za utakmice u Americi su daleko skuplje nego u zemljama regije: za američki nogomet počinju od 100 dolara i idu do 800, a za hokej su skuplje te koštaju i do 1000 dolara, rekao je Radovich. Američki nogomet trenutačno je medijski daleko najpopularniji, zbog čega CBS plaća prava prijenosa utakmica čak milijardu dolara godišnje. To ulaganje se uspijeva i više nego vratiti, zato što je prosječna cijena 30-sekundnog oglasa između 50.000 i 100.000 dolara, dok se za finale, Superbowl, plaća i do 2.000.000 dolara za 30 sekundi reklame.

Prema mišljenju Vuka Mitrovića (SportsAdd, Srbija), oko sporta vlada velika zbrka, jer se jedni nadaju privatnim sponzorima, a drugi traže novac od država i gradova. London ima tri kluba u nogometnoj Ligi prvaka, ali nikada nismo čuli da je London stao iza njih, to su čisto komercijalni projekti dok su, s druge strane, Olimpijske igre u Londonu državni projekt. Europsko prvenstvo u vaterpolu, koje je nedavno održano u Zagrebu, također je bilo državni projekt, tu komercijale nema, jer vaterpolo igra praktično samo sedam država i to uglavnom iz ove regije, rekao je Mitrović. Istovremeno, recesiji usprkos, engleski, španjolski i talijanski nogometni klubovi povećali su prihode od televizijskih prava za 20 do 40 posto.

Umjesto da se žalimo na recesiju, prigovaramo državama i gradovima, trebamo se pitati radimo li ovaj posao dobro, upozorio je Tomaž Ambrožič (SV RSA). Sport stalno očekuje da mu netko da novac, umjesto da taj novac privuče. Zato je ova kriza, prema Ambrožiču,

DA LI JE PRAVO NOVINARSTVO zAISTA UmRLO? O tome da li je pravo novinarstvo zaista umrlo govorilo se na panel raspravi u kojoj su sudjelovali Đurđica Klancir, zamjenica glavne urednice T-portala, Iva Gačić, urednica informativnog programa Nove TV, Ivan Lovreček, direktor programa RTL Televizije, Alen Galović, urednik u 24 sata, Mladen Pleše, glavni urednik Jutarnjeg lista, Josip Bohutinski, novinar Business.hr-a, Milan Ivkošić, kolumnist Večernjeg lista i Goran Mihajlovski, glavni urednik časopisa Vest. Rasprava je kulminirala Lovrečekovim prozivanjem moderatorice Hloverke Novak-Srzić koju je proglasio sukrivcem degradacije novinarstva, potaknut emisijom Otvoreno u kojoj je ministru Šukeru sjela u krilo.

Je li pravo novinarstvo umrlo, hoće li tiskane medije pokopati internet, hoće li “građani novinari” zamijeniti prave novinare, kako se dnevnom listu može potkrasti notorna laž i biti objavljena na naslovnici... Zašto se Hloverka Novak-Srzić ne može opušteno sunčati na plaži, a da je mobitelom ne uslika prolaznik koji će fotografiju prodati za sto kuna, zašto urednik makedonskog lista Vest više cijeni novinara koji zna donijeti priču, nego onog koji zna započeti tekst?

Pitanje za pitanjem.

Jesu li oglašivači i centri moći preuzeli ulogu nekadašnjeg CK u uređivačkoj politici i zašto su mediji bili puni hvale za odbjeglog premijera Ivu Sanadera, a sada je glavni negativac?

Voditeljica panela Hloverka NovakSrzić, inače v. d. direktorice programa HRT-a, upitala je Plešea o odnosu Jutarnjeg lista spram bivšeg premijera Ive Sanadera. “Jutarnji list hvalio je i hvalio Sanadera kako demokratizira, kako je proeuropski itd., a danas ga napada”’.

Pleše je na to odgovorio kako je Jutarnji

26 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 26

10/22/2010 6:39:32 AM

Alen Galović, 24 sata

Goran Mihajlovski, Vest

Iva Gačić, Nova TV

Mladen Pleše, Jutarnji list i Milan Ivkošić, Večernji list

to doista činio dok je Sanader bio takav.

“Ali Hloverka, je li doista samo Jutarnji list hvalio Sanadera?”, upitala je Đurđica Klancir, što je izazvalo oduševljenje publike u dvorani.

Pleše je objasnio i kako se, pak, Jutarnjem omaklo da na naslovnici objavi lažnu priču, rekavši da su to “procesuirali” urednici koji su toliko mladi da nisu mogli znati činjenice iz devedesetih godina.

Iva Gačić, glavna urednica Informativnoga programa Nove TV, kazala je, kako je zabluda da su “vlasnici komercijalnih televizija zločesti momci koji ne daju da se piše ovo ili ono”. Istodobno, Goran Mihajlovski, iz makedonskog lista Vesti, rekao je da su novine onakve kakva je država, politička elita, pa i estrada. Govoreći o tužbama protiv medija, Mihajlovski je kazao da njegov list ima najviše problema s tužbama zbog tekstova iz crne kronike. „Tužio nas je i zdravstveni fond, jer smo objavili da premijerovoj supruzi kasni rodiljska naknada. U Makedoniji je posve uobičajeno da te naknade kasne, ali kad pišemo da kasne svim trudnicama, to nema odjeka. No, kad je među njima i supruga premijera, onda se ta vijest čita,“ zaključio je Mihajlovski koji kaže da novinarstvo ne može umrijeti ako se svaka informacija provjeri.

Tema o tome umire li pravo novinarstvo podijelila je govornike. Đurđica Klancir s T-portala zastupala je tezu da su problem novinarstva izdavači koji su

zbog svojih poslovnih i političkih procesa u medijima suzili prostor rada, a Večernjakov kolumnist Milan Ivkošić se upitao kada je to pravog novinarstva i bilo da bi umrlo rekavši kako pravog novinarstva ima onoliko koliko i pravih autora. Pri tome je slikovito objasnio da su tekstovi Veselka Tenžere, kada se nije smjelo pisati protiv političkih moćnika, bolje ocrtavali stanje u društvu nego današnji tekstovi.

Klancir je još upozorila kako je Hrvatsku zahvatio problem “programiranog novinarstva”, odnosno netransparentnosti državnih tijela i institucija koje ne žele odgovarati na novinarske upite regularnim putem, ali biranim medijima plasiraju filtrirane i strogo kontrolirane informacije.

Sudionici panela nisu se previše zamarali pritiskom oglašivača na medije, ulogom društvenih mreža i novim trendovima, već su se više koncentrirali na aktualne afere poput Hypo banke.

“Politički vrh svih ovih 20 godina višestranačja neupitno utječje na to kako će se procesuirati afere”, rekao je Ivkošić.

Ivan Lovreček, RTL Hrvatska

jenata i agencija, rečeno je na panelu ‘’Oči otvorene – novčanici zatvoreni’’.

Istraživanja koja pokazuju da 78 odsto ispitanika u SAD-u tvrdi kako je globalna kriza promijenila njihove navike i mentalitet na bolje te se ni nakon krize neće vratiti ranijim potrošačkim navikama (postojanje novog trenda tzv. staycationsa ili provođenja odmora kod kuće te da je 12 odsto Amerikanaca otkazalo pretplatu na časopise, a svega ih se jedan odsto odreklo interneta), lako bi se, čulo se, mogla preslikati i na stanje u regiji. Jedino što smo sada bliži Amerikancima, koji sada više sliče na nas, umjesto mi na njih, nastavio je u duhovitu tonu Dimitar Kovačevski, direktor Grupacije Makedonski Telekom i T-Mobilea Makedonije, ističući da su potrošači u krizi, koja je u Makedoniju stigla tek ove godine, obrazovaniji, društveno povezaniji i daleko obazriviji u trošenju. Nula je, tvrdi, sad glavni igrač na

Hloverka Novak-Srzić, moderator

telekomunikacijskom tržištu, što znači da operater ne smije imati nikakve skrivene troškove. Premium potrošač i dalje želi ostati premium, no umjesto novih brendova sada traži nove, alternativne načine kako to ostvariti.

Najstrašnije bi bilo kad bi se u vrijeme recesije konkuriralo cijenama, jer bi to, u konačnici, srušilo cijelo tržište, upozorio je Kovačevski.

Da je cjenovna konkurencija najvažnija u recesiji, potvrdila je i Nataša Rapaić, operativna direktorica sektora za marketing i privatne korisnike HT-a, ističući kako je kriza najviše pogodila bazični servis te se postotak minuta iz mobilne telefonije ponovno vraća u fiksnu, čak i među tinejdžerima, za koje je takva usluga bila “dinosaur”. Potrošač traži nižu cijenu, pri čemu mu u HT-u izlaze u susret. Naravno da ih tako kriza „lupa“, kazala je, no s druge ih strane izvlači luksuz MAX ADSL i MAX TV „za jednu

Ivan Stanković, Communis

Nataša Pucar, Studen Group

Nataša Rapaić, Hrvatski telekom

Ivo Laurenčič, Idea Plus

OČI OTVORENE NOVČANIcI zATVORENI Klijenti marketinških agencija u recesiji su počeli tražiti sve više za isto ili manje novca, a potrošači su se izbezobrazili, pa sada traže nešto za nešto.

Iskustva su bolna, ali nije sve tako crno, jer ima i svijetlih primjera suradnje kli-

MEDIA MARKETING / 27 MM 05 2010.indd 27

10/22/2010 6:39:55 AM

kunu“, koje korisnici sve više koriste jer manje izlaze pa tako manje troše, a i odgađaju ga platiti. Sve to najbolje pokazuje da je kupac evoluirao i pažljivije bira, dok kompanije u svakoj kampanji gledaju povrat tzv. investmenta, pri čemu su, privremeno, najviše stradali oglašivački budžeti i ulaganja u brendove, dok su promocija i „discount“ veći. Žana Goić, direktorica sektora korporativnih komunikacija Ine, kaže da se recesija u njihovu primjeru najviše odrazila u dijelu trgovine u maloprodajnim servisima, gdje se više ne dolazi u veću kupnju nego tek po novine i druge low margin proizvode. Što se tiče oglašivačkih budžeta, kao i u ostatku industrije, oni su manji, što se najbolje da uspore-

Franci Zavrl, Pristop

Vedran Matić, B92

diti sa 2008. kad je Ina bila među 50 najvećih oglašivača u Hrvatskoj, lani je bila 60., a ove godine vrti se oko 90. mjesta.

Konkurentnost se zato postiže promocijama, a budžeti za njih su srezani, što povećava zahtjeve prema agencijama s kojima INA radi. Ima, međutim, sjajnih primjera suradnje klijenata i agencija i u vrijeme recesije, poput nedavnog Europskog prvenstva u vaterpolu, gdje je INA bila glavni sponzor. Kad klijent osjeti da agencija njegovim novcem raspolaže kao vlastitim, lakše je taj novac izdvojiti, kaže Žana Goić.

Na tržištu osnovnih prehrambenih proizvoda nije došlo do bitnog smanjenja prodaje, ali je uočjivo da potrošači prelaze sa skupljih brandova na jeftinije privatne marke, prema riječima Nataše

Pucar iz Studen Groupa. Slovenci su tako diskonteri u duši i uvijek traže jeftinije, sličan se trend uočava i u Hrvatskoj, dok je u Srbiji nedavna afera s nestašicom mlijeka uništila lojalnost brandu.

U odnosu prema agencijama, naglašava Nataša Pucar, klijenti žele da i potrošač osjeti trud agencije. Zato u kriznim vremenima postaje još važnije očuvati brand i lojalnost ljudi, a u Tikvešu, najvećoj makedonskoj vinariji, to su, prema riječima Ive Laurenčića, uspjeli prepakiranjem vina u novu ambalažu, koja je bila lakša i samim tim jeftinija. Uz to su uveli i vina za mlade, kao sasvim novu potrošačku kategoriju pa tako Tikveš zasad uspješno plovi kroz krizu.

U Srbiji su recesijska iskustva bol-

Nino Pavić, EPH

Srđan Šaper, moderator

na, prema riječima Ivana Stankovića iz Communisa. Potrošači su se, kako kaže Stanković, izbezobrazili i sada traže nešto za nešto. Klijenti marketinških agencija traže puno više za isto ili manje novca, pa su agencije morale početi nuditi sve više usluga. Dosad je to bio brak, a sada postaje grupnjak, jer se traži i partnerstvo s medijima, slikovito je stanje opisao Stanković. Ova kriza je evolucija i za nju vrijedi ono što Stanković naziva ‘’teorijom velike nužde’’: čovjek se samo u nuždi stvarno mijenja.

Ipak, ni za Stankovića nije sve tako crno - koliko će tek biti.

30 gODINA KASNIJE Mjesto se tražilo i na panel diskusiji

30 godina kasnije na kojoj su sudjelovali Vedran Matić, glavni urednik B92, Ninoslav Pavić, predsjednik EPH i Franci Zavrl, partner u Pristopu uz moderatora Srđana Šapera iz McCannGrupe Srbija.

Tema rasprave, imeđu ostalog, bila je tko su danas ljudi koji imaju društvenu ulogu kakvu su 80-ih imali ljudi koji su stvarali nezavisne novine te kakva je situacija na medijskom tržištu 30 godina kasnije. Tribina je, naime, organizirana u povodu 30-te godišnjice osnivanja Mladine i Poleta. Raprava je dotakla i pitanje slobode medija, ostvarivanja profita, odabira kanala komuniciranja i plasiranja informacija, a zaključila se s tezom kako opstanak ‘pravog’ novinarstva ovisi ponajprije o tome u kojoj će mjeri recesija izvući najbolju kvalitetu od urednika, novinara i izdavača koji, na kraju krajeva, u biznis s medijima prije 30 godina, a ni danas, nisu ulazili s idejom o brzoj, lakoj i velikoj zaradi.

Za Vedrana Matića, pokretača B92 radija i televizije, osvajanje slobode u osamdesetima počelo je na kiosku u Beogradu gdje su se mogle kupiti novine iz inozemstva i svih dijelova tadašnje Jugoslavije. U to vrijeme, prisjetio se Matić, slobodnije se moglo govoriti o stanju u drugim republikama, nego u vlastitoj. U internet je B92 ušao još 1994., a dvije godine kasnije shvatili su da je to postao novi medij, kada su ga iskoristili za prijenos signala nakon što ih tadašnji režim u Srbiji zabranio.

Za Francija Zavrla, danas iz Pristopa, a tada iz Mladine, osvajanje slobode počelo je kad je imao 13 godina i shvatio da je najvažnije zadržati istraživački duh, tada kao i danas. Njegov sin danas, kaže Zavrl, ‘’smrdi po Facebooku’’, kao što je i njemu majka osamdesetih govorila da ‘’smrdi na K4’’, klub u Ljubljani.

Zavrl nije sklon mitologiziranju osamdesetih, jer smatra da se sve uvijek događa u istom ciklusu: trend-mainstreamnostalgija-patnja. I zato mu, kaže, nije bitno danas što on misli, nego što misle oni koji će plaćati njegovu penziju.

Za Ninoslava Pavića, danas vlasnika Europapress holdinga, a tada urednika u Poletu, temeljna je razlika između osamdesetih i današnjeg doba u tome što je energija klinaca danas razbijena u mnoštvu ponuđenih izbora, a oni su tada imali dvije-tri novine u kojima je bio koncetriran sav novinarski talent.

EPH je u međuvremenu postao velika medijska korporacija, ali nikada nije ušao u televiziju, ne zato što nije htio, nego zato što mu zakon to nije dopuštao. Još uvijek je na snazi, požalio se Pavić, ideja iz 19. stoljeća da su mediji sredstvo osvajanja vlasti. Oštro je kriti-

zirao, nazvavši ih gomilama zabluda i floskula, i optužbe za miješanje u uređivačku politiku. „Svaki put kad uđem u Jutarnji list, ja kažem da sam se došao miješati u uređivačku politiku, jer to kao vlasnik smatram nužnim,“ rekao je Pavić, dodajući da je cijeli život u novinarstvu i da ništa drugo ne zna raditi.

Uređivačka politika znači stvoriti uvjete da svi novinari i urednici mogu raditi svoj posao, rekao je Pavić.

Govoreći pak o današnjoj krizi medija, Pavić je rekao kako ovo nije kriza medija već industrije papira. „Meni je ključan tekst, fotografija, priča i ostalo, a na kojoj ćemo platformi to ubuduće raditi i nije toliko bitno“, kazao je Pavić.

U Hrvatskoj svjedočimo velikom povratku autorskog i istraživačkog novinarstva, smatra prvi čovjek EPH. Odbacio je i tvrdnje kako su mediji pod „terorom oglašivača“, dodajući da su u pojednim slučajevima, kada su oglašivači povlačili reklame, doista bili u pravu oni, a ne mediji.

Dok Zavrl smatra da medijske industrije konvergiraju i najavljuje svoj povratak na medijsku scenu, Pavić je uvjeren da će medijski sadržaj, tekst i fotografija, uvijek ostati najvažniji, bez obzira na kojoj se platformi plasiraju. Ipak, predviđa da će print još dugo opstati.

DONOšENJE ODLUKA U NOgOmETU ISTO JE KAO I U bIzNISU

Pierluigi Collina

„Ako ste pouzdani, ljudi će vam vjerovati čak i kada niste u pravu. U nogometu, kao i u poslovnom odlučivanju, anticipacija je bolja od reakcije,“ poručio je slavni nogometni sudac Pierluigi Collina na kraju prvog dana Weekend Media Festivala 2010. Collinino je predavanje, očekivano, izazvalo najveći interes sudionika.

Talijanski ekonomist u svom je predavanju povezao donošenje odluka na nogometnim utakmicama sa odlučivanjem u bilo kojem području života. „Poveznica između nogometnog suca i bilo kojeg donositelja odluka jest brzina

28 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 28

10/22/2010 6:40:16 AM

donošenja, pritisak koji prati proces donošenja odluke te njezino kasnije preispitivanje,“ rekao je Collina.

Nogomet se od svojih začetaka silno promijenio, podsjetio je Collina. Tako se u prošlom stoljeću igralo bez sudaca, jer je nogomet bio džentlmenski sport aristokracije. Na prva tri svjetska prvenstva igrači nisu imali brojeve na dresovima, a suci su nosili odijela i kravate.

Današnji suci moraju biti ne samo psihički, nego i fizički pripremljeni, jer ako nisu, onda mogu učiniti velike pogreške u završnicama utakmica.

Koliko posao nogometnog suca zna biti težak, Collina je ilustrirao primjerom utakmice iz talijanske lige, u kojem se ni nakon pregledavanja snimki iz četiri različita kuta ne može pouzdano odrediti tko je zadnji igrao loptom. U tako nejasnim situacijama sudac mora biti lider, ali i dobar komunikator, jer će dobro iskomunicirana odluka biti lakše prihvaćena. U tome Collina vidi ključni cilj svakog suca: da njegova odluka bude prihvaćena, čak i ako se drugi s njom ne slažu.

Odluke nogometnih sudaca mogu imati goleme ekonomske posljedice, zna li se da su, na primjer, klubovi Lige prvaka prošle godine u tom natjecanju inkasirali ukupno 1,09 milijardi eura.

Nogomet ima relativno malo pravila, u usporedbi s nekim drugim sportovima, ali mnoga od njih podložna su interpretacijama, u čemu sudac mora biti do-

gol crte. Upitan koju pogrešku u svojoj karijeri smatra najvećom, Collina je rekao da sa svojim pogreškama dobro živi, jer se svih svojih odluka sjeća, ali nijednu pogrešku ne pamti.

PO JUTRU SE DAN POzNAJE Jutarnji program na radio stanicama u regiji, u zadnjih se desetak godina uveliko promijenio postavši najvažniji dio radijske produkcije. Neki voditelji jutarnjeg programa i dalje se oslanjaju prvenstveno na vlastitu kreativnost i duhovitost, dok drugima pomažu čitavi timovi suradnika, istaknuto je na panelu Po jutru se dan poznaje na kojem su sudjelovali vodeći ljudi jutarnjih programa nekoliko radio stanica iz regije.

Siniša Švec sa zagrebačkog Radija 101 prisjetio se kako se jutarnji program na tom radiju mijenjao na inicijativu samih autora, s njihovim sazrijevanjem i praćenjem promjena u svijetu. Na Radiju 101 nema posebnog tima za jutarnji program, Švec radi s jednim tonskim realizatorom i jednim novinarom, a volio bi se, kaže, naći u situaciji da drugi za njega pripremaju program i vidi kako bi se u tome snašao. Švec ipak naginje modelu one man show radu u jutarnjem programu, jer tako ima najviše kontrole nad onim što se događa.

Dragan Ilić (Supermiš, Srbija), koji je ove godine, zajedno sa suvoditeljicom

Sa svojim pogreškama dobro živim, jer se svih svojih odluka sjećam, ali nijednu pogrešku ne pamtim pierluigi collina, bivši nogometni sudac sljedan. U pripremi za utakmicu nužno je poznavati način igre pojedine ekipe, pa tako nije isto suditi španjolskoj reprezentaciji, koja u utakmici odigra i preko 3000 kratkih dodavanja, i američkoj reprezentaciji, koja ima manje od 2000 dodavanja. Treba znati i specifičnosti pojedinih igrača, jer nije svejedno jesu li dešnjaci ili ljevaci. To, međutim, ne znači, jasan je bio Collina, da postoje različiti stilovi suđenja, već samo da se sudac mora prilagoditi igri.

Collina u Rovinju nije izbjegao ni trenutačno najaktualnije pitanje nogometnog suđenja: uvođenje elektroničkih uređaja koji bi pomogli sucima u kritičnim odlukama. U tom se pitanju Collina priklanja odluci FIFA-e da ne odustane od presudne uloge čovjeka u suđenju.

Smatra dobrom idejom uvođenje dva dodatna suca, koji bi bili smješteni iza

Goricom Nešović, svoj jutarnji program, kao vanjsku produkciju, preselio s privatnog B92 na državni RTS, smatra da je jutarnji program toliko jak i važan da može u velikoj mjeri odrediti identitet svojih slušatelja. Vrlo je važno, prema Iliću, da program ima svoj osnovni okvir jer to olakšava rad i održava kvalitet programa, s obzirom da voditelji ne mogu svakoga dana biti jednako raspoloženi.

Pri tom je tonski realizator za Ilića podjednako važan kao i voditelj i smatra ga koautorom jutarnjeg programa.

Kornelije Hećimović (Soundset, Hrvatska), povukao se iz jutarnjeg programa kao voditelj i sada je producent. Taj posao shvaća kao napor da se iz ljudi s kojima radi izvuče ono najbolje. Jutarnji program, prema Hećinoviću, mora poštovati dnevne rutine koje svi ljudi imaju i imati na umu da se radio uglavnom

ne sluša duže od pola sata u komadu.

Najmlađi među voditeljima jutarnjeg programa, Ivan Vukušić s Antene Zagreb, smatra se vrlo povlaštenim što već na početku karijere ima priliku raditi u tandemu s jednom od najpoznatijih voditeljica Barbarom Kolar. Jutarnji program Antene izrazito je formatiran, što je Vukušiću na početku jako teško padalo, ali vremenom se navikao i shavtio da i u takvom programu može mnogo toga naučiti.

Iznimka među voditeljima jutarnjih programa koji, u pravilu, idu između 6 i 9 sati, je Petar Gjošev iz makedonske Metropolis radio mreže. On je u jutarnjem programu završio ne svojom voljom, a danas vodi show u prijepodnevnom terminu od 9 do 12 sati. Istraživanjem su, naime, utvrdili da se u Makedoniji radio najviše sluša na poslu u tom terminu. Posao voditelja jutarnjeg programa traje 24 sata dnevno, jer slušatelji očekuju da voditelj bude u sve upuće i o svemu informiran. Iza Gjoševa stoji tim od 15 ljudi, a format programa je postavljen okvirno, ispreleten s mnogo manjih formata.

LJUbAV I mRŽNJA... mEDIJI I PR Veliki broj sudionika privukla je panel diskusija Love and Hate… mediji i PR. Sudionici, podijeljeni u dva tabora – urednici (Plamenko Cvitić, Nacional, Miodrag Šajatović, Lider, Zoran Šprajc, HRT, Branko Mijić, Novi list i Vojislav Stevanović, Ekonom:east) i PR-ovci (Borislav Miljanović, McCann Erickson Srbija, Jelena Konnova, Nis), raspravljali su o tome tko koga više treba, mogu li novinari bez PRovaca i obrnuto, guše li se tako medijske slobode te kako izgleda poželjan PRovac u očima novinara. Tijekom rasprave moderator Drenislav Žekić je istaknuo kako su svjetska istraživanja pokazala da iz službi za odnose s javnošću potječe pola informacija objavljenih u medijima.

Teško je bilo očekivati da će novinari i PR-ovci doći do zajedničkog zaključka no priznalo se kako su odnosi s javnošću brzorastuća djelatnost, ali kako im često u pristupu nedostaje inovativnosti.

Novinarstvo nije slobodno od negativnog uticaja PR-a, ali PR može biti pozitivan ako postoji zajednički interes.

Recept za uspjeh je u međusobnom poštovanju, zaključeno je na panelu.

Najveći prigovor koji PR industriji upućuje glavni urednik hrvatskog poslovnog tjednika Lider, Miodrag Šajatović, jeste da su se ulijenili i ne pokazuju nikakvu inovativnost, jer se u 90 odsto slučajeva komunikacija svodi na pokušaj da PR-ovci dovuku novinara na svo-

ju press konferenciju i tako uvjere klijenta da su napunili dvoranu. Kad je o novinarskim formama riječ, PR-ovci kao da znaju samo za intervju, jer im je to najlakše. Novine su u ovoj krizi postale inovativnije od PR-a, tvrdi Šajatović.

I dok u Lideru, prema Šajatoviću, PR sadržaji čine oko 20 odsto ukupnog sadržaja novina, istraživanje provedeno u Australiji pokazuje da je tamo čak 55 odsto medijskih sadržaja povezano s PRom. Podatak je to Borislava Miljanovića iz McCann Srbija, koji ističe da su, u zadnjih deset godina, PR-ovci mnogo traženiji od novinara. Razlog je u općoj tabloidizaciji medija i dominaciji crnih tema, zbog čega kompanije često samo preko PR-a uspijevaju plasirati pozitivne teme.

Između PR-a i novinarstva, smtra HTV-ov urednik Zoran Šprajc, ne vlada ni ljubav ni mržnja, nego odnos međuovisnosti. S tim se slaže i glavni urednik riječkog Novog lista, Branko Mijić, kojemu je logičan slijed kada novinar pređe u PR industriju. Suradnja PR-ovaca i novinara bit će sve čvršća ali to, prema Mijiću, ne treba gledati kroz količinu nego kvalitetu.

Za urednika zagrebačkog tjednika Nacional, Plamenka Cvijića, najvažnije je da su informacije koje dobiva od PR-a točne i korisne. Najviše ga smeta kada dobije priopćenje o uvođenju standarda ISO 9001 u neku kompaniju, ali kada potom pita PR-ovca da li bi on to pročitao, kao odgovor dobiva muk. U tom primjeru Šajatović vidi neinformiranost PR-ovaca koji ne znaju objasniti zašto je dobijanje ISO standarda, zapravo, vrlo važna poslovna informacija. „Kada sam počela raditi u Srbiji bila sam šokirana vidjevši da kvartalne rezultate kompanije objavljuju na istoj stranici novina na kojoj su bile gole žene“, rekla je Jelena Konnoya iz internog PR-a Naftne industrije Srbije (NIS), inače Ruskinja. Dodala je i kako novinari tabloida imaju poseban mentalni sklop koji ne može shvatiti kako neke stvari ne idu zajedno. „U Srbiji, za razliku od Hrvatske, ne postoje poslovne novine. U Hrvatskoj, recimo, imate Business.hr koji su čitane novine i vrlo posjećeni web site“, dodala je Konnoya.

Konnoya se slaže da novinari ne mogu bez PR-a, niti PR bez novinara, iako danas PR može komunicirati i preko alternativnih kanala, poput Facebooka ili Twittera. NIS-u se jednom dogodilo da su otkazali marketinški ugovor mediju koji je o njima pisao negativno, ali Konnoya ističe da su u tom slučaju dobili priznanje da je negativna medijska kampanja protiv njih bila plaćena.

MEDIA MARKETING / 29

MM 05 2010.indd 29

10/22/2010 6:40:16 AM

Borislav Miljanović, McCann Erickson Srbija

Branko Mijić, Novi list

Jelena Konova, NIS

Miodrag Šajatović, Lider Press

Društvene medije Keen vidi kao, u osnovi nešto pozitivno, ali upozorava na opasnost ugrožavanja privatnosti i nacionalnih identiteta kroz globalizaciju. Što ostaje od stvarnog života, ako je sve na mreži, pita se Keen i predviđa da društvene mreže neće odumrijeti kao web 2.0. Međutim, njihov je uspon do te mjere promijenio internet da Keen smatra kako sama riječ Internet više nema isto značenje, pa bi trebalo smisliti neku novu.

Plamenko Cvitić, Nacional

U slučaju kada neki novinar objavi pogrešnu informaciju o NIS-u, oni ga pokušavaju dodatno informirati, jer Konnoya smatra da je dobar PR samo onaj koji može dokazati da je u pravu.

Za Vojislava Stevanovića (Ekonom:east, Srbija), nije loše imati PR kao izvor informacija, samo je bitno zadržati kritičnost.

Ucjene, u kojima se medijima ukidaju oglasi kao kazna zbog objavljivanja negativnih informacija o oglašivačima, samo su kratkoročnog efekta, dugoročno to nema nikakvih rezultata, osim ako medij, pogođen tim ucjenama, zbog toga ne propadne.

KULT AmATERA

Vojislav Stevanović, Ekonomeast

Zoran Šprajc, HRT

vatnosti, središnje su teze koje je Andrew Keen, američki poduzetnik i pisac, iznio u svom predavanju.

Keen je veliku prašinu podigao svojom knjigom Kult amatera kojom kritizira boom digitalnih medija. Kako tvrdi Internet je umjesto kreative potaknuo kakofoniju u društvu te ojačao kulturu narcizma i površnosti. U svojoj knjizi propituje prednosti socijalnih mreža i dovodi u pitanje strategiju divova poput Wikipedije i Googla. „Ja govorim, vi slušate“ načelo je na kojem počivaju mediji još od Guttenbergova izuma tiskarskog stroja. Tradicionalni mediji tako su, prema Keenu, bili izvorna meritokracija: tražili su talente

nije imao središta doveo je u pitanje postojeće autoritete i to ga čini ideologijom, a ne samo tehnologijom. Tvorci interneta, prema Keenu, nisu htjeli samo zaraditi novac, nego i promijeniti svijet, izvesti revoluciju. Sebe Keen smatra pobornikom autoriteta i zato smatra da je web 0.1 bio dio šire pobune protiv autroiteta, jer je produbio krizu tradicionalnih medija.

Tu Keen uočava i drugu slabost svoje argumentacije: priznaje da krizi medija nije doprinio samo uspon interneta, jer je ta kriza počela i ranije. Internet ju je, međutim, pogoršao, posebno web 0.2., zato što je pothranjivao rastuću kulturu narcisoidnosti, stvorio opću ka-

Web 2.0 je stvorio anonimnu oligarhiju i kulturu mediokriteta koja je ekonomski neodrživa andrew Keen

Andrew Keen

Web 2.0 je stvorio anonimnu oligarhiju i kulturu mediokriteta koja je ekonomski neodrživa. U eri društvenih medija, koja je počela prije godinu-dvije, internet postaje središte života, a ključni problem postaje očuvanje pri-

i nagrađivali ih. Ovdje Keen priznaje i prvu slabost svoje argumentacije, jer su tradicionalni mediji proizvodili i puno smeća, a mnogi su u takvom sustavu tržišno propadali.

Svaka generacija proizvodila je malo talenata, a danas svi misle da su talentirani jer su im mediji dostupniji nego ikad. U prvoj fazi, koju Keen naziva web 0.1, internet je bio samo kanal distribucije digitalnog sadržaja. S obzirom da

kofoniju sadržaja, a kao poslovni model je potpuno neodrživ. Dokaz tome nalazi u primjeru You Tubea koji, s ogromnim brojem posjeta, još uvijek ne nalazi održivi poslovni model. Ideja besplatne kulture, iako plemenita, za Keena jednostavno ne funkcionira jer potiče stvaranje anonimne oligarhije i kulture mediokriteta. Web 2.0 je zato mrtav, a na njegovim razvalinama izrasli su društveni mediji.

SPORTSKA TV PRODUKcIJA

Pete Radovich, CBS

Konkurencija na američkom medijskom tržištu je strašna i zato tamošnji mediji moraju stalno smišljati nove načine prezentacije sadržaja. Najveća razlika u sportskoj produkciji je u tome što američki komentatori, za razliku od europskih, nikada ne navijaju za domaće ekipe, rekao je Pete Radovich, kreativni direktor sportske produkcije američke televizije CBS na svom predavanju.

Gledatelj sportskog prijenosa vidi sve što se događa, stoga mu treba objasniti zašto se to baš tako dogodilo. CBS se zato trudi educirati svoje gledatelje, pri čemu koristi vrlo napredne tehnologije, uključujući i animaciju. U sportskom prijenosu, ističe Radovich, uvijek treba pretpostaviti da gledatelj ništa ne zna, kako bi ga se navođenjem podataka i detalja uvelo u utakmicu i zadržalo njegovu pažnju. U suprotnom, gledatelj će jednostavno proimijeniti program.

30 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 30

10/22/2010 6:40:36 AM

Aleksandar Tijanić, generalni direktor RTS-a

Zato je važno gledatelje zabaviti katkad i humorističkim prilozima.

CBS na jednoj utakmici američke lige profesionalnog nogometa (NLF), koristi između 8 i 16 kamera, a finalnu utakmicu Superbowl prenosi s 53 do 55 kamera. To je, smatra Radovich, čak i previše jer se nekada ne zna ni što koja kamera snima. Ipak, produkcija mora biti što bogatija kako bi se oglašavanjem vratilo uloženo, s obzirom da CBS plaća NLF-u za TV prava čak milijardu dolara po sezoni.

Kada je riječ o 3D prijenosima sportskih događaja, Radovichevo je iskustvo da to odlično funkcionira kod nekih sportova, ali kod nekih nikako nije dobro. Zato je skeptičan oko budućnosti 3D tehnologije u sportskoj produkciji.

DIgITALIzAcIJA TV-A: šTA DALJE? Digitalizacija televizije dovest će do fragmentacije tržišta oglašavanja što će utjecati ne samo na televiziju, nego i na ostale medije. Vrijeme jake javne televizije prolazi, jer digitalizacija mijenja sva pravila, a niko ne zna šta će se zapravo dogoditi, istaknuto je na posljednjem panelu 3. Wekend Media Festivala posvećenom posljedicama digitalizacije televizije. Čelnici dviju komercijalnih televizija u Hrvatskoj, Johannes Züll iz RTL-a i Dražen Mavrić iz Nove TV, ponovo su se založili za potpunu zabranu oglašavanja na javnoj televiziji, jer smatraju

Gernot Rasch, Vipnet

Pavel Vrabec, POP TV Ljubljana

Johannes Züll, RTL Hrvatska i Dražen Mavrić, Nova TV

da je sadašnje stanje neravnopravna tržišna utakmica u kojoj svi gube. Tako je Nova TV uspjela ostvariti dobit tek nakon što je zauzela 14 odsto tržišnog udjela, ali Mavrić smatra da to nije prihvatljiv poslovni model. Čelnici javnih televizija, Aleksandar Tijanić iz Radiotelevizije Srbije i Josip Popovac iz Hrvatske radiotelevizije, oštro su odbacili zahtjeve komercijalnih medija. Popovac se upitao treba li srušiti javni servis, koji smatra jednim od preduvjeta društvenog zdravlja, da bi neko kupio veću jahtu, dok je Tijanić upitao čelnike komercijalnih televizija kako mogu konkuriratri javnim servisima u informativnom programu i u isto vrijemje tražiti zabranu oglašavanja. „Razumijem zabrinutost korporacija koje su došle u Hrvatsku, jer im profiti nisu onakvi kakve su očekivali, ali mi, kao javni sevis, svoj profit vraćamo u javnost. Javni servis ima i najveće cijene oglašavanja, a interes oglašivača da se oglašavaju u javim medijima je, prije svega, u tome što javni servis ima najveću ozbiljnost.“, rekao je Popovac.

Züll je uzvratio da on želi jak javni servis, ali sadašnji je neefikasan pa bi tako, prema njegovoj procjeni, HTV mogao funkcionirati i s 300 milijuna kuna godišnje.

Züllu i Mavriću pridružio se i Pavel Vrabec, generalni direktor slovenskog POP TV-a. Prema njegovim podacima, sedam europskih država ima potpunu zabranu oglašavanja na javnoj televiziji,

a četiri zabranu oglašavanja u prime-timeu. Slovenska javna televizija godišnje obrne 120 milijuna eura, koliko vrijedi i cijelo tržište medijskog oglašavanja u Sloveniji. „Javni servisi troše previše novaca jer se nikada ne gleda koliko troše, već koliko im treba,“ istakao je Vrabec.

Tijanića, međutim, više zabrinjavaju, kako ih naziva, socijalne i psihološke posljedice digitalizacije televizije i umnožavanje medijskih kanala. Smatra da traju dva paralelna procesa kanibalizacije i digitalizacije te da će, u konačnici, internet pojesti i javne i komercijalne televizije. Svoju je zabrinutost ilustrirao podatkom da Srbi dnevno gledaju televiziju 6 do 7 sati, te da mnogi noću gledaju kako sudionici reality showa „Farma“ spavaju. „Jedna komercijalna televizija prenosi kako neki ljudi spavaju. Dok oni spavaju, cijela Srbija ne spava da bi njih gledala. To nije normalno. Ne znam što će u Srbiji prije doći, hospitalizacija ili digitalizacija,“ rekao je Tijanić.

Peter van Kol, Adria Media Zagreb

TKO ćE KOgA POJESTI „Velika je zabluda da padaju prihodi medija. Oni se, naprotiv, čak povećavaju i prihodi od oglašavanja u magazinima u budućnosti će rasti sa sadašnjih 25 odsto na 50 odsto.“ Procijenio je to Peter van Kol, predsjednik uprave Adria Medie Zagreb govoreći na panelu „Tko će koga pojesti“, organiziranog s ciljem da se vidi hoće li sadašnji kanali, kojima mediji odašilju svoje sadržaje nestati, od-

Rudolf Skobe, Planet 9

Stipe Orešković, EPH

nosno, hoće li ih pojesti digitalne mreže, poput IPTV-a ili telekomski operateri.

Kol je dodao kako, unatoč tome što tiskani mediji imaju budućnost, njegova kompanija ipak radi na razvoju novih poslovnih modela, poput računalnih igara, portala i ostaloga.

Na panelu su, također, govorili i Stipe Orešković, predsjednik odbora direktora EPH, Gernot Rasch iz Vipneta, Rudolf Skobe sa Planeta 9 i Tomaž Perovič sa komercijalne televizije Pro plus iz Slovenije. Perovič je rekao kako se unutarnja organizacija njihove kompanije promijenila u smislu razvijanja novih platformi, poput mobilnih telefona, društvenih mreža i ostalih putem kojih se emitira sadržaj.

Rasch je rekao kako mobilni telekom operateri postaju sve zanimljiviji oglašivačima te kako počinju emitirati vlastiti sadržaj.

Orešković je pak upozorio kako je pitanje zaštite autorskih prava, odnosno prenošenje sadržaja bez citiranja, ozbiljan problem s čijom će se zaštitom EPH, kao izdavač, ozbiljno pozabaviti. „Svakoga dan gledamo izvorno naše sadržaje kako se preuzimaju na drugim kanalima“, rekao je Orešković. „Mi sada ulazimo u eru kada je gotovo sa besplatnim sadržajem“, rekao je.

Ipak, pokazatelji posjećenosti portala iz kojih se vidi rast ukazuju da čitatelji sve više postaju svjesni tko je stvarni kreator sadržaja, a tko preuzimač, istaknuo je Orešković. ■

Tomaž Perovič, Pro Plus Ljubljana

MEDIA MARKETING / 31 MM 05 2010.indd 31

10/22/2010 6:40:56 AM

FESTIVALI Golden Drum 2010, festival Nove Evrope

AgENcIJA gODINE JE TURSKA AgENcIJA DDb&cO.; AgENcIJSKA mREŽA gODINE JE DDb; NAJbOLJA AgENcIJA U REgIJI ADRIATIc JE LEO bURNETT bEOgRAD; NAJbOLJA PR AgENcIJA JE TURKcELL ILETISIm TURSKA Priredio / AUTORSKI TIM

OVOgODIšNJI gOLDEN DRUm PRIVUKAO JE bLIzU 1.000 UČESNIKA Iz 35 zEmALJA, A zA TAKmIČARSKI DIO FESTIVALA PRIJAVLJENA SU 1964 RADA Iz 41 zEmLJE. REcESIJA, KOJA JE DObRO UDARILA PO gLAVI OgLAšIVAČKU INDUSTRIJU, OSJETILA SE I OVE gODINE NA gOLDEN DRUmU, NA KOJEm JE PRIJAVLJENO mANJE UČESNIKA I RADOVA NEgO SE TO DOgAđALO U PREDREcESIJSKIm gODINAmA. KVANTITET SIgURNO NIJE zADOVOLJIO ORgANIzATORE, ALI JE zATO KVALITET gOSTIJU I PRIJAVLJENIh RADOVA bIO SJAJAN. gOLDEN DRUm JE I OVE gODINE DOVEO crèMe de la crèMe SVJETSKOg OgLAšAVANJA PO ČEmU JE, mOŽDA, NADmAšIO I ČUVENI KANSKI FESTIVAL. I KVALITET PRIJAVLJENIh RADOVA JE bIO ODLIČAN. ŽIRI JE ImAO DOSTA POSLA DA mEđU NAJbOLJIm RADOVImA IzAbERE ONE zAISTA NAJbOLJE. 32 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 32

10/22/2010 6:41:01 AM

O

vogodišnji Golden Drum privukao je blizu 1.000 učesnika iz 35 zemalja, a za takmičarski dio Festivala prijavljena su 1964 rada iz 41 zemlje. Recesija, koja je dobro udarila po glavi oglašivačku industriju, osjetila se i ove godine na Golden Drumu, na kojem je prijavljeno manje učesnika i radova nego se to događalo u predrecesijskim godinama. Kvantitet sigurno nije zadovoljio organizatore, ali je zato kvalitet gostiju i prijavljenih radova bio sjajan. Golden Drum je i ove godine doveo crème de la crème svjetskog oglašavanja po čemu je, možda, nadmašio i čuveni kanski festival. I kvalitet prijavljenih radova je bio odličan. Žiri je imao dosta posla da među najboljim radovima izabere one zaista najbolje.

Ovogodišnji Golden Drum ćemo pamtiti i po tome što su ga posljednji put vodili njegovi idejni začetnici, Jure Apih, predsjednik i Meta Dobnikar, potpredsjednica Festivala. Sedamnaest godina su uspješno pripremali i organizirali Festival koji je snažno mijenjao i razvijao industriju oglašavanja u Novoj Evropi. Stvarali su i razvijali saradnju s najkreativnijim ljudima na planeti, oformili su širok krug njegovih prijatelja i poštovaoca, i taj su kapital ostavili u amanet svojim nasljednicima da sa njim pažljivo rukuju i da ga uvećavaju.

Možda će neko, poslije Jureta i Mete, uspjeti da usavrši organizacioni model, da možda bude uspješniji u prodaji kotizacija za učešće i prijavu radova, ali će ih teško neko nadmašiti u kreativnom razvoju. Najteže će, zapravo, biti održati krug prijatelja koji su sve ove godine bili uz Golden Drum, jer su vjerovali Juretu i Meti, i odazivali se na njihove ideje.

Otvaranje Galerije slavnih bila je prilika da se Festival zahvali svima onima koji su mu proteklih sedamnaest godina davali najveću podršku, ali i da im nametne obavezu da to i dalje čine. U svakom slučaju, jedno (možda zlatno), poglavlje Golden Druma je ove godine završeno.

NIJE bITNA VELIČINA AgENcIJE, VEć VELIČINA IDEJE Najveća zvijezda ovogodišnjeg Golden Druma bio je Sir John Hegarty, kreativni direktor agencije Bartle Bogle Hegarty, jedini veliki svjetski kreativac kojeg do sada nisu uspjeli dovesti na Festival jednostavno zbog toga što on u to vrijeme, u svom vinogradu, bere grožđe od kojeg pravi vrhunska vina.

Hegarty je u okviru Kreativne akademije govorio na temu ‘Deset razloga zašto je danas najbolje vrijeme za rad u oglašavanju’. “Budućnost oglašavanja

Sir John Hegarty

“Budućnost oglašavanja može biti upitna, ali bez obzira na to šta govore cinici, oglašivačka industrija ulazi u svoje zlatno razdoblje.” može biti upitna, ali bez obzira na to šta govore cinici, oglašivačka industrija ulazi u svoje zlatno razdoblje,” kazao je veliki guru oglašavanja kojem je britanska kraljica dodijelila plemićku titulu.

Nakon predavanja održao je vrlo zanimljivu press konferenciju.

Hegarty smatra da je do 60-ih godina oglašavanje bilo jako dosadno, a da je nakon toga postalo dio kulture, dio društva u kojem živimo. “Ja uvijek kažem da je 90 odsto advertisinga smeće, ali, onda, mislim i da je 90 odsto filmova smeće, mislim da je 90 odsto knjiga smeće, mislim da je 90 odsto radija smeće. Mi uvijek govorimo o onih 10 odsto, koliko dobri onih 10 odsto mogu biti. Problem koji oglašavanje ima je da vam se nameće, izdiže se iznad vas. Ako odem u knjižaru, ne moram uzeti knjigu, ako ne mislim da je dobra.

Oglašavanje se nameće, tako da primjetite više loših reklama, više nego što je uobičajeno. To nije ništa drugačije od bilo koje druge kreativne industrije: 90 odsto slika su smeće.”

Hegarty voli da kaže kako radi u advertisingu, ali da ne živi u njemu.

Svojim krativcima uvijek govori kako je kreativnost izraz svakog od njih ponaosob i ako ne uspiju u svoj rad ugraditi svoj personality, ne mogu biti kreativni, rad neće biti sjajan.

Govoreći o deset pravila (ili razloga) zbog kojih je danas najbolje vrijeme za rad u oglašavanju, Hegarty je, između ostalog, kazao da velike kreativne mogućnosti postoje i u malim agencijama.

Klijenti su danas spremniji vjerovati po-

jedincima i malim timovima, nego prije 20 ili 30 godina. Kada je prije 28 godina pokrenuo agenciju Bartle Bogle Hegarty, klijenti su razmišljali kako nije bitno koliko je velika agencija, već koliko je velika ideja. Ponekad mali timovi mogu stvoriti velike kreativne ideje. Posebno danas, uz pomoć najnovijih tehnologija.

Klijenti vjeruju da mladi ljudi, koji nisu dio velikih korporacija, bolje razumiju budućnost. To je fantastična prilika, kaže Hegarty, da mladi ljudi pokrenu vlastite agencije i prodaju ideje jer oni najbolje razumiju današnje digitalno doba. “Moj lični pogled je da u današnjem svijetu lakše uspijevaju manje, bistrije, pametnije i brže organizacije, nego velike, spore i dosadne. Objasnit ću zašto. U prošlosti, ako ste bili velika korporacija, mogli ste zaštititi vašu industriju jer ste imali novca da zakupite televiziju, imali ste novca da zakupite novine i plakatne površine. Danas živimo u mnogo dinamičnijem svijetu, živimo u brzom svijetu, ali živimo i u inventivnijem svijetu. Ja vjerujem da oni, koji mogu da razumiju kako iskoristiti tu inovativnost, da se iskoristi ta prilika, da će oni biti oni koji će uspjeti. I mislim da manje organizacije to čine bolje nego veće. Google nije postojao prije 10 ili 12 godina. Facebook. To je nevjerovatno. Apsolutno nevjerovatno. To je to što se dešava u svijetu, u kojem smo, i ako ne prepoznamo prilike, onda stvarno propuštamo mnogo toga.”

Hegarty je kazao kako je ovo njegova šesta recesija u karijeri. Ali on se ne boji recesije, smatra da je to najbolje

vrijeme za prodaju dobrih ideja. Klijente treba uvjeriti da se ne oslanjaju previše na to šta radi konkurencija, već kako da budu bolji od nje. Dobri klijenti to mogu razumjeti, kaže, i dodaje kako on razmišlja o onih 10 odsto dobrih ljudi. “Ja ne želim da mi budemo najveća agencija na svijetu. Ono što želim je da budemo najbolja agencija na svijetu.To me uzbuđuje. Veličina, za mene, nije relevantna.

Međutim, jedan od problema koje agencije imaju jeste da se ne ponašaju kao brend. Nemaju stav. Nisu sposobne kazati: ‘ovo je ono u šta vjerujemo’ i zato primaju udarce od svojih klijenata. Mi potrošimo svo svoje vrijeme savjetujući klijente kako da postanu brend, a sami smo najgori brend na svijetu. Mislim da agencije moraju biti iskrenije prema sebi, moraju se ponašati kao brendovi, imati stav o tome šta prodajete i boriti se za njega. Problem je što nas javnost percipira kao kompanije koje su u stalnoj potrazi za novcem i profitom. Po meni, novac je sredstvo, a ne filozofija.

Važno je to zapamtiti.”

Govoreći o integriranim komunikacijama, Hegarty je kaazo kako i Bartle Bogle Hegarty sada nastoji da reorganizira agenciju ka agenciji koja je u stanju klijentu pružiti usluge koje uključuju i nove tehnolgoije. “ Nismo stavili PR u našu strukturu, ali ohrabrujemo klijenta da misli o nama ne samo kao o konvencionalnoj, ili tradicionalnoj, emiterskoj (broadcast) agenciji, nego i digitanoj i sve ostale stvari što brand danas mora da ima, i da integrišemo sve to u naš način rada, da vratimo medijske poslove nazad u agenciju, jer je bilo apsurdno da je to bilo izdvojeno vani. To je jedna od najglupljih stvari koja se ikada dogodila. Ako vam neko ikada kaže kako je tržište uvijek upravu, ja vam govorim da tržište nije uvijek upravu.

Tržište nekada beznadežno pogriješi, kao što znate iz financijske krize. Ali, to razdvajanje kreativnosti od medija, je bilo potpuno glupo. Upravo u vrijeme kada su mediji postajali komplikovaniji, mi smo to izdvojili. I to sve zbog novca.

Ne zbog filozofije, nego novca. Bilo je to, naravno, kratkoročno razmišljanje.

Ali sada se sve to polako vraća. Tako da ja mislim da su agencije mjesto gdje se stvaraju ideje. To je briljantno. Video koji sam vam pokazao o ideji koju je Oasis imao za New York govori o tome.

Došli su kod nas i kazali: ‘Znate, mi imamo ovaj projekat... odakle da krenemo?’ Nekome se rodila brilijantna ideja: ‘zašto ne pokrenemo album na ulicama New Yorka?’ Bang! Tri izdavačke kuće i Warner Brothers su rekli: “da, sviđa nam se ideja”. I onda smo dobili Oasis.

MEDIA MARKETING / 33

MM 05 2010.indd 33

10/22/2010 6:41:06 AM

Na pitanje zašto PR nije uključen u strukturu njegove agencije, Hegarty je odgovorio: “Mi smo jednom pokušali sa PR-om i doživjeli smo katastrofalan neuspjeh. PR više zavisi o vašim osobnim vezama, o tome koga poznajete. To je veoma, veoma interesantna industrija, ali i industrija za koju ja imam osjećaj da se više zasniva na odnosima nego na kreativnosti. To je drugačija industrija od naše. I ja bih radije radio sa ljudima koji su dobari iz te industrije, nego da pokušavam da to uradim bolje od njih.

Jer, ne mislim da bih uspio.”

SVIJET SE PROmIJENIO, ALI NE I NAš POSAO John Dooner, predsjednik oglašivačke agencije McCann Worldgroup, govorio je o promjenama u kreativnoj industriji, o tome kako su se promijenili potrošači, kako na kreativnu industriju utiče tehnologija i eksplozija digitalnih mogućnosti te o očekivanjima

John Dooner

fragmentaciju. Digitalne mogućnosti su nebrojene. Promijenio se i svijet potrošača i način kako stupamo u odnose s njima. Nekada su agencije usmjeravale poruke prema potrošačima, danas oni sami kontroliraju vijesti. Digitalne aktivnosti su dio njihovih života i treba ih uhvatiti tamo gdje se nalaze. I kreativna industrija se mijenja, poduzeća se mjijenjaju, zbližavaju. Šta žele klijenti? Oni žele da ih agencije inspirišu svojim kreativnim radom. Žele pristup ljudima. Ne žele blefere.

Suštinu predavanja Dooner je sažeo u zaključku: »Markama su potrebne kreativne ideje koje su dovoljno moćne da se mogu koristiti duže vrijeme.

Trebaju im moćne ideje koje stimuliraju glavu i srce.« LJUDI POSTAJU mEDIJI SAmI PO SEbI Drugog dana Golden Druma, na Kreativnoj akademiji se predstavila agenci-

Mark Tutssel

svojih klijenata.

Važno je da se skoncentrišemo na to šta je bio i šta jeste posao kreativaca. Najvažnije je da stvaraju odlične kreativne ideje i s odličnim idejama stvaraju čvrste temelje za robne marke. Dooner je ubijeđen da kreativnost nikada nije bila važnija nego što je danas i da ništa ne može preoteti mjesto dobroj ideji. Dobra vijest je da kreativci danas imaju mnogo alata s kojima mogu biti kreativni.

Marke su, po Dooneru, izgrađene na kreativnim idejama: • koje nas zabavljaju i u kojima uživamo, • koje nas privlače, • koje imaju vrijednost za čovjeka, ali su istovremeno i prodajno orijentirane, • koje su važne za današnjeg potrošača. Šta se promijenilo u posljednje vrijeme? Medijski svijet se zauvijek promijenio. Tehnologija podstiče medijsku

Richard Pinder

ja Leo Burnett Worldwide. Njihov kreativni direktor Mark Tutssel, govorio je o novoj paradigmi HumanKind, čiju suštinu predstvljaju ljudi. Ideja o HumanKind počela je nastajati 2006. godine kada su sadržaji, koje kreiraju korisnici na Internetu, počeli puniti svjetsku mrežu.

Marketing počinje s ljudima i srž marketinga je čovjek. Acts, no ads (Činjenje, a ne oglasi), glavna je vodilja novog pristupa u oglašavanju. Tutssel kaže da robne marke ne stvaraju kompanije i oglašivačke agencije već ljudi.

U 21. stoljeću marke nisu samo proizvodi ili usluge, već i mreža kontakata koju stvaraju.

“Kao industrija, naša je dužnost da budemo zanimljivi jer ljude, samo po sebi, oglašavanje ne zanima,” kazao je Tutssel. Kreativnost u oglašavanju će se, po njegovom mišljenju, u budućnosti vrtjeti oko ljudi. Oni su već sami po sebi postali medij, tako da im drugi mediji nisu potrebni. Mediji nisu društveni, ali ideje moraju biti takve da

povezuju ljude. Integracija medija je neophodna kako bi oglašavanje moglo biti uspješno. HumanKind je, po Tutsselovom mišljenju, personifikacija toga kako marketing treba djelovati. Samo na taj način će se, naime, moći povezivati sa svojim potrošačima.

REKONSTRUKcIJA KOmUNIKAcIJE S POTROšAČImA Treći dan Golden Druma počeo je s Kreativnom akademijom na kojoj je prvi govorio Richard Pinder, globalni vođa grupacije Publicis. Pinder glavnu temu ovogodišnjeg festivala, rekonstrukciju, shvata kao rekonstrukciju komunikacije s potrošačima koja se u današnje vrijeme događa na svakom koraku i svuda.

Pinder kaže da se robne marke moraju, prije svega, pobrinuti da se o njima govori i da ih se preporučuje.

Jer, one robne marke koje imaju najveći broj preporuka rastu i do četiri puta brže. Sam ne vjeruje u smrt TV i ostalih

Stefan Schmidt

“klasičnih” medija. Radi se o tome da je riječ, prije svega, o tome da ih treba upotrebljavati na nove, inovativnije načine. “Današnje velike ideje svakako nisu više velike ideje jučerašnjeg dana,” dodaje Pinder i kaže da se komunikacija s potrošačima ne završava oglasom, već na toj tački tek npočinje.

Ideja tada zaživi. Zadatak agencija jeste da se pobrinu da njihovi klijenti postanu drugačiji, neobičniji za potrošače.

Komunikacija se odvija brzo i povremeno je puna rizika.

KO JOš UOPšTE ŽELI RADITI U OgLAšAVANJU Slijedeći gosti Kreativnje akademije su bili Stefan Schmidt i Ulrich Proeschel iz agencijske mreže TBWA Berlin. Počeli su s provokativnom tezom ko još uopšte želi raditi u oglašavanju i razvili je u misao da nije riječ više (samo) o oglašavanju, već da se agencije brinu za ‘ponašanje’ robnih marki. Radi se o mnogo

više od gole komunikacije s potrošačima, više nego samo o ‘govoriti o…’.

Drugi dio prezentacije posvetili su nekim zanimljivim akcijama, koje su kreirali u zadnje vrijeme, i uspostavili ulogu sponzorstva koja moraju biti mnogo više od same identifikacije logotipa i postavljanja transparenta na vidnom mjestu. Kao primjer izvanredno uspješnog sponzorstva naveli su sponzorstvo McDonald’sa na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

IzAzIVI NOVOg RASVJETLJENJA Charlie Stjernberg, partner i stariji savjetnik u odjelu za javne poslove agencije Prime Group, ubijeđen je da odnosi s javnostima i oglašavanje moraju sarađivati. Nekada je potrošačka oblast bila usmjerena u jednom pravcu, od marke ka potrošaču, danas cijela kompanija dvosmjerno komunicira s cijelim društvom.

Doba ‘novog rasvjetljenja’ je doni-

Charlie Stjenberg

jelo promjene. Razmah pristupa širokopojasnom Internetu, u ovom mileniju, uzrokovalo je nove načine kritičkog razmišljanja te povećalo uticaj stanovnika i potrošača. Društvene mreže su postavile osnovu za globalno širenje znanja.

Stjernberg kaže da je struktura svjetskih marki u osnovi izazvana. Pojavio se i novi model distribucije poruka: od tradicionalnih medija smo prešli na poruke u obliku toka.

“Odnosi s javnostima i oglašavanje moraju ići ruku pod ruku. Samo će se tako prilagoditi novim medijima i današnjem izgledu potrošačke oblasti,” zaključio je Stjernberg. gOLDEN DRUm FORUm Michael Conrad, predsjednik Berlinske škole za kreativno vođenje bio je moderator javne tribine, foruma s deset eminentnih gostiju, predstavnika komunikacijske industrije. Svaki je gost na raspolaganju imao nekoliko minuta

34 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 34

10/22/2010 6:41:27 AM

Učesnici Golden Drum Foruma

za predstavljanje svog viđenja promjena u oglašivačkoj industriji i njene uloge u svijetu koji se mijenja.

Milka Pogliani, predsjednica i izvršna kreativna direktorica McCann Worldgroup iz Italije i predsjednica Evropskog kreativnog savjeta država Evrope, Bliskog istoka i Azije EMEA (European Creative Council EMEA), preporučila je horizontalnu organizacijsku strukturu. Savjetuje da se agencije riješe odjela jer su svi ljudi kreativni, a ne samo takozvani kreativci. “Vrijeme čačkanja po ladicama je prošlo. Motivirajte ljude da sarađuju i daju od sebe ono najbolje.” Pokazala je još i primjer dobrotvorne akcije njihove agencije ‘Milijarda gladnih’.

Eliza Rogalski, predsjednica uprave Tempo Creative Group iz Rumunije, savjetuje da agencije promjene funkcionalnu vrijednost svojih prijedloga. “Izgradite drugačije društvene prijedloge. Skoncentrišite se na potrošača; identificirajte i adresirajte relevantne prijedloge na udruženja potrošača. Suzite suštinu - agencija mora imati ljude koji poznaju ljude – istovremeno proširite svoje granice.”

Akira Kagami, izvršni savjetnik i globalni izvršni kreativni savjetnik u agenciji Dentsu iz Japana, predstavio je razvoj njihove agencije. Iz medijske agencije su se preoblikovali u oglašivačku agenciju, zatim u komunikacijsku kompaniju, kompaniju za rješenja i sada su inovativna kompanija. Kratko je predstavio iButterfly, aplikaciju, koju je razvila njihova agencija.

Paul Jackson, član uprave Svjetske

federacije oglašivača (World Federation of Advertisers), je zahtijevo, da se kompanije prestanu igrati s kapitalom svojih marki. Uvjeren je da marke često gube kontakt s onim tačkama koje su potrošačima jako važne. Šveđanin Charlie Stjernberg, partner i stariji savjetnik u odjelu za javne poslove agencije Prime Group, postavio je provokativno pitanje učesnicima foruma: “Da li smo zaboravili na našu osnovnu misiju? Mi pomažemo klijentima da prodaju svoj proizvod ili uslugu!”

Italijan Franco Moretti, predsjednik evropskog Art Director's Cluba, ubijeđen je da su kreativnost i inovativnost pokretači razvoja čovječanstva.

Yonathan Dominitz, osnivač agencije Mindscapes iz Izraela, misli da nam je tehnologija dala velike mogućnosti koje kod ljudi izazivaju stres. “Svi bi morali upotrebljavati Internet, e-poštu, društvene mreže itd., ali mislim da je najvažnije da se pitamo šta zaista želimo učiniti u životu i posvetiti se tome. Ne popustimo pritiscima,” kazao je Dominitz.

Timo Livari, Hasan & partners, Finska, kazao je da mnogo rade s novim kompanijama kojima pomažu pri razvoju njihovih usluga. Tako su razvili seriju proizvoda Skunk girl kojom su komunicirali kampanju protiv pušenja kod žena.

Bram de Rooij, kreativni direktor, Euro RSCG 4D iz Amsterdama, je kazao da su prestali raditi web stranice. Rade sadržaje i stvaraju priče, a ne stranice.

Sadržaj je najvažniji. Samo kroz dobar sadržaj i povezanost s potrošačima, možemo prenijeti poruku.

gALERIJA SLAVNIh zLATNOg bUbNJA NOVE EVROPE Nakon 17 godina Golden Druma i 17 godina saradnje i povezivanja oglašivačke struke u Novoj Evropi, Festival je dobio čast da se zahvali izuzetnim pojedincima s istaknutim ličnim karakteristikama na području kreativnog oglašavanja u Novoj Evropi. Festival je s ponosom predstavio pojedince koji čine Galeriju slavnih Nove Evrope (Hall of Fame): Adrian Botan, Ivan Čimburov, Michael Conrad, Jan Mariusz Demner, Jiri Mikeš, Milka Pogliani, Daniel Ružička, Dragan Sakan, Juraj Vaculik, Vital Verlič, Darek Zatorski i Jarek Ziebinski.

Jure Apih, osnivač i predsjednik Golden Druma kazao je o Galeriji slavnih: »Istorija je, kao i sjećanje, nepravedan sudija. Mnoge važne činjenice, brojevi i imena propadnu u veliku crnu rupu.

Isto kao i pijesak među prstima.

Struka kojoj na Golden Drumu ukazujemo počast već 17 godina nije se razvijala sama od sebe. Bez boraca i sanjara, bez prijatelja i heroja se njeni bubnjevi ne bi bojili zlatnom bojom.

Ako vjerujemo u misiju za budućnost, imamo odgovornost prema prošlosti i onim ljudima koji su gradili sadašnjost. Bez toga bi sve i svi bili izgubljeni u prostoru.

Na kraju jednog poglavlja Golden Drum je odlučio osnovati GALERIJU SLAVNIH NOVE EVROPE. Na mramornom zidu kongresnog centra Bernardin, u kojem se svake godine okupljamo, nalazit će se imena muškaraca i žena zapisana kako bismo izbjegli zaborav.

Svjesni smo da je lista, koju danas predstavljamo, nekompletna. Ali ne poznajem bolji žiri za nove nominirane nego što su naši današnji slavljenici.

Jer, istoriji još nije došao kraj...« Nekoliko riječi o slavodobinicima.

Adrian Botan je Orfej Golden Druma. Njegova pjesma je dokaz da je i u oglašavanju kreativnost samo privilegija bogatih-u srcu i uspješnih-u tvrdoglavosti. S izvornom, bolje reći vizualnom kreativnošću, osvojio je sve nagrade Golden Druma, sa srčanošću, oslanjajući se na Genius loci, na duh prostora, pokazao je da Nova Evropa može imati svoj uspješan put.

Ivan Čimburov je ZLATI MANGUP. U vrijeme kada je ZM tek stajao na noge s širokom kreativnošću ruske duše podigao je festival do evropskih vrhova. U šesnaestoj godini je dvanaest puta stupio na pobjednički stage, bio je odličan predsjednik žirija, na velikoj sceni je u ravnopravnom dijalogu s master of ceremnoy, Bobom Garfieldom, uspostavio dostojanstvo Nove Evrope.

Ivan Čimburov & NEKreativnost: »Rus sam, NEKreativnost je međunarodna.

Stariji sam od 'Nove Evrope', dakle, stariji sam i od NEKreativnosti.

Spremniji sam da se odazovem, ako me neko pozove, nego NEKreativnost.

Na žalost, NeKreativnost je mnogo 'bogatija', nego što sam to ja i moji prijatelji.

Ali još uvijek je lijepo imati nas u svojoj blizini.« Michael Conrad je kum Golden Druma i pokretač kreativnosti Nove Evrope. S vrha svjetske mreže u Chicagu, MEDIA MARKETING / 35

MM 05 2010.indd 35

10/22/2010 6:41:31 AM

Velika nagrada u skupini Outdoor: Ahmadinejad & Putin, agencija DDB&Co. Istanbul za CNN

Srebro u skupini Outdoor: The Real Milkshake, agencija DDB Helsinki za McDonald´s

Srebro u skupini Outdoor: Shark, Snake, agencija DDB&Co. Istanbul za WWF

36 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 36

10/22/2010 6:42:15 AM

Velika nagrada u skupini Print: Cameraman, agencija DDB&Co. Istanbul za CNN

Zlatna nagrada u skupini Print: Battleship, agencija Grey Istambul za Google

Zlatna nagrada u skupini Print: Ticket, agencija: Ogilvy group Hungary ZRT za Mattel Toys Hungary

Velika nagrada u skupini Design and Art Direction: Taj Mahal i Imperial Flagship, agencija Leo Brunett Moscow za Lego

MEDIA MARKETING / 37 MM 05 2010.indd 37

10/22/2010 7:11:47 AM

Galerija slavnih

prvi se odazvao pozivu iz Portoroža.

Došao je, vidio i razumio. Hrabro je podržao stvaralačku energiju poljskih, čeških i rumunskih Burnettovaca. Pomagao je Golden Drumu do visokih standarda i ugleda. Natjerao je konkurenciju da 400-milionsko tržište Nove Evrope i njegovu oglašivačku industriju shvati ozbiljno. Kada bi Golden Drum imao samo jednog prijatelja, bio bi to sigurno Michael Conrad.

Jan Mariusz Demner je veliki majstor oglašivačke umjetnosti. Iako gleda preko austrijskih vrhova, pa mu je i Evropa često mala, u duši je ipak pripadnik prostora koji je nekada bio pod krunom njegovog plemena. Danas, kada smo opet skupa, na pijedestalu je pobjednika pa i na plesnjaku, kada ga zasvrbe pete, nikoga se ne boji. Njegova agencija je osvojila najviše austrijskoih nagrada.

Jirži Mikeš je prvo DA Golden Druma.

Kao genijalni sekretar udruženja čeških oglašivačkih agencija prvi je čuo, razumio, podržao i pomogao u promociji, razvoju i afirmaciji Golden Druma. On je prvi ambasador Golden Druma koji je svojim angažmanom kod kuće, i u okviru evropskog udruženja EACA ,doprinio ne samo afirmaciji Golden Druma već i razvoju i integraciji struke u Češkoj i u Novoj Evropi.

Milka Pogliani je prva dama Golden Druma. Na scenu je stupila bez glasnog bubnjanja i osvojila srca. Njež-

no, ali odlučno vuče zlatne niti koje usmjeravaju veliku korporaciju i njenu novu kreativnost. Bez njenog vođenja McCann ne bi dva puta za redom bio na vrhu, niti toliko puta tik pod njim, pa i Nova Evropa bi imala manje svojih blještavih dragulja. „Priznajem, radoznala sam kao mačka...i kada sam prvi put čula za Golden Drum, prije mnogo godina-i pored podsmjeha nekih evropskih kolega-odlučila sam da dođem i da ga vidim. Kakvo iznenađenje! Možda radovi iz Nove Evrope još uvijek nisu bili po standardima velikih međunarodnih festivala, ali originalnost, strast i toliko talenta! Od tada sam bila vjerna gošća Golden Druma i svaki put sam osjetila neko uzbuđenje. Otkrivati korjene i kulturu država s odličnom literaturom, umjetničkom i filmskom tradicijom te vidjeti kako raste kvalitet ideja iz Nove Evrope: to je ono za šta se zauzima Golden Drum.“ Daniel Ružička je ‘adman’ (čovjek oglašavanja), s razumjevanjem i oduševljenjem. Kreira oglašavanje onakvo kakvo treba biti da bi pokretalo industriju, pomagalo čovjeku i uljepšavalo svijet.

Genius loci je njegov anđeo čuvar. Po njegovim stopama vodi pravi put. „Nekoliko riječi o meni i Golden Drumu…

Ne samo ja, već i nekoliko mojih kolega sa češke oglašivačke scene, igralo je vrlo važnu ulogu na početku Golden Druma. Vjerujem da smo puno pomogli,

da smo podigli festival na mjesto gdje je danas-svake smo godine slali radove, svake smo godine na njemu učestvovali, nikada nismo odustali-da bismo ga napravili najznamenitijim događajem u oglašivačkom svijetu.« Dragan Sakan († 3. 10. 2010) je bio oglašivačka legenda Nove Evrope. Oglaševanje nije bilo njegov pozivi ili posao, već život. Došao je u kratkim hlačama i postao najpoznatija oglašivačka ličnost Nove Evrope. Bio je na vrhu, osvojio je Zlatnu ružu Portoroža kao agencija Nove Evrope, preživio je partnerstva i teška vremena ali je, kao ptica Feniks, uvijek iznova uzletio. Idea Campus u Piranu, Pretty Women i New Blondy su bili šlag na velikoj torti njegove karijere. Više od bilo koga simbolizira pionirska vremena oglašivačke struke kojoj je pripadao.

Otišao je kada je postigao sve što je moguće na ovim prostorima.

Juraj Vaculik je prava snaga Golden Druma. Kada ga je prvi put posjetio, odlučio je da će jednog dana biti na vrhu.

Cijelu je agenciju spakovao u autobus i doveo je u Portorož, kako bi je nadahnuo misijom i zarazio ambicijom. Dva zlatna sata najboljeg kreativnog direktora ima na ruci i grand prix u vitirini.

Danas mu je Evropa premala. „Ja i kreativnost Nove Evrope...Radi se o vrlo emotivnom odnosu, strasnom, punom očekivanja, planova. Pa iako su istovremeno prisutni razočarenje i umor, odnos djeluje. Vjerujem da mu je

uistinu namijenjeno da traje vječno te da je toga vrijedan i pored svakodnevnog napora.“ Vital Verlič je s agencijom Futura DDB tri puta osvojio naziv najuspješnije agencije Nove Evrope. S visokim profesionalizmom i uvijek svježom kreativnom kulturom, u prelomnim je godinama podizao standarde oglašivačke industrije Nove Evrope.

Darek Zatorski, je enfant terrible - kreativni direktor Nove Evrope. Njegovo je ime zapisano na 49 bronzanih, srebrenih i zlatnih bubnjeva i grand prixa.

Sedam zlatnih ručnih satova Golden Druma osvojio je kao kreativni direktor najuspješnijih cjelovitih oglašivačkih akcija. U tri je agencijske mreže dokazivao da nema starog niti novog evropskog oglašavanja, da postoji samo loše, dobro i odlično oglašavanje.

Darek radi u poljskom oglašavanju sve od kada ono postoji kao posao i profesija. Uspješno je preživio deset godina u Leo Burnettu i dvije u JWT-u prije nego što je, maja 2008, došao u DDB. Smatra da ga čeka još dug put.

Jarek Ziebinski je personifikacija Nove Evrope. S prefinjenim osjećajem, velikim žarom je rastao sa svojom strukom, nacijom, agencijskom porodicom i Golden Drumom. S varšavskim Leo Burnettom je prvi put stao na pijedestal najbolje agencije Nove Evrope. Na čelu evropskog borda slavio je još pet puta sa svojom češkom,

38 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 38

10/22/2010 6:42:48 AM

Jure Apih

rumunskom i libanonskom ekipom.

Kao predsjednik azijsko-pacifičkog Leo Burnetta se nije zaustavio. „Kada je solidarnost miliona stvarala Novu Evropu krajem 80-tih, ponovo smo dobili slobodu i nadu. Nikada neću zaboraviti taj trenutak u itsoriji koji je potpuno promijenio moju budućnost.

Bio sam dovoljno zreo da sam shvatio šta se dogodilo i dovoljno mlad da sam počeo svoj novi život u uzbudljivoj realnosti. Pored svih promjena u Poljskoj i oglašavanje je brzo postalo najmagičnija struka. Okupljala je mlade kreativce i jednostavno sebi nisam mogao dozvoliti da ne iskoristim mogućnost da postanem dio simbola novog vremena. Leo Burnett je trenutno postao moja nova porodica, a oglašavanje moj novi životni stil.

Kada sam prvi put posjetio Portorož 1996. godine nisam znao da neću izostati na oglašivačkom festivalu Nove Evrope, Golden Drumu, narednih 15 godina. Ovdje sam dolazio da omirišem kreativnost iz cjelokupne regije, da upoznam nove prijatelje, učim, takmičim se i pobjeđujem. Veličanstveni arhiv Golden Druma odslikava razvoj kreativnosti u oglašavanju po Srednjoj i Istočnoj Evropi. Radujem se da je ovdje mnogo otisaka prstiju mojih kolega Burnettovaca.

Po državama Srednje i Istočne Evrope kreativnost je u našoj profesiji napravila veliki put. Od prodora zapad-

njačkih robnih marki, početkom 90-tih, koje su nam donijele međunarodne kampanje s lokalnim adaptacijama, do cunamija svježih, originalnih ideja, koje su bile kreirane lokalno za međunarodne i domaće marke. Od struke u kojoj su preovladavale globalne mreže, do rođenja dinamičnih lokalnih agencija, punih velikog kreativnog talenta.

Nekada je vladao beskonačan talas 30-sekundnih televizijskih oglasa, danas se kao vatra šire integrirane kampanje po novim medijima. Danas pojedinci imaju snagu Interneta i mobilnog telefona, što je moć pomaknulo iz ruku marketing stručnjaka u ruke pojedinaca.

Fascinantna vremena! Za mene je velika privilegija da sam imao čast biti dio tog živahnog perioda promjena i doprinijeti oblikovanju struke onakvom kakva je ona danas u Novoj Evropi.

JURE NA KRAJU Otvarajući zadnje večeri Festivala svečanost proglašenja pobjednika, Jure Apih se obratio gostima slijedećim riječima: »Poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji! Dva puta sam ove sedmice vidio suze u očima mnogih.

Prvi put se to dogodilo prije šest dana, u nedjelju, kada nas je sustigla tužna vijest da nas je neočekivano napustio naš dragi prijatelj Dragan Sakan.

To je bio još jedan dokaz da smo tim, familija Golden Druma, da se do-

bro poznajemo i međusobno poštujemo, da imamo svoje junake i prijatelje i da danas, u tom neprijatnom svijetu, nismo sami.

Drugi put sam suze ove sedmice vidio prilikom počsne promocije dvanaest plemenitih osoba, kada smo njihova imena postavili na mramorni zid Galerije slavnih.

To je bio dokaz da je Golden Drum značajan činilac nove evropske oglašivačke industrije koja je cijenjena u cijelom svijetu. Veliki značaj oglašivačkim festivalima ne daju samo nagrade i predavanja, već i jedinstvene mogućnosti za upoznavanje novih ljudi, druženja sa saradnicima i prijateljima, konkurencijom te zvijezdama oglašivačkog svijeta.

Mi ljudi smo društvena bića, a ne samo slike s riječima. Neki kritičari tvrde da ovakve festivale mogu nadomjestiti društvene mreže kao što su Facebook i Youtube. Ubijeđen sam da je oglašavanje mnogo više od bilo koje akademske teorije ili zadnji najprodavaniji trikovi. Riječ je o umjetnosti komuniciranja s pravim ljudima. Bez razumijevanja ljudi, bez brige, bez poznavanja njihovog mirisa, suza i smijeha i bez prisnog ljudskog dodira, s ljudima je nemoguće biti u dobrim odnosima.

U tom smislu, oglašavanja je bilo i uvijek će ga biti.

Treći ćemo put, vjerovatno, vidjeti suze večeras, ali to će biti suze radosnice. Radosti u očima nove klase pobjed-

nika, izuzetno uspješnih poslovnih lidera koji brže i efikasnije grade bolji svijet.

Najbolji radovi svakako predstavljaju hrpu dobrih razloga za optimističan pogled na Zlatno doba koje je najavio Ser John Hegarty.

Slijedeća misao mi budi uspomene na mog dragog prijatelja Sakija koji je volio kazati: »Hvala prošlosti, idemo dalje!« SLAVILI TURcI, SRbIJI JEDAN gRAND PRIX, SLOVENIJI SREbRENI bUbANJ, bEST AcT AWARDS I SREbRENI gD OPEN Sedamnaesti Golden Drum završen je dodjelom najprestižnijih nagrada.

Zlatnu ružu za najbolju agenciju Nove Evrope osvojila je turska agencija DDB & Co., agencijska mreža godine postala je mreža DDB koja je slavila i u Sloveniji jer je agencija Futura, koja je dio mreže DDB, osvojila srebrenu nagradu u kategoriji film za TV oglas Prekršaj (Foul) oglašivača Prva liga.

Ostale nagrade: • Najbolja nezavisna agencija: Change Integrated, Poljska • Najbolja agencija u regiji Adriatik: Leo Burnett Beograd, Srbija • Najbolja agencija u regiji Baltik: Change Integrated, Poljska • Najbolja PR agencija: Turkcell Iletisim A.S, Turska • Najbolja produkcijska kuća: Film Produkcja, Poljska ■ MEDIA MARKETING / 39

MM 05 2010.indd 39

10/22/2010 6:42:52 AM

Alan Bahorić, Branimir Lazanja i Maro Pitarević, prije...

FESTIVALI Hrvatski festival kreativnih komunikacija Sudnji dan

SUDNJI DAN hRVATSKOg OgLAšAVANJA Piše / VIKTORIJA LADIĆ

U JEKU PREPISKE IzmEđU hRVATSKOg OgLASNOg zbORA I hRVATSKE UDRUgE REKLAmNIh AgENcIJA TE DOVOđENJA U PITANJE ODRŽAVANJA 18. FESTA, U KINESKOm PAVILJONU NA zAgREbAČKOm VELESAJmU, PRED VIšE STOTINA KREATIVAcA I OgLAšIVAČKIh STRUČNJAKA, ODRŽAN JE FESTIVAL KREATIVNIh KOmUNIKAcIJA SUDNJI DAN. ORgANIzATORI (bRANImIR LAzANJA, mARO PITAREVIć I ALAN bAhORIć), SU POTVRDILI KAKO JE VEć PRVI SUDNJI DAN SRUšIO mNOgE REKORDE U DOmAćOJ KREATIVNOJ INDUSTRIJI POKAzAVšI PRI TOm ŽILAVOST I KREATIVNOST UPRKOS REcESIJI KOJA JE zAhVATILA I hRVATSKU OgLAšIVAČKU INDUSTRIJU. DO SADA NAJVEćI ŽIRI (205 ČLANOVA), bIRAO JE IzmEđU 433 RADA U 24 KATEgORIJE, A PO PRVI PUTA JE PROgLAšENA I mLADA NADA (IVANA ORIN VRKAš), DOK JE zA KRERATIVcA gODINE PROgLAšEN VANJA bLUmENšTAJN Iz AgENcIJE iMagO. NAJUSPJEšNIJA DIzAJNERIcA bILA JE IVA bAbAJA Iz unex grupe.

40 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 40

10/22/2010 6:42:57 AM

... i poslje preživljenog Sudnjeg dana

F

estival Sudnji dan koncipiran je tako da nagrađuje kretivce koji su osmislili i realizirali najkreativnije ideje. Oni su ti koji se jednoga dana udare po čelu i izbace slogan koji pamtite cijeloga života. Koji nas raznježe ili nasmiju prodavši nam proizvode s puno stila i duha, artikuliraju trenutak i idejama povezuju publiku. Oni su smislili reklame i oglase koji su nam se uvukli u svakodnevicu. Javnost ih rijetko poznaje jer je običaj struke nagrađivati reklame i reklamne agencije.

Prvi put, na novom nezavisnom festivalu kreativnih komunikacija Sudnji dan, kreativci su prozvani imenom i prezimenom.

Za Sundji dan je pristiglo 1027 prijava od čega su, u službenu konkurenciju, uvrštena 433 rada u 24 kategorije.

Ipak, ono što Sudnji dan čini posebnim, to je 205 članova žirija te nagradne kategorije u kojima nagrade ne dobijaju samo kreativci iz oglašavanja nego i režiseri, fotografi i glazbenici što je Sudnji dan učinilo dosad najvećim skupom kreativaca na jednom mjestu.

Pet dana koji su prethodili Festivalu, više od 200 članova žirija odradilo je naporan posao online-žiriranja koje

je prvi put primijenjeno u Hrvatskoj.

Boris Ljubičić, jedan od doajena hrvatskog dizajna, naglasio je da Sudnji dan napokon predstavlja jedan čist, profesionalan i razuman festival kreativnih komunikacija jer se okrenuo kreativcima i autorima bez kotizacija i drugih otežavajućih uvjeta. „Osim duhovitog naslova samog festivala, pohvalio bih i ključnu činjenicu da je žiri činila sama struka skoro u punom sastavu pa je to bilo jamstvo stručnosti u odlukama, ali i jačanju kredibiliteta festivala u godinama koje dolaze,“ istakao je Ljubičić.

Sudnji dan prvi je nezavisni festival kreativnih komunikacija. On na prvo mjesto stavlja pojedince koji su tvorci uspješnih ideja i nastoji ih motivirati i inspirirati za nova djela. Sudionici Sudnjeg dana bili su, najvećim dijelom, zaposleni u reklamnim i PR-agencijama, dizajnerskim studijima, produkcijskim kućama, medijski djelatnici i samostalni umjetnici (fotografi, režiseri, dizajneri…).

“Proces izbora najboljih maksimalno smo demokratizirali, ali i učinili dostupnim svim zainteresiranim kreativcima bez obzira dolaze li iz velikih agencija ili se radi o malim studijima i

freelancerima. Sudnji dan nije ezoterični skup namijenjen uskom krugu dokonih kreativaca, nego je namjera da on pozitivno utječe na opću medijsku kulturu,“ izjavio je Branimir Lazanja, koji je zajedno s Marom Pitarevićem i Alanom Bahorićem, pokrenuo Festival.

Branimir Lazanja i Maro Pitarević, renomirani kreativci s višegodišnjim iskustvom u tržišnim komunikacijama, prošli su velike sustave (Grey, Digitel, Bruketa&Žinić), ističu da posljednjih godina djeluju samostalno, pa su dobro upoznati sa svim izazovima struke, ali i recesijskog trenutka koji je drastično smanjio agencijske prihode, pa i broj radova.

“Veliki žiri nam je bio nužan i poželjan jer isključuje elitizam, kalkuliranje i manipulacije. Gdje je puno glasova, kalkuliranje se utopi u masi. Pojedinačne nagrade su tu radi prirode festivala, ali njegovo je osnovno načelo nagraditi autora. U tom pogledu mislimo da je lijepo i motivirajuće kreativcu koji naporno radi stisnuti ruku i reći: čestitam, ti si izrežirao najbolju reklamu prošle godine u Hrvatskoj. Takav pristup u prvi plan stavlja pojedince i demistificira ‘veliku kreativnu silu’ pojedinih

agencija i tvrtki koje ‘drmaju’ hrvatskim oglašavanjem,” kaže Bahorić.

Najboljom od svih proglašena je dizajnerica Iva Babaja, čija je fenomenalna ideja o Zagrebu, kao vremenskom stroju, stvorila TV reklamu za 150. obljetnicu Croatia osiguranja. To je ona u kojoj Relja Bašić sreće sam sebe kao gospona Fulira, u kojoj klinac skejta po zagrebačkoj ulici s početka stoljeća...

Za lik dosadnog susjeda, Darinkina muža, sarajevski glumac Emir Hadžihafizbegović prvi je čovjek ikada nagrađen za najbolju glumu u video oglasu. Sudnji dan podijelio je nagrade u još nekim relevantnim, ali još uvijek zapostavljenim kategorijama. Najbolji viralni video tako je smislila Lidija Čakanić, a svi ga znaju zbog histerično smiješnog Renea Bitorajca koji imitira Stephanea Machija u Ledovoj kampanji za nagradnu igru “U sladoledu je spas”. Kompozitor Luka Zima nagrađen je za raskošnu glazbu u reklami za Kraševu Bajaderu, Luka Pervan sa “Zar i ti Cine Max?” nagrađen je za najbolji naslov oglasa, Boris Goreta i Vladimir Dostal za fascinantnu animaciju povijesti nastanka izvorske vode Jana. ■ MEDIA MARKETING / 41

MM 05 2010.indd 41

10/22/2010 6:43:00 AM

Orden za Fotografiju: "Marko Kačinari", fotograf Vanja Šolin, agencija Bunch za MK Zlatarna

Orden za Ambalažu: "lega-lega pakiranje majica", tvorac ideje Boris Matešić, agencija Mit dizajn studio za Mit dizajn studio

Orden za Dizajn publikacije: "Umjetnost za djecu - Serija edukativnih slikovnica", tvorac ideje Danijel Srdarev, agencija Bilić-Müller studio za AGM

42 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 42

10/22/2010 7:33:32 AM

Orden za Ambijentalni dizajn: "Kod Cuculića – izložba", tvorci ideje Marko Šesnić i Goran Turković, agencija Šesnić&Turković za Muzej moderne i suvremene umjetnosti

Orden za Plakat: "Kod Cuculića", tvorci ideje Marko Šesnić i Goran Turković, agencija Šesnić&Turković za Muzej moderne i suvremene umjetnosti

Orden za Mladu nadu: "Gavella – serija ekskluzivnih plakata", tvorac ideje Ivan Orin Vrkaš za Studij Dizajna – Zagreb

MEDIA MARKETING / 43 MM 05 2010.indd 43

10/22/2010 7:33:36 AM

Orden za Logo: "ZETS", tvorac ideje i dizajn Marko Prpić, agencija Boonika Studio za ZETS (Boonika Studio)

Orden za Najbolji tiskani oglas i orden za Upotrebu medija: "Iznesi problem na svjetlo dana", tvorac ideje Vanja Blumenšajn, agencija Imago za Centar za žrtve seksualnog nasilja

Orden za Najbolji TV oglas i Režiju TV spota: "Croatia Osiguranje 125 godina s Vama", tvorac ideje Iva Babaja, redatelj Kras Gančev, nositelj projekta Unex, agnecija EURO RSCG Zagreb za Croatia Osiguranje

Orden za Ime proizvoda ili usluge: "VISIT", tvorac ideje Vlatko Pejić, agencija Luminus za Visit

44 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 44

10/22/2010 7:33:42 AM

Orden za Slogan: "PLANB", tvorac ideje Matej Huljev, agencija Stožer za PLANB časopis

Orden za Naslov: "CINEMAX - Zar i ti, cine max?", tvorac ideje i copy Luka Pervan, agencija New Moment Y&R Zagreb za HBO Adria

Orden za Najbolju Web stranicu: "McCann web", tvorci ideje Ivana Putica, Igor Mladinović, dizajner Ivana Putica, nositelj projekta McCann Erickson, produkcijska kuća ZVIZ za McCann Erickson

Orden za Animaciju u oglašavanju: "Jana – Povjest", animatori Boris Goreta i Vladimir Dostal, agencija Unex za Jamnica

Orden za Sredstva direktne komunikacije: "Frizitka", tvorac ideje Nenad Vukušić, agencija Nukleus za Frizerski salon ZIG-ZAG

MEDIA MARKETING / 45 MM 05 2010.indd 45

10/22/2010 7:33:47 AM

IZLOŽBE Hrvatsko dizajnersko društvo

KRUNA UzbUDLJIVE gODINE Piše / AUTHOR

U MuZeju Za uMjeTnOST i ObrT OTVORENA JE, U ORgANIzAcIJI hRVATSKOg DIzAJNERSKOg DRUšTVA, SADA VEć TRADIcIONALNA bIENALNA IzLOŽbA hRVATSKOg DIzAJNA 0910.

AKTUALNA IzLOŽbA NAJObImNIJA JE DO SADA. ObUhVAćA 291 RAD, OD NJIh ČAK 515 PRIJAVLJENIh. mEđU UVRšTENIm RADOVImA NJIh 219 PRIPADA PROFESIONALNOJ KATEgORIJI, DOK Ih SE ČAK 72 UbRAJAJU U STUDENTSKE RADOVE I TO, VEćINOm, STUDENATA STUDIJA DIzAJNA PRI arhiTeKTOnSKOM faKulTeTu U zAgREbU I OdSjeKa Za diZajn viZualnih KOMuniKacija uMjeTničKe aKadeMije U SPLITU.

O

dabir radova u profesionalnoj kategoriji obavila je selekcijska komisija u sastavu: Dejan Kršić, Marko Dugonjić, Zlatko Kapetanović i Nina Katarina Simončič, dok su selekciju studentskih radova obavili Davor Bruketa, Marko Dugonjić, Andrea Hercog i Martina Vrdoljak-Ranilović.

Odabrani radovi podijeljeni su u slijedeće kategorije: dizajn vizualnih komunikacija; dizajn elektroničkih i interaktivnih medija; industrijski/produkt

dizajn; dizajn postava izložbi, prostorne grafike i signalizacije; dizajn ambalaže; modni i odjevni dizajn te koncept dizajna. Prema već tradicionalnom obrascu, najveći broj izloženih radova pripada dizajnu vizualnih komunikacija, koji je zbog svoje žanrovske i medijske raznolikosti, podijeljen u još nekoliko zasebnih kategorija, dok je radova iz područja postava izložbi, prostorne grafike i signalizacije, po prvi puta, prijavljeno dovoljno da čine vlastitu kategoriju.

U okviru ceremonije otvaranja izložbe dodijeljen je niz nagrada po spomenutim kategorijama (u profesionalnoj i studentskoj konkurenciji), a dodijelio ih je međunarodni žiri u čijem su sastavu, osim članova Selekcijske komisije, bili još i Charlotte Cheetham, Matej Koren, Jure Miklavc, Sonja Šterman i Borut Vild.

Inozemni članovi žirija su, u tjednu koji je prethodio otvaranju izložbe, održali nekoliko zanimljivih predavanja, također u prostorima Muzeja za umjetnost i obrt.

Veliku nagradu HDD-a za najbolji rad izložbe primio je riječki Studio Sonda za projekt dizajna promotivnog plakata manifestacije Booktiga – festivala rabljenih knjiga u Poreču, gdje su dizajneri na domišljat način dizajnirali plakat reciklirajući plakate prošlogodišnjeg festivala, te su uz postizanje vrhunske vizualne kvalitete također artikulirali jasan i snažan ekološki angažirani komentar, zahvaljujući kojem (prema obrazloženju žirija) ‘rad hrabro izlazi izvan uobičajenih zanatskih

46 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 46

10/22/2010 6:43:21 AM

pravila i aktualnih dizajnerskih trendova.’

Nagradu HDD-a za najbolji dizajn vizualnih komunikacija dobio je rad Tajne izložbe čiji su autori Robert Čanak, Ivan Klisurić, Ivana Hanaček, Irena Gessner i Ana Kršenić Lozica.

Projekt Tajne izložbe bavi se rasvjetljavanjem složenih mehanizama cenzure i destrukcije umjetnosti koji su se razvijali unutar procesa postsocijalističke transformacije.

Projekt funkcionira kao interdisciplinarna istraživačka platforma umjetnika, dizajnera, kustosa, povjesničara, sociologa i povjesničara umjetnosti, a realiziran je nizom izložbi održanih u privatnim stanovima u Zagrebu i završnom izložbom u Galeriji SC. Umjesto uobičajenog kataloga, na završnoj su izložbi objavljene novine čime se evocira aktualan problem cenzure prisutne u tiskovnim medijima.

U novinama su objavljeni transkripti

razgovora s umjetnicima koji su se, u svome radu, susreli sa zabranom izlaganja svojih radova i predstavljaju arhivu dosadašnjeg istraživanja. Layout je isprojektiran na način da se iz većeg formata novina rezanjem dobije manji u kojem nedostaje dio objavljenih informacija (forma novine izrezane iz novina). Posjetitelji galerije s izložbe odnose neizrezane novine sa svim informacijama, dok u arhivi galerije ostaju male, izrezane novine koje odgovaraju formatu zadanog, standardnog deplijana. Na taj je način sugeriran odgovor na pitanje odgovornosti galerija i institucija suvremene umjetnosti u brojnim slučajevima zabrane izlaganja i otkazivanja izložbi. Dizajn novina Tajnih izložbi na konceptualnoj razini moguće je čitati i kao doprinos kritici sistema umjetnosti.

Nagrada HDD-a za najbolji produkt/ industrijski dizajn dodijeljena je Nevenu Kovačiću za rad Iz-rez.

Oblik police proizlazi iz eksperimentiranja s međuodnosom ploha dobivenih rezanjem na CNC glodalici. Cilj autora je bio dobiti strukturalno kompaktnu cjelinu koju je moguće sastaviti bez alata i okova, uz minimalan utrošak materijala u proizvodnji. Flat-pack princip omogućuje jednostavan transport, a slaganjem polica u niz dobija se ritmična struktura koja može stajati uza zid ili slobodno u prostoru.

Nagrada HDD-a za najbolji dizajn postava izložbi/prostorne grafike/signalizacije dodijeljena je za rad Centar Zamet čiji su autori Damir Bralić, Lana Cavar, Nikola Đurek, Narcisa Vukojević, Sarah Baron Brljević i Hrvoje Živčić.

Nagrada HDD-a za najbolji dizajn elektroničkih/interaktivnih medija dodijeljena je za web stranicu fotografa Matka Stankovića koju je kreirao tim agencije Burza u sastavu: Vanja Bertalan, Marko Kršul, Slavko Janjić, Stjepan Pre-

lec, Dalibor Karlović i Branko Kolesarić.

Nagrada HDD-a za najbolji modni i odjevni dizajn pripala je radu Limes autora Nataše Mihaljčišin i Martine Vrdoljak Ranilović.

Nagrada HDD-a za najbolji koncept pripala je Narcisi Vukojević za rad Zanimanje-skupljač boca.

Posebno priznanje HDD-a dodijeljeno je autorima Tatjani Bartaković, Ivani Fabrio, Andrei Hercog, Nikoli Radeljkoviću i Koraljki Vlajo za rad Reaktor.

Posebnu nagradu Icograda Excellence Award, za najbolji rad u kategoriji dizajna vizualnih komunikacija, primio je najpoznatiji hrvatski tipograf Nikola Đurek, za svoju seriju inovativnih i visoko funkcionalnih tipografija, koje svojeg autora posljednjih nekoliko godina čine sve poznatijim u najeminentnijim svjetskim strukovnim krugovima. Također treba spomenuti veliki Đurekov doprinos obrazovanju studenata na

Nagrada za najbolji dizajn vizualnih komunikacija: Tajne izložbe, autori Robert Čanak, Ivan Klisurić, Ivana Hanaček, Irena Gessner i Ana Kršenić Lozica

MEDIA MARKETING / 47 MM 05 2010.indd 47

10/22/2010 6:43:31 AM

Velika nagrada za najbolji rad izložbe: Dizajn promotivnog plakata manifestacije Booktiga, Studio Sonda za Booktiga

Nagrada za najbolji dizajn elektroničkih/interaktivnih medija: Web stranicu fotografa Matka Stankovića, agencija Burza za Matka Stankovića

48 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 48

10/22/2010 6:44:05 AM

obje domaće visokoškolske ustanove za dizajn, gdje se posljednjih godina razvija zrela tipografska kultura, ranije neprisutna; što je uostalom vidljivo i iz visoke kvalitete izloženih studentskih radova, među kojima dobar dio ulazi u kategoriju tipografije i dizajna tiskovina (‘editorial design’).

Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo ove je godine posthumno dodijeljena Alfredu Palu za izniman doprinos hrvatskom dizajnu.

I za kraj, treba istaknuti rekordnu, doista nesvakidašnju posjećenost otvorenja izložbe. U poublici je dominirala mlađa generacija sastavljena ne samo

od studenata dizajna već općenito od mladih ljudi s već primjetno razvijenim senzibilitetom i interesom za ovu disciplinu i njen razvoj. Velik broj doista izvrsnih radova zasigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim, a promišljen dizajn postave (rad skupine Studio Grupa) i efektan vizualni identitet izložbe (koji

potpisuje Damir Gamulin), krajnji rezultat čine visoko profesionalnim i iznimno kvalitetnim što, u konačnici, predstavlja jednu od najvažnijih manifestacija koju je Hrvatsko dizajnersko društvo do sada organiziralo te krunu uzbudljive godine pune zanimljivih događanja, predavanja i raznih izložbi. ■

Nagrada za najbolji modni i odjevni dizajn: Limes, autori Nataša Mihaljčišin i Martina Vrdoljak Ranilović

Nagrada za najbolji produkt/industrijski dizajn: Iz-rez, Neven Kovačić

MEDIA MARKETING / 49 MM 05 2010.indd 49

10/22/2010 7:25:17 AM

NAGRADE Euro Effie 2010

PUbLIcIS I DROgA KOLINSKA OSVOJILI bRONzANI EURO EFFIE zA ARgETU JUNIOR Piše / BOŠTJAN MEDIČ

U bRISELU SU DODIJELJENE NAgRADE NA EVROPSKOm TAKmIČENJU zA KOmUNIKAcIJSKU EFIKASNOST EURO EFFIE. JEDNOg OD bRONzANIh EFFIA OSVOJILA JE I SLOVENSKA KOmPANIJA drOga KOlinSKa zA KAmPANJU ARgETA JUNIOR KOJA JE REALIzIRANA U SLOVENIJI, hRVATSKOJ, bOSNI I hERcEgOVINI I SRbIJI. AKcIJU SU KREIRALI U AgENcIJI publiciS ljubljana. NA OVOgODIšNJEm EURO EFFIU NAJVIšE RAzLOgA zA SLAVLJE ImALI SU NJEmAČKA, hOLANDIJA I VELIKA bRITANIJA JER SU AKcIJE Iz NJIhOVIh DRŽAVA OSVOJILE DESET OD ČETRNAEST DODIJELJENIh NAgRADA. AgENcIJOm gODINE PROgLAšENA JE bERLINSKA AgENcIJA heiMaT.

Z

latne nagrade otišle su za Blue Hive: Ogilvy i Ford Evropa (medijska agencija: Mindhsare Europe, Wundermann), za kampanju ‘This is Now’ pri lansiranju Ford Fieste, agencija Grey London i Procter & Gamble (medijska agencija: Mediacom, Ketchum Pleon) za BOSS Orange kmpanju i HEIMAT & Hornbach Baumarkt AG za kampanju ‘Imajte i vi svoj projekat’.

Prestižno priznanje ‘Agencija godine’ osvojila je agencija HEIMAT kojoj je, takođe, pripalo i 100 besplatnih reklamnih spotova u programu Euronews-a, koje treba iskoristiti do 1. januara 2011. godine. Euronews je inače partner nagrada Euro Effie. Direktor HEIMAT-a, Andreas Mengele, je prilikom preuzimanja nagrade kazao: “Ova nagrada potvrđuje da je inovativna komunikacija više od ukrasnog dodatka biznisu – ona zaista može voditi velikom uspjehu klijenata.

Izvanrednom idejom moguće je ostvariti veliki povrat male investicije. McFit i Hornbach su kampanje koje pokazuju tračak inovativnosti koja će u budućnosti biti temelj efikasne komunikacije.“ Srebrene nagrade su otišle za Amsterdam Worldwide i Pernod Ricard Rouss za njihovu kampanju Akhtamar, 180 Amsterdam i Adidas AG za kampanju ‘Every Team Needs the Spark’, DDB Amsterdam i Phillips za kampanju ‘Phillips Cinema 21:9’, agenciji Saatchi & Saatchi i Deutsche Telekom za kampanju ‘Singalong’, agenciji Wieden + Kennedy Amsterdam i Electronic Arts za kampanju ‘FIFA 10:How Big Can Football Get?‘ i agenciju HEIMAT Berlin i McFit GmbH za

kampanju ‘McFit vs. FC Bayern Munich’.

Bronzane nagrade osvojili su Ogilvy and Mather za kampanju Nestle Waters International’s ‘Melting’, Publicis Slovenija i Droga Kolinska za kampanju ‘Argeta Junior’, McCann-Erickson Paris i Nestlé Nespresso SA za kampanju ‘Nespresso George Clooney III’, Serviceplan Gruppe Innovative Kommunication GmbH i Sony Ericsson Mobile Communications International AB za kampanju ‘The Sony Ericsson Fanwalk to MTV EMA’s’ i, na kraju, Saatchi & Saatchi Switzerland i Novartis za kampanju ‘Tissue Overload’.

Nagradu Sappi Print Media Efficiency, što nagrađuje komunikacijsku kampanju koja je najbolje integroirala printane medije, osvojila je agencija Ogilvy Amsterdam za kreativnu komunikacijsku kampanju u printanim medijima ‘ROI Rapido’. bRONzANA ARgETA JUNIOR Za Argetu Junior početak ovogodišnje školske godine protekao je u pobjedničkom slavlju: postala je prva i do sada jedina slovenska robna marka koja je osvojila prestižnu nagradu Euro Effie.

Međunarodna komisija komunikacijskih stručnjaka je, između 29 finalista, odabrala one koji su uspjeli izmjeriti i dokazati uspjeh robne marke na više od dva evropska tržišta. Argeta Junior je tako, u žestokoj konkurenciji globalnih robnih marki koje posluju na evropskom tržištu, dobila bronzano odličje.

Međunarodni žiri kojeg su činili di-

Sa dodjele nagrada u Briselu: Luka Klemenc, direktor projekata, Publicis, Ana Žunjanin i Katarina Papež, regionalne vođe robne marke Argeta u Drogi Kolinskoj, Mojca Jesenovec, direktorica strateškog planiranja, Publicis

rektori, savjetnici i stručnjaci najvećih evropskih i svjetskih kompanija te komunikacijskih agencija, ocijenio je da kampanja Argeta Junior s kompleksnom mrežom aktivnosti koje su bile usmjerene, kako na robnu marku Argeta Junior tako i na predstavljanje novog ukusa Argeta Junior pizza, zaslužuje prestižnu nagradu Euro Effie 2010. Cjelovita akcija koju je Droga Kolinska realizirala u saradnji s agencijom Publicis, s kojom Droga Kolinska sarađuje već dugo godina, postigla je dokazljiv i mjerljiv uspjeh na četiri evropska tržišta.

Prilikom primanja nagrade, Enzo Smrekar, glavni poslovni direktor Droga Kolinska i generalni direktor poslovnog programa Namazi, izjavio je primajući nagradu: “U Droga Kolinskoj nastojimo otkrivati želje i očekivanja

potrošača, svjesni da nas samo visok kvalitet i praćenje trendova u prehrambenoj industriji, osvajanje novih tržišta i intenzivna komunikacija s potrošačima, vode do ostvarenja Argeta cilja-postati broj 1 među namazima u Evropi. Nagrada Euro Effie 2010 je zato za nas još jedno priznanje da smo sa razvojem robne marke Argeta na pravom putu. Uspjeh Argete Junior i cjelokupne linije proizvoda Argeta pripisujem jasnoj strategiji razvoja robne marke i višegodišnjem upornom radu mojih saradnika koji, zajedno s partnerskom agencijom Publicis, pišu uspješnu Argetinu priču.”

Prijava kampanje Argeta Junior na takmičenje Euro Effie 2010 bila je podvrgnuta strogim kriterijima i ocijenjena od strane međunarodnog žirija

50 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 50

10/22/2010 6:44:15 AM

u dva kruga. U prvom krugu ocjenjivanja, pretegnula je efikasnost koju su članovi žirija mjerili kroz pozadinu kampanje, poslovne ciljeve, kreativnu i medijsku strategiju te nepobitne i mjerljive rezultate, odnosno, kroz uspjeh same kampanje. Finalisti prvog kruga su zatim bili ocjenjivani još jednom, pri čemu je žiri ocjenjivao kreativnost (20 odsto ocjene) i efikasnost kampanje (80 odsto ocjene).

Uspjeh robne marke Argeta se iskazuje i u ostvarenim poslovnim rezultatima u prvih osam mjeseci ove godine koji su bolji od onih iz istog perioda prošle godine. Argeta je tako po tržišnom udjelu prva u BiH (50-odstotni tržni udio), Sloveniji (41odsto), na Kosovu (40 odsto) i u Makedoniji (39 odsto). Drugo mjesto po tržišnjom udjelu zauzima u Crnoj Gori (33-odstotni tržišni udio), Srbiji (27 odsto), Austriji (21 odsto), Švicarskoj

(18,5 odsto) i u Hrvatskoj (13,6 odsto).

Euro Effie nagrade 2010 producirane su u partnerstvu sa Euronews-om uz podršku evropskih i međunarodnih medija, oglašivača i asocijacija, kao što su: European Publishers` Council, Sappi Fine Paper Europe, TIME magazine, Con-

tagious Magazine, Procter & Gamble, AdForum, WARC, Viva Xpress Logistics i creativebrief.

Domaćin gala svečanosti dodjele Euro Effie nagrada bio je Rory Sutherland, potpredsjednik Ogilvy Group UK, predsjednik IPA. ■ MEDIA MARKETING / 51

MM 05 2010.indd 51

10/22/2010 6:44:44 AM

Dr. Peter Hasslacher, direktor ureda Advantage Austria u Sarajevu

MM U POSJETI Advantage Austria, ured u Sarajevu

ADVANTAgE AUSTRIA–– DObRO zVUČI, A I FUNKcIONIšE Piše / EKREM DUPANOVIĆ

ADVANTAgE AUSTRIA JE NOVI bREND AUSTRIJSKOg gOSPODARSTVA U NJEgOVIm ODNOSImA SA SVIJETOm. ON JASNO gOVORI DA AUSTRIJA DAJE PREDNOST SVImA KOJI SA NJOm SARAđUJU, ODNOSNO DAJE PREDNOST gOSPODARSTVENIcImA Iz cIJELOgA SVIJETA KOJI ŽELE, zAJEDNO S AUSTRIJANcImA, NEšTO OSTVARITI. cIJELI SUSTAV ADVANTAgE AUSTRIA U SVIJETU, KOJEg ČINI 116 UREDA (SVA INFRASTRUKTURNA OPREmA I KOmUNIKAcIJSKI mATERIJALI), REbRENDIRAN JE U JEDNOm DANU. bILO JE TO 23. NOVEmbRA PROšLE gODINE. 52 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 52

10/22/2010 6:44:48 AM

A

ustrijska izvozna privreda izlazi iz krize u koju je zapala slabljenjem svjetskog tržišta izazvanog globalnom ekonomskom krizom. Ove bi godine austrijski izvoz trebao, u poređenju s prošlom godinom, porasti za sedam odsto. To najavljuje predsjednik Koruške privredne komore, Franc Pacher. Kako kaže, Austrija je uspješna, prije svega zato jer su uspjeli zadržati stručnjake, spriječiti bijeg mozgova. Tvrtke su „iz ladica“ izvadile nacrte za nove proizvode, koje su pripremale u godinama privrednog rasta. Pacher istovremeno kaže da su, na primjer, uspjeli zadržati broj zaposlenih u građevinskoj industriji na predkriznom nivou jer su se preorijentirali na gradnju alternativnih izvora energije. „Tvrtke koje su taj izazov iskoristile, rasle su i u toku krize.“ Da je kriza i šansa, u Austriji su shvatili ozbiljno i uspjeli iz nje izaći s manje ožiljaka od mnogih drugih zemalja.

Internacionalizacija austrijske privrede je proces koji bi Austriji trebao obezbijediti mnogo sadržajniju i kvalitet-

grad Bosne i Hercegovine došao je s pozicije direktora marketinga Advantage Austria, nakon što je, zajedno sa svojim saradnicima, uspješno kreirao novi brend i rebrendirao svih 116 ureda u svijetu.

Povod za razgovor s dr. Hasslacherom je inicijativa Advantage Austria da se uskoro u Sarajevu organizira prvi sastanak advertising industrija Austrije i Bosne i Hercegovine, poslovni event na kojem bi se oglašivačke industrije dvije zemlje međusobno upoznale i prodiskutovale o mogućnostima zajedničke suradnje. Slijedeći sastanak bi se, najvjerovatnije, trebao na proljeće održati u Beču.

Razgovor smo započeli o brendu Advantage Austria. Kako je nastao i zašto je, zapravo, pokrenut proces njegovog stvaranja.

Hasslacher: Naš novi brend je Advantage Austria. Prije toga smo bili Austria Trade i imali smo različite lokalne brendove. U Hrvatskoj je to bio Austrijski ured za vanjsku trgovinu, u BiH Ekonomski odjel Austrijske ambasade itd. Svi ti uredi širom svijeta

britanske agencije imaju najveća iskustva s brendingom te s countri profajlingom. Početna ideja je bila da napravimo nešto što će Austrijsku ekonomiju promovirati na nov način u poslovnom svijetu. Dakle, prije svega, odlučili smo se da osvježimo naše poznato ‘A’, logo koji je kreiran sedamdesetih godina i koji je postao poznat u Austriji i cijelom svijetu. To je bila naša početna ideja.

S austrijskom i londonskom agencijom smo se dogovorili da nam je cilj da ‘A’ komuniciramo u okviru cijelog našeg sustava i da stvaramo sinergiju, kako unutar naše organizacije, tako i same organizacije s austrijskim tvrtkama koje posluju na međunarodnom tržištu. Naše ‘A’ smo zamišljali kao krovni brend austrijskog gospodarstva u svijetu, a nazivom Advantage Austria, u koji smo inkorporirali već poznato ‘A’, željeli smo kazati kako smo mi ti koji stvaraju prednost za austrijske tvrtke i njihove poslovne partnere. Dogovorili smo se da slogan komuniciramo na engleskom jeziku jer je to jezik međunarodne poslovne zajednice. Iz Austrije

personaliti. To bi trebao biti lajt motiv austrijskog gospodarstva u inozemstvu, koji motivira naše tvrtke da kreiraju nešto što ljudi ne očekuju, što nije poznato, ali je, s druge strane, genijalno. To je ideja Surprisingly Ingenious.

NEW yORK JE ATRAKTIVNIJI, ALI JE SARAJEVO VEćI IzAzOV MM: Dolazak u Sarajevo vam je nagrada za uspješno realiziran projekat ili je to bio vaš izbor.

Hasslacher: Sarajevo je bilo moj izbor. Od 116 ureda u svijetu, njih 68 ima status ‘glavnih ureda’, kao što je i ovaj sarajevski. Prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu, radio sam u Hrvatskoj, tamo sam naučio jezik, vidio sam kako stvari funkcionišu na ovom području. Ova je regija jedina regija na kojoj smo broj 1 po investicijama i jedan od najvažnijih trgovinskih partnera. Konačno, imamo i zajedničku povjest.

Mnogo bi bilo atraktivnije živjeti i raditi u New Yorku, ali u SAD Austrija zauzima tek 75. mjesto na listi najvažnijih eko-

Bosna i Hercegovina je malo tržište. Velike zemlje, poput Francuske, Njemačke i SAD, počinju ozbiljnije razmišljati o tržištima na kojima živi minimum 10 ili 15 miliona stanovnika. U BiH ih je četiri miliona. Zato veliki nisu više ulagali. Austrija je mala zemlja pa hajde da se mi udružujemo i pravimo velike projekte. Zato Austrija investira više od drugih. niju ekonomsku razmjenu sa svijetom.

NAš NOVI bREND: ADVANTAgE AUSTRIA „U Austriji više ne govorimo o klasičnom izvozu, odnosno uvozu. Mi sada govorimo o internacionalizaciji našeg gospodarstva,“ kaže Dr. Peter Hasslacher, direktor ureda Advantage Austria u Sarajevu, dosadašnjeg Ekonomskog odjela Austrijske ambasade. „Internacionalizacija gospodarstva je kreativniji pristup poslovnoj suradnji sa svijetom. Takav pristup podrazumijeva, između ostalog, i izvoz ideja, izvoz projekata, izvoz know-howa i njihov uvoz, takođe.“ Advantage Austria je novi brend za raniji Austrijski ured za vanjsku trgovinu ili Ekonomski odjel Austrijske ambasade, zavisno od toga kako se zvao koji od 116 ureda u cijelom svijetu.

Dr. Peter Hasslacher je u Sarajevo stigao nedavno, preuzevši odgovornost za rukovođenje uredom Advantage Austria u Sarajevu. U glavni

su bili u okviru jedinstvene strukture, samo ta struktura spolja nije bila vidljiva. Ako imamo 116 ureda u svijetu, ako imamo svjetski sustav sa 800 suradnika, onda je logično da taj svjetski sustav bude vidljiv, da bude jedan brend. Tako smo, prije dvije godine, počeli raditi na brendiranju i, nakon izvjesnog vremena, došli smo do brenda Advantage Austria. On jasno govori da Austrija daje prednost svima koji sa njom sarađuju, odnosno daje prednost gospodarstvenicima iz cijeloga svijeta koji žele zajedno s nama nešto ostvariti. To je bila naša ideja.

MM: U Sarajevo ste došli s pozicije direktora marketinga Advantage Austria. U okviru Vašeg tima je brend i stvoren. Kako ste komunicirali novi brend i kakvi su prvi rezultati? cIJELI SVIJET REbRENDIRAN zA JEDAN DAN Hasslacher: Brend smo kreirali zajedno s jednom londonskom agencijom. Odlučili smo se za tu suradnju jer

bismo teško s cijelim svijetom komunicirali na njemačkom jeziku, kao što bi i vama u Bosni i Hercegovini to bilo nemoguće na bosanskom jeziku. Kada smo imali ime, raspisali smo javni natječaj u Austriji za izbor lokalne agencije koja će uraditi dizajn. To je bio proces koji smo s uspjehom realizirali.

MM: Kakvi su rezultati?

Hasslacher: Cijeli naš sustav u svijetu smo rebrendirali u jednom danu.

Bilo je to 23. novembra prošle godine.

Svu infrastrukturnu opremu i komunikacijske materijale, u svim našim uredima, rebrendirali smo u toku samo jednog dana. Bilo je to prvi put da smo tako nešto napravili u 116 naših ureda širom svijeta. Svaki suradnik, u svakom uredu, dobio je tog dana jedan paket dobrodošlice s novim brendom i s još nekoliko zabavnih stvari koje su mu trebale ostati u sjećanju.

Naš prvi korak je bio da se ljudi identificiraju s novim brendom i u tome smo u cjelosti uspjeli.

Kreilali smo i slogan Surprisingly Ingenious čime smo željeli pokazato svoj

nomskih partnera. U ovoj smo regiji lideri.

MM: Lijepo je biti lider.

Hasslacher: Naravno, lijepo je biti lider, a još je ljepše kada imate dosta mogućnosti da zajedno napravite nešto novo i korisno. To je ovdje moguće i to je motiv zbog kojeg sam se odlučio da dođem u Sarajevo.

MM: Istina je da je Austrija najveći investitor u BiH, ali ja se ne mogu oteti utisku da je to, prije svega, zbog toga što su drugi manje ulagali, nego što je Austrija napravila nešto spektakularno. Čini mi se da je dosadašnja saradnja dobra osnova da BiH i Austrija uđu u ozbiljnije projekte koji će mnogo više značiti objema zemljama. Ovdje, prije svega, mislim da BiH treba postati ozbiljniji partner, mislim da su neiskorištene šanse na našoj strani.

Hasslacher: Djelomično se slažem sa vama. Bosna i Hercegovina je malo tržište. Velike zemlje, poput Francuske, Njemačke i SAD, počinju oizbiljnije razmišljati o tržištima na kojima živi minimum 10 ili 15 miliona stanovnika.

U BiH ih je četiri miliona. Zato veliki MEDIA MARKETING / 53

MM 05 2010.indd 53

10/22/2010 6:44:49 AM

nisu više ulagali. Austrija je mala zemlja pa hajde da se mi udružujemo i pravimo velike projekte. Zato Austrija investira više od drugih. Ponovo ću kazati da ne smijemo zanemarivati našu povjest koja nas, takođe, upućuje na čvršću suradnju.

TREBA RAZMIŠLJATI O KOMPARATIVNIM PREDNOSTIMA MM: Bosna i Hercegovina može sigurno biti ozbiljan partner Austriji, i obrnuto. Kako vizionirate poslovnu saradnju dvije zemlje u narednim godinama?

Hasslacher: Bosna već jeste dobar partner, ali uvijek postoje mogućnosti za obimnijom i sadržajnijom saradnjom. Nemojmo govoriti samo o velikim projektima. I za male projekte, posebno u energetskom sektoru, postoji veliki interes austrijskih tvrtki.

Proizvodnja i prerada hrane može biti dobro područje suradnje. U toj oblasti i vi i mi imamo veliki potencijal.

U BiH imate odlične IT stručnjake, a

KTM motocikl, model Adventure

bi jako važno da ljudi u Bosni počnu razmišljati o komparativnim prednostima koje postoje, i koje treba stvarati, o tome šta su objektivne prednosti Bosne i Hercegovine, u odnosu na druge zemlje, u ovom regionu. Poreski sustav, efikasna i brža administracija,

Austrija isključivo finansiraju naši članovi, a ne država. Mi danas imamo oko 400.000 članova koji plaćaju naše usluge. To je način na koji se osigurava efikasnost jer ste pod stalnim pritiskom da budete efikasni. Efikasnost znači obezbijediti svojim članovima što veću korist

upit jedne naše članice koja želi znati kakvo je bosanskohercegovčako tržište opreme za kupatila. Oni proizvode takvu opremu i razmišljaju da dođu na ovo tržište. Naš je sad zadatak da im dostavimo precizne odgovore – kontaktirajte tu i tu firmu, zainteresirana je za suradnju, tamo radi gospodin taj i taj, govori engleski jezik itd.

MM: Planirate uskoro organizirati sastanak austrijske i bosanskohercegovačke advertising industrije. Ideja je zanimljiva, ali zašto mislite da bi bilo značajno povezati ta dva sektora?

Hasslacher: Svako se gospodarstvo sve više usmjerava ka uslugama. Kreativna industrija je jedno od najdinamičnijih područja, ima najveći porast prihoda i porast broja zaposlenih. To je budućnost, mi smo je Austriji prepoznali i želimo raditi na tom planu. U Austriji, recimo, imamo tvrtku KTM koja je poznati proizvođač motocikla. Imaju sjajnog dizajnera, jednog od najboljih u Evropi, koji je dizajnirao modele prihvaćene u gotovo cijelom svijetu. Italija

Advantage Austria je novi brend austrijskog gospodarstva u njegovim odnosima sa svijetom. On jasno govori da Austrija daje prednost svima koji sa njom sarađuju, odnosno daje prednost gospodarstvenicima iz cijeloga svijeta koji žele, zajedno s Austrijancima, nešto ostvariti. Cijeli sustav Advantage Austria u svijetu, kojeg čini 116 ureda (sva infrastrukturna oprema i komunikacijski materijali), rebrendiran je u jednom danu. Bilo je to 23. novembra prošle godine. naše tvrtke upravo traže takve ljude na principu outsourcinga. Metalna industrija je takođe interesantna za Austriju. Imate dobre tvrtke koje se bave proizvodnjom auto-dijelova. Mi, opet, u Austriji imamo jak auto klaster. Gotovo na svakom području imamo velike potencijale, ali moramo o njima prestati govoriti već ih početi koristiti.

MM: Šta bi, po vašem mišljenju, BiH i Austrija konkretno trebali uraditi da se stvari počnu još bolje razvijati? Poznajemo li se mi dovoljno, bez obzira na povjesne, geografske i neke druge uvjete?

Hasslacher: Mislim da vi bolje poznajete nas, nego mi vas. Nije svaki konobar, koji govori njemački, Austrijanac ili Nijemac. Većina konobara u Austriji govore hrvatski ili bosanski jezik. U Austriji je BiH još uvijek najpoznatija po nedavnom ratu i možda je baš taj nesretni rat bio povod da smo, nakon njega, došli ovdje da pomognemo u revitalizaciji vašeg gospodarstva. Šta konkretno možemo uraditi, kako bismo iskoristili potencijale? Bilo

dinamika, dobra radna snaga, vizija i ciljevi koje želite ostvariti...Sve su to komparativne prednosti koje Bosna i Hercegovina mora prepoznati i komunicirati ih potencijalnim partnerima u inozemstvu kako bi ih i oni prepoznali. Ovdje mora postojati konsenzus o tome šta želite postići i kako to možete ostvariti.

MM: Austrija je organizirala svoju promociju u svijetu na više nivoa. Vrlo ste uspješni u tome. S druge strane, mi čak ni neznamo ko je odgovoran u našoj zemlji za promociju u inozemstvu, a kamo li da imamo budžet za to. Tu bi nam mogli pomoći tako što biste, na primjer, napravili neki workshop za ljude s vrha vlasti i objasnili im važnost promocije i kako je realizirati. Princip je isti. Naravno da je bolje imati 116 ureda, ali i 6 bi za BiH bilo velika stvar, ako već nemamo nijedan. Mi stalno govorimo da je budućnost našeg gospodarstva u malim i srednjim poduzećima, ali ona nisu sposobna sama izaći na međunarodno tržište.

Hasslacher: Ovdje nije samo pitanje države već i civilnog društva. Advantage

od toga da su članovi Advantage Austria.

DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA MM: Jedna od najvećih prednosti Advantage Austria je u tome što vi, na neki način, komunicirate u oba smjera.

Radite za austrijske kompanije i njihov uspjeh na BH tržištu, ali istovremeno austrijskim kompanijama dajete i informacije o tome šta bi se moglo kupiti na ovom tržištu. Slični odjeli drugih ambasada ovdje rade samo u jednom smjeru.

Hasslacher: Među našim članovima su i austrijski importeri kojima su takođe potrebne informacije o tome šta se u BiH može kupiti i plasirati na austrijskom tržištu. To znači da je naš interes i da Bosna i Hercegovina izvozi u Austriju te tako omogućava poslovanje tvrtkama koje se bave uvozom u našu zemlju.

Ono što mislim da je naša velika prednost, a i preduvjet za rezultate koje ostvarujemo, jeste svakodnevni rad. Mi svakog dana dobijemo od 15 do 20 austrijskih kompanija upit u kojem oni nešto traže od nas. Evo, danas smo dobili

jeste najjača u proizvodnji motocikla, ali i Austrija je jaka zahvaljujući, između ostalog, i dobrom dizajnu. Razmišljajući na taj način želimo vidjeti šta ovdje u Bosni i Hercegovini možemo zajednički uraditi. I vi imate vrlo kreativne ljude čiji su potencijali možda i veći od zahtjeva njihovih lokalnih klijenata. Možda im treba pružiti šansu da urade nešto veliko i izvan granica vaše zemlje.

Osim toga, kreativna industrija može učiniti jako mnogo za ukupan razvoj bosanskohercegovačkog gospodarstva.

Moj cilj, zajedno sa mojim suradnicima, jeste da koristimo potencijale koji postoje, da povećamo rezultate u oblasti investicija i trgovine u oba smjera. Ja neću sada govoriti da će ta povećanja biti 30 ili 40 odsto, ali ću vam navesti primjer iz Hrvatske. Ja sam došao u Zagreb 2001. godine, a vratio sam se u Beč 2008. godine. Za tih sedam godina investicije austrijskih tvrtki u Hrvatsku su povećane za 4 puta (400 odsto), dok je trgovinska razmjena zajedno s drugim poslovima, porasla za 2,5 puta (250 odsto). Mislim da to nije malo. ■

54 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 54

10/22/2010 7:14:17 AM

REGULATIVA Koncept slovenskog zakona o medijima

KONcEPT mEDIJSKOg zAKONA UzNEmIRIO SLOVENSKU OgLAšIVAČKU STRUKU Piše / SABINA PETROV, Finance

OgLAšIVAČKA I mARKETINšKA STRUKA SE PROTIVE PREDLOŽENIm RJEšENJImA zAKONA O mEDIJImA KOJA SU STROŽIJA OD EVROPSKE REgULATIVE. U NAREDNE FAzE USVAJANJA zAKONA OzbILJNO ćE SE UKLJUČITI SVOJIm PRImJEDbAmA I PRIJEDLOzImA.

U

Slovenskoj oglašivačkoj komori (SOZ), izražavaju ozbiljnu zabrinutost nad nekim predloženim rješenjima i smatraju da prijedlog Zakona o medijima neće doprinijeti većoj pluralnosti medija, većoj konkurentnosti i uspostavljanju pravila koja bi važila za sve jednako. „Nasuprot, predlažu se dodatna ograničenja, odnosno zabrane, što bismo mogli shvatiti kao želju zakonodavca za većom, a ne manjom ulogom države. I još nešto: neke odredbe će imati negativan ekonomski efekat na medije, pa i širu oglašivačku djelatnost, zbog ograničenja, odnosno, zabrana,“ upozorila je direktorica SOZ Barbara Kranjc.

NERAzUmNI I NELOgIČNI PRIJEDLOzI U Društvu za marketing Slovenije (DMS), sa stanovišta oglašavanja u prijedlogu Zakona o medijima najviše ističu područje sadržajnih ograničenja i ograničenja obima oglašavanja. „Predlažemo da se ponovo razmisli o većoj usklađenosti prijedloga Zakona i nekih direktiva Evropske unije, a posebno s direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama. Potrebno je uskladiti predložena ograničenja u oglašavanju hrane i pića, potrebna su jasnija opredjeljenja u vezi sa zaštitom djece i maloljetnika, pa i usmjerenja o uključivanju proizvoda u programske sadržaje,“ kaže predsjednica DMS Maja Makovec Brenčič.

Ništa manje nije kritična ni direktorica agencije Luna TBWA, Špela Levičnik Oblak, koja kaže da predloženi Zakon o medijima sadrži mnoge nerazumne pa i nelogične prijedloge. „Posebno ako znamo da je njegova ambicija, prije svega, bila uskla-

đivanje s nekim direktivama Evropske unije. Bojim se da na ovaj način nećemo postići veću pluralnost medija, konkurentnost i uspostavljanje jasnih pravila.“ Posljedice predloženih rješenja u konceptu Zakona o medijima, prema riječima Špele Levičnik Oblak, mogu biti velike i dalekosežne. „Neki prijedlozi, koji se tiču područja oglašavanja, kao što su uključivanje djece, oglašavanje hrane i pića i uključivanje proizvoda u program, su strožiji nego na većini tržišta Evropske unije, pa ih, po preporukama EU, u Sloveniji već sada uređujemo samoregulativom. Čini se, kao da su autori koncepta željeli sa sve većim ograničenjima oprati lošu savjest za ona područja koja su zaista zaslužila veću preglednost i uređenost,“ zaključuje sagovornica.

PRIVREDA ćE bITI U LOšIJEm POLOŽAJU Direktorica SOZ-a je upozorila da će slovenska privreda (a djelatnost oglašavanja je njen važan i neodvojiv dio), zbog strožijih ograničenja i zabrana, biti u lošijem položaju. „Predloženi pristup koregulaciji oglašavanja hrane i pića će se, kako u prehrambenmoj tako i u oglašivačkoj industriji, odraziti izrazito negativno i nesrazmjeran u odnosu na problematiku prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koji su povod za ograničavanje oglašavanja hrane s visokim sadržajem masnoća, soli i šećera. Prije svega, nameće veća ograničenja od glavnine tržišta Evropske unije, koja poštuju preporuke EU zapisane u direktivi o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja kaže da to područje treba urediti podsticanjem samoregulative.“ Da u narednim fazama procesa razrade i usvajanja zakona, treba u vidu imati otvorenost i mogućnost razvoja slovenske privrede, upozorava i predsjednica DMS: „Marketing i njegov marketinškokomunikacijski dio-i sve što je

povezano s medijima-značajno utiču na postizanje uspješnosti slovenske privrede i njene prepoznatljivosti, kao što je to, na primjer, vrijednost robnih marki.

Pri tom ne smijemo zaboraviti na značaj samoregulative koja, u poređenju s međunarodnim prostorom, igra značajnu ulogu u djelovanju pojedinih industrija,“ istakla je Maja Makovec Brenčič.

PRIJEDLOzI KOJI NAJVIšE ŽULJAJU STRUKU Predložena rješenja u konceptu zakona o medijima, koja zbunjuju slovensku oglašivačku struku, odnose se na zabranu pojavljivanja djece u oglasima, ograničenju oglašavanja hrane i pića i dozvoljenom vremenu oglašavanja na televiziji. Kretaori koncepta Zakona o medijima u uvodu kažu da nisu mijenjali rješenja koja su bila sadržana u zakonu do sada, a u praksi su se pokazala kao dobra. Na podučju oglašavanja ima samo nekoliko izmjena.

U konceptu Zakona o medijima je, između ostalog, predviđeno da djeca i maloljetnici ne smiju biti korišteni kao oruđe za promociju imena ili firme, robne marke ili imidža sponzora, odnosno za podršku prometu roba, usluga, prava ili obaveza.

Kreatori Zakona pri tom nisu baš najdosljedniji. U članovima koji slijede članu kojim se pojavljivanje djece u oglasima zabranjuje, govore o ograničenjima oglasnih sadržaja namjenjenih ciljnoj gurpi koju većinom čine djeca i maloljetnici, ili u kojima nastupaju djeca ili maloljetnici.

U oglasima se, osim djece, po novom nebi smejli pojavljivati ni novinari i voditelji dnevnih informativnih programa.

Za oglašavanje na televiziji koncept zakona ukida dnevnu kvotu oglašavanja i uvodi 30-minutni interval između oglasnih blokova, u kojem televizije ne smiju emitirati oglase.

Koncept zakona, osim toga, vrijeme oglašavanja i vrijeme televizijske proda-

je ograničava na deset minuta u toku jednog sata, odnosno, na sedam minuta za nacionalnu televiziju u najgledanijem terminu od 18 do 23 sata. Ograničenje oglašavanja na deset minuta u jednom satu programa je storžije od direktive EU o audiovizuelnim medijskim uslugama.

Koncepzt zakona zabranjuje i korištenje promocijskog prikazivanja proizvoda (producta placement) na RTV Slovenija.

Nova ograničenja su predviđena i na području oglašavanja zdravlju škodljive hrane i pića. Koncept zakona medijima, doduše, dozvoljava oglašavanje hrane i pića koji sadrže tvari s hranljivim i fiziološkim učinkom, kao što su masti, transmasne kiseline, so, natrij i šećer, čije prekomjerno uživanje u ukupnoj prehrani nije preporučljivo, ali samo uz uvažavanje etičkih mjerila koje sami unaprijed odrede. Ta mjerila moraju svo vrijeme biti javno dostupna, dok saopštenje o provedbi internih mjerila i eventualnih pritužbi korisnika, izdavač bi svake godine morao poslati savjetu za medije.

Oglasni sadržaji moraju biti tako kreirani da ih je moguće sasvim jasno prepoznati. One oglašivačke sadržaje, koji po stilu ili obliku mogu mogu dovesti čitaoca u zabunu da je riječ o medijskom sadržaju, moraju biti označeni kao oglas, oglasna poruka ili plaćena objava.

Osim toga, takve poruke moraju sadržavati još i podatak o oglašivaču. Prikriveno oglašavanje je zabranjeno, a za njega su odgovorni naručilac objave i izdavač.

U kaznenim odredbama koncepta Zakona, za njegovo kršenje su predviđene kazne koje se kreću od 100 do 125 hiljada eura. Između šest i 125 hiljada eura kazne, za prekršaj bi se mogao kazniti izdavač koji bi objavio oglase, odnosno medijske ili programske sadržaje, u kojem bi djeca i maloljetnici bili korišteni kao komunikacijsko oruđe za promciju imena ili firme, robne marke ili imidža sponzora. ■ MEDIA MARKETING / 55

MM 05 2010.indd 55

10/22/2010 6:44:51 AM

SJEĆANJE Dragan Sakan, Idea Man

SAKIJA SMO VOLJELI ZATO ŠTO JE UVIJEK BIO

I ČOVJEK, I LJUDINA, I FRAJER Priredio / EKREM DUPANOVIĆ

N

išta nije kreirano, a da prethodno nije odsanjano! To je bio njegov moto.

Dragan Sakan (1950-2010) bio je pionir i jedan od osnivača advertising scene u bivšoj Jugoslaviji. Bio je začetnik kreativnog mišljenja u Srbiji. Doveo je kreativni svet u Beograd osnivanjem BeogrAD festivala i stavljanjem srbijanske prijestonice na mapu Art Director Cluba Evrope. Zahvaljujući Sakanu, Beograd je bio domaćin međunarodnim festivalima i velikanima kao što su dr.

Eduard de Bono, Jacques Seguela, Donald Gunn, Bob Garfield, Herman Vaske... Doveo je u Beograd najgledaniji svjetski televizijski šou, Evroviziju. S druge strane, otvorio je vrata svijeta kreativnom Beogradu. Advertising Age ga je opisao riječima: ”Gotovo mitska figura, čovjek koji je transformirao propagandu u advertising u regionu”.

Po vokaciji psiholog, Sakan je tokom 35 godina duge karijere bio autor stotina reklamnih kampanja, četiri knjige iz oblasti kreativnog mišljenja i bavio se sa 33 oblasti kreativnog mišljenja.

Njegova kuća u Hilandarskoj 14 već decenijama, pod različitim imenima, važi za najnagrađivaniju kuću na Balkanu, kao Borba, SM Delo, Saatchi & Saatchi, a poslednjih 8 godina kao New Moment New Ideas Company.

Sakan je osnovao Savet za novo mišljenje, neprofitnu ogranizacija u cilju podsticanja ideja za dobrobit društva, zatim BeogrAD festival, Galeriju Ideja, New Moment Multimedijalni Magazin za umjetnost i advertising te Evropsku školu za ideje Ideas Campus Piran.

Kao kreativni director, Sakan je osvojio više stotina lokalnih i internacionalnih nagrada: Kreativna ličnost godine JFTK, Portorož 1986.godine, Nagrada za životno delo, UEPS 2000.godine, Ambasador srpske kreativnosti 2008.godine, Nagrada “Freedom”, Međunarodni centar za mir Sarajevo 2008.godine, Kre-

ativni direktor agencije godine Nove Evrope 1998.godine, Počasni građanin Pirana 2010 godine...

Bio je predsjednik i član mnogobrojnih žirija u cijelom svijetu, profesor na Akademiji umetnosti u Beogradu i gostujući profesor širom Evrope.

Jubilarnih 35 godina karijere obilježio je, prije nepuna dva mjeseca, izdavanjem svoje nove knjige New Idea Woman, čija je promocija bila planirana za početak oktobra u Beogradu, ali je Dragan Sakan, nažalost, upravo u to vrijeme napustio ovaj svijet.

Bio je oženjen, otac dva sina Žarka i Lazara, koji idu njegovim stopama.

Kako je voleo da kaže: HVALA PRIJATELJI, IDEMO DALJE….

Naposredno pred zatvaranje ovog broja Media Marketinga, Jure Apih nam je poslao vijest da je Berlinska škola kreativnog vođenja (Berlin School of Creative Leadership), u čast Dragana Sakana, ustanovila stipendiju koja je namijenjena nadarenim mladim kreativcima iz Istočne Evrope. Stipendija će pokriti sve troškove školovanja u Berlinskoj školi. Studenti, koji osvoje stipnediju, počet će sa školovanjem u martu 2011. godine.

Saki je bio veliki prijatelj Media Marketinga. U zadnje smo vrijeme zajedno kreirali ideje kako MM stvoriti jakim advertising medijem u regiji. Krajem oktobra smo planirali susret u Beogradu kako bismo maštali i namaštavali. Njega više nema da nam pomogne u realizaciji te vizije. Morat ćemo sami.

Zamolili smo ovom prilikom nekoliko Sakijevih dugogodišnjih prijatelja i saradnika da napišu par rečenica povodom smrti velikana advertisinga.

IVAN STANKOVIć, PREDSJEDNIK cOmmUNISA Vrlo je teško započeti tekst o nekome za koga nije lako prihvatiti da više

nije živ. Moram priznati da sam očekivao da će Saki i ovu bitku dobiti te da će se opet pojaviti u Hilandarskoj, s nekim novim projektom, s nekom novom idejom. To mi je nekako bilo normalno za njega.

Upoznao sam ga pre 25 godina u podrumčetu Borbe, gde je sedeo u zadimljenoj prostoriji, čudno skvrčen na stolici, u oblacima dima i šarenom Lacosta džemperu. Iako su mu se mnogi podsmevali i pravili šale na njegov račun, već tada je čvrsto verovao u ono što je radio. A to je, tada, bila čista jeres. Verovao je u svoju profesiju, u kreativnost, u ideje, u istrajnost i ostvarivanje snova.

Imao je čudesnu istrajnost i moć da i druge ubedi u to. I mene je ubedio – u početku kao poznanik, kasnije kao direktor u Studio marketing Delu, a kasnije kao partner i prijatelj u Saatchi-u.

Taj period je definitivno promenio čitavu reklamnu scenu na prostorima bivše Jugoslavije. Uveli smo nešto novo, neobično, postali priznati članovi društva, stotine ljudi uveli u profesiju. Teško je naći nekog značajnijeg u zemljama u okruženju, koji nije počeo svoju karijeru u tom čuvenom Saatchi-u, nekoga koji nije neke stvari naučio od njega.

Sakiju je reklama bila život i totalno posvećenje. On je bio jedan od onih koji bi uveče legao, a ujutru se budio s mišlju o poslu, kreativnosti, novim idejama.

Mi smo uspeli da našu saradnju i partnerstvo završimo na jedan dosta redak i neuobičajen način u ovim krajevima – u prijateljstvu i međusobnom uvažavanju. Nakon toga, redovno smo se viđali, ali ne tako često. Uvek mi je bilo zadovoljstvo da čujem neku novu ideju koja ga je opsedala, da popričamo o starim dobrim vremenima i da se nasmejemo na neke od stvari koje su nam se događale. Došli smo do toga, da mi je pre par godina rekao da shvata da sam mu godinama bio najveći prijatelj. Lepo

je to bilo čuti.

Saki je mrzeo lekare. Nije dopuštao nikome, a pogotovo svojim najbližim, da mu bilo šta kažu o zanemarivanju svog zdravlja. Imao sam utisak da sebi nije dozvoljavao da se razboli, imao je još toliko toga da uradi.

On je bio i medicinski fenomen. Njegov mozak je kontrolisao njegovo telo, ne dajući mu da reaguje na neke stvari od kojih bi drugi ljudi odavno bili mrtvi.

I kada ga je udar pogodio baš tu, sve je počelo da otkazuje.

Svima će nam biti teško bez Sakija. Najteže njegovim najbližima – Maci, Žarku i Lakiju, njegovoj majci i bratu, ali i Tetki, Štajku, brojnim prijateljima, njegovim kolegama. Nedostajaće i svima onima kojima je bio i ostao inspiracija, učitelj, mentor, a takvih je mnogo, ovde i u inostranstvu.

Za svojih 60 godina, uradio je mnogo. Imao je planove za još više. Ostavio nam je veliku prazninu, koju će biti nemoguće popuniti.

Za života je postao legenda. A sada je legenda otišla u legendu.

Neka mu je večna slava i hvala.

JURE APIh, PREDSJEDNIK gOLDEN DRUm FESTIVALA U nedjelju 3. oktobra u Beogradu je stalo srce Dragana Sakana. Umro je, kako smo ga ponekad, ne bez trunke zavisti, nazivali prijatelji, Advertising King of Balkan. I nije mu bilo neprijatno da to čuje. Sto lica imao je taj jugoistočni l’enfant terrible Evrope i Dragan, koji je bio zakleti ekletik, je poznavao sve.

Digao se iz nesrećnog kotla i stupio u svijet gena u krvi, ali nikada nije zatajio.

Kada je u avgustu, na svom zadnjem Piran Ideas Campusu, uz melodiju romskih trubača, zaplesao sa princezom Jelisavetom Karađorđević, činilo se da je na vrhuncu. Osvojio je svoju najdražu Pretty Woman, kako je razumio adver-

56 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 56

10/22/2010 6:44:53 AM

MM 05 2010.indd 57

10/22/2010 6:44:54 AM

tising, osvojio je Jugu i Novu Evropu, u svijetu nema prepoznatljivijeg i cjenjenijeg AdMana Jugoistočne Evrope, nego što je bio Dragan. I osvojio je Piran, njegov najomiljeniji kutak planete.

Dragan Sakan oglašavanje nije kreirao, Saki je advertising živio. Ne poznajem nikog drugog ko bi mu u tome dorastao. „Dragi prijatelji, ajmo na Neverending Party, svi ste pozvani,“ završio je svoju zadnju knjigu Balkan tango with New Idea Woman.

Lijepo, možda najljepše poglavlje advertisinga se zatvorilo.

ANDREW ROLLINS, EPIcA AWARDS Čovjek u svojoj karijeri susretne svega nekoliko ljudi koje može smatrati istinskim prijateljima, ljudi za koje znate da ćete im ostati bliski i nakon svog radnog vijeka. Dragan Sakan za mene je svakako bio jedan od ovakvih prijatelja, zbog čega je tugu radi njegovog odlaska utoliko teže podnijeti.

Njegovi brojni talenti i kreativna energija naširoko su poznati u regiji ali, zaista, i daleko izvan nje. Niko nije učinio više od Sakija da oglašavanje sa Balkana stavi na mapu svijeta. No riječ “advertising” previše je limitirajuća. Njegovi talenti uključivali su sve oblike komunikacije - dijelio je strast za umjetnost, muziku, literaturu, film i filozofiju - istinski Renesansni čovjek sa balkanskim srcem.

Iako su njegovi kreativni talenti bili vanredni, Saki, kao lik, je ono što će mi najviše nedostajati. Toliko kvaliteta navire u misli - njegova lojalnost, darežljivost, hrabrost, inteligencija i njegov ponos. Nevolja u njegovom životu nije manjkalo, ali on bi se uvijek uzdigao iznad njih - uz humor i poniznost.

Dragan je u život, koji je živio, zgurao brojne živote - i sve ih živio do krajnjih granica.

Smatram se počašćenim što sam ga poznavao. bOJAN hADŽIhALILOVIć, FAbRIKA SARAJEVO Zašto smo voljeli Sakija?

Zato što je u duši bio i ostao Bosanac.

Zato što je predstavljao Beograd kakav bi trebao biti.

Zato što je bio brižan prema svakome, kako samo roditelji mogu biti.

Zato što je uvijek bio okružen ljudima sa osmjehom.

Zato što ste, kada ga upoznate, imali utisak da ga poznajete čitav život.

Zato što mu nije bilo mrsko educirati i nas i klijente.

Zato što je bio prvi u svemu što je radio.

Zato što u je uvijek bio direktor, kreativni direktor.

Zato što je stvarao reklame koje smo voljeli.

Zato što je od papirića pravio čuda.

Zato što je u naše ime prelamao sve probleme.

Zato što je spajao kreativne ljude iz čistog meraka.

Zato što je dijelio svoje znanje i kreativnost, otvorena srca.

Zato što je volio ono što je radio.

Zato što je Ideju stavljao ispred svega.

Zato što je bio odličan dizajner, copywriter, fotograf, scenarista, režiser, producent, muzičar i mislilac.

Zato što je uvijek govorio: Gdje si druže dragi?

Zato što je uvijek bio i čovjek, i ljudina, i frajer.

Zato što je rekao da Kreativac nikada ne umire.

Sarajevo, dan kada je otišao Saki NASTJA mULEJ, NEW mOmENT U jesen 1999. pozvala me Meta Dobnikar i najavila mi Dragana Sakana. Nekoliko dana nakon toga nazvao me je telefonom. Tresla sam se od uzbuđenja.

To je bilo vrijeme kada je Saki bio bog.

Godinu dana ranije, na Golden Drumu je pokupio sve nagrade i postao Agencija godine Nove Evrope. Naravno, samo oglašavanje ga nije u potpunosti zadovoljavalo. Te godine je planirao da snove, koje je pleo oko revije za vizualne komunikacije New Moment, iz štampanog postavi u pravi svijet. U svijet kreativnih snova. Nastao je projekat Ideas Campus. Tako sam ga upoznala.

Deset godina sam imala privilegiju da sam rasla pored njega. S njim sam preživjela selidbu u Sloveniju koja je bila posljedica gotovo raspada beogradske agencije zbog američkog bombardovanja i dobijanje počasnog slovenskog državljanstva. S ekipom koju su činili samo on i jedna saradnica 12 sati na dan smo radili na organizaciji prvog Ideas Campusa i ja, dodatno, na svom prvom broju New Moment magazina. Bili smo domaćini velikanima kao što su Michael Nyman i Gyorgy Konrad, Aleksej Širov i Goran Bregović, Edward de Bono i Irwini. Oni, koji s oglašavanjem nisu imali ništa zajedničkog, učili se nas kako podsticati kreativnost. Postavili smo prvu video operu na svijetu i sa sto stranaca ležali na travi piranske crkve

gledajući u zvijezde. Jer, samo prema njima je bio usmjeren Sakijev pogled.

U međustrukovni eklekticizam koji iz lokalnog prelazi u globalno. Uvijek je govorio da dodaje ‘zlatnu prašinu’. Tako je pobijedio i na Evroviziji.

Za nas je uvijek bio Saki. Isto kao i za svjetske oglašivačke velikane kao što su bili naši gosti Bob Garfield i Joe Pytka. Znao je sa strancima. I ove je godine, u avgustu, ugostio svjetske direktore i kreativne direktore četiri konkurentske mreže. Young & Rubicam, Grey, J. Walter Thomson i Ogilvy. Iako spadaju pod mrežu WPP koja predstavlja 34 % svjetskog komunikacijskog tržišta, kako kažu, još uvijek nisu sjeli za isti sto. Sve dok ih, u svom najomiljenijem piranskom restoranu, za isti sto nije posadio naš Saki i objasnio im svoje snove. Tog dana je postao Počasni građanin Pirana, mjesta koje je 30 godina povezivao s rodnim Beogradom.

Znao je sa svima. Sa studentima, konobarima, ženama, svojim direktorima. Imao je karizmu kakvu te ne može naučiti nijedan psiholog. Znao te je žednog prevesti preko vode tako da si mu još i zahvalan bio. Imao je znanje koje se ne nalazi u školi. Vidio je dalje od bilo kog drugog. Govorio je malo, slušao je sve. Nije drage volje nastupao u javnosti, a stalno ga je bilo u medijima.

Uvijek je sumnjao u sebe, a svi su mu aplaudirali. Izdržavao je 300 porodica u deset država i usput odgojio tri puta više nasljednika koji su danas direktori, kreativni direktori ili profesori negdje na svom putu. Bez njega nas ne bi bilo.

JERNEJ REPOVš, STUDIO mARKETINg JWT Meni je bio istinski prijatelj. Dragan Sakan. Neizmjerno je mrzio svoje tijelo.

Uništavao ga je sa strašću. Neizmjerno je bio ponosan na svoj intelekt. On ga je uzdigao do neba. Nije bio uravnotežen čovjek. Bio je ekstreman i to ga je stvorilo legendom. Volim ga. Dragana. I sad kad ga više nema. Ali jeste. Nikada me neće napustiti sjećanje na njega. Tužan sam. Vrlo sam tužan.

DONALD gUNN Saki je bio veliki i prekrasan čovjek.

Bio je vizionar. Bio je izvor inspiracije.

Bio je lider. Bio je legenda. Njegova intuicija i intelekt bili su podjednako zadivljujući. Ne samo da je bio kipući vulkan istinski originalnih kreativnih ideja, već je imao energiju, entuzijazam i šarm da ih ostvari. Njegovu ljubaznost i smisao za zabavu svi su voljeli.

Da sam bio Draganov prijatelj smatram privilegijom i jako mi je drago da sam u njegovom društvu, u Piranu, bio samo šest sedmica prije njegove smrti. Mnogi ljudi, iz mnogih mjesta, rekli bi kao i ja - ”I loved the man”.

DR.Sc. bESIm SPAhIć, KOmUNIKOLOg I, kako bi mudra glava Njegoš rekao, „blago onom ko dovijeka živi, imao se radšta i roditi“, ja mogu to isto reći za Dragana Sakana, dragog čovjeka, velikog psihologa, gurua oglašavanja i copywritera, koji je, prije svega (među mnogobrojnim koji su ga voljeli i sa njim surađivali), bio i moj prijatelj. Upoznao sam ga kroz briljantne kreacije kampanja „Krovovi Beograda“, „Beobanka“ („U duhu s vremenom“), već krajem sedamdesetih. Već tada sam ga (volio je reći „Besim me je prvi angažirao na fakultetu“), angažirao kao gosta predavača na FPN (studij žurnalistike-kolegij ekonomske propagande), te na edukaciji naših bh propagandista, kada sam bio na čelu Udruženja ekonosmkih propagandista BiH (koje od 90. godine i ne postoji). Bio je mistik i masovik. Znao je prodrijeti duboko u dušu i pojedinca i mase.

Kao direktor Jugoslovenskog festivala tržinh komunikacija, dodijelio sam mu brojne diplome, uglavnom prve nagrade i priznanja. No, on se nije zadovoljavao samo sa lokalnim priznanjima. Znao je okupiti i voditi tim, te su njegove krreacije počele dobivati nagrade i na svjetskim festivalima (Cannes, Epica...). Odmah su ga prepoznali ljudi iz Saatchia i on je (koliko se sjećam) 1990 godine proglašen za najuspješnijeg copywritera svijeta.

Iza sebe je ostavio ogromno djelo, svoje saradnike koji su imali šta od njega naučiti, svoje inspirativne knjige i mnogo lijepog sjećanja na njegov mili lik. Kao i mnogi kreativci (poput Ilića, Takača, Sušića, Vukotića) rođen je u Bosni, a obitelj mu je iz travničk-vlašičke regije. Svi koji smo ga poznavali, ili sa njim surađivali, možemo biti ponosni da smo pozavali tog ljudskog i profesionalnog VELIKANA.... mETA DObNIKAR, POTPREDSJEDNIcA gOLDEN DRUmA Dragan Sakan, samosvjesni psiholog-istraživač u Dubrovniku 1983.

Srećni moralni pobjednik Jugoslovenskog festivala tržišnih komunikacija u Portorožu, novembra 1985.

Zanesenjak dok se rukuje s Jernejom Repovšom prilikom sklapanja ugovora o osnivanju Studio marketing DELO

58 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 58

10/22/2010 6:44:54 AM

Beograd, u Ljubljani decembra 1985 i...

Krovovi i kapije Beograda i Beobanke, Valera, futuristički Ei Niš, Sintelon, djevojka mala i Beolook, Zona A i zona B za Unior Zreče.

Beogradski urednik MM dok s čašicom u ruci pravi intervju.

Prijatne uspomene na predani tim beogradskih SM-ovaca.

Večernje odijelo s kratkim pantalonama prilikom flerta sa velikim Saatcijevim imenima u Cannesu.

Kreativci, bogataši, legende, priznanja u nekom drugom svijetu.

I sankcije i ograničenja. Aperitiv u Kempinskom u Budimpešti.

Sa pariskim umjetnicima u Le lapin agil. Vrhunska kuharska vještina u Moulin de Mougrins.

Pretty Woman, New Idea Woman...

Deset godina Ideas Campusa, Počasni građanin Pirana.

Vrte se slike...

Casablanca ili Play it again, Sam, Humphrey Bogart i Woody Allen, meni veoma dragi filmovi i glumci, kao što je bio i prijatelj Dragan.

EDUARD DE bONO, TVORAc mETODE LATERALNOg RAzmIšLJANJA šEST šEšIRA Poznavao sam Dragana Sakana godinama. Bio je neobičan jer je vjerovao u kreativnost i provodio je u djelo. Vodio je veoma uspješan posao koji je zahtijevao mješavinu rutine i kreativnog mišljenja.

Istovremeno, njegova je profesija od njega tražila da i sam bude kreativan, kao i da podstiče kretivnot kod drugih. Po mom mišljenju, on je u oba posla bio uspješan.

Postoje ljudi koji posjeduju kreativni stav, ali on nikada ne rezultira u praksi. Balansirati između kreativnosti i prakse nije jednostavno. Draganu Sakanu je to uspijevalo dugo vremena. Reputacija koju je izgradio New Moment je više nego zaslužena.

Na ličnom nivou, kao i u razgovorima, Dragan Sakan mi je pokazao da zaista razumije prirodu i način djelovanja kreativnosti. Neki ljudi otkriju, nakon mnogo godina, da je kreativnost suviše teško provesti u praksu. To nije bio slučaj s Draganom koji je svakom proteklom godinom postajao sve veći enztuzijasta, kada je riječ o kreativnosti.

Upoznao sam mnogo kretivnih ljudi tokom godina.

Ono što je Dragana izdvajalo bila je kombinacija kreativnosti i prakse.

Sretan sam da sam ga poznavao.

mARKO PEKIcA, KONSULTANT Nedjelja, 03. listopada, u kasnim večernjim satima, dok sam radio na jednom novom projektu, zazvonio mi je mobilni telefon. Ni ne gledajući tko me zove, automatski otvaram telefon i stupam u vezu: „Marko je, izvolite!“ „Stari, živio, Jernej tukaj,“ čuo sam glas mog ljubljanskog prijatelja Jerneja Repovša. „Znaš, imam tužnu vijest za tebe: danas je u Beogradu preminuo Dragan Sakan,“ tužnim glasom saopštio mi je Jernej. Bio sam užasnut. Jako mi je bilo žao, jer je Saki bio divan čovjek.

Ponedjeljak, 04. listopada (negdje oko podneva), žureći na promociju knjige Janka Bučara „Susreti s velikim Otom Reisingerom“, stiže mi sms poruka. Koračajući otvaram poruku i čitam tekst slijedećeg sadržaja: „Znaš li da Dragan Sakan više nije među nama,“ pitala me je Andrea Šumanovac. Brzo sam joj odgovorio: „Na žalost, znam, jučer mi je to javio Jernej Repovš“.

Vrativši se kući s promocije odmah sjedam pred računar. Među raznim mailovima bila je i tužna Ekremova vijest iz Sarajeva: „Umro je Dragan Sakan… Umro je kralj balkanskog advertisinga“.

Ljubljanu, Sarajevo, Zagreb i Beograd, u jednom je danu sjedinio iznenadni odlazak dragog nam prijatelja, velikog zanesenjaka i zaljubljenika u najljepšu struku na svijetu, našu ljubimicu – propagandu, kojoj je, na kraju, poklonio i svoj život.

Razgovarajući još iste večeri s Ekremom, prisjetio sam se mog prvog susreta s Draganom Sakanom. Bilo je to 1984. godine, u mom uredu koji se tada nalazio u hotelu Dubrovnik. Bio sam direktor prvog Jugoslavenskog festivala tržišnih komunikacija na čijim će temeljima, nakon osamostaljenja Slovenije, nastati Golden Drum. Već je bio dobrano istekao zadnji rok za prijavu radova kad je u moju kancelariju ušao mladić, predstavio se kao Dragan Sakan i pitao me da li može još uvijek prijaviti svoje radove, mada je znao da je rok već prošao. Sa sobom je donio kampanju „Krovovi Beograda“ koju je radio za Beobanku. Bio mi je simpatičan tako da sam mu kazao: „Dragi kolega, ništa ne brinite. Sve će biti u redu. Računajte da ste već sada u festivalskoj konkurenciji.“ Nakon zajedničke kave, lijepo smo se pozdravili i u jedan glas, jedan drugome rekli: Vidimo se u Portorožu!

Bio sam izuzetno sretan da je stručni žiri njegovoj kampanji dodijelio jednu od glavnih festivalskih nagrada. I Dragan je, također, bio vrlo zadovoljan

DESET gODINA FESTIVALA IDEAS cAmPUS

Mjesec i po dana prije smrti, prima jednu od najdražih nagrada u životu—Počasni građanin Pirana.

Krajem avgusta, u Piranu je održana deseta evropska škola za ideje - Ideas Campus, koju organizira oglašivačka agencija New Moment, s njenim osnivačem, Draganom Sdakanom, na čelu. U sklopu festivala premijerno je predstavljena i Sakanova multimedijalna knjiga koja uključje izložbu fotografija, video instalaciju i performans “New Idea Woman.”

Ovogodišnji pokrovitelj festivala bio je WPP, najveća komunikacijska grupacija na svijetu, čime je festival dobio naziv Prvi WPP Festival.

U deset godina svoga postojanja, Ideas Campus je ugostio oko 1500 predstavnika iz 44 države svijeta. Kao predavači, na festivalu su učestvovali brojni kretivci sa svih područja ljudskog duha kao, na primjer, filozof Gyorgy Konrad, režiser Joe Pytka, futurolog Rolf Jensen, kreativni mislilac Edward de Bono, kompozitor i dobitnik nagrade za muziku u filmu ‘Klavir’, Michael Nyman, predsjednik Berlinske škole kreativnog vođenja, Michael Conrad, antrpolog Bob Deutch, arhitekt Jack Portman, zatim Miha Pogačnik, Goran Bregović i još mnogi drugi.

Program Ideas Campusa se dijeli na dva dijela – na festivalski dio, u okviru kojeg agencije predstavljaju svoje najbolje radove u 12. kategorija i na kreativni dio, čiji je koncept inspiriodlukom žirija.

Tko zna, možda je upravo tada rođena ljubav između njega i slovenskog primorja, gdje je kasnije (u Piranu), živio i vrlo plodonosno radio. Sa Sakijem sam se, nakon Portoroža, gotovo svake godine viđao na kanskom festivalu, gdje smo se vrlo ugodno družili. Porto-

ranje kreativnosti.

Ovogodišnji festival je ugostio 110 učesnika iz 26 država. Protekao je pod pokroviteljstvom svjetske komunikacijske grupacije WPP, koja uključuje 140.000 zaposlenih i 2.100 agencija, među koje spadaju i oglašivačke agencije JWT, Ogilvy, Y&R i Grey. WPP su predstavljali kreativni direktor, John O’Keeffe i izvršni direktor, Tro Piliguian.

U sklopu inspiracije kreativnosti, jednom od središnjih dijelova događanja na ovogodišnjem festivalu, premijerno je predstavljena multimedijalna knjiga autora Dragana Sakana, osnivača i kreativnog direktora Ideas Campusa. U knjizi autor govori o svojoj 35-godišnjoj karijeri u kreativnoj industriji. Kao stanovnik Pirana, Sakan je knjigu, pod naslovom Moja profesija je Dragan Sakan, propratio izložbom na Tartinijevom trgu u Piranu, koju je nazvao: Ja sam vaš susjed. Moja profesija je Dragan Sakan i plešem Balkan Tango s New Idea Woman 1975-2010. Izložbu su otvorili jugoslovenska princeza Jelisaveta Karađorđević i načelnik općine Piran, Tomaž Gantar. Osim izložbe, knjiga sadrži video instalaciju i performans New Idea Women. Umjetničke fotografije uspješnih kreativnih žena s područja muzike, umjetnosti, arhitekture i drugih područja kreativnosti, bile su izložene na Tartnijevom trgu. rož mi nije nikada zaboravio. Stalno je, kad god je to mogao, spominjao moju odluku, pa je to čak zabilježio i u svojoj prvoj knjizi „Pretty woman“.

Dragane moj dragi, hvala Ti na svemu što si učinio za našu struku na ovim našim, ali ne samo na našim prostorima.

Bio su čudo. Neka Ti je vječna slava. ■ MEDIA MARKETING / 59

MM 05 2010.indd 59

10/22/2010 6:44:57 AM

EvENTI Future Now vol. 1

europski dizajneri, ugledajte se na japanske kolege Piše / Milivoj Đilas

U rovinjskom hotelU Monte Mulini, pod pokroviteljstvom turističke kuće Maistra, održana je gala dobrotvorna večer pod nazivom Future now Vol.1, čiji je prihod namijenjen ZVjeZdarnici u višnjanu. u okviru ovog događaja nastupio je i jedan od najfascinantnijih dizajnera današnjice, ross lovegrove, koji radi samo za vrhunske brandove kao što su apple coMputers, cacharel, louis Vuitton, herMes, airbus, Motorola, peugeot... njegovi su radovi izloženi u najprestižnijim muzejima new Yorka, tokija, pariza i londona 60 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 60

10/22/2010 7:16:18 AM

P

oznati svjetski, višestruko nagrađivani dizajner Ross Lovegrove, vizionar čija djela stimuliraju duboku promjenu svijeta bio je glavna zvijezda eventa Futur Now Vol.1. Lovegrove je u inspirativnom prigodnom nastupu, praćenom prikazom njegovih radova na velikom video-ekranu, govorio o novim trendovima u svjetskom dizajnu, kao i o njegovoj viziji kako bi se Istra, jadranska obala i Hrvatska trebale razvijati. „Moje je razmišljanje nelinearno i stimulirano rijetkim i slojevitim,“ zapisao je u predgovoru svojoj monografiji Ross Lovegrove. Uistinu, rijetka iskrenost.

Razgovarati s Lovegroveom je posebno iskustvo, ekscentrično putovanje u kojem tijek njegovih misli beskompromisno kombinira japansku duhovnost i, mada tvrdi da ga ne voli, zapadnjački komercijalizam u kojem tehnološki eksperimenti žive rame uz rame s očuvanjem postojećeg, a jedna boca ima istu važnost kao i avion.

Lovegroveov rad teoretičari uspoređuju sa skulpturama, točnije, skulpturiranjem običnih predmeta. Poetičnost, kojom pristupa zadacima što ih pred dizajnera postavlja globalizirana industrija, prometnula ga je u jednog od značajnijih mislioca u svijetu dizajna kojim je dugo dominirala isprazna estetika, ljepota oslobođena stvarnog sadržaja.

U njegovo promišljanje dizajnerske budućnosti i realne potencijale ‘inovativne kreativnosti’ mogli su se uvjeriti gosti Future Now eventa.

Rođeni Velšanin, Lovegrove je diplomirao na Manchester Polytehnicu te na londonskom Royal College of Art. Početkom osamdesetih, zaposlen kao dizajner u njemačkoj konzultantsko-dizajnerskoj tvrtki Frog Design, radio je na projektima poput Sonyjeva walkmana te prvih kompjutora za Apple. Nakon prelaska u Pariz dobio je status konzultanta u Knoll Internationalu, jednoj od najutjecajnijih svjetskih tvrtki u proizvodnji namještaja, za koju je osmislio uredski sustav Alessandrini i njime udario temelje današnjem shvaćanju poslovnih prostora. U slavnom Atelieru de Nimes, gdje je surađivao s Jeanom Nouvelom i Phillipeom Starckom, u svoje je klijente upisao Cacharel, Louis Vuitton, Hermes i Dupont.

Po povratku u London (1986.), započeo je suradnju s Airbusom, Kartellom, Cappellinijem, Morosom, Peugeotom, Isseyom Miyakeom, Motorolom, LVMH-om, Tagom Heuerom, Japan Airlinesom...Ili, jednostavnije, sa svima koji su nešto značili u sve globaliziranijem svijetu. Ne čudi stoga što su njegovi radovi danas dio stalnih postava najznačajnijih svjetskih muzeja, od njujorških

MoMA-e i Guggenheima, do pariškog Pompidoua ili londonskog Design Museuma, za koji je 1993. godine bio kurator prve stalne postavke.

SUPERSTAR Bez dvoumljenja, Ross Lovegrove bio je dizajnerski superstar i prije nego su oni postali dio društvenih rubrika prestižnih magazina. „Postoje razlozi zašto su neki dizajneri postali superstarovi. Oni su predvodnici, a ne sljedbenici. Individualci koji imaju nešto za reći,“ kaže Lovegrove.

On ne krije svoju šokiranost novim šopingholističarskim obredima. „Svijet širi vlastitu potrošnju i to stvara naprezanje resursa i cijelog okoliša. To me jako brine. Nužno je početi se više baviti kulturom kvalitete nego kvantitete.

FUTURE NOW VOL. 1 Namjera programa Future Now Vol.1, koji je organizirala hrvatsko-američka producentica Ivana Kalafatić iz zagrebačke tvrtke Montoya, jeste upoznavanje šire javnosti sa stvarnim značajem dizajna, kulture i kreativnosti te podizanje svijesti o tome kako važne i globalno utjecajne osobe mogu udruženim snagama pozitivno funkcionirati i utjecati na image Hrvatske u svijetu.

Foto / D.KIRŠIĆ & R.PERŠIĆ

kućama u cijelom svijetu – od Luzerna, Praga, Varšave, Madrida do Palerma i Venecije. Kao Rosina u Seviljskom brijaču, Flora u Traviati, Fenena u Nabuccu, Del Monaco je ipak najveću slavu stekla ulogom Aide u istoimenoj operi koju je već po drugi puta otpjevala i odigrala u Kairu, a u Rovinju je osobito oduševila arijama iz Carmen. „Naravno, oduševljeni smo što je

KONTRADIKcIJE Razvijene zemlje, smatra Lovegrove, postale su problematične upravo zbog svojih navika. „Aerodromi su nam sve veći, daljine sve dostupnije, ali osobni prostor i spokoj sve su rjeđi.“ A kada to kaže osoba koja je radila na razvoju Airbusova modela A380, koji je sa 680 sjedećih mjesta najveća komercijalna letjelica, onda se uistinu valja zabrinuti. „U 21. stoljeću postoji potreba za potpuno novim jezikom, za dizajnerskim ‘jezikom preživljavanja’, u kojem će logika i ljepota koegzistirati u harmoniji.“ Kako dodaje, odgovor je negdje na razmeđini Istoka i Zapada, točnije – na uzimanju najboljih tekovina ovih dviju kultura i njihovom sasvim novom kombiniranju. „Japan ima veliku duhovnost i strogost, a Zapad to rijetko razumije. Čistoća, dublje značenje stvari poput zdjele ili svijeta, priroda koja je uvijek prisutna i njihovo duboko poštovanje prema svojoj prošlosti, ono je što trebamo učiti od Istoka. Ali, istovremeno, oni podržavaju potpuno slobodan i kreativni pristup tehnologijama i prostoru. To je nadasve interesantna kombinacija koja može donijeti fantastične rezultate. Proveo sam godine u Japanu radeći za vrhunske tvrtke. Za mene je europski dizajn preneiskren i prosta komercijalna igračka kojom se konzultanti poigravaju dizajnirajući sve za bolju prodaju. Samo je nekoliko uistinu senzitivnih dizajnera koji mogu kombinirati najbolje od Istoka i Zapada. Taj dar je toliko rijedak i usitinu vrijedan-on pokreće emocije bez jezika i ne obazire se na kulturalne razlike. Mislim da i moja boca za vodu čini takvo što.“ Umjetnost igra ulogu u njegovu di-

Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan, Ross Lovegrov i Ivana Kalafatić

Gala večera okupila je predstavnike sponzora (Maistra, Hotel Monte Mulini, Zagrebačka banka, Henessy, Belvedere vodka, Olympus), gospodarstvenike, marketinške stručnjake, istaknute dizajnere, a medijski su pokrovitelji bili Elle i Elle dekor. Cijena večere bila je 1500 kuna po osobi, a na meniju Moet Chandon Luxury Taste Experience, pod ravnanjem chefa Tomislava Gretića, našle su se vrhunske delikatese popraćene biranim vinima vinarija Matošević i Trapan.

U programu je sudjelovala i mezzosopranistica Dragana Del Monaco, koja nastupa u najpoznatijim opernim

ova večera organizirana s ciljem donacije našoj zvjezdarnici,“ rekao je voditelj Zvjezdarnice Višnjan, Korado Korlević, koja je, iako smještena u zapadnom dijelu istarskog poluotoka, poznata širom svijeta. I dodao: „ Event je usto bio i prava prilika za susret s posebnim ljudima, prilika za učenje i sređivanje ideja. Prikupljenih 30 000 kuna je novac koji će biti iskorišten za nabavu mobilnog kontejnerskog laboratorija, za održavanje radionica, odnosno, razvijanje znanstveno-edukacijskog centra u Višnjanu, gdje se radi s posebno nadarenim učenicima.

To je dobar početak!“ MEDIA MARKETING / 61

MM 05 2010.indd 61

10/22/2010 6:45:08 AM

Lovegroveov bicikl teško je zamisliti na ulici

Solar Tree: svjetlosna instalacija Solarno drvo, postavljena u Berlinu 2008. godine

Automobil na solarnu energiju sa Swarowski kristalima

Maketa aerodinamičnog vlaka u kojem je „truckanje“ nepoznat pojam: moderno prometalo jednostavno klizi tračnicama

zajnu, ali kao i kod geografskih pojmova, Lovegrove u različitostima pronalazi zajedničke označitelje. Veliki štovatelj djela Anisha Kapoora i Henryja Moorea, dvojice umjetnika iznimno različitih poetika, Lovegrove kaže da s njima osjeća veliku srodnost upravo zbog načina na koji su pristupali realizaciji svojih djela. „Dopada mi se ta tišina forme, emocionalno stanje misli i toplina organskih struktura,“ ističe Lovegrove i dodaje kako je za 21. stoljeće potrebno biti po-

put ‘skulptora tehnologije’.

INDIVIDUALAc Ross Lovegrove je, prije svega, industrijski dizajner. Monolitne, jednobojne organske forme njegov su zaštitni znak, a fluidni oblici i, ponekad vrlo intenzivne boje, tek su vizualni dio projekta koji inkorporira najnovije tehnologije. Iako za njega kažu da je benchmark dizajnera 21. stoljeća, on sam

tvrdi kako dolazi iz vrlo primitivnog, primordijalnog načina razmišljanja, vrlo korjenskog i intuitivnog i kako mu je najvažnija njegova individualnost. „Više sam skulptor s filozofijom, nego netko predodređen da proda milijune svojih kanti za smeće. Mogu i to, ali to nije moja vodilja,“ kaže.

Je li u pitanju tek neki novi etički dizajn, pitamo ga. „Etičnost je pitanje osobnog razumijevanja,“ odgovara Lovegrove, „ali vjerujem kako postoje pro-

blemi koji su svima zajednički. Teško je stati za govornicu i promovirati etički dizajn jer ne postoji jednostavan recept.

Moj Solar Tree u neku je ruku konvergencija tehnologije, umjetnosti, dizajna i prirode, krasan i razdragan primjer novog puta u zajednička iskustva nekog društva. Njegova nadstrešnica i sjenke koje stvara, uz koncept koji ljudima dopušta punjenje telefona, automobila i laptopa u njegovoj stabljici, nude potpuno novi doživljaj dizajna.“ ■

62 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 62

10/22/2010 6:45:35 AM

MM 05 2010.indd 63

10/22/2010 6:45:35 AM

AfERE Kako je zagrebačka agencija Fimi-Media poslovala s državnim tvrtkama

kO ćE JOš u LEPOGLAVu ZBOG AGENCIJE fImI-mEdIA Piše / ANTONiO KOVAč

AfERA Fimi-media, kOJA JE PRIJE NEkOLIkO mJESECI PuNILA NOVINSkE STuPCE, NAPOkON JE dOBILA EPILOG. VLASNICA AGENCIJE NEVENkA JuRAk JE uhIćENA, A SREdINOm SEPTEmBRA JOJ JE PRITVOR PROduŽEN ZA JOš dVA mJESECA. kAkO PIšE JutarnJi list, NEVENKU JURAK UsKOK SumNJIČI dA JE fIkTIVNIm NALOZImA I RAČuNImA Od dRŽAVE dOBILA NEkOLIkO mILIJuNA kuNA, OdNOSNO dA JE dRŽAVu OšTETILA ZA PREkO 16 mILIJuNA kuNA. POdSJETImO, NEVENkA JuRAk I AGENCIJA Fimi-media dOSPJELI Su u JAVNOST NAkON šTO JE UsKOK ZAPOČEO ISTRAGu PROTIV mLAdENA BARIšIćA, BIVšEG RIZNIČARA HdZ-a. TADA JE OTKRIVENO KAKO JE Fimi-media GOdINAmA RAdILA ZA dRŽAVNE TVRTkE I Od NJIh dOBIVALA VIšEmILIJuNSkE IZNOSE. OTkRIVENO JE kAkO JE uPRAVO BIVšI PREmIJER IVO SANAdER, NA SASTANku u BANSkIm dVORImA, SuGERIRAO dA dRŽAVNE TVRTkE SVE POSLOVE OkO mARkETINGA I PROmOCIJE POVJERE AGENCIJI Fimi-media. TAKO JE TVRTKA NEVENKE JURAK ODJEDNOm KAO KlIJENTE DOBIlA Hrvatsku poštu, Hrvatsku elektroprivredu, A ORGANIZIRAlA JE I SVEČANOSTI POVOdOm OTVARANJA RAZLIČITIh dIONICA AuTOCESTA. ZA uSLuGE mARkETINGA I PROmOCIJA Od dRŽAVE JE SAmO u 2009. GOdINI dOBILA VIšE Od 40 mILIJuNA kuNA.

A

gencija Fimi-Media, u vlasništvu Nevenke Jurak, pod istragom je USKOKA zbog sumnjivih poslova koje je dobila od Hrvatskih autocesta. Kako doznaje Business.hr, USKOK istražuje posao koji je Fimi-Media odradila za Hrvatske autoceste (HAC), prilikom otvaranja autoceste Zagreb-Lipovac 2006. godine, odnosno organizaciju svečanosti tom prigodom.

Otvaranje ove autoceste samo je jedan u nizu poslova koje je Nevenka Jurak dobila od HAC-a, a osim svečanosti otvaranja autocesta spominju se i izrada promidžbenih spotova, brošura, monografija.

POSAO BEZ UGOVORA

USKOK istražuje ovo otvaranje jer za njega nije sklopljen ugovor između HACa i agencije Fimi-Media Nevenke Jurak, a 1,5 milijuna kuna, koliko je plaćeno za taj posao, platio je, kao i u drugim sličnim slučajevima, izvođač radova, koji je onda to naplatio od HAC-a.

Sličan postupak odvijao se i na otvaranju dionice autoceste Dugopolje-Šestanovac 2007. godine, kada je Fimi-Media organizaciju te svečanosti naplatila 600.000 kuna, a naplata je izvršena preko Konstruktora i Hidroelektre-niskogradnje, izvođača radova na toj dionici, piše Business.hr.

Fimi-Media posebno profitira otkako je HDZ 2003. ponovno preuzeo vlast, a svi poslovi organizacije svečanosti i promidžbe HAC-a morali su ići preko ove tvrtke koja je do te, 2003. godine, imala samo jednu zaposlenicu-Nevenku Jurak.

Veza Jurakove s HDZ-om i vlasti bio je član Središnjeg odbora HDZ-a Mladen Barišić, njezin bliski prijatelj, ali i bliski prijatelj tadašnjega premijera Ive Sanadera, o čemu je pisao i zagrebački Nacional. Mladen Barišić je takođe uhapšen početkom rujna. Od 2004. godine se nalazio na čelu Carinske uprave sve dok ga Jadranka Kosor nije smijenila čim je izbila afera Fimi-Media.

U Upravi Hrvatskih autocesta je Josip Sapunar, navodno, bio zadužen da Fimi-Media dobije svaki posao koji poželi, iako u tvrtki kažu da su potpisali s Fimi-Medijom ugovore sukladno Zakonu o javnoj nabavi i svi su objavljeni u Narodnim novinama. Nisu željeli reći o kojim se poslovima radi i koja im je vrijednost.

O povezanosti tvrtke Nevenke Jurak s HDZ-om najbolje govore podaci koje iznosi Business.hr. Naime, prihodi ove tvrtke, za vrijeme vladavine HDZ-a, porasli su 6783 odsto, a dobit za nevjerojatnih 58.158 odsto!

Fimi-Media je 2003. godine ostvarila 773.761 kunu prihoda i 19.305 kuna dobi-

ti, prema podacima poslovnih izvještaja iz registra Financijske agencije. Agencija Nevenke Jurak je u 2007. godini ostvarila prihode u iznosu 53 milijuna kuna, koji su u 2008. godini pali na 50 milijuna kuna. Dobit je stalno rasla te je 2008. godine dosegnula 11,2 milijuna kuna!

Samo u 2009. Fimi-Media je za svečanosti otvaranja dobila od HAC-a oko šest milijuna kuna. Jurak je i za reklamnu kampanju ENC uređaja od HAC-a dobila više od 12 milijuna kuna, piše Business.hr.

SANADEROVA NAREDBA: POSLOVE BEZ NATJEČAJA DATI NEVENKI JURAK Svim javnim poduzećima i državnim tvrtkama bivši premijer Ivo Sanader i Mladen Barišić, šef HDZ-ova Odbora za marketing, ravnatelj Carinske uprave i bliski prijatelj hrvatskoj premijera, sugerirali su da marketing, promociju i druge usluge povjere agenciji Fimi-Media, u vlasništvu Nevenke Jurak, Barišićeve bliske prijateljice, piše Jutarnji list.

HDZ-ovi članovi uprava iz dvadesetak javnih tvrtki bili su pozvani u Vladu, gdje im je Sanader rekao da postoji interes za poslove s Fimi-Mediom, tvrtkom prijateljice njegovog bliskog prijatelja Mladena Barišića. Operativnu razradu tih poslova

potom je preuzeo Barišić, koji je direktore iz javnih poduzeća pozivao na sastanak u sjedište Carinske uprave. Tako je FimiMedia dobivala poslove s HAC-om, Croatia osiguranjem, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, HEP-om.

NEVENKU JURAK JE ŽIVCIRALA PAPIROLOGIJA Spekulira se da je Fimi-Media bila paravan za financiranje HDZ-a i izbora.

To bi moglo biti ono o čemu bi mogao progovoriti Hrvoje Vojković, predsjednik uprave Croatia osiguranja.

Na jedan od sastanaka Vojković nije bio pozvan, nego samo članovi uprava iz redova HDZ-a. Bilo mu je čudno što je na sastanak pozvan njegov zamjenik Damir Mihanović, koji mu je kasnije prenio zahtjev premijera Sanadera i Barišića. Odlučeno je da se, iako se posao mogao povjeriti Fimi-Mediji i bez javnog natječaja, on ipak provede.

Ukupna vrijednost posla bila je oko 15 milijuna kuna, a Nevenka Jurak nije dobila posao za cijeli iznos nego za malo više od 9 milijuna, pa je bila nezadovoljna odlukom. Croatia osiguranje bilo je navodno jedina državna tvrtka koja je posao dodijelila natječajem, a navodno je Jurakovu, kao i u Hrvatskim

64 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 64

10/22/2010 7:17:12 AM

autocestama, živcirala ‘papirologija’ koju je morala predavati za posao.

Premijerka Jadranka Kosor obustavila je poslove države s Fimi-Mediom koja je, navodno, samo lani s državnim tvrtkama zaključila poslova u vrijednosti od otprilike 40 milijuna kuna. hRVATSKE šUmE: DIREKTOR IPAK PROmIJENIO PRIČU

koji je u Šume postavljen od HSS-a, nije previše oklijevao da zaustavi pogodbu.

Ipak, i da je nabava provedena, istražitelji za taj posao nikoga ne bi mogli teretiti jer je sve odrađeno po slovu zakona. Jedino su prekršene smjernice EU, koje nalažu da se cijena u nabavi vrednuje sa 70 odsto, dok svi ostali elementi mogu zajedno biti vrijedni 30 odsto.

NEPOzNATI KLIJENTI

Iz slučaja “rokovnici” u državnom poduzeću Hrvatske šume, koji je Business.hr otkrio još krajem 2008. godine, vidljivo je da je, unatoč pogodovanju tvrtki Nevenke Jurak, zakon bio poštivan te da je bilo kakav kriminal teško dokaziv.

Priča iz prosinca 2008. godine, u kojoj je na javnom natječaju Fimi-Media dobila tiskanje 20.000 kalendara i 8000 rokovnika za božićne poklone Hrvatskih šuma, iako uopće nije registrirana za tiskarsku djelatnost, pokazuje kako sustav javne nabave omogućava da se posao dodjeljuje ‘prijateljskoj’ tvrtki unatoč dvostruko većoj cijeni od one koju nudi konkurencija. „Fimi-Media se ponudila za izradu 20.000 kalendara, ali smo ih odbili jer nismo imali novca, a i cijena nam se činila previsokom. Naknadno smo ih ipak nabavili, ali od jedne druge tvrtke koja je imala superpovoljne cijene. Koja je to tvrtka bila, više se ne sjećam. Inače, ja sam u Šume došao 2008. i nikada u tom smislu nisam imao nikakav razgovor s bivšim premijerom Sanaderom, a kamoli s Nevenkom Jurak ili bilo kime iz Fimi-Medije.

Za tu sam tvrtku čuo tek iz novina, sada kada je izbila afera,“ tvrdi Darko Vuletić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

No, Vuletić je novinarima Business. hr-a krajem 2008. ispričao kako je natječaj za kalendare i rokovnike priredila Služba za javnu nabavu Hrvatskih šuma, inače pod ingerencijom člana Uprave i HDZ-ova kadra Bože Longina. Služba za javnu nabavu je, navodno, osigurala da Fimi-Media bude proglašena pobjednikom natječaja, iako je ponudila cijenu od 370.000 kuna, dok su drugi nudili 190.000 kuna, odnosno, 193.000 kuna. Kada su se novinari počeli raspitivati o natječaju, Vuletić ga je poništio. Povjernestvo za nabavu je kod vrednovanja ponude 80 odsto ocjene davalo za “dojam i brzinu isporuke”, a tek 20 odsto za cijenu.

Kako je već poznato da Fimi-Media ostavlja odličan dojam na direktore javnih poduzeća iz HDZ-ove kvote, tako je i u tom slučaju Fimi-Media bila “najdomljivija”.

Još tada je Business.hr dobio neslužbena uvjeravanja da su posao dogovorili članovi Uprave ‘bliski’ HDZ-u pa nakon otkrića planiranog posla Vuletić,

Istraga bi uskoro mogla pokazati da je Fimi-Media imala mnogo razgranatiju mrežu tvrtki i institucija s kojima je poslovala, i na taj način, kako se navodi u optužbi protiv vlasnice Nevenke Jurak, pod patronatom bivšeg premijera Ive Sanadera, financirala HDZ. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jedna od državnih tvrtki s kojom je Fimi-Media također surađivala, Jutarnjem listu poslao je službeni odgovor u kojem se tvrdi da je Fimi-Media radila poslove i za Hrvatsku gospodarsku komoru te Hrvatsku turističku zajednicu. Te se institucije do sada nisu spominjale u istrazi oko sumnjivog poslovanja tvrtke Nevenke Jurak.

U dijelu odgovora, u kojem objašnjavaju svoju suradnju s Fimi-Medijom, Fond je usput naveo i sljedeći podatak: “Fimi-Media je dostavila Fondu pismo namjere 13. veljače 2008., u kojem se nude obavljanja odgovarajućih promidžbenih poslova iz djelokruga Fonda. Nakon mjesec dana, 18. ožujka 2008., na zahtjev te tvrtke, održana je prezentacija u Fondu tijekom koje su prikazana razna kreativna rješenja i isječci iz korporativnih filmova, reportaža, reklama te grafička rješenja koja su izradili za svoje dosadašnje klijente, među kojima su Ministarstvo unutarnjih poslova, INA, HEP, Proplin, Hrvatske šume, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska turistička zajednica, Pliva, Belupo i drugi.”

Nakon što se novinar Jutarnjeg lista interesirao u Hrvatskoj gospodarskoj komori koje je to poslove Fimi-Media radila za njih, ostali su šokirani, tvrdeći kako nikada nisu surađivali s tom agencijom.

TVRTKA POSREDNIK „Otkud Fondu informacija da je Fimi-Media radila poslove za HGK? Kada već tvrde tako, neka to potkrijepe dokazima,“ poručili su iz Hrvatske gospodarske komore. Isti odgovor Jutarnji list je dobio i iz Hrvatske turističke zajednice. „Nikada nismo poslovali s tvrtkom Fimi-Media,“ kratko su poručili iz HTZ-a.

Na upit Fondu da ponovno provjeri vjerodostojnost odgovora Jutarnjem li-

stu, kratko je rečeno da stoje iza informacije koju su poslali. Istraga je pokazala da s nekim tvrtkama Fimi-Media nije direktno surađivala nego je samo fakturirala račune za poslove koje je odrađivala neka tvrtka-posrednik. Time se, donekle, može objasniti zašto HGK i HTZ tvrde da nisu surađivale s Fimi-Medijom, iako je teško za povjerovati. Međutim, u cijeloj priči najčudnija je činjenica da Fond za zaštitu okoliša, kao da se radi o policiji ili Uskoku, zna da je Fimi-Media direktno, ili preko nekog drugog, poslovala s HGK i HTZ-om, a te institucije to ili ne znaju, ili ne žele potvrditi.

Na istražiteljima je sada da vide tko govori neistinu i koje su još institucije upletene u poslove s Fimi-Medijom te jesu li ti poslovi također bili samo paravan za tajno financiranje HDZ-a i pojedinaca. Do sada se u istrazi nije spominjao niti Belupo. Ako se pokaže istinitim da su i te tvrtke bile u dilu s Nevenkom Jurak, onda bi cifra od 16,5 milijuna kuna, s kojom je Fimi-Media uz Sanaderovu podršku oštetila državu, a s kojom zasada raspolažu istražitelji, mogla još narasti. Neslužbeno se već spominjalo kako bi popis tvrtki s kojima je radila Fimi-Media mogao biti mnogo veći od sadašnjih 20-ak, te da bi vrijednost fiktivnih računa mogla biti i veća od 100 milijuna kuna. hŽ šUTI O POSLU OPTUŽENOg DIREKTORA U Hrvatskim željeznicama su rekli da nisu u mogućnosti otkrivati detalje oko poslovanje s Fimi-Medijom jer je istraga u tijeku. „Sva dokumentacija, vezana uz poslovanje s Fimi-Medijom, dostavljena je na zahtjev mjerodavnih državnih tijela,“ tvrde u HŽ-u. Čudno, s obzirom da tijek istrage vodi i do ostalih državnih tvrtki, koje su ipak pristale na razgovor oko suradnje s tvrtkom Nevenke Jurak. U vrijeme kada je Fimi-Media poslovala s državnim tvrtkama, 2008. i 2009. godine, na čelu HŽ-Holdinga bio je Davorin Kobak. On je optužen da je zajedno s Biserkom Robić, bivšom direktoricom Agita (tvrtke unutar HŽ-Holdinga), iz željeznica Srbije od 2003. do 2008. godine na temelju fiktivnih faktura prebacio oko 3,7 milijuna eura na račune off-shore kompanija u Austriji i BiH. ImALI SU DObRE REFERENSE Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je tvrtki Nevenke Jurak, za poslove produkcije, koprodukcije i emitiranja u 2008. i 2009. isplatio 5,6 milijuna kuna. Vinko Mladineo, direktor

Fonda, ističe kako nitko nije sugerirao Fondu da radi s tom tvrtkom, pa tako niti tadašnji premijer Sanader. „Moj osobni kontakt s Nevenkom Jurak bio je samo prilikom prezentacije u Fondu, a nakon toga se suradnja odvijala preko nadležnih službi i zaduženih osoba Fonda. Nikad nisam o Fimi-Mediji razgovarao s dr. Ivom Sanaderom niti bilo s kime iz Vlade ,“ tvrdi. Kaže da su s Jurak radili jer su iz njihove prezentacije stekli utisak o kvaliteti njezine tvrtke.

U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje angažirali su je za izradu spota i oglasa, što je koštalo 200.000 kuna.

Ubrzo su je angažirali i za kampanju o štetnosti azbesta. „Pokazali su se kao agencija koja shvaća problematiku zaštite okoliša, pa je odlučeno da se nastavi suradnja,“ kaže Mladineo. Dana 21. srpnja 2008. sklopili su s Jurak ugovor na 2,459.016,40 kuna. No, niti tu nije kraj.

Fond 4. ožujka 2009. s Jurak zaključuje novi posao na iznos od 3,278.000 kuna, da bi na kraju bilo plaćeno 2,934.084 kune. Mladineo ističe da Fond nije bio dužan raspisivati javni natječaj jer mu direktnu pogodbu za poslove ekološke edukacije omogućava zakon.

AcI: UzELI SmO Ih JER JE bILO PUNO POSLA S Fimi-Medijom surađivali su 2008. na projektu proslave 25 godina ACI-ja.

Tvrtka nije odabrana na javnom natječaju jer ACI, kao i Fond za zaštitu okoliša, nije obveznik provedbe javnog natječaja. Zanimljivo je što je ACI-ju to prvi put da su angažirali PR tvrtku izvana. „Uzeli smo ih jer je bilo puno posla na organizaciji proslave. Za slavlje u Opatiji platili smo 165.500 kuna, dok je angažman u Splitu iznosio 169.977,05 kuna,“ tvrde u ACi-ju. Dodali su da nisu bili u kontaktu s Jurak te da direktor ACI-ja, Anto Violić, nije bio u kontaktu s Ivom Sanaderom i osobama iz Vlade zbog Fimi-Medije. hPb: S VRhA NAm JE NAREđENO DA SE UzmE FImI mEDIA Hrvatska poštanska banka je s FimiMedijom poslovala 2006., 2007. i 2008. godine. Vrijednost poslova iznosila je oko 9 milijuna kuna, a bila bi još i veća, tvrde upućeni, da nova uprava nije stopirala daljnje poslove jer su bili nezadovoljni suradnjom. Nevenka Jurak im je zbog toga vratila oko 150.000 kuna. „Iz nove uprave nitko nije kontaktirao Sanadera u vezi s Fimi-Medijom. Naredba da se posluje s tom tvrtkom došla je nakon dogovora Sanadera i bivše uprave“ tvrdi sugovornik Jutarnjeg lista. ■ MEDIA MARKETING / 65

MM 05 2010.indd 65

10/22/2010 6:45:36 AM

bENIcIO DEL TORO PRVI cAmPARI mAN

C

ampari je objavio da će oskarovac Benicio Del Toro biti zvijezda Campari kalendara The Red Affair za 2011. godinu. Za razliku od dosadašnje prakse, Benicio Del Toro će biti prvi muškarac kojem je pripala čast da bude zvijezda kalendara u njegovoj 12-godišnjoj istoriji.

Del Toro, poznat po ulozi u filmu Traffic, za koju je dobio Oscara te ulozi Freddya Fenstera u The Usual Suspects, krenuo je stopama Campari Woman kao što su Salma Hayek, Eva Mendes i Jessica Alba i biti će prvi Campai Man ikada. Glumac, koji je osvojio brojne nagrade, preuzima ulogu zvijezde nakon prošlogodišnjeg Campari kalendara Quantum of Solace Bond Girl s Olgom Kurylenko.

Planetarno priznati savremeni fotograf Michael Comte, čuven po tome da je fotografisao neke od najljepših žena svijeta (uključujući Demi Moore, Gisèle Bündchen i Naomi Campbell), snimio je i Del Tora za Campari Calendar 2011.

Sjajan rezultat dvanaestog izdanja kalendara je set od 12 senzacionalnih i odvažnih fotografija punih intrigantnih karaktera, fotografija prelijepe žene koju treba spasiti i Del Tora koji igra karizmatičnog heroja. ■ 66 / MEDIA MARKETING

MM 05 2010.indd 66

10/22/2010 6:46:00 AM

ADISTARS AmbASADORI DAVID bEcKhAm I STEVEN gERARD

D

avid Backham i Steven Gerrard pridružit će se Adidasovoj kampanji adiStars, kojom će nastojati kod djece i mladih potaknuti želju za bavljenjem sportom. Projekt je nastao u partnerstvu sa Sport Trust (YST), organizacijom pod nazivom “Program povezivanja mladih sa sportom”, a sve u sklopu Adidasovih promotivnih aktivnosti koje se planiraju povodom OI u Londonu 2012.

Svaki teenager u dobi između 13 i 19 godina dobit će svoju adiStars misiju kojom će naučiti i iskušati vještine iz različitih sportova: nogometa, košarke, tenisa, hokeja itd. Nakon što ispune misiju, najbolji među njima dobit će

priliku družiti se s Davidom Beckhamom u Los Angelesu, pohađati nogometnu školu Stevena Gerarda ili pak trčati na 100m zajedno s olimpijskom pobjednicom u ovoj disciplini Christine Ohurougu.

Adidas će odabrati više od 7000 adiStars ambasadora koji će biti uključeni u ovaj program. Nick Craggs, direktor marketinga Adidas UK, izjavio je: “Adidas je osmislio adiStars kao dio obećanja poticanja razvoja sporta među mladima pred nadolazeće OI u Londonu.

AdiStars je nadogradnja naših već postojećih inicijativa poput adiZones i vjerujemo da ćemo na ovaj način dodatno osnažiti i potaknuti mlade za sudjelovanje u sportskim aktivnostima”. ■

SImON SANKy SANKARAyyA NOVI PREDSJEDNIK D&AD

S

uosnivač interktivne agencije AllofUs, Simon ‘Sanky’ Sankarayya, postao je, po izboru članova njegovog Izvršnog odbora, novi predsjednik britanskog Udruženja dizajnera i art direktora (D&AD). Sanky će imati zadatak da predvodi organizaciju koja na međunarodnom planu zastupa izvrsnost u oblastima oglašavanja i dizajna, a na toj poziciji će zamijeniti dosadašnjeg predsjednika Paula Braziera.

Sankyjevi prvi kraci u oblasti dizajna bili su vezani za izradu grafita. Kasnije je studirao informacioni dizajn na Univerzitetu u Nottinghamu i 1995. se, pri njenom osnivanju, kao art direktor pridružio agenciji Digit. Ostao je tu do 2003. kada je osnovao svoju agenciju AllofUs. Sanky je sa D&AD-jem u posljednjih godinu dana usko sarađivao na razvoju nove web stranice Udruženja koja će biti objavljena krajem ovog mjeseca. “Želim djelovati kao most koji povezuje oglašavanje i dizajn, vodeći računa da ‘digitlna kičma’ prolazi svim ak-

OLImPIJSKI TORANJ zA 2016

R Novi predsjednik D&AD-a Simon Sanky Sankarayya

tivnostima Udruženja,” kazao je Sanky. “Želim pružiti podršku mladim talentima, pogurati diplomante na način na koji im je to potrebno, povezati sa sa malim agencijama i pojedincima koji oblikuju našu industriju, kroz niz malih evenata i svjež pogled na ono što imamo da ponudimo online. ■

io de Janeiro ozbiljno se prihvatio posla uređivanja zgrada za prvu Olimpijadu u Južnoj Americi. Iako će tek 2012. preuzeti olimpijski plamen od Londona te ugostiti Igre 2016., Olimpijski toranj počeo je poprimati svoji konceptualni izgled.

Riječ je o Solar City Toweru koji će se sastojati od vertikalne strukture postavljene na malom otoku Cotonduba.

Toranj će biti lako uočljiv iz zraka, s mora i tla. Razvijen je u arhitektonskom uredu RAFFA. Projekt je baziran na solarnoj platformi koja će tornju tijekom dana davati

svu potrebnu energiju. Višak energije koristit će se za napajanje pumpi koje će povlačiti morsku vodu te je kroz moćni slap slati na hidroelektrične turbine. Time će se istodobno osiguravati energija za cijeli sistem, ali i za uvećanu noćnu potrošnju.

Solar City Tower imat će veliki shopping, amfiteatre, restorane i cafee za veliki broj gostiju te izvanredan pogled na Rio i Copacabanu s balkona na visini od 105 metara.

Za ovisnike o adrenalinu, na tornju će se nalaziti i balkon za bungee skokove do kojeg će se dolaziti liftovima. ■ MEDIA MARKETING / 67

MM 05 2010.indd 67

10/22/2010 6:46:02 AM

PROVOKATIVNI OgLASI zA SLADOLED

O

no, čime se u tvrtki Antonio Federici Gelato Italiano, posebno ponose jest tradicija i receptura koju je osnivač tvrtke smislio još 1896. u Portofinu i Rapallu, a svaki kontigent sladoleda koji se danas proizvede po toj recepturi, Antonijevi unuci Frank i Philip svojeručno ovjeravaju i potpisuju cerfikat. No, ako su u proizvodnji tradicionalisti, u reklamiranju svojih vrhunskih sladoleda svakako nisu.

Nedavno je tvrtka “dobila po prstima” od ASA-e, britanskog tijela za nadzor reklamiranja (Advertising Standards Authority), koje je njihovu novu reklamnu kampanju proglasilo uvredljivom za katolike i druge kršćanske vjernike. Naime, nakon reklame s opaticom i polugolim svećenikom, koji samo što se nisu poljubili, uz slogan “popustite iskušenju”, te crnog i bijelog svećenika koji se zaljubljeno gledaju, kap koja je prelila čašu bila je reklama na kojoj u njihovu sladoledu uživa opatica s trbuhom do zuba.

Svaka od tih provokativnih reklama povezana je s nekom igrom riječima; zgodni crni i bijeli dečki u mantiji gledaju se uz slogan “We Believe in Salivation”,

(Mi vjerujemo u salivaciju) – spasenje se kaže salvation, a kad netko zaslini od gladi ili apetita, što bi se u Dalmaciji reklo “čine mu zubi vodu”, to je salivation.

Pored trudne opatice pisalo je “immaculately concieved”, što znači “bezgrešno začela” ali i “besprijekorno smišljeno“.

Reklama s opaticom tiskana je u ča-

sopisima The Lady i Grazia; u The Lady kažu da su dobili osam izravnih pritužbi na uvredljivi oglas i da sad smatraju da je objavljivanje te reklame bilo pogrešna odluka, dok iz Grazie kažu da oni tu reklamu smatraju duhovitom i lepršavom kreacijom koja ne ismijava nijednu vjersku grupaciju.

Svejedno, kao i reklama sa svećenikom i opaticom, i (bez)grešno začeće dobilo je u Britaniji zabranu ASA-e zbog ismijavanja katoličkog vjerovanja, ali je glasnogovornica tvrtke izjavila da Antonio Federici Gelati Italiani tu zabranu ne misli poštivati i da već ima novu reklamu koja se nastavlja na prethodnu temu. ■

DO DIgITALNOg POTROšAČA STRPLJIVIm RADOm

N

a koji način tvrtke mogu doprijeti do potrošača u digitalnom dobu?

Tim se pitanjem pozabavila međunarodna konferencija “Digitalno povezani potrošač”, u organizaciji GfK u Beču, na kojoj je sudjelovalo tristotinjak marketinških stručnjaka.

Internet je danas dostupan uvijek i svugdje, pa se otvara i velik prostor za inovativne marketinške kampanje. Fokus programa bio je na alatima pomoću kojih istraživanje tržišta može doprinijeti boljem razumijevanju potrošača u digitalnom dobu, njihovih potrošačkih navika i životnih stilova. Glavna tema je sagledavana s različitih strana dok su GfK stručnjaci i niz predstavnika velikih kompanija, poput operatera mobilne telefonije Mobilkom Austria, Microsofta, Coca-Cole te američke tvrtke Revelation (specijalizirana za online kvalitativna istraživanja), predstavili nove strategije robnih marki koje se mogu upotrijebiti

u digitalnom sektoru. Ronette Lawrence, zastupajući tvrtku Microsoft, u svojoj je prezentaciji usporedila svijet društvenih zajednica s mravinjakom. Ako se situacija sagledava izvana, postaje očito da se takvoj zajednici može približiti i promatrati je, međutim nikad ne smijemo djelovati tako da unesemo nemir čeprkajući po mravinjaku.

Ako ovo primijenimo na neku tvrtku i njene robne marke, možemo zaključiti da integracija u određenu društvenu zajednicu ima svojih pogodnosti, no samo ukoliko njeni članovi nisu zbog toga uznemireni ili otuđeni, što bi u najgorem slučaju moglo dovesti do toga da napuste takvu društvenu mrežu. Jedan od izvrsnih primjera širenja marketinške kampanje na nove medije je aplikacija Superfrend, mobilnog operatera Tele2, u kojoj hrvatski korisnici Facebooka biraju najboljeg prijatelja u zemlji. Ta je aplikacija, u manje od mjesec dana postala

jedna od najpopularnijih hrvatskih aplikacija na toj društvenoj mreži. Aplikacija je dobila ime prema istoimenoj glasovnoj tarifi koju je Tele2 u svoju ponudu uveo u ožujku ove godine, a samo tri tjedna bila su dovoljna da Superfrend dobije više od 21.000 aktivnih korisnika. Popularnosti aplikacije pomogao je i strateški uveden natječaj za izbor hrvatskog superfrenda.

U drugom predavanju na GfK-ovoj konferenciji, Ian Ralph predstavljajući GfK NOP Ad hoc istraživanja i Steve August iz tvrtke Revelation, koja se specijalizirala za online kvalitativna istraživanja, izložili su zajedničko probno istraživanje. Predstavljeno istraživanje se pozabavilo potencijalima pametnih telefona u istraživanju tržišta, u usporedbi s kvalitativnim internetskim anketama koje se trenutno provode samo putem računala koje pojedine osobe posjeduju u svojim domovima.

Istraživanje je pokazalo da je sudi-

onicima bilo draže koristiti malo jednu, pa malo drugu napravu, vješto kombinirajući prednosti obaju uređaja: pružajući informacije brzo i zgodno ili dajući kratke odgovore putem svojih pametnih telefona, dok su svoja kućna računala koristili za detaljnije odgovore i rasprave koje su zahtijevale više vremena.

Dakle, u budućnosti će provođenje kvalitativnih istraživanja pomoću pametnih telefona biti najpogodnije u situacijama u kojima mjesto, vrijeme i spontanost predstavljaju ključne elemente.

Kako bi istražio učinak oglašavanja, Microsoft je razvio alat kojim se prati izloženost robne marke u igrama. Reklame su bile integrirane u virtualnom svijetu, a prema Ronette Lawrence, istraživanje je pokazalo da se 60 odsto mladih igrača sjećalo reklame nakon što su odigrali igricu. Osim toga, takve integrirane reklame su doživljene kao autentične i kao nešto što je pridodalo realističnijem tonu igre. ■

68 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 68

10/22/2010 6:46:04 AM

FAcEbOOK zARAđUJE mILIJARDU DOLARA OD OgLASA

P

rihod koji će Facebook ove godine dobiti od oglasa duplo je veći nego prošle godine, što znači da će Zuckerberg i ekipa u džep pospremiti više od milijardu dolara.

“Troškovi oglašavanja brzo rastu i oglašivači ne mogu zanemariti velik broj korisnika”, izjavila je Debra Aho Williamson, analitičarka agencije eMarketer koja je provela istraživanje o online oglašavanju.

Facebook “najmanje polovicu” pri-

hoda temelji na alatu koji je stavljen na raspolaganje oglašivačima kako bi sami uređivali i kupovali prostor u kojem žele objaviti oglas. Tom strategijom ostvarit će u 2010. godini dobit od 1,285 milijarda dolara, od čega je 835 milijuna iz SAD-a.

Suparnički MySpace ove će godine na oglasima zaraditi „sitniš“ od oko 347 milijuna dolara, a Twitter još nije pronašao način za masovnu zaradu koja bi konkurirala ovim dvjema mrežama. ■

POzNATA LIcA U KINESKIm REKLAmAmA

NAzAD U bUDUćNOST

O

glašivačka agencija Moma Propaganda, iz Sao Paola, je za brazilsku kompaniju Maximidia, koja se, između ostalog, bavi i organizacijom seminara o novim medijima, pripremila oglasnu kampanju “Sve brzo stari” (Everything Ages Fast). U

središtu akcije su futuristički oglasi u retro stilu koji ukazuju kako bi oglasi u štampanim medijima mogli izgledati u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, da smo tada znali za Internet i društvene mreže, kao što su Facebook, You Tube i Twitter. ■

P

jačani “uvoz” inozemnih celebritya u Kinu posebno je zamijećen u posljednjih dvadesetak godina, tijekom kojih je Kina uhvatila zalet kako bi prestigla Japan i do 2014., umjesto njega, zauzela drugo mjesto kao najjača marketinška sila u svijetu, odmah iza SAD-a.

Trošak oglašavanja na televiziji, radiju, u novinama i časopisima, u Kini je prošle godine porastao 14 odsto. Mnoge kineske kompanije smatraju da uspjeh brenda leži u svjetski poznatoj zvijezdi koja će ga reklamirati.

Kako bi utrli put do ciljanih kupaca, kineski brendovi zaštitna lica radije traže u inozemstvu, nego unutar svojih granica. Svjetski poznati sportaši, glumci i ostale poznate osobe možda nemaju nekih poveznica s Kinom, ali su tamo zvijezde i stoga rado viđeni na reklamama.

Jedan od njih je i košarkaška zvijezda Boston Celticsa, Kevin Garnett, koji je za-

štitno lice kineskog proizvođača sportske obuće Anta. No on nije jedini. Isti je brend za reklamiranje svojih proizvoda izdašno plaćao i NBA zvijezdu Luisa Scolu, kao i srbijansku tenisačicu Jelenu Janković.

Ona, međutim, nije jedina Srpkinja koja reklamira kineske proizvode. Tu je i Bata Živojinović, za kojega se, navodno, u srpskim medijima pročuo glas da će biti zaštitno lice kozmetičke kuće Hemel te promovirati liniju proizvoda Valter Exclusive na tamošnjem tržištu. Bata Živojinović je u Kini stekao fantastičnu popularnost ulogom u filmu Valter brani Sarajevo.

Inozemna lica ne koriste samo provjereni brendovi s dugom tradicijom, isto čine i oni nešto mlađi. Primjerice, kineski modni lanac Me&City, koji postoji tek dvije godine, za svoja je zaštitna lica odabrao zvijezdu filma “Gospodar prstenova” Orlanda Blooma te britansku manekenku Agyness Deyn. ■ MEDIA MARKETING / 69

MM 05 2010.indd 69

10/22/2010 6:46:28 AM

FEIEA AcADEmy DA KOmPLIKVANO POSTANE JEDNOSTAVNO

v

ećina tema, kojima se u poslovnom svijetu bavimo, su komplikovane. Ako ostanu komplikovane i tada kada stignu do unutarnje javnosti, onda najvjerovatnije nismo dobro odigrali svoje uloge, jer je jedan od ključnih zadataka internih komunikatora upravo to da komplikovano prevedemo u jednostavno, razumljivo.

To je ishodišna ideja ovogodišnje jednodnevne međunarodne konferencije FEIEA Academy koju su predavači osvijetlili s teorijskog i praktičnog stanovišta. Konferencija je održana u petak, 15. oktobra 2010., u sjedištu Austrijskog udruženja za industriju, u centru Beča.

Ovogodišnja je konferencija Udruženja internih komunikatora FEIEA, kojoj svake godine vjetar u leđa daje država

u kojoj se konferencija održava, nastala u saradnji s austrijskim udruženjem internih komunikatora ViKom. Program je okupio stručnjake s njemačkog govornog područja, Holandije i Velike Britanije.

Konferencija je otvorena dijalogom među akademicima i praktičarima internog komuniciranja. U dopodnevnom radu, Martin Eppler i Nicole Bischof iz Instituta za medije i komunikacije na švicarskom univerzitetu St. Gallen predstavili su njihova razmišljanja na temu “Kako obezbijediti jasnost pri komuniciranju kompleksnih tema – naputci komunikacijske struke”. Lukas Zenk, iz istraživačkog centra austrijskog univerziteta Danube University, posvetio se ključnoj ulozi vizualizacije pri pojedno-

stavljivanju zapletenih informacija.

Kako uključiti teorijske pristupe u praksu otkrili su primjeri dvije interne kampanje koje je za ING banku pripremila holandska agencija Proof Reputation. Agencija je za ove akcije osvojila priznanja na prošlogodišnjem takmičenju FEIEA Grad Prix. Predavača Luca van Beersa holandsko je udruženje za komunikacije Logeion nagradilo nazivom Komunikator godine. Ove je godine izdao knjigu Internal Branding 2.0, koja će uskoro biti na raspolaganju i u engleskoj verziji.

Nakon praktične studije slučajeva kompanije Austrian Airlines, na programu je bila još jedna značajna prezentacija ovogodišnje konferencije – Amerikanac Tim Cole, koji je u Nje-

mačkoj veoma cijenjen kao komentator uticaja interneta i drugih tehnologija na savremene komunikacije, govorio je o dramaturgiji, videu i trendovima u korporativnom komuniciranju.

Na FEIEA konferenciji prvi put je javno predstavljeno istraživanje o tome kako nacionalne kulture utiču na razumijevanje korporativnih vrijednosti od strane zaposlenih. Istraživanje je realizirao Domna Lazidou, predavač na poslovnoj školi Cranfield. Iznenađujući zaključci istraživanja donose internim komunikatorima nove poglede i rješenja za kreiranje jedinstvenog razumijevanja u globalnom okruženju.

Akademija je najvažnija aktivnost međunarodnog udruženja internih komunikatora FEIEA. ■

mAgAzINI SU OPET PUNI REKLAmA

L

jubimica Amerike, Jennifer Aniston, se u rujnu/septembru pojavila na naslovnici magazina Harper’s Bazaar, i to u zanimljivom editorijalu, u kojem se preobrazila u Barbru Streisand.

Nekoliko najpoznatijih fotografija iz filmova slavne američke pjevačice i glumice rekonstruirano je sa Jennifer u glavnoj ulozi. Rujan je tradicionalno naj-

žešći natjecateljski mjesec među modnim magazinima.

S “Jennifer Streisand” Harper’s je ostalima sigurno preoteo kojeg kupca. U vrhu konkurencije je Vanity Fair sa ”supernovom” na naslovnici, Lady Gagom, koja je ovdje “očišćena” od gomile detalja, skinuta do gola, a styling je blizak 60-im i 70-im.

Ostali su popularni magazini manjeviše razočarali izborom - Elle je igrao na sigurno s Julijom Roberts koja se vraća na film nakon duge pauze, W magazin digao je ruke od Lindsay Lohan pa je na coveru bila bledunjava skupina mladih glumica, InStyle se odlučio za divnu Hilary Swank, no njoj je pala popularnost, NYT Style Magazine riskirao je s lijepom

Indijkom Friedom Pinto...

Američki Vogue je dugo u strogoj tajnosti držao svoj adut - Halle Berry koja je svoje mjesto na naslovnici zaslužila i dalje besprijekornim izgledom, linijom parfema i prekidom s dečkom.

Naslovnicu britanskog izdanja pak krasi Kate Moss, s kojom je naprosto nemoguće pogriješiti. ■

70 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 70

10/22/2010 6:46:30 AM

hAmbURgER VAS mOŽE UbITI!

N

ajpopularniji lanac brze hrane u svijetu, McDonald’s, bijesan je zbog objavljivanja televizijskog spota kojim se sugerira da biste mogli umrijeti od hamburgera iz McDonald’sa.

Za spot, koji će pokvariti apetit mnogim posjetiteljima popularnog restorana, odgovorna je skupina američkih liječnika, okupljena u PCRM-u (Odboru za odgovornu medicinu).

Spot je prikazan u sklopu emisije „Daily show“. Priča se odigrava u mrtvačnici gdje žena plače pokraj mrtvog

tijela pretilog muškarca, koji u ruci drži pola hamburgera. Zatim se oko njegovih golih stopala ocrtava logo McDonald’sa i tekst I Was Loving It (To sam volio), umjesto poznatog slogana I’m Loving It („To je ono što volim“).

Na kraju reklame čuje se glas koji govori: „Visoka razina kolesterola, povišen krvni tlak, srčani napadi... Večeras jedite vegetarijansku hranu“.

Kao što pretpostavljate, uprava McDonaldsa nazvala je taj spot skandaloznim, lažnim i nepoštenim. ■

U VANJSKOm OgLAšAVANJU SVE JE VIšE DIgITALNOg OgLAšAVANJA

KLJUČNI PR bLOgOVI

v

ažno je biti upoznat s novostima i zanimljivostima s područja odnosa s javnostima, treba poznavati ključne strategije, savjete i trendove koji mogu pomoći u poslu. Ako tražite najbolje primjere saopštenja za medije ili prednosti društvenih mreža, blogovi koje predstavljamo u nastavku teksta mogu odigrati ulogu od neprocjenjivog značaja.

Ključni piar blogovi, s visoko kvalitetnim sadržajem, su: PR Squared, blog Todda Defrena iz SHIFT Communications o društvenim mrežama i marketingu na njima, blog Briana Solisa iz FutureWorks koji povezuje odnose s javnostima, klasične medije i društvene mreže, blog Petra Shankmana koji razmišlja o društvenim mrežama, odnosima a javnostima, marketingu, oglašavanju, kreativi i odnosima sa strankama, blog Davea Fleeta o komuniciranju, odnosima s javnostima, marketingu i društvenim mrežama te o područjima na kojima se ukrštaju, blog Dannya Browna iz SRM group, koji je usmjeren na upotrebu društvenih mreža, odnosa s javnostima i marketinga.

Koji još blogovi spadaju u društvo onih koje struka preporučuje, možete pročitati u objavi Public Relations Blogs – 25 Essential Bloggers. ■

U Brian Solis

Peter Shankman

Todd Defren

istraživanju kompanija PricewaterhouseCoopers, Global Entertainment i Media Outlook, za period 2010-2014, ocijenjeno je da će svjetska ulaganja namijenjena vanjskom oglašavanju do 2014. godine porasti u prosjeku za 4,5 odsto na godišnjem nivou i sa 24 miljarde dolara, u 2009. godini, porasti na 30 milijardi do 2014. Azijsko-pacifička regija ostaje na samom vrhu u pogledu investicija u vanjsko oglašavanje, jer doprinosi sa 38 odsto ukupnim svjetskim ulaganjima u tu granu. Do 2014. godine azijsko-pacifički oglašivači će dostići 11,4 milijardi američkih dolara, u poređenju s prošlogodišnjih 8,6 milijardi.

Druga na redu, po visini ulaganja u outdoor sa 32odstotnim tržišnim udjelom, je regija EMEA u kojoj su prošle godine, u vanjsko oglašavanje, investirali 8,1 milijardu dolara, a do 2014. godine ti izdatci bi se trebali povećati na 9,5 milijardi američkih dolara. Sjeverna Amerika, s 25-odstotnim tržišnim udjelom, bi trebala u istom periodu svoja ulaganja u vanjsko oglašavanje povećati za 1,1 milijardu dolara i tako dostići ukupna ulaganja od 7,5 milijardi dolara. S prosječnim godišnjim rastom od 8,8 odsto, Južna Amerika će biti najbrže rastuće tržište tako da bi se njena ulaganja, koja su prošle godine iznosila 1 milijardu

dolara, terbala povećati na 1,6 milijardi dolara do 2014. godine.

Bez obzira na lošu ekonomsku situaciju, SAD ostaju najveće tržište. Godine 2007. investicije u oglašavanje su dostigle vrh od 7,3 milijarde američkih dolara, ali su do 2009. zabilježile pad na 6 milijardi dolara. U istraživanju ocjenjuju da će SAD svejednoi održati svoju vodeću poziciju te da će se do 2014. godine vratiti na nivo investicija od 7 milijardi dolara.

Drugo najveće tržište je Japan, čije su investicije u oglašavanje prošle godine dostigle 4,3 milijarde dolara. Njihov porast, ocijenjeno je u istraživanju, moguć je tek 2014. godine i to za 1,5 odsto.

Najbrže rastuća vrsta vanjskog oglašavanja svakako će biti digitalno oglašavanje. Najveći rast (15 odsto), doživjet će u Aziji, a Kina ima mogućnost da u narednih deset godina postane najveće tržište digitalnog oglašavanja na svijetu. Investicije u oglašavanje bi, s prošlogodišnjih 2,7 milijardi, mogle do 2014. godine porasti na 4,8 milijardi dolara. U projekcijama porasta investicija u oglašavanje, Kinu slijedi Malezija za koju najavljuju 14,5 odstotni prosječan godišnji rast investicija u digitalno oglašavanje, tako da bi njihova vrijednost do 2014. godine mogla dostići 55 miliona dolara. ■ MEDIA MARKETING / 71

MM 05 2010.indd 71

10/22/2010 6:46:38 AM

KOPIRANJE NE DONOSI ŽELJENE PLODOVE

O

riginalnost rađa plodove, dok kopiranje donosi više štete nego koristi. Ovo je nauk kojeg bismo mogli izvući iz internet kampanja Old Spicea i Cisca.

U kompaniji Cisco su odlučili kopirati uspješnu kampanju koju je Old Spice, u obliku 186 video snimaka, predstavio na You Tubu. Ova kampanja je na društvenim medijima zabilježila preko 35 miliona posjeta i interakcija te više nego 100-odstotni rast prodaje. Ciskova kampanja je propala jer svojoj verziji nisu dodali poboljšanja, odnosno elemente koji bi korisnikovo iskustvo povezali s robnom markom Cisco. Kampanju su predstavili samo određenom broju korisnika.

Za uspješnu marketinšku kampanju je ključno da je sadržaj usklađen s ciljnim tržištem, uticajnim pojedincima i ciljnom javnošću, da se uključuje u robnu marku i da se pojavljuje na svim

kanalima koje koristi ciljna javnost.

E-pošta ostaje aktuelna Nema jasne granice u čemu se korisnici e-pošte, Facebooka i Twittera razlikuju među sobom, ali je poznato da među njima postoji malo kanibalizma i mnogo prekrivanja. Među korisnicima Interneta, koji su uključeni u istraživanje kompanije ExactTarget, bilo je 94 odsto onih koji dnevno pregledaju e-poštu i spremni su na primanje marketinških poruka. Među anketiranim svakodnevnim korisnicima Facebooka bilo je dvije trećine obožavalaca robnih marki, dok je među svakodnevnim korisnicima Twittera, koji su bili uključeni u istraživanje, približno četiri od deset vjerovalo robnim markama. Ti podaci govore da je elektronska pošta još uvijek primjeren način za promociju robne marke.

Treba uvažavati razlike u načinu uključenosti pojedinih korisnika. Dok

elektronska pošta nagovara pripadnike svih demografskih skupina, dotle su korisnici Facebooka obično mlađi i imaju veći interes za javnu podršku robnim markama, a korisnici Twittera su oni koji žele biti brzo obavješteni o novostima.

Internet video je značajniji od mobilnog oglašavanja Upotreba video snimaka na Internetu u marketinške svrhe postala je gotovo nužda, pokazalo je istraživanje među kompanijama. Video je iz prestižnog načina promocije postao ustaljena praksa za kompanije koje traže nove oblike predstavljanja proizvoda i usluga na Internetu. Gotovo 46 odsto anketiranih američkih kompnaija, u istraživanju Fortune 500, već koristi internet video dok ih 42 odsto namjerava to učiniti naredne godine. Isto tako bi gotovo 27 odsto američkih kompanija povećalo sredstva namijenjena viralnim video snimcima, dok bi njih 5,5 odsto smanjilo.

Ključna su rješenja problema, ne oglasi Robne marke, ukoliko žele dostići do svojih ciljnih javnosti, moraju koristiti iste društvene medije koje koriste i njihove javnosti, poštovati načine djelovanja tih medija i poznavati razlike među njima.

Većina ih ne koristi upravo zbog nedovoljnog poznavanja njihovih karakteristika. Zanimljivim i privlačnim objavama koje korisnicima nude rješenje njihovih problema, kompanije mogu postići veći učinak od onoga kada samo realiziraju svoje oglasne kampanje. Što je objava zanimljivija i privlačnija to se više širi među prijateljima. Tako kompanije lakše pozivaju obožavaoce i privuku ih da ostanu u kontaktu s robnom markom. Osim toga, na ovaj način kompanija popravi svoj plasman na pretraživaču i poveća prodaju.

Društveni mediji, u poređenju s tradicionalnim medijima, omogućavaju detaljniji pregled koje su akcije bile efikasne. ■

ma počeo lično odgovarati na komentare svojih obožavalaca na Facebooku i Twitteru. Za samo nekoliko dana glumac je odgovorio u 180 video snimaka a, između ostalog, odazvao se i na komentar glumice Demi Moor. Kreatori kampanje su zanimljivim uspostav-

ljanjem društvene mreže na Internetu već dobili i one koji ih kopiraju. Na portalu http://mashable.com/2010/ old-spice-guy-videos/ nalazi se 10 najboljih reklamnih snimaka koji su u kratkom vremenu pridobili rekordan broj klikova. ■

TAKO TO RADI OLD SPIcE

K

reatori marketinške kampanje za muški miris Old Spice, zanimljivom su kampanjom osvojili kako muške, tako i ženske pripadnike svoje ciljne skupine diljem svijeta. Reklamu, u kojoj igra kod nas do sada nepoznati tamnoputi glumac Isaiah Mustafa, na You Tubu

je pogledalo blizu 22 miliona ljudi.

U njoj Mustafa u duhovitom tonu objašnjava muškarcima da mogu isto tako biti privlačni kao i on, ako budu upotrebljavali Old Spice. Vrh popularnosti kampanja je doživjela kada je glumac sa snimljenim video spotovi-

72 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 72

10/22/2010 6:46:44 AM

mARKETINšKI bUDŽETI SU JOš UVIJEK NESTAbILNI

R

azličita istraživanja pokazuju da se marketinški budžeti veoma brzo mijenjaju. Ako je u prvom kvartalu ove godine sve ukazivalo na to da tržišta ponovo jačaju, drugi je kvartal otkrio ponovni pad u svjetskim razmjerama, u poređenju s prošlom godinom. IPA/BDO izvještaj govori da su se marketinški budžeti u drugom kvartalu smanjili za 20 odsto, u poređenju s lanjskom godinom, iako je u prvom kvartalu zabilježen rast ulaganja u marketing na najvećim sjevernoameričkim i evropskim tržištima.

Samo 15 odsto kompanija moglo bi do kraja godine povećati svoje marketinške budžete, iako je kraj godine za kompanije koje tržištu prodaju finalne proizvode,

najaktivniji dio godine u kojem ostvaruju najbolje prodajne rezultate.

Rezultati različitih istraživanja se često veoma razlikuju, što ukazuje na veliku nestabilnost tržišta i istovremeno vrlo brzo prilagođavanje aktuelnoj situaciji, što nije bilo uobičajeno prije velike ekonomske krize.

Prema mišljenju analitičara, najveći pobjednik krize je televizija jer je televizijsko oglašavanje ojačalo, dok je kriza najveće posljedice ostavila na štampanim medijima. Kod internet medija vrijednost oglašavanja se najviše povećala kod oglašavanja u društvenim medijima te kod onih aktivnoisti koje vode do društvenih medija. ■

mARKETINšKI bUDŽETI SU JOš UVIJEK NESTAbILNI

R

azličita istraživanja, provedena zadnjih mjeseci, pokazuju da se marketinški budžeti veoma brzo mijenjaju. Ako je u prvom kvartalu ove godine sve ukazivalo na to da tržišta ponovo jačaju i rastu, drugi je kvartal otkrio ponovni pad u svjetskim razmjerama, u poređenju s prošlom godinom.

IPA/BDO izvještaj govori da su se marketinški budžeti u drugom kvartalu ove godine smanjili za 20 odsto, u poređenju s lanjskom godinom, iako je u prvom kvartalu zabilježen rast ulaganja u marketing na najvećim sjevernoameričkim i evropskim tržištima.

Samo 15 odsto kompanija moglo bi do kraja ove godine povećati svoje marketinške budžete, iako je kraj godine za kompanije koje tržištu prodaju finalne proizvode, najaktivniji dio poslovne godine u kojem, u pravilu, ostvaruju najbolje prodajne rezultate.

Rezultati različitih istraživanja se često veoma razlikuju, što ukazuje na veliku nestabilnost tržišta i istovremeno vrlo brzo prilagođavanje aktuelnoj situaciji, što nije bilo uobičajeno prije

velike ekonomske krize. Ovaj fenomen trebat će posebno istraživati i pratiti kako bi se uspostavili novi standardi istraživanja potrošnje marketimng budžeta, posebno u velikim globalnim kompanijama.

Prema mišljenju analitičara, najveći pobjednik krize je televizija jer je televizijsko oglašavanje ojačalo, dok je kriza najveće posljedice ostavila na prihode koje štampani mediji ostvaruju prodajom oglasnog prostora. Kod internet medija vrijednost oglašavanja se najviše povećala kod oglašavanja u društvenim medijima te kod onih aktivnosti koje vode do društvenih medija.

Eksplozija oglašavanja na internet medijima, kojoj svjedočimo zadnjih godina, unijela je dosta pometnje, posebno u procjenama rasta ove vrste oglašavanja i njegovog utjecaja na opstanak nekih tradicionalnih medija. Hoće li se pojedini tradicionalni mediji zaista i ugasiti, ovisi o njihovoj sposobnosti prilagođavanja novoj medijskoj slici. Radiju su prognozirali propast pojavom televizije, ali se radio prilagodi i-preživio. ■

TONy gRANgER, gLObALNI KREATIVNI DIREKTOR yOUNg&RUbIcAm

A

gencijska mreža Young&Rubicam imenovala je Tonya Grangera za novog globalnog kreativnog direktora.

Granger vjeruje da su ideje magične i da mogu stvoriti promjene. Zato se s oduševljenjem trudi mijenjati robne marke i agencije. Od dolaska u Young&Rubicam (2008), radi oboje. Privukao je nekoliko najkreativnijih mladih talenata, uveo je digitalnu tehniku u agenciju i izgradio globalnu kreativnu zajednicu kako u duhu, tako i u praksi. Iz toga je nastao, iz korjena osvježen rad za klijente kao što su Virgin Atlantic, Land Rover, LG i Telefonica.

Cannes 2010 je dodijelio Y&R New York mjesto broj 1. agencije u SAD i 2. globalno. Kao globalnu mrežu, Cannes je Y&R nagradio 3. mjestom što predstavlja skok za pet mjesta u samo jednoj godini. Young&Rubicam je proglašen mrežom godine na festivalima ADC i New York.

Prije nego što je došao u Y&R, Granger je proveo pet godina u agenci-

ji Saatchi&Saatchi. I tamo je radio na kreativnoj preobrazbi agencije. Saatchi je postao vrhunska kreativna agencija u SAD i Međunarodna agencija godine na festivalima Clio i Cannes Lions.

Vodio je sličan preporod u Bozell New York, agenciji koja se naglo probila među najbolje u SAD i postala 3. u Cannesu 2002. godine.

Tony je započeo svoj profesionalni put u rodnoj Južnoj Africi. Tamo je vodio TBWA/ Hunt Lascaris, agenciju s ponosa vrijednom prošlošču i kreativnim pedigreom.

Tony i njegove agencije su osvojili na tone nagrada. Imao je sreću da je predsjedavao brojnim međunarodnim žirijima. Najponosniji je na to da je stvorio vrhunski kreativne agencije i radio s najpoželjnijim klijentima na svijetu i nekim od najpriznatijih i najuticajnijih globalnih robnih marki. Fanatično je skoncentrisan i s velikim optimizmom gleda na budućnost poslovanja oglašivačke industrije. ■ MEDIA MARKETING / 73

MM 05 2010.indd 73

10/22/2010 6:46:45 AM

Outdoor Zlato: Spiritual Guru i Royal Rajput, agencija Taproot India za Conqueror papir

FESTIVALI Spikes Asia 2010

AUSTRALIJA OSVOJILA ČETIRI gRAND PRIXA, NOVI zELAND DVA I JAPAN JEDAN Priredila / ASJA DUPANOVIĆ

DObITNIcI NAgRADA SPIKES ASIA 2010, VODEćEg NATJEcANJA KREATIVNOg OgLAšAVANJA U REgIJI AzIJA-PAcIFIK, ObJAVLJENI SU NA zAVRšNOJ VEČERI FESTIVALA KOJI SE TRADIcIONALNO ODRŽAVA U SINgAPURU.

Z

a nagrade se ove godine takmičilo 3058 radova, a po neki od trofeja osvojilo je njih 273, u 11 takmičarskih kategorija.

Kategorija direktnog marketinga i promocije prodaje bila je najsnažija sa ukupno 48 nagrađenih radova, a slijedile su joj kategorija medijskih sa 45 i digitlnih rješenja sa 39 dodijeljenih nagrada.

Agencija Colenso BBDO Auckland odnijela je dva Grand Prix-a, onaj u kategoriji medija, za kampanju ‘Yellow

Chocolate’, urađenu za Žute strane te u kategoriji outdoor rješenja, za oglas ‘Dog Fight’ za TVNZ. Dva Grand Prix-a osvojila je i agencija Clemenger BBDO iz Melburna – jedan u kategoriji radio oglasa za Mars čokoladu, i drugi u kategoriji TV i kino oglasa za spot ‘Slow Mo’, urađen za Fosters Group.

Agencija Dentsu Tokyo osvojila je Grand Prix u kategoriji digitalnih rješenja za Uniqlo-ov ‘Lucky Switch’.

Grand Prix za vrhunsko umjijeće u kreiranju dodijeljen je u kategoriji TV i kino oglasa, a pripao je agenciji Leo Burnett Sydney za oglas ‘Monkey’, kreiran za WWF. Ista agencija osvojila

74 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 74

10/22/2010 6:47:02 AM

Outdoor Grand Prix: Dog Fight, outdoor event, agencija Colenso BBDO Auckland za TV New Zeland

Grand Prix u kategoriji direktnog marketinga i promocije prodaje: Photochains, Leo Burnett Sydney za Canon Australija

MEDIA MARKETING / 75 MM 05 2010.indd 75

10/22/2010 6:47:20 AM

Design Zlato: Advertising Awards Annual 2009, agencija Dentsu Tokyo za Tokyo Copywriters Club

Print Zlato: Management Book, Young&Rubicam Jakarta za LG Mobile

je i Veliku nagradu u kategoriji direktnog marketinga i promocije prodaje, za kampanju ‘Photochains’ urađenu za Canon Australia.

Grand Prix nije dodijeljen u kategorijama printanog oglašavanja, dizajna i cjelovitih kampanja.

Agencijom godine svečano je proglašen DDB New Zealand, Auckland, dok su druga i treća najuspješnija agencija na festivalu bile melburnski Clemenger BBDO i Colenso BBDO iz Aucklanda.

Nagrada za medijsku agenciju godine dodijeljena je agenciji Colenso BBDO Auckland, kojoj su slijedile MediaCom Communications India iz Mumbaija i BBDO India iz Gurgaona.

Mrežom godine proglašena je mreža DDB s mrežama Leo Burnett i BBDO na drugom, odnosno trećem mjestu.

Prestižno priznanje za oglašivača godine, koje se dodjeljuje oglašivačima koji se ističu inspirativnim i inovativnim marketiranjem svojih proizvoda, dodijeljeno je japanskoj kompaniji Uniqlo, proizvođaču casual wear odjeće.

Pobjednički radovi mogu se pogledati na adresi www.spikes.asia/winners. ■

76 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 76

10/22/2010 6:47:46 AM

9VOLT, Jonathan Calugi

TAKMIČENJA Kreativno takmičenje, ADC Young Guns 8

ADc PROmOVIRAO NOVU gENERAcIJU KREATIVAcA mLAđIh OD 30 gODINA ADc yOUNg gUNS 8 Priredila / ASJA DUPANOVIĆ

gLObALNI arT direcTOrS club, VODEćA ORgANIzAcIJA zA INTEgRIRANE mEDIJE I PRVI gLObALNI KREATIVNI KOLEKTIV SVOJE VRSTE, ObJAVIO JE ImENA 50 mLADIh KREATIVAcA Iz 14 zEmALJA SVIJETA, OVOgODIšNJIh DObITNIKA PRESTIŽNOg PRIzNANJA ADc yOUNg gUNS 8.

A

DC Young Guns® je jedino međunarodno, interdisciplinarno takmičenje koje se fokusira na portofolio radova prijavitelja i jednom godišnje pravi svojevrsnu izvidnicu tržišta mladih profesionalaca u oblasti vizuelnih medija i dizajna. Ovogodišnji odabranici – Young Guns 8, odabrani među prijaviteljima iz 37 zemalja, predstavljaju impresivnu međunarodnu listu mladih talenata u oblastima grafičkog

dizajna, fotografije, ilustracije, oglašavanja, art direkcije, dizajna okoliša, filma, animacije & videa, interaktivnog dizajna, produkt dizajna i tipografije.

Ovogodišnje prijavljene radove žirirao je, po drugi puta u istoriji YG natjecanja, panel od 30 nekdašnjih ADC Young Gunsa.

Odabrani radovi pripadnika generacije ADC Young Guns 8 – radovi iz njihovih profesionalnih angažmana kao i

privatnih projekata, od 7. do 22. oktobra 2010. su bili izloženi u ADC galeriji u New York. Moleskine® će ih ekskluzivno, za ADC, odštampati u specijalnom ograinčenom izdanju svog notesa. Svi radovi YG8 generacije postaju dio trajne kolekcije ADC, a online će se naći u novembru 2010.

ADC ove godine započinje i jednu novu tradiciju – nova redizajnirana ADC Young Guns kocka, bit će uručena sva-

kom pojedincu iz svake nove generacije. Pored ove prestižne nagrade, svim pobjednicima i dalje će biti dodjeljivano jednogodišnje članstvo u Klubu te omogućen cijeli niz benefita od strane sponzora takmičenja, među kojima su ove godine bili Adobe, Ace Hotel, Behance i časopis Surface.

Ovogodišnjih 50 pobjednika takmičenja pridružuje se elitnoj grupi ranijih pobjednika, među kojima su MEDIA MARKETING / 77

MM 05 2010.indd 77

10/22/2010 6:47:48 AM

The Unusual Child, Gemma Correll

Danielson, Jude Landry

Sorry I'm Late, Tomas Mankovsky

Supermarket Posters, Stefanie Weigler

tadašnje zvijezde u usponu, a danas lideri u svojim poljima, kao što su Stefan Sagmeister i James Victore (grafički dizajn), Deanne Cheuk (ilustracija), Jeremy Floto i Cassandra Warner (aka floto+warner, fotografija), Alexander Gelman (advertising), Rei Inamoto i Jerome Austria (interaktivni mediji), Mike Mills (film i video), Alex Trochut (tipografija), Todd St. John (animacija) i drugi.

Serija ADC Young Guns predavanja u Apple prodavnicama, započeta 2009., ove će godine biti proširena na evente u Apple prodavnicama u New Yorku, San Franciscu, Santa Monici, Sidneyu, Parizu

Materiel Magazine, Michael Freimuth

i Londonu, a dešavat će se u narednim mjesecima. Ovi eventi promovirat će pobjednike iz svih ADC Young Guns generacija. Među ovogodišnjim govornicima naći će se Scott Stowell (YG3), PJ Richardson (YG5), Stewart Smith (YG7), Eva Kolenko (YG5), Jason Munn (YG5), Julien Valée (YG6) i Greg Brunkalla (YG6).

ADC kreativcima iz oblasti oglašavanja, dizajna, interaktivnih medija i komunikacija nudi forum za istraživanje smjera u kojem se ove brzo razvijajuće industrije kreću. Aktivnosti Kluba mogu se pratiti na Twitteru, Facebooku i Linkedinu. ■

MAD, Joe Marianek

78 / MEDIA MARKETING MM 05 2010.indd 78

10/22/2010 6:48:11 AM

OgLAS BEMUST MM 05 2010.indd 79

10/22/2010 6:48:12 AM

MM 05 2010.indd 80

10/22/2010 6:48:13 AM