Monografija PMF 1945-2008-2018 by El Libertador

SVEUČILIŠTE U SPLITU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET

1945. 2008. 2018.

Prirodoslovno-matematiÄ?ki fakultet u Splitu 1945. - 2008. - 2018.

Split, 2018.

Impressum NAKLADNIK Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet Split, Ruđera Boškovića 33 UREDNICE Jasna Puizina Ivana Ljubić Ani Grubišić UREDNIŠTVO Nada Bezić Ante Bilušić Mladen Hraste Nikola Koceić-Bilan Ana Marović Tomislav Matić Renata Odžak Maja Pavela-Vrančić Vladimir Pleština RECENZENTI Marija Višić Ante Vučemilović LEKTURA I KOREKTURA Jelena Tomić GRAFIKA Žarko Tičinović FOTOGRAFIJE Foto Olga Lidija Lolić Osobne fotografije djelatnika PMF-a u Splitu Zbirka fotografija Knjižnice PMF-a u Splitu TISAK Tiskara Zelina d.d. NAKLADA 500 komada

Tiskanje monografije “Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu: 1945. – 2008. – 2018.” odobrilo je Vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu na sjednici održanoj 16. svibnja 2018. godine, odlukom: Klasa: 602-09/18-05/0001, Ur. broj: 2181-204-01-05-18-0008, pod točkom Dnevnog reda br. 9. Odlukom uredništva u tekstu nismo upotrebljavali znanstvene titule kako bismo ga pojednostavnili i olakšali čitanje. CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 170427064. ISBN 978-953-7155-21-6

Ova monografija posvećena je bivšim i sadašnjim djelatnicima i studentima, ali i svima onima koji će tek postati dio ovog Fakulteta. Želimo izraziti iskrenu i duboku zahvalnost svima koji su sudjelovali u osnivanju i razvoju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, jednako tako i svima koji su pomogli u stvaranju ove monografije, a unaprijed se ispričavamo ako smo nekoga izostavili. Nadamo se da ćemo uspjeti sačuvati od zaborava događaje i ljude. Urednice

Sadržaj Predgovor Riječ rektora �� 11 prof. dr. sc. Šimun Anđelinović Riječ dekanice �� 13 prof. dr. sc. Jasna Puizina

Osnivanje i pregled razvoja kroz osvrte bivših dekana Kratka povijest nastanka PMF-a u Splitu �� 21 izv. prof. dr. sc. Mirjana Nazor Bolonjski proces i prvi poslijediplomski studij �� 38 prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić Razdoblje 2007. – 2011. �� 40 prof. dr. sc. Anka Golemac Razdoblje 2011. – 2014. �� 44 prof. dr. sc. Marko Rosić Razdoblje 2014. – 2016. �� 46 prof. dr. sc. Ante Bilušić

Djelatnosti PMF-a u Splitu

Nastavna djelatnost �� 51 doc. dr. sc. Vladimir Pleština

Znanstveno-istraživačka djelatnost �� 61 doc. dr. sc. Ani Grubišić

Organizacija PMF-a u Splitu Ustroj �� 83

Dekani i prodekani 2008. - 2018. �� 84

Odjeli i katedre PMF-a u Splitu Odjel za biologiju �� 89 prof. dr. sc. Nada Bezić, prof. dr. sc. Jasna Puizina Odjel za fiziku �� 105 prof. dr. sc. Ante Bilušić Odjel za informatiku �� 121 doc. dr. sc. Ani Grubišić, prof. dr. sc. Marko Rosić, prof. dr. sc. Slavomir Stankov

Odjel za kemiju �� 135 prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić Odjel za matematiku �� 153 prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan Odjel za politehniku �� 173 izv. prof. dr. sc. Tomislav Matić Samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti �� 185 izv. prof. dr. sc. Mladen Hraste

Knjižnica PMF-a u Splitu �� 193

Ivana Ljubić, dipl. knjižničar

Zajedničke službe �� 203

Ana Marović, dipl. iur.

Botanički vrt �� 209

doc. dr. sc. Mirko Ruščić, prof. dr. sc. Jasna Puizina

Studentski zbor PMF-a u Splitu �� 217

Jelena Grbeša

Alumni PMFST �� 219

dr. sc. Tanja Vojković

Popis diplomiranih studenata proteklih 10 godina �� 220 Događanja na PMF-u u Splitu �� 238

doc. dr. sc. Renata Odžak

Predgovor

Riječ rektora SVEUČILIŠTA U SPLITU prof. dr. sc. ŠIMUN ANĐELINOVIĆ

U još uvijek potpuno neistraženoj i neispisanoj povijesti obrazovanja u Splitu i Dalmaciji, bez sumnje, najvažnije mjesto zauzima Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu. On je nukleus cjelokupnog visokog obrazovanja i jedan od temeljnih stupova nastanka Sveučilišta u Splitu. Stoga bi teško bilo zamisliti Split i cijelu Dalmaciju, kao i širu regiju, bez nastavnika i drugih stručnjaka obrazovanih i odgojenih na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U ovoj važnoj obljetnici želim čestitati svim djelatnicama i djelatnicima na uspjesima koje je ovaj Fakultet postigao, kako u ovih deset godina, tijekom kojih djeluje pod sadašnjim nazivom, tako i na svim dostignućima pod ranijim nazivima visokoškolskih ustanova iz kojih je iznikao današnji Prirodoslovno-matematički fakultet. Subaštinik je tradicije zajedničke institucije iz koje su proizišle čak četiri jake sastavnice našeg Sveučilišta, a to su: Umjetnička akademija, Filozofski fakultet, Kineziološki fakultet te sam Prirodoslovno-matematički fakultet. Zato smo svi ponosni na doprinose ovog Fakulteta koji se nalazi u samim temeljima osnutka Sveučilišta u Splitu. Strategijom Sveučilišta u Splitu definirali smo ga kao javno sveučilište koje čuva znanje kao javno dobro te ga stalno stvara i unaprjeđuje istraživanjem i inovacijama i ugrađuje ga u lokalnu i širu društvenu zajednicu, naročito u gospodarstvo, transferom znanja i tehnologija. Ovaj zahtjevni zadatak ne može se u potpunosti ispuniti bez istraživanja koja se provode na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a ta istraživanja nije moguće provesti bez odgovarajuće znanstvene infrastrukture. Stoga sam upravo, kao jedan od najvažnijih zadataka na samome početku svoga rektorskog mandata, definirao rješavanje problema Zgrade tri fakulteta u kojoj je svoj novi dom našao i Prirodoslovno-matematički fakultet. Taj je problem dugi niz godina opterećivao cijelo Sveučilište u Splitu, a posebno sastavnice koje su se trebale useliti u ovaj PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

PREDGOVOR

objekt. Na početku mandata zatekao sam stanje u kojem je gradilište objekta bilo tri godine zatvoreno s tek nekoliko radnika na terenu te je postojala mogućnost ulaska u višegodišnji sudski spor s izvođačem radova uz zatvaranje gradilišta. Bilo je potrebno što prije deblokirati ovu investiciju od 278 milijuna kuna. Pokrenuli smo dijalog i postigli sporazum s izvođačem radova te podizvođačima i ishodili dodatna sredstva za dovršetak objekta. Od dana postizanja nagodbe s izvođačem radova krenuli smo u proces svakodnevnih akcija i koordinacija na relaciji Rektorat Sveučilišta, dekani, među kojima posebno ističem upravo dekane ove institucije, nadležno Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja, izvođač radova i podizvođači. I uspjeli smo. Dovršili smo objekt, uselili ga i pokrenuli znanstveno-nastavne procese u njemu. Kako bismo do kraja mogli opremiti Zgradu tri fakulteta, ali i dodatno unaprijediti znanstvene i nastavne procese, pokrenuli smo projekt Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PFST te KTF-ST kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta. Paralelno smo, uz unaprjeđenje znanstveno-istraživačke infrastrukture i znanstveno-istraživačkih aktivnosti, vodili itekako računa o kadrovima. U mome dosadašnjem rektorskom mandatu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu zaposlila su se dvadeset i dva nova djelatnika različitih zvanja i profila kako bi osigurali napredovanje svih aktivnosti Fakulteta, a posebno onih koje bi omogućile suradnju s gospodarskim subjektima gdje vidim veliku, važnu i obvezujuću budućnost za Prirodoslovno-matematički fakultet. Uz ostala brojna postignuća Prirodoslovno-matematički fakultet jedna je od najproduktivnijih sastavnica Sveučilišta u znanstvenoj aktivnosti. Njegovi su znanstvenici sudjelovali u izradi Strategije urbane aglomeracije Split na osnovu koje će područje aglomeracije povući 62,7 milijuna eura sredstava iz EU fondova. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nalazi se jezgra vrijednog Centra izvrsnosti za znanost i tehnologiju – integracija Mediteranske regije (STIM), a svjedočimo i sve bogatijoj suradnji Fakulteta s nastavnim bazama. Uključen je, također, u projekt STem Cekom koji je uvršten na listu odabranih prijavitelja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Nadalje, uspjehe Sveučilišta u Splitu prepoznale su najpoznatije globalne rang-liste sveučilišta čemu velik doprinos daju znanstvenici i nastavnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Sve su ovo indikatori jednog snažnog fakulteta s neupit-

nom budućnosti. Upravo stoga, pozivam sve djelatnike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na još veće iskorake. Pozivam ih na još veće korištenje svih potencijala koji se otvaraju kroz već spomenuti projekt razvoja znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta, na još brojnije sudjelovanje u programu sveučilišne ljetne škole te na sagledavanje mogućnosti ulaska studenata Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u inkubator za visoku tehnologiju gdje Sveučilište planira stvoriti okruženje za 140 novih radnih mjesta namijenjenih studentima koji završe naše studije. Od Prirodoslovno-matematičkog fakulteta očekuju se i brojne aktivnosti unutar budućeg znanstveno-inovacijskog centra koji namjeravamo sagraditi. I ne manje važno, Sveučilište u Splitu nositelj je velikog i važnog projekta novog Sveučilišnog kampusa Klis gdje Prirodoslovno-matematički fakultet također treba prepoznati vlastiti potencijal daljnjeg razvoja. I na kraju, još jednom želim čestitati svima onima koji su ugradili svoj rad u prošlost, sadašnjost i budućnost ovog Fakulteta. Siguran sam da će Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu i u vremenima koja dolaze biti čvrst stup ukupne izvrsnosti Sveučilišta u Splitu - društvenog preteče u zagovaranju i promicanju najviših akademskih standarda koji uključuju znanstvenu i nastavnu izvrsnost utemeljenu na etičkim načelima, a sve u službi razvoja cjelokupne društvene pojavnosti Splita, Dalmacije i Republike Hrvatske.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Riječ dekanice PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA U SPLITU prof. dr. sc. JASNA PUIZINA

Vođeni osjećajima ponosa, časti i privilegije, moji kolege i ja prionuli smo pisanju prve monografije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu povodom njegove desete godišnjice i sedamdeset i tri godine od početka nastave na Višoj pedagoškoj školi čiji je naš Fakultet pravni sljednik. Suglasni smo da je nužno, zbog budućih naraštaja i nas samih, oteti zaboravu brojne činjenice, osobe i događaje koji su na različite načine pridonijeli pokretanju i razvoju ovog, danas važnog, visokog učilišta, jedne od ključnih sastavnica Sveučilišta u Splitu. Prirodoslovno-matematički fakultet s oko 900 studenata i 140 djelatnika ima za temeljnu djelatnost nastavni, znanstveno-istraživački i stručni rad u STEM području (engl. Science, Technology, Engineering and Mathematics). PMF je stožerna sastavnica Sveučilišta u Splitu u području prirodnih znanosti, a istraživanja se izvode još i u području tehničkih, društvenih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti. Na Fakultetu se obrazuju nastavnici (prvostupnici i magistri edukacije) iz područja matematike, fizike, informatike, tehnike, biologije i kemije; inženjeri (magistri struke) matematike i fizike te prvostupnici nutricionizma. U tijeku je izrada studijskih programa i ishođenje dopusnica za preddiplomski i diplomski studij Biologije. U posljednjih nekoliko godina sve su više prepoznata i dva doktorska studija koja su jedinstvena u Hrvatskoj: Biofizika i Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti. Fakultet je prepoznatljiv i po stručnom dopunskom pedagoško-didaktičko-psihološko-metodičkom obrazovanju nastavnika.

PROBLEMI IZ PROŠLOSTI Gledajući u prošlost iz današnje perspektive, kada već dvije godine živimo i radimo na novoj adresi u Zgradi tri fakulteta, na Sveučilišnom kampusu Visoka, može se bez pretjerivanja zaključiti da je PMF zbog dugogodišnjeg života u krajnje neade-

kvatnim prostorima izgubio puno energije i prilika za rast i razvoj. Skučenost prostora na staroj adresi u Teslinoj ulici 6 i 12 te raspršenost ljudi i opreme na nekoliko dodatnih adresa stvarali su ogromne teškoće u izvođenju nastave i znanstveno-istraživačkom radu i onemogućavali razvoj Fakulteta. Podsjetimo se, najznačajnija i najskuplja oprema Odjela za kemiju i dio zaposlenika bili su smješteni na Medicinskom fakultetu, dio zaposlenika i opreme Odjela za fiziku bio je smješten i izvodio nastavu na Sveučilišnom odjelu za stručne studije u Kopilici, a dio nastave matematičko-informatičke skupine predmeta izvodio se u učionicama Sveučilišne knjižnice, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te Ekonomskog fakulteta. Ta teška vremena sada su iza nas. Od 2016. godine smješteni smo na prva tri kata Zgrade tri fakulteta, na površini od otprilike 5000 m2 gdje otkrivamo prednosti života u zajedništvu, mogućnosti interdisciplinarnih pristupa u znanosti i nastavi, olakšano komuniciramo sa susjednim sastavnicama Sveučilišta u Splitu, a koristimo i blagodati Sveučilišne knjižnice, doma, menze i drugih sadržaja. Novi prostori su našim studentima značajno povećali kvalitetu življenja i ukupni standard studiranja. Drugi ozbiljan problem, koji je donedavno mučio Fakultet, bio je nedostatak znanstveno-nastavnog osoblja, što je osobito došlo do izražaja tijekom nedavnog procesa reakreditacije koju je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2014./15. akademske godine. Od tada, a posebice tijekom 2017. godine, uspjeli smo zajedno s ostalim sastavnicama Sveučilišta u Splitu, zahvaljujući posebnom zauzimanju rektora Sveučilišta u Splitu Šimuna Anđelinovića, ostvariti porast broja zaposlenih u znanstveno-nastavnim zvanjima u punom radnom vremenu, kojih danas ima 63, dok je ukupan broj zaposlenih narastao na 145. Time su u značajnoj mjeri osigurani pokrivenost nastave vlastitim kadrom te vrlo povoljan omjer broja studenata prema nastav-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

PREDGOVOR

niku (14:1) koji predstavljaju temeljne pretpostavke za kvalitetan nastavni proces i ključne reakreditacijske kriterije. Međutim, nedostatak nastavnika ostaje velik problem na Odjelu za informatiku.

PROGRAMI Tijekom nedavnog procesa reakreditacije PMF-a osviješten je problem prevelikog broja studijskih programa (21 program), od čega nekih s vrlo malim brojem studenata te potrebe njihove značajnije reorganizacije. U tom smislu poduzeti su prvi koraci te je, nažalost, bilo nužno prestati izvoditi tri preddiplomska studijska programa (Inženjerska fizika, Fizika -informatika i Nutricionizam). U idućoj će fazi vjerojatno biti nužno na preddiplomskoj razini reducirati broj dvopredmetnih studijskih programa te ponuditi jednopredmetne programe s više različitih izbornih modula. Prvostupnici koji završe takve studije moći će odabrati diplomski studij u skladu s izabranim preddiplomskim izbornim modulom. Tijekom 2017. godine nastavnici i uprava Fakulteta odradili su velik posao: napravljeni su elaborati za gotovo sve studijske programe kojima su uvedene izmjene u opsegu do 20% ili do 40% njihovih ukupnih ECTS bodova. Izmjene studijskih programa prošle su neophodnu proceduru pred Povjerenstvom za studije i Senatom Sveučilišta u Splitu te sada imaju definirane ishode učenja na razini predmeta i programa. Istovremeno su modernizirane nastavne metode i literatura, a u programe se počinje uvoditi i izborni predmet Stručna praksa. Proširena je mreža nastavnih baza: različitih firmi, škola i institucija u kojima naši studenti mogu izvoditi praksu i tako unaprjeđivati svoja znanja i kompetencije, predstaviti se budućim poslodavcima i povećati svoje prilike za zapošljavanje. Velik i važan zadatak, koji vrlo brzo moraju ostvariti nastavnici PMF-a, a ova i sve buduće uprave im u tome moraju pomoći, je temeljita modernizacija nastavnog procesa koja uključuje, između ostalog, uvođenje novih, studentima zanimljivih, i učinkovitih nastavnih metoda. Isto tako, nastavnicima se mora pružiti značajna podrška u razvoju modernih nastavnih materijala, osobito u ovladavanju novim informacijskim platformama i razvoju online i e-učenja kao supstitucija ili nadopuna redovnoj nastavi. Nastavu će trebati sve više temeljiti na učenju zasnovanom na rješavanju problema (eng. Problem Based Learning) u kojemu će nastavnik studente više usmjeravati na aktivan proces učenja, nego im pa-

sivno prenositi činjenice. Radi poboljšanja kvalitete nastavnog procesa trebat će osigurati pravedniju i ravnomjerniju raspodjelu nastavnog opterećenja. Ukratko, trajno strateško opredjeljenje svih nastavnika PMF-a mora biti nastava koja će zadovoljavati kriterije izvrsnosti, izbornosti, raznolikosti, prilagodljivosti, povezanosti sa znanošću. Jedan o prvih koraka u pravcu „edukacije edukatora“ napravljen je u lipnju 2017. godine kada smo ugostili profesore uglednog američkog sveučilišta PennState, koji su zajedno s našim nastavnicima organizirali radionicu Active learning in STEM education koju je pohađalo četrdesetak zainteresiranih znanstvenika i nastavnika. Uspostavljena suradnja se nastavlja jer su naši nastavnici pozvani posjetiti svoje kolege s PennState Universityja i tamo saznati o metodama rada i općenito praksi na njihovu sveučilištu.

STUDENTI Najveća su vrijednost i glavna snaga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta naši studenti. U 2017./18. akademskoj godini studira 896 studenata: 603 na preddiplomskim studijima, 240 na diplomskim studijima, 41 na doktorskim studijima te 12 na dopunskom programu stjecanja pedagoških kompetencija. Zanimanja, za koja ih pripremamo, veoma su deficitarna i tražena na tržištu rada; matematičari, informatičari i fizičari trenutačno su među najtraženijim zanimanjima u zemlji i svijetu. Jedna od glavnih prednosti studiranja na našem Fakultetu je izvrstan odnos nastavnika i studenata (trenutačno 1:14). Međutim, usprkos toj činjenici, ne rješava se jedan od ključnih problema Fakulteta - slaba prolaznost studenata koja je među najnižima na Sveučilištu u Splitu, uz posljedičnu veliku stopu odustajanja od studija. Glavni uzrok tog problema može biti činjenica da upisujemo relativno malen broj završenih gimnazijalaca te relativno velik broj učenika koji su na državnoj maturi postigli osrednji ili čak loš uspjeh. Zbog toga je Fakultet znatno postrožio uvjete upisa na prvu godinu na većini preddiplomskih studija pa su ti uvjeti sada među najstrožima na Sveučilištu. Istovremeno, sustavno pratimo i analiziramo prolaznost naših studenata, razgovaramo sa studentima i njihovim predstavnicima u Studentskom zboru te sukladno dogovorima uvodimo različite promjene kako bismo povećali prolaznosti studenata. Trebat će postepeno razvijati i mentorski sustav u kojem

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Dobitnici nagrada, Dan Fakulteta, 2017.

će svaki nastavnik biti mentor određenom broju studenata tijekom cjelokupnog školovanja. Jedan od ključnih strateških ciljeva PMF-a je porast broja studenata na svim razinama: preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj. Međutim, taj se cilj ne realizira kako je planirano, prvenstveno zbog promjenjivog i nestabilnog interesa studenata za dobar dio ponuđenih studijskih programa. Studentima, čini se, nisu zanimljivi nastavnički studiji, prvenstveno zbog sramotno niskih plaća nastavnika u školama i, općenito, njihovog relativno slabog društveno-ekonomskog statusa i položaja u našoj zemlji. U tom smislu pokušavamo zaštititi dignitet nastavničke struke i dati podršku našim bivšim studentima. Jedna od mogućnosti zajedničkog rada i djelovanja je udruga bivših studenata Alumni PMFST, koja se postepeno razvija, te će u budućnosti imati sve veću važnost.

ZNANOST, INFRASTRUKTURA Objavljivanje znanstvenih publikacija najvažnije je mjerilo znanstvene vrijednosti i uspješnosti znanstvene institucije, ujedno i osnova na kojoj počiva sam opstanak akademske zajednice i sveučilišta. Prema broju objavljenih znanstvenih i stručnih radova te ostalih publikacija, PMF se svrstava uz bok znanstveno najproduktivnijim fakultetima Sveučilišta u Splitu: Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije te Medicinskom fakultetu.

Znanstvenici PMF-a su u proteklom desetogodišnjem razdoblju objavljivali najmanje pedeset znanstvenih članaka godišnje u časopisima indeksiranima u najznačajnijoj svjetskoj bazi Web of Science – Core Collection. Taj broj znatno je veći pridodaju li se članci s afilijacijom CERN-a, s kojim surađuju neki naši znanstvenici, odnosno, pridodaju li mu se i članci objavljeni u časopisima indeksiranima u drugim citatnim bazama, primjerice Scopus. Takva znanstvena aktivnost naših znanstvenika izuzetno je pohvalna i ohrabrujuća jer je postignuta u teškim uvjetima oskudnog financiranja te na staroj adresi gdje smo se susretali s brojnim poteškoćama o čemu sam već pisala na početku ovog teksta. 27. lipnja 2017. godine održali smo prvu svečanu proslavu Dana Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Kako bismo poticali znanstvenu izvrsnost, tom prigodom nagradili smo najbolje znanstvenike sa svakog Odjela. Nagrade su dobili: Leandra Vranješ Markić s Odjela za fiziku, Ivana Bočina s Odjela za biologiju, Milica Klaričić Bakula s Odjela za matematiku, Ivica Ljubenkov s Odjela za kemiju, Hrvoje Kalinić s Odjela za informatiku i Mladen Hraste sa Samostalne katedre za društveno-humanističke znanosti. Ujedno smo dodijelili i Nagradu za najboljeg mladog znanstvenika Martini Požar, Nagradu za životno djelo Davoru Juretiću te Nagradu za osobit doprinos razvoju Fakulteta Anti Bilušiću. Za očekivati je da će nedavno povećan broj mladih znanstvenika PMF-a u bitno poboljšanim

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

PREDGOVOR

uvjetima rada, u novim laboratorijima postići još bolje znanstvene rezultate. Velika očekivanja i nade u znanstveni procvat PMF-a u godinama koje dolaze temelje se i na nedavno odobrenom infrastrukturnom projektu Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PFST te KTF-ST kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta čiju je prijavu inicirala prethodna uprava na čelu s dekanom Antom Bilušićem, a sadašnja uprava uspješno je preuzela sve poslove razvoja i dovršetka projektne dokumentacije. Provedba tog projekta vrijednog 80 milijuna kuna omogućit će našem Fakultetu i projektnim partnerima Kemijsko-tehnološkom fakultetu i Pomorskom fakultetu opremanje laboratorija najsuvremenijom znanstvenom opremom i namještajem te unaprijediti energetsku učinkovitost zgrade. Za daljnji razvoj znanstveno-istraživačkog rada na Fakultetu poticajnu ulogu imat će i Znanstveni centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju - ICAST STIM voditeljice prof. dr. sc. Vlaste Bonačić-Koutecky. Očekuje se: povećanje broja prijava domaćih i međunarodnih projekata, mobilnost istraživača, međunarodna suradnja te postepeno usmjeravanje našeg Fakulteta prema konceptu znanstvene izvrsnosti. Za ukupnu znanstvenu aktivnost važna je i činjenica da Fakultet izvodi dva doktorska programa koja su jedinstvena u Hrvatskoj: Biofizika i Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti. PMF Split uključen je i u nacionalni združeni doktorski studij Matematika u suradnji sa sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Fakultet ima dovoljan broj dobrih mentora, a kriteriji za njihov izbor su jasni. Studenti doktorskih studija aktivno sudjeluju u znanstvenom radu na vlastitoj instituciji kao i na drugim institucijama s kojima Fakultet surađuje. U 2017./18. akademskoj godini predviđena je reakreditacija doktorskog studija iz Biofizike. Napravljena je opsežna samoanaliza te je paralelno izrađen elaborat programa doktorskog studija uz manje izmjene i dopune programa. Očekujemo da će nadležne institucije potvrditi kvalitetu tog jedinstvenog studija.

MOBILNOST I INTERNACIONALIZACIJA Ocjena Povjerenstva za reakreditaciju iz 2015. godine je da PMF ne iskorištava svoj potencijal za ulaznu ili izlaznu mobilnost znanstveno-nastavnog osoblja i studenata. Naši podatci za razdoblje od 2015. do 2017. godine, međutim, ukazuju na pove-

ćanje mobilnosti nastavnika i studenata, posebice u okviru programa ERASMUS, za što postoje ugovori sa sveučilištima u Mariboru, Ljubljani, Trstu, Genovi, Wroclawu, Toulouseu, Coburgu, Pragu, Izmiru i drugim gradovima. Specifičan oblik mobilnosti predstavljaju i ljetne škole na engleskom jeziku. Tako je naš Fakultet bio vrlo aktivan u prvoj ljetnoj školi Sveučilišta u Splitu Split Summer School 2017 gdje smo izveli četiri modula iz fizike, biologije i kemije te smo po broju uključenih studenata bili jedna od najaktivnijih sastavnica Sveučilišta. Za ovo ljeto planira se uz postojeće četiri ponuditi još dvije ljetne škole iz bioinformatike i biofizike. Specifičnost ljetnih škola na našem Fakultetu je, što uz naše nastavnike, kao predavači sudjeluju nastavnici iz inozemstva. Jedan od najvažnijih strateških ciljeva Fakulteta u predstojećem razdoblju je početak izvođenja studijskih programa na engleskom jeziku za strane studente, za što će biti potrebno prevesti postojeće i pripremiti nove studijske programe na engleskom jeziku. U tijeku je i priprema projekta Europskog socijalnog fonda Internacionalizacija studijskih programa u sklopu kojeg planiramo započeti s izvedbom diplomskog studija Fizike (smjerovi Astrophysics i Environmental Physics) te pripremiti kurikulume novih studijskih programa Data science and engineering i Molecular biology. Jedan od koraka u pravcu internacionalizacije je i nedavni dogovor sa Sveučilištem za primijenjene znanosti u Coburgu, u Njemačkoj - jednim od nekoliko svjetskih sveučilišta koja su strateški partneri Sveučilišta u Splitu. Dogovorena je razmjena studenata na preddiplomskom studiju Fizike: naši studenti, koji bi željeli upisati diplomski studij Inženjerske fizike, moći će u Coburgu provesti treću godinu gdje im se nude predmeti specifični za Inženjersku fiziku. Njemački studenti iz Coburga s druge godine mogu provesti jedan ili dva semestra na studiju Fizike na našem Fakultetu. Preduvjet je da se predmeti s te godine prevedu na engleski jezik pa se taj posao počeo provoditi.

POPULARIZACIJA ZNANOSTI Fakultet je u posljednjih nekoliko godina značajno intenzivirao aktivnosti vezane uz popularizaciju znanosti s naglaskom na STEM područje. Vrlo smo aktivni na Festivalu znanosti, Festivalu matematike, Večeri matematike, Noći istraživača, Tjednu botaničkih vrtova i arboretuma, obilježavamo Dan

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

PREDGOVOR

planeta Zemlje, gostujemo u radio i TV emisijama (npr. obrazovna emisija Školski sat). Glavni cilj nam je povećati suradnju s osnovnim i srednjim školama kako bismo kroz igru i razne projekte djeci i mladima na zabavan i edukativan način približili sadržaje iz prirodoslovnih i matematičkih područja te pobudili njihov interes. Tijekom 2017. i 2018. godine provodimo i projekt STEM u gostima, koji financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a čiji cilj je potaknuti interes učenika za STEM predmete i daljnje obrazovanje u STEM području, posebice među učenicima otočnih i udaljenih škola koji inače nemaju prilike sudjelovati u sličnim aktivnostima popularizacije znanosti. U okviru tog projekta izvode se brojne radionice iz biologije, kemije, fizike i informatike. Naši zaposlenici pripremali su srednjoškolce za natjecanja iz matematike, održali brojna predavanja u okviru Centra izvrsnosti iz matematike, posjetili učenike osnovnih i srednjih škola te primili učenike tih škola na Fakultetu. Održane su brojne radionice iz robotike i predavanja kojima se potiče učenike na nastavak školovanja na programima u STEM području. Kroz razdoblje od posljednje tri godine kontinuirano se povećava broj različitih aktivnosti popularizacije znanosti: 14 aktivnosti u 2015. godini, 24 aktivnosti u 2016. godini te 47 aktivnosti u 2017. godini.

ZAKLJUČNO U životu svake institucije postoje usponi i padovi. Najvećim neuspjehom Fakulteta, ove uprave i svojim vlastitim smatram gubitak dopusnice za preddiplomski studijski program Nutricionizam. Riječ je o trenutačno najatraktivnijem studijskom programu PMF-a za koji je interes iskazivao najveći broj srednjoškolaca i koji su upisivali izvrsni studenti. Dopusnica za taj studij ukinuta je odlukom Akreditacijskog savjeta AZVO-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja samo zbog jednog, krutog birokratskog pravila, a to je da naš Fakultet nije registriran u području biotehničkih znanosti, što je, prema istima, temeljni preduvjet za izvođenje tog programa. Prema našem mišljenju takav stav u suprotnosti je s međunarodnom klasifikacijom nutricionizma. Prema UNESCO-voj klasifikaciji polja obrazovanja studijskih programa International Standard Classification of Education: Fields of Education and Training 2013 nutricionizam je klasificiran isključivo u području 05 Prirodne znanosti, matematika i statistika, potpodručje 051 Biološke i srodne znanosti. Na

to smo upozoravali nadležne, tražili promjenu Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama na način da se prihvati klasifikacija nutricionizma i u područje prirodnih znanosti. Čak smo molili za dodatno vrijeme da naši nastavnici obave izbore u području biotehničkih znanosti, što je njih troje i uspjelo tijekom 2017. i 2018. godine. Međutim, nismo uspjeli u svojim nastojanjima. No, ne smijemo se obeshrabriti nego nastaviti raditi na zadovoljavanju formalnih kriterija i ponovno pokušati pokrenuti studij Nutricionizma samostalno ili u suradnji s drugim zainteresiranim sastavnicama Sveučilišta u Splitu. Prirodoslovno-matematički fakultet je, obrazujući brojne generacije nastavnika, magistara struke, znanstvenika i osoba iz javnog i društvenog života, te svojom znanstveno-istraživačkom i stručnom djelatnošću u području prirodnih, tehničkih i društvenih znanosti, aktivno sudjelovao u razvoju samog Sveučilišta, grada Splita, cijele regije i naše domovine. Iz Fakulteta su se izrodili: Umjetnička akademija, Filozofski fakultet i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu. Tijekom niza godina nastavnici PMF-a pomagali su razvoj drugih sastavnica Sveučilišta u Splitu sudjelovanjem u izvođenju nastave i podizanjem znanstvenog podmlatka, a imali su i dalje imaju i važnu ulogu u procesu osamostaljivanja i razvoja Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. U godinama koje dolaze želja nam je daljnje unaprjeđivanje naše znanstvene i nastavne djelatnosti te aktivno sudjelovanje u rastu i razvoju društva u cjelini. Osobito želimo poticati prijenos znanja i primjenu rezultata istraživanja u profiliranju i razvoju gospodarstva utemeljenog na znanju. Svakako se mora istaknuti i činjenica da su stvaranju i rastu našeg Fakulteta pomagale druge znanstvene i nastavne institucije, posebice iz Splita i Zagreba. Njihovi znanstvenici i nastavnici omogućavali su održavanje nastave onih predmeta za koje mi nismo imali odgovarajuće nastavnike, pomagali su i u podizanju znanstvenog podmlatka, pa čak i opremanju laboratorija opremom. Na svemu tome ćemo im uvijek biti neizmjerno zahvalni. Koristim priliku istaknuti da ova monografija – spomenica nije samo povijesni pregled, koji će budućim generacijama pokazati kako se razvijao Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, nego je, također, izraz poštovanja i zahvalnosti svima koji su na bilo koji način doprinijeli stvaranju, rastu i razvoju našeg Fakulteta.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Osnivanje i pregled razvoja kroz osvrte bivĹĄih dekana

Kratka povijest nastanka PMF-a u Splitu

izv. prof. dr. sc. MIRJANA NAZOR Dekanica Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 1999. - 2001.

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu je visokoškolska ustanova duge i zanimljive prošlosti. Od začetka, daleke 1945. godine do današnjeg Prirodoslovno–matematičkog fakulteta dogodile su se brojne promjene u društvu, pa tako i u strukturi ove ustanove. Krajem 2. svjetskog rata školstvo se i kulturno-prosvjetni rad u Dalmaciji brzo širio. Uz širenje mreže osnovnih škola rastao je i broj srednjih škola. U to je vrijeme u Dalmaciji radilo 9 potpunih i 13 nižih gimnazija te više srednjih stručnih škola i, naravno, da su potrebe za nastavnim kadrom bile velike. Zbog toga su se u NOB-u od samog početka organizirali tečajevi za obrazovanje pomoćnih učitelja, a 8. veljače 1945. godine u Splitu se otvorila Učiteljska škola. Međutim, bilo je potpuno jasno da odmah poslije oslobođenja treba planski i sustavno ustrojiti školovanje nastavnog kadra za srednje škole. I dok je rat još trajao, na oslobođenom teritoriju, u Splitu odvijale su se pripreme za jedan iznimno važan korak. 24. ožujka 1945. godine Povjereništvo prosvjete Predsjedništva ZAVNOH-a na čelu s Vladimirom Nazorom (koji je, navodno, bio inicijator ove ideje) donijelo je odluku o osnivanju Više pedagoške škole (VPŠ) u Splitu, a 29. ožujka 1945. godine i Privremeni pravilnik te škole. U njemu su bile iznesene odredbe Odluke o otvaranju, ciljevi, zadatci i fizionomija škole, organizacija nastave te još neka pitanja vezana uz otvaranje i kvalitetno funkcioniranje nove škole. Tim pravilnikom bilo je predviđeno 8 grupa predmeta. Na brojnim i vrlo raznovrsnim aktivnostima oko osnivanja i otvaranja Visoke škole na različite su načine, osim već spomenutog pjesnika Vladimira Nazora, sudjelovali i: Stanko Škare, Ivo Frol, Jakša Ravlić, Mira Jurić, Antun Kajfeš i Cvito Fisković.

Odluka o otvaranju VPŠ-a u Splitu

Sastanak nastavnika, koji su trebali raditi u VPŠ-u, održan je 4. travnja gdje je formirano prvo Nastavničko vijeće te izabran prvi rektor. Svečano otvorenje Škole bilo je 11. travnja 1945. godine. Okupili su se tada nastavnici, studenti i brojni uzvanici jer se radilo doista o iznimno važnu događaju. Naime, VPŠ je bila prva novoosnovana škola tog stupnja na oslobođenom teritoriju Jugoslavije.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Ulaz u VPŠ u Splitu

8 grupa predmeta iz Privremenog pravilnika VPŠ-a u Splitu

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Odluka ZAVNOH-a kojom se dodjeljuje 12 drugova na rad u VPŠ

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA

Izvadak iz Kućnog reda Đačkog doma VPŠ-a u Splitu u kojem je nabrojano što su sve polaznici trebali donijeti sa sobom

Prvih 13 nastavnika zapis iz Ljetopisa VPŠ-a

Iz Ljetopisa VPŠ-a vidljivo je da je prvo Nastavničko vijeće činilo 13 istaknutih prosvjetnih radnika, među kojima je bilo šest doktora znanosti: Cvito Fisković (za Narodnu i Opću historiju), Jakša Ravlić (za Književnost jugoslavenskih naroda), Ante Peruzović (za Fiziku), Antun Hruš (za Matematiku), Nikola Jurišić (za Kemiju), Miroslav Zei (za Zoologiju), Miljenko Buljan (za Botaniku), Mihovil Abramić (za Arheologiju), Pavle Rogić (za

Hrvatski ili srpski jezik sa staroslavenskim), Ivan Supek (za Fiziku), Drago Grdenić (za Kemiju), Marijan Koletić (za Teoretsku pedagogiju), Miroslav Kravar (za Ruski jezik). Uz članove Nastavničkog vijeća 1945. godine započeli su raditi na novoosnovanoj školi i Sofija Černjajev, Josip Demarin, Josip Hamm, Blaž Jurišić, Andrija Jutronić i Stjepan Mimica. Za prvog rektora izabran je Jakša Ravlić. Nastava je započela 12. travnja 1945. godine i bilo je upisano 64 slušača. Predviđen je bio redoviti studij namijenjen prvenstveno maturantima gimnazije. Ali, kako je odaziv maturanata bio skroman, 1947. godine odlučeno je da će se pokrenuti i jednogodišnji studij za polaznike koji su već radili u osnovnim školama. Prvi nastavnici diplomirali su 1947. godine. Kako bi se i polaznicima Škole, koji su živjeli izvan Splita, omogućilo školovanje, Povjereništvo prosvjete ZAVNOH-a predložilo je da se otvori i đački dom u kojem bi stanovanje bilo vrlo skromno, ali besplatno. Uz mnogo napora prostor je pronađen na petom katu bivše sudske zgrade u Kavanjinovoj ulici i opremljen s nešto namještaja i najpotrebnijeg posuđa. Velik problem bio je i nabavka štednjaka koji je posuđen od Galerije umjetnina, uz obećanje da će biti vraćen. Da bi se život

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA

u domu mogao koliko-toliko normalno odvijati, polaznici su bili obvezni donijeti sa sobom određene potrepštine i rublje. Bilo im je preporučeno da donesu jednu slamnjaču, ali, nažalost, nigdje nije bilo slame. Prvo razdoblje u razvoju VPŠ-a razdoblje je od njezina osnutka do početka 1951./52. školske godine. Tada je bila koncipirana kao viša škola za obrazovanje nastavnika nižih razreda srednjih škola. Studijske grupe na Višoj pedagoškoj školi u Splitu u tom razdoblju bile su dvogodišnje i to: I. Narodna grupa: Narodni jezik, Narodna književnost i Opća povijest II. Jezikoslovna grupa: Ruski jezik, Ruska književnost, Narodni jezik i Engleski, Francuski ili Talijanski jezik III. Zemljopisno-prirodopisna: Zemljopis, Zoologija, Botanika i Kemija IV. Matematičko-fizička: Matematika i Fizika V. Tehničko-umjetnička (nije bila otvorena). Polaznici Škole slušali su i određene opće predmete kako bi njihovo znanje bilo što šire i kvalitetnije: Uvod u marksizam, Uvod u pedagogiju, Metodika stručnog predmeta, Predvojnička obuka. Nekoliko istaknutih nastavnika već je 1947. godine napustilo Školu i otišlo na Sveučilište i na druge dužnosti u Zagreb. To su bili Ivan Supek, Drago Grdenić, Blaž Jurišić, Pavle Rogić, Josip Demarin, Marijan Koletić i Jakša Ravlić. Ali škola nije imala većih problema u organiziranju nastave jer su u to vrijeme došli novi nastavnici: Danilo Viher, Vladimir Rismondo, Jozo Bašica, Mladen Krpan, Josip Derado, Zora Klas, Kruno Prijatelj i drugi. Spominjući nastavnike, koji su godinama predano radili na VPŠ-u, svakako treba izdvojiti Danila Vihera koji se priključio radu Škole već 1946. godine i nastavio tu raditi više od 25 godina. Veliku je pažnju posvećivao problemima odgoja u okviru same nastave, psihologiji odgojnog rada, dokimologiji kao i nadarenim učenicima. „Bez skripta, literature, i bilo kakvih pomagala ostajala je samo živa riječ nastavnika koja je zahtijevala i te kako ozbiljan i uporan rad. Začudo, to nije rušilo kvalitetu“, sjećao se svojih nastavničkih početaka Danilo Viher u Slobodnoj Dalmaciji 11. travnja 1970.godine.

Vladimir Rismondo, također jedan od onih koji su 25 godina proveli u ovoj ustanovi, istakao je da si, usprkos teškim uvjetima u kojima se radilo, formalnost i površnost u radu nisu mogli predbaciti. „Trebalo je u početku školovati nastavnike po skraćenom programu kroz godinu dana. Osnovne škole čekaju praznih katedara. Podvostručili smo broj sati, radilo se bez predaha. I naši prvi diplomanti stekli su takvo znanje da su mnogi kasnije nastavljali studij na Filozofskom fakultetu.“ (Slobodna Dalmacija, 11. travnja 1970. godine) Drugo razdoblje djelovanja VPŠ-a obuhvaća vrijeme od 1951./52. školske godine do kraja 1960./61. školske godine. Najznačajnija promjena bila je trogodišnje trajanje studija, što je uvjetovalo i značajne promjene u Nastavnom planu i programu u skladu s potrebama nižih razreda gimnazije i viših razreda osmogodišnjih škola. Postepeno se povećavao kapacitet škole, a i priliv studenata. Studijske grupe u 1951./52. školskoj godini bile su sljedeće: I. A) Hrvatski jezik, B) strani jezik (Engleski, Francuski ili Talijanski jezik) II. A) Povijest, B) Hrvatski jezik III. A) Prirodopis, B) Kemija, C) Zemljopis IV. A) Zemljopis, B) Prirodopis, C) Fizika V. A) Matematika, B) Fizika VI. A) Kemija, B) Fizika, C) Matematika. Opće obrazovni predmeti, koje su upisivali svi slušači, bili su: Osnovi marksizma-lenjinizma, Pedagogija, Metodika stručnih predmeta, Praktični školski rad, Predvojnička obuka, strani jezik. Od toga su fakultativni bili strani jezik i Osnovi marksizma-lenjinizma. Postepeno su se otvarale i nove studijske grupe. Tako se 1954./55. školske godine otvara grupa Fizički odgoj, a početkom ljetnog semestra 1957./58. godine Muzički i Likovni odgoj. U ovom je razdoblju postojala i mogućnost izvanrednog studiranja. Na početku svog djelovanja VPŠ nije imala svoju vježbaonicu, već se koristila uslugama pojedinih škola. To je bio velik nedostatak za školu

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Profesorsko vijeće, 1952.

takvog tipa. Tadašnji profesori metodike Viher, Petras i Mikulić uspjeli su povremeno organizirati pokoju posjetu nekoj od gradskih škola, što, naravno, nije bilo dovoljno za kvalitetno provođenje metodike bilo kojeg stručnog predmeta. Konačno je u 1954./55. školskoj godini osnovana posebna IX. osmogodišnja škola sa svrhom da bude vježbaonica (to je kasnije bila OŠ Ruđer Bošković, danas OŠ Spinut), odnosno didaktičko-metodički praktikum studenata. Imala je 16 odjeljenja i to 10 viših i 6 nižih odjeljenja. Također, kako bi i drugi oblici prakse bili što bolje realizirani, uređen je na južnoj strani Marjana i Botanički vrt. U njemu je bio smješten staklenik, zasađeno je stotine rijetkih biljnih vrsta, a uređen je bio i pčelinjak. Postepeno, iz godine u godinu poboljšavali su se i materijalni uvjeti u kojima je Škola djelovala: uređene su nove predavaonice, knjižnica te prostori za potrebe nastave Kemije, Biologije i Fizike. Nastavno osoblje VPŠ-a godinama je postajalo sve brojnije i nerijetko je sa zadovoljstvom sudjelovalo u brojnim aktivnostima i izvan Škole. Pružala se pomoć Narodnom sveučilištu u Splitu

te osnovnim školama u Splitu, ali i u cijeloj regiji u svim značajnim kulturno-prosvjetnim manifestacijama. Početkom 1961./62. školske godine stvaraju se u Republici Hrvatskoj pedagoške akademije kao dvogodišnje više škole za obrazovanje nastavnika za jedinstvenu osmogodišnju osnovnu školu. Do tada školovanje kadra za osnovnu školu nije bilo jedinstveno, već se vršilo u školama različitog stupnja, različitih koncepcija i različitog trajanja (petogodišnje učiteljske škole, trogodišnje više pedagoške škole, nastavnički fakulteti ) te je bilo očito da je reforma neophodna. Prelazak Više pedagoške škole u Pedagošku akademiju formalno je obavljen 20. travnja 1961. godine Rješenjem Narodnog odbora kotara Split. „Pedagoška akademija je specifična i veoma složena škola, po svojoj strukturi ona predstavlja malo sveučilište“, napisao je Ivan Mimica u Školskom vjesniku 1971. godine. U prvoj godini djelovanja PA-a nisu djelovale sve studijske grupe zbog nedostatka kandidata. Nakon nekih izmjena i dopuna strukture studija kandidati su 1964./65. školske godine mogli upisati

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Pred ulazom u PA

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA

Nagrada grada Splita

Svi djelatnici, sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća

jednu od 14 studijskih grupa, a priliv studenata je bio zadovoljavajući: I. Razredna nastava hrvatskosrpski jezik II. Razredna nastava - matematika III. Hrvatskosrpski jezik s književnošću naroda Jugoslavije IV. Ruski jezik - hrvatskosrpski jezik V. Engleski jezik - hrvatskosrpski jezik VI. Francuski jezik - hrvatskosrpski jezik VII. Povijest - hrvatskosrpski jezik VIII. Povijest – zemljopis IX. Biologija - zemljopis X. Biologija – kemija XI. Matematika – fizika XII. Osnove tehnike i proizvodnje – fizika XIII. Muzika – hrvatskosrpski jezik XIV. Fizička kultura.

Na PA-u se moglo studirati sve predmete, koji su se kao nastavni predmeti predavali u osnovnim školama, osim Njemačkog jezika i Domaćinstva. Pedagoška akademija u Splitu je po broju studijskih programa, nastavnika i studenata, kao i po kvaliteti, uz Pedagošku akademiju u Zagrebu bila jedna od najboljih akademija u Hrvatskoj. Sljedećih godina došlo je do nekih promjena u broju i vrsti studijskih grupa. Važno je napomenuti da su studenti svih studijskih grupa slušali i tzv. zajednički studij koji su činili: Filozofija, Sociologija, Pedagogija s povijesti pedagogije, Psihologija djeteta i adolescenta, Pedagoška psihologija, Didaktika, Metodike stručnih predmeta i Predvojnička obuka, odnosno Osnove narodne obrane. Usavršavanjem strukture studija i nastavnih planova i programa kontinuirano se vodila i briga o što kvalitetnijem izvođenju nastave, kako predavanja, tako i vježbi i seminara, terenske nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada. U ovom je razdoblju osnovan i Školski pedagoški centar, koji je djelovao u okviru Akademije, povezujući njezina nastojanja s djelovanjem Vježbaonice i gimnazije pedagoškog smjera Marko Marulić na usmjeravanju kandidata za studij na PA-u, unapređivanju hospitiranja i što kvalitetnijeg provođenja pedagoško-metodičke prakse. S obzirom na raznovrsnost studija i različite profile nastavnika Akademija je ostvarivala značajnu suradnju s brojnim kulturnim i prosvjetnim institucijama kao što su, npr.: Zavod za unapređivanje osnovnog obrazovanja u Splitu, Matica hrvatska u Zagrebu, Društvo književnika SR Hrvatske u Zagrebu, Odjel za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, JAZU, Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu i brojne druge. Za uspjehe postignute u oblasti prosvjete Općinska skupština Splita je 1964. godine dodijelila Akademiji Nagradu grada Splita.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA

S vremenom je postalo sve očitije da školovanje nastavnika osnovnih škola nije zadovoljavajuće jer je postalo sasvim jasno da u samo dvije godine nije moguće školovati doista kvalitetnog nastavnika. Bilo je samo pitanje vremena kada će Pedagoške akademije morati doživjeti određenu reformu, odnosno transformaciju. 26. veljače 1976. godine Pedagoška akademija u Splitu, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, Pedagoška akademija u Zadru, Viša ekonomska škola u Splitu , Viša pomorska škola u Splitu, Viša pomorska škola u Dubrovniku i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu pristupile su Samoupravnom sporazumu o udruživanju u Sveučilište u Splitu. Dvije godine kasnije dogodio se preokret. 1978./79. školske godine dolazi do integracije Pedagoške akademije u Splitu, Pedagoške akademije u Zadru i Filozofskog fakulteta u Zadru. Splitska ustanova od tada djeluje pod nazivom Filozofski fakultet u Zadru, a zvali su ih Nastavnički studiji u Splitu. Studij u Splitu u tom razdoblju nije bio samostalan u donošenju odluka jer je ustanovom rukovodio dekan u Zadru. U Splitu su u tom razdoblju na čelu, tzv. Nastavničkih studija bili prodekani Tomo Čupić i Željko Pivac, ali s vrlo ograničenim ovlastima. Tada su u Splitu prestali djelovati studiji materinskog jezika s književnošću, studiji stranih jezika, povijesti i zemljopisa. Težište nove ustanove je stavljeno na prirodoslovno-matematičke znanosti i odgojna područja. Sve studijske grupe, osim studija Razredne nastave i Predškolskog odgoja bile su četverogodišnje: Biologija - kemija, Matematika -fizika, Kemija - fizika, Proizvodno-tehničko obrazovanje, Tjelesni odgoj, Glazbeni odgoj i Likovni odgoj. 1983. godine, tzv. Nastavnički studiji u Splitu konstituiraju se kao Osnovna organizacija udruženog rada u sastavu Radne organizacije i nose naziv: Filozofski fakultet u Zadru – OOUR prirodoslovno matematičkih znanosti i studija odgojnih područja u Splitu. Ova je promjena značila da splitski studiji djeluju samostalno, odnosno da imaju vlastitu upravnu strukturu. U tom razdoblju dolazi do kadrovskog jačanja te boljeg tehničkog i prostornog opremanja ustanove. Kako bi se nastava na svim studijskim grupama odvijala na prikladan način, OOUR je koristio i prostore Mornaričkog školskog centra, borilišta Atletskog kluba Split, dvorane u okviru SC Gripe, bazen, judo-dvoranu SOFK-e Split, teniska igrališta te dio terena Nogometnog kluba Hajduk.

U tijeku osamostaljivanja splitskih studija na čelu ustanove bio je Josip Milat kao predsjednik Kolegijalnog poslovodnog organa, a dekan je bio Tomislav Marasović. Nakon jednogodišnjeg mandata Josipa Milata je na mjestu predsjednika Kolegijalnog poslovodnog organa zamijenio Ante Barić. Da se ustanova kvalitetno razvija i u znanstvenom smislu, potvrdila je Odluka od 20. prosinca 1988. godine Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Splitu kojom se podržava zahtjev OOUR-a Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, Filozofskog fakulteta u Zadru da se ovaj OOUR privremeno registrira kao znanstveno-istraživačka organizacija iz prirodoslovne znanstvene oblasti. U to vrijeme uz četverogodišnje studijske grupe Biologija - kemija, Matematika – fizika, Matematika - informatika, Politehničko obrazovanje, Likovna kultura i likovna umjetnost, Glazbena kultura i Fizička kultura postoje i dvogodišnji studiji i to Razredne nastave i Predškolskog odgoja. Također se izvodio i studij uz rad za stjecanje stručne spreme VI. i VII. stupnja, kao doškolovanje i usavršavanje odgojitelja, nastavnika VI. i VII. stupnja za razrednu i predmetnu nastavu. 28. svibnja 1991. godine radni ljudi OOUR-a su na temelju referenduma odlučili izdvojiti se iz dotadašnje radne organizacije i od tada ustanova djeluje kao samostalan fakultet naziva Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. U toj fazi Fakultet je dobivao svesrdnu pomoć brojnih profesora iz Zagreba za kolegije koji nisu imali nositelje među nastavničkim kadrom splitskog fakulteta. 1992. godine i studij Razredne nastave prerasta u četverogodišnji studij, pod nazivom Studij učitelja. Ostale četverogodišnje studijske grupe bile su: Biologija – kemija, Fizika – politehnika, Matematika – fizika, Matematika – informatika, Fizička kultura, Glazbena kultura, Likovna kultura i Likovna kultura - restaurator te dvogodišnji studij Odgajatelj predškolske djece. U prve dvije godine djelovanja novoosnovanog Fakulteta na čelu ustanove je uz dekana bio i ravnatelj. Tu je dužnost obavljao Ivica Boljat. Na Fakultetu se provodilo i doškolovanje učitelja u trajanju od dvije godine kako bi oni, koji su završili dvogodišnji studij, imali priliku svoje obrazovanje podići na višu razinu, tj. razinu četverogodišnjeg studija.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA

Odluka o promjeni imena u PMF u Splitu

Fakultet je organizirao i Dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje namijenjeno stručnjacima koji rade u školi, a tijekom svog bazičnog obrazovanja nisu slušali, ni polagali pedagoško-psihološku grupu predmeta, a što je zakonska obveza nastavnika. 1994. godine dolazi do male promjene imena Fakulteta pa je od tada ime ustanove Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. 1996. godine Fakultet je upisan u Upisnik znanstveno-istraživačkih pravnih osoba Ministarstva znanosti i tehnologije u znanstvenom području prirodnih, tehničkih, društvenih i humanističkih znanosti. U razdoblju od 1994. do 1996. godine nastavnici Fakulteta sudjelovali su i bili nositelji u 18 znanstveno-istraživačkih projekata i dva međuna-

rodna projekta. Stručni i znanstveni rad Fakulteta bio je organiziran po zavodima. Postojali su: Zavod za biologiju, Zavod za fiziku, Zavod za kemiju, Zavod za matematiku i informatiku, Zavod za politehniku, Zavod za učitelje, Zavod za predškolski odgoj, Zavod za društveno-humanističke znanosti, Zavod za likovnu kulturu i Zavod za fizičku kulturu. 1997. godine u mandatu dekana Jurice Kezića dolazi do izdvajanja Zavoda za likovnu kulturu i Zavoda za glazbenu kulturu u novu visokoškolsku ustanovu koja nosi ime Umjetnička akademija. 1998. godine izdvajanjem Zavoda za učitelje i Zavoda za predškolski odgoj iz postojećeg Fakulteta nastaje još jedna visokoškolska ustanova, a to je Visoka učiteljska škola. Iste godine unutar postojećeg Fakulteta dolazi do razdvajanja dotadašnjeg Zavoda za matematiku i informatiku na dva samostalna zavoda zbog kvalitetnijeg izvođenja i nastavnih i znanstvenih zadataka te nastaju: Zavod za matematiku i Zavod za informatiku. 2003./04. godine Fakultet je organizirao znanstveni poslijediplomski studij (magistarski) iz Didaktike prirodnih znanosti i upisane su samo dvije generacije te dolazi do njegova ukidanja zbog prelaska na Bolonjski proces. 2011./12. godine osniva se poslijediplomski studij (doktorski) - Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti. 2005. godine konačno se realizira promjena naziva Fakulteta budući da je bilo nužno i u nazivu naznačiti promjene koje su se u međuvremenu dogodile odlaskom određenih studijskih grupa što je rezultiralo nastajanjem novih, već spomenutih visokoškolskih ustanova. Novi naziv fakulteta je: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije u Splitu. Tijekom 2007. godine stekli su se uvjeti i za izdvajanje Zavoda za kineziologiju iz Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije i osnivanje Kineziološkog fakulteta. Naziv dotadašnjeg fakulteta od 27. svibnja 2008. godine postaje Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu. U tom se razdoblju, kao i ranije, uz nastavni rad vrlo intenzivno i kvalitetno radilo i u domeni znanosti. Iz godine u godinu povećavao se broj znanstvenih projekata čiji su nositelji bili nastavnici Fakulteta, kao i suradnja na međunarodnim projektima. Uz rad na projektima Fakultet je kao vanjske suradnike imao i ima nekoliko eminentnih, svjetski poznatih stručnjaka.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Ljetopis Visoke pedagoške škole u Splitu Sva događanja u VPŠ-u, ali i u društvu općenito u razdoblju od 1945. do kraja 1955./56. školske godine, detaljno su opisana u Ljetopisu VPŠ-a u Splitu i pisana su rukom. Stranice Ljetopisa ispisivali su različiti ljudi, ali rukopis je uvijek bio uredan i čitak te se stječe dojam da se zapisi nisu vodili samo formalno, da bi se ispunila dužnost, već s uvjerenjem da je taj posao važan i da će biti korisno i zanimljivo iščitavati te stranice i mnogo godina nakon što su napisane. Taj zanimljiv, vrlo informativan, stilski najčešće vrlo lijepo pisan dokument, bio je godinama zaboravljen i pokriven prašinom u arhivima ustanova koje su iznikle iz VPŠ-a. Igrom slučaja pronađen je u pravo vrijeme kako bi poslužio kao vrijedan povijesni dokument koji svjedoči o mukotrpnom, ali entuzijazmom prožetom građenju temelja za današnju ustanovu, PMF u Splitu. Ljetopis započinje detaljnim opisom priprema koje je trebalo učiniti prije početka rada same škole, što je uključivalo i silne poteškoće pri organiziranju đačkog doma, ali i konačno uspješno rješavanje svih prepreka. Navedena su imena nositelja svih kolegija na početku prve školske godine. Navodi se kako je tada rektor imao sastanak s polaznicima gdje je posebno istaknuo važnost njihova poziva i njihovu „odgovornost pred narodom i narodnim vlastima.“ Jedna od važnih opaski svakako je i ona koja se odnosila na jezik pa tako piše: „Jedino se mora pripaziti više na jezik sviju grupa. Pravilnim

jezikom mora svaki nastavnik govoriti, bez obzira koji predmet predaje.“ U Ljetopisu se ne navode samo zbivanja u Školi, već se komentiraju i događaji u društvenom i političkom životu kao što su, na primjer: proslave rođendana Maršala Tita, proslave 1. maja, komemoracija prigodom smrti Maksima Gorkog, problemi vezani uz stvaranje Slobodnog teritorija Trsta, odnosno postojanje Zone A i Zone B itd. Prigodno se ispisuju hvalospjevi KPJ-u i Centralnom komitetu te ističe važnost borbe „protiv revizionista marksizma-lenjinizma tog jedino pravilnog i potpuno naučnog pogleda na svijet.“ Također je zanimljivo pročitati podužu izjavu danu u ime Škole 1950. godine pred izbore za Sabor Narodne Republike Hrvatske. U izjavi se ističe važnost izlaska na izbore kako bi se i dalje nastavilo kvalitetno djelovanje u društvu koje se reflektira u boljem materijalnom položaju prosvjetnih djelatnika, odnosno općem stanju u školama. Na stranicama Ljetopisa zabilježena je i proslava 60. godišnjice postojanja splitskog kazališta, ali i posjet cara Haila Selassija Splitu. Na početku svake školske godine navode se imena nastavnika koji će predavati te školske go-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

dine i predmet koji će predavati. Za ilustraciju donosimo izvadak iz Ljetopisa na početku 1950./51. školske godine. U Ljetopisu su svake školske godine navedena sva napredovanja nastavnika, odlazak nekih odnosno dolazak novih. Često se spominju i razgovori, konferencije, sastanci koji su vođeni o različitim stručnim pitanjima. Jedno od njih je bilo vezano uz profil djelovanja Škole. Ističe se da je temeljni posao pripremanje nastavnika, a ne neko posebno obrazovanje za odgojitelje u đačkim domovima, nastavnike za pedagošku grupu predmeta na učiteljskim školama ili inspektora za osnovne škole. VPŠ nema iskustva u radu s defektološkim odsjekom, a po mišljenju Profesorskog vijeća ne bi ni trebalo stvarati takav odsjek jer bi to stvorilo velike poteškoće u organizacijskom smislu. Slijedi kratak izvadak iz te rasprave. Zanimljivo je navesti kako je već 1949. godine postojala određena sindikalna aktivnost koja, čini

Izvadak iz Ljetopisa VPŠ-a u Splitu

se, nije bila samo formalnog tipa. Naime, predsjednik sindikalne podružnice slušača predao je podnesak „da se slušači grupe Matematika - fizika žale na zahtjeve i postupak profesora fizike i traže njegov odlazak.“ Zahtjev je razmatran, organiziran je zajednički sastanak spomenutog profesora sa slušačima i u konačnici je njihov zahtjev odbačen kao neosnovan. Vrlo često se spominju ekskurzije na koje su odlazili ponekad svi slušači, a ponekad su one bile ciljane, za određene studijske grupe. Osim obilaska dijelova Splita i značajnih institucija u gradu slušači VPŠ-a posjetili su: Vranjic, Omiš, Vrliku, Sinj, Šibenik, Zadar, Makarsku, Dubrovnik, Rijeku, Šoltu, Hvar itd. Bili su i na studijskom putovanju u Makedoniju.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

manje studenata za rad i nastupe u školskoj vježbaonici.

Mnogo je toga vrijedno istaknuti iz ljetopisnih zapisa, ovdje ih izdvajamo samo nekoliko: •

Od 11. do 17. prosinca 1949. godine u organizaciji Oblasnog narodnog Sveučilišta u Splitu organiziran je Tjedan narodnog prosvjećivanja. „Profesorsko vijeće se spremno i zdušno odazvalo pozivu, pa su njegovi članovi održali nekoliko predavanja u oblasti Dalmacije.“

•

2. siječnja 1951. godine VPŠ prelazi „iz rukovodstva Ministarstva prosvjete pod rukovodstvo Ministarstva za nauku i kulturu NR Hrvatske.” Nema komentara jesu li bili zadovoljni ovom odlukom i što je ta promjena za njih značila.

•

12. travnja 1952. godine predstavnici Međunarodnog saveza studenata su poslije studentskog festivala, koji je održan u Ljubljani, došli u posjet splitskim kolegama i tu ostali 4 dana.

•

6. lipnja 1952. godine u Splitu je otvorena „Izložba školstva“ na kojoj su prikazani rezultati rada pojedinih škola u Splitu. Tada je VPŠ zamoljena da izloži kompletan fizikalni kabinet s aparatima koji su potrebni kako bi se adekvatno obradile sve teme iz fizike predviđene programom za više razrede narodnih osmogodišnjih škola. Izložene aparate su izradili slušači Škole i to: 55 aparata iz mehanike, 24 iz kalorike, 39 iz elektrike, 12 iz akustike, 5 iz magnetizma i 3 iz optike.

•

8. lipnja 1952. godine prof. Krpan vodio je razgovore s oceanografskim institutom i isposlovao od uprave „da će za vrijeme ljetnih ferija naši slušači biologije moći putovati brodovima Instituta i tako proučavati ribanje, morsku faunu i floru i sakupljati materijal za našu školsku zbirku.“ 10. lipnja 1953. godine na „Đačkom sveučilištu“ koje je osnovano na inicijativu dr. Vihera održano je zadnje predavanje u toj školskoj godini. Predavači su isključivo studenti Škole, a slušači đaci srednjih škola. Osnovna ideja postojanja ovog Sveučilišta je što bolje pripre-

•

Od 2. do 11. veljače 1952. godine održani su prvi stručni ispiti za zvanje „nastavnik“. Od 86 prijavljenih kandidata 76 je ispunjavalo uvjete, a ispitu su pristupila 64 kandidata. Samo jedan kandidat nije zadovoljio na ispitu.

•

22. prosinca 1953. godine VPŠ je posjetio direktor Francuskog instituta u Zagrebu, gosp. G. Beis. Naravno, najviše ga je zanimao studij Francuskog jezika te je obećao pomoć u knjigama. Istaknuo je tada da je obišao gotovo sve više pedagoške škole u Jugoslaviji te da mu se čini „kako u ovoj školi ima najviše poleta i dinamike.“

•

14. srpnja 1953. godine 25 redovnih slušača otputovalo je na „naučnu ekskurziju“ u Zapadnu Njemačku gdje su bili dvadesetak dana gosti svojih kolega u visokom pedagoškom učilištu u Osnabrücku. Isti broj njemačkih kolega došao je kasnije posjetiti Split.

•

4. lipnja 1955. godine svečano je obilježena desetogodišnjica postojanja škole. Tom je prigodom referat održao prof. Antun Hruš jedan od članova prvog Nastavničkog vijeća. Taj je referat u cijelosti sačuvan na stranicama Ljetopisa.

Od 1956./57. do 1959./60. godine također postoje zapisi koji nose ime Ljetopis, ali ti su zapisi, nažalost, vrlo šturi. Uglavnom su samo registrirani najvažniji događaji unutar same Škole. Novost je i što nije pisan rukom nego strojem. Nakon toga nastupa „prazno“ razdoblje što se tiče bilježenja događanja, tj. nema ljetopisnih zapisa sve do 1970./71. školske godine. Te i sljedeće školske godine Ljetopis je vodio Ivo Foretić. U njima su uz statističke podatke o broju studenata, diplomskim ispitima, broju nastavnika i njihovu napredovanju zabilježena i važna događanja u ustanovi ili u gradu, pogotovo ako su nastavnici PA-a bili aktivni sudionici. Zabilježeno je djelovanje PA-a u širem okruženju. Ipak, stječe se dojam da ti zapisi više nisu imali onu svrhu koju je Ljetopis imao u vremenu djelovanja Visoke pedagoške škole.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Bivši čelnici 1945. - 2008. 1945. - 1947.

1985. – 1987.

1947. - 1949.

1987. – 1989.

1949. - 1956.

1989. – 1990.

1956. - 1959.

1990. - 1992.

1959. - 1960.

1991. - 1993.

1960. - 1963.

1992. - 1996.

1963. - 1973.

1996. - 1997.

1973. - 1975.

1997. - 1999.

1975. - 1977.

1999. - 2001.

1977. - 1979.

2001. - 2005.

1979. - 1983.

2005. - 2008.

prof. Jakša Ravlić / DEKAN

prof. Antun Hruš / DEKAN

prof. Jozo Bašica / DEKAN

prof. Petar Matković, ing. / DEKAN

prof. Hranko Smodlaka / DEKAN

prof. Petar Bakotić / DEKAN

prof. Ivan Mimica / DEKAN

prof. Jozo Bašica / DEKAN

prof. Frane Jakelić / DEKAN

prof. Tomo Čupić / DEKAN

prof. mr. Željko Pivac / DEKAN

prof. Ivan Krstulović / DEKAN

dr. Živko Bjelanović / DEKAN

prof. dr. sc. Josip Milat / DEKAN

prof. dr. sc. Ivo Babić / DEKAN

dr. sc. Ivica Boljat / RAVNATELJ

prof. dr. sc. Kosta Ugrinović / DEKAN

prof. dr. sc. Jurica Kezić / v.d. DEKAN

prof. dr. sc. Srećko Kilić / DEKAN

izv. prof. dr. sc. Mirjana Nazor / DEKANICA

prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić / DEKANICA

prof. dr. sc. Nikola Rausavljević / DEKAN

1983. - 1985.

prof. dr. Tomislav Marasović / DEKAN

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Literatura 1. Bakotić, Petar. 1965. Osnivanje Više pedagoške škole u Splitu i prve godine njena rada. Dvadesetogodišnjica Pedagoške akademije u Splitu. Ur. Jeličić, Živko; Rismondo, Vladimir; Berić, Dušan. Pedagoška akademija u Splitu. Split. 3-12. 2. Berić, Dušan. 1960. Petnaest godina više pedagoške škole u Splitu. Školski vjesnik 10/6. 1-2. 3. Buj, M. 1985. Četiri desetljeća Više pedagoške škole u Splitu. Školski vjesnik 34/2. 213 str. 4. Demarin, Josip. 1954. Povijest i razvitak viših pedagoških škola u Hrvatskoj. Pedagoško-književni zbor. Zagreb.

8. Jakelić, Frane. 1971. Pedagoška akademija (VPŠ). Spomenica obljetnice visokoškolskih ustanova u Splitu:25-godišnjica Pedagoške akademije:10-godišnjica ostalih visokoškolskih ustanova. Redakcijski odbor: Begonja, Josip; Cvitanić, Dragutin; Damjanić, Anđelko. Split. 99-124.

15. Pilić, Šime. 2015. 70 godina od osnutka Više pedagoške škole u Splitu. 10 godina Filozofskog fakulteta u Splitu: 2005. - 2015. Ur. Galić Kakkonen, Gordana. Filozofski fakultet. Split. 21 - 39.

9. Jakelić, Frane. 1975. Razvojni put Pedagoške akademije u Splitu. Radovi Pedagoške akademije. Ur Vidović, Radovan. Pedagoška akademija. Split. 5-37.

17. Šerić, D. 1970. Partizanska škola: sjećanja profesora Vladimira Rismonda i Danila Vihera o počecima splitske Pedagoške akademije u danima posljednjeg rata. Slobodna Dalmacija 7808. 11. 4. 1970.

10. Jakelić, Frane. 1995. 50. obljetnica nastavničkih studija u Splitu. Školski vjesnik 44/2. 230 str.

5. Dokumentacija Pedagoške akademije u Splitu.

11. Mimica, Ivan. 1971. Visoki studij za nastavnike osnovnih škola. Školski vjesnik 10/1. 18-28.

6. Dvadesetogodišnjica Pedagoške akademije. 1964. Slobodna Dalmacija 6132. 7. 11. 1964.

12. Otvorenje Više pedagoške škole u Splitu. 1945. Slobodna Dalmacija 144. 15. 4. 1945. 6 str.

7. Jakelić, Frane. 1971. Viša pedagoška škola. Spomenica obljetnice visokoškolskih ustanova u Splitu:25-godišnjica Pedagoške akademije:10-godišnjica ostalih visokoškolskih ustanova. Redakcijski odbor: Begonja, Josip; Cvitanić, Dragutin; Damjanić, Anđelko. Split. 31-38.

13. Petras, M. 1955. Deset godina od osnivanja Više pedagoške škole u Splitu. Slobodna Dalmacija. 22. 3. 1955. 14. Petras, Marijan. 1950. Viša pedagoška škola u Splitu. Slobodna Dalmacija 1623. 18. 4. 1950. 2 str.

16. Rizmondo, Vladimir. 1971. Profesor dr. Danilo Viher. Školski vjesnik 10/1. 6-8.

18. Šimeg, Marijan. 1995. U stalnom traženju boljeg: 50 godina Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Školske novine 18. 9 str. 19. Viša pedagoška škola u Splitu. 1953. Slobodna Dalmacija 2739. 28. 11. 1953. 4 str.

Bolonjski proces i prvi poslijediplomski studij

prof. dr. sc. MAJA PAVELA-VRANČIĆ Dekanica Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije, 2001. - 2005.

Dužnost dekanice Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije Sveučilišta u Splitu (danas Prirodoslovno-matematički fakultet) obnašala sam u dva mandata od 2001. do 2003. i od 2003. do 2005. godine u suradnji s prodekanima Milom Dželalijom i Nikolom Rausavljevićem. Unaprjeđenje nastavnog procesa i učinkovita organizacija nastave bili su među najvažnijim ciljevima tadašnje uprave. Kvaliteta obrazovanja i usvajanje praktičnih vještina, kao krajnji kriteriji uspješnosti i stručne kompetentnosti, tražili su prikladnije prostorne uvjete, osuvremenjivanje učionica i opremanje laboratorija te jačanje znanstveno-istraživačke djelatnosti. Do tada su se na Fakultetu izvodili isključivo nastavnički studiji te, u želji da se studentima omogući stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti kroz odgovarajući poslijediplomski studij, uspostavljen je znanstveni poslijediplomski studij Didaktika prirodnih znanosti namijenjen profesorima biologije, kemije i fizike, kao prvi studij ove vrste u Republici Hrvatskoj. Uvođenje Bolonjskog procesa u sustav visokog obrazovanja dovelo je do značajnih promjena u nastavnim planovima i programima. Rađeno je na prilagodbi svih studijskih programa ECTS sustavu i postavkama Bolonjske deklaracije. Uz postojeće, predloženi su i novi inženjerski studiji, tako da se ukupan broj preddiplomskih i diplomskih studija gotovo utrostručio. Fakultet je svojim nastavnim potencijalom sudjelovao u uspostavljanju i razvoju studijskih programa i na drugim sastavnicama Sveučilišta te na međunarodnom studiju Science and Technology of the Environment and Territory pri Sveučilištu u Moliseu, u Italiji.

U području znanstveno-istraživačke aktivnosti najvažnija zadaća bila je poticanje znanstveno-istraživačkog rada radi usavršavanja kadrova i stjecanja znanstveno-nastavnih zvanja. Pružena je podrška pri organizaciji znanstveno-istraživačkih i tehnologijskih projekata, suradnja s CERN-om, poticao se odlazak mladih na usavršavanje u inozemstvo te svi drugi oblici individualne i skupne suradnje u zemlji i svijetu. Od Ministarstva znanosti i tehnologije osigurana su sredstva za nabavku kapitalne znanstveno-istraživačke opreme po projektima. Uz znanstvenu, ne treba zanemariti ni stručnu aktivnost nastavnika kojom je upotpunjena kvaliteta sveukupnog nastavnog rada. Bilo je nužno osigurati potrebne materijalne osnove za sve aktivnosti i za razvoj Fakulteta. S obzirom na tadašnje materijalne i prostorne uvjete Fakulteta mogući su bili samo skromni pomaci, međutim, nastavilo se s nastojanjima da se poboljšaju uvjeti rada nastavnika i studenata. Troškovi vanjske suradnje smanjeni su na najmanju moguću mjeru. Uz potporu Sveučilišta i Ministarstva znanosti i tehnologije novim računalima opremljene su informatičke učionice, poboljšane su tehničke pretpostavke za suvremeno izvođenje nastave, osuvremenjeni su i opremljeni laboratoriji za kvalitetniji praktični rad sa studentima. Usprkos nastojanju da se radni prostor učini prikladnijim za rad, kako nastavni tako i znanstveno-istraživački, prostor, kojim je Fakultet raspolagao na tri lokacije, ni najmanje nije zadovoljavao potrebe studija i djelatnika. U to vrijeme već je bilo definirano da Fakultet prelazi na Kampus, u tzv. Mamuticu, Zgradu triju fakulteta. Raspisan je natječaj za arhitektonski prijedlog te je, uzimajući u obzir specifičnosti svih studija, odabran projektni prijedlog koji je najviše zadovoljavao potrebe Fa-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Proslava 30. godišnjice Sveučilišta u Splitu, Hrvatsko narodno kazalište, 2004.

kulteta. Premda se u tom razdoblju na Sveučilištu razmišljalo o departmanskoj reorganizaciji Fakulteta, imajući kao cilj uspostavljanje Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na kojemu bi se uz nastavničke studije razvijale prirodne znanosti i prirodoznanstvena istraživanja kao potpora razvoju tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti, ova ideja nije zaživjela.

Bilježi se kontinuiran rast ukupnog broja nastavnika u višim znanstveno-nastavnim zvanjima, kadrovska struktura je ojačana kroz reformska radna mjesta, raste broj znanstveno-istraživačkih projekata, primanjem znanstvenih novaka na projekte osigurano je pomlađivanje kadra, sve preduvjeti za uspješan razvoj i uspostavljanje Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Razdoblje 2007. - 2011.

prof. dr. sc. ANKA GOLEMAC Dekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, 2008. - 2011.

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu svoj je današnji naziv i ustroj službeno dobio 27. svibnja 2008. godine upisom u sudski registar. Može se reći da je to bio konačan rezultat povijesnog procesa razvoja i transformacije prve visokoškolske ustanove u Splitu, koji je trajao više od 60 godina, o čemu su izneseni detalji u drugim dijelovima ove monografije. Razdoblje, o kojem govorim u ovom tekstu, vrijeme je postavljanja temelja PMF-a u Splitu: moderne, stabilne, dobro ustrojene znanstveno-nastavne institucije kakvu smo nastojali graditi u proteklih 10 godina. Prethodilo je tomu nekoliko godina burnih rasprava o budućnosti tadašnjeg Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja/kineziologije. Osim jasno izražene namjere izdvajanja Zavoda za kineziologiju i osnivanja Kineziološkog fakulteta, pojavile su se inicijative za transformiranje drugih zavoda ili u sveučilišne odjele ili u institucije s naglašenom znanstvenom djelatnošću. S druge strane bila su nastojanja, argumentirana strahom od promjena, zadržati status quo. Neuspjeli pokušaj izbora dekana 2005. godine posebno je potencirao nepomirljivost stavova o spornim pitanjima. Nastala je svojevrsna institucionalna kriza, u čije rješavanje se operativno morao uključiti i sam rektor prof. dr. sc. Ivan Pavić. Sjećamo se njegova sudjelovanja na sjednicama fakultetskih tijela te sastanaka predstavnika Fakulteta i uprave Sveučilišta. Došlo se do načelne odluke da se izdvoji Zavod za kineziologiju, a ostale sastavnice pokušaju postići dogovor o prihvatljivom budućem ustroju ostatka Fakulteta.

PREUSTROJ Prvi koraci su trebali biti izrada prijedloga novog statuta i uspostava privremenog Fakultetskog vijeća koje će usvojiti statut i izabrati v. d. dekana. Za-

daća v. d. dekana bila je voditi i zastupati Fakultet u procesu transformacije. Ništa od toga nije bilo lako napraviti, posebice zbog prethodnih konflikata, traumatičnih rasprava i ozračja nepovjerenja. Za dobar ishod trebalo je puno energije, strpljenja i dobre volje svih sudionika. Početkom ljeta 2007. godine iznenadio me poziv rektora Pavića i zamolba da prihvatim kandidaturu za v. d. dekana. Nisam mogla zaključiti čija je to ideja budući da nisam neposredno sudjelovala u prethodnim razgovorima, a s rektorom sam se jedva poznavala. Pokušala sam uz mnoga opravdanja pristojno odbiti prijedlog vjerujući da će se pronaći drugi kandidat. Nakon povratka s godišnjeg odmora okolnosti su ostale nepromijenjene, nije bilo alternativnog kandidata, čekalo se na moj pristanak. Nisam imala puno izbora. Tako me je dopao posao koji će se protegnuti na naredne četiri godine, na početku u ulozi kandidatkinje za v. d. dekana, onda v. d. dekanice te dekanice u dva mandata. U rujnu sam se neformalno pridružila timu koji je trebao osigurati osnovne uvjete za regularan početak nastavne godine i pripremiti prijedlog novog statuta. Iz bilješke s jednog od sastanaka vidi se da nismo bili sigurni hoćemo li uspjeti ijedno od toga. Ipak, nastava je započela u listopadu s neznatnim zakašnjenjem, a u studenom smo usuglasili konačnu verziju statuta. Statut je uvažavao naše specifičnosti i sadržavao dosta nestandardnih rješenja. Kako bismo izbjegli naknadne primjedbe na usklađenost s višim pravnim aktima, prezentirali smo prijedlog pravnom timu uprave Sveučilišta. Pojedine odredbe su ih iznenadile, a posebice im je zasmetalo da dekan ne glasa na sjednicama Fakultetskog vijeća. Kako nisu mogli dati pravni argument za osporiti takvo rješenje, s razlogom smo ostali pri svom prijedlogu. Baš ta odredba, po kojoj smo bili jedin-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA

stveni na Sveučilištu, pokazala se dobrom na simboličkoj i praktičnoj razini. Privremeno Fakultetsko vijeće je konstituirano i na svojoj prvoj sjednici, 22. studenog 2007. godine usvojilo je Statut i izabralo v. d. dekana. Time je mogao započeti formalni postupak preregistracije, koji će završiti u svibnju 2008. godine, kada je registriran i Kineziološki fakultet kao nova institucija. Bilo je važno što prije uspostaviti funkcioniranje fakultetskih tijela i službi te regulirati odnose s Kineziološkim fakultetom u smislu razdruživanja, prvenstveno kadrovskog i financijskog. U tom poslu mi je iznimno korektan sugovornik bio kolega Nikola Rausavljević, prvi dekan Kineziološkog fakulteta. Brzo smo postigli sporazum o razdvajanju radnih mjesta, odnosno zaposlenika. Članovi Zavoda za kineziologiju su po automatizmu nastavili raditi na Kineziološkom fakultetu, a članovi ostalih zavoda na PMF-u. Nenastavno osoblje je moglo birati na kojoj od institucija želi raditi ubuduće.

NOVI POČETAK Nastupile su potpuno nove okolnosti. U jednom trenutku smo u računovodstvu i dekanatu ostali bez ijednog zaposlenika, a i druge službe su bile u problemima. U hodu smo pronalazili brza, privremena rješenja. Slijedila je sistematizacija i popuna radnih mjesta u gotovo svim službama. Na natječaje se očekivano prijavljivao velik broj kandidata. U brojnim natječajnim povjerenstvima sudjelovalo je više od dvadeset kolegica i kolega. Bilo mi je osobito važno omogućiti im provođenje natječajnog postupka u miru i odlučivanje bez pritisaka bilo koje vrste. S vremenskim odmakom smijem reći da su jako dobro obavili dugoročno značajan posao. Sljedeći je cilj bio postizanje financijske stabilnosti. Odmah smo shvatili da i ono malo novca, kojim raspolažemo, curi kroz puno rupa u sustavu. Krenuli smo u rezanje troškova svih vrsta, od nerazumno visokih računa za telefoniranje do neopravdanih troškova vanjske suradnje. Raskinuli smo zastarjele i financijski štetne ugovore, uveli jasne procedure u postupku nabave, značajan dio odgovornosti za troškove prenijeli na odjele. Uspješno smo sanirali posljedice sudskih sporova o pravima iz Kolektivnog ugovora, čuvene „trovarine”. S druge smo strane nastojali povećati prihode iz različitih izvora. Uskoro smo bez teškoća mogli financirati tekuće poslovanje, a kroz nekoliko godina sačuvati i iznos dostatan za pokrivanje nemalih troškova useljenja u novu zgradu.

INFORMATIZACIJA, NOVA ZGRADA, STUDENTI Preduvjet kvalitetnog vođenja poslovnih procesa bila je uspostava odgovarajućih informacijskih sustava. Nakon svladavanja početnih teškoća, početkom 2009. godine smo donijeli odluku o nabavi programske podrške i informatizaciji svih službi. Nabavljeni su programi za knjižnicu i protokol. U računovodstvu je zastarjeli i nepouzdani program zamijenjen novim. U kratkom roku, nakon uhodavanja i obuke korisnika svi su stavljeni u punu funkciju. Znatno zahtjevnije bilo je uvođenje ISVU-a, velik posao na kojemu se intenzivno radilo gotovo godinu i pol dana. Trebalo je unijeti sve podatke posljednjih pet godina (iz prilično nesređene dokumentacije) o nastavnicima, studijima, kolegijima i svim upisanim studentima, uz svladavanje brojnih zapreka tehničke i organizacijske naravi. Prvi upis u sustav nove generacije studenata obavljen je 2009./10. akademske godine. Nakon obuke korisnika puna primjena započela je u jesen 2010. godine. Ovo je svakako bio jedan od najvažniji iskoraka u podizanju kvalitete nastavnog procesa i organiziranosti Fakulteta. Ono što smo najviše iščekivali, preseljenje u novu zgradu planirano za 2010. godinu, čekali smo, nažalost, dodatnih pet godina. Međutim, organizacijske i tehničke pripreme za prelazak u novu zgradu, koje smo napravili 2008./09. godine, nisu ništa izgubile na važnosti, naprotiv. Nakon uvida u relevantne tlocrte objekta u opsežnoj raspravi kroz fakultetska tijela usuglasili smo se oko funkcionalne raspodjele prostora. Vidjelo se da davno projektirani raspored po strukturi i namjeni ne odgovara aktualnom ustroju i potrebama PMF-a te da će biti nužno napraviti građevinsku prilagodbu dijela prostora. Procijenili smo da bi to nakon završetka objekta bilo komplicirano i skupo. Usuglašeni prijedlog izmjena izvedbenog projekta uputili smo Sveučilištu, glavnom projektantu i izvođaču radova. Nitko od njih, svatko iz svojih razloga, nije pokazao volje upustiti se u dodatni posao. Znajući koliko je ishod bitan za budući rad fakulteta, krenuli smo u bitku s različitim vrstama otpora i vremenom. Radi što manjih troškova trebalo je izmijeniti projekt prije nego se taj dio fizički izvede. Tu nam je kašnjenje u gradnji išlo na ruku. Nakon višemjesečnih pregovora i nekoliko iteracija našeg zahtjeva uspjeli smo postići sporazum sa svim sudionicima. Kolega Stjepan Orhanović,

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Zgrada tri fakulteta - upravo postavljen kamen temeljac

Nakon sastanka Stručnog povjerenstva dekana, rujan 2011.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA

kao prodekan zadužen za poslove vezane uz zgradu, provodio je tada dobar dio radnog vremena na gradilištu te u dnevnoj komunikaciji s projektantima i izvođačima radova brinuo da proces ide u dobru smjeru. Radeći danas u tada preuređenim prostorima možemo posvjedočiti da je rezultat bio izvrstan. Uz to, troškovi zahvata, suprotno početnim procjenama, dovedeni su u sasvim prihvatljive okvire. Fakultet je bez teškoća sam podmirio račune za dodatne radove. Problem nedovoljnog interesa za upis na naše studije, iako uvijek prisutan, u vrijeme preustroja Fakulteta bio je alarmantan. Postalo je to prioritetno pitanje i na razini Sveučilišta. Posebnom odlukom Senata naši studenti deficitarnih struka dobili su povlastice pri dodjeli državnih stipendija i smještaju u studentske domove. Kroz različite aktivnosti popularizacije studija povećavali smo prisutnost u javnom prostoru. Nastojali smo učiniti studijske programe kvalitetnijim i atraktivnijim. Međutim, zna se da najvjerodostojniju poruku o studijima prenose mladi ljudi koji su već tu. Poruka će biti pozitivna ako im, dobrom organizacijom nastave i brigom o dobrobiti svakoga od njih, studiranje učinimo ugodnijim. Nažalost, u tadašnjim prostornim uvjetima to je bilo nedostižno. Pomak se postupno dogodio, nešto zbog naših nastojanja, nešto zbog promjene društvene klime. Od 2008. godine kontinuirano je rastao broj novoupisanih kao i ukupan broj studenata na svim studijskim razinama. Unutar četiri godine brojevi su više nego udvostručeni.

AKTIVNOSTI, DOGAĐANJA... Nabrojat ću kratko još neka događanja. Krenula su u život naša dva doktorska studija: Biofizika i Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti. Aktivno smo se uključili u zajednički sveučilišni poslijediplomski doktorski studij Matematike te u suradnji s FESB-om osigurali studentima iz Splita praćenje videovezom nastave u Zagrebu. Dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje uredili smo programski, pravno i tehnički. Pridonijeli smo na sveučilišnoj i državnoj razini da se taj važan element obrazovnog sustava kvalitetnije regulira. Započeli smo reguliranje statusa i revitalizaciju Botaničkog vrta, što će kolega Ante Bilušić uspješno finalizirati za nekoliko godina u svom dekanskom mandatu. Na Sveučilištu je započelo uvođenje sustava osi-

guranja kvalitete. Kao institucija stjecali smo prva iskustva u vođenju projekata financiranih iz HRZZ-a i EU fondova. Najavljeni su akreditacijski postupci. Bilo je zaista puno, uglavnom nimalo rutinskih, poslova. Velik dio tereta nosili su prodekani, pročelnici i voditelji službi, ali ni drugi nisu mogli izbjeći svoj dio zadaće. Imali smo i dva tužna događaja. Teška bolest odnijela nam je dvojicu dragih kolega s Odjela za matematiku, Nenada Ujevića u srpnju 2009. godine i Ljubana Dedića u siječnju 2010. godine.

ZAKLJUČNO Osobno, unatoč velikim naporima i neugodnoj zdravstvenoj poteškoći, sjećam se tog vremena sa zadovoljstvom. Obavili smo poslove važne za budućnost Fakulteta. Vraćeno je povjerenje u fakultetska tijela i poštovanje procedure. Zaživjela je kultura uzajamnog uvažavanja, strpljive, poštene i argumentirane rasprave. Činjenica je da skoro 10 godina nije bilo potrebe suštinski mijenjati Statut te su, kao dekani, Fakultet vodili u kontinuitetu troje tadašnjih prodekana. To potvrđuje da smo od početka većinu stvari uredili na održiv način. Posebno me čini zadovoljnom pomisao na toliko dobrih ljudi, od najbližih suradnika do naše Milice na porti, kojima je bilo istinski stalo da kuća u kojoj radimo bude dobro mjesto za sve nas i za sve one koji će tu dolaziti. Spomenut ću na kraju one koji su u tom vremenu bili članovi Stručnog povjerenstva dekana: Ana Marović, tajnica Fakulteta; prodekani: Željka Fuchs, Jasna Puizina, Marko Rosić, Ante Bilušić, Stjepan Orhanović; pročelnici: Juraj Kamenjarin, Valerija Dunkić, Ivana Bočina, Franjo Sokolić, Željko Antunović, Željana Bonačić Lošić, Maja Pavela-Vrančić, Vladan Papić, Tomislav Matić, Ivica Boljat, Milica Klaričić Bakula, Saša Krešić-Jurić, Borka Jadrijević, Eldi Grubišić Pulišelić i Mladen Hraste. S njima sam više nego s ostalima imala priliku dijeliti zadovoljstvo postignutim, razočaranja zbog neuspjeha i osjećaj da na dionici, koja nas je dopala, ne smijemo zakazati. Da, dobro smo je odradili.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Razdoblje 2011. - 2014.

prof. dr. sc. MARKO ROSIĆ Dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, 2011. - 2014.

Institucija se ne dogodi. Institucija se gradi. Gradi se radom generacija vrijednih graditelja. Svatko od nas ima pravo ponosno pokazati na svoj kamen ugrađen u zajedničku instituciju. Ovo je moje kratko sjećanje na moj dio puta. Sve se tako brzo odvilo. Na Prirodoslovno-matematički fakultet, naš PMF, došao sam 1996. godine i od tada do danas prošao razine najprije suradničkih zvanja mlađeg asistenta i asistenta, a zatim i svih znanstveno-nastavnih zvanja od docenta do današnjeg zvanja redovitog profesora u trajnom zvanju. A meni se čini kao da je sve to bilo jučer. Svjedok sam razvoja PMF-a najprije u okruženju velikog zajedničkog fakulteta koji je iznjedrio čak četiri jake sastavnice našeg Sveučilišta: Umjetničku akademiju, koja se prva odvojila od zajedničkog fakulteta; Filozofski fakultet, koji je nastao iz Visoke učiteljske škole izdvojene iz zajedničkog fakulteta; Kineziološki fakultet, s kojim smo do, tako reći, jučer dijelili zajedničku instituciju te sam naš Prirodoslovno-matematički fakultet. Da, sve se to tako brzo odvilo, ali ne bez vidljivih rezultata. Imao sam čast voditi PMF. Bio sam dekan od 2011. do 2014. godine, ali sam i puno prije bio u upravama Fakulteta. Prvi sam put izabran za prodekana za nastavu, danas već pomalo daleke 2005. godine, kada je dekan bio Nikola Rausavljević s kojim sam kvalitetno surađivao do formiranja samostalnog PMF-a. Tada se fakultet nazivao Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, da bi poslije bio preimenovan u Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije. Kao prodekan tog fakulteta imao sam čast voditi inicijalnu sjednicu PMF-a gdje je usvojen prvi Statut Fakulteta i izabrana prva dekanica samostalnog PMF-a, moja draga prethodnica Anka Golemac. Bila mi je čast u dva mandata biti u njenom timu kao prodekan za razvoj i financije. Bilo je to uzbudljivo i poučno vrijeme kada smo gradili temelje

PMF-a kao samostalne institucije. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni sve one vrijedne kolegice i kolege koji su gradili instituciju i prije njena osamostaljenja. Izborom za dekana 2011. godine nastavio sam s poslom građenja. Smatrao sam, kao što i danas smatram, da je najvažniji zadatak dekana usmjeravanje aktivnosti Fakulteta prema visokim razinama znanstveno-istraživačkih i nastavnih postignuća te stvaranje i neprestano poboljšavanje odgovarajućih okvira za ovakva postignuća. Pri tome sam smatrao potrebnim graditi okruženje suradnje usmjerene prema ostvarivanju definiranih zajedničkih ciljeva, ali i graditi okruženje gdje uspjeh pojedinca ili grupe predstavlja uspjeh cijele institucije. Stoga sam odmah na početku sebi odredio zadaću vođenja Fakulteta u duhu tolerancije i izgradnje institucije kao ugodne i poticajne radne sredine svih zaposlenika. Nastojao sam da se u središtu moga djelovanja nalazi osoba jer sam htio razvijati okruženje u kojem će svaka studentica i student, asistentica i asistent, profesorica i profesor, zaposlenica i zaposlenik imati mogućnost razvijanja svojih punih potencijala. Nastojao sam graditi PMF kao okruženje unutar kojeg se toleriralo različito mišljenje ili različit pristup nekom problemu i gdje je bogatstvo različitih stavova bila institucijska prednost, a ne nedostatak. Naravno, i tada kao i sada smatrao sam da je instituciju potrebno graditi kroz nultu stopu tolerancije prema bilo kakvoj diskriminaciji na bilo kakvoj osnovi. U pitanjima kod kojih je bilo potrebno natjecanje, htio sam osigurati pravedna pravila, a uvijek poticati na suradnju. Nadam se da sam barem dijelom uspio u tom naumu, a posebno sam ponosan na činjenicu da sam kod izbora za drugo mandatno razdoblje dekana izabran jednoglasno i to kroz proceduru tajnog glasanja. Naravno, u svemu tome nisam bio sam. Imao sam široku podršku na Fakultetu, a isto tako i izuzetan tim prodekana. Što reći o tim dragim, radišnim i odanim ljudima? O mojoj dragoj kolegici Milici Kla-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Promocija studenata, 2012.

ričić Bakuli i kolegama Anti Bilušiću i Stjepanu Orhanoviću? Što god rekao, bilo bi premalo za izraziti im svu svoju zahvalnost za suradnju na putu zajedničkog vođenja PMF-a. Zato ću samo reći da, kada bi se vrijeme vratilo i kada bih opet trebao birati suradnike, bez ikakvog bih razmišljanja opet odabrao njih. Upravljajući PMF-om, povećao sam financijsku stabilnost Fakulteta, radio na ravnomjernom razvoju svih odjela, poticao pojačanu znanstveno-istraživačku aktivnost kao i unaprjeđenje nastavnog procesa. Upravo je u to vrijeme PMF dosegao do danas najveći broj studenata. Jesam li ostvario sve ono što sam želio? Nisam. Htio sam što prije uvesti PMF u prostore nove zgrade u kojima danas Fakultet djeluje. Ovaj cilj nisam uspio realizirati kao dekan, ali mi je bilo neopisivo zadovoljstvo sudjelovati u ovom procesu kao prorektor Sveučilišta u Splitu. A što za mene predstavlja PMF? Često sam razmišljao o ovome pitanju. PMF integrira različita znanstvena polja te sam se često pitao koji je to zajednički identitet koji nas sve zajedno predstavlja. Mislim da sam na ovo pitanje odgovorio kod izrade vizualnog identiteta Fakulteta. Naravno da smo pri izradi vizualnog identiteta angažirali struku, ali su ipak zadnju riječ imali zaposlenici Fakulteta. Razrada grafičkog znaka našeg Fakulteta razvijala se kroz veći broj varijacija da bi došla do današnjeg oblika. Počeli smo od kružnih tvorbi koje su imale unutrašnju sedmeročlanu podjelu kao ustroj sedam znanstveno-nastavnih ustrojbenih jedinica Fakulteta. Kroz više iteracija došli smo do finalnog rješenja u kojem igra prikazanih elemenata govori o institu-

ciji u razvojnom zamahu kroz strukturu kružnice s malim podjelama unutar sebe. Struktura može asocirati na molekularnu strukturu, matematički graf, fizikalnu strukturu, računalnu mrežu, društvene relacije i još mnogo drugih struktura koje se proučavaju unutar znanstvenih polja koja PMF pokriva. I to je upravo simbol našeg PMF-a onakvog kakvog ga ja zamišljam. Jedna velika struktura koja u sebi slavi sinergiju različitih koji zajednički grade sadašnjost i budućnost institucije. Zaista mi je drago što će ova monografija ugledati svjetlost dana kao trajan dokument koji će svjedočiti o onome što smo bili, što danas jesmo, kao i o onome gdje želimo biti sutra. Monografiju ćemo, naravno, dijeliti u svečanim trenutcima dragim gostima, a siguran sam da će zauzimati središnja mjesta vitrina i svih nas koji smo imali tu čast da budemo dio PMF-a. No, volio bih da se ova monografija s povjerenjem uručuje i svim novim zaposlenicima u trenutku kada se zaposle na našoj instituciji kao najbolja informacija o visini znanstvenih, nastavnih i stručnih standarda koje su postavili oni koji su svoje vrijeme, svoj trud i svoju energiju uložili u izgradnju naše zajedničke institucije. Neka im ova monografija služi kao podsjetnik na ukazano povjerenje, ali i kao zadatak daljnje gradnje. Daljnje gradnje jer sutrašnji PMF neće biti kao jučerašnji jer svaka se institucija treba prilagođavati promjenama okruženja. Mudre institucije se mijenjaju iznutra kako bi preduhitrile promjene koje se nameću izvana. Stoga odgovorno nastavimo gradnju uživajući u ljepoti znanstveno-istraživačkog, nastavnog i stručnog rada na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Razdoblje 2014. - 2016.

prof. dr. sc. ANTE BILUŠIĆ Dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, 2014. - 2016.

Prije nego se osvrnem na svoj dekanski mandat, koji se protezao kroz 2014./15. i 2015./16. akademsku godinu, želim istaknuti dvije činjenice: prva je da mi je bila čast biti na čelu jednog tako izuzetnog kolektiva, dok je druga, iznimno uspješna suradnja sa suradnicima - prodekanima Milicom Klaričić Bakulom, Sašom Mladenovićem i Stjepanom Orhanovićem te svim pročelnicima odjela i djelatnicima dekanata. Tri su glavne odrednice obilježile moj dekanski mandat: - preseljenje u novu zgradu na Kampusu Visoka - reakreditacijski postupak - pripreme za prijave na strukturne projekte Europske unije.

mah mogli početi koristiti - trebalo je proći još oko dva mjeseca za konačan završetak radova. Svejedno smo odmah prionuli pripremama za preseljenje te su se već u drugoj polovici prosinca 2015. godine održali prvi nastavni sati u novoj zgradi. Po useljenju nastava se u ljetnom semestru 2015./16. akademske godine i dalje održavala relativno otežano jer smo, što iz vlastitih, a što iz sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, zgradu opremali učioničkim i laboratorijskim namještajem te namještajem za knjižnicu, studentsku službu, vijećnicu i druge prostorije. Tijekom ljeta 2016. godine zgrada je konačno bila spremna za normalan nastavni i znanstveni rad. Prilikom useljenja Fakultet je na privremeno korištenje ustupio dio svojih prostora Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti.

PRESELJENJE U NOVU ZGRADU - PREKRETNICA U RAZVOJU PMF-A

REAKREDITACIJA

Stupanjem na dužnost dekana nastavljena je tada već četverogodišnja pat-pozicija između Sveučilišta u Splitu, kao investitora, i tvrtke Konstruktor, kao izvođača radova, na izgradnji Zgrade tri fakulteta, u kojoj svoje mjesto na ukupnoj neto površini od oko 5 600 m2 ima i naš Fakultet. Početak moga dekanskog mandata poklopio se s početkom mandata rektora Sveučilišta u Splitu Šimuna Anđelinovića koji je, zajedno sa suradnicima, u raspetljavanje gordijskog čvora zvanog Zgrada tri fakulteta te u izgradnju partnerskog odnosa između Sveučilišta s jedne i Konstruktora s druge strane, unio svježe ideje te snažnu volju i energiju. Nakon godinu dana pregovaranja, dogovaranja i mnogih sastanaka, u listopadu 2015. godine napokon je, uz stručnu i financijsku pomoć nadležnih iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, potpisan toliko čekani ugovor o primopredaji Zgrade tri fakulteta. Sam čin potpisa ugovora nije značio da smo zgradu od-

Krajem 2015. godine Agencija za znanost i visoko obrazovanje započela je reakreditacijski postupak Fakulteta, inače prvi kroz koji je Fakultet prošao. Prvi je korak bio izrada samoanalize - dokumenta kojim su detaljno opisani i raščlanjeni svi aspekti fakultetskih aktivnosti. Rad na ovakvom dokumentu ukazao je na važnost dugoročnog planiranja upravljanja fakultetskim te resursima visokih učilišta općenito, što u uvjetima nepostojanja jasne i održive dugoročne, najprije državne pa onda sveučilišne i fakultetske strategije razvoja, nije lako ostvarivo. U proljeće 2016. godine Agencija je kao zaključak reakreditacijskog postupka izdala relativno negativno intonirane reakreditacijske preporuke koje su dijelom posljedica i nekih nelogičnih reakreditacijskih pravila Agencije. Ipak, nakon sada već dvogodišnjeg vremenskog odmaka, mišljenja sam da je za održiv i uspješan razvoj visokog učilišta koncept reakreditacije sustava znanosti i visokog obrazovanja iznimno važan.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Prigodna riječ rektora studentima Matematike prvi dan nastave u novoj zgradi, 16.12.2015. - pročelnik Odjela za matematiku Nikola Koceić-Bilan, rektor Šimun Anđelinović i dekan Ante Bilušić

STRUKTURNI PROJEKTI EUROPSKE UNIJE Dolazak mojih suradnika i mene na čelne pozicije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta se poklopio s intenziviranjem korištenja sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. To smo prepoznali kao mogućnost za opremanje i uređenje Fakulteta s ciljem unaprjeđenja nastavnog i znanstvenog rada. Potaknuli smo prijavu na infrastrukturni projekt opremanja Zgrade tri fakulteta znanstveno-istraživačkom opremom koja je na kraju rezultirala pozitivno ocijenjenim projektnim prijedlogom vrijednim ukupno oko 90 milijuna kuna. Od toga će iznosa na naš Fakultet doći znanstveno-istraživačka oprema vrijedna oko 31 milijun kuna te namještaj vrijedan oko 4 milijuna kuna. Botanički vrt na Marjanu bio je drugi ključni strateški projekt koji je i vrijedan zaštitni znak Fakulteta. Višemilijunska sredstva potrebna za njegovu potpunu revitalizaciju odlučili smo osigurati kroz europske fondove. Kao nužnu pripremnu radnju potaknuli smo izradu projekta novoga

Botaničkog vrta, pri čemu nam je kroz geodetsku izmjeru stanja nesebično pomogao i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije. Projekt Botaničkog vrta dogovorom s Javnom ustanovom Park-šuma Marjan postao je integralnim dijelom sveobuhvatnog projekta obnove Marjana pod vodstvom Javne ustanove. I ovaj je projektni prijedlog odobren za financiranje, što je, vjerujem, bila izuzetna vijest svim građanima Splita. Meni osobno sasvim sigurno jest – iako sam kao voditelj ili suradnik sudjelovao i sudjelujem u provedbi nekoliko europskih projekata kojima su ojačani znanstveno-istraživački kapaciteti splitskog sveučilišta, revitalizacija Botaničkog vrta mi je, iako financijski najmanje vrijedna, najviše prirasla srcu - poklon je to naše generacije budućim naraštajima stanovnika Splita i njihovim gostima. U zaključku želim istaknuti da je useljenje u novu i modernu zgradu, koja će biti opremljena modernom znanstveno-istraživačkom opremom, iznimno značajan događaj koji određuje, uvjeren sam, vrlo uspješnu budućnost Fakulteta u nadolazećim desetljećima.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Djelatnosti PMF-a u Splitu

Nastavna djelatnost

doc. dr. sc. VLADIMIR PLEŠTINA

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu ustrojava i izvodi samostalno ili u suradnji s drugim ustanovama sveučilišne studije iz matematike, prirodnih i tehničkih znanosti te interdisciplinarnih studija. Od toga je 10 preddiplomskih sveučilišnih studija koji traju 3 godine i kojima se stječe najmanje 180 ECTS bodova. Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea). Izvodi se i 9 diplomskih sveučilišnih studija s pripadajućim smjerovima koji traju dvije godine i kojima se stječe najmanje 120 ECTS bodova. Završetkom diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar/magistra. U suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu, Fakultet ustrojava i izvodi integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Konzervacija i restauracija, u trajanju od pet godina, a kojim se stječe najmanje 300 ECTS bodova. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu izvode se i doktorski studij Biofizike i Istraživanje u edukaciji. Posebnost Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu čine nastavnički smjerovi studija: Biologije i kemije, Matematike i informatike, Fizike i informatike, Informatike i Informatike i tehnike. Okupljanje prirodoslovlja i matematike uz kombinaciju s tehnikom u području obrazovanja nastavnika unutar jedne sastavnice Sveučilišta najbolji je oblik organizacije rada uz uvažavanje uske povezanosti matematike i informatike te politehnike i fizike koja rezultira sinergijskim djelovanjem istraživača različitih profila. Značajno je napomenuti kako ovakva organizacija jasno potiče suradnju u istraživanjima vezanim uz obrazovanje unutar STEM (eng. science, technology, engineering and mathematics) područja. Prema našim saznanjima ovaj Fakultet trenutačno je jedini na kojem je navedeno područje istraživanja ugrađeno u samu organizacijsku strukturu.

PREDDIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAMI 1. FIZIKA I INFORMATIKA 2. INŽENJERSKA FIZIKA, TERMODINAMIKA I MEHANIKA 3. INFORMATIKA 4. INFORMATIKA I TEHNIKA 5. MATEMATIKA 6. MATEMATIKA I INFORMATIKA 7. MATEMATIKA I FIZIKA 8. FIZIKA 9. BIOLOGIJA I KEMIJA 10. NUTRICIONIZAM

DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAMI 1. FIZIKA SMJEROVI: NASTAVNIČKI, BIOFIZIKA, FIZIKA OKOLIŠA, RAČUNARSKA FIZIKA 2. BIOLOGIJA I KEMIJA SMJER: NASTAVNIČKI 3. INŽENJERSKA FIZIKA SMJEROVI: TERMODINAMIČKI UREĐAJI, MEHANIČKI SUSTAVI 4. INFORMATIKA I TEHNIKA SMJER: NASTAVNIČKI 5. INFORMATIKA SMJER: NASTAVNIČKI 6. MATEMATIKA I INFORMATIKA SMJER: NASTAVNIČKI 7. MATEMATIKA I FIZIKA SMJER: NASTAVNIČKI 8. MATEMATIKA SMJEROVI: TEORIJSKI, RAČUNARSKI, NASTAVNIČKI 9. FIZIKA I INFORMATIKA SMJER: NASTAVNIČKI

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

UKUPAN BROJ UPISANIH STUDENATA NA PRVU GODINU PREDDIPLOMSKIH STUDIJA Studijski program Biologija i kemija Fizika Fizika i informatika Informatika Informatika i tehnika Inženjerska fizika Matematika Matematika i fizika Matematika i informatika Nutricionizam Ukupno

08./ 09. 39 12 0 15 19 1 10 7 18 * 121

09./ 10. 36 24 0 23 29 5 22 13 29 * 181

10./ 11. 39 19 3 25 35 10 34 9 28 * 202

11./ 12. 34 30 4 34 35 17 39 19 37 * 249

12./ 13. 40 33 20 35 35 22 40 21 40 25 311

13./ 14. 40 28 6 34 35 9 40 14 30 25 261

14./ 15. 39 22 1 30 35 4 39 16 21 25 232

15./ 16. 40 21 4 35 35 3 40 3 28 24 233

16./ 17. 40 10 1 35 35 2 39 6 34 25 227

17./ 18. 40 19 * 35 35 * 28 6 11 24 198

Napomena: * za navedenu akademsku godinu nije raspisan natječaj za upis na navedeni studijski program

UKUPAN BROJ UPISANIH STUDENATA NA PRVU GODINU DIPLOMSKIH STUDIJA Studijski program Biologija i kemija Fizika Fizika i informatika Informatika Informatika i tehnika Inženjerska fizika Matematika Matematika i fizika Matematika i informatika Ukupno

08./ 09. 8 10 1 0 1 2 2 1 4 29

09./ 10. 8 4 0 3 13 0 6 6 23 63

10./ 11. 10 9 0 10 7 3 3 2 6 50

11./ 12. 21 11 1 11 6 0 6 0 13 69

12./ 13. 16 17 0 11 3 1 4 4 9 65

13./ 14. 10 13 1 12 3 2 8 2 10 61

14./ 15. 22 13 0 10 10 2 15 4 6 82

15./ 16. 13 13 0 15 7 2 15 4 12 81

16./ 17. 18 11 3 16 5 2 17 0 5 77

17./ 18. 7 12 1 31 9 5 20 7 6 98

UKUPAN BROJ UPISANIH STUDENATA NA PRVU GODINU DOKTORSKIH STUDIJA Studijski program Istraživanje u edukaciji Biofizika Ukupno

08./ 09. 0 0 0

09./ 10. 0 3 3

10./ 11. 0 3 3

11./ 12. 19 2 21

12./ 13. 0 1 1

13./ 14. 12 7 19

14./ 15. 0 2 2

15./ 16. 8 0 8

16./ 17. 0 5 5

17./ 18. 0 0 0

13./ 14. 34 21 1 19 18 4 12 7 19 0 135

14./ 15. 19 14 1 20 8 4 14 4 13 17 114

15./ 16. 25 12 3 18 6 3 9 0 8 10 94

16./ 17. 10 11 4 39 10 3 7 5 10 18 117

17./ 18. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPAN BROJ STUDENATA KOJI SU OBRANILI ZAVRŠNI RAD Studijski program Biologija i kemija Fizika Fizika i informatika Informatika Informatika i tehnika Inženjerska fizika Matematika Matematika i fizika Matematika i informatika Nutricionizam Ukupno

08./ 09. 10 6 0 3 3 1 3 1 9 0 36

09./ 10. 9 3 0 5 11 0 6 8 20 0 62

10./ 11. 14 9 0 8 10 3 2 2 15 0 63

11./ 12. 22 11 2 9 5 1 5 1 15 0 71

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

12./ 13. 23 17 1 11 2 1 4 6 5 0 70

DJELATNOSTI

UKUPAN BROJ STUDENATA KOJI SU OBRANILI DIPLOMSKI RAD Studijski program Biologija i kemija Fizika Fizika i informatika Informatika Informatika i tehnika Inženjerska fizika Matematika Matematika i fizika Matematika i informatika Ukupno

08./ 09. -

09./ 10. 6 4 0 0 0 2 1 0 0 13

10./ 11. 3 4 0 3 8 0 0 0 6 24

11./ 12. 6 4 0 1 0 2 4 5 12 34

12./ 13. 10 8 2 3 9 0 4 3 17 56

13./ 14. 31 9 0 15 2 0 5 1 1 64

14./ 15. 10 18 0 4 6 0 5 2 12 57

15./ 16. 19 12 0 13 7 2 5 2 7 67

16./ 17. 16 13 1 9 9 1 20 2 8 79

17./ 18. 2 1 0 1 0 0 1 2 0 7

13./ 14. 0 0 0

14./ 15. 0 0 0

15./ 16. 1 2 3

16./ 17. 1 0 1

17./ 18. 0 1 1

13./ 14. 107 93 21 133 90 37 104 40 95 55 775

14./ 15. 101 77 12 132 78 26 106 44 81 74 731

15./ 16. 101 68 11 128 79 17 95 25 64 73 661

16./ 17. 87 55 7 127 73 12 87 22 70 78 618

17./ 18. 105 58 4 113 82 6 91 19 47 78 603

13./ 14. 47 43 1 38 13 3 19 7 30 201

14./ 15. 38 43 1 31 21 4 28 10 32 208

15./ 16. 40 38 1 38 22 6 36 10 32 223

16./ 17. 40 36 4 37 19 6 46 7 30 225

17./ 18. 31 34 3 60 19 10 45 12 26 240

UKUPAN BROJ STUDENATA KOJI SU OBRANILI DOKTORSKI RAD Studijski program Istraživanje u edukaciji Biofizika Ukupno

08./ 09. 0 0 0

09./ 10. 0 0 0

10./ 11. 0 0 0

11./ 12. 0 1 1

12./ 13. 0 3 3

UKUPAN BROJ STUDENATA UPISANIH NA PREDDIPLOMSKE STUDIJE Studijski program Biologija i kemija Fizika Fizika i informatika Informatika Informatika i tehnika Inženjerska fizika Matematika Matematika i fizika Matematika i informatika Nutricionizam Ukupno

08./ 09. 83 35 8 92 60 10 27 20 71 * 406

09./ 10. 113 54 7 95 71 14 45 32 81 * 512

10./ 11. 135 77 10 99 83 21 65 32 85 * 607

11./ 12. 122 92 12 110 82 31 76 40 99 * 664

12./ 13. 139 115 28 135 95 46 102 50 115 25 850

UKUPAN BROJ STUDENATA UPISANIH NA DIPLOMSKE STUDIJE Studijski program Biologija i kemija Fizika Fizika i informatika Informatika Informatika i tehnika Inženjerska fizika Matematika Matematika i fizika Matematika i informatika Ukupno

08./ 09. 8 10 1 0 1 2 2 1 4 29

09./ 10. 16 14 1 3 14 2 8 7 27 92

10./ 11. 20 19 1 13 21 3 10 9 33 129

11./ 12. 38 25 2 20 19 3 16 9 40 172

12./ 13. 48 38 2 30 19 2 16 8 37 200

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Preddiplomski studiji PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ NUTRICIONIZAM Program Nutricionizma na preddiplomskoj razini studentima pruža temeljna znanja iz prirodoznanstvenih polja, povezanosti između prehrane i zdravlja te mehanizama djelovanja prehrane na čovjeka kako bi student bio osposobljen za primjenu stečenog znanja iz prehrane i za prenošenje znanstvenih spoznaja o hrani i prehrani u svakodnevnu praksu. Uz to student stječe znanja o organizaciji i vođenju poslova te iz područja društveno-humanističkih znanosti o psihološkim i sociološkim aspektima prehrane. U središtu pažnje je prehrana čovjeka kao važan čimbenik u očuvanju zdravlja i obavljanju aktivnosti. Da bi mogli kompetentno i visokoprofesionalno rješavati pitanja vezana uz prehranu, hranu i zdravlje, nužno je da na preddiplomskoj razini studenti steknu znanja o suvremenim spoznajama iz temeljnih znanstvenih polja i grana poput kemije, biokemije, biologije, anatomije, genetike, fiziologije i mikrobiologije te sociologije, psihologije i komunikacije. Kombiniranjem teoretskih osnova i praktičnih iskustava studenti stječu vještine koje će im omogućiti da djeluju kao kompetentni profesionalci u području znanosti o hrani i nutricionizma. Specifičnost ovog studija jest usmjerenost prema mediteranskoj prehrani, mediteranskim kulturama i izvorima hrane iz mora te ulozi mediteranske prehrane u održavanju zdravlja.

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ MATEMATIKA I INFORMATIKA Studij Matematike i informatike izvodi se suradnjom Odjela za informatiku i Odjela za matematiku. Student tijekom studiranja stječe znanja i vještine potrebne za svakodnevno rješavanje problematike iz područja informatike i matematike. Cilj je kod studenta razviti dovoljno snažnu logiku za rješavanje problematike informatike, ali i

matematike, stoga se studenti kroz ovaj studij upoznaju s najnovijim tehnikama i koriste se najkvalitetnijim alatima. Početak studija temelji se na prenošenju osnovnog znanja neophodnog za daljnji nastavak studiranja. Studenti se na prvoj godini susreću s osnovnim znanjem i problemima iz matematike i informatike. Studentu se pruža široko znanje iz temeljnih područja fizike i matematike te sposobnost apstraktnog mišljenja i rješavanja problema korištenjem raznih alata koji su dostatni za primjenu u različitim zanimanjima ili za nastavak studija. Preddiplomski studij Matematike i informatike traje tri godine, obuhvaća obavezne i izborne predmete, a temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave (predavanja, auditorne vježbe, vježbe u praktikumu, seminari, stručna praksa i slično).

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ MATEMATIKA I FIZIKA Studij Matematike i fizike izvodi se suradnjom Odjela za fiziku i Odjela za matematiku. Student tijekom studiranja stječe znanja i vještine potrebne za svakodnevno rješavanje problematike iz područja fizike i matematike. Cilj je kod studenta razviti dovoljno snažnu logiku za rješavanje problematike fizike i matematike primjenom najnovijih tehnika i alata. Početak studija temelji se na prenošenju osnovnog znanja neophodnog za daljnji nastavak studiranja. Student će se na prvoj godini susretati s osnovnim znanjem i problemima iz matematike i fizike. Studentu se pruža široko znanje iz temeljnih područja fizike i matematike te sposobnost apstraktnog mišljenja i rješavanja problema korištenjem raznih alata koji su dostatni za primjenu u različitim zanimanjima ili za nastavak studija. Stečena znanja na preddiplomskom sveučilišnom studiju Matematika i fizika prvostupnicima pružaju mogućnost izbora i nastavka školovanja na diplomskim studijima srodnih orijentacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastavak studiranja na višoj razini je, uz eventualne razlikovne predmete, moguć, npr. na diplomskim sveučilišnim studijima Fizika, Matematika i fizika, Fizika i informatika, Inženjerska fizika na PMF-u u Splitu, diplomskom studiju Fizika na sveučilištima u Rijeci i Osijeku te na srodnim studijima u Europskoj uniji i diljem svijeta.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ MATEMATIKA Preddiplomski studij Matematika traje tri godine, obuhvaća obavezne i izborne predmete, a temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave. Ovaj studij organizira Odjel za matematiku. Student tijekom studiranja stječe znanja i vještine potrebne za svakodnevno rješavanje problematike iz područja matematike. Cilj je kod studenta razviti dovoljno snažnu logiku za rješavanje i najsloženije matematičke problematike. Zato će se kroz ovaj studij upoznati s najnovijim tehnikama i koristiti se najkvalitetnijim pristupima matematičkim problemima. Početak studija temelji se na prenošenju osnovnog znanja neophodnog za daljnji nastavak studiranja. Student će se na prvoj godini susretati s osnovama matematike, osnovama računarstva i programiranja u jednostavnijim programskim jezicima. Studentu se pruža široko znanje iz temeljnih područja matematike i sposobnost apstraktnog mišljenja i rješavanja problema korištenjem matematičkih alata koji su dostatni za primjenu u različitim zanimanjima ili za nastavak studija. Na ovom studijskom programu studenti dobivaju temeljna matematička znanja iz fundamentalnih matematičkih grana (algebra, geometrija, matematička analiza, teorija brojeva, diskretna matematika…) uz mogućnost biranja izbornih premeta iz drugih, matematici srodnih područja (informatika, fizika….). Nakon završetka studija student ima mogućnost izbora specijalizacije na različitim diplomskim studijima (Teorijska matematika, Statistika, Računarstvo, Primijenjena matematika, Nastavnički studij…).

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ INŽENJERSKA FIZIKA, TERMODINAMIKA I MEHANIKA Neke od kvalifikacija koje se stječu završavanjem ovog studija su razumijevanje temeljnih zakona fizike i temeljnih tehničkih disciplina, posebno: mehanike, mehanike materijala, mehanike fluida, termodinamike, prijenosa topline, statističke mehanike i kvantne mehanike. Isto tako i razumijevanje mehaničkih pojava u strojarskim sustavima, poznavanje računa bilance tvari, energije i proračuna korisnosti energetskih sustava te korištenje uobičajene mjerne opreme za kontrolu postojećih energijskih i mehaničkih sustava.

Ovaj studij traje 3 godine te nakon njega student može upisati diplomski studij Inženjerske fizike.

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ INFORMATIKA I TEHNIKA Preddiplomski studij Informatike i tehnike neposredno je povezan s gospodarskim i poduzetničkim sektorom kroz zapošljavanje studenata te sudjelovanje u zajedničkim projektima. Istaknuta je povezanost programa i s civilnim udrugama koje se bave promicanjem tehničkih aktivnosti i edukacije mladeži kao što su Hrvatska zajednica tehničke kulture, Udruga za politehniku i cjeloživotno obrazovanje, Udruga INOVATIC. Student tijekom studiranja stječe znanja i vještine potrebne za svakodnevno rješavanje problematike iz ovih područja. Problematika i logika, koja stoji iza njezina rješavanja, ostaje nepromijenjena, ali se mijenja pristup i tehnologija. Zato će se kroz ovaj studij upoznati s najnovijim tehnikama i koristiti najpopularnije alate. Početak studija temelji se na prenošenju osnovnog znanja neophodnog za daljnji nastavak studiranja. Student će se na prvoj godini susretati s matematikom, osnovama računarstva i programiranja u jednostavnijim programskim jezicima. Iz područja tehnike savladat će vještine tehničkog crtanja, upoznati se s osnovama termodinamike i materijala. Kroz daljnje studiranje student ulazi dublje u problematiku te savladava vještine i znanja operacijskih sustava, baza podataka, programiranja, elektrotehnike i elektronike, tehničke mehanike i elemenata strojeva. Nakon završetka studija student može nastaviti studij na diplomskom studiju Informatike i tehnike ili na nekom tehničkom studiju uz eventualne razlike.

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ FIZIKA I INFORMATIKA Studij Fizike i informatike izvodi se suradnjom Odjela za fiziku i Odjela za informatiku. Student tijekom studiranja stječe znanja i vještine iz područja fizike i informatike. Cilj je kod studenta razviti dovoljno snažnu logiku za rješavanje problematike fizike i informatike kako bi student mogao nastaviti studij na diplomskom smjeru. Kroz ovaj studij se studenti upoznaju s najnovijim tehnologijama. Početak studija temelji se na prenošenju osnovnog znanja ne-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

ophodnog za daljnji nastavak studiranja. Student će se na prvoj godini susretati s osnovama fizike i matematike, osnovama računarstva i programiranja u jednostavnijim programskim jezicima. Studentu se pruža široko znanje iz temeljnih područja fizike i informatike te sposobnost apstraktnog mišljenja i rješavanja problema korištenjem raznih alata koji su dostatni za primjenu u različitim zanimanjima ili za nastavak studija. Nakon završetka ovog studija prvostupnik Fizike i informatike može nastaviti studij na diplomskom studiju.

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ FIZIKA Student tijekom studiranja na preddiplomskom sveučilišnom studiju Fizike stječe znanja i vještine potrebne za svakodnevno rješavanje problematike iz područja fizike. Stečena znanja na preddiplomskom sveučilišnom studiju Fizike prvostupnicima ostavljaju mogućnost izbora i nastavka školovanja na diplomskim studijima srodnih orijentacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastavak studiranja na višoj razini je, uz eventualne razlikovne predmete, moguć, npr. na diplomskim sveučilišnim studijima Fizika, Matematika i fizika, Fizika i informatika, Inženjerska fizika na PMF-u u Splitu, diplomskom studiju Fizika na sveučilištima u Rijeci i Osijeku te na srodnim studijima u Europskoj uniji i diljem svijeta. Na ovom studiju cilj je kod studenta razviti dovoljno snažnu logiku za rješavanje i najsloženije problematike iz fizike pa se kroz ovaj studij student upoznaje s najnovijim tehnikama i koristi se najkvalitetnijim pristupima problemima iz fizike. Početak studija temelji se na prenošenju osnovnog znanja neophodnog za daljnji nastavak studiranja. Student će se na prvoj godini susretati s osnovama fizike i matematike. Studentu se pruža široko znanje iz temeljnih područja matematike i fizike te sposobnost apstraktnog mišljenja i rješavanja problema korištenjem različitih alata koji su dostatni za primjenu u različitim zanimanjima ili za nastavak studija.

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ INFORMATIKA Preddiplomski studij Informatike traje tri godine, obuhvaća obavezne i izborne predmete, a temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblici-

ma nastave (predavanja, auditorne vježbe, vježbe u praktikumu, seminari, stručna praksa i slično). Student će se na prvoj godini susretati s osnovama matematike, osnovama računarstva i programiranja u jednostavnijim programskim jezicima. Studentu se pruža široko znanje iz temeljnih područja informatike i sposobnost apstraktnog mišljenja i rješavanja problema korištenjem informatičkih alata koji su dostatni za primjenu u različitim zanimanjima ili za nastavak studija. Posebnost programa, koji nudimo, očituje se kroz pažljivo odmjerenu kombinaciju teorije i prakse te struke i odnosa prema ljudima. Stečena znanja na preddiplomskom studiju Informatike ostavljaju mogućnost izbora i nastavak školovanja na diplomskim studijima srodnih orijentacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastavak studiranja na višoj razini je moguć, npr. na diplomskom sveučilišnom studiju Informatike, nastavnički smjer, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu; na diplomskom studiju Računarstva Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu; na diplomskom studiju Računarstva Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ BIOLOGIJA I KEMIJA Studij Biologije i kemije izvodi se suradnjom Odjela za biologiju i Odjela za kemiju. Student tijekom studiranja stječe znanja i vještine potrebne za svakodnevno istraživanje na području biologije i kemije. Kroz ovaj studij studenti imaju priliku surađivati s bogatom mrežom institucija s kojima Prirodoslovno-matematički fakultet ostvaruje suradnju (najčešće u svrhu održavanja stručne prakse studenata). To su: više osnovnih škola s područja grada Splita, više srednjih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Mediteranski institut za istraživanje života MedILS, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, Prirodoslovni muzej. Cilj je kod studenta razviti dovoljno snažnu logiku za rješavanje problema iz biologije i kemije. Zato će se kroz ovaj studij upoznati s najnovijim tehnikama i koristiti se najkvalitetnijim alatima. Početak studija temelji se na prenošenju osnovnog znanja neophodnog za daljnji nastavak studiranja. Student će se na prvoj godini susretati s osnovnim znanjem i problemima iz biologije i ke-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

mije. Studentu se pruža široko znanje iz temeljnih područja biologije i kemije te sposobnost kvalitetnog pristupa istraživanju i rješavanju problema korištenjem raznih alata koji su dostatni za primjenu u različitim zanimanjima ili za nastavak studija.

Diplomski studiji SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ MATEMATIKA I INFORMATIKA; SMJER: NASTAVNIČKI Na diplomski studij Matematike i informatike; smjer: nastavnički moguć je upis sa završenim preddiplomskim studijem Matematike i informatike na PMF-u u Splitu ili sa završenim bilo kojim preddiplomskim studijem matematike, uz eventualne propisane razlike (informatičkih) predmeta. Općenito, student može upisati ovaj studij ako u prethodno završenom preddiplomskom studiju ima ostvarenih barem 115 ECTS bodova iz matematičkih kolegija, odnosno 55 ECTS bodova iz informatičkih kolegija, uz mogućnost nadoknade traženih bodova upisom razlikovnih predmeta i to najviše do 30 ECTS bodova. Kroz diplomski studij student se sve više upoznaje s problematikom u radnom okruženju kroz stručnu praksu i kolegije koji ga na to pripremaju. Student se nastavlja baviti matematičkom, odnosno informatičkom problematikom. Izborni kolegiji pružaju studentu mogućnost izbora u kojem smjeru će sebe profilirati. Kroz dvije godine diplomskog studija student bi trebao steći dovoljno znanja i iskustva da po završetku studija može biti u potpunosti pripremljen na radno okruženje i navike ili za nastavak studija. Po završetku ovog smjera student postaje magistar/magistra edukacije matematike i informatike.

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ MATEMATIKA I FIZIKA; SMJER: NASTAVNIČKI Diplomski sveučilišni studij Matematike i fizike traje dvije godine, obuhvaća obavezne i izborne predmete, a temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave. Iako je ovo primarno nastavnički smjer, širina stečenih kompetencija iz matematike i fizike završenim studentima omogućava rad i izvan sustava osnovnog i srednjeg obrazovanja, poput sustava znanosti i visokog obrazovanja i na poslovima koji uključuju sposobnost matematičkog i fizikalnog modeliranja, programiranja i analitičkog načina razmišljanja, te primjene informacijsko-komunikacijskih tehnika (poput razvoja softvera, financijskog sektora ili istraživanja i razvoja). Kroz diplomski studij student se sve više upoznaje s problematikom u radnom okruženju kroz stručne prakse i kolegije koji ga na to pripremaju. Student se nastavlja baviti matematičkom, odnosno fizikalnom problematikom. Izborni kolegiji pružaju studentu mogućnost izbora u kojem smjeru će sebe profilirati. Kroz dvije godine diplomskog studija student bi trebao steći dovoljno znanja i iskustva da po završetku studija može biti u potpunosti pripremljen na radno okruženje i navike. Po završetku ovog smjera student postaje magistar/magistra edukacije matematike i fizike.

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ MATEMATIKA; SMJEROVI: TEORIJSKI, RAČUNARSKI, NASTAVNIČKI Studijski program je sljednik postojećeg nastavničkog studija Matematike na ovom fakultetu i predstavlja njegovo bogaćenje dvama nenastavničkim smjerovima na zajedničkoj preddiplomskoj osnovi. Nastavnički smjer ima cilj budućim nastavnicima Matematike pružiti nadgradnju temeljnih matematičkih sadržaja usvojenih na preddiplomskom studiju i to u prvom redu onih koji će im biti od koristi u nastavi Matematike u osnovnoj ili srednjoj školi (geometrija i teorija brojeva), a istovremeno dati nužne pedagoške i metodičke kompetencije potrebne nastavniku Matematike. Teorijski smjer ima cilj pružiti studentu valjanu osnovicu za znanstveni poslijediplomski doktorski studij Matematike, tj. teorijski smjer je profiliran kao usmjeravajući prema budućem samostalnom znanstvenom radu. Ovaj smjer svojim nastavnim sadržajima studentu omogućuje usvajanje temeljnih znanja i

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

razumijevanje rezultata iz područja: algebre, matematičke analize, vjerojatnosti, geometrije i topologije te iz nekih područja primijenjene matematike. Koncepcija računarskog smjera primjetno se razlikuje od one ponuđene na tehničkim fakultetima ili menadžerski orijentiranim studijima, a temelji se na nastavnim sadržajima koji omogućavaju istovremeno stjecanje kompetencija iz matematike, računarstva i softverskoga inženjerstva (matematička logika, teorija izračunljivosti, teorija algoritama, matematička teorija računarstva, alati za razvoj softvera). Po završetku ovog smjera studenti stječu titule za teorijski i računarski smjer: magistar/magistra matematike, a za nastavnički smjer: magistar/magistra edukacije matematike.

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ INŽENJERSKA FIZIKA; SMJEROVI: TERMODINAMIČKI UREĐAJI I MEHANIČKI SUSTAVI Diplomski studij Inženjerske fizike, smjerove: termodinamički uređaji i mehanički sustavi može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni preddiplomski ili preddiplomski stručni studij kojim je stekla najmanje 180 ECTS bodova. Neke od kvalifikacija koje se stječu završavanjem ovoga studija su razumijevanje temeljnih zakona fizike i temeljnih tehničkih disciplina, posebno iz: mehanike, mehanike materijala, mehanike fluida, termodinamike, prijenosa topline, statističke mehanike, kvantne mehanike; razumijevanje mehaničkih pojava u strojarskim sustavima, poznavanje računa bilance tvari, energije i proračuna korisnosti energetskih sustava, korištenje uobičajene mjerne opreme za kontrolu postojećih energijskih i mehaničkih sustava. Ovaj studij izvodi se prema posebnom sporazumu u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ INFORMATIKA I TEHNIKA; SMJER: NASTAVNIČKI Diplomski studijski program Informatika i tehnika rezultira interdisciplinarnim i polivalentnim kompetencijama usklađenim sa zahtjevima različitih strukovnih udruženja i profesija. Kroz diplomski studij student se sve više upoznaje s problematikom u radnom okruženju kroz stručnu praksu i kolegije koji ga na to pripremaju. Student se nastavlja baviti informatičkom, odnosno tehničkom problemati-

kom. Izborni kolegiji pružaju studentu mogućnost izbora u kojem će se smjeru profilirati. Kroz dvije godine diplomskog studija student bi trebao steći dovoljno znanja i iskustva da po završetku studija može biti u potpunosti pripremljen za rad u osnovnim i srednjim školama. Nakon završetka studija magistri/magistre edukacije Informatike i tehnike osposobljeni su za uspješno planiranje i realiziranje nastavnih aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama različitih profila i razina. Također, s obzirom na polivalentnost studija, studenti su osposobljeni za obavljanje različitih poslova u poduzetničkim aktivnostima, ponajprije u proizvodno-uslužnim tvrtkama. Studentima, koji su završili diplomski studij Informatike i tehnike, omogućen je upis na poslijediplomski doktorski studij Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu ili nastavak školovanja na drugim visokoškolskim ustanovama koje to omogućavaju internim aktom.

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKA I INFORMATIKA; SMJER: NASTAVNIČKI Sveučilišni diplomski studij Fizike i informatike nastavak je preddiplomskog studija s posebnim naglaskom na nastavničku, metodičku komponentu iz područja fizike i područja informatike. Kroz diplomski studij student se sve više upoznaje s problematikom u radnom okruženju kroz stručnu praksu i kolegije koji ga na to pripremaju. Student se nastavlja baviti informatičkom, odnosno fizikalnom problematikom. Izborni kolegiji pružaju studentu mogućnost izbora u kojem će se smjeru profilirati. Kroz dvije godine diplomskog studija student bi trebao steći dovoljno znanja i iskustva da po završetku studija može biti u potpunosti pripremljen za rad u školi ili privredi. Po završetku student stječe naziv magistar/magistra edukacije fizike i informatike.

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKA; SMJEROVI: NASTAVNIČKI, ASTROFIZIKA, BIOFIZIKA, FIZIKA OKOLIŠA, RAČUNARSKA FIZIKA Studenti koji upišu diplomski studij Fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu mogu birati među 5 različitih smjerova. To su: nastavnički smjer, astrofizika, biofizika, fizika okoliša, računarska fizika.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

Jedna od temeljnih pretpostavki za kvalitetnu realizaciju diplomskog sveučilišnog studija Fizike jest znanstvena, nastavna i stručna suradnja svih ključnih dionika. Svi nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima, koji su uključeni u nastavu na ovom studiju, aktivni su znanstvenici (od kojih su mnogi poznati u široj akademskoj zajednici) s velikim iskustvom. Svaki studij traje 2 godine i potrebno je ostvarili 120 ECTS bodova za njihov završetak. Po završetku, za smjerove: astrofizika, biofizika, fizika okoliša, računarska fizika studenti stječu zvanje magistar/magistra fizike, a za nastavnički smjer magistar/magistra edukacije fizike. Stečena znanja na diplomskom sveučilišnom studiju Fizike magistrima ostavljaju mogućnost izbora i nastavka školovanja na doktorskim studijima srodnih orijentacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastavak studiranja na višoj razini je, uz eventualne razlikovne predmete, moguć, npr. na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Biofizika PMF-a u Splitu, na različitim usmjerenjima doktorskog studija Fizike na Sveučilištu u Zagrebu te na srodnim doktorskim studijima u Europskoj uniji i diljem svijeta.

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ INFORMATIKA (JEDNOPREDMETNI); SMJER: NASTAVNIČKI Ovaj studij predstavlja logičan nastavak preddiplomskih studija Informatike, Matematike i informatike, Fizike i informatike te Informatike i tehnike. Studentu se pruža široko znanje iz temeljnih područja informatike i sposobnost apstraktnog mišljenja i rješavanja problema korištenjem informatičkih alata s posebnim naglaskom na metodičku, nastavničku komponentu. Posebnost programa, koji nudimo, očituje se kroz pažljivo odmjerenu kombinaciju teorije i prakse te struke i odnosa prema ljudima. Stečena znanja na diplomskom studiju Informatike magistrima omogućuju nastavak školovanja na poslijediplomskim i doktorskim studijima srodnih orijentacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastavak studiranja na višoj razini moguć je na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu, na poslijediplomskom doktorskom studiju Elektrotehnika i informacijska tehnologija Sveučilišta u Splitu, na poslijediplomskom doktorskom studiju FER-a za stjecanje akademskog stupnja doktora/doktorice znanosti iz područja tehničkih znanosti, znanstve-

nog polja računarstvo Sveučilišta u Zagrebu i drugim studijima. Po završetku studenti stječu zvanje magistar/magistra edukacije informatike.

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJA I KEMIJA; SMJER: NASTAVNIČKI Diplomskim se studijem Biologije i kemije nadograđuju na preddiplomskoj razini stečena stručna znanja iz biologije i kemije te se stječu odgovarajuće pedagoško-didaktičko-psihološko-metodičke kompetencije nužne za uspješnu realizaciju svih obrazovnih programa Biologije i Kemije u osnovnoj i srednjoj školi. Kroz diplomski studij student se sve više upoznaje s problematikom u radnom okruženju kroz stručnu praksu i kolegije koji ga na to pripremaju. Student se nastavlja baviti problematikom biologije, odnosno kemije. Izborni kolegiji pružaju studentu mogućnost izbora u kojem će se smjeru profilirati. Kroz dvije godine diplomskog studija student bi trebao steći dovoljno znanja i iskustva da po završetku studija može biti u potpunosti pripremljen za rad u osnovnim i srednjim školama. Po završetku studenti stječu zvanje magistar/magistra edukacije biologije i kemije.

DOPUNSKO PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO-DIDAKTIČKO-METODIČKO OBRAZOVANJE Program DPPDMO je sljednik programa Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja koji se izvodio više od dva desetljeća na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Program je namijenjen pristupnicima, koji nisu završili nastavnički studij, a izvode ili planiraju izvoditi nastavu nastavnih predmeta: Biologije, Fizike, Informatike, Kemije, Matematike i tehnike, odnosno Tehničke kulture. Program pedagoško– psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja jest oblik programa koji se temelji na načelima cjeloživotnog učenja i omogućava zapošljavanje u školi. Program je namijenjen pristupnicima sa završenim odgovarajućim diplomskim sveučilišnim nenastavničkim studijem ili četverogodišnjim dodiplomskim sveučilišnim nenastavničkim studijem te sa završenim odgovarajućim preddiplomskim sveučilišnim studijem ili stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, odnosno namijenjen je polaznicima koji rade kao učitelji/nastavnici u osnovnim i srednjim školama ili bi htjeli raditi kao nastavnici u školi.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

Nastavne baze Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu na diplomskim studijima već duži niz godina kroz svoje nastavničke smjerove provodi metodičku stručnu praksu. Od 2017. godine u studijske programe izmjenom elaborata studijskih programa uvedena je i stručna praksa. Temeljem Pravilnika o nastavnim bazama Sveučilišta u Splitu kroz 2017. godinu potpisani su sporazumi s 19 tvrtki i institucija u kojima studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu mogu obavljati nastavnu i stručnu praksu. Osim osnovnih i srednjih škola posebno se ističu tvrtke koje su prepoznale naše studente kao kvalitetan kadar. Popis nastavnih baza do 2018. godine: 1. Prirodoslovni muzej i zoološki vrt, Split 2. Osnovna škola Blatine-Škrape, Split 3. Osnovna škola Bol, Split 4. Osnovna škola Mejaši, Split 5. III. gimnazija, Split 6. Osnovna škola Spinut, Split 7. Elektrotehnička škola, Split 8. Osnovna škola Trstenik, Split 9. Osnovna škola Meje, Split 10. IV. gimnazija, Split 11. Osnovna škola Sućidar, Split 12. Arheološki muzej u Splitu 13. Mediteranski institut za istraživanje života - MedILS, Split 14. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša 15. Institut za oceanografiju i ribarstvo 16. TOMMY d.o.o.- Split 17. Siemens, Zagreb 18. Zagrebačka banka, Zagreb 19. Ericsson Nikola Tesla, Zagreb

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Znanstveno-istraživačka djelatnost

doc. dr. sc. ANI GRUBIŠIĆ

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu organizira i izvodi znanstveno-istraživački i stručni rad u područjima prirodnih, tehničkih, biotehničkih, biomedicinskih i društvenih znanosti te surađuje u znanstvenim istraživanjima iz ovih područja sa sastavnicama Sveučilišta u Splitu, kao i s drugim znanstvenim i znanstveno-nastavnim ustanovama u Republici Hrvatskoj i šire. Prirodoslovno-matematički fakultet svoje znanstvene strateške smjernice zasniva kako na znanstvenoj strategiji Sveučilišta u Splitu, čija je ključna sastavnica, tako i na nacionalnim i međunarodnim znanstvenim strategijama. Spomenute strateške smjernice su uključene u prvu Znanstvenu strategiju Fakulteta za razdoblje od 2017. do 2021. godine, temeljni i sveobuhvatni dokument, koji sadrži misiju, viziju, analizu postojećeg stanja te glavne strateške prioritete s nizom zadataka od kojih svaki ima razrađenu aktivnost i željeni rezultat. Na našem Fakultetu, s obzirom na pristup, provode se tri vrste znanstvenih istraživanja: teorijska istraživanja, eksperimentalna istraživanja, mješovita istraživanja, dok se, s obzirom na razinu, provode kako fundamentalna tako i primijenjena istraživanja. Za eksperimentalna i interdisciplinarna istraživanja od esencijalnog je značaja osnivanje i ustroj novih istraživačkih laboratorija u našoj novoj zgradi na Sveučilišnom kampusu te suradnja sa Znanstvenim centrom izvrsnosti integracija Mediteranske regije pri Sveučilištu u Splitu (STIM). Naš Fakultet specifičan je po tome što se istraživanja odvijaju u čak četiri područja znanosti: prirodnim, tehničkim, biotehničkim i društvenim te većem broju različitih znanstvenih polja: matematici, fizici, geofizici, biologiji, kemiji, biotehnologiji, nutricionizmu, računarstvu, elektrotehnici, strojarstvu, pedagogiji, kineziologiji, psihologiji, informacijskim i komunikacijskim znanostima, a sve

to s relativno malenim brojem znanstvenika, zbog čega se nužno, kao loša pojava, javlja rascjepkanost istraživanja, ali i, kao dobre pojave, pokrivenost velikog broja grana znanosti te izrazito razgranata suradnja s drugim ustanovama u zemlji i inozemstvu.

ZNANSTVENI RADOVI Znanstvenici PMF-a objavili su do sada ukupno 1478 izvornih znanstvenih radova u časopisima citiranim u bazi WoS (Web of Science) te su citirani 29520 puta. Od spomenutih 1478 njih 1163 objavljeno je u posljednjih 10 godina (od 2008. do 2018. godine) te je citirano 24624 puta.

UKUPNA ZNANSTVENA PRODUKTIVNOST U POSLJEDNJIH 10 GODINA (WOS, CROSBI) Vrsta radova

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi WoS Core Collection (SSCI, SCI-expanded i A&HCI)

Ukupan broj radova 476 Radovi velikih kolaboracija: 687

Znanstveni radovi u drugim časopisima Znanstveni radovi u zbornicima skupova Sažetci u zbornicima skupova i časopisima Autorstvo izdanih knjiga

286 130

Poglavlja u izdanim knjigama

276 3

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

Computer science, interdisciplinary applications

Prikaz broja objavljenih radova djelatnika fakulteta po godinama (Web of Science)

Chemistry, physical

#26

Physics, atomic, molecular & chemical

#34

#32

Mathematics, interdisciplinary applications

Chemistry, multidisciplinary

2008. #44 Nutritic & dietetic

Meteorology & atmospheric sciences

#36

#68

#14 Food science & technology

Biochemistry & molecular biology

#22

Mathematics, applied

#30

Prikaz broja objavljenih radova prema područjima istraživanja bez kolaboracijskih radova (InCites) Journal of Advances in Modeling Earth Systems

#2 Journal of Mathematical Chemistry

Journal of Chemical Physics

#11

Discrete Applied Mathematics

#13

#17

Chemistry & Biodiversity

2014. #116

MATCH Communications in Mathematical and in Computer Chemistry

Journal of Molecular Liquids

2015. #114 Chemical Physics Letter

#10 Prikaz broja objavljenih radova prema časopisima bez kolaboracijskih radova (InCites)

2012. #153

2013. #144

Food Chemistry

2010. #91

2011. #124

#57

Journal of Climate

2009. #61

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

2016. #147

2017. #145

DJELATNOSTI

Izvještaj o znanstvenoj produktivnosti djelatnika Fakulteta (Web of Science)

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI PROJEKTI Znanstveno-istraživački rad na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu temeljio se do kraja 2013. godine na znanstveno-istraživačkim projektima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 2017. godine odobreno je financiranje infrastrukturnog projekta Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PFST te KTF-ST kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu financijske perspektive od 2014. do 2020. godine. Razvoj projektne dokumentacije sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa 2007. - 2013. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je 2017. godine odabralo projekt STem

Cekom – centar kompetencija u STEM području za financiranje u sklopu dodjele bespovratnih sredstava Podrška razvoju Centara kompetencija. U ovom projektu sudjeluju STEM sastavnice Sveučilišta u Splitu, posebice Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te Prirodoslovno-matematički fakultet. Uz sveučilišne istraživačke grupe u projekt je uključeno i 12 partnera iz gospodarstva. Znanstvenici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sudjeluju i u radu Centra izvrsnosti za znanost i tehnologiju – integracija Mediteranske regije STIM. Centar je proglasilo Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. U nastavku navodimo popise projekata na kojima su naši djelatnici voditelji, suvoditelji ili suradnici, prema izvoru financiranja.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

POPIS PROJEKATA, KOJE JE FINANCIRALO MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA, KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA VODITELJI ILI SUVODITELJI (UKUPNO 23 PROJEKTA) Period 2006. – 2012.

Naziv Vodik ili biodizel u gradskom javnom prijevozu

2006. – 2013.

Kserofiti i njhovi sekundarni metaboliti

2006. – 2013. 2006. – 2013.

Nejednakosti i numerička analiza Razvoj i primjene principa maksimalne proizvodnje entropije Oblikovanje i vrednovanje inteligentnih sustava e-učenja

2006. – 2014.

2007. – 2012. 2007. – 2013. 2007. – 2013.

Oligomerni enzimski sustavi u sintezi bioaktivnih sekundarnih metabolita

2007. – 2013.

Tranzitivne grupe i s njima povezane diskretne strukture

2007. – 2013.

Značaj sukcesije za očuvanje bioraznolikosti Mediteranske vegetacijske regije Diskretni matematički modeli u kemiji Grubi oblik i klasifikacija natkrivanja

2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2014.

Indikatori fekalnog onečišćenja i moguće patogene bakterije u obalnom moru Liejeve grupe, integrabilni sistemi i simetrije Modeliranje molekula i materijala metodama matematičke i računarske kemije Struktura, međudjelovanja i prijenos u vodenim otopinama s primjenama Upotrebljivost i prilagodljivost sučelja inteligentnih autorskih ljuski

Nada Bezić

Suradnici Tomislav Matić Endri Grafulić Vedran Boras Valerija Dunkić Elma Vuko

Nenad Ujević Davor Juretić Slavomir Stankov

Branko Žitko Ani Grubišić Saša Mladenović Tonći Dadić

Ante Bilušić Marko Matić Maja Pavela-Vrančić

Anka Golemac

Milica Klaričić Bakula Jurica Perić Viljemka Bučević Popović Matilda Šprung Stjepan Orhanović Barbara Soldo Joško Mandić Snježana Braić Tanja Vučičić

Juraj Kamenjarin Damir Vukičević Vlasta Matijević Mirjana Skočibušić

Tanja Vojković Goran Erceg Nikola Koceić- Bilan Ana Maravić

Saša Krešić- Jurić Ante Graovac

2007. – 2014.

Visokoenergijski reakcijski sustavi i primjena Grida

Mile Dželalija

2007. – 2014.

Istraživanje višečestičnih sustava Monte Carlo simulacijama Izrada, testiranje i korištenje multi-TFLOP hibridnog GPU-CPU klastera nove generacije Računalni vid u identifikaciji kinematike sportskih aktivnosti

Leandra Vranješ Markić

Larisa Zoranić Bernarda Lovrinčević Nikola Marangunić Goran Zaharija Jelena Nakić Ivana Weber Ana Jerončć Maja Anđelić Petar Stipanović

Dean Vinković

Leandra Vranješ Markić

Vladan Papić

Hrvoje Turić Vladimir Pleština

Jasna Puizina

Željana Fredotović Ivica Šamanić Mirko Ruščić

2007. – 2014.

2008. – 2009. 2009. – 2013.

Transportna i magnetska svojstva nanostrukturiranih kompleksnih metalnih spojeva Konveksne funkcije i primjene

Voditelj/Suvoditelj Ante Krstulović

2007. – 2013.

Mehanizmi očuvanja stabilnosti genoma u viših biljaka

2012. – 2014.

Materijali s elektronskom strukturom modeliranom modernim tehnikama priprave

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Franjo Sokolić Andrina Granić

Ivica Aviani

DJELATNOSTI

POPIS PROJEKATA, KOJE JE FINANCIRALO MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA, NA KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA SURADNICI (UKUPNO 16 PROJEKATA) Period 2006. – 2012. 2006. – 2014. 2007. – 2010. 2007. – 2011. 2007. – 2011. 2007. – 2012. 2007. – 2013. 2007. – 2013. 2007. – 2013. 2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2014. 2007. – 2012.

Naziv Kvaliteta i pouzdanost pogona EES Hrvatske na regionalnom tržištu el. energije Sinergističke smjese u antifungalnoj i antimikotoksigenoj zaštiti hrane Genski izražaj u ranom razvoju čovjeka Asimptotičke metode u mehanici kontinuuma Sinteza i mikrostruktura metalnih oksida i oksidnih stakala Modeliranje ljudskog tijela i izvora zračenja: okolišni i zdravstveni aspekti Diofantske jednadžbe i eliptičke krivulje Organizacija, funkcija i mehanizmi evolucije biljnog genoma Sustavi s prostornim i dimenzijskim ograničenjima: korelacije i spinski efekti Diskretna matematika i primjene Gospodarenje i bioraznolikost bogatstava u hrvatskom priobalju Kvantna teorija polja, nekomutativni prostori i simetrije Pogonska čvrstoća materijala i konstrukcija Sinteze i enzimske transformacije biološki aktivnih spojeva Univerzalna posrednička platforma za sustave e-učenja Prirodni izvori resveratrola i njegov sinergijski učinak s drugim polifenolima

Suradnici Vedran Boras Valerija Dunkić Ivana Bočina Andrijana Ćurković Ivana Mitar Siniša Antonijević Borka Jadrijević Jasna Puizina Željana Bonačić Lošić Damir Vukičević Mate Šantić Saša Krešić-Jurić Tomislav Matić Renata Odžak Marko Rosić Ivica Ljubenkov

POPIS PROJEKATA, KOJE JE FINANCIRALA HRVATSKA ZAKLADA ZA ZNANOST, KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA VODITELJI ILI SUVODITELJI (UKUPNO 4 PROJEKTA). Period 2014. – 2017. 2014. – 2017.

Naziv Biofizikalni dizajn antimikrobnih peptida i inovativni molekularni deskriptori (BioAmpMode) Formacija i destrukcija domena u vodenim otopinama (MS-FORMDES)

Voditelj/Suvoditelj Damir Vukičević Larisa Zoranić

2015. -

Univerzalne osobine sustava hladnih bozonskih i fermionskih atoma (UniCold)

Leandra Vranješ Markić

2015. -

Projekt razvoja karijera mladih istraživača izobrazba novih doktora znanosti

Leandra Vranješ Markić Larisa Zoranić Željka Fuchs

Suradnici Ana Maravić Lucija Krce Tomislav Rončević Franjo Sokolić Bernarda Lovrinčević Martina Požar Tomislav Primorac Viktor Cikojević Krešimir Dželalija Petar Stipanović Andrii Gudyma Krešimir Dželalija Martina Požar Slavko Radilović

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

POPIS PROJEKATA, KOJE JE FINANCIRALA HRVATSKA ZAKLADA ZA ZNANOST, NA KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA SURADNICI (UKUPNO 25 PROJEKATA) Period 2014. – 2017. 2014. – 2018. 2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2015. – 2016. 2015. – 2017. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2016. 2017. 2017. 2017. 2017. 2017. 2017. 2017. 2018. 2018. -

Naziv Taksonomija, ekologija i uporaba rogača (Ceratonia siliqua) i lovora (Laurus nobilis) u Hrvatskoj (TEUCLIC) Diophantine m-tuples, elliptic curves, Thue and index form equations Algebarske i kombinatorne metode u teoriji verteks algebri Anisakis spp: Genomska epidemiologija (AnGel) Matematičko modeliranje i numeričke simulacije procesa u tankim i poroznim sredinama Nejednakosti i primjene Uloga receptora autofagije u selektivnom uklanjanju mitohondrija The Higgs boson properties measurements and search for new physics with the CMS detector Sklerokronologija kao alat za otkrivanje dugoročnih okolišnih promjena u Jadranu (SCOOL) Towards quantum gravity: noncommutative geometry, field theory and cosmology Morski plankton kao alat za procjenu klimatskog i antropogenog utjecaja na morski ekosustav Nastajanje i svojstva 1D α-Fe2O3 nanostruktura dopiranih odabranim metalnim ionima Razvoj metodološkog okvira za strateško odlučivanje u visokom obrazovanju - primjer implementacije otvorenog učenja i učenja na daljinu – HigherDecision Uloga upale u razvoju zloćudnog tumora mokraćnog mjehura Cijepljenje rajčice ublažava biotički stres izazvan štitastim moljcima (TomGfar) Smanjenje emisija stakleničkih plinova upotrebom gradskog i poljoprivrednog otpada u proizvodnji bilja – REDGREENPLANT Aktivnošću i in silico usmjeren dizajn malih bioaktivnih molekula Biljke kao izvor bioaktivnih sumporovih spojeva te njihova sposobnost hiperakumulacije metala (BioSMe) Genomske i epigenomske promjene u auto- i aloploiploidima na modelu dalmatinskog buhača, ljutike i anemona Razvoj novih membrana za ionsko-selektivne elektrode s dodatkom nanočestica metala i metalnih oksida Uloga proteina Spartan u DNA replikaciji Višegodišnje i dekadne oscilacije Jadranskog mora: opažanja, modeliranje i posljedice Sinteza i svojstva 1D α-Fe2O3 nanostruktura dopiranih izabranim metalnim ionima Optimiranje depozicije raspršenih in situ gelirajućih i praškastih terapijskih sustava u nosnoj šupljini Razvoj novih membrana za ionsko-selektivne elektrode s dodatkom nanočestica

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Suradnici Valerija Dunkić Nada Bezić Borka Jadrijević Marija Bliznac Trebješanin Gordan Radobolja Ivana Bočina Andrijana Ćurković Milica Klaričić Bakula Matilda Šprung Marko Kovač Sanja Puljas Saša Krešić-Jurić Darko Koračin Ivana Mitar Andrina Granić Viljemka Bučević Popović Ivana Bočina Ivica Ljubenkov Barbara Soldo Mirjana Skočibušić Linda Bazina Renata Odžak Ivica Ljubenkov Ivica Šamanić Jasna Puizina Željana Fredotović Ivana Mitar Perica Bošković Matilda Šprung Darko Koračin Slavko Radilović Ivana Mitar Ivo Ugrina Ivana Mitar

DJELATNOSTI

POPIS BILATERALNIH PROJEKATA, KOJE JE FINANCIRALO MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA KROZ BILATERALNE SPORAZUME, KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA VODITELJI ILI SUVODITELJI (UKUPNO 14 PROJEKATA) Period 2010. – 2011. 2012. – 2013. 2012. – 2013. 2012. – 2013. 2012. – 2013. 2014. – 2018.

2015. – 2016.

Zemlje partneri Hrvatska Austrija

Naziv Voditelj/Suvoditelj Quantum Monte Carlo simulations Leandra Vranješ Markić of adsorbates on carbon nanostructures Hrvatska SAD The LSST investigation of GPU Dejan Vinković computing technology Hrvatska Austrija Genetics of brown algae, Cystoseira Jasna Puizina spp. (Phaeophyceae, Fucales) from the Adriatic Sea Hrvatska Austrija Studying In-medium properties of Mile Dželalija strange particles Hrvatska Austrija Quantum Adsorption on Graphene Leandra Vranješ Markić Ivica Aviani Hrvatska SAD Novi materijali za ultrabrzu elektronsku tehnologiju zasnovanu na efektima elektronskih korelacija u dvodimenzionalnim slojevima Hrvatska Francuska Fluktuacije energije i entropije u Larisa Zoranić kompleksnim otopinama

2016. – 2017.

Hrvatska SAD

2016. – 2017.

Hrvatska Slovenija

2016. -

Hrvatska SAD

2018. -

Hrvatska Austrija

2008. – 2009.

Hrvatska Slovenija

2007.

Hrvatska Slovenija

2014. – 2015.

Hrvatska Slovenija

Istraživanja klasičnih i kvantnih fluida u nanoporoznim sustavima Modeliranje anomalnih svojstava tekućina i otopina alkohola i vode metodom integralnih jednadžbi Istraživanje materijala s jakim elektronskim korelacijama Spin-orbit vezanje u mnogočestičnim sustavima Matematičko modeliranje i eksperimentalno istraživanje u analitičkoj kemiji, kemiji okoliša i prehrambenoj kemiji Primjena diskretne matematike za identifikaciju kemijski aktivnih struktura Teorijska svojstva jadranskih indeksa i jadranskih matrica

Suradnici Petar Stipanović

Ivica Šamanić Ivana Weber Petar Stipanović

Franjo Sokolić Bernarda Lovrinčević Martina Požar Tomislav Primorac

Leandra Vranješ Markić Larisa Zoranić

Franjo Sokolić Bernarda Lovrinčević Martina Požar Tomislav Primorac

Ante Bilušić Željana Bonačić Lošić

Leandra Vranješ Markić Petar Stipanović Krešimir Đelalija Viktor Cikojević

Damir Vukičević

Damir Vukičević Damir Vukičević

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

POPIS BILATERALNIH PROJEKATA, KOJE JE FINANCIRALO MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA KROZ BILATERALNE SPORAZUME, NA KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA SURADNICI (UKUPNO 23 PROJEKTA) Period 2006. – 2008. 2008. – 2009. 2008. – 2011.

Zemlje partneri Hrvatska Francuska Hrvatska Austrija Hrvatska Poljska

2009. – 2010. 2009. – 2010.

Hrvatska Francuska Hrvatska Slovenija

2009. – 2010. 2009. – 2010. 2009. – 2010. 2009. – 2010. 2009. – 2011. 2010. – 2011. 2010. – 2012.

Hrvatska Mađarska Hrvatska Italija Hrvatska Slovenija Hrvatska Mađarska Hrvatska Mađarska Hrvatska Austrija Hrvatska Makedonija Hrvatska Srbija Primjena termografije u energetskom pregledu i energetskoj certifikaciji Hrvatska Francuska Electromagnetic Interference (EMI) Study of Power Line Communications (PLC) Services Hrvatska Učinak fenolnih ekstrakata ljekovitog bilja na stabilnost Makedonija antocijana grožđa Hrvatska Slovenija Eksperimentalno i numeričko ispitivanje APM kuglica s naprednom strukturom ćelija Hrvatska Francuska Polynomial root separation Hrvatska Francuska Date shell Lithophaga lithophaga as indicator of environmental changes in the Mediterranean – sclerochronological and conservation study Hrvatska Francuska Međunarodni Laboratorij za Nanoklastere i biološko starenje (LIA NCBA) Hrvatska Austrija Rješavanje klasičnih problema Diofanta, Fermata i Ritta korištenjem novih analitičkih i algebarskih metoda Hrvatska Kina Graph-theoretical methods for nanostructures and nanomaterials Hrvatska Slovenija Modeliranje absorpcije na nano-strukturama: graf teoretički pristup Hrvatska BiH Analiza fitotoksina u školjkašima srednjeg Jadrana (Neumski zaljev)

2011. – 2012. 2011. – 2013. 2012. – 2014. 2012. 2013. – 2014. 2013. – 2014. 2013. – 2015. 2016. – 2017. 2016. – 2017. 2016. – 2017. 2017. – 2018.

Naziv Mikroheterogenost u vodenim otopinama amida Diophantine equations and additive representations Kappa-Minkowski spacetime: formalisms and applications Diophantine approximations Natural, biologicaly active additives for healthy and stable food Number theory and cryptography Dizajn i sinteza selektivnih peptidnih antibiotika Graf-teoretski indikatori stabilnosti fulerena Topološki indeksi kao prediktori stabilnosti fulerena Algebraic methods in mathematical physics Arithmetic-combinatorial problems and applications Foundation of shape theory

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Suradnici Larisa Zoranić Borka Jadrijević Saša Krešić-Jurić Borka Jadrijević Ivica Ljubenkov Borka Jadrijević Damir Vukičević Damir Vukičević Damir Vukičević Saša Krešić-Jurić Borka Jadrijević Vlasta Matijević Nikola Koceić- Bilan Endri Garafulić Siniša Antonijević Ivica Ljubenkov Endri Garafulić Borka Jadrijević Sanja Puljas Željka Sanader Marija Bliznac Trebješanin Damir Vukičević Damir Vukičević Maja Pavela-Vrančić

DJELATNOSTI

POPIS MEĐUNARODNIH PROJEKATA I PROJEKATA FINANCIRANIH IZ RAZLIČITIH EUROPSKIH FONDOVA KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA VODITELJI ILI SUVODITELJI (UKUPNO 16 PROJEKATA) Period 2005. – 2008.

Izvor financiranja TEMPUS

2007. – 2008.

TEMPUS

2006. – 2008.

FP6

2010. – 2012.

Lifelong Learning Programme

2010. – 2014.

COST

2011. – 2015.

FP7

2012. – 2015. 2012. – 2016.

Lifelong Learning Programme COST

2013. – 2015.

IPA

2013. – 2015. 2013. – 2016.

Lifelong Learning Programme TEMPUS

2014. – 2016.

Europski fond za regionalni razvoj

2015. – 2016.

Europski socijalni fond

2015. -

Office of Naval Research

2015. -

Erasmus+

Naziv Stimulating Croatia’s Entrepreneurial Activities and Technology Transfer in Education – CREATE Training for EU-liaison officers in Croatian Universities: puruing Bologna and EU integration aims – TRIUMPH UNITE: Unified e-Learning environment for the school Recognition and Development of Vocational Educational and Training Competencies – PEIRA Basic Concepts for Convection Parameterization in Weather Forecast and Climate Models Earth system Model Bias Reduction and assessing Abrupt Climate change (EMBRACE) DigiSkills: Network for the enhancement of digital competence skills A European Network For Mitigating Bacterial Colonisation and Persistence On Foods and Food Processing Environments Competitive Croatian Higher Education for Better Employment V-ALERT: Virtual World for Awareness and Learning on Information Security Bosnia and Herzegovina qualifications framework for higher education - BHQFHE Jačanje kapaciteta Sveučilišta u Splitu za istraživanje, razvoj i inovacije u području medicinske neuroelektronike STRIPmed Jačanje kapaciteta za primjenu i transfer tehnologije mikroelektromehaničkih sustava na Sveučilištu u Splitu (MEMSplit) Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (STEMp) Adaptive Courseware based on Natural Language Processing (AC & NL Tutor) Developing organisational and financial models for including non-formal sector qualifications in National Qualifications Frameworks

Su/Voditelj Mile Dželalija Leandra Vranješ Markić Mile Dželalija

Suradnici

Andrina Granić

Marko Rosić

Mile Dželalija Željka Fuchs Željka Fuchs Andrina Granić

Jelena Nakić

Juraj Simunić Mile Dželalija Andrina Granić

Saša Mladenović Marko Rosić Nikola Marangunić Jelena Nakić

Mile Dželalija Damir Kovačić

Leandra Vranješ Markić

Ante Bilušić

Ivica Aviani Lucija Krce Leandra Vranješ Markić PMF

Tea Dragičević

Branko Žitko Ani Grubišić Slavomir Stankov Mile Dželalija

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

POPIS MEĐUNARODNIH PROJEKATA I PROJEKATA FINANCIRANIH IZ RAZLIČITIH EUROPSKIH FONDOVA NA KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA SURADNICI (UKUPNO 15 PROJEKATA) Period 2005. – 2008. 2009. 2010. – 2012. 2012. 2013. – 2014.

2013. – 2014. 2013. – 2015. 2013. – 2015. 2013. – 2017. 2014. – 2016. 2015. – 2017.

Izvor financiranja Swiss National Science Foundation, SCOPES programme UKF UKF Veleposlanstvo SAD-a Competitiveness and innovation framework programme IPA 4

Naziv Thermal-transport and magnetic properties of highly frustrated magnets

Suradnici Ante Bilušić

Monitoring dynamics of Croatian olive fields using remote sensing application New electronic states driven by frustration in layered materials Split Innovation Hub Experiment

Ivica Ljubenkov

Services in support of business and innovation

Let’s study Together

Enhancementof science-business cooperation for intraoperative neurophysiologic technology in Croatia IPA IIIc Technology transfer infrastructure in the Croatian Adriatic Region Marie Curie ITN (EU Participates in implementation of ARAMACC FP7) Department of Neutron Scattering Studies of Classical and Quantum Fluids in Energy Nanoporous Media Erasmus+ SBeA: Student Business e-Academy IPA IIIc

2015. -

COST

2017. 2017. -

Europski fond za regionalni razvoj UKF

2018. -

EU H2020

Innovation in Intelligent Management of Heritage Buildings STIM-REI (Istraživanje, inovacija, edukacija) New approaches in understanding of the compatibility relationships and pollen–pistil interactions in olive (Olea europaea L.) Personalised Prognostic Models to Improve Well-being and Return to Work After Neck and Low Back Pain (Back-UP)

Ante Bilušić Leandra Vranješ Markić Leandra Vranješ Markić Andrina Granić Goran Zaharija Saša Mladenović Leandra Vranješ Markić Leandra Vranješ Markić Sanja Puljas Leandra Vranješ Markić Andrina Granić Goran Zaharija Divna Krpan Jelena Nakić Andrina Granić Saša Mladenović Željka Sanader Ivana Bočina Ivo Ugrina

POPIS PROJEKATA FINANCIRANIH IZ OSTALIH IZVORA KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA VODITELJI ILI SUVODITELJI (UKUPNO 5 PROJEKATA) Period 2014. – 2015. 2015. – 2016. 2016. – 2017. 2017. 2017. -

Izvor financiranja Splitskodalmatinska županija Splitskodalmatinska županija HAMAG-BICRO

Naziv Ispitivanje enzima lipoksigenaznog puta u autohtonim sortama maslina

Su/Voditelj Ivica Ljubenkov

Suradnici Barbara Soldo

Ispitivanje antioksidacijskih svojstava bračkog varenika ORAC metodom

Ivica Ljubenkov

Barbara Soldo

Visokofrekventna ultrazvučna dijagnostička sonda za napredne oftalmološke primjene Studentski zbor Antimikrobni peptidi – nove mogućnosti Sveučilišta u Splitu borbe protiv multirezistentnih kliničkih patogena i stanica raka Zaklada Adris Kinuklidin i derivati kinuklidina – spojevi visokog biološkog i medicinskog potencijala

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Ante Bilušić Tomislav Rončević Matilda Šprung

Renata Odžak Barbara Soldo Ana Maravić Lucija Krce

DJELATNOSTI

POPIS PROJEKATA FINANCIRANIH IZ OSTALIH IZVORA NA KOJIMA SU DJELATNICI FAKULTETA SURADNICI (UKUPNO 5 PROJEKATA). Period 2011. – 2014. 2015. 2015. – 2016. 2017. 2017. -

Izvor financiranja European Science Foundation Splitskodalmatinska županija Europski strukturni i investicijski fond Europski strukturni i investicijski fond Studentski projekt iz područja znanost i tehnologije

Naziv EuroGIGA: Graphs in Geometry and Alghoritms (GReGAS)

Suradnici Tanja Vojković

Lipidni, fenolni i genetski profil maslina autohtonih sorti oblice, levantinke, buhavice i drobnice pri ranom i produženom periodu berbe Moderne kompetencije za modernu gimnaziju

Ivica Ljubenkov

e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola

Roko Vladušić

Najbolje od Dalmacije: znanost potvrđuje tradiciju

Barbara Soldo

Roko Vladušić

POPIS DJELATNIKA ČIJE SU PLAĆE FINANCIRANE IZ SREDSTAVA AKTIVNIH PROJEKATA FAKULTETA (UKUPNO 6 DJELATNIKA). Ime i prezime Martina Požar

Datum zaposlenja Projekt 1. siječnja 2015.

Odjel

Projekt razvoja karijera mladih istraživača - izobrazba novih doktora znanosti Projekt razvoja karijera mladih istraživača - izobrazba novih doktora znanosti

Fizika

Krešimir Dželalija

1. listopada 2016.

Slavko Radilović

1. ožujka 2015.

Projekt razvoja karijera mladih istraživača - izobrazba novih doktora znanosti

Fizika

Tomislav Rončević

6. veljače 2015.

Projekt razvoja karijera mladih istraživača - izobrazba novih doktora znanosti

Fizika

Univerzalne osobine sustava hladnih bozonskih i fermionskih atoma (UniCold)

Fizika

Dr. sc. Andrii Gudyma Ines Šarić

1. rujna 2016. 1. prosinca 2015.

Adaptive Courseware based on Natural Language Processing (AC & NL Tutor)

Fizika

Informatika

Područje znanstvenog interesa fizika tekuće materije ultrahladni bozonski sustavi, kvantne Monte Carlo simulacije klimatsko modeliranje sustava, obalna klimatologija dizajn i testiranje antimikrobnih peptida, konformacijske promjene i mehanizam djelovanja kvantna Monte Carlo simulacija kvantnih sustava inteligentni tutorski sustavi, analitika učenja

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

ORGANIZACIJA ZNANSTVENIH SKUPOVA Međunarodne konferencije koje su organizirali djelatnici Fakulteta u zadnjih 10 godina su: 1. Mathematical Inequalities and Applications, 2008., Trogir, Hrvatska 2. Mathematical Inequalities and Applications, 2014., Trogir, Hrvatska 3. 1st Physics and Philosophy, 2012., Split, Hrvatska 4. 2nd Physics and Philosophy, 2013., Split, Hrvatska 5. 3rd Physics and Philosophy, 2014., Split, Hrvatska 6. 4th Physics and Philosophy, 2015., Split, Hrvatska 7. 5th Physics and Philosophy, 2016., Split, Hrvatska 8. 6th Physics and Philosophy, 2017., Split, Hrvatska 9.

Australia-Croatia workshop on antimicrobial peptides and Summer school in biophysics Phd programme, 2010., Split, Hrvatska

10. 1st Croatian Conference on Chemical Education, 2010., Split, Hrvatska 11. 2nd Croatian Conference on Chemical Education, 2012., Split, Hrvatska 12. 3rd Croatian Conference on Chemical Education, 2016., Split, Hrvatska 13. Students to Students Split Summer School, 2017., Split, Hrvatska 14. C-MAC Euroschool in Material Science, 2017., Split, Hrvatska 15. Workshop “Active Learning in STEM Education”, 2017., Split, Hrvatska.

Međunarodne konferencije koje su suorganizirali djelatnici Fakulteta u zadnjih 10 godina su: 1. Mathematical Inequalities and Applications, 2015., Mostar, Bosna i Hercegovina 2. Adriatic Conference on Graph Theory and Complexity, 2014., Split, Hrvatska 3. First Adriatic Symposium on Biophysical Approaches in Biomedical Studies, 2014., Split, Hrvatska 4. Second Adriatic Symposium on Biophysical Approaches in Biomedical Studies, 2017., Split, Hrvatska 5. Suvremene tehnologije u obrazovanju (STO), 2017., Split, Hrvatska. Osim organiziranja konferencija naši su nastavnici bili članovi većeg broja znanstvenih i organizacijskih odbora međunarodnih znanstvenih konferencija koje su organizirale druge ustanove. 2014. godine pokrenut je projekt predstavljanja projekata i istraživanja na Fakultetu. Ovom inicijativom želi se ostvariti veća vidljivost i povezanost znanstvenika na Fakultetu, Sveučilištu u Splitu i šire te potaknuti nove suradnje. Skup ima dvije aktivnosti, prva se odnosi na predstavljanje tekućih znanstvenih projekata, a druga na predstavljanje znanstvenog rada poslijedoktoranada i doktoranada. Do sada su organizirana dva skupa 2014. i 2016. godine. Na prvom skupu 2014. godine bila su prezentirana tri znanstvena projekta i održano 5 znanstvenih prezentacija, dok su na drugom skupu predstavljena tri nova projekta te održano 7 znanstvenih prezentacija koje su uključivale radove gotovo svih odjela Fakulteta.

IZDAVAČKA DJELATNOST 2016. godine pokrenut je međunarodni znanstveni časopis Acta Mathematica Spalatensia koji zajedno izdaju Splitsko matematičko društvo i Odjel za matematiku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Časopis će izlaziti jednom godišnje u dva sveščića: Acta Mathematica Spalatensia (znanstveni sveščić) i Acta Mathematica Spalatensia Series didactica (stručno-metodički sveščić).

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

POPIS UDŽBENIKA, KNJIGA I SKRIPTI KOJIMA JE FAKULTET IZDAVAČ Godina Autor ili urednik 2010. Autorica: Maja PavelaVrančić 2010. Urednici: Davor Juretić, Frances Separovic 2011. 2015. 2017.

Naslov

Primijenjena organska kemija u konzervaciji i restauraciji Book of abstracts AMP2010/ AustraliaCroatia workshop on antimicrobial peptides and Summer school in biophysics Phd programme Autor: Osnove termodinamike Neven i odnos s Newtonovom Ninić mehanikom Autor: Termodinamika s Paško elementima statističke Županović fizike C-MAC Euroschool in Urednici: Ante Bilušić, Material Science 2017: Physical properties I – Petar electrons, phonons and Popčević, interactions in complex Ana systems Smontara

ODJEL ZA INFORMATIKU

ISBN

978-9537155-14-8 978-9537155-15-5

• Grupa za inteligentne tutorske sustave i napredne obrazovne tehnologije

• Grupa za računalno obavještavanje i inteligenciju

• Grupa za umjetnu inteligenciju

ODJEL ZA KEMIJU

987-9537155-16-2 978-9537155-18-6

• Grupa za sintezu i biološka istraživanja organskih spojeva

• Grupa za istraživanje kemijskog obrazovanja

• Grupa za biokemijska istraživanja

• Grupa za analitičku kemiju

• Grupa za istraživanje biološki aktivnih

onečišćivača u bioti i okolišu

ODJEL ZA MATEMATIKU

978-9537155-19-3

• Grupa za matematičke nejednakosti i primjene

• Grupa za matematičku fiziku

• Grupa za teoriju grafova i primijene

• Grupa za reprezentacije verteks algebri

• Grupa za funkcionalnu analizu

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE GRUPE, KOLOKVIJI I SEMINARI

• Grupa za primijenjenu matematiku

Na Fakultetu znanstvenici provode svoja istraživanja u sklopu znanstveno-istraživačkih grupa, kolokvija i seminara.

GRUPA ZA TOPLOGIJU

• Grupa za kombinatornu i diskretnu matematiku

• Grupa za teoriju brojeva

• Grupa za teorijsku i primijenjenu statistiku

ODJEL ZA BIOLOGIJU

ODJEL ZA POLITEHNIKU

• Grupa za histologiju i elektronsku mikroskopiju

• Grupa za dinamiku populacije riba

• Grupa za sekundarne metabolite biljaka

i njihove biološke uloge

• Grupa za istraživanje edukacijskih perspektiva STEM područja • Grupa za primjenu i razvoj numeričkih metoda u elektromagnetizmu

• Grupa za genetiku i molekularnu biologiju

• Grupa za elektrotehniku i električna mjerenja

• Grupa za istraživanje dinamike populacija

• Grupa za robotiku i primijenjenu znanost

beskralješnjaka SAMOSTALNA KATEDRA ZA

ODJEL ZA FIZIKU

DRUŠTVENO-HUMANISTIČKE ZNANOSTI

• Grupa za hadronsku fiziku

• Grupa za teorijsku fiziku kondenzirane tvari

• Grupa za eksperimentalnu fiziku

elementarnih čestica • Grupa za magnetske i toplinske efekte u gorivnim člancima

• Grupa za ekspertne sustave u sportu i tjelovježbi

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE GRUPE S VIŠE ODJELA

• Grupa za istraživanje mehanizama bakterijske

rezistencije na antibiotike - Odjeli za biologiju,

• Grupa za računalnu fiziku kvantne materije

fiziku i kemiju.

• Grupa za simulaciju molekularne dinamike

• Grupa za znanost i tehnologiju – integracija

Mediteranske regije (STIM)

• Grupa za biofiziku antimikrobnih peptida: konstrukcija, sinteza i karakterizacija - Odjeli za biologiju, matematiku, fiziku i kemiju.

• Grupa za biofiziku i medicinsku neuroelektroniku

• Grupa za eksperimentalnu fiziku

Odjel za informatiku i Samostalna katedra za

društveno-humanističke znanosti.

kondenzirane tvari

• Grupa za interakciju čovjeka i računala -

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

POPIS ODRŽANIH FAKULTETSKIH SEMINARA Datum 9.11.2016.

Naslov Zašto nam je važan ALUMNI PMF-a? – tribina

23.11.2016. 7.12.2016. 11.1.2017.

Autofagija – naš prijatelj ili neprijatelj? Kako je studirati na PMF-u Split? – tribina Hiperakumulatori ekotoksičnih metala – evolucija i fiziologija Elektronska mikroskopija i spektroskopija s atomskom rezolucijom: osnove i primjeri Međunarodno vanjsko vrednovanje TIMSS: rezultati za osiguranje kvalitete obrazovanja Data Science: Efficiently Mobilizing Data for Decision Making Biotipizacija, određivanje vrste i podvrste te izrada proteinskog profila spektrometrijom masa Plošna difuzija u membrani: nasumični hod između biologije i fizike Human Nutrition at Kansas State University, the first U.S. Land Grant University On Mordell’s equation

18.1.2017. 25.1.2017. 29.3.2017. 5.4.2017. 3.5.2017. 24.5.2017. 28.6.2017. 28.6.2017. 18.10.2017. 22.11.2017. 10.1.2018. 24.1.2018. 7.2.2018. 14.2.2018. 28.2.2018. 7.3.2018. 14.3.2018. 28.3.2018. 11.4.2018.

Nevenko Biškup, Complutense University of Madrid, Department of Applied Physics III Jasminka Buljan Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Timothy Robinson, Director of the WWAMI Medical Education Program, University of Wyoming Mario Cindrić, Institut Ruđer Bošković Mislav Cvitković, Institut Ruđer Bošković

John Buckwalter, College of Human Ecology, Kansas State University, Dean István Gaál, Mathematical Institute, University of Debrecen Integral basis and monogenity in parametric families László Remete, Mathematical Institute, University of of number fields Debrecen From Synthesis to Application of Photovoltaic László Forró, Laboratory of Physics of Complex Perovskite Nanowires Matter, Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne Istraživanja kemije i biologije starenja i bolesti Miroslav Radman, Mediteranski institut za starenja u splitskom MedILS-u istraživanje života (MedILS) Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) u Mile Dželalija visokom obrazovanju Čemu služi znanost u Splitu? Matko Marušić, Medicinski fakultet u Splitu Predstavljanje Centra izvrsnosti za znanost i Vlasta Bonačić-Koutecký tehnologiju – integracija Mediteranske regije pri Sveučilištu u Splitu (STIM) Rolling and ageing in T-ramp soft adhesion of Dražen Zanchi, École Normale Supérieure, microparticles University Paris Diderot Fibonacci anyon excitations of one-dimensional Tanja Đurić dipolar lattice bosons Počelo je mijenjanje gena u ljudi Janoš Terzić, Medicinski fakultet u Splitu Mogu li nas eksperimentalne životinje naučiti nešto Damir Sapunar, Medicinski fakultet u Splitu o neuropatskoj boli? Životni put inteligentnih funkcija Gmaila dr. sc. Ivo Krka, Senior Site Reliabilility Engineer, YouTube Streaming SRE tim Bakterijski biofilmovi: pregled u početak života dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo, Institut Ruđer Bošković

Kolokvij Splitskog matematičkog društva Odjel za matematiku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u suradnji sa Splitskim matematičkim društvom od 2004. godine organizira Matematički kolokvij koji se odvija kroz dvije sekcije - znanstvenu i nastavnu. Predavači znanstvenog kolokvija su znanstvenici zaposleni na hrvatskim sveučilištima, ali često i znanstvenici iz inozemstva. U pravilu se održi 16 kolokvija tijekom jedne akademske godine: 8 u znanstvenoj i 8 u nastavnoj sekciji.

Predavač Moderatori: Jasna Puizina, Tanja Vojković, Damir Pavlinović Ivana Novak Nakir, Medicinski fakultet u Splitu Moderatori: Jasna Puizina, Jelena Grbeša Filip Pošćić

Seminar za nejednakosti i primjene Seminar za nejednakosti i primjene pokrenut je 2005. godine, ima 10 stalnih članova i do sada je održano 65 predavanja. Seminar se održava na Odjelu za matematiku u okviru Zajedničkog poslijediplomskog doktorskog studija matematike Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Splitu. Topološki seminar Seminar za topologiju pokrenut je 2008. godine, ima 9 stalnih članova i do sada je održano 129 pre-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

davanja. Seminar se održava na Odjelu za matematiku u okviru Zajedničkog poslijediplomskog doktorskog studija matematike Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Splitu. Seminar za kombinatornu i diskretnu matematiku Seminar za diskretnu matematiku pokrenut je 2008. godine, ima 11 stalnih članova i do sada je održano 72 predavanja. Seminar se održava na Odjelu za matematiku u okviru Zajedničkog poslijediplomskog doktorskog studija matematike Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Splitu. Seminar za algebru Seminar za algebru pokrenut je 2016. g., ima 5 stalnih članova i do sada je održano 13 predavanja. Fakultetski seminar Fakultetski seminar je pokrenut 2016. godine kako bi nastavnici Fakulteta te gosti s drugih institucija mogli predstavljati svoje radove i informacije o istraživanjima u kojima sudjeluju ili organizirati tematske radionice s prezentacijom radova na zajedničku istraživačku temu radi uspostave i povezivanja istraživačke zajednice na Fakultetu i široj akademskoj zajednici. U tablici su prikazana do sada održana predavanja u sklopu Fakultetskog seminara.

MEĐUNARODNA SURADNJA I MOBILNOST Znanstvena suradnja naših nastavnika s inozemnim znanstvenicima je iznimno dobra. Ako se analiziraju podatci WoS-a (isključujući pritom radove velikih grupacija kao što su, npr. one u CERN-u, koje su same po sebi najrazvijeniji oblik međunarodne suradnje, u kojoj su svi radovi, spomenuti u bibliografiji, plod suradnje znanstvenika s velikog broja međunarodnih institucija), onda se vidi da je svega oko 20% radova, zastupljenih u WoS-u, nastalo kao rezultat rada isključivo nastavnika s naše institucije, dakle oko 80% ih je plod suradnje s drugim institucijama. Velik broj njih je nastao i kao plod suradnje sa znanstvenicima iz inozemstva, naime, preko 430 koautora u spomenutim radovima je s drugih institucija, a preko 160 je iz inozemstva.

Nastavnici imaju i brojne kontakte sa sveučilištima i drugim znanstvenim institucijama u inozemstvu. Istaknutim znanstvenicima s drugih sveučilišta omogućen je boravak na našem Fakultetu, pri čemu su održana brojna predavanja u okviru doktorskih studija te u okviru znanstvenih seminara koji se redovito održavaju pri našim odjelima. Naš Fakultet trenutačno ima sklopljene ERASMUS+ sporazume s 25 stranih visokih učilišta. POPIS INSTITUCIJA S KOJIMA FAKULTET IMA POTPISAN SPORAZUM ZA ERASMUS+ MOBILNOSTI 1. 2.

Država Austrija Austrija

3. 4.

Češka Grčka

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Grčka Francuska Francuska Italija Italija Italija Italija Litva Makedonija

14. 15.

Njemačka Njemačka

16. 17.

Poljska Poljska

18. 19. 20.

Poljska Portugal Slovačka

21. 22. 23. 24. 25.

Slovenija Slovenija Švedska Turska Turska

Institucija Vienna University of Technology Department of Botany and Biodiversity Research, Division Systematic and Evolutionary Botany Charles University in Prague Alexandar Technological Educational Institute of Thessaloniki University of the Aegean Université Paul Sabatier Toulouse II Universite Claude Bernard Lyon University of Trieste Universita’ degli studi di Genova Universita degli studi di Perugia Universita degli studi del Sannio Vytautas Magnus University SS. Cyril and Methodius University in Skopje University of Bremen Coburg University of Applied Sciences and Arts University of Bielsko-Biala AGH University of Science and Technology Czestochowa University of Technology University of Porto Slovak University of Technology in Bratislava University of Ljubljana University of Maribor Lund University Abant Izzet Baysal University Izmir University of Technology

Suradnici na projektima, koje vode znanstvenici našeg Fakulteta, su i znanstvenici sa stranih visokih učilišta, npr. iz Austrije, SAD-a, Španjolske, Francuske.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

POPULARIZACIJA ZNANOSTI Djelatnici Fakulteta sudjeluju u brojnim aktivnostima popularizacije znanosti u okviru Festivala znanosti, Festivala matematike, Večeri matematike, Noći istraživača, radio i TV gostovanja (npr. obrazovna emisija Školski sat). Naši zaposlenici održali su brojna predavanja u okviru Centra izvrsnosti, realizirani su posjeti učenika osnovnih i srednjih škola Fakultetu, kao i posjeti naših zaposlenika školama. Održane su radionice robotike, kao i predavanja kojima se potiče učenike da upišu naše studijske programe. Iz sljedeće je tablice vidljivo da je iz godine u godinu povećan broj aktivnost u popularizaciji znanosti koje su realizirali djelatnici Fakulteta. BROJ AKTIVNOSTI POPULARIZACIJE ZNANOSTI U POSLJEDNJE 3 GODINE Festival znanosti RTV emisije Škole Ostalo UKUPNO

2015. 13 0 0 1 14

2016. 7 5 3 9 24

2017. 16 2 19 10 47

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI Poslijediplomski studij Didaktika prirodnih znanosti Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu je od 2003./04. akademske godine bio nositelj poslijediplomskog znanstvenog studija Didaktika prirodnih znanosti s usmjerenjima fizika, kemija i biologija. Ovo je bio prvi studij u Hrvatskoj koji se bavio problemima učenja i poučavanja u prirodnim znanostima. Cilj studija je bio uvođenje suvremenih metoda učenja i poučavanja, dijagnosticiranje i rješavanje problema učenja i poučavanja pojedinih školskih predmeta, vrednovanje kurikuluma, izrada dijela novih kurikuluma, uvođenje novih metoda i medija u obrazovni sustav, mentorski rad s nadarenom djecom te razvijanje sposobnosti procjene znanja i stručnog materijala. Studij je trajao četiri semestra, a u četvrtom semestru se izrađivao magistarski rad.

POPIS STUDENATA KOJI SU STEKLI ZVANJE MAGISTRA ZNANOSTI NA STUDIJU DIDAKTIKA PRIRODNIH ZNANOSTI Ime i prezime

Usmjerenje

Željko Jakopović Josip Paić Vlado Halusek Renata Ruić Žaklin Lukša Roko Vladušić Brankica Žugaj Nataša Erceg Olivera Pionić Mila Bulić Mirko Marušić Zvonimir Peranić Antonela Dragobratović Zlatko Norac Renata Čaljkušić Ivica Stanić Maja Cindrić Sandra Lacić Tamara Banović Branka Bulovan Maleš Irena Kodžoman Adriana Clara Ignjatović Znaor Gabrijela Marin Miro Plavčić Marina Luetić Branka Gotovac Ana Grgurinović Klara Terzić Antonijela Bogutovac Anđelka Jalušić Antonija Bezić Radman Marijana Bastić Edita Maretić Sanja Martinko Mladen Klarić Tanja Ćulibrk Svjetlana Zekić Darko Suman

fizika fizika fizika kemija biologija kemija biologija fizika fizika biologija fizika fizika biologija fizika biologija fizika fizika biologija biologija biologija kemija kemija biologija fizika kemija fizika fizika kemija fizika fizika kemija kemija biologija fizika fizika fizika fizika fizika

Godina obrane 2006. 2006. 2006. 2006. 2006. 2006. 2006. 2006. 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. 2008. 2008. 2008. 2008. 2008. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2010. 2011. 2011. 2011. 2011. 2011. 2011. 2011. 2011. 2011. 2012.

Doktorski studij Biofizika Doktorski studij Biofizike je interdisciplinaran studij u okviru prirodnih znanosti. Upis se može izvršiti nakon odgovarajućeg studija fizike, biologije, kemije ili srodnih disciplina kao što su molekularna biologija ili biokemija. U većem dijelu studij je baziran na istraživanju, a u znatno manjoj mjeri na nastavi. Ponuđeni izborni predmeti vode računa o interdisciplinarnoj naobrazbi doktoranada, te se nude predmeti iz fizike, biologije i kemije. Tako

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

studenti jednog znanstvenog polja iz područja prirodnih znanosti imaju priliku steći znanje i iz ostala dva polja. Nastavnici i mentori na doktorskom studiju Biofizike aktivni su znanstvenici s međunarodno relevantnim publikacijama i kompetencijom u vođenju znanstvenih projekata. Jezgru doktorskog studija čine originalna znanstvena istraživanja polaznika, ostvarena u laboratorijima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu ili u laboratorijima potpornih institucija. Potporne institucije su Interdisciplinarni centar za naprednu znanost i tehnologiju (ICAST), Centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju – integracija Mediteranske regije (STIM) Sveučilišta u Splitu, Institut Ruđer Bošković u Zagrebu (IRB), Institut za fiziku u Zagrebu (IF), Mediteranski institut za istraživanje života, Split (MedILS) i Medicinski fakultet u Splitu (MEFST). Znanstveni temelj studija čine znanstveni projekti mentora, unutar kojih se definiraju teme istraživanja doktoranada koje na kraju rezultiraju doktorskim radovima. Tim radovima pomiče se fronta naše spoznaje o životu, a istovremeno pružaju i praktična znanja u medicini, veterini i agronomiji. POPIS STUDENATA KOJI SU STEKLI ZVANJE DOKTORA ZNANOSTI NA STUDIJU BIOFIZIKA Ime i prezime Marijana Mijaković Nada Ilić Sofia Pinto Bernarda Lovrinčević Željka Sanader Marjan Krstić Jadranko Batista

Godina obrane 2012. 2013. 2013. 2013. 2016. 2016. 2018.

Doktorski studij Istraživanje u edukaciji prirodnih i tehničkih znanosti Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Istraživanje u edukaciji prirodnih i tehničkih znanosti s usmjerenjima biologija, informatika, kemija i tehnika prvi je poslijediplomski sveučilišni studij za znanstveno usavršavanje diplomiranih profesora ili magistara struke nastavničkog smjera koji osposobljava za znanstveno istraživanje i unaprjeđenje nastave u području prirodnih i tehničkih znanosti. Poznavanje sadržaja uže struke nužan je, ali nipošto dovoljan uvjet za uspješan rad u obrazovanju pa je očito da konvencionalan način stjecanja doktorata znanosti iz područja prirodnih i tehničkih znanosti nije uvijek optimalan izbor za one koji se

žele usavršavati i znanstveno djelovati u području obrazovanja. Postojeća praksa u Hrvatskoj pokazuje da se rijetki znanstvenici nakon završetka doktorata iz prirodnih ili tehničkih znanosti bave i problemima nastave i učenja, a još su rjeđi oni kojima bavljenje odgojem i obrazovanjem u prirodnim ili tehničkim znanostima postaje primarni znanstveni interes. S druge strane, u srednjim i osnovnim školama postoji manjak stručnog nastavničkog kadra iz prirodoslovnih i tehničkih predmeta. Stoga se nastavničko zvanje mora učiniti atraktivnijim, nastavnicima treba omogućiti napredovanje u karijeri, ali treba voditi računa i o daljnjem doškolovanju onih koji već rade u školama. Ovaj se doktorski studij izvodi kroz istraživanja i nastavu. Nastavni program obuhvaća, uz suvremene sadržaje iz područja prirodnih i tehničkih znanosti, sadržaje iz društveno-humanističkih znanosti te pregled istraživanja u nastavi pojedinih struka. Završetkom studija studenti stječu napredna znanja iz obrazovanja i područja temeljnih znanosti i kompetitivne značajke za uvođenje suvremenih metoda učenja i poučavanja, za dijagnosticiranje i rješavanje problema učenja i poučavanja pojedinih školskih predmeta, za evaluaciju kurikuluma, izradu dijela novih kurikuluma, uvođenje novih metoda i medija u obrazovni sustav, mentorski rad s talentiranim učenicima te razvijanje sposobnosti procjene znanja i stručnog materijala. Iskustvo nam je pokazalo (kroz ranije organiziran i realiziran magistarski studij iz Didaktike prirodnih znanosti) veliku spremnost nastavnika u školama na suradnju u istraživačkom radu naših polaznika budući da je škola istraživački poligon ili laboratorij, a realizacija istraživanja moguća jedino uz sudjelovanje predmetnih nastavnika i samih učenika. POPIS STUDENATA KOJI SU STEKLI ZVANJE DOKTORA ZNANOSTI NA STUDIJU ISTRAŽIVANJE U EDUKACIJI U PODRUČJU PRIRODNIH I TEHNIČKIH ZNANOSTI Ime i prezime

Usmjerenje

Damir Purković Roko Vladušić Mila Bulić

tehnika kemija biologija

Godina obrane 2016. 2017. 2018.

Temeljem znanstvenih aktivnosti na Fakultetu u posljednjih 10 godina izrađen je veliki broj doktorskih disertacija na kojima su mentori bili naši djelatnici. U nastavku dajemo pregled doktorskih radova po odjelima.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DJELATNOSTI

MENTORSTVA NAŠIH DJELATNIKA NA DOKTORSKIM RADOVIMA ODJEL ZA BIOLOGIJU Mentor Godina obrane Nada Bezić 2012. Ivana Bočina

2015.

Jasna Puizina

2012. 2017.

Mirjana 2013. Skočibušić ODJEL ZA FIZIKU Mentor Godina obrane Srećko Kilić 2008. komentor Mile Dželalija 2009. 2013. 2016. 2016. Leandra Vranješ Markić

2010. 2015.

Ivica Aviani

2011.

Franjo Sokolić Larisa Zoranić Franjo Sokolić

2012. 2013.

Davor Juretić 2013. Paško Županović 2013. Paško Županović 2016. - komentor ODJEL ZA KEMIJU Mentor Godina obrane Maja Pavela2010. Vrančić 2011. 2014.

Ivica Ljubenkov Maja PavelaVrančić

2016. 2016.

Naslov rada

Kandidat

Kemijski sastav i protuvirusno djelovanje eteričnog ulja i glavnih sastojaka ulja endemične vrste Micromeria croatica (Pers.) Schott Imunohistokemijske i ultrastrukturne značajke svitka morske mačke Scyliorhinus canicula L. Uloga gena MRE11 u očuvanju stabilnosti genoma biljke Arabidopsis thaliana (L.) Heynh Struktura genoma, kemijski sastav i biološka aktivnost triploidnog luka Allium x cornutum (Clementi ex Visiani 1842) Mehanizmi rezistencije Gram-negativnih bakterija priobalnog područja Kaštelanskog zaljeva na antibiotike

Elma Vuko Ivana Restović Ivica Šamanić Željana Fredotović Ana Maravić

Naslov rada

Kandidat

A Molecular Dynamics study of micro-heterogeneities in aqueous alcohol solutions Razvoj i testiranje automatskog algoritma za utvrđivanje vretena spavanja u EEG zapisima dojenčadi i odraslih Morfološki i biomotorički prediktori agilnosti u pubertetu Upravljanje znanjem pri priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja Investigating in-medium lambda production in pion induced reactions at 1.15 GeV/c Osnovno stanje klastera helija i spin-polariziranog vodika Stabilnost i univerzalnost malih kvantnih klastera te adsorpcijski utjecaji grafena i cezija na osnovno stanje malih klastera helija Učeničke i studentske strategije rješavanja netradicionalnih problema iz fizike Microheterogeneity in Ethanol-Water Mixture

Larisa Zoranić Ana Jerončić Miodrag Spasić Mislav Balković Ivana Weber Ivana Bešlić Petar Stipanović Nataša Erceg Marijana Mijaković

Statistical and thermodynamical analysis of the micro-structure in molecular emulsions Design and testing of Adepantins – functional artificial antibiotics Temeljna načela prediktivne statističke mehanike kao osnova za teoriju ireverzibilnosti Optička svojstva nanoklastera plemenitih metala unutar hibridnih sustava i njihova primjena u biosenzorici

Bernarda Lovrinčević

Naslov rada

Kandidat

Neribosomske peptid-sintetaze: utjecaj očuvanih regija adenilacijske domene na strukturna i funkcionalna obilježja enzima Analiza fitotoksina u srednjem Jadranu Konformacijska dinamika adenilacijske domene tirocidin-sintetaze 1 praćena metodom fluorescencijske spektroskopije Policiklički aromatski spojevi u sedimentu srednjeg i južnog Jadrana Utjecaj lipoksigenaze na sastav hlapljivih tvari u maslinovom ulju autohtonih dalmatinskih sorti

Viljemka Bučević Popović Selma Čustović Matilda Šprung

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Nada Ilić Domagoj Kuić Željka Sanader

Jelena Mandić Barbara Soldo

DJELATNOSTI

Odjel za matematiku Mentor Godina obrane Ljuban Dedić 2008. Milica Klaričić 2009. Bakula Nikola Koceić2017. Bilan 2018. Saša Krešić- Jurić 2016. Joško Mandić Marko Matić

2017. 2011. 2014. Vlasta Matijević – 2016. komentor Damir Vukičević 2009. 2011. 2015. 2017. Odjel za informatiku Mentor Godina obrane Andrina Granić 2012. 2013. 2014. 2015. Saša Mladenović 2017. Marko Rosić

2015.

Slavomir Stankov 2010. 2012.

Naslov rada

Kandidat

Eulerovi identiteti za realne Borelove mjere i neke njihove primjene Ambroz Čivljak Montgomeryjev identitet, kvadraturne formule i izvedene nejednakosti Mihaela Ribičić Penava Ispitivanje sličnosti slučajnih skupova aproksimacijama konveksnim tijelima i njihovim potpornim funkcijama Topološke grupe gruboga oblika Realizacije Liejevih algebri i diferencijalni račun na nekomutativnim prostorima Dizajni tranzitivni po incidencijama Profinjenja Jensenove i s njom povezanih nejednakosti Poopćenja Sokolovljeve nejednakosti i srodni rezultati Generalized inverse limits and topological entropy

Vesna Gotovac

Aljoša Šubašić Josipa Barić Sanja Tipurić-Spužević Goran Erceg

Gornje i donje ograde binomnih invarijanti grafova Struktura zajednica i detekcija glavnih čvorova u složenim mrežama Kompleksne mreže, mrežni deskriptori i sigurnost u mrežama Mrežni deskriptori i kurikulne mreže

Jelena Sedlar Sarah Michele Rajtmajer Tanja Vojković Suzana Antunović

Naslov rada

Kandidat

Metoda vrednovanja tehničke i pedagoške upotrebljivosti sustava e-učenja kod akademskog mješovitog oblika učenja Metodologija vrjednovanja kvalitete u korištenju aplikacijama Web 2.0 Kognitivni i metakognitivni aspekti motivacijskih procesa za prihvaćanje i korištenje novih tehnologija u funkciji dobi Prilagodljivo e-učenje zasnovano na stilovima učenja korisnika Multiagentski sustav za odabir algoritma pretrage temeljen na ljudskom analitičkom modelu rješavanja problema Poučavanje početnog programiranja temeljeno na semantičkom vrednovanju programa Model inteligentnog tutorskog sustava zasnovan na obradi kontroliranog jezika nad ontologijom Model prilagodljivoga stjecanja znanja u sustavima e-učenja

Dijana Plantak Vukovac

Zdravko Čuka Tea Martinić

Tihomir Orehovački Nikola Marangunić Jelena Nakić Goran Zaharija Tonći Dadić Branko Žitko Ani Grubišić

PERSPEKTIVE RAZVOJA Dinamičan razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti nastavit će se i u narednom razdoblju jer će projektom Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PFST te KTF-ST kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta većina istraživačkih grupa dobiti vrhunske laboratorijske uvjete. Potrebno je poraditi na dugotrajnijem znanstvenom profiliranju Fakulteta što će omogućiti aktivnije uključivanje djelatnika u međunarodne projekte.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Organizacija PMF-a u Splitu

Ustroj Tijela Fakulteta jesu: dekan, Fakultetsko vijeće i druga tijela predviđena Statutom. Radi usklađivanja i izvođenja djelatnosti Fakulteta, razmatranja pitanja od zajedničkog interesa za izvođenje znanstvenog, stručnog i nastavnog rada te obavljanja stručnih poslova, Fakultet ustrojava znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice, Zajedničke službe i Knjižnicu. Znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice Fakulteta su odjeli i Samostalna katedra za društveno- humanističke znanosti. Na Fakultetu postoje sljedeći odjeli: - Odjel za biologiju - Odjel za fiziku - Odjel za informatiku - Odjel za kemiju - Odjel za matematiku - Odjel za politehniku. Na čelu pojedinih odjela su pročelnici odjela, a na čelu Samostalne katedre za društveno-humanističke znanosti je šef Katedre. Zajedničke službe su ustrojbena jedinica Fakulteta za obavljanje pravnih, stručno-informatičkih, financijsko-računovodstvenih, općih i kadrovskih, studentskih i ostalih poslova. Na čelu pojedinih službi su voditelji. Zajedničkim službama rukovodi tajnik Fakulteta. Knjižnica je zasebna ustrojbena jedinica Fakulteta koja obavlja knjižničnu djelatnost prema Zakonu o knjižnicama.

kom zvanju asistenta, jedan predstavnik ostalih zaposlenika koji nisu u znanstveno-nastavnim, nastavnim ni suradničkim zvanjima te studentski predstavnici. Fakultetsko vijeće imenuje stalna ili povremena povjerenstva za proučavanje pojedinih predmeta i pripremanje sjednica ili prijedloga odluka te za obavljanje drugih poslova iz svog djelokruga.

Fakultet ima: - prodekana za nastavu - prodekana za znanost - prodekana za poslovanje. Fakultetsko vijeće je stručno tijelo Fakulteta koje čine: dekan, predstavnici znanstveno-nastavnih ustrojbenih jedinica, jedan predstavnik zaposlenika u nastavnim zvanjima, jedan predstavnik zaposlenika u suradničkom zvanju poslijedoktoranda, jedan predstavnik zaposlenika u suradnič-

Stalna povjerenstva Fakulteta jesu: - Stručno povjerenstvo dekana - Vijeće za obrazovne studije - Etičko povjerenstvo - Povjerenstvo za izdavačku djelatnost - Odbor za unaprjeđenje kvalitete.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Dekani i prodekani 2008. - 2018.

DEKANICA 2008. – 2011. izv. prof. dr. sc. ANKA GOLEMAC

DEKAN 2011. – 2014. prof. dr. sc. MARKO ROSIĆ

PRODEKANI: doc. dr. sc. ŽELJKA FUCHS 2008. – 2009.

PRODEKANI: prof. dr. sc. ANTE BILUŠIĆ 2011. – 2014.

izv. prof. dr. sc. JASNA PUIZINA 2008. – 2009.

doc. dr. sc. STJEPAN ORHANOVIĆ 2011. – 2014.

izv. prof. dr. sc. ANTE BILUŠIĆ 2009. – 2011.

izv. prof. dr. sc. MILICA KLARIČIĆ BAKULA 2011. – 2014.

izv. prof. dr. sc. MARKO ROSIĆ 2008. – 2011. doc. dr. sc. STJEPAN ORHANOVIĆ 2009. – 2011.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DEKAN 2014. – 2016. prof. dr. sc. ANTE BILUŠIĆ

DEKANICA 2016. – prof. dr. sc. JASNA PUIZINA

PRODEKANI: doc. dr. sc. STJEPAN ORHANOVIĆ 2014. – 2016.

PRODEKANI: doc. dr. sc. ANI GRUBIŠIĆ 2016. –

izv. prof. dr. sc. MILICA KLARIČIĆ BAKULA 2014. – 2016.

doc. dr. sc. RENATA ODŽAK 2016. –

doc. dr. sc. SAŠA MLADENOVIĆ 2014. – 2016.

doc. dr. sc. VLADIMIR PLEŠTINA 2016. –

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Odjeli i katedre PMF-a u Splitu

NAZIV POGLAVLJA

Odjel za biologiju

prof. dr. sc. NADA BEZIĆ, prof. dr. sc. JASNA PUIZINA

POVIJESNI RAZVITAK Studij biologije izvodio se od samog osnivanja Više pedagoške škole 1945. godine u okviru dvopredmetne studijske grupe Prirodopis i kemija. Naziv „prirodopis“ tada se koristio umjesto naziva „biologija“ koji će se početi koristiti naknadno. Struktura studija se mijenjala pa je studij bio ustrojen kao dvogodišnji do 1951./52. godine, kada je postao trogodišnji, i izvodio se do 1960./61. školske godine. Od 1961./62. godine, kada je Viša pedagoška škola transformirana u dvogodišnju Pedagošku akademiju, studiji ponovno postaju dvogodišnji te obrazuju nastavnike za osnovnu školu. Tada se osniva više katedri, među njima i Katedra za biologiju, a studijska se grupa preimenovala u Biologiju i kemiju. Pedagoška akademija se udružuje s Filozofskim fakultetom u Zadru 1978. godine, a 1983. godine Fakultet u Splitu postaje OOUR (Osnovna organizacija udruženog rada) u okviru Sveučilišta u Zadru. Od formiranja Filozofskog fakulteta 1978. godine studij Biologije i kemije postaje četverogodišnji nastavnički studij te obrazuje nastavnike osnovnih i srednjih škola. U tom razdoblju se osniva Zavod za biologiju i kemiju i kao takav djeluje

do 1993. godine, kada dolazi do organizacijske promjene, te se formiraju zasebni Zavod za biologiju i Zavod za kemiju. Od 1991. godine Fakultet postaje samostalan pod nazivom Fakultet prirodoslovnomatematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu sve do 1998. godine. Odvajanjem različitih studijskih grupa i osnivanjem Umjetničke akademije, potom Visoke učiteljske škole i na kraju Kineziološkog fakulteta, Fakultet 2008. godine dobiva današnji naziv Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, a ujedno dolazi do promjene u nazivu Zavoda za biologiju u Odjel za biologiju. Za znanstveno-istraživačku i nastavnu djelatnost Zavoda/Odjela za biologiju na samom početku njegova djelovanja značajna je bila suradnja sa znanstvenicima s Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR). Tako se kao nositelj zoologijske skupine predmeta spominje, kao vanjski suradnik, Miroslav Zei, djelatnik IOR-a, a nakon njega se za istu skupinu predmeta zapošljava Mladen Krpan. Za botaničku skupinu predmeta prvi nastavnik, koji se spominje, bio je Miljenko Buljan, a kasnije Petar Matković koji 1951. godine pokreće otvaranje

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Petar Matković, predavaonica biologije, 60-ih godina prošlog stoljeća

Petar Matković, praktikum biologije, 60-ih godina prošlog stoljeća

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA BIOLOGIJU

Odjel za biologiju i kemiju na tradicionalnom druženju na kraju akademske godine u Naklicama kraj Omiša, lipanj 2000./01. Stoje slijeva nadesno: Antun Cvitanić, Vesna KostovićVranješ, Željko Mrklić, Marija Višić, Nada Bezić, Jasna Puizina, Stjepan Orhanović, Maja Pavela-Vrančić, Ivana Ujević i Tonka Sule. Sjede slijeva nadesno: Mate Šantić, Ivo Onofri, Zdenka Popović, Mirjana Skočibušić, Darka Božić

Botaničkog vrta na Marjanu. Kao metodičar nastave Biologije zapošljava se Tomislav Čupić, ujedno predavač predmeta Anatomija čovjeka, a koji se istaknuo svojim osobnim angažmanom i kao rukovoditelj, osobito 1978. godine kada dolazi do prerastanja Pedagoške akademije u četverogodišnji nastavnički studij. Prerastanjem studija u četverogodišnji, 1978. godine zapošljava se više eminentnih znanstvenika: Miloje Matošić se vraća u Split s Instituta Ruđer Bošković i predaje dio zooloških kolegija (Opću zoologiju i Beskralješnjake), Ivo Onofri dolazi iz Dubrovnika te preuzima Kralješnjake, Ekologiju

životinja i zoogeografiju, Antun Cvitanić prelazi na Fakultet iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na Marjanu i predaje predmete Biologija stanice, Histologija i embriologija životinja te Evolucija, a Tomislav Bačić predaje Opću botaniku te Kormofita. Istovremeno se kao asistentice zapošljavaju Ajrin Nenadić i Nada Bezić te tehničar Ante Ledić. Uz navedene stalno zaposlene nastavnike značajnu pomoć u održanju kvalitete nastave pružali su i nastavnici s PMF-a u Zagrebu i to: Dražena Papeš, Ljudevit Ilijanić, Željko Trgovčević, Ivan Bašić, Ivan Regula, Zinka Pavletić te sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu Ivo Trinajstić i Ante Špan s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Vrlo važno je napomenuti da su ti nastavnici kroz period od desetak godina kontinuirano održavali nastavu, a neki od njih pomagali su u usavršavanju asistenata i time omogućili kadrovsko ekipiranje Odjela. Krajem osamdesetih godina zapošljavaju se asistentice Mirjana Skočibušić i Jasna Puizina (Bilić), a početkom devedesetih godina Mate Šantić. Tih godina, koje obilježava i početak Domovinskog rata, kadrovska struktura Odjela značajno se pore-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA BIOLOGIJU

Obrana diplomskog rada Ivane Bočine s mentorom Antunom Cvitanićem 1995. Terenska nastava Mirjane Skočibušić sa studentima Biologije i kemije na Marjanu 1995.

Dio nastavnika Odjela za biologiju na terenskoj nastavi, na Velebitu 2001./02.

metila zbog odlaska u mirovinu četvorice starijih profesora te zbog preseljenja, odnosno iseljavanja iz zemlje dvoje mlađih nastavnika. U jednom trenutku Odjel za biologiju sačinjavali su samo Nada Bezić, Mirjana Skočibušić, Jasna Puizina i Mate Šantić. Odjelu je prijetilo zatvaranje. Zahvaljujući zalaganju uprave Fakulteta i prvenstveno Nade Bezić, koja je tada obnašala dužnost prodekanice, kriza je uspješno prevladana te je uskoro zaposleno nekoliko mlađih nastavnika i asistenata Vesna Kostović-Vranješ, Valerija Dunkić, Juraj Kamenjarin, Ivana Bočina i Biljana Rađa (Apostolska) te kao laborantica/stručna suradnica Snježana Topić.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA BIOLOGIJU

Dio nastavnika Odjela za biologiju 2001./02. BIVŠI ČLANOVI Ime i prezime Mladen Krpan Petar Matković Tomo Čupić Miloje Matošić Ajrin Nenadić Tomislav Bačić Ivo Onofri Antun Cvitanić Vesna Kostović-Vranješ

Datum rođenja 17.12.1903. 6.9.1913. 19.3.1927. 23.5.1925. 23.5.1952. 18.9.1938. 8.10.1925. 16.1.1924. 4.1.1960.

Nada Bezić Mirjana Skočibušić Jasna Puizina Nada Bezić Mate Šantić Juraj Kamenjarin Valerija Dunkić Ivana Bočina Biljana Rađa Antonela Paladin Mirko Ruščić

Godina odlaska 1973. 1979. 1990. 1995. 1992. 1992. 1994. 1994. 2009.

Zvanje profesor više škole profesor više škole profesor više škole izvanredni profesor asistent docent izvanredni profesor izvanredni profesor docentica

SMJEŠTAJ I UVJETI RADA

PROČELNICI Ime i prezime

Godina dolaska 1948. 1951. 1955. 1977. 1980. 1981. 1981. 1982. 1992.

Godine mandata 1996. - 1998. 1998. - 2000. 2000. - 2002. 2002. - 2004. 2004. - 2006. 2006. - 2008. 2008. - 2010. 2010. - 2012. 2012. - 2014. 2014. - 2016. 2016. -

Uvjeti rada na Fakultetu, na staroj adresi, u Teslinoj 12 bili su izrazito skromni. Odjel za biologiju imao je na raspolaganju ukupnu površinu od cca 250 m2 koji je uključivao samo jednu predavaonicu (učionica 17), jedan praktikum, dva nastavnička kabineta te dva prostora dvojne namjene: bili su kabineti za asistenate te ujedno i laboratorijski prostor (sobe 24 i 29). U razdoblju od 1998. do 2000. godine ta dva laboratorija su zauzimanjem predmetnih nastavnica i sredstvima Fakulteta adaptirani u relativno moderne Laboratorij za mikrobiologiju (voditeljice Mirjane Skočibušić) i Laboratorij za molekularnu biologiju i genetiku (voditeljice Jasne Puizine). PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Laboratorij za molekularnu biologiju i genetiku u Teslinoj 12

Laboratorij za fiziologiju bilja i histologiju u Teslinoj 12

Budući da se broj zaposlenika polako, ali kontinuirano povećavao, a kako bi se osigurao prikladan kabinetski prostor, tijekom 2002. godine, za mandata pročelnice Jasne Puizine, podijeljena su dotadašnja dva nastavnička kabineta na četiri manja, prosječnih površina od 14 do 18 m2 u kojima je sjedilo po dvoje ili troje nastavnika. Napravljena je i čajna kuhinja, jedina na Fakultetu, (popularno nazvana „staff room“) površine cca 15 m2 gdje su se održavali sastanci Odjela za biologiju ili su se djelatnici Odjela nalazili u neformalnim druženji-

Laboratorij za molekularnu biologiju i genetiku - Sanja Puljas i Željana Fredotović

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA BIOLOGIJU

Studenti Biologije i kemije mikroskopiraju tijekom praktikuma u Teslinoj 12

ma prigodom proslava i slično. U jednom od kabineta bila je uređena i tamna soba za epifluorescentni mikroskop (cca 4 m2). Istovremeno, jedini veliki praktikum površine cca 80 m2 pregrađen je na tri prostorije. Taj stari praktikum, za koji se procjenjuje da potječe iz kasnih 70-ih godina, bio je prilično moderno i kvalitetno uređen s masivnim crno-smeđim namještajem i impozantnim visećim vitrinama, koje su dopirale do stropa, centralnim stolom za zoološke sekcije te bočnim stolovima za mikroskopiranje, koji su imali ormariće za mikroskope i sudopere za odvod vode. Njegovom pregradnjom u tri dijela organizirani su Praktikum za botaničku skupinu predmeta i Biologiju stanice od cca 35 m2, Praktikum za zoološku skupinu predmeta od cca 30 m2 te je otvoren novi istraživački Laboratorij za fiziologiju i histologiju, površine cca 15 m2, koji su vodile Valerija Dunkić i Ivana Bočina. Takva prostorna organizacija omogućila je za ono vrijeme izvođenje skromnih, ali i kvalitetnih znanstvenih istraživanja iz područja mikrobiologije mora, genetike, botanike i fiziologije biljaka mediteranskog podneblja te histologije. Važno je naglasiti da su sredstva za opisanu veliku adaptaciju na Odjelu za biologiju dobivena od Sveučilišta u Splitu, a na osnovu angažmana nekolicine nastavnika tog Odjela u izvođenju nastave na studiju Biologije i ekologije mora (nastavnici Bezić, Šantić, Puizina, Dunkić, Rađa) koji je od 1998. godine organiziran pri Sveučilišnom odjelu za studije mora. U početku je oprema na Odjelu za biologiju bila minimalna te uglavnom namijenjena studentskom radu: desetak vrlo kvalitetnih svjetlosnih mi-

kroskopa, mono-okularnog tipa, austrijske marke Reichert. Sredstvima Fakulteta 80-ih godina kupljena je skromna oprema, koja se osim za studentske praktikume počinje koristiti i za znanstveni rad: uređaj za destiliranu vodu, od 1 do 2 inkubatora, od 2 do 3 hladnjaka, 2 centrifuge, manji autoklav, sušilica, nekoliko pH-metara, vaga, magnetna miješalica i slična oprema. Od skuplje opreme nabavljen je svjetlosni mikroskop i zamrzivač na -800C. Od kraja 90-ih godina nadalje počela se nabavljati moderna istraživačka oprema putem znanstveno-istraživačkih projekata, koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, te putem natječaja istog Ministarstva za kapitalnu, srednju i sitnu opremu. Tako je sredstvima projekata, koje je vodila Nada Bezić, kupljen maseni i plinski kromatograf, mikrotom, autoklav, spektrofotometar i druga sitnija oprema. Sredstvima projekata, koje je vodila Jasna Puizina, kupljeni su epifluorescentni mikroskop s digitalnom kamerom, 3 PCR uređaja za umnožavanje molekula DNA, centrifuga, sustavi za elektroforezu i vizualizaciju DNA s polaroid-kamerom te druga brojna, sitna oprema. Zajednički su Bezić i Puizina nabavile klima-komore za uzgoj biljaka te digitalnu CCD kameru i filtere za epifluorescenciju na starom svjetlosnom mikroskopu. Sredstvima tehnologijskog projekta voditeljice Biljane Rađe nabavljena je digitalna lupa s kamerom. Dolaskom u novu zgradu na Kampusu (Ruđera Boškovića 33) uvjeti za rad su se značajno promijenili. Odjel za biologiju ima na raspolaganju ukupnu površinu od 750 m2, koji uključuje 2

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Svečana dodjela priznanja polaznicima prve Međunarodne ljetne škole PMF-a u rujnu 2017.

Praktikum zoologije – Antonela Paladin i studentice

učionice prosječne površine 45 m2, 6 praktikuma za održavanje nastave prosječne površine 30 m2, a za znanstveni rad ima 5 znanstveno istraživačkih laboratorija po 30 m2, zbirku za životinjske preparate i herbare, pomoćnu sobu za smještaj sustava za stanične kulture i gel-elektoforezu te tamnu sobu za epifluorescentni mikroskop. Nastavnici su smješteni u 15 kabineta prosječne površine 15 m2. Od 2010. do 2018. godine nabavljeno je 12 novih studentskih mikroskopa, uređaj Real-time PCR te laminar i CO2 inkubator za rad s animalnim stanicama u sterilnim uvjetima.

NASTAVNA DJELATNOST Na matičnom fakultetu Odjel za biologiju sudjeluje u izvođenju preddiplomskog sveučilišnog studija Biologije i kemije u trajanju od šest semestara i diplomskog sveučilišnog studija Biologije i kemije, nastavničkog smjera, u trajanju od četiri semestra. Studijski program Biologije omogućuje stjecanje znanja i kompetencija kroz teorijska znanja, laboratorijski rad, terenska istraživanja te kroz suvremene metode i oblike rada u nastavi Biologije. Taj studijski program jedan je od najuspješnijih na PMF-u s redovito popunjenim

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA BIOLOGIJU

upisnim kvotama od 40 studenata. Studenti nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija najčešće upisuju diplomski studij na našem Fakultetu, a ima i onih koji nastavljaju na PMF-u u Zagrebu ili na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu. Od 2012./13. školske godine Odjel za biologiju i Odjel za kemiju zajednički izvode preddiplomski sveučilišni studij Nutricionizam. Za osmišljavane dijela tog novog programa, koji se odnosio na biologiju, bila je zadužena Nada Bezić kao i Valerija Dunkić. Iako je taj studij bio osobito popularan među studentima, te su ga upisivali izvrsni studenti, na žalost, zbog formalno-administrativnih razloga Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je odluku da se na taj studij od 2018./19. akademske godine studenti više ne upisuju. S ciljem da se diplomiranim nastavnicima omogući daljnje usavršavanje u struci, 2003. godine pokrenut je poslijediplomski znanstveni studij Didaktika prirodnih znanosti, jedini takav poslijediplomski studij u Republici Hrvatskoj. Sadržavao je tri usmjerenja (biologija, kemija i fizika). Studij traje do 2011. godine kada prerasta u doktorski znanstveni studij Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti (biologija, kemija, informatika i politehnika). Inicijatorice i nositeljice realizacije obaju studija na nivou Fakulteta bile su Maja Pavela-Vrančić i Nada Bezić. Na drugim ustanovama Nekoliko nastavnika Odjela za biologiju (Nada Bezić, Jasna Puizina, Mate Šantić, Biljana Rađa, Valerija Dunkić) održavali su nastavu na studiju Biologija i ekologija mora, od njegova sama početka 1998./99. godine, kada je taj studij počeo izvoditi tek osnovani Sveučilišni odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu. Također su, od osnutka 2005./06. godine, Nada Bezić i Valerija Dunkić izvodile nastavu Botanike na preddiplomskom studiju Mediteranska poljoprivreda Sveučilišta u Splitu. Osim toga, Nada Bezić i Valerija Dunkić od 1998. godine do danas održavaju nastavu Opće biologije na preddiplomskim i diplomskim studijima Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Od osnutka studija Restauracije na Umjetničkoj akademiji 1999./00. školske godine Nada Bezić, Valerija Dunkić, a kasnije i Elma Vuko (Krcatović) održavaju nastavu Biologije za potrebe tog specifičnog umjetničkog studija. Osnutkom studija Farmacije, kao zajedničkog studija KTF-a i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2009./10. školske godine Nada Bezić i Valerija Dunkić predaju botaničke kolegije na tom studiju.

1998./99. školske godine većina nastavnika Biologije bila je uključena u realizaciju studija Učitelj – pojačani studij biologija na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu. Kolegij Biologija (ranije Prirodoslovlje) na učiteljskom studiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu od 1991. do 2009. godine bio je povjeren Nadi Bezić. Od 1994. godine do danas nastavnici Odjela za biologiju (Mate Šantić, Ivana Bočina, Mirko Ruščić) postupno se uključuju u izvođenje nastave na studiju Biologije i kemije, Zaštite okoliša i Biologije i geografije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Od 2003. do 2006. godine Nada Bezić i Jasna Puizina, kao nastavnice, bile su angažirane na međunarodnom studiju Science and Technology of the Enviroment and Territory (kolaboracijski studij Italija-Hrvatska-Rumunjska).

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST Prerastanjem u Prirodoslovno-matematički fakultet 2008. godine Odjel za biologiju broji sedam nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima i nekoliko asistenata. Danas, 2018. godine Odjel za biologiju čini 18 članova: tri redovita profesora, četiri izvanredna profesora, sedam docenata, jedan viši predavač, jedan poslijedoktorand, jedan asistent te stručna suradnica. Katedra za botaniku Članovi: Nada Bezić, Valerija Dunkić, Juraj Kamenjarin, Elma Vuko, Mirko Ruščić i Marija Nazlić Na Katedri za botaniku istražuju se florističke i vegetacijske značajke određenih područja s ciljem zaštite i obnove ekosustava, kao i mogućeg gospodarskog iskorištavanja. Provode se komparativna istraživanja u odnosu na ekološke čimbenike te invetarizacija flore i vegetacije kao i monitoring biljnih zajednica. Utvrđuju se srodstveni odnosi pojedinih biljaka te fitocenološke-sintaksonomske karakteristike vegetacije. Istražuju se zaštićene, ugrožene i endemične biljne svojte mediteranskog klimatskog područja Hrvatske, načini razmnožavanja i očuvanja sjemena definiranih vrsta. Ujedno se provode istraživanja izolacije i karakterizacija eteričnih ulja, ali i drugih sekundarnih metabolita kserofitnih biljaka. Biološka uloga izoliranih

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA BIOLOGIJU

spojeva istražuje se kroz protuvirusno djelovanje eteričnih ulja kao i drugih fitoaktivnih prirodnih komponenata.

Također su planirana i istraživanja iz područja sistematike kopnenih puževa i ekologije podzemnih troglobitskih vrsta.

Katedra za zoologiju Članovi: Mate Šantić, Ivana Bočina, Biljana Apostolska, Sanja Puljas, Antonela Paladin i Nives Kević

Katedra za mikrobiologiju Članovi: Mirjana Skočibušić i Ana Maravić

Katedra za zoologiju ima dva znanstveno-istraživačka laboratorija. U Laboratoriju za histologiju provode se istraživanja histološke građe animalnih tkiva na razini svjetlosne mikroskopije metodama histokemije i imunohistokemije te istraživanja ultrastrukturne građe animalnih tkiva na razini transmisijske elektronske mikroskopije. U Laboratoriju za zoologiju planirana su daljnja istraživanja iz biologije i ekologije morskih organizama te dinamike populacija riba i školjkaša uključujući strukturu populacija, reproduktivne cikluse te starost i rast vrsta. U istom Laboratoriju provodit će se i daljnja istraživanja iz područja ekologije kopnenih voda, posebice krških tekućica i podzemnih voda određivanjem sastava zajednica makrozoobentosa.

Katedra za mikrobiologiju istražuje: izvore i rasprostranjenost proširenog spektra β-laktamaza u okolišu, fenotipsku osjetljivost bakterija na značajne skupine antibiotika, identifikaciju i karakterizaciju gena rezistencije i njihovih genetičkih elemenata, prijenos gena rezistencije u bakterijskim zajednicama, genetičku srodnost izolata iz okoliša s kliničkim izolatima te utjecaj ekoloških činitelja u pojavi i širenju rezistencije. U Laboratoriju za mikrobiologiju istražuju se prirodne i sintetske komponente kao novi izvori bioaktivnih tvari te kemijska raznolikost. Primjenom mikrobioloških i molekularnih metoda istražuju se: antimikrobni spektri i mehanizmi njihova djelovanja, potencijalni inhibitori mehanizama rezistencije na antibiotike, povećavanje antimikrobne efikasnosti antibiotika te smanjenje stupnja patogenosti invazivnih sojeva.

Izvještaj o znanstvenoj produktivnosti djelatnika Odjela za biologiju (Web Of Science)

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA BIOLOGIJU

Katedra za molekularnu biologiju i genetiku Članovi: Jasna Puizina, Ivica Šamanić i Željana Fredotović

MARINE & FRESHWATER BIOLOGY

U Laboratoriju za genetiku i molekularnu biologiju provode se genetička istraživanja odabranih biljnih vrsta s naglaskom na ponavljajuće i pokretne sekvence DNA te njihov smještaj na kromosomima, dok se u životinjskih vrsta najčešće analizira mitohondrijska DNA. Temeljem dobivenih rezultata uspješno se određuju filogenetski odnosi među analiziranim taksonima te se rekonstruira podrijetlo hibridnih i poliploidnih formi. U području molekularne stanične biologije istražuju se mehanizmi očuvanja stabilnosti genoma na biljnoj modelnoj vrsti Arabidopsis thaliana. Posebno se istražuje: mejoza, telomere, kontrola staničnog ciklusa i popravak DNA. U suradnji s Laboratorijem za mikrobiologiju istražuju se mehanizmi antibiotske rezistencije morskih bakterijskih zajednica, posebice priobalnog područja Kaštelanskog zaljeva te rijeke Jadro. Primjenjuje se više molekularnih tehnika temeljenih na PCR umnožavanju DNA i analizi sekvenci ribosomskih gena i gena rezistencije na antibiotike. Postignuti rezultati upozoravaju da su zagađene obalne morske i riječne vode mogući izvori antibakterijske otpornosti na više lijekova. U suradnji s istraživačima iz drugih ustanova u zemlji i inozemstvu najnovija istraživanja postepeno se usmjeravaju prema molekularnom nutricionizmu i toksikologiji hrane te nasljednim metaboličkim poremećajima u ljudi. U tom kontekstu ispituje se kemijski sastav i biološko djelovanje (protutumorsko, protuupalno, antioksidacijsko) odabranih sastojaka mediteranske hrane. Pritom se koriste humane stanične linije (zdrave i tumorske), a plan je istraživanja proširiti na mišje i druge modele. Katedra za metodiku nastave Biologije Članovi: Mirko Ruščić Na Katedri za metodiku nastave istražuje se kurikularni pristup u nastavi Biologije osnovnih i srednjih škola te visokog obrazovanja. Posebna se pažnja posvećuje implementaciji praktičnih radova u nastavi Biologije i njihova realizacija na satu Biologije.

#27

PLANT SCIENCES

#18

BIOCHEMISTRY & MOLECULAR BIOLOGY

#18

ZOOLOGY

#15

CHEMISTRY, MEDICINAL

#15

CHEMISTRY, MULTIDISCIPLINARY

#14

FOOD SCIENCE & TECHNOLOGY

FISHERIES

CHEMISTRY, APPLIED

Prikaz broja objavljenih radova djelatnika Odjela za biologiju prema područjima istraživanja (InCites)

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Sadašnji članovi ODJELA ZA BIOLOGIJU

dr. sc. NADA BEZIĆ redovita profesorica Rođena 11. prosinca 1953. godine u Zagrebu, magistrirala 1984. godine i doktorirala 1991. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2018. godine izabrana je u trajno zvanje redovite profesorice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. rujna 1981. godine i obavljala je dužnosti: pročelnice Zavoda za biologiju i kemiju od 1991. do 1993. godine, pročelnice Odjela za biologiju od 1993. do 1995. godine, od 1996. do 1998. godine, od 2004. do 2006. godine, prodekanice od 1994. do 1996. godine. Područje znanstvenog interesa: kserofitne osobine mediteranskih biljaka i biološka uloga njihovih sekundarnih metabolita.

dr. sc. MIRJANA SKOČIBUŠIĆ izvanredna profesorica

dr. sc. JASNA PUIZINA redovita profesorica Rođena 10. srpnja 1964. godine u Šibeniku, magistrirala 1992. godine i doktorirala 1997. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2014. godine izabrana u zvanje redovite profesorice – prvi izbor u području prirodnih znanosti, polje biologija, a 2017. godine izabrana je u zvanje znanstvene suradnice u području biotehničkih znanosti, polje biotehnologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 31. kolovoza 1988. godine i obavljala je dužnosti: dekanice od 2016. do 2018. godine, voditeljice Odbora za unaprjeđenje kvalitete od 2009. do 2012. godine, prodekanice od 2008. do 2009. godine, pročelnice Odjela za biologiju od 2000. do 2002. godine. Područje znanstvenog interesa: genetička istraživanja biljaka i životinja s naglaskom na ponavljajuće i pokretne sekvence DNA te mitohondrijsku DNA, istraživanja popravaka DNA, telomera i mejoze u vrste Arabidopsis thaliana, genetička osnova bakterijske rezistencije na antibiotike i druge teme.

Rođena 25. travnja 1954. godine u Tuzli, magistrirala 1987. godine i doktorirala 1998. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2005. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. rujna 1986. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za biologiju od 2000. do 2002. godine. Područje znanstvenog interesa: prirodne i sintetske komponente kao izvori bioaktivnih tvari, mehanizmi njihova djelovanja, osjetljivost bakterija na antibiotike, identifikacija i karakterizacija gena u bakterijskim zajednicama.

100

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

dr. sc. MATE ŠANTIĆ redoviti profesor

JURAJ KAMENJARIN viši predavač

Rođen 24. kolovoza 1961. godine u Splitu, magistrirao 1993. godine i doktorirao 1999. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2013. godine izabran je u zvanje redoviti profesor – prvi izbor za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlen na ovom fakultetu od 23. listopada 1991. godine i obavljao je dužnost pročelnika Odjela za biologiju od 2004. do 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: istraživanje dinamike populacija različith vrsta riba Jadranskog mora.

Rođen 3. svibnja 1964. godine u Splitu, diplomirao 1987. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zaposlen na ovom fakultetu od 12. svibnja 1995. godine. Područje znanstvenog interesa: biologija, ekologija, botanika, šumarstvo, poljoprivreda.

dr. sc. BILJANA APOSTOLSKA izvanredna profesorica dr. sc. VALERIJA DUNKIĆ izvanredna profesorica Rođena 29. listopada 1967. godine u Šibeniku, magistrirala 2002. godine i doktorirala 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2018. godine izabrana je u zvanje redovite profesorice - prvi izbor za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 20. travnja 1995. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za biologiju. Područje znanstvenog interesa: biljni sekundarni metaboliti, biljna anatomija.

Rođena 24. svibnja 1965. godine u Sisku, magistrirala 1999. godine i doktorirala 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 24. studenog 1995. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za biologiju. Područje znanstvenog interesa: ekologija kopnenih voda, zoologija, zoologija beskralješnjaka.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

101

ODJEL ZA BIOLOGIJU

dr. sc. ANTONELA PALADIN docentica

SNJEŽANA TOPIĆ stručna suradnica Rođena 13. studenog 1968. godine u Splitu, diplomirala 1994. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Zaposlena na ovom fakultetu od 9. siječnja 1995. godine.

dr. sc. IVANA BOČINA izvanredna profesorica Rođena 12. rujna 1970. godine u Splitu, magistrirala 2001. godine i doktorirala 2005. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2012. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 24. studenog 1995. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za biologiju. Područje znanstvenog interesa: histologija, elektronska mikroskopija.

dr. sc. ELMA VUKO docentica

Rođena 17. rujna 1973. godine u Splitu, magistrirala 2007. godine i doktorirala 2012. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine je izabrana u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 18. kolovoza 2005. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za biologiju od 2014. do 2016. godine. Područje znanstvenog interesa: biologija i ekologija morskih organizama, dinamika populacija riba uključujući strukturu populacija, reproduktivne cikluse te starost i rast vrsta.

dr. sc. IVICA ŠAMANIĆ docent Rođen 9. lipnja 1971. godine u Splitu, magistrirao 1998. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu i doktorirao 2012. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2016. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlen na ovom fakultetu od 26. svibnja 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: stanični odgovor biljaka na dvolančane lomove DNA, ponavljajuće sekvence u biljnom genomu, sekvenciranje sljedeće generacije.

Rođena 12. ožujka 1979. godine u Splitu, magistrirala 2007. godine i doktorirala 2012. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2016. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. ožujka 2003. godine. Područje znanstvenog interesa: sekundarni biljni metaboliti, stanična biologija, biljna virologija, biljna anatomija. .

102

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA BIOLOGIJU

dr. sc. ANA MARAVIĆ docentica

dr. sc. MIRKO RUŠČIĆ docent

Rođena 9. veljače 1982. godine u Splitu, doktorirala 2013. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2014. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. rujna 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: mehanizami bakterijske rezistencije na antibiotike, antimikrobno djelovanje biološki aktivnih spojeva iz biljaka, umjetno sintetiziranih kemijskih spojeva i antimikrobnih peptida.

dr. sc. SANJA PULJAS docentica Rođena 18. svibnja 1976. godine u Splitu, doktorirala 2013. godine na Sveučilišnom odjelu za studije mora u Splitu. 2016. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 3. rujna 2007. godine. Područje znanstvenog interesa: biologija i ekologija morskih organizama, naročito školjkaša, uključujući istraživanje strukture populacija, reprodukcije i starosti vrsta, te biologija i ekologija podzemnih troglobitskih vrsta.

Rođen 26. srpnja 1965. godine u Tijarici, magistrirao 2003. godine i doktorirao 2010. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2012. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. veljače 2011. godine i obavlja dužnost pročelnika Odjela za biologiju od 2016. godine do danas. Područje znanstvenog interesa: botanika, flora, vegetacija, sistematska botanika, ekologija bilja, hortikultura, invazivne biljke, metodika nastave Biologije.

dr. sc. ŽELJANA FREDOTOVIĆ docentica Rođena 25. veljače 1987. godine u Splitu, doktorirala 2017. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2018. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje biologija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. listopada 2011. godine. Područje znanstvenog interesa: analiza biološke aktivnosti fitokemikalija i fitonutrijenata, analiza molekularne filogenije, organizacija i evolucija genoma u viših biljaka.

MARIJA NAZLIĆ asistentica Rođena 6. studenog 1986. godine u Splitu, diplomirala 2010. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Zaposlena na ovom fakultetu od 25. listopada 2017. godine. Područje znanstvenog interesa: sekundarni biljni metaboliti, biljna anatomija. PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

103

NAZIV POGLAVLJA

Odjel za fiziku

prof. dr. sc. ANTE BILUŠIĆ

POVIJESNI RAZVITAK Visokoškolska nastava fizike u Splitu započinje u proljeće 1945. godine osnivanjem Više pedagoške škole i utemeljenjem studija za buduće nastavnike Matematike i Fizike. Studij je najprije bio dvogodišnji, potom u jednom periodu trogodišnji, da bi opet bio vraćen sustav dvogodišnjeg obrazovanja. Prvi su nastavnici bili: Ante Žanić, profesor više škole, koji je diplomirao teorijsku fiziku na beogradskom sveučilištu; Milivoj Grisogono, profesor matematike i fizike, koji je studij završio pred početak Drugog svjetskog rata na Sveučilištu u Zagrebu; Ante Luketin, profesor više škole, bio je voditelj praktičnog rada, a na tome je mjestu naslijedio vanjskog suradnika Antuna Peruzovića; asistent Eugen Wagner te laboranti Zlatko Palavršić i Vladimir Radan. Nastava fizike je nezamisliva bez eksperimentalnog rada te je navedena šestorka u velikoj mjeri osmišljavala, dizajnirala i sama, u maloj radionici, u Teslinoj ulici, izrađivala eksperimentalna nastavna pomagala. Već je početkom 50-ih godina prošlog stoljeća studentima i nastavnicima na raspolaganju bilo preko 250 nastavnih pomagala iz fizike, kojih je dio bio izlagan i na izložbama izvan Splita. Neki od tih uređaja i danas služe studentima za razumijevanje temeljnih postavki fizike. Malobrojna, ali za onodobne splitske uvjete, ipak značajna grupa fizičara činila je Katedru za fiziku, koja se pod tim nazivom održala sve do 1977. godine, kada je postala dijelom novoosnovanoga Zavoda za matematiku i fiziku. Bio je to rezultat promjena u sustavu visokog obrazovanja SR Hrvatske, a za studij

fizike u Splitu značio je osnivanje četverogodišnjeg sveučilišnog nastavničkog studija Matematike i fizike. Prva generacija studenata upisala je taj studij već na jesen 1977. godine. Do pomlađivanja i prve smjene generacije nastavnika dolazi krajem 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća: umjesto Vladimira Radana, 1967. godine za laboranta dolazi Josip Goleš; na jesen 1973. godine dolazi Ivan Plazibat, a na mjesto umirovljenog Milivoja de Grisogona 1976. godine zapošljava se Ivan Kolar, koji se u Splitu zadržao do sredine 80ih godina prošloga stoljeća, kada seli u Varaždin. Na mjesto Ante Žanića 1974. godine dolazi Mirko Radić koji se zadržao samo tri godine. Ova skupina splitskih fizičara bila je premala da bi i brojčano i raznovrsnošću područja znanstvenih interesa zadovoljila potrebe novoosnovanoga studija. Povećane nastavne potrebe dovode do zapošljavanja novih fizičara te od početka 80-ih godina prošlog stoljeća taj broj stalno raste. Povećanjem broja članova Zavoda za matematiku i fiziku javlja se potreba za operativnijim upravljanjem nastavnim procesom te se Zavod 1995. godine razdvaja na Zavod za matematiku i Zavod za fiziku. Paralelno s razvojem nastavnih aktivnosti u Splitu se razvijaju i znanstvena istraživanja iz fizike. Unatoč entuzijazmu i nastojanjima Ivana Plazibata u Splitu 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća nisu uspostavljeni eksperimentalni laboratoriji te su istraživanja uglavnom teorijska, i to u područjima: fizike elementarnih čestica, nuklearne fizike, atomske i molekularne fizike, biofizike i fizike kondenzirane tvari.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

105

NAZIV POGLAVLJA

Ante Žanić studentima tumači princip rada katodne cijevi sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća

Usprkos stalnom porastu nastavnih potencijala na Zavodu studij ne bi bio održiv bez pomoći kolega i prijatelja, ponajboljih hrvatskih znanstvenika i sveučilišnih profesora s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF), Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu (IFS) i Instituta Ruđer Bošković (IRB). Svatko je od njih utkao dio sebe u studij pa ih ovdje s veseljem navodimo: Igor Zorić (PMF, opće fizike); Tomislav Ivezić (IRB, opće fizike); Marjan Šunjić (PMF, Kvantna fizika); Zvonko Ogorelec (PMF, Fizika čvrstog stanja); Marin Tomaš (IRB); Neven Bilić (IRB, Kvantna fizika); Vladimir Paar (PMF, Nelinearne pojave u fizici); Aleksa Bjeliš (IFS i PMF, Klasična mehanika); Roman Čaplar (IRB, Nuklearna fizika); Nikola Cindro (IRB, Nukelarna fizika); Vladis Vujnović (PMF, Astronomija i astrofizika); Mladen Juračić (PMF); Ante Graovac (IRB, Kvantna kemija); Mladen Martinis (IRB, Kvantna

106

Dio zbirke nastavnih pomagala iz elektromagnetizma

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA FIZIKU

Studentski praktikum. U prvom planu Milivoj Grisogono studentima tumači principe rada van der Graafova generatora sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća

Članovi Zavoda za fiziku u predavaonici br. 8, u Teslinoj ulici početkom 21. stoljeća. Slijeva nadesno: Ljerka Vilibić, Larisa Zoranić, Željana Bonačić Lošić, Željko Antunović, Ivana Bešlić, Leandra Vranješ Markić, Davor Juretić, Srećko Kilić i Ivica Luketin

fizika); Krunoslav Pisk (IRB, Elektrodinamika) i Žarko Dadić (IRB, Povijest fizike i znanosti uopće). Kao vanjskog suradnika valja spomenuti i Josipa Branu sa Sveučilišta u Osijeku. Novi val jačanja ljudskih kapaciteta Zavoda za fiziku, a od 2008. godine Odjela za fiziku, nastupa krajem 20. stoljeća i nastavlja se do danas. PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

107

ODJEL ZA FIZIKU

BIVŠI ČLANOVI Ime i prezime Ante Žanić Zlatko Palavršić Milivoj Grisogono Ante Luketin Vladimir Radan Josip Goleš Ivan Plazibat Mirko Radić Ivan Kolar Davor Juretić

Datum rođenja 7.3.1913. 4.5.1925. 23.12.1915. 14. 9.1929. 25.1.1943. 11.2.1936. 30.9.1942. 20.4.1936. 12.12.1947. 23.10.1944.

Godina dolaska 1950. 1952. 1953. 1961. 1964. 1967. 1973. 1974. 1976. 1982.

Godina odlaska 1973. 1976. 1974. 1967. 2002. 1993. 1977. 2015.

Ivica Luketin Tonko Juričić Željko Antunović Davorka Grgić Domina Vuković Srećko Kilić

31.8.1950. 28.9.1956. 10.1.1951. 20.9.1958. 6.5.1962. 2.1.1940.

1982. 1982. 1983. 1986. 1986. 1987.

2015. 1983. 2016. 1997. 2010.

Nenad Toplak Roko Pešić Željko Mrčela Roko Pešić Ana Jerončić Ivana Bešlić Stjepan Marčelja

16.1.1959. 4.4.1962. 25.1.1965. 4.4.1962. 23.9.1973. 1.12.1978. 22.9.1941.

1991. 1993. 1994. 1995. 1997. 2002. 2006.

1994. 1999. 1997. 1999. 2009. 2014. 2010.

Maja Anđelić Domagoj Kuić Dejan Vinković Hrvoje Meštrić Željka Fuchs Bojan Žagrović Dražen Petrov Sanda Đivanović Jurica Teklić Željko Crljen

24.1.1981. 16.10.1976. 20.7.1972. 10.8.1973. 19.6.1974. 08.11.1974. 7.4.1986. 14.2.1984. 19.6.1978. 1.3.1951.

2006. 2006. 2007. 2007. 2007. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009.

2014. 2016. 2016. 2008. 2016. 2010. 2010. 2017. 2017. 2016.

Juraj Simunić Vlasta Bonačić Koutecký

29.3.1981. 21.7.1943.

2010. 2012.

2014. 2013.

SMJEŠTAJ I UVJETI RADA

PROČELNICI Ime i prezime Željko Antunović Mile Dželalija Ivica Luketin Paško Županović Mile Dželalija Franjo Sokolić Ante Bilušić Željko Antunović Željana Bonačić Lošić Leandra Vranješ Markić Paško Županović Franjo Sokolić Ivica Aviani

108

Zvanje profesor više škole laborant profesor više škole profesor više škole laborant laborant predavač profesor više škole asistent redoviti profesor, trajno zvanje viši predavač asistent redoviti profesor asistentica asistentica redoviti profesor, trajno zvanje stručni suradnik asistent asistent asistent asistentica viša asistentica redoviti profesor, trajno zvanje asistentica viši asistent izvanredni profesor asistent izvanredna profesorica docent asistent asistentica asistent redoviti profesor, trajno zvanje viši asistent redovita profesorica

Godine mandata 1996. – 1998. 1998. – 2000. 2000. – 2004. 2004. – 2006. 2006. – 2007. 2007. – 2008. 2008. – 2009. 2009. – 2010. 2010. – 2011. 2011. – 2013. 2013. – 2016. 2016. - 2018. 2018. -

Od osnivanja Više pedagoške škole do preseljenja u novu zgradu na Kampusu krajem 2015. godine nastava se provodila u skučenim prostorijama u Teslinoj ulici, a od 2008. godine dijelom i u prostorijama Sveučilišnog odjela za stručne studije na Kopilici. Ti su prostori vremenom postali tijesni za povećan broj zaposlenika i studenata te nisu pružali nužne preduvjete za razvoj eksperimentalnog rada. Svima nam je u sjećanju predavaonica broj 8, legendarna „osmica“, koja je služila i kao obična predavaonica, laboratorij za praktikume, metodički praktikum, a povremeno i kao informatički kabinet. Preseljenjem u Zgradu

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA FIZIKU

Kolaž različitih aktivnosti u predavaonici broj 8 u Teslinoj ulici

tri fakulteta krajem 2015. godine raspoloživi prostor Odjela se povećao približno četiri puta, na oko 850 m2, čime su osigurani potencijali za daljnji razvoj nastavne i znanstvene djelatnosti Odjela.

NASTAVNA DJELATNOST

Predavaonica broj 8 tijekom praktikuma Opće fizike i pred seljenje u novu zgradu

Osnaženi ljudski potencijali otvaraju mogućnosti za nove studijske programe pa se tako 1997. godine pokreće dodiplomski sveučilišni studij za buduće nastavnike Fizike i Informatike, a 2002. godine za nastavnike Fizike. Članovi ondašnjeg Zavoda za fiziku s ostalim kolegama s Fakulteta sudjelovali su u provedbi preddiplomskog međunarodnog združenog studija Znanost i tehnologija okoliša - Science and Technology for the Environment and Territory, koji su, uz naš fakultet, još izvodila i sveučilišta u Moliseu, u Italiji i Targoviste, u Rumunjskoj. Po mnogim je aspektima taj studij u ono vrijeme (početak 2000ih godina) bio jedinstven: u Hrvatskoj je bio prvi, bolonjski pilot-studij te prvi međunarodni združeni studij. Kao takav predstavljao je preteču modernih trendova u europskom visokom školstvu poput: internacionalizacije studija, osnivanja združenih studija i implementacije Bolonjske deklaracije. Uvođenjem Bolonjskog procesa studiji fizike se od 2005. godine organiziraju po principu tri goPRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

109

ODJEL ZA FIZIKU

Budući nastavnici Fizike u metodičkom praktikumu u Zgradi tri fakulteta na Kampusu

Studenti proučavaju atomske spektre u praktikumu Opće fizike u Zgradi tri fakulteta na Kampusu

dine trajanja preddiplomskog i dvije godine trajanja diplomskog studija. Sveučilišni preddiplomski „bolonjski“ studiji, za koje je od 2005. godine bio zadužen najprije Zavod, a od 2008. godine Odjel za fiziku, su: Fizika, Matematika i fizika, Fizika i informatika te Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika. Na diplomskoj razini provodi se sveučilišni studij Fizika, s pet usmjerenja: astrofizika, biofizika, fizika okoliša, računarska fizika i nastavnički smjer; Inženjerska fizika, s usmjerenjima: mehanički sustavi i termodinamički uređaji te dva studija za buduće nastavnike: Matematika i fizika te Fizika i informatika. Od 2017. godine optimizirana je izvedba studija pa se na preddiplomskoj razini izvode samo studiji Fizika te Matematika i fizika.

110

Jedan od novih istraživačkih laboratorija u Zgradi tri fakulteta, na Kampusu

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA FIZIKU

Od 2008. godine članovi Odjela za fiziku sudjeluju u provedbi doktorskog studija Biofizika čiji je nositelj Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu. Spiritus movens doktorskog studija bio je Davor Juretić, a organiziran je s Medicinskim fakultetom iz Splita, Mediteranskim institutom za istraživanje života, također iz Splita te dva zagrebačka instituta - Institutom Ruđer Bošković i Institutom za fiziku kao suradnim ustanovama. Strateški cilj Odjela za fiziku jest internacionalizirati svoje studije fizike. Pri tome se podrazumijeva mogućnost održavanja većeg broja kolegija na engleskom jeziku na preddiplomskoj razini, čime se nadamo potaknuti dolaznu mobilnost studenata u sklopu različitih europskih programa razmjene studenata. Nadalje, na diplomskoj razini planiramo pojedina usmjerenja diplomskog studija Fizika (poput astrofizike i fizike okoliša) organizirati kao studije na engleskom jeziku, čime kanimo privući i strane studente, a hrvatskim ponuditi dodatnu kompetenciju studiranja na engleskom jeziku.

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST Znanstveno-istraživačka djelatnost članova Odjela za fiziku je raznovrsna te uključuje teorijska i eksperimentalna istraživanja. Potpomognuta je suradnjama s institucijama iz Hrvatske, Austrije, Francuske, Italije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Španjolske i Švicarske. Znanstvenu vidljivost članova Odjela za fiziku potvrđuju više od dvadeset održanih i planiranih pozvanih predavanja na međunarodnim znanstvenim konferencijama te recenziranjem znanstvenih članaka u znanstvenim časopisima s međunarodnom recenzijom. Ovdje navedimo samo neke: Physical Review B, Journal of Low Temperature Physics, Central European Journal of Physics, Journal of Physical Chemistry C, Advances in Materials Physics and Chemistry, Materials Research Express. Organizacija znanstvenih i stručnih skupova još je jedna vrijedna aktivnost članova Odjela. Kao primjer navodimo samo planirane skupove te one organizirane u Splitu u posljednjih pet godina: • godišnji ciklus konferencija i ljetnih škola Fizika i filozofija • C-MAC Euroschool 2017: Physical properties I – electrons, phonons and interactions in complex systems • S2S4 – Students to Students Split Summer School

• bienalni niz konferencija LHC days in Split • Radionica o neformalnom i informalnom učenju 2018. • Greta Pifat Mrzljak International School of Biophysics 2018. Odjel za fiziku sudjeluje u radu različitih međunarodnih mreža suradnje i kolaboracija: u Europskom integriranom centru za razvoj novih metalnih slitina i spojeva (EUCMAC), u kojemu sudjeluju institucije iz 19 europskih zemalja; u srednjoeuropskoj grani mreže suradnje ICAM-I2CAM (uključene su institucije iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske) te u kolaboracijama FOPI i CBM sa sjedištem u Darmstatdu i CMS-u s CERN-a. Iskustva stečena provedbom preddiplomskog međunarodnog združenog studija Znanost i tehnologija okoliša potaknula su sredinom 2000-ih godina nove projektne aktivnosti na Zavodu/Odjelu, a rezultirale su kompetencijama koje su u Splitu do tada bile slabo prisutne. Pokretači tih aktivnosti bili su Mile Dželalija i Leandra Vranješ Markić. Prvi takav projekt bio je Piloting Solutions for Alleviating Brain-Drain in Croatia iz 2004. godine koji je dodijelio UNESCO, a financirala američka multinacionalna tvrtka Hewlett-Packard. Jedan od rezultata projekta je interes fizičara-povratnika za zaposlenjem na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te utrt put prijavama budućih projekata. Posebno ističemo rezultate dvaju TEMPUS projekata: Stimulating Croatia’s Entrepreneurial Activities and Technology Transfer in Education - CREATE i Training for EU-liaison officers in Croatian universities: pursuing Bologna and EU integration aims - TRIUMPH. Ti su projekti za sredinu 2000-ih godina bili avangardni za cijelo Sveučilište u Splitu, a rezultirali su osnivanjem današnjeg Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, koji je s radom započeo 2005. godine kao dio Odjela za fiziku, te prvim edukacijama o administriranju europskih projekata. Osobe, koje su prošle te edukacije, i danas su svojim kompetencijama na korist splitskom sveučilištu i njegovim sastavnicama. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mnoge mogućnosti za ulaganje u znanstvena istraživanja i znanstvenu infrastrukturu. Tako je iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirana uspostava eksperimentalnih kapaciteta za mikrostrukturiranje na tankim filmovima koji su jedinstveni ne samo u Hrvatskoj nego i u okolnim zemljama. Popularizacija fizike u javnosti, a posebice među učenicima osnovnih i srednjih škola, važna je aktiv-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

111

NAZIV POGLAVLJA

Rasprava nakon predavanja na Festivalu znanosti 2017.

Prikaz broja objavljenih radova djelatnika Odjela za fiziku prema područjima istraživanja bez kolaboracijskih radova (InCites)

CHEMISTRY, PHYSICAL

#26

PHYSICS, ATOMIC MOLECULAR & CHEMICAL

#25

PHYSICS, CONDENSED MATTER

#23

METEOROLOGY & ATMOSPHERIC SCIENCES

#17

PHYSICS, APPLIED

#11

BIOPHYSICS

CHEMISTRY, MULTIDISCIPLINARY

ASTRONOMY & ASTROPHYSICS

#8 Prezentacija vatrenih valova na Festivalu znanosti 2008.

COMPUTER SCIENCE INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

Festival znanosti 2017. - studenti proučavaju levitaciju permanentnog magneta u blizini supravodiča

Prikaz broja objavljenih radova djelatnika Odjela za fiziku PHYSICS prema područjima #666 istraživanja kolaboracijski radovi ASTRONOMY, ASTROPHYSICS (Web Of #259 Science) CHEMISTRY

#213

INSTRUMENTS, INSTRUMENTATION

#45 nost Odjela za fiziku. Pri tome članovi Odjela sudjeluju u različitim aktivnostima - od Festivala znanosti i Noći istraživača do organizacije predavanja, dodatne nastave Fizike za nadarene srednjoškolce te različitih radionica za učenike.

SPECTROSCOPY

#42

MATHEMATICS

#34

MECHANICS

#16

112

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA FIZIKU

Izvještaj o znanstvenoj produktivnosti djelatnika Odjela za fiziku bez kolaboracijskih radova (Web Of Science)

Izvještaj o znanstvenoj produktivnosti djelatnika Odjela za fiziku - kolaboracijski radovi (Web Of Science) PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

113

Sadašnji članovi ODJELA ZA FIZIKU

dr. sc. PAŠKO ŽUPANOVIĆ redoviti profesor u trajnom zvanju Rođen 23. siječnja 1954. godine u Splitu, magistrirao 1985. godine i doktorirao 1998. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. listopada 1982. godine i obavljao je dužnost pročelnika Odjela za fiziku. Područje znanstvenog interesa: termodinamika nepovratnih procesa.

dr. sc. MILE DŽELALIJA redoviti profesor u trajnom zvanju Rođen 26. svibnja 1964. godine u Unešiću, magistrirao 1991. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i doktorirao 1995. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2010. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. lipnja 1988. godine i obavljao je dužnosti: pročelnika Odjela za fiziku i prodekana za znanost. Područje znanstvenog interesa: teškoionska fizika, visokoenergijska fizika, biomehanika, filozofija, skupna svojstva složenih sustava.

114

LJERKA VILIBIĆ viša laborantica Rođena 8. rujna 1971. godine u Šibeniku, diplomirala 1995. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena na ovom fakultetu od 29. lipnja 1995. godine.

dr. sc. LEANDRA VRANJEŠ MARKIĆ redovita profesorica Rođena 8. lipnja 1973. godine u Splitu, magistrirala 2000. godine i doktorirala 2002. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2016. godine izabrana je u zvanje redovite profesorice - prvi izbor za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlena na ovom fakultetu od 15. travnja 1997. godine i obavljala je dužnosti: prodekanice za znanost od 2005. do 2007. godine i pročelnice Odjela za fiziku od 2011. do 2013. godine. Područje znanstvenog interesa: kvantni fluidi i krutine, kvantni klasteri, ultrahladni atomi, kvantne Monte Carlo simulacije, fizika mnoštva čestica.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

dr. sc. ŽELJANA BONAČIĆ LOŠIĆ izvanredna profesorica

dr. sc. ANTE BILUŠIĆ redoviti profesor

Rođena 3. srpnja 1973. godine u Splitu, magistrirala 2002. godine i doktorirala 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2015. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlena na ovom fakultetu od 20. travnja 1998. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za fiziku od 2010. do 2011. godine. Područje znanstvenog interesa: teorijska fizika kondenzirane tvari, dielektrična i spektralna svojstava niskodimenzijskih elektronskih sustava.

dr. sc. LARISA ZORANIĆ docentica Rođena 9. srpnja 1972. godine u Splitu, magistrirala 2004. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i doktorirala 2008. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu u okviru postupka zajedničkog mentorstva Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Universite Pierre et Marie Curie, Pariz, Francuska. 2011. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlena na ovom fakultetu od 15. studenog 2000. godine. Područje znanstvenog interesa: fizika kondenzirane materije, biofizika.

Rođen 9. lipnja 1972. godine u Splitu, magistrirao 1999. godine i doktorirao 2003. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2013. godine izabran je u zvanje redovitog profesora - prvi izbor za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. ožujka 2004. godine i obavljao je dužnosti: dekana od 2014. do 2016. godine, prodekana za nastavu od 2009. do 2014. godine, pročelnika Odjela za fiziku od 2008. do 2009. godine. Područje znanstvenog interesa: eksperimentalna fizika čvrstog stanja, termoelektrična i piezoelektrična svojstva materijala, mikro elektro-mehanički sustavi.

dr. sc. IVANA WEBER poslijedoktorandica Rođena 7. rujna 1979. godine u Splitu, doktorirala 2016. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2016. godine izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. siječnja 2005. godine. Područje znanstvenog interesa: nuklearna fizika, fizika teških iona, strane čestice, lambda čestica u nuklearnom mediju.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

115

ODJEL ZA FIZIKU

dr. sc. IRENA BITUNJAC voditeljica administrativnih poslova na Odjelu za fiziku

TONĆI ČAKARIĆ viši laborant Rođen 1. siječnja 1974. godine u Splitu, diplomirao 2013. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Zaposlen na ovom fakultetu od 6. veljače 2006. godine.

Rođena 10. prosinca 1980. godine u Unni, doktorirala 2016. godine na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Primijenjene znanosti o moru koji zajednički organiziraju i izvode Sveučilišni odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku i Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. listopada 2008. godine.

dr. sc. FRANJO SOKOLIĆ redoviti profesor u trajnom zvanju Rođen 21. veljače 1954. godine u Malom Lošinju, magistrirao 1981. godine i doktorirao 1985. godine na Institutu Ruđer Bošković. 2017. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. ožujka 2007. godine i obavljao je dužnost pročelnika Odjela za fiziku. Područje znanstvenog interesa: mikroskopska teorija miješanja tekućina metodom molekularne dinamike.

dr. sc. PETAR STIPANOVIĆ docent Rođen 31. svibnja 1983. godine u Sinju, doktorirao 2015. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. ožujka 2009. godine. Područje znanstvenog interesa: univerzalnost slabo vezanih kvantnih sustava, kvantne tekućine i krutine, ultrahladni plinovi, kvantne Monte Carlo simulacije, računarska fizika.

dr. sc. NADA ILIĆ viša asistentica Rođena 19. srpnja 1979. godine u Splitu, magistrirala 2002. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu i doktorirala 2013. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. 2013. godine izabrana je u zvanje više asistentice za područje prirodnih znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. kolovoza 2007. godine. Područje znanstvenog interesa: biofizika, bioinformatika, antimikrobni peptidi.

116

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA FIZIKU

dr. sc. BERNARDA LOVRINČEVIĆ docentica

dr. sc. DARKO KORAČIN redoviti profesor u trajnom zvanju

Rođena 27. travnja 1986. godine u Splitu, doktorirala 2013. godine na Sveučilištu Pierre i Marie Curie, Pariz. 2016. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlena je na ovom fakultetu od 1. srpnja 2009. godine. Područje znanstvenog interesa: proučavanje strukture i dinamike čistih tekućina i njihovih mješavina pomoću teorijskih metoda poput integralnih jednadžbi te simulacija molekularne dinamike.

Rođen 22. veljače 1952. godine u Beogradu, magistrirao 1983. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i doktorirao 1989. godine na University of Nevada, Reno, SAD. 2017. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje fizika i geofizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. rujna 2012. godine. Područje znanstvenog interesa: opažanja i simulacije atmosferskih i oceanskih procesa, numeričke simulacije disperzije, obnovljive energije, klimatski procesi i modeliranje, obalni procesi, naoblaka i magla.

dr. sc. IVICA AVIANI izvanredni profesor Rođen 25. kolovoza 1955. godine u Splitu, magistrirao 1994. godine i doktorirao 1999. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2012. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen je na ovom fakultetu od 5. srpnja 2012. godine. Područje znanstvenog interesa: termodinamička, transportna i magnetska svojstva jako koreliranih elektronskih sistema, antimikrobna svojstva metalnih nanočestica, obrazovanja fizike.

dr. sc. ŽELJKA SANADER poslijedoktorandica Rođena 19. ožujka 1988. godine u Splitu, doktorirala 2016. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. 2017. godine izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlena na ovom fakultetu od 10. travnja 2013. godine. Područje znanstvenog interesa: teorija funkcionala gustoće, računalne simulacije nanoklastera, dizajn nanostruktura za medicinsku primjenu.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

117

ODJEL ZA FIZIKU

dr. sc. MARKO KOVAČ docent

LUCIJA KRCE asistentica Rođena 27. rujna 1985. godine u Splitu. 2016. godine izabrana je u zvanje asistentice za područje prirodnih znanosti, polje fizika. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. listopada 2013. godine. Područje znanstvenog interesa: modeliranje bakterijskog rasta, antibakterijski potencijal laserski sintetiziranih nanočestica.

Rođen 17. rujna 1986. godine u Splitu, doktorirao 2015. godine na Ecole Polytechnique - Université Paris-Saclay, Pariz, Francuska. 2016. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 15. prosinca 2016. godine i obavlja dužnost zamjenika pročelnika Odjela za fiziku. Područje znanstvenog interesa: standardni model elementarnih čestica i njihovih interakcija, rekonstrukcija elektrona u CMS detektoru, mjerenje svojstava Higgsovog bozona i potraga za hipotetskim česticama zvanim leptokvarkovi.

dr. sc. DAMIR KOVAČIĆ docent Rođen 5. rujna 1973. godine u Zagrebu, doktorirao 2007. godine na International School for Advanced Studies - SISSA, Trst, Italija. 2015. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 10. siječnja 2015. godine. Područje znanstvenog interesa: biofizika slušanja i govora, kohlearni implantati, medicinska neuroelektronika.

118

VIKTOR CIKOJEVIĆ asistent Rođen 29. siječnja 1993. godine u Splitu. 2016. godine izabran je u zvanje asistenta za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 15. prosinca 2016. godine. Područje znanstvenog interesa: kvantni Monte Carlo, ultrahladni atomi, bose-einstein kondezacija.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA FIZIKU

dr. sc. MARJAN KRSTIĆ docent

TOMISLAV PRIMORAC asistent

Rođen 27. travnja 1987. godine u Splitu. 2016. godine doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. 2017. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen je na ovom fakultetu od 27. rujna 2017. godine. Područje znanstvenog interesa: teorijska fizikalna kemija, teorija funkcionala gustoće (DFT), dizajn nanostrukturnih materijala za katalizu i pohranu vodika.

Rođen 9. siječnja 1990. godine u Mostaru. Diplomirao je 2015. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. 2017. godine izabran je u zvanje asistenta za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen na ovom fakultetu od 18. prosinca 2017. godine. Područje znanstvenog interesa: fizika tekućih sustava, računalne simulacije.

dr. sc. MARIN KOSOVIĆ docent

HRVOJE VRCAN asistent Rođen 28. veljače 1992. godine u Splitu. 2017. godine diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. 2017. godine izabran je u zvanje asistenta za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen je na ovom fakultetu od 25. listopada 2017. godine.

Rođen 13. srpnja 1981. godine u Splitu. Doktorirao je 2015. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje fizika. Zaposlen je na ovom fakultetu od 23. studenog 2017. godine. Područje znanstvenog interesa: optička i nanostrukturna svojstva poroznog silicija, raman i infracrvena spektroskopija nanostrukturnih i bioloških materijala, senzori temeljeni na površinski pojačanoj ramanovoj spektroskopiji.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

119

NAZIV POGLAVLJA

Odjel za informatiku

doc. dr. sc. ANI GRUBIŠIĆ, prof. dr. sc. MARKO ROSIĆ, prof. dr. sc. SLAVOMIR STANKOV

POVIJESNI RAZVITAK Početak studija informatike na fakultetu, iz kojeg je proizašao današnji Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, seže u 1985./86. akademsku godinu kada prva generacija studenata započinje studij Matematike-informatike. Tada još nije postojao Odjel za informatiku, a začetnici informatičke komponente ovog studija su Kosta Ugrinović i Ivica Boljat u suradnji s drugim kolegama koji su, kao vanjski suradnici, pomogli u samim početcima. Ovoj inicijalnoj grupi, koja je uvodila informatiku na tadašnji fakultet, uskoro se pridružuje i Andrina Granić, a 1987. godine formira se Zavod za matematiku i informatiku u kojemu se zapošljavaju budući nositelji informatičkih kolegija: Slavomir Stankov 1992. godine, Marko Rosić 1996. godine, Lada Maleš 1997. godine i Tonći Dadić 1998. godine koji, uz Ivicu Boljata i Andrinu Granić te sistemske inženjere Dorisa Knegu zaposlenog 1996. godine i Željka Marušića 1997. godine, čine inicijalnu grupu članova koji su oformili Zavod za informatiku 1999. godine. Od tada je ostvaren velik napredak u broju znanstveno-nastavnih zvanja zaposlenika Zavoda. Na samom početku rada Zavod za informatiku nije

imao niti jednog člana u znanstveno-nastavnom zvanju, već dva člana u nastavnim zvanjima i četiri člana u suradničkim zvanjima. Formiranjem Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 2008. godine tadašnji Zavod za informatiku mijenja naziv u Odjel za informatiku u skladu sa statutarnim odredbama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Do trenutka osnivanja Računskog centra, kao posebne stručne službe Fakulteta 2003. godine, Zavod za informatiku je obavljao i sve poslove vezane za informatizaciju Fakulteta, kao i poslove održavanja računalne opreme instalirane na Fakultetu, zbog čega je imao zaposlena i tri sistemska inženjera: Dorisa Knegu, Željka Marušića i Slavena Kušljića. U vrijeme dok je Zavod obavljao i poslove budućeg Računskog centra, postavljena je inicijalna računalna mreža Fakulteta, instalirani su prvi mrežni poslužitelji, uvedeni su prvi fakultetski informacijski sustavi te su 1997. godine objavljene prve mrežne stranice Fakulteta. Nastavni sadržaji informatike na Fakultetu se počinju predavati osnivanjem studija Matematike i informatike 1985./86. godine. Sadržaji informatičkih kolegija strukturirani su u šest skupina: 1. poznavanje osnovnih koncepata (jedan kolegij); 2. programski

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

121

NAZIV POGLAVLJA

Stranice indeksa iz kojih su vidljivi inicijalni informatički kolegiji

24. Međunarodni skup MIPRO 2001, Opatija, Hrvatska - Jelena Sedlar, Marija Vidov, Ani Amižić, Marija Zelić, Jelena Čulić, Slavica Ivelić

122

jezici i strukture podataka (tri kolegija); 3. računalni praktikumi povezani s praktičnim radom studenata u programiranju (dva kolegija); 4. građa računala s operacijskim sustavima (dva kolegija); 5. informacijski sustavi i teorija informacija (dva kolegija); 6. metodika sa seminarom zajedničkog naziva Metodika matematike i informatike (tri kolegija). Nastavnici Zavoda za matematiku i informatiku uveli su i bili su nositelji informatičkih kolegija koji se postepeno uvode i na drugim studijskim grupama Fakulteta. Povećanjem broja zaposlenika stvorene su mogućnosti za uvođenje novih studijskih grupa unutar kojih je omogućeno studiranje informatike. Tako je u 1998./99. akademskoj godini otpočela s radom studijska grupa Tehnička kultura i informatika, koja je u 2000./01. akademskoj godini promijenila naziv u Informatika i tehnika. U 2001./02. akademskoj godini uvedena je studijska grupa Fizika i informatika. Navedene studijske grupe uglavnom su iz područja informatike uključile nastavne kolegije koji su već postojali kod studijske grupe Matematika i informatika. Uvedeni su odvojeni kolegiji metodike za dvopredmetne studijske grupe te novi izborni kolegiji: Programsko inženjerstvo, Ekspertni sustavi, Paralelni algoritmi, Računalna grafika, Primjena računala u nastavi i Daljinska nastava. Kolegij Osnove informatike uveden je i za studijske grupe Likovna kultura, Glazbena kultura, Predškolski odgoj i Studij učitelja. Akademska 2003./04. godina značila je prekretnicu u pogledu veće satnice kolegija u dijelu informatike, kao i povezivanja temeljnih računalnih kolegija s praktičnim radom. Praktični rad studenata zastupljen je kroz nekoliko kolegija naziva Računalni praktikum koji su povećali satnicu vježbi. Studijska grupa Matematika i informatika (kao primjer studijskih grupa u kombinaciji s informatikom) je u domeni stručnih matematičkih i informatičkih kolegija (bez metodika) imala 2 085 nastavnih sati. Od ovog broja nastavnih sati 43,2% (900 nastavnih sati) bilo je s nastavnim sadržajima iz područja informatike, što je u ukupnom dosadašnjem razvoju nastavnih sadržaja informatike bila najveća zastupljenost. Pored studijske grupe Matematike i informatike nastavnici Zavoda tada su održavali nastavu na pet studijskih grupa: Matematika, Informatika i tehnička kultura, Fizika i informatika, Fizika i tehnička kultura, Biologija i kemija. Zavod je u to vrijeme imao pet nastavnika: Ivicu Boljata, Andrinu Granić, Slavomira Stankova, Marka Rosića i Tonća Dadića te dva znanstvena novaka: Ani Grubišić i Branka Žitka koji su bili uključeni u nastavni proces. Članovi

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA INFORMATIKU

BIVŠI ČLANOVI Ime i prezime Slavomir Stankov Lada Maleš Kristina Marasović Marija Zelić Ivan Bilobrk Darko Gojanović Nikola Marangunić Maja Čukušić Ante Krolo

Datum rođenja 29.8.1947. 25.12.1970. 13.10.1975. 11.2.1979. 30.6.1983. 30.1.1947. 24.5.1979. 15.11.1980. 28.2.1980.

Godina dolaska 1992. 1997. 2000. 2005. 2007. 2008. 2007. 2007. 2007.

Godina odlaska 2013. 2004. 2011. 2012. 2013. 2012. 2013. 2007. 2008.

Zvanje redoviti profesor, trajno zvanje asistentica viša asistentica asistentica asistent redoviti profesor znanstveni novak zavodska suradnica zavodski suradnik

PROČELNICI Ime i prezime Slavomir Stankov Lada Maleš Andrina Granić Ivica Boljat Saša Mladenović Ivica Boljat

Godine mandata 1998. – 2002. 2002. – 2003. 2003. – 2007. 2007. – 2012. 2012. – 2014. 2014. -

Zavoda za informatiku sudjelovali su u preustroju i prilagodbi svih ovih studijskih programa Bolonjskom procesu. Posebno se napominje da je u suradnji s članovima tadašnjeg Zavoda za informatiku, 2005. godine oblikovan i pokrenut nastavni plan i program Informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i poučavanju na Učiteljskom studiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Nastavnici sa Zavoda za informatiku rado su uključivali studente završnih godina dodiplomskih studija u znanstveno-istraživački rad na svojim projektima. Tako je svih šest studentica četvrte godine dodiplomskog studija Matematike i informatike, u okviru kolegija Primjena računala u nastavi i Ekspertni sustavi (nositelj Slavomir Stankov), pripremalo znanstvene radove te s istima sudjelovalo na 24. Međunarodnom skupu za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO u svibnju 2001. godine.

SMJEŠTAJ I UVJETI RADA Uvjeti rada u učionicama mijenjali su se razvojem računala i računalnih mreža. Tako se 1988. godine nastavni proces studenata iz područja informatike odvija pomoću računala Commodore 64 (11 računala) i računala Ivel Ultra s operacijskim sustavom CP/M (15 računala). Računala su smještena u praktikumu informatike, Teslina 6a (objekt Zavoda za politehniku).

Osobno računalo Digital Venturis

Početkom 90-ih godina formirana je računalna učionica (br. 36) s računalima PC286, uz jedno računalo poslužitelj PC386 s instaliranom lokalnom mrežom. U studenom 1993. godine Fakultet je povezan mrežom CARNet s osloncem na radnu stanicu DEC Station 5000/25 i operacijskim sustavom Ultrix (Digital Equipement Corporation), koja je postavljena u sobu 30. Radna stanica raspolaže multiplekserom koji omogućava istovremeni rad, pored radne stanice, na još dva radna mjesta. Međutim, u početnom razdoblju zbog neispravnosti multipleksera to nije bilo moguće pa su se korisnici izmjenjivali u radu neposredno na radnoj stanici. U kratko vrijeme registrirano je oko 50 korisnika. U ožujku 1995. godine na zahtjev Fakulteta Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske je za potrebe odvijanja nastavnog procesa računarstva i informatike isporučilo računalnu opremu koja se sastojala od 14 osobnih računala Digital Venturis. 1996. godine organizirana je računalna mreža s ukupno povezanih petnaest prostorija Fakulteta (dvije učionice, osam nastavničkih soba, knjižnica, tajništvo, računovodstvo i referada). U funkciji su 4 koncentratora (HUB uređaja) s ukupno 32 računala

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

123

ODJEL ZA INFORMATIKU

Učionica 34 početkom drugog milenija

i 120 korisnika (nastavnika i studenata). U nastavi su se tada koristile dvije učionice s neujednačenim računalnim platformama. Učionica 34 je opremljena računalima DEC Venturis dok je učionica 36 imala tri računala PC486 i deset računala PC286. Nova nabavka računala za učionice bila je 1999. godine kada Fakultet za učionicu 34 nabavlja deset računala PC Digital – Pentium i prvi projektor LVP, a za učionicu 36 osam računala PC Digital - Venturis 486 te LCD s grafoskopom. U razdoblju od 2002. do 2003. godine izvršena je nadogradnja lokalne mreže računala te ostvarena optička veza prema CARNet čvorištu FESB Split. U dijelu računalne učionice 34 formirana je soba za računala poslužitelje. Za potrebe nastavnog procesa i istraživanja u lokalnoj mreži ukupno je 180 računala. Od tog broja na Fakultetu je 129 računala, Visokoj učiteljskoj školi 27 računala, OŠ Spinut 16 računala, a u I. i II. gimnaziji 8 računala. Studenti su imali za uporabu 26 računala (dvije učionice, knjižnica, hodnik pored učionice 34). U periodu od travnja 2009. do početka 2016. godine od Sveučilišta u Splitu dobivene su na korištenje dvije učionice u prostorijama južnog tornja Sveučilišne knjižnice. Od svog zaposlenja 2009. godine djelatnik Računskog centra Ivica Andrun bio je zadužen za održavanje svih računala koja su se koristila za potrebe nastave u ovim učionicama, kao i u onima u učionici 34, u Teslinoj 12. U dvjema prethodno spomenutim učionicama i u učionici 34, u Teslinoj 12 2009. godine koristilo se: 20 računala 29XHPdc7500 (250 GB HDD, 2 Gb

124

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Jedna od računalnih učionica u Sveučilišnoj knjižnici

NAZIV POGLAVLJA

Moderna računalna učionica na Kampusu

Ured za nastavnike u Teslinoj 12 – Željko Marušić i Marko Rosić

RAM, Quad core procesor) i 42 računala HPdc7400 (250Gb HDD, 2Gb RAM i Core2Duo procesori). Ove konfiguracije računala korištene su do 2011./12. godine kada su ojačane na 500 GB HDD i 4Gb RAM. Novom nabavkom od dvadesetak računala HP Compaq Dx6000 (500GB HDD, 4GB RAM, Quad Core procesor) zamijenjena su stara računala HPdc7400. Bitan preokret u smještaju i uvjetima rada dogodio se preseljenjem u novu zgradu 2015. godine. S nekadašnje dvije računalne učionice i jednim uredom za osam nastavnika u Teslinoj 12 prešli smo na čak pet računalnih učionica s devedesetak računala, tri znanstveno-nastavna laboratorija, deset ureda za po dvije osobe i jednu multimedijsku sobu za sastanke na Kampusu. Za nove računalne učionice nabavljeno je još i 19 novih računala Dell (500 GB HDD, 8 Gb RAM i i5 Quad Core procesor), te 11 novih računala Dell Vostro (1 TB HDD, 8Gb RAM i i5 Quad Core procesor).

NASTAVNA DJELATNOST Na matičnom fakultetu 2006./07. akademske godine započeo je s radom preddiplomski studij Informatike, kao i odgovarajući diplomski studij 2009./10. akademske godine. Danas ne postoji studijska grupa na Fakultetu na kojoj u većoj ili manjoj mjeri nisu angažirani nastavnici Odjela za informatiku. PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

125

NAZIV POGLAVLJA

Multimedijska soba za sastanke na Kampusu - Ani Grubišić, Branko Žitko, Tonći Dadić, Jelena Nakić, Marin Aglić Čuvić, Saša Mladenović, Ivica Boljat

Na poslijediplomskim studijima od 2003./04. godine članovi Zavoda izvode nastavu iz kolegija Suvremene informacijske tehnologije u nastavi na studiju Didaktika prirodnih znanosti (usmjerenja kemija i fizika). Od 2011./12. akademske godine započeo je poslijediplomski doktorski studij Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti koji sadrži i smjer informatike. Aktivnosti Odjela za informatiku podupiru i vanjski suradnici, koje Fakultet angažira u nastavnom procesu, birajući ih u naslovna suradnička i nastavna zvanja, kao i stručni suradnici angažirani na određeno vrijeme za potrebe provođenja stručnih i znanstvenih projekata financiranih iz domaćih ili inozemnih izvora financiranja. Na drugim ustanovama Uz rad na matičnoj instituciji nastavnici Odjela za informatiku izvodili su ili izvode nastavu na Sveučilištu u Splitu na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Visokoj učiteljskoj školi, Filozofskom fakultetu, Umjetničkoj akademiji, Kemijsko-tehnološkom fakultetu, Ekonomskom fakultetu te na međusveučilišnom preddiplomskom studiju Mediteranske poljoprivrede. Na Sveučilištu u Zagrebu članovi Odjela radili su ili rade na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a na Sveučilištu u Rijeci na Pedagoškom fakultetu. Članovi Odjela za informatiku na Sveučilištu u Mostaru izvode nastavu na Fakultetu strojarstva i računarstva, a posebno bogatu suradnju Odjel za informatiku ima s Fakultetom prirodoslovno-ma-

126

tematičkih i odgojnih znanosti gdje članovi Odjela za informatiku ne izvode samo nastavu, već su sudjelovali i u kreiranju planova i programa informatičkih studijskih grupa ovog Fakulteta.

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST Znanstvena aktivnost članova Odjela pokriva područja interakcije čovjeka i računala, inteligentnih tutorskih sustava i naprednih obrazovnih tehnologija, umjetne inteligencije, računalnog obavještavanja i inteligencije te istraživanja u informatičkom obrazovanju. Članovi odjela su nositelji ili sudionici brojnih znanstvenih i tehnologijskih kako domaćih tako i međunarodnih projekata. Odjel za informatiku ima bogatu aktivnost znanstvenog publiciranja u onim područjima kojima se članovi odjela znanstveno bave. Grupa za inteligentne tutorske sustave i napredne obrazovne tehnologije Članovi: Ani Grubišić, Ines Šarić, Branko Žitko Idejni začetnik i tvorac grupe je umirovljeni profesor Slavomir Stankov koji je još 1996. godine započeo s istraživanjem u području inteligentnih tutorskih sustava. Blisko je surađivao sa svojim znanstvenim novacima Brankom Žitkom i Ani Grubišić, koji su nastavili s istraživanjem u istom području, ali s naglaskom na komunikaciju prirodnim jezikom te prilagođavanje procesa učenja i poučavanja znanju učenika.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA INFORMATIKU

Danas se ova grupa, u sklopu projekta Adaptive Courseware based on Natural Language Processing (AC&NL Tutor), koji financira Office of Naval Research, SAD, bavi razvojem inteligentnog tutorskog sustava koji će poučavati proizvoljno deklarativno područno znanje i komunicirati na prirodnom jeziku. Cijeli proces razvoja, odabira, nizanja i prezentiranja elemenata računalom oblikovanih nastavnih sadržaja u potpunosti je automatiziran. U projektu sudjeluju i Suzana Tomaš s Filozofskog fakulteta u Splitu; Emil Brajković, Daniel Vasić i Tomislav Volarić s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru te Krešimir Rakić sa Strojarskog fakulteta u Mostaru. U dogovoru s Hrvatskim vojnim učilištem Dr. Franjo Tuđman planirana je tranzicijska faza projekta u kojoj bi upravo studenti, upisani na njihove studijske programe, bili prvi potencijalni korisnici razvijenog inteligentnog tutorskog sustava. Bliska i produktivna suradnja ostvarena je s profesorom Timothyjem Robinsonom, direktorom WWAMI Medical Education Program, University of Wyoming, SAD, koji je boravio na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu od ožujka do svibnja 2017. godine. Rad Grupe za inteligentne tutorske sustave i napredne obrazovne tehnologije prepoznale su i druge sastavnice Sveučilišta u Splitu. Tako je znanstvenicima, koji djeluju u okviru ove grupe, već drugu godinu zaredom ponuđena organizacija simpozija Advanced Educational Tecnologies u okviru međunarodne konferencije International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM) koju organizira Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Članovi Grupe za inteligentne tutorske sustave i napredne obrazovne tehnologije u posjetu Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman – Tomislav Volarić, Daniel Vasić, Suzana Tomaš, Andrija Kozina, Ines Šarić, Ani Grubišić, Slavomir Stankov, Branko Žitko

Grupa za računalno obavještavanje i inteligenciju Član: Hrvoje Kalinić Dubinska i kompleksna analiza signala i sustava, identificiranja ključnih značajki i parametara i poboljšana komunikacija među uređajima sve je važnija u područjima sigurnosti, energetike i zdravstva (medicine i bioinformatike). Razvijaju se sustavi (ili dijelovi sustava) koji pridonose bržem obavještavanju, pravovremenom zaključivanju ili razumijevanju prikupljenih podataka. Dva su osnovna smjera istraživanja grupe: prvi smjer je istraživanje senzora i operacijskih sustava s naglaskom na primjene u energetskoj učinkovitosti te istraživanju okolina u ekstremnim uvjetima kao što su klima, more, svemir i sl. te je drugi smjer razvoj inteligentnih rješenja u prikupljanju podataka, raspoznavanju uzoraka i strojnog učenja u širokom spektru aplikacija poput neuronskih mreža, biomedicine i sigurnosti. Grupa za umjetnu inteligenciju Članovi: Saša Mladenović, Divna Krpan, Goran Zaharija Istraživanja u sklopu ove grupe usmjerena su prema razumijevanju inteligentnog ponašanja bioloških i umjetnih sustava za vrijeme rješavanja problema i

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

127

ODJEL ZA INFORMATIKU

učenja. Istražuju se temelji učenja i zaključivanja kod ljudi. Kombinacijom računalnih simulacija i bihevioralnih eksperimenata teži se otkriti logiku na kojoj se temelje svakodnevni kognitivni procesi: stvaranje osjetilne reprezentacije, učenje koncepata, zaključivanje na sličnosti i relacije između koncepata te donošenje odluka za vrijeme rješavanja problema. Ovim područjima pristupa se nizom znanstvenih metoda koje uključuju vrednovanje odraslih, djece i strojeva. Cilj istraživanja je bolje razumijevanje ljudskog učenja u smislu računalnih pojmova i primjena istih u oblikovanju i izgradnji sustava umjetne inteligencije temeljenih na ljudskom modelu učenja. Članovi grupe aktivno sudjeluju u projektima i aktivnostima koje za cilj imaju popularizaciju znanosti poput projekata: Edukacijskog IT centra Splitsko-dalmatinske županije (EDIT), Festivala znanosti, Noći istraživača, STEM-a u gostima, Suvremenih tehnologija u obrazovanju (STO) i CARNetove korisničke konferencije (CUC). Kroz aktivnosti i predavanja nastavnicima, studentima i učenicima svih uzrasta (od vrtića do fakulteta) približava se područje računalne znanosti i problema učenja i poučavanja kako bioloških tako i tehničkih sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Aktivnosti grupe također uključuju i izradu didaktičkih alata namijenjenih poučavanja osnovnih koncepata programiranja poput alata za: opipljivo programiranje (NEPTUNE), programiranje mobilnih uređaja pomoću blokova (HELIOS), poučavanje osnovnih koncepata objektno orijentiranog programiranja (OTTER) i usvajanje računalnog razmišljanja kroz igru (PALOMINO). Grupa za interakciju čovjeka i računala Članovi: Andrina Granić, Nikola Marangunić, Jelena Nakić Znanstveni interesi Grupe za interakciju čovjeka i računala (Human-Computer Interaction, HCI) vezani su za primjenu korisniku usmjerenog pristupa u razvoju računalne tehnologije i interaktivnih proizvoda u cilju realizacije djelotvorne čovjekove komunikacije i interakcije u svakodnevnom životu i radu. Početna istraživanja u tom interdisciplinarnom području započela je Andrina Granić. Kao voditeljica nacionalnog projekta i hrvatskog partnera u projektu Šestog okvirnog programa Europske komisije iz područja Informacijske i komunikacijske tehnologije 2006./07. godine proširuje istraživačku grupu čime se mladim istraživačima, znanstvenim

128

novacima omogućava rad na doktorskim disertacijama te stjecanje višeg akademskog stupnja, konkretno Jeleni Nakić u polju računarstva, te Nikoli Maranguniću u interdisciplinarnom području znanosti, izbornim poljima informacijske i komunikacijske znanosti i psihologija. Grupa provodi istraživanja vezana za razvoj upotrebljivih i pristupačnih interaktivnih sustava općenito, a posebno sustava tehnologijom potpomognutog učenja (Technology Enhanced Learning, TEL). Razvijeni i primijenjeni različiti mehanizmi prilagodbe sučelja kod TEL sustava osiguravaju personalizaciju i inteligentno ponašanje prilagođeno individualnoj interakciji. Intenzivno se istražuju različite metode vrednovanja tehničke i pedagoške upotrebljivosti i korisničkog iskustva te su ujedno i razvijene relevantne sveobuhvatne metodologije. Buduća istraživanja usmjeravaju se na multimodalnu interakciju i sučelja, interakciju koja se zasniva na prepoznavanju nekih temeljnih ljudskih emotivnih stanja te upotrebljivu interaktivnu tehnologiju za aktivno i zdravo starenje. Kako u provedenim, tako i u budućim interdisciplinarnim istraživanjima izuzetno su važni različiti oblici višegodišnje suradnje sa znanstveno-istraživačkim ustanovama u zemlji i svijetu, kao School of Computing and Information Systems, Athabasca University, Kanada; Department of Computer Science, University of Cyprus, Nicosia, Cipar; Information Visualization and Visual Analytics, Fraunhofer Institute for Computer Graphics, Darmstadt, Njemačka; Biomedical Engineering Laboratory, National Technical University of Athens, Atena, Grčka; University College London Interaction Centre (UCLIC), University College London, London, Ujedinjeno Kraljevstvo; EDEN, The European Distance and E-Learning Network te European Schoolnet, Bruxelles, Belgija. Andrina Granić je od 2013. godine hrvatski predstavnik u Tehničkom odboru za područje Interakcije čovjeka i računala (Technical Committee 13, TC13) strukovne udruge IFIP (International Federation for Information Processing). Članovi Odjela obnašali su istaknute funkcije u stručnim i znanstvenim radnim tijelima, povjerenstvima, upravama Fakulteta i Sveučilišta te intenzivno sudjeluju u aktivnostima popularizacije znanosti. Odjel za informatiku surađuje s vanjskim partnerima kao što su osnovne i srednje škole te tvrtke

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA INFORMATIKU

Prikaz broja objavljenih radova djelatnika Odjela za informatiku prema područjima istraživanja (InCites)

EDUCATION & EDUCATIONAL RESEARCH

Izvještaj o znanstvenoj produktivnosti djelatnika Odjela za informatiku (Web Of Science)

COMPUTER SCIENCE, ARTIFICIAL INTELLIGENCE

COMPUTER SCIENCE, INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

ENGENEERING, ELECTRICAL & ELECTRONIC

COMPUTER SCIENCE, SOFTWARE ENGINEERING

COMPUTER SCIENCE, THEORY & METHODS

koje se bave razvojem programske podrške. Jedan od prioriteta Odjela je osiguranje što kvalitetnije stručne prakse studentima. Također se intenziviranjem suradnje s potencijalnim poslodavcima nastoji olakšati završenim studentima pronalazak prvog zaposlenja. Prelaskom u nove prostore te kadrovskim upotpunjavanjem Odjel je dobio priliku za nove iskorake koji se odnose na nove studijske programe kako na hrvatskom, tako i na engleskom jeziku, te nove znanstveno-istraživačke projekte, koji će biti tema neke nove monografije koja će svjedočiti o sljedećoj etapi razvoja Odjela za informatiku u vremenu koje je pred nama.

OPERATIONS RESEARCH, MANAGEMENT SCIENCE

COMPUTER SCIENCE, CYBERNETICS

ERGONOMICS

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

129

Sadašnji članovi ODJELA ZA INFORMATIKU

dr. sc. MARKO ROSIĆ redoviti profesor u trajnom zvanju

dr. sc. IVICA BOLJAT izvanredni profesor Rođen 19. lipnja 1956. godine u Bročancu, magistrirao 1984. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i doktorirao 1996. godine na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. 2015. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora za društvene znanosti, polje pedagogija. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. travnja 1982. godine i obavljao je dužnosti: ravnatelja Fakulteta matematičko-prirodoslovnih znanosti i odgojnih područja i pročelnika Odjela za informatiku (prije Zavoda za politehniku). Područje znanstvenog interesa: informatičko obrazovanje.

dr. sc. ANDRINA GRANIĆ redovita profesorica u trajnom zvanju Rođena 19. rujna 1962. godine u Karlovcu, magistrirala 1989. godine i doktorirala 2002. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 2016. godine izabrana je u zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlena na ovom fakultetu od 15. siječnja 1990. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za informatiku. Područje znanstvenog interesa: interakcija čovjeka i računala, dizajn interakcija, tehnologijom potpomognuto učenje, obrazovne tehnologije.

130

Rođen 1. siječnja 1970. godine u Augsburgu, magistrirao 2000. godine i doktorirao 2004. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 2016. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 15. studenog 1996. godine i obavljao je dužnosti: prodekana za nastavu, prodekana za razvoj i financije, dekana, prorektora za logistiku, informacijsku infrastrukturu i optimizaciju. Područje znanstvenog interesa: inteligentni sustavi na webu.

dr. sc. TONĆI DADIĆ viši predavač Rođen 7. kolovoza 1957. godine u Splitu, magistrirao 1991. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i doktorirao 2015. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 2008. godine izabran je u zvanje viši predavač za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. travnja 1998. godine. Područje znanstvenog interesa: inteligentni tutorski sustavi za poučavanje programiranja.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

dr. sc. ANI GRUBIŠIĆ docentica

dr. sc. JELENA NAKIĆ poslijedoktorandica

Rođena 10. studenog 1978. godine u Splitu, magistrirala 2007. godine i doktorirala 2012. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 2012. godine izabrana je u zvanje docentice za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. siječnja 2002. godine i obavlja dužnost prodekanice za znanost od 2016. do danas. Područje znanstvenog interesa: inteligentni tutorski sustavi, sustavi e-učenja, analitika učenja.

Rođena 31. srpnja 1972. godine u Trogiru, magistrirala 2010. godine i doktorirala 2015. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 2017. godine izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlena na ovom fakultetu od 9. svibnja 2005. godine. Područje znanstvenog interesa: interakcija čovjeka i računala, prilagodljivo e-učenje, virtualna okruženja za učenje.

DIVNA KRPAN predavačica

dr. sc. BRANKO ŽITKO docent Rođen 8. veljače 1975. godine u Splitu, magistrirao 2005. godine i doktorirao 2010. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 2013. godine izabran je u zvanje docenta za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 25. veljače 2002. godine. Područje znanstvenog interesa: inteligentni tutorski sustavi, obrada prirodnog jezika, ekspertni sustavi, prikazivanje znanja.

Rođena 21. rujna 1977. godine u Imotskom. 2012. godine izabrana je u zvanje predavačice za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. prosinca 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: istraživanje u edukaciji u području tehničkih znanosti o učenju i poučavanju početnog programiranja u visokom obrazovanju.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

131

ODJEL ZA INFORMATIKU

dr. sc. SAŠA MLADENOVIĆ izvanredni profesor Rođen 24. travnja 1970. godine u Puli, doktorirao 2011. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. 2017. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. veljače 2009. godine i obavljao je dužnosti: pročelnika Odjela za informatiku, voditelja Odbora za unapređenje kvalitete, prodekana za nastavu. Područje znanstvenog interesa: osnove učenja i zaključivanja kod ljudi, sustavi umjetne inteligencije temeljene na ljudskom modelu učenja.

dr. sc. GORAN ZAHARIJA poslijedoktorand Rođen 13. kolovoza 1985. godine u Splitu, doktorirao 2017. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. 2017. godine izabran je u zvanje poslijedoktoranda za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. srpnja 2011. godine. Područje znanstvenog interesa: umjetna inteligencija.

MARIN AGLIĆ ČUVIĆ asistent Rođen 20. prosinca 1989. godine u Splitu. 2015. godine izabran je u zvanje asistenta za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. ožujka 2015. godine.

dr. sc. HRVOJE KALINIĆ docent Rođen 30. listopada 1982. godine u Splitu, doktorirao 2012. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 2014. godine izabran je u zvanje docenta za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 16. studenog 2015. godine. Područje znanstvenog interesa: inteligentna rješenja za prikupljanje i obradbu podataka, uključujući senzore i operacijske sustave, raspoznavanje uzoraka i strojno učenje u područjima poput neuronskih mreža, biomedicine i sigurnosti.

MONIKA MLADENOVIĆ asistentica Rođena 8. kolovoza 1979. godine u Splitu. 2017. godine izabrana je u zvanje asistenta za tehničke znanosti, polje računarstvo. Zaposlena na ovom fakultetu od 16. siječnja 2017. godine. Područje znanstvenog interesa: istraživanje učenja i poučavanja programiranja i računalne znanosti.

132

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Odjel za kemiju

prof. dr. sc. MAJA PAVELA-VRANČIĆ

POVIJESNI RAZVITAK Nastava kemije izvodi se od samog osnutka Više pedagoške škole 1945. godine, kao dvogodišnji studijski program Prirodopis-kemija, s dva ravnopravna nastavna predmeta, a od 1948. do 1951. godine s jednim glavnim i drugim sporednim predmetom. 1951./52. školske godine uspostavlja se grupa predmeta Prirodopis - kemija - zemljopis kao trogodišnji studij, koji djeluje do kraja 1960./61. godine, kada se osniva Pedagoška akademija kao dvogodišnja viša škola za obrazovanje nastavnika za osmogodišnju školu. Istaknuti predavači i znanstvenici Darko Grdenić, Nikola Jurišić, Josip Derado, Marijan Parčina, Hrvoje Pešutić i Klara Grzunov u najtežim danima razvoja studija obavili su pozamašan posao u realizaciji zadataka i ciljeva studijskog programa Kemije. 1964./65. školske godine Kemiju su mogli upisati učenici šumarske i poljoprivredne škole, škole zdravstvenih i sanitarnih tehničara, farmaceutske, zubarske i tehničke škole drvoprerađivačkog, kemijskog, tekstilnog, kožarskog i gumarskog smjera. Od 1965. godine održava se dvopredmetni nastavnički studij Biologija-kemija koji djeluje i danas.

Složenost rada tijekom vremena ukazivala je na potrebu detaljnijeg razvoja strukture organizacijskih jedinica te su, radi unapređenja nastave i razvijanja stručnog i pedagoškog rada, 1965. godine osnovane katedre. U sustav Katedre za kemiju ulaze i stručno-predmetni praktikumi koji su se održavali u kemijskom laboratoriju. Do udruživanja Pedagoške akademije s Filozofskim fakultetom u Zadru dolazi 1978. godine kada studij Biologije i kemije postaje četverogodišnji nastavnički studij. U tom razdoblju osniva se združeni Zavod za biologiju i kemiju i kao takav djeluje do 1993. godine, kada se zbog organizacijskih promjena, nastalih 1991. godine odvajanjem od Filozofskog fakulteta u Zadru i formiranjem Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, uspostavlja samostalni Zavod za kemiju. Odvajanjem pojedinih studijskih grupa u Visoku učiteljsku školu, Umjetničku akademiju i Kineziološki fakultet 2008. godine Fakultet dobiva naziv Prirodoslovno-matematički fakultet, a Zavod za kemiju prerasta u Odjel za kemiju. Marija Višić, Maja Pavela-Vrančić i Ante Barić, početkom 80-ih godina jedini nastavnici na Za-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

135

NAZIV POGLAVLJA

Prvi kemijski laboratorij

vodu za kemiju, dali su maksimum kako bi napravili što veći iskorak prema razvoju i napredovanju studija i znanstvenoistraživačkog rada. Ante Barić je preuzeo nastavu Opće i Anorganske kemije, dok su Marija Višić i Maja Pavela-Vrančić bile zadužene za praktične vježbe Opće i Anorganske kemije, odnosno Organske kemije i Biokemije koje su realizirane uz svesrdnu pomoć tadašnje više laborantice Zdenke Popović. Početkom 80-ih godina na IV. godini studija bile su samo četiri studentice, ali s vremenom raste zanimanje maturanata za upis na studij Biologije i kemije tako da se 90-ih godina od oko dvjestotinjak prijavljenih kandidata upisuje 40 redovitih studenata i 5 studenata uz plaćanje. Za cijelo razdoblje, u nedostatku osnovnih uvjeta, nužne opreme, laboratorijskog prostora, kabineta i nastavnog kadra za pojedine predmete, bila je iznimno značajna poveznica s drugim sastavnicama Sveučilišta u Splitu i sa Sveučilištem u Zagrebu. Naročitu pomoć u održavanju kvalitete nastave pružali su nastavnici Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu Anka Žmikić i Njegomir Radić (Analitička kemija) i Ivica Mekjavić (Fizikalna kemija) te nastavnici Sveučilišta u Zagrebu Željko Kućan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (Biokemija)

136

i Milorad Milun s Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu (Organska kemija). Kako bi se smanjili troškovi vanjske suradnje, nastavnici iz Zagreba držali su dnevno po osam sati predavanja, što je bilo izuzetno naporno kako za predavača tako i za studente. 1988. godine zapošljava se Željko Mrklić kao nastavnik Metodike nastave kemije. Nastojao je jednostavnim i veselim pristupom studentima približiti kemiju sa željom da buduće učenike poduče kemiji na način da im ne bude teška i strana, već zabavna i zanimljiva. Zavodu se 1989. godine pridružuju Stjepan Orhanović i Ivana Ujević (Juretić) kao asistenti, a odlaskom Zdenke Popović u mirovinu 1993. godine zamjenjuje je Tonkica Sule kao viša laborantica. Maja Pavela-Vrančić 1991. godine odlazi na dvogodišnje postdoktorsko usavršavanje na Institut za biokemiju i molekularnu biologiju Tehničkog sveučilišta u Berlinu, u Njemačkoj te povratkom u Split prijavljuje prvi znanstvenoistraživački projekt i pokreće osnivanje vlastite istraživačke grupe. Napredovanjem u znanstveno-nastavno zvanje docentice Marija Višić preuzima predavanja iz Opće kemije, a Maja Pavela-Vrančić preuzima Organsku kemiju i Biokemiju. Mariju Višić generacije brucoša pamte kao nastavnicu

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA KEMIJU

Laboratorij u Teslinoj 12, 1994.

koja je puno davala od sebe, s neograničenim strpljenjem učila ih kako učiti kemiju, ali je zato tražila istinsko razumijevanje kemije i poticala ih da razvijaju logiku razmišljanja koja će im poslužiti kod usvajanja novih sadržaja i rješavanja složenijih kemijskih zadataka. U narednome razdoblju nastavno osoblje postaje sve brojnije te 1999. godine Ante Graovac preuzima nastavu Anorganske kemije. Ante Graovac je svojim širokim rasponom interesa, životnim iskustvom i enciklopedijskim znanjem nastavi kemije dao novi smisao. Svaki trenutak proveden s njim bila je prilika za učenje, ako ne o kemiji, onda o životu. Primanjem znanstvenih novaka na znanstvenoistraživačke projekte Maje Pavele-Vrančić: Viljemke Bučević Popović 1998. godine, Matilde Šprung 2006. godine, Barbare Soldo 2007. godine i zapošljavanjem novih djelatnika: Renate Odžak 2006. godine, Ivane Anđelić 2006. godine, Roka Vladušića 2006. godine i Ivane Opačak (Mitar) 2007. godine smanjuje se potreba za vanjskom suradnjom. Ivana Ujević 2006. godine prelazi na Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Sve ove godine ostaje u kontaktu s bivšim kolegama te podupire istraživački rad Odjela za kemiju kroz mentorstvo doktorskih di-

sertacija (Ivani Anđelić i Nenadu Vuletiću) i znanstveno-istraživačku suradnju. U novije vrijeme doprinos razvoju studija Kemije dali su i drugi profesori Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, i to: Ivo Tominić, Renato Tomaš, Vesna Sokol, Jelena Perić, Marina Trgo, Zoran Grubač, Slobodan Brinić, Jelica Zelić i Mario Buzuk. Odjel povećava svoju aktivnost pa na Odjel za kemiju dolaze: Nenad Vuletić 2009. godine, Ivica Ljubenkov 2010. godine, Linda Bazina 2016. godine i Perica Bošković 2018. godine tako da danas nastavu kemije Odjel gotovo u cijelosti pokriva vlastitim kadrom. Ivica Ljubenkov svoja praktična iskustva, stečena dugogodišnjim radom u privredi, implementira u nastavu Analitičke kemije i u istraživački rad te jača suradnju s Umjetničkom akademijom uspostavljanjem analitičkog laboratorija na Odjelu za konzervaciju i restauraciju. Danas Odjel za kemiju broji 14 djelatnika od kojih je 8 diplomiralo na studijskoj grupi Biologija i kemija. Izrada studijskih programa, organizacija nastavnog rada, sastavljanje rasporeda i opremanje laboratorija samo su neka od mnogih zaduženja pročelnika koji su rukovodili Odjelom i studijem Kemije.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

137

ODJEL ZA KEMIJU

BIVŠI ČLANOVI Ime i prezime Maja Manger Marijan Parčina Hrvoje Pešutić Neven Vuletin Nikola Jurišić Marija Višić Zdenka Popović Ante Barić Željko Mrklić Ante Graovac Ivana Ujević

Datum rođenja 30.12.1920. 3.2.1905. 8.9.1928. 24.6.1942. 25.2.1903. 8.10.1943. 12.11.1937. 31.8.1943. 16.4.1941. 15.7.1945. 22.7.1965.

Godina dolaska 1950. 1953. 1966. 1963. 1966. 1967. 1981. 1982. 1988. 1999. 2006.

Godina odlaska 1965. 1977. 1969. 1967. 2009. 1993. 1989. 2006. 2012. 2007.

Zvanje asistentica profesor više škole profesor više škole laborant profesor više škole izvanredna profesorica viša laborantica docent viši predavač redoviti profesor, trajno zvanje docentica

PROČELNICI Ime i prezime Marija Višić Željko Mrklić Maja Pavela Vrančić Marija Višić Maja Pavela-Vrančić Roko Vladušić Viljemka Bučević Popović Ivica Ljubenkov

Godine mandata 1996. - 1998. 1998. - 2000. 2000. - 2001. 2001. - 2005. 2005. - 2013. 2013. - 2015. 2015. - 2017. 2017. -

SMJEŠTAJ I UVJETI RADA Praktični rad sa studentima u početku se odvijao u skromnim uvjetima te su s puno truda ostvareni uvjeti, osigurane kemikalije i izrađeni uređaji za izvođenje praktičnih vježbi iz kemije kako bi nastava postigla višu stručnu, pedagošku i znanstvenoistraživačku razinu. Tijekom osamdesetih godina u jednom oskudno opremljenom studentskom laboratoriju od oko 75 m2 s četiri drvene katedre preuređene u laboratorijske stolove i jednim digestorom iz pedesetih godina odvijali su se praktikumi iz kemije. Za potrebe predavanja i seminara Zavod za biologiju i Zavod za kemiju dijelili su dvije učionice s po 50 sjedećih mjesta, dok se prostor za nastavno osoblje sastojao od jedne prostorije (25 m2) s pet radnih stolova, koja je ujedno služila za pripremu vježbi, te jednog malog kabineta od 12 m2. Početkom devedesetih godina opremljen je još jedan manji studentski laboratorij od 35 m2, koji je porastom broja zaposlenih, u nedostatku kancelarijskog prostora služio i kao kabinet za asistente. Usprkos skučenosti prostora malobrojni djelatnici Zavoda za kemiju svu svoju aktivnost usmjeravali su prema zajedničkom cilju: stvaranju boljih uvjeta za praktični rad studenata, unapređenju nastavne djelatnosti i jačanju znanstvenoistraživačkog rada. U nedostatku odgovarajuće opreme i uređaja praktične vježbe iz Fizikalne i Analitičke kemije od-

138

Laboratorij u Teslinoj 12, 2000. Sjede: Željko Mrklić, Marija Višić. Stoje: Viljemka Bučević, Ivana Ujević, Stjepan Orhanović, Tonkica Sule, Maja Pavela-Vrančić

vijale su se u laboratorijima Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Kaštel Sućurcu. 2002. godine dijelom vlastitim sredstvima Fakulteta, a dijelom sredstvima Ministarstva znanosti i tehnologije kancelarijski prostori i studentski laboratoriji opremljeni su novim namještajem te je nastavnicima i studentima omogućen rad u primjerenijim uvjetima. Nabavkom sitne opreme osuvremenjene su laboratorijske vježbe, a svakom studentu je na početku semestra dan na korištenje komplet labora-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Studentski laboratorij u Teslinoj, 2002.

Studentski laboratorij na Kampusu Visoka, 2017.

Predavanja u amfiteatru, 2017.

torijskog pribora koji je bio potreban za izvođenje praktičnih vježbi. Porastom broja studenata na svim godinama studija laboratorijski prostor je bio u funkciji 12 sati na dan pa je, po završetku vježbi, Tonkica Sule jednu opremu zamjenjivala drugom kako bi sljedeća grupa studenata mogla započeti s radom. Prijelazom u novu zgradu na Kampusu Visoka 2017. godine stvoreni su uvjeti za kvalitetniji praktični rad u tri suvremeno opremljena studentska laboratorija, učinkovitiji nastavni rad u nekoliko učionica i amfiteatara, a nastavnici su dobili odgovarajući kancelarijski prostor u 11 kabineta.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

139

ODJEL ZA KEMIJU

NASTAVNA DJELATNOST Uvođenje Bolonjskog procesa u sustav visokog obrazovanja Republike Hrvatske 2005. godine dovelo je do značajnih promjena u nastavnim planovima i programima. Studij Biologije i kemije se restrukturira u trogodišnji preddiplomski studij Biologije i kemije i dvogodišnji diplomski studij Biologije i kemije, nastavnički smjer. Sav teret prilagodbe programa kolegija Kemije ECTS sustavu i uvjetima Bolonjske deklaracije pao je na leđa Marije Višić, tadašnje pročelnice Odjela za kemiju, koja je sate i dane provodila pred računalom unoseći potrebne podatke. U izvođenje studijskog programa, osim Odjela za kemiju i Odjela za biologiju, uključeni su i nastavnici drugih odjela Fakulteta: Odjela za matematiku, Odjela za fiziku, Odjela za informatiku i Samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti. 2012. godine, imajući u vidu sve veći interes i potrebu za stjecanjem znanja s područja znanosti o prehrani i utjecaja prehrane na zdravlje i prevenciju bolesti, Maja Pavela-Vrančić pokrenula je osnivanje preddiplomskog studija Nutricionizma. Osnivanjem ovog novog studija povećao se broj studenata i broj nastavnih sati Odjela za kemiju. Nastavu kemije održavali su nastavnici Odjela za kemiju: Maja Pavela-Vrančić, Stjepan Orhanović, Renata Odžak i Ivica Ljubenkov, ali u realizaciji studijskog programa sudjelovali su i nastavnici drugih odjela Fakulteta te Vladimir Ivančev s Medicinskog fakulteta, Katja Ćurin i Jadranka Marušić s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Darija Vrandešić-Bender s Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i Dragana Olujić Sekulić (Nutricionist d.o.o.). Premda je studij pobudio velik interes među maturantima, iz formalno-administrativnih razloga (nutricionizam spada u područje biotehničkih znanosti) 2017. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donosi odluku da se studij više ne upisuje. Osim na studiju Biologija i kemija nastavnici kemije aktivno sudjeluju u uspostavljanju i razvoju drugih studija pri Sveučilištu u Splitu pa tako od osnutka studija Biologija i ekologija mora 1998./99. godine pri Sveučilišnom odjelu za studije mora Maja Pavela-Vrančić i Stjepan Orhanović izvode nastavu kemijskih kolegija. Isto tako, nastava kemije na studiju Konzervacije i restauracije pri Umjetničkoj akademiji od svog začetka, 1999./00. školske godine odvija se u suradnji s Marijom Višić i Majom Pavelom-Vrančić, kao vanjskim suradnicama, da bi 2005. godine postao zajednički studij

140

dvaju fakulteta, pri čemu organizaciju i izvođenje kemijskih kolegija u cijelosti preuzima Zavod za kemiju (Maja Pavela-Vrančić, Stjepan Orhanović, Viljemka Bučević Popović, Renata Odžak, Ivica Ljubenkov), uspostavlja se znanstveno-istraživačka suradnja s Umjetničkom akademijom, a nastavna djelatnost se obogaćuje novim interdisciplinarnim sadržajima. Od 2003. do 2006. godine Maja Pavela-Vrančić bila je angažirana na međunarodnom studiju Science and Technology of the Environment and Territory (Italija-Hrvatska-Rumunjska). Osnivanjem sveučilišnog studija Mediteranska poljoprivreda 2005./06. godine Odjel preuzima obvezu izvođenja nastave kemije (Marija Višić, Maja Pavela-Vrančić, Renata Odžak) do 2012./13. školske godine kada se studij gasi. Danas, zahvaljujući bogatom nastavnom iskustvu, nastavnici Odjela za kemiju sudjeluju u izvođenju nastave i na studiju Medical studies in English pri Medicinskom fakultetu u Splitu (Maja Pavela-Vrančić), na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija (Renata Odžak, Viljemka Bučević Popović), diplomskom studiju Forenzike (Renata Odžak, Ivica Ljubenkov), diplomskom studiju Mediteranske kulture i stručnom studiju Prehrambene tehnologije pri Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu (Ivica Ljubenkov) te pri Sveučilištu u Mostaru (Roko Vladušić, Maja Pavela-Vrančić) dok su u prošlosti aktivno sudjelovali i u realizaciji studijskih programa Medicina, Dentalna medicina i Farmacija pri Sveučilištu u Splitu te pri Sveučilištu u Dubrovniku (Maja Pavela-Vrančić). 1997. godine Maja Pavela-Vrančić u suradnji s Nadom Bezić s Odjela za biologiju pokrenula je inicijativu za uspostavljanje prvog poslijediplomskog magistarskog studija Didaktika prirodnih znanosti namijenjenog diplomiranim profesorima biologije, kemije i fizike, ali zbog interdisciplinarne strukture studija, a u nedostatku odgovarajućeg znanstvenog područja i polja, do uspostavljanja studija dolazi tek 2003. godine. U razdoblju do 2011. godine osam polaznika ostvarilo je akademsku titulu magistra znanosti iz usmjerenja kemija. Ukidanjem magistarskih studija, 2011. godine studij prerasta u poslijediplomski doktorski studij Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti; usmjerenje: kemija, biologija, informatika i tehnika; prvi studij ove vrste u Republici Hrvatskoj, koji se bavi problemima nastave i učenja, a čijim je diplomiranim profesorima omogućeno stjecanje višeg akademskog stupnja u funkciji nastavničke struke. Ovaj

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Obrana prve doktorske disertacije iz obrazovanja u kemiji - Roko Vladušić, 2017.

Hrvatska konferencija o kemijskom obrazovanju, 2016. PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

141

NAZIV POGLAVLJA

Laboratorij za biokemiju i molekularnu biologiju, 2012.

studij privukao je pozornost diplomiranih profesora iz cijele zemlje te danas broji 27 studenata i do sada dvije obranjene doktorske disertacije iz obrazovanja u kemiji: Roka Vladušića i Sande Šimičić. U realizaciji programa doktorskog studija, kao nositelji kemijskih kolegija, sudjeluju Maja Pavela-Vrančić, Renata Odžak, Stjepan Orhanović i Ivica Ljubenkov. Renata Odžak od 2012. do 2016. godine vodi usmjerenje kemije, 2016. godine Stjepan Orhanović preuzima ovu funkciju, a od 2017. godine Maja Pavela-Vrančić obnaša dužnost voditeljice doktorskog studija. Visokoj razini kvalitete doktorskog studija pridonijeli su istaknuti znanstvenici iz zemlje i svijeta, pri čemu treba istaknuti doprinos Metke Vrtačnik iz Slovenije i Boba Bucata iz Australije, koji su pružili stručnu podršku pri sastavljanju programa i sudjelovali u realizaciji nastavnog procesa i znanstvenoistraživačkog rada kroz predavanja i mentorstvo. Bob Bucat je studente vodio kroz studij s velikim žarom i pozitivnom energijom te je, zahvaljujući njegovu nesebičnu angažmanu, Prirodoslovno-matematički fakultet u tri navrata (2010., 2012. i 2016. godine) bio suorganizator i domaćin Hrvatske konferencije o kemijskom obrazovanju.

142

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA KEMIJU

Laboratorij za kromatografske metode, 2017.

Znanstvenoistraživački laboratorij, 2017.

Studijski programi su se tijekom vremena u nekoliko navrata revidirali i osuvremenjivali novim nastavnim sadržajima. Pored temeljnih kolegija: Opća kemija, Organska kemija, Analitička kemija, Biokemija, Anorganska kemija, Fizikalna kemija i Metodika nastave kemije program je obogaćen suvremenim sadržajima iz biotehnologije, toksikologije, bioinformatike, prirodnih biološki aktivnih spojeva, metoda i tehnika izolacije fitonutrijenata, kemije ugljikohidrata u prehrani i dr. Nastava kemije organizirana je kroz predavanja, seminare i laboratorijske vježbe dok se metodičke vježbe i pedagoška praksa odvijaju u osnovnim i srednjim školama. Osim obveznih predmeta studentima se nude i izborni predmeti koje mogu pohađati na Fakultetu i izvan njega. Praćenje uspješnosti odslušanih sadržaja provodi se organiziranjem kolokvija, kvizova, usmenih prezentacija, seminarskih radova te pisanih i usmenih ispita. Pomoć studentima u savladavanju gradiva pruža se na konzultacijama s predmetnim nastavnikom i njegovim suradnicima. Kvaliteti i učinkovitosti nastavnog procesa nastavnici doprinose pisanjem sveučilišnih skripti i pripremom nastavnih materijala te na studentskim anketama postižu visoke ocjene za svoj nastavni rad. Studenti Odjela za kemiju stječu znanja i praktične vještine, koje ih osposobljavaju za rad u osnovnoj i srednjoj školi, a upoznavanjem s modernim tehnikama i metodama lako se uključuju u rad znanstvenoistraživačkih grupa na Fakultetu, ali i na drugim istraživačkim ustanovama u zemlji (Medicinski fakultet u Splitu, MEDILS, Institut Ruđer Bošković, Institut za oceanografiju i ribarstvo i dr.) i svijetu.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

143

ODJEL ZA KEMIJU

Odjel za kemiju podržava razne programe mobilnosti studenata pa su tako u nekoliko navrata, u okviru IAESTE razmjene, studenti iz Grčke i Finske sudjelovali u radu na projektima Maje Pavele-Vrančić, a u okviru ERASMUS programa studenti iz Litve, Italije i Turske već nekoliko godina zaredom pohađaju nastavu kemijskih kolegija čime se potiče odlazak naših studenata na strana sveučilišta radi stjecanja korisnih iskustava u struci. U okviru suradnje sa Sveučilištem u Coburgu, u Njemačkoj dvije studentice na drugoj godini studija Bioanalitike 2017./18. školske godine provode semestar radeći na projektu Matilde Šprung.

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST U nedostatku prostora i opreme u razdoblju do 1996. godine istraživački se rad odvijao u laboratorijima Kemijsko-tehnološkog fakulteta, u prostorima i na uređajima Kliničkog laboratorija za medicinsku dijagnostiku KBC-a Split te na Institutu za oceanografiju i ribarstvo. 2000. godine Maja Pavela-Vrančić u suradnji s Janošem Terzićem s Medicinskog fakulteta u Splitu uspostavlja i oprema znanstvenom opremom zajednički Laboratorij za molekularnu biologiju i biokemiju smješten u prostorima Medicinskog fakulteta. Kao voditeljica nacionalnih i bilateralnih projekata 2006./07. godine proširuje istraživačku grupu koja se bavi temeljnim istraživanjima iz polja biokemije i medicinske kemije. Time je mladim istraživačima-znanstvenim novacima na projektu omogućen rad na doktorskoj disertaciji, sudjelovanje na konferencijama i radionicama u zemlji i svijetu (Japan, Indija, Italija, Francuska, Švedska, Egipat) te stjecanje višeg akademskog stupnja iz polja biokemija i medicinska kemija. Danas Odjel za kemiju broji 12 doktora znanosti. Stjecanjem novih znanja i iskustava mlade kolegice i kolege produbljuju i šire svoj interes na nova područja istraživanja, donose nove ideje koje provode i realiziraju kroz vlastite projekte i razne oblike višegodišnje suradnje sa znanstveno-istraživačkim ustanovama u zemlji i svijetu. Suradnja na nacionalnoj razini: • Ivica Ljubenkov: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša (Katja Žanić) • Viljemka Bučević Popović: Medicinski fakultet u Splitu (Janoš Terzić)

144

• Renata Odžak i Linda Bazina: Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu (Tomica Hrenar) • Matilda Šprung: Medicinski fakultet u Splitu (Ivana Novak Nakir, Ivana Marinović-Terzić) • Ivana Mitar: Institut Ruđer Bošković, Zagreb (Mira Ristić, Svetozar Musić), Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu (Ante Prkić) • Barbara Soldo: Institut za poljoprivredu i turizam Poreč (Dean Ban) • Ivana Anđelić, Nenad Vuletić i Stjepan Orhanović: Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (Ivana Ujević, Danijela Bogner) • Perica Bošković: Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu (Ante Prkić) • Roko Vladušić: IV. Gimnazija, Split; CARNet i Profil Klett Međunarodna suradnja: • Ivica Ljubenkov: Biotehnološki fakultet u Ljubljani, Slovenija (Sonja Smole Možina), Fakultet tehnologije i metalurgije u Skopju, Makedonija (Mirjana Bocevska) • Perica Bošković: Institut za fizikalnu i teorijsku kemiju, Regensburg, Njemačka; Kemijski fakultet, Sveučilište Maria Curie-Sklodowska, Lublin, Poljska; Institut za medicinska istraživanja, Beograd, Srbija; Farmaceutski fakultet, Beograd, Srbija; Tehnološko -metalurški fakultet, Beograd, Srbija; Tehnološki fakultet, Novi Sad, Srbija. Svoje znanstvenoistraživačko iskustvo djelatnici Odjela integriraju u svakodnevni nastavni proces i tako studente upoznaju sa suvremenim trendovima u kemiji te novim interdisciplinarnim pristupima u rješavanju kemijskih zadataka. Prijelazom u novu zgradu fakulteta na Kampusu Visoka znanstveno-istraživački rad odvija se

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA KEMIJU

u osam laboratorija, od toga tri znanstvenoistraživačka laboratorija opće namjene u kojima se izvode istraživanja sukladno ciljevima aktualnih istraživačkih projekata. Istraživanja iz enzimologije: • Konformacijske promjene multifunkcionalnih proteina i dinamika proteinske strukture u reakcijskom mehanizmu enzimski kataliziranih reakcija • Mehanizmi regulacije proteina koji posreduju u staničnom procesu autofagije te proteina koji sudjeluju u popravku DNA • Uloga enzima u biološkoj transformaciji nutrijenata. Istraživanja vezana za ekosustav mora: • Pojava fitoplanktonskih toksina u morskim organizmima i njihovo djelovanje na biološke sustave • Istraživanje onečišćenja morskog ekosustava anorganskim (metali u tragovima) i organskim (BPA) onečišćivačima. Interdisciplinarna istraživanja iz sintetske kemije: • Priprava heterocikličkih spojeva i kvaternih amonijevih spojeva kao potencijalnih biološki aktivnih agensa • Sintetiza novih spojeva kinuklidina s potencijalnom primjenom u biomedicini i zdravstvu • Dizajn i sinteza oksima, potencijalnih protuotrova organofosfornih spojeva • Sinteza kationskih surfaktanata • Analiza biološke aktivnosti kako u prirodnim tako i de novo sintetiziranim organskim spojevima. Multidisciplinarna istraživanja primjenom instrumentalnih metoda: • Sinteza nano/mikrostruktura željezovih oksida s primjenom u razvoju višenamjenskih potenciometrijskih senzora

• Izrada specifičnih membrana za ionsko selektivne elektrode, kao i primjena ionskih senzora za određivanje različitih analita • Analiza hrane i ispitivanje antioksidacijskih svojstava namirnica • Analiza umjetnina. Istraživanja iz obrazovanja u kemiji: • Razvoj baza i primjena inteligentnih tutorskih (xTEx-Sys) sustava u nastavi kemije • Zakonitosti stjecanja znanja o poučavanju konkretnih kemijskih sadržaja i jezična pitanja u kemijskom obrazovanju. Preseljenjem u novu zgradu znanstveno-istraživačka oprema Fakulteta preseljena je s Medicinskog fakulteta u prostore Odjela za kemiju i to u pet specijaliziranih laboratorija: • Laboratorij za spektroskopske metode (UV-VIS spektrofotometar, fluorimetar, plate reader) • Laboratorij za kromatografske metode (visokotlačna tekućinska kromatografija - HPLC, brza tekućinska kromatografija proteina - FPLC) • Laboratorij za stanične kulture (autoklav, sterilna klupa, inkubatorska treskalica, inkubator) • Laboratorij za pripremu uzoraka (podna centrifuga, stolna centrifuga, vakuum centrifuga) • Laboratorij za elektroforezu (2D elektroforeza, elektroforeza proteina i DNA, uređaj za snimanje gelova). Rezultate znanstvenoistraživačkog rada djelatnici Odjela za kemiju objavljuju u međunarodno priznatim časopisima, od kojih neki spadaju u ponajbolje časopise struke, u zbornicima skupova, upoznaju znanstvenu javnost s rezultatima svojih istraživanja izlaganjima na domaćim i međunarodnim skupovima u vidu pozvanih predavanja ili poster-prezentacija, na ljetnim školama (EMBO 2001.) i znanstvenim radionicama. Aktivno sudjeluju u organizaciji kongresa (3. Kongres hrvatskih

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

145

NAZIV POGLAVLJA

Festival znanosti, 2017.

biokemičara (HB95), 1995.; EMBO, 2001.; HDBMB, 2016.; MathChemComp u razdoblju od 1999. do 2011. godine), ljetnih škola (Ivica Ljubenkov i Stjepan Orhanović: Mass spectrometry-the Swiss Knife in Bioanalysis, 2017. godine) i u programima popularizacije znanosti (Primatijada, Noć istraživača, Festival znanosti), a kroz posjete osnovnim i srednjim školama (STEM u gostima) nastoje učenicima približiti kemiju kroz pokuse i primjere iz svakodnevnog života i tako što više motivirati i zainteresirati učenike za studij kemije. Od niza drugih aktivnosti treba istaknuti: recenzentski rad (znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima, studijskih programa, znanstvenoistraživačkih projekata i sveučilišnih i školskih udžbenika), mentorstvo i podizanje znanstvenog podmlatka, ustrojstvo i organizacija novih laboratorija, vježbališta i praktikuma, uvođenje novih kolegija, nabavku i instalaciju nove opreme, članstvo u društvima, Matičnom odboru za kemiju, u raznim povjerenstvima na sveučilišnoj i nacionalnoj razini te u upravi Fakulteta (dekani, prodekani). Senat Sveučilišta u Splitu je Maji Paveli-Vrančić 2015. godine dodijelio Plaketu Sveučilišta u Splitu za izuzetan doprinos razvoju Sveučilišta u Splitu,

146

Prikaz broja objavljenih radova djelatnika Odjela za kemiju prema područjima istraživanja (InCites)

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

CHEMISTRY, MULTIDISCIPLINARY

#15

FOOD SCIENCE & TECHNOLOGY

#12

CHEMISTRY, MEDICINAL

MATHEMATICS, INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

CHEMISTRY, PHYSICAL

COMPUTER SCIENCE, INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

MATHEMATICS, APPLIED

PHYSICS, ATOMIC, MOLECULAR & CHEMICAL

NUTRITION & DIETETICS

ODJEL ZA KEMIJU

odnosno, za istaknuti rad na znanstvenom, nastavnom i stručnom polju. Za stručni rad na Odjelu za kemiju posebno je zaslužan Roko Vladušić koji je angažiran u aktivnostima poput stručnih predavanja i radionica na stručnim skupovima, kao član Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja iz kemije (od 2015. do 2017. godine), voditelj Stručnog vijeća učitelja kemije osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije (od 2005. do 2006. godine), suorganizator i moderator javne tribine o Nacionalnom okvirnom kurikulumu RH (2010. godine), član Ispitne komisije za polaganje stručnih ispita iz kemije (od 2009. do danas), konzultant ERS-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja za predmetne kurikulume Kemija i Priroda (2016. godine) te autor i koautor brojnih školskih izdanja. Odjel za kemiju sudjeluje u provedbi programa Dopunskog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja iz kemije za polaznike sa završenim odgovarajućim nenastavničkim studijima, u okviru kojega Roko Vladušić sudjeluje kao predavač, a obnašao je i dužnost voditelja programa (od 2009. do 2011. godine). Danas Odjel za kemiju ima kadrovski potencijal te prostorne i infrastrukturne uvjete za daljnje oživotvorenje započetih inicijativa, učvršćenje postignutih pozitivnih rezultata i pokretanje novih ideja u cilju razvoja znanstveno-istraživačkih projekata, unapređenja kvalitete nastavnog procesa i afirmacije Fakulteta.

Izvještaj o znanstvenoj produktivnosti djelatnika Odjela za kemiju (Web Of Science)

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

147

Sadašnji članovi ODJELA ZA KEMIJU

dr. sc. MAJA PAVELA-VRANČIĆ redovita profesorica u trajnom zvanju Rođena 12. travnja 1952. godine u Splitu, magistrirala 1980. godine i doktorirala 1989. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2011. godine izabrana je u zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. studenog 1980. godine i obavljala je dužnosti: pročelnice Zavoda za biologiju i kemiju od 1989. do 1991. godine, pročelnice Zavoda za kemiju od 1993. do 1997., od 1999. do 2001., od 2005. do 2009. godine, pročelnice Odjela za kemiju od 2009. do 2011. godine, prodekanice za znanost od 1996. do 1999. godine, dekanice od 2001. do 2005. godine. Područje znanstvenog interesa: multifunkcionalni enzimski sustavi u sintezi prirodnih biološki aktivnih tvari poput antibiotika, citostatika i toksina.

dr. sc. STJEPAN ORHANOVIĆ docent Rođen 5. veljače 1961. godine u Splitu, magistrirao 1993. godine i doktorirao 2002. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2008. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlen na ovom fakultetu od 24. listopada 1989. godine i obavljao je dužnosti prodekana za znanost od 2009. do 2010. godine i prodekana za financije i razvoj od 2010. do 2016. godine. Područje znanstvenog interesa: mehanizmi enzimski kataliziranih reakcija, konformacijske promjene proteina i dinamike proteinske strukture u reakcijskom mehanizmu, biokemijska istraživanja vezana za ekosustav mora, uloga enzima u biološkoj transformaciji nutrijenata i pojava fitoplanktonskih toksina u morskim organizmima.

TONKICA SULE viša laborantica Rođena 16. travnja 1954. godine u Splitu, diplomirala 1986. godine na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. Zaposlena na ovom fakultetu od 9. travnja 1992. godine.

148

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

dr. sc. VILJEMKA BUČEVIĆ POPOVIĆ docentica

dr. sc. IVANA ANĐELIĆ poslijedoktorandica

Rođena 6. svibnja 1972. godine u Splitu, magistrirala 2003. godine i doktorirala 2010. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2013. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. travnja 1998. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za kemiju od 2015. do 2016. godine. Područje znanstvenog interesa: proteini i enzimski sustavi.

dr. sc. RENATA ODŽAK docentica Rođena 22. listopada 1967. godine u Splitu, magistrirala 1997. godine i doktorirala 2004. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2008. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. listopada 2005. godine i obavljala je dužnosti: predsjednice Povjerenstva za izdavačku djelatnost od 2009. do 2011. godine, voditeljice usmjerenja kemija na poslijediplomskom studiju Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti od 2012. do 2016. godine, voditeljice Odbora za unaprjeđenje kvalitete od 2014. do 2016. godine, prodekanice za poslovanje od 2016. godine do danas. Područje znanstvenog interesa: organska sinteza novih heterocikličkih derivata supstituiranih kinuklidina, imidazola ili benzilimidazola.

Rođena 24. prosinca 1975. godine u Splitu, doktorirala 2015. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2015. godine izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. lipnja 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: analiza zagađenja okoliša i hrane tekućinskom kromatografijom, analiza uzoraka slika radi određivanja korištenih ulja za sušenje plinskom kromatografijom.

dr. sc. MATILDA ŠPRUNG docentica Rođena 22. kolovoza 1980. godine u Splitu, doktorirala 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2018. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. srpnja 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: proteinska i medicinska kemija, složene konformacijske dinamike neribosomskih peptid-sintetaza, mehanizmi regulacije proteina, sintetiziranje novih biološki aktivnih spojeva kinuklidina.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

149

ODJEL ZA KEMIJU

dr. sc. IVANA MITAR poslijedoktorandica

dr. sc. ROKO VLADUŠIĆ viši predavač Rođen 24. kolovoza 1971. godine u Splitu, magistrirao 2006. godine i doktorirao 2017. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. 2016. godine izabran je u zvanje viši predavač za prirodne znanosti, polje interdisciplinarne prirodne znanosti. Zaposlen na ovom fakultetu od 13. studenog 2006. godine i obavljao je dužnost pročelnika Odjela za kemiju od 2011. do 2015. godine. Područje znanstvenog interesa: metodika nastave kemije.

dr. sc. BARBARA SOLDO poslijedoktorandica Rođena 10. srpnja 1979. godine u Splitu, doktorirala 2016. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2016. godine izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 16. lipnja 2007. godine. Područje znanstvenog interesa: biokemijske analize i ispitivanja hlapljivih spojeva u namirnicama, analiza biološke aktivnosti kako u prirodnim tako i de novo sintetiziranim organskim spojevima.

150

Rođena 1. veljače 1982. godine u Splitu, doktorirala 2015. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. 2015. godine izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 15. lipnja 2007. godine. Područje znanstvenog interesa: kemijska sinteza nano/mikrostruktura željezovih oksida.

dr. sc. NENAD VULETIĆ poslijedoktorand Rođen 28. travnja 1978. godine u Splitu. Magistrirao 2003. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu i doktorirao 2015. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2015. godine izabran je u zvanje poslijedoktoranda za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlen na ovom fakultetu od 2. veljače 2009. godine. Područje znanstvenog interesa: istraživanje onečišćenja morskog ekosustava anorganskim (metali u tragovima) i organskim (BPA) onečišćivačima.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA KEMIJU

dr. sc. IVICA LJUBENKOV docent

dr. sc. PERICA BOŠKOVIĆ docent

Rođen 28. ožujka 1958. godine u Splitu, magistrirao 1991. godine i doktorirao 2000. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2011. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlen na ovom fakultetu od 7. travnja 2010. godine i obavljao je dužnost pročelnika Odjela za kemiju od 2017. godine do danas. Područje znanstvenog interesa: ispitivanja spektroskopskim i kromatografskim metodama uzoraka hrane, prehrambenih proizvoda i biološki aktivnih spojeva.

Rođen 21. studenog 1985. godine u Čapljini, doktorirao 2015. godine na Kemijsko-tehnološkom fakultetu. 2018. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlen na ovom fakultetu od 9. siječnja 2018. godine. Područje znanstvenog interesa: termodinamika raznih ionskih reakcija u binarnim i ternarnim sustavima, formulacija koloidnih sustava za transport lijekova, izrada specifičnih membrana za ionsko selektivne elektrode.

LINDA BAZINA asistentica Rođena 25. kolovoza 1990. godine u Splitu, diplomirala 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. 2016. godine izabrana je u zvanje asistentice za prirodne znanosti, polje kemija. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. svibnja 2016. godine. Područje znanstvenog interesa: kemija heterocikličkih spojeva, sinteza i biološka aktivnost kvaternih amonijevih spojeva.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

151

NAZIV POGLAVLJA

Odjel za matematiku

prof. dr. sc. NIKOLA KOCEIĆ-BILAN

POVIJESNI RAZVITAK izv. prof. dr. sc. Tanja Vučičić, prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan Odjel za matematiku PMF-a u Splitu, kao i matični Fakultet, svoje institucionalno utemeljenje baštini od Više pedagoške škole (VPŠ) osnovane 1945. godine, prve svjetovne visokoškolske ustanove u Dalmaciji, i njezinih studija matematike. Pravilnik o radu VPŠ-a u početku je predviđao studiranje unutar 8 grupa studijskih predmeta. U trećoj grupi bile su matematika i fizika, a u osmoj crtanje s matematikom. Studiranje je trajalo dvije godine na svim grupama. Prvi profesorski zbor VPŠ-a brojio je 13 članova; Antun Hruš i Ivan Supek djeluju u dvije grupe unutar kojih se studirala matematika. 1951./52. akademske godine Viša pedagoška škola počinje raditi kao trogodišnja. Trogodišnji studij matematike, i dalje dvopredmetno, odvijao se u desetogodišnjem periodu. U njegovoj realizaciji, pored Antuna Hruša, sudjeluju i Stjepan Mintaković, Miroslav Nikolić i Ivo Jukica. 1961./62. akademske godine temeljem čl. 65 Zakona o pedagoškim akademijama (NN, 32/60)

VPŠ u Splitu, kao i ona u Zagrebu, pretvorena je u dvogodišnju Pedagošku akademiju. Kao takva počinje raditi 1961./62. akademske godine s katedrama (njih 17) kao osnovnim ustrojbenim jedinicama. Katedra za matematiku izvodi dvogodišnji studij matematike u okviru studijskih grupa Razredna nastava – matematika i Matematika – fizika. Profesori na Katedri za matematiku bili su Miroslav Nikolić i Ivo Jukica. Nikolić se posebno, uz klasične stručne kolegije, posvećuje metodici nastave matematike, a Jukica geometriji. 1978./79. akademske godine Pedagoška akademija integrira se s Filozofskim fakultetom u Zadru i od te godine matematika se studira u okviru četverogodišnjeg studija Matematika -fizika. U realizaciji studija, uz nastavnike matematike sa splitskog sveučilišta, sudjeluje nekoliko uvaženih zagrebačkih profesora Sibe Mardešić, Pavle Papić, Žarko Dadić, Zoran Pusić, a postupno se ciljano zapošljava asistentski kadar od vrsnih, tek diplomiranih studenata matematike sa zagrebačkog PMF-a. 1983. godine splitski dio zadarskog FF-a orijentira se na prirodne znanosti te postaje njegov samostalni OOUR, tj. institucija naziva - Sveučilište

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

153

NAZIV POGLAVLJA

Ivo Jukica, 50-ih godina prošlog stoljeća

Sjednica Zavoda, krajem 90-ih godina prošlog stoljeća

Sjednica Zavoda, početkom 21. stoljeća

154

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA MATEMATIKU

U prvom redu - Branko Červar, Snježana Braić, Domina Ban, Milica Klaričić Bakula; gore - Anka Golemac, Tanja Vučičić, Anita Matković, 3. hrvatski matematički kongres, 2004.

Borka Jadrijević i Nikola Koceić-Bilan, 3. hrvatski matematički kongres, 2004.

Marko Matić i Tanja Vučičić, predavaonica br. 32, 2004.

u Splitu, Filozofski fakultet Zadar, OOUR Prirodoslovno-matematičkih znanosti i studija odgojnih područja u Splitu. Ustrojstveno, matematičari pripadaju njegovu Odsjeku za matematiku koji djeluje unutar Zavoda za matematiku i fiziku. 1985./86. akademske godine pokrenut je novi studij Matematika - informatika. I ovaj novi matematički studij je nastavnički, a diplomirani studenti stječu titulu profesora matematike i informatike. Postupno se okuplja informatički nastavnički kadar - Ivica Boljat i Herman Bilić.

1987. godine osniva se Zavod za matematiku i informatiku. Jezgru toga Zavoda čine nastavnici Odsjeka za matematiku, dok Odsjek za fiziku prelazi u samostalni Zavod za fiziku. Dva zavoda nadalje zajednički organiziraju studij Matematika - fizika, a Zavod za matematiku i informatiku postaje nositeljem studija Matematika - informatika. 1991. godine splitski OOUR se odvaja od FF-a Zadar u samostalni fakultet. Institucija postaje Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Zavod za matematiku i informatiku nastavlja djelovati pod istim nazivom te oba matematička studijska programa također. 1998./99. akademske godine pokrenut je jednopredmetni studij Matematike, također nastavničkog smjera. Nositelj studija je Zavod za matematiku i informatiku. 1999. godine osniva se Zavod za matematiku. Zavod za matematiku i informatiku se transformira u Zavod za matematiku i Zavod za informatiku. Od tada su ova dva Zavoda sunositelji studija Matematika - informatika, a Zavod za matematiku samostalno vodi studij Matematike. 2004. godine Odjel, u suradnji s Hrvatskim matematičkim društvom, organizira Treći hrvatski matematički kongres. Dvanaest godina poslije Odjel je prihvatio organizaciju i Sedmoga hrvat-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

155

NAZIV POGLAVLJA

Odjel za matematiku, 2014.

Članovi Odjela u amfiteatru na Dan fakulteta, 2017.

skog matematičkog kongresa koji će se održati 2020. godine u Splitu. 2005./06. akademske godine transformiranjem svih postojećih dodiplomskih studija pokreću se prvi studiji u skladu s Bolonjskim procesom: trogodišnji preddiplomski studiji Matematika, Matematika i informatika te Matematika i fizika, odnosno, dvogodišnji diplomski studiji: Matematika i informatika, smjer: nastavnički; Matematika i fizika, smjer: nastavnički te Matematika, smjerovi: računarski, teorijski i nastavnički. Diplomski studiji računarskog i teorijskog usmjerenja predstavljaju prve nenastavničke (tzv. „inženjerske“) studije matematike na splitskom sveučilištu. 2008. godine osnivanjem splitskog PMF-a Zavod prema Statutu dobiva današnji naziv -

156

Odjel za matematiku. Odjel ostaje nositelj ili sunositelj svoja tri preddiplomska studija te tri diplomska studija. 2015. godine, nakon 70 godina djelovanja pod različitim imenima u sklopu različitih visokoobrazovnih institucija na istoj adresi - Teslina 12, Odjel za matematiku preselio se u novu zgradu na adresi Ruđera Boškovića 33 na Sveučilišnom kampusu gdje započinje s nastavom 14. prosinca 2015. godine kao prva ustrojbena jedinica sva 3 fakulteta smještena u zgradi. 7. svibnja 2017. godine, na Dan sv. Dujma, zaštitnika grada Splita, Odjel za matematiku pokrenuo je prva dva znanstvena i stručno-metodička matematička časopisa pod nazivom Acta Mathematica. 2018. godine Odjel broji 26 članova, a posebno valja istaknuti da je njih čak 15 završilo neki od matematičkih studija na matičnoj ustanovi. Prema područjima znanstvenog interesa svojih članova Odjel pokriva sve najvažnije matematičke grane.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA MATEMATIKU

BIVŠI ČLANOVI Ime i prezime Antun Hruš Hranko Smodlaka Miroslav Nikolić Stjepan Mintaković Ivo Jukica Ljuban Dedić Ratko Paić Damir Henč Nikica Uglešić Herman Bilić Nenad Ujević Dubravka Ban Anita Matković Branko Červar Ante Vučemilović Ivan Lekić Josip Slipčević

Datum rođenja 29.3.1903. 26.2.1900. 6.5.1918. 24.5.1911. 27.3.1918. 19.2.1956. 21.2.1945. 31.3.1952. 22.12.1949. 7.4.1937. 26.1.1954. 22.5.1967. 26.7.1966. 31.7.1949. 4.6.1935. 29.10.1984. 24.10.1987.

Godina dolaska

Godina odlaska

Zvanje

1945. 1946. 1952. 1953. 1961. 1980. 1983. 1983. 1986. 1987. 1987. 1989. 1990. 1991. 1992. 2010. 2015.

1960. 1961. 1982. 2010. 2010. 2005. 2005. 1997. 2009. 2002. 2006. 2014. 2001. 2016. 2017.

profesor više škole profesor više škole profesor više škole profesor više škole profesor više škole redoviti profesor viši predavač, trajno zvanje docent redoviti profesor, trajno zvanje predavač izvanredni profesor docentica asistentica docent docent znanstveni novak stručni suradnik

PROČELNICI Ime i prezime Ante Vučemilović Ratko Paić Nikica Uglešić Branko Červar Vlasta Matijević Anka Golemac Tanja Vučičić Ljuban Dedić Nenad Ujević Milica Klaričić Bakula Saša Krešić-Jurić Borka Jadrijević Snježana Braić Nikola Koceić-Bilan

Godine mandata 1983. – 1985. 1985. – 1987. 1987. – 1993. 1993. – 1998. 1998. – 1999. 1999. – 2001. 2001. – 2003. 2003. – 2005. 2005. – 2006. 2006. – 2008. 2008. – 2010. 2010. – 2012. 2012. – 2015. 2015. -

Odjel u potrazi za slobodnom prostorijom zasjeda na Odjelu za politehniku, 2012.

SMJEŠTAJ I UVJETI RADA Od 1945. godine do 2005. godine Odjel za matematiku, pod različitim nazivima, kao ustrojbena jedinica različitih visokoobrazovnih institucija, bio je smješten na adresi Teslina 12. Budući da se u stoljetnoj zgradi, na toj adresi, smjestilo više obrazovnih institucija, Odjel za matematiku dijelio je sudbinu svih ostalih ustrojbenih jedinica PMF-a. Prvenstveno zbog nedostatka predavaonica i kabinetskog prostora uvjeti rada nisu bili primjereni ni za znanstveni ni za nastavni rad. Ipak, i u takvim otežanim uvjetima rada studenti su rado upisivali matematičke studije za koje su sve predviđene kvote najčešće bile popunjene, a članovi su Odjela znanstveno-istraživački rad mahom obavljali kod kuće. No takvi uvjeti su pridonijeli bliskosti među

Sjednica Odjela u kabinetu br. 32, 2013.

članovima Odjela, razvijanju međusobne tolerancije i solidarnosti i stvaranju poticajne atmosfere za mlade istraživače. Za te vrijednosti, kao i za određeni sklad i jedinstvo Odjela, može se reći da su najvrjednije odlike Odjela za matematiku sačuvane do danas.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

157

NAZIV POGLAVLJA

Legendarna predavaonica br. 22 nakon preuređenja, 2014.

U zgradi, u Teslinoj ulici od 80-ih godina prošlog stoljeća samo su dva kabineta bila namijenjena matematičarima. Bio je to mali kabinet s izlazom u učionicu broj 22 te soba broj 32 u kojoj je znalo sjediti i po desetak nastavnika dijeleći isti radni stol i računalo. Kasnije su matematičari dobili još dva mala kabineta (tzv. „staklenike“) i to bez prozora, koja su početkom 2000-ih godina adaptirana u standardne urede u kojima je sjedilo najmanje 4 nastavnika. Treba spomenuti da je, osim u Teslinoj, Odjel u 90-im godinama prošlog stoljeća imao na raspolaganju i jedan manji ured u Biskupovoj palači. Jedina predavaonica, koju je Odjel za matematiku imao na raspolaganju za svoje potrebe, bila je legendarna predavaonica broj 22 koja je doživjela i jednu adaptaciju. Kapacitet joj je bio 50 mjesta, a u njoj su se osim nastave matematičkih kolegija odvijali znanstveni kolokviji, predavanja Splitskog matematičkog društva, sjednice Odjela i obrane diplomskih radova pa bi najčešće ta prostorija bila zauzeta svakim danom od 8 do 20 sati. Daljnje širenje Odjela, povećanje studijskih programa i broja studenata više nije bilo moguće ostankom u Teslinoj ulici. Od kraja 2000-ih godina Odjel za matematiku, kao i cijeli PMF, željno iščekuje preseljenje u novu zgradu. Čim su se ostvarili minimalni uvjeti, na jesen 2015. godine, uz poticaj tadašnjeg dekana Ante Bilušića i pročelnika Odjela Nikole Koceića-Bilana, Odjel je donio odluku o preseljenju. Usprkos tome što niti jedna ustrojbena jedinica bilo kojeg od tri fakulteta, kojima je nova zgrada na Sveučilišnom kampusu namijenjena, još nije preselila, Odjel se uselio na 3. kat zgrade i 14. prosinca 2015. godine započeo s nastavom, a 16. pro-

158

Postavljanje plakata na 3. katu nove zgrade 2016. Slijeva nadesno - Tanja Vojković, Ivan Jelić, Dino Peran

sinca rektor Šimun Anđelinović u pratnji tadašnjeg dekana PMF-a Ante Bilušića i pročelnika Odjela za matematiku Nikole Koceića-Bilana dolazi pozdraviti brucoše preddiplomskog studija Matematike koji su započeli s nastavom u novoj zgradi. Time je označen početak nove ere Odjela za matematiku i splitskog PMF-a čije su ostale ustrojbene jedinice selile iz Tesline ulice na novu adresu u narednim mjesecima. Budući da samo tjedan dana prije početka nastave predavaonice još nisu bile opremljene pločama, ni projektorima, a kabineti uredskim namještajem i cijela je zgrada bila praktički prazna, Odjel se iskazao velikom organiziranošću i efikasnošću pri selidbi, opremanju novih prostora, kao i organizaciji života i rada u novoj zgradi. Nedugo po preseljenju Odjel je uredio sve prostore za koje je zadužen. Posebno treba istaknuti 40-ak originalno izrađenih edukativnih plakata, obješenih po hodnicima 3. kata, s prepoznatljivim motivima splitske arhitekture i povijesno-kulturne baštine na

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Ratko Paić, Nikola Koceić-Bilan, Joško Mandić, Borka Jadrijević, 2016.

Autor naziva Tupi kutak Nikica Uglešić, 2016.

Nikola Koceić-Bilan i Goran Erceg postavljaju natpis Tupi kutak na društvenu prostoriju, 2017.

Pročelnik izlaže povijest prilikom svečane sjednice Odjela, 2016. PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

159

NAZIV POGLAVLJA

Pročelnik Nikola Koceić-Bilan s asistentima Odjela, Prirodoslovac, 2017.

kojima se mogu iščitati prigodne matematičke priče, zatim kamene satove s različitim matematičkim formulama itd. U novoj zgradi Odjel za matematiku ima na raspolaganju 22 kabineta, 7 predavaonica kapaciteta od 40 do 60 mjesta te dvije informatičke učionice. Na kraju je uređena i prostorija B-3-35, zamišljena kao društvena prostorija, odnosno prostorija za sjednice Odjela. Svečanom sjednicom Odjela održanoj 16. prosinca 2016. godine simbolički je obilježeno preseljenje u novu zgradu i kraj uređenja prostora. Sjednici su nazočili svi trenutačni, bivši i umirovljeni članovi Odjela. Tom je prigodom Nikica Uglešić dodijelio prostoriji B-3-35 ime Tupi kutak, koje je odmah prihvaćeno, pa se taj naziv može vidjeti na samom ulazu u prostoriju. Preseljenjem u novu zgradu Odjel je počeo realizirati mnoge aktivnosti za koje nije imao mogućnosti u starim prostorima u Teslinoj. Tako je organizirano nekoliko znanstvenih i stručnih skupova, različite radionice, večeri matematike, nastava u sklopu Centra izvrsnosti iz matematike, aktivnosti popularizacije znanosti (Prirodoslovac), promocije matematičkih studija (maturanti splitskih gimnazija u gostima). Preseljenjem su se stvorili uvjeti za

160

povećanje broja i modernizaciju matematičkih studija, zapošljavanje novih matematičara na Odjelu te aktivniju ulogu Odjela u svim strukovnim matematičkim aktivnostima u Dalmaciji.

NASTAVNA DJELATNOST 2005. godine prilagođavaju se postojeći matematički studijski programi Bolonjskom procesu te se dotadašnji dodiplomski studiji preoblikuju u tri trogodišnja preddiplomska studija i tri diplomska studija. Tako se od tada pa sve do danas na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu izvode preddiplomski studiji: Matematika, Matematika i informatika i Matematika i fizika te diplomski studiji: Matematika, smjerovi: računarski, teorijski, nastavnički; Matematika i informatika, smjer: nastavnički i Matematika i fizika, smjer: nastavnički. Osim tri različita nastavnička matematička studija na diplomskoj razini, od 2005. godine se po prvi put studentima nude i „inženjerski“ smjerovi matematičkih studija i to studij računarstva i teorijske matematike. Zbog promišljene strategije zapošljavanja i primanja novih asistenata, ali i već afirmiranih znanstvenika, Odjel je narastao u svim aspektima i postao prepoznatljiv i u znanstvenom i u nastavnom smislu. Zbog dobre kadrovske pokrivenosti i povećanja broja nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima Odjel prema područjima znanstvenog interesa svojih članova pokriva sve najvažnije

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA MATEMATIKU

matematičke grane. Sve je to omogućilo novi kvalitativni pomak u matematičkim studijima. Tako je 2018./19. akademske godine planirano na preddiplomski studij Matematike uvesti tri smjera koja studenti odabiru na 2. godini i to: matematički, računarski i primijenjena matematika. U skladu s tim sam studij mijenja ime u preddiplomski sveučilišni studij Matematika; smjer: matematički, računarski i primijenjena matematika. Ovaj studij je zamišljen kao vrsta „inženjerskog studija“ matematike nakon kojega bi studenti mogli nastaviti studiranje na diplomskoj razini, u prvom redu, na bilo kojem inženjerskom smjeru matematike kako na PMF-u u Splitu, tako i drugdje u Hrvatskoj i svijetu. Za razliku od inženjerskog matematičkog preddiplomskog studija, u 2018./19. akademskoj godini dvopredmetni preddiplomski studij Matematika i informatika imat će nastavnički karakter i promijenit će ime u preddiplomski sveučilišni studij Matematika i informatika; smjer: nastavnički. Njegov prirodni nastavak na diplomskoj razini je nastavnički studij Matematike, Informatike ili Matematike i informatike. Ovom promjenom Odjel za matematiku radi jasniju distinkciju između nastavničkih i inženjerskih usmjerenja, već na preddiplomskoj razini, s nadom da će time u budućnosti pridonijeti većem broju diplomiranih nastavnika matematike, čiji deficit, depopulaciji Hrvatske unatoč, je sve očitiji, pogotovo na području Dalmacije.

Predavanje Anke Golemac u predavaonici 11, u Teslinoj, krajem 90-ih godina prošlog stoljeća

Još od Domovinskog rata pa sve do danas velik broj nastavnika Odjela za matematiku izvodi nastavu na Sveučilištu u Mostaru i to na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Fakultetu strojarstva i računarstva te na Građevinskom fakultetu. Posebno na FPMOZ-u, još od njegova osnutka do danas, nastavu na matematičkim preddiplomskim i diplomskim studijima najvećim dijelom pokrivaju i izvode članovi Odjela za matematiku, obnašaju pročelničke dužnosti matematičkih studija te pomažu u razvoju vlastitog matematičkog kadra. Članovi Odjela izvodili su nastavu matematičkih kolegija na više sastavnica Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Dubrovniku i Veleučilišta u Šibeniku. Posebno treba naglasiti da su na ostalim sastavnicama Sveučilišta katedre za matematičke kolegije mahom kadrovski pokrivene diplomiranim matematičarima PMF-a u Splitu. Članovi Odjela za matematiku sudjelovali su u osnivanju i operacionalizaciji međunarodnog trogodišnjeg preddiplomskog studija Science and Technology of the Environment and Territory, koji su 2001. godine organizirala sveučilišta Uni-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

161

ODJEL ZA MATEMATIKU

versity of Molise, Italija, Valahia University of Targoviste, Rumunjska i University of Split, Hrvatska. Na tom su studiju bili nositelji kolegija Mathematics te su izradili nastavne i ispitne materijale na engleskom jeziku potrebne za učenje na daljinu.

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST Tradicionalno, matematičari su prema područjima znanstvenog interesa podijeljeni u znanstvene seminare kojima se formalizira suradnja znanstvenika unutar iste istraživačke grupe i koji objedinjuju sve matematičare nekog sveučilišta sa sličnim znanstvenim interesima. Neki od tih seminara u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku su i službeno registrirani unutar zajedničkog doktorskog studija i svaki doktorand se opredjeljuje za jedan od ponuđenih seminara. Pregled godišnjih aktivnosti pojedinih seminara prikazan je u godišnjaku Hrvatskog matematičkog društva. Aktivnost seminara prvenstveno se ogleda u znanstvenim sastancima unutar kojih članovi, ali nerijetko i gostujući znanstvenici, izlažu aktualne matematičke teme koje su predmet njihova istraživanja. Mlađim istraživačima ovakva izlaganja su od velike koristi jer sve iznesene rezultate podvrgavaju neformalnoj recenziji i stručnoj prosudbi svojih kolega. Znanstvena aktivnost iz matematike na Sveučilištu u Splitu organizirano je započela 1986. godine osnivanjem Matematičkog seminara. U radu seminara sudjelovali su svi matematičari zaposleni na institucijama Sveučilišta u Splitu, a voditelj je bio Nikica Uglešić. Na seminaru su prezentirani originalni rezultati te rezultati poznati iz literature iz različitih matematičkih disciplina. Posebno aktivna bila je mala grupa topologa s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja kojoj je pripadao i sam voditelj seminara, a čest gost seminara bio je ugledni svjetski topolog Sibe Mardešić, porijeklom iz Splita, s Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Upravo na njegov poticaj 1993. godine grupa topologa se izdvojila osnivanjem Topološkog seminara Sveučilišta u Splitu. Tako se 1993. godine Matematički seminar dijeli na Topološki seminar i Seminar za matematičku analizu i algebru. Seminar za matematičku analizu i algebru djelovao je samo nekoliko godina, njegov voditelj bio je Ljuban Dedić, a tajnica Domina Ban.

162

TOPOLOŠKI SEMINAR prof. dr. sc. Vlasta Matijević Topološki seminar u Splitu osnovan je 1993. godine. Prvi voditelj bio je Nikica Uglešić, tajnik Ante Vučemilović, a uz njih bili su još i članovi Branko Červar i Vlasta Matijević te Sibe Mardešić, kao pridruženi član. Prvi predavači na Topološkom seminaru bili su Nikica Uglešić i Sibe Mardešić sa serijom predavanja u lipnju i srpnju 1993. godine. Prvih godina u radu seminara sudjelovali su i drugi matematičari s PMF-a, mahom algebričari poput Joška Mandića, Anke Golemac i Tanje Vučičić, dok i oni nisu osnovali svoj seminar. Od 2000. godine početnoj skupini pridružuju se mlađi kolege topolozi, diplomanti PMF-a. Današnji voditelji seminara su Vlasta Matijević i Nikola Koceić-Bilan, tajnik je Goran Erceg, a članovi su još Ivančica Mirošević (FESB), Zdravko Čuka (FGAG) i Ivan Jelić. Od 2005. godine Topološki seminar u Splitu uključen je u Zajednički poslijediplomski doktorski studij matematike Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu kao jedan od njegovih znanstvenih seminara te je otad studentima doktorskog studija i formalno dozvoljeno da svoju doktorsku disertaciju izrade u okviru Topološkog seminara u Splitu. Dosad su u okviru seminara izrađene dvije doktorske disertacije i to Gorana Ercega i Zdravka Čuke. Prema savjetu Sibe Mardešića, tajnik seminara je, počevši od 1995. godine, pismeno izvještavao o godišnjim aktivnostima seminara, a izvještaji su objavljivani u prilogu Godišnjak časopisa Glasnik matematički u rubrici Kolokviji i seminari. Iz tih je izvještaja vidljivo da se na seminaru razvila bogata znanstvena aktivnost koja je rezultirala objavljivanjem brojnih znanstvenih radova pojedinih članova seminara te zajedničkih radova u koautorstvu članova seminara. Članovi seminara bili su aktivni istraživači na pet znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te jednog međunarodnog znanstvenog projekta. To su sljedeći projekti: Poliedarske aproksimacije i teorija oblika (voditelj Sibe Mardešić od 1991. do 1994. godine), Teorija oblika i inverzni sustavi poliedara (voditelj Ivan Ivanšić od 1996. do 2002. godine), Oblik i teorija proširenja (voditelj Ivan Ivanšić od 2000. do 2006. godine), Inverzni sustavi topoloških prostora i primjene (voditeljica Vlasta Matijević od 2002. do 2007. godine), Grubi oblik i klasifikacija natkrivanja (voditeljica Vlasta Matijević od 2007. do 2013. godine) i Fundation of shape theory (voditelji Sibe Mardešić i Nikita Šekutkovski, bilateralni hrvat-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA MATEMATIKU

sko-makedonski znanstveno-istraživački projekt od 2010. do 2012. godine). Članovi seminara razvili su i bogatu međunarodnu suradnju koja je rezultirala objavljivanjem zajedničkih radova članova seminara s uglednim topolozima inozemnih sveučilišta. U okviru te suradnje na seminaru su gostovali predavači iz SAD-a, Japana, Španjolske, Poljske, Slovenije, Makedonije i Italije. U lipnju 2018. godine planira se održati međunarodni znanstveni skup kojim bi se proslavila 25. godišnjica Topološkog seminara u Splitu.

SEMINAR ZA KOMBINATORNU I DISKRETNU MATEMATIKU prof. dr. sc. Anka Golemac Seminar za diskretnu matematiku u Splitu Zajedničkog poslijediplomskog doktorskog studija matematike djeluje od 2008./09. akademske godine. Članovi Seminara u proteklom razdoblju bili su: Suzana Antunović (FGAG), Snježana Braić, Iva Budimir (FGAG), Anka Golemac, Ivana Grgić, Tonći Kokan, Joško Mandić, Sarah Rajtmajer, Jelena Sedlar (FGAG), Aljoša Šubašić, Tanja Vojković, Tanja Vučičić i Damir Vukičević. Dužnost voditelja obavljali su Tanja Vučičić, Damir Vukičević, i Joško Mandić. Tajnice su bile Snježana Braić i Tanja Vojković, koja to obavlja i sada. U okviru Seminara

Topološki seminar u Splitu, 2017. Zdravko Čuka, Goran Erceg, Vlasta Matijević, Ivančica Mirošević, Nikola Koceić-Bilan, Nikica Uglešić, Ivan Jelić

održano je više od 80 izlaganja (preko 160 sati) čiji su sadržaji uglavnom bili izvorni znanstveni radovi te pregledi relevantnih znanstvenih rezultata iz novije literature. Bilo je i nekoliko izlaganja gostiju s drugih sveučilišta: Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta Primorska (Slovenija), Michigan Technological Universityja (SAD). Seminar je nastavak ranijih višegodišnjih aktivnosti članova istraživačke skupine Odjela za matematiku PMF-a u Splitu iz područja teorije kombinatornih dizajna, konačnih grupa i srodnih diskretnih struktura (Snježana Braić, Anka Golemac, Joško Mandić, Tanja Vučičić) te istraživačke skupine iz područja matematičke kemije i primijenjene teorije grafova (Damir Vukičević i drugi). Teme kojima se Seminar bavi uglavnom i spadaju u spomenuta područja diskretne matematike. Najvažniji motiv ustrojavanja Seminara bio je omogućiti mladim kolegama, studentima poslijediplomskog doktorskog studija Matematike (Sarah Rajtmajer, Tanja Vojković, Suzana Antunović, Tea Martinić, Aljoša Šubašić, Ivana Grgić, Iva Budimir i drugi), izvršavanje di-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

163

ODJEL ZA MATEMATIKU

jela obveza na studiju kroz sudjelovanje u radu seminara, posebice u pripremi njihovih doktorskih disertacija.

SEMINAR NEJEDNAKOSTI I PRIMJENE izv. prof. dr. sc. Milica Klaričić Bakula Seminar Nejednakosti i primjene započeo je neformalno s radom 1994. godine. Pokretač i prvi voditelj seminara bio je akademik Josip Pečarić dok sada, uz njega, seminar ima još troje voditelja: Sanju Varošanec, Ivana Perića i Marka Matića. Seminar Nejednakosti i primjene uvršten je u popis seminara poslijediplomskog studija Matematike Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine, a Glasnik matematički izvještava o njegovu radu od 1999. godine. Marko Matić ujedno je i voditelj splitskoga ogranka Seminara koji je započeo s izdvojenim radom 2004. godine. Od tada su članovi splitskoga seminara i njihovi gosti održali preko 70 sastanaka na kojima su izlagani izvorni znanstveni radovi. Članovi splitskog ogranka Seminara Nejednakosti i primjene su (po redu učlanjenja): Marko Matić, Milica Klaričić Bakula, Anita Matković (FESB), Josipa Barić (FESB), Senka Banić (FGAG), Jurica Perić, Slavica Ivelić Bradanović (FGAG), Maja Andrić (FGAG), Neda Lovričević (FGAG), Ana Barbir (FGAG).

SEMINAR ZA ALGEBRU doc. dr. sc. Gordan Radobolja Od 2016./17. godine aktivan je Seminar za algebru na kojem sudjeluju Gordan Radobolja (voditelj), Dino Peran, Saša Krešić-Jurić, Tea Martinić i Marija Bliznac Trebješanin te studenti matematike i fizike. Dana 24. studenog 2016. godine Gordan Radobolja održao je prvo izlaganje pod naslovom Liejeve algebre i njihove reprezentacije I. Tijekom prva tri semestra održano je ukupno trinaest seminara.

ZNANSTVENI I STRUČNI ČASOPISI Na Dan sv. Dujma, zaštitnika grada Splita, 2017. godine pokrenuta su prva dva matematička časopisa na splitskom sveučilištu. To su znanstveni matematički časopis Acta mathematica Spalatensia (AMAS) i matematički stručno-metodički časopis Acta mathematica Spalatensia. Series didactica oba u izdanju Odjela za matematiku i Splitskog matematičkog društva. Znanstveni časopis namijenjen

164

je znanstvenicima i istraživačima u području prirodnih znanosti, polja matematika, a sadržavat će isključivo autentične znanstvene radove na engleskom jeziku nad kojima je proveden međunarodni recenzentski postupak. Metodički časopis namijenjen je širokoj matematičkoj populaciji i to u prvom redu učiteljima i nastavnicima Matematike u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, ali isto tako i studentima matematike, sveučilišnim profesorima i nastavnicima, kao i svima koji se na bilo koji način bave matematikom, a imaju afinitet za popularne teme iz različitih grana matematike i izlazit će na hrvatskom jeziku. Izvršni urednici oba časopisa su Damir Vukičević, Nikola Koceić-Bilan, Borka Jadrijević i Milica Klaričić Bakula. Prvi broj oba časopisa, osim na web-stranicama, očekuje se u tiskanom izdanju do sredine 2018. godine.

SURADNJA S INOZEMSTVOM Znanstvena suradnja članova Odjela sa stranim matematičarima rezultirala je koautorstvom brojnih znanstvenih radova, ali i njihovim boravkom na stranim obrazovno-znanstvenim institucijama i obratno. U sklopu takvih suradnji članovi Odjela boravili su i držali predavanja na sljedećim institucijama: University of La Rioja, Logrono, Španjolska; University of Warsaw, Poljska (Vlasta Matijević); Waseda University, Tokio, Japan (Vlasta Matijević, Nikola Koceić-Bilan), University of Adelaide, Australija (Marko Matić); Institute of Analysis and Number Theory, Graz University of Technology, Austrija; Institute of Mathematics, University of Debrecen, Mađarska; Institute for Advanced Mathematical Research, University of Strasbourg, Francuska (Borka Jadrijević); HEC Montreal, Montreal, Kanada; University of Kashan, Kashan i Shahid Rajaee Teacher Training University, Teheran, Iran; University of Lanzhou, Lanzhou, Kina; Óbuda University, Budimpešta, Mađarska (Damir Vukičević); Sveučilište u Skoplju, Makedonija (Vlasta Matijević, Nikola Koceić-Bilan); Sveučilište u Mariboru, Slovenija (Vlasta Matijević, Nikola Koceić-Bilan). Odjel za matematiku u sklopu Erasmus programa ima sporazum s velikim brojem europskih, ali i svjetskih sveučilišta. Pored nekoliko dolazaka studenata i nastavnika matematičkih studija, od osoblja Odjela za matematiku do sada su Vlasta Matijević i Nikola Koceić-Bilan boravili na Sveučilištu u Perugiji, a Goran Erceg na Sveučilištu u Mariboru.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA MATEMATIKU

Prikaz broja objavljenih radova djelatnika Odjela za matematiku prema područjima istraživanja (InCites)

Izvještaj o znanstvenoj produktivnosti djelatnika Odjela za matematiku (Web of Science)

MATHEMATICS

#59

DOKTORSKI STUDIJ MATHEMATICS, APPLIED

#55

CHEMISTRY, MULTIDISCIPLINARY

#40

MATHEMATICS, INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

#30

COMPUTER SCIENCE, INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

#20

PHYSICS, ATOMIC, MOLECULAR & CHEMICAL

Od 2007. godine Odjel je integriran u Zajednički sveučilišni poslijediplomski doktorski studij matematike svih četiriju hrvatskih sveučilišta i njegovi nastavnici aktivno sudjeluju predlaganjem naprednih kolegija i vođenjem doktorskih disertacija matematičkih doktoranada. U sklopu ovoga doktorskog studija nastavnici Odjela za matematiku do sada su predložili i održali 4 napredna kolegija: Homotopski tip i kategorije oblika (Vlasta Matijević, Nikola Koceić-Bilan, Nikica Uglešić), Kategorijske homotopske teorije (Nikica Uglešić), Grupe gruboga oblika, Unutarnji pristup obliku (Nikola Koceić-Bilan), mentorirali više doktorskih disertacija doktorandima splitskog, ali i drugih sveučilišta.

CHEMISTRY, PHYSICAL

PHYSICS, MATHEMATICAL

PHYSICS, MULTIDISCIPLINARY

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

165

Sadašnji članovi ODJELA ZA MATEMATIKU

dr. sc. MILICA KLARIČIĆ BAKULA izvanredna profesorica

dr. sc. VLASTA MATIJEVIĆ redovita profesorica u trajnom zvanju Rođena 8. siječnja 1955. godine u Splitu, magistrirala 1986. godine i doktorirala 1991. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2016. godine izabrana je u zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. studenog 1980. godine i obavljala je dužnosti: pročelnice Odjela za matematiku i prodekanice za znanost. Područje znanstvenog interesa: geometrijska topologija, teorija oblika.

Rođena 14. studenog 1966. godine u Splitu, magistrirala 1996. godine i doktorirala 2005. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2010. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 8. listopada 1990. godine i obavljala je dužnosti: pročelnice Odjela za matematiku i prodekanice za znanost od 2012. do 2016. godine. Područje znanstvenog interesa: matematička analiza, posebno nejednakosti i primjene, poopćenja konveksnosti i primjene.

dr. sc. TANJA VUČIČIĆ izvanredna profesorica Rođena 21. lipnja 1955. godine u Solinu, magistrirala 1989. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu i doktorirala 1999. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2013. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 16. prosinca 1982. godine i obavljala je dužnost pročelnice Zavoda za matematiku FPMZOP od 2001. do 2003. godine. Područje znanstvenog interesa: diskretna matematika, kombinatorni dizajni i s njima povezane incidencijske strukture.

166

dr. sc. JOŠKO MANDIĆ izvanredni profesor Rođen 22. svibnja 1956. godine u Splitu, magistrirao 1994. godine i doktorirao 2000. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 10. rujna 1991. godine. Područje znanstvenog interesa: diskretna matematika, algebarska kombinatorika, konačne geometrije, t-dizajni, diferencijski skupovi.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

dr. sc. ANKA GOLEMAC redovita profesorica u trajnom zvanju

dr. sc. NIKOLA KOCEIĆ-BILAN redoviti profesor

Rođena 1. studenog 1956. godine u mjestu Vrdi, Mostar. Magistrirala 1988. godine i doktorirala 1990. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabrana je u zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. veljače 1994. godine. Obavljala je dužnosti: prodekanice za nastavu od 1997. do 1999. godine, pročelnice Zavoda za matematiku od 1999. do 2001. godine i dekanice od 2007. do 2011. godine. Područje znanstvenog interesa: diskretna matematika s naglaskom na konstrukcije i klasifikacije kombinatornih dizajna i srodnih struktura.

Rođen 31. siječnja 1973. godine u Splitu, magistrirao 2004. godine i doktorirao 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2018. godine izabran je u zvanje redovitog profesora - prvi izbor za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 15. studenog 1999. godine i obavlja dužnost pročelnika Odjela za matematiku. Područje znanstvenog interesa: topologija, teorija oblika, algebarska topologija, metodika nastave matematike.

dr. sc. DAMIR VUKIČEVIĆ redoviti profesor dr. sc. SNJEŽANA BRAIĆ docentica Rođena 7. listopada 1970. godine u Splitu, magistrirala 2005. godine i doktorirala 2007. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2010. godine izabrana je u zvanje docentice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 15. studenog 1996. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za matematiku od 2012. do 2015. godine. Područje znanstvenog interesa: diskretna matematika, konačne geometrije, teorija dizajna.

Rođen 1. rujna 1975. godine u Splitu, magistrirao 2000. godine i doktorirao 2003. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 15. studenog 1999. godine. Područje znanstvenog interesa: kombinatorika, diskretna matematika, teorija grafova, ekstremalna teorija grafova, matematička kemija, molekularni deskriptori, društvene mreže, kompleksne mreže, algoritmi i optimizacije, data mining, bioinformatika.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

167

ODJEL ZA MATEMATIKU

dr. sc. MARKO MATIĆ redoviti profesor u trajnom zvanju Rođen 8. travnja 1954. godine u Čavoglavama, magistrirao 1986. godine i doktorirao 1998. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2011. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. svibnja 2003. godine. Područje znanstvenog interesa: matematička analiza, posebno matematičke nejednakosti i njihove primjene u teoriji vjerojatnosti i numeričkoj analizi.

dr. sc. JURICA PERIĆ docent Rođen 13. veljače 1980. godine u Splitu, magistrirao 2005. godine i doktorirao 2012. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2013. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. veljače 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: matematička analiza, klasične nejednakosti, Jensenova nejednakost, konveksne funkcije, operatorski konveksne funkcije.

dr. sc. SAŠA KREŠIĆ-JURIĆ redoviti profesor u trajnom zvanju

dr. sc. ANA LAŠTRE viša asistentica Rođena 20. rujna 1981. godine u Makarskoj, doktorirala 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2014. godine izabrana je u zvanje više asistentice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. studenog 2005. godine.

168

Rođen 7. svibnja 1967. godine u Splitu, doktorirao 1995. godine na University of Georgia, Athens, SAD. 2017. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. ožujka 2006. godine i obavljao je dužnost pročelnika Odjela za matematiku od 2008. do 2010. godine. Područje znanstvenog interesa: algebarske metode u matematičkoj fizici s primjenama na nekomutativnu geometriju, integrabilni sistemi i primijenjena matematika..

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA MATEMATIKU

dr. sc. BORKA JADRIJEVIĆ izvanredna profesorica

dr. sc. ANDRIJANA ĆURKOVIĆ viša asistentica

Rođena 21. rujna 1965. godine u Splitu, magistrirala 1997. godine i doktorirala 2001. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2009. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. listopada 2006. godine i obavljala je dužnost pročelnice Odjela za matematiku od 2010. do 2012. godine. Područje znanstvenog interesa: teorija brojeva (diofantske jednadžbe i diofantske aproksimacije), kriptografija.

Rođena 23. lipnja 1981. godine u Splitu, doktorirala 2013. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2013. godine izabrana je u zvanje više asistentice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. listopada 2007. godine. Područje znanstvenog interesa: asimptotička analiza, mehanika fluida, optimizacija oblika.

dr. sc. TANJA VOJKOVIĆ poslijedoktorandica

dr. sc. GORDAN RADOBOLJA docent Rođen 12. listopada 1982. godine u Splitu, doktorirao 2012. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2015. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. siječnja 2007. godine. Područje znanstvenog interesa: algebre verteks operatora, beskonačno dimenzionalne Liejeve algebre.

Rođena 24. rujna 1983. godine u Splitu, doktorirala 2015. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2015. godine izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 2. veljače 2009. godine. Područje znanstvenog interesa: diskretna matematika, teorija grafova.

dr. sc. GORAN ERCEG poslijedoktorand Rođen 20. veljače 1985. godine u Splitu, doktorirao 2016. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2016. godine izabran je u zvanje poslijedoktoranda za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 4. ožujka 2010. godine. Područje znanstvenog interesa: teorija kontinuuma, topološki dinamički sustavi.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

169

ODJEL ZA MATEMATIKU

dr. sc. TEA MARTINIĆ BILAĆ poslijedoktorandica Rođena 12. rujna 1985. godine u Splitu, doktorirala 2016. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 4. ožujka 2010. godine. Područje znanstvenog interesa: realizacije Liejevih algebri i konstrukcija diferencijalnog računa na nekomutativnim prostorima.

dr. sc. VESNA GOTOVAC poslijedoktorandica Rođena 18. svibnja 1985. godine u Splitu, doktorirala 2017. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine je izabrana je u zvanje poslijedoktorandice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 10. veljače 2011. godine. Područje znanstvenog interesa: stohastička geometrija, prostorna statistika.

dr. sc. ALJOŠA ŠUBAŠIĆ poslijedoktorand ŽELJKA ZORIĆ viša predavačica Rođena 30. kolovoza 1971. godine u Zagrebu, diplomirala 1996. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabrana je u zvanje više predavačice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 1. siječnja 2011. godine. Područje znanstvenog interesa: nastava matematike.

170

Rođen 10. studenog 1985. godine u Splitu, doktorirao 2017. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2017. godine izabran je u zvanje poslijedoktoranda za područje prirodnih znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 10. veljače 2011. godine. Područje znanstvenog interesa: kombinatorna i diskretna matematika, teorija dizajna.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA MATEMATIKU

IVAN JELIĆ asistent Rođen 21. studenog 1991. godine u Splitu. 2016. godine izabran je u zvanje asistenta za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 13. travnja 2016. godine. Područje znanstvenog interesa: topologija, teorija oblika.

DINO PERAN asistent Rođen 20. svibnja 1991. godine u Šibeniku, diplomirao 2015. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.. 2016. godine izabran je u zvanje asistenta za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 13. travnja 2016. godine. Područje znanstvenog interesa: verteks algebre, beskonačno dimenzionalne Liejeve algebre, teorija reprezentacija Liejevih algebri.

dr. sc. IVO UGRINA docent Rođen 21. svibnja 1983. godine u Splitu, doktorirao 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 2016. godine izabran je u zvanje docenta za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlen na ovom fakultetu od 24. ožujka 2017. godine. Područje znanstvenog interesa: visoko dimenzionalna statistika, klasifikacija, regresija, tenozori u primjenama, vjerojatnosni modeli u primjenama (biologija i računarstvo), simulacije vjerojatnosnih modela, neparametarska statistika, računsko učenje, bioinformatika.

MARIJA BLIZNAC TREBJEŠANIN asistentica Rođena 15. ožujka 1991. godine u Splitu, diplomirala 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. 2017. godine je izabrana je u zvanje asistentice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 24. ožujka 2017. godine. Područje znanstvenog interesa: teorija brojeva, diofantove m-torke.

JELENA PLEŠTINA asistentica Rođena 7. prosinca 1990. godine u Splitu, diplomirala 2016. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.. 2017. godine izabrana je u zvanje asistentice za prirodne znanosti, polje matematika. Zaposlena na ovom fakultetu od 24. ožujka 2017. godine.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

171

NAZIV POGLAVLJA

Odjel za politehniku

izv. prof. dr. sc. TOMISLAV MATIĆ

POVIJESNI RAZVITAK Odjel za politehniku PMF-a u Splitu započinje svoj razvoj nakon osnivanja Pedagoške akademije u Splitu 1963. godine, pravnog sljednika Više pedagoške škole. Kao jedna od 17 katedri u Statutu Pedagoške akademije navodi se Katedra za tehnički odgoj¸ koja 1965. godine mijenja ime u Katedru za osnove tehnike i proizvodnje, a 1967. godine u Katedru za tehničko obrazovanje. U organizacijskom smislu katedra je bila osnovna nastavna organizacijska jedinica. Kroz povijest je ova ustanova prolazila brojne programske i ustrojbene promjene. Tako je 1983. godine postala jedinica Filozofskog fakulteta u Zadru, Sveučilišta u Splitu. Dobila je naziv Osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) Prirodoslovno-matematičkih znanosti i studija odgojnih područja u Splitu. Tom promjenom i u Statutu OOUR-a Katedra za tehničko obrazovanje mijenja naziv u Zavod za politehniku. U sastavu OOUR-a Zavod je svojim djelovanjem osposobljavao budući nastavnički kadar za proizvodno-tehničko obrazovanje, osiguravajući stručne, pedagoške i organizacijske preduvjete potrebne za stjecanje tehničkih i metodičkih kompetencija. 1991. godi-

ne splitski OOUR odvaja se od Filozofskog fakulteta u Zadru u samostalni fakultet, kao sastavnica Sveučilišta u Splitu. Institucija mijenja ime i postaje - Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu čiji sastavni dio je i Zavod za politehniku. U razdoblju od 1991. godine do 2008. godine odvajaju se pojedini zavodi, što dovodi i do promjena naziva fakulteta: nakon izdvajanja Zavoda za likovnu umjetnost, Zavoda za glazbenu umjetnost, Zavoda za učitelje i Zavoda za predškolski odgoj, Fakultet mijenja ime u Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije u Splitu; izdvajanjem Zavoda za kineziologiju 2008. godine, Fakultet dobiva današnji naziv - Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu. Iste godine Zavod za politehniku mijenja ime u današnji naziv - Odjel za politehniku. Nastavnici Odjela obnašali su odgovorne upravljačke funkcije na matičnoj ustanovi. Tako su na dužnosti prodekana bili: od 1997. do 1998. godine Josip Milat, 1999. godine Kosta Ugrinović, od 1999. do 2001. godine Ante Krstulović, 2008. godine Vladan Papić te od 2016. godine do danas Vladimir Pleština. Istaknuto mjesto dekana fakulteta

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

173

ODJEL ZA POLITEHNIKU

BIVŠI DJELATNICI Ime i prezime Ante Bilić Vjekoslav Viđak Miroslav Medić Stanislav Bebić Mario Oršulić Ante Bajić Ante Čorkalo Ivica Boljat Josip Milat Šime Kovačević Željko Pjaca Ivanka Domikulić Kosta Ugrinović Mate Marinković Ante Krstulović Goran Fučko Mila Roguljić Vladan Papić

Datum rođenja 10.9.1919. 10.5.1929. 25.1.1927. 14.11.1941. 24.7.1943. 9.5.1953. 18.5.1947. 19.6.1956. 24.11.1938. 4.9.1952. 14.8.1940. 14.6.1965. 20.7.1933. 6.1.1936. 29.6.1943. 19.4.1948. 3.4.1960. 6.8.1968.

Godina dolaska 1964. 1965. 1966. 1968. 1980. 1981. 1981. 1982. 1982. 1983. 1987. 1989. 1989. 1992. 1992. 1997. 1998. 2002.

Godina odlaska 1967. 1972. 1968. 1996. 1988. 1995. 1996. 1987. 2007. 2017. 2005. 1998. 1999. 1993. 2013. 2013. 2008. 2009.

Zvanje nastavnik profesor više škole profesor više škole predavač profesor više škole asistent predavač predavač redoviti profesor, trajno zvanje stručni suradnik viši predavač, trajno zvanje asistentica izvanredni profesor predavač redoviti profesor, trajno zvanje viši predavač viša predavačica izvanredni profesor

PROČELNICI Ime i prezime Ante Krstulović Kosta Ugrinović Željko Pjaca Josip Milat Goran Fučko Vladan Papić Tomislav Matić

Godine mandata 1995. – 1996. 1996. – 1999. 1999. – 2000. 2000. – 2001. 2001. – 2005. 2005. – 2008. 2008. -

obnašali su od 1989. do 1990. godine Josip Milat te od 1992. do 1996. godine Kosta Ugrinović. Svojim angažmanom dali su velik doprinos, kako razvoju Fakulteta tako i matičnog Odjela.

SMJEŠTAJ I UVJETI RADA Dugi niz godina Odjel za politehniku djelovao je na adresi Teslina 6, dislociran iz glavne zgrade matičnog fakulteta. Nastavnu aktivnost provodio je u skromnim prostornim uvjetima. Do 2007. godine na raspolaganju je imao tri učionice, P11 od cca 40 m2, P34 od cca 25 m2 i P22 od cca 40 m2, koja je prenamijenjena u računalnu učionicu i u kojoj se održavala nastava informatičke grupe predmeta. Praktična nastava održavala se u laboratoriju za elektrotehniku, elektroniku i automatiku od cca 25 m2. U prizemlju zgrade, u cca 100 m2 bila je radionica opremljena strojevima za obradu drva i metala. Sama oprema u laboratoriju i u radionici datirala je iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Dio laboratorijskih uređaja, modela, maketa i drugih eksponata izradi-

174

Radionica - dio za strojnu obradu metala

li su studenti Odjela kao prilog svojim diplomskim radovima. Nakon izdvajanja Zavoda za kineziologiju 2007. godine prostorni uvjeti su se dodatno pogoršali jer su sporazumom o odvajanju učionice P11 i P34 pripale kineziologiji. Cjelokupna nastava koju je provodio Odjel odvijala se u samo jednoj učionici s 30 sjedećih mjesta i laboratoriju sa 16 mjesta.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Radionica - dio za strojnu obradu drva

Članovi Zavoda za politehniku, 2003., slijeva nadesno: Tomislav Matić, Željko Pjaca, Goran Fučko, Mila Roguljić, Ante Krstulović, Vladan Papić, Šime Kovačević PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

175

NAZIV POGLAVLJA

Učionica P11 u staroj zgradi, 2000.

Radionica – školski CNC stroj, 2001.

Praktikum za elektroniku i automatiku, 2017.

Praktikum za robotiku i strojarstvo – Udruga za robotiku Inovatic, 2017.

176

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Praktikum za elektrotehniku, 2017.

ODJEL ZA POLITEHNIKU

Preseljenjem Fakulteta u novu zgradu, na Sveučilišni kampus Odjel dobiva prostore i novu opremu čime su osigurani uvjeti za kvalitetnije izvođenje nastave, stručnog i znanstvenog rada. Praktična nastava realizira se u suvremeno opremljenim prostorima: Praktikumu za elektroniku i automatiku, Praktikumu za elektrotehniku, Praktikumu za metodiku nastave tehnike, Praktikumu za obradu materijala, Praktikumu za robotiku i strojarstvo te Računalnoj učionici, koji se prostiru na cca 270 m2. Praktikumi su opremljeni suvremenim laboratorijskim ispitnim stolovima koji zadovoljavaju sve nastavne i sigurnosne uvjete. U prizemlju zgrade smještena je radionica s teškim strojevima za strojnu obradu drva i metala u kojoj studenti izvode praktične vježbe iz Metodike tehnike i Obrade materijala.

U suradnji s bivšim studentima, djelatnici Odjela sudjeluju u radu Udruge za robotiku Inovatic. Međusobna suradnja bazirana je na organizaciji radionica modelarstva i robotike u čijoj realizaciji sudjeluju nastavnici i studenti studija Informatika i tehnika. Na ovakav način, studenti su direktno uključeni u organizaciju nastave i korištenje novih tehnologija. Radionice se organiziraju za djecu osnovnoškolskog uzrasta.

NASTAVNA DJELATNOST Nastavni rad na Odjelu usmjeren je na stjecanje temeljnih tehničkih znanja iz područja elektrotehnike, elektronike i strojarstva te, također, i metodičkih

znanja potrebnih za buduće nastavničko zanimanje. Kroz povijest Odjel je sudjelovao u izvođenju nastave različitih studijskih grupa. Sama nastavna djelatnost kontinuirano se mijenjala, a najznačajnije promjene događale su se u godinama kada su se mijenjali nastavni planovi postojećih studijskih grupa, odnosno kada su se osnivale nove. Kao značajne godine za razvoj nastavne djelatnosti mogu se izdvojiti: • 1983./84. – 1. generacija upisanih studenata na četverogodišnji jednopredmetni diplomski studij Politehnike • 1990./91. – zadnja generacija upisanih studenata na jednopredmetni studij Politehnike • 1990./91. – 1. generacija upisanih studenata na dvopredmetni četverogodišnji diplomski studij Fizika – politehnika • 1998./99. – studij Fizika – politehnika mijenja ime u studij Fizika i tehnička kultura • 1998./99. – 1. generacija upisanih studenata na studij Tehnička kultura i informatika • 1999./00. – studij Tehnička kultura i informatika mijenja ime u studij Informatika i tehnička kultura • 2005./06. – dolazi do reorganizacije studija na preddiplomski i diplomski studij po Bolonjskom procesu. Dobivene su dopusnice za izvođenje dvaju studija: Fizika i tehnika te Informatika i tehnika. Uvođenjem Bolonjskog procesa u visoko školstvo 2005. godine četverogodišnji diplomski program Informatike i tehničke kulture, čijim se završetkom stjecalo zvanje profesora/ profesorice Informatike i tehničke kulture, reorganizira se na preddiplomski i diplomski studij. Osim na preddiplomskom i diplomskom studiju Informatike i tehnike, djelatnici Odjela izvode nastavu i na poslijediplomskom znanstvenom studiju Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti, usmjerenje tehnika. Također, na Odjelu se provodi program cjeloživotnog obrazovanja na Dopunskom pedagoško-didaktičko-psihološko-metodičkom obrazovanju iz područja edukacije tehnike.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

177

NAZIV POGLAVLJA

Zahvalnica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

178

NAZIV POGLAVLJA

Državno ekipno natjecanje iz obrazovnog sektora Elektrotehnike i računalstva, 2017.

Croatian Makers robotička liga, 2016.

Odjel kontinuirano prati razvojne trendove tehnike i tehnologije te sukladno tome uvodi izmjene u nastavne planove i programe. S obzirom da je bit politehnike sinergija više područja, poseban naglasak kod unaprjeđivanja nastavnih programa stavlja se na STEM područje. U praktičnu i metodičku nastavu uvode se nove tehnologije i uređaji poput Arduina, Raspberry Pija, micro:bita te robotskih kitova Lego.

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST Na Odjelu su zaposlene osobe koje se bave istraživanjima iz područja tehničkih znanosti, polja elektrotehnike i strojarstva te područja društvenih znanosti. Neka istraživanja kojima se bave djelatnici Odjela navedena su u nastavku: PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

179

ODJEL ZA POLITEHNIKU

Izvještaj o znanstvenoj produktivnosti djelatnika Odjela za politehniku (Web of Science)

- proučavanje i analiza metoda za prepoznavanje i praćenje objekata računalnim vidom s posebnim osvrtom na objekte u vodi, razvoj metoda za izdvajanje dinamičke i statičke pozadine iz slika; analiza novih tehnologija iz područja robotike, automatike, elektronike i računalnog vida s ciljem primjene u svakodnevnom životu; interdisciplinarnost i primjena mobilne robotike kroz obrazovni kontekst - proučavanje svojstava novih tehnologija: supravodljivost, superkondenzatori, protočni elektrokemijski kondenzatori, nanotehnologija i njihova primjena u elektroenergetici, s posebnim osvrtom na obnovljive izvore energije; teorijska i praktična primjena koncepta mjerne nesigurnosti u području elektrotehnike - analiza tranzijentnog odziva žičanih struktura na elektromagnetske valove; optimiziranje numeričkog modeliranja tla s gubitcima direktno u vremenskoj domeni s obzirom na vrijeme proračuna i memorijske zahtjeve - proučavanje metoda za procjenu vijeka trajanja zavarenih metalnih konstrukcija, s naglaskom na analizu naprezanja; detekcija i procjena oštećenja u kompozitnim konstrukcijama primjenom naprednih matematičkih algoritama

180

- istraživanje edukacijskih perspektiva STEM područja: analiza razvojnih trendova STEM područja i didaktička primjena u nastavnim sadržajima, praćenje razvojnih trendova i integracija istih u osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske kurikulume; analiza i uvođenje nove tehnologije u nastavu zbog stjecanja aktualnih i potrebnih kompetencija u STEM području; konstruktivni pristup nastavi i modularna nastava te razvijanje kurikuluma općeg i specijalnog tehničkog osposobljavanja učenika koji se baziraju na suvremenim tehničko-tehnološkim spoznajama i aktualnim pedagoškim paradigmama. Djelatnici Odjela sudjelovali su u realizaciji znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti, bilo vođenjem projekata, bilo sudjelovanjem djelatnika u radu projekata na drugim sastavnicama splitskog sveučilišta. Također, Odjel je sudjelovao i u međunarodnom STEM projektu Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Osim toga djelatnici Odjela, angažirani na znanstvenom projek-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

ODJEL ZA POLITEHNIKU

ENGINEERING, MULTIDISCIPLINARY

ENGINEERING, ELECTRICAL & ELECTRONIC

TELECOMMUNICATIONS

MATHEMATICS, INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

COMPUTER SCIENCE, ARTIFICIAL INTELLIGENCE

PHYSICS, APPLIED

COMPUTER SCIENCE, INFORMATION SYSTEMS

AUTOMATION & CONTROL SYSTEMS

INSTRUMENTS & INSTRUMENTATION

Prikaz broja objavljenih radova djelatnika Odjela za politehniku prema područjima istraživanja (InCites)

tu Ante Krstulovića, sudjelovali su u organizaciji međunarodne znanstvene radionice pod okriljem NATO Science for Peace and Security Programme, koja je održana 2009. godine u MedILS-u u Splitu. Tradicionalno su članovi Odjela godinama sudjelovali u organizaciji i vođenju natjecanja učenika iz Tehničke kulture gdje su bili voditelji ocjenjivačkih povjerenstava. I danas Odjel nastavlja tu tradiciju promicanja interesa za tehnikom već od mlađih dobnih uzrasta. Članovi Odjela sudjelovali su u organizaciji prvog kola Croatian Makers ro-

botičke lige održanog u svibnju 2016. godine, koji je bio jedan od prvih događaja takve vrste u novoj zgradi Fakulteta. Cilj ovog događanja je poticanje i uključivanje robotike, automatike i programiranja u edukaciju u osnovnoškolskom uzrastu. Platforma na kojoj se odvija liga je edukacijski robot mBot (Bluetooth verzija) koja nudi vrlo jednostavan ulazak u svijet robotike, ali omogućava i naprednije korištenje. U suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Odjel je sudjelovao u organizaciji prvog Državnog ekipnog natjecanja iz obrazovnog sektora Elektrotehnike i računalstva koje je održao u travnju 2017. godine. Ovo natjecanje, prvo ovakve vrste, imalo je zadatak promicanje zanimanja u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo, poticanje učenika i njihovih nastavnika u prenošenju, stjecanju i prezentaciji znanja, vještina i kompetencija s naglaskom na važnost timskog rada te razmjena iskustava u svrhu unaprjeđivanja odgojno-obrazovnoga rada. Kao jedan od aktivnih promotora edukacijske robotike, Odjel za politehniku ostvario je suradnju sa Zakladom Micro:bit koja je nastala zahvaljujući BBC-ju i nizu partnera poput: Microsofta, ARM-a, British Councila, Amazona, Samsunga. Uređaj, koji su razvili i koji se aktivno koristi u nastavi na našem Fakultetu, omogućuje djeci jednostavno korištenje i primjenu u svim STEM područjima. U sklopu svog posjeta Republici Hrvatskoj 2017. godine Odjel za politehniku splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta posjetio je Zach Shelby, CEO (chief executive officer) zaklade i jedan od vrhunskih stručnjaka u IoT (Internet of Things) području. U svom posjetu Zach je veoma pozitivno ocijenio djelovanje Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u implementaciji STEM područja kroz nastavu te je izrazio želju za zajedničkom izradom nastavnih materijala koji bi se preveli na više svjetskih jezika te bi se uveli kao standard prilikom učenja rada s micro:bit uređajima. Istaknuo je kako je Hrvatska jedan od najpozitivnijih primjera kad je riječ o implementaciji micro:bita i STEM učenja. Djelatnici Odjela u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje kontinuirano sudjeluju na skupovima namijenjenim stručnom usavršavanju učitelja Tehničke kulture. Svoj doprinos dali su i prilikom izrade tehničkog i informatičkog područja Nacionalnog okvirnog kurikuluma.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

181

Sadašnji članovi ODJELA ZA POLITEHNIKU

dr. sc. TOMISLAV MATIĆ izvanredni profesor Rođen 6. prosinca 1966. godine u Drnišu, magistrirao 1995. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i doktorirao 2003. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. 2016. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora za tehničke znanosti, polje strojarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. lipnja 1996. godine i obavlja dužnost pročelnika Odjela za politehniku. Područje znanstvenog interesa: pogonska čvrstoća, elementi strojeva, tehnička mehanika, mehanika materijala.

dr. sc. STJEPAN KOVAČEVIĆ docent Rođen 30. ožujka 1980. godine u Splitu, doktorirao 2012. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2013. godine izabran je u zvanje docenta za društvene znanosti, polje pedagogija. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. lipnja 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: metodika nastave tehnike, metodologija izrade kurikuluma općeg tehničkog odgoja i obrazovanja, konstruktivno-modularna nastava, nastavne tehnologije.

182

dr. sc. VEDRAN BORAS redoviti profesor u trajnom zvanju Rođen 30. ožujka 1956. godine u Varešu, magistrirao 1990. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i doktorirao 1997. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 2017. godine izabran je u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za tehničke znanosti, polje elektrotehnika, elektroenergetika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. listopada 2006. godine. Područje znanstvenog interesa: uzemljivački sustavi, elekroenergetski sustavi, mjerenja specifične otpornosti tla, tehno-ekonomski pokazatelji u distribuciji električne energije, primjena supravodljivosti u elektroenergetici, obnovljivi izvori električne energije.

dr. sc. VLADIMIR PLEŠTINA docent Rođen 3. kolovoza 1981. godine u Splitu, doktorirao 2013. godine na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu. 2015. godine izabran je u zvanje docenta za tehničke znanosti, polje elektrotehnika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. prosinca 2006. godine i obavlja dužnost prodekana za nastavu od 2016. godine do danas. Područje znanstvenog interesa: računalni vid, umjetna inteligencija, robotika, mjerna nesigurnost, razvojni trendovi u STEM području i didaktička primjena istih u nastavne sadržaje.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

HRVOJE TURIĆ predavač Rođen 9. listopada 1980. godine u Splitu, diplomirao 2006. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije u Splitu. 2013. godine izabran je u zvanje predavač za tehničke znanosti, polje elektrotehnika. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. lipnja 2007. godine. Područje znanstvenog interesa: računalni vid, analiza i obrada slike, segmetacija slike, robotika.

dr. sc. ENDRI GARAFULIĆ docentica Rođena 29. svibnja 1971. godine u Splitu, doktorirala 2013. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. 2016. godine izabrana je u zvanje docentice za tehničke znanosti, polje strojarstvo. Zaposlena na ovom fakultetu od 10. ožujka 2009. godine. Područje znanstvenog interesa: infracrvena termografija, obnovljivi izvori energije.

dr. sc. SINIŠA ANTONIJEVIĆ izvanredni profesor Rođen 19. listopada 1973. godine u Splitu, doktorirao 2009. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. 2013. godine izabran je u zvanje izvanredni profesor za tehničke znanosti, polje elektrotehnika. Zaposlen na ovom fakultetu od 9. travnja 2010. godine. Područje znanstvenog interesa: primijenjena elektrodinamika, numeričko modeliranje tranzijentnih pojava, računalne simulacije, analiza tankožičanih struktura direktno u vremenskom području.

DRAŽEN KUSTURA asistent Rođen 1. prosinca 1991. godine u Zenici, diplomirao 2017. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. 2017. godine izabran je u zvanje asistenta za tehničke znanosti, polje strojarstvo. Zaposlen na ovom fakultetu od 27. rujna 2017. godine. Područje znanstvenog interesa: mehanika krutih i deformabilnih tijela, tankostjene konstrukcije, metoda konačnih elemenata.

DARKO MUŽINIĆ viši laborant Rođen 12. kolovoza 1961. godine u Splitu, diplomirao 1985. godine na Višoj pomorkoj školi u Splitu. 2017. godine izabran je u zvanje viši laborant. Zaposlen na ovom fakultetu od 28. ožujka 2017. godine. PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

183

NAZIV POGLAVLJA

Samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti

izv. prof. dr. sc. MLADEN HRASTE

POVIJESNI RAZVITAK Pretpostavlja se da povijesni razvitak ove katedre započinje 1945. godine, što se ne može sa sigurnošću tvrditi zbog nepostojanja relevantne dokumentacije. Tek od 1963. godine njezin povijesni razvitak pouzdano možemo pratiti. Nastavni planovi Pedagoške akademije iz 1963. i 1965. godine sadrže predmete zajedničkog i posebnog studija. Zajednički studij je omogućavao svim studentima stjecanje ideološkog i pedagoško-psihološkog obrazovanja, koje je potrebno svim nastavnicima, a činili su ga nastavno-znanstveni predmeti: Filozofija, Sociologija, Pedagogija, Opća didaktika, Psihologija i Predvojnička obuka. Iz Statuta Pedagoške akademije 1967. godine vidljivo je da su se radi raspravljanja i rješavanja zajedničkih stručnih, pedagoških i organizacijskih

pitanja osnovali skupovi katedri. Među njima i Skup katedri za predmete zajedničkog studija koji je bio sastavljen od: pedagoških i psiholoških predmeta, Sociologije, Filozofije i Predvojničke obuke (od 1973. godine pod nazivom Osnove narodne obrane). U Statutu Pedagoške akademije iz 1977. godine po prvi put se nailazi na naziv Odsjek za zajedničke programske osnove i Odsjek za opće programske osnove. Od ukupno 20 katedri, tri katedre se odnose na društvene i humanističke znanosti i to: Katedra za osnove marksizma i teoriju i praksu samoupravnog socijalizma (TIPSS), Katedra za pedagogiju i psihologiju i Katedra za osnove općenarodne obrane i društvene samozaštite. Iz Reda predavanja Sveučilišta u Splitu 1979./80. akademske godine vidi se da su zavodi

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

185

NAZIV POGLAVLJA

Danilo Viher, Marija Viher i Ivo Mlikota, 60-ih godina prošlog stoljeća

osnovne organizacijske jedinice Filozofskog fakulteta u Zadru, Nastavničkih studija u Splitu. U Splitu su tada djelovala tri zavoda i to: Zavod za prirodoslovno-matematičke znanosti i PTO, Zavod za glazbeni, likovni i tjelesni odgoj i Zavod za pedagogiju, predškolski odgoj i razrednu nastavu. Za realizaciju nastavnih predmeta iz općih programskih osnova, kao zasebne organizacijske jedinice, u Splitu su bili sljedeći centri: Centar za strane jezike, Centar za osnove općenarodne obrane i društvene samozaštite i Centar za osnove marksizma i teoriju i praksu samoupravnog so-

186

cijalizma. Već se u Redu predavanja Sveučilišta u Splitu 1981./82. akademske godine centri uopće ne spominju. U Redu predavanja OOUR-a Prirodoslovno-matematičkih znanosti i studija odgojnih područja u Splitu Sveučilišta u Splitu 1984./85. akademske godine postoje tri odjela. Jedan od njih nosi naziv Odjel za dvogodišnje studije, opće i zajedničke sadržaje i ima u svom sastavu Zavod za razrednu nastavu i predškolski odgoj i Zavod za opće i zajedničke programske sadržaje. Zavod za opće i zajedničke programske sadržaje ima Odsjek za opće sadržaje i Odsjek za zajedničke sadržaje. U Statutu OOUR-a Prirodoslovno-matematičkih znanosti i studija odgojnih područja iz 1988.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

KATEDRA ZA DHZ

Šime Pilić, Eldi Grubišić Pulišelić, Mirjana Nazor, Slobodan Bjelajac, Mladen Hraste i Stjepan Rodek, 2007. BIVŠI ČLANOVI Ime i prezime Danilo Viher Cvjetko Mika Marija Viher Karmela Vlahović Darka Božić Siniša Tomašević Frano Baras Frane Jakelić Željko Pivac Mate Zaninović Veljko Tafra Gordana Barišić Mira Nikolić Ante Cikojević Mirjana Nazor Marija Buj Josip Milat Marija Cambj Šime Pilić Slobodan Bjelajac Eldi Grubišić Pulišelić Stjepan Rodek

Datum rođenja 04.1.1912. 30.12.1915. 15.2.1909. 6.5.1919. 6.1.1924. 22.9.1934. 5.11.1931. 3.10.1932. 28.5.1934. 25.6.1919. 16.2.1948. 1.12.1930. 14.12.1930. 15.9.1940. 23.8.1948. 10.10.1933. 24.11.1938. 12.10.1939. 25.1.1948. 25.10.1944. 9.4.1971. 30.4.1943.

Godina dolaska 1946. 1953. 1959. 1961. 1963. 1964. 1966. 1966. 1967. 1972. 1974. 1975. 1975. 1979. 1980. 1980. 1982. 1983. 1986. 1987. 2001. 2002.

PROČELNICI Ime i prezime Željko Pivac Šime Pilić Mirjana Nazor Stjepan Rodek Eldi Grubišić Pulišelić Mladen Hraste Eldi Grubišić Pulišelić Mladen Hraste

Godine mandata 1998. – 2000. 2000. – 2002. 2002. – 2004. 2005. – 2007. 2007. - 2009. 2009. – 2013. 2013. - 2017. 2017. -

Godina odlaska 1971. 1978. 1971. 1983. 1990. 1998. 1997. 1998. 2000. 1973. 1984. 1995. 1995. 1996. 2013. 1993. 1986. 1997. 2009. 2005. 2017. 2008.

Zvanje profesor više škole profesor više škole profesorica više škole profesorica više škole profesorica više škole viši predavač predavač, trajno zvanje profesor više škole profesor više škole profesor više škole profesor više škole profesorica više škole viša predavačica docent izvanredna profesorica docentica viši predavač predavačica redoviti profesor izvanredni profesor izvanredna profesorica izvanredni profesor

godine organizacijske jedinice jesu zavodi, a među njih devet je i Zavod za opće i zajedničke programske sadržaje. 1994. godine u Statutu se Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu nalazi deset zavoda, a jedan od njih je Zavod za društveno-humanističke znanosti. 1997./98. godine Zavod za društvene i humanističke znanosti bio je reorganiziran na način da je svaki nastavnik izabrao kojem će se zavodu prikljuPRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

187

KATEDRA ZA DHZ

čiti. Takva organizacija nije trajala dugo i Zavod je opet obnovljen pod imenom Zavod za društvene i humanističke znanosti. Od 2007. godine do danas egzistira pod nazivom Samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti. Iako je broj zaposlenika uvijek bio relativno malen, većina studenata pohađa predmete društveno-humanističkih znanosti. Puno se kolegija realizira kroz vanjsku suradnju, a angažirani su eksperti iz polja: sociologije, filozofije, filologije i ekonomije. Neovisno o formalnom nazivu organizacijskih jedinica navodimo bivše djelatnike koji su izvodili opće i izborne predmete društvenih i humanističkih znanosti.

SMJEŠTAJ I UVJETI RADA Stara zgrada u gradskoj četvrti Spinut, na adresi Teslina 12 nije omogućavala standardne uvjete rada. Mali broj predavaonica je značajno otežavao organizaciju rada, a nisu bili puno bolji ni uredski prostori. Koristili smo samo dvije kancelarije, a u jednoj od njih je bilo smješteno čak 6 profesora. Preseljenjem na Kampus, na adresu Ruđera Boškovića 33 znatno su poboljšani uvjeti za bavljenje znanstvenim i stručnim radom tako da trenutačno svaki zaposlenik u znanstveno-nastavnom zvanju ima svoju kancelariju. Nove i bogato opremljene predavaonice su u velikoj mjeri omogućile kvalitetnije izvođenje nastave. Sa znatno poboljšanim uvjetima rada otvaraju se mogućnosti organiziranja radionica i znanstveno-stručnih skupova.

NASTAVNA DJELATNOST Studenti kroz nastavu predmeta, koji pokrivaju društveno i humanističko područje znanosti, stječu temeljna znanja i vještine o svim odgojno-obrazovnim procesima. Profesori Katedre osposobljavaju studente za: shvaćanje i implementaciju uloge socioloških, psiholoških i pedagoških istraživanja u objašnjenju pojava kojima se studiji bave; razumijevanje i provođenje zdravog načina života; čitanje i razumijevanje literature pisane na engleskom i njemačkom jeziku; izvođenje predmetne nastave; uspješno obavljanje obrazovne i odgojne funkcije. Rezultati znanstvenih istraživanja potvrđuju da pravilno dozirana tjelovježba ima kratkoročni i srednjoročni učinak na bolji prijem, pri-

188

jenos i obradu informacija. Zbog čega je, između ostaloga, studentima PMF-a kroz kineziološke predmete omogućeno bavljenje tjelesnom aktivnošću. Razumijevanjem dinamičkog procesa struke i znanosti djelatnici će Katedre uvijek nastojati biti u korak s vremenom u vidu osuvremenjivanja i implementacija novih spoznaja u nastavni proces. Samim tim studenti će bolje razumjeti poteškoće i probleme u učenju, a bit će u stanju suočiti se s problemima učenika i pronaći adekvatna rješenja u budućem radu.

STRANI JEZICI Za studente prirodnih i tehničkih znanosti učenje stranog jezika u struci važno je jer im omogućava razumijevanje te pisanje znanstvenih i stručnih tekstova na stranim jezicima. Osim engleskog jezika, koji je u znanosti već desetljećima nezaobilazan, studentima pružamo mogućnost učenja i njemačkog jezika u struci, čime im omogućavamo ne samo široku naobrazbu, već i mogućnost nastavka

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Nastava koju realiziraju djelatnici Katedre

školovanja u zemljama njemačkog govornog područja.

KINEZIOLOŠKA GRUPA KOLEGIJA Budući da se početkom studiranja studenti nalaze u vrlo osjetljivom životnom periodu, u kojem se, prema rezultatima istraživanja, smanjuje intenzitet i obim kinezioloških aktivnosti, intencija je kinezioloških kolegija održavanje i poboljšanje zdravlja studenata te stvaranje trajne navike redovitog i samoinicijativnog tjelesnog vježbanja. Kroz obvezatne kolegije Tjelesna i zdravstvena kultura I, II, III i IV te izborni kolegij Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje studentima se pomaže u boljem razumijevanju i provođenju zdravog načina života. Program kinezioloških kolegija u okviru Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu izrađen je i usklađen sa Statutom Sveučilišta u Splitu, Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokoškolskom obrazovanju te

smjernicama Bolonjskog procesa. U izradi programa uvažavana su dosadašnja iskustva predavača, analiza rezultata kineziološko-zdravstvene anamneze te stavova i interesa studenata za kineziološke aktivnosti, smjernice razvoja modula tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju i osnovne značajke međuprogramske povezanosti.

PSIHOLOGIJSKA GRUPA KOLEGIJA Psihologija, koja se najjednostavnije definira kao znanost o psihičkim procesima i ponašanju, ima važnu ulogu u otkrivanju i razumijevanju načina na koji funkcionira ljudski mozak te pokušava prodrijeti u same temelje vrlo raznolikog ljudskog ponašanja. Upoznavanje temeljnih pojmova psihologije pomoći će budućim nastavnicima prirodnih i tehničkih znanosti u profesionalnom radu s djecom i mladima u sustavu odgoja i obrazovanja. Psihologijska skupina kolegija podijeljena je na obve-

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

189

KATEDRA ZA DHZ

zne i izborne kolegije čiji je zadatak senzibilizirati studente za teme iz djelokruga ljudskog ponašanja. Poznavanje elementarnih pojmova i spoznaja iz opće i edukacijske psihologije, bolje razumijevanje vlastitog i tuđeg ponašanja, s naglaskom na odgojno-obrazovni sustav, osnovni je cilj. Ponudom niza izbornih kolegija poput Kognitivne i Pozitivne psihologije omogućuju se spoznaje vezane za koncepte sreće, zadovoljstva, smisla života te poticanja osobnih snaga u ostvarivanju toga. Zadatak psihologijske skupine kolegija je i upoznavanje i senzibiliziranje studenata za teme iz područja: pojma o sebi, socijalnih vještina, problema komunikacije, stereotipa, predrasuda, diskriminacije i tolerancije.

PEDAGOŠKO-DIDAKTIČKA GRUPA KOLEGIJA Program pedagoško-didaktičkog obrazovanja ima temeljno značenje jer se njime ostvaruju temeljne pedagoško-didaktičke kompetencije kojima magistar obrazovanja mora raspolagati kako bi kompetentno mogao obnašati nastavnički poziv. Znanja i kompetencije stečene savladavanjem sadržaja pedagoško-didaktičkih kolegija omogućit će budućim magistrima obrazovanja da pedagoške fenomene i probleme sagledaju interdisciplinarno te ih u tom svjetlu tretiraju i rješavaju.

ko-psihološko-metodičkom obrazovanju nastavnika (DPDPM), a dio djelatnika Katedre sudjeluje u izvedbi doktorskog studija Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti. Planovi u budućnosti su da se na Katedri zaposli još nekoliko nastavnika koji bi preuzeli kolegije koje trenutačno izvode vanjski suradnici. Nadalje, u planu je priprema za organizaciju radionica i seminara za širu akademsku i inu zajednicu te savjetovanje i stručna pomoć studentima. Znanstveno-istraživački rad jedna je od temeljnih djelatnosti nastavnika na Katedri. Kineziolog Mladen Hraste aktivno sudjeluje u organizaciji, pripremi i vođenju sportskih ekipa i momčadi na fakultetskim i sveučilišnim studentskim prvenstvima i Primatijadama. Primatijada je znanstveno-sportski događaj koji okuplja studente svih prirodoslovno-matematičkih fakulteta u Hrvatskoj. Najvjerojatnije će se od 2018. godine Primatijada i Elektrijada fuzirati u STEM games.

SOCIOLOŠKA GRUPA PREDMETA Sociološka grupa predmeta omogućava studentima razumijevanje i interpretaciju društvenih procesa, vrijednosti i djelovanja kao i njihovu sposobnost korištenja sociološkog načina mišljenja u razumijevanju i predviđanju globalnih društvenih procesa.

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST Budući da nastavnici Samostalne katedre za društveno-humanističke znanosti ne djeluju na matičnoj instituciji, manevarski je prostor za organizaciju seminara i znanstveno-stručnih skupova skučen. U tim uvjetima većinom su angažirani u organizaciji skupova na institucijama odakle potječu. Svi zaposlenici Katedre su u znanstveno-nastavnim zvanjima, sudjeluju na znanstveno-stručnim skupovima, objavljuju stručne i znanstvene radove te priručnike, skripte, knjige i udžbenike. Katedra je prepoznatljiva još po vodećoj ulozi u stručnom dopunskom pedagoško-didaktič-

190

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Sadašnji članovi SAMOSTALNE KATEDRE ZA DRUŠTVENO-HUMANISTIČKE ZNANOSTI

dr. sc. ANTUN ARBUNIĆ docent

dr. sc. MLADEN HRASTE izvanredni profesor Rođen 14. prosinca 1963. godine u Zenici, magistrirao 2004. godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i doktorirao 2010. godine na Kineziološkom fakultetu u Splitu. 2017. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora za društvene znanosti, polje kineziologija. Zaposlen na ovom fakultetu od 20. prosinca 1995. godine i obavljao je dužnost pročelnika Samostalne katedre za društveno-humanističke znanosti. Područje znanstvenog interesa: eksperimentalni kineziološki tretmani, procjena stvarne kvalitete sportaša, situacijska učinkovitost sportaša, kineziološko-zdravstvena anamneza, interesi i stavovi studenata prema tjelovježbi.

Rođen 4. prosinca 1958. godine u Splitu, magistrirao 1997. godine na Edukacijsko–rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2004. godine izabran je u zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje odgojne znanosti. Zaposlen na ovom fakultetu od 1. ožujka 2009. godine. Područje znanstvenog interesa: pedagogija slobodnog vremena i poremećaji u ponašanju.

dr. sc. NIKOLA MARANGUNIĆ docent Rođen 24. svibnja 1979. godine u Splitu, magistrirao 2009. godine i doktorirao 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2015. godine izabran je u zvanje docenta za interdisciplinarno područje društvenih znanosti, polja psihologija i informacijske i komunikacijske znanosti. Zaposlen na ovom fakultetu od 2. srpnja 2007. godine i obavljao je dužnost voditelja Odbora za unaprjeđenje kvalitete od 2016. godine do danas. Područje znanstvenog interesa: psihologija edukacije, kognitivna psihologija, interakcija čovjeka i računala, dizajn interakcija. PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

191

NAZIV POGLAVLJA

Knjižnica PMF-a u Splitu

IVANA LJUBIĆ, dipl. knjižničar

KAKO JE NEKAD BILO... Knjižnica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu počela je s radom neposredno nakon osnivanja Više pedagoške škole 11. travnja 1945. godine. Bogatu i dugu povijest ove knjižnice, kao i sve njene prednosti i nedostatke, nije moguće prikazati u ovako kratku radu pa ću se samo osvrnuti na neke karakteristike i zanimljivosti. Na samom je početku bila smještena u istoj prostoriji s tajništvom i profesorskom sobom (poslije radionica fizikalnog kabineta). Kako je zgrada krajem Drugog svjetskog rata pretrpjela znatna razaranja u bombardiranju, krov je bio oštećen te se za kišnih dana događalo da zaposlenici moraju koristiti kišobrane. Staklo je na prozorima također bilo oštećeno pa su bile postavljene neprozirne ploče eternita koje su umanjivale dnevno svjetlo u prostoriji. U lipnju 1947. godine dovršeno je popravljanje srušenog krila zgrade (krilo u kojem je poslije bio dekanat i knjižnica) pa se jedna prostorija uredila za prvu seminarsku biblioteku. 1957. godine VPŠ je imala centralnu biblioteku s oko 12 000 knjiga i 10 seminarskih biblioteka za: Engleski jezik, Francuski jezik, Ta-

lijanski jezik, Zoologiju, Botaniku, Kemiju, Fiziku, Matematiku, Fizički odgoj i Predvojničku obuku s oko 3 000 knjiga. Centralna biblioteka je od tada pa sve do 2016. godine bila smještena u dvije povezane prostorije. U jednoj je prostoriji od 70 m2 bilo spremište i prostor za obradu građe, a u drugoj čitaonica, koja je ujedno bila i vijećnica, od 70 m2 raspoloživog prostora. Seminarske biblioteke su polako nestajale kao i evidencija o njihovu knjižnom fondu. Već se 70-ih godina prošlog stoljeća pokazalo da će knjižnica brzinom rasta svoga fonda i povećanjem broja korisnika uskoro prerasti namijenjeni joj prostor pa su joj dodijeljene na korištenje još jedna prostorija (u sjevernom dijelu Velike dvorane) kao arhiva od 15 m2 i velike vitrine za arhivu časopisa i ocjenskih radova u učionicama br. 13 i 16. Prvi koraci u pribavljanju ili bolje reći prikupljanju knjiga i stvaranju knjižničnog fonda zahtijevaju poseban rad i o tome radije nekom drugom prigodom. Ono što je zaista vrijedno spomenuti je da se u inventarne knjige biblioteke do 1952. godine upisalo svega 2 437 djela, a 1965. godine imala je preko 20 000 svezaka knjiga i brošura, časopisa i

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

193

NAZIV POGLAVLJA

Dušan Berić, početkom 60-ih godina prošlog stoljeća

194

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

KNJIŽNICA

BIVŠI DJELATNICI Ime i prezime Dušan Berić Josip Domazet Dragica Tartaro Volga Batarelo Sanda Zovko Branko Jozić Ante Cikojević Nikola Cikojević

Datum rođenja 20.2.1920. 15.4.1926. 18.1.1948. 23.11.1942. 17.1.1941. 23.10.1960. 15.9.1940. 18.2.1966.

Godina dolaska 1952. 1966. 1974. 1984. 1979. 1991. 1996. 1997.

novina na različitim jezicima. Jedan od najzaslužnijih za taj veliki priljev publikacija bio je Dušan Berić, voditelj biblioteke od 1952. do 1966., inače veliki i poznati publicist tog vremena. Zadaća je knjižnice izgrađivati fond u skladu sa studijskim programima i potrebama znanstveno-nastavnog osoblja. Budući da su se znanstveno-istraživačka djelatnost i nastava provodile u prirodoslovnim, humanističkim, društvenim, umjetničkim i interdisciplinarnim poljima i područjima, struktura fonda bila je doista šarolika. Knjižnični fond je 1988. godine brojio više od 30 000 svezaka. Knjižnica je u to doba bila pretplaćena na 160 domaćih i međunarodnih časopisa, a kvalitetnoj izgradnji knjižničnih zbirki doprinosila su i brojna vlastita izdanja te diplomski i doktorski radovi. 1997. godine su se Zavod za likovnu kulturu i Zavod za glazbenu kulturu izdvojili iz ove ustanove. Formirana je Umjetnička akademija pri kojoj je osnovana nova knjižnica i odnesen je dio fonda. Riječ je o 879 svezaka publikacija iz područja likovne i glazbene umjetnosti. 1998. godine Zavod za učitelje prerasta u Visoku učiteljsku školu koja također osniva svoju knjižnicu. 2005. godine knjižnica VUŠ-a spaja se s knjižnicom Odjela za humanističke znanosti u knjižnicu Filozofskog fakulteta s kojom je knjižnica PMF-a dijelila knjižnični prostor sve do preseljenja. Dioba u ovom trenutku još uvijek nije gotova, a za pretpostaviti je da će iznositi oko 50 % ukupnog knjižničnog fonda. Riječ je o monografijama i periodici iz područja i polja koja nisu potrebna našim korisnicima, a sigurno jesu korisnicima knjižnice Filozofskog fakulteta. 2008. godine Zavod za kineziologiju prerasta u Kineziološki fakultet pa im je predano 625 svezaka iz područja kineziologije. Dakle, slobodno možemo zaključiti da dijelovi nekadašnjeg doista velikog i bogatog knjižničnog fonda ove knjižnice danas čini jezgru još tri nova knjižnična fonda.

Godina odlaska 1966. 1979. 1984. 2007. 1996. 1995. 1999. 2006.

Naziv radnog mjesta voditelj biblioteke voditelj biblioteke pomoćna bibliotekarka pomoćna bibliotekarka voditeljica biblioteke stručni suradnik voditelj biblioteke voditelj knjižnice

NAJZNAČAJNIJE AKTIVNOSTI POSLJEDNJIH 10 GODINA 2008. godina – Prvi otpis u povijesti knjižnice Knjižnične su police bile prepunjene, a knjige su se na njima već odavno odlagale u dva reda. Kada bi stigla nova građa, dio slabije korištena fonda počeli smo pohranjivati u kutije, a oštećene, zastarjele i dotrajale knjige odvajali smo u posebne kutije za otpis. Kutija na kutiji je vrlo brzo zauzela svaki djelić slobodnog prostora spremišta, pa čak i prostor između polica, tako da smo jedva hodali između njih. Slobodno se može reći da je knjižnični fond vapio za otpisom. Naime, u povijesti ove knjižnice otpis je bio nepoznata riječ. Prvi otpis u 63 godine nabavljanja i prikupljanja omeđenih i neomeđenih publikacija je napravljen 2008. godine, i to u dva navrata. Prvi put je u mjesecu travnju otpisano 892 komada, a drugi put u mjesecu srpnju 194 komada. Slijedio je otpis 2009. godine u kojem je otpisano 498 komada zastarjelih i dotrajalih knjiga i 60 komada oštećenih serijskih publikacija. 2010. godina – Obrada građe 2010. godinu pamtit ćemo kao povijesnu prekretnicu u poslovanju knjižnice. U cilju bolje i brže pretraživosti knjižničnog fonda te se godine prešlo na računalnu katalogizaciju građe uz pomoć knjižničnog programa MetelWin tvrtke Point d.o.o. Stari alfabetski i stručni katalog nije se dugo ažurirao i bio je beskoristan, a računalni katalog Kordag bio je amatersko djelo bivšeg voditelja knjižnice i jednostavno ga nije imao tko održavati nakon njegova odlaska. Sadržajna obrada nije postojala, a ni stručna u pravom smislu te riječi. Knjige su bile signirane kombinacijom slova (P-prirodne, D-društvene…), rimskih brojeva (ovisno o veličini hrpta) i tekućim brojem (numerus currens). Bilo je nužno, neophodno i hitno nabaviti knjižnični program i započeti presigniranje knjiga prema UDK oznakama (univerzalna decimalna klasifikacija). Kako projekt implementacije jedinstvenog programa za sve akademske knjižnice na području cijele države

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

195

NAZIV POGLAVLJA

cama, tako postoji potreba i za standardno uređenom visokoškolskom knjižnicom. Moj prvi zadatak bilo je promišljanje o stručnom, funkcionalnom i ugodnom rasporedu novog prostora, a drugi, pažljivo mjerenje i crtanje skica uz dekorativno i vizualno uređenje. Dekan fakulteta Ante Bilušić i prodekan za financije Stjepan Orhanović, kao i cijelo Fakultetsko vijeće, bili su veoma zadovoljni mojim idejnim rješenjem i skicama te je slijedilo prikupljanje ponuda. Ono što je u tom trenutku bilo goruće i najvažnije, bila je ukupna cijena. Na sreću i zadovoljstvo svih, sredstva za nabavu kompletnog knjižničnog namještaja bilo je moguće osigurati te se krenulo u narudžbu.

Hrpe knjiga donesene iz sjeverne prostorije Velike dvorane u bivši dekanat, veljača 2017.

nije bio realiziran, a nije ni do danas, organizirali smo nekoliko prezentacija različitih knjižničnih programa. U suradnji s većinom drugih visokoškolskih knjižnica Sveučilišta u Splitu odlučili smo se za implementaciju MetelWina kao trenutačno najboljeg knjižničnog programa. Konverzija podataka iz starog u novi program prouzročila je i velik broj grešaka, koje se ispravljaju s vremena na vrijeme, ali je sama izrada online kataloga dostupnog preko interneta u velikoj mjeri povećala potencijal informacijskih izvora knjižnice. 2014. godina – Planiranje novog prostora Dugo očekivano preseljenje Fakulteta bilo je svjetlo na kraju tunela za ovu knjižnicu. Knjižnični fond se gušio u nedostatku prostora, djelatnici su radili u teškim uvjetima, a korisnici nisu imali potreban red i mir u čitaonici. Knjižnica nije samo mjesto gdje se posreduje informacijama, već ona predstavlja i fizički prostor kao mjesto učenja, istraživanja, ali i susreta njezinih korisnika koje međusobna komunikacija potiče na nove intelektualne ideje. Prilikom planiranja krenula sam od stava da, kao što postoji potreba za suvremeno uređenim i dobro opremljenim laboratorijima i tehničkim radioni-

196

2015. godina – Dabar Ove je godine i naša knjižnica, kao i većina ostalih hrvatskih visokoškolskih knjižnica, otvorila digitalni repozitorij za pohranu završnih i diplomskih radova, doktorskih disertacija te radova i knjiga djelatnika Fakulteta u nacionalnom sustavu Dabar. Nalazi se na adresi https://repozitorij.pmfst.unist.hr/. Ovaj je repozitorij zbirka koja u digitalnom obliku okuplja, trajno pohranjuje i omogućuje slobodan pristup plodovima znanstvenog, intelektualnog i kreativnog rada naših djelatnika i studenata na jednom mjestu. U repozitoriju se trenutačno pohranjuju samo završni i diplomski radovi studenata i doktorske disertacije obranjene na našem Fakultetu. U svrhu bolje pretraživosti sadržaja, prilikom pohranjivanja svi se sadržaji opisuju unaprijed određenim skupom metapodataka. Radove u repozitorij autori mogu pohranjivati samostalno, a administrator repozitorija provodi validaciju i eventualnu nadopunu nepotpunih zapisa. Na ovaj način povećavamo vidljivost samih radova, doprinosimo transparentnosti rada ustanove i ubrzavamo dijeljenje informacija u znanstvenoj i akademskoj zajednici. 2016. godina - Preseljenje 2016. godinu također ćemo pamtiti kao veliku prekretnicu. Knjižnica je do 2. veljače te godine bila u svom tadašnjem prostoru, na adresi Teslina 12 nakon čega je službeno preseljena u novi prostor u Ulici Ruđera Boškovića 33. Tijekom 10 godina (od 2006. do 2016.) kontinuirano se obavljalo pregledavanje i izlučivanje malo korištenog fonda. Velik dio kutija već je pri kraju 2015. godine bio zapakiran i spreman za selidbu. Često tražene knjige su do zadnjeg dana bile dostupne. Njih smo selili zadnje tako da smo do kraja održavali normalnu posudbu i korištenje čitaonice. Pripreme za preseljenje trajale su dugo, a samo se preseljenje odradilo vrlo brzo i sve je bilo gotovo za 15

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

KNJIŽNICA

Gabrijela, Dorotea i Mihaela popisuju knjige za otpis, svibanj 2017.

dana. Poseban režim rada knjižnice trajao je samo 5 dana tako da korisnici samo tih 5 dana nisu mogli posuđivati ni vraćati knjige. U pakiranju i raspakiranju knjiga pomagalo nam je četvero studenata i bez njih to zaista ne bi bilo moguće odraditi. 2017. i 2018. godina – Veliki otpis Velik postotak knjiga i časopisa, cca 30% ukupnog fonda, koji je knjižnica posjedovala, odavno je zastario i dugo se vremena, negdje oko 60 godina, odlagao u sjevernoj prostoriji Velike dvorane i učionici br. 16. Hrpe starih i dotrajalih knjiga, časopisa, zbornika, brošura i kataloga svih znanstvenih područja i polja, a pretežno društvenih i humanističkih, pronađene su u toj prostoriji i slijedio je ogroman proces koji je zahtijevao puno vremena i prostora, a, naravno, i ljudi. Svaku smo publikaciju voditeljica knjižnice Filozofskog fakulteta Snježana Dimzov i ja, jednu po jednu, negdje oko 12 000 svezaka, pregledale. Odvojene su publikacije za koje smo smatrale da su zanimljive i potrebne našim korisnicima, a sve ostale publikacije su tri vrijedne studentice našeg Fakulteta popisale uz moju pomoć. Dakle, od veljače do lipnja 2017. godine popisano je i otpisano 7 771 svezak monografija,

Obrađene knjige poslagane u kutije prema popisnim listama, lipanj 2017.

3 006 svezaka serijskih publikacija i 298 svezaka diplomskih radova. Otpisane sam knjige prvo ponudila Sveučilišnoj knjižnici u Splitu pa Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i one su uzele što su smatrale potrebnim. Kako je ostao zaista velik broj starih i vrijednih publikacija, kontaktirala sam i dosta muzejskih knjižnica u Splitu: Arheološki muzej, Muzej grada Splita, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Etnografski muzej, Galeriju umjetnina i Hrvatski školski muzej u Zagrebu. Muzeji su sveukupno uzeli zaista velik broj publikacija koje će u njima sigurno biti poželjne, tražene i nuđene. U tijeku je daljnje „spašavanje knjiga“, što je također jedan vrlo dug i zahtjevan posao. Pozvani su svi profesori našeg i Filozofskog fakulteta, a zatim i studenti kako bi što više knjiga pronašlo nove vlasnike i svoje mjesto na nekim novim policama. Nastojimo dati sve od sebe kako bi knjigama udahnuli novi život i kako bi ih što manje završilo u starom papiru.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

197

KNJIŽNICA

STARA KNJIŽNICA - NOVA KNJIŽNICA

Info-pult

Ured voditelja

Police u spremištu

198

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Čitaonica

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

199

KNJIŽNICA

Voditeljica knjižnice Ivana Ljubić, dipl. knjižničar, zaposlena je na Fakultetu od 10. listopada 2006. godine

Pomoćna knjižničarka Vlasta Ugrinović zaposlena je na Fakultetu od 1. prosinca 2007. godine

200

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

KNJIŽNICA

KAKO JE DANAS…

KAKO BI TREBALO BITI…

Poslanje ove knjižnice se od samoga početka odnosi na pružanje podrške nastavi i znanstvenom radu kroz nabavu i prikupljanje građe, stručnu obradu, pohranu i zaštitu te osiguravanje korištenja građe. Kroz ove 73 godine postojanja poslanje se ipak malo promijenilo i vremenom se oblikovalo prema zahtjevima i interesima korisnika. Dok je prije naglasak bio na nabavi i posjedovanju tiskane građe, danas je na pronalaženju, osiguravanju pristupa i dostavi elektroničke građe. Naši korisnici mogu pristupiti velikom broju mrežnih izvora informacija, online baza podataka i elektroničkih časopisa. Dodatna razina kvalitete knjižničnih usluga razvija se suradnjom s matičnom ustanovom Sveučilišnom knjižnicom u Splitu i srodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj, a realizira se međuknjižničnom posudbom te stalnim stručnim usavršavanjem knjižničara, što se pokazalo praktično i ekonomično. Današnji fond knjižnice PMF-a dijeli se na: referentnu zbirku, zbirku knjiga, zbirku periodike, zbirku završnih i diplomskih radova te zbirku doktorskih disertacija. Većina građe je iz područja biologije, fizike, informatike, kemije, matematike i tehnike dok drugi dio fonda čine knjige iz društveno-humanističkih znanosti. Sve knjige smještene su prema stručnim područjima tako da korisnici, ako žele, mogu sami pronaći građu na policama. Referentna građa smještena je u zatvorenoj vitrini u čitaonici i može se koristiti jedino u prostoru knjižnice. U zatvorenom spremištu postoji i znatan broj starih, rijetkih i dragocjenih knjiga, koje nemamo gdje izložiti, ali u planu je kupnja starinske vitrine i formiranje retro-kutka. Kako dioba i veliki otpis još uvijek traju, ne možemo točno odrediti broj svezaka knjižničnog fonda, ali za pretpostaviti je da će se ta brojka kretati negdje oko 10 000 za omeđene i 5 000 za neomeđene publikacije. U čitaonici se nalazi 30 sjedećih mjesta za učenje te 16 sjedećih mjesta za rad na računalima s mrežnim pristupom. Računala su namijenjena izradi seminarskih, završnih i diplomskih radova te za čitanje e-knjiga, članaka u e-časopisima, pretraživanje interneta i sl. Trenutačno postoje samo 2 računala koja su studentima na raspolaganju. Hitno je potrebno nabaviti još 14 računala kako bismo omogućili studentima korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a sve s ciljem podizanja razine kvalitete studiranja te opće razine informacijske pismenosti.

Ova se knjižnica uz dugu tradiciju postojanja treba razvijati kao informacijsko-komunikacijsko središte u kojem se osiguravaju sredstva za posredovanje i razmjenu znanstvenih i stručnih publikacija i informacija na različitim medijima i novim informacijskim okruženjima. Svrha ove knjižnice prvenstveno je povezana s radom ove ustanove te se u skladu s njom neprestano mijenja. Knjižnični fond trenutačno nije onakav kakav bi trebao biti, kako bi knjižnica mogla vršiti ulogu koja joj je namijenjena. Budući je u knjižničnom fondu mali broj primjeraka pojedinih knjiga koje su dio obavezne i dopunske literature, studenti idu u „lov“ za knjigom u Sveučilišnu knjižnicu koja je često puna i ne dozvoljava se posudba van njihove zgrade. S ciljem postizanja što veće kvalitete knjižničnih usluga potrebno je konstantno graditi i razvijati knjižnične zbirke u skladu s novim nastavnim planovima i programima pojedinačnih studija i konstantno osiguravati korištenje online izvora. U tijeku je barkodiranje, a u planu je i čipiranje knjiga te se nadamo da će zadužnice otići u zaborav jer ćemo posudbu i rezerviranje raditi preko knjižničnog programa MetelWin, a potrebno je i nabaviti računalni nadzor iznošenja građe. Knjižnica kvalitetom knjižničnog fonda i svojom organizacijom mora zadovoljiti potrebe i zahtjeve svojih korisnika, koji nisu samo odgojno-obrazovne prirode, nego su često i vrlo složeni i stručni. Budući je sastavni dio znanstveno-nastavne i istraživačke infrastrukture, treba njegovati pozitivno ozračje za znanstveni, intelektualni i kreativni razvoj svakog svog korisnika. Nikad nije bilo sjajno niti će biti, ali samo predanim i vrijednim knjižničnim osobljem, razumijevanjem i podrškom vodstva Fakulteta možemo raditi na boljitku i osuvremenjivanju naše knjižnice. Dobra usluga je ona usluga koja kao rezultat ima zadovoljnog korisnika.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

201

NAZIV POGLAVLJA

Zajedničke službe

ANA MAROVIĆ, dipl. iur.

Zajedničke službe su stručne službe Fakulteta koje obavljaju pravne, stručno-informatičke, financijsko-računovodstvene, opće i kadrovske, studentske i ostale pomoćne poslove. 1945. godine, kada je utemeljena Viša pedagoška škola, u administrativnim službama radilo je dvoje zaposlenika te na pomoćnim poslovima troje zaposlenika, što je početak razvoja stručnih službi današnjeg Fakulteta. Tijekom godina rasla je potreba za razvojem stručnih službi te se zbog širenja postojećih i formiranja novih povećavao broj zaposlenika. Nazivi stručnih službi su se kroz godine mijenjali pa su se koristili nazivi Tajništvo ili Dekanat (uobičajen naziv za stručne službe fakulteta). Danas su za obavljanje stručnih i pomoćnih poslova ustrojene stručne službe pod nazivom Zajedničke službe koje su od zajedničkog interesa za obavljanje djelatnosti Fakulteta. Nažalost, ne možemo navesti zaposlenike administrativnih i pomoćnih službi od osnutka Više pedagoške škole do osamostaljenja zbog nemogućnosti pronalaženja cjelovite dokumentacije o zaposlenicima.

TAJNICA

ANA MAROVIĆ, dipl. iur., tajnica Fakulteta od 2008. godine Tajnica rukovodi Zajedničkim službama i koordinira rad stručnih službi, obavlja poslove iz područja pravne problematike te pomaže dekanu u radu.

BIVŠI TAJNICI: Ime i prezime Vinko Hruš, dipl. iur. Perislav Petrić, dipl. iur. Ivan Slipčević, dipl. iur. Ajša Vanjaka, dipl. iur. Nada Škorić, dipl. iur.

Godina dolaska 1945. 1964. 1977. 1983. 2006.

Godina odlaska 1964. 1977. 1980. 2006. 2008.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

203

NAZIV POGLAVLJA

TAJNIŠTVO Tajništvo je zaduženo za obavljanje općih i kadrovskih poslova, poslova javne nabave, cjeloživotnog obrazovanja, međunarodne suradnje i znanstvenih projekata. 2008. godine uz tajnicu je u Tajništvu Fakulteta bilo zaposleno dvoje zaposlenika i to na radnim mjestima referenta za opće i kadrovske poslove te tajnika dekana i daktilografa. Uslijed relativno brza razvoja Fakulteta, tijekom godina povećao se i broj zaposlenika. Zbog razvoja specifičnih vrsta poslova planira se izdvajanje pojedinih službi iz Tajništva u zasebne ustrojbene jedinice u okviru Zajedničkih službi. SADAŠNJI ZAPOSLENICI Ime i prezime Mara Maretić, dipl. iur. Ivana Baban, dipl. iur. Ana Gorski, dipl. iur. Milenka Golem, prof. Anita Mikelić, dipl. iur. Ana Čagalj, dipl. iur.

Radno mjesto od 2016. voditeljica Službe za poslijediplomski studij i cjeloživotno obrazovanje tajnica dekana i daktilografkinja voditeljica Službe za kadrovske, opće i poslove javne nabave tajnica dekana - Protokol voditeljica Ureda za projekte i međunarodnu suradnju stručna suradnica za kadrovske i opće poslove

Godina dolaska 1985. 2006. 2009. 2009. 2010. 2017.

BIVŠI ZAPOSLENICI 2008. – 2018. Ime i prezime Mara Maretić, dipl. iur.

Radno mjesto stručna savjetnica

Godina dolaska 2001.

Godina odlaska 2009.

STUDENTSKA SLUŽBA Studentska je služba zadužena za obavljanje poslova vezanih za studente, od upisa do diplome, a u njoj rade voditelj službe te dva referenta. SADAŠNJI ZAPOSLENICI Ime i prezime Anđelka Žižić, bacc. Vinka Ružić, dipl. iur Inga Medvidović, dipl. iur

Radno mjesto referentica od 2016. voditeljica Studentske službe referentica

Godina dolaska 2009. 2010. 2017.

BIVŠI ZAPOSLENICI 2008. - 2018. Ime i prezime Ana Šimundža, bacc. Ana Marović, dipl. iur. Mara Maretić, dipl. iur.

204

Radno mjesto referentica voditeljica Studentske službe voditeljica Studentske službe

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Godina dolaska 1968. 2007. 2009.

Godina odlaska 2010. 2008. 2016.

ZAJEDNIČKE SLUŽBE

RAČUNOVODSTVO Računovodstvo obavlja financijske, računovodstvene, knjigovodstvene poslove te poslove obračuna plaća. Poslove službe obavljaju šef Računovodstva te dva referenta - jedan za financijsko-materijalno knjigovodstvo te jedan za obračun osobnih primanja i blagajničko poslovanje. SADAŠNJI ZAPOSLENICI Ime i prezime Ana Bačić, dipl. oec. Bojana Burić Natali Taslak

Radno mjesto šefica Računovodstva referentica za financijsko-materijalno knjigovodstvo referentica za obračun osobnih primanja i blagajničko poslovanje

Godina dolaska 2008. 2009. 2010.

BIVŠI ZAPOSLENICI 2008. – 2018. Ime i prezime Anđelka Žižić, bacc.

Radno mjesto voditeljica Odsjeka računovodstvenih poslova

Godina dolaska 2005.

Godina odlaska 2009.

RAČUNSKI CENTAR Računski centar obavlja poslove održavanja računala, održavanja web-stranice, poslove upravljanja poslužiteljima i mnoge druge. Rad službe obavlja voditelj službe, voditelj poslova upravljanja i održavanja učionica te viši informatički referent. Ubrzanim razvojem novih tehnologija stvorili su se novi poslovni izazovi za zaposlenike Računskog centra. SADAŠNJI ZAPOSLENICI Ime i prezime Doris Knego, dipl. ing. Ivica Andrun, dipl. ing. Slaven Maršić, ing.

Radno mjesto voditelj Računskog centra voditelj poslova upravljanja poslužiteljima i poslova održavanja računalnih učionica viši informatički referent

Godina dolaska 1996. 2009. 2017.

BIVŠI ZAPOSLENICI 2008. – 2018. Ime i prezime Željko Marušić, ing. Siniša Stankov, ing.

Radno mjesto stručni suradnik - programer viši informatički referent

Godina dolaska 1997. 2006.

Godina odlaska 2008. 2017.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

205

NAZIV POGLAVLJA

SLUŽBA ZA TEHNIČKE I POMOĆNE POSLOVE Služba obuhvaća poslove održavanja zgrade, poslove portira te poslove pospremanja prostorija. Služba brine i o okolišu Fakulteta te nasadima, u suradnji s vrtlarom. SADAŠNJI ZAPOSLENICI Ime i prezime Neda Brkljača Slavica Čizmić Ivo Kamenjarin Irena Puljić Mladen Maleš Nastia Matković Katija Brkljača Katarina Pavić Radomir Terzić Lina Radić

Radno mjesto spremačica spremačica vrtlar portirka stručni referent spremačica spremačica spremačica voditelj Službe za tehničke i pomoćne poslove portirka

Godina dolaska 1980. 1996. 1998. 2005. 2005. 2005. 2009. 2010. 2016. 2017.

BIVŠI ZAPOSLENICI 2008. - 2018. Ime i prezime Jela Potrebić Anđa Prnjak Niko Jakeljić Milica Brčić Petar Cvijović

206

Radno mjesto portirka spremačica kućni majstor portirka kućni majstor

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Godina dolaska 1981. 1981. 1983. 1988. 1991.

Godina odlaska 2012. 2016. 2015. 2017. 2015.

Botanički vrt

doc. dr. sc. MIRKO RUŠČIĆ, prof. dr. sc. JASNA PUIZINA

BOTANIČKI VRT PEDAGOŠKE AKADEMIJE U SPLITU Ideja o osnivanju Botaničkog vrta u Splitu potekla je od botaničara Miljenka Buljana, nastavnika Više pedagoške škole, 1946. godine. Rektorat te škole dostavio je prijedlog Oblasnom narodnom odboru Dalmacije, koji je na svojoj sjednici izvršnog odbora 5. lipnja 1946. godine prihvatio projekt osnivanja Botaničkog vrta u Splitu, te je odlučio da vrtom upravljaju dvije komisije. Jedna je trebala naći zemljište, a druga ograditi ga, isplanirati i urediti za kulture. Druga komisija nazivala se stručnom i bila je u sastavu: rektor VPŠ-a Jakša Ravlić, profesor Botanike VPŠ-a Miljenko Buljan i Hranko Smodlaka, kao urbanist, pročelnik prosvjetnog odjela gradskog NO-a Split i referent gospodarskog odjela gradskog NO-a Split. Ta ideja naišla je na prepreke i Botanički vrt priključio se Višoj pedagoškoj školi tek 1951. godine i to zaslugom botaničara Petra Matkovića. On je u proljeće 1951. godine održao sat Botanike na predviđenom lokalitetu Botaničkog vrta VPŠ-a, a u studenom su već počeli pripremni radovi na južnoj strani Marjana. „On je bio inicijator i organizator radova.

Terenska nastava i praktičan rad studenata Biologije i kemije u Botaničkom vrtu Praktičan rad studenata u Botaničkom vrtu

BOTANIČKI VRT

Uređenjem botaničkog vrta u kojem će se gajiti prvenstveno mediteranska flora, znatno će se olakšati i poboljšati nastava botanike u VPŠ. Glavna radna snaga za uređenje Botaničkog vrta bit će slušači biologije, kojima će ovaj rad pomoći kao praksa, da bi kasnije znali urediti školske vrtove pri školama, u kojima će raditi kao nastavnici”, piše u Ljetopisu VPŠ-a. Uz oduševljenje i entuzijazam studenti Biologije su zajedno s Petrom Matkovićem započeli raščišćavati zapuštene i degradirane površine na južnim padinama Marjana, popravljati dotrajale i razrušene suhozide te osposobljavati putove. Botanički vrt smješten je na južnoj strani Marjana, na nadmorskoj visini od 85 do 150 m. Terasastog je izgleda sa suhozidima kao tipičnim krajobrazom kakav su splitski težaci vjekovima gradili. Obuhvaća površinu od 2,2 hektara. Istovremeno uz uređenje radilo se na sadnji prvih biljaka za nastavne potrebe Botanike, tako se površina Vrta iz dana u dan sve više povećavala. U početku nije bilo vode pa su biljke navodnjavane pomoću dvije postojeće cisterne. Tekuća je voda dovedena u Vrt tek 1953. godine. Uređenje Botaničkog vrta podupiralo je Društvo Marjan. Vrt je imao i svoj Pravilnik koji je regulirao poslovanje i odnose s drugim organizacijama. U međuvremenu u Vrtu je zaposleno pet vrtlara, a 1965. godine taj je broj smanjen na tri radnika: predradnika, vrtlara i čuvara. U Vrtu je od 1953. do 1958. godine volonterskim radom izgrađeno pet staklenika. Vrt je prostorno bio (i ostao) podijeljen u dva dijela: prvi je dio kultivirana površina vrta, staklenici i ostale instalacije, a drugi prirodna krševita površina s autohtonim mediteranskim biljkama. Na obje površine raslo je oko 2 500 autohtonih, kultiviranih i egzotičnih biljnih vrsta. Kultivirana površina Botaničkog vrta zauzima prostor površine oko jednog hektara, razdijeljenog na 14 terasastih površina na kojima se u prošlosti nalazilo: sjemenište za crnogoricu i ostale biljke, perena vrt sa 100 vrsta, cjepilište za oplemenjivanje ukrasnih voćnih biljaka, matičnjaci kultivirani za reprodukciju, rastila za školanje raznih biljaka, prporište za vegetativno razmnožavanje biljaka, arboretum s preko 250 dendroloških vrsta, agrumik sa 112 raznovrsnih primjeraka, eksperimentalne površine za rad sa studentima, rozarij sa 154 komada raznih ruža, aleja maslina s najstarijim sačuvanim primjercima maslina na Marjanu (22 primjerka), instalacije triju fiksnih klijališta za uzgoj presadnica, kompostište, tri cisterne za sakupljanje kišnice, meteorološka stanica s kućicom, dva magazina, mali stančić za čuvara vrta te vodene i električne instalacije.

210

U pet staklenika površine 233 m2, uz redovne radove vezane za nastavni proces za botaničku skupinu predmeta, uzgajane su razne vrste lončanica, grmova, polugrmova i to egzota, tropskih i suptropskih biljaka. Kako bi se osigurali optimalni uvjeti za njihov uzgoj, nabavljena je aklimatizacijska oprema, sanitarni uređaji za liječenje inficiranog bilja, uređaji za spolno i vegetativno razmnožavanje biljaka, termometri, hidrometri, stolovi za razmnožavanje biljaka, bazen za uzgoj biljaka hidrofita (flotantne, submerzne i helofitne biljke) uz korištenje tople vode, sukulentarij za uzgoj kaktusa i tustika te prostor za stratifikaciju sjemena. Staklenici su se grijali običnim pećima. Po potrebi i ovisno o vremenskim prilikama pojedini su se željezni okviri sa staklom mogli demontirati. Vrt je posjedovao sve potrebne alate i uređaje za obradu vrta. U staklenicima je 1965. godine bilo ukupno 3 246 komada različitih biljaka. U jednom je stakleniku bio terenski laboratorij u kojem je moglo raditi 20 studenata. Studentska praktična nastava botaničkih predmeta sastojala se od: uzgajanja, aklimatizacije i oplemenjivanja biljaka, praćenja njihova razvitka, spolnog i vegetativnog razmnožavanja, obrezivanja i oblikovanja biljaka, s jedne strane, te od terenskih ekoloških istraživanja vezanih uz autohtonu vegetaciju, degradaciju i sukcesiju vegetacije, s druge strane. Posebna pozornost bila je posvećena uvođenju i sadnji različitih biljaka, dobivenih razmjenom s drugim botaničkim vrtovima. U sklopu praktične nastave Biologije ispitivani su i brojni pedološki parametri, fizikalna i kemijska svojstva tla, bonifikacija tla, priprema tla za sadnju i slične aktivnosti. Studente se obučavalo i osnovama zaštite bilja, agrotehničkim i drugim aktivnostima i radovima za potrebe školskih zadruga. Također, poticala se i stalna suradnja s osnovnim i srednjim školama u Splitu, rad s učenicima, nastavnicima i profesorima Botanike na produbljivanju i usavršavanju znanstvenih botaničkih metoda u praktičnom poznavanju flore i vegetacije. Prirodna degradirana krševita površina s autohtonim eumediteranskim biljkama, koje pripadaju elementima vegetacijske zajednice vazdazelenih šuma hrasta česmine Quercetea ilicis i makije, obuhvaća sjevernije padine Vrta iznad glavne staze površine veće od jednog hektara. Na tim lokalitetima studenti su proučavali samoniklo mediteransko raslinje, kao i probleme degradacije i sukcesije vegetacije uzrokovane antropogenim djelovanjima (fitocenologija, geobotanika i biljna taksonomija tog područja). Uz dominantnu vegetaciju hrasta česmine Quercetea ilicis mogu se pronaći i ostatci biljnih asocijacija

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

Staklenici iznad glavne staze koja prolazi kroz Botanički vrt

Kompleks od tri staklenika s donje strane glavne staze

Uzgoj kaktusa i sukulenata u jednom od staklenika

Studenti Biologije i kemije na praktičnom radu u Botaničkom vrtu Izvođenje praktične nastave Botanike u stakleniku Botaničkog vrta PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

211

NAZIV POGLAVLJA

mješovitih mediteranskih šuma i makija hrasta česmine i crnog jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis. Dokaz postojanja takve vegetacije je u zapadnom dijelu Vrta snažna populacija velikih česmina Quercus ilex, koje su i danas postojane. U prirodnom dijelu Vrta prisutni su još i degradacijski stadiji elemenata razreda vrijesa i bušina Erico-Cistetea, u oviru kojih dolaze asocijacije gariga kretskog bušina i alepskog bora. Mjestimično su bili zastupljeni i elementi mediteranskih kamenjarskih pašnjaka i suhih travnjaka raščice i zvjezdaste djeteline asocijacije Brachypodio retuso-Trifolietum stellati. Na okomitim stijenama u Vrtu, u sklopu hazmofitske vegetacije vapnenačkih stijena zastupljeni su elementi sveze Centaureo-Campanulion, u kojoj je, uz biljke bilušinu i piramidalnu zvončiku, rasla i dubrovačka zečina, čije populacije su nestale. Uzgojem iz sjemena danas se ta vrsta ponovno spontano naseljava u pukotine stijena vrta. Suradnja s botaničkim vrtovima u Zagrebu, Trstenu, Lokrumu, Hamburgu, Beogradu, New Yorku, Hanoferu i dr. najviše se realizirala kroz razmjene sjemena i biljaka. Vrt je bio otvoren za posjete, stručne ekskurzije i znanstvene posjete, što ukazuje na njegovu edukativnu, zabavnu, kulturnu i promotivnu ulogu. Botanički vrt je imao i savjetodavnu ulogu te je besplatno dijelio različit biljni materijal školama i drugim ustanovama. Uzgajalo se tipično mediteransko bilje koje se koristilo za rekultivaciju marjanskih krajobraza. Botanički vrt je imao sve raspoložive uvjete za eksperimentalno-znanstveno-istraživački rad. 60-ih godina prošlog stoljeća Vrt je bio ozbiljna pedagoška i znanstvena ustanova grada Splita. Prilikom posjeta Botaničkom vrtu na Marjanu Stjepan Horvatić s PMF-a u Zagrebu, ujedno jedan od najistaknutijih hrvatskih botaničara, bio je impresioniran viđenim.

212

Čišćenje i uređenje Botaničkog vrta 2011. - sudjeluju studenti Biologije i kemije te nastavnici Odjela za biologiju i drugi volonteri

Prvi staklenik obnovljen je 2011. osobitim zalaganjem voditelja Botaničkog vrta Mirka Ruščića

Nakon dugo vremena, 2011. u obnovljenom stakleniku ponovno se počinju uzgajati kolekcije kaktusa

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

BOTANIČKI VRT

Voditelj Botaničkog vrta PMF-a Mirko Ruščić otvara manifestaciju Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, 2017.

Manifestacija Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske - učenici osnovne škole mikroskopiraju uz pomoć studenata Biologije i kemije

Posjet učenika Osnovne škole Šuica iz Šuice, Republika Bosna i Hercegovina

Manifestacija Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske - učenici osnovne škole u posjetu Botaničkom vrtu koji im pokazuje studentica Biologije i kemije

PAD I PONOVNI USPON BOTANIČKOG VRTA NA MARJANU Procvat i uspjesi Botaničkog vrta na Marjanu trajali su do 1975. godine, nakon čega započinje njegova lagana stagnacija, a potom i propadanje. Uzroci takva razvoja događaja bili su smanjivanje broja vrtlara na samo jednog, uz istovremeni odlazak Petra Matkovića u mirovinu. Nedostatak entuzijazma novih profesora Botanike i podrške uprava svih fakulteta proizišlih iz Pedagoške akademije, financijska kriza, kao i nebriga grada Splita, doveli su do kontinuiranog propadanja gotovo svih kultiviranih biljaka u staklenicima i onih na vanjskim površinama, propadanja staklenika, odnosno, narušavanja izgleda cjelokupnog Vrta. Zaborav je kulminirao 2013. godine, kada je Vrt bio na rubu uništenja i katastarskog brisanja, što je spriječeno zalaganjem tadašnje uprave PMF-a na čelu s dekanom Markom Rosićem. Botanički vrt na Marjanu bio je i ostao vrlo bitan dio nastavnog i znanstvenog rada splitskih PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

213

NAZIV POGLAVLJA

Pogled na dio Botaničkog vrta, proljeće 2017.

214

biologa, a situacija se značajnije promijenila 2011. godine zapošljavanjem novog nastavnika na Odjelu za biologiju PMF-a Mirka Ruščića. Iako je bio zaposlen kao nastavnik za metodičku skupinu predmeta, Mirko Ruščić je, po svom znanstvenom djelovanju, botaničar te ga je tadašnja dekanica Anka Golemac imenovala za voditelja Botaničkog vrta, sa zadatkom da ga obnovi i revitalizira. Velik entuzijazam i ljubav prema botanici i biljkama uspješno je prenio na studente Biologije i kemije i neke kolege s Odjela za biologiju te su svi zajedno započeli s čišćenjem, orezivanjem, zidanjem suhozida, sadnjom mediteranskih biljaka te obilježavanjem biljaka njihovim latinskim i hrvatskim nazivima. U uređenje Vrta uključivali su se i volonteri iz Splita, učenici nekih srednjih i osnovnih škola Splita te braniteljske udruge. Mirko Ruščić bio je uspješan i u dobivanju financijskih sredstava kroz nekoliko donacija, čime je potpomognuta obnova Vrta i jednog staklenika.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

BOTANIČKI VRT

Posljednjih nekoliko godina zasađen je određen broj mediteranskih biljaka uvažavajući postojeće stanje zatečenih biljaka na prirodnim terasama. Trenutačno u Vrtu obitava oko 550 biljnih vrsta koje su u velikom broju registrirane te imenovane hrvatskim i latinskim nazivima. Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu uvršten je 2014. godine u popis sveučilišnih botaničkih vrtova Republike Hrvatske. 2011. godine Botanički vrt na Marjanu uključen je u manifestaciju Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, u kojoj sudjeluje u kontinuitetu do danas. U programu rada angažirani su studenti diplomskog studija Biologije i kemije, kao i neki članovi Odjela za biologiju koji provode različite aktivnosti: popularizaciju botanike i botaničkih vrtova, edukaciju mladih, stručno vođenje kroz Vrt, upoznavanje biljaka i priča o biljkama, popularizaciju prirode, sadnju biljaka, pokuse, radionice, igraonice, zagonetke itd. Posjetitelji Vrta i sudionici Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske brojni su i različitih profila: djeca vrtićke dobi, učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, građani, turisti, znanstvenici i drugi posjetitelji.

BUDUĆNOST BOTANIČKOG VRTA NA MARJANU Dugoročni cilj PMF-a i njegova Odjela za biologiju je cjelovita i velika revitalizacija Vrta u reprezentativni mediteranski botanički vrt na istočnoj obali Jadrana s autohtonim i kultiviranim, ukrasnim, ljekovitim, aromatskim, endemičnim i zaštićenim biljnim vrstama. Za potpuno ostvarivanje tog cilja potrebno je znanje, stručnost, ljubav, upornost, kontinuirani rad, entuzijazam te financijska podrška Grada, Fakulteta i Sveučilišta. Velik korak u tom pravcu napravljen je za mandata dekana Ante Bilušića, koji se poklopio s intenzivnijim korištenjem sredstava iz fondova Europske unije. PMF je tako financirao izradu projekta novog Botaničkog vrta, pri čemu je nesebično pomogao i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije. Zalaganjem dekana Borisa Trogrlića te nesebičnim radom studenata tog Fakulteta napravljena je geodetska izmjera Vrta. S Javnom ustanovom Park-šuma Marjan dogovoreno je da fakultetski projekt revitalizacije marjanskog Botaničkog vrta postane integralni dio sveobuhvatnog projekta obnove Marjana. Projekt održivog razvoja prirodne baštine pod nazivom Marjan 2020 – brdo prošlosti, oaza budućnosti odobren je

početkom 2018. godine u okviru kojega je za Botanički vrt osigurano 2,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU-a. Prema elaboratu Eugena Širole planiraju se sljedeće aktivnosti: sanacija prilaznih staza, sanacija kamenih stepenica, sanacija staklenika, sanacija pomoćnih zgrada, izvedba nove staze i platoa, izvedba novih kamenih stepenica, izvedba vrtne sjenice glorijete, sanacija i preuređenje kamene prizemnice - pojate i sadnja novih biljaka. Nova koncepcija Botaničkog vrta puno će značiti Sveučilištu u Splitu, a osobito PMF-u i svim studentima biologije, farmacije, mediteranske poljoprivrede i srodnih studijskih programa koji će tu moći realizirati dio nastave praktičnog i terenskog rada. Osim toga, novi Botanički vrt na Marjanu imat će važnu odgojno-obrazovnu, rekreativnu i zabavnu ulogu za mlade - od djece vrtićke dobi do učenika osnovnih i srednjih škola. Bitna uloga Vrta bit će popularizacija zaštite prirode kroz razne aktivnosti, primjerice: stručno vođenje kroz Vrt, upoznavanje mediteranske flore i vegetacije, priče o biljkama, sadnja i uzgajanje biljaka, radionice, igraonice, pokusi, zagonetke i slično. Uloga Vrta ostvarivat će se i kroz različite manifestacije, primjerice već spomenuti Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma, Festival znanosti, Dan planeta Zemlje, razne domaće i međunarodne stručne i znanstvene skupove. Moderni Botanički vrt omogućit će i osmišljavanje različitih stručnih i znanstvenih projekata i aktivnosti iz kojih bi se Vrt mogao kontinuirano financirati. Jedan od vrijednih ciljeva novog Botaničkog vrta je kompletiranje banke sjemena i herbarijskih zbirki. Botanički vrt na Marjanu imat će i važnu ulogu u zaštiti i konzervaciji endemičnih, ugroženih i zakonom zaštićenih biljnih vrsta kojima u prirodnom okruženju prijeti opasnost od nestajanja. Takve vrste moguće je, nakon uspješnog razmnožavanja u vrtu, vratiti u njihova prirodna staništa. To su neki od glavnih ciljeva Globalne strategije očuvanja biljaka – Global Strategy for Plant Conservation, a osobito lijep primjer uspješne zaštite ugrožene biljne vrste u našem Botaničkom vrtu na Marjanu je uzgoj iz sjemena endemične vrste dubrovačka zečina, Centaurea ragusina čije su sadnice uzgojene iz sjemena i potom naseljene u stanište tipično za tu vrstu - pukotine stijena u vrtu. Osuvremenjeni Botanički vrt na Marjanu će zasigurno pridonijeti unaprjeđenju kvalitete življenja u našem gradu. On će biti i poklon naše generacije budućim naraštajima grada Splita i cijele regije.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

215

NAZIV POGLAVLJA

Studentski zbor PMF-a u Splitu

JELENA GRBEŠA

Studentski zbor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu je izborno predstavničko tijelo studenata čija je primarna uloga vođenje brige o kvaliteti života studenata, studentskom standardu, ostvarivanju studentskih prava i drugim problemima s kojima se studenti susreću tijekom svog obrazovanja. Statutom studentskog zbora, koji je stupio na snagu 20. prosinca 2011. godine, propisano je da sastav Studentskog zbora biraju studenti Fakulteta na neposrednim izborima prema postupku propisanom općim aktom Studentskog zbora sukladno zakonu. Mandat članova Studentskog zbora traje dvije godine i može se jednom ponoviti. Sa svojim radom započinje početkom akademske godine koja slijedi nakon provedenih izbora. Studentski zbor sastoji se od devet studentskih predstavnika, a to su: jedan predstavnik preddiplomskog i jedan predstavnik diplomskog studija Odjela za biologiju i Odjela za kemiju, jedan predstavnik preddiplomskog i jedan predstavnik diplomskog studija Odjela za fiziku, jedan predstavnik preddiplomskog i jedan predstavnik diplomskog studija Odjela za informatiku i Odjela za politehniku, jedan predstavnik preddiplomskog i jedan predstavnik diplomskog studija Odjela za matematiku te jedan predstavnik poslijediplomskih studija. Svaki studentski predstavnik ima svog zamjenika.

Članovi Studentskog zbora međusobno biraju predstavnike koji sudjeluju u donošenju odluka i radu Fakultetskog vijeća i u drugim tijelima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Također, biraju jednog predstavnika koji ih zastupa u Studentskom zboru Sveučilišta u Splitu i surađuje sa studentskim pravobraniteljima ostalih fakulteta Sveučilišta. U suradnji sa studentskim zborovima ostalih fakulteta Sveučilišta u Splitu sudjeluje u izvannastavnim aktivnostima kao što su sportska natjecanja i organizacija brucošijade. Studentski zbor financijski podupire različite studentske projekte među kojima su i putovanja, a jedan od takvih projekata bio je individualni projekt Primatijada. Također, sudjeluje i u organizaciji ljetnih škola studenata kao što je 2017. godine bila Student to student Split summer school 2017 te pomaže u koordinaciji Festivala znanosti i uređenju prostora fakulteta tijekom blagdana. Prije ulaska u novu zgradu, na adresi Ruđera Boškovića 33 rad Studentskog zbora bio je otežan zbog nemogućnosti izravnog kontakta sa studentima. Sada je Studentskom zboru ustupljena prostorija koju mogu koristiti za druženje sa studentima i organiziranje svojih sjednica, a sve u interesu postizanja više razine studentskih prava i kvalitete studijskog procesa. Zato je sadašnji cilj Studentskog zbora što više zainteresirati i upoznati studente s radom zbora te ih osvijestiti o njihovim pravima i obvezama.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

217

NAZIV POGLAVLJA

Alumni PMFST

dr. sc. TANJA VOJKOVIĆ

CILJEVI I ČLANSTVO Razlog osnivanja i glavni ciljevi Udruge bivših studenata i prijatelja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu Alumni PMFST su očuvanje tradicije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, promicanje ugleda PMF-a u Republici Hrvatskoj i svijetu, a posebno izgradnja i jačanje veza i suradnje između bivših studenata te bivših i sadašnjih studenata fakulteta. Redovitim članom Udruge mogu postati svi koji su završili neki studij, tj. stekli titulu prvostupnika, magistra ili doktora znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu, dok pristupnim članom mogu postati studenti koji su završili 2. godinu preddiplomskog studija. Svi koji nisu završili naš fakultet, a svojim aktivnostima žele podržati rad Udruge, mogu se pridružiti kao podupirući članovi.

OSNIVANJE I AKTIVNOSTI Udruga je osnovana 17. prosinca 2013. godine, a osnivačkoj skupštini su prisustvovali: Damir Pavlinović, Željka Sanader, Tanja Vojković, Ani Grubišić, Željana Fredotović, Stjepan Kovačević te tadašnji dekan PMF-a Marko Rosić. 24. ožujka 2014. godine održana je prva redovna skupština na kojoj su jednoglasno izabrani: Damir Pavlinović za predsjednika, Željka Sanader za potpredsjednicu i Tanja Vojković za tajnicu Udruge, svi na mandat od dvije godine. Dosadašnje aktivnosti Udruge obuhvaćaju: nekoliko predavanja, okrugli stol na temu Doktorat

van Hrvatske, gdje su bivši studenti fakulteta pričali sadašnjim studentima o svojim iskustvima, te organizaciju priprema za natjecanja iz matematike za splitske srednjoškolce. Od lipnja 2015. Alumni PMFST je član krovne Alumni udruge ASUS Sveučilišta u Splitu. 9. studenog 2016. godine održan je 1. Fakultetski seminar PMF-a na kojem je tajnica Udruge dr. sc. Tanja Vojković predstavila Udrugu nastavnicima PMF-a, a dekanica Fakulteta prof. dr. sc. Jasna Puizina održala je predavanje na temu Zašto nam je važan ALUMNI PMF-a? U prosincu 2017. godine održana je tematska sjednica Fakultetskog vijeća PMF-a na temu osiguravanja sustava kvalitete, a jedna od točaka dnevnog reda bila je predstavljanje albuma bivših studenata Fakulteta koji se, kao i ostala dokumentacija i informacije o Udruzi, može naći na stranicama Fakulteta, http://www.pmfst.unist.hr/alumni/. Izborna skupština Udruge održana je 28. veljače 2018. godine te je na njoj izabrana nova predsjednica Alumni PMFST-a dr. sc. Tanja Vojković i novi članovi Upravnog odbora. Tom prilikom održano je predavanje izv. prof. dr. sc. Livie Puljak s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na temu Alternativna medicina pomaže samo onima koji je prodaju. Iako je Alumni udruga PMF-a još mlada, vjerujemo da će svojim budućim radom i aktivnostima privući veće članstvo, ojačati veze među bivšim studentima te dati svoj doprinos razvoju i boljitku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

219

Popis diplomiranih studenata proteklih 10 godina

DODIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ (PROFESORI) 2008. GODINA Biologija i kemija: 1. Božinović, Imela 2. Ćurić, Ana 3. Jončić, Marga 4. Jurašin, Ivana 5. Lepen, Ivana 6. Lešina, Mate 7. Novokmet, Mirjana 8. Škaljac, Marisa 9. Tadić, Mirjana 10. Torti, Marija 11. Videka, Eduard 12. Vuković, Antonija 13. Žurić, Marija Matematika i fizika: 1. Bilopavlović, Zrinka 2. Dundović, Anita 3. Kodić, Ljiljana 4. Koncani, Andrija

Matematika i informatika: 1. Banovac, Martina 2. Bartulović, Ante 3. Bilić, Zlata 4. Burilović, Marija 5. Ćulav, Ivana 6. Ivelja, Lucijana 7. Ivkošić, Hrvojka 8. Jović, Nena 9. Krčum, Jelena 10. Lagator, Marina 11. Marinić, Ivana 12. Mitar, Marica 13. Mužić, Vanda 14. Papić, Ivana 15. Pletikosa, Ivana 16. Radić, Ines 17. Raos, Josipa 18. Stipičić, Željka 19. Stipinović, Anisija 20. Šuljug, Ana

21. Tromba, Nikša 22. Višić, Marko 23. Vojković, Tanja 24. Zulim, Natalija

7. Maksan, Nevenka 8. Mamić, Sandra 9. Miličić, Ružica 10. Milun, Ana 11. Nejašmić, Jelena 12. Podrug, Ivanka 13. Režić, Nikolina 14. Surjan, Katarina

15. Šušnjara, Tea 16. Zečević, Marijana

Matematika: 1. Mijić, Lucija Informatika i tehnička kultura: 1. Bačić, Andrea 2. Bakotić, Dario 3. Desančić, Sandra 4. Gavrilović, Sanja 5. Grubišić, Tomislav 6. Ivanda, Mirko 7. Jukić, Mate 8. Kardum, Ines 9. Radulovski, Sandra 10. Svirač, Božena 11. Vlahović, Jelena

2009. GODINA Biologija i kemija: 1. Boban, Anđela 2. Buklijaš, Žana 3. Cukrov, Dubravka 4. Čikeš, Janja 5. Kovačević, Andreja 6. Krešić, Vera

220

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

atematika M i fizika: 1. Jurković, Terezija 2. Karaman, Gorjana 3. Kežić, Bernarda

4. Krstulović, Lovorka 5. Martinić, Tea 6. Stipanović, Petar 7. Šeputić, Petar

atematika M i informatika: 1. Crljen, Hilda 2. Crljenak, Nikolina 3. Dolić, Ana 4. Dugandžić, Gabrijela 5. Jukić, Ivana 6. Kodru, Marina 7. Kovačević, Mirjana 8. Medvidović, Anita 9. Mihanović, Marina 10. Paunović, Estera 11. Ravlić, Ivana

12. Sviličić, Ana 13. Šitin, Ivona 14. Šuljug, Anita 15. Tarabarić, Ana 16. Tudor, Lada 17. Utrobičić, Nela 18. Zidar, Ana atematika: M 1. Bibić, Marina 2. Erceg, Goran 3. Lekić, Ivan

4. Čović, Nikolina 5. Ćatipović, Hrvoje 6. Ečić, Tomislava 7. Kasalo, Ivana 8. Knezović, Marija 9. Kovačević, Tome 10. Mornar, Ivan 11. Samardžić, Goran 12. Svaguša, Nataša Fizika: 1. Petrov, Dražen

Informatika i tehnička kultura: 1. Bašić, Josip 2. Budimir, Miranda 3. Čelar, Edi

Fizika i informatika: 1. Opačak, Nikolina 2. Puljić, Iva 3. Šilović, Lucija

4. Maljković, Ante 5. Maršić, Vesna 6. Matijević, Jelena 7. Mravak, Ana 8. Novaković, Ana 9. Porobija, Ivona 10. Ružić, Suzana 11. Strunje, Merica 12. Šarac, Danijela 13. Šarić, Marijana 14. Šubašić, Aljoša 15. Višević, Marina

4. Elez, Dijana 5. Emer, Blaženko 6. Grabner, Josko 7. Katavić, Ivan 8. Lelas, Mijo 9. Mamuzić, Simona 10. Miloš, Joško 11. Pivac, Jozo 12. Porobija, Antonio 13. Pušić, Damir 14. Rajić, Danijel 15. Rebekić, Ivana 16. Repajić, Nikola 17. Šeravić, Sandra 18. Šimić, Dario 19. Tramontana, Marin 20. Višević, Šimun

2010. GODINA Biologija i kemija: 1. Bralić, Kristina 2. Buntić, Josipa 3. Buvari, Daniela 4. Curać, Ivana 5. Delić, Marija 6. Gugić, Dijana 7. Jerkan, Maja 8. Jurišić, Darija 9. Katić, Antonia 10. Kuprešanin, Marija 11. Lozo, Marija 12. Manojlović, Milica 13. Marušić, Maja 14. Mlikotić, Ivana 15. Pleslić, Grgur 16. Samaluk, Sanja 17. Slišković, Martina 18. Srdelić, Marija 19. Tomašević, Ana 20. Vidović, Ana 21. Žižić, Mirela atematika M i informatika: 1. Armanda, Božena 2. Džeko, Irena 3. Livajić, Alenka

Matematika i fizika: 1. Aničić, Jovana 2. Ivanišević, Jere 3. Ljepopio, Ana 4. Tabain, Ivan atematika: M 1. Botica, Leo Informatika i tehnička kultura: 1. Aračić, Boris 2. Debak, Ivan 3. Dodig, Krešimir

Fizika i informatika: 1. Balić, Ivan 2. Borozan, Marija 3. Pavković, Ivana Fizika i tehnička kultura: 1. Demarki, Patrick

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

221

DIPLOMIRANI STUDENTI

2011.GODINA Informatika i tehnička kultura: 1. Brajičić, Darko 2. Prlić, Anita 3. Sedlar, Lorena 4. Točev, Kaja

iologija i kemija: B 1. Arnautović, Aida 2. Beronić, Danijela 3. Cvitanić, Ratko 4. Deraković, Jasmin 5. Grandić, Lea 6. Jocić, Helena 7. Jović, Antonija 8. Malić, Danijela 9. Radonić, Ana 10. Ružić, Sandra 11. Tabain, Ana 12. Tomas, Ana 13. Zeko, Ana 14. Zorica, Ivana

atematika i fizika: M 1. Bailo, Dina 2. Baturina, Anita

atematika: M 1. Kuljiš, Natalia 2. Matijašević, Majda

Fizika i Informatika: 1. Razmilić, Daniela 2. Surjan, Igor

atematika i fizika: M 1. Hrga, Siniša 2. Maleš, Matko 3. Sorić, Tomislav

Fizika: 1. Carić, Katija 2. Dorčić, Antonija 3. Oreb, Bojana

Informatika i tehnička kultura: 1. Blažević, Vinko 2. Lepetić, Nikola 3. Pažin, Aljoša 4. Žarko, Dean

Fizika i informatika: 1. Mladinić, Hrvoje

Informatika i tehnička kultura: 1. Bratić, Kata 2. Krištić, Andrija

Matematika i fizika: 1. Martinić, Lena Fizika: 1. Strižić, Ivan

3. Čapeta, Elvina 4. Kuvačić, Deana 5. Muslim, Marina 6. Radulović, Ivana

atematika M i informatika: 1. Čavčić, Goran 2. Ćudina, Dajana 3. Lovrić, Gorana 4. Mihaljević, Pero 5. Podrug, Marija 6. Rajić, Jelena 7. Škiljo, Melita 8. Vuletić, Ružica

Fizika: 1. Bilopavlović, Ivana 2. Krce, Lucija 3. Paradžik, Ana 4. Sladović, Ivana 5. Vekić, Dario

2012. GODINA iologija i kemija: B 1. Agović, Alisa 2. Ćerdić, Darija 3. Ivišić, Katarina 4. Pecotić, Daria 5. Peroš, Ivana 6. Radovanović, Ivana 7. Romac, Lara Matematika i informatika: 1. Domić Branka 2. Novaković Ivan

izika i tehnička F kultura: 1. Srbinovska, Jasminka

2013. GODINA iologija i kemija: B 1. Balić, Domagoj 2. Barkiđija, Nikolina 3. Jutronić, Marinka 4. Stijelja, Marina 5. Trogrlić, Sandra

222

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

DIPLOMIRANI STUDENTI

2014. GODINA iologija i kemija: B 1. Bubičić, Gordan 2. Ćirak, Ivo 3. Mornar, Anita 4. Šantić, Živko Fizika i Informatika: 1. Šalković, Frane

atematika i fizika: M 1. Ćakić, Ana 2. Depope, Anton 3. Komić, Snježana atematika i informatika: M 1. Longin, Jelena 2. Parčina, Maja

Informatika i tehnička kultura: 1. Ćurić, Mate 2. Katić, Linda 3. Malkić, Višnja 4. Marović, Ana

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ (SVEUČILIŠNI PRVOSTUPNICI) 2008. GODINA iologija i kemija: B 1. Franulović, Tamara 2. Fredotović, Željana 3. Gašperov, Marija 4. Gusić, Neli 5. Jončić, Vinko 6. Perica, Ivana 7. Periša, Tamara 8. Vuko, Višnja 9. Žaper, Suzana atematika i fizika: M 1. Pleić, Kristina

atematika M i informatika: 1. Antunović, Suzana 2. Kokan, Tea 3. Marjanović, Anto 4. Tomašić, Ivana atematika: M 1. Dujić, Lea Informatika i tehnika: 1. Generalić, Antonija

Fizika: 1. Barun, Željka 2. Crljenica, Ivica 3. Kovač, Marko 4. Novković, Mario 5. Perišin, Antonija 6. Vlašić, Katarina Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Kovač, Žarko 2. Krstić, Marjan

2009. GODINA iologija i kemija: B 1. Bralo, Marin 2. Jurić, Ines 3. Klarić, Ana 4. Markovina, Antonija 5. Prlj, Silvana 6. Spahija, Dina 7. Tadić, Ana 8. Žilić, Ana atematika i fizika: M 1. Baturina, Tina 2. Delić, Josipa 3. Jurić, Marija 4. Pračer, Sanja 5. Ravlić, Katarina 6. Sanader, Željka 7. Slugan, Jelena 8. Šerić, Katija

atematika i informatika: M 1. Dujić, Ivan 2. Kamber, Maja 3. Karuc, Ana 4. Lacmanović, Tanja 5. Lučić, Danko 6. Maretić, Josipa 7. Marijanović, Maja 8. Mijatović, Marina 9. Nejašmić, Dino 10. Pandžić, Iva 11. Pavičević, Davor 12. Peraić, Ivan 13. Popović, Ivana 14. Radišić, Luisa 15. Ratković, Nikolina 16. Rožić, Fani 17. Savić, Dragana 18. Smajić, Nikolina

19. Stanić, Ivica 20. Tokić, Ivana 21. Tot, Katica 22. Vulin, Darko 23. Znaor, Ružica 24. Žižić, Ivan atematika: M 1. Carević, Anita 2. Filipović, Ena 3. Kalebić, Frane 4. Pleština, Antonija 5. Rebić, Ivana I nformatika i tehnika: 1. Agić, Majda 2. Bagat, Ivan 3. Grbavac, Ivan 4. Kadić, Marija

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

223

DIPLOMIRANI STUDENTI

5. Klarić – Kukuz, Ita 6. Lovričević, Danko 7. Matijašević, Zrinka 8. Mršić, Edita 9. Prgomet, Martina 10. Ravlić, Siniša 11. Ruić, Antonia 12. Šimić, Nataša 13. Tadin, Josip

Informatika: 1. Brakus, Rene 2. Musulin, Marin 3. Putnik, Ivan Fizika: 1. Ivica, Josip 2. Karbonini, Luči 3. Vojković, Marin

nanost i tehnologija Z okoliša – međunarodni studij: 1. Grabovac, Jelena 2. Smoje, Ines 3. Šain, Paval

2010. GODINA iologija i kemija: B 1. Beretin, Luka 2. Čuzela Papata, Tereza 3. Đuranac, Ana 4. Jerković, Snježana 5. Lušić, Bruna 6. Majić, Ivana 7. Mandić, Marin 8. Pejaković, Srđan 9. Poljak, Jure 10. Ponoš, Josipa 11. Pralija, Anka 12. Šoše, Sandra Matematika i fizika: 1. Lejo, Branko 2. Tarabarić, Antonia atematika i informatika: M 1. Boljat, Antonela 2. Gracin, Ines 3. Jurišić, Ljiljana 4. Knez, Mirjana 5. Korčulanin, Ani

6. Maglica, Ivana 7. Marin, Marija 8. Novaković, Paula 9. Radalj, Tanja

atematika: M 1. Čuka, Zdravko 2. Jelačić, Tamara 3. Kardum, Ana 4. Kuran, Darija 5. Plazibat, Mate I nformatika i tehnika: 1. Grgić, Ivan 2. Kaleb, Josipa 3. Kalinić, Ivan 4. Lončar, Ante 5. Marović, Dario 6. Milardović, Ivan 7. Špacal, Lucija Informatika: 1. Brzović, Jakša 2. Frakić, Senka

3. Ivković, Matea 4. Jevtić, Marko 5. Jurčić, Marina 6. Malenica, Josip 7. Markota, Marko 8. Spahija, Ivana 9. Ševo, Ante

Fizika: 1. Dunić, Natalija 2. Jonjić, Mate 3. Kozić, Mara 4. Kutleša, Željan 5. Lovrić, Josip 6. Mijatović, Antonija 7. Miljak, Marija 8. Radilović, Slavko 9. Žic, Mario Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Barać, Ivan 2. Ivišić, Krešimir 3. Poljak, Ivan

2011.GODINA iologija i kemija: B 1. Bakota, Ivana 2. Baković, Iva 3. Boban, Ana 4. Boban, Mate 5. Crnčević, Ivana 6. Cvjetković, Bruna 7. Čulić, Amalija 8. Drnasin, Ines 9. Đerek, Antonijo

224

10. Ezgeta, Anita 11. Gudić, Ana 12. Ivičević, Viki 13. Juginović, Ante 14. Kešina, Ivana 15. Krpo, Zorana 16. Kuran, Stipe 17. Laušić, Josipa 18. Mijić, Vedrana 19. Mijić, Željana

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

20. Mršić, Marija 21. Perković, Anto 22. Raspović, Ivan 23. Ravlić, Tea 24. Smolić, Nikolina 25. Šilović, Vedrana 26. Tomić, Ines atematika i informatika: M 1. Aglić Čuvić, Marin

DIPLOMIRANI STUDENTI

2. Čelan, Ana 3. Gudelj, Jelena 4. Jurić, Helena 5. Kovačević, Jelena 6. Lelas, Snježana 7. Markić, Zrinka 8. Pupić-Bakrač, Andrijana 9. Rađa, Lana 10. Rogošić, Ivona 11. Sablić, Katarina 12. Sučić, Nikolina 13. Vlašić, Josipa 14. Vuković, Ivana 15. Žderić, Mateja atematika: M 1. Bosančić, Velga 2. Ćibarić, Marija 3. Marušić, Tomislav 4. Mimica, Ana 5. Savić, Ana 6. Zorica, Petra

I nformatika i tehnika: 1. Dragojević, Daniel 2. Erceg, Mate 3. Kuljić, Neno 4. Kurilj, Pero 5. Rakić, Ante 6. Uljični, Dragan Informatika: 1. Bogovac, Marija 2. Grubač, Ana 3. Iglić, Šime 4. Kamber, Marina 5. Karuza, Marina 6. Kojundžić, Ines 7. Matijašević, Mira 8. Perak, Ruža 9. Siriščević, Petra 10. Stipinović, Zoran 11. Šarčević, Mario 12. Zoraja, Ana

Fizika: 1. Beserminji, Danijel 2. Dević, Ivan 3. Donđivić, Tomislav 4. Miočić, Ante 5. Pavlinović, Damir 6. Požar, Martina 7. Prpić, Ana 8. Vučemilović-Alagić, Nataša Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Jagnjić, Mate izika i informatika: F 1. Karin, Nikola 2. Šiljić, Ante

2012. GODINA iologija i kemija: B 1. Barić Perić, Dijana 2. Bazina, Linda 3. Bubalo, Slavica 4. Caktaš, Božana 5. Crevar, Romana 6. Delić, Marija 7. Čeko, Ema 8. Čolak, Ivana 9. Gudelj, Martina 10. Juračić, Marela 11. Knezović, Vesna 12. Marjanović, Vedrana 13. Potkonjak, Nađa 14. Rončević, Mate 15. Šeput, Marija 16. Taslak, Mijo 17. Vučković, Milana 18. Zubčić, Iskra Mara 19. Žižak, Anita atematika i fizika: M 1. Gvozdanović, Ana 2. Jovović, Sandra 3. Kukoč, Marina

4. Sinovčić, Valerija 5. Šćulac, Toni

3. Omazić, Antonija 4. Žeravica, Karlo

atematika M i informatika: 1. Bliznac, Marija 2. Budimir, Sanja 3. Burazin, Jelena 4. Čalo, Marin 5. Gašpar, Tončica 6. Jurko, Josipa 7. Marjanović, Ana 8. Marković, Božana 9. Meić-Sidić, Luka 10. Ujević, Ivana 11. Vopel, Ramona Mihaela 12. Vuković, Jelena

Informatika: 1. Barić, Anamarija 2. Kapetanović, Tomislav 3. Kuvačić, Ivan 4. Paskvali, Kristijana 5. Prolić, Marija 6. Pupić-Bakrač, Anamarija 7. Rako, Miro 8. Roguljić, Luka 9. Tarabarić, Marijana 10. Vištica, Marija

atematika: M 1. Radišić, Dajana 2. Vukasović, Stjepan Vedran I nformatika i tehnika: 1. Božić, Luka 2. Grbavac, Ante

Fizika: 1. Chowdhury, Lily 2. Cikota, Aleksandar 3. Čizmić-Marović, Tomislav 4. Domazet, Zvonimir 5. Kralj, Tomica 6. Kuhar, Korina 7. Lasić, Ivan 8. Luketina, Jelena 9. Marunica, Sanja

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

225

DIPLOMIRANI STUDENTI

10. Musinov, Žana 11. Petković, Marina 12. Primorac, Daria 13. Primorac, Tomislav 14. Radovan, Ana

15. Rubić, Ante 16. Štulić, Lukrecia 17. Zarić, Darko 18. Žeko, Petra

Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Velemir, Milorad

3. Ćurić, Nada 4. Delin, Maja 5. Dunić, Stefan 6. Đapić, Renata 7. Ivas, Helena 8. Juričić, Mia 9. Lukić, Petra 10. Markovina, Bože 11. Musap, Loredana 12. Pavičević, Marina

8. Šarić, Ivan 9. Vrkić, Ivan

2013. GODINA iologija i kemija: B 1. Gujinović, Milana 2. Jurac, Valentina 3. Kelam, Nela 4. Klarić, Neda 5. Lazarušić, Ana 6. Marasović, Matea 7. Mateljak, Nives 8. Muić, Anita 9. Raos, Gordana 10. Rilje, Maja 11. Rimac, Matea 12. Rimac, Mirela 13. Roje, Blanka 14. Surić, Lucija 15. Vidović, Antonio 16. Vučemilović, Julija atematika i fizika: M 1. Bartolović, Jelena 2. Glavurtić, Gorana 3. Juračić, Mia 4. Kotarac, Ilijan 5. Lovrić, Nives atematika i informatika: M 1. Anđelić, Ivan 2. Burilović, Nikolina

atematika: M 1. Crnjak, Daniela 2. Franjičić, Dejana 3. Jelavić, Dalibor 4. Jelić, Ivan 5. Peran, Dino 6. Pleština, Jelena Informatika: 1. Barun, Josip 2. Bjelogrlić, Tilda 3. Čaljkušić–Ivanović, Zvonimir 4. Fistonić, Borjan 5. Giljanović, Borna 6. Ivanović, Mia 7. Ivošević, Bojan

I nformatika i tehnika: 1. Antunović, Ivana 2. Asanović, Branimir 3. Baučić, Ivan Fizika: 1. Bektešević, Dino 2. Čakarić, Tonći 3. Dželalija, Krešimir 4. Kablar, Petar 5. Latinčić, Kristina 6. Miletić, Mila 7. Mravak, Antonija 8. Ramljak, Tonći 9. Terzić, Sanja 10. Vrcan, Hrvoje 11. Vrdoljak, Toni Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Čačić, Damir 2. Knežević, Ante izika i informatika: F 1. Bajić, Natko

2014.GODINA iologija i kemija: B 1. Alavanja, Vera 2. Bago, Ivana 3. Biluš, Josipa 4. Božić Pavletić, Mario 5. Butigan, Zoran 6. Cvetković, Ivona 7. Dragan, Jelena 8. Kalaba, Damir 9. Karamatić, Martina

226

10. Marinović, Anamarija 11. Matić, Tatjana 12. Močić, Darija 13. Mustapić, Anita 14. Mušan, Nikola 15. Nakić, Kristian 16. Nakić, Mihovila 17. Omrčen, Maja 18. Raboteg, Marina 19. Rakušić, Mia

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

20. Storić, Nikolina 21. Vodogaz, Sara 22. Vrdoljak, Ana 23. Zdilar, Ivana atematika i fizika: M 1. Ćoso, Romana 2. Grgić, Marko 3. Vasiljević, Nani 4. Živković, Mia

DIPLOMIRANI STUDENTI

atematika M i informatika: 1. Čagalj, Antonia 2. Ferić, Ana 3. Jurčević, Ana 4. Kelava, Nikolina 5. Piškorec, Damir 6. Plenković, Miro 7. Šimić, Draga 8. Višić, Petra atematika: M 1. Budimir, Iva 2. Čvrljak, Toni 3. Kalinić, Tea 4. Kubat, Marina 5. Leko, Iva 6. Mamić, Ana 7. Mušćet, Anđela 8. Perišić, Anđela I nformatika i tehnika: 1. Banović, Dragana 2. Bilić Pavlinović, Katarina 3. Brižić, Mario

4. Čevra, Tomislav 5. Ćoso, Marko 6. Galiot, Sebastijan 7. Karan, Luka 8. Krešić, Ivan 9. Martić, Toni 10. Mladin, Petra 11. Oljica, Mate 12. Pešo, Ivana 13. Pivac, Marijana 14. Rota, Ante 15. Skok, Tena Informatika: 1. Bojanić, Ivan 2. Brkić, Žarko 3. Čatipović, Lara 4. Džepina, Vedrana 5. Maraš, Josipa 6. Matijašević, Ana 7. Radovniković, Vito 8. Stručić, Lovro 9. Šerić, Martina 10. Škugor, Franka 11. Štrenja, Tamara

12. Tičinović, Đana 13. Ujević, Biserka Fizika: 1. Bralić, Ante 2. Cikojević, Viktor 3. Cikota, Stefan 4. Giljanović, Duje 5. Gujinović, Luka 6. Ivanović, Zvonko 7. Kukoč, Jere 8. Lunić, Frane 9. Perić, Martina 10. Perkušić, Marko 11. Samardžić, Frana 12. Ursa, Ivana Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Tafra, Bruna 2. Tomić, Andrej Zvonimir izika i Informatika: F 1. Jakovčević, Ivan Ante

2015. GODINA Biologija i kemija: 1. Bebić, Martina 2. Bilić, Gloria 3. Crnčević, Doris 4. Đirlić, Nika 5. Knezović, Mia 6. Koporčić, Monika 7. Kulišić, Katarina 8. Kurtov, Dorotea 9. Martinović, Ana 10. Pavlinović, Mia 11. Pereža, Lora 12. Perica, Lucija 13. Petrović, Marija 14. Popović, Lukša 15. Prolić, Ana – Marija 16. Stojić, Danijela 17. Vugić, Domagoj 18. Župa, Mislav Antonio 19. Žure, Klara

atematika M i fizika: 1. Kadrić Dobrenić, Adela 2. Kutleša, Mia 3. Rapić, Dijana 4. Stojan, Antonia atematika M i informatika: 1. Buljević, Kristina 2. Guberina, Antonija 3. Juras, Sanja 4. Kečkemet, Martina 5. Knez, Anita 6. Krvavica, Marta 7. Milat, Josipa 8. Mošić, Meri 9. Selak, Marija 10. Stanić, Josip 11. Stjepanović, Dragica 12. Tadin, Sanja 13. Trtinjak, Matija

atematika: M 1. Andrijić, Jelena 2. Boban, Toni 3. Čepo, Ivana 4. Čondić, Marija 5. Čuljak, Denis 6. Gojun, Petra Marija 7. Ivković, Josipa 8. Kalinić, Matea 9. Kovačević, Antonija 10. Mikulić, Josipa Terezija 11. Olivari, Luca 12. Vukorepa, Ivana 13. Zemunik, Petra 14. Žmire, Damira I nformatika i tehnika: 1. Anković, Ana 2. Banjan, Ivona 3. Barbarić, Ivan 4. Barnjak, Antonela 5. Čvrk, Matija

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

227

DIPLOMIRANI STUDENTI

6. Ćalušić, Sandra 7. Duvnjak, Ivo 8. Katić, Tamara Informatika: 1. Brečić, Bože 2. Brnić, Stipe 3. Capić, Petra 4. Dervović, Denis 5. Franić, Ana 6. Gizdić, Marija 7. Grgić, Ivan 8. Gruica, Jelena 9. Kezić, Željana 10. Maleš, Ana 11. Mažurana, Ivana 12. Perković, Stjepan 13. Radan, Ivana 14. Radman, Marin 15. Stojanov, Aneta 16. Šegvić, Lorena 17. Škoda, Tomislav 18. Zaneta, Ivan 19. Ziterbart, Bruno

Fizika: 1. Bacelj, Ana 2. Baljkas, Marija 3. Bartolić, Fran 4. Eterović, Emil 5. Gjergja, Marijana 6. Goić, Renzo 7. Kabaši, Anton 8. Kovač, Dubravka 9. Kukolj, Matea 10. Louis, Kristina 11. Mrđen, Maja 12. Penović, Karlo 13. Puljas, Ana 14. Vuković, Ivan Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Ćuk, Mia 2. Ilić, Mateja 3. Šimičić, Dunja 4. Vrlić, Martin

Fizika i informatika: 1. Bajamić, Milan Nutricionizam: 1. Cigić, Matea 2. Čikeš, Lucija 3. Fabjanović, Marija 4. Gale, Angelo 5. Grdović, Marina 6. Jelavić Šako, Anđela 7. Jović, Lucija 8. Jurić, Dubravka 9. Kunčić, Ivana 10. Maršić, Andrijana 11. Petković, Tea 12. Plepel, Katarina 13. Pocrnjić, Ivana 14. Selak, Marija 15. Šimić, Ružica 16. Vukorepa, Petra 17. Zelić, Ivana

2016. GODINA iologija i kemija: B 1. Barić, Tea 2. Bilić, Maja 3. Bošnjak, Marko 4. Burazin, Jelena 5. Ćubić, Kristina 6. Davidović, Grazia 7. Krasnić, Vanessa 8. Kvesić, Marija 9. Lukić, Jelena 10. Maleš, Petra 11. Nikolić, Nikolina 12. Ozretić, Judita 13. Paut, Anthea 14. Pavelin, Tina 15. Pera, Kristina 16. Perak, Marija 17. Periša, Krešimir 18. Plazonić, Ivana 19. Popović, Matea 20. Silić, Ana 21. Šamadan, Lara 22. Šarić, Maria

228

23. Vojković, Kristina 24. Žaper, Ivana 25. Žarković, Jelena atematika M i informatika: 1. Brkić, Kristina 2. Jelavić, Nikolina 3. Kapov, Karmen 4. Rajčić, Branka 5. Stupalo, Viktorija 6. Sušić – Jurić, Jadran 7. Šarić, Zrinka 8. Zec, Ivana atematika: M 1. Alković, Ivona 2. Balić, Antonija 3. Cvitković, Anamarija 4. Karninčić, Ana 5. Landikušić, Cvita 6. Pavić, Matea 7. Pleić, Nikolina

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

8. Ruščić, Toni 9. Simić, Marina I nformatika i tehnika: 1. Bobeta, Maja 2. Gojević, Marko 3. Krivić, Tihana 4. Osibov, Mia 5. Rendulić, Jelena 6. Sudar, Krešimir Informatika: 1. Banić, Marija 2. Bojčić, Mia 3. Dujić, Josip 4. Dujić, Josip 5. Džale, Doris 6. Gudelj, Ana 7. Kljajić, Jure 8. Kunjašić, Katica 9. Librenjak, Zvonimir 10. Lišnić, Boško 11. Madunić, Mila

DIPLOMIRANI STUDENTI

12. Penović, Ivan 13. Romac, Josip 14. Šain, Josip 15. Škugor, Ante 16. Tunjić, Marina 17. Viđak, Ana 18. Vrsaljko, Sara Fizika: 1. Babić, Ivana 2. Hell, Anamaria 3. Jukić, Dominik 4. Martinović, Martina 5. Mičić, Tomislav 6. Odak, Gloria

7. Pranić, Petra 8. Svalina, Valentina 9. Šćurla, Josipa 10. Škrobica, Toma – Ivo 11. Ugrina, Marijana 12. Vulinović, Paola Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Guerieri, Marino 2. Marušić, Bernard 3. Radun, Filip izika i informatika: F 1. Crnčević, Anđela

2. Čelar, Angela 3. Kardum, Leonora Nutricionizam: 1. Banovac, Marija 2. Dragičević, Josipa 3. Kunac, Marina 4. Milković, Ines 5. Mirković, Maša 6. Mudnić, Željana 7. Perlain, Emanuela 8. Smolić, Ivana 9. Šitum, Magdalena 10. Tatarović, Ivana

2017. GODINA iologija i kemija: B 1. Brkić, Anamarija 2. Brkić, Ines 3. Bukvić, Mariana 4. Delić, Anja 5. Karamarko, Ivan 6. Maleš, Ivana 7. Mimica, Matea 8. Mirt, Manuela 9. Nižetić, Mia 10. Žužić, Katarina atematika M i fizika: 1. Božić Kudrić, Jelena 2. Duvnjak, Marija 3. Grbeša, Jelena 4. Lončar, Ivana 5. Marević, Antonela atematika M i informatika: 1. Balić, Karlo 2. Botić, Mihaela 3. Celio Cega, Matko 4. Dumančić, Diana 5. Jerković, Ivana 6. Lončar, Luka 7. Milun, Josipa 8. Mravulj, Željka 9. Mustapić Jogun, Nevena 10. Perko, Ines

atematika: M 1. Džal, Daniela 2. Kapor, Ines 3. Kisić, Ivana 4. Krišto, Anđela 5. Marić, Stipe 6. Pavić, Boško 7. Škobić, Lucija I nformatika i tehnika: 1. Asanović, Tino 2. Đogaš, Tihana 3. Đula, Kristina 4. Majpruz, Valentina 5. Penić, Andrea 6. Poljak, Helena 7. Puljić, Domagoj 8. Šiško, Ivo 9. Tucak, Sanja 10. Vukadin, Josip Informatika: 1. Babić, Iliana 2. Baković, Marina 3. Bartulić, Anđela 4. Bekavac, Tonka 5. Bezmalinović, Adea 6. Bilinovac, Vjekoslav 7. Bratić, Tea 8. Brljević, Roko 9. Čolak, Anđela 10. Čuljak, Kristina

11. Ćaleta, Josip 12. Glušević, Christina Paula 13. Gotovac, Antonia 14. Ivanišević, Nina 15. Jelinčić, Anđela 16. Jovanović, Ines 17. Jurčević, Slavica 18. Kaleb, Luka 19. Kontić, Antonia 20. Lešić, Danijel 21. Lisica, Adrijana 22. Lubar, Ivana 23. Mandić, Ante 24. Mandić, Matea 25. Marasović, Ivan 26. Milutin, Matea 27. Mustapić, Ana 28. Parčina, Ivana 29. Pašalić, Paola 30. Radošević, Nikolina 31. Silov, Mirna 32. Sutlović, Ana 33. Šabić, Josip 34. Šušnjara, Sara 35. Udovičić, Kristina 36. Vlasteličić, Lucija 37. Vodopija, Ivana 38. Vrdoljak, Ema 39. Žolo, Marina Fizika: 1. Balić, Marijana

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

229

DIPLOMIRANI STUDENTI

2. Ćatipović, Leon 3. Jukić, Ivo 4. Kodžoman, Toni 5. Mardešić, Ivan 6. Papak, Iva 7. Radan, Sandro 8. Ruić, Krešimir 9. Šarić, Toni 10. Šunjerga, Antonio 11. Tojčić, Iva Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika: 1. Ljubas, Josipa

2. Marković, Luka 3. Šimić, Ante izika i informatika: F 1. Dujić, Tomislav 2. Novak, Juraj 3. Tomović, Jakša 4. Ugrina, Rinaldo Nutricionizam: 1. Bakarić, Lucija 2. Caktaš, Katarina 3. Franković, Lucija 4. Galić, Sanja

5. Gudelj, Veronika 6. Jerončić, Mia 7. Jurić, Vesna 8. Marasović, Kristina 9. Mešin, Ana Marija 10. Oštrić, Ana Maria 11. Perić, Tajana 12. Pleština, Mirna 13. Samaržija, Daria 14. Sarić, Ivana 15. Sarić, Mirna 16. Sušak, Lana 17. Svaguša, Karla 18. Škorput, Jadranka

DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ (MAGISTRI STRUKE) 2010. GODINA iologija i kemija B (nastavnički smjer): 1. Fredotović, Željana 2. Gusić, Neli 3. Jončić, Vinko 4. Nazlić, Marija 5. Perica, Ivana 6. Vuko, Višnja 7. Žaper, Suzana atematika i informatika M (nastavnički smjer): 1. Antunović, Suzana

atematika M (računarski smjer): 1. Dujić, Lea Fizika: 1. Baloković, Mislav (smjer - astrofizika) 2. Barun, Željka (nastavnički smjer) 3. Crljenica, Ivica (smjer - fizika okoliša) 4. Kovač, Marko (smjer - astrofizika)

5. Miletić, Antonija (nastavnički smjer) 6. Novković, Mario (smjer - biofizika) 7. Vlašić, Katarina (nastavnički smjer) Inženjerska fizika (smjer - mehanički sustavi): 1. Kovač, Žarko 2. Krstić, Marjan

2011. GODINA iologija i kemija B (nastavnički smjer): 1. Jurić, Ines 2. Klarić, Ana 3. Markovina, Antonija 4. Pletikosić, Silvana 5. Spahija, Dina 6. Tadić, Ana atematika i informatika M (nastavnički smjer): 1. Kokan, Tea 2. Marjanović, Anto 3. Pandžić, Iva 4. Popović, Ivana

230

5. Ratković, Nikolina 6. Tomašić, Ivana atematika M (računarski smjer): 1. Carević, Anita 2. Pleština, Antonija I nformatika i tehnika (nastavnički smjer): 1. Grbavac, Ivan 2. Klarić-Kukuz, Ita 3. Matijašević, Zrinka 4. Mršić, Edita 5. Plepel, Antonija

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

6. Prgomet, Martina 7. Šimić, Nataša 8. Tadin, Josip I nformatika (nastavnički smjer): 1. Ćirić, Tanja 2. Mladenović, Monika 3. Musulin, Marin Fizika: 1. Jurišić, Miro (smjer - računarska fizika) 2. Sanader, Željka (smjer - biofizika)

DIPLOMIRANI STUDENTI

2012. GODINA iologija i kemija B (nastavnički smjer): 1. Đuranac, Ana 2. Franulović Trenta, Tamara 3. Jerković, Snježana 4. Pejaković, Srđan 5. Pralija, Anka 6. Žilić, Ana atematika i fizika M (nastavnički smjer): 1. Baturina, Tina 2. Grgić, Marija 3. Pleić, Kristina 4. Slugan, Jelena 5. Šerić, Katija 6. Tarabarić, Antonia atematika i informatika M (nastavnički smjer): 1. Dujić, Ivan 2. Kamber, Maja 3. Karuc, Ana 4. Lacmanović, Tanja 5. Maretić, Josipa 6. Marijanović, Maja 7. Marin, Marija 8. Nejašmić, Dino 9. Pavičević, Davor 10. Peraić, Ivan

11. Radišić, Luisa 12. Rožić, Fani 13. Savić, Dragana 14. Smajić, Nikolina 15. Stanić, Ivica 16. Tokić, Ivana 17. Tot, Katica 18. Vulin, Darko 19. Znaor, Ružica 20. Žižić, Ivan atematika: M 1. Filipović, Ena (računarski smjer) 2. Kuran, Darija (nastavnički smjer) 3. Lučić, Danko (računarski smjer) 4. Šarac, Marina (računarski smjer) Informatika i tehnika (nastavnički smjer): 1. Agić, Majda 2. Kaleb, Josipa 3. Kalinić, Ivan 4. Lovričević, Danko 5. Milardović, Ivan 6. Ravlić, Siniša

Informatika (nastavnički smjer): 1. Jevtić, Marko Fizika: 1. Jonjić, Mate (smjer - fizika okoliša) 2. Karbonini, Luči (smjer - fizika okoliša) 3. Kozić, Mara (smjer - računarska fizika) 4. Kutleša, Željan (nastavnički smjer) 5. Mijatović, Antonija (smjer - biofizika) 6. Radilović, Slavko (smjer - fizika okoliša) 7. Vojković, Marin (smjer - fizika okoliša) Inženjerska fizika: 1. Ivišić, Krešimir (smjer - mehanički sustavi) 2. Poljak, Ivan (smjer termodinamički uređaji) Fizika i informatika (nastavnički smjer): 1. Novosel, Ivan

2013. GODINA iologija i kemija B (nastavnički smjer): 1. Bakota, Ivana 2. Crnčević, Ivana 3. Čuzela Papata, Tereza 4. Đerek, Antonijo 5. Ezgeta, Anita 6. Kešina, Ivana 7. Krpo, Zorana 8. Lušić, Bruna 9. Majić, Ivana 10. Mršić, Marija 11. Periša, Tamara 12. Poljak, Jure 13. Raspović, Ivan 14. Šoše, Sandra

atematika i fizika M (nastavnički smjer): 1. Pračer, Sanja 2. Ravlić, Katarina atematika M i informatika (nastavnički smjer): 1. Gracin, Ines 2. Jurić, Helena 3. Korčulanin, Ani 4. Maglica, Ivana 5. Mijatović, Marina 6. Savić, Ana 7. Sučić, Nikolina 8. Žderić, Mateja

atematika M (računarski smjer): 1. Bosančić, Velga 2. Ćibarić, Marija 3. Kardum, Ana 4. Mimica, Ana 5. Plazibat, Mate Informatika i tehnika (nastavnički smjer): 1. Bagat, Ivan 2. Grgić, Ivan 3. Kadić, Marija 4. Špacal, Lucija 5. Uljični, Dragan

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

231

DIPLOMIRANI STUDENTI

Informatika (nastavnički smjer): 1. Aglić Čuvić, Marin 2. Grubač, Ana 3. Iglić, Šime 4. Jurčić, Marina 5. Lovričević, Mirko 6. Malenica, Josip 7. Perak, Ruža

Fizika: 1. Ivica, Josip (smjer - biofizika) 2. Jurić, Josipa (smjer - fizika okoliša) 3. Lovrić, Josip (smjer - računarska fizika) 4. Miljak, Marija (smjer - biofizika) 5. Požar, Martina (smjer - biofizika)

6. Vučemilović-Alagić, Nataša (smjer - biofizika) 7. Žic, Mario (smjer - računarska fizika)

atematika i fizika M (nastavnički smjer): 1. Gvozdanović, Ana

8. Spahija, Ivana 9. Stipinović, Zoran 10. Šarčević, Mario 11. Tarabarić, Marijana 12. Vištica, Marija

izika i informatika F (nastavnički smjer): 1. Karin, Nikola

2014. GODINA iologija i kemija B (nastavnički smjer): 1. Bazina, Linda 2. Boban, Mate 3. Bubalo, Slavica 4. Caktaš, Božana 5. Crevar, Romana 6. Cvjetković, Bruna 7. Čeko, Ema 8. Čolak, Ivana 9. Čulić, Amalija 10. Gudelj, Martina 11. Gudić, Ana 12. Ivičević, Viki 13. Juginović, Ante 14. Juračić, Marela 15. Knezović, Vesna 16. Kuran, Stipe 17. Marjanović, Vedrana 18. Mijić, Vedrana 19. Mijić, Željana 20. Perković, Anto 21. Rončević, Mate 22. Smolić, Nikolina 23. Šilović, Vedrana

atematika i informatika M (nastavnički smjer): 1. Čalo, Marin 2. Knez, Mirjana 3. Marković, Božana 4. Pupić-Bakrač, Andrijana atematika M (računarski smjer): 1. Bliznac, Marija 2. Tomić, Petra Informatika (nastavnički smjer): 1. Barić, Anamarija 2. Bogovac, Marija 3. Frakić, Senka 4. Ivković, Matea 5. Kamber, Marina 6. Malovan, Ana 7. Matijašević, Mira

Fizika: 1. Chowdhury, Lily (smjer - biofizika) 2. Dević, Ivan (smjer - računarska fizika) 3. Domazet, Zvonimir (smjer - računarska fizika) 4. Dunić, Natalija (smjer - fizika okoliša) 5. Kuhar, Korina (smjer - računarska fizika) 6. Matejčić, Ivona (smjer - fizika okoliša) 7. Pavlinović, Damir (smjer - računarska fizika) 8. Šćulac, Toni (smjer - računarska fizika) 9. Šiljić, Ante (smjer - računarska fizika)

2015. GODINA iologija i kemija B (nastavnički smjer): 1. Delić, Marija 2. Kelam, Nela 3. Marasović, Matea 4. Muić, Anita 5. Roje, Blanka 6. Šeput, Marija 7. Taslak, Mijo

232

8. Tomić, Ines 9. Vidović, Antonio 10. Vučković, Milana 11. Zubčić, Iskra Mara atematika i fizika M (nastavnički smjer): 1. Kukoč, Marina 2. Sinovčić, Valerija

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

atematika i informatika M (nastavnički smjer): 1. Budimir, Sanja 2. Delin, Maja 3. Gašpar, Tončica 4. Jurko, Josipa 5. Marjanović, Ana 6. Meić – Sidić, Luka 7. Sablić, Katarina

DIPLOMIRANI STUDENTI

8. Ujević, Ivana 9. Vlašić, Josipa 10. Vuković, Ivana

4. Kuljić, Neno 5. Kurilj, Pero 6. Marović, Dario

atematika: M 1. Bubalo, Ivana (nastavnički smjer) 2. Franjičić, Dejana (računarski smjer) 3. Jelić, Ivan (teorijski smjer) 4. Peran, Dino (teorijski smjer) 5. Radišić, Dajana (računarski smjer) 6. Vukasović, Stjepan Vedran (računarski smjer)

Informatika (nastavnički smjer): 1. Barun, Josip 2. Kuvačić, Ivan 3. Paskvali, Kristijana 4. Rako, Miro

I nformatika i tehnika (nastavnički smjer): 1. Asanović, Branimir 2. Erceg, Mate 3. Grbavac, Ante

Fizika: 1. Bektešević, Dino (smjer - računarska fizika) 2. Beserminji, Danijel (smjer - fizika okoliša) 3. Donđivić, Tomislav (smjer - biofizika) 4. Dželalija, Krešimir (smjer - računarska fizika) 5. Kralj, Tomica (smjer - biofizika)

6. Marunica, Sanja (smjer - računarska fizika) 7. Miletić, Mila (smjer - računarska fizika) 8. Musinov, Žana (smjer - računarska fizika) 9. Primorac, Daria (smjer - računarska fizika) 10. Primorac, Tomislav (smjer - računarska fizika) 11. Prpić, Ana (smjer - računarska fizika) 12. Radovan, Ana (smjer - fizika okoliša) 13. Štulić, Lukrecia (smjer - fizika okoliša) 14. Vrdoljak, Toni (smjer - računarska fizika) 15. Zarić, Darko (smjer - računarska fizika) 16. Žeko, Petra (smjer - računarska fizika)

2016. GODINA Biologija i kemija (nastavnički smjer): 1. Bago, Ivana 2. Biluš, Josipa 3. Gujinović, Milana 4. Jurac, Valentina 5. Kalaba, Damir 6. Karamatić, Martina 7. Matić, Tatjana 8. Močić, Darija 9. Mustapić, Anita 10. Mušan, Nikola 11. Nakić, Mihovila 12. Raboteg, Marina 13. Rakušić, Mia 14. Raos, Gordana 15. Rilje, Maja 16. Storić, Nikolina 17. Vodogaz, Sara 18. Vrdoljak, Ana 19. Vučemilović, Julija 20. Zdilar, Ivana

atematika i fizika M (nastavnički smjer): 1. Bartolović, Jelena 2. Živković, Mia atematika i informatika M (nastavnički smjer): 1. Burilović, Nikolina 2. Đapić, Renata 3. Gudelj, Jelena 4. Juričić, Mia 5. Lelas, Snježana 6. Markić, Zrinka 7. Markovina, Bože 8. Pavičević, Marina 9. Piškorec, Damir 10. Vuković, Jelena atematika: M 1. Budimir, Iva (teorijski smjer) 2. Crnjak, Daniela (računarski smjer) 3. Kalinić, Tea (računarski smjer)

4. Leko, Iva (računarski smjer) 5. Mamić, Ana (računarski smjer) 6. Perišić, Anđela (računarski smjer) 7. Pleština, Jelena (teorijski smjer) I nformatika i tehnika (nastavnički smjer): 1. Banović, Dragana 2. Bilić Pavlinović, Katarina 3. Galiot, Sebastijan 4. Oljica, Mate 5. Omazić, Antonija 6. Pivac, Marijana 7. Skok, Tena 8. Žeravica, Karlo Informatika (nastavnički smjer): 1. Anđelić, Ivan 2. Bilić, Marina 3. Čatipović, Lara

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

233

DIPLOMIRANI STUDENTI

4. Dunić, Stefan 5. Duraković, Mensur 6. Fonić, Mia 7. Karačić, Vedran 8. Mačela, Joško 9. Maraš, Josipa 10. Matijašević, Ana 11. Prvan, Marina 12. Pupić-Bakrač, Anamarija 13. Radalj, Tanja 14. Radovniković, Vito 15. Roguljić, Luka Fizika: 1. Cikojević, Viktor (smjer - računarska fizika)

2. Cikota, Stefan (smjer - računarska fizika) 3. Glavurtić, Gorana (smjer - biofizika) 4. Gujinović, Luka (smjer - biofizika) 5. Ivanović, Zvonko (smjer - fizika okoliša) 6. Juračić, Mia (smjer - biofizika) 7. Kukoč, Jere (smjer - fizika okoliša) 8. Mravak, Antonija (smjer - biofizika)

9. Mrđen, Maja (nastavnički smjer) 10. Perić, Martina (smjer - biofizika) 11. Petković, Marina (smjer - biofizika) 12. Rubić, Ante (smjer - računarska fizika)

3. Kelava, Nikolina 4. Lukić, Petra

14. Strpić, Sanja (nastavnički smjer) 15. Šiško, Josipa (nastavnički smjer) 16. Vukorepa, Ivana (teorijski smjer) 17. Žmire, Damira (računarski smjer)

Inženjerska fizika: 1. Barać, Ivan (smjer - mehanički sustavi) 2. Čačić, Damir (smjer termodinamički uređaji)

2017. GODINA Biologija i kemija (nastavnički smjer): 1. Bralo, Marin 2. Butigan, Zoran 3. Crnčević, Doris 4. Knezović, Mia 5. Kurte, Anamarija 6. Kurtov, Dorotea 7. Martinović, Ana 8. Matić, Nedjeljka 9. Omrčen, Maja 10. Ožegović, Vera 11. Pavlinović, Mia 12. Prolić, Ana-Marija 13. Rimac, Matea 14. Rimac, Mirela 15. Stojić, Danijela 16. Žure, Klara atematika i fizika M (nastavnički smjer): 1. Ćoso, Romana 2. Grgić, Marko 3. Runjić, Dijana 4. Stojan, Antonia atematika i informatika M (nastavnički smjer): 1. Čagalj, Antonia 2. Ćurić, Nada

234

atematika: M 1. Andrijić, Jelena (računarski smjer) 2. Boban, Toni (računarski smjer) 3. Čondić, Marija (računarski smjer) 4. Čvrljak, Toni (računarski smjer) 5. Gojun, Petra Marija (računarski smjer) 6. Ivić, Sarah (nastavnički smjer) 7. Ivković, Josipa (nastavnički smjer) 8. Kalinić, Matea (teorijski smjer) 9. Mikulić, Josipa Terezija (nastavnički smjer) 10. Miliša, Ines (nastavnički smjer) 11. Olivari, Luca (teorijski smjer) 12. Pelajić, Jelena (nastavnički smjer) 13. Plenković, Miro (računarski smjer)

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

I nformatika i tehnika (nastavnički smjer): 1. Anković, Ana 2. Antunović, Ivana 3. Baučić, Ivan 4. Čvrk, Matija 5. Ćalušić, Sandra 6. Karan, Luka 7. Martić, Toni 8. Pešo, Ivana Informatika (nastavnički smjer): 1. Bojanić, Ivan 2. Radman, Marin 3. Škugor, Franka 4. Štrenja, Tamara 5. Ujević, Biserka 6. Ziterbart, Bruno 7. Ziterbart, Marija

DIPLOMIRANI STUDENTI

Fizika: 1. Baljkas, Marija (smjer - računarska fizika) 2. Bralić, Ante (smjer - fizika okoliša) 3. Eterović, Emil (smjer - fizika okoliša) 4. Giljanović, Duje (smjer - računarska fizika) 5. Gjergja, Marijana (smjer - fizika okoliša) 6. Kabaši, Anton (smjer - računarska fizika) 7. Latinčić, Kristina (smjer - računarska fizika)

8. Lunić, Frane (smjer - računarska fizika) 9. Penović, Karlo (smjer - fizika okoliša) 10. Perkušić, Marko (smjer - računarska fizika) 11. Puljas, Ana (smjer - biofizika) 12. Šimičić, Dunja (smjer - biofizika) 13. Vrcan, Hrvoje (smjer - računarska fizika)

Inženjerska fizika: 1. Tafra, Bruna (smjer - termodinamički uređaji) Fizika i informatika (nastavnički smjer): 1. Bajić, Natko

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

235

Promocije

2011. Promocija studenata diplomskih i dodiplomskih studija u mandatu dekanice Anke Golemac

2014. Promocija studenata dodiplomskih studija u mandatu dekana Marka Rosića

236

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

2016. Promocija studenata diplomskih studija u mandatu dekana Ante Bilušića

2018. Promocija studenata diplomskih i dodiplomskih studija u mandatu dekanice Jasne Puizine PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

237

Događanja na PMF-u u Splitu

doc. dr. sc. RENATA ODŽAK

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

1. konferencija Mathematical Inequalities and Application, 2008. u Trogiru

Konferencija za medije povodom održavanja Međunarodne škole biofizike, 120 sudionika i 20 predavača iz 28 država, 2016.

238

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

4. skup Suvremene tehnologije u obrazovanju – STO u suradnji s CARNetom i Odsjekom za učiteljski studij Filozofskog fakulteta u Splitu, 2017.

6. međunarodna znanstvena konferencija Physics and Philosophy u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Filozofskim fakultetom i Institutom za filozofiju iz Zagreba, 2017.

Međunarodna škola biofizike, 2016.

Radionica Active Learning in STEM Education u suradnji s PennState University, SAD, 2017.

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

239

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

Summer School u suradnji sa Sveučilištem u Splitu, 2017.

Prva konferencija za medije u sklopu projekta Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PFST te KTF-ST kroz razvoj znanstvenoistraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta, 2016.

Zadnja konferencija za medije i gospodarstvo prethodno navedenog projekta, 2017.

240

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

SVEČANA DOGAĐANJA

Svečana sjednica Fakultetskog vijeća povodom Dana PMF-a, 2017. i 2018.

241

SPORTSKE AKTIVNOSTI

Sveučilišno natjecanje u šahu, 2016., prvi slijeva Dominik Jukić

Odbojkaška ekipa PMF-a, 2017.

Zaslužena pauza odbojkašica PMF-a u hladovini, Dan fakulteta, 2017.

242

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Sveučilišno natjecanje u šahu, 2016., slijeva Ana Bajić i Marina Cukrov

Košarkaška ekipa PMF-a, 2017.

utsal momčad splitskog PMF-a n Primatijadi 2015. i 2016

Futsal momčadi splitskog PMF-a na Primatijadi 2015. i 2016.

Futsal momčadi djelatnika PMF-a i studenata PMF-a, Dan fakulteta, 2017. PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

243

DRUŠTVENE AKTIVNOSTI

Vrijedne studentske ruke ukrašavaju PMF za Božić u novoj zgradi, 2016.

Studentska podrška oboljelima od Downova sindroma, 2017.

Božićni domjenak u knjižnici PMF-a, 2017.

244

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

POPULARIZACIJA ZNANOSTI

Posjet Botaničkom vrtu PMF-a

Naši i starogrčki matematičari u muzeju

Zimska škola LEGO robotike na PMF-u

245

POPULARIZACIJA ZNANOSTI

Otvaranje Festivala znanosti, 2017.

Voditelji i volonteri radionice Prirodoslovac organizirane na Festivalu znanosti, 2017.

Prirodoslovac, 2017. - Sad je moj red za pokus!

246

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Prirodoslovac, 2017. - Koncentracija je ključ uspješnog pokusa.

POPULARIZACIJA ZNANOSTI

Prirodoslovac, 2017 - Hokus-pokus, napravio sam novčanicu!

Prirodoslovac, 2017. – Kutak za DNA trenutak

Prirodoslovac, 2017. – Carstvo mora

Prirodoslovac, 2017. – Sunce moje malo!

Prirodoslovac, 2017. – Igrica Trči, Marko! PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

247

POPULARIZACIJA ZNANOSTI

Prirodoslovac, 2017. – Neobična svojstva običnih stvari!

Prirodoslovac, 2017. – Podjela diploma

Prirodoslovac, 2017. – Tupi kutak

Večer matematike na PMF-u, 2017.

248

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

POPULARIZACIJA ZNANOSTI

Kako upravljati robotima?

Prirodoslovac, Festival znanosti, 2018.

Festival znanosti, 2018. – Tajne hrane PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

249

NAZIV POGLAVLJA

STARA ZGRADA

250

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

251

NAZIV POGLAVLJA

NOVA ZGRADA

252

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

253

NAZIV POGLAVLJA

254

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

PRIRODOSLOVNO - MATEMATIÄ&#x152;KI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

255