portfolio
ema dunkić
cv radnička u prijelazu
osnovna škola jastrebarsko ema dunkić / portfolio
racinjak
stambeno naselje “lanište sjever” multifunkcionalna poslovna zgrada
geometrizirana priroda ostalo
2
info
Ema Dunkić 21. 7. 1996. , Zagreb edunkic@arhitekt.hr ema.dunkic@gmail.com 091 8817 394
obrazovanje listopad 2014. listopad 2017. -
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Preddiplomski studij arhitekture i urbanizma Akademija dramske umjetnosti - izborni kolegij Scenografski praktikum
rujan 2010. - lipanj 2014.
Prva gimnazija, Zagreb
radno iskustvo listopad 2017. -
Demonstrator - konzultacije sa studentima, sudjelovanje u nastavi
natječaji listopad - studeni 2017.
izdanja / izložbe listopad 2015. veljača 2016. studeni 2016. studeni 2017.
vještine
Racinjak - Idejno arhitektonsko urbanističko rješenje tematskog parka Bundek Istok
• Godišnjak arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2014./2015. – crtež projekta iz kolegija Arhitektonsko projektiranje II • Izložba i publikacija najuspješnijih studentskih radova kolegija Studio 1 (urbanistička dionica), Osijek i Tenja, veljača 2016. • Šest pogleda, Radionica AF/SC 6, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, ilustracija publikacije • Izložba i publikacija najuspješnijih radova u generaciji kolegija Planiranje grada – Radnička u ne/nastajanju, Ljubljana
software
AutoCAD ArchiCAD Sketchup
Adobe Photoshop CS6 Adobe Illustrator CS6 Adobe Indesign CC 2014
strani jezici
Engleski - iskusni govornik (samoprocjena) Francuski - osnovno znanje (Diplôme d’études en langue française (DELF) A2)
ostalo
dobre komunikacijske vještine stečene tijekom godina u dramskom učilištu ZKM-a
3
Rhinoceros 5 Artlantis MS Office
ema dunkić / portfolio
Studio 1 - urbanistička dionica / 3. semestar Perivojno oblikovanje / 5. semestar
radnička u prijelazu
ema dunkić / portfolio
prelazak preko Radničke te prijelaz Radničke iz barijere u dio sustava grada
Planiranje grada - 6. semestar / mentor: T. Zaninović
4
Osnovno polazište projekta je evaluacija praznina - neizgrađenog i prirodnog prostora grada. Odabran je ekološki pristup planiranju – veći vanjski javni i prirodni prostori naglašavaju se i međusobno povezuju u sustav zelene infrastrukture na potezima danas sivih, opustošenih područja obilježenih zapuštenom industrijom. Povezivanje preko Radničke ceste ostvaruje se prostornim intervencijama koje omogućavaju siguran, ugodan, pješački i biciklistički prelazak te nastoje postići ekološke i društvene prednosti u istočnom dijelu Zagreba. Ovisno o postojećim i predviđenim sadržajima te veličini i važnosti prirodnog područja razlikuju se tri tipa prelaska: infrastruktura šireg pojasa, most i pothodnik. Svaki tip postavljen je duž Radničke ceste ovisno o širem kontekstu.
5
ema dunkić / portfolio
Razvoj i širenje Zagreba tijekom 20. stoljeća obilježio je, između ostaloga, smještaj komunalnih i gospodarskih djelatnosti u rubnim područjima grada kako bi se osiguralo unaprijeđenje kvalitete života i postigla higijensko-tehnička zaštita grada. Jedno od takvih područja je „istočna dijagonala“, prostor uz Radničku cestu donedavno namijenjen pretežito za gospodarske djelatnosti (industrija, skladišta i poslovne zgrade). S uvremenim širenjem grada nastaje potreba funkcionalnih i oblikovnih preobrazbi toga područja. Ove se preobrazbe posebno aktualiziraju izgradnjom Domovinskog mosta (2007.) te dogradnjom zračne luke Pleso (2016.) čime Radnička cesta postaje, u prometnom smislu, jedan od glavnih ulaza u grad. Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP ZG, 2016.) u tom potezu predviđa zone različitih namjena (gospodarska namjena – poslovna i trgovački sklopovi, mješovita namjena – pretežito poslovna, javne zelene površine – tematski parkovi i gradske park šume) u nisko konsolidiranom gradskom području – bez prepoznatljivog cjelovitog koncepta razvoja.
6
ema dunkić / portfolio
7 ema dunkić / portfolio
8
ema dunkić / portfolio
9 ema dunkić / portfolio
ema dunkić / portfolio
osnovna ĹĄkola jastrebarsko
Studio III - 5. semestar / mentor: A. Uchytil
10
Osnovni koncept škole zasniva se na odvajanju i suprostavljanju dvaju volumena - učionica nasuprot zajedničkim prostorima škole. Oprečni dijelovi međusobno se prožimaju. Zajednički prostori škole smještaju se u masivan volumen koji se buši kako bi se stvorili atriji, niše ili prolazi, dok se prostori učionica slažu te ostavljaju prostor između. Postupcima zbrajanja i oduzimanja tvori se negativ, ali cilj oba postupka je zajednički - otvoriti prostor i uvući prirodu unutar škole. Zgrada se smješta dublje na parceli, približava se šumi te južno otvara prostor školskog parka s vrtovima, istočno od kojeg se nalaze sportski tereni. Škola funkcionira s dva ulaza pa se na parceli uspostavlja kružno kretanje.
ema dunkić / portfolio
Glavni ulaz vezan je za predmetnu nastavu i društvene prostore škole, dok se sporedni ulaz koristi kako bi omogućio brži pristup razrednoj nastavi. Od glavnog do sporednog ulaza proteže se glavna komunikacija na koju se vežu blagovaonica, knjižnica, učenički klub, atriji te pvn. Ulaz u dvoranu te ulaz za vanjske korisnike i profesore tjelesnog ostvaren je u natkrivenom prolazu na sjeveru. Gospodarski prostori nalaze se uz sam glavni ulaz, a prostori za organizaciju i koordinaciju rada na katu iznad njih. Na katu se još nalaze svlačionice i mala dvorana kao galerija s pogledom na veliku dvoranu. Na jug se smještaju učionice povezane transparentnim hodnicima. Učionice predmetne nastave sa svojim kabinetima čine jednu cjelinu. Pojedine učionice podižu se na drugu ili treću etažu. Iz učionice glazbenog i likovnog liftom je moguć izlaz na krov te formiranje vanjskog atelijera ili prostora boravka.
11
12
ema dunkić / portfolio
13 ema dunkić / portfolio
14
ema dunkić / portfolio
15 ema dunkić / portfolio
16
ema dunkić / portfolio
17 ema dunkić / portfolio
racinjak
ema dunkić / portfolio
idejno rješenje tematskog parka Bundek - Istok - natječajni rad
projektni tim: Dunja Knežević, Karla Jelić-Balta, Ema Dunkić / listopad - studeni 2017.
18
19
ema dunkić / portfolio
Koncept se zasniva na detaljnoj analizi afirmativnih čimbenika postojećeg terena te ambijentalnih kvaliteta lokacije. U nastojanju minimaliziranja intervencije koja se nebi čitala invazivno te opterećavajuće za predmetni prostor natječajnog rada, no istovremene potrebe za uvođenjem jasne hijerahije prostornih sekvenci te specifičnih zona, unutar obuhvata uvodi se niz traka, različitih gabarita, sadržaja, visinskih kota te veličina. Obuhvat se dijeli na više zona koje čine prostorne sekvence, povezane sustavom traka u pravilnim potezima. Prva zona, na krajnjem zapadnom dijelu, obuhvaća ugostiteljske sadržaje s pripadajućim javnim prostorima i proširenim komunikacijama, uz svojevrsnu ‘halu’ koja je oslobođena od funkcije te kao takva može primiti bilo koju funkciju od potrebe parka ‘Bundek’ te šire javnosti (manifestacije poput FloraART, zabavni sadržaji, edukativni i sportsko-rekreacijski programi). Sljedeća zona na sebe prima sadržaje dječjih igrališta, za djecu nižeg i višeg uzrasta, sa međuprostorima za odmor te boravak roditelja. Slijedi zona u kojoj se nalazi park za pse, ograđen prostor za korisnike prostora s kućnim ljubimcima, prilagođen za pse različitih karaktera te predio sa korisničkim prostorima za osobe starije životne dobi, gdje je omogućena njihova interakcija, neformalno druženje, sportske aktivnosti (boćanje) te mogućnost vrtlarenja; nakon toga slijedi zona baseball igrališta te pratećih sadržaja. Ova sportsko-rekreacijska zona, osim igrališta koje je denivelirano zbog stvaranja tribina, ima prateće sadržaje sadržane u traci koja se izdiže i iznad sebe stvara dodatni prostor za gledanje sportskih događanja, dok su ispod svlačionice, sanitarni čvorovi, prostori za suce, spremišta itd. U istoj zoni nalazi se i prateće polivalentno asfaltirano igralište, uz koje se vežu manji paviljoni za odmor, okrijepu te eventualno presvlačenje, te parkiralište nadovezano na ulicu Damira Tomljanovića Gavrana. Nakon te zone, ulazimo u daljnje sportsko-rekreacijske zone, i dalje intergrirane u sustav traka, prvo tematski adrenalinski par sa opremom prilagođenoj postojećem zelenilu, a zatim i trim-staza, duž koje se nalaze postaje sa različitim sportskim spravama i predmetima za tjelovježbu, logično postavljene da se vježbanje odvija u konstantnoj cirkulaciji. Posljednja zona prije mosta sadržava denivelirani skatepark, tematski razdjeljen u skladu sa pravilima sporta, od prostora za individualnu vježbu do onih namjenjenih za natjecanja, sa stazom za rolanje koja presjeca glavnu šetnicu. Ispod mosta predlažu se radionice i popravljaone za aute, bicikle, potrebe korisnika skateparka i automodelarskog centra, sa otvorenim prostorom za odvijanje sajmova u vikend-režimu korištenja. Sekvence su zaključane posljednjom zonom, na krajnjem istoku, u koju se smješta automodelarski centar. Koristeći prirodni pad terena, prema natjecateljskoj stazi otvara se potez tribina za promatranje utrka, koja u predjelima postaje poluukopani objekt za smještanje pratećih sadržaja centra poput saveza, kantine itd., čiji se krov koristi kao dodatna ‘terasa’ za praćenje utrka. Ono što povezuje sekvence je tretiranje prostora logičnom shemom traka, koje se uzdižu te od mikromjerila do makroplana, tvore koncizne prostore na svim planovima, prateći istu diferencijaciju niveliranja, korištenja materijala, tretiranja ploha te tvorbe kvalitetnih i interaktivnih prostora.
ema dunkić / portfolio
koncept prostornog i krajobraznog uređenja
20
21 ema dunkić / portfolio
ema dunkić / portfolio
zona dječje igre
Skupina dječjih igrališta raspodjeljena su s obzirom na uzrast djece, a ono što ih objedinjuje jest tema interaktivnog prostora, u kojem djeca nisu pasivni korisnici tipiziranog mobilijara, već ih se potiče na otkrivanje prostora, svojih interesa i mogućnosti. Sprave su dio sustava traka koje se uzdižu i spuštaju, stvaraju zanimljive međuprostore i pripomažu formiranju individualnosti svakog djeteta. Dječja igra kroz raznovrsne ambijente postaje istraživanje, kroz kretanje, otkrivanje i samo korištenje. Kretanje postaje igra, a odabir putanja postaje izazov. Svaki kadar otvara brojne režime korištenja, prostore za sjedenje, igru, interakciju između djece ali i mogućnost samostalne igre te razvoja. Cilj je bio stvoriti formativan prostor, koji je osim u službi dječje igre i razonode, također i prostor edukacije i otkrivanja te nadogradnje individualnih persona. Korišteni materijali u potpunosti su prilagođeni svojim korisnicima, lagani i udobni, s maksimalnom brigom prema sigurnosti djece. Roditeljima je osiguran konstantan nadzor i praćenje djece, s klupa ili zasebnog paviljona.
22
ema dunkić / portfolio
društveni sadržaji za stariju dob
23
24
ema dunkić / portfolio
25 ema dunkić / portfolio
ema dunkić / portfolio
stambeno naselje “lanište sjever”
Studio II - 4. semestar / mentori: I. Ergić, Z. Karač, S. Sorić
26
naselje: Naselje određuje ortogonalni raster izgradnje kojeg razbijaju kosi pješački putevi i uređenje partera. Zgrade povezuju platoi na čijoj se koti nalaze javni prostori s pripadajućim terasama. Platoi se mostovima povezuju na nasip čime se postiže kretanje između zgrada u smjeru sjever - jug. Prizemlje je slobodno s parkingom i pješačkim prolazima. Zgrade su postavljene tako da se međusobno izmiču u tlocrtu kako , a njihova katnost varira. zgrada: Isti sistem stanova (dvosobni, jednosobni i garsonjere) čini i lamele i tornjeve, tipologije dva ili tri stana na stubište. S ulične su strane ulazi u zgradu i u parking dok sa stražnje strane zgrada preko platoa komunicira s parkovnim prostorima u koje silazimo rampama i stubištima.
ema dunkić / portfolio
stan: Svi stanovi osim jednosobnog funkcioniraju kao stanovi s kružnom vezom oko utilitarne jezgre koja odvaja boravišne prostore od spavaćih. Time se postiže koncept otvorenog dnevnog boravka, s mogućnošću pregrađivanja kuhinje, ovisno o potrebama i željama korisnika. Osnovne orijentacije su sjeveroistok jugozapad, uz otvaranje zgrada na zabatima što je posebno važno kod manjih stanova.
27
28
ema dunkić / portfolio
29 ema dunkić / portfolio
30
ema dunkić / portfolio
31 ema dunkić / portfolio
ema dunkić / portfolio
multifunkcionalna poslovna zgrada
Studio IV - 6. semestar / mentor: T. S. Franić
32
Dva kvadra, dvije tvrtke koje u zgradama približno jednake iskoristive površine rade u prostorima različitog karaktera. Zgrade u kontrastu visokog i niskog, izduljenog i kompaktnog, ostvaruju različit kontakt s okolinom, a smještaju se na suprotne rubove parcele.
Ovakva dva sustava međusobno se povezuju mostom koji tvori zajednički prostor između dva radna svijeta. On sadrži društvene prostore poput restorana, prezentacijske dvorane, prostora za odmor i soba za sastanke.
Prostor trga artikuliran je odizanjem terena stvarajući niz terasa. Uspinjanjem se dodatno naglašava most, ali i ulazi, oblikovani kao dva zasebna staklena volumena smještena ispod njega. Trg je povezan s društvenim prostorima zgrade koje ga obavijaju. Ta se veza dodatno naglašava denivelacijama unutar zgrada pa se prostori na vanjskim stranicama, u koje se smještaju nezavisni sazržaji nalaze na nižoj koti i ostvaruju kontakt s ulicom.
Razlike između zgrada pojavljuju se i na njihovim krovovima. produljenjem konstrukcije fasade, viša se zgrada dodatno povisuje, dok se na nižoj zgradi upuštanjem na zadnjoj etaži oslobađa prostor na krovu za smještaj instalacija.
Konačan rezultat su dva volumena krute ovojnice s transparentnim zajedničkim prostorima koji probijaju kroz nju. Zelenilo formira uglove parcele, ali se uvlači i na trg čime se ostvaruje povezanost s nasuprotnim parkom. Razlikuju se tri skupine radnih prostora: pojedinačni uredi za jednu ili dvije osobe te skupni “open space” uredi. 33
ema dunkić / portfolio
Zajednički prostori zgrada prelijevaju se u ulazne prostore u prizemlju, tvoreći tako sustave dvoetažnih prostora. Prožimaju se prostori prizemlja i prvog kata u bočnim stranicama, te prvog i drugog kata u samom mostu. prolazeći njima pružaju se vizure na susjedni park, ali i na prostor između zgrada koji se sada dodatno naglašava i aktivira.
34
ema dunkić / portfolio
35 ema dunkić / portfolio
36
ema dunkić / portfolio
37 ema dunkić / portfolio
geometrizirana priroda
ema dunkić / portfolio
idejno rješenje perivojnog uređenja unutrašnjosti zagrebačkog donjogradskog bloka
Perivojno oblikovanje - 5. semestar / mentor: S. Gašparović
38
Donjogradski blok kod Martićeve ulice danas je privatnog karaktera, potpuno zatvoren i nepristupačan, neiskoristiv stanarima bloka i ostalim građanima. Stanje u kojem se nalazi devastirano je, a prepušten je jedino zaposlenicima zet-a i vodovoda. Dvorište bloka zauzima površinu od 7000 m2. Osnovnu vrijednost čini središnji zeleni prostor te visoka vegetacija. Cilj je prenamjenom unutrašnjih zgrada dovesti u blok ljude različitih uzrasta te stvoriti novi prepoznatljivi javni prostor. Takav prostor povezuje se s obližnjim design districtom, ali i stvara novo mjesto boravka na otvorenom u zagrebačkom centru.
ema dunkić / portfolio
Uređenje unutrašnjosti bloka koncipirano je u djelovima koje odvajaju različiti programi i sadržaji. Naglasak je stavljen na centralni zeleni prostor s očuvanom postojećom visokom vegetacijom oko kojeg se šire manji pravilni otoci zelenila koji svojom visinom stvaraju različit karakter prostora.
39
40
ema dunkić / portfolio
41 ema dunkić / portfolio
ostalo
ema dunkić / portfolio
izborni kolegiji / projekti / hobiji
42
43 ema dunkić / portfolio
crtež
ema dunkić / portfolio
Plastično oblikovanje - 3. semestar / suha pastela
Crtanje II - 2. semestar / suha pastela 44
ADU - Scenografski praktikum: Projekt i izvedba scenografije Smotre sveučilišta 2017. / skupni rad
Projekt i izvedba scenografije Smotre sveučilišta 2017. / skupni rad - vizualizacija Kino SC 45
ema dunkić / portfolio
scenografija
ema dunkić / portfolio
ema dunkić edunkic@arhitekt.hr 46