5.2. Međunarodni nivo zaštite Svjetske baštine

biti, umanjio je smisao izrade HIA. Slično se dešava i sa nekim pojedinačnim procjenama za baštinu koje više služe da potvrde namjeru gradnje nego da procijene njen potencijalni uticaj, pa sama obaveza izrade HIA postaje kontraproduktivna.

Komitet za svjetsku baštinu (World Heritage Committee – WHC) je međunarodno tijelo koje djeluje u okviru UNESCO-a, odgovorno za sprovođenje Konvencije o svjetskoj baštini, kao krovno za zaštitu kulturnih i prirodnih dobara upisanih na Listu svjetske baštine. Iako međunarodno tijelo, njegov uticaj na zaštitu je značajan. Ovaj se uticaj ogleda u monitoringu stanja i njegovoj ocjeni, savjetodavnoj stručnoj pomoći i preporukama. Komitet za svjetsku baštinu na zasijedanjima, jednom godišnje, donosi odluke za dobra koja se nalaze na Listi svjetske baštine. Odluke se donose na osnovu izvještaja koji podnosi država potpisnica, drugih izvještaja, kao i mišljenja UNESCO-vih savjetodavnih tijela. Prema članu 172 Operativnih smjernica za primjenu Konvencije o svjetskoj baštini, zemlja članica je pozvana da informiše Komitet o preduzimaju ili planiranju većih intervencija koje mogu uticati na izuzetnu univerzalnu vrijednost dobra. Informacije o stanju mogu uputiti i drugi akteri i one se upućuju Centru za svjetsku baštinu (whc.unesco.org). Država potpisnica bi trebalo da ispoštuje odluke Komiteta za svjetsku baštinu.

Komitet za svjetsku baštinu u svojim dokumentima/odlukama donesenim za Područje Kotora na nizu godišnjih zasijedanja od 2003. godine ukazuje na prekomjernu urbanizaciju i upozorava na opasnost od gubitka atributa izuzetne univerzalne vrjednosti Područja Kotora ukoliko se taj proces ne zaustavi.

Centar za svjetsku baštinu osnovan 1992. godine je kontakt tačka i koordinator pri UNESCO-u za sva pitanja vezana za Svjetsku baštinu. Obezbjeđujući svakodnevno upravljanje Konvencijom, Centar organizuje godišnja zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu i njegovog biroa, savjetuje države potpisnice prilikom pripreme nominacija za lokalitete, organizuje međunarodnu pomoć iz Fonda za svjetsku baštinu na zahtjev, i koordinira izvještavanje o stanju dobara, kao i hitne mjere koje se preduzimaju kada je dobro ugroženo. Centar takođe organizuje tehničke seminare i radionice, ažurira Listu svjetske baštine i bazu podataka, izrađuje nastavne materijale u svrhu podizanja svijesti kod mladih o potrebi očuvanja baštine i obavještava javnost o pitanjima Svjetske baštine. Stručna savjetodavna tijela Komiteta za svjetsku baštinu su Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), Međunarodni savjet za spomenike i spomenička područja (ICOMOS) i Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (ICCROM).

Savjetodavne i reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a i ICOMOS-a koje su u više navrata slate u monitoring Područja Kotora (2003, 2008, 2013 i 2018. godine) su kroz svoje izvještaje pružile značajne analize stanja i preporuke za prevazilaženje problema, koje su bile polazište Komitetu za svjetsku baštinu kod donošenja odluka za Područje.

Crnogorska nacionalna komisija za saradnju sa UNESCO-om bi trebalo da bude veza institucija na nacionalnom nivou sa UNESCO-om, uključujući i segment koji je vezan za sprovođenje Konvencije o svjetskoj baštini.