Institucije

Zakon o zaštiti kulturnih dobara, 2010, 2011, 2017, 2019. Zakon predviđa da se planskim dokumentima obezbjeđuje zaštita kulturnog dobra, da planski dokument mora biti usklađen sa studijom zaštite i da Uprava daje mišljenje na planski dokument u odnosu na studiju zaštite (čl. 89). Zakon propisuje i sadržaj studije zaštite, njenu izradu i donošenje (član 90). Međutim, ovaj zakon ne korespondira sa Zakonom o planiranju prostora jer on ne pominje Studiju zaštite i ne označava mišljenje Uprave kao obavezujuće za planera; služba zaštite je samo jedan od tehničkih organa od kojeg se traži mišljenje koje se mora dostaviti u određenom, kratkom roku. Ukoliko mišljenje službe zaštite ne stigne u zadanom roku, planski dokument se nastavlja izrađivati bez njega, što je za zaštićeno Područje često bio slučaj.

Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora – 2013, 2018, 2019.

Ovim Zakonom su između ostalog utvrđeni instrumenti integralne zaštite Područja Kotora (čl. 16). Zaštita se obezbjeđuje: 1) Prostornim planom Crne Gore – PPCG 2) Planom generalne regulacije Crne Gore 3) Menadžment planom 4) Urbanističkim projektom 5) Studijom zaštite kulturnih dobara 6) Studijom zaštite prirodnih dobara

Planiranje, zaštita i upravljanje se ostvaruje pod okriljem nekoliko institucija od kojih su ključne:

• Ministarstvo prostornog planiranja • Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturnih dobara • Opština Kotor Svi oni su pozvani da svojim mišljenjem odnosno davanjem saglasnosti na planska dokomenta direktno utiču na stanje u zaštićenom području.

Ministarstvo planiranja prostora (ovo ministarstvo je u raznim periodima mijenjalo naziv pa se ovdje koristi naziv koji proističe iz materije o kojoj je riječ) je imalo ključnu ulogu i u procesu izrade i donošenja lokalnih planskih dokumenata jer je cijeli proces podrazumijevao dobijanje saglasnosti na sve faze izrade plana. Na taj način odgovornost ovog Ministarstva za stanje u zaštićenom Području je velika. Ministarstvo kulture preko Uprava za zaštitu kulturnih dobara po definiciji bi trebalo da bude ključno za zaštitu kulturnih dobara. U praksi, u proteklom periodu njihova je uloga formalizovana i snažno podređena planiranju prostora, veoma je prisutno shvatanje da je zaštita „‘kočnica razvoja“ Područja. (U izradi PUP Kotora, pri odabiru modela razvoja između „‘scenarija zaštite“‘ i „‘scenarija konvergencije“‘ odabran je ovaj drugi.) Opština Kotor na čijoj teritoriji je zaštićeno Područje, ima i veliku odgovornost za njegovu zaštitu. U svojoj organizaciji ima Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine i Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje i njihov rad se najočitije odražava na prostor Područja.