Prirodne vrijednosti Vrmca by Expeditio

Prirodne vrijednosti Vrmca Studija prirodnih vrijednosti Vrmca realizovana u sklopu projekta “Baština - pokretač razvoja”, 2015.

Ovaj projekat je finansiran od strane Evropske unije

Prirodne vrijednosti Vrmca Studija prirodnih vrijednosti Vrmca realizovana u sklopu projekta “Baština - pokretač razvoja”, 2015.

Prirodne vrijednosti Vrmca Izdavači: Opština Tivat Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, Tivat Expeditio - Centar za održivi prostorni razvoj, Kotor Obrađivač: „ITEA“ d.o.o. Herceg Novi Koordinator: Dr Dragan Roganović Radni tim: Dr Dragan Roganović (beskičmenjaci, entomofauna) Dr Gordana Kasom (gljive-makromicete) Dr Ruža Ćirović (herpetofauna) Dr Danka Caković (flora i vegetacija) Mihajlo Jovićević dipl.biol. (ornitofauna) Marijana Živaljević-Roganović dipl. biol. (mamofauna) Tamara Brajović dipl. biol. (fizičko-geografske karakteristike) Slobodan Radusinović, dipl. ing. geologije (geologija i mineralne sirovine) Vitomir Tepavčević dipl.ing (Kartografija – GIS) Fotografija na naslovnoj strani: Dmitry Soldatenkov Fotografije: Danka Caković, Gordana Kasom, Ruža Ćirović, Dragan Roganović Štampa: Biro Konto, Igalo Tiraž: 500 Godina izdanja: 2015

Studija je realizovana u okviru projekta Baština- pokretač razvoja www.bastina.eu

Vodeći partneri / Lead Partners

Opština Tivat Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije

Partneri / Partners

Expeditio – Centar za održivi prostorni razvoj Kotor Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, Tivat DUNEA - Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik

Saradnici / Associates

Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Dubrovniku Hrvatska sekcija ECOVAST-a – Europskog vijeća za sela i male gradove Ustanova Centar za Regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore SEE Heritage mreža - Mreža za nasljeđe Jugoistočne Evrope

Ova publikacija je izrađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost partnera koji implementiraju projekat “Baština-Pokretač razvoja” i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. Projekat „Baština – pokretač razvoja”sprovodi se u okviru Programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Crne Gore, u sklopu komponente II Instrumenta za pretpristupnu pomoć EU (IPA).

SADRŽAJ 1. ZNAČAJ I CILJEVI IZRADE STUDIJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI VRMCA U OKVIRU PROJEKTA “BAŠTINA - POKRETAČ RAZVOJA” . . . . . . . . . . . . . . . . 8 2. PRIRODNE ODLIKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 2.1. PEJZAŽNE KARAKTERISTIKE . . . . . . . . . . . . . . . . 10 2.2. GEOMORFOLOGIJA I GEOLOGIJA. . . . . . . . . . . . 11 2.3. INŽENJERSKO GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE. . . . 13 2.3.1. Tektonika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 2.4. MINERALNE SIROVINE PODRUČJA VRMCA. . . . . 13 2.4.1. Arhitektonsko-građevinski (ukrasni) kamen. . . 14 2.4.2. Silicijske tvorevine – rožnaci. . . . . . . . . . . . . . . . 15

2.8.10. Suvi travnjaci i kamenjarski pašnjaci. . . . . . . . 49 2.8.11. Kestenove šume . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 2.8.12. Vegetacija uz more . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 2.8.13. Submediteranska vegetacija. . . . . . . . . . . . . . . 51 2.8.14. Vegetacija u pukotinama stijena . . . . . . . . . . . 53 2.9. GLJIVE – MAKROMICETE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 2.9.1. Dosadašnja istraživanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 2.9.2. Materijal i metod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 2.9.3. Pregled utvrđenih vrsta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

2.4.3. Opekarske sirovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2.9.4. Međunarodno i nacionalno značajne vrste. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

2.5. P EDOLOŠKE KARAKTERISTIKE (TIPOVI ZEMLJIŠTA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2.9.5. Komercijalne vrste gljiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

2.6. HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE . . . . . . . . . . 17

2.9.6. Važna staništa gljiva na Vrmcu . . . . . . . . . . . . . 59

2.7. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE . . . . . . . . . . . . . . . 18

2.9.7. Ugroženost gljiva (makromiceta) na području Vrmca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

2.7.1. Temperatura vazduha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

2.10. FAUNISTIČKE KARAKTERISTIKE. . . . . . . . . . . . . 61

2.7.2. Padavine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

2.10.1. Beskičmenjaci – entomofauna. . . . . . . . . . . . . 61

2.7.3. Insolacija i oblačnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.10.1.1. Tvrdokrilci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

2.7.4. Vjetrovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.10.1.2. Mravi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

2.8. F LORISTIČKO-VEGETACIJSKE KARAKTERISTIKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.10.1.3.Dnevni leptiri. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

2.8.1. Materijal i metod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 2.8.2. Istorijat istraživanja biljnog svijeta. . . . . . . . . . . 20 2.8.3. Pregled flore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 2.8.4. Karakteristike dendroflore . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 2.8.5. Ljekovite biljke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

2.10.1.4. Ugroženost entomofaune. . . . . . . . . . . . . . . 66 2.10.2. Vodozemci i gmizavci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 2.10.2.1. Opis ekoloških karakteristika područja. . . . . 68 2.10.2.2. Metode rada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 2.10.2.3. Pregled utvrđenih vrsta. . . . . . . . . . . . . . . . . 68

2.8.6. Ostalo korisno bilje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

2.10.2.4. Ugroženost vodozemaca i gmizavaca na području Vrmca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

2.8.7. Pregled vegetacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

2.10.3. Ptice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

2.8.8. Makija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

2.10.3.1. Opis ekoloških uslova i staništa. . . . . . . . . . . 74

2.8.9. Gariga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

2.10.3.2. Pregled utvrđenih vrsta. . . . . . . . . . . . . . . . . 74

2.10.3.3. Ugroženost i mjere zaštite. . . . . . . . . . . . . . . 78 2.10.4. Sisari. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 2.10.4.1. Metodologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 2.10.4.2. Pregled utvrđenih vrsta. . . . . . . . . . . . . . . . . 78 2.10.4.3. Antropogeni faktor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 3. ZASTUPLJENOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE I POVRŠINA POD ŠUMOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 4. PODACI NACIONALNE INVENTURE ŠUMA ZA PODRUČJE VRMCA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 5. VRIJEDNOSTI OD NACIONALNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 6. UGROŽENOST BIODIVERZITETA NA PODRUČJU VRMCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 7. MJERE ZAŠTITE I UNAPRJEĐENJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI SA MOGUĆNOSTIMA ZA ODRŽIVO KORIŠĆENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 8. LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

PRILOG Lista postojećih izvorišta i potoka na brdu Vrmac, klasifikovanih prema njihovim lokacijama

GRAFIČKI DIO Grafički prilog 1: Granice svjetske prirodne i kulturne baštine – UNESCO Grafički prilog 2: Transekti sa tačakama (koordinatama) istraživanih grupa na Vrmcu (tačke na kojima su obavljeni fitocenološki snimci; transekti (tačke) istraživanja gljiva, insekata, vodozemaca i gmizavaca, ptica i sisara Grafički prilog 3: Geološka karta područja Vrmca Grafički prilog 4: Tipovi zemljišta Grafički prilog 5: Pregled šumskih, poljoprivrednih i drugih površina na području Vrmca Grafički prilog 6: Podaci NIŠ-a za područje Vrmca

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 7

Herceg Novi Bokokotorski zaliv

Tivat

Kotor

8 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

1. ZNAČAJ I CILJEVI IZRADE STUDIJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI VRMCA U OKVIRU PROJEKTA “BAŠTINA - POKRETAČ RAZVOJA” Projekat „Baština - Pokretač razvoja” realizovan je u okviru programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Crne Gore, u sklopu komponente II Instrumenta za pretpristupnu pomoć EU (IPA). Projekat je implementiran u okviru mjere 1.1.: Zajedničke akcije za zaštitu životne sredine, kulturnog i prirodnog nasljeđa. Vodeći partneri u projektu su bili Opština Tivat sa crnogorske strane i Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije sa hrvatske strane. Funkcionalni vodeći partner cijelog projekta je Opština Tivat.

znanja i aktivnosti na podizanju nivoa svijesti. Specifični ciljevi projekta su bili da se unaprijedi saradnja i umreže različite zainteresovane strane koje djeluju na polju zaštite, planiranja i upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom, kroz zajedničke aktivnosti na primjeni novih metodologija, na prekograničnom području Dubrovnika i Boke Kotorske. Projekat je takođe imao za cilj da proširi profesionalno znanje i poveća svijest građana/ki o tome kako baština može da se koristi kao pokretač razvoja.

Realizacija projekta „Baština - pokretač razvoja“ počela je 11. marta 2013. godine, a projekat je trajao 23 mjeseca. Pilot područje projekta u Crnoj Gori bilo je brdo Vrmac, koje pripada opštinama Tivat i Kotor. Kao jedna od aktivnosti u okviru projekta predviđena je izrada Studije prirodnih vrijednosti Vrmca. Brdo Vrmac je poluostrvo koje dijeli Kotorski i Tivatski zaliv, a čiju teritoriju administrativno dijele opštine Kotor i Tivat. Dio Vrmca koji pripada opštini Kotor ujedno

Partneri u projektu su bili: nevladine organizacije EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora i Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva iz Tivta sa crnogorske strane i DUNEA - regionalna razvojna agencija dubrovačko neretvanske županije i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije sa hrvatske strane. Opšti cilj projekta „Baština - pokretač razvoja“ je bio da se doprinese uspostavljanju saradnje između institucija nadležnih za zaštitu prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Crnoj Gori kroz implementaciju zajedničkih programa, edukaciju, prenošenje Slika 1.1. Granice svjetske prirodne i kulturne baštine

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 9

je i dio područija Svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a (Slika 1.1., Grafički prilog 1.). Dio Vrmca koji pripada opštini Tivat definisan je Prostorno-urbanističkim planom kao Regionalni park. Budući da je prirodna i kulturna baština brda Vrmca evidentna i ekonomski nevrjednovana, ovaj prostor je odabran da bude pilot područje na kojem će se primjenjivati znanja stečena kroz cjelokupne aktivnosti projekta. Na prostoru brda Vrmca treba pokazati kako prirodne vrijednosti i kulturno nasljeđe mogu biti istovremeno zaštićeni i stavljeni u funkciju razvoja jednoga područija, što će pokazati Studija ekonomske valorizacije Vrmca koja je krajnji cilj projekta. Osnov za izradu Studije ekonomske valorizacije činiće Studija prirodnih vrijednosti Vrmca, Studija kulturne baštine Vrmca i Studija kulturnog pejzaža Vrmca. Ove tri studije trebaju utvrditi vrijednosti Vrmca koje

predstavljaju potencijal ekonomskog razvoja. Studija prirodnih vrijednosti je jedna od tri studije koje istražuju vrijednosti Vrmca koje čine osnovu njegovog ekonomskog potencijala. Morfologija brda Vrmca čini ovo područje jedinstvenim i prepoznatljivim lokalitetom cijelog crnogorskog primorja. Osim jedinstvene morfologije, prirodne vrijednosti Vrmca se ogledaju u izuzetno raznovrsnom vegetacijskom pokrivaču, kako prirodnom tako i onom koji su sadili ljudi koji su na Vrmcu živjeli. Na prostoru Vrmca, biljni i životinjski svijet je veoma raznovrstan i zanimljiv. Prirodni potencijali za bavljenje poljoprivredom, voćarstvom i uzgojem stoke su dokazani, jer su se u prišlosti stanovnici sela na Vrmcu bavili tim djelatnostima. Pojedini segmenti prirodnih odlika Vrmca su sporadično istraživani, ali

nikada nije provedeno cjelovito istraživanje njegovih geomorfoloških i bioloških karakteristika niti utvrđena njihova vrijednost i potencijali. Cilj izrade studije je istražiti fizičkogeografske karakteristike, zatim, florističko-vegetacijske i faunističke karakteristike područija Vrmca. Istraživanje ovog segmenta područija Vrmca i prepoznavanje njegove vrijednosti, poslužiće kao osnov za njegovu ekonomsku valorizaciju kao bitnog segmenta šireg prirodnog i kulturnog pejzaža. Studija će u prvom koraku poslužiti za izradu Studije kulturnog pejzaža, a u konačnom kao jedna od baznih studija za ekonomsku valorizaciju područija Vrmca. Šire posmatrano, Studije će poslužiti kao modeli pristupa ekonomskoj valorizaciji zaštićenih područija.

10 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

2. PRIRODNE ODLIKE Terenska istraživanja i obrada podataka urađeni su u skladu sa standardnom Metodologijom koja se primjenjuje za svaku oblast koja je obrađena u Studiji. Tokom terenskih istraživanja korišćena je metoda transekta (Slika 2.1. Grafički prilog 2.). Koordinate čine sastavni dio linijskih transekata i dati su u grafičkom prilogu.

2.1. PEJZAŽNE KARAKTERISTIKE Mozaik specifičnih geomorfoloških i hidloških oblika prožet raznolikom autohtonom i alohtonom vegetacijom, gradi impozantnu sliku pejzaža brda Vrmac. U tu prirodnu sliku čovjek je svojim razvojem utkao

građevine, te u pojedinim djelovima preoblikovao predio terasastih polja, povezao istorijska jezgra i izgradio jedinstven kulturni obrazac. Taj spoj prirodnog i kulturnog omogućio je, da dio ovog prostora dobije svoje mjesto na listi svjetske kulturne baštine – UNESCO. Visoki i strmi masiv izdignut nad morem, stvara impozantnu sliku mirnog i sigurnog, ali i dinamičnog prostora. Njegovo dugo prisustvo na liniji obale uslovilo je prisustvo kraćih ili dužih poteza naselja. Neka od tih naselja potiču još iz ilirskih i rimskih vremena. Uz prirodne tvorevine, te urbano-ruralna naselja na dodiru površine mora i brdskog masiva, odišu mirom i trajanjem. Ovdje su pejzaž i istorija nerazdvojno povezani. Područje predstavlja jedinstvenu i dugoročnu interakciju između prirodnog fenomena i ljudske djelatnosti. Krakterističan položaj Vrmca razulitirao je bitno različit karakter reljefa i pejzaža naspramnih strana Vrmca. Istočnu stranu čine naselja Muo, Prčanj i Stoliv, a zapadnu Kavač, Bogdašići, Gornja Lastva. Ono što čini specifičnom istočnu osunčanu stranu, okrenutu Dobroti, jeste nepristupačnost srednje i više zone Vrmca za razliku od njegove zapadne strane. Način života u Kavču, Bogdašićima i Gradiošnici, na padinama Vrmca u okviru individualnih porodičnih kuća, koje su okružene vrtovima, lozom, voćnjacima i do kojh se dolazi savremenim putem, adekvatan je način korišćenja ovog područja. Rastresita struktura ovih naselja i karakter stanovanja koji

Slika 2.1. Transekti na kojima su obavljena istraživanja

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 11

kombinuje tradicionalno i savremeno, prirodni je nastavljač već utvrđenog načina života i privređivanja. U gornjim zonama Vrmca, međutim, nedostaje bilo koji oblik korišćenja osim rijetkih planinarskih posjeta ili lova. Shodno navedenom nameće se potreba očuvanja svih vrijednosti Vrmca, uzimajući u obzir različite tendencije koje bi ih mogle narušiti. Jedno od prvo prepoznatih je nekontrolisano širenje postojećih i stvaranje novih naselja, koje prijeti da poremeti sklad kontrasnih elemenata prirode, prije svega vezu mora i strme strane brda koja ga okružuju i kao takvi predstavljaju elementarnu pejzažnu vrijednost. To zahtijeva ograničenje gradnje, posebno u području neizgrađenog dijela Vrmca. Izuzetna vrijednost starih naselja, postojećih utvrđenja koja predstavljaju značajna djela vojne arhitekture sa kraja XIX vijeka i dio su fortifikacijskog sistema Boke Kotorske, koja svojim oblikom, materijalom i stilom gradnje postižu izvaredan sklad sa pejzažom i stvaraju poseban doživljaj kulturnog predjela.

2.2. GEOMORFOLOGIJA I GEOLOGIJA Područje Vrmca nalazi se u unutrašnjosti Bokokotorskog zaliva. Ima oblik poluostrva koje razdvaja Kotorski od Tivatskog zaliva. Masiv Vrmca se pruža pravcem SZ-JI, dug je oko 8 km, a širok oko 5 km

i sastoji iz dva izdužena vijenca koji se preko prevoja Trojica široko povezuju sa obroncima masiva Lovćena. Sjeveroistočni vijenac je Vrmac, sa najvišim vrhom Sv. Ilija (768 m), a jugozapadni je Popova glava, sa istoimenim vrhom visine 584 m. Obala poluostrva je slabo razuđena i ovalna. Sjeverne i istočne strane se uzdižu strmo neposredno nad morem, dok su južni i zapadni obronci odvojeni od mora Tivatskom udolinom. Šire područje Bokokotorskog zaliva, kao uostalom i cijelo crnogorsko primorje i zaleđe, po svojoj geološkoj građi predstavlja najsloženije područje u jugoistočnom dijelu spoljašnjih Dinarida. Na ovom prostoru razvijeni su raznovrsni sedimenti počev od donjeg trijasa pa do najmlađih kvartarnih tvorevina. Sedimentacija se različito odvijala u tri geotektonske jedinice: JadranskoJonskoj Zoni (Paraautohton), Budva Zoni (Budvansko-Barska Zona, Budva-Cukali Zona) i Zoni Visoki Krš. U geološkoj građi Vrmca dominantno učestvuju sedimenti Budva Zone. Područje Luštice i Tivatskog polja grade sedimenti Jadransko-Jonske Zone, a terene istočno i sjeverno od Kotorskog zaliva sedimenti Zone Visokog Krša (Slika 2.2. Grafički prilog 3). Najstariji otkriveni sedimenti pripadaju anizijskom filišu (T21), donjem dijelu srednjeg trijasa. To su konglomerati, pješčari, laporci i

glinci taloženi u moru u dubokom Budvanskom rovu prije oko 245 miliona godina. Javljaju se na jugozapadnim padinama Vrmca u dva uzana pojasa, pružanja SZ-JI. Tektonskim dislokacijama - kraljuštima su odvojeni od mlađih sedimanta eocenskog fliša, odnosno od gornjokrednih sedimenata. Preko sedimenata anizijskog fliša, u normalnom odnosu, razvijeni su krečnjaci i kalkareniti sa muglama i proslojcima rožnaca ladinsko-gornjortrijaske starosti (T2,3), a preko njih neraščlanjeni jurski sedimenti predstavljeni krečnjacima sa rožnacima, sočivima breča, dolomita i rožnaca (J). Postepeno iz jurskih razvijeni su dubokovodni donjokredni (K1) tankoslojeviti i pločasti radiolariti i rožnaci u smjeni sa listastim silicioznim laporcima i proslojcima silifikovanih karbonata, mikrobreča i kalkarenita. Starije gornjokredne (K2) sedimente izgrađuju kalkareniti i krečnjačke breče sa proslojcima i muglama rožnaca, a mlađe karakteristični tankoslojeviti i pločasti mikrokristalasti dubokovodni krečnjaci, sa proslojcima kalkarenita, zatim sa sočivima i muglama rožnaca. U literaturi su ovi krečnjaci poznati kao „globotrunkanski krečnjaci“ koji se od davnina koriste kao arhitektonsko-građevinski (ukrasni) kamen pod komercijalnim nazivom „Bokit“. Najmlađi sedimenti geološko-tektonske strukture Vrmca su kredno-paleogeni (K-E) sedimenti ot-

12 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

kriveni duž obalske linije od Veriga do Kotora, i u vidu uske zone duž reversne dislokacije Vrmca – od Veriga do Gornje Lastve. Stariji (podinski) dio ove geološke jedinice izgrađuju laporci, mjestimično breče i konglomerati, preko kojih su razvijeni tipični flišni sedimenti, predstavljeni pješčarima laporcima i glincima, sa rijetkim interkalacijama breča i konglomerata.

jalni sedimenti (al) - nanos različite debljine, koje čine pijesak, šljunak i glina. Padine u podnožju Vrmca izgrađuju deluvijalni sedimenti (d), sačinjeni od komada različitih stijena, drobine, pijeska i gline. Kvartarni

Pored opisanih geoloških formacija iz strukturne jedinice Budva zone, vrlo malim dijelom u geološkoj građi Vrmca učestvuju i srednje-eocenski (E2) flišni sedimenti Jadransko-Jonske Zone koji izgrađuju podnožje jugozapadnih padina Vrmca i Tivatsko polje. U sastavu ovih sedimenata u donjem dijelu serije učestvuju laporci, preko kojih su, u srednjem i gornjem dijelu geološkog stuba, razvijeni flišni sedime-nti: smjena pješčara i laporaca sa sočivima konglomerata u gornjem dijelu stuba, ukupne debljine preko 300m. Na području Luštice izdvojeni su gornjokredni karbonatni sedimenti razvijeni u plitkovodnoj faciji krečnjaka i dolomita, u okviru kojih su dokazana tri litološki različita superpoziciona paketa (K23). Preko nih transgresivno leže foraminiferski krečnjaci srednjeg eocena (E2), a zatim u stubu slijede flišni sedimenti srednjeg (E2) i gornjeg eocena (E3). Grad Tivat i okolna naselja podignuti su na zaravnjenim terenima Tivatskog polja. Ovaj dio terena izgrađuju najmlađi kvartarni aluviSlika2.2. Geološka karta područja Vrmca

sedimenti u stvari samo prekrivaju osnovne formacije - flišne sedimente anizika i srednjeg eocena u jugozapadnom, odnosno gornjokredne i kredno-paleogene u jugoistočnom dijelu terena.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 13

2.3. INŽENJERSKOGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE Područje Vrmca je, na osnovu odlika stijena i stijenskih masa i inženjersko-geoloških procesa koji su na ovom prostoru razvijeni, najvećim dijelom je svrstano u Rejon II koji grade pretežno vezane dobro okamenjene stijene (K. Ivanović, 1999). U ovu grupu stijena ubrajaju se karbonatne stijene mezozojske starosti. Rejonu I – Podrejonu Ib pripadaju tereni izgrađeni od pretežno vezanih – slabo i dobro okamenjenih i neokamenjenih stijena u koje su svrstani flišni sedimenti anizika, dok Podrejon Ia obuhvata terene izgrađene od pretežno vezanih, slabo okamenjenih i neokamenjenih stijena gdje spadaju prostori izgrađeni od eocenskog fliša i deluvijuma. U Podrejonu Ib češća su dublja klizišta negu u Podrejonu Ia, a učinak površinskog spiranja je smanjen. Kada su u pitanju inženjersko-geološki procesi, za područje Vrmca su karakteristični procesi odronjavanja i osipanja, planarnog spiranja i linijske erozije, kao i jaružanja obodom Tivatskog polja. Proces kliženja je prisutan na terenima izgrađenim od vezanih neokamenjenih stijena tvrde i plastične konsistencije i nevezanih krupnozrnih slabosloženih stijena. Podloga kliženju su vezane slabo okamenjene stijene flišnog kompleksa, a osnovni uzrok nastanka

klizišta je povećan sadržaj podzemnih voda u nepovoljnoj inženjersko-geološkoj sredini.

2.3.1. Tektonika Područje Vrmca, u strukturno-tektonskom pogledu, pripada regionalnoj strukturi u literaturi poznatoj najčešće kao Budva Zona ili kao Budva-Cukali Zona. Sedimenti ove Zone su nastali u dubokom tektonskom rovu između karbonatnih platformi Visoki Krš, sa sjeveroistočne i Jadranske ili Jadransko-Jonske Zone sa jugozapadne strane. Karakteristični sedimenti ove zone pružaju se od Sutorine na jugozapadu, zatim duž cijelog crnogorskog primorja, Albanije i Grčke do Jonskog mora. U periodu od kraja Gornje Krede pa do kraja Oligocena (period od prije 65 do 23 milona godina) planetarna geotektonska pomijeranja kontinenata uslovila su nabiranje, raskidanje i navlačenje gornjih djelova Zemljine kore na čitavom prostoru Mediterana, uključujuči Alpe, Dinaride, Helenide itd. U rov strukturi Budva Zone, u tom periodu, došlo je do velike kompresije što je izazvalo ubiranje naslaga, a potom i njihovo raskidanje i navlačenje (ili kraljuštanje). Tako se Budva Zona, u geotektonskom pogledu, našla ispod jedinice Visokog Krša, a preko Jadranske platforme, odnosno Jadranko-Jonske Zone. Područje Vrmca je samo mali dio strukturne jedinice Budva

Zone, između Kotorskog zaliva na sjeveroistoku i Tivatskog zaliva na jugozapadu. Sastoji se od dvije strukturne jedinice: sjeveroistočne (ili Kraljušt Vrmca) i jugozapadne jedinice. Ove jedinice su međusobno razdvojene regionalnom dislokacijom (kraljušti) Vrmca, duž koje su trijaski sedimenti navučeni na kredno – paleogeni fliš i gornjokredne sedimente pod uglom od 30 do 50°. Jugozapadna strukturna jedinica u isto vrijeme predstavlja i čelo navlake Budva Zone, gdje su trijaski sedimenti, pod uglom od 20 do 40°, navučeni na sedimente eocenskog fliša koji pripada Jadransko-Jonskoj strukturno-tektonskoj zoni.

2.4. MINERALNE SIROVINE PODRUČJA VRMCA Dosadanjim geološkim istraživanjima na širem području Vrmca dokazane su rezerve nemetaličnih mineralnih sirovina: arhitektonsko-građevinskog kamena, rožnaca i opekarskih sirovina. Takođe, utvrđena je i potencijalnost geoloških formacija u pogledu mogućnosti dokazivanja novih rezervi mineralnih sirovina. Sve ovo upućuje da u procesu prostornog planiranja i odlučivanja o budućoj namjeni ovog, ali i drugih prostora, nezaobilazanu osnovu moraju predstavljati podaci o geološkoj građi i potencijalnosti u pogledu mogućnosti korištenja mineralnih sirovina.

14 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

2.4.1 Arhitektonskograđevinski (ukrasni) kamen Poseban tip arhitektonsko građevinskog kamena u Crnoj Gori su “Bokiti” (Slika 2.3.) crveni i sivi varijeteti tankoslojevitih, rjeđe pločastih i srednjoslojevitih, gornjokrednih krečnjaka, koji se javljaju u Budva Zoni. Njihova eksploatacija, na više lokaliteta duž crnogorskog primorja traje vjekovima, a koriste se za unutrašnja i spoljna oblaganja, u vidu prirodnih ploča ili kao obrađeni kamen. Od „Bokita“ iz ležišta Kamenari izgrađeni su dijelom ili u potpunosti brojni objekti kod nas i u svijetu: Crkva Svetog Marka u Veneciji, Manastir Dečani, postolje Spomenika OUN u Njujorku, Spomenik jevrejskim žrtvama iz II Svjerskog rata u Njujorku, mnoge palate, vile i druge građevine u Veneciji, Risnu, Herceg Novom, Budvi, Kotoru, Petrovcu, kao i pločnici u Odesi, Trstu, Veneciji, Kotoru, Herceg Novom i drugim gradovima (M. Čepić i D. Božović, 2005).

Na širem području Vrmca, u okviru Budva Zone, na osnovu litoloških i strukturnih kriterijuma izdvojene su dvije rudne zone „Bokita“: Devesilje–Kamenari–Gornja Lastva (južna zona) i Rt Verige–Gornji Stoliv– Prčanj (sjeverna zona). Uokviru južne zone, u području Vrmca, od Lepetana do D. Bogdešića na dužini od oko 5,5 km. najperspektivniji i najpristupačniji je dio terena na prostoru uzvišenja Orašje do puta Tivat-Gornja Lastva. Detaljnije je istraženo ležište Gornja Lastva (Ploče) u čijoj građi učestvuju crveni (rumeni, tamnorumeni, blijedorumeni, svijetlorumeni) i sivi biomikriti i intramikriti i rumeni rožnaci. Najzastupljenije klase debljine slojeva su od 4 do 12 cm. Dokazane rezerve bokita u ležištu „Gornja Lastva (Ploče)“ iznose 715.000 m3, a perspektivne rezerve rudnog polja Gornja Lastva 6.615 milona m3. Sjeverna rudna zona, u području Vrmca, je ograničena na uzani

Slika 2.3. Nalazište crvenog “Bokita” u Gornjoj Lastvi

prostor koji se od Rta Verige pruža prema Gornjem Stolivu i dalje prema Prčanju. Paket sedimenata koji karakteriše smjena klastita i basenskih karbonata gornjokrednih sedimenata sive boje, debljine je oko 100m. Dominantni su slojevi debljine od 2 do 6 cm. U ležištu „Rt Verige“ dokazane su rezerve bokita od 500.000 m3. Perspektivne rezerve na prostoru od Rta Verige do G. Stoliva iznose 1 milion m3, i ograničene su zaštitnim stubom postojećeg vodovoda na uzani pojas dužine oko 200 m, između puta Lepetane–D.Stoliv–Prčanj i trase vodovoda iznad puta (Slika 2.5.). Imajući u vidu da je veliki broj crkava i manastira i drugih spomenika kulture posebno na crnogorskom primorju izgrađen dijelom ili u cjelosti od bokita, i da je potrebno obezbijediti sirovinu za njihovu restauraciju i sanaciju, sa jedne strane nameće se potreba za eksploatacijom ove vrste sirovine, a sa druge strane za njenim racionalnim

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 15

korištenjem i zaštitom. Bokit je zbog svojih prirodnih karektiristika našao široku primjenu u modernom građevinarstvu. Zbog svega navedenog eksploataciju treba vršiti racionalno i uz primjenu modernih tehničkih rješenja koja obezbjeđuju veći stepen iskorištenja. Posebno je važno, u današnje vrijeme intezivne građevinske aktivnosti, spriječiti nekontrolisano otkopavanje ovog specifičnog i izuzetno dekorativnog kamena.

2.4.2. Silicijske sirovine rožnaci Geološka istraživanja silicijskih sirovina - rožnaca na prostoru Vrmca vršena su u više navrata od 1960. –1992. godine. Ležište rožnaca „Vrdola“ nalazi se na sjevernim padinama Vrmca (Slike 2.4. i 2.5.) i sa Tivtom je povezano putem preko Gornje Lastve. Na području Vrdole u okviru rožnaca izdvojena su tri paketa silicijskih naslaga jursko-kredne starosti (J,K). Prvi paket srednje

Slika 2.4. Nalazište rožnaca “Vrdola”

debljine 31,4 m čine pločasti do slojeviti rožnaci koji se preslojavaju sa silifikovanim krečnjacima. Preko njih javlja se smjena laminiranih rožnaca i radiolarita sa silicioznim glincima i glincima. Drugi paket, srednje debljine 20,9 m, započinje sivim silifikovanim brečo-konglomeratima koji postepeno prelaze u silifikovane kalkarenite. Dalje u stubu se smjenjuju laminirani rožnaci sa silicioznim stijenama mikritske i intrasparitske strukture. Najviši dio ovog paketa grade silifikovani krečnjaci sa muglama i proslojcima rožnaca, a preko njih se javljaju laporci. Treći paket, prosječne debljine 90 m, počinje smjenom pločastih laminiranih rožnaca, silicioznih glinaca i laporaca sa neznatnim učešćem glina i glinaca. Naviše u stubu povećava se učešće silifikovanih krečnjaka. Dalje se smjenjuju sivi trakasti rožnaci sa silicioznim glincima i glincima i silifikovani krečnjaci sa silicioznim glincima i glincima. Ukupna debljina rožnačke formacije iznosi oko 140 m, a prosječno učešće

Slika 2.5. Ležišta mineralnih sirovina na području Vrmca

„nerožnačkih“ naslaga iznosi 26,3%. Rudno tijelo pada u pravcu sjeveroistoka, sjevera i sjeverozapada pod padnim uglom od 15 do 60°. Na bazi detaljnih istraživanja, u okviru konture ležišta površine 6,5 ha, dokazane su rezerve rožnaca u ležištu „Vrdola“ od 1.21 milona t. Potencijalne rezerve iznose 1.475 miliona t. Rožnačka formacija se, na području Vrmca, može pratiti

16 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

na dužini od oko 10 km, tako da su perspektivne rezerve ove mineralne sirovine ogromne. Poluindustrijskim ispitivanjima i poluindustrijskom preradom rožnaca dokazano je da se silikatni pijesak dobijen preradom rovnog rožnaca može koristiti u staklarskoj industriji za obojeno ambalažno staklo, zatim u vatrostalnoj i livačkoj industriji, industriji abraziva, građevinarstvu, u industriji sintetičkih zeolota i hemijskoj industriji. U sprovođenju procesa prostornog planiranja i zaštite vrijednih prirodnih područja, treba imati na umu i njihovu potencijalnost (Slika 2.5.). Ovdje se ističe perspektivnost jursko-krednih silicijskih naslaga na području Vrmca, bez obzira što do sada nije došlo do njihove valorizacije.

2.4.3. Opekarske sirovine I pored toga što poznata ležišta opekarskih sirovina u okolini Tivta ne pripadaju užem području Vrmca, u cilju stvaranja sveobuhvatne slike o mineralnoj potencijalnost šireg područja dajemo i osnovne podatke o njima. Opekarsku sirovinu predstavljaju degradirani sedimenti koje sačinjavaju sivoplavi glinci i glinoviti laporci sa značajnim udjelom glinovite komponente. Ovi sedimenti, skupa sa pješčarima, pjeskovitim krečnjacima i krčnjačkim mikrobrečama pripadaju srednjeeocenskim (E2) flišnim sedimentima Jadransko-Jonske Zone.

Na području Tivta poznata su ležišta opekarskih glina „Sinjarevo“, „Zekova glavica“ i „Solila“. Eksploatacija je počela u ležištu „Solila“ još 1908. godine, a kasnije je nastavljena u druga dva ležišta sve do obustavljanja pro1988. godine. Sirovina je korištena za proizvodnju opekarskih proizvoda – punih i šupljih opeka u Ciglani „Račica“ Tivat. Danas se eksploatacija ne vrši ni u jednom od njih. Područje Solila je 2007. godine. Zaštićeno. Ležišta „Sinjarevo“ i „Zekova glavica“ su eksploatisana površinskim načinom eksploatacije, površinski kopovi nijesz sanirani, a prostor nije rekultivisan. Utvrđene rezerve opekarske sirovine u ležištu „Sinjarevo“ iznose 1.326 miliona t, a u ležištu „Zekova glavica“ 2.617 miliona t, što svakako predstavlja potencijal za obnavljanje opekarske industrije.

2.5. PEDOLOŠKE KARAKTERISTIKE (TIPOVI ZEMLJIŠTA) Na poluostrvu Vrmac javljaju se dva tipa smeđih zemljišta: distrični kambisol (smeđe kisjelo zemljište) i eutrični kambisol (zemljište bogato bazama). Prvi tip zemljišta zauzima najveći dio poluostrva i u vidu dva široka pojasa zahvata južnu i sjevernu padinu Vrmca, od obale mora do samog središnjeg dijela poluostrva (Slika 2.6. Grafički prilog 4.). To je smeđe zemljište na karbonatnoj podlozi sa primjesama silikatnih stijena. Ovaj tip

zemljišta je prelazna forma od zemljišta na krečnjacima, ka onima razvijenim na flišu. Na manjim nadmorskim visinama javlja se podtip smeđe antropogeno zemljište, dok se na većim nadmorskim visinama javlja podtip smeđe erodirano zemljište. U podnožju padina Vrmca, u priobalnom pojasu, da bi sačuvao zemlju od ispiranja, a radi njenog obrađivanja, čovjek je isterasirao površine podizanjem kamenih podzida. Time je stvorio poseban tip zemljišta tzv. smeđa antropogena zemljišta. Na većim nadmorskim visinama zemljište je erodirano i izbrazdano vododerinama, čemu pogoduju obilne padavine, izražen reljef i prorijeđen vegetacijski pokrivač, kao i vodonepropusna silikatna podloga. Zbog toga se označavaju kao smeđa erodirana zemljišta. Drugi tip zemljišta javlja se na u centralnom dijelu vijenca (Gornja Lastva, Popova glava). Eutrični kambisol je bogat bazama, pa je plodniji tip zemljišta u odnosu na distrični kambisol. Raspadanjem karbonantne facije fliša stvara se nešto više gline koja dobro upija vodu i bubri, pa je procjeđivanje vode smanjeno. Takva osobina zemljišta, kao i vodonepropusna podloga, na terenu sa strmim flišnim obroncima i devastiranim biljnim pokrivačem, uslovili su intezivno oticanje površinske vode i spiranje materijala do gole podloge, odnosno eroziju. Na ovakvim terenima razvijen je podtip erodirani eutrični kambisol. Čovjek je i na flišu, terasiranjem (krčenjem kamena, čišćenjem, uziđivanjem u kamene podzide i nanošenjem zemlje), stvorio poseban podtip antropogenog eutričnog kambisola.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 17

Područje Vrmca izgrađuju opisane karbonatne i klastične stijene. U okviru karbonatnog kompleksa jurske i kredne starosti razvijen je karstni tip izdani, koja se prazni preko izvora Plavde i brojnih vrulja na potezu od Stoliva do Prčanja, a dijelom i preko izvora u tunelu Vrmac ispod Trojice. Na brdu Vrmac je identifikovano malo površinskih vodenih tokova, uglavnom aktivnih tokom kišnog perioda godine. U geološkoj prošlosti su rijeke bile brojnije, što se može zaključiti na osnovu mnogih strmih jaruga koje su nastale radom rijeka. Ispod tih jaruga, na obali mora, stoje nanosi nekadašnjih rijeka koje su procesom karstifikacije spuštene u podzemlje i njihove vode izlaze preko vrela, koja mogu biti i podvodna (vrulje).

Slika 2.6. Tipovi zemljišta

2.6. HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE Na osnovu hidrogeoloških svojstava i funkcija stijena na širem području Vrmca izdvojene su vodopropusne i vodonepropusne stijene. U propusne stijena svrstani su kvartarni sedimenti međuzrnske poroznosti, čvrste stijene pukotinske poroznosti i slabe izdašnosti, karbonatne

stijene kavernozno-pukotinske poroznosti, slabe do srednje skaršćenosti vodononosnika. U grupu nepropusnih stijena uvršćeni su flišni sedimenti anizijske i srednje eocenske starosti. Treba naglasiti da se uže područje Vrmca smatra hidrogeološkim kompleksom zbog različite vodopropusnosti stijenskih masa uslovljene heterogenim litološkim sastavom i izraženom tektonikom.

Na tivatskoj strani brda Vrmac, oborinske/atmosferske vode sakupljaju se kroz nekoliko prirodnih vodotoka – potoka koji se ulivaju u Tivatski zaliv, kao što su Kovačev potok, potok Seljanovo, potok Rosino, potok Barovina, potok Komat, potok Tripetino i rijeka Gradiošnica. U pravilu, u svojim gornjim tokovima na Vrmcu, svi ovi potoci imaju prirodna neuređena korita. U donjim djelovima koji prolaze kroz urbana područija i naselja, neki od njih imaju regulisana korita, kao što su Kovačev potok, potok Seljanovo, potok Rosino, potok Barovina, potok Komat, Rijeka Gradiošnica. Na kotorskoj strani brda Vrmac situacija je nešto drugačija. Naime,

18 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

na tom dijelu Vrmaca registrovana su samo manja izvorišta (bunari) sa siromašnim vodnim kapacitetom te stare bistijerne još iz austrougarskog doba. Takve bunare odnosno „počule” kako ih nazivaju stanovnici Boke i danas ima gotovo svaka kamena kuća u zalivu. U Gornjoj Lastvi ih je nekada bilo čak 24, kao i pet kaptaža za vodu. Susrijeću se i posebno građeni rezervoari za sakupljanje kišnice, takozvane „bistijerne” a njihovi ostaci su očuvani u mnogim selima i do danas. Registrovani bunari u ovom dijelu Vrmca su na području Mua, Markovog vrta (Cekovina) i području Stoliva (Pomine). Bunari su najčešće građeni pored, ispred, ispod, iza kuća, a bistijerne nekada i u samoj kući, kao što je to slučaj, na primjer u nekim peraškim palatama. Bunari obično imaju grlo ozidano kamenom, a nerijetko su se nalazili i uz pješačku stazu koja je vodila do određene visočije kote u mjestu. U vrelim ljetnjim danima, bunari su bili praktično nasušna potreba, a danas su i svojevrstan ukras minulog doba. Susrijeću se i posebno građeni rezervoari za sakupljanje kišnice, takozvane „bistijerne” a njihovi ostaci su očuvani u mnogim selima i do danas. Jedna od takvih je i najveća bistijerna u enposrednoj blizini najvećeg vrha Sveti Ilija. U prošlosti, teritorija opštine se zbog svojih izuzetnih kvaliteta i prirodnih klimatskih uslova u najvećoj mjeri koristila kao obradivo poljoprivredno zemljiše. Može se sa

sigurnošću tvrditi da je na cijelom prostoru u podnožju padina Vrmca postojao izgrađen sistem kišnih kanala, hijerhijski jasan (oni manjeg profila i značaja su se ulivali u one veće a samo najveći su se ulivali u more). Na taj način je poljoprivredno zemljište štićeno od velikih voda. Sistem kanala se može vidjeti na starim katastarskim kartama i knjigama iz austrougarskog perioda u kojima su kanalima dati i katastarski brojevi. S vremenom, grad i naselja su se širila na nekada obrađivanom zemljištu što je uticalo na to da je problem odvodnje oborinskih voda istovremeno postajao sve veći. U prilogu Studije, nalazi se lista postojećih potoka i izvorišta na brdu Vrmac, klasifikovanih prema njihovim lokacijama, kao i mapa na kojoj se može vidjeti njihov tačan položaj sa koordinatma.

2.7. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE Klima je jedan od osnovnih faktora koji snažno utiče na razvoj biljnog i životinjskog svijet nakog područja. Klimatske prilike na Vrmcu definisane su sa jedne strane blizinom mora, pri čemu položaj u unutrašnjosti zaliva umanjuje uticaj otvorenog mora, a sa druge strane blizinom planinskih vijenaca koji se strmo izdižu u zaleđu. Blizina mora ima jak uticaj na klimu Vrmcu. Morska voda, zbog svoje ogromne zapremine, ima ulogu

akumulatora toplote i regulatora temperature vazduha. Tokom ljetnjih mjeseci akumulira toplotu, koju potom toko zime odaje povećavajući tako temperaturu vazduha. Akumulacija toplote počinje u proljeće, da bi krajem ljeta i početkom jeseni more imalo najveću temperaturu, kada počinje sa odavanjem toplote koje traje u toku jeseni i zime, te krajem zime dostiže najnižu temperaturu. Ovakav termički režim morske vode, sa jedne strane neposredno utiče na temperaturu vazduha, ali sa druge strane posredno i na pojavu određenih vjetrova. Tako se usled razlika temperatura vazduha na nivou mora i na većim nadmorskim visinama okolnog kopna javljaju vjetrovi različitog pravca. Na Vrmcu je ispoljen mediteranski tip klime. Na južnim padinama, do nadmorske visine 300 – 400 mnv, vlada tipična mediteranska klima. Njene osnovne odlike su: dosta visoka srednja godišnja temperatura (15 – 16 °C), blage zime (srednja januarska temperatura može biti veća od 8 °C), količina padavina između 1300 i 2300 mm. Pri čemu se 2/3 izlučuju u zimsko-proljećnom periodu, izražen ljetnji, sušni period sa visokim temperaturama. Na sjevernim padinama, kao i na južnim na većim nadmorskim visinama, ispoljena je modifikovana mediteranska klima, ili submediteranska perhumidna varijanta. Ovaj tip klime se, u poređenju sa tipičnom mediteranskom, odlikuje nižom srednjom godišnjom temperaturom (10, 5 – 15,8 °C), hladnijim zimama, većom

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 19

Herceg Novi Tivat Kotor

količinom padavina sa sličnom distribucijom, sušni period obično traje duže i sa višim je temperaturama. Kako na Vrmcu nema meteoroloških stanica, za prikazivanje klimatskih prilika podatke smo preuzeli sa meteorološke stanice u Tivtu. Kao što je već rečeno, klimatske prilike su nešto drugačije na većim nadmorskim visinama i na sjevernim padinama. Prema opštem pravilu, sa povećavanjem nadmorske visine za 100 m srednja godišnja temperatura se smanjuje za oko 0,5 °C. Svakako, treba imati u vidu da su za razvoj biljaka, vegetacije, gajenje poljoprivrednih kultura i sl. najvažniji mikroklimatski uslovi staništa. Mikroklimatski uslovi su samo djelimično uslovljeni makroklimatskim prilikama, a osim toga zavise od: ekspozicije, nagiba terena, nadmorske visine, vegetacije, tipa podloge...

Slika 2.7. Mjesečna suma padavina na području Herceg Novog, Tivta i Kotora

temperatura najhladnijeg mjeseca je veća od 0 °C., dok su mrazni dani (sa temperaturom manjom od 0 °C) rijetki. Ali, sa porastom nadmorske visine broj mraznih dana se povećava. U podnožju Vrmca prosječan broj mraznih dana tokom godine je 10, a na vrhu poluostrva i do 30. U klimatološkom nizu (1975 – 1984 godina) na osnovu kog su predstavljene klimatološke prilike Tivta, najniža temperatura zabilježena je 4. januara i iznosi – 8 °C.

2.7.1. Temperatura vazduha

Zahvaljujući blizini mora, u toku ljeta srednje mjesečne temperature najtoplijih mjeseci ne pralaze 25 °C. Jul je najtopliji mjesec. Kao i mrazevi, na području Tivta su i tropske vrućine rijetke i kratkotrajne. Maksimalna temperatura je izmjerena u avgustu 1981. Godine, 39,5°C.

Područje Bokokotorskog zaliva, uključujući i Vrmac, karakteriše veoma topla klima sa srednjom godišnjom temperaturom vazduha iznad 14 °C (Tabela 2.1.). Najhladniji mjesec je januar. Srednja mjesečna

2.7.2 Padavine Ukupna suma padavina u Bokokotorskom zalivu, uključujući Tivat i Vrmac, je relativno velika u poređenju sa ostalim mediteranskim područijima, što je uslovljeno fizičko-geografskim karakteristikama (blizina visokih planina u zaleđu) ovog područja. Padavine se javljaju u vidu kiša, dok je snijeg veoma rijedak, a sniježni pokrivač se na nivou mora zadržava veoma kratko. Raspored padavina u toku godine – pluviometrijski režim je tipičnog mediteranskog tipa. Ukupna količina padavina je neravnomjerno raspoređena u toku godine (Tabela 2.2.). Najveća količina padavina se izluči tokom zime i ranog proljeća, kada se na ovim prostorima javljaju kiše jakog inteziteta i kratkog trajanja.

Tabela 2.1. Srednje mjesečne i srednja godišnja temperatura

mjesec stanica Tivat

III

VII

VIII

XII

god

6,6

7,4

9,9

16,9

20,9

23,2

22,5

19,2

15,2

10,6

8,5

14,4

Tabela 2.2. Godišnji raspored padavina (mm)

mjesec stanica Tivat

III

VII

VIII

XII

god

164

141

137

132

126

116

174

198

193

1577

20 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca tC 0

15.2 C 1881 mm 0

KO TO R 1975-1984

mm t C 0

TIVAT 1975-1984

14.4 C 1577 mm mm 0

200

200 50

100

100 90

90 40

40 70 30

60 50

Maksimalna suma padavina javlja se u novembru. Minimalne količine padavina su tokom ljeta, što se poklapa sa maksimalnim temperaturama vazduha, pa su ljeta veoma sušna (Slika 2.7.) . Nerijetko se dešava da nedeljama ne padne kiša, događa se da u toku juna i jula ukupna količina atmosferskog taloga bude ispod 10 mm.

2.7.3. Insolacija i oblačnost Na području Tivta srednji broj sunčanih dana kreće se između 110 i 120 u toku godine. Najsunčaniji mjesec je jul sa ukupno 350 sunčanih sati.

2.7.4. Vjetrovi Na području istočnog dijela Bokokotorskog zaliva, kao i Boke Kotorske u cjelini, najčešći vjetrovi su bura i jugo. Tokom jeseni i proljeća sa mora duva južni vjetar poznat pod imenom jugo. Iz suprotnog smjera, sa kopna prema moru duva bura. To je hladan i suv sjeverni vjetar, koji se javlja kada je nad morskom površinom atmosferski pritisak niži u odnosu na pritisak nad rashlađenim kopnom. Ova razlika u pritiscima se smanjuje od zimskih ka ljetnjim mjesecima, pa i njegova jačina opada od zime prema ljetu. U toplijem dijelu godine pojavljuje se i maestral, periodični vjetar koji duva sa mora i sadrži priličnu količinu vlage. Obično se javlja u prijepodnevnim satima, dok se prije zalaska sunca javlja vjetar neznatne jačine, poznat

70 30

60 50

40 30

30 20

10 I

III

VII

VIII

III

VII

VIII

XII

Slika 2.8. Klimadijagram Kotora i Tivta

kao burin. Na slici 2.8. je predstavljen Klimadijagram Kotora i Tivta.

2.8. FLORISTIČKO - VEGETACIJSKE KARAKTERISTIKE Biljni svijet je veoma značajna prirodna karakteristika nekog područja. To je „ogledalo“ ekoloških prilika – klime, pedologije, geologije, hidrografije, kao i vjeran pokazatelj interakcije čovjeka i prirode na tom području. Cilj ovog poglavlja je da ukaže na najvažnije odlike bogatog biljnog svijeta Vrmca i da neke smjernice u kontekstu održivog korištenja brojnih „usluga“ koje on pruža.

2.8.1. Materijal i metod Ovo poglavlje je urađeno na osnovu literaturnih podataka, sopstvenih terenskih obilazaka poluostrva Vrmac koja su realizovana prije pisanja studije, kao i nekoliko terenskih dana obavljenih za potrebe izrade same studije. Terenski dani za potrebe izrade studije su realizovani tokom ljeta (jul-avgust), kada je vegetacioni period mnogih medit-

eranskih biljaka završen. U skladu sa tim nije bilo prilike da se uzmu precizne koordinate za vrste zaštićene Nacionalnom legislativom, među kojima dominiraju rano proljećne i proljećne biljke (familija Orchidaceae), već su podaci o njihovom prisustvu navedeni na osnovu literaturnih podataka. Osnovni literaturni izvor korišten pri izradi tabele „Pregled flore“ je Magistarski rad Flora istočnog dela Bokokotorskog zaliva (Karaman, 1997), u okviru kog je obrađeno i područje Vrmca. Prilikom obilska terena urađene su fotografije biljaka i vegetacijskih jedinica za potrebe fotopriloga. Neke fotografije biljaka priložene su iz lične fotodokumentacije (vrste koje prilikom obilaska terena nisu bile u fenofazi cvjetanja).

2.8.2. Istorijat istraživanja biljnog svijeta Prva istraživanja biljnog svijeta na današnjoj teritoriji Crne Gore vezana su za Bokokotorski zaliv, koji je tada bio dio Dalmatinske pokrajine Austro-Ugarske monarhije, a datiraju od 1822. godine. Važan datum za

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 21

botanička istraživanja Vrmca je 12. jun 1827. godine, kada je poluostrvo posjetio tršćanski botaničar Muzio Tommasini, za koga se može reći da je prvi istraživač flore Crne Gore. Ove godine je Tommasini postavljen za okružnog komesara u Kotoru, što je iskoristio za botanička istraživanja šire okoline ovog grada (Pulević, 2006). U njegovom botaničkom prilogu, koji je objavljen 1835. godine (Tommasini, 1835), našli su se i floristički podaci sa Vrmca. Dio materijala koji je sakupio na botaničkim ekskurzijama Tommasini je poslao Robertu Visianiu, koji je kasnije i sam botanizirao po široj okolini Kotora. Kao krunu sistematskog istraživanja flore istočne obale Jadranskog mora (Dalmacija i Boka Kotorska) Visiani je u periodu od 1842 – 1852 objavio kapitalno djelo „Flora Dalmatica“, koje je kasnije dopunjeno sa još tri priloga – 1872, 1877 i 1882 (Karaman, 1996). Pred kraj XIX vijeka Vrmac je pohodio i Antonio Baldacci, italijanski botaničar i geograf, koji je ostavio značajnu botaničku građu za prostor Crne Gore. Od tog perioda do danas Vrmac sa širom okolinom privlačio je pažnju mnogih botaničara, pa su o tom području objavljeni brojni floristički i vegetacijski podaci. Svoj doprinos poznavanju flore ovog terena dali su: Aalto et al., Josef Pantocsek, Josef Rohlena, Studniczka, Dragutin Hirc, Milorad Jovanović, Vukić Pulević, Vesna Karaman... Zahvaljujući naporima navedenih botaničara flora Vrmca je danas dosta dobro poznata.

2.8.3. Pregled flore U nastavku (Tabela 2.3.) je dat tabelarni pregled flore na poluostrvu Vrmac. Prema raspoloživim podacima na Vrmcu su do sada registrovana 558 taksona vaskularnih biljaka. Od ovog broja 17 taksona je zaštićeno nacionalnom legislativom, dok se 14 vrsta nalazi na CITES Konvenciji. Ne raspolažemo podacima o veličini populacija ovih vrsta na Vrmcu. 16 vrsta koje su zakonom zaštićene u Crnoj Gori nisu rijetke i ugrožene, dok je jedna vrsta pčelice iz familije orhideja (Ophrys bombyliliflora) u Crnoj Gori zabilježena samo na Vrmcu (Muo). U skladu sa tim smatramo je rijetkom i ugroženom vrstom. Dvije vrste – Galanthus nivalis (visibaba) i Ruscuc aculeatus (kostrika) nalaze se na ANNEX-u V Habitat Direktive. Ove biljke imaju veoma brojne populacije u Crnoj Gori. U Crvenoj knjizi vaskularnih biljaka Evrope 43 taksona iz tabele 1. imaju kategoriju LC (Least Concern – najmanja briga), dok su dvije vrste sa statusom DD (Data Deficient – nedovoljno podataka). Ove kategorije (LC i DD) ne spadaju u „Threatened categories“. Pored vrsta koje imaju nacionalni i međunarodni status zaštite, posebno važni elementi flore svakog područja su endemični taksoni. Na Vrmcu je zabilježeno 13 taksona čiji areal ne prelazi granice Balkanskog poluostrva. Među endemičnim biljkama značajem se ističe Galium procurrens, vrsta koja je arealom

vezana za Crnu Goru i Bugarsku, a u Crnoj Gori je zabilježena samo na Vrmcu. Nažalost, nema recentnih podataka o prisustvu ove vrste na Vrmcu i veličini njene populacije, poslednji podaci su iz 1997 godine (Karaman, 1977) i odnose se samo na jedan lokalitet u Stolivu. Bilo bi korisno uraditi istraživanja u ovom smjeru. Do sada nije publikovana Crvena knjiga vaskularnih biljaka Crne Gore, a u radovima koji tretiraju ovu tematiku i sadrže potake o statusu ugroženosti nekih biljnih vrsta (Petrović et al., 2008, Petrović, Stešević, 2011) nema taksona sa prostora Vrmca. Zbog toga ne možemo dati podatke o kategorijama ugroženosti na nacionalnom nivou. Prema podacima kojima sad raspolažemo, gore pomenute vrste Ophrys bombyliliflora i Galium procurrens zasluživale bi status kritično ugroženih vrsta (CE – Critically Endangered). Ali, da bi se sa sigurnošću utvrdio satus ugroženosti bilo bi neophodno uraditi terenska istraživanja sa ciljem određivnja brojnosti populacija navedenih vrsta i broja subpopulacija na području Vrmca. Bogatstvo biljnog svijeta Vrmca moglo bi se iskoristiti za unaprijeđenje turističke ponude. Bilo bi korisno odštampati dvojezičnu brošuru „Upoznajte dio biljnog bogatstva Vrmca“, koja bi sadržala latinske i narodne nazive, fotografije, kratak opis biljke i interesantne podatke o vrsti (ljekovitost, ugroženost, endemizam...).

22 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Tabela 2.3. Pregled flore poluostrva Vrmac

N°

TAKSON

LOKALITET, STANIŠTE

STATUS ZAŠTITE1

Acanthus mollis

Podnožije Vrmca

Acanthus spinosus

Lastva

Acer monspessulanum

Vrmac; Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom; Na Špilje, šuma sa grabićem i kostrikom

Adiantum capillus-veneris

Bogdašići

Aegilops geniculata

Činovica, podzid; podnožije Vrmca

Aegilops neglecta

Vrmac

Aegilops triuncialis

Lastva

Aetheorhiza bulbosa

Činovica, kamenjar

Agrimonia eupatoria

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Ailanthus altissima

Česta na Vrmcu

Aira caryophyllea

Južna padina Svetog Ilije, kamenjar

Aira elegantissima

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Ajuga reptans

Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Alcea rosea

Trojica, Gornja Lastva

Alisma plantago-aquatica

Muo

Allium pallens

Okolina Prčnja

Allium roseum

Lastva, ruderalis

Allium sphaerocephalon ssp. sphaerocephalon

podnožije Vrmca; Gornja Lastva, kamenjar

Althaea hirsuta

Vrmac

Alyssum alyssoides

Činovica, šikara sa grabićem i kostrikom

Alyssoides utriculata

Od Trojice do Mua

Amaranthus deflexus

Lastva

Anagallis arvensis

Lastva

Anagramma leptophylla

Padine iznad Mua

Anchusa cretica

Lastva

Anemone apenina

Vrmac; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Anthemis cotula

Gornja Lastva, šuma grabića i kostrike

KOMENTAR

LJ2

LC3

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 23

Anthemis rutenica

Lastva

Anthemis triumfetti

Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

Anthoxanthum odoratum

Lastva, Činovica

Apium graveolens

Lastva

Arabis collina

Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom; iznad Mua

Arabis hirsuta

Vrmac

Arabis sagittata

Činovica, kamenjar

Arabis turitta

Vrmac; Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom

Arabis verna

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Arbutus unedo

česta na Vrmcu u makiji i garigi

Aremonia agrimonioides

Padine iznad Stoliva

Arenaria leptoclados

Plavda, makija; Činovica, kamenjar; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Aristolochia clematitis

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Aristolochia rotunda

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Arisarum vulgare

Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

Arum italicum

Lastva; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae;

Arum maculatum

Bogdašići

Arum petteri

Muo

Arundo donax

Muo

Asparagus acutifolius

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Gornja Lastva, kamenjar; Na Špilje; Donji Stoliv, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

Asperula aristata ssp. scabra

Vrmac, Opatovo; Činovica, kamenjar

Asphodeline lutea

Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom

Asphodelus aestivus

Činovica

Asplenium adiantum-nigrum

Opatovo, šikara; Donji Stoliv, LauroCastanetum sativae; Gornji Stoliv, šuma sa grabićem i kostrikom

Asplenium ceterach

česta na Vrmcu, na sjenovitim mjestima i stijenama

24 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Asplenium onopteris

Vrmac

Asplenium trichomanes

česta na Vrmcu, na sjenovitim mjestima i stijenama

Astragalus glycyphyllos

Lastva

Atriplex prostrata

Donji Stoliv, zid iznad mora

Avena barbata

Vrmac

Avena fatua

Lastva

Avena sterilis

Vrmac

Ballota nigra

Vrmac; put iznad Gornje Lastve, šikara hrasta i grabića

Bituminaria bituminosa

Lastva, ruderalis

Bellis perenis

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Plavda, livada

Bellis sylvestris

Gornja Lastva, kamenjar

Berteroa obliqua

Muo

Berteroa mutabilis

Lastva, ruderalis; Gornja Lastva, kamenjar; Opatovo, šikara grabića; Plavda, livada

Blackstonia perfoliata

Činovica, kamenjar; podnožije Vrmca

Brachypodium distachyon

Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum+

Brachypodium pinnatum

Lastva

Brachypodium sylvaticum

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae;

Briza maxima

Andrići, Orno-Quervetum ilicis myrtetosum

Bromus hordaceus ssp. molliformis

Lastva; Činovica, podzid

Bromus intermedius

Lastva; padine iznad Prčnja i Stoliva

Bromus madritensis

Lastva; zapadne padine Činovice, podzid

Bromus rigidus

Donji Stoliv, ruderalis

Bunias erucago

Plavda, makija

Bupleurum baldense ssp. gussonei

Vrmac; Činovica, kamenjar

Bupleurum praealtum

Činovica, kamenjar; Gornja Lastva, kamenjar

Calicotome infesta

Činovica, kamenjar

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 25

Calystegia sylvatica

Lastva, ruderalis

Campanula bononiensis

Vrmac

Campanula cervicaria

Lastva

Campanula glomerata

Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Campanula lingulata

Bogdašići, šuma sa grabićem i kostrikom; Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

Campanula lingulata var. cichoriaceae

Donji Stoliv, ruderalis

Campanula persicifolia

Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Campanula pyramidalis

put iznad Gornje Lastve, stijena

subendem primorskih Dinarida

Campanula rapunculus

Činovica, podzid; Stoliv, LauroCastanetum sativae; Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

Capsella bursa pastoris

Lastva

Capsella rubella

Lastva, kamenjar; Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

Cardamine hirsuta

Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

Cardamine maritima

Vrmac; Bogdašići, šuma sa grabićem i kostrikom; iznad Mua

Carex caryophyllea

Činovica; Gornji Stoliv, šikara grabića i kostrike

Carex distachya

Gornji Stoliv, šikara grabića i kostrike LC

Carex divulsa

Činovica, podzid; Lastva

Carex flacca

Lastva

Carex flacca ssp. serrulata

Činovica, podzid

Carex halleriana

Lastva

Carex pendula

Lastva

Carduus pycnocephalus

Lastva

100

Carduus macrocephalus x nutans

Lastva

Carpinus orientalis

Vrmac, južne padine; Popove glave, šikara grabića i kostrike; Bogdašići, južne padine Sv. Ilije; Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

101

26 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

102

Castanea sativa

Bogdašići; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

103

Centaurium erythrea

Lastva, Andrići; Činovica, podzid

104

Centaurium tenuiflorum

Činovica, kamenjar; južna padina Svetog Ilije

105

Centaurea alba ssp. alba

Opatovo, kamenjar; Činovica, kamenjar

106

Centaurea alba ssp. deusta

Lastva

107

Centaurea pannonica

Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

108

Centaurea solstitialis

Vrmac

109

Centranthus ruber

Lastva

110

Cephalaria leucantha

Vrmac; put iznad Gornje Lastve, šikara sa grabićem i hrastom

111

Cerastium brachypetalum ssp. Činovica, kamenjar tenoreanum

112

Cerastium ligusticum

Popova glava, kamenjar; Gornji Stoliv, šikara grabića i kostrike

113

Chaerophyllum coloratum

Vrmac

114

Chamaecytisus tommasini

Vrmac

115

Chamomilla recutita

Lastva

116

Chelidonium majus

Gornji Stoliv, ruderalis

117

Chenopodium ambrosioides

Donji Stoliv, zid iznad mora

118

Chenopodium album

Donji Stoliv, zid iznad mora

119

Cichorium intybus

Lastva

120

Circea lutetiana

Stoliv, šuma kestena

121

Cirsium vulgare

Opatovo, šikara sa erikom, mirtom i dračom

122

Cistus creticus ssp. eriocephalus

Padine Vrmca

123

Cistus salviifolius

Lastva; Činovica, kamenjar

124

Chrysopogon gryllus

podnožije Vrmca

125

Cleistogenes serotina

Gornja Lastva, kamenjar

126

Clematis flammula

Činovica, šikara sa grabi Stoliv, Lauro-Castanetum sativae i kostrikom

endem Balkanskog poluostrva LJ

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 27

127

Clematis vitalba

Lastva

128

Clematis viticella

Lastva

129

Colchicum autumnale

Padine Vrmca

130

Colchicum bivonae

Gornja Lastva, šikara sa grabićem i kostrikom

131

Colutea arborescens

Vrmac; put iznad Gornje Lastve

132

Convolvulus arvensis

Lastva

133

Convolvulus cantabrica

podnožije Vrmca

134

Convolvulvus elegantissimus

Činovica, kamenjar

135

Cornus mas

Brajkovići, kestenova šuma; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

136

Cornus sanguinea

Vrmac; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

137

Coronila emeroides

Gornja Lastva

138

Corylus avellana

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

139

Coronopus squamatus

Tvrđava na Vrmcu

140

Cosmos bipinnatua

Lastva

141

Cotinus coggygria

Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom; Na Špilje, hrastova šuma

142

Crataegus monogyna

Vrmac

143

Crepis neglecta

Činovica, podzid; Donji Stoliv, LauroCastanetum sativae

144

Crepis nicaensis

Vrmac

145

Crepis sancta

Činovica, podzid; Gornji Stoliv, šikara grabića i kostrike

146

Crepis zacintha

Lastva

147

Crithmum maritimum

Donji Stoliv, kameni zid

148

Crocus dalmaticus

Vrmac

Endem Balkanskog poluostrva

149

Crocus tommasinianus

Vrmac; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Subendem Balkanskog poluostrva

150

Cruciata laevipes

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

151

Cupressus sempervirens

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

152

Cuscuta epithymum

put iznad Gornje Lastve

28 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

153

Cyclamen hederifolium

Gornja Lastva, šikara sa grabićem i kostrikom; Muo

154

Cydonia oblonga

Vrmac

155

Cynodon dactylon

Lastva; Donji Stoliv, kameni zid pored mora

156

Cynoglossum columnae

Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

157

Cynoglossum creticum

Činovica, kamenjar; Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

158

Cynosurus cristatus

Vrmac

159

Cynosurus echinatus

Činovica, kamenjar; Andrići, OrnoQuervetum ilicis myrtetosum

160

Cystopteris fragilis

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

161

Cytisus nigricans

Brajkovići, šikara sa grabićem i kostrikom; Na Špilje; Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

162

Dactylis glomerata

Plavda, ruderalis; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

163

Dactylis glomerata ssp. hispanica

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Činovica, kamenjar; Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

164

Dasypirum villosum

Lastva

165

Daucus carota

Plavda, livada; Gornja Lastva, šikara hrasta i grabića

166

Desmazeria marina

Stoliv, ruderalis

167

Desmazeria rigida

Lastva; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

168

Dianthus armeria

Vrmac; Činovic, podzid; Plavda, livada; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae;

169

Dianthus carthusianorum

Vrmac; Bogdašići, šuma sa grabićem i kostrikom; južne padine Svetog Ilije, šuma sa grabićem i kostrikom

170

Dianthus cilliatus ssp. dalmat- Vrmac; Činovica, kamenjar; Opaicus tovo, livada

171

Dichantium ischaemum

Gornja Lastva, kamenjar; podnožije Vrmca

172

Digitalis laevigata

Lastva

173

Digitaria sanguinalis

Lastva; Donji Stoliv, zid pored mora

+ ; CITES konvencija

Endem Balkanskog poluostrva

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 29

174

Dipsacus laciniatus

Između Kotora i Mua

175

Dittrichia viscosa

Lastva; Na Špilje, šljunak

176

Dorycnium herbaceum

Južne padine Svetog Ilije, kamenjar

177

Dorycnium pentaphyllum

Lastva

178

Dryopteris carthusiana

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

179

Echium italicum

Lastva, zapadne padine Svetog Ilije

180

Edraianthus tenuifolius

Vrmac

181

Elymus pycnanthus

Lastva; između Mua i Prčnja

182

Ephedra campilopoda

Popova glava, stijena

183

Epipactis microphylla

Vrmac

184

Eragrostis minor

Vrmac

185

Erica arborea

česta na Vrmcu u makijama, garigama, kestenovoj šumi

186

Erophila praecox

Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

187

Eryngium amethistinum

Činovica, kamenjar; Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

188

Eryngium creticum

Muo

189

Eryngium maritimum

Između Prčnja i Stoliva

190

Erysimum linariifolium

Vrmac; Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom; Činovica, Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

191

Eupatorium cannabinum

Vrmac

192

Euphorbia amygdaloides

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

193

Euphorbia exigua

Činovica

194

Euphorbia helioscopia

Lastva, ruderalis

195

Euphorbia paralias

Vrmac

196

Euphorbia spinosa

Činovica, šikara; Opatovo, makija

197

Euphorbia veneta

Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

198

Evonymus europaeus

Stoliv

199

Ferulago sylvatica

Stoliv, kestenova šuma

200

Festuca heterophylla

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Endem Balkanskog poluostrva

+; CITES konvencija

LJ LC

30 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

201

Festuca pratensis

Lastva

202

Ficus carica

Vrmac

203

Filago gallica

Vrmac

204

Filago vulgaris

Vrmac

205

Filipendula vulgaris

Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

206

Frangula alnus

južne padine Popove glave, šuma sa grabićem i kostrikom

207

Frangula rupestris

Vrmac, makija, gariga, kamenjari

208

Fraxinus ornus

Popova glava, šikara sa grabićem i kostrikom; Donji Stoliv, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

209

Fritilaria messanensis ssp. gracilis

Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom

210

Fumaria capreolata

Vrmac

211

Fumaria officinalis

Vrmac

212

Fumaria officinalis ssp. wirtgenii

Lastva, ruderalis

213

Galanthus nivalis

+; CITES konvencija; Stoliv, kestenove šume; padine Annex V Habitat DirekVrmca, Rusco-Carpinetum orientalis tive; NT

214

Galega officinalis

Lastva; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

215

Galium aparine

Seljanovo, ruderalis

216

Galium lucidum

Vrmac

217

Galium mollugo

Lastva; Činovica, podzid

218

Galium parisiense

Vrmac

219

Galium procurrens

Vrmac; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

220

Galium sylvaticum

Stoliv

221

Gastridium ventricosum

Lastva; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Vrmac; Činovica, kamenjar

222

Geranium columbinum

Lastva; Činovica, kamenjar; Andrići, makija

223

Geranium dissectum

Vrmac; Seljanovo, ruderalis

Endem Crne Gore i Bugarske; u Crnoj Gori registrovan samo na Vrmcu

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 31

224

Geranium lucidum

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

225

Geranium macrorrhizum

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

226

Geranium molle ssp. molle

Lastva; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

227

Geranium molle ssp. brutium

Seljanovo, ruderalis; Činovica, podzid

228

Geranium robertianum ssp. purpureum

Seljanovo, ruderalis; Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

229

Geum urbanum

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae, južne padine Svetog Ilije

230

Gratiola officinalis

Muo

231

Hippocrepis emerus ssp. emeroides

Česta na Vrmcu

232

Hedera helix

Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

233

Helianthemum nummularium Vrmac; Činovica, kamenjar ssp. obscurum

234

Hieracium heterogynum

Vrmac

235

Hieracium praealtum

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

236

Hieracium praealtum ssp. bauhini

Činovica, rub hrastove šume

237

Holcus lanatus

Lastva; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

238

Hordeum murinum

Lastva

239

Hymenocarpus circinatus

Padine Vrmca; padine iznad Mua

240

Hyparrhenia hirta

Vrmac, Lastva

241

Hyparrhenia hirta ssp. villosus Donja Lastva

242

Hypericum perforatum

Lastva

243

Hypericum perforatum ssp. angustifolium

Lastva, ruderalis; Činovica, kamenjar

244

Iberis umbellate var. tenuifolia Podnožije Vrmca

245

Inula conyza

Muo-Prčanj

246

Isatis tinctoria

Vrmac

247

Juncus articulatus

Gornja Lastva, šuma sa grabićem i kostrikom; južne padine Svetog Ilije

248

Juncus inflexus

Južna padina Svetog Ilije

32 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

249

Juglans regia

Trojica

250

Juniperus oxycedrus

Česta na Vrmcu u makiji i šumi lovora, na kamenjaru

251

Juniperus phoenicea

Česta na Vrmcu u makiji i na kamenjaru

252

Kickxia commutata

Lastva; Činovica, kamenjar

253

Knautia arvensis

Lastva

254

Knautia integrifolia

padine iznad Mua i Prčnja

255

Knautia visianii

Brajkovići

256

Koeleria pyramidata

Vrmac

257

Lactuca viminea

Gornja Lastva, kamenjar

258

Lamium maculatum

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae;

259

Lamium hybridum

Donji Stoliv, ruderalis

260

Lapsana communis

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

261

Laurus nobilis

Česta na Vrmcu, u makiji, zajednicama sa grabićem i kestenom

262

Lathyrus aphaca

Činovica, šikara sa grabićem i kostrikom

263

Lathyrus cicera

Činovica, podzid

264

Lathyrus latifolius

Vrmac, Lastva

265

Lathyrus setifolius

Vrmac, Muo

266

Lathyrus venetus

Vrmac; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

267

Lathyrus vernus

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

268

Lavatera arborea

Lastva, ruderalis

269

Lavatera punctata

Vrmac

270

Legousia speculum-veneris

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

271

Lens ervoides

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

272

Lepidium graminifolium

Muo

273

Lepidium virginicum

Lastva, ruderalis; put iznad Gornje Lastve, šikara sa grabićem i hrastom; južne padine Sv. Ilije, kamenjar

274

Leucanthemum vulgare

Brajkovići, ruderalis

275

Ligustrum vulgare

Lastva

Endem jugoistočnih Dinarida

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 33

276

Linaria genistifolia ssp. dalmatica

Na Špilje

277

Linaria laxiflora

Padine iznad Mua i Prčnja

278

Linaria pelisseriana

tvrđava na Vrmcu

279

Linaria vulgaris

Kavač

280

Linum bienne

Plavda, ruderalis

281

Linum corymbulosum

Padine iznad Mua

282

Linum nodiflorum

Lastva, Brajkovići

283

Linum strictum

Činovica, podzid: Vrmac

284

Linum tenuifolium

Vrmac; Činovica, podzid

285

Linum tryginum

Činovica, kamenjar; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

286

Leontodon crispus

Donji Stoliv

287

Lithospermum purpurocaeruleum

Lastva, južna padina Popove glave, šikara grabića i kostrike

288

Lolium perenne

Lastva; Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum

289

Lopochloa cristata

Vrmac, Lastva

290

Lotus cornitulatus

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Činovica, kamenjar

291

Lotus ornithopodioide

Činovica, kamenjar

292

Lunaria annua ssp. pachyrhiza

Lastva, ruderalis; Seljanovo, ruderalis

293

Lunaria rediviva

Lastva

294

Luzula campestris

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

295

Luzula forsteri

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

296

Luzula multiflora

Činovica, podzid; Stoliv, LauroCastanetum sativae

297

Marrubium incanum

Podnožije Vrmca

298

Medicago arabica

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

299

Medicago coronata

Vrmac

300

Medicago falcata

Padine iznad Mua, Lastva

301

Medicago lupulina

Činovica, podzid

302

Medicago minima

Lastva

303

Medicago orbicularis

Muo, padine Vrmca

LJ LC

34 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

304

Medicago polymorpha

Lastva, ruderalis

305

Medicago rigidula

padine Vrmca, Lastva

306

Medicago sativa

Lastva, ruderalis

307

Melica ciliata

Činovica, kamenjar; između Prčnja i Stoliva

308

Melica ciliata var. bourgeii

Vrmac

309

Melissa officinalis

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

310

Melilotus albus

Trojica

311

Mentha longifolia

Muo

312

Mercurialis annua

Plavdad, ruderalis

313

Micromeria juliana

Vrmac; Činovica, kamenjar; Gornja Lastva, kamenjar

314

Misopates oronitum

Donji Stoliv, ruderalis

LJ LJ

Endemit Dinarida sa manjom disjunkcijom u Grčkoj

315

Moltkia petraea

Vrmac, Muo

316

Mycelis muralis

Vrmac; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

317

Myosotis arvensis

Lastva

318

Myosotis sylvatica

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

319

Myrrhoides nodosa

0,5 km istočno od Gornjeg Stoliva, šikara grabića i kostrike

320

Myrtus communis

česta na Vrmcu u makiji i garigi

LJ Jedini lokalitet na kome je vrsta zabilježena u Crnoj Gori

321

Narcissus papyraceus

Gornja Lastva, podzid

322

Neotinea maculata

Činovica, podzid

323

Nigella damascena

Lastva

324

Oenanthe pimpinelloides

Lastva; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

325

Olea europea

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; podnožije Vrmca

326

Olea europea ssp. oleaster

Podnožije Vrmca

327

Ononis spinosa

Lastva

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 35

328

Ononis spinosa ssp. antiquorum

južne padine Svetog Ilije

329

Onopordum illyricum

Vrmac

330

Onosma stellulata

Vrmac

331

Ophrys bertolonii

Stoliv

+; CITES konvencija; LC Jedini lokalitet na kome je vrsta zabilježena u Crnoj Gori

332

Ophrys bombyliliflora

Muo

+; CITES konvencija

333

Ophrys holosericea

Stoliv

+; CITES konvencija

334

Ophrys scolopax ssp.cornuta

Padine iznad Mua

+; CITES konvencija

335

Ophrys sphegodes

Vrmac

+; CITES konvencija; LC

336

Opoponax chironium

Zapadna padina Popove glave, šikara sa grabićem i kostrikom; podnožije Vrmca

337

Orchis morio

Vrmac; Činovica, podzid; Bogdašići, kamenjar

338

Orchis pauciflora

Stoliv, kestenova šuma; Gornji Stoliv, +; CITES konvencija; LC šikara grabića i kostrike

339

Orchis quadripunctata

Muo; Popova glava, šikara sa grabićem i kostrikom

+; CITES konvencija; LC

340

Orchis tridentata

Padine iznad Mua; Gornji Stoliv, šikara grabića i kostrike

+; CITES konvencija

341

Origanum vulgare ssp. viridulum

Lastva, ruderalis

342

Origanum vulgare ssp. vulgare

Trojica

343

Orlaya grandiflora

Činovica, kamenjar

344

Ornithopus compressus

Činovica

345

Ornithogalum excapum

Gornji Stoliv, kamenjar

346

Ostrya carpinifolia

Vrmac; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

347

Oxalis articulata

Lastva, ruderalis

348

Oxalis dilenii

Muo

349

Paliurus spina christi

Česta na Vrmcu u makiji, garigi, šikari sa grabićem i kostrikom, kamenjarima

350

Pallenis spinosa

Lastva; Činovica, kamenjar

+; CITES konvencija

36 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

351

Papaver rhoeas

Lastva

352

Parentucellia latifolia

Padine iznad Mua i Prčnja

353

Parietaria judaica

Lastva; Donji Stoliv, kameni zid

354

Parietaria lusitanica

Donji Stoliv, kameni zid

355

Pastinaca sativa

Lastva

356

Persicaria lapathifolia

Padine iznad Mua

357

Persicaria maculosa

Donji Stoliv, ruderalis

358

Petrorhagia prolifera

Činovica, kamenjar; Na Špilje

359

Petrorhagia saxifraga

Činovica, podzida; Lastva; Gornja Lastva, kamenjar

360

Petrorhagia velutina

Činovica, podzida

361

Petteria ramentacea

Stoliv; Popova glava, kamenjar

362

Phillyrea latifolia

česta na Vrmcu u makijama i garigama

363

Phleum pretense ssp. bertolonii

Muo-Prčanj; Činovica, podzid

364

Phleum subulatum

Padine Vrmca

365

Phytolacca americana

Činovica

366

Picris hispidissima

Podnožije Vrmca; Plavda, livada

367

Pimpinela peregrina

Činovica, kamenjar; Vrmac

368

Pimpinela saxifraga

Lastva

369

Pinus brutia

Vrmac

370

Pinus halepensis

Činovica, Lastva

371

Pinus pinaster

Vrmac

372

Pinus pinea

Lastva

373

Piptatherum miliaceum

Lastva

374

Pistacia lentiscus

Vrmac, makija

375

Pistacia terebrinthus

Gornja Lastva, kamenjar; Andrići, makija

376

Plantago bellardi

Vrmac

377

Plantago coronopus

Muo-Prčanj

378

Plantago lanceolata

Gornji Stoliv, livada

Endem Dinarida; prva biljna vrsta opisana na materijalu iz Crne Gore

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 37

379

Poa annua

Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

380

Poa bulbosa var. vivipara

Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae, ruderalis

381

Poa nemoralis

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

382

Polycarpon tetraphyllum

Između Mua i Prčnja; Činovica, kamenjar; Plavda, kamenjar

383

Polygala nicaeensis ssp. mediterranea

Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom

384

Polygonum arenastrum

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae, kameni zid pored mora

385

Polypodium cambricum

Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

386

Polypodium vulgare

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

387

Polystichum aculeatum

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

388

Polystichum setiferum

Lastva

389

Potentilla hirta var. laeta

Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

390

Potentilla micrantha

Gornji Stoliv, kamenjar

391

Potentilla sterilis

Vrmac, Stoliv, Prčanj

392

Primula acaulis

Brajkovići, kestenova šuma; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

393

Primula veris ssp. suaveolens

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

394

Prunella laciniata

Činovica, kamenjar; južne padine Svetog Ilije, kamenjar; Andrići, OrnoQuercetumilicis myrtetosum

395

Prunella vulgaris

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; južne padine Svetog Ilije, kamenjar; Andrići, Orno-Quercetumilicis myrtetosum

396

Prunus mahaleb

Popova glava, šuma grabića i kostrike

397

Pteridium aquilinum

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

398

Punica granatum

česta na Vrmcu u makiji i garigi

399

Quercus cerris

Markov rt, Rusco-Carpinetum orientalis

400

Quercus frainetto

Vrmac, Gornji Stoliv, šuma sa grabićem i hrastom

38 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

401

Quercus ilex

Vrmac, makija

402

Quercus pubescens

Česta na Vrmcu, makija i šikara grabića i kostrike

403

Ranunculus bulbosus

Činovica, šikara sa grabićem i kostrikom

404

Ranunculus ficaria

Vrmac

405

Ranunculus muricatus

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

406

Raphanus raphanistrum

Lastva, ruderalis

407

Reichardia picroides

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Gornja Lastva, ruderalis; Činovica, kamenjar

408

Reseda lutea

Lastva

409

Rhagadiolus stellatus

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Gornji Stoliv, Rusco-Carpinetum orientalis

410

Rhamnus orbiculata

Donji Stoliv, Orno-Quercetum myrtetosum; Vrmac

411

Robinia pseudacacia

Česte na Vrmcu

411

Romulea bulbocodium

Vrmac

412

Rorippa sylvestris

Donji Stoliv, ruderalis

413

Rosa canina

Padine iznad Prčnja, oko Gornjeg Stoliva

414

Rosa semprevirens

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Lastva; južne padine Svetog Ilije

415

Rosmarinus oficinalis

Činovica, kamenjar

416

Rubia peregrina

česta na Vrmcu, u makiji i pseudomakiji

417

Rubus ulmifolius

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Lastva

418

Rumex acetosella

Lastva

419

Rumex acetosella ssp. multifidus

Vrmac

420

Rumex conglomeratus

Lastva, ruderalis

421

Ruscus aculeatus

Čest na Vrmcu, u šumi kestena i šumama i šikarama sa grabićem

422

Ruta graveolens

Vrmac

423

Selaginella helvetica

Vrmac

424

Salvia officinalis

Česta na Vrmcu, na otvorenim i kamenitim terenima

LC LJ

Anex V Habitat Direktive; LC LJ

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 39

425

Sambucus ebulus

Lastva

426

Samolus valerandi

južne padine Svetog Ilije; Muo Prčanj

427

Sanguisorba minor ssp. muricata

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Lastva; Činovica, podzid

428

Satureja acinos

Vrmac

429

Satureja calamintha

Činovica, kamenjar; Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom; Vrmac

430

Satureja cuneifolia

Vrmac

431

Satureja dalmatica

Muo, Vrmac

Endem jugoistočnih Dinarida

432

Satureja majoranifolia

Vrmac

Endem jugoistočnih Dinarida

433

Satureja menthifolia

Bogdašići

434

Satureja montana

Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

435

Satureja vulgaris ssp. orentalis

Činovica, podzid; Plavda, makija; Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

436

Saxifraga tridactylites

Stoliv, Parietarion judaicae

437

Saxifraga rotundifolia

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

438

Scandix pecten-veneris

Seljanovo, ruderalis

439

Scilla autumnalis

Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

440

Scilla bifolia

Vrmac

441

Scirpus holoschoenus

Lastva

442

Scrophularia canina

Činovica, kamenjar

443

Scrophularia peregrina

Bogdašiči; Gornji Stoliv, ruderalis

444

Scutellaria columnae

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

445

Securigera cretica

Vrmac, padine iznad Mua

446

Securigera securidaca

Podnožije Vrmca; Činovica, kamenjar

447

Sedum anopetalum

Gornja Lastva, kamenjar

448

Sedum cepae

Vrmac; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Muo; Lastva, kameni zid

LC LJ

40 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

449

Sedum grisebachii

Vrmac

450

Sedum hispanicum

Lastva; Gornja Lastva, kamenjar; Donji Stoliv, kameni zid

451

Sedum sexangulare

Lastva

452

Serapias cordigera

Činovica, podzid; Stoliv

453

Serapias lingua

Činovica, podzid; Donji Stoliv, Lauro+; CITES konvencija; LC Castanetum sativae

454

Seseli montanum ssp. tommasinii

Muo

455

Sidertis purpurea

Vrmac, Lastva

456

Sidertis romana

Podnožije Vrmca; Činovica, šikara sa grabićem i kostrikom

457

Silene italica

Vrmac; Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

458

Silene conica

Padine iznad Prčnja i Mua

459

Silene gallica

Vrmac

460

Silene gallinyi

Muo

461

Silene latifolia ssp. alba

Lastva

462

Silene nocturna

između Mua i Prčnja

463

Silene vulgaris

Lastva

464

Sinapis alba

Lastva, ruderalis

465

Senecio aquaticus ssp. barba- Donji Stoliv, Lauro-Castanetum reifolius sativae

466

Senecio rupestris

Vrmac; Lastva, kamenjar

467

Senecio vulgaris

Lastva

468

Sesleria automnalis

Gornja Lastva, kamenjar; Opatovo

469

Sesleria coerulans

Vrmac

470

Setaria viridis

Lastva; Donji Stoliv, ruderalis

471

Sherardia arvensis

Činovica, kamenjar

472

Smilax aspera

Vrmac, makija; Činovica, šikara sa erikom, primorskom klekom i mirtom

473

Smyrnium perfoliatum

Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Donji Stoliv, ruderalis

474

Solanum dulcamara

između Mua i Prčnja

475

Solanum nigrum ssp. schultesii

Donja Lastva, ruderalis; Stoliv, LauroCastanetum sativae;

+; CITES konvencija; LC

Endem Dinarida

LC LJ

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 41

476

Sonchus asper

Činovica, šikara sa lovorom, mirtom, erikom i šipkom

477

Sorbus domestica

Popova glva, šuma sa grabićem i kostrikom; Lastva

478

Sorghum halepense

Lastva

479

Spartium junceum

Vrmac, Lastva; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

480

Spergularia rubra

između Mua i Prčnja

481

Stachys cretica ssp. salviifolia

Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom; južne padine Svetog Ilije, kamenjar

482

Stachys germanica

Padine iznad Mua i Prčnja Endemit Dinarida samanjom eksklavom na grčkim planinama LJ

483

Stachys menthifolia

Muo

484

Stellaria media

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Činovica, šikara sa grabićem i kostrikom

485

Stipa capillata

Lastva

486

Symphytum bulbosum

Lastva, ruderalis; put između Mua i Prčnja

487

Symphytum tuberosum

Brajkovići, šikara sa grabićem i kostrikom

488

Sysimbrium officinale

Lastva; Činovica, kamenjar; Plavda, makija

489

Tamus communis

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Činovica, šikara sa erikom, primorskom klekom i dračom

490

Tanacetum cinerariifolium

Vrmac

Endem Balkanskom poluostrva LJ

491

Teucrium capitatum

Na Špilje, šuma sa grabićem i kostrikom; južne padine Svetog Ilije, kamenjar; padine iznad Mua

492

Teucrium flavum

Podnožije Vrmca

493

Thalictrum flavum

Markov rt, Rusco-Carpinetum orientalis

42 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

494

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Thalictrum minus ssp. saxatile Markov rt, Rusco-Carpinetum orientalis

495

Thlaspi perfoliatum

Činovica, kamenjar

496

Thymus longicaulis

Južni obronak Popove glave; Lastva

497

Thymus longicaulis var. dalmaticus

Bogdašići

498

Thymus rohlenae

Činovica, kamenjar

499

Tordylium apulum

Seljanovo

500

Tordylium maximum

Vrmac

501

Torilis arvensis ssp. arvensis

Lastva

502

Torilis arvensis ssp. elongata

Vrmac, Činovica, Andrići; Gornji Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

503

Torilis arvensis ssp. purpurea

podnožije Vrmca

504

Torilis japonica

Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

505

Torilis nodosa

Lastva

506

Trifolium angustifolium

Lastva

507

Trifolium arvense

Lastva; Činovica, kamenjar; Gornji Stoli, šikara sa grabom i kostrikom; padine iznad Mua

508

Trifolium bocconei

Vrmac

509

Trifolium campestre

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae; Lastva; padine iznad Mua; Činovica, kamenjar

510

Trifolium dalmaticum

Gornji Stoliv, kamenjar; padine iznad Mua i Prčnja

511

Trifolium filiforme

Vrmac

512

Trifolium fragiferum

Padine iznad Mua

513

Trifolium lappaceum

Lastva; padine iznad Mua i Prčnja

514

Trifolium ochroleucon

Lastva; Bogdašići, šuma sa grabićem i kostrikom; padine iznad Mua i Prčnja

515

Trifolium patulum

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

516

Trifolium pratense

Gornji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

517

Trifolium repens

Lastva; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 43

518

Trifolium resupinatum

Lastva, ruderalis

519

Trifolium stellatum

inovica

520

Trifolium strictum

Vrmac

521

Trifolium subterraneum

Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

522

Trifolium tenuifolium

Vrmac

523

Trigonela esculenta

Lastva, ruderalis

524

Trisetum aureum

Lastva

525

Tuberia gutata

Vrmac

526

Ulmus minor

Činovica

527

Umbilicus rupestris

Stoliv, kameni zid, Lauro-Castanetum sativae

528

Urospermum picroides

Činovica, šikara sa grabićem i kostrikom

529

Valerianella muricata

Činovica, kamenjar

530

Verbascum sinuatum

Trojica

531

Veronica anagallis-aquatica

Lastva, kanal sa vodom

532

Veronica chamaedrys ssp. vindobonensis

Popova glava, šuma sa grabićem i kostrikom

533

Veronica cymbalaria

Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum; Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

534

Veronica persica

Stoliv, ruderalis

535

Viburnum lantana

Verige

536

Viburnum maculatum

Vrmac

537

Vicia articulata

Muo, Prčanj

538

Vicia bithynica

Činovica

539

Vicia grandiflora

Lastva; Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

540

Vicia hirsuta

Donji Stoliv

540

Vicia lathyroides

Donji Stoliv, Lauro-Castanetum sativae

541

Vicia lutea

Lastva

542

Vicia melanops

Lastva; Seljanovo, ruderalis

543

Vicia ochroleuca

Vrmac

544

Vicia peregrina

Muo

545

Vicia pubescens

Muo

Endem Balkan

44 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

546

Vicia sativa ssp.sativis

Činovica

547

Vicia villosa ssp. varia

Lastva, Seljanovo, ruderalis

548

Vinca major

Lastva, ruderalis; Donji Stoliv, ruderalis

549

Vincetoxicum huteri

Činovica, podzid; Vrmac; Gornji + Stoliv, šikara sa grabićem i kostrikom

Endem Balkanskog poluostrva

550

Viola arvensis

Činovica, šikara grabića i kostrike; Andrići, Orno-Quercetum ilicis myrtetosum; Gornji Stoliv, šikara grabića i kostrike

551

Viola odorata

Put iznad Gornje Lastve, šikara grabića i hrasta

552

Vitex agnus castus

Trojica

553

Vitis vinifera

Lastva

554

Vulpia ciliata

Vrmac

555

Vulpia fasciculata

Donji Stoliv, ruderalis

556

Vulpia myuros

Činovica, kamenjar

557

Xanthium spinosum

Lastva, Vrmac

558

Xanthium strumarium

Vrmac

2.8.4. Karakteristike dendroflore U florističkom bogatstvu Vrmca dominantan uticaj ima njegova dendroflora, koja obuhvata drveće, žbunje i lijane, zato što više od polovine poluostrva pokrivaju šumski ekosistemi i njihovi degradacioni statijumi. Na ovom prostoru, kao i u ostalim mediteranskim krajevima Crne Gore, mnogo veće učešće u obrazovanju vegetacije imaju žbunaste forme u odnosu na visoko drveće. Ovo se objašnjava

vjekovnim antropogenim uticajem, kao i mediteranskim klimatskim prilikama (ne poklapaju se optimalni toplotni i optimalni vlažni period). Drveće koje je prisutno obično se javlja kao nisko drveće, ne prelazeći visinu od 7-8 metara. Izuzetak su visoka stabla kestena (Castanea sativa) u šumama donjeg Stoliva, kao i stabla medunca (Quercus pubescens) u rijetkim dobro očuvanim sastojinama. U kategoriju visokog drveća spadaju i stabla drevnih primorskih borova (Pinus pinaster, Pinus pinea) koji su sađeni još u

doba kada su pravljene austrugarske tvrđave. Dendroflora Vrmca obuhvata 63 taksona (Tabela 2.4), što čini 11,3 % ok ukupnog broja taksona vaskularnih biljaka. Vrste koje imaju najveći značaj u izgradnji biljnog pokrivača su: hrast medunac (Quercus pubescens), bjelograbić (Carpinus orientalis), šipak (Punica granatum), lovor (Laurus nobilis), mirta (Myrtus communis), žukva (Spartium junceum) (Slika 2.9.). U preglednoj tabeli dendroflore nisu navedene gajene

rste zaštićene Nacionalnom legislativom označene su znakom +, ukoliko vrsta ima međunarodni status zaštite precizirano je na kojoj V se Konvenciji – Direktivi nalazi. Nacionalni status zaštite dat je u skladu sa dokumentom „Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta“ (Riješenje objavljeno u službenom listu RCG br 76/06 od 12. decembra 2006. godine) 2 Biljka je ljekovita 3 Kategorije ugroženosti su date prema European Red L)ist of Vaskular Plants (Bilz et al., 2011) 1

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 45

vrste (voće, hortikulturne vrste), već samonikle biljke i one koje se subspontano razmnožavaju. Na Vrmcu nema drvenastih vrsta koje imaju međunarodni status zaštite, dok je jedna vrsta – Viburnum maculatum (orjenska hudika) zaštićena

nacionalnim zakonodavstvom. O prisustvu ove vrste na Vrmcu govore dva literaturna podatka (Pantocsek, 1874, Šilić, 19844), ali ne raspolažemo podacima o veličini populacije kako bi mogli precizirati status ugroženosti. Nešto novija istraživan-

ja flore Vrmca (Karaman, 1997) nisu potvrdila nalaz vrste na poluostrvu. Trebalo bi u budućim istraživanjima prirodnih vrijednosti Vrmca uložiti posebne napore da se pomenuta vrsta pronađe i da se procjeni veličina njene populacije.

Tabela 2.4. Pregled dendroflore poluostrva Vrmac

LATINSKI NAZIV VRSTE

NARODNI NAZIV5

Acer monspessulanum

maklijen

Ailanthus altissima

pajasen, kiselo drvo

Arbutus unedo

maginja, jagodino drvo

Carpinus orientalis

bjelograbić

Castanea sativa

pitomi kesten

Chamaecytisus tommasini

Tomazinijeva žućica, tomazinijeva zanovjet

Cistus creticus ssp. eriocephalus

bušin

Cistus salviifolius

bušin

Clematis flammula

škrobut

Clematis vitalba

pavit, bijela loza

Clematis viticela

haložina

Colutea arborescens

pucalina, grohotuša

Cornus mas

drijen

Cornus sanguinea

svib, svibovina

Coronila emeroides

šibika

Corylus avellana

lijeska

Cotinus coggygria

ruj

Crataegus monogyna

glog

Cupressus sempervirens

čempres

Cydonia oblonga

dunja

Cytisus nigricans

crna žučica

Ephedra campilopoda

viseća kositernica (kositerka)

Erica arborea

veliki vrijes

Evonymus europaeus

obična kurika

Frangula alnus

krkavina, trušljika

S matramo da je Šilić, 1984 prenio Pantočekov podatak, tako da jedini originalni podatak o prisustvu vrste na Vrmcu datira iz 1874. godine. 5 Neki narodni nazivi su preuzeti iz literature (Jovanović, 1991), pa nismo sigurni da su kao takvi poznati na području Vrmca 4

46 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Frangla rupestris

krušina, trušljika

Fraxinus ornus

crni jasen

Hedera helix

bršljan

Juglans regia

orah

Juniperus oxycedrus

crvena kleka, šmrika, smrič

Juniperus phoenicea

primorska somina

Laurus nobilis

lovor

Ligustrum vulgare

kalina

Olea europea

maslina

Olea europea ssp. oleaster

maslina

Ostrya carpinifolia

crni grab

Paliurus spina christi

drača

Petteria ramentacea

zanovjet

Phillyrea latifolia

zelenika

Pinus brutia

brucijski bor

Pinus halepensis

alepski bor

Pinus pinaster

primorski bor

Pinus pinea

pinjol

Pistacia lentiscus

tršlja

Pistacia terebrinthus

smrdljika

Prunus mahaleb

magriva, rašeljka

Quercus cerris

cer

Quercus frainetto

sladun

Quercus ilex

crnika, primorski hrast

Quercus pubescens

medunac

Rhamnus orbiculata

okrugolisni pasdrijen

Robinia pseudacacia

bagrem

Rosa canina

divlja ruža, šipurak

Rosa sempervirens

Primorska ruža

Rubus ulmifolius

kupina

Ruscus aculeatus

kostrika

Sorbus domestica

oskoruša

Ulmus minor

poljski brijest

Viburnum lantana

crna udika, šibikovina

Viburnum maculatum

orjenska hudika

Vinca major

zimzelen, velika pavenka

Vitex agnus castus

konopljika

Vitis vinifera

vinova loza

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 47

stare recepture. Ovi podaci predstavljaju važnu komponentu nasleđa koja je u velikoj mjeri zapostavljena i jedan njen dio je već do sad izgubljen. Ova istraživanja mogla bi rezultirati pravljenjem brenda „vrmački čaj/čajevi“, koji bi bio interesantna karika turističke ponude, a mogao bi se plasirati i na tržište nezavisno od samog turizma. Slika 2.9. Žukva (Spartium junceum) (lijevo) i mirta (Myrtus communis) (desno) su česti elementi flore

2.8.5 Ljekovite biljke Ljekovite biljke zauzimaju posebno značajno mjesto u biljnom svijetu nekog područja. Najpristupačniji su lijek, još od kada je čovjek uočio ovo njihovo svojstvo, pa sve do danas. One su danas vrlo jeftina i nezamjenjiva sirovina u industrijskoj proizvodnji mnogih medikamenata u cijelom svijetu (Sarić, 1989). Ljekovite biljke su neiskorišteni prirodni potencijal na prostoru cijele Crne Gore, ovaj sektor privrede je znatno znatno slabije razvijen nego u zemljama u okruženju.

Crna Gora je nekad bila poznata po izvozu pelima, a neka istraživanja su pokazala da je hemijski sastav biljaka iz mediteranskih i submediteranskih područja naše zemlje veoma kvalitetan (sa aspekta upotrebe ove vrste) i da u njima postoji visok sadržaj aktivnih materija. Bilo bi veoma značajno uraditi istraživanje o upotrebi ljekovitih biljaka na području Vrmca, sa akcentom na manje poznate ljekovite vrste i

2.8.6. Ostalo korisno bilje Osim od ljekovitih, čovjek može imati direktnu korist i od jestivih, aromatičnih, a indirektnu i od medonosnih biljaka. Arbutus unedo (maginja), vrsta koja je na Vrmcu element makije i garige, u mnogim zemljama Sredozemlja tradicionalno se koriste u pravljenju alkoholnih napitaka, a služe i za pripremu džemova i pekmeza. Njeni plodovi imaju visok udio šećera, uglavnom glukoze i fruktoze, a osim njih specifičnoj aromi ploda najviše doprinose galna, fumarična i jabučna kiselina. Novija naučna is-

U flori Vrmca registrovano je 95 vrsta ljekovitih biljaka. S obzirom da nisu vršena sistematska istraživanja ove grupe biljaka, ne raspolažemo detaljnim podacima o veličini populacija pojedinih vrsta. Na osnovu terenskim zapažanja, populacija pelima (Salvia officinalis) (Slika 2.10.) je dovoljno velika da bi se mogla vršiti održiva eksploatacija. Osim toga što ima brojnu populaciju, ovu vrstu preporučuje i činjenica da se prilično jednostavno plasira na tržište. Slika 2.10. Pelim (Salvia officinalis) i kantarion (Hypericum perforatum) – ljekovite biljke su važan prirodni potencijal

48 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

traživanja hemijskog sastava svježeg ploda maginje ukazuju na visok udio nutritivnih antioksidanata – flavonoida, vitamina C, E i karotenoida. S obzirom na bogatstvo sadržaja bioaktivnih komponenata, već pomalo zaboravljeni plod planike u posljednjih desetak godina ponovno je postao predmet istraživanja nutriticionista kao potencijalna visokovrijedna sirovina za pravljenje novih namirnica. List planike od davnina se primjenjuje u narodnoj medicini i koristi se kao adstringens, diuretik, uroantiseptik, antidijaroik te sredstvo za prevenciju i liječenje arterijske hipertenzije (Vitali et all, 2010). Sličnu pimjenu ima i macerat korijena biljke. Novijim naučnim istraživanjima potvrđeno je da ekstrakt lista planike ima snažano antioksidativno dejstvo, inhibira agregaciju trombocita i ima vazorelaksacijski efekat, čime se postiže učinak prevencije ili liječenja arterijske hipertenzije (Vitali et all, 2010). Olea europea (maslina), kao gajena i subspontano razmnožavana vrsta, široko je rasprostranjena na Vrmcu. Nažalost, mnogi maslinjaci su zapušteni i napušteni. Smatra se da je maslina jedna od biljaka koja ima najdužu istoriju upotrebe, poznata još od prije 5000-7000 godina. I danas se puno koristi s obzirom na nutritivna i ljekovita svojstva ploda. Ovaj plod je dobar izvor nezasićenih masnih kiselina i vitamin E, pri čemu čak 75 % ukupnih masti čini oleinska kiselina za koju je dokazano da smanjuje nivo holesterola u krvi.

Pored korištenja ploda u ishrani i pravljanja maslinovog ulja, masline se mogu upotrebljavati i za pravljenje namaza, marinada, umaka… Na Braču se od crnih maslinki priprema liker, dok se u Španiji može kupiti hljeb koji sadrži antioksidant koji se dobija iz masline, a pomaže u sprečavanju starenja. Asparagus acutifolius (šparoga) i Crithmum maritimum (morski petrovac) mogu se koristiti za pravljenje salate. Plodovi Myrtus communis (mirta) su jestivi, mogu se sušiti i upotrebljavati kao začin, dok se ulje dobijeno od njih koristi u kozmetici i proizvodnji parfema.

sjevernoj strani poluostrva, rezultat je fizičko-geografskih karakteristika područja, odnosno sjeverne ekspozicije i blizine Lovćena, a time i nešto hladnije klime. Vegetacija u pukotinama stijena, kao azonalni tip vegetacije, javlja se u okviru mediteranske i submediteranske vegetacijske zone. Pored prirodnih tipova vegetacije na Vrmcu postoje i sastojine sađenih borova, neke od njih datiraju još iz perioda kada je Austrougarska vojska na Vrmcu pravila utvrđenja, dok se neke skorijeg datuma nastale kao rezultat pošumljavanja.

2.8.7. Pregled vegetacije

Mediteranska vegetacija na Vrmcu je diferencirana u nekoliko osnovnih tipova: • makija • gariga • suvi travnjaci, pašnjaci • kestenove šume • vegetacija uz more (klifovi, plaže)

Vegetacijski podaci sa područja Vrmca su oskudniji u odnosu na florističke, tako da ne postoji detaljni popis vegetacijskih jedinica, ali je poznat opšti pregled vegetacije. Specifičan geografski položaj, kompleksni klimatski uticaji, kao i viševjekovne aktivnosti čovjeka na ovom području, uslovili su razvoj veoma raznovrsne vegetacije na Vrmcu. Na južnim padanima, u priobalnom pojasu do oko 300 (500) mnv razvija se tipična mediteranska vegetacija. Iznad ovog pojasa razvijena je submediteranska vegetacija, koja se na sjevernim obroncima spušta sve do mora. Ovakav raspored zone na

Poslednji tip vegetacije razvijen je neposredno uz more, na granici plime i talasnog područja u tzv. supralitoralu i čini najnižu zonu kopnene vegetacije. Ovaj tip vegetacije razvija se na zaslanjenim terenima i čini poseban ekosistem – maritimni halobiom. Ostali nabrojani habitati rasprostranjeni su u zaleđu. Makija, gariga i suvi pašnjaci i kamenjari imaju mozaičan raspored, koji se javlja usled geomorfoloških, pedoloških i mikroklimatskih razlika; kao i usled različitog inteziteta antropogenog djelovanja. Ovi, prirodni i polu-prirodni tipovi staništa, isprekidani su antropogenim staništima

Od medonosnih biljaka sa Vrmca najpoznatije su: Salvia officinalis, Erica arborea, Satureja ssp., Origanum vulgare…

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 49

(naselja, vrtovi, voćnjaci, maslinjaci, sađene sastojine čempresa i primorkog bora).

2.8.8.Makija Makija je vječnozelena tvrdolisna vegetacija u kojoj dominira visoko žbunje, ima i niskog drveće i lijana, dok je sprat zeljastih biljaka slabo razvijen zbog nepovoljnih svjetlosnih prilika. Predstavlja prvi degradacioni stadijum mediteranske, tvrdolisne, zimzelene, šumske vegetacije, koje na Vrmcu više nema usljed vjekovnog antropogenog uticaja. Smatra se da je makija danas najvažniji ekosistem Mediterana. Iako predstavlja degradacioni stadijum vegetacije, nastao kao rezultat antropogenog i zoogenog djelovanja, ima višestruki značaj. Ovaj tip vegetacije ima i estetsko značenje i daje karakterističnu pejzažnu arhitekturu Mediteranu. Mnoge vrste su aromatične, cijelom području daju specifičan miris i upotrebljavaju se u tradicionalnoj mediteranskoj kuhinji. Zbog svega navedenog, poslednjih godina u većini mediteranskih zemalja postoji trend zaštite i očuvanja makije, iako se ovaj tip staništa ne nalazi na zvaničnim evropskim listama zaštićenih staništa (Habitat Directive, Bernska Konvencija). Makija na Vrmcu zauzima veoma male površine, na najvećem dijelu poluostrva listopadne šikare se spuštaju sve do morske obale. Na nekim lokalitetima makija je uništena usled intezivne urbanizacije. Kao i u najvećem dijelu crnogorskog

primorija, predstavljena asocijacijom crnog jasena i hrasta crnike (Orno-Quercetum illicis) i to njenom subasocijacijom sa mirtom (Orno-Quercetum illicis myrtetosum). Ova subasocijacija se smatra degradacionim stadijumom osnovne asocijacije. U subasocijaciji je mirta (Myrtus communis) dominantna vrsta, koja djelimično ili potpuno zamjenjuje hrast crniku iz osnovne subasocijacije. Osim mirte, u ovom tipu vegetacije se često javljaju sledeće vrste: smrdljika (Pistacia lentiscus), erika (Erica arborea), maginja (Arbutus unedo), zelenika (Phillyrea media), hrast crnike (Quercus ilex), crni jasen (Fraxinus ornus), Rubia peregrine, Clematis flammula, šparoga (Asparagus acutifolius)…Posebno interesantna vrsta iz ove grupe je maginja. Na drvetu ove vrste u istom period (obično u jesen) možemo pronaći cvjetove i zrele plodove – to je jedina vrsta u Crnoj Gori koja ima ovu osobinu.

2.8.9. Gariga Degradaciom mediteranske (požari, sječa šume, krčenje šume u cilju dobijanja obradivih površina) nastaje tip vegetacije poznat kao gariga. Ovaj tip vegetacije razvijen je u južnom priobalnom dijelu Vrmca. U garigi dominira žbunje (obično do 1 m visine), koje je razbacano i nema veliku pokrovnost. Biljke koje izgrađuju garigu pokazuju veoma raznovrsne adaptacije na aridne uslove staništa na kome žive: imaju sklerofilne listove koji su često sitni i

aromatični, neke vrste imaju i bodlje u cilju smanjenja transpiracione površine. Ovakva struktura listova odbija biljojede, tako da stoka ne pase ove vrste. Bez obzira na surove uslove života, ovaj tip staništa odlikuje se velikim florističkim bogatstvom. Dominiraju jednogodišnje biljke koje cvjetaju u proljeće, kada je vlažnost staništa nešto veća, ili biljke koje imaju podzemne organe (lukovice, krtole) u kojima su nagomilane hranljive materije. Poslednjoj grupi biljaka pripadaju vrste familije orhideja (Orchidaceae) koje su zaštićene u Crnoj Gori. Gariga je na Vrmcu predstavljena asocijacijom Erico-Cystetum cretici. U njoj dominiraju žbunovi: Erica arborea, Cistus creticus ssp. eriocephalus, Frangula rupestris, Myrtus communis, Paliurus spina christi, Punica granatum, Juniperus phenicea. Ostale karakteristične vrste su: Teucrium capitatum, Smilax aspera, Sideritis purpurea, Blackstonia perfoliata, Brychypodium sylvaticum, Cerastium glomeratum, Gladiolus illyricus...

2.8.10. Suvi travnjaci i kamenjarski pašnjaci Krajnji stepen degradacije šume crnike i makije su zajednice suvih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka. Ovaj tip vegetacije obuhvata različite travnate biotope, ali sve ih odlikuje mala količina vodenog taloga i nutritijenata. Ali, ovi habitati imaju bogat floristički sastav. Neki od njih su uključeni u NATURA 2000 habi-

50 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

tate (6220 Eumediteranski kserofilni travnjaci Thero-Brachypodietea), kao saništa važna za vrste familije orhideja. U ovu grupu spadaju i suvi travnjaci i kamenjarski pašnjaci na Vrmcu, koji pripadaju svezi Cymbopogo-Brachypodion ramosi. Kao dominantne biljne vrste na ovom staništu javljaju se: Brychypodium ramosum, Campanula lingulata, Tancetum cinerarifolium, Euphorbia spinosa i neki žbunovi (Phyllirea media, Pistacia terebrinthus).

2.8.11. Kestenove šume Kestenove šume se u Crnoj Gori mogu pronaći na svega nekoliko lokaliteta. Ne izgrađuju izražen visinski pojas, već se u vidu enklava uključuju u vegetaciju koja ima izražen visinski pojas. Sastojine kestenovih šuma nalaze se u Gornjem i Donjem Stolivu, naseljima na sjeveroistočnom dijelu Vrmca I na lokalitetu Kostanjica, naTivatskoj strani. Manja sastojina zabilježena je i na južnoj padini Vrmca, između naselja Gornja i Donja Lastva, na padinama Činovice, sa sjevernom ekspozicijom. S obzirom da su tako rijetke, a imaju višestruki značaj, još prije 5 decenija je predloženo da se kestenove šume u Crnoj Gori zaštite (Pulević, 1966). Ovaj tip vegetacije spada i u međunarodno značajna staništa i predstavlja dio mreže NATURA 2000 staništa (9260 Chestnut woods – 9260 Šume pitomog kestena), što još više obavezuje da se sprovode aktivnosti u smjeru zaštite pomenutih šuma.

Kestenove šume na Vrmcu pripadaju zajednici Lauro-Castanetum sativae i njihove sastojine se nalaze na maloj nadmorskoj visini, od svega desetak metara iznad nivoa mora, pa do najviše 200m. Razvijaju se na vlažnijim i od direktnog sunca zaklonjenim padinama eksponiranim prema sjveru. Nagib terena je prilično veliki (od 10° do 45°) što doprinosi smanjenju insolacije i ublažaljetnje suše. Kiselost zemljišta varira od pH 4 do 7. Navedena asocijasija odlikuje se relativno velikim florističkim bogatstvom, u spratu drveća i žbunova konstatovano je 25 vrsta, a u spratu prizemnih biljaka preko 80. Posebna fitocenološka karakteristika ove zajednice je njen mješoviti karakter, pored listopadnih elemenata značajno je i učešće zimzelenih vrsta (Janković, 1965). U prorijeđenim zajednicama pitomog kestena i lovora značajnu ekološku i fitocenološku ulogu ima Erica arborea. U nastavku je dat opis sastojine kestena i lovora sa tri lokaliteta iz Donjeg Stoliva (Grafički prilog 2): Donji Stoliv 1 (koordinata N 42°28,314’ E 018°42,770’) 17 mnv Ove šume pružaju se iznad puta, iznad urbane zone. Sastojine su guste i dobro očuvane. U spratu drveća apsolutno dominira kesten (Castanea sativa), dok lovor (Laurus nobilis) ima manju pokrovnost. U spratu drveća je erika (Erica arborea) dominantna vrsta, dok u spratu zeljastih

biljaka najveću pokrovnost imaju: Rubia peregrina, Smyrnium perfoliatum, Pteridium aquilinum, Smilax aspera. reprezentativnost habitata 9260: A; stanje zaštite: B Donji Stoliv 2 (koordinata N 42°28,252’ E 018°42,762’) 77mnv Na ovom lokalitetu sprat žbunja ima veću pokrovnost u poređenju sa predhodnim lokalitetom, uz apsolutnu dominaciju vrste Erica arborea. Dprat zeljastih biljaka ima nešto manju pokrovnost, a izgrađuju ga iste vrste. Sa povećavanjem nadmorske visine umeće se veći broj listopadnih elemenata: Carpinus orientalis, Quercus pubescens, Corylus avelana, Punica granatum. Sastojina je i dalje gusta i dobro očuvana. reprezentativnost habitata 9260: A; stanje zaštite: B Donji Stoliv 3 (koordinata N 42°27,977’ E 018°42,842’) 212mnv Ovo je gornja granica prostiranja kestenovih šuma. Iznad (Gornji Stoliv) ovog lokaliteta evidentan je antropogeni uticaj, prisutno je naselje i dominiraju antropogeni habitati. Dalje, sa povećavanjem nadmorske visine javlja se pseudomakija. reprezentativnost habitata 9260: B; stanje zaštite: B

2.8.12. Vegetacija uz more Usled urbanizacije priobalnog područja, na Vrmcu je vegetacija

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 51

uz more slabo razvijena. Na nekim lokalitetima zajednice su predstavljeni malim sastojinama, ali se uglavnom javljaju samo u fragmentima, izgrađenim od nekoliko jedinki vrsta koje su karakteristične za ovu vegetaciju. Na najvećem dijelu obale u neposrednom zaleđu plaže se nalazi podzida napravljena od strane čovjeka, dok se na samo nekoliko mjesta javljaju stijene (lokalitet Verige). Na stijenama koje su niže (bliže moru) intezivniji je uticaj slane vode i tu se razvija tipična hazmofitsko-halofitska vegetacija, dok su na većoj visini u vegetaciji stijena halofite manje zastupljene. Ekstremni ekološki faktori, prije sveka visoka koncentracija soli i udari talasi, uslovljavaju da se u zoni hazmofitsko-halofitske vegetacije razvojaju floristički siromašne zajednice sa malom pokrovnošću. Bez obzira na florističko siromaštvo,

ovaj tip habitata je veoma važan. Usled urbanizacije u priobalnoj zoni ugrožen je u cijelom Mediteranu, nalazi se na listi zaštićenih staništa u Evrope i spada u NATURA 2000 habitate (1240 Vegetacija mediteranskih morskih klifova obraslih endemičnim vrstama roda Limonium spp. – 1240 Vegetated sea cliffs of the Mediterranean coasts with endemic Limonium spp). Ovaj tip habitata na Vrmcu nema reprezentativnih sastojina. Na Vrmcu, na stijenama koje su najbliže moru i na podzidu izgrađenom uz put pored mora, dominira vrsta Crithmum maritimum; mjestimično se javlja i Limonium sp. Na udaljenijim stijenama floristički sastav je nešto bogatiji (Cynodon dactylon, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Scorpiurium circinatum, Lotus corniculatus, Inula viscosa, Helichrysum italicum, Euphorbia dendroides, Catapodium marinum).

Pješčanih plaža nema na poluostrvu Vrmac, postoji nekoliko šljunkovitih plaža koje su uske (širina manje od 10 m) i tokom ljeta se koriste od strane turista. U skladu sa navedenih ne postoje uslovi za razvoj halofitne vegetacije. Na najvećem broju lokaliteta uz samu plažu se pruža zid, a tamo gdje postoji uski pojas zaleđa prisutna je ruderalna flora.

2.8.13. Submediteranska vegetacija Pojedinačna visoka stabla hrasta medunca (Quercus pubescens), ili manje očuvane sastojine koje broje oko stotinak jedinki, govore o tome da je na najvećem dijelu Vrmca prirodna vegetacija nekad bila predstavljena submediteranskim šumama termofilnih hrastova. Danas je submediteranska vegetacija predstavljena asocijacijom Rusco-Carpinetum orientalis, koja

Slika 2.11. Pojedinačna visoka stabla hrasta, ili manje očuvane sastojine, svjedoci su primarne vegetacije

52 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

je nastala degradacijom hrastovih šuma, kao i njenim degradacionim stadijumima. Ova asocijacija, sa različitim subasocijacijama, je dominantan tip vegetacije u submediteranskom području Crne Gore. I na Vrmcu, u poređenju sa drugim asocijacijama, zauzima najveće površine U tipičnom obliku razvijena u priobalnom dijelu sjeverne strane do oko 200 mnv, a zatim se sve do samih vrhova javlja u obliku viših ili nižih, gušćih ili rijeđih šikara ili niske šume. U tipičnom obliku ove asocijacije spratovnost je dobro izražena, pri čemu su u spratu drveća dominantne vrste: bjelograbić (Carpinus orientalis), hrast medunac (Quercus pubescens) (Slika 2.11.), crni jasen (Fraxinus ornus). Najčešće vrste u spratu žbunja su: bjelograbić (Carpinus orientalis), zelenika (Phyllirea media), mirta (Myrtus communis), glog (Crataegus monogyna), javori (Acer monspessulanum, Acer campestre). U spratu zeljstih biljaka javljaju se: tetivka (Smilax aspera), bršljen (Hedera helix), gavez (Symphytum tuberosum), pavit (Clematis vitalba), Vincetoxicum huteri...

u zoni termofilne submediteranske listopadne vegetacije ( pojas zajednice Rusco-Carpinetum orientalis), zastupljena je subasocijacijom Paliuretum adriaticum Carpinetosum orientalis. U zajednici drače sprat drveća izostaje, može se naći samo razbacano, pojedinačno drveće. U spratu žbunja su dominantne vrste: drača (Paliurus spina christi), žukva (Spartium junceum), glog (Crataegus monogyna)... Ukoliko je sprat žbunja gust, sprat zeljastih biljaka je slabo razvijen; dok sastojine sa malom pokrovnošću u spratu žbunja, imaju dobro razvijen sprat zeljstih biljaka. U spratu zeljastih biljaka često se javljaju: Teucrium capitatum, Teucrium chamaedrys, Dorycnium herbaceum, Trifolium sp., Asparagus acutifolius...

Na južnim obroncima Vrmca i na području Veriga, ova zajednica se posredno nadovezuje na zonu šuma crnike preko zajednice drače Paliuretum adriaticum. Zajednica drače, fragmentarno i u raskidanim sastojinama, rasprostranjena je na Vrmcu u obliku različitih subasocijacija: u graničnom području zimzelenog vegetacijskog pojasa zastupljena je subasocijacijom Paliuretum adriaticum typicum, a

U nastavku je dat opis sastojina submediteranske vegetacije na nekoliko lokaliteta (Grafički prilog 2):

Krajnji stepen degradacije šuma i šikara submediteranske vegetacije na Vrmcu, slično kao i u meditereanu, su kamenjarski pašnjaci. Kamenjarski pašnjaci ove zone se floristički razlikuju od istog tipa vegetacije mediterana i pripadaju svezi Scorzonero-Chrysopogonetalia.

Trojica (koordinata N 42°24,255’ E 018°45,548’) Submediteranska vegetacija je predstavljena veoma neprohodnom šikarom u kojoj sprat žbunja ima veliku pokrovnost (oko 90 %), dok sprat drveća nije izražen. Prisutni su samo pojedinačni

primjerci niskog drveća (Quercus pubescens). U spratu žbunja dominiraju: Pistacia terebrinthus, Paliurus spina christi, Colutea arborescens, Punica granatum, Myrtus communis, Clematis flammula. Zbog velike pokrovnosti u spratu žbunja sprat zeljastih biljaka je slabo razvijen. Javljaju se pojedinačni primjerci: Balota nigra, Campanula rapunculus, Cephalaria leucantha, Hedera helix, Lithospermum purpurocaeruleum. Na ovom lokalitetu je zabilježena brojna populacija invazivne vrte Ailanthus altissima (kiselo drvo, pajasen). Iznad puta Trojica-Bogdašići mozaično se smjenjuju: sastojine šikare gustog sklopa i sličnog florističkog sastava koji je gore naveden, opožarena mjesta, otvorene šikare sa većim učešćem žukve (Spartium junceum) i bolje razvijenim spratom zeljastih biljaka koje nismo mogli popisati zbog nepristupačnosti terena i male sastojine visokih hrastova (Quercus pubescens). Mjestimično se javljaju i male sastojine (od nekoliko stabala) borova i čempresa koji su ovdje sađeni, ali se spontano razmnožavaju. Duž prevoja koji odvaja sjevero-istočne i jugo-zapadne padine dominiraju stabla drevnih borova. Bogdašići (koordinata N 42°24,245’ E 018°43,984’) Koordinata je uzeta na putu iznad koga se pružaju dobro očuvane sastojine asocijacije

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 53

Rusco-Carpinetum orientalis sa izraženim spratom drveća u kome dominira hrast medunac (Quercus pubescens). Gornja Lastva (koordinata N 42°27,242’ E 018°42,547’) U Gornjoj Lastvi submediteranska šikara ima dosta vječnozelenih elemenata I fiziognomski liči na makiju, pa možemo reći da predstavlja svojevrsni prelaz između mediteranske i submediteranske vegetacije. Na više sublokaliteta u Gornjoj Lastvi je zabilježena dominacija lovora (Laurus nobilis), a pored ove po pokrovnosti se ističu: Carpinus orientalis, Quercus pubescens, Punica granatum, često se javlja i maslina. Na sličnost sa makijom ukazuje i značajno učešće puzavica: Smilax aspera, Rubia peregrina, Asparagus acutifolius, Hedera helix. Zbog gustog sklopa šikare sprat zeljastih biljaka je slabo razvijen, u njemu se javljaju: Hypericum perforatum, Thymus sp., Cyclamen hederifolium(Slika 2.12.), Cerastium ligusticum... Na nekim lokalitetima u gornjoj lastvi

Slika 2.12. Zaštićena vrsta Cyclamen hederifolium

javljaju se manje sastojine garibe sa dominacijom žukve (Spartium junceum), dok u šikarama uz put prema donjoj Lastvi mjestimično značajno učešće ima Erica arborea.

2.8.14. Vegetacija u pukotinama stijena O vegetaciji u pukotinama stijena uz more, kao specifičnom tipu staništa, već je bilo riječi. Ne raspolažemo literaturnim podacima o fitocenološkoj pripadnosti vegetacije u pukotinama stijena, koja se kao azonalni tip vegetacije javlja na cijelom Vrmcu. S obzirom na znatan dijapazon nadmorskih visina (od podnožija do vrha) i različite ekspozicije i nagibe na kojima se javlja ovaj tip staništa, varira i floristički sastav. Vrste koje se javljaju sa najvećom frekventnošću su: Asplenium ceterach, Asplenium trichomanes, Campanula pyramidalis, Dianthus cilliatus ssp. dalmaticus, Cephalaria leucantha, Micromeria julijana, Tunica saxifraga, Satureja montana.

2.9. GLJIVE – MAKROMICETE Poluostrvo Vrmac pripada mediteranskom biogeografskom regionu koji je veoma interesantan za razvoj velikog broja rijetkih mediteranskih vrsta gljiva karakterističnih upravo za ovaj region. Međutim, posebno značajna vrijednost Vrmca, gledano sa mikološkog aspekta, jeste činjenica da se ovo područje odlikuje

specifičnim reljefom kao i jasno diferenciranim ekološkim karakteristikama njegovih padina (južne i sjeverne padine) što uslovljavaju pojavu različitih tipova staništa a time i razvoj bogate i raznovrsne fungije. Naime, južne padine masiva su izložene insolaciji tokom čitavog dana što uslovljava specifičnu vegetaciju koja se karakteriše prisustvom makije, kao i vegetacijom kamenjara i šikare (Karaman, 1994). Od drvenastih biljna vrsta koje su značajne za razvoj rijetkih mikoriznih i saprobnih vrsta gljiva a koje su karakteristične za makiju prisutne su sljedeće vrste: Erica arborea, Quercus pubescens, Q. ilix, Juniperus oxycedrus, Laurus nobilis, Myrtus communis, Pistacia lentiscus, Phillyrea latifolia, Punica granatum, Olea europea, Paliurus spina-christii, Smilax aspera, Arbutus unedo. U selima kao što je Gorna Lastva pored navedenih biljnih vrsta (koje grade makiju) prisutne su i sljedeće biljne vrste koje su takođe veoma značajne sa mikološkog aspekta: Carpinus orientalis, Ostrya carpinifolia, Quercus cerris, Cupressus sempervirens, Pinus halepensis, Fraxinus ornus. Sa druge strane sjeverna padina masiva, koja se proteže cijelom dužinom poluostrva Vrmac, je sa manjom insolacijom, zbog čega je i vlažnost tla veća, što je omogućilo razvitak vegetacije prilagođene ovim uslovima. Tako je na lokaliteta između Gornjeg i Donjeg Stoliva razvijena zajednica pitomog kestena i lovora (Lauro – Castanetum

54 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

sative). Pored ove zajednice, na sjevernim padinama prisutne su i druge zajednice: šume česvine i crnog jasena (Orno – Quercetum illicis) koja je zastupljena u svom degradacionom obliku – makiji na lokalitetu od Veriga do Donjeg i Gornjeg Stoliva; zatim zajednica trnovitih šibljaka drače (Paliuretum adriaticum) i šume i šikare bijelog graba sa kostrikom (Rusco – Carpinetum orientalis) (Karaman, 1994). Sve navedene zajednice su značajne sa mikološkog aspekta. Na podrčju Vrmca, takođe, je prisutna kultura crnog bora (Pinus nigra) kao i kultura alepskog bora (Pinus halepensis) koje su značajne za razvoj rijetkih mikoriznih i saprobnih vrsta gljiva koje su vezane isključivo za navedene vrste borova što takođe utiče na razvoj bogatog i raznovrsnog diverziteta gljiva ovog područja.

2.9.1. Dosadašnja istraživanja Poluostrvo Vrmaca do sada nije bilo predmet detaljnih mikoloških istraživanja. Određeni podaci o gljivama ovog područja nalaze se u radovima Perić (1999), Perić & Perić (1996, 1997, 1998, 2004), Perić & al. (2000), Kasom (2004) i Lazarević & al. (2006), gdje su dati podaci za 29 vrsta gljiva koje pripadaju razdjelima Basidiomycota i Ascomycota, od kojih 3 vrste ima nacionalni i/ili međunarodni značaj: Cantharellus lutescens, Craterellus cornucopioides i Geoglossum umbratile.

2.9.2. Materijal i metod Terenska istraživanja za potrebe realizacije projekta su sprovedena u julu i septembru 2014. godine na sljedećim lokalitetima - koordinatama: makija (južne padine) N 42° 24’ 37.8’’, EO 18° 45’ 41.7’’ (402 mnv); kultura Pinus halepensis (južne padine) N 42° 25’ 02.0’’, EO 18° 45’ 20.6’’ (450 mnv); kultura crnog bora (Pinus nigra) N 42° 25’ 24.2’’, EO 18° 45’ 11.3’’ (483 mnv); Prčanj, šuma Quercus pubescens N 42° 26’ 45.4’’, EO 18° 45’ 28.2’’ (25 mnv); Donji Stoliv N 42° 28’ 11.4’’, EO 18° 45’ 28.2’’ (75 mnv); transekt od Gornje Lastve do vrha Sveti Ilija - zajednice: šume česvine i crnog jasena (Orno – Quercetum illicis), trnoviti šibljaci drače (Paliuretum adriaticum) i šume i šikare bijelog graba sa kostrikom (Rusco – Carpinetum orientalis). Sakupljeni mikološki materijal tokom ovih istraživanja je obrađen standardnim terenskim i laboratorijskim metodama (Erb & Matheis, 1983; Moser, 1983). Identifikacija vrsta je rađena na osnovu sljedećih ključeva: Bas & al. (1988, 1990, 1995, 1999), Bernicchia (2005), Bernicchia & Gorjón (2010), Breitenbach & Kränzlin (1986, 1991, 1995, 2000), Hansen & Knudsen (1992, 1997), Heilmann-Clausen & al. (1998), Ladurner & Simonini (2003). Takođe, tokom istraživanja pažnja je bila usmjerena na identifikaciji potencijalno značajnih staništa za gljive shodno kriterijuma za uspostavljanje važnih staništa gljiva (IFA - Important

fungus areas) kao i evidentiranje mogućih negativnih aktivnosti i pritisaka na ovo područje.

2.9.3. Pregled utvrđenih vrsta Na osnovu terenskih istraživanja kao i literaturnih podataka na području Vrmca do sada je identifikovano 75 vrsta gljiva koje pripadaju razdjelima Basidiomycota i Ascomycota od čega 7 vrsta ima nacionalni i/ ili međunarodni značaj: Amanita caesarea, Cantharellus lutescens, Craterellus cornucopioides, Geoglossum umbratile, Lactarius mairei, Omphalotus olearius i Tulostoma fimbriatum (Tabela 2.5.).

2.9.4. Međunarodno i nacionalno značajne vrste Amanita caesarea (Scop. : Fr.) Pers. 1801 Vrsta je zaštićena zakonom u Crnoj Gori (“S.l. RCG” br. 76/06); nalazi se na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore (Perić & Perić, 2004); takođe je shodno kategorijama IUCN-a, (međunarodnog standarda za izradu nacionalnih Crvenih lista - IUCN, 2001), procijenjena kao ugrožrna vrsta (kategorija EN – endangered) kriterijum A3ad (Kasom & Cetković, 2011); nalazi se na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope u kategorija C - vrsta rasprostranjena na širokom prostoru, ali rasute, nepovezane populacije, ponegdje nestale, potreban srednji nivo zaštite (Ing, 1993).

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 55

Tabela 2.5. U nastavku je dat pregled identifikovanih vrsta gljiva na Vrmcu sa konzervacijskim statusom na međunarodnom i nacionalnom nivou (legenda: + - vrsta zaštićena zakonom u Crnoj Gori (“S.l. RCG” br 76/06; Kasom & Miličković, 2010); PL - vrsta prisutna na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore (Perić & Perić, 2004); NCL - vrsta je predložena za nacionalnu crvenu listu shodno kriterijumima IUCN-a (Kasom & Ćetković, 2011); ERL - vrta prisutna na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope (kategorija ugroženosti A, B, C, ili D) (Ing, 1993)).

LATINSKI NAZIV VRSTE 1

Amanita caesarea (Scop. : Fr.) Pers. 1801

Amanita phalloides (Fr. : Fr.) Link 1833

Amanita rubescens Pers. : Fr. 1797

Amanita vaginata (Bull. : Fr.) Lam. 1783

Armillaria mellea (Vahl : Fr.) P. Kumm. 1871

Auricularia mesenterica (Dicks. : Fr.) Pers. 1822

Bolbitius titubans (Bull. : Fr.) Fr. 1838

Boletus edulis Bull. 1782 : Fr.

Boletus luridus Schaeff. 1774 : Fr.

Bovista plumbea Pers. 1796 : Pers.

Calvatia cyathiformis (Bosc) Morgan, 1890

Calvatia excipuliformis (Scop. : Pers.) Perdeck 1950

Calvatia utriformis (Bull. : Pers) Jaap 1918

Cantharellus cibarius Fr. 1821 : Fr.

Cantharellus lutescens (Pers. : Fr.) Fr. 1821

Clathrus ruber P. Micheli ex Pers. 1801

Clavulina amethystina (Bull.) Donk 1933

Clavulina cristata (Holmsk. : Pers.) J. Schröt. 1888

Clavulina rugosa (Bull. : Fr.) J. Schröt. 1888

Clitocybe connata (Schumach. : Fr.) Gillet 1874

Clitocybe costata Kühner & Romagn. 1954

Clitocybe geotropa (Bull. ex DC.) Quél. 1872

Coprinus comatus (O.F. Müll. : Fr.) Pers. 1797

Craterellus cornucopioides (L. : Fr.) Pers. 1825

Crepidotus mollis (Schaeff. : Fr.) Staude 1857

Cystoderma amianthinum (Scop.) Fayod 1889

Exidia truncata Fr. 1822 : Fr.

Ganoderma lucidum (Curtis : Fr.) P. Karst. 1881

Geastrum triplex Jungh. 1840

Geoglossum umbratile Sacc. 1878

Galerina unicolor (Vahl : Fr.) Singer 1936

Gymnopus brassicolens var. pallidus Antonín & Noordel. 1997

Helvella elastica Bull. : Fr. 1786

Hydnum rufescens Pers. 1799 : Fr.

Hydnocystis piligera Tul., 1844

Hygrocybe conica (Schaeff.) P. Kumm. 1871

Laccaria laccata (Scop. : Fr.) Cooke 1884

NACIONALNI STATUS ZAŠTITE +; Pl; NCL (EN-A3ad)

MEĐUNARODNI STATUS ZAŠTITE ERL (D)

+; Pl

ERL (C)

56 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Lactarius mairei Malençon 1939

Lactarius piperatus (L.) Pers. 1797

Lactarius vellereus (Fr. : Fr.) Fr. 1838

Lactarius zonarius (Bull.) Fr. 1838

Leccinum pseudoscabrum (Kallenb.) Šutara 1989

Lepiota clypeolaria (Bull. : Fr.) P. Kumm. 1871

Lepista flaccida (Sowerby : Fr.) Pat. 1887

Lepista sordida (Schumach. : Fr.) Singer 1951

Lycoperdon perlatum Pers. 1796 : Pers.

Macrolepiota procera (Scop. : FR.) Singer 1948

Marasmius oreades (Bolton : Fr.) Fr. 1836

Melanoleuca melaleuca (Pers.) Murrill 1911

Mycena pura (Pers. : Fr.) P. Kumm. 1871

Mycena seynesii Quél. 1877

Omphalotus olearius (DC. : Fr.) Singer 1946

Panaeolus papilionaceus (Bull.) Quél. 1872

Panellus serotinus (Pers. : Fr.) Kühner 1950

Phellinus punctatus (P. Karst.) Pilát 1942

Phellinus torulosus (Pers.) Bourdot & Galzin 1925

Pseudocraterellus undulatus (Pers.) Rauschert 1987

Rhodocollybia butyracea f. asema (Fr. : Fr.) Antonín, Halling & Noordel. 1997

Rhodocybe truncata (Schaeff.) Singer 1946

Russula delica Fr. 1838

Russula sardonia Fr. 1838

Russula virescens (Schaeff.) Fr. 1836

Schizophyllum commune Fr. 1821 : Fr.

Stereum hirsutum (Willd. : Fr.) Pers. 1800

Stropharia coronilla (Bull. : Fr.) Quél. 1872

Suillus collinitus (Fr.) Kuntze 1898

Suillus granulatus (L. : Fr.) Roussel 1806

Tapinella atrotomentosa (Batsch : Fr.) Šutara 1992

Tarzetta catinus (Holmsk. : Fr.) Korf & J.K. Rogers 1971

Trametes versicolor (L. : Fr.) Lloyd 1920

Tremella mesenterica (Schaeff. : Fr.) Retz. 1769

Tulostoma fimbriatum Fr.

Xerocomus subtomentosus (L. : Fr.) Quél. 1887

Vascellum pratense (Pers. : Pers.) Kreisel 1967

Volvariella gloiocephala (DC.) Boekhout & Enderle 1986

+; Pl

ERL (B)

+; Pl

ERL (C)

+; Pl

ERL (C)

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 57

Raste u termofilnim listopadnim šumama, u mikorizi sa listopadni drvećem naročito sa hrastovima (Quercus spp.) i kestenom (Castanea sativa). Do sada je zabilježena u Crnoj Gori u mediteranu i submediteranu, ali i u termofilnim hrastovim šumama u kontinentalnom dijelu Crne Gore. Razlog ugroženosti je sakupljanje plodonosnih tijela za hranu na nedovoljno velikim populacijama vrste. Cantharellus lutescens (Pers. : Fr.) Fr. 1821 Vrsta se nalazi na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore (Perić & Perić, 2004). Predstavlja mikoriznu vrstu koja ulazi u simbiotske odnose sa velikim brojem drvenastih biljnih vrsta, javlja se najčešće u listopadnim i mješovitim šumama, na zemljištu koje je siromašno hranljivim materijama, najčešće na pjeskovitim. Vrsta ima kosmopolitsku rasprostranjenost, nije prisutna samo na artiku, u alpskim i hladnim regionima. U Crnoj Gori registrovana je na velikom broju lokaliteta. Shodno podacima o distribuciji i brojnosti subpopulacija ove vrste u Crnoj Gori može se reći da ona za sada nije ugrožena, ali njeno stavljanje na Crvenu listu ugroženih gljiva Crne Gore treba u svakom slučaju detaljno sagledati. Craterellus cornucopioides (L. : Fr.) Pers. 1825 Vrsta se nalazi na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne

Gore (Perić & Perić, 2004). Raste u grupama, u listopadnim i četinarskim šumama, ali je posebno česta u šumama sa Corylus, Fagus i Quercus. Takođe, raste u vlažnim borovim šumama. U Crnoj Gori registrovana je na velikom broju lokaliteta i predstavlja vrstu koja se koristi u komercijalne svrhe. Shodno podacima o distribuciji i brojnosti subpopulacija ove vrste u Crnoj Gori može se reći da ona za sada nije značajno ugrožena, ali njeno stavljanje na Crvenu listu ugroženih gljiva Crne Gore treba u svakom slučaju detaljno sagledati. Geoglossum umbratile Sacc. 1878 Vrsta je zaštićena zakonom u Crnoj Gori (“S.l. RCG” br. 76/06); nalazi se na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore (Perić & Perić, 2004); takođe se nalazi na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope u kategorija C - vrsta rasprostranjena na širokom prostoru, ali rasute, nepovezane populacije, ponegdje nestale, potreban srednji nivo zaštite (Ing, 1993). Raste na suvim pašnjacima koji se koriste na tradicionalan način (ispašom stoke ili košarenjem) kao i u travi u šumama hrasta (Quercus spp.), graba (Carpinus spp.) ili bukve (Fagus sylvatica). U Crnoj Gori vrsta je do sada registrovana na dva lokakiteta Kotor (Vrmac) i Kuči (Šaljeza) (Perić & al., 2000; Perić & Perić, 2004). Registrovana je na malom broju lokaliteta, malobrojnost populacije.

Lactarius mairei Malençon 1939 Vrsta je zaštićena zakonom u Crnoj Gori (“S.l. RCG” br. 76/06); nalazi se na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore (Perić & Perić, 2004); takođe se nalazi na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope u kategorija B - vrsta koja je ugrožena na velikom prostranstvu, evidentno je postojano opadanje brojnosti, u nekim zemljama “iščezla” vrsta, potrebna zaštita visokog intenziteta (Ing, 1993). Raste u listopadnim šumama prevashodno hrastovim u mikorizi sa Quercus spp., na bogatom, često na krečnjačkom zemljištu. U Crnoj Gori vrsta je do sada registrovana na dva lokakiteta Paštrovačka gora (Perić & al., 2000; Perić & Perić, 2004) i Kotor (Donji Stoliv). Registrovana na malom broju lokaliteta, malobrojnost populacije. Omphalotus olearius (DC. : Fr.) Singer 1946 Vrsta je zaštićena zakonom u Crnoj Gori (“S.l. RCG” br. 76/06); nalazi se na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore (Perić & Perić, 2004); takođe se nalazi na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope u kategorija C - vrsta rasprostranjena na širokom prostoru, ali rasute, nepovezane populacije, ponegdje nestale, potreban srednji nivo zaštite (Ing, 1993). Lignikolna vrsta, raste u busenima, na listopadnim panjevima, često na Olea europea, Quercus spp., rjeđe na Fagus spp. U Crnoj Gori za sada je registrovana na 6 lokaliteta.

58 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Tulostoma fimbriatum

Omphalotus olearius

Geastrum triplex

Lactarius zonarius

Cantharellus cibarius

Clitocybe connata

Calvatia cyathiformis

Calvatia excipuliformis

Crepidotus mollis

Leccinum pseudoscabrum

Russula delica

Suillus granulatus

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 59

Macrolepiota procera

Shodno podacima o distribuciji i brojnosti subpopulacija ove vrste u Crnoj Gori može se reći da ona za sada nije ugrožena, ali njeno stavljanje na Crvenu listu ugroženih gljiva Crne Gore treba u svakom slučaju detaljno sagledati. Veoma je slična lisičarki (komercijalna vrsta gljive) od koje se razlikuje prvenstveno po himenoforu koji je građen od listića. Vrsta je otrovna pa treba biti oprezan kod sakupljanja. Tulostoma fimbriatum Fr. Vrsta je zaštićena zakonom u Crnoj Gori (“S.l. RCG” br. 76/06); nalazi se na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore (Perić & Perić, 2004) i na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope u kategorija C - vrsta rasprostranjena na širokom prostoru, ali rasute, nepovezane populacije, ponegdje nestale, potreban srednji nivo zaštite (Ing, 1993). Raste na pješčanim staništima, na otvorenim područjima rijetko u šumi. U Crnoj Gori vrsta je do sada registrovana na dva lokaliteta: Podgorica (Ćemovsko polje) (Perić & Perić, 1997) i Kotor (Vrmac). Registrovana je na malom broju lokaliteta, malobrojnost populacije, nestajanje pješčanih staništa.

Ganoderma lucidum

2.9.5. Komercijalne vrste gljiva Na području Vrmca registrovane su vrste koje su definisane Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe (“Sl. list CG”, br. 62/10) i to su: Boletus edulis - pravi vrganj, Cantharellus cibarius - lisičarka, Craterellus cornucopioides - mrka truba, Hydnum rufescens - jež gjiva, Marasmius orades - supača.

2.9.6. Važna staništa gljiva na Vrmcu Kriterijumi za selekciju Važnih područja gljiva (IFA- Important Fungus Areas) koje treba zaštititi su definisana sljedećim kriterijumima: • A kriterijum definiše IFA koja sadrže najmanje 5 vrsta makromiceta sa: Nacionalne crvene liste, Evropske crvene liste (Ing, 1993) i Liste kandidata za Apendixa I Bernske konvencije (Dahlberg & Croneborg, 2003); • B kriterijum definiše IFA koja imaju najmanje 500 registrovanih vrsta makromiceta. U pitanju su

područja sa izuzetno bogatim ili vrlo bogatim diverzitetom gljiva; • C kriterijum definiše IFA koje ima tipove habitata koji su značajni za makromicete; • D kriterijumom se predlažu područja koja treba uzeti u razmatranje kao važna za zaštitu ali za koja treba još dodatnih informacija. Shodno navedenim kriterijumima za uspostavljanje važnih područja gljiva – IFA, tokom naših istraživanja na području Vrmaca utvrđeno je da staništa u kojima dominatnu ulogu ima makija, te zajednica pitomog kestena i lovora (Lauro – Castanetum sative) u Donjem i Gornjem Stolivu, zajednica šume česvine i crnog jasena (Orno – Quercetum illicis) koja je zastupljena u svom degradacionom obliku – makiji na lokalitetu od Veriga do Donjeg i Gornjeg Stoliva; zajednica trnovitih šibljaka drače (Paliuretum adriaticum) i šume i šikare bijelog graba sa kostrikom (Rusco – Carpinetum orientalis), te kultura crnog bora (Pinus nigra) kao i kultura alepskog bora (Pinus halepensis) treba uzeti u razmatranje kao važne za zaštitu ali za koje treba još dodatnih informacija - kriterijumu D. S obzirom da na ovom području postoje izuzetni uslovi za razvoj različitih vrsta gljiva u budućim istraživanjima moguće je očekivati do 400 vrsta. Takođe, u daljim istraživanjima očekuje se registrovanje znatno većeg broja vrsta koje će imati međunarodnu i nacionalnu važnost.

60 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Zajednica Lauro – Castanetum sative

Zajednica Rusco – Carpinetum orientalis

Kultura Pinus nigra

Šume sa Quercus cerris

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 61

Zbog ovih činjenica neopodno je nastaviti dalja intenzivna istraživanja gljiva ovog područja.

2.10. FAUNISTIČKE KARAKTERISTIKE

2.9.7. Ugroženost gljiva (makromiceta) na području Vrmca

2.10.1. BESKIČMENJACI ENTOMOFAUNA

Tokom istraživanja nijesu evidentirani značajni faktori koji bi ugrozili stanje populacija gljiva na području Vrmca. Evidentiranji su određeni manji pritisci na ovom području koji za sada nemaju veći negativni uticaj na gljive i nihova staništa a to su urbanizacija i požari. Naime, na većem dijelu ovog područja sačuvani su prirodni ili poluprirodni habitati (staništa). Povećana urbanizacija prisutna je na području Prčnja, Mua, Veriga i Donjeg Stoliva. Ostali dio područja je prilično očuvan. Takođe, požari mogu predstavljati prijetnju za prirodna staništa a time i gljive ovog područja - posljedice od požara evidentirane su tokom naših istraživanja na jednom dijelu Vrmca. U smislu efikasnije zaštite od požara neophodno je uspostaviti redovno nadgledanje i blagovremeno reagovanje, te obezbijediti sistem za njihovo efikasno suzbijanje kao i raditi na edukaciji lokalnom stanovništva u vezi njihove prevencije. Zbog činjenice da je područje Vrmca prilično očuvano i da se karakteriše značajnim diverzitetom gljiva (makromiceta) kao i prisustvom staništa koja su značajna za ovu taksonomsku grupu svakako se preporučuje za zaštitu.

O fauni insekata na prostoru istraživanja ima malo podataka. Dosadašnja istraživanja nisu bila sistematska i rezultat su istraživanja faune šireg područja. Metodologija Sakupljanje insekata obavljeno je korišćenjem entomološke mreže. Odgajivanje insekata obavljeno je u staklenim cilindrima odnosno fotoeklektorima. Vrste insekata koje žive na listovima i hrane se različitim djelovima tkiva, lovljene su košenjem, tj. korišćenjem mreže od gustog platna. Sakupljeni insekti su konzervirani, obilježavani i preparovani standardnim metodama (Hoffard & al., 1980; Mihajlović, 2008).

2.10.1.1. Tvrdokrilci Eksploatacijom i krčenjem površina pod šumskim obrstom uništavaju se stara stabla pa je sve manje uslova za opstanak ksilofagnih i saproksilnih vrsta insekata. Ove grupe insekata igraju ključnu ulogu u različitim fazama razlaganja drveta. Uništavanjem prirodnog staništa značajno je poremećena prosječna starost stabala, vrste stabala i dostupnost trulih debala u šumi. Usljed toga, broj mnogih insekata koji žive u drvetu značajno se smanjuje a

značajan broj vrsta u lancu ishrane je usljed toga ugrožen. Cerambyx cerdo Linnaeus, 1758 IUCN kategorija VU, kriterijum A1c + 2c Ver.2.3. Nalazi se na dodacima II i IV Habitatne direktive 92/43 EEC, anex II/ IV i dodatku II Bernske konvencije. Vrsta je rasprostranjena u Crnoj Gori (Roganović, 2012, 2014). Ima trogodišnju generaciju što je čini vrlo osjetljivom na promjene uslova staništa. Na području Vrmca konstatovana su stabla potencijalno pogodna za nastanjenje ove vrste. Pored hrastovog drveta, u kome larva primarno živi, u određenim uslovima može nastanjivati i stabla brijesta,graba itd. Nestanak stabala većeg prečnika (sječa, krčenje, požari) i fragmentacija staništa su glavni razlozi smanjenja populacija ove vrste. Lucanus cervus Linnaeus,1758 IUCN kategorija LC. Vrsta se nalazi se na dodatku II Habitatne direktive, dodatku III Bernske konvencije i dodatku I Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore. Vrsta se nalazi i na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta (Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Sl. list RCG br. 76/06). Larveni period traje 6-8 godina i uspješnost razvića isključivo zavisi od prisustva trulih debala, primarno hrasta. Jelenak igra ključnu ulogu u početnoj fermentaciji i razlaganju drveta u raspadanju. Područje istraživanja, na kome su konstatovana stabla hrasta

62 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Tabela 2.6. Pregled utvrđenih vrsta tvrdokrilaca (Coleoptera) na istraživanom području. Pregled kategorija IUCN statusa u Evropi (IUCN, 2001, 2009): Kategorije LC – least concern; NT – near threatened); Habitat Direktiva Savjeta 92/43/EEC (HD – Annex), Bernska Konvencija (Bern Appendix) i Lista zaštićenih vrsta u Crnoj Gori (CG – lista).

GRUPA/NAZIV VRSTE

IUCN STATUS (EU) KATEGORIJA

HD ANNEX

BERN APPENDIX

II/IV

CITES

CG LISTA

Red Coleoptera: Cerambycidae Cerambyx cerdo Linnaeus, 1758 Ruptela maculata (Poda,1761) Anastrangalia sanguinolenta Linnaeus, 1761 Lampyridae Luciola novaki Müller, 1946

Lucanidae Lucanus cervus Linnaeus,1758

III

II/IV

Fam: Buprestidae Buprestis splendens (Fabricius, 1775) Buprestis cupressi Germar, 1817 Fam: Scarabaeidae Osmoderma eremita Scopoli, 1763 Oryctes nasicornis Linnaeus, 1746 Fam: Geotrupidae Geotrupes vernalis Fam: Coccinelidae Coccinella septempunctata (Linnaeus, 1758)

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 63

Lucanus cervus

Oryctes nasicornis

Geotrupes vernalis

Buprestis cupressi

Ruptela maculata

Coccinella septempunctata

većih dimenzija (Quercus pubescens, Q. cerris i Q. frainetto), predstavlja pogodno stanište za rast i razvoj ove vrste. Neadekvatnim upravljanjem došlo bi do narušavanja staništa i dostupnosti trulih debala u šumi što bi u značajnoj mjeri uticalo na smanjenje brojnosti ove vrste.

Osmoderma eremita Scopoli, 1763 Vrsta se nalazi na dodacima II i IV Habitatne direktive i dodatku II Bernske konvencije. Larve se razvijaju u šupljim stablima većeg prečnika (Harde, 2000). Hrastovi (Quercus spp.) su primarna vrsta drveća, ali se larve mogu razvijati i u drugim vrstama sa odgovarajućim šupljinama (IUCN, 2009) Zbog gubitka veteranskih stabala i fragmentacije staništa, brojnost populacija vrste su smanjena u čitavom arealu (IUCN, 2009). Oryctes nasicornis Linnaeus, 1746 Nalazi se na na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori. Vrsta živi na mozaičnim staništima gdje se unutar šuma (uglavnom hrastovih) pojavljuju otvorene površine (Harde, 2000). Vrsta je aktivna noću, te se rijetko može vidjeti tokom dana kada se

Buprestis splendens (Fabricius, 1775) Vrsta koja ima široko rasprostranjenje ali je zbog svoje osjetljivosti i uništavanja staništa, nestala u pojedinim zemljama Evrope (IUCN, 2009). Nalazi se na dodacima II i IV Habitatne direktive i dodatku II Bernske konvencije. Larva se razvija u starijim stablima Pinus vrsta. Razlozi ugroženosti su uništavanje stabala pogodnih za razvoj vrste (krčenje šuma, sječa, požari itd.).

krije u šupljinama drveća ili ispod panjeva. Razlozi ugroženosti su uništavanje stabala povoljnih za razvoj vrste (krčenje šuma, sječa, požari itd.).

64 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

2.10.1.2. Mravi

Tabela 2.7. Pregled vrsta mrava (Hymenoptera, Formicidae) konstatovanih na području Vrmca (Karaman, M.G., 2004).

NAZIV VRSTE

LOKALITET

Myrmica lobicornis Nylander, 1846

Donji Stoliv, Opatovo

Myrmica scabrinodis Nylander, 1846

Tivat, Lepetane

Aphaenogaster gibbosa (Latreille, 1798)

Donji Stoliv, Tivat, Opatovo

Aphaenogaster muelleriana Wolf, 1914

Lepetane, Opatovo

Aphaenogaster subterranea (Latreille, 1798)

Donji Stoliv

Messor structor (Latreille, 1798)

Kamenari, Opatovo, Tivat, Lepetane, Verige, Donji Stoliv, Donja Lastva

Monomorium monomorium Bolton, 1987

Lepetane

Diplorhoptrum fugax (Latreille, 1758)

Opatovo, Donji Stoliv

Pheidole pallidula (Nylander, 1849)

Lepetane, Opatovo, Veće brdo,

Myrmecina graminicola (Latreille, 1802)

Donji Stoliv

Crematogaster schmidti (Mayr, 1852)

Tivat, Opatovo, Donji Stoliv,Lepetane

Tetramorium caespitum (Linné, 1758)

Kamenari, Tivat, Lepetane, Verige

Tetramorium impurum (Foester, 1850)

Lepetane

Tetramorium semilaeve Andre, 1883

Lepetane, Donji Stoliv

Dolichoderus quadripunctatus (Linné, 1771)

Donji Stoliv

Linepithema humile Mayr, 1868

Donji Stoliv

Tapinoma erraticum (Latreille, 1798)

Tivat, Donji Stoliv, Lepetane

Lasius alienus (Forster, 1850)

Gornji Stoliv

Lasius niger (Linné, 1758)

Gornji Stoliv

Camponotus aethiops (Latreille, 1798)

Opatovo, Lepetane, Verige

Camponotus dalmaticus (Nylander, 1848)

Opatovo, Lepetane

Camponotus lateralis (Olivier, 1791)

Lepetane, Donji Stoliv

Camponotus piceus Leach, 1825

Gornji Stoliv

Camponotus pilicornis (Roger, 1859)

Činovica, Lepetane

Camponotus vagus (Scopoli, 1763)

Gornji Stoliv, Lepetane

Cataglyphis nodus Brulle, 1802

Tivat

Cataglyphis viaticus Fabricius V o g r i n, 1955

Tivat.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 65

2.10.1.3. Dnevni leptiri

sistemu zavisi prije svega od florističkog sastava, tipa staništa, vlažnosti, Specifični orografski uslovi uslovili su temperature, ekspozicije, osunčanoraznolikost i bogatstvo vegetacije što sti, nadmorske visine itd. Svi naveuslovljava i različitost entomofaune. deni faktori u značajnoj mjeri utiču na sastav faune dnevnih leptira u Južna padina je izložena sunčevoj svjetlosti tokom čitavog dana dok je određenoj zajednici. Nivo razvijenosti sjeverna padina manje izložena svjet- i očuvanosti biljnih zajednica je jedan od najvažnijih faktora za egzistenciju lu a time je izražena veća vlažnost. dnevnih leptira (različita hrana za larvu i adulta, polaganje jaja, odmor Dnevni leptiri su vrlo važna grupa indikatorskih organizama. Opstanak itd). Zbog toga stepen i nivo promjena u biljnoj zajednici direktno utiče na dnevnih leptira u određenom eko-

specijski i populacioni sastav dnevnih leptira. Uništavanjem šumskih ekosistema dolazi do širenja livadskih (orealnih) vrsta leptira, dok uništavanjem livadskih ekosistema ne doprinosi širenju šumskih (arborealnih) vrsta leptira ali uzrokuje propadanje livadskih vrsta dnevnih leptira (Jakšić, 2003). Glavna prijetnja za populacije leptira jeste gubitak njihovog staništa usljed izgradnje, povećane učestalosti i ten-

Tabela 2.8. Pregled utvrđenih vrsta dnevnih leptira (Lepidoptera: Hesperioidea i Papilionoidea) na istraživanom području. Pregled kategorija i kriterijuma IUCN statusa u Evropi (IUCN, 2001, 2009): Kategorije LC – least concern, NT – near threatened) i Lista zaštićenih vrsta u Crnoj Gori (CG – zaštita).

GRUPA/NAZIV VRSTE

IUCN STATUS KATEGORIJA

IUCN KRITERIJUM

Sperfamilija Hesperioidea:HESPERIIDAE Carcharodus alceae (Esper, 1780)

Erynnis tages (Linnaeus, 1758)

Hesperia comma (Linnaeus, 1758)

Ochlodes venatus (Bremer & Grey, 1853)

Muschampia proto (Ochsenheimer, 1808)

Thymelicus acteon (Rottemburg, 1775)

Superfamilia Papilionoidea:LYCAENIDAE Favonius quercus Linnaeus, 1758

Celastrina argiolus (Linnaeus, 1758)

Lampides boeticus (Linnaeus, 1767)

Lycaena phlaeas (Linnaeus, 1761)

Polyommatus escheri (Hubner, 1823)

Polyommatus icarus (Rottemburg, 1775)

Satyrium w-album (Knoch, 1782)

NYMPHALIDAE Aglais urticae (Linnaeus, 1758)

Apatura ilia ([Dennis & Schiffermuller], 1775)

Brintesia circe Fabricius, 1775

A2b

CG ZAŠTITA

66 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Chazara briseis (Linnaeus, 1764)

A2c

Hipparchia statilinus (Hufnagel, 1766)

A2c

Hyponephele lycaon (Kuhn,1774)

Issoria lathonia (Linnaeus, 1758)

Limenitis reducta (Staudinger, 1901)

Maniola jurtina (Linnaeus, 1758)

Melanargia russiae (Esper, 1784)

Perargia aegeria (Costa, 1836)

Polygonia c-album (Linnaeus, 1758)

Polygonia egea (Cramer, 1775)

Pyronia tithonus (Linnaeus, 1767)

Vanessa atalanta (Linnaeus, 1758)

Vanessa cardui (Linnaeus, 1758)

PAPILIONIDAE Iphiclides podalirius Linnaeus,1758

Papilio machaon (Linnaeus, 1758)

PIERIDAE Colias croceus (Geoffroy, 1785)

Gonepteryx rhamni Linnaeus, 1758

Pieris brassicae (Linnaeus, 1758)

Pieris mannii (Mayer, 1851)

Pieris rapae (Linnaeus, 1758)

ziteta požara, turističkog razvoja, klimatskih promjena itd.

2.10.1.4. Ugroženost entomofaune Požari na području Vrmca su značajan remetilac prirodne ravnoteže i ugrožavanja entomofaune. Tada dolazi do degradacije prirodnih staništa pri čemu se uništava ne samo neposredna površina na kojoj je došlo do požara, već i znatna površina okolnog područja. Iz njih fauna biva polako potisnuta. Kvalitativne i kvantitativne izmjene osnovnih komponenti životne sredine vode ka sve drastičnijem narušavanju zakonitosti ekosistema.

Na području Vrmca, značajan remetilac prirodne ravnoteže i ugrožavanja entomofaune je urbanizacija (izgradnja). Izgradnjom se prirodna staništa degradiraju dejstvom mehanizacije, ogoljenjem pedološke podloge, regulacijom površinskih i podzemnih voda , betoniranjem i asfaltiranjem znatnih površina pod prirodnim obrastom Iphiclides podalirius Linnaeus, 1758 Vrsta se nalazi na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta (Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Sl. list RCG br. 76/06); Zakonom je zaštićena u Češkoj, Slovačkoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Rusiji i Poljskoj (Colinns & Collins, 1985).

Zbog značaja i fluktuacija u brojnosti, postoji inicijativa da se vrsta na Evropskoj crvenoj listi nađe u kategoriji “ranjivih“ (Kulfan, et al.,1995). Vrsta je rasprostranjena širom Evrope, izuzimajući najsjevernije djelove. U Alpima se može naći do visine od 1600 m. Prisustvo Iphiclides podalirius je pokazatelj dobre očuvanosti kserotermnih travnih staništa sa šumskom vegetacijom. Uništavanjem staništa smanjuje se i popupacija ove vrste. Papilio machaon Linnaeus 1758 Nalazi se na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori. U mnogim zemljama se nalazi na listi zaštićenih vrsta kao što su Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija i Moldavija.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 67

Melanargia russiae

Vanessa cardui

Brintesia circe

Issoria lathonia

Perarge aegeria

Maniola jurtina

Papilio machaon

Iphiclides podalirius

Limenitis reducta

Gonepteryx rhamni

Vanessa atalanta

Polygonia egea

68 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Vrsta je rasprostranjena u Palearktičkom regionu Evrope i Azije. Leptir ima jak i brz let (Higgins & Riley, 1970). Ugrožena je zbog svoje atraktivnosti često meta kolekcionara.

2.10.2 Vodozemci i gmizavci

Thymelicus acteon (Rottemburg, 1775) (Hesperidae, Lepidoptera) IUCN kategorija NT, kriterijum A2c. Vrsta je rasprostranjena u Evropi, Maloj Aziji i sjevernoj Africi Stanište je krečnjačka podloga sa oskudnim slojem zemljišta. Kod ove vrste ja izražen polni dimorfizam.

Vrmac je planina i poluostrvo iznad Boke Kotorske. Poluostrvo Vrmac se nalazi izmedju Kotorskog i Tivatskog zaliva. Biom mediteranskih zimzelenih šuma i makije i biom submediteransko-jadranskih listopadnih šuma su zastupljeni na ovom području. Njihova teritorija je uvijek uz more, obično do 200 – 400 m nadmorske visine. Makija sa prisustvom hrasta česvine, planike i lovora karateristična za Boku Kotorsku, kao i šume hrasta medunca, medunca i bjelograbića, zatim sadjene šume, voćnjaci, maslinici i vinogradi, predstavljaju veoma značajna staništa za vodozemce i gmizavce. Zastupljene su endemične mediteranske vrste od kojih su najznačajnije: Dianrolacerta mosorensis, Dalmatolacerta oxycephala, Algiroides nigropunctatus, Testudo hermanni i taksoni roda Lissotriton i Triturus.

Hipparchia statilinus (Hufnagel, 1766) – IUCN kategorija NT, kriterijum A2c. Vrsta je rasprostranjena u centralnoj i južnoj Evropi, sjevernoj Africi, Anadoliji i Kavkazu. Stanište su pjeskovita zemljišta na proplancima borovih šuma. Vrsta je prilično rijetka u sjevernim djelovima areala zbog čega se u mnogim zemljama centralne evrope nalazi na listi zaštićenih vrsta. Chazara briseis (Linnaeus, 1764) Prema međunarodnoj uniji za zaštutu prirode (IUCN, 2009) status zaštite pripada kategoriji NT. Vrsta je rasprostranjena u centralnoj i južnoj Evropi i sjevernoj Africi, preferira topla i suva staništa. Larve se hrane zeljastim vrstama (Festuca sp., Sesleria sp., Bromus sp., Stipa sp.,) koje su otporne na sušu. Osim toga, staništa se obično nalaze na strmijim padinama. U sjevernom dijelu svog areala populacije su u opadanju (Seufert & Grosser, 1996). Uništavanje staništa – travnih površina je razlog smanjenja populacija (Seufert & Grosser, 1996).

2.10.2.1. Opis ekoloških karakteristika područja

Detaljna istraživanja Vrmca vršena su u avgustu mjesecu sa ciljem praćenja stanja populacija vrsta od nacionalnog značaja. Na osnovu istraživanja dat je opis vrsta I staništa kako bi se ustanovilo realno stanje. Područje je podijeljeno na više tačaka “nadzor centara“, kako bi se napravila lista ciljnih vrsta, zatim vrsta u reproduktivnim centrima, kao i akvatičnih grupacija bilo adulta ili larvi pod odredjenim uslovima.

2.10.2.2. Metode rada Adekvatna metoda za monitoring vodozemaca i gmizavaca na istraživanom području je metoda vizuelnog pregleda. Vizuelni pregled je radjen u fiksiranim linijama unaprijed odredjene dužine. Ovaj pregled je obavljen duž transekata, na odredjenoj površini. Korišćen je za rad na uniformnim staništima kada je preglednost bila dobra. Druga metoda koja je korišćenja predstavlja pravljenje kompletnog popisa vrsta (kompilacija faunistiških lista, traganje i monitorig u svim staništima, kratkoročno uzorkovanje).

2.10.2.3. Pregled utvrđenih vrsta Na istraživanom području registrovano je 15 vrsta i to 3 vrste vodozemaca i 12 vrsta gmizavaca. Staništa koja su pogodna za vodozemce i gmizavce predstavljaju šume pored puta, mješavina makije i trske i pokoji maslinjak (potez Gornja Lastva – Vrdola i Gornja Lastva – Lepetani). Takodje važna akvatičnoa staništa predstavljaju lokva Lovanja, kao i potoci u Seljanovu i Bogdašićima. Regsitrovane vrste na ovom području su zaštićene Rješenjem o stavljanju pod zaštitu biljnih i životinjskih vrsta, izuzev poskoka. Medju njima je 7 endemičnih vrsta: blavor (Pseudopodus apodus)-balkanski endem, oštroglavi gušter (Dalmtolacerta oxycephala)- subendem bivše Jugoslavije, kraški gušter (Podarcis melisellensis)- subendem bivše Jugoslavije, mosorski gušter (Dinarolacerta mosorensis)- suben-

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 69

Tabela 2.9. Pregled vrsta vodozemaca i gmizavaca na području Vrmca

TAKSONOMSKA GRUPA KOJOJ VRSTA PRIPADA

LATINSKI NAZIV VRSTE

NARODNI NAZIV VRSTE

MNE ZAŠTITA

EU ZAŠTITA

Amphibia

Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758)

Mali mrmoljak

Zaštićena vrsta

VU (IUCN); III(BRN); I (BN);

Amphibia

Pelophylax ridibunda Pallas, 1814

Velika zelena žaba

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); II (BRN); I (BN);

Amphibia

Pseudepidalea viridis (Laurenti, 1768)

Zelena krastača

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); II (BRN); I (BN);

Reptilia

Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1758)

Gekon

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); III (BRN);

Reptilia

Podarcis muralis (Laurenti, 1768)

Zidni gušter

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); II(BRN); I (BN)

Reptilia

Podarcis melisellensis Werner, 1853

Kraški gušter

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); II (BRN); II (BN);

Reptilia

Dalmtolacerta oxycephala Arnold et al. 2007

Oštroglavi gušter

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); III (BRN); II (BN);

Reptilia

Lacerta viridis (Laurenti, 1768)

Zelenbać

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); II (BRN); I (BN)

Reptilia

Dinarolacerta mosorensis Mosorski gušter (Kolombatović, 1886)

Zaštićena vrsta

VU (IUCN); III (BRN);

Reptilia

Pseudopodus apodus Obst, 1978

Blavor

Zaštićena vrsta

EN (IUCN); II (BRN); II (BN);

Reptilia

Zamenis longissimus (Laurenti, 1768)

Obični smuk

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); II (BRN); I (BN)

Reptilia

Zamenis situla Linnaeus 1758

Šareni smuk

Zaštićena vrsta

LC (IUCN); II (BRN); I (BN);

Reptilia

Elaphe quatuorelineata Lacepede 1789

Prugasti smuk

Zaštićena vrsta

NT (IUCN); II (BRN); I (BN);

Reptilia

Testudo hermanii Gmelin 1769

Kopnena kornjača

Zaštićena vrsta

NT (IUCN); II (BRN); I (BN); II (CITES)

Reptilia

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758

Poskok

EN (IUCN); II (BRN); I (BN);

dem bivše Jugoslavije, šareni smuk (Zamenis situla )- balkanski subendem prugasti smuk (Elaphe quatuorelineata)-balkanski subendem, poskok (Vipera ammodytes)- balkanski endem.

Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758) – Mali mrmoljak Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: VU

(ranjiva). Naseljava različita vodena staništa, često manje lokve i kamenice, plitke i obrasle vegetacijom. U toku godine veći dio provodi na kopnu, dok je parenje u vodi. Nestajanje vodenih staništa uslijed napuštanja područja od strane

70 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

čovjeka. Lokve zarastaju i presušuju. Takodje su i prirodni predatori veoma važan faktor ugroženosti kao i nesavjesno ubijanje i sakupljanje. Disperzija vrste6: T 28. Pelophylax ridibunda (Pallas, 1814) – Velika zelena žaba Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: LC (poljednja briga). Naseljava mirne i sporo tekuće vode (bare, rovovi, lokve). Zarastanje i isušivanje vodenih staništa su razlozi ugroženosti, a najviše strada uslijed nedozvoljenog izlova jer je ovo jestiva vrsta . Disperzija vrste: T 9, T 23, T 24, T 28. Pseudepidalea viridis (Laurenti, 1768) – Zelena krastača Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: LC (poljednja briga). Nalazi se na staništima u rasponu od močvara i šuma, preko stepe do polupustinja i pustinja. Može se naći i u staništima s jakim ljudskim uticajem kao što su parkovi, gradska središta, vrtovi i polja. Za razmnožavanje traži stalne ili privremene, najčešće pliće, vodene basene. Samo za vrijeme sezone parenja može se naći u blizini vode. Danju se skriva pod kamenjem, u pukotinama stijena i podzemnim rupama. Nema posebnog staništa, može se naći čak 6

i u slatinama. Noćna je životinja, po danu miruje negdje u sjenci grmova, ispod kamenja i slično, odnosno ondje gdje ima imalo vlage, a predveče odlazi u lov. Konstatovana je u vrtovima privatnih kuća koji se zalijevaju, jer tu nalazi vlagu i dovoljno hrane. Razlozi ugroženosti su višestruki. Zbog povećane izgradnje zelene površine se sve više smanjuju, a povećana upotreba pesticida i hemikalija zagadjuje zemljište i vodu. Veliki broj jedinki strada pri prelasku preko saobraćajnica, koje uzrokuju fragmentaciju njihovih prirodnih staništa. Disperzija vrste: T 23, T 24. Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1758) - Gekon Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: LC (poljednja briga). Sreće se najčešće u ljudskim naseljima, gdje boravi po zidovima. Naseljava suva područja po pukotinama i liticama. Intezivirana urbanizacija i razvoj turizma dovodi uništavanja i fragmentacije staništa. Disperzija vrste: T 14, T 15, T 25, T 28. Podarcis muralis (Laurenti, 1768) – Zidni gušter Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou:

T - Lokacije sa koordinatama su date u grafičkom prilogu

LC (poljednja briga). Zidni gušter najviše voli kamenita staništa. Čest je u ljudskim naseljima gdje se krije medju kamenjem, u pukotinama stijena, pukotinama i fugama zidova, medju ruševinama i na drugim mjestima koja su za to pogodna. Glavni uzroci ugroženosti su prirodni neprijatelji: ptice, zmije, lasice i mačke. Disperzija vrste: T 1, T 4, T 29, T 30, T 31. Podarcis melisellensis (Braun, 1877) - Kraški gušter Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl. list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: LC (poljednja briga). Dolazi na staništima na kojima ima bar nešto grmovite i/ili zeljaste vegetacije. Obično je nalazimo na prilično suvim staništima: od rijetkih šuma, degradiranih šuma s niskim grmljem i panjevima sa sekundarnim rastom (šikare i rubovi makije), vinograda, maslinika do otvorenih obronaka s visokom travom, kamenitim livadama i pašnjacima, rubovima puteva, litica, nasipa uz ceste, povrtnjaka i drugih ruderalnih zajednica. Na ostrvima i rtovima dolazi i na obalnom kamenjaru i šljunkovitim plažama. Sklonište puno češće nalazi u rupama i vegetaciji nego u pukotinama i procjepima stijena. Fragmentacija staništa uzrokuje smanjenje ukupne veličine staništa i smanjenja i/ili onemogućavanja kontakta jedinki. Dolazi do povećanja izolovanosti populacija u odnosu

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 71

na druge populacije, a dolazi i do smanjenja “kvaliteta” staništa. Disperzija vrste: T 10, T 11, T 19, T 21.

i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: VU (ranjiva). Izrazita petrikolna vrsta koja naseljava kamenite litice i Dalmtolacerta oxycephala ARNOLD veće kamenite blokove i stijene u et al. 2007 – Oštrloglavi gušter ekosistemima lišćarskih listopadnih Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavlšuma. janju pod zaštitu pojedinih biljnih i Fragmentacija staništa,izgradnja inživotinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. frastrukture, razvoj turizma i kolek76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) cionarstvo su razlozi ugroženosti. na nacionalnom nivou: LC (poljednDisperzija vrste: T 10, T11. ja briga). Naseljava gola i kamenita mjesta gdje se skriva popukotinama i Pseudopodus apodus (Obst, 1978) pod kamenjem. – Blavor Često se nalazi po kamenitim zidovi- Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavlma i ogradama i krovovima kuća u janju pod zaštitu pojedinih biljnih naseljenim mjestima, po zidinama i i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, ostacim tvrdjava. br. 76/06). Kategorija ugroženosti Požari, deponije otpada, uznemira(IUCN) na nacionalnom nivou: EN vanje i sakupljanje u komercijalne i (ugrožena). Dolazi na nižim nadnaučne svrhe su razlozi ugroženosti. morskim visinama, obično na suvim Disperzija vrste: T 5, T 6, T 7, T8. staništima kao što su kamenjari obrasli vegezacijom, svijetle šume, Lacerta viridis (Laurenti, 1768) – zidovi ograda, skupine kamenja, Zelenbać kamenjarske livade, kultivisana Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavlpodručja i u blizini ljudskih naselja, janju pod zaštitu pojedinih biljnih i područja sa grmolikom vegetacijom, životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. pored ograda i puteva, po šumarci76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) ma i livadama. na nacionalnom nivou: LC (poljednSmanjenje I fragmentacija staništa ja briga). Naseljava ivice šumaraka, su razlozi ugroženosti. usamljene žbunove i ivice puteva. Disperzija vrste:T 1, T 2, T 16, T 17, Stradanje na saobraćajnicama, urT 22. banizacija, razvoj turizma I kolekcionarstvo su razlozi ugroženosti. Zamenis longissimus (Laurenti, Disperzija vrste: T 19, T 20, T 30, T 1768) – Obični smuk 31. Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih Dinarolacerta mosorensis (Kolomi životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, batović, 1886) – Mosorski gušter br. 76/06). Kategorija ugroženosVrsta je zaštićena Rješenjem o stavlti (IUCN) na nacionalnom nivou: janju pod zaštitu pojedinih biljnih LC (poljednja briga). Obični smuk

naseljava svijetle šume, preferira suva staništa kao što su stijene, gomile kamenja ili ruševine. Naseljava i livade sa grmljem i visokom travom. Dobar je penjač pa se može naći i na drveću. Takođe se može naći i u neposrednoj blizini ljudskih naselja. Pošto prelazi velike razdaljine, ova vrsta često strada na magistralnim putevima od motornih vozila, naročito tokom maja meseca, kada počinje sezona parenja. Disperzija vrste:T 9, T 21, T 26. Zamenis situla (Linnaeus 1758) – Šareni smuk Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl. list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: LC (poljednja briga). Živi na zemlji, karakteristična za sredozemnu makiju i obično se nađe ispod 500 m nadmorske visine, ali može i do 1600 m. Obično je na osunčanim staništima, naročito na onima koji imaju kamenje i nešto vegetacije: rubovi polja, rubovi cesta, hrpe kamenja, padine s kamenjem, zidovima, ponekad naseljava močvare i obale potoka. Može se naći i u ljudskim staništima: vrtovi, vinogradi, maslenici, groblja, oko štala i kuća. Sječa šume i drugog rastinja, požari, deponije otpada, uznemiravanje i sakupljanje u komercijalne i naučne svrhe su razlozi ugroženosti. Disperzija vrste: T 10, T 11.

72 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Pseudopodus apodus (blavor)

Podarcis meliselensis (kraški gušter)

Lacerta viridis (zelenbać)

Testudo hermanii (kopnena kornjača)

Dalmtolacerta oxycephala (plavi gušter)

Elaphe quatuorelineata (prugasti smuk)

Dinarolacerta mosorensis (mosorski gušter)

Ugroženost (stradanje na putu) gmizavaca

Elaphe quatuorelineata (Lacepede 1789)– Prugasti smuk Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl. list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacional-

nom nivou: NT (blizu ugroženosti). Mogu se naći na rubovima šuma i živica, u otvorenim šumama, na obraslim kamenitim padinama. Preferiraju hladovinu i vole topla, relativno vlažna staništa i može se susresti u močvarama i

kraj potoka i bazena u blizini ljudskih naselja. Sječa šume i drugog rastinja, požari, deponije otpada, uznemiravanje i sakupljanje u komercijalne i naučne svrhe su razlozi ugroženosti. Disperzija vrste: T 5, T 6, T 7.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 73

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) – Poskok Vrsta nije zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: LC (poljednja briga). Naseljava suva osunčana područja s malo vegetacije i kamenja (zidane ograde, gomile kamenja, stjenovite ploče, livade sa gustim niskim grmljem- polušikare). Nalazi se I u blizini ljudskih naselja. Nestanak povoljnih staništa i područja razmnožavanja, sakupljanje i namjerno ubijanje, urbanizacija i razvoj turizma su razlozi ugroženosti. Disperzija vrste: T 27, T 31.

Lokva Lovanja

Bistjerna

Testudo hermanii (Gmelin 1769) – Kopnena kornjača Vrsta je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (»Sl.list RCG«, br. 76/06). Kategorija ugroženosti (IUCN) na nacionalnom nivou: VU (ranjiva). Nalazimo je na suvim i kamenitim mjestima, pored saobraćajnica i travnatim površinama pored.

Sječa šume i drugog rastinja, požari, deponije otpada, uznemiravanje i sakupljanje u komercijalne i naučne svrhe su razlozi ugroženosti. Poljoprivrednici ih smatraju štetočinama i ubijaju ih. Mnogi putevi presecaju njihova staništa, pa vozila uzrokuju smrt velikog broja jedinki. Disperzija vrste: T 2, T 3, T 4, T 20, T 21, T 22.

2.10.2.4. Ugroženost vodozemaca i gmizavaca na području Vrmca Stanje populacija vodozemaca i gmizavaca na istraživanom području je zadovoljavajuće. Manji pritisak urbanizacije i izgradje evidentiran je na potezu Gornja Lastva – Vrdola ali su staništa ipak očuvana i pogodna prvenstveno za gmizavce. Medjutim kako smo naveli, sve intezivniji

74 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

razvoj područja dovodi do izmjena, fragmentacije I nestajanja pojedinih staništa što bitno utiče na opstanak vrsta. Istraživano područje je vrlo dobro očuvano I zbog prisustva dobro očuvanih populacija pojedinih endemičnih vrsta zavredjuje odgovarajući stepen zaštite. Detaljno poznavanje distribucije populacija kroz programe upravljanja budućeg zaštićenog područja omogućiće kvalitetnije očuvanje i zaštitu vodozemaca i gmizavaca.

na njen zančaj, urađena je samo kvalitativnu analizu o pticama gnjezdaricama.

2.10.3.2. Pregled utvrđenih vrsta

Vrmac je krečnjačko brdo koje zauzima središnje mjesto u Bokokotorskom zalivu. Predstavlja jedinstven kompleks uokviren morskom obalom na kojem vladaju tipični mediteranski uslovi i koje pokrivaju stanjišta sa izrazito termofilnim karakteristikama. Raznovrsne su šumske i žbunaste zajednice sa dominacijom medunca, bjelograbića, i alepskog bora, te gola staništa sa oskudnom vegetacijom. Karakterisitčni su kameniti pašnjaci i goleti po grebenima kao i stjenovite grupacije unutar šuma i šikara.

Na osnovu tri transekta koji su odradjeni u podnožju ovog brda i na njenom grebenu, konstatovano je 59 vrsta ptica uglavnom gnjezdarica od čega bar polovina ima status stanarice u Crnoj Gori. Ipak, stvarno bogatstvo ornitofaune se vjerovatno procjenjuje na preko 150 vrsta ako se uzme u obzir činjenica da se brdo Vrmac nalazi na Jadranskom migratornom koridoru i u blizini jednog od najznačajnijeh odmarališta na Crnogorskoj obali, Tivatskih solila, kao i čijenica da veliki broj gnjezdarica iz kontinentalnog regiona se spušta u ovu oblasti radi zimovanja. Da bi se dataljno ustanovilo koliko je ornitološko bogatstvo ovog područja neophodno je preduzeti opsežne analize u periodu od najmanje godinu dana sa dataljnim sagledavanjem svih aspekata kao i svih tipova habitata koji nijesu bili obuhvaćeni gore navedenim transektima zbog nepristupačnosti terena.

Na osnovu geografskog položaja brda Vrmac i njegovog vegetacijoskog pokrivača, može se pretpostaviti da je ovo područje značajno kako za gniježđenje i zimovanje ptica, a tako i po pitanju migracije. Kako podaci o bogatstvu ornitofaune nedostaju, a sa druge strane je bilo potrebno na osnovu u kratkom periodu ukazati

Posebnu pažnja tokom terenskog istraživanja stavljena je na vrste Hippolais olivetorum (voljić maslinar) i brojne grabljivice, kao što su Aquila chrysaetos (suri orao), Aquilla fasciata (prugasti orao), kratkoprsti kobac (Accipiter brevipes) i Falco peregrinus (sivi soko) ali nažalost nisu registrovane

2.10.3. Ptice 2.10.3.1. Opis ekoloških uslova i staništa

a upravo ove vrste bi ovo područje omogućile da se svrsta na listu onih koji su u ornitološkom smislu od velikog interesa za zaštitu i na međunarodnom nivou. Uprkos izostanku ovih podataka, odnosno vrsta koje ralno treba očekivati na ovom području, ipak registrovanih 59 vrsta ukazuje na neophodost njegove zaštite iz razlga što se šest vrsta nalazi na Aneksu I Ptičje direktive koje su posebnog interesa za zaštitu u EU, dok je 19 vrsta koje gnijezde ili tokom čitave godine stanuju na području Vrmca, populacioni trend u Evropi u periodu između 1980 i 2011 godine je okarakterisan kao opadajući od najvećeg svjetskog autoriteta za zaštotu ptica BirdLife International-a. Međutim za sada po IUCN-ovoj kategorizaciji, sve vrste imaju status „posljednja briga“ tj. tzv. LC (Last concern). Samo tri vrste registrovane na Vrmcu nijesu zaštićene (siva vrana, svraka i sojka), dok su ostale trajno zaštićene Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (Riješenje objavljeno u Službenom listu RCG br. 76/06, od 12. decembra 2006. godine). Ovim rješenjem se zabranjuje uništavanje zaštićenih divljih vrsta, uznemiravanje, smanjivanje brojnosti populacije zaštićenih divljih vrsta životinja, uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa ili mijenjanje njihovih životnih uslova. Tokom istraživanja primijenjena su tri cenzusa u ranim jutarnjim satima u dužini od po 3 km, i takođe, osluškivane su noćne grabljivice u večernjim.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 75

Tabela 2.10. Lista konstatovanih vrsta ptica (R – resident, stanarica B – breeding, gnjezdarica, M – migratorna vrsta)

NAUČNI NAZIV

MIGRATORNI STATUS

NARODNI NAZIV

STATUS UGROZENOSTI PO IUCN

Accipiter nisus

Kobac

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Buteo buteo

Mišar

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Falco subbuteo

Lastavačar

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Falco tinnunculus

Vjetruška

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Streptopelia turtur

Grlica

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Cuculus canorus

Kukavica

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Bubo bubo

Buljina

LC Anex I Bird Directive Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Otus scops

Ćuk

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Athene noctua

Kukumavka

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Caprimulgus europaeus

Leganj

LC Anex I Bird Directive Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Apus apus

Pištarka

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Tachymarptis melba

Velika pištarka

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Upupa epops

Pupavac

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Picus viridis

Zelena žuna

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Dendrocopos major

Veliki djetlić

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Dendrocopos syriacus

Seoski djetlić

LC Anex I Bird Directive Populacioni trend u Evropi: Rastući

Leiopicus medius

Srednji djetlić

LC Anex I Bird Directive Populacioni trend u Evropi: Rastući

Dryobates minor

Mali djetlić

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Hirundo rustica

Seoska lasta

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

76 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Hirundo daurica

Daurska lasta

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Delichon urbicum

Gradska lasta

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Lullula arborea

Šumska ševa

LC Anex I Bird Directive Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Motacilla alba

Bijela pastirica

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Lanius collurio

Rusi svračak

LC Anex I Bird Directive Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Oriolus oriolus

Vuga

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Sturnus vulgaris

Čvorak

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Garrulus glandarius

Kreja, Šojka

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Pica pica

Sojka

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Corvus monedula

Čavka

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Corvus cornix

Siva vrana

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Corvus corax

Gavran

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Cettia cetti

Svilorepi cvrčić

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Hippolais pallida

Sivi voljić

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Sylvia atricapilla

Crnoglava grmuša

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Sylvia communis

Grmuša

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Sylvia melanocephala

Mediternska grmuša

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Sylvia cantillans

Grmuša crvenovoljka

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Phylloscopus collybita

Zviždak

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

B, M

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Muscicapa striata

Siva muharica

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 77

Oenanthe hispanica

Mediteranska bjeloguza

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Monticola solitarius

Plavi drozd

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Erithacus rubecula

Crvendać

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Luscinia megarhynchos

Slavuj

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Turdus merula

Kos

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Poecile lugubris

Mediteranska sjenica

LC Populacioni trend u Evropi: Unknown

Periparus ater

Jelova sjenica

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Cyanistes coeruleus

Plavetna sjenica

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Parus major

Velika sjenica

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Aegithalos caudatus

Dugorepa sjenica

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Sitta europaea

Brgljez

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Sitta neumayer

Brgljez kamenjar

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Certhia brachydactyla

Dugokljuni puzić

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Passer domesticus

Vrabac

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Fringilla coelebs

Zeba

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Carduelis chloris

Zelentarka

LC Populacioni trend u Evropi: Rastući

Carduelis carduelis

štiglić

LC Populacioni trend u Evropi: Stabilan

Emberiza calandra

Velika strnadica

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Emberiza cirlus

Crnagrla strnadica

LC Populacioni trend u Evropi: Opadajući

Emberiza melanocephala

Crnoglava strnadica

LC Populacioni trend u Evropi:Unknown

78 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Na osnovu spiska vrsta da se zaključiti da se radi o jednom tipično mediteranskom staništu koje u pogledau vrsta ne odstupa od bilo kojeg drugog sličnog staništa na teritoriji Crne Gore. Najbrojnije populacije bilježe sljedeće vrste: Turdus merula, kos; Sylvia atricapilla, crnoglava grmuša; Sylvia cantillans, grmuša crvenovoljka, Fringilla coelebs, zeba i Parus major, velika sjenica. Stanje sa grabljivicama je generalno dosta loše u Crnoj Gori, tako da su ovom prilikom registrovane samo Falco subbuteo, lastavičar; Falco tinunculus, vjetruška; Buteo buteo, mišar i Accipiter nisus, kobac. Sa noćnim grabljivicam je bilo očekivano registrovati Bubo bubo, veliku ušaru; Otus scops, ćuka i Athene noctua, kukumavku čije su populacije u Crnoj Gori stabilne ili čak rastu.

leti negativno utiče na predioni diverzitet i diverzitet ptica i njihovi staništa i biodiverzitet uopšte. Prisutno je uznemiravanje, krivolov, neplankska gradnja posebno u podnožju brda, pregrađivanje vodenih tokova, česti požari, neadekvatno pošumljavanje alepskim borom i čempresom. Zbog zamiranja stočarstva, nestaju livade i pašnjaci koji zarastaju i prelaze u sukcesivni stupanj šikare bjelograbića i termofilnog medunca.

2.10.4.1. Metodologija Na osnovu literaturnih izvora i terenskog istraživanja obavljenog tokom ljetnjih mjeseci 2014.godine korišćenjem kombinovanih metoda (utvrđivanje tragova, izmeta, jazbina) konstatovano je prisustvo sljedećih vrsta:

2.10.4.2. Pregled utvrđenih vrsta

GLODARI – Rodentia Sciurus vulgaris – Vjeverica Apodemus sylvaticus – Šumski miš Glis glis – Puh ZEČEVI – Lagomorpha Lepus europaeus - Zec Nekontrolisan razvoj turizma, krčenje MESOJEDI – Carnivora termofilnih listopadnih šuma i medVulpes vulpes – Lisica itarnaskih tvrdolisnih šikara, divlja Mustela nivalis – Obična lasica gradnja, rascjepkavanje prirodnih Martes foina – Kuna bjelica biotopa, kultivacija, nekontrolisana Meles meles – Jazavac sječa starih stabala. Mustela putorius – Mrki tvor Kvalitativni analiza ptica je takođe Bilo bi poželjno postaviti vještačke Felis silvestris – Divlja mačka pokazala da su ptice iz familije djetduplje za sove i ptice pjevačice u PAPKARI – Artiodactyla lića prisutne sa čak 5 vrta što govori podmlađenim šumama, unaprijediti Sus scrofa – Divlja svinja o kvalitetu šuma i jos uvijke relativno stanje preostalih starih šuma i goleti, dobroj očuvanosti. učuvati i sanirati preostale livade Sciurus vulgaris (vjeverica) – Brdo i pašnjake, unaprijediti čuvarsku Vrmac karakterišu staništa tipična Fragmenti koji su ogoljeli, sa niskim službu. za ovu vrstu imajući u vidu da ona žbunjem i kamenjarom poslužili su naseljava kako četinarske,tako i kao odlično stanište za strndice, mješovite i listopadne šume. Hrani svračka, brgljez kamenjra i plavog se sjemenkama i plodovima šumsk2.10.4. Sisari drozda. og drveća (žir, lješnik, orah), šišarkaU odnosu na šumarstvo nepovoljno je opšte podmlađivanje i uniformisanje prirodnih šuma i podizanje kultura četinara.

Na brdu Vrmac, sa relativno sačuvanim šumskim ekosistemima i vezom sa planinskim padinama Lovćena, prisutne su brojne Glavni negativni faktor je nekonvrste sisara. Do sada nije urađen trolisana sječa starih šuma i njihovo monitoring stanja populacije nijedne podmlađivanje posebno u privatnim od brojnih vrsta mamofaune na šumama. Zarastanje termofolinih go- ovom području.

2.10.3.3. Ugroženost i mjere zaštite

ma četinara, a ponekad i mladim pupoljcima,grančicama i korom drveća. Gnijezdo gradi u šupljinama drveća ili njihovim krošnjama. Apodemus sylvaticus (šumski miš) – Sitni glodar koji se hrani sjemenkama, plodovima i pupoljcima biljaka, i

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 79

Karakteristična staništa vjeverice

Apodemus sylvaticus (šumski miš)

Ruscus aculeatus (kostrika)

beskičmenjacima (glistama,larvama i insektima). Nastanjuje uglavnom zrele listopadne šume ali ga ima i u drugim listopadnim i četinarskim šumama i šibljacima. Zavlači se u napuštene objekte, kakvih na brdu Vrmac ima nekoliko.

biljaka, sjemenkama, plodovima, insektima i mladuncima ptica. Živi u šupljinama stabala, a otvor napravi griženjem tek toliko da može samo on da prodje a ne i njegovi predatori (kune i lasice koje su tipične za ovo područje).

Apodemus sylvaticus (šumski miš) pravi podzemne jazbine sa otvorima na površini, bez stazica

Ruscus aculeatus (kostrika), brojnim glodarima je jedan od izvora hrane zahvaljujući plodovima koji su u jesen sočni i crveni, a zatim se sasuše i sjemenke ostaju na biljci tokom čitave zime

Glis glis (puh) – Glodar koji liči vjeverici ali je za razliku od nje noćna životinja i hibernira zimi. Nastanjuje šume, kamenjare i mediteransko šiblje. Hrani se zelenim djelovima

Lepus europaeus (zec) - Tokom terenskog istraživanja brda Vrmac,

nismo naišli na ovu vrstu niti na njene tragove. Po navodima lovaca iz lovačkog udruženja „Tivat“ , ove vrste više i nema na ovom području, tako da je udruženje unijelo određen broj zečeva kako bi se njihova populacija obnovila. Ugroženi su kako usred lova, tako i od strane predatora (lisice, divlja mačka, kune, ptice grabljivice) tipičnih za ovo područje. Vulpes vulpes (lisica) – Najrasprostranjeniji mesojed koji nastanjuje sve tipove šumskih i otvorenih staništa, kao i urbana naselja. Hrani se prvenstveno glodarima, ali i pti-

80 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Jesenji izmet sa bobicama Juniperus oxycedrus

Tragovi rijenja divlje svinje u potrazi za hranom

cama, ribama, gušterima, insektima, kao i voćem i drugim biljnim plodovima. Prema podacima sa istraživanog terena, prilično je brojna na brdu Vrmac. Mustela nivalis; Mustela putorius; Martes foina; Meles meles (lasica, mrki tvor, kuna bjelica, jazavac) – Ove karnivorne vrste pripadaju porodici Mustelidae (kune), imaju izduženo, vitko i gipko tijelo, i veoma kratke noge. Dobro se penju po drveću ali dobro i plivaju. Hrana su im glodari, ptice,

ribe, žabe, insekti, a u jesen jedu bobice i voće. Iako su vrlo proždrljive životinje, ipak su korisne jer uništavaju sitne štetne glodare. Felis silvestris (divlja mačka) – Nastanjuje uglavnom šume u kojima ima dovoljno sitnih glodara koji su joj glavni plijen, mada lovi i ptice i žabe. Isključivi je mesožder. Noćna je životinja, veoma obazriva i tiha, ali u napadu veoma opasna i nasrtljiva. Ugrožena je od strane lovaca zbog cijenjenog krzna.

Sus scrofa (divlja svinja) – Ovaj sisar je veoma brojan iako je često lovački trofej. Brojnost mu je takva jer se rađa veliki broj mladunaca a nema prirodnih neprijatelja, osim vuka kojeg na ispitivanom području nema. Svaštojed je, mada se uglavnom hrani biljnim plodovima (naročito žirovima hrasta medunca Quercus pubescens tipičnog za područje Vrmca).

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 81

Sisari predstavljaju jednu karakterističnu grupu organizama koja uglavnom nije striktno ograničena na jedno stanište, već se mogu sresti kroz čitave ekosistme koje nastanjuju, a neki od njih nastanjuju i više susjednih ekosistema. Zato rezultati istraživanja sisara, njihove brojnosti i diverziteta, posebno na manjim područjima, ne mogu biti precizni. Tako se tokom istraživanja mamofaune na brdu Vrmac nije utvrdilo prisustvo krupnih sisara kao što su: vuk (Canis lupus), medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus). Ipak, činjenica da je brdo Vrmac dio podgorine Lovćena i da su preko brda Trojice povezani, ne isključuje se mogućnost povremene migracije nekog od pomenutih sisara, kao i još nekih vrsta tipičnih za ekosisteme Lovćena. Prema ranijim istraživanjima7, kao i prema biogeografskim, ekološkim i faunističkim karakteristikama šireg područja (Mediterana), prostor Vrmca pogoduje prisustvu još nekim vrstama sisara, kao što su: Chiroptera (slijepi miševi): Myotis bechsteini – dugouhi večernjak; Myotis capaccinii – dugoprsti večernjak; Myotis nattereri – resasti večernjak; Nyctalus leisleri – mali noćnik; Rhinolophus blasii – sredozemni potkovičar; Rhinolophus Euryale – južni potkovičar Rodentia (glodari): Microtus arvalis - poljska voluharica, Microtus

Tabela 2.11. Pregled konstatovanih vrsta sisara – Date su IUCN kategorije i dodaci Bernske konvencije

VRSTA, SPECIES

DOMAĆI NAZIV

IUCN

BERN III

Sciurus vulgaris

Vjeverica

Apodemus sylvaticus

Šumski miš

Glis glis

Puh

Vulpes vulpes

Lisica

Mustela nivalis

Lasica

Martes foina

Kuna bjelica

III

Meles meles

Jazavac

III

Mustela putorius

Mrki tvor

Felis silvestris

Divlja mačka

Sus scrofa

Divlja svinja

III

guentheri - sredozemna voluharica, Apodemus flavicollis - žutogrli miš, Mus domesticus - domaći miš, Mus musculus - tipični domaci miš, Dryomys nitedula – šumski puh. Talpidae (krtice): Talpa europaea – obična krtica; Talpa caeca - slijepa krtica Soricidae (rovčice): Sorex minutus - mala rovčica, Crocidura leucodon - poljska rovčica, Crocidura russula kućna rovčica, Crocidura suaveolens – baštenska rovčica Erinaceidae (ježevi): Erinaceaus europaeus – jež Na istraživanom području takođe je konstatovano prisustvo mungosa (Herpestes sp.),koji je alohtona vrsta. Imajući u vidu da ovaj prostor ne predstavlja njegovo prirodno okruženje, nema ni prirodnih nepri-

III

jatelja. Obzirom da je jako proždrljiv i tamani sve životinje koje može da savlada, trebalo bi detaljnije istražiti ovu vrstu. Posebno je poznat po tome što uništava zmije, što dovodi do namnožavanja brojnih glodara koji mogu pričinjavati veliku štetu i biti prenosioci zaraznih bolesti. Očigledan primjer je hrvatsko ostrvo Mljet. Da bi uklonili veliki broj zmija otrovnica sa ostrva, Ministarstvo poljoprivrede u Beču je 1910.godine donijelo odluku o introdukciji mungosa na ostrvo8. Unijeto je svega 11 životinja ove vrste, a već za dvadesetak godina se toliko namnožio da su skoro sve zmije uništene, pa su mu plijen postale ostale sitne životinje, ptice, čak je postao smetnja lokalnom stanovništvu napadajući domaće životinje a posebno pernate. Zato od 1949.godine ne uživa nikakvu zakonsku zaštitiu, pa ipak nijedna metoda koja bi dovela

gencija za zaštitu životne Sredine Crne Gore (2012): Izvještaj stanja životne sredine – Monitoring biodiverziteta za 2011.godinu. A Univerzitet Crne Gore – Prirodno - matematički fakultet, Podgorica. 8 Frković, A. (2000). Mungos na ostrvu Mljetu.. Šumarski list,11-12 (2000),693-698 7

82 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

do smanjenja broja mungosa nije dala pozitivne rezultate. Naprotiv, proširio se na nekoliko hrvatskih ostrva, uočen je i na priobalju, kao i u Bosni i Hercegovini. Po navodima stručnjaka, radi se o vrsti sivi ili mali indijski mungos (Herpestes auropunctatus)9.

2.10.4.3. Antropogeni faktor Poznato je da je najveći broj sisarskih vrsta kao i njihove aktivnosti, vezano za šume. Zrele lišćarske i četinarske šume daju idealne uslove za sklonište i ishranu kako sitnim sisarima, posebno glodarima koji su jako važni u lancima ishrane, tako i krupnim divljačima koji su glavni predatori. Predatori su tako korisni jer onemogućavaju brojnim sitnim glodarima da pričinjavaju veću štetu šumama, obzirom da se brojni od njih hrane osim plodovima i mladim grančicama, izdancima, korom drveća, korjenjem, lukovicama, krtolama. Ipak, usljed stalnog antropogenog uticaja, brojne vrste sisara su se adaptirale na noćni način života kako bi se zaštitile, a neke potpuno migriraju sa određenog područja. Ilegalan lov je najlošiji primjer antropogenog pritiska, koji direktno utiče na smanjenje brojnosti populacije pojedinih vrsta sisara. Tako se tokom usmenog anketiranja lovaca na ovom istraživanom području, moglo

Jedinka (Mustela putorius) stradala u saobraćaju

zaključiti da su lisica, vrste iz porodice kuna i divlja svinja, česta lovina. Sječa šuma i požar na prostoru Vrmca, takođe su posljedica ljudskih aktivnosti koje dovode do degradacije terena i negativno utiču na cjelokupan biodiverzitet datog prostora. Blizina saobraćajnica brdu Vrmac, još jedan je neprijatelj brojnim vrstama sisara. U potrazi za hranom ili tokom manjih migracija preko saobraćajnica budu pregažene.

L elo,S.(2007).Mungos, Herpestes auropunctatus Hadgson, 1836.(Mammalia: Carnivora),u Bosni i Hercegovini. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 3,52-57

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 83

3. ZASTUPLJENOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE I POVRŠINA POD ŠUMOM Uprkos ograničenim površinama koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivreda na području Vrmca je prilično raznovrsna. Zastupljenost više poljoprivrednih grana uslovljena je, prije svega, različitim prirodnim preduslovima za odvijanje proizvodnje. Tako je na području Vrmca zastupljeno maslinarstvo, gajenje agruma, gajenje rasada raznog sezonskog povrća i to uglavnom na otvorenom (na području nižeg dijela Vrmca prema naselju Bogdašića i Mrčevca zastupljeni je nekoliko proizvođača povrća u zaštićenom prostoru, plastenici), gajenje vinove loze u manjoj mjeri, zatim pčelarstvo u određenom periodu (često se sele na pašu u druge krajeve). Zastupljena je grana poljoprivrede – stočarstvo i to uglavnom kroz gajenje koza, ovaca i goveda. Vrmac je takođe bogat medonosnim, aromatičnim i ljekovitim biljem (pelim (Slika 3.1.), matičnjak, i dr), kao i divljim vrstama voća (nar, smokva, dreninje i dr.).

Slika 3.1. Pelim (Salvia oficinalis)

Ova raznovrsna proizvodnja može da znači prednost s jedne strane, ali uslijed nemogućnosti da tržištu ponudi veće količine domaćih proizvoda, to je istovremeno i nedostatak. Na području Vrmca vrlo je malo poljoprivrednog zemljišta na kojem je moguće organizovati intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju bez većih ulaganja u meliorativne i druge infrastrukturne radove. Prema evidenciji Opštine Tivat (Agrogeo baza) u oblasti maslinarstva, a na području od Donje Lastve do Gornje Lastve nalazi se oko 2 550 maslina. Površina zemljišta pod maslinjacima iznosi oko 80 000 m2. Maslinjaci su uglavnom stari, neki su pristupačni i održavaju se, ali im je uglavnom potrebna revitalizcija, u smislu spuštanja krošnje, rekonstrukcija podzida i drugih radova. Prem ovim podacima, na lokaciji Lepetana (padine Vrmca) ima oko 1 710 maslina, sa površinom zemljišta pod maslinjacima oko 69 539m2, a na lokaciji sela Peani, gornjeg nasel-

ja Mrčevac, Češljar, Barovina ima oko 953 maslina, sa površinom pod maslinjacima oko 27 277m2. Na lokaciji Bogdašića iznad crkve nalazi se oko 279 maslina. Jedna od interesantnih činjenica je i značajan broj zasada trešnje (Prunus avium) na području Vrmca, ali na žalost danas je njihov broj značajno smanjen (Slika 3.2.) a broj novih zasada je zanemarljiv. Takođe, prema pomenutoj evidenciji u oblasti stočarstva, evidentirano je 10 uzgajivača goveda, ovaca i koza, od kojih su 8 uzgajivača koji žive i drže stoku na području Vrmca i to je jedan uzgajivač goveda, a ostali su uzgajivači koza i ovaca. Savremeni trend u obalnom području je veoma izražena devastacija i prenamjena poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Kako u cijelom obalnom području tako i na Vrmcu imamo izraženo propadanje starih zasada maslinjaka (Slika 3.3.),

84 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Slika 3.2. Stablo trešnje u odmakloj fazi sušenja

većina starih stabala je stara preko sto i više godina, maslinjaci su zarasli u korov, podzide prpadaju i polako prerastaju u šume. Zbog toga, jedan od osnovnih ciljeva u ovoj oblasti treba da bude zaustavljanje daljeg propadnja i revitalizacija poljoprivrednih površina i unapređenje proizvodnje. Povoljni klimatski uslovi, kvalitet obradivog zemljišta i tradicija proizvdonje specijaliteta koju nosi Vrmac, daje mogućnosti za oživljavanje i razvoj poljoprivrede na mnogo većem nivou od aktuelnog. Zaustavljanje napuštanja poljoprivrednih površina, obnova i povećavanje površina pod tradicionalnim zasadima (masline, agrumi..) treba da bude jedan od prioriteta u

Slika 3.3. Zarastanje maslinjaka

radu na održavanju i unaprjeđenju vrijednosti Vrmca. Samom revitalizacijom ovih zasada obnavlja se tradicionalna forma terasiranja, koja predstavlja karakterističan obrazac predjela i ima kulturno-istorijski značaj, što omogućava i zaštitu vrijednosti ovog predjela, kao prirodne i kulturne baštine. Jedna od neiskorišćenih oblasti mogućeg razvoja je i seoski turizam, koji bi se kroz razvoj poljoprivrednih gazdinstva u abijentalnim cjelinama opštine Tivat mogao više razvijati. Naime, u cilju razvoja seoskog turizma, kao jednog od potencijal za valorizaciju Vrmca, treba obezbjediti starteški

pristup korišćenja prostora Vrmca. Izradom startegije valorizacije i budućeg razvoja Vrmca dale bi se jasne smjernice za održivo koršćenje svih vrijednosti, a kroz oživljavanje sela, razvoj infrastrukture u cilju međusobnog povezivanja sela, te povezivanja gradskog jezgra sa selima. Na taj način bi se stvorili preduslovi za održivo planiranje prostora, kako kroz rekonstrukciju postojećih fotifikacijiskih i drugih objekata Vrmca, tako i kroz eventualnu izgradnju novih ambijentalno uklopljenih objekata. Na Kotorskim, sjevernim strmim padinama Vrmca, između seoskih naselja Donjeg i Gornjeg Stoliva nalaze se šume autohtone vegetacije, pašnjaci, maslinjaci, poljoprivredno zemljište. Kao jedna od karakteristika Stoliva su i maslinjaci i voćnjaci. Masline se javljaju kako u kompleksu maslinjaka tako i u okviru bašti-vrtova, ali i u šumskom kompleksu. Karakteristika individualne-gradske kuće Donjeg Stoliva je pored graditeljskih vrijednosti, vrt. Vrtu se poklanjala posebna pažnja, kao

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 85

dijelu kulturnog nasljena. Vrt je smješten, većim dijelom, u pročelju kuće i u zavisnosti od konfiguracije terena izgrađen je u nivoima. Na izgrađenim terasicama, ispresjecanih kamenim stazama, nailazimo na veliki broj egzotičnih vrsta, koje su moreplovci Stoliva donosili sa putovanja. Slika Stoliva, gdje se urbano stanovništvo kao dopunskom djelatnošću bavilo poljoprivredom, zadnjih godina je izmjenjena. Naime, maslinjaci i poljorivredno zemljište je u najvećoj mjeri zapušteno, obraslo šibljacima.To ukazuje da se i struktura stanovništva promjenila. Domicilno stanovništvo se uglavnom orjentisalo na turizam, a veliki broj kuća se koristi samo za vrijeme ljetnjeg perioda. U cilju očuvanja prirodnih karakteristika ovog područja i stvaranja preduslova daljeg ravnomernijeg razvoja, a tokom realizacije usvojenih planskih dokumenata za područje Stoliva sa Vrmcem (DUP Stoliv i LSL Vrmac) treba voditi računa o adekvatnoj realizaciji propisanih smjernica. Tako je neophodno zone gradnje Slika 3.4. Pregled šumskih, poljoprivrednih i drugih površina na području Vrmca. locirati u prostoru, a u odnosu na prirodne uslove i očuvanje poljopu na prostoru van maslinjaka, ali u sa definisanim mjerama njege, uzgoja, rivrednih površina. dijelu pojedinačnih stabla ili manje rekultivacije i regeneracije. grupe maslina (Olea europea ssp. Shodno tome treba obezbjedioleaster, Olea europea ssp. sativa) Maslina sem poljoprivredne-proizvodne ti planiranu zaštitu prostora pod definisana je namjena sa drugim sa- vrijednosti ima veliku hortikulturnu i kompleksm maslinjaka (Zakon o držajima. Iz tog razloga je neophod- pejzažnu vrijednost pa se očuvanje i maslinarstvu), a pojedinačna stabla no zaštititi svako stablo masline, a obnavljanje maslinjaka preporučuje i sa uklopiti i sačuvati u što većem broju. ona pojedinačna stabla, koja se ne estetkog aspekta. Površina koja je pomenutim planskim mogu uklopiti novim projektnim dokumentima predviđena za maslin- rješenjem obavezno presaditi. Nave- Na slici 3.4. (Grafički prilog 5.) je dat jake i voćnjake, nalazi se u naseljskoj dene radnje - taksacije, valorizacije, pregled šumskih, poljoprivrednih i drustrukturi Stoliva gdje se predviđa moraju da predhode izradi idejnih gih površina na području Vrmca. Treba očuvanje, revitalizacija ili proširenje i drugih projektnih rješenja, a koje reći da su prirodna staništa isprekidana na 87.832m2. Planirana izgradnja je bi obuhvatile invertarizaciju maslina staništima pod antropogenim uticajem.

86 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

4. PODACI NACIONALNE INVENTURA ŠUMA ZA PODRUČJE VRMCA Nacionalna inventura šuma u Crnoj Gori daje informacije o šumskom fondu Crne Gore. U metodološkom smislu inventura je usklađena sa standardima koji se koriste u zemljama sa dugom šumarskom tradicijom, a obuhvatila je primjenu sistematskog uzorka u formi klastera koji su raspoređeni na mreži od 2x2 km širom teritorije Crne Gore, na kojima su prikupljani kvalitativni i kvantitativni podaci (opis staništa, opis sastojine i informacije o stablima), a potom obrađivani i analizirani. Šume koje su klasifikovane po osnovu sastojinske pripadnosti, na području Vrmca, ukazuju na veliku vrijednost ovih šuma u pogledu zastupljenosti vrsta i biodiverziteta (Slika 4.1. Grafički prilog 6).

Slika 4.1. Podaci NIŠ-a za područje Vrmca

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 87

5. VRIJEDNOSTI OD NACIONALNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJA Geološka istraživanja šireg područja Vrmca ukazuju na rezerve nemetaličnih mineralnih sirovina: arhitektonsko-građevinskog kamena, rožnaca i opekarskih sirovina. Poseban tip arhitektonsko građevinskog kamena su “Bokiti” crveni i sivi varijeteti tankoslojevitih, rjeđe pločastih i srednjoslojevitih, gornjokrednih krečnjaka. Njihova eksploatacija, na više lokaliteta duž crnogorskog primorja traje vjekovima, a koriste se za unutrašnja i spoljna oblaganja, u vidu prirodnih ploča ili kao obrađeni kamen. Ležište rožnaca „Vrdola“ nalazi se na sjevernim padinama Vrmca. Detaljnim istraživanjima, u okviru konture ležišta površine 6,5 ha, dokazane su rezerve od 1.21 milona t. Potencijalne rezerve izose 1.475 miliona t. Rožnačka formacija se može pratiti na dužini od oko 10 km, tako da su perspektivne rezerve ove mineralne sirovine ogromne. Na Vrmcu je do sada registrovano 558 taksona vaskularnih biljaka. Od ukupnog broja konstatovanih taksona, 17 vrsta je zaštićeno nacionalnom legislativom, dok se 14 vrsta nalazi na CITES Konvenciji. Jedna vrsta pčelice iz familije orhideja (Ophrys bombyliliflora) u Crnoj Gori zabilježena samo na Vrmcu (Muo). Dvije vrste – Galanthus nivalis (visibaba) i Ruscuc aculeatus (kostrika) nalaze se na ANNEX-u V Habitat Direktive. Areal 13 taksona

zabilježenih na Vrmcu ne prelazi granice Balkanskog poluostrva. Među endemičnim biljkama značajem se ističe Galium procurrens, vrsta koja je arealom vezana za Crnu Goru i Bugarsku, a u Crnoj Gori je zabilježena samo na Vrmcu. Na osnovu dosadašnjih istraživanja i raspoloživih podataka, vrste Ophrys bombyliliflora i Galium procurrens zaslužuju status kritično ugroženih vrsta (CE – Critically Endangered).

Kestenove šume se u Crnoj Gori nalaze na svega nekoliko lokaliteta, od kojih su dva (Stoliv i Kostanjica) prisutna na području Vrmca. Ovaj tip vegetacije spada u međunarodno značajna staništa i predstavlja dio mreže NATURA 2000 staništa (9260 Chestnut woods – 9260 Šume pitomog kestena).

Olea europea (maslina), kao gajena i subspontano razmnožavana vrsta, široko je rasprostranjena na Vrmcu. Maslina je vrsta koja ima najdužu istoriju upotrebe, poznata još od prije 5000-7000 godina.

U skladu sa kriterijumima za uspostavljanje važnih područja gljiva – IFA, utvrđeno je da staništa prisutna na Vrmcu treba uzeti u razmatranje kao važna za zaštitu ali za koje treba još dodatnih informacija - kriterijum D.

Na Vrmcu su zabilježena 3 tipa staništa koja se nalaze na Habitat Direktivi: 1240 Vegetacija mediteranskih morskih klifova obraslih endemičnim vrstama roda Limonium spp., 9260 Šume pitomog kestena i 6220 Eumediteranski kserofiln travnjaci Thero -Brachypodietea.

Istraživanjem entomofaune registrovano je 11 vrsta tvrdokrilaca, od kojih se tri vrste Luciola novaki, Lucanus cervus i Oryctes nasicornis nalaze na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta. Tri vrste, Cerambyx cerdo, Buprestis splendens i Osmoderma eremita se nalaze na dodacima II I

Na području Vrmca do sada je identifikovano 75 vrsta gljiva od čega 7 vrsta ima nacionalni i/ili međunaDendroflora Vrmca obuhvata 63 rodni značaj: Amanita caesarea, taksona, što čini 11,3 % ok ukupnog Cantharellus lutescens, Craterellus broja taksona vaskularnih biljaka. cornucopioides, Geoglossum umJedna vrsta – Viburnum maculatum bratile, Lactarius mairei, Omphalo(Orjenska hudika) je zaštićena nacio- tusolearius i Tulostoma fimbriatum. nalnim zakonodavstvom. Registrovane su i vrste gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe: BoleU flori Vrmca registrovano je 95 vrsta tus edulis - pravi vrganj, Cantharellus ljekovitih biljaka. Na osnovu terenskih cibarius - lisičarka, Craterellus corzapažanja, populacija pelima (Salvia nucopioides - mrka truba, Hydnum officinalis) je dovoljno velika da bi se rufescens - jež gjiva, Marasmius mogla vršiti održiva eksploatacija. orades - supača.

88 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

IV Habitatne direktive i na dodatku II Bernske konvencije. Jedna vrsta, Lucanus cervus se nalazi na dodatku II Habitatne direktive, dodatku III Bernske konvencije i dodatku Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES). Na području Vrmca je ranijim istraživanjima konstatovano 27 vrsta mrava. Istraživanjem faune dnevnih leptira konstatovano je 36 vrsta. Od ukupnog broja, tri vrste, Thymelicus acteon, Chazara briseis i Hipparchia statilinus se na IUCN listi nalaze u kategoriji skoro ugroženih, dok se dvije vrste, Iphiclides podalirius i Papilio machaon nalaze na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta. Na istraživanom području registrovano je 3 vrste vodozemaca i 12 vrsta gmizavaca. Sve 3 vrste vodozemaca su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, dvije vrste se nalaze na dodatku II Bernske Konvencije, jedna vrsta se nalazi na dodatku III iste Konvencije, dok je jedna vrsta prema IUCN kategorizaciji u kategoriji ranjivih; 11 vrsta gmizavaca konstatovanih na području Vrmca se nalaze na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, dvije vrste su prema IUCN kategorizaciji ugrožene, dvije vrste se nalaze u kategoriji skoro ugroženih, dok je jedna vrsta u kategoriji ranjivih. 8 vrsta

gmizavaca se nalaze na dodatku II dok se 3 vrste nalaze na dodatku III Bernske Konvencije. 1 vrsta nalazi na CITES listi (dodatak II). Od ukupnog broja konstatovanih vrsta gmizavaca, 7 vrsta pripada endemitima: blavor (Pseudopodus apodus), oštroglavi gušter (Dalmtolacerta oxycephala), kraški gušter (Podarcis melisellensis), mosorski gušter (Dinarolacerta mosorensis), šareni smuk (Zamenis situla ), prugasti smuk (Elaphe quatuorelineata) i poskok (Vipera ammodytes). Na Vrmcu je konstatovano 59 vrsta ptica uglavnom gnjezdarica od čega polovina ima status stanarice u Crnoj Gori. Od ukupnog broja, šest vrsta se nalazi na dodatku I Ptičje direktive koje su od posebnog interesa za zaštitu u Evropskoj Uniji. Za 19 vrsta (u periodu između 1980 i 2011), populacioni trend u Evropi je okarakterisan kao opadajući od strane BirdLife International-a. Samo tri vrste ptica registrovane na Vrmcu nijesu zaštićene (siva vrana, svraka i sojka), dok su ostale trajno zaštićene Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta Na istraživanom području je do sada konstatovano 11 vrsta sisara. Od ukupnog broja konstatovanih vrsta, 5 vrsta se nalazi na dodatku III Bernske konvencije dok se jedna vrsta nalazi na dodatku II iste Konvencije.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 89

6. UGROŽENOST BIODIVERZITETA NA PODRUČJU VRMCA Imajući u vidu fizičko-geografski položaj Vrmca i činjenicu da su Austro-Ugarske tvrđave na poluostrvu pravljene i „maskirane“ borovim zasadima još u XIX vijeku, može se reći da je antropogeni uticaj na ovim prostorima dug i intezivan. Danas među faktorima koji ugrožavaju biodiverzitet prednjače urbanizacija, požari i invazivne vrste.

Slika 4.1. Urbanizacija uz obalu – Stoliv

Urbanizacija Među antropogenim faktorima koji značajno ugrožavaju biodiverzitet urbanizacija zauzima prvo mjesto. Urbanizacijom su posebno pogođena područja uz samu morsku obalu (Slika 4.1.), uglavnom do oko 100 mnv. Dominantna je izgradnja vikendica, prvenstveno vezana za turizam u ljetnjem periodu. Pored toga što izgradnja kuća dovodi do ireverzibilnog gubitka staništa na mjestima na kojima su kuće napravljene, što predstavlja i najopasniju posljedicu urbanizacije, ovo obično sa sobom nosi: degradaciju zemljišta u neposrednoj okolini, često sađenje ukrasnih biljaka koje su potencijalno invazivne, veći pritisak na životnu sredinu zbog većeg broja stanovništva tokom godine (otpad, kanali-

Slika 4.2. Opožarena površina na Vrmcu

zacija). Urbanizacijom su na Vrmcu najviše uništene površine pod makijom (koje inače u tipičnom obliku na Vrmcu ima malo) i submediteranskom termofilnom šikarom. Pored izgradnje vikend naselja, negativan uticaj na biodiverzitet ima i urbanizacija plaža. Većina plaža na Vrmcu je od davno urbanizovana, tako da sada i nema prirodne vegetacije na ovom tipu staništa. Požari Požari su velika prijetnja po biodiverzitet. Zbog visokih temperatura i povećanog broja stanovnika u ljetnjem periodu, po prirodi suva mediteranska vegetacija, veoma

je laka meta slučajnih ili namjerno izazvanih požara. Poslednjih desetak godina na Vrmcu je izbilo više požara (Slika 4.2.). Zbog nepristupačnosti terena požare je često veoma teško ugasiti. U požarima bude uništena vegetacija, dođe do promjene ekoloških faktora (prvenstveno sastava zemljišta) i često je potrebno i preko 15 godina da se vegetacija vrati u slično stanje u kome je bila prije požara. U ne malom broju slučajeva taj povratak je nemoguć, zato što se nakon požara vrši pošumljavanje neadekvatnim sadnicama. Najviše se koriste borovi (Pinus pinaster i Pinus halepensis), koji zakiseljavaju zemljište i istovremeno predstavljaju veoma dobru podlogu za buduće požare.

90 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Invazivne vrste Invazivne alohtone vrste prepoznate su kao jedna od najvećih prijetnji za autohtoni biodiverzitet nekog područja, na globalnom nivou. Uticaj invazivnih vrsta je ogroma, „podmukao“ i često ireverzibilan. Ove vrste dovode do poremećaja strukture u ekosistemima i često izazivaju degradaciju prirodnih staništa. U Crnoj Gori je ovaj problem posebno ozbiljan, zbog činjenice da se ne radi ništa po pitanju suzbijanja širenja ovih vrsta. Često se u mediteranskom području tropske biljke, zbog lijepih boja i neobičnih cvjetova, sade u parkovima, baštama i dvorištima. Nije rijedak slučaj da se ove vrste prošire i izvan područja gdje ih čovjek gaji. Najčešće zauzimaju ruderalna staništa, ali neke subspontano prodiru i u okolnu vegetaciju, kakav je slučaj sa pajasenom (Ailanthus altissima, i bagremom (Robinia pseudoacacia) na Vrmcu (Slika 4.3.). Ovu su „najagrasivnije“ invazivne biljne

Slika 4.4. Zarastanje travnatih površina

Slika 4.3. Alcea rosea, Ailanthus altissima i Robinia pseudoacacia

vrste na Vrmcu, ali i u cijelom mediteranskom i submediteranskom području Crne Gore. Na Vrmcu su zabilježene brojne subpopulacije kiseljaka, prvenstveno pored puta i u naseljenim mjestima. Ova vrsta se veoma brzo vegetativno razmnožava i dobro podnosi aerozagađenje. S obzirom da luči kisele materije koje inhibitorno djeluju na klijance drugog drveća, ali i na zeljastu vegetaciju, ova vrsta najčešće obrazuje monodominantne sastojine. S obzirom na navedene osobine vrste, u značajnoj mjeri remeti prirodnu strukturu vegetacije.

Od zeljastih invazivnih vrsta na prostoru Vrmca su najbrojnije: Alcea rosea (Slika 4.3.), Bidens bippinata, Conyza canadensis. Zapuštanje travnatih površina livada Mozaični predio Vrmca predstavlja prostor posebnih prirodnih vrijednosti koje je potrebno sačuvati. Travnate površine ključne su za očuvanje ovakvog tipa mozaičnog predjela i kao takve su važne za opstanak velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i očuvanje biološke raznovrsnosti. Zbog toga je potrebno poticati održavanje travnjaka

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 91

Slika 4.5. Posljedice raka kestenove kore na području Stoliva

(livada) i njihovo korišćenje na tradicionalan način kako bi se spriječilo njihovo zapuštanje i prirodna sukcesija (Slika 4.4). Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica (Murrill) Bar) na stablima pitomog kestena Cryphonectria parasitica je parazitna gljiva koja izaziva rak kore i propadanje stabala pitomog kestena (Slika 4.5). Porijeklom je iz istočne Azije, a prvi put je zabilježena 1904. g. u Njujorku (Sjeverna Amerika). U Evropi je prvi put konstatovana u Italiji, 1938 godine, a zatim je 50-ih

i 60-ih godina prošlog vijeka zahvatila površine pod kestenom na prostoru bivše Jugoslavije. Istraživanjima koja su vršena u Italiji, sa namjerom suzbijanja endotioze, došlo se do otkrića hipovirulentnog soja C. parasitica koji je na stablima kestena u znatnoj mjeri usporio širenje agresivnog soja a time i širenje bolesti. Novija istraživanja ukazala su da pravilno gazdovanje (adekvatne mjere prorede, njege i orezivanja) može dati značajne rezultate u usporavanju procesa razvoja C. parasitica.

Nelegalna odlagališta otpada Problem otpada i divljih odlagališta predstavlja prijetnju za očuvanje biološke raznovrsnosti i predione vrijednosti područja (Slika 4.6.). Ovi problemi su prisutni na Vrmcu i potrebno je poduzeti mjere s ciljem efikasnijeg uklanjanja i odvođenja otpada. Klizišta i erozioni procesi Proces kliženja je prisutan na terenima izgrađenim od vezanih neokamenjenih stijena tvrde i plastične konsistencije i nevezanih

Slika 4.6. Nelegalno odlaganje otpada na putu Gornja Lastva Sv. Ilija i u sastojini alepskog bora u blizini Tvrđave

92 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Slika 4.7. Erozioni procesi na putu Gornja Lastva - Bogdašići

krupnozrnih slabosloženih stijena. Podloga kliženju su vezane slabo okamenjene stijene flišnog kompleksa, a osnovni uzrok nastanka klizišta je povećan sadržaj podzemnih voda u nepovoljnoj inženjersko-geološkoj sredini. Raspadanjem karbonantne facije fliša stvara se nešto više gline koja dobro upija vodu i bubri, pa je procjeđivanje vode smanjeno. Takva osobina zemljišta, kao i vodonepropusna podloga, na terenu sa strmim flišnim obroncima i devastiranim biljnim pokrivačem, uslovili su intezivno oticanje površinske vode i spiranje materijala do gole podloge, odnosno eroziju (Slika 4.7). Nelegalan lov Nelegalan lov je najlošiji primjer antropogenog pritiska, koji direktno utiče na smanjenje brojnosti populacije pojedinih vrsta sisara. Tako se tokom usmenog anketiranja lovaca na ovom istraživanom području, moglo zaključiti da su lisica, vrste iz

porodice kuna i divlja svinja, česta lovina. Sječa šuma i požar na prostoru Vrmca, takođe su posljedica ljudskih aktivnosti koje dovode do degradacije terena i negativno utiču na cjelokupan biodiverzitet datog prostora. Zagađenje vode Ovdje spada zagađenje od otpadnih voda, kao i oticanje voda sa poljoprivrednih zemljišta. Saobraćajnice Intezivan saobraćaj ima za posljedicu sve veći broj stradalih životinja, naročito zmija i guštera. Migracioni putevi (gonjeni nagonom parenja i hibernacije postoje dvije migracije – proljećna i jesenja) mnogih vrsta isprsjecani su mrežom saobraćajnica.

Sječa šuma i žbunastog rastinja Sječa šume dovodi do nestajanja prirodnih staništa a time i do migracije i gubitka značajnog broja vrsta. Uznemiravanje uslijed turističke sezone Turistička sezona se poklapa sa periodom reprodukcije što predstavlja alarmantno uznemiravanje kako od turista tako i od lokalnog stanovništva. Porast turizma i rekreativnih aktivnosti, kao i razvoj infrastrukture unutar važnih staništa faune, migratornih staza i reproduktivnih centara dovodi do smanjenja brojnosti populcija. Nekontrolisano sakupljanje i ulov Nekontrolisano sakupljanje i ulov u naučne i kolekcionarske svrhe predstavlja opasnost za rijetke i ugrožene vrste.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 93

7. MJERE ZAŠTITE I UNAPRJEĐENJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI SA MOGUĆNOSTIMA ZA ODRŽIVO KORIŠĆENJE Polazeći od potrebe zaštite i očuvanja prirodne i graditeljske baštine područja kao i prisustva vrsta zaštićenih na nacionalnom i međunarodnom nivou, lokalne samouprave tj. Opština Tivat i Kotor treba da, prilikom planiranja i uređenja prostora, uzmu u obzir činjenice o značajnoj prirodnoj, predionoj i kulturnoj vrijednosti Vrmca.

• narušavanje strukture staništa i njegova destrukcija; • krčenje vegetacije i obavljanje drugih radnji na mjestima i na način koji mogu da izazovu proces erozije i klizišta; • unošenje alohtonih vrsta i novih vrsta drveća, šiblja i perena koje po konceptu i estetskim kriterijumima ne odgovaraju prostoru prirodno-kulturne baštine; Na području Vrmca treba zabraniti: • rastjerivanje, hvatanje, uznemiravanje i ubijanje svih životinjskih • radove i aktivnosti koje mogu vrsta; dovesti do narušavanja primarnih • naseljavanje alohtonih vrsta vrijednosti prirodnog staništa, životinja; populacija biljnih, životinjskih i • svaka promjena postojeće morvrsta gljiva kao i obilježja predjela; fologije terena; • promjenu namjene površina iz poljoprivrednog i šumskog u Treba dozvoliti: građevinsko zemljište; • svi radove kojima se mogu naruši- • postavljanje informativnih tabli na ti estetske i ambijentalne vrijedulaznim punktovima u cilju obavnosti prirodnog dobra i pogoršati eštavanja i prezentacije prirodnih karakteristike njegove primarne vrijednosti i edukacije posjetilaca. vrijednosti; One treba da sadrže osnovne • izvođenje hidrogeoloških radova podatke o području i njegovim osbez saglasnosti nadležne institucinovnim vrijednostima, rasporedu je i prethodno utvrđenih mjera i staza, lokaciji odmorišta, pravila uslova zaštite prirode; ponašanja posjetilaca i druge • deponovanje, skladištenje i podatke koji su u funkciji isticanodlaganje svih vrsta otpada kao i ja značaja prirodnih vrijednosti, viškova zemlje; zaštite i njegovog korišćenja. • sječa drveća i grmlja, izuzev Svojim sadržajem treba da pruže neželjnog podrasta unijetih dovoljno edukativnih informacija (invazivnih) vrsta uz prethodnu o značaju Vrmca i da olakšaju pripremu i saglasnost stručne boravak i orijentaciju u prostoru. institucije; Takođe, treba da usmeravaju pos• postavljanje (ukucavanje) tabli i jetioce na trase koje će ih odvesti drugih obaveštenja na stablima; do interesantnih vizura i eleme• uništavanje korijenovog sistema nata prostora, mjesta pogodnih za prilikom radova na uređenju pasivan odmor i različite vidove prostora; rekreacije;

• kontrolisano korišćenja prirodnih resursa - korišćenje plodova kestena i nezaštićenih vrsta gljiva i biljaka • košenje i održavanje livada i travnjaka; • uređenje pješačkih, rekreacionih staza i vidikovaca na istaknutim reljefnim pozicijama (za koje prethodi izrada idejnog rješenja); • na unaprijed utvrđenim lokacijama predvidjeti postavljanje elemenata parkovskog mobilijara (postavljanje klupa, korpi za otpatke, itd.); • uklanjanje invazivnih vrsta i postupno prevođenje u prirodne sastojine ovog područja; • naučna istraživanja, kartiranje staništa i vrsta i praćenje prirodnih procesa; • posjete u turističke, obrazovne, rekreativne i opštekulturne svrhe; • sprovođenje zaštitnih i sanacionih mjera od erozije i klizišta; • interventne mjere na zaštiti ekosistema u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti, prenamnoženja gradogenih vrsta insekata i izvale stabala; • rekreativno korišćenje (aktivni i pasivni vidovi rekreacije) u zonama predviđenim za rekreaciju i izlete; • radove na uređenju objekata tradicionalne gradnje; • Izvođenje radova na sanaciji, rekonstrukciji i revitalizaciji degradiranog prostora, na osnovu već urađenih projekata; • rekonstrukciju i dogradnju postojećih objekata koji su isključivo

94 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

u skladu sa funkcijom prostora a arhitektonsko oblikovanje ovih objekata treba da bude prilagođeno postojećem ambijentu i pejzažu. Kod rekonstrukcije starih objekata, u toku izrade projektne dokumenacije, izvršiti potpunu inventarizaciju postojećeg biljnog fonda i kompozicionih ansambala, sačuvati i uklopiti zdravo i funkcionalno zelenilo; • poljoprivrednu proizvodnju na postojećim poljoprivrednim površinama (maslinarstvo, voćarstvo, povrtarstvo, pčelarstvo i gajenje vinove loze, primjenjujući principe organske proizvodnje). Za uređene djelove područja Vrmca predviđaju se posebne mjere i aktivnosti: • revitalizacija maslinjaka, drveća i grmlja koje po svojoj biologiji (autohtone i odomaćene vrste) odgovaraju staništu područja, a koje po konceptu i estetskim kriterijumima odgovaraju zaštićenom području; • izvođenje biološko-tehničkih mjera zaštite i njege u slučajevima neophodnim za održavanje vitalnosti sastojina; • sprovođenje odgovarajućih mjera protivpožarne i protiverozione zaštite; • promovisanje zaštite u edukativne svrhe, obavljanje naučnih istraživanja, turističke posjete, rekreacija i sportske aktivnosti koje ne ugrožavaju osnovnu namjenu prirodnog dobra; • održavanje kulturnih manifestacija tradicionalnog tipa;

• osmisliti dekorativno, promotivno, funkcionalno i simbolično osvjetljavanje prostora. Radovi i aktivnosti koji su ograničeni, a ugrožavaju neku od temeljnih vrijednosti prirodnog dobra, treba zabraniti u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode. U slučaju akcidentnih situacija i u slučajevima ugrožavanja temeljnih vrijednosti i objekata na području, treba definisati posebne uslove za sanaciju. Za preduzimanje bilo kakvih radnji na prirodnom dobru a koje mogu neposredno ili posredno prouzrokovati promjenu oblika, izgleda ili osobenosti neophodno je pribaviti odobrenje nadležnog organa uprave. Svi granski i drugi planovi moraju se usaglasiti sa mjerama i uslovima zaštite prirode. Treba zabraniti upotrebu i korišćenje prirodnog dobra u svrhe koje nisu u skladu sa njegovom prirodom i značajem ili na način koji može dovesti do narušavanja svojstava prirodnog dobra. Na prostoru Vrmca mogu biti preduzimane one aktivnosti koje će doprinijeti restauraciji, revitalizaciji i ukupnom unaprjeđenju ambijenta, uz selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa u cilju očuvanja tradicionalnih vrijednosti i djelatnosti lokalnog stanovništva. Organska poljoprivreda, pčelarstvo, sakupljanje i uzgajanje ljekovitog bil-

ja se preporučuju kao vidovi održivog korišćenja prostora i resursa. Košenje livada, treba odrediti kao neophodnu mjeru zaštite staništa od zarastanja. Aktivnosti se mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnog dobra uz očuvanje prirodnih vrijednosti. Biodiverzitet Vrmca se može valorizovati i iskoristiti u poboljšavanju kvaliteta turističke ponude: –– pravljenje dvojezične (višejezične) brošure o biodiverzitetu Vrmca, uz odabrane biljne vrste (dekorativne, ljekovite, endemične) čije bi populacije bile označene na već postojećim stazama na Vrmcu. Ovo bi privuklo turiste koji su zainteresovani za biljke i prirodu, a kojih je u Evropi sve više –– pravljenje čaja sa Vrmca po starim recepturama (i ostalih proizvoda od samoniklog bilja: ulja, salate...) –– sakupljanje aromatičnog i začinskog bilja, kao što su lovor (Laurus nobilis) i mirta (Myrtus communis) –– kestenove šume su u izvjesnoj mjeri valorizovane, kroz sakupljanje koštanja i organizovanje koštanijada u Stolivu; Raznovrstan biljni i životinjski svijet ovog područja jeste veliko bogatstvo i u potrebi za valorizacijom, mora se biti veoma oprezan. Ne smiju se prekoračiti granice održivog korišćenja. Povećanje broja turista u jednom trenutku može biti povoljno sa ekonomskog aspekta, međutim, dugoročno gledano, može biti veoma opasno za prirodu i životnu sredinu uopšte.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 95

LITERATURA Agencija za zaštitu životne Sredine Crne Gore (2012): Izvještaj stanja životne sredine – Monitoring biodiverziteta za 2011.godinu. Univerzitet Crne Gore – Prirodno matematički fakultet, Podgorica. Agencija za zaštitu životne Sredine Crne Gore (2013): Izvještaj stanja životne sredine – Monitoring biodiverziteta za 2012.godinu. JU Prirodnjački Muzej Crne Gore. Podgorica. Antonijević, R., Pavić, A., Karović, J. (1969): Osnovna geološka karta SFRJ, 1:100 000, listova Kotor i Budva, K 34-50 i K 34-62, Savezni geološki zavod, Beograd. FSD Zavoda za geološka istraživanja, Podgorica. Antonijević, R., Pavić, A., Karović, J. i dr. (1973): Tumač za OGK SFRJ, 1:100 000, za listove Kotor i Budva, K 34-50 i K 34-62, Savezni geološki zavod, Beograd. FSD Zavoda za geološka istraživanja, Podgorica. Arnold, E.N. & J.A. Burton (1999): Reptiles and Amphibians of Britain and Europe. Harper Collins Publishers. Pp.272. Bas, C., Kuyper, Th. W., Noordeloos, M. E. & Vellinga, E. C., Eds (1988): Flora agaricina neerlandica. 1. – A. A. Balkema, Rotterdam, Brookfield, pp. 182. Bas, C., Kuyper, Th. W., Noordeloos, M. E. & Vellinga, E. C., Eds (1990). Flora agaricina neerlandica. 2. – A. A. Balkema, Rotterdam, Brookfield, pp. 137. Bas, C., Th. W. Kuyper, M. E. Noordeloos & E. C. Vellinga, Eds (1995): Flora agaricina neerland-

ica. 3. – A. A. Balkema, Rotterdam, Brookfield, pp. 183. Bas, C., Th. W. Kuyper, M. E. Noordeloos & E. C. Vellinga, Eds (1999): Flora agaricina neerlandica. 4. – A. A. Balkema, Rotterdam, Brookfield, pp. 189. Bernicchia, A. (2005): Polyporaceae s.l. – Fungi Europaei 10. Edizioni Candusso, pp. 808. Bernicchia, A. & Gorjón, S.P. (2010): Corticiaceae s.l. – Fungi Europaei 12. Edizioni Candusso, pp. 1008. Bilz, M., Kell, P., S., Maxted, N., Lansdown, R. (2011): European Red List of Vascular Plants. IUCN, Luxemburg: Publications Office of the European Union. Breitenbach, J. & Kränzlin, F. (1986): Pilze der Schweiz 2. – Mykologia Luzern, Luzern, pp. 416. Breitenbach, J. & Kränzlin, F. (1991): Pilze der Schweiz 3. – Mykologia Luzern, Luzern, pp. 364. Breitenbach, J. & Kränzlin, F. (1995): Pilze der Schweiz 4. – Mykologia Luzern, Luzern, pp. 371. Breitenbach, J. & Kränzlin, F. (2000): Pilze der Schweiz 5. – Mykologia Luzern, Luzern, pp. 340. Calonge, F. D. (1998): Gasteromycetes, I. Lycoperdales, Nidulariales, Phallales, Sclerodermatales, Tulostomatales. – Flora Mycologica Iberica 3. Real Jardín Botánico & J. Cramer, Madrid-Berlin-Stuttgart, pp. 271. Colinns, N.M., Collins, M., G. (1985): Threatened Swallowtails of the World: The IUCN red data book. IUCN Protected

Area Programme series. Gland, Switzerland and Cambridge. U.K. Retrieved, October 2010. Čepić, M., Božović, D. (2005): „Bokit“ crnogorskog primorja, 14. Kongres geologa Srbije i Crne Gore, Novi Sad, 2005. CD i knjiga apstrakta Ćirović Ruža (2011): Monitoring biodiverziteta Crne Gore. Prirodno-matematički fakultet & Agencija za zaštitu životne sredine. Denoël, M., G.F. Ficewtola, R. Ćirović, G. Džukić, M.L. Kalezić (2009). Ecological modelling ande paedomorphosis: a study case in Montenegrin newts. 15th European Congress of Herpetology, 28 September - 2 October, Kuşadasi, Turkey, Book of Absract, p. 129. DUP „Kavač“, Oština Tivat Džukić Georg (1995): Diverzitet vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) Jugoslavije sa pregledom vrsta od medjunarodnog značaja: 447-469. Đokić V., Cvejić J., Lješković Mitrovič S., (2010): Kulturni predio – Boka Kotorska; GTZ, Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Univerzitet Crne Gore – Arhitektonski fakultet. Erb, B. & Matheis, W. (1983): Pilzmikroskopie: Präparation und Untersuchung von Pilzen. – Frankh’sche Verlagshandlung, W. Keller & Co., Stuttgart. Frković, A. (2000): Mungos na ostrvu Mljetu. Šumarski list,11-12 (2000),693-698

96 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Gomilanović, M. i sar. (1999): Mineralne sirovine i rudarska proizvodnja u Crnoj Gori, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, FSD Zavoda za geološka istraživanja, Podgorica. Hansen, L. & Knudsen, H., Eds (1992): Nordic Macromycetes 2. Polyporales, Boletales, Agaricales, Russulales. – Nordsvamp, Copenhagen, pp. 474. Hansen, L. & Knudsen, H., Eds (1997): Nordic Macromycetes 3. Heterobasidioid, Aphyllophoroid and Gasteromycetoid Basidiomycetes. – Nordsvamp, Copenhagen, pp. 444. Hansen, L. & Knudsen, H., Eds (2000): Nordic Macromycetes Vol. 1 Ascomycetes. – Nordsvamp, Copenhagen, pp. 309. Harde, K., W:, (2000): A field guide in colour to Beetles. Polygraphia. Prague. Heilmann-Clausen, J., Verbeken, A. & Vesterholt, J. (1998): The genus Lactarius. – Fungi of Northern Europe 2. Jacob Heilmann-Clausen, Annemieke Verbeken, Jan Vesterholt & The Danish Mycological Society, Oddense, pp. 287. Heyer, W.R. et al., (1994). Measuring and monitoring biological diversity. Smithsonian Institution Press. USA. Pp.364. Higgins L.G. and Riley N.D. (1970): A field guide to the butterflies of Britain and Europe. Collins ed, London. Hoffard, W.H., Robert L. Anderson, R.L & William H.S., (1980): How to collect and prepare forest

insects, disease organisms and plant specimens for identification. USDA FOREST SERVICE Southeastern Area, State and Private Forestry 1720 Peachtree Road, N.W. Atlanta, Ga. 30309. IUCN (2001): IUCN Red List Categories and Criteria: Version 3.1. IUCN Species Survival Commission. IUCN, Gland, Switzerland. IUCN (2009): IUCN Red List of Threatened Species. Important Fungus Areas: A provisional assessment of the best sites for fungi in the United Kingdom. Plantlife, Association of British Fungus Groups, British Micological Society. Ing, B. (1993): Towards a Red List of Endangered European Macrofungi. - In: Pegler, D. (ed.): Fungi of Europe, Investigation, Recording and Conservation. The Royal Botanic Gardens, Kew. Ivanović, K. (1999): Tumač za OIGK SRJ, 1:100 000, za listove Kotor i Budva, K 34-50 i K 34-62. Izdanje Savezno ministarstvo za privredu, Beograd. FSD Zavoda za geološka istraživanja, Podgorica. Janković, M. (1966): Lauro-Castanetum sativae M. Jank., nova termofilna i eumediteranska zajednica pitomog kestena i lovora u Boki kotorskoj. - Arhiv bioloških nauka 18 (1): 9p-10p. Jovanović, B. (1991): Dendrologija. Beograd, Naučna knjiga. Karaman, V. (1994): Problemi zaštite podgorine Lovćena (osvrt na poluostrvo Vrmac). Nacionalni park „Lovćen“ – prirodna i kulturna dobra. Crnogorska

akademija nauka i umjetnosti, pp. 199-203. Karaman, V. (1997): Flora istočnog dela Bokokotorskog zaliva, Magistarski rad, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 1 - 185, rukopis Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Sl. list RCG br. 76/06 Karaman, M.G.(2004): Checklist of known species of ants (Hymenoptera, Formicidae) in the fauna of Montenegro. Natura Montenegrina, Podgorica, 3, 2004, 83-92 Kasom, G. (2004): The contribution to the study of macromycetes of Montenegro. – Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Podgorici, 27-28: 19-32. Podgorica. Kasom, G. & Miličković, N. (2010): Protected species of macrofungi in Montenegro. – Natura montenegrina, 9(2): 195-203. Podgorica. Kasom, G. & Ćetković, I. (2011): Material for the Red book of fungi of Montenegro. – Naučni skup sa međunarodnim učešćem. Zaštita prirode u XXI vijeku. Zbornik referata, rezimea referata i poster prezentacija (knjiga broj 2): 585-590, 20-23. septembar 2011 Žabljak, Crna Gora. Zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Kulfan, M., Degma, P., Kalivoda, H. (1995): Lepidoptera of different grassland types across the Morava floodplain. Journal of research on the Lepidoptera 34. Retrived, October 2010.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 97

Ladurner, H. & Simonini, G. (2003): Xerocomus s.l. – Fungi Europaei 8. Edizioni Candusso, pp. 527. Lazarević, J., Perić, O. & Perić, B. (2006): Phellinus torulosus as decay fungus on evergreen broadleaves in Montenegro. – Mycologia Montenegrina 9: 2533, Mikološko društvo Crne Gore i Crnogorski mikološki centar, Podgorica. Lelo,S.(2007): Mungos, Herpestes auropunctatus Hadgson, 1836. (Mammalia: Carnivora), u Bosni i Hercegovini. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine,3, 52-57 LSL „Vrmac“, Opština Tivat Mathieu Denoel, Gentile Francesco Ficetola, Ruža Ćirović, Dejan Radović, Georg Džukić, Miloš Kalezić, Tanja Vukov (2009): A multi-scale approach to facultative paedomorphosis of European newts (Salamandridae) in the montenegrin karst: Distribution pattern, environmental variables and conservation. Biological conservation 142 (2009): 509-517. Mihajlović, LJ. (2008): Šumarska entomologija. Univerzitetski udžbenik. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Moser, M. (1983): Die Röhrlinge und Blätterpilze (Polyporales, Boletales, Agaricales, Russulales). – Kleine Kryptogamenflora IIb/2. Gustav Fischer, Stuttgart - New York, pp. 533. Nacionalna inventura šuma - (2012): Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore u saradnji sa Savjetničkim

timom za Nacionalnu inventuru šuma Crne Gore u ime LUX-DEVELOPMENT S.A., Luksemburg – Završni izvještaj. Pajović, M. i sar. (1992): Elaborat o izvršenim osnovnim istraživanjima roćnaca u lokalnosti Vrdola (na Vrmcu) sa proračunom rezervi, FSD Zavoda za geološka istraživanja, Podgorica. Pajović, M. (1999): Metalogenetska karta Crne Gore, 1:200.000, Posebna izdanja Geološkog glasnika, Knj. XVI, Republički zavod za geološka istraživanja, Podgorica. Pajović, M., Radusinović, S. (2010): Mineralne sirovine Crne Gore. Crna Gora u XXI stoljeću u eri kompetitivnosti; Životna sredina i održivi razvoj, Posebna izdanja, Knj. 72, Sv 2; Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica. Pantocsek, J. (1874): Adnotationes ad Floram et Faunam Hercegovinae, Crnogorae et Dalmatiae. – Verh. Verein. Naturk., Presburg, 2: 1 – 143. Perić, B. & Perić, O. (1996): Makromicete Crne Gore (8. prilog proučavanju makromiceta Crne Gore). – Poljoprivreda i šumarstvo 42(1-4): 69-84. Biotehnički institut, Podgorica. Perić, B. & Perić, O. (1997): Diverzitet makromiceta u Crnoj Gori. –Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka 11: 45-142, Crnogorska Akademija Nauka i Umjetnosti (CANU), Podgorica. Perić, B. & Perić, O. (1998): Les macromycètes du Monténégro (Cinq espèces nouvelles dans le

région du Monténégro). – Mycologia Montenegrina 1(1): 37-47, Mikološko društvo Crne Gore, Podgorica. Perić, B. (1999): 12 espèces de la subdivision des Ascomycotina, nouvelles pour le Monténégro. – Mycologia Montenegrina 2(1): 3360, Mikološko društvo Crne Gore, Podgorica. Perić, B., Perić, O. & Perić, I. (2000): Prilog proučavanju makromicete Crne Gore. – Mycologia Montenegrina 3(1): 149-165, Mikološko društvo Crne Gore, Podgorica. Perić, B. & Perić, O. (2004): Preliminarna Crvena lista makromiceta Crne Gore - 2°. – Mycologia Montenegrina 7: 7-33, Mikološko društvo Crne Gore i Crnogorski mikološki centar, Podgorica. Petrić, I. (2004): Zoo vodič. Ekološko društvo „Endemit“ , Beograd Petrović, D., Stešević, D., Vuksanović, S. (2008): Material for the Red Book of the flora of Montenegro. Natura Montenegrina, 7 (2): 605 – 631. Petrović, D. (2009): Important plant area country reports – Montenegro. In: Radford, E., Odé, B. (eds) Conserving Important Plants Area: Investing in the green gold of South East Europe, 55 – 62. Petrović, D., Stešević, D. (2011): Materials for the Red Book of vaskular flora of Montenegro (second contribution). Biologica Nyssana 1 (1-2): 27 – 34. Pulević, V. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori Crne Gore. Polj. Šum. 12 (3): 81 – 97, Titograd.

98 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Pulević, V. (2006): Botaničari i Crna Gora. Prirodnjački muzej Crne Gore, posebna izdanja, knj. 2, 458 pp, Podgorica. Radulović, M. (2000): Hidrogeologija karsta Crne Gore. Posebna izdanja Geološkog glasnika, Knj. XVIII, Republički zavod za geološka istraživanja, Podgorica. PUP Opštine Tivat Republički zavod za zaštitu prirode Podgorica (2000): Program za ustanovljavanje i kategorizaciju lovišta u Crnoj Gori. Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Službeni list RCG”, br. 76/06). Roganović, D. (2012): Contribution to knowledge of Downy Oak (Quercus pubescens Willd.) Entomofauna in Montenegro. Agriculture & Forestry, Vol. 58. Issue 1: 41-52, 2012, Podgorica Roganović, D. (2014): In: Studija Zaštite.Predlog za stavljanje pod zaštitu kao zaštićenog prirodnog dobra: Predio izuzetnih odlika „Savinska Dubrava“. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Herceg Novi – Podgorica. Sarić, M. (1989): Lekovite biljke SR Srbije. Srpska Akademija Nauka i Umetnosti, posebna izdanja, 65: 1 – 640. Seufert, W., Grosser., N. (1996): A population ecological Study of Chazara briseis (Lepidoptera, Satyrinae). The GeoJournal Lybrary. Volume 35.

Šilić, Č. (1984): Endemične biljke. – Priroda Jugoslavije 4, “Svjetlost”, OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. Tommasini, M. (1835): Botanische Wanderungen im Kreise von Cattaro. – Flora (Regensb.) 2: 1 – 59. Van Swaay, C., Cuttelod, A., Collins, S., Maes, D., Lopez Munguira, M., Šašić, M., Settele, J., Verovnik, R., Verstrael, T., Warren, M., Wiemers, M. and Wynhof, I. (2010): European Red List of Butterfies. Luxembourg: Publications Office of the European Union. Visiani, R. (1842): Florae dalmaticae I. Lipsiae. Visiani, R. (1847): Florae dalmaticae II. Lipsiae. Visiani, R. (1850-1852): Florae dalmaticae III. Lipsiae. Visiani, R. (1872): Florae dalmaticae supplementum. Mem. Inst. Veneto 16: 1-189. Visiani, R. (1877): Florae dalmaticae supplementum alterum, adjectis plantis in Bosnia, Hercegovina et Montenegro crescentibus. Pars I. Mem. Inst. Veneto 16: 1-189. Visiani, R. (1882): Florae dalmaticae supplementum alterum, adjectis plantis in Bosnia, Hercegovina et Montenegro crescentibus. Pars II. Mem. Inst. Veneto 16: 1-189. Vitali, D., Vedrina-Dragojević, I., Jašić, M. (2010): Nutritivna kvaliteta i ljekovita svojstva planike (Arbutus unedo). Međunarodna konferencija “Prirodom do zdravlja”, Bosna i Hercegovina.

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 99

Lista postojećih izvorišta i potoka na brdu Vrmac MZ Lepetane 1. I zvor Draževica – Lepetane–Krpus, ispod Kamene Glave izvor zidan kamenom kružnog oblika – slično bistjerni, nepokriveno. Ne presušuje tokom ljeta, koristi se povremeno, 2. Izvor u Verigama – kod crkve Gospe od Oriza,ispod magistrale, nekada zidan kamenom, u ruiniranom stanju, ne koristi se, 3. Izvor Točak – na potezu Draževica-Gornja Lastva, kaptiran (kao bunar), ima preliv, ne presušuje. -MZ Lastva–Seljanovo 1. Pasiglav, Pasiglav, skup više neimenovanih izvorišta sa sporadičnim pojavljivanjem 2. Brkova voda, Pasiglav, izvor označen kamenom kroz koji protiče voda, 3. Vrba, Pasiglav, nezidan izvor, 4. Ubo, Pasiglav, zidan kamenom, ima korito i jedan lijevak, 5. Ljubov Rid, Gornja Lastva, zidan kao bunar oko 1m3, ne presušuje, 6. Šćepanje selo, Gornja Lastva, kaptiran, zidani rezervoar, ima jednu česmu, 7. Velja voda, između Gornje Lastve i Orašja, nezidan-nekaprtiran 8. Rada voda, od Orašja putem ka Većem Brdu, nezidan-nekaptiran 9. Potoke, starim putem od crkve u Gornjoj Lastvi do asvaltnog puta,kaptiran rezervoarom cca 30 m 3, 10. Košarice, od spomenika u Bogdašićima prema Kostajnici-Popovoj Glavi (oko 500 m), nezidan nekaptiran, 11. Đurin potok, od Žutog Pijeska do Tomičića,serija izvora povremenog karaktera, 12. Smokovlje, sliv potoka na potezu od Pasiglava ka potoku Seljanovo,serija izvora povremenog karaktera, 13. Bistjerna, na koti 765 Sv.Ilija,zidana u vrijeme Austro–Ugarske,kapaciteta oko 1500m3. MZ Gradiošnica 1. B ožinovića voda, Mrčevac, izvor zidan kamenom, ima kaptažu dim.3x3x1.5m, ima dva izlaza, preliv i česma.Minimum kapaciteta je 5-10 l/minuti. Postoji mogućnost povećanja kapaciteta izvorišta sanacijom izvorišta i dovodnog kanala (zadnja sanacija je izvršena 1950 godine). Izvor koristi 7 domaćinstava za stalnu upotrebu uz ostale povremene korisnike. 2. G rdanja, Mrčevac, preko puta stare kuće Matijevića,izvor zidan kamenom, ima jedan preliv, nema kaptažu.Minimum kapaciteta je 1-5 l/min. 3. Zverača, Brkani-Bogdašići, izvor ozidan kamenom,kaptaža – metalni rezervoar oko 2m3. Minimum kapaciteta 1-5 l/min. 4. Markovići, izvor zidan kamenom ,nema kaptaže,kapaciteta 1-5 l/minuti. 5. T rstenik I i – Bogdašići, oko 250 m od crkve Sv. Petra u Bogdašićima, izvor zidan kamenom, kaptaža – metalni rezervoar, oko 2m3. Minimum kapaciteta 5-10 l/min. Iz metalnog rezervoara postoji cjevovod koji vodi do betonskog rezervoara kapaciteta 20 – 30 m3, na oko 100 m od crkve. Izvor, preko kaptaža koristi 15 domaćinstava. 6. T rstenik II-Bogdašići ,oko 150 m od crkve Sv. Petra ,izvor ima betonsku kaptažu cca 15 m3. Minimum kapaciteta 1-5 l / min. Ne koristi se. 7. Mušnica I – Bogdašići–Janovići, izvor i kaptaža su od kamena, cca 30 m3, Presušuje ljeti, koristi ga 15 domaćinstava. 8. Mušnica II – Bogdašići, nezidan, nekaptiran, presušuje u ljetnom periodu.

100 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

REGISTAR VODOTOKA KO Lepetane: Potok Tusovina Redni broj

Naziv potoka

Broj kat. parcele

Površina i dužina toka

Potes-opis

Pravo

Pored stare austrijske tvrđave

Svojina 1/1 Opština Tivat karta broj 1

Pored stare austrijske tvrđave

Svojina 1/1 Opština Tivat karta broj 1

Starina

Svojina 1/1 Opština Tivat karta broj 2

Potok

tokom kroz parcelu 524

Potok

tokom kroz parcelu 521/1

Potok

Potok Tusovina

sa tokom od parcele 521/10,521/8 do puta 103,pa kroz parcelu 102 kroz put 103,nema broja

663m

Potok Rindovo

sa tokom kroz potes Rindovo nema broja.

1275m

Rindovo

Kovačev potok

285 i 672

2193 m² i 1850 m²

Donji Ilići

Svojina 1/1 Opština Tivat karta broj 5

Potok

386

Pavlovina

Svojina 1/1 Opština Tivat karta broj 6

Potok

369

Luka

Svojina 1/1 Opština Tivat karta broj 7

503 m

91 m² 135m

69 m² 315m

201m

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 101

KO Donja Lastva Redni broj

Naziv potoka

Broj kat. parcele

Potok

Površina i dužina toka 157 m² 76m 139 m² 97m

Potes-opis Donja Lastva,Opatovo

Svojina 1/1 Opština Tivat karta br.1

Donja Lastva

Svojina 1/1 Opština Tivat karta br.2

Donja Lastvaformira ga veći broj manjih ukupno7868 m² potoka od kojih:potok 1346m Osojak,potok Lazina I dr. 6120 i 1748

Potok Seljanovo

737 i 837

1328 m² 4.

Potok

827/13

301m+229m u G.Lastva

Pravo

Svojina 1/1 Opština Tivat karta br.3

Donja Lastva

Svojina 1/1 Opština Tivat karta br.4

Potes-opis

Pravo

KO Gornja Lastva Redni broj 1.

Naziv potoka

Potok Lazina

Potok Osojak

Broj kat. parcele

2019

1916

Površina i dužina toka 4 551 m² 555m

14 685 m² 1759m

Velikaformira potok Seljanovo

Svojina 1/1 Opština Tivat karta br.1

Potok,u njegov tok ulivaju se tri manja Svojina 1/1 potoka kroz Opština Tivat parcele 1532 karta br.2 –koji formiraju potok Seljanovo

102 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

KO Bogdašići Redni broj 1.

Naziv potoka

Potok

Broj kat. parcele 898

Potok Gradiošnica

1295

Tusov potok

1054

Potok

1272

Površina i dužina toka 581 m² 316m

17 519 m² 2202m

2 214 m² 454m

228 m²

Potes-opis

Pravo

Dražino

Svojina1/1 Opština Tivat karta br.1

Biskupi - formira ga veći broj potoka: Pudravica, Grdanja, Tusov potok i drugi manji potoci

Svojina1/1 Opština Tivat karta br.2

Tusovina

Svojina1/1 Opština Tivat karta br.3

Petkovići manji potok ulivom u potok Gradiošnica

Svojina1/1 Opština Tivat karta br.2

Grafički dio Grafički prilog 1: Granice svjetske prirodne i kulturne baštine – UNESCO Grafički prilog 2: Transekti sa tačakama (koordinatama) istraživanih grupa na Vrmcu (tačke na kojima su obavljeni fitocenološki snimci; transekti (tačke) istraživanja gljiva, insekata, vodozemaca i gmizavaca, ptica i sisara Grafički prilog 3: Geološka karta područja Vrmca Grafički prilog 4: Tipovi zemljišta Grafički prilog 5: Pregled šumskih, poljoprivrednih i drugih površina na području Vrmca Grafički prilog 6: Podaci NIŠ-a za područje Vrmca

104 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

GrafiÄ?ki prilog 1

Granice Svjetske prirodne i kulturne baĹĄtine - UNESCO

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 105

Grafički prilog 2

Transekti na kojima su obavljena istraživanja

106 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Grafički prilog 3

Geološka karta područja Vrmca

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 107

Grafički prilog 4

Tipovi zemljišta

108 Studija prirodnih vrijednosti Vrmca

Grafički prilog 5

Pregled šumskih, poljoprivrednih i drugih površina na području Vrmca

Studija realizovana u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja” 109

Grafički prilog 6

Podaci NIŠ-a za područje Vrmca

Ideja projekta Baština-pokretač razvoja je bila da se pokaže kako se prirodne vrijednosti i kulturno nasljeđe mogu štititi kao dio kulturnog pejzaža i, u isto vrijeme, biti pokretači razvoja jednog područja. Projekat je realizovan u okviru Programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Crne Gore, u sklopu komponente II Instrumenta za pretpristupnu pomoć EU (IPA). U Crnoj Gori, okosnica aktivnosti projekta bilo je područje Vrmca. Brdo Vrmac je poluostrvo koje dijeli Kotorski i Tivatski zaliv, a čijom teritorijom administrativno upravljaju Opštine Tivat i Kotor. Dio Vrmca koji pripada Opštini Kotor ujedno je i dio zaštićenog Prirodnog i kulturno-istorijskog područija Kotora upisanog na UNESCO-vu listu Svjetske baštine. Prostornim planom opštine Kotor iz 1987. godine područje Vrmca predviđeno je kao regionalni park prirode, a dio Vrmca koji pripada opštini Tivat definisan je Prostorno-urbanističkim planom Tivta iz 2010. godine kao park prirode. Imajući u vidu izuzetne prirodne vrijednosti i bogatstvo materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrmca, ovaj prostor je odabran kao pilot područje za primjenu znanja stečenih kroz aktivnosti projekta Baština-pokretač razvoja. Krajnji cilj je bio da se ispitaju modeli valorizacije koja neće biti u konfliktu sa zaštitom kulturnog pejzaža područja. Kao osnov za valorizaciju Vrmca sprovedena su različita istraživanja, obrađena u vidu sljedećih studija: • Vrmac kako ga vide građani-ke (sociološka studija) • Studija prirodnih vrijednosti Vrmca • Studija kulturne baštine Vrmca • Studija kulturnog pejzaža Vrmca • Studija ekonomske valorizacije Vrmca Osim toga, urađena je i komparativna analiza crnogorskog i evropskog zakonodavstva u oblastima zaštite prirodne i kulturne baštine. Sve studije, kao i ostale aktivnosti projekta Baština-pokretač razvoja, tretirale su prostor Vrmca u njegovoj ukupnosti, integralno, bez obzira na međuopštinsku administrativnu podjelu. Vjerujemo da će ovaj materijal doprinijeti adekvatnoj zaštiti, planiranju i upravljanju područjem Vrmca, a takođe poslužiti i kao model za valorizaciju drugih vrijednih kulturnih pejzaža.