WHAT IS
EUROPE? RATNI OBRED
Po motivima Lászla Végela Režija: András Urbán Igraju: Benjamin Bajramović, Amar Čustović, Dženana Džanić, Mirna Kreso, Sanin Milavić, Vedrana Seksan Dramaturgija: Bojana Vidosavljević Kompozicija: Irena Popović Scenografija: András Urbán Kostimografija: Lejla Hodžić Asistent režije: Zulfikar Filandra Asistentica scenografije: Jasmina Koluh Grafički dizajn: Bojan Mustur Fotografija: Velija Hasanbegović Organizacija i izvršna produkcija: Ira Isović, Belma Jusufović, Aida Mujković Odnosi s javnošću: Una Bejtović, Emir Muhamedagić Protokol i event menadžerica: Dajana Gurda Producent: Dino Mustafić Inspicijent: Nihad Kapić Svjetlo: Ognjen Martinović, Moamer Šaković Ton: Momo Lađević Garderoba: Džafer Musabegović Dekorateri: Ahmed Hožbo, Senad Zornić Rekvizita: Medina Begović
WHAT IS EUROPE? Evropa je utopija. Uz njeno ime vežemo kulturne, istorijske, humanističke vrijednosti, vladavinu prava i zakona, poštivanje kvaliteta ljudskog života i njegove važnosti. Put prema Evropi je zamišljeni put u bolje sutra i sretniju budućnost. No, slike budućnosti nema. Evropska stvarnost zapravo jeste nešto drugo, ali ona nas ne zanima. Iako Evropljani, unutar geografsko-kulturoloških identiteta, ostajemo izvan političko-ideoloških granica Evrope, koje zapravo čine Evropsku uniju. Kao oni koji ne zadovoljavaju standarde, koji ne ispunjavaju uslove, te ne odgovaraju karakteristikama, Evropu gledamo iz donjeg ugla, kao čežnju kojoj težimo. Uprkos tome, skloni smo Evropu sagledavati kao predmet kritičnosti – postajemo oštriji prema Evropi nego prema nama samima. U isto vrijeme želimo postati punopravni dio Evrope, ali ne težimo dovoljno ka tome da mijenjamo okolnosti u sopstvenoj okolini. Čežnja za pristupanjem Evropi i življenjem po njenim standardima tako prestaje biti promjena situacije u vlastitoj državi, već lični, čarobni put svakog pojedinca ka životu u jednoj od zemalja Evropske unije. Ali, bilo bi još bolje da nas Evropa porazi, uredi, to jest – uništi. Mi hoćemo biti spašeni. Dok sa sebe pokušavamo sastrugati i posljednje ostatke jugoslovenskog identiteta, zaboravljamo na generaciju koja još uvijek nije naplatila račun raspada Jugoslavije, a koja je gubitkom Jugoslavije ostala bez svoje domovine i vlastitog identiteta. Isto tako, zaboravljamo na one koji su našli svoj dom u novim, nacionalnim, nacionalističkim državama. Oni su raspadom Jugoslavije samo otišli svojim kućama. Mlada generacija, rođena mahom u ratnim godinama, sada dostiže svoje političko punoljetstvo. Postjugoslovenska nova generacija, u potrazi za vlastitim identitetom, u gnjevu hrli ka nacionalizmu kao prema vjerskoj sekti, ostajući u položaju besmisla. Nema oprosta istoriji. 4
Razbila se slika sigurnog potrošačkog društva. Val izbjeglica dovodi u pitanje vrijednosti na kojima su se evropska politika, kultura i način života zasnivali. Islam je sve popularniji. Naravno, ni hrišćani ne daju svoje. Država kao sekularna cjelina je uzdrmana. No, nemojmo zaboraviti na novac. Banke će svakako učiniti svoje. Ljevica i liberali, otvoreno društvo, na kraju krajeva, licemjerno toleriše da novokomponovani desničarski tradicionalizam odradi posao. Ali, i tlačitelj traži svoja ljudska prava. Vjera svuda uzima svoj danak. Iz pozicije autsajdera sa rubnih područja, neki od nas se potajno raduju da će sve promjene koje se odvijaju na globalnom planu dovesti do raspada Evropske unije, baš kao što su krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća dovele do raspada Jugoslavije. Evropa se neće raspasti. Možda će se transformisati i artikulisati na novi način, sa novim vrijednostima koje neće nužno biti pozitivne. Naseljavanje Evrope od “neevropljana” desnica tumači kao napad na evropski identitet. Strah i radikalne akcije, teror i odbrana. Želja za integracijom je upitna, kao i mogućnost te zajednice. Pravila su jasna. Ako si ovdje, živiš po našim zakonima. Pravila su nejasna. Nema integracije. Postoji samo asimilacija ili poraz. Život se mijenja... Svijet također. Predstava je rađena, kako po motivima iz tri eseja Lászla Végela objavljenih pod zajedničkim naslovom “Priče iz donjih predela”, tako i na vježbama, tekstovima, te improvizacijama koji su sami glumci i glumice osmislili unutar teatarskog procesa. Pozorište je prije svega način zabave. Saznanja o sebi samima. What is Europe je pitanje. What is Europe je odgovor. Nema konačne pobjede. Nepokopani leš Jugoslavije zuri u nas, pripadnike barbarikuma sa rubnih područja. András Urbán i Bojana Vidosavljević WHAT IS EUROPE?
RATNI OBRED
5
BENJAMIN
BAJRAMOVIC 6
WHAT IS EUROPE?
AMAR
CUSTOVIC RATNI OBRED
7
DŽENANA
DŽANIC 8
WHAT IS EUROPE?
MIRNA
KRESO RATNI OBRED
9
“Srednjoistočni Evropljani su, polagano, u svojoj slobodi, izgubili identitet. Uspomena na njega ponekad izbije iz najdublje utrobe, ali moramo je zatajiti, ili se praviti kao da je reč o bezazlenoj turističkoj atrakciji. Njujorškoj, londonskoj, berlinskoj i pariskoj gospodi ponekad se dopadnu naše balkanske egzotičnosti, rado će pogledati poneku numeru, neki Kusturičin film, na primer. Pariske dame u tim prilikama tiho vrisnu, ah, kako je samo čudesan, egzotičan ovaj svet. Da bismo im ugodili, stavljamo na svoja lica balkansku masku, ratničkim bojama ukrašenu kopiju našeg pravog lica, i izvodimo im igrokaz balkanske istorije. Sve je to, međutim, samo koketovanje, puka zabava, zadovoljavanje nostalgije salonskih globalista za folklorom. Na njihov zahtev ponekad im serviramo nešto i od toga. Bolje da tapšu takvim stvarima, nego da zaviruju šta se dešava u stvarnosti. Nije trebalo dugo čekati pa da se umesto imaginarne Srednje Evrope i Balkana pojavi pravo lice, ono koje smo prvobitno najradije prikrivali. Lice koje rečito govori o tome da nacije i države sumnjičavo ili neprijateljski odmeravaju jedni druge, dok iz njih elementarnom snagom izbija nacionalizam i populizam. Ovo podneblje se s takvom žestinom okrenulo udesno da su ga zabolela krsta, jer je naumilo da se smesti desnije i od Zapada.
stigosmo do najteže etape puta, na kojoj smo se suočili sa samima sobom. Žmirkavo zurimo u ogledalo, u odraz sopstvenog lika. Tapkamo u mestu, ne borimo se više ni protiv komunističke diktature, niti za slobodu. Slobodni smo – priznajemo s izvesnom srednjoistočnoevropskom ironijom, pošto znamo da je i naša sloboda tek svojevrsna maska. Neka živi sloboda koja ne vredi ništa! Neka živi sloboda, dole jednakost! Dole jednakost, dole bratstvo! Stenjemo pod teretom slobode. Zlopatimo se pod slobodom. Cvilimo, ali zato i nadalje laganim plesnim koracima serviramo espreso u velikom srednjoistočnoevropskom kafeu, kao moj zemljak u tršćanskom San Marku. Srednja Evropa i Balkan su se otarasili svojih okova, a zajedno s njima izgubili su i svoju sudbinu.” László Végel Ispaštanje, Priče iz donjih predela Prijevod Arpad Vicko
Sloboda nas je razotkrila, ogolila. Ono drugo lice, skriveno iza crta prilagođenih maski, ono lice, dakle, koje je komunizam silom, diktatorskim metodama prikrio, naše iluzije i ideali su našminkali zamišljenom Srednjom Evropom. Srednjoevropski san, onaj koji su prosanjali Kundera, Konrad i Magris, najednom se raspršio. Raspršile su se i iluzije. Ispostavilo se da smo samo falsifikovali sopstvene biografije, inače, sve je ostalo po starom. Očevi su se odrekli svoje prošlosti, sinovi su se pak odrekli očeva. I sad tapkamo u mestu sa svojim izgubljenim iluzijama. Više se odgovornost ne može svaliti ni na socijalizam koji u mukama odumire, niti na sovjetsku imperiju koja je navodno otela Srednju Evropu. Osvanula je sloboda, 10
WHAT IS EUROPE?
RATNI OBRED
11
SANIN
MILAVIC 12
WHAT IS EUROPE?
VEDRANA
SEKSAN RATNI OBRED
13
HVALA BOGU ŠTO NISAM CRNAC I AM A NEGRO, I AM A EUROPEAN NEGRO! Ja sam crnac koji ti uzima socijalu, Ja sam crnac koji ti otima posao, Ja sam crnac koji se množi po tebi dok u tebi raste bijela kuga. Ja sam crnac koji ti rasparčava drogu, Ja sam crnac koji krijumčari oružje, Ja sam crnac koji prodaje organe, Ja sam crnac koji džepari po Alexanderplatzu. Ja sam crnac koji šverca, Ja sam crnac koji gradi džamije, Ja sam crnac koji postavlja bombe. Ja sam crnac... Ja sam bomba! Ja sam komunista, Ja ću biti jednak prema svima, Ja sam armija pedera, Ja neću finansirati ratove, Ja neću eksploatisati druge, Ja ću ti srušiti banke i monetarni sistem! Ja sam bomba! 14
Jebat ću mater tvojim neonacistima, Jebat ću mater tvojim liberalnim licemjerima, Jebat ću mater nevladinim organizacijama I tvojim čuvarima žica i granica! Jebem ti demokratiju, Jebem ti Sveto Rimsko Carstvo, Jebem ti šerijat, Jebem ti naftu, jebem ti benzin, jebem ti gas! Jebem ti neutralnost, Jebem ti EUFOR, Jebem ti monarhiju i kraljevsku porodicu, Jebem ti srušeni berlinski zid i mirovne pregovore, Jebem ti sporazume o stabilizaciji i pridruživanju! EVROPA JE MOJA! CRNA I PONOSNA!
WHAT IS EUROPE?
WHAT IS THE END OF THE STORY? I’m from Yugoslavia, but I’m not a Serb. I’m not a Croat. I’m not a Bosnian. I’m not Macedonian. I’m not Slovenian. I’m not Montenegrian. We bite each other. Yes, difference, but we are all the same. No politics. I’ve got another story. I live in Yugoslavia. Our cusine is great. It’s a very nice, beautiful country, Nice cities, streets, village, horizon, sea, wood, spade. What happens at the end of the story? Nema više riječi, nestaje freedom, iščezava liberty, kill, killer, bucher, nestaje sve u magli... Future? Yes, we owe you. Yes, we are very thankful we fought tooth and nail! Kunemo se da ćemo se pročistiti, RATNI OBRED
nemamo druge utopije osim zapadne, No more utopia! Pred našim očima ne lebde nikakve vizije, mi hrlimo u budućnost! Yes, future, yes, future! Kakav komunizam, we hate communism! We hate socialism, no more utopia, no more! We fight for freedom, That’s our mission. No politics, no minority politics. No time for Balkan, no time for Middle Europe. Human rights, yes, we need it, courses and seminars about human rights, charitable actions, pokajanje i opraštanje. yes, shopping, clothing, shopping, clothing... Give me some more whisky! No more Yugoslavia, never. We made up whole Yugoslavia, don’t you remember? It never existed. Never! 15
SCENA MESS Scena MESS je produkcijski segment J.U. MES - Međunarodnog teatarskog festivala. Nakon desetina produkcija i koprodukcija od 1993. godine do 2014. godine, djelovanje J.U. MES ozvaničeno je i kao teatarsko, a ne samo festivalsko. MESS je producirao te učestvovao u koprodukcijama kao teatar u 75 predstava. U tom procesu sarađivao je sa 59 pozorišnih kuća i kompanija iz 12 zemalja svijeta. MESS je u regiji, između ostalih, realizirao predstave u saradnji sa Jugoslovenskim dramskim pozorištem i BITEF teatrom iz Beograda, Crnogorskim narodnim pozorištem iz Podgorice i Grad teatrom Budva, &TD teatrom iz Zagreba, Hrvatskim narodnim kazalištem Ivan pl. Zajc iz Rijeke, Zagrebačkim kazalištem mladih, festivalom Ex Ponto iz Ljubljane i Malim dramskim teatrom iz Bitole. Na širem međunarodnom planu, MESS je sarađivao sa nekim od najznačajnijih svjetskih pozorišta poput: Glob Theatre iz Bordoa, Teatro Corte Sconta iz Milana, De Brakke Grond iz Amsterdama, te Schaubühne am Lehniner Platz iz Berlina. U produkcijama i koprodukcijama MESS-a učešće je uzelo 336 glumaca, a režiralo 43 reditelja. Scena MESS je zamišljena kao prostor pozorišne slobode. Zamišljena je kao mjesto gdje umjetnici/e mogu da istražuju nove forme, da propituju i dekonstruišu književnu klasiku, stvaraju tekstove ili rade praizvedbe, kreiraju autorske projekte. Možda, prije svega toga, zamišljena je kao prostor gdje mogu da rizikuju, jer duboko vjerujemo da se umjetnost ne može razvijati ako pred sebe ne stavljamo izazove i ne ulazimo u nepoznate i neistražene sfere. To znači da će rezultati biti nepredvidivi i različiti, ali nikada nezanimljivi ili površni.
i umjetnica, čime se omogućava fluidnost, dinamika i inovacija i podstiče razvoj bh. teatra. Kada se osnovala Scena MESS, bila je zamišljena kao utopijski projekat. Novo pozorište u Sarajevu. Nakon godinu dana, Scena MESS ima svoj mjesečni repertoar, deset živućih predstava i nove projekte u planu za 2016. godinu. Koprodukcije su model po kojem J.U. MES funkcionira, jer predstavljaju kreativnu razmjenu između sredina i država i uveliko doprinose razvoju kulture. Samo u 2015. godini koprodukcijski partneri J.U. MES su Zagrebačko kazalište mladih iz Zagreba, Hrvatske, BITEF Teatar iz Beograda, Srbija, Hrvatsko narodno kazalište Mostar, BiH, Narodno pozorište Republike Srpske, Banja Luka, BiH, Bosansko narodno pozorište Zenica, BiH, Heartefakt Fond, Beograd, Srbija, Grad teatar Budva, Crna Gora, Teatar Ulysses, Brijuni, Hrvatska, Sarajevski ratni teatar, Sarajevo, BiH, Kamerni teatar 55, Sarajevo, BiH, Hrvatsko narodno kazalište Rijeka, Hrvatska. Predstave Scene MESS su višestruko nagrađivane na bh. teatrskim festivalima, regionalnim i internacionalnim. Scena MESS do sada egzistira u brojnim teatarskim prostorima, jer su nam kolege/ ice iz bh. teatarskih kuća otvorile svoja vrata. Plan Scene MESS u budućnosti je, također, ugostiti kolege/ice iz drugih pozorišnih kuća u prostoru Scene MESS, stvoriti sjecište regionalnih i internacionalnih saradnji u Sarajevu, mjesto koje diše različitošću, bogatstvom drugosti.
Cilj Scene MESS je kreiranje uslova u kojima su umjetnički timovi, koji stvaraju predstave, sastavljeni prema zajedničkom senzibilitetu. Scena MESS nema stalni glumački ansambl. Scena MESS nema stalni autorski tim. Svaka predstava okuplja novi tim umjetnika 16
WHAT IS EUROPE?
RATNI OBRED
17
Bosna i Hercegovina Ministarstvo odbrane Министарство одбране Ministry of Defense
AV SY ST E M S
Posebno se zahvajujemo Dariju Bevandi, Nikoli Blagojeviću, Jusufu Brkiću, Rikardu Druškiću, Dini Hašimbegoviću, Iskri Leko, Adnanu Oruču, Dini Osmiću, Sabini Šabić, Sarajevskom ratnom teatru i Veterinarskoj stanici Sarajevo, te svim pripadnicima i pripadnicama Oružanih snaga BiH. Prihodi od prodatih ulaznica za sva igranja predstave biti će uplaćena porodicama poginulih vojnika Oružanih snaga BiH u terorističkom aktu.
Javna ustanova MES - MEĐUNARODNI TEATARSKI FESTIVAL - SCENA MESS Adresa: Maršala Tita 54/I Tel: +387 33 20 03 92 Fax: +387 33 21 19 72 Email: info@mess.ba Web: www.mess.ba
v.d.direktora: Lejla Hasanbegović Direkcija: Dajana Gurda, Ira Isović, Belma Jusufović, Mirna Ler, Aida Mujković, Dino Mustafić, Bojan Mustur, Selma Spahić, Mirsada Škrijelj
Premijera “What is Europe?” 31. januar 2016. godine Urednica: Bojana Vidosavljević Dizajn: Bojan Mustur Fotografija: Velija Hasanbegović Štampa: Our Solution
Javna ustanova MES - MEĐUNARODNI TEATARSKI FESTIVAL - SCENA MESS Adresa: Maršala Tita 54/I Tel: +387 33 20 03 92 Fax: +387 33 21 19 72 Email: info@mess.ba Web: www.mess.ba