uvod
1
PHILIPP BLOM
Vrtoglave godine Vrtoglave godine
Europa, 1900.–1914.
2
philipp blom: vrtoglave godine
uvod
3
Philipp Blom
Vrtoglave godine Europa, 1900.–1914. preveo s engleskog Goran Schmidt
Fraktura
4
philipp blom: vrtoglave godine
Naslov izvornika The Vertigo Years: Europe 1900–1914 © Philipp Blom 2008 © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2015. © za prijevod Goran Schmidt i Fraktura, 2015. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika. ISBN 978-953-266-617-5 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 900825
uvod
5
Za Cecila i za Chelsea, Samanthu, AndrĂŠa, Piercea, Aidana, Martine i Lukasa
6
philipp blom: vrtoglave godine
uvod
7
Sadržaj Uvod
11
prvo poglavlje 1900.: Dinamo i Djevica
17
drugo poglavlje 1901.: Mlada garda
39
treće poglavlje 1902.: Œdipus Rex
65
četvrto poglavlje 1903.: Neobična luminiscencija
97
peto poglavlje 1904.: Njegovo Veličanstvo i gospodin Morel
123
šesto poglavlje 1905.: Velika žurba
161
sedmo poglavlje 1906.: Dreadnought i tjeskoba
201
osmo poglavlje 1907.: Snovi i vizije
245
8
philipp blom: vrtoglave godine
deveto poglavlje 1908.: Dame s kamenjem
281
deseto poglavlje 1909.: Kult brzog stroja
317
jedanaesto poglavlje 1910.: Ljudska narav se mijenja
351
dvanaesto poglavlje 1911.: Narodne palače
389
trinaesto poglavlje 1912.: Pitanja reprodukcije
421
četrnaesto poglavlje 1913.: Wagnerov zločin
453
petnaesto poglavlje 1914.: Podmuklo ubojstvo
487
Bilješke
513
Bibliografija
529
Zahvale
555
Popis ilustracija
557
Kazalo imena
561
uvod
Ništa nije manje etično od takozvane seksualne “moralnosti”; koja potpuno počiva na društvenoj prikladnosti ... možda je najvažnija psihološka činjenica našeg vremena napetost između etike i druš tvenih pravila, koja polako raste i osjeća se sve više. Na toj Prokru stovoj postelji moderna je duša prerastegnuta, njezina su najdublja vlakna tako rastrgnuta i postala su preosjetljivima, da je teško vidjeti neku paralelu u sveukupnoj intelektualnoj povijesti ... Drugi problem: modernost, kako pomiriti dušu s enormnom masom novoga. Specifičan je karakter današnjice u tome što ni jedno drugo vrijeme nije moralo pokoriti takvo mnoštvo novih elemenata. Grof Harry Kessler, Dnevnik, 7. travnja 1903.
9
10
philipp blom: vrtoglave godine
uvod
11
Uvod Oni stoje pokraj seoske ceste uokvirene drvoredom; većinom muškarci i dječaci, puni iščekivanja. Vrućina ljeta ih pritišće. Gledaju niz cestu koja se pruža u daljinu, dokle god pogled seže. Tiho brujanje postaje čujno. Automobil se pojavljuje na ravnoj liniji između ulica, malen i okružen oblakom prašine, pa raste sa svakom sekundom koja prolazi. Juri prema gledateljima pogonjen moćnim motorom, riče sve glasnije, vizija koncentrirane moći. Jedan od promatrača, mladić od osamnaest godina, priprema fotoaparat kako bi napravio fotografiju na koju je čekao. Vozilo se glasno približava i pulsira od energije. Sada je umalo ovdje. Mladi fotograf gleda napeto kroz objektiv. Jasno vidi vozača i suvozača iza ogromnog poklopca motora, vidi broj šest naslikan na spremniku za gorivo, osjeća val buke i snage dok vozilo juri pokraj njega. Stisnuo je okidač baš u tom trenutku. Sada, dok se prašina sliježe oko njega, mora čekati da vidi kako će ispasti fotografija. Kad ugleda sliku koju je napravio toga 26. lipnja 1912. na Velikoj nagradi Francuske (Grand Prix), mladi je fotograf razočaran. Automobil broj šest samo je napola u kadru, pozadina je mutna i neobično rastegnuta. Odlaže fotografiju. On je Jacques Henri Lartigue. Slika koju on smatra neuspjelom bit će izložena četrdeset godina kasnije i učinit će ga slavnim, prikazujući sav zanos, energiju i brzinu koji su bili tako važni tijekom godina između početka stoljeća i jeseni 1914.
12
philipp blom: vrtoglave godine
Danas, razdoblje prije izbijanja Prvog svjetskog rata često se smatra idiličnim: vrijeme prije pada, dobri stari dani, Belle Époque koju slave raskošni filmovi, prelijepo, netaknuto društvo koje će uskoro rastrgati sile koje ga neumoljivo tjeraju prema katastrofi. Sukladno takvoj predodžbi feniks modernizma će se tek poslije 1918. uzdići iz pepela staroga svijeta. Većini ljudi koji su živjeli oko 1900. bi se ta predodžba obilježena nostalgijom spram čvrstoće i elegancije doimala iznenađujućom. Iskustvo koje su stjecali u tom razdoblju još uvijek nije bilo ukrašeno sjećanjem. Bilo je sirovije i obilježeno fascinacijama i strahovima koji su bliži našem vremenu. Tada, kao i sada, brz tehnološki napredak, globalizacija, komunikacijske tehnologije i promjene u društvenom tkivu dominirale su u razgovorima i novinskim člancima; tada, kao i danas, epohu je obilježila kultura masovne potrošnje; tada, kao i danas, prevladavao je osjećaj da živimo u svijetu koji se sve više ubrzava i juri u nepoznato. Zato je Lartigueova fotografija prikladna kao simbol svoga vremena. Dječak zaljubljen u brze automobile i brzinu, njegove preokupacije odražavaju vrijeme kad su vozači utrka bili popularni heroji, kad su se svakog tjedna postavljali novi rekordi u brzini i kad je masovna proizvodnja, ovdje u obliku fotoaparata koji se drže u ruci, mijenjala živote svih ljudi. Brzina može biti zastrašujuća, kao i vrlo uzbudljiva, a taj strah i odbacivanje promjene također odjekuju ovim stoljećem. Godine 1900. najveća promjena bila je ona u odnosu između muškaraca i žena, i mnogo je indikacija koje ukazuju na duboku zabrinutost muškaraca čiji ih položaj više ne čini sigurnima. Prvi put u europskoj povijesti žene se masovno obrazuju i zarađuju vlastiti novac, zahtijevaju pravo glasa i, ključno, sugeriraju da u industrijskom dobu fizička snaga i vojničke vještine postaju beskorisnima. Muškarci reagiraju agresivnim utvrđivanjem starih vrijednosti; nikad prije nije bilo toliko uniformi na ulicama i toliko dvoboja, nikad prije nije bilo toliko oglasa za lijekove koji navodno liječe “muške bolesti” i “slabe živce”; i nikad prije nije se toliko muškaraca žalilo na iscrpljenost i nervozu i završilo u sanatorijima i čak umobolnicama.
uvod
13
Danas, identiteti se preispituju na različite načine i strahovi se artikuliraju drukčije, no još uvijek su vezani za spol, često se u pitanje dovodi muškost. Ogorčenost onim što se doživljava kao oduzimanje muškosti što ga provode bivše kolonijalne sile ili “arogantni Zapad” navelo je mlade muslimane da se dokažu tako što uzimaju oružje ili postaju bombaši-samoubojice – što je također odjek onoga ranijeg vremena kad su deseci anarhističkih terorista sebe dizali u zrak u napadima na članove ruske vlade. Oko 1900. muškarci koji su se brinuli da nisu dovoljno muževni nalazili su dokaze za svoje nedostatke u opadanju plodnosti u Europi, posebice u srednjim slojevima društva, dok su polemičari toga doba tvrdili da se “niže” klase i narodi u kolonijama razmnožavaju mnogo brže od “civiliziranih” bijelaca. I danas čujemo odjek tih debata u histe ričnim polemikama o stopama nataliteta kod muslimanskih imigranata u Europi, zatim predviđanjima rasta svjetske populacije, i opadanju u Europi i SAD-u, da i ne spominjemo biološka istraživanja koja ukazuju na opadanje plodnosti muškaraca na Zapadu. Brzina i ushićenost, anksioznost i vrtoglavica bile su stalne teme godina između 1900. i 1914., tijekom kojih su gradovi eksplodirali svo jom veličinom i društva se transformirala, masovna je proizvodnja zavladala svakodnevnim životom, novine se pretvorile u medijska carstva, publika u kinima mjerila se desecima milijuna, a globalizacija donijela meso s Novog Zelanda i žitarice iz Kanade na britanske stolove, desetkujući prihode starih seoskih klasa i omogućivši uspon novih slojeva ljudi: inženjera, tehnokrata, gradskog stanovništva. Modernizam se nije izdigao djevičanskim rođenjem iz rovova Somme. Davno prije 1914. već je čvrsto zahvatio umove i živote Europe. Rat nije djelovao kao stvoritelj, nego kao katalizator, tjerajući stare strukture u bržu propast i ohrabrujući brže uspostavljanje novih identiteta. Vrtoglave godine imale su mnogo zajedničkog s našim vremenom, uključujući i svoju otvorenost: 1910. i čak 1914. nitko nije znao kako će izgledati budućnost, tko će imati vlast, koja će politička konstelacija pobijediti i kakvo će društvo proizići iz te strmoglave preobrazbe. Za razliku od toga, tijekom druge polovine 20. stoljeća Hladni rat je stvorio
14
philipp blom: vrtoglave godine
poprilično drukčiju situaciju: ishod je bio neizvjestan, no bilo je posve jasno koji su ulozi, pa je jednako tako bilo jasno da će jedan od dva ideološka sistema naposljetku pobijediti. S kolapsom sovjetskog carstva nešto se od otvorenosti i neizvjesnosti Vrtoglavih godina vratilo pa je danas mnogo teže reći što budućnost nosi našim društvima. Velikim dijelom neizvjesna budućnost s kojom smo suočeni po četkom 21. stoljeća potječe od izuma, misli i preobrazbi tih neobično bogatih petnaest godina između 1900. i 1914., razdoblja izvanredne kreativnosti u umjetnosti i znanosti, golemih mijena u društvu i u slici koju su ljudi imali o sebi. Sve što je postalo važno tijekom 20. stoljeća – od kvantne fizike do ženske emancipacije, od apstraktne umjetnosti do svemirskih putovanja, od komunizma i fašizma do potrošačkog društva, od industrijaliziranog pokolja do moći medija – već je ostavilo dubok otisak u godinama prije 1914., tako da je ostatak stoljeća bio tek nešto više od vježbe, čas prekrasne, čas jezovite, u proživljavanju i istraživanju tih novih mogućnosti. Kako bismo razumjeli to uzbudljivo i proturječno vrijeme te kako bismo vidjeli paralele i razlike između toga vremena i naše sadašnjosti, moramo mu pristupiti bez teleoloških predrasuda, bez gledanja na te godine isključivo kroz prizmu onoga što će voditi k Svjetskom ratu. Umjesto toga, trebamo gledati na to doba neposredno kao mladi Lartigue dok je usmjeravao svoj objektiv prema trkaćem automobilu broj šest. Ako se ishod čini iskrivljenim, kao subjektivna slika koja hvata samo dio stvarnosti, to je ipak najbolji način da uhvatimo hitrost, nalet, neposrednost iskustva života u tom vremenu. U duhu našeg pokušaja da otkrijemo to vrijeme kakvo je doista bilo, pozvao bih vas na jedan misaoni eksperiment: zamislite da je proždrljiva, no vrlo selektivna kuga knjižnih crva napala svjetske knjižnice žderući knjige i fotografije, filmove i ostale zapise, proždirući i sve povijesne informacije koje se odnose na vrijeme između srpnja 1914. i 2000.; zamislite da ne znate ništa o Sarajevskom atentatu, Sommi, Velikom krahu newyorške burze (Great Crash), Kristalnoj noći (Reich skristallnacht), Staljingradu, Auschwitzu, Hiroshimi, gulazima ili Berlinskom zidu, nego da je povijest nježno osvanula u sjećanju nakon
uvod
15
prijelaza tisućljeća. Zamislite da biografije, misli i djela ljudi koji žive oko 1910. godine ne gledate kroz prizmu stoljeća čudovišnih zločina i monumentalnih postignuća i da možete nakratko skinuti te povijesne naočale. Zamislite da na razdoblje od 1900. do 1914. gledate bez dugih sjena budućnosti koje zatamnjuju njihovu povijesnu sadašnjost, živi trenutak sa svom složenošću i proturječjima, nadama i strahovima, otvorenom budućnošću, baš kako su ga doživjeli ljudi toga doba.
16
philipp blom: vrtoglave godine
1900. dinamo i djevica
17
prvo poglavlje
1900. Dinamo i Djevica Dakle, doći ćete, već ste na putu, došli ste, monsieur et madame, na našu predivnu Exposition universelle 1900. godine. U Parizu ste: izdaleka ste već vidjeli, kao u kakvom snu, strukture Izložbe kako se ističu na nebu ovoga velikog grada. Kakav će vam biti program? Gdje početi? Iz službenog vodiča za Svjetsku izložbu 1900. Jedan jednostavan i bolan problem trebao bi zaokupiti svu fran cusku misao: “Kako zaustaviti nestajanje Francuske? Kako zadr žati francusku rasu na zemlji?” Pored tog vitalnog pitanja sva ostala iščezavaju... Jacques Bertillon, La dépopulation de la France
Bila je čudovišna, iako čudno proročanska: stajala je tu, jedra buržujka visoka 6 metara, točno na vrhu velikih Monumentalnih vrata na ulazu u parišku izložbu Exposition universelle 1900. godine, na samom ulazu u novo stoljeće. Ploveći naprijed s upadljivim držanjem bojnog broda na Dan mornarice i odjevena u modernu odjeću, gipsana alegorija grada Pariza izgledala je poput drske gospođe koja prati razmaženu kćer kroz Galeries Lafayette: bujnih grudi, užurbana, arogantna. Gotovo da možete
18
philipp blom: vrtoglave godine
čuti njezine naredbe poput laveža upućene plahoj prodavačici. Kritičari nisu bili ljubazni: “smiješno”, “jednostavno grozno” i “trijumf prostitucije” bili su među opisima recenzenata. Kipar Paul Moreau-Vauthier (1871.-1936.), 29-godišnja zvijezda u usponu, zamislio je smjelu ideju prikazivanja Pariza u liku moderne Parižanke – ne kao vilu iz oblaka ili grčku božicu u antičkoj togi, nego suvremenu i samouvjerenu, zrelu ženu koja gleda naprijed puna po uzdanja prema novom stoljeću. Uzeo je glumicu Sarah Bernhardt, “Božanstvenu Sarah”, za model i naručio od modne kuće Paquin da dizajnira sjajnu, najsuvremeniju haljinu za njegov rad, što je trebalo biti čudesan spoj legendarne ljupkosti i metropolitanske visoke mode. Rezultat je bio nesretan kao i samo službeno otvorenje. Francuski predsjednik Émile Loubert bio je prisiljen voditi svečanost koja je okupila sve najveće brade i frakove Republike usred blata, lokvi i skela neurednog gradilišta, a prvi posjetitelji koji su nahrupili da vide naj-
Čudovišno proročanski: La Parisienne kao kruna na ulaznim vratima izložbe, koja su mogla primiti 60.000 posjetitelja na sat.
1900. dinamo i djevica
19
ambiciozniju izložbu svijeta u povijesti zatekli su mnoge izložbene dvorane polupraznima. Jedna karikatura iz tog vremena prikazuje oduševljenu gomilu uhvaćenu usred skela i znakova na kojima piše “Zabranjen ulaz”. Tekst uz karikaturu: “Što je izloženo na Svjetskoj izložbi”. Tijekom tjedana koji su uslijedili postavljene su sve preostale atrakcije pa je čak i posljednji izlagač pronašao svoje mjesto u mnoštvu. Kiosci na kojima se prodaju ulaznice na glavnom ulazu, ispod nevoljene alegorije samog velikog grada, konstruirani su tako da mogu opslužiti šezdeset tisuća posjetitelja na sat i radili su punom parom. Do kraja izložbe oko 50 milijuna ljudi posjetilo je prostor koji je zauzimao 112 hektara u srcu Pariza, u prosjeku 600 tisuća ljudi na dan tijekom vikenda. Izložba je bila jedna velika i neobuzdana ekstravagancija, ne samo trgovački sajam i znanstvena konvencija, nego prije svega divovsko igralište za lokalne posjetitelje i turiste iz Europe, Sjedinjenih Država i čitavog svijeta. Među posjetiteljima bio je i Jean Sauvage, nastavnik iz Berlina (Nijemac, unatoč francuskom imenu), koji je ljupko opisao svaki detalj svoga putovanja u Pariz u eseju objavljenom u godišnjaku Srednje škole Sedmog berlinskog okruga 1900. godine1. Pristigavši u francuski glavni grad (“jedna karta drugog razreda koštala me 69 maraka i nekoliko pfeninga”) predvečer, poduzetni je prosvjetar prepričao tipično iskustvo jednog turista, upozoravajući svoje čitatelje na proble me turista u stranom gradu: “bolje je kupiti šešir ondje... Šešir kupljen u Njemačkoj znači da vas još brže prepoznaju kao stranca... i postajete meta stalnih napada turističkih vodiča.”2 Prikladno prerušen u Francuza, Sauvage je temeljito obišao grad. Divljak po prezimenu (sauvage = francuski “divljak”), no civiliziran po naravi, bio je odlučan da mu ne promakne ni jedan detalj svakodnevnog života. Pogled na široke, prekrasne ulice s visokim drvećem (pretežno platane) i živahan promet ushićuju čovjeka. Mnoštvo dućana s različitim izlozima animira kupce. Mnogi trgovci izlažu svoju robu na kutije, gajbe i drvene stalke daleko na ulicu kako bi
20
philipp blom: vrtoglave godine
namamili kupce. Ovdje možete vidjeti masu odjeće, ondje sadržaj trgovine sapunima na pločniku, a tamo namirnice, trgovac umjetninama nudi stare stvari; ovdje nalazimo svježe zelene šparoge koje ovdašnji ljudi vole, ondje oštrige i rijetke vrste puževa (huîtres, escargots). ... Po ulici su razbacani nebrojeni komadići papira na kojima su reklame za restorane i robne kuće. Uzimam neke od tih reklama sa sobom.3 Sauvage je zapanjen ritmom i brzinom života u metropoli. Tu su čak i biciklističke staze: Mnogo je automobila na ulicama. Velocipedista [zbirni naziv za monocikl, bicikl, tricikl itd.; op. prev.] je manje nego na našim ulicama; na Avenue de la Grande Armée i drugdje imaju lijepu asfaltiranu stazu samo za sebe. Primijetio sam prije svega da su [velocipedisti] manja gnjavaža nego u Berlinu; neprestane zvonjave zvonca, koja čini ljude nervoznima, ovdje gotovo i nema... Tramvaja i omnibusa ima u izobilju. Razlika između Berlina i Pariza nije velika: još postoji nekoliko vozila na konjski pogon i teških vozila s parnim strojem, no tu je i prekrasan električni tramvaj prema Bois de Vincennes. 4 Ako je promet i sličan kao kod kuće, nastavnik je saznao da su drugi običaji doista vrlo različiti: “Primijetio sam mnoge urinoires, koji su izloženi s velikim nedostatkom skromnosti. Čak su i cabinets d’aisance [javni WC-i] brojni; blizu Palais Royal nalazi se čitav dugačak prolaz u kući s velikim brojem WC-a, koji se marljivo koriste. Urinoires na bulevarima obično su smješteni oko stupova s reklamama, pa se i oni potom koriste za reklamiranje: ovdje piše: Začini Liebig nezamjenjivi su u dobroj kuhinji, ili Bec Auer, ili Naramenice za hlače.”5 Sauvage priznaje da takvo rješenje ima svojih prednosti, no kad je ugledao jednu od tih instalacija u samom podnožju javnog spomenika, bio je užasnut. Ovi Francuzi su ipak poprilično različiti od Nijemaca. Krećući se dalje kroz kakofoniju reklama – “automat uz cestu nosi slogan Électrisez-vous!” – i još uvijek lukavo prerušen s francuskim šeširom, Sauvage je napokon posjetio cilj svoga putovanja, samu Svjet-
1900. dinamo i djevica
21
sku izložbu. Bio je zapanjen. “Osjećam se nesposobnim opisati čak i malen dio ovog gigantskog djela”, priznaje. Pružajući se duž Seine od gracioznog novosagrađenog mosta posvećenog caru Aleksandru III. na početku Champs-Élysées do Champ de Mars i područja između Trocadéroa i Eiffelova tornja (jedino što je preostalo od prošle Svjetske izložbe iz 1889.), ogroman izložbeni prostor želio je uzbuditi, izazvati strahopoštovanje i preplaviti osjećaje. Francuska, poručivao je, još je uvijek prva nacija svijeta. U središtu izložbe bila je grupa zgrada nalik na divovsku svadbenu tortu – bijela glazura od kupola i alegorijska draperija – zapravo grupa palača (ovdje je svaka zgrada bila palača) koje su posvećene unutarnjem uređenju, namještaju, dizajnu i drugim industrijama. Sve velike nacije dobile su ovdje prostor za arhitektonsku reprezentaciju svoje kulture. Zapravo, ne baš sve – Sjedinjene Države isprva su bile izostavljene iz prvog ranga, uz rijeku, u toj prestižnoj paradi zemalja (iako si je Monako osigurao mjesto) i tek nakon pokretanja diplomatske oluje drugi su natjerani da daju dio svog zemljišta kako bi se napravilo mjesta za novog pretendenta. To je bilo fer, osjećali su svi, iako je prkosni Ferdinand Peck, glavni izaslanik Sjedinjenih Država, prešao granicu pristojnosti, jer ne samo da je bez imalo takta podsjetio svoje domaćine da su trgovačke brojke Amerike veće od Francuske i Njemačke zajedno, nego je i uobraženo ustvrdio: “Sjedinjene Države toliko su se razvile da ne samo da im pripada uzvišeno mjesto među narodima Zemlje, nego i najviši položaj u naprednoj civilizaciji.”6 Eh, non! mislili su u sebi njegovi francuski kolege, s uzvišenim samopo uzdanjem, no ipak su mu dali gotovo sve što je tražio. Nacionalni su paviljoni elokventno svjedočili o određenoj slici Europe i Sjedinjenih Država, jer s iznimkom Finske (predstavljene gracioznom građevinom u stilu art nouveau) svi su se narodi odlučili predstaviti imitacijama povijesne arhitekture: gotičke za Njemačku, narod koji je jednostavno morao imati najviši toranj od svih; renesansne za Italiju; srednjovjekovne maurske za Španjolsku. Britanija je bila predstavljena lažnom jakobitskom zgradom Edwina Lutyensa, mode-
22
philipp blom: vrtoglave godine
Odjeveni u staro ruho: nacionalni paviljoni na Svjetskoj izložbi 1900.
liranom prema gradskoj vijećnici Bradforda na Avonu. Sjedinjene Države odlučile su se za klasicizam Capitola [zgrada Kongresa; op. prev.], zgradu s kupolom visoku 47,5 metara, okrunjenu zlatnim orlom. Identitet, sudeći po tim strukturama, gradio se na dalekoj prošlosti, kako u starim zemljama tako i u Novom svijetu. Ako je prošlost bila u zamahu na prostoru desne obale, na lijevoj je pomahnitala. Tu se nalazila jedna od glavnih turističkih atrakcija Iz ložbe: “vieux Paris”, fantastična i fantastično kičasta rekreacija srednjovjekovnog Pariza kako ga je zamišljao Victor Hugo, s tornjevima (s jednog od njih visio je obješen čovjek) i kućama s drvenim okvirima, živim Quasimodom, desecima dama i vitezovima koji su napadali jedni druge drvenim mačevima. Ulični trgovci u povijesnim nošnjama prodavali su hranu, piće i minijaturne Eiffelove tornjeve. Tematski park, čini se, nije izum našeg doba.
1900. dinamo i djevica
23
Ispod tornjeva, anđela i spiralnih ukrasa službene arhitekture Iz ložbe nalazio se drukčiji svijet: napredni, samouvjereni modernizam. Posvuda su blistali strojevi, a novi motori i izumi preplavili su izložbene dvorane. Neustrašivi berlinski nastavnik Sauvage bio je odlučan da vidi koliko god je moguće. Posjetio je veliku izložbu voća u dvorani za banket izgrađenoj za 25.000 ljudi; iskušao je električnu pokretnu stazu s tri različite brzine; umalo se onesvijestio od opsjena koje je vidio u Dvorani iluzija; posjetio je metalurške izloške, vidio je najveći svjetski dijamant; promatrao je rentgenske strojeve u akciji i divio se afričkim brežuljcima termita, širom je razrogačio oči pri pogledu na Palaču elektriciteta osvijetljenu s 5000 žarulja, bio je zabljesnut reflektorima snage 300 milijuna svijeća, ispunjen strahopoštovanjem pred ogromnim kranom koji je konstruirao C. Flohr u Berlinu (“još jedno područje na kojem je njemačko strojarstvo još uvijek bilo nadmoćno!”)7 i pokoran pred generatorima koji su tiho brujili i sva ta čuda opskrbljivali energijom: “Gledate te ogromne mašine s velikim poštovanjem, a i s trncima koji vam prolaze kroz kralježnicu ... da ta sila nije obuzdana, smrskala bi sićušno ljudsko biće na pojedinačne atome”.8 Sauvage nije bio jedini kojega je osvojio jezovit pogled na strojeve koji rade gotovo u tišini i stvaraju neviđenu silu koja bi mogla pokrenuti planine. Najintenzivniji, najlirskiji i najuzvišeniji obožavatelj tih generatora (dinama) bio je povjesničar i romanopisac Henry Adams (1838.1918.), koji je došao u Pariz na studijski boravak iz Sjedinjenih Država. U svojoj autobiografiji Obrazovanje Henryja Adamsa prisjeća se svojeg (u trećem licu) suočavanja s tim strojem kao religioznog otkrivenja: Adamsu je dinamo postao simbol beskonačnosti. Dok se pri vikavao na veliku galeriju strojeva, počeo je doživljavati 12-metarska dinama kao moralnu silu, baš kao što su rani kršćani doživljavali križ. Sam se planet doimao manje impresivnim, u svojoj staromodnoj, odmjerenoj, godišnjoj ili dnevnoj vrtnji, nego ovaj ogromni kotač koji se nadohvat ruke okreće vrtoglavom brzinom, i tek mrmljajući – jedva pjevušeći čujno upozorenje da se odmaknete za dlaku dalje iz poštovanja prema moći – dok ne bi probudio ni dijete koje leži blizu njegova okvira.
24
philipp blom: vrtoglave godine
Čov jek se tome na koncu počne moliti; naslijeđeni instinkt upravljao je njegovim prirodnim refleksom pred tihom i bes konačnom silom. Među tisućama simbola ultimativne energije dinamo nije bio tako čovječan kao neki, no bio je najizražajniji.9 Kolonijalna izložba s druge strane rijeke, kod Palače Trocadéro, nije bila isključivo posvećena francuskim kolonijama (Francuska je u to vrijeme bila drugo najveće kolonijalno carstvo), no pobrinula se za to da britanski posjedi ne nadmaše sjajem posjede zemlje domaćina. Tu su posjetitelji mogli promatrati stanovnike raznih udaljenih teritorija kako žive svojim uobičajenim životom, kao da ih ne gledaju tisuće očiju i kao da tisuće francuskih srca ne kucaju ponosnije na samu pomisao da su i to njihovi podanici. Bio je to graciozan i bezopasno uzbudljiv svijet. Mogli ste kupovati na kairskom souku [tržnica; op. prev.], diviti se alžirskim obrtnicima i jesti u kineskim restoranima, mogli ste posjetiti kambodžansku pagodu i gledati sretne i zadovoljne domoroce u šarenim kostimima. Afričko stanovništvo paviljona Francuskog Konga bilo je posebno dobro uhranjeno i prekrasno odjeveno. Žene s velikim vrčevima na glavi prolazile su pokraj znatiželjnih gledatelja usred bujne prašumske vegetacije, muškarci su djelovali ponosno, a ipak veselo, kao da će početi pjevati i plesati svakog trena. Nije se moglo ni naslutiti ono što se događalo u njihovoj domovini Kongu: najveći genocid koji je Zemlja ikada doživjela, počinjen pod osobnim nadzorom Njegova Veličanstva kralja Leopolda od Belgije, jednog od svečanih uzvanika Izložbe godine 1900.
Narod u nestajanju Većina veličanstvenih fasada te “esencije jednog doba”, kako je naziva službena komemorativna publikacija od 20 svezaka, odavno je razbijena ili istopljena, pa ipak, Pariška izložba ostaje fascinantna zbog samog svojeg gizdavog bogatstva, zbog svojih nebrojenih anegdota i zanimljivih detalja, zbog onoga što je izgovoreno naglas i onoga što je prešućeno. Neovisno o službenim govorima i uvjeravanjima o univerzalnom brat
1900. dinamo i djevica
25
stvu i nacionalnoj veličini, blještavilo izložbe bilo je dobrodošlo i čitava ta predstava služila je kao iznimno urešen sag raširen preko dotad ne viđenog gubitka samopouzdanja i društvenih rascjepa koji su se otvarali i zjapili posvuda u Francuskoj. Svjetska je izložba predstavljala novi, tehnološki svijet odjeven u utješnu čipku starih vremena. Na stogodišnjicu Francuske revolucije Pariška svjetska izložba 1889. hrabro je zablistala u budućnost svojim simbolom, asketskom strukturom Eiffelova tornja i njegovim legendarnim svjetlosnim snopom. Godine 1900. bilo je malo apetita za tako smjele izjave. Francuzi su željeli da im nešto odvrati pažnju i da ih zabavi, a ne zapanji ili šokira. Za mnoge Francuze novo stoljeće nije bilo samo neizvjesno, nego i prijeteće. Unutar jedne generacije zemlja je izgubila rat s Njemačkom. Pretrpjela je poniženje gledajući kako 1871. njen car Napoleon III. biva zarobljen i prisiljen na abdikaciju te prisiljen ustupiti sporni teritorij Alsace-Lorraine Njemačkoj. Kao kruna svega, Francuzi su svjedočili uzdizanju novog njemačkog carstva i krunidbi njihova cara Wilhelma I. u Dvorani ogledala u Versaillesu, epicentru francuske kraljevske slave. Kao rezultat izgubljenog rata, Pariška je komuna ustala protiv slabe i reakcionarne vlade koja se povukla u provinciju ne bi li pobjegla pred Nijemcima. Da stvar bude još gora, pobunu je brutalno ugušila francuska vojska koja je, nakon ponovnog zauzimanja grada, sudila prijekim sudom i pogubila 20.000 svojih građana u jednom tjednu, semaine sanglante [krvavi tjedan; op. prev.]. U novije vrijeme, 1894., u slučaju Dreyfus, smjestili su nevinom židovskom časniku, optužili ga za veleizdaju i osudili na doživotni zatvor u očito montiranom procesu. Afera je podijelila naciju i stvorila gorke neprijatelje od bivših prijatelja i čak rodbine. Podjela se još uvijek gnojila kao otvorena rana, kad su dreyfusovci tražili ponovljeno suđenje poštenom satniku, koji je skapavao u samici na Vražjem otoku, u Francuskoj Gvajani. Rascjep između Dreyfusovih neprijatelja i podupiratelja (uglavnom socijalisti ili progresivni buržuji) prenesen je i u privatnu sferu: nekoć dobri prijatelji, impresionistički slikari Degas i Pissarro nikad više neće razgovarati zbog te afere, a Degas, strasni protivnik Dreyfusa, čak je
26
philipp blom: vrtoglave godine
otpustio djevojku koja mu je pozirala zbog njezinih simpatija prema židovskom satniku. I sam zrak glavnog grada činio se podijeljenim. Kad su osjećaji uzavreli, članak “J’accuse!” što ga je napisao Émile Zola, objavljen 1898. u L’Aurore, sažeo je argumente obrane: “Imam samo jednu strast, a to je prosvjetljenje, u ime humanosti, koja je toliko propatila i ima pravo na sreću. Moj strastan protest nije ništa doli vapaj moje duše. Neka se usude meni suditi [za klevetu] pa će cijela ta afera izići na vidjelo!” Nisu mu sudili, ali nakon nekoliko dana uličnih napada i prijetnji morao je potražiti sklonište u Engleskoj dok se stvari ne ohlade. Četiri godine nakon povratka Zola se noću ugušio u svojoj kući zbog začepljenog dimnjaka. Smrt je zabilježena kao nesreća. Jedan krovopokrivač priznao je nekoliko godina poslije da je radio na susjednoj kući i stavio komad drveta preko njegova dimnjaka kako bi ubio pisca iz osvete što je stao u obranu židovskog satnika.
Dreyfus i sablast propasti Dreyfus je postao simbolom pobolijevanja Francuske. Samo generaciju prije Francuska je bila neupitni centar kulturnog univerzuma, dikti rajući svjetsku modu i glazbeni i književni ukus “civiliziranih” ljudi svagdje, a 1870. francuski je povjesničar Joseph de Maistre još veoma samouvjereno pisao da su umjetnici diljem svijeta “osuđeni na lokalnu reputaciju sve dok ih Pariz ne pristane učiniti slavnima ... Moguće je da se ništa u Europi ne razumije kako treba dok to Francuzi ne objasne”.10 Trideset godina kasnije to više ne vrijedi. London je postao svjetsko financijsko središte; njemački znanstvenici i inženjeri vodili su svijet. Sama Francuska postala je nacijom koju progone sablasti poraza, gubit ka teritorija, propasti i dekadencije pod prijetnjom fizičkog izumiranja. U usporedbi s ostalim stanovništvima Europe, Francuska je stagnirala. Godine 1891. prvi je put više Francuza umrlo nego što ih je bilo rođeno. Ako stanovništvo te zemlje nije opadalo između 1850. i 1900. (čak je i poraslo s 36 na 39 milijuna), to je bilo zbog imigracije, većinom iz Belgije, Italije i Poljske. U istom razdoblju stanovništva Njemačke i Brita-
kazalo imena
561
Kazalo imena A A., Natalija, 465-466 Adams, Henry, 23, 34, 35, 36, 116, 348, 349, 494, 495, 499, 510 Agostinelli, Alfred, 325 Ahmatova, Ana, 316 Aksakov, Sergej, 343 Albert, princ, 44 Albert, pruski princ, 57 Albert, Degenerični, 57 Albert, Ponosni, 57 Aleksandrovič, veliki knez Aleksej, 170 Aleksandar III., car, 172 Aleksandra, kraljica, 57, 171, 204 Aleksejev, Adam, 170, 171, 175, 176, 177, 188 Allain, Marcel, 485 Allbutt, Sir Thomas Clifford, 346 Alma-Tadema, Sir Lawrence III., 147, 359 Amundsen, Roald, 148 Andrejev, Leonid, 198-199 Apollinaire, Guillaume, 35-36, 242, 344, 349, Arenski, Anton, 362 Arnhold, Eduard, 62
Arnold, Matthew 43-44 Arcibašev, Mihail, 199 Asquith, Herbert, 232, 283, 293 Astor, Lady, 242 Atget, Eugène, 31, 419 Augspurg, Dr. Anita, 242, 302-306 Avenel, Georges d’, 407, 412 Aylesbury, lord, 49 B Bacon, Francis, 147 Baden, princ Max von, 275 Baden-Powell, puk. Robert, 136, 262, Badley, John Haden, 279 Bahr, Hermann, 84, 86, 381 Bakst, Léon, 363 Balfour, Arthur, 232, 442 Balla, Giacomo, 333, 373, 503 Ballin, Albert, 62 Bally, Louis, 344 Barbellion, W. N. P., 453 Barlow, sir John, 234 Barlow, sir Thomas, 421 Barney, Natalie Clifford, 301 Bartók, Béla, 377, 384, 499 Basserman, Ernst, 222 Bateson, William, 423
562 Baudelaire, Charles, 358, 476 Beard, George Miller, 336.337 Bebel, August, 306, 501 Beckmann, Max, 91 Becquerel, Henri, 98-99, 102-103, 105, Beethoven, Ludwig van, 75, 105, 314, 401 Behrens, Peter, 90-91 Bell, Alexander Graham, 422 Bell, Clive, 351, 355 Bell, Vanessa, 273 Benn, Gottfried, 444 Benson, Arthur, 63 Berchtold, grof Leopold, 69 Berg, Alban, 85 Bergson, Henri, 112-113, 264, 505 Bernhardt, Sarah 18, 63, 242, 301, 316, 395-398, Bertillon, Jacques, 17, 27 Bettelheim, Bruno, 73 Bieberstein, barun Marschal von, 246 Bismarck, princ Otto von, 54-55, 62, 152, 168, 225 Bjeli, Andrej, 155, 193, 196, 198, 256, 275, 372, 477, 481 Blake, William, 476 Blavatsky, Helena, 269-271, 273, 275, 446-447, 507 Blériot, Louis, 317-319 Bloch, Ivan (Jean), 252-253 Blum, Léon, 214 Bobrinski, grof, 186 Boccioni, Umberto, 114, 334-335, 504, Bohr, Niels, 107, 112 Bölsche, Wilhelm, 341 Bonar Law, Andrew, 60 Bonnot, Jules, 468-470 Booth, Charles, 429 Borel, Virgil, 344 Borodin, Aleksandar, 362 Boulanger, general, 212-213 Bourget, Paul, 28
kazalo imena Brahms, Johannes, 358, 377 Braque, Georges, 114, 195, 370-374, 384, 498, 503 Brjusov, Valerij, 195-198 Broglie, Pauline, Pange de, 39 Brooke, Rupert, 273 Brown, John, 43-44 Bruch, Max, 358 Bruckner, Anton, 358 Buber, Martin, 263, 378 Büchner, Georg, 476 Buffon, grof de, 425 Bülow, Bernhard von, 55, 205, 220, 226, 228, 231, 347 Buljgin, Aleksandar G., 186, 189-190 Bunjin, Ivan, 193 Burroughs, Edgar Rice, 121 Busoni, Ferruccio, 358 C Caillaux, Henriette, 487-488, 491-494 Caillaux, Joseph, 487-488, 490-493 Caillaux, madame 491 Calmette, Gaston, 363, 366 487-488, 491, 493 Campbell-Bannerman, Henry, 232, 290 Canetti, Elias, 314 Caprivi, Leo von, 55 Carnegie, Andrew, 439 Carneri, Bartholomaeus von, 449 Carpenter, Edward, 272-273 Carrà, Carlo, 114 Caruso, Enrico, 398-399 Casement, Roger, 123-124, 129-132, 137, 139, 157-159, 230 Cassel, sir Ernest, 60 Castellane, Boni de, 49-50 Céline, Louis-Ferdinand, 150 Cézanne, Paul, 30, 356, 368, 370, Chagall, Marc, 378 Chamberlain, Austen, 442
kazalo imena Chamberlain, Houston Stewart, 239, 264, 450, 508 Chamberlain, Joseph, 41, 145 Chaplin, Charlie, 321 Charcot, Étienne, 33 Charcot, Jean Martin, 75-77 Childers, Erskine, 235 Choate, Joseph Hodges, 246 Churchill, Jenny, 242 Churchill, lord Randolph, 49 Churchill, Winston, 421, 430, 490 Clark, Christopher, 220 Claudel, Camille, 301 Claudel, Paul, 264 Cleaves, Margaret A., 430 Clemenceau, Georges, 215, 301 Cocteau, Jean, 366 Cohen, Henry, 292 Cohen, Leonora, 292-294, 296 Coleridge, Samuel Taylor, 507 Colette, Sidonie-Gabrielle, 301 Colijn, Hendrikus, 139 Combes, Emile, 50 Conrad, Joseph, 113, 133, 477 Cook, Thomas, 428 Costerman, Paul, 142 Courts-Mahler, Hedwig, 485 Coward, Noel, 147 Cronje, Pieter Arnoldus, 136 Curie, Marie, 97-99, 103-107, 112, 115, 117, 120-122, 301 Curie, Pierre, 98, 105-107, 112, 117 Č Čajkovski, Pjotr Iljič, 358, 377 Čapek-Chod, Karel-Matěj 31 Čehov, Anton, 32, 51, 184, 404 Černiševski, Nikolaj, 173 D D’Annunzio, Gabriele, 396 Daalen van, 139
563 Damala, Artistides, 397 Darwin, Charles, 147, 270, 422, 426, 430, 440-441, 450 Darwin, Leonard, 421 Davenport, Charles, 439, 443, 446 Davison, Emily Wilding, 295 De Chirico, Giorgio, 315 De Grey, lord, 46 De Vere Cole, Horace, 237 Debussy, Claude, 91 , 362, 366, Degas, Hilaire, 25 Delacroix, Eugène, 150 Derain, André, 315 Deroulène, Paul, 215 Deutsch, Ludwig, 156 Djagiljev, Sergej, 297, 362, 366 Dickens, Charles, 476 Diederichs, Eugen, 263 Diefenbach, Wilhelm, 259-260 Dietrich, Marlene, 217 Dietrich, Potlačeni, 57 Dietrich, Tlačitelj, 57 Disraeli, Benjamin, 59 Dominik, Hans, 120 Dönhoff, obitelj, 55 Doré, Gustave, 396 Dostojevski, Fjodor, 173, 217 Doumic, René, 394 Doyle, sir Arthur Conan, 121, 155, 158, 233, 468, 481 Dragomilov, general, 177 Dreyfus, Alfred, 25-29, 33, 37, 50, 135, 143, 213, 215, 230, 239, 280, 299, 313, 344, 493, 496, 507, Drummond, Flora, 282 Drumont, Edouard, 27, 29, 201, 215, 508 Duchamp, Marcel, 373-374, 503 Dufayel, Georges, 405-406 Dumas, Alexandre, 396 Duncan, Isadora, 316 Dunlop, dr. John, 125
564 Durand, Marguerite, 299-300 Durkheim, Emile, 32, 389 Duse, Elenora, 75 Dvořák, Antonín, 358, 377 E Eakins, Thomas, 372.373 Eastman, George, 399 Edison, Thomas Alva, 115, 117-118, 391-392 Edward VII., kralj, 40, 62, 220, 397 Einstein, Albert, 107-112, 276, 503 Elgar, sir Edward,63, 91, 146, 358 Elgar, Lady, 146 Eliot, Charles, W., 422 Eliot, T. S., 331 Ellis, Havelock, 341, 442, Elizabeta (Sissi), carica, 71 Epstein, Jacob, 504 Ernst, Jakob, 229 Ernst II., vojvoda od SachsenAltenburga, 55-57 Esterházy, obitelj, 52 Eulenburg, Philipp zu, 229-230, 265, 347, 435 Eysoldt, Getrud, 379 F Falk, Robert, 195 Falla, Manuel de, 358 Fauré, Gabriel, 358 Fawcett, Millicent Garret, 302 Fjodorovna, Aleksandra, 171 Ferrer, Francesc, 278 Figes, Orlando, 188 Filosofova, Ana, 297 Fisher, admiral John Arbuthnot “Jackie”, 202-203, 207-211, 253, Flaubert, Gustave, 150, 360 Fleiss, Wilhelm, 77 Floge, Emilie, 266
kazalo imena Flohr, C., 23 Fokine, Michel, 362 Fontane, Theodor, 360 Ford, Henry, 322, 325, 409 Forel, Auguste, 422 Forster, E. M., 147, 273 Förster-Nietzsche, Elisabeth, 241 France, Anatole, 139, 215, 280 Franke, Karl, 67 Franjo Ferdinand, 71, 88, 96, 493 Franjo Josip I., 52, 69-71, 220 Fraser, Helen, 282 Frazer, sir James George, 272 Friedrich II., 57 Friedrich Ujedeni, 57 Friedrich Veliki, 62, 443 Frenssen, Gustaf, 153 Freud, Sigmund, 28, 33, 67, 75-77, 7982, 93, 95, 231, 312, 341-342, 345, 349, 378, 381, 386, 462, 465, 499, 501-502, 505- 507-508 Fried, Alfred Hermann, 250 Fritsch, Theodor, 434 Fronz, dr. Emil, 67 Fry, sir Edward, 246 Fry, Roger, 355-357 Fürstenberg, Carl, 230 Fürstenberg, kneginja, 62 G Galileo Galilei, 108-109 Gall, Franz Josef, 473 Galli-Curci, Amelita, 398 Galopin, Arnould, 120 Galton, Francis, 425-427, 429-430, 443, 445-446, 450 Gambetta, Léon, 151 Gapon, otac Georgij Apolonovič, 163, 180-184, 192-193, 255 Garnier, Octave, 469 Gaudí, Antoni, 91, 403
kazalo imena Gauguin, Paul, 30, 356, 376, Gaulle, Charles de, 212, 215 Gaumont, Léon, 390-391, 394 Gaupp, Robert, 456-457, 485-486 Gawthorpe, Mary, 286, 288-290, 296 Geheeb, Paul, 278 Georg, Bradati, 57 Georg Moritz od Sachsen-Altenburga, 56-57 George, Stefan, 265 George V., kralj, 233, 357 Gernsback, Hugo, 120 Gerstl, Richard, 95 Gide, André, 1590, 280, 376, 498 Gie, Robert, 466 Gippius, Zinaida,198 Girdner, John, 337 Gladstone, Herbert, 288 Gloeden, Wilhelm von, 376 Goddard, Henry, 439-440, 443 Goethe, Johan Wolfgang von, 75, 273, 276, 401, 430, 455 Gogh, Vincent van, 356, 476 Gončarova, Natalija Sergejeva, 195196, 368 Gonnard, René, 29 Gordon, general Charles George, 41 Gore, Charles, 422 Gorki, Maksim, 161, 164, 183, 184 Goudstikker, Sophie, 304 Gould, Anna, 49 Grant, Duncan, 237 Gräser, Gusto, 259-260 Grayson, Victor, 288 Greffulhe, Comte, 362 Grey, sir Edward, 46, 290, 490 Gropius, Walter, 90-91 Gruber, Max von, 422 Guinness, lord, 59 Günter, Victor, 54
565 H Haeckel, Ernst, 430-434, 446, 449, 455 Hagenback, Carl, 150 Harden, Maximilian, 227-229 Hardie, Keir, 282 Hardy, Thomas, 147, 282, 358, 360 Harris, Alice Seely, 132 Harris, John, 132 Hartford, John, 407 Haugmard, Louis, 400 Hauptmann, Gerhart, 336, 358 Hearst, Randolph, 141 Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, 248, 276, 444, 505 Heine, Heinrich, 401 Heinrich Pruski, princ, 66, 205 Hélie, Marie-Hamélie, 467 Herzl, Theodor, 238-239 Hesse, Hermann, 261, 276 Heymann, Lida Gustava, 249, 303, 305-306, 465 Hirsch, barun, 60 Hirschfeld, Magnus, 231 Hitler, Adolf, 54-55, 92, 241 448, 509 Hobson, J. A., 135 Hodler, Ferdinand, 382 Hoffmann, E. T. A., 476 Hohenlohe-Schillingsfürst, princ Chlodwig zu, 55 Hölderlin, Friedrich, 507 Holstein, Friedrich von, 224-227 347348 Horsley, Daid, 449 Hugo, Victor, 22, 150-151 Huldschinsky, Oscar, 58 Hülsen-Haeseler, Dietrich, 229 Humboldt, Alexander von, 430
566 I Ingres, Jean Auguste, 150 Ivanov, Vjačeslav, 255-256, 275, 359 Iveagh, lord, 60 Ivoi, Paul d’, 120 J Jacob, Alexandre Marius, 483-485 James, Henry, 43-44, 496 James, William, 113, 505 Jameson Raid, 134 Janáček, Leoš, 377 Jarry, Alfred, 323 Jaurès, Jean, 213-214, 251, 280, 493 Jerome, Jenny, 49 Jodl, Friedrich, 268 John, Augustus, 273 Jordan, David Starr, 422 Joyce, James, 509 Jujol i Gibert, Josep Maria, 91 K Kafka, Franz, 68, 276, 508 Kainz, Joseph, 75 Kallikak, Debora, 439 Kamenski, Vasilij, 196 Kandinski, Vasilij, 91, 114, 122, 149, 195, 256, 366-367, 499 Kant, Immanuel, 79, 444, 504-506 Karlo Veliki, 57 Kellogg, John Harvey, 440 Kemmler, William, 117-118 Kenney, Annie, 290 Keppel, Alice, 53, 204 Kerr, Alfred, 379 Kessler, grof Harry, 9, 487 Key, Ellen, 277 Keynes, John Maynard, 429 Kindereln-Wächter, Alfred von, 489 Kingsley, Mary, 128 Kipling, Rudyard, 42, 147 Klee, Paul, 376
kazalo imena Klimt, Gustav, 92-94, 266-268, 345, 356, 382-384, 499 Kodály, Zoltán, 377, 499 Kohn, Hans, 217 Kokoschka, Oskar, 95, 278, 478 Kollwitz, Käthe, 336 Kommerell, Max, 265, Končalovski, Pjotr, 195, Konofjanikova, Zina 298, Korczak, Janusz, 278 Kosjakov, Vladimir i Georgij, 91, Kovalevski, Pavel, 343 Kowalsky, pukovnik Henry I., 141 Kraus, Karl, 85-86, 96, 278, 312, Krishnamurti, Jiddu, 271-272 Kropotkin, Pjotr Aleksandrovič, 436, 441-442 Kruger, A., 67 Kruger, Paul, 134, 148 Krupp, Friedrich Alfred, 58, 376 Krupp, Friedrich Wilhelm, 435 Krupp, Fritz, 227 Kubin, Alfred, 382-383, 477-478, 481 Kuropatkin, Aleksej, 176-177, 190, 251 L Lagarde, Paul de, 264 Lagerlöf, Selma 275 Lamarck, Jean-Baptiste, 423, 435 Lamprecht, Karl, 325 Langbehn, Julius, 263 Langevin, Paul, 121 Larionov, Mihail Fjodorovič, 195-196, 368-369 Lartigue, Jacques Henri, 11, 12, 14, 329, 400, 402 Latham, Hubert, 319 Laurent, Emile, 436 Lawrence od Arabije, 147 Le Corbusier, 90 Le Queux, William, 234, 236 Leadbeater, Charles Webster, 271
kazalo imena Leblanc, Maurice, 120, 323, 482 Léger, Fernand, 504 Leighton, lord Frederic, 147, 359 Lenton, Lillian, 295 Lenjin, Vladimir Iljič, 173, 184 Leopold II. Belgijski, kralj, 24, 125-128, 133-134, 140-142, 156-157 Lépine, Louis, 469 Leverhulme, lord, William 59 Liddington, Jill, 286 Liebenfels, Johann Lancz de, 448-449 Liebermann, Max, 358 Lietz, Hermann, 277 Linder, Max, 395, 398 Linné, Carl von, 425 Lipton, sir Thomas, 60 List, Guido von, 447 Liszt, Franz, 377 Livingstone, David, 148 Lobkowitz, dinastija, 52 Lombroso, Cesare, 436, 472-476, 482 London, Jack, 428 Loos, Adolf, 86-90, 278, 323, 401, 403, 499 Lorrain, Jean, 214 Loti, Pierre, 151, 154-155, 280, 335, 393, 453, 484 Loubert, Émile, 18, 30 Ludwig Viktor, austrijski nadvojvoda, 227 Lumière, braća, 391 Lumière, Louis, 409 Lutyens, Edwin, 21, 271 Lavov, knez G. E., 51 M Macaulay, lord, 353, 426 Mach, Ernst, 83, 112-113, 328, 372, 504-505 Macke, August, 376 Mackintosh, Charles Rennie, 401 MacMahon, Marshal, 212
567 Maeterlinck, Maurice, 479 Mahler, Alma, 307, 478 Mahler, Gustav, 84-85, 265, 345, 378, 478, 505 Maistre, Joseph de, 26 Majakovski, Vladimir, 196, 331 Maljevič, Kazimir Severinovič, 91, 114, 195-196, 356, 368, 371, 384 Manet, Edouard, 30 Mann, Heinrich, 33, 217, 336 Mann, Thomas, 32, 49, 101, 217, 256, 3156, 336, 340, 349, 464, 480 Mannaberg, dr. Julius, 67 Marat, Jean-Paul, 475 Marc, Franz, 256 Marconi, Guglielmo, 115 Marie Christine, nadvojvotkinja, 66 Marinetti, Filippo Tommaso, 201, 242, 332-33, 359 Marlborough, vojvotkinja od, 442 Marlborough, vojvoda od, 49 Marx, Karl, 173, 251, 436 Marx, Roger, 30 Massie, Robert, 232 Matisse, Henri, 367, 374-376 Maupassant, Guy de, 150 Mauss, Marcel, 498 Mauthner, Fritz, 83, 85, 505 May, Karl, 120-121, 153, 485 Mayreder, Rosa, 241-242, 249, 276, 307-311, 314, 500-501 Meier-Graefe, Julius, 356 Meisel-Hess, Grete, 281, 307-308 Mendel, Gregor, 422-424 Mesmer, Friedrich Anton, 116 Methuen, lord i lady, 66 Metner, Emil K., 256 Metternich, Klemens, 75 Metzinger, Jean, 499 Michel, Louise, 475 Michelson, Albert, 108, 110-11 Mihailovski, Nikolaj, 440
568 Millais, John Everett, 356 Mirbeau, Octave, 317, 325 Mirski, Pjotr Dmitrijevič Svjatopolk, 178-179 Mitchell, Hanna, 285 Möbius, Paul Julius, 243, 312 Moltke, grof Helmuth von, 60, 275 Moltke, grof Kuno von, 223, 228-230, 265 Mommsen, Theodor, 58 Mondrian, Piet, 275 Monet, Claude, 30 Monin, Ernest, 342 Montesquiou, Robert de 396 Montessori, Maria, 278 Monteux, Pierre, 364 Montmorres, vikont William, 140 Moore, G. E., 85 Moreau-Vauthier, Paul, 18 Morel, Edmund Dene, 123, 126, 128129, 132, 134, 139-143, 157, 159 Morgan, Thomas Hunt, 424 Morgenstern, Christian, 275 Moris, Victor, 467 Morley, Edward, 108, 110-111 Morny, Mathilde de, 301 Morozov, Sava, 184 Mounet-Sully, Jean, 396 Mucha, Alphonse, 398 Mugnier, opat 400, 493 Munch, Edvard, 359, 476 Munshi (indijski sluga kraljice Viktorije), 44 Munster, grof, 253 Münter, Gabriele, 256, 357 Muravjev, grof, 252 Murphy, Charlie, 323 Musil, Robert, 31, 53, 81-82, 114, 314, 316, 336, 479, 511 Musorgski, Modest Petrovič, 476 Muybridge, Eadweard, 328, 372
kazalo imena N Nabokov, Vladimir, 179 Nagel, Gustav, 260 Napoleon 149-150, 162, 212, 234, 401, 434 Napoleon III., 25 Naumann, Friedrich, 347 Nelidov, Mihail, 246 Nielsen, Carl, 358 Nietzsche, Friedrich, 240-241, 256, 264, 287, 307, 333, 361, 378, 432, 434, 443-446, 455, 459, 476, 499, 505-507 Nikolaj II., ruski car, 51, 57, 171-173 , 176, 178-179, 188, 192, 220, 224, 251-252, 254, Nikolajevič, veliki knez Nikolaj, 189 Nižinski, Vaslav, 363 Noailles, Anna de, 302 Nobel, Alfred, 105, 247, 249 Nolde, Emil, 316, 377 Nordau, Max, 146, 237-241, 345, 443 Northcliffe, lord 236, 318 Northumberland, vojvoda, 39 O Obolenski, Ivan M., 170 Olbrich, Joseph Maria, 92 Olcott, Henry Steel, 270 Ortega y Gasset, José, Orwell, George, 114 Ostwald, Hans, 417 Otto, austrougarski nadvojvoda, 71 P Paget, lady, 45, 60 Paléologue, Maurice, 171 Pankhurst, Christabel, 290 Pankhurst, Emmeline, 242, 288, 292, 295, 500 Pares, Bernard, 297 Pathé, braća, 390-392, 394
kazalo imena Pavlov, Ivan, 441 Pearson, Karl, 429 Pechstein, Max, Peck, Ferdinand, 377 Pelletier, Madeleine, 300, 313 Pétain, Henri, 212 Petrov-Vodkin, Kuzmar, 196, 316 Petrovskaja, Nina, 196 Picasso, Pablo 149, 316, 333, 368, 370, 374, 384, 477, 498, 503, 509 Pio X., papa, 360 Pirandello, Luigi, 334-335, 372, Pissarro, Camille, 25, 30 Planck, Max 112, 116 Plantevignes, Marcel, 214 Pleve, Vjačeslav, 175, 177-178 Ploetz, Alfred, 422, 434, 438 Poe, Edgar Allan, 476 Poincaré, Raymond, 116, 491 Polignac, princeza, 302 Ponsonby, Frederick, 40 Porter, Bernard, 148 Prokudin-Gorski, Sergej Mihailovič, 419 Proust, Marcel, 30, 214, 302, 325, 344, 396, Puccini, Giacomo, 91, 358 Q Quidde, Ludwig, 348 Queensberry, markiz od, 230 R Radkau, Joachim, 337, 349 Rainer, nadvojvoda, 66 Raspućin, Grigorij, 194, 255 Rathenau, Walter, 62, 152 Read, Whitelaw, 442 Reddie, Cecil, 279 Redl, pukovnik Alfred, 230 Reger, Max, 91 Reinhardt, Max, 380
569 Renault, Louis, 323 Reventlow, Fanny zu, 256-257, 260, 304 Rhodes, Cecil, 146 Ribbert, Hugo, 421, 449 Ribière, René, 215 Riedel, Georg, 229 Rilke, Rainer Maria, 31, 336, 480 Rimski-Korsakov, Nikolaj, 358, 362, 366 Riqueti de Mirabeau, Sibylle Aimée Gabrielle Marie Antoinette, 301 Rjepin, Ilja 91, 186, 358 Roberts, lord, 234 Robertson, Morgan, 326 Robin, Paul, 436-438 Rockefeller, John D., 439 Rodin, Auguste, 301 Romanov, veliki knez Konstantin Nikolajevič, 57 Röntgen, Conrad Wilhelm, 99-100, 102, 107, 116, 384 Roosevelt, Theodore, 139, 439 Rosebery, lord, 49 Rossetti, Dante Gabriel, 355 Rothko, Mark, 509 Rothschild, Hanna de, 49 Rott, Hans, 84 Rudolf, prijestolonasljednik, 71 Russell, Bertrand, 85, 157, 444 Rutherford, Ernest, 107, 112, 116, 122 Rybetcky, Katharina, 66 S Said, Edward, 146, 148 Saint-Saëns, Camille, 358, 364 Salten, Felix, 74 Saltonstall, Lavena, 284, 289-290, 296 Sander, August, 419 Sandow, Eugene, 231-233, 240-241 Sargent, John Singer, 355 Satow, sir Ernest, 246
570 Sauvage, Jean, 19-20, 23, 34 Sachsen-Altenburg, porodica, 55-57 Schallmayer, Wilhelm, 433 Schattenfroh, dr. Arthur, 67 Schiele, Egon 93-95, 345, 508-509 Schiller, Friedrich, 192, 401, 455 Schlieffen, Alfred von, 61 Schnitzler, Arthur, 74, 81, 267, 345, 372, 479, 501, 504, 509 Schönberg, Arnold, 86, 91, 95-96, 278, 506 Schönberg, Mathilde, 95 Schorske, Carl, 268 Schratt, Katharina, 70 Schreber, Daniel Paul, 460-464 Schreber, Moritz, 463 Schumann, Robert, 476 Schwarbach, Paul von, 62 Schwartzkopf, Gross von, 253 Schwarzenberg, knez, 65 Schwarzwald, Eugenie, 278-279, 307, 312, 359 Scott, sir Percy, 208 Scott, Robert Falcon, 148 Seely, sir John, 149 Semjonov, Sergej, 187-188, 191 Seurat, Georges, 30 Shackleton, Ernest, 148 Shaw, George Bernard, 158, 271-272, 279, 282, 358, 389, 397-398, 429, 501 Sheldon, Mary French, 140 Shelley, Percy Bysshe, 444, 507 Sibelius, Jean, 91, 358 Simmel, Georg, 418 Sinclair, Upton, 409 Singer, Paul, 222 Singer, Winaretta, 302 Sitwell, Edith, 316 Skladanowsky, braća, 391 Skłodowska, Maria, v. Curie, Marie Skłodowski, Władysław, 97
kazalo imena Skrjabin, Aleksandar, 195, 275 Smetana, Bedřich, 377 Smith, W. H., 59 Sokolova, Lydia, 363 Solovjev, Vladimir, 450 Sopka, Wilhelm, 66 Spiridonova, Marija, 299 Spitzemberg, barunica von, 62, 222, 229 Stadler, Ernst, 245 Stairs, William Grant, 123 Stanley, Henry Morton, 125, 148 Stauffenberg, Claus Schenck, von, 54 Stein, Gertrude, 302, 359 Steiner, Rudolf, 273-276, 446-447, 507 Stengers, Jean, 157 Stephen, Adrian, 355 Stephen, Thoby, 354 Stephen, Vanessa, v. Bell, Vanessa Stephen, Virginia, v. Woolf, Virginia Stevenson, Robert Louis, 147 Stites, Richard, 298 Stone, Benjamin, 419 Strachey, Lytton, 353-355, 426 Strauss, Johann, 73 Strauss, Richard, 73, 264, 381, 499 Stravinski, Igor, 149, 195, 361-366, 370, 377, 384, 479, 487, 505, 509 Streuvels, Stijn, 32 Strindberg, August, 477, 504 Struve, Lidija, 297 Stuart-Wortley, Edward James Montague, 221 Sullivan, Louis, 86 Suttner, Arthur von, 247 Suttner, Bertha von, 246-252, 253-255, 275, 307, 432, 450 Svevo, Italo, 32 Svirski, Aleksej, 167 Széchenyi, grof, 49
kazalo imena Š Šabanova, Anna Nikitična, 297 Ščeglovitov, 298 Šehtelj, Fjodor, 91 Šmit, Nikolaj Pavlovič, 191 Švarc, A. M., 296 T Talmeyr, Maurice, 410-411 Tausk, Victor, 465 Taylor, Frederick Winslow, 321-322, 324, 504 Tennyson, Alfred, 41, 148 Thonet, braća, 403 Tihomirov, Asaf, 184 Tirpitz, Alfred von, 206-207, 209 Tolstoj, Lav Nikolajevič, 51, 186-187, 254-255, 266, 296 Tönnies, Ferdinand, 265 Trepov, Dimitrij, 185 Tresckow, Henning von, 55 Trotha, Lothar von, 137-138 Trocki, Lav, 164 Truchet, Abel, 389 Tschirschky, Heinrich von, 225-226 Tuchman, Barbara, 42 Twain, Mark, 139 U Unamuno, Miguel de, 32 Uzanne, Octave, 324 V Vaihinger, Hans, 113 Valenčuk, Grigorij, 188 Vanderbilt, Consuelo, 49 Vaucelles, Louis, 367 Verdi, Giuseppe, 358 Verlaine, Paul, 238 Verne, Jules, 118, 150 Viktorija, kraljica, 39, 42, 44, 62, 144, 203-204, 208, 348, 357, 496
571 Virchow, Rudolph, 58 Vite, Sergej Juljevič, 161-162, 164, 167172, 175-177, 183, 185-187, 189190, 192, 194, 199, 223, 252, 269 Vivien, Renée, 301 Vogüé, Eugène-Melchior de, 27, 33 Voigt, Christian, 479 Voigt, Friedrich Wilhelm, 219-220 W Wagner, Ernst August, 453-454, 456460, 463-464, 477, 479, 485-486 Wagner, Otto, 89-90, 92 Wagner, Richard, 239, 358, 401, 444445, 480 Waldstein, dinastija, 52 Walter, Bruno, 275 Warburg, Aby, 499 Webb, Beatrice, 137 Weber, Max, 384-386, 510 Webern, Anton, 85 Wedekind, Frank, 256, 336 Weininger, Otto, 243, 307-308, 312, 314, 449 Weismann, Friedrich Leopold August, 422-424, 433 Wells, Amy Catherine, 282 Wells, H. G., 119-120, 147, 282, 330 Werfel, Franz, 68 Westinghouse, George, 117 Whistler, James Abbott McNeill, 355 White, Andrew D., 253 Wilde, Oscar, 33, 49, 74, 230-231, 358, 479 Wilhelm I., car, 25 Wilhelm I. Jednooki, Margrave, 57 Wilhelm II., car, 39, 57, 60-62, 137, 143, 145, 203-207, 216, 220-221, 223-226, 227-229, 236, 241, 246, 265, 277, 347-348, 430-431, 463, 489, 507 Williams, George Washington, 128
572 Williams, Wythe, 215 Windischgrätz, dinastija, 52 Wittgenstein, Karl, 75 Wittgenstein, Ludwig, 75, 85, 314, 505 Wolff, Hugo, 309 Wolfskehl, Karl, 258 Wollstonecraft, Mary, 284 Woolf, Virginia, 237, 273, 279, 351-357, 359, 386, 415, 426, 429, 509 Wright, Wilbur i Orville, 319 Wyneken, Gustav, 277 Y Yeats, William Butler, 149, 271, 279, 509
kazalo imena Z Zangwill, Israel, 49, 282 Zeldin, Theodore, 213 Zetkin, Clara, 306 Ziegfeld, Florenz, 232 Zinovjeva-Anibal, Lidija Dmitrijevna, Zola, Émile, 26, 29 Zubatov, S. V., 179 Zuckerkandl, Berta, 307, 359 Zuylen, Hélène van, 302 Zweig, Stefan, 72, 75, 414
kazalo imena
573
574
kazalo imena
Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Urednik Seid Serdarević Lektura i korektura Dubravko Grbešić Prijelom Maja Glušić Dizajn naslovnice Roko Crnić Fotografija na naslovnici © Corbis Godina izdanja 2015., veljača Tisak Denona, Zagreb ISBN 978-953-266-617-5 Biblioteka Platforma, knjiga 46 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20
kazalo imena
575
576
kazalo imena
Europa, 1900.–1914.: svijet u traženju, pulsirajuće razdoblje kreativnosti i suprotnosti. Glavne su teme terorizam, globalizacija, imigranti, konzumerizam, propast moralnih vrijednosti i suparništvo velikih sila. Dvadeseto stoljeće nije se rodilo u rovovima kod Somme ili Passchendaela, nego u petnaest vrtoglavih godina koje su prethodile Prvome svjetskom ratu. U kratkom razdoblju novi svjetski poredak proizašao je iz tragičnih suprotnosti staroga. Posljedice industrijske revolucije, na političkom i osobnom planu, osjećale su se u cijelom svijetu: gradovi rastu zbog pristizanja seoskog stanovništva koje napušta svoje tradicionalne vrijednosti, znanost donosi napredak, ali i izume iz noćnih mora, obrazovanje je milijunima ljudi otvorilo nove mogućnosti, masovno proizvedeni predmeti promijenili su svakodnevni život, radnici zahtijevaju udio u političkoj vlasti, žene žele promijeniti svoj položaj u društvu i prirodu seksualnih odnosa. Od nevjerojatne nade u novo stoljeće koju je utjelovio Svjetski sajam u Parizu 1900. do atentata na austrijskog nadvojvodu u Sarajevu 1914., povjesničar Philipp Blom ovo razdoblje istražuje godinu po godinu. Premijeri i seljaci, anarhisti i glumice, znanstvenici i psihopati susreću se na pozornici novoga stoljeća u ovom prikazu raskošnoga, nestabilnog doba na rubu katastrofe. Prelijepo napisana i puna vješto ispričanih anegdota, knjiga Vrtoglave godine oživljava čudesa, užase i strahove ranoga dvadesetog stoljeća.
249,00 kn
www.fraktura.hr
Biblioteka Platforma