4 minute read
Hoteli po mjeri svih ljudi
from Furaj.ba 29
by Furaj.ba
Hoteli
po mjeri svih ljudi
TRŽIŠTE PRISTUPAČNOG TURIZMA JEDNO JE OD NAJBRŽE RASTUĆIH, ALI JOŠ UVIJEK JE NAJNERAZVIJENIJE
Bilo da se radi o osobama s određenim invaliditetom – s oštećenjima sluha, vida ili pokretljivosti, osobama s privremenom povredom, starijim roditeljima u kolicima zbog oštećenja kuka ili koljena, ili osobama s alergijom, pristupačnost je tema koja pogađa ogroman broj ljudi u nekoj životnoj dobi.
PRISTUPAČNOST KAO STANDARD
Svjetska turistička organizacija identificirala je tržište pristupačnog turizma kao jedno od najbrže rastućih, ali i najnerazvijenijim. Uprkos rastućem trendu hotelijerski i ugostiteljski sektor u velikoj je mjeri previdio važnost pristupačnosti. Stoga se cilj prvog međunarodnog standarda ISO 21902:2021 – Turizam i srodne usluge / Pristupačan turizam za sve / Zahtjevi i smjernice ogleda u omogućavanju jednakog pristupa turističkim sadržajima i njihovog doživljaja za ljude svih dobi i sposobnosti. To se može postići slijedeći upute o ključnim aspektima kreiranja politika, strategija, infrastrukture, proizvoda i usluga.
Standard je namijenjen svim akterima uključenim u lanac turističke ponude, a njegovom primjenom na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou direktno će se doprinijeti ostvarenju važnih ciljeva održivog razvoja, poput dostojanstvenog rada i ekonomskog rasta, te smanjenja nejednakosti.
HOTELSKI LANAC SCANDIC
Kako je svijest o važnosti pristupačnosti u razvoju, mnogi hoteli nisu pristupačni, a oni koji jesu pristupačnost više posmatraju s aspekta usklađenosti, a ne prednosti, pa nedovoljno promoviraju svoju pristupačnost. Jedan od malobrojnih pozitivnih primjera je hotelski lanac Scandic sa sjedištem u Stockholmu u Švedskoj. S 280 hotela i 58.000 soba, prvi je u svijetu razvio standard pristupačnosti. Standard osigurava da su svi hoteli u lancu pristupačni. Osim toga, na web stranicama svakog hotela dostupne su informacije o pristupačnosti. Standard se sastoji od 159 tačaka – 105 je obavezno za sve hotele, a 159 se mora primijeniti kada obnavljaju ili grade nove hotele. Pokriva sve sadržaje hotela od parkinga do soba prilagođenih osobama s alergijama. Ove sobe koriste najsavremenije pročišćivače zraka, madrace, jastuke i posteljinu. U njima se primjenjuju posebne tehnike čišćenja za uklanjanje štetnih nadražujućih materija kao što su klice, plijesan i grinje. Ovakav pristup stvara okruženje koje pomaže osobama s alergijama i astmom da uživaju u mirnom noćnom snu daleko od kuće. Ako se uzme u obzir da gosti hotela u prosjeku provedu 8-10 sati u svojoj hotelskoj sobi, što ih izlaže novim uslovima koji mogu izazvati simptome, sobe u kojima gosti mogu udisati čist zrak značajno smanjuju mogućnost pojave neprijatnosti. Za poslovne putnike dobar san može napraviti značajnu razliku između sjajnog i prosječnog sastanka; za porodice i turiste on može značiti opuštenije istraživanje novih mjesta. Zbog toga, osobe s alergijama prilikom planiranja putovanja tragaju za hotelima koji nude ovu uslugu.
UJEDINITI PRAKSU
O pristupačnosti za osobe s trajnim invaliditetom ili smanjenom pokretljivosti kao i slijepe i slabovidne osobe intenzivno se razgovara. Za razliku od SAD-a, gdje je sve jasno definirano zakonom The Americans with Disabilities Act, u Evropi postoji za sada mnogo različitih praksi. U slučaju fizičke invalidnosti, akcenat se stavlja na:
Hotel Europe, Sarajevo Hotel Holiday, Sarajevo
– sobu bez pragova; – krevet s regulacijom visine; – kupaonicu prilagođenu kretanju (pozicija umivaonika, tuša, rukohvati) i dostupnosti (peškiri, dozator sapuna itd.) iz invalidskih kolica; – podne obloge koje se ne kližu. Kako bi se povećao stepen pristupačnosti u slučaju senzorne invalidnosti, hotelijerska industrija bi trebala uzeti u obzir sljedeće preporuke: - indirektno osvjetljenje, koje se može regulisati; - zavjese za kontrolu uticaja dnevne svjetlosti; - veliki kontrast u korištenju boja u prostoriji i kupatilu (naprimjer, bijelo kupatilo je veoma teško za korištenje); - izbjegavati oštre predmete ili namještaj, odnosno, koristiti meke materijale i namještaj bez oštrih ivica; - izložiti set za kafu i čaj na radnom stolu, ne u ormaru; - tlocrt na Brajevom pismu; - plan za evakuaciju, te ostali pisani materijali na Brajevom pismu; - broj sobe jasno označen na Brajevom pismu (na vratima ili u hodniku, bojom visokog kontrasta i velikim fontom); - ograde stepeništa treba označiti na početku i na kraju kako bi to ljudi mogli osjetiti; - ako je moguće, staviti oznake na svakoj stepenici; - u liftu se preporučuje da meni na displeju ima Brajevo pismo, ili sistem glasovne indikacije. A kako bi se omogućila pristupačnost osobama s oštećenjem sluha, sobe trebaju biti opremljene uređajima za vizuelno obavještavanje, vizuelnim alarmima, vibrirajućim satom za buđenje, telefonom s pojačalom, bežičnim slušalicama za TV prilagođenim nagluhim osobama.
STANJE U BIH
Dostupne informacije ukazuju na to da u BiH nisu rađena sveobuhvatna istraživanja o pristupačnosti hotela. No, mnogi hoteli u BiH su pristupačni osobama koje se ne mogu kretati, ali nemaju prilagođene sobe. Među onima koji imaju prilagođene sobe nalaze se: – Hoteli Europa (2 sobe), Holiday (4 sobe), Hollywood (11) i Terme (većina soba) u Sarajevu; – Hoteli Herceg (2 sobe) i Villa Regina (2 sobe) u Međugorju; – Hotel Mepas (4 sobe) u Mostaru; – Hotel Grand (7 soba) u Neumu; – Hotel Mellain (8 soba) u Tuzli; – Hotel Courtyard by Marriott (2 sobe) u Banjoj Luci; – Hotel Bank (1 soba) u Kiseljaku.