4 minute read

Hoteli po mjeri svih ljudi

Hoteli

po mjeri svih ljudi

TRŽIŠTE PRISTUPAČNOG TURIZMA JEDNO JE OD NAJBRŽE RASTUĆIH, ALI JOŠ UVIJEK JE NAJNERAZVIJENIJE

Bilo da se radi o osobama s određenim invaliditetom – s oštećenjima sluha, vida ili pokretljivosti, osobama s privremenom povredom, starijim roditeljima u kolicima zbog oštećenja kuka ili koljena, ili osobama s alergijom, pristupačnost je tema koja pogađa ogroman broj ljudi u nekoj životnoj dobi.

PRISTUPAČNOST KAO STANDARD

Svjetska turistička organizacija identificirala je tržište pristupačnog turizma kao jedno od najbrže rastućih, ali i najnerazvijenijim. Uprkos rastućem trendu hotelijerski i ugostiteljski sektor u velikoj je mjeri previdio važnost pristupačnosti. Stoga se cilj prvog međunarodnog standarda ISO 21902:2021 – Turizam i srodne usluge / Pristupačan turizam za sve / Zahtjevi i smjernice ogleda u omogućavanju jednakog pristupa turističkim sadržajima i njihovog doživljaja za ljude svih dobi i sposobnosti. To se može postići slijedeći upute o ključnim aspektima kreiranja politika, strategija, infrastrukture, proizvoda i usluga.

Standard je namijenjen svim akterima uključenim u lanac turističke ponude, a njegovom primjenom na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou direktno će se doprinijeti ostvarenju važnih ciljeva održivog razvoja, poput dostojanstvenog rada i ekonomskog rasta, te smanjenja nejednakosti.

HOTELSKI LANAC SCANDIC

Kako je svijest o važnosti pristupačnosti u razvoju, mnogi hoteli nisu pristupačni, a oni koji jesu pristupačnost više posmatraju s aspekta usklađenosti, a ne prednosti, pa nedovoljno promoviraju svoju pristupačnost. Jedan od malobrojnih pozitivnih primjera je hotelski lanac Scandic sa sjedištem u Stockholmu u Švedskoj. S 280 hotela i 58.000 soba, prvi je u svijetu razvio standard pristupačnosti. Standard osigurava da su svi hoteli u lancu pristupačni. Osim toga, na web stranicama svakog hotela dostupne su informacije o pristupačnosti. Standard se sastoji od 159 tačaka – 105 je obavezno za sve hotele, a 159 se mora primijeniti kada obnavljaju ili grade nove hotele. Pokriva sve sadržaje hotela od parkinga do soba prilagođenih osobama s alergijama. Ove sobe koriste najsavremenije pročišćivače zraka, madrace, jastuke i posteljinu. U njima se primjenjuju posebne tehnike čišćenja za uklanjanje štetnih nadražujućih materija kao što su klice, plijesan i grinje. Ovakav pristup stvara okruženje koje pomaže osobama s alergijama i astmom da uživaju u mirnom noćnom snu daleko od kuće. Ako se uzme u obzir da gosti hotela u prosjeku provedu 8-10 sati u svojoj hotelskoj sobi, što ih izlaže novim uslovima koji mogu izazvati simptome, sobe u kojima gosti mogu udisati čist zrak značajno smanjuju mogućnost pojave neprijatnosti. Za poslovne putnike dobar san može napraviti značajnu razliku između sjajnog i prosječnog sastanka; za porodice i turiste on može značiti opuštenije istraživanje novih mjesta. Zbog toga, osobe s alergijama prilikom planiranja putovanja tragaju za hotelima koji nude ovu uslugu.

UJEDINITI PRAKSU

O pristupačnosti za osobe s trajnim invaliditetom ili smanjenom pokretljivosti kao i slijepe i slabovidne osobe intenzivno se razgovara. Za razliku od SAD-a, gdje je sve jasno definirano zakonom The Americans with Disabilities Act, u Evropi postoji za sada mnogo različitih praksi. U slučaju fizičke invalidnosti, akcenat se stavlja na:

Hotel Europe, Sarajevo Hotel Holiday, Sarajevo

– sobu bez pragova; – krevet s regulacijom visine; – kupaonicu prilagođenu kretanju (pozicija umivaonika, tuša, rukohvati) i dostupnosti (peškiri, dozator sapuna itd.) iz invalidskih kolica; – podne obloge koje se ne kližu. Kako bi se povećao stepen pristupačnosti u slučaju senzorne invalidnosti, hotelijerska industrija bi trebala uzeti u obzir sljedeće preporuke: - indirektno osvjetljenje, koje se može regulisati; - zavjese za kontrolu uticaja dnevne svjetlosti; - veliki kontrast u korištenju boja u prostoriji i kupatilu (naprimjer, bijelo kupatilo je veoma teško za korištenje); - izbjegavati oštre predmete ili namještaj, odnosno, koristiti meke materijale i namještaj bez oštrih ivica; - izložiti set za kafu i čaj na radnom stolu, ne u ormaru; - tlocrt na Brajevom pismu; - plan za evakuaciju, te ostali pisani materijali na Brajevom pismu; - broj sobe jasno označen na Brajevom pismu (na vratima ili u hodniku, bojom visokog kontrasta i velikim fontom); - ograde stepeništa treba označiti na početku i na kraju kako bi to ljudi mogli osjetiti; - ako je moguće, staviti oznake na svakoj stepenici; - u liftu se preporučuje da meni na displeju ima Brajevo pismo, ili sistem glasovne indikacije. A kako bi se omogućila pristupačnost osobama s oštećenjem sluha, sobe trebaju biti opremljene uređajima za vizuelno obavještavanje, vizuelnim alarmima, vibrirajućim satom za buđenje, telefonom s pojačalom, bežičnim slušalicama za TV prilagođenim nagluhim osobama.

STANJE U BIH

Dostupne informacije ukazuju na to da u BiH nisu rađena sveobuhvatna istraživanja o pristupačnosti hotela. No, mnogi hoteli u BiH su pristupačni osobama koje se ne mogu kretati, ali nemaju prilagođene sobe. Među onima koji imaju prilagođene sobe nalaze se: – Hoteli Europa (2 sobe), Holiday (4 sobe), Hollywood (11) i Terme (većina soba) u Sarajevu; – Hoteli Herceg (2 sobe) i Villa Regina (2 sobe) u Međugorju; – Hotel Mepas (4 sobe) u Mostaru; – Hotel Grand (7 soba) u Neumu; – Hotel Mellain (8 soba) u Tuzli; – Hotel Courtyard by Marriott (2 sobe) u Banjoj Luci; – Hotel Bank (1 soba) u Kiseljaku.

This article is from: