Glavni gradovi Osmanskog Carstva

OD IZNIKA DO ISTANBULA

GLAVNI GRADOVI Osmanskog carstva

NA POZIV MINISTARSTVA KULTURE I TURIZMA REPUBLIKE TURSKE BILA SAM ČLAN GRUPE BALKANSKIH NOVINARA NA SEDMODNEVNOJ PRESS TURI “PRIJESTOLNICE OSMANSKOG CARSTVA”. POSJETILI SMO

BILEČIK, MJESTO OSNIVANJA I ČETIRI PRIJESTOLNICE OSMANSKOG CARSTVA: BURSU, EDIRNE, IZNIK I ISTANBUL.

Autor: Emira Azganović

OSMANSKO CARSTVO

HISTORIJA O KOJOJ SE PRIČA STOLJEĆIMA

Osmansko Carstvo u historiji čovječanstva upisano je kao jedna od najvećih vojnih i ekonomskih sila. U više od šest stoljeća, (1299. - 1922.) njime je vladalo 36 sultana. Osim po snažnoj vojsci i razvijenoj trgovini, upamćeno je i po impresivnim dostignućima u mnogim područjima - od arhitekture do astrologije. Prijestolnice Osmanskog Carstva mijenjale su se kroz epohe. Osnovano je u Bilečiku 1299. godine, a status prijestolnice imali su Bursa, Iznik, Edirne i, najduže – preko 450 godina - Istanbul.

KOLIJEVKA CIVILIZACIJE

Sogot u pokrajini Bilečik, popularno je mjesto među turistima zbog planetarno poplarne serije Ertugrul. Ertugrulov muzej i turbe neki su od najistaknutijih historijskih spomenika u Sogutu. Na mene je poseban utisak ostavio Muzej osmanskih sultana, mjesto gdje možete naći sve o životima 36 vladara Carstva. Pored portreta svakog od njih u reljefu na zidu nalaze se građevine koje je sagradio i navedeni ratovi u kojima je učestvovao. U Bilečiku smo posjetili studio gdje se kreiraju i šiju kostimi za historijske turske serije i pravili posuđe od gline. Bilečik je važan centar za proizvodnju keramike.

IZNIK

Iznik je 1331. godine sultan Orhan zauzeo od Vizantije i tokom kratkog perioda učinio ga prijestolnicom Carstva sve dok nije osvojio Bursu. Iznik je, uprkos bogatoj historiji, potcijenjen. Smješten uz istoimeno jezero, prepoznatljiv je po gotovo pet kilometara gradskih zidina, podignutih u kasnom rimskom periodu, a proširenih i ojačanih tokom vizantijskog i osmanskog perioda. U antičko se doba zvao Nikeja, a poznat je kao mjesto održavanja dva historijska sabora – Prvi i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske crkve. Crkva Aja Sofija koju je sagradio car Justinijan I u 6. stoljeću, baš kao u Istanbulu, pretvorena je u džamiju i poznata je kao Orhanova džamija. Iznik je, u vrijeme Osmanskoga Carstva, imao svjetski ugled kao centar proizvodnje keramičkih pločica, jedne od najljepših i najtrajnijih vrsta tursko-islamske umjetnosti. Koristile su se za ukrašavanje džamija i palača. Na keramici su često prikazivani cvjetni motivi i uglav-

nom su pravljene u plavoj, tirkiznoj, zelenoj i crvenoj boji. Primjerci İznik pločica mogu se naći u gotovo svim velikim svjetskim muzejima. Bila mi je privilegija posjetiti umjetničku radionicu i vidjeti nastajanje prekrasnih predmeti od keramike. Iznik je od Burse udaljen 80, a od Istanbula 90 km, pa je iz ovih gradova lako obići znamenitosti Iznika uz jedno noćenje.

BURSA

Po veličini četvrti grad u Republici Turskoj, Bursa je od 1335. do 1365. godine bila prijestolnica Osmanskog Carstva u kojoj je vladalo šest sultana. Hanovi, hamami i džamije krase srce čaršije, koja je dom mnogim islamskim, kršćanskim i jevrejskim spomenicima. Blizu je Mramornog mora i ima 20 kilometara dugu obalu. Uludag, jedan od najpopularnijih ski centara u Turskoj, udaljen je 36 kilometara, a sa centrom Burse povezan je žičarom. Za samo 22 minute možete biti na vrhu planine. Svojim čaršijama Bursa oduševljava, naročito s Kapali čaršijom i Koza hanom, dvospratnom tržnicom sa velikim dvorištem, izgrađenom u osmansko doba, gdje se uglavnom prodaju proizvodi od svile. Bursa je poznata i kao posljednja stanica Puta svile. Kompleks je na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine. Simbol Burse je Ulucami džamija s dvadeset kupola, jedna od najljepših turskih džamija, poznata kao najveći svjetski muzej kaligrafije sa oko 190 natpisa na 87 kaligrafskih ploča koje je ispisalo 40 najpoznatijih osmanskih kaligrafa toga vremena. Džamija je na UNESCO-voj listi svjetske baštine.

Na UNESCO-ovoj listi je i bursansko selo Cumalıkızık, osnovano prije sedam stoljeća, a ukoliko pratite turske serije prepoznat ćete ga kao grad iza kulisa. Bursa je, sa svojom historijom, zapravo muzej. Dok šetate, posjećujete znamenitosti, kupujete na bazarima, na svakom koraku dodiruje vas prošlost. Bursa se može pohvaliti brojnim muzejima, izuzetno vrijednim posjete. Panoramski muzej osvajanja Burse, najveći je panoramski muzej na svijetu, potpuno posvećen održivom razvoju. Kada se električnim stepenicama popnete pod kupolu muzeja, gdje je hronološki izložena postavka osvajanja Burse, imat ćete osjećaj da ste zalutali na filmski set. Mislim da je to jedan od najljepših muzeja u kojem sam bila.

EDIRNE

Edirne je grad okružen rijekama Tundžom, Ardom i Maricom, pa se u njega sa sjeverne i zapadne strane može ući isključivo preko mostova, od kojih su mnogi izgrađeni za vrijeme Osmanlija. Murat I osvojio je Edirne 1365. godine i učinio ga prijestolnicom Carstva. što je bio sve do 1453. godine. Ovdje je rođen jedan od najznačajnijih osmanskih vladara, sultan Mehmed II Osvajač, koji je 1453. godine osvojio Konstantinopolis te iz Edirnea prenio prijestolnicu tamo, u grad koji danas znamo kao Istanbul.

DŽAMIJA SELIMIJA

Čini se kao da su se sultani i paše, baš u Edirneu, takmičili koji će ostaviti na njemu veći trag. Grad pršti od remek djela osmanske arhitekture, a prva asocijacija na Edirne je džamija Selima II, poznata kao Selimija, koju posjećuju milioni turista. Izgrađena je za sina sultana Sulejmana Zakonodavca, koji će kasnije biti padišah, a gradio ju je, od 1569. do 1579. godine, mimar Sinan, najznačajniji carski neimar. U Selimiji je usavršio ideje iskušane u starijim građevinama i postigao otomanski ideal – postavljanje savršenog kruga iznad savršenog kvadrata. Selimija je danas na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine. Mnogi se u Edirneu zadržavaju tek da vide Selimiju, iako je on mnogo više. U samom centru je Bedestan, mala čaršija koju je podigao sultan Mehmed I 1418. godine. Za vrijeme Osmanskog Carstva Badestan je bio poznat po dućanima s draguljima. Tu je i Ali-pašina čaršija izgrađena 1569. godine. U 300 metara dugom pokrivenom bazaru bilo je 300 dućana. U Ulici Maarif je sinagoga, izgrađena po nalogu sultana Abdulhamida II, po projektu francuskog arhitekte France Deprea. Otvorena je 1907. i bila u upotrebi do 1983. godine, vremenom postajući nefunkcionalna.

BOLNICA ZA MENTALNE BOLESTI

Obavezan za posjetiti je kompleks (danas muzej) Sultan Bayezid II koji je bio u funkciji četiri stoljeća (1488. - 1878.) i važan je podsjetnik na jedinstvene metode liječenja u Osmanskom Carstvu. Bolnica u sklopu kompleksa se isticala po metodama liječenja mentalnih poremećaja, koje su uključivale upotrebu muzike, zvuka vode i mirisa. S tim ciljem dat je značaj akustici u zgradi. Zadivljujuče je postojanje mu-

zičke bine i angažovanje muzičara u svrhu liječenja u 15. stoljeću. U istom periodu u nekim zemljama mentalni su bolesnici osuđivani na smrt.

ISTANBUL

Na kraju, ali nikad zadnji – blještavi Istanbul. Godine 1453. sultan Mehmed II Fatih (“Osvajač”) osvojio je Konstantinopolj i proglasio ga osmanlijskom prijestolnicom.

TOPKAPI

Prvi značajniji graditeljski poduhvat sultana Mehmeda II Fatiha Osvajača bila je izgradnja palače, zamišljene i kao sjedište državne uprave. Topkapi, orijentalni kompleks s paviljonima i dvorištima, izgrađen je iza Aja Sofije. Prvi paviljon sa nekoliko objekata izgradio je sultan Mehmed II, dok su novi sultani dodavali nove zgrade. Tokom četiri stoljeća bio je dvor sultana, što je kasnije postala palača Dolmabahče. Topkapi je, sa starom jezgrom Istanbula, uvrštena na listu UNESCO-ve svjetske kulturne baštine.

CISTERNA BAZILIKA

Podzemni rezervoar za vodu, zapremine 80 hiljada kubnih metara, sazidan je u šestom stoljeću za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana. Sagrađen je s namjerom da se gradu osigura pitka voda, koja je sistemom akvadukta i cijevi dopremana iz 19 kilometara udaljene Beogradske šume. Cisterna izgleda poput muzeja – 336 stubova, raspoređenih u 12 redova po 28, umjetničko su djelo.

PLAVA DŽAMIJA I AJA SOFIJA

Mnoge crkve su sačuvane tako što su pretvorene u džamije. Neke neposredno poslije osvajanja, a neke dosta kasnije (najviše u periodu sultana Bajazida II). Aja Sofija (Sveta mudrost), smještena na trgu Sultanahmet, preko puta Plave džamije, remek je djelo bizantijske arhitekture. Nakon turske pobjede 1453. godine crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su dodana četiri minareta. Mozaici koji su postojali u crkvi prekriveni su vapnom, tako da danas postoje ostaci nekoliko predivnih mozaika Bogorodice sa Isusom Hristom. Sultan Ahmet I naredio je da se naspram nje izgradi džamija još veća i raskošnija. Poznata je kao Plava ili Sultanahmet džamija. Ljepota Plave džamije je u svjetlosti koja je obasjava kroz čak 260 prozora i plavim i zelenim pločicama iz Iznika, kojih je preko 20 hiljada i svaka je ručno izrezana i obojena.

DOLMABAHČE PALAČA

Smještena na evropskoj obali Bosfora, bila je dom sultanima, a dao ju je izgraditi Abdulmedžid I. Do 1856. godine u palači je sagrađeno 285 soba, 43 salona i najveći prostor za balet u palačama ikada na svijetu. Među prvim je mjestima na svijetu opremljenih lampama na gas, savremenim protočnim vodokotlićima i liftom. U dvorištu su barokna džamija, sahat-kula i tri grandiozne kapije.

SLOM CARSTVA

Uprkos reformama i pokušajima modernizacije, krajem 1918. Carstvo doživljava slom. Iz njega nastaje Republika Turska i niz drugih država. Ankara je 1923. proglašena glavnim gradom, a iste godine proglašena je Republika Turska s prvim predsjednikom Kemal-pašom.