BLAGA ZEMLJE DRAGULJI COVJECANSTVA by Mozaik knjiga

Afrika

Europa

Azija

Australija i Oceanija

Amerika

BLAGA ZEMLJE DRAGULJI ČOVJEČANSTVA

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:51 AM

Page 1

BLAGA ZEMLJE DRAGULJI ČOVJEČANSTVA

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:51 AM

Page 2

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:51 AM

Page 3

BLAGA ZEMLJE DRAGULJI ČOVJEČANSTVA

001-025_routes_CRO_2_izdanje 1/9/12 9:26 AM Page 4

Naslov izvornika Trésors de la Terre, joyaux de l’humanité ∂ 2007 Reader’s Digest, Bagneux, Francuska 2. izdanje Copyright ∂ za hrvatsko izdanje Grupa Mladinska knjiga, 2010. Ime Reader’s Digest zaštitila je tvrtka The Reader’s Digest Association, Inc., Pleasantville, New York, SAD. Autori tekstova Patrice Milleron Frédéric Denhez Pierre Sommé Hélène Werner

Za nakladnika Bojan Vidmar Glavni urednik Zoran Maljković Urednik Vid Jakša Opačić Prijevod s francuskoga Nataša Pejović Lektura Mladen Miloš Korektura Vesna Lovrec Oblikovanje naslovnice Metka Kosec Priprema za tisak Grafički studio Miš Tisak Denona, Zagreb, siječanj 2012. ISBN 978-953-14-0765-6 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 741412.

Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektronički, mehanički, fotokopiranjem, snimanjem ili drukčije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:51 AM

Page 5

Predgovor Zemlja, naπ planet, uistinu obiluje blagima. A naπe je ËovjeËanstvo, premda spremno da ih razori, ipak znalo kako im dodati svoje vlastite dragulje. Postoje tolike ljepote, tolika Ëuda, da ne smijemo navesti samo neke od njih jer bismo poËinili nepravdu te bismo moæda neke i zaboravili ... Postoji joπ toliko tajni i Ëudnovatosti koje pridonose dojmu zadivljenosti kojim nas svijet obasipa. Svakako je dobro da ne znamo i ne poznajemo baπ sve. Znatiæelja se takoer pokazuje i u otkriÊima. Svatko se moæe osjeÊati neznatnim pred prirodnim veliËinama, poniznim u podnoæju spomenika koje su nam predali naπi preci. Istinska baπtina vrijedan je dar i naπa je zadaÊa da ga poπtujemo i Ëuvamo. Upravo zato valja krenuti u pustolovinu, budnim pogledom i Ëulima, izoπtrene pozornosti i spremni na sve susrete, na sve prizore. HoÊemo li jednoga dana iÊi na rub Anatolije ili na Uskrπnji otok, u samo srce pustinja ili pod trijem hramova? HoÊemo li biti posjetitelji najljepπih palaËa i hodoËasnici najuzviπenijih svetiπta? Tko bi znao? No, oËekujuÊi to i zahvaljujuÊi pogledu onih koji su znali vidjeti ta blaga, oznaËiti te dragulje, evo ih ovdje, nama nadohvat, kako bismo za poËetak sanjali i nesumnjivo im se divili. Dakle, slijedeÊi nit ovih stranica, moæda Êemo joπ i viπe zavoljeti naπ svijet, naπ planet, naπu Zemlju i naπe ËovjeËanstvo.

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:51 AM

Page 6

Sadræaj Predgovor Putovi i rijeke

Afrika Fès, Carski i svet Tassili n’Ajjer, Ogoljena zemlja Teba, VjeËni Egipat Velika dæamija u Djennéu, Spomenik od zemlje Bandiagara, Narod arhitekata Serengeti, Æivotinjske kohorte kod Masaija Viktorijini slapovi, U neobuzdanosti vode Madagaskar, Otok konzervatorij

Europa Stonehenge, KozmiËki misterij Dunnottar, Osamljeno mjesto u morskim izmaglicama Dvorac Neuschwanstein, Delirij ludog kralja Mont-Saint-Michel, Vjera u povlaËenje mora DvoracVersailles, Manifest moÊi Alhambra u Granadi, Zadnje iskre jedne civilizacije Pompeji, Æivot pod plaπtem pepela Venecija, Istinski: Serenissima Bazilika sv. Petra u Rimu, Mauzolej na grobu Meteora, Manastiri na nebu Santorini, Zavodljivi trag apsolutne drame Dubrovnik, Sloboda nema cijenu Kremlj, MoÊ i vjera u gradu

Azija Nemrut Dagˇ ı, KiÊena grobnica fanatiËnog kralja Aja Sofija, Raskoπna mudrost Kapadokija, Preokrenuta zemlja, skrivena svetiπta

5 10

26 28 36 44 56 62 68 76 82

88 90 94 98 102 110 120 128 136 144 152 158 162 168

176 178 184 190

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:51 AM

Page 7

Kupola na stijeni, Zlatni svod trostruke svetosti Petra, Kamenje na kamenu Shibam, Neboderi na putu tamjana Veliki kineski zid, NajveÊa graevina ËovjeËanstva Glave πeÊera u Guilinu, Strpljivo isklesane vodom Zabranjeni grad, Carsko srediπte svijeta PalaËa Potala, Identitet rastrganog Tibeta Everest, Tvrava, izazov Dvorac Himeji, Uzviπenost srednjovjekovnog Japana Taj Mahal, Grobnica lude ljubavi Angkor, Pod iznimnim utjecajem dæungle Borobudur, Uspon prema nirvani

Australija i Oceanija Uluru, Ayers Rock, sveto mjesto Veliki koraljni greben, ©uma podvodnih kostura Haleakala, KuÊa Sunca Uskrπnji otok, UznemirujuÊi pogledi od kamena

Amerika Grenland, Bijela pustinja prepuna æivota Grand Canyon, Utroba Zemlje Yosemite, ZaπtiÊene zidine od granita MesaVerde, Na tragu nestale civilizacije Yellowstone, KljuËanja Zemlje MonumentValley, Sveta zemlja Indijanaca Navajo Dolina smrti, Pustinja krajnosti Teotihuacán, Grad ærtava Otoci Galápagos, Kraljevstvo iguana Machu Picchu, SunËev grad Inka

Kazalo Izvori ilustracija

196 202 208 214 220 224 236 240 248 252 258 268

274 276 282 288 292

296 298 306 314 320 324 332 338 342 350 356

360 366

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:51 AM

Page 8

Fès

Blaga Zemlje ∑ d

Tassili n’Ajjer Teba Velika dæamija u Djennéu Bandiagara Serengeti Viktorijini slapovi Madagaskar Stonehenge Dvorac Dunnottar Dvorac Neuschwanstein Mont-Saint-Michel Dvorac Versailles Alhambra u Granadi Pompeji

Bazilika sv. Petra u Rimu Venecija Meteora Santorini

Dubrovnik Kremlj Aja Sofija Nemrut Dağı

SJEVERNA A M E R I K A

Kapadokija Kupola na stijeni Petra Shibam Veliki kineski zid

TIHI OCEAN

ATLANTSK OCEAN

Guilin Zabranjeni grad

PalaËa Potala Mount Everest Dvorac Himeji

Taj Mahal Angkor Wat Borobudur Uluru Veliki koraljni greben Haleakala Uskrπnji otok Grenland Mesa Verde Grand Canyon Yellowstone Monument Valley Yosemite Dolina smrti Teotihuacán Otoci Galápagos Machu Picchu

JUÆNA AMERIKA

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 9

∑ dragulji ËovjeËanstva

TSKI AN

E U R O P A

AZIJA

AFRIKA

INDIJSKI OCEAN

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 10

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 11

Putovi i rijeke

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 12

Blaga Zemlje • dragulji ËovjeËanstva

Nil Rijeka æivota. Sin Sunca, otac vodâ, Nil je najduæa rijeka na svijetu; ili Êemo barem ovdje tako reÊi, premda i Amazona polaæe pravo na taj naslov. Ova je rijeka boæanstvo: u njoj moæemo prepoznati boginju Izidu. Bez Nila i mulja koji svake godine nanosi ne bi bilo Egipta, kao ni drevne blistave civilizacije koja mu duguje svoja boæanstva i svoje cvijeÊe. IstoËno od njegova toka nalazi se svijet æivih, a zapadno je svijet mrtvih: Nil tako ureuje cijeli svemir. Veoma daleko, u ekvatorijalnom podruËju, njegovi su izvori i dalje obavijeni tajnama. Modri se Nil potom spaja s Bijelim Nilom, pa velika rijeka slabi u podruËju savana. Nakon smjelih ljudskih kreacija ∑ Asuanske brane (visoke 111 m, duge 3600 m) i Naserova jezera (dugog 500 km) ∑ nakon 6670 km, on se gubi u prostranom uπÊu s devet rukavaca: hoÊe li i dalje oklijevati prije nego πto se pridruæi moru?

Na ovom iznimno spokojnom rukavcu Nila sag od zumbula prekriva cijelu povrπinu; niz Ëamaca razmiËe biljke. SliËne su se scene nesumnjivo odvijale i prije mnogo stoljeÊa: drevni EgipÊani i davno prije u njemu su lovili ribu i obraivali njegove obale. U ikonografiji starog Egipta mnogo je vodenog bilja isklesano na bareljefima ili naslikano u unutraπnjosti hramova i grobnica.

Na slapovima Tisisat (slika dolje), u regiji Amhari u Etiopiji, vode Modrog Nila padaju s visine od 45 m. One stvaraju toliko magle da ih se ondje naziva Tisoha, ≈vodena para√ ... Mnogo moÊniji od Bijelog Nila, Modri Nil predstavlja oko 70% ukupne koliËine rijeke.

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

EDO

30°

Page 13

ZEMNO

Aleksandrija Suez

LIBIJA

KAIRO

EGIPAT Asuan

Bez jedara i motora, feluke s Nila,

Naserovo jezero C

dugaËke od 10 do 12 m, pokreÊe tek njihovo drevno latinsko trokutno jedro. SreÊom, kada je potrebno krenuti uzvodno, snaæni vjetrovi puπu u suprotnom smjeru ... Blizu Asuana brodovi spokojno plove rijekom i golemim Naserovim jezerom: povrπine 6216 km2,

20°

O M O

»AD

lik Ma ERITREJA

KHARTOUM

na obale i otoke (blizu Luxora) godiπnjim poplavama gnojile dolinu Nila. Meutim, prije nekoliko godina akumulacijska jezera velikih brana promijenila su taj fenomen te se uoËila potreba za umjetnim gnojivima ...

duæine 500 km, sa 157 milijardi kubiËnih metara akumulacijskog jezera, πto iznosi pet puta godiπnjeg protoka rijeke! Njegove gigantske proporcije uvelike su izmijenile æivot rijeke Nil, kao i svih stanovnika doline: ograniËenjem porasta, manjim prinosima plodnih naplavina te klimatskim promjenama.

TisuÊljeÊima su naplavine nanoπene

ASMARA

B ij eli Nil

il dri N Mo

SUDAN

Jezero Tana

al ab al-J Bahr

ADDIS ABEBA ETIOPIJA

Uele Kongo

Albertovo jezero

DR KONGO

UGANDA

Jezero Turkana KENIJA

MOGADISHU

KAMPALA

Edwardovo jezero Lualaba

NAIROBI

RUANDA

Jezero Kivu

BURUNDI

VIKTORIJINO JEZERO Ka ge ra

Ekvator

T ANZANIJA

Jezero Tanganjika DODOMA 10° 20°

30°

SOMALIJA

40°

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 14

Blaga Zemlje • dragulji ËovjeËanstva

Put prema Santiagu de Composteli Valjalo bi zapravo reÊi: putovi prema Santiagu de Composteli, buduÊi da od srednjeg vijeka, ali ponovno i danas, i to poveÊanim intenzitetom, u Francuskoj postoje Ëetiri puta koja su usmjerena i koja se spajaju kako bi se njima preπlo Pireneje. Ponovno se sastajuÊi u ©panjolskoj, oni postaju camino francés, francuski put koji vodi sve do polja zvijezde, tog campo stellae, kamo je nekoÊ tajnovito dopremljeno tijelo apostola svetog Jakova. Siromasi i seljaci, plemiÊi i sveÊenici, na tisuÊe su ljudi tijekom stoljeÊa zasigurno krenule tim putom, iz Pariza,Vézelaya, Le Puya ili Arlesa; pokretani vjerom, skruπenoπÊu, æarkom æeljom da promijene æivot ... A ondje: dobri ih apostol doËekuje sve, ne osuujuÊi ih, krvavih nogu i s glavom negdje drugdje, mnogo bliæe nebu. Sretni πto su izbjegli razbojnike, poplave rijeka, oluje na snjeænim planinskim vrhovima i toliko drugih opasnosti, ovi Boæji pjeπaci obiljeæili su put svetiπta u skloniπtu. Oni su ga obiljeæili, a da to nisu ni znali, isto tako i za nas. Duæ cijelog puta, kriæevi predstavljaju mnogo viπe od samih znakova na putu: hodoËasnik se kod njih zaustavlja, pronalazi utjehu i polako obnavlja snagu. U samoÊama Aubraca, ledenima zimi, a ljeti vruÊima, oni trasiraju povrπine pokoπene trave i naglaπavaju zidiÊe od suhog kamenja, govoreÊi katkad o nadi ponovnog skorog zaustavljanja, utoËiπta, gostoljubivim dobrima, zavjetnoj kapelici ...

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 15

Pod svojim baroknim ukrasima katedrala sv. Jakova u Composteli

Nikada nismo sami na putu svetog Jakova: barem se tada naemo sa samima sobom ... I u ritmu koraka, Ëak i u visokim samoÊama Auvergenea ili ©panjolske, duhovna potraga svakoga se dana joπ viπe potiËe. Nije bitno ono πto Êemo pronaÊi na kraju puta: najvaænije je samo putovanje koje predstavlja Ëin spoznaje.

Ëuva Ëvrste i jednostavne zidine i svodove joπ od rimskog doba. Ovdje je sve samo molitva i svetkovina. Dalje od unutraπnjeg portala, Ëije su skulpture iz 12. stoljeÊa izlizane od svih ruku koje su ih dodirivale, u zagluπujuÊem zanosu zvona, πest do osam ljudi potrebno je kako bi pokrenulo golemu kadionicu Ëije se isparavanje πiri svetiπtem. U koru, joπ bliæe grobu apostola, Ëitamo dugaËku litaniju o gradovima odakle dolaze mnogobrojni hodoËasnici, o anonimnim mjestima cijeloga krπÊanskog svijeta ili slavnim gradovima koji potiËu na maπtanja. SJE

VER

MOR

IR S

U Puyu najodvaæniji hodoËasnici moÊi Êe se uspeti NORV

na planinu Aiguilhe (slika gore), izboËenu iznad kapelice svetog Mihaela; potom Êe se popeti velikim stubiπtem katedrale kako bi prisustvovali jutarnjoj misi. Nakon blagoslova, moÊi Êe se uputiti via Podiensis ∑ jednim od Ëetiriju putova.

E©KA

DANSK

©VEDSK

50° UJE KR DINJ ALJ E EVS NO TVO

N IZ O Z

Brux ell

S de antia Co g mp o ost ela

tes Bord eau x

Léo n

40°

Toulou

Jaca © PA

NJO

LSK

POLJSKA OLJSKA

LU K S E M

BURG

» E© K A

Le Pu y

se Auch Arles Mont pellie r

Burg os

Köln

Véze La Ch lay ar Cluny ité-s.-L. © V IC ÆenevaA R S K A Limo ges Périg ueux Lyon

Sain

plo

Pariz

Pam

IJA

Orléa ns Tou r s Poit iers

A NJEMA»

EMSK

S L O VA

AUS

»KA

A IJ MA–ARSKA

Venecija

SL LO OV VE EN NIIJ JA A

H R VA TSKA

Genova

SRB IJA BOS OSN NA A I HER CEG OVIN A CRN A GOR A KOS OVO

A Rim

ALB ANIJ A

ITA L IJ A

0°

200

400 km

10°

20°

MAK EDO NIJA

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 16

Blaga Zemlje • dragulji ËovjeËanstva

Ganges Ganges je relativno mala rijeka ∑ dugaËka tek 2510 km, deveta je po veliËini u Aziji. Meutim, zbog svoje svetosti za hinduiste ona je postala mit u cijelome svijetu. Duæ prvih sedamsto kilometara ona se buËno spuπta klancima i dubokim dolinama. Istinski poprima oblik tek u blizini grada Haridwara, na visini od 450 m. Usporen i raπiren u nizini, Ganges navodnjava gradove kao πto su Mathura, Delhi i New Delhi. Najsvetiji meu njima nesumnjivo je Varanasi (Benares): ondje, na ghatovima ∑ ozidanoj obali s koje se stubama spuπtamo prema vodi ∑ gomila hodoËasnika neprestano uranja u rijeku kako bi se proËistili i regenerirali. Na obali se obavljaju i spaljivanja, a pepeo se potom rasprπuje po rijeci. Prije Dhake, prijestolnice Bangladeπa, Ganges se spaja s Brahmaputrom koja odvodnjava vode od otopljenog snijega s Himalaje: te dvije rijeke ulijevaju se u golemo uπÊe od 60 000 km2.

Himalajski Ganges zapravo je skupina nekoliko visinskih brzaca stvorenih intenzivnim oborinama (prosjeËno 2000 mm na godinu). Oni se formiraju od zapadne regije gorskog masiva. Glavni izvor rijeke Ganges nesumnjivo je Baghirathi koji izvire na visini od 4800 m iz ledenjaËke peÊine poznatije pod imenom Gomukh ili ≈kravlja glava√.

P 30°

Umrijeti u Benaresu ∑ ili bolje reËeno u Varanasiju ∑ gdje je, priËa se, æivio bog ©iva ∑ san je svakog hinduista. Svakoga dana ondje se obavi viπe od 1000 spaljivanja i uranjanja tijela u rijeku. Premda se mnogobrojni hodoËasnici dolaze umivati u svetoj rijeci, mnogi stanovnici onamo dolaze prati rublje ili se opskrbiti vodom, Ëak i ako se ondje izlijevaju kanalizacijske cijevi ...

Pustinja T ha R

25°

20°

70°

001-025_routes_CRO.qxd

6/25/10

5:31 PM

Page 17

Nakon prinoπenja ruæinih latica svetoj rijeci, vjernici iz juænoindijske dræave Tamil

a a ).

Nadua okupljaju se u molitvi. Tokovi vode smatraju se prebivaliπtima bogova. Hinduisti vjeruju da Ganges navodnjava nebeski svod.

Hinduizam, jedna od najstarijih svjetskih religija ili mudrosti, okuplja oko 900 milijuna

Jammu i K aπmir

H im ach al Prad e sh

LAHORE

vjernika. Viπe æivotna praksa nego dogmatska ili metafiziËka doktrina, hinduizam poziva na meditaciju i na osobno proËiπÊenje, na odvajanje od svijeta, kako propovijedaju zapisi tradicije ∑ Vede.

PAKISTAN

Tibet

Punjab

Nanda Devi

Lhasa

H aryana

Brahmaputra

J DELHI

nja T har

Agra

Jaipur

NEPAL

KATMANDU

R a j a st h a n al mb a Ch

Lucknow

Kanpur Ya mu na

Rapti

Mount Everest BUTAN

Go mt i

Allahabad

G an g es

HIMALAJA

Arun

New Delhi

U tt ar Prad e sh

Patna

A s sa m

Bhagalpur

Varanasi (Benares)

I N

Indore

Vi n Gorje

Nar

bad

Calcutta

M adh ya Prad e sh

G o r je S at p u r a Nagpur

M ah arasht ra Orissa 75°

DHAKA

Zapadni Bengal

Bhopal

Ahmadabad

Pabna

Bih ar

Son

80°

han ad i 85°

l gh

Su n

dar

ban

BENGALSKI ZALJEV 90°

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 18

Blaga Zemlje • dragulji ËovjeËanstva

Put svile Koliko je samo snova o Orijentu slijedilo Put svile? Snova o bogatstvu i eleganciji, o dragocjenim materijalima i nepoznatim obiËajima, o krasotama i tajnama. Joπ od 2. tisuÊljeÊa prije Krista svila je bila sredstvo razmjene za Kineze; u 1. stoljeÊu prije Krista ona se uvozila u Rim premda se nije znalo njezino podrijetlo, kao ni tajne njezine izrade. Poveznica meu narodima, taj je put ∑ na kojemu, od istoka prema zapadu, Xi'an, Dunhuang, Samarkand ili Palmira predstavljaju izvanredne postaje ∑ bio je prostor razmjene izmeu Istoka i Zapada. U okolini veliËanstvenih krajobraza, preko na mahove neprijateljskih predjela, mimoilaze se bronca, keramika, æad i papir iz Kine, kao i zaËini, bjelokost i drago kamenje iz Indije, vino, pamuk i voÊe iz srednje Azije ili grimiz i staklo proizvedeni u Europi. Ova mreæa putova isto tako omoguÊuje πirenje ideja, tehnika i religija ... Upravo je preko svog posrednika budizam, roen u Indiji, prodro u srednju Aziju, a potom u Kinu i Japan.

U 13. stoljeÊu trænica u Kashgaru, smjeπtenom izmeu pustinje i planina Xinjianga, u sjeverozapadnom dijelu Kine, smatrala se najveÊom i najbogatijom na svijetu; to je bila vrlo cijenjena postaja na Putu svile. »ak se i danas svake nedjelje ondje odræava najveÊa trænica srednje Azije. Na njoj se moæe pronaÊi voÊe i povrÊe, odjeÊa i svakodnevne potrepπtine, ali isto tako i tradicionalna glazbala koja se nimalo ne razlikuju od onih koja su se mogla nabaviti u doba kada je Put svile bio na svom vrhuncu.

50°

40°

30°

20°

10°

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 19

Hram boga Baala u Palmiri bio je okruæen bedemom duæine 200 m; to je samo jedno od mnogobrojnih svetiπta ozelenjele oaze u kojoj su se savijala stabla maslina, nara i datulja i gdje su se poboæno πtovala boæanstva Perzije, kao i boæanstva Rima. Karavane i barke ondje su odræavale trgovinu s rimskim Zapadom, Egiptom, Perzijskim zaljevom i Dalekim istokom.

Za putnike i trgovce sa zapada koji su preæivjeli sve opasnosti na putu, kineska provincija Xinjiang bila je luka Dalekog istoka. Ondje su joπ uvijek prelazili divne krajolike, dok su plovili jezerom Karakulom, na visini od 3500 m, od podnoæja do samog vrha Muztagh-Ata (7546 m). Kirgizi, narod nomadskih pastira i iznimnih konjanika, i danas podiæu svoje kolibe na obali jezera. Prodorom Slavena potisnuti prema istoku, oni su svojedobno bili vladari Mongolije, a danas pokuπavaju utvrditi svoj identitet.

20°

Mauzolej Gur-e Amir u Samarkandu svjedoËi o bogatstvima karavanskog grada kojima su teæili Perzijanci, Grci, Turci, Arapi i Mongoli. Tamerlan je ondje izgradio prijestolnicu svoga carstva, a 1372. godine naredio je podizanje jedanaest mauzoleja od kojih je baπ u ovome i sam pokopan. NajveÊi dio ukrasa naËinjen je kao mozaik od plavog alabastra.

60°

MOSKVA

RUSIJA 50° KA ZA HS TA N

FRANCUSKA

RIM

CR NO M O R E Istanbul

TURSKA

ANKARA GR»KA Dörtyol Antakya (Antioh ija) TEHERAN MO Alep Palmira RE IRAN Sur SIRIJA BAGDAD (Tir) Kerman

zij

ski

SA UD IJS KA AR AB IJA

20°

40°

PEKING (BEIJING)

Jezero Lop

Dunhuang

gho Hoan

Samarkand Termez Balkh

Khotan Xi’an (Chang’an)

KABUL

Tib DELHI

Lhasa

n gc

KI NA

zaljev INDIJ A

60°

80°

reP

LIJ A

Jezero Tarim Karakul Kashgar (Kashi)

TURKMENISTAN

0°

TAD

TA IKIS

BE KI S.T AN

S.T A

Z SREDO EMN

S OL

©P

Æeneva Marseille

MONGO

Ürümqi

ARALSKO JEZERO

Venecija

100°

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 20

Blaga Zemlje • dragulji ËovjeËanstva

Putovanja kapetana Cooka Na temelju zapisa Saint-Laurenta koji omoguÊuje Englezima zauzimanje Québeca, James Cook, roen 1728. godine, u veljaËi 1769. prelazi rt Horn i iskrcava se na Tahiti. Od tamo, jedna druga misija nalaæe mu da pronaeTerru australis incognitu ... Uzalud. Uzima kurs prema sjeveru: Novi Zeland, Australija, Veliki koraljni greben, Nova Gvineja i Java oznaËavaju njegov smjer. Preko Indijskog oceana i Rta dobre nade vraÊa se u Englesku. Prilikom svoga drugog putovanja, 1773. godine, on prelazi obruË Antarktike, doprijevπi sve do Druπtvenih otoka, zaustavivπi se na Uskrπnjem otoku 1774., potom na otoËju Marquisesu te na Novim Hebridima i otkriva Novu Kaledoniju. U sijeËnju 1775. godine zauzima otoËja South Sandwich i South Georgiju, a potom ponovno prelazi rt Horn. Godine 1776. slijedi otkriÊe Novog Zelanda i Tahitija, a u sijeËnju 1778. i otkriÊe Havaja. Od travnja Cook istraæuje zapadnu obalu Kanade i prodire u Beringov prolaz. Ubijen je u veljaËi 1779. tijekom tuËnjave izmeu skupine svojih ljudi i domorodaca.

Cook pristaje u Polineziji 1769. godine, ali na Bora Boru se iskrcava (slika lijevo) tek 1777., tijekom svoje treÊe ekspedicije. Ondje, meu Zavjetrinskim otocima, otkriva granicu grebena i lagune koji okruæuju planinu Otemanu i sam vulkanski otok na kojemu ostavlja prvu koloniju sastavljenu od nekoliko Europljana. Tijekom svoje prve ekspedicije, osam godina prije, stupio je na Tahiti (otok koji je 1767. godine otkrio njegov sunarodnjak Samuel Wallis). Cilj ove ekspedicije bio je znanstvene prirode: znanstvenici u njegovoj pratnji trebali su s Tahitija promatrati prolazak Venere ispred Sunca.

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 21

Cook na Novi Zeland stiæe u listopadu 1769. godine. Obilazi ga tijekom πest mjeseci i precizno kartografski obrauje njegovu morsku obalu. ≈Zemlju dugog bijelog oblaka√ na jeziku Maora on doæivljava kao iznimno privlaËnu. Premda francuske ekspedicije brzo slijede Cookovo putovanje, otoËje Êe od 1790. godine kolonizirati Englezi.

Moæda su kapetan Cook i Ëlanovi njegove posade prisustvovali plesu hivinau koji se uvijek izvodi na Moorei, gdje muπkarci tom prigodom nose ogrlice od biljaka, pokazujuÊi svoje tetovaæe.

45 °N

e Sjev

A oto leutsk Ëje o

rna

°S

Beringov prolaz

Vancouver

r ob

druge Cookove ekspedicije. Neπto viπe od jednog stoljeÊa poslije slikar Paul Gauguin ondje se viπe puta zaustavio; ondje se i nastanio 1901. godine, a ondje je i umro 8. svibnja 1903. godine. Pokopan je na otoËnom groblju.

Sjeverna polarnica atn

Ju ob æna rat nic a

Otok Hiva Oa sastavni je dio otoËja Marquisesa, na kojemu su boravili Ëlanovi

ica ENGLESKA

Cookova smrt H 1779. Ek otoavajsk Ëje o va to Nov r TIH Héb i OCE I ridi AN Co otoË okovo je OtoËje Marqu Nov ises a Tahiti Kal edo nija Druπ otoci tveni Uskrπnji o

N ZE OV LA I ND

Prvo putovanje 1768. ∑ 1771. Drugo putovanje 1772. ∑ 1775. TreÊe putovanje 1776. ∑ 1779.

ATLANTS KI OCEAN

VA J O E N VIN G

Java SKI INDIJ N OCEA

tok

Rt dobre nade

Rt Horn Juæna polarnica

R ST

IJA

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 22

Blaga Zemlje • dragulji ËovjeËanstva

Mississippi Rijeka duboke pjesme crne Amerike isto je tako i rijeka Juga, kolonijalnog æivota, odakle, s bijelih drvenih kuÊa, moæemo promatrati prolazak polaganih brodova pokretanih kotaËima ... Meutim, Mississippi prolazi Sjedinjenim Dræavama gotovo sve do granice s Kanadom. I tako je ta rijeka stvorila Ameriku. Ona je jedan od glavnih sastavnih dijelova ameriËke duπe, sliËno kao Grand Canyon ili Capitol. Amerikanci joj posveÊuju kult pjevajuÊi blues, koji je roen na njezinim obalama.To je razlog zbog kojega oni slave osobu koja ju je otkrila, Francuza Renéa Roberta Cavaliera de La Sallea, a koji je kod nas nepoznat. Ponovno otkrivajuÊi nakon desetaka godina gradove postaje Saint Cloud, Saint Paul, Prairie du Chien i Portage des Sioux, La Crosse i Dubuque, Saint Louis, Baton Rouge i New Orleans ∑ sve su te gradove stvorili traperi, vojnici i francuski misionari.

VeÊ svojim imenom Saint Louis dovoljno govori o svom francuskom podrijetlu. Francuski trgovac Pierre Laclède osniva grad 1764. godine, juæno od samog uπÊa Missourija i Mississippija. Godinu dana kasnije, grad postaje prijestolnica Gornje Louisiane; bit Êe to veliki centar trgovine krznom. Dvjesto godina kasnije, grad ima viπe od 350 000 stanovnika ... S druge strane grada nagib njegova toka tako je slab da se Mississippi rasprπuje u mnogobrojne rukavce u ravni πirokoj od 30 do 60 km.

Duæinom od 3779 kilometara, Mississippi je velika rijeka. Ako raËunamo i njegov glavni pritok, rijeku Missouri, onda je to i jedna od najveÊih rijeka. Oni zajedno odvodnjavaju drugi po veliËini slijev, povrπine 3 220 000 km2, najveÊi nakon Amazone. Meutim, usporedba ovdje zavrπava: prosjeËan dotok Mississippija deset je puta manji od dotoka brazilske rijeke ∑ i on ipak iznosi 18 000 m3/s. Kao i veÊina najveÊih rijeka, i Mississippi u Louisiani zavrπava vrlo velikom deltom.

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 23

ZahvaljujuÊi multiplikaciji aluvijalnih nanosa, u delti Mississippija moguÊ je æivot iznimne faune i flore ∑ kao πto su i ovi pelikani okupljeni u jednom od rijeËnih rukavaca. Ipak, intenzivno oneËiπÊenje ∑ koje moæemo pripisati industrijskim pogonima u MeksiËkom zaljevu ∑ velikom brzinom naruπava lokalne ekosustave ...

KANADA

Bismarck

SJEVERNA DAKOTA

Na obalama, moËvarni Ëempres (Taxodium distichum) omiljeno je lijegalo ptica selica na rijeci Mississippiju. To je drvo osobito raπireno u nacionalnom rezervatu prirode Reelfootu u Tennesseeju, gdje se ukorjenjuje u rijeku i uz rub mnogih jezera. Duæ cijelog gornjeg toka Mississippija postoje mnoga podruËja zaπtite: u njima obitava 50 vrsta sisavaca i 145 vrsta vodozemaca i gmazova, meu njima i aligator, danas zaπtiÊena vrsta ...

Gornje jezero

MINNESOTA

YOR

Madison

Indianapolis

Springfield

Kansas City

Jefferson City KANSAS

KY K E N T U C berland m

Saint Louis

ARKANSAS

NIA

ssi

Oklahoma City

Memphis

SIPP

OKLAHOMA

R de

INA

Tennes s

JUÆNA A K A R O L IN

ee Atlanta

ALABAMA

I NTSK ATLA N OCEA

G E O R G IA

Montgomery

viR

Jackson

KAROL

TE NN ES SE E

Dallas

SIS

Little Rock

NA Z A PA D A IJ IN V IR D Æ INIJA VIRDÆ

RNA SJEVE

Nashville

ippi ssi

Frankfort

Ohio

SO UR I SSO MIS

S Y LVA

NO IS LLIINO ILL

iruo

Topeka

PENN

SJEDINJENE AMERI»KE OHIO A NA Des Moines DRÆAVE IN DI AN Columbus

ssiM

er Platte Riv Lincoln 40°

Jezero Erie

Lansing

IOWA

NEBRASKA BRASKA

35°

W rio N E

Onta Jezero

Jezero Michigan

Minneapolis

Sioux Falls

Pierre

Jezero Huron

N SIIN NS N ON W IS CO

aL .t

JUÆNA DAKOTA

45°

St. Paul

ecne rw

LOUISIA NA

Austin 30°

TEKSAS

Baton Rouge

New Orleans

Tallahassee Glavni grad savezne dræave

Houston

DA F L O R ID

LJEV MEKSI»KI ZA 95°

90°

Tampa

85°

150

300 km

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:52 AM

Page 24

Blaga Zemlje • dragulji ËovjeËanstva

Amazona Najduæa rijeka na svijetu? Ovisi ... Ovisno o izvoru koji Êemo odabrati, Amazona gubi svoje mjesto u korist Nila za otprilike 9 km ... Ipak, Amazona je uvjerljivo na prvom mjestu kad je rijeË o povrπini slijeva ∑ 6 950 000 km2 ∑ kao i koliËini prosjeËnog dotoka vode koji iznosi 180 000 m3/s! Nema klanaca, kanjona, litica ili tjesnaca: Amazona teËe polako, prosjeËnom brzinom od 5 km/h, a njezina πirina polako raste od nekoliko metara do desetak kilometara ∑ Ëak i do viπe od 100 km na nekim mjestima nizvodno od Manausa. Na svojem uπÊu Amazona je i πira od 350 km ... Od Anda pa sve do Atlantskog oceana, na viπe od 2400 km, rijeka navodnjava najveÊu πumu svijeta kojoj je dala i ime. Ondje preuzima naplavine koje moæemo pronaÊi i do 300 km od njezina uπÊa.

Ovaj maleni Indijanac obavijen je oblakom leptira na obali velike rijeke: u srcu Brazila Ëovjek i priroda susreÊu se kao na samom poËetku svijeta ... ©irina rijeke, prostranost i divljina krajolika koji je okruæuju, sve kao da evocira neotkriveno; ipak, joπ od 1500. godine bijelci plove rijekom.

Lagani pad, mala brzina, πiroka fronta, velika dubina, golema koliËina materijala koje nosi: ova je rijeka abrazivan stroj izvrsne efikasnosti. »ak i pri najniæem vodostaju, Amazona razara sve πto joj se nae na putu. Svakoga dana nestaju strme obale, stvaraju se otoËiÊi, a sela se poplavljuju. Situacija se pogorπava izmeu prosinca i lipnja, kada otopljeni snijeg i led s Anda poveÊava prosjeËnu razinu vode.

001-025_routes_CRO.qxd

6/19/10

8:53 AM

Page 25

Gomila okupljena na molu u Belému, gdje se odvijaju mnogi iskrcaji.

Indijanci iz Amazonije ∑ na slici je pleme Yanomami ∑ ubrajaju se meu stanovnike svijeta koji su najudaljeniji od ideje ≈napretka√. Njihova su druπtva dugo prouËavali etnolozi, a oni danas pokuπavaju pronaÊi ravnoteæu izmeu tradicije i suvremenosti.

Ribari dolaze opskrbiti veliku trænicu Ver-o-Peso morskim proizvodima. Ovo ekonomsko srediπte sjeverne regije Brazila okuplja 1,5 milijuna stanovnika. Belém, grad koji su osnovali portugalski kolonijalisti ∑ naziva se i grad mangovaca ∑ zbog stabala koja zasjenjuju velik broj njegovih ulica ∑ izgraen je u 17. stoljeÊu prema Ëetverokutnom planu.

GEORGETOWN PARAMARIBO

GVAJANA

BOGOTÁ

Cayenne

Francuska Gvajana SURINAM

ATLANTSK I OCEAN

Rio B ranc

KOLUMBIJA

QUITO

Japurá

eir

d Ma

Santarem

Aripuana

PERU

ús Pur

Amazon

Rio Branco

L Tocantin s

Jurua

Uc a

Amazona (Solimões)

uaia

Marañó

0°

Xingu

Ekv ator

Manaus

Içá

Aca g

Belém Marajó

Rio Negro

Jur uen a

EKVADOR

Macapá

Recife 10°S

LIMA

BOLIVIJA

Cuiabá

Salvador BRASÍLIA

LA PAZ

TIHI OCEAN 20°S

PARAGV AJ Juæna ob

ratnica

ASUNCIÓN

São Paulo

Rio de Janeiro

BLAGA ZEMLJE DRAGULJI ČOVJEČANSTVA

Zemlja, naš planet, uistinu obiluje bogatstvima. A naše je čovječanstvo, premda spremno da ih razori, ipak znalo kako im dodati svoje vlastite dragulje. Postoje tolike ljepote, tolika čuda, da ne smijemo navesti samo neke od njih jer bismo počinili nepravdu te bismo možda neke i zaboravili ... Postoji još toliko tajni i čudnovatosti koje pridonose dojmu zadivljenosti kojim nas svijet obasipa. Svakako je dobro da ne znamo i ne poznajemo baš sve. Znatiželja se također pokazuje i u otkrićima. Svatko se može osjećati neznatnim pred prirodnim veličinama, poniznim u podnožju spomenika koje su nam predali naši preci. Istinska baština vrijedan je dar i naša je zadaća da ga poštujemo i čuvamo. Upravo zato valja krenuti u pustolovinu, budnim pogledom i čulima, izoštrene pozornosti i spremni na sve susrete, na sve prizore. Hoćemo li jednoga dana ići u Anatoliju ili na Uskršnji otok, u samo srce pustinja ili pod trijem hramova? Hoćemo li biti posjetitelji najljepših palača i hodočasnici najuzvišenijih svetišta? Tko bi znao? No, očekujući to i zahvaljujući pogledu onih koji su znali vidjeti ta blaga, označiti te dragulje, evo ih ovdje, nama nadohvat, kako bismo za početak sanjali i nesumnjivo im se divili. Dakle, prelistavajući stranice ove knjige, možda ćemo još i više zavoljeti naš svijet, naš planet, našu Zemlju i naše čovječanstvo.